https://kolekcije.nub.ba/files/original/0b954577a2dca1232fd4ebb6edf05bd6.pdf 95e8eca1dd9d1d1452b078e9c80f50a8 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. t ;?<■ ик IP fe W ^»4 '4 ' ж ff' к K I w ■ V ”"■■ Ж ЖМ V?4 fl POJEĐINi BROJ 80 HELERA. v;- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. '<^ Uređuje redahcioni odbor. V Л ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 7 (112) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt steuionice 1119. Sarajevo, subota 24. januara 1920. (2. džumadil-evvela 1338.) Anarhija u Biloa. ta tužne i potlačene Bileće do№шо jučer ovaj brzojav: »Pred deset đaaa napali su pljačkaši u selu Prijevora aa kuću Aga Babovića puškama. Vrata i prozore razlupall. Istu noć su napali i na selo Zaušlje, ali bez uspjeha. Dee 19. januara usred grada u 3 sata .•slije podne napadoše neki dobrovoljei na čelu sa predsjednikom Lazarom Džeietovićem, (sada u službi kod minlaiantva za agrarnu reformu u Beogra­ da) i nekim građanima Srbima na Ah- I meta Karaniehmedovića iz Trebinja i do mile ga volje isprebijaše. Usprkos 60 žandara u gradu još nijesu niti pokušali da zločince zatvore. Ako nam ne možete isposlovati zašti­ tu, molimo da nam od vlade Isposlujete vagone, da selimo i glavama sklonište tražimo. Mjesni odbor.« Nedajmo svog sela! Mо t to: i državi, kojitna pristupaš sa onim istim 1 burnim oduševljenjem, koje fi je srce »S ramena ću glavu dati, АГ kamena jednog ne dam!« osvajalo, kada si svojoj krvnoj braći preko Save i Drine pružio svoju brat­ Abduilah-paša Abuković. sku desnicu i pozvao ih na iskreni za­ Za koga ja pišem? družni bratski rad oko izgradnje za­ Za te moj dobri težače, za te m prvom jedničke nam države i zajedničkih inte­ redu, pa onda i za sve tvoje prijatelje. resa našega naroda. Pjevao si i vese­ Za te kažem. u prvom reda, jer tebe lio se očaran velikom srećom. Prvi bra­ smatram najvrjednijim članom ljudske hijalni istup proti tebi, islamski težače, zajednice i najčestitijlm bićem ljudsko­ umanjio je taj neopisivi osjećaj sreće, ga društva. Ti si jedini među nama koji ali si ipak, u velikom svo-m veledušju cuade svoj prag, koji postojano čuva opraštao braći njihovu griješnu zablu­ klor svojih otaca, koji najtoplije ljubi du, držeći da ih pri tom vođi samo svoju otadžbinu. Ti si najčvršći stup nagon osvete za nedjela iz 1914. koja svoga naroda i najstalniji temelj svoje je na njima počinila austrijska policija države. Tokom dugih i burn.li vreme­ i žandarmerija. Tim nebratskim činima na pokazao si što možeš. Država, Koja ispunjena je cijela jedna godina našega je od tebe samo tražila i — silom, ako oslobođenja. I danas je — na grdnu ne milom — utjerivala one silne pore­ sramotu — jOš jedan veliki broj luze, ispraznila tvoje žitnice, odvela ti peških stvorenja, koja su se, izgleda, i zadnji komad hajvana ispred kuće, organizovaia sa svrhom, da te orobe i djeci otela oca, nemoćntku hranitelja, raskuće. Dne silne tužbe iz skoro svih \ oduzimala ti krv tvoje krvi, orobila ti I krajeva naše domovine, vapaj razuđei, i' i mal i evllad puneći svoje bezdane dže- ‘ nih žena i djece, zaklanih muževa i iz; jpove i zadovoljavajući svoje nezasit- I mrcvarenih nemoćnika, garišta tvojih i »e želje, — država te je ta gospodarl stveno i ekonomski upropastila i uni- ■ domova i otimačine tvoga blaga, hara­ nje tvojih njiva i uništavanje tvojih šu­ štlla, a da nikada nije ni pomislila da ma, zatiranje tvojih vrtova i rušenje poboljša tvoje bijedno stanje. Austrija, tvojih voćnjaka jasno govore kako je I koja je preko četrdeset ljeta haračila težak tvoj život, što moraš da podno­ po našoj domovini, gledala je tebe ka­ siš i kako da se boriš ako hoćeš da ko truneš i stradaš u svojim siromašostaneš na svom dobru, pod- jsvojim . nim i nezdravim kolibama, kako ti gikrovom i na očinskom pragu. I ti to z ne mal u trošnim stajama i kako se snosiš uzdajući se još uvijek u praved­ /,1 mučiš i patiš sa rđavim oruđem. Sve nost, uviđavnost. čovječnost i bratstvo je to gledala ta nositeljica evropske — ti to snosiš, jer momentano ne znaš, kulture i nikad je ne ganu tvoja bije­ što ti drugo preostaje. da i jad, nikada nije ispunila svoje najPostigao si vrhunac svojeg očajanja. / preče dužnosti prema tebi. Ona s» nije Vapaj bilećkih i rogatičkih muslimana / starala da ti pruži priliku, da sebi sa­ za cjelokupnim iseljenjem, za kojim se gradiš pristojnu i zdravu kuću, nije se povode još mnoga mjesta nameće nam iurtnula — ili vrlo malo — da ti se u sumnju, da i nas moguće ne čeka gorka slučaju bolesti pruži liječnička pomoć. sudbina užičkih muslimana. Malo se brinula za tvoju školu, u kojoj Ti, islamski težače, koji vjerno is­ bi tvoj mlađi naraštaj stekao najnuž­ punjavaš svaku državljansku dužnost nije znanje. Nije htjela da poduzme ne­ naprama svojoj državi, moraš od svoje ku vrst reorganizacije tvoga gospodar­ države uživati | svaku pravnu zaštitu stva, da preustroji staje tvoga blaga, i treba da budeš ravnopravan sa svim da tvoje blago oplemeni. Obrađivao si svoju zemlju na jsi način kan . t>ieđ drugim svojim sunarodnjacima. I ako da­ našnja naša vlada, koja je dužna da te 100 godina a ta država nije htjela, da štiti, koja raspolaže silom i bajonetiti dadne moderna sredstva . da olakša ma, koja mora da te brani — neće to tvoj teški trud. Tražila je od tebe sa­ mo žrtve, silne i neopisive žrtve, a ti da učini, onda te ona rješava tvojih si podnašao i pregarao sve. Oštricama podaničkih i državljanskih dužnosti. svojih bajoneta zapovijedala je tvojim Ne, islamski težače! Ti nećeš i ne oduševljenjem, ali te nije nikada odusmiješ ostaviti svoje domove i svoga tmtkševljavala. — Dugo si podnosio i trpio, dobra i u masama iseliti. Tvoj očinski Lsprh kada . nijesi mogao više, sabrao si dom i plodna tvoja polja, koja si svo­ СЈггупе okrnjene sile, doprinio si još jed- jim znojem kroz vijekove obrađivao, sve'rfnAdlućnu žrtvu, stresavši a svojom krvlju, krvlju svojih -otaca, ie bas tu nn<mivši kraj bezobzirdjedova i pradjedova branio i od vuka ■ЦВ 1 «ircdm J.I ^Ceniu: utemelje i i od hajduka zar sada da pustiš u krv■HHhbij:i matermu zu ••JiJ.tkžavu. ničke. ruke svojih ubojica? - - Pod tvo­ jim krovom i na tvom dvoru, islamski ml a im z t;>. št„ državu. težače. rodio se je, živio i ^miro tvoj >žc vodi se tačno po' te, . otac, tvoj djed i tvoj pradjed, koji su taj skupi amanet čuvali i tebi ga sada uitnialhna. pa se opovjerili. Dični sine slavnih djedova Bkiuall::-. koji ui- svojih zadužen si i pred Bogom i pred ljudina braniti i čuvati dobar gjas i dičnu uspomenu svojih preda, njihov dom u kojem te rodiše, jezik u kojem te odgojiše, svoju svetu vjeru ti kojoj te osvijestiše, kao i njihovo narodno obilježje. Trebaš biti svjestan, da je samo islamska krv u našoj domovini prava, čista i neokaljana slavenska krv i kao čisti potomak bosanskih patarena imaš neoskvrnjivo otadžbinske pravo r na naše tradicjjonalno narodno ime. Razbojničke bande koje «e dižu poo krinkom nacionalizma hoće da i tebe zatru i unište samo za to jer ispo­ vijedaš leđnu drugu vjeru a ne hrišćansku. To je krvni ispad proti najčišćega dijela naroda hrvatskog i srpskog, ispad proti jedinstva naše narodne dr žave i ti razbojnici nijesu onda tvoja braća. To nijesu onda niti Hrvati niti Srbi, to su naši narodni i državni ne­ prijatelji i za takove imaš onda samo jedan jedini odgovor: Samo bratu bratsko srce, a n e b r a t u šilo za o g n j i I o ! Stoj i brani se! Inž. Čelić. Sarajevo, 23. januara. »Demokrati« se spremaju na provo­ đenje fuzije, još nešto interesantnije: »Ovih se dana udaraju solidni i — trajni temelji jednoj jedinstvenoj jemekratskoj organizaciji rla podlozi jednog jedinstvenog savremenog političkog, ekonomskog i kulturnog programa«. To javlja, pa još masnim slovima, najuređeniji list. »Glas Naro­ da«. I u to se mora vjerovati. Molimo gg. čitatelje, da nam oproste što ćemo na ovom mjestu citirati još nekoliko stavaka iz ovog najkulturnijeg lista. »Trešeljak« je danas zauzet drugim stvarčicama, pa moramo da ovdje citi­ ramo. »Glas Naroda« nagoviješta od­ mah iza gore citiranih riječi: Nije isključena mogućnost da se sve dosadanje grupe Dom. Zajednve, a to su u prvom redu nacionalci, napred­ njaci i samostalci. stope u jednu jedin­ stvenu Demokratsku Stranku. U sa­ mom Dem. Parlam. Bloku ostale bi kao nezavisne grupe — Republikanci. Socijalisti i možda nekoji građanski elementi iz koje bivše srbijanske stran­ ke. Da malo objasnimo gornju mudrost. Ovih se dana udaraju solidni temelji dem. organizaciji. Drugim riječima: dem. zajednica do sad je bila na n e- Godina li. i solidnim temeljima jedna krpanja . i »zmešanija« bez oslona u narodu, koja ima »kao val da neposredno posle toga i (stapanja) poplavi čitavu našu oj tadžbinu«. Prije ove »poplave«, veli »Glas Naroda«, provešće se jedini s t v e ufa organizacija na podlozi jer , dinstvenog političkog programa, i No ostade kao nezavisne grupe — I Republikanci. »Jedinstvena« demoI kratska Stranka biće dakle i repiiblii kunska i monarliična. Zašto i ne bi? i Svi hoće vlast, a »filozof« Cicvarić i već je davno kazao, da je regent — i kralj-republikanac!.... I »Poplava« će imati i jedinstven ei k o n o m s k i program. Zašto ne? NaI prednjački kapitalisti čuvaju slast isto • tako, kao što je čuva jedan socijalista i Koraljeva tipa. A »jedinstvena« će I Stranka biti i za kapitalizam i proti i njemu; i za privatnu svojinu i proti i njoj. Kako već gdje poplavi. Tako je i bilo do sad, pa zašto da ne uzide. i daI lje. Hvala Bogu ■Turaka- je dosta! I I kad se bude pljačkala njihova imo! vina, onda se može mjeriti ako ćeš i i komunističkim aršinom; onda grabi bez . pardona! Na taj način uesanio da neće I ogladnjeli šačica Koraćevih pristaša, 1 nogo će biti ćelepira i za naprednjačke I bankare. Moći će se omastiti i- Dr. Kra! mer. Kulturno je »Stranka« i onako homoi gena: svi pripadaju rilozoiskoj struji — cinika. Treba još samo riješiti pitanje, da li će biti amoralna ili antinivralna. , »Glas Naroda iznio je . гл.Ј.нес. radi kojih je nužno provesti stapanje i or: ganizac ju, pa ćemo i to spomenuti. On ' veli: -Samo jake organizacije Sinaju ; pravo na politički opstanak, a samo sa| vršeno izvedene političke organizacije i na vodstvo državnih poslova.. Drugim i riječima: .Dem. Zajednica- nije imala ! prava, da ugrabi vlast, niti je smije zai držati sve dotle, dok ne nastupi savrI šena — poplava. Mi drugo nijesmo ni tvrdili, pa nas veseli, što je do te istme ј jedva jednom došao i »Glas Naroda«. Hvala mu na ovom nehotičnom priI znanju, što ga je učinio u strahu pred' gubitkom jasala. No uza sve to ga mo! žemo uvjeriti, da će se pad sadanje »zaslužne« vlade dogoditi bez svake »kontra-revolucije«. Ona će ispuhati ! kao mušemali fenjer usprkos tomu, što »Glas Naroda« njen opstanak veže sa opstankom — države. Skori će dani pokazati ko se je pre­ vario: mi ili gospoda sa »demokrati S'kih« visina. Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimansbi kongres u Skopiju. Izabrani odbor izradio je nacrt pro- ■ grama muslimanske organizacije, o ko- I jemu se je vodila diskusija nekoliko da- | na. kongres ga je primio sa nekim iz­ mjenama. U savezu sa programom iz­ rađen je i usvojen također i štatut or­ ganizacije sviju muslimana izvan Bo­ sne i Hercegovine. Ovaj, štatut predvi­ đa zasebnu, samostalnu organizaciju i u slučaju ako stupe u zajednički rad sa kojom od postojećih stranaka. Pro­ gram glasi: I. Potpuno obezbjeđenje lične slobo­ de i ustavnih prava, koja se do sada nijesu u cjelini uživala. 2. ITiniiena proporcio-naltJog izbornog sistema pri izborima za općine i parlamenat. Za Vrijeme |zbora broj naših, poslaničkih kandidata ima odgovarati razmjeru našeg stanovništva. 3. Da se brzo rješavaju i otpremaju molbe onih osoba, koje se obraćaju adminisirativnim vlastima, treba da bu­ de uz svakog šefa sreskog i okružnog po jedan muslimanski savjetujući or­ gan, jer je uslijed različitosti jezika i podrijetla u našim krajevima potrebno, da bude pored sreskog i okružnog na­ čelnika po jedan musliman pomoćnik, koji bi na to mjesto došao izborom ve­ ćine glasova. Vojska. 4. Primjena i izvršenje vjerskih pro­ pisa u pogledu vojnika muslimana: a) u.tanovijetifem odvojene к-иЈите za vojnike muslimane; b) postavljanjem imama u bataljonima u kojima ima muslimana; c) oslobođenjem vojnika muslimana o.<! vojne dužnosti za vrijeme musBfcjr blagdana i dopuštanjcin, da sloboth vrše svoje vjerske obrede: d) utješiti kapu muslimanskih vojni ka na način, koji odgovara musliman sirim vjerskim propisima i osjećajima. �.ЛРАВДА' Ctpana 2. Strana | silno pritisli i opustošili, imade se od- | Šeriatske stvari. 5. Muslimanska vjerska i prosvjetna : mah ‘i bez suđenja predati vlasnicima, »danja moraju se postaviti na osnova­ I koji na to imanje imaju tapije ili mogu ma anteno m i j e. Takovo uređenje j dokazati'svoje pravo na. koji drugi naima se Sto prije u našim krajevima pro­ ' čin. . 14. Država imadu da naknadi štetu za vest:. Naši odnosi sa hilafetom imaju pokretnu i nepokretnu imovinu,»koja se zakonom osigurati. 0. Medrese se imadu preurediti na I je za vrijeme rata i prevrata opustoše­ na i opljačkana. suvremenoj metodi te propisati i preu15. Budući seoski i varoški opštinski ’đesiti njihova nastavna osnova. S tim odbori pri razrezu poreza i prireza ne u savezu: a) svi daći teoloških škola imadu se j vode računa o pravdi i pravici, treba dozvolili, da oni kojih se tiče imadu c loboditi od vojne dužnosti, kao i svi pravo, da budu prisutni kad ovi odbori službenici džamija i tekija. vrše ovake stvari. hi ima se otvoriti jedna škola za ob16. Sva imanja i zemlje, koja su od ■ ;zovanje šeriatskih sudija. okupacije 1912. do danas data u zalog c) šeriatskim sudovima upravljaju ! li su prodala, imaju se povratiti na­ muftije. Da bi se što bolje upravljalo trag onim izbjeglhn građanima, koji su ' akufima i prosvjetom, treba obrazo­ prinuđeni, da se povrate u svoju otadžvati nezavisne odbore, koji će biti od­ biim. s lim. dp oni vrate ranije primlje­ vojeni ad niuftijskih zvanja. 7. Neodložno izvršenje šeriatskih pre­ ni novac. 17. Povlasticom u taćki 16. imadu se , suda od strane izvršnih vlasti. Vakufi. l.orisr;; i oni. koji se nijesu iselili, ail 8. Obezbijeđenje sviju muslimanskih 1 su zbog terora ili tislijfed moralnih i vakufa od svakog nasrtaja i miješanja. materijalnih neprilika. ■ koje rat uzro­ a) sva vakufska, džamijska .i školska kuje. biii prinuđeni, da prodadu ili zadobra koja su uzapćena i uzurpirana 1- ; lože svoje imanje. Trgovina. madu se povratiti i predati svojim va­ 18, Obezbjc'enji' slobodne trgovine i l kufskim povjerenstvima. davanje olakšica trgovcima. Srazmjeb) ona vakufska dobra, koja su ošte­ ćena. imaju se komionaJno pregledati, ran broj muslimana imade ući u trgo­ pa odmah popraviti ili štetu naknaditi. vačke komore. c> sva groblja, koja su porušena imaAmnestija. 19. Treba da se odmah podijeli. opća dii ч' povratiti. dl groblja uopće imadu se smatrati amnestija. Štampa. k; ’ muslimanski vakufi. e) \ ' T se prlboči troše na ono, i 20. Slobodna štampa u granicama učnn -п namijenjen'; suviše! se ustu­ stava. paju muslimanskim opštinama, koje će 21. Stranački organizacioni Statut sa­ ili upotrijebiti n muslimanske dobrotvor­ stavni je dio ovog programa. ne svrhe. Prosvjeta. 9. Sloboda nastave na narodnom je­ ziku. Usvajajući obaveznu iMstavu u osnovnim 'školama, nadzor i uprava u nm školama prelazi na muslimanske O ustavotvornom odboru javlja Eopštine. U nastavnim osnovama tili i škola predvidiće se također i učenje : poha : »Održana je" sjednica predstavzvaničnog jezika, te muslimanske op­ I nika vlade i opozicije, na kojoj se rasštine određuju no svojoj uvidavnosti i pravlialo pitanje u itavotvornog odbo­ ra. Kako sporazum u izvjesnim tačkarazred, u kojem će se zvanični jezik ma i zahtjevima opozicije nije još po­ P' četi. Za uzdržavanje tih škola držastignut. definitivna odluka nije još dov’ uaje muslimanskim opštinama sraznešena. injerni đ’o od poreza, koji su namjenjeni prosvjeti. Mlade kolo republikanaca, koje već Agrarno pitanje. Izdaje list »Republiku*, spojilo se sa re 10 Pošto se agrarna reforma primipublikanchna oko Jaše Prodanovića. jenjuje na spahinska dobra, a takovih Oni će sada raditi kao jedna stranka, zemalja nas nema, zahtijevati, da se imaće svoj jedan glavni organ -i izići pravo vlasništva i raspolaganja, koja ; će na izbore zajedno. su sada važna za zemlje, zakonski za­ štite i potvrde. 11. Zemlje i zgrde, koje su državi potrebite za opće svrhe, imaju se eksproprirati putem jedne komisije za pro­ cjenu. Polovicu članova te komisije bi­ raju vlasnici. Odavno se je osjetila potreba, da se 12. Stanovništvu treba zemlju poste­ osnuje jedr.ja stručna organizacija šepeno dijeliti, te se imade davati slo­ bodna mirijska zemlja onima, koji s i riatskA sudaca i vježbenika, ali do da­ nas se, nažalost, o tom nije ništa oz­ njom graniče. biljno poduzimalo, niti se je što stvar13. Da se vrate pravim vlasnicima ona imanja, na kojima su uslijed ratnih I no učinilo. Danas, kad postoje gotovo sve stručne organizacije državnih či­ prilika zgrade porušene i stoka i ostalo novnika i namještenika. I kad se na •razgrabljeno. Isto tako i zemlja napu­ temelju tili organizacija osniva savez štenih čifluka. koju je država raznim državnih činovnika i namještenika, ne licima ustupila ili koje su pojedinci na- Stručna organizacija Bnrlat. sudaca i vježbeniha. F E LJ TON. A Hffzi Bjelevac Rene Logotetides. (28) Bilo joj je teško —teško da je proplakala. Na­ kon četiri godine što je istrgla iz svoga srca jednu ljubav prema čovjeku, kojeg se je bojala, e je ne­ prijatelj njezina naroda danas jc htjela da oživi tu istu ljubav i da je osjeti. Bol je postajala sve jača i jača i Rene klone na stolicu sakrivši suze da te­ ku po tim starim papirima i uspomenama na ko­ jim je bila ispisana mladost i — prva ljubav!... i i ; ; i [ , Ihsan se je vraćajući se kući uvijek po običajp i susreo s Ifetom ili Sabihom, uvijek na određenom mjestu ođ prolaza Nuri Osmanije do Sultan Ahmedova mejdana. A danas je mimoišao taj put i po­ i šao ».lokušom«, da dođe prije kući i da ostane sam. Nešto ga zahvatilo naglo svega i on i nemisleći na Renu osjećao ju je tako blizu i tako sil­ | no da nije ni časa pomislio na Ifetu. Izašavši na I Bajeziđ skrenuo je naglo lijevo prema mjestu sas­ : tanka, pregledao brzo trg Sultana Ahmeta i neopa- ; I Ifete ni Sabihe vratio se natrag kući. Kod kuće je Ihsan razmišljao. Sjetio se zadnjih i svojih riječi što ih je rekao pri rastanku Reni: da će se možda u životu opet naći I gle! Njih dvo­ i je nalaze se opet u životu na istom mjestu, gdje su se upoznali.. No nekad kad su se istom upo­ 1 znali nije među njima bilo onoga što je danas — 1 PRAVDA' “poj možemo, a i ne smijemo ni mi šeriatski suci i vježbenici ostati skrštenih šaka. Osim toga stojimo pred reformom šeriatskili sudova i proširenjem njihovim na sve islamske krajeve u našoj državi, tc bi prema tome ta naša organizacija I bila najpozvanija, da saradujc na toj re­ formi. Pisac članaka »Naši šerijatski sudovi- u »Pravdi« lijepo je karakterisao nesredenost šerijatskih sudova i , mizerno stanje šerijatskih sudaca i vježbenika, gdje jedan kadija treba ste­ ći bijelu bradu, pa da tek onda , dođe u ј IX. čin. razred, a jedan šeriatškj vjež­ benik da kuburi sa svojim adjutumom po 8—10 godina, dok bude imenovan I kadijom. Daljcnjc razloge o potrebi naše or- i ganizacije suvišno je navoditi, jer ko J grd je služio kao šerijatski vježbenik, taj će ih dobro poznavati. S kim god I amo od svojih kolega o tomu razgova- | rali, svaki je uviđao potrebu naše or­ I ganizacije. ali ' e je do sada svak kra­ tki, <Ц javno istupi i da tu akciju po­ vede. ■ Uočivši naš položaj i naše stanje s jedne, a našu dosadanju pasivnost s druge strane, odlučsmo staviti svoj pretilog za organizaciju šerijatskih su­ daca i vježbenika. Ujedno predlažemo da gv. šerijatski suci i vježbenici u Sa­ rajevu uzmu tu stvar u svoje ruke i čim prije izrade pravila i sazovu konstituirajuću skupštinu u Sarajevu, a gg. kole -c iz ostal.h mjesta molimo, da ovaj naš predlog javno ili pismeno i podupiru. Ako se ko ne slaže s ovim predio gom ili ako ko ima kakav bolji ili shodnji predio«, neka ga izvoli javno Vtalinoti. Bil-hajr! U Gračanlci 31. decembra 1919. Šerjatški sudac; M. A. Kapctanović. Šerijatski vježbenici: Ć. Salkić. N. N-.llandć. Politici pregled Regent će ove nedeljc ratifikovati versailleski mir. prijatelji nam šalju — ultimatum. U utorak na večer se sastalo vrhovno vi­ jeće pod predsjedništvom Clemcnceaua. da raspravlja o jadranskom1 ipitanju. Poslije diskusije sa jugoslavenskim de­ legatima vrhovno vijeće se pridružilo ■ Nlttijevom stajalištu, te je beogradskoi vladi dalo rok od 4 dana, da pri­ mi bez ikakove rezerve' projekat kom­ promisa. jer da će inače londonski ugo­ vor od 16. aprila 1915. biti u cijelosti i neposredno izveden. O jadranskom problemu javlja pari­ ški dopisnik »Epohe«: Pitanje spora iz­ među nas i Italije privodi se kraju. De­ finitivno je riješeno pitanje Albanije, u kojoj Jugoslavija kao svoju sferu dobija sjeverni dio Albanije s Bijelim Drimom kao granicu. Jugoslaviji će pri­ pasti Skadar i Lješ. Pitanje Dalmacije također je riješeno. Zadar dobiva opštinsku autonomiju pod kontrolom lige naroda. Isto riješenje donijeće se i za Rijeku. Ideja o maloj međudržavi ri­ mladogrčke ideje, koja je pošla da razori Tursku i mladoturke, koji će očuvati Tursku. Zadatak Renin i svih onih, koji su došli s njom i za koje i on zna sastoji se u tome, da što prije sruše ovaj sis­ tem. Za tim idu i miadoturci. No Grci idu još da­ lje, tražeći da se dijelovi Tracije i istočni krajevi Epira pripoje Grčkoj. A povrh svega toga traže i u Anatoliji za sada najdalekosežnije autonomije. Cari­ grad. kao trgovačko mjesto skoro je posve u rukama Grka i Jermena, pa bi na taj način u stvari bili Turci potisnuti iz Evrope. Kroz ove sumorne misli 'sinula naglo i jedna svijetla misao, koja ga je napunila nadom, a dušom prolila blago svijetlo svoje, koje je talilo zaleđenu ljubav. Da Ihsan-istrgne Renu iz mladogrčkog pokreta? Jest, ona je htjela jednom napustiti tu igru revolucionarke i predati se ljubavi. Ona je žena — ljubav će nadjačati pasiju, nestaće mržnje u njezinom srcu na Turke A on — Ihsan je može ijubiti, jer ono što ga je nekad s njom vezalo nije još poki­ dano. To eto i sada osjeća nakon četiri godine . No najedanput javila se ifeta. Zar nije već gotova stvar? Zar se može nazad; još sada, kada je on sam tražio . . . Ona meka dhša, ono srce, ona ljubav! . . Ah to je sada nemoguće . . Njezina ljubav sličila mu majskom cvijetku na kojem titra još bitra rosica, koja će pred suncem izčeznuti da njezina boja bude ljepša, da miris bude jači, kada se preda suncu . . U njegevoj duši nastao boj za Iju bav, kojaje nudila sve i za prošlost, koja ре značila sve.. Ihsan je osjećao tu nutarnju borbu, osjećao je tako fizički da mu je prouzrokovala boli u glavi I činilo mu se. kao da će mu se rasprsnuti. Obilo ga ječkoj potpuno jc odbačena. Cijelo pita­ nje inje riješeno usljed pretjeranih zah tjeva Italije u Istri i u njenom zahtjevu, da željeznička linija Rijeka—Trst os­ tane u njenim rukama. Pašićev intervju. Naročiti dopisnik Reuterove agencije intervjuisao je Pašića, koji jc izložio glavne crte našeg programa u diskusijama jadranskog pi­ tanja pred vrhovnim savjetom. Paški je rekao: »Sjednica od subote kao i današnja bila je 'posvećena izlaganju naših gledišta i naših želja. Nadajmo se da ih je vrhovni savjet povoljno pri­ mio. Naša je glavna želja, da se nađe riješenje, koje bi ne samo skinulo s dne- . vnog reda jadransko pitanje, nego bi moglo poslužiti za osnovu budućeg prijatelj-tva između Srbije (!) i Italije. Glede Rijeke možemo sanio da polio- _ ' :mo, da je to pristanište od bitnog in­ teresa po našu zemlju, jer predstavlja njen jedini izlaz na more. Za nas je to mijglaviiije, jer dovodi u pitanje čitav i li' ći razvitak ekonomske snage Jur'.skis lje. Sa druge strane treba se sje­ titi da je Rijeka vrlo udaljena od Italije : da je od nje odvojena širokim pojasom zer ;e. Pitate me da li je moguće ri­ ješit: ovo pitanje putem kompromru. Mogu samo odgovoriti da smo već ucmil! znatne u e.tpke kao na primjer u : t: ugi W:lsonovc Г.: je, prema kojoj je i ulija dobila četiri stotine hiljada na­ ših suplemenika, koji su ostali itzvaji sjeverozapadne granice Jugoslavije. Naši su predloži uvijek hili zasnovani na principu narodnosti, nncijonalne ne­ zavisnosti i isticanja naše zemlje. Korespondent je pitao Pašića da I, misli da će dolazak D’ An^unzijcvih delegata biti od koristi. Pašić je odgo­ vorio. da ne misli da će ti delegati moći ina u čemu da pomognu. D’ AnnUnzio stalno teži, da jadransko pitanje riješi sam bez učešća konferencije mira i bez spoljnjeg uticaja. Izgleda da jc dockan za izašiijanje delegata. Govoreći o ekonomskoj situaciji Sr­ bije Pašić je rekao: »Moja otadžbina užasno je patila za vrijeme rata. Sta­ novnici su izgubili svu stoku i sve po­ ljoprivredne sprave, koje je odnio nepjijateij. Sve postojeće fabrike uništene su. Naše su željeznice potpuno razore­ ne tako, da mi danas nemarno stvarno piicakvog željezničkog saobraćaja. Naš narod n je nikad znao za talas lijenosti, koji je obuzeo tolike dijelove Evrope otkako jc rat završen. On ima potre­ ba, on želi i voljan je raditi, ali mu ne­ dostaje alata i odijela. Za obnovljenje ' blagostanja u našoj zemlji potrebna i nam je finansijska pomoć, a čim ju bu­ demo dobili, mi ćemo imati vjeru « najljepšu budućnost Jugoslavije. Jugo­ slavenski je narod uvjeren, da će ga j 'britan ;ka nacija pomoći i ,da će mu poI kazati i u budućnosti simpatije, koje s« sc uvijek manifestovale u toku rata. Netačna vijest. Presbiro javlja zvaućno: Talijanski listovi javljaju da jc 1 u onom dijelu Albanije koji mi držimo, planuo ustanak i da su naše ćete ima­ le borbu sa ustašama, koji .su im čak I zaplijenili i jedan top. Sve su te vijesti I neistinite i izmišljene. Pravi ustanak hladan znoj zureći u jednu neodređenu tačku, koja je bila negdje daleko u -đubirti njegove duše, koja se je rasplinula u bezkraju. . . i činilo mu se, kao da vidi kako se iz tanke maglice, gdje više ne dosiže njegova misao ni po­ gled diže u zlatooj auroli lik žene s velikim crnim očima, primiče se njemu, a tajanstven glas obliva njegovu dušu: „Ја sam došla sa srcem i bila sam spremna da izdam svoj zavjet . . . Ihsan je sklopio oči i oćutio, da je nešto tajno i slatko napunilo njegovu dušu. VI U Abdurahmanpašinu konaku pripremalo se pomalo za Ifetinu udaju. I ako je Ifeta bila već u dvadesetim godinama nije bez neke djetinje rado­ znalosti pogledala svaku stvar, koju su krojačice iz najboljih carigradskih salona izrađivale Paša je htio da svoju jedinicu dostojno.opremi, tim više jer je odlazila i u jednu kuću, pa i ako jednog »doš­ ljaka« ipak veoma viđena i bogata. Paši se je kao starijem čovjeku svidila i još jedna stvar kod Ihsana, da se je odmah odlučio na ženidbu čim je djevojk j upoznao, jer »tako je rađeno i u njegovp doba« Г"’ je više sreće bilo u obiteljima. Osimto^J^^^ bio nenjen i u krugovima mU'lig^^HgaggK Чо je te !:o u t i ngi IO Muslimani �6>9j 112 — Broj ПРАВДА* — „PRAVDA, bjesni u južnoj Albaniji u zoni, koju su okupirali Talijani, gdje je došlo i do borbi između Talijana i Arbanasa. Dioba Arnautluka. Predsjednik Nitti izjavio je interesovannn savezničkim silama, da se ИаГја odriče otoka u Đodekanezn u korist Grčke, ali zato unatra neophodno potrebitim, da joj se povjeri mandat u Albaniji. Kako se u političkim krugovima govori mandat Italije nad Albanijom može se smatrati kao gotovoa Činjenica. Svi protesti albanskih prvaka ostali su bezuspješni. Raspust turskog parlamenta? Lon­ donski listovi primaju' vijest iz Carigrada, da je skupština raspuštena zbog nedovoljnog broja prisutnih poslanika. Diktator francuske, ministar predsjcđnlk Klemanso pobijeđen je pri iz­ boru za predsjednika francuske repu* Nike. Pobijedio ga je Dešanel. Ušljed toga je Klemanso dao ostavku i po svoj prilici se vraća novinarstvu. Ničija nije do zore gorjela. U jedinom razgovoru g. Klemanso je izjavio da kani za nekoliko dana otputovati u Egipat, gdje će ostati 2 mje­ seca. Nadalje je izjavio, -da ne će pisati nikakovih uspomena. Vrhovno vijeće u namjeri, da pomog­ ne teškom unutrašnjem položaju Rusi­ je. dozvolilo e izmjenu robe između Musije te savezničkih i neutralnih zemalja. Tđ ni u koliko ne mijenja politiku saveznika prama sovjetskoj vladi. Engleska je radnička stranka objavila manifest, u kojem odvraća vladu od svake vojničke akcije protiv Rusije naglašuje potrebu. Ja se smjesta sklopi mir sa moskovskom vladom. I I I i I i i । 1 ' ! I : ] Svi engleski ratni brodovi koji su u Malti stajali na raspoloženju, upućeni su u Crno More. Francuske bolničke I lađe dobile su također naređenje u To- i uDnu; da otplove za Crno More. шажлеашшЕтажсшшпкиа Domaće vijesti NAŠA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo ni našega težaka! Koji god nas je svjestan, da nam svima treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivati 1 unapri­ jediti. Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasi- ; I o naše organizacije. Poisljeđni je čas, pa molimo sve naše prjatelje i čitaoce »Pravde«, da šire »pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K godišnje Hl 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. u Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... Balkanizacija Baščaršije. Jučer smo oko 1 i po sat iza podne imali priliku, da promatramo jedan strašan, primjer zloporabe uredovne vlasti. G. komesar financijalne staže Duraković — tako se je predstavio našem uredniku uhva­ tio je jednog dječaka, koji je navodno kriomčario duhan i uredovao proti nje­ mu na taj način, da ga je čupao • za ušii šta' više ga okrvavio u pre­ i i velikoj službovnoj revnosti, l-.mlika se je zgražala na ovaj balkanski postupak, i a mi ga iznosimo na javnost sa zahtje­ | vom, da se oštrom kaznom učini kraj 1i torturi, što je usprkos zakonu provode ' ' neki organi javne vlasti. Ovo prelazi granice, pa je već u in­ teresu same vlasti, da svoje or’ano po­ uči u pristojnom ophođenju, kako ne bi izazivali javnog skandala. Negodova­ • nje publike moglo se je vrlo lahko pre­ I I tvoriti u insultiranje g. komesara, pa ’ je tako lahko moglo doći do ozbiljnih ‘ posljedica. Riječ ima g. Dr. Sijan. i | Koža za niuallline. Povodom okružni­ ' ce. kojom su pozvati mualmi da sa­ ' kupe i pošalju novac za podignuće ko­ I! že po označenim kategorijama, neki su ■ muallimi prve kategorije poslali novac i ispred sebe i još dvojice-trojice naj- ' wžih kolega, a nisu se pobrinuli, da o- ;j IMjeste sve muallime svoga kotara. I jc baš to imao na umu. pa je !| i odredio, da ina illmu s.< ' HB^^biju materijal za c Je ci■MMMhrud. a ne ?' tu. St" v.i шСнЕмЗЗ^Шапк. muallimi. muallima svoga kotara, da tje mogu do­ biti kožu sve dotle, dok ne pošalju is­ kaz i novac i od izostavljenih muallima ili nam ne jave da izostavljeni mualliallimi ne reflektiraju na tu kožu. Prvoj okružnici dodaje se još. i to, da unuallimi, koji su članovi šireg odbora a is­ todobno su i I. muallimi u kotarskom mjestu, imadu prepustiti raspačavanje kože jednom drusjom. ali najsiromašni­ jem mualimu. Neke nas kolege opet mole, da i za ostale miialime pošaljemo materijal za cijele cipele, jer je tomu svaki potre­ ban. To znade, ali vrlo žali, da tomu ne može udovoljiti, jer materijal za ci­ jele cipele dobiven je samo za sedam­ deset .pari, — dakle toliko, koliko ima članova odbora i muallima prve kate­ gorije. Kože za donove odbor je do­ bio u težini od 106 kg. — dakle toliko, koliko mogu dobiti svi .ostali muallimi samo za poludonove. Povrh svega nastojanja, odbor nije mogao isposlovati viši kvantum, a i ovo što je dobiveno, imade se zahvaliti njegovom neumrnm radu i zauzimanju jedne uplivne ličnosti na trg. i obrt, ko­ mori, jer slične korporacije pa čak ni činovnici nisu mogli ni toliko dobit.. šaljući iskaze neki nas muallimi mo­ le. da na nadležnim mjestima poduz­ memo korake, kako bi i muallimi do­ bili aproviziranje iz činovničkih konzuma. Odbor je pripravan, da to drage volje odmah učini, a istodobno moli da ga gg. kolege o svim sličnih) nepravJama uvijek iz viješću ili. kako bi isti odmah -nogao poduzimat' nužne ko­ rake. Odbor. U kraljevstvu SHS dosada ima 300.000 sirota bez oca i majke, za koje će se brinuti država. идиг.длдг-угг V. sva--' .'-v-vn ТгвбвЦаћ Iz bave. Bes pctrtđrtva radio stanica do biumo sa rumunjsko granice ovaj brzojav: ,,Atanaoijo Sela, predsjednik bosansko vlado, Sara­ jevo. Uspjelo. Prebačeno sedamnaest komad*. Trunspoitiubrer Risto", Pošto nad telefon naiiia veze sa vladinom centralom, niiSljaemo da se radi e aabuni, pa aamoUemo spoj sa g. Atom, no dobismo odgovoa da je na „eluibeuem putovanju". To je bio raz­ log, da smo još jednom pročitali depešo. ..Us­ pjelo. Prebačeno sedamnaest komada". Čndca li brzojava! Koji je vrag uspio i kakvi su komadi? Nešto ragoustnije od Nastićeve rane. Bacilo nas u merak, pa sapilasmo.gdjo je z Ato. Rekoše da je u Brodu kod aeetnča Hi,te Koslien. Zatralitmo spoj, t li opet mutiš. „Gospodi* ee Ato časti pa no moše ne telefon." Čekali imn cijeli dua, ali oa se ne javlja, Megjutim nam stiže brzojav ovog sadržaja' „kistu Kosti? opet sprema transport duhana. Obratite pažnju financije A-gas‘ Vrag bi znao ke je Argoe, ali pošto je poznato, da jo Kosile i prijo švercao dolina, opravdana je sumnja, ris jo ponovio švercanje, pa poaivamo padležue vlarti, da ве zainteresuju ša ova brzojave. A aijo iekljućano, da je Ato u Brodu baš radi toga, da oblakše posao svora sestrić« Ispod crte. Ni u tovar ni u treieljak. Hailo, °*^Ј° Ali ef Raljović. — Habdijere, g. kolega. — Šia aar ia Tvoj kdagn? Ja; bivši viriiieU bivši vak. direktor j bivši roda 99 postotaka? Ja tvoj kolega? Ja, koji imam vike xiata neg« vakufska uprava? Marš! btani da ti objasnim: ko dika nos. brto će biti boo! U Mostaru bijasmo Misa: Ti opeiniki ćate, a ja nešto malo niže. U wHnsavat«" »pet o!er,ajne i snbliau: Ti fakinoki pisao, ja fakirski odgovarao. U 1917. bijah ii tako ГВvan da ol u mom geijcsdu »nio kakuičijo jaje. Roslulio ai se mojim imenom i pod majna fir­ ma ianio uredovne podatke, koji te saOpćujn •amo intimneima. Nabrojao ii dapače i svojo veliko darove pokojooj Austriji. ЗјоеМ li sa? Nn da i aijo t« prošlosti. kolega oi mi po eadašnjosti: ja Mvii, Ti bivlj. Osim toga srodni srao po etilu: ja prest. ti prost- 1 prostiji Jor maju liber, ja nijesani nikad upotrijebio ouoli ko aličnjafitva koliko Ti u svojoj plaćipurucf. I ja »i veljn, <la oaaki krasi ne dolikuje ni meni, a kamo li Tobi, koji još ne vidik da si bivši i koji sanjaš o svojoj eloai u bndU; nusii Gdje si još vidio, da ee u osmrtnici upotrebljavaju israai lisaka kao „ogavno laii. do skrajaosti pohvatali individui, ona bolja i eitkov. banditske i podlo pisanje ..Pravde" po denuncijantskoj metodi, podlačko i isdajuiško denunciranje, nitkovi oko „Pravdo", podli pravdaški" ruaroderski, banditski kalibor. „PravdinA" podla i pokvarena koterija. Pravdakka mieorija and se vajter? I'ragi kolega, daa gei nike. Taa* se rasgevara и krčmi, a ne u poslanici na vakufeka povjerenstvu.’ Pa ondarijsć: 1 okati! Majn liber. jesi li Ti svjestan ita to bodajto? Zar no anai da je to činjeno i na Alipatian Mostu? — Tornjaj so. imam i pametnijeg posla nego li euiiti Tvoje prodike. Dođi da ti daduem ko­ ju krunu. TaogC ког. Nije mi potrobno. biće bolje da te uovce opotr.jebii kao oditotu vakufu sa to, tlo ei tri dana npetrijebio njegove piearo ва otpremanjo svojo or.inrtnice. Adijo, g. Mtga. Страиа 3, ЦГо jsTS ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. 8. Alečković u Travn'ku, treba perovođu. 19, 1—7 IZVANREDNA SKUPŠTINA ISLAM­ SKE DIONIČKE ŠTAMPARIJE. Zaključkom ravnateljstva Islamske dio­ ničke štamparije određena je Izvanred­ na glavna skupština radi povišenja dio­ ničko glavnice na dan 25. Januara t. g. Pošto ć» se na ovoj skupštini zaklju­ čiti povišenje dioničke glavnice to je potrebno da buila na skupštini zastu­ pano tri četvrtine dioničke glavnice. Pozivaju se gg. dioničari da svakako na ovu skupštinu dođu ili pošalju svoje punomoći kojem drugom dioničaru. Ravnateljstvo. ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ skim paketima od kg 4’/2 čisto az pouzeće dol; zaliha traje. 20. 1—5 UNIVERZAL. Staln’r zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne II. kat. (Ulaz: Prolr, Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Društvo vlasnika kuća i inih nekret­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv nina grada Sarajeva održati će svoju hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah redovnu Glavnu. Skupštinu za godinu različite boli? Oj, kako tu ublažuju- bo­ 1920. u nedeljii 25. januara u 10 sati li. čine otpornim masaže s Fellerovim u sjcdiiičltoj sali Gradske Oipštine u Sa­ pravim Elsaflui-dam! 6 dvostrukih ili : rajevu. Pozivaju se svi članovi као i 2 velike specijalne boce 24 krune. ostali kućevlasnici koji nanovo žele ( Trebale biste terajuće sredstvo, koje pristupiti da u vlastitom interesu nei­ titažuje grčeve, jača želudac? Držate j zostavno dođu. Predsjedništvo. se samo Fellerovih pravih Elsa-pilula! б kutija 12 kruna. Želučani nalzam 12 i KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa inulih boca 50 kr.tnia. Omot i poštarina 3—-5 soba, svim mizgrednim prosto­ posebno, ali što jeftinije. Eugsn V. Fel. rijama, te eventualno nešto bašće. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr­ Najrađe u miisTmanskom dijelu gra­ vatska. đa, Umoljava se ponude slat! na itpravu lista. 26 Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb da vam ide sat’ točno na minutu. Ilnstrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (ijubjaii br. 7C6. poponude na upravu lista slati pod savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa brojem 227. tova specijalne marke I KO« iz vlas­ V' V tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I POlanaca, prstena, narukvica, ■ u lica, LfODJELSKA BANKA (dio ч đreštve jedala, darova za krštenje i sve : po­ u TEŠNJU, traži tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ robu. Ali i drugih potrebština koo na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ nog sposobnog garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigače i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. У06. vješta svim u bankovnu struku zasiIMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU jecajućlm poslovima. Reflektira se sa­ CIJENU cijeli nov šuštcrskl halat sa mo na posve samostalnu vrsnu sile s inaštoom ljevicom. — Upitati na ad­ mnogogodišnjom praksom. Prednost iresu: G a I i b P a š 1 ć. trgovac Gra- ‘ maju natjecatelji vješti robnim poslo­ čanlca. 18, 1—5 vima. Ponude na Ravnateljstvo bauke. Tražim jednu feasu knjigo odu Musliniansha НјпА i obrrničHa banlhi za Bosnu i tapinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem S 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnikc svojih dionica na konsti№ajiićii glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituirahu dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. zakona. Odbor osnivača MmiimanshB trgovačke i obrtničke banke za za Bosna i Rorccgorinu d. d- u Sarajevo. K о ž е о (1 (1 i v I ј a č i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d, ku pu j c uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska) Brzojavi: FELAR1A, Telefon 55 �Ерој 112 tSL „ПРАВДА* — „PRAVDA СтрЛиа 4 Sirana .тжгхжгза® Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! e!i biste imati kao baršun meku kosu? I imati više pjege, prištiće, sujedice? Poziv Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lančić 6 kruna Ni. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov nsj|in;ii ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? s 5000 honada dionica ^uslimanshe trgnuačhE i poljodjelshe banhe'* i 1 u Tešnju Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peiuti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić o kruna. Nr. Ш. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov Posapun za glavu 8 kruna. Šampon -eiter • mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. I 99 Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezbolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih oiiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku/Elsa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Osnova Izvanredna glavna skupština dioničara »Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke« d. d. u Tešnju, obdržavane dne 21. jula 1918. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah »a posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji H₽ga-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. sa K 500.000 na K 1,000.000 Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Bosanskoj Dubici. NATJEČAJ Kod mektebi-ibtidaije u Bos. Dubici imade se popuniti mjesto I. mualima za žensku djecu sa godišnjom plaćom cd 1900 K , ч Isti mora dokumentima dokazati: 1) Da je svršio »Darul-mualimin« u Sarajevu sa dobrim uspjehom: 2) Da je potpuno vješt kancelarijskom radu sa gornjom dužnošću spojena -e i dužnost vakufsk' g povjcrenstv. vak. poslovođe, čija je plaća već uračunata i г) Svjedodžba ponašanja. Reflektanti imaju svoje vlastoručne molbe poslati na potpisalo povje­ renstvo najdalje do 20. januara 1920. U Bos. Dubici 3.-I. 1920. Predsjednik Omerbeg Cerić. © на, Trgovcima iz provincijв Na. znanje __ ___________ £------------ •_ znanje ж Pri dolasku u Sarajevo posjetite 1 manufakturnu radnju na vefiko Saliha H. Karića SARAJEVO, Mali Muđeliti ul. 2. Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao basme, beza, Sifone, zefira, rubaca, konca, čarapa, mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašiljepouzećem.CijeneumjerenelPosluga brzal i li SS URA URA toja čini trajno vbSBljE ? ? koja čini trajno VEsBlje 11 SAMO SUVTHEROVA URA! I cd nikla, ocjeii, Također lanci, r.oževi, britve, jeftino! Tražite izdanjem 5.000- komada novih dionica po 100 kruna nominalne vri­ jednosti, koje se ovijem stavljaju na javnu supskripciju uz slije­ deća uvjete: 1. Nove dionice glasiće: 2000 komada na ime, a 3000 koma­ da na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova dionica na 1 staru. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosadašnjim dio­ ničarima po K 122— za svaku novu dionicu, a po K 150-— novo pristupajučim dioničarima. 4. Iznos od K 100 - - od svake nove dionice pribraja se te­ meljnoj glavnici, dočim višak od 22'— K dotično od 50 — K od sva­ ke nove dr niče, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja dioničke glavnice u korist rezervneg fonda. 5. Nove dionice izdavat će se u komadima od 100 K i 1000 K sa brojevima od 5001 do 10.000. Dionice 50(4 do 800 glasit te na donosioca, a dionice broj 8001 do 10000 glasiće na ime. 6. Prijave na upis dionica primaju se kroz 2 mjeseca, raču­ najući od dana uvrštenja ovog poziva u službenim novinama. T. Dioničari, koji se tokom prvog mjeseca određenog roka mi upisivanje dionica ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na op­ ciju dionica us tečaj od 122'— krune. 8. Prigodom prijave za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati, da li žele dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 9. Nakon izminuća roka za javnu supskripciju odlučite rav­ nateljstvo o primanju -prijava za upi« saevim novih dioničara, a rav­ nateljstvo imade naročito pravo, da takav upis otkloni, bez da za to razlog saopći Ravnateljstvo će također odlučiti o tome, kojem će di­ oničaru i koliko dionica dati glasećih na ime, te kojemu dioničaru i koliko dionica glasećih na donosioca. Kod toga će ravnateljstvo po mogućnosti uvažiti želje upisatelja. 10. Nove dionice participiraju na dobitku zali, semestar 1920 11. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim up­ late od 30°/, nominalne vrijednosti položiti još i to: svaki stari dio­ ničar po 22' krune, a svaki novi dioničar po 50'— kruna za svaka upisanu dionicu. Ostatak od 70’/« nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku od 2 mjeseca računajući od zadnjeg dana roka od­ ređenog za supskripciju novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplata dospjela. 12. Za uplatu dionica izdavat će se privremeno potvrde, koje se imadu nakon izdanja dionica povratiti 13. Proti dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupat će se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 7. društvenih pravila, a uplaćeni iznos propada u korist rezervnog fonda. 14. Upisivanje može se obaviti samo na potpisanom arku, u u koji je ova osnova uvrštena. Potpisani zavod staviće svakom subskribentu upisne arke na raspolaganje. 15. Upise dionica prima »Muslimanska trgovačka i poljodjel­ ska banka« d. d. u Tešnju za vrijeme stalnih uredovnih sati, a upi­ sane prijave mogu se također obaviti kod »Muslimanske centralne banke za B. i H. d. d. u Sarajevu« i njezine podružnice u Tuzli, za­ tim kod »Muslimanske banke d. d. u Banjaluci«, »Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijelini«, »Prve muslimanske banke d. d u Bičkom«, »Muslimanske kreditne banke u Foči«, i »Muslimanske šte­ dionice u Stocu«. U TEŠNJU, 22» decembra 1919. srebra, zlata u svakoj c • i — i vi ćete biti Zadiv prstenje, narukvice i • . akve potfebštine kao: šl kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro cijenik od tvrtke. H. SUTTNER, u Ljubljani br. 5<!6. OdjEOvoiBl пгесШк: NL Swdiitk< Vlasnik: OntrahH Odbor »X M. O.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c0fe6d04b0e22842b841947cc4316b1f.pdf 20e796de8d929171bfb1c8cea976a980 PDF Text Text P oltarina u gotovom plaćena. POJEDENI BROJ 80 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UređuiB reda^iosi Điibop. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Broj 8 (113) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 27. januara 1920. (5. džumadil-evvela 1338.) Opet tužna Bileća! U subotu smo dobili ovaj brzojav iz Bileće: „Dne 22. januara uveće pljačkaši otjerali su od Muse Kapičića 30 brava, od Šeće udove 30 brava, od Begana 30 brava, Dervišbega 8 brava, Mustafe I kravu i dvoje junadi u ukupnoj vrijednosti 40.000 kruna. Ova je pljačka počinjena u blizini grada na 400 metara. Muslimani ogočeno očekuju od vas zaštitu isposlovanjem, hoće li imanja prodavati da sele i bježe. Mjesni odbor. Zaštitu munjina u Jugasluviji. U 1*2. broju »Pravdo« od 23. decem»re Jauososino desetu tačku konvencije a zaštiti manjina u našem kraljevstvu, a danas smo u stanja, da iznesemo još nekoliko tačaka te konvencije, koju <u з jedne strane potpisale: Sjedini. Ame­ ričke Države, Velika Britanija, Francu­ ska, Italija i Japan, kao glavne savez­ ničke i udružene sile, a s druge strane iaša mir. delegacija. Potpisivanja naše delegacije objašnjava ег u uvodu kon­ vencije time, što je kraljevina Srbija od početka god. 1913. zadobila velike terlorije i time što su Hrvati I Slovenci svojom sopstveuom voljom odlučili da se za svagda sjedine sa Srtiijom u cilju obrazovanja jedne nezavp «ne 1 ujedinjene države pod imenom ^Kraljevstva Srba, Hrvata I Slovena­ ca«. Dalje sc to obrazlaže time, što su našljeđnlk Prostota Srbije 1 srpska vla­ da pristati da ostvare to ujedi­ njenje, i što se je kraljevina Srbija pre­ ma tome pretvorila u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca iprlmilasuvet e n i t e t nad teritorijama, na kojima žive ti narodi, te što je potrebno reguHsafl izvjesna pitanja medanarodnog značaja, koja su izazvana ovim dobijanjem teritorija i ovim ujedinjenjem. Dalje se veli, da se to čini i s obzi­ rom na to, da bi Srbiju trebalo oslobo­ dili izvjesnih obaveza prema izvjesnim silama, na koje je pristala berlinskim ugovorom od 1878., a te obaveze zami­ jeniti obavezama prema društvu naroda i s obzirom na to, da drža­ va Srba, Hrvata i Slovenaca svojevolj­ no želi, da narodnostima na svim teritorijama koje čine sa taval dio te drža­ ve, ma koje rase, jezika i vjere bite, da­ dne potpunu garantlju, da će se njima i dalje upravljati shodnoprine i p 1 m a slobode | pravde. Radi toga su, veli se dalje, zastupnici gornjih država, pošto su mjenjali svoja punomoćja koja su nađena u dobroj i potreb­ noj formi, riješili slijedeće: Savezničke I udružene sile potpisnice berlinskog ugovora od 13. jula 1878. uzimajući u obzir obaveze, koje država Srba, Hr­ vata i Slovenaca prima na sebe ovim ugovorom, priznaju, da je država Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca definitivno oslo­ bođena obaveza doznačenih u članu ■M. pomenutog berlinskog ugovora. Cl. 1. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Sloveua1 obvezuje se, da će sve odredbe izk т u članovima od 2.—8. biti priao osnovni zakoni, da :on, nikakva uredba i nika' akcija ne će biti u proti- suprotnosti s ovim od1 ‘ m zakon, nijedna ućna akcija neće i- Čl. 2. ; kraljevska vlada se obvezuje, da će , svima stanovnicima dati punu z aI štitu života 1 slobode, bez ob| žira na rođenje, narodnost, jezik ili vjeru. Svi stanovnici kraljevstva Srba, Hr­ vata 1 Slovenaca imaće pravo na s 1 obodno ispovijedanje i vrše। n j e, kako u javnom tako i u privatnom životu, svake vjere, konfesije i vjero< vanja, čiji obredi ne bi vrijeđali moral i javni red. Cl. з. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpske, hrvatske i slovcaačke državljane (de plein drolt) 1 bea ikakvih drugih formalnosti austrij­ ske, ugarsko ili bugarske državljane, koji u momentu stupanja ua snagu ovog ugovora bude imali svoj domicil i ili svoj indiženat na teritoriji, koja je I priznala, ili koja bude priznata na osno! vu ugovora sa Austrijom i Ugarskom, ' kao sastavni dio kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca. . Međnt’m Пеа, o kojima je gore riječ, ako su starija od 18 god'na, moći će u I slučajevima, predviđenim pomenutim ugovorima, opt'rati za državljanstvo i svake droge države, koja bi htjela da ih * primi. Opcija mnževljeva povlači za I sobom opciju žene, a opcija roditelja povlači za sobom opciju djece, mlade i od 18 godina. Lica, koja upotrijebe pomenuto pra; vo opcije, dužna su, izuzev protivnih odredaba u ugovorima o miru sa Au: stro-Ugarskom, u roku od 12 mjeseci «d dana opcije, prenijeti svoj domicil u državu, za koju su se opt'rali. Ista lica su slobodna, da zadrže nepokretna ima­ nja koja Imaju na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa sobom mogu ponijeti svoja pokretna imanja svake vrste 1 na njih ne će Imati da pla­ te nikakvu taksu za izvoz. I • I i i I ■ i j I ■ ' i | I l I | Sarajevo, 25. januara. Uočivši važnost rada u ustavotvornom odboru Nar. Predstavništva, Radni je Odbor naše organizacije u svojoj sjednici od 20. o. mj. donio zaključak, da se gg. Stojanu Protiću i dru Matku Laginji odašalje ovaj brzojav: »Ako se sporazumite (sa vladom) glede sastava ustavotvornog odbora, molimo da i za nas "rezervišete jedno mjesto.« Mi smo potpuno uvjereni, da će radikalna stranka i Narodni klub izići u susret želji našeg Radnog Odbora i ta­ ko našoj organizaciji pružiti priliku, da iznese svoje zahtjeve i poglede, koji su čista i nepatvorena volja ovdašnjih muslimana. Ujedno se nadamo, da će vodstvo sandžačkih i makedonskih muslimana iskazali povjerenje našem delegatu i preko njega iznijeti svoje želje, kad već nemaju svog zastupnika u Privremenom Predstavništvu. Više nego drskost. * ; j ' । I I ! NASA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo n1 našegatežaka! | Koji god nas je svjestan, da nam svima I treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ I tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivatl I unapri­ jediti..Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasiI o naše organizacije. Posljednl Je čas, pa molimo sve naše pr’jatelie I čitaoce »Pravde«, da šire »Pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K god:šnie ili 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. ti Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... J-’rošle je hefte g. Suliaga Salihagič stavio upit glede Regentove izjave o tobožnjem riješenju agrar, pitanja kod nas j pozvao vladu na odgovornost radi toga, što je Demokratska vlada, svjesna da je Regentovim intervjuom počinila grdnu politič­ ku pogrješku, jer je na nedozvoljen način jednu »demokratsku« opsjenu prošvercovala i u inostranstvo, našla se u nemaloj neprilici radi ovog upita. Kako i ne bi, kad baš na dan ob­ jave Regentova intervjua g. ministar Krizman daje izjavu o likvidaciji jed­ nog potpuno promašenog i sasvim kri­ vog naziranla o provođenju agrarne re­ forme. I mjesto da vlada prizna svoju pogrešku i ispravi svoj propust prema nosiocu krune, ona kroz glavni organ svoje stranke, beogradsku »Demokratiju«, nastoji — zabašuritl samu stvar i lično blati interpelanta, umjesto da stvarno odgovori na njegovu interpelaciju. Mi se, naravno, ne ćemo upuštati u obranu ličnosti g. Salihagiča, nego će­ mo da izložimo neke karakteristične opaske »Demokratije«. iz kojih se vidi sva ustavna golotinja ove nesavjesne »zajednice« kao i sva mizerija njena shvatanja o dužnostima i — pravim a državljana našeg sretnog kraeevstva O neprijepornom pravu svakog tai’amentarca, la stavlja upit i interpclacu »Ddemok.atij.i veli: »Eto tako taj bedni austrijski izdanak, koji se po­ nizno klanjao .prozorima Potjorekov'm, sme da piše i govori protiv našeg Naslednika Prestola, protiv čoveka, pod čijim je vodstvom prosjalo naše oruž­ je i naš dobar glas kao nikad pre i posle Kosova. Eto. do čega je dovela inadžijska politika g. Stojana Protića i njegovih drugova, da se i ovakvi tipovi mogu da rebre i smeju da javljaJu. Je li srpska krv prolivena za to, da sad vode ovakvu reč bivši šuckori? Jesu li naše žrtve po Aradu, Trebinhi i Doboju pale za to, da iza njih, u Beogradu, u organu jedne srpske stranke, s m e da ovakim načinom go­ vori jedan od njihovih protivnika? Ovo nije drskost. Ovo je nešto mnogo gore i opasnije. A za takav rađ treba drugi lek i drukčiji način gvora!« Nu nesamo da se »Demokratija« buni proti pravu interpelacije nepoćudnih joj parlanrentaraca. nego se ona buni i proti — ravnopravnosti naših dr­ žavljana uopće. Ona bi htjela da i slo­ boda bude privilegirana. Evo kako ona Godina II. izlaže svoje »slobodoumne« i »napred­ ne« nazore: »Sloboda, koju je d o н • la srpska vojska sa svojim p«bedonosnitn zastavama, i široka tole­ rancija, koju je pokazivalo naše dru­ štvo prema elementima starog reži­ ma i njdiovim ulizicima, a našim za­ kletim dušmaninia i krvnicima, bih« j« od miiog.h smatrana kao nešto, ua št» su bezuvetno svi imali pravo, a oe što su dobili velikodušnošću protivni­ ka. Ova sloboda, protiv koje su se oni borili i nama svima zadali mnogo crnih dana, izvojevana je ne samo bez njih, nego i protiv nj.h i nije bilo ni tako bli­ zu pameti, ni prirodno, da se njom pod­ jednako služe i jodni i đrugt Upitajte srbijanske majke i dccu, ko im e za­ davao najviše jada za vrijeme okupa­ cije I dobićete jasan odgovor — bosan­ ski šuckorl A kad je, pored svega toga, naše društvo pomrsilo stare obračune i bilo ne samo voljno, da prošlost osta­ vi prošlo:ti, nego i stvarno dalu ista prava i bratu kao i dušmaninu, bilo se s pravom nadati, da će se ta velikodušnost znati i ceniti.« »Demokratija« nije ni ovom prili­ kom zaboravila našu organizaciju, pa i njoj upravlja svoje prijekore. Ona na­ ime veli: »Mi smo, međutim, videli, da se to više naše ponašanje počelo da smatra kao nužna slabost i mnogi mračni elementi, pre ozbiljno i s razlo­ gom uplašeni za svoje sudbine, počeše od ■ jednom da dižu glave i bivaju na­ srtljivi. Vi ste videli držaflje Stjepana Radića, austrijskog himuopevca (Mno­ go je uspjelije himne pjevao demokrat­ ski ministar Alaupović. Op. ur. »Prav­ de«.) i njegovih frankovačkih savezni­ ka. Nije manje harangerski bilo ni dr­ žanje onog dela muslimana, koji se ku­ pio oko sarajevske »Pravde« i u kom je bilo ne samo denuncijanata i austrij­ skih ližisahana, nego i direktnih zloči­ naca.« Nas se naravno vrlo malo tiče ovo siktanje guje u — procjepu i samo nas veseli, da smo bili prvi, koji usta­ doše proti kliki »demokratskih« apsolutista i ugnjetavača narodne slobode. Bože zdravlje, »demokrati« će i malo jače osjetiti »deo« oko »Pravde«, koji je ponosan, što nema na duši ni korup­ cije ni izvoznica. A riječ će imati, sve kad bi »demokrati« popucali kao liešnici! Bijedna »Demokratija« tačno vidi si­ tuaciju svojih gosa. pa se kao i obično, utječe se* Jadna zaboravlja, da je baš njena stranka liferovala prve re­ publikance. U toj zaboravnosti i zabri­ nutosti piše i ove retke: »Drskost i vi­ še nego drskost tili mračnih elemenata ide još dalje. Oni danas sa cinizmom, svojstvenim ekorelim nevaljalcima, udaraju čah na ono, što je sveti­ nja svih nas, kojima je Beograd bio za svo vreme ropstva kula svetinja i nada i ponos. Eno, gdje posle Stanka Banića, opskurnog popića s nekog dal­ matinskog otoka, ustaje i Suliaga Salihagić. da preko ministra predseđnika nputi prekore samom nosiocu Krune.« Mećemo tačku, jer je komentar suvi­ šan, budući »Demokratiji« nijesu jasni pojmovi o odgovornosti vlade za čin« i izjave krune. Njoj se hoće denuncira­ nja, pa neka joj je to na čast. Bilješke Proglas republikanske stranke, koji je izišao u četvrtak, potpisalo je sedam poslanika. »Beogradski Dnevnik« javlja, da j« osnivanje republikanske stranke iza­ zvalo na dvoru veliku zlovolju i da s» �Ст»зма 2. Strana ..!'РАВЛА‘ — .PRAVDA* Број 113 Hr»j drugo nego kocke pomoćnice na staro- ,! iz krajeva, okupiranih po TalHaidm«. grešnoj kockarnici pokojne Austro-Ugar- I najodlučnije prosvjeduje protiv svakor ske. Jer, posrestvom bosansko-hcrcegopopuštanja naše mirovne delegacije, te vaćkih Muslimana mislila je bečka ka­ zahtijeva da se riješenje jadranskog pimarila da će se dočepati Makedonije i : tanja provede na tefhelju prava samo­ određenja naroda, a osobito povodom Soluna, da na taj način ostvari prve us­ zadnjeg ultimatuma alliranih vlasti i po­ pjehe svoga »Drang nadi O ten« i da zivlje vladu SHS, da pozove naš« de­ kašnje, malo po malo, poklopi Bugarsku legaciju, neka smjesta ostavi mirovnu i zajaši na vrat Turskoj, kao gospodari­ ca Bospora i Dardanela. Austro-Ugarska konferenciju. Madžarska nas kani napasti? U bli­ trebala je Carigrad, trebala je cijeli bal­ zini sela Lendve primjećene su 8. ja­ kanski poluotok. * nuara dvije mađarske straže, koje su Još god. 1878. imao sam priliku, kao sa mitraljezima vršile vježbu u nepo­ srednoj blizini demarkacione linije. 40* vojni sudijelnlk u okupaciji Bosne, da se do 500 metara od naših straža. Nije oupoznam sa onovremenim našim musli­ paženo da li su iz sela izišle. 7. januara manskim narodom i po varošima i po uvečc iskidana je naša telegrafska lini­ selima. Proučavao sam taj narod i do­ ja. Dobiveni su izvještaji, đa se sa mašao sam do tvrdog uvjerenja, da je to I džarske strane opet pripremaju upad; narod, koji je usprkos mnogostoljetnom na našu teritoriju. gospodstvu turske vladavine i turskih oRiješenje turskog problema. Vrhovni bičaja ostao čil, bistar, vedar, pošten i inteligentan. Osvjedočio sam se. da iz savjet sastao se u srijedu pod predsjed­ tog naroda, pod uplivom široke prosvje­ ništvom Clemenceaua. koji je zatim н te i slobodnog ljudskog razvitka, mora stupio predsjedništvo Millerandu i — postati jedan jako važan duševni; a i napustio sjednicu. Savjet je riješi« da gospodarski čimbenik u tvorbi svake dr­ je sadanja sesija konferencije mira za­ žave i svake vlade, kojoj bi taj naš mu­ vršena. Konferencija ambasadora slimanski elemenat bio pridijeljen i do-, počeće zasiiedati u Parizu narednog dijeljen. I ako su turske vlade sa vjer­ ponedjeljka i raspravljaće pitanja, koja skog i sa gospodarskog stanovišta u se odnose na izvršenje ugovora o nusvem favorizirale tokom tolikih stoljeća ru. Što se tiče pitanja koja još nisu ri­ naše Muslimane u Bosni i Hercegovini, ješena, kao turski p r o b 1 e tu, riieipak sa općeg prosvjetnog gledišta nisu šavaće se na sastancima, kojima će one učinile za te svoje suvjernke ama prisustvovati šefovi savezničkih vlada. Poj gornjim naslovom pariški vito pitah: kako Francuska može pri­ baš ništa. Prvi sastanak održaće se uskoro u »I emps objavljuje dugačak uvodni mati svakojake rizike, koji bi u budućTek, nakon okupacije Bosne i-HerceLondonu. Savezničke vlade žele da i članak, u kojem u glavnom piše: Juče­ • ::ost proizašli iz izvršenja londonskog Sjedinjene Države učestvuju u raspra rašnja je odluka donesena po inicijativi ugovora, i u isto doba računati na voj­ | govine, počeli su se naši tamošnji Muslivama turskog problema. jedne savezničke vlade za vrijeme pro­ nu garantiju Sjedinjenih Država za ste­ j mani buditi iz svog dugoljetnog drijemeBugarska vlada hapsi komuniste. Oža. Počela se ie stvarati lagano, ali simjene francu kc vlade, premda fran­ čaj evropskog konflikta? gurn i. umna inteligencija muslimanska. vim je povodom u Dubnici ubijen jecuski parlamenal nije pozivan, da se Na završetku »Temps« piše: Možda Godine u prolazile i novi muslimanski ' dan komunist i jedan vojnik, što je iza­ izjasni o politici koju bi trebalo vodit: i će doći čas, da se predloži drugo rijezvalo nerede. Varoš je blokirana. • izu jadranskim poslovima. Ako donesena šenje koje je u toku jučerašnje..: dana i naraštaj niknuo je na poprištu prosvjetpresuda prouzrokuje razočaranja i i uzalud spominjano. Zasada bi bilo do­ I nos rađa. Taj naraštaj dao je Muslima- I vjestan broj radnika intereiiiran. Brzojavna agencija »Dacia« javlja iz smetnje, čega se možemo boja­ bro pomišljati na opasnosti, koje nosi j nima lijep broj inteligenata. Danas naši Sofije: Bugarski je ministar predsjed­ ti, bilo bi nepravično zbog toga činiti : jadranski problem sobom. Bosansko- i Muslimani u Bosni i Hercegovini imadu nik odredio da se aretiraju svi vođe bu­ zamjerke Francuskoj. Ako jugoslaven­ hereegovačko pitanje, koje je imalo ta- i u svim vrstama svojima odvjetnika, progarskih boljševika, te je već uhapšene ska vlada ne usvoji predlog Lloyda i ko -dalekosežne i teške pošljedice. stvo- ’ feso-ra, činovnika, trgovaca, obrtnika, e। konoma. hankfra. novinara, učitelja 1 du50 osoba. Štrajk traje i dalje, jer štraj­ Georgea. Italija će moći eventualno a- i reno jc jednom pogreškom. i hovnika. kaše podupiru novčano ruski boljševici. ■ektirati teritorije koje su joj obećane * Novi svijet, novo društvo nastalo je Opsadne stanje u Italiji. »Lokal Anlondonskim ugovorom. Neće biti do­ Tourinska »Gazzetta Popolo« javlja I među našim Muslimanima. Vidi se i zeiger« dobiva iz Rima: Vlada jc izdala zvoljena nikakva nova diskusija, a sva­ i da su komentarisanja engleske štampe najstroži;e odredbe protiv štrajkaša. U ki novi odgovor, koji ne bi bio prista- i na jugoslavenski odgovor veoma oprez- ; opaža među njima neodoljivi j,njgon vlastite.inicijative i svim velikim gradovima proglašeno je -.«•. smutraće se kao odbijanje. ! ra. »Westminsler Gazette« žal- što ja, općeg gospodarskog napret, opsadne stanje. Razmatrajući zatim situaciju, koju je | dransko pitanje' još inje riješeno. »Pel ka. Muslimani naši preporađaju se i stuŽalost u Madžarskoj. Nakon št« su »roaizročio ultimatum našoj kraljevini, i Mel Gazett« sažaijeva što je odgovor ј patu odlučnim i svjesnim korakom u kolo objavljeni mirovni uvjeti Mađarskoj, iz­ Temps« dodaie: Ultimatum ima dvije : Jugoslavena razoružao Nittija. Ono, što vješene su po čitavoj Budimpešti na nezgodne strane. Pošto jc prvo zadao i u Engleskoj ne mogu da shvate i što I velike evropejske napredne obitelji. Da­ nas u ovoi ujedinjenoj i- slobodnoj držasvim javnim i mnogim privatnim ■udar, Jugoslavenima, on zatim pogađa u političkim krugovima proizvodi težak - vi našoj zauzimlju naši Muslimani časno zgradama crne zastave ili narodne zai Nitrijev kabinet, koji je jedini kvali- i pečatak, nije toliko jugoslavenska ne­ : mjesto istopravnih (?) ali i podu­ : stave sa crnim obrubom. fikovan cvakuisati Rijeku od italijanpomirljivost. koliko fakat, da su talijan­ zetnih državljana, koji već sada poka­ Po predloženom ugovoru o miiu os­ sk.h trupa, što su pošle za D'Annunziski radnički šefovi izabrali baš sada mozuju svojim radom i svojom žilavošću, da taju Mađarskoj slijedeći gradovi: BeJem. L' stvari, ako jugoslavenska vlada menat, da organizuju štrajkove koji slasu elemenat. s kojim mi svi bez razlike kesesaba., Baia Pečuh. Szombatelj, lsi. »rimi predlog Lloyda Georegea. Rijeka | be Italiju. i vjere I plemenstva moramo računati. Oni U Madžarskoj ima nekoliko anarhi­ će obrazovati jednu nezavisnu državu, I su kost kosti naše. Oni su krv krvi naše. stičkih struja, od kojih' jedna radi na koja će moći povjeriti talijanskoj vladi, ■ Oni su dragocjeni vez, koji mora nas sve uspostavljanju austro-ugarske monarda je zastupa u inostranstvu. Ali ako 1 Srbe. Hrvate i Slovence vezati s njima harhije sa carem Karlom, u kojoj bi Ma­ Rijeka ima biti nezavisna država, iz u svakom pogledu. Između nas kršćana džarska imala prvo mjesto. Ona radi nje mora izići mala neredovna D‘Ani n’ih Muslimana ne smije hiti nina obaranju sadašnjeg režima. Druga.»uazijeva vojska-i nijedan talijanski voj­ jača struja, radi na obrazovanju zaseb­ nik ne smije više ući u nju. Nitti je i Pod na lovom »Naši muslimani« donio : kakove razlike. Jednaka prava i nog kraljevstva u Madžarskoj sa nad­ suviše razuman. da ne predviđa neје zagrebački Jugosi. Ekonomista« vr­ ; jednake dužnosti za njih i za nas. Ali, mi koji smo evropejskom kulturom od njih vojvodom Josipom, u kojoj jc najaktiv­ 'gode kojima ga izlažu. Zato on i nije lo simpatičan članak iz pera svog ured­ napredniji, jer smo živjeli i razvijali se niji sadašnji ministar vojni Friedrich, a nika Adriaticusa. Premda kuburimo sa propustio da dostavi vrhovnom savje­ pod drugim političikim,-dru.štvenim. eko ­ treća struja radi za nadvojvodu Otta. prostorom, ipak nalazimo za shodno i ta, da talijanska vlada odustaje od svih nomskim i prosvjetnim prilikama, mi Poljsko je ministarstvo potpisalo ukoncesija, koje je učinila u toku sko­ potrebno, da taj članak prenesemo u ci­ moramo danas da našu braću Muslima ­ kaz o sveopćoj mobilizaciji voiske. Po­ rašnjih pregovora. Po njegovom odlas­ jelosti, zahvaljujući se na simpatiji, ko­ ku Clemeoceau ie pozvao u salu sa- i jom odiše svaki redak ovog mudrog i ne živo i ntoćno potpomogne- zvani su i Poljaci iz inostranstva. :n o u svim njihovim n a s to i aU Varšavi očekuju maršala Focba. vjeta jugoslavenske delegate i saopštio j dobro promišljenog članka. On glasi : n i i m a. (Svršiće se.) To dokazuje kako se vojnička situacija im ultimatum u ime svih prisutnih lica. ■ Okupacijom Bosne i Hercegovine go­ shvatila sa najozbiljnije - trane. Među(»Temps« dodaje u zagradi, da se ova dine 1878. po Austro-Ugarskoj došli su trn »Temps« veli, da se u oficijelnim formula bez sumnje nije odnosila na au dualistički sklop hapsburške menarkije krugovima ništa ne zna o vijesti, prema »neričkog ambasadora, koji je bio pripo prvi put bosansko-hercegovački Mu­ i kojoj će maršal Foeh uskoro otputovat* setan.- ali čija vlada vjerovatno nije bila ’ slimani. N«. austro-ugarska monarkija u Poljsku. kmrmltovana.) Italija prema tome nije • -razmrvila se at svoja prvobitna počela. U politici češkoslovačke vlado prema rezana projektom Lloyda Georgea i ne i ! došlo jc ujedinjenje Jugoslavena. A to Vijećanje o ultimatumu. U petak pri­ sovjetskoj Rusiji zbio se preokret. Slu­ može joj se predbaciti što se je povu- i ujedinjenje donijelo je Jugoslaviji još i je podne održana je sjednica ministar­ žbeni listovi češkorjovačke vlade »Sekla. »Temps« nastavlja: Muslimane Crne Gore, Novog Pazara, skog savjeta pod predsjedanjem regen­ skoslovenska republika- piše: Posljed Rta onda treba značiti ultimatum Ju- ; Stare Srbije. Srbije i Makedonije. Tako ta Aleksandra. Na ovoj sjednici ras­ nii su događaji u Rusiji bitno doprini­ gosfavenima? Treba li razumjeti da su i danas Jugoslavija, koja broji oko trinaest pravljalo se o ultimatumu, koji su nam jeli tome, da se željama Rus’ie obraća 1 loyd George i Clemenceau zahtijevali milijuna žitelja, ima I dobar milijun i pet predali saveznici. sva pozornost. Kolćakova je vojska uod Jugoslavije, da primi predlog, za sto hiljada Muslimana ako ne i više. To O našem odgovoru na predlog vr­ rtištena. Đenjikin uzmiče, a sovjetske čije izvršenje ni sami nisu mogli gaje tvrda činjenica. I s tom činjeni- ; hovnog savjeta za riješenje jadranskog čete javljaju uspjehe na svim frontama. rantovati? Ili treba razumjeti da će En­ com naša država mora držati [ Izgleda, da su se u kaosu : ovjetske gleska i Francuska, ako Jugoslavija visokoga! važnogračuna Jer, • pitanja može se reći, da je taj odgovor jasan i da sadrži potrebne preciznosti o Rusije počele poboljšavati ruske unu­ primi predlog Lloyda Georgea, morati | naši Muslimani pretstavljaju danas u Ju- i »ametauti njegovo izvršenje talijanskoj i goslaviji preko ‘/„ cjelokupnog držav- । svakoj tačci. On je napisan u skroz po­ tarnje nrilike. Ako to stanje ostane traj­ mirljivom duhu. Naša vlada ne traži su ­ no i ako vođenju moskovske vlade bo­ vladi i da će biti obvezane zahtijevati ’ nog žitaljstva. verenitet nad nijednim mjestom ili opde uspjelo predobiti one slojeve, koti da se D’Annunzio istjera, ili da ga sa­ Već ie i pokojna Austro-Ugarska pa- su dosada prema nioi bili neprijatelja c. me istjera n? Najzad, pređpostavljajući ■ lagala a muslimanski živalj Bosne i . štinotn. gdje Slaveni nisu u velikoj ve­ ćini. Istina je da se njime ne usvajaju onda će se Rusija nalaziti na najboljem Hercegovine veliku važnost i nastojala da jugoslavenska vlada odbije nvaj svi talijanski zahtjevi, ali mnogi od oputu, da ustraje, što joj kan ljudi i Sla-j nredlog. naići će se na smetnje koje ne I je : vr-, i potajno, da Muslimane za svo- 1 veni od srca želimo. mogu ostati nezapažene ni od vlada ni : je svrhe predobije. АП zna se, da su Au- i vih pošljednjih mogu biti izmijenjeni bez. ikakve štete po Italiju. U svakom slu ­ I! odgovoru na odluku saveznjl^^S ii naroda. stripnei u svojoj hapshuršk>j politici i čaju moglo se očekivati od Francuske i Prije svega svakome je poznato, da I gleda ’ da izigraju Madžare u Bosni i Eflglčske. a da se i ne govori o Sjedi­ vlada Sjedinjenih Država neće priznati ( Hercegovini. Nu. isto to radili su i Ma mjere, koje budu prcđiizete na osnovi džar- kojima nijedno sredstvo nije bilo , njenim Državama, da vrše uticaj u ci­ londonskog ugovora. Protesti Jugosla- . prc iobro. samo da nasamare Sv tbii. Ta- I lju izmfrenja na obe strane, a ne da jedItallja jc pristala na sporazume o ja­ vena kojima će biti oduzet veliki dio ] kav politički dvoboj između Austrijana- ' Dalmacije, bili bi stalno održavani u ca i Madžara u Bosni i Hercegovini naj- i dranskom pitanju. Američki ratni brod Sjedinjenim Državama. Amerikanci bi više se je ođrazivao na tamošnjem na- i sa ostalim savezničkim brodovima na­ lazi se na putu za Rijeku, gdje će iskr­ se više nego ikada uzdržavali da pot­ šem muslimanskom narodu. Tek pod drugu i treću ruku dolazili su bosansko । cati trune, koje će zamijeniti Talijane. pomažu jednu Evropu, čija bi politika hercegovački Hrvati i Srbi, koji nisu bih I Jugoslavenska akademska omladina bita protivna njihovoj. Oni bi se pogla­ ljute najviše radi tora, što su ovoj Promjena vlade u Ljubljani. Pred­ Stranci pristupili neki zastupnici iz »dc- i stavnici Demokratske Zajednice ovih mokratske zajednice«. Zagrebačka »No- 1 će dana održati sjednicu, na kojoj će se va Istina« javlja, da će se ovoj stranci j zaključiti glede zahtjeva socijalista za priključiti iz Hrvatske poznati članovi rekonstrukciju ljubljanske .pokrajinske ■Jugosl. Odbora«: Dr. Hinko Hinković, vlade. Dr. Franko Potočnjak i — Milan MarTako presbiro. Cijela Bosna traži od­ janović, te još neke druge osobe, koje stup nesposobnog Sole i njegovili kose do sad ne priključiše ni jednoj od - rupoionista, ali niko ni niukajet. Tako postojećih stranaka. | je to, gdje je stranka preča od države. Kad dobijemo taj proglas prikazaćeNa drugoj sjednici Demokratske Zamo ga opširnije. Za sada konstatiramo, I jcdnice raspravljalo se o projekta pro«: su prvi republikanci izašli iz »drža­ gramaz jedinstvene demokratske stran­ votvorne« monarhične stranke t. zv. ke. Nadalje se raspravljalo o agrarDemokratske« Zajednice. । no ni pitanju, kojom prilikom je g. što je babi milo. Presbiro javlja: »U • Kristan, ministar za agrarnu reformu, •poz .ionom bloku došlo je do nesugla­ i referisao o agrarnom pitanju. Ministai sica, jer dr. Korošec ne odobrava Pro- ; predsjednik Davidović govorio je o tćevu taktiku i ne priznaje ga vodom I vanjskom položaju. Vijećanja Demo­ kratske Zajednice traiaće par dana. •pozicije. Kad se u demokr.« zajednici izabraMinistar za agrarnu reformu pripre­ še četiri predsjednika, onda je presmio je naredbu za kolonizaciju Stare 1>то udarao u druge žice i nije bilo ni­ Srbije i Macedonije. Po toj uredbi je kakvih nesporazuma. Bijaše red. Sad je procedura oko (kolonizacije veoma pobabi milo, da se i opozicija čupa radi i lcdhostvaljena. Drugim riječima: Otmi sitnica, pa presbiro može — izmišljati, i zapljačkaj! lako je to, kad se pukotine svoje kuće traže na ludim binama. Tješite se, go­ i taiujte fcalBBdap Pprt. spodo! „Ultimatum Jugoslavenima « Bratslsi glas. Politici рвдИ �Страна 3. ПРАВДА” — .PRAVDA, Врвј 113 — Bi ej Mi prema savezničkim silama, ruska vlat* objavljuje da će napustiti teroristčke metode. Smrtna kazna biće uBuri ukinuta, a već sada će moći izrics н smrtne presude samo nadležni sudovi. >-brana Kavkaza. Po saglasnim be»inim brzojavima iz Washingtona, Londona i Rima vrhovni je savjet za­ ključio, da se pošalje 260.000 odabranih 3et* u pokrajine oko Crnoga Mora u svrhu da brane Kavkaz. Vilmja Besarabij.e Vrhovni savjet »anpštio je Vajdi Vojvodu, da je medunarodna komisija za rumunjske stvan izrazila mišljenje, da Bešarabija treba pripasti Rumuniji. Iz uredništva. Radi .prilika u štam­ pariji, redakcija je današnjeg broja zaključena u subotu. Pozor trgovci! Podružnici »Hrvat­ skog Radiše« u Sarajevu stigli su švi­ carski adresari slijedećih struka: Švio»r.ka niašinska industrija, industrija metala i metalne robe, elektrotehnička industrija, industrija satova i djindjuva, tek slina industrija (vezovi, svila, pani« ., vuna, platno, pletena roba, koniekoija . industrija hrane i slatkiša, kemijsk* industrija (kemijsko-tehnička industrija, kem. pharm. industrija, izrada mirisa, elektrokem. i elektrometalurg. industrija), sanitetski materijal i liječшо. i pribor, te izrada koža i cipela. !< n. gg. interesenti, koji žele stupiti s« švicarskom u gornjim strukama u p. , ovni saobraćaj, neka se izvole, bilo pismeno bilo usmeno, obratiti na po­ družnicu »Hrv. Radiše«, koja će ih obavijestiti o odnosnim cijenama ili ih dovesti u izravnu vezu sa eksporteriin». D rektor i vlasnik »Srpske Riječi«, g. Stijepo Kobasica vjenčao se je 25. o. mi. sa gdicom Stojankom Rajićevom. Naše čestitke! Učiteljske plate. Provođenje učitelja i učiteljica osnovnih škola na nove pla­ te vrši se na osnovu podataka o na­ stavničkom službovanju. Sprovođenjcm počelo se je bez obzira na pokrajine, ali se prije vrši ondje, gdje se dode do po. ataka. Pod brojem 37.734 od 20. no­ ve:. bra prošle godino poslan je svima pokrajinama obrazac, da se popuni i posilje ministarstvu na potpis. Ti ob­ ran.-. još nisu dobiveni i samo se na to Cei i, pa da se otpočne sa izdavanjem »ovih plata, koje počinju od 1. decembr< 1919. godine. Obustava zagrebačkih novina. Zbog togj što vlasnici štamparija nisu htjeli potpisati kolektivni! ugovor štampar­ skim radnicima, posljednji su proglasili štrajk. (Ova vijest našeg presbiroa nije tačna, jer radnici nijesu proglasili štrajk, ve. su ili vlasnici štamparija isključili iz posla otkazavši svima radnicima na 14 dana. Op. šlag.) Od svih zagrebač­ kih listova izlazi jedino dnevno glasilo poo naslovom »Zagrebačke Novine«. (Komunistički organ »Nova Istina« ta­ kođer izlazi kao dnevnik. Op. šlag.) List nema političke boje, već je čisto informativnog karaktera i svrha mu je da obavijesti zagrebačku publiku o naj­ novijim događajima u Jugoslaviji i svi•et« Ir.tadete li boli? U licu? U eelorne leiu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluidl DL vit ćete se! 6 dvostrukih lit 2 velike specijalne boce 24 krune. Trpite II ođ spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Fellarove prave Elsa-piliđe! 6 kutia 12 kruna. — Prava švedska tinktora 1 boca 10 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te d» ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomađe za lice i kožu. Ova pomada ■istranjuje.sunčane i druge pjege, kož^B^čistoće, sujedice, bubuljice. Čini om, nježnom rumenom. jis'.Rfe gos|- U 1 ui'olidii UlU USpielmn . ^u i'« vclja Gospodarstvo knjigovođu Musiimarish& trgovačka i obrtnička banka za Пвш i Hercegovinis 11 u Sarajevu pana jedna pored druge kolona u dina­ rima i kolona u krunama. 5.) Cim se povuku krunske novča­ nice austro-ugarske banke i dinarske novčanice Narodne Banke onda krun­ sko-dinarske novčanice Narodne Ban­ ke kraljevstva SHS postaju jednim i opštim sredstvom plaćanja. Plaćanja se dakle vrše jednim istim novcem bez obzira na to, u kojoj je novčanoj jedi­ nici izražena suma, koja ima da se plati. б.) Vrijednost u zlatu jedne i druge novčane jedinice odrediće se u svoje vrijeme naročitim zakonom. Ko 11 će to omastiti brke? »Tribuna« javlja: Pariška opština kupila je veliku količinu drva u Slavoniji i tražila je dozvolu za transport. Osim toga jedna francuska kuća kupila je u Bačkoj če­ trdeset vagona kudelje. Na temelju referata ministra g. Kristana o organizaciji naše industrije, ministarski je savjet izabrao jedan uži odbor ministara, koji će raditi, da se taj program što brže izvrši. 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigurgna. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. irgov. zaksita. Odbor osnivača fflHslimansRE ТгдоиШ i chrtnlthB banhs sa za Bosnu i Horcegorlnu 1 đ. u Sarajevu. K Л n гл /1 rl 1 AT 1 1 M Л 1 i Ш (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. <1. k u p uj e uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, OGLAS Agenturna i komisionalna poslovni ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb VI nogradska cesta 17. posjeduje ko. kupnj* i prodaje svakovrsne kože za trgove« i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plača najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mirku za odgovor. 1—5 188 Telefon 55 i $ ' $ Na Trgovcima iz provincije на, znanje —“---------------- £------------- ±_ znanje Pri dolasku u Sarajevo posjetite Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod n fldvoktitsk’i ^nceloriju otvorio je u Trav­ niku advokat s manufakturnu radnju na veiiko Saliha H. Karića SARAJEVO. Mali Muđeliti ul. 2. Dr. Sulejman i№hvić *1 Obavijest. MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I PO­ LJODJELSKA BANKA (dion. društvo Moj sin Mehmedalija Duraković iz u TEŽNJU, traži O valutnom pitanju. Ministar finan- . sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ Graćanice star 21 godinu od kako se šija uputio je ministarskom savjetu sli- i je povratio prijo godinu dana iz vojnog sposobnog ništva moralno se je pokvario tako jedeće: Na osnovu riješenja ministar- ' da me je krađom do sad odštetio vi­ skog savjeta od 20. decembra pr. god., i še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ kojim je odobreno da preduzmeni sve i jeme ktivotvorivši moj i drugih ja­ mjere radi izvođenja valutne reforme i s time, da ne otpoćijem rad do 2. jami- i vješta svim u bankovnu struku zasimaca potpise podigao je na mjenice ara t. g. kad jc ministarski savjet imao | jecajućim poslovima. Reflektira se sa­ kod Banki oko 7000 K što ja ništa da donese definitivnu odluku, ja sam i mo na posve samostalnu vrsnu silu s j znao nisam, niti ću platiti ni do sad svršio slijedeće poslove: U upravi ton- ! ni od sad dugova moga toga nazovi dova spravno je sve za izvođenje teh- , mnogogodišnjom praksom. Prednost 1- »ina, za to stavilam na znanje sva­ ničkih poslova. Sa Narodnom Bankom | maju natjecatelji vješti robnim pošlo- J kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. postignut je sporazum na osnovu gore ! vima. Ponude na Ravnateljstvo banke. | spomenute odluke ministaskog savjeta I Suljaga Duraković. i ona je spremna da je odmah privede ; UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku AUJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR u djelo. Kako je već prošao rok. do ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. kojeg je ministarski savjet imao kona­ na izradu fina odijela za gospođe. — Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ čno da odluči o ovom pitanju, to mi 1 Palača Srp. Opštine П. kat. (Ulaz skim paketima od kg 47. čisto uz jc čast zamoliti za definitivnu odluku. pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 Protin Sokak) ulica Regenta AlekNa osnovu gornjeg referata ministar­ sandra br. 2. ski savjet rješava: 1.) da ministar fiADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. nansija može odmah otpočeti doštampa- I Alečković u Travniku, treba perovanje novčanica, poručenih radi valut- ; KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa 19, 1—7 vođu. ne reforme s tim, da se na svakoj nov­ 3—S soba, svim mizgrcdnim prosto­ IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU čanici na obje strane označi iznos u ! rijama, te eventualno nešto bašče. CIJENU cijeli nov šuštcrski halat sa krunama i to jedan dinar ravan četiri Najrade u muslimanskom dijelu gramašinom ljevicom. — Upitati na ad­ krune. da. Umoljava se ponude slati na uresu: Galib Pašlć, trgovac Gra2) Ministar finansija ovlaštuje se da ot- ; čanica. • 18, 1—5 pravu lista. 26 počne povlačenje današnjih krunskih i • dinarskih novčanica u zamjenu za no- ‘ ve krunsko-dinarske tiovčamce čim bu- j de imao dovoljnu količinu posljednjih. i 3.) Krunske novčanice od jedne, dvi- i je i deset kruna ostaju i dalje u opti- . čaju, dok god se ne budu pustile u op­ ticaj nove krunsko-dinarske novčanice istog iznosa. 4.) Obzirom na to, što je u jednom poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na dijelu našeg kraljevstva udomaćena kruna kao mjerilo vrijednosti, a u dru­ gom dinar u istom svojstvu, to će se na državnim kasama produžiti obraču­ navanje u obima novčanim jedinicama, t. j. na dosadanjem dinarskom podru­ čju pod nazivom dinar, a na području koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne n islamskoj krunskom pod nazivom kruna. Ovo : kiraethani. svojstvo novčanih jedinica ima se spro­ vesti kroz državna računska dokumen­ DNEVNI RED: ta tako, da će na ispravama biti štam­ Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao ■ basme, beza, Sifona, zefira, rubaca, konca, čarapa,mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se Šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašilje pouzećem. Cijene umjerenel Posluga brza! sa ■» �ПРАВДА Cipana 4 Strana 113 Br PRAVDA" Prospekt Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosno i Herc, dioničarsko društvo u Sarajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima ed vrijednosti, da priploduje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, koji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga роВЦје određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t. d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću Ili stranu valutu, aii ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju biti najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađ_- da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Konto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog »siguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, deviaa, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; i. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedicionim poslovima; 3. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate na tuđi račun; " 10. podjeljuje kndit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre­ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti &jt temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna dru»tva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posređuj« među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske p. ivrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 14. podjeljuje hipotekarne zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijnna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne prilednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do vooet milijuna kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu dioničara. (§ 179 t, 1} Prije početka rada ima se svaka dionica uplatiti sa K 58 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to K 25'— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog za uplatu. Za zakašnjenje platiće se 6“/« kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa k imatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne piateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fond. U ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošte dionice budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na- tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po !< 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: 1. Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska banka dd. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, 4. Muslimanska kreditna banka dd. u Roči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stotu, *. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos. Krupi. 8. Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je pe subskribentu upisano, vratitiće se uplaćeni višak. Konstituirajuća glavna skupština obdržavaće se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti vet sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlast'ti i zastupstvom jednog drugog supskribjenta ili kojeg člana potpis ravnateljstva U Sarajevu, 31. decembra 1919 04 osnivačkog odbora imenovano ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke aa Bosnu i Heroegovrnu (dionHanrtro dru­ štvo) u Sarajevu. Or. Mehmed eff. Spaho, tajnik trgovačke i obrtničke komore Sarajevo, Husein eff. Omanovit, bankovni ravnatelj Dervente Hamldbeg Kurbegovlt, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamedaga H. Jusufagit. veletržae Sarajevo, Ibrahimaga Oemerđžiii veletržae Sarajevo, Or. Ali Kyamllbag Ožinit, veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, Alibeg BitCevit. veleposjednik i gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Koluder, posjednik i veletržae Mostar. Nezlraga Ahmetalevit, veletržae Sarajevo, Ahme^aga Hadžiomerovič, trgovac Sarajevo. Aslmbeg OugalH, prokurista Sarajevo. Ođcoverd oredaik: M. Sedžskt Vlasnik: Centralni Odbor »X M. O.< Štamparija D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a38701a9331d9fa0d80d1b127b2e8b97.pdf 31445818297e76270fac5a7426d5790c PDF Text Text Požtarina u gotovom plamena. POJEDINI BPOJ 80 ME LED A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fždalicioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 9 (114) ишииингаи Sarajevo, četvrtak 29. januara 1920. (7. džumadil-evvela 1338.) Muslimani Sarajlije! , žavi! A vi? Niti glave da okrenete. Ko­ tarski prestojnik Zivković, kako se vidi, ; ne vodi puno brige o narodu. On se voli i vrzati oko a p r o v i z a c i j e; doduše, danas je velika skupova! Hej slijepi Živkoviću, uzmi primjer i ugledaj se u i gosp. predstojnika Vujevića u Trebinju, pa ako nijesi u stanju napraviti red po selima, a ti ga makar u gradu napravi. Zašto si predstojnikom postavljen i za­ što pomoću 60 žandara u gradu (a vajI ske tala Bogu i nema!) ne uspostaviš 1 red. Zašto preina uvredljivim pjesma* ma. javnom izazivanju i svakodnevnom , napadnju na muslimane makar koliko i energije ne pokažeš? Išlo bi, samo kad bi htio i umioBilećaniu. Događaji u Bileći nameću nam dužnost, da di­ gnemo svoj glas proti krivcima ovih nemilih zločina i da manifestiramo svoje ogorčenje kao i bratsku solidarnost sa žrtvama ovih progona i tlačenja. Sto­ ga vas, braćo, pozivamo na protestnu skupštinu, koja će se obdržavati sutra iza džume u haremu Careve džamije. Molimo vas, da se u što većem broju odazovete ovom pozivu i da na skupštinu pristupite s omm mirom i trezvenošću, koja se do­ likuje svjesnom građanstvu. I I i i , I ' U Sarajevu, 27. januara 1920. Za sazivače: Dr Hrasnica, Dr. Spaho, Ahmed Šerić, S. Korkut, Husejn Mašić ' j i ■ ' I i | I ; i Jadi muslimana u Bileći. I I i I ' ’ j Sarajevo, 28. januara. Dok se cijela Jugoslavija prolama od protestnih skupština proti prohtjevima Talijana na našu obalu, dotle se Bosna mirno grije na blijedim zrakama zimskog sunca i spokojno zuri u brzojave, koji govore o impozantnim zborovima u Beogradu i Ljubljani, Zagrebu i tuž­ nom Splitu. Bosna mirno zijeva na pro­ lome patriotskog ogorčenja, kojima ci­ jela Dalmacija i Slovenija, cijela Hrvatska i svjesna Srbija odgovara na sirenske glasove Talijana, što zbore o nesporazumcima i razrožnom naziranju s jednu stranu srpskog, a s drugu hrvatskog i slovenačkog dijela našeg naroda! Bosna drijema, ona Bosna, koja je uvijek prednjačila u borbi proti tuđinu i koja obiluje tolikim primjerima narorlne svijesti i požrtvovanja! Sramota, sto puta sramota! Da, sramota; jer baš smo mi pozvani, da kao najbliži susjedi Dal­ macije pružimo prvu ruku pomoćnicu i da podjarmljenoj sestrici utažimo bo­ love što joj ih zadaje čizma obijesnog i svirepog tuđina. Šta šutiš Bosno i Her­ cegovino? Bole te rane zadobivene od nebratske ruke? Poveži ih, i tako po­ vezana iziđi pred svijet, da dadneš odtiška svojoj patrioskoj.boli radi otimačine, na koju se sprema nova Austrija! Da, da; poveži rane, jer je baš u tvom centru odjeknuo nezgrapni i suludi krik »Srpske Zore«, pa si baš ti u prvom redu pozvana, da sapereš lja­ gu, što ti je nanese nepromišljeno pisanje jednog ogavnog šovena. jednog »patentiranog patriote«! Progovori, Bosno !... Doživjesmo slobodu, da slobodu, ali kakvu i za koga? E gospodo ministri, šta mislite? Dajte se jednom probudite i pogledajte na -narod. Na narod, koji je vjeran, koji želi red, mir i napredak dr- | ■ : j : I ! I i ■ ; ' , I I I I I j I ] I Ta to je za Boga ona sirotinja, onaj proletarijat, kojega, velite, najviše štilite. Vi pišete o najmanjem slučaju u ko­ joj šumi ili tvornici, o najobičnijoj sva­ đi između radnika jedne i druge socija­ lističke partije i pozivate čitav svijet da. se zgraža, dočim o ovakovim progenima nad muslimanskom sirotinjom ne napisaste još ništa, bar ja ne čitah, premda revno pratim svaki broj »Glasa Slobode«, jer mi je socijalistička borba bila uvijek simpatična, a »Glas Slobodc«, kao jedino ubrojivo glasilo iste stranke uvijek cijenjen. Pošto se mnogo nas muslimana nalaži u komunističkoj strano! ili se bar pokoravamo vodstvu iste, imamo, držim, potpuno pravo zahtijevati da se zauzmete za našu istovjetnu braću, a i sam program stranke to vam nalaže i propisuje. Ja se bojim, a i mnogi će poslije svega ovog pomisliti, da vi to hotimično ne ćete da učinite baš zato, jer stradaju muslimanska »braća«. Čitajući one oštre dopise za vrijeme sarajevskih vakufskih izbora i zanimunje za iste u »Glasu Slobode«, pomislio sam: evo i »Glas Slobode« otvori rubriku i za stradalnike muslimane, ali se grdno prevarili. Ako ne reflektirate na vladine' jede kao jadni Šmitran, ako ne mislite ha ministarske stali.ee. zašto to prešućujete, zašto ‘i vi ne podignete vaš glas; ako ne plivate u kakvom ia’natizmu, što predbacujete uvijek dru­ gom. Ne ćete nas valjda i vi slati u Aziju kao što to čini vladino »Zvono«, jer po programu svih socijalističkih stranaka (osim Šmitranove) proleteru je domo­ vina čitav svijet. Vi to sigurno znate ako policajac Šmitran ne zna. m.—h. Bilješlie »Svaki sud tukne onim, što je u njemu«, veli zgodno jedna arapska poslovica. Po tom doznadosmo i šta je ne-kakav Dervišbeg Ljubović. »U Sarajevu na Sv. Savu- 1920.« javio se na uvodnom mjestu »Glasa Naroda«, pa [ nam je sad jasno, zašto prima hiljadu i dinara mjesečno, premda govori da mtt ; ni samu nije poznat naslov ovog bakšiša. Sad znamo i zašto se je vrzao oko redakcije našeg lista i dvaput pravio! posjetu našem uredniku: ta sam veli da »ima lažnih patriota, kojima je ideal (Iz željezničarskih krugova.) samo njihov trbuh. Oni rade i pišu za Čitajući broj 7. sarajevske »Pravde« pare i to ne narodne« (jer narod ne ras­ o izgredima protiv muslimana u Bileći polaže dispozicionim fondom. Op. ur.) ne mogu, a da vas kao zaštitnike slaTo su demagozi i odmetnici, čfji su bijeg, siromašnjeg seljaka, težaka i rad­ »čanci puni« i čije »kuće pjevaju« dok nika ne upitam: Biieća, Rogatica, Nevesinje i t. d. »cvi­ le u lanoima« i uzaludno vape ga redom i zakonom. Beg Ljubović ide i dalje, pa govoreći sa plaćeničkog stanovišta o »demagozi­ ma« i njihovim žrtvama iznosi da je većinom od naše ruke »palo preko 38 hiljada žrtava osim haranja, pljačkanja i rušenja imovine«. No »sve su to naša braća velikodušno zaboravila«. Beg Ljubović i sam priznaje da se desi »gdjegod po koji ispad, ali to »Pravda« diže na velika zvona i bagatelne i vla­ du u Sarajevu i vladu u Beogradu; bagateliše i državu i slobodu«. Za­ što? I na to ima odgovor »neplaćeni pa­ triota«. Beg Ljubović veli ni manje ni više: »Oni nemaju ni iskre ljubavi za ovu zemlju, za ovu našu srećnu i Bo­ gom blagoslovenu slobodnu državu. „Glasu Slobode". i i I : I Godina Ii. I I > j �Urpana 2. Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" svojoni nepopustljivomu uništiti ovo na- i Sarevnjiv na taj uticaj i ne mogući ga U ni služe i danas neprijate­ š; potporno društvo, no nije koristilo. 'I snositi, kralj Aleksandar Je morao iz­ lju. služe lukavom Talijanu, vršiti državni udar od 25. marta 1903., Prkonjicama je preči njihov kapric i koji je uzeo na se ulogu pokojne Au­ prestiž nego li naše đaštvo i njegovo ■ samo da bi oterao radikale i sa ono strije«. potporno društvo. Danas kukaju, ali još Ii malo vlasti što su imali. Radikali odlaMi se ne ćemo dulje zadržavati na one Ispunjuju svoje dužnosti: da se |I ze u opoziciju, i kada je 29. maja te vom sastavku .i Begu dozivamo u pa­ povuku i ustupe mjesto ljudima, koji ., i te godine nestalo posljednjeg Obrenomet sam • stih: »Prošteno je svakom, će imati riše objektivnosti i potpuno ■i vića, radikalna stranka, zdrava, snažsvakom - - samo nije izdajici«. A što na ,i puna poleta, zauzima inesto koje povjerenje naroda. se tiče velikodušnog »oproštenja naše joj je narod- namenio svojim trajnim i braću. upozorujemo ga na izjavu, što Kad će se već otrijezniti? nepokolebljivim poverenjem, i prima je je dao u našoj redakciji pred više Poslanici »demokratske«! stranke iz ■ na sebe da vodi, kraljevinu Srbiju no­ svjedoka: Ništa je Bileća i Rogatica. Bosne raspravljali su u Beogradu o agvim putem slobode i napretka. La vi znate šta je bilo u Nevesmju! Ja razumu sa narod, poslanicima »demo-' . računan da nam je u samim poU takvoj situaciji šta su uradili sa­ ::istarsko:it savjetu, da se odmah pri­ ' cio nama učinjena šteta od preko o- i mostalci, to levo krilo radikalne stranstupi riješenju agrarnog pitanja u Bosni sam milijona«. To nam reče uz zamolbu, ; ke? Dva puta su stajala otvorena: ili u glavnim tačkama, te je ujedno stavlje-' 1 da se vrate u stranku, pošto je glavni ■ a-ga ч: š urednik posjeti radi detaljnijih no precizirano stanovište. Ministar za a. Ncmadosmo »časti« da dopodatak razlog secesije njihove bio otpao ili pak agrarnu reformi: izradio je uredbu u spoćemo do tih podataka, ali konstatiramo da se konačno formiraju u zasebnu razmn sa narodnim poslanicima »demo­ ! nstur. 1 to je dosta. stranku. Da su uradili ono prvo, samo­ kratske« stranke iz Bosne. li članku »Da li postoji musi, pitanje?« stalci bi nesumnjivo zadobili u stranci 15 lo bi. interesantno, kad bi nas prestio je štampan u »Glasu Naroda« od 27. i veliki j politički i moralni -ugled, i, kao biro eha-, jestio i o držanju Priblćevi; čitamo o -Gajretu«: »da u svom mlada generacija, primili bi, uskoro je­ ćev h skutonoša: Sarića. Svr e, Gluhikonviktu ima preko stotinu pitomaca, a dan znatan deo vodstva stranke, pored ća i Kurtovića. stnenJsia ekstenrista dva puta toli­ sta.rili voda Pašića, Protića. Pačua, Mi­ V Zagrebu je održana prijesna skup­ ko, H će, na žalost, morati brzo lovana Milovanovića, Vesnića, Andre J a I i k v i d r a, jer se za ni od nas ština komunista protiv bijelog terora, Nikolića i ostalih. Sa takvom nepodekojeg je razvila sadašnja vlade. Nastu­ - lienom i neoslablj’enom snagom radi­ isku ne brine«. — Mi smo u svoje vrie- -. вгое idi.komesare i vladu, da će pilo je više govornika. kali bi ubrzo ostvarili sve prvej unu। trašnje i spoljne ■ zadatke. Ali, tako ne j bi u stvari. Jedan nesumnjivo trezven političar i pronicavi državnik -iz samostabke grupe, šef njihov, Ljuba Živković. učinio je taj gest, 1990. godine, sa proglasom narodu da je besmisleno da O samostalnim radlkalima. tunističku pokliku, i da pomaže spora­ samostalci vode borbu protiv svojih zum sa naprednjacima, bez čega opet i učitelja radikala. Ljuba Živković je naIV. krali Aleksandar nije liteo uopšte da i pustio samostalske redove, ali ostali :*re» tt<t od 1903. g. izvršen po genu rali sa radikalima. I ako su prilike, po­ samostalci formiraše se u zasebnu ubislv:.' pos.ednjeg Obrenovića i nje­ sle 1903. god. bile izmenjene, t'o krilo stranku i uđoše u otvorenu borbu progove supruge Drage Mašm. otvorio je pretvorilo se u zasebnu stranku samo. t.iv radikala. Kad su se 1916. god. iz: Srb li izglede na novu budućnost. U s'talaca. Ta samostalska stranka po­ vesni radikali, sa Markom Trifkovićem šjnjr.cn: pogledu inje se moglo uraznata je po svojim napadima na radi­ na ćelu, zbog neslaganja sa radont rai ninoi.o. u prvi mah. zbog nepbvene i svojoj borbi, protiv radikalne I dikalnih ministara, odvojili od stranke . vn. • Evrope prema novom stanju stvo­ stranke. I kako ta borba traje još i da ­ I i organizoval! grupu nezavisnih radi-' ri.u,.,; jcć om krvavom revolucijom. nas, to je potrebno na njoj se zadržati ; kala, mnogi su pomislili da će i ti ljudi Ali .: r.unutra -u zemlji nije bilo više i objasniti je. ; poći primerom samostalaca i osnovati u inetije. Slobodoumni ustav zasebnu stranku. Ali radikalni 'disidenti Kad su se samostalci 1901. god. od­ r;,di - .kl i-d 1888. bi odmah uveden, i vojili od radikala, pod uticajem svoga ‘ iz 1916 se pokazaše bolji političari od na temelju toga ustava Srbija postade vode Ljube 2ivkovića, taj gest mogao i onih iz 1903. i evo gde se tu skoro pai•iame<>t»T»a zemija par excelvratiše natrag u radikalnu stranku. Sa­ je. onda, biti vrlo simpatičan i popu1 c n c e. sa svima garantijama za slomostalci iz vremena 1903—1905 nisu laran. ^Radikali su. na predlog kralja bodnoTmanifestovamje i ostvarenje na­ Aleksandra, a da tri pomogli koliko to­ i tako -mislil. Ostali su zasebna stranka, rodne v lje. Slobodno izabrani k-ralj liko narodu, pristali na kompromisnu i i kao taki ušli su u' političku borbu. Da Petar K:.-.:Jorđev:ć raztoneo je svoj politiku. Samostalci su bili tomu prti-' ‘ vidimo njihovu aktivu i njihovu pasivu, na. iJ. j »ui trenutka stizanja' na preposle skoro. šesnaest godjna uporne tivnl. i tražili su neodstupno ostajanje što ji.. sve do kraja, on je ostao pravi akcije. na integralnoln programu. Šefovi radi­ ustavni vladar koji kraljuje ali ne ukalni primili su međutim predloženi pra-. iiu (le ral regne niais‘ne gouverne Sa gledišta istorisko-političkog može pasi. Radikali su tako bili doživeli tri-. kompromis, rukovodeći se iskustvom, - se sa pouzdanošću utvrditi, da je samo­ da se u politici ne može na jedan mali fnri pofitlke. Veće pubedc nije stalska stranka bila jedna neprirodna sve postići i da ne treba propustiti pri­ i pojava. U 1903. godini, posle dvadese­ bilo moguće ni zamisliti, ali ta pobeda liku, da se u zemlji vaspostavi ustavipak nije bila, po sadržini svojoj, pottogodišnje borbe radikala za narodne nđ stanje. Ekstremni elementi bili .su Pam.. . Jer. po slivatanju radikala, sa slobode, ostvaren je jedan slobodoum­ protivni svakom popuštanju, i na kraju, uvodi njem u život jednog ‘slobodoum­ ni režim, kojim bi se svaka demokrat­ odvojili su se od stranke i istupili za­ ska zemlja mogla ukrasiti. Narod je nog u-tava-i sa" obezbedenjem parlasebno. kao samostalni radikali. Spora­ ; dobio političke slobode, i mogao.se omeatainoga režima, ostvareno je samo zum radikalnp-naprednjački od 1901. i dati drugim kulturnim zadacima. Na­ cuo što svaka kulturna i napredna dr­ godine, koji je zlonamerno nazivan nežava more imati, kao prvi preduslov jedanput se pojavljuju samostalci kao za razvitak. Sad je trebalo učiniti nove tačnim imenom tuzija. urodio je uistinu još »demokratskija« stranka, i poziva­ napore ib. se naknadi što se propustilo, sjajnim plodom. Svemoć kralja Alekju narod u borbu protiv njegovih rokrivicom Obrenovića i njihovih savetsandra bila je znatno ograničena, narod : đenih osloboditelja! Takva-stranka, sa takvom tdlklcncijom morala je ostati nika naprednjaka i liberala, i da se Sr­ odahnu dušom i ko zna kakve bi rezultate još pokazala ova politika, da se bija irmrcm' za krupne nacionalne za­ sterilna, pa su samostalci u- istini bili datke aoji su .je čekali. Mislilo se da je kralj Aleksandar ne odluči sve da po­ naša najsterilnija stranka. Ne mogući kvari, da rasturi sporazum sa radikalizemlja dobila jednom mir, makar i po ništa stvoriti, oni su propovedali čisto skupu ccnu, i da će u buduće sve ener­ ma, da ukine ustav od 1901. i da zave­ negativne programe. U unutarnjoj pode ponova reakcionarni ustav od 1869.,, Etici nisu izveli nijednu stvarnu reforgije i sva snaga narodna biti upotrebkoji je njemu omogućavao svemoćnu| mu. a if spoljnoj politici, -posle diletantIjeha da se izađe iz jx>litičkih borba, i vladu. Državni udar od 25. marta 1903.. i skog pokušaja da rade sa Bečom, u pode drugim pravcem. Ali tako nije bilo, jedno krilo radikalne stranke bilo najbolje je pokazao, kako se oseća sna­ finansijskoj politici, primili su i sami, str odvojilo od stranke u 1901. godini, ga i uticaj radikalne stranke čak i on­ spoljnu politiku radikalne stranke. Sa­ da kad ona vodi oportunističku politiku. ne hoteći da primi ni privremeno opormo rđavi imitatori radikalne stranke, bpoj 114 Br«j samostalci padaju iz kontradikcije u kontradikciju, šefovi ih ostavljaju, je­ dan za drugim (Ljuba Živkoyić, Ljtuba Stojanović, Nikola Nikolić), tako da je izgledalo da nije daleko dan kad će se potpuno raspasti. Sav rad samostalaca u periodu od 1903—1912 sastojao se u smetnjama i -preprekama svesno iznošenim i udešavanint protiv radikalne stranke. U 1905 godini samostaci agituju u narodu pro­ tiv zajma za naoružanje, i tako spreča­ vaju radikale da Srbiju vojnički spre­ me za velike događaje. Aneksiju Bo­ sne 1908 godine Srbija bi drukčije dđčekala da nije bilo te samostalske pre­ preke, i da je naoružanje bilo dovrše­ no. U 1906/7 opet su samostalci protiv naoružinja i vode opstrukciju u par­ lamentu, samo da bi oborili radikale. Posle aneksije i aneksione krize, kan da ništa nisu naučili, opet čine to isto i priređuju u Skupštini nečuvene iprizoe partijske obestl i nepomirljivosti. Radikali glcdalrtt šta rade ova izbezum­ ljena braća, i u interesu zemlje pristajahu čak da učine i žrtve, samo da se državne potrebe podmire. Pašić se po­ vlači i ustupa tnesto gipkijem političa­ ru Milovanoviću; Stojan Protić se po­ vlači takođe i u ministarstvo unutraš­ njih, dela dolazi Marko Trifkovif. Ali sve to nije ništa samostalcima. Bezob­ zirni i bez skrupula, onj produžuju opstrukcii«, i izazivaju izbore oci 1912 go­ dine iz kojih radikali opet izidoše kao pabed'oci. Mislite da je to sanftstalce smirilo? Nikako. Nastupio je. balkan­ ski rat i on!' se smiriše koliko toliko, ali u potaj' pripremahu nž>vu borbu protiv radikala. Sjajne pobede protiv Turske i Bugarske krunisaše radikalnu politiku nečuvenim resultatima. Zemlja beše skoro udvojena, na osnovu mira ii Bukureštu, ali i samostalci uđvojiše ra-pore da obore radikale. Sto više ra­ dikali postižu uspehe, u spoljnoj i unutarnjoj politici, sve su bezočniji ovi radikalski otpadnici, koji najzad sasv n. zbacuju masku i udružujil se, s jeine strane sa militaristima (Crna Ruka) a s druge strane sa reakcionarima (libe­ rali i naprednjaci), i tako udruženi po­ činju ‘Opstrukciju, u proleće 1914 godic. Kad se-ti Beču spremahu memo­ randumi da se opravda rat protiv Srbi­ je čija jc politika, -pod rukovodstvom radikala, potresala temelje austro-ugar ske monarhije, ц Beogradu -se stvarao drugi jedan unutarnji blok od milftari sta, reakcionara i samostalaca. sa ci­ ljem da se obori radikalizam. Prvo se htelo vojničkim prevrtom srušiti radi­ kale. ali kad se izvesni patriotskih čla­ novi Crne Ruke tome usprotiviše. da ne bi kompronutovali tolike nacionalnu dobitke stečene ratovima, bi odlučeno da se pokuša sa izborima. Izbori su trebali biti 1. avgusta 1914. godine. Za te izbore liberali, naprednjaci i samo­ stalci spremali su zajedničke liste. Te tri stranke još 1914. slile su se u jedno. Sve su one jedno isto, i pravo je šteta što do izbora 1914 nije došle. Radikali bi na tim izđbrima sahranili i reakcio­ nare i njihove saveznike, lažne demo­ krate samostalske. To se vidi i po sledećem faktu: Od 1905 god. samostalci stalno opadaju. Od 81, pali su na 54, pa na 44 poslanika. U 1914 jedva da bi dobili 30 poslanika. Ali. ultimatum ausjrijski Srbiji od 10. (23.) jula, sa ev- stotina godina otkriveno dok njihovi savremenici nuvši svojim okom pronicava u Ihsana, a onda se nisu o njima ništa držali. Je li djelo i onda vriosmjehne i reče: „Ovamo se sve pripravlja",.. Ihsan ne odgovori ništa. Njega su iznenadile i' jedilo?« — Svakako — odgovori Ihsan — »i držim da dvije stvari njegovo unapređenje i Sabihino zani­ A- Hifzi Bjelevac: se. danas ne može to dogoditi, jer kod ovako raz­ manje. Pripreme u Abđurahmanpašinu konaku nisu vijene kritike ne može ni jedno djelo ostati neoga iznenadile, jer ih je smatrao običajnim Rens Logotetides. (2S> cijenjeno. Još je neko vrijeme razgovarao sa Sabihom i »Priznajem No da li vi dijelite mišljenje, da i ona se razgovarala s njim najviše o Ifeti. Pričala Na ovo ga je upozorio kao prijatelj i ispričao umjetnik, pisac i t. d. ima prava na ocjenu svo­ mu izvještaj turskog poslanika u Atini o Ihsanovu ( mu o njezinim »avikama. O njezinoj muzičkoj umga djela? radu u Grčkoj. Ali iz toga izvještaja moglo se ra- 1 jetnosti govorila je s tolikom ljubavi i zanosom, da -Ima, ali je nečedno.« je i precjenjivala njezinu sposobnost. zumiti i u drugom smislu njegov rad, koji je pri­ „Za- što? Majka obožava svoje dijete, kojem je kazan, da je bio u korist Turske, ali ne današnje Ihsan je prekinuo: život dala, a da umjetnik predaje umjetninu svijetu nego nov.e mladoturske. Među ove spise, koje je i— Hanum efendi, šta mislite, ko je veći um­ bez obrane je li pravo?« mao Said paša u rukama došlo je i jedno Renino jetnik: onaj koji da misao i ideju ili onaj, koji to­ — To je stvar svijesti i ako ću tako reći — pismo iz Grčke, koje je osvjetljivalo aferu Aleksandra me dadne ton, glas, koji to izrazi?« egoizma." Logctetidesa i njegovo oslobođenje iz. zatvora. »Za „Teško je to razlučiti, jer često onaj što je uSabiha nije odgovorila Pogledala je na šat, ovo možeš biti miran«, — rekao je Saidpaša svodahnuo svoju misao u djelo ne govori toliko jasno onda rekla pogledavši Ihsana dugo i žarko: svome prijatelju" • „ја ću stvar udesiti, a Ihsana kao onaj drugi. Jedan jecaj duše napisan nije tako »Umjetnik je osuđen prije nego je što stvorio, ću unaprijediti uz uvjet, da se prođe potajne poli­ jak kao na struni gusala ili pod tipkom glasovira. jer samo izlaze na površinu oni lašci koji se služj tike«. Na ovu izjavu bio je Abdurahmanpaša zado­ To ovisi uvijek o onom ko čita, sluša i o- j nečednom reklamom, a pravi žive poslije «« voljan, pa je na večer rekao ženi Ona naravski cjenjuje.. Koliko je on sposoban shvatiti misao toli­ smrti.« ispričala je Ifeti, a Ifeta Sabihi — Sabiha srela Ih­ ko i vrijedi u njegovim očima, ali vrijednosf djela Ihsan je razumio šta je mislila Sab’1" sana I čestitala mu Ihsan se začudio i rekao: je potpuna samo onda, kada ga potpuno osjetimo.« je samo potvrdio njezin sud.. Pri ra:' .»Hvala vam, ali ja o tome još ništa ne znam«. Sabiha ušuti čas, a onda reče: mu je još: i »Saidpaša je rekao. . .« odgovori djevojka i »Веу efendi, nadam se da bi se »Ne slažem se s vama. Vrijednost djelamo smi­ pogleda Ihsana duboko, dugo i žarko. shvaćanju, ali je razlika u n je se mjeriti po onom što drugi o njemu drže — Ihsan se smete. njegova je vrijednost u njemu samom. Koliko je : ću vidjeti i« reći ću joj, da s‘IN; a\ i umjetnika i pjesnika istom kasno, nakon mnogo — A vaša ženidba?« upita opet Sabiha zir- FELJTON. �Strana 3 Ctpaua poj 114 Broj*„PRAVDA* — „ПРАВДА* ropskim ratom, učini kraj, privremeno, đusobnog poštovanja, zajedničke skrbi <>' <; borbi protiv radikalne stranke. na svtiri poljima ljudske plemenitosti i U idućem članku govoriću o politici intenzivnog političko-gospodarskog ra­ n ■ katne stranke za vreme rata. da. Oštroumnoet i d o b -r o d u š j e naših Dr. L. Marković. Muslimana zaslužuje, da ili vodimo putevima i stazama prosvjete i gospodar­ i’. S. Moja je izrečna želja bila da skog napretka. Jer njihova sreća, njihov ■-C ovi članci štampaju latinicom. pokrok, budemo b ih svojski svjetovall, Pismo o tome nije -Pravda« -primila, i podučavali i potpomagali, bit će u čast ■r.' je bila objavila napomenu, da se i slavu nama svima, i njima i nama. Pa i d? neću zamjeriti zbog itampanš latinicom. Ja ne vidim zašto bili i bi za to bilo nužno, da se ц Zagrebu, s : > zamjeriti, kad su oba pismeni u I Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju na mi narodu primljena i ravnopravna. I pohajprije ustanove stalni odbori, kojima bi bila zadaća, da proučavaju način, kako 1.. M. bi se ufrojilo Jedno osobito organizovano društvo, sastoieći se iz Srba, Hrvata i Slovenaca, a poduprto sa musliman­ skim delegatima. To društvo moralo bi po tačno izrađenom nacrtu stvarati riječju i djelom regeneraciju svih naših ' (Svršetak). Musliiomia u Jugoflaviji, .regeneraciju, koja bi oživljavala i provađala visoku oramo, da im se sto više i prosvjetu. poiitičko;gospodarsko podigt -. bliže p r i ћ 1 i ž i m o, d a i li p r ou ... ni o, da i li naučimo s ve e no, ! nuće i društveno izjednačenje musli­ ■ i, * š n e z n a j u, a š t a z n a t i ni o- i manskog svijeta u svim krajevima na­ r a - u. Moramo, da ih slijemo s nama j še. države, gdjegod .muslimanski syijet ino bratsko i ncrazdijeljivo tijelo, u ; živi. A za tu i takovu životnu proved­ bu nužno je, da dobro budu proučeni iei u bratsku t jedinstvenu dušu. Naša prosvjeta neka bude i njihova. Nas na- . svi običaji, sve krjeposti i mane. sve po­ predak neka je i njihov. Njihovo irlago- I trebe i sav i najtanji život naših Musli­ mana. . njihova dobrobit, neka bale i Na djelo dakle. Prđlgnimo laj kra«. u ga tanina. sveopća. U tu i u*- nužno je, da proučimo sav njihov ! nf i daroviti dio našeg naroda. Ne ć- - idašnji rad i da na temelju tog prou- l krzmajmo. Pokažimo, da smo im prava čer ji poduzmemo-korake za daljni njihov I i iskrena braća. Neka vide, da ih lju­ na-' -dn: i moderni razvoj s onom ljubavi i bimo i da im žblimo dobra. Onda će > - .'- ni interesom, ko što to ćaie otac | i oni zvoljeti nas i slušati naše savjete i naše pouke. Ovaj svijet ne imiire. Jed­ i . ■ .a za svoju djecu, koju om ljube, i i/.-j žele, da -u svojoj domovini i u i nog dana ti naš! prosvijetljeni Muslima­ ni mogli bi nam biti od neizmjerne po­ Iju im društvu zauzmu dolično mjest prosvijećenih i narodno-gospodarski ' litičke i gospodarske koristi. Koristi, o i i a. čimbenika i poluga države i ; kojoj danas nikd ili možda samo r» jetko koji, razmišlja i nagađa. Svjetska sudbina dosuđuje Jugoslaviji velike za­ • - v dosadašnje rasude i zadaće i vel kii ulogu u- povijesti budućih •' • -'.medu nas i naših Muslimana nr r a I u past i. Prošlost njihova i na- i vremena. A. u tim će vremenima i Muskmahi Jogc-đavaje imat' velikog ud­ š . bude pokrivena sa gustim plašrd'gloznog pieieta. Cijelov bratske I jela tamo dolje na Istoku, gdje se sunce rađa. Na istoku, za koji se kaže: Ех iednokrvnog osjećaja nek nas j' >. j j'đno jedincato bratsko kolo me­ oriente lux. (Jiigosl. Ekonomista.) Bratsbl glas. Ii. islamskog sv§jetaa djelshiosM liaiifat*) Iz uvoda. , Slijedeća rasprava koja se bavi ne- . ’ pristranim riješenjeni pitanja Općeg is­ lamskog Halifata ima se uzeti samo kao i dopunbeno poglavlje opširnoga djela, I što ga prirediše u Njemačkoj boraveći I islamski učenjaci pod naslovom »ls- i 1 a m a 1 s R e I i g i o n d e r N c u z e i t«, a koje je kao priručnik Islama namije­ I njeno još o Islamu loše ili nikako in- i fcrmi ariom pučanstvu Evrope. Glavna je pako zadaća ovoga djela poticaj na svestrano razmišljanje o ha­ lifa uskom pitanju, te konačno kako bi se na ruke mnogih evropskih kao i is­ točnjačkih učenjaka — uz oštro osvjet­ ljenje i strogi obzir svih vjerskih, poli­ tičkih i gospodarstvenih pitanja islam- ; ske vjerske organzacije — stavilo nov prcdlog o konačnom i objektivnom rije- ’ šenju ovoga pitanja. Pišući ovu raspra­ vu čvrstoga sam uvjerenja, da siste­ matska reorganizacija muslimanskog bogoštovlja kao duševna stvar preko ' 300 milijona ljudi zahtijeva savremenu | obradbu te uz to kao naiaktuelniji dio i istočnoga pitanja također najžumije sredenje. Kao nacionalist i musliman i na te­ melju mnogih spisa — najviše onih arapskoga, francuskoga, engleskoga. rus­ koga, perzijskoga i turskoga jezika — želim ovom svojom raspravom u po­ gledu pitanja islantskog Halifata, da unesem u njemačku literaturu za prou­ čavanje Islama kroz neko »interislamlziranjc< Halifata jednu rezultanta na­ čela i izbrušenu ideju spomenutih stra­ nih literatura. Dresđen, o Kurban-Bajramu 1337. Pisac. I. Vrhovno vjersko vodstvo. U svrhu oslobođenja islamske religije od mnogih ddgmatiziranih običaja mnogobrojiHji semitskih. mongolskih, sla­ venskih i inih naroda, koji kroz duge vijekove prigrMše Islam ili stajahu u neKjsrednoin saobraćaju sa njegovim ^■bcuicima; u svrhu osiguranja ne^^^kzaštite i ЈапгЈчН svetosti; u чu : Ii ,-г-Ап inie ■ ис i .m I khn islamskim idealima čovječnosti, te u svrhu savremene dobrotvornosti i humanosti izvršavanja islamskih propisa. potrebno je da se sv.a islamska viseća pitanja пд temelju detaljnoga proučenja sa vjerske i svjetske strane na jednome općem islamskom saboru, gdje bi sudjelovali muslimani iz svih dijelova svijeta, stave na debatu i konačno -srede. Sveopći islamski sabor. 1. Ovaj bi sa­ bor imao da rješava opća islamska, je­ dino vjerska, pitanja, a imao bi biti sa­ stavljen od-predstavnika svih islamskih naroda po slijedećem principu: narodi od pol do 10 milijona šalju po dva za­ stupnika. Narodi preko 10 milijona ša­ lju za svaki daljnih 10 milijona po jed­ noga zastupnika; dok narodi čiji broj ne dosiže 5O0.000 šalju u sabor samo jednog svog alima. 2. Broj zastupnika — svega oko 120 — bira se uvijek iz krugova kako vjer­ ski tako i svjetski obrazovanih islam­ skih prvaka i to .u omjeru: za narode ispod 10 milijona 1 : 1, dok za one preko 10 milijona vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obrazovanom. 3. Sveopći islamski sabor sastaje se svake godine na jednomjesečno zasijedanje i to redovito u Zil-kade mjesecu. 4. Sjedište je sveopćeg islamskog sa­ bora u residenci.il Halife. 5. Predsjednika sabora imenuje Kali­ fa. dok dvojicu potpredsjednika bira sa­ bor u prvoj svojoj sjednici, čiji izbor treba da Halifa potvrdi. Osim ovoga, prvi sveopći islamski sabor imao bi: 1. Postaviti Halifu svih muslimana, koji posjeduje sve uvjete za to. (Vidi kašnje pod »Halifa«!) 2. Izraditi naročiti zakon sa tačnim opredjeljenjem djelokruga sveopćeg islajnskog sabora /Ovaj zakon treba da potvrdi novoizabrani Halifa. 3. Izraditi posebni pravilnik prema ; propisima šeriata b. polaganju zakletve I saborskih poslanika Halifi. 4. Ovaj prvi sveopći islamski .sabor i imao bi se sastati u Carigradu; kao re- 1 1 sideijciji sadanjeg Halife, pod pokrovi- । imao da potvrdi i dva izabrana pot­ 1 teljstvom istoga. predsjednika. Broj z a s t u p n i k a otpadao bi na 5. Prvog pred: jednika sveopćeg islamskog sabora imenovao bi sadanji ! pojedine zemlje u kojima žive muslimani od prilike ovako: Halifa t. j. turski sultan, kao što b isti ✓ I Broj atbor. I 2Uiip Zemlja: Mezheb: lsi. žlvalj I« ;«,”Ј Vtestodržac t Abesinija (Habeš malikije, hambe2,000.00C 2 1:1 Dom. kršć. dinastija lije i šaftije Aden bO.OOC 1 1 — Engleska kol. vlada hambelije Afganistan 5,500.000 2 1 1 Emir, islam, dinr-stij hanef. i Šiije Afrika: . zapad engleska malikije 2,200.000 2 i 1 ' I Engleska kiđ. vlada istoč. njemačka malikije i šafiije 400.000 1 1 — istoč. francuska malikije i šafiije 20J.000 11 i i— Francuska kol. vlad Albanija hanefi-e 1,000.000 2t1'1 Algir (Džczair) malikije 5,000.000 2 111 Francuska kol. v|ad< Amerika razni mezhebi 90-000 111 — Razne vlade Arabija: Hidžaz i Jemen malikije*! šiije 2,509.000 2 1'1 Emir, islam, dinastiji 13,000.000 3' 2! 1 Domaći isim. knežev nezavis. krajevi malikije Armenija hanefije 3,500.000 2l 1 I 1 Beludžistan 600.000 2'1'1 ' Chan p. engl. protek hanefije i šaftije 800.000 2 1'1 Domaća kršć. vlada hanefije Bugarska 1,300 000 2' 1 ,— Emir, p. ruskim prot Buhara hanefije Chiva 800.000 hanefije 2 1 1 Emir, p. ruskim prot Cipar otok 55.000 111 Engl. kolon. vlada hanefije • Egipat (Misir) malikije i-šafiije 12,Č0O.<X)0 3 21 '1 Chedivep. engl. protek Eriter.ia i okolni talifan. posjedi razni mezhebi 2,500.000 2 i 1 Razne vlade Grčka 6O0.000 2 1 1 Kralj, kršć. dinastija hanefije Indija (Hind): engleska 80,000.00м 9'6 3 Maharadže, egl. k< 1. vi ( francuska (šafiije i drugi 30.000 1 ‘ 1 !— Francuska kol. vlada 1 Portugalskakol vlada portugalska , 25.000 i' i ( Indo-Kina: ■ engl. i Singapur 1,000.000 2 1 1 Engleska kol. viada šafiije.i drugi francuska 1,700.000 2 1 1 Francuska kol. vlada Jugoslavija hanefije 1,700.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija Kina hanefije i šafiije 30,000.000 4 3 1 . Dom. budbist. vlada Kongo malikije 3,000000 3 2 1 ĐoiH.atsiSt.vlaJ«.!]«!. prot. Kreta 1 Arhipelag hanef. i drugi 85.000 1 1 — GrčkaTine evr. vlade Liberija malikije 400.000 1 1 - Domaća crn. dinast. Madagaskar šafiije i malikije 100.000 1 I 1 — Franc. kel. vlada malikije 8,500.000 2 1 1 Sult. p. franc. protek. Maroko Mozambik 50.000 1 J - Portugal.^oln. vlada šaftije w Oceanija: 900.000 Borneo 2 1 1 Nizozem.iengl.kol.vld. 600.000 2 1 1 Franc. kolon. vlada Pilipini 25,500.000 3 2 1 Nizozem. kcl. vlada Šafiije Java Sumatra 4,500.000 2 1 1 Nizozem. kol. vlada 3,600.000 2 1 1 Razne kolon. vlado ini malaj otoci 1,200.000 2 11 Sultan pod engl. prot Oman hambelije 11,000.000 3 2 1 Šah. islam dinastija šiije Perzija 40.000 11,— Engl. kolon. vlada malikije i hamb. Rt dobre Nade 600.000 2 1 1 Kršćanska dinastija Rumunjska hanefije Rusija: evrop, Krim i hanefije i šiije 12,000.000 3 2 1 Kavkaz 11,000.000 3 2 1 Ruska kršć. vlada TurkestaniSibir hanefije i šiije 1,200.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija šafiije i drugi Siam Sudan: 11,000.000 3 2 i 1 Engl. kolon. vlada egipats. i Darfur franc. i Senegal hambelije, mali­ 12,000'.000 3' 2 1 Franc. kolon. vlada 6, "00.000 2-1 1 R. kol. vlade i samovl. srednjVadaj, itd. kije i hanefije 6,500.000 2 1 1 Egleska. koln. vlada engles. i Nigar 2,200.000 2. 1 1 Togo i Kamerun malikije 1,400.000' 21'1 Vel. Šejh i talij. vlasti malikije Tripolis 2,000.000! 2' 1 ! 1 Веу pod franc. protek. malikije Tunis Turska: 6,000.000 2 11 1 Sultan, dom. isl. dinst. lanefije Anadoi 3,500.000 2| 1 j 1 Mezopotamija šiije i šafije hamb. i hanefije 1,600.000 211'1 Sirija malikije i hanef. 1,500.000 2' 1 1 Palestina 250 000 1 1 — Sult. p. evrop. protek. malikije i hamb. Zanzibar Ostali krajevi Razne vlade Razni mezhebi 20.000Evrope Razne vlade 30.000 iazni mezhebi Azije Razne vlade 600.000 Razni mezhebi Afrike ' Ova statistika nije sasvim tačna, jer su glede nekih krajeva uzeti podaci još z 1905.. gdje se baš u tim krajevima Islam brzo širi. S druge strane, pako budući sam uzeo podatke iz statistika koje su sastavili razni kršćanski Stati­ stičari, gdje je više puta tedenciozno smanjen broj islmskog pučanstva jedne zemlje, onda je i ta okolnost doprinijela jedan dio netačnostj ove statistike. Osim gore spomeutih dužnosti sve- cpćeg islamskog sabora bila bi najveća i i najprešnija akcija da se postigne neko ; vjersko jedinstvo i bratstvo između ši, ija i sumiija u prvom redu-, a za tim isto između hanefija. šafiija, malikija i hambelna, jer samo poslije temeljitog i odstranjenja svih vjerskih razlika raznih islamskih sekta, može se preći na sre: divanje jedinstvenog islamskog bogo 1 šlovlja. (Nastaviće se.) Inženjer Mustasa Cellć. čim interesima, niti o narodnoj volji, koja sačinjava najglavhiji uvjet za op­ stanak same države. Ne da se nikako da ta volja dođe do izražaja, država više Tuzla, 24. januara 1920. ne služi za. narod, nego narod za dr­ (Demokratsko bjesnilo.) De- i žavu. Pravdi i objektivnosti naročito u tnokratski vlastodršci sa svim svojim , unutrašnjoj upravi nema niti traga. To su u glavnom obilježja novog »demoeksponentima napinju se iz petutii žila, krutskog režima- g. Pribićcvića & Ce. da pod svaku cijenu učine od našeg mjesta jednu zgodnu operacionu bazu Kako je našoj javnosti poznatg prilike za utvrđenje svog režima. Nc vode bri­ u unutrašnjoj upravi naše države kreću svaki čas na gore. Umjesto da nova u“) Autorizovani prijevod njemačke i ge, što pri tom padaju temeljni principi rasprave: »Das interniuselmamische i o ustrojstvu savremene i korisne upra­ prava liječi rane, koje su naš narod kroz ve. ne vodi se računa a narodnim i op- I г-. ude tištite pod tuđinskom upravom. Chalifat« Berlin 1919. Naši dopisi �4. Уцгана naši su mjerodavni faktori zaboravili posve na interese naroda i države i ci­ jelom svom radu dali čisto stranačkopolitički karakter. Gospođin ministar unutrašnjih djela hoće l«>d svaku cijenu, da svo svoje područno čnovmštvo upotrijebi u stranačko-političke svrhe i teško ga onom službeniku, koji se ne bi slijepo pokoravao nalozima svojih gor­ dili gospodara u ovom pravcu. Naše je mjesto do sada bilo — hvala Bogu — haman posve čisto od »demo­ kratskih« elemenata tako, da su sc svi mogli izbrojiti na prste. Naravna stvar otakovo je stanje upravo porazno za »demokrate«, koji sc vole hvaliti da ie najveća većina naroda uz njih, a po gotovo je razumljiva njihova zabrinu­ tost radi ovakog stanja, kada se uzme u obzir, da su na pragu općinski izbori, a valjda i izbori za konstituantu. Za to nas je gosp. ministar unutrašnjih dje­ la usrećio tim. što nain je mjesto okruž­ nog načelnika Dušana Nikolića poslao svog pouzdanika Gradića, koji pripa­ daše — koliko smo se mogli infortoisati ■— stranci srbijanskih liberala, što se sad fusionisaše sa demokratskom zajed­ nicom. I prije, a i sada poštivali smo političko-stranačko opredjeljenje g. Grudića kao njegovu sasma privatnu stvar i nijesmo očekivi:!: da će se njegovim do­ laskom na mjisto okružnog načelnika unijeti u upravu našega okruga kakova stranačka politika, keja ide u -prilog ma kojoj političkoj partiji. No kod nas je sada ovako: Ko hoće da nosi karakter i naziv javnog službenika, taj mora na prvom redu biti izraziti pristaša »de­ mokratske« zajednice. Sve druge kva­ lifikacije. sposobnosti, službena prizna­ nja i si. od sporedne su vrijednosti. Da potkrijepim primjerom: g. Ahmedbeg Defterdarević, koji je nakon prevrata doživio votum povjerenja od svih čla­ nova kotarskog vijeća, bez razlike vje­ re i partije, mora na popravak zemalj­ skoj vladi, jer »preveć simpatiše J. M. Organizaciji«. Iditno dalje. Kod nas je „PRAVDA” i j • i ■ ; j I ; i i j I I I nedavno postavljen za kotarskog predstojnika g. Alfred pl. Makanec. Prošlost toga vrsong upravnog činovnika, koji se je u najkritićnaje doba za vrije­ me bivše austrijske vlade olvoreno izlugao za svoje sunarodnjake, koji su nemilo proganjam, davala nam je dovoljno povoda, da se veselimo, što je na upravu grada došao zdušan, pravedan i okretan upravni činovnik. Nu naše je veselje bilo kratko, icr i g. Makanec mora po volji d odluci gospodina okružiiika Grudića, da ostavi Tuzlu i ide u Sarajevo na zemaljsku vladu. Cijela naša javnost dobro poznaje rad g. Makanca i iskreno žali, što nas mora da ostavi, a da nam dolazi čovjek, koji ćc vrlo teško da se snađe sa našim mjesnim prilikama. Imalo se je do sada pri­ like i u javnim glasilima opetovano čitati o priznanjima za uspješan rad i upravu g. Makanca, ali baš te hvale i priznanja sačinjavaju peh i za nas i za g. Ma­ kanca, jer se u doba koruptivne upra­ ve ne može da održi na površini po­ šten i ispravan činovnik. Ono što mo­ derna nauka o ustrojstvu i djelovanju države kod jednog činovnika označuje vrlinom i bitnim postulatom za korisno djelovanje u državnoj upravi, to je sada postalo neoprostivom greškom i ružnom manom, koja čini dotičnog činovnika neupotrebivim za službu. Naši građani bez razlike vjere podu­ zeli su akciju kod ministarstva unu­ trašnjih djela, da se opozove premještenje gg. Defterdarevića i Makanca i mi smo vrlo radoznali, hoćemo li biti u stanju, da zabilježimo barem jedan slučaj, gdje se je uvažila volja cijeloga građanstva i na mjerodavnom mjestu izašlo se u susret njegovim željama. Jedno bi samo željeli napomenuti: Ka­ da bi kojom srećom došli u taj položaj, da odlučuje narodna volja, onda bi si­ gurno prije morao da ostavi Tuzlu ok­ ružni načelnik Grudić, koji, ako nastavi kako je počeo, neće »ikada biti u sta­ nju, da zadobije simpatije najvećeg di­ jela nas Tuzlaka. Kalendar „Pravda4* izišao je iz štampe pa će se ubrzo po­ ( «ćJIac» ) četi raspačavati, čim ga knjigoveža po­ veže. Kalendar ima oval sadržaj: ■Ćiljl jČIaI » 1. Kalendarski dio, 2. Dinastija Karadordevića, 3. Narodne himne, 4. Islam­ ska vjerska zvanja u našem kraljev­ CIa-, yđ>stvu, 5. Jedan vaz od Reds-ul-uleme, <_j L-J-C—« cđc »б. Ustavotvorna skupština, 7. Padaju ulJl — Jl^^> j. !ja-*l j zvijezde, pjesma od Šemsuddina Sarajtića, 8. Očevi ljudi, odlomak romana ofl cš-dš' A. Hifzl Bjelevca, 9. Hasana’ga Pećki ^S. od Hamdije Kreševljakovića, 10. Uz­ gajanje djece od Saliha Serdarevića, 11. Gospodarska politika od Hodže, 12. j Mladost, pjesma od Šemsuddina Saraj— dl— 'lića, 13. Muhamed ef. Kadić od Edhema •-'J 5У-с' jiju Mulabdića, 14. Narodno zdravlje, jedna naredba od Rijaseti-ihnije, 15. Narodne c —b ‘l—U umotvorine: Vila Murtezanagića ■ od Husniie Berberovića, Trgovčev našljeddh-'ć.CaJ <—у Чл/Мј nik od F. H. B„ Narodne pjesme od Sidike Kreševljakovića, Narodne poslo­ A'/- <—f vice od Edhema Mulabdića, 16. Bilješ­ ke: Koji je sedmični dan. Naziv mjese­ - l5‘^*—-1 --- / ci, Sat, Tri djela, Knjiga i čovjek, Deset •i***' ^у| „Ij zapovijedi za čitatelje knjiga, Zubi, Skupoća. 17. Šale: Ciganin, Profesorska јУ—I c-U.—š јУ I rastrešenost. Iz društva, »Crnoj«, pje­ < ^l^ _4» sma, Nasrud-din efendija, 18. Skala bi­ ljega, 19. Inserati. 'r’jb' »ai»L. c— »jč— Sadržaj turskog dijela kalendara do­ nosimo u posebnoj bilješci. Politički pregled Amerika nije za ultimatum. Vlada još uvijek nije primila detaljnih službenih informacija od naše mirovne delegacije. No vlada je dobila vrlo važna obavješ­ tenja iz Washingtaiia. U političkim se krugovima govori, da je Amerika dala ■izjavu, koja se nikako ne identificira sa ultimatumom antante. Pošto je rok za odgovor dan do 28. o. mj. o podne, to će vlada tokom današnjeg dana stilizovati odgovor na ultimatum. Veliku po­ zornost pobudiše ponovni posjeti en­ gleskog i francuskog poslanika Jcod mi­ nistra predsjednika. U političkim se krugovima drži, da su ovim posjetima sa strane spomenutih poslanika poduzeti koraci, da se skloni naša vlada, da'pra­ štane na ultimatum. Ovdje je sve uz­ buđeno radi riješenja jadranskog pita­ nja. Opet su danas priređene manifesta­ cije. Produljen rok za odgovor. Prema jed­ noj depeši iz Londona engleska je vla­ da saopštila. da kao i francuska vlada nema ništa protiv toga, da se rak .koji je postavljen našoj vladi za odgovor na predlng vrhovnog savjeta produži do polus .ne iduće nedjelje. Držanje Talijana. Iz Rima javljaju: U ministarskim krugovima tvrde da Italija ne će više činiti nikakve ustupke 11РАВДА' u slučaju, da beogradska vlada odbije ponuđeni kompromis. Italija je već žrt­ vovala u cilju pomirenja i suviše veliki dio koristi, koje joj je pružao londonski ugovor i teško da bi talijansko javno mnijenje primilo nova popuštanja. Li­ stovi kao »Sccolo« i »Corniere«, koji­ ma su nacionalisti iinili zamjerke na njihovoj popustljivost:, sada izražavaju mišljenje, da je nemoguće ići preko ustmsika, yoii u učinjeni u kompromisu, za kej; se traži pristanak Srbije. Netačtio je da je D' Annunzio već napu­ stio Rijeku. Prema posljednjim vijesti­ ma on će izvjesno otići iz Rijeke po zaključenju 'sporazuma sa Jugoslaveni­ ma, aii ne ranije. »Piccolo« donosi uvodni članak, u ko­ me veli, da ie Vilson nepokolebiv i os­ taje pri svome prvom gledištu, te »Piccoloi' misli, da postojeće riješenje, koje se namjerava učiniti bilo bi stalna opasnost za evropski mir. List konstatuje da su svi Jugoslaveni u jadran­ skom pitanju složni, ma koliko da se nalaze u međusobnoj suprotnosti u unutrašnjim prilikama. Protiv Italije svi su složni. Njemački poslanik u Beogradu biće dr. Has bivši badenski ministar unu­ trašnjih djela. Beč za Njemačku. U Beču je održana velika manifestaciona skupština za pri­ pojenje Njemačkoj. Prihvaćena je i rezo­ lucija, kojom se vlada i narodna skup­ ština pozivaju da stupe pred pobjeditelje i reknu: »naš narod propada a vi nas ne možete pomoći. Pustite nas na­ šoj njemačkoj braći«. Prva konlerenca ambasadora određe­ na ie za ponedjeljak, a predsjedaće joj %o svoj prilici Paleologne, prvi sekre­ tar ministarstva inostratiiili djela i opu­ nomoćeni ministar za konferenciju. Drži se da će se na njoj, raspravljati engleski predloži u stvari odgovora. Holandije. U novu francusku delegaciju na kon­ ferenciji mira ušli su: Millerand, Mar­ šal, lsaac i Cambon. Millerand je izjavio u skupštini: Naša je prva briga smanjiti količinu papir­ nog novca, bidže dovesti u ravnotežu i otpočeti amortizaciju našega duga. Vlada neće propustiti da se ojača orgaijizacija društva narpda i izvršenje od­ redaba versailleskog ugovora. Držanje ruske vlade. Prema vijesti­ ma iz Moskve izjavila se je sovjetska vlada, da je spremna stupiti u trgovač­ ke odnošaje sa saveznicima, no .poželj­ no je da se prije sklopi primirje. U pro­ tivnom slučaju potopiće čitavo antantino brodovlje, koje se nalazi u njezinim lukama. Nesuglasice među engleskim ministri­ ma. Politički je događaj prvog reda ne­ suglasica između Llovda Georgea i Churchilla. Churchill ne odobrava po­ puštanje Llovda Georgea prema bolj­ ševicima. Službeni sovjetski izvještaj donosi da su crvene čete zauzele grad Mohilev. Boljševička je fronta udaljena od Crnog Mora samo 60 vrsta. Na kavkaskoj su fronti boljševici prekoračili svuda rije­ ku Don. Na sibirskoj fronti doprli su do kitajske granice. tlroi 114 Bpv: 1 i ! i i Domaće vijesti Sta sve može da učini ljubav za na­ rod! Dok mi u zadnje vrijeme gotov u svakome broju »Pravde« pozivamo na­ še svjesnije i agilnije prijatelje, da tu­ mače osobito našemu težaku potrebu jednog njegovog lista, stižu nam pret­ plate za »Pouku« vrlo lagano i u neznat­ nom broju. No počeše se javljati i iz­ nimke. Da i drugim našim prijateljima pokažemo primjer agilnog patriotskog rada za narod, danas ćemo da spome­ nemo jedan: iz Brčkog nam je najavlje­ no za »Pouku« 200 (dvjesta) pret­ plata. Eto vidite, braćo, šta može sve ljubav za narod da učini. Čast Mjes­ nom Odboru naše Organizacije u Brč­ kom, a naročito našemu boriocu za na­ rodni napredak g. Dru Bukvici, brčanskome Ijekaru. 4 Neka se u ovaj zlatni primjer ugle­ daju naši Mjesni Odbori po svim gra­ dovima naše domovine, a vala i inte­ ligencija, koja još i sad više govori ne­ go li tvori. Naročito učiteljima i muallimima moramo reći da nijesu ispunili svoje dužnosti: da putem »Pouke« spo­ je naše selo sa širokim svijetom i nje­ govim pokretima. Življe braćo! »Pouka«, težačku glasilo naše J. M. O. trebala bi skoro da započne izlaziti kao poseban list, ponovljena .1 pojačana; spremna da i našu širu javnost (masu) uputi u današnji politički i kul­ turni život. Pretplata joj je 20 K иа go­ dinu ili 12 K na po godine a šalje se na adresu: »Radnom Odboru J. M. 0.« u Sarajevu, sa napomenom: prev-lata za »Pouku«. Zadnji je ćas, pa još jednom molimo sve naše patriote, da učine svoji duž­ nost prema našem težaku i malograđa­ ninu. Samo ćemo prosvjetom pravoj slo«" ‘ bodi. Velika zabava »Đerzelcza« održana ii. januara, vanredno je uspjela i do­ kazala, da su muslimani vrijedni i sami gotovo bez ičije pomoći' dati nešto li­ jepo i uspjelo. Muslimanski svijet po­ sjetio je ovu zabavu vrlo dobro, "te ie cijela dvorana bila dupkom puna, na su se posjetioci za odmora mogli jedva sa svoga mjesta pomaći. Sva ie zabava odisala čisto musliman­ skim duhom, te je ovaj biljeg i privu­ kao veliki musi, svijet, dok ie nemuslimana bilo veoma malo, gotovo ništa. Inače se zabava razvijala posve intiinno i prirodno bez ikakve ukočenost1 i pretvaranja. Raspored sc izvađao na zadovoljstvo publike. U prvom dijelu smo čuli lijepo odsvirane pjesme od vojne glazbe po­ red jedne dobro izvedene deklamacije gosp. M. Kurta (»Proklestvo Dželal-paše«), nakon čega je u drugom dijelu odigrana Bašagičeva drama »Abdulahpaša«. Građa je ovoj drami naša, bosan­ ska prošlost, kad je velik dio Dalmacije potpadao pod osmanlijsku vlast. Tada je zatražila Venecija od Turske sandža­ ke Klis i Krku, na što je bio i pristao, veliki vezir — izdajica, polakomivši se na žuto zlato i kazavši krivo, sultanu, da se tu radi o »crkvi sa dvije kule«. Ali se ovoj izdajničkoj osnovi odlučno oprije bosanski vezir Abdulah-paša, ko­ jemu veliki vezir odluči slomiti prkos i mišljaše ga prisiliti na poslušnost kri­ votvorenim fermanom te ga stavi pred izbor: ili da preda Klis i Krku ili da popije otrov, što mu ga bajagi sultan šalje. Naš paša ispije rade otrov i umire uz ganutljivu nazdravicu »čestito­ me sultanu«, kojega su murtati okružili te mu prodaju carevinu. Smrt Abdulahpašina digne na noge bosanske begove, koji u protestu, poslanu upravo na ru.ce sultanu preko pašinih kćeri razotkriju cijelu izdaju te veliki vezir plati glavom svoje izdajstvo. — Drama je ova zadahnuta starim bosanskim rodoljubljem i ponosom, te još i danas djeluje na naše muslimane sjećajući ih stare slave i svijesti, kojom su branili rođenu grudu. (»1 glavu ću svoju dati — al kamena jednog ne dam!«) Naročito se ugodno dojmilo masi, ženskinja, za koje je isti dan poslije podne davana ista zabava, ono mjesto u drami, kada se kćeri — sirote odvažuju u Stambol na tužbu i osvetu za svoga oca pred licem sulta­ novim. To je dokaz života i .smjelosti u samostalnom preuzeću’ Drama je odigrana s obzirom na početnički nastup dobrovoljnih članova dosta dobro i sigurno, a osobito je vje­ što svoju ulogu izveo M. Kurt te mu je publika svesrdno odobravala. Nakon dovršene predstave nastavljen je treći dio zabave te je u pokrajnlm prostorijama zavladao pravi domaći ži­ vot i prijateljski meliabet uz kafanu i aščinicu. Nažalost nije manjkala ni mejhana, koje u ovakim zgodama nebi smje­ lo biti, dok je omladina kolo vodila u glavnoj dvorani sve do zore. U svemu je zabava vrlo dobro uspje­ la kako u moralnom tako i u materi­ jalnom pogledu. Samo bismo željeli, da naši sugrađani nemusiimanii skrenu ma­ lo više pažnje muslimanskim zabavama, . kao što to muslimani obraćaju zabava­ ma svojih sugrađana. Na ovoj je zabavi bilo upravo upadno kao dogovor e41 o odsustvo pravoslavnih i katolika, te Жш jc iskočila pred očima velika razlisa između prakse i teorije: u teoriji svi vičemo za narodno jedinstvo i me­ đusobna zbližavanja, a u praksi pruža­ mo strašan primjer separiranja i ođaIjivanja: više danas, negdoli u crnožutom vremenu. I to sve biva u ovo bla­ ženo doba narodnog jedinstva, koje ho­ će da zbniše sve vjerske i plemenske razlike kao nesavremene i nazadne os­ tatke. Žalosno je ovo i sramotno s dočanstvo o poimanju narodnog stva i stapanja, a najveća je sr? naše vlastodržee demokrate, oj vidjesmo ni sjene, K^ko bi bilo, da se iz povuku konsekvcncijft mani vratimo milo �Demobilizacija prvog poziva biće iz­ vedena u najkraće vrijeme. Izložba Hrvatskoga Radiše 1920. Kao što prošle godine, tako će i ove godine »Hrv. Radiša« prirediti u Zagrebu iz­ ložbu naro.dnoga rada. Izložba je pro­ šle godine zapremala 28 soba, od kojih je bosansko-hcrccgovačka pobudila ve­ like simpatije. Ove će godine biti izlož­ ba u još većem opsegu. Podružnica Hrv. Radiše u Sarajevu daje za sad na sve­ opće znanje: 1.) Izložili se mogu radovi trgovaca, obrtnika i muslimanki (kao uopće ženskoga ručnoga rada) u što većem broju i to takovi, koji bi se mo­ gli odmah na izložbi prodati. 2.) Glede šegrtskih izložaka rnogu se izložiti radovi svih naučnika bez obzira, da. li su pitome! Hrv.4 Radiše ili nijesu. (Hrv. Ra­ diša npdijelio je .prošle godine naučni­ cima za njihove vrsne radove, ocijenje­ ne po posebnom jury-u nagradu cd 5.000 W. 3.) Izložba će se otvoriti po sadanjim dispozicijama u mjesecu kolo­ vozu o. g. 4.) U tu svrhu sastaviće se za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu po­ seban službeni odbor, koji će akcijom rukovoditi. Pobliže upute daje'ovdašnja podruž­ nica »Radiše«. »Merhametova« glavna skupština obđržavaće se na dan 30.-januara 1920. u petak u 2 sahata poslije podne u pro­ storijama Islamske čitaonice (Kiraethane) sa slijedećim dnevnim redom: I. Iz­ vješće tajnika, 2. izvješće blagajnika, 3. izvješće revizora, 4. podijeljenje apsolutcrija, 5. izbor odbora, 6. eventualije, i izmjena pravila. Umoljavaju se svi članovi .Merhanieta«, da nefaljeno izvole na skupštinu doći. Odbor. Bivše Bergestelle u Mostaru u raspro­ daji. Kako nam javljaju iz Mostara pre­ dala je okružna i mjesna komanda po odobrenju divizijske komande u Dubrov­ niku putem javne licitacije prodanu svu rubenu vojničku robu, stare cipele i' odpadke od kože najvišem nudiocu tt. A. Koluderu u Mostaru, te će isti na licu mjesta neprekidno svakim danom na malo i veliko gornju robu rasprodavati. Pošto se ovijem pruža rijetka nka našim siromasima, to neka svaki pohiti i na ovoj ciči zimi za malo novaca se obuje i odije. Kako su većinom odpadci rubenitia vuneni, to se preporučuje fa■brikama stolova u našem kraljevstvu, da se za ovu robu zainteresuju i stupe u dodir sa kupcem. Tako isto rellektanti na veće partije, neka se obrate i traže«razjašnjenja na tt. A. Koluder, Mo­ star. 29. Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlali časova Felierov pravi Elsafiuid! б dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 24 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Pokvaren li Vam je želudac od zle hrane? Follerove prave ElsapfluJe — pa opot sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbno, ali što jefti»eiae. — Eugeu V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 703 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažig'ače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći te samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, kada rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu Mhadu, koja izvrsno djeluje protiv |^Aii i ispadanju kose, čini, da krhka ^^^^kosa postaje mekana i bujna, pM^^^iaj i zapriječuje da kosa Lončić u Ina«.:. II , a ’.'n1,.! I.r. Obavijest TrsSdjah Kad cipelar hoće da pravi kazan, onda se može desiti i -to, da .Zagrebačka Novine“ donesu i ovaku vijest sarajevskog izvjestitelja „Jut. Lista-: .Najučeranjoj muslimanskoj skupštini izabrani su povjerenici koji imadu izabrati predsjednika vakufa. Među ostalin.a se u kombinaciji nalazi Safet-beg Bašagić". Da našim čitateljima bude jasna sva smiješnost ovog „izvještaja" napominjciio, da se radi d kotarskoj ▼. m. skupštini, na kojoj je izabrano sarajevsko v. m. povjerenstvo. Samo se po sebi razumije, da o dru Basagiću nije bilo ni spomena. Hi u tovar ni u Kako se odstupa i bega vili i# is »vlh mustri ed «»Uvhe: „Vaknfeko-шехг. sab. odhoi«, ovdje. Zehraljujam »i na slnžbi rakufeko-ineanfskeg direktora 28/12. 1919. 8aHf Amsulovie s. v. II. V. in. sabersko* odboru. Zahvalio sam s« na slof.bi vakufskog: direk­ tora. Po § Prezao, jer eo nijo mogao *n»ći!) vakuf, elašb. prognatike morao olužbor >ti do konca marta »91». Po § (opet pra«no) ie’e pragmatike podjeljujem ta to vrijeme eobi dopust. Za to Trijasi« pripadajuću mi plaću poklanjam vakufskom »irotiitu i ,,Gajr«m“ Molim, da sa svojedobno aautratvjo dvijo namire isplate i to jedna „Gajrctu," a druga ,,?iroti5U.'‘ 1 1. 1920 irionf A»aukwić n. v. Povodom ovo ostavko javilo •• je kotarsko v. ni. povjerenstvo, Čiji članovi pri uovlm iaheiima г. o d o b i > •> ni jodnog g 1 ar a orim dopisom od 10. jana&ra 1920 broj 202 20; V. m. enb. odboru, ovdje. Ovo je povjerenstvo preko novina i inaće (!) dotnalo đa je vukefako mearifski direktor Še­ rif »f. Arnautovio odstupio sa «т«<а mjesta, formirajući neumorui rad posp. Šerif ef. Aruautovićs sa sveg desotogodiinjeg »lullovanja kao vakufskog direktora eko podignuća vakufa i njegovog dobra, ovo jo povjerenstvo njeger od, I jp primilo sr. (!) žaljenje m, te je uakljužilo u svojoj aj^daid, driunoj dne 4. januara 1920. too. 14, Ja se isti p e n ® v a o zamoli, da no ostane kod svoje odluko već da se opet povrati na svoje prijetnje mjesto, s kojeg je dosad tako blagotvorna i nenaeovno upravljao sa vakufskim instkem i reitavi u lom pravcu svoj rad. Ovo povjerenstvo izriče g, ^erif cf. Arnaetoviću svoja d a b o k a aalivalaost na bveprimjetaom i acsebienom radu ok? pođi sanja i utapteđooje vakufskoj dobra tako, đa nije bilo rata i dragih pctcikcća, imetak vakafskl bi dane« vrijedio — na milijardo, a i danas — koliko su to prilike đopultalc salasi se na ranijernoj vhini — Ujedno povjerenstvo dali, da i »Salih u Г. U a o i r a g i ć odstupa ta sveg rejesta ia centralne uprave, polto je lio valja« i pouadsa Predsjednik: M a t i b o v i ć. Svaka nsia narodna priča svriava: „ako ■u iivi i danas im je dobre," pa 1 iui velimo: ..da «o bi isbora, čuo bi te glas siroto Ilatibovića.“ Ovako ... «kj nekad bilo, a duge eo te spominjati .. . fldvoliatshu hneclapiju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman HlcMć Јћ A.AA AAAAA Tražim jednu hasii ponude na brojem 227. upravu lista slati pod KilhBlm F. TiBfenbash uvoz i izvoz ћвт. tehničkih proizvoda, Osijeis I. Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetlčke robe t. t. I. M. Zahtjevajte cjenovni k. , ( ; ' . I I IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU CIJENU cijeli nov šušterslri halat sa mašinom ljevicom. — Upitati na ad­ Moj sin Mehmedalija Duraković Iz resa: G a I i b P a š 1 ć, trgovac Gra- j Gračanice star 21 godinu od kako se čauica. 18, 1—5 1 je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. da me je krađom do sad odštetio vi­ Alečkovlć u Travniku, treba pero- | še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ vođu. 19, 1—7 jeme krivotvorivši moj'i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice ALIJA DEMIROV1Ć. trgovac MOSTAR kod Banki oko 7000 K što ja ništa nudi biber u zrnu po K 95,— na kg. znao nisam, niti ću platiti ni do sad Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ ni od sad dugova moga toga nazovi skim paketima od kg 47, čisto uz sina, za to stavllam na znanje sva­ pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 j kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku Suljaga Duraković. ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima I na izradit tina odijela za gospođe. — i OGLAS. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Agenturna i komisionalna poslovniProlin Sokak) ulica Regenta Alek- | ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ sanđra br. 2. nogradska cesta 17. posreduje kod j kupnje i prodaje svakovrsne kože za KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa ' trgovce i obućare, nabavlja obućarima 3—5 soba, gvire nuzgrednim prosto­ kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuj’e Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčirijama, te eventualno nešto bašče. ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Najrađe u muslimanskom dijelu gra. ne cijene. đa. Umoljava se ponude slati na uKod upita umoljavaše priložiti marpravu lista. 26 ' ku za odgovor. 1—5 iiiaiiivRiiiiii ■ JL *“• л »J.—, в ТвЈОМЈ.ЈЖСТи,«, n»4llW !■! mi— ■ —UMI ii- пч —гт ^uah'fiiansha Идабка i obrtnička banka za Sasnu i Hercegovini! ti. i u Sarajeva poziva temeljem § 159. trgovačkogžako na za B. i I I. upisnikc svojih dionica u& Hitnja glaenii skupštinu koja će «o obJržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigursus. Uglava ipravila. Zaključak o konstituiranju društva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu S 157. Irgov. «sk«u*. Odbor osnivača iSusIlmanshB troouačliE I obrtničke banko za za Bosnu i Hzrczgorinu ti. đ ii Sarajovu. �Страва 6. Strana' .ПРАВДА Број 114 Broj PRAVDA Prpspekt Mlmanshe trgovačke i dJFtničks Ше za Bssnu i ta. društvo a Surajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima od vrijednosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, kuji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga poslije određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; * 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju bili najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne .papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Kcnto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, de­ viza, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; 6. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedlcionim poslovima; 8. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate г.а tuđi račun; 10. podjeljuje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre■ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti 2”ја temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske privrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 16. podjeljuje hipotekarne . zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i .finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijuna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne Prijednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do veset milijona kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu 'dioničara. (§ 179 t, z.) 1 Prije početka rada ima se svaka dionica uplaliti sa K 50 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to: K 25’— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta.objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog; za uplatu. Za zakašnjenje platiće se baia kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa kamatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak iamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne ulateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fondU ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošto dionice budu potpuno uplaćene, izdače se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po K 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska bai.za dđ. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, Muslimanska kreditna banka dd. u Foči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stocu, 6. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos, Krupi. 8, Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na 'pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je po subskribentu upisano, vratitiče se uplaćeni višak. Konstituirajuča glavna skupština obdržavače se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti već sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlastiti i zastupstvoiji jednog drugog supskrib'enta ili kojeg člana potpis ravnateljstva. U Sarajevu, 31. decembra 1919. Od osnivačkog odbora imenovano ravnateljatvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hersegovinu (dioničarsko dru­ štvo) u Sarajevu. Dr. Mehmed еи. Spaho, tajnik trgovačke i obrtntičke komore Sarajevo, Huseitl eff. Omanovič. bankovni ravnatelj Derventa, Hamidbeg Kurbegovli, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamadaga И. Jtasufagii, veletržac Sarajevo, Ubrahimaga Demerđžit, veletržac Sarajevo, Dr. Ali Kyamilbag Džlnšćt veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, AHbag Bištavit. veleposjednik I gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Kotudar, posjednik i veletržac Mostar. Nesiraga Ahmstaževiž, veletržac Sarajevo, Ahmadaga Madžtomerovit, trgovac Sarajevo. Acimbag Dugalit, prokurista Sarajevo. Odgovorni sreduik: M. Scdžtlu. Vlasnik: Cautralnl Odbor »I. M. O.« štamparija D. & A. K � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e968cb987da35a31d697a64d55e11234.pdf abd4f2cae1de5758e8d96dee593ebc83 PDF Text Text Poštarina u gotovom plafona. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 10 (115) Sarajevo, subota 31. januara 1920. (9. džumadil-evvela 1338.) Godina II. Prosvjedna skupština muslimana u Sarajevu. Rezolucija. Muslimani Krađa Sarajeva skupljeni na javnom zboru 30. januara 1920. sa­ slušavši Južne vijesti o strašnim događajima u bilećkom kotaru, koji se sve od prevrata neprestano ponavljaju i čine nemogućim život i opstanak musli­ manima u bilećkom kotaru, smatraju, da su ovi događaji izraz sadašnjeg nesnosnog protumuslimanskog sistema u našoj državi. Čvrsto srno osvjedočeni, da je za sva ubijanja, pljačkanja i vrijeđanja najsvetijih muslimanskih osjećaja krivo dosadašnje nehajno i pasivno držanje kako centralne vlade u Beogradu, tako i pokrajinske vlade u Sarajevu, kuje uza sve to, što im na raspolaganju stoje sva sredstva državne vlasti, nljesu htjele učiniti kraj ovim zločinima, Dok u jednu ruku sadašnja vlada nastoji svim mogućim sredstvima, da Sarajevo, 30. januara. i i i I Jučer su sarajevski muslimani pru­ žili sjajan primjer stranačke discipline, grangjanske svijesti i islamskog osje­ ćaja. Na jednostavan poziv u »Pravdi«, napunio se je harem Careve džamije nepreglednom masom gragjanstva bez raziike dobi i zanimanja. Uz bijel* abmedije stajahu garavi radnici; uz mladog zanatliju vrstahu se sijedi ljudi u svilenim ahmedijama; uz inte• ligenta bijaše rame uz rame naš čaršiiija, da svi skupa, svi jednodušno i bratski manifestiraju svoju gragjansku i islamsku svijest i da svojoj ugrože­ noj braći pošalju bratski pozdrav i osude njihove ugnjetače. Još je zanimivija i utješnija pojava, da su pri ovoj manifestaciji uzela riječ i dva doktora Srbina i što nikom ne i i I ; ; I 11 i su nam bilećki grauslugu, i tako nam Živjesmo u 1јн- ; i ■ i I i ' pade na um, da raspita: a što će oni nom stanju, da zabrani dobrovoljno da­ na ovoj skupštini? Prvi govornik nije vanje haka, jer se radi o interesima — bio pravilno shvaćen, nu za to je muslimana, koje treba nagrditi i osla­ drugi, odličan radikal, požeo buru biti. Tada su i hitri i energični. Kad se odbravanja. Znak, da je naš gragjanin ■ radi o kazni kojeg pravoslavnog činov— naredan čovjek i da je u i nika radi zanemarena dužnosti, pa i svaka vrijeme spreman, da bratuje očitog neposluha naša je vlast nemoć­ Veseli nas ova pojava i ističemo je kao na i nekonsolidOvana. No radi li se o ponovan primjer da bi dobra uprava progonu činovnika — muslimana, ona vrlo lahko premostila sve disonance, je i te kako hitra i energična; i te kako koje vladaju radi toga što se ne shvabrza i dosjetljiva u izmišljanju smica­ ća ili ne će da shvati naša blaga ćud lica, kojima se opravdava ovo šikanii bratska pripravnost, da se zaboravi ranje. Ova vlast ima dvije mjere i dva ono, što nas je do sad razdvajalo. jezika: jedan, kojim govori, kad prav­ da nasilja i nepravde svoje i. svojih šti­ Najutješnija je pojava, da naš gra­ ćenika, a jedan kad objašnjava naše đanin poprima borbeni stav i da je stanje i naše nevolje. Mi smo ljubitelji spreman braniti svoja prava. Puni veselja radj ovog prvog koraka, klislobode, pravde, jednakosti i ravno­ čemo našim Sarajlijama: »Ejvala vam, pravnosti, pa koje čudo ako ne razu­ braćo I« mijemo dva jezika, već samo jedan; koje čudo da nasilje zovemo nasiljem a ne pravdom, tiraniju tiranijom, a ne narodnom slobodom i jednakošću? Tok skupštine.' U I sat otvara skupštinu g. Dr. Halidbeg Hrasnica ovim riječima: - Tužni događaji koji su se višestruko odigrali u raznim pograničnim mjesti­ ma, a naročito zadnji događaji u Bileći prisilili su nas, da ovim načinom dadnemo izraz negodovanja i da protestuijemo radi propusta vlade, koji su gla­ vni uzrok ovim događajima. Slučajevi pljačke i ubojstva u danima prevrata mogu se nekako ispričati, jer je država bila u začetku, no kasniji događaji nose na sebi biljeg sistematskog unišla ’anja tias muslimana. Mi smo prosto ireplavlieni brzojavima iz Bileća, u kojima se vapi za pomoć i traži ili zaštite ili .-lobođno selenje. Ovaj javni zbor, koji je ovako sjajno posjećen, daće »duška na­ šem saučešću prema braći u Bileći i glasan protest odgovornim faktorima za njihove propuste. Predlaže izbor pred­ sjednika današnje skupštine, a skupšti­ na jedioglasno usvaja predlog, da predsiijeda g. Dr. Hrasnica. Preuzimajući predsjedništvo g. Dr. Hrasnica se zahvaljuje na povjerenju, predstavlja poticajnog izaslanika dra Kellera i daje riječ gosp. Ali ef. Kapilčiću, imamu i muallimu iz Bileća. Ali ef. Kapičić, od skupštine burno pozdravljen, veli da će prikazati prilike u Bileći prije rata, za vrijeme rata i nakon pre­ vrata. Prije rata pravoslavni su sa mu­ slimanima živjeli kao prava braća. Ni­ je bilo ni svađa, a kamo li ubojstava. Kadgod su samo provaljivali Crnogor­ ci i krali hajvan. Za vrijeme rata naše je držanje prema pravoslavnim Srbima bilo potpuno ispravio. Krivnjom musli­ mana nije niko nastradao: niti je bilo ubijenih, niti je ko otišao u taoce. Daj^Je sam kao vojni imam spasio mnoI^B^nogorskili taoca i sve mi je na'ј7;јЖ^51о za tim, da šio moguće vi-tau:e pr ■ uljene drače | | na račun muslimana pomogne i nagradi pravoslavne seljake, dotle u drugu ru­ ku neće da poduzme ni u bilećkom, a ni u drugim kotarevima uspješne mjere, da se spriječi potpuno ekonomsko uništavanje ne samo građana već i težaka muslimana. Iz toga se najbolje vidi, da je sistem sadašnje uprave u državi uperen protiv muslimanima bez razlike njihovog zanimanja. Protestujući najodlučnije protiv ovakvom držanju vlade muslimani grada Sarajeva dijele sa svojom braćom u Bileći i drugim mjestima svu tugu i žalost, koja ih pritiskuje i zahtijevaju, da centralna vlada u Beogradu učini već jednom kraj ovom u svakoj pravnoj državi nemogućem stanju, te da i mu­ slimanima dadne onu zaštitu života i imetka, koju uživaju ostali državljani. Najednom je kao po narudžbi iznenada počelo sistematsko pljačkanje i za kratko nam je vrijeme učinjena šteta od preko podrug milion kruna. Ovo se pljačkanje i ubijanje ne može pripisati svjema Srbima građanima i težacima, već ga vrši stotinjak ljudi pomoću svo­ jih rođaka i svojte iz Crne Gore. (Gla­ sovi: Pomažu im i žandari). Prelazi na prikaz pojedinih slučajeva, kog su jav­ nosti poznati iz pisanja našeg lista i svr­ šava govor zahvaljujući na bratskoj su­ ćuti skupštine. Riječ uzima Sakib Korkut, koji, od skupštine burno pozdrav­ ljen, veli da će ovdje da bude tu­ mačem bilećkih i drugih nasrtaja na osobnu i imovnu sigurnost nas muslima­ na i da im dadne ono iskreno tumače­ nje, koje im daje cijeli isl. dio našeg naroda. Ovdje (pokazujući na g. dra Kellera) pred povjerenikom .policije, ov­ dje pred svim detektivima, što se u džamijskom haremu razmiliše među vas, da špijuniraju šta će ko govoriti, ovdje na svom pragu, mi slobodni gra­ đani Jugoslavije dižemo u prvom re­ du glas protesta proti ograničavanju slobode govora i sastajanja (Povici: Dolje policijski režim!) li hoćemo da našoj vlasti dadnemo neuvijen sud o uzrocima ovih skandaloznih događaja. Vlast se izmotava na taj način, da ži­ vimo u doba prevrata, pa da ušljed toga nije sve konsolidovano onako, ka­ ko bi trebalo i kako bi se željelo. Ne može se, veli, sve tako brzo srediti. Tako govori kad se radi o zaštiti nas muslimana, no kad se radi o čijoj dru­ goj koži, kad su u pitanju interesi dru­ gih. onda je ta vlast i te kako snažna, onda je ona i te kako brza i odlučna; onda može alarmirati i vojsku i policiju i žandare, onda ima i puške i topove, onda ima mašingevere i sve .što je nu­ žno, da se manifestuje snaga i moć dr­ žave. Na prsi maja na primjer.ta je vlast bila spremna i potpuno dorasla situaciji, a odlučna tako, da je čak u uredu reisul-uleme mogla tražiti bolj­ ševičke izdajnike. Kad hoće, onda je ta vlast u potpu­ Vele da u Bileći pljačkaju Crnogor­ ci i nađoše još jednog Kurtovića, koji, za hatur dinara objašnjava »veliko­ dušnost« naše braće. Je li Crna Gora na nebu ili je u Jugoslaviji? Zašto se jednom i u njoj ne bi uveo red? Poručiše nam preko jednog lista, da je u Bileći red, jer da je tamo 150 žandara. Slab izgovor, jer ih može biti i 1.500, pa d'a od njih ne bude koristi, ako ne uzrade i ne uščuvaju red! Mi evo četiri-pet mjeseci pišemo o Bileći, aK ni­ kakve fajde. Zašto se ne povedu izvidi u svrhu, da se objasni kako to, da u Trebinju, koje je također na crnogor­ skoj granici, nema bilećkih događaja? Da, ali bi onda trebalo baciti, predstoj­ nika iz Bileće! No uzmimo, da su u Bileći krivi Crnogorci, ali je pitanje: ko je kriv za događaje ovdje u Sara­ jevu? Ko je kriv za napadaj na Šišića kuću, za ubojstva i besprimjerno zlo­ činstvo nad obitelji Alije Halvadžije? To se je dogodilo pod vladinim nosom, slučaj je poznat ministru predsjedniku, ministru vojnom, pa čak i samom Re­ gentu. Uza sve to je pokriven — kop­ renom tajnosti. Pa onda Rogatica. Jesu U i tamo Cr­ nogorci? Najugledniji građani potpisa­ še predstavku dokumentovanu pojedi­ nim primjerima i upraviše je zemalj­ skoj vladi, ministarstvu pa i Kabinetskoj Kancelariji. Čitasmo u novinama, kako je ministar Pribićević jednom pri­ likom ostavio ministarsku sjednicu i odmaglio kući u srditom raspoloženju. Za dan za dva doznasmo za zaključak mi­ nistarskog savjeta, da se u Rogaticu 1zašalje, pouzdanik ministarstva. Odrediše Osmana Hadžića, premda su upo­ zoreni, da je potrebno mješovito po­ vjerenstvo, 1 šta je bilo? Hadžić je po­ tvrdio navode predstavke jer se kozi ne može kazati da je kobila, no ministar je taj izvještaj bacio pod Silte i — ako su živi i danas im je zlo! Ministar potraje tačno zna da je rogatička ob­ last kriva neredima, nu niti se šta mi­ jenja, niti ide na bolje. Šta više on radi obratno. On. je na primjer Iz BUeće maknuo vojsku i vojnog komandanta. koji bijaše ušao u trag pljačkašima, a ne kažnjava predstojnika, koji ne vrši ii te dužnoti da o neredima obavijesti vladu. Kad smo koro dobili brzojav o ponovnim pljačkama u Bileći, telefoni­ rasmo sadržaj predsjedničkom urodu zemaljske vlade i upitasmo za razjašnje­ nje. Šta mislite kako nam odgovoriše. »Mi o tom — nemamo isvještaja«. Pomislite: jedna organizacija dobiva izvještaj, a vlada ga nema, premda sc je radilo o upadu čitave če­ te pljačkaša. I još se ne stide to saop­ ćiti jednom listu! Uza sve to g. pred­ stojniku nije pala ni dlaka s glave. Još nešto: šef je oružane šile u Bileći je­ dan žanđarski narednik. Koje onda čup do, da potporučnici izvan službe tuku mirne građane; koje onda čudo, da se u Bileći niko ne kažnjava? Da »opravda« svoj nehaj, naša vlast ima jedilo odvratno sredstvo, kojim operiše od prevrata pa do danas. Veli nam da smo revolucionarni, da smo proti narodu i ovoj državi. Vi ste pro­ ti državi, vi mirni i solidni građani, ko­ ji novo stanje pozdraviste cvijećem, soli i liljebom. Revolucionara ste vi, čije se je predstavništvo služilo samo legalnim i parlamentarnim sredstvima borbe, koji trpiste sve patnje i nevolje i koji evo istom danas održavate prvi protesni zbor. Ne, gospodo! 1 naši su opadači svjesni o neistinitosti ove tvrd­ nje, ali im je ona potrebna za to, da »opravdaju« korupciju jedne zadrte kli­ ke pravoslavaca, koji pod firmom »mučeništva« osiguravaju svoje tetke, stri­ ne i razne kuma Joke, seka Mile i ka­ ko se već zovu razni izvozničari i izvozničarke. Kriva je nesposobnost Ate Šole, za kojeg tek nakon petnaest mje­ seci dođoše đo uvjerenja, da je »po­ šten« ali neenersičan, premda smo ih mi već u početku upozorili da od tog bra­ šna ne će biti pogače! (Povici: Dolje Šola!) Ne, gospodo, mi nijesmo proti ovol svojoj državi, jer je ona naša 6 jer. Sveta Pribićević nije ta država. On je tu danas, a sutra će ga ili prekosutra ot­ puhnuti vjetar kao i sve silnike. Mi smo ovdje starosjedioci i uredivaćemo ovu državu na zdravim i solidnim temelji­ ma. Naš će se glas čuti, usprkos svih nastojanja g. Pribićevića i mi ćemo ovo govoriti u Beogradu uza sve napo­ re, da nam se za predstavnike namet­ nu kojekakve mumije. (Odobravanje). Vi ste, je li de, svi sporazumni, da ovim nametnicima pošaljemo jedan »pozdrav« i svi ćete viknuti: Dolje Svrzo, makar se Pribićević ne znam, kako trzo! (Bur­ ni povici: Dolje Svrzo-) Vi ćete reći »Dolje Ibrahrim Sarić!« (Oijela skupšti­ na: Dolje!), »Dolje Kurtović!« (Dolje!), »Dolje Mehmedbeg Zečević!« (Dolje!). Tako, a sad ću da još nešto objasnim! Boreći se proti ovom sistemu, mi se ne borimo proti našoj državi i našoj zemlji. Znam, da je stanje, u kojem se nalazimo, mnogog dovelo do osvjedo­ čenja, da je naša »narodna« upravni gora od austrijske i da mnogi koji pred prevrat govorili: »Nek ide Austri- �»ПРАВДА* Страна 2. Strana ja, pa šta bilo, da bilo.'« sada govore: I »Ovo je beternije i od Austrije!« Ima i I inteligenata, koji zapadode u ovaki pe­ simizam, ali to jo§ ne znači da smo proti državi i narodu. Ne. To je loš iz­ ražaj negodovanja i ništa više! Jer mi nijesmo proti državi i ovoj zemlji, koja je natopljena našom krvlju više nego ičijom i koju šino mi branili dulje i jače nego li iko drugi. Mi se borimo za ovu zemlju i opiremo baš najviše tendenci­ ji. koja ide za tim, da nas sa sela po­ tisne u gradove, a iz gradova izbaci napotje. Mi to ne ćemo i ne damo. Ob­ ratno: mi ćemo se iz gradova razmiHH po selima, jer samo tako ćemo biti korisni za razvoj naše države. Mi strogo lučimo državu od sistema, mi ćemo upregnuti šve sile, da čas pri­ je nestane traga ovom apsolutizmu i da našu državu izvedemo iz austrijskog s»anja, u koje jc doveđoše ovi nespo­ sobni samozvane! i nametniči. Zar smo protudržavni ako se borimo i zgraža­ mo nad cenzurom, ako osuđujemo cvaj poticajni sistem i njegova špijuna­ žu; zar je grijeh i izdaja države, ako se opiremo nesposobnim komesarima u općinama, koji upropastiše i ono malo, što nam je iza Austrije preostalo? Zar smo proti državi, ako osuđujemo pred­ stojnika Mađara, koji »a tenbihu u Ro­ gatici govori dobrovoljcima: »Podupirite vi mene, a ja ću vas!«? Zamislite se malo: Mađar huška na građanski rat i pljačkašima dale žandarsku asistenciju, pa je — dobar; a mi smo »Austrijanci« za to, što se opiremo ovom rušenju državnih temelja! Ne. gospođo, mi ni­ jesmo proti državi, već proti sistemu, koji je vodi u ćor-sokak. Mi smo proti sistemu, koji nas preko plaćenika blati i podvaljuje nam da smo talijanski pla­ ćenici, premda svak zna, da u našoj »Pravdi« ntema plaćenika i da bi ih podmitili — da mogu — baš oni, koji na mitu osnivaju svoju stranku. Da ’ smo mi lakomi za novcem, dobili bi­ smo ih mnogo više, nego li bi nam trebalo da se proteferičimo u Stambolu ili provozamo do Beograda. Neuspjeh u tom pogledu glavni je razlog siktanju na nas i naše zbijene redove. Za to moramo odgovoriti još tje­ šnjim zbijanjem tih redova, još čvršćom i žilavijom borbom proti sistemu i pripremati se da izbijemo klin klinom, ako se nastave ovi progoni i ova ti­ ranija. U zadnje su se doba poljuljali naši protivnici i jučer nam poručuju da su i sami „demokrati" došli do uvjerenja, da se agrarno pitanje ne može riješiti proti muslimana. Treba da znamo, da to nije plod uvigjavnosti, nego rezultat naše borbe, a pošto I se radi i o rekonstrukciji vlade, držim da je ovdje potrebno pozdraviti gg. Protića i dra Laginjd i isporučiti im naš neopozivi zahtjev, da se spora­ zumnom radu može pristupiti samo uz uvjet, da se pri sastavu nove bosan­ ske vlade ne ponovi pregjašnja po­ ■ grješka. Treba da na vladu dogju ljudi । narodnog povjerenja i bistra pogleda, : a Šoli i drugovima doviknimo: »Dolje ; Šola!« Dolje . . . Policajni komesar i prijeti se govorniku raspustom skup­ ; štine, a skupštinari se odupiru oštrim povicima. Govornik umiruje skupštinu I I i završuje povikom: »Dolje Pribićević!« (Burno odobravanje). i Pozdravljen burnim poklicima »Živio!« uzima riječ: Dr. Mehmed Spaho: Prva je zadaća države da osigura svojim građanima pravo na opstanak obezbijedivši im ličnu i imovinsku si­ gurnost. Država je zajednica u kojoj ovi članovi moraju da uživaju jedna­ ka građanska i državnička prava. To­ ga nažalost kod nas nema. U stvara­ nju Jugoslavije, koja je nastala ras­ padom Austro-Ugarske učestvovali su svi zastupnici naroda i svojim pro­ gramima pružali najljepšu sliku bu­ duće države. Nu kad su došli na vlast izvjesni ljudi nijesu se obazirali na načela ni utanačenja, nego su gazili sve što njima nije išlo u račun. Do­ gađaji koji su se odigrali i kojima smo svjedoci svakim danom osvjedočuju nas o protivnom: da sistem up­ rave ide za razaranjem, državna vlast na ruku krivaca a na štetu jednog dijela naroda — muslimana. Postali smo bespravni i nezaštićeni, a vlada nije da je nemoćna da stane na kraj ovom nesnosnom stanju, nego je pa­ sivna; sa zlom namjerom prepušta da se pred njezinim očima odigravaju događaji, kojima nema primjera ni u centralnoj Africi. Vlada je ortak pljač­ kaša, jer nije istina, da 150 žandara ! I I I ' ' I i toliko vojske u Bileći ne može napraviti reda. Sve naše pritužbe, upiti u parla­ mentu i razne prestavke zabačene su a da nam nije ni odgovoreno. Ovim načinom hoće se da nam zlonamjerno i proračunato omrazi naša domovina, da nas ekonomski unište, da nas sa sela potisnu u gra­ dove — u gradovima ponovo uništi, pa da postanemo bespravno roblje s kim će se moći raspolagati pp miloj volji. Predbacuje nam se da smo proti vladi, proti državi. Mi nismo proti države; sistem, koji je danas zaveden on je protivnik države — taj. isti si­ stem razara državu stvarajući u njoj neravnopravne građane. Mi ne traži­ mo mnogo, ne ttažimo da budemo privilegisani, ali tražimo ravnopravnost i jednakost svih građana. Kad se slegao pljesak, uzima riječ g. H. Salihaga Blčakčić: Mi stariji nismo zapamtili ovakog zla i zuluma. Dočekali smo Austriju 1878. puškama i borili se proti njezine sile, a Jugoslaviju i dolazak srpskih četa do­ čekali smo s cvijećem i kruhom. Za Za četrdeset godina što nam je Austri­ ja zuluma činila premašilo je ovo što nam naša država uradi u 14 mjeseci. No i ako ne možemo dalje snositi ove zulume, ipak nas to ne će prisiliti da ostavimo ovu rođenu grudu, za koju smo se bili i s Ostnanlijom. Mi se'ne ćemo povesti za pogrješ­ kom naših starih i ostaćemo na ovoj grudi sve dok nas i jednog teče. Za burno vrijeme pred okupaciju i uz oku­ paciju mi nijesmo dokunisali ni srp­ skom malu ni srpskom džanu i ne shva­ ćam kako, sadanja vlast ne će da pro­ goni ovih zlodjela. Niko se ne kažnja­ va, a poznato je da sud treba da pro­ goni i najmanju otimačinu, a kamo li veliku pljačku i ubojstvo. Kod nas Hiko nije kažnjen, a kamo li obješen. Mi ovdje izričemo naše ogorčenje ra­ di propusta vlade i protestiramo javno, — ali ostajemo ovdje.... S. A. Filipović osvrće se također na bilećke događa­ je zapao u diskusiju sa pojedinim upasinoć dogodio ii Sarajevu, gdje je jedan individuum napao jednu muslimanku htijući joj strgnuti ogru. Protestira pro­ ti ovog korupcionog sistema, poziva zbor da svi skupa: jedan za sve i svi PRAVDA" I za jednog nastave lx>rbu, da državna I vlast dođe u ruke državnika, koji će umjeti i htjeti upravljati kako treba i kako iziskuje sadanji položaj naše dr­ žave. Iza S. Alibega Fiilpovića zamolio je riječ Srbin Dr. Tupanjanin i osvrnuo se na događaje u Bileći. 0sudio je krađe i pljačke, ali je izjavio, da se to ne događa samo muslimani­ ma nego i Srbima, ali su različiti osje­ ćaji u jednog i drugog, pa Srbi šute. Politika Austrije stvorila je umjetno drugi taj osjećaj. Srbi su navikli patiti jer su njihove težnje išle od Kosova Srbi — Srbiji' ali sii historički događaji stvorili drugo: Velika Srbija nije ostva­ rena, ali smo dobili veliku zajedničku Jugoslaviju. Uloga bi inteligencije tre bala da bude izgladenje tfh različitih osjećaja, i ne bi se smjeli pred naro­ dom 'zatajivati niti čjnl’ti čitav jedan dio naroda odgovornim za djela koja se imaju samo vladi pripisati. Govoieći o Bilećkim događajima iz­ nosi psihološke uzroke, koji su mogli dati povoda osvetu ali događaje, u tom slučaju, kao Srbin osuđuje. Govornik I js zapao u diskusiju sa pojed-mm upadačima, ušljođ čega se izgubio u sitni| čama, pa ušljed zlovolje slušatelja ne j bijaše u stanju, da nesmetano feloži) , svoje misli. Na nas je učinio dojam jed­ nog idealiste i vrlo nam je žao, da nije bio shvaćen onako, kako je htio da go। vori. Za njim uzima riječ gosp. Dr. Nikolinović i napadajući vladu, koja vlada bez nai roda. Ona je zabacila volju naroda od­ godivši parlamenat, pa ^ojom pakošću ide za zavađanjem naroda. Narod lije i kriv, a Srbi kao cjelina pogotovo ne, pa apeliram na vas da s ovog zbora protestirate radi kršenja narodne vo, i lje, kako bi narod dobro vlast u svoje ruke i tako podignuo autoritet vlasti dolaženjem na vladu ljudi koji imaju j narodno povjerenje (Opće odobravanje). Iza g. Dra Nikolinovića predsjednik I d'aje riječ g. A. Šeriću. koji čita’ rezo; luciju, što je donosimo na čelu lista. Rezolucija je primljena uz opće, odo. bravanje nakon čega je predsjednik za­ ključio skupštinu, zamolivši za razlaz. I Neki su skupštinari povikali: »U vrste« i" htijući da se manifestira ulicom, no uI brzo je predsjedatelju uspjelo, da skupI štinare odvrati od tog nauma. Pozitivan rad rijim otvorenjem tako potrebnog »Imamora da bude geslom novoizabranih reta« pomogne na svoj način, i time im vakufskih tijela, kojim će pokazati na­ se olakša zbilja teško životarenje. Osi­ rodu, koji 'ih počasti svojim neograni­ gurani u svojim najčednijdm potrebama čenim povjerenjem, da njihovim izbo­ i muallimi bi morali da razviju malo porom nijesu samo lica izmijenjena, nego zitivniji rad. Da sfc taj i u praksi pro­ da će svjesni preuzete odgovornosti i vodi, trebalo bi zavesti malo češću i poraditi zbiljski na njegovu pridizanju. zdravu kontrolu, o kojoj dosad, naža­ Da napišem ovo par redaka, potakao lost, nije bilo ni govora. S njim bi se me ishod izbora novog sarajevskog vamoralo dozvati u pamet svakom služ­ ktrfskog povjerenstva. Kako je izbor beniku, da on na svom mjestu ima i pao na lica, koja svojom spremom i izvjesne dužnosti, čijim zanefnarenjem voljom da porade opravdavaju najljepmože biti pozvan na odgovornost. Mor« še nade, biću slobodan da podsjetim se zavesti autoritet i respekt pred prednovoizabranu gospodu na najpreče zadatke, koji ih u njihovom odgovornom I. slavljenim. radu čekaju. Svijest o odgovornosti za Bezodvlačno uređenje kućnog redan svoje djelovanje, koja je dosadanjim našim mektjebima a i medresama po članovima vakufskih tijela potpuno najboljim uzorima uz 'striktno njegovo manjkala diktovaće novoizabranim čla­ održavanje spriječilo bi da še mnoge novima, da mjesto samog šablonskog nekad krasne mekjtebske zgrade pret­ rješavanja prispjelih akata djelotvorno varaju u najruševnije i najzapuštenije i s puno mara porade na zdravom sa­ kućetine. U ovaka stanja dovode te niranju mnogobrojnih gorućih pitanja. zgrade Skandalozno razuzdana djeca, Rad, kojemu se mora najozbiljnije koja onda svoj nesvjesni Vandalizam prijeći mnogostran je i opsežan. Dezoprenose u svoje domove. Na pojedine latne prilike kakve vladaju u našim primjere neću se ovdje upuštati; o tom muškim i ženskim mektebima traže (u će imati povjerenstvo prilike da se uv­ granicama kot. povjerenstvima date jeri prilikom ispitvanja tog žalosnog kompetencije) bezodvlačno svoje sani­ stanja. ranje. Šta se sve može u ovom pogle­ Žalpsne prilike u kojim Se nalaze go­ du učinili a da se vječno ne čeka na tovo sve naše džamije traže da se i blažene »pozvane« i na votiranje ve­ njihovom sređenju bezodvlačno posveti likih kredita, mislim da nije potrebno najozbiljnija briga. Zapuštenost je u posebno isticati. Makar da temeljito mnogim džamijama takova, da je to is­ preuređenje cjelokupne vjerske obuke pod kritike. spada u kompetenciju vakufsko-mearifKrivnjom većinom nesposobnih i do skog sabora, ipak bi svjesno naše sagnjušanja indolentnih mutevelija, izgu­ rajevsko povjerenstvo moglo da do tog bile su mnoge džamije svoju pravu konačnog uređenja popravi i uredi ono svrhu, da budu čistilištem ljudske duše što niti treba a niti može da čeka, dok i tijela«. Ne mora svaka džamija biti dođe na pretres pred vakufski sabor. raskošno urođena, ali čista mora biti, Pozitivnih rad naših muallima, koji ako će da udovoljava svojoj svrsi. Po­ bi oni ovim postepenim sređivanjem trebno je da se ovo sve putem jedne mekjteha morali da razviju, traži s dru­ komisije konstatira i onda sve potrebno ge strane, da se nađe zgodan način, ko­ odredi! i eventualno izrada pravilnik, jim bi se njima omogućilo bar u neko­ liko pristojno životarenje. U koliko im kojim će se podržavanje reda i čistoće u pojedinosti urediti. Njegovo izvršava­ se ne bi momentano moglo pomoći povlšenjem heriva, neka se bar što skonje mora biti obvezatno za mutevelije, Бр«ј 115 Broj koje bi u tome imali češće koiiroliraU za to podesne osobe. Vrlo eklatantan primjer, kako je sva zapuštenost op­ ćenita, pruža nam inače krasna Careva džmija, čije musandare sa svojim pr­ ljavim podovima svemu su prije slične nego li tlu, na koje ima čovjek da spu­ sti pred Velikim AHahom svoj najdra­ gocjeniji dio tijela — svoju glavu. Uz­ gred bi trebalo pripomenuti i Hamđibegu, da i on posveti malo više brige čišćenju musandara, naročito prilikom džume. Bar on ima uvijek za to dosta osoblja. Osobitu brigu moraće povjerenstvo uz saradnju džematskog medžlisa da posveti uređenju upravo strašno zapu­ štenih naših groblja. Rume« stida navire čovjeku u lice kad prođe mimo koje muslimansko groblje. Gledajući kake se po odgrađenim našim grobljima utr­ kuju paščad i od razuzdane i nahuška­ ne deriščadi obavljaju nužde na grobo­ vima naših otaca i nehotice se čovjek upita: pa jesmo li mi ljudi? Ima li u nama i truna islamskog osjećanja, kad bez imalo stida i grižnje svjesti dopu­ štamo, da se i kosti onih, koji su nam ostavili sve hajrate, što ih danas ima­ mo. raznose po ulicama i glođu po paščadima? Naročitu sablazan izazivaju groblja, što se nalaze ti centrumu. Za uređenje onog pred oficirskom kasinom imalo bi povjerenstvo da pozove onu instituciju, koja je to na se obvezatno preuzela. Uzrok, koji je sva naša groblja doveo u današnje skandalozno stanje morao bi se tako ukloniti, da se za podržava-, tije postavljenog reda postave za to zgodni i stručni organi, čijom bi se kontrolom i nadgledanjem onemogućilo da se ne obnovi ono što se dosad de­ šavalo. Dobro organizovanom kontro­ lom izbjeglo bi se nepotrebnim izdaci­ ma za popravke, a s 'druge strane bi i prihodi od paše bili kudikamo znat­ niji. Ne potojenjujući ni druge vrlo važne zadatke, koji čekaju povjerenstvo u nje­ govu radu, drago, će mi biti ako one gore iznesene primjedbe shvati onako važnim i prešnim, kao što po mome skromnom mšljenju i jesu. .U to ime pozdravljam pri njegovu nastupu novo povjerenstvo želeći, da mu rađ bude okrunjen pozitivnim uspjesima, kojim ■ Će najbolje opravdati neograničeno po­ vjerenje, dokumentovano na sjajan na­ čin u nekoliko mahova. Jedan akademičar. Promašen cilj. Dr. P. Kada je prvom polovicom «ovembra minule godine naše ministar­ stvo zagrnulo rukave, da poznatom svojom naredbom o ograničenju toče­ nja žestokih pića izliječi jednu od naj­ težih naših narodnih rana, mi smo se tome veselili. Veselili smo se tim više, što se ta naredba pokriva sa jednom točkom našega programa, u kojoj smo zauzeli stanovište, da ćemo se boriti proti alkoholu. To smo i učinili iznesavši već nekoliko članaka u tome smje­ ru, a i u buduće ćemo taj naš program slijediti i nastaviti rad u tom pravcu. Kroz to vrijeme proučavali smo s jed­ ne strane slovo »Naredbe« ali smo s druge starne budnim okom pratili i šta se oko nas zbiva, te kakovi su plodovi te »Naredbe«. Blizu tromjesečno opa­ žanje, dovelo nas je do ovog zaključ­ ka: Naše se je ministarstvo dobro đžilitnulo svojom naredbom, ali cilja nije pogodilo. Mi vjerujemo u najbolju na­ mjeru i volju koju je ministarstvo pri izdavanju ove naredbe imalo, ali dru­ go je izdavati naredbe, a drugo postig­ nuti Cilj. Ova je naredba po našem mni­ jenju jednostrana, te se od nje ne mo­ žemo da nadamo onome uspjehu koji bi nam bio tako drag i poželjan. Za­ mislimo se malo u naredbu da se o to­ me osvjedočimo. Suma sumarum te naredbe jest, da s« ograniči točenje i piće žestokog alko­ hola. Pod ovim se razumijeva rakija, rum, konjak i razni likeri. Pitamo li za svrhu, odgovoriće nam sc da se ona sastoji u tom, da se umanji broj pijai^J ca ili da se pomogne narodnoj hjgMg Vrlo dobro, al malo i smiiešn|^E.^ sim-> čovjek opije od rakjfl3№M|| z/.i n h pića? Zar < e oiH^V ■ *" l* . �Број 115 Broj prije »skrpi« čovjeka nego vino, ali učinak ostaje isti. 1 vino viče, halahuči, pjeva, razbija boce i čaše, pa i same glave kao i rakija. Oni su brat i seslra u tome pogledu. Ne vrijedi iz­ govor, da se rakija može da pije u sva­ ko vrijeme, a vino ne, jer to stoji do individualnog raspoloženja kao i poje­ dinih mjesta i običaja. Ne vrijedi niti taj izgovor, da rakija i slična pića više Škoti« zdravlju čovjeka jer mu škode i vino i pivo. Tako, te je mahmurluk od vina, po kazivanju »iskusnih« kud i ka.mo leži 1 gori nego odi rakije. — Možda su sva žestoka pića zabranjena za to što se- u njih ne može voda d'a lijeva dok je to s vinom posve drugačije. Ni to ne vrijedi, jer i rakija trpi isto što i vino. 1 ona podnosi vodu, te je birtaš u stanju, da iz jednog bureta toči stovrsnu rakiju, mehku, napolicu i ljutu, kao da je bure pregrađeno na tri Шјеla. Moguće da se je htjelo ovom nared­ bom prepriječiti izostajanje radnika od posla. No to se ne može da postigne, jer kao što rekosmo ako nema rakije ima vina i pive i eto radnika koji je naučan piti, gđe je opet u ponedeljak nesposoban za rad »sto onako, kao da Je rakiju pio. Ako se ovom naredbom išlo za tim, da se narodu sačuva novac pri ovakoj skupoći rakije i taj je cilj promašen. Jer dok bi se čovjek opio sa manjom količinom rakije, ergo manjim novcem, dotle mu treba više vina ergo i više novaca. Najkašnje ne razumijemo zašto su ova pića zabranjena svima u opće bez razlike? Koje onda čudo ako se ta naredba mimoilazi i ! > direktno i in­ direktno, a tome :ma.te stotine načina, koje će teško da otkrje i najbudn/e oko policije. Najpošlje kome je upravo stalo do toga da se opije ii uživa u piću rakije i drugih zabranjenih pića u javnim lokalima jar ne- može sebi pcmoći tako, da i u zabranjeno vrijeme svome ćeifu udnotj,: Zar mu je teško ;; subotu veče1 pripraviti rakiji po miloj volji, toliko koliko mu treba da provede svoje »veselje« u nedjelju a u ponedjeljak razbije mahmurluk ili rosu strese? Dakle se i ovim načinom na­ redba obilazi, a to za to što je jedno­ strana. Još jednu primjedbu pa ćemo završiti. Naredba napose apostrofira »notor­ ne pijance« kojima se apsolutno ne srnije piće davati. Dobro, tako glasi slovo naredbe, a mi pitamo slijedeće: Nose li notorni pijanci cedulju na čelu? ‘Ne no­ se! U malim mjestima još kako tako, ali kako će u većim mjestima znati sva­ ki pojedini gostioničar tko jest a. tko nije notorni pijanac? Valjda i zato tre­ ba posebna legitimacija. Ta manite se ljudi »ih legitimacija. I onako ih je pre­ više. A tko će se dati proglasiti notor­ nim pijancem? Nitko pa ni najveća be­ krija. Ergo opet cilj promašen! Bilješke Verižna trgovina. Pod gornjim naslo­ vom donosi zagrebačka »Domovina« u rubrici »Tekući računi« ovu vrlo za­ nimljivu bilješku: »Neko je iz Bosne tražio od Ministarstva Trgovine dozvolu da izveze u Austriju dva vagona vune, da se od nje izrade fesovi i da se uve­ zu u našu zemlju za snabdevanje mu­ slimanskog stanovništva. Kao što je poznato, fesovi se izrađuju u Beču « Češkoj, i vuna se morala izvesti, da ne bi jedan veliki dio našeg naroda ostao gologlav. Fesovi su zaista izra­ đeni I uvezeni u našu zemlju. Ali čim su stigli kod nas, onaj isti koji je dokazivao da se vuna mora iz­ vest da bi se dobili neophodni fesovi. našao je od jedanput da našem narodu fesovi nisu potrebni, nego da mu tre­ baju šamije. I tražio je dozvolu da fe- | sove izveze u Tursku i da se odande : uvezu šamije. Krt veli, pravo je .da i | žene zavija glavu, dosta su muški no- I sili I. ive. Ne treba da se čudimo ako sutra- taj i isti zatraži dozvolu za izvoz šamija radi ! uvoza bonbona, pa zatim redom svih artikala pobrojanih u carinskoj tarifi, dokle se i njemu samom ne dosadi ta rižna trgovina ili dokle u Centralnoj ■i ne dosadi da izdaje izvoznice«. ' poznato, da je jedan ovdataknuti »neutralac« išao u i »begleiter« fesova i to . »demokratskog natiam je jasno poduzeća. Strana 3 Страна .FRAVDA* — .ПРАВДА* i U ministarskom se savjetu rasprav- j jemu je govorilo više omladinaca. Po­ | ljalo oko snabdijevanja zemlje i pobislije zbora su se zaputili manifestaiti 1 janja skupoće. Zaključeno je, da se upred američko poslaništvo. gdje su prired'i centralizacija kupova­ redili burne ovacije. Poslanik je nja hrane, da se zabrani izvoz hra­ izašao na balkon i u kratkom se govo­ ne i spriječi kriomčarenje. ru zahvalo na ovacijama izrazivši uv­ Da su te mjere poduzete kad je naše jerenje, d će naše jadransko pitanje po žito izručivano Austriji, da se potkože svoj prilici biti riješeno na opće zado­ neki »demokratski« paraziti, ne bismo voljstvo. Na to ga je na engleskom je­ । sad gladovali, niti Т kukuruz plaćali ziku pozdravio dr. Biankini. Zatim je 1 5—6 kruna. No bolje i kasno nego li krenula povorka pred dvor. Upravo u nikako. taj čas ulazio je regentov automobil, u kojem se nalazio i sam regent. Masa Opomena komunistima. Ministar sa­ obraćaja pozvao je predstavnike komu- I je opkolila automobil i priredila regentu i kralju srdačne ovacije. Regent se du­ nističke radničke organizacije i s njima boko dirnut zahvaljivao ia sve strane. vijećao o posljednjim događajima na tiKad! je povorka došla do zgrade mini­ motičkoj željeznici. Jednako je i mi­ starstva vanjskih poslova i kad je htje­ nistar Pribićević pozvao k sebi pred­ la krenuti pred talijansko poslaništvo, stavnike komunističke stranke i saop­ suprostavili su joj se vojnici i žandarmi ćio im da će vlada poduzeti sve mjere, na konjima, našto su se manifestanti da se uzdrži poredak. Za slučaj, da bu­ | mirno razišli. du i dalje širili boljševički pokret, inZatvaranje komunista. Vlada je na[ terniraćc se sve vođe na neki dalma­ tedila, da se zatvore pokretači štrajka i tinski otok. Zgodna stvar: makni -gubicom i — u a timočkoj željeznici, radi toga što su ’ red! Ovako bi mogle vladati i lutke: uzeli željeznicu u svoje ruke. Također navij vijak, pa gotova stvar. Samo je će se zatvoriti vođe štrajka u Nišu. ’ pitaije: šta ćemo sa boljševizmom PriDeputacija Grka rodom iz Bitolja, bićevića i Soline vlade ? ... koji sad stoje u Solunu, predala je na­ ™ ...... .......... šoj vladi molbu Bitoljaca, da se uje­ i dine sa Grčkom. Već je Venizelos prije osudio pripojenje Bitolja Grčko) I iz­ javio da oni, koji ne će. da žive pod srpskom vladom, mogu iseliti iz te Odgovor na ultimatum. Naša je vla­ kraljevine i mogu doći u Grčku. da odgovorila na postavljeni joj ulti- ' Sveopća mobilizacija boljševika. Ber­ matum izjavom, da projekat za riješelinski »Vorwarts« dobiva bezžičnu br­ nje jadranskog problema nije akt mi­ zojavku iz Moskve, da će se provesti rovne koiferencije, nego s.la podplsnimobilizacija ruskog proletarijata. Armi­ ca londonskog ugovora. Prema tome Jugoslavija ne nalazi uzroka, da se po- ’ ja, koja će se sastaviti iza te mobili­ zacije, započeće novom ofenzivom pro­ ; makne od stanovništva, što ga je pred­ tiv Poljske i Rumunjske i donijećo pot­ sjednik .Hilson svojedobno zauzeo u punu pobjedu sovjetskoj republici. jadranskom pitanju. Litvinov je izjavio, da sovjetska vla­ । Predsjednik vlade g. Davidović pri­ da traži kao uvjet za trgovačke odnomio je od novoizabranog predsjednika šaje sa saveznicima, da je ne će na­ pasti. i francuske republike Dechanela ovaj te­ ; legram: »Molim Vas da primite izraz Novom reorganzacijom talijanske voj­ I moje tople zahvalnosti gia čestitanjima, ske, vojna će dužnost trajati samo 8 koje ste mi uputili riječima koje su mieseci. me duboko gatiule. Nijedan zadatak ne­ Madžarska o mir. ugovoru. Kako će-mi biti miliji od toga, da u plodnim javlja »Reichspost« iz Budimpešte potradovima mira doprinesem još veće pisaće mađarska mirovna delegacija upojačanje yeze, koja sjedinjuje naše dvi­ govor o miru samo pod ova tri uvjeta: je zemlje, čije je prijateljstvo za navi1.) da se na području koje se ima od­ | jek zapečaćeno na bojnim poljima, gdje ; stupiti provede pučko glasanje, 2.) da su se rame uz rame borile za pravdu ; se dozvoli slobodni gospodarski promet | i slobodu«. između Mađarske i područja koie se iEngleski i francuski listovi uporno ma odstupiti, 3.) da se mađarskim ma­ traže da Velika Britanija i Francuska njinama u tim krajevima dade naoionađu drugi način za riješenje jadran- > nalno pravo. i skog pitanja, jer da je primjena london­ Izbori u Madžarskoj teku vrlo živo, skog ugovora sasvim pogrješna. Mnogi i ugledni stručnjaci kažu da se london- i ali mir nije nigdje narušen. Među iza­ branim se nalazi ministar predsjednik ski ugovor ne može primijeniti bez ra­ Huszar i predsjednik mirovne delegaci­ ta. i Jugoslaveni su toga mišljenja. U je grof Арропу. čitavoj stvari nema faktično već samo dvije prijeporne tačke: 1.) Jugoslaveni U prvoj hefti svoje ofenzive letske ne će da prepuste Italiji željeznicu na su čete napredovale od 35— 55 km, osistočnoj granici; 2.) Jugoslaveni tre- | lobodivši od loljševika teritoriju u ve­ baju ostrva, koja bi Italija htjela pridrličini od 6.000 četvornih kilometara uz žati. Izgleda da bi se u tim dvjema znatan plijen. One neprestano napredu­ tačkama moglo doći do sporazuma. ju i očekuje se da će slijedeće nedjelje »Newyork Times« donosi u prijevo­ čitava provincija biti oslobođena. du članak, što ga je napisao »Journal 1 j des Debats« i u kome se govori, da Italija ima pripisati svoje uspjehe na i i bojnom polju od veće česti dezertiranju ' j Jugoslavena iz austro-ugarske vojske; . ako bi Italija htjela sada da primijeni ugovor, ona bi počinila zločin, kojega Stručna organizacija šerlatskih suda­ bi posljedice ona prva osjetila. ca i vježbenika. U 7. broju cijenjene Poiitičhi pregled Domaće vijesti »Pravde« u dopisu pod gornjim naslo­ vom gg. kolege iz Gračanice potiču na organizaciju šeriatskih sudaca i vjež­ benika i apeluju na kolege u Sarajevu. Većini kolega u zemlji je poznato, da je još u godini 1913. pokrenuta akcija za organizaciju. Kolege u Sarajevu, ko­ jima je bilo tada povjereno, da u tom pogledu rade nijesu napustili te akcije, nego su čekali za to pravo vrijeme. Sada smatraju d'a je to vrijeme nastu­ pilo. Skoro sve kolege u Sarajevu su za organizaciju. Ako sn za to gg. šerlatsKi suci ј vježbenici u provinciji, neka se izvole pismeno privatnim načinom izjaviti preko Hafiz Abdulah ef. BušaPo svoj Dalmaciji održane su veli­ tlića, šeriatskog suca u Sarajevu. Cim čanstvene prosvjedne skupštiie proti I- ! se ‘I, sviju šeriatskih sudaca i vježbe­ taliji i ultimatumu antante. nika izjavi za organizaciju, odmah će se sazvati šeriatski sud i vježbenici ko­ Jugoslav. delegati Pašić i Trumbić izručili su francuskom ministru spoU- ! ji se nalaze u Sarajevu, da izaberu od­ nih poslova odgovor glede uređenja ja- I bor koji će izraditi društvena pravila I preduzeti drugo što treba. dranskog pitaija. Budući da je brzo­ javka bila manjkava, odgovor će se sa Sarajevo, 28. januara 1920. strane jugoslavenske delegacije objelo­ Ali Riza Prohlć, daniti kasnije. vrh. šeriat. sudac. Small Bukvica, Hafiz Abdulah Bušatllć, Beogradska je omladina sazvala na Terasijama protesni zbor, na ko- i kot. š. sudac. šeriat. sudac. Glas Baranje. Na glasine, da je Bara­ nja predana Mađarskoj, došla je u Be­ ograd deputacija pod' vođom Vakanjecom i predala našoj vladi memoran­ dum, u kojem se ocrtava očajno stanje Baranjaoa i njihov strah od mađarske vlasti. Ako vrhovni savjet preda Ba­ ranju Mađarima, oni će sa Baranjcima postupati kao sa izdajicama. Traže da se u Pečuju osnuje generalni konzulat, čim naše čete napuste Baranju, koji će zaštićivati naše sunarodnjake od nasi­ lja. Zahtijevaju dia se uspostave trgo­ vačke veze sa našim kraljevstvom, ko­ je su od vajkada bile. j i , I ‘ j ■ I ! i Potraživanja i dugovanja naših priv­ rednika u Njemačkoj. Trgovačkoj i obrtničkoj komori u Sarajevu potrebno je saznati visimi potraživanja naših privrednika protiv privrednicima iz Njemačke. Isto tako potrebno je saznati dugo­ vanja naših protiv njemakim privred­ nicima. Umoljavaju se stoga svi oni, koji ovakva potraživanja ili dugovanja imaju prema njemačkim privrednicima, da ih što prije jave komori. Uredba o regulaciji dodataka na sku­ poću aktivnim i ostalim činovnicima već je izdana. Uskoro će se poboljšati dodatak i penziontrcima i penzionarkama. To je obećao ministar finansija izaslanstvu penzioniraca iz cijelog kraljevstva 20. novembra prijašnje go­ dine, kad je bilo kod njega. Muči U Vas glavobolja? Zubobtlja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga ELsafluijda — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 24 кгаве. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 3 K 50 h. Želudac Vam nije u redu? Neketiko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su peuzdahe! 6 kutija 12 kruna. Švedska želudčana tinktura I velika boca 10 knuna. Omot 1 poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica doaja. Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te da Ijepo; tom svojom poluči uspjeh u društveI nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsa| pomade za lice i kožu. Ova pomada ■ odstranjuje sunčane i druge pjege, kožI ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini I kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja ‘ se latiti škodljivih sredstava, naručite j sloga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod Ijekar; nika Eugena V. Fellera, Stubica donja ! Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 , Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zašt&a proliv štete i ј srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, I te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj । Ovaj Vas cijenik upućuje ha zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« 1 iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi! ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština i kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke kuPujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Jesam li poslao pretplatu? PR1POSLANO. ■) gospodinu među travničkim deputircima. I u očima onih u vladi, pred koje sa predstavkom — Vašim čedom — dođoste, i u očima čitaoca članka »Depu­ tacija -iz Travnika« u 5. broju »Pravde« — bili biste svjetliji karakter, da ste rekli i napisali samo ono što je nužno, da postignete uspjeh, da olakšate pore­ ze, a da ste se kanili rovarenja ispod drugih građana. Ovo baca u očima po­ štenog čitaoca tamnu sjenu na Vašu dušu! Naša tvrtka, koju medu par drugih trgovaca napadoste, ne bi se rti obazrela na to. jer. specijalno do Vašeg mni­ jenja, nije nam stalo. Nama je stalo do dosadanjeg dobrog glasa, pa ću ispred tvrtke, da se obazrem na ono mjesto predstavke i do­ pisa, gdje je o tvrtci govora: Velite »Braća Budimirović, koji imadu gvožđarsku i speditersku radnju, ma­ gazine kod tt. Ugar, pilanu, liferacije za vojsku, đelep, trgovinu na veliko si­ rom, kožom, sušionu mesa itd. itd. — oporezovati su na 120.000 K dohotka«. Da ste skloni istinu reći, rekli biste, ako već hoćete naše ime spomenuti: 1. da je naša gvožđarska radnja ima­ la do rata te robe, ali od tada, da je bez robe i da bi svoje prazne ratove mogla komugod -iznajmiti! *) Za stvari pod ovom fabrikom iiređništvo ne odgovara. �2. da se naše špediterstvo sastoji je­ dino u tom što naša kola svaki mjesec dovezu iz duh. tvornice duhan 1 za to imadu — brutto ukupno od 60—80 K. Inače pored toliko kola u gradu i pored VOJNA NABAVA. naše potrebe, naša kola ne zaposlujemo Na osnovi naređenja Komandanta II. nigdje! Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ 3. da nas zadržajc u šumskom poslu »Ugara« onaj pogubni nepromjenjivi ucembra 1919. godine, a u cilju nabave govor iz vremena, kad je kruna bila sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ krunom! Ne vjerujemo, da nam i Vi ta­ rajevskom za do nove lctine 1920. go­ kođer možete u ovom zavidan biti; dine, održaće se direktne pogodbe n» oni magazin jest satno magazin za na­ dan 5. februara 1920. godine, u kance­ še radnike. Ove podmirujemo brašnom lariji Intendanture Bosanske divizijska po 2 K, dok je ono u gradu 6—10 K na kg. Nadalje: oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. 4. mi imamo pilanu (u malom), koju Pozivaju se zainteresovana lica, koja smo postavili pred par mjeseci i za nju imaju sena i slamu na prodaju, da izvo­ smo dobili samo 500 m* japije; ovu le doći određenoga dana i u određeno istom izrađujemo; vreme. radi učestvovanja u zaključi5. naše liferacije sastojale su se u go­ vanju ovili pogodaba. dini 1919. u tom što smo prodali vojsci 30 q vlastite slame1 Pogodbe će se zaključivati za veće 6. naša »sušiona mesa« bila je to što i manje količine. smo na moderni način osušili za svoju Kaucija se polaže na dan pogodbe porodicu koliko nam treba. 10% od' vrednosti zaključene pogodbe 7. Kože, baš nikakve, nijesmo 1919. u gotovom novcu ili državnim i drža­ prometali — a sve to nije nepoznato i vom garantiranim liartijama. Vama, gospodine deputirće! Konačno: E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ 8. o našem dželepčiluku ne trebamo ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ govoriti; u predstavci, kako vidim, ob­ rajevu 24. januara 1920. godine. ratili ste to sami Vi »slučajno«. I dok Vi — opravdano — prikazujete u jed­ nom odsjeku stradanja dželepčija, kod OGLAS., naše tvrtke ističete to kao izvor mas­ Agenturna i komisionalna poslovni­ nih dohodaka. — Baš Vaša dosljednost! ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ Ovdje samo dodajem, da mi drugog nogradska cesta 17. posreduje kod rada »sa sirom ove godine na veliko« kupnje i prodaje svakovrsne kože za nemamo osim ono što nam je dželep trgovce i obućare, nabavlja obućarima donio. Možda ste nas, gospodine, s kim kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje zamijenili! Kupuje goveđu, teleću; koziju i ovčiZavršujući velim: Kad bi Vi bili urju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ nek drugim deputircima i kad bi ostali ne cijene. sadržaj predstavke imao onako malo Kod upita umoljava se priložiti maristine, kako je ima naprijed citirani odku za odgovor. 1—5 gralomak — crna bi bila slika grada i dana Travnika! ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR Ovoliko za sada, a ako Vam se pronudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Mije biću jasna; i potpuniji, da Vas Tamjan po K 85,— na kg. U poštan­ osvijetlim I pred širom javnošću. skim paketima od kg 41/, čisto uz Juro Budimirović. pouzeće dok zaliha traje. 20, 1—5 PRIPOSLANO. ‘) *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Upotrebijujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najllnijl ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 91 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavui 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elaa-turiztlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouidano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerov« Essa- pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum • najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puđer Đr. Kluger, bijel, žuto. roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francavka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Rilhclm F. »batii Kafana Sarajevo. uvoz i izvoz неш. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovnik. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglas. MASTIN umješaj u krmu šaku na tjedan, ako se rabi nadomjestak krme, onda 2 šake. — 5 omota MASTINA, praha za tovljenje zdrave debele marve, za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. — Do­ bio je najveće medalje u Londonu, Parizu, Rimu i Beču. — Na hiljade gospodara hvali ga i ponovno kupuje. Traži ga kod ljekarnika ili trgovca, sitničara, jer ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгакосгу u Ljubljani, Kranjska. Za 5 omota stoji K 20'50 poštom. Onda: SVRAB svrbež, kraste, lišaje odstra­ njuje kod čovjeka i životinja mast proti svraba. — Bez mirisa i ne maže rublje. — 1 lončić za 1 osobu poštom K 8'— kod ljekarne Trnkoczj Ljub­ ljana Kranjska. :: Ne Imati više pjege. prištiće, sujedice? № Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdie svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli kaf e d ž ija Ahmed Ćećo (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p uj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). M Telefon 55 Brzojavi: FELARIA Obavijest. Moj sin Mehmedalija Duraković iz Gračanice star 21 godinu od kako se je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako da me je krađom do sad odštetio vi­ še hiljada kruiia, pa u najnovije vri­ jeme krivotvorivši moj i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice kod Banki oko 7000 K što ja ništa znao nisam, niti ću platiti ni do sad ni od sad dugova moga toga nazovi sina, za to stavllam na znanje sva­ kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. Suljaga Duraković. URA URA ЗДа čini trajno VBSBljB ? ? Z na adresu koga se tiče. Zamjerim svoj gg. delegatima, koji se potpisaše i na onaka mjesta pritužbe, koja nemogu biti na hvalu ni njima a ni nama, iz čijih redova pođoše. Istina, moje je uvjerenje, da se depu­ tacija, po željama i po svrsi dijeli u d’va tabora; tabor adresata (Vi'sam) i tabor ostalih delegata, pa uvjeren, da su sve ove mrlje u, inače opravdanoj pritužbi, proizvod Vaše duše, g. dele­ gate, žalim ostale naše građane, koji Vas pratiše, što se povedoše! Vi potkapajući drugu-sugrađaninu ne­ zasitan ste. Malo Vam je bilo što u pri­ tužbi proturiste ona nelijepa mjesta, ne­ go-, da i naša javnost dozna za te ljage. Vi potražiste i ugledna glasila. U 5. broju »Pravde« u članku »Depu­ tacija iz Travnika« prenosite baš ona­ ka mjesta, koja Vas loše kvalifikuju. Ni referent na vladi ni čitaoc novine neće ■nakon pročitanja, ponijeti lijepe misli o pritužbi, a baš radi onakih mjesta, gdje tražite sebi pomoći u potkapanju komšiji. Nastojite potkapati i meni, a da bar trunku i bar za čas uspijete, tvrdite 90% neistinu: Nazivate me liferantom zato što sam od prevrata do danas samo 4 dana bio u tom poslu. Dobitak od ova 4 dana spreman sam Vam dati! Velite, da sam trgovac brašnom na bilo na svim stranama, prometnuo sam 4 vagona. — Ako izvolite pružiću Vam mnogostruke dokaze! "Ntjesam trgovac kožom, nego sam posredujući za proviziju sakupio dru­ gom (biće da to Vi znate) nešto sitnih kožica. Kupio sam kroz godinu i prodao do 5 vagona krumpira po 80 do 90 h. — Nije mi podnosilo, da čekam današnju cijenu od 2 K na kg. Na posljetku za moj rad sa sijenom na veliko poručujem Vam: dajte mi ulo­ ženi novac za sijeno, a ja ću darovati »Napretku«, ili komu Vi odredite, svotu od 1000 K. I ako ste ljubitelj istine u svemu dru­ gom kao kod davanja .podataka o mo­ jem radu — loš ste brate! Isak Salom. Број 115 Broj ПРАВДА“ — .PRAVDA' Страпа 4. Sirana ћоја čini trajno u? SEljB ? ? ј SAMO SUTTNEROVA URA Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti Također lanci, prstenje, narakvice I svakakve patrebštirej noževi,"|britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke jeftino!',Tražite cijtnik od tvrtke: H. SUTTNER, u � https://kolekcije.nub.ba/files/original/936f95cda5c14a2249b32aa159af4ab8.pdf ee56ac8ec56155d1766dc12495d9fbc5 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fedahcioni odbor. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 11 (116) Pretplata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 3. februara 1920. (12. džumadil-evveia 1338.) Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 9. U 113. broju »Pravde« donesosmo tri paragrafa konvencije o zaštiti manjina u našem kraljevtsvu, a danas donosimo daljnji sadržaj konvencije. Cl. 4. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpsko-hrvatsko-slovenačke državljane bez ikakvih drugih formalnosti, lica austrijske, ugarske ili t ugarske narodnosti, koja su rođena na i-omenutoj teritoriji od roditelja, koji na toj teritoriji imaju svoj domicil ili itidlženat, pa 1 ako ona sama na dan stupa­ nja na snagu ovog ugovora, ne bi ima­ la na njoj svoj domicil ili indiženat. Međutim, u roku od 2 godine od da­ na stupanja na snagu ugovora, ta lica mogu izjaviti pred nadležnim kraljev­ skim vlastima u mjestu stanovanja, da se odriču srpsko-hrvatsko-slovenačke narodnosti (državljanstva), i onda pre­ staju biti smatrani kao srpsko-hrvatskoslovenačkl državljani. U tom pogledu muževljeva izjava važi 1 za ženu, a iz­ java rod’telja važi i za djecu mlađu od 18 godina. Cl. 5. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca obvezuje se, da ne čini nikakve smetnje vršenju prava o p c Ii e predviđene ugovorima, zaključenim ili ugovorima koje imaju zaključiti sa­ vezničke i udružene sile sa Austrijom I Ugarskom i koji daju mogućnosti zaIriterescvaiuma da steknu državljan­ stvo. Cl. 6. Svako lice, koje ne može da se po­ zove na koje drugo državljanstvo, puimpravno stiče državljanstvo kraljev­ stva Srba. Hrvata 1 Slovenaca samim faktom rođenja na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Cl. 7. Svi državljani srpsko-hrvatsko-slovenački biće jednaki pred zako­ nima i uživaće ista građanska i poli­ tička prava bez obzira na rasu, jezik i vjeru. Razlika u religiji, vjerskom ubjedenju i vjeroispovijesti no će moći Smetati nijednom državljaninu srpsko-lirvatsko-slovenačkom u uživa­ nju građanskih i političkih prava, naročito za primanje u službu, za dobijanje zvanja i počasti kao i vršenja raznih zanimanja i Industrije. Ne će se podanicima srpsko-hrvatsko-slovenačkim propisivati nikakva ograničenja od­ nosno slobodne upotrebe ma kojeg jezika, bilo u privatnim ili trgovač­ kim odnosima, bilo u ispovijedanju vjere. u štampi ili publikacijama svake vrste, bilo najzad na javnim z b o r o v i m a. I pored ustanovljenja zvaničnog jezika od strane kraljevske vlade, daće se izvjesne moguće o I a k š ic e srpsko-hrvatsko-slovcnačkim dr­ žavljanima, koji govore drugi jezik, a ne srpsko-hrvatsko-slovenački, za upo­ trebu toga jezika pred sudov 1 m a, bilo usmeno bilo pismeno. Cl. 8. Sa državljanima srpsko-tu vatsko-slovenačkim, koji pripadaju etničkim, vjerskim ili jezičnim manjin a m a, postupaće se na isti način i I in a ć e iste garancije, pravne i stvarne, kao i ostali pripadnici srpskohrvtsko-slovenačklL Oni će naime Imati isto pravo, da otvaraju o svom trošku dobrotvorne, vjerske i socijal­ ni ustanove, kao i škole i druge HjteknItne ustanove, da njima ^M^Ijaju i kontrollšii ih s praИкВНв se služe u n a s v oim i da slobodno Uv o j u v j e r u. U pitanjima javne nastave kra­ ljevska će vlada učiniti u varošima i oblastima, u kojima stanuju u znatnoj mjeri srpsko-hrvatsko-slovenački dr­ žavljani drugog jezika no srpsko-lrvatsko-slovenačkog slodne olak­ šice, da b! se obezbijedilo, da bude u osnovnim školama nasta­ va izvođena na njihovom sopstvenom jeziku djeci tih dr­ žavljana srpsko-hrvatsko-slovenačkih. Taj uslov ne će spriječavati kraljevsku vladu, da uvede kao obaveznu na­ stavu jezika srpsko-hrvatskog u pomenutlm školama. U varošima i oblastima, gdje stanu­ ju u znatnijoj mjeri državljani srpskohrvatsko-slovenački, koji pripadaju et­ ničkim, vjerskim ili jezičnim manjina­ ma, te manjine će sebi osigurati pra­ vičan dio u iskorišćivanju i dodjeljivanju .uma, koje bi mogle biti određene iz javnih fondova državnim, opštinskim ili drugim bu­ džetom u vaspitnom, vjerskom ili dobrotvornom cilju. Odredbe ovoga člana primjenjivaće se samo na teritoriju dodijeljenu Srbiji ili kraljevini Srba. Hrvata i Slovenaca od 1. januara 1913. godine. (Svršlće se). Sarajevo, 2. februara. : I ‘ ј I | j | Naša prosvjedna skupština od petka I pobudila je opću pažnju javnosti. »De­ mokratski organ donio je o njoj u subotnjem broju prikaz, u kojem priznaje i da je na skupštini bilo preko dvije hiljade ljudi, a u nedjeljnom joj je ! brolu posvetio uvodni članak, pun grd- ; nje, laži i podmetanja. Na tu se provo­ kaciju osvrćemo u posebnom članku, a i ovdje konstatiramo da se uspjelost skup- j štiue obrazuje najbolje u tom, što je , »Glas Naroda« prosto bijesan, pa mu uši ne čuju, šta jezičina izvaljuje. »Jugoslavija« je donijela opširan pri- i kaz na 3*/» stupca, a »Srp. Riječ« je također obećala da će skupštinu opširпје prikazati. I »Jugosl List« donio je opširniji prikaz, kojeg prenosimo u ci­ jelosti radi toga, da dokumentiramo svu besavjesnost pisanja »demokratskog« glasila »Glasa Naroda«. »Jugosl. List« piše: »Jučer poslije podne bila je u haremu Careve džami- I je protestna skupština muslimana, ko- j joj je prisustvovalo više stotina ljudi. Skupštinu je otvorio g. dr. Halidbeg Hrasnica. koji1 je opisao nevolje musli­ mana od prevrata. U zadnje doba desi­ la su se brojna nasilja u bilećanskom. rogatičkom i fočanskom kotaru, pa su ugrožena braća pozvali Sarajlije, da se zauzmu za nnih. radi čega je sazvana ova skupština. Aklamacijom izabran je g. dr. Krasnica za predsjednika'. Prvi je go­ vorio Ali ef. Kapidžić imam i mualim iz Bileće. On le istakao, kako su mushmam živjeli sa svojom pravoslavnom bra­ ćom kao ni u jednom mjestu na Balka­ nu u miru ii slozi. To je bilo i za vrijece prevrata. Medutim.su kratko vrijeme iza toga učestala nasilja, i .potrajala do danas, a vrši ih najviše 100 ljudi iz Bilećkog kotara, koji dovađaju crnogor­ ske pljačkaše. Iza njega zauzeo se SaMb ef. Korkut u vrlo temperamentnom govoru za ugrožene muslimane. Usprkos 150 žan­ dara vrše se nasilja u po bijela dana po Bilećkom kotaru. Trebenje je isto na crnogorskoj pranld, ali tamo ima ko­ tarski predstojnik, ikoji se zauzimlje za narod, dok u Biileći ima najveću vlast jedan žandarski narednik. M ti s 1 i m an! su za Jugoslaviju (jedno­ dušni usklik: Živila!) i žele dobro ovoj državi. Oni se ne miču iz ove zemlje, koju su krvlju na­ topili. Predlaže, da se vođi radfkala g. Protiću i predsjedniku Narodnog Klu­ ba g. dr. Laginji pošalju brzojavni po­ zdravi s pozivom, da ne stupe u vla­ du, u kojoj će biti dosadašnji. Dr. Mehmed Spaho iznio je sve bez­ uspješne korake, što su ih muslimani narodni poslanici poduzeli, da se zašti­ te muslimani. Govorili su još sijedi H. Salihaga Bičakčić, koji je odbio napa­ daje na muslimane kao na crno-žute, Godina II. premda su baš muslimani dočekali cr­ no-žute sa golim mačem i puškom, ka­ da su 1878. došli u Bosnu, pa Seid A_libeg Filipoviić, koji je opisao nesigur­ nost u Sarajevu. Dr. Tupanjac iz Bileće kušao je popularnim riječima da predstavi sakupljenim kako se sada de­ šavaju nasilja na čitavom svijetu pa i u Bileći, ali nc nailazi! na odobravanje. Kao zadnji govornik istupio je g. dr. NikoEnović, koji je istakao da glavnu krivnju na nemilim događajima nosi sam režim, koji na visoka mjesta postavlja nesvosobne ljude. Digosmo prvi jači glas protesta i usplahirene škorpice oko »Glasa Narod’a’« zavrnuše svoje otrov­ ne repiće, da po stoti put izbace otrov svog denuncijanstva i da jednoj impo­ zantnoj manifestaciji građanske svije­ sti dadnu — protudržavnu tendenciju. Šačica ovih štrebera ima kuraži i da se prijeti: »Ako razumemo njihova (mu­ slimanska) osećanja, to ne znači đa ih odobravamo; to ne znači da će m o i h dopustiti«. Kao da ih neko pita za dozvolu; kao da se neko boji nemoćnih prijetnja ove opskurne šačice nametni­ ka i uobražene dječurlije, što umišlja da je pozvana i sposobna za vodstvo države i njenu izgradnju. U patološka! svojoj zaslijepljenosti o- i vi denuncijanti idu čak tako đ'aleko, da | lažu 6 o poklicima, koji su padali i na našoj skupštini pa u svojoj špijun­ skoj i provokatorskoj ulozi pišu: »Po­ sljedica triumvlratorskih govora bila je da su se u masi čuli i poklici: »Dolje Judoslavijal«. Kad se ne bi radilo o a- i tentatu na našu građansku i državljan- i sku svijest, ini se ne bi ni obazirali na | ovu infamiju, nu budući ove škorpije I svojim lažima operišu sa svrhom, da se i ■još koji čas održe na vlasti, moramo ih, suzbiti i raskrinkati njihovu sramnu ulogu. U tom ćemo pravcu citirati jedan list, za koji se može ustvrditi da nimalo ne naginje ni našoj organizaciji ni ko­ joj drugoj stranci opozicionog bloka. Izlažući govor našeg urednika »Jugo­ slavenski List« od 30. januara broj 25. donio je i ovali stavak: »Muslimani su za Jugoslaviju (jednodušni us­ ki ijk : Živila!) i žele dobro ovoj državi!« Provokateri oko »Glasa Naro­ da« shvataju »da u jednoj zemlji ima nezadovoljnih sanjalica ili plaćenih agenata koji s tendencijom seju ne­ zadovoljstvo među masom«. Shvatamo i to i mi, ali shvatamo i znamo i to, da ; »demokrati« i njihovi organi čine — i medvjedu uslugu našoj mladoj | državi. Jer samo su Pribićevićevi pla­ ćenici u stanju, da p o a u s t r i j s k o m uzoru prave »veleizdajnike«; samo su oni u stanju, da svoje ugrožene po­ zicije brane — denunciranjem i provo- ! kacijom. Javaš, gospodo, denuncijanti i izvozničari! Mi smo u petak učinili samo j prvi korak u jačoj i odlučnijoj borbi proti vama u vašof korupciji Strepili vi noznam kate radi svoje sudbine izbjeći joj ne ćete i ne možete. Narod progon vara i stupa u akciju. Zar ne čuste uz­ vike: »U vrstu!«, zar ne shvatate šta oni znače? Podvalama se ne ćete ■ obraniti. One se rasplinjuju i jednog će ј se dana izliti nad glavama baš onih, koil ih danas tako obilno siplju i izbacuju. Jer. zaludu su sva kuenovska sredstva, narod je jači od svakog nacilja; on podnosi, ali se i - revanšira. Biilećka ubojstva predstavljate kao da se »radi o nekim upljačkanim koza­ ma«! Lijepo. A za koje onda babe dušu javiste baš vi u svom listu, da Je u Bi­ leći prije dva mjeseca proglašen — prijeki sud i da je tamo otišoa i krvnik. Što mi znamo, za klanje ko­ za ne treba krvnika, niti se prijeki sud proglasiuje radi »nekoliko koza«. Ali, eto, vi hoćete da se opravdate, pa ne­ ka vam bude i taj »razlog«. Mi vam, ne ćemo kvariti veselja, pa se tješite kako znate i urrtijete. Biće vremena i za kajanje. Doći se vrijeme, kad će se suditi i vašim djetinjarijama i kad će se vaši sastavci navoditi kao primjer, ka­ ko se ne smiju držati odgovorni organi vlasti, makar se ona zvala i »revolu­ cionarnom«. Jedan primjer takog zločinač­ kog držanja citiraćemo iz vašeg pignjejs&ag uvodnika od 1. februara i pod­ nosimo vam ga pod nos baš radi toga, što će služiti kao dokumenat nesvje­ sne veleizdaje ljudi, koji boluju od bolesne ambicije i patološke uobra« ženosti, da su zvani i sposobni za »jedinospasavajuće« uređenje države. U do­ ba. kad sva Jugoslavija kipi od uzbu­ đenja i protesta proti Ital® i njenim zaštitnicima, vaš je patološki »Glas« donio i ove sramne retke: »Govoriovog triumvirata su suviše beznačajni da bi ih bilo potrebno fiksirati. Njihova skup­ ština je, otprilike, u ove dve tri reci: »Mi, muslimani, ja Korkut, Spaho i Hrasnica hoćemo, da pod svaku cenu svijemo oko muslimanskog elementa oreol mučeništva. To nam je potrebno radi Pariza, gde ćemo otići da tražimo zaštitu Evrope nad »bednim muslima­ nima« u kraljevstvu SHS. Ali mi ho­ ćemo još nešto: hoćemo da oborimo demokratsko-socijalističku vladu koja rešava agrar onako, kako nas jedna ša­ ka ne želi; mi hoćemo da srušimo Pribšćevića od koga uzalud tražimo zašti­ te, ali čije žandarme, kad donesu zaštiitu, nikako ne trpimo; najzad, mi ho« ćemo da srušimo ovu državu čilu pavdu za sve mi nećemo, jer smo naučili da uvek budemo privilegisani, da živimo kao begovi, a da ne radimo kao ljudi«. Indignirami gornjim nepromišljenim i djetinjastim izljevima srdžbe desperatr.ih elemenata, što se kupe oko »Glasa Naroda« i niiihovih eksponenata na vla­ di. mi dižemo odlučan glas protesta, proti ovim glupim ispadima i s odušev­ ljenjem ponavljamo jednodušni poklik naše skupštine: .o »Dolje tiranija! Živjela Jugoslavija!« Skopljansld »Rehber« u svom 4. bro­ ju od 20. januara donosi na uvodnom mjestu: »Zahvala našem drugu »Prav­ di«. Glasilo bos. herc, muslimana, odli­ čan islamski list ii dragocjeni naš drug, »Pravda«, čim je dozdala za pokre­ tanje našeg lista, donijela je toplu bi­ lješku, kojom je pozvala svu našu ta­ mošnju braću, koja vladaju turskim je­ zikom, da se pretplate na naš list. Ovaj �ПРАВДА Страна 2. Strana Na sjednici ministarskog savjeta od nas je postupak vrlo ugodno dirnuo i svom snio cijenjenom drugu na njem vr­ j petka raspravljalo se o izbornom redu. lo blagodatni i najljepše se zahvaljuje­ I Usvojen je proporcionalni sis­ tem sa izbornim okružjima, u koja' umo vrijednom i spremnom redakcionom lazc i gradovi. Iznimku čine tri glavna odboru, naročito našem bratu Sakib egrada, koji će tvoriti posebne okruge: fendiji za simpatije, kojima su pozdra Beograd 5. Zagreb 4, a Ljubljana 3 manvili naš list. , data. Uvažujući važnost misije, što je »Pra­ Šta li je sa Sarajevom? vda kao socijalno-politički regulator U ministarstvu je potpisana uredba vrši uredu našom islamskom braćom u za općinske izbore. Vlada je učinila ne­ 'ovom zakutku Evrope, ne smijemo os­ ke ustupke, po kojima će se izbori vr­ tat: ravnodušni prema ovom valjano šiti tajnim glasovanjem u gradovima 1 uređenom listu. Stoga najtoplije prepo­ ručujemo svoj braći, koja vladaju srp- j u općinama gdje postoje kotarske ob­ skim jezikom, da se pretplate na čije- ; lasti. njenu »Pravdu«. Predsjednik je vlade ponovno uputio pismo opoziciji, u kojem traži da se oInteresantna hitrina. Povodom pisa­ poizicioni blok izjasni o svom držanju, nja dubrovačkog »Naroda« o ranijem i jer do malo ističe rak kad će se Narod­ radu sadašnjeg komesara u Kraljevici, : no Predstavništvo sazvati ili — raspu­ s ministar unutrašnjih djela naredio je po- ; stiti. trebne izvide prema čijem će rezultatu U političkim krugovima razno komendonijeti potrebnu odluku. tarišu to, što su se zajedno kod g. NinTako presbiro o pisanju »Naroda«. | čića našli ла ručku Vesnić i Pribičević. Mi smo iznijeli na stotine nezakonitosti i Koncentraciona vlada imala bi se sas­ i desetke krivaca, ali Pribićević ni mu- ; taviti od 6 »demokrata«, 4 radikala i 2 kajet. Njegovi organi neprestano trube narodno-klubaša. Socijalisti su izjavili o jednakosti: šta bi onda sa pretstav- ( da će ući u vladu samo onda, ako ne kom muslimana iz Rogatice? bude zastupnika Koroščeve stranke. Suzbijanje nepismenosti. ) * Piše: Dr. Eug. Sladović pl. Sladovički. Ostaje nam međutim kud i kamo veći broj nepismenih držav­ ljana, koji čine tako ogroman posto­ tak, da naprama njemu upravo iščeza­ vaju malodobni iepismenjaci. To su ne­ pismen'. državljani od 11, godine života dalje. 1 ti državljani imaju jaki indivi­ dualni psihički interes da nauče ele­ mentarna znanja, koja uzdižu čovjeka kao razumno biće nad animalni okoliš i čine ga dionikom općega ljudskog na­ pretka. Sto čini država u tom pogledu? Ona to more nepismenih, koji žive u tami i neznanju, prepušta privat­ noj inicijativi! Uspjesi tc privatne inicejative nijesu u stanju doskočiti to­ me zlu. Na taj se način ne može izli­ ječiti ta opća »bolest«, jer je sve pre­ pušteno samo — dobroj voli. »Do­ bra volja« je vrlo hvalevrijedan, ali i problematičan pojam. Rijetki su poje­ dinci, koji tu stvar shvate onako, ka­ ko ju je shvatio i proveo mnogopoštovani o. fra Didak Buntić kod hr­ vatskog dijela našeg naroda u Herce­ govini. Tu treba jača poluga, koja će pokretati rad oko suzbijanja nepis­ menosti kod odrslih državljana. Poje­ dinac, koji živi u državnoj zajednici, ima i dužnosti i prava i to kako, spram sebe tako i spram zajednice. P r o -'. svjećenjc pojed n c a njegovo je pravo, ali ujedno i njegova dužnost. Svaki individium, koji živi u današnjem vijeku, u vremenu demok­ ratske forme džavne zajednice, treba ; m o r a da je prosvijećen. To nije nje­ gova privatna stvar, jer su tu po sri­ jedi javni interesi. Zato se ne može njemu pustiti na volju hoće li biti pro­ svijećen li ne, jer je to njegova duž­ nost spram samoga sebe i spram dr­ žave. Ako nije prosvijećen ne može sudjelovati kod vršenja državne vlasti. Stoga je u tom pravcu potrebna naj­ energičnija akcija države. Ta akcija može postojati samo u tome, da se za kotlom uvede i statuira opća ob­ razovna dužnost za odrasla ne­ pismena lica. To je u načelu posve pri­ rodna stvar. Država, koja ima pravo, da u interesu zajednice u cijelosti mo­ bilizira sve fizičke i ekonomske snage svojih državljana i da im određuje voj­ ničku i poreznu dužnost, državljanski porez u krvi i novcu. — koja mobili­ zira psihičke snage pojedinaca od 7. do 11. godine određujući opću školsku ohvezatnost, ima. bezuvjetno pra­ vo da zavede rečenu državljans k u obrazovnu dužnost, ako to traže opravdani i važni interesi. Dr­ žava ima to pravo tijem više, jer ta sila nije nasilje, nego samo jedna po­ trebna mjera, koju iziskiva faktično stanje. Jedino ta mjera može temeljito i radikalno iščupati korov nepismetfosti na našoj narodnoj njivi. Država tre­ ba da i u buduće posvećuje školi naj­ veću pažnju. Redovan, normalan i solidan rad i prosvjećivanja naroda treba da i dalje leži na školi i na učiteljstvu. Ali mi­ mo š k o I e treba se preko obrazova­ ne dužnosti pobrinuti za obrazovanje odraslih nepismenih lica, koja su : izmakla dobi školske obvezatnosti. Taj se rad oko suzbijanja nepismenosti kod odraslih ne može i ne smije monopo­ lizirati. Kod toga treba da sudje­ luje svaki inteligenat, sva javnost. Svak treba da u tom pravcu učini ono što može, — a to može svatko! Praktični I uspjesi seljačkih škola po Bun: tićevoj metodi u Hercegovini i sad u Hrvatskoj dokazuje, da je za poduča­ vanje odraslih nepismenih lica sposo­ ban svaki pismen čovjek bez razlike spola i staleža. Tu leži težište ob­ razovne dužnosti. Prosvjetu treba s oc i j a I i z i r a t i. Svaka jedinica našeg naroda treba da ima jednaka prava i jednake dužnosti. Ako to načelo primiveliko. Jesam, u vrijeme, kad je brašna jenimo za našu prosvjetu, znači, d a svatko mora da je prosvije­ ćen, ali da i svatko1 treba da prosvjeduje. To se može sprove­ sti samo na temelju obligatornog pohađanja tečajeva za odrasla nepismena lica i na temelju obliga­ tornog podučavanja nepis­ menih sa strane inteligencije. Ovdje ne koriste sve lijepe fraze o podizanju i reorganizaciji pučkih ško­ la, n boljoj plaći učitelja. — jer da ima kod nas pedesetput više škola i najbo­ lje plaćeno učiteljstvo ne bismo mogli uškolovati naša odrasla nepismena li­ ca!... To je posve drugo polje rada. Ne­ pismenost odraslih može se suzbijati samo mimo redovite škole, i to osni­ vanjem tečajeva ili seoskih kratko­ trajnih škola, u kojima se odrasli anal­ fabete uče čitati, pisati i računati, a pored toga se upućuju u sve one gra­ ne života, koje su im prema njihovom zvanju najpotrebnije. Ako se to i dalje prepusti samo privatnoj inicijativi i do­ broj volji, dogodiće se ono, što i sad vidimo, — da je uspjeh minimalan. U tečaj se upiše 80 nepismenih, na prvi sat ih dođe 50, — a na trećem satu sjede samo dvojica! Dok nema zakon­ ske podloge ne može se očekivati bolji uspjeh. Primjer fra Buntića čini jedan izuzetak. - a kakav bi taj uspjeh bio kad bi se kroz nekoliko godina provađao obvezatno?!... Nema sumnje da treba odraslim ne­ pismenim licima, kad s uspjehom svrše tečaj, posvetiti daljnu brigu. Za to slu­ že t. zv. putujući učitelji, pučke knjiž­ nice. predavanja, pučki listovi i slično. To je jedini način radikalnog li­ ječenja nepismenosti, te rak-rane na­ šeg naroda. (Nastaviće se). *) Vidi početak u 108. broju. Ur. Бр»ј 116 Br»i PRAVDA Prosvjeta i škola Učiteljstvu narodnih osnovnih škola za Bosnu i Hercegovinu. Učiteljstvo narottaih osnovnih škola za Bosnu i Her­ cegovinu, premda od svih staleža od uvijek najkukavnije plaćeno, jedino je medu državnim namještenicima svili ka­ tegorija, koje mimo svili načela najelementarnije pravednosti, formalno i fak­ tično u protuslovlju sa parlamentarno izglasanim i po Kruni sankoionisanhn za­ konom, do danas nije primilo svoja još u augustu pr. god. zakonski regulisana beriva. Isto tako učiteljstvu narodnih osnovnih škola nije doznačen ni percentualni doplatak, koji je ostalom činovništvu i namještinicima, obzirom na ne­ održive prilike skupoće i apsolutnu ne­ mogućnost i najkraćeg odlaganja, teleg­ rafski već pred mjesec dana dozvoljen i isplaćen. Pogledom na okolnost, da ova činjenica prosto onemgućava mate­ rijalnu egzistenciju učiteljstva, a i mo­ ralno ga nemilice ponizuje, Odbor Sa­ veza Učiteljskih Društava za Bosnu i Hercegovinu, svjestan svoje ogromne odgovornosti prema staležu. 1 na bez­ brojne upite i protestne telegrame, koji mu stižu, saopštava ovim svojim kole­ gama, da je on potpuno iscrpio sva mo­ guća zakonska sredstva u svrhu što br­ žeg realizovanja regulacije učiteljskih beriva. No na svoju svestranu akciju u ovu svrhu, naime na ponovna sazivanja učiteljskih sastanaka, odašiljanja rezo­ lucije i ponovnih deputacija zemaljskoj vladi, molbenih i protesnih telegrama centralnoj vladi itd. — ne može naža­ lost dosad da najavi nikakav pozitivni uspjeh, osim možda komunikej Zemalj­ ske Vlade u Nar. Jed. d 17. o. mi. Od­ bor Saveza Učiteljskih Društava otkla­ nja ovim od sebe u ovom pitanju sva­ ku odgovornost prema staležu, kao i za ono posve razumljivo i opravdano neraspoloženje, koje je naravnom pos­ ljedicom ovakovog postupka. U Sarajevu. 25. jan. 1920. Odbor saveza učiteljskih društava, Bosne i Hercegovine. Ovim riječima ne treba nikakva ko­ mentara. One govore mnogo. Kakva će •sada izgledati nastava nezadovoljnih, gladnih i potištenih učitelja. Misli H na ovo g. Šćepan Grđić, šef škol. odsjeka zemaljske vlade? Ako zbilja misli, ako ima osjećaja trebalo bi da ga ovo vri­ jeđa i jednostavno da položi svoju po­ vrijeđenu čast u ruke hladnih, tupih i bezbrižnih ministara u Beogradu. Tre­ balo bi, jer ovo mu je inače jedan ve­ liki moralni šamar... MUSTRA OD ŠKOLE. Pišu nam iz Olova: »Gotovo mjesec dana u ovdašnjoj školi nema podvoriiika. Iz udaljenih sela do 7 km dolaze djeca u ledenu školu, te kad dodu, on­ da istom sama sobom lože vatru. Za­ mislite samo na ovakoj zimi jadnu dje­ cu golu, bosu i gladnu u hladno« školi!. Pa dbk se još sirova drva malo razgore, djeca skapavaju. A kakva je škola? Kroz mjesec dana nije ni pometena. Upitah učitelja, šta je na stvari, a on mi odgovori: »Da moje Iđtjete ne lide u školu, ja bih je davno zatvorio. Podvornik je pravovremeno otkazao opći­ ni i otišao na 15. decembra 1919. Na­ čelnik nije kroz 6 nedjelja ni potražio drugoga. Javio sam i kotaru, ali nema odgovora. Ako hoćete, šaljite djecu, ja sam tu da ih učim ali ih ja neću ras­ pustiti«. Pravo mi je rekao. Ne krivim učite­ lja, koji zaista djecu dobro podučaje. Lijepim postupkom sakupio je 70 djece, koja prema našim prilikama školu vr­ lo lijepo pohađaju. Ima ih desetak iz * udaljenih krajeva, koja su dragovoljne došla, dok neke roditelji ovdje izdrža­ vaju. Sva je pogrješka na općini', koja ne vodi brige ni o čemu. Mi plaćamo škol. knjige, kupujemo od početka ove godine djeci teke po 7 K, kupujemo' tin­ tu, pera, olovke, uopće sve, a općina se ne će da poštara, da školi nabavi drva, već nam se djeca mrznu. Učitelj je kroz 2 godine držao škol­ skog podvornika i za svoju poslugu. U zadnje mu je vrijeme plaćao mjesečno kolik li općina i hranio ga. Kad mu aprovizacija nije htjela istoga kroz godi­ nu dana priznati ni na njega izdavati životne namirmee. morao mu je otka­ zati, a on za 50 K nije htio ostati škol­ ski podvornik. Kad se općina ne brine za školu, radije da izgubimo općinu, ne­ go školu. Mjesto što dajemo općini, ti­ me ćemo školu svačim osigurah, pa ne ćemo morati djeci ništa kupovati, a djeca nam ne‘će od zime skapavati. 1 onako uzalud plaćamo i načelnika i bi­ lježnika, koji samo po cijeli dan skaču po lovu, a narod od njih nema nikakve koristi. Sada samo o školi, a drugi put ćemo se osvrnuti i na drugo. Prisilno zatvaranje čaršijo. (Glas iz provincije). h.— U najnovije vrijeme državne su vlasti počele prilikom upućivanja svi­ jeta o načinu proslavljivanja narodnih blagdana uvoditi1 i jednu nepraktičnu novotariju. A ta je, da preko cijelog da­ na, koji sc svetkuje, moraju svi dućani i sve radnje biti zatvorene. Ovo drži­ mo nepraktičnim iz više razloga, a najglavniji je taj, da ako od nekoga trašiž da bude veseo, ne smiješ mu oduzimati slobode i ograničavati ga. Niko ne mo­ že reći da u jednom gradu vlada ve­ selje, ako je zatvorena čaršiia i ako su nepristupačna ona mjesta, na kojim se ljudstvo sastaje i razgovara .Zatvore­ na čaršiia podsjeća samo na mrtvilo. Osim toga zdrav razum ne trpi da mu sc diktira, na koi način će pojedi­ nac manifestirati svoje veselje. Mnogi baš ističu svoje veselje tim, što ćc se pristojno obući i po miloj volji na sve­ čani dan prohodati i posjetiti svoje znance u dućanima, kafanama, berbernicama i tome slično, ili će napraviti izlet, provozavši se u fiakeru ili izjahavši dobrog konja negdje tizvan gra­ đa. Ali nema svako fijakera i dobrih konja, nego je najveća većina upućena na svoje omilielo mjesto u vlastitom du­ ćanu ili radionici, gdje je sav svoj ži­ vot utrošio veselo radeći i dočekujući svote znance i prijatelje na sladak raz­ govor. Ima ih mnogo koji ne pohađaju kafana. čitaonica, hotela ni birtija, ne­ go im je nhihov dućan li radionica srcu prirastao više nogo kuća, u kojoj žive njegova djeca i rodbina. Jer tu im je vrelo života kućnog. Tu zrelije razmišНаСц o tome, kako će svoj dom bolje unaprijedit', svoju djecu usrećiti, tu pročitaju novine i knjige, tu ih je na­ vikao naći njihov prijatelj, s kojim će se porazgovortti i o važnim poslovima posavjetovao. Ovakih, rekosmo, da je naj I i I i j I i više i ovaki se osjećaju najzadovoljnije, kad su slobodni pristupiti u svoje i na svote. Naložiti im. da moraju svoje radnje i dućane radi veselja zatvorit, znači oduzeti im slobodu i prisiliti ih, da mjesto veselja budu ubijeni u pojam i da određenog dana lutaju kao muha bez glave ili da negdje u zabitnosti po vazdau čame, jadikuju i ljute se na druš­ tvo, što ih bezrazložno ograničava u njihovoj slobodi, koja je svakome sveta. A šta se s tim još nanosi neprilika onima koji nijesu trgovci niti zanačije, ali im je životarenje, kućanstvo i go­ spodarstvo usko skopčano sa onima u čaršiji? Vrlo je malen broj onih, koji kod svo­ je kuće imaju veće zalihe soli, brašna, krumpira, cilindera š frtilja za lampu i nebrojeno drugih nužnih životnih na­ mirnica. pa kad im zatreba da se u čaršiji podmire, ponesu ono nekoliko kukavnih krajcara, a kad u čaršiji udare na poznatu prazninu i mrtvilo, umre u njima i ono malo jadnog vese­ lja i nade, tc se vraćaju u praznu i mra­ čnu kuću ili kolibu, da progaduju i na­ pate se za ono vrijeme, za koje je odozgor stigao nalog — od sitih i obuvenih da se praznik mora provesti u naj­ većem veselju! Ljudi su stvoreni sa različitim ćudi­ ma, pa im ni ukuj nije jednak. Neko je zadovoljan, kad ga pustiš da u miru vr­ ši svoje svagdanje poslove, neki opet ne mogu polovicu sahata na jerihom mjestu sjediti, jer osjećaju ugodnost u promjeni. Neki vole pjesmu, svirku' i galamu ; drugi se od toga uklanjaju, pa '■je neopravdano siM jedne, da proti svojoj volji i naravi čine ono što čine drugi, koji su oprečnog temperami protivne naravi i navike. 1 pored svega toga, čemu slićar ::иТЈ Zar nije J|^B| ' Ja �državu i društvo, ako se trajno Ddđtžava stalna disciplina, ako je sve na svome mjestu, ako je svaki državljanin uz svoj nakovanj, na kojem svaki za se kao pojedinac, a uz to svi skupa kao cjelina kuju sreću i napredak sebi i svojoj zajedntioi. Ako je momentano na­ stala nužda jednome ili nekolicini njih, da se iz vlastitih interesa udalje ođ svolih nakovanja, neka se barem ne sili i one druge, da se i oni moraju udaljivati, jer ako se ovima s tim nanosi šteta, nanosi se uz to i cijeloj zajednici. Ni na kraj pameti nije Iksu, kad bu­ de radi putovanja pninužden zatvoriti svoju magazu, da iz zavkftiostt sili komšijti trgovca Ipsilona, da ‘je dužan i on to učiniti, da ne bi ji njegovoj odsutno­ st* nagomilao svoje »lago, jer zna, da tnu Ipsiilon nije ništa kriv, a nijesu ri­ jetki slučajevi, da i on pazaruije i radi, a njego vkomšija bude zapriječen is is­ tog ili sličnog uzroka pa mora svoju rad­ nju zključati. Obojica su svjesni, da ra­ deći koriste i jedan drugome, a i osta­ lom društvu. Drvo se na drvo naslanja, pa i čovjek na čovjeka. (Svršiče se). flaši dopisi Tešanj, koncem januara. U 105. broju »Pravde« izašao je do­ pis iz Tešnja pod gornjim naslovom, u kome su iznešene nekorektnosti i zloupotrebe uredovne vlasti pristava Popovića. Na taj je dopis odgovorio naj­ prije N. Tešić u »Srpskoj Riječi od 15. o. mj., a onda glavom pristav Popović (naravno, bez potpisa!) u »Glasu Na­ roda« od 16. o. mj. Pa šta vidimo? Mjesto da pokušaju dokazati neistini­ tost tvrdnja iznešenih u našem dopisu, oni su okrenuli na posve drugu stranu, Počeli su napadati g. Ademagu Mešića, koji je po njihovu sudu pisao onaj do­ pis. Svako objektivan, ko je čitao do­ pis u »Pravdi« i oba odgovora, dobio je dojam, kao da gleda prepredenog hrsuza, koji je počinio krađu, pa svijetu viče: Držite lopova! — kako li od sebe odvratio pozornost. II dopisu je jasno i otvoreno rečeno, da je pristav P. pribavio Tešaću preko svojih attbaba na vladi zemlju u DubaIju. koja se je'imala podijeliti beskućnicima,. a koju će ovako g. Popović sa svojom rodbinom podijeliti. Mi niti smo ■tražili niti! tražimo, da se ta zemlja da­ de g. Mešiću, šta više mi tražimo, da tu zemlju ne dobije ni Tešić ni Mešić. Prvi ne zato, što se obrađivanjem zemђс niti je kada bavio, niti će se ba­ viti kao mejhandžija, koji uz to već ima i onako velik posjed, a drugi zato, jer i on ima svoju zemlju i jer može ku­ piti, ako mu treba. Ali smo htjeli da pokažemo, kako se koti nas provodi agrarna reforma i primjetimo: Dok se muslimanskim posjednicima otima njioova djedovina, do-tle se gazdama daje erama zemlja; dok pristav Popović na­ govara pravoslavne seljake, da zaora­ vaju našu beglučku zemlju — radi če­ ga će imati kad i odgovarati — dotle, preko svojih prijatelja na vladi pribav­ lja šurjaku, a p o I o m i s e b i, erarno zemljište. Smiješno je izmotavanje gosp. Popovića, da je Tešića preporučio pred­ stojnik i geometar, kad je poznato, da Strana 3 Ствапа .PRAVDA* — „ПРАВДА* Број 116 Broj I je predstojnik novajlija kod nas i k to­ | mu, da je pravi sreski načalnik sam । g. Popović, koji kod na.s vedlri i oblači. Zašto ni jedan od gospode nije opro: vrgao činjenicu, da Tešić nije pravi šefija te zemlje, jer se ista ne nalazi ne­ ; posredno uz njegov posjed, već obila­ ze kao mačci oko vrele kaše i nabacu­ ■ ju nekakva prodavanja, od erara dobitvene zemlje. Mi ne znamo, da li su i u kohko su te tvndhje tačne, ali se čuditmo, zašto g. P. kao pristav, kojem je - kako izgleda — ta stvar poznata, nije zapriječio te prodaje? Ali briga njega za to. Ta, američka odijela on je bez ikakove komisije dijelio po svom ćejfu dobrovoljcima, svojim prijatelji­ ma i onima, kojima je on htio bez ob­ zira na to, da Ii su bili potrebni; a ovi ga čim su izašli iz ureda javno proda­ vali u čaršiji! Iznoseći gornji slučaj sa zemljom, u dopisu je tangirana porodica g. N. Te­ šića. Svako jasno vidi da je to moralo biti, ako se je htio u pravoj slici prika-, zati ovaj nekorektan čin pristava Popo­ vića. a da nikome nije bilo ni na kraj pameti, da vrijeđa ovu inače čestitu obitelj. Nu to je dalo dovoljno razloga g. Popoviću, da uzme na nišan .»aginice i bcgovice«, za kojima njemu toliko zazubice rastu, pa se je često u društvu mlađih muslimana znao toliko zaletjeti tražeći, da ga ovi ožene kakovom bo­ gatam begovicom. Dakle, kako vidite g. Po-poviću, vi ste već činili ono, čime se prijetite, da ćete, naime »tangirati ! aginske i begovske kćeri u vezi sa taktrerima i tapijama« (Molim, g. Popović je m-inucav, pa mu je teško izgovoriti takrir, stoga; taktrerima!), pa mi smo ipak ostali hladnokrvni! Da bi se prikazao što vjernijim »de­ : mokratom«, veli, da Ademaga ne može danas rovariti protiv Srba i »vrbovati muslimane u šuckore, ali može u Jug. i Musi. Org., koja sa svojim organom »Pravdom« vodi prema promjenjenim prilikama u drugoj formi istu harangu ■protiv Srba i seje nezadovoljstvo«. Ni­ smo advokati g. Mešića, pa da ga bra­ nimo od objeda, da je vrbovao šlick o r e i ro va r i o p r o t i v Srba, ali nam je začudno, kako je g. Popović, znajući da je to Ademaga radio,,ipak mogao sve do skora prijateljevali s njim, te kako se može još i sad s njegovim sinom prijateljski dopisivati. Malo tuhafli stvar, je Г de, g. Popoviću?! Svim više moramo da s indignacijom odbije­ mo objedu, da J. M. 0. vodi harangu protiv Srba. »J. M. 0. vodi borbu proti individua takovih, kao što ste vi, g. PoI po-viću, koji ste sebi uzurpirali vlast i ■ izrabljujete je u svoje lične i stranačke svrhe, koji ste inficirali cijeli naš javni život korupcijom i protekcijom, i koji hipokritski hoćete da prikažete borbu proti vas kao borbu proti srpstvu i Srbima. Čestiti srpski narod, naša bra­ ća, a naročito radikali .nemaju s vašim prljavštinama ništa zaiednčkoOdgovrati na nepismene i prostačke uvrede g. P., koji veli »azijsko kavaHrstvo »Pravdina« inspiratora i blrtahta dopisnika« i polovina glupih čitača »Pravde« ispod dostojanstva nam je. Taj je bon-ton g. P„ koji u uredu od­ ličnim građanima govori da lažu, sigur­ no donio iz Zeneve, a poznato je na­ pokon, da svako daje ono, što ima. Nu vrhunac drzovitosti postigao je g. P., kad veli: »Povodom tih napadaja na FELJTON. pristava Popovića kao na naprednog nacionalnog i kulturnog radnika (Iš, ne praši, jadan-) priredili su svi napredni elementi bez razlike Popoviću ovacije, koje su upotrebili pristaše J. M. 0. za povod za proLvizjave, koje su odisale istim duhom kao i »patriotsko« pisanje organa tih šuckora »Pravde«. Da se vi­ di, kako su mizerne te »ovacije«, navešću posve tačno tok njihov. Nekako bli­ zu ponoći drugi dan pravoslavne svetko­ vine nekoliko je pjanih mlađih Srba u srpskoj čitaonici vikalo: 2ivk> Popovjć! Dolje Pravda«! iM. Na ulici se je slu­ čajno desio neki dečko, D. T„ koji je to čuo, pa je onda viknuo: Živjela »Pra­ vda«! Na to je onda kao bijesan Istr­ čao iz čitaonice školski upravitelj Pero Mflošević, naravno pijan, napao na dječka, ovaj pobjegao u kafanu gradske čitaonice a učitelj za njim: uhvatio ga, izmlatio i izderao mu kaput. Kasnije, kad se je valjda malo otrijeznio, рокаjao se je radi toga, jednog pedagoga nedostojna čina, počeo je dijete moliti za oproštenje, i obećavati da će mu pla­ titi kaput. Kad su za to čuli neki mla­ dići, koji su sjedili u gradskoj čitaoni­ ci, sakupili su se i priredili spontane manifestacije, otpjevavši narodnu him­ nu pred kućom pristava Popovića u znak protesta protiv izazivanju njegovu i njegova društva. Popović se naravno nije smio prijaviti, nego je s drugima, počeo — pucati iz vojničkih pušaka iz svog stana. (Lep ka­ valir! Op. ur.). Eto tako su tekle te ovacije i »protivizjave«. Svako, ko iole ima obraza stidio bi se ovakovih ovacija, ali su one i ovakove dovoljne g. Popoviću, da mu umire i onako napola začmalu savješt, te da njegovim »demokratskim« zaštitnicima na vladi pokaže, da ipak neko ima uza nj. Na tvrdnju g. Popuvića, da su tu bili svi napredni elementi bez razlike, izjavljujem ovo: evo 500 K u dobrotvorne svrhe, ako g. Popović navede makar 3 napredna nmsbmana koji su bili u ovacijama! Ni posao, dakle! G. P. htio bi da bude i duhovit i ciničan, pa svodi naše neraspoloženje prema njemu na riješenje agrara, te nam imputira uzdahe kao: »Ej, devri-zeman, nema više kmeta u mirazu!« Mi nemamo irtsta više razloga da žalimo za kmetstvom od samog g. Popovića, budaći je sam g. Popović kazivao da je i on spahija, da ima kmete u Stocu, pa nam se stoga ti njegovi uzdasi uistinu čine iskrenim. G. N. Tešić žali, što su ovim pomuće­ ni bratski odnošaji između pravoslavnih i muslimana. I nama je to žao, Samo krivac tomu nije medu nama, već me­ du Vama — g. Popović, koji je pristranim držanjem u zemljišnim sporovima, uvredama odličnih muslimana (za koje će uostalom već odgovarati pred sudom!) protekcijama i zlorabljeniem ur. vlasti i dr. pomutio te lijepe odnošaje. Kad je došao u našu sredinu mi smo ga svi. i muslimani i pravoslavni, primili sve­ srdno. jer smo držali da će biti korek­ tan. Ali kad je g. P. počeo otkrivati masku, pod kojom je bio zadobio naše simpatije, te kad je počeo voditi s jed­ ne strane egoistično-ličnu, a s druge strane strančarsko-»demokratsku« po­ litiku, onda smo se morali razići. Na­ šavši. naime, dobru kravu muzaru — i dvije stvari, koje su mu bile nove; o svome una! predenju, i o pogledu kojim ga je mlada pjesnikinja I dva puta pogledala. : A. Hifzi Bjelevac: VII. Rene Logotetides. (28) — Gorušuruz. ..« rekne ihsan osmjehnuvši se. Sabiha ode preko Ahmetova trga prema konaku, a Ihsan ostane gledajući za njom. Prošlo je nekoliko ćasaka, a on je još uvijek gle­ dao onim smjerom kuda je otišla mlada pjesnikinja. Nije mislio više o njoj, ali još nije skrenuo avoga pogleda dok mu ga nije presjekao fijaker, koji je kraj njega lagano išao. Ihsan pogleda u kola i prepoznavši Ifetu zbuni se. Ona mu dobaci prolazeći polako kraj njega: »Sutra smo u Makar-kbju« .. . Ihsan kimne glavom i osmjehne se, a kola po­ đu brže. Bilo je već šest sati popodne. Dan je bio spa­ ran i težak. Osjećala se prašina u zraku. Lišće na drveću preplanulo od sunca a preko puta pred ku­ ćom u bašćom perzijskog poslanstva klonulo cvijeće ' zapare i čekalo noć da donese rosu s mora i mije od prašine, kojom ga je ulica posula i ururzade stajao je još neodlučan na L ■? sa Sabihom razgovarao misleći o Ihsan se je mnogo borio dok je odlučio posje| titi Renu kod njezine kuće. Koliko je god sebi razlagao i dokazivao, da je prijašnji odnos samo us­ pomena ipak kada je stupio na vrata na kojima je bila pričvršćena ploča s imenom: »Dr. Rene Logote­ tides« dah mu je stao i osjetio nesigurnost. Bio je zbunjen. Penjući se uz basamake na prvi sprat, ko­ ji je Rene držala za sebe razmišljao je još uvijek: ; kako bi se vratio. Kad je došao u predsoblje i preI dao svoju posjetnicu sobarici odahnuo je istom i i rekao u sebi: »Moram je viditi« .. . Vrata je otvorila sama Rene ugodno iznenađej na njegovom posjetom i povela ga unutra. — Gospodin lhsanbey, izvolite u moje sobe, j jer ovdje primam samo bolesnike — reče Rene pruI žajući ruku došljaku. . . । i : , ! : : i ; »Pa, ako sam i sam bolesnik mogao bih i ov­ dje ostati« — odgovori Ihsan htijući se pošaliti. No nije uspio, jer je utisak bio sasvim drugi. Glas mu je bio sumoran i zvučio je sjetno. ■ Rene ga provede kroz nekoliko soba i dovede I u jednu raskošno uređenu, veliku salu. »Izvolite, lhsanbeyl Kako sam došla u Carigrad I , i | . fabriku u Tesliću, kojoj se je nametnuo za komesara, u koju Se smjestio i brata, profesora Vasilja, da valjda tamo pre­ daje povjest i zemljopis! i u čijim se fi­ jakerima šepiri, te od koje prenosi namještaj njenih pobjeglib činovnika Švabas — htio je da još dalje raširi svoje mreže i da dina­ stiju Popovića osigura na vječnaja vre­ mena. S druge je strane počeo agiti­ rati za »demokrate« i progoniti one, ko­ ji su simpatizirali s radikalima. Kao od­ bornik gradske čitaonice zapriječio je da se ova pretplati na »Srpsku Riječ« i »Hrvat«, kako članovi ne bi mogli biti upućeni u »demokratski« rad. svim je silama radilo, da se ne održi ni jedan radkalski zbor, kako bi se svojim kaponfama mogao pohvaliti, da je Tešanj »demokratski«, bar što je do pravoslav­ nih. Radi ovog potonjeg ne bi mu ni zamjerili, da je on iskreni »demokrata«. Ali kako je u tome stalo, najbolje svje­ doči okolnost, da je u vrijeme kad se je »demokratskoj« vladi počela ljuljati stolica, izjavio u gradskoj čitaonici, da on ne pripada ni jednoj stranci. Sad, kad su se »demokrati« počeli osjećati opet sigurnim, njihov je i srcem i du­ šom. j Sad za sad smo imali samo to reći g. P„ a ustreba li, mi. smo uvijek na i bilježi i spremni, da donesemo kudika­ ‘ mo više dokumenata, iako znamo, da se neće »demokratska« vlada prepasti naslova »Korupcija i protekcija«, jer kad bi to učinila, ne bi bila »demokratska«.. i U strogo ustavnim državama i gdje ‘ korupcija nije okužila sve do mozga, za ovakove bi čine, kao što je iskorišćavanje uredovne vlasti za ličnu korist, i svaki državni činovnik bio smjesta ‘ stavljen pod' odgovornost. [ Ali ko bi se u nas usudio još na to! ■ Tešnjak. I ; ■ i i Politički pregled | Jugoslavenski odgovor i ako u stva­ : ri odbija alternativu, predloženu u sa­ vezničkom ultimatumu, sastavljen je u i pomirljivom tonu i teži ponovnoj diskuI s®. Naše kraljevstvo izjavljuje da je : gotovo primiti riješenje u skladu sa i predlozima predsjednika Vilsona od 1 prošle godine. Ističe da je londonski ugovor tajan i da njegov tekst nije ni­ [ kad zvanično dostavljen jugoslavenskoj vladi, kojoj je prema tome zvanično nepoznat. Srbija (!) ne može da uzima u ocjenu riješenje, zasnovano na jed­ nom ugovoru, koji nikad nije imala pri­ like razmotriti. I Poslije predaje odgovora na ultima­ tum poslanici Engleske i Francuske po­ sjetili su predsjednika vlade radi bli­ žih obavještenja. Kako saznaje beog­ radska »Pravda«, u razgovoru se je ra­ spravljalo i o američkom protestu, koji :e uložen u Parisu. Jadranskom problemu »Temps« je jiosvetio nov uvodnik, u kojem između ostalog piše: »Glede projekta LIolda Georgea nastaje u Beogradu, da dobi­ ju dozvolu i vrijeme za traženje nekih izmjena. U ostalom nije dovoljno znati kako su se saveznici odlučili da rbiešc jadranski problem, već bi trebalo znati nisam nikog primila u ovoj sobi« . . . izgovori se Rene pokazujući mjesto posjetiocu. Ihsan sjedne. Rene uzme mjesto do njega na stolici. Čas su oboje šutili i kao da je svako htje­ lo udesiti i izmisliti predmet za razgovor, da ih ne bi srce prebrzo odalo. On je razgledavao'slike po zidovima, uočivši svaku i najmanju sitnicu i učinilo mu se, da tamo među cvijećem pred velikim zlatnim ogledalom vidi svoju sliku- Onda je okrenuo pogled po ostalim predmetima i priznao izvjesnim dijelom zavist i da je u istinu sve na svom mjestu. Rene je gledala preda se. Kroz teške perzijske zavjese prodiralo je sunce tek negdje u salon. Jedna zraka padala je ravno na Reninu glavu i njezi­ nu kosu činilo još svijetlijom i crnjom. Ihsan se jedva usudio pogledati je pozornije. U profilu, ozbiljno lice Renino, nčšto mršavije i blijede nego prije četiri godine dobilo je sada potpun izraz klasične ljepote u skladu s velikim očima, tankim obrvama i ravnim nosom, kao da je crtom omjeren između očiju do više usana. Crni prami kose pali su iza ušiju niz pun vrat i sakrili se pod bijelu opravu Reninu pod kojom su sakrivene grudi u ko­ jim se je dizala bura osjećaja, da konačno dođu srcu i da ono progovori. Ihsan je to naslućivao po nervoznom premetanju sad desne, sad lijeve noge i po prstima ruku kojim se je igrala s olovkom i komadićem papira, valjda istrgnutim iz njezine biIježnice. (Nastaviće se �Crpana 4. Strana Spoj 116 Bi oj „ПРАВДА* — »PRAVDA* čenja, da pred njim dolaze u pozadinu i napredak, jer ona preuzimlje inicijati­ i u kojoj mjeri oni mogu da garantumuslimanima postupa onako, kako se vu podjele rada medu velikim dijelom sva druga, i ako a-ktuelna pitanja. To «u da će njihova odluka biti izvršena. I postupa prema ostalim radnicima, a vrijedi ne samo za nas muslimane već ■državljana, koji ekonomski najslabije Ni D' Annunzio na Rijeci, ni admiral radnike molimo, da se odupru ovakim stoje. i za sve druge elemente našeg troimeMilio u Dalmaciji ne pokoravaju se ta­ i sličnim zapostavljanjima, te da od lijanskoj vladi. U Beogradu se pitaju; Podjela rada poznata je svim kuitur»Glasa Slobode« zahtijevaju respekto- ; nog naroda i mi ako ovdje govorimo । kao muslimani, a o muslimanskoj i obrt­ to će ih primorati na poslušnost? Opvanje a istu onaku pažnju, kakvu po­ nim narodima samo te podjele rada im ničkoj banci kao muslimanskoj, te ako j mu-sli-manii ne poznajemo, a kako se či šti interes Evrope zahtijeva, da se Ta­ svećuje ostalim radnicima. želimo i jedva čekamo da ona otpoč- I ni na našu najveću nesreću, tu podjelu, lijani i Jugoslaveni zbliže putem prija­ »Mcrhametova« skupština, Dne 30. I ne svoje djelovanje na ekonomskom teljskog sporazuma i da se bliski po­ januara t. g. u petak u 3 sata postile | unapređivanju muslimana — time se i- I rada ne poznaje ni naše šire društvo. zdravljaju radi sprječavanja germanske Danas se veći dio građana naše slo­ podne održala se u Islamskoj čitaonici : 1 .,k nijesmo stavili na jedno skroz eksekspanzije u Trstu. Hoćemo da Italija bodne i ujedtnjenc narodne države ba­ skupština društva »Merhamet«, kojoj je ■ kluzlvno :-lamsko stanovište već baš, i vi poslom koji nije njegov poziv i za bude zadovoljna, mirna i napredna. Ho­ predsjedao reisul-ulema prosvijetli go- ] u širem smislu uzeto, na -jedno altru- ćemo da Jugoslaveni mogu slobodno izkoji se nije usposobio. Zato i preživspodin Hadži Mehmed Džemaludd'in ef. I ističko stanovište jer dok svi držav- : vršite svoje narodno ujedinjenje, čije je Ijujemo jedno abnormalno ili ti prevratCaušević. Kao verifikatori fungirali su | ljani ne budu u rad uvedeni i u radu I no doba i proći će doista vremena, a osakaćenje tako skupo koštalo Evropu. Francuska politika će se i ovoga puta ■ gg. Edhemaga Gjulizar i H. Rašidagić. , uposleni, sve dotlen nema napretka ni | trebaće uz to dosta napomog i us­ U novi odbor su izabrani jednoglasno u samoj državi. Rad u tome pogledu trudit' da bude stup mira. trajnog rada, dok se današnje abnor­ gg. H. Džemaludd'in ef Caušević, Tajio zadaća je današnjeg našeg društva, ko­ malne prilike -saniraju. Sastanak Rennera i Davidovića. — I ci. Saračević, Ibrahini aga H. Baščauje je pozvato da ore i da sije, pa ma­ Općenito prevladavajuće mišljenje, Koncem februara sastaće se ili u Lju- ■ šet ić, Junuzaga Madarevič, Mujaga Sukar plodove njegova rada i potomstvo da će se današnje prilike sanirati čim d.uka, Edhemaga Đuiizar, Hamdi cf Tahbljani! ili u Zagrebu austrijski državni tek počelo žnjeti. se riješi pitanje valute, nije ispravno, miščić, AMaga Sabić, H. Ahmedaga Kukancelar dr. Renncr sa predsjednikom jer valutno pitanje ma kako se povolj­ Mi sa svoje strane dosta ćemo do­ jundžija, Edhem ef. Fočo, Ragib cf. Banaše vlade, s kojim će raspravljati o i karevič i Hamdi ef. Berberović. Za za­ no -riješilo, pa makar to bilo i idealno prinijeti tome i takovom radu ako te riješenje, ipak se neće ni takovim vanazore uvriježimo u dušu islamskog di­ političkim i gospodarskim pitanjima. mjenike su Izabrani gg. H. Abdaga Naliitarnlm riješenje uputiti svaki gradajela našeg naroda, te držimo i vjeruje­ nić, Abdaga H. Jusufagić, H. Mehaga Naša granica prema Madžarskoj. Po­ nin-državljanin, da radi- ono što zna, mo u to, da smo baš najviše pozvani vodom novinskih vijesti da je mađar- ' Samedović i Jakub ef. Imamović. "Kao što mu je pozliv i što mu je bilo prije mi muslimani da radimo medu musli­ skoj mirovnoj delegaciji u Parisu pri- I revizori gg. Hamdi cf. Mašč. Hamdi ef. svagdanje njegovo zanimanje, a da i manima na ..njihovom ekonomskom po­ Rašidagič, Safvet ef. Sahačić i Astmaga općeno, da će granica prema našoj dr­ ne govorimo o onim članovima našeg dizanju. Polučimo Ii uspjeh u tom po­ žavi biti rijeka Mura i t. d. priopćuje | ZBežić. U idućem broju iznitećemo rad društva, koji prije nijesu radili, a sada gledu i podignemo li- ekonomski naš eledruštva u prošloj godini i njegova vri­ se, da po usl’ovima mira kako su pre­ su prisiljeni d'a rade, pa nam zajednič­ menat na snagu, na kakovoj -se nalaze jednog odbora, koji je ovo plemenito dani Mađarima, cijelo Prekomurje i Meki napredak ,i socijalna nužda nalaže da naši drugi sunarodnjaci — time smo društvo podigao na zamjernu visinu. đumurje os-taj-e kraljevstvu SHS, a jed- I im omogućimo da rade. uklonili ii jednu najveću zapreku pro­ nako i predjel Pola i Ždale preko Drave. Roba »Konzorcija« preprodavače se Riješenjem valutarnog pitanja utire cesu narodnog približavanja i stapanja. se samo put, da preko njega lakše -pre­ To nije nikakva pošljedica kakovog hi­ Finanpijalni kaos u Evropi. »Petit ; do daljnjega u slijedećim radnjama: Baković i Udovičić, Isi-dor Zadik Dađemo iiz abnormalnog u normalno do­ ra već ic to u nama đluboko uvriježe­ Paristen« dobiva iz Londona: U javno­ ba i da moramo nastojati, stavivši u ni nagon uvjerenja da mjesto, pobjeda sti vlada od više dana uzrujanost radi i non, Aleksandar Engel, Todor Koso­ vac, II. Uzeiraga Krečo, Braća Kuić, g'-banje sav naš narodni život, da taj u budućnost svakog nas pojedinca leži daljnje devalvacije evropske valute. put što prije i što zd'ravije prevalimo. u snazi i kolektivnoj duši našeg troiTečaj engleske funte šterLnga, premda ' Mento Salom. Baruch M. Samakovliia, Milam Puplć. Da je to nemoguće učiniti nama musli­ menog naroda. Radi toga je apsurdno najveći u Evropi, vrijedi ipak manje od manima bez svoga zajedničkog kapita­ Poćam od subote 31. o. mj. izdavače i .pomisliti da mi idemo za nekakvim američkog dolara. U krugovima engles­ la, kao materijalnog oslo-na, posve nam se. u detalju: brašno za varivo (kohmel) ?eparisanjem. Pošto je ovaki rad očito ke vlade kažu da je to znak ozbiljne je jasno i zato rrii apelujemo na svu po K 8.60, kukuruzno brašno po K 5.—, u interesu državnom, time se moralu gospodarske nesigurnosti. Više je ug­ braće muslimane, da ovaj zavod obje­ kukuruzni griz po K 6.50, makaroo ukazivati sve pogodnosti ovoj banci" i lednih građana stavilo Llohd Georgeu ručke prihvate i da u njemu svaki po­ (tjestenina) po K 15.50. svaki! čestiti i svjesni državljanin, ima­ predlog, da sazove međunarodnu konjedinac sudjeluje upisavši njenih dionBrašno za varivo dijeliće se na te­ jući u vidu njen plemeniti zadatak, sa ferenefu koja bi imala proučiti sredmelju legitimacije 1 kg po osobi svim najvećim će zadovoljstvom pratiti njen ca što može više. 'stva, pomoću kojih bi se Evropa izba­ stanovnicima našega grada bez obzira vila iiz sadašnjeg evropskog kaosa. Mi­ na to, d'a li su oni kod dotičnog trgov­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku nistar je finansija pozvao potpisivače ca rajonirani ili ne. Ostala roba proda­ ženskoga krojenja i šivanja. Prima rezolucije na konferenciju. vače se bez legitimacije, ali svakako na izradu fina odijela za gospode. — Bugarska vlada kani omesti zaklju- i u umjerenim količinama«. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz čak konferencije mira glede isplate rat- I otvorio je u Trav­ Donoseći gornju obavijest imamo Protiti Sokak) ulica Regenta Alek­ ne odštete. niku advokat primijetiti da je vrlo nezgodno, što su sandra br. 2. muslimani prodavci vrlo slabo zastupOGLAS. ” •beni, pa zahtijevamo da se ova pogrje­ Agenturna i komisionalna poslovniška odmah ispravi već ohairom ta SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ na to, da je za naše ženskinje potreb­ nogradska cesta 17. posreduje kod no zavesti šepa ratne prodavače. kupnje i prodaje svakovrsne kože za Jedan prodavač treba na Bistriku, dru­ IZ NAŠE ORGANIZACIJE. Iz Gotrgovce i obućare, nabavlja obućarima gi na Vratniku, treći oko Baščaršije 1 ražde nam brzojavljaju, da se je dne kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kovača, a četvrti na Bjelavama. To je 30. januara t. g. održala skupštin muKupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiminimum. ponude na upravu lista slati pod slimn građa Goražde i sviju džemata, ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Ne čini nam se zgodno ni to, .to će brojem 227. koji spadaju u područje ispostave na ne cijene. se većina robe prodavati bez legitima­ kojoj je usvojen naš program i izabran Kod upita umoljava se priložiti mar ­ cije, jer se time pruža prilika špeku­ odbor. ku za odgovor. 1—5 lantima. da robu povlače iz prometa. Pozdravljajući našeg najmlađeg druga I VOJNA NABAVA. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ u borbi za muslimanska -i ljudska prava I Na osnovi naređenja Komandanta II. kEčemo mu neka živi najmlađi odbor i bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ naše organizacije, koji se svrstava u usljed toga neugledna i staračka, snaći cembra 1919. godine, a u cilju nabave redove islamskih boraca, z će samo onoga, koji svoju kosu zane­ sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ Jednakost na sve strane. Tuže nam maruje. Želite li imati bujnu kosu, rajevskom za do nove letine 1920. go­ se radnici — muslimani glavne željez- I onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu dine, održaće se direktne pogodbe na Od danas sam preu­ muke fadto-nice, da se zapostavljaju na pomadu, koja izvrsno djeluje protiv dan 5. februara 1920. godine, u kance­ svakom koraku. U konzumu se o njima peruti i ispadanju kose, čini, da krhka zeo Kafanu „Jildis'lariji Intendanture Bosansko đlvizijsk« ne vodi nikakva računa i u ovo pet i i slaba kosa postaje mekana i bujna, na Bistriku. Kafanu oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. godina nijesu nego samo dva puta fa- j daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa Pozivaju se zainteresovana lica, koja sam uredio najlje­ sovali masla, dočim su drugi zadovo- i prerano osijedi. Lončić 6 kruna, juča imaju sena : slamu na prodaju, d’a izvo­ pše, snabdio svim Ijeni u svemu. Muslimani ne dobivaju 1 vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen le doći određenoga dana i u određeno novinama, a poslu­ nikakva boljeg i unosnijeg mjesta. To ; V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. vreme, radi učestvovanja u zaključi­ traje i od prevrata. Tako na primjer ] 310. [Hrvatska]. ga je uredna. Cije­ vanju ovih pogodaba. Osman Đemastagić nije mogao dobiti ne umjerene. Za Ne možete li spavati? Niti raditi? Pogodbe će se zaključivati za veće verkmaSstorskog-mjesta. premda su ga Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ i manje količine. što veći posjet moli poduprli svi radnici. Da pnkažemo po­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi ElKaucija se polaže na dan pogodbe stupanje prema nama muslimanima, bi­ safluld! б -dvostrukih ili 2 specijalne vc10% ođ vrednosti zaključene pogodbe će dovoljno, ako iznesemo ovaj slučaj: Like boce 27 kruna. u gotovom novcu ili- državnim i drža­ 29. januara umro je naglom smrću rad­ vom garantiranim hartijama. Imate 11 pokvaren apetit? Cesto po­ nik Salih Imamović, pa su muslimani E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otradnici zahtijevali da mu mogu otići na ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ stranjuje se Fellerovir prayim Elsa-pidženazu, jer je običaj, da se u slučaju rajevu 24. januara 1920. god-ine. lulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ smrti kojeg inovjernog radnika obus­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. tavlja rad u cijeloj radionici i da svi Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ radnici idu na sprovod. nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, I šta se dogodilo? Uprava verkšteElsatrg br. 310. Hrvatska. ta dozvolila je deputaciji povjerenika, Ш1 .111.1 ■ lll■■l■l^l l—l l■lll■lllll■ J—1ПГТГ da na dženazu može otići trideset rad­ nika. Naravna stvar, da, se radnici ni­ jesu zadovoljili ovim rješenjem, pa su (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. tražili da mogu ići svi na dženazu, jer se to dozvoljava i drugmia. Uprava se je obratila na šefa željeznica g. Jelića Muslimanska trgovačka i otbrtnička i on mjesto da udovolji ovom opravda­ banka za B. i H. uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža nom zahtjevu, snizio je i dozvolu upra­ IV. ve verkštcta, odredivši da se na dže­ nazu smiju pustiti samo — č e t v o r iN.ir'asili smo da će ova banka radite c a radnika! na : ojizanju narodne privrede uvodiv­ Telefon 55 Brzojavi: FELARIA. 188 ši u rad sve naše narodne radne Sile Eto tako izgleda jednakost u praksi. i jskorišćujući sva raspoloživa sredstva. Iznoseći ovaj nepravedni postupak zaTaj je zadatak od tako zamašitog zna­ Irttjpvamo, da se i prema radnicima — fld^ohatshu hancelariju I Df. SulEjman Mović Domaće vijesti Tražim jednu kasu Kafana „Jiildis“ Sarajevo. kafedžija Ahmed Ćećo gospodarstvo k upuj e Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Odgovora! »redaik: M. Siđžaks. Vlasnik: Centrala! Odbor >9. M. O.« fttampsrlja D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff998df4abd8d2f74f79ca5a0e7be3e0.pdf d9a29ebfe3ce1b3be94133ad259e5753 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJED9NI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rsdahGioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 12 (117) Pret plata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 5. februara 1920. (14. džumadil-evvela 1338.) Godina II. и Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 10. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca, pristaje da u poštedu muslimana, u koliko to zasijeca u porodičnoprav o i lične odnose, donese odredbe, shodne da se te stvari regulišu u smi­ slu muslimanskih običaja. Srpsko-hrvatsko-slovenačka vlada preduzeče potrebne mjere, da se obezbijedi postavljenje jednog Reis-UI-Uleme. Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca obavezuje se, da će ukazivati svaku za­ štitu džamijama, grobljima i drugim vjerskim muslimanskim ustanovama. Sve olakšice i dozvole davaje se mu­ slimanskim zadužbinama (vakutima) i postojećim vjerskim i dobrotvornim njihovim ustanovama I kraljevstvo Sr­ ba Hrvata i Slovenaca ne će uskratiti novim vjerskim i dourotvornim us­ tanovama ni jednu od potrebnih olak­ šica, koje su zagarantovane drugim pri­ vatnim ustanovama te vrste. Cl. 11. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena­ ca pristaje, da odredbe gornjih člano­ va, u koliko se one tiču lica, koja pri­ padaju raznim vjerskim ili jezičnim ma­ njinama, sačinjavaju obaveze među­ narodnog značaja 1 budu stav­ ljene pod garanciju Društva Naroda. One ne će moći biti Izmijenjene bez pristanka većine članova Savjeta Dru­ nijesmo jaukali na nepravde Švabine, ali nije ni drugi niko, jer se nije smjelo jaukati ovdje u granicama, a zaleđa mi nemadosmo kao drugi. Ali zvasmo štva Naroda. Sjedinjene Američke Dr­ braću u zajedničku berbu i protiv Švažave, Britansko carstvo. Francuska, Ibe i protiv Osmanlije, no uzalud, jer talija i Japan se obavezuju da ne će naša braća vazda gledahu u nama odreći svoj pristanak na svaku izmjenu ono isto što i u Turcima, a mi nikad pomenutih članova, za koju 1» se iz­ ne vidjesmo u njima ono, što u Švabi. Eto do kakvih rezultata dolazimo, jasnila u pravilnoj tormi većina člano­ va Savjeta Društva Naroda. Kraljevi­ kad zademo pretresati stare pogrješ­ ke i može se lahko da dode do nekog na Srba, Hrvata i Slovenaca pristaje obračunavanja što »nikako ne bi b{Io da svaki član Savjeta Društva Naroda od koristi za narodno jedinstvo, kuje ima pravo, da skrene pažnju Saveza i nam je vazda potrebno ko j komad na svaku povredu ili opasnost za po- I hljeba. Pa možda je baš to i popelo g. vrcdti ma koje od tih obaveza i da Sav- I Tupanjanina na džamijiku sofu, da na­ šoj masi objasni i razloži; ako sc bu­ jet može prednzeti mjere i dati instruk­ de rastresalo, što se kad zla nanijelo cije, koje budu izgledale podesne i efakojoj izvjesnoj skupini našeg naroda kasne u toj prilici. makar i s vana, može da dode do ra­ zmirica u masama, a to ne treba niko Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca da želi. Možda je g. Tupanjanin to htio pristaje dalje na to, da u slučaju mimo­ da istakne, ali ga proguta njegov uvod, ilaženja u pravnim i faktičnim pitanji­ a prigovori čaršije udaljiše- od konma koje se tiču ovih članova, između cepta. kraljevske vlade i ma koje od glavmh Međutim su prigovori čaršije bili posavezničkih i udruženih sila ili svake sve prirodni i na mjestu, jer se čaša već prepunjava. Nijesu ti napadaji bro­ duge sile, koja je član Savjeta Društva jem bas pregolemi, ali njihov način izNroda, da razlika u mišljenju bude vađa-nja nšje nikako onaj običnog zlo­ smatrana kao spor međunarodnog ka­ činca, ili pariškog apaša, što ga g. Tu­ raktera prema odredbama člana 14. upanjanin navodi, nego je to čisto jedan govora o društvu Naroda. Kraljevska pojav, kakav se dnevno susreće za vrijeme bezvlađa, a naročito ravnovlada pristaje, da svaki spor te vrste dužnost vlasti daje još narodu takt ubude, ako to druga strana traži, pretisak, kao da ta vlast iili nema snage dan stalnom sudu. Odluka stalnog su­ da biće bez apela, imaće Istu silu i vrijednost, koju ima i odluka, donešena r.a osnovu člana 13. ugovora o Društvu Naroda. Skupština u Derventi održana je dne 23. januara t. g. na kojoj su sudjelovali prijatelji i pristaše naše organizacije iz Kotorssog, Dubočca i Velike. Skupštinu je otvorio i predsje­ dao joj g. Osmambeg Osmanbegović, ni. Svaku našu akciju, i reakciju drugi koji je prisutne pozdravio i zahvalio posve drukčije tumače i izvrću. Kad im za njihovu suradnju u promicanju smo mi mimo podnosili svoju sudbinu oiljeva naše organizacije. Opširno je ra­ Pod1 Švabom kao i drugi, dok vrijeme stumačio cilj i program naše organiza­ nije dozrelo za akciju, onda se za nas cije, kojega su sa malim iznimkama ureklo, da nemamo otporne snage, da svojili svi muslimani Bosne i Hercego­ nemamo smisla za slobodu. A kad javine, jer odgovara njihovim potrebama uknemo na nepravdu, ali u času, kad taj i jer imaju neograničeno povjerenje u jauk slučajno i drugom nije po ćejfu, on­ vodstvo organizacije, kojemu on u ime da se kaže da muslimani ne umiju da tr­ svih pristaša u Derventi i okolici zahpe, nijesu naučni snositi patnje. Pa i valjU’ie za njegov rad i zauzimanje za preko toga oni idu. Kad smo se mi uz sve muslimane u našoj domovini. okupaciju digli protiv Švabe, ni onda Gg. Šukri ef. Alagić i Derviš ef. »jesmo radili patriotski, pa i kad smo Korkut tumačili s pojedine stavove se s Turskom faćali u koštac, nijesino programa i štatuta, te izvijestili o odr­ radili korektno po toj nečijoj logici žavanju dviju vrlo uspjeliH seoskih ijer nikad naša braća ne sudjelovaše skupština u Dubočou i Kotarskoj, na s nama u borbi. Ubijeni i slomljeni kojima su sudjelovala gg. Avdaga Ališvapskom okupacijskom puškom i vjeiagić, Smail -ef. Halepović, Šukri ef. šalima, ostali bez igdje ičijeg topla po­ Alagić, Mustajbeg Jusufbegović i Der­ gleda, ušutkani za dug niz godina, da viš ef. Korsut. Skupština je usvojila se glas od nas ne ču, obespravljeni u jednoglasno slijedeću agraru, suzbijani od učešća u upravi u Rezoluciju: omjeru i spreme naše i broja našeg, na jednom nas prozvaše austrijskim 1.) Tražimo od vlade, da se odmah miljenicima. Dakle kad dizasmo puš­ cvim težacima muslimanima, koji ne­ ku na Švabu, »er tada to ne bfjaše maju svoje zellje nikako ili je imaju ma­ drugim po ćeijfu, mi smo osuđivani; lo, dadne državne zemlje, koliko im je kad šutisino na švapske zulume, jer to potrebno za izdržavanje. ne bijaše onim istim po ćeijfu, i tada 2.) Tražimo, da se početkom školske smo osuđivani i još dalje i dan danas godine 1920./21. otvori u Derventi re­ prekoravaju nas za to. što šutismo kad alna gimnazija, koju je bivša neprija­ je njima trebalo da vičemo i tako da­ teljska vlada god. 1915. bez razloga lje i dan danas se eto ponavljaju isti dokinula. Viša dječačka škola, koja je taiki i uzroci i posljedice; jauknemo li, prije dvije godile uz freparandiju ot­ nemamo smisla za patnju, za jedin­ vorena, ne odgovara potrebama grada stvo; ćutimo li, nemamo osjećaja za Dervente i okolnih mjesta. slobodu, nemamo otporne snage i t. d. 3.) Tražimo, da se sv*ima, koji su Ja znam, da će se »demokratski« pljačkanjem, razvaljivanjem i paležom »j«iorgan »Glas "Naroda« naći pobuđen, za vrijeme državnog prevrata godine da nam ove pojmove ispravi, pa će 1918. materijalno oštećeni, odmah šteta reći da mi jaučemo samo na neznatne iz državnih sredstava naknadi, jer ih nepravde cd svoje braće, dok smo na ima mnogo, koji su tom prilikom ma­ nepravde Švabine šutili. Istina je da mi terijalno posve uništeni. Iz naše organizacije. S naše protestne skupštine. Kad je govornik dr. Tupanjanin do­ brano zaplovivši u svom govoru bivao obasipan protestima i prigovorima na­ še svjetine, neko od onih što opominjahu masu da pusti govornika da nesmetano govori, dobaci: »Ne sme­ tajte ga, nek pere crnca; neće ga ni­ kad oprati«. Nije se znalo, da li je bilećki građanin — patriota, kako se vidi po nepatvorenom i neizvještačenom patosu narodnog govora i narodnog govornika, zaista imao namjeru, da pe­ re omča, ali svakako ga je nešto po­ pelo na kamenitu fosu džamtjskiu, i svakako ga je u sumnju kod slušalaca doveo baš njegov vrlo dug i vrlo nejasan uvod', gdje puno žvakaše i samo navješćivaše šta će tek da go­ vori i kako će da govori. I lijepa u mojoj okolici pade primjedba na nje­ gov nejasni uvod: vidi mu se na stvar mu se neće, al jest nešto, što ga na­ prijed kreće. 1 zaista nije ništa više ili rekao osim uvoda i ni njega nije po­ sve svršio. Nego ovdje je meni meram nešto drugo istaknuti, a ovo nabacili samo kao uvod g. Tupanjaninu za volju, kad je riječ o njemu, a on voli uvode. Tupanjanin je govorio, naša je svjeti­ na protestirala, a vode su je opominjale da šuti, da pusti govornika, nego go­ vori. I ova se izmjena govora ili bolje razgovora posve pravilno obnavljala : Tupanjanin govori, maisa reagira, gla­ sovi sa sofe umiruju. Taj je momenat meni posmatraču čisto godio. Istina je i to da treba da se mase pniučavaju na redi da se disciplinuju, da se na­ vikavaju na mirnu snošljivost, pa! to vrijedi i za našu masu. Ali ipak ne vried'i toliko za nas jer drugi su krivi, na nas ne može sve da primije- , da tome stane na put ili tako svoje i raspoloženje fingira, da se tako siste­ matski provodi jedno čisto sistematsko . iskorjenjivanje. Naravno da i jedno i ' drugo držanje vlasti stvara u narodu ј vrlo strašnu perspektivu i za to on ja| uče. Kad je iza okupacije počinjer/o gujegod prvo grabežne umorstvo, vla­ sti su krivca pronašle, ali kad narod vidje, da za tursku žrtvu zločinac ma i kršćanin ode na vješala, onda taj na­ rod dobi utisak, da je u toj državi sud­ ! stvo nada svim drugim;" a moć državna ! da lojalno izvušuje pravedne osude. i Što se je kasnije to sudstvo izopačilo I i dalo upregnuti u kola režima, koji je vještački pronalazio kojekakve veleizdajničke afere, u to ne zalazim, govo­ rim o prvim utiscima državnog auto­ riteta na narod u momentu, kad se ta država makar ona bila i svoja vlasti­ ta, prvi put predstavlja narodu, kad mu kao nova građevina otvara dveri 1 svoje, da se u njoj nastani kao član I jedne porodice. A kakav je ovaj uti­ sak u nas i kod onih u kojih je najjače ; patriotsku srce, vidi se po jednom ba­ rometru. koji se zove narodno zadovolj­ stvo i raspoloženje. Graditelji i doma­ ćini ne osvrću se nikako na narod, ne­ će mu čak ni to da reknu, da je kuća vječna, a oni da su privremeni, pa ako je kome što krivo u kući, možda će mu biti bolje, kad se domaćini promi­ । jene. Jok, oni se ne osvrću na ukuća­ i ne. oni im samo zapovijedaju da budu zadovoljni. Jedan sa strane. i ' i i ' 4.) Tražimo, da se onim muhadžirima, koji se pod pritiskom neprijatelj1 ske austrijske uprave u Tursku odseI liše, a danas se žele opet u domovinu povratiti, dozvoli slobodan .povratak i . da se nastane, gdje oni hoće, te da im se zajamči neograničeno raspolaganje sa njihovim imetkom, a da se s njima ni u kojem pogledu ne postupa kao sa državljanima neprijateljske države i da se siromašnim muliadžirima u svakom pogledu ide na ruku. Novi odbor naše organ, u Derventi. Na velikoj skupštini u Derventi. koja se održala dne 23. januara t. g. izabran je aklamacijom kotarski odbor naše or­ ganizacije, u koji su unišla slijedeća go­ spoda: Predsjednik g. Osmanbcg Osmanbegović, potpredsjednik g. Smail ef. Halepović, I. tajnik g. Derviš ef. M. Korkut, II. tajnik g. Smailaga Hadžikadić, blagajnik g. Mustajbeg Jusufbegović, članovi užeg odbora gg. Šukri ef, Alagić, Halilaga Uđvarlić, Avdaga Huseinćehajić, Hafiz Hamdi ef. Isakagić, Numanaga Hadžavdtć, Avdaga Altijagić i Sulejman beg Karabegović. Osim gore navedene go­ spode u širi su odbor izabrana slijede-* ća gg.: Husein beg Jusufbegović, Šemst beg Abdiiillahefendić. Zaim Džanić, Alija Husedžinović. Ahmed Havurdić, Mu'jan Vugdafć, Muhamedaga Porobić i Redžo Cibić. Bilo s hajrom i napret­ kom I ! 1—II— ■' IH Prvi odjek. Iz Dervente primismo jučer ovaj br­ zojav: Centralnom Odboru Muslimanske Organizacije Sarajevo. »Sotidarišemo se s rezolucijom, donešenom na protestnoj skupštini odr­ žanoj zbog zuluma u Bileći i ostalim mjestima. Mjesni Odbor »J. M. O.« �trpana 2. Strana Sarajevo, 4. februara. Promišljajući o izvještaju glede sta­ nja ovdašnjeg humanitarnog društva »Merhamet«, (vidi u domaćim vijesti­ ma današnjeg broja (!), pada nam na pamet stereotipna fraza, kojom »demo­ kratski« organi brane postojeće stanje u našoj užoj domovini. Ti se organi razguliše dokazujući, kako kod nas vla>da potpuna ravnopravnost i kako opociziija operiše »lažima«, kad poriče tu opsjenu naš.h blagogla­ goljivih »demokrata«. Pa ipak u tri sto­ tine hiljada kruna, što ili ie tokom lanj­ ske godine sakupilo ovo naše društvo za podupiranje stirotinjje — nema ni ciglog helera. što bi ga u tu svrhu doprinijela naša općina ili naša »dobrotvorna« vlada. To je nepobitna činjenica. A može li se to reći i o humanitar­ nim ustanovama naših sugrađana pravoslavne vjere? Bi li nam vlada saopći­ la svoje priloge u novcu, živežu i dru­ gim sredstvima, ikojima se olakšava rad recimo »Dobrotvorne Zadruge Srpkinja«? Da se raziunijemo. Mi ne prigovara­ mo, što vlada podupire ovo i njemu slična srpska poduzeća, ali pitamo i tražimo razjašnjenja o tom, zašto se is­ tim aršiaom ne mjeri i našim ustano­ vama? Zašto i »Merhamet« ne dobije olakšice j potpore; zašto da se islam­ ske ustanove mimoilaze, a drugima da se dijeli i šakom i kapom. Gdje je ta blažena ravnopravnost? Manipulativni muslimani činovnici i Solina vlada. Mi smo više puta imali priliku, da se potužimo na postupak demokratske vlade Ate Sole sa činovnicima musli­ manima. Mnogo snio puta konstatovali žalosnu činjenicu, da se vrlo sposo­ bni i vrlo spretni činovnici Muslimani koncentrišn u zemaljskoj vladi, da uđaraju muhure Soli, Grdiću i drugima, dok se sasvim nesposobni, neiskusni pravoslavci bez ikakve prakse postav­ ljaju na na.škakljivij:. mjesta i u kotareve. gdje su potrebni vrijedni, iskus­ ni i spremni činovnici. Ista ta procedura, isti postupak vrši se i kod manipulativnih činovnika musHlatta. I oni se koncentrašu na vladi u zajednici sa onima crno-žufim tuđincima, koji u svojoj domovini ne bi mo­ gli ni koza čuvati, te su za vrijeme bivše neprijateljske vlade došli k na­ ma. da se uhljebe. Samo je razlika i ovdje između crno-žutih tuđinskih malupulativnih činovnika i muslimana ta, što su muslimana podvrgnuti njima, ko­ ji ih na sve moguće načine progone i zapostavljaju. Muslimani činovnici su i strpani u registratore i postavljeni na urudžbene zapisnike, dok drogi tr, guju i pobiraju masne dnevnice. Prigodom markiranja dinarskih nov­ čanica, gdje po naredbi ministarstva moraju sudjelovati činovnici kao obla­ sni organi uz dnevnu zaradu od K 90, a moguće i K 120.—, određuje prvi od­ jel, koji upravlja pomoćnim uredom če­ tvoricu i to: jednog Hrvata, jednog Srbina i dva stranca crno-žuta. Ma da su od šale makar rekli, da i jedan mu­ sliman sudjeluje?- Ne. Predloži idu od crno-žutog starješine, pa se onda сгпоžutl i protežiraju. Isto se događa kod dijeljenja potpo­ ra i slično. Prije mjesec dana je činov­ ničke društvo prodalo amerikansku ro­ bu, koja je bila za čiiiovništvo namije­ njena za svotu od K 34.000.—. Da se ova svota pravedno razdijeli, činovni- i čko je društvo poslalo svima odjelira j okružnicu, u kojoj je zamoljeno, da sva- j ki odjel predloži iskaz najsiromašnijih činovnika, naročito, kop imadu veću 1 familiju. Naravna stvar, da su musli- | mani i ovdje mimoideni, prem se radi- ! 10 o mizernoj potpori od K 200.—. O- j sim ove svote o talo je nekakova beza ' i flanela, koji je u paketiće spakovan, da se razdijeli među one familijarne činovnike, koji nijesu dobili onih K 200. Na žalost su i ovom zgodom muslima­ ni mimoideni, dočim su crno-žuti dobir li i K 200.— i paketiće. Mimogred nam je spomenuti, da su dvojica muslimana I činovnika u pomoćnom uredu vladinu | više oštećeni, nego li g. Daskalović, ; koji je čitavo vrijeme rata sjedio uz bok Prileskog i u martu god. 1918. do­ bio izvoznicu za spiritus. »Demokrat­ skoj« vladi Ate Sole poznato je da je jedan činovnik musliman u god. 1914. evakuiran iz Srebrenice u Tuzlu. Kod •kuće, koja se medu prve u Srebrenici računala, тгјс ništa zatekao. Sve je bilo uništeno. Tri je kuće posjedovao, te su sve tri tako ruinirane, da od njih ne­ ma ništa. Molio je da mu se nešto da­ dne na račun odštete, da popravi ku­ će, da nešto koristi dobije, molio je n tu svrhu beskamatni zajam. Ni to ne pomaže. Ovaj čovjek, koji je ovako i uništen, kojemu je vidne štete učinjeno preko K 50.000.—, nije se našlo vri­ jednim ni da mu se dadne odijelo iz američke misije. »Demokratska« vlada ue vjeruje musli­ manima činovnicima i zapostavlja ih Кмј 117 «Г4 »НРАВДА* — »PRAVDA* premda oni vrše svoju dužnost kudi­ kamo tačnije i savjesnije od ljubima­ ca Starhovih i dr. Stoga pitamo ima li ko na vladi, da se zauzme za muslimane činovnike i da ih proturi bar pred cmo-žute, kad su već pravoslavni činovnici ekstra ljudi ? Ima Ii iko ? ... Bilješke Žrtve »demokratskog« boljševizma. Piše nam prijatelj iz Banjaluke, da je ministarstvu za agrarnu reformu odas­ lan ovaj brzojav: »Moj i mojih dvoga nejake djece imetak bio do sada deset kmetovskih selišta u Miiosavdma kotar Prnjavor. Za izdržavanje ispredala u prošloj go­ dini sve, pa i najnužnije kuć­ ne stvari, a ovih dana i štalu iz dvorišta. Molim brzu pomoć, da skupa s djecom n e s k p a m ,o d gladi. Mina udova iza Huseinhafiza SilaHća«. Donosimo bez ikakva komentara. Nema sporazuma s vladom? »Epo­ ha« javlja: Kako doznajento vladi ni­ je još predan definitivan odgovot opo­ zicije na njezine uslove. Mišljenje je da do sporazuma između vlade i opozici­ je ne će doći. Govori se, da su še­ fovi opozicionog bloka na sjednici ko­ ju su jučer održali, riješili ne prihvatiti vladine osnove. Jedva jednom. Jučer iza podne dobi­ smo od vlade jedno saopštenje, koje je taiko nakaradno izrađeno, da mogosmo teškom mukom odgonetnuti i sami nat­ pis: »Đačka udruženja na srednjim i vjšim školama«. Prema tomu valjaće nam čekati, dok to saopštenje izađe u kakvoj novini, koja je dobila čitljiv otpravak tog saopćenja, da se mognenio na stvar osvrnuti. Protestirajući proti ovakoj nepažnji prema našem li­ stu, veseli nas pribilježiti, da je to sa­ općenje poslao za zemaljsku vlaidiu — načelnik odjeljenja za prosvjete(l) i — v j e r e«. Jedva jednom dođoše naši satrapi do uvjerenja, da taj odjel nije samo za crkvene poslove, (kl koga je, dobro je i nakon 15 mjeseci... Radnici se prijete. Radi mjera koje kani vlada poduzeti protiv komunista, među radnicima vlada veliko nezado­ voljstvo. Radnici su u raspoloženju da proglase generalni željezničarski štrajk, koji bi imao početi 10. ov. mj. ako ne dobiju povišicu plaće. ooooooooooooo Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Šaljite pretplatu! ooooooooooooo Iz islamskog svijeta. SVEISLAMSKI KALIFAT. Papisao: Injženjer Mustafa Celić. Kalifa. Prvi sveopći islamski sabor imao bi da bira novoga Halifu svih muslrina, na kojega bi onda sadanji Halifa tj. turski sultan imao da prenese hilafet i da mu izruči s hilafetom skop­ čane relikvije. Muslimani su po šeriatu zaduženi, da biraju Halifu i to .potpuno slobodno i bez »kakova tuđeg uticaja. Samo se dakle obligatornim izborom svih mu­ slimana opredjeluje nosioc halifanske časti, a nipošto našljednim redom koje vladalačke dinastije. Halifina osoba na­ sljeđuje sveca i zastupa ga u svim vjerskim poslovima, za to sveopći is­ lamski sabor bira za Halifu najučenijeg i najuglednijeg .islamskog allima bez obzira na to, kojemu islamskom naro­ du datičnik pripada. Izbor je tek onda valjan, kad'a zastupnici sveopćeg islam­ skog sabora, nakoti glasovanja, novo­ izabranom Haliii polože prisegu i uči­ ne propisano poklonstvo. (Vidi kašnje još: »Dvorska garda!«). Samo na ovaj način izabranom Halifi dužni su prema šeriatu svi Sljedbe­ nici Idapia, da se pokoravaju, jer za musEmana je najveća vjerska instan­ cija halifat ii nosioc časti vjerskog po­ glavice svih muslimana — Halifa, per­ sonificirana je vjerska moć nad cije­ lim muslimanstvom. Halifa posjeduje eksekutivnu vlast (kuvvci idžraijje), pravosudnu vlast (kuvvei adltije) i legislativmt vlast (kuvvei kanunijje) i to isključivo u vjerskim stvarima i odnošajiina vjerskog karaktera, dok u po­ litici — u koliko ova ne bi tangirala in­ terese Islama — Halifa nebi imao pra­ va ni na kakav udio. I svaki ukaz, od­ redba, fetva itd. što ih izda halifina za­ konodavna vlast ili Visoki Mešihat, a Halifa potpiše, mora se poštovati i slu­ šati kao Kur'ani-azim ili Hadisi-šerif. Halifa, prema propisima Senata, pot- : vrđujc sve islamske vladare, ali pri tom uvijek držeći se u pojedinim dTža- • vama već postojećeg reda o našljeđ- I stvu prijestolja; dok se on ne bi smio i miješati ni u kakve političke ili uprav- : ■ne stvari pojedinih islamskih država. Halifa ne zapovijeda nikakovom oru- । žanom silom osim dvorske garde, p : Halifa se brine, da svi zaključci sve- j općeg islamskog sabora ludu provedeni j u cijelom islamskom svijetu. Halifino ime spominje se na hufli u ; cijelom svijetu, ali on nema nikakovog i svetačkog svojstva. Halifa ima do svoj raki udešavati pre- j ma propisima Islama, ima se u tanci- i ne pokoravati šeriatu, a za eventualni ! njegov prekršaj islamskih propisa, sa- i mo je sveopći islamski sabor konpe- | tentau, da ga riješi halifanskc časti, j Halifa ne može samovoljno izdavati od- | redbe i zakone, nego .je njemu u tu svrhu dodijeljen kolegium islamskih u- j čenjaka (Visoki Mešihat), a za vrlo i komplicirane stvari i stvari općega ka- I raktera kompetentan je samo sveopći islamski sabor. v Budući, da Halifa personifikuje veli- ' činu cijeloga islamskoga svijeta, to on ima nepobitno pravo na osobno veli- | čanstvo. On ima pravo, da pojedine i | zaslužne islamske alime i ime zasluž­ ne osobe odlikuje u tu svrhu već op- ■ redijeljenim ordenima ili pako noše- ' njem posebnog društvenog naziva. (Vi- I di kašnje pod: »Društveni položaj is- | lamskih dostojanstvenika«). Kako ovog prvog, tako i sve tuduće ] Halife bira cio islamski narod preko i svojih zastupnika u sveopćem islam- ! skom saboru. Na taj način bilo bi teme- i ljito odstranjeno natjecanje pojedinih is- ; lamskih vladara oko halifanske časti, I što tirada samo krvnim razdorom i nte- 1 đusobnom mržnjom između pojedinih is- j lamskih naroda. Ne bi onda dakle ni jedan narod po jcdrn'ao patenat na Ha- I lifat, nego bi na taj način Halit* no gao nepristrano da potječe iz arapskog, indijskog, perzijskog, turskog, ruskog, hrvatsko-srpskog ili ma kojeg dragog ■islamskog naroda. Halifina residencija nebi morao biti Stambol, nego makar koji grad jedne potpuno politički i gospodarsveno slo­ bodne islamske države. (Nastaviće se). Merlium Muhammer Ferid Веу. U jednoj berlinskoj klinici pod teš­ kim bolovima plućne tuberkuloze malo prije ponoći na 15. studenoga pr. god. daleko od svoje predrage otadžbine u •malom krugu svojih prijateljskih zem­ ljaka ispustio je svoju veliku dušu ve­ liki misirski patriot, voda i predsjed­ nik pučke stranke potlačenoga Mis:ra. zaslužni narodni junak M u li a m m e d F e r ti d B e у. Veliki rahmetlija bio je sin Ferid pa­ še, visokog državnog činovnika egi­ patske vlade. Nakon svršenih visoko­ školskih Studija bijaše u svojstvu sudije zapčslen kod jednog domaćeg suda. Već od svoje rane mladosti odušev­ ljeni patriota sudjeluje 1894. u narod­ nom protuengleskom pokretu, zbog če­ ga morade napustiti svoje dojakošnje mjesto i započeti odvjetničku karijeru. Svojom požrtvovnom domovinskm lju­ bavlju i sjajnim karakterom on je usko­ ro zadobio neki osobiti ugled u krugu svojih istomišljenika, a pored svega is­ kreno prijateljstvo i izdašnu potpora utemeljitelia i vode egUpatske pučke stranke Mustafe Kjemala. Poslije smrti Mustafe Kjemala 1908. po njegovoj zad­ njoj želji Muhamed Ferid Веу bi do­ životno izabran za predsjednika njiho­ ve stranke. Kao takav cijelo je svoje biće stavio u službu otadžbinske slo­ bode. Njegova politička djelatnost do­ vela ga je u žestoki sukob sa engles­ kim režimom i samim Hidlvom radd ko­ jega je bio osuđen na polugodišnje ta­ mnovanje. Nakon odležanog tamnova­ nja ured daljnjim progonima svojih en­ gleskih dušmana morade veliki narod­ ni borac da ostavi svoju ljubljenu do­ movinu i potraži skloništa u Evropi. Za vrijeme svjetskoga rata on je bio duša »vili javnih posreta u Evropi, Koji bijahu uperena proti engleskog protek­ torata nad Egiptom. i tek što je bio prešao iz švicarske u Njemačku, da potraži lijeka svojoj ljutoj boljetici, morade veliki njarodnt lav u svojoj 53. godini za uvijek da zaklopi svoje mudro i neustrašivo oko, a tijelo mu je sahranjeno na 19. stude­ noga pr. god. uz sudjelovanje njegovih vjernih drugova i boraca za narodnu slobodu, te mnogih njegovih njemačkih prijatelja. Dženazu je klanjao imam carskog otomanskog poslanstva u Berlinu, a mr­ tvo tijelo je pohranjeno u dvorani ber­ linskog garnizonskog groblja, odakle hi se imalo kašnje da preveze u njegovu krasnu domovinu, koju kroz cio život ovaj veliki narodni heroj tako žarko ljubljaše, ali je ipak pred nasiljem en­ gleskih hajduka morade već dugo i za uvijek da ostavi. Nad njegovim grobnu rzmedu osta­ log naglasio je vrsni egipatski politi­ čar i merhumov prijatelj Ismađ Sabib Веу, da se je narodna misao, kolu su svojevremeno propovijedali utemeljiteli egipatske pučke stranki i cimo ie Car neznatni broj rrvišnjih političara, danas duboko uvriježila u svim slojevi­ ma egipatskog narodt i jednim silnim pokretom stupa proti tuđmse g nasilja. Dao Bog, pa se svi nircdn' bjrei ug'eđali u velikog M u h a ni tr. e d Fe­ rid Веуа, a njegov će živi sporne; os'at, ne samo u bijednom egipatskom, nego i u svima islamskim narodima u svih pet dijelova svijeta. Gazanfer. Prisilno zatvaranje čaršije. (Svršetak). u namjeri, da se odmore i odahnu od mnogih napora računaju, da će sa slič­ h. — Ministrima i visokim državnim činovnicima možemo razumjeti kad : nom hediiiiom, koju sebi podjeljuje ugoditi i ostalom svijetu. Njih razumije­ sastavljaju odnosne naredbe, sa kojima mo i shvaćamo, da imade smisla propoučavaju svoje potčhijene, kako da iz­ glasitli obustavu rada u svima držav­ vedu proslavu kakvog državnog i na­ nim uredima i zavodima, jer je i potrodnog blagdana, jer oni kao takovi op­ činjeno čiitovništvo kao i ono gore, — skrbljeni su do mile volje svim i svaa katkad i gore nego ono gore, Sm, dosadio im njihov službeni rad i unervozio ih, pa obustavljajući svoj rad I terećeuo brigama i tegobanr �•tužbenoga rada, pa je potrebno barem prilikom državnih i narodnih blagdana pružih mu priliku duševnog odmora obustavom rada. I kad ovo uzmemo na um, čini nam se, da su baš oni visoki na vladi i mi­ nistarstvu i mislili samo na to, da se obustavom rada ciljalo — jedino, na državne urede, sudove, škole i drugo, a nipošto na obrt i trgovinu, jer to su poduzeća ili da tako rečemo, uredi slo­ bodnih građana, kojima se nema pra­ vo niiko miješati u način gospodarenja sa njihovim privatnim i krvavo steče­ nim imetkom. Protivnim tumačenjem naredbe promašio bi se pravi cilj i svr­ ha naredbe, pošto davši činovništvu dopust, ako istodobno zatvoriš i čar- i Siju, onda si postigao negativan uspjeli, i činovnik ako nije dužan raditi u uređu, traži društvo u čaršijt, a ako je čaršfja zatvorena, on se od dosade vraja u ured, da se nečim zabavi ili da negdje prosjedi, jer neće prestajali ciieli praznik na ulici ili mrtvom trgu. A šta smo s tim postigli? Vratili smo se ondje, gdje smo i prije naredbe bili, sa­ mo s tim viškom što smo ozlovoljili i činovništvo i građanstvo. Tumačenje odnosne naredbe po shva­ ćanju onih kotarskih ureda, koji sile čaršiju da uz blagdane mora biti za­ tvorena, mogli; bismo! shvatiti za velika mjesta, u kojima imade bezbroj hote- i ta. kina, finih kavana u kojima vtrvi silosija fine gospode i bogatog gra- i đanstva, gdje se lumpuje, svira, šampanjci pucaju, automobili trče i veseli se, bogato se veseli i viče tako, da od silne huke i buke nemaš kad ni .misliti ' i brinuti se za siromašni i srednji sta­ lež svojih sugrađana. Moglo bi se to razumjeti i u mjestima gdje je tehnika i graditeljstvo toliko napredovalo, da se proglašenjem obustave rada, radio­ nice i trgovine u istinu pozatvaraju, a u isto vrijeme i nijesu pozatvarane i ■rad se u šesnest dalje nastavlja, jer, ako si policiju poslušao pa glavni ulaz j u magaze zatvorio, to su ostali slobod­ ni i otvoreni .svi sporedni ulazi i izlazi drvno skombiniranilh radionica, magaiza, trgovina i drugih firmi! No sve je to drukčije, kako smo go- i re opisali u tako zvanoj provinciji, u manjim i malim mjestima, gradovima, gradićima i palankama. A tih je malih mjesta- i gradova puno više, nego ve­ likih, pa nije pravo, da većina trpi šte­ tu radit prohtjeva manjine. Za to držimo, da će se ovake nared­ be provadati u buduće sa više razumi­ jevanja 1 da će se kod sastavljanja i tumačenja istih razlikovati riječi »slobodino je!« od »mora se-« Neka se veseli svako, kako može i kako umije! Politički pregled Regent Aleksandar i predsjednik vla­ do ratifikovali su na francuskom tek­ stu versailleskii mirovni ugovor. Narod je deveta rupa na sviradi. Nesporzumci glede jadr. pitanja? — »Temps« piše: Jedan brzojav iz Rima prema službenim informacijama daje razumjeti, da se francuska vlada n e slaže sa engleskom u jadranskom pitanju, i da se novi francuski kabinet ne namjerava držati obveza od 20. januara prema Italiji.' Ništa nije istinito u tim vijestima. Francuska vlada os­ taje vjerna politici koju je dosada vodila. Ako je ona spremna, da se oda­ zove eventualnim sugestijama, »Temps« drži, da ona ne misli nikako da preduzme inicijativu posredovanja kao što se tvrdi«. Represalije sa strane talijanske ratne !i Ii j• •i I ‘ ji Domaće vijesti među kapitalista i -radnika, i .zaključio je ovaj govor toplim apelom na jedinstvo svih Francuza. Na to Je prihvaćen dnevni red. Komora je uzela na znamo vladinu izjavu, i nada se da će vlada izvršiti radni program koji je najavio ministar predsjednik. Bijedno stanje Rumunjske i Poljske prema sovjetskoj Rusiji opisuje »Matin« crnim bojama, te izjavljuje da se te dvije države ne će smjeti otuđiti, ako bi se upustile u mirovne pregovore sa sovjetskom Rusijom, Što će se po svoj prilici dogoditi, ako im savezniške velevlasti brzo ne priskoče u pomoć. Maršal Foš u Varšavi. Kako je izjavio jedan varšavski antantin diplomata, otići će maršal Foch doista u Varšavu i to radi boljševičke ofanzive protiv Poljske. To se očekuje u proljeće. Foš će navodno preuzeti vrhovno vedstvo organizacije protiv sovjetske vojOsijek prelazi na djelo. Osim rezo­ ! ske. U četvrtak imali su francuski milucije, koja je upućena kraljevskoj vla- .I nrstri kratku konferenciju sa maršali­ di, veliki narodni zbor, na kome je uma Fochom, Joffreom i Petainom. čestvovalo nekoliko hijlada naroda gra- ' Hapšenja u Irskoj. Javljaju iz Lon­ da i okoline Osijeka, prihvatio je ovu ; dona, da je engleska vlada uhapsila u rezoluciju: Cio narod Jugoslavije tre- j ba da se organizme na otpor protiv ji petak noću mnogo ličnosti u Irskoj. ;I i, ; j। I' lađe u Splitu nastavljaju se, te je obu- | stavljen svaki promet u okupiranoj zo- !ј ni. Parobrodi koji dolaze iz okupirane ;। Dalmacije, zaustavljaju se pred lukom, te predavaju poštu talijanskoj lađi »Puglia«, a zatim po njenom nalogu na- ■■ stavljaju svoj put, a da ne stanu uz o- , balu. Tako je okupirana Dalmacija još 1 više odijeljena od ostale Jugoslavije. | । | , I ! »Merhanietova« skupština. U proš­ lom smo broju javili, da se je 30. pr. mj. održavala »Merhametova« skupšti­ na i da je izabran odbor za god. 1920. Iz tajničkog izvješća vadimo, da je »Merhamet« do konca god. 1919. podi­ jelio sirotinji lijepu svotu od K 98.347.—. Članova je bšlo u prošloj godini 103 dobrotvora, 210 utemeljitelja i 1140 re­ dovitih članova. Potpore su stalno di­ jeljene medu 315 muslimanskih porodi­ ca. Visina je redovite potpore od K 20—60 mjesečno. Osim toga je »Mer­ hamet« u istoj godini nabavilo 10 va­ gona kamenog ugljena, kojega je bes­ platno sirotinji podijelio. Sa osobitim zadovoljstvom bilježimo požrtvovnasi nekolicine dobrotvora »Merhametovih« koji su ozibi'lino shvatili svoju patri­ otsku dužnost i društvo pomagali, a to su: g. Ibrahimaga H. Baščaušević, ko­ ji je u nekoliko navrata sakupio za »Merhamet« K 14..000.—, te Braća Hadži Jusufagić, H. Bajramaga Fočo, Bra­ ća Šabići, Braća Demirdžići, Mujaga Suidžuka i mnogi drugi znače kao siro­ tinjska majka, te će tm hnena ostati me­ du najsvjetlijim dobrotvorima. Ibrahimaga H. Baškhišević, H. Mehaga Sameđović i Junuzaga Mađarević među svojim prijateljima sakupili lijepu svo­ tu od K 10.391.—, sa kojom svotom je popravljeno 12 sirotinjskih kuća, koje bi se porušile, da ih ovi ljudi dobra sr­ ca pod okriljem »Merhametovim« nije­ su spasili. U naravi su darovali gg. Me­ haga Aganović 3 sanduka safuna, Mu­ hamed ef. Šogolj 300 m parheta, Junu­ zaga Mađarević 500 m čita, Edhem ef. Bičakčić 160 m basme, koje je sve naj­ siromašnijim podijeljeno. Za vrijeme Ramazana društvo je pođuelilo 250 kg kaše. Osim toga jc društvo osunetilo 60 djece, koja nijesu imala roditelja ni staratelja i dalo im pomoć. Mađarska je delegacija obaviještena, da joj se ргоМцје rok do 12. febru­ ara za njene primjedbe na uslove mi- j rovnog ugovora. Prestolonasljednik Alcksanđer ozdra­ Bivši grčki kralj izjavio je uredniku ! vio' je od lake influence, od kuje je bo- , »Matlna« me.u ostalim i to. da sadanji , lovao. Prekjučer je primio u audijencivladin sistem u Grčkoj nije ni demokra- ! ciju Ljubu Davidovića i Pavla Marintičan ni pravedan. Naglasio je da je pod I kovića. tim sistemom usmrćeno preko 3000 ‘ Sadašnji maršal dvora ministar Baosoba. lugdžtć postaviće se našim poslanikom ■ Mađari za Habsburga. Kako javlja­ u Washingtonu. ju listovi, pokušao je zapovjednik FridSvi pariški listovi donose tekst jugo- , rich puč, po kojem bi se nadvojvoda slavenskog odgovora na ultimatum. Josip imao postaviti guvernerom ili čak Pariška štampa piše vrlo povoljno po kraljem. To ne bi bilo u interesu zem­ našu državu. lje, premda je nadvojvoda simpatičan Mađarima, ali jer je Habsburgovac, do­ Vrhovno je vijeće na posljednjoj sjed­ šlo bi do novih nesporazumaka sa annici zaključilo priznati Besarabiji pra­ tantom. 0 toj stvari treba da odluči na­ Iz blagajničkog izvješća vadimo sli­ vo, da se pridruži Rumunjskoj. rodna skupština. jedeće: Početno stanje blagajne 31. de­ Horthi je silom spriječio pokušaj mi- i cembra 1918. bilo je K 34.838.65. Od Nova francuska vlada. Francuski je : nistra vojnog Fridriccha, da nadvojvo­ ministar finansija izjavio, da će ovog članarine je ubrato K 29.303.—, od zepetka odgovoriti na interpelaciju glede । du Josipa proglasi za guvernera, a za- ! ćata K 43.346.—, od vasijeta K 6747.—, padanja kurza francuskih franaka. Iza I tim kralja Mađarske. od dobrovoljnih priloga K 124.742.74, od toga je raspravljala komora o općim ! Rumunjski ministar predsjednik, oti- i otplaćenih zajmova K 77.750.—. ukup­ smjernicama vladine politike i o sasta- , šao je u London, gdje će điskutovati sa no K 316.727.39. Izdatak: Redovite pot­ vii Millerandova ministarstva. britanskim ministrima o pitanju mira i [ pore K 51.387.—, izvanredne K 36.960 — Ministar predsjednik Millerand je iz- ' položaju Rumunije. zećat K 7.574.—, plaća pisara i inkasan,ta K 5.950.—, podijeljeni zajmovi K 'javio, da nije dosta samo komora, ko­ »E’ honimo Libre« predlaže da savez 119.195_ te drugih izdataka 10.862.15 ja ima volju da radi, nego treba da i , naroda ustanovi svoje sudište u Haagu K. Dakle gotovina u društvenoj bla­ vlada uživa nepovredivi autoritet. Ko­ i da se tamo sudi Vilimu II. Na ovaj bi gajni iskazuje se sa K 84.799.24 i u zaj­ mora mora 'izjaviti, rekao je, da li ima- I se način izbjeglo svim poteškoćama ko­ de povjerenje u vladu i u njega kao mi- I je su skopčane sa pitanjem o izručenju 1 movima K 41.455.—. nistra predsjednika. On se nije namjebivšeg cara. Srvha je ruštva »Merhamet« ublažerice obazirao na političke skupine kad nje nevolje među sirotinjom, nevolj­ Đenikin je potukao boljševičke odrede je sastavljao ministarstvo, već je iza- ; nom i nemoćnom, te suzbijanje prosjabrao saradnike koji će znati raditi i I koji su kod Nahićeva prešli Don i bili čenja <u gradu Sarajevu, što mu je za -koji će se tome posvetiti svio svojim i se uputili na Batajks. Dio je kolone usilama. To traži također i javnost či- 1 niišten, a dio bačen preko rijeke. Ostali kratko vrijeme potpuno uspjelo. Kad se malo zadubimo u gornje cifre, mo­ zarobljeni. Njihov broj je velik ali tave zemlje. Ministar .predsjednik je \ su ■ ramo sa oduševljenjem priznati vrijed­ nije zaključen. Zaplijenjeno je 12 nadalje izjavio, da stoji na raspolaga- j još 1 nom odboru zamjeran rad, ali sa bo­ nje i vanjskoj komisiji i da .će joj sva i topova i 83 mitraljeza. lom u duši konstatujemo, da se mnogi potrebna razjašnjenja. Što se tiče fi- i Kina proti boljševicima. Ruska agen­ ne odaziva svojoj dužnosti. Velike ove nansijske i gospodarske obnove, stupi- i <cija javlja iz carigradskih diplomatskih j cifre »Merhamctove« potječu skoro od će vlada o dodir sa saveznicima Fran- i 1krugova, da se je Mongolija obratila 1 cuske. ’ iliKini sa molbom, da je uzme pod svoj ' jednih te istih osoba, od velikih dobrot­ vora sarajevske sirotinje. »Merhamet« protektorat i da je na taj način zaštiti J NaglaSiijc dalje tvrdu volju vlade, da t bi trebao da ima bar hiljadu dobrotvo­ uspije kod provedbe versailleskog ugo- i <od boljševika. Dekret kineske vlade ob- : ra. a isto toliko utemeljitelja, dočim bi da je Mongolija pod zaštitom vora o mini i zahtijeva od Njemačke i javijuše i trebao bar 5.000 članova prinosnika. ispunjenje svih obaveza (Odobravanje), i IKine i da su anulirani raniji sporazumi Govorio je nadalje o solidarnosti iz- I ssa Rusijom. Gajret braćo! nasilnog riješenja jadranskog pitanja. Za tili čas skupljeno je u ovu svrhu sto hiljada kruna«. FELJTON. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Strani 3 Сг»«на „ПРАВДА* PRAVDA' iiy( 117 Broj (28) 1 Ihsana obuzimao osjećaj davno prošle ljubavi osjećaj koji je sve jasnije govorio o prošlosti, sve jače isticao I slikao svaku sitnicu, koje prije nisu značile ništa. Rene podigne glavu, uzdahne pridušeno, kao kad se »dlučujemo o jednom teškom koraku i reče: »lhsanbey, ja ne mogu više sebe zavaravati. Nisam kadra trpiti, ni snositi ono što sam sebi od­ redila. Javila se je u mćni slabost i ta će me ili uništiti, ili usrećiti. . . « Ihsan je pogleda i razumivši je šta je htjela reći odgovori Reni: — Niste sami trpili... « »Ja sam trpila mnogo, jer sam htjela istrgnuti iz svog srca— srce, iz duše — dušu. .. Htjela sam zatomiti u sebi ono što me je pokretalo, što mi je život davalo, što tpe je snažilo..._ Četiri godine žiila sam u samoza^ji i nikom se nisam potužila, nisam povjerila-,, Kad je došlo pitanje, ko Tursku, naš prijatelj dr. Perikles poglee i kao da je htio reći: tamo je on.. Ja sam ga razumila i on je pročitao iz moga pog­ leda moju želju. Odbor je zaključio da ja pođem. Rene ušuti. Ihsanu se učinilo kao da ga je ne­ što iz zadnjih Reninih riječi ubolo u srce. Ona ne može da lazluči mladogrčku ideja od srca, pomisli Ihsan u sebi, pa će Reni: — Mi smo se opet sreli u životu. . Ono što sam naslućivao odlazeći iz Grčke, dogodilo se je. No danas bojim se Rene, da nas ideja ne može vi­ še vezati. Nešto je jače i silnije i od same države, od domovine, od svijesti što je u nama: — što je u meni ... Rene ga pogleda svojim velikim očima i reče: »Mene je' to mučilo. Ja sam pomišljala na sve, pa sam koliko puta bila odredila poći za glasom srca i ostaviti narod, domovinu — odmetnuti se. Predati se životu i u njemu se izgubiti. Pa na kon­ cu htjela sam i bez pomisli na ljubav baciti se u svijet i slijediti svoje drugarice. No do odluke nije došlo, jer sam i previše bila upletena u našu stvar. Osim toga i moje zvanje utjecalo je. Do danas sam izdržala kušnju. Ja- ne tražim danas nikakvih žrta-va, jer nemam prava na prošlost JMaš zadnji rasta­ nak u bolnici oduzeo mi je to pravo, jer je vaše srce pripadalo drugoj. Ja sam to još onda osjotila, onog časa, kada je moje srce pripadalo samo Vama...« — Krivo me sudite, Rene. Ja sam onoga časa mnogo žrtvovao i uvjeravam Vas, da sam ostavlja­ jući Grčku mislio samo na jednu — i nećete me ! danas krivo shvatiti, ako vam priznam otvoreno...« »Da ste mislili o Neri? — upita Rene uste­ žući dah. — Ne. Mislio sam o Vama.. . Rene spusti glavu na ruku i ušuti. U njezino: duši oživila još jednom slika mladosti na kojoj jo rana zora slikala živim kistom svoga ruja jedno nezaboravljeno jutro sreće. Ihsan ustane i priđe k njoj. Ona se i ne ma' kne. On se je još čas borio — još jedan čas poja­ vila se pred njim Ifeta, još jednom pomislio na svo­ je »baveze i spustio ruku na Reninu glavu: Ona ga je pogledala suznim očima, dugo, žar­ ko i čeznutljivo. »Rene! — progovori Ihsan meko — Rene, daj mi ruku, da spojimo mladost i prošlost sa sadaš­ njosti! . . « U njezinim očima zasja radost i sreća. Ovaj : intimni naglasak ukloni ukočenost među njima i I Rene mu pruži Ruku: — Uz uvjet, da ćeš ostati prijatelj grčkog : naroda? Ihsan joj stisne ruku, a ona ga privuče k sebi. Žarki poljubac sjedinio jc ponovno dvije žarke 1 ljubavi i oživio prošlost i mladost, ali u isti čas i izdao dvije ideje (Nastaviće se). �Страиа 4. Strana i iznos u krunama. Zamjena se vr- | j ši na taj nač.n, što se za određenu ko­ ličinu krunskih novčanica Austro-Ugar ske Banke daje ista količina krunskih jedinica u novčanicama' Narodne Ban- | [ ke kraljevstva SHS, odnosno četiriputa I manja količina dinarskih jedinica. § 2. U zamjenu za krunsko-dinarske | I ! dovčanice Narodne Banke kraljevstva : I SHS primaće se krunske novčanice A- j ■ ustro-ugarske Banke, koje su uredno markirane u smislu pravilnika. Pri­ maće se u zamjenu i one novčanice, I koje imaju inarkfcu, a preko koje I nije udaren žig ustanove koja i je vršila markiranje. Prilikom, zamjene ne će se ispitivati žig, koji jo na nov| čauiu, bio, jer za važnost novčanice gubitak markice ima iste posljedice kao j i gubitak same novčanice. Prema to­ i me г.е će se primati u zamjenu ni jedna . novčanica, na kojoj nema ma rk i c e, ma da se na žigu na novčanici može vidjeti da je markica docnije ot­ pala. (§ 3. nije saopćen). Težaci i malograđani su naša najjača § 4. Markica na novčanici treba da snaga, pa ih ne smijemo ostaviti bez odgovara vrijednosti novčanice. Ako je obavještenja, pouke i upute u današ- ; na novčanica zalijepljena markica ma­ njem ozbiljnom vremenu. Izgrađujemo nje vrijednosti, smatraše kao da je nenovu, mladu svoju državu koja toliko markirana, ako je markica veće vri­ leži na srcu i nama muslimanima. Ni jednosti or.ua će se novčanica primati jedan naš čovjek ne smije da ostane u zamjenu. ■ bez rada i bez sudjelovanja ,u borbi za § 5. Novčanice, koje su bijele s jedne našu što ljepšu budućnost. Za to će sko­ strane ne će se primati u zamjenu ma rih dana izlaziti i naše težačke bile i markirane. glasilo, da svojim štivom unese ra­ § 6. Oštećene markirane novčanice, zumijevanja i života u našoj masi. na kojima nedostaje najviše jedna čet­ Stavljamo na srce svima našim pri- I vrtina primaće se u zamjenu u pu­ Jateljma širom domovine, da ne žabo- ' nom svom iznosu, samo ako rave prikupiti pretplatu medu našim te­ markica nije oštećena. Nov» žacima i malograđanina za njihov list. 1 čamce, na kojima ne dostaje više od Pretplata Iznosi na godinu 20 K a na jedne četvrtine Hl na kojima ne dosta­ pola godine 12 K, a šalje se na adresu; je do prilijepljene markice, ne će se »Radnom Odboru J. M. 0. u Sarajevu zamjenjivati krunsko-dinarskim novca- I sa napomenom: Pretplata za »Pouku«. nicama. Š 7. Zamjena krunskh novčanica tra­ Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ je 30 dana. Poslije ovoga roka nikome tom svojom poluči uspjeh u društve­ se ne će zamjenjivati novčanice Au­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će strougarske Banke za nove krunsko-disvaku ženu uporabom Fellerove Elsanarske novčanice. pomade za lice i kožu. Ova pomada § 8. Vlasti koje vrše zamjenu, poodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini zvaće publiku, da radi uprošćenja ma­ kožu mekom, nježnom i rumenom. nipulacije prigodom zamjene po moguć­ Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju nosti podnesu na zamjenu okrugle izje s najvećim uspjehom. Nu ne valja пое krunskih novčnica. Na .ime ostat­ se latiti škodljivih sredstava, naručite ka pojedincima se po potrebi mogu da­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu vati i krunske novčanice Austro-Ugar»Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta ske Banke od 10, 2 i jedne krune, koje i kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ će se docnije također povući iz opti­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja caja. Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 § 9. Vlasti koje vrše zamjenu mogu na zahtjev pojedinaca primiti od njih Trpite li od reumatizma ili od uloga? i novčanice od 10, 2 i jedne krune i Mazanje Fellerovim pravim Elsafludom zamjenjivati Љ krunsko-dinarskim nov­ pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili čanicama, ako im zamjena ovih sitnih 2 veEke specijalne boce 27 kruna. kruitskiv novčanica ne bi stvorila veće Trebate li blago, pouzdano terajuće teškoće oko -obračuna. sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ § 10. Kako Narodna Banka kraljev­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. stva SHS još nije organizovala svoje Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 filijale u isvim krajevima (kraljevstva), kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ da bi preko njih mogla krunske novlika boca 12 kruna. Omot i poštarina čaniice Austro-Ugarske Banke zamje­ posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Felnjivati svojim krunsko-diranskim nov­ ler, Stubica donja, Elaatrt br. 310. Hr­ čanicama i kako su državni organi pri­ vatska. likom markiranja stekli is-kustvo, koje im može koristiti u ovom poslu, po­ Samo 5 časaka dostaje često, da vlačenje krunskih novčanica Austro-U- j si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ garske Banke i puštanje u opticaj no­ tu, zato treb da vam ide sat točno vih krunsko-di’narsk'h novčanica izvr- j na minutu, llustrovani cijenik, koji mažete tražiti samo od tvrtke H. šiće na molbu Narodne Banke, država I Suttner, (Ljubljan br. 706. po­ preko svojih organa za račun bankin. j savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ 5 11. Zamjenu krunskih novčanica za 1 tova specijalne marke 1KO» iz vlas­ krunsko-dmarske vršiće u Srbiji i Cr- I tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih noj Gori okružne i sreske finansijske udobrih žepnih »atova, narukvica sa prave. U Beogradu će zamjenu vršiti satom svijetlenih, te zidnih lateva, i zavodi, koje odredi ministar finansilanaca, prstena, narukvica, naušnica, ja. Docnije će -se odrediti organi, -koji jedala, darova za krštenje i svetu po­ će vršiti zamjenu na ostaloj teritoriji tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu kraljevstva. robu. Ali i drugih potrepština kao na § 12. Vlast koja vrši zamjenu, dužna pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ ie uvjeriti se da li je novčanica marki­ garete i smotke, diamante za rezanje rana markicom, koja je bila za marki­ stakla, nažigaće i novčarke kupujete ranje kruna u našem kraljevstvu, a ne dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke nekom đruzom markom (poštanskom H. Suttner. Ljubljana br. 706. ili taksenom markom ili kakovom oz­ nakom, koja je slična таткјсј za markiranje kruna) kao i o tome, da mar­ kica nije falsifikovana. Sto«a će svaka ustanova prije početka zamjene izdvo­ jiti nekoliko markiranih novčanSca i da­ ti ih službenicima određenim da vrše Službeni pravilnik o povlačenju krun­ zamjenu, da na njima dobro prouče skih novčanica. tzeled markice, kako bi docniije mogli § 1. Na cijeloj teritoriji kraljevstva SHS poznati eventualno podnesene novča­ nice sa falsffiikovanlilm marklicama. povlače se iz opticaja markirane novčanice Auistro-Ugarrke Bar^e i za­ 5 13. Od lica koja su bolesna ili dirurltm i ikv.im važnim uzrokom sprijemjenjuju se krunsko-dinarskim novča­ nicama kraljevstva SHS, na ikojima je čerc ia pristupe vlasti koja vrši zas jedne i s duge strane označen iznos miei.n novčanica, dužan je opštinski u dinarima i četiri puta toliki sud, da primi na revers krunske nov­ Na protesnoj sh'mštiui sarajevskih skih građana što -e 4. o. mj. ccržana u auli gradske vHećijtce donošena je ova rezolucija: Građanstvo grada Sa­ rajeva, sakupljeno na današnjem zbona protestvuje protiv ultimatuma Vr­ hovnog Savjeta u Parizu, kojim se kr­ ši po predsjedniku Vilsonu proklamovaiio, a krvlju savezničkih, a i naših boraca, posvećeno načelo prava narod>:os samoodređenja, te moh ministarstvo, da se odlučno odupre imperijali­ stičkim težnjama talijanske vlade, koja ide za tim, da raskomada jugoslavenski teritoriji te onemogući našem narodu ekonomski razvitak i političku nezavisnost. Građanstvo traži nadalje, da se naSa vlada zauzme za onaj dio našega naroda, koji će možda doći pod talijanski imperij, da dobije isto onakvu autonomiju, kakvu traže Talijani za svoje suplemenjake u našoj državi. BosanskoJierccgovačke matere dijele bo­ love hiljada naših zarobljenih matera. Gospodarstvo Odgovora! aredaik: M. S»dž»ka Број 116 Br«j „ЛРА8ДА* — „PRAVDA* čanice, da ili zamijeni za račun tih li­ ca kod nadležne ustanove i da im po tom preda primljene krunsko-dinarske novčanice. U slučaju potrebe predstav­ nici opštinske vlasti otići će u stan po­ jedinaca, da prime ili predadu novča­ nice. Odgovorni su računopolagači pre­ ma dlržavi za primljene krunsto-dinarske novčanice, toje mogu opravdati je­ dino odgovarajućim iznosom povučetuh krunskih novčanica.(§ 14. nije saopćen)'. § 15. Primljene krunske novčanice pakovaće se u pakete ii to tako da 100 komada jedne vrste novčanica dođu u jedan paket i da se na svakom paketu v;dno potpiše onaj, koji je novčanice 5zbrojao. 10 takvih paketa spakovaće se u svežnje, od koiil svaki mora biti za­ pečaćen. § 16. Svaka -ustanova, koja vrši za­ mjenu novčanica, slaće svakog dana telegrafski izvještaj generalnom inspek­ toratu ministarstva finansija o iznosu zamijenjenih novčanica toga dana. § 17. Okružne i sreske finansijske uprave staraće se da činovnici i pomoćno osoblje koji rade na zamjeni novča­ nica, budu na poslu punih 7 časova dne- | vito i da prema publici pokazuju predusretljivost. Tajništvo Pučke Stranke u Zagrebu poslalo je ministru Veljkoviću brzojav i protiv naumljene izmjene kruna, čime bi bio narod oštećen i što bi značilo po njega pravu gospodarsku katastro­ fu. Traži, da se izmjena sistera • d'a s« pltaiie uređenja valute iznese pred parlamenat. Š Š Ministar finansija izjavio je d« smo dosada primili iz Pariza l‘/i mitiardu državnih dinara, a 500 mil. se nalazi na. putu u Beograd. Ova količina ć« b'ti dovoljna, da zamijeni 8 miljardi kru­ na. Zamjena će se početi sa krunskim novčanicama od 1000 i 100 dinar«. Sav izvoz i snabdijevanje pasivnih krajeva i gradova prenijeće se u držav­ ne ruke tako, da sva dobit im* doći državnoj kasi. Pmkt uredništvo. Piscu članka „Više umjerenosti4*. Ža» nam je da ste ono dragocjenog vreme­ na, ali ni uz najbolja roja ne mvž«nio đsaijeti jer AH-Šerif broj 375. no aailažajo da se njegovo pisanje tretira eabiljno. On no može nege eamo ispod crte. Ueslalom bilanca ruda đoeadaaje rak. nprave. ito će je objaviti nevi saberski edbor — kad tačno pregleda račune i poslovanje g. Arnautevića oboriee a prah sva Ali-fterifova hvalisanja, kao i o će objasniti i usroko, radi kojih jok nema aakljužnog računa sa godina 1917. i 1918. a kamo li makar približan pre­ gled gospodarenja u godini 1919. Radi toga se mi, — mi iepod erte — ке oevrdomo ва ожо hvalisanje. Mahsus selam! Oglas. Agenturna i komisionalna poslovnica SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mar­ ku za odgovor. 1—5 VOJNA NABAVA. Na osnovi naređenja Komandanta II. Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ cembra 1919. godine, a u cilju nabave sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ rajevskom za do nove letine 1920. go­ dine, održaće se direktne pogodbe na dan 5. februara 1920. godine, u kance­ lariji Intendantura Bosanske divizijske oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. (Pozivaju se zainteresovana lica, koja imaju sena i slamu na prodaju, d'a izvo­ le doći određenoga dana i u određeno vreme, radi učestvovanja u zaključi­ vanju ovih pogodaba. Pogodbe će se zaključivati za veće i manje količine. Kaucija se polaže na dan pogodbe 10% odi vrednosti zaključene pogodbe u gotovom novcu ili državnim i drža­ vom garantiranim hartijama. E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ rajevu 24. januara 1920. godine. OOOOOOOOO^OOO Sira Travničfcof iVliHćhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama Kotarski šeriatski sud u Saraje­ vu, daje na znanje, da je radi izlučenja sulus-vasijeta umrle H. Zulejhe Henda iz Sarajeva, na predlog njezi­ nih našljednika i vasi-muhtara, odre­ dio dragovoljno javnom dražbom pro­ dati nepokretnine umrlog Ahmedage Hende sina umrlog Ibrahimage iz Sa­ rajeva, što su upisane u A 1 gr. uL broj Llll/160 kat. opć. Sarajevo i to samo kat. čest, broj 412 vrt Bara mirie u površini od 273 m na kojoj je sagrađena solidna kuća u Mašića uli­ ci, s oglasnom cijenom od 80.000 K. Za dražbu, koja će biti kod ovog suda u sobi broj 8 određuje se rok u četvrtak dana 18. marta 1920. u 10 sati do podne. Na ovom će se ro­ ku prodavati te nepokretnine uz spo­ razum našljednika i vasi-muhtara za najveću ponudu, ali ne ispod oglasne cijene. Uslovi dražbe i isprave, što se tiču spomenutih nepokretnina mogu se razgledati kod ovog suda za vrijeme uredovnih sati. Kotarski šeriatski sud U Sarajevu dne 26. januara 1920. Kafana ,,Jiildis“ Sarajevo. Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdio svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo kafedžija Ahmed Ćećo (zvjer/di) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. kupuj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, Vlasnik: Centralni Odbor »X M. 0.« Telefon 55 ^tamoaril* D. 4 A, Kl � https://kolekcije.nub.ba/files/original/38e3dd7c83db22b434b2f6b1c5ac1074.pdf ab043609e8e37b9b81ee5ce3b7589e5c PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. РОЈШ!№ BROJ 39 Н i L Е R A kiazi subotom, utorkom i četvrtkom. IMs гиМтш odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСПИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 13 (118) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice Ш9. Sarajevo, subota 7. februara 1920. HG. ćžumadil-evvela 1338.) Potreba uređenja islamske vjeronaučke obuke u srednjim školama.) naučka obuka, koju bi uz metodički uredenc vjeronaučke knjige davali za □vaj teški poziv posve spremni nastav­ nici. To bi morali biti nastavnici koji bi svoju spremu htjeli i zna li upo­ trijebiti u smislu gore iznešenih zahtje­ va. Ovo moradoli naglasti jer je bolno iskustvo pokazalo, da sprema bez vo­ lje i poleta nije nikako dovoljna da po­ stigne željene uspjehe. Iako pak stvari izgledaju u ovom po­ gledu još i danas i kako su izgledale za nedavno završenog mog đakovanja mi­ slim da su onom, ko se interesirao do­ bro .poznate i a'ko ne u onaiko jadnom stanju kako sam ih ja kao đak vidio. Makar da sam dolazeći u srednju školu živo želio, da se na izveru 'upo­ znamo s uzvišenim Islamom, bila je to i ostala tek pusta želja. Krivnjom i nebrigom najviše naše vjerske vlasti — Ržjaset-ilmijje — postavljen je bio n. pr. na zavod, što sam ga ja poha­ đao jedan čovjek, koji ne samo što nije imao za postavljeno zvanje apsolutno nikakove spreme, nego je po svojim moralnim ’kvalitetinia bio po odgoj po­ vjerene mu mladeži vrlo opasan. Osim nekih časnih iznimaka u većini sluča­ jeva su dosad na srednje škole po­ Morao sam naglasiti da znaju »mno­ stavljana cvatova lica za odgoj naše gi«, jer je žalostan fakat, da medu po­ mladeži. Koje onda čudo, da su od stra­ zvanim ima i takovih, koji ne vide kak­ ne naših inteligenata mogući onakovi voj katastrofi idemo u susret, ako bu­ ispadi, koji su sivima predobro poznati. demo skirštenih ruku i s dosadanjom aNe bude li se naša Rijaseti-ilmijja za­ patijam gledali, da se prlike razvijaju jedno sa svim našim vjerskim 'intelek­ na način, 'koji koči naš zdravi razvitak. tualcima smjesta i najozbiljnije dala na Bdlesnim pojavama, što ih naročito proučavanje i svrsishodno uređenje ou zadnje doba opažamo među i onako oskudnom našom inteligencijom imamo i vog vrlo važnog pitanja, doživjećemo ii mnogo gorih ispada i razočaranja. tražiti korijena u našoj nebrizi, da toj Naći će se koid nas još megalomana, našoj mladeži dademo putem naših ukao što ie to jedan naš profesor — čevnih zavoda ono, čime bi ih zaštitili »odgojitelj«, koji će za volju »modernog« od pogubnih utjecaja, prema kojima su šešira žrtvovati, da se dobar procenat dosada bili posve nesposobni se odupru. naših roditelja još više odaleči od ško­ Ne upuštajući: se na ovom mjestu u le; naći će se još nadobudnih mladića, ispitivanje nedaća, koje u ovom pogle­ koji će zaneseni nimalo zavidnim po­ du terete naše roditelje, mekjtebe i os­ ložajem žene na zapadu —praviti lude novne škole, pcfcušaou da kao bivši ispade za otkrivanje naših žena s na­ srednjoškolac prikazem, kakio je nesremjerom, da ih time »usrećimo« i »os­ denost islamske vjeronaučke obuke u lobodimo«. srednjim školama baš onaj glavni (uz­ Makar da sam ovdje iznio samo u rok lifenovanju inteligencije, koja pri krupnim crtama nedaće, koje nas zbog prvom svom nastupu u širokim na­ nesređenosti gornjeg pitanja taru, uvje­ rodnim masama izgubi s njom svaki ren sam potpuno, da će se naša Rijakontinuitet. seti-ilmijja smjesta dati na proučavanje Žalostan, ali istiniti fakat, da većina i što prešnije zdravo uređenje ovog naše djece dolazi u srednju školu s go­ gorućeg našeg pitanja. tovo nitokovim odgojem, bio bi za po­ Osjećaj dužnosti .i odgovornosti pred zvane dovoljan razlog, koji bi im im­ zaostalim našim narodom nalaže nam, perativno nalagao, da metodički Ure­ da ovom važnom pitanju posvetimo đenom vjeronaučkam obukom nado­ dostojnu pažnju i ozbiljnim ga tretira­ mjeste nedostatke mekjteba i osnovne njem pomaknemo s dosadašnje mrtve Škole. Osam u srednjoj školi probavlja­ točke. Diskusiju o uređenju same onih godina bi iuz sistematsku vjeronabuke bi svakako morali da otvore spoučku obuku potpuno dostajalo, da se ■sobniji naši srednjoškolski vjeroučitelji našem mladiću uz postignuće svjetov­ što ja od njih svakako i očekujem. no naobrazbe i vječnim vjerskim Isti­ U to ime: Bil-ha<jr! nama oplemeni duša i srce; da mu se ----------Jedan akademičar. predoči, tako je baš zdravo shvaćeni •) Rado donosimo ovaj glas iz re­ dova naših zagrebačkih sveučilištara­ Islam onaj uzaludno na drugoj -strani ca i otvaramo stupce diskusiji ovog traženi fdktor, kojim je uvjetovan zdra­ važnog pitanja u uvjerenju, da će ovaj vi razvitak i boba budućnost islamskog poziv odlckiuiti u srcima svih pozva­ jašeg naroda. Posve je rajzumljinih. Veseli nas, da ovu stvar potiče baš o neophodno nužne rezuljedan akademičar i molimo ga da na­ Uredništvo. taj samo onakova vjero- i stavi. SvrAa posljedica ima svoj uzrok. Po­ lazeći od ove istine i tražeći uzrok da­ našnjem jazu između većeg dijela naše inteligencije i širokih masa naroda, uočićemo ovaj jaz kao posljedicu više ■uzroka. Zastupajući; mišljenje, da je po trebao prije nego potražimo lijeka ne­ kom zlu, ispitati prave uzroke koti su zlo roalSl a ne tražiti ih svugdje samo ne na pravom mjestu, ne ću pretjerati ako ustvrdim, da jedan od glavnih uz­ roka otuđivanju i separisanju našeg inteligenta od njegove mase imamo tra­ žiti u bijednom stanju svih onih naših institucija, u kojima bi on trebao da steče jedan) zaokružen odgoj, koji bi mu diktovao malo više ljubavi i pra­ vog rada za svoj zaostali narod. Uvjeren sam da su i mnogi od pozvanih svjesni uzroka naših nedaća, nu radi većini prirođene indolencite i rnaioidiušja traže svemu zlu objašnjenje u »kijametskim alametima«. Znaju mnogi od1 njih, da bi konstatacija pravih uz­ roka svega našeg zla imperativno baš njima nalagala, da razviju stostrukom energijom intenzivan rad, kojim bi je­ dino mogli zlu, što nas sviju tišti — naći radtikalnog lijeka. Gorima ii. Sarajevo, 6. februara. ■ čin, da Je uklonjen P r o t i ć i — \ P r i b i ć e v i i. Govori se da ćc se Protiču povjeriti | I predsjedništvo ustavotvornog odbora, ■ a Pribićeviću jedno drugo ministarstvo. VEsnić je pozvan brzojavno u Beograd, što' se dovađa u savez sa sastavom koncentracionog kabineta. Sooial.ste su vrlo neraspoloženi. Za slučaj, da Karošcc ude u vladu, oni će se povući Glavni kandidati Narodnog Kluba su dr. Drinković i dr. Lorković. Svi politički klubovi imaju svoje dnev­ ne sjednice. U slučaju, da se sastavi koncentra­ cioni kabinet, parlamenat će se sazvati 15. februara. Nakon što parlamenat ra­ spravi jadransko pitanje i izborni red, što bi moglo potrajati mjesec dana, rasipisaće se izbori«. Od koga je, dobro je! Demokratska je vlada na umoru. Nijesu joj pcmogđi rnkafcvi trikovi i Regent je danas na visini svoje zadaće, pa o&reće leda svojini dosadanjim stubovima i hoće — koncentraciju narod­ nih sila. Sirota presbiro mora da do­ ne e i ovaCci izvještaj: »Kabinetska kri­ za sazrijeva. Regent je predao g. Pavloiviću vlastoručno Pismo, u kotom se ističe velifc historijski momenat koji proživljava' naša država. U pismu se apelira na sve političke grupe, da porade ciko sagla.- nost: i sloge. Ujedno je ovlašten Pavkjvić,-da kao »homo regius« pregovara o sastavu koncentra­ cionog kabineta. Pavlović je u četvrtak kenferisao sa svim šefpMma političkih stranaka. Opće je-mišUenjc, da- ćc us­ pjeti sa svojem misijom. Izgleda da su prebrođene glavne zapreke na taj na­ Jedna držana opasnost na vldihu/) I ; I [ I I i i ! i i bijaše i lažno i nemoralno: dobrovolja­ iPtide -nekoliko dana održao se u Sa­ čke pitanje je zajedničko nama svi-m-a rajevu zbor »Saveza dobrovoljaca« iz i nesavjesno je davati mu je­ Bosne i Hercegovine, na kome su de­ legati iz pedeset i četiri sreza donijeli dan pravac, koji i d a)n a s ve­ ćina dobrovoljaca ne -želi. jednu čak i za naše današnje .prilike Dobrovoljci su braća sviju nas, sinovi vecma nezgodnu rezoluciju. Naučeni da u toime »Savezu« vidimo I ove zemlje i država kao takova mora pređs:avnil<e jedne privredr.^ Organi!- ; da se brine o njilovim Oipravdanim zacije, mi se veoma iznenadismo vide- ; /uihijevima. Ali »demokrati« i s tim, kao ći jednu gotovu političku grupu, j i svam drugim, vode jednu sramnu, be­ koća jednim energičnim tonom zahtSje- | zočnu trgovinu. Prođite ulicama beogradskim i ako va i' traži ništa manje do li pravio, da i se pored brige za materijalnim obezbi- , imate imalo osjećaja, zaplakaćete vide­ jedenjem svojih članova, može da pa- I ći naše invalide kako pružaju muku i ča i u unutrašnje uređenje države, vr- j suznim očima prose: »Udeli, druže!« Zar se ne može tim jadnicima, toj na­ ši kontrolu nad državnim organima i, ko zna, ponovi u Bosni ono teško sta-J šoj čestitoj braći dati mogućnost, da nje, u 'kome se nalazila zavjerenička j sebe spasu poniženja, a nama da ne tjeraju rumen u lice?! A ko vodi bri­ Srbija. Kako inače ima da se shvati ona tač- j gu o jarino-i siročadi i udovicama pogi­ nulih naših junaka?! Ko vodi o tome ka rezolucije, gdje se traži da se od privatnih lica pokupi oružje i da I računa, da djeca najboljih sinova naše isključivo dobrovoljcima?!.. ' kraljevine ne ginu od gladi, ne propaKo će da -rasprši našu sumnju, da je I dfju u nemaštini i ne valjaju se u kalu čitav pokret — nama nekad tako sim- j pokvareno naše sredine?! Jest, ali in-patičan -- zaplivao u »(demokratske« j vafidfi su nemoćni i ne mogu da rade vode, -kad predsjednik vlade o. бо!а. | u k-orist »demokrata« ono, što oni oid s nevinim licem jednog anđela, prihva­ jsojedfnth zavedenih boljševika — dobrovoljaca očekuju! Slabašni glasići ća en bioc sve te «zahtjeve«°!... Ko. je putovao Bosnom u svrhu or- i jadne siročadi ne mogu da ganu »de­ ganizadje naše stranke, susretao je u- | mokratska« srca, jer to još nisu izbor­ vijek neobično žučne oružane do- - ni giaso-vi i ne prestavljaju izborne ku­ brovoijce, kako sa šačicom svojih pri- I glice! Eto, što je nemoralno: pretpo­ stavljati da će »demokrate, narodnim šipetlja nastoje da omet naše zboro­ miftonima moći da potkupe o-ne koji bi­ ve. Duša valja, oni prav, borci sa so­ jahu najbolji među nama! Zar to nije i lunske fronte, paćenici za naše oslobo­ Stidno i tužno u isto vrijeme?! đenje, bili su uz nas, ne tražeći đ a Neka se iz državnih kasa daje svi­ prodaju ■ .-eskim načelnicima svoje uvjerenje. Jasno je kao dan, da pakle • ma koji zaslužuju pomoć bez razlike na partijsku pripadnost i nek se držav­ na namjera »demokrati। :de_za tini, na imnvina nc zloupotrebljuje na stva­ da prilooije Јмг e za se i da, naoružavš. : li. vrše teror nad o- | ranje s.trainačkih pri. taša i agitatora. bezoružanim našim seoskim svijetom : To je i pravo i pošteno. — u svojta korist! Mi znatno naše dobrovoljce u Bosni: Da vidimo istoriiat samog ©okreta! l i oni nas i mi njih! Znaju oni da smo Zanemareni od iste »demokratske.: vla- j mi muku mučili sa sreskim načelnici­ de u pravednim svojim zahtjevima, tmi i ma« tražeći da sc ona sto!«, koju su su, da poboljšaju svoje stanje i da o- i demokrat 'k: članovi Narodnog Vijeća moguće svoj osigurani opstanak u zem­ razdijelili među bogate svoje lji za koju su om sami k*v lili, stupili pristaše, dadne dohrovoijcima i ou jednu privrelu organizaciju, koja će mogući im, da u znoju svog poštenog garantovati priv’m i uspješan razvi­ čela obrađujuzsvoju zemlju, za koju su tak. U tom smo bili svi jedno: da se krv proijevali. Znamo mi da se oni, najboljim među nama, koji su dali do­ pravi dobrovoljci sa solunske fronte, kaza svoje velike požrtvovanosti pre žele da što prije poivralte svojim redo­ ma rođenoj grudi, odi strane države vitim poslovima i ne će dar budu pruži mogućnost poštenog rada i zara­ neki uzurpatori i ugnjetači de. Afi, videći, li -đumektuti« nastoje tuđih prava i tuđe slobode. državnim novcem privu.'i :h u svoje Mi račujamo оа zdravoim isiviješću kolo, prote’.:;аг,о najenergičnije da se ogromnog dijela naših prijatelja, uvje­ njihovo lijepo iue aloupotrebljuje ma u reni, da ove (mahinadje »demokrata« čije partijske sv: te. ne potiču iz ljubavi spram njih, nego Prvo ie »Savez« učinio demokratski iz prljavog računa da ih pridobiju za »Glas Naroda« svojim organom, gdje se i njima vladaju!... se sipalo plotune na radikalnu stranku -----------Dr. Milan K. Nešković. i iznosilo kako će jedino »demokrate« *) Iz »Samouprave« od 14. januara Uredu. povoljno riješiti njihovo pitanje. A to , �Сурана 2. Strana ПРАВДА Bilješke Odgovor opozicionog bloka viadi ide za t'.m, da opozicija ude u vladu uz što povoljnije uvjete. Opozicija traži za Preča stranka od države. U petak ' sebe ministarstvo unutrašnjih djela ko­ popaine, kalio javlja presbiro, nastavi- | je bi se imalo dati jednom političaru li su se pregovori između stranaka kod i ralđikaine stranke. Za slučaj, da bi o/o m »tarstvo kanili zadržati demokrate g. predsjednika .parlamenta. Pregovori za sebe, opozicija traži nthlistaniko zasada teku povoljno. Najteže će licdktedBištvo koje bi se dalo bivšem doći kad će se raspravljati, koliko poslaniku u Pairisu Vcshifću. Opoće portcfeja zapasti koju stranku žicija je predala svoj odgovor u utorak i k o će da ih primi. u 11 sati prije podne. Ona as taje kođ »Demokrati« se ne stide .iznijeti i ozahtk va, da se na svaild način s a z uvu svraju sramotu. Neprestano se bore ve parlamenat. Prvi je odgovor za dobro domovine« i njen »spas«, a sastavio i potpisao Pnodć, ali su ga 'ka­ kad tamo: koliko portfeja i kome? Ra­ snije šefovi ostalih slranalka korigirali zumijemo nfivov položaj: Alaupovićne i znatno ublažili, jer je bio preoštar. smije kući, a'ko ne ostane ministar, a Osobito su pcmirilvi Jugoslavenski tako je kanda i sa os talim miu kolega­ Klub, Narodni Klub i mlađi radSkall. ma. Nu valja prttMV. valja... Još ie interesantniji naš prcsbiro, kad Kad će prestati separatizam vlade? govorni o radikalima. Nesaimo, da ne diPresbano javlja: »U sve se državne boijelii mišllentla »Denuoikiratije« o šačici o:/cc po naredbi ministra za zdravlje 1vih »opskuranaita«. nego im dapače umadu primiti svi 'onii bolesnici, koji tra­ mije i potka«. Evo kako o njima go­ že njegu oid .akutnih zaraznih bolesti. vori u jedinom brzojavu: »Predsjednik Ovo vrijedi samo za Srbiju i Crnu Narodnog PređstaNništva tonferisao je sa prvacima radikalne stranke. Mo­ Ćoru, -diok će se za Ostale pokrajine gao je konstatovaiti da je radikalna obnaroJitt druea službena naredba. stranka voljna ostvariti želje Regen­ »Demokrati« se oguliše vičući na »setove, da se obrazuje vlada, kako traži parait'.zam« stranaka, zastupanih u opoložaj kraljevstva«. pozicionom bloku, a u stvari su baš oni O jadni PriKćović. kato ga Irrzo na­ punokrvni separatisti. puštaju ovi još jadniji izvjestitelji... Odgovor opozije vladi. va u predstavništvu, jer po svemu izU utorak prije .podne oko 10 sati oporba je predala predsjedniku narod­ I gle'da da ona i dalje ustraje na sta-nonog predstavništva dinu Draži Pavto- । višim iznese nom u pismu predsjednika vlade. Oporba je dala jasne izjave bez viću svoj definitivni odgovor na vladi­ obzira na sastav vlade, a ove izjave ne ustave, iznesene u pismu predsjed­ ticale su se nesmetanog rada u pralo nika viaide Ljube DavidoMića. O tom odgovoru doznaju se iz krugova opor­ stavništvu. to jest da rad parlamenta be ove pojedinosti: U odgovoru se pri­ sa njezine strane ne će biti ometam. je svega ističe, da su poslanici oporbe Uslijed ove okolnosti nema rikako- j bili .pozvani ida uđu u ustavotvorni od­ ve zaprkeke za isaaiiv parlamenta, a bor i fenijeli su pripravnost, da sudje­ saziv njegov olakšao bi pravilno rijeluju u tom odboru, no vlada nije uisšenje onoga, što vlada traži. Stanoviš­ vo|Sla njihovo stanovište, koje je bilo te oporbe ghte saziva parlamenta nejedino ispravno, već je stavila oslove, da se mijenjati, jer je njegova bitnost koji islklBučuju daljnju dlskusSu. ’-ankcionirana od krugova, krti su su­ djelovali kod proglašenja i pevedenja Dalje se veli u odgovoru, da su ujedinjenja naše države. poslanici oporbe svijesni odgovorno­ sti, Mu današnja vanjska i unutrašnja Dalje se veli, da je narod priznao situacija stavlja na sve političke fakto­ pruvrememo narodno predstavu štvo kaio re, pa da su stoga oni sami, a i preko svo(] prvi pariamenat i -kiraiom mjese­ predsjednika narodnog predstavništva ca augusta prošle godine nitko mu nije urgirali saziv parlamenta. To su oni poricao karakter parlamenta. Oporba učinili radi vanjstog položaja, a uz ob­ ne može da razumije kato sada-nja vla­ I vezu, da su spremni ‘da u raspravama da, koja je upravo proizašla iz njego­ ’ toga pitanja ne diraju ni u kalkova dru­ vih redova, njemu na jednom poriče I ga pitanja, sa jodnim jedinim ciljem, da karakter parlamenta. Opozicija misli da dođe do jednodušne manife­ ovakovo resoniranje vlaiđie krije u sebi stacije čitavog naroda. U odgovoru opasno ti i povlači za sobom posljedice veli oporba idale, da je pripravna radi na kote se po mišljenju opozicije ne mi­ vanjskoga i nutarnjeg položaja da učini sli. Privremeno je narodno predstav­ sve, što od nje zahtijeva državni in­ ništvo sa krunom proglasilo narodno teres. tedinistvo i ono baš radi toga rmade autoriteta kojim smo branili našu stvar Ako vlada smatra da je za 'uspješan na konferenciji mira. Dalje opozicija parlamentarni rad potrebna nova poli­ tička situacija, koja b se stvorila kon­ priznaje da se ovo naše danje može centracionim kabinetom, onda je opor­ nazvati privremenim, ali baš uslijed to­ ba sa svoje strane spremna na ras­ ga ne smilje se biti bez parlamenta, jer je upravo za ovakovo stanje 'Stvoreno pravu o mogućnosti takovog sporazu­ ma. No njoj se čini da vlada onemogu­ narodno predstavništvo. Dalje se u od­ govoru spominje da je svojedobno bi­ ćava ovakovo zbijanje narodnih rado­ F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. VIII. DindarzadeHaki bio je.turski nacionalni muzi­ čar, koji je težio za tim da u tursku muziku unese nacionalnu notu i potisne zapad No nažalost nije mogao prodrijeti, gdje je on htio — u tursku kuću, gdje se u njegovo doba bila uvukla pasija, da se cijeni samo tuđe. Stidili re mnogi staviti turske kajde na policu kraj pijanina, ili u koncertni ras­ pored unijeti koju tursku pjesmu, a da i ne spo­ minjemo čisto nacionalne, koje su bile i zabranjene. Dindar Haki bio je turanija i carigradski kru­ govi smatrali ga previše surovim i prostim, kad je on komponovao jednu turansku pjesmu, koje su ri­ ječi bile u slobodnom prevodu: Ravna zemlja, koju sunce zlati, koju krile visoke planine; zemlja, koju mora zapljuskuju od Kaspija preko Anadola turanska je . .. U toj širokoj domovini ima jedno ubavo seocc — Dindar, —kojeg s jedne sirane zaklanja ubava planina, kojom ide čobanica i pjeva: »Tu je kuća moja, majka moja, dragi moj . .. Dindar volim, jer sam u njem ugledao dan bo- i I i Број 118 Brei PRAVDA' lo primljeno da narodno 'predstavništvo bude stalno na okupu i da ono bude đalna kontrola vlade do konstituante. Oporba drži da se drugačije ne smiie ni radi ti. Međutim, oporba je voljna, da i da­ lje govori o radu predstavništva, ali niske ne dopušta da se njegov rad obustavlja. Nema sumnje, da je želja o porbe, da se dode do konstituainte 1 da se sadašnja privremenost skrati, ali za sada je neophodno i nesumnjivo važ­ no.. da ovo makar privremeno narađ'no predstavništvo riješi izborni red, te da ratificira mirovne ugovore, odobri budžet i zaton o enistonoj banci. Oporba drži da ugovori o miru limadu bezbuvjetno doći pred narodne predstavništvo, jer se drugačije ne mo­ že provesti njihovoriješenje, pase za to poziva na č'l. 52. srpskoga ustava. Ovdje veli oporba u svom odgovoru, da po tom držanju nema druge ustav­ ne ođrodbe, to je jasno, da ova odrecba u tava vrijedi za cijelo kraljevstvo. Da bi pako narodno predstavništvo što prije riješilo svoju zadaću, neka se -os­ tave svi postavi koji se mogu odgoditi, a zatonolđavne -su ргаЛоНе za staJno predstavništvo. No nikako se ne može diapusf.f: da se raid sadašnjeg narod­ nog predstavništva sužava, pa je sto­ ga -potrebno, da se ono pozove na rad i da se s njime riješava' situacija, za koju 1 sama vlada drži da je nezdrava. Suhi zulumi. U našoj jugoidaveiniskoij državi propopnjeida se od njezina- oslobođenja i ujedinjenja bratstva, jednakosti i slobo­ da za isve državljane, ma Ikojeg bISi staleža, plemena i konfesije. Za sve, veli se, vrijedi jednak zakon i jednake dužnosti, a za to će svi -uživati i jed­ nake blagodati, koje nam je to oslobo­ đenje i ujedinjenje donijeta, U slobod­ noj i demokratskoj državi ne smije vi­ še biti privilegovanili klasa, te plemen­ skog, a naročito ne konfosio-naJnoig sepairii-даа. jer je prušto srednji vlliek — vijek krstaškiih gatova! Tako se trubi danas u či tavoj javnosti, a патоИо u vlaldinim i njoj naklo­ njenim organima. Tolika je direka i vi­ ka. toliko uvjeravanje o sreći i blažen­ stvu svih n-ais, da se pod pritiskom tog uvjeravanja i s naiđem u bolju buduć­ nost -mnogo koješta-, ma i s teškom mu­ kom pretopi. Vrijeme ali odmiče, rea­ lan Žfjvot računa s ВДепгоалпа, a pred ovima padaju svi ideali i postaje sve gola, prosta laiž! Prud postupkom .današnje vlade, odnosno njezinih izvršiijiićih organa mo­ ra se čovjek i nehotice pitati: ljesmo li u Aziji Hi Evropi, u srednjom ili no­ vom vijeku; sudi 1: isti zakon Muji Mati i Peri za ove soc. dom. vlada­ vine?! Na ova pitanja odgovoriće ni­ že navedeni pstapak dlubičkog kot. predstojnika g. Save Nadbantića i nje­ govih 6 soc. dom. doglavnika. Izašla je vladina naredba, da će se svaka roba maksimirati i trgovci da će morati na svakom artiklu označiti ci­ jeno. Tko će niaksjm ratii kada i u kojem гоки se to ima provesti, nije označeno. I tato neia nu naredbu dao je Savo po telahi proglasiti u nedjelju 11. ov. mj. po podne, kad su sve radnje bile zatvorene. Ma da iu je tko i čuo, talke glupave ne bi je ni razumio, jer kad je danas telal, koji ju je u to vri­ jeme »proglašavao ne zna opetovati, niti se sjeća, da je u njoj bita govora o kakovu postavljanju cijena robi, otkud onda .mogu naši bos. trgovci, koji su većinom analfabete, razumjeti tako vi­ sok stil, za koji h: trebali svi mogući shs. udžbenici, pa da se opet ne mogne shvatiti: da svaki trgovac u roku od tri dana mora ceduljicom na svakom artiklu cijenu staviti, inače da će stro­ go biti kažnjen. Da te naredbe uistinu žiji; Ne zamjeri ini gordi Stambole, što za me ne­ maš privlačive moći kao Dindar . . Od Kaspija do Dindara pravi Turan to je. A odatlen ravna zemlja, koju sunce zlati, koju Kriie visoke planine; zemlja koju more zapljuskuje od Kaspija preko Anadola —turanska je ... « Ali najžalosnije je da se nije našao ni naklad­ nik, koji bi izdao njegove kompozicije. Kad se je Haki sam odlučio bile su najljepše pjesme zaplijenjene, о nekoje i uništene. Tek jedan mali krug prijatelja imao je Haki, koji su ga cijenili i koji su osjećali s njim u njegovoj muzici. To su većinom bili doseljenici iz uže domovine Dindarove, koji šu i povrh dobrih položaja još osjećali svježinu svojih brda i lijepo zelenilo svojih livada, zlatilo svojih oranica i hladovinu kraj bistrih rijeka i potoka ravne i bogate Anadolije. To su bile duše u kojima je još osjećaj za domovinu bio jači od buke carigradskih ulica i njegovih noći punih tajna i naslade života. To je bio krug turanskih pairiota, koji su osjećali u sebi — narod, ponos narodni i nisu htjeli poga­ zili zadnje što su imali. — uspomenu na svoj dom!.. Dindar Haki živio je skromno prema svojim prilikama, jer nije htio svoju umjetnost prodavati, niti s njom voditi trgovinu i ako je to poslije mo­ gao. Živio je sa staricom majkom, koja je vječito uzdisala za Dindarom i spominjala Mehmcdagu, Hakijina oca, koji seje bavio ratarstvom i gojenjem svi­ lene bube. »Da je on živ, — uzdahnula bi starica nikad ne bih ja došla ovamo, pa da mi i sultan svoj dvor pokloni. . . « nije nitko čuo i razumio, dokaz je i to što se <xl njezšna »proglašenja« nigdje o njoj nije govorilo i što niti u jednoj 'oviđašnjioj irartniji cijene na robi nijesu bile iis taknute. I tako ise Savo zaleti među neobaviještene trgovce na 15. ov. «в., da v.5d#, ie li naredbi udovoljeno!? Unaprijed ije znao da nije, jer ga bitke čuti ni razumjeti nije mogao u vrije­ me, kad su sive radnje morale biti za­ tvorene. Ali on htjede i ovaj put »ener­ gično« da fetupi, da pokaže svoju su-trapisk'U moć j da opet izlije -svoj bijes na — miislimeinilma. Na 'temelju te »Objavljene« naredbe rečenog dana poranio je Savo u musli­ manski dio grada sa kontrol-komii-s.jom, sastavljenom od sivih mogućih »stručnjaka« i soc. dem. političara i to — slučajnog) — sve Srba pra­ voslavne vjere! U toj komisiji bijaše zastupana politička vlast sa- »glavatim« na čelu, sudska sa kancelistom Mila­ nom Praštakiim, policajna sa Milom Banavićem. socijalna skrb sa »uvaže­ nim« stručnjakom, po načelu socijali­ stom, a po zanimanju bos. kolarom Pe­ rom Drvenicom, te »demokratima. Vcljkom Mitratovićem, Dušanom Biči­ ćem i poznatim crno-žutim miitanitoiTi Ljubom Matarugom. Do pola dana obišli su muslimanslki dio grada, u 'ko­ jem se -je nalazila samo jedina pravo­ slavna i jedna židovska radnja, a po padine zasjeli su -u kotaru u medžlis. da kroje »pravdu«, mjesto da bair na­ stave započeti posao i da kontrolišu i pravosllavne trgovce. Opet isti struč­ njaci« Srbi-pravoslavne vjere sa pri­ došlim im Hrvatcon-katolikom (razu­ mije se »demokratom«) Ivanom Rukavimom — za dem. vladavine »politič­ kim pristavom« bez i jednog državnog ispita. Oko 3 sata počinju u .međžlis ulazili okrivljenici jedan za drugim, a medžlis nakon »šatrovačkog« sporazu­ ma izriče slijedeće -osude: 1 .) Cehanić Ale, krpedžija: 200 K globe i 4 dana zatvora, 2.) Seferovic Hasan 200 K globe i 3 dana zatvora. 3.) Tulić Tahir, kovač 20 K olobe i 3 dana zatvora, 4.) Malić Sulejman, buzađž'iia 100 K globe i 5 dana zatvora. 5.) Scferović Bećir 2500 K globe i 10 dana zatvora, 6.) Lurnbić šaćir, kovač 41X1 K globe i 10 dana zatvora, 7.) Kč- Haki je živio u Carigradu već pet godina i nije se mogao proturati ni svojom umjetnosti u visoke krugove ni svojom visokom inteligencijom do kakva položaja. _ Kad je svršio nauke u Evropi vi atio se kroz Rusi­ ju i Kavkaz u svoje rodno mjesto. U svom zaviča­ ju živio je tri godine. Kud mu je umro otac pošao je u prijestonicu, da traži kakvo namještenje, ali bez upliva i prijatelja ostao je i povrh talenta i po­ red sveje umjetnosti nezapažen. Tek u drugoj go­ dini, na jednom intimnom sijelu otkrio je Akifbey, stambolski mutesaril i ljubitelj muzike u Hakiji jak i svjež talenat. Kad je doznao da je bez namještenja ponudi mu tajničke mjesto, kojeg mladi skla­ datelj i primi. Od tad je počeo Dindar ulaziti u vi­ še društvo carigradske aristokratije, al’ nije u isto doba mogao sa sobom unijeti i svježinu anadolskih šuma i livada, jer su se ti krugovi zanosili za Za­ padom i samo ono što je otud došlo smatrali do­ brim i savršenim: Vrijeđala im sluh nacionalna pjesma — muzika, koja je odgajala njihove djedove, kojoj je oštrinu izbrusio Dindar Haki složivši je u note i prenesavši je iz anadolskih stepa u raskošne salone na strune gusala, citare i pod tipke pijani­ na, u frulu . .. Cijenili su ga samo po komadima zapadnih umjetnika, koje je savršeno izvađao, a kada bi na čiji nagovor odsvirao i po koju svoju kompoziciju osmjehivalo bi se društvo i slušalo bez razumijevanja. To nerazumjevanje bunilo je Hakiju. a nekad i žalostilo, da rođeni sinovi, rođena d^^ ne osjećaju svoju riječ. . . (Nas^flK4 �Број 118 Broj •aig Filip (žitfov)'2000 K globe i 10 da­ na zatvora, 8.) Tabaković Abmed 2000 K globe i 10 dana zatvora, 9.) Tabaković Mehmed 3000 K globe i 15 idana zatvara, 10.) Cehaić Ibro baka, 1000 K globe li 10 dana zatvora, 11.) HaBančev: ć Hu»o 500 K globe i 4 dana zatvora, 13.) Hadžić Avd-o bakal 1000 K globe i 10 dana zatvora i oduzimanje o b r t ti i c e, 13.) Horsfaović M»staža (šuster) 1500 K globe i 10 d'ana zatva­ ra, 14.) Caušević Zafm 500 K globe i 5 dana zatvara, 15J Cerić Muho 200 k giobe i 3 dana zatvora, 16.) Ćuturić Sr,tali 1000 K globe i 3 dana ztaivora-, 17.) Bećirević Hasan 1000 K globe i 5 dana zatvara, 18.) Pe<zić Muharem 4000 K globe i 10 dana zatvara, 19.) Husančević Hasan (svećenik) 50 K glo­ be i 2 dana zatvara, 20.) Bilafac Mujo 1000 K globe i 10 dana zatvora i od u­ zimanje obrtnice, 21.) Anić Đorđo 500 K globe i 5 dana zatvora, 22.) Arnaiut Alija ■(bnzadžija) 100 K globe i 4 dana zatvora. IMk je niedžlis izricao -tolike i tako, muidre i objektivne osude i odredbo rok od 3 dana za 'uplaćivanje globe i nastup zatvora, dotle su prestravljeni trgovci n pravoslavnom dijelu grada na brzu nfa postavili i prdijcpiii cijene na svim artiklima u svojim radnjama, pa ikako je dan kratak a vrijeme bilo (»izmaklo, daijne kontroJisnje određeno je do sjutra 16. av. mij. I tako je pre­ ostala duga zimska noć za »sretne« pravoslavce, da se potpuno priprave i da izbjegnu posljedicama Saivinje na­ redbe. Međutim se je taj zločinački postiupalk naše vlasti pročuo po cijelom gradu i svatko ga osuđuje, jer je očito bio uperen protiv samih siromašnih mu­ slimana. Osim par podlih, pokvarenih, špijunskih duša. koje, će sebe radi mož­ da pokušati da opravdaju ovu tiraniju, ne će se naći roiitlto, a da ne reče, da Je ovo sistematsko uništavanje musli­ manskog življa! Nema više cijepanja po vjerama i plemenima« prodora se jesenas omla­ dinac Branko čubrilović pred sakupijencm lakovjernom svjetinom, a njegovi istomišljenici, ali eto, stupovi soc. or­ ganizacije unStujui danas eksistencije samo muslimana zanatlija i matotraovaica. Ta, slijepac, bedak ili nepošten je onaj, tko bi i pokušao to drukčije ob­ jasniti! Savo, -cvatovi zulumi na msl. siro­ tinji ne mogu se ravnodušno i neopaženo podnositi! Kako si mogao kazniti sa 1000 K globe i 10 dana zatvora tapalastog Ibru Ćehaića, koji prodtiiiuči torbi­ ce brašna uzdržale svoju nejaku drečicu ih Arnaiuta (buzarižiju) sa 100 K glo­ be i 4 dama zatvora u kojeg niiesii na­ šao zgotovljenog niti jednog njegova artikla? A šta ćeš reći za Židova Fi­ lipa Kdniga, kog si globio sa 2000 K i 10 dana zatvora, a KFi sav (kapital ne vrijedi više od 1000 K?. Gdje Ti je srce. gdje lidsiki dsiećji?! Nije musi. Sirotinja kriva, ako Ti sa akademskom naobrazbom i dugogodišnjom praksom jtjjesi bio vrijedan da naučiš, kaiko se oglašuju i provode vla­ dine naredbe! Trebao si se obratiti na svoje kolege u Gradiškoj, Banjoj Luci, Prijedoru i t. d„ pa da Te pouče, da se takove naredbe dostavljaju' ci-rit-nla-rom svakom trgovcu-, pa kad imatdneš nji­ hove potpise o primitku te naredbe na znanje, onda se radi neposluha mogu kazniti. Tako su činili ori i nitko -nije bio globljen i zatvoren! Stidi se, Savo, na<! Jugoslavijom napisate lozinke: jed­ nakost, bratstvo i sloboda! b Vi pak sudionici Savina zločina, ka­ ko mogmste kazniti isi. duhovnika sa 50 K globe i 2 dana zatvora, koji u svojoj radnji ima par motala i zemlja­ nih lo-naca i oduzeti dozvolu starcu Avdi Hodžiću, kaznivši ga još sa 1060 K globo i 10 dana zatvora?! Ta ovaj jadjuk nije »uživao boljih blagodati« ni za ■јше svjetskog rata, kali je u svo Sg^^Lutoni morao bro-.l ti i roz Karratišta I Strana 3 Стпава .PRAVDA' — „ПРАВДА* Poznato je da su sve to t. z. bos. trgovci i trgovčići, čije su radnje na 'sve nalik, ali na trgovačke ne! Siro­ tinja u svojim drvenini ba-račicama, sKčnim ciganskim šatorima i kolibica­ ma, zarađuje sebi i svojoj dječici kruh, a diže se ova neman i hoće, da ju tamani. Rado glagoljate u narodu o bratstvu i jedinstvu, o socijalističkim i iJcmokratskim programima i idejama, a na ovaj način, poput krvnika čupate •mu dušu i spremate mu grob. Ne zaboravite, da će i Savu jednom đavo izmeJu nas odnijeti, a da ćete vi s tim istim narodom tu do groba os­ tati! Uz tu sirotinju trebalo bi da ste prirasli, da o njoj više vodite brige i računa, jer svijest!; ste zar toga, da ste od nje i otpali! Pomoću nje ste se 'po­ digli, pa danas, mjesto da je branite i za nju se zauzimate, vi pljujete na nju, rušite je i uništavate joj eksistencije! Za.r je ovalkim i isličirtim va­ šim postupcima nesvljesmi bos. narod, koji se je do danas nazivao imenom »t u r č i n, vi ah i šokac« moguće pre to­ piti! u jiu-goisl. pleme, osvije. štiti ga i predočiti za »vaše« socijalističke i demokratsike« ideje?! Ta i slijepcu je ja­ sno, da mu lažete, kad: inu tako govo­ reći, take cdiuke stvarate i kad ga ta­ ko uništavate! Pa još je ta jartlna sirotinja separatistička i pnotudržavna. kad u svojoj muci t ne.voiUi traži pomoć od svoje braće -m.u s 1 im a na u J. M. O.!? Vi farizeji, silite je svojini I nečovječnim i nebraitskim postupcima, I da se svakim danom sve čvršće zbija I u 'kenfeskmatae rodove, da mrzi sve, što dolazi odozgo i da prezire i novi duh i to novo doba! Ta, čije ste sad interese zastupali!? Je li i opet bos. seljaka, s čije ste kičme natrpali svoje . džepove, postali bogati i ugledni ljudi, I pa došli u rnedžlis, da na tako drzak način -utučete isl. sirotinju, a zaštitite .prave lihvare, štakore i Ikajišare!? Stidite se te siirotMe i zemlje, po ko­ joj hiodite! Tako je eto kod nas u Bubici prove­ dena vladona naredba o suzbijanju lih­ varstva, šverca i rušveta, a zaslugom g. Save Nadbantića i soc. diem. periar nioa, pa će sad da zavlada u socijal­ nom životu ipotpan -red i poredak. Glo■ bljeni su samo i jedino siromašni muI slimani, a ostalo je i dalje -ono zlo: za­ tim štakori, lihvari i kajiša’ri. da i naI dalje ruše i truju ovaj pokvareni i za; gušljivi vazduh! Stavljajući ovo d>o znanja našim up­ ravnicima u Beogradu i vjerujući, da im leži na srcurljubav, stoga i dobrobit i nas sviijeh, molim ili da se obazru na I tu jadnu sirotinju, da poprave te pafclene -grijehe i da ublaže tu nevinu siratinjsikiu suzu! Uime pak jugosla-ven-. ske ideje, bratske ljubavi i sloge mo­ lim ih. da uklone s -ovaikio važna mje­ sta lovakog smetcnjaika i nespovabna upravnika, fer usMeđ njegovih -netak­ tičnih i glupih ipostnpaka ne će -nikad doći do nacionaihiag osvješćenja, do i bratske sloge i ljubavi, te pravog, potj punog i iskreitog jedinstva! Narod bosanski, a naročito muslimanj ski njegov dio, gledajući, kako i vlađii n! činovnici s njim maćuhtnski postu| paju, mora da se separiše 1 da se organizuje na konfesionalnoj bazi, gdje se I mnogo teže i sporije budi i razvija na­ cionalna svijest. U Diubici 19. januara 1920. Osuđenik. Politički pregled Regent Aleksandar ostavio je krevet, ali još ne smije da izlazi naselje. Primanija na dvoru su -otpočela-. Regent je sad za koncentraciju, pa je po-zvao predsjednika prdlsta-viištva dr. Dražu Pavlovića te mu je stavio u dužnost, da kormuLtira sve stranke u svrhu -sastacljania koncentracio­ nog kabineta. Regent -je »Izložio da od tog novog kabineta očekuje da donese Izborni red i da- ga izglasa u parlamen­ tu. Nadalje bi se vlada imala baviti svim poslovima i provesti izbore za konstituantu. Pavlovlć je fconfanisao sa Pru­ tićem, Dmkovićem I Koirošcem. Amerika protestira proti ultimatumu. Poslanik Amerike predložio je -u Panisu službenu- notu u pitanju -ultimatu­ ma Jugoslaviji. U ovoj noti prosvjedu- I osnovama mira, te ga ne će priz| na ti ni -trpjeti«. Da nije favoriziranja- taiijaaiskih aspi■ racija na naše teritorije, itzvikmrii bi। smo: »Živjela antanta!« I je Atnerika protiv -ultimatumu i odluč­ no se protivi izvršenju londonskog pakI ta, jer su Engleska, Italija i Francuska i izjavile Americi prigodom .ulaska u rat, I da londonsiu pakt stupa izvan snage, i Ova je izjava pobudila veliku senzaci­ ju, jer su time otkrivene sve talijanske I intrige. Naša delegacija nakon ove izI jave naglašava Francuskoj neka napuj sti Italiju, ako bi i nadalje operirala sa I tondonSkiim ugovorom. Za međunarodno sudište. Holandska I je vlada upravila švajearskom fedej rafaom savjetu i svima neutralnim d-ržaivama poziv na konferenciju, -koja će se Oitvorlit:! 15. februara u Haagu, da raspravlja pitanje o međunarodnom su­ dištu, što ga predviđa versaillcski mirtovrji ugover. Svajcarelk-a je vlatća od­ lučila da se odazove tem pozivu i da pošalje delegate na tu konferenciju. O našem položaju u Parisu stižu pri­ lično povoljne vijesti. O .držanju fran­ cuskih vlasti nije -ništa pouzdano ix> i znate, no ikaiko se fini, francuska pomi­ če od svog intrasigentnog stanovišta. - Po svemu sudeći naša stvar kreće na j bolje. Štrajk radnika u Bugarskoj još uvi­ jek traje. Vlada je odihila- svake pre gavoire. štraok-aši ne daju ćntervendje parlamenta. Estonija je potpisala mir sa sovjet­ skom Ru-zjom 2. februara u 1 sat n jutro. Američka štampa u New-Yorku veI oma je raspoložena za jugaslavcnsku -stvar 1 vrlo simpatično pozdravlja ln! tervenciju Amerike u jugoslavensku i korist. i I l j , ; ' I I Francuska je u mjesecu jamtaru sa­ gradila više lađa, nego li u dvije ratne godine zpjadino t. j. u 1916. i 1917. U grušku luku prispio je amerikanski krstaš »Ptttsburg«. Načelnik d.r. Cingrija i kotarski poglavar dr. Perović pohodiše admirala Andrewsa, te ga pozdravlše u ime grada, općine i naroda. Domaće vijesti Francuska bi posredovala. Iz Parisa javljaju, da- će francuska! vlada svim raspoloživim i-rcd'stvinia pomoći svaki predlog, došao on iz Rima -ili Beograr da, koji bi omogućio sporazum izme­ đu Italije i Jugoslavije. Naša vojna konvencija sa Cehoslovačkoni. U posljednje se vrijeme živo vode pregovori između naše države i ’ Ceho-slovačke o vojnoj 'konvenciji. Pre­ govori teku povoljno, te će brzo doći d» sporazuma. I I I | I Demant dru Trumbića. U ne№i na I šim nolv-inama bilo je javljeno, da je ministar lijois-tramli djela idr. Trumbić ranije odbio sve neposredne pregovo­ re sa Italskim. Ovi sn glasovi apsolut­ no netačni. On nilie -nikada odbio neposred-nih pregovora i tu -su vijest do­ nijeli talijanski ijstovi raidil izbornog manevra. Vlada u Sloveniji. »Jutarnjem Listu« jaivijaju iz Ljubljane, da je — odgo­ đeno riješettje krize slovenske pokra­ jinske vlaide. Sa Rijeke. Talijanski su vojnici u društvu sa nekim taliijanašima porazbi­ jali na Rijeci zadlnlje ostatke hrvartsikih natpilsa. Po -raznim st znacima dade zaključiti, da se »a Rijeci opet sprema ju progoni protiv našeg narold®. Nald Balonom su sve do Orkvenice kružili taHi-jausk'i aeroplani. Na Rijeci se javno govori da D’ Annunzio opet spre­ ma nekakvu akcifin po našim stranama. Proti talijanskom ištahu na Albaniju. Anglo-arbansko dnu-štvo uložilo je pro­ ; test protiv protektorata Italije u Alb®-' I ! n-jk Dati Italiji Valonu, veli protest, zna- i ji- dati joj mogućnost da zatvori Jadran^ko mare i stvoriti siguran povod I za buduća trvenja, a vjero-vatno i raz­ I log za- gradnju drugih ratnih flota u I Jadramslcom mobu. Mi svi znamo, veli I ii-aSfc pretest, kakav je iđrod -Oto -dd i slične evropske politike u Bosni, koju I i su velike sile 1878. dale Au-striit i Habsburzlma odzvonilo. Konferencija i ј ambasadora usvojila ie u poneKtebak I i rezoluciju kio-ja je -notificirana ugarskoj ; : vladi, -kao i vlalđama Cehoslovačke, I i Rumuinilje, PoJBske, Austrije ii Jugosla- i - viije. Tu- se veli: »Glavne sa-vezničke ; sile smatraju da moraju formalno de- ■ mamtovati glasove, koji se pronose i koji mogu zavesti, javno mnijenje, a u । i 'kojima su ono predstavljene kao goto- I I ve, d-a prtaattu ili favoriziraju pov-ra- > I talk Habsburške daiastije na mađarski I i p-riietto. Glavne savezničke sile sma­ ’ traju da je dinastija Habsbnrga 'predc stavliala u očima njenih podami-ka je­ dan s -i s t e m -ugnjetavanja i do­ ! miniranja đrugili rasa pomoću saveza i sa Njemačkom i da njen povratak ne ! I bi bio u -siklđu ni sa principima, za -koje i - *c ratovalo, ni sa rezultatima koje je rat donio u pogledu- -oslobođenja rani­ ! je padjamtlienlh -nareda. I Salveznličke sile -ne misle ititorvenisa- ti -u unutrašnjim poslovima Mađarske, i niti -dikt-irait-i mađarskom narodu oblik vladavine ili ustava, ali ne mogu -pri­ stati na poivnaltak Habsburške dinastije, n-iti mogu Smatrati; da oma sačinjava p."tawje, -koje 'đioldiruje isključivo -mađar­ ski -narod. Prema tome sile lizjavliulu da bi ovakav -povratak bio -protivan Objava grad, poglavarstva. Bašmuhtar-Ska pisama završila je popis birača za opštinske izbore po stanbvlma, no ustanovilo se, da u više Slučajeva nije bilo stranaka (prisutnih at stanu ili u mjestu, a neke prisutne stranke, da su se ustručavale -pružiti potrebne podatke za propisno ispuiijeuje popisnog lista. Pozivaju se s toga svi -stanovnici gra­ da Sarajeva, koji su državljani kraljevstva SHS, ikoji siu navršili 20 godina života i u Sarajevu preko 2 godine stalno nastanjeni, a 'kolji nisu bili u svom etarlg prisutni, tod obavfljaeja gornjeg popisa birača Ili za tanje je ma iz 'koga -razloga -ostao neispunjen po­ pisni list, da se od danas do lukljuziv-o 15. februara 1919. prijave kod gradskog poglavarstva u Sa-raijevu u bašmuhturskoj pisani! kod bašmuhta-ra svog kotara i to za cijelo vrijeme uredovnih sati od 8—14 sati svaki dan. Umo'ja-vaiju se svi oni, koji misle da imaju biračko pravo, a još nisu u po­ pis uzeti, da ne propuste ovu -priliku, kojom nastali gradsko poglavarstvo da sastavi što tačniji birački spisak, koji će se iza toga fcokl grad, poglavarstva -stalno, držati i sve promjene tečajem godine u istom u evidenciji voditi. Iz »Konzorcija«. Izdavanje bijelog brašna vršilo se kroz 5 dana bez sva­ ke smetnje i u potpunom redu iako je broj prodavača bio dosta skučen. Nije bilo lahko sivladati taj golemi posao-, ali se vidilo da su se članovi »Konzorčija« usprkos malene zarade, sa mnogo truda i sa mnogo dobre volje za stvar, tolj teškoj zadaći posvetili. kukuraizno brašno i 'kukuruzni griz, koji danas -sačinjavaju uaiglavniju hrami siromašnih slojeva pučanstva, staviti će »Konzorcija« počam osi danas svakom m al o.prod a v ao cu лаšega ’gradaa u količinama od ukupno najmanje deset vreća na raspolaganje, ali pod uvjetom-, da moraju kufaaruzno brašno po K 5. - a kukuruzni griz po K 6.50 iMicgraim -u ograničenim količinama i bez legitimacije na malo prodavati Oni -trgovci i bakali, koji se za preprodaju ove robe ,po gore navedenšm uslovima zanimalhi, neka se оЦаte na društvo »Konzorcija«, Ferhadija ulica 20. Potrošači se umoljavaju, da eventualne pritužbe uprave na »Konzorciju« poštanski -pretinac br. 233. Onima, koji se i naCmanje ogriješe o propise »Konzoircija«, neće se više izdavati konzorciialna roba na preprodavanje. Pohvalan korak. U mlnistarstviu ishrane i obnove zemle radi se na tome, da se suvišni činovnici otpuste iz službe. Lijepo, samo se Bojimo', da im ne svezu penzije kao i Pepeluhu. Rusi dolaze. Naše vlasti čine pripre-me za primitak ruskih izbjegica izOdcse, koio će se transpoirtovati -preko Carigrada. Malo nam, je naših -boljševika, već n®m ih eto uvoze i iz Ruršje, Zemljoradnici Iz Srbije diob®: s-u do­ zvolu. da na pijacama Bosne i Herce­ govine za sopsltvenu pora-bu, bez po­ sebne dozvole, -kupe po jedan par teglečeg blaga. Nestalo žita, pa će sad»demokrati« trgovati — uvoznicama. �Lwana 4. Piače bi se bavili izvozftičarstvom, u koom su p. v mitizlii; i samog Kalala. Gia-godišnju skupštinu »Udruže­ nja ni .'a B. i H.« sazivani za ncj\ju februara u 3 sata po podne it rr . njama urodn'štva Narodnog JeJins.sa« sa ovim dnevnim rodom: i. 1 . .. :av rrcdsjeidinilka, 2. Izveštaj taji.i .a, 3. Izi jcšuiii blagajnika, 4. Izboi uzravre.: odbora, 5. Evcntualija. Po § 19. đr.aivcnTi pravca svi predloži se imam vrt jati odbora najmanje tri u m ;■ 'ic g'avne Skupštine. Predsjedništvo. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima :đn :im: odijcU za gospođe. — Pali a Srp. Opšdnc II. kat. (Ulaz Prc’ln Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska?. 184 Gospodarstvo U pravilniku o povlačenju krunskih novčanica, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista, falili su § 3. i 14. pa ih danas donosimo prema beogradskim novinama. Oni glase: § 3. Kako je markica bitan uslov za važnost novčanice, gubitak markice 1ma iste posljedice kao i gubitak same novčanice. Prema tome, neće se pri­ mati u zamenu ni jedna novčanica na kojoj nema markice, ma da se po -žigu na novčanici može videti da je markici đoenije otpala. S 14. Ustanove, koje vrše zamenu krunskih novčanica, odgovorni su računopolagači prema državi za primanje kransiko-dinarske novčanice, koje mo­ gu pravdati jedino odgovarajućim izno­ som povučenih krunskih novčanica. Iskaz o stanju marieniv zaraza u Bo­ sni i Hercegovini od 1.—7. januara 1920. U Bosni i Hercegovini oholilo je od 1. do 7. januara dd šapa i slinavke u 9 kotara ukupno 19.602 papkara. Od tih je ozdravilo 32, a nadalje ostalo boles­ no 19.568. Od ospica oholilo je u 8 ko­ lara ukupno 2745 ovaca. Od tih je oz■ »navio 98, 'uginulo 34, ubijeno 6, a nadalse ostalo bolesno 2607. Od šupe obočilo je u 22 kotira ukupno 392 konja, od .kojih je 27 ozdravilo, a 365 ostalo i nadalje bodesno. Odgovoroi aredaik: M. Sidlak*. kancelariju I otvorio je u Trav­ niku advokat Df. Sukjman PJgšhvić © ГЛ' Razašilje po najnižim dnevnim Tražim jednu basu cijenama u kacama (bačvama) Na pruzi Faraon—Negođn buknuo e stravi željezničara. Vlada je učinila sve, da se štrajk uguši. U jednoj Larulhani nedaleko Trsta dušio je do užasne ekspfoziie. Sumnja je rala na petoricu Slovenaca koji rade u tvornici. Cesti atentati prošlih dana u svim barutlianama i pirotehničkim tvornicama govore, da se tu radi o dobro rr.": isijenom planu sabotaže ko­ ju sit skovali Jugoslaveni. Ban je primio deputaciju Riječana, pristaša automaške stranke, koji su za­ molili da im se dopusti stanovanje i prehrana u našoj državi. Ban je obećao da će se pobrinuti za stan ii hranu rije&’sHm zheslicama. Prva lasta. »Pravda« javila da je prvostepeni s-iid odobrilo pritvor brčanskog odvjetnika dra Dtiažlća, kad ko­ jeg su nađeni ugrabljeni historijski do­ kumenti iz privatnog arhiva bivšeg ministra pred jednika Novakavića. Interesantno je da j>rvo sudsko odo­ brenje pritvora, koji je naravno prove­ den brz pitanja suda, pada baš na jed­ nog Hrvata. Jeste li prekomerno- osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj. kako tu ublažuju bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovirn pravim tisafluidom! 6 dvostrukih i« 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, kej* utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Feilcrovih pravih Fls»-pi!ula! 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fellet, Stnbica donja, Elsatrg br. 31đ. Hr­ vatska. Број 118 Siaj ЛРАВДА* — „PRAVDA" teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. 0©©@©0©©0©000 ponude r lista od W V i Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Takeđer lancs prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani гд rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U 'Г T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ј Broj 263/19. NATJEČAJ. I Naovdašnfcj medresj upražnjeno je I mjesto muderba i imama. ■ i Godišnja su beniva osigurana na tri ; godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K I a cd vakufa godišnje 400 K. Natjecatelji -amadu naškašnjje do 15. I marta 1920. poslati molbu sa svjedoči boru o idžaretu na potpisano povjerenI stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. hi Vakufski mearifski džematski meldžis u Kuprasu. 'р NATJEČAJ. k up uj e uz najveće dnev ciicne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: i. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenam mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-muaiimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febraara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Palovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobit: besplatan slan i 40 tovara d.va godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i povca dati. Kupres, 28. januara 1020Džematbaša Nuribeg Alajbegovič Nilhelm F. Шпћасћ u voz i izvoz kom. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina i goreće žeste nadomjestak, laštila za Л cipele vikša naftalina, \\ uljene i suhe boje,' pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soii, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ... .......... = Vlzsnik: Cenitblni Odbor >.i. M. O,. Štamparija D. & A. Telefon 55 i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7716e55d5e0a159dd05efd78e6621ad9.pdf 6e9147ad43f6925a382a246a854910a5 PDF Text Text Pattarina м gotovom plačna. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 14 (119) POJEDINI SPOJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UnsJuis Fs^ioni odbor. Pretplata godišnje 80kruna, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 10. februara 1920. (19. džumadil-evvela 1338.) Pamet u glavu! U 195. broliu američke »Jugoslaven­ ske Domovine« od 22. novembra izišao je jedan vrio značajan članak pod na­ slovom »Ceski kapital i proizvod u Јцrqsdavij£«. Ml taj članak prenosimo u ci­ jelosti uz napomenu, da je »J. D.« gla­ dilo jugosl. obrane, koje iklaki u Punta Arenasu (Chile, Amerika) pa već radi toga ovaj članak ima osobitu vrijednost. On glasi: »Ceske novine, a naročito »Narodny Listy«, živo .upoizoiruju, da će češki ka­ pital, a naročito industrija prekasno do­ ći u Jugoslaviju. Ceska nema kolonija, pa mora tražiti tržišta, gdje će plasi­ rati svoje produkte. U Jugoslaviju ulazi kapital francuski, engleski i amertkanski. Vojne komisije slo­ žene većinom iz stručnjaka trgovine 1 industrije orijentisale su se na Balkanu a poglavito u Jugoslaviji i gledaju d a njihova trgovlina i industrija za­ uzme mjesto njemačkih i austrijskih tvrtki. Englezi namjeravaju u Dubrov­ niku izgraditi važna skladišta, a prego­ varaju o zakupu željeznice iz. Gruža do Zelenike u Boci Kotorskoj i bosan­ sko -he rcegovačke željezni­ ce do Sarajeva a uz to misle u s ko t r a čn u prugu pri širiti na normalnu sve do B o «. B г oda. U Bod Kotorskoj, kola (c najljepši zaljev, namjeravaju izgraditi morska ku­ pališta. (Tim bijiOstaii važnim konku­ rentom češkim kupalištima, koje se na­ mjerava izgraditi u Srebrenici kraj Cav­ tata). Ne će dugo trajati, pa će se do­ goditi, da će Englezi i Američami d о biti u sv oje ruke veliki arse­ nal za gradnjiu Jada, koji je u Boci Kotorskoj zapustila Austrija, a dio čije izgradnje malo treba, ako se ne posreći, da ga Cesi ne preuzmu.. U Jugoslaviji već sada osnivaju Fran­ cuzi i Englezi više razniu tvornica i 1 i vlastitih ili u savezu sa jugo­ slavenskim kapitalom. Mnoge velike en­ gleske i američke tvrtke odaslale su već u Jugoslaviji svoje zastupnike, gdje se namjeravaju smjestiti. Tako na рг. jedna od prvih američkih tvornica au­ Sarajevo, 9. februara. »Zagrebačke Novine« od 7. o. .mj. br. 17. donijele su ovu posebnu vijest do­ pisnika »Novosti«: »Vaš dopisnik sazna­ je iz pouzdanog vrela, da se vjer­ ski poglavica muslimana, Reis-ul-ulema Čaušević ne solidariše s postupkom onih, koji u ovom osudnom momentu sazivlju protestne skupštine muslimana radi nekih događaja u pokrajini. On će putem štampe preporučiti svim musli­ manima suzdržljivost u ovom momentu. Raspitali smo se koliko je istine na ovoj vijesti, pa nam je g. reis-ul-ulema idao ovo razjašnjenje: »Nije istina, da sam ja ma gdje niti ma kome dao ovakove izjave, niti je meni i na kraj pa­ meti, da ja muslimanima ovako šta pre­ poručim.« Ovo su doslovne riječi gosp. reis-ul-uleme, pa Se možemo samo ču'ditt, da se nepoznati nam dopisnik »No­ vosti« usuđuje iznašati ovake izmišljoJoš nam je začudnije, da se do ajnosti nesposobna, nehajna i prema tomobila imade već u Jugoslaviji svoga zastupnika, gdje će podići tvornicu, ko­ ju su tamo htjele osnovati i neke češke tvornice u savezu sa jugoslavenskim kapitalom. Englezi se već sada mogu pohvaliti sa uspjehom, jer je ministar­ stvo prometa naručilo u Engleskoj 60 automobila za odpremu pošte i putni­ ka. Dvoji se, da će češke tvornice moći konkurirati sa jeftinijim englesko-ame-ričkim radom. Beogradska obrtna ko­ mora stupila je u pregovore s američ­ kim industrijalnim 'kućama radi dobave strojeva, oruđa, i surovi na, i radi doba­ ve kredita obrtnicima. Po odluci beogradske vlade misija američkih inženjera i tehnika izradila je osnovu za izgradnju novih željeznica, a započela je svoje inspiclranje (krajeva u Hrvatskoj. Konsoroiji američkih bankira dati će (jugosla­ venskoj vladi za taj ogromni posao po­ trebni kapital, a sav materijal dati će američke tvornice. Drugi konzorcij američkih ban'kira kupuje sva paro­ brodarska društva srpslka i hr­ vatska na Dunavu i pritocima. U Be­ ogradu osniva se banka sa kapitalom engleskim i jugoslavenskim. Zagrebač­ ka trgovačka komora oglasne, da Fran­ cuska nudi umjetno staklo a mi zatim nudimo staklo Francuskoj, kojega ondje radli visoke cijene ne će. Kako se međutim pregovaranja veli­ kog kapitala vode diskretno, do­ znat ćemo kasnije o američkim, engles­ kim, francuksim i poduzećima na Bal­ kanu a poglavito u Jugoslaviji. Bugar­ ska gleda osigurati u glavnome Italiju, a već i Francuska uvaža svoju robu preko Dedeagača. • S ovim je u savezu i beogradski br­ zojav našeg presbiroa od 7. o. mj. koji glasi: »Jedna velika engleska tvrtka ponudila je kredit od 5 milfona funti šterliniga, pod uvjetom, da joj dade is­ ključivo pravo na fabrikaciju filmova i na otvaranje kinematografskih podu­ zeća. k muslimanima neprijateljska šačica »Narodovaca« ne može da otrese svoje fikse ideje, da se stanje u Bosni može tu­ širati kojekakvim smicalicama o »osudnom momentu«. Ako ko ima voditi ra­ čuna o tim razlozima, onda je to duž­ nost vlade, koja trpi ubojstva i pljačke, a ne nas muslimana, koje bi šačica desperatera htjela da uništi i otjera s kuć­ ni eg praga. Ne, gospodo, nijeste ovarisali na pra­ vu adresu. Mi se ne damo z a t 1rati i nikakve nas izmotacije ne će spriječiti, da se ogradimo proti poldžemnoj politici, koja žeđa za našom krvi i našim imetkom. Mi ćemo draga srca prihvatiti saradnju sa režimom, koji će voditi računa o svima dijelovima na­ šeg naroda, nu spremni smo i na svaku borbu ako se produži ovo tlačenje i uništavanje. Drugim riječima: Odstupite, nedo­ stojni! .... Godina U. Skupština „Osvitanja“. U prošli petak održana je prva go­ dišnja glavna skupština našeg »Osvitanja«, koja nas veseli i radi lijepih rezultata ovog društva i ralJi solidarnosti našeg ženskinja, koje tiho i poput marnih pćel.ca izgrađuju ovo društvo i udara­ ju mu solidne temelje. Skupštinu je ot­ vorila predsjednica zahvalivši na brojnom posjetu i’ predloživši izbor dviju verifikatorica skupštinskog zapisnika. Za tim je prikazala društveni rad kako slijedi: Na d_an prve naše skupštine 28. febru­ ara 1919. imali smo upisanu 51 članicu, a danas imamo 305 članova, kolji pridonesoše 'Iznos od 10.000 kruna. Osnutak našega udruženja s veseljem je pozdrav­ ljen i izvan Sarajeva u cijeloj domovi­ ni Za nama se povedoše i druge naše sestre, pa slična društva nikoše u Mo­ staru, Banjolj Luci, Trebinju, Brčkom i BčjelinL Prijem našeg društva odrazuje se najbolje u dobrovoljnim prilozima, koji, nam stigoše gotovo iz svih mjesta naše dmovine. Suma tih priloga prelazi preko 71.000 kruna. Da se darovi poje­ dinaca i u javnost iznesu a i svaka dru­ ga naša društvena želja, u tom nam je izlazila u susret »Pravda«, glasilo »J. M. O.« na čemu joj i ovdje izričem hvalu. Iza prve skupštine držane 28. fclrr: ara 1919. upravni se odbor Odmah dao na posao. Nije uzalud rečeno: Svaki je početak težak. Tako smo i mi imale po­ sla, dok nam nije uspjelo, da uz po­ moć nadzornog odbora iznajmimo kuću za udruženje, da se smjestimo i namje­ štaj nabavimo, da uredimo knjige i spi­ se, i uopće rukovođenje (društvenih po­ slova. Ali hvala Bogu i to smo svla­ dale. Dugo nam je vremena prošlo, dok smo našle i uvele u posao društvenu učiteljfcu za ručni rad. pa da otvorimo trogodišnji krojački i šivaći te­ čaj. gdje u dvije grupe uči i radi oko 50 učenika. Isto tako je (društvena knjigovotkinfa uzeta tek 19. maja od kojeg dana radi i vodi društvene poslove. Putujućoj krojačoj školi »U n i v e r zal« izašli smo u susret, ne radi nje same, već da se muslimanlke učenice ne klatare po hodnicima i sohama općine, gdje je ta škola tečaj držala, pa je tako ta škola održala dva tečaja s musliman­ kama ,u našim društvenim prostorijama. Upravni je odbor zaključio tt svojoj sjednici od 30. aprila, da se iz društve­ nih sredstava ovoj školi plati pristojba za 10 učenica siromašnih muslimanki, da i one budu mogle pohađati tečaj »Univerzal«. Odbor je zaključio i pokus s tako zva­ nom »paz arijom«, pošto je već pri­ je toga uzeta veća količina rekvirirane robe. Tom se je prilikom zaposlilo oko 100 siromašnih musKlanki, i za njihovu privredu društvo im je isplatilo oko 5.000 K. Skrojeno je više komada muš­ koga rublja i prodavano putem pretrga ili trgovaca. S tim nije učinjen oso­ bit posao, ali se je nadati da će se iz­ rađena roba moći razgranati i raširiti j izvan Sarajeva, kao što se pokušaj učinfo i sa ženskim odijelima te se ras­ prodalo izvan Sarajeva. J danas leži iz­ rađene robe za unovčiti oko 40,000 K. Vezenjem bluza počelo se tek u najnovije (dioba, pa se o rezultata to­ ga posla još ne može ništa pođsigurno izvijestiti. I u drugom pravcu našeg društvenog rađa, duševnog pridizanja našeg ženskinja, imamo da zabilježimo kao uspjeh ove prve društvene godine tri analfabetska tečaja, što su održana u našem društvu. U ova tri tečaja upisalo se 70 slušateljšca. Dva su tečaja zavr- šena, a treći je još u toku. Te tečajeve i rodile su tri učiteljice članice našeg I društva i odbornice. Odziv na ove te­ j čajeve nije baš najbrojniji, pa iako taj nije za utjehu ipak nas ne goni u kakav očaj, jer i u tom pogledu ide na bolje. I mi se nadamo, da će naše sestre u bu­ i duće bolje izraditi ovu priliku, koja im I gotovo na kućnjem pragu pruža moguć­ nosti, Id'a ne ostanu slijepe kod očiju. Osim tih tečajeva za nepismene odr­ žala je jedna članica našeg odbora i jedno predavanje o zraku i čistoći kao važnoj potrebi našega zdravlja. Odbor je među sobom i među članica­ ma poradio, te je skupio i nešto dušev­ nog materijala, što nam je »Pravda« od­ štampala prigodom ramazanskog bajrama. kao »Bajramski prilog«. Još jedan lijep slučaj treba zabilježiti koji ie našem društvu pronio lijep glas i preko granica naše uže domovine. Hr­ vatsko društvo za šegrte »Rađiša« pri­ redilo je izložbu u Zagrebu, pa je po­ zvalo, da i muslimanke Bosne i Hercegcivine sudjeluju u toj izložbi sa svojim ručnim radovima. Gosp. Asimbeg Dugalić u dogovoru sa našim nadzornim odborem potaknuli su tu ideju u riašem društvu, koje je sakupilo po Sarajevu oko 260 komada najljepših naših rado­ vi, i otoiemilo ih u Zagreb, gdje su se delegati iprvlh naroda Francuzi i Ameri­ kanci divili našoj lijepoj kućnoj indu­ striji. Tu se je dosta govorilo i o na­ šem društvu kao pokretaču ideje za na­ predak i pridlzanje našeg ženskinja. Upravni je odbor u rukovođenju dru­ štva imao 30 sjednica, gdje su se u sporazumu i po pravilima rješavali dru­ štveni poslovi. To vam je kratki preg­ led našeg rada i djelovanja, za koji pri­ znajemo da je skroman i neznatan. I mi smo željele veće i opširnije rezulta­ te rada, ali kako malo prije rekoh, sva­ I ki je početak težak, pa se prve godine ni uz najbolju velju nije moglo više učiniti. Mi smo radile po svojoj savjesti i po najboljem uvjerenju. Još mi valja naglasiti, da smo i mi. kao i svaki drugi ■odbor imale i smetnja ali i pomagača, pa prelazeći preko prvih, drugima is­ kazujemo toplu zahvalnost na iskazanoj usluzi. (Odobravanje). Iza toga je blagajnica Umi h. Muftić podnijela detaljan blagajnički izvještaj, koji je u glavnom iscrpljen u govoru predsjednice, pa ga ovdje naročito ne iznosimo. Tom priliko! pročitano je izviješće rcvizionog odbora o potpunom redu društvenih knjiga i predlog, da SS knjigovotkinji i predsjednici dadne po K 500 nagrade za njihov izvanredni mar i trud. U raspravi, koja je povedena o ovom predlogu, skupština je usvojila predlog glede nagrade knjigovotkinii od K 500, dečim je glede predsjednice za­ ključeno da se nagradi sa hiljadu kruna uz naročito priznanje i žalbu da se radi ogrničenih društvenih sredstava ne mo­ že nagraditi onalko, kako je zaslužila. I sadi se je odigrao jedan dirljiv prizor. Predsjednica Hasni h. Berbcrović, siro­ ta učiteljica, koja se uzdržaje svojom skromnom učiteljskom plaćom zadovo­ ljava se priznanjem, a odriče se nagra­ de u korist društva, jer »ona radi za društvo onako kako može«. SkupšEnarke navaljuju na nju molbama, mole je dapače da primi taj (dar od nj-h mjesto iz društvene kse, nu ona jedno te jedno: »Radimo sve za društvo onako ka­ ko koja može!« Nas veseli kako ovaj postupak marne predsjednice, koja dru­ štvu posvećuje gotovo sve slobodno vrijeme, tako i uviđavnoeti sileupštinar1 kit, koje znaju i umrlu cijeniti svačije za­ i sluge. Živjele! �„ПРАВДА* — „PRAVDA- С^ран* 2. Strana Kod tačke »ipredlozi« uzima riječ Nafija h. S a raj 1 i ć i predlaže, da se od­ redi jadan dan u heftl u svrhu sastaja­ nja članica. Na taj će se način pobuditi nesamo veće interesovanje za društvo i njegovu svrhu, nego pružiti i prilika, da se porazgovorimo o svojim potreba­ ma i izmijenimo misli. Ovaj je predlog jednoglasno usvojen uz dodatak, da se sastanci drže petkom iza podne i da se pribavi kahve, čaja i mlijeka. Tom je prilikom pala i primjedba, da se udari temelj društvenoj knjižnici. Ovaj nam se .predlog sviđa iz dva razloga: prvo stoga, što će se utrti put boljem mijeSanju naših žena iz pojedinih društvenih klasa i uklanjati ona neumjesna odijeIjcnost, a drugo stoga, što će se ovi sastanci moći izrabiti u svrhu zajedničkog čitanja korisnih knjiga o kućanstvu, ahlaku. islamskoj povjesti i položaju mu­ slimanke za doba arapske civilizacije i t đ. To je vrlo zgodna prilika i za dr­ žanje kraćih predavanja, pa obraćamo pažnju pribora na ovu stvar i .preporu­ čujemo mu, da se pobrine kako bi se ovi sastanci što bolje iskoristili. Tajnica je iznijela pismeni predlog g. Edhem ef. Mulabdića o štampanju »li­ pu te o vlaićanju ženskfinja, koje pohađa tečajeve »Osvitanja« ili preuzima po­ sao na feradu«. Predlog je usvojen, pa ćemo se na ovu stvar osvrnuti drugom prilikom. Za tim se je prešlo na predlog o izmjeni pravila i usvojene neke pro­ mjene starih pravila. Iza toga je podi­ jeljen apsolutorij bivšem odboru i onda se prešlo na izbor novog odbora, koji je izbor obavljen aklamacijom. U novi su odbor izabrane: Hasni h. Berberović (predsjednica). Мшкге h. Hrasnica (pot.predsjednica). Umi h. Muftić (prva tajnica), Sen'je h. Karamehmedović (druga tajnica). Maide h. Bajrović (blagajnica), Rasema h. Bisić (nadzornica kuće) te bez funkcije: Behije Ii. Ukšinagfć. Aiše li. Konkut, Šefika h. Bjelevac i Hafa h. Sahinagić. Kao zamjenice izabrane su: Manire Ii. Kapetanovih, Sevala h. Sahinagić, Remzije h. DugabiČ, Hajrije h. ArrihodžiĆ, Nuri Ii. HuseinSpahić. Fata Karić « Sejda Cajo. U časni sud izabrane su: Azemlna h Cengić, Šehzade h. Fađilpašić, Šerife h. Kadić, Nafija h. Sarajlić i Fatima h. Број 119 Br«j stavništva gospodina Pavlovih * i da rošcc ne će pred njim da se razgovara namjerno oteže pregovore, * u *k et sa Timotijevićem. Radi tega je g. Pavveć moramo biti nacistu, da H će s» lović, koji je mandator krune, polo­ obrazovati koncentraciona vlada ili ć» žio mandat kruni, jer se time našao se raspustiti parlamenat i ići na izbore. uvrijeđen. Beograd, 8. februara. Jučer u 5 sati Beograd, 8. februara. Jučer po podne po pokllne održana je prva sjednica iza­ bio je dr. Korošec kadi regent * Alek­ slanika Demokratske Zajednice i opo­ sandra, te mu referisao o stanovištu ozicionog bloka, na 'kojoj se pregovaralo pozicije. Opozicioni je blok za vrijeme audijencije dr. Koroišca bio na okupu, o obrazovanju koncentracione vlade. Danas će se pregovori nastaviti. Na tom te ga je sačekao. Dr. Korošec podnio je su se prvom Sastanku izmijenili samo izvještaj o svom razgovoru. Na to je pogledi o sadašnjem parlamentu i o to­ sjednica dalje raspravljala o direktnim me, da li da taj parlamenat treba da i pregovorima između opozicije i vlade, dalje radi, ili treba da se ide na izbore. 'koji će sutra početi; Opozicija je, kako U opoziictonoan bloku su izabrani dele­ čujemo, delegovala kao svoje zastup­ gati, koji će učestvovati u pregovorima nike u pregovoru sa vlaidom Ljubu J«o— vanovića, dr. Korošca I dr. Drinkoviča. sa predsjednikom parlamenta radi iz­ Sa strane vlade . delegovani su za te laska Iz sadašnje političke situacije. RaIz vlad'nih se krugova demantujo vi­ pregovore gg. Timotijević, Paleček I — dikali su odredili Ljubu Jovanovića i jest, da vlada vodi pregovore sa opoP ribičevi ć. Jovana Jovanovća; Narodni Klub dra zicijom pod uticajcm sa strane. Nuto Lorkovića i Drinikovića; Jugoslavenski Beograd:, 8. februara. Danas je opo­ našeg nresbiroa! klub dra Korošca i Stanka Baniča, a dr. zicioni blok računao u pogledu riješeNaše pravosuđe. Negdje u proljeću Madaković i dr. Peleš su predstavnici nia pregovora na ovo: 1. ako regent uprošle gclline oduzeli su žandari u Pa­ nezavisnih demokrata. Demokratska je svoji stanovište opozicije vlada bi pala, lama kravu od Halila Isanovića iz sela zajednica odredila za svoje delegate 2. ako regent ne usvoji predlog opoziBogovića kotar Rogatica i dali je po­ Kostu Timotijevića i Svetozara Pribiaije, vlada bi ostala, te bi se raspustilo pu Jevđeviću u Prači. Halil је’ kravu ćevića. privremeno Narodno Predstavništvo i kupio u god. 1915. od Sulje Kukolja za prešlo oBmah na izbore, 3. ako bi vla­ Opozicioni blok izvršivši izbor dele­ K 230.—, doik je u god. 1919. porasla da prihvatila stanovište opozicije došlo gata, odredio je dra Korošca kao vrijednost krave na K 3000.—. Halil je bi do direktnog sporazuma 8 vlada bi svoga predsjednika za početak prego­ podigao tužbu proti popu preko advo­ se proširila na osnovu konferencije (!) vora, a Demokratska zajeldlnica T i me­ kata g. Dr. K. pl. Premužića, koji ga U mogućnost uspjeha nikako se ne vje­ ti i c v i ć a, koji su se sastali jučer u 5 obavijesti, da je dlređeno ročište za ruje ni s jedne nj s druge strane. Do sati po podne. Čim su se sastali, dr. Ko­ usmenu raspravu pred kotarskim'sudom ponedjeljka mora da se donese defini­ rošec je zamolio dra Pavlovića. da ih u Rogatici ti petak dne 6. februara 1920. tivna oldluka. ostavi same u sobi. Oni su izmijenili i da je rasprava u Prači kod ispostave. poglede o radu sadašnjeg parlamenta. Beograd, 8. februara. Delegati i vla­ — Kad je Halil došao u Praću, kadi tamo de i opozicije, koji će danas početi kon­ Dr. Korošec je izjavio u ime opozi­ nema ni suca ni uopće koga od suida ferenciju za eventualni sporazum izme­ cionog bloka: 1. da treba obrazovati nego ga još ismijaše, kad je rekao zašto đu jednih i drugih, najšire su ovla­ koncentracionu vladu, 2. sadašnji parje došao. šteni. Govori će se voditi u prisustva iamenat treba da izabere ustavotvorni Hali! Isanović je bio slobodan težak, predsjednika parlamenta Pavlovića. otiibor, 3. parlamenat treba da primi ne te mu je u god. 1914. izgorila kuća i samo izborni zakon, nego i ostale važ­ Beograd, 8. februara. Kako čujem * opljačkalo mu se 25 glava blaga, te da­ ne zakonske predloge: bidže, ratifi­ vlada stoji čvrsto na svom onas stoji u Alipašmu Mostu na tuđoj kaciju ugovora, koji je zaključen na pravdanem stanovištu, da — zemlji i u tuđoj kući sa svojih desetero konferenciji mira u Parizu, zakon o Na­ ako dođe do saziva Narodnog Pred­ djece. Za muslimane nema pravde! rodnoj Banci (riješenjem valutnog pita­ stavništva — parlamenat bi imao u pr­ vom redu riješiti izborni zakon za konRazlog demisija đra Žerjava, pročelni- ' nja u odnosu 1 : 4 i t. d.) i 4. parlamenat treba da bude stalno na okupu; stituantu, a zatim da se odmah ide n> ka pokrajinske vlade za Sloveniju, ne­ izbore. G. Timoiifević je izjavio da »demo­ ma se tražiti samo u nesporazumu sa Beograd, 8. februara. Ima vrk> mal * kratska« zajednica pristaje 1. da se ob­ socjal-demokratrma, nego i u ozbiljnim nade u sporazum između opozicije i razuje koncentraciona vlada. 2. da nesuglasicama, koje su nastale između vlade radi pretjeranih zahtjeva opozi­ vlada odredi ustavotvorni odbor, 3. njega i centralne vlade naročito u va­ cionog bloka, osobito rađlkaia. sadašnji parlamenat da primi samo iz­ lutnom pitanju«. borni zakon i da se ide odmah na izbo­ Beograd, 8. februara, ti krugovima re, pošto sadašnje privremeno Narodno opozicionog bloka se govori da su ju­ Predstavništvo nije više sposobno za čer pregovori bili privatni i neobvezni, rad. t. a da će se tek danas početi pregovori delegata. Beograd, 9. februara. Danas je na­ Konačno dolazi ono što je babi milo. stavljena 'kcnferencaa između gospodi­ dne održan je satanak opozicije. Gosp. na ministra pravde Timotijevića i dra Beograd. 8. februara. »Pravda« jav­ Korošec referisao je o prekjučerašnjem lja: Dr. Korošec bio je preksinoć u au­ Korošca za sporazum oko sastava nove sastanku sa gosp. Timotijevićem. Onda vlade. U demokratskim se krugovima dijenciji kod regenta. U političkim se je opozicija formirala svoje poznate ugovoni da je Korošec jučer isključio iz krugovima sve više osjeća da Jugosla­ slove. Ove je uslove prije podne g. dr. venski Klub najviše naginje sporazumu. Korošec saopštio g. Tiimotijeviću, koji je I pregovora predsjednika Narod. Pred­ jučer na konferenciji ministarskog savje- j ta referlsao vladi o ovim uslovlma. Je­ dan je cd najhitnijih uslova zasjedanje privremenog Narodnog Predstavništva do konstiituante. Kako se govori u kru­ govima opozicije, isključena su — lič­ iinuslimanslkom većinom našeg larotđ * Pod gornjim aialstovom donijela je na pitanja u sastavu koncentracio­ »Srpska Riječ« od б. februara ovaj u- i elemenata, koji su manje-više bili rav­ nog kabineta SIS eventualnog šireg koa­ vodni članak: »Uzevši u obzir 'brojno I nodušni prema političkoj orijentaciji Mu­ licionog kabineta. stanje Muslimana u našoj novoj državi, slimana, pa čak i takih, koji su njihovu Na prekjučerašnjem i jučerašnjem (da­ naročito onih, koji su naše narodnosti, orijentaciju potpuno ignorisaii. Takih ekle na dva sastanka! Op. ur.) razgovoru ni jedan ozbiljan političar ne smije iz­ lemenata ima još i danas, Cak izgleda, između dra Korošeca j Timotijevića dr. gubiti iz vida njihovu poKičku orijen­ da se mnogima od njih u stečenoj slo­ Korošec je zamolio predsjednika parla­ taciju i njihovo stranačko opredjeljenje bodi ta ravnodušnost prema Muslima­ menta g. Pavlovića, koji se je nalazio nima još više učvrstila. u novim prilikama, koje sm nastupile iza u svom kabinetu, gdje su se vodili pre- | oslobođenja. Ne može se poreći da prije To je svakako jedna p ,o i i t i č k • govori, da iziđe iz sobe, jer da dr. Ko- I našeg oslobođenja nije bilo među ne- ' greška koju mogu da počine samo HadžikaHić, a kao zamjenice: Esme h. Spaho. Zebre h. Curčić, Aiše h. Hadžalić, Aiše h. Rašidagčć i Hašeme h. Mušić. U nadzorni odbor izabrani su: Asimbeg Dugalič, Kasan ef. Kadić i Ahmedaga H. Omerović, a u re vizi oni odbor: Dr. HaHđbeg Hrasnica, EJhem ef. Mulabdić i Fehim ef. H. Bašćaušević. Time je skupština završena, pa ju je predsjednica zaključila uz topli apel, da ј sve članice porade na što boljem upisu [ članica i članova i da u svakom pravcu ; podupiru procvat društva. I j I j i j । I i ! i ' Gordijski čvor. Kriza' »demokratskog« apsolutizma razvija se vrlo tajanstveno i potpuno iza kulisa. Sklupčena, pa se ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep. Zagrebač­ ke novine ne izlaze, pa se ne može do­ biti sigurniji glas iz opozicionih krugo­ va. beogradski listovi također nemaju dobrih vijesti niti uredno dolaze, a po našem presbirou ne može se niko snaći, jer je u »demokratskim« rukama, pa glamata isto onako, kako glavinjaju i njegovi gospodari u Beogradu. Čini se, da je sve njegovo nastojanje upereno na to, da sije zabunu i nepovjerenje me­ đu strankama opozicionog bloka. Na­ ravna stvar, da usput neprestano pere vladu i njene stranke. Da pružimo ka­ kvu takvu sliku ove krize, donosimo najnovije brzojave našeg presbiroa, ne preuzimajući nikakve odgovornosti za protuslovlja između pojedinih brzojava. Beograd, 8. februara. Jučer prije po- ! I Polltičha orijentacija Muslimana. 1 I F E L J TON. niti kako je vaše uho čuje, jer pjesma mor * doći do ' stolu, da se s njima skupa zanese: u noć, kad* duše.. . « duša duši nudi vječitu ljubav... »Ali kroz uho.. . « napomenula je Ifeta. Kada je Ifet dovršil* pjesmu i pogledala iza­ Л Hifzi Bjelevac: zovno svoga učitelja, Haki je rekao laskavo: — To je za to što se je vaše uho naviklo na »Do danas nisam čuo tako nešto lijepo" —, a jednu notu, na vaše zapadne ljubimce, koje i ja poRene Logotetides. (29> I znajem; ali ja vas ne krivim za to, jer niste možda ■ Ifeta prasnula u smijeh i rekla ponosno: Pazite, rekli ste mi, da trebam pjesmu os­ ni čuli kako pastir svira u svoju frulu u ravnoj jetiti!.., Ali eto, prisilila sam vas oboje, da osjetite VIII. i Anadoliji.. . »Manite to!.. Kako možete vašeg pastir * is- ’ moju pjesmu, a ja sam samo gledala note.. . No i Akifbeg ga u veliko cijenio i nastojao, da ga ovo je ljepše od vaših: aman . ,. aman . ..« protura naprijed u službi, kako bi mu osigurao što i poreaiti s umjetnicima.. . U to se Sabiha umiješala i natjerala Dinđ*r*, udobniji život, pa da se onda posveti potpuno u— Morate osjetiti narodnu pjesmu i istr *žiti da odsvira jednu turansku. Ifeta se Ironično osmje­ mjetnosti. Uveo ga čak i u svoju kuću, da podu­ ! one fine tonove u njoj da ih prenesete na papir i i hnula, da je i Haki opazio i teško ga je nagavoričava muziku njegovu jedinicu Sabihu. Tom prilikom i uglazbite . .. la Sabiha, da sjedne za glasovir. Bio je uvrijeđen došao je do poznanstva Dindar Haki i sa Ifetom u »Da, da . . . ono vječito, otegnuto, žalosno i tri- i Tek kad je Ifet rekla, da bi i ona Selila čuti jednu kojoj je vidio neobičan i izvježban talenat. Pjesme, . vijalno: ah, aman... aman...« reče skoro prezir- i tursku pjesmu, ali u kojoj ne će biti „aman. . . koje je izvodila Ifeta na glasoviru od najboljih skla­ ' no Ifet i sjeduuvši za glasovir odsvira izazovno jed- : ah.. . « osmjehnuo se Haki i počeo prebirati po svo­ datelja zadivile su umjetnika. Na želju Akifbeya po­ i nu francusku ariju. jim papirim*, koje je izvadio iz džepa. Ifet ga je čeo je Haki vježbati s njima i turske napjeve. Dindar se n/ dviri nad note i pročita prve riječi: j gledala, pa onda veselo rekla: Ifeti se sviđali bučniji komadi, komadi teže • Vi imate vaše kajde u džepu?« / »Dans la unit, quand l'ame kompozicije i jakih akcenata, kojih nije bilo u Ha— To ništa ne čini« — odgovori Dindar — offre fl l'ime l’amour kije, a Sabiha je bila naklonjenija tihoj, sjetnoj pje­ vi pričekajte pjesmu i onda sudite«. ćternel...» smi, kojom je odisao Istok. Često bi rekla Ifeta: Nastala je za jedan čas šutnja a onda brzo i „Dajte, monsieur Dindar više života vašoj muzici, I---------------------------------------------------------------------------snažno tabrujaše glasovi. jer mi je jednolika....» Ona je uvijek s njim go­ Dindar je posmatrao Ifetu preko njezinih ra- « Ifet se zagledala u Hakino lice i ispitivali sva­ vorila francuski, da ga i na taj način upozori na I mena zanoseći se za riječima, koje su se pretvarale ku ci tu. Njegovi prsti prelijetali su brzo I vješte^ njezin visoki položaj. ( u čeznutljive akorde i nosile dušu tamo. U noć, ' s tipke na iipku. On se je bio zanio i nije UME Haki se je branio: »Ifet hanum, vi morate os­ ' kada duša duši nudi vječitu ljubav. . kuko ga djevojka ispitivalački promatra, jetiti pjesmu, smisao, a ne onako je shvatiti i cije­ I Sabiha je prestala za čas prebirati note ne ' Naitnviće «e. �opoj 119 Broj .PRAVDA' — „ПРАВДЛ* neozbiljni, ograničeni i nesposobni poli­ riki program jednog naroda, i da to tičari koji nemaju smisla za oipšte inte­ jedno pitanje ne može biti smetnja za rese naroda. Tu su grešku zapazili na­ zajednički rad su drugom važnijem i op­ ši neprijatelji, te su je u svoje vrijeme širnijem posla. najiscrpnije, na našu štetu, iskoristili. Za vrijeme našeg zajedničkog robovanja Mi smo »Srpskoj Riječi« blagodarni na Muslimani su imali Isto tako teš­ gornjem članku i vrlo će nas veseliti, kih i žalosnih d a n a ik a o i osta­ ako ovako ispravno mišljenje o nama li dio naroda. Oni su za vrijeme prodre i u šire slojeve pravoslavnog di­ vjersko-prosvjetne borbe bili isto tako jela našeg naroda. progonjeni, vezani j apšeni kao i ostali. Ta njihoVa borba ne smije se omalovažiti, niti se mogu njezini uspjesi ospo­ riti. Njihova 'borba bila Je saglasna sa željama cijelog naroda. Oni su u svojoj velikoj većini bili i ostali nepri­ Opet demarš. U petak popodne posje­ jatelji naših zajedničkih protivnika, tili su ministra predsjednika engleski i ugnjetača. francuski poslanik, koji su ga savjeto­ Istom 1911. godite, kada je jedna pojvali da naša vlada usvoji predlog Clelitička grupa (Narodovci) nabusito i sa menceau i Lloyd Genrga. Za našu je bagatelisanjem ignorirala saradnju Mukraljevinu mnogo bolje, da usvoji taj slimna u borbi protiv neprijatelja. Musli­ I predlog. nego da bude primorana na mani su bili primorani da potraže drugu lanidottSki pakt, koji je za našu zemlju orijentaciju i da napuste zajedničku bor­ koban. bu. To je bio najviši, uspjeh Austrije »Politika« donosi: Povodom jučeraš­ protiv našeg cijelog porobljenog naro­ njeg novog koraka Francuske i Brita­ da. Od tog vremena zametnula se smut­ nije držana je sjednica ministarskog sa­ nja među nama. Plodove ove smutnje vjeta, koja je trajala do osam sati na pobrao je naš neprijatelj 1914. g„ kada večer. Vlada neće popustiti na je on najsavjesnilje i najzatu­ taj novi pritisak, jer naša kraljevina ne canije među Muslimanima doveo do može primiti riješenje jadranskog pita­ uvjerenja, da .je u našoj propasti njihova nja ni primjenom famoznog lonklonskog sloboda. Odigrali su se događaji, koji ugovora, niti usvajanjem predloga se ne daju lako zaboraviti. S vi svjesLloyd Geo-rgea i Clemenceaua. nW i ozbiljniji Muslimani, koji nisu gu­ bili iz vida teške pošljedice, osuđivali Vlada je ovlastila g. Pašića, šefa desu ove događaje, pa sir i kao razmjer­ I legacije u Parizu, da kod saveznika mono pošteđen elemenat ipak neprestano ) že završiti sve poslove Oko ratifikovasumnjali u namjere Austrije prema Mu- ' uja ugovora o minu. slimanla, dok se konačno, tokom rata, Regent Aleksandar sasvim se je oponisu potpuno uvjerili, da je Austrija os­ tala isti neprijatelj Muslimanima kao i ■ ravlo od bolesti, pa je od četvrtka poI čeo ponovno sa primanjem. Ovih dana ostalom narodu. bili su u auriijcncili u prvom redu poliPropast Austrije pozdravili su naši Muslimani, kao i ostali oslobođeni I tičari, bez obzira na stranke i političke grupe. Audijencije se dnevno nastavljadro naroda ... Oni su pohitali među One su informativne naravi i imaju prvima, da se za svoje sretno riješenje II ju. svrhu, da izvijeste regenta o momenod neprijatelja zahvale našem Kralju Os­ loboditelju i da mu iskažu svoju vjer­ ; talnoij političkoj situaciji. Po više puta su primljeni: ministri PrSbećević, Krisnost i svoju radost. To je bio njihov tan, dr. Kramer i Davidović, kao i .prSdk svečani povratak u zajedničko bratsko I sjednlk Narodnog Predstavništva Pavkolo. Na žalost, ovu svečanost i ovu radost I lović. Primljeni su i dr. Korošec i dr. Drinković. te ministar pravde Timotipokušaše ponovo da pomute oni jević. isti elementi, koji su već jedanput odvurali od sebe jednokrvnu braću. Ori Položaj u Crnoj Gori. »Pavda« piše: su jednostavno i bez ikakvih obzira poPrema informacijama sa dobro obavije­ dravniii sve Muslimane sa njihovim naj­ štene strane, može se bez pretjeranog nižim slojem, pa su ih pred veićnom optimizma reći da se unutrašnje stanje na’ radalug naroda polkušali da pred­ u Crnoj Gori znatno popravilo. stave kao jednu nepatriotsku i ekscen­ Opet konferencije. »Matrn« piše da je tričnu masu. Zahvaljujući uzvišenom put Milleranda u London fiksiran sredi­ shvaćanju ideje narod, jedinstva, slobo­ nom slijedeće sedmice, te da će prva de i demokratizma od strane naših os­ konferenca biti u četvrtak, kojoj će pri­ loboditelja i oH strane velikog dijela os­ sustvovati i Nitti. lobođenog naroda, naši su Muslimani, i pokraj svih grijeha njihovih zavedenih Talijanski manevri. Časnici talijanskih pojedinaca, morali da budu posmatrani brodova, koji su poslani protiv Rijeke, kao jednakopravna braća i da se nklrov na širokom su se moru pobunili i izja­ teški položaj pravilno shvati. vili, da će radije pristupiti D’ AnnunzJTaj nezavisni i vrlo nezgodni položaj ju, nego da bi pucali na talijanski grad. jedre velike mase nedužnih ljudi, u koji Zapovijedajući je general komandirao su bili zapali za vrijeme naše borbe, raekskadri u Jakin, što je momčad odu­ zum-jeli au najviše oni, koji su najviše ševljeno primila. u toj borbi postradali. Samo oni, koji Grčki kralj Aleksandar doskora će su najmanje patnje i muke podnijeli, is­ posjetiti našu zemlju. Putovaće u auto­ prsili su se pri koncu stradanja kao prvi mobilu i ineognito. / osvetnici i borci, ne shvaćajući pravu •'ideju bratstva, jednakosti i slobode, ko­ Mobilizacija Poljske. »Moruing Post« ja nas je od propast- sačuvala. dobiva iz Varšave, da je ministarski sa­ Prema o v a k i m p o j a v a m a u slo­ vjet odlučio da mobihzujc i u onim krabodi, danas se i naši Muslimani politički jev’ma. koje je Njemačka odstupila. Po­ orilientišu. Treba njihov položaj razumje­ zivaju se svi Nijemci od 19—32 godine. ti. Nije nikakvo čudo, što se oni sada Zapadno od Dvine sakupljaju boljševici klone onih, Roji propovjedaju demokrat­ ska načela samo za sebe, a drugom ih I moćne čete i artiljeriju. osporavaju. U takim propovjednicima Stanovništvo Ukrajine oprlo se je o demokratizma, ne -može niko imati po- i ružjem u ruci ruskim boljševicima, koji vjerenja. Nebrojeno puta izigrani, i zbog su htjeli da se uvede komuna. Svi po­ toga razočarani, naši su Muslimani na­ kušaji boljševika, da dođu u uži doticaj kupili u sebi dovoljno nepovjerenja, pa sa ukrajinskim stanovništvom i ukrajin­ se sada obraćaju najviše na onu stra­ skim strankama, ostali su bezuspješni. nu. gdje im se pružahu stvarne garaii- . Klub čeških socijal-demokratskih načije za njihov opstanak i slobodu. U da- , našnjim predstavnicima vlasti ne vide : roidnih poslanika riješio je zahtijevati od oni tih garancija. Ne vide ih n; za jedan ' vlade, da odmah stupi u trgovinske, edio naroda a najmanje za sebe. Musti- ■ konomške i političke odnose sa somani, u svojoj velikoj većini, danas sto- . - vjetskom Rus:jom. Klub je uvjeren, da je u opoziciji. Njihove simpatije prema I pregovore mogu voditi jedino predstavradSkalima samo su izraz njihovog po- ‘ niioi sociial-demokratske stranke. uzvanaja u jednu spasonosnu ideiu лија ! Izbor! u Madžarskoj. Zastupnici krš­ je svijetom azviadala i u one ličnosti ; ćanske nacionalne zajednice imali su koje su nas sa tom idejom oslobodile ■ konferenciju, na kodj je ministar pred- j od neprijatelja. . Prikazivanje najnogjje po- ! sjednik Hu’zarvipoeorio da je kršćanska 1 i t i č k e orijentacije Mastima- ; nacionalna stranka kod izbora dosegla najveći uspjeli, jer su njezini kandidati n a k a o ј e d a n čisto s t a I e š k i dobili 63% sveukupnih glasova, demo­ pokret sasvim je pogrešno 1 tenden- ' krate 19%. neddvisnllaci 2’/«%. madar- j clozno. Kraj svega rezervisanog staM^šta 1» pitanju agrara, Muslimani pri- ! ska radnička stranka V/,%. ^^■^^adikals!-i program u cjelini. jer Ko će biti glavar Madžarskoj? Izgleda . da rr ii 'nl rin 'r da naroidlna skupština ne će birati pala- . tina već guvernera. General Horty ima- I Politični pregled de najviše izgleda da bude izabran, jer njega podržavaju mali posjednici. Nezavisnjaci su istupili iz vlade zbog pro­ mjene situacije. Ishrana Madžarske. Rumunjska šalje madžarskoj vladi diievno 40—80 vago­ na namirnica radi prehrane madžarskog stanovništva. Spremanje Madžrske. Vlada je obja­ vila mobilizaciju svih klasa od 1890. Po varošima su prilijepljeni plakati, gdje se apeluje na narod. To je sve upućeno protiv Rumunjske. Armenska vlada riješila je da Grčkoj povjeri organizaciju svoje države, ako se tog posla ne bi htjela prihvatiti ni­ jedna druga država. Njemački ekscar Vilim raavto je ni­ zozemskom ministru izvanjskih posala, ako bi Nizozemskoj usljed njegova bo­ ravka u Amerongenu bilo neugodno, da je on pripravan predati se ne neprija­ telju, nego njemačkom narodu, u čije ru­ ke polaže svoju sudbinu. iši dopisi Tuzla, u januaru 1920. (Svašta po malo). Kako »Pravda« usljed praznika i nerada tiskare nije redovita izlazila, tako se je i materi­ jala silno nagomilalo, da čovjek ne sna s koje bi strane pačeo pisati. Tu­ zla je u zadnje vrijeme grad senzaci­ ja. U njoj sa dešavaju najnevjerovatnije stvari. Na primjer HakijaTemim pokreće »nezavisni muslimanski« list »Novi Pokret* (kojeg svijet zave »Pro­ klet«). Zar to nije senzacija, d« Ma­ kija pokreće —, muslimanski i još ne­ zavisni list!.. I da bude džumbuš veći i on mu je »vlasnik« i odgovorni ure- | dnikl 0 sam«m listu i nenapisanom i programu goverićemo poslije, kad do- i bijem* džabna vremena, jer se ne is- ' plati trošiti dragocjeno vrijeme u o- i vakve trice. Druga senzacija je iznenadni pre- j aještaj k vladi u Sarajevo dvejice | predstojnika: Dra Defterdarevića, se- . oskog i Makaneca, gradskog pred- i stojnika. Ovo ubrajani« u senzaciju i ne samo s toga, što su ovi premješ- i taji ogorčili skoro čitav narod svog kotara bez razlike vjere i narodnosti nego i stoga, što okružni načelnik g. Gruđić osniva nekakvu »ligu časnika« za izmirenje i izglađivanje razmirica među pojedinim narodnostima, a ovamo prkosno izaziva ogorčenje pre­ mještajući opće obljubljene predstoj­ nike. Svijet konsterniran pita se: šta ovo znači? Da li g. okružni načelnik pravi aprilsku šalu s tom ligom čas­ nika, ili je to kakav »demokratski« trik i šahovski potez pred izbore. Ovo i se ne da shvatiti drukčije nego kao komedija okružnog načelnika. Treća je senzacija naređenje g. o- . kružnog načelnika o zabrani izvješavanja zastava neprijateljskih država. Opazio čovo na jednoj muslimanskoj j zabavi kako diletanti i priređivački od- j bor nose na prsima zelene kokarde, ' i edmah izdaje »naieđujem« da te za- ; stave ne smiju nositi, jer su turske, ' a Turska Je neprijateljska država, te »ni jedan građanin našeg kraljevstva u cma, niti može imati makakve veze sa Turskom«. Ovo ie doslovan citat iz okružnice okružnog načelstva । od 13. januara 1920. broj 624. Da li mi | mamo hilafetsku vezu sa Turskom, o ; tom nije kompetentan odlučivati jedan načelnik okruga i to smatramo zahva- i ćanjem u tuđu kompetenciju, a je li ze­ lena kokarda ili zelena zastava baš j turska ili islamska vjerska zastava bez političke primjese, također ne primamo gosp. Gradića i njegove savjetnike za ' autentične tumače. I tuđinska uprava nije nam ovih zastava zabranjivala, ma I da je svaki i najmanji znak iredentizma i najvećom i najbrutalnijom strogošću u- , gušivala i progonila, pa mislimo, da ni I »demokratska« vlada neće htjeti ida se I povrati u doba inkvizicije, pa da tero- j riše vjerska čuvstva pojedinih vjeroispo­ vijedi. Dne 2. januara obdržavao fc Klub Naprednih Muslimana u Tuzi svoju i skupštinu na zahtjev više od polovine | članova, koja je jednoglasnim zaldjuč- | kom isključila Hakiju Temima, bivšeg ; privrem. predsjednika, te Rifata Oma- i zaića i Akifa Šeremeta, bivše privremene ■ odbornike radi protuvjers-kog postupa- , nja u društvu. Onda je na 16. januara i bila konstituirajuća glavna skupština, I Strana 3 Ст»«иа koja je izabrala novi odbor, ikoji nam jamči, da će društvo krenuti pravim pu­ tem islamskog napretka. Pripcminje se, da su Teman i Omazić osim isključenja iz društva predani i državnom odvjetništvu radi vrijeđanja vjere, a o osudi, koju će sud izreći, pisaćemo u svoje vrijeme. No uza sve to, što je dokazano izazovno ponašanje i vrijeđanje vjerskih svetinja po Temimu i drugovima, ipak g. Grudić, okružni načelnik svim silama nastoji, da ih re­ staurira i prisili grad. kot. ured, da im dozvoli držati skupštinu u — društve­ nim prostorijama. Bilo bi skrajnje vri­ jeme, da g. Grudšć jednom znadne koli­ ki je njegov djelokrug. Ma da Je on na­ čelnik okruga, to ipak ne znači da on ima sve u svojoj ruci i vlasti. On je u nekim stvarima druga instancija, ali u nekim nije ni te. Njegova je jedna ve­ lika pogreška, što prima savjete od lju­ di, koji u narodu nemaju nikakva oslon­ ca niti ih ko poznaje ni siuša. To se je jasno očitovalo ikod osnivanja lige ča­ snika. kojoj je svrha, da u narodu populaniše toleranciju i bratstvo, a on je u tu ligu utrpao na račun muslimana i katolika i takvih ljudi, koji ne samo što ne raprezentiraju tih dijelova naroda, nego za kojima neće niko ni onda, kad bi išli u očitu sreću« To je pokazala sko­ rašnja skupština Hrvata, a to su i mu­ slimanski predstavnici izjavili g. Gruidiću, ali on o tom neće ni da čuje. Ovaj metod g. Grudića nije dobro izabran, pa se je bojati, da će mu uspjeh biti pro­ blematičan ili negativan u svim predužećima. Jugoslaven. аипои sjesti Agrarno pitanje. U selu Presienict, opštlna Odžak, kotar Sarajevo živi Ismet Omerbegović u zadruzi sa petori­ com malodobne braće i jednom sestrom. Presjenica je džemat u kojem žive pra­ voslavni Srbi i 5—6 muslimanskih poro­ dica. Zadruga Ismeta Omerbegovtća po­ sjeduje 125 dunuma i 360 m' zemlje, u kojoj površini se nalazi 61 duiium šume. Njegovi pravoslavni susjedi njesu mogli gledati, da »Turčin« imade svoj gaj, ne­ go su ga počeli sje^? i to: Košta Kenjić. Bakula Vide, Pero Guto, Gligo Marković i dr. Počeli napadati na ono gajića i skoro su ga uništili. Ismetu su uz naj­ veće pogrde i bogumrske psovke sa sje­ kirama istjerali iz ovoga gaja, prijeteći mu, da će ga još i zapaliti. — Bez ko­ mentara! Skandali u željeznici. Edhem Kobiljalt iz Sarajeva putovao lje 4. o. mj. sa ma­ terom i Omer ef. Gačanincm u Vis' ko. U vagonu su se s nima vozili do Kajlovca: Dordo Kavaz, Aleksa Cabak i Ilija (nepoznata prezimena) iz Crnot:ce sa ioš trideset seljana. Gornji su se se­ ljani vrlo izazovno ponašali, a cnJa su počeli i d'rektno vrijeđati. Đorđo je psovao šerefe, dženazu i — kožicu na kcioj se muslimani »pregibaju« te drskim riječima i udario na obraz Kobilakove matere. — Cabak se je ćuškao i natiskivao, a Ilija je uhvatio Gačanina za bra­ du, šamarao ga i tražio nož da ga zakolje. Stvar je prlavljena .poticajnoj direk­ ciji, a mi ćemo je voditi u evidenciji. Ovdje samo pitamo: kad ćo se već jednom poduzeti oštrije mjere proti nasrtljivcima. koji u svojoj zaslijepljenosti ugrožuju ličnu slobodu, pa čak j slobodu vjeroispoviEedii? Vrijeme je. da se nad­ ležni trgnu iz mrtivla. U ministarstvu za ishrana održana je konferencija o ekonomskim .problemi­ ma zemlje. Prisustvovali su: ministar ishrane i obnove zemlje, ministar trgo­ vine i industrije i ministar poljoprivre­ de i voda. Najvažnija tačka raspravlja­ nja bila snt sredstva ministra Bukšega, ■koja je on predložio za suzbijanje da­ našnjih cijena živežnih namirnica. Pasoši za Rumunjsku. Kraljevsko po­ slanstvo u Bakareštu izvijestilo je mirastarstvo spoljnih poslova, da je rumunjska vlada donijela odluku, po ko­ joj će ulazak našim podanicima u Rumuniju biti dozvoljen samo' sa vizom rumunjskeg poslanstva u Beogradu. Obra­ ća se ražnja putnicfma, da prilikom pu­ tovanja u Rumuniju vidiraju svoje pa­ soše i kod rumunskeg poslanstva u Be­ ogradu. Poziv na skupštinu. Na 13. o. mi. u 6 sati u večer obdržavaće »J. M. O. U. Džerzelez« svoju redovitu glavnu �Страиа 4. Strana Број 119 tr.j .ПРЛВДА* — „PRAVDA* skupštini u prostorijama kiraethane na Bendbaš: sa dnevnim rđom: 1. Izvje­ štaj odbora (tajnika i blagajnika), >. bi­ ranje odbora, 3. eventuallje. Umoljavaju se ga. članovi, da skpušt.ni pristupe u što većem broju, jer će se ista nakon 1 sai čekanja (Š 17. al. 2. društv. pra­ vila) održati bez obzira na broj prisutnih. Izaslanici svih željezničkih direkcija došli su u Beograd da sa predstavnici­ ma radnika i ministarstva saobraćaja re-guiišu nagrade i položaj rad rika i ni­ žeg željezničkog osoblja, ikako bi u bu­ duće izbjegli štrajkovima i neredima na željeznicama. Konferencija će trajati ne­ koliko dana. Konstituirajuća glavna skupština Hr­ vatske trgovačke I obrtničke banke u Sarajevu. Na 1. o. mi. obdržana je u društvenim prostorijama dobro posjeće­ na konstituirajuća glavna skupština ■^Hrvatske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu«. Skupštinu je otvorio odvjetnik gosp. dr. P a vi č i ć. Isti kon­ statira, da je temeljna glavnica uplatom od 10% u smislu prospekta osigurana. U svezi s tim predlaže, da se za dalj­ nje uplate ustanove ovi obroci i rokovi: 30% do 1. ožujka, 30% do 1. travnja i 30% do 1. sv bnja 1920. Ovi se predlo­ ži od skupštine prihvaćaju. Ujedno su pročitana pravila banke, koje skupština također usvaja. Nadalje je zaključeno, da se dionička glavnica od 3 miljuna doskora povisi na 5 milijuna kruna. Na skupštini je jednoglasno prihvaćen izbor ravnateljistva kako slijedi: Dr. Ivan P a v i č i č odvjetnik u Saraje­ vu, Antun Wolfram ml., veletržac u Sarajevu, PavaoKubović, glav­ ni poslovni ravnatelj zavoda, dr. S t j epan Kukrić, liječnik i narodni po slanik u Sarajevu, Dragutin Pozn i ć, svratištar u Sarajevu, J o z o U- i dovičić, trgovac u Sarajevu, Fra­ njo Sopianac, tvomičar u Saraje­ vu, Jure C a r a t a n, veletržac u Sa­ rajevu, Anto Tadić, veletržac u Tu­ zli, Ivan G r g i ć, posjddnik i trgovac u T ravniku, Ljubo C i v e nko v i i posjednik i trgovac u Varešu i Niko­ la Pr e c c a. posjednik i trgovac u Nevesinju. U nadzorni odbor izabrana su gospoda: Dr. Ignacije Petrinić iz Sarajeva, dr. Nikola Rukavina iz Sarajeva, Nikola Krešić iz Sa­ rajeva, Stjepan Jankovićiz Sa­ rajeva. Ivo Matekalo iz Jajca, dr. Ivo Pilar Iz Tuzle i Branko Ma■raković iz Sarajeva. Pošto je iscrpljen dnevni red, pred­ sjedatelj zaključuje skupštinu. Pri konstituiranju ravnateljskog vijeća bio je za predsjednika izabran gosp. dr. P a v ić i ć, a za potpredsjednika gosp. W o 1 fr a m. Glavnim poslovnim ravnateljem ime- i rovan je dugogodišnji nadčinovnik b. h. j zemaljske banke i član ravnateljstva | zavoda gosp. Pavao Kubovi ć, a 1 njegovim zamjenikom finandjalni nad- ’ savjetnik b. h. zemaljske vlade gosp. I J o s i p M e š t r i ć. ) ‫ى‬-‫( «عدااتء سااذامه‬ ‫«عدالت عوىي طع ابدملت اوملعلة‬ ‫ارده جملدخا وجيك ومشجلد‬:‫وكو‬ ‫ نقومب ميدان اتاره‬.‫خام بولور بوملز‬ & fe-i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. ‫ تقوميك رج قسمندهى مندرجذ‬.‫جتدر‬،‫جية‬ ‫ رأيس العلما‬- ‫ عصنال‬٠‫ ر‬:‫ وجه ايدر‬. uz najveće dnev ‫ بوسنه‬.‫احلاجى مجال الدن الندى حضرتلرى‬ ‫مدتب نواب معلملرندل‬-‫وهسك مسلمانرى‬ ‫ توفيق‬- ‫سادووء ودتن« دوعرووركن‬ cilene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). 188 Brzojavi: FELARiA. IГrKMUOC.. ,tf Telefon 55 rvsrear «»«ггм, I I i ‫روهو راده‬. ‫ديوان يبيز حقوق مشاورى‬ ،‫ت علميه‬-‫ ري‬- ‫عى رضاا حفظ حمت‬ ‫ صادووع‬- ‫قاذى زاده مد انورى افندى‬ ‫ بوسنه مسالنرى تشكي" نك‬،‫ويل الدين‬ ‫ بوسنه سرايك‬،‫روغص ام وأطامنامسى‬ - ‫ورت اتيالى‬- ‫آوسرتيليري طرفدن‬ .‫قاىن زاده عمد الورى افدى‬ ‫الو قسمنك مندرحاىن اسالو‬-‫ا‬ ،‫ براودا‬, ‫راى وسنه د‬- .‫فهرستندهحرردر‬ ‫ايلمقدء اولوب‬-- ‫خاسنده‬.‫غن هسي ادار‬ .‫آلىتديناردر‬:‫فثاى‬ Ти1јак Drskost nad drskosti««, pod naslovom »Gbjretove« vijeBti d«no>i prcsbiro ovo ваорiteuje BPeT»đ»m iijave t. iv. »Gajretovog« pododbora u D»jr«ati, koja je štampuna a broju ■ar. ,Угат4а“ i u kejoj se od adbora i od aem. vlada trati aasrr iavaarodne skupiti.;« radi iz­ bora потор flsvrog odbara riješeno ja, da taj pododbor ■ Darveiti ка drnjtvo ,Gajret“ rila »e pastaji po § 15. SI b. i 31. draitveoih pra­ vila (bijmu članovi društva). Sad j e »tvar državna^ edrjafništrs da o a t a 1 a uredi. Budući taj павотј padodbor u Darventi ad uspostavljenja „Gajiata" pa do dan&s nije draštvu spramia članarine ni jadan put (a moraa bi to činiti svaka tri mjeseca) aije reajirao (?F) ni društvenih pravila, a usuđuje sr da haranjuira pretlv društva, držimo, da je pot­ rebno evo objašnjenje: Po § 17. i 44. društvenih pravila glavni odbor bira redovita glav­ na Skupština. Ti paragrafi sa 9 19. aajamčuju društva stabilitet i kontinuitet u radu. Pred njima Se je morala aaastavitl i tnđiaaka vlada god. 1913. i 1914., kad je preko svojih pousdauika ■ „Gajrstovim* skupštinama irsconirala cirkasijade i makar da oba pata nije došlo do isbora odbora, nije so ta sila usudila, da spo­ menute paragrafe pogaai i forcira isbor odbora putem isvaaređue skupštine (§ 43.), kako bi sa­ da htjeli derventski patrioti, lavaaredaa skup­ ština riješava sporedna pitanja, koja predlažo glavni odbor, U redovitoj glavnoj skupštini, koja ĆO se sasvati u mjesecu jalu 1®2о. (§ 44.") iaabraee se o odbornika i 5 odboruićklh samjenika. (б 19) U Sarajeva 30. januara 1920. Tajnik; borviš Tafro, Predsjednik: Наеаж Hodžie“. Pojmimo da ljudi irogu biti i pokvareni i cinični i bestidni. Ali da će se jedaa odbor dobrotvorrog društva posivati i na državno odvletništvo, to niti pojmimo niti mošeino razum­ jeti. To je moguće samo kod nas; samo su mu­ dri Tafro i trijezni Hodšie u stanja, da Uz po­ licijske asistenciju troše jek i intervencija drž. odvjetništva, 1 još imaju obraza, da peri' s a ма earadnja i da trube, kako je i naša ć&tiija oduševljena za njihovu zabavu! Mi >■ ovpkav postupak imamo samo smiješak: Naprijed po­ licajci ! .. Državni kompenzacioni ugovor broj I80/SHS. između1 kraljevstva SHS. i Njem. Austrije pokajao je vrlo lijepe uspjehe. Od 26. januara uplaćeno je do saća preko 3 i po milijuna kruna. Dodatak tome ugovora olakšava manlpuladMl uplaćivanja fcupovine na taj način, da se može, odnosno mora upla­ ta vršili u korist pojedinih podružnica ii Austriji, daje se nalazi prodavač. Interesentima, koji žele, da kupuju robu u Austriji, daje sve informacije i upute ovdašnja podružnica njem, austrij­ skog Warenverkehrsbu.roa glede naba­ ve dokumenata kod fiiiale Centralne uprave te kod njem, austrijskog Warenverlkehrbiiroa u Beču i glede načina uplaćivanja kupovine. Ista podružnica daje objašnjenja o to­ me, koje sa firme u stanju liferovati ro­ bu, a imade na uvid razne oferte, kata­ loge i oijemke. Njem. Austrijski1 Ured za trgovački pucimet (Warenverkehrsbiiro) podružni­ ca Sarajevo, Jelića ulica 4. prizemlje. Telefon broj 425. I Broj 263/19. I NATJEČAJ. I Naovdašnjoj modiresi upražnjene je mljesto muderisa i imama. i GoAlišnja su beriva osigurana na tri 1 godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K । a od vafcula godišnje 400 K. Natjecatelji »imadu najkašnje do 15. marta 1920. poslati miolhu sa svjedočbotn o idžaretii na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstve. Tražim jednu kasu ponude na upravu lista slati Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o? g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osiourau«. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. аакмв«. Odbor osnivača MasllmansliE trgounčhe i obrtničhs ђићв н za Bosnu i Horotgorinu d. d. u Sarajevu, zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja 5ve ba nkovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 41 rJdtovorW »Khii M. S»džsdLi pod brojem 227, I Muslimanska Centralna Banka a ■ - ‫ك حمام شرعهسى‬-‫ بوسن وه‬،‫طاه‬ VltsnUt: Oatrart Odbor >tt M. 0.« bc.BiparUa D. 4 A. Kalo«, Sat � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ad6fafe3f81894a91b3ec34cc6573bd.pdf da6382d5aee3161746d875b327cc6649 PDF Text Text Pešterina u strnom plaćena. , --■ , _ Д LJfLf Гу i >; |Ик A Зтјук a&S ЈаШк Јм Јик> -зз^ J®§Sfc» Ж v -w W POJEDINI SPOJ - ј!|Га| 30 HELENA. Ж I IA 1Ц|| Е$£ и№$ oma ML jJsSF јЦЦ. S ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 15 (120) lata godišnje 80 kruna,napola godine40kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak i 2. februara 1920. (21. džumadil-evvela 1338.) Godina П. игаииаиЕзжжзЕзагзбзјкиисажжззгзазЕаажаж® ■■■■■■шиивиив^иаивгиавеввзизинЈИЈ^^^ Nevesinje i Odjek bileaih događaja« nova Bilaia? Iz Nevesinja dobismo jučer ovaj br­ zojav: Deseti februara poginuo je Resko Sađihovlć u Novom Dobu. Ubijen puškom. Razjašnjenje slijedi. Mjesni Odbor. Ovih smo klana dobili ove depeše: Tešanj, 8. februara. Solidarišenio se s rezolucijom, donesenom na protest­ noj skupštini obdržavanoj zbog zuluma u Bileć! i ostalim mjestima. Kotarski odbor. Pozivamo vladu, da ovom slučaju posveti ozbiljnu pažnju, jer bi se bez energična postupka mogli opet ponoviti nemili događaji iz bilećkog kotara. Mi ne možemo pristati na to, da se putem : Glasa Naroda« i »Novosti« zabašuruju događaj’, nego tražimo, da se poduzmu nužne mjere, kako bi se zaštitila slohođa 1 čnosti i imovine. Brčko, 9. februara. Glavna skupština naše organizacije, koja se je danas obđržavala, priključuje se jednoglasno protestu građana Sarajeva nad pljač­ kama i zulumima koji se provode na nedužnim muslimanima u Biieći. Mjesni odbor. Gračanica, 9. februara. Solidarišući se s rezolucijom protestne skupštine u Hoćemo djela, a riječi upravljajte Sarajevu i mi dižemo svoj glas protiv dragima. Od njih nema nikakve fajde. i zuluma u Biieći i drugim mjestima. Na rad, gospodo! Mjesni odbor. Zapostavljanje muslimana provedi se u našoj domovini po naro­ čitoj tendenciji na svim linijama, jer se muslimani smatraju kvantite negligeable, o kojem niko tie vodi računa, kao o bespravnom robiju. Nažalost ni jedan šef Soline vlade ne zna šta je objektiv­ nost, jer se sve od prevrata do Idana današnjega vidi isti onai duh korupcije : protekcije, proganjanja i pljačkanja. Ova nenarodna i zločinačka rabota na­ še vlade najviše pogađa muslimanski elemenat, sa ikojeg hoće namjerice da zgule sve do kože. Cijeli postupak i rad naše »demokratske vlade ide pro•računono i sistematski za tim ciljem, da muslimane uništi i onemogući na svim poljima javnoga života. Najprije popališe i uništiše musi, dobra odmah na po­ četku prevrata, zatim baciše sjeme auarhije među seljake, koji stadoše ro­ biti i ubijati nevine muslimane, poslije proglasiše otimačinu muslimanskog imetka, da naš svijet što prije raskuće i otjeraju sa rođene grude, onda poče­ še dijeliti izvoznice kojekakvim »muče­ nicima«, ali samo pravoslavnim, zatim oduzeše oid muslimana razne radnje i hajvan a predadoše pravoslavnim da ih što prije dignu i obogate »td. Sve je ovo činjeno sa prozirnom namjerom, da se pravoslavni osnaže na račun .braće« muslimana. I dok nas ovdje gaze i nište, dotle, da zamažu oči, ša­ lju tobože ekspediciju po muhadžire. Ali ništeći muslimana posjednika, tr­ govca i težaka, ikojeg u zadnje doba »dobrovoljačke« komite oguliše, ne smetnuše sa svoga egoističkog uma ni muslimana činovnika, već i njega skinuše sa svakog viđenijeg mjesta i sa­ mostalnijeg položaja i baoiše u zapećak, a svuda digoše svoje pravoslavce spo­ sobne i nesposobne, kvalifikovane ii itekvalifikovane. Tako činovnici pravo­ slavne vjere samo avanzuju i to ne­ naravno: za godinu dvije skoče preko više Sinova i kolega, od devetoga do šestga (P. Zurovac, koji bi i salda tre­ bao da sjedi u osmom činu, a ne u še­ stom!) ili čak u peti (dr. Krulj valjda zato, što je viknuo u Beogradu musli­ manima: dosta smo vas trpjeli pet sto­ tina godina!), a muslimani činovnici, koji su po godinama službe stariji a po kvalifikaciji ne zaostaju baš za ovim pravoslavnim »genijima«, sjede još uvijek u onom činu, u kojem ih je za­ tekla »demokratska« vlada. (Osim 0. Hadžića, koći za nas ne ulazi u račun.) Nigdje dkle, ni u kotaru mi na vladi nema muslimana na kojem boljem mjetu. već su sve zaposjeli »sposobni« t mni« demokrati pravoslavne vjekcoak imade još gdjegod koji mw- I sliman lijepo mjesto i položaj, od­ mah na njega baci oko kolji od privilegovane klase blaženih ljudi, i već je premještenje gotovo. Ne mari niko za to, što te pobožne željice nezasitnih iz­ vjesnih elemenata stoje ogromnih n<jvaca i što sve to ide ua račun naroda I našega, a ne tuđega! Valja udovoljiti želji privilegovanog elementa, pa kud puklo da puklo, a narod će sve to po­ zlatiti. Ovaj se postupak opaža kod svih grana naše uprave, ali ćemo da­ nas navesti za primfer samo naše pro' svjetno odjeljenje, koje je osuđeno na I protivuislairisiko raspoloženje već time, I što mu je šefom »pravedni« Narađovac, glasoviti otac izvozničarske šare­ ne družine, gatačkii veleum Šćepan Grdić. I i I j i I Sa njegovim doaskom na upravu naše prosvjete odmah je započela pro­ tekcija pravoslavnih nastavnika. Ista crta demoraLzacia iz prehranbenog i izvozničarskog ureda preselila se u prosvjetno odjeljenje i okačila svu at­ mosferu. Odmah se ukloniše svi nepravoslavnj iz tog odsjeka, a postaviše kojekakvi nastavnici pravoslavni na sva bolja mjesta: nadzornici i starješi­ ne mogu biti samo pravoslavni. Sva direktorska mjesta dopadoše naravski samo pravoslavnima, premda imade i starijih i sposobnijih nastavnika nređu nuprivilegovaitim vjerama. U Sarajevu zasjede Cuković, u Tuzli Glušac. u Bijeljiiič Kondić, u Brčkom Zrnić, samo u LivnO deđe slučajno jedan katolik, jer se nje htio da primi te zabačene stanice nijedan pravoslavni. Osim ovih sinekura ispunjavana je odmah želja pojedincima premfeštenjem na bolje mjesto (n. pr. u Sarajevo), da je bliže »suncu«. Naočigled: svih ovih protekci­ ja i nemoralnih sinekura počeše ostav­ ljati svoja mjesta uvrijeđeni najbolji itastavnici i prelaziti listom u Hrvatsku, ali ni ovaj tihi i značajni protest uvrijedeuih i poniženih ne bi dovoljan mcmento gosp. Grdiću; on je bezobziran i sHedi dalje svoj šovinistički plan na opću štetu zemlje. On predlaže jednog Stevu Markovića, koji je tek lani došao u osmi čin, nakon godinu dana u sedmi, valjda raidl njegovih velikih zasluga u školi svojoj, u kojoj predaje samo č etiri (4) sata nedjeljna, da može ostalo slobodno vrijeme tjerati »demokratsku« politiku i držati prazne govore u beledi'ji, na banketima i svuda biti pred­ sjednik, gfajegod se udruže tni čovjeka. Ovaj »revni« nastavnik ljuti se narav­ ski na profesore, kad traže veći ho­ norar za prekodužne sate, jer bi morali iz »patriotizma« (kao i Šćepan!) raditi za narodnu prosvjetu, a g. Marković i ne drži ni dužni broj sati iz — patrio­ tizma! Drugi jedan pavoslavni nastavnik, ko­ ri nema ni pet godina prave službe, po- ; stavljen je ovih dana za šef ureda za zaštitu djece i promaknut odmah iz d e- | v e t o g a čina n s e d m i. To je gla­ vom B. Zečević, protiv kojega su daći i gimnazijski štrajkovali, jer nit je htio i nit je znao .predavati. Zato g. Grđić nagrađuje, jer je i on sretni Hercegovac pa će znati bi&l šef ureda, ako ne zna I vršiti svoj obični posao u školi. Ova I nemoralna protekcija i nečuvena ko- I rupeja Izazvala je u nastavničkim | krugovima razumljivu buru negodova­ nja i protest ate se mnogi spremaju da | ostave svoj nezahvalni i neuračunljivi, i a naporni posao. Ali se ova revolucija j nije ni stišala, kad pet izbi jedna sine­ kura. I opet jedan mladi pravoslavni nastavnik (Milanković) postavlja se za šefa ureda za štampu. Pored sve oskufdice nastavničkih sila i .pored sta­ rijih i spremnijih nastavnika nepravoslavnih g. Grde postavlja na ovaka mjesta mlade ljude, koji se još misu uputili ni u školski rad. a kamoli će biti vrsni za drugi novi posao. Ovaki žalosni slučajevi izazivaju nezadovolj­ stvo i opću osudu, pa se pak i ispravni pravslavnii bune i prigovarju ovakom pristranom i protivnarodnom postupku bezobzirne Grdiča. a da i ne spminemo nnjsBmana, kojih se imena susreću samo kod degradacija, jer kao da se Grđišć zakleo voditi borbu protivmuslsmansku do istrage. Isti je duh antimusfmanski i kod os­ novnih škola. Samo ako koji pravo­ slavni učitelj »demokrata« begeniše ko­ je mjesto treba da prišapne g. Grdiću, i .stvar je odmah riješena: muslimani I mora prljati i načiniti mjesto privile- ; govanoj klasi. Tako maznuše iz Tuzle ( Serdarevića, iz Dubice Kcnćiioldžića i I L d. Ali i učiteljice pravoslavne dobi­ vaju bolja mjesta u gradovima, a drugi moraju na sela. Ona su počele dolaziti i na musi, osnovnu školu i otimati mje­ sto našim muslinumkama učiteljicama, koje moraju služiti na mješovitim ško­ lama. Tako hoće g. Grđić. da imade svuda svojih uhoda i šoiuna. Mi znamo n. ®r., da je' isprava musi, osnov. škole prcćicž la na upražnjeno mjesto jednu mus&nansku učitelj ču sa mješovite škole, gdje joj je neugodno služiti i mi­ ješat: se sa nemuslimanima, ali g. Šće­ pan šalje jednu učiteljicu pravoslavne vjere, Tpcmda bi njoj bilo svejedno ta­ mo služiti ili ovamo, kad joj je glavno biti u lijepom Sarajevu, Naš je list pisao u svoje vrijeme o podijeli stipendija za visoke škole i tom prilikom utvrdio činjenicu, da nas je g. Grđić prikrati za hiljade i hiljade kru­ na na štetu naše prosvjete, a na korist privilegovanih. Tako to ide redom bezobzirno i ne­ moralno sve na muslimansku propast. Svim ovim činlma dokumentuje naša vlast onu netrpeljivost, skojom se je odlikovala na sramotu Evrope caristi­ čka pravoslavna Rusija progoneći sve, što nije pravoslavno. I u ovom pogle­ du hrišćanske netolerancije čini se da g. Grđić nastoji dobiti prvenstvo. To treba konstatirati i slijedeće očekivati! Regent uz »demokrate«? U radikalskim se krugovima" govori da je regent izjavio radikalskim prvacima, da je on dao mandat vladi, da ras­ pusti parlament, ako ne dođe do koa­ licione vlade. Sve ljepše od ljepšeg . . . »Demokratska« oligarhija, izvršn odbor 'demokratske« zajednice još nije duo konačnu odluku с< predlogu opozicionoga bloka. Čini se da >demokrati« stoje j >š u-, i ek na svojem prijašnjem stanovništvu, da se sada ima primiti samo izborni zakon, a onda da se parlamenat raspust'. Po njihovom mišlje: ju v 1 a da ima da iza­ bere ustavotvorni odbor, koji će izra­ diti ustav i podastrijeti ga velikoj skupštini. Za pridizanj Slovenije • Srbije. Ministar Stojar.ović otputovao je rad’ nabavke stoke, naročito konja, koje su Slovenci zaplijenili od Austrije. To je u vezi sa obnovom slovenske in­ dustrije. Namjerava se dati za slo­ vensku industriju iedan zajam od avanca ratne odštete time, da se pro­ dukti slovenske industrije po utvrđe­ noj cijeni ustupe Srbiji. Nama u Bosni ne treba ništa: dosta nam je Nikole i braće Grgjića, a narod nek skapaje od gladi i ne­ volje. 0 »sveta« centralizacijo! . Zagreb, čki kongres dobrovolja­ ca uputio je kralj, vladi ovaj telegram: »Dobrovoljci iz Hrvatske, Slavonije i Istre sa učestvovanjem predstavnika pokrajinskih saveza cijeloga kraljevstva sa svoga prvtga kongresa pozdravlja­ ju kraljevsku vladu u nadi, da će ona i dalje pokazivati volju i od­ lučnost, da zadovolji opravdane že­ lje dobrovoljaca i pomogne im u njisovom daljem radu za napredak i procvat našeg naroda i države. Spo­ razumno s našim predstavnicima sva će se akutna pitanja moći povoljno riješiti, a kongres očekuje od kraljev­ ske vlade, da će u toni pitanju poka­ zati volju i gotovost za rad. Tok krize. Brzojavi od 10. februara). Jučer poslije padine održana je druga sjednica delegata vlade i opozicionog bloka. Na sastanku su vladini delegati izjavili, da pristaju da se osini izborr.og zakiona riješe i izglasaju u parla­ mentu samo još bidžetne dvanajestine sa ograničenom debatom, naime svaka grupa kad se sklopi sporazum, daje preko svog jednog govornika svoju iz­ javu. Dalju vladina grupa pristaje, da se prije iizbora između grupa koje bi ušle u vladu, utvrde samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako cjelokupni nacrt ne bi b’o gotov u onom roku, koji lsi se ugovorio za primanje izbornog zakona. Delegati opozicionog bloka dali su izjavu, da ne mogu primiti te vladine uslove, ali sa svoje strane dopunjuju svoju izjavu ovim koncesijama. Parla­ mentarna zajednica će nastojati, a očekuje to isto i od vladin li stranaka, da se izborni zako.n što prije riješi. Pri­ vremeno je Na rodino Predstavništvo odloženo, čm se raspišu izbori za koTistituantu, a smatraće se to Narodno Predstavništvo raspušteno, kad se sa­ stane koiiS'tituanta. Obje stranke izavljuju, da je pitanje vlade bespredmetno, pošto se u gor­ njem pitanju nisu složili. Tako su di­ rektni pregovori tiztmeđu vlade i oporbe svršeni negativno. Ipak se u opozicio| nim krugovima govori, da je današnji I sastanak još ostavio nade, da bi moglo • doći do nekog sporazuma. Regent će pozvati članove jedne i druge grune, kako bi se onii međusobno sporazumili, no ipak se polaže vrlo sla­ ba nada u mogućnost’definitivnog spo­ razuma. Delegat demokratske zajednice g. Pr'I bićević bio je jučer popodne na dvoru �2. Strana i pročitao regentu zapisnik druge sjed­ nice. Isto je tako na 'dVoru bio i dr. Velizar Janković. lednt: a »Jugoslavenski List« ima o iu.it ovaj svoj izvještaj: Premda su pregovori između apozicije i vlade pre­ kinuli, izgleda da će obje stranke U zad­ nji čas popustiti. Regent izrazio je jut­ ros želju, da se pod njegovim predsje­ danjem vode posljednji pregovori za sporazum. U 9 sati na večer bili su po­ zvani ii dvor kao predstavnici vlade Pribićević, dr. Paleček i dr. Tnnoittjevč. a kao predstavnici opozicionog bloka dr. Drinković, Jovanović i dr. Koirošec. U pola noći trajali su još uvijek pregovori. U političkim krugovi­ ma tvrdi se, da je Regent iifožfo svoj upliv, dh dođe do sporazuma. U dobro obaviještenim političkim krugovima se tvrdi, da će se pregovori za sastav koncentracionog kabineta po­ novno započeti. Regent če upraviti na stranačke vođe apel i pozvati na dvor sve viđenije predstavnike stranaka, zastupamlt ii parlamentu. 0 opozicionom se bloku drži da treba primiti oslove •demokrata«, da se sastavi kabinet, u kojem bi se mjesto min'stra .unutrašnjih djela dalo kojem predstavniku opozi­ cije. Sveislamski Halifat. Napisao: Inženjer Mustaba Čelič. i I i . Visoki Mešihat imao bi biti sastavljen ovako: Sadr-ul-islam Halife-i-muslimin Šejh-nl-šafijje 2 Šejh-ul-mali kijje 3 §ejh-ul-hanbelijje 4 Sejh-uš šia 5 Šejh-vl-: ubellegijje Referat: islam, misija, redovi, presa. ikole i literatura 7 Mudžtehid-ul-kjebir Referat: šeriatsko pravo i islam6 ski koledar i j ; i i i ; ; Iz islamskog svijeta. Šeih-ul-hanefijje 1 Bpoj 120 Brej ЈЈРАВДА* — .PRAVDA* Sjednice Visokoga Mešihata Mriv« druge islamske ceremonije. Program Halifa ili u zamjeni Sadr-ul-islam i to tavafa svetih mjesta također je njegova redovno kada Reis-ul-daire predloži stvar. Većinu pribora za sjednice sve­ općeg islamskog sabora priprema sam I gradivo za vijećanje ih izvanredne u slučaju koje hitne stvari. Reis-ul-dahilijje. Reis-ul-inalJjje je šef financija islam­ Halifatska kurija. U onim slučajevi­ skog halifata. Njegov je referat u glav­ ma, gdje bi trebao Sveislamski Halifat nom vođenje kontrole nad svim islam­ da kod jedne ili više stranih vlasti poskim vjerskim zadužbinama (vakufi; duzima neke korake što se tiče vjer­ ma) na svijetu. Vodi vrhovnu kontrolu skog života islamskih podanik* koje nad financijama kako Visokog Mešihata, Halifii-nog dvora, tako i nad svima i neislamske države, onda Halifa saziva osim gore nabrojenih redovitih članova blgajnama svili islamskih bogoštovnili Visokog Mešihata i izvanredne članove ustanova, koje su autonomne i stoje u tako zvanu halifatsku kuriju. Halifat­ pod imunitetom sveislamskog halifata. ska kurija nije ništa drugo nego li ple­ Reis-ul-daire je načelnik kancelarija num Visokog Mešihata, a svoja vijeća­ Visokog Mešihata. Jezik za uredovanje nja može obdržavati kao i zaključke imao bi se da predvidi u prvom redu stvarati i onda kada budu prisutni sami arapski za sve stvari unutarnjeg karedoviti članovi Visokog Mešihata, ali raktera, za diplomatsku korespondense mora naglasiti, da i svima Izvan­ čiju sa stranim vladama francuski, dok za rednim članovima mora hiti stavljeno pojedine slučajeve ukoliko bi sosa 'Po­ znavaocima stranih jezika raspolagalo do znanja zasiiedanje kurije. Kurija može da riješava i one hitne stvari, mogli 1» se rješavat'! pojedini podnesci u perzijskom, turskom, tatarskom, ru koje spadaju u kompetenciju sveopćeg skom, hrvatskom, kineskom j drugim islamskog sabora, a ipak ne mogu da čekaju na njegovo redovito zasijeda jezicima, koje svojim materinjim jezi­ nje. Sve zaključke Halifatske [kurije kom smatraju pojedini islamski narodi. treba Halifa da potvrdi. Izvanrednim Visoki Mešihat je dakle najveća is­ članovima Visokog Mešihata smatraju lamska vjerska instancija i proti odlu­ se svi halifatskii poslanici (Vidi kašnje!) kama, ukazima, letvama i drugim odkao i sve vjerske poglavice muslimana redbma ove instancije nema prigovora, u pojedinim pokrajinama, zemljama ili nego se njima svaki pravovjerni musli­ državama, koje je Halifa potvrdi« i po­ man kao tekstu Kurani-azima ili Hadisi-šerifa pokoravati mora. dijelio im menšuru. Hallfatski poslanici: Reis-ul-daire .eis-ul-malijje Reis-ul-baridžijje j Reis-ul-dahilijje | Rt ------------- .J: ! Izvanji poslovi s’lJnutarnji poslovi 9; Financije i vakuf 10 Mešihatska kan­ celarija 11 Sadr-ui-islain. Ovaj bi imao biti ime­ novan od Halife, ali po mogućnosti, da bude neke druge nacije, a ne iste kao : Halifa. Ovaj u nekim izvjesnim poslo­ vima zastupa Halifu, kao u Halifino ime da predsjeda sjdnicama Visokog Meši­ hata i Visoke Halifatske Kurije. (Vidi i kašme pod: »Halifatska Kurija.) U slu­ čaju smrt, ili odstupa jednoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da preuzme Haiifin ured i da sazove sveopći islamski sabor kak > bi onda ovaj mogao da bi­ ra novoga Halifu. Dan »zbora novoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da sa­ opći svima članovima Halifatske Kurije jer i ovi imdii pravo da osobno sudje­ luju u izboru novoga Halife. Također miao bi isti dužnost da na izbor pozo­ ve i sve islamske vladare i vladajuće knežev e. jer i ovi svi (sultan, šahovi, cm г . šejhovi, h’d.vi, hanovi, šerifi, .naharadže td.) imali bi pravo da osob­ no ili preko svoga prijestalonašljednika sudjeluju aktivnim glasom kod iz­ bora novoga Halife. Šejhovj mezheba 1-5. Pošto bi ovom halifatu imali da pripadaju sva četri sunevijska mezhoba, kao i Sljedbenici šiijske nauke kao peta islamssa sljed­ ba. to bi onda pristaše svih ovih pet isJamssikih sljedbi imali slobodnim iz­ borom u Visoki Mešihat da šalju po jednog svog alšma, koji bi onda u Visokejn Mešihatu obnašao čast Sejha dotične islamske sljedbe. Mudžtehid-ul-kjebir. Ovo je najveći stepen širiatskog sudije t. j. kadije, a imenuje ga Halifa. Njegov je glavni re­ ferat šeriatsko pravo. Ispituje valjanost šeriatskih presuda glede kojih bi do­ na dvorovima islam, vladara šao eventualni priziv sve do Halife. Veliki muftija ili Šerif mekjanski Sastavlja tekst eventualnih ukaza i i muftija stilizira fetve. Pod njegovim se nadzo- i rom sastavlja islamski kalendar. Halifatskog poslanika za sveta mje­ Šejh-iil-mubellegijje. 1 ovoga imenuje Halifa iz krugova najvrsnijih islamskih : sta Mekju i Medinu imenuje redovno alima, gdje se pogotova pažnja obraća ' Halifa na temelju već postojećeg tiasljednog reda obitelji Kurejšija. njegovoj mnogostrukoj naobrazbi i po­ Za podržavanje veze (između Halife znavanja stranih jezika ikako bi što us- i i Visokog Mešihata kao najvišeg vjer­ pješnije i konektraje mogao voditi nad­ zor nalJ cijelom islamskom misijom. — 1 skog tijela cijelog islamijjeta i pojedi­ nih islamskih država Halifa imenuje Njemu bi bilo također direktno podvrgi»to djelovanje, rad i život svih dervi- i svoje poslanike kod svih islamskih vla­ šklih redova. U isti čas cijela islamska I darskih dvorova, kojima pripada kod svih dvorskih ceremonija, dinea, pri­ ■Javnost i literatura, te nastava u svim manja na dvoru i sličnih prigoda uvi­ muslimanskim vjerskim. školama ima­ jek prvenstvo pred svima inim posla­ la bi biti njemu podvrgnuta. nicima. PoslaiHd kod većih‘dvorova Reis-ul iiaridžijje. Dok su gore već (Turka, Perzija, Afgan, Marojko, Hispomenuti funkcioneri Visokog Mešidžaz itd.) imenuju se u svojstvu velikog hata ljudi isključivo vjerski obrazovani, muftije, dok kod manjih dvorova (Buto su pako šefovi vanjskih j unutarnjih hara. Oman, Zanzibar, IdVorovi indij­ poslova, kao i oni financija i mešihatske skih maharadža itd.) u činu jednog kancelarije ljudi ili vjersM ili svjetski muftije. obrazovani koje imenuje Halila po U svrlm podržavanja dobrih odnošavojoj uv Javnosti. Reis.-ul-uaridžijje ja i u svrhu što lakšega rješavanja raz­ šef je vanjskih posala, njemu su nih pitanja i eventualnih nesporazuma podvržena sva halifatska poslan­ stva kod pojediirh dvorova i vlada i između vrhovnog vjerskog tijela musli­ mana te vrhovne vjerske vlasti katolič­ u čijoj državi žive muslimani, dakle on ke crkve, to Halifa imenuje za svoga ma da vodi brigu oko uspostave i po­ koslanika na papinskom dvoru (Vaitidržavanja diplomatskih ađnošaja izme­ đu islamskog halifata i pojedinih dr- I kanu) jednog velikog muftiju. žava. Halifa bi trebao također kod svih stranih (neislamsklh) vlada i dvorova Reis-ul-dah'liue je šef halifatskog ka­ pod čijom vlašću žive muslimani (n. pr. bineta za unutarnje poslove. Njemu u zadaću, u prvom radu, spada propisno Kina. Engleska. Francuska, Nizozem­ ska, Belgija, Portugal, Rusija, Rumunj­ vršenje svih islamskih propisa u skladu ska, Bugarska, Grčka, Italija, Jugosla­ sa zahtjevima Islama i zakonima šeriata. Stara se da budu strogo islamski ; vija, Japan, Ukrajin itd.) u svrhu podr-provedene sve kako periodične, tako i žvanja što čvršćih diplomatskih odno- FELJTON. A. Hifzi Bjekvac: Rene Logotetides. za sveta mjesta <29> VIII. Sablha se naslonila na stol i gledala preko Hakine glave nekud kroz prozor, a valovi muzike no­ sili je u daleke nepoznate krajeve domovine njezina oca, gdje čobanka pjeva: Tu je kuća moja, majka moja — dragi moj. .. Ifeta je opazila sve pogreške na Hakiji. Crte njegova lica odavale su tvrdoću, oči pokrivene gu­ stim crnim trepavicama jedva se vidile, usta s no­ som nisu bila u razmjeru prema njegovom podbuhlom licu i krupnim obrvama, koje su se kovrčale preme nosu. Njegove kudrave kose bile su i previ­ še srne, pa čitava pojava činila na nju dojam jed­ nog nesimpatična čovjeka. Nije lijep, — pomislila je u sebi Ifeta i pogledala preda se. U to je Haki prestao. Još nekoliko glasova od­ jeknulo snažno i kao da si ih odsjekao isčeznull nedošavši ni do uha da ih prenesu sjetila duši. Dindar pogleda obje djevojke, kao da je pitao s tim pogledom šta će reći. No nije ni jedna ništa rekla. Dindar ustane sa stolice i reče: »Eto Ifet, to je moja najljepša kompozicija!..« — K šta ste komponovali?« — zapita Ifeta. na papinskom dvoru na neislamskim dvorovima Veliki muftija Muftija šaja da imenuje svoje poslanike (nuntie) preko kojih bi Halifa vjerska pita­ nja muslimana dotične zemlje sa poje­ dinim vladama diplomatski riješavao. Ovdje bi mogli prema prilikama doći u obzir muftije ili pako i svjetski obrazcvani musJimanik Sve vlasti i svi Idlvorovi kod kojih Halifa drži svoje poslanike imali bi, ako ne dužnost, a ono pravo, da i oni uzajamno imenuju svoje poslanike na dvoru Halife. Halifini poslanici na pojedinim dvo­ rovima imali bi ista prava i dužnosti kao i svi drogi poslanici i dok oni stoje u službi vrhovnog islamskog vjerskog tijela štiti ili imunitet Sveislamskog Ha­ lifata.. (Nastaviće se.) Naši dopis! Vlasenica, koncem januara. Krstićijade. Kao odbor ovdašnje mjesne organizacije nastojali smo da u svakom pogledu udovoljimo našoj dužnosti, no vlast, odnosno nosioc tg, vlasti, bivši računarski asistent a sedanji upravitelj kotara Atanasije Krstić od prvog dana svoje bespravne vladavine upjerio je sve sile i moć da uništi sve što se ne krsti sa tri prstar pa svagdje omalovažuje kako odbor tako i čitavu organizaciju, da tako može nesmetano raditi šta hoće i kako hoće. a zasađivao cvijeće turanskih stepa, da mlada dje­ vojka nije ni zamjetila. Tek je osjećala, da od nje postaje druga, nova Turkinja, koja se je našla me­ đu starom konzervativnom, patrijarharno odgoje­ nom i među isčahurenom modernom. S početka jo’ nije bilo jasno: šta će ženi kakva misao, koja pre­ lazi krug doma, kuće, koja ide dalje od muža; šta će žena zajednici, društvu i državi. . . No polako je Ifeta okrene papir i pružajući ga umjetniku reče: Sabiha došla sama po sebi do zaključka i osjetila »Meni se ne sviđa« . .. svoje pravo, da je baš ona pozvana, da zajedno s Haki se ugrize za usnu i pocrveni od Jeda, očovjekom dođe tamo L da pridonese i svoj dio. Da krećući se Sabihi: li to mora biti čovjak, kojeg volimo s kim ćemo raditi — da li smijemo mimo muža poći u službu — Ni vama Sabiha hanum? naroda ili i proti muža još se predomišljala i ko­ »Ja osjećam. .. Ćutim nešto što je blizu meni, načno i o tome bila na čistu: sa svakim ko će ko­ ali ne mogu da shvatim« . . . odgovori stidno ristiti svojim radom narodu, a proti svakog ko će Sabiha. biti proti njemu. .. I muža žena će ostaviti, ako ra­ Dindar joj priđe bliže: di proti naroda — zaručnica svoga zaručnika i poći - Želite li da vas naučim?« na rad s dušom koja iskreno polazi . . Ona ga pogleda zahvalno i reče: Pa eto Dindar Haki mislila je Sabiha on — »Želim.. . nije lijep, ali je prijatelj naroda. On govori i radi Ifeta se ironično osmjehne. tako iskreno za narod ne tražeći za to ništa. Siro­ mah je, ali su ideje njegove velike! Još ono malo IX. ženske taštine što je ostalo u Sabihe isčeiavalo je Dindar Haki učeći Sabihu muzici osvješćivao je i pred njegovim talentom i bilo je časova, kad je po­ nacionalno. Nije tražio, da ga shvati, ali je bio u- I mišljala, da bi ga mogla i ljubiti. No ta ljubav nije polazila iz onog izvora odakle polazi čuvstvo, osje­ vjeren, da če njegov trud uroditi plodom. Poznavao je psihu žene, a naročito znao je kako su Turkinje I ćaj; — iz nagona nego iz duše, iz velikog Izvora iz tihog mora pregaranja, iz spoznaje, da je Haki odgajane i kako im je život predočivan, pa se je dobar, da je njegova duša velika. morao boriti i sa predrasudama, koje su vijekovi zasadili. Korovlje zapadne kulture trgao je oprezno, N»»vl<e «r. Haki joj pruži papir i ona glasno pročita na­ slov: »Slobodi«, a onda dva redka teksta sa ri­ ječima : »Slobodo, ti si čovjeku što ptici krila, Narod je sretan u kom si ii — Slobodo, bajrak razvila« ... �Spoj 120 Broj .PRAVDA" — „ПРАВДА” Stran« 3 Страна uslijed toga srušio. Nema ni jednog predate, ali pošto je predstojnik znao, Socijalista Ilija Mirić, bivši Beogra­ Kad je predsjednik našeg odbora pametara koji bi moga« zapamtiti, jednom predveo jednu deputaciju iz tko je švercer, sam je uzeo da pre­ đanin poslao je našoj vladi iz Moskve kada toga mlina nije bilo. Rekli su, vede istragu i proveo je tako, da je Nove Kasabe radi napadaja, dočekao radio-itelegram, da vlada SHS prizna pronašao kako je duhan htio švercoga je ovaj junak upravo drskim pi­ sovjetsku Rusiju i odmah odred'i povra­ da sada nije kao što je nekad bilo, nego da mora biti kako oni hoće tanjem: »Šta ti hoćeš, mogu oni i vati nekakav musliman, kome se tak jugoslavenskih zarobljenika. Gosp. Hodža je odmah stvar prijavio oruime »nije moglo ustanoviti,« sami doći«. Drugom ga je zgodom Mirić je predstavnik jugoslavenske re­ žničkoj postaji u Pazariću, ali do da­ predsjednik molio da raspaćavanje premda je tačno ustanovljene da je volucionarne organizacije kod sovjetske nas nije se ništa ni pokušalo, da se soli dadne i jednom siromašnom švercer njegov drug Tošo. I to je za vlade. trgovcu muslimanu, našto muje ovaj krivci kazne i da se mlin na svome njeg bilo dovoljno, da povrati duhan Oficijelno se demantuju vijesti nekih nametnuti predstojnik odbrusio „Ama mjestu uspostavi. pravom šverceru veleprodaocu duha­ listova, kao da je Češka pregovarala sa šta je vaša organizacija? Nju ne pri­ U četvrtak dne 5. o. mj. pošli su ni, a nije htio tražiti daljnjih dokaza Bugarskom u stvari političkog spora­ znaje vlada ništa, pa ni ja, niti ću po­ Nikola, Lazar i Stevan Vitor sa ko­ i svjedoka. Kako se to zove, zemalj­ zuma. lagati važnosti vašoj organizaciji«. njima preko pšenice Hodže Rame ska vl*do? To on sve radi u namjeri, da tako Međutim to kod nas nije kakvo Bourgois je sazvao savjet društva Muhibića, da gone gnoj na svoju nji­ ubije ugled i povjerenje u zakonite čudo jer se »nije mogle« ustanoviti vu. Premda su imali i lakši i bliži naroda, koji će zasijedati u Londonu predstavnike naroda, te da onda radi, put na svoju njivu, oni su poćerali ko je prošvercovao i mnogo više koje 11. februara. kao što I radi, šta hoće. Ima on i šta. Kompanija kumova i drugova konje preko pšenice. Djeca su ih hoBugarski diplomatski otpravnik potrojicu starijih aminaša, koje upotrebbavi se samo time, da što više «adžina opomenula, da ne idu preko sala u Parisu rekao je u vijeću posla­ pljačka, jer nikad bolje zgode i prilike. liuje kada mu što treba ukriti. Oni nika velikih država, da je bugarsko so- I žita, te su izišla, da ograde onda, | kud* su prolazili, našto su se sva su mu sigurni pa ih zato pridržava, (Svršiće se.) branje potvrdilo versailleski ugovor. trojica gornjih vratili sa oružjem premda ni njima ama baš ništa ne ! Poljska je vlada odgovorila direktno | u ruci i počeli su pucati. D'eca su vjeruje, nego se pri potrebi njima po­ ; sovjetskoj vladi u Moskvi, da je primila f pobjegla i nijesu smjela zagraditi. kriva. ■ ponudu za mir i da ju je uzela u ozbilj­ । Sjutradan 6. o. mj. ode Hođža u PaZa njeg nema povjerljiva muslimana, no raspravljanje, te da će uskoro popa je pod tom izlikom sve u rukama zarić i prijavi stvar oružnicima u Pa­ : slati odgovori To je prvi slučaj, da jed- zariću. Kad se je vraćao iz Pazarića, pravoslavnih i to samo njegovih ku­ Treći demarš. Poslanici Francuske i : na od evropskih država stupa u direktmova i drugova. On je predsjednik, dočekaju ga između Tarčina i PazaEngleske izručili su predsjedniku naše i ni dodir sa ruskom sovjetskom repubii- i riča Nikola i Stevan Vitor, te ga izsamo za njih: oni dobiše sve i niko vlade zvaničnu kopiju londonskog ugo­ i kom. ih ne smije kontrolisati. Oni rade što mlate željeznim šipkama po rukama vora, koji su jučer oni primili telegraf­ Skori mir sa boljševicima? »Agenci­ hoće i kroje nam sudbinu kako oni i po glavi, nanesavši mu veće ozlede. ski. Poslanici Francuske i Engleske i oje Havas« javlja: »Chicako Tribune« hoće. Gospodin se »sreski«, samo s ; Patrola, koju je nadzornik postaje vog su puta u prijateljskom tonu savje­ . donosi da je ambasadorska konferen­ i spremio da izvidi dogođaj, našla je njima dogovara, i samo oni sve izvaI Hodžu ranjena i kad je došla pod gjaju i na javnosti ukrivaju. Tako je tovali vlade, da primi uslove koje su cija odlučila uskratiti svaku pomoć Urpostavili saveznici 20. januara. u rukama tih kumova aprovizacija žavama, koje se bore protiv boljševi­ I Vitorove kuće, podprašila mu je isseli šećera, gaza, žita, odjeće, obuće, ka. Izgleda da se približuje priznanje ’ pred nosa sa nekoliko hitaca, ali nije Poslanici Engleske i Francuske pre­ ama svega i niko ih ne pita što pod našla u kući nego samo jednu malu i svjetske vlade. dali su predsjedniku kabineta u Beog ­ firmom »patriotizma« i upraviteljeve Poraz boljševika? »Vorwerts« publi- I kremenjaču, dok je Nikola Vitor priradu kopiju londonskog ugovora kao i »pravednosti« ogulišeovaj jadni kuje izvještaj engleske vojne misije u I godom napadaja na Hodžinu djecu obavijest, u kojoj ponovo pozivaju jugo­ narod«. Oni prodaju aprovizacione imao repetirku sa bajunetom. Južnoj Rusiji, prema kojem su boljše­ slavensku vladu da primi proiekat od predmete pošto hoće i kome hoće. U ovome selu ima 190 musliman­ vici, Pri pokušaju da zauzmu liniju Don20. januara za riješenje jadranskog pro ­ Dobro plati, pa, možeš dobiti kad god skih kuća, a pravoslavnih 61, te su Menič, odbijen: uz teške gubitke. Mnogi blema. Prema pisanju »Tempsa« sa ­ hoćeš i šta hoćeš. Kum Manojlo je uvijek živjeli u slozi i dobrom prijaboljševici su se udavili u rijeci, jer je vezničke vlade naglašavaju fakat, da .veliki poštenjak" i za to ima dvije pukao led. Boljševičke čete kolje su | teljstvu. Nikzda ni jedan musliman projekat od 20. januara n je predlog već točarinske dozvole, duhansku trafiku htjele preći na istočnu siranu Rostova i nije komegod od pravoslavnih nanio odluka. U slučaju, da Jugoslavija ne pri­ i raspaćavanje „luksuznih" aprovizaprebačeni su preko rijeke. II tom boju • nikakve uvrede niti kakve štete, pa stane da se izvrši ta odluka, Italija će cionih predmeta. Kod kuma, a kum je zarobljeno 8.000 boljševika, a zapli­ I da se sada na ovako prosi i podao moći primijeniti londonski ugovor. .love Malog nalazi se žito, gaz, šećer ; način osvećuju na jednom siromašnom jenjeno 170 topova i 339 mitraljeza. Vojna konvencija između nas 1 Fran ­ i so. Naravno da i on proda:e kako ' hodži. Cijelo je ovo selo ogorčeno i Predsjednik Wilson izvijestio je se­ cuske? U pariškim političkim krugovi ­ i kome hoće, jer je sam svoja kon­ uzrujano, te se ima zahvaliti samo natora Hichćocka da odobrava njegove ma širi se vijest, da je došlo !do vojne trola. I stara kumina Vojin takogjer ozbiljnosti nekolicine trijeznih i svjereserve odnosno ugovora o miru. konvencije jzmedu Francuske i Jugjc vrlo pouzdan, pa i njemu može se ; snih njihovih prvaka, da nije došlo slavije. prema kojoj se daje Francuskoj povjeriti. On je desna ruka »Praved­ 1 do vrlo ozbiljnog sukoba muslimanprilika, da se posluži kotorskim prista ­ nika". Gornju trojicu niti tko smije j skih i pravoslavnih težaka. ništem kao uporištem za svoju vojnu niji treba kontrolisati ta oni su načelI »Glas Naroda« će reći, da su i ovo mornaricu. U Italiji jc to pobudilo ve­ I bilećke koze, ali mi odlučno tražimo, nikovi. Dobri su i pravedni i drugovi liku uzrujanost, jer to znači, da se Fran ­ I oni ku pravi „patrioti«, pa im jo da se vlast pobrine za red i mir, dok Zagrebečka socijalistička »Sloboda« cuska udaljuje od Italije i približava st;ga dopušteno, da sami sude i rasuod 4. o. mj. donosi ove retke: Ista i sami muslimani — 'Seljaci nijesu po­ Jugoslaviji. Kotorska luka kao uporište gjuju. Šta fali ako se pri tom i malo ona »demokratična« Engleska, koja je čeli vraćati milo za drago. vojne mornarice za Francusku znači isto, potpomognu? Ta oni su prave pa­ ratovala sa saveznicima, da izvojšti Kakva je to naredba? Piše što Malta za englesku vojnu .mornari­ triote I »slobodu potlačenih naroda,« ta ista nam jedan imam: U nedjelju cu, Time se ugrožavaju talijanski inte­ Engleska provodi umorstva u masama, Pero Kraljević srpski je paša: ni dne S. o. mj. na večer, imamivši resi na jadranskom moru. za njeg nema vlasti. On treba da radi kada se radi o potlačivanju nacija, ko­ jaciju u svojoj džamiji Kasap zađe H što hoće i kako hoće, jer on je za­ je stoje u sklopu njena imperija. Du­ Millerand o jadranskom problemu. U Ibrahim (Vratnik. Carina) otišao sam log je, pa gdje treba u Sarajevu on I svojoj izjavi, koju je skupština usvo­ go već nijesmo slušali o njezinim groz­ sa svojim đžemaatlijom u kahvicu svojim ugledom uredi i sve je kako nim djelima i sada tek o njima poči­ jila sa pet stotina glasova, predsjednik kraj kule nedomak vratničke karaule. hoće družina. nju se svitetom širiti glasovi, kod ko­ iranc. vlade Millerand rekao je o jad­ Tu sam posjedio pola sata (do » sati) jih mora da stanu misli demokratskog Od dolaska pomenutog upravitelja ranskom pitanju ovo: »Francuska 'ima te sam pošao svojoj kući. Odmaknu­ čovjeka. Nedavno se je govorilo o ne­ za nas muslimane nema ništa, mi tre­ u ovom pitanju samo interes koji se iz­ vši se od kahvice kojih stotinu korakakvom ustanku u Indiji, no cenzura bamo da sada ispitamo, jer nam je jednačava sa interesom svjetskog mira. čaja susretoše me tri vojnika sa ba­ je spriječila da išlo podrobnijega o navodno prije išlo dobro. Eto to je junetama. Jedan od njih reče mi Ona jako želi da sc dođe do brzo« ri- tom u svijet dođe. Sada tek dolaze sloboda koju željno očekivasmo. Onom »dobar večer«, dok je drugi šutio, a ješenja, koje bi što više zadovoljilo in­ glasovi o ustanku, koji se je završio tko se ne krsti sa tri prsta ne da se treći me zastavi i stade me pitati: terese oba Save nika. koji su nam oso­ još mjeseca aprila pr. g. Do 500 ljudi ništa, pa trgovci, radnici, vojnici, in­ »Gdje si bio?« Ja sam mu odgovorio bito dragi i po našu latinsku sestru Ita­ je bilo ubijeno, a okolo 1500 teško ra­ validi, žene i djeca sve jednako pišti, da sam bio tu malo u kafani. Onda liju i po mladu i slavnu naciju Srba, njenih. Izvještaj glasi; Narod Pendžaba pod pravednom rukom Šolinoga lju­ mi on reče: »a koliko je sati?« Ja Hrvata i Slovenaca. Heroizam Srba i se je bio sakupio k ceremonijame. isto­ bimca. Pa i u onom što se pošlje si­ sam mu odgovorio da je 8 sati. njihovo junaštvo imaju praTO na paž­ dobno je bila postavljena velika govor­ rotinji muslimani nemaju udjela. Tako Na to mi reče. »A znate li Vi da nju i simpatije Francuza koje ne ćemo nica s koje je govorilo preko 100 go­ je u skoro u našem kotaru došlo od­ jednu minutu preko 8 sati niko ne zaboraviti. vornika. Mnoštvo slušatelja brojilo je jeće i obuće iz Amerike za sirotinju smije na ulici biti? Ja sam mu odgood 20-30.000 ljudi. Kadno li se bez iali je i to došlo u ruke kumova, da ! O ponovnom demaršu javlja »Prav­ vorio-da nijesam znao za taj nalog, kakova povoda iznenada na povišenom je kroz tri mjeseca razdijele kome su da«: I posle koraka savezničkih posla­ mjestu pojavilo vojništvo i počelo bez ! a zahvaljujem Vam na tom, koji ste htjeli. Ni jedan musliman nije dobio nika krid naše vlade spoljna situacija svake opomene strijeljati na mirnu | me opomenuli. ni jednog odijela, niti čitavih cipela ostaje na istom. Kako saznajemo, in­ U tom času, spazivši ovaj slučaj, masu u udaljenosii od nekih stotinu i nego su „dobri ljudi" podmirili svoje strukcije koje su date delegaciji u Padoletje među nas sa karaule policaj i jarda. Mnogo je bilo poubijanih, drui a muslimanskoj sirotinji „milostiva" risu ne mogu primiti nijedno ni drugo gi su se utopili u obližnjoj rijeci, ili j zapita vojnike: Šta Vi hoćete sa tim je predstojnikovica podijelila sama riješenje od 20. januara. I ako nema ro­ su pobjegli u gore. Rodbina-je više | efendijom? Vojnik mu je odgovorio ostatke otrcaka. Za ilustraciju tog ka od strane saveznika, vlada će ovih i dana tražila svoje drage, ne bi li ih ; da ie prešlo 8 sati a da se »po na­ dijejjenja navešću ono što se govori dana ipak ispitivati situaciju. Daljnje će našli medu mnoštvom umrlih. Izvješ- I logu« jednu minutu iza tog vremena o jednoj »kumici« koja je dobila odijela razgovore voditi naša delegacija. nesmije biti na ulici. Policaj mu je taj također javlja, da su nemiri zapo­ u vrijednosti od 5000 kruna. Sva se I Povodom koraka francuskog i en­ čeli samo radi toga, jer su od strano | rekao »a znate li Vi tko sam ja?« i kuća zaodjela i obula od pete do glave. , gleskog poslanika u Beogradu »Jour­ razapevši civilni kaput pokaže mu engleske vlade bila uhapšen* dvojica Je li onda čudo, što je jedna musi, policajno odijelo. Ja sam na zapovijed narodnih vođa, poradi čega su stanov­ žena sa šestero sitne djece kad« je I nal« piše: Ovaj korak pooštrava čudan policaja otišao, a oni su ostali još o karakter držanja koje su zauzeli arbi­ nici Indije protestirali zakonitim putem. dobila jednu izderanu košulju odbila , tom raspravljati. tri. koji mjesto da teže izmirenju stra­ Odgovor »demokratskih« Engleza bio taj ,,dar“ i vratila ga predstojniku re- I Pitamo polic- direkciju što je sa naka, hoće da nametnu jednoj strani vo­ je kuršum u glavu svakom onom, ko­ kavši: „brojićete da ste mi dali neku ovom naredbom? lju druge strane. ji se ie usudio na bilo koji način pro ­ pomoć, pajeto vam natrag podajte i to svjedovati. >Eco de Pariš« javlja da u jugosla­ Zašto nam poskupljuje meso? kome svome prečem". Kraj ovakova postupka Velike Bri­ venskoj vladi postoji većina, koja je Piesbiro javlja: Pošto je Dalmacija za Nal je kotar dobio četiri vagona sklona primiti kompromis radije nego ; tanije držimo, da ne će dugo proći i ishranu u mesu upućena na Bosnu i žita, pa i ako je vlada naredila da se Hercegovinu, ministarstvo ishrane na­ to žito pravedno i komisionalno dijeli, ! londonski ugovor, ali izgleda da će biti : o njenoj će veličini moći čitati samo u historiji, a onda ćemo još jednom ređuje, da se odredi posebni kontin­ ipak muslimani nisu zapravo ni znali | potrebne izvjesne promjene u jugosla­ moći uskliknuli: »Bilo jednoć carstvo gent stoke za klanje. Nadzor nad tim zato lito, jer ga je predstojnik dijelio : venskoj vladi. jedno ... I će v»diti javni aprovizacioni uredi sa svojim kumovima—drugovima. »Westminster Gazctte« prima iz Tr­ Dalmacije. Kako i kome, oni znadu, samo bi se sta vijest, da će Italija u slučaju da Ju- ’ sve moglo »stanoviti kad* bi imao goslaveni odbiju Nittšjev plan, provesti I Tržni povjerenik javlja da je od 10. tko. To se isto' dešava sa šećerom, londonski ugovor, ali će Dalmaciji dati I februara 1920. izjutra povišena provi­ solju i gasom: premaže nant se preko I nezavisnost u republikanskoj formi. zorno maksimalna cijena goveđem me­ zuba, a ostalo ode kumovima. ; su i to sa naimetkom dd 10% na K 20. Boljševizam na selu. U selu KorNikiia ne miruje. U Rimu je počeo Kumovi i drugovi pored svih nare- j (dvadeset) a bez nametka K 22.— po či kotar Sarajevo napali su prije tri aba javno lihvare gornjim artiklima. , iizlaailti propagantetički list »Eco del kilogramu. mjeseca Risto i Stevan Vitor iz Korče Montenegro«, koji zastupa intrigantsku — je skoro uhvaćeno 400 komada na mlin Hodže Rame Muhibića i po­ politiku bivšeg kralja Nikole i talijanske vanog duhana u prisutnosti Iz gradeke aprovizacije. Čitamo sjekli sohe ispod mlina, koji se je tagića sa tačnim dokazima Interese u Crnoj Gori. u novinama, da je gradska aproviz*- Politički pregled Engleske grozote u Indiji, Domaće vijesti �Страиа 4. Strana cija jučer izdala brašno i so, a u pe­ tak ili subotu će izdati šećer. Mi smo više puta tražili da se aprovizacione vijesti dostavljaju na­ šem listu kad i ostalim listovima, no nekom to ne ide u račun, pa nas stalno obilazi. Pozivamo g. Mehmedbašića, da već jednom napravi red u tom p< gledu, jer je naš list raširen u slojevima, koji se najviše izrabljuju od nesavjesnih prodavača. Kod delegacije ministarstva fi­ nancija u Sarajevu položena je još u augustu prošle godine jedna svota za jednog našeg zemljaka u Njemačku, koju je delegacija imala preko našeg zastupnika u Beču dotičnom študentu da opremi. Adresat nije sačekao te novčane pošiljke, ta kad je iz Njemačke prispio — pa evo već traži i pita dva mjeseca od arhivara, nadsavjetniku, od ovog oficijalu, pa Pontiju, pa Pilatu, čekajući pred kancelarijom po cijele dane, a da još nije saznao što je s tim novcem koji vrluda već sedmi mjesec po uzornim kancelarijama naše vlade. Videat 37979 fin ех 19. Vrijeme je vala već jednom, da se čovjeku no­ vac doznači. ПРА8ЛА I taviće se jedna naročita komisija od i američkih stručnjaka, osobito inžinjera, I koja će raditi savjetodavno u minis­ tarstvu saobraćaja. Ta. će komisija o I bilaziti sve naše saobraćajne ustanove, ; da bi se poslije mogle preduzeti mjeI re za njihovo poboljšanje. j Zamjena novčanica kod nas. I Prema odluči ministra finansija zamijeniće'se krune sa dinarima u Hrvat­ skoj i Slavoniji i ostalim krajevima preko Save i Dunava od 15. o. mj. Za to će biti sastavljena naročita ko­ misija od činovnika Narodne banke i ministarstva finansija. Muslimanska centralna banka u Sarajevu. Javlja svojim p. n. dioni­ čarima da su dionice prve emisije go­ tove, ati će ih početi izdavati dioni­ čarima istom poslije glavne skupštine, koja će biti po svoj prilici koncem marta ili početkom aprila o. m. Do glavne skupštine čekaće se za to, da se gg. dioničarima mogne odmah sa dionicama poslati dividentu I za g. 1919 Dionice pak druge emisije ne. će se za sada još izdavati radi nekih promjema u pravilima, koje će se predi ložiti ovoj glavnoj skupštini. Toliko Maloprodaja gradske aproviza- i radi r.ivnanja gg. dioničarima. cije. Kadgod se dogje u maloprodaju U Pančevu je izgorio veliki par­ gradske aprovizacije, uvijek ćete do­ ni mlin na valjke. Kako javljaju, po­ biti stereotipi i odgovor; „Nema". Šta žar je namjerice podmetnut. Neke su to znači? Mislili ono fuzle, što se uva­ osobe uhapšene. lilo na blagajnici, da je gradska aprovizacija dobila životne potrebe, da on „Siromašni*' Beograd. U pet da­ gleda u njih, ili da se daju potrebnom na, otkako se u Beogradu vrši zam­ gragjanstvu? Jedan član naše redakcije jena krunskih novčanica za nove dievo nedeliu dana traži soli i svaki se i narsko krunske novčanice izmjenjeno čas uvraća i moli kilogram soli, ali je 600 milijuna kruna. uvijek dobiva odgovor da nema. Ode Rezul at ,,mudre" valutne poli­ u belediju, tamo ga uvjeravaju, da tike. Zadnja tri dana skočila je cijena ima i da će dobiti, ali kad u aprovinapoleonu za 20 dinara, a engleskoj zaciju, nema. Tako je i sa drugim stvarima. Malo više rada i obzirnosti! : funti u zlatu za 60 dinara 10. februj ara kupovali su mjenjači napoleone Imadete li boli? U licu? U celome | po 110 dinara, a engleske zlatne funtelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? i te po 130 dinara. Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Felierove prave Elsa-pilule! 6 kutija 12 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 10 krana. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Gospodarstvo Važno za trgovce. Detaljni pla­ novi o građenju kanala između Rajne i Dunava za lađe od hiljadu i dvjesta tona dovršeni su. Time će biti omo­ gućene ekonomske komunikacije za Njemačku, Austriju, Češku, Mađarsku, Jugoslaviju, Bugarsku i Rumnniju. Број 120 tr* PRAVDA ' 'j'-V (3“ ОЧх fći (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p u ј e uz najveće dnev ciOne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska}. Brzojavi: FELARIA. Telefon 55 NATJEČAJ. Naovdašnfoj medresi upražnjeno je mjesto muderisa i imama. Godišnja su benva osigurana na tri godine i to: od ehaliie godišnje 5.600 K a od vakula godišnje 400 K. Na tjecatelji ini adu najkašn|jc do 15. marta 1920. poslati molbu sa svjedočbom o idžaretu na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. Vakufski mearifskl džematski meldžis u Kupresu. NATJEČAJ. Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ ara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Polovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobiti besplatan stan i 40 tovara drva godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i novca dati. Kupres, 28. januara 1920. Džematbaša Nuribeg Alajbegović ј^аЗ ^-JlJlr- Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejska!, Bihać. бМвзс&ашњ umiješaju krmu,šaku na tjedaa. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu rnarvu. D»bio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T г u k 6 czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: sv^ež, kraste, lišaje odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu paštom 8 kruna kod Ijes kanio Trnldezy, Ljiibljmui. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduka ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu iina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OGLAS. Agenturna i komisionalna poslovni­ ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz -vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti marku za odgovor. 1-5 Novo! Brzojav? Došla je na cirkus trg pola riba a pola žena !! Pdgledati dnevno od 8 sati jutrom do 8 sati na večer. U petak samo za ženske Samo za kratko vrijeme. 45 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na honstHuirajuću glavnu skupštinu koja će s« obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. Je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je DNEVNIM REDOM: Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurala . Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; 5. Podjelenjc apsolutorija privremenom osnivačkom odboru; 6. Eventualije. 1. 2. 3. 4. svakom trgovcu da ogiašuje u „Р r a v d i“ Odbor osnivača Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Tutori po malo dolaze. Prema odluci Ministarskog savjeta nas- O0cpv<<rai »redntk M. SadSsks Novo? VlasMlc; Ontralr.l Odbor »i M0.7 Atamoarila D. & A. Kalo«, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf7ab265b57b304852820eb8ce277fca.pdf 9a67ac17f38ec4aa309e94ad41fd44dd PDF Text Text PotSarina u ^пшусгп platana. 3® H L E gg A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ui’gu^U odb P.-et;;!ata godišnje 80 kru­ na, na poia godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carev-j ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 16 (121) Sarajevo, subota 14. februara 1920. (23 džumadii-evvela 1338.) Odjek d Vlasenlca, li. febr. i Stolac, 12. februara. Priključujemo se rezoluciji sarajevske Potpuno se slažemo sa rezolucijom protestne skupštine i zajedno sa ostalom i koja je donesena na protestnoj skupšti­ braćom protestiramo proti nasiljima u i ni, održanoj radi zuluma, uperenih na BTeći i drug'm mjestima, od kojih ni muslimane u BHeći i drugim mjestima. mi Bijosmo pošteđeni. Mjesni odbor. Mjesni odbor. Glas naroda. Povodom premještala g. dra Alimetbega Deiterdarevića iz' Tuzle zatražili su svi vjersko-prosvjetni muslimanski džematskii medžhsi tuzlanskog kotara saziv viersko-prosvjetne i vakufske ko­ tarske skupštine, koja se je sastala na 1. februara 1920. u Tuzli, a koja je do­ šla do slijedećih rezultata: Ket. skupština za vjerske i prosvjet­ ne stvari ovoga kotara dubeko žali sa ostalim muslimanima čitavog kotara g. Dra Alimetbega Defterdarovića kao čla­ na sv.ii vjersko-prosvjetnih autonomnih tij.da i organa, te potpredsjednika kot. vakuf, povj. u Tuzli što je ou -premješ­ ten iz Tuzle i što mu je na taj način onemogućen njegov rad i djelovanje u vjersiso-prosvjetnoin životu i autonomi­ ji muslimanskoj. Svi muslimani našeg kotara brali su g. dra Ahmedbega Defterdarevića u sva vakufska tijela u na­ mjeri, da on svojim -dubokim iskustvom, jakom inteligencijom i svojim žarkim patriotizmom poradi na prosvjetnom i kuiturniom podiizanjiu muslimanskoga naroda, jer uviđaju i priznaju gorku is­ tinu, da se mu'limani B. i H. nalaze u velikom nazatku kulture i prosvjete i da ne raspolažu sa dovoljnim bro-jem ј I prosvijećenih ljudi i totellgenata. Nazadak muslimana u tom pravcu no­ 1 si sa sobom i neminovne pošljedice nazatka -i u drugim granama javnog i so­ cijalnog života. Za to su muslimani, a naročito kotar, skupština, sa svim svo­ jim vakufskim i prosvjetnim organima oaiućk raditi zdušno i nepokolebivo na kulturnom i prosvjetnom podizanju mu­ slimanskog dijela naroda, a sa pravom očekuju i od državne vlasti izdašnu po­ moć i potporu u tom pravcu, jer ćemo tako ispuniti sve -svoje dužnosti u da­ našnjem zamršenom društvenom živo­ i tu i n.ješiti sve one užasne i teške so­ cijalne probleme, što su ih rodile ratne godine, a prevratne prilike još pojačale. Naša vjerskoprosvjetna autonomija zgodila je baza za svaku prosvjetnu ak­ ciju koja neophodno traži vrsnih sila i umolili radenika, pa sa pravom očeku­ jemo -od državne vlasti puno snošljivo­ sti i tolerancije, široke čovječnosti i du­ boke čovjekoljubivosti, ljubazne obazrivosti i dobrohotnosti prema svojim državUanima, pa da tako pogoduje što boljem našem autonomnom životu i da traži od svojih potčinjenih č novnika musEmana -rađ i djelovanje u svim tjJeVuna vakuf kim. Kot. skupština vođena ovim razlozi­ ma, a oduševljena obećanjima okružnog •načelnika g. Dimitrije V. Grudića, koji je u prisutno-sti deputacije izjavio da je premještaj g. Dra Ahmetbega Defterdarevića uslijedio bez njegova zna­ nja i predlegav pa je spreman svaku akci-it poduprijeti, koja bi išla za tim, da se prem-eštaj g. Dra Defterdareviča opozove — zaključuje slijedeće: 1 .) Kot. skupština u Tuzli moli da se premještaj g. Ahmetbega Defterda-revića opozove iz obzira naše vjersko-prosvjetne autonemije, jerbo je on musli­ manima neophodno nuždan i potreban. 2 .) Kot. skupština u Tuzli -moli mje­ rodavne faktore, da posveti više ljuba­ vi i pažnje našoj vjer. prosvj. autonoд \tji, jer u tome leži dobrobit i napredak ve države naše. I 3 .) Kot. skupština u Tuzli moli mje­ rodavne faktore, da u interesu napret­ ka i procvata našeg autonomneg, vjer. prosvj. života svim činovnicima musli­ manima, naredi da podupru tu našu granu i posvećuje sve svoje duševne vrtne i sposobnosti za vjer. prosvj. auton-omiju. 4 .) Tražimo od odlučujućih faktora, da kod ovakijvih premještenja uzimaju više obzira na raspoloženje dotičnog kraja prema dotičnom činovniku i ulo­ zi, koju on u vjersko-prosvjetnom prav­ cu izvršuje, kao što se taj obzir uzima kod drugih konfesija. ♦ U ovoj smo stvari dobili i opširniji dopis, -koji ćemo donijeti u idućem bro­ ju našeg lista, a zasada pitamo one kop se ljute na »muslimansko pitanje« i njegovo -postojanje: Hoće li se bar u ovoj prilici udovoliti jednoj opravdanoj želji nas muslimana? Hoće li, gospodo ? ... ■ । I Sarajevo, 12. februara. »Jugoslavenski List« od 11. o. mj. donosi ped naslovom »Uhvaćen zulumćar« slijedeću bilješku: »U Bijelom Polju u Staroj Srbiji, uhapšen je Midhat beg, ko:i je prema referatu komisije za izvo­ đenje pokolja -u Armeniji, počinio grozna nedjela. Ovaj Midhat beg je na skorašiijoj skupštini muslimana u Skoplju najva-trenije govorio za najšire slobode u Jugoslaviji«. U našoj se blaženoj Jugoslaviji hapse »zulumćari« za Ermene, dočim od pre­ vrata do danas ne uhapsi se ni jedan od zulumćara, koji pobiše tolike musli­ mane, ne -uhapsi se ni jedan od zulumcara koji porušiše i nopališc tolike mu­ slimanske kuće. Kolijevka g. Midhat be­ ga Hadlžća Bijelo Polje nije ništa bolje prošlo od Armenije, pa ipak se do da­ nas ne pronađe ni jedan zulumćar, koji je ta grozna nedjela počinio. Pitanje je sada: odakle jugoslavenska rteopa i gluha poticajna uprava dođe na to, da progoni krivce pokolja u Armeniji? Stvar na prvi mah malo zagonetna, nu pojednostavljuje se kad se uoče motivi progona. Mi naime pouzdano znamo, da to nije bio pravi motiv njegovu uhapšenju, ne­ go je to početak progona onih l udi, koji su prigodom predstojećih izbora opas ni po naše »demokrate«. Midhat beg Hodžić bio je sve do polovine decem­ bra prošle godine u Beogradu. Ministar -policije g. Pribičević nesamo da ga nije progonio, nego ga je seba pozivao na konferencije i svu je svoju vještinu u•potrijebio da ga pridobije za »demokratsku« stranku. Odbio je dapače i predlog dvojice vajnih muslimanskih »poslanika«, koji sit tražili da s6 g. Hodžić protjera iz Jugoslavije i prebaci preko gra­ nice. Pribičević ga nije tada htio pro­ gnati, a nije ga ni uhapsio, jer se je nadao, da će ga predo-bi-ti za »demok­ ratsku« stranku, i da će pomoću Midhat bega privući sebi Sandžak i Makedoriju. Kad -je vidio, da Midhat ne plovi i ne će ploviti »demokratskim« vodama, kad je vidio, da Midhat ne će biti Ef'alte svoga naroda, nego da će stati -na braniku njegovih prava i interesa, ' i | I I I ’ ; I i I | I I i ! ] j Godina li. rodne mase, -koje su osjetile slobodu kad jc vidio, da je ti Sandžaku svak složan u tome, da Midhata bira u par- i na svojim vratima. Midhat beg može lamenat kao svoga preidtetavnlka, dapa­ tamnovati, ali će ideja, koju je on po­ sijao medu muslimanima Sandžaka i če mu je već i kandidatura ponuđena, onda ga hapsi pod izlikom armenskih Makedonije cvjetati, ona će ih još čvrš­ pokolja. će priljubiti jedne uz druge, ona će još Is-ta -procedura kao sa Stjepanom Ra­ jače zbiti njihove redove, kako će ob­ računati sa klikom, koja je neprijatelj dićem. svoga naroda i koja mu se nametnula Ali neka vlada Ljube Daviđovića i santo da bude na jaslama. Midhat bega Svetozara Pribićevića zapamti da s oHodžića će narod osloboditi sa svojim vim uhapšenjem ne će ugušiti glas na­ povjerenjem, on će ga izvesti iž tamni­ roda, koji je u našim krajevima došao ce u parlamenat, guje će se postaviti do izraža a. Hapšenjem i grubom silom kao arbiter neprijateljima naroda. se ne mogu zaustaviti ustalasane na­ n rn—iior u (- л« * Imovina naših muhadžira. U 96. broju našeg lista iznesen je upit g. dra Spahe o postupku sa imovi­ nom naših muhadžira, koja bi se imala izlučiti ispod sekvestra. Na taj upit od­ govorio je ministar trgovine i industri­ je ov-im riješenjem od 13. decembra: »Na pitanje narodnog poslanika g. dra Mehmeda Spahe, dostavEeno ini aktom Privremenog Narddlnog Predstavništva br. 6225 od 7. decembra 1919. godine čast mi je odgovoriti: Po traženju Mi­ nistarstva Trgovine i Industrije, a na osnovu zakona o postupanju sa imovi­ nom podanika država, koje su u ne­ prijateljstvu sa Srhjom (I), Zemaljska Vlada za Bosnu i Hercegovinu svojim aktom br. 124.067 od 18. jula ov. god., poslala je spisak popisa nekretnina neprijateljsk h podanika. Na strani 6. po­ pisa nekretnina neprijateljskih podani­ ka nalazi se ovaj stav: ■Kotar Duvno: Ar.f Karabcg 8820 K, (nema imena) 66.500 K, Hamdibeg Bušatbja 9500 K, Džehvaj Jeleć (!!) 26 500 K, Rustcm Rizabeg Čengić 3360 K, Alka Lalić 2000 K, Sabaha Brkić 450 K, Mehmed Karabcg 8400 K, Ibrahim i Sai-h Buljubić 225.000 K. Paša i Ajša Đumjšiić 1 099.000 K, i kako se iz priklopljenog izvješća kotarskog ureda u Duvim vidi, jedan znatni dio ovih ne­ kretnina u posjedu je kmetova, te su oni na temelju agrarnog zakona postali vlasnici tih zemalja tako, da se samo odšteta, koju imaju zemljovlasnlci do­ biti. može pod nadlzor staviti.« Na strani 9. popisa nalazi se pak ovaj stav: »13. Kotar Krupa: Hadžihasa-nbeg Kni-pić 104 K, Tošo Ekić Sertović 735 K, Ahmed Musić 470 K. Po­ što je ova imovina neznatna, predlaže Zemaljska Vlada, da se -ista ne pod­ vrgne nadzoru. 14. Kotar Konjić: (!) Caniilbeg Šurković 18.700 K, Camilbeg Tahlrbeg Džamll Hasip i Mula ,Šurković 55.800 kruna. Imovina Camrlbega Šurkovića je po izvješću kotarskog ureda njegovo jedino i nužno izdržavanje, ne potparih pod odredbe zakona. Ostali vlasni­ ci stanuju u Turskoj te se predlaže, da se za beglučku zemlju imenuje za sta­ ratelja Omerbeg Jošić iz Bjzležea.« Iz ovog spiska popisa poslatog od strane Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, koji je svakako rađen u duhu zakona o postupanju sa imovinom podanika neprijateljskih država, ne vidi se, da su stavljena pod sekvestar ima­ nja onih muslimana, k«i su se iselili iz Bosne i Hercegovine u Tursku za vreme austro-ugar. okupacije. Na protiv, iz rešenja ovog Ministrstva VII. br. 3575, I. od 23. ov. meseca, -donetog na osno­ vu čl- 2. 3, 4, 5,- 11. 14, 16, 18, i 20 zak. o po tunanjii sa imovinom podanika neprijateljskih država, a koje glasi: Pod 2. »da se sva ostala popisana imanfa stave pod sekvestar i nad svima postave u ovom aktu predloženi sta­ račci, a gde nisu imenovani staračci, onda lica, koja odredi vlada, što će na­ knadno javiti za odobrenje; 3. da se postave staraoci nad svima onim ima­ njima čiji su vlasnici otišli iz zemlje, bez obzira na vrednost imovine; 4. da se na onim iimanj.ma koja su u vlasni­ štvu kmetova ne postavljaju staraoci, jer su oni po agrarnom zakonu, kao što se i u'ovc-m aktu navodi, postali vlasrrci onih zemalja, no da im se zakaže, da oštetu, koju imaju davati vlasnicima orih ze-malja, predaju Kotarskom Ure­ du, a ovaj da pošalje Upravi Fondova na ime onoga od koga je zemlju uzeo«, vidi se samo to, da su pod sekvestar stavljena imanja onih lica, koja su se iz našeg Kraljevstva iselila u neprijateljsku zemlju i koji su na taj način i tim postupkom optirali. Ima slučajeva, da su se neka lica pre izvesnog niza godina i'clia i db danas se nije moglo saznali! za njihova boravišta. Tako prema 'zvfeštajit Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, od 28. novembra ove god. br. 198.053. Jusuf Hadži Mu­ sić. iz fnčanskog kotara odselio se pre 18 godina, te se ni do danas nije .po­ vratio, a boravište mu je nepoznato. Držim, da je bilo sasvim um e s 11 o, što je prema njima i premenjen zakon o postupanju sa imovinom neprijateljskih podanika. U koliko je meni poznato, ni jedno od ovh lica, nije mi se do danas obratilo mol­ bom za skinnće gornjeg sekvestra. Da bi se pak izbegla kakva slučajna greška prlEkom sekve-itrirama imovi­ ne podanika neprijateljskih država uтоУепа je Zemaljska Vlada п Saraje­ vu za ‘zveštaj, da Ii ima i takvih slu­ čajeva, koje g. poslanik navodi. Pa ako ih imn. ceo će se predmet podvrći sudu sekvestra, koji se osniva pri Mi­ nistarstvu Pravde, a koji će b:ti nad­ ležan za njegovu raspravu. BUjEŠftE I ! j ' Gdje leži zec vidi se iz ove depeše ovdašnjem -Glasu Naroda«: Prema dr­ žanju opozicionog bloka na večerašnjoj konferenciji nema nađe u uspjeh sporazutna. Kad hi i došlo do sporazuma, onda bi se u drugom redu poveli prego­ vori o rekonstrukci'i državne vlaci-. pa istom nakon sporazuma i u tome pitanju moglo bi doći u raspravu pita­ nje rekonstrukcija pokrajin­ skih vlada. Naravna stvar, jer će ove vlade ra»polaeati sa žandarima i izvrtati volju naroda na biralištima. i ^dobrohotnost. Ministar saobraćaja odredio le da sve ruske izbjeglice, na prolazu kroz naš teritorij, imaju pravo na besplatnu vožnju. Bilo bi bolje, da je ispunio svoje obe­ ćanje članovima novinarskog društva. Ne bi se bar s pravom govorilo, da j »demokrati« ne drže zadane riječi. �c’tpina 2. Strana ННАВДА' PRAVDA' 1 kape pri objedu i slično — to se gov i vladin rad omogući što akorlje ima pripisati gornjoj činjenici. Alu kada izbore za Konstituantu. U slučaju, ako I već o tom' govorimo, moram sa zahvalbi koja grupa izvan sporazuma nabacila i nošću istakiiu*;, da mjerodavne vojne radna pitanja, da ometa Hi zateže ras­ vlasti posvećuju osobitu brigu pravu o izbornom redu, ne smiju gru­ na i što ne istupi energičnije uređenju toga pitanja i izdaju naredbe, pe sporazuma dopustiti debate«. protiv nekoliko zlikovaca, koji U htjeli koje udiopunjulu onu prazninu u srbi­ Opozicfoni blok protivi se tom staja­ da rastjeraju omi šačicu muslimana iz janskom vojnom zakonu. lištu demokratske stranke, te se je na bucćKog kotara. Za protestnu skupšti­ — Je li Vam poznato kako misli naša zajedničkoj konferenciji izjavio protiv nu saznao sam pr.vauio. Moja je vruća vojna uprava organizirati musEmansko roka za odglasanje izbornog reda i pro­ želja da vlada čim prije otkloul uzroke, dušobrižništvo u vojsci? tiv svakog ograničenja rada u Narod­ koji dwotie do ovakih protestnih skup­ — Što se tiče organizacije musliman­ nom Predstavništvu. ština I da se već jednom stane na put skog vojnog dušobrižništva u toku su Radi takog držanja opozicije vlada je zločinima kako bi i bdećki muslimani pregovori sa vojnim ministarstvom i u zaključila da г.г može popustiti, pa će osietlli da žive ne samo u jednoj demotoliko su uspjeli da će se kroz kratko Regentu podnijeti na potpis ukaz o ras­ kratskoj nego u svojoj vlastitoj državi. vrijeme postaviti vojni referenti kdđ pustu Priv. Nar." Predstavništva. Ne Znam i to da ima slučajeva gdje j pra­ ministarstva vojnog i kod svake armi­ potpiše li se taj ukaz, vlada će demivoslavni stradaju. Tako sam čitao : je, a tako i kod svake divizije potrebiti sionirati. da su 30 kuća pravoslavnih u selu Za­ broj vojnih imama. Sto se nas tiče, mi bismo se magli gori, kotar gatački, pred kratko vrije­ — Da li se opaža prirašit muslimansamo radovati, da se jednom kurtarišeme ne santo popljačkani, nego i popa­ ' skog činovništva od prevrata do da­ tno ove samozvane vlade i njenih bez­ ljeni, a ima toga i u bilećkom kotaru, , glavih odredaba. Da joj ne cvat® ruže ali kako god to može da posluži za do- j nas?— Što se tiče prirasta muslimana či­ vidi se već po tom, što presbiro donosi kaz, da ss ne radi o sistematskom po- . novnika — mora se priznati da se -u i ove vijesti od 12. februara: ništenju muslimana, ili nekom na- | tom pogledu znatno napredovalo. Jučer su delegati opozicije dr. Drlnročitom k u r z u na vladi, Р r o- | Naročito kod pošte i brzojava gdje ković i Joca Jovanovtć predali regentu tćv muslimana, isto tako potvr- j pnle nismo skoro ni jeđhog činovnika . Aleksandru pismeno formulisane oslo­ đuju i pritužbe bdleiik.il muslimana. imali, sada imamo lijep broj činovnika. ve opozicije, a također je i vlada pre­ Slično se događa još i u krajevima, koji Tako isto nje hrđavo stalo ni sa že­ dala svoje uslove u toku današnjega su prije potpadale pod_ Crnu Goru, o ljeznicama, poreznim uredima i uopšte dana. Sada se očekuje regentova edluka čem imam opširnih podataka, ali opa- I sa nižim početnim činovnicima, ali ov­ u toj stvari. žam neku razliku između bilećkih do­ dje moram požaliti da na v®m mje­ Jmčer poslije podne bio je na savfegađaja i onih u bivšoj Crnoj Goni, a ta i stima nemamo muslmana što je vr­ ■tovanju kod regenta preds'ednik vlade je što se tamo bore komite i kontra I lo upadno. Davidović. Kal o čujemo razgovor fc komite, koje su sigurno sa strane pot- | >> trajao 1 sat. pomagane, đok u Bllećl izvode.pljačke • Poslije ovog razgovora zahvalio se u svemu desetak poznatih zlikovaca, • naš urednik- na predusretljivosti presv. koji su bili u zatvoru pa su kasnije pri- ■ gosp. rels-ul-uleine i oprostio se s nji­ godom amnestije pušteni na slobodu. me. Samom ovom intervjuu posvetiće- Kako se Vaša presvijetlost drži mo naknadno naročiti članak. prema postojećim muslimanskim stranNašu te poštovani čitaoci pomisliti, kama? Tako »GTas Naroda«, a mi ćemo do­ kad pročitaju gonile ime, da je to kaki — Što se tiče muslimanskih strana­ nijeti i taj njegov naročiti članak, kao socijalni rcvolucionarac iz garde Bele ka slaba ću Vas informirati, jer ja ne i što donesosmo i ovaj. Kuna, koji je nedavno u Madžarskoj pripadam ni jedno' političkoj stranci, j napravio socijalnu revoluciju i uveo soSvaka ima u vidu, di pomogne tnusli- ‘ vjetsku vladu. Nu sigurno se ne će ni­ manskom narodu, koji je tako strašno j malo Iznenaditi, kad im rečemo, da je zaostao iza druglili svojih sugrađana. Geza Nc«zlopy boc.-herc. upravni či­ Mene najviše interesira njihov rad na novnik, kotarski predstojnik u Rogat'd. kulturnom i prosvjetnom poEu uopće i neprestano se oteže, neprestano dolaze On spada među one »Kulturtragere«. u koliko je taj rad dobar i u skladu sa । nove odgode i nova pogađanja. Ima i kojima nas je 40 godina usrećivala po­ vjerom i vjerskim propisima, ja ne gle­ novih »demokratskih« pataka, pa se na­ kojna Austrc-Madžarija. Mi dobne po­ dam od koga potječe, pripravan sam ga kon laž' o separatnom držanju dra Koznajemo ovake svoje usrećitelje, jer i poduprijeti. rošca iznosi nova, koja glasi: »Na po­ snio na svojim glavama iskusili svu te— Opažate li kakvu razliku u drža­ sljednjoj sjednici svih predstavnika ožbm njihova vladanja i jer smo gorko nju upravne vlasti prema autonomnim pozicionog bloka narodni je poslanik i čemerno pretrpjeli sve zulume t tira­ vjerskim poslovima? (Vakufski tabori). . dr. Ribarac zatražio za sebe i svoju nije jedne tuđinske nametnute nam vla­ Misi; ii se provesti revizija vakufskog grupu u pitanju koncentracionog kabi­ davine. Bljamio neprestano omalova­ statuta i na kakvoj podlozi, da li cenneta potpuno slobodne ruke. Općenito žavani, neprestano ponizivata i može tralisilćkoj ili decentralističkoj? se skeptički prosuđuje i ovaj posljcdlnji se reći degradirani na elemenat kolo­ — Državne vlasti se drže prema vjerpokušaj. Upada u oči, da su neki od ni jala. sko-prosVjetnoj autonomnoj upravi sa­ glavnih predstavnika »demokratske« za­ Oni su imali sva prava. Mi samo duž­ svim ispravno. Do sada mi nije poznat jednice ostavili Beograd, što jamačno nosti. Oni su bili gospodari. Mi samo koji slučaj miješanja u vakufske izbo­ ne bi bili učinili, da je na putu kakvo sluge. Domaća ie inteligencija, bila ona re, koji su hvala Bogu već privedeni riješenje, pošto se bez njih ne bi moglo kvalillkovada ili ne, obavljala samo kraju, te se nadam, tfa će se i vakufski odlučivati o tako važnim pitanjima, ka­ sporedne poslove, dok su oni obavljali sabor koncem marta (! 1) sastati. Tom kva su sada na dnevnom redu. glavne; domaći su bili podređeni aiima će se prilikom provesiti i revizija štaO samom riješenju krize donosi presi ni jedan od domaćih nije mogao za tuta. Kakvo će stanovište zauzeti vabiro ovaj brzojav od 11. februara: »Ako cijelo vrijeme austro-madžarske i oku­ kufsld sabor u pogledu organiziranja ne bi uspio posljednji pokušaj regenta, pacione i aneksione vladavine deći do vakufske uprave, mije mi poznato. Ako i da se obje grupe sporazume, onda po­ višeg položaja u državnoj upravi. Dok. želite saznati -moje mišljenje u toj stva- , stoje dvije mogućnosti: ili demisija vla­ se je jedan proturio na mjesto okružnog r:. ja sam za decentralizaciju vakufske de, ili u protivnom slučaju, raspust sa­ predstojnika, morao je bivši bosanski uprave. Za ovo imam i suviše oprav­ dašnjeg Narodnog Predstavnštva i — sabor sav svoj autoritet uložiti i za tu dani! razloga, a ponajglavniji je što je raspis izbora, U opozicionim se cijenu dati obvezu., da će podupirati preče uzdržavati vjerske službenike, krugovima govori, kada bi i posljednji vladu. I gle ironije! U našoj Jugoslaviji, nego trošiti novac na — sabori sa­ pokušaj ostao negativan, da bi bilo mo­ kraljevstvu, koje je podignuto nakon li ja I upravne organe što ih iziskuje guće, da sadašnji kabinet demisionira i tolikih krvavih žrtava i samopregaradanašnji upravni sistem. Mora se šte- i da sc osnuje neutralni kabinet No nja, u kojom će narod Srba, Hrvata i diti. Vakufski prihodi su strašno opali, j prosuđujući sadašnje pasivno stanje, oSlovenaca ujedinio svoju narodnu eSocijalizacija vakufskih dućana i zgra­ va kombinacija ima vrlo malo vjerovatnergiju, kad je mislilo, da će ga sunce da uopće, nanijela je vakufu ogromnu nosti«. obasjati, da će biti svoj u svome, eto ti štetu, koja se mora štednjom nadokna­ »Glas Naroda- javila, da su u srijedu opet konccntrisanja domaćih, a naro­ diti. nastavljeni pregovori između vlade i čito musKmanskih činovnika po okruž­ Kakvo je držanje upravne vlasti opozicije pod predsjedanjem Regenta nim oblastima i po vladi, a stranci i to prema vjerskim službenicima i ima li Aleksandra. Obje su se grupe znatno oni koji su čfstokrvni 'neprijatelji na­ kakve razlike prije i sada? (Potpore I približile u svojim oprečnim stajašega naroda, koji ga j mrze i preziru, vjerskim službenicima I ratni doplatci). : l'štima. Konferencija je potrajala do ka­ kot.’.i su mu krv njegovu isisavali, po­ — Što se tiče držanja državnih vlasti i sne noći. stavljaju se samostalno na kotareve i prema muslimanskim vjerskim službeDemokratska je stranka na toj kon­ to redovito onakve, gdje u većim ma­ nicmia — vrlo sam zadovoljan, i ferenciji znatno išla opoziciji u susret i sama žive muslimani. i ja ću prvom prilikom dati vidljiva od- i pristala, da se uz izborni red raspravi raža mome zadovoljstvu u tom pogledu. I u Narodnom Predstavništvu i pitanje Zar nije ovo prozirna tendencija? U — Kakve su vjerske prilike kej mu- j đvanaestine i ugovor o miru, ali je kotareve gdje žive Srbi pravoslavni slimana u vojsci sada, a kakve »u prije I zatražila garancije protiv zloupotrebe meću se činovnici Srbi, a gdje žive mu­ bile? slimani, meću se tudmai. Srbi će činov­ sa strane opozicionog bloka. Te bi ga­ nici kao patriote rad'iti na korist naro­ — Na ovo pitanje odgvoriću Vam rancije bile: da pravoslavne vtiere, Љк će tuđinci slijedeće: Sadašnje vjerske prilike mu­ Dola izborni red bude odglasan najmuslimane gnječiti ii proganjati. slimana u vojsci ne mogu se sravnjivati d u 1 i e kroz tri m j e s e c a. Ne po­ sa onima u austrijskoj vojsci. Prvo za­ stigne 1! se to, ima se parlamenat ras­ Žalosni rogatički događaj su leđna to što smo onda bili u ratu, a drugo činjenica, koja je u našoj javnosti sva­ pustiti. proglasiti naredba o izbornom što je austrijska vojska bila strogo mi­ redu i provesti izbori; kome već na vrh glave izišla. Gćza litaristički organizirana. Danas služimo 2) da se glede dvanaestina dadnu u Neszlopy i Marinko Marković su na u vojsci u kojoti prije nije služilo ni to­ pravili tamo boljševički pakt, da ad »iNarfl Inom Predstavništvu samo izjave, liko muslimana da bi se za njih predviromašnih muslimana otimaju zemlju, a išto tako i glede ugovora o miru; dlli posebnj propisi. Stoga ako se što i 3) da sc isključe sve inter­ volove, krave i konje. Jednome je na­ dogodi — kao na primjer skidanje pelacije i upiti, kojima hi se mo­ mjera, da što ućelepiri, a drugome, da gla izvrnuti nakana sporazuma. To prav: nezadovoljstvo u našem kralievradi toga, da se dođe do sređenja za­ stvu, da siljc mržnju između Srba pra­ •). Oval članak prenosimo iz vladi­ dataka, u kojim ie postignut sporazum. voslavnih i muslimana. nog »Glasa Naroda« od 12. februara, Uopšte se ima tako postupati, kao da »Ja vas, siromašne dobrovoljce, pa­ broj 174., a osvrnućemo se na stvar, zim i štitim, pa ćete i vi meni valjati. je ovo Narodno Predstavništvo toleri­ kad se pobliže informiramo. Uredništvo. rano i to samo u jednu svrhu, da nje•Turci« me radi vas napadaju u aevM Intervju sa Reis-ul-uiemom Džemaiudinom Čauševićem.*) Otkako smo &e oslobodili, ne prestaju u našoj muslimanskoj javnosti tužbe i prigovori današnjem državnom sistemu i uprav:, toj; švf iniadu jedan izvor i jednak sadržaj: nova, posleratna, naša narodna držav. uprava nije sklona mu­ slimanskom elementu; njegovi su inte­ resi i životi u ovoj državi ugroženi. Kad su još zaslugom neodgovornih indivi­ dua i nekulturne versko-plemenske zaoštrenosti i netrpeljivosti koja je bila iipmerno tako pomno kultivisana za vreme Austro-Madzarske nastupili po­ znat neredi i napadaji na imetak i ži­ vot muslimana u pojedinim krajevima, stvoreno je u našem javnom poktičkom ž'otu t. zv. muslimansko pita­ nje, koje nikako ne silazi s dnevnog reda. Izvesne grupe — mi ih radi oz­ biljnosti ovog intervjua koji donosimo ne ćemo danas pobliže da označ.mo — napravile su iz tog pitanja upravo -poli­ tički i stranački kapital. Naš je list na­ stojao da u ovoj stvari postu-pa uvek kritički. Danas posle događaja u ВЛеć' i famozne skupštine u Sarajevu mislili smo da nam je i nacijonalna i publicistička dužnost saznati za ono stanovište koje je u ovom pitanu sva­ kako najautoritativnije i najobjektivnije. Glavni urednik našeg lista posetio je s tora verTog poglavicu muslimana reis-ul-irlemu presv. g. Džemaludina Cauševića i zamolio ga da mu dade odgovor na na’važtvja pitanja, koja da­ nas interesni« naše muslimane, a i svu ■jašu ostalu javnost. Presv. g. reis-ululema primio je našeg urednika s puno gostoprimive predasrctljivosti i sprem­ nosti da putem štampe dade izraza svom mišljenju. Razgovor između presvijetlog gospodina i našeg urednika tekao ‘e ovako: — U prvim danima našega oslobođe­ nja Vaša se presviaetlost veoma odu­ ševljeno ponijela prema našim osloboditeljima, ali kasnije, kako je i Vama poznato, bilo je govora u javnosti, da ste dali Izraza negodovanju. Da li je Vaša presvijulost od tada đo danas mogla projuditi: jesu li razlđzi tomu nezadovoljstvu bili prirodna posljedica prevrata ili sistematski progon jednog dijela našeg naroda? - Istina je da sam u prvim danima našeg oslobođenja bio vrlo oduševljen, ali je istina i to, da sam kasnije postao nezadovoljan. Šta je proizvelo u meni taj toliki preokret, to bi mogao znati i svaki nepristrani promatrače onih ne­ milih izgreda nad muslimanima, koji su skopčani i sa žrtvama u životu. Da li se išlo za sistematskim poništenjem jednog dijela našega naroda ili je to sve bila prirodna posljedica državnog prevrata, nije se imalo kada promišljati. Dok se to događalo, muslimani nisu imali nikakve organi­ zacije, te sam ja morao sam tražiti li­ jeka. što sam i učinio i to posve legal­ nim putem. Budući sam uzalud tri mjeseca slao pritužbe zemalj­ skoj vladi ј moljakao da se što ener­ gičnije istupi protiv razbojnicima i zli­ kovcima, počeo sam bio sumnjati U svaku nepristranost i dobru nakanu naše vlade. — Da li opažate u pogledu reda i si­ gurnosti kakve promjene i da 11 ste infomćsani kakav je red i poredak bio u drugim državama koje su bilč u ratu? — Danas 1 prije — moram priznati — velika je razlika. U pogledu opće sigurm ti života i imetka, krenulo je znatno na bolje. Prateći događaje u drugim državama, koje su bile u ratu, uvjerio sam se. da mi hvala Bogu ni­ smo — zadnji. — Je li Vam poznato šta je dalo po­ voda skorašnjoj protestnoj skupštini muslimana i da li su Vam poznati bilećki događaj kao i slični događaji u đlnugrm kotarevima i jesu li tu tangirani samo muslimana ili su ore općenite na­ ravi? — Sto se tiče bilećklh događaja u po­ četku prevrata i sada, ii suviše su mi dobro poznati. Ovdje moram pripome­ nuti, da ja ne pratim događaje ni iz­ grede nad muslimanima žurnal Ističkim naočalima, nego cijelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo, da je i utisak jači. (?) Vje-eujte da su ml pljačke 1 ona ubistva u Bilcći ‘dosta duševne patnje nanijeli, a i sad mi nanose tim više što vlada sve do sada nije naknadila ni one štete, koje su ispitane ima godina da­ Број 121 Hrej Vladina kriza �broj ■ama, ali ako ustreba, ja ću vam dati i oružje.« Ovo su riječi Gćze Neszloру-а, koje je u svojoj kancelariji u RoJatioi izgovorio sakupljenim dobrovolj­ cima. Zamislite se malo u njihovo zna­ čenje! Nije ii ovo potkapanje temelja našega kraljevstva? Nije li ovo provo­ kacija jednoga proti drugom? Nije li •ve sijanje razdora i nesloge među pravoslavnim i muslimanima? 1 »demokraiska« vlada drži ovake ljude, eks­ ponirane u kotarevima, prima od njih izvješća, prtina od njih svjedodžbe po­ litičkog poštenja našega svijeta, onoga svijeta, koji se je ovdje rodio i koji želi leći u ovu krvlju naših djedova posve­ ćen : zemlju. Ovaki čovjek kvaKfikuie potčinjene mu činovnike, sinove naše zemlje, ovaki čovjek predlaže na preOTcštenie naše učitelje, prosvjetitelje ■ašega naroda i predbacuje im, da su za državu opasni elementi. Promislite, gospodo, malo o ovome I ispravljajte svoje pogreške dok je još vremena, jer ako Ih narod počme ispravljti onda će biti nekome tijesno. Zamislite se malo nad donjim dopi­ sa:’.., što ga primisme 7. februara i osluhmte glas naroda, umjesto glas Ma­ džara i jednog njegova sukrivca. Evo šla nam pišu rogatički građani: Pred mjesec dana iznijeli smo »lije­ pa« djela, koja čini naš kotarski predstbjirik Noszlopv i sve, što smo napi­ sali možemo svjedocima dokazati. Ali za sve to kanda naša vlada ne čuje, niti haje, da pošalje ovamo nekoga, da »tvar potanko ispita, te da predstojnika i njegova savjetnika po »zasluzi nagra­ di«. Mjesto svega toga, ona je poslala dotični broj »Pravde« tome gospodinu na očitovanje (tako smo čuli), a on je sigurno nap'sao da to nije istina i valj­ da je to bilo dovoljno vladi, te ništa dalje ne poduzima. Stoga pozivamo ze­ maljsku vladu, da stvar preko kojeg svoga činovnika potanko ispita, a mi ćemo joj ovdje pružiti tačne podatke, pa će se uvjeriti, da nam je postavila za predstojnika »vrlo pametnu glavu«, kova su u Livnu (kako čujemo) zvati »I.... i pristav«, a mi ovdje na osno­ vu njegova postupka možemo potpuno ustvrdit', da je potpuno abnormalan. Da nije ništa drugo, nego njegovo afere sa gosp. J. Pretnuž'ćem, činovnikom pilane u Sokoću, u koju radi pristoj­ no'Ili ne ćemo da ovdje ulazimo, utvrđilt> H gornju našu tvrdlnju, da je abnm malan. Zamislite jednog upravitelja kotara, koji kod. firme lažno ocrnjuje brzojav­ no ispred kotarskog ureda jednog nje­ zinog činovnika i traži otpust njegov, kaž je potpuno' na svom mjestu i vrlo pošten, pa do dva dana istome činov­ nika izdaje službenu potvrdu, đa je sve, čim ga je obijedio, neistina odno­ sno I.... Ckn je onaj dopis izašao u »Pravdi«, počoo je napaditi svoje potčinjene či­ novnike muslimane, da su oni to pisali, te je kako sigurno znamo neke lažno ocrnio i kod vlade. Sigurno mu je i u tane dao savjet gosp. sveštenik Kosorič, jer je gospodin predstojnik rekao pred više svjedoka: »Zašto me napada­ ju и »Pravdi«, ako pitam savjet kod gospodina Kosorića? Ja ću ga uvijek pitatf, jer je on najugledniji i najpamet­ niji građanin.« Te savjete mi i osjećaj­ mo, jer po njima predstojnik muslima­ nima osobito ide »na raku«, premda ništa ne traže nego ono, što ih kao pra­ ve i lojalne građne spada, t. j. rta im se mjeri jednakim aršinom kao i našim sugrađanima druge vjere. Gospodine predstojnice, mi evo jav­ no tvrdimo, da onaj dopis nije pisao ■ijedan činovnik niti uopće zemaljski službenik, a bujrum, tuži sudu, pa ćemo Ti tamo dokazati, ko sve ovo o Tebi piše. Ako se osjećaš pravim, tuži! A ako misliš, idia mi budnim okom ne pa­ zimo. da se našim činovnicima musli­ manima ne čini krivo, onda se ljuto va­ raj. I onaj slučaj kad si izbacio onog gra­ đanina iz kancelarije, zahvaljuj Bogu, da je dotični bio vrlo priseban i sabran, a zapamtio bi ti. šta si učinio. Nemoj misliti, da mi ne znamo i za sluča:, kad »i u kancelariji izbacio onog seljaka iz Sokolovića i skresao mu nekoliko puta .mađarski: »Bazmega a....... I marš na pollel« Pa opet onaj Slučaj sa najug­ lednijim građaninom Srbimotn-pravoislavnlm u Tvojoj kancelariji, kad si i nje­ ga htio izbaciti iz kancelarije jer nije istomišljenik Tvoga savjetnika, ali Te ом poučio, da to tako ne ide. Dobio Lio si tražio! Strana 3 Cvpafca »PRAVDA" — JiFAF^ Sad ćemo se milo pozabaviti prošla vom pravoslavnog božića. Naš pogla­ vici »baša« uzeo đva djevera, jednog pravoslavnog, a ЈИпч muslimana, pa od kuće do kuće na čestitanje, gdje je i previše »živino n čašu«, te su ga među sobo n na ibret svijetu, koji se okupio, iza rodn- iz fijakera upravo morali unijeti n kuću. Je i’ te, da je to bila divna slika, samo šteta, što nema dosmo fotograisk .g aparata, da je sni­ mimo, pa da ;e čuvamo za kasnija vre­ mena i da nas potsieća kakva smo ne­ kad imali predstoji, ka. Tražimo od vlade, da nam odmah skine s vrata or.ga gospodina, te Ja nam pošalje je nog objektivnog pred­ stojnika, koji će unijeti upraviti ov.m zaista nesretnim kotarom. Mislimo da je već vrijeme, da i mi u Rogatici os­ jetimo jednakost i slobodu. Sto se tiče gospodina Neszlopi'ia bilo bi najpamet­ nije, da mu se dadne putnica u Mađar­ sku, jer po svemu njegovu postupku iz­ gleda da njemu ne ide u račun, da bude potpuni red u našem kraljevstvu. Ovoliko zasad, a nastavak slijedi, jer imamo dosta sabranog materijala o gosp. Naszlopiju, a osobito b korupciji .u kotarskoj aprovizaciji, gdje je svoju milostivu gospođu postavio kao dnevničarkiu — bez posla — sa 400 K mje­ sečne plaće, a sirotinji ne da. Građani,, | protiv saveznika u pogledu izručenja ratnih krivaca, isto će se izjaviti protiv izručenja svih njemačkih optuženika i vojnih '-osoba u svrhu osude. Poljaci' u Dancigu. Javljaju iz GdanI skoga da je glavni komesar poljske re­ publike Bijesadecki stigao u ponedjeljak. U času njegova dolaska posljednje nje­ mačke čete su ostavile Gdansko. Iz isiamshog svijeta. Misir će se osloboditi? U novije do­ ba egipatska drama razvija se tako., da bi mogla svršiti s uspjehom musli­ mana. Engleska diplomacija kao da je skinula sa sebe plašt ohologa ponosa, pa samo gleda d'a joj se prizna pravo dostojanstva. Spor se jc okrećao oko toga, đa je Engleska nudila Egipćanima najširu autoiiomSJu kakvu su uživali u idoba Mehmeđ АВУе, a Kopčam traže prava, zajtaa je Eg'pt ustao i za koje se bori. Ruždi paša, bivši ministar predsjed­ nik, razgovarao je dugo ovih dana sa i lordom MiJnerom. Poslije sastanka re­ I kao jc stari državnik, da je kazao lor­ ! du, da nema danas jednoga Egipćanina, niti Egipćanke koji vjeruju u sporazum sa Engleskom, i koji bi pristali na nj osim pod jednim uslovom: da se en­ gleski protektorat pretvori u engleskoegipatski savez. Na pitanje mnogih, što mu je na to odgovorio lord Milner, re­ če stari paša: »Dao mi je razumjeti, da će biti prihvaćena ova baza za prego­ vore«. Grci se javljaju. Grčki list »Emcbros« Amerika čvrsto uz nas. Iz Parisa se javlja o novim pokoljima Gika u Апаdoiznaje, da se u tamošnjim dobro mtoliji, naročito u okolici Trapezunta. formisanim krugovima govori, da se vla­ U Carigradu epidemija gripe uzima da Sjedinjenih Država još jednom ener­ sve više maha. Prošle je sedmice umrlo gično stavila do znanja konferenciji mi­ 4№ osoba. nr 1Г»»игти чцм ra u Parisu, đa će do kraja ostati đošIjedna svom stnbvištu u pogledu riješenja jadranskog pitanja i da će akcenti­ rati samo ono riješenje, na koje bi pri­ stala jugoslavenska vlada. Član naše delegacije na konferenciji Konjički kotar vrlo slabo stoji sa pre­ tara g. dr. Ante Trumbić otputovao je hranom i životnim namirnicama. U po­ u London, da prisustvuje konferenciji, sljednja dva mjeseca, ova nekad srećkoju će održati saveznički ministri pred­ na varoš preživljuje gorke časove. Hra­ sjednici gg. Lloyd George, Mrllerand i ne nema ni od kuda, niti ima izgleda Nitti. Konferencija će pretresati i jad­ da će doći: Glad i bijeda ušuljala se i ransko pitanje. Saveznici žele da se ou one kuće, gdje je nekada vladalo ve­ vaj put jadransko pitanje definitivno ri- ; selje. Jedna opšta potištenost i strepješi i da se ono jednom sasvim skine nja zavladaše našim krajem. Ova potiš­ s dnevnog reda. tenost pojačana je saznanjem da se ze­ Drugi dio kopije londonskog ugovora maljska vlada za nas nikako ne brine. naša vlada nije još primila, pošto još |kao đ? mi i ne postojimo na ovom nije stigao poslanicima Francuske i En­ svijetu. gleske, koji su prvi dio već.predali vladi. Evo dva su mjeseca prošla, a da u Austrijski kancelar Renner sprema ■ Konjic nije stiglo nikakve hrane za gra­ se da putuje u Beograd svršetkom ovo- | đane osim jednog vagona kukuruza. Da ga mjeseca, da ustanovi osnovu za pri- i ironija bude veća, đovaža se obilna jateliski odnošaj između Austrije i ju- i hrana za činovnike. Za njih ima svega goslavenske vlade. Datum puta će obe । 1 po jeftinu cijenu. Izgleda da je konjič­ vlade, na vrijeme dobiti ko stanovništvo za našu vladu deseta Prilike u Crnoj Gori. Po mnogim se , briga. Siromašni je svijet izložen ve­ znacima opaža da su se prilike u Crnoj j likim iskušenjima, a ovo se stanje proGori znatno poboljšale. Većina je od- : dužava i pogoršava usprkos votiranog metnika i pljačkaša pala u ruke našim I kredita za ‘ nu našeg naroda. vlastima, no prilike bi .se još znatnije i Upućujemo apel zemaliskoi vladi, da sredile, kad ne bi bilo Talijana u Baru, i se obrne i na naše nevolje i da nam odakle njihovi agenti unose nered u \ pošalje nekoliko vagona hrane, da se Crnu Goru. narod zaštiti od gladi i nevolje. Oh taj most! Poduzeti su koraci, da i Na bilješku »Kakva |e to naredba?« rumunjske carinske vlasti propuste voz i što je izašla ti prošlom bropj našeg li­ sa materijalom za savski most, koti još , sta dobismo od policajne direkcije ovo uvijek, stoji na granici. U istoj stvari : razjašnjenje: »S pozivom na gore citi­ intervenisaće ovdašnji rumunjski posla­ ranu bilješku čast mi je obavijestio Vas nik, koji mnogo radi na učvršćivanju do- ; da o kakvoj zabrani izlaženja na ulicu brih odnosa sa Rumunjskom. iza 20 sad nema ni govora. Onaj Talijani premeću domove. U Blatu na i incidenat na Vratniku, koji spominjete Korčuli provedoše Talijani premetačine < u rečenoj bilješci, izazvan je od trojice razbojnika, obučenih u vojničko od.jclo kod više odličnijih obitelji pod izlikom, da su doznali da kod njih ima eksplo- I ■ oružanih vojničkim puškama. Ovi raz­ bojnici započeli su bili na Vratniku lezivnog materijala. Usprkos oštroj skru­ gitimisati civilna lica. Policijska kara­ puloznoj premetačini ne nađoše Talijani ula na Vratniku, znajući, da se ovo leništa. gitimisanje civilnih lica redovno pretva­ Kanda su se u ovaj »lijepi« primjer ra u razbojničku otimačinu i nasilja, za­ ugledale i naše vlasti u Ljubuškom. I tražila je ođ centrale pomoć, da se ovi još se čudimo, što nam ne ide lako zlikovci" pohvataju. Prije nego što je po­ treba. moć prispjela, oni su umakli«. Prva sjednica »Saveza Naroda«. LonZahvaljujući na ovoj lijepoj pažnji udonski listovi javljaju da se je jučer opozorujemo naš svijet da bude na ■diržao historijski sastanak poslanika sa­ o p r c z u i đa pollcđi ponmtne pri hva­ veza naroda. Sastanak je otvorio g. Botanju ovakih vojnika. urgeots kojeg izabraše predsjednikom. Na adresu veterinarskog odsjeka. — Slijedeća će javna sjednica biti u petak. U konjičkom kotaru u općini Umoljani Berlinska štampa urgira vladu, da započne s postupkom protiv optuženih . još jesenas pojavila se je na sitnom blagu vrlo opasna bolest »ospiceu. Ova ratnih krivaca, kako bi pokazala antanbolest naglo se širi u posljednje doba ti, da joj nije namjera zaštićavati ih. Wilson proti izručenju njem, kriva­ i utamanjude narodno blago. Kođ veli­ ca. Po bežičnoj vijesti iz Washigtona I kog broja seljaka ova je bolest utamanamjerava Wilson odgovoriti na brzo- ; nila četvrtinu stoke. Na suzbijanju ospi­ jav bivšeg njemačkog prestolonasljed­ ca nisu poduzimani koraci ni sa čije nika. U političkim se krugovima misli, I strane, ništa se nije poduzimalo, đa se đa će Wilson upotrijebiti ovu priliku, i bar spriječi širenje ove bolesti. U pokako bi javno izjavio, da je uvijek bio i menutom kraju stoka je najvažnije, čak Pelitičiii pregled Domaće spti j i I I j i ■ , | | I j j i I i i i i i । i se može reći — jedino vrelo zanimanja i uzdržavanja. Svraćamo pažnju nadležnim i odgo­ vornim organima zemaljske vlade na neophodnu i neodložnu potrebu, da se u Uinoljane izašalju veterinari u cilju, da se suzbijaju ospice. Izdavanje soli. Danas će se detaljistima izdati j» po kilograma soli na osobu. Invalidsko pitanje. Uredba je o defi­ nitivnom riješenju invalidskog pitanjja gotova. Miiiiistarski ju je savjet primio i samo jc još regent treba da potpiše. Za koji dan biće objavljena. Ministarski jc savjet već odobrio kre­ dit od 25 milijuna dinara za povišicu dodataka invalidima i porodicama u ra­ lu izgimiilih vojnika Nered u maloprodaji grad, aprovizactje. Sa svih nam strana stižu tužbe ■da u maloprodaji vlada nered u velike, U prošlom broju našega lista napomenuli smo kako se publiku bezobzirno odbija, kad nešto dolazi kupiti.sa jednim stalnim: Nema! Mi pako u većini i:h slučajeva sigurno znamo, da dotičnoga artikla i m a. Što pako sada saznajemo to prelazi sve granice. Nekolicini kupaca dogodilo se, da im kusur, premda je taj prelazio i nekoliko kruna nije uopće povraćen. Kada bi se tu radilo i o sit­ nom novcu, to se ne bi smjelo dogoditi, ta gdje su »petrovače«? Premda imamo još takovih pa možda i malo grđih sJučajeva, to ih odlažemo za drugi put, a sada samo pitamo: Da lt gradski aprovizacioni ured preko svojih organa uopće vođi kontrolu nad pošlovanjem u maloprodaji i kako se ta kontrola provađa? Vederemo! Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Dobar prijatelj Vam je za ovaleovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 krivila. Pokvaren II Vam je želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsapfilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna, Omot i poštarina posbno, ali što jefUnije. — Engeii V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Pri ziikljuclin lista dobismo ovaj značajni brzojav: Sjenica, 13. februara. Bolestan se sprovodim sa braćom u Bijelo Polje, da nas stigne sudbina Kajabegcvića (Kajabegović je umoren od strane sprovodioca. Op. ur.). Zahtijevah smo Ijekara, da nas pregle­ da jer snio bolesni, ali okružni načelnik raški (Novopazarski. Op ur.) nije htio poslati Ijekara, jer je g. načelnik — »de­ mokrata«! Uzrok sprovoda: što sam u Skopiju zastupao Bijelo Polje, a btjelopoUsk! je sekretar Ćtikić tukao musli­ mane da kažu, da me nisu birali. Midhat Hođžić. Trešeljah ZiUStrijanština diže rogove, rrubi.e nam ’ taopilava отлј komunikc: „PoSto se n poeledi nje vrijeme u mnogim tarajevehini listovima ; ItampAjh vijesti, к«ј • ei^orno potječu i> đačkih krugova, te ие u tiso vijestima većinom ittnose i kritikuju skolsko priliko na jedan neumjestan i neistinit Lačin, to se odbor đraitva srednjo1 Ikoltkih p:ofwora obraća ovim na upravu uro­ da sa iiampu s molbem, da kcđ uredniktava ovđaSnjih listova poradi, da se rabrike, koje i stoje đacima n ninogiiu novinama na r&spnlo' ženjn obaeUrs i dn папшјсвпо kritikoranje : jkohkib prilika od strane đaka prestane. i' svima srednjim Skolania provedene sa đač­ ke organiiaci’e, i to: literarna, umjetnička, za trezvsnest, te nakon predavanja g. prof. Aranđvlovića ia *Cegrada organizacija za akantiku t i šetniStvo. u kojima đaci moga vrlo dobro i j korisno dfc provedu slobodno vrijeme, koje ini ! preosUja izvan ikole. pa je odbor profesorskog ; đraitva t- ga mišljenja, dr. dobrim' đachna fak­ tično i n« ostai« neinera, da «e bave ir.noienjem i neumjesnim kritikovanjem Školskih pri• lika ■ javnej itampi Poito je cio nrvfesereki rad podloŠen kontro­ li lemuljske vlade i poito »u profesori za taj rad i od-rovorni, te ea mogu nikako dozvoliti da se njihov rad kontroliko i nnutnjasno kiiti1 kaj* od strana njihovih đaka u javnoj itanipi. Ako se u buduće ne prestanu iznositi neisti­ nite vijesti o Školskim prilikama a Itampi, to ’ profesori skidaju sa seto svaku odgovornost za vaspitallje omladine.‘‘ i Ovsko piiu naSi „pedagoai' , a tog ве je ■ metoda držala i pokojna Austrija pa je i — рге' pal:. Mi driinio, da bi bilo mnoge zfrod«ije, kad : bi profesorsko društvo ogradilo proti ' protekciji pri namještanju direktora i ne­ pravednom' unapređivanju profesora, lađa bi bilo manje đačkih tnibi, ali i mnogo vije reda. Ovako. Eb, pretla s vrem*na ona. U ostalom, mnogo p i б u, a malo rade i mnogi profeso­ ri. O tom vi povedite račana, gospodo! �„ПРАВДА* — .PKAVDA* ------------ —-■—-— Htjeli biste uzdržati svoju Ijepoiul hpoj 121 5г. - ------- ——— :.i c i Htjeli biste imati kao baršun me! u kosu? :: fj Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će Vatn se! Zaviditi će vain. 1 lončić o kruna- Ni. Hl. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. jj t § u Ne i iafi više pjege, priStiće, sujedice? (zvjet di) lisica, kima, tvorića, zečeva i t. d. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Prijeći tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić u kruna. Nr. kruna. IH. jača vrsta 9. ----.... K tome jaki kairanov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez■ olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Želite li još štogod? Fellerbve Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubioa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu miesta dne 15. marta 1920. ' otvorio je u Trav­ niku advokat Df. ШеМе SulEjman Anna Stejskal, Bihać. Biiaaaiiiiiiili k u puj e uz najveće dnev 5&! eiHne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). £51 Brzojavi: FELARIA, ♦ Telefon 55 - ™——7—-----r-r:- 1........ ■ — ----- ■— “ Žjs Vakufski mearifski džematski meldžis | UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku u Kupresu. ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijeli, za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz NATJEČAJ. Profit Sokak) ulica Regenta Alek­ Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ sandra br. 2. tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Došla je na cirkus trg Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. pola riba a pola žena !! 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ Pogledati dnevno od 8 satijutiom do ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ 8 sati navečer. U petak samo za ženske. ara 1920. gore navedenom meldžisu Samo za kratko vrijeme. 45 poslati. 3. Polovicu gore navedene plate a&Sm. umiješaj u krmu, šaisplaćivaće vakuf, a drugu polovicu S*21^9"£<wlS ku na tjedan. Ako gore navedeni meldžis. Od istog će se rabi nadomjestak krme ond, 2 ša­ dobiti besplatan stan i 40 tovara drva ke. — 5 omota mastioa, prah za t>vgodišnje za ogrijev Ijenje zdrave debelo matve za tvorbu Po potrebi može mu se odmah i jaja i mlijeka, dostaie za 6 mjeseci novca dati. za jednu marvu. Dobio je najveće me­ Kupres, 28. januara 1920. dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Džematbaša Na hiljade gospodara hvali ga i po­ Nuribeg Alajbegovič novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka sitničara, koji ga može oo©Gbooo©©©©o svakii j trgovca, slobodno prodavati. Ili piši na T r u k o czy u Ljubljani, 5Mwšwg i Via Шо Ijekunin Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: Razašilje po najnižim dnevnim svr^e^> kraste, iišnje cijenama u kacama (bačvama) aS?W® Ssai*? odstranjuje kod čov­ teškim 50-60 kilograma MARKO jeka i životinja mast prot' svrabu. ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna’ kod Ijes 006000000^000: kurilo 'ГгпГбеау, Ijnbljuim. Kova? Novo? Brzojav! Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Podjelenje apsolutcrija privremenom osnivačkom odboru; Eventualije. Odbor osnivača Микв privredne banke d. d. u Bračanki. R H i i ШШтШШ g O i Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno * dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rva bikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 ><txovw«i игеЛкк: И Svdžakt. vUsS'k: CenuiUm Odbor »A M. O.. SiainnarUa D. & A. Kalo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0bf0405add7c140789fdf2b670b93511.pdf 39406c7269a9fb299d9dda79b6abd055 PDF Text Text PoJRaHna u gotovom plamena. РОЈ£Ш№ ВЗОЈ 30 Н 8. £ A. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ОрвШпв FBdalicioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСИИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 17 (122) Pretplata godišnje 80kruпа, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 17. februara 1920. (26. džumadil-evvela 1338.) Pad Pribićevićeve vlade. Jedva jednom dođe do ostavke g. Pribićeviča 1 drugova. Petljali su na razne nač.ne. Pozivali se na većinu u parlamentu, da taj argumcnat odbace u prvoj nepovoljnoj prilici: odmh, čim u tom parlamentu ne dobiše većinu. Oslanjali su se na »homogenu« stranku, kojoj za petnaest mjeseci ne biše u sta­ nju izraditi ni programa, a kamo li da joj dadnu jedinstveno vodstvo i izgra­ đen cilj. Pardon, dali su joj jedan cilj, koliko smion, toliko i odvratan: odr­ žati korito. U tom znaku kretalo se je sve nji­ hovo nastojanje; tom je farbom oličen svaki nj:hov pothvat, svaka njihova ak­ cija; Groznu su ostavštinu namrli svo­ jim nasljednicima: beskrajnu moralnu pustoš, odvratnu korupciju i protekciju, divlju raspđ’asanost najnižih strasti i želje za udobnošću bez napora i bez ikakvib skrupula. Fabricirajući svoju stranku ubili su svaku vjeru u zakon u pravdu i pravni poredak. Njihovim ljudima nije bilo n*šta zabranjeno, ništa sveto, ništa nemoralno. Ministri su im pod žigom raznih malverzacija, zastup­ nici bez narodnog povjerenja, a prista­ še po befeln, izvoznici ili nadi u lzvoznlcu. Kite se nazivom »demokrati«, a u stvari su najcrnji apsolutistl. Uništili su i rastjerali sva općinska i druga narodna vijeća, a mjesto, toga zaveli komesari­ jate u prozirnoj nakani, da putem si­ le i kundaka izvitopere narodnu volju i njegovu kontrolu. I odstupiše kukav­ no: radi toga, što im Regent ne dade rastjerati Priv. Nar. Predstavništva. Na ovoj zvaničnoj činjenici razbijaju se baj­ ke o tobožnjem nastojanju »demokrata«, da narod dođe do riječi. Ne! Ne rad! se tu ’o volji naroda, jer mu je na svima linijama baš od strane demokrata odu­ zeta mogućnost, da upravlja i manife­ stira svoju volju. Ne! Tu se radi o jed­ noj prostoj izlici, o jednom zločinačkom nastojanju, da se zavede Regent i da se na njegov račun zavede tiranija KuhenTiszinih učenika. Ne! Tu se radi o odr­ žanju vlasti makar i pod cijenu gra­ đanskog rata. Jer koga je imala uza se ova koruptlvna vlada? Je li njena stranka u na­ pretku ili strašnu opadanju i nazadova­ nju? Imala je na raspolaganje sva mo­ guća sredstva jedne koruptlvne vlada­ vine: i službenu I poluslužbenu i »neza­ visnu« štampu, provela je sve moguće promjene u činovničkom aparatu, raz­ dijelila sve moguće koncesije i Izvoznlce. Pa? Svaki dan natrag, svaki čas na gore, to ne ide, ne ide. Ml s veseiiem pozdravljamo čas oslo­ bođenja Ispod jarma ove bezavjesne oFgnrh'Je i bankokratije i molimo Boga, da novoj vladi dadne mogućnosti da naš državni brod privede u luku spasa i očuva ga od ponora, u koji ga je bila povela nasilna vladavina jednog abnormalnog megalomana, kao što je Svetozar Pribićević i njegova okolina. ♦ padu Pribićevićeve i sastavu nove si presbiro ove vijesti: j i i : . 1 Beograd, 14. februara. (Z v a n i čno). Ušljed toga, što Nj. V. naslednik prestola nije blagoizvob'o složiti se s predlogom kraljevske vlade o raspuš t a n j u sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i naređivanja izbora za veliku narodnu skupštinu (konstitnantu) vlada je podnijela ostavku. Beograd, 14. februara. »Epoha« doznate: U slučaju sastava nove vlade, ne bi vlada bila koncentraciona nego koaliciona, pošto u nju ne bi nikako ušli socialdemokrati. Tvrdi se da su mlađi demokratski krugovi protiv sporazu­ ma sa o,potz.tcijoin, tražeći — ako se ne os tane n a v la di — đa se pre| đe u opoziciju, jer je nemoguće raditi sa opozicionim strankama, pošto se od njih u svakom pogledu idejno razilaze, i što bi se novi koalicioni kabinet na­ lazio u permanentno bolesnom stanju, pa bi svaki čas prijetila kabinetska kri­ za. Situacija mora biti do sutra jasna, jer je nedelja posljednji rok da se sa­ zove predstavništvo ili raspusti i raspi­ šu izbori. Beograd, 15. februara. Uslijed to­ ga, što Regent nije potpisao predlog kraljevske vlade o raspustu sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i što nije naredio izbore za konstituantu, vlada je danas podnijela ostavku. Nova će vlada biti obrazovana od opo žici onog bloka, jer su se raz­ bili pregovori za sastav koncentracione ili koalicione vlade. može još da snađe, pa navaljuje na I P r o t i ć a, premda govori o Spalajko- | Godina Ii. Odjek. vićevom kabinetu. Oh taj Protić! Op. ur.) ili onemogućivati rad parlamenta, ako bi se »demokrate« i socijaliste po­ služili sličnom metodom, kojom sc je svojevremeno služio opozicioni blok. Bjeljina, 13. februara. Pristaše i prijatelji u Bijeljini sakup­ ljeni na redovitoj glavnoj skupštini »J. M. O.« jednoglasno se priključuju veli­ koj protestnoj skupštini muslimana u Sarajevu povodom zuluma i nasilja, ko­ ja se izvode na našoj braći u Bilećl. Odbor »J. M. O.«. Sarajevo, 16. februara. Povodom intervjua presvij. g. reisul-tileme, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista izaslali smo g. reisul-ulemi dvojicu članova našeg uredni­ štva sa devet konkretnih pitanja. G. reisul-ulema primio je članove naše redakoije vrlo susretljivo, ali je sebi pridržao rok za odgovor, budući treba Л pi­ tanja pomno prouči«. Pitanja su pednešena pismeno te ih donosimo na dru­ gom mjestu. Ovdje nam je konstatirati da je iznešeni dio intervjua u »Glasu Naroda« potpuno tačan, ali nije potpun, jer je »Glas Naroda« ispustio >neke stavo­ ve, za koje je naročito rekao da će ih iznijeti. Obzirom na gornje činjenice mi se za sada ustežemo od svake primjed­ be, nu mormo naglasiti da se 'iz inter­ vjua ne smiju povlačiti kakve veće konzekvencije. Naročito je besmislena tvrd­ nja »Zagrebačkih Novina«, o »veoma pomirljivom stanovištu muslimana«, jer je poznato, da g. reisul-ulema ne igra nikakve političke uloge. On je to 1 sam konstatovao u svom razgo­ voru sa urednikom »Glasa Naroda«. ta izjava i na nas muslimane i opažate Li da vlada i u pogledu muslimana podu­ zima energičnije korake, daše za­ štiti njihov život i imetak od svagda­ njih napadaja? Je li Vam poznat koji slučaj, da su osjetljivije kažnje­ ni zločinci na životu i imetku muslima­ na? Kako na primjer Vašu izjavu dovo­ dite u savez sa drakonskim istu­ pom vlade proti šezdesetoricj najug­ lednijih muslimana građana i seljaka u Prijedoru, čija sc jc nevinost sudbeno dokazala? Kako znate, tamo je zatvo­ ren načelnik, muderis, imam i t. d., a u Bileći nije niko kažnjen. Izvodite li Vi iz tih činjenica kakav protumuslimanski kurs? VI. Rekoste, da se u muslimanskom ližem činovništvu kreće na bolje, pa bismo htjeli znati: je li to rečeno na te­ melju kakve statistike i je li pri tom povoljniji razmjer činovnika musli­ mana i pravoslavnih? VII. Rekoste, da ste zadovoljni sa dr­ žanjem vlade prema muslimanskim vjer­ skim službenicima. Znači li to, da ste Vi, kao vrhovni vjerski predstavnik, dobili zadovoljštinu za onaj uvrijedljivi odgovor g. predsjednika vlade na Vaše predstavke o progonima musli­ mana? Jeste li i u koliko ste uspjeli sa predstavkama, u kojima ste iznijeli ne­ pravde, koje su muslimani pretrpjeli od prevrata do danas? VIII. Rekoste, da ste izvan stranaka i da Vas najviše zanima njihov kultur­ no prosvjetni rad. Ima li to značiti da se Vi u buduće ne ćete baviti politi­ kom? Kakvo je Vaše mišljenje o cilje­ vima i metodi naprednih nacionalista oko »Budućnosti«- a kakvo o našem to­ božnjem reakcionarstvu? IX. Čuje se da ste min'stru vjera od­ govorili na pitanje o uređenju vakufske uprave u »Jugoslaviji«. Je li to tačno i biste b nas obavijesti! o smjernicama tog odgovora? Naročito nas interesira pitanje: na koji način mislite dokinuti saboKsanje i hoće li trebati rekonstrukci»a sadanjeg ulema-medžlisa? Povodom intervjua g. reisul-uleme, Izgleda da će Regent pozvati jednog od uglednih predstavnika radikalne što ga je dao uredniku »Glasa Naroda« stavili smo mu ova svoja pitanja: stranke i povjeriti mu sastav koncen­ tracione vlade i to ili ambasadora SpaI. »Glas Naroda« ne donosi obećanog kometara Vašem intervjuu, a »Zagre­ lajkovića ili bivšeg ambasadora u Pa­ bačke Novine« od 12. februara broj 21. rizu Vesnića. U novu vladu ne će ući daju mu značenje »veoma po mirni demokrate ni socialiste. Radikali će Ijivog stanovišta musi im adobiti za svoju stranku 8 lisnica, Na­ n a« prema vladi. Stoga bismo željeli rodni Klub 5, Jugoslavenski Klub 4, a znati motiv Vašeg intervjua u »Gla­ su Naroda« s obzirom na činjenicu, da osim toga će i Medakovićeva grupa do­ je taj list bilećkim događajima dao ka­ biti 1 lisnicu. Opozicioni blok se nada, rakter pljačkanja »nekoliko koza« i oda će u parlamentu osigurati kvorum sobitim obzirom na tu činjenicu, da ste i tvrdi, da će se poslanici iz Crne Gore do sada više puta uskratili intervju i okupiranih krajeva približiti njihovom tom listu. bloku. II. Sigurna je stvar, da je »Glas NaU političkim se krugovima opozicio­ rođa« zatražio intervju u nakani, da oslabi jaki dojam naše prosvjed­ nog bloka tvrdi đa predsjednik dr. Pavne skupštine, a pošto se Vi nijeste jas­ lović ne će biti i nadalje predsjednikom no iz’-av® jeste li solidarni sa našom parlamenta. rezolucijom, molimo za izjašnjenje u tom Nova bi listina po mišljenju opozicio­ pravcu. nih krugova imala biti ovakova: Mini­ III. Kao što Vam je poznato, naša borba proti »demokratsko«-soc:jalističstar predsjednik dr. S p a I a j k o v i ć, podpredsiednik dr. Korošec, ministar u- koj« vladi uperena je u g 1 a v n o m ra­ di njena sistematskog podkopavania enutrašnjih đeia dr. Velizar Janković, konomske egsistencije svih naših ministar finansija dr. Ninčić ministar staleža, naročito posjedničkog i seljač­ trgovine dr. Šurmin, ministar narodnog kog. Stoga molimo za izjašnjenje: kakvo je Vaše mišljenje o vladinom dr­ zdravlja dr. Mato Drinković, ministar žanju u ovom pogledu i je Ii u t o m za socialnu politiku Gostinčar, ministar pravcu pošlo štogod na bolje? vjera Franjo Janković, ministar šuma IV. Iz Vašeg intervjua, koliko god je i rudnika Stanko Banić, ministar vojni on stvarno porazan za vladu, -ipak se i mornarice Pesić, ministar pravde dr. može izvaditi popustljivost u Va­ Peleš. Ostale bi se Usnice imale razdi­ šem dosadaniem držaniu prema vladi, pa bismo željeli znati: da li je to. radi jeliti među ostale 3 grupe. eventualne netačnosti samog intervjua Protić je pozvan da konferiše o sa­ ili ste u istinu postali blaži u prosu­ stavu nove vlade. Vlada mišljenje, da đivanju našeg položaja? bi demokratska stranka eventualno seV. Vi rekoste, da je kod nas u pogle­ gla u prvim danima srušiti Protićev ka- ( du opće sigurnosti života i imetka kre­ nulo znatno nabolje. Odnosi li se binet (Interesantno, da se presbiro ue ВПјвбћЕ Zašto su se razbili pregovori. »Poli­ tika« javlja: Pregovori za sporazum vlade i opozicije nisu imali nikakvog Rezultata. Pregovaralo se cio dan, a kad se došlo na lična pitanja, on­ da je sve propalo. Danas će vjerovatno kabinet Davidovića podnijeti ostavku prijestolonasljedniku. Jedan interesantan demant. (Zvanično.) Povodom glasova, prema kojma su se pri razgovorima o sastavu kon­ centracionog kabineta, osjećali uticaji izvjesnih oficirskih krugova, kraljevska vlada smatra za dužnost izjaviti, da se ti uticaji ni posredno ni neposredno nisu manifestovali i da vlada, da ih je zapazila, ne bi propustila da ih najener­ gičnije suzbije. v Ko do 24, o. mj. ne po­ šalje pretplatu obustaviće mu se list �сТрана 2. Strana ПРАВДА' iz naše organizacije Skupština naše organizacije u Bjelini. U petak 13. o. mj. održana je u Bjelini kotarska skupština naše organizacije, kojoj je predsjedao sam naš omiLcK predsjednik i časni starina, muftija H. Haflz Ibrahim ef. Maglajlić. Skupština je bila vrlo brojno posjećena, a po svo­ joj formi ј toku vrlo impozantna i oz­ biljna. Pošto je iscrpljen dnevni red i popu­ njen mjesni odbor sa ljudima u koje polažemo veliku nadu za budući rad, prešlo se na opću raspravu o našim prilikama, u kojoj je učestvovalo više govornika. Jasno je iznešeno i ocrtano sve što nas tišti i boli, žigosan je rad naših vlastodržaca. te osvijetljene njihove namjere i ciljevi. Posjetiše nas i predstavnici ovdašnje radikalne stranke i — »demokratske« zajednice. Ovi jrošljodriji u nemoćnom bjesu poku­ šaše u društvu dvojice-trojice musli­ mana vrlo sumnjive prošlosti i sadaš­ njosti, da je i ometu, što im ne uspije, nego se moradoše udaljiti praćeni bur­ nim, ali pristojnim i ozbiljnim izrazima narodnog negodovanja i prezira. Bijelima ie danas jasno i bistro manifcstovala jedinstvo, iskrenost i brat­ stvo te pravu islamsku slogu, čvršću i soliđniju nego- ikada do sada. Ako ikada, to se sada smije slobodno reći, da je 99% muslimana čvrsto uz Jugosl. Musi. Organizaciju. Danas je brat bra­ tu pružio ruku pomimicu i zavjerio se raditi brat za brata, ne plašeći se nikakovih žrtava ni stradanja, a javno prezreo i žigosao svoje izdajice. Naša je skupština uzela na znanje i burno pozdravila kooperaciju našeg centralnog odbora sa Radikalnom stran­ kom i »Hrv. Zajednicom«. Skupština u Janji. U petak dne 30. januara t. g. održana je javna skupšti­ na naše organizacije u Janji. Skupština se je kretala oko Skandaloznih aprovizacioiiih prilika, te je zauzela stanovi­ šte prema neradu općinskog vijeća i oktroju općinskog teritorija. Donesena je rezolucija, koju niže donosimo, a ko­ ja je i zemaljskoj vladi poslana Tom je prilikom aklamacijom izabran mjesni odbor za Janju, u koji su došla slijede­ ća gospoda: Predsjednik g. Ali ef. Sadikovčć, pedpredsjednik g. H. Hasan Horemović, tajnik g. Abdulah ef. Gruhonjić, blagajnik g. Mehmeđbeg Aiibe- gović, revizori gg. Suljaga Skokić i Omeraga H. Imamović, odbornici gg. HaШ ef. Gjezić, Emiti ef. Aliefendić, Salih ef. Hadžić, Mustajbeg Cemerlić, Dervišbeg Aiibegović i Mula Mehmed Sprečak. Zaključak, koji je usvojen na ovoj skupštini glasi: Muslimani mjesta Janje, sakupljeni na javnoj skupštini, održanoj u petak 30. januara o. g. u svrhu izbora mjesnog odbora »J. M. O.« podsjećeni na žalosne aprovizacione prilike mjesta i na oktroj i nerad opć. vijeća, jedno­ glasno su usvojili, da se zem. vladi i sreskom načelstvu u Bijeljini pošalje slijedeća Rezolucija. Povodom nečuvenih Skandala, koje redomice počinjaju dobrovoljci pri aproviziranju našega mjesta s mononolnim životnim namirnicama, pri čemu se do­ gađa, da stanovnici mjesta nesamo do­ bivaju spomenute životne namirnice u ■manjoj količini, izmiješane s vodom i uz mnogo veću cijenu nego što je od­ ređeno, nego mnogi uopće nikako ništa ne dobivaju, kao što je to sad zadnji put bilo, skupština izrazuje svoje ogor­ čenje protiv ovakova postupka i od­ lučno traži od pozvanih, da ovim ano­ malijama stanu na kraj i da se aprovizacija preda u ruke općine, ali pod strogom narodnom kontrolom. Dobro­ voljci neka se prema zasluzi nagrade onako, kako im je obećano, a ne na ra­ čun naše sirotinje, koja u današnjim teškim vremenima jedva životari. Ovom prilikom skupština izjavljuje svoje negodovanje prema postupku sreskog načelstva u Bijeljini u postavljanju opć. vijećnika, jer je ono nakon prove-denja pravomoćnih općinskih izbora 15. juna pr. g. imenovalo opć. vijećni­ cima većinom takove ljude, koji nijesu dobili niti jednog glasa, te prema tome nemaju narodnog povjerenja, i koji su se utrpali na općinske stolice, da štite samo svoje lične interese, kao što se to vidi iz dosadanjeg njihova rada. Skup­ ština traži, pozivajući se na naredbu zem. vlade broj 134210/1-4 adi 25. jula 1919. o postavljanju općinskih vijeća, ca se ovi nametnici odmah isključe iz opć. vijeća, a da se na njihovo mjesto pos.ave ljudi, koji su izabrani na općinskim izborima 15. juna 1919. „Нјг. Deio“ o nama тибНтвттв Organ Medakovićeve grupe »dem kratskih .disidenata« posvetio nam je ovaj bratski, članak: »Ujedinjenje naše državno sada je stvarnost, ako i nije administrativno i ■ustavno još konančno uređeno, osobito što su upoprječile nezdrave ambicije »jedinospasavajućih« naših novopečenih i nedopečenih »demokrata«, koji zdrave organe našega naroda navijaju na svo­ je umišljene kalupe. Zaboravlja se pri tom kalupljenju na raznolikost našega narodnoga organiz­ ma, koji je živo biće, a nastalo od živo­ ga bića prošlosti naše. Takav dio živo- ga našega narodnoga bića jest naš mustuiar?. ki elemenat. U Bosni i Herce­ govini on je drugi po broju, čiste naše krvi, gotovo sav potomak otpornih bo­ gumila, a u svojim višim slojevima koijenovići starih bosanskih narodnih velmoža i plemića. Vojevali su ti »Turci« s nama, ali naše narodne pjesme, taj amanet naše kulture, pokazuju, koliko viteški kršćanski borac poštuje viteštvo islamskih junaka, obojima na diku. Vo­ jevali su oni za svoga »cara«, ali su se znali i junački oduprijeti i, prohtjevi­ ma osmaiilijske Visoke Porte, da ne vodi taj naš narodni elemenat u opću A. Hifzi Bielevac: Rene Logotetides. (30) U te misli mlade djevojke unosila je njezina prijateljica neprimjetivo svoj prosvjed ničim ne obrazložen, koji je bunio Sabihu. U te tajne i sakri­ vene misli uvlačila se jedna teška misao, da Haki ne opaža promjene na njoj i da njegovo oko još uvijek leti za prkosnom lletoni, koja mu se ruga. No i sama Ifeta znala je nekad uzeti Dindarove kajde i sama kod kuće prebirati po njima, da nađe ono o čemu on toliko govori — nostalgiju... Jedne večeri svirala je u užem obiteljskom kru­ gu jednu Dindarevu kompoziciju. Kako je Ifet sje­ dila za pijaninom nasuprot ocu Abdurahmanpaši, opazi suze u njegovim očima. Paša je izvadio ma­ ramicu i otro oči, naslonio se na ruku i zagledao se u kćer. Ifeta je motrila preko nota oca i bilo joj čudnovato, da paša plače. Suza za suzom tekle su niz staračko njegovo lice. Ifeti postane teško gledati oca, prestane naglo; skoči ocu i počne ga ljubiti; »Babadim, babadim ... Šta ti je?« Prisutni se začuđeno zgledaju i opazivivši, da paša plače stanu navaljivati na nj sa stotinu pitanja. — Nastavi Ifet! . . . Sviraj tu pjesmu do kraja... Iz nje ne'to ide srcu i budi uspomene. . . U njezi­ nim zvucima čujem ranu mladost i gledam ravnu rrtomaiisku centralizaciju. A sada, kad jo islamski dio našega naroda ušao u naše državno i narodno jedinstvo, bez rezerve, i kad može služiti ele­ mentom redaj solidnosti, koje nam toliko treba, struja našega tobož■njega »demokratima« kao da hoće stvoriti novoga očajnika usred teških naših prilika. Mnogim muslimanima nije siguran ni Imutak ni život — reis-ul-islam ih upu­ ćuje na strpljivost — zemljišni posjed­ nici muslimanski, po tobožnjoj našoj agrarnoj reformi, i njihove porodice po­ činju sirotovati i prodavati svoje porodične amanete, da se pre­ hrane, a sve to bez ikakve koristi kr­ šćanske ili kmetske. Što je »demokrati­ ma« do 600.000 naših čistokrvnih suna­ rodnjaka islamskih u Bosni i Hercego­ vini! A zaboravljaju, da dirajući nepra­ vedno u njih, diraju i još u one tisuće naših državljana Arbanasa u Staroj Sr­ biji, koji su većinom srpskog .porijekla, pa su se od nevolje ili prkosa poarnautib; diraju time i ti one tisuće ostalih muslimana u Makedoniji, koji nisu naše krvi, ali ih vjera veže s našim bosansko-hercegovačkim • -чИтапГта. Ne vine rtaši »demokrati« kako silni britanski Imperij, radi svojih tnitslintajia u Indiji, vrlo oprezno hoće da postupa s osmanskim carstvom, a ne misle, da bi bratsko i pravo državničko držanje naše prema našoj jedir.okrvnoj braći musljmanskoj širom otvorilo srca našoj državnoj i narodnoj misli. Mi današnji ljudi, novorođene! novomu dana jedin­ stva, slobode i demokracije, hoćemo da ne bude više kravava spomena brat­ skomu klanju, makar je omaglica ratnih godina koješta iskvarila. Mi hoćemo, da se svaki Srbin i Hrvat i Slovenac m ož e kao brat nalaziti u zajedničko! očinskoj kući, da svaki nas uživa za­ štitu ustava i zakona, da bratski i vesela srca surađuju na uklanjanju velikih teškoća, na koje svi mi nailazi­ mo u novoj našoj zajedničkoj državi, pa da se istinski osjećamo jedno. Toj jednoti ima da svaka vjera, sva­ ka historijska prošlost, svaka pokrajin­ ska i plemenska osobina -doprinese, što je njezino najbolje, a ovo najbolje tre­ ba d a j e n a m a s v i m a milo! sveto. Tko će da poreče, da i u na­ ših muslimana ima nešto osobito, d ob r o i p 1 e m e n i to, što će poslužiti općoj sreći ujedinjenoga naroda naše­ ga? U čemu je uzrok krize najjasnije se vidi iz zapisnika o prego­ vorima izaslanika vlade i opozicionog bloka, koji su vodeni 8. i 9. o. nij. Kao što je poznato, te su pregovore ispred vlade vodili: Svetozar Pribićević, Dr. Palaček i K. L. Timotijević, dočim su opozicioni blok predstavljali Dr. Korošec, Joca P. Jovauović i Dr. Drinković. Mi te zapisnike donosimo u cijelosti. Prvi zapisnik o sjednici od 8. februara glasi: »Od strane vlade i grupa na koje se ona naslanja bili su gg. Sv. Pribićević, dr. Palaček i K. L. Timotijević. Od stra­ ne Parlamentarne Zajednice bili su gg. Joca P. Jovanović, dr. Korošec i M. Drinković. 1. Predstavnici vlade i njezinih gru­ pa predlažu: Da se obrazuje koncentra­ ciona vlada t. j. da opozicija ude u sa­ dašnju vladu; da se sazovu sjednice odloženog parlamenta, koji bi u jednom kratkom roku (dvije do tri nedjelje) do­ nio izborni zakon za Konstituantu, a za lim se parlamenat odmah raspu­ stio i naredili izbori za Ustavotvornu Skupštinu, da donese Ustav zemaljski. Ne bi se protivili da odbor za izradu nacrta Ustava bude biran od parla­ menta, ma da nalaze da to ne mora biti. Prema tome b'i vlada bila jedino Iz­ borna vlada, sa ciljem da se odmah iza­ đe na izbore za Konstituantu. Sadanii parlamenat ne bi po tome sporazumu mogao ništa više raditi osim jedino izbornog zakona. Ako bi se sa­ dašnji parlamenat upustio i u druga pi­ tanja, tih je toliko, da bi se rad ovog parlamenta produžio na šteta zemlje, koja još svoje ustavno pitanje nije rije­ šila. Ako bi se ovi predloži primio, vlada bi se imala rekonstruisati. Zadržavaju pravo, da potaknu pitanje o popuni is­ pražnjenih političkih mandata. Anatoliju, tamo od Trabolozi-garba prema gjurđistanu ove“ ... Ifet je skočila opet pijaninu i svršila pjesmu do kraja. Na to jo paša upitao: »Čija je to pjesma?« — Dindar Hakina« odgovori Ifet. »A je li kuzum*) Dindar u Carigradu? — Jest babadim ... Ja ga poznajem« odgovori Ifet, veseleći se da može zadovoljiti oca. »Poruči rnu, da bih ga želio viditi, kada on umiie tako doći blizu duši — blizu jednom starcu, koji je bliže grobu nego životu"... , ifeta obeća i razgovor se povede o Dindaru. Ifeta je ispričala što je znala o njemu i o nje­ govim mislima, kako treba da se narod odgaja ne kao Osmanlija nego kao »Turčin«, »turanlija«, jer narod, korijen je turanski, a Osmanlije su nastali po Osmanu, prvom vladaru iz ove vladajuće kuće i po nazoru Dindarevu ne možemo se ponositi t!m imenom. Ono znači slavu, ali je ta slava stečena otimanjem i ugnjetavanjem drugih naroda i oduzi­ manjem njihove slobode. To se ime mora odbaciti i stoga što nosi u sebi simbol — sinonim moći i apsolutizma. Dok je ovo Ifet tumačila prisutnim pašaje pozorno slušao. I ostali su se primakll Ifeti da bolje čuju, ili da ona. ne mora glasno govoriti, e da ne bi tko čuo, jer i u duvara imaju uši. »Dindar Haki, nastavi Ifet tiho — ima veze i •) Janje, mio naziv. I poj 122 Broj PRAVDA' II. Predstavnici parlamentarne zajed­ nice stoje na gledištu: da inleresi zem­ lje zahtijevaju da se što prije izađe iz ove privremenosti i za to traže: 1. Da novi režim bude parlamen­ taran t. j. da se odmah sazove Privremeno Narodno Predstavništvo sa glavnim zadatkom, da riješi i iz- glasa izborni zakon za nove izbore za Konstituantu i da izabere Ustavotvorni Odbor, koji će izraditi nacrt novog Ustava. 2. Dok se taj posao ne svrši Privre­ meno Naredno Predstavništvo račiće ■sve one poslove koji se kao potrebni nađu kao: državni budžet (dvanaestine i krediti); ratifikacija ugovora; rektliikacija opštinskih uredaba u Hrvatskoj i Slavoniji u duh u s amoupravc i sve što garantuje slobodu izbora: o Narodnoj Banci i sve tekuće poslove, u koliko to vrijeme bude dozvolilo. 3. Cim se svrši izborni zakon i na- ' eri Ustava, odmah raspisali iz­ bore za Konstituantu ne raspuštajući sadašnji Privremeni Parlamenat, obzi­ rom na sporazum koji je prilikom pro­ glasa ujedinjenja postignut. 4. Alco bi se došlo do sporazuma, traže novu sporazumnu vladu sa pred­ sjednikom iz Parlamentarne Zajedn.ce. Odluku o ovim pitanjima donijeće od­ nosne grupe. Druga sjednica zakazana za sutra u II čas. prije podne. Drugi zapisnik o sjednici od 9. februara glasi: I. Delagati vlade izjavljuju da ostaju pri jučeranjem gledištu sa izmjenama: 1. da se osim izbornog zakona u Pri­ vremenom Narodnom Predstavništvu riješe ј izglasaju još samo budžetske dvanaestine sa ograničenom de­ batom iz grupa koje bi sklopile spo­ razum. tako da se od svake mogu dati izjave preko jednog govornika; ovde i na strani i to s vrlo uplivnim muževima. Naš poklisar u Petrogradn Ekrembey i Salihpaša u Bukureštu imaju veze s mladoturcima u Evropi. Oni su posrednici između ovih u Carigradu« . .. Oni će da obore sultana«. . . Kad je Ifet izgovorila ove riječi paša se promi­ jeni u licu i pogleda prisutne. Pogledali se svi, na­ stao muk, dug i neobjašnjen, a onda paša upita: »Kuzum, kako ti to sve znaš?« Pa o tom se vječito govori u Akifbey-ovu konaku« odgovori Ifeta iznenađena očevim pitanjem. »Znaš li ti Ifet, — poče paša ozbiljno — da se za ovo ubija, vješa i šalje na robiju?« — Za žto?« upita ravnodušno Ifeta. »Jer je to razvratan rad protiv uzvišene osobe našeg padišaha i protiv zakona — odgovori paša. — Ali,« poče Ifet — ja ne razumijem zašto se sultan boji pravde — naroda« . . . Paša ušuti, pa nakon nekoliko časova odgovori: „Kuzum, nije tako. . . Za sve ovo kriva je Evropa. Svi prisutni potvrde pašine riječi. Nastala opet šutnja, koju niko nije smio preJcinuti. Uzeo ih strah i pred pomisli, da se ne će doznati što se je vešeras u Abdurahmanpašinu ko­ naku govorilo — jer nisu bili sigurni ni među so­ bom . . . lleta priđe pijaninu i odsvira Dindarovu kom­ poziciju »Slobodi«, kao ustuk strahu, koji Je za­ vladao prisutnim od bojazni pred Jildizom. (Nastaviće se). �PRAVDA Број 121 Broj pristaju da se prije izbora utvrde između grupa koje bi ušle u vladu samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako Cjelokupan nacrt ne bi bio gotov u onom roku koji bi se ugovorio za pri­ manje izbornog zakona. II. Delegat! parlamentarne zajednice na gornju izjavu delegata vlade izjav­ ljuju da ne mogu te uslove primiti. A sa svoje strane dopunjuju jučeranje -iz­ jave sa ovim koncesijama: 1. Parlamentarna Zajednica nastojavaće — i očekuje isto odi vladinih strana’ca — da se izborni red i nacrt Usta­ va što prije riješi, kako bi se iz­ bori za Ustavotvornu Skupštinu mogli odmah raspisati. Ona se obavezuje sa svoje strane izrađuju izbornog zakona svem žurbom pospješiti. 2. Privremeno Narodno Predstavni­ štvo se odlaže čim se raspišu izbori za Konstituantu i smatraće se raspušte­ nim ako se Konstituanta sastane. III. Obe srane izjavljuju da je pitanje o sastavu vlade bespredmetno, pošto se u gornjim pitanjima nisu saglasili. leđna hrašura ib.— Ovih je dana pod naslovom: »Bsahhul akzije fi lubsil kalan-suvetin nasranijje« izašla brošura od 40 stra­ nica, koja se bavi pitanjem nošenja še­ šira a napisao ju je naš uvaženi fakir g. Sejfulah ef. Prohić, profesor šer. suci, škole u Sarajevu. Brošura je napisana na arapskom jeziku, ali ima i dodatak, u kojem su na našem jeziku donesem glavni zaključci, pa se s njom može svak poslužiti. Interesantno je da pisac u ovom pita­ nju zauzima sasvim protivno stanoviš­ te od onoga, što ga je zauzeo presvCj. g. reisul-ulema u poznatom svom otpi­ su na ministarstvo vjera. Dok g, reisululema ovo pitanje rješava u pozitiv­ nom smislu i dozvoljava nošenje šeši­ ra, dotle se g. Prohić postavlja na pot­ puno negativno stanovište i nesamo da to -ne dozvoljava, nego čak veli da jo nošenje šešira — kju.fr. Mi naravno ne ćemo ulaziti u prosuđivanje ovog spora, nu naglašavamo potrebu njego­ va p r e č i š ć e n j a tim pi ije, što je u samoj brošuri donešen kratak »takriz« g. rcisul-uleme, koji u pitanje unosi ne­ ku zabunu. Nepojmljivo je naime, da se u tom »takrizu« priznaje, da je brošu­ ra saglasna sa stanovištem prvih u č en j a k a,-dočim je u otpi­ su na ministarstvo vjera rečeno, da po »izvorima Islama nije označena nikakova kapa, koja' bi isključivo za musli­ mane vrijedila, a isto tako nije za­ branjeno nositi kapu sa strehom-,. Na temelju čega je onda »sulehaiselef« d : ao do svog zaključka o hurmetu i kjufru? To je pitanje koje čeka svoj odgovor i na koje valja obrazloženo odgovoriti tim prije, što je autor brošu­ re dodao i svoju primjedbu na reisul■ ulemin »takriz« j stavio ga —u pitanje. Ovom prilikom valja nam staviti ,i jednu primjedbu na adresu ulema-medžlisa i -muftijai U članku »Kape za musli­ mane u vojsci«, što ga je u 67. broju našeg lista napisao jedan naš -uvaženi 'stručnjak pozvan je ulema-medžlis da «e izjasni i ujedno je na temelju citata iz aut. štatuta jasno utvrđeno, da g. reisul-ulema nema -prava ni konpetencije za riješenje ovog pitana. Ove su pri­ mjedbe ostale bez učinka, pa ih ponov­ no 'napominjemo sa zahtjevom, da se Izjasne kako članovi ulema-medžlisa, ta­ ko i muftije, a vala i ostala naša ulema. Brošura se može dobiti kod H. Ahmedage Kujundžije u Sarajevu (Bravadžiluk) a cijena joj je s pouzećem 1 krune. Oko „Gajreta“ Jedno zaboravljeno riješenje. (Na adresu polic. direkcije.) х . U 14. broju, »Pravde« donesosmo je­ dno saopštenje »Gajretova« glavnog »odbora« u kojem se veli: »U redovitoj »Gajretovoj« skupštini, koča će se s azvati u m j e s e c u j u 1 u 1920. (§ 44) izabraće se 5 odbornika i 5 odborntčkih zamjenika (§ 19.)« Mi se ne ču-dimo trijeznom Hodžiću što je zapao u ovaku zabludi;; ta on često pada, pa zašto sc ne bi i ovdje okliznuo? Ali se ■janlijno Šukrl ef. Kurtoviću i njegovu ^M^dštabu bez vojske, kako su oni -oakii zabludu i ilopu- štiti g. Tafri, da se blamira na ovako grozan način. Jadni ovaj odbor upustio se je naime u jedno mudro objašnjenje i veli: Po § 17. i 44. društveit.h pravila glavni odbor bira redovita glavna skupština. Ti paragrafi sa § 19. zajamčuju društvu stabhitet i kontinuitet u radu. Pred nji­ ma se je morala zaustaviti i tuđinska vlada« itd. Kako se vidi, glavni policij­ ski odbor zaboravlja — ili hoće da dru­ gi zaborave —- policijski berat od 21. septembra 1919. broj 494. prez., -koji je upravljen g. Hasanu Hoiđž,ću, na skup­ štini »Gajreta« izabranom privremenom predsjedniku. U tom se dekretu veli i ovo: Kiako je pak u spor«' pitanje, da li su svi, koji su izglasali novi od­ bor, imali po § 13. društv. pravila pra­ vo glasa, novom odboru priznaje se sa­ mo privremeni značaj, te će novi od­ bor imati u prvom redu zadaću, da u roku od šest.mjeseci sazove redovn u glavnu društven).! skupštinu, koja će imati da izabere odbor i na kojoj će moći sudjelovati samo oni, glede čijih članskih -prava ne bude moglo biti nikakve sumnje.« To je orno na bijelu, pa nas Intere­ sira znati: je li policajna direkcija upo­ zorila svoj »glavni« odbor na prekora­ čenje svog ovlaštenja. Ako jest, moli­ mo za obavještenje javnosti o rezultatu tog upozorenja. Ako nije, ondb-.tražimo da to odmah učini 1 da ujedno stavi odboru rok za saziv redovite s k u p š t i n e, kako se ne bi desilo da se prekorači rok njegova privremenog ovlaštenja. Još jednu stvar imamo napomenuti. Čujemo sa obaviještene strane, da po­ stoji nepisani, zaključak glav­ nog -potajnog odbora u »Gajretu«, pre­ ma kojemu novi povjerenici imaju pri­ manje novih članova podnijeti na cen­ zuru tom odboru. Tendencija je jasna, pa tražimo da se obavi revizija knjige članova i da se ustanovi: ko sve ima pravo glasa prema sadanjem stanju upisa. Mi na primjer čujemo, da u knji&ama vlada potpuni herdžu-merdž i da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Možda je ova informacija i netačna, ali je sva­ kako u interesu policije, kao mandato­ ra, da se nadviri nad rad svog odbora. Mislimo, da je ovo dosta, pa za ovaj pul završujemo uz napomenu, da ćen;o za prekoračenje gore Citiranog oalaštenja činiti odgovornim nesr.mo na­ metnuti odbor, nego i policainu direk­ ciju, koja je društvu nametnula g. ilo■džića i drugove. Ovim njesmo htjeli reći da odobra­ vamo miješanje vlasti u pitanje »Gajreta«, nu idemo ovim puteni iz razloga, što usprkos našeg protesta ne bijasmo u stanju omesti ovaj komesarijat u »Gajretu«. Haračlije. Mi smo u više mahova imali povoda, da prosvjedujemo proti haračenju tako zvanih »dobrovoljaca« i da upremo u konkretne primjere njihovih nasilja, što ih čine na očigled vlasti, a često puta i uz njenu asistenciju. Mostarska »Na­ rodna Sloboda« također je donijela ne­ koliko članaka proti ovim nasiljima, pa nalazinto za shodno da prenesemo njen jedan članak, koji vrlo zgodno ilustrira bezglavost i skrajnju pristranost naših vlasti kad se radi o tom, da se pod kojom bilo finmom podupre ekonomska supremacija izvjesnog elementa. Prika­ zujući »Skandalozne stvari«, koj e se odigravaju pri oduzimanju »erarskili« ko­ nja veli »Nar. Sloboda«: »Temeljni je uslov dijeljenja konja dobrovoljcima, da oni sa ovim konjima obrade Svoja polja, jer su u svo­ jim jadikovkama naveli, da nemadti s čime polja obraditi, a da neki Ijeidi imaju i previše erarnih konja. Mi posve si­ gurno tvrdimo, da se događaju kod di­ jeljenja konja ove zlouporabe: 1. Konji se daju i onima dobrovoljci­ ma, koji ni pedlja zemlje nemaju, koji konje nemaju ni za što svezati, a kamo li hraniti, đočim sc konji oduzimaju oninja, koji imadu zemlju, a nemaju n i k o nj a ni vola. 2. Pravilo je, da se erarni 'konji n e smiju prodati, jer ih dotičnici do­ bivaju lih za obradu zemlje. Mi tvrdi­ mo, da dobrovoljci oduzete konje pro­ daju i novce ža njih primaju. 3. Dobrovoljci u mnogo slučajeva na­ mjesto konja oduzmu kravu ili vola Hi pako novce. 4. Kod davanja doznačnica za konje ЛРАВДА* ne -pazi se, da li je dotični uopće bio borac, dapače dobivaju konje i oni, koji su se iza prevrata javili na par mjese­ ci u dobrovoljce, a koji se uopće ne bi smjeli uzimati u obzir, jer oni zato ne služe rezerve. Za to bi trebali, da i oni svi drugi, koji su svoju rezervnu dužnost izslužili, dobiju konje. 5. .Mnogi dobrovoljni prodaju -konje za visoke svote (od 7 do 9 biljar da kruna) pa se izgovaraju, da su im ti konji krepali ili u-kradenii, radi čega bez ikakve istrage dobivaju novoga konja. To oni javno čine i govore. ć. Dobrovoljci hodaju po selima s a puškama, pa gdje vide dobroga ko­ nta, za kojega makar -neko veli, da је' егагпв, dobivaju na nj doznaku. Ima slučajeva, grilje su faktično vlastite ko­ nje odveli. 7. Trgovina sa ovim konjima vrši se nesmetano, što još više stvara ružnu pohlepu za dobitkom. 8. Toj pohlepi pogoduje još više i to, što je innogo dobrovoljaca dobilo go­ tove litografirane doznake sa svima potpisima i muhurom, tako, da dotičnik treba samo svoje ime (ili ii tuđe) i pot­ pis onoga kod koga je konj, napisati, pa je stvar valjana i žandari moraju na temelju te doznake uredovati Ovakovih neispunjenih doznačnica imadu pojedini dobrovoljci po 3—4 koma­ da, pa mogu komotno i toliko konja dobiti, premda bi imali pravo samo na jednoga. 9. Dobrovoljci isprežu konje i ispod fijakera, pa konje odvedu a fijaker oStavljaju na cesti. Češće se vodi malo računa, da li je konj erami. 10. Sam predsjednik sreskog -odbora u Stoou Mihojević, upućuje dobrovolj­ ce, da sebi proberu konja, gdje Itcće — bez »kakvih skrupula. 11. Dobrovoljci javno u kafani ispunjavaju prazne doznaćnice na konje, pri čemu se naravno ne pazi, da li idbtičnik time dobiva drugog ili trećeg konja. To narod silno ogorčava. 12. Pošto oblasti nemaju prava kontrolirati sreski odbor dobrovo­ ljaca i odnosne dozna&iice, to se lako događa, da -neki u jednom selu pod ovim imenom, u drugom selu pod onim imenom i tako dalje, dobivaju kon.e, jer -oni ove doznake po oblasnoj naredbi ne ostavljaju kod seljaka, nego ih odnose sa sobom.. Seljaci su silno ogorčeni radi ovih skandala, pa ih samo umirivanje stari­ jih i inteligentnijih ljudi suzdržava, da krv ne pane. Zemlja će ostati neobra­ đena, radne sile nalaze se u vojsci, a seljak zdvaja. Kad bi s ovim oduzetim konjima dobrovoljci uistinu obrađivali polja, lakše bi bilo podnositi, no kad se sa ovom krvavom mukom tjera sramotna i kažnjiva trgovina, p a j o š k tomu javno, izazivnim načinom, onda nam staje pamet i pitamo se, ku­ da to vodi? Riječ ima naša Hrv. Pučka Stranka, da najenergičnije protestira protiv ovo­ ga, a gospodu upravnike energično po­ zivamo, da ovom zlu stanu na kraj, jer je narod ogorčen. Gospođo, vodite ra-. čuna o siromašnom iscrpljenom seljaku. Politički pregled Držanje demokratske zajednice. Rpograd, 15. februara. »Tribuna« pi­ še: Pošto je Njegovo Visočanstvo re­ gent Aleksandar nije odobrio, da potpi­ še ukaz o raspustu, parlamenta, Davidovićeva je vlada podnijela ostavku. Još se ne zna, ko će sastaviti novu vla- [ du. Spominju se Pašić i Vestišć kao j kandidati za predsjedništvo nove vlade ■ koja treba da bude koncentraciona ili vlada šire koalicije. DavMović ne može uzeti učešća u novoj vladi. Pribićević traži da i dalje ostane ministar unutraš­ njih djela, Kriza uzima pravac za us- i postavu parlamentarne vlade, koja ima I da riješi izborni zakon i omogući izbor ; poslanika. Nema konvencije sa Francuskom. ] Presbiro javlja zvanično: Rimski list i »Idea Nazionale« donio je prije krat- .l kog vremena vijest, da je između našeg kraljevstva i Francuske postignut spo- : razum o vojnom savezu. Sa mjerodav- i ne strane ovlašteni smo da izjavimo, ’ da je ta vijest ^menutiog rimskog. Teta i potpuno neistinita. Savczenlcl nisu našoj vladi dostavili drugi dio londonskog ugovora, jer se navodno nas ne tiče. Bugarska izazivanja. Radi silnih po­ groma Bugara u Caribrodu i okolici. Strana 3 Страка naša je vlada predala saveznicima no­ tu, u kojoj veli da će biti primorana okupirati Ćaribrod i okolinu. Jalove fotografije. Zadarske novine donose iz Rima, da je talijanski propa­ gandista za aneksiju Dalmacije, GiuHo Parisio, bio primljen u audijenciju od kralja, kojemu je predao album foto­ grafija dalmatinskih predjela. U čitvoj je Bugarskoj nastupio gene­ ralni štrajk, te je željeznički promet obustavljen. Zagonetno držanje Amerike. Poslan­ stvo Sjedinjenih Država u Parizu obja­ vilo je ovu notu: Ambasador Sjedinje­ nih Država ne će prisustvovati nijed­ noj sjednei savjeta društva naroda, niti konferenciji prvih ministara, koja če se ■adiržati u Londonu. Ovo če držanje promijeniti samo u slučaju, da dobije naročite instrukcije svoje vlade. Predsjednik Nitti proputaovao je za London ne zaustavljajući se u Parizu. Vcnizelos je otputovao preko Pariza u London. Savjet lige naroda započeo le u sri­ jedu u sali slika u palati Saint-James svoje drugo zasijedanje. Prva je sjed­ nica bila čisto formalne naravi i Boupgeois je čitao raspored točaka za ras­ pravljanje: 1. neka pitanja u vezi sa ulaskom Švaicarske u ligu naroda; 2. -raspored poslova i način sjednica sa­ vjeta; 3. saarski bazen; 4. imenovanje visokoga komesara za slobodni grad Gdansko; 5. organizacija međunarod­ nog visokog suda; б. tranzitne luke, plovljenje po rijekama i željeznice u koliko spadaju u djelokrug fige naroda; 7. konstitucija međunarodnog tijela za ispitivanje problema; 8. poljske manji­ ne i pitanje garantije lige naroda. Madžarska narodna skupština sasta­ ne se danas. Madžarska delegacija izručila je u četvrtak poslije podne tajništvu konfe­ rencije dugu notu, kojoj je dodana mno­ žina dokumenata. Delegacija tvrdi đa svakako treba sačuvati granice lusto■rijske Ugarske i traži plebiscit i zaštitu -manjina u Erdelju. Kako je poznato, Madžari ne poštuju odluke mirovne kon­ ferencije, te se ni njihove odluke ne će -primati na znanje. Let! i boljševici sklopili su primirje. Ugovor o miru sa Njemačkom nalase u štampi, te će za koji dan izaći. Objava o zamjeni novčanica. Zamj*na krunskih novčanica za nove krunskodnarske novčanice započeće u Bosmi i Hercegovini 16. februara o. g. i traje do uključivo 15. marta o. g. Za sada će se zamjenjivati samo nov­ čanice od 1.(100, 100, 50 i 20 K, dočim novčanice od 10, 2 i 1 K ostaju i nadalje u prometu, ako su propisano markirane odnosno žigosane. Pošto če se zasada izdavati samo veće novčanice od 1.000 dinara Ili 4.000 kruna, odnosno od 100 dinara ili 400 K, poziva se pučanstvo, da na zamjenu donosi samo veće okrugle sume, koje je moguće zamijeniti u nove novčanice, dakle sume djeljive sa 400. U pomanj­ kanju mogu se donijeti i manje novčarniče, da se time dobije ona okrugla su­ ma, koju je moguće zamijeniti t. j. dtelive sa 400. Zamjenu će vršiti u Sarajevu: Ze­ maljska blagajnica: b.-h. ured poštan­ ske štedionice i porezni ured, a u pro­ vinciji vršiće zamjenu svi porezni ured-i. Merhum Salih Šahinaglć. 10. februar donio je tugu i žalost kako porodici, tako i drugovima i poznanicima našeg neprežaljenog Salke. Još kao srednjo­ školac isticao se je u svim omladinskim pokretima, što je urodilo time da ga je prilikom protumađarskih demonstraci­ ja 1910. teško ranilo policijsko .ane. Slovo je kao inteligentan omladinac, solidna vaspitanja i velike osobne fino­ će koja mu je svagdje simpatije pribav­ ljala. Prošle je godine u Zagrebu apsolvirao i položio zadnji državni ispit. Prošle geldine pri osnutku »JugosL orni. lige«, na univerzi- izabraše ga dru­ govi njenim prvim predsjednikom, čim su dokumentirali svote simpatije i javno dokazali, koliko cijene njegovu ličnu sposobnost. Tim više se mora dojmiti njegova smrt svakog onog ko ga pozna, što ga pokosi na pragu pri ulasku u javni ži­ vot, gdje bi se nesumnjivo razvio u �Фој 121 „ПРАВДА* — „PRAVn£ 4. Srana vrsna pravnika i solidna radenika za dobro svog naroda. Uzoran žandarski narednik. Hvale nam se seljaci iz Sokoca (kot. Rogati­ ca), da se nj.liov zadarski komandant g. Đuro Pupovac vrlo brine za njihove interese i da drži uzoran red u tamoš­ njoj okolici. Njegovom zaslugom u selu se ne događaju nikakvi napadaji, a isto je tako ušao u trag svemu pokradenom im malu. Mole nas, da to istaknemo kao njihovu zahvalu g. Pupovcu, što mi i činimo, jer se radi o rijetkom slučaju, da neko ne cvili na zulume »narodnih« službenika. U Novom Sadu su se pronašle falsifikovane markice na hiljađarkama, koje su od prvih malo duže i otvorenije. Falzifikatori su — utekli. F. TlBfEBliacft Uprava državnog monopola odlučila je povisiti proizvodnju duhana na 10 mi­ lijuna kilograma. U tu će se svrhu dali ttuhanarjma dodatak na skupoću i druge povlastice. Veselite se gospodo Koštici. Biće ćelepira i u budućoj gcami. Samo naprjet£ uvoz i izvoz ћвш. tRhničhih fl* »ii--- <-----------4^11» Jct .j'5 Gospodarstvo Ministarstvo finansija, kako javlja »Polit.ka«, poslalo je u subotu u sve krajeve preko Save i Dunava kurire sa krimsko-dinarskim novčanicama, kako bi u nedjelju počela zamjena. Ovaj mah poslala je jedna milijarda i dvjesta milijona. ZaZšto gladujemo? Ministarski je sa­ vjet dopustio da se u Austriju i Mađar­ sku uvede hrana, koja je bila ranije ku­ pljena, no dozvola će se odmah opoz­ vati, budu li ove države pokušale uzne­ mirivati našu granicu. Tako je kad upravljaju slijepci, koji ne znaju za patnje našeg gladnog na­ roda. 1 još se neko čudi, kad gladni svijet prosvjeduje proti skupoći! .јЧ>, JIa™. _ Ј1>_Ј • Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za 11 cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, lakova bi,Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, g!?"ber spli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. — <5-^' <—у. (5јУ' ---- I јУ— J aAiob- I— . јлј^ Bini Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. mašta 1920. Anna Stejskal, Bih ć. 000900000^000 Sira Travničkog! Via ićH Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 3000000000000 (jl i IJ H OGLAS 8 " H ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. Alećković u Travniku, treba peroj vođu. 19, 1—7 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upishike svojih dionica na honstituirajuću glavnu skupštinu ' ! PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim Senatskog suda soba broj 2. na 23. ’ DNEVNIM REDOM: februara u ponedjeljak u 10 sati i to: Fabrika kemijskih produkata. Do­ kuće broj 25. na ćošku Talirević skora će se na Dunavu otvotit velika 1. Uvjerenje, da Je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. i Careva ulica. — '/io kuće u Talire­ t/o iiica kemijski.! produkata društva 2. Uglava pravila. vić ulici broj 1. »Košuto:«. 3. Zaključak o konstituiranju dru štva. 4. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Naši grobari. »Beogradski Dnevnik« UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku 5. Podjelenjc apsoluterija privremenom osnivačkom odboru; javlja: Jučer je nekoliko šlepova punih ženskoga krojenja i šivanja. Prima i 6. Eventualije. žita otišlo u Beč za prehranu tamošnjeg na izradu lina odijela za gospođe. — Odbor osnivača stanovništva. Našim je grobarima nemoguće utuviti Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz u glavu, da naš narod gladuje i da je Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ preči, od Nijemaca. sandra br. 2. Muslimanske privredne banke d. đ. u Eračanici. Poruke uredništva. Н. 0. Devetaković, Skoplje. Ni jednog od Vafea tri članka nijesmo dobili. A da ih i dobismo, ne bismo ih štampali. Obratite se Vi ва adresu, na koju se je obratio g. DerviSbeg Ljubović. „I’ravda“ je narodni organ. TrešBljali Neprijatelji naše zemlje drže posljednjih dana konferencije u Rimu, Trstu, Pešti i Sofi­ ji, na kojima raspravljaju, kako bi ве najlakše mogao da stvori nered i razdor u našem naro­ du, da bi ве inostraustvo o tome izvijestilo i ove nerede iskoristilo za sebe. To je javio presbiro uoči smrti Prib ćevićeve Vlade, pa to donosimo kao opomenu svima „demok at*kim“ izvozničarima, jer bi ib gubi­ tak jasala mogao baciti u nneznan“, pa da zaurliču. Mir, g-fpodo! OGLASli У .PRAVDI4! о d ■P: imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda* list u na- B čitahu svi p interesu je g svakom trgovcu (zvjeradi) lisica, kune ? 1 ј a č i o»ića. ? Ceva i t. d. k u p li j e ciisne veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). & Brzojavi: FELARIA, da oglašuje u „Р r a v d i“ g Telefon 55 188 i®! ast Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno isplaćena dioničarska X 53^090. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve b nkovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovarat »redat*: M. S*dink* iuarda 1). � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef488de97fd916a39be8133074ebec1b.pdf 91f7a97e429a396b8b17bfea55f2133b PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrsđuiB pedahcioni с^ђаг. Pret lata godišnje80kru­ na, na pola godine 40kruпа. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 18 (123) Sarajevo, četvrtak 19. februara 1920. (28. džumadil-evvela 1338.) Predstavka. Centralni odbor udruženja zemljopo­ sjednika za B. i H. uputo je nadležnim ministrima ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je od najslavnijih temelja društvenog i dr­ žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ turni napredak ljudske zajednice. Što god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za rar dom i tim je sigurniji i veći napredak kulture i civilizacije. Svaka vlada, koja želi mir, red i kulturni napredak u dr­ žavi, treba da štiti nepovredljivost vla­ sništva. Naša vlada postupa sa nama zemljo­ posjednicima kao da ne pripadamo jed­ noj civilizovanoj državi i kao da smo ..asvim bespravni. Ima već viiše od golidiie, kako nam je nezakonitim putem oduzela svu zemlju pod kmetirna, a ni­ je nam do sada za nju platila nikakve oštete. Vlada se je obvezala, da će nam •platiti hak za 1918. g. i da će nam pod­ mirivati dalji prihod od oduzete nam kmetovske zemlje sve dotlen, dok ne dobijemo za nju oštetu. Usprkos ove obveze vlada nam nije isplatila hak za 1918. g. Isto tako nam vlada nije podmirila hak za 1919. g., premda bi nam se isti morao u jesen prošle godine naknaditi, jer je tada do­ spio. Vlada je doduše dozvolila preduj:nove na račun privremene rente 1919. g. i za tu svrhu odredila 12 milijuna kruna. Nu sa ovako malim iznosom i sa ovako m saća kom nije bijednim posjednicima ništa pomoženo. Usljed toga posjednici, koji nemaju slobodnog posjeda, v ećinoni su sa­ svim propali. Isprodavati su naj­ nužnije pokućstvo, ženski nakit, marvu i druge pokretnine pa sada nemaju šta više da prodaju. Posjednici, koji imaju slobodnog posjeda, nadali su se. da će se pomoću istog nekako proturiti. Ali im je ova nada bila uzaludna. Vladi je nezakonitim putem znatno ograničila naše pravo, tičuće se slobodnog posjeda. Mnogi političari, a osobito vođe i pri­ staše demokratske stranke, zatrovali su seljake najskrajnjim agrarnim boljševiz­ mom i utuvili im u glavu, da po den-okratskim načelima i po prirodnom pra­ vu sva zemlja, daklen i beglučka, pri­ pada njima. Već u jesen 1918. g. j u pro­ ljeće 1919. g. uzurpirali su seljaci zna­ tan <ho slobodnog posjeda, a i ostatku usljed gore navedenih rovarenja prijeti ista sudbina. Sa svih strana stižu nam već pritužbe o novim uzurpaci­ jama slobodnog posjeda. Mnogi seljaci ostavljaju svoju vlastitu zemlju ne ob­ rađenu, a jagme i obrađuju beglućke zemlje, misleći, da će ih tako sasvim prisvojiti. Kao drast.čan primjer navešćemo samo jedan slučaj: Hasan i Ibrahim Muratagić (Veletanliić) posjeduju u selu Poljavnici kotar Bos. Novi oko 90 denuma zemlje, koju sobom obraduju. Drugog imetka, ni druge zarade nemaju. Njihova zadruga broji 14 članova. Kon­ cem decembra 1919. g. spetljali su u Bos. Novi, da tamo ostanu preko zime. Ne­ koliko dana Iza njihovog odlaska unišao je Lazo Kreća sa svojom djecom silom u njihovu kuću u Poljavnici i počeo ob­ rađivati njihovu zemlju. Proti ovom nasilju ne pružaju vlasti vlasnicima skoro nikakve pravne za­ štite, Sve naše pritužbe, predstavke i molbe ostalu bezuspješne kao glas vapi­ jućeg u pustinji. U najboljem slučaju po­ stigli smo p r a z n a o b e ć a n i a, iza kojih su uslijedile odredbe, koje su bile za nas loš nepovoljnije od prijašnph. Koncem novembra 1919. god. predala je naša deputacija Nj. Vis. Prijestolonahodniku Regentu Aleksandru i nadlež^^■Ustrima memorandume, u kojima su istaknuti naši opravdani zahtjevi i najdrastičnije nepravde, koje su nam dosada učinjene. Toj je deputaciji svag­ dje obećano, da će se prema posjednici­ ma pravedno postupati. Nu ne potraja dugo, a naše se nade iznova pretvoriše u grozno razočaranje i skranju očajnost Naredbom od 31. januara 1920. broj 543/A D-20. zabranjuje se prodaja beghičkih šuma. Osim toga zaključalo je mi­ nistarstvo, da se zabrani prodaja slo­ bodnog posjeda uopće (sa nekim izuzetcima). Ove naredbe znače za nas zad­ nji udarac, koji će nas sasvim upropa­ stiti. Ovim naredbama oduzima se zemIjovlasnacima mogućnost, da pomoću zadnjih ostanaka svoga posjeda dodu do korice hljeba. Vlada hoće valjda da i ove ostanke sačuva za one, koji su nam i ostali posjed oduzeli. Jedan ministar nam je rekao na jed­ noj anketi, da se mi moramo naučiti da radimo. Mi drage volje pristajemo, da radimo. Kao višestoljetni posjednici že­ limo u prvom redu, da i odsad živimo od našeg posjeda i od poljodjelstva, ali to nam se na žalost ne dopušta. Mi bi se drage volje bavili poljodjelstvom i ob­ rađivati sobom naš slobodni posjed, ali nas seljaci u tom priječe. Otimaju nam zemlje, a vlast ih tolerira, čini se da je usvojen princip, da zemljoradnici, koji nisu seljaci, ne smiju obrađivati ni svoje vlastite zemlje, dočlm seljaci smi­ ju čak ј otimati od vlasnika i to skoro uvijek samo od muslimana. Mnogi bi se bavio trgovinom, ali ne­ ma kapitala. Uzalud čeka da mu vlada plati što mu je dužna za zemlju i priho­ de, pa da onda počme raditi. Mnogi bi želio biti zanatlija, ali pod starost se ne uči zanat, što nam dakle preostale? Mladi i zdravi mogu irgetovati, da ne skapajn od gladi, dočim starci, slabići i djeca moraju gladovati i polagano, ali sigurno, prije valota mrijeti. Da izbjegnemo potpunoj propasti, koju nam valjda i vlada ne želi, molimo: 1. Da se odmah opozove nared­ ba od 31. januara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma; 2. da se zaključak o zabrani prodaje slobodnog posjeda također opozove i da nam se pruži energična pravna za­ štita za naš slobodni posjed; 3. da nam se odmah isplati hak za 1918. g. ц to po tržnim cijenama, kakve Ml bil u jesen 1918. g.; 4. da nam se također isplati odmah hak za 1919. g. i to računajući za svaki dunum oranice i kosaniceprosječno 10K. Ovo je mjerilo sasvim opravdano, jer jedan dunum zemlje daje prosječno prihoda: i to I. kval. II. kval. HI. kval. kukuruz 200 kg 125 kg 75 kg pšenica 100 « 75 « 50 « zob 160 « 100 « 70 « košnica 200 « 150 « 100»sijena Za bašče, vrtlove i pašnjake ne traži­ mo ništa. Ako vlada ovoga zahtjeva ne bi usvo­ jila, tražimo, da nam se rečeni hak ra­ čuna po desetim kom paušalu, ali u pred­ ratnoj valuti. 5. Tražimo da se opozove § 6. Pret­ hodne odredbe za pripremu agrarne re­ forme i da se odredi, da se mogu nasta­ viti parnice i voditi ovrhe radi haka iz vremena prije 1918 god. I ovom prilikom ističemo, da smo mi najlojalniji podamoi i najpouzdaniji elemenat reda i mha u državi i da već ra­ di toga zaslužujemo, da nas vlada pot­ pomaže. a ne da nas upropašćuje. Ako bi vlada nastavila svo:u nepravednu unravnu politiku proti nama, napravila bi ođ toliko h’ljada posjednika nov pro­ letarijat, koji bi u velike smetao razvit­ ku i napretku države i naroda. Godina 11. Sarajevo, 18. februara. to što mu se ne ugnusmo i što ne mogosmo dozvoliti, da svaka šuša nad na­ Tiho i bez alaja, čedno i bez fanfare ma iskaljuie svoj bijes. Mržnju i bijes odlazi nam Ato u — Kopenhagen, da svoj iskalj.vao je nad nama u svakoj kao poslanik Jugoslavije zasja novim prilici, no i »uvlačio roge«, da mu bu­ sjajem i — obruka nas pred inozem­ de iaglje uzmaknuti. Veselimo se što je stvom, kao što nas je obrukao svojim glavinjanjem na upravi naše pokrajln- I otišao, ne radi toga, što bi nam možda bio na putu, već radi toga što bijaše čir ske vlade. Šta imamo- reći povodom na tijelu naše narodne zajednice, kojoj njegova odlaska? N.šta lijepo, ništa bez treba ljudi sa širokim vidokrugom, gorčine. On bijaše jedna prosta i bez­ zdravim pogledom, potpunom nepristravoljna lutka okolice, koja je žeđala za nošeu i ljubavlju za sve bez razlike jaslama i izvoznicama; jedna nesposob­ vjere i nar. imena. na i zatucana fanatičina, koja ne zna Dao Bog, pa njegov nasljednik kre­ n:šta nego sebe i svoje. nuo boli'm putem zbližavanja i pomire­ Mrzio nas je ne zato, što je imao o- i nja, a Atanasiju Šolu ispraćamo narod­ pravdana povoda za tu mržnju, već za- 1 nim izrazom: »Čuli se, ne vidjeli se!« „Islam u jugoslavenskoj politici". Pod gornjim naslovom u »Budućno­ vori potpunu istinu. Ali kakav zaključak sti« od 25. januara izišao je članak od treba povući iz toga svega? Ako je g. Pera Slepčevića. Pisac nastoji da mu­ kulturni zapad zadojen takom mrž­ slimanima dade korisnih savjeta kojih, njom protiv Islamu, ja kako li onda po njegovu kazivanju, treba da se mu­ mora biti u državi, u kojoj je 70% anal­ slimani drže ako žele u novoj državi, u fabeta? G. Slepčević sigurno ne će za­ novom vremenu opstojati i kao ljudi ži­ nijekati ispravnost ovog zaključnog uvjeti. Interesantna je iskrenost kojom pi­ pita, i ako bi slijedili dalje tok njegovih sac predočuje Islam kao vjeru koja je misli, iz njih bi izbio ovaj savjet za osuđena da uzmiče -pred kršćanstvom. muslimane: »Daj se vi prođite svakog muslimanskog obilježja, jer to kršćan­ Pisac je zbilja rekao ono što mu je na skom oku ne godi, kršćanskom nosu ne srcu. Ali u članku ima gdjegdje protu­ miriše«. No mi bi htjeti nešto ljepše i slovnih misli. N. pr. od 15. retka dalje uzvišenije: slobodu, potpunu slobodu i veli: »Kao što se danas na ćelom na­ malo više susretljivosti, prijaznosti i šem zapadu organizme sve žešća borba ljubavi. Nije nam dosta ona zvanična i protiv katoličkog klerikalizma i preterasuhoparna: »Sve su vere ravnopravne«, ne ingerencije Rima, tako će se ustati nego bi nam trebalo malo više topline, i protiv preterar.og isticanja islama i srca s kršćanske strane. ingerencije Carigrada«. U ovoj rečeni­ ci vidimo sliku slobodoumne Evrope koja Priznajemo da se u čovječijem životu stresa sa sebe crkveni jaram, koja se često puta javlja vrlo žestok konflikat oslobađa inkvizicije, u kojoj se javlja između mozga i srca. Razum čovjeka Renaissance-a, Reformacija i pozitivne kaže ovo je pravo, idi ovun putem, ali znanosti sve više otimlju maha ј daju srce ga vuče i tjera na drugu stranu. Zdravom Razumu apsolutnu moć da on Razum čovjeka odvraća od posla koji vlada sudbinom čovječanstva. Jednom je štetan po njegovo zdravlje ili po nje­ riječi vidimo Voltair-ovu i Roi£senugovu čast, ali srce ga vuče baš onom ovu Evropu. Tu nam se dakle prikazu­ poslu i cilju jer osjeća ljubav prema oje Evropa tolerancije, Europa koja ne nomu. Tako isto razum čovjeku kaže: pita koje si vjere i koja ne poznaje vjer­ »U današnjem 20. vijeku, vijeku napred­ skog antagonizma, dočim na drugom nog uuha i savremenog života, дс pitaj mjestu pisac veli: »Ćela Europa nerado kakve je ko vjere, smatraj svakoga jed­ gleda islam u Evropi. Ona je sve uči­ nakim, ah eto g, Slepčević ispovijeda nila da izbaci i kulturne Arape, a otvoreno, da kršćansko srce teži kršćan­ kamo li ne bi jedva dočekala da izbaci skom, a hladno je prema muslimanskom. nekulturne Turke... Sile hrišćanJe li ovako ili nije, bar u ogromnoj ve­ s k e ne mogu da se slože o njenu ćini slučajeva? Nakon konstatacije ovog (Turske) našljedstvu. Ali... među Ve­ fakta, velimo, daj vi kršćani, osobito vi likim Silama postoji odavno jedan ne­ g. Slepčeviću nastojte da ugušite u svom pisani sporazum, da se Turskoj i Isla­ srni ono što vel.te da kršćanska Evro­ mu spreči svako napredovanje » Evro­ pa osjeća prema islamu; počnite se Vje­ žbati u ugušivanju mržnje, jer se tako pi... To je postalo jednim političkim načelom da islam u Evropi više ni­ jak osjećaj kao što je mržnja ne istisku­ kad ne sme da dobiva. Hrišćanje se iz srca na prečac. Nastojte zavo­ ska crkva još je strahovito jaka u svjet­ ljeti muslimane, i to nastojanje pokazi­ skoj politici... Otimanje Palestine od vati djelom: zavežite usta dru Krulju Turske pozdravila je ćela javnost pret­ neka iz njih više ne izlijeva onu silnu prošle godine kao jedva dožuđeno oslo­ mržnju sadržanu u strašnim riječima: bođenje Hristova Groba... Niko se u »500 godina smo vas trpjeli, ne ćemo vi­ evropskoj javnosti ne buni protiv toga še!« Slomite pero Smitranu, neka kroza što Englezi, Talijani, Francuzi i Špa­ nj ne teče više otrov, kao što je onaj u njolci tlače severnu Afriku, niti ikome članku »Muhadžiri«. Napišite makar je­ Pada na um, da se tu primeni načelo dan člančić u »Glasu Naroda« ili gdje samoopredelenja; a da su to hrišćanske drugdje ј recite u njemu da žalite i ozeml e, javnost bi govorila drukče... sudujete tolika ubijstva, pljačke i napaZa što dakle da i naši muslimani ulaze da'e. osobito onaj užasni slučaj Alije u političku borbu baš pod tim štitom is­ Ua’vadžića, što se dogodio u g 1 a v n o u lama, na koji padaju sva evropska gradu Bosne! Priznajte javno da ne okoplja?« debrajete što se dosada nije kaznio ni­ jedan ubojica, napadač, pljačkaš 1 t. d. Ne izbija li u ovim rečenicama slika Pokažite na kakav bilo nač'n, da nam Evrope kada je ona digla sve što je želite dobro. Kako vam je poznato lju­ moglo pušku nositi i otpremila u križar­ bav je epidemična: kad jedno srce os­ ske vojne, ili slika Evrope kada su se jeti ljubav prema drugomu, ono se dru­ u njoj odigravale Bartolomeiske večeri, go srce od nje zagrije i vraća ljubav dakle slika crne, sredovječne Evrope za ljubav. koja ne dozvoljava da se u njoj čovjek klanja ičemu drugom osim krste. Vi se varate ako mislite da smo se Protuslovlje između misli u ovim re­ mi muslimani organizirali sa svrhom da čenicama i onih u gore navedenoj sasvim I branimo islam kao vjeru, i da kao muJe očevidno. Ovdje je pisac iskren i go­ I slimani izazivljemo sukob sa drugim vje- �Strna 2 Стоака .PRAVDA' - ratna. Mi snio se organizirali za to, jer međusobno osjećamo jedan za drugoga isto kao što pravoslavni ili katolici os­ jećaju jedan za drugoga. Kolikogod će bili pravoslavlje prekriveno plaštem Srpstva, a katoličanstvo plaštem Hrvat­ stva, ipak će biti istina ono što smo iz vaših gornjih riječi izveli, naime da istovjemici goje mnogo veću međusobnu ljubav nego li prema inovjercima. (Ri­ jetkim iznimkama čast). Nacionalizam ne znači suhi naziv i praznu riječ. Naci­ onalizam je osjećaj, a to znači: kad х-а što zaboli da ta bol odjekne i u srcu Y-a; kad se X raduje Y-ovoj radosti, a tuguje u njegovoj tuzi; onda se može reći da su oni iste narodnosti. Pokažite, vi »demokrati« koji imate vlast u ruka­ ma. pokažite sućustvo i simpatiju prema muslimanima, ama djelom a ne frazom; provedbe faktičnu jednakost i ravno­ pravnost. pokažite im ljubav kao što je pokazujete i svojim suvjerenicima tako, đa se musliman ne osjeća više kao gra­ đanin drugog reda, već neka osjeća da ga vlast štiti isto kao .i druge; ne vri­ jeđajte njegove najuzvišenije osjećaje, ne generalizirajte naziv »feudalci« na sve muslimane, nego riješite avrar tako, da na hiljade t. z. malih posjednika ne pada odjednom na prosjački štap kao što je to sada slučaj. Ne nazivajte sve musli­ mane »šuckorima« kad dobro znate, da bi muslimani najvoFeli da su se odmah iza oslobođenja povele istrage o šucko­ rima. špijunima... i dr. pa neka se raz­ luči ko je prav a ko kriv. Kratko rečeno; popravite svoj postu­ pak prema muslimanima, pa neka i oni Iz islamskog svijeta. osjete da su sigurni i da imaju sva pra­ va kao i drugi. S druge strane počnite već jednoth i vi sijati u katolička i pra­ voslavna srca ljubav prema muslimani­ ma pa će onda i muslimani vidjeti, da osim muslimanskih još i nemuslimanska srca kucaju za njih, i to će u njima po­ buditi uzajamnu ljubav prema svojoj Ijrhći. Cim počne međusobna simpatija i ljubav obl’jevati sva srca bez razli­ ke vjere eto onda aslmllicije i nacional­ nog osvješćenja. I onda prestaje razlog separatnog grupisanja muslimana. Ali danas od napadnutih, opljačkanih denun­ ciranih i obespravljenih muslimana tražit' da se raziđu i da ostanu i bez ono malo utjehe što je osjećaju u međusobnim sa­ stancima; i od nj:h tražiti l ubav u mo­ mentu kada onaj koji to traži djelom po­ kazuje da ga mrzi, to je malo previše. SuEisIaniski Halifat. Napisao: Inžinjer Mustafa Čelić. Halifatskii zastupnici u pojedinim drJavama, zemljama i pokrajinama bili bi Šejh-ul-islami, Reis-ul-uleme, Velike Mnftie, Muitje. Velike Kadije, Kadije i Imami, što bi se svakako imalo ravnali prema veličini islamskog stanovništva u njihovom oblasnom području. Uz to bi još ovima bio dodijeljen i izvjestan broj prisjednika, koji bi onda — svi za­ ' Ser. pravo Zamjenik MudžteMuftija 1 i hid 2 RIbarčcva grupa ostaju u opozicio­ nom bloku. Doznajemo iz krugova par­ lamentarne zajednice, da g. Stojan Rioarac i njegova grupa nisu istupili iz parlamentarne zajednice. Ribarac kao šef te grupe prisustvovao je sjednicama parlamentarne zajednice, kad je opozici­ ja raspravljala sa vladom o sastavu koncentracionog kabineta, gdje je sa­ mo bio zamolio za sebe i svoju grupu slobodne ruke u eventualnom koncen­ tracionom kabinetu. j I i Osuđujući zulume proti muslimanima I Slažemo se sa rezolucijom donesenom , na sarajevskoj protestnoj skupštini ra- j u kotaru Bileći i drugim mjestima, sla­ di zuluma nad musl'mattima u susjednoj , žemo se sa protestnom skupštinom u Sarajevu i u cijelosti usvajamo doneše- I Bileći i drugiin mjestima. Mjesni odbor. nii rezoluciju. Mjesni odbor. Banjaluka, 18. februara. Ljubinje 17. februara. Ustuk na podvale. Dopade mi slučajno u ruke tuzlanski list »Novi Pokret« broj 5. od 7. febru­ ara te mi upade u oči uvodni članak »Događaji u Bileći«. Kao rođeni Bilećanin, koji sam uvijek u Bileći, koji poz­ nam prilike u Bileći sigurno malo bolje nego onaj što je iskanto »Novom Pokreш«, ne mogu a da »Novom Pokretu« ne odgovorim na njegovo nesmišljeno pi­ sanje. 1 sam informator »Pokreta« priznaje da u Blicć: strada najviše musli­ manski narod, mi on nalazi i »razlog« i tumači to time, što je on »slučajno« nastanjen baš po mjestima koja su iz­ vrgnuta lakše pljački. Međutim to nije ist.ua. Muslimani su u bllećkom kotaru naseljeni baš na onim mjestima, gdje bi trebali da su zaštićeni od pljačke, jei svaki slučaj krađe u muslimana mora da pređe preko susjednih sela, a kojima su nastanjeni santo pravoslavni i koji su susjedi Crnogoraca. Zar pljačkašima nije zgodnije upasti u prva sela i tu upijačkati vola, nego da preko jednog, a negdje i preko nekoliko pravoslavnih sela pređu, pa da samo u muslimana pljačkaju? »Novi Pokret« veli da »vo ostaje vo, bio on vlasništvo Srbina pravoslavnog ili muslimana«. Slaba isprika. Od prevrata pa do danas držim da u cijelom hilećkom kotaru nije kod pravoslavnih opljačkano više od 100 brava, dočim je taj broj kod muslimana prešao 2500 komada brava i 200 goveda. Pa zar nije pravo reći da je to naročito upereno đa se muslimani istrijebe iz bilećkog kotara? »Pokret« se ne osvrće na pitanje koliko je muslima. i muslimanki u Bileći od prevrata platilo glavom čuvajući svo­ je blago od pljačke. On to sigurno ne zna niti ga to zanima. Stoga ću mu ja azatl: od prevrata do danas ubijeno je 5 muslimana i 3 muslimanke, da I ne govorim o tom koliko ih je teško ranje­ no i isprebijano. A knliko je pravoslavnlh stradalo? Niti jedan! Šta na to veli nezvani sudija? Ko do 24. o. i । i | ; Tuzlanskom »nezavisnom« listu po­ znato je. a nama u B.leći nepoznato i to, da su poslanici »demokratske« stran­ ke isposlovali kod ministra unutrašnjih djela za Bileću pojačanje žandarmerije i vojske. Samo nam zaboravi kazati: gdje je ta vojska? Od nazad dva mje­ seca u Bileći nema nikako vojske osim nešto malo žandarmerije od koje nema­ mo nikakve koristi. Ova je bajka iz iste kuhinje, iz koje je izašla i ona lažna vijest u »Glasu Naroda« kojom se je tvrdilo da je za Bileću poslano poja­ čanje vojske i proglašen prijeki sud. Me­ đutim do danas o kakvom poboljšanju nema ni govora. I I i i i • ■ ! ’ Misija i re­ dovi: Muršid 3 Mearif • Mufetiš 4 Veliki muftija Evkuf: i bi. štampa Mudir 5 Muderiz 6 mom deliktu-i načinu istrage određuje Visoki Mcšihat. Osudu potpisuje uz Ha­ li,,i i Mudžiehid-ul-kjebir, proti koje on­ da nema priziva. Već poročna lica ne mogu biti birana u Rijaseti-ilmijje. Ako koja Rijaseti-ilmijja ima veliko i prostrano područje svoga djelovanja (n. pr. RijasetUlmijja Perzije, Afgana, Kine, Tuiske. Misira, Rusije, Jugoslavi­ je, Arabije, Indije. Sudana itd.) onda Rijaseti-ilmijja u svima okruzima (mute.sarrifluk, sandžak, canton, distrikt, Krcis hauptmannschaft) postavlja posebne Muftije sa potrebnim muftijskim uredi­ ma, koji su samo miniatira Rijaseti-ilmiije i u cijelom svom djelovanju istoj podvrženi. Za ovakove Muftije nije po­ trebna Menšura. Modžlisl-ulema je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj manjoj pokra­ jini. gdje broj islamskog žiteljstva ne prelazi 500.000 duša (n. pr. Nemačka ist. Afrika, Franc. ist. Afrika, Amerika, otok Cipar, Franc. Indija, Portugal. In­ dija, Kreta i Arhipelag, Liberia, Mada­ gaskar, Mozambik, Zanzibar). Ovo is­ lamsko vjersko tijelo imalo bi biti sa tavljno ovako: Starješinu Rijaseti-ilmi'je pa zvao se on Šejh-ul-islam, Reis-ul-ulema ili Veli­ ki Muftija bira islamski živalj njegovog djelatnog područja, a potvrđuje ga Halifa i podjeljuje inu Menšuru. I sve osta­ le članove Rijaseti-ilmijje bira narod, a njihov izbor potvrđuje starješina Rijaseti-ilmijjc. Svi izabrani ostaju u svom svojstvu dok su živi. U slučaju, da bi se koji ođ' izabranih ogriješio o islam­ ske propise njegovi ga izbornici na svom pokrajinskom muslimanskom kon­ gresu, kako su ga izabrali, tako i rješa­ vaju njegova ureda. Funkcioneri 1—4 su u predmetu do­ bro kvalifikovani i isključivo vjerski obrazovani, dok pod 5 i б reflektira se i na svjetski obrazovane muslimane, koji pako moradu posjedovati i dobru dozu vjerskoga znanja. Rijaseti-ilmija je direktno podvrgnuta Halifatu. Uz arapski jezik ureduje se i u pučkom materinskom jeziku. U slučaju prestupka šeriatskih propisa od strane kojeg člana R.jaseti-ilmije, isti onda potpada pod šeriatsku presu­ du vrhovnog halifatskog sudišta na čelu sa Mudžtelfd-ul-kjebirom. Prema sa­ Starješina: Muftija Zamjenik: Kadi-ul-kjebir Šeriatsko pravo: , Misija i redovi: Kadija i Muršid Vakuf i mearii: | Islamska štampa: Mufetiš Muderiz U ovom slučaju Muftiju bira islamski narod njegove zemlje, a potvrđuje ga Halifa, kao što mu isti i Menšuru podje­ ljuje. U ovom slučaju Muftija nije podvržen nikakovom starješini jedne Rijaseti-ilnrjje, nego poput i ovih jedino i izravno Haiifi i Visokom Mešliatu. Kao u izboru ostalih članova Ulema-medžlisa, tako d u svim drugim stvarima Medžlfci-ulema je analogan jednoj Rijaseti-ilmijji. Mjesne oblasti. U svima su gradovima skoro Kadije. Imami, Vaizi, Hatibi, Kurrahi, Mujezini, Derviši 1 t. d. već tu. Mjesnu oblast islamskog bogoštovlja sa­ činjava jedno vijeće sa jednim Kadijom ili Imamom na čelu, te još slobodno iza­ branih četvorice članova i to 2 alima, a 2 ina građanina. Ovakovi su svi kao funkcioneri mjesne muslimanske vjerske oblasti direktno podvrgnuti svojoj nadležnoj Riiaseti-ilmijji odnosno Međžlisiulemi. (Nastaviće se.h ј maciju u kojoj saopćuje da mjesta Maraš, Aju-tab i Urfa nakon ispražnjenja od strane Engleza, ponovno su zapo­ sjednuta sa francuskim vojnicima. On prosvjeduje proti te činjenice kao Jedne koja stoji u potpunoj opreci sa zaključ­ | cima o primirju. Proklamaciju završava I sa riječima: »Nikada neće turski narod pristati na cijepanje svoje otadžbine, nego će uvijek najodlučnije stati na branik svoje egzistencije i svojih prava«. Pokret veli da »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija« nastoji da bilećke događaje iskoristi u svoje stra­ načke svrhe, i đa ih prikazuje drugačije i nego su se faktično odigrali. Zar je tom nezavisnom« listu krivo kada se istina I govori? Bilećki događaji javnosti nijesu niti u blizu poznati onaki kakvi jesu. Jadi što ih trpe muslimani u Bileći ne daju se opisati, a »Pokret« može biti uvjeren, da 4000 muslimanskih stanovni­ ОТОР CIPAR. ka u Bileći ne zna i neće đa zna ni za Muslimani proti Grčke. Svi muslimani i koga osim za »Jug. M. O.«. otoka Cipar zahtijevaju bezuslovno, da i otok ostane pod engleskom upravom 1 Javnost nije poznat ni zadnji događaj i najenergičnije prosvjeduju proti prisajej koji se prije 10 dana odigrao u gradu dinienja otoka sa Grčkom. | pred nosom te silne žandrmerije. SabiI taga Nuković, starac od 70 godina, ra­ TURSKA. I njen je, teško ranjen puškom od pljač­ Istražna komisija u Izmiru. Antantina I kaša na svom kućnjem pragu i još su istražna komisija u Izmiru počela je sa ! nm otjerali б.komada goveda u vrijed­ i preslušavanjem svjedoka d Ispitivanjem nosti od 30.000 kruna. i uzroka onim velikim izgredima. Ista je : komisija zaključila ponovnu uspostavu Čudim se, što »Pokret« ne navede: ■ zašto niti i jedan zlikovac ne osjeti kak­ j turskih upravnih oblasti u Ajdiinu. vu kaznu, a kamo li onu koja bi mu Atentat na grčkog nadkomisara u Iz! trebala. miru. U nepunih četrnaest dana već je I i po drugi put pokušan atentat na grč­ Za sada ovoliko, a ako »Novi Pokret« ; kog nadkomisara Slergiades. Prvom je želi lačne informacije, nek se obrati na »Pododbor J. M. O.« u Bileći, koji će I prigodom nađena bomba, koju je aten­ tator smjestio pod tračnice na stanici mu poslati tačan opis ubojstava i pljač­ ! Baldžik, kuda se nadkomisar u vozu i ki. na će se skameniti čitajući. imao da proveze. Sada je pako otkriveBllećanin. na bomba u samom stanu nadkomisara, koj je bila napunjena sa 10 kg melinita. Nagađa se. da atentatori potleču iz Mlakrugova. mj. ne pošalje pretplatu obusta- doturskih Mustafa KJeinal proti Antante. Mustaviće mu se list. fa Klemal |e objelodanio svoju prokla­ i ; I ј ! ■ i ) i j I I , I ‘ I | | jedno — imali da ravnaju vjerskim bi­ ćem, u tom pogledu rjima podvrženih muslimana. Svoga vjerskoga poglavicu jedne zemlje kao i sve njegove posjed­ nike čiji se izbor treba da avna i ovdje vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obra­ zovanom bira narod. Rljaset-l-ihnljje je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj državi ili jednoj većoj pokrajini, gdje broj islamskog pu­ čanstva prelazi 500.000 duša, a te li iz­ gledalo od prilike ovako: Reis-el-ulema ili Šejh-ul-islam ili BiljBšhB Odjek bilećkih dogagjaja. Bpoj 123 Bro „ПРАВЈА" i | ' i [ ARABIJA. Bojevi Između Ibni Sauda i mekjanskog šerifa. U jednom distriktu od Khuvune. sjevero-istočno od Tajfe došlo je do krvavih bojeea između emira od Nedžda Ibui Sauda i mekjanskog šerifa Husehra. Šerifova vojska kojom je za­ povijedao njegov sin Abdullah kod mje­ sta Taraba je potučena, pa su joj tom prilikom čete Ibni Sauda otele sve nje­ zine mašinske puške i topove. Bcj oko Mekje. Prema vijestima iz Arabije ncdždski emir Ibni Saud stoji sa svojom vojskom pred bedemima sve­ toga grada Mekje i Šerifa Husehia je prisilio da grad ostavi. Ovu vijest de­ mantira britska diplomatska agentura u Kairu. RUSIJA. Rratks vijesti iz islam, istehn. , i | I : I j Sovjetska republika Kirglzistaa. Po­ slije poraza Kolčakove vojske, na 25. novembra prošl. god. sastao se veliki kirgiški narodni kongres i proglasio svoju doinvinu nezavisnom sovjetskom republikom. TURKESTAN. Obrazovanje boljševičke vojske. Pre­ ma vijestima »Vremje« od 17. decembra pr. god. kao i onima meskvanske »Izvestija« Turkmenska su plemena Tur kestana obrazovala svoju boljševičku konjicu, gdje im još u pomoć stižu 1 mu­ slimani Sarii i Kirgizi. INDIJA. Ind jska misija u Rusiji Prema vije­ stima više novina nedavno je u Sama­ 1 ru stigla jedna posebna misija Iz Indije sa pamjerom da uspostavi veze izmeđi potlačenih naroda Indije i Rusije. I“* “ �Бр-. : 23 bruj NAJNOVIJE VIJESTI. Turska pred londonskom konferencijoni. Londonska konferencija održala je u utorak dvije sjednice prije i poslije podne. Raspravljalo se pitanje evropske i azijske Tursae i položaj državica, koje su nastale na teritoriju turske carevine. Venizclos se založio, da se Grčkoj defi­ nitivno dade TrakJja i Sminia. U pogle­ da azijske Turske izgleda, da prevla- i Jjje princip, da se održi turski suvere­ nitet Bilo je i ratno vijeće, kojem su prisustvovali maršal Foch i Wilson. General Francliet d’Esperev je iznio projekat, da jedna saveznička vojska čuva tjesnace i da bude na raspoloženju savezničkoj komisiji za njihovu administraciju. I | I I | Konferencija je riješila, da sultan ostane u Carigradu, ali će se na ’ Dardanelima ustanoviti stroga vojna pomorska kontrola. Jedna podzemna rabota. Dođe nam do ruku ovaj poziv, za koji pouzdano doznajemo, da mu je kumo­ vao i jedan nepotpisani gospodin: tajnik ulema medžlisa g. Alinted ef. Mahinić. Proglas glasi: Dragi prijatelju! — Vrli rodoljube! Sigurno su Vam poznate žalosne pri­ like našega muslimanskog težaka, u kojima živi i svakim danom Stradava. I ia su te prilike u najviše mjesta naše domovine upravo nesnosne, nije nužno naširoko dokazivati nikome, a naročito Vama, Koji ili svaki dan gledate i kao i lamski rodoljub strepite nad neizbježivom propašću našega u svakom pogledu zapuštenog seljaka. АИ uza sve to dozvolite, da Vam harem u kratkim potezima ocrtamo nevo­ ljo našega težaka: 1. Medu pola milijuna našega muslimanskog seljaka imade samo 18 i to većinom neuređenih osnovnih škola. 2. 0 cijeloj Bosni i Hercegovini ne­ mamo ni jedne zemljoradničke zadruge, a imamo preko sedamdeset gradskih banaka, koje crpe svoju korist poglavito od našega težaka. J. Današnjom vjersko-prosvjetnom autonomijom, uređenom na potpunoj centralističkoj bazi, krenule su vjerske v Klike našega seljaka mnogo na gore, nego en ble prije autonomije, jer da­ našnji štatut muslimanske vjersko-prosvietne autonomije isključuje sam po sebi našega seljaka od svakog direkt­ nog utjecaja na upravu vakufa i stavlja ga u sasvim podređeni položaj prema gradskim muslimanima. Stoga je neopliodna i što prije nužna revizija statuta na decentralističkoj bazi, kako bi se vjerska naobrazba među seoskim musli­ manima što prije i laglje unaprijedila. 4. Pravno i materijalncT stanje naših vjerskih, a naročito seoskih službenika upravo je nesnosno, koje više ne može čekati na od’aganjc, nego sc moram što prije dobiti dobri i zadovoljni vjerski službenici, bez čega se ne da ni zami­ sliti dobar napredak u vjeronauci. 5. Riješenje agrarnoga pitanja nalazi se u toku, pa treba svim silama pora­ diti, da se obezbijede interesi našega težaka i maloposjadnika o kojemu se dosada malo ili nikako nije staralo. Da se ovome svemu zlu medu musli­ manskim težacima i inaloposjednicima na put stane, to jest, da muslimanski težak dobije sva prava, koja ga praina njegovoj brojnoj snazi pripadaju, da se u vjerskoj i svjetskoj naobrazbi što bolje i hitnije podigne, da se očuva lihvarstva zbog utjecaja gradskih banaka na тваиа ’. Strana , IPAtt 1А“_ — .PRAVDA- njegov gospodarski i politički razvitak, da se među njima što više osnivaju zemljoradničke zadruge i druge za njega korisne ustanove, da mu se kod rješavanja agrarnog pitanja osiguraju interesi, a naročito, da se sačuva od opasposti za njegovu podjepanost, kojom mu svakim danom sve to više prijete gradske stranke, treba mu velikog i napornoga rada, a toga opet nema i ne može ga nikada biti bez njegove sloge i je­ dinstva bez njegove organizacije. U to ime osnovali smo jedan komite za jedinstvo i napredak našega težaka, jedan skup muslimanskih inteligenata. koji hoće da se zdušno posveti napreti kp našega težaka apstrahirajući od sebe svako strančarstvo i vlastitu korist, pa Vas kao muslimanskoga rodoljuba pozi: vamo i molimo, -da nam dođete na po­ vjerljivi sastanak u Sarajevu dne 1. mar­ ta 1920. u Hotel Evropi, na kome ćemo pretresti prilike našega težaka i pro­ vedbu njegove organizacije. Poznavajući Vas, kao svjesna islam­ skoga rodoljuba, komu duboko na srcu leži dobrobit našega težaka, uvjereni smo, da ćete se ovome pozivu odazvati i svoje sile dragovoljno posvetiti napret­ . ku svoga zapuštenoga težaka. U to ime primite malisus selam za uži odbor: Hasandedić Ah med Sarajevo, s. r.; Jakić H. Mehmed šer. sudac Fojnica s. r.; Kunić Mehmed, imam Fojnica s. r.; Salković Jusuf, imam Lastva s. r.; Hajdarpašić Fehim Sarajvo s. r.; Četigić Alibeg imam KaHnoviks. r.; Heretida Hamkl mualim Goražda s. r. . I ■ | i ; : i ј I , । , i I i ; Ije zasijeda sadašnje Narodno Predstavu ništvo. Oni zahtijevaju što brže izbore za konstituantu. Naravna stvar, da je to samo izlika. Pravi ie uzrok u padu Prlbićevićeve koterije i apsolutnoj nemogućnosti, da ona i dalje ostane u položaju. Oni su u ekstazi, pa nije ni Čudno. što u ovim prvim časovima gubitka vlasti ne znaju da se snađu i zaboravljaju na sve pređašnje »principe«. Kod regenta su zaredale nove pos ete političara i prevladava mišljenje, da će sastav kabineta biti povjeren gosp. Stojami Protiću. Zadnja dva dana naš presbiro nema veze sa Zagrebom, pa ne znamo kako se je razvila kriza. ■ ! I i Dalmacija — talijanska kolonija. Tr­ šćanski II Piccolo« denaša dopis iz Londona, u kom se veli da je N-tti na Regent je primio ostavku bivše vla­ konferenciji mira 13. p. mj. izjavio, da de, povjerivši joj vođenje poslova do se slobodno raspravlja o jadranskom pi­ sastava nove vlade. tanju. On da odlučno ostaje ili kod paPrve vijesti o sastavu Spalajkoviće- . rlškog kompromisa ili kod londonskog pakta. Oit ne skriva poteškoće aplika­ va kabineta ne izadoše istinite. Sastav cije londonsog pakta i izjavio je, da će vlade bio je povjeren dru Milenku Vese Dalmaciji dati najšira a u t o u osniću, nu njegova misija nije uspjela. mi ja u svakom pogledu. Suverenitet Dobivši mandat za sastav koncentraci­ bi se talijanski predstavljao jedium guone vlade dr. Vesnić se je zaputio biv­ vgrenerom. te bi odnošaj bio otprilike šem predsjedniku vlade Ljubi Davidoonakav, kakav je u — engleskim kolo­ viću. nu nije uspio ida ga sklone na po­ nijama. Ta. je izjava iznenadila Millepuštanje. Ušljed toga je dr. Vesnić po­ randa i Lloyd Georgea. koji su zaklju­ vratio kruni svoj mandat. Ne javlja se čili, da će se na ovu izjavu pobliže osvr­ ništa potanje o uzrocima ovog otklona, nuti. Ona se ima saopćiti jugoslaven­ nu karakteristično je u tom pogledu pi­ skom ministra vanjskih djela dnu Trumsanje Pribićevićeva organa u Zagrebu. biću, koji ima sva ovlaštenja za »Riječ SHS« veli naime, da »demokra­ r ješenje jadranskog pitanja. ti« ne će koncentracije niti trpe, da ua- nio davši nalog, da se makne. Tako je Akčura Jusufbev dobio dva puta mig iz Jildiza da bježi, a on je svaki put odgovorio na poruku osmjehom: Neka proba! . . A. Hifzl Bjeicvac: 1 čudo, Akčura je slobodno šetao Carigradom, isto tako je dobio jednom poruku Sururzade ihsar., a za ovom drugu,, da ostane i da se ništa, ne boji. Akifbey je bio dobro poznat u Jildizu, kao pristaša Mladoturaka i još je uvijek sjedio mirno u Carigra­ du. Jedna tajna svemoćna sila bila je n dvoru, ko­ Turanski pokret i mladoturska ideja nije jedno. Prvi su išli za preporodom naroda nacionalno, a. ja je štitila ove ljude i ta sila u osobi jedne ljubi­ mice sultanove čuvala ih je od progona. Jesu ii je drugi da se politički domognu vlasti. Medu mladooni znali i jesu li imali s njom veze nije se moglo turcima sudjelovali su i pokretači turanske misli od utvrditi. U Akifbeyov konak dolazila je iz dvora jed­ kojih su bili u Carigradu Sinazade Ahmed Naim, na mlada sultanija i potajno često dugo s mutesaprofesor, Akčura Jusufbey, dr. Dževdet i Ibrahim rifom razgovaiala. Jedni su spominjali ime Aiše<PerEdhem. a od Mladoturaka, koji su vodili svari bi­ ver a drugi govorili o jednoj Jermenki, koja je bila jahu: poručnik Hilmi, miralaj N'edžet-bey, Gintli lsu dvoru pod imenom Melike Nesteren hak Ismail, novinari Ibrahim Edhem i Nadir, te naj­ No : ve ovo ostalo je još uvijek u Carigradu, agilniji i najistaknutiji Sururzade Ihsan. u raspravama, u stvaranju programa i osnova za Mladoturci su se oslanjali na sve političke fak- : digrmće revolucije. Nitko se nije pitao; ko će to iz­ tore, pa čak tražili pomoć i u stranih država, a Tuvesti i kako.. . ranlije su ostali u narodu i htjeli iz njega crpiti svo­ Akifbey je zagovarao jednom da se ideja une­ ju snagu i svoju moći Ove dvije ideje išle su ipak se među časnike, de tamo uhvati korijena, pa će usporedo i popunjale jedna drugu. Sultan i vlada u zgodnom času oni moči i čitavu vojsku pridobiti. smatrali su mladoturke opasnijim, dok su na tuTaj je preplog prihvaćen i počet provađati oprezno ransku misao gledali kao na jednu ideju, koja bi kroz škole -jer je mladost lakše prijanjala uz revomogla i koristiti državi. Sultan Hamid je bio opre­ zan vladar, a da nije bio tašt i strašiv mogao seje 1 cionarne ideje nego ljudi koji su u sultanu gledali još uvijek neku »višu silu«, proti koje je dignuti ^koristiti. On nije smio uvijek istupiti proti kojem ^hfuutijem vođij nego ga je učinio preko svojih ruku grijeh I zločin, izdaja domovine i vjere — odmetništvo. ^E^^h^zopasnim lijepim načinom, ili ga je uklo­ F E L J T O N. Rene Logotetides. j ■ ! I I Poltt^ibpngM АтггШ ultimatum antanti. Predsjedrik WHson izjavio je vladama Francuske i Engleske, da on u pogledu jadranskoga pitanja stoji na stanovištu koje je dostavljeno talijanskoj vladi u dokumentima 9. decembra 1919., a od strane Sjedinjenih Država. Engleske i Fran­ cuske. U svojoj noti, koju je predao američkl ambasador u Parizu šefovima vlada l'rancuske i Engleske i koja je ovima prispjela u London 14. ov. mj. u jutro, predsjednik Wtlson izjavljuje iz­ među ostaloga, da su ova dva rješenja, koja su Jugoslaviji predložena, protiv­ na odlukama, koje je donijela konferen­ cija. Ako savezne sile budu prešle pre­ ko njegove opomene, Amerika će srnatrati da je više ništa ne vezuje, Izgleda da ovako držanje predsjednika Wiisona ne cilja samo na jadransko pitanje i pitanje Rijeke. Predsjednik 'VlIson će se usprotiviti svakom riješenju maloazijskoga pitanja bez Amerike. L’čl 'ak note. »Morining I-’ost« javlja, da, je američka nota, koja je kao protest protiv riješenja jadranskog pitanja poslana konferenciji alijbaca, djelovala poput bombe. Lansing ju je potpisao istog dana, kad je odstupio. Nota antante Wl.lsonu. Prije odlaska iz Londona, šefovi vlada utvrdili su tekst odgovora . na notu predsjednika VViBona o jadranskom pitanju. 0 ovom odgovoru ne pušta se ništa u javnost, ali se predviđa nov zastoj u riješenju tahjanskp-jugoslavenskog spora. Kriza vlade. ; i | | I | i i - . ; ■ 1 I ; I > ' 1 , i i | | I i i ■ • i ! • No preko noći se desio slučaj, kojim sc iznova i nenadano promijenila situa­ cija. U ovom je pitanju došla naime ne­ nadano intervencija predsjednika Sjedi­ njenih Država Wilsot:a. U kohlto se sa­ znaje iz dobro informiranih krugova, ’vViison je brzojavip u Pariz, da on ne može dati odobrenja niti pariškom kom­ promisu, niti londdnskom paktu i da ostajekod toga, da se imade u potpunom opsegu izvršiti američki orojek a t. Ako to nc bi prihvatio savez pre­ mijera, onda će se Amerika povući služ­ beno sa konferencije u Parizu, prepuštajući saveznike njihovoj sudbini. Dopisnik onda nastavlja komentarištrći ovu vijest, da se u svim dosadaš­ njim pregovorima glede jadranskog pi­ tanja počinila velika pogrješka, koja se sastoji u tome, što se nije više računalo na Ameriku. Nakon što je došla poruka Amerike, Nitti živo nastavlja pregovore sa Lloyd Georgeom i Millerandom. Glavni ie predmet raspravljanja držanje Amerike. Nitti je izjavio, da Ameriku nije moguće niim.oići radi eko­ nomskog i financijalno« stanja Italije. Kad se ne bi njena riječ slušala, sve bi tekovine mirovne konferencije mogle otići u zrak. Ne smijemo se podavati ihtzijatna, koje bi mogao rastjerati i naj­ manji vjetar. Crnogorsko pitanje u engleskom parfamentu. U engleskom parlamentu pri­ godom debate o Crnoj Gori, Bonar Law je odgovorio, da su obavještenja, koja stoje vladi na raspoloženje, sasvim dru­ gačija, nego što ih je iznio poslanik Ma­ kni. Bonar Law nema ništa protiv crno­ gorskog kralja, ali prema obavještenji­ ma, koja ima vlada, većina Crnogoraca i ne želi restauracije monarhije Petro­ vi ća. Granica u Banatu, kako javljaju rumiinjsk: listovi, popravljena ie u korist Jugoslavije. Proti Madžarskoj. Pariški »Tempsc publikuje oštar uvodni članak protiv Ugarske, u kom zastupa mišljenje, da sa­ veznici prisile madžarsku delegaciju, da | jrotpišc ugovor mira. | Ruski su boljševici navalili kod Mogi( i leva na rumunjske čete, no odbijeni su ' uz velike gubitke. Glavna snaga boljše­ vika se približuie Dnjestru i rumunjska vrhovna komanda je poduzela najopsež­ nije mjere, da očuva granicu. Karličak ne miruje. »Associated Pres: se« javija iz Pariza: Misije saveznika iz ' Budimpešte potvrđuju vijest, koja, je stigla 15. pr. mj. kako se je rascar Kar­ i lo pokušao vratiti u svoju zemlju. Kod ’ Lichtensteina prešao je čamcem na Raj­ nu, raznim tajnim putevima stigao u Au­ . striju, a odatle automobilom u Szom■ bathely. : U aoti, koja je upućena Nizozemskoj, nat lašiue se opasnost koja prijeti ev­ i ropskom miru, ako Vilim II. i nadalje ostane u Holandiji. Nota je tako sastav­ ljena, da na nju može pristati i Nizo­ zemska, jer se traži da se Vilim II. in­ ternira na jedan od holandskih otoka. Dcnjikmov govor kozacima. Prema vijesti iz Jekaterinodara, general Denjikin je na skupštini kozaka Južne Rusije Jedna kuća u koju je teško prodirala mlado­ turska ideja bila je Abdurahmanpašina. On je osje­ ćao. da jrripada toj mladosti, ali se nije mogao iz­ nevjeriti svojoj zakletvi i pod stare dane »okaljati svoju vojničku čast« izd ajstvom i odmetnišivom. Kad je doznao zasifetinu ljubav sa Ihsanom i kad je 'pristao na udaju svoje kćeri još je uvijek stra­ hovao, <la ga zet ne povuče u vrtlog politike, koja je vodna u progonstvo i degrediranja. Za to je paša i kušao preko prijatelja da ihsaha izvuče iz opasnosti, kako je on tajno šaptao velikom veziru i da se vrati na put, koji je caru i Bogu drag. Paša Ie mislio, da će ženidbom promijeniti i Ihsan svoje nazore, jer će biti pod utjecajem Ifete, koja se nije mogla zagrijati ni za Dindareve pjesme, ni muziku, pa što više govorila je o njemu i tiranskoj misli, kao »kđjlijama«*), radi čega je vrlo često sa Sabiliotn dolazila u sukob. Nakon jednog pisma, što joj ga je pisao Dindar Haki u kojem joj je otkrio svoje srce ifeta se ponijela dosta nelijepo prama umjetniku izrazivši se u jednom pruštvu, da je on »preživio talenat« i da nije za nju ..... . Iza toga nije više ifeta išla Sabihi u doba ka­ da je Dindar bio kod'njih— a i Dindar uklanjao se od tada ne samo Ifeti nego i Sabihi. Pa konačno nestalo ga je iz Carigrada s Akčura Jusufbeyom i I drom Dževdetom. (Nastaviće sc). i ») seljaci. �Стоана 4. Strans Број 123 Uro .ПРАВДА" — „PRAVDA lara ukupno 373 konja. Od toga je мca u crtežu ispod! modre boje, a u sva­ Ukratko rečeno, on je sa svojim .pa­ izvijestio, d» su crvene trupe na Đonu i metnim i razboritim radom izmirio za­ dravilo 23, uginulo 4, ostalo bolesne Maniču potučene. Denjikin je izjavio tom kutu, naročito u desnom gornjem vađenu braća, te danas vidrino Bijeljizatim, đa će svi krajevi, koji se bore vidi se rozeta u obliku runolista (edel346. Od šuge obojilo je u 1 kotaru 48 nu, gdje diše jednom dušom. Mi svi ža­ protiv boljševicima, dobiti najširu auto­ weis). Kruna je naslonjena na orlove koza, koje su i nadalje ostale bolesne. limo i oplakujemo rahmciii Ibiah.magu, nomiju i da se borba mora nastaviti. jer smo izgubili vrijednog radenika na i glave, koje su precizno izrađene sa oSvrha je te borbe da se uspostavi ve­ tvorenim kljunovima i s jezicima u klju­ lika Rusiia sa vladom svih Rusa i za- ..kulturnom i ekonomskom polju nas mu­ slimana. novima. Svaka noga ima četiri prsta. stupstvom autonomnih oblasti. Njegov U zadnjim danima svoga života, do­ govor ie primljen sa velikim odobrava­ Prema tome sve markice, koje ne bi od­ чЈ-lj! u^lu.i ^„1, t jjl JA > čekao je slogu sviju muslimana u svom njem. govarale potpuno gornjem opisu bile bi rodnom mjestu, što je bila njegova vru­ Ukrsj'nci za samostalnost. Prestav-A-D" У* £ } fakifikovane. ća i jedina želja. Nesmiljena smrt nije nici' pol.tičkih stranaka u Ukrajini imali I ti su falsif.kati pošljedica »mudre« dozvolila, da uživa plod svoga truda. su sastanak na kojem su prosvjedovali Jjl^ fi;u politike naše bivše vlade. A ko će jam­ Iznurena i sjedinjena braća plačući is­ proti besciljnom nastavku rata i izja­ o jAl^оЈЈл-З . ^lj pratili su ga do vječnog groba. Rahmetvili da je njihov kao i cijelog naroda čiti, da falsif.katori nijesu njeni ljudi? tullahi aiejlii rahmeten vasia! b cilj, tla se provede nezavisna, samostal­ Zamjena novčanica preuzima Narod­ na demokratska republika, koja će obu­ C-/-’ ~ Т V-Ј/. Jugoslavenski Muslimanski Sportski hvaćah osim Ukrajine istočnu Galiciju, na Banka. Ministar finansija poveo je Klub u Sarajevu poziva na I. r e d o v 1sjevernu Bukovinu i ugarsku Ukrajinu. pregovore sa Narodnom Bankom, da Oni stavljaju na sve odlučujuće faktore ■ tu glavnu skupštinu, koja će se _|y j ona sama vrši zamjenu kruna. Kao razobdržavati dne 20. februara o. g. u pe ­ svijeta zahtjev, da se mjesto mirovne tak u 7 sati na večer u prostorijama j log se navodi, da bi se na taj način pro ­ konferencije između sovjetske Rusije i »Kiraethane«. Dnevni red: 1. Otvo­ Poljske čim prije sazove opća mirovna vela tačna kontrola zbog pojave lažrenje skupštine; 2. izvještaj tajnika; 3. r dl <—._y »„Alj. konferencija svih onih nacionalnih dr­ n i h markica. Vjerovatmo je da će Na­ izvještaj blagajnika; 4. izvještaj nadzor­ žava, Sja je sudbina vezana sa istočno­ rodna Banka usvojiti taj predlog. Zato nog odbora; 5. izvještaj kapetana; 6. OJ.B—C-« evropskim pitanjem. podjela apsolutoriia upravnom i nadzor­ je ministar finansija obustavio u ostalim nom odboru; 7. predloži, eventualije i bankama izmjenu. 8. izbor novog odbora. U slučaju nedo­ - d-rSI lJj/I .jlj voljnog broja Članova, skupština će se Uvoz mineralnih ulja. Ministarstvo is­ održati 1 sat kasnije. hrane riješilo je da će obnašati troškove ---- . <— za uvoz mineralnih ulja. Dozvolu za uU ministarstvu vojnom radi se na na­ Čestitamo. Javljaju nam iz Zagreba, Л »^<.1-1.1-Uij fl>jz redbi o vojnim svcštenicima i njihovom voz mogu izdavati i njegovi odbori u da ie ovih dara popunjeno mjesto ima­ položaju. ma za Hrvatsku i Slavoniju vrijednim Ljubljani, Zagrebu, Novom Sadu i Splitu — ЈХ» omladincem g. Ismet ef. Muftićem, prav­ t to u iznosu od 1 vagona. Dar za »Pravda«. Na 7. ov. mj. obnikom iz Žepča. Veseli nas ovo imeno­ državana je zabava Muslimanske čita­ vanje, jer g. Muftića poznajemo kao Stanje marvenlh bolesti u B. i H. od onice u D. Vakufu zajedno s tombolom. sposobna i agilna radnika, koji je nesa8.—15. Januara 1920. U B. i H. obolllo јУ— I j L-I Gosp. Karadža, jedan od najsvjesnijih mo stručno obrazovan (svršio ie šeriat pravdaša iz Bugojna, poklonio je za naš je od šapa i slinavke u 8 kotara ukup­ sud. školu) nego i praktično upućen u list dječije cipej.ce, koje je odnosne ve­ no 19.568 papkara. Od tih je ozdravilo ovaj posao, jer je bio i vojni imam i čeri na tomboli dobio. Cipelice su bile vjeroučitelj. Želeći mu dobar uspjeh u L-.х—^4^ lic’frane i prodane za K 420 + K 10 ni­ I 1390, a nadalje ostalo bolesno 18.178. novom zvanju nadamo se, da će upreg­ kako nemarkiranih, koji nam je iznos I Od ovčijlh ospica oholilo je u 8 kotara • • •j nuti sve sile, kako bi što ljepše organigosp. Kurbegović uručio. Hvala daro­ I ukupno 3252 ovce. Od toga je ozdiravilo zovao svoju bogoštovnu općinu i u što vatelju kao i svim onim, koji su u Koš- I 628, uginulo 235, a nadalje ostalo boskorije vrijeme udario temelj za iz­ Čitajte i širite „Pravdu". taciji sudjelovali. Živili! I lesno 2389. Od šuge oboklo je u 23 ko­ gradnju džamije u bijelom Zagrebu, u kojem će pothvatu sigurno naići na do­ Muči li Vas glavobolja? Zub»b»lja? bar prijem medu priječkim Hrvatima. Tuganje u kostima? Malo Fefler«v»ga PRIPOSLANO.4) to ne stoji niti meni, niti i kome drugo­ Elsafiuida — i nestane boli! 6 dvestrume od namještenika Maloprodaje slo­ Gosp, piscu notice »Maloprodaja grad, Nesigurnost na šipu. Hadži Hafiz JuKh ih 2 specijalne velike boce 27 Kruna. bodno, da je bez doznake Grad, aproaprovizacije« u 15. (120.) broj u»Pravde« nuz Sokolović, muallim iz Kobilje Gla­ Felierov migrenovi klinčić 1 komad vizacionog ureda u Sarajevu prodavati od 12. februara 1920. ve, išao je prošle srijede sa imamom iz 3 K 50 h. može. Pošto pako u najviše slučajeva Gornje Vogošće kući. Za njima su jahali Potpisati osjeća se ponukanim na gor­ ljudi neće da to razumiju, te svi oni, koji Želudac Vam nije u redu? Nekoliko dobrovoljci Todor Jovandić i Milan Vunju noticu slijedeće odgovoriti: Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su po­ bez spomenute doznake dođu tražiti od ković, te pješke išao Vaso Slagalo, sva Soli na lageru u Maloprodaji ima ; ali uzdane! 6 kutija 12 kruna. Švedska ženas da nešto kupe, dobije odgovor da trojica iz Donje Vogošće. U blizini Sipa ludčana tmktura 1 velika boca 10 kru­ dotičnog artikla nema. opsovao je jedan hodžu i hodžmicu, nana. Omot i poštarina posebno, ali što ‘) Za stvari pod ovom rubrikom uToliko čitaocima gornje noHce do što ih je Sokolović upitao šta vam sme­ jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, redništvo ne odgovara. znanja. A. Mulić. ta hodža i hodžinica? Vuković je sa Elsatrg br. 310. Hrvatska. svojim drugom sjahao i navališe na So­ kolovića, uhvatiše ga za vrat i oboriše 84® u jarak tukući ga koljenima u prsa i poderavši mu džubbe u vrijednosti od 400 kruna. Pošto su se u blizini desili žandari, pritekli su Sokoloviću u pomoć i jedva Ekonomska konferencija? Javljaju iz im je uspjelo da ga spase, budući se na­ (zvjeradi) lisica, kuna ičcrić«, > deva 1 t. d. Praga, da će se prema vijestima »Pr padači nijesu htjeli pokoriti njihovu na­ ger Tagblatta« uskoro sastati u GracZ logu, a oni ne htjedoše upotrijebiti oru­ ekonomska konferencija, kojoj će pri­ žja niti uredovati »u ime zakona«, kao sustvovati Italija, Država SHS, Au­ što su na to brzi kad se radi o muslima­ uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža nima težacima. Sačinjena je prijava, ali strija i Cehoslovačka. Zainteresovana do danas niti su napadači pritvoreni, niti Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). ministarstva već rade na programu za i-đ’i su inače kažnjeni, premda se je Jovan­ tu konferenciju. Brzojavi: FELARIA. 188 dić nakon razvađanja bio povratio sa Telefon 55 revolverom u ruci. Konferencija o valutnom pitanju. U Tražimo, da se ovaj postupak pod­ Zagrebu su hrvatski I slavenski krugovi vrgne izvldima i da se Jovandiću oduz­ održali konferenciju o valutnom pitanju. me oružje, jer bi mogao izazvati kakav Prihvaćena je rezoluciia, koju će de­ PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. belaj, budući mjesni muslimani ne mogu putacija od 5 lica predati regentu Alek­ šeriatskog suda soba broj 2. na 23. i ne će trpjeti njegova haračenja. ŽanAlečković u Travniku, treba perodarsko tetošenje dozlogrdilo je svima, sandru. februara u ponedjeljak u 10 sati i to: vođu. 19, i_? pa je nužno i u tom pravcu napraviti red. ’/a kuće broj 16. na ćošku Talirević Fatslfrkovane markice na novčanica­ I Careva ulica. — 7« kuće u Talire­ Tužna vijest Ovih dana je preselio ma. Vlast je ušla u trag falsifikovanim vić ulici broj 1. na bolji svijet naš ugledni i plemeniti markicama na hiljadarkama. Do sada građanin Ibratamaga Ramadanagić aje otkriveno 10 takovih falsi­ gilni i požrtvovni član naše organiza­ fikata, koji se razlikuju od pravih cije. On je imao potpuno uvjerenje da mark ca u boji, koja je u većini slučaje­ je naš spas u jednoj jakoj našoj organi­ Razašilje po najnižim anevnim zaciji, zato je bio posvetio sve svoje va žutolimunova ili žutosmeđa (mjesto u Bihaću na vrlo lijepom cijenama u kacama (bačvama) slobodno vrijeme, da radi na tome kako naračaste), te u jasnoći slike. Sve su mjestu javnom licitacijom na bi svi naši građani pristupili M. J. 0., za teškim 50-60 kilograma MARKO ispravne markice jednake medu sobom licu mjesta dne 15. marta koju se je sav bio založio i nije žalio ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. i u boji i u crtežu. Ispravne markice iz­ ni moralnog ni materijalnog truda u 1920. rađene su u dvije boje: narančastoj (osvome radu za našu organizaciju. On Anna Stejskal, Bihać. ranž) zatvorenoj ili otvorenoj i to grb i iao građanin poznavao je sve one koji u početku naše organizacije nisu bili donji dio markice, i u tamno-modroj oduševljeni za samu stvar dok se nisu (ultramaren) i u gornjem dijelu marki­ uvjerili da je ova organizacija jedini spas ce oko grba i okvir oko cijele markice. za nas muslimane i pošto je u dušu po­ Van natpisa markice ova se modra boja znavao, svom je silom radio da ih do­ vezuje sa narančastom te je grb, natpis vede n zajedničko bratsko kolo ne omalovažavaiući ni njihove razloge što i crtež u donjem dijelu markice i okvir mu je na koncu kao valjanom i požrt­ izrazit i jasan. Kod ispravne markice bi­ vovnom mladiću i uspjelo i baš zato ie jeli krst u grbu vezan je sa desnim svoi uživao veliko povjerenje cijelog na­ jm krakom za bijelu kockicu, koja je roda i bio izabran u odbor mjesne orveća cd ostalih kockica u istom polju zanzaciie premda nije težio ni za kak­ grba. Dalje, kod sviju ispravnih marki- | vim zvanjima. Потасв vijesti Gospodarstvo ku puj e oooooooooo oo o Phodajem kuću Sira Travničkog i Vla ićkog ooooooooooooo Izašao je iz štampe Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Ođrevorai »rertelk: M. Sudiaka. Vlusik: Centralat Odbor »1 M. O.« f umariia D. & A. Kalaš. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/795a263736bf11f90c3b161d48134029.pdf 2d47581ef9220f4e2c7569ae68ac47c6 PDF Text Text Poštarina u sjotevom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđuiB redahDioni cđbar. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМ^аСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 19 (124) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, subota 21. februara 1920. (30. džumadil-evvela 1338.) Godina II. ®г..21:гЕГ?»;зст£5;;кс5ИИКИИВИ«з«ииж8аииии1^^иетмв»^и«1в^иии| Vladina kriza riješena. Regent je sastav vlade povjerio g. Stolar,,; Proriču, šefu savezne nam ra­ dikalne stranke. G. Protić je ovako obrazovao novu vladu, koja je već položila zakletvu: Predsjednik ministarstva i ininlstar za konstituantu: Stojan Protić; potpredsjedti’k i ministar saobraćaja Korošec; spoljni poslovi: Dr. Ante Trumblć, njegov zamjenik i ministar bez portfelja Dr. Spalajković; unutrašnji poslovi: Marko T r i f k o v i ć; vojni: gen. Boža Janković; finansije: Dr. Vebzar Janković; građevine: Joca Jovanović; privreda; Roškar; socijalna skrb: Dr. Ivan Krnic ; pošte: Dr. Mate Dri nković; ishrana: Dr. Stanišić; trgovina: Slojan Ribarac; narodno zdravlje: Dr. Slavko Sv. Mi 1 efić ; pravda: Dr. Momčilo Ninčlć; prosvjeta: Miša Trifunović; vjere: Dr. Fran Janković; agrarna reforma: Dr. Hanžek;šumeirude: Dr. Halidbeg Krasnica. Zasijedanje ohražnih izbornih odbora. Članovi ovih odbora sazvan! su na sjednicu u sr,jedu 25. o. mj. Time je dokrajčeno pitanje vakufskih izbora i na 25. februara biće izabrani članovi vaknfskog sabora i hodžinske kurije. Kao što je imznato okružne izborne odbore sačinjavaju po dva delegata vakufskih povjerenstava dotičnog okružja, a za članove sabora 1 njihove zamjenike mogu se izabrati samo članovi okr. izbornog odbora. Prema tomu su članovi okružn h izbornih odbora stavljeni pred jednu vrlo delikatnu dužnost, jer o nji­ hovu nesebičnom držanju ovisi dobar ili loš sastav sabora. Naše stanovište u tom pogledu sasvim je određeno i više puta precizno nagla­ šeno. U sabor treba da dođu najbolji između najboljh: najsposobniji, n a j ш a r 1 j i v i j i i n a j d a 1 e’k o v i đn i j’i. Sabor stoji pred vrlo teškim za­ daćama, jer dobiva u naslijede jednu z a- , I i I p a r i o ž c n u o’s t a v š't i n u i jer mo­ ra da potraži izlaz iz mnogostruke krize: financijalne, upravne i kulturno prosvjetne. Time je rečeno sve i mi se nadamo, da će članovi tih odbora naj­ ozbiljnije shvatiti svoju tešku zadaću i veliku odgovornost i pred Bogom i pred ljudima. Što vrijedi za izbor članova sabora vrijedi i za izbor članova kurije. U tom su pogledu okružni odbori u mnogo bo­ ljem položaju, jer u kuriju mogu birati bez obzira na prebivalište pojedinih kandidata. Ne smije se potcijeultl važ­ nost kurije, kao što se je do sad potejenj'vala I valja Imati na umu naročito činjenicu, da će 1 članovi sadanje kurije imat' riječ pri reviziji našeg autonomnog Statuta. Bio nam Bog na pomoći i uputio nas onako, kako će biti na korist c’jelom na­ šem elementu u uv!m pokraj nama! i : ; I Jedna nepromišlienost A. P. — Neki zagrijani »nacionalista« imenom Muhamed Hadžić, u članku »Položaj muslimana prema Sanžermanskoj konvenciji« (»Budućnost broj 1.), u svojoj mladenačkoj zagrijanosti, pred­ laže ni više ni manje, nego da se u na­ šoj mladoj kraljevini u k i n e šeriatsko pravo. Pisca je na taj predlog potakla, valjda, neograničena želja za stapanjem muslimana u narodnu ind vidualnost, kakono bi nestalo s površine mirlimanske individualnosti. Na taj način bi se po njegovu mišljenju najlakše riješilo muslimansko pitanje i bez tuđe inter­ vencije. Po piščevu shvaćanju, muslimanima njihpvo šeriatsko pravo smeta da se stope i prigrle narodnost. Dok se pvo ne dogodi, smatraće se, veli, muslimani u našoj državi manjinom, za koju se zakvača u strani neprijatelji, pa da nc će biti dobro ni po muslimane ni po našu mladu državu. U obrazloženju tumači pisac riječi: »muslimanskih običaja«, koje su upo­ trijebljene u prvoj stavci' 10. tač. Senžermanskog ugovora, pa veli da se iz tih riječi ima razumjeti šeriatsko pravo, primjena ovog prava, veli dalje, vrši se u pitanjima udaje i ženidbe, razvoda braka, nasljedstva i u organizaciji vakufsk.h zavještaja i ustanova, i tako se vrši utjecaj na one odnose društvene, gdje su u pitanju interesi cjeline. Ist.če kako se danas sve više ukrštavaju od­ nosi između ljudi i žena različit h vjera, i što su ti odnosi, veli, češći, biće češći i pravni sporovi, pa pita po kojem će se u rješavati spor. Pisac valjda ci^Javu medu našom neiskusnom j i ; i i i | j i ; I i I i i | ! | I mladeži, da se žene sa kršćankama, što pravi muslimani nc vide to baš tako dobro, premda to islamska vjera u svo­ joj velikoj toleranciji ne zabranjuje. Ovo ■su suviše rijetki slučajevi, a da je oprav­ dano radi njih mijenjati opća pravila. Za pr.tnjer p;sac ističe neke države, ko­ je su imale više različitih zakona za je­ dne te iste poslove, pa su ih sricanjem prilika izjednačio i uvele jedan zakon za sve državljane. On i našoj državi preporučuje, da tako učini i predlaže da naša Ustavotvorna skupština pođe istim putem. Ako sc baš ne bi moglo zamijenti šeriatsko pravo sa građanskim za­ konom, a ono bar da se, veli, ograniči na najuži krug djelovanja i konpctenci'e. Svađanju šerlatskog pava na što manji broj predmeta nalazi pisac još i drugi razlog, a to je. da šeriatsko pra­ vo ne može izdržati kritiku vremena, jer da je po njegovu shvaćanju postav­ ljeno na nreveć zastarjelu osnovu, koja n'ie za današnje vrijeme. Pisac se po­ vodi za shvaćanjem pravn'ka nemuslimana, pa ist'če, da nije pravo što muž đob'va više od žene, muško dijete više od ženska u nasljeđu, pa mu je i to razlog za izm'enu šerirVa. P sac -dakle nalazi za .ukidanje šeriatskoir prava u našoj kraljevini, ili bar za ograničenje Mog na najuži krug djelo­ vanja i konpetenc’le više razloga: 1. što smeta da se muslimani stope u većinu, 2. što ta razdvojenost služi neprfatcljima države za sredstvo, da se miješaju u naše unutarnje poslove, 3. što je »zastrajclo« i 4. što je »nepravedno«. Kako se vidi, sve je ovo nedolična o1 cjena Islama i njegova šeriata. U istak­ nutom mišljenju nažalost nije pisac osamijeit. Preko takvog krivog .mišljenja se ne može ni inače preći, a osobito u vremenu, kada se naša država -nanovo stvara i kada se hoće sve nanovo da preuređuje. Ovdje ću odmah istaknuti, da su i nadležni faktori muslimanski, za koje se p.sac tuži da se za napredak ne oduševljavaju, skloni svakom preuređe­ nju, koje ne tangira principe Islama. Neka pisac, a i drugi koji se za preure­ đenje interesiraju, čitaju članke, što ih je »Pravda« donosila pod naslovom | »Naši šeriatski sudovi«, pa će vidjeti da I pravi poznavaoci islamske nauke i še­ riata nijesu tako konzervativni. A sad da vidimo postoje li uistinu navedeni razlozi. Kur’an (a. š.) uči muslimane, da je Bog stvorio ljude razdijeljene na narode i plemena, da se mogu međusobno ras­ poznavati. U istoj izreci isLče se i odnošaj pojedinaca svih naroda prema | Bogu, pa se veli da je kod Boga najpribraniji onaj, koji vrši dobre zapovijedi, a kloni se od svega što je zlo i zabra­ njeno. Kako se vidi, tu se ne daje pri­ vilegija nikojem narodu mimo druge. Musliman, koji pravo shvaća ove uzvi­ šene riječi, ne će se tuđiti niti od svog naroda, ni od svog plemena, kojem uistinu po obilježju pripada. Dapače će se ponositi, što pripada jednom narodu, koji n je — kako naši ljudi vele — repa bez korijena. A pošto zna da nije sva dobrota u jednom plemenu, nego da ima dobrote i u drugom, neće ni dru­ gog prezirati, ako je pošten, i ako nije prema njemu neprijateljski raspoložen. Zar se‘ može reći da su se bosanski muslimani, koji su usčuvalj svoj slaven­ ski jezik i mnoge osobine, odnarodili? Taka bi tvrdnja bila jasna neistina. Pa kad su oni takvi ostali, živeći na stolje­ ća pod upravom tuđeg naroda i pod jačim uticajem šeriatskog prava, čemu onda da se sad traži ukidanje toga pra­ va, koje je već ograničeno, i da se to ističe kao neka zapreka stapanju i na­ rodnom ujedinjenju? Ako pisac zbilja vidi u opstojnosti šei riatskog prava zapreku, da nas braća i druge vjere iskreno priznadu svojom i braćom, neka nastoji pobuditi u njima ' više vjerske tolerancije, i neka im da j razumjeti, da muslimani ni u vremenii ma'njihove najveće moći i vlasti njesu . nikad ukidali duhovnih sudova i crkvei nog prava sugrađana druge vjere. Ako je mirovna konferencija osjeća­ jući kakvu potrebu unijela u Senžermanski ugovor onu tačku, koja se od­ nosi na muslimane, ovi su tome najma­ nje krivi. Uostalom, ako utemeljači na­ še nove kraljevine nijesu u nakani po­ stavljati državni temelj u smjeru hege­ monije jednog plemena ili jedne vjere, onda je navedena ustanova Senžermanskog ugovora potpuno izlišna. Ako sam ja i sam u nakani dati nekomu pravo, svejedno je ili mi ko to preporučivao ili ne. Na podlozi potpune ravnopravnosti vjera i pojedinih državljana uređena dr­ žava, držeći se strogo te uredbe, neće dati povoda uporabi ugovorom predvi­ đene intervencije, pa pisac i njegova družina ne bi trebali da budu nimalo nervozni radi spomenutog članka. (Svršiće se.) Sarajevo, 20. februara. Jednom prilikom reče jedan naš uva­ ženi parlamentarac: »Grd.ć ne će nikad od sebe otići; njega će trebati izbaciti«. Izgleda, da je ovaj čovjek dobro proučio mentalitet ovog tozlukaša, jer se zaista na našoj vladi još ne osjeća nikakva priprema za odlazak. Grdić šuti i nevješt se čini. Njega se kanda malo tiče promjena kursa u Be­ ogradu i sve mu se čini, da će ostati na svom -mjestu usprkos tomu, da je demisionirala cijela zagrebačka vlada. Međutim je njegov odlazak isto tako ne­ minovan. kao što jc neminovan i pad njegovih stranačkih drugova, naročito dra Krulja, koji je muslimane uvrijedio svojim prostačkim člankom u »Demokratiji« i još prostačkijim povikom u parlamentu. Ova je koterija nesamo nesposobna da napravi red -i poredak u užoj nam domovini, nego je i totalno nesposobna, da se trpi i na kudikamo nižim položa­ jima. Treba samo pogledati šta je Grđič učinio na svom novom položaju, da i ne govorimo o njegovom manipnlisanju sa izvoznicama. Dr. Krulj nema ni­ kakva ugleda među svojim kolegama i slovi kao jedan od -najnesposobnith li­ ječnika, o čemu najjasnije govore izbo­ ri u liječničkom udruženju. Da su imala ponosa, ne bi se ni jagmili za ovake po­ ložaj, već bi se .zadovoljili sa položa­ jima. koji odgovaraju njihovim sposob­ nostima. Ima ih još podosta, koji treba da se povlače. Inače će doći metla. Iz Sandžaka i Makedonije. Vapaj bjdopolfsbili muslimana. Mi muslimani iz bjelopoljskog okruga opljačkani smo -do gole duše i morali smo pobjeći od .crnogorskih pljačkaša i bandi, da sačuvamo glavu i namus. Preb'egosmo u Novi Pazar, gdje i danas živimo. Mi smo g. m.nistru unutrašnjih djela svakom prilikom dostavljali naše ja.de i nevolje što ih i sada podnosimo od bandi i činovništva. Ministar je upo­ zoren na rad bjelopoljskog sekretara Tom ce Cukića, kojega je ministarstvo na tužbu načelenika okruga bilo maknulo s tog uglednog mjesta i riješilo ga službe, pa je ministar naročito zamo­ ljen, da ni na kakav način ne bi Cukića vratio u Bijelo polje,- niti mu dao služ­ bu. jer je silno omražen radi toga, što j za vri'eme Nikoline vladavine — i skrstio mnoge muslimane u Peći. Mi­ nistar je upozoren, đa Cukić nema ni­ kakve spreme da bi mogao biti sekretar. Ministar je pred mnogim ljudima obe­ ćao da će udovoljiti toj opravdanoj želji i izjavio, da o pomenutem Cukiću ima strahovite podatke i da ga ni u kakvom slučaju neće poslati na služ­ bu u Bijelo polje. Dapače je rekao, da mu neće dati ni u kakvu službu. Ali na žalost g. ministar jedno obećaje, a sasv.m obratno radi: Cukić se Je opet vratio u Bijelo polje na isto mjesto i ne­ samo đa ie sekretar, nego zastupa i na­ čelnika okruga. Naravno da i sada na muslimanima vrši teror i osvetu, jer za vrijeme, kada je bio razriješen mnogi su ga muslimani tužili da im je nasilno oduzimao novac i da ih je tukao. I mje­ sto da se stane na put ovim zulumima, Cukiću se ponovno daje mogućnost, da zlorabi svoj položaj i ponovno ubija te muslimane. Ako je g. ministar htio da Cukića mimo zakona imenuje sekreta­ rom, premda nema nikakve diplome i pemda ga je jedanput bio razriješio od Službe zbog njegovih postupaka, mogao "f Iznosimo oval dopis kao interesan­ tan prilog »demokratske anarh'je i čvr­ sto se nadamo, da će nova vlada učiniti kraj ovom haračenju. Uredništvo. �otiu .a 2 Crpena „PRAVDA* ga je Imenovati sekretarom ministar­ stva unutrašnjih tijela, a ne slati ga da pršti onu grdnu sirotinju muslimane, koji su u ovom ratu najviše stradali. Zar je to demokratizam; zar ministri tako stoje na riječi koju daju u svojstvu ministara i prvaka »demokratske« partiie? Još nešto. G. ministar obećao je i službeno objavio za komisiju, koja je bila u Prizrenu, da će je uputiti i u San­ džak. To je isto obećao i predsjednik ministarstva g. Dvidović, i privatno i službeno, pa je o tom obećanju i o tom »uspjehu« g. Kurtović pisao i velike članke u »Glasu Naroda«, u kojima je s velikom kuraži zamahivao proti »Pravdi« i isticao kako je »demokrat­ ska« vlada, čim je saznala za zulume počinjene nad muslimanima, odmah uputila komisiju u Sandžak i Maćedoniju. A na stvari sve po starom: komisije nema, a Cukić nesmetano nastavlja svo­ je haračenje i zulume, koji ne bi prista­ jali ni u srednji, a kamo li u vijek na­ redne slobode i građanskih prava. Sra­ mota, sto put sramota! ВПјвбће »Dolje s ključem!« zagrmila je naša »demokratska« vlada i sva »demokratija« kad smo mi, pritisnuti nepravdom, tražili da uživamo prava i snosimo duž­ nosti sr aztnie r n o prema broju Sljedbenika pojedinih konfesija. Nazivali su to fanatizmom, reakcio-narstvom i sličnim, jer "su bili u pitanju profiti pra­ voslavnih. Govorili su neka se daje po potrebi i sposobnosti. Nu kad se radi o profitu nas muslimana, onda im je ključ mio i drag i rado se s njim služe. Jedan konkretan primjer. Ministarstvo b| oj 124 Broj „НРАВДА j vera dijeli doplatke sveštenstvu. Pođi- I U. No makar se do sada i polagalo malo | Ako općinski činovnici i nainješteMlci ne­ važnosti na općinske uprave, ipak se u ; maju dovoljno novaca od plaće, da mo­ I je'jeni su tako, da su jedino muslimantoni pravcu ne će moći izbjeći uplivu I gu skromno živjeti, onda im je suđeno, i ski »sveštenici« do-blli polovicu iznosa već samoga vremena i prirodnog pro- i da smanje obroke jela i da idu »trcanih što ga je dobio sveštenik nemuslimanski haljina, goli i bosi. gresa, pa će morati možda još vrlo na­ iste krase. Naime sveštenik nenmsl.man skoro doći čas, kada će opće prilike im­ 1. imućstvene klase dobiva na se 500 K, Pitanje uređenja materijalnog polo­ perativno tražiti i od države i od na­ a na svako neopskrbijeno di.ete i ženu žaja općinskih službenika ne smije se roda. da se ove institucije jedanput u00 K mjesečno, dok muslimanski iste nipošto prepustiti odluci i uvidavnostl rede prema duhu vremena. imućstvene klase dobiva 250 K, a djeca ..adanjih gradskih zastupstava, jer ova Kada se govori o uređenju općinskih i supruga po 45 K. l ako je i 11. imućreče prosto da shvate potrebe ovoga uprava onda treba svakako da dolaze stvena klasa »raspodeljena«. Istina na­ bijednoga staleža, nego'je na prvom re­ u obzir i organi, koji će da budu izvr ­ ših »sveštenika« ima mnogo, pa bi sva ći; pozvana državna vlast, da putem »državna hazna« bila iscrpljena, ako bi šioci dužnosti tih novouređenih općina, zakona ili naročite uredbe osigura op­ a to su općinski službenici. Do sada je se jednako »raspodelilo«. No taj prigo­ ći:: kim službenicima barem ona ista vor nema mjesta, jedno s toga, što su bilo: kakve općine, taki službenici; ka­ berlva, koja država daje svojim službe­ predloženi najsiromašniji među i onako kiti službenici, takove općine. Ova je nicima. siromašnim vjer. službenicima, a drugo, korelacija posve ispravna i umjesna i Ako su općinski činovnici i namješte­ što naši njesu mogli dobiti izvoznlca ili dosadanje nam iskustvo jamči, da je nije nici nosioci javnili dužnosti, onda se ne na koji drugi način unovčiti svoj patrio­ nlko u stanju oboriti. Pravni i materi­ može praviti nikakvih razlika и njiho­ tizam. Sto se tiče kvalifikacije, ni našim jalni položaj općinskih službenika u na­ vim pravima naprama državnim službe­ se ta ne može osporiti, jer su za svole šoj zemlji ispod: svake je kritike. Dr­ nicima. a po tom pravda traži, da se nji­ zvanje, za koje im se kao nosiocima to- ' žavna uprava kvalifikuje općinske či- i ma dade ono isto što danas uživala dr­ ga zvanja daje doplatak, dovoljno kva- i noviiike kao činovnike privatnih podu- : žavni službenici. liticirani. zeca, koj.h je služba osigurana međusob­ Već mjesec dana trube novine, da je Kad je to tako, kliknimo onda iz dna nim pr.vatnim ugovorom. Odnos dakle i u ministarskom savjetu izrađena ured­ duše: »Živela pravda! Živela demokraopćinskih službenika naprama općinama ! ba za općinske činovnike i službenike, tija! Živela jednakost!« —h— u pitanju službe je privatno-pravne na- i a u istinu od .nje nikakva glasa ni habeHrvatska vlada odstupila. Kako naš i ravi. To neispravno stajalište državne j ra. Kada li će stati na snagu ta željno presbiro saznaje, 19. o. mj. ban Hrvat- i uprave utvrđeno je i time, što su činov­ očekivana uredba? Međutim radi se o ske i Slavonije dr. Tomislav Tomljeno- : nici jedne veće opojne morali po kanačopćinskim službenicima, nije hiće. mo­ vić sporazumno sa 12 povjerenika u | noj osudi bivšeg ministarstva financija gu oni čekati! platiti i biljegovne pistojbe na umišljeni njihovo ime podnio je ostavku. Sad je red na Šćepanu Grđiću & Co. | ugovor o službovanju. S jedne strane se Vlasentca, 18. februara. općinskim činovnicima povjerava dobar »Demokratske« intrige. »Obzor« dedio poslova javne uprave i to baš onaj mantuje vijest »Pravde« i »Politike«, Sa današnje glavne skupštine soliđanajgori — oni dakle postaju nosioci jav­ rišemo se sa rezolucijom, donešenom da je između radikala i Narodnog Kluba nih dužnosti i na to su dapače obave­ došlo do nesparazumka, što je Narodni na protestnoj skupštini Sarajlija, obdrzan! po § 47. zakona o upravi gradskih Klub navodno zahtijevao, da zapovjed­ žavanoj zbog izgreda u Hercegovini a općina iz 1907. — as druge strane im nikom 4. armije u Zagrebu bude imeno­ naročito zuluma n Bileći. se osporava njihov javno-pravnl karak­ van Ante Plivelić sa načelnikom štaba Mjesni Odbor. ter i svrstavaju se u redove privatnih pukovnikom Kvaternikom. Ta je vijest namještenika. Ako je koje gradsko za­ potpuno izmišljena i iznešena je u jav­ stupstvo ipak uvidjelo potrebu, da ne- . nost sa namjerom, da nepovoljno dje­ kom službenom pragmatikom osigura luje na javno mnijenje. O tome nije bilo položaj tih zapravo javnih službenika, ni govora. kakv'h je slučajeva vrlo malo u našoj i zemlji, to je sve, ali sam zakon je u tom ; Usprkos oslobogjenja, u našoj se pravcu posve jednostran: on govori sa- : vladi crno-žuti tipovi sve više šire i ino o dužnostima općinskih.službenika. protežiraju. U rašoj vladi imade skoro a o pravima nema ni govora. polovica crno-žutih, koji su u svakom Ovakav pravni položaj općinskih čl- i pogledu predpostavljeni našim doma­ potpuno zanemarila njihovo uređenje, a novnika učinio je da se niko od boljrfi i i ćim sinovima i koji se svakom zgo­ narod ih toliko ne respektuje. One fak­ sposobnijih sila nije prosto ufao stupiti i dom protežiraju, a naši se sinovi za­ tički postoje, a nemaju temelja na ko­ u općinsku službu i po tom je u silnom postavljaju. Trebalo bi samo zaviriti jem. postoje, one faktički imaju dužno­ nazatku izgradnja unutrašnje organizau našu vlado, pa da se vidi kako sti i to još povećane kako je rat pre­ cile općinskih ureda u svim naš’m mje-- trpe naši domaći činovnici, a naročito stao, ali nemaju nikakvih .prava, koja muslimani. Spomenućemo samo po­ bi inače morali biti u uskoj veza sa duž­ Ništa bolje ulje ni materijalno stanje ' moćni ured zemaljske vlade, kojem nostima. općinskih službenika. U mirno doba nije je na čelu poznata firma podimenom, Državna vlast priprema baiagi neka­ bilo nikakvih regulativa za odmjerivaMažgon- Pod upravom ovoga silnika kve uredbe o općinama, preduzima sve nje plaća. Te plaće su općenito bile miprotežiraju, se stranci sve u šesnaest, potrebite predradnje za izbore, a po uimalue 1 općinski. službenici mogli su ■ a domaći se stavljaju na mučila. Ako srijedi ništa. Izbaci se u javnosti po koja s njima tek nekako sirotinjski života­ musliman činovnik zakasni samo mršava notica o kakovom savremenom riti. Za vrijeme rata i nakon prevrata sata eto raporta i ukora koji se stavlja uređenju općina i to je sve. Teoretizira mizerno je stanje općinskih činovnika i n kvalifikaciju, dočim jedan schwarzse mnogo, a ne izvađa se ništa prak­ dostiglo svoj vrhunac. U razdoblju od T geiber uiože dolaziti i odlaziti kad tički. 1914. do danas državna se je uprava i hoće. Pohitiio se sa općinskim izborima, to potrudila, da koliko toliko poboljša ma­ Osim toga treba vidjeti kako je je naravno vrlo nužna stvar, ali čemu terijalno stanje svojih službenika i da- i posao rasporegjen megju manipulaopćinski Izbori, kad još ne znamo šta vala im je u nekoliko navrata skupariu- ' tivnin činovnicima. Jedan Schneider su općine, kakve su im dužnosti, kakva ske doplatke, izvanredne .potpore, pot­ dobio je za posao nadziranje pisarica, prava i prema tome kakovu će ulogu da pore za odijela i obuću, familijarne do- : a jedan Buros dobiva keo šef otpravigraju u budućem javnom životu. Po platke i t. d. Tako su radila i sva pri- i ništvo, gdje imadu 4 pisarničke'sile zdravom shvaćanju prva je dužnost dr­ vatna poduzeća. Svugdje se je dakle oosim njega, pa po cijele dane skače žavne uprave, da zakonom i naročitom sjetila potreba, da sc službenicima daje i po čaršiji i trguje ili njuška po kan­ uredbom dade općinama stalan položaj veća .plaća prema vremenu i skupoći, : celarijama, gdje će šta čuti, da dojavi samo općinski službenici kod nas sači- I svome protektoru s'lnome Mažgonu. jedne javne institucije, a onda tek da se njavaiu onaj stalež, kojem..: nije potreb- j Jedan Loydolt takogjer imade nadzor, brine za izbore. Ovako izgleda, da će se provesti i izbori, a općinske će upra­ no da se povisuju plaće. Kod njih se a po cijeli dan su mu ruke u džepo­ provađa ona: pruži se prema Jorganu. 1 vima i šeta po kancelarijama. Nekakl ve biti još uvijek politički hermafrodi- Manipulativni či­ novnici muslimani. Naše općine. Pojam i bitnost gradskih općina nijesu se irkada do sada u našoj zemlji shvaćali onako, kako to shvaćaju na­ predniji i savremeniji narodi. Dok su gradske općine kod naprednog svijeta s jedne strane glavna i polazna jedinica u cjržavno-pravnom smislu, a s druge strane središte cijele građanske kulture i civilizacije, dođe su to kod nas instltucije najniže vrste, na koje se ne svrača nikakva pozornost ni sa strane đržavne uprave, a niti sa strane samih općinskih samouprava. Pa još nekako je išlo u vremenu prije rata. Makar i bio onako reakcionaran i nesavremen zakon o upravi gradskih općina iz godine 1907., • kojim se daje općinama neka otrcana autonomija, ma­ kar općinske uprave i ne predstavljale kakovu samostalnu vlast nego bile kao što i jesu jednostavni izvršioci naloga kotarskih ureda i oblasti, uza sva ta ograničenja vlasti i podređenost polo­ žaja, ipak je bio znatan auktoritet na­ ših općinskih uprava do prije svjetsko­ ga rata u našemu svijetu, ali danas su općinske Uprave izgubile i ono malo auktoriteta u svijetu, pa se danas nafaze po prilici u ovom stanju: država je . । i . ' j j I F E L J TON. A- Hifzi Bjolevnc: ■ Rene Logotetides. (32) XI. Prošlo je više od pć godine od kako se ie Ihsan upoznao s Ifetom i isto toliko vremena, kako je Akčura oglu otišao iz Carigrada. Spremanje u Abdurahmanpašinu konaku za Ifetinu udaju i ako nije posve prestalo, ipak se nije radilo s onakom žur­ bom kako je to bilo u početku. Među prijateljica­ ma Ifetom i Sabihom nastao hladniji odnosa dani same nisu znale za što. Sada bi prolazilo i po ne­ koliko, dana a da se nisu vidile. Kad je jedna dru­ goj dolazila slovile bi se običnim formalnostima za što tako rijetko jeijna drugoj dolazi i izgovarale su se opet sličnim isprikama, a u duši krila jedna od druge .svoju tajnu; jedna da se tješi njome, a dru­ ga da strada i pati redi nje. Sabiha je očito propadala, a Ifeta postajala šutIjlvija, mučaljivija i zatvorenija. Onog iskrenog što je vezalo dvije prijateljice, što ih je srećilo, nije vi­ še bilo, jer predmet njihovih sanja postao je jedan. Iz nejasne misli iz onih sretnih i nepomućenih da­ na mladosti pojavio čovjek — Iskrsao je pred obe Ihsan Sururzade da zavlada obima. 1 koliko je god Sabiha hijela odagnati misao o zaručniku svoje pri­ i i I I I | i I j jateljice toliko je ona Jača bila i toliko ju je više mučila i privlačila. Za tmurnih, kišovitih zimskih dana, kada su bilđ skupa, razgovarale su nekad i o Dindaru, o Akčura oglu i svim onim, koji su im bili poznati i od kojih su neki otišli u Evropu, a neki u Anatoliju nepoznatim poslom, — svih su se sjećali, ali samo o Ihsanu nije nijedna govorila. Nekad su svi­ rali i Dindareve napjeve, pa i Ifet nalazila ljepote u njima, nekad se zanosili za onim danima prvog pro­ ljeća i čekali kada će opet oživiti carigradska oko­ lica. Nekad su ostale same, svaka kod svoje kuće i čudo — mislile o Ihsanu. Ifeta je počela sumnjati u Ihsanovu ljubav, jer je opazila na memu velike promjene. Njegovo pis­ mo, s kojim je odgodio vjenčanje do proljeća, pa opet u razgovoru više puta nabacio da bi želio na proljeće otići u Evropu i kad se .povrati trebalo je uslijediti ono o čemu je djevojka počele sumnjati. A ovo otezanja dok je Ifetu mučilo i dok je ona radi toga trpila tješilo je potajno njezinu prijateljicu Sabiha je još rjeđe viđala Ihsana, ali i kad je s njim govorila nešto je mučilo, jedno uvjerenje, jedna sumnja, da je izgubljen i za nju i Ifetu.' Šta je uzrok? Šta se je dogodilo? pitala se Sabiha i smi­ šljala razne odgovore od kojih Je nije nl jedan zadovoljio. i • i i I i ! j ; I I i i i ' , I I I I ; Sabiha je osjetila, da istinski ljubi prijateljičina I zaručnika, pa koliko joj je ta misao I uvjerenje bilo j I vužno prema Ifatl toliko ju je opet srećilo. Kad je Ihsan dolazio Akifbegu radi kakvih dogovora Sabiha je bila sretna. Ona bi oživjela, trčala po konaku i tražila kakvu god izliku, da dođe n blizinu muških soba, da zove oca i da Ihsan čuje njezin glas, da znadne, e je ona tu blizu. 1Г takim prilikama osjećala se Sabiha potpuno sretnom i zavaravala se n'adom, da se sve to može drugačije okrenuti. U toj nadi, u toj misli, koje Sabiha nije do kraja prodira­ la bilo je nešto ružno,, čega se je i ona plašila, a to je bilo skopčano-sa srećom ili nesrećom njezine najmilije prijateljice. U više zgoda uspjelo je Sabihi da govori s Ihsarrum, a jednom je morala pisati ocu pisma, gdje se je htjelo zatajiti rukopis, pa je to zapala njojzi u dužnost. Tada je došla u veliku mušku soba u kojoj je sjedio Nezetbey, profesor Naim i Ihsan Su­ rurzade. Ona je sjela za stol, a otac je diktovao pisma, koja su se imala poslati u Švicarsku, u Pariz i Dindaru u Anatoliju. Pišući ova pisma svaki je čas zapitkivala oca sud ovo sad ono: Babađim, šta ste rekli, babađim, polagano govorite, jer vas ne mogu stignuti. .. « A svakom prilikom, dok se je Akifbeg vratio na prvu rečenicu i tražio da mu čita odanle, gdje je stala Sabiha je ugrabila svima oči, da pogleda Ihsana. I vazda se njezin pogled odbio od mirnog izraza njegova lica. A kad se je sukobila s njegovim pogledom osjetila je svu moć njegovu, ali je I pročitala, da taj pogled ne pada na nju, nego nekud daleko . daleko, kroz njezino biče, kroz dušu kraj srca dalje. (Nastaviće se). �Boo: 124 Braj______;-_______________ „ПРАВДА* — „PRAVDA” етрана 3. Strana je bila progonjena za prijašnjeg ne­ motiv ili izgovor, pomoću koga bi ova Arab« kralj Husein saziva u Mckiu zbor prijateljskog režima, nego moraju • i okrenula glavu od evropskih pitanja. svili kneževa arapskog poluotoka. Iz­ nakon oslobog enja još gore šikane i Francuska i Engleska zakl.ućilc su voj­ gleda da su emir od Nedžda Ibni Saud poniženja podnositi. ni savez u slučaju jrapada Njemačke. i emir Jahja iz Jemena šerifov poziv Pred nekoliko je dana unapregjena Ovaj ugovor potčmjen -je ugovoru iz­ primili. Političko je nastojanje šerifovo oficijalka Beer u IX čim razred, kojom među Francuske i Amerike. Nitti sa svo­ uspostava neke vrsti arapske federacije prilikom je preskočila preko 20 d o- I sa jednom političkom i socijalnom orgaje strane nikad nije krio jake razloge, , niaćih činovnika Neki je Wagner I nizacijorn, koja bi potpuno odgovarala koji su ga zadržavali od prekida odno­ [ takogjer unaprijegjen u IX. čin. razred I položajima Emirata. sa sa Amerikom. Ako tome dodamo da i koji je tek prije dva mjeseca došao и ni Amerika ne može a da se ne intere-. Englezi i Jemen. Kocem prošle godi­ I X. čin. razied. Pitamo centralnu vladu, sujc evropskim pitanjem, izlazi da sve ne izbio je oberst Jacobs sa tri-četiri šta to znači? Dokle ćemo mi doći sa stranke treba da pokažu mnogo takta engleska časnika u posjet Imamu Jabja cvakovim postupkom? Šta može . iz i mnogo strpljenja. od Adena u Sa'ria glavni grad kneže­ ovoga nastati? Zato tražimo, da se D’Ammnzjeve budalaštine. Upravnik vine. U području Kuhra plemena je ova ove nepravde odmah porrave, a kotara Sušaka telegrafiše da je u Su­ komisija zatočena i biće pridržana sve I naročito tratimo, da se provede is­ šaku 7. februara bila zabava Jugosla­ dok Erlglcska no udovolji zahtjevima traga proti Mažgona, i da se nj-govi venskog športskog društva »Viktorifa«. Jemena i oslobodi luku Hodejda od svo­ robovi oslobode. Ko će odgovarati, kad Oko ponoći ispaljeno je sa Rijeke na je blokade. Međutim su Englezi blokadu i nastanu kakve neprilike u pomoćnom zgradu društva 12 metaka, od kojih su Hodejda odstranili, ali pošto valjda još ' uredu? 2 prošla kroz dvoranu, a ostali su se trijesu prihvatili ine uvjete, to se reče­ zabili u zid. na komisija još nalazi u zatočeništvu Bugari u akciji. »Mesaxe Daten« piše urođenika. Pregovori između urođenika u uvodniku: Akcija bugarskih komita i Engleske još uvijek traju. opet je otpočela kao prije rata. Bugar­ Očito je s ovim u savezu i vijest »li­ ski vojnici prelaze granicu preobučeni mesa« o ustanku u Hodejdi, kojom su luci i njihovi dijelovi smatraju se kao u komite, da svojim drugovima obezbiBeogradska »Demokratija« od 17. o. prilikom urođenici zaposjeli cio grad. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ mj donosi ovaj sastavak pod gornjim jede slobodan prolaz na grčku i srpsku Radi toga imao bi se u Hodejdu iskrcati druga nije za brisanje kmetskog prava teritoriju. Demobilisani oficiri primljeni naslovom. jedan cio bataljun sa mašrnskim puška­ primila kakvu protuvrijednost. NJ. Kr. V. Prijestolonasljednik Re­ su u komite, te služe kao instruktori. ma i topovima. Tom prigodom list »DćNaseljene beglučke zemlje i u čitluk gent Aleksandar potpisao je 14. febru­ Na raznim mjestima sakriveno je 40.000 peche Coloniale« napominjući da se tim pretvoreni begluci prelaze u sopstveara 1920. god. uredbu o postupanju sa pušaka manliherica. dira i u interese Francuske, gorko iro­ nost težaka, koji ih obrađuju. Madžarska bi se naoružala. »Abend« beglučkhn zemljama u Bosni i Hercego­ nizira držanje engleske diplomacije. I’obeglučeni čitluci odnosno njihovi vini, koju je izradio gosp. ministar za javlja po »Daily Heraldu«, da je dr. VaINDIJA. ly imenovan za zastupnika u Ton-donu dijelovi vraćaju se u sopstvenost i po­ agrarnu reformu, dr. Hinko Krizman i sjed onih, koji su ih izgubili, ako već time je riješeno jedno pitanje, koje je • a misijom, da traži municije za Madžar­ Zakonodavno vijeće u Hajdarabadu. nisu naseljeni na drugom mjestu, kao kao mora pritiskivalo grudi našeg na­ sku i njenu armadu. Horthy je spre­ Nizam Hajđarabada je u svojoj državi kmeti ili samostalni težaci. paćenog tcžaka-kmeta u Bosni i Herce­ man. da za to dade željeznice i. državne osnovao zakonodavno vijeće pod pred­ govini. Ovom će se uredbom ispraviti monopole u engleske ruke. Ona beglučka zemljišta, na kojima ne sjedništvom Sir Ali Imama, koji je kao sve one krvave nepravde i zulumi, koji Mađarska je mirovna delegacija pred­ postoji kmetstvu slični odnos, koju te­ član indijske vlade stekao u narodu su desetinama godina vršeni na isisa­ ložila notu, u kojoj se naglasuje, da se žaci već deset godina. drže' u zakup i mnoge prijatelje. nom i izmoždenom našem narodnom or­ obrađuju, prelaze, prisilnim otkupom, u Indijske čete i Mezopotamija. Britskf mirovni ugovor ne obazire na etnograf­ ganizmu u tim krajevima. S njom će biti sko jedinstvo Mađara. Kad bi se poli­ sopstvenost ovih zakupaca. komite indijskog narodnog kongresa zadovoljeno najosnovnijem principu so­ tičko jedinstvo Ugarske okmjilo, velika Svi ostali begluci, koje sopstvenici protestirao je u jednoj rezoluciji proti cijalne pravde i humanosti, a s druge bi pogibelj nastala za Mađarsku, jer bi nisu od 1910. godine obrađivali niti sa­ namjeri engleske vlade, koja bi htjela dunavski pritoci, koji bi u svom gornjem strane udariće se zdrav temelj za eko­ mi niti u vlastitoj režiji, oduzimaju se po zaključku mira indijske trupe upo­ toku bili dodijeljeni drugim državama, nomski razvitak i našeg naroda uopće, za potrebe agrarne reforme u korist otrijebiti u Mezopotamiji kao okupacione a koji se izlićvaju u Dunav na mađar­ a specijalno našeg težačkog elementa u nih težaka koji nemaju dovoljno ili ni­ čete, jer indijske čete u mirno doba skom teritoriju usijed zanemarenja na­ Bosni i Hercegovini. kako svoje zemlje, a u prvom redu u smiju biti pod oružjem samo u granicarodnog gospodarstva i riječnih regula­ Pored riješenja kmetskog pitanja i Inž. Čelić. korist zemljoradnika dobrovoljaca iz ! ma svoje domovine. cija ugrožavali poplavama Mađarsku i razrješenja kmetskih odnosa u Bosni i Bosne i Hercegovine i onih beskućnika NAJNOVIJE VIJESTI. Hercegovini, pitanje begluka i njegovo tene je znatno oštećivali. Uslijed toga kmeta, kojima se, možda, njihova neg­ sretno riješenje. postalo je životnim pi­ Pitanje Turske. Francuski listovi puprose tom notom, da se u tom pogledu dašnja kmetska selišta ne bi mogla po­ I tanjem tamošnjeg našeg težačkog svi­ bliikuju slijedeći londonski brzojav o obrazuje posebna međunarodna komi­ vratiti. jeta, pitanjem njegove egzistencije, i sa­ konferenciji: Razgovori su nastavljenio sija. Isto će se tako postupati i s onim mo onaj ko pozna one neizdržljive od­ istočnom pitanju i imenovane su tri ko­ »Crna ruka« u Italiji. U Napulju je bio bcglucima, koji su nastali oduzimanjem nose u kojima živi taj narod, kadar je misije: prva će odrediti granice Jermearetiran komunista Andjelotti sa 7 svo­ seoskih ispaša, a ukmećene krčevine shvatiti kako će riješenje toga pitanja nije i Cilicije, druga će se baviti oto, jih drugova. Kod njega je nađen nacrt pripadaju bivšim kmetskim selištima u odjeknuti u dušama onih nekoliko stoti­ manskim dugom i turskim finausijama, za navalu na gotovo sve evropske dr­ koliko su ovi begluci nastali poslije sa­ na hiljada, nekad prezrenih i poniženih treća će saslušati grčke zahtjeve u pi­ žavne poglavare. Policija imade u ru­ stava gruntovnice. robova, koji su stotine godina vapili za tanju Smirne. Neka pitanja su provizor­ kama imena španjolskih, talijanskih, ir­ Ako je neko kupio kmetske i beglučke pravdom i slobodom. Riješenjem ovih no riješena tako i ono, da sultan ostane skih i ruskih anarhista, koji su imali da zemlje zajedno, poslije uvedenja grun­ pitanja njihova će sloboda biti potpuna izvrše taj napadaj. Proti tim namjera­ u Carigradu. tovnice, i ako se beglučke zemlje nala­ i vjekovni san ispunjen. Osim toga je definitivno odlučeno, da ma »crne ruke« svuda su poduzete najze još u njegovoj ruci, a on ili sam ne Odmah u prvom članku ove uredbe će Dardaneli doći pod međunarod­ strožije sigurnosne mjere. obrađuje, oduzeće se i to za potrebe ističe se da će se za potrebe agrarne nu kontrolu, a o načinu te kontro­ Dešanel nastupio službu. .Agente Haagrarne reforme, uz naknadu investici­ reforme upotrijebiti sva begiućka zem­ le, te broju i narodnosti nužnih četa va­ vas« javlja da je predsjednik g. Poinja i dokazane kupovnine u koliko je ve­ lja koju vlasnici trajno ne obrađuju ni lja još da odluči konferencija. Isto tako care predao vlast u ruke novom međća od kupovn^dobiti za kmetske zemlje. sami ni u vlastitoj režiji. preostajc da se odrede granice zaleđa sjedniku g. Deschanelu. Koliko je kmetodera, posliednih go­ Dalje se ističe, da će se naseljeni begCarigrada. Prema informacijama dopis­ dina pokupovalo kmetske i beglučke luci na kojima postoje kmetstvu slični nika »Petit Parisiena« konferencija će is­ zemlje zajedno, pa su doonije kmetima odnosi t. zv. prioraca, prisjevnika, pripitati da li će ta granica biti Enos—Mipreprodali njihova selišta, uz takvu ci­ đržaca, četvrtara i t. d. prosuđivati kao dla ili Cataldža. Г ti koresipodent javlja, jenu da su im begluci ostali badava — kmetski odnosi, ako težaci zemlju ne­ da će i sporazum u pitanju Carigrada ovo je bila najmanja zarada kojom su se prekidno drže i obrađuju najmanje de­ tek onda postati definitivan, kada budu Merliuin Mehmed ef. Šarić. Iz Stoca teško zadovoljavale te krvopije — pa set godina, računajući u natrag od 25. riješena i druga pitanja glede Turske. sad, eto. dođe red da se i taj zulum Odlučeno je da i Bospor dođefpođ is- i pri zaključku lista dobismo ovaj brzo­ februara 1919. god. i ako je njihov život jav: »Jučer je umro predsjednik mjesne okaje. vezan uz to zemljište. tu kontrolu kao i Dardanele. organizacije, Mehmed ef. Sanić nakon Ovo bi bile najvažnije odredbe te Jednako će se prosuđivati i u čitluk kratkog bolovanja«. uredbe koju će — mi smo u to uvjereni pretvoreni begluci i ako kmetski odnos Merhum je uživao velike simpatije i — cio naš težački svijet u Bosni i Her­ nije u gruntovnici upisan. dobar ugled kako u Stocu, tako i cijeloj cegovini najsrdačnije pozdraviti. Svi. Iza godine 1878. pobegfučeni čit­ Hercegovini. Opširniji nrikaz njegova života i -rada donijećemo u kojem od i»Temps« o jadranskom pitanju. dućih brojeva. Ovdje izričemo našu taTemps« komentarišući situaciju koju ziju ucviljenoj porodici, a merhumu: je stvorila Wilsonova nova nota kaže: Allah rahmet eilesin! Jadransko pitanje je zadržato od rije­ inna billah. Član mjesne J. M. O. MISIR. novi plan za vladu, koji se uistinu dade šenja memorandumom Wilsonovim, koji Hafiz Zekerija Mulahalilović umro 11. Neva demokratska stranka. U Misiru provesti. je uputio u Pariš i London. U svome od­ o. mj. u svom rodnom mjestu, D. Raje osnovana jedna nova demokratska Milnerova komisija. Na 7. de-cemgovoru, koje su Francuska I Engleska u hiću, kraj Brčkog od upale pluća u stranka, čije se vodstvo sastoji isklju­ bra pr. god. prispjela je iz Engleske u potpunom saglasiu sa šefom talijanske najbuljoj dobi mladosti, u 28. godini čivo iz odvjetnika. Kao svoje načelo, u Misir radi ispitivanja uzroka stalnim ne­ vlade uputile predsjedniku Wilsonu iz­ života. Rahmetlija je svršio šeriatsku prvoj tački svoga programa, stranka i mirima ova komisija: Lord Milner (pred­ javljuje se, da pariška I londonska vla­ sudačku školu u Sarajevu u god. 1916. stavlja potpunu vanjsku i unutarnju ne- ‘ sjednik), general Sir J. G. Maxwell (voj­ da ne smatraju da je njihov predlog od te se je nakon toga posvetio ekono­ zavisnost domovine. ni zapovjednik u Misiru 1914.—1915.), 20. januara toliko štetan po Jugoslaviju miji, upravljajući svojim imetkom u Pojačanje vojne snage. Po uputama : Sir J. Rennel Rodd (engleski poslanik u I koliko se to čini Wilsonu. One su uzele Rahiću. Bio je jedan od najtalentiratnog ministarstva vlada je odredila i Rimu), brigade-general Sir Owen Thona. se da formulišu predlog zato, što ranijih i najmarljivijih gjaka svojeg pojačanje vojne snage u Misiru od jedne ■ mas (član parlamenta j autoritet u pro­ i Sjedinjene Države nisu više učestvovagodišta. U svom mjestu Rahiču kao i na tri divizije. Dvije se divizije imadu učavanju tropske poljoprivrede), J. A. | lc u njihovim d-ogovorima i zbog toga, u Brčkom bio je jako obljubljen radi ■sastojati od Sudaneza, a treća od sta- i Spender (nakladnik lista »Westiminster i što jadransko pitanje ne može dovijeka svojeg lijepog ponašanja, a radio je novnika gornjega Misira. Proklamacija Gazettc«) i C. J. B. Hurst (savjetnik u I ostati u svom sadašnjem stanju. neumorno na prosvjećivanju svoga Lorda Allenbv: Na temelju stalnih ne­ ministarstvu špollašnjih poslova). Ako je predsjednik Wi!son tako čvr­ naroda. Divota je bilo slušati njegove mira je general Allenbv misirskom na­ Rad Milnerove komisije. Na tobožnju sto riješen da odbaci predlog od 20. ja­ lijepe i korisne vazove. . rodu upravio jednu proklamaciju, koja zapovijed uliapšenl su i u kasarnu Kanuara, Engleska i Francuska ne će na­ Nj’egovim radom i potporom otvo­ počima: »Politika se Velike Britanije sr-en-Nil zatvoreni Mahmud Sulejman valjivati da isti bude usvojen.. Ali kako rena je čitaonica u Rahiću. Uopće bio u Misiru sastoji u tomu, zemlji podijeliti paša i Ibrahim Saiđ paša, bivši predsjed­ su one potpisnice londonskoga ugovora je u svakom pogledu koristan član autonomiju pod engleskom zaštitom i nik i potpredsjednik misirskog parla­ i kako poštuju svaki ugovor koji pred­ svoje zajednice. Ostavlja iza sebe staru razviti sistem autonomne vlade pod jed­ menta. Listovi »Afkar« i »Mah-russa« su sjednik Wilson ne može da ne odobri, ucviljenu majku i brata mualima u nim misirskim vladarom. U istoj pro­ zabranjeni, jer su kritikovali policiju, one ne bi mogle spriječiti Italiju u izvr­ Rahiću, Hafiz Hulusi ef. Tako evo i klamaciji govori u pogledu Milnerove koja je sa oružjem i vatrom išla proti šenju odredaba, koje su potpisale. Ta­ opet gubimo Jednog radenika na polju emisije, da Je zadaća iste samo na temasi. Guverner u Aleksandrih zatražio kvo pitanje ostaje otvoreno i pravo sva- j prosvjećivanja našeg naroda. Ucvilje­ vojih.izviđa, sa mjesnim oblastije, da ga vlada riješi službe. koga nedirnuto. Po sebi se razumije da noj porodici naše najdublje saučešča nijedna od triju savezničkih vlada ne | rahmetiliji neka Bog dž. podijeli dženada, i u potpunom suARABIJA. »am i ministrima izraditi Arapska federacija. Prema listu »Aziželi pružiti vladi Sjedinjenih Država i netsko naselje. Reiber takogjer simo njuška i provo­ cira i na sve načine gleda kako će kojeg muslimana činovnika provoci­ rati. Povrh toga imade još desetak ženskih činovnika ama pravih pravcatih Švabica, koje ništa ne rade, nego služe kao figure za »kras silniku Mažgon’j,. U posljednje vrijeme povučeno dosta mani ulativnih činovnika muslimana iz provincije, pa su ih strpali sviju u jednu sobu i dali svakom po dva grješna registra, da u onoj prašini truju svoj život. Ima li iko na toj vladi, da se zauzme za ovu jadnu raju i da provede kontrolu, pa da se ovome Mažgonu jedanput stane na put? Guje je g. Petrovič, štaon radi? Zašlo malo ne zaviri u pomoćni ured, pa ne spisi ovu raja, što m i služi?v Nije dosta Ste Pitanje begluka u B.-H. Domaće eljesti Politički preg^d Iz islamskog svijeta. �Memorandum kućevlasniita. Na svo­ joj zadnjoj sjednici konsttusao se od­ i bor Društva kućevlasniita. Za predsjed­ 1 nika izabran je advokat g. dr. Srećko I Perišć. Ov.li dana uputiti će društvo zemaljskoj vladi memorandum u kojem | će iznijeti svoje nazore o najnovijoj na­ i redbi o stanbenom pitanju. Kako sazna­ I jemo, društvo će zatražiti, da se ogra­ . ničenje povisivanja kirija ukine za du­ i ćane i lokale, što se tiče stanova, druš­ j tvo smatra opravdanim, da se činovni­ । cima i drugim slabije stojećim staleži­ j ma dalje ne povisivaju lorije za visoke 1 ■ iznose. Jrtiliali dari beka Jučer je pre­ i selio se na drugi bolji svijet merbum ■ Hađi Smaio Zubčević, otac našeg pri­ ' jatelja Hadi Hasage Zubčeviće. Mer- j hum je bio viđena ličnost u našem gradu, a doživio je rijetku st: rost od I 105 godina. Mevla lalimet ejlesun. Samo 5 časaka dostaje često, da I si čo'jik napravi neprocienjenu šte­ I tu, zato treb da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možrte tražiti samo od tvrtke H Suttner, ( jubjan br. 706. po­ savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ tova' specijalne marke IKOe iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žejmih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za ležanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Ne možete 11 spavati? Niti raSti? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsaflird! 6 dvostrukih ih 2 specijalne ve­ like boce 27 kruna. Imate li pokvaren apetit? Često po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovlr pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Engen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Gospodarstvo IZMJENA KRUNA AL PARI? »Ju­ tarnjem Listu« javljaju iz Beograda da je održana sjednica predstavnika opozi­ cionog bloka na poziv g. Stejana Protića, komu je regent povjerio sastav vla­ de. Izgledalo je da će teško doći do sporazuma radi valutnog pitanja, no na poslijepodnevnoj sjednici, koja je trajala od 4‘/, do 7^2 sati na večer uklonjene su sve zapreke. Post gnut Je potpuni spo­ razum između radkala s jedne i Na­ rodnog Kluba s druge strane. Po svoj će se prilici vlasnicima sta­ rih đ nara isplafti 4 nove krunsko-dinarske novčanice, dok će se vlasnicima jugoslavenskih žigosanih i markiran h kruna isplatit! čitava svota u krunskodinarskim novčan'cama, dakle bi se z amjena imala provesti »a 1 pa­ ri«. Valutno bi pitanje imalo biti riješe­ no na jodnoj od prvih sjednica parla­ menta. Nove željeznice. U Splitu je održana anketa koja se je bavila pitanjem že­ Bi Bi Бро) 124 Bic' „ПНАВДА* — »FRAVDA" Стлана 4. Strana I • i ; | ljezničke veze Dalmacije sa unutraš- I nješću. Trebalo bi ua se nađe kompromus između dva stanovišta, gdje da bu- 1 de iziazište: Spl.t ili Dubrovnik ili Veni kod Metkovića. Najprije treba da se dovrši linija Užice—Vardlšte, zatim Novi —Bihać—Knin, trasira i primi projekat linije Beograd—Šabae—Drinjaja—Sarajevo—Mostar sa ograncima Mos:ar— Neum za izvoz voća u masama, Mostar—Split za vojni saobraćaj i trgovinu skupocjenom robom. Treće, da. se što skorije izgradi veza Beograd—DuUNI VERZAL. Stalni zavod za pođuku brovnlk dolinom Drine preko Foče, Gacženskoga krojenja i šfvanja. Prima kog i Trebinja. Četvrto je nužna izrada na izradu lina odijela za gospođe. — spoja Niša i Skoplja.sa Jadranskim moPalača Srp. Opštine 11. kat. (Ulaz rem u Bar, zatim direktan spoj Baranje Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ i Slavonije dolinom Vrbasa preko Livsandra br. 2. na na Split. Izvozne carine. Ministarski je savjet PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod donio odluku, da izvozne carine, koje su šeriatskog suda soba broj 2. na 23. počele važiti 5. novembra ostanu na februara u ponedjeljak u 10 sati i to: snazi do 15. marta. j, kuće broj 16. na ćošku Tallrevlć - „ i Careva ulica. — V,o kuće u Talirevlć ulici broj 1. Trešeljaii Dva Ahnieda i Mali Mehmed. i it ja nas neki: ko sa Ah med astindeđić i Mehmed ,!akić. a drugi bi opet bijeli da znaju za politi­ čko kulturno stanovište g. Malnmća: i.ahak posao, pa se odmah odazivljemo želji obojih. Prvi „seljak* rodom jo iz Mostara, a priđjevak mu je Vaivara. l ijaše siradnik nBošnjakn“, a od nekog vremena boluje od uobraženosti, da kon štit a auta По može biti bez njegove pameti. Inače je učitelj, koji sa vrijeme od 20 godina svog službovanja nije osnovao ni jedne zemljo­ radničke zadruge. Kako se razumije i □ trgo­ vina, a Bjelemiću jo organizov&o — izvoz vune, masla, jaja i drugih ehovinu. Škola jo bila kao i zatvorena, ali jo karakteristično, da seljaci nijeeu imali nikakvo fajdo od izvoza: Car je išao u Varvarin džep, a seljacima je dosta fraza, da se jo osnovao r komite za je­ dinstvo i napredak naš g težaka", jedan skup zbor muslimanskih ii.teligenata, koji apstrahira vlastita koiiet. Danas je g. Abmcd I. a — vladi, pa daj znaj, jeli njegova akcija pomašćena ili nije. Ahmed II. (Muhiuić) čovjek je od čista ra­ čuna. U danima Austrije, „zlatnim* danima, bijaše tajnik ulcma-medžlisa i vojni imam. Umiljato janje, pa dvije majko dojilo! Radio nije ni tamo ni tumo, ali ве je za to razumio п tržne cijene i masla, i vune, i štofa i beza i . . . Dao je blago-lov svima vojnim imamima: i onima Što su spavali po biljardima i onima, što su nas brukali radi pjančevanja. Svijet govori . . Uz prevrat inu 8a sve ргеvmulo: tužan i žalostan nagje se u društvu sa Ekremum, s kad njihova akcija nade u vo­ du, bacio se je na pisanje predstavki, a u za­ dnje doba koregira intervjue. Nije bahtli: pri­ hvatio so Austrije — propade; prihvatio ве „demokratske* vlade — opet krah. Pechvogel. Sad se eto sprema u „seljake": biće, da će i ova akciia pasti u vodu. Naročito, ako se ne inogne štogod ućelepiriti. Mehmed kadija Jakić to vam je, mesela, Što бе kaže pedalj ć o s e lakat -- ambicije. Malešun kakav jest, pun je sabura. Previre se svukud i čeprka svakuđ. Vrtilo s? je po stran­ kama i u svakoj imalo svojih ahbaba: Bilo istodobjio sa Šerifom i Gjikićem. za vladu i proti njoj. Kao „velikosrpoe* imugjaše aferu i umisli во doile, da je za prvih dana prevrata išlo poput kakva Brnjice: uzdignuta nosa, va-. žna pogleda, ramera ko na bnglamama. A kornk! E, Bože dragi, to je trebalo vidjeli. To se ne opisuje. Za vrijeme najtežih progona i nasilja nad islamskim dije om naštg naroda, bijaše — neutralan. U našem se skupu no bi vidio, a za samo talnu osatlu vladinih zuloma nije imao keraži. l’aidon. nije mu to išlo u račun, jer jo ht o da odmah dugje zu šefa šeriatskog suda u Brčkom Zmaj va bi rekao: „Ро stran 1<апШ Mcše štće vazdan jmćka i blebeće; glavu diže, širi rep misli: Bože аГ sam kp! .Sve se širi, sve se mjeri, kingjuri so. kočoperi Al> jedno zlo ga jedi što ga niko i ne gb di. Svi I« t ide i ne haje ne će da ga zareznio. OOO&OOOOO9 oo o Sira Travničkog i Vio ićhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. OOOOOOOOOOOOO Prodajem kuću fldvohatsku kancelariju u Bihafu na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. otvorio je u Trav­ niku advokat Of. SulBjman Skcković Anna Stejska!, Bihać. Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerovs. ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. Š U T T N E R, u i LJUBLJANI br. 7<>6. (zvjer. dl) lisica, kuna ? Ceva i t. d. t$! $ и cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frdlilich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi; FELARIA. Telefon 55 188 Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo, u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, 64S!5afena dioniJarska glasnica ii 5,03093. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje - Ulošci preko K, 8,000.000 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske i razne druge kredite. br skovna posiove ndbrže i najpovoljnije Obavija —... Izvršuje burzovna naloge najkulantnij- ., Odgovarat urednik: M Sadiake —.— ................................... ................................... Centralni Odbor .J, M O.. -. ■ - i - - -- uama II. - ■ti � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7966376ec563a896dc3a226aed3668d1.pdf cb648c4b8367d11dd7a1f3c3104029b0 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт rsdahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГЖ Broj 20 (125) OF Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 24. februara 1920. (1. džumadil-ahira 1338.) Sarajevo, 22. februara. Povodom tendencioznih vijesti u ovdašnj m nekim listovima od 21. o. шј. Raditi je Odbor naše organizacije isti dan izdao ovaj komuitike: »S najvećim gnušanjem odbjamo tendencioznu podvalu, daje gosp. dr. Krasnica, kao austrijski vojni sudac, izvršio u Kragujevcu i jednu, a kamo ii 32 vojne osude (vijest »Glasa Naroda«) ili čak osudio nedužnih 4(1 srpskih seljaka, (»Jugoslavenski List«), Ovu je izmišljot uu dr. Hrastiica odluč­ ne demantovao svojim ispravkom u »Kragujevačkom Glasniku« od 11. augusta 1919. u kojem stoji: »Ja nijcsam nikada u životu izrekao smrtnu osudu, niti je potpisao. Iz oglasa austrijske okružne komande u Kragujevca, koji mi je oglas gospodin Lomovič danas pokazao, razabirem, da se gornji slučaj (vješanja) dogodio 23. marta 1917., a ja sam još na 17. iebruara iste godine premješten u Sarajevo, pa sam 17. februara 1917. otišao iz Kragujevoa.« — Konstatiramo, da je ovaj ispravak prokomentiran u 76. broju »Prav­ de« od 21. oktobra 1919. i da su nakon toga zašutjeli svi listovi, koji su ope­ rirali sa ovom podvalom. Konstatiramo i to, da se ja u prvoj kleveti govorilo o 17 osuda i da se je sami »Kragujevački Glasnik« ogradio izrekom: »da se dogovara« o tim tobožnjim osudama gosp. dr. Krasnice. Što se tiče potvoro o tobožnjem rcpubllkanstvu gosp. dr. Krasnice ima­ mo 1 naglasiti, da je gosp. dr. Krasnica jedan od naj staknutijih ljudi u našoj organ zaciji, a općenito je poznato, da je jedna od temeljnih tačaka našega programa: ustavna monarhija sa dinastijom Karađorđevića. Stoga je pot­ puno isključena mogućnost, đa bi se gosp. dr. Krasnica ikako, a kamo li »preko jednoga lista i pred svojim prijatelj ma« izjavio za repuM'ku. Ovom prilikom izjavljujemo, da je vijest o ministarstvu gosp. dr. Kras­ nice stigla u Sarajevo upravo iza njegova odlaska u Beograd i da je gosp. dr. Krasnica otišao sa instrukcijama, msđu kojima je i ovlaštenje na izjavu, da naša organizacija ne reflektira na mjesto u ministar­ stvu. Prema tomu je g. dru Krasnici ministarska lisnica bila namijenjena bez njegove privole i u protuslovlju sa zaključkom vodstva naše or­ ganizacije. To je pravi razlog njegove demisije. Inače se naše vodstvo ne bi htjelo, niti moglo osvrtati na samozvane zaključke odbora beogradske opć:ne Ili prijetnje »demokrata« sa demonstra eijstna, jer raspoloženje jednoga grada ne može biti mjerilom za naše političko držanje i našu takt’ku. , Uostalom vodstvo naše organizacije zadržaje sebi pravo, da gosp. dru Krasnici pribavi satisfakciju za slučaj, da rekonstrukc ja kabineta bude prove­ dena pod prit’skom beogradske ulice 1 nametnutog općinskog odbora. * O ovoj stvari donosi presbiro ovaj brzojav: Beograd, 22. februara. Danas ja uputio štampi g. dr. Krasnica izjavu, koja će sutra biti objelodanjena. U toj se izjavi kaže: »Izjavljujem, da ja nisam ni­ kada niti izrekao niti potpisao nijednu smrtnu osudu. Sve tvrdnjo demokrat­ ske štampe su puke podvale. Ako je ist'na, da sam na takvoj listini, kojom se veže neka optužba protiv mene, to se može osnivati na jednoj pukoj kleveti«. leđna nepromiš^enost (Svršetak.) I voj ostavštini, nego samo pravo na uI živanje jedne četvrtine zaoštavštine A.R. — Što se tiče tvrdnie o tobož­ njoj zastarjelosti Senatskog prava, da­ 1 muževe, dok joj šeriat daje četvrti dio [ bez djece, a osmi dio sa djecom. To je pače zastarjelost; osnove, na kojoj je postavljeno šeriatsko pravo, na tu tvrd­ I velika razlika. Dopitanje višeg dijela u nasljedstvu nju neću sada opširno reagirati, dok se muškom o'd dijela ženskoj osobi ima pisac ne izjavi u javnosti o taj osnovi, svoj opravdan uzrok i temelj. U dopitida se mogne znati: poznaje li on šeriatvanlu prava uc.pće šeriat ima principi­ ske osnove. Kad se izriče neki sud o jelno načelo. Pravo pripada u razmje­ l.ojeni predmetu valja da je taj predmet ru prema dužnosti i obratno. Senatski svestrano poznat. To je logični uslov. zakonodavac (šari’) uvažuje prirodne Samo ću toliko istaknuti, da se meni zakone kođ opterećivanja sa dužnosti­ čini, da se tu radi o prispodobi poznate ma, kao i ljudsku moć za snašanje nastvari sa nepoznatom, naime o prispo­ turenih tereta i dužnosti. Ženskoj je na­ dobi kanoničko.g zakona, koji je done­ turio dužnosti, koje ona po svojoj pri­ sen po naročitim zborovima, sa zako­ rodnoj moći može snositi, pa joj je pre­ nom, kojega je odredio sam tvorac svi­ ma tim dužnostima opredijelio i prava. jeta. Je li takva prispodoba tačna, neka Ta razlika se ne smije nipošto smatrati to pisac rekne. Ja pitam šta, adžeba, za poniženje ženskog spola, nego nasu­ natjera zapadne prosvijećene narode, prot samilost i poštovano prema tom đa uvedu građanski brak? Šta im bi, spolu. Tko traži potpuno izjednačenje pa zavedoše ustanovu sudbene rastave žene s muškim, taj potajno hoće nato­ braka, koja je ustanova u našem šeriavariti na ženu jednake terete, koje mo­ tu zavedena prije 13 stoljeća, a oni je ra muški da snosi, f možda i više, kad prihvabiše tek pri'e toliko desetljeća? ona mora uz to još ljudstvu članove Pa i izvikano i prezreno višeženstvo. rađati. Dostaje u nekim pravničkim i državnič­ Kada bi se dalo preko svega ovoga kim krugovima simpatično, naročto u preći, je li bi parlame’nat imao krojiti zemljama, gdje se opaža opadanje pu­ zakon, koji bi imao vrijediti i za musli­ čanstva. mane u ženiđben’m. porodičnim i naDa je po mišljenju pazadnih naroda sljcdstvenim poslovima? U parlamentu nepravda, da muško dijete dobiva više mu'limani neće biti nikada u većini, jer od ženskog u nasljeđu, to pojmim. Ali je to isključeno prema brom musliman­ ako ie nešto u jednom stanju stvari skog pučanstva kraljevine. Moglo bi se pravo, ne mora da to bude pravo i pod dakle dogoditi, da se takav građanski g’m okolnostima 1 drugim prilikazakonik izglasa u "arlamentu proti vo­ azumijem zašto se ovdje spo-' lji muslimana i u opreci s njihovim shva­ ž i žena, kad cvropjeski ćanjem. Pisac l't'če da su muslimani! u kolko ih ja poznam mnogočemu pod uticajcm vjere, no mo­ akva djela u muže- že ii on zanijekati takav uticaj i kod i drugih, osobito u pogledu ženidbenih i i porodičnh poslova, u kojima za njih i vrijedi crkveno ili kauoničko pravo? I Mladi pisac može preći preko najviših I osjećaja znatnog dijela državljana, ali to neće učiniti iskusni državnici i svje» I sni političari. Bez obzira na sve gore izloženo bi li I moguće bilo ukinuti šeriatsko pravo u I zenidbenim, porodičnim i našlled.tvc- I nim stvarima, a da to ne bude u opreci | sa proklamacijom slobode vjere? Taćno je što pisac navada da su ne- । ke države sticanjem prilika ukinule raz­ ličite zakone, te mjesto njih uvele je- | dan građanski zakon za sve državlja­ ne. To se je zbilo i u turskoj carevini. Sticanjem prilika i turska carevina, na čelu koje stoji Kalifa svih mulsimana, odvažila se je prije sto godina, da pro­ klamiranim hatti hutnajunom skoro iz [ temelja promijeni sve struke državne i uprave. Kod preuređenja pravosuđa i po- i jeđnostavljena kaznenog i građanskog ; zakona Turska je išla'do najzadnj.h ‘ granica dokle se moglo, a da se ne uz- ; drma temelj Islama. Pri tom je osnova- i !a sudove i izdala opći građanski zako- ; nik u privatno-pravnim stvarima, ali je istočila žeaidbene, porodične a našljed- , ne poslove, pa je za podanike islamske I vlcre morala ostaviti i nadalje šeriat- ' sko pravo, dočitn je za druge vjeroispo- I vijesti ostavila crkvene i kanomčke za- ■ kone. Za tu granu sudovanja utvrđeni I su posebni šeriatski sudovi za musli- , mane, a glede drugih vjera prepustila I je to njihovim duhovnim sudovima. I ; sam pisac dvoji u mogućnost, da se še- । riatsko pravo zamijeni građanskim za- ' konom, pa je mišljenja, da se šeriatsko i pravo ograniči na najuži krug djelova- ■ nja i kompetencije. Ali pisac valjda ne , zna da je šeriatsko pravo već ograni­ čeno na najužu kompetenciju, jer u djelokrtg šeriatskih sudova spadaju sa­ mo ženidbeni, porodični i našljedstveni poslovi. Ovim trima granama građan­ skog prava ' Pravnici priznaju vjerski karakter. Šeriat također sve te tri gra­ ne ubraja dijelom među vjerske obre­ de, a dijelom u privatno-pravne poslo­ ve. Već radi toga vjerskog značaja ne mežo se šerlatska kompetencija ni za jednu od navedenih triju grupa ukinuti, a da se ne uzdrma islamska vjera u te­ melju. Osim toga ne može se u Islamu razlučiti dogma i pravo, jer što Je šeri- I atom ustanovljeno da vaba, mora se ujedno i vjerovati da valja; što je po šeriatu nevaljano', musliman mora i vje­ rovati da ne valja. Inače ne bi mogao biti pravi musliman, jer to zasijeca u ono šest temeljnih obilježja islamske dogmatike. Muslimani su potpuno zadovoljni sa ustanovama šeriatskog prava, i ne osje­ ćaju nikakve potrebe za temeljitu iz­ mjenu toga prava. Ako se ukaže po­ treba izmjene nekih sporednih ustano­ va. to će oni sami učiniti preko svojih pozvanih faktora. Savršenstvo šeriat­ skog ženidhenog prava priznali su i' ugleđni pravnici nemuslimani, koji su ga proučili i upoznali se s tim pravom. Izrično su kazali, đa šeriatsknm žeridbenom pravu nile ravan nijedan dosada po parlamentima izglasani zakon. Muslimani ne mogu dakle i ne će do­ pustiti, da se uz imovinu dira loš i u njihovo šeriatsko pravo, jer to tangira temelje Islama. Srebrenica, 20. februara. Skupština »J. M. 0.«, održana danas u Srebenici jednoglasno zaključuje, đa se potpuno slaže sa rezolucijom, đone- I šenom na protestnoj skupštini Sarajlija, . obdržavanoj zbog zuluma u Hercegovini naročit! u Bilećl. Skupštlnari. I Godina i!. Sarajevo, 23. februara. Upozoriše nas na članak službe­ nog organa ovdašnje zemaljske vlade od 14. februara o. g. i prosto se skamenismo kad prećitasmo taj sastavak, koji je pod naslovom »Iz muslimanske pplitike« štampan čak na uvodnom mje­ stu »Nar. Jedinstva«. »Pravda« je u ne­ koliko navrata donijela sanžermansku konvenciju, da sa njom upozna make­ donske muslimane i utješi Ih radi bo­ jazni, da bi sadanie njihovo bespravne, stanje moglo postati nekim principom za budućnost. Donesosmo najprije čla-' sak 10. te konvencije, koji garantuje za­ štitu džamija, grobal a i drugih vjerskih muslimanskih ustanova, koji zajamčuje primjenu šeriat. prepisa u obiteljskim odnosima i koji zajamčuje postavljanje jednog reis-ul-.uleme. Donesosmo to u savezu sa njihovim tužbama proti upotrebi pravoslavne mo­ litve u komunalnim školama i iznesosmo i francuski tekst, kako bi sadržaj te tačke bio pristupačniji tamošnjoj in­ teligenciji. Jedan •đačić, koji još ne zna ni šta znači publikac’ja bez komentara, posvetio nam je u »Budućnosti« jedan glomazan članak, upućujući nas u ne­ što što smo mi znali i ispovijedali dok ott još bijaše u stalku. Naravna stvar da se mi na ovako neozbiljne sastavke nijesmo htjeli ni osvrnuti, 'jer bismo iz­ gledali još smješniji od tog uobraženog štuđenta. Nu preko čega smo mi prešli sa osm'ehom, to je mudrom »Nar. Je­ dinstvu« vrlo ozbiljno i ono je našlo za munaslb, da se pozivom na »autoritet« jedneg M. Hadžića, očeše o naše vod­ stvo i »Pravdu« na način, koji bi bio neozbiljan i za jedan »Glas Naroda«. »Narodno Jedinstvo« sasvim ozbiljno tvrdi: »Ako se »Pravda« slaže sa na­ vedenom odredbom senžermanskoga ugovora, koja nije ni po sadržaju tač­ na, onda ona stavlja muslimane u niži red od ostalih Srba, Hrvata i Slovena­ ca. To je r.a štetu samih muslimana, koji se politički mogu razvrstali u razne stranke, a što se tiče vje­ re, tačno .razlikovati propise Korana od običaja, od kojih su im mnogi unijeti sa istoka. Za to nije u interesu samih mu­ slimana, da se politički orzanizu u kao konfesija, nego je po njih najkorisnije : najispravnlje, da se — kao ravnomavni član našega naroda i našega druš­ tva, u kojem je za'amčena ravnoprav nost svih vjera — priključe osta« lim političkim strankama.« Po ćemu ie 10. tačka sanž. ugovora u savezu sa grupacijom naših stranaka, o tom, naravno, službeni list mramorkom šuti. Glavna je stvar ukazati na destruktivni rad' »Budućnosti« i »Novo'g Pokreta«, koji pod svu silu nasto­ je .rastrovati naše redove i privesti nas pod skuf svojih »demokratskih« ^osa, đa i fiašim pristankom provedu likvi­ diraju naše imovine i razdijele je onako, kako oni misle da je pravo i moralno. Jalov posao. Jalov, jer je amoralan, nebratskj i ne­ human. Jalov baš radi toga, što mi.ne ćemo na tanki led manjina i što ćemo i silom, ako ne mogli milom, isposlovati priznanje naše — autohtonosti i našeg prava na potpunu ravnopravnost sa pravoslavnim i katoličkim dielom našeg naroda. To toliko radi ravnanja svih, koji misle da će pomoću Kurtovića. Temima, Hasanđedića i Jakića raz­ biti naše redove.' Ko do 28 o. mj. ne po­ šalje pretplatu, obustaviće mu se list. �Strana 2 Стоава i-roj 125 Hro; ,PRAVDA* — „ПРАВЈА* Skandali u Bijelini. Od mjesnog odbora udruženja posjed­ nika u Bjelini dobismo 20. o. mj. oval brzojav: »Nahuškani pravoslavni seljaci u sehi Suhopolju napadaše danas na neprije­ pornu šumu braće Muratbegovića; zametnuše formalnu bitku i teško raniše dvojicu braće i njihova momka. Od na­ padača ostaše trojica ranjena. Silno smo ogorčeni i u teškoj zabrinutosti 1 strahu, da je ovo samo početak, jer iz­ vjesni elementi otvoreno propo­ vijedaju pobune i silovite na­ padaje. Upozorujomo pozvane fakto­ re 1 tražimo zaštitu.« U pretprošlom broju našeg lista do­ bismo izvještaj o skupštini naše or> anizaclje u Bjelini Iz kojeg se vidi, da naši ljudi dobro stoje sa tamošnjim Sr­ bima iz radikalne stranke, pa je jasno, da je ovaj napadaj maslo »demokrata« i da će se njihova borba u buduće sa­ stojat' u teroru i ugrožavanju lične i imovinske sigurnosti nas muslimana. Ova nas pojava nimalo ne iznenađuje, jer su »demokratima« potonule lađe, i pa im više ne će ići za rukom, da pot­ porom vlasti provode svoje otimačine i da svom boljševizmu daju karakter skrbi za »mučenike«, »dobrovoljce« .i kako se već zovu sve te ujdurme »demokrf.skih« grabadžtja. No čudimo se, da su tim sredstvom počeli operisati baš u prvim danima svog padanja sa sedla i da ne vode računa o tom, da nova vlada ne će moći mirno podnositi tog boljševizma i da će joj biti jedna od prvih zadaća, da zaštiti bezbjednost i osigura mimo i nesmetano uživanje privatne imovine. Varaju se ovi boljševici, ako misle, da ćemo mi i dalje mirno trpjeti njiho­ vo haračenje. Čaša je prepuna, pa je u vlastitom njihovu interesu, da dođu se­ bi i zadovolje se onim što je temelj sva­ koj uređenoj državi: da se vrate zako­ nu i poštivanju tuđe svojine. Pozivamo vladu, da ovom događaju posveti pažnju, koju on zaslužuje, i da krivce pouči kako treba postupati pre­ ma tuđem vlasništvu. Bilješke. Jedva Jednom. Nametnuti »poslanici« Dr. Mehmedbeg Zečević i Sevkija Gluhlć brzojavno su najavili svoj-istup iz »demokratske« stranke, jer čak ni oni nijesu mogli progutati pošljednje »uredbe« dra Krizmana o postupku sa beglučkim zemljama. I oni su se konačno uvjerili, da se n e j e d n a k a mjera prema slobodnoj zemlji, koja je u ruka­ ma muslimanima u Bosni i onoj, k. ja je u rukama rnovjeraca u Srbiji ili Hrvatskoj — ne može drukčhc prosuđi­ vati nego kao direktna ita.ra na nas muslimane. 1 povukoše konsekvencije Iz tog odvratnog postupka svojih »dru­ gova«, što Krulj—Nježićeve svinjarije prikriše plaštem brige za bijednog te­ žaka. Kako se nodsigurno računa, sa ovim Će se istupom solidarisati i Svrzo sa Sarićem. pa će tako samo Kurtović os­ tat u društvu naših zakletih neprija­ telja. O radu nove vlade donosi presbiro ovaj izvještaj od 21. o. mj.: »U 5 sati popodne položili su u ruke regentu Aleksandru zakletvu svi ministri nove vlade zajedno sa predsjednikom. Kroz dan primili su mnogi ministri svoje duž­ nosti. Nova će vlada izaći pred Narod­ no predstavništvo sa svojim progra­ mom i deklaracijom. Sjednice će otpo­ četi, čim stignu poslanici, koji su svi brzojavno pozvani. U debati o vladinoj deklaraciji zauzeće Narodno Predstav­ ništvo stanovište prema riješenju, koje se nameće našoj državi u jadranskom pitanju. Narodno će Predstavništvo iz­ raziti na najsvečaniji način zahvalu na­ šeg troimenog naroda prema Sjedinje­ nim američkim državama i njezinom Državna zaštita djece. ! predsjedniku. »Demokratska« zajedni­ । ca uzeće udjela u ovoj manifestaciji Narodnog Predstavništva. Vlada će i iznijeti iparlamenttu na riješenje ratifi­ I kaciju ugovara o miru i izborni zakon. . Ujedno će na prvom zasjedanju biti iza­ i bran ustavotvorni odbor. Na ministarskoj sjednici od 22. o. mj. i raspravljalo se o političkom unutraš- | Bezglavost u školskom odsjeku. O njem stanju i o mjerama, koje se imaju nesposobnosti i površnosti naših demokraki upravnika svak se je živ već poduzeti ža sanaciju prilika, u kojima davno osvjedočio. Da je pravi herđuse nalazi naša država. Tretiralo se pi­ rnerđ na našoj visokoj musalli. neka tanje o pokrajinskim vladama, a za tim svjedoče i ova dva slučaja. i o izbornom zakonu, o kojem će se Mustafa ef. Šišić, upravitelj narod, rasprvljati iduće nedjelje. Raspravljalo osnov. škole u Donjem Vakufu, bio je se i o ženskom pravu glasa. Rasprav­ premješten u mjesecu oktobru prošle godine u Vlasenice. Kako je o.vaj pre­ ljalo se i o sazivu parlamenta, te je mještaj bio neumjestan i nepravedan, zaključeno da se zakaže dan saziva, a građani D. Vakufa poslali su jednu de­ daj će po svoj prilici biti 1. marta. putaciju zem. vladi u Sarajevo, koja je Trumblć odstupa? »Beograd. Dnev­ tražila, da se ovaj premještaj opozove. nik« javlja da političari »demokratske« Nakon dugoga natezanja sa jiresvijetlim i premudrim gospodinom šćepanom zajednice drže, da ministar spoljnih po­ Grđićem, šefom odjeljenja za prosvjetu slova dr. Trumbić u ovom kabinetu ne i crkvene poslove (!) uspjelo je ovoj će prihvatiti dosadašnjeg portfelja. deputaciji, da sklone presvijetlog go­ spodina, da opozove ovo premještenje. Ostavka ministra poljoprivrede? U Brzojavnim naređenjem od 1. novem­ političkim se krugovima govori, da je bra 1919. g. br. 201.771. obaviješten je novopostavljenii ministar poljoprivrede M. Sišić, da je njegov premještaj opo­ Eran Roškar izjavio, da iz izvjesnih zvan, te da ostaje u D. Vakufu. razloga ne može primiti partefelja. Na Od dana njegova premještaja, pa do njegovo bi mjesto imao doći dr. Karlo danas prošlo je skoro tri mjeseca, a g. Verstovšek, profesor gimnazije irMariSišić još nije dobio ni za jedan mjesec svoje plaće .1 ako su već tri mjeseca boru. protekla. Na brzojavnu urgenciju kot. Uz vijest o ostavci pokrajinske vla­ ispostave u D. Vakufu, za plaću Šišića, de za Dalmaciju »Život« bilježi: Kako kod kot. ureda u Vlasenici, odgovoreno saznajemo mnogi činovnici, viši i niži, je da tamo za Šišića plaću nije ništa zatražiće otpust iz službe, jer ne će slu­ •došlo, a na opetovanu urgenciju kot. žiti vladu reakcije. Danas je predao 0» | ureda u Bugojnu zem. vladi u Sarajevo i poreznom uredu ti Vlasenici stigao stavku dosadašnji šef obavjesnog ure- I je odgovor i to od poreznog ureda iz da proiesor Silvije Alfirović s motivaci­ Vlasetlica, da ie došlo naređenje od jom, da ne će biti pomagač reakcionar- I zem. vlade, da Šišiću isplate plaću sanoj separatističkoj centralnoj vladi. mo u tom slučaju, ako služi u Vlase­ Prosvjeta i škola. FELJTON. Л. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. jeljenja tih novčanjh pripomodj. Dok se pravoslavnoj djeci qajc najveća шјеsočna potpora hezobzjrana broj d j ₽ c e i bez obzira na te, što n. pr. majka Ili braća imaju radnju (trafiku, mcjhanu) te bi ih niogh i bez potpore uzdržavati, dotle se jednom muslimanskom siročetu daje minimalna mjesečna potpora ili jednokratna pripomoć. I dok se molbe i usmene že­ lje rješavaju na najbrži način, kad se radi o »bratu« pravoslavnom, dotle se sve molbe i poslovi muslimanske siro­ čadi hotimice zavlače, gube I otežu, samo da što veća svota zapane pravo­ slavnim, potrebnim i nepotrebnim. Bo­ jimo se da će se ova nesavjesna i skroz pristrana rabota neebjektivnih ljudi u tom uredu nastaviti odsele u još većoj mjeri, otkako je tame do­ šao za šefa mladi nastavnik B. Žečevid iza par godina »naporne« službe, preskočivši u rangu i ‘svoje stare profe­ sore (u zdravlju Šćepanovul), a dosad je bilo sve u rukama jodnog učitelja pravoslavne vjere? Zbog svega ovoga upozorujemo po­ zvane faktore na ove nepravde i od­ lučno tražimo da se u službenom listu objavi iskaz o do sad podijeljenim pot­ porama. Šta rade vajni članovi-mustimani »Oblasnog-odbora«? Ako će ra­ diti, nek rade; ako ne će, onda nek od­ stupali; i premiste odbornička mjesta ljudima, koji će suzbiti ovu korupei-u i protekciju nesavjesnih referenata. U 67. broju našega lista (od 23. sep­ tembra 1919.) upozorili smo musliman­ sku javnost na socijalnu akciju »Obla­ snog odbora« za zaštitu djece i pozdra­ vili tadašnjeg predsjednika g. f. Markića, koji je poveo tu akciju za potpoma­ ganje i zaštitu djece, upućenu n moral­ nu i materijalnu pripomoć iz državnih sredstava. Da se provede ta javna za­ štita i pomoć osigurao je »Oblasni od­ bor« svotu od 1,600.000 K, od koje će se elijelati potpore ili stalne mjesečne ili prigodne siromašnim majkama, koje ne mogu svojom zaradom da izdržavaju svoju malodobnu djecu. Ako je pako siroče na odgoju i čuvanju kod druge obitelji, plaćaće se njoj stalna mjesečna potpora. Plaćanje ove potpo­ re iz zemaljskih sredstava trajaće pre­ ma potrebi do 14. dotično do 16. godine -sirotnoga djeteta. Ova bi pripomoćna akcija imala bla­ gotvoran utjecaj na pitanje zaštite dje­ ce, samo kad bi se objektivno i nepristrano provodila: jednako na hrvatski i srpski dio našega naroda i bež obzira na vjersku pri­ padnost. Pri ovome bi morao n ar oči ti obzir uzeti na našu musli­ mansku djecu, jer su njihovi staratelji i roditelji vrlo mnogo stradali i izgubili sve. pa su i najpotrebniji. Ali nažalost moramo konstatirati da smo mi muslimani i ovdje, kao i tt svim drugim javnim potporama, najgore prošli i najviše prikraćeni u pogledu di­ '33) ' Tad bi osjetila nešto ugodno i toplo u duši, što bi smutilo njezine misli. Ruke bi joj počele drhtati, pa je Akifbey morao po više puta opetovati jednu rečenicu. I Ihsan je bio osvjedočen s mnogo dokaza da ga ta umna djevojka voli, ali je bio svjestan i svoje obaveze prema Ifeti, a i svoje ljubavi prema Reni Logotetidesovoj. No nije se nikad mogao oteti jednoj misli, nije je mogao odagnati, niti zatomiti, da je ta mekoćutna pjesnikinja najbliža njemu, jer sve ono što je on zamišljao kod jedne savremene Turkinje nalazilo se je u Sabihe. Dok mu je žaručnica bila više Evropkinja, bez zanosa, ђег Ideala, naučena na lagodan i bezbojan život, dok mu je Rene, protivnica u načelima i ako potpuno žena u ljubavi i životu, dotlen je Sabiha dolazila kap potpun ideal Turkinje, koja je u sebi osjećala i narod i kuću. No prema ovim usporedbama bio je Ihsan i previše slab, a da bi se mogao odreći prošlosti i s njom ljubavi Rene Logotetides —, da bi mu dozvolio ponos i položaj, da raskine veze s Ifetom. i I ‘ । | i i | j I I I I . j | I nici. Ovoj bezumnosti, ovoj zbrki i nesređenosti naše uprave, ne treba ni■ kakova komentara, samo je požaliti si­ J romašnog učitelja Šišića. da se sa svo­ i je četvero djece tri mjeseca bez plaće pati i novac od privatnika zajima, a obi­ jesna gospoda na našoj vladi debljaju! Drugi slučaj po svojoj komičnosti spada u anale kineskih mandarina, a nikako u red evropejskih civilizovanih i kulturnih državnika. Ismeta Bešiića, učitelja, poslala su veleučena gospoda sa zem. vlade s dekretom u ruci, u se­ lo Kopčić kraj Bugoj-na, da preuzme nastavu na školi u ovome selu.’ Pošto u Kopčiću nema škole i nije je nikada ni bilo, ovaj se je učitelj malo prošetao po ovome seocetu, snebivao se radi ovolike površnosti svojih pretpostavlje­ nih i mislio gdje se nalazi: da li u centrumu kulturno Evrope sa modernim državnim uređajem ili u centrumu ne­ kulturne. Afrike. _ Zaista čovjek ne zna, da li bi se ovom više smijao ili plakao, jer ne zna, da U ovaj slučaj treba uzeti komično iH tra­ gično. Kad gosp. šef odjeljenja za pro­ i svjetu i crkvene (!) poslove i njegovi ; referenti ne znaju, gdje im se sve ško­ le nalaze, tko bi onda drugi znao. culr.— I | ' | i ' ■ Oglašujte u „Pravdi" »A kada ćeš se udati? Jesi li našla odabranika?« Sabiha se zastidila na ovaj upit i odgovorila smjerno: — Ne; nisam nikog odabrala. . . „А šta roditelji?" upita opet sultanija, a Sabihe odgovori tiho: — Visosti, još je rano... U to je unišao Akifbey i ugledavši sultaniju smjerno se poklonio pred njom, učinivši temenah*) •leđnu večer tek iza akšama po najvećoj kiši Nesinie pomiluje Sabihu po licu i reče joj milo. zaustavila se je dvorska kočija pred Akifbeyovim »Trebaš se i ti udati... A nas malo ostavi...« konakom. Crnac, hadema priskočijo je vratima ko­ Sabiha izađe iz sobe, ali ostane za vratima iz čije i pomogao svojoj gospodarici da izađe. Ona se radoznalosti šta će se dogoditi. Bila je uzbuđena i okrenula njemu i rekla zapovjedničkim glasom; nemirna, jer se je bojala, da je sultanija došla baš „Aziz, uniđi u kola i čekaj!. . « radi njezine udaje. A ona to ne bi bar sada... On je smjerno metnuo ruke na prsa i ostao 1 Nesime je počela odmah sa stvari radi koje kod kola dok je njegova gospodarica sultanija Ne- ! je došla. sime unišla u Akifby-ov konak. »Nemam vremena Akifbey, da se zadržavam, Pošto u taj čas nije bio Akifbey kod kuće, po- I ali te moram upozoriti, da ovu stvar ozbiljno uz­ nudili su sultaniji, da pođe u žensko odjeljenje, ali meš. U dvoru sc govori o velikoj raširenosti grč­ je onu energično odbila, riječima: kog pokreta, koji podupire — znaš li ko? Ihsan »Nemojte, ja nemam vremena. Neka dođe Sa­ Sururzade!.. biha k meni!« Dok je Sabiha pozvana I dok je ona uvela Ne(Nastaviće se) sime u salon dotlen su je obavijestili, da je već i Akifbey došao. I Pozdrav l»4 se rtikon. < ni; i r Nježno i dostojanstveno primakla se je suita- | • • 1 put na čelo. nija Sabihi i pomilovavši je po licu rekla: On je stajao među njima i pustio se srcu, da ga ono vodi. . . Dvije prijateljice Sabiha i Ifeta sve se dalje odalečivale jedna od druge, kao dvije zvijezde na nebu nakon što im sunce krene pute, da se ko­ načno izgube u svemiru, da jedna padne u jedan Svijet a druga u drugi. . . �»ра»а 3. Stranu ЈТ АВЛА* — .PRAVDA* Б|вј 125 Broj Demokratski zulumćari. nom vijeću, on je naznačio zaleđe, kako izgleda, da je .potrebno za razvitak luke i grada, što se tiče ugovora, on računa da će biti konačno sastavljen najkašnje do utorka ili srijede tako, da bi se onda mogao predložiti vrhovnom vijeću. це zaboravile nas ni na smrtnom času, i načelima člana 7., dok ukmećene Uprav pred svoj pad pokazale/još jed- , krčevine pripadaju bivšim kmetskim selištima, u koliko su notn, da lm je jedna od glavnih zadaća .— uništiti muslimane i izbiti im iz ruku ovj begluci nastali nakon sastava grun­ tovnice. sve što ih može priljubiti za ovu pra­ Američki je senat u svojoj prekjuče­ § 9. Na slučajeve člana 2., 3. i 4. pri-1 i djedovsku grudu. Mi ćemo se na ovu rašnjoj sjednici skinuo-s dnevnog reda stvar osnuti posebnim člankom, a da­ mjenjuju se ustanove zakona od 25. fe- ! pitanje proučavanja mirovnog ugovora. nas iznosimo Krizmanovu uredbu od bruara 1919. godine, u koliko se odno­ O odgovora austrijskog državnog 14. februara o postupanju s beglučkim se na razriješenje kmetskih odnosa. zemljama u Bosni i Hercegovini. Ona kancelara dra Rennera na madžarsku § 10. U slučajevima koji potpadaju pod notu glede zapadne Madžarske izjavio glasi: udar člana 6. prepušta se ustanovljenje S 1. Svrhama agrarne reforme u Boje madžarski poslanik u Beču dr. Gras naknade međusobnoj pogodbi ..iii i Hercegovini imadc se privesti sva izvjestiteljima budimpeštanskih listova: interesenata uz posredovanje i obeg lučka zemlja, koju vlasnici dobrenjo nadležnih organa Ministarstva : »Pošto je madžarska ponuda otklonje­ trajno ne obrađuju ni sami ni u vlasti­ za Agrarnu Reformu. ' na, madžarskoj vladi ne ipreostaje dru­ toj režiji. Ako pogodba ne uspije, ustanoviće se i go, nego da slijedi primjer Cehoslova§ 2. Naseljeni begluci, na kojima po­ naknada ureda radi, prema prosječnom ; ka, Jugoslavena i Rumunja, te da u bu­ stoje kmetstvu slični odnosi t. zv. duće izvozi suvišak svojih proizvoda u godišnjem gospodarskom dohotku, po zemlje s boljom valutom. Ništa ne mopridTžnika, prioraca, prisevnika, četvrpropisima, koji će se naknadno tara i t. d. imadu se prosuđivati kao izdati o postupku procjene, te o or- ' že da uzdrma povjerenje Madžara da kmetski odnos i, ako težaci zem­ ganizaciji dugoročne i jeftine veresije. lju neprekidno drže .i obrduju deset Na istim načelima imaće se, ureda g o đ 1 na. računajući od 25. februara radi, ustanoviti naknada i za ostale ’919. godine u natrag, i ako je njihov zemlje koje se privode svrhama agrar­ život i egzistencija vezana uz dotično ne refome, izuzev pobeglučenc krčevi­ Skupština u Brčkom. Ovih dana bo­ zemljište. ne i seoske ispaše. ravio je u Brčkom predsjednik naše or­ S 3. Jednako se imaju /prosuđivati u § 11. Naseljeni begluci, pobeglučeni ganizacije tuzlanski muftija gosp. Magčifluk pretvoreni begluci, i ako kmetski čifluci, te u čifluk pretvoreni begluci, lajlić. Mjesni odbor naše organizacije odnos nije u gruntovnici upisan. predaju se u sopstvenost čim se pravo­ sazvao je na 9. februara kotarsku skup­ § 4. Iza godine 1878. pobeglučeni či­ moćno utvrdi opravdanost zahtjeva, a štinu a u isto doba obdržavala se je i tluci i dijelovi istih' smatraju se kao ostali begluci, koji se uzimaju pod udai kotarska vakufska skupština. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ agrarne reforme, prelaze u sopstvenost sfe toj skupštini bilo je zastupano 17 druga nije za brisanje kmetskog prava tek nakon isplate naknade bilo po inte­ musi, sela, te su osim odbornika orga­ dobila protuvrijednost i ako na ovo resentima. bilo predttjmice, po državi. zemljište nije treća osoba stekla jača § 12. Dosadanjim so/pstvenicima, koji . nizacije došli također i članovi džematprava iza pobeglučenja, a prije 25. fe­ imadu pravo na naknadu pripada renta / skih međžlisa. Prisutno je bilo što iza­ bruara 1919. godine. do isplate naknade, prema načelima u- ; slanika sa sela, a- što’ građana preko § 5. Naseljene beglučke zemlje i u čiredbe od 22. jula 1919. godine, odnosno ; dvjesta osoba. fluk pretvoreni begluci prelaze u sop­ »Prethodnih odredaba« od 25. februara | U 2 sata poslije podne otvara skup­ stvenost težaka, koji ih obraduju. 1919. godine. štinu predsjednik mjesne organizacije Pobeglučeni čifluci, odnosno njihovi Dr. Bukvica u prisustvu muftije Mag§ 13. Ako je neko kupio poslije uvedijelovi, vračaju se u sopstvenost 1 po­ lajiića, pozdravlja muftiju i ’ zahvaljuje renja u gruntovne knjige kmetske i begsjed’ onih, koji su ih izgubili, ako već se skupštinarima, da su se u ovako li­ lučke zemlje zajedno, i ako se beglučnisu naseljeni na drugom mjestu kao ke zemlje nalaze još u njegovoj ruci i jepom broju odazvali predlažući da da­ kmet: ili samostalni težaci, i ako te zem­ našnjoj skupštini predsjeda predsjednik ako ih sam ne obrađuje, eksproprisaće lje nis/u prešle u ruke drugih težaka, ko­ se ove u svrhe šgrarne reforme uz na- 1 Maglajlić, što skupština sg oduševlje­ ji ih trajno obrađuju. knad.it investicija i po njemu dokazane njem prihvaća. § 6. Ona beglučka zemljišta, na koji­ kupovine, u koliko je veća od kupovne G. Maglajlić otvara skupštinu izrazuma ne postoji kmetstvu slični odnos, a dobiti za kmetske zemlje. jući veselje, da se nalazi u našoj sredini koje težaci već deset godina, računaju­ § 14. Pomjene u držanju begluka za ’ na ovako važnom sastanku. Tumači ći od 25. februara 1919. godine u natrag, vrijeme rata ne prekidaju ovom ured- ' skupštinarima, da smo nakon duge bor­ kao zakitpci drže i obrađuju, prelaze bom ustanovljena prava i rokove. be . dobili slobodu i da sada živimo u p r i s i I n i m c t k u n o m u sopstvenost § 15. Niko nljertistan zemljišta. № ! "našoj državi, pod našom narodnom di­ ov«h zakupaca. ja potpadaju pod udar ove uredbe i koia i nastijom. Muslimani su ove države dio § 7. Svi ostali begluci, koje sopstvepo toj uredbi dobije, do dalje zakonske j našeg ujedinjenog naroda, pa prema to­ nici od godine 1910. nisu obrađivali niti odredbe, ni otuđiti ni založiti ni drugom ; me keba da svaki znade da su svi gra­ sami niti u vlastitoj ražiji. privode u posjed predati. Svaki ugovor proti- ; đani u ovoj državi bez razlike vjere i se svrhama agrarne reforme po van ovim odredbama ništoan je. plemena ravnopravni, a da svi imadu načelu potrebe za korist onih težaka, i snositi svoje građanske dužnosti kao , § 16. Za postupanje prema Ovoj ured­ koji nemaju dovoljno ili nikako svoje i odanosti prema našoj narodnoj dinas­ zemlje, a osobito za korist zemljoradni­ bi nadležni su agrarni uredi-, osnovani tiji. Neka nas ništa ne smeta šo se mu­ po uredbi <xll2. februara 1920. godine. ka dobrovoljaca iz Bosne i Ijercegovi§ 17. Ministar za Agrarnu Reformu j slimanima u nekim krajevima događaju ne, te onih beskućnika kmetova, kojima nepravde i pljačke, te uvjerava da će se ovlašćuje se da za povađanje ove iredse ne mogu njihova ikmetska selišta i tome jedanput na kraj stati i đacće dr­ bezda nužne naredbe. vratiti. žava ove zulume spriječiti. § 18. Ova uredba stupa na snagu od Izuzimaju se oni slučajevi gdje je dana kad je Kralj potpiše i kada bude sapstvenik zemljoradnik usled ra­ Muslimani kao ogranrk osko-hrv.itskoga plemena treba đ/t laju a 4i i ta ili druge više sile bio spriječen u o- •obnarodovana u »Službenim novinama Kraljevstva Srba, Hrvala i Slovenaca. brađivanju svoje zemlje u vlastitoj reoni starosjedioci naše države da rav Provedba ove uredbe povjerava se svoj rad upotrijebe jedino ,a Jobrob:! Ižijt. Ministru za Agrarnu Reformu, a svima § 8. Begluci koti su nastali prisvaja­ našeg ujedinjenog naroli. viastioa nalaže se, da se nje pridrža­ njem seoskih ispaša privode se svrha­ Pošto imademo i vakuf u našim ru­ vaju i tačno je izvršuju. ma agrarne reforme prvenstveno prema kama kao autonomno tijelo to je duž­ nost svih vakufskih povjerenstava i me­ đžlisa, da taj vakuf što bolje podignu i unaprijede pa da iz toga što veću ko­ rist po nas sviju crpiti mognemo. Raz­ laže o zadaći vakufskih međžlisa i moli ministar poljoprivrede i voda: Ivan Novi kabinet. Budući su u sastavu da svi porade, da se narod u što boljem Roskar. vlade nastupile neke promjene, donosi­ moralu odgaja, da imadne dobre svoje mo ponovno definitivnu listinu ministar­ Odgovor vrhovnog vijeća Wilsonu mektebe i inualime, te da što više tra­ stva, kako je službeno javljena od stra­ uručen je 18. o. mi. američkom poslani­ ži otvaranje škola i da se što više suz­ ne presbiroa: 1. Predsjednik Ministar­ ku u Londonu. bija analfabetizam. Tumači na dugo i skog Savjeta, ministar pripreme za uširoko koris.ti pp one koji znaju čitati Značenje Wilsonove note. Prema vi­ stavotvornu skupštinu i izjednačenje i pisati, apelira na muallime i učitelje, jestima'iz Washingtona izjavio je Wilzakona: Stojan M. Protić, potpredsjed­ : sonov sekretar, da Wilsonova nota da obdržavaju među narodom anaifanik Državnog Savjeta i narodni posla­ betske tečajeve i korisna predavanja. Francuskoj i Veljkoj Britaniji nema for­ nik; 2. ministar saobraćaja: Dr. Anton Govori o potrebi ljubavi i sloge među me ultimatuma, nego se njom izriče sa­ Korošec; 3. ministar unutrašnjih djela: narodom bez razlike vjere i plemena i mo to, da vlada Unije nije sklona, da Marko Trifković; 4. ministar inostranih se odrekne podupiranja jugoslavenskih uzajamnom podpomaganju. djela: Dr. Ante Trumbić, ministar na i zahtjeva na Rijeku. Nadalje moli mjesni odbor da zađe po raspoloženju i narodni poslanik; 5. mi­ Novi odgovor Wllsona. »Piccolo del­ selima i da narod upućuje o njegovim nistar trgovine i industrije: Stojan D. ta Sera« i »Piccolo« donašaju iz Trsta potrebama: kako će se čuvati od raz­ Ribarac; 6. ministar građevina: joca vijest, da je Wilson odgovorio savez­ nih bolesti, kloniti se alkohola i inače Jovanovlć; 7. ministar finansija: Dr. kako će narod moći što higijenskije ži­ nicima na njihovu notu. Tekst je nepo­ Velizar Janković; 8. ministar pravde: znat, ali se već sada znade, da je sa­ vjeti. Govoreći o stanovištu naše organiDr. Momčilo Ninčić: 9. ministar pro­ držaj sličan prvašnjoj noti. Wilson se i zacije. i .tiče đa nam je ta organizacija svjete: Miša Trifunović; 10. ministar sada pokazao nepopustljivim. Talijanski veoma potrebna i da ćemo na ovaj na­ bez portfelja: Dr. Miroslav Spalajkoministar predsjednik Nitti ostaje još u čin narodu na’bolje pomoći jer su mu­ vić; 11. ministar vojni i mornarice: ge­ Londonu, budući da pregovori još nislimani između druge svoje braće naj­ neral Branko Jovanović; 12. ministar jesu prekinuti. više zaostali. Nadalje veli da je naša or­ pošta i telegrafa: Dr. Mate Drinković; ganizacija više kulturne naravi nego po­ Londonska konferencija objavila je (3. ministar vjera: Dr. Fran Janković; litičke i da nam je zadaća na prvome izvještaj o čitavom svom radu. Prema ^^Miinistar za socijalnu politiku: Dr. mjestu narod kulturno podići i odgojiti brzojavci »Petit Journala« bavila se 20. ga da bude dobar oslon svoje države. ministar darodnoR februara izjutra turskim i ruskim Ovaj govor popradiše skupštinari sa /pitanjem, a poslije podne jedino ruskim 1 1 ' 1'■ velik'm ođobravaniem. pitanjem. Govorilo se o sudbini Smirne ''' .. ■ u tom istom času, kad su je zaposjele Iza toga Dr. Bukvica tumači statute grčke čete. U ekspoze/u, koji je pred­ organizacije i moli da se po mogućnosti ložio grčki ministar Venizelos vrhov­ svaki član naše organizacije pretplati na Is Politički pregled | se zapadna Madžarska ne otrgne ođ doi ovfnp.« Kriza u rumunjskoj vladi. U otsutno' sti ministra predsjednika dra Vajde po­ I javili su se među vladinim strankama sporovi koji su prouzročili ozbiljnu kri­ zu. U dobro se upućenim političkim kru­ govima tvrdi, da će odstupiti cijela vlada ne čekajući VVjdutog povratka. Za njegova našljednlka imao bi doći gc। ral Avaresou. , Englezi za Rusiju. Prema vijestima I »Telegrapha« iz Londona, naglasio je : lord Grey u svom govoru u poslaničkoj ! zbornici, kako je engleska vlada izjavila da se poljska ne može /podupirati u nje­ noj ofanzivi protiv Rusije. Engleska ni­ je sporazumna s time, do bi Poljaci i Rumunji napadali njezinom pomoći rus ske sov’etske čete. Napredovanja boljševika. Reuterov | ured javila, da su boljševici zauzeli Ar1 hangelsk. organizacije. •Pouku za narod« koji je list namijenjen jedino težacima. Nakon toga izvješćuje tajnik mjesnog odbora Smail H. Mehmedagić o radu odbora za prošlu godinu. Mjesni je od­ bor održao 24 sjednice, od tih su tri bile sa povjerenicima sa sela. Organi­ zacija je pokupila oko 5000.— kruna za muslimansku sirotnu djecu u Vin­ kovcima, nadalje oko K 6000.— za pot­ poru kotarskih m u a 11 i m a a isto ta­ ko za imame i muezine. Za »Gajret je sakupljeno oko K 3000.—. 4 Odboru organizacije uspjelo le da o rg a n i z i r a davanje z e k j a t a. pa je u to ime ukupio K 26.000.— od koje svote preko pedeset siromašnih familija dobiva mjesečnu potporu od 40—60 K kroz cijelu godinu. Nadalje je odbor izaslao po selima prilikom ramazana na­ še prve muallane. da narodu v a z e i đa ga upućuju u kiilturno-prosvjetnom /pogledu. Odbor je potrošio oko K 4000. za uređivanje naših muslimanskih mezaristana koja su bila sasma zanema­ rena. Zatim je Izdao oko 8000.— kru­ na za tečaj krojenja, koji je tečaj svršilo oko 30 naših djevojčica. Za a n a 1 f a b e t s k e t e č a'j e v e dosad je izdato oko 1500.— kruna. Muallim Gojačić u selu Brci naučio je či­ tati i pisati oko 30 osoba za mjesec dana, pa mu je odbor osim novčane nagrade i pismenu zahvalu poslao. Od­ bor je otposlao jedan cirkular po seli­ ma da će za svakoga koga se bude naučilo čitati i pisati platiti K 10.—. U .ime potpore siromašnoj škol­ skoj djeci ukupio je odbor K 13.220. te je uz doznačenu potporu ovdašnjeg kotara od K 11.000.— kupio odijela i ci­ pela I odio oko 100 djece i omogućio im pohađanie škole i za zimskog vre­ mena. Nadalje izvješćuje da naša organiza­ cija u kotaru broji ukupno oko 8.000 članova. Blagajnik Mujaga Pašalić izvješćuje o stanju blagajne, da je u prošloj godi­ ni ukupljeno K 22.990 od toga novca se je većina izdala za kulturno-prosvjetne svrhe osim što se je cent. odboru u Sa­ rajevu poslalo K 10.000. —. Pri koncu skupštine jednoglasno skupštinari primaju predlog odbora, da se pošalje brzojav cent. odboru kojim se priključuju rezoluciji, donesenoj na protestnoj skupštini građana u Saraje­ vu zbog zuluma i pljački počinjenih nad muslimanima u Bileći. Pošto je bio dnevni red iscrpljen skupštinari jednogasno daju povjerenje Od/born koji odbor prema statutima os­ taje i za god. 1920. nepromijenjen. Skupština se zaključuje i skupštinari se razilaze sa najboljim povjerenjem. Doma« vijesti ČINOVNIČKI DOPLATCI. »Nar. Je­ dinstvo« doznaje da je ministarstvo ođobriio, da se do konca maja o. g. dr­ žavnim činovnicima: isplaćuju doplatci, koje su primili za decembar, januar i februar. Najnovija naredba o »beglucima«. 12. ovog mjeseca otposlala je sarajevska ze­ maljska vlada pod brojem 1085 pres. ovu brzojavnu naredbu svim kotarskim sudovima u Bosni i Hercegovini: »1.) Zabranjeno je otuđiti ili opteretiti beglnčke zemlje, koje vlasnik ne obrađuje sam ili u vlastitoj režiji. 2.) Vlasnik o- �crpaua 4. Strana ЛРАВДА ■..ih beglučkih zemalja, koje obraduje sam ili u vlastitoj režiji, može ili otuđiti iii opteretiti samo uz dozvolu sarajev­ ske agrarne direkcije. 3.) Obustavljaju se sve parnice, koje se tiču posjedov­ nih i vlasničkih prava na beglučkim zemljištima. 4.) Obustavlja se izvršenje svih osuda, koje su izrečene u parnica­ ma o posjedovnim i vlasničkim pravi­ ma na beglučkim zemljištima. 5.) Vo­ đenje parnica o vlasničkim i posjedov­ nim pravima na beglučkim zemljištima dozvoljeno je samo glede onih begluči ih zemalja, koje vlasnik obraduje sam Iii ih je zadnjih deset godina obrađivao sam ili u vlastitoj režiji. 6.) Obustavljaju se otkazi svih zakupnik ugovora, koji se odnose na beglučka zemljišta. 7.) Izu­ zeti su od zabrane otuđivanja i optere­ ćenja gradski objekti t. j. kuće sa bašćom uz kuću, gospodarske zgrade i gradilišta u gradskim katastralnim općioama. 8.) Proti riješenju sarajevske agrarne direkcije, koje se spominje go­ re pod 2.) dopuštena je interesentima žalba na ministarstvo za agrarnu refor­ mu. Ova vladina naredba temelji se na riješenju ministarstva za agrarnu refor­ mu od 30. januara 1920. broj 1140., koje je doneseno ц sporazumu sa ministar­ stvom pravde.« To je sadržaj te najnovije naredbe o beglucima. U brzojavu se veli, da po­ tanja uputstva slijede i za to se sad ne možemo upustiti u stvarnu kritiku te naredbe. Za sad konstatiramo samo ovo: I ova je naredba ministarstva za agrarnu reformu atentat na privatnu svojinu: i ona stvara metež u našim no »demokratima« poremećenim i ncnođr sivim avrarnim odnošajima. »Demoi ms»kt- v'ađa muf, ali neka ne zaIvrr’. đn апд može izvući najtanji kral, kad se bude bistrilo. 0 ovome »salto mortale« ministarstva za agrar­ nu reformu pozahn.v'ćemo se ooštuo. čim dobijemo tu naredbu u ci'e’osti. Inna billah. Javljaju nam iz Bjeline, da je u četvrtak 12. o. mj. nakon-duge i teške bolesti, ispustio plemenitu dušu jedan od najistaknutijih i najuglednijih tamošnjih građana, merhum Osmanbeg Pašić. Osmanbeg je u svoje vrijeme bio jedan od najagilnijih boraca za našu vjersko-prosvjeto u autonomiju, a kao zastupnik u bivšem bosanskom saboru ostao je vjeran principima narodne oriratšzacije i, odbiv muslimansko-hrvatski pakt, priključio se grupi g. Dervišbega M'.ralcma. Merhum Osmanbeg bijaše od onih na­ ših narodnih ljudi starije generacije, koji su narodnu stvar shvaćali najoz­ biljnije i koji su loj doprinosili ogrom­ ne žrtve, ne tražeći da se to vješa na bubanj i ne reflektirajući, da im to narod pozlati. B’jaše tih i ljubazan, pa je i kod svojih političkih protivnika uživao noštovame. Osobha mu je vrli­ na. da je izdašno podupirao sirotinju. Mevla rahmet ejlesin! Број 12« В-oj ,PRAVDA nara u Cehoslovačku dovršio je opsež­ ne pripreme. U odboru se nalaze praš­ ki gradonačelnik dr. Baksa, spisatelj dr. Hoiašek, profesori dr. Daneš i dr. Bata i drugi. Jugoslaveirski izletnici ostaćć 14 dana na izletu, te će razgledati sve znamenitosti u Pragu. Nadalje će posje­ titi Brno, giavni grad Moravske i tekstJrio središte ove zemlje, Vratislavu. glavno mjesto Slovačke, ugljenike i že­ ljeznu industriju u Moravskoj Ostravi i Vitkovieama, nekoliko pivovara i Skodinu tvornicu u Plzenju. Dolazak je 3. marta u Prag, a odlazak iz Plzenja 16. ili 17. marta. Livanjski satrapčić. Udruženju zemIjoposjcdnika za B. i H. prispio je ovaj brzojav od mjesnog odbora u Livnu: »Pošto.nam izaslanik vlasti zabra­ ni direktni brzojavni protest kod vlade, molimo Vas, da odmah u ime svih na današnjoj našoj mnogo­ brojno posjećenoj skupštini zemljopo­ sjednika svih vjera izrazite zemali. vla­ di naše najenergičnije proteste, te naj­ veće ogorčenje proti odredbe ministar­ stva za agrarnu reformu od 30. januara 1920. br. 1140 glede slobodnog iraspolaganja s našim beglučkim nekretninama. Kod svih zemljoposjednika vlada sil­ no uznijaiile te nezadovoljstvo. Poduzm'ite sve, da se ta naredba odmah uki­ ne, jer inače grdne nepovoljne poslje­ dice.« Čudna ii ovog predstojnika! On jed­ nostavno zabrani brzojav na vladu i svršena stvar. Sigurno je iz Berksove škole, pa bismo molili naš mjesni od­ bor, da nam opiše ovog čudaka, jer njegova »ozbiljnost« nadmašuje čak i »ozbiljnost« jednog Mehmeda Jakića. DosađanjS direktor »Herceg-Bosne« gcp. Etele Szollbssy ostavio je na 22. ov. mj. sa svojom familijom trajno naš grad, preselivši se u Budimpeštu. Direk­ tor je Szollossv uživao veliki ugled u svim našim a napose muslimanskim krugovima i bio je u najotmenijim druš­ tvima rado viđen i susretan. Nama je muslimanima posvećivao po­ sebnu pažnju time, što ie u zavodu naj­ većim dijelom namještavao muslimane, potpomagao naše đaštvo i naučnike i omogućivao im naukovanje, što se ni­ kada nije oglušio kojem našem društvu. Na njegovo je mjesto imenovan di­ rektorom dosadašnji dugogodišnji tajnik i prokurista zavoda g. Adaibert Mark rodom iz B elovara, a prokuristom di­ rekcije dosadanji tajnik i prokurista gla­ vnog zastupstva naš prijatelj Asimbeg Dugalić i tako je napokon prešla upra­ va zavoda u ruke naših ljudi. Kako ču­ jemo u toku je i samo nacionaliziranje »Herceg-Bosne«, ko om bi zgodom upo­ zori!; i naše novčane zavode, da i oni uznastoje, da pri nacionaliziranju ovako Pjeno uvedenog posla što znatnije su­ djeluju. Dr. Petar Rogulja, urednik zagrebač­ ke »Narodne Politike« i jedan od naj­ agilnijih članova hrv. pučke stranke preminuo je u prošli četvrtak ušljed zapalenja pluća, što ga je dobio prilikom agitacionog putovanja. Rodom je Sa­ rajlija, a odlikovao se je kako perom tako i drugim radom za narod. . Odbor za Izlet jugoslavenskih novi BuspsduFStVD VALUTNO PITANJE. Iz Beograda je 21. o. tnj. telegrafisano ovo zvanično saopšteuje ministra financija: »Posao na zamjeni kruna treba dalje produljiti po objelodanjenim naredbama i Instruk­ cijama. Sve vijesti o kakvoj obustavi zamjene savršeno su neistinite i tendenciozno puštene radi zabune u posla.« Na osnovu čl. 15. zakona o Narod­ noj Banci Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, ujez’na nova novčanica, ko­ ja g'ašl na krune i dinare, postala je 1. februara ove godine opštim zakon­ sku! sredstvom plaćanja u ćelom Kra­ ljevstvu. Novčanicom Narodne Banke Kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca puno­ važno se isplaćuju sve obveze ugovo­ rene u krunama I dinarima. Poverilac nema prava da traži od dužnika Ispu­ njenje obveze u dinarskim novčanicama Narodne Banke Kraljevine Srbije, nIN u krunskim novčanicama Austro-Ugarske Banke. Svaki je dužan da pri plaćanju primi novčanice Narodne Banke Kraljevstva Srba, Hrvata 1 Slovenaca. hs^ii odnosa O »organizaciji težaka« i HasaudedlćMahinić-Jaklčevom pouzdaničkom sa­ stanku na 1. marta u ovdaš. »Hotel Ev­ ropi« dobi'smc upit iz jednog sela u sa­ rajevskom kotaru, da li je to kakav sa­ stanak naše organizacije i treba ■ doći na taj sastanak. Stoga upućujem, kake te, tako i ostale težake iz naše orga­ nizacije, da ne treba dolaziti na ovaj sastanak, jer je to samo jedno nesavje­ sno burgijanje i jer ljudi, koji poduzeše ovu akciju ne zaslužnu nikakva po­ vjerenja. Mi smo ih fotografirali u »Trešeljku« prošlog broja, pa se iz tog mo­ že lahko zaključiti ko su i šta hoće. Ako ko ima dokona vremena i želi da se malo nasmije malom Mehmedu, može doći. Inače se nema smisla zalimetiti, jer je ova akcija isto, što i pokušaji: Kurtovića, Sarića, Temima i kako se .već zovu svi ti »oprobani« karakteri. Ide se za tim, da se na nov način po­ kuša razbiti jedinstvo i slo­ ga muslimana. U ostalom, pošto je pala »demokratska« viada teško da će i doći do ovog sastanka, jer je ne­ stalo masti za točkove. ^SSBSSSSBE^. Izašao je iz štampe Cijena K 10 i počeo se rasprodavati саозоооови soo Sira Travničkog i Via irhog otvorio je u Trav­ niku advokat ! Ol Su’Ejman Razašiije po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000000060 ifi i t. d. (zvjeradi) h uz najveće dnev cH«ne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, Brzojavi: FELARIA, 188 Telefon 55 !&OI? Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu —Podružnica u Tuzli Pobuno upiateria dioničarska glavnica X 5,009.003 Fupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge, najkulantnij?. Obavlja ve bs ikovne poslove ndbrže i nai&ovol OUzovornl wed«ik: M Smižaka it ;Sj viuzlk: (asatratoi Odbor >1 M. C.< ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7515058d7d3a05be34793a5dd9cc9271.pdf 247be10492a401174afd8e6afe4c9e0c PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАМИЗАЦИЈЕ. Broj 21 (126) POJgmNi 80 W S U Liazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEđahcioni &đbap. Pret, Sata godišnje 80 kruп i, napola godine 40 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 26. februara 1920. (3. džumadil-ahira 1338.) Odjek bilećkih događaja. Mostar, 23. februara. Potpisani odbor »J. M. O.« priključu­ je se rezoluciji sarajevske protestne skupštine radi zuluma počinjenih nad muslimanima u Bileću i družim mje­ stima. Donji Vakuf. 24. februara. Prosvjedujući najodlučnije u stvari bilećkih događaja i nasilja u Rogatici, Neveslniu i t. d. zjavljujemo svoju pot­ punu soldarnost sa donešenom rezolu­ sposobnih društvenih članova trebali na zamolbu odbora da drže i naši liječnici kao i drugi intelektualci. Detaljne upute o organizaciji ovakovok .ada. daće najpripravnije na za­ molbu već spomenuto »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav. u Zagrebu, Kipni trg broj 9., kod kojeg se može naruč ti i društveni list »Novi Život«, kao i mnoge knjige anbalkoholnog .sadržaja. cijom na velikoj muslimanskoj protest­ noj skupštini u Sarajevu. Mjesni Odbor. INTERESANTAN PRILOG. Ogledni građanin, trgovac i posjednik u Bileću Suljaga Galić pročitavši u našoj »Prav­ di« izvještaj o protestnoj skupštini Mu­ slimana Sarajlija na bilećke događaje poslao je našem listu dobrovolan pri­ log u iznosu od 500 K. Živio naš rodoljubivi Suljaka i poslu­ žio i drugm za primjer! Inicijativu i rukovođenje oko organizadje protualkoholnog pokreta dužna bi bila preuzeti »Jugoslavenska musli­ manska organizacija«, čiji bi »Radni od­ bor« trebao stalno da se bavi ispitivanjem ovog pitanja i traženjem načina kako bi se vodila što uspješnija borba u ovom pravcu Radni odbor »J. M. O« trebo bi da uputi sve Mjesne Odbore kakav rad bi imali da razviju u pravcu suzbijanja alkoholizma i da taj rad po potrebi po syojim izaslanicima i kontroliše. Rad na ozdravljenju našeg društva mora da skupi u jedno kolo sve one pojedince, koji su se slučajem ili vlasti­ tom snagom odhrvali bolestima i poko­ rama, koje ovladaše organizmom na­ šega društva. U ovom radu morali bi uzeti učešća svi oni. koji nisu zadojeni sifilističkom fiks-idejom, kako je uzalu­ dan svaki rad, jer je svoj »glupi« na­ rod osuđen da propadne; u ovom radu moraju da učestvuju u kratko svi oni, koji vide na čemu sve društvo boluje, a osjećaju za njega bar tračak ljubavi. Naše je društvo bolesno, njega taru mnoge bolesti, koje napredujući dosadanjoin brzinom prijete strašnom ka­ tastrofom. Najveća nesreća pri tom je pak to. što mi svega ovog nismo svi svjesni, mi o — čini sc — svi ne vidi­ mo; osjetila za zapažanje i osjećanje mnogobrojnih zala, koja .nas taru su nam otupila; mi smo gotovo uspavani. Moramo sc probuditi, moramo se riješiti onog uzročnika, koji nas baci u ovo besvjesno stanje. Zdravi i trijezni su ga davno otkrili, on je zadržan u — alkoholu. I kakogod se jedan n. pr. teže obo­ ljeli čovjek, koji je po nesreći i alko­ holičar mora — prije nego se pristupi uspješnom liječenju — odreći i najma­ njeg užitka tog otrova, tako je isto i tim više potrebno, da. se društvo, koje boluje ne na jednoj, nego na više ma­ na, najprije osvijesti, a onda u svjes­ nom stanju pristupi гаЛка1појЈ1 liječe­ nju ostalih bolesti, koje on momentano i ne osjeća. Društvo u kome se mogu održati klu­ bovi, u kojima otmjeni kugovi i ljudi »političari« drže najopskurnije pijanke, pri kojim se čine opklade ko će biti toliko »kuražan« pa sa.šeširom na glav' prkoseći proći »turskom« čaršijom, jest društvo, koje je tim najvećim ot­ rovom posve uspavano. Traglka pak ci­ jele stvari leži u tome, što eksistenciju famoznih ovakovih klubova omogućuju baš oni. koji su i svojim položajem i svojom inteligencijom pozvani, da se stave na čelo svakom pokretu za ozdravljenjem našeg društva. Već sam fakat, da može da eksistira jedan ova­ kav klub, osokolio je i još jedan prvo­ bitno s lijepom svrhom zasnovano udruženje, da se »emancipuje« u druš­ tvo alkoholičara. Vrlo ružne pojave, da se na musli­ manskim zabavama omogućuju pi­ janke; da se n. pr. na nekim sijelima uz prisustovanje ženskih pije i mezeti sve dotle, dok ne povrate sve što su .prije pojeli i onda se ne povaljaju kao živine, govore jasno kako smo daleko otišli. Gornji su primjeri trebali do argumentuju ispravnost tvrdnje, kako je na­ še društvo u stanju besvjesnosti, u ko­ jem ono ne vidUsvu kobnost svog po­ ložaja; oni su imali da učine shvatljivim sve druge pokore društvene, kojih se nećemo moći početi da rješavamo sve dotle, dok ne budemo svjesni kake su opasne našem zdravom razvitku, ukratko: dok se ne otrijeznimo. Trezvenost mora da postane našom odlikom. Alkoholu, koji u porodici prouzrukuje uzđludno trošenje sredstava za opstanak kao i trošenje snage, koji razorava snagu i duh porodice, uništa­ va prirodno poštovanje i dostojanstvo u porodici i. otvara širom vrata svima porocima i nemoralu, njemu, tom naj­ većem neprijatelju roda ljudskog mora se navijestiti borba do istrage. Nije sve učinio onaj koji ne pije al­ kohola. tog najvećeg neprijatelja šted­ ljivosti, tog krivca što autoritet porodi­ ce na štetu djece oslabi ili posve stra­ da, tog najvećeg neprijatelja svega sli­ čnog napretka društvenog, jer uspješnu borbu proti njemu moraju da vode svi oni. koji u njemu vide ono veliko zlo kakvo on i jest. Nije dovoljno — po­ novno se mora naglasiti — samo ne ni­ ti, već se mora takav apstinenta u naj­ širem krugu svojih prijatelja u svakoj prilici i u svakom razgovoru pozaba­ vit ovim pitanjem, pitanjem koje je sve, dotle aktuelno, dok ne. dočekamo onaj sretni čas, kad će produkcija najvećeg otrova" — alkohola biti zabranjena. 1 dok se u Sjev. amerikanskim udru­ ženim državama zakonski zabranju­ je svaka produkcija alkohola, dok se isto čini u Švedskoj i Finskoj, a u Norveškoj se nakon provedenog glasovanja naroda donosi isti zakon o zabrani, dok naša braća Hrvati uz već odavna postojeće »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav.« osnivaju i »Ložu internacionalnog neutr. G u tTe mp 1 erskog reda«, dotle se kod nas nitko i ne miče. Ovako dalje ne smije da ide, jer ma­ kar da će morati i naša država u do­ gledno doba da zabrani produkciju al­ kohola, pozvani smo mi svi, da radimo na njegovu suzbijanju upoznamo široke mase sa poraznim njegovim djelova­ njem i konačno stvorimo raspoloženje, koje će da rezultira snažnim zahtjevom ozđo iz masa, da se ozgo od države donešenjem zakona o zabrani svake produkcije alkohola, zada tom demonu smrtni udarac. Rad u ovom pravcu morala bi pre­ uzeti smjesta, sva naša društva, bilo da u prvi mah osnuju od članova trez­ venjaka posebnu jednu sekciju u druš­ tvu ili da ga — ako to budu svi(!) čla­ novi — pretvore uz priuzdržaj dotada­ nje korisne svrhe u društvu trezve­ njaka. Sekciju bi vodio pročetaik, kojemu bi stajao uz. bok još tajnik sekcije. Rad ovakove sekcije sastojao bi se u prvi mah u tom, da se članovi upo­ znaju s alkoholnim pitanjem uopće; upznavalo bi se njegovo štetno djelova­ nje n. pr. na organizam čovjeka, na du­ šu. bolesti, rad, privredu i dr. To bi se pak omogućilo nabavom o ovom pita­ nju dosta znatne literature, obdržavanj«m predavanja, keja bi eshn za te : j i ! I I , A. Godina li. Apel će sigurno kako kod vodstva »Jug. Musi. Org.« tako i kod svih na­ ših duštava i svih pojedinaca, iskrenili prijatelja svoga naroda naići na potpu­ no razumijevanje i odziv, i neće se valj­ da dogoditi, da će se pročitavši ovaj sastavak reći: »Lijepa stvar; trebalo bi ovako i onako i Bog te veselio«. Nadati se je da će se od; riječi pristu-. piti i djelu. Vedercmo. Jedan akademičar. Sarajevo, 25. februara. U današnjem broju”iznosimo srbijan­ ski zakon o izborima sa svrhom, da sa njim upoznamo naše pristaše, jer će ovaj zakon u glavnom služiti kao osnova za novi izborni red. Pošto nije sigurno, hoće li naš list izlaziti u redu. jer su u toku pregovori štampara sa slagar­ skim i pomoćnim osobljem, upozoruiemo čitatelje, da ovaj broj čuvaju, jer će im u svoje vrijeme trebati. Riječ ima g. Ćurčić. Demokratska« štampa digla jc sil­ Pokojni Lomović mi je sa tim bro­ nu dreku na g. dra Hrasnicu i pošto jem »Kragujevačkog Glasnika« pokazao polo hoće da mu dokaže tobožnja ujedan proglas okružne komande u Kra­ merstva u Kragujevcu. Mi snio se иа gujevcu, u kojem je objavljena ta justinjihove optužbe osvrnuli u prošlom bro­ fikaciia, a iz koga se vidi, da se to zbilo 24. marta 1917. dakle u doba, kada ja ju našeg lista, a danas konstatiramo, da tamo ni bio nisam. Ja sam to odmah po su »demokrati« povukli svoje prigovo­ ■pak. Lomoviću dao ispraviti i držim, da re o Hrasničinom republikanstvu i sad je taj Ispravak u »Kragujevačkom Gla­ stoje samo na tvrdnji o njegovim to­ božnjim zločinima. Kako stoji sa tom sniku« objelodanjen. Kad sam otišao iz Kragujevcu, tamo tvrdnjom, vidi se iz ove izjave g. dra Hrasnice, što je prenosimo iz »Zagre- i me zamijenio g. dr. M i I a n ćurčić. sada zamjenik državnog odvjetnika u bačkih Novina« od 22. o mjeseca. Dr. Sarajevu, koji je preuzeo od mene moj Brusnica izjavljuje: referat i koji znade, kada sam ostavio »Na napade, kojima sam izvržen u Kragujevac i kad su se ta navedena po­ demokratskoj štampi moram izjaviti sli­ gubljenja desila, te da ja pri tome u jedeće: Ja sam bio u Kragujevcu, kao opće nisam mogao sudjelovati, j e r m u vojni sudija od polovice februara 1916. tada nije bilo tamo. do 17. februara 1917. godine, na koji Izjavljujem, da ja nisam nikada niti dan sam ostavio Kragitjevac, jer sam izrekao, niti potpisao ni jednu bio premješten u Sarajevo. Za moga smrtnu osudu, te da tvrdnje demokrat­ vremena nije od vojnog suda ok­ ske štampe jesu puke podvale. Ako je ružne komande u Kragujevcu justificiistina da sam na nekakovoj listi, kojom rana ona masa ljudi, kako se to u štam­ se diže neka optužba protiv mene, to pi navodi. Ja sam tek iz »Kragujevačse može osnivati na jednoj pukoj kle­ kog Glasn-ka« negdje u ljetu lanjske go­ veti. Napokon može potvrditi g. Milivoj dine saznao-, da je suđenje 17 SrbohrvaLazović, trgovac u Kragujevcu, kako ta, a među njima, da jc bio i jedan uči­ sam se tamo držao sve dok sam iz telj imenom Glišić, te sc u tom listu, Kragujevca otišao«. - a u jednom pismu upravljenu go­ .Mi donosimo tu izjavu g. dra Hrasni­ spodinu (sada već pokojnom) Urošu Loce i molimo g. Curčića da se izjavi o moviću narodnom poslaniku -- tvrdilo, ovoj aferi. Dotle čekamo. da sam ja pri tome suđenju sudjelovao. Iz naše organizacije. | I 1 ' | Iz Bosanskog Kobaša dobismo 24. o. mi. ovaj brzojav: »Današnjim danom održali smo zvaničnu skupštinu u Bos. Kdbašu, na kojoj je jednoglasno usvojen program muslimanske jugoslavenske organizacije i izabrali smo u odbor sli­ jedeću gospodu: Hamdibeg Kapetanom vić, 'predsjednik; Suljo Hadžijusufović, podpređsjednik; Ferhadaga Hadžiariiović, tajnik; Hrustanbeg Alibegović, blagajnik; Haiiz Husein Uremović, Nadirbeg Alibegović. Mehmed Džuherić j HaШ Havić. Mjesni Odbor. Skupština u Doboju. Na 8. o. mi. sa­ zvao je naš mjesni odbor skupštinu sa ovim dnevnim redom: I. izvještaj od­ bora o dosadanjem radu i II. izbor od­ bora. Predsjednik g. M. Hadžimujagić otvara skupštinu, pozdravlja članove i zahvaljuje se na mnagobrojnom odzivu; konstatira sa veseljem, da je pro­ šlo više od godine dana, kako smo se organizovali i svi ujedinili, a da nije bi!« niti jednoga edmetnika, negu I smo svi bili za jednoga, a jedan za sve. ; Za tim upozoruje skupštinu na važnost događaja, koji se približuju, kao izbori 1 općinski za konstituantu, tumači skup­ štini značenje i načine provađanja o pćegi tajnoga izbora; naglašava poI trebu discipline u stranci i apeluje na I sviju, da budu solidarni i u svemu sviI jesni svojih dužnosti u buduće, kao što I su i do sada bili. Za tim podijeljuje tii ječ tajniku g. Mujičiću, koj iznosi opši। ran izvješta1 kojega «’■ dovolstvom prima na znanje. Bilješke. »Hak«. Koliko je istine na pisanju »demokratske« štampe o držanju ma­ kedonskih muslimana vidi se najbolje iz ove činjenice: Neutrallni »Rehber« prešao je u vlasništvo »organizacije za zaštitu muslimanskih prava« i od sad će izlaziti pod imenom »Hak« (Pravda) kao glasilo te organizacija. �Strana 2 Страна________________________________________ „PRAVDA* — „ПРАВДА*____________________________________Број 126 Broi Zakon o izborima narodnih poslanika. od 25. marta. 1890. god., sa izmjenama i dopunama od 28. januara. 1891. god., vraćen u život Ustavom od 5. juna 1903, god., sa Izmjenama i dopunama od 14. juna 1910. god. 6. inžinjeri i Ijekari u državnoj službi; 8 41. Kandidatske liste mogu predlo­ OPŠTE ODREDBE. I viti, koja je lica odredio za predsjednike 7. Pcnzionirci i činovnici na raspolo­ žiti: 8 1. Izbori poslanika za Narodnu ' i članove biračkih odbora. 2. Ko ima pravo da bira. 1. u svakom izbornom Okrugu naj­ ženju. Skupštinu, koja se redovno svake go­ Pravo biranja poslanika za Narodnu § 17. Činovnici коХ su izabrani za na­ manje sto birača: dine sastaje u prijestolnici I. oktobra, Skupštinu irna svaki srpski građanin, redite poslanike, ne mogu, za vrijeme 2. u svakoj okružnoj varoši koja bira vrše sc po odredbama ovog zakona, na koji je navršio 21 godinu i koji plaća trajanja poslaničkog mandata, biti pen­ više od jednog poslanika, najmanje 50 dan 8. septembra, i vrijede za četiri državi najmanje 15 dinara neposredne zionirani niti premješteni u drugo mje­ birača; godine, osim slučaja 8 54. Ustava. poreze na godinu, računajući tu i stalni sto ili drugu službu bez njihova pristan­ .3. u svakoj varoši koja bira po jeđnfg Samo u slučaju rata može se Skup­ državni prirez. ka, niti otpušteni bez osude redovnih poslanika, najmanje dvadeset birača. ština držati van prijestolnice. Svi zadrugari u zadruzi, kao i starje­ 8 12 . Kandidatske liste za izborne oili disciplinarnih sudova, a ako takav 8 2. Izbor: narodnih poslanika nare­ šina zadruge, koji su navršili 21 godi­ enovnik bude, po svem pristanku, a za kruge sastavljaju se ovako: đuju se ukazom na prijedlog ministra nu, imaju pravo biranja ma koliku ne­ vrijeme trajanja poslaničkog mandata, Na čelu liste zapisuje se ime izbor­ unutrašnjih poslova, a po saslušanju posrednu porezu plaćali, bilo svaki za unaprijeđen, prestaje biti poslanik. nog okruga i dan izbora, ga koje lista Ministrskog Savjeta* Ukaz će se obzna­ sebe, bilo ukupno. § 18. Policijski činovnici ne mogu se vrijedi. ж J niti u službenim »Srpskim Novinama, Kao zadrugari smatraju se i otac i kandidovati za poslanike. Predsjednici Zatim pod I: ] najdalje do 25. juna. njegovi punoljetni sinovi,’ koji s njime i sudije prvostepenih sudova ne mogu Imena i prezimena mjesta, življenja Istim ukazom, kojim sc naređuju iz­ zajedno žive. i zanimanja predloženih kandidata, koji se kandidovati u okrugu ili varoši svoje bori poslanika za Narodnu Skupštinu, Tako isto iinaju pravo glasanja i ona imaj uopće pogodbe prema § 95. Usta­ službe. naređuje se i saziv Narodne Skup­ lica koja su oslobođena plaćanja poreza va. Ovih kandidata mora biti onoliko, Bivši policijski činovnici ne mogu se štine. po § 74, tač. e. i ž. zakona o neposred­ koliko takvih poslanika dolazi na taj kandidovati u okrugu ili varoši gdje su 8 3. Za vrijeme od 3. t-eHCa&a po noj porezi, što su postala nepodobna izborni okrug prema rasporedu Držav­ u tom svojstvu služili, ako njihova po­ do 11. septembra zaključno, ne može za rad, ili su invalidi, ili oni koji pri­ nog Odbora. licijska služba u tom kraju nije prestala nikakva vlast pozvati birače .pojedinih maju milostinju iz državne kase, ako I pod II: najmanje mjesec dana prije ukaza o izopćina ni na kakve skupove, kao: na su ta lica plaćala sa oproštenom pore­ Imena i prezimena, mjesto življenja boriina narodnih poslanika. zajednički rad, ili kuluk, ili na vojničke zom 15 dinara neposredne poreze na i zanimanja dvojice kandidata sa naro­ 8 19. Narodni poslanici, ako se za smotre i vježbanja, osim slučaja prijeke godinu, računajući tu i stalni državni čitim pogodbama prema § 99. Ustava. vrijeme trajanja svo^a poslaničkog opasnosti; a tako isto ne može pozivati Ispod imena kandidata napisaće se mandata prime državne^lužbe sanjim prirez. ni pojedine birače, osim u slučajevima § 11. Oficiri aktiviri i u uedjejstvu, i udvojeno imena dvaju predstavnika te tim prestaju biti poslanici. Ova se od;neodložlve potrebe i u slučajevima isvojnici pod zastavom ne mogu glasati. liste za glavni birački odbor i dvaju nj­ redba ne odnosi na ministre, koji ostaju traživanja zločina, prestupa i istupiti!! U ovaj izuzetak ne dolaze rezervni hovJh zamjenika, i imena po jednog i bez novog izbora narodni poslanici. krađa i prevara. oficiri i civilni činovnici vojne struke. nježnog predstavnika i jednog njegovog 4. Birački spiskovi. U općinama u kojima ne bi bio izvr­ § 12. Nemaju pravo da biraju: zamjenika za svako glasačko mjesto. šen izbor 8. septembra, ovo vrijedi i za 8 20. Glasanje na zboru za izbor na­ 1. koji su osuđeni na robiju dok se ne Ispod svega toga potpisaće se predrodnih poslanika tajno je i vrši se kug­ dalje do 16. septembra zaključno. povrate u prava; Igači svojeručno. Nepismene potpisaće Ako su brači bili ranije kud god po­ licama po općinama, a po stalnim az­ 2. koji su osuđeni za prestupke na gu­ po njihovom pristanku drugi, koji će se zvan; ili iskupljeni, moraće se raspustiti bučnim glasačkim spiskovima, koji po­ bitak građanske časti, za vrijeme dok takode potpisati. najdalje 2. septembra. stoje kod općinskih sudova. traje ta kazna; Uz kandidatsku listu predlagači su 8 21. Petnaestog dana od dana Ukaza 1. Izborna tijela i broj poslanika. 3. koji su u zatvoru ili pritvoru za dužni donijeti sudu i pismeni akt pri­ za izbore narodnih poslanika, općinski S 4. Izborni su okruži oni isti koji su zločinstva ili prestupke pomenute u tačstanka svakoga predloženoga kandi­ sudovi dužni su, da pošalju nadležnim i administrativni. k-ama 1. i 2.; data. svojim prvostepenim sudovma vjeran Svi birači jednog izbornog okruga, 4. koji su sudskom presudom osuđeni, Za predlagače liste nije obavezno da preps svoga stalnog azbučnog glasač­ ili mjesta, sastavljaju jedno izborno ti­ što su zloupotrebom svoje vlasti, ili si­ na listi, koju predlažu, označe predstav­ kog spiska. jelo i biraju zasebno poslanike, ili polom ili prijetnjom, ili poklonom. iH obe­ nika i zamjenika za ono glasačko mje­ Prvostepeni sud dužan je da dobi­ slanika, za Narodnu Skupštinu. ćanjem poklona, radili da budu izabra­ sto, za koje nemaju svojih ljudi. veni prepis azbučnog glasačkog spiska, ni oni, ili da bude, ili da ne bude, ko 8 5. Svaki izborni okrug bira onoliko Bez pitanja i odobrenja niko se ne u roku od 10 dana od dana prijema, drugi izabran za narodnoga poslanika; poslanika koliko na njega pada da bira smije za predstavnika ili zamjenika li­ sravni sa svojim originalom, koji se u 5. koji su sudskom presudom osude- । prema broju poreskih glava, ne računa­ ste označiti i na listi zapisati. njegovoj arhivi nalazi, pa u koliko se sa ni. što su primili poklon da birački glas iI istim ne slaže, da ga popravi i stavi na jući u taj broj i broj poreskih glava svih Kad neko dozna da je na kojoj god dadu ili da se od biračkog glasa uz- I zasebnih izbornih mjesta u okrugu. Na listi za predstavnika ili zamjenika za­ istom potvrdu da je vjeran svome ori­ svakih 4.500 poreskih glava birače se drže; bilježen, bez svoga znanja i odobrenja, ginalu, koji sc u njegovoj arhivi nalazi, 6. koji su pod stečajem: po jedan poslanik. Ako višak poreskih on ima prava izjaviti sudu, kod koga j» i pošalje ga neposredno dotičnom op­ 7. koji su pod starateljstvom: glava bude veći od 3.000 onda će se bi­ lista, da se toga ne prima, i sud je du­ ćinskom sudu. 8. koji su bez dopuštenja srpske VJarati još jedan poslanik. žan izbrisati ga, pa o tom izvijestiti Sve ovo u ime prvostepenog suda đe stupili u službu strane dTžave; U ovaj broj poslanika, koje bira ojednoga od donosilaca kandidatske liste. vrše predsjednik i sekretar istog, ili 9. koji su sudskom presudom osuđeni, 8 43. Za predstavnike liste mogu biti krug, ulaze i oni poslanici za koje S 49. njihovi zastupnici, koji su za nevršenje što kao pristalice nepriznatih vjera ni­ Ustava iziskuje naročite pogodbe. naznačeni ili sami predlagači, ili druga ove svoje dužnosti i odgovorni po ovo­ su vršili svoje građanske i vojne duž­ š 6. Varoš Beograd bira četiri posla­ lica, koja su upisana u azbučne glasač­ me zakonu. nosti ч nika; varoši: Niš i Kragujevac po dva; ke spiskove jedne od općina dotičnog Na potvrdu se stavlja broj, dan, mje­ Oni koji su ovdje imenovani pod bro­ a varoši: Aleksinac, Valjevo, Vranje, izbornog okruga i imaju pravo glasanja. sec, godina, mjesto i pečat dotičnog jevima: 4., 5. i 9. nemaju prava da bi­ Gor. Milanovac, Zaječar, jagodina, Predstavnici liste na glasačkim mjesti­ prvostepenog suda, a potvrdu potpisuju raju za vrijeme, za koje je to sudska Knjaževac, Kruševac, Loznica, Leskoma moraju biti iz općine, u kojoj se gla­ predsjednik i sekretar suda ili njihovi presuda odredila. vac, Negotiii. Paraćin, Pirot, Požarcsanje vrši. zastupnici. 3. Ko može biti poslanik. vac, Prokuplje, Svilajnac, Smeđercvo. § 44. Kandidatsku listu imaju pravo 8 22. Ako prvostepeni sud od koga § 13. ko nema pravo biranja, ovaj ne ćuprija, Užice, Cačak i Šabac svaka da potpišu kao predlagači samo oni, općinskog suda u krugu svoje nadlež­ može biti ni izabran za poslanika. koji su upisani u azbučne glasačke spis­ po jednog poslanika. nosti ne dobije vjeran prepis stalnog S 14. Za poslanika u Narodnoj Skup­ § 7. Ukinut kove. azbučnog glasačkog spiska ni do dva­ štini može biti izabran samo onaj koji, Za one medu predlagačima, koji bi š 8. kohko koji okrug ima da bira po­ desetog dana zaključno od dana Ukaza sem pogodaba potrebnih za pravo bi­ bili članovi općina, koje ne dolaze u slanika, odrediće Državni Odbor pre­ za izbore narodnih poslanika, on će u ranja, ispunjava još i ove pogodbe: nadležnost prvostepenog suda okružne ma cjelokupnom broju poreskih glava roku od pet dana poslati istom općin­ 1. da je Srbin po rođenje, ili da je, varoši, mora se istovremeno sa kandiu svakome okrugu, a na osnovu poresskom sudp ovjeren, u smislu prednjeg ako je prirođen, nastanjen najmanje pet datskom listom podnijeti uvjerenje nji­ kih knjiga. paragrafa ovoga zakona, prepis azbuč­ godina u Srbiji; hovog nadležnog prvostepenog suda, Uvaj Državni Odbor sastavljaju: nog spiska lste općine, koji se u nje­ 2. da uživa sva građanska i politič­ da su uredno i konačno ovjerene az­ Predsjednik Državnog Savjeta, Pred­ govoj arhivi nalazi, a narediti svome ka prava; bučne glasačke spiskove uvedeni. Ta­ sjednik i oba potpredsjednika posljed­ krivičnom odboru, da prema predsjed­ 3. da živi stalno u Srbiji, izuzimajući kva uvjerenja izdaju prvostepeni sudo­ njega saziva Narodne Skopuštine, i niku i poslovođi dotičnog općinskog one. koji se stalno bave na strani po vi u roku od tri dana. picdsjednik Kasaeionog Suda ili njihovi suda odnosno njihovim zastupnicima državnome poslu; Potpis može osporavati samo onaj, zastupnei, ako su oni spriječeni. preduzme krivična istraga za nevrše­ 4. da je navršio 30 gaŽna; čije je ime potpisano. Sud je dužan Zastuipnke predsjedniku i potpred­ nje ove njihove dužnosti i dalje po za­ 5. da plaća državi najmanje 30 dina­ svakome kazati, kad bude pitan, je li on sjednicima Narodne Skupštine, određu­ konu postupi. ra neposredne poreze na godinu. potpisan ili nije. Odgovor suda može je unaprijed sama Narodna Skupština § 23. Ovjeren prepis stalnog azbuč­ biti usmen ili pismen, prema zahtjevu § 15. Na svakoj kaudidatskoj Listi iz­ u početku svakog svoga saziva. nog glasačkog spiska po § 21. i 22. oonoga koji pita. bornog okruga moraju biti po dva lica, Ovaj Državni Odbor, koji saziva voga zakona dužan je općinski sud da Kad ko od nepismenih predlagača Predsjednik Narodne Skupštine u pri­ koja pored ostalih pogodaba imaju još preda dotičnom biračkom odboru u smi­ usmeno pred sudom ili pismeno sudu jestolnici. dužan je sastati se najdalje i ovu naročitu pogodbu: slu § 61. ovoga zakona. izjavi, da je bez pristanka svoga kao Da su svršiti koji fakultet u zemlji ili za deset dana, od dana, kad je ukazom 88 24.. 25., 26., 27. i 28. ukinuti. predlagač potpisan, sud je dužan izbri­ na strani, ili koju višu stručnu školu, naređen izbor poslanika i saziv Narod§ 29. Što god je kazano u zakonu o sati ga. pa o tom izvijestiti jednog od koja stoji u redu fakulteta. ne Skupštine. postupku sudskom u građanskim par­ donosilaca kandidatske liste, koji na 8 16. Činovnici ii svi koji se inače na­ Predsjednik Narodne Skupštine ili nicama, kako se računaju rokovi, to njegovo mjesto moraju naći drugoga laze u državnoj službi kao i predsjed­ njegov zastupnik zakazuje, otvara, ru­ važi i ovdje. najdalje u roku od pet dana. Inače sud nici opština, ako bi bili izabrani za na­ kovodi i zatvara sastanke Državnog SS 30., 31. i 33. ukinuti. će oglasiti i u novinama obznaniti, da rodne poslanike i toga se mandata , Odbora; i stara se da Državni Odbor 5. Biračke karte. ta lista ne važi ako na njoj ne ostaje me. gube svoj položaj. Predsjednici op­ svoje poslove pravilno i pa vrijeme 88 33., 34., 35.. 36., 37., .38., i 39. uki­ propisani broj predlagača. ćina smatraće sc da su na odsustvu od svrši. nuti. Na posljednjoj strani kandidatske li­ dana kad ih nadležni birački odbor pro­ Sve državne i opštinske vlasti dužne 6. Kandidatske liste. ste ostaviće se prazno mjesto za sud-, glasi z.a izabrane, dok Narodna Skup­ su odmah staviti Državnom Odboru na sko potvrđenje. 8 40. U vremenu od 14. jula pa do 25. ština ne utvrdi njihov izbor. Izuzetno raspolaganje potrebne mu podatke i § 45. Dva primorka ovako sastavlje­ augusta zaključno moraju se„ podnijeti zadržavaju svoje činovničke položaje, davati zahtijevana objašnjenja. Državni ne i potpisane kandidatske liste odnekandidatske liste prvostepenom sudu, zajedno sa poslaničkim mandatom, ovi Odbor može radi obaviještenja pozvati će najmanje pet potpisnika na potvrđe­ koji je u smislu 8 21. ovoga zakona nad­ činovnici: u svoje sjednice Ministra Unutrašnjih nje nadležnom prvostepenom sudu u ležan za biračke spiskove. 1. ministri u službi i na raspoloženju; Poslova i Finansija i Predsjednika dotičnom izbornom okrugu, i predati fh A od 14. jula paido 1. augusta kandi­ 2. članovi Državnog Savjeta; Glavne Kontrole. predsedniku, ili njegovom zameniku. ili datske liste mogu se predavati i dežur­ 3. izvanredni i opunomoćeni ministri, 8 9. Odbor će ovaj najdalje za pet­ dežurnom sudiji, koji će im odmah iz­ nom sudiji koji će po njima punovažno akreditovani kod stranih dvorova i di­ naest dana od dana sastanka svoj po­ dati revers na primljene liste. raditi kao po hitnim predmetima. plomatski agenti; sao svršiti i u službenim »Srpskim No­ Suđ će sc najprepo azbučnim spisko­ Na ovim štampanim primjercima ime­ 4. predsjednici i članovi viših i prvovinama- objaviti: koliko koji okrug i vima, koji se kod njega nalaze, uveritl, na predstavnika ili zamjenika dotične stepenih sudova; varoš ima da izabere poslanika i koli­ jesu li potpisani na listi predlagači za­ općite, ili odjeljka (kvarta), ne moraju 5. profesori univerziteta, stručnih 1 ko će u kojoj općini biti glasačkih mje­ ista zapisani u birački spisak, da li Ih biti štampana, već mogu biti i napisana. sta, a najdalje za dvadeset dana objasrednjih škola; �Број 126 Broj ima na broju koUko na kojoj listi treba prema § 41. ovog zakona i da li ima pi­ smeni pristanak svih kandidata, pa kad se o tom uveri. potvrdiće listu. Jedan potvrđeni primerak vratiće donosioci­ ma na revers najdalje za 24 časa od prijema a drugi čuvati pod pečatom svojini na bezbednom mestu, od koga će primerk prepis bez imena predlagača poslati odmah upravi državne štam­ parijo da se obznani u službenim »Srp­ skim Novinama« pod rubrikom kandi­ dati za narodne poslanike. Na slučaj da sud pri uporedenju pot­ pisa sa azbučnim spiskom nađe, da se koji potpis na listi ne slaže potpuno sa imenomt prezimenom ili zanimanjem to­ ga lica u azbučnom spisku, on će ako podnosioci kandidatske liste izjave da je to isto lice, listu primiti, pa o tom posle izvestiti glavni birački odbor, od­ nosno birački odbor u varoši. § 46. Uz originalne liste podneće predlagači još i onoliko štampanih primeraka, koliko u dotičnom izbornom okru­ gu ima glasačkih mesta, i dva primerka više, za sud. U štampanim primercima kandidatskih lista zabranjeno je stavljati imena predlagača. Na tim primercima nazna-. čiče se samo imena predstavnika i zamenika one opštine, u koju se lista šalje. Na svakom takom primorku kandidatske liste mora biti naštampano u vrhu: Za glasačko mesto... Beograd, Kragujevac, Šabac i t. d.«) Na primercima, namenjenim onim gla­ sačkim mestima, gtče se glasa u više odeljcnja ili kvartova, u vrhu će biti na­ štampano »Za glasačko mesto...« Na tim .primercima će se naznačiti samo imena predstavnika i zamenika dotič­ noga glasačkog mesta. Predsednk suda ili nejgov zamenk, uveriće se, da li su na sviin štampanim listama imena predloženih lica naznače­ na suglasno originalnoj listi, pa če ih sve potvrditi svojim potpisom i peča­ tom suda. Od ovilt štampanih primeraka razaslaće u roku oci tri dana svakoj opštini. u izbornom okrugu namenjeni joj pri"merak, odnosno namenjene joj primerke, uzev od svake revers o prijemu. Predsednici biračkih odbora, ili njihovi zamcnici, ove će primorke iposle, u oči dana izbora prilepiti na glasačke kuti­ je, pa iste postaviti onim redom kako su kandidatske liste potvrđene tako, da kutija na kojoj jc lista sa manjom nu­ merom dođe na prednje mesto sa stra­ ne sa koje glasanje počinje, a kutije na kojima su liste sa većim numerama da­ lje po redu tako da kutija na kojoj je lista sa manjom numerom dolazi uvek na prednje mesto. § 47. Svaka kandiidatska lista, koja bude po ovim pravilima utvrđena, imaće na dan izbora 8. septembra, ili dru­ gog određenog dana svoju zasebnu ku­ tiju na svim glasačkim mestima. Takvu listu, čim se preda javnosti, slobodno je svakome prepisati ili preštampati. § 48. U varošima, koje biraju zasebno poslanike, sastavljače se kandidatske li­ ste istim načinom kao i u okruztma; i oue če se podnositi radi potvrdenja nad­ ležnom prvostepenom sudu, a za Be­ ograd sudu varoši Beograda. Imena jednog ili više kandidata, koli­ ko za keju varoš poslanika treba, i imena jednog ili više predstavnika li­ sta, koliko se za koji birački odbor u varoši iziskuje stavljaju se istim redom i odvojeno, kao i na okružnim listama. Sve ostalo vrši se istim načinom kao i u okruzima. § 49. Kandidatska lista jednom pre-' dana sudu, ne može se opozvati, niti se u njoj mogu činiti kakve izmene. Ali ako koji odi ipredložcnih kandida­ ta umre, ili izgubi pravo da bude biran, može se na njegovo mesto predložiti drugi kandidat. Za takav predlog mora biti onoliki isti broj predlagača, koliki i za celokupnu listu. Ovakve zrnene u kandiđatskoj listi mogu se činiti sve do na pet dana pred izbore, samo od podnosilaca prvobitne liste. Novi se potpisnici mogu uzimati samo ћа mesto onih lica, koja su u me­ đuvremenu umrla ili izgubila biračku sposobnost. One će se utvrđivati istim načinom kojim se tuvrđuju i ćele kandidatske liste. S 49. a. Ako za jedan okrug ili varoš bude prijavljena odnosno potvrđena kod nadležnog prvostepenog suda samo je­ dna uredna kandidatska lista, dotični birački odbor će pored kutije na koju Ć« prilejtti potvrđenu kandidatsku listu, „11РАВДА* — .PRAVDA* staviti još jednu kutiju bez liste na dru­ go mesto, računajući sa strane sa koje će se glasanje vršiti. U ovu drugu ku­ tiju glasače na način pokazan u § 69. ovoga zakona oni pravni glasači, koji neće da glasaju za kandidate odnosno kandidata u potvrđenoj kandiđatskoj listi. ' -Л Ako kut.'a na kojoj, jc prilepljcna pot­ vrđena kandidatska 'lista dobije manji ili ravan broj kuglica prema broju ku­ glica, koji je dobila kutija bez liste, smatraće se da izbor nije izvršen toga dana. U tome slučaju birački odbor narediče drugi izbor u tome biračkom -tein u drugu narednu nedeliu od dana toga izbora. Za ovaj drugi izbor podnose se nove kandidatske liste. Ako za ovaj drugi izbor bude opet potvrđena samo redna kandidatska li­ sta prvostepeni sud će o tome izvestiti Ministra Unutrašnjilt Poslova, koji će naediti, da se objavi u dotičnom okru­ gu odnosno varoši da se sa toga uzroka Određenog dana neće glasati. A dotič­ ni prvostepeni sud na dan izbora izdaee punomoćstvo kandidatima sa te jed­ ne prijvljene uredne liste, i poslati izveštaj o njihovom izboru Upravi Dr­ žavne Štamparije, da se obznani u služ­ benim »Srpskim Novinama« po ovomv zakonu, a izborna akta Ministru Unu­ trašnjih Poslova. § 50. Ministar unutrašnjih poslova du­ žan je narediti i izvršiti sve što treba, te da se spremi na v reme dovoljan broj kutija, kuglica i ostalog materijala za glasanje. Prvo snabdevanje opština matenp.lom za glasanje ide na račun skupštin­ skoga budžeta. Svako obnavljanje .li popravljanje izbornog materijala pada na teret opština. Ovde se ne razumeju formulari za neazbučne i azbučne glasačke spiskove koje opštine same nabavljaju, preko mi­ nistra unutrašnjih poslova od državne štamparije. § 51. Kutije će biti od lima; zatvara­ če se i otvarati trima raznim ključe­ vima, i biće tako udešene da se spušta­ nje kuglica u njih ne vidi i ne čuje. § 52. Kuglice će biti od gume, ј imaće po jedan i po santimetar u prečniku. Na njima će biti utisnut Grb Kraljevine Sr- bije. § 53. Bliži obrazac celokupnog izbor­ nog materijala određuje ministar unu­ trašnjih poslova. 7. Izborni materijal. § 54. Najdalje do na pet dana mini­ star unutrašnjih poslova biće dužan da razašlje izbornim opštinama na revere glasačke kutije i kuglice sa celim pri­ borom, vodeći tačno računa o tom, ko­ joj je opštini šta poslao. Svaki sandučić sa kuglicama, pri razašiijaniu opštinama. biće zaključan i utvrđen pečtom ministarstva unutraš­ njih poslova. Ključevi od sandučića s ku­ glicama poslaće se opštinama u zape­ čaćenom zavoju. Ovako zapečaćeni sandučići s kugli­ cama čuvaće se u opštinskom sudu do predaje biračkom odboru. 8. Glasačka mesta, birački odbori na glasačkim mestima, glasanje. § 55. Birači mogu glasati svakj samo jedan put, samo lično, samo na glasač­ kom mestu u svojoj opštini, i samo za utvrđene kandidatske liste. § 56. U izbornom okrugu glasačko mesto biće u svakoj opštini, u zgradi opšttnskog suda. Glasanje na zboru za izbor narodnih poslanika u Beogadu, Nišu, i svima va­ rošima i varošicama koje imaju preko 1500 pravnih glasača, vršiće se na više mesta po odeljcima, kori će obuhvatiti 800 do 1000 pravnih glasača, što u to­ me odeljku stanuju, a svaki odeljak čini jedno glasačko mesto. Ako je zgrada opštinskog suda neugodita. ili ako se glasanje u opštini vr­ ši na više mesta, onda ćo se izbor iz­ vršiti u školskoj ili drugoj zgradi, koju opštinski sud za to odredi. Mesto gde će se glasati, i zgradu u kojoj će se glasati opštinski će sud ojzi.aniti najmanje na deset dana pre iz­ bora. S 59. Najdalje za petnaest dana Dr­ žavni Odbor u Beogradu određuje za svako glasačko mesto po jednog sudiiu, sudskog činovnika ili pravnika, za predsednika biračkog odbora. A n ne­ dostatku pravnika, sul.kh činovnika i sudija, Državni Odbor određuje za pred­ sednika biračkih odbota u prvom redu i lica, koja su svršila koji god fakultet, a ako ovih ne bi bilo dovoljno onda i lipa keja su svrdla keju stručnu školu, ako nisu u policijskoj službi. Ako bi koji od onih, koji su Državnim Odborom za predsednike u glasačkim, ili za predsednike ili članove u glavnini biračkim odborima određeni, imali oso­ bito važnih uzroka da se te dužnosti ne prime, dužni su za 10 dana od dana kad je raspored' Državnog Odbora u službenim »Srpskim Novinama« izišao molbom svojom obratiti sc Državnom Odboru i navesti uzroke zbog kojih se ne mogu izbora primiti, Alto odbor navedene uzroke uvaži, razrešiće inolioca od dužnosti i drugo­ ga na njegovo mesto odrediti; ne nađe li Državni Odbor da su navedeni uzro­ ci opravdani, izvestiće molioca preko policijske vlasti da mu se molba ne mo­ že uvažiti. Molba posle označenog roka podne­ sena neće se ni -u kakvo prizrenje uzi­ mati. Samo u vanrednom i nepredviđenom slučaju, kad bi Državnim Odborom od­ ređeni predsednik biračkog odbora bio nekim neodoljivim uzrokom sprečen da dođe, zameniće ga predsednik opštine ili njegov zastupnik u opštinama gde se glasanje vrši na jednom mestu. A zastupnike pređsednicima biračkih odbora u opštinama gde se glasanje vr­ ši na više mesta. za ovaj slučaj, odre­ đuje opštinski odbor prvo iz kmetova dotične opštine, a po tom iz svoje sre­ dine kad određuje i člana biračkog od­ bora, izdajući im na revers o tome akt. Državni ćc odbor svakom licu koje je odredio na izbornu dužnost dati na revers akt o postavljenju, potpisan od predsednika i to: licima koja stanuju u preslonicn neposredno, a ostalim lici­ ma preko nadležnih vlasti, koje su du­ žite revers o predaji akta — postav­ ljenja — odmah vratiti Državnom Od­ boru. § 60. Tako isto najdalje do 4. septem­ bra opštinski će odbor odrediti jednog svog odbornika za člana biračkog od­ bora i jednog odbornika koji će ovome biti zamenik. § 61. U oči dana izbora u 3 časa po podne svi članovi biračkog odbora, ili njihovi zamenici, sastaće se u zgradi gde će biti glasanje i tu će primiti na revers od opštinskog suda potreban broj kutija i sandučića s kuglicama, az­ bučni spisak glasački, knjigu za upisi­ vanje glasača, knjigu za vođenje zapis­ nika, kandidatske liste, opštinski pečat i ostalo što treba. Kutije će pregledati, uveriće se da ’ su tačne i da su usta kutije sa platne­ nim prorezom kroz koji kuglice prola­ ze, dobro otvorena i nezaptivena, pa će ih onda utvrditi za zaseban sto, a prema stolu za kojim ćc sedeti članovi biračkog odbora; zatim će sva tri klju­ ča zatvoriti i zapečatiti tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan ćo ključ uzeti predsednik biračkog od­ bora, drugi opštinski odbornik, a treći predstavnik ili njegov zamenik, dotične kandidatske liste, ako ga ima. Ako predstavnika liste ili njegova za­ menika nema, bilo što nije došao, bilo što nije ni naznačen, predsednik bira­ čkog odbora uzeće i treći ključ. Na svakoj kutni s polja prilepiće se liste kandidata obe vrste. § 62. Kad birački odbor bude sve ovo uradio i bude izabrao potreban broj pi­ sara i drugih pomagača, i u opšte pri­ premio sve, što će mu sutra dan za primanje glasova trebati, on će o sve­ mu tom napraviti zapisnik toga svog prvog sastanka u kome će naročito označiti i broj svake kutije i kandidatsku listu koja uz nju ide. kao i da su sve kutije u ispravnom stanju i prazne. Ovaj ćc zapisnik potpisati svi člano­ vi biračkog odbora zatvoriće prozore, izaći će iz glasačke sobe, zaključiti je, udariti, pečat na vrata i ključ će uzeti predsednik biračkog odbora. Najzad će birački odbor odrediti stra­ žu, koja će zgradu, u kojoj će biti gla­ sanje, neprekidno čuvati. § 63. Na dan izbora u 7 sahata pre podne sastaće se birački odbor u zgra­ di za biranje pred vratima glasačke sobe, otvoriće je i ući u nju. I kad se uveri, da su kutije i sandučići s kugli­ cama, kao sve ctsalo, u redu, onda će sastaviti zapisnik u kome će nađeno stanje povrditi i otvoriti usta kutije, pa pa zabeležiti i to u zapisniku. Taj će zapisnik potpisati svi članovi biračkog odbora, pa će se onda otpočeti primanje glasova. § 64. O održanju reda za vreme gla­ sanja stara sc predsednik biračkog od­ bora. U slučaju potrebe predsednik je •vlaŠćeu da traži pomei ed »rutinske Страна 3. Strana ili državne vlasti, i ona jc dužna odaz­ vati se njegovom pozivu, članovi od­ bora, koji misle da to nije potrebno, imaće prava da zabeleže u zapisniku svoje mišljenje. § 65. Za ćelo vreme glasanja moraju zasedavati za biračkim stolom najma­ nje dva člana biračkog odbora. Među ovom dvojicom mora uvek biti pred­ sednik biritčkog odbora, ili opštinski >dbornik koji je član biračkog odbora, ilt njegov zamenik. § 66. Ako ko od predstavnika kandidatskih lista ode sa birališta a ne osta­ vi zamenika, onda će se izbor produ­ žiti i bez njega, a u zapsniku će se to zabeležiti. § 67. Niko ne sme stupiti na bađištc ped oružjem ili sa oruđem upotreblji­ vim za boj. sem slučaja predviđenog n § 64. ovoga Zakona, kad predsednik bi­ račkog odbora pozove oružanu pomoć, radi održavanja reda na biralištu. Ni službenici državni i samoupravni, koji po službenoj dužnosti nose oružje ne mogu doći na biralište radi upotrebe svog biračkog prava pod oružjem. § 68. U sobu gde se glasa puštaće se glasači redom, po jedan ili više, li ni­ kako više od pet od jedan put. § 69. Svaki glasač koji uđe u glasač­ ku sobu mora pre glasanja kazali prvo glasno, da čuju svi članovi biračkog odbora, svoje ime, prezime i zanimanje. Predsednik biračkog odbora, pošto se uveri da je glasač a glasački spisak uveđen, ako ga niko u biračkom odboru ne poznaje, upitaće ga: je li on baš to lice, pod čijim se imenom prijavio da glasa, i napomenuće mu zakonske posleđice od toga ako na tuđe ime bude glasao, i kad glasč potvrdi da je on to lice pod čijim se itnenom javio da gla­ sa, onda će se o tome nepoznatom gla­ saču sastaviti zapisnik u kome če se zapisati i lični opis njegov kao i ulica i broj stana, pa će se pustiti da glasa, a predsednik ima prava narediti da sc tako nepoznat glasač može odmah i fotografisati, a pisar će u jedan naročiti spisak zapisivati: ime glasača i broj pod kojim je on zapisan u glasačkom spisku. Ža sve vreme dok glasač ne svrši glasanje i predsednik i članovi biračkog odbora vodiče staranje, da glasač ne premosti kuglicu u drugu ruku i sobom odnese. Za ovim će predsednik dati glasaču jednu kuglicu. Glasač kad' primi kugli­ cu metnuće je u desnu ruku i zatvoriti je, pa sa tako zatvorenom rukom prilazlće svakoj kutiji redom i u svaku ona­ ko zatvorenu zavlačiti; a kuglicu će, pri tom, spustiti u onu kutiju na kojoj je prilepljena ona kandidatska lista za koju on hoće da glasa. Kad iz posljed­ nje kutije izvuče ruku, glasač će je on­ da pred svima otvoriti tako, kako sva­ ki može vldcti, da kuglice u njoj više nema i da je glasao. Predsednik ili jedan od članova bi­ račkog odbora, kazaće glasno, kad bi­ rač dođe do kutije, koju iti čiju kandi­ datsku iistu predstavlja ta kutija. Ako Jc birač nepismen, na zahtevanje nje­ govo predsednik ili jedan član odbora pročitaće mu sva imena na listi. Ne učini li se ovo, svaki član ima pravo da to primeti, a kad sc glasanje svrši đa i u zapisnik zabeleži kao pretest protivu nepravilnog postupka odborovog. Svaki predstavnik liste ili njegov za­ menik, ima prava kazati glasaču, kojoj partiji, ili političkoj grupi koja kandidat­ ska lista ili kutija pripada, § 70. Čim je koji birač glasao, du­ žan je ukloniti se sa birališta. Za biralište smatra sc zeiaa u ko­ joj se glasa i njeno dvorište (avlija). §71. Birački odbor ne može nikom zakratiti da glasa, koji je upisan u az­ bučni glasački spisak. A ako ima što da primeti on ili pojedini član odbora, onda će odbor, ili onaj član koi kakvu primedbu ima, staviti to u zapisnik. Ako sc koji glasač prijavi da glasa, a na njegovo je ime već neko glasao, onda će predsednik biračkog odbora, pošto postupi po prvom stavu § 69. i uveri se nesumnjiv o identičnosti i upi­ su u azbučni glasački spisak takvog glasača, narediti da se njegovo ime, prezime i zanimanje unese u naročiti spisak, koji će se voditi kao spisak tak­ vih lica, ali ga neće pustiti da glasa. Ovaj spisak birački odbor prilaže iz­ bornim aktima, a u izborni zapisnik unosi se takav slučaj i označava broj takvih lica. Pri verifikovanju izbora sa ovakvim slučajevima Narodna Skupština uzima I u obzir i broj ovih lica, ako isti utiču �Strana 4 Страна na rezultat glasanja. § 72. U varošma. koje biraju po jednog poslanika, liste će se zvati imenom onoga lica, koje je na njima zapisano i za poslanika predloženo. U varošima, koje biraju više od jed­ nog poslanika, liste će se zvati imenom lica koje je na njima prvo zapisano. U izbornim okruzima liste će se zva ti. takođe. imenima onih dvaju lica t ja su na njima prva zapisana: jedno pod I. i drnvo nod JI. S 73. Nikakva vlast ne može ni u kom slučaju uzeti birača na odgovor za glas koji on na izboru da. niti od njega tražiti da kaže za koga je glasao. S 74. Glasanje traje neprekidno ceo dna do 6 sati posle podne. Samo u slu­ čaju nereda, a po pristanku odborske većine, može se izbor prekinuti za vreme dok se red ne povrati. Povod nere­ da i preme. za koje je izbor morao da bude prekinut, zabeležiće se u zapisnik. U 6 sabati zatvara se dvorište, i niko se više neće u njega puštati. Ali ргоdužiće se i dalje primanje glasova od oinh birača, koji se budu zatekli u dvo­ rištu sve dok oni svi ne budu izglasali, pa ma dokle to trajalo. Ako je glasanje zbog nereda moralo da bude prekmuto duže od jednoga sata, za toliko će se docnije od 6 sati prestati sa puštanjem glasača na biralište. § 75. Za sve vrenie glasanja vodiče se zapisnik o svemu što se bude desilo i što ma koji od članova biračkog od­ bora bude našao za vredno da se zab-e leži. Svi članovi odbora moraju se pot­ pisati na zapisniku, ali ako se predstav­ nici kanddatskh lista ne bi potpisali za­ pisnik važi i bez njihova potpisa. Svaki član odbora može odvajati mnjenje i staviti svoje primedbe. 9. Zaključak glasanja i sređivanje iz­ bornog posla na glasačkim mestima: bi­ rački odbori u varošima koje biraju jednog poslanika, i proglašavanje poslanika u njima. S 76. Kad se svrši glasanje odmah će e zaključiti i zapečatiti sandučić, iz ko­ jih je predsednik vadio kuglice i davao ih biračima. Ključ ćc ostat: kod predsednika. § 77. Za tim ćc se prebrajati po gla­ sačkom spisku koliko je svega birača glasalo. Taj će se broj zapisati slovima na dnu glasačkog spiska, pa ćc se is­ pod toga potpisati svi članovi birač­ kog odbora. § 78. Kad se to izvrši zabeležiće se u zapisnik: u koje je doba glasanje za­ ključeno, koliko je svega glasača gla­ salo prema glasačkom spisku kao i sve ostalo što se odnosi na tok izbora a ranije nije zabeJeženo. Svi članovi bi­ račkoga odbora potpisaće se, a svaki od njih ima prava odvojiti mnjenje i staviti primedbe. § 79. Posle svega ovog pristupiće se otvaranju kutija i 'brojanju kuglica. Prvo će se otvoriti jedna kutija, i iz nje izručiti sve kugćc; u jedan sud. Predsednik biračkog odbora, pred svima članovima odbora, prebrojava sve kuglice. Cim odbroji 100. on ih pre­ daje članu odbora opštinskog đa ih i on izbroji, a ovaj ih predaje dotičnom pred­ stavniku kandidatske liste, tc ih i on po treći put izbroji. Tako'biva sa sva kom stotinom dok ne budu izbrojane kuglice. Za tim se odmah u zapisniku zabe'eži slovima: broj kutije, za koju je kandidatsku listu ta kutija primala glasove, i koliko je u njoj bilo kuglica. Svi čla­ novi odbora potpisaće se ispod ove zabeleške. Na ovaj način prebrojaćc se kuglice i u ostalim kutijama. Kad se sve ovo svrši, zapisnik će se zaključiti i potpisaće ga svi odbornici; a pored toga utvrdiće se i opštinskim pečatom. Odvojena mnijenja i primjedbe o ra­ du odbora i ovdje su dopuštena. Za ovim će se zapisnik, glasački spi­ sak i azbučni glasački spisak metnuti u jedan zavoj i pod općinskim pečatom adresirati glavnom okružnom, odnosno varoškom, biračkom odboru. Pošto se sve ovo svrši odbor će izi­ ći iz biračke sobe, ovu zaključati na isti način kao i prošloga dana j-postaviti stražu da čuva sobu neprekidno, a ključ od sobe predsjednik će čuvati kod sebe. Te noći postavljena straža neće ni­ koga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izgovorom. § 80. Sutra dan po svršenom glasa­ nju u 7 sati prije podne, svi članovi bi­ račkoga odbora, sastaju se pred vra­ »PRAVDA* — »ПРАВДА* Broj 126 Број Ako se po tome računu ne dobije to­ § 83. Predsjednici i oni članovi birač­ tima biračke sobe, otvaraju i ulaze u liko poslanika, koliko ima da izbere do­ j nju. kih odbora, koji nose izborne akte glav­ I tični izborni okrug ili varoš, poslanička Pošto se uvjere da je sve u redu, i nom biračkom odboru, prijavljivale se mjesta što preostanu razdijeliće sc iz­ | onako kako je bilo ostavljeno, vratiće ; ovom i predavati mu zapečaćeni zavoj među lista, koje imaju brojeve ili ostat­ s izbornim aktima i naknadnim zapisni­ sav izborni materijal općinskom sudu ke glasova, najbliže količniku. Ako ti kom, ako ga ima prema § 80. ovoga i od njega uzeti natrag ravers. Ako pribrojevi ili ostatci budu jednaki na više mjete kakvu neurednost, oni će o tom zakona. sastaviti naročiti zapisnik, koji će sa I O predaji i prijemu tih akata izbornih lista, riješiće kocka, od koje će se liste ostalim izbornim aktima predati glav­ uzeti poslanik. J sastaviće se kratak protokol, koji pot­ nom biračkom odboru. Za tim će pred- | pisuju: svi članovi glavnog biračkog § 88. Cim bude gotov s tim poslom, sjednik uzeti zavoj spremljen za glavni odbor ćc odmah objaviti rezultat i iz­ odbora, predsjednik i predstavnici li­ birački odbor i krenuti se na put, da ga sta, ili njihovi zamjenici, ako je koji i dati punbmoćstva izabrnim poslanicima, preda glavnom biračkom odboru. 8 kako je kazano u S 81. ovoga zakona. od njih s predsjednikom došao, da pre| predsjednikom zajedno imaju pravo po­ Sve se pak ovo mora svršiti, ako nije dadu akte. I ći i predstavnici kandidatskih lista, ili bilo naknadno naređenih izbora, najda­ § 84. Ako na dan izbora zbog nereda, njihovi zamjenici, koji od njih želi. lje za četiri dana poslije izvršenog Iz­ ili iz budi kakvog drugog uzroka, gla­ sanje ne bude izvršeno na jednom ili bora. § 81. Birački odbor u varošima, koje Formular pimomoćstva propisuje Mi­ na više glasačkih mjesta, glavni birač­ biraju po jednog poslanika, sastavljaju: nistar unutrašnjih poslova. ki odbor narediće odmah, da se na jedan sudija mjesnog ili najbližeg prvo­ Pečat na punomoćstvlma je za sve svim tim mjestima, izvrši glasanje u stepenog suda, određen kockom od su­ varoši koje zasebno biraju poslanike, iduću nedjelju, ako do nje bude najma­ dija toga suda, predsjednik općinskog pečat dotičnog opšinskog suda; a na nje tri dana, u protivnom narediće se suda i po jedan predsstavnik svakoga pmiomoćstvima za izborne okrttge pe­ glasanje u drugu iduću nedjelju. Na kandidata. cat okružnog suda dotičnog izbornog ovom glasanju postupaćc sc u svemu Ovaj ćc odbor, pošto bude izbrojao onako kao i pri prvom glasanju. Da će okruga, u čijim će odajama glavni bi­ glasove, objaviti odmah, prema Š 93. se naknadno glasati, predsjednik općin­ rački odbor i raditi. U stava, rezultat izbora. skog suda objaviće u dotičnoj općini S 89 . O ćelom ovom radu glavni bi­ Лко je koji od kandidata dobio apso­ istoga dana kada mu to bude javio lutnu većinu većinu glasova, odbor ćc rački odbor vodiče tačan zapisnik, iz glavni birački odbor. inu odmah izdati poslaničke punomoć­ koga će se moći vidjeti: kako se što Ovako će se isto postupati i ti slu­ stvo. Ako pak nije dobio takvu većinu, redom pojavilo i riješilo sve ono, što je čaju S 81. ovoga zakona. on će, objavljujući rezultat izbora, za­ naprijed određeno da sc ispita i riješi. kazati u isto vrijeme nov izbor za 23. Ali ako se i ovga puta na nekim gla­ Naročito će u zapisniku biti poimence septembar — tada je dovoljna prosta sačkim mjestima ne izvrši glasanje, navedeno koliko je bilo svega kandiglavni birački odbor, ako je to slučaj \ cćina. dtskih lista, koja su lica na kojoj listi na manje od jedne trećine glasačkih predložena, oliko je svega glasova ko­ Birački će odbor pošto proglasi iza­ mjesta, svršiće svoj posao, ne vodeći ja lista dobila i koja su lica iz koje branog kandidata za narodnog poslani­ računa o tom nesvršenom glasanju. Aliste, oglašena za poslanike, dobda puka sastaviti punomoćstvo (po tormulako se, na protiv, to dogodilo na trećini nomoćstva. Na zapisniku će se morati ru. koji se prilaže ovom zakonu) koje ili više od jedne trećine glasačkih mje­ su dužni.potpisati predsjednik i svi čla­ potpisati svi članovi glavnog biračkog sta, smatraće se kao da se nisu mogli novi biračkog odbora, pa odmah pre­ odbora, ali će svaki imati prava da od­ izvršiti izbori za dotični izborni okrug voji mnjenje i stvi primjedbe. dati izabranom poslaniku. ili varoš. § 90. Ovako spremljen i potpisan zaAko izabran: nije u mjestu, te mu bi­ U ovakvom slučaju Skupština, kad pisnik poslaće sc sjutra dan sa svima rački odbor ne može odmah lično pre­ se sastane, rešiće, da li će se, u dotič­ prilozima i svim izbornim aktima, što dati poslaničke punomoćstvo, birački nom izbornom telu, ponova izvršiti gla­ ih je glavni odbor dobio sa raznih gla­ će odbor predati poslaničke punomoć­ sanje na svima glasačkim mjestima, ili sačkih mjesta. Narodnoj Skupštini pre­ stvo u zapečaćenom zavoju na kom ćc opet samo u onima, u kojima nije izvr­ ko ministra unutrašnjih poslova. naznačiti: »Birački odbor... varoši... šeno. U isto vrijeme poslaće odbor službe­ (ili općine) poslaničko punomoćstvo za Osim ovoga slučaja Skupština ne mo­ nim »Srpskim Novinama« onakav kra­ N. N. iz N.«, — nadležnoj policijskoj že inače naređivati nikakva naknadna tak izvještaj o rcsultatu izbora, kao vlasti na revers s tim. da ga ona adreni ponovna glasanja u pojedinim gla­ I što je kazano u posljednjem odeljku santu ili njegovoj porodici preda najda­ sačkim mjestima. S 81. ovog zakopa. ' . lje za 6 dana. S 85. Glavni birački odbor pregleda§ 91. Sve žalbe protiv izbora šalju Izborne akte birački će odbor zape­ će sve izborne akte koji su mu predani, se Narednoj Skupštini bilo neposredno čatiti i poslati odmah Narodnoj Skup­ donljeće svoje ocjene o odvojenim mni­ bilo preko ministra unutrašnjih poslo­ štini preko ministra unutrašnjih po­ jenjima i primjedbama unesenim u za­ va. Žalbu može podnijeti svaki birač i slova. pisnike i staviti, ako nade za potreb­ ministar unutrašnjih poslova. U isto vrijeme odbor ćc poslati kra­ no, svoje primjedbe odnosno toka iz­ tak izvještaj o rezultatu izbora i služ­ š 92. Oni koji budu izabrani na više bora na raznim glasačkim mjestima, benim »Srpskim Novinama«. U tom iz­ mjesta za narodne poslanike imaće da § 86. Za tim ćc odbor prebrajati i sa ­ vještaju mora biti kazano: 1, koliko je se izjasne, najdalje za tri dana pošto im brati, prema glasačkim spiskovima i svega bilo birača po azbučnom spisku; Skupština potvrdi izbor, za koje sc prema zapisnicima o broju kuglica, na­ 2. koliko je svega glasača bilo na iz­ mjesto za postanka primaju. Ako to ne đenih u kutijama na svakom glasačkom boru; 3. koliko je svaka lista dobila učine, Skupština će ili oglasiti zr po­ mjestu, koliko je svega birača glasalo. glasova (kuglica), i 4. koji je ili koji su slanike onih mjesta gdje su dobili naj­ Ako se nade razlika između broja gla ­ izabrani i oglašeni za narodne posla­ veći broj glasova, i riješiće <Ja se os­ sača po glasačkim spiskovima, i broja nike. tala njihova mjesta popune na načm iz­ kuglica po zapisnicima, uzeće se broj ložen u § 93. ovoga zakona. 10. Glavni birački odbori, završno sre­ glasača prema spiskovima, i prema nji­ Niko se ne može kandidovati u više đivanje izbornoga posla i proglašavanje ma će se iprcbrojatl cjelokupan broj od tri izborna mjesta. poslanika u izbornim okruzima i varoglasača. U istom roku od tri dana, računaju­ šlma koje biraju više od jednog posla­ Ako jedna ili više kandidatskih lista I ći od dana kad je Skupština potvrdila nika. ne dobiju ni količnik, njeni se glasovi izbor imaće da se izjasne: da li se pri­ pridaju kandidatskioj listi sa najvećim § 82. Sutra dan po svršenom izboru maju poslaničkog mandata oni državni brojem glasova. u 9 sati prije podne sastaćc se glavni činovnici i svi koji se inače nalaze u Ako ni jedna lista nema pun količbirački odbor za svaki izborni okrug u državnoj službi, kao i predsjednici opnik, onda će se broj poslaničkih mjesta okružnome mjestu izbornoga okruga, i ština koji prema § 98. Ustava ne mogu odrediti prema ostatcima od količnika. za svaku varoš što bira više od jednog biti narodni poslanici a da zadrže svoje U varošima, koje biraju više od jed­ poslanika u samoj toj varoši, u zgradi položaje u državnoj službi odnosno os­ nog poslanika, taj će sc broj glasača i sobi naročito za to pripremljeno!. tanu predsjednici opština. Ako to ne upodijeliti brojem poslanika koje varoš U tom će odboru predsjedavati jedan člne smatraće se da su se primili da ima da izbere, da bi se dobio količnik od članova Državnoga Savjeta, ili Kabudu narodni poslanici. glasova, prema kom se svakoj listi odisacionoga Suda, određen kockom; a nje­ § 93. Ako ma kojim slučajem ostane reduje srazmjerni broj poslaničkih govi su članovi: jedan član Apelacionog koje poslaničko mjesto prazno ono će mjesta. Si Suda ili predsjednik prvostepenog su­ se ppuniti licem koje je na redu u onoj U izbornim okruzima koji imaju da da, predsjednik mjesnog općinskog su­ kandidatskoj listi, iz koje je poslanik izberu i poslanike sa opštim i poslanike da lii njegov zastupnik, i po dva pred­ kolega mjesto ima da se popuni. Ovu će sa naročitim pogodbama ustavnim, ko­ stavnika svake kandidatske liste. popunu izvršiti sama Narodna Skupšti­ ličnik ćc se na isti način iznaći posebno Ako predsjednik glavnog biračkog na najdalje za pet dana ed kako se za poslanike kandidovane pod I. i za odbora na sastanak ne bi došao, njega i mjesto upraznilo, i b tome će odmah poslanike kandidovane pod II. ćc u predsjedavanju i u daljem radu Posle toga odbor će prebrajati, taizvjestiti Vladu. Ako su sva lica iz te zamjenjivati prvoimenovani član. kode po izbornim aktima koji su mu liste iscrpena, ili ako ih nema dovoljno Glavni će birački odbor otpočeti i na­ dostavljeni sa sviju glasačkih mjesta, staviti svoj rad, ako pokraj predsjedni­ da mogu dopuniti sva poslanička mje­ koliko je glasova dobila svaka kandista, kao i ako je prazno poslaničko mje­ ka ili njegova zamjenika budu na sa­ datska lista za se. sto, u onim varošima, koje ne biraju vi­ stanku još najmanje dva člana, što će . se i u zapisniku konstatovati. še od jednoga poslanika, onda će se § 87. Pošto sav ovaj posao bude svr­ prazno poslaničko mjesto popuniti no­ Ako glavni birački odbor ne bi mošen, glavni će birački odbor odrediti, | gao otpočeti ili svršiti svoj rad, ma iz vim naknadnim Izborom, u dotičnom iz­ koliko poslaničkih mjesta dobiva koja kakvih razloga, predsjednici glasačkih bornom mjestu, koji se mora izvršiti u kandidatska lista, i koji su kandidati 1roku od mjesec dana. mjesta poslaće izborne akte Narodnoj zabrani za poslanika, radeći pri tom na Skupštini preko Ministra Unutrašnjih ovaj način: Naknadni izbori vrše sc na dan odre­ Poslova, koji ćc o izvršnom izboru do­ đen Kraljevim Ukazom. Od dana ukaza Svakoj će se listi kandidatskoj dati nijeti odluku. do dana, kad im da se izvrši u kome onoliko poslaničkih mjesta, koliko sc Određivanje kockom predsjednica mjestu izbornom naknadni izbor, inora puta količnik sadrži u glasovima koje je biračkoga odbora vrši Državni Odbor. proteći za sve varoši, koje zasebno ona dobila. A u svakoj listi količnik ćc Državni Odbor odrediće i člana Ape­ biraju dvanaest dana, a za izborne okse pridavati najprije kandidatu na čelu lacionog Suda ili predsjednika prvoste­ ruge dvadeset dana. liste, pa zatim ostalim kandidatima po penoga suda, a kad određuje predsjed­ redu, u kojem su naznačeni, dok sc ne Kandidatska lista mora se sudu pre­ nike prvostepenih sudova, uzimaće ih iscrpe njezino pravo na poslanička dati u varošima na tri dana pre izbora, ' iz dotičnoga ili iz najbližega okruga. mjesta. a u okruzima na pet dana pre dana iz­ Cjelokupni sastav ovih odbora mora U izborima okružnim račun će ovaj bora. • .d biti objavljen u službenim »Srpskim No­ izvršiti odvojeno za kandidate pod I. i Glasanje za naknadne izbore vrši se vinama« najdalje do 15. augusta. podli. , .Ti.fc po azbučnim glasačkim spiskovima, ko- �Број 126 — Broj ji u dotičnim opštinama budu tako va­ žili. Ako se naknadni izbor naređuje po­ slije 1. januara onda će se izbor vršiti prema novim spiskovima, za tu godinu spremljenim. Birački odbori, odnosno glavni birač­ ki odbori, ostaju takpde isti i postupaju u svemu onako kao i pri prvim izbo­ rima, od dana u oči izbora pa do svr­ šetka. S 94. Narodni poslanici dužni su sa svojim punomoćstvima biti u mjestu, u .koje je Kraljevim ukazom, prema Usta­ vu, sazvana Narodna Skupština, još u oči dana saziva, kako će na dan saziva otiđi u Skupštinu i predati svoja punomoćstva. S 95. Narodni poslanici koji ne stanu­ ju u mjestu gdje se drže sjednice Na­ rodne Skupštine, dobivaju iz državne blagajnice na ime putnog troška za do­ lazak i povratak po 15 dinara dnevno i za podvoz: a) za putovanje željeznicom vrijed­ nost jedne blete prve klase brzog voza; b) za putovanje parobrodom vrijed­ nost jedne biletc prve klase; i v) za putovanje običnim putovima po jedan dinar na svaki kilometar, ako put nije duži od dvadeset kilometara; a ako je duži, onda na svaki dalji kilo­ metar po pedeset para dinarskih. Gdje se može putovati željeznicom ili parobrodom računaće se da je putova­ nje tako i učinjeno. Narodni poslanici dobivaju za sve vrijeme svoga rada u Narodnoj Skup­ štini po petnaest dinara dnevno. S 96. Članovi glavnih biračkih odbo­ ra, članovi biračkih odbora po varoši­ ma koje biraju po jednog poslanika, i članovi odbora po svima glasačkim mje­ stima, dobivaju iz državne blagajne dnevnicu od osam dinara i za naknadu putnoga troška po dva dinara na sat. Ali predsjednici i članovi općinskoga od­ bora, kad su članovi biračkog odbora u svojoj općini, i predstavnici lista ili njihovi zamjenici, kad s predsjednikom biračkog odbora nose izborne akte glavnom biračkom odboru, sva lica koja primaju platu iz državne blagajne, kad su takođe članovi biračkog odbora u svojoj općini i svi predstavnici kandidatskih lista neće dobivati nikakvu dne­ vnicu iz državne blagajne. Predsjednik općine ili njegov zastup­ nik kad je, u slučaju § 59. ovog zako­ na. predsjednik biračkog odbora, do­ biva po prvom stavu ovoga člana dnev­ nicu i naknadu putnoga troška iz dr­ žavne blagajne za nošenje izbornih ak­ ta glavnom biračkom odboru. § 97. Pošto Narodna Skupština pre­ gleda punomoćstva poslanička i riješi sve žalbe i pojavljena pitanja, vratiće ministru unutrašnjih postova sve az­ bučne glasačke spiskove, da ih on pošlje opštinama kojima koji pripadaju; a ostali izborni akti čuvaće se zajedno s ostalim skupštinskim aktima. 11. Postupak za biranje poslanika u slučaju § 54. Ustava. S 98. Kad Kralj, po posljednjem odeljku § 54. Ustava, raspusti Narodnu Skup­ štinu, onda se istim aktom raspusta, prema istom odeljku § 54, Ustava, na­ ređuju u roku od šest dana novi izbori narodnih poslanika i saziva Narodna Skupština, u roku koji je tim paragra­ fom Ustava određen. Ukaz o raspustu Narodne Skupštine premapotpisuju svi ministri. Od dana naređenih izbora, odnosno od dana raspusta Skupštine, do dana izbora mora proteći četrdeset i pet dana. Ctvrtegodišnja perioda skupštinska računa se od idućega septembra. Prije početka te periode, Narodna Skupština može se sazvati u vanredni saziv. § 99. Odredba § 3. ovoga Zakona vrijedi i ovde, i to u roku od deset da­ na, pred dan izbora, a u opštinama gdje ne bude izvršen izbor toga dana, i od dana po izboru pa za osam dana. Ako su birači bili ranije kud god sazvani i iskupljeni, moraju se raspustiti na deset dana prije samoga dana izbora. S 100. Broj poslanika, koji dolazi na pojedine okruge za ove izbore, određu­ je se onako isto kao i za redovne opšte izbore (§ 5., 8. i 9. ovog Zakona i S 80. Ustava). § 101. Glasanje će se vršiti po azbuč­ nim glasačkim spiskovima koji u do­ tičnim opštinama budu tada važili SS 102., 103., 104., 105., 106., 107., 108. i 109. — ukinuti. Š 110. Glavni birački odbor dužan je svršiti svoj posao, ako nije bilo nanovo ПРАВДА“ — .PRAVDA« § 128. Oni, koji nasiljem ili prijetnja­ naredivanih izbora, najdalje četvrtoga dana u veče poslije dana izbora; a ako ma spriječe jednog ili više građana da se prema S 84. ovoga Zakona mora za upotrijebe svoje biračko pravo, kazni­ jedno ili više glasačkih mjesta naređi­ će se zatvorom od jednog mjeseca do vati nov izbor, onda će se on izvršiti 2 godine S 128. a. Хо se protivno § 92. bude šestoga dana poslije dana opštih izbo­ ra, kada će se vršiti i naknadno glasa­ kandidovao na v^e od tri mjesta, kaz­ nje u slučaju S 80. ovoga Zakona. niće se zatvorom od tri mjeseca do go­ U ovom drugom 'slučaju glavni bi­ dine dana ili novčano od 500 do 3000 rački odbor dužan je svršiti svoj posao nara, pored toga što se svi njegovi iz­ trećega dana u veće posle dana naknad­ bori imaju smatrati kao da ne važe. no naređenih Izbora. § 129. Ko biraču da ili obeća poklon § 111. U slučaju § 93. postupa se u ili mu ponudi ili obeća kakvo mjesto u svemu po naređenju istoga paragrafa. javnoj ili privatnoj službi da ga navede § 112. Svi ostali Izborni poslovi, za da potpiše kandidatsku listu ili da već dati potpis na nju oporeče. ili da za iz­ koje nije drukčije ovde naređeno, vrše se na isti način, i u isto vrijeme, kao i vjesnu kandidatsku llistu glasa ili ne pri redovnim dpštim izborima. glasa, kazmće se zatvorom do jedne 12. Postupak pri biranju poslanika za godine ili novčano od 50—500 dinara. Veliku Narodnu Skupštinu. Tako će se kazniti i trirač koji za to primi bilo poklon, bilo obećanje po­ § 113. Velika Narodna Skupština sa­ ziva se u slučajevima koji su označeni klona. S 130. Ko birača silom ili prijetnjom u paragrafima 55. ј 130. Ustava. Š 114. Velika Narodna Skupština sa­ prinudi, da učini nešto od onoga, što ziva se Kraljevim Ukazom, na predlog je pobrojano u S 129., kazniće se zatvo­ Ministr Unutrašnjih Poslova, a po sa­ rom od 2 mjeseca do 2 godine ili nov­ slušanju Ministarskog Savjeta; a u slu­ čano od 400—4000 dinara; a ako je to čaju § 63. i 75. Ustava Ukazom Mini­ izvršeno zloupotrebom vlasti onda će starskog Savjeta a na predlog Ministra se kazniti najvećom mjerom ove kazne. Unutrašnjih Poslova. Pr'jetnja je onda, kad se biraču ug­ § 115. Za Veliku Narodnu Skupštinu rožava da će se njemu ili bliskim čla­ bira se dvaput, onoliko poslanika, koliko novima njegove porodice učiniti djelo, koje se zakonom kazni kao zločin ili za običnu Narodnu Skupštinu. § 116. Sve odredbe ovoga zakona o prestup ili gubitkom mjesta bilo u jav­ tome ko ima pravo da bira i ko može noj bilo u privatnoj službi. § 131. Policijski činovnici i oficiri u biti izabran vrijede i za Veliku Narodnu Skupštinu. Ovo važi i za poslanike koji aktivnoj službi, ako bi isticali kandida­ pored ostalih Ustavnih pogodaba imaju te za poslanike ili bi inače uticali na sastavljanje kandidatsike liste, da se ka­ i naročitu pogodbu po § 99. Ustava. § 117. Ako se Velika Narodna Skup­ zne gubitkom službe ili čina. ština saziva u slučaju tač. 3. § 130. Us­ Ako ic na kojoj kandidatskoj listi po­ licijski činovnik potpisan, sud je dužan tava. onda za te izbore vrijedi sve što protiv dotičnog činovnika preduzeti od­ se ovim Zakonom s obzirom na s 116., a izuzev SS 98. do 111., naređuje za mah Istragu krivičnu i o tome izvjestiti Ministra Unutrašnjih Poslova; a ako je običnu Narodnu Skupštinu. S 118. Ako se Velika Narodna Skup­ ofeir sud će o tome izvijestiti ministra ština saziva u slučajevima tačke 1. ili vojnog, i ovaj će predati djelo vojnom 2. S 130. Ustava, onda će se izbori za sudu na suđenje.' Isto tako sud je dužan dotičnog mi­ nju izvršiti ovako: nistra pismeno izvijestiti: je li koji nje­ 1. Najdalje sutra dan, od kako je na­ gov činovnik potpisat na kojoj kandi­ stao slučaj predviđen u gornjim tačkama § 130. Ustava Ministarski Savjet datskoj listi, ako on to od suda traži. § 132. Kao učinioci djela pobrojanih u izdaje i objavljuje ukaz o saziyu Velike § 128., 129. i 130. kazniće se i oni, koji Narodne Skupštine. Drugog dana, od dana objave ukaza su dal: sredstva ili pomogli da se i sastaje se Državni Odbor i radi poslove jedno od gornjih djela učini. § 133. Birač, koji bi više od jedan put određene ovim zakonom. Državni Od­ u jednom izboru glasao, kazniće se bor dužan je najdalje za pet dana svr­ novčano od 50—500 dinara i zatvorom šiti posao i objaviti rezultat u službe­ nim novinama. O izvinjenjima lica od­ od jednog do šest mjeseci. § 134. Onaj koji bi mjesto drugoga i ređenih za predsjednike biračkih i glav­ pod njegovim imenom glasao ili se pri­ nih biračkih odbora odlučuje predsjed­ javio da glasa kazniće se zatvorom od nik Državnog Odbora u roku od još tri mjeseca do jedne godine. pet dana. § 135. Birač, koji neće da glasa u sva­ 3. Glasanje će se vršiti po dotičnim opštinama po azbučnim glasačkim spi­ ku kutiju, ili koji glasa javno ili koji ma na koji način namjerno povrijedi skovima po- kojima se vrše izbori za tajnost pri davanju glasa, kazniće se običnu skupštinu. 4. i 5. Ukinuta Zakonom o izmjenama novčano od 10—100 dinara. Prostim govorom ili iskazom da je ko i dopunama od 14. juna, 1910. god. 6. Opštinski odbor dužan je izabrati za koga glasao, ne smatra se da je po­ odbornika koji će biti član biračkog od­ vrijeđena tajnost glasanja. § 136. Uz određene osude u § 122., bora najdalje do dvadesetoga dana od krivci će se osuditi i na gubitak prava dana ukaza. biranja poslanika najmanje za 3, a naj­ 7. Izbori se vrše dvadeset drugoga dana od dana ukaza. više za šest godina. 8. Glavni birački odbori dužni su svr­ Kad god osuda gubitka prava na bi­ šiti ... — л га tri dana od dana iz­ ranje poslanika ide uz osudu zatvora, bora. Oni neće naređivati naknadne iz­ vrijeme za nju na koje je krivac osuđen računaće se od dana izdržane ili opro­ bore. Za sve radnje izložene u ovim tačkaštene osude zatvora. § 137. Birač, koji se.prj glasanju bu­ ma vrijede odredbe ovoga zakona, u de nepristojno ponašao, ili pošto je gla­ koliko ovde nije što drukčije naređeno. Izabrani poslanici dužni su sastati se sao. neće na opomenu predsjednika bi­ tridesetoga dana od dana ukaza u preračkog odbora da se ukloni iz zgrade u kojoj jc glasanje, kazniće se zatvorom stomci. S 119. 1 kad se Velika Narodna Skup­ od jednog đo šest mjeseci ili novčano ština saziva u slučajevima tačke 4. ili od 200 do 1000 dinara. Ovakvog birača predjednik biračkog 5. § 130. Ustava ili po S 55. Ustava, iz­ odbora dužan je da udalji sa glasačkog bori se mogu narediti po odredbi § 118. mjesta zahtjev ma kog člana biraćk >j ovoga zakona što se ima označiti odbora ili predstavnika .kandidatske li­ u ukazu. ste ili pravnog birača (§ 64. ovoga Za­ S 120. O naknadnim izborima odluču­ kona) što će se i u izborni zapisnik za­ je sama Velika Narodna Skupština. 8 121. Sve ostalo što se ovim Zako­ pisati. Tako će se kazniti i onaj, koji dođe nom određuje za običnu Narodnu Skup­ na biralište, a nije uveden u konačno štinu, vrijedi i za Veliku Narodnu Skup­ ovjeren azbučni glasački spisak, pa od štinu. nadležnih lica opomenut neće da se 13. Krivice i krivični postupak. § 122. Svaki organ opštinske vlasti ukloni. § 138. Ko uvrijedi birački odbor, ili koji propusti, ili odreče, da izvrši na vri­ koga člana njegovog, kazniće se zatvo­ jeme dužnosti, koje su mu ovim Zako­ rom od 15 dana do 6 mjeseci. nom određene ili spriječi koga da se § 139. Ko djelom napadne na birački koristi pravom koje mu ovaj Zakon da­ odbor, ili na koga člana njegovog, ka­ je. kazniće se zatvorom od 15 dana do zniće se zatvorom od 3 mjeseca do 2 šest mjeseci, i novčano od 20—300 di­ nara, izuzev slučajeve za koje dalji godine ako djelo ne bi bilo takvo, da članci ovoga zakona ili krivični zakon sc po krvičnom zakonu i većom kaz­ teže osude propisuju. A ako sudski či­ nom kazni. novnik, ili koji drugi državni činovnik S 140. Ko na biralište dođe sa oružjem ili oruđem upotrijcbljivim za boj (S 67.) propusti ili odreče da izvrši to, kazniće se zatvorom do dvije godine. kazniće se zatvorom od jednog mjeseca 123 ., 124., 125., 126. t 127. ukinuti. d« jedna godine. Predsjednik biračkog. Страна. 5. odbora dužan je svako ovakvo lice od­ mah da udalji sa birališta. Ovo važi i za one državne ili samoupravne službe­ nike. koji po službenoj dužnosti nose oružje, ako na biralište dođu pod oruž­ jem, osim slučaja kad budu pozvani, za održavanje reda prema § 64. i za ču­ vanje straže prema § 62. i 79. ovoga Zakona. § 141. Ko na biralištu pronosi lažne vijesti ili protnra slike, plakate i druga sredstva za agitaciju kazniće se zatvo­ rom od dva do šest mjeseci. Isto tako kazniće se i oni koji bi vi­ kom i prijetnjama smetali biračkom od­ boru ili pojedinim biračima u njihovom radu. Svako ovakvo lice predsjednik biračkod odbora dužan je da. udalji sa bira­ lišta i po službenoj dužnosti (§ 64. ovog Zakona), a i na zahtjev ma kog člana biračkog odbora ili predstavnika kanćiđatske liste i!: birača kad у uvjeri, da se dotčno lice ogriješilo o propise ovo­ ga člana, što će sc i u izborni zapisnik zapisati. S 142. Ako krivice iznačene u § 130.. 140. i 141. učini njih više zajedno, onda će za svakoga biti kazna od 3 mjeseca do 2 godine Zatvora. S 143. Ko namjerno povrijedi, uništi ili odnese ma kakvu ispravu o izbori­ ma ili ma kakav predmet koji za izbor služi, ili pokvari broj glasova davanjem, oduzimanjem ili miješanjem kuglica, ili i drukčije kazniće se zatvorom od 1—5 godina i gubitkom građanske časti. I pokušaj se ovdje kazni. Ovako će se kazniti i stražar koji j» po § 62-i 79.. određen da čuva izbornu zgradu ako dopusti da ko iz iste zgra­ de učini, koje od naprijed rečenih djela. § 144. Članovi biračkog odbora, osim predstavnika kandidatskih Usta, i njiho­ vih zamjenika, ili određeni pisari ili po­ magači, kojima je saopšteno da su iza­ brani, ako ne dođu na ovu svoju duž­ nost u određeno vrijeme, a ne mogu da opravdaju svoj izostanak, ili došav­ ši napuste svoju dužnost, ili neće da potpišu zapisnike o izbornom radu, ili punomoćstvo izabranom poslaniku, ka­ zniće se zatvorom do tri mjeseca i nov­ čano od 100—150 dinara. Ovako će se kazniti i oni. koji su Dr­ žavnim Odborom za predsjednike u gla­ sačkim mjestima određeni (§ 59.). ako u svoje vrijeme na određenom mjestu ne budu, a nisu Državnim Odborom omeli da na određeno mesto ne odu. § 145. Članovi biračkog odbora ka­ zniće se zatvorom od 1—6 mjeseca u ovim slučajevima: 1. ako sa znanjem dopuste da glasa neko, koga u azbučnom spisku nema, a ne podnese sudsko riješenje da treba da bude u spisak uveden, ili onome, koji je već glasao; 2. ako bez opravdanog uzroka skra­ te vrijeme primanja glasova, ili ga pro­ duže; 3. ako promijene mjesto glasanja koje je nadležno bilo određeno i objavljeno. S 146. Ko s namjerom neispravno vo­ di spisak glasača ili izhornc zapisnike. Hi bi u njima činio ispravke ili umetke, pošto su oni već potpisani, kazniće se zatvorom od 6 mjeseci do 2 godine. § 147. Ko bez poziva predsjednika bi­ račkog odbora naredi, ili bez naredbe dovede oružanu silu na biralište, kaz­ niće se zatvorom od 1—5 godina i nov­ čano od 500 -2000 dinara. § 148. Djela, koja su ovdje predvi­ đena a kaznila bi se po Krivičnom Za­ koniku, i to strožijom kaznom, i djela, koja nisu ovdje predviđena a predvi­ đena su u Krivičnom Zakoniku, kazni­ će se po Krivičnom Zakoniku. § 149. Djela, koja se po ovom Zakonu ne kazne više od 6 mjeseci zatvora ili novčano više od 500 dinara, zastarevaju za šest mjeseci, a sva ostala djela po ovom zakonu kažnjiva zastarevaju za godinu dana, ako za ovo vrijeme nije podnesena tužba nadležnom sudu, a od dana podnesene tužbe sudu zastarelost za sva djela kažnjiva po ovotn zakonu računaće se po propisima krivičnog za­ konika. § 150. Sve krivice koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se đj dana u oči izbora izviđaju i sude u prvom stepenu prvostepeni sudovi (i' sud var. Beograda), kako na tužbu po­ licijske-vlasti, tako i na tužbu ili usme­ nu prestavku privatnoga tužioca. Privatni tužilac može biti svaki birač bez obz'ra na to, da li se stvar tiče lično njegova prava ili koga drugog bi­ rača. Sve krivice, kaje su ovlnt zakotain �„ПРАВДА" - Страна 6. Strana predviđenu, sudovi izviđaju i suđe као hitne stvari. Za nadležnost sudova u pojeđinin. slučajevima vrijede opšta zakonska na­ ređenja. $ 151. Sve krivice, koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se dana u oči izbora ili Jana izbora birački će odbor opisati u svome zapisniku s oznaćenjem imena krivaca. Glavni birački odbor, pošto svrši s\ oj rad izvešće sve te krivice iz zapisnika biračkih odbora i dostaviti nadležnom sudu, koji će ih. preko državnog tuži­ oca. izvideti i u prvom stepenu presu­ diti. 1 za ove krivice kao i za one iz § 150. ovog Zakona mogu podnositi tuž­ be: i policijske vlasti i privatna i:a. ve rifikacioni odbot i Narodna Skupština. § 152. Vojna l\a. koja uči iv djvh koja se po * vom Zakonu kazne, sud će vojni nadležni i udovi. a po ovom Zako­ nu ali u saućešću sa gradam-tn redov­ ni građanski sudovi, мкк i vojnim li­ cima. § 153. U. svima slučajevima, osim slučaja § 31-, vrijede naređenja Zakona o taksama. § 153. . Za vrijeme sudskog odmora dežurni sudija prvostepenog suda vršiće sve one poslove, koje po ovom za­ konu prvostepeni sud radi, osim poslo­ va u odeljku »Krivice i krivični postu­ pak«. Domaće vijesti Hajduci u koševi. Opetovano 20. ja­ nuara kao i 21. januara t. g. hajdučki je harambaša A 1 e k s a S a v i ć iz Ko­ ševa sa svojom razbojničkom družbom, koja je bila naoružana puškama i bom­ bama navalio na kuću seoskog muhtara Ibraliima Avdića. Sreća pa su prvom zgodom kod muhtara bili u noći oko 11 sati još na okupu mnoge sijeldžije. pa su spriječili klanje i palenje nevinih mu­ slimana. dok je drugom prilikom samo puki slučaj htio, da ukućani nijesu bili pospali, pa su još na vrijeme mogli iz­ bjeći naumljenom razbojstvu i nemi­ novnom mrcvarenju. Spomenuti je haj­ duk svoju zločinačku namjeru jednom zgodom u gostioni kod Hradskog u Koešvu došavši oko 8 sati na večer još sa dvojicom drugova iz tamošnjih ba­ raka za koleru- pred više prisutnih osoba (Jure Divković. Hilmo Karif itd.) odao rekavši: »Ja hoću da »Turska« propadne! Ja ću zapaliti kuću muhta­ ra Avdića j.... bulu njegovu. U stanju sam ja sve učiniti, jer evo moga druš­ tva na polju sa puškama i bom­ bama. Ja što hoću, to mogu još ve­ čeras učiniti. Znatiželjni smo. da Ii će kotarska ob­ last, kad joj imenujemo hajduka i nje­ gov stan, dapače i svjedoke, razbojni­ ka neškodljivim učiniti. ili pako ona če­ ka da uzrujano selo na svoj način uredi. Inna lllahi... Sinoć dne 24. ovoga mjeseca je poslije jacije na jedan sat umro hafiz Mahmud ef. Udvarlić. Rahmetlija je bio od početka izvojeva­ ne vjersko-prosvjelne autonomije član ulema medžlisa i jedna dobro priznata osoba u svim sarajevskim krugvima, gdje je bio rado videu i cijenjen zbog svoje plemenite naravi i uljudbe svoje. Rahmetlija je rodom iz Dervente od jedne poznate i o-Jlićne familije, gdje ostavlja ucvijeljenu braću i rodbinu. Iz aprovizadje, U srijedu 25. ov. inj. Gradska je aprovizacija u Sarajevu iz­ dala gaz (petroleum) nekim svojim tr­ govcima. koji će oni dalje općinstvu prodavati. Na svaku se iskaznicu može dobiti po 2 lista gaza, a cijena mu je 32 K na litar. (Trideset i dvije krune! a u Zagrebu se isto od 22. ov. mj. dijeli po deset kruna. Je li Zagreb u ovoj dr­ žavi ili u — Africi? Pr. si.). Radni odbor »Hrv. Radije« u Doboju. Na 28. januara odiržan je sastanak građana, na kom se upisao lijep broj članova »Hrv. Radiše«, koji su odmah izabrali i radni odbor. Na sastanku jo palo preko 400 K dobrovoljnih priloga za društvo. ■ Samo naprijed! Trgovcima na pažnju. U radnje doba neki su trgovci kažnjeni od policijske direkcije, što nsu označili cijene robi u dućanu ili zlogu. U mnogo slučajeva je razlog, što se ne zna tačna razlika iz­ među potrebne i luksuzne robe. Da u buduće ne bude o tom prijepora zaklju­ čio je odbor za suzbijanje lihve i sku­ poće na svojoj zadnjoj sjednici, da se imaju staviti cijene na svu robu bila Odgovori! aredalk: M. Sidžuka ona luKSuzna ili ne. S toga se upozorujii trgovci, da ovom formalnom zahtje­ vu udovolje. Odgoj djeteta. Tražim jednu obiteb. ino mogućnosti kod kojeg učitelja, koja bi mi primila moga sina na odgoj sa svom opskrbom. Upitati u direkcij. l’ezmca soba 14. kod ćam’lbcga Se!manpušića. Ovim obavješćujem poslovne pri ate­ lje Ja ću između 10. i 12. marta krenuli preko Milana i Marseille-a u Pariz i London, te primam naručbe i komisije. M. Prczorac, Agentura i komisionalna radnja Sarajevo. Vojvode Stepe cbala broj 14. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obltelj'skom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Ćim kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gosp da upotrebljivu je s najvećim uspjehom. Nu ne v.đi i se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj I boca 5 kruna. Pokvaren 1| Vam je želudac od zle brane? Fellerove prave Flsap$LuJe — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbito, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. KoL-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko. Broj 20 1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga svještenika koji će u gradu Gacku oba­ vijati službu imama, vjeroučitelja, I. ntualinia i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.81)0 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Molitelji neka pošalju mo'be na potpisano povjerenstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjeđočbe o svršenim naukama kao i liječničku svjedočbu. Gacko, 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. umiješaj u krmu, šakn na tjed.n Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota maslina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za б mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati, lu piši na ljekarnu T ruko ez.v u Ljubl.jaai, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje dVl đD odstranjuje kod čov­ jeka i životinja must prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne Тгпкоеху, Ljuti ljami. Број 125 Broj PRAVDA* Izašao je iz štampe Cijena K 10. t Muslimanski kalendar Јла' i počeo se rasprodavati. J g Sdvokatshu hancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman BlečM 0000000003OO© Sira Travničkog i Via ićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0003000000000 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebšiine kao: škare, roževi, .britve, kutije za cigarete, naž.igači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cij.nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Г9а>МП дт- ■—Г-:—. ........................................... -. MilhElm F. TiBfEnharh uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bez'im ' f .neće žeste nadomjestak, laštila za i cipeli viksa naftalina, \ uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpenti:: na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte r jenovn ik. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za liče i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Po­ mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolonjskbm) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolnl klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. -Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiaa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. VtaMlk: CMtralal Odboi •*. M. U.« Ai«mpar)|a D. Л A. Kljoa, Mar � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a9d59dfff2b4b287da410f7faf9561b4.pdf f6766f0e8b495cfddf4abb784c40372d PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 22 (127) POJEĐ9NI BROJ 80 Н Е L Е R Д. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт Fsdahcioni odM Pretplata godišnj e 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava n?'azi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun post stedioniceJllO. Sarajevo, subota 28. februara 1920. (5. džumadil-abira 1338.) Odjek biiećkih događaja. Slučaj dna Halidbega Bos, Krupa; 25. februara, kotara rezoluciji donesen oj na protest»Priključujemo se jednoglasno rezonoj skupštini Sarajlija održanoj zbog luc'jl donešenoj na protestnoj skupštini zuluma, koji su počinjeni na našoj braći muslimana u Sarajevu zbog zuluma i | 11 Bđeć«i nepravdi počinjenih na muslimanima u Kupres, 18. februara. Bileći i drugim mjestima«. »Potpuno se slažemo sa rezolucijom Mjesni Uđbor. koja je dcnejena na protestnoj skupštiKonjic, 23. februara. ni održanoj u Sarajevu radi zuluma u»Mjcsni odbor J. M. O. u Konjicu priperenih na muslimane u Bileću i drukljnčiije se u ime muslimana konjičkog i gim mjestima«. Mjesni Odbor. Dnevni listovi donose vijest iz Beograda od 26. veljače: Na napadaje demokratske štampe, kojima je bio izložen dr. Hrasnica, vlada je naredila, da se u Kragujevcu povede istraga. Do sada su rezultati vrlo povoljni za dra. Hrasnicu. Ispitivanje'vršilo se je po službenim spisima kragujevačke općine starim godinu dana u kojim se veli, da se je dr. Hrasnica za svog boravka u Kragujevcu ponašao korektno, te ne samo da nije nikog osudio na smrt, već je mnoge štitio i branio. Dokazano je, da je dr. Hrasnica vlastoručno napisao molbenicu za pomi­ lovanje jednog građanina osuđenog na vješala, koji je iza toga zbilja i bio pomilovan. '№о selu nije lakše gradu. Otimanje naše svojine. Dva dana prije nego joj je kucnuo pošljednji čas demokratsko-socijalistička je vlada jednim apsolutističkim aktom riješila, da muslimanima Bosne i Hercegovine otme nebrojene milijo: ne njihove slobodne imovine. Pod lažnim imenom agrarne reforme demokratsko-socijalistička je vlada po­ kušala, da pored zemlje, koja stoji pod kmetovskim odnošajem, otme muslimanskim posjednicima i pešljednji komadić slobodne zemlje. Ovo je samo jedan od mnogobrojnih aktova demokratskog bloka, koji idu za br­ zim ekonomskim uništavanjem mu­ slimanskog dijela našega naroda i koji u svojoj cjelini sačinjavaju jedan sistem, proti kome moramo da vodi­ mo najodlučniju borbu. Da je ova naša tvrdnja ispravna, najbolji je do­ kaz i ova najnovija apsolutistička naredba, koja hoće da načela, prema kome zemlja treba da pripada osame, koji je radi, provodi samo u Bosni i Hercegovini, gdje se veliki dio slobo­ dne zemlje nalazi u rukama musli­ manskih posjednika, dok se u mnogo veće posjede u Srbiji i ne dira. I u Srbiji imade mnogo zemlje, čak i ve­ likih posjeda, koju vlasnici sobom ne obrađuju, a Koraćeve prethodne od­ redbe o riješenju agrarnog pitanja isključuju Srbiju u granicama od 1912. ispod agrarne reforme. To je onda zaključeno upravo na predlog pred­ sjednika demokratsko-socijalistlčke vlade g. Ljube Davidovića s motiva­ cijom, da je agrarno pitanje u Srbiji riješeno. Jest, agrarno je pitanje u Srbiji riješeno, ali samo u enom op­ segu, s kakvim smo se riješenjem i mi u svoje vrijeme izjavili sporazumnim, naime ukidanjem kmetovskog odnošaja. Načelo, da zemlja treba da pripada onome, koji je radi, a koje je ministar Korać nedavno u Sarajevu označio kao skrajnji cilj agrarne reforme, nije u Srbiji nikada provedeno, pa i tamo imade da­ nas mnogo posjednika, koji svoju ze­ lju sobom ne obrađuju, već ju daju u razne oblike zakupa, koji se ni u čemu ne razlikuju od naših prisjedničklh, pridržničkih, četvrtarskih, napoličarskih i drugih odnošaja Isto tsko imade i u Srbiji prema zvaničnoj sta­ tistici vrlo mnogo zemljoradnika, koji nemaju svoje zemlje, već obrađuju tuđu. U naredbi je čak hotimično is­ pušten jedan i kod nas I u Srbiji uobičajeni naziv zemljoradnika, keji ebriđnju tuđu zemlju, naime napali- | | i , i ■ ( i carski. To je učinjeno samo stoga, da se pokret za otimanjem tuđe ze­ mlje, koji su kod nas podigli demo­ kratski agitatori u namjeri, da sebi osiguraju dobra mjesta i upliv na masne državne poslove, ne bi prenio i u Srbiju i da ne bi mnogobrojni težaci u Srbiji počeli da traže zemlju od svojih posjednika, među koje se ubrajaju mnogi istaknuti ljudi u de­ mokratskoj zajednici. Ovo najjasnije dokazuje, da laž­ nim demokratima nije bilo stalo, da provađanja agrarne reiorme, već samo do otimanja zemlje iz muslimanskih ruku. Kad bi oni htjeli da provode pravilnu agrarnu reformu, onda bi za čitavu državu vrijedio jednak agrarni zakon, a onda se ne bi događalo — kao što se sad događa — da se u is­ to vrijeme, kada se pravoslavnom se­ ljaku daje više tuđe zemlje nego što mu i treba, muslimanima težacima otima i ono zemlje, što su prije imali. Mi smo takvih slučajeva dosele mno­ go iznosili, pa nam se i sada u pos­ ljednje vrijeme iz raznih krajeva jav­ ljaju. Jednoj muslimanki udovici sa osmero siročadi u rogatičkom kotaru oteo je pravoslavni seljak svu zemlju, otjerao je iz njezine kuće, i ona se sada sa osmero siročadi potuca od nemila do nedraga. Tu nedavno htjela je vlada da u jednom musliman­ skom selu zvoni.kog kotara otme 150 dunuma njihove ispaše i da je dadne jednom gazdi, koji u susjednom selu imade dućan, birtiju, pecaru rakije i povrh toga svoje zemlje. Mi bi mogli da nanižemo još mnogo ovakovlh slučajeva, koji jasno odavaju na­ mjere lažnih demokrata. A zar nijesu razdioba duhanskih dozvola, oduzimanje veleprodaja soli, razdioba državnih konja, proganjanje muslimana težaka i mnoge slične stvari jasan dokaz, za čime idu ti lažni de­ mokrati. Demokrati hoće da svojim apsolutistističkim mjerama potkapaju pravne temelje ove naše mlade države. Mi. smo osvjedočeni, da ozbiljni državnici, kojima je stalo do izgradnje države ne će dopustiti da se na ovakav na­ čin ruši pravni poredak u državi i da će krupne pogreške demokratskosocijalističke vlade ispraviti: Sto se nas tiče, naglašujemo već sada, da ovim otimačkim i nasilnim naredbama ne ćemo nikada priaznti pravne snage, već ćemo proti njima voditi odlučnu i bezobzirnu borbu. Godina II. , I i I I | i I ; Prošla je već puna godina dana od našeg oslobođenja'ispod švapske bajo- I uete i kopita madžarskog; puna je go­ dina dana od ujedinjenja našeg troirnenog i trovjernog naroda. A može 1L se nazvati to naše oslobođenje pravim i tvornim oslobođenjem, a naše ujedinje- j nje bratskim ujedinjenjem, kada mi ni danas u svojoj zemlji, u svojem gradu, u svojem selu, na ulici, na polju, na svom pragu, u svojoj sobi, u vlastitoj postelji nijesmo slobodni. Govoreći sa stanovišta islamskog malograđanina i islamskog težaka, ni uz najbolju volju se ne može slobodom nazvati njegovo sadanje stanje. Zar je to sloboda,, kada cijelu zemlju teroriziraju oboru­ žane razbojničke bande, zar je sloboda kada zemljom vladaju ljudi — izraziti dušmani islamskog dijela hrvatskog i srpskog naroda? (Grdići, Krulji i slič­ ni). Kada je većini muslimana uskra­ ćena i zadnja kora hljeba, koju mu .nje­ govi pređi ostaviše, kada musliman ue smije zaorati svoje zemlje, ne smije mljeti u svom mlinu, kada krvoločna zvijer u spodobi hrišćanskog seljaka do zubi naoružana juri i srče na svog su­ sjeda muslimana s,.riječima: »vi ste sada naše roblje!« — bije ga, ranjava, kolje i mrcvari — to onda nije sloboda. (Slučaj kao u Višićima u Her­ cegovini, te Suhom Polju kotar Bjeli­ na). Kada se u masama zatvaraju mu­ slimani jer traže od vlasti zaštitu nji­ hova života i imetka (slučaj kao u Pri­ jedoru), kada se zatvaraju i u teške željezne verige okivaju muslimani sa svojom cijelom rodbinom (kao slučaj Mithatbega Hod-žića u Bjelopolju — Sandžak), pod izgovorom armenskih po­ kolja, kada se cijeli islamski gradovi pale i žare (kao Podgorica) — to onda nije sloboda. Kada se bezuzročno napa­ da na muslimane na drumu ili ulici (sil­ ni slučajevi u Mostaru) samo zato jer nose turban ili fes. kada je i zadnji atom lične sigurnosti iščezao sa grad­ ske i seoske ulice to nije sloboda. Kada se život muslimanima ucjenjuje (kao mnogi slučajevi u Bileći) u teške novčane svote, kada muslimanu odvo­ de blago i otimlju imanje oboružani lu­ peži pod lozinkom »u ime zakona« i uz asistenciju državnih oružirika, ka­ da se usred bijela dana usred Sarajeva muslimanu trgovcu prijeti uhijstvom u njegovom vlastitom dućanu (slučaj sa Mnjagom Jamakosmanovićem), kada se robi, pali, ništi, kolje, mrcvari i razara sve što je muslimansko (silni slučajevi i u kotarevima Bileća. Trebinje, Nevesinje, Mostar. Stoiac. Vlasenica. Roga­ tica. Bjelina. Prijedor, Kladanj. Sanski Most itd.) — to onda nije sloboda. Ka­ da se navaljaju na mekjtebe s riječima i kamenjem: »Udri turski mejtef!« (slu­ čaj sa ženskim inekjtebom u Stocu), kada se silom sprječava muslimanima obavljanje molitve u džamiji (slučaj kao u Varešn), kada se naše liodže susreću sa >s»vkama. ».grdama, pa đak i »•- ževima (slučaj u Sipu općina Koševe) -- to nije sloboda. Kada se muslimana u svim državnim zvanjima zapostavlja, kada se opaža u pravima muslimana i pravima drugih znatna diferencija na štetu prvih; kada se svi muslimani nazivaju šuckorima. crno-žutima, veleizdajnicima i buntov­ nicima samo sa jednom prljavom na­ mjerom. da im se može sve i sva pod­ valiti, da se mogu bezrazložno okleve­ tali, da se mogu zatvarati, proganjan i ništiti — fo onda nije jednakost, nije brastvo, nije sloboda. Kada se želi muslimane ocrniti, pred­ bacuju im se »nedjela iz 1914.«, ali ti himbenci neće da pomisle, kada ie Au­ strija u 1914. išla za faktičnim unište­ njem Srpstva u našim krajevima, kada je na to silila i nagonila, da, osim par lupeža, muslimani nijesu htjeli toga da čine, jer krv nije u njihovoj ćudi, nile razbojstvo u njihovom karkteru, jer im Islam ne dozvoljava da budu bratoubojice. Da su to muslimani učinili, danas se ni traga ne bi znalo pravoslavnom elementu u ovim krajevima. U svom islamskom velikodušju oni su činili protivno: Svojim su vlastitim životima čuvali kuqe svoje pravoslavne braće, vlastita su tijela svoja, u času demon­ stracija, stavljali pred dućanske izloge i vrata pravoslavnih sugrađana. U 1918. su mnogi od tih istih tražili vješanje tih istih muslimana i njhovih očeva. -(Slučaj Mirko Kurilić i Cvjetko Ružić u Stocu). Pa mi ni to nikada ne spomenusmo! Mi ne tražimo krivce samo u ma »i hrišanskog seljaka, nego ih tražimo i među onima, koji tu masu zavode i huš­ kaju- •— među nekhn sramotnim inteligentlma, a najveći dio krivnje nose oni, pod čijom se vladom onolika nedjela zbivaju. To su oni isti, koji obrukaše i osramotiše našu prijestolnicu — naš Beograd (slučaj dr. Krasnice) kada je Kruna povjerila vladu ljudima, koji obećaju više stvarnog rada i više reda, od kojih muslimani našega kraljevstva očekuju oslobođenje od n ► s u o g svoga stanja. Islamski težače, cijela banda ministar­ skih Jenjičara bila je uperena .proti tebi, da te rskući, ali ni vile ni sjekire, ni .no­ ževi ni topuzi, niti puške ni topovi ne smi ju te otjerati sa tvoga kućnjeg praga. Bdil i postojano čuvaj u čvrstoj zajednici sa svojom braćom iz gradova sveto do­ maće ognjište, vjeran i odan svojoj Kruni, pomaži i slušaj samo omi vladu, koja će te čuvati i štiti pred pokoljima, paljenjima i otimačinama. A Justitia će se osramotiti, ako medu krivcima armenskih pokolja ne nađu svo­ ja zaslužena mjesta i inspiratori zuluma nad nedužnim muslimanima kraljevstva Srba, Hrvat« i Sl»v»»«ca. laž. M. Cehć. �Bpoj 127 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна sa zvonovima, koje je bivša monarhija nama rekvirirala. I našim su crkvama potrebni zvonovi baš kao i onima u Sr­ biji!« Sa muslimanske bi se strane moglo s punim pravom dodati na ovu vijest je­ dno pitanje: A šta će biti od naših dža­ mija. sa kojih jc bivša monarhija ski­ nula sve elov .e krovove? Danas prije­ ti našim džamijama opasnost potpune propasti, jer krovovi počeše da prokisnju'u. pa iii se mogla brzo i kubeta sru­ šiti. Stoga bi bila preča potreba pokriti naše džamije, da se ne poruše i ne zatvore posve radi opasnosti po život, nego nabavljali zvona, jer crkva bez zvona može opstojati, a džamija bez krova ne može. (Brašna dajte, a lahko je za zvona. Pr. si.). Bilješke. Promjena. Beogradska "Tribuna od 24. februara t. g. donosi: -Pošto je Ma­ da g. Ljube Davidovića pri postavljanju državnih organa i dostojanstvenika is­ ključivo se rukovodila svojim stranač­ kim interesima, to je nova vlada pri­ nuđena Ja izvrši reviziju, ali će se ova izvršiti santo s obzirom na interese dr­ žavne službe. Predstojeće promjene odgovaraće ovome načelu. Vraćanje zakonitosti. Beogr. »Tribu­ na« od 24. febr. t. g. donosi također: »Vlada je riješila. da uspostavi -ona prava, ko a je prošla Vlada narodu uredbama svojini konfiskovah. Ona će ujedno suspendovati sva ona naređe­ nja i riješenja. sa kosima je prošla Ma­ da n e z a k o n o povrijedila pri­ vatne ■ državne interese-. Bilo s hairom! Nabava zvonova. Pođ ov.m naslovom donosi sarajevsa "Jugoslavija«; "U beogradskim novinama čitamo, da je ministrstvu vjera odobren kredit od 100.000 dinara za nabavak zvonova crkvama u Srbiji, koje je većinom nepriiateli oduio za vrijeme okupacije. — Nas bi zanimalo loš i to, a šta će biti Pa zar i oni k nama, iz Rusije je do­ putovalo (i vladika, koji su posjetili mi­ nistra vjere. Onr će biti raspoređeni po crkvama u Jugoslaviji. (Šest stotina kruna manje dnevno u invalidskoj kasi. Pr. si.). Jcdv jednom. Ministri imutraš ti b djela, vjera i prosvjete rade na tome, da se odrede kinematografski dani za djecu ispod I? godina jer se djeca naj­ više kvare nemoralnim i kriminalnim komadima. Sve protivu muslimanstva. I. U borbi za utamanjivanje muslimana izgleda, da se udružila u našem kraljev­ stvu u jednu čvrstu falangu jedna jaka skupina tako, da ćemo mi muslimani morati izdržati jednu od najtežih bor­ bi, što ih uopće kulturna i politička povjest svijeta poznaje. To utamanjivanje nas muslimana ispočetka našeg nacionalnog oslobođenja topilo se, ier se još vjerovalo, da ćemo se vrlo brzo potpu­ no približiti hrišćanskoj ideji, ko-ja svu­ da. kako ono iskreno gosp. Pero Slepčević u jednoj »nacionalnoj« reviji veli, »potiskuje Islami čak kulturii e muslimane« (Arape) a nekmo li nas malo brojčane i slabo kulturne bosanske muslimane da bi ostavila na miru i slobodnom položaju. Muslimani­ ma mora se oduzeti svaka mogućnost slobodna razvoja i sigurne egzistenci­ je, jer smo mi jedna »infesiona rasa« (đr. Kruij), koja se u našem kraljevstvu nesmije trpih — to je lozinka nesamo jedne veliko hrišćanske stranke (demo­ kratska zajednica), nego i još drugih naših nenarodnih elemenata, koji u na­ šem nacionalnom oslobođenju vide triumf hrišćanskoe misli i ideje, te kapitulaciju svega onoga što se s tim potpuno ne podudara. Već je proteklo jedno veće razdoblje, koje je trebalo i nama muslimanima do­ nijeti poboljšanje našeg kulturnog, soc jalnog i ekonomskog položaja, jer smo ostvarili veliki zavjet naših pradjedova i stvorili sebi svoju veliku narodnu državu. U ovaj ostvareni ideal upirali smo već davno poglede, bijući boj s Carigradom, Bečom i td. 1 kad je on ostvaren, koliko je veliko bilo naše oduševljenje, da se neda lako opisati. Ali jedno ve­ će razdoblje naše nacionalne samostalnosti u mnogom je ubrzo onaj entuziazam. jer je sistem naše državne uprave dopao u ruke ljudima koji su počeli odmah slobodne građane Jugoslavije dijel ti na dvije vrste: privilegovane i pot­ lačene i prema tome sav rad u našem I , , | j i j j ' ' I ' i j I ' i . životu udešavati. Pojaviše se na popri­ šta javnog rada ljudi, koji bi najmanje imah prava i snteit se pojaviti, er sa­ ma njihova pojava zn:xi iiegacm sva­ kog zdravog napretka. lako odmah u početku naše samos­ talnosti formira se jedna velika hrišćanska socijalna stranka, t. zv. -demolirati«, koji svim drugim elementima osporiše pravo na život a najviše nama mu­ slimanima. U tu stranku stupiše svi oni. koji samo ime musliman mrziše dr­ žeći. da će upravo u to doba najzgod­ nije utamaniti nas muslimane, koje su već od djetinjstva mrzili. Nagovijestiše nam otvoreno, da su nas dosta pet sto tiiia godina trpiH i neće više i sad je nadošao čas. kad treba, da umukne glas mujezina na Balkanu kako je već dav­ no željeno. Li duhu načela petsrogodišnje mržnje i u želji, da umukne glas mujezina na Balkanu, povela je svoju politiku »dernokratska- stranka, čiji je voda jedna potpuno anacionalna ličnost, koji je od nas tražio, da budemo »Jugoslaveni« ix) njegovu receptu a vjere »jugosla­ venske«, čiji je utemeljitelj također taj anacionalni čovjek. Pod firmom naci­ onalizma htio nas je zatvoriti jednom anacionalnom idejom, njegovim kompromitovanim • jugoslavenstvom- kao što je on sam i sva njegova prošlost kompromitovana. A kad je vidio, da to neide, razbuktio se u njemu sveti hrišćanski osjećaj i odmah pomislio na inkvi­ ziciju. - Inkvizicija ih mora mojoj hri­ šćanskoj ideji približit1, jer im ja mo­ ram biti vjerski j nacionalni svetac. — mislio je Pribićević sa svojm društvom, na koje se može u cijelosti primijeniti Ruso-ova izreka: »Rus vam može opo­ našati zapadnu civilizaciju i kulturu, ali nemože nikad hiti civilizovan ni kultu­ ran«. 1 počeo je veliki inkvizitorski rad na­ ših »demokrata«. Najprije ih ekonomski ubiti i oduzeti im i zadnji komad zem­ ljišta- misilili su naši »demokrati« kad su izradival projekat agrarne reforme koja znači nesamo prostu nezakonitost, već najrabijatnlje banditstvo, kakvo ncmože tri iiajnekulturnlji Afrlkauac i>očlniti, jer on rasporio bi ili izip jovjeka, a agrarna reforma za muslimane znaj: kasapiti ih pa na živoj vatri peći. Ag rarna reforma znali ovaka. kakova je, pogotovo i istrijebljenje muslimana iz njihove domovine, znači barbarizam, nad kojim se iole kulturan čovjek mo­ ra gnjušati i gaditi. »Zemlja pršpada onom, ko­ ji je radi« je rečenica, koja se ima shvatiti, da zemlja pripada samo hrišćanskim elementima, jer bi je inače za­ mijenili sa modernijom i pravednijom izrekom: »Zemlja pripada onom koji je hoće i mora da radi«. Ali ona prva uključuje samo nemuslimanske elemente a ipak ne odaje namje­ ru. koja hoće uništenje muslimana i zgodna je, da opsjeni sav kulturni svi­ jet. Ona prva oduzima život muslima­ nima, ova druga rečenica nam ga daje, ali jer se hoće naše uništenje, jer po­ stoji »nepisani sporazum« u glavama »demokrata . da se svaki napredak mu­ slimanima u Jugoslaviji spriječi, narav­ no, da se mora ona prva provadati. Jedna banda nekulturnih razbojnika zaraženih vjerskim fanatizmom i intolcrancijom organizovala se, da uguši slo­ bodu i sigurni život naš. Njih potpoma­ že i jedna državotvorna stranka, koja ni deseti dio ne priznaje zločinstava koja su na siromašnim muslimaiiinta izvršeni. Pod banditstvom raspojasanih raz.bojnika pisti mnoga muslimanska si­ rotinja, otima joj sc i zadnji zalogaj kruha iz usta i prikazuje mjesec u vodi (odšteta za zemlju) a naokolo sve glu­ ho i n jemo. nekulturno i bez humanih osjećaja — sve se urotilo, da onemo­ gući život i opstanak naš. kao da je srednji vijek najcrnjih odnošaja. A sve je to malo velikim hrišćanskim patriotama Pribićeviću, Krulju, Nježiću i drugovima. Oni nazivaju doba, ka d muslimani i muslimanke us­ lijed agrarne reforme od gla­ di k a ni i ć u kao gladna siroti­ nja. -naprednim i kulturnim zovu to doba socijalnim preporodom, jer oti­ maju na najnezakonitiji način, opetu­ jem banditski i r o b i j a š k i, od muslimana njihova dobra i daju ih ele­ mentima. koji su jedino nemuslimani. Veliku muslimansku bijedu smatraju oni kao triumf. u kojem će slaviti momenat ostvarenja nekulturnih svojih os’ećaja. To je isključeno, da bi jedna stranka ili čovjek takova šta radio, a najmanje »liberalni« i »napredni« »demokrati« — naći će se koji, koji bi mogao na moje izvode primjetni. Zar ima još onih, koji u to vjeruju? Voda velike lirišćauskc stranke boluje od želje, da mu je bih duševni i vjerski voda cjelokup­ nog našeg naroda, da mu je okupiti svijet oko sebe i on će Vam biti ako hoćete i crkvena glava, biće i rimski papa, jedino neka ima masu za sobom. On je hrišćanin od glave do pete, on je radio i u interesu održanja »svete krune ugarske« a neće da radi, da osi­ gura jedan vlastiti dio našega naroda, da obezbijedi opstanak muslimanima. Naprotiv, on je u društvu Krulja i Nježića. koji su crna ljaga -svake nacije, koji bi trebali biti negdje u divljim af­ ričkim predjelima, jer po svojoj prirodi i mentalitetu spadaju tamo, — učinio muslimane jednom bespravnom klasom, koja ne smije imati ni pedlja svoje zem­ Nesime prestane govoriti, obori svoje velike lijepe ažurne oči predaše i izvadivši pismo reče: FELJTON. »Ovo pismo je za nj’.« A- HUzl Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (34) Princeza pogleda oštro Akifbeya, da vidi ka­ kav te učinak izvesti na nj to otkriće. Akifbey je slušao mimo, jer je bio uvjeren, da je to puka laž i da take laži može izmisliti samo Jildiz. Nesime nastavi: »Tebi nije poznato, no ja znam nešto više...« Na princezinu licu pojavi se rumen, a glas kao da j«j je počeo drhtati. »Ja znam više... Jedna Grkinja, liječnica u Peri Rene Logotetides vlada njime. On je ljubi i nesvijesno služi neprijatelju... To znadu u Jildizu, pa sam pokušala raspršiti tu sumnju, ali ti to trebaš i uzeti u svoje ruke. Jedno pismo.. . « Akifbey se nezamjetivo osmjehne primajući pi­ smo i reče: — U pismu je tajna?« Princeza ga pogleda milo i odgovori: „Nikakva AkifbeyI Možda ćeš i ti znati. « Rumen njezina lica odao je tajnu i Akifbey je nagađao šta se krije u pismu njegove po pomajci rođakinje. Nesime je dala još nekoliko važnih obavijesti Akifbeyu o prilikama u Jildizu, upozorila ga još jednom na llisana i Renu Logotetides, pa se spre­ mila i otišla. Dok su razgovarali Akifbey i sultanija Nesime o Ihsanu i Reni, Sabiha je stajala za zastorom na vratima i čula potpuno čitav razgovor, vidila pismo, koje je princeza predala njezinu ocu i zaključivala po svemu, da je svemu ovome uzrok Ihsan i da se je u srcu Nesime rodila ljubav makar i kasno, kao što procvate ruža u jesen, ne da miriše, nego lje, jer zna, daje ispravno »čija zem­ lja toga domovina«, a on hoće, da ima samo neniusUmanske elemente u našoj domovini. On je najliberalniji »musliman«, a najklcrikalhiii — hri­ šćanin s potpunim anacionalnim osje­ ćajem. Velika vjerska intoierancija u kru­ govima »demokrata«, koji oponašaju deniokralizam i kulturu zapada a nemogti nikad po svojoj prirodi takovim biti, diktovala je »demokratsku« agrarnu kul­ turnu i ekonomsku politiku prema na­ ma muslimanima. Ona je potpuno a n aCionalna i hrišćanska. To ću dokzati u drugom članku. Haniid Kurbegović. Hajduci i banditi - pljačke i pokolji. Razbojstva u Rogatici. U ponedjeljak dne 23. februara o. g. vraćao se je sa pazara kući Alija Dobrača iz Vragolova. Idući kući sustigli su ga na putu u Dolovima ’/« sahata od Rogatice trojica razbojnika i to Макsim Biskup. Mile Širović i Jovica Kušič iz Sočica, te su ga kamenjem i željez­ nim štapovima dotlen tukli, dok mu ni­ je sva glava i s p r s k a 1 a, te je u groznim mukama uslijed živinskog mrc­ varenja umro. Pošto su ga dotukli, od­ vukli su ga nekoliko koraka u granje i ostavili. Ovo su sve vidjeli Huso Dobrača. Halil Karahmet i Marko Stanišić. Ovo je sigurno pošljedica, što su neki dan iz okružnog z.tvora p u š t en c sve u bojice (osini jednog) rahinetli Mehmeda Curevca, pa zlikovci račimaju. »k a 4 s e o v i ni a n i j e n i š t a dogodilo, neće ni njima«. Gdje su žandari, gdje li ona jaka oružana manifestacija od 1. maiapr. g. pa da jednom učini kraj zlikovačkim i raz­ bojničkim bandama, koje nesmetano ka'ape i mrcvare nevine muslimanske se'Jakc. Ili moguće pozvani čekaju (Neszlopi-) da čaša prekipi. pa ako se I muslimanski seljak stane braniti s oru­ đem i na način kako se i napada, šta onda? U gore spomenutom slučaju radi se i o čisto grabežnom umorstvu, jer je Alija pošavšl s pazara imao 11.000 K dok je kod njega nađeno samo 3000 K. Da li će vlada učiniti svoje i zaštitili nevine pred pokoljima, a razbojnike za­ služilo kazniti — vidjet ćemo. Otlmačia volova u Rogatici. Dne 2. o. mj. došao je Marinko Marković sa družinom kući Derviš bega Hadžihasanovića n selu Brezju džemat Sočice. i zatražio ni manje ni više nego pet volova u korist dobrovoljaca. Derviš beg se odupre toj prostoj otmici, te po­ kupi svojih pet junčića i odvede u Ro­ gaticu u han. Poveo je .sa sobom i Mi­ hajla Kršuma i Kostu Purkovića, da zasvjedoče, da su to junci zaista Der višbegovi, što su ova dva poštena Srbina pravoslavna i učinila. Nu predstojniku rogatičkom to nije bilo do­ sta, nego je naredio Derviš begu, da mora volove dati. Još je .u prisutnosti Dervišbegoj rekao dobrovoljcima: »Je li da, j a vas siromašne dobrovolj­ ce štitim j pazim, pa ćete I Vi meni valjati. Mene »Turci« napadaju za Vas u novinama«. Isti dan su oteli konja Alibcgu Hadžihasanoviću, kojega je nedavno kupio u Sarajevu na sajmu. Nu to im nije bilo dosta, nego su mu oteli još gotova novca K 10000.—.Dal, adžeba pritomei predstojnikobliže prste? da je svako oko pogleda, jer je u nevrijeme pro­ cvala, ne da stoji na stabljici i čeka mraz, nego d a s danom, kad je procvala bude i ukinuta... Kratak život — život, koji seje kasno javio da traži udjel. Sabiha je osjetila bol, tugu, Ijubomor i želju, da vidi šta fe u tome pismu. Saopćenja sultanije Nesime nisu se činila Akifbeyu važnim u stvari Rene Logotetides, jer je to držao ženskom ljubomorom. Da je Rene možda kakva grčka uhoda mogao je vjerovati ali da ona vodi tako jak pokret i da mu je duša, bilo mu je neobjašnjeno držanjem Nesime. No odaklen ona zna? Sigurno je stvar već došla u Jildiz i nešto se sprema. Nesime je tajinstveni duh Jildiza, koji im redovito poremeti sve planove, koje spreme proti Mladoturaka, jer obično tih planova u više navrata netra­ gom nestane. Akifbey je sjedio još dugo sam u sobi okrećući Nesimino pismo u ruci, ali ne misleći više o njoj ni Ihsanu, nego o toj nepo,znatoj Grkinji Renl Lo­ gotetides, koja je zavladala Ihsanom da nesvijesno služi neprijatelja.. , (Nastavite se) �iz islamskog svijeta. ' Prosvjeta i š№. Napisao: Inžinjei Musiafa Celić. Islamska misija. Misionari morali bi u svakom slučaju jrosjedovati dobre | kvalifikacije, te bi morali obilno biti opremljeni svim potrebnim sredstvi' ina (п. pr. knjige, razni instrumenti, me। dikanienti itd.) koji im u dalekim, tuu dim, pa više puta i pustim krajevima treba uvijek, da se pri ruci nadu. Svaj ki misionar morao bi kao takav posjei dovati jednu legitimaciju, koju bi imao j direktno Halifat da ispostavi. Islamski bi misionari imali analognu zadaću slić? nim kršćanskim drugovima, samo što ’ bi ovi svoje djelovanje imali isključitvo da ograniče na rad medu muslimafnima, tako kako bi svaki nesporazum t sa misionarima drugih religija bio isi ključen. Islamski bi misioneri imali za­ daću pravu nauku islama, i čistu reli­ giju da propovijedaju. Ovi bi imali da budni nosioci prave i čiste kulture u svim islamskim krajevima. Oni bi morali pra­ vo stajalište islama prama kulturi no;voga vremena, prama domovini, prama društvu i životu, prama poslovanju i trgovini, prama gospodaru i sluzi svim interesentima da tumače i razlazu. Oni bi morali da podučavaju islamski na­ rod kako bi narod sam bogatstvo svo­ je domovine mogao da iskorišćuje, ka­ kovo stanovište isti treba prama stra­ noj kulturi, stranoj civilizaciji i trgovi­ ni da zauzima. Ovi bi trebali pogotovo propagandu voditi, više volje i interesa medu muslimanima pobuditi oko utemoljenja islamskih banaka, osigurava­ jućih društava, industriiahiik i trgovač­ kih dioničkih udruženja. Llovdove, ki­ na, teatre, umjetnička društva, umjet­ ničke galerije, izložbe, muzeje, tiskare, nakladna društva, gombalačka. turisti­ čka, športska i antialkohoksEčka druš­ tva, dobrovoljna vatrogasna i spasavajuća društva, želježnice. električna po­ duzeća i tvornice, voćarstvo, marvogojstvo i druga gospodarska društva i za druge, sve to prema čemu su muslimi gojili neku apatiju i vrlo malo, skoro nikako pažnje posvećivali nitiesu. Također jedna od velkih dužnosti is­ lamskih misionara (mubellegin) bila bi i ta: svaki napadaj na islam u javnosti ili u štampi argumentima odbiti, te na svako pitanje u pogledu vjere i nje­ zinih propisa doličan odgovor dati. Misionari bi imali odgovarajuću izobrazbu, da postizuju na imlverzama ili specijalno u tu svrhu utemeljenim školama, gdje bi se osobita pažnja imala posvetiti govorničkoj izobrazbi i organizatorskoi spremi pojedinaca. Uz temeljito poznavanje Islama, kao i dru­ gih vjera, morali bi misionari raspola­ gati djelomično medicinskim kao ve­ terinarskim znanjem. Sto opsežnije po­ znavanje stranh jezika bilo bi pako za misionare od osobite dragocjenosti. Misionarske ekspedicije direktno bi od Halfata imale biti finansirane i u ■■ ; 1. svakom pogledu opskrbljene, ali bi morale biti pomagane sa strane svih islamskih, vjerskih, funkcionera i slamskilt oblasti. U svrhu podjele npustava i slične pomoći u stranim krajevima u prvom redu dolaze u obzir svi, po ci­ jelom svijetu rašireni dcrviški redovi. Ovi bi se imali u prvom redu brinuti, da islamskim misionarima do stranih naroda i plemena, s kojima derviši žive u dodiru, što lakši pristup pribave, da služe u mnogim slučajevima kao provodići misonera u stranm krajevima, derviši bi trebali da misionare poduče u pogledu klime, običaja i drugih osebina pojedinih krajeva i plemena. Ta­ kođer bi zadaća derviša bila u kraje­ vima gdje je — pogotovo za tuda čo­ vjeka — oteščana nabava životnih na­ mirnica, misionarima ove priskrbiti. Tekjije raznih derviškili redova imale bi misionarima služiti kao njihove stanice i prenoćišta. Samo u slučaju ispunjava­ nja ovih i sličnih dužnosti derviški bi redovi i njihove tekjijc biii koristonosni po interese Islama i samo u ovom slu­ čaju bi bila opravdana njihova daljna egzistencija, dapače bi u ovom sluča­ ju imali biti i potpomagani direktno od Halifata i svih vakufa. Bilo bi dapače najbolje kada bi se u derviške redove u buduće primali samo takovi članovi, koji posjeduju spremu da bi se everituiTno mogli posvetiti islamskoj misio­ narskoj djelatnosti. I i , , I I I I j I Društveni položaj islamskih vjerskih dostojanstvenika. Premda se načela Is­ lama temelje na jednoj najčistijoj de­ mokratskoj bazi, to ipak u današnjem birokratskom zapadu društveno zapostavlanje islamskih vjerskih dostojan­ stvenika za njihovim kolegama drugih vjera može se spriječiti jedino podjelom društvenih (kneževskih) naziva većega i najvišega stepena od strane Halifata nekim te nekim islamskim vjerskim do­ stojanstvenicima ili pako i muslimanima nesvećenicima, koji stoje u službi Hali­ fata. Halifa bi takovim osobama podjelivao kneževstvo svojega dvora, a po­ stupao bi kao do sada sa nazivom »Mulla«. Imala bi postojati tri grada tih na­ ziva i to: Na zapadu mii odgodu Vanjsko obilježje šejh') Emir*) Veliki knez — Grand — duc Gross-Farst Zlatni širit preko turbana i zlatno poprsje ла ogrtaču II. Veliki mula') Chan’) Knez — prince Furst Samo zlatni širit preko turbana Hl. Mulla') Sejjid') Grof — comte Graf Samo u svečanim zgodama zla­ tan polumjesec i zvijezda na zelenom širitu oko vrata den. Prema okolnostima ova odlikova­ nja mogu se podijeliti i nemusilmanima. Na kneževstvo prvoga stepena mogli bi reflektirati samo: članovi Visokog Me.,hala, islamski vladari i samo neki od hilafetskih poslanika, na ono dru­ goga stepena: hilafetski poslanici, po­ jedini kneževi islamskih vladalačkih obitelji, te po koji od starješina Rjasetillmijje jli Ulema-medžlisa: dok na ono trećega stepena: također hilafetski po­ slanici, pojedini islamski kneževi,, star­ ješine kao 1 neki hilafetski poslanici, po­ jedini islamski kneževi, starješine kao i neki članovi Rijaseti-ilmijjć. te Ulemamedžiisa i neke muftije. Dvorskim dostojanstvenicima Halifinog dvora, prema njihovu položaju, podjclivala bi se kneževstva svih triju stupnjeva. (Киис I. dijtla). Otvaranje bolničarske škole. U ponedjeljak 16. o. m. otvorena Je ponovno u zemaljskoj bolnici škola za bolničare i bolničarke, koja je bila za vrijeme rata prestala raditi. U šk,đu se upisalo 48 lica, koja su već bila zaposlena u bolnici, ali do sada nisu imali prilike da ovu škoiu pohadjaju. Jedan kurs bo'mčurske škole traje 6-8 mjeseci, a sastoji se iz dva dijela nastave: medicinskog i administrativ­ nog- Medicinski dio nastave preuzeo je sekundarni Ijekar Dr. Lukać, a admi­ nistrativni dio bolnički Balon. Za kompetente spolja uslovi su za primanje: da je dotična osoba u dobu života od 18-30 godina, da je državljanin našeg kraljevstva, da ima svjedodžbu o svršenoj osnovnoj školi i svjedodžbu o moralnom i političkom vladanju. U školu se stupa kao bolnički vježbenik, koji p' hadia školu, a vrši i lakšu službu uz izučenog bolničare, odnosno boln čarku Irr.a u bol­ nici stan, hranu i odijelo te početnu normalnu platu. Molbe za primanje u školu treba uputiti na direkeju zemaljske bolnice u Sarajevu, koja daje i pobl'ža oba­ vještenja. Srednjoškolske knjižnice. Ministar prosvjete naredd je svima direkcijama srednjih škola i upraviteljstvima uči­ teljskih škola neka odmah izvrše preg­ led knjižnica i namještaja povjerenog t‘m školama. To je radi toga, da bi se mogla izvršiti reorganizacija svih sred­ njoškolskih knjižnica. l’redstavirištvo sazvati za 3. marta, a ! ј ne kako je već javljeno za 1. marta. | Državni bidže. U svim se ministar­ i stvima izrađuje bidže za prvu četvrti­ nu 1920. god. Vlada će zakon o dvanaestinama uzeti u parlamentu na riješer.jc po svoj prilici dojduće nedjelje. Poslanici iz Bosne. Došao je oveći broj narodnih poslanika iz Bosne i Her­ cegovine. U vladinim se Jtrugovima vjeruje, da če svi poslanici stranaka, su zastupane u vladi biti u Beogradu j do kraja ove nedjelje. I Zadnji trzaji demokrata. »Jutarnjem ; Listu« javljaju Iz Beograda, da se prva sjednica Narodnog Predstavništva oče­ kuje s napetošću. Misli se, da će Protić razviti program svoje vlade. U parla­ mentarnim- se krugovima drži, da će se predsjednik Narodnog Predstavništva zahvaliti. Prvi podpredsjednik parla­ menta dr. Ribar pripada Demokratskoj Zajednici, to se očekuje, da će se i on zahvaliti na časti prvog podpređsjednika. Pošto je drugi podprdsjednik pred­ stavništva g. Janković imenovan mi­ nistrom vjera, ostaće i drugo mjesto podpredsjednika prazno. Mjesto pred­ I sjednika parlamenta popuiiiće se jednim ; članom radikalnog kluba. Nije isključe­ ■ no da će se svi poslanici Demokratske i Zajednice zahvalili na zastupničkim 1 mandatima tako da dokažu da privre­ i meno Narodno Predstavništvo nije iz­ ražaj volje-naroda. i Protutalijanski pokret u Albaniji. U 1 Albaniji pokret protiv Italije uzima sv* više maha. Albanski prvaci, koji upravГаји pokretom, apelirali su na savez­ nike i traže, da se osigura nezavisnost i da saveznici zaštite Albaniju od Italije. Situacija u Crnoj Gori. U Crnoj Gori su svakim danom prilike sve povoljnije i staloženijc. Predalo se je nekoliko stotbia odmetnika, a po šumama ih im« veoma malen broj. Naši dopisi. ustanovila potpuno uništenje ove šume. Nakon ovakvih strahoviuh nedjelja mana. Ovdašnji veleposjednik Uzeir- : ima li se pravo zam eravati muslimahimašto priređuju protestne zborove pro beg Alibegović ima kod Bos Samca tiv uništavanja svojih života i imetaka. selo Kreškovo Polje i u istom selu Zemaljska vlado u Sarajevu’ E o (na beglučkoj zemlji) sagrađene velike ti još jedne prilike, đa strogom istra­ i Ijepe zgrade koje su predstavljale gom, preko rodredjenih organa (u vrijednost od preko 150.000 kruna. gornjem slučaju Alibegovića) dokažeš, Seoski odbor kruškovopoljski na čelu jesi li voljna ■ eć jednom zaštitit mu­ sa knezom preuzeli su jamstvo i dali slimane od uništavanja. riječ vlasniku, da se zgradama ne če i ne smije pra' iti, nikakva šteta te Višegrad, dne 2«/ll. 1920. da za svaku eventualnu štetu oni Zulfo Murtić iz Viahovića obrađi­ preuzimaju odgovornost To da čine vao je zemljište umrlog Jahjabega iz zahvalnosti prema Alibegoviću koji Čengiča iz Višegrada preko 29 godina. im je bio uvjek dobar i svakom pri­ Ovo je isto zemljište u gruntovnici likom im valja. unešeno kao kmetovsko selište Vaše Svoju »zahvalnost« i »poštenje« Zečevića. Pošto je isti Vaso Zečević ubrzo su Kruškovljani zajedno sa umro prije 20 godina neostavivši iza svojim seoskim odborom dokumenti­ sebe nikakva zakonitog našljednika, rali. Oko 1. o. m. seljaci su iz Kruš- ] te je umrli Jahjabeg Cengić uručio kova Polja potpuno opljačkali i demo­ spomenutom Murtiču ovo zemljište lirali gornje zgrade Alibegovića. Sve kao beglučko vlasništvo. Sin umrlog što se je d4lo ponijeti kao prozori, Petra Zečevića Niko Zečević posljed­ vrata, furune — pokradeno je i po­ nje selište u gr. ul. br. 69 i polovicu razbijano, tako da je vlastniku naneu gr. ul. br. 444 ista općina. Došao šena šleta od 45.000 kruna. Ograda je te je Zulfu odstranio sa Čengićevog od dvorišta i zgrada ц duljinu od par zemljišta, što je tuženo ovdašnjem stotina metara potpuno je ražr.ešena. kotarskom uredu, koji presudi u ko­ Ovo zločinstvo prijavljeno je nadležnoj rist pomenutog Zečevića. Zulfo se je vlasti (kotar, ispostavi) kao i oružničobratio molbom na zem. vladu usljed koj postaji u Bos. Samcu pa čtmo ove nepravde, ali s Musaki ne doći rezultate istrage objelodaniti. Usljed nikakva ni riješeaja. Danas se nalazi gore opisatog razbojništva, prisiljen je na goloj podini sa sedmero ne­ UzeirbeK Alibegović, ostatak zgrai'a zaštićene čeljadi bez kuće i ku­ do kraja porušiti i materijal time (bar ćišta; iz njegove vlastite kuće ga jedan dio) spasiti i prodati ga pošlo ođstraniše žandari po nalogu ovdaš­ zašto, dok mu i ostalo nije do kraja njeg kot. predstojnika P a v I i č e k a. porušena i okradeno. Kao zadnje zakonito sredstvo, mi se Gri zno je i žalosno, da ljudi mo­ obraćamo na si. uredništvo, da ovu raju svoje teškom mukom namaknuto nečuvenu nepravdu iznese na javnost dvbro napuštati i čak vlastite zgrade da se vidi šta se događa sa nama bi­ srušiti, da se zaštite od otimača i jednim muslimanima. Zamislite gosp. haramija! uredniče, kuda će ova porodica na ovom vremenu sa svojim sibjaPrimjećujemo da je Uzeirbegu Alibegović iza prevrata, po istim selja- । nom. U nadi da će nadležne pobuditi cima — Kruškovopolicima sasječena I naš list »Pravda” da kolikogod budu veliko šuma (beglučka) koja je predsavjesni i pravedni prama nama ne­ zaštićenim muslimanima ostajemo i stavljala vrijednost od 100 0O0 kruna, Sudbena komisija je svojevremen« čekamo. Derventa, 15. februara 1920. Sistematsko uništavanje musli­ ') za svećenike,") za nesvećenike. Svi dostojanstvenici gornjih šest naziva imadu pravo na nošenje odgo­ varajuće lm kneževske krune sa jed­ nim polumjesecom u sredini. Odijelo je za ove kneževe svećenikog karaktera obično odijelo muslimanskih svećenika, dok za nesvećenike odijelo islamskih kneževa (n. pr. Maharadža). One pako muslimane, koji ne posje­ duju nikakova gornjeg naziva, ili ne sto­ je uopće oficijelno u službi Halifata, a ipak su mnoge zasluge učinili za Islam, onda Halifa takovim podjelule naziv »Halifinog. tajnog savjetnika« ili »dvor­ skog savjetnika Halifina dvora«. Osim toga svima onima, koji se ma kojom većom zaslugom ili uslugom na korist Islama istaknu. Halifa podje­ ljuje kao odlikovanje i znak priznanja medalje za zasluge« (plumjesec sa zvi­ jezdom) ka* zlatni lij sr«br*ni prsni «r- Проссјете измјеннла je правила и одредила да чланови плаћају: добротвори 510 динара, утемељачи 150 динара, помагачи један динар, чим се круиа замјеии диваром. Ова правила одобрила je Влада у Веограду 2, XII- 1919. број: 126 Б. X. Замјева крупа у динаре већ je почела. Ради тога ови.м упоаорујемо и молимо све пододборе, повсрснике и чл^нове Нросвјетедачланарину Просвјете од сада прикупљају и уплаћивају у динарима мјесто у крунама и то како je rupe наведено, како измјењеиа правила гласе. Главни Одбор Просвјете. | I | Islamski vojni svećenici. Kod. svih : muslimanskih armija, ili pako onih u kojma se samo neki broj muslimanskih vojnika nalazi, prema broju musliman­ skih vojnika moradu hiti namješten: — analogno kršćanskim muslimanski vojni svećenici (vojni imam, vojni mu­ ftija), koji u vjerskim stvarima mo radu biti podvrženi W:jaseti-i!mijf jii Ulema-medžlisu, dakle vrhovnom ze­ maljskom vjerskom tijelu. U vojnoj dis­ ciplini nako samo svojoj nadležnoj voj­ noj oblasti. Postavljanje jšlamskih voj­ nih svećenika vrši za to opredijeljena vojna oblast u dogovoru sa pozvanim RijasetUlmijjom ili Ulema-mcdžUsom. Naziv Političhi pregiBđ Чланарина„Просвјете“ у дннаSaziv parlamenta. U parlamentarnim . рина. Прошла главна скупштина I se krugovima govori, da će se Narodno Sveislamski Halifat. U3 Страиа 3. ПРАВДА “ - „PRAVDA, УБрој 127 — Broj I j ' i i �Број 127 Broj ,ПРАВДА* — »PRAVDA* Cipara 4 Strana Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći Hasandedićeva stranka. Za skupštinu, će samo onoga, koji svoju kosu zane­ koja se saziva za I. marta i <> kojoj smo maruje. Želite li imati bujnu kosu, mi pisali, rade vajni osnivači Hasaiuleonda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu diC i Jakić na sve strane, a služe sc pomadu, koja izvrsno djeluje protiv i prostim lažima samo da zavedu ko­ peruti i ispadanju kose, čini, da krhka ga, da im dode na skupštinu. Po seli­ i slaba kosa postaje mekana i bujna, ma oko Trnova razglasili su. da seljake daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa muslimane poziva vakuf, da dodu prprerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača veg marta na skupštinu, a oko Visokog vista 9 kruna kod ljekarnika Eugen govore da je tobože s našom organiza­ cijom postignut sporazum, sani pak Ha- , V. Feller, Stubica donja Elsatrg tr. 310. (Hrvatska]. sandedić govori, da ga je poslala naša organizacija da saziva muslimane na Ne možete li spavati? Niti ra.llttf sastanak. Naravno je. da to ništa nije Bele Vas živci? Krasno ugodno čuv­ niti ti navodi imaju šta s našom orga­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elnizacijom. Mi smo u zadnja dva naša safluid! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ broja naglasili, a i sad naglašavamo, da like boce 27 kruna. taj sastanak što ga sazivaju Hasandedić Imate li pokvaren apetit? Cesto рјi Jakić, nije ništa drugo, nego jedan no­ \ raćanje? Tromost creva? Ovo zlo otvi pokušj, da se naša muslimanska or­ stranjuje se Fellerovir pravim lilsa-piganizacija tobože rasklima, da se od nje । lulama! (> kutija 12 kruna. Švedska že­ otkidaju članovi, a raditi da muslimani lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. ne budu u jedinstvu i zlozi. kao što su Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ hvala Bogu evo sada, to inoga raditi nije. Etigen V. Feller, Stubica donja, samo niski stvorovi. Elsatrg br. 310. Hrvatska. I provincija dobiva sahni. Ministar­ stvo ishrane angažovalo je jednu od za­ grebačkih tvornica sapuna, koja će dobvljati safim isključivo za pomama mjesta. »Biser«. Pred ipar dana je naknadno Lijepo priznanje. Primamo iz Stoca: i izišao iz tiska 21. -24. br. »Bisera« od »Dne 30. januara t. g. pročitah u užem IV. god. sa ovim sadržajem; N. M. B. društvu mojih prijatelja Vaš uvodni čla­ Hi’afct; Nafija SarajBć: Anadolija; Gras nak »Nadajmo svog sela« u 7. Slobode; .1- Tanović: U proljeće; J. Ta(112.) broju našeg lista »Pravde«. Po j imvić: Zbjeg; Haziin Muftić: O našim .pročitanju gornjeg članka, koji je pom­ uzgojnim prilikama; Jugoslaveni i ju­ no u društvu saslušan i koji- je na sve­ goslavenska Država; A. Hiizi Bickvac: opće odobrenje i neopisivo, raspoloženje U znaku slobode; M. 0. Narcis: Nocod strane slušaoca primljen, tim više, turno; S. liraz: luni brisiu li-iitcmnTišto taj vrijedni članak irotječe iz pera j me mck.kirhn-el-ablaki; Nafija Sarajlić; našeg vrijednog omladinca stočanina iit- i Tome; laik: Pregled turske književnožinjera Čelića, kojemu ovim putem ne­ 1 sti: l'. H. B.: Mejra Morić Alajbega: ka bude kako od mene, tako i od stra­ ne molili drugova -iskazala najljepša ■ Listak. »Novi Vijek«. Ovih je dana izišao 1. hvala! Povodom toga skupismo kao prilog i broj novog polumjesečnika za društvenašoj »Pravd'i« medu slUšaocima svotu I ni život, privredu i literaturu sa ovim od 62 K koje današnjom poštom opre­ I sadržajem: A. Hifz: Bjelevac: Progres. H.: Tajna Brahmiua hrama. Musa Camam. Uz m. solani !Jusof Mchmedbašlć. zhn Catić: Put ništavosti. Musa Cazim Javna zahvata. Prilikom smrti mog Catić: Lady Godiva. De Вауе: Veo. nezaboravnog sina Saliha. dobio sam Šcmsudin Sarajlić: U malom gradiću. vrlo puno sažahiica sa svih strana od A. Hifzi B;elevac: Medu očevim ljudi* mojih prijatelja i njegovih poznanika. Nije mi moguće svakom napose zah­ I ma. Avdo: Narodni elementi u Scrajlića valiti se na iskrenom izražaju sažalje­ i poeziji. Abc: Osvitanje: Z. -ić: Nov­ čano pitanje. ■ l'eFton. Hadžernja. pa sc ovime zahvaljujem svim mo­ jim prijatelima na tom saučešću, koje । merešov dnevnik. »Novi Vijek izlazi 1. i 15. u mjesecu, me u mojoj teškoj žalosti može tješiti. i ?. cijena mu je 72 K godišnie. Pojedini Sarajevo, 27. februara 1920. ‘ K. ’ Abdaga Šthlnagić. Пшпасе vijesti Književnost i umjetnost. 0 cl d i v 1 j a ć i (zvjeradi) lisica, kuns tverića, čeva i t. d. cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dttev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Telefon 55 i Prodajem kuću ti Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Лппа Stejskal, Bihać. :: oooooooooaooo Sira Travničkog i Vla ićkog Razašilje po na/nižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000006000 Htjeli biste uzdržati Svoju ljepotu!u :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: :: Ne imati više pjege. prišliće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić б kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić e kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistićki melem djeluje bez"olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 59 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar partum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-pud«r Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 4 K i 1i K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. uslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno upeaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. —• Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja $ve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Cdgovenu sjedali. M. Ssdžtks Vmsjsik.; Catraldl Odb.t >1 M. 0.« D. k k. Kajoa, 8агфод � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d3e0f55d2ce1fae70ce22277da182a6f.pdf 4145a819273d9afcadcdae356548cdf6 PDF Text Text — Poštarina u gotovom plažena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 23 (128) Sarajevo, utorak 2. marta 1920. (8. cižumadil-ahira 1338.) Glas obespravljenih. Ministru predsjedniku i ministru za agrarnu reformu odaslale jo udruženje zemljoposjednika ovu predstavku: izvela, pa da tako otešča položaj i za­ daću nove vlade. Molimo da se ova uredba odmah opozove i nadamo se, da će nova vlada Protestujemo najodlučnije proti no­ popravi« šve nepravde koje nam je vom očevidnom nasilju koje nam se dosada prijašnja vlada učinila, I koje nameće uredbom od 14. februara 1920. su većinu posjednika, osobito muslima­ »Demokratska« vlada upotrijebila jo na, upropastile i u s k r a j u u ozadnje časove pred svojim sigurnim čajnost dovele. Oni gladuju padom, da posjednicima Bosne i Her­ 1 umiru od gladi, a drugi uži­ cegovino zada zadnji smrtni udarac, da I vaju sa njihovim imetkom. sa zadnjim ostacima našeg posjeda pri- I Naši opravdani zahtjevi označeni su dobije pristaša za svoju stranku, da po­ u našem memorandumu od 28. novem- i veća kaos, kojega je u svim granama bra 1919. i u našoj predstavci od 12. I državnog i narodnog gospodstva pro­ tebruara 1920. Povodom intervjua Reis-ul-uleme G. Čauševića.*) »Ovaj je intervju davno izašao u na­ šem listu. Mi se naročito nismo hteli ebazreii na nj odmab. To nismo učinili radi toga, da intervju sam, bez našeg komentara izazove dejstvo u publici, kojoj je u prvom redu namenjen, medu muslimanima. I dobro smo učinili, jer te utisak samog intervjua bio ogroman, . a nama se ue može prebaciti da smo I iz ovoga u prvom redu da izbijamo i politički kapital, nego nam je i ovde kao i uvek bio narodni interes u pr­ vom redu. [ Našim čitaocima je poznato, kako su i muslimani vrlo mnogo stradali iza pro­ I pasti Austrije. Neutvrđena vlast, sla-. I bost žandarmerije i mala vojska nisu : bili dovoljni da to spreče. Nered: su | bli osobito u krajevima, koji su grani­ i čili sa Crnom Gorom. Tu su pljačkaši iz C. G. pod nazivom komita opljačkali i mnoga muslimanska sela, i sve to uvi­ i jali pod neku vitešku fonniu, kao-osve­ : tu za 1914. god. Bilo je i domaćih su- ‘ seda, koji su u tom učestvovali, ali ko­ • ji su se vrlo vešto krili i izbegavali od­ govornost. Iza muslimana došli su na i red pravoslv.nl, pa su i oni bili pljač­ I kani. Vlastima je bilo vrlo teško stati i temu na put, osobito na slabu snagu I sa kojom su raspolagali i s obzirom i na toni, da je u Crnoj Gori vladala be- i da i unutarnja-borba tako, da je i ta­ i mošnji svet vrlo mnogo stradao od ko­ mita. Reis-ul-ulema g. Caušević u ono i doba jedini čovek na koga su se mu­ slimani onako listom obraćali »ni e i:nao vremena, da razmišlja«, kako on to u intervjuu veli, kako i zašto izbi­ jaju ovi neredi i kako i zašto vlada »ne poduzima ništa protiv pljačkaša«, nego je bez. obzira na opasnu igru zauzeo jednu stanovište, koje nije bilo u inte­ resu ni naroda, ni države, a sigurno ni u interesu muslimana,. pa je šta više dao jednom stranom novinaru intervju, i koji je bio iskorišten protiv naše dr- i žave. Ml uismo ni tada imali mišljenje o g. Cauševiću, da je on .to učinio iz ka- I kvih ličnih motiva, nego smo ga kriti- : kovali sa stanovišta nacionalnog i dr- I žavnog i dokazivali, da tim ne čini ko­ rist ni muslimanima, jer h dovodi u protivnost sa svojim istokrvnim susedima, sa kojima deli i deliće sudbinu i jer ih baca u naručje jedne besavesне političke klike. Žao nam je, što g. Caušević već onda nije prozreo ono, I što danas jasno vidi. »Pravda« bi da- I nas mnogo, mnogo gore stajala. PIlačalta, paljevina 1 ubijanja nestalo je u našoj Bosni i Hercegovini: tu i tamo desi se slučaj, ali ni iz bliza ne nosi onakav karakter kakav je imao u početku; događaju se često kao i pre i na nemuslimanima; pojave kao u sva­ koj državi na svetu danas. Nekim mu­ slimanskim političarima ne pušta se la­ ko iz ruke adut, sa kojim su i priku­ pili u svoju organizaciju pristaše. Oni 1 hoće da i danas vide naročite zulume I i posebna proganjanja muslimana i to 1 ne samo od njihovih suseda, nego i od ! same vlasti i države i hoće pošto po | to, da se proglase članovima drugog I reda u državi, tražeći na se primeM § 51. ugovora o miru sa Pariške konferencije. Videlo se i u početku a danas se još jasnije vidi, da je tim liudima stalo samo do političkog Sćara. Prestale su »pljačke i paljevine« i nestalo je materijala da se pristaše hrane. Ali ovi nesavesni ljudi ne ispuštaju tako lako iz ruka ovo vrlo komotno i I uspešno sredstvo nego uzimaju kao razlog za harangiranje i najmanji i najsmešniji slučaj sa muslimanom; često ih sami izmišljaju, pa onda tom prilikom nabroje od početka do kraa sve što se’ dogodilo muslimanima. To je postao sistem njihova vrbovanja pristaša; nikakva pozitivna rada, nikakve koristi nisu učinili muslimanskom elementu za koji se tobože bore. Tako ; sazvaše nedavno u Sarajevu protestnu . skupštinu radi bilećkih događaja, gde su stali da nabrajaju po redu sve ne- : srečne sluča'eve u Bilcći i u celoj zem­ lji i to naravno samo one, koji su se I događali nad muslimanima. Oni su zna- 1 li, da se baš u samoj Bileći u zadnja 3—4 mcseca više krađa dogodilo kod I pravoslavnih nego kod muslimana, pa i ipak su govorili, kako samo muslima- i trima nema opstanka u ovoj državi. I | to su govorili upravo u doba, kada su se po celoj našoj državi držale pro­ testne skupštine protiv Ultimatuma, ko­ ji je upravilo Vrhovno Veće u Parizu našoj vladi. Ovaj nesavesni rad tih antidržavnih elemenata (.) tili lažnih branitelja mu- ; slimanstva padao je teško svima na- i cionalnim elementima. Opazilo se da Re- f is-ul-ulema g. Caušević nije bio na skupštini, i ako je ona držana upravo uz njegovu kancelariju. Već od prc čulo se, da g. Reis ne odobrava onako ludo harangiranje »Pravde« i protiv države i protiv kulturnog napretka, a prvi vid­ ljivi sukob opazio se, kad je Reis kao stručnjak odgovorio u pitanju nošenja kape u vojsci liberalno prema Islamu. »Pravda« i njezine hodže nisu smele ni mogle da pobiju Reisovo tumačenje; rekli su samo, da to ne spada u njegovu kompetenciju. Znajući za ovo, a poznavajući g. Čauševića još od vretnena Austrije kao čoveka, koji voli isti­ nu, verovali smo da će nam reći isti­ nu na naše pitanje, istinu, koja je da­ nas tako eklatantna; hteli smo da ima­ mo njegovu reč kao ustuk na nesavesni rad, onih ljudi oko »Pravde«. I nismo se prevarili. Odgovor ko­ ji nam je dao — nas potpuno zadovoljava. Na pojedine tačke nije odgovorio odmah jasno i decidira­ no, ali po njenom sastavu, a osobito odgovarajući na daljnje tačke, vidi se da misli upravo kao i mi o položaju muslimana u današnjem vremenu. Na prvi upit: da li se muslimani sistematski progone? nije odmah direktno dao svoj odgovor, nego je rekao, da u ono doba, kada su se događali nad muslimanima nemili izgredi, »nije imao vremena da o tom razmišlja«, nego se tužio... Ali je zato u trećoj tački, na upit o bilećkim događajima direktno odgovorio: »da se ne radi o sistematskom poništenju muslimana ili o nekom naročitom kursu na vladi protiv muslimana«. Naravno da i on žali — i mi ih žalimo — te ekscese protiv muslimana, ali on ne gleda na njih »žurnalističkim iraočaiima, nego ćelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo da je i utisak jači«. Dakle apsolut­ no isto stanovište, koje smo mi imali i prema svim ovim događajima i prema »žurnalistima«! Najveća je ovo osuda koja može da padne na nesrećnu i zločinačku Jugosl. Musi. Organizaciju. Vr­ hovni poglavica verski muslimanski, koji nije naš prijatelj i kojega smo mi u svoje doba napadali, veli za »Prav­ du« i njene političare, da oni ne primaJu žalosne događaje nad muslimanima k duš’ I srcu svojem, nego đa gledaju na пј ћ kao žurnaliste i polit’čari 1 iskorišćuju Ih. Njima nije žao muslimana: deseta im je briga, da se to popravi njima je glavna hrva to noliVčki iskoristiti. Daljna konzekvencija, da im ie milo, da ti događaij ne prestanu, jer im ‘с to pohtlčkl kapital. Presvetli Reis se ne žaca da kaže, da je kod nas stanje, što se tiče »opšte sigurnosti i i ma e t k a krenulo znatno na bolje, osobito upoređujtići ga sa ostalim susednim državama. Ne žaca se, jer je istina i mi smo mu zahvalni na tom. i ako je sva&:a dužnost da go-. vori samo istinu. »Pravda« i njeni po- Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun post štedionice 1119. Godina li. ] litićari ovo nikada nisu priznali ni rekli, jer njima nije stalo do — istine. Na naše pitanje o njegovu držanju prema strankama, odgovorio je da ne pripada ni jednoj, ali da svaka ima u vidu da pomogne muslimanima. Uvereni smo da g. Caušević nje Reis-ululema, rekao bi, da ljudi oko »Pravde« (J. M. O.) nisu p r ija t e 1 ji.mus 1 imanski. Jer logično iz ovoga "ornjega tako izlazi. No on je ipak dodao, I da »njega najviše interesira« i prema • tom da najviše ceni »rad na kulturnom ! i prosvetnom polju uopće«. To znači, da ne ceni »žurnaKstički« rad »Prav­ de« i politička J. M. O., ali da ceni kul­ turni rad Narodnih Nacijonalista. Ostale tačke intervjua ne trebaju na­ ročitog komentara. Za DemokratskoSocijaiističku Vlailu i njeno držanje pre­ ma muslimanskoj verskoU autonomiji, prema verskim službenicima, njezini na­ ročiti obziri prema verskim propsima u vojsci i t. d. ne može se naći lepših izraza, nego ih je našao g. Reis. Jednom reči on je »vrlo zadovo1 j a n« i prvom će prilikom dati »vid­ ljiva odraza svome zadovoljstvu u tom ! pogledu«. | »Vidljiv odraz«, koliko god nije izre­ ■ čen otvoreno, on ie vidljiv. Оп sigurno kani, tla izvrši onu dužnost, koju je tre­ bao već aavno učiniti, da ode u Beog­ j ‘ rad, da pozdravi našega Regenta i do­ ' đe u dodir sa najvišim našim faktorima. j Nas bi ova stvar radovala i ako nismo sada na Vladi. Znamo, a to ie i g. Cau­ i | šević priznao u intervju-u, da ga je Demokratska Vlada svojim radom za narod bez razlike vera i plemena, do­ vela dotle, da uvidi ono, o čem u počet­ I ku »nije imao vremena da razmišlja«, da je naša država domovina svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, svih katolika, muslimana i pravoslavnih našeg ple­ mena i da u njoj nema povlaštenih i i nepovlaštenih. —kr —rt— Sarajevo, 29. februara. Nar. zastupnik g. dr. Hrasnica upu­ tio je »Glasu Naroda« ovaj ispravak: | U Vašem listu od 28. februara 1920. broj 187 izašla je bilješka pod naslo­ vom »Još o Hrasmci . Izvolite u smislu § 19. zakona o_ i j štampi donijeti u narednom broju Va­ , šega lista slijedeći ispravak: I »Nije istina, da sam ja u početku ■ rata poslao voinim i političkim oblas­ i tima više prijava protiv nekih osoba , anonimno i ne anonimno. Nije istina, j da sam ja stini u savezu otpustio , Jednu pisaricu Srpkinju iz moje kan­ i celarije, jer u to doba nisam imao u [ ! mojoj kancelariji r.ikakove pisari, e . Srpkinje.« HonstatacijB Б. Milana Curđita. ‘) Prema obećanju u broju od 14. j februara prenosimo ovaj članak iz »Gla- I Poslije izjave g. Dr. Hrasniee, koja sa Naroda« od 25. februara broj 184. I je štampana u »Zagrebačkim NovinaDonosimo ga bez ikakve izmjene, da­ ma« od. 22. februara o. g. broj 30. i u pače i'-sa njegovim kursivima. Čitate­ kojoj se dr. Hrasnica pozvao na me lji će sad mnogo jasnije vidjeti zašto kao svjedoka, obratili su se na mene smo morali staviti svoja pitanja na g. nekoja gg, političari i novinari s molreisul-ulemu, a ujedno će moći prosu­ bom za razjašnjenje; isto tako zamolio diti i koliko ic opravdanosti u tome, me je i urednik jednih novina, da da­ što je g. reisul-iilema otklonio odgo­ dem pismenu izjavu, a u broju »Prav­ vor na ta pitanja. Nakon ovog tuma­ de« od 26. februara o. g. pozvan sam čenja od strane »Glasa Naroda« mi po­ da se javno očitujem. Pošto ne želim, novno naglašujemo potrebu, da se g. da moji usmeni odgovori izbiju u jav­ reisul-ulema izjasni, jer mu već sam nosti bilo s ma kakvim komentarima položai diktira da se ogradi proti ovai pošto nemam nikakva razloga, da pred kom tumačenju. Uredništvo. | širokom javnošću ćutim jer bi se takva I šutnja mogla eventualno i krivo i ten­ denciozno tumačiti — ja konstatujem । istini za volju ova fakta u svrhu, da predusretnem svima eventualnim i sa­ , movoljnim kombinacijama, da izbjegnem svima objašnjivanjima i ispravcima i najzad, da ne dopustim nikome, da iz mojih usmenih odgovora neovlašte­ no izbile ma u kom pravcu bilo ka­ kav politički kapital: 1.) Istina je, da sam ja stigao u Kragujevac 16. februara 1917. i da sam 17. ! februara 1917. smijenio na dužnosti dr. �strana 2 Страна Hrasnicu, koji je tog dana prije podne otputovao iz Kragujevca za Sarajevo. 2 .) Istina je, da sam preuzeo od dr. Hrasnice na dan njegovog odlaska nje­ gov referat na vojnom sudu u Kragujevcu. 3 .). Poznato mi je, da su u okrugu kragujevačkom izvršene za vrijeme oku­ pacije Srbije dva puta justifikacije en masse; (treću ne spom njem, jer se od­ nosi na 40 vojnika Cehoslovaka, koji su postrijeljani u runu god. 1918.). Prva je justdikacija izvršena — prije mog dolaska — u god. 1916. (datum ne mo­ gu navesti), kad su pali žrtvom seljaci iz Guncata, a druga — poslije mog do­ lasku pod kraj (tačno ne znam) mje­ seca marta ili početkom aprila 1917., kad su postradali ljudi Iz sela Kikoljevca i Kutlova. U oba slučaja bio je iz­ vršen dvostruki postupak i to najprije na naređenje nadležnog komandanta t. zv. »Nobvehrrecht« t. j. postupak po pravu nužne obrane, (u kom nisu mo­ rali učestvovati vojni suci), a zatim za toga još i vajni sudski postupak na osnovu austr. vojnog kaznenog postupnika. U vrijeme prvog, žalosnog slučaja u Guncat ma bio je okružni komandant gosp. Kolosar, sada general u miru u Belovaru; ko je bio nadležni komandant u vrijeme drugog slučaja u Kutlovu to ne mogu tačno reći, jer Se nekako baš u to doba morao general, tada još pu­ kovnik Kolesar ostaviti Kragujevac zbog poznate Galjardijeve afere, pa je H bo nadležni komandant il(i njegov zamjenik potpukovnik Krčelić ili već novi okružni komandant pukovnik pok. Canić ja se ne sjećam. U oba slučaja osuđeno je na smrt poslije postupka po pravu nužne ob­ rane i to 1916. g. iz Guncata neko dva­ desetak duša, a 1917. god. izKikojevca i Kutlova preko 30. ljudi, metlu kojima je bilo i žena i jedan uč telj iz Kragu­ jevca. kom imena nisam zapamtio, ali znam dobro, da je taj bio iz jedne kafane u Kragujevcu od stola formalno odvučen u Kutlovo direktno na sud stratište. Da li je u onom sudu, što je sudio godine 1916. na osnovu prava nužne obrane ljudima iz Guncata. učestvovao i koji vojni sud ja ili sudski oficir vojnog suda okružne komande u Kragujevcu, to ja neznam. jer nisam bio tamo. U spisima o toj stvari, koje sam ja posl je imao u rukama, našao sam sumarni i vrlo površni zapisnik o toj justifikacići. a koliko mi je ostalo u pamćenju, sjećam se, da sam u njemu naišao na potpis tadašnjeg vojnog sreskog komandanta iz Slepaka (a pod taj srez spadali su Guncati), -nadporučnika dr. Lea Heinischa. koji je val da bio svakako i član onog suda, koji je sudio žrtvama iz Guncata. Međutm ako je u tom sudu učestvovao koji vojni sudija ili sudski oficir to bi se dalo utvrditi preslušavanjem ovih lica, za koje dr­ žim. da su sva u to vrijeme b la na vojnom sudu u Kragujevcu, i to: biv­ šeg kapetana auditora dr. Tome Cuculića. sada tajnika zem. vlade u Zagre­ bu. bivših narednka g. Milana Veselinovića, sada carinskog činovnika u Ve­ likoj Kikindi. Josipa Alića sada katstralnog činovnika u Zagrebu i Miloša Gregore iz Mlade Beloslavc sada mavnika češke praške univerzd? U ostalom baš u ovom slučaju mogao se je dr. Hrasnica na ovu gospodu po­ zvati prije nego na mene. U kutlovačkom tragičnom slučaju go­ dine 1917. — dakle u vrijeme moga bavljenja u Kragujevcu i po odlasku dr. Hrasnice učestvovali su u sudu, koji je sudio po pravu nužne obhane: pukov­ nik Hunka. žand. ritmajstor Karl Sclrđnher, kapetan od t. zv. »Jagerkomande« Dagobert Femen, a od suda bila su tog puta dva Sijana: kapetan auditor dr. Kamilo Bohm 1 nadporučnik auditor dr. Viktor Frankl; osim tih — mislim — da je bio i opet nadporučnik dr. Leo Heinisch, sudija bivšeg kr. table u Bu­ dimpešti : kao liječnik fmigirao je dr. Sasz. Spominjem radi karakteristike, da mi je dr. PrSnkl sam po povratku iz Kutlova i Iza izvršenja smrtnih osuda rekan lično: »Pazi, ova će afera biti poslije svršetka rata — evropski skan­ dal!« U oba ova slučaja i u guncatskom i u kutlovačkom — naređen je od ko­ mande i poslije izvršenja smrtnih osu­ da po pravu nužne obrane još i sudski postupak. Ističem to naročito, ma da ovdle nije mjesto za kritikovanje tako nepravilnog i samovoljnog tumačenja i bpoj 128 Broj »ERAVDA' — ,НРАВДА- kršenja vojnog kaznenog postupka. U ’ guncatskom slučaju (god. 1916.) bilo je ! naređeno, vođenje redovitog sudskog isledcnja i to je bilo povjereno dr. Нга»Francezi plešu, Nijemci — rade«. snici. To isleđenje dr. Hrasnica nije do­ Vraćajući se iz Praga upoznah se sa vršio, već sam ja tu stvar god. 1917. svojini saputnikom Slovencem inžinjepreuzeo zajedno s njegovim referatom rom, koji te s poslom dulje vremena bio i priveo kraju. U slučajevima, gdje se u Franceskoj i Njemačkoj. Između os­ lica, (koja su izbjegla i interovana), ni­ talog ugodnog i bratskog razgovora su pronašla, bio je postupak do njiho­ pričao mi je g. inžinjer o Francuzima vog pronalaska odložen, jedino u slu­ i Nijemcima ovo: čaju Spasoja Cekanovlća iz Guncata »Velika je razlika između ova dva vodio sam lično ja rspravu protiv nje­ naroda. Kad gledaš Franceza svaki je ga i on je bio riješen. veseo i bez brige, čak po ulicama ple­ U kutlovačkoj aferi (god. 1917.) bilo šu s damama. Nijemci nisu taki, svaki je još gore, jer tu je bio iza izvršenja je zamišljen i trči na posao. Svojim 30 i nekoliko smrtnih osuda u Kutloradom iznenadili su cio svijet, a Fran­ vu naređen još i priteki sud. Preko cusku diplomaciju doveli u škripac. stotinu lica odgovaralo je pred tim su­ Franceska je po ugovoru dobila od Njedom u Kragujevcu i osuđeno je na smrt mačke pravo, da joj Njemačka uz na­ povrh ono tridesetero još šestero, me­ platu u 5 godina Hferuje 8 miliona tona du kojima su bile i dvije žene. I ta je ugljena. Nakon trećeg mjeseca poručuje osuda izvršena. U senatu, koji je sudio Njemačka Franceskoj, da joj pošalje po postupku prijekoga suda, nije bilo novac i vagone za 4 miliona tona ug­ nijednog vojnog sudije iz Kragujevca ljena. Ova je poruka Franceze izne­ osim kapetana auditora dr. Kamila nadila, a među diplomacijom prouzroBohma, koji je vodio raspravu. čila herđu merđ. Na vrat na nos poI to su fakta, koja mogu konstatovazajmili su pare od Amerike, nekako poti, na koja se sjećam i koja mogu biti kupili vagone i U Njemačku poslali da od važnosti za prosuđivanje slučaja dr. ugljen privuku: a od druga su 4 milioHrasnice. na Francezi morali odustati li radi pa­ U Sarajevu, dne 26. februara 1920. ra i radi prevoza«. Milan Ćiirčić, »Neka Francezi i dalje plešu, Bogme, zamjenik državnog odvjetnika I. klase. Nijemci rade i dan i noć i preko pro­ pisanih sat£ za državu, invalide i siro­ tinju«. završi moj inžinjer. Oglašujte Kad li ćemo mi poći njemačkim tra­ u „Pravdi44 gom u ovako privredno bogatoj dr­ žavi? X. Bilješke. j i I I I j Novi pretorijanci*) Pretorijanstvo je pojava koja nije nimalo nova Počevši od staroga Ri­ ma pa kroz cijelu istoriju, pretorijanci su se. u ovoj ili onoj formi, javljali kao faktor u političkom životu poje­ dinih zemalja. Vazda je bilo plaćenika i najamnika koji su se, kao vojnici i ratnici, stavljali u službu pojediaih moćnih ličnosti ili režima. To su, po pravilu, bili socijalno deklarlsani i moralno degenerisani tipovi koji su postajali tuđe sluge samo radi toga, da b, u tom, našli izvore sigurnih prihoda i lake egzistencije. Koristo­ ljublje i lični interesi su bili glavni pokretači ovih najamnika koji su sli­ jepo služili narodne tirar.o i krvopije. To su vojnici, koji se kupe »na du­ kate« i koji služe samo dotle dokle se čuje zvek zlata. Mjerilo njihove vjernosti ležalo je u sumi novaca i povlastica koje su dobivali. Redi no­ vaca oni su podizali svoje gospodare na prijestolje, ali su ih, tako isto, kada više nisu mogli plaćati, i obarali sa prijestolja. Pretorijanstva nije mogla biti po­ šteđena ni naša zemlja koja hoće, pred civilizovanim svijetom, da važi kao kulturna i demokratska. Uosta­ lom, kada se u našoj zemlji cjeloku­ pna buržoaska politika kreće u znaku neodgovornih činilaca, u prvom redu raznih militarističkih klika i dvorskih kamarila, zašto se ne bi, na pozornici političkoga života, pojavili i — pretorijenci? Pretorijanci u, u sadašnjem stadijumu političkoga razvitka naše zemlje, — u stadiju mu, kada se vlada neo igovorno i apsolutistički, kada se narod ni o čemu ne pita i kada se njegova volja najpunije ignoriše u pogledu uticaja na politiku države, — sasvim normalna i prirodna pojava. U vremenu vladavine mračnih reakci­ onarnih klika i koterija pretorijanstvo je uvijek bujno cvjetalo... Ko su ti naši pretorijanci? Nažalost, to su ljudi koji bi to ponajmanje trebali i smjeli biti: to su naši jugoslavenski dobrovoljci, oni koji su sudjelovali u ratu Srbije protivu centralnih sila. Ali, bilo bi sasvim nepravedno identifikovati sve dobro­ voljce sa pretorijancima. Većina od njih nije ipak pala na tako niske grane; to je učinio samo jedan dio, onaj dio koji hoće da zna, — zašto se borio! Mi imamo u rukama nesumnjivih dokumenata o tom, da su se mnogi dobrovoljci proglasili, u ovoj zemlji, pretorijancima, da su se stavili van zakona, vršeći najgrub­ lji teror nad onim našim gra­ đanima »koji nisu bili dobrovoljci.« U Vojvodini, na primjer, dobrovoljci kojima je data zemlja, stoka i novac, i i i I j | ■ i , : : vrše najstrašniji teror nad mirnim stanovništvom. Oružani puškama i bombama, oni, na zulumćarski način, i napadaju na naše građane, tuku ih i prebijaju, smeniuju cpštinska časni- ; štva, jednom riječi: vršljaju po miloj volji. U lom pogledu, oni i naročito terorišu naše drugove i naše organizacije. Komunističke organizacije, -i po shvaćanju tih prodanih i propalih ' tipova, ne smiju postojati, jer se one — ne sviđaju njihovim gosama koji i ih plaćaju! Tako isto dobrovoljci rade ! u Hrvatskoj i Sloveniji, u Bosni i I Hercegovini, kao i svuda tamo, gdje ih ima u većem broju. Oni su preuzeli na sebe sramnu ulogu bijelih garda koje postoje u drugim zemljama. Zašto dobrovoljci tako rade i po ; čijim instrukcijama? Oni tako rade i zbog toga što su ih na takav rad j uputili - gospoda demokrati iz ' današnje vlade koji misle da od dobrovoljaca stvore jedan od stupova • svojega reakcionarnoga režima. To je stvar koja je van svake sumnje. Šef te pretorijanske rulje je brat Ministra ' Policije, G. Milan Pribićević, pukovnik srpske vojske, koji sa dobrovoljcima rastura protivničke zbo- ; rove i teroriše političke proti v n i ke. Mi žigošemo ovu sramnu pojavu I pretorijanstva u našoj zemlji i pozi- j vamo naše drugove, da se ne dadu deprimirati od ovih prodanih tipova koji misle, da su se radi toga borili, , da bi, posle rata, živjeli parazitskim i zulumćarskim životom. Ako ti novi i pretorijanci hoće da znaju zašto su se stvarno borili, neka dođu malo do I Srbije da im mi to pokažemo. Srpski j radnik i srpski seljak, koji je sedam : godina trunuo po rovovima, dao bi im, nesumnjivo, takvu lekciju, poslije koje se ne bi sjetili ni zuba obijeliti o svojim »ratnim zaslugama«!... *) Ovaj članak prenosimo iz beogradskih »Radničkih Novina« od 19. februara. Mi smo već više puta ustali proti haračenju ovih provokatera, a kao što je poznato, ustala je proti njihova nasilja radlkalska »Samouprava< kao i listovi hrv. pučke i hrv. , težačke stranke Ur. । , : • Rezolucije Hrv. PučliB Stranke o agraru. Jučerašnja »Jugoslavija« donijela je rezolucije svog pouzdaničkog sastanka, između kojih donosimo one što se od­ nose na agrarno pitanje. Km e ti u c i. Sastanak pouzdanika seljačke demo­ I 1 i ' > i kracije HPS za Bosnu poziva zastav­ nike Pučke stranke Hrvate i Slavonce, da i nadalje kao i dosada uznastoje, da se agrarno pitanje riješi u korist ježaka. Zemlja neka bude prema programu HPS dotično Seljačke demokracije Bo­ žja i težakova. Težak neka ne plaća nikakve odštete za dobivenu zenit«. Kmetska zemlja neka pripadne težaku bez ikakve odštete dosadanjim vlasnicima, jer ju je težak dosada svojim hakom već stOiput pre­ platio. Ako ima <!) koja porodica, koja bi radi toga pala na prosjački štap, ne će se Seljačke Demokracije u Bo­ sni protiviti, da joj država dade kak­ vu (!) pripomoć, ali (to samo u najrjeđim slučajevima. B e g 1 u c i i slično. Glede begluka i sličnih zemljišnih uređenja, tražimo, da se ta zemljišta dadu u vlasništvo onima, koji su ili obrađivali. Zemljišta koja su iznad naj­ veće izmjere, imadu se u potebi razdi­ jeliti među potrebne težake. Odšteta, koju neka zato isplati država iz pore­ za za ratnu dobit a ne težak, no smi­ je biti veća, nego da se omo­ gući d o ti č n o j porodici prvi početak privrednog života, kako su to zaključile bratske seljačke đemokacije na svom saboru u Zagrebu. Veliki posjedi. Težacima, koji nemalu dosta zemlje tražimo, da država podijeli suvišnu zem­ lju od velikih posjeda i državne zemlje, dotično, da se na te zemlje naši Dudi iz siromašnih i prenapučenih krajeva ne sele. Potjerani kmetovi. Tražimo, da se"kmetovi, koji su od g. 1878. potjerani, skojegbilornz1 o g a sa svog zemljišta opet povrate na to’ zemljište, ako međutim nijesu «lekl! drugo. Begovske zgrade. Tražuno. da se zgrade na begovskim zemljištima ustupe besplatno kao vlasništvo sela u opće korisne svrhe. Zemlje za vrijeme rata pro­ dane. Tražimo, da se povrate zemlje, koje su težaci pod pritiskom nužde za vrije­ me rata prodali uz povrat novca i to onog kvantuma, za koju su lje prodali. Hajduci i banditi - pljft i p^lji. Otimačine u bjelinskom kotara. Organizovana razbojnička banda od 14. pravoslavnih seljaka u Bogutovoni Se­ lu kot. Bjelina navalila je u noći 20. ja­ nuara tg. na konak Ibrahlmage Hadžića u istom selu te što uništila, što огIjačkala Ibrahlmaga je ošiećfii za ko jih 30.000 K, Harambaša spomenute razbojničke bande »dobrovoljac« Aleksa Martjanović iz spomenutog sela za cijelo je vrijeme razbijanja i otimanja išao sa revolverom u ruci psujući sve što je »iursko«. — »Zar ovdje smi­ je biti »Turčina« i »turskog« imanja? Ovo se sve mora uništiti i popaliti!« 1 ostvarenje njegovih zlo­ činačkih snova provela je njegova raz­ bojnička družba, koja se sastojašc, ra­ zumije se. od samih »dobrovoljaca«. Premda su tom zgodom oružnici spo­ menute lupeže pohvatali i predah nad­ ležnoj oblasti u Bjelini, ta ih je oblast, bez išta daljnjeg opet pustila da mogu svoj zločinački posao nastaviti. Istome su Hadžiću oteti svi njegovi beghičk: posjedi i njegove vlastite šu­ me, koje danas krče i upropašćuja ti isti razbojnici, dok poreze mora da na­ miruje sam Hadžić, pa makar njegova nejačad bez kore hljeba, koju im »slo­ boda« ote, i od gladi skapali. Sve pri­ jave i sve molbe za zaštitu života i imetka, koje je spomenuti Hadžić u toj stvari upravio kot. uredu u Bjelini ostaše bez uspjeha. Ista je sudbina stigla i one prijave Spomenutog Ibrahimage Hadžića koje je bjelmskim oblastima podnio z.bog pljačkanja njegova dobra u Bukovici. Želi li vlada pokazati, da joj nije u programu ubijanje i robljenje muslima­ na, neka učini jednom kraj ovim haj­ dučkim razbojstvima, neka ih liši »lo­ bode, koja im nikojim zakonom no pri­ pada. Po našem miljenju pako hajdu­ ka će i razbojnika po gradskim ulica­ ma i seoskim drumovima nestati Is­ tom onda, kada nestane nlihoVih orta­ ka i prijatelja po kancelarijama držav­ nih oblasti. �ПРАВДА" — .PRAVDA. Bpoj 128 — Broj Hajduci u Tarčinu. Dne 6. fehruara t. g. išao je mualim Džanić Iz Pazariia kući i nedaleko sela stigoše ga Stevan i Nikola Vitor iz Korče i na riječi Nikolinc, da udari „Tarčina" obadvojica su hajduka sa gvozdenim štapovima počeli rečenoga mualima tući po glavi i cijelom tijelu. Nesret­ nik vidjevši zvjersku nakanu rečenih hajduka počeo je bježati, a ovi su ga do u samo selo sa kamenjem i bati­ nama dotjerali. Šta li će na to kotar­ ska oblast ? Hajdučke žrtve u Rulju. Kmeti Bećira Memića Iz Pljevalja više su mu puta došli i Bećira pozivali, da im dođe u Kulašin, pa bi mogao hak natovariti. Na njihovo nagovaranje Bećir se sa svojim sinom uputio svojim kmetovima koji ga kao i obično primiše. Nakon što je u Kolašinu dva dana probavio, treći mu dan 6. febru- ara t g. kmetovi natovariše na jed­ : nog konja nešto žita i on krene sa svojim sinom i sa tovaron^ kući. Od­ maknuvši cd kuće neko po kilometra isti su ga kmeti u putu (u Rulju kod mlina) dočekali, te i njega i sina mu ubili. Došavši konj sam db oružnika ovi su navodno odmah otišli na mjesto razbojstva, ali nijesu našli tu nikoga osim mrtvih tijela nevinih žrtava. Je­ su li nadležne vlasti poduzele istragu, jesu li razbojnici već zatvoreni to ne znamo. Napominjemo samo, da je i ovo jedan slučaj gdje mora vlast pokazati, da li se slovo zakona pro­ ј teže i na hrišćanskog seljaka, ili bi i I ovo imala biti jedna epizoda iz siste­ | matskog uništavanja muslimana u našem kraljevstvu. — Iza rahmetli i Bećira, kojemu su još četiri sina u u ratu pala, ostaje sada 18 nejake, 1 neopskrbljene siročadi. Poslanica bana Laginje. Nastupio sam bansku čast, koju je već pred vjjekovima obnašao jedan lsstranin po imenu Šimun Bratulić. Po­ zdravljam Vas ovom prilikom i jav­ ljam Vam svoje misli vodilje u ovoj teškoj službi, ali ujedno najvišoj časti, kotu mi je iskazao vladar i narod. Ja želim, da u našoj zemlji bude slobode i napretka. Sloboda ima samo jedan zakon: Čini drugome što bi ti želio da drugi čine tebi, a ne čini drugome, što ne bi rado da drugi čine tebi. . To je vrhovni zakon društvenoga poretka i mira, bez koga ne ima napretka. Ja du nastojati, da osobna sloboda poje­ dinaca, javna štampa, sloboda zbora i udruživanja bez teške nužde ne budu nikako sapete, ali ljuto bi se prevarili oni, koji bi moje dobre nakane zloupotrebfli. Područje moga djelovanja omcđašeno je na samo jedan dio zajed­ ničke domovine. Na njemu se križaju dva imena, dva vjerozakona, donekle dosada i dvojaka prosvjeta. Kako će­ mo mi urediti zajedničku nam domo­ vinu, to je stvar buduće ustavotvorne sloupštine ili konstituante. Moja je že­ lja i tvrda volja, da se pripravimo za ovaj veliki posao razumno i dostojno. Ne smije biti pitanja, tko će nad kim da gospoduje, već treba da se pleme­ nito natječemo i Hrvati i Srbi, kako bismo bili dobru bratu bolji brat. Ko­ liko budem mogao, ja ću štititi siročad i one nemoćnike, koji su bez svoje krivnje, a osobito u teškim godinama rata i poslije njega nastradali. Za javne namještenike ne ću pitati, koijo ti je stranke, već*ću nastojati da budem istinito upućen, kako koji služi kralju i narodu i kako vrši zakone. Po­ brinuti ću se da narod dobije prilike, da bi pred nepristrane nadziratelje jav­ ne uprave mogao da slobodno iznese svoje pritužbe, i gdje se dokaže, da se javni namještenik ogriješio o zakone ili o muku narodnu, tau će bez milosti no­ siti posljedice svoga postupanja. Ali s drage strane ni oni, koji bi mi iznosili pritužbe posve iz lake ruke i neistinite, ne bi dobro prošli. Nastojati ću da se popTavi način su­ dovanja u našoj zemlji na kraće, na usmenice, bez dugoga pisanja, da se narod ne uvaljuje u dugotrajne parnice i u teš­ ke troškove, koji često kuću iskopaju. Naše novčarstvo це može da bude već sada konačno uređeno. Obzirom na mnoge sumnjive markice, osobito na liiIjadarkama bivše austro-ugarske ban­ ke, moram vam preporučiti, da ih do ustanovljenog roka svakako izmijenite, ođnosno na pregled izručite, uz potvr­ du nadležnim vlastima. Izmjena je po­ trebna čim prije, da se konačno može stati na put unašanju i uvažanju krun­ skih novčanica iz tuđeg područja, pak još k tome krivotvorenih. Kriomčarenje i krivotvorenje novčanica uopće i napose markica na njima, biti će teško kažnjeno. Branimo i u tom pogledu glanice vaše domovine. Konačnu čc vri­ jednost našeg novca i njegov on/er prema tuđem rtoveti odrediti zakonom Narodno Predstavništvo. Ta će vrijed­ nost b'ti tim veća, čim veća bude vrivrijee ost produkcije rada čitavoga na­ šega naroda i svili njegovih slojeva. Moje v nastojartje ići za tim, da ta misao lađe dostojnog izraza u zakonu pri ko-mčiiom uređivanju novčanog pi­ tanja Nikoga neka ne muči što je na novim privremenim novčanicama pisa­ na vrp-dnost i u dinarima i u krunama. I Koji ste do sada s njom poslovali i od j sada prema onome, koliko vam kruna I piše novi novac, do nove jedinstvene novčanice. Gledati ću da se općinski (zbori po gradovima i selima obave tekom nastajućeg ožujka, a kasnije će biti nužno, da se čim prije ustanove i prošire uredbe o izborima za općine zakonom prema demokratskom duhu vremena. Izbori treba da se obave tako brzo, jer je potrebno, da koliko prije moguće dođete do vlasti u svojim op­ ćinama te uzmognete sami odlučivati u njima svojom voljom. I I I : Ja sam sin seljačke puke te takove, gdje zemlja nije dala svega žitka, već se moralo i posebice što god prlraditi. Mislim dakle da ću pravo razumjeti seUaka i radnika. Ali oni mene treba pra­ vo da razume. Seljak ne može da živi bez pluga i motike, radnik ne bez kru­ ha. Treba dakle, da se dobrobit jednih i drugih uskladi. Seljaci i radnici kao i svi drugi staleži ljuto bi se prevarili, kad bi slijed® nauku, da što manje radiš, to veću plaću treba da dobivaš, jer bi tom naukom‘napokon svi nastra­ dali i seljaci i radnici. Kao poglavar ove zemlje, ja ću nastojati, da se i zadnji među Vami osvjedoći, kako i naš narod i <naša država prema inozemstvu, mora da je jedno i da u njoj i Hrvati i Srbi i Slovenci na terasu potpune ravnopravnosti dobi­ ju tvrde uvjete potpuno slobodnog raz­ vitka. Obećivanjima tudiiiaca, koji su kroz pune vijekove svoje gospodstvo tražili u'međusobnoj-neslozi nas Jugoslavena, ne nasjedajte. Naša je nova dr­ žava i dosta prostrana i dosta jaka, da bude sama svoja. Ona, davajući slobo­ du i blagostanje svojim sinovima, neće više imati da daje tuđim gospodarima blago Božje, što ga je na njoj. Presre­ tan sam. što Vam, postavljen povjere­ njem Njegova Kraljevskoga Visočanstav Regenta .Aleksandra, pod moje stare dane na časnu stolicu hrvatskoga bana, mogu s nje upraviti svoje misli i i svoj pozdrav. Oko Jadrana. Wllsonov odgovor. Tekst odgovora predsjednika Wilsona od 25. februara na memorandum Francuske i Engleske od 17. februara glasi: Predsjednik je pažljivo i brižlji­ vo proštudirao zajednički odgovor pre­ mijera Francuske i Engleske od 17. fe­ bruara, te on ne misli kritikovati držarfje vlada Francuske i Engleske u riješenju jadranskog pitanja, ali on na­ lazi da narodi imaju pravo, da politički slobodno sami sobom raspolažu. Ako se bude upravljalo po ovome principu, održanje je mira osigurano za navijek i krairtji cilj sadašnjeg konflikta bio bi postignut. Pravda i pavo raspolaganja samo sobom bi zamijenili politička zavojevanja i ugnjetavanja. Ako se bude ukinuo ovaj princip ne će više hiti sigurnosti za narod, koji iskreno prilaz) nevojnićkoi; politici. Cilj rata, bar kako je to američka vlada shvatila, bio je u tome, da oslobodi Evropu neizvjesno­ sti, koja je nad njom lebdila kroz generacije zbog stalne prijetnje vlada najsilnijih država na kontinentu, da će pribjeći — oružanoj sili. Predsjednik smatra za vrlo važno, Страиа 3. ne bude utvrđen na osnovi kakve kom­ penzacije, koja bi vrijeđala interese sunarodnika neke treće države. Ovo bi, u čemu se slažu prvi ministri Francus­ ke i Engleske, ostvarilo idealno riješe­ nje spornog pitanja, jer osjećaju da će biti najteže postići između zaintereso­ vanih sila jedan dobrovoljni sporazum, kada obe strane poglavito zaintereso­ vane, drže, da su savezničke i pridru­ žene sile obavezne, da ih podržavaju u jednom osobnom riješeniju. Prvi mi­ nistri Francuske i Velike Britanije po­ zivaju dakle složno i srdačno predsjed­ nika Wilsona, da uzme učešća s nji­ ma u izradi jednog izričnog predloga, da talijanska i (jugoslavenska vlada stu­ pe u pregovore za postizanje uzajam­ nog sporazuma na bazi povlače­ nja svih dosadašnjih prediog a. Ako pak ovaj pokušaj propadne, prvi ministri Francuske i Britanije slo­ žni su u vjerovanju, da Sjedinjene Dr­ žave. Velika Britanija i Francuska tre­ ba još jednom zajednički da prouče pitanje kako bi uspjele naći konkretne predloge. Prvi ministri Francuske i Ve­ like Britanije žele osim toga iskazati koliko odobravaju interesovanje ame­ ričke vlade za sudbinu albans­ Predsjednik Wilson ne će činiti ni­ kog naroda i uvjeravaju Wilsona, kakve zamjerke riješenju u granicama da i sami potpuno dijele njegovo po­ između Italije i Jugo^iia-vije u oblasti štovanje principa. ko;i on ispovijeda o Rijeke, ako budu na to pristale i Italija tome pitanju oni bi ga ponova po po­ i Jugoslavija i to pod pogodbom, da to trebi podsjetili na ono što su kalali o riješenje ne bude zasnovano na kom­ teme predmetu u svome memorandu­ penzacijama na drugoj strani, a na šte­ mu od 17. februara i dodali bi da su tu građana treće države. Predsjednik uvjereni, da bi novo proučavanje al­ je voljan da usvoji prijateljski spora­ banskog pitanja dovelo do riješenja, zum ove vrste između Jugoslavije i svojstvenog, da zadovolji želje alban­ Italije, jer su samo te dvije zemlje i skog naroda jednom-potpuno azainteresovane u tome pitanju. Prema utonomnom vladom, imajući ne­ tome rezultati direktnih pregovora iz­ prestano u vidu životne imcrese svih među dviju zainteresovanih sila imali ostalih zainteresova i li strana kao is­ bi da ostanu u granicama principa slo­ tovremeno i potreba, tla se Jugoslaviji bodnog raspolaganja. Ako bi se te dvi­ osigura izlaz na Jadransko Mire a ob­ je stranke u tome pitanju ne mogu da lasti Skadra. Oni su raspoloženja, da slože, trebale bi da su voljne primiti utiču na zainteresovane vlade i da svo­ odluku vlada Enjjteske, Francuske i je aspiracije dovedu u sklad sa američ­ Sjedinjenih Država. Vlade Francuske i kim gledištem. Engleske, izgleda da misle, da se plašPrvi ministri Francuske i Velike Bri­ nja predsjednika Wilsona zbog posljed­ tanije treba još da odgovore na prim­ i njih predloga. koji spremaju put anek­ jedbe predsjednika Wilsona o-karakte­ sije varoši Rijeke sastoji u tome, da ru i primjeni londonskog ugovora. Što su garancije društva naroda bez ikak­ se tiče toga ugovora oni se osjećaju ve vrijednosti i da talijanska vlada ne­ prinuđeni insistirati na činjeniici da se I ma namjere, da poštuje ugovor koji njegov tajni karakter, o čemu je uči­ I je sama potpisala. Ovo je mišljenje nenjena -primjedba, duguje strategijskim tačno i nije ni na čemu zasnovano, a zahtjevima. Suština je svakog uspjeha protivno lje predsjednikovom gledištu. u ratnom vremenu spriječiti neprijate­ ■ Za predsjednika je ideja, da se Rijeka lja. da sazna za ma kakav važan plan, veže sa Italijom uskim pojasom duž pa bio on vojničkog ili političkog ka­ mora, potpuno neostvarljiva. Kao što raktera. a ugovor što ga je Italija sklo­ je on to već primijetio, to bi dovelo do pila kad je ušla u rat nije bio takve pri­ osobitih komplikacija u pitanjima cari­ rode. da bi za vrijeme neprijateljstva ne. nadzora obalske straže i drugih s mogao biti objavljen, a da se ne nane­ time skopčanih pitanja. se šteta savezničkoj stvari. Što se tiče njihove izjave, prema kojoj bi london­ Popuštanje Evrope. ski ugovor imao stupiti u silu i snagu Tekst memoranduma, koji su Lloyd j za slučaj nemogućnosti, da se na lijep George i Millerand uputili predsjedniku način postigne sporazum između Italije Wilsomi glasi: »Predsjednici ministar­ i Jugoslavije, prvi ministri Francuske stva Francuske i Britanije imaju čast i Velike Britanije goje uvjerenje, koliko ‘potvrditi prijem saopštenja, koje su da­ se to njih tiče, da nemaju potrebe da nas dobili od predsednika Sjedinjenih ma što doda'u već danim objašnjenji­ Država kao odgovor na njihov memo­ ma .u njihovom memorandumu od 17. randum od 17. februara. Njima je stalo februara. Talijanska vlada je sa najve­ da iskažu koliko cijene način, na koji ćom lojahiošću i prilježnošću kooperi­ predsjednik WJ(son tim svojim saoprala sa vladama Francuske i Engleske, šten’em odaje priznanje držanju fran­ da aranžmane londonskog ugovora za­ cuske i engleske vlade glede uređenja mijene jednim rješenjem, koje bi -u isti jadranskog pitanja. Predsjednici minis­ mah zadovoljavalo Italiju i Jugoslavi­ tarstva Francuske i Engleske sretni su ja. Jedan takav sporazum zamijenio bi ponoviti još jedanput uvjerenje, koje su i poništio londonski ugovor sa pristan­ dali u memorandumu od 23. januara, da kom same Italije. Sve savezničke -vla­ nikada nisu imali namjeru definitivno de očekuju od-sveg srca, da se jedan regulisati pokrenuta pitanja bez pret­ takav sporazum najzad ostvari i one hodnog upoznavanja gledišta američke također znaju da i predsjednik Wtlso-n vlade. Dopunska objašnjenja o tim gle­ dijeli potpuno tu njihovu nadu. Ali one dištima sadržana su u noti, kotom je dat ne mogu prikriti činjenicu, đa bi lon­ odgovor i predstavljaju za vlade Fran­ donski ugovor — ako se ne bi mogao cuske i Engleske jedno pitanje od in­ dobiti nikakav -dobrovoljni aranžman teresa i značaja utoliko većih, što vla­ takove prirode - postao u koliko se da Sjedinjenih Država ne želi nikako užih tiče, jedina alternativa od vrijedno­ prestati interesovati se s tim pitanjem sti, jer su oni stavili na njemu 1915. go­ mira. dine svoje potpise. Potpuna odsutnost anieri kog pred­ Kao zaključak prvi ministri Francus­ stavnika stvarala je u praksi gotovo ke i Velike Britanije žele privući paž­ nesavladivu smetnju uspješnim prego­ nju predsjednika Wilsona na Jcrajnšu varanjima i usvajanjima od zaintere­ važnost i hitnost, da se da jedno brzo sovanih strana jednog pravičnog riješeriješenje jadranskom sukobu, koji da­ nja saglasnog kako principima konfe­ nas ozbiljno ugrožava mir i zadržava j rencije mira, tako i legitimnim — iako , rekonstrukciju južne i istočne Evrope. protivnim — aspiracijama Italijana i Ju- i goslavena. Oni notiraju kao činjenicu I od najvećeg značaja, da predsjednik Sjedinjenih Država izjavljuje svoju go­ i tovost. da rado prihvati svako riješcj nje, kojim bi Italija i Jugoslavija mogle i postići uzajaman sporazum u pitani-u I njihove zajedničke granice u oblasti j i Rijeke, samo da jedan tate r da iponovi mišljenje američke vlade, da uslovi mira treba da budu zasnovani na istim principima, zbog kojih je Amerika stupila u rat. Da bi ostao u du­ hu saradnje i iz iskrene želje za uza­ jamnim '.razumijevanjem predsjednik razgleda razne argumente, koje su pre­ mijeri Francuske i Engleske razvili u svome memorandumu od 17. februara. On misli da premijeri Francuske i En­ gleske ne će hrdavo shvatiti motive, kojima je rukovođen, pokušavajući da precizira zaključak njihovog ekspozea. Predsjednik primjećuje da je napuštanje predloga slobodne države Rijeke za­ snovano na zamjerkama, koje su uzeli Talijani i Jugoslaveni. Izgleda logički, da je potreban zajednički pristanak obiju zemalja, da bi se primio predlog, koji bi zamijenio prvi. Pristanak Tali­ jana je dobiven, ali predsjednik ne vidi da su se Jugoslaveni pokazali voljni, da prime novi predlog. Hoće li se tra­ žiti od Jugoslavena, da usvoje prcđlog koji im pruža manje zadovoljenja iz razloga, što su oni stavili na riješenje, .kolje su podnijele vlade Engleske, Francuske i Amerike u svome decem­ barskom memorandumu. ‘ Muslimani, čitajte i širite „Pravdu“! �кл -ma 4. vrana zemlje i koji je bez ikakovih drugih dohodaka, doćint drugi i ako s® bulje stojeći oni mogu dobiti. Je li to prav­ da, šta velite? Ko je predlagao najsi­ romašnije »sveštenike«? »Koji se raču­ naju najsiromašnijim?« »Na- temelju če­ j ga se ustanovljuje siromaštvo?« To bi I trebalo pročistiti i sa istinitim podatci­ | ma "ravedno urediti. Za sad ovoliko.. A. M. Osnutak Muslimanske banke d. d. u Stocu. Na 20. februara o. g. obdržala se je( ovdje konstituirajvća glavna skupštine dioničara Maslima ,ike banke, na kojoj je nakon usta­ novljenja uplate upisnog kapitala od Naš kalendar. Izišao je naš kalendar K 500 000 i uglavlienja pravila prešlo iz štampe davno već i otpremljen je se na izbor ravnateljstva i nadzornog dosad u mnoga mjesta, odakle su na­ odbora. ručeni, no moramo upozoriti, da se ušPrije izbora na početku skui "tine Ijed prometnih poteškoća teško i spo­ sjetio se je presjedatelj nenaknadivog ro otprema. Pošta ne prima nego po gubitka, koji je nestao smrću g. Мсћpet paketa dnevno, pa zbog toga još med ef Šarića bivšeg predsjednika nijesu kalendara dobili svi, koji su ga osnivačkog odbora banke, što su svi naručili. Koji odbori naše organizacije prisutni propatili sa „Rabmetullahijoš nijesu naručili kalendara, neka po­ alehji" I žure s narudžbom. Kalendaru je cije­ Izabralo je ravnateljstvo, u na 10 K i ne daje se nikakav popust koje su došla sledeća gg. Hasan ef. nikome. Šehić, posjednik; Sulejman Behmen, Na adresu ulema-medžlisa. Ministar­ posjednik; Mustafa Stranjak, posjed­ stvo vjera, podijelilo je doplatke i na­ nik i trgovac-, Ivan Drašković, ravna­ šem muslimanskom »sveštenstvu«. Ka­ telj zavoda; Muhamed Bukić, Član tt. ko, na koj( način i po kojem ključu, Bukić & Šarič, Jusuf Šemić, trgovac to je samo ministarstvu poznato. Je li i Muhamed Rizvanović, trgovac; a u bilo pristranosti u toj podjeli i to mu nadzorni odbor gg: Halil Šarič, je dobro poiznato. Ko je ministarstvu čian tt. Bukić & Šarič; Muhamed Šapredlagao najsiromašnije i»svešteiike« rić, posjednik; Hasan Redžič, trgovac; koji su potrebni državnoj pomoći, nije Derviš Mahnrutćehaić, posjednik i trmi poznato, ali mi je poznato da ta povac i Mustafa Mehmedbašić, trgovac. Na I. konstituirajućoj sjednici ra­ podjela nije pravedno vršena i potpora vnateljstva izabran je za predsjednika nije data mnogim koji su najsiromašni­ g. Hasan ef. Šehić,za podpredsjednika ji i najpotrebnJi državne pomoći. Je li n. pr., pravo, da ne dobije doplat­ g. Sulejman Belimen, a za ravnatelja g. Ivan Drašković. ka »sveštenik« koji nema 2—3 dunuma ve cijene zastavu svojih trgovačkih brodova, dolazi se do zaključka, da i Jugoslavija, ako hoće da živi, mora svom snagom podupirati razvoj svoj e trgovačke mornarice pod svojom zastavom. Mi pak to hoćemo odmah kod polaganja temelja! da upoznamo i na tom da sarađujemo makar u malom s početka, pa za to i iznosimo ovaj predmet na dnevni red. Iz islamskog svijeta. VViison zaštitnik Turske. Dopisnik on i sada oružani istup Engleza radi nemira u Misiru i djelomično povlače­ »Echo ce Pariš« javlja iz Washingtona, da predsjednik Wilson odlučno zahti­ nje engleskh četa u svoju svrhu isko­ jeva ingerenciju Amerike kod riješeristio i raspirio silno negodovanje proti bnitskh despota, gdje se još sa malim nja turskog pitanja. Wiison najoštrije obrojem zadržavahu u perzijskoj luci suduje francuske i engleske projekte, Englezi u gradu Rešt, te još u transkavkoje smatra imperijalistički m. kazkoj luci Krasnovodsk. To je Enver O Enver paši i Talat paši. Kada su spretno iskoristio, te sa svojim Tatari­ Mladoturci u mjesecu studenomu 1918. ma osvojio Baku i Engleze protjerao. god. izgubili : zadnju, nadu u pobjedu svoje politike i kada su se trupe i ba­ Sa turske granice kod Khagismana up­ terije antantinili vlasti približavale stamravio je Enver jedan proglas »tia sve bolskom tjesnacu, onoga su se časa, pravovjernike i dobročinitelje u zem­ prema vijestima koje je donio »Nieuve ljama padišaha« a pogotovu na one u Rotterdamsche Courant«, tadanji veliki Stambolu, u sjedištu Halife, da svoju vezir Talaat paša sa još 20 svojih par­ odlučnost i svoju energiju ne izgube i da tijskih drugova .ukrcaK na 2 njemačka njemu i njegovim drugovima povierotorpedna čamca i najvećom brzinwm ju. koji će i sada kao-i iza balkanskoga otplovili u Odesu. Odavle su kašnje svi rata, kada se činilo već sve izgublje­ prispjeli u Berlin, gdje ih se još i da­ nim, znati i htjeti da državu Halife spa­ nas veliki broj zadržaje. Enver paša su i od propasti očuvajn. nemogavši dugo mirovati u Njemačkoj, Najnovije vi'esti o Enverpaši pako zaputio se je kozačkim i tatarskim tru­ govore, da se na čelu jedne vojske od pama generala ĐeniKna i pomagao im 70.000 sada nalazi u Kurdistanu i bori čuvati nezavisnost Kavkaza. Kad je po­ proti tamošnjih engleskih vojnili odječela Đenikmova akcija na strani Save­ lenja; dok se po svoj prilici Talaat pa­ za, Enver paša ide u muslimansku slo­ ša još uvijek nalazi, u Berlinu i uživa bodnu državu Dafhestan i u transkavazilno pravo u republici svojih njemač­ kazki Azerbejdžan, gd'e je pomogao kih drugova. sprječavati prodiranje Engleza, koji se Turcima je nezavisnost Male Azije i bijahu u Baku učvrstili. Od veljače do gospodstvo nad Stambolom očuvao sa­ početka travnja pr. godine nije se za mo "snažni nacionalni pokret Mustafa ni ništa čulo, ali od jedanput izbi on Kiemal paše i Enver paše, koji bezuv­ u armenskoj slobodnoj državi Erivan jetno stoje u užoj akcioncj svezi, dok na čelu jakih tatarskih četa. Svojom je potpuno neispravno mišljenje, da su poznatom i nenadvladivom energijom, svojom velikom spretnošču u ;skoriš- ■ im to učnili »njihovi francuski prija­ telji«. Cć. ćavanju svake povoljne prilike, to je ne mnoga osiguravajuća društva osi­ guravaju brodove za slučaj nezgode i propasti broda uz jeftine premije kao i prevoz robe na moru prema njezinoj vrijednosti, osim što se i sami brodovi osiguraju sa čamcima i pojasevima od i. pluta za putnike i posadu, sa štrcalj­ Š-in. U članku »Iskoristimo ovo«, u kama, zdravstvenim materijalom, op­ ItM. broju našega lista, obećasmo na­ remom preb.vališta za putnike i t. d. pisati posebno i detaljnije o predmetu, : Ima slučajeva, gdje se kod osigurava­ kako bi naš udruženi kapital preko nov- -1 jućih društava ugovori i protuosiguraćanili zavoda morao ne samo obično ■ nje, a to je. da se jedan dio premije potpomagati naše manje trgovce i obrt- i povraća prama pogodbi za nepretrpnike, nego i što prije kupiti makar po Ijene štete. Osigur. društva ovo mogu jedan parobrod za poriječje Dunava i da čine s razloga, što se utvrđuje, da Sredozemno more. gubitak brodova od slučajeva nesreće iznosi tek oko 2% godišnje, a u novije Da^as to obećanje iskupljujemo ovim člancima u kojima će biti govora, ; doba je sve manji, što se za debelo osim kraćeg općenitog pristupa, u gla- ; more izgrađuju brodovi veći ii jače kon­ strukcije. vnome: o izgradnji brodova, o tovaru Nakon otkrića Amerike a osobito od broda, vodenim putevima, vezama sa 17. stoljeća ovamo razvilo se brodar­ raznim zemljama, o pomorskoj trgovi­ ni i prometu, o nabavi (kupnji) i pro- . stvo zamjerao brzo, do sadašnjeg sta­ nja. Ovome u prvom redu doprinosi ve­ daji brodskih tovara te o vlasništvu brodova, o pomorskim društvima i dr- I lika jeftinoća vodenog puta, koji na pr­ zavirim subvencijama. I to što kraće, I vi pogledi stoji u nevjerojatnom omje­ štedeći prostor lista, u koliko ta krat- i ru sa drugim. Na primjer: ako se jedna težina vozi za 15 kruna na staroj cesti koća bude dopuštala popularisanje o100 km, na novoj 400 km, na željeznici vog novog predmeta kod nas. Na 2.500 godina prije Isa pe’gambe- i 1.500 ili po najnovijim tarifama 4.500 km, ta ista težina vozi se "za istu svotu ra (a. s.) poznato je brodarstvo u Ena brodu 25.000 km daljine. Tako su gintu, na Gizi i Sakari, a u Indiji i u na primper veći prevoziti troškovi za Kini poznato je bilo još i od prije. Na­ rodi su se služili njim u veliko, naro- | brašno iz Zagreba u Banjaluku nego li iz Zagreba u Braziliju! ćito riječnim i obalnim, prebacujući na S druge strane je razvoju brodars va njemu svoje potrebe iz jednog mjesta I mnogo doprinijelo natjecanje razrih u drugo i braneći se od nasrtaja ne­ država, naročito evropskih, za stjeca­ prijateljskih, a izgradunići ga od splanjem prekomorskih posjeda, privlače­ vova preko čamaca do jedrer/ača i njem sirovina u svoju zemlju i drugih galija i u novije doba do brodova i pa­ robroda velike jačine. Važnost njegovu 1 potreba. Ti su posjedi . relazT to >m stoljeća iz ruku u ruke, dok se u no­ počivali su i iskorišćavali skoro svi na­ vije doba ponajvećma ne sastadoše u rodi na zemlji, a danas reko bi nema rukama Engleske. Tako vidimo kako kutića u svijetu, gdje brodice i brodo­ Engleska goni Francuze iz Indije i sa vi ne sijeku valove. I to ne samo da sueskog kanala, vidi svoju jakost i bu­ plove u vodama svoje zemlje i države, dućnost na kanadskoj »gomili snijega« nego spaja u i daleke prekomorske dr­ (ćumur -željezo) i na australskim pašžave u trgovini i prometu, vežu konti­ । ujacima, nasadi čaja na Cejlonu nose nente zemaljske. Neodvisno od vjetra i struja izabire I joj 35-40% dohodim na uloženu glav­ nicu, a sitne milione plantaže pamuka parobredarstvo najkraće putevc mor­ ske i osigurava redoviti i brzi promet I u Egiptu, šećerne trstike u Indiji i t. d. medu dijelovima svijeta, pomaže u ve­ I A svemu tome dao je povoda slučaj liko međusobnim odnosima država u j godine 1593., kad je Engleska ekspedluarodno-gospodarskom i trgovačko-po- j ciia kod Azora zarobđa leđan portugallitičkom pogledu, rasprostire uvoz i iz­ | ski brod i na njemu 36 topova, 700 movoz zemalja i na novo ga zavodi, a od i maka (u ono đoha robova) i 1.600 tona velikog je značenja i na unutarnjim te­ ■ (manje mjere) robe, a to: mirodija, svi­ le, zlatnog praška, bisera, slonove kokućim vođama (rijekama). U tu svrhu, i za olakšanje brodarćtija, sklapaju po­ I sti i t. d. što je Engleze oduševilo i po­ vuklo u daleki bogati svijet, na otvojedine države između se posebne pri■ateliske. trgovačke, konzularne i t. d. i rene vođene nutevc za koje su izvraugovore s jedne strane, a s druge stra- , i1' ' kao i druzi narodi Evrope sve I već 1 omariou. Uz nvh u zadnje đoha •) Na ovu seriju članaka obraćamo I idti • rikanske države i aziski Janan. 1 U d se uoči, koVko pojedine drža­ osobitu pažnju gg. čitatelja. Ur. Gospodarstvo Samo dsa broda.*) -ogovemd urednik: M. Sadćvka Hpoj 128 Вгоу , П^АВДА* — .PRAVDA* I I | i । Domate vijesti ’l| Izašao je iz štampe Cijena K 10. | I Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. I UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Razašilje po najnižim dnevnim Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ . cijenama u kacama (bačvama) i teškim 50-60 kilograma MARKO sandra br. 2. SiMTmičH i Via ićkog i j Kot.-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko, ј Broj 20/1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga i svješteulka koji će u gradu Gacku obai vljati službu Imama, vjeroučitelja, I. j rmialima i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.800 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Motielji neka pošalju molbe na potpisano povjcreirstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjedočbe ј o svršenim naukama kao i liječničku ; s vjedočbu. i i I i j ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 000000000^000 Jedina Muslimanska fotografski radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 Gacko. 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. Harahasannvlć Itadif i Oglašujte u ,,Pravdi“. S4,’ л-чрг«! «) <’’j»si '15 ''bi 'З-тЧ' a čeva i t, d. (zvjeradi) lisica, kuns uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža Oskar FrohHch, Karlovac, (Hrvatska). firzojavi: FELARIA. Vlisnlk: Centrabd Odbor »3. M. 0.« 188 Telefon 55 fosttmnrlia D. & A. Kalo* Sirnieve � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1ed9ee21e8ae14ffa32900467803ce3a.pdf e5819cf62520ceb25ce3654afed16b74 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. — — -____ № vfff ИВ amg 11 W Шг jgBn aV аНјј JI Н &№ јдПиШ Mm —- ———POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. SS* № jelu м& јиаН Izlazi subotom, utorkom Ш Жд здД|У HM ЖЗУ mv »9 ЈЖГ £* Uređ“iB ^аћсЈопГ odbor. Pretplata godišnje 80 kru- № sA. na, na pola godine 40 kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗДМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. ДД -ЖЧЛ. ЈиИк Broj 24 (129) ДД ’& JrnL 4£ВВк Vr " лвИИИ^^ Зш fin Sarajevo, četvrtak 4. marta 1920. (13. džumadil-ahira 1338.) Rezultat vakufskih izbora. Nakon trinaest mjeseci natezanja 1 raznih smicalica konačno smo dobili novi vakufski sabor i izbornu hodžinsku kuriju. Dobismo dakle dva foruma, koji će da izreknu sud o dosadanjoj stagnaciji u našoj vjersko-prosvjetnoj au­ tonomnoj upravi i da zavedu novi pravac, da unesu novi duh u ovu kulu naše, islamske, prosvjete i kulturnog napretka. Mi ne ćemo duljiti iznoseći važnost uloge, koja je namijenjena ovim predstavništvima islamskog dijela našeg naroda. 0 tom je svak na čisto, da je sa radom i držanjem ovih tijela usko skopčana naša ekslsteucija kao muslimana; svak je na čisto i o tom, da je članovima ovih tijela naprćena jedna vrlo teška, vrlo odgovorna i vrlo delikatna uloga. I koliku god oni donijeli sposobnost, koliku god budu poka­ zali spremu 1 okretnost, njihov uspjeh nije u njihovim rukama. On leži u Božjem tevfiku 1 — narodnoj potpori. Da, izdašnoj narodnoj potpori; od važnoj njegovoj odluci, da zabaci staru naviku i smjelo krene naprijed. Onako 1 onoliko, kako i koliko zahtijevaju prilike, u kojima se danas nalazimo. To je glavni uslov, da se u našoj auto­ nomnoj upravi izađe iz ćorsokaka, u koji je zapala krivnjom dosadanjeg vod­ stva i mrtvilom naše zajednice. Ml smo na raspuću. Ovarišemo II pravim putem i prgrllmo U pravac na­ ših prosvijetljenih umova, možda ćemo i osigurati svoju budućnost Oklizne li se vodstvo ili se ogluši narod njegovu glasu, onda smo pred ponorom. Mi se pouzdajemo i u novo vodstvo i u svijest našeg svijeta pa sa sigurnošću očekujemo, da će rad novih naših tijela uvoditi dobrim uspjehom. U tom po­ uzdanju pozdravljamo i narod i njegove predstavnike; u tom pouzdanju oče­ kujemo novu eru našeg kulturnog pridizanja i zazivljući pomoć Najmoćni­ jega, želimo, da nova predstavništva krenu putem, koji će biti dalek kako od neumjesnog laskanja, tako i još dalji od tog. da Ignoriše narodne osjećaje i njegovu suverenu volju. Bože, s bahtom i napretkom 1 Kao što je poznato, članove sabora i izborne kurije biraju t zv. okružni^, izborni odbori, koji se sastoje Iz po dva delegata svih kotarskih v. m. povje­ renstva u zemlji. Ovi su se odbori sastali 25. februara, a skrutinij glasovnlca obavio je v. m. salj. odbor u sjednicama od 2. i 3. marta i proglasio ovaj reznitat: Mahmudbeg Hrasnica, sud. savjetnik iz VAKUFSKI SABOR. Travnika (11 glasova) i Mahmud ef. Banjaluka: Glasalo 16, a birani su za članove: Ahmed cf. Šerić, tajnik I Babtijarević, šeriat. sudija iz Travnika Jugosl. Musi. Organizacije (15 glaso­ I (10 glasova). Zamjenici: H. Hasanaga Catić, Salih ef. Gasal, Abdul va); Mustafa beg Kapetanović, sudski Aziz ef. Tafro i Murat ef. Nuhefendić. savjetnik (14 glasova); Abdul Fetah ef. Tuzla: Glasalo 20, a izabrani za Sadiković, šeriat. sudac (13 glasova) i Ahbeg Bišćević, gradski načelnik i član i članove: Haf. Osman ef. Vilović, gradski načelnik iz Tuzle (19), Ibrahim Centr. Odbora J. M. 0. (12 glasova). i ef. Cokić, gimn. profesor iz Tuzle Zamjenici: Omer beg Cerić, vele­ posjednik iz Bos. Dubicc; Hafiz Osman ; (17), Mustafa ef. Berbić, kadija iz Kladef. Cejvan, muallhn iz Prnjavora, Meh­ 1 uja (17) i Ibrahimaga H. Salihović, gra! donačelnik iz Bjeline (16). Zamjeni­ med ef. Lalić, gruntovničar' iz Tešnja ci: Haf. Mustafa ef. H. Melunedagić, i Osmanbeg Osmanbegović, veleposjed­ i Uzejrbeg Uzejrbegović, Hifzibeg Gjunik iz Dervente. ! mišić i Ali ef. Selmatiagić. Bihać: Glasalo 12, a birani su za IZBORNA KURIJA. članove: Hasao Miljković, svršeni pravnik i gradski načelnik u Velikoj Banjaluka: Članovi: Rasim ef. Kladuši (11 glasova); Ali Riza ef. Sa- j čohadžić, kadija iz Bos. Broda (17), diikovikj, šeriat sudac iz Sanskog Mo­ ] Omer ef. Suša, kadija iz Kotor Varoša sta (11 glasova); Fehim beg Kurbego- I (14), Derviš ef. M. Korkut, vjeroučitelj vić, sudija iz Bos. Petrovca (7 glaso­ i preparandije iz Dervente (13) i Mehmed va) i Osman ef. Beganović, kadija iz i А1п ef. Dukatar, vjeroučitelj real. gimKljuča (7 glasova). Zamjenici: Su- i nazije iz Banjaluke (10). Zamjenici: Ijaga Hadžić, trgovac iz Pećigrada; I H. Sulerman ef. Smailbegović, Haf. OBećiraga Hromalić, trgovac iz Sanskog I mer ef. Džin, H. Hasan ef. Vojić 1 Mosta; Redžep Selimović i Ja'stim Ali- ! Omer ef. Beglerbegović. begović. Bihać: Članovi: Ali Riza ef Sa­ Mostar: Glasalo 18, a birani su za diković, kadija iz Sanskog Mosta (10), članove: Serdarević Smail ef., šeRcdžeb ef. Selimović, imam iz Bihaća riatski sudija iz Ljubinja (18 glasova); (8). H. Hasan ef. Rizvić, imam iz OstrošJulsuf ef. Semić, trgovac iz Stoca (18 ca (7). Muhamed cf. Šehič, imam i muglasova); Hasan ef. Beširević, šeriat. allrm iz Bos. Petrovca (6). Zamjenisudija iz Trebimia (17 glasova) i Hatniđ c i: H. H. Abdulah ef. Sofić, Ali ef. AKurtović iz Gacka. Zamjenici: Juđžemović, Ibrahim ef. Lepirica i Selim suf ef. Tančica iz Ljubuškog. Sulejman ef. Mahmutović. ef. Stnailbegović, Mustafa ef. Sefić iz Mostar: Članovi: Muhamed ef. Mostara i Ali ef. Muftić iz Nevesinja. Dizdar, direktor šeriat. sud. škole (15), Sarajevo: Glasalo 10, a birani su za Haf. Alnned ef. Kasumović, muderis iz članove: Sakib ef. Korkut, glavni Konjica (14), Kasim ef. Sadiković, kadi­ urednik »Pravde« (10 glasova), Dr. ja iz Ljubuškog (13) i Ibrahim ef. GoMehmed Spalio, nar. poslanik (10 gla­ jačić, kadija iz Bileća (12). Zamjeni­ sova); Galib ef. Hafizović, šeriat. suci; Muhamed ef. Behlilović, Hasan cf. dija (10 glasova) i Muhamed ef. Ahić, Nametak, Omer ef. Durić i Ibrahim ef. opć. bilježnik iz Visokog (10 glasova). Fejić. Zamjenici: Mustajbeg Batotić, Ibrahim cL> Rezaković, Uzejraga NjitSarajevo: Članovi: Smail ef. Buk­ hović i H. Muhamed ef. Skaljić. vica, kadija iz Sarajeva (10), Haf. HaTravnik: Glasalo 17, a izabrani su za I mid ef. Muftić, muderis iz Foče (10), Haf. Ćazm ef. H. Mejlić, muderis iz Fojčlanove: Derviš ef. Omerović, su­ dija Iz Žepča (16 glasova), Salih ef. Udo- I niče (10) i Tahir ef. Pozderović, mualvičić, kadija iz Zenice (14 glasova); Hm iz Goražde (8). Zamjenici: Godina II. Osman ef. Valjevac, H. Haf. Asjm ef. Džafić, Mustafa ef. Kapetanović i Sa­ lih ef. Svrzo. Travnik: članovi: Sakib ef. Kor­ kut, glavni urednik »Pravde« i bivši upravitelj okr. medrese iz Sarajeva (16), Mahmud ef. Bahtijarević, kadija iz Travnika (15), Salih Safvet ef. Bašić, profesor šeriat. sudačke škole (14) i Abdulah ef. Moramjak, muderis iz Jaj­ ca (14). Zamjenici: Abdul-Aziz ef. Tafro, Abdulah ef. Hadžić, Abdulah ef. Serdarević i Ahmed ef. Buturović. Tuz.la: članovi: Haf. Ahmed ef. Muftić, muderis iz Gradačca (17), Der­ viš ef. M. Korkut, vjeroučitelj preparan­ dije iz Dervente (13), Ibrahim cf. Ha­ džić, kadija iz Brčkog (12) i Haf. Salih ef. H. Egtić, umirovljeni kadija iz Bre­ zova polja (12). Zamjenici: Zahn ef. Mummagić, Haki ef. Gjozić, Suleiman ef. Alispahić i Haf. Muinin ef. Hodžić. Proti otimačini. Zemljoposjednici svih hercegovačkih srezova na svojoj okružnoj skupštini, obdržavanoj dne 26. februara 1920. g. u prostorijama Karađozbegove mektebi ibtidaije u Mostaru, jednoglasno i jednodušno usvajaju slijedeću Rezoluciju: Nakon svestranog pretresania prili­ ka, u koje je zemKoposjednički stalež u Herceg-Bosnš besavjesnim intrigiranjem izvjesnih elemenata doveden, te nakon svestranog ispitivanja — prita­ jenih, izvještačenih i faktičnih — mo­ tiva, koji su doiakošnje gospodare situ­ acije u našem kraljevstvu rukovodili u stvaranju ovako ubitačnih i skroz nepodnosivih prilika za nas posjednike, smatramo punim gradans.kim i čovječanskim pravom svojim, da proti ne­ čuvenim bezakonjima koja se izvode nad nama dignemo glas svoj i u suprot svim intriganskim smicalica­ ma, kojima se, u formi takozvanih predhodnih i nadopunbenih odredaba, na onako nelegalan i skroz prostački način, tangira naša lična imovina, zahtijevamo od mjerodavniji faktora potpuno i bezodvlačno sistiranje gornjih odredaba kao i onih preventivnih mjera, kojima se na posve nezakonit način naši zem­ ljišni posjedi stavljaju pod sekvestar. Zahtijevamo ' da se sve dosadašnje agrarne odredbe, u koliko se one naših posjeda tiču, stave izvan svake snage, I. stoga, što su one donešene bez nas, 2. stoga, što su ustremljene proti nas i napokon 3. što se u njima apsolutno ne vodi nikakova računa o nama, ni o našim potrebama kao da u stvari i ne egzi­ stiramo. Napominjemo, da ovo stanovište ne­ ćemo napustiti sve dotle, dok mjero­ davni krugovi ne počnu potpuno rešpektovati našu ličnu imovinu i nama, kao faktičnim gospodarima zemalja, o kojima je riječ, ne odu ukazivati do­ ličnu pažnju, koja nam po svim prav­ nim principima i pripada. i ии И1гтт гдвsrcK^.-таиа « miii ■ Jedan prirodan fijasko. Da se jadna za zelen bot hvatim i j i on bi'se zelen osušio. Tako su nesret­ ne ruke bili i priređivači tako-zvane »muslimanske težačke skupštine« ov­ dje na 1. marta u Zimskoj bašči HotelEvrope. Ali nije ni čudo, što su hljosnuli na prvom skoku. Dovoljno je sa­ mo nabrojiti im imena, pa da odmah svakom pukne pred očima čije je ovo maslo bilo i šta se je pod ovom nji.hovom propalom akcijom krilo. Jedžudž haćimefendija Jakić, švercer, Hasandedić recte Varvarić, rijasetski ćato Mahinić i t r i j e z n muderis Salihbegović njih četvorica kao prezidijum, te veljbaba Alija Kurtović, repušlikanac Mehmed Metili, Šerifov aminaš Hadži Salihaga Kiičukalić i — zalutala ptičica Hajdar ef. čekro kao desno i lijevo kri­ lo. Dakle sve sami »težaci« ili bolje re­ j čeno sve same propale veličine, sve sami prirepci propalih »demokrata«, najljućih naših islamskih dušmana, koji I su ovo bili i smrlajsali, samo da i na smrtnom svom času makar malo pore­ mete redove iraše organizacije, koja, hvala Bogu, ipak kao klisura čvrsto stoji pored svih »demokratskih« maki­ nacija i svega njihova burgijama. Već po samom držanju sazivača ove tako-zvane skupštine od pedesetak lica, (među kojima nije bilo svega nego desetak—petnaest pravih težaka, koji su također varkom prizvani pod izli­ kom da ih pozivlje vodstvo naše orga­ nizacije, da pregovaraju nešto — o vakufima, odmah se u priređivača mogla prezreti prava tendencija. I koji ie na­ ime od njih na tom neznatnom sastan£ću šta gnjavio, gnjavio je kao pre­ plašen zec bojeći se sve. đa mu ko ne otkrije prave namjere njegove. Kulen Vakuf, 2. marta. kNajprije je njegovo Ma tor ode veliki Potpuno se slažemo sa rezolucijom, prezes haćim efendija Jakić tlagoi?.' koja je donošena na protestnoj skupštini. | lio svojim milozvučnim glasom podije­ održanoj radi zuluma, uperenih na mu- - liti riječ rijasetskom ćati Mahlniću. a slimane u Bileći i drugim mjestima. ovaj je uzeo gnjaviti nešto o vakufima, Mjesni odbor. o muaimima i njihovim potporama, što Maglaj, 25. februara. su im podijelili »demokrate«. Odjek. �Sirana 2 Страпа »неавдд* Onda je haćtmefendija podhello riječ -alutaloj ptičici Hajdaref čekri, a HajJar nastavio tnb'eti o nekakvoj decen­ tralizaciji vakufa i zapleo se kao pile u kučine tako, da ga mnogi nije mogao razumjeti, a najmanje ono nekoliko te­ žaka: ko kad se petlja. Za tim je veliki prezes podijelio ri­ ječ republikancu Metilju, koji je počeo da gnjavi u takom stilu, da ga nj deseti nije mogao da shvati, ja kamo li selja­ ci, koji su samo selame zdavah i u čudu se pitali, na što su zovnuti, po go­ tovo kad Metili uze citirati Stjepana Radića; kako je rekao, da će muslima­ ni izumrijeti, a kad bi to tako bilo, onda im ne bi ni trebala stranka. Poslije te gnjavaže uzeše priredivl čitati nekakvu rezoluciju, koju bajagi donose muslimani seljaci na nekakvoj skupštini. Ali pošto se ono nekoiko svjesnih težaka, koji su odmah prpzreli tendenciju sazivača neprestano opiralo. da njima ne treba nikakva posebna stranka, da oni već imaju svoju »Jugosl. Musi. Organizaciju« i pošto je na­ stala zaglušna buka, to se nije moglo razumjeti, ni kako je glasila ta bajagi donešena rezolucija. Za tim njegovo blagorode bacim efendija Jakić sobom jednostavno imenova nekakav odor. koji će džoja i dalje nešto petljati, no pošto su težaci ■neprestano prosvjedovali i galamili, a i priređivači se medu se nešto porječkaše, ne može se razabrati ni ko dođe u taj nametnuti odbor, samo se ipak dobro razumjelo, da haćim efendija u natureni odbor nije smio nikog od te­ žaka da naimenuje. A onda iza ovoga sazivači nazovi skupštine opet izađoše s jednom rezo­ lucijom. gdje se u svojoj nespretnosti tek sad sjećaju da pozdrave onog, ko­ ga su trebali, da se mnogo ranije sjete. A da im tragikomedija bude još žalosnija i još smješnija, ijajzanimljivije je bilo, kad ono nekoliko težaka na­ vala na haćim efendiju Jakića s povi­ cima: »U Fojnicu! U Fojncu! Baka čo- eka! Ti da se kvartaš u muške poslo­ ve! Vidi ti njega!« — a haćifli efendija, koliko ga noge nose kao džudže stru■ že iza stolova, samo da se živa glava rznese do na vrata. U taj tren ko iz rukavice upade ц salu urednik našeg lista, na što se nekakvo čoble pope na jedan sto i odmah poče da se dere: »Dolje Koikut!« Ali kad većina prisut­ nih a osobito težaci zagrmiše: »Živio Korkut! Zivila naša Jugosl. Musi. Or­ ganizacija«, i kad težaci Korkuta po­ nesoše preko sale, onom čohletu više ni traga ni glasa, a propali sazivači kao pokisli miši ostadoše uzdišući. i Jedan posmatrač. * Donosmo gornji izvještaj jednog pri­ jatelja iz provincije, jer je Cerber za­ ' branio pristup našem izvjestitelju, ] premda su pušteni izvjestitelj »Jugo­ slavije« i »izvjestitelj« Alija Kurtović ispred »Glasa Nairoda«. I to ima neko posebno značenje... Svakom općem zboru prispiju po­ zdravnu brzojavi. Međutim ove naše patriote ne objaviše tili pozdrava, pa ćemo mi iznijeti dva, koj su upravljeni na adresu malog predsjedatelja Jakića, za kojeg veli »Jugoslavija«, da je bio sveosve netaktičan« i da je prouzročio silnu galamu, jor prosto nije dao, da je­ dan govornik dođe do riječi. Ti »po­ zdravi . upravljeni našem uredništvu glase: Busovača, 29. februara. Na sutrašnju skupštinu dolazi neovla­ šten ispred nas tajnički kadija Mehmed Jakić. Mi se s njim ne slažemo. S va­ ma smo solidarni te nas ispred Busovače zastupajte. Potpisi slijede. Salihaga Javrić. Fojnica, 1. marta. Naš kadija Jakić ne zastupa nikakvih islamskih interesa ovoga kotara. Mi mu Otkazujemo svako povjerenje. Za islamsku kjraetliamr. Potpredsjednik: (nečitljivo). Za J. M. Organizaciju: Salihaglć. Iz islamskog svijeta. Dvorsha država Halifina.*) učiniti rezidencijom sveislamskog Halife i Visokog Mešihatg. U ovom bi slu­ čaju bezuvjetno turska vlada izišla u Susret željama svih muslimana i mo­ gla bi bez velike štete za Tursku Halifi ustupiti Jildiis-sagaj, kojega je sultan Hamid cijelim potrebnim komiortom snabdto. koji se nalaz izvan gradskoga centrama i danas potpuno nenastanjen. Samo se razumije, u ovom bi shičaju Halifina dvorska država kao o ostalim vlastima, tako i o Turskoj bila potpu­ no neovisna. Na dvoru Halife imali bi biti smje­ šteni: 1. Uredi Visokoga Mešihata; 2. Stan Halifin skupa sa stanovima vrhovnih dvorskih funkcionera, te sporednim prostorijama; 3. Stan kneza-dvorskog adlatusa; 4. Dvorsk? zbirke i riznice (rellkvrarij, dvorska biblioteka, dvorski -arhiv itđ. sa dvorskom tekjijom i sta­ novima dvorskih derviša i 5. Kasarne za dvorsku gardu sa stanovima za ča­ snike ove garde. Osim ovoga dvorskoj državi Halife imala bi još da pripada i jedna nauveća i najljepša džamija grada — kao dvor­ ska džamija. Ovdje bi imala iz više razloga doći u obzir satno Aja-Sofija. I. Vrhovni funkcioneri dvora: 1. Mjesto kneza-adlatusa zaposjedaju najveći islamski kneževi i to mjesečno i stalno po posebnom redu, koji bi imao sam Kalifa da postavi. Gdje su — kod niže navedenih — kneževskih dinastija dvije razne za isti mjesec označene, to bi oni imali izmjenično svake druge i godine po prinčevima dotične dinastije ovo mjesto zaposjesti. Ako sam vladar | jedne vladalačke obitelji ne može osob■ no sam jedne godine, da preuzme čast i kneza adlatusa. to njega u tome zastui pa njegov prijestolonasljednik ili pako ! najstariji član dotične dinastije. Taj bi I red slijedio od prilike ovako: I u mjesecu muharemu:**) jedan od Emi’ ra Arabije; saferu: Hidiv od Misira; ' rebi-ul-evelu: Šah od Perzije; rebi-ulaharu: Sultan od Maroka; džemad-ulevelu: Sultan od Zanzibara ili Emir od Kašgara; džemad-ul-aharu: Sultan od T)mana ili Emir od Beludžislana; redžebu: Emir od Buhare ili Emir od Chive; šabanu: Emir od Afganistana; razamazanu: Sultan Osmanlijskog Car­ stva: ševalu: Veliki Šejh od Tripolisa; zilkadeta:**) jedan Веу iz Tunisa ili jedan Веу iz Džezaira; zil-hidžetu:**) jedan od ilsamskih Maharadža Indije. ' j i ■ | ■ i i i I I 1 , 1 Napisao: Inžinjer Mustafa Celić. Sjedište Halife ne bi moralo kao i do Dvorska država Halifina (Hofstaat 1 sada biti Stambol. ali pošto su mnoge des Chalifas) bi imala posjedovati ista tradicije Islama i Hilafeta upravo sa ••) Red, po kojemu bi kneževi ovih : svojstva i prava, te isti imunitet za sve ovim gradom srasle, te pošto bi even­ tualnim istupom jednoga od onih mno­ zemalja imali nastupiti svoje mjesto, muslimane na svijeta, kao što to posje­ trebali bi oni međusobno uspostaviti i duje rimski papinski dvor za katolike. gih ktteževskih dvora ti Stambolu u svrhu uređenja Halifinog dvora moglo j sa Imenima Halifi podnijet. Pod Emiri*) Autorizovani prijevod II. dijela se izbjeći silnim troškovima, koje bi I ma Arabije ne treba uzeti one obitelji, inače uređene dvora iziskivalo, ipak I koje kandiđuju po 2. (dvorski maršal) rasprave »Das internuiselmanische ChaI bi bilo spretno i probitačno Stambol kao ni omanskog Sultana. lifat«. LLL 1 т 0 N Župnik/) — Maurice Lemercier. — Poslije službe Božije svećenik Legrand vratio se u sakristiju. — Sumorno svjetlo novembarskog dana slaba­ šno proviralo na oknu jedincatog pro­ zora. U toj polutami izvio se lik žene, živa slika tuge i žalosti, pod grlom joj u uzao svezana maramica, lice okupa­ no u suzama. Žena se spustila pred svećenikom na koljena pa će kroz plač: •Spremaju se, da ga ustrijele!« — »Da ga ustrijele? Koga? Tko?« — »Prusi — mog muža« — i grčevito jecanje poduzelo jadnicu. Veoma ganut, svećenik brzo odloži katež na sto i pruživši obje гцке nesretnoj ženi pomogne joj, da ustane. »Ma kako, zar tvoga muža?« — »Da, za ulane, što su ih poubijali jučer naši strijelci«. Prusi su jutros ždrijebom izabrali trojicu naših, da us­ trijele: Vincenta, Laidenra .i moga r.uža. Spasite ga, velečasni gospodine!« »Ali ja tu ne mogu ništa«, odvrati svećenik izrazom beznađa, a onda, na­ slonivši glavu na dlanove, uze misliti. Pomisao na nesreću koja: će stići njego­ ve župljane, i vlastita nemoć, da tu ne­ sreću otkloni, jako ga zaboljelp. Ne inoći očuvati ih, stado svoje, oko koga se je danomice trudio, spreman na naj­ veću žptvu! Hoće li ju otpustiti ovako, tu plačnu ženu, koja se je utekla k nje*) Ne treba da koga smeta ovaj na­ slov i osoba koja se opisuje. U priči ima nešto drugo, o čemu je vrijedno razmisliti, čitajte i razmišljajte. Ur. 1 i ! I ј mu, da od njega potraži svoga muža? »Moram ih spasiti pod svaku cijenu«, pomisli u sebi; i »krenuvši se k ženi reče: »Budi strpljena i nadaj se!« Ski­ ne brže bolje misničko'ruho i uputi se brzim korakom u stan pukovnikov, gdje je bio smješten kapetan, zapovjednik jedne čete ulana, koja bijaše izaslana kao predstraža. Od, ppirode blijedo lice svećenikovo blijedjelo sve jače, što se većma skraćivao put. Strepio je radi pomisli na taj strahoviti sastanak, ali uzrujanost uništavala je njegov strah. Uvedoše ga u vijećnicu. Kapetan, sje­ deći za stolom, potpesivao Je neke spi­ se. On pogleda svećeniku ravno u lice i, da predusretne kakovoj molbi, čega se i bojao, upita otresito francuski: »Što želite gospodine?« »Došao sam molili milost za župljane ovoga selu — oni su nevini«, govorio je svećenik zapinjućl. - »Rat ima strahovite zahtjeve«, od­ govori kapetan. »Vaš« strijelci ubjjaju danomice po nekoliko naših. Valja tome učiniti kraj. A za vaše župljane to gore, što ih zaštićuju«. Cvećenik se uze upuštati u dokazivanje, no svi se njegovi razlozi rasplinuše na neumoljivoj logici njemačkog časnika. Konačno, uvjerivši se o itosvemašnjem neuspjehu, pokuša da spase bar jednog osuđenika. »Pomiluite mi batr I.croga. U njega )e troje sitne dječice«. Na kapetanu se pojavi znak samilo­ sti; ali .uprvši prstom na spise, što su lež^H na stolu reče: »Nalog se ne mo­ že opozvati. Iznevjerio bih se svojoj dužnosti kao vojnik. Vi me sigurno ra­ zumijete gospodine. Vj tse svećenik. Trorica su naših ulana ubita; nama tre­ baju tri žrtve«. i I ' I I ’ i ■ j ; Svećeniku nije ostalo drugo, nego da ode; on se ipak ne mače s mjesta. Na­ kon poduže šutnje kapetan podigne glavu iz svojih spisa, s kojima je bio zabavljen, i makne dlanom nestrpljivo. Iznenada pristupi svećenik, i gotovo kao da se stidi, prozbori tiho: »Ja ne­ mam ni žene ni djece. Hoćete li mene primiti?« časnik upilji u svećenika svoje oči, u kojima se čitala simpatija. Onda će, poslije kratke šutnje: »Što vi tražite ve­ oma je ozbiljna stvar. Još ste mladi. Promislite dobro«. 2. Dvorski maršal. Ovo mjesto na sličan način kao i ono pod 1. zaposje­ daju mekijanski kneževi izmjenično sva­ ka obitelj na 3 godine i to na taj, Mćin, da u 21 godini svaka od 7 velikih knež^vskih porodica jedanput na red do­ đe: Period^ prvih 3 godine: Šerif dina stije ZevrZejd, drugih 3 goduje: Šerif dinastije Zevi-Avn, trećih 3 godipo: Scrit dinastije Zevi-Hassan, četvrtih 3 godine: najstariji od nasljednika h. EbuBekira, petih 3 godine: najstariji od nasljednika h. Omera, šestih a godine: najstariji od nasljednika h. Alije, sed­ mih 3 godine najstariji od nasljednika h. Fatime. 3. Dvorski serdar. On je zapovjednik dvorske garde i šef kancelarije vojne posade dvora Halifina. Serdarom imao bi stalno biti imenovan jedan od mla­ dih prinčeva, koje islamske vladalačke obitelji. Sada bi tome mjesta najbolje odgovarao mladi princ Osmanlijske ku­ će Omer-ul-Faruk. Njega imenuje iz­ ravno Halifa, kojemu isti princ polaže prisegu vjernosti. 4. Dvorski adjutant. Na ovo bi mje­ sto imao da dođe jedan musliman od osobite i visoke inteligencije, te koji bi posjedovao obilno znanje stranih je­ zika. 5. Dvorski ceremonlal. Ovo bi mjesto zaposjeo jedan musliman, koji je već na kojem vladarskom dvoru obnašao čast dvorskog nadceremonijala. 6. , 7., 8. Ova bi mjesta imali zapo­ sjesti hatib, imam i muezzin dvorske džamje Halifine (Aja-Sofiie). Svt drugi namještenici su ove džamije njima pod­ vrgnuti, dok i ova trojica pako spadaju pod direktnu upravu dvorskog eeremonijala Halifina. 9. Dvorski sudac. Radi rješavanja svih sporova na dvoru šeriatsko»pravne naravi. Halifa imenuje Velikog Ka­ diju za dvorskog suca, koji je šef dvor­ skog suda, ali je i podvržen vrhovnom islamskom vjerskom sudištu, koje stoji pod vrhovnom upravom Velikog Mudžtehida. 10. Dvorski liječnik. Dvorski liječnik bi imao biti tjelesni liječnk Halifin. PoŠto on služi ujedno i kao šef fiječničkog kollcgiuma dvorske države Halifi­ ne, njemu su onda podvržene i sve bolniče Halifinog dvora. 11. Dvorski ekonom. Ovaj bi imao brigu voditi oko uzdržavanja dvorskog gospodarstva. On bi prema tome imao posjedovati i potrebnu spremu kao i praksu u tome pogledu. I on bi bi« podv.ržen direktno dvorskom ceremonijalu. (Nastaviće se.) Čitajte i širite „Pravdu"! stane kukati: »Moja žena, moja bijed­ na dječica«. — »Ohrabri se, prijatelju«, reče svećenik, »ne gubi nade!« Oprezno saopći on svome župljamnu, da je pomilovan poradi obitelji. Bi­ jednik uze igrati i smijati se, gotovo izvan sebe. Htijaše da taj mah potrči kući, no svećeniku pođe za rukom, da ga umiri, a onda obojica uporedo kre­ nu doma. Kad prispiju na kućna vrata, reče svećenik: »Ostani ovdje. Idem da ti obavijestim ženu!« Ova se je, okru­ žena svojom djecom, kojih veseli gla­ sići u to umuknušc. no smiješeće se lice svećenikovo, koji se je primicao, tia— »Uslišite mi molbu«, reče sveće­ viieštalo je radostan glas. »Slobodan nik. Ne odgovorivši riječi uze kapetan je!« Ne govoreći osmjehne se svećenik. da piše. Onda ustane i prikazujući arak papira reče: »Ovdje je nalog, da. »Eto ga« i muž i žena padnu jedno dru­ se Lerog pusti na slobodu, a Vi da se > gom u naručaj u nijemoj radosti. »Nijesmo Vam zahvalili«, reče konačno stavite na njegovo mjesto«; a onda na­ muiž. Svećenik duboko tronut, odvrati: doda tronuto: »Časni gospodine, hoće­ Vaša je .sreća moja nagrada«. te li mi iskazati veliku čast, te mi dati svoju ruku?« Svećenik pruži svoju i Stisnuvši ruke supruzima i poljubiv­ srdačno stisne ruku njemačkome čas­ ši dječicu poliita natrag u školu. U Jed­ niku. nom kutu školske sobe. mrk. skršteHitro, presretan s pomisli na svoju nih ruku i pušeći stoičkim mirom svo­ žrtvu, da je zaboravivši sv»je dosto­ ju lulu sjedio šumar Laideur. veteran janstvo stao gotovo trčati, u čas stig­ iz talijanskog i krunskog rata. Blizu ne svećenik do škole, gdle su bili za­ njega Vincent. mladić od kojih osam­ tvoreni osuđenici. Zapovjednik straže, naest godina, spustio glavu na dlano­ iijanski oficir, vukao (je isvoju sablju ve i kano da spava. Svećenik sjedne pred školskim ulazom uz velik zveket. medu osuđenike. Njegove opomene i Ne tidostojivši se ni odvratiti na poz- I hrabrenje mamJe jecanje u mlađega; drav svećenikov uze grubo arak pa- i Laideur je kleo. Svećenik uie obojicu pira: ali dočitavši ga iščeznu netragom za ruke i znajući, da ih nitko ne čuje, osorni izražaj na njegovu Hcu. On se govorio im ;c: »Braćo, junački valja da ustrajemo. Vi, Laideur, morate nam ispravi u svoj svojoj visini i dignuvši ruku k svome klobuku reče s poštova- i primjerom prednjačiti kao start isku­ njem: »Izvolite unići, gospodine!« Na [ šani vojnik«. »Zar ćete j Vi s na­ ma?« zapita šumar. »Hoću, mjesto vratima školske sobe zamoli svećenik Ј.егоуа, znate. On, ima ženu i djecu«. časnika, da zovne Leroya, koji shrvan Starca Laidenra zanijelo: od tuge spopane svećenika za ruke i �ПРАВДА" — „PRAVDA« Bpoj 129 — Broj Naši dopisi. Zvmk, 17. februara. za se i svoju djecu i da će te roditelj­ ska ljubav, kotu 'gojiš prema porodu ! srca tvoga, ponukavati da ove riječi ! .primiš srcu i prema njima se ravnaš. Običaj, da se djeci daje alkohol širi i se iz dana u dan. Opažanja koja su u i tome pogledu učinili učitelji u školama prikazuju strašnu sliku tako, te nije vi- I še slobodno, da čekamo i dopustimo, ; da se mladi pupoljci u cvatu svome zametni i zamrznu. U Leipzigu u Nje­ mačkoj u samom jednom razredu od : 48 učenika između sedam i osam go­ dina. nije ih bilo niti samih 14 koji se I niiesu nikada opili. A jedan talijanski i pisac veli da između 100 učenika u Mi­ lanu, 83% piju opojna pića, a 24% je i onih koji su se opili, te već znadu šta ' je piće. Hiljade matera, v^i liječnik Kraepetiu, postepeno truje svoju djecu. Ne, nijedna vrsta alkohola ne smije se davati djeci, ni vino, ni pivo, a najma­ nje rakija. Roditelji koji privikavaju j svoju djecu, ta nježna stvorenja, na pi, će, misle da im čine dobro, da pripo' mažu njihovom razvoju, njihovom nap- ) Eto tako je nastavljao strašne pogr­ ; retku. Misle da im daju zdravi i dobri de na svetinje muslimana, što je medu j lijek, a ne misle na to, da im naprotiv i nama izazvalo silno negodovanje, koje i daju otrov. Šta vele na ovo znanost i bi bez sumnje urodilo u pobuđenom ! iskustvo? Uzmite četiri saksije, napunite ih is­ efektu nemilim pošljedicama, da to pri­ tom zemljom i metnite u svaku po je- | vremeno nije ukrio učitelj, koga je ru­ dan grašak, a zatim žalite jedan grašak j kovodila misao sloge i bratstva. dotično saksiju čistom vodom, drugu pi­ Ovaj atentat na muslimanski dio na­ vom, treću vinom, četvrtu rakijom. Iza ' roda, a s tim u vezi i na ideju sloge i nekoliko dana grašak koji je zaljeven j bratstva smatramo zločinom prve vr­ čistom vodom, pušta klicu, probija ko- j sti. jer je time nanesena strašna uvre­ da svjesnom i mirnom musi, elementu, i ru koja ga steže, dok se drugi i ne ‘ koji sačinjava jednu veliku kompaktnu ! miču. Zalijte ih još jednom. Grašak za- ' [ Ijeven čistom vodom diže glavicu, srni- i zajednicu u zemlji. je se i veseli suncu, dok je i drugi gra- i Svjesni državijanske dužnosti ustušak koji je zaljeven pivom, počeo isti- I pismo stvar političkoj oblasti u Zvorna da živi ali slabo, sporo i kržljavo; j niku i državnom odvjetništvu u Tuzli treći poljeven vinom još spava, a o čet­ na progon zločinca, te iščekujemo do­ vrtom — rakiiašu — ni časa, ni glasa, j stojnu optužbu, kao i osudu, koja će Iza petnaest dana, žalite sve sudove, i nam svojom težinom biti jasan argusvježom i čistom vodom. Prvi je gramenat o jednakopravnoj zaštiti pred zakonom. Rukovođeni tom misli iza­ I šak pustio lišće i raste od časa do ča­ sa tako rekuć gledaš kako je veseo, ! brali smo ovaj legalni put, nadajući se druga dva njegova brata dižu se lije- j da ne će biti uzaludan, što b nam u slu­ no kao da im se neće da živu, dok se čaju razočaranja dalo povoda, da u bu­ duće zaštićavamo sebe i svoje svetinje L četvrti ni probudio nije — ugušio ga I je alkohol. na vlastitu ruku. Slično je i sa životinjama. Metnite | i pijavicu u rakiju i za dva sata već ie ; i uginula. Dajite kuniću svaki dan po jed- ’ I nu kašiku rakije i za nedjelju će dana J uginuti. Alkohol je dakle ubitačan za j [ životinje, za bilje, pa mislite da nije uPOGUBNOST ALKOHOLA. *) I hitačan po razvoj djeteta, koje je tako IV. Pogubnost alkohola za djecu. slabo i nježno. Zato punim pravom di­ Jesi li otac ili majka dragi čitatelju? žu svi liječnici svoj glas proti tome, da Nadam se da ćeš iz ovog razlaganja i se alkohol daje djeci. Doktor Notlmau ovom razlaganju naći dosta korisna gel upravitelj sveučilišne klinike u Be­ ču veli: »Davati djeci rakiju, pivo, vi­ *) Vidi »Pravdu« broj 94. 95, 105. no. veliko je zlo. Strašna nervoznost, i 106. koja se dan danas opaža, rađa se up­ Zdravlje »Vi ste doista junak! Zacijelo držaćetno se junački. Ej tek da mi je bilo moguće loš nekoliko tih našušurenih pjetlića sastaviti sa zemljom! Ali moj reumatizam«. S laganim smiješkom utiša svećenik ; razdražeuost vrijednoga starine, a on­ da sc obrati k Vincentu i upita ga, bi I li se btio ispovjediti. Mladić pristane. »A Vi, Laideur!« zapita. »Oh, što je do mene, ja nijesam baš jako nabožan«. »Učinite meni za ljubav«. »A bi li Vas to zar veselilo?« »Bi veoma, prijate­ lju. »E Pa dobro«, reče šumar dignuvši laktove. kao da se kani riješiti teška bremena. Vrativši se u svoj župni stan — bilo mu ie dopušteno ostati na slobodi, da uredi svoje, stvari —• svećenik zamoli . zvonara, da sazove žiupljane u crkvu oko tri sata. Poslije užine uzme po navadi svojoj komadić kruha i šećera i ode u dvorište. Spazivši ga njegovo magare, prestane gristi travu i uputi se k njemu. Svećenik ga obujmi rukom oko vrata i tarućt dlanom njegove bar­ šunaste nozdrve ponavljaše: »Moj do­ bri osliću! Moj dobri osliću!« Taktj ie on znao bit nježan spram svih domaćih životinja, drugova svoje , samoće, a ove priučene na veliku ma i prijaznost. podavahu se rado njegovu i milovanju. Uto se oslić oslobodio ru- : ko gospodareve, onda njuškajući u zra­ ku stane veselo ijakati. »Izjelice jed- { na, ti bi ovo. Je li?« reče svećenik iz- | vadivši iz džepa komadić kruha. Uto zamnije dvorištem lepršanJe i udara­ nje krilima. RJetlići I koke doletlle. da zoblju Iz gospodareve ruke. Ni svojih kunića nije zaboravio. Dok im je dije­ lio svakomu po nekoliko mrvica, pro- ј lazlo Je lagano rukom po dlaci njiho­ vih zgurenih leđa. Svome osliću, koji ga je slijedio, pruži komadić šećera, životinja uze pohlepno žvakati mičući uzana s ooitim zadovoljstvom. Svoje okrugle i mirne oči kano iz zahvalno­ sti upro nježno u gospodara. Svećeni­ ka prođe nešto ledeno kroz sve tijelo, i on se pognute glave i ruku natrag .složenih uputi u svoj vrt. Posred lijeha i zelenih busova bjelasao se čist vrtni puteljak. Patuljasta kruškova drveta ši­ rila svoje slamom pokrite grane uzduž zida. Svećenik priveže komadićem lika jednu grančicu, koja se je bila odvezala, i nastavi zamišljen svoj put du­ žinom vrtnog zida u sjaiu jesenskoga sunca. Konačno se ustavi i otvori ma­ lena vratašca, što su vodila u polje. Tiho, kupajući se u svjetlu i vlazi, sterala se ravnica daleko naokolo. — Mjestimice viđale se kamare pšenice, zaobljene poput golubiniaka. ili plasto­ vi slame u liku sitnih potleušica. Nalijevo sljubio se brezik sa šumom crnogorice, koja se je doticala obzorja. Du­ go piljio svećenik očima u taj poznati mu kraj, kano da ga želi uklesati u du­ šu. potom zatvori vratašca. Uto se nje­ gov pogled, preletjevši vrtni zid. zaustavio na crkvenom zvoniku. Manje kazalo stajalo je izmeđ brojeva jedan i dva, veće bijaše prevalilo polovicu dobničRe ploče. »Za tri ure biću mr­ tav«. promisli i instinktivno previ ruke na prsima, kao da će ih zakriliti od puščanog zrna. Još tri ure i on neće hiti Više no mrtvo beživotno truplo, okovano u mrtvački lijes. U boležVivoj svojoj mašti kano da čuje muklu tut­ njavu zemlje, koja se rimi s lopate na regov drveni lijes. Umrijeti ovako, u potpunu zdravlju, u naponu života, je li to moguće? Koli­ Страна 3, rav iz preranog uživanja alkohola«, a Moltke reče jednom prigodom: »Pravi je zločin davati djeci alkoholna pića«. Možda bi zanimalo čitatelje kad bi im se iznio mali prikaz onih bolesti ko­ je alkohol proizvodi u djeci. To će vam najbolje dokazati profesor Kassovvttz u Beču iz svog dugogodišnjeg djelova­ nja i opažanja. Neka pekarica pozva ga svojoj šestgodišnjoj kćerki, koja je bolovala od upale pluća. Temperatura je brzo poskočila na 40.“, disanje ie bi­ lo slabo, ruke joj drhću, ne vidi ništa uego mačke, kokoši i druge životinje. Otrovala se je alkoholom. Otac djete­ ta koji je umro pred pola godine, rado ie pio, te je i svojoj kćerki davao sva­ ki dan na ručku čašu, dvije vina, a na večeri čašu vina i pive. Kad je otac umro guvernanta je nastavila i dalje davati redovito, a k tome uz poklade dade joj i puno. Dijete je dobilo plan­ sko ludilo. Liječnik naredi da se gu­ vernanta promijeni, piće zabrani i dje­ vojčica za kratko vrijeme ozdravi. — Drugi jedan dječak iste dobi oboli od šarlaha, jer su mu roditelji davali če­ sto puta malagu i konjak i dok se ovo nije uklonilo nije ni dijete moglo da ozdravi. Nadalje n*am pripovijeda isti liječnik u svojoj knjizi pod naslovom »Alkoliolismus im Kindesalter«, kako je davanje pića djeci uzrokom slijede­ ćih bolesti: padavice, vodene bolesti, škrofula. sušice, diaree, grčeva, upale bubrega, slabokrvnosti, i to sve pot­ vrđuje slučajevima koje je sam imao pred sobom i svojim očima. Roditelji! otvorite oči, ne dajite djeci pića ni iz jednog razloga ni u najmanjoj mjeri. Ne dajite im kad su zdrava, jer će oho­ liti; ne dajite kad su bolesna,Jer mje­ sto, da im pomognete, možete im sta­ nje pogoršati. Poslušajte glas profeso­ ra Loefflera iz Rostocka koji veli: »Ja bih svima mladićima strogo zabranio svako piće, pa i u najmanjoj mjeri, ier su tjelesne štete koje se od toga pora­ đaju strašne«. Petrinjac. Gospodarstfo Samo dva broda. u. Š—in. U ladarstvo odnosno brodar­ stvo spadaju: splav, čamac (čun), 1>агka, jedrenjača, šlep, motorni čamac, pa­ robrod s kolesima sa strana i parobrod na vijak. O manjim brodicama, kao što su splav, čamac, barka i jedrenjača, ov­ dje se neće govoriti, jer ne zasijecaju u našu temu, a i izgradnja njihova je u novije doba opala, naročito jedrenjača i manjih brodica od 10—100 tona, dok godbu, da ga nigda ne p. od adu, e bi se ' ko priprostih užitaka u njegovu pripro­ j stome životu bez želja i bez slavoljub­ tako siromašnome stvoru uštedila bi­ jeda, da pod stare svoje dane ne vuče lja: dužnosti njegova zvanja, utjeha si­ drumom tarnice kakova tucaka. rotinje i tuge, razgovori s braćom, bri­ Kad je posvršavao te poslove, spro­ ga oko domaćeg blaga i negova vrta. vede dugo vremena u vrućoj molitvi; Ah! zašto je počinio tu ludost i ponu­ dio se za žrtvu? Obezumljen gotovo moleći oprost svojih grijeha j predavši od straha jednim krokom skoči do vra­ sc posvema i pravdi i milosrđu Božje­ ta £ naglo ih otvori. Očima stjedio mu. Kad su u tornju odbila tri sata, travom obrubljeni puteljak. koji je po­ sade svećenik niza stube svoga stana ■pa se uputi u crkvu. Crkva je bila dup­ činjao ispod zida te se vijugajući kroz uzorana polja sastajao s cestom. U mi­ kom puna kao na najveći blagdan. Uoči sli pohitio on tom cestom i zamakao nesreće, koja je imala zadesiti selo, na­ dobro poznatom stazom u šumu; tamo, šli se tu svi uz svog župnika, pa i koji nekoliko milja daleko, bila je željeznič­ bijahu drukčije najveći vjetrogonje. Svećenik .obučen u bijelu roketu, proka postaja. Svećenik nagnuo glavu na­ vuče se kroz tišinu pobožnog svijeta prijed i plašljivo motrio. U polju niko­ ga. dokle oko dopire; ni živa duša ne te stubama iziđe na propovjedaonicu. Razmislivši nekoliko dasaka počne svo­ će ga vidjeti. Stići će na stanicu, sje­ sti će u vlak i odvesti se daleko, dale­ ju besjedu: ko odavde, biće slobodan, živjeće. ži­ »Braćo moja! Vrlo mi je drago, što vjeti! Kao u ludilu, sad da će pojuriti ! vas vidim u tako velikom broju okup­ ; naprijed onako gologlav; ali! Poštena ; ljene. Vlasti su mi uslišale molbu te ! riječ — Leroy,„. su pomilovale Leroya; ik> pomilovanje S uzdahom zatvori vrata i kieknuv- I Laidcurovo i Vinčentovo nijesam mo­ ši na koljena prizove u pomoć sa svom gao isposlovati. Pohodio sam ih i ut­ snagom svoje vjere onoga Spasitelja, ješio. Spremni su umrijeti kano Fran­ koji je, kad inu se primicala smrt, is­ cuzi i kano vjernici. i kusio bio u vrtu na gori maslinskoj Bez kićenih riječi, posve priprosto svu njezinu strahotu, svu njezinu gorči­ govorio je on dalje o dužnosti, požrtnu — umirući, tako rekavši, unaprijed. vovanju i ljubavi domovinskoj. SlušaMoljaše ga da mu pomogne do kraja telistvo njegovo, kojemu se ideal sva­ i da mu povrati duševnu jačinu. Onda đao cbčno na životne potrebe, podila­ s ponovljenom snagom i upoznavši, da zi: h’ađni trnci. Obratfvš se za lim samoća i snatremje stvara slabost, pok žrtveniku obavi molitvu 5 podijeli bla­ hita natrag u svoj stan. Svrši točno goslov svojoj skupštini moleći od Bo­ svoje račune, razredi i ocijeni svoj ma­ ga strpljivost i prijegor, opomene ih. leni imetak, načini oporuku, kojom ma­ da se svaki vrati svojoj kući i ondje lo gotovine, što je imao, ostavlja najostane Kad ie izišao iz crkve, vidje!’ oskudniju članovima svojim župljasu ga. gdje sc je uputio prema škoT. nima a drmmna svakomu po kakovu Drugi dru zorom saznali su žunljauspomenu. Konačno svoga oslića po­ . ni tova sela, kakvu im je žrtvu prika­ kloni imućnijoj jednoj obitelji, uz po­ zao župnik... �-грана 4. Sirana • izgradnja većih brodova silno napredu­ i ma; ali su na velikim brodovima zave­ dene do sada jeumo u Engleskoj. Meje (15—350^0). Ovi veći brodovi su da­ uuc.m, ko zna, sa usavršavanjem teh­ nas jedino uračunivi kao prometna sred­ nike, da ipak ne bude njihova buduć­ stva između zemalja i kontinenata, pa nost. ćemo u slavnom i svrnuti na njih paž­ Po konstrukciji grade se brodovi za: nju. debelo more, mali put, obalnj i lučni Većina našeg svijeta nije vidjelo ka­ saobraćaj. Za debdlp more prave se ko brod izgleda. Nešto poput. čunka. veći brodovi, nego li što su prije bili Prije su građeni široki, zdepnjasti, sa­ u običaju, a po vrsti su brzi ili tovarni. mo tri puta dulji nego širi, ali su ih sve Veliki brzi brodovi uz brzinu puta daju utanjivalii j protezali dok su bili dulji putnicima i višu komociju u vožnji, a i za pet puta, pa za osam puta tako, da mirnije se kreću. Veliki pak tovarni uz sada iznosi duljina brodova 5—9 puta jeftin pogon omogućuju provoz velikih više od širine, a širina je tolika, kolik 3—7 puta dubljina kod riječnih brodo­ tovara preko mora. Zbog boljeg upova, dok kod brodova za debelo more । znanja i razumijevanja navešćemo ov­ iznosi dubljina oko dvije trećine širine, dje u primjeru nešto pobliže o brzom jer u velikim parobrodima ima i po 5—6 brodu kako izgleda: Brzi osobni brod, katova u dubinu do dna broda. Takvi ; koji ide brzinom od okruglo 37 km na veliki brodovi su dugi po 100 i 200 me­ sat ima: salone za zabavu ј posebno tara, široki po 12—20 m, duboki po 5 za jelo I. i II. razreda, sobe za društve­ do 13 metara, a izgrađeni su u čitavom I ni razgovor, poštu i brzojavni ured, oklopu: ili na spratove u cijelosti za obolnicu, štampariju, više šetališta za sobni promet ili pola na spratove, a po­ putnike, banje, kabine za spavanje, bri­ la šuplji s vrha do na dno za kombinojačnicu, knjižnicu, pa glazbu, apoteku, vani promet i osobni i tovarni ili u ci­ konditoraj (kafanu), džaba liječnika i jelosti šuplji za teretni promet. novine za putnike, centralno loženje, Prije su se izgrađivali brodovi od drelektričnu rasvjetu (sa 2.500 žarulja) veta, a sada se, počam od godine 1843., vodovod, hladnjake na palubi, te pe­ grade od željeza, jer ne samo što je dr­ karu, klaonicu, stanove za časnike bro­ da, za mornare, strojare i t. d. Dug je vena izgradnja unutra oduzimala mno­ 200 m, širok 20 i dubok 13 m. ima pro­ go više prostora od željezne građe, stora 16.000 tona 'brutto; nosi pored nego su željezni brodovi i čvršći a i povezenih putnika još 5.800 tona robe lakši u svojoj tjelesini od drvenh, koji teže 40—57%, dok željezni teže samo i rone tada 8 j po metara u vodu. S ve­ ćom parom brz je i do 46 km na sat. 20—46% od sveukupne težine, punog Nosi oko 2.000 kubičnih metara vode broda. 1 sposobnost nošenja mnogo ie veća kod željeznog, .nego li kod drve­ za piće, 25 brodića za spašavanje, do 5.000 tona ugljena, prtljagu putnika do nog brodovlja. I danas, kad se govori o brodarstvu, razumije se isključivo že­ jedne trećine robne tonaže, za proviljezna konstrukcija brodova sa tek spo­ jant, smrzlo meso u hladovini ili stoku rednim drvenim napravama unutar na ’ za klanje i t d. Posada mu je 550 oso­ brodu. Ujedno se razumije i pogon tih ba i to: 15 oficira, činovnici pošte i bla­ brodova, pa ložila se pod strojevne ka­ gajne, liječnik, 50 mašinista, 200 ložača, zane drva ili otpadci od riba, špirit ili 220 poslužitelja i kuhara i 50 mornara. benzin, ugalj Hi ostatci petroleja (maVozi oko 1.300 putnika i to 700 I. razr., sut). 300 II. i 300 III. razr., ima nekih 20 stro­ Strojevi, tjerani parom, vrte brodska jeva za razne svrhe parnih i električ­ kolesa sa strana, koja grabe svojim lo­ nih i t đ. paticama vodu poda se i pokreću brod Zar ne, to nije samo kuća, to je či­ naprijed ili vrte vijak, smješten pri dnu tav grad! broda od zada. Još godine 263. prije Srednji pak osobni brod ima oko 10 Isa pejg. (a. s.) kušao je A. Klaudius da hiljada brutto register-tona, brz je 25 zamijeni vesla s kolima-lopaticama, a do 30 km na sat, a strojevi su mu jaki danas su salonski brodovi (osobni) na 7—8.000 konjskih sila. Veći brod, koji rekućicama isključivo toga sistema. Osluži i osobnom i tovarnom prometu vom sadanjem sistemu su navodno do­ na pr. od 13.400 brutto tonaže, nosi po­ movina velike vode sjeverne Amerike, red zaliha ćutnura još i 11.600 tona te- ' gdje služe kao putnički i obalni brodo­ reta, jakost mu je 5.000 konjskih sila, | vi, a voze i po 2.000 putnika. Ovi bro­ a brzina 23 km na sat; vozi putnika: i dovi ali nijesu sigurni za otvoreno mo­ manje I. razreda, više II. i najviše III. re. Nego za daleku plovidbu na moru razreda. — Tovarni brodovi grade se služe parobrodi na vijak, koji je otrag , posebno za: žito, marvu, petrolej (sa broda u vodi, sa 2—4 krila. Izumio ga i cisternama — tankovi), polaganje ka­ je J. Ressel iz Trsta god. 1829., a od bela, šleperi, za gašenje požara i t d. 1839. se svuda udomio i usavršio tako, čiji cijeli slobodni prostor tovar zapre­ da sada dosiže promjer i do 8 metara, ma; a nose n moru do 20.000 tona, a vrti se do 80 puta u minuti, dobiia pri­ na rijekama od 10 do 3.000 tona, a naj­ tisak vode i do 90.000 kg na sva 4 krila više ih sa 100—300 tona (takvih u Nje­ i otiskuje brod naprijed i do 50 km na mačkoj 8.673 u god. 1897). Nečista (brutto) od čiste (netto) to­ sat. naži raslikuje se kod brodova: tovarnih Pogon parobroda sa parem počinje za 10—30% i brzih do 50%. I čista i sa Papinom, koji 1681. predloži, da se nečista tonaža upisane su ti certifikatu brodovi gone parnom snagom. Ali tek godine 1774. i 1775. konstruisaui su pr­ svakog broda. Šlepovi su potpuno šupljeg prostora vi parobrodi i od god. 1812. zaploviše parne lađe u Engleskoj, 1816. posjetiše unutar (kao hambari), bez strojeva, a vuku ih motorni čamci s jakim strojevi­ s njima preko mora već i njemačke vo­ de (Rajnu i Elbu), od god. 1830. pojavi ma, koji jeftino rade. Ovi čamci ne se istom prvi put parna lađa i na Du­ mogu drugog tovara nositi, jer lsu im teške mašine i kotlovi i zalihe ćumura, navu. da ovi sve ispune. Razvitak parobrodarstva je, kao i u Dužina života brodova je oko 20 go­ svemu drugom, od elifa. Godine 1787. dina za brze i jake, 15 godina za sred­ stroj parobroda ima 2 konjske snage, nje i 10 godina za slabije građene brogod. 1807. jma ih 20, god. 1833. njih đovp. Svaki brod ima na sebi ubilježe110, god. 1843. njili 2.000, a sada i 40 nu javnu ocjenu, koliko je valjan za do' 50.000 konjskih sila. Godine 1802. plovidbu -na moru. Naiboka ocjena je prevaljuje parobrod za sat 5 km, god. 100 A,, za slabije 95 Af, 85 As, 80 A„ 1807. ide 6 i po kilometara i t. d., a sa­ 70 A2, bez oznake su nepouzdani, ne da i 50 km na sat. Godine 1807. veličina želi ih niko kupiti. je broda 42 m duljine i 4 i po širine, god. 1843. je već 98 m dug i 15 m ši­ rok, a sada i 250 m dug i 25 m širfk. Godine 1833. ima prostora u sebi za no­ šenje tovara 807 tona (tona je 1.000 kg), god. 1843. ma 3.500 tona, a sada i do SAZIV V. M. SABORA. Na sjednici 40.000 tona ili 4.000 vagona, osim gr­ v. m. saborskog odbora od 4. o. mj. dosija iz državnog natjecanja kao što zaključeno ie, n prisutnosti g. rels-ulsu: »Vaterlandc (njemački) sa 60.000 uienie, da se novo Izabrani v. m, sabor i tona, »Olimpils« (Vite. Star linije) sazove na redovito zasijedanje u četvr­ 66.000 i »Britank« (engl.) 70.000 tona. tak 25. marta t. g. sa slijedećim dnev­ Pošto moderni strojevi brodova, koji nim redom: 1. odobrenje iz.bora člano­ su se usavršili do velike snage kako vidjesmo, (od godine 1884. i četvero­ va kot povjerenstava koji su Izvan sje­ struki se postavljaju), troše mnogo godišta povjerenstva; 2. odobrenje izbo­ rivog materijala — 0.6 — 1.2 kg uglje- : ra članova sabora; 3. Izbor podpređna za svaki sat i konjsku snagu — to ! sjeđm! a; 4. izbor članova saborskog se pokušalo u novije doba, da se na- i od! n; 5. ostavka v. m. direktora; tječu parne turbine sa parnim mašina- I 6. ’:' mnltet. Bomate vijesti CVvovonrf uredsik: M. Sttdžik«. Број 129 Broj »НРАВДА' — »PRAVDA" Kako čujemo u isto će vrijeme biti sazvana i izborna kurija. Žandar — agitator. Žandarski nared। nik u Trnovu (Sarajevo) Rostiguss, I kojem se iz prezimena vidi, šta se i i kuda spada, osilio se je dotle, da odr­ žava i — javne zborove. Kad bi ovaj tudinac znao svoju dužnost i kad bi te zborove sazivao u svrhu, da miri naš narod i upućuje ga na slogu, hajI de de; moglo bj se to i trpiti. No on i na zborovima radi obratno: mjesto da stišava i izmiruje, on huška 1 podbada na osvetu; on zavada i upućuje na od­ mazdu — za 1914. Pozivamo nadležne, da ovog opnožutog deliju upute na ispravno vršenje dužnosti, jer bi ga inače mogao kogod drugi poučiti kako se ima držati jedan narodni sluga. Ako je u Podlugovima bio zaveo sovjet, u Trnovu lje ne će. Koža za muaillme. Ušijed nepredvi­ đenih poteškoća na pošti s jedne stra­ ne, s druge radi indolenoije pojedinih kotarskih muallima, koji nam nisu pra­ vovremeno novac poslali, odbor muallimskog udruženja nije mogao u odre­ đenom roku raspadati kožu za muallime. Pošto je to i jedno i dr.ugo napokon uklonjeno, to je raspačavanje tek na 1. ov. mj. otpočelo. Stavljajući to na znanje molimo sve kolege, da nas poštede sa požuriva­ njem, jedno imajući na umu, da je to jedan vrlo ogroman posao, drugo da su svi članovi užeg odbora i previše zaokupljeni svojim službenim poslom. 1 Da stvar brže ide, da bude još i si- | gumija kao i da nas poštede od silnih I poštanskih troškova, umoljavamo sve i one nmalime, a naročito koji su na že- i ijezničkim prugama, da umole nekog I i koji ovamo kakvim poslom dolazi, da ; po njemu tu kožu pošaljemo. Naravski takva osoba, ak» »lje lično poznata kojem odborniku treba da ima; de vjerodostojno ovlaštenje proviđeno službenim muhurom dotične mektebi ibtidaije. Odbor. Na dan 70. godišnjice presideata Masaryka 7. marta o. g. pri mače »osjete konzul čehoslovačke republike u kon­ zulatu. Careva ul. br. 26 od 12—13 sati. Santo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb > da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvlke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Ehafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruaa. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Feherove prave Nbapaluie vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Udvolratsku kancelariju Prodajem kuću otvorio je ti Trav­ niku advokat u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejskal, Bihać. Of. SulBjman fllEčhavić UNI VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opšthie П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2.. Objava. Moj sin Salih Fazlič je svojim ro­ diteljima izašao iz svakog reda. Za posuđeni mu novac neodgovaram. Šaćiraga Fazlić. 0000000008G00 Sira Travničkog i Vlaškog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo Ljubuški. Riiholm F. ТЈвГвпкаск uvoz i izvoz tem. telinićkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipeit viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, gleuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. Jedina Muslimanska fotografska radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Karahasanović Muradif Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda* ,7з'«ч!к: Г«и>г»1м| Odbor »I M. O.« i počeo se rasprodavati. žtumpurlh D. A A. Kalo«. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebc743df7af9f58ee4a19ac34ae42687.pdf 1ec8887be6eae8ff32f299277b2c4e8d PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. <■ »» S Ж A »№ . ... — » Ж Иж POJEDINI BROJ 1 k r u n a. Ж W| Ж Ц Us ,zlaz‘ subotom, utorkom W S H O, “јв SioT odbor. igSn wf jgEg Sn Ж ^gS ЗЕ мИк Pret iata godišnje 80 kruna, napola godine40kruna. Uredništvo i uprava se u Carevoj ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИJE. račun pošt štedionice 1119. ■м^ ИЧ» » «ИИи» d Им JBHL Broj 25 (130) № Ja ШЛ gj« * Л а» V wL...^OF јК Me Sarajevo, subota 6. marta 1920. (15. džumadil-ahira 1338.) Prekipilo je već. *) »T««rquemada, glavni inkvizitor u sla i takmeći se jedan s drugim, raspaApatap. zatraži od pape da se svi Jevčavaiu to dobro i dijele ga svojim slu­ ceB protjeraju iz Spanije. 30. marta gama. Tako su se i političke stranke 1492. ljude potpisan nalog o tom prodale na posao te konkurirajući jedna gosu. Po tom nalogu, muško, žensko, s drugom dijele muslimansko dobro i staro, nejako, bogato, siromašno, što gledaju koja će što više dati seljaku. i« god Židova mbrade ostaviti domo­ A Sline to opravdavaju? Eh, pa to je vinu. Ako bi se koji povratio bide kaž­ jasno: treba ukinuti feudalizam, a munjen smrću. Dozvoljeno im je prodati slimanii su feudalti, gulikože, paraziti svoje dućane i drugi imetak, ali novac itut- A toga u današnjoj demokratskoj koji uzmu za to moraju pretvoriti u Evropi ne smije više biti! papir ili kupiti za nj kakve španjolske Susreo jedan čovjek lisicu gdje u vas •robe. Zlata ne smiju ponijeti Na to trk bježi iz varoši i zapitao je što bje­ jadni Židovi iznesu na prodaju svu ro­ ži, na što mu je ona odgovorila: »Kako bu, sve kuće i sve ostalo što su hnali. neću bježati? Car naredio šta je god AH neće niko da kupuje. Jer svak je deva u gradu, da sve imaju ići da se znao, da svi Židovi koncem juna iste tovare 4 da prenose terete nekud dale­ godine moraju ostaviti Španiju; prema ko, pa se bojim da ne reknu i meni da tomu svak je unaprijed znao da će sve sam deva i da se ne povedu!« Na to je židovsko dobro ostati i da će se bes­ čovjek zapita: Kako možeš na to misli­ platno razdijeliti medu kršćane. Dođe ti; gdje lisica gdje deva?« — »Šuti, da­ konac juna, sve što je bilo jevrejskog našnji je svijet taki: kad jednom rekne uha, ostavi svoje domove, u nepre­ i lisici da je deva, ona osta deva i ne glednim povorkama krenuše na daleko može to sa sebe skinuti, niti koga uvje­ putovanje; njihov jauk i plač dizaše se riti da je ona lisica.« do pod nebesa!... Jedan di) ovih pro­ Tako je i sa muslimanskim »feudaliz­ gnanika prede u Afriku, drugi se ukr- i mom«. Jedanput je rečeno, da su feu­ eaše u lađe da idu u Italiju. Broj ovih dalci, i oni taki ostaju, pa im treba sve nesretnika bio ,c toliki, da se je od ve­ oduzeti. like stiske u lađama pojavio titus. Kad Feudalao je i onaj koji je s krvi za­ su se iskrcali .u Napulju zarazili su tiradio i uštedio nešto novaca pa kupio fnsom i napuljsko pučanstvo, od čega slobodnu zemlju. U ratu otišao u voj­ je zaglavilo 20.000 duša.... sku; a da mu djeca ne samru od gladi, »Do nekoliko vremena dođe red na dao je zemlju susjedu-, da mu je obra­ Arape. 1502. godine u februaru, izdade đuje i da polovinu ili tretinu ploda daje se jedna naredba u Sevili, prema ko,oj njegovoj dječl. Rekplo se da je feuda­ se »Božiji dušmani« Arapi predaju na lac, i nije druge, mora se i njegova milost i nemilost kršćanskom fanatizmu, , zemlja smatrati kao da je oteta ima i prema kojoj svi Arapi, koji neće da 500 godina. se pokrste moraju ostaviti Španiju. 1 Feudalac je i onaj koji je sobom ob­ Arapima ie dozvoljeno prodati svoje rađivao svoju zemlju, ali je umro i oimanje, ali novac u zlatu i srebru ne stavio iza sebe nejaku djecu koja nijesmiju nositi. Još se u naredbi veli da su kaidira zemlju obrađivati. Dječiji tuse Arapima zabranjuje ići u koju islam­ otr dao zemlju seljaku, da je obraduje, sku zemlju, a oni koji bi se ogriješili o a njezin plod da užii^ i on i nejačad ovu zabranu, biće kažnjeni smrću. umrloga. Seljak se zatekao na zemlji Jadni Arapi! njihova je sudbina bila danas i treba da zemlja pripane njemu. žeSća i nemilosrdnija od židovske. Jer I ta je zemlja oteta ima 500 godina i Židovi su mogli ići gdje ih je volja. Ti­ danas treba da se istrgne iz ruku one ranija i zvjerstvo Španjolaca bilo je do­ nejake feudalčadi! tjeralo dotle, da je vladalo opće vje­ Feudalac je r onaj koji je kupio njivu rovanje da: kršćani imaju pravo jed­ i dao je seljaku da posadi lozu, sklo­ nim općim pokoljem pogubiti sve Ara­ pivši s njim ugovor na 5—10 godina, pe zato, jer ne će da pređu na kršćan­ da mu daje polovinu grožđa. Danas stvo- Koliki li je kontrast između ovog treba i loza i zemlja da pripane selja­ postupka kršćana prema Arapima i naku. A onaj koji je za nju napoleone broiina kako su Arapi za vrijeme svoje jio treba da ostane bez nje, jer i ona moći postupali sa krćanhna i kada su spada među one koje su otete ima 500 kršćani pod Arapima uživali sve vjer­ godina! ske i druge povlastice i sloboštne.« *) Feudalac je i starac koji je obnemoOve crne slike iz povjesti i nehotice gao, a ima samo tri njive, pa ih dao izlaze pred oči, kad čovjek, nakon sve­ seljaku koji ima deset puta toliko svoje za što zna o riješenju agrara, još i u vlastite zemlje. Danas treba da taj sta­ »Jugoslaviji« pročita rezoluciju H. P. rac ostane bez zemlje i da se njegove S. o oduzimanju beglučkih zemalja i tri njive priključe zemlji i šumi od sto­ kuća ma tim zemljama. Ko ima ikoliko tina đunuma površine onog seljaka — čovječanskog osjećaja prema tim jad­ sipati soli u more — jer je onaj starac nim bosnskim muslimanima, mora da feudalac koji je oteo svoje tri njive ima se sa grozničavom trešnjom u srcu pi­ 500 godina! ta: da li crna sudbina španskih је/ггеја Grozne pošljedice ovog nečuvenog, i Arapa >ne čeka i — bosanske musli­ neviđenog, u historiji nezabilježenog mane. Kao da su izloženi na raskršću, zuluma već se pojavljuju u cijeloj svo­ dobivaju i podnose udarac za udarcem joj tragičnosti: Zađite u telale ovdje u i, kao sntlaćem, kao onesviješćenj če­ Sarajevu, a i u drugim kasabama, po­ kaju dok dođe zadbji i smrtonosni uda­ gledajte na čaršiju. u dućane i šta ćete rac. Ni u kom oslona, ni otkle pomoći, vidjeti? Prodaju se jorgani, jastuci, du­ nj od koga — ni sućuti. Svak upire šeci, nakit, djevojačko ruho j kojeka­ prstom u njihovo dobro, svak njihov kve dragocjene obiteljske uspomene, imetak iznosi na pazar i s njim trguje. kao stari sahati, koji su naslijeđeni od Zašto? Jer treba glasova, treba poja­ čati stranku, treba iz muslimanskog •) Ove je redove napisao jedan hla­ dobra stvoriti politički kapital. Muslidan mteligent i mi možemo dodati sa­ mansko dobro sliči na imetak jedne fa­ mo to. da potpisujemo svako slovo 0milije koja je posve izumrla i nije osta­ vila nasljednika, pa se susjedi latili po­ vog članka Zaista je prekipjelo. Pardon, ima još jedan dodatak: napustićemo borbu kad se mogne prijeći preko *) Draper: Borba vjere i znanosti, naših mrtvih tijela. Ur. sv. 2„ str. 220-224. pradjedova i dosad u familiji čuvani kač kakva svetinja, sedefom ukrašene puške, zlatom izvezene stare anterije, dakle sve ono što sačinjava nenado­ knadivo blago, što nosi ha seb; najsve­ tije uspomene jedne obitelju Da, ali ni to niie neiscrpivo vrelo, i tomu će brzo doći kraj. Kod nekih je familija već i došao. Pa šta rade te familije, kako žive? Ovo znade samo Bog i oni, jer nije moguće zaviriti u njihov stomak i vidjeti pustinju i prazninu koja u nje­ mu vlada, niti je moguće osjetiti smrt­ ne muke glad kojoj su oni žrtva. Veledušni su političari glasali da se takima dade neka odšteta i da odmah mogu primiti neku svotu za svoj hak. I.... Mi znamo da je jedan musliman dobio 270 kruna za hak one zemlje, sa koje mu je godišnji prihod u mirno do­ ba iznosio 20.000 K. Usporedite mirnodobskih 20.000 K sa današnjih 270 ćagetuša i eto vam tjajsavršenije inkvizi­ cije u Jugoslaviji! Da, Jugoslaviji, jer taka sudbina ne zateče ni jednog ma­ džarskog ih poljskog gavana ... Idemo dalje. Ал5 1 : A«, V' glasali predlog o rešavanju begluka sa­ mo u Bosni i podnijet ga Regentu na potpis;. od članova centralnog odbora H. P. S. koji su k tomu dodah da se još i kuće na tim zemljama imaju odu­ zeti i uopće od svih onih političara i naših suplemenika koji odobravaju tu otimačinu, koji bi mi god rekao da mu­ slimane smatra svojom istokrvnom braćom, otvoreno mu velim da je to ap­ solutna. neistina. ■ — Ko bi posumnjao u ovu tvrdnju, nek se malo zamisli, kakav li je osjećaj prema muslimanima morao da vlada u srcu tih političara u onom momentu, kad su stvarali te zaključke da se muslimanima ama baš sve oduzme! U mo­ mentu, kad su oni o tom raspravljali i kad su napokon odlučili da jedna velika većina muslimana umre od gladi, je li moguće, da je u njihovim srcima vladao bratski osjećaj? Misliti na to samo je ironija, cinizam i ništa drugo. Izbori se primiču, treba predobiti seljaka, kupiti Godina II. njegov glas, a dati mu u zamjenu i zad­ nju parcelu muslimanske zemlje; to je svrhat Da, ali kad, se seljak nauči na prodaju svoga glasa, šta će mu se dati do godine ili do dvije godine za njegov glas? Seljak stupa u slobodnu državu sa prodajom svog glasa onomu koji bo­ lje plati. No šta će biti ako seljak u dru­ gim izborima rekne: »Ne dam ti džabe glasa, hoću da me sad oprostiš od po­ reza!«? Hoće li političari pristati i na to? Ako pristanu, kakav izgled i ka­ kve uvjete onda ima država za svoj opstanak. Vala do tog došlo ih ne do­ šlo, muslimane više neće biti ni brige, jer sva je prilika, tu ih onda više ni biti neće. Marva dođe na klaonicu i tu gubi život. —a- Ovi retci vjerno izrazuju duboku očajnost ogromne većine onih koji su se dosad zvali mali posjednici, a to potre­ sno stanje duše može da zavitlja moz­ govima obespravljene muslimanske mase tako, pa da više ne imadne ob­ zira prema ničemu. Upozorujemo sve mjerodavne faktore, i sve političare neka razmisle i nek se dadu na poprav­ ljanje onog što se da popraviti. Jer i mačka kad se pritjera u škripac zgrabi čovjeka za oči i za grlo i ne pušta ga dok ga ne udavi. U isto vrijeme upozorujemo i muslimane da se saberu, da zajednički razmisle i da složno poku­ šaju opet zakonitim putem potražiti pravdu na najvšem mjestu. Jer Regent je usitnu plemenito odgojen, srce mu je puno humanitarirosti i sve svoje poda­ nike gleda jednakim pogledom. Među ; muslimanima treba osobito u ovim sudbonosnim momentima da vlada slo­ ga i međusobna solidarnost a u isto i vrijeme treba da budu energični, us। trajni i neustrašivi u svojim zahtjevima. Sve izdajice, sve odrode, sve prodane i i podle duše koje kušaju da rasklimaju |s našu zajednicu, da razbiju naše redo­ ve, treba proklinjati i u kamen zatucati, treba izliti na njih sav odijum, sav gnjev koji se u današnjem očajnom sta­ i nju nagomilao u muslimanskim srcima. ; Danas, kad na hiljade muslimanske i nejačadi i staraca pišti od gladi, one . prodane duše imaju zvjersko i bratonbilačko srce, da javno ispovijedaju da je muslimanima dobro i da im ne fali | ništa. Ja nemam zemlje, nijesam ie ni . imao, ne tražim ni da je imam, niti sam 1 uopće lično tangiran agrarnim pita­ j njem, ali osjećam svu težinu situacije, I u koju je dovedena jezgra našeg življa X. , i otvoreno rekoh što osjećam. Klevetnici dra Hrasnice doživljaju užasne tuševe. Mislili su da je dovoljno, ako se anonimnim sastav­ cima nabace blatom na.njegovo pošte­ nje i držahu, da će svak šutjeti pod te­ rorom »demokratskih« reptila. Među­ tim su grdno nasjeli. Ljudi nesamo da ne šute, nego i odlučno odbijaju »demo­ kratske« laži i petljanije. U prošlom broju denesosmo izjavu g. Curčića, a danas donosimo jednu još izrazitiju svjedodžbu poštenja, upravljenu na ad­ resu g. dra Hrasnice. »Zagrebačke No­ vine« od 29. marta broj 36. donose ovu izjavu: »Ponukan izjavom Milana Curčića, zamjenika državnog odvjetnika u Sa­ rajevu, u aferi g. dra Halidbega Hras­ nice, izjavljujem slijedeće: Ja sam kao jednogodišnji dobrovoljac služio kroz 22 mjeseca kod vojnog suda u Kragu- jcvcu, gdje sam vršio službu perovođe i tumača srpskog i njemačkog jezika. Bio sam prisutan kod suđenja smaknu te tridesetocice Srba, a tako i kod nji­ hova smaknuća. G. dr. H r a s n i c a nije u ono vrijeme više bio u Kragujevcu, već u Sarajevu kod tvrđavnog suda, pa tako nije nikako su­ djelovao kod ove justifikaciie. Ovo su sudovanje i smaknuće obavili vojni su­ ci dr. Kamilo Bohm, kapetan auditor i dr. Viktor Frankl, natporučnik auditor, a sudu je predsjedao pukovnik Hunka. Osim toga mi je izjaviti, da dr. Hrasnica nije nijedne smrtne osu­ de potpisao, niti proveo, niti kod ikoje sudjelovao. Isto tako vrlo dobro znadem, da je dr. Hrastika uvi­ jek izbjegavao sve kaznene slu­ čajeve, u kojima je bilo izgleda, da bi �Strana 2 Страна ■PRAVDA* — .ПРАВДА* mogla pasti smrtna osuda.Dr. Kras­ nica bio je p o š t i v a n kao jedan od najpoštenijih sudaca. Ako bude od potrebe, spreman sam i detalje dati kao jedan od najmjerodavnijih svjedoka u tom slučaju. U Zagrebu, dne 28. veljače 1920. Alić Josip, kr. mjernik.« Ovdašnjem »demokratskom« reptilu »Glasu Naroda« bilo je malo, što je preštanipao sve laži svojih beogradskih drugova, nego je iznio i potvoru, da je dr. Krasnica diktirao i anonimne pri­ jave. Mi smo u petprošlom broju iznijeli Hrasničin ispravak na tu bestijalnu po­ tvoru, a ovdje donosimo dvije izjave, koje iz temelja obaraju i ovu podvalu. U samom »Glasu Naroda« od 2. marta broj 189 stoji ovo objašnjenje: »Izjava g. dr. N. Andrijaševića. Po­ vodom naše beleške u subotnjem broju | u kojoj se iznose novi podaci o Kras­ nici, g. Andrijašević nas je opunomoćio da izjavimo da on ne zna da je Krasni­ ca ikada napisao u početku rata ijedne prijave protiv ma koga u Sarajevu. On je ujedno ispitao svoju pisaricu. na koju se naš dopisnik poziva, koji kategorič­ ki tvrdi da nije nikad pisala nijedne Hrasničine prijave. Reč ima naš dopisnik koji treba da nam da konkretnije podat­ ke o ovoj stvari, naročito da tačno iz­ nese kad mu je pisarica g. Andrijaševi­ ća govcrila o Hrasničinim prijavama i koje je ličnosti navodila koje su bile u njima citirane. Kako je stvar vrlo važ­ na za objektivno prosuđivanje Hrasničina slučaja, mi molimo našeg dopisnika da što pre unese svetlosti u ovu aferu!« S tim u savezu dobismo prekjučer od gđice Olge Stanišićeve ovaj tuš »Glasu Naroda«: Izjava. Mualimska predstavka. poslena od 15. maja 1911. do 15. janu­ ara 1913. i kroz cijelo vrijeme niti sam pisala kakovih prijava po diktatu g. dra Krasnice, niti sam kao Srpkinja za ci­ jelo vrijeme moga uposlenja mogla opa­ ziti da g. dr. Krasnica — premda osvje­ dočeni Hrvat — goji kakovo neraspolo­ ženje prema Srpstvu i prema Srbima. Gospodina dra Krasnicu nije smetalo nikada moje Srpstvo niti me je uopće otpustio iz službe, nego sam ja svoje­ voljno istupila jer sain bila dobila bolju kondiciju kod ovdašnje Muslimanske Centralne Banke. O gospodinu dru Krasnici mogu da se samo najpovoljnije izrazim i kao o bivšem šefu i kao o potpuno ispravnom čovjeku, Sarajevo, 3. februara 1920. Olga Stanlšićeva, knjigovođa. Znatiželjni smo kako će se snaći »Glas Naroda« i hoće li imati kuraži, da poliže svoju klevetu. Dakle, gospo­ do! Bilješke. Sastav slovenačke vlade. Jugoslaven­ ska socialdemokratska stranka i iugosl. demokratske stranke odbile su poziv predsjednika slovenske vlade dra Brejca na sudjelovanju u vladi. Uslijed to­ ga će dr. Brejc predložiti ministarstvu sastav nove pokrajinske vlade samo iz redova slovenske pučke stranke. Regent o Hrvatskoj. 3. о.тпј. primio je regent u audienciju ministra za šu- I me i rude g. dra Ivicu Kovačevića. a I sutra dan g. bana Matka Laginju. koji je podnio izvještaj o položaju u zemlji. Niegovo Visočanstvo se vrlo zanima za sve pojave javnog života i primio je izvještaj g. bana sa zadovoljstvom na znanje. Prestolonasljednik je izjavio g. Ivici Kovačeviću. da će posjetiti Zag­ reb u što skorije vrijeme. Pošto se pronose glasovi, da se notica »Glasa Naroda« o tobožnjim denun­ cijacijama g. dra Krasnice odnosi na moju osobu izjavljujem: Ja sam bila kod g. dra Krasnice za­ Iz privr. nar. predstavništva. Već od nekoliko dana opažalo se u javnosti veliko interesovanje za sjed­ nicu Privremenog Narodnog Predstav­ ništva od 3. o. mj. Davno prije 3 sata bili su kuloari puni narodnih poslanika. Na sve strane živahno se raspravljalo o parlamentarnoj situaciji i na svakom se koraku čula jedna te ista rije.: kvorum. Poslanici pojedinih grupa rasparvijali su međusobno i sa poslanici­ ma drugih grupa. Svakako je to bila jedna od najživahnijih slika koje su se doživjele u kuloarima. Odmah poslije 3 sata popodne galerije su se počele puniti općinstvom. Di­ plomatske lože bile su također dupkom pune. Tu su se vidjeli nekoji predstavniei stranih država, a bilo je osobito mnogo ženskog svijeta. Galerje su bile dupkom pune svijeta. U novinarskim klupama bio je toliki broj novinara, da su neki ostali stojeći. Poslije 4 sata počeli su ulaziti narodni poslanici iz vla­ dinih stranaka i zauzimati svoja mje­ sta. Od »demokrata- su bili prisutni: Timotijević. Kadivojević i Dragutin PeiSć. od socjaldemokrata Vaso Knežević, a od Crnogoraca Daković, Piletić i Marko Matanović. Za vrijeme sjednice opazili su se i slijedeći pristaše »demokratsko-socijalističkog« bloka: Krstam Andelnović, Abotimović, Ribar -i Kotač. U 4 sata i 40 minuta predsjednik par­ lamenta dr. Draža Pavlović otvara sjed­ nicu. Nakon što je pročitan i ovjerov­ ljen zapisnk prošle sjednice, prelazi se na čitanje molbi i žalbi. Narodnim po­ slanicima Nježiću,- Markoviću i Etingeru odobreno je otsustvo. Predsjednik objavljuje, pošto nema usmenih pitanja, da se pređe na dnevni red. Narodni -po­ slanik Pečić (»demokratska« zajednica) traži, da se konstatuje broj prisutnih na­ rodnih poslanika, te da se poimence prozivlju. O tom predlogu razvila se debata, u kojoj su učestvovali narodni poslanici, Ribarac, Protić, Bairić d Pečić. Poslije toga dolazi do prozivanja i bro­ jenja narodnih poslanika, da se utvrdi da li ih hna dovoljno, da bi se ustano­ vio dnevni red za iduću sjednicu. Kod glasovanja »demokratski« poslanici izilaze. Ostaje u dvorani samo g. Mika Radivojević radi kontrole i poslanik Poščić, koji je glasovao i istupio iz »de­ mokratske« zajednice. Poslije izvršenog glasovanja ustanov­ ljuje se da je prisutno 147 poslanika, 1 j j 1 ; ; i | : jer su neki poslanici kao na pr. Angeli-nović i drugi brojeni, a da nisu bili u dvorani, i da su neki drugi također bro­ jeni. a da nisu imali pravo, da se broje. U ovoj je debati uzeo riječ i Protić, koji veli da trenutak u kojem živimo — treba mnogo rada. Ako se ne bude moglo raditi, onda će konstatovati uz­ roke, radi kojih vlada ne može raditi u Privremenom Narodnom Predstavni­ štvu. Govoriće o kvorumu i broju koji je potreban za kvorum, pita se, da li treba raditi na bazi poslovnika srpske narodne skupštine, da li da se drži to­ ga broja. U početku je zaključeno, da će se zadržati poslovnik Srp. Nar. Skup­ štine i da će se smanjiti broj za kvorum. Za njegovog prvog mlnistrovanja podnio je dr. Kramer, koji je onda bio ministar za konstituantu, predlog, da se -kvorum smanji i to na 80. Odbor je odobrio taj predlog, veli g. Protić, ali je tražio da kvourum bude 100. Ovaj predlog nije došao još pred Narodno Predstavništvo. Za sada ne će da više govori, nego -moli da se pređe na dnevni red (Odobravanje). Dragutin Pečić tvrdi da objavljnei rezultat glasanja nije tačan i kaže, da kvorum treba da bude 140. jer svih poslanika ima 296. te prema tome je polovica i 1 više 149. Predsjednik je objavio da ih ima 147, ali su zabilježeni gg. Trajković i Anđeli nović, koji nisu bili prisutni. Kad se ti odbiju od 147 fale 4 glasa do 149. Prema tome sve odlu­ ke, koje se donesu s ovim brojem, nemaju vrijednosti. Tvrdi da su počinjeni još neke druge nekorektnosti. Na to se je razvila debata, u kojoj su uče­ stvovati i Draža Pavlović, Nastas Petrović- Protić, Živko Petrlčić, Timotije­ vić, Josip Vojnović, Dinko Vašić. Nakon debate ministar predsjednik g. Pro­ tić najavila dnevni red za iduću sjednicu: deklaracije vlade, bidžetne dvanajstine, ratifikacija mira sa Njemačkom, porez na ratne dobitke. Predsjednik Pavlović predlaže na to ovaj dnevni red, koji se od prisutnih poslanika usvaja aplauzom i završava sjednicu u 6 sati i 20 minuta, a sli'edeću nriče za petak u 10 sati prije podne. Čitajte i širite „Pravdu"! _________ _ __________________________ bp°* 130 »toj ' , i i ! i [ i i ] । I i , , j i - | | Mnoge nas provincijalne kolege ne­ prestano pitaju kakve korake mislimo poduzeti prigodom ovogodišnjeg zasijedanja vakufskog sabora glede pobolj­ šanja mualimskili beriva, te pošto nam nije moguće, da svakom pojedince od­ govaramo, to ovim putem iznosimo predstavku, uintćenu na adresu vakuf­ skog sabora koja od riječi do riječi glasi: »Opstanak bos.-herc. muslimana kao konfesije u pravome smislu te riječi, držimo da je uvjetovan dobrim vjer­ skim i moralnim odgojem njihova podmlatka. Ako se pak na to polaže i ako se uopće želi da taj podmladak dobije čvrst temelj u svojoj svetoj vjeri Islamu, on­ da je jamačno dužnost svakog pojedi­ nog člana sadanje islam, generacije, a naročito pak legalnog predstavništva naše -najviše autonomne uprave, da ob­ rati i posveti svoju pažnju na glavne faktore — stalež, koji na prvome redu usađuje klicu Islama toj budućoj uzda­ nici islamske zjaednice u ovim zemlja­ ma — a to su muallimi. Da, muallimi... Taj stalež već desetke godina gla­ duje, desetke godina bori se za opsta­ nak svoj i svoje djece, bori se i traži svome bijednom stanju pomoći, ah sve njegove molbe: jauk njegove gladne djece, njegovi vapaji ostali su do danas samo — glas vapijućeg u pustinji.... Dosadašnji predstavnici u našem vrhovnom autonomnom tijelu ili nisu htje­ li. ili nisu imali sposobnost, da po svo­ joj dužnosti iznađu vrela, odakle će se pomoći tome bijednom staležu: nego su snu uvijek govorili: »nema se oda­ kle. strpite se!« I muallimi su trpili, muallmi su s najvišim prijegorom sno­ sili bijedu svoga života; njihova djeca, njihove žene su od gladi umirali, a oni su uvijek bili na visini svoga uzvišenog poziva: neumorno u vjeri odgajali dje­ cu svoje islamske zajednice. Ali i nji­ hove su se sile do skrajnosti iscrpile. Koliko god bi svaki muallim pojedince bio pripravan, da svoju osobu u službi svoje uzvišene vjere žrtvuje, da u svo­ me časnom pozivu od gladi umre, sve­ ta mu je dužnost, da od propasti saču­ va svoju ženu i svoju sitnu djecu. Od­ bor muallimskog udr-uženja svojim pod­ neskom od 18. januara 1919.-tražio je od tadašnjeg vakufskog sabora, da se usvoji osnova pragmatike i po njoj predviđena tako skromna beriva, pa je i to odbijeno sa običnom motivacijom: »nema se odakle«... To je bio povod, da su muallimi u lanjskoj godini stupili u štrajk i samo se imade zahvaliti »Jug. Musi. Organiza­ ciji«, koja je muallimskim zahtjevima iz vlastitih sredstava djelomično udovoIjla, da taj štrajk nije kroz cijelu godi­ nu potrajao. Pošto je ta organizacija bi­ la jedina jamčevina, da će samo ljudi iz njezine sredine htjeti i moći udovoIjti svim zahtjevima muallima, potpisa­ ni odbor muallimskog udruženja vedra čela i s potpunom nadom u uspjeh stu­ pa pred forum visokog sabora,z kao pravog predstavnika narodne volje i ovim skromnim podneskom moli: Da se u smislu citiranog podneska našeg udruženja od lanjske godine usvoji službov-na pragmatika i naš miro­ vinski štatut sa označenim preinaka­ ma; traži: Da se pokraj toga muallimima dozna­ če odgovarajući doplaci prema današ­ njim prilikama i skupoći u onoj visini, kako to imaju učitelji nar. osnov. ško­ la; zahtijeva: Da se na svaki način brišu ŠŠ 157., 1.58 te alineje: II.. 14. i 15. u § 73. aut. »Statuta« — ako dođe do revizije — te da se ta vlast prenese na okružne muftije odnosno na predsjedništvo ule­ ma mdežlisa. Ovaj zahtjev suvišno je obrazlagati kad se znade, da je svaki muallim tim kobnim paragrafima bio izvržen šikanaciji povjerenstva, a naro­ čito, pojedinih predsjednika, којн su mu ubijali svaku volju, da svoj blagotvor­ ni rad dovoljno razvije. To su u glavnom naši skromni za­ htjevi, pa ako visoki sabor tome nemože udovoljiti, s bolom u duši potpi­ sani odbor izjavljuje, da su muallimi prsiljeni u smislu zaključka svoje Ijetošnjc glavne skupštine istog dana stupiti u pasivnu rezistenciju te time dovesti naše mektebi ibtidaije ti najveće ex-lex stanje. Potpisani odbor vrlo žali, ako do to- i i ! l ! ■ ‘ I ga nemilog koraka dođe, ali na kraju ovoga skromnog podneska nagtašaje. glad' očiju nema!... Predsjednik: u z. Hujdurović, v. r. Tajnik: Šabić.^v. r. Pošto nemamo vlastitog organa, da u cijelosti iznesemo osnovu pragmatik« i našeg mirovinskog Statuta, a uredni­ štvo »Pravde« — kojem inače dugujemo veliku zahvalnost na dosadašnjoj predusretlivosti — ni uz najbolju volju ne može nam ustupiti toliko prostora. prinuždeni smo, da se ograničimo samo na citiranje glavne tačke pragmatike, a to je sređenje naših beriva. Taj para graf glasi: »Muallimima pripadaju ova beriva: 1. godišnja plaća privremenih mualli­ ma iznaša 1200 K, 2. te godišnji doplatak za upravu 240 K. Definitivnim muaUimima pripada: a) godišnja plaća od 1440 K, b) doplatak za upravu godišnje 240K. c) deseterogodišnjih doplataka (trierria) po 200 K. Plaća pod a) i c) računa se uknpns kao svakidašnja temeljna plaća, prema kojoj se odmjeruje mirovina. Kako se pak iz same predstavke vidi, odbor je pokraj toga zatražio i odgova­ rajuće doplatke prema ovome skupom vremenu. Ostale tačke pragmatike i mtroviiiskog Statuta sporedne su važnosti, ali je odbor ipak svima onim tačkama. ko­ je ne odgovaraju interesima innalllnui stavio nužne primjedbe. Odbor. Poslije jedne skupštine. Glas iz provincije. , I I । i i : : j ; I I | I I Bolesne ambicije skovaše ovih dna« jedan atentat podlo i kukavno protiv muslimanske sloge i jedinstva, protiv naše tvrđave i zaštite, protiv naše oh rane i spasa, naše organizacije. Neoče­ kivani i nevjerovatni udarac došao i« tim začudnije. što je započeo u aovej formi sada sa one strane, odakle ne bi smio nikada da dođe jedan dušmaaski nasrtaj protiv muslimanske sreće i zajednicc. Poslije neuspjeha sa ljudima oko »Budućnosti« i »Glasa Naroda«, na­ žalost je ovaj puta uspjelo našem ne­ prijatelju i zatiratclju svega musliman­ skog dobra, da nade saveznika u radu protiv musi, organizacije i musi, dobra ; opstanka u ovim zemljama baš pod onim krovom, odakle hi morao da do­ lazi samo blagoslov i iskrena želja za musi, spas i napredak. Ali odakle se nadasmo suncu, odanle nam iznenada dođe grad: u prostorijama našeg najvi­ šeg vjerskog tijela, u našem rijasetu skovana je urota protiv musi, organi­ zacije! •Pakleni duhovi i dušmani musi, naroda nađoše sebi nove pomoćnike za juriš na čvrste muslimanske redove! Tajnik ulema-medžlisa (Aluned ef. Mahinić) kumuje ovoj protivislamsfcoi akciji pomažući zakletim muslimanskim dušmanhna, da nas zavade i razdrobe u manje čestice, kako bi bila naša propast sigurnija. Tako se iz neposredne blizine našeg« vjer. poglavice šalju na rijasetskoj mašini napisani pozivi u sela niusHmanima i težacima radi tobožnje težačke orga­ nizacije, ne bi li tako prorijedili musli­ manske redove. U sred nas boli, što su »demokrate«, koje niko ne uzima ozbiljno u nas, u svom nastojanju, da štogod odcijepe od svojih protivnika, kad ne mogu da us­ piju u narodu, našli sebi saveznike u tajniku ulema-medžlisa, koji po svom položaju ne bi smio voditi nikakve razdorne akcije. Ali »demokrate« hoće da prodru .u narod pomoću vještačkog i privlačivog načina, preko težačke orga­ nizacije trgujući muslimanskim dobrom i iznoseći na pazar našu kožu. U tu su svrhu našli nekoliko lakomislenih i po­ hlepnih ljudi sa bolesnom ambicijom, da samo oslabe naše redove, jer su im na smetnji. Plan je dobro smišljen i mreže *) Donosimo ovaj glas jednog uvaženog našeg prijatelja i obraćamo pažnju ulema-medžlisa na zloporabu me gova tajnika, koji ide tako daleko, da seljacima obećaje imamske dekrete. Ur. �B>»j 130 — lk>i su bačene od brze pješadije riz blago­ slov gosp. Mahinića, ali je učinak bio bez velike koristi Jer im se na prvorit sastanku nade izialoviše i razbiše o svi­ jest musi, težaka, koji te ne dade na­ vesti na tanak led znajući dobro, da je spas i muslimanu težaku sa ostalim muslimanima u Bosni, sa kojima je i njegova sudbina i opstanak usko skop­ čan. Pored posvemašnjoga neuspjeha de­ mokratskih prirepaka a la Mahinić—Hasandedić—Jakić et oomp. opet želimo upozoriti našeg poštenog težaka, da se čuva ovakih prodanih duša, koje neće prestati među nama rovariti, doklegod, se ne iscrpi agitacioni fond demokrat­ ske stranke. Njihova odvratna rabota neće biti za njih beskorisna, ali musli­ mani valja dobro da zapamte ove detlfe, ОДј prvi juriš ućiniše na musli­ mansku organizaciju, da pokušaju uni­ štiti onu snagu i zajednicu, kojoj ne mogaše ni pera odbiti ni njihov kaponfa Pribićević, pa neće ni oni. Treba žigosati ovakve izdajničke nasrtaje i biće nam veliko iznenađenje, ako naši protivnici ne navale još žeš­ će protiv nas. Ali su stari mudro rekli: No pada snijeg da pomori svijet, nego da svaka zvjerka pokaže svoj trag. Ta­ ko će i naši Jakići, Mahinići, Hasanded»ći Kurtovići i drugovi ostaviti svoj trag i svijet će rh dobro zapamtiti i po zasluzi ocijeniti njihovu nečasnu i mi­ zernu nlogu. koju su igrali po befelu našeg dušmanina. Naš zakleti protivnik neće mirovati, on će kušati još mnogo puta, da raz­ bije redove musi, organizacije, on će ■tražiti sebi pomoćnika među muslima­ nima ,afi će »h naći samo kod pokva­ renih odroda, kojima su u zlatnom te­ letu skupljeni svi njihovi ideali. A ta­ kovi i ne spadaju među poštene musli­ mane, pa ćemo biti veseli, kad ih ne bude u našoj zajednici. Iz naše organizacije. Naš tajnik g. Ahnied §erič prigodom svoga putovanja radi Izbora za vakuiski sabor 1 Izbornu kuriju, uvratio se u Pr­ njavor i u ponedeljak dne 23. pr. mi. održao vrlo uspješan pouzdanički sa­ stanak sa prnjavorcima. Pouzdanički se sastanak ođržo u mek tebi ibtlđaiji, ko­ ja je bila dupkom puna najodličnljeg svijeta sviju staleža. Kad im je rastu­ mačio sadašnji politički položaj j Izložio rad naše organizacije u kratkm pote­ zima, svi su se jednodušno izjavili, da imađu potpuno povjerenje u vodstvo jugoslavenske Muslimanske Organiza­ cije I n svoje narodne poslanike gg. Dra Krasnicu i Dra Spahu, a naročito odbi­ jaju liđamne podvale neprijatelja naše­ ga naroda i naše države na našega pr­ vaka i vođu g. Dra Halid bega Hrasnlcu. Čestiti Prnjavorcl su proveli organi­ zaciju i u selu Lišnjoj, koje se je listom izjavilo za našu organizaciju. U prošlom smo broju javili, da se je na našem programu organlzovao i Bos. Kobaš. Tako je sada cijeli prnjavorskl kotar već organizovan i stoji čvrsto u našim redovima. 0 tamošnjim prilikama, kao i О zulumima tamošnjeg predstojnika g. Morijaka progovorićemo u narednom lwofu. Gospodarstvo Samo dva broda. ni. Š-tn. Tovar Ili teret na brodu zapre­ ma sav njegov slobodni prostor — netto tonažu — u kojemu on može pored predmeta, koje nosi za svoju vlastitu potrebu, da vozi još i drugu robu iz jed­ nog pristaništa u drugo ili iz luke u lu­ ku. Ova tonaža mjerilo je snage u pro­ metu na vodenim putevima i pomnožavala se sa izgradnjom parobroda mnogo više nego li i sam broj brodova što se je utnnožao, jer su se kako koja godina izgrađivali brodovi sve većeg objama tako, da se je za 10 puta više tonaže gradilo u parobrodu nego Ii u jedrenjača, u kojih je objajn i tonaža ostajala otprilike ista. U zadnjem deceniju 19. i u prvom 20. stoljeća ta se je tonaža sko­ ro podvostručavala (od 9 na 15, pa od 15 na cca 30 miliona). — 0 brzom po­ rastu parobrodarstva i brodskog pro­ stora za tovar daće nam nešto jasniju ПРАВДА* — »PRAVDA. j sliku slijedeća tabela, po kojoj je bilo | na svijetu: Godine 1821. čiste tonaže 11.500 « 1831. « 43.000 « 1841. « « 140.500 « 1851. « « 329.500 « 1861. « 1,003.500 « 1871. « . 2,443.000 I « 1881. . 5,006.100 i « 1891. « . 9,484.100 « 1903. « « 15,431.974 j « 1913. bratio « 44,600.667 I Ova brutto tonaža u godini 1913. ot! pada na 30.316 bodova iznad 100 tona, od kojih je 23.217 parobroda sa 40,518.177 tona. Skoro polovicu od ovih i parobroda i tonaža imala je En­ gleska, pa onda dobre dijelove iza nje ' po redu: Njemačka, Savezne sjev.-a. merićke države. Norveška, Francuska, ' Italija, Japan. Nizozemska, Švedska, Rusija i t. d. Brzi osobni brodovi, preko onog što I je u ovom članku pod II. istaknuto, ne ' bi nas više mnogo zanimali, (jer se ne I isplaćuju), da tamo ne vidimo kako ti i brodovi pored svega komforta voze soI bom još i 3—6000 tona robe. Ova ro­ ba je većim dijelom u takvim brodovi­ ma poštanska pisma, paketi, uzorci i t. d. Poštu na brodu razvrstavaju poštanI ski činovnici i namještenici za sve di­ rektne željezničke pruge iz 1џке u koju će brod pristati, da se razveze u svim pravcima desno i lijevo. Jedna poštan­ ska veza između Amerike i Njemačke prevezla je na pr. na svakom svom pu-, tu godine 1904. iz Njemačke u Ameri­ ku prosječno po 243.000 običnih i 4.600 preporučenih (upisanih) listovnih pošilj­ ki kao i po 254 vreće štampanih stva­ ri, dok je iz Amerike vozila u Njemač­ ku poprečno 84.000 običnih i 1.800 pre­ poručenih pisama te 165 vrećica tiskov­ nih predmeta. — U koliko tovarni pro­ stor osobnih brzih parobroda ne bi bio poštom zapremljen, ispunjen je sigurno vrednijim teretom, pa ispada iz kombi­ nacije u jednom članku, koji ide za ne­ čim makar mnogo skromnijim. Strojevi teretnog broda zauzimaju I jednu desetinu prostora, dok kod1 osob­ nih brzih brodova strojevi i ugljen za­ uzimaju devet desetina prostora brod­ skoga. — Objam osobnih brodova je: 50% težina brodskog tijela, 40% teži­ na strojeva i ugljena i istom 10% osta­ lo t. j. za teret. U mješovitih brodova koji služe i osobnom prometu je objam: 50% težina brodskog tijela. 20% stro­ jeva i ugljena i 30% za teret i putnike i to ako su samo za ’/5 brzine sporiji od brzih brodova, dok ako su sporije za 2/s, onda je težina strojeva i uglje| na samo 10%, a za tovar ostaje i 40%. — Teretni brodovi imaju 50—60% ra­ spoloživog prostora za tovar, jer mno­ go ne trebaju za strojeve i ugalj. a za I drugo štogod i ne trebaju ga. — Naš ugljen brodovi ne traže, jer nije dobar za njih, nego ga uzimaju u internacionalizovanim lukama za to; u Sredozem­ nom moru su takva sladišta ugljena za brodove svih zastava u: Rireju, Cari­ gradu, Port Saidu, Malti i Alžiru. Tonaža mješovitih brodova, koji slu­ že i osobnom i teretnom prometu, a voze priličitom brzinom, mogla bi doći u našu kombinaciju za jedan brod na ■moru i jedan na Dunavu, tim prije, ako bi veći dio toga brodskog prostora slu­ žio tovarnom, a tek jedan mali dio osobnom prometu. Na ove vrste brodovi­ ma prevozi se i finija a i srednje vrste roba i to zapakovana u hale ili sandu­ ke. a da služi trgovini i industriji, kao: •razni fabrikati, kahva, pirinać. šećer, čaj. željezo, kakao, limuni, hurme, pa­ muk, duhan, ulje. piće, krzna, strojevi, so, papir, jaja, kamena roba, kožna ro­ ba, suhe šljive, brašno i t. d. Što je glavno, prevoz na mješovitom brodu ne zapinje, -ali se za to niti najjeftinije ne plaća. Tek kod teretnih brodova je jeftinoća glavno, dok je od sporedne važnosti pi­ tanje brzine prevoza. Ali tonaža teret­ nih brodova (i šlepova) je većinom sa­ mo za teški teret u masama, koji služi rudarstvu i gospodarstvu, kao: ugljen, rudače. šljunak, ilovača, pijesak, ka­ men. građevni materijal, otpadci, žito, sijeno, đubre, drvo, stoka, lan. konop­ lja. kreč cigla i t. d. Kakav tovar jedan brod nosi, upisa­ no je u brodskim papirima, koje vodi kapetan i njegovo činovništvo, kao i to: gdje je sve tovar ukrcan u cjelosti ili postepeno. Svuda je dopušteno da brod može svoj tovar u raznim grado­ vima i pristraništema djelomično kako Страт 3. organizacije na čelu. U Sarajevu se pro­ ukrcavati tako i iskrcavati. Kod iskr­ nio glas da će voz stići tek poslije pod­ cavanja nc plaća se carina za dio to­ ne, a ipak bilo je prisutno neobične vara, koji se odvozi dalje u dragu lu­ mnogo svijeta sviju vjera. ku ili drugu državu, nego ako tek uo­ bičajena pristojba za nadzor. — Brod­ Dolazak i pozdravi. ski tovar, kao što spomenusmo pod I. Kad je voz stao pred Duhansku fa­ može se za prevoz posebno osigurati, briku iz stotine grla zaorilo se: Živio a to se obično svuda i čini. Dr. Milan Srškić! Živio Stojan Proteći Pripravljene tovare za ukrcavanje ili G. dr. Srškić bio je duboko potresen oiskrcavanje podiže i spušta strojem po­ vim spontanim izrazom narodnoga okretana sprava, koju pri svakom po­ duševljenja. G. dr. Aristotel Petrovih kretu prenosi po 3, po 5 i 10 mtz od­ jednom. Za 2—3 mimete obavi posao . pozdravio je predsjednika u ime grada Sarajeva radujući se njegovom imeno­ i prihvaća nove terete. Na većim bro­ vanju čestita mu i želi da pokloni svoju dovima ima po više tih sprava, dok na pažnju sarajevskoj općini. (Burno manjim na svakom direku po dvije živio!) suprotno. I kad na pr. na brodu od' 2.000 U ime Muslimanske Jugoslavenske tona rade odjednom četiri takove spra­ Organizacije pozdravlja novog pred­ ve po osam sati na dan, njegovo je kr­ sjednika vlade g. S a k i bef. Kor kut: čanje gotovo, srednjim računom uzevši, on se nada da će dr. Srškić opravdati za heftu dana. A ako radi više sprava želje i nade, koje cio narod danas u nj (čekrka), tim prije je krčanje gotovo. polaže a u interesu narodnog jedinstva. , Članovi M. J. O. stajali su i stajaće uPrivredne veze sa Francuskom. G. 1917. osnovana je u Parizu trgovačka ; vijek na gledištu, da je nama svima spas u zajedničkom radu. Mi u Vama komora francusko-srpska s tim zadat­ gledamo predstavnika našeg bloka i vje­ kom, da pogoduje razvitku trgovačkih, rujemo. da ćete opravdati nade, koje industrijskih, finansijskih i literarnih imamo mi svi u vladu g. Protića (bur­ veza između Francuske i Srbije. Nje­ no i dugotrajno: živio Protić!). u kome zina je zadaća, da svojim članovima mi gledamo državnika a ne strančara. kao i ostalim trgovcima i industrijalci­ Vjerujemoda se neće više ga­ ma obiju zemalja stavi na raspolaganje ziti građanska i ustavna p r asva uputstva, koja mogu biti korisna, va i da će svi gr a dani bez o bzatim da poduzima sve korake kod nadleštava ne bi li olakšala poslovne ' žira na pleme i vjeru b i 11 j pred zakonom i e4št“ kS (Burno: veze između ove dvije zemlje, da uspo­ stavi veze između proizvađača i potro­ i Tako je!). U Vama gledamo osobu, košača. da proučava situaciju tržišta je­ [ Ja Je cijelim svojim dosadašnjim radom pokazala, da ima osjećaja za sve nas. dne i druge zemlje, da upoznaje intere­ Živio predsjednik vlade g. Stojan Pro sente sa zakonima, koji su na snazi u • tim zemljama i uopšte da pogoduje i tić! Živio g. dr. Miian Srškić! zbliženju ovih dviju zemalja. U ime radikalne stranke pozdravio j« Komora je osnovana pomoću francu­ predsjednika g. dr. S. Vukanović. na što ske i srpske vlade, pomoću trgovačke je odvratio burno pozdravljen sa sviju i industrijske komore u Srbiji i pomo­ strana dr. Srškić: Potpuno sam ću trgovačke komore u Parizu te sa­ ■ svjestan teškoga bremena i odgovornoveza trgovaca i industrijalaca Francu­ ' sti kad se primih ove dužnosti. Iz da­ za. Danas ta komora želi da proširi našnjega spontanog i sjajnog dočeka svoje djelovanje na sve pokrajine kra­ vidim da moja odluka nailazi na razu­ ljevstva SHS i da postane trgovačka mijevanje najširih narodnih masa bez komora francusko-jugoslavenska; pa je razlke vjere i plemena. Svjestan od­ zato pozvala sve komore u novooslogovornosti primio sam se ove teške du­ bđenim krajevima, da i one učestvuju u žnosti. jer je to od mene traženo. Ja radovima ove komore i da u tu svrhu sam očeličen, jer sam na ovo visoko odrede svoje delegate u tu komoru. mjesto došao povjerenjem dvaju najve­ ćih faktora: krune i naše ustavne vlaTrgovačka komora za Bosnu t Her­ cegovinu odazvala se pozivu svoje po­ ; de, koja raspolaže s većinom parlamensestrime u Parizu, te je pristupila nje­ I ta. Ovaj impozantni današnji prijem za zinoj organizaciji i odredila kao svoje I mene je najbolji dokaz vašeg raspoloreprezentante u toj komori gg. Nikolu j ženja i narodne volje ogromnog dijela Berkovića, predsjednika komore i dra i naroda. Ovaj je doček ujedno i velika ' manifestacija narodne radosti, da su na Besarovića. tajnika komore. I ćelo zemlje došli oni ljudi, koja uživaju Privredna banka u Maglaju. Brzosimpatije našeg troimenog naroda. Ovi javljaju nam 29. prošlog otuda: Na da­ 1 su ljudi pravi neimari našeg narodnog našnjoj konstituipajućoj skupštini ososlobođenja, koji su pored junačke srpnovasmo, hvala Bogu, i mi svoju Priv­ j ske vojske, proslavili naš narod u ci­ rednu banku. U upravni odbor biše jelom svijetu, i ispunili .naše ideale. Na izabrani Edhembeg Uzejrbegović, Aši- ■ žalost ovi su ljudi bili za dulje vremena raga Topčagić, Husejn ef. Smajlagić, j odstranjeni od zemaljske uprave. Ali Osman ef. Muradbašić, Began Kapahu- ! od dana našeg oslobođenja pa do dasić, Osman Obralić i Uzejrbeg Uzejr­ ■ nas, bilo je mnogo toga što nam se nije begović a u nadzorno vijeće: Alibeg dopalo, mnogo je bilo nezadovoljnika, Zečević. Hasan ef. Kadribašić. Mehmed koji nisu mogli da se ogriju na suncu ef. Hulusi, Halilaga Osmanagić i IbraSlobode, koju nam je donio srpski voj­ nik, Ne zaboravimo da ta ista vojska him ef. Hodžić. i danas čuva mrtvu stražu i da je sprem­ Pošto smo već ranije uzeli pod kirina sve žrtvovati, da nam grabežljivi ju i vrlo lijepe prostopije u jednoj Edhembegovoj kući na najljepšem mjestu I susjedi ne otmu koje parče našeg na­ rodnog organizma; ne zaboravimo, bra­ u čaršii, a i lijep namještaj nabavili i ćo. da granice naše zemlje još nisu uposlovođu našli, to će i banka već ovih redene. Rat je stvorio mnogo neprilika dana moći otpočeti svoj rad. i kod nas; stvoreno je i kod nas iz­ Ministarstvo ishrane obrazovalo je vjesno raspoloženje društva, koje one­ komisiju od inspektora i strčunjaka. da mogućuje pravilan razvitak naše drža­ paze na cijenu svega što ministarstvo ve, i koje koči pravi poredak u zemlji. prodaje i kupuje. Ali da je bilo više auktoriteta vlasti i zakona, sve se ovo moglo za vremena ■нмиампшипвкспжкнпнк snriječiti. Mjesto borbe klasa morala se propovijedati harmonija cijelog društva (Dugotrajno odobravanje). Da su se čuvale ustavne i građanske slobode, manje bi bilo nezadovoljnika, da se vi­ Doček novog prdsjednika u Sarajevu še radilo, a manje fraziralo o narodnom Jutros u 9.40 stigao je u Sarajevo jedinstvu. Ova spasonosna Ideja stajala predsjednik bosanske vlade g. dr. Mibi danas mnogo bolje i ne bi se bez lan Srškić sa zasebnim vozom do Du­ potrebe stvarao jaz medu jednokrvnom hanske fabrike. Velika masa naroda bez braćom Srbima i Hrvatima. Ali ovo razijke vjere i plemena izašla je da štogod se dosada radilo, bilo pozdravi narodnog miljenika. Cvijet sa­ јe pr o ti v n arodnc volje, od rajevske inteligencije, predstavnici svih sada mi sami moramo biti ko­ društvenih slojeva, izaslanici seljaka i vači svoje sreće. Svak treba da radnika došli su da pozdrave čovjeka, vrši svoju dužnost. Ja ću prema sva­ koji je pozvan da uredi.ovu zemlju. Pri kome jednako bez razlike vjere i ple­ dočeku su učestvovali i predstavnici mena biti strog, ali pravedni sudija. UJugoslavenske Muslimanske Organiza­ vijek ću biti došljedan velikoj ideji na­ cije u veoma velikom broju, predstav­ rodnog jedinstva, koju sam za cijelog nici Hrvatske težačke sloge (Dr. Jelisvog života zastupao. To vam. braćo, nović, dr-. Sutej i t. d.).. predstavnici jamči moja prošlost. U svome budućem Hrvaske Pučke stranke, izaslanstva Jeradu rukovodiću se tradicijom male ali vreja i protestanata, te mnoge stotine slavne Srbije, na čijim se temeljima osradikala sa cijelim Odborom sarajevske Domaće vijesti �Bpoj 130 Ura; .ПРАВДА" — .PRAVDA" Csp.ua 4. Stran« TrBšBljah »Sva naša današnja država, na načela slobode ustavnosti i pravde. Prva duž­ nost je sviju građana da se pokoravam Sumorne misli. zakonima a oni koji se ne budu pokora­ Bijah izradio pio< um. opremah promaknaia, vali biće smatram zlikovcima, protiv priprcmih govorancija i — poininlite, ljudi — kojh će se postupati svom oštrinom «lvđo Brikić. ј a bar podigoh oditetn. Dr Stojanović. zakona. 13a ti ii dobro Niko. luiai duevcice i »ineZahvaljujući vani, braćo, na ovom im­ kura. Ali ja ui predejeđnik vlada, ni podanik pozantnom dočeku, pozivljeni Vas da u Kopenhagena. Skapdai! AtO $ola. kliknemo: Na kukajte, ilapčine. Ja um bio na viioj ржр, pa ae jež nijoaam raapiaauo. Pomiiliie Živjefo Njeg. Kr. Veličanstvo Kralj »smo ua moja bijedno stanje: ■ ministarake fo« Petar! ielja na žrercorika ramenn. 1 ne bijah в Živjelo Njeg. Kr. Visoćanstvo Regent lUnjc/đa ih nagradim makar kojom krivotvorenem markicom: Гако brao dođe e»aj nesretni Aleksandar! Svetozar Pribičević. Iz hiljade grla zaoriše se poklici: Ži- Marko. КојеМвј vi padaste, ali bar na mehko Ja vjeN. Klicanje je trajalo dugo vremena. ■am u neiiTjesnosti kad «o sroiam u »GajreGovor predsjednika vlade elektrizovao In", pitanje je, koća li se moći uopće gdje oje sve prisutne, koji su se rastajali s po- driaii. No, no, vi anute Ha htjedoh reći. ! kojetu. Hasan Hodžić. LSkom: Najžalivije mi je što prilikom pada n a i« Živio dr. Milan Srškić! vlade se smjedoh .-motati oko fesa crnu kokar­ Žalim u Boe. Petrovcu. U jesen god. du. A vjerujte, ljudi, Pribičorića ui je žalivije i od lameg Franje Joeipa. 1919. prigodom odmjerenja tečevine na Feljbaba Alija (Kartović. Ja vala ne žalim ito sam hljosauo. Jedna ratna dobit, odmjerio je porezni ured a Boe. Petrovcu g. Mehmed Alibegu iluaija manje, ali i jedna titula vile Ali se iepekoh. što ne »sam ko napita da sam pedalj Kulenoviću 30.500 K ratne dobiti, koja eose, lakat ambicijo. Jer ja . ako ааш ćaaast, svota je zbog ovisnih troškova i ka­ i»*k sam c i o od ambicije. Predsjednik „Mu-tež“-Stranke Jakić mata narasla na 34.000 K. Mehmed Al*Ko bi pomislio da sa>ajevaki i visoćki težaci beg je uložio utok proti ovoga zulum- raaumiju raelika »smeđu rijeci i djela Ja sam carskoga odmjerenja tečevine, ali do a Bjekmieu mnogo bolje prolasio; seljaci sa ćadanas nije dobio nikakva riješenja. Dne tili moje frase, a ja na račun to^a saevim do­ 15. ili 16. februara t. g. dođe ovrhovo- bro plavie kajmak sa njihova rada i ploda. Hasandedić. ditelj sa muhtarom i podvoruikom po­ Treba nam organ, jer bez tog ne moga da reznog ureda, oduzmu od Mehmed Ali- oglasim svoje zanimanje. Mahinić. e bega kljuće od dućana i odmah sjutraJa sam potpuno sadroljan aalom „težačkem’ dgn otvore dućan i javnom dražbom strankom. Do droge skupštine osigurače se u»a prodaju dućansku robu, koja je vrije- slučaj nesgode0 i teamo predsjednik, Beg0 i đtia prekC 190-000 kruna, za K 17.000. odbojnici. Valjaše mi pređlog, da »Sloisti dan je Mehmed лкиК .molio pe- ▼ija“ aaved* ' oUguranje proti libanju, jer je sa malog predsjednika dostatan prut. Dakle trovačkog poreznika, da mu pe do­ dupli ćar: i premija ка osiguranje i ekstra ho­ daje dućana, da će on na račun teče­ norar sa predleg o novom načina osigaracije. Salihbegović. vine na ratnu dobit uplatiti nekoliko g. Salihbegovid. Ne biste ii predlo­ hiljada kruna, pa ako nru to nije dosta, žiliPardon, i osiguranje moževa proti pada sa minis­ bio je pripravan i na to, da njegov du­ tarske stehceF Ja sam ead tako žalosna... Jedna bos. ministrovica ćan ostane zatvoren, a neka ključi ostami kod poreznog ureda do riješenja Pravodobno upozorenje opštini. Šetajautoka. Sve to nije upalilo, dućan je ei obalom Vojvode btepe, opazio sam, da vile prodan i jedna je egzistencija s time slulkinja vozaju djeca a kolicima trotoarom, koji je игак i tijesan i aa žetaoce. Izgleda mi, uništena; jer je tako trebalo da bude. da se onda voaaja gospodska i naknivena djeca Agrarnim se pitanjem na boljševički na­ roditelja, koji iinaja po j«dn » ili najviie po dvo­ čin uništavaju muslimanski posjednici je djece. Moglo bi se dogoditi, da koji prolaz­ pod firmom feudalizma, trgovci musli­ nik i nehotice gnrne koja kolica pe može nakniveno dijete da strada. Roditelj će ovakvog mani se uništavaju sa odmjereniem te­ djeteta staviti veći odetetni zahtjev, nego bd ga čevine na ratnu dobit, seljak i jest sa­ stavili Vasiljcvio i ctojanović za progone ia gesvim zapušten. To je bilansa jednogo­ dine 1814. dišnje tiranske vladavine »demokrat­ ske« u svima područjima Bosne i Her­ GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo cegovine i na svim klasama islamskog Broj 7533-20. elementa. Apelujemo na patriotska čuv­ stva nove vlade, koja je nastala na po­ Objava. vjerenju našega naroda, da ove zulume odstrani i da pokaže muslimanima, da Gradsko poglavarstvo daje na sve­ oni nijesu pastorčad svoje narodne dr­ opće znanje, da je biračka listina za žave, koju su nakon dugog i teškog ro­ svaki birački rajon opštinskih izbor­ nika grada Sarajeva dogotovljena i da bovanja dočekali ko ozebo sunca. Masarik počasni građanin Beograda. se počevši od ponedeljnika dne 8. mar­ Općinski odbor odlučio je da se u znak ta 1920. kroz 14 dana javno izlaža svakom izborniku na uvid u sobi br. jugoslavesko-češkog prijateljstva pro­ 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za glasi dra Masarika počasnim građntnom vrijeme uredovnih sati od 8—2 po Beograda i da jednu ulicu nazove nje­ podne govim infenom. Unose u listinu može pobijati sva­ Slikarska škola. Akademički slikari 1 ki birač, koji je unešen u biračku li­ P. Tješić i R. Petrović namjeravaju stinu, a isto tako zahtijevati i nak­ otvoriti privatnu slikarsku školu u ko­ nadni unos u listinu svaki novi birač joj bi se podučavalo crtanje po modelu, osobno. slikanje pejsaša i t. d., te pripravljalo Kad mine gornji rok odrediće se rok za dabne študiije na akademiji. Uvjeti prigovora u smislu propisa § 16. pri­ primanja i tačnije informacije od 5—6 vremenog izbornog reda za grad .Sa­ sati u ateljeu nad računarskom komo­ rajevo. Sarajevo. 5. marta 1920. rom. (Naspram srpske pravosl. Bogo­ Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. slovije) III. kat. desno. Izašao je iz štampe Cijena K 10. i Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Težnju. Oglašujte u ,,Pravdi“ Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godineU svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod- 1 nijeti ovome povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1, svjedodžbu, da je svršio darulPumen ili šeriafsku sudačku školu ili ’ kolu drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik UMVERZAL. Stalni zavod za podukM ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine Ц. kat (Uteg Protin Sokak) ukca Regenta Alek­ sandra br. X Dizdurević. Oalašujte u MP r a v d i“ --—--me—--— Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škure, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći čc te u cjeniku Tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b^ekovne poslove ndbrže i najpovoljnije. 47 Gđcovratnl ferdsik: M VlUAlk: C»atr*tat Odbor »J. M. O.< 5tsmp*ril» D. 4 Л. Кжјож. S»«d.vs>. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/45ef511ac00dbdb72cf451517db4acdd.pdf 234871228078b2afba889fcf58e26995 PDF Text Text Poštarina u gotowom plafona. —---- dl @ £Л& ВН 'Ж POJEDINI BROJ ж №^Ш ЖЈЖ мје геШтт‘ odbor. .жп Pretplata godišnje 80 kruna, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. КИ 1L «Ил Broj 26 (131) Ж JW 1им WR wHr «r dBSb* W лИшВ^ ив Sarajevo, utorak 9. marta 1920. (18. džumadil-ahira 1338.) 0 reformi naše početne vjerske nastave/] i. Od dana oslobođenja naše domovine do danas dolaze posebno i u nas mu­ slimana različita pitanja na red, da se rješavaju. I to sve važnija pitanja koja zbog svoje aktuelne vrijednosti posta­ ju prešna, pa se na njima objeručke radi. 0 svima se našim i to specialno našim čisto muslimanskim pitanjima veće Ih manje vrijednosti više govori i piše, nego o našoj vjerskoj nastavi. Osjećamo i znamo da naša vjerska na­ stava ne zadovoljava, da se zbog nje­ zine nesređenosti tu i tamo osjećaju različite neugodne pošliedice, ali o to­ me se samo zapodijevaju razgovori u užim krugovima, a malo se ko usuđuje da otvoreno počne javnu diskusiju u naprednom duhu o tome za nas vrlo važnom pitanju. još u 1. i 5. broju »Vremena« zapodjela se bila diskusija o reformi naše početne vjerske nastave. Naravno u tim dvama člancima ostala je diskusija u tome pitanju nedovršenom i sve do sada samo započetom. Od ono doba ilo danas niko se još nije javio, naročito o tome predmetu. Pa i naši pozvani faktori, ulema medžlis i vakuf.-mearif. abor, trijesu učinili u tome pitanju kakvih općenitih promjena. Mnogima je začudo, da i sami muallimi i vjerouči­ telji o tome Šute. Njih ispričavaju nji­ hove teške prilike, naročito bijedne ma­ terijalne prilike, da im u borbi za osi­ guranje svojih staleških interesa nije šta drugo dosada ni naum padalo. Pošto ovih dana očekujemo zasijedanje našega novog vakuf.-mearif. sabora koji će svaikako i o reformi naše vjer­ ske nastave uopće da radi, zgodno je, da nastavimo diskusiju u tome važ­ nom pitanju, pa da ujedinjenim silama naprednije i lakše priđemo njegovom riješavanju. Kao i svaka važnija pitanja, tako i nastava uopće, traži ozbiljan i tih rad da se rješava. 1 ona traži pregaoca dobre volje, koji se u stvar razumnu, da se u ozbiljnoj namjeri hladno i nrirno misli i rasuđuje. Ja radim kao nastavnik već 20. go. dinu. Za to me čitavo vrijeme interesirala naša vjerska nastava, naročito osnovna nastava. Osobito u ovo zad­ njih sedam godina gdje sam se tome elementu zdušno odao, mislim i radim neprekidno u teoriji i praksi na unapre­ đenju naše početne vjerske nastave. Još je a god. 1913. u »Misbahu« (a po­ slije u posebnoj knjizi »Za reformu na­ še nastave«) upozoreno na sve manj­ kavosti u dosadašnjoj našoj vjerskoj nastavi, gdje je izneseno mišljenje o uređenju iste, kako bi i naša vjerska nastava pošla modernim, naprednim pravcem. Od onoga dana do danas ipak se osjeća i medu našim muallimima i vjeroučiteljima prilično nastojanje, da se uaša početna nastava racionalnije obraduje. Onaj stari način nastavljanja, gdje se sve uči napamet i oslanja na same kitabe, još je doduše u našoj vjer­ skoj nastavi, ali ipak dale nade za ljep­ šu budućnost, što se neki muallimi od toga zastarjelog načina otimaju, a uno­ se u nastavu napredni duh. To napred­ no mišljenje našlo je donekle odziva i u našemu najpozvanijem vjerskom tije­ lu, ulema medžlisu, koji je u tome smi­ slu izdao nekoliko naredaba i naputaka. 1 dok tako naša početna vjerska nasta­ va polagano napreduje u samoj sebi, za njezin se oblik, za način kako da se zgodno rasporedi, nije još ništa ozbilj­ no učinilo. Ostaje naime još uvijek ne­ riješeno pitanje: treba li našoj početnoj ЗДВ ДМУ .^ЖдгДШ^ I j ' ■ i | vjerskoj nastavi poseban nastavni za­ vod. u kojemu će naša djeca naučiti osnovne pojmove o vjeri, Islamu, a on­ da nastaviti nauke u osnovnoj školi ih se to može zgodnije da uredi, pa da u isto vrijeme sva naša djeca uporedo uče i vjeronauku uz ostale predmete osnovne škole? Našemu narodu još nije jasno, šta je prava svrha vjerskoj nauci napose, a šta ostaloj nauci uopće. »Ja hoću, da moj evlad svrši mektjeb, pa eto onda mogu ga dati i u školu« — obično veli naš čovjek. Nama nije namjera ni naj­ manje da ometamo pravi zahtjev dječijih roditelja, a još manje da diramo u osjećaje našega naroda, 1 mi smo vrući zagovornici glavnog zahtjeva u vjer­ skom odgoju naše mladeži; vruće suo­ sjećamo s našim narodom. Samo ćemo gornji zahtjev naših roditelja jasnije da izrazimo. Mjesto da reknemo, »ja hoću da moj evlad svrši mektjeb«, mislimo to, želja nam je u prvom redu, da se naše dijete pouči u svojoj vjeri, a onda nam je želja, da nauči i ostale potrebne nauke. Dakle u glavnom se slažemo, samo ćemo da promijenimo sam način, kako da se to zgodno uredi. Nama je glavno, da se dijete u našoj vjeri poučf, i to nam je osnovka, na kojoj ćemo se; lahko složiti, da riješimo i način, kako’ da se zgodno sredi cijela početna na­ obrazba naše mladeži, da se ni u čemu ništa ne izgubi. Obično se drži, da je naša vjeronau­ ka vrlo težak predmet koji zahtijeva dosta vremena, da ga mladež nauči. To jc mišljenje neopravdano. Da­ nas smo na čistu, da i vjeronauku va­ lja da učimo na svome jeziku kao što je uče i drugi narodi, pa i svi islamski narodi, kao i sve ostale predmete. Na čistu smo također i s time, da pod vje­ ronaukom razumijevamo samo ulumi dlni'ju (aka-d, ibadat) te vjersko-moraini odgoj mladeži, a nipošto, da djeca moraju uza to u početnoj vjer. nastavi učiti još i gramatička pravila, da im to bubanjc samo ometa napredovanje u vjerskoj nauci i ništa više. Meni je uvi­ jek bilo žao muallima koji su u svojoj prevelikoj sklonosti i u to uzaludno bubanje zalazili i time samo djecu patili, a ni sebi ni glavnoj nastavi nijesu ni­ šta doprinijeli. Kada se uči vjeronauka, onda se ona uči sama za se, a drugi se jezici opet posebno uče, kada djeca dobro upoznaju svoj materinski jezik. Sada mnogo stoji do toga, kako da se jedan predmet zgodno sredi prema pe­ dagoškim pravilima nastave i prema dobi te shvaćanju djece. Krivo je miš- i ljenje, da u svim prilikama mora da se troši mnogo vremena za jedan pa ma­ kar i opsežniji predmet. Glavno zavisi o radu, o raspoređuju, o načinu nastav­ ljanja, drugim riječima, u glavnom to zavisi o spremi i valjanosti samoga na­ stavnika toga predmeta. I naš obični svijet dobro znade, da je za kakav bilo posao bolji dobar majstor za jedan dan, nego slab, neuk za više dana. Ovo isto vrijedi i za nastavu. Osim toga na­ stava i odgoj nijesu obični poslovi, u koje se može svaka šuša da miješa, nego je to posao posve umjetan i posve ozbiljan, koji traži naročitog vještaka. Danas se ii. pr. ne traži od muallima, da mu djeca nabubaju islamske i imamske šarte i nauče »učiti« u Kur’anu (a. š.). Hoće se da se neSamo naobrazi •) Rado iznosimo ove misli našeg Jednog uvaženog prijatelja i spremni snio ustupati mjesta i stvarnoj kritici njegovill misli. Ur. dječiji um vjerskom nastavom, nego da se i razvije razum, pobudi volja za vjersko osjećanje i oplemeni srce islam­ skim duhom. Dječija duša je dar Božiji, koji sebi traži razumne pedagoške vje­ štine, koja će prirodne sposobnosti dječiie da razvija i usavrši. Dakle u prvom redu nama treba dobrih muallima, koji su dobro naobraženi u svim vjerskim predmetima, dobro naobraženi u peda­ goškoj struci i koji imaju dara i volje da drugoga nauče. Ovako dobrim muallimima nije glav­ na stvar da imaju mnogo vremena, ne­ go dostatno vremena, pa da poluče uspjeh u nastavi. Za to nama nijesu po­ trebni posebni vjerski nastavni zavodi za početnu nastavu, ni posebne ibtidaije ni ihtijat sunufi, nego su nam potreb­ ni spremni muallimi i zgodan rasporedaj naše vjerske početne nastave, pa da naša djeca mogu mirne duše u svojoj 7; godini izravno u osnovnu školu. Time ćemo našoj djeci olakšati i omiliti nauku uopće, time ćemo prištedjetl toliko materijalnih sredstava za izdržavanje posebnih mektjeba, a ujed­ no uštedjeti dosta novaca, da mognerno njima naše valjane muallime kao vjeroučitelje osnov. škola što bolje da nagradimo uz običnu pripomoć zemalj­ ske vlade, što je daje jednako svima vjeroučiteljima. Muallimi Radži. Godina II. Sarajevo, 8. marta. U petak, subotu i nedjelju vodeni su pregovori o sastavu nove bosanske vla­ de .i u glavnom se može reći da je po­ stignut sporazum. Naša bi organizaci­ ja dobila četiri mjesta, a hrvatske stran­ ke (težačka i pučka) po dva, dočim bi ostali resori pripali radikalnoj stranci. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su sve stranke bile složne u tom, da se imaju odstraniti vinovnici »demokraske« korupcije, pa našim delega­ tima nije bilo ni potrebno iznositi naš zahtjev o bezuvjetnom odstupu Sćepana Grđća i dra Krulja. Definitivno obrazovanje vlade ubrzo će uslijediti, jer smo uvjereni, da će se a Beogradu lahko naći povoljan iz­ laz u jedinom prijepornom pitanju: kome će pripasti izvjesni resor sekundarne važnosti. ' Ovom prilikom s osobitim zadovolj­ stvom ističemo koncilijantno i nada sve susretljivo držanj^ predsjednika vlade g. dr. Sršktea, koji nam svojim taktom i širokogrudnim shvatanjem dužnosti jed­ nog demokratičnog upravnika uljeva najbolje nade u stvaran i objektivan rad ža ovaj napaćeni narod. Sve protiv muslimanstva. 11. Elementi, koji sačinjavaju »demokrat­ sku« stranku ili pravije njeni glavni stu­ povi zajedno s prvakom svojim jesu skroz protunarodni. Njihova politička prošlost ne može biti crnja, nego je, Pribićević, duša »državotvorne« hrišćanske socijalne stranke, po svojoj na­ cionalnoj prošlosti i radu trebao bi sje­ diti u zatvoru. Najpokorniji sluga ma­ đarske oligarhije bio je svega svoga političkog rada u bivšoj i njemu toliko dragoj Austro-Ugarskoj monarhiji. U hr­ vatskom saboru otvoreno je branio ma­ đarsko nasilje. Kako je ponosno istupio u doba prodaje hrvatske obale Mađa­ rima, kličući od veselja, da je mogao sprovesti nacionalnu veleizdaji:! Ne­ majući ni trunka nacionalne svijesti ni ponosa najpripravnije je izglasao zakon o konfiskaciji imetka srpskim i jugoslavenskim dobrovoljcima. Svoju protivnarodnu politiku vodio je sve do uoči prevrata. Za onaku svoju protivnarodnu politiku nije imao i ne­ ma nikakova opravdanja. Dok je on onako ropski služio Beču i Pešti, dotle je jedna čisto pravaška stranka pod vodstvom dra Pavelića, koja je danas nazvana separatistička, vodila najljuću borbu proti mađarskom i austrijskom nasilju, kojega je Pribićević branio i podržavao. U najopasnije doba, kad se Pribićević krio po inišiiin rupama, da ne učestvuje u velikom nacionalnom radu za naše oslobođenje, tokom rata, Starčevićeva je stranka prava istupila skoro revolucionarno, ne prezajući ni­ malo pred posljedicama, a Pribićević je slao adrese austrijskom caru i kralju o nepokolebivoj odluci hrvatskog i srp­ skog naroda, da ostane u sklopu pro­ pale monarhije u granicama zemada svete krune ugarske. Svaka nacija morala bi zbaciti ovakovog javnog radenika. Njegov nacio­ nalizam i domoljublje i moral jest ispod nule. Politički posao od dva helera ne bi mu se smio povjeriti, a najmanje mi­ nistarska stolica. Svaki nacionalista mora se pobojati, da on ne bi opet us­ krsnuo Austro-Ugarsku. Jer i danas nje­ mu su draži Mađari od vlastitog naro­ da, a i danas bi on volio služiti Tiszu i Habsburge, nego li dinastiju Karađorđevića. Ovo, što velimo, nije puka fraza. Nje­ gova mržnja na Narodni Klub i radikale plod je onog, što velimo. On mrzi radikale, jar mu je žao, da je njihova politika provocirala svjetski rat i sru­ šila Austriju. Mrzi Hrvate oko Narod­ nog Kluba,, jer su oni mrzili Austriju i jer su vodik politiku propasti srušene Austrije. Pribićević se zavjetovao svo­ me Tisi, da će progoniti, mrziti itd. sve one elemente, koji raskomadaše zem­ lje svete krune Ugarske. On nije radio na velikom djelu nacio­ nalnog ujedinjenja. Njegov rad s Hrva­ tima u hrvatsko-srpskoj koaBciji nije bio rad bratske sloge i nacionalne svi­ jesti, da smo jedan narod, jedne krvi i jezika. Ne, njegov je rad u tom pravcu došao samo stoga, da može služiti ma­ đarskim vlastodršcima. Kad bi bio sam sa svojom strankom, za Beč i Peštu ne bi predstavljao nikakove vrijedno­ sti. Zato je potražio društva i skalufio hrvatsko-srpsku koaliciju, u kojoj se nalazilo i vrlo vrijednih naših političa­ ra, u koju su unišli na jednoj poštenoj predpostavkl. Ali, šta se Pribićevića tiče nečije poštenje, glavno je, da je on mogao imati jednu stranku, koju je mo­ gao staviti u službu tuđina. Meka su mislili Mihalović i Medaković itd. šta hoće, radilo se o tom, da ne znaju, šta Pribićević namjerava i kani učiniti. Ako nije neko mogao svjesno i bez potrebe služiti tuđinu, on jc to mogao. Za njega je nacionalni ponos i nacionalna duž­ nost bez ikakove vrijednosti. Nema veće sramote za nas, nego da je prvim jugoslavenskim ministrom bio čovjek, koji nas je na vani kompromitovao. Njegova je politika u inostranstvu poznata. Vani se zna, da je on svega rata slavio Habsburge i slao im poslanice svoje i navodno narodne rop­ ske poslušnosti i odanosti, na koju su se neprijatelji našeg naroda i samostal­ nosti pozivali. Vani se zna. da je dželat �Strana 2 Crpau* „PRAVDA* — „ПРАВДА* liiljada i hiljada nevinih jugoslavenskih duša, koje su pale žrtvama sistema, ko­ jega je on podržavao i protiv kojeg ni­ je nikad, a najmanje tokom rata ni je­ dne riječi progovorio. Vani se zna, da su hiljade nas Slavena pomrle od gladi usljed mađarske prehrambene politike, a zna se i to, da je tu politiku Pribićević potpomagao i promicao. Pa može li biti veće sramote od ove, da na mi­ nistarskoj stolici sjedi čovjek dželat na­ šeg naroda i tolikih nevinih žrtava, koje moradoše usljed njegovog mađarskog krvničkog sistema i krute gladi svoje duše ispustiti? Antanta mjesto da je tražila ovog dželata, da joj se izruči, što bi po svoj pritid i bilo, kad bi ispitala vapaj ošte­ ćenih i unesrećenilt, nastupila je prema j nama ne više tako prijateljski kao pri- . je, jer je morala biti razočarana, nego posve Idadno, jer je vidila na vladi na­ še države i take ljude, koji su po uvje- i renju. mentalitetu i ostalom prirasli za Magyarorsag i koji toliko žale nad nje­ govom propasti. Nije se mogla gore ra­ zočarati, nego kad je doznala, da jedan Korošec i Pavelić zajedno sa radikalni­ ma moraju istupiti iz vlade, koji su po I svojoj nadonalno-političkoj prošlosti kud i kamo ispravnih od jednog Pribićevića i srbijanskih Austrofila s Davidovićem na čelu i prepustiti vladu sr­ bijanskoj opoziciji, koja je bila protiv rata s Austrijom, i Pribićeviću, koji na­ še dobrovoljce nazva izdajicama i čije imetke htjede oteti. Pojava Pribićeviča na vrhovima na­ še državne uprave uvrijedila je nacio­ nalni ponos našeg naroda, kompromitovala moral naše nacije i obori!? ugled državni i narodni na svim stranama. Bez prigovora može nam se reći, da je moral naše zajednice pao, da je narod­ na svijest neprobudena, da smo narod svih mogućih nemogućnosti, kad jedan anacionalan čovjek, čiju anaoionalnost prošlost i sadašnjica utvrđuje, može ! doći do časti ministra ili politički ugled­ ne ličnosti, koji ne diže svoj glas za vri­ jeme Austro-Ugarske protiv onim nasi­ ljima. koja nas toliko tištiše. Nalazi li se naša nacija na tako niskom nivou svijesti i morala, ponosa i domoljublja, , da dželate svojih sinova nagrađuje ča­ stima? Gdje je zdrav razum naš, kad ne možemo prosuditi dobro i zločin, i d 'tšmana i prijatelja, laž i istinu? Nema ga. Nacionalne svijesti nema, moral je istom u povojima, nacionahti ponos iščeznuo, a zdrav razum potam­ nio. Masa je nesvjesna, konfesionalna i klerikalna. Ne zna što je interes nacije i gdje leži velika budućnost njezina. Ne shvaća zahtjeve i uvjete zdravog pro­ gresa ■ ne vidi siguran put naše kultur­ ne evolucije. Nema u sebi ni tračak svijesti o velikim zadacima našim, koje moramo ostvariti u interesu našeg sa­ moodržanja. Nju provejava duh kleri­ kalizmu i vjerske intolerancije, koji je zakrčio put ideji nacionalne svijesti i bratske solidarnosti. Ona čami u ego­ izmu pojedinačnih ličnih i klasnih inte­ i j | i I Predsjednik vlade a dužnostima činovništva. resa, pred kojima je veliki nacionalni interes iščeznu«. Samo zbog toga, jer nema morala u našem društvu, jer nema svijesti kod našeg naroda, jer nemamo pred očima kulturnu evoluciju naše nacije, samo zbog toga mogao se pojaviti Pribićević, KriiU i drugovi u političkom životu našem i iskoristiti momenat, da dobiju vodstvo i ministarske stolice. Samo zbog toga su oživili, jer svoj rad uga­ đaju raspoloženju klerikalnih i konzervativnlh hrišćanskih masa, i samo će radi toga i još živiti, jer su poveli borbu koja potiskuje Islam i muslimane, a koja je suglasna s onim, što klerikalne Inišćanske mase osjećaju. To nam nagovještaju »demokratski« listovi i perjanice. A o tom u idućem članku. Hamlđ Kurbegovlć. Bilješke. Број 131 Bioj I | | j i ! | [ Trzavice medu socijalistima. »Naprej« javlja, da su se u odbor socialdemokratske političke pokrajinske organizacije u Ljubljani uvukli ljudi, koj ho­ će da razbiju dosada jedinstvenu socialdemokratsku stranku. Vodstvo stranke raspustiće dosadanjtt pokrajinsku poli­ tičku organizaciju, te će osnovati novu. Važno za sirotinju. Čitamo u »Nar. Jed.« broj 46. od 5. | marta ovu vijest: »Američka pomoć za bosan­ sko-hercege v a č k u djecu! — Oblasna državna zaštita djece saopćuje, da je američka država ponudila da nezaštićenoj I sirotnoj varoškoj djeci ukazuje stalnu mjesečnu pomoć u visi­ ni od 30 dinara po djetetu. Zaštita se je hitno obratila na sve kotarske urede u zemlji, da što prije izvrše popis siro­ čadi, kako bi se ta pomoć mogla odmah ukazati.« Upozorujemo sve mjesne odbore naše organizacije (u Sarajevu i društvo Merhamet) te sve staratelje nezaštiće­ ne i sirotne gradske djece, da prljave kotarskome uredu svoga mjesta što pri­ je siročad za ovu američku pomoć, da ne bi i u ovom slučaju, kao obično bili muslimani prikraćeni. Muslimani su da­ nas najsiromašniji 1 pomoći najpotrebni­ ji, u svim našim gradovima ima najviše muslimanske slrotne djece. Zato nam je neobjašnjivo, kako naš ured oblasne zaštite djece ovako furtii maški javlja ovu važnu vijest samo preko jednog lista, a morao bi je svima listovima poslati radi šire javnosti svih stranaka. Ili misle gospoda iz toga ure­ da američku blagodat »potrebiti u svo­ je tjesnogrudne svrhe jedne privilego- i vane kaste? Viđjećemo. Na pozdrav činovništva, u hne čije je govorio g. Dr. S. Petrović, odgovorio je predsjednik vlade g. dr. Milan Srškić: Praga gospodo! Hvala vam lijepa na srdačnoj čestitci i ovom pozdravu, pu­ nom toplih riječi i iskrenih želja. Mo­ ram odmah da vam naglasim, da mene neobično raduje, da ste u prvoj prilici doticaja sa mnom, kao vašim šefom, pogodili baš onaj način ophođenja izme­ đu šeia i njegovih saradnika, koji ja naj­ više volim. Moja je želja, da se ovaj način općenja medu činovništvom i na­ dalje zadrži. Odnos između činovnika mora da bude iskren, otvoren, čist, is'tinit i do sjajnosti ko­ legijalan, jer nema ništa odvratni­ je od servilnog laskanja, podvaljivanja i stereotipnih birokratskih lormi, koje redovito sakrivaju laž, obmanu, pakost i svako zlo, a koje su smiješne i ne služe nikako interesima službe. Kraj svega toga, to je stvar uviđavnosti i takta svakog pojedinca od nas, da držimo potrbnu, odmjerenu distanciju n službi i da udesimo taj odnos onako, da on nije na uštrb rešpektu iz­ među starijeg i mlađeg, koji u interesu službe mora da vlada. Gospodo moja, nas čekaju važni i teški zadatci. Mi smo primili jedno teretno naslijeđe, koje je stvorio rat: nervozno stanje du­ hova, pometenost kod mnogih u shva­ ćanju građanskih prava i dužnosti, jed­ no moralno i psiltičko raspolož.enje du­ hova, izvjesnog dijela društva, koji ne shvaćaju pravilno ovaj nova život, novi duh vremena i koji misle da sloboda znači anarhiju i društveni nered, a demokracl’a samovolju i prevlast jedne političke grupe, ‘koterije, pa čak i po­ jedinca. Na nama je. koji krojimo pravdu i kao neposredni izvršaoci vlasti primje­ njujemo zakone, da apsolutnom pravednošću i ohiektlvnošću, a kraj sveg toga jednom nepopustljivom oštri­ nom i strogošćit uspostavimo autoritet vlasti i pribavimo dostojan rešpekt za­ konu. Ja vas uvjeravam, da ćete vi, moji činovnici, moji dragi saradnici, u svakom slučaju u svakom onom slu­ čaju. gdje zbog pravednog, ali strogog primjenjivanja zakona budete izloženi neopravdanoj kritici i napadajima, naći u meni, vašem šefu, koji nosim odgo­ vornost za svu službu, vazda na pra­ vo razumijevanje » da ću vam biti od­ lučan zastupnik. Kraj toga što je našoj zemlji potreb­ no da se ojača autoritet vlasti, naša je važna zadaća, da suzbijamo one elemente u društvu, koji bi pokušali i na­ stojali kod nas i preko nas, da za ko­ jekakve račune pojedinca izigravaju opšte interese države i društva. Najveća je čast i najveći dekori m državnih organ? da vazda sačuvaju moralni integritet. Nemojte me razumje­ ti krivo. Jt sam daleko od or:st-, đa ikom šta prebacujem. Govorim sasvim apstraktno i generalno. U vašoj službi odbijajte i žigošite najodlučnije svaki pokušaj, svaku intervenciju nepozvanih i u vašu službu, jer ćete tako saču­ vati svoje lijepo ime, samo ta­ ko ćemo uspjeti da izliječimo taj rđavi dio našeg društva od! ovih danas vrlo običnih bolesti. Samo tako ćemo učiniti kraj mnogoj nevolji i opravdanom ne­ zadovoljstvu u našem narodu; samo ta­ ko ćemo uspjeti, da se u našem naro­ du stvori vjera u pravdoljtiblje, Isprav­ nost i vestalinsku čistinu naših neravnih i sudskih organa. Ta dva načela: čuvati autoritet vla­ sti i moralnu čistinu u vršenju službe, neka vam budu u svakom vašem aktu misli vodilje. Ja se nadam ј od vas tražim, da ćete me svojom suradnjom iskreno pomoći i da ćete i tt buduće, kao i do sada, vr­ šiti vjerno, tačno. predano i savjesno svoju patriotsku dužnost prema Kralju i Otadžbini, i pomoći da se čim prije sredi i ojača naše mlado Kraljevstvo na sreću i dobro našeg troimenog na­ roda. Rezolucija, donesena ua skupštini okružnog izborong odbora, okružja bihaćkog od 25. februara 1920. glasi: Pošto se misli, da je nastupom do­ pusta ovdašnjeg muftije, gospodina Hadži Jusui ef. Jahića ovo mjesto u kom­ binaciji,. da ostane dulje vremena ne­ popunjeno, a jer skupština smatra ne­ ophodno nužnim, da se ovo mjesto čim prije popuni sa što sposobnijim i današnjim sa vrem’eiiiini zab। tjevima i potrebama muslimana što prikladnijim muftijom do konačnog ! preuređenja naše vjersko prosvjetne i autonomije, skupština ovijem jednogla­ sno ispred cjelokupnog muslimanskog pučanstva ovoga okružja apeluje na nijaseti Umiju, da gornjem što prije u susi’et izađe, apelujuči ujedno na rijasetU ilmiju. da sadašnjeg H. mufti ef. Jahića s obzirom t:a njegovu dugogodišnju službu i starost, te brojnu familiju pri­ godom njegovog eventualnog umirov­ ljenja ti što veću zaštitu uzme tako, da njegova egzistencija što bolje bude obezbijedena. Članovi okruž. Izbor, odbora: Osman Beganović, šer. vježbenik. Hasan Miljković, načelnik i svršeni pravnik. Suljaga H a d ž i ć. liačelnik. Redžep ef. .Se 1 imo vić, imam, Der­ viš ef. Hodžić, vjeroučitelj. Ali-Riza ef. S a d i k o v i ć. šer. sudac, H. Mtiharemaga Paša li ć, trgovac, Jasimbeg Alibegović, posjednik, Ahmed ef. Sehić, šer. sudac, Bećiraga Hro­ ma I i ć. posjednik. Fehimbeg K u r b eg o v i ć. kot. sudac, Hasanaga S a r ačevlić posjednik i trgovao. guran ili se boji da će ženi činiti ne­ rekao je: »Pokoravajte se onom, što postizava se prava svrha ove zajedni­ pravdu ih kakvo nasilje, a također se ne vam je Bog zapovijedi? u pogledu nice. Bračna zajednica je uzrok, da se smije ženiti ni onaj, koji ne može ženu čovjek okani zabranjenih stvari i da mu ; kaha, ispuniće vam što je obećao«. Alejizdržavati. hiselam je opet rekao: »Ko imadne pri­ se ćud poboljšava. Osim toga čovjek 0 Nićahu. *) U Kur’ani azimušanu u surci-Nisa liku da se oženi, a ne litjedne to učiniti, koji odgaja djecu primoran je da radi, stoji: »Vjenčavajte st s onim što vam jer je dužan davati opskrbu svojoj obi­ i ne pripada meni«, (t. j. nema nm od Veliki Allah (dž. s.) stvorivši ovaj je dozvoljeno«. Po islamu naime zabra­ mene šefaata), a drugom jednom prili­ telji. i što je od osobite važnosti, za­ svijet odredio je za svku stvar grani­ njeno je čovieku ženiti se ili udavati se kom rekao: »Ženite se i množite se, a koniti brak uzdržaje podrijetlo, po kom cu njena rada, to jest uspostavio je za­ sa svojom majkom ili ocem (maćehom ja ću se zaista ponositi s vama pred znamo, ko će koga naslijediti. Uzevši okone, po kojima će se sve, što u sve­ ili očuhom), nanom ili dedom i t. d. drugim narodima na ovom svijetu«. Sa­ vo ti obzir možemo s potpunim pravom miru postoji, kretati i razvijati. Između sestrom ili bratom (polusestrom Ili poslušajmo još savjet jednog ashaba: »Že­ reći da je nikah neki ibadet. svega, što živi, odlikovao je čovjeka lubratom), tetkom ili amidžom, tetkom nite se. jer to olakšava vaš život, čini Način sklapanja nikaha i život u sa­ razumom i on kao razumno stvorenje ili daidžom. Ovo je sve zabranjeno ka­ vas raspoloženijlm (ćudi vam se ople­ traži sebi društva. Prvo to njegovo dru- I moj ovoj zajednici jedno je od vrlo važ­ ko rodbini po krvi, tako isto rodbini tog menjuju), a Bog vam povećava u srcu nih pitanja, jer se tu radi o tom, da štvo jest žena. Ovo ■ dvoje, muško i stepena no mlijeku. Zato radi zlih pošhumanost«. žena bude hala! svome mužu, a djeca žensko, čim stupe u zajednicu, treba da Ijedica koje mogu nastati iz neznanja Iz ovoga, se može zaključiti da je znaju šta su im dužnosti i kakva pra­ da budu zakonita. Zato treba na nićah treba se klonuti miješanja mlijeka. brak lijepa a i potrebna stvar, te da se svratiti osobitu pažnju, jer se može do­ va ima jedno prema drugom. Prije sve­ Napominjem da je po Islamu zabra­ treba ženiti svaki onaj, koji ima zato goditi da i onaj, koji bi želio da radi oo ga treba da je ova zajednica zakonito njeno dojiti dijete više od dvije (ih dvi­ priliku, ier kako smo vidjeli u gornjem propisima uzvišenog šeriata, živi sa sklopljena. Sta bi bilo kad bi ljudi ži­ je i po) godine. Draga braćo! Život nam ajetu i hadisima, to nam je dužnost. Ali svojom ženom nezakonito, a da o tom vjeli kao životinje, ne bi li čovječanstvo je kratak, pa ga bar provedimo onako ipak ne možemo uzeti da je to za sva­ ništa ne zna. počelo naglo da opada? Ta eto vidimo kako treba. Vrlo lijepo veli jedan vekog rečena, jer ima ljudi, kojima šeriat Bog dž. š. veli u Kur'ani azimušanu da ii onim zemljama, u kojima se je 1’И arapski pjesnik: zabranjuje ženidbu. »Ženite se s onim, koje su izgubile svo­ ugnijezdio razvratan život i zinaluk »Ezan čovjeka djetetu kad se rodi Po šerfatu je farz (mora) se oženiti je muževe ili očeve (i s dobrim robo­ (prostitucija), narod sve više opada i I ostavljanje namaza <l'n smrti. onom koji je siguran da će se inače po­ vima i ropkinjama); ako budu siromaš­ smanjuje se, mjesto da se povećava i To je dokaz da je njegov život kratak kvariti; a vađib (dužnost) se je oženiti ni, Bog će ih obogatiti iz svog velikog širi. Kao što je kratko vrijeme medti ezanom onomu, koji se boji toga (s uvjetom da­ Mi muslimani imamo zato stalne od- ; fadla. Bog je bogat i zna kome će dati' ■ i namazom«. kako da mogu ženu izdržavati). Onaj Kako vidimo u ovoj ajeti kerimi Bog redbe, koje potpuno ureduju ovaj fami­ čovjek, koji je umjerene strasti, a može obećale da će obogatiti te vrijedne si­ lijarni život. Na temelju ovih propisa ženu izdržavati i ne će joj nasilja čini­ Gg. pretplatnicima »Novog Vijeka« rote, koje su ostale bez nadzora. 1 zbi­ ti, treba da se oženi (sunet), jer tim stavljamo do znanja, da će drugi broj lja. kada se čovjek oženi vrijednom *) Ovo je vaz jednog đaka šeriatske našeg lista izaći sa zakašnienjeni, jer spašava sebe od nemorala, usrećuje ženskom, dobiva volju za rad, ne troši Škole, što ga je držao u Begovoj dža­ jednu muslimanku i Mirć uslugu ljud­ I je vlasnik i urednik g. A. Hifzi BJelcvac u besposlicu, nego donosi kući i tim se miji. Iznosimo ga kao poticaj drugima i otputovao u Prag kao delegat bos.skom društvu. danomice sve više obogaćuje. Prvi ka­ a i rad: toga, da pomognemo našim he/c. novinarskog udruženja. Uprava. Ne smije se ženiti čovjek, koji je si­ lifa Ebu Bektr (r. a.) tumačeći ovo aje vaizama. Ur. FEL J J O N �ПРАВДА" — „PRAVDA, lipoj 131 — Broj Veliki protestni miting u Carigradu. I šavaju, rada sve manje, pravde j n i g d j e ni u jednoj grani uprave, ne­ go potpuna anarhija uperena i samo na ovo malo muslimana. I Vlast nije u rukama odgovornih orga­ i na, nego u rukama »narodnog pred- I j stavnika« A. Bogdanovića i biv- i | šeg potporučnika Lj. M i 1 o š e v i ć a. I I Prvi je u svim uredima svrha i razvr- j j ha, čak kopa spise i po vojničkim pi- I 1 samama i referiše čaršiji, a drugi je, I ' dok je još bio na solunskoj fronti, pri- I | čao, kako će, kad dođe u Bosnu, klati ' »T u rk e«, jer da u njih ima zlata. Mi- : I slio je zar na ovu šaku naše sirotinje, i koja je ovdje na granici pretrpjela sve strahote rata i rekvizicije i ovo neko­ liko prezaduženih posjednika, koji već i i šest godina ne vidješe hasne od svoga dobra, dok njegov otac i braća uživaše sve milosti i naklonosti austrijske upra- j i ve i kroz to vrijeme od puke sirotinje postadoše pravi ratni gavani. Takove su eto prilike kod nas. O njima ,ćemo ' pisati odsele i nećemo više šutjeti ni za čiji hator, pa makar nam se reklo, da smo neprijatelji države ili štogod hoće drugo. Ovo stanje osuđuje kod nas i sav pošteni dio našeg narčda pra­ voslavne vjere, čak i svjesniji se- ■ ljaci, koji vide, da ovo sve nikakvom dobru ne vodi. Neprijatelji su naroda i države elementi, koji siju razdor te ; provociraju i huškaju besvjesnu masu ’ na djela i ispade, koji se ne bi ni u jed- ; noj poludivljoj sredini smjeli trpjeti. Mi i muslimani ćemo i dalje ostati elemenat reda, pripravni smo i mnogo koješta još pretrpjeti za hator pravilnije i brže i konsolidacije prilika u našoj državi, ali 5 se zavirati zaista ne damo i nećemo I dati. Vraćaćemo u buduće svakome 1 mjeru mjerom, a svoje ćemo braniti i i svojom rođenom krvlju. втрама 3. plovidbu. Te na oko male zapreke za­ tvarale su negdje i nedaleko od mora veliki dio plovive rijeke u unutrašnjosti redovitoj plovidbi, pa danas nema naPrilikom velikog protestnog mitinga, posljednjim vremenima, pa hoće da još prediiije zemlje u kojoj te zapreke mjekoji se obdržao u Carigradu 13. jan. o. jednom oproba njihovo strpljenje, onda su uklonjene: stijene razbijene, korita g,, pariški »L’ilustration« donosi foto­ će joj Turci dokazati, da kod njih više regulisana, sporedni kanali oko vodografsku snimku skupine, koja se bila nema zemlje, koja bi se mogla dijeliti pada zaokruženi i t d. skupila pred Aja-Sofijom, na kojoj se i da nemaju ni jedan pedalj mjestanca, Brodarstvo se razvilo u istočnoj Ev« koje bi mogli ostaviti. Dva su puta slici vidi na uzvišenijoj govornici Narepi najprije na Dunavu, Volgi i Kami, džie hanuma, predsjednica ženskog otvorena pred nama: ili nastaviti ča­ u sjev. Americi na Misisippiju, Missouri profesorskog udruženja. »Uustration« o snim puteni naših predaka, ili pokriti i jezerima, južni Ameriku razvi na La slavnu istoriju crnom koprenom, sram­ toj skupštini piše slijedeće: Plati, Amazonki i njenom poriječju, na no podleći i sami sebe zakopati.« Visokoškold Carigrada pozvali su Jang-tse-kiang rijeci otvori unutrinu Napokon dolazi na govornicu Abdulstanovništvo, da se pokupi 13. januara Kine evropskoj trgovini i t. d. pred Aja-Sofijom, gdje će se obdržati I lah Subhi bey, ajdinski poslanik, mlad, Prije svjetskoga rata imale su riječ­ veliki protestni miting proti namjerava- I ali vrlo upiivan čovjek, te poduže gonih vodenih puteva: Engleska 6.100 km. uoj diobi Turske. Jednog lijepog dana, i voreći o istoj temi, iznosi primjere Francuska j Njemačka po 12.300 km, francusko-tarskog prijateljstva i uz­ što se može samo u Cargradu vidjeh Austro-Ugarska 5.700 km, Rumunjska dignutim glasom dovikuje: »Francuska, u zimsko doba počela se kupiti svjetl­ 900 km, Evropska Rusija 36.700 km, koja je provela revoluciju i mnogo krvi ija: starci i mladići, žene i djeca na Belgija 2.200 km, Nizozemska 5.100 km, prolila za slobodu, ne će pustiti i. od­ širokoj ravnici između Aja-Sofije i SulItalija 2.400 km. Španjolska 500 km baciti Tursku- u njenim najkritičnijim tau-Ahmeda. Vrvjela je svjetina od momentima.« i t d. svake strane grada tako, da se sastalo U Evropi je iza Volge Dunav najve­ više od sto hiljada duša. Jedna gospoda u šeširu, koja je od ća ploviva rijeka, dug je 2.860 km, a početka pozorno slušala govornike, na Na kraju ntejdana, kod Aja-Sofije a ima površinu sa poriiečjem 817.000 km'. jednom iz svega grla viknu u turskom iza banje, koju je sagradio znameniti Za njim dođe Dnjepar sa 2.150 km du­ jeziku: »Ne! Ne! Francuska vas ne će arhitekt Sman (graditelj Edronske dža­ ljine i 520.000 km2 površine, pa Don mije) bila je podignuta visoka govor­ I ostaviti!« Publika joj je burno aplaudi­ sa 1.860 km duljine i 430.0000 km! po­ rala. Govornici su svršili govore; pot ­ nica, nakićena i ukrašena turskim i dru­ vršine i t. d. Plovivost Dunava računa pisane su rezolucije te se narod počeo gim svilenim zastavama pojedinih ško­ se od Regensburga iz Njemačke pa do razilaziti, a pomenuta gospoda dovikla i korporacija. Pred samo klanjanje njegova ušća u Crno more (2.491 km). nu: »Molim poslušajte i mene, samo namaza muezzini se pripeli na desetakA za pravo je ploviv od Ulma na za­ vam moram francuski govoriti: Ja sam dvanaest okolnih munara te zaokružu­ padnoj granici Bavarske za 2—2'1, va­ Francuskinja. Evo 25 godina da među jući Mejdan i nadvisujući čitav narod, gona tereta, od Regensburga za 6—9 vama živini i ja vam u ime svoje — a počeli učiti glasom koji je žalosno od­ vagona, od ulaska u Austriju 10 vago­ jekivao i uzbuđivao srca. Spjevovi Is- . i u ime mnogih Francuza, koji vas do­ na. pa dalje 20, 50, 100 vagona i t. d. lama: »Bog je velik! Bog je velik! Ne- I bro poznaju kao i ja, a koji vam ne mo­ Plovidba na Dunavu ima da Se bori ma drugog Boga osim jednog« — či- : gu govoriti — kažem: Vas poštujemo, sa nekim poteškoćama, kao: uzburkattilo se kao da sa neba silaze, dajući j vas ljubimo, dični narode! Znamo do­ nje vode iznenada, jak tok u gornjem Islamu utjehe i kuraži. Na jednom su i bro, da ste najsposobniji i najkulturniji dijelu i mjestimice zločesta obala. Za isti spjevosi — ezani — ponovljeni od j sinovi ove zemlje. Francuzi koji vas to je u 19. stoljeću poduzeta regulacija sto hiljada grla i spontano izlazili iz I ne vole i ne cijene, to su oni koji vas Dunava na više mjesta kao: kod Beča uzbiiiamh grudi svih prisutnih. Taj klik. I ne poznaju. Imajte čvrstu vjeru u Fran­ 1868.—1881., koja je stala 64 milijona cusku. ona će vas podržavati, ona vas dižući se prema nebu, činilo se kao da kruna pa kod Raba, Budimpešte, Oršo»Demokratska« oligarhija kod nas ne­ izražava zahvalu Božanstvenom čuva* i ne će nikad ostaviti.« ve (Željezna vrata) i na srednjem ru­ ka ne misli, da ne proziremo i ne poru pravde.... Cim je gospoda svršila, Abduilah ■ znajemo sve njezine ciljeve i namjere. ; kavu ušća kod Suline. Dunav protječe U svojoj prostodušnosti, zaista je o- I Subhi je preveo narodu gornji govor, kroz ove države: Njemačku. Austriju. Njezine spletke naše redove sve više vaj prizor izgledao potresan i veličan- : kojii je izazvao veliko zadovoljstvo i ; zbijaju, a nasilja ne škode samo nama. Čehosfovačku, Mađarsku. Jugoslaviju. stven. Ovom narodu, kome je prošlost neprekidno pljeskanje tako, da je svak ! To neka se zapamte Ovog puta ne apeBugarsku i Rumunjsku. U njegovom slavna i gorda, rasa veledušna i pono- | hitio ko će prije izraziti zahvalu gospo­ ! lujemo na »demokratsku« vlast, da ona I području živi oko 42 milijona ljudi. Bu­ sna, a vjerovanje vatreno, relativno je ; di i u ime poštovanja poljubiti joj ruku. učini red i štiti pravicu, jer je ona bila I de vremena, kad se zimi Dunav po 2 vrlo teško kad osjeća da mu je na koc- i i zaista u rukama ili nesposobnih ili ne- : do 3 mjeseca zaledi, pa je tada plovid­ Preveo: Ad. W egzistencija. х i vrijednih »demokrata«, nego taj apel 1 ba na njemu nemoguća. Od njegovih istaknutije osobe, jedna za drugom ■ upravljamo na novu našu vladu i na ' pritočica plovive su: Drava 151 km do dolazile su na govornicu, dok se nije I Barča, a u glavnom đn Osijeka. Tisa i sve poštene rodoljube, da živom propojavio i Riza Nur bej, sinopski posla­ f funkcijom spriječe zio, kojemu nas »đe- ! 175 km u glavnom do Segedina i Sava nik, koji je i u godini 1908. zauzimao sa njenim poriječjem 757 km do Siska, * mokrati« izvrgoše. isto mjesto i bio zatvoren po Mladotura za nas važno do Bos. Broda. Bijetjina, 20. februara. crna. Obrazlaže tursko pravo na ovaj Nedaleko od ušća Dunava su i ušća teritorij i ističe njihovu kulturu i civi- I rijeka Dnjestra i Dnjepra, a nešto dalje Brzojavno smo Vas izvijestili o ne­ lizacija. Ističe znamenitije osobe Evro- , — u Azovskom moru — i ušće Dona milom događaju, koji se danas kod nas pe i Amerike, te sc nada u njih, da će u Rusiji. I ove rijeke spadale bi u »in­ zbio. Braća Muratbegović. koji su na­ postupiti pravedno i izvršiti u istini teresnu sferu« našega broda na Duna­ padnuti i za koje se još ne zna, hoće Vilsonove tačke. vu. pa moramo i o njima najnužnije re­ Ii ostati na životu, najvrijediuji su naši ći: Dnjestar je ploviv kroz Besarabiju Poslije Riza Nur beya dolazi na go­ ekonomi. Nisu to veleposjednici, jer od vornicu jedna turska hanuma imenom do u Galiciju, tek kod Jampola je nešto njih četverice braće svaki ima nlešto i Š—in. U vezi sa našom težnjom, da brži, što plovidbu pometa, širok je i du­ Nadžie. predsjednica ženskog profesor­ preko 200 dumuna oraće zemlje, koju [ bi imali po jedan brod na rijekama Ev- i bok i pun ribe, a za promet u jugoza­ skog udruženja. oni već dugo godina u vlastitoj režiji i rope sjeverno i na moru južno od naše i padnoj Rusiji od velike je važnosti. Plo­ . Pozdravljam vas o stara, mla- i obraduju. Njiliovo je cjelokupno gospo­ dići, žene i djeco jedne starodrevne ca- I darstvo uzorno, rad racionalan, posao i domovine, moramo sc makar u glav- ; vidba traje 283—298 dana. Reguliranje i nom upoznati sa vodenim putevima, toka poduzeto je početkom ovoga sto­ revine. o kojoj je kroz sedam stotina napredan. Njihov; su dijelovi šume po i koji su — naročito na rijekama, kanaliljeća. Prevoz godišnje do 16 milijona godina istorlja puno slavnih slavnih za­ svim pravilima šumskog gospodarstva ! ma i jezerima — od postanja bili jeđipudi (1 pud = 16.38 kg) žita, a naro­ sluga zabilježila. Pozdravljam vas, koji dugo uzgajani, čuvani i sačuvani, pa I ne prometne žile u nerazvijenim zem- ; čito pšenice i 4 puta nedjeljno osobni ste se danas pred ovom veličanstve- J dušmani to ne mogu đa gledaju. i ljama. Ko nije dobro vješt u geografiji. . brodovi do Mohileva u Besarabiji. nam džamijom pokupili i dolazim pred i Mi za ovaj događaj, kao ni za mnoge I pa da mu slike karata od zemalja i ino- | Dnjepar sa svojim poriječjem veže vas kao najporaznija individua turske 14 valiluka (guvernemenata) i ima za ženske zajednice, kojoj je srce puno i druge nepravde i nasilja, što ih trpimo ' ra ne stoje jasno pred duševnim očiplovidbu liniju od 6.400 km. Širok je vjere i energije, pred ovom velikom । i snosimo, ne krivimo i ne možemo kri­ । ma. neka nas u ovom odsjeku poprati sa zemljopisnom kartom pri ruci. Priod 90— 360 m. Kod Jekaterinoslava bila nacionalnom katastrofom. Crni se ob- , viti besvjesnu masu, koju pojedini bezkazaćemo najprije vodene puteve na dušnici navode na svako zlo, siju raz­ je teška plovidba zbog 9 brzica na 37 lad viju nad našom Anatolijom, nad dor i provociraju ovakove i slične do­ rijekama unutar zemalja, a poslije na km duljine, ali su u zadnje doba razbi­ onom Anatolijom, koja je majka naše gađaje. Srazmjerno manje štete mi premorima. domovine, za koju kroz mnogo stoljeća jene pećine i zavedeni kanali, pa ie otrpismo od našeg mirnog i dobroćud­ Jakšana. Perioda brodarenja traje 201 svi muslimani goje žarku ljubav u svo­ Znamenitije plovive rijeke su u sje­ nog težaka za vrijeme državnog pre­ jim srcima. I na carigradskom se hori­ vernoj Evropi Rajna, Elba, Oder, Visla | do 307 dana. Na Dnjepru su znamenitiji vrata, dakle u doba, kada ne bijaše ni­ gradovi: Cherson, Jekaterinoslav, Krezontu opažaju tmr-ni i kobni oblaci i Dvina, a u istočnoj Evropi Dunav, kakve državne vlasti ni državnih sigur­ raskomađanja. Nad onim Carigradom, Dnjestar, Dnjepar, Don i Volga sa svo- I menčug. Kijev. Mohilev. Smolensk, Cernosnih organa. Ali otkako zavlada »de­ kojeg su Turci našli gotovo nenaselje­ kesi, Rogačev i t. đ. Otposlano je Jz jim pritočicama.’ Između prvih, koje omokratska« oligarhija, od onda i počeše nog pa ga naselili i nakitili svojim dža­ tječu u mora na sjever i drugih, koje , svili pristaništa robe na pr. 1900. godi­ svaka zla i nasilja. Ne osta ništa ne­ mijama. munarama, češmama. medre­ otječu u mora na jug postignut je dje- j ne 161.259.000 pudi, od čega otpada na taknuto, što je samo muslimansko bez sama. sebilima itd. Da li se između vas građevno drvo na splavima 97,608.000 lomičan spoj u Rusiji kanalom na Dviobzira, je li to muslimana posjednika, može naći i jedan, koji bi sramno osta­ pudi. ua građevno i gorivo drvo u bro­ nu, dok projektovana veza kanalom iz­ trgovca ili težaka. Preko 20 dućana ovio grob Selima, Fatiha, Sulejmana, te dovima 19,861.000 pudi. na žito među Dunava. Elbe i Rajne ne dođe još teto je kod nas muslimanima grubom - do ostvarenja. džamije i medrese -koje su dične uspo­ 29,853.000 i na so 2,827.000 pudi. Iz­ silom, pa je tako mnogo muslimana tr­ mene sjajnih naški velikana? Islamsko gradnja brodova i barki postoji u HoPlovive rijeke sjeverne Azije nas ne i govaca i zanatlija ostalo bez rada i za­ carstvo i halifat od nazad pet sto go­ melu, Ljubiču, Brjensku i u selu Vetka. interesuju, dok su od onih, koje teku rade. da istroše, što imaju i postanu dina nalazi se u turskim rukama koji Osam poduzeća podržavaju osobni pro­ u južna mora znamenite Tigris i F.ufrat beskućnici. brane islamska prava a to sve preko met na Dnjepru i pritocima mu. a bro­ (Didžla i Furat). Ind, Ganges. Hoangho Carigrada. Samo turski halifat može dovi idu 1—3 puta dnevno. Kaiko je sa posjednicima, to već svi i Jang-tse-kiang. - Australija ne dola­ vezati u jednoj zajednici tolike milijone Perioda plovidbe na Donu traje 256 znamo, ali kod nas se evo otima i ono I zi u obzir. U Africi su: Kongo, Nil, muslimana j samo je Carigrad dostojno •do 271 đan n godini. Prometu na Donu zemljište, koje sc sobom obrađuje, kao Zambezi. Oranje. Niger i Senegal. — sjedište za Halifu. Mi, koji ne razumi­ služi oko 1.400 tovarnih brodova i 25 što je slučaj braće Muratbegovića. Mu­ U Americi: Amazonka s najvećim porijemo veće sile, nego je pravda, oslanja­ bržih parobroda. Zadnjih godina dosdslimani težad također ostadoše bez iečjem na svijetu (7,000.000 km3 i duga i mo se na Božanstvenu blagonaklonost gao je promet kojih 20 milijona pudi. zemlje i zarade, jer se i od njih malo po 5.570 km), La Plata, Mfsisippi i t. đ. i nikad nećemo odustati od našeg pra­ većinom žita, a mnogo se razvaža i kamalo sve otima. S napretkom brodarstva sve su više vednog potraživanja. Ako Evropa, koja viar i usoljena riba. upoznavani riječni vodeni putevi. Opa- I je u mnogim slučajevima priznavala Mi smo dugo šutjeli i prešutjeli mno­ Parobrođarstvo na moru stupilo je u žilo se na mnogim rijekama, da su ti | veliko natjecanje sa jedrenjačama u 19. Turke kao prijatelje i saveznike, te ko­ ge naše nevolje sve u nadi, da će se ja je u istorlji Tursku zabilježila sa div­ putevi ovdje ondje spriječeni tjesno- } stoljeću n Sjevernom J Istočnom, pa prilike okrenuti na bolje, da će se jeljenjem kao jednu moćnu državu, ako damptU f u našem kotaru zavesti za­ ćom korita, stršećim kamenjem iz vo­ Sredozemnom i Crnom moru, u Africi ta Evropa nađe nedostatnim tegobe i de, manjim vodopadima i si., pa su u 1 i u Australiji, preskočilo ih u svome ra­ konsko stanje, ali se ljuto preva17. stoljeću počeli popravljati rijeke za I zvitku i osnovalo stalne vodene prumuke Turaka, što ih dožlvieše u ovim rismo. Prilike se z dana u dan pogor- №ši dopisi Gospodarstvo Samo dua broda. �Gpoj 130 Broj ЛРАВДА* — .PRAVDA' Ст-Јана 4 S rana ge 1л tavani i brzi osobni promet u šem jeziku pisane, nego uopće i strane, : a bez koje se studij utvpće ni zamisliti najudaljenije krajeve svijeta. Prije su daljine bile povoljnije za jedrenjače, ali ne da. Znajuć, da tome može pomoći jedino od poboljšanja parobrodarskih strojeva darežljiva ruka cijeloga našega naroda, proširila su se evropska parobr. podu­ a napose naših narodnih liudi i privred­ zeća i za njih su bile unosne plovidbe nih korporacija — udružili su se gospo­ i n San Frincisko, Vladivostok i Novu darski akademičari u »Akademski goZelandiju. Tako danas postoje iz svili spodarsk klub«, da se preko njega obvećih evropskih primorskih gradova di­ rektne veze sa Afrikom, južnom i sje­ ' rate na cijeli naš narod, a osobito na one, kojima je procvat naše poljopriv­ vernom Amerikom, Azijom i Austra­ rede na srcu, usrdnom molbom, za što lijom. izdašniju pomoć, jer i zadnji filir dobro Na glavne pruge prekomorskog pro­ je došao! meta vezane su sporedne — kao « Znajući, da Vam je uvijek ležao na vodama istočne Azije, Perzijskog zalje­ srcu procvat naše poljoprivrede i bla­ va, indijskog otočja i t. d. — za obliž­ gostanje našega naroda, obraćamo se nje zemlje i ostrva, koje preuzimaju napose na Vas i uvjereni, da ćete nas poštanske pošiljke i prometne terete i prenose ih do opredijeljenog mjesta. Na u našem nastojnju pomoći, unpređ se primjer: pošiljke s broda, koji direktno zahvaljujemo. putuje iz Evrope u Srednju Aziju i za­ U Zagrebu, dana 10. veljače 1920. staje samo u Port Saldu, Adenu, KoMahmud Balić, stud. agr. v. r. lombl i Singaporu, preuzeće sporedne predsjednik. linije i dostaviti u Jaffu, Bejrut, Basru, S. Poštlć, stud. agr. v. r. Kalkutu. Sumatru, Javu, Bomeo i t. d. tajnik. Osim ovih velikih pruga postoje i re­ Obzirom na važnost ove stvari, svra­ dovite veze između luka i gradova po­ ćamo pozornost našega imućnijega svi­ jedinih kontinenata kao na pr. iz Odejeta na ovaj zahtjev naših agronoma i se u Marselj ili Liverpol, iz Carigrada toplo ih preporučujemo na osobitu paž­ u Aleksandriju, Trst ili London, iz Na­ nju. pulja u Hamburg 11 Štakholm, iz ŠangaPrinosi se šalju: za račun »Aka­ ja u Jokohamu, iz Newyorka u Vene­ demskog gospo d. kluba u Za­ zuelu i t. d. grebu« — Hrvatskoj poljodieskoj ban­ Za prolaze kroz morske tjesnace (kao ci, Zagreb. Gibraltar i Dardanele) ne plaćaju se ni­ Rasprodaja. U četvrtak, na 11. o. mj. kakve pristojbe, dok za prolaze kana­ počeće iza tri sata poslije podne do 5 lima (kao Suez, i Wihelmov kanal u sati na željezničkoj stanici Sarajevo, Šlezvlg-Holštajnu) plaćaju svi brodovi skladište broj 5 licitacija suvišnih poši­ prolazne i provozne pristojbe za pod­ ljaka i to: životnih namirnica, mirenje investicionih troškova oko pro­ potrebnih predmeta, cipela, rublja i t d. kopa kanala i njihove popravke. Reflektanti se najuljudnije pozivaju. Domaće vijesti Gospodi dioničarima lsi. dion. štam­ parije stavljamo do znanja, da će se redovna godišnja skupština održati dne 21. marta t. g. te stoji svima gg. dioni­ čarima na raspolaganju uvid u godišnji zaključak te u izvještaj upravnog i nad­ zornog odbora za 1919. godinu. Ravnateljstvo. Akademski gospodarski klub u Zag­ rebu šalje nam ovaj apel: Toliko našem narodu potrebna i deccnijama iščekivana visoka gospodar­ ska škola u Zagrebu, eto je kao gospod.-šum. fakultet i osnovana. Na njoj je. da našem narodu odgoji u svakom pogledu vrsne gospodarske stručnjake, koji će poljodjelstvo naše čisto agrikulturnc zemlje podići do ve|Eke visirje, a time doprinijeti blagostanju našega naroda. I kada čovjek vidi onu silnu volju i ljubav, kojom su se slušači te visoke škole, nakon petgodišnieg krvarenja po frontovima, svome pozivu posvetili, ne može ni na čas, da posumnja u njihovu vjeru u veliki poziv koji .ih čeka, i u sigurnost njihova uspjeha, Ali brzo će doći svak do razočaranja kad vidi, kakve sve tegobe imadu da snose na­ pose naši gospodarski akademičari. Pokraj toga što su gotovo bez stana, bez valjane hrane, što su goto­ vo na ulici, pokraj toga nailaze još na potpuno pomanjkanje gosp. stručne li­ terature, ne samo naše domaće na na­ Tccšeljah Šta mi ti je zašto? Jučer đobleino ovaj brzojav iz Mostara: „Pravdi", .Sarajevo. Radu­ jem se da ovako mnogobrojno građanstvo ispraća svoga ljubljenoga rodoljuba Mehmed Derviš be­ ga Ljubovića; živio nam dragi zuanče! U ime mnogih iz kalano Bolića Orla: Tridesetgodišnji emigrant Đorđe Sudar u PRIPOSLANO/) G. Fadilu Kurtagiću, Sarajevo. Slučajno mi dopade ruku »Hrvatska Obnova« broj 9. od 28. januara 1920. god. i nabasah na Vaše »Priposlano« g. Hamid-begu Kurbegoviću. Pošto u svome »Priposlanu« nijeste oprovrgh »anegdote«, koja se priča o Vama i jer to nije nikakva »anegdota«, nego isti­ nit događaj, pa napokon što bezrazlož­ no u svom »Piiposlanom« napadate g. Kurbegovića to za hatur istine izjavlju­ jem slijedeće: Ja sam pričao g. Kurbegoviću za to, samo to se nije dogodilo u sarajevskoj gostionici nego na sijeht jednoga Vaše­ ga obožavatelja Vaših »Pesama«. Ne samo to. I gore stvari sam slušao o Vama, pa čim mi prilike dozvole ja ću Vas uz »-bosanski čardaš« podsjetiti na to. Dotle: Aurevouir! Ahmed M. Basura. *) Za stvari pod ovom uredništvo ne odgovara. I Prištednja Hragavač. aprovizacijama i trgovcima S® koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolagao ® nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje g ngenturna i komisionalna radnja i I Abdullah Džumhur Tuzla K Sve ponude za hranu hao I upite o stanju cijena hrani u si eho doba hulantna brzo vrti UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Prottn Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OOOOGOOOOOOOO Sira Travničkog i Vlašićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama vjerenstvo u Tešnju. u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine’podnijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i SlovenacaPrvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik 0000000900000 Oglašujte u ,,Pravdi“ RilhBlm F. Ticfenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek i. Preporučuje na veliko: Bezina • goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, // uljene i suhe boje, parafina, firnisa, .lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. nadomjestak, toaletne sa­ pune, glciber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosme' tičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k, 1 Ц Dizdarević. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. rubrikom Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Pobuno dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja bankovne poslove n? jbrže i najpovoljnije. 47 Odgovora! arednlk; И. Sadiaka. Vksiik: Centralni Odbor »1 M. O.> Štamparija D. 4 A. Kalo«, Sarakvo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7bfb1b8ca2a6817dfaee2cd77ae3cdce.pdf 2e59884c6fd586a1b7999f024f345d29 PDF Text Text PRAVDA Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГ ДИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 27 (132) Pretplata godišnje80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 11. marta 1920. (20. džumadil-ahira 1338.) Vladina deklaracija. U sjednici Privi. Nar. Predstavništva od 5. o. mj. pročitao je g. Stojan Protić ovu deklaraciju: Prije četiri i po mjeseca mi smo se razišli i rastali nekako nečujno poslije završene krize i obrazovanja nove vla­ de, kojoj je na čelu bio gospodin Davidović sa skoro svima svojim starim drugovima. Sjednice Privr. Nar. Pred­ stavništva nisu se držale ni poslije 18. oktobra prošle godine, kao dana po­ stanka nove vlade. Tako abnormalno stanje trajalo je do 15. decembra, kada je Narodno Predstavništvo odgođeno do 15. februara nove godine na osnovu člana pedesetoga ustava o kraljevini Srbiji. Razlog ovakvom držanju prošle vla­ de nije se znao do 14. februara ove go­ dine, kada je g. Davidović pouzdano i službeno kazao razlog i onome ukaznome i dnom neukaznom odgađanju Privr. Nar. Predstavništva. Toga dana je kabinet Davidovića .predložio kruni, da se Privr. Nar. Predstavništvo ras­ pusti i narede izboni za ustavotvornu skupštinu po uredbi ra izbore, koju je vlada izradila za taj smjer. U ostavci svojoj ondašnji kabinet kaže da taj prcdlog podnosi zato, što je još pri sa­ stavljanju vlado njen predsjednik izja­ vio kruni, da je rad s Privr. Narodnim Predstavništvom ne samo nemogučan, nego i — štetan. Kabinet, kome imam čast predsjedati i koji se danas prika­ zuje u Privr. Nar. Predstavništvu, na­ lazi, da je nemogućno j štetno raspuštati Narodno Predstavništvo, doklegod ono ne pripremi i ne izradi s vladom sve što je potrebno, da se mo­ že Kl na izbore za ustavotvornu skup­ štinu. Tome se protivi i data riječ na­ rodu proklamacijom Nj. Visoč. nasljed­ nika prijestola od 24. decembra 1918., koju smo kao odgovorni savjetntilci krune potpisali svi mi, i na ljevici i na desnici ovoga doma, i za nju primili odgovornost U toj proklamaciji stoji: »Moja ćc vlada raditi u potpunoj saglasnosti sa narodnim predstavništvom j biće njemu odgovorna. Zato će biti njena dužnost, da što prije sa­ zove u Beograd Narodno Predstavni­ štvo, sastavljeno od poslanika srpske Skupštine i poslanika stare Srbiji j Ma­ kedonije, od srazmjernog broja narod­ nih vijeća i od predstavnika Vojvodine i Crne Gore. Narodno će Predstavni­ štvo predstavljati privremeni, ali p o tp u h 1 izraz jednog zakono­ davnog činioca u našem kraljev­ stvu. Vlada će predložiti Narodnom Predstavništvu Izborni red, kojim će se obezbijedrti na osnovu opšteg prava glasa slobodni izbori za ustavotvornu skupštinu, kojoj će podnijeti na ri-iešenje predlog demokratskog državnog ustava, u duhu državnog jedinstva, sa prostranim upravnim samoupravama i obezbijeđenjem najširih ipolitičkiih slo­ boda i prava građanskih.« Bilo bi protivno ii svim principima moderne demokratske ustavne države, da za to vrijeme vlada radi bez par­ lamentarne kontrole, da izbore za usta­ votvornu skupštinu vrši oktroisanjem izbornog reda, te podsjeća i Hrvate i sve nas ostale, na oktroisanje izbor­ nog reda pni stvaranju nagodbe između Hrvatske i Ugarske u godini 1868., da ide na izbore za ustavotvornu skupšti­ nu bez spremljenog i izrađenog nacrta ustava za našu kraljevinu, te izaziva i pojačava žestinu izborne borbe i stav­ lja ustavotvornu skupštinu pred jedan teži i zamršeniji zadatak. Dobro shva­ ćeni interesi državni I narodni koliko- I god zahtijevaju da se što skorije dođe do ustavotvorne skupštine, toliko isto oni traže da se i do samoga ustava do­ đe što skorije i što mirnije. To se pak po našem dubokom uvjerenju može po­ stići samo tako, ako se zajedničkom saradnjom prije izbora za ustavotvornu skupštinu ozbiljno pokuša, pa i ostvari na uzajamnom sporazumu zasnovan nacrt ustava, za što bi se potom svi složno starali da ga provedemo kroz ustavotvornu skupštinu. Kad sc politič­ ke grupe koje su već tu na licu i koje će i u ustavotvornoj skupštini činiti njene sastavne elemente još ranije spo­ razume u svim glavnim pitanjima ustav­ nim, onda je i biračko tijelo mirnije i onda se j rad ustavotvorne skupštine olakšava i skraćuje. Vlada nalazi da iz svih ovih razloga Privr. Nar. Predstavništvo treba da riješi i odobri potrebne kre­ dite za život i upravu države od sada do ustavotvorne skupštine i da nak­ nadno raspravi pitanje kre­ dita, koje je kabinet gospodina Davi­ dovića sam sebi do sada odobravao. Potrebno je po našem 'mišljenju, da Privr. Nar. Predstavništvo još riješi i dosada zaključene ugovore o mir u. Po ustavu koji važi za kraljevinu Srbiju, ti su ugovori bez vrijednosti dokle ih prethodno ne odobri Narodna Skupština. A kad su oni bez prethode nog odobrenja Narodne Skupštine bez vrijednosti za kraljevinu Srbiju, onda su oni bez toga, po našem mišljenju, bez vrijednosti i za kraljevstvo SHS, jer ono nema druge ustavne odredbe za ratifikovanje ovakvih ugovora. Ima važnih j ozbiljnih razloga koji govore za to, da se Privr. Nar. Pred­ stavništvu podnese na naknadno odo­ brenje i zakon o Narodnoj Banci našeg kraljevstva, ko»j je kabinet go­ spodina Davidovića uveo u žiivot pu­ tem uredbe i dao mu. snagu zakona. Isti razlozi opravdavaju i potrebu, da. Narodno Predstavništvo, riješi ii zak o liski predlog o porezu na ratne dobitke, kao i neke zakon­ ske odredbe o opštinama, koje su u vezi sa izbornim zakonom. To bi po mišljenju vlade bio glavni zadatak njen i Privr. Nar. Predstavni­ štva. Kad bi se on završio, onda bi se odmah išlo na izbore za ustavotvornu skpušlinu, koja Lp imala da nam da novi osnovni zakon zemaljski i još one zakone, koji su s ustavom u skoro nerazlučnoj vezi. I vlada i Narodno Pred­ stavništvo imali bi se starati da se sve to izvrši u što kraćem, ako moguće u dvomjesečnom, roku. Ako bi bilo mo- i guče svršiti u ovom roku, koji diktuje glavna naš zadatak, vlada bi rado uze­ la u okvir svoga rada u Privr. Nar. Predstavništvu i pitanje moratorijuma i naknade štete, jer su ova pitanja prak- [ tički vrlo važna. Vrlo je vjerovatno, da će do tog vre- . inena biti riješena i sva granična pi- i tanja naše zemlje, te će i sav narod j moći učestvovati u izborima, što bi sad i bilo nemoguće. Od tih još neriješenih spoljmih pita­ nja bez sumnje je najteže i najdelikatnije jadransko pitanje. Ono je I i nama i našim saveznicima zadavalo i još zadaje mnogo muke ii nevolje. Nadamo se u pravičnost naših savez­ nika, da će one uskoro prestati i za nas i za njih. Znamo da se ono prema cije­ loj dosadašnjoj njegovoj istariji i sadaš­ njem njegovom stanju rte tnože riješiti sasvim onako, kako bismo mi želili i kako bi po našem iskrenom i saveznom uvjerenju bilo pravo i za obe pratijske strane, i nas i Italiju, najkorisnije, na­ ročito pogledom na naše buduće odno­ se j na opšti mir koji nam je svima potreban i o kom treba svi da se sta­ ramo. U ovom pitanju počinjeno je do­ sta pogrešaka, koje, drago nam je re­ ći, nisu na našoj strani, a koje su ote­ zale, zaplele i u sadašnje ga teško sta­ nje dovele. Na žalost uz to je došao i jedan događaj koji je postavilo u kriv položaj Italiju, a našu državu stavio u položaj neravnopravan pri raspravi ovoga pitanja. Taj događaj i sad po na­ šem dubokom uvjerenju najviše smeta, I da se iz teškog stanja ovoga pitanja nađe dobar izlaz. Na Rijeci je vojnim upadom jednog rezervnog oficira u va- | roš, D’Annunzija i njegovih četa, stvo- i reno jedno nelegalno i nemoralno sta- i nje, koje ni do danas nije otklonjeno. Dopustiće nam se da smo mi i Italija i u vrlo nejednakom položaju pri riješa- ' vanju pitanja o sudbini Rijeke, kad ta- ! mo još sve jednako traje ovo nelegalno i nemoralno stanje. Parnične strane treba da su u jednakom položaju, ina- I če je ona strana, koja ima korist inate- I rijalnu i momentalnu u iskušenju, da ' teži mimo sve razloge to nelegalno fak- i tično stanje pretvoriti u pravno, a ou- ; da je sporazumijevanje vrlo otežano. U vezi je sa ovim pitanjem i pitanje albansko. Za dobro riješenje ovoga pitanja bilo bi po našem uvjerenju naj­ bolje ostaviti samim Albancima, da sa svojim susjedima s kojima su vijekovima živjeli udese i urede svoje odnošaje pod kontrolom lige naroda. Poznato je da do dolaska Osmanlija između njih i nas nije bilo nikakvih borba i teškoća. Ugovor o miru sa Ugarskom ta­ kođer je u posljednjoj fazi riješenja i vjerovatno je da će i on vrlo skoro biti gotov. Mislimo da možemo reći da je I i tu već sve u glavnom utvrđeno. -Prijatno nam je na ovom mjestu na­ । pomenuti, da od novembra prošle go­ i dine imamo priznanje naše države i od i i sv. stolice u Rimu. Godina П. Dopustite, gospodo poslanici, da sad kažem koju riječ o sklopu vlade. Želja je Nj. V. nasljednika prijestola bila, da se dođe do jedne sporazumne vlade na široj osnovi od sadašnje. Iako je političko-partijska situacija za takve solu­ cije nažalost bila pogoršana poslije 18. oktobra prošle godine, mi smo ipak obzirom na zadatke koji pred nama stoje, izašli u susret ovoj želji Nj. Visočanstva do mjere, do koje nam je bilo mogućno ići prema našim osnov­ nim uvjerenjima i pogledima na opštu političku situaciju i zadatke koje treba sada riješavati. Na žalost do sporazuma nije se moglo doći. Zašto, gospodi poslanicima je, mislim, poznato, u glav­ nom iz objašnjenja prepiske o tom, i iz ostavke prošlog kabineta. Ako se u ovom pogledu situacija poboljša ozbilj­ no i istinski, mi ćemo se radovati. Ja molim Narodno Predstavništvo, da izvoli primiti ovu izjavu vlade na povoljno znanje. Meni je čast umoliti gospodu poslanike na desnoj i na lije­ voj strani, da u svojim odlukama i svo­ me radu imaju stalno na umu položaj i stanje, u kome se zemlja nalazi, bez obzira na to, kako će se odrediti pri glasanju o vladinoj deklaraciji. Mi smo za ovu godinu dana mnogo štošta propustili učiniti, što je trebalo i što se moglo učiniti pored svih vanrednih pri­ lika, u kojima smo se nalazili. Mi ni­ smo mnogo šta učinili, što je trebalo i što se moglo učiniti da se pripremi te­ ren za demokratski i državni ustav u duhu državnog jedinstva s prostra­ nim samoupravama i s obezbjedenjem najširih politič­ kih sloboda i prava g r a d a’ns k i h, kako su se predstavnici svih naših stranaka zavjetovali u proklamaciji nasljednika prijestolja od 24. decembra 1918. Kao i u mnogočemu drugom, mi smo i u riješavanju našeg uslavnog pitanja danas skoro na istoj tačci, na kojoj smo bili prije godinu dana. 0 reformi naše početne vjerske nastm. II. Prije nego što pređemo na sam rasporedaj naše vjerske nastave po godi­ štima osnovne škole na način, u koje­ mu če se opsegu i u koje doba ta na­ stava obavljati, valja da naročito istak­ nemo vrijednost ove reforme. Principi nastave i odgoja, na koji treba da svra­ te pažnju oni koji za to prave planove jesu: Neka se djeca ne uče i ne odga­ jaju za sadašnje, već za što bolje bu­ duće stanje ljudi kao muslimana, koji će znati i imati volju da učuvaju svoj islamski karakter, a ujedno da se kao prosvijećeni ljudi umiju snaći u radu za život. Ko je ikoliko svjestan našega današnjega stanja, na čistu je da nam treba prosvjete, nauke uopće, bez koje nam nema sigurna opstanka. I što smo mi stariji izgubili, ne smijemo pustiti, da nam i djeca izgube. Osim toga va­ lja nam cijeniti ј vrijeme. Djetinjstvo i mladost našega evlada valja brižno upotrebni. Šteta je da nam i jedan dan prođe uzalud, a kamo li što nam pro­ laze godine. Dužnost nam je uvažiti, da se samo u mladosti čovjek naučava i odgaja, i što dijete bolje upotrijebi svoju raniju mladost, lakše če mu po­ slije biti kao zrelom čov'eku, da svojoj ljudskoj dužnosti udovoljava. Osim vremena, treba štedjeti i samu djecu, mislimo njihovo zdravlje. Bez zgodna raspoređa’a naše vjerske na­ stave mi smo dosada svoju djecu mno- l go opterećivali. U mektjebsku nastavu . trpalo se mnogo koješta što i ue spaI da u početnu vjersku nastavu. Ovo sve valja urediti. Naši mektjebi nijesu ni imali nastavne osnove, da se jedinstve­ no djeca uče u svim mekjtebima. Osam toga neka su djeca učila u mekjtebu jednu, neka dvije, a neka čak i tri goI dine, a onda prelazila u osnovnu školu. Pa šta su onda ta djeca učila iz vjero­ nauke u osnovnoj školi? Ona koja su svršila 2 jli 3 godišta ibtidaijje obično su ponavljala onu istu nauku koju su učila u mekjtebu. Pa zato je dobro oko moglo lahko da opazi kako djeca hlad­ no, bez važnosti, idu pred svoga vjero­ učitelja. Ima vjeroučitelja koji idu sa naukom dalje. Pa šta oni djeci kazuju? Većinom obrađuju: bergiviju, durrijektu, sarfi osmani i t. d„ što ili djeci nije odmah nužno ili nije o^avđano, da se u tome та vjeronauci naučavaju. Mnogi će roditelj primijetiti našemu mišljenju, da njihova djeca, kada su svršila i trogodišnju ibtidaijju slabo paze na islamske dužnosti, a kako će biti istom onda, kada se ibtidaijje po­ sve ukinu. Na to nam je laltko odgovo­ riti. Hrđavom odgoju naše djece nije kriv toliko mektjeb niti škola, nego u prvom redu njihovi roditelji. Naša dje­ ca nemaju dobra kućnog odgoja. Da taka djeca uče i deset godina u mekj­ tebu, ako ini ujedno i roditelji ne paze na dobar njihov odgoj, sve je uzalud. �Strana 2 Страна Ona znaju islamske dužnosti nabrajati »ko vodu«, ali ih se ue drže. Ako hoćeš da ti djeca čine dobro, čini ti to naj­ prije sam, a onda ih napućiti, da i ona to čine. Propustiš 11 tu roditeljsku duž­ nost. ne može ti pomoći ni stotinu muailima. U našim se kućama slabo pazi na od­ goj djece, pa još kad i na vjeronauci samo uče nauku napamet, a ujedno se tom naukom ne odgajaju, mora da na­ ša djeca, pri svoj nauci, ostanu slaba odgoja. Nastava u vjeri ne obraduje se naprosto kao drugi predmeti, već kao vjersko uvjerenje i držanje njihovih od­ gojitelja samo na djecu prelazi. To tre­ ba da bude glavni temelj odgojnoj na­ stavi. Uporedo dakle valja da djecu odgajamo i mi roditelji i njihovi nastav­ nici. Kako djeca nauče od muallima ne­ ka tako i rade i žive u svojoj kući i u školu Ovo uvažujući, imaćemo to i na umu pri rasporedaju naše početne vjerske nastave u osnovnim školama. Dijete navršivši 7. godinu života odmah se upisuje u osnovnu školu. U prvoj godi­ ni uči se iz svjetskih predmeta: pisa­ nje i čitanje (lat. ili ćiril.). stvarna na­ stava i račun. Nastava obično traje od 8 -11 sati do podne. Islamskome vje­ roučitelju ostaje dakle vrijeme od 2 do 4 sata (ili zimi od 1—3) poslije pod­ ne na raspolaganje. Osim toga ostaju islamston vjeroučiteljima na raspola­ ganje: nedjelja i svi kršćanski prazni­ ci. Da se djeca ne opterećuju različi­ tim pismenima u isto doba, ne će naš vjeroučtelj u 1. god. obrađivati elif baji arebiju ili arebicu, nego će djecu po­ učavati u islamskim i imanskrm šartima napamet prema didaktičkim pravi­ lima. (Tu će obraditi onoliko, koliko mu i dosada nastavni program za I. god. propisuje). U II. god. uči se iz svjet. predmeta: Kao i u I. god. samo u ši­ rem opsegu. Ovaj princip vrijedi i za vjeronauku (sadržaj dosadašnjeg dru­ gog Ilmihala) i to opet sve napamet po didaktičkim pravilima. U II. semestru II. godišta može se početi sa obrađiva­ njem aran. hurufata (Prvi dio Prvog Ilmihala). U П1. i IV. god. uče djeca u posebnim kitabima (Tuhfehil Ihvan). čitaju u Kuranu i t. d. I na taj način ! dijete koje svrši osnovnu školu primi­ lo je i iz naše početne vjerske nastave toliko vjerskog znanja, koliko, mu treba ‘ najnužnije, da znade. K tomu još ako vjeroučitelj bude nastojao, da i na dje- i čiji odgoj pazi. da se djeca moralno I vladaju, klanjaju namaz, poste i t. d. onda će sigurno biti lijepa uspjeha. Na ovaj smo način eto postigli i to, I da nam djeca redovito svršavaju os- I n 'чш školu, pa da mogu nastaviti i dalje nauke na višim narodnim škola­ ma (koje će se početi i ,u nas osnivat) ' i -a sredrim školama. Za vjeronauku nužno je. da ulema medžlis izradi nastavnu osnovu koja će svima islamskim vjeroučiteljima os­ novnih škola tačno označiti opseg i ko- ■ lič'nu nastavnog gradiva, da se znadu I ravnati, a osim toga da nastava i u 1 tome predmetu u osn. školama bude F E L J TON 0 Nićahu. Prošli smo put vidjeli, ko se treba ženiti, a ko ne treba, i čuli smo među ostalim, da se ne smije ženiti onaj koji je siguran, da će ženi činiti nepravdu, a neće se držati onih odredaba, koje nalaže Allah (dž. š.). Danas ćemo ukrat­ ko vidjeti, šta su prava i dužnosti kako žene tako i muža. Da čovjek postigne bilo kakvo pravo, treba da se obveže i na neku dužnost. I štogod ima više dužnosti, to treba da ama i više prava. Bog. (đ. š.) veli u Kuir’ati'U: »Ljudi su nadziratelii ženama tim, što je Allah odlikovao jedne (lju­ de) na druge (žene), i tim. što oni tro­ še te svojih imovina«. Prema ovom, dužnost je svakog čovjeka «ia upozori svoju ženu na ono što je dobro, a da je odvijati od zlih i nezakonitih stvari. Ovdje se vej dalje, da su muškarci odlikovan: nad žene. Ljudi su naime boljeg hvaćanja, odlučniji su; oni bra­ ce svoj narod od neprijatelja, ostavlja:> ч svoje kost na bojnom polju. I vjers' ' obredi mušakaraca su potpuniji i m logobrO’mji: žensko ne može-klanja­ ti ni postiti za vrijeme periode, ne mo­ že nikako biti imam ni halifa, a ne vi­ Број 132 Broj .PRAVDA’ — „ПРАВДА- jedinstvena. Osim toga nužni su kltabi, te naputak u nastavi opširan i de­ taljan kako će se vjeroučiteljima moći pružiti olakšica u radu. Napomena. Ovdje pišući o irefornli naše početne vjerske nastave mislimo o promjenama u takim mjestima gdje već ima narodna osnovna škola. U onim mjestima gdje nema osnovne škole a ima mektebi ibtidaijja, mogla bi se od­ mah pretvoriti u osnovnu školu. U ško­ lama gdje ima mnogo islamske djece treba postaviti 2 ili 3 vjeroučitelja. U našim općinama gdje nema ni mektebi ibtidaijje ni osnovne škole, dužnost nam je tražiti, da se po mogućnosti što prije podižu osnovne škole, u kojima će dje­ ca učiti nauku uopće, bez koje nam da­ nas nema opstanka. U narednom ćemo članku iznijeti mi­ šljenje o nadziranju islamske vjerske nastave. Muallimi Radžl. Sarajevo, 10. marta. Bod naslovom »Rezultat zvanične is­ trage u aferi poslanika Krasnice« za­ grebački »Hrvat« od 7. o. mj. donosi ove retke: »Povodom demokratskih laži protiv poslanika Hrasnice, povela je vlada zvaničnu istragu na licu mjesta u Kraguievcu. Zapisnik o istrazi glas,: »Još za vrijeme Pribićevićevoga ministrovanja uputio je g. Reis akt načelstvu okruga kragujevačkoga. u kom traži podatke o svemu onome, što je Krasnica kao austrijski auditor u Kraguievcu učireio. Načelstvo je tražilo iz­ vještaj od općine, koja 19. februara do­ nosi izjavu Milivoja Lavovića, trgovca, kod koga je Krasnica stanovao. »Milivoje Lazovtć kazao je — tvrđi se u tojn aktu — da je Krasnica bio odli­ čan čovjek i odlično se prema nama držao. U opš.tc dobar je čo­ vjek bio. što mu može služiti za pohva­ lu. Sud ima čast izvijestiti načelstvo — nastavlja se u aktu - da se napred imenovani dobro ponašao prema našim građanima i branio ih uvijek na sudu i štitio.« Marko Petrović zvani Paraidllo dao je po ovom pitanju ovu izjavu: »Kada sam bio osuđen na vješala meni je ovaj Alibeg kao auditor izjavio žalbu, odnosno on me naterao da se ža­ lim. i on je to napisao i spasao me od smrti i u koliko znam o njemu i ostale e okrivljene branio j štitio.« Načelstvo okruga kragiljevačkoga uputilo je ministarstvu unutrašnjih djela povodom toga akt. u kome se između ostaloga kaže: »Načelstvo učtivo do­ stavlja prednji izvještaj suda opštine kragu'evačke o Alibegu Krasnici, koji se za vrijeme svoga službovanja u ov­ dašnjoj varoši kao auditor neprijatelj­ ski prema našem građanstvu korekt­ no držao i u đatim prilikama poje­ dine naše građane štitio i branio, kao što je slučaj bio sa Markom Petrovićem, satlerom ovdašnjim.Ovako eto službeni spis o čovjeku, komu demokrati podvališe, da je ubio 43 Srbijanca! Kako da ih nazove po­ šten čovjek? ■ djesmo nigdje u povijesti, da je žensko bilo pejgamber i t. d. 1 baš zbog ovog svega, čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, ali zato ima i više prava. Čovjek je dužan da se stara i pribavlja sve. kućne potrebštine, da lijepo živi sa svojom ženom ј da joj ne nameće poslova izvan kuće, nego da­ pače treba da joj nekad pomogne i u kućnim poslovima (ako je bogat, nek joj nađe sluškinju). Nadalje zapovijeda Allah (đ. š.) čovjeku, da nastoji kako će što bolje odgojiti svoju djecu, a onda da ih brani od tuđeg napadaja. Pra­ vi čovjek će se .pokatkad i našaliti sa svojom ženom, jer je to i Aiejhiselam činio, a biće i dobar prema njoj. Ova dobrota sastoji se u tom, da budu milostivi, veseli i slatke riječTi da imaju u njima povjerenja, jer to ,«пе 'navole. Aiejhiselam je rekao: »(Ло je pravi musliman, koji posjeduje' lijepe ćudi, a najbolji je onaj, koji je dobar ženama«. Muž" treba također da je poduči u onim stvao'ma, koje ona ne zna i da joj kaže, što'je ^ližna po šeriatu da čini, a što 6pet ne smije. To su ukratko izrečene dužiti čovjeka. Prčma dužnostima muž ima i prava, Tako muž može đa joj zabrani sve, što on mrzi, ako se to ne protivi šeriatskim ustanovama. Ako pak žena ne bi ižvršgčaki ono. što joj je dužnost, čoviek ima pravo da jc kazni, ali ne dobro. nego umjereno, jer će u protivnom Izjava ministra financija. Bilješke. Osnova Izbornog zakona gotova. — Kraljevska je vlada 8. o. mj. podnijela drž. savjetu osnovu zakona o izboru na­ rodnih Poslanika za ustavotvornu skup­ štinu, da ovaj u što kraćem roku dade svoje mišljenje o tom projektu. Novi parlamentarni klub. Narodni poslanici pristalice jugoslavenskog na­ rodnog i državnog jedinstva, koji ne pripadaju ni jednom klubu Privremenog Nar. Predstavništva osnovali su udru­ ženje poslanika van stranaka, koje će raditi: 1. da se obrazuje jaka, među­ stranačka po mogućnosti - - koncen­ traciona vlada, kakvu zahtijeva ozbilj­ na situacija i koja je u stanju, đa od­ vrati od države tešku opasnost, koja joj prijeti u ovom kritičnom momentu od bezobzirne partijske borbe. 2. da Privremeno Narod. Predstavništvo što prije svrši glavni posao, za koji je iza­ brana. to jest izborni zakon za usta­ votvornu skupštinu. 3. da se dogovo­ rom između stranaka utvrde osnovna načela ustava, pa da se bez daljnjeg odlaganja pođe na izbore za konstituantu. Članovi ovog udruženja pristalice su demokratskih ideja, ali smatraju da se stranačke borbe imaju obustaviti do izgradnje ustava i obezbjeđenja drža ve. Veliki problem državnog konsolidovanja ne može se riješiti partizan­ skom borbom, iz koje se može izrodi­ ti plemenska, vjerska, pokrajinska bor­ ba, već samo .patriotskom sarađnjom sviti narodnih 'skupina, koje su uzele, udjela u stvaranja države i koje su za stapane u Privr. Nar.' Predstavništvu. Ta bi saradnja morala biti tim lakša, što su načelne razlike naročito između jačih stranaka mnogo povoljnije, nego Ii lične opreke. Udruženju su pristupiti ovi narodni poslanici: Ljuba Babić-Dalski (Gredice, Hrvatska), Jovo Banjanin (Gospić), Radovan Bošković (Danilovgrad), Mar­ ko Daković (Grahovo, Crna ^Gora), Kasnija Dumrukčić (Banja Luka), Trifko Žukić (Kolašin, Crna Gora) Risto Jojić (Andrijgvci. Crna Gora), dr. Milan jojkić (Sarajevo), dr. Rikarđ Lenac (Rijeka), Ilija Šumović (Bar, Crna Gora), Marko Malnović (Cetinje), Spasoie Pilepić (Podgorica), dr. Ivan Roš­ čić (Volosko, Opatija), dr. Josip Smodlaka (Split), dr. Dinko Trinajstić (Vrb­ nik, Istra), dr. Melko Čin'grija (Dub­ rovnik). U prvo I sjednici izabran je za pred­ sjednika dr. Smodlaka, za podpredsjednika Marko Daković, a za tajnike Dum­ rukčić i dr. Poščić. Muslimani! Čitajte i širite „Pravdu"! I slučaju biti odgovoran. Ta kazna ne smije da uslijedi odmah, nego treba | najprije da je. ako može, odvrati od toga, onda, ako to ne pomogne, da ne htieđne s njom spolne općiti, te ako ; već i to ne pomogne, onda može čo­ vjek da jc malo i udari, ali ne smije po glavi. Bog (dž. š.) veli: »A one, što se bojite njihove nepokornosti, nasavjetuite (onda, ako ne uspijete tim), napu­ I stite ih u posteljama (i tek iza ovoga), ] izbijte ili. Ali. ako vam.se pokore, on­ ' da nemate nikakva prava na njih (đa s njima spolno ne općite ili da ih bi­ I jete): Bog je zaista uzvišen i velik- . . j Kazniti se može samo u ovim stva­ rima; 1. kada žena neće da zadovolji i svom mužu, a nema nikakve zapreke, : I t. j. niti je u hajzu. a niti u nđasu: 2. I ako žena neće da se kupa, kad joj je ( potrebno: 3. kad ostavlja farzove bez ikakvog uzroka; 4. kada se ne drži u ! redu i ne bude pazila na čistoću: 5. ako ide bez pitanja njegova onamo, gdje mora njega pitati; 6. kada se otkrije ili progovori sa stranim čovjekom bez po­ trebe, a postoji zla sumnja; 7. ako ga osramoti pred drugim, ili nekom rekne i nevaljalu rileč; 8. ako žena izbije di­ | jete. koje je maleno i ne zna ništa; 9. | ako hotimično nanosi štetu njegovoj I movlni. . : AH i u ovim Svim stvarima bolje je | I da joj oprosti, jer su one slaba shva­ . : I " I I I I i I I Ministar financija dr. Janković dao i« predstavniku pariškog »Journala des Debats« na njegovu molbu slijedeće obavještenje: »Vladu zanimaju dva pi­ tanja, valutna reforma i budžetski de­ ficit. Oba u ostalom stoje u vezi, jer padanje vrijednosti naše monete i pretjcraito velika količina kruna, što su puštane u saobraćaj, smanjuju naše do­ hotke povećavajući dug. U pogledu va­ lutnog-pitanja poznata je odluka, koju je donio predašnji kabinet u suglasno­ sti sa Narodnom Bankom, na osnovu koje je ministar financija ovlašten, da povuče markirane krune i da ih zami­ jeni krunsko-<diuarskiiii novčanicama Narodne Banke SHS. Radi sprovođenja ove odluke otpočela je zamjena u Srbiji trećeg februara, a u ostalim pro­ vincijama 16. februara na osnovi: četi­ ri krune za jedan dinar. Rad na zamje­ ni produžava se. Našavši se pred svr­ šenim činom, novi' kabinet ostaje kategorički pri odnosu jedan dinar za če­ tiri krune austrougarske Banke, jer je potpuno s.vijestan ogromnog potresa, koji bi nastupio u unutrašnjem tržišta i u Prostranstvu pri izmjeni postojećih odredaba, koje se odnose na odnos di­ nara i krune. Vlada će se potruditi da dpbije za­ konsku sankciju za sve mjere u pita­ nju valute, podrazumijevajući i uredbu o Narodnoj Banci kraljevine SHS, uredbu. koja ovlašćuje Banku da izdaje nove krunsko-dinarske novčanice. Uo­ stalom potražićemo saradniu sadašnje skupštine, đa bi što brže ušli u' stanje .ustavnosti i zakonitosti. Glede budžetskog deficita vlada nainierava pomoći zdravom i iskrenjora politikom, koju će strogo .sprovoditi u punoj saradnji s današnijm parlamentom. »Dajte mi dobru politiku daća vam dobre finansije« kazao ie baron Luj. Vlada se nada da će dobiti povjerenje većine u skupštini i da će raditi s tom većinom. Među prvim zakonskim predlozima koji su podnešeni skupštini, na­ lazi se predlog o privremenim dvanaestinama prošlih šest mjeseci i Iduća tri mjeseca. Taj čin urediće financijsko stanje do kraja maja. U toj tačci lazlikuje se politika nove vlade od politike predhodnika. Vlada ne će angažovati kredite proš­ lim nMl-tarskim odlukama, niti će čini­ ti izdatke bez odobrenja i kontrole par­ lamenta. Ona će tražiti skupštinsku od­ luku kako bi prerogative parlamenta u pitanju budžeta bile uspostavljene i poštovane. Tražićemo naknade za vanređne kredite, koji su potrebni do kra­ ja maja, te će na taj način moći doći do tačne cifre budućih troškova. Bu­ džetski program sastoji se iz tri riječi: javnost, j a s n o-s t i iskrenost. Radi povećanja državnih dohodaka vlada će se truditi đa isposluje skupštinsku odluku o pred logu pore­ za na ratne dobitke, koji je Nin- ćanja. Imami Šafija je rekao: »Udariti je slobodno, ali je napustiti bolje«. Ono naš narod veli: »Duga kosa, kratka pamet.. Radi toga preporuča se sva­ kom čovjeku, da im oprašta, jer će ih tim bolje privući na ono, što je lijepo i dobre. Bog (dž. š.) veli: »Strpljivost je lijepa stvar«, a i Aiejhiselam je re­ kao, da je dženet pokriven sabrom, a to bi značilo, da strpljivost čini puno. I žena, kad vidi da joj inuž oprašta, samo da bude u kući mir i ljubav, onda će i ona njega, više zavoHti i nastojaće da ga u buduće ne uvrijedi i da ne čini ■ono, što' ori ifirži; Na taj će se način postići prava svrlj# nikjaha. t. j. skla­ dan život i IhiBav4 fflvdu čovjekom i ženom. Brava će "Se Жа .pokoravati svom čovjeku. Bog veli: »A dobre žeiiske biće pokorne i čuvaće tajne (kućne) s onim, 'što je Allah očuvao (za 'ujHij a .to je, što je naredio ljudima, da s njima .žive po propisima). A sad da pređemo na prava i duž­ nosti žene. Ona može bez muževa dopusta po­ sjetiti svoje roditelje jednom u sedmici, a ostalu bližnju rodbinu jednom u go­ dini, i oni nju isto tako. Dužnost joj je da posluži svojim roditeljima, kad se razbole, ako nemalu nikoga, ko bi im radio, pa makar joj čovjek i ne dao. Ona može također bez njegova dopu- �ПРАВДА” — „PRAVDA, Бр»Ј 132 — Broj Politički pregled ftć podnio u mjesecu junu prošle godi­ ne, a koji nije bio nikako uzet u pret­ res. Također ćemo tražiti druge izvo­ re povisivanju javnih prihoda. Istovre­ meno ćemo se postarati da se vodi Stroga kontrola izdataka i energična štednja. Jednom okružnicom obratio sam se svojim kolegama, da svedu izdatke na najpotrebnije. Nesumnjivo ue treba očekivati da će deficit biti otkionjen prije izbora. Nastojaćemo oko porasta državnih prihoda, te primjeniti niz mjera koje će omogućiti parla­ mentarnom zasijedanju iduće jeseni, da efikasno oporavi naše oronulo financij­ sko stanje. Držim da je suvišno upo­ zoriti, da se ove mjere delikatne pri­ rode u zemlji, gdje još postoje četiri razna finansijska zakonodavstva, gdje se može pristupiti izravnanju santo ve­ likom opreznosti, vodeći računa o pre­ daš njim prilikama. Nadam se đa će otvoren postupak i žeba, da se ništa ne uradi bez odobre­ nja i saradnje parlamenta osjetljivo po­ boljšati stanje naših finansija i uliti os­ jećaj povjerenja u zemij i inostranstvu. Izvozna politika biće revidirana, a na­ damo se da će se u kratkom roku uvesti i hitne izmjene u sadanjemu uređen'u spoljne trgovine. Oko Turske. ■■глививттагдадажлпггклжж«’/: Iz Pito. tootag Predstavništva. Poslije pročitanog protokola izjavlju­ je sekretar g. Pero Jovanović, da su gg. Pećić i Jaša Prodanović, koji su bili glavni govornici na predašnjoj sjednic:. imali ovaj protokol u svojim ru­ kama i donijeli neke dopunjke. Pećić izjavljuje na ovu primjedbu sekretara Jovanovića, da je g. predsjednik pozvao govornike na posljednjoj sjednici, da pregledaju protokol. On je tom prili­ kom konstatovao, da je baš najvažnije, oko čega se raspravljalo, bilo izostav­ ljeno ili zabilježeno tako »da se naše primjedbe ili ne vide ili su nejasne«. Pošto skupština prima protokol do . znanja, čitaju se molbe i žalbe, koje su ■ odmah upućene odnosnom odboru. Za­ tim se čita izvještaj verifikacionog od- ; bora o ispražnjenim poslaničkim mje- i stima (tiče se ispražnjenih mandata u j Bosni I Hercegovini). Prije prelaza na dnevni red stavlja g. Vaša Knežević upit na ministra unutrašnjih djela zbog zabrane manife­ stacije na Terazijama i Prcstolonasljed- i nikovom trgu sa strane uprave grada ' Beograda. On smatra da je ta zabrana uperena protiv radničke stranke i pita koji su razlozi rukovodili upravu gra­ da Beograda, da se manifestacija za­ brani i moli ministra unutrašnjih djela, da tn naredbu povuče i poništi. Mini­ star unutrašnjih djela odgovorio je da ne može danas dati tačan odgovor i da la naredba nije uperena protiv rad- , ničke klase, nego misli da je izdata je- ' dino iz saobraćajnih razloga. On će za­ tražiti tačno obrazloženje od uprave гст ' -«мгак1Пдатип itenja otići na hadž, ako joj je farz.'i to sa jednim od svoje bližnje rodbine. 1 kad joj zatreba, da joj neko razjasni jednu islamsku ustanovu, a čovjek ne može da to sobom učini, može otići nekom, da sazna, kako će se vladati. Ipak je bolje, da u svim ovim slučaje­ vima traži od njega dopust. Dužnost* su žene, da udovolji želji svog čovjeka (dakako ako bude zdra­ va i ne bude imala periodu), da doji i odgaja dijete i da uredno drži kuću, a ako je pusti, ili ako on umre, ne smije se udati za drugog, dok joj »idet« ne izađe. Iz svega ovog možemo zaključiti, da čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, te onda možemo lahko shvatiti, zašto ima čovjek i više prava. Ako malo bolje promotrimo ove propiše familijarnog života, vidjećemo, da je to samo zato, da se postigne prava svrha braka. Obiteljska zajednica je glavni temelj cijelog ljudskog života, jer čovjek obično nosi kroz cio svoj život skoro sve ono, što je dobio u mladim daninui od prvih svojih stara­ telja, oca i majke. Prema ovom svaki, koji ljubi svoj narod i želi njegov na­ predak. treba da zna šta mu je duž­ nost ј da onda po tom udesi svoj rad i ponašanje. Ako to zanemarimo, onda smo neprijatelji svoje djece, svog na­ roda j cijelog čovječanstva, a pored to­ ga odgovaramo pred velikim Allahom grada Beograda, te će tačno odgovo­ riti na stavljeno pitanje. Poslanik Pero Jovanović stavlja upit na ministra poljoprivrede zbog po- | Vilzonov memorandum. »Тгп« ob­ plave u Vojvodini. Ministar poljopriv­ javljuje memorandum, koji je ambasa- . rede i voda g. Roškar konstatuje u dor Sjedinjenih Država u Parizu pre- ! svom odgovoru, da nije bilo novaca dao Lojd Džordžu i Klemansou 20. ja­ na raspolaganje, jer zadužne pristojbe nuara, tražeći obavještenja o njihovom .nisu bile uplaćene, a nije bilo ni potreb­ načinu rada pri riješenju jadranskog itog građevnog materijala. Kriva je i problema. rek»t memoranduma glasi: oskudica ugljena, te saobraćajne ne»Pristupite pitanju sa Klemansoom i pril ke. Zbog velike opasnosti poplave Lojd Džordžom kako su tretirani ruski održana je ministerijalna s’ednlca, koja i italijanski problemi, uvjerite se o nji­ je zaključila da se dobavi materijal hovom gladištu. Sjednjene Države se koji ie polrehan. Pored toga ministar nalaze u takom položaju, da im dolaze finansija kreditirao je 9 mllijona kruna riješenja pitanja prije no što je američ­ za nabavku materijala i osiguranje pro­ ko gledište izloženo, pošto su očigledno tiv provale nasipa. Ovim se ie odgo­ gospoda Klemanso i Lojd Džordž tra­ vorom poslanik Jovanović zadovoljio. žili mišljenje jugoslavenske i talijanske (Na ljevici se čuje pljeskanje). vlade prije no što su se obavjotih o Zatim se prelazi na podjelu sekcija. mšljemu američke vlade. Misie li fran­ Predsjednici sekcija sastaće se danas cuska I engleska vlada da i dalje riješapopodne u 4 sata u svrhu konstituisavaju evropska pitanja, a da američku nja. Sjednica se zaključni« u 12 sati vladu samo izvještavaju o rezultatima? 30 časaka, a iduća se sjednica uriče Takav slučaj je projektovan i u riješe­ u utorak u 9 sati prije podne sa dnev­ nju riječkog pitanja, koje predsjednik nim redom: »debata o deklaraciji ne može primiti. Gospoda Klemanso i vlade. Lojd Džordž treba da uviđaju, kao što je primjetio Polk prije svoga polaska, da jadransko i druga pitanja treba da prođu redovnim diplomatskim putem; a okolnost, što ste vi bez punomoćja, ne utiče ništa na pitanje. Kako je ne­ Dopisnik »Dcii Telegrafa« uvjerava moguće uputiti ove sedmice američkog da Engleska namjerava izdati nalog predstavnika, koji bi imao isti autoritet svojim pomorskim vojnim snagama, da kao i prvi ministri triju vlada. Sjedinje­ okupiraju Carigrad. Ovu mjeru nalaže nim Državama je nemoguće da budu težina situacije. List dodale: Engleska predstavljene na sjednicama prvilt mi­ vlada ne misli stvoriti kakav privilenistara.« Usprkos američkom memo­ gisan položaj i zaključuje, da treba pri­ randumu francuska i engleska vlada su ći ovoj mjeri bez ikakvog ustezanja, zadržale odluku o predaji ultimatuma jer je to jedini način koji će osvijestiti Jugoslaviji, koji ie bio predan jugosla­ Turke. venskim delegatima istoga dana u ve­ I Wilson proti Turskoj? »New-York će. kada je američki ambasador predao World« potvrđuje, da je Wilsou ener­ memorandum svoje vlade Kiemansou i gično protivan zadržavanju Turaka u Lojd Džordžu. Razumjeće se dakle ne­ Carigradu. zgoda, u kojoj sa se nalazile engleska Francuski listovi donose informaci­ i francuska vlada, kada su morale ob­ je o engleskim i francuskim trupama, javiti ovaj memorandum sa ostalom di­ koje su poslane u Carigrad i vele da će plomatskom prepiskom između pred­ vojnička akcija biti izvršena sporazum­ sjednika Vilzona i šefova saveznih vlano sa svim saveznim silama. Carigrad­ I da. Uostalom američki memorandum ski garnizon brojače 50.000 ljudi. Cbcrademe u listu »Demokratie Nou- । dokazuje, da je predsjednik Vilzon po­ we1le« zagovara da se Turci protjeraju I čeo time, što je tražio obavještenja i da su ova traženja dovela do izmjene iz Carigrada. Povodom »pokolja« u Jermeniji sa- ■ nota, tako da prijetnja Vilzonova, da veznici su uputili Turskoj vrlo energič- i će napustiti evropske stvari, koju je on februara mieseca uputio francuskoj i nu notu, kojo; će sljedovati energične engleskoj vladi, predstavlja rezultat omjere, ako to bude potrebno. vih izmijenjenih nota. Prema tome ovo nije bilo tako neočekivano kao što se to iznosilo kada je bila objavljena pre­ daja ove note sa prijetnjom. Wilsonova nota. »Petit Parisien« ' potvrđuje da je \Vilsonova nota napi- i Na dan 22. februara t. g. održana je kotarska skupština naše organizacije u ■ sana u pomirljivom tonu. Glede Rijeke . predsjednik ostaje pri decembarskom ■ Kladnju, na kojoj je jednoglasno prove­ memorandumu. On iznos: da treba po­ den izbor kotarskog odbora J. M. O. oštovati prava albanskog naroda i od­ v ako: Predsjednik g. Mustafa ef. Berbija od sebe svaku odgovornost zbog blć, podpredsjeđnlk g. Mehnted ef. Đoodlaganja jadranskog pitanja. zić, tajnik g. Abdulah ef. Hasić, blagaj­ Nikola Pašić bio je 5. o. mj. na ručku nik g. Mujaga Rustemović, odbornici kod engleskog kralja i kraljice u Bit- I gg. Abdaga Hasić, Muhamed ef. Ferčlć. kiganskoj palati. Ibrahhn ef. Dedić. Ramađan ef. Hurić. Londonska konferencija — jalova. — i Mitinin ef. Samić i Avdo Herić. Šefovi vlada Francuske. Engleske i Itaiije razišli su se ne dovršivši defini­ za taj svoj nehaj, za to nedjelo, za taj tivno tri jedno od onih pitanja, zbog ko- ! zločin. ih su sc sastali u Londonu. Jadransko . fz navedenih dužnosti čovjeka opa­ pitanje, kao i problem Rusije i Turske i također sti ostali neriješeni. šefovi vla- | žamo, da je on izložen vanjskoj borbi, a žena opet da je ograničena samo na da ostavili su u Londonu delegate, koji kuću i odgoj djeteta. To je zato, jer je ■ će dovršiti rad u pitanjima. koja su u i čovjek jači i po konstrukciji samog ti- I principu riješena. Uostalom kako se 1 objavljuje, prva iduća sjednica biće I. I jela sposobniji za životnu borbu, a že­ aprila u Rimu, a po drugoj verziji u ' na, koja je mnogo slabija i nježnija, mora se povući iz ove vanjske borbe; San Remu. Rekonstrukcija talijanske vlade. — za nju su unutrašnji poslovi baš naj­ zgodniji. »Temps« prima informaciju iz Rima, da Ona je žena, kućenica, mati i odgoji­ se šire vijesti kako je Niltijev po- : teljica. a zato treba da bude poštena, vratak u vezi sa rekonstrukcijom uredna, blaga i plemenita. Kad bude po- [ talijanskog kabineta. U istinu se drži Jedovala ova svojstva, onda će i djeca ! je ona nužna, da učvrsti vladinu polit.ku. Pitanje je samo hoće li Nitti od­ biti vrijedni članovi zajednice. Da se ovo postigne nužna je naobrazba kako mah početi sa rekonstrukcijom kabine- । ta ili će pričekati privolu kabineta, da ■ muškarcu tako i ženi. Razlika je samo ta, što se ženi ne treba naobraziti za radi prema njegovim uputama. državnog činovnika, nego zato, da bu­ Nova albanska vlada. Rimski listovi : de vrijedna domaćica i da znade, kako imaju telegrafsku vijest iz Valonc, po ' treba odgajati djecu. Po mom mišljenju kojoj je nova arnautska vlada ovako trebalo bi osnovati zavode posebnog sastavljena: Predsjednik ministarstva tipa, što do danas, mislim, nije nigdje Sulejman Delvina; ministar inostranih provedeno, gdje bi ženska djeca nau­ djela Mehmed Konica: unutrašnjih dje­ čila sve kućne poslove, a uz to bi uči­ la Ahmed Zagoli; ministar javne nasta- i la svoj jezik, vjeronauku i dobila lijepe ve Sotir Peci; pravde Hodža Kadri: fipojmove o drugim znanostima i umjetnansija Idoc Koba: glavni direktor po- . irostlma, a naročito bi ih trebalo podu­ šta i telegrafa Iđomen Kosturi. Delegati I čavati higijeni i odgajanju djeteta. na Konferenciji miri: Monsinjor Bumči. ' ZavrSulem. braćo, fm, đa jedino uz Dr. Turtuli, Mehmed Konica. U vrhov- j ovakvu podjelu rada može narod i u nom savjetu: Akif paša. Abđi Toptani, 1 moralnom pogledu napredovati. Bumči i Turtuli. Osim toga izabrano je 37 članova Hamid Hadžlbegić. j | ; | Iz naše organizacilB. । Страва 3. neke vrste Senata i to: 4 za provinciju Argrrokastro, 4 za Koricu (Korča), 4 za Valonu. 4 za Berat. 4 za Elbasan, 4 za Dures (Drač), 4 za Podrimlje, 3 za pokrajinu Mać-Krasnik. 2 za Lješ i 4 za Skadar. Ekzekutivni savjet lige naroda sasta­ će se u Pa risu u petak ili subotu, da odredi komisiju, koja će imati zadatak da informiše o stanju u Rusiji. Tom zgodom će se održati javna sjednica li­ ge naroda. Norveški je kralj potpisao dekret o pristupu Norveške u ligu naroda. Maršal Foch se prilikom svoje po­ sjete u Bruxellesu dugo razgovarao sa ministrom narodne obrane i šefom ge­ neralnog štaba. Govorilo se o oku­ paciji lijeve obale Rajne. Grčki je parlamenat u prvome čita­ nju ratifikovao ugovore o miru sa Nje­ mačkom, Bugarskom i Austrijom. Između Finske i sovjetske vlade sklopljeno primirje. Jamačno će doći do pregovora za mir. Povodom štrajka u Portugalijl vlada je podnijela ostavku, pošto je u parla­ mentu ostala u manjini. Piedsjednik repubh'kc dao je mandat šefu demokrata Antonu Silvl. koji će obrazovati novu vladu. Napredovanje boljševika. »Ekstra Bladcdt dobio je iz Helsingforsa vijest, da su boljševici zauzeli Irkutsk i na taj način dobili u svoje ruke čitav Sibir. tospođarstvo Samo dua broda. V. S-in. Zemaljsko kopno nije vazda ni svuda bilo otvoreno trgovačkim brodo­ vima kao danas. Do nedavno stražilo se topovima nad pristaništima i u nj su se pušćali brodovi samo saveznih i osobito prijateljskih naroda. U unu­ tarnje vode zaploviti nije mogao niko i svijet se je stranim narodima otvarao tek toliko, koliko su ovi mogli oružjem sebi otvoriti puta. Istom u 19. stolje­ ću počele su pojedine države drago­ voljno otvarati svoja pristaništa i stranoj trgovini, štiteći međutim zasta­ vu svoje trg. mornarice koliko je mo­ guće, a tražile su uz to da osiguraju i svojim brodovima slobodan pristup u sve luke na svijetu. Tako godine 1818. dođe prvi paro­ brod iz Amerike u Evropu iz Savannaha u Liverpol — za 26 dana (18 putnih), a godine 1825. krenuše prvi brodovi iz Evrope u Aziju. Godine 1842. poduzela je Engleska prvu plovidbu oko zemlje, a godine 1846. već je zavede­ na prva poštanska veza između Ameri­ ke i Njemačke 1 puta mjesečno. Ovu poštansku vezu subvencionirala je amerikanska vlada do god. 1857. sa 858.000 dolara godišnje, kada je osno­ van »Sjevero-njemački Lojd« i preuzeo prenos pošte u vlastitu režju. 1 sada su u poštanskom prometu zastupljeni skoro svi narodi i sve države svijeta. Od zadnje trećine 19. vijeka idu pa­ robrodi posve točno po programu u Aziju r Ameriku i pristaju ili u svojim kolonijama ili u lukama slobodnih ze­ malja. U tuđe kolonije nije se bez pi­ tanja pristajalo sve dok Holandija ne otvori prva luke svojih kolonija godi­ ne 1874. slobodnoj trgovini, uočivši nje­ zinu važnost. Tako je u slobodnoj tr­ govini dopuštena i plovidba lađama svi­ ju zastava na međunarodnim rijekama i slobodno pristajanje u njihovim luka­ ma. Jedino na Dunavu, aktom od god. 1857. pridržana je plovidba među poje­ dinim dunavskim lukama (tzv. »petit cabotage«) ebalnim državama, a brodo­ vima ostalih vlasti dopuštena je plo­ vidba samo od otvorenog mora do i e dn e dunavske luke ili obratno. Mi. bivši rz jedne obalne države Du­ nava, nemamo odavde da povučemo nikakvh zaključaka: na Dunavu je za nas slobodna plovidba kao i na drugim svjetskim rijekama, a na drugim rije­ kama isto kao što i na Dunavu. — Je­ dina prepreka slobodnoj trgovini na Dunavu bio b: madžarski pravilnik za plovidbu, izdan godine 1899. nakon ot­ vorenja »Željeznih Vrata«, po kojemu se jednostranim odmjerenjem pristojbi pogoduje mađarskoj plovidbi više, nego li plovidbi’ drugih vlasti. Proti tome su bez uspjeha prije rata prosvjedovale Francuska i Rusija. Bugarska i Rumunj­ ska. ali se nadati da će i ta ograda sa­ da potpuno pasti u mirovnom ugovoru, kao što se već i čita, da je versaljskim �Crpaua 4 Sirana ugovorom zajamčena slobodna plovid­ ba na Dunavu za sve zastave i po 347. članku njegovom da je Dunav stavljen pod međunarodnu dunavsku komisiju. Okrajno brodarenje uz morske oba­ lo pridržavano je obično za vlastite dr­ žavljane, ali odkako mu Engleska i Bel­ gija dadoše potpunu slobodu, otvore­ no je i ono u glavnom nesmetanom prometu svim zastavama, ma da je još tu i urno povlašten tek za neke pri­ jateljske države, kao što bijaše od Austro-Ugarske dopušteno jedino Njemač­ koj, Engleskoj, Italiji i Nizozemskoj. Pod okrajnim brodarenjem razumije se plovljenje uz obalu s jedne na drugu točku iste države, kao da bi na pr. kod r*s obavljali službu i radili od Gruža (Dubrovnika) do Splieta i Šibe­ nika brodovi jednog stranog francus­ kog ili amerikanskog društva, koje bi te brodove podržavalo na našoj obali' jedino u tu svrhu da tuđi rade i privređuju. Strani trgovački brodovi smiju pri­ stajati i usidriti se svuda u lukama i pristaništima, te robu krcati i iskrca­ vati, samo su pri tome (kao i domaći brodovi) podložni poticajnoj vlasti drža­ ve u kojoj se nalaze. To je bila norma međunarodnog prava do rata, a ne mi­ slimo ni za buduće da će biti dokinu­ ta, kao ni druge norme, koje govore o potpunom otvorenju svake zemlje pripadnicima sviju kulturnih država, jer navodno ona izlazi iz »osnovnog pojma međunarodnog prava«. Otvorenje jed­ ne zemlje daje inostrancima pravo da stupe u državno područje, da borave na svakom mjestu njegovu, da se na­ stane i da se bez o so b i t o ga danka bave trgovinom, plovidbom i obrtom. — Stranci mogu iznajmiti i zaposjesti kuće i poslovne prostorije, tvornice, skladišta, zemlju uzeti u zakup i t. d. ledino, nemaju međunarodne garanci­ je za to, da mogu i nepokretni imetak stjecati gdje hoće. Ali, objektivno uzevši, dovoljno je ii ono. što im se jamči. Jesmo li već jedanput dobili slobod­ no pristajanje za brodove gdje god ovi hoće i slobodan pristup za ljude gdje žele da se nastane i s čim hoće da posluju, to se odmah po tom možemo ogledati za vezama na Dunavu i juž­ nom moru, koje nas zanima. Izlazna tačka za plovidbu našega bro­ da na Dunavu bilo bi pristanište Bos. Brod, a jedina vezu uz Savu bio bi Si­ sak za Zagreb i Ljubljanu, a niz Savu Brčko i Biograd. Uz Dunav idući bili bi: Novi za Cehoslovaćku, Wien (Beč) za Austriju i Regensburg za Njemačku, a niz Dunav: Oršova, Kalafat, Turnu Magurela, Durđevo (za Bukurešt), Braiila 1 Galac u Rumunjskoj, pa Vidin. Nikopolj, Rušćuk i Silistra u Bugarskoj Nedaleko ušća Dunava, ne gazeći na pučinu Crnog mora, nego držeći se blizu obale (izdrživo za naš riječni pa­ robrod) jesu Odesa i ušća Dnjestra i Drijepra, a nešto dalje Sevastopol i ušće Dona — sve dobre veze za Rusi­ ju (Besarabiju i Ukrajinu) te pristani­ šte Novorusijskaja za sjeverni Kavkaz. Izlazna tačka^a plovidbu našega bro­ da na moru bio bi Gruž kod Dubrov­ nika, odakle bi za više pristaništa mo­ gao naš brod ploviti u Dalmaciju, Ita­ liju, Grčku, Tursku, Bejrut, Egipat, Tripolis, Tunis, Alžir, Maroko, Španiju, Francusku i Genovu (za Švicarsku) sve na Sredozemnom moru, pa preko Gib­ raltara za: Francusku, Englesku, Bel■riju, Nizozemsku. Švedsku, Norvešku, Njemačku i Dansku, te zapadnu Afriku. Ako prosječnu brzinu vožnje mješo­ vitih brodva, uređenih i za osobni i za teretni prevoz, dopustimo sa 27 km (15 morskih milja; 1 milja = 1? km) na sat osim zadržavanja u pristaništi­ ma, to bi otprilike trajala vožnja iz Gruža u Brindisi dana 'h, Atenu 1, Salanik Г/2, Carigrad 2, Odesa 3, Batum 3, Izmir 2, Bejrut, Port Said, Suez ili .Aleksandrija 3, Tripolis ili Tunis 2, Al­ žir 3, Gibraltar Hi Maroko-Tanger 4, London 7*/„ Bremen 8, Hamburg 8'/2, Antverpen ili Amsterdam 7'Д, Bordo 6, Lisabon '5, Marselj 3, Genova 2, Na­ pulj 1, Malta, Trst ili Veneciju 1, Džida 5, Aden 7, Basra 13, -Karadža (Bcludžistan) 11, Bonibaj 11, Džibilli (Abesinija) 7, Sudan 6, Cejlon 13, Ouiganpor 17, Batav a (Java) 18, Bangkok (Siam) 19, Hongkong (Kina) 21, Šangaj (Kina) 24, Jokohama (Japan) 25, Njujork (ADđgpvonđ »ređjdk: M. Suđiuk« Број 132 Bro „ПРАВДА* — »PRAVDA* menka) 13, Kuba i Haiti 13, Bahia (BraziJija) 14, Buenos Aires (Argentina) 19, Melbourue (Australija) 26, Rt Dobre Nade 18, Kamerun i Kongo 13, Petrograd 12, Stokholm 11, Kopenhagen 9, Barcelona i Kartaga 3 i t. d. Ova brzina od 15 milja na sat ne iz­ gleda nam velika, kad uočimo, da je obična brzina teretnih brodova 8—10 milja na sat, a osobnih 20 i više milja: do sad je najbrža »Mauritanija« sa 25'/: milja (blizu 50 km) na sat. Međunarodna konferencija o valuti. Kako pariški listovi javljaju, saveznič­ ka je komisija pristala da se sazove me­ đunarodna konferencija, da riješi pitanje valute. I prijašnje neprijateljske države biće pozvane na tu konferenciju. Domaće vijesti Američka pripomoć gradskoj siročadi. Prije 2—3 dana izašla je u službenom »Narodnom Jedinstvu« jedna notica, iz koje se razabire da je iz Amerike stigla znatna svota novaca ovdašnjoj oblasnoj državnoj zaštiti djece, Dolina ul. kod Marijina dvora (zgrada baždarskog ureda). Ova svota novaca određena je gradskoj siromašnoj i nezaštićenoj dje­ ci, a davače se kao potpore po 30 dina­ ra (120 K) mjesečno. Upozoravamo ponovno mjesne odbo­ re naše organizacije i sve prijatelje islamske siročadi, da ih odmah upute na ovu plemenitu pomoć Amerike i da time barem donekle ublaže bijedu i ne­ volju koja vlada među našom grad­ skom sirotinjom, a naročito djecom iza umrlih i poginulih u ratu. Upozorujemo naročto odbor društva »Merhamet« i »Hurijet«, a i sva slična društva po ostalim kasabama, da ovu plemenitu akciju što izdašnije iskoriste i to na taj način, da se odmaii sa što tačnijim i potpunijim iskazima o musli­ manskoj siročadi, obrate na svoje ko­ tarske urede a istodobno i na spome­ nutu instituciju (Obi. đrž. z. d.) i da se s njom stave u sporazum glede načina podjele tih potpora. Plemenitima Američanima I od naše strane najtoplija hvala na ovoj huma­ nitarnoj darežljivoj pomoći! Proti otimačini. Brzoiavljaiu nam iz Travnika: Na sjednici zemljoposjedni­ ka obdržavanoj 6. marta t. g. solidarišemo se potpuno ta predstavkom cen­ tralnog odbora zemljoposjednika za Bosnu i Hercegovinu, koja je upućena ministru predsjedniku i ministru za ag­ rarnu reformu. Najodlučnije protestira­ mo proti očevidnom nasilju, koje nam se nameće uredbom od 14. februara 1920. Mjesni odbor zemljoposjednika. Žitno-prometnom uredu zem. vlade obraćamo pažnju, da su doznake broj 5020 i 5021, koje glase na po tri vreće mekinja — bile predmetom prodaje; dakle upotrebljene kao neka vrst izvoznice. Premda se radi o Svoti od 80 kruna, držimo da se mora stati na put ovom mešetarenju, jer je po srijedi ili nesavjesnost izdavača ili molitelja. Tra­ žimo da se o pvoj stvari povedu izvidi i krivci privedu kazni. Među posjetnicima novog predsjedni­ ka naše pokrajinske vlade bio je i g. reisul-ulema sa članovima ulema-medžlisa i sarajevskim muftijom. Inna lillah. Ovih dana je u Beču, u sanatoriumu Fango, od upale pluća um­ ro slušatelj tamošnje eksportne akade­ mije Alija B a h t i j a r e v i ćj sin H. Hffzi eff. Bahtijarevića iz Banje Luke. Rahmetli Alija ostavio je ovaj svijet u najljepšoj dobi, navršivši 23 godine života, te ga je time više žaliti. Njego­ ve kolege gube ti njemu vrijednoga i dobroga druga sa puno poleta i ener­ gije, a rodbina nenaknadivog člana svo­ je zajednice, od kojeg se imala mnogom koječom nadati. Njegovo je tijelo, makar je to bilo skopčano sa velikim materijalnim žrt­ vama i drugim poteškoćama, odmah iz Beča u Banja Luku prenešeno i uz sudjelovanje neobično velikog broja građanstva iz svih krugova, kod osta­ le rodbine dne 28. februara pohranje­ no. Mi mu od svega srca želimo rahmet duši, a roditeljima i ostaloj rođli?! zdravlje i sabur. Cđ -'ercnle kalđrmlje. Trgovačka i cb . ka komora javlja interesentima, sto »iz Bileće« treba da stoji: te Bi­ da je njezina akcija- o izmjeni kaldrtnihaća. Molimo da se to uvaži. je, onako kako se zahtijevalo u odr­ žanim anketama u komori, samo dje­ Iz Merhameta. Gosp. Ibrahimaga Mrlomično uspjela. § 9. naredbe, koja pro­ zić policijski vahkomandant sakupio je pisuje da se kaldrmija pobire i sa robe na sijelu, za musi, potporno društvo na skladištima ostao je na snazi. »Merhamet« 1000 K, na čemu mu od­ Izmjene pojedinih stavova u tarifi nisu bor najtoplije zahvaljuje. Ugledali se i usvojene, ali se izašlo u susret tanjim : drugi u ovaj plemeniti čin, i poradili trgovcima u toliko, što se neće napla­ za našu islamsku bijednu sirotinju. ćivati kaldrmija, ako ne iznaša preko K 20. Osim toga je suspendirano pobi­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv ranje ove daće od građevinskog mate­ j hladnoga zraka? Dolaze li'Vam odmah rijala i to od cigle, crijepa, cementa, nerazličite boli? Oj, kako tu ublažuju botesanog kamena, kreča, pijeska, šljun­ ■ li, čane otpornim masaže s Fellerovim ka i pržine. pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili Pošto su ovi zaključci u sjednicama 2 velike specijalne hoće 27 kruna. gradskog odbora prošli većinom glaso­ Trebalo biste terajuće sredstvo, koje va i postali pravomoćni, komora poziva utažuje grčeve, jača želudac? Držate sve interesente, da ispunjene prijavni­ se samo Fellerovih pravih Flsa-pilola! ce predaju poreznom referentu u Grad­ 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 skoj opštini. malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel Ispravka. U broju našeg lista od 26. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 31D. Hr­ februara pogrješno je označeno bora­ vatska. vište darovatelja Suljage Galića. Mle- UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne 11. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. kulturni časopis Savremenik1 Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Tešnju. Broj 172-10. Ло/г izlazi polutnjesečno ® Na ovdašnjoj .medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa-1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod­ nijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanoviča, a suradnju najbolji hrvat.-srpski književnici. f Pretplata je na godinu Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati Administraciji Savremenika Zagreb Gundulića 17 Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu da sam otvorio Jugosl. narodnu huhinju pred imaretom sa uređenim prostori« jama i brzom poslu­ gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Murat Balićevac. Dizdarevii. Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja; 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. OGLASI U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje ti „Pravdi" Kreditna banka d. d. u Divnu. ■ 4-u:k: Геи*г»)л1 Odbor »1 M. O.« 4^mozril» D. A A. KafPB, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7acdb753a4a82fe7a4d2ea5d2995b28b.pdf 93aeb0d3090576fe2d23da656df57a8c PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУС4ИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 28 (133) Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 13. marta 1920. (22. džumadil-ahira 1338.) Ne smijemo zaboraviti na sve ono, što je doprinio musliman­ ski težak tokom naše nacionalne samo­ stalnosti u jednogodišnjem razdoblju naše teške političke, ekonomske i kul­ turne borbe. Njegov samoprijegor i požrtvovnost u doba naših najžešćih pro­ gona, koje je jedna jača skupina protu­ narodnih i protudržavniii elemenata in­ scenirala protiv nas muslimana ne smi­ je ostati neistaknuta, nego nam mora biti dragocijena i sveta, tim prije, što je j onaj dio muslimanskih težaka, koji nije bio na dohvatu jednog nasilničkog sistema i koji mije osjetio svu gorčinu našeg teškog položaja, stajao tako čvr­ sto i nepokolebivo uz ostale muslimane Jugoslavije, da ga nije moglo ništa po­ krenuti u njegovo.) postojanosti i čvr­ stoći. Njegova odluka, da pod svaku cijenu ostane uz progonjene i potlačene, (bio to zanatlija ili trgovac, maloposjednik ili činovnik),' služi nam kao jedan dokaz više od svega onoga što nam daje opravdanje za naš politički rad i pravac, jer da nema prijeke potrebe, da ne postoje vrlo jaki razlozi, te da i musi, težaku ne prijeti opasnost nje­ gove propasti, koju je uvidio, ne bi on ni htio ni mogao izdržati u našim redo­ vima, u kojima se okupilo ugroženo muslimanstvo. Neizrecivo je velika svijest kod mu­ slimanskog težaka, koji u našoj očajnoj borbi nije krenuo stranputicom, nego ruku o ruku išao kroz ovo kratko, ali i vrlo teško vrijeme borbe sa ostalim muslimanima, koje je mogao viditi pro­ gonjene i u masama obespravljene sa­ mo za to, jer ih mrze velikohrišćanski patrioti a la Dr. Krulj, Grdić i Nježić. Naš .je težak dobro shvatio položaj i pilike, u kojima se nalazimo. Shvatio je, zašto je nastala »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija«, na kojim je predpostavkama zasnovana i šta su njeni ciljevi. Shvatio je, da nas čekaju vrlo veliki kulturno-gospodarski zadaci i da ćemo morati još dugo voditi borbu s dušmanima našeg opstanka, a shvatio je i to, da ćemo samo onda uspješno kulturno i gospodarski napredovati i odoljeti velikoj paljbi i ogromnim na­ srtajima na naša prava i svojinu, ako smo ujedinjeni i složni. < Naš težak nije se klasno rastavio od ostalih muslimana niti je smatrao da samo on ima pravo na život, a da ostala njegova braća po vjeri i jeziku prosto iščeznu iz ljudsko zajednice. On nema i nije nikad imao u vidu samo i isključivo opstanak sebe i .svoje klase. Ne. On je od tog daleko. Njegov horizont je prostran, srce puno osjećaja kulture i samilosti. Naš muslimanski te­ žak veže svoj opstanak i napredak s općenitim progresom. Njegova lozinka nije tiranski egoizam, nego načelo: »Leben und leben lassen...« Nikad i nikad nije izgrađivao svoj život na ruševina­ ma tuđeg života, nego je nastojao, da nečije slabo životno stanje popravi i poboljša pa makar i on tomu nešta do­ prinio. Vođen faktom, da ne smije živiti kao klasa, koja nema obzira ni kompromi­ sa, jer to nije u njegovoj prirodi, nije u njegovom kućnom i vjerskom odgoju, on je uvijek svoje vlastite Interese do­ vodio u sklad s interesima općenitosti i nije nikad tražio, da se ono, što je interes nesamo svih muslimana, nego i cijelog našeg naroda, podredi njegovom pojedinačnom ili klasnom probitku. Mu­ slimanski težački svijet vodila je uvijek neka viša misao, neka naročita težnja, koju svaki čovies nosi u sebi, a koja znači zadovoljstvo i blagostanje ne jed­ I ! i [ | I mašnihB musJknana. Težački svijet fie 1 da im ovi prilikom izbora predadu svo­ jednodušno uz našu veoma solidno orje glasove. I ganizovanu stranku, čija je borba us­ Za te otimače tuđeg imetka nije po­ stojao ni najprimitivniji pojam praved­ redotočena i uperena u pravcu osigura­ nog čovjeka ili jedne klase, nego sve­ nosti. U svojoj zaslijepljenosti nijesu nja lične i imovinske bezbjednosti, dokolike naše nacije. poznavali ni najelementarnijeg zakona krajčenju posjedničkog i opće musli­ Zato muslimanski težak i nije osvije­ o zaštiti privatne svojine, a u svojoj manskog bespravlja, što nas najvećma šten kao jedna klasa, nego kao jedna okorjelositi nije ih se mogao dojmiti ni priječi, da se bacimo intenzivno na narodna jedinica, koja ne ruši druge, očajnički vapaj, preko 50.090 upropaškulturno-gospodarsko polje. Mi ne sminego koja sve druge pomaže, da se ćenih porodica, koje se sa tom otima­ smijemo i ne ćemo zaboraviti na ono, ostvari veliko djelo kulturne evolucije. što je muslimanski težak za naše dobro i činom baca na prosjački štap. Napro­ Zato i nije naš muslimanski težak sve tiv, izgledalo je, baš obratno. drugo zaboravio pri svom staleškom in­ učinio kao što nećemo zaboraviti na Sto su zemljopsjednici više plakali i njegovu vrijednost, koju reprezentuje teresu, nego je stupio na .poprište poli­ više se tužili, demokrati su izmišljali za nas. tičke i gospodarske borbe kao pobornik sve teže i brutalnije udarce i kanda U znaku zahvalnosti i cijeneći posve prava i kulturne slobode i jednaoksti, su se naslađivali sa tim očajničkim va­ ispravno, što nam je vrijedio i što vri­ a kao branitelj slabih i potlačenih. Nje­ pajima uništenih svojih žrtava, uprav jedi težački svijet, »Jugoslavenska Mugov visoki islamski moral, njegova ve­ onako, kako su se naslađivali stari Tim­ lika pravna svijest nije ga stavila van slj'manska Organizacija« poradiće što ijani po svojim amfiteatrima. življe na razvijanju i jačanju one ve­ općih interesa svih muslimana, nego like snage, što leži u musliman­ Nije im dosta bilo što su na sasma ga je nagnala u naše kolo, koji se mo­ nezakonit način lišili zemljoposjednike skom težaku, koja će biti od velike, ramo boriti za elementarna prava čo­ vrijednosti po našu budućnost i naš op­ njihovih kmetpvsk-ih selišta i prihoda vjeka — ona prava koja svak među stanak. Naš je težak dokazao da on sa istih prije nego se ista procijene i nama može da ima i uživa, jedino mi želi kolektivni napredak muslimana a isplate, nije im dosta bilo što su zabra­ muslimani ne. ne klasni i za to ćemo i mi svi pokanili otuđivanje slobodnih većih posjeda, Po tom, što je muslimanski težak bio I zati i dokazati, da volimo i ljubimo na­ nego su u zadnjem svom trzaju — na nosilac ideje neklasnih interesa, nego dva dana prije svoga pada prefurtišeg težaka kao i sve druge muslima­ općeg našeg dobra, koju nije napustio mašili i one zlokobne dvije naredbe i ne i zato ćemo raditi, da se naš težak ni u doba »demokratskog« velikohrćto o otimanju i zadnjeg komadića slo­ i kulturno razvije i gospodarski ojača višćanskog bespravlja nad siromašnim bodnog posjeda iz posjedničkih ruku i i še i bolje nego dosad. posjedničkim staležom izgleda nam o zabrani eksploatisanja privatnih šuma. Hamid Kurbegović. mnogo savremeniji i po prirodi kultur­ Tendencija ovih zadnji i odredaba je niji od ostalog težačkog dijela našeg sasma prozirna. Demokrate su sa tim naroda. Najboljim dokazom u tom prav­ odredbama pokušali, da uliju još više Sarajevo, 12. marta. cu može nam služiti ispunjenje dužno­ zejltina u goruću vatru. Htjeli su d sti posjedničkog podavanja, koje je — U članku »Oko Gajreta«, što je štam­ još više razjare i ohrabre i onako do i ako nije prema naredbama moralo — pan u 17. (122.) broju našeg lista od 17. divljaštva razuzdanog seljaka, koji je kod najveće većine musi, težaka usli­ februara, pozvasmo policajnu direkciju, pod erom demokratskog režima i za­ jedilo. Musliman težak, kraj svih agi­ da provede svoj otpis od 21. septembra boravio da postoji državna vlast i dr­ tacija pravoslavnih i katoličkih »demo­ 1919. broj 494 prez. i privremenom od­ žavni zakoni, nego se on načinio država kratskih« velikonrišćana, da ne dadne boru »Gajreta« naredi saziv redovne u državi i harači i otima muslimanska posjedniku s beglučke zemlje, haka, ni­ glavne skupštine. dobra po miloj volji. je u velikoj većini nasjeo toj agitaciji, Pošto je samozvani »Gajretov« od­ To im je uspjelo jer baš iza objelonego je ispunio svoju dužnost i na taj bor i prekjučer putem presbiroa saop­ danjenja tih odredaba naša je ma­ način sačuvao mnogu porodicu od pro­ ćio svoje vijesti, iz čega se može za­ sa upravo podivljala. Zaredale su pasti i prostitucije. Shvaćajući sam po ključiti da se ne kani držati svog man­ uzurpacije i otimanje ne samo onih sebi šta bij bilo s onim .porodicama, data i da misli ostati na upravi društva slobodnih posjeda, koje su vlasnici da­ kojima su odložili najpripravnije duž­ do mjeseca jula, pozivamo ponovno po­ vali na obradu drugima, nego i onih, no podavanje, muslimanski težak nije licajnu direkciju, da se nadviri nad koje su vlasnici u svojoj vlastitoj re­ mogao zatomiti svoj humani osjećaj na rad svog odbora i da mu naredi saziv žiji obrađivali. Ima dapače slučajeva, koji bi se trebao i bez naročite dužno­ skupštine u roku, za koji mu je povje­ gdje su prije više godina Srbi —■ seljaci sti odlučiti iz čoviečanskih i pairiotskih rila mandat. Nadamo se. da će ovo prodali svoju zemlju seljacima musli­ obzira i na taj način dokumentovao upozorenje naći odziva ili da ćemo — manima i oni tu zemlju sobom obra­ svoje kulturne poglede i osudio politi­ u protivnom slučaju — biti obaviješteni đuju, a danas dolaze nasljednici pro­ ku bespravlja. koju su »demokrati« nad o uzrocima, radi kojih se ne provodi davaoca i tu zemlju od muslimana se­ siromašnim i upropašćenim posjednič­ otpis broj 494 prez. Vederemo. ljaka otimaju i sebi — a po sebi — kim .staležom provodili. prisvajaju. Muslimanski težak posjeduje nešta oOvako se isto događa i sa slobodnim sebenog: izvjesnu (kulturu, koji drugi šumama. težački svijet ne pokazuje a koja nije Ovo su demokrate učinile prvo, da još potpuno izgrađena i — vanjska. Jer oteščaju ljudima, koji iza njih dolaze ako je kultura ono, što se zove nap­ na vladu — da poprave i izgrade ono U moru zuluma i najbrutalnijih ne­ retkom jednog naroda, on zaista taj na­ što su demokrate porušile, da povrate pravdi, što ili je počinifja skrahirana predak i želi, ali ne svojoj klasi, nego demokratsko-socijalistička vlada najvi­ auktoritet vlasti i isposluju rešpektocijelom našem narodu. U njemu dakle vanje zakona i povrate red i mir u še su pogođeni bos.-herc. muslimani počiva jedna neizgrađena i nerazvijena a naročito zemljoposjednici. One nezemlji, a drugo da zaduže seljaka ne kuituia, koju treba evolucionirati, jer j pravde i proste otimačine, koje je ta bi li im pri dojdućim izborima za konće ona biti od velike koristi po našu stituantu poklonio svoje glasove. zloglasna klika provađala, pod krin­ muslimansku zajednicu i cijeli naš na­ Nu da su demokrate ovaka brutalna kom agrarne reforme u našoj domovini rod, kojem naš težak i dušom i srcem bezakonja počinili u čitavom našem mla­ prevazi^azi i najokrutniju vladavinu pripada. Da nije bilo te kulture i pravog dom kraljevstvu onda bi se to dalo još rimskih »patricija« nad plebeicima. Ta razumijevanja kod muslimanskog teža­ nekako opravdati. Ali ako se uvaži da plebejci su bili po rimskom kralju Anku ka i da nas nije on svojski podupro, mi su ove dvije zadnje odredbe — koje Marciiu sa oružjem upokoreui »latinci« ne bi mogli voditi uspješno našu dosa­ i jesu najužasniji atentat na zdrav ra­ i živjeli su prije 2500 godina, dočim mi da. vrlo tešku borbu, čije plodove će zum i pojam pravednosti — izdate samo bosansko-hercegovački muslimani zemza našu domovinu, onda je sasma ja­ podijeliti i težak i posjednik, i trgovac Ijoposjednioi smo krv od iste kvi sa i zanatlija, međusobno kao braća ona­ san dokaz, da su demokrati pri profurnašim susjedima drugih konfesija, živi­ ko. kako .i treba, da jednokrvna i jedmo u 20. tom vijeku, vijeku civilizacije i timašivanju ovih »Uredaba« imali u vi­ du samo da nas b.-h. zemljoposjednike novjerna braća podijele. jednakopravnosti i slobode, pa ipak za totalno unište. ere zloglasne demokratske vladavine Mi ne smijemo zaboraviti na našeg te­ Protiv ovakih otvorenih nepravdi nad ne bijaše skoro nikakve razlike izme­ žaka. koji je jedan od najaktivnijih pri­ kojima se zgražaju svi oni, koji imadu đu nas i rimskih plebejaca. staša »J. M. 0.« i koji ne traži od nas, Kao što su rimski »patricije« na- I imalo ljudskog osjećaja, naravna je da vodimo poetiku klasnog egoizma, stvar da se mora najenergičnije istupi­ prosto otimali plebeicima zemlje i dru­ nego politiku prava i socijalne praved­ ti, latiti se makar i zadnjih sredstava, gu imovinu, ubijali ih i ne dozvoljavali nosti. Mi se moramo u vrlo blizom vre­ da se iste suzbiju. im ni najprimitivnije slobode i ravno­ menu ozbiljno baciti na iskorištavanje Za to je i centralni odbor »Udr.už. pravnosti. tako su isto naši tlačitelji ' i razvijanje onih velikih snaga, koje »demokrati« sve sile upregli da b.-h. j zemljoposjednika za B. i H.« na brzu počivaju u muslimanskom težaku, i ruku sazvao izvanrednu gl. skupštinu, dokazivat., da onaj, koji ne stupi I zemljoposjednicima naprosto otmu i u našu organizaciju, čini raz­ i naizadnji kufić zemlje i da ga predadu I da ova zaključi kakve korake treba za­ bojstvo nad velikm brojem vrlo siro- ■ nemuslimanima kao kaparu i naplatu, ‘ uzeti, da se te otvorene neprvđe otklo- Tražimo lijeka. j | I 1 Godina Ii. �Strana 2 Страна ne i zemljoposjednike od totalne pro­ pasti spasi. Skupština je sazvana za četvrtak 11. o. mj. u 1 sat iza podne u prostorijama Kiraethane. te o istoj donosimo slijede­ će izvješće: Izvanredna glavna skupština Udruže­ nja zemljoposjednika za B. | H. Dan prije izvanredne glavne skupšti­ ne, sastao se je centralni odbor i pri­ spjeli predsjednici mjesnih odbora iz provincije da uglave dnevni red glav­ ne skupštine. Sjutri dan u 1 sat iza podne ubrzo se napunila sala sarajevske čitaonice a onda je predsjednik Udruženja g. Nurudin beg Azabagić otvorio skupštinu sa vrlo jezgrovitim govorom. Predsjednik g. Azabagić u svome go­ voru ističe: da je radni i centralni od­ bor učinio sve što je mogao da bivšoj demokratskoj vladi predoči i da kaže bijedu i nevolju b. h. zemljoposjednika, opravdanost njihovih zahtijeva i neko­ rektnost vlade u provadanju agrarne reforme, ali je to na žalost ostalo sve — glas vapijućeg u pustinji. Išlo je toliko deputacija, predato to­ liko peticija, predstavki i memorandu­ ma, ali ni na jedno od svega toga nijesino dobili nikakva riješenja. Deputacijama se sa nadležnih mje­ sta obećavalo da će se našim oprav­ danim željama izići u susret, ali i ta sva obećanja ne samo da nijesu imala nikakva povoljna rezultata, nego se vazda događalo baš obratno, t. j. do­ lazile su odredbe sve teže i teže po nas zemljoposjednike. I najnovije dvije Uredbe, o otimanju i zadnjeg komada slobodnog posjeda i o zabrani uživanja slobodnih šuma, oduzeli su b. h. zemljoposjednicima i zadnju nadu u svoj ma i najkukavniji opstanak, za to se sazvala ova skup­ ština da zaključimo kakove korake da poduzmemo u obrani svojih prava. Nakon živahne debate, u kojoj je su­ djelovalo više članova, a naročito Akif ef. Biserović iz Sarajeva. Miralem beg Begović iz Dervente. Husaga Cišić iz Mostara i Mehmed ef. Đukić, Husein ef. Mašić. S. A. Filipovič iz Sarajeva za­ ključuje se da izradi jedan memoran­ dum sa glavnim minimalnim zahtjevi­ ma slavljenim već u memorandumu i s obzirom na one demokratske ured­ be o otimanju slobodnih zemalja i šu­ ma i da taj novi memorandum odnese naročita deputacija, sastavljena od 10 Fca i to tri delegata centralnog odbo­ ra i 2 delegata sarajevskog okružja, a po jedan delegat ostalih pet okružja. ali s obzirom na to, da je demokratska vlada koja je sve te otimačne inscenirala i podupirala — odstupila, a da je nova vlada sastav­ ljena od ljudi, koji nijesu zaslijepljeni stranačkim egoizmom, nego su nadoje1U pravdoljubljem, te je velike nade, da će sadašnja vlada ukinuti one demo­ kratske uredbe, koje su po naše zem­ ljoposjednike čista smrtna osuda — ovi agresivni predloži su zabačeni i prih­ vaćen gore istaknuti, sa tim dodatkom, da deputacija, koja će otići sa novim memorandumom u Biograd ima sače­ kati riiešenje memoranduma i dobiti pozitivan odgovor ih — ili, jer se više čekati ne može. Iza toga je vijećano ko će sastaviti memorandum, te se to povjerava cen­ tralnom odboru, kome se još dodaju odvjetnik Akif ef, Biserović iz Saraje­ va i Zija beg Đonlagić iz Tešnja. Iza /toga predsjedatelj javlja da je vrijedni i Vrlo agilni član centralnog odbora Mehmed ef. Sarić iz Stoca pre­ minuo te na mjesto istoga — po želji delegata iz Hercegovine predlaže da se Husaga Cišić iz Mostara izabere za člana centralnog odbora. Usvaja se. Prelazi se na izbor delegata, koji će kao deputacija ud u rjeti memorandum u Biograd. za okružje Banjaluku: Zijabeg Đon­ lagić: za Bihać: Mehmed AVbeg Kulenović Број 133 Broj .PRAVDA* — „П°АБДА‘ | gove izvode i kori ga što uvlači krunu , u debatu. U zemlji, gdje se vlada us­ tavno, ne može biti govora o neodgo­ I vornim faktorima. Ćudi se što mu je Pavlović dopustio da govori. Prodano, vić mu na to odgovara i pita zašto da j on ne bi smio' govoriti kad svi govore, te to smatra napadajem na poslanička I prava. On niti je govorio za republiku ni proti, ni za monarhiju, ni proti, nego je govorio samo o faktima, koja se da­ nas vrše. Predsjednik Pavlović odgovara Proi tiću. da Prodanovlća nije prekinuo u njegovom govoru poradi svoje tolerant­ nosti. jer svaki može razvijati svoje mišljenje. Slijedeća jc sjednica zakaza­ na za srijedu u 9 sati. za Mostar: Hafiz Omer ef. Džabić; za Sarajevo: AtW ef. Sočo i Salih ef. Svrzo; za Travnik: Dr. Sulejman beg Hafizadič; za Tuzlu: Edhcm beg Uzelrbegović. Od strane centralnog odbora dellgirani su u tu deputaciju: Rifat beg Sulejmannaš ć, Hasan beg Pašić i Husaga Cišić. Iza toga se prešlo na pretresanje o pokretanju društvenog organa, te se nakon odulje debate zaključilo da se ovo pitanje prepusti centralnom odboru, da on ovo pitanje riješi. O pitanju proširenja društvene misli sakupljanja materijalnih sredstava od­ lučuje se da društveni tajnik g. Sejid Alibeg Filipovič proputuje banjalučko, bihaćko, travničko, tuzlansko i mostar­ sko okruže, dočim će sarajevsko ok­ ružje proputovati Atif ef. Sočo. Nakon toga jc skupština podijeFla apsolutorij odboru na dosadašnji rad. a pošto se više niko ne javlja za riječ, pređs'edatelj zaključuje skupštinu. i Bilješke. Smicalice. U parlamentarnim se kru­ govima tvrdi, da je .ministar trgovine podnio ostavku. To su donijele i dana­ šnje biogradske novine. U ministarskim se krugovima tvrdi, da su te vijesti tendenciozne. Pregled biračkih lista. Gradsko po­ glavarstvo daje na sveopšte znanje da je biračka lista za svaki birački rajon opštinskih izbornika grada Sarajeva dovršena i da se počevši od ponedjelj­ ka 8. marta 1920. kroz' 14 dana javno izlaže svakom izborniku na pregled u sobi broj 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za vrijeme uredovnih sati od 8—2 po podne. Unose u liste može pobijati svaki bi­ rač, koji je unesen u biračku listu, a isto zahtijevati i naknadni unos u listu svaki novi birač osobno. Kad mine gornji rok. odrediće se rok za prigovore u smislu propisa § 16. pri­ vremenog izbornog reda za grad Sara­ jevo. Upozorujemo naše izbornike u Sara­ jevu. da nikako ne propuste pregledati izborne listine, tim prije, što rok za reklamadie istječe 21. o. mj. Iz Privr. Narodnog Predstavništva. (73. sjednica). Dr. Draža Pavlović otvara sjednicu. Prima se protokol bez primjedbe. Pri­ je prelaza na dnevni red odgovara mi­ nistar unutrašnjih poslova Trifković na interpelaciju Vaše Kneževića radi pabrane manifestacija na Terazijama, da su to zahtijevali viši interesi. (Juda je dao deklaraciju poslanik seljačke stran­ ke Drag. Mutič. On u deklaraciji na­ glašava da niti ovaj parlamenat, niti ova vlada koja je izašla iz ovog par­ lamenta, nisu izraz narodne volje. On zahtijeva izbore i traži da sve stranke, pa i zemljoradnička, uđu u ustavotvor­ ni odbor. Glede ssoljne stuacije govori o granicama. Traži kon centracion u vladu i veli da je i on protiv ličnog režima. Sadašnji naš položaj treba kon­ centracionu vladu. Jaša Prodnović (republikanac) govo­ ri o vanjskoj politici i traži da Evropa ■prihvati naše stanovište, ako ne će da uvrijedi jedan veliki narod j prouzroči nove sukobe na Balkanu. Govoreći o unutrašnjoj politici veli da ovo nije par­ lamenat, nego parlamenat ad hoc, te treba što prije u izbore. Ističe da se kod nas uvukao lični režim, pa za to nije ni prijašnja, ni sadašnja vlada mo­ gla dobiti homogene većine. Indirektno spominje da su neodgovorni faktori ta­ ko počeli uvlačiti krunu u debatu. Go­ voreći o »demokratskoj« vladi ističe, da nije bilo demokratska (slu­ čaj Stipice 'Radića). Dalje raspravlja opširno o pravima u parlamentu i kri- i tikuje rad neodgovornih faktora. Traži u ime republikanske stranke, da ’se sadanja vlada ukloni sa zemaljske up­ rave. Traži proporcionalni sistem, pot­ punu slobodu izbora i da svaka stran- | ka ide lojalno za svojim programm. Ministar predsjednik odgovara na nje- I ' i i ; i I i j i : Naši dopisi Tuzla, početkom marta. (Odgovor »Glasu Naroda«. Dužan sam još uvijek odgovor izvozničarskom listu propale Davidović—Pribićevićeve valde »Glasu Naroda« na nje­ govo pisanje u broju 176. od 15. febru­ ara 1920. o nekojima ličnostima u na­ šem mjestu, pa da se ne bi reklo, da je šutnja znak priznanja, evo me da od­ govorim. Moj dopis u »Pravdi« koji sam napiso povodom premještaja ovdašnjih kotarskih predstojnika dra Ahmedbega Defterdarevića i Makaneca djelovao je sasma porazno i potresno na bolesne živce ovdašnjeg dođ’snika demokratsko-socijallstičkog g&isife »Glasa Na­ roda«, ,pa je podigao nedostojnu hajku na naše nekoje ugledne ličnosti, onako kako to razumiju demokratski mudra­ ci i učenjaci. Prije nego ću da zađem in medias res. moram da naročito istaknem, da su se u nas nakon prevrata pojavili od jednom neki nezvani apostoli slaven­ ske misli i jedini nosioci misli o oslo­ bođenju i ujedinjenju našeg troimenog naroda, koji drže, da su jedino oni po­ zvani, da mjere patriotizam pojedinaca naših državljana i to samo za to, što su pukim slučajem ili da izmaknu opas­ nosti života za vrijeme rata došli u ropstvo, a odavle — iz bojazni pred boljševizmom — prešli u dobrovoljački tabor. Neću ovijem da negiram zaslu­ ge svakom onome, koji se je na strani dobrovoljaca borio za naše oslobođe­ nje, ali izgleda malo neskromno, ako ovaki ljudi hoće da opšti patriotizam postane isključivo njihovim patentom. Biće sigurno, da i gore spomenuti dopis iz Tuzle potječe iz redova ovakih ljudi. Pa i to patentiranje patriotiz­ ma dalo bi se barem donekle opravda­ ti, kada bi se radilo o kakovoj reha­ bilitaciji ili pomoći onim ljudima, koji su aktivno učestvovali u borbi za naše narodno oslobođenje i kada onako tendenq'ozno i lažno pisanje ne bi bilo namijenjeno isključivo u političke svr­ he. »Demokratima« se izmaklo tlo is­ pod nogu, njihov bespravni i neparla­ mentarni režim doveo ih je do potpu­ ne propasti, pa se sada laćaju svih mogućih sredstava, ne bi li se kako odr­ žali ako ne na vladi, ono barem na površini. Oni su svjesni svoje nemoći, oni dobro znaju da su sami sebe do­ veli do pada ;i potpune propasti, ali oni nijesu takovi griješnici, koji pod utiskom posljednje mrvice morala pniznavaju svoju krivicu i kalu se za nju, nego na podal način i iza busije nava­ ljuju na ljude koji ufiesu bik voljni, da podupiru njihovu protudržavnu po­ litiku i da s nima skupa igraju u jed­ nom kolu. »Demokratskom« dopisniku »Glasa Naroda« kravi su: muftija Maglajlić, predstojnik dr. Defterdarević, načel'nik Vilović, a sigurno i još mnogi drugi A zašto? U pomanjkanju kakvih stvarnih doka­ za i činjenica, koje bi bile u stanju da kompromtulu spomenute ljude, laća se dopsnk otrcane fraze »crno-žuti režim, tip i t. d « i nastoji da te ljude, iako su čisti Slaveni, prikaže neprijateljima svoje vlastite države i svoga rođenoga naroda. Kod potonjeg od spomenutih ■ide čak tako daleko, da javno trijeda njegovo poštenje i predbacuje mu dje­ la. za koja bi inače morao, da odgo­ vara pred krivičnim zakonom. Ten­ dencija jc prozirna. 1 Maglajlić i Def­ terdarević I Vilović spadaju među ođl'čne članove J. M. O. koja je otkazala • posluh boljševičkoj Daviđović-Pribićcv'ćevoj vladi i koja nije htjela đa pot­ i i I i I j I i I pomaže tu zloglasnu vladu u njezinim besprimjernom haračenju državnih do­ bara i otimanju privatnih swjina. Ra­ di toga su »demokrati« gnjevni na njih ii žele da ih denuncijama oklevetaju i ubiju njihov ugled u javnosti i to u na­ mjeri, da iz toga izvuku kakva bilo korist za svoju stranku. Nije im sveta n| čast, ni moral, ni pravednost, oni su bezobzirni u svojoj stranačkoj agi­ taciji, kod njih svrha opravdava sva Sredstva, pa makar i najniža 1 najgora. Kukavcl sinji znaju, da su u neznatnoj manjini, jer svoje pristaše mogu prebrojiti na prste, a nanjušili su izbore, pa bi na ovako nizak i nedoličan aačin htjeli da ubace iskru razdora među »J. M. 0.« i Narodnu Radikalnu Stran­ ku ovdje, ne bi I« na taj način došli u položaj, da im bude dopušteno prilikom izbora, da pokupe barem mrvice. Muftija Maglajlić spada u »cmo-žnte» tipove i neprijatelje ove države za to, što je navodno za vrijeme rata progla­ sio »Sveti Rat«. Ovo je u ostalom sa­ mo spoljni uzrok, zbog kojega »demo­ kratski« dopisnik daje ovako lošu svje­ dodžbu patriotizma muftiji Maglajliću, dok se pravi uzrok sastoji u tom, što muftija neće u »demokrate«, a ovi su tako umišljeni i smiješni, da državu identifikuju sa svojom strankom i da opstanak države uvjetuju opstankom »demokratske« stranke, naravna stvar kao vladajuće. Po tom muftija Maglaj­ lić nije pristupio sa svojom strankom »demokratskoj« zajednici počinio je zlo­ čin veleizdaje po »demokratsko-socijalističkoj« pravnoj teoriji. Činjenica, da je muftija Maglajlić za vrijeme austrij­ ske uprave kao prvi vjerski dostojan­ stvenik u gradu pod pritiskom prilika i tadanjeg režima morao da oglasi šejhul-islamovu fetvu, ne može u očima jednog ozbiljna čovjeka nikada dat! op­ ravdana razloga i temelja, da mu se javno ospori osjećaj privrženosti za vlastitu svoju državu, nit mu se radi toga može imputirati, da plače za Au­ strijom. Stotine i stotine najuglednijih ličnosti od svih triju naših konfesija morale su za vrijeme rata vršiti, pod pritiskom tuđinske uprave vrlo neugod­ ne dužnosti i raditi sami proti sebe, pa bi onda po analogiji dopisnika »Gla­ sa Naroda morali biti svi ti ljudi kompromitovani, ■ ako među njima imade najsvjetlijih karaktera. U ostalom mufti­ ja Maglajlić može biti da i plače, ali ne za Austrijom, nego oplakiva tešku sudbinu našega naroda, a naročito mu­ slimana. koju im bjehu počeli krojiti »demokratski« satrapi i vlastodršci. 1 predstojnik dr. Defterdarević ie u očima »demokratskog« dopisnika »Gla­ sa Naroda« crno-žuti tip. 1 on spada u ovu sortu ljudi za to, što je navodno agitovao za muftijinu organizaciju i što ■ je bajagi pronašao jedan brijeg kod Srebrenice i predložio, da se na njega izvezu topovi najtežega kalibra i da se tako tuku Srbi preko Drine. Ko da austrijski generali i vojna komanda ni­ jesu znali gdje će postaviti topove, pa i im trebalo pitati Defterdarevića! E, puste li ironije! Rada bi bio saznati, da li vjeruje sam sebi dopisnik »Glasa Naroda« ili naš svijet drži tako naiv­ nim, da bi mogao povjerovati čak i ovu bedastoću! Kada bi dr. Defterdarević u istinu agitovao za muftijinu organi­ zaciju, činio bi tim samo svoju dužnost u prvom redu kao musliman, a u dru­ gom redu kao dobar državljanin, jer je »J. M. 0.« ustala proti onih bez­ brojnih nepravdi i nasilja, koja je »de­ mokratska« vlada činila ponajviše na muslimanskom dijelu našega naroda, a uklanjati jedno zlo, koje djeluje rastroš­ no na državni organizam i potkopava žile državi, dužnost je svakog poštenog i dobrog državljanina. Dopisnik »Glasa Naroda« uspio je da za jedan čas u svojoj duši osjeti kletve seljačkog naroda iz Srebrenice, Vlaseuice, Kladnja i Tuzle proti Dru Defterdareviću ii to svoje duševno raspolo­ ženje predstavlja javnosti i neupućenom svijetu kao kakovu zbiljnost i ako ne­ ma ništa istine na tim klevetama, ne­ go je samo jedna obična »demokrat­ ska« izmišljotina I laž. Dok »demokrat­ ski« dopisnik hoće da na ovako ne­ spretan način laže I objeduje jednog ispravnog čovjeka, dotle se povodom premještaja gosp. dra Defterdarevića sastaju sve seoske s .t a r j e š Inc iz cijelog kotara I bez razli­ ke vjere. Izjavljuju mu neograničeno povjerenje i traže naročitom rezolucl- �Бр»ј 133 — Broj (1РАВДА“ — »PRAVDA. Страна 3. ma, kao: riža, rude, ugljen, kože, drva Hm od nadležnih faktora, da opozovu stavljahu, pa se od god. 1869. istom ozdatu zemlju: od Mehe Meškovića iz Raijegovo premještenje. Držim, da je i si. biljno .poče plovidba njegovati i podi­ hića 7.000 K; od Ibrahima Ibrića iz Kako je ovaj sve veći promet iziski­ ■arod toliko svjestan, te ne bi dao ozati. A bruseljski međunarodni kongres Broda 5.200 K; od Ibaliimbega Ibrahimvao i veću tonažu brodovlja i povistvakovo povjerenje čovjeku, koji spada begovića iz Rahića 25.000 K; od Sulje od god. 1885. donese mu i državne pot­ vao je, svjedoči nam najbolje ovaj pri­ a crno«žute tipove ili koji u svom služ­ i Fejze Džanića iz Coseta 6.000 K; od pore u novcu. S ovim u savezu počeo se benom zvanju ne bi bio na svom mje­ mjer kod dva parobrodarska društva Emina Zlatića iz turskih Ražljana 700 vođeni tovarni promet brzo razvijati, sta. Ovakovo povjerenje dobivaju lju­ (Vite Star i Atlantic), koji su imali pro­ K; od Mehmeda Pitnjakovića iz Pa­ tako, da se je koncem 19. stolj. poveća­ di, koji znaju 1 hoće da rade na pro­ sječne tonaže u svojim brodovima: lanke 14.000 K; od Braće Kehonjić iz vao za 159%, dok oni na željeznici tek micanju narodnih interesa. I. god. 1884. brutto reg. tona 2.891 Vražića 5.000 K; od Filipa Filipovića iz za 44%. Međutim ladarstvo se nada I. » 1900. » » » 8.699 Strepaca 18.000 K; od Ibrahima Glogji- još većem svom poboljšanju od spoja Dolazi sada gradonačelnik Vilović. II. » 1884. » » » 2.889 ća iz Rahića 2.500 K; od braće Lišić iz Oštrica dopisnika »Glasa Naroda« upe­ kanalom Dunava sa Oderom, Elbom i II. » 1900. » » » 7.327 Rahića 14.500 K; od Hafiz Bajrama Rarena je na nj nekako najjače, jer mu Rajnom. Ovaj spoj je već davno pro­ mića iz Rahića 6.000 K; od braće Antu- jektiran, naročito onaj sa Rajnom za Troškovi brodova sastoje se u tome, se osim toga što bi imao da spada u nović iz sela Ulica 14.000 K; od braće da plaćaju lučke pristojbe za tonažu, brodove do 1.000 tona težine, pa kad orno«žutc tipove,- predbacuje (i jedno Gavrić iz Coseta 5.000 K; od Avde Avza karantenu, ustavljanje i usidrenje, se izvede, eto odmah otvorene vodene nepošteno djelo, za koje bi imao da od­ dića iz Rahića 2.000 K. Svi su ti ljudi od kojih su neki povratni, a neki samo ceste između jugoistočne i sjeveroza­ govara pred kaznenim sudom i zako­ živi i neka ih izvoli pitati dopisnik »Gla­ padne Evrope, eto kratkog direktnog toliki, da podmiruju obalne izdatke oko nom. Izgleda da je to proračunano. Do­ sa Naroda« jesu Ii istiniti ovi podaci. spoja izemđu Sjevernog i Crnog mora, uzdržavanja. U ovom igraju veliku upisnik znade dobro, kakav silni ugled eto za Dunav najveće riječne važnosti logu državni ugovori, koje na početku Osim toga dobio je načelnik Vilović, imade načelnik Vilović u našem gradu kad mu je supruga proglašena puno­ na svijetu, jer će biti drugi Suvejš. To spomenusmo, da se sklapaju za olakša­ i on je kod budućih izbora najopasniji ljetnom, od kotarskog suda u Brčkom Engleska vrlo dobro znade, pa zato i nje plovidbe, jer gdje njih nije, može za »demokrate«. Namjera im je da mu gotovih 5.000 K iz pupilarne mase i postavlja novi Port Said u — Budim­ brod da plaća veće pristojbe, naročito umanje taj njegov ugled. Dopisnik 14.000 K u ime naplaćenih tražbina. Pu­ pešti, gdje će biti glavna skladišta nje­ kod divlje plovidbe, kad rijetko pristaje »Glasa Naroda« drži tuzlanske građane u neku luku. K ovome još dolazi, da nici svojoj pako duguje još uz to 14.700 zine trgovine. i stanovnike mazlumima, koji nijesu u skoro u svim zemljama Evrope država K za prodata zemljišta. Naprotiv, na­ stanju bili da u"vremenu od deset godi­ Promet na Dunavu možemo vrstati povraća carine, koje su se uplatile za čelnik je Vilović u godini 1919. jednom 1 u lokalni i trgovački. Pod lokalnim ra­ na prouče načelnika Vilovića i da ga uvežene sirovine, daje slobodna skla­ zgodom, kada je aprovizaciji trebala pozvu na odgovornost za djela, koja je zumije se prevoz putnika i pošiljki iz dišta (magazine) u lukama za brodske veća svota gotova novca stavio na ras­ on navodno počinio, a kolima se krnje jednog obližnjeg mjesta u drugo, a pod tovare i štiti svoje brodarstvo još i na položenje uložnu knjižicu svoje supruge interesi građanstva. Ne zna sinji kukatrgovačkim prevoz tereta u masama na taj način, što udara povišene lučke pri­ glaseću na 28.000 K i tim se ie novcem vac, da je značaj baš onoga načelnika veće daljine, kao što su: žito, drva, so, stojbe i carinske pribitke na robu pod služila aprovizacija kroz cijelu godinu Vllovtća. koga on tako bezobrazno i ugljen, cigla, kamen, kreč i t. d. Kako tuđom zastavom (neke druge države). 1919. pa mu je i sada dužna 9.147 K. tendenciozno napada, daleko svjetliji od je velik taj promet najbolje nam svje­ Brodevi moraju trošiti još na čišćenje Ubrojivši i ovo u aktivu načelnika Vi­ značaja i obraza svih »demokratskih« doči to, što je samo »Dunavsko parodna od gljivica godišnje 4—5 puta, da lovića izlazi, da je on dobio na .ruku perjanica i njegovih gospodara, ne zna plovidbeno društvo u Beču« (istina im ne smetajji u brzini. To se u izvjes­ svega 158.600 K: a dao je za kuću knkavac sinji, da načelnika Vilovića po­ najveće na Dunavu) prevezlo na svonim lukama obavlja posve hitro: iza 8100.000 K; dok mu je aprovizacija duž­ i jim brodovima u 1902. godini 1,830.045 štuje baš radi njegova predanog i ne­ satnog dnevnog krčanja brod pođe u na 9.147 K. Imade dakle deficit od I osoba i 2,054.423 tone robe. O prometu sebičnog rada za narodno dobro i bla­ 49.453 К‘ Ikoju svotu je potrošio za gostanje bez razlike cijelo građanstvo na Dnjestru, Dnjepru i Donu rekli smo i dok, gdje bude izvučen iz vode, osušen, I gljive ostrugane, na novo bojadisan ј vrijeme rata služeći predano općini i i da je on svojim zaslužnim radom u najnužnije u IV. odjelku ovog članka, j osušen sve za šest sati, tako, da je u stanovništvu. najteža vremena stekao velikih i ve­ Nešto što je najvećma rasprostranje­ jutro opet na svom mjestu u luci za likih zasluga za ovo mjesto. 1 Mislim, da je po tom dosta jasno reno sada u riječnoj plovidbi jesu šlepovi, ; daljnje krčanje tovara. Dopisnik »Glasa Naroda« predbacu­ ! čeno odakle načelniku novac, da kupi Brodolom može da nastupi ako zapoTuzlak. i prazni brodovi bez strojeva i brodskog je neke malverzacije u poslovanju grad­ i zgradu poštanskog ureda. uređaja, koje drugi brodovi na lancima J vjedništvo broda ne poznaje dovoljno ske aprovizacije, a ne zna da je baš vuku. Prvi pokus s vučenjem šlepova predjela kroz koji putuje i kad ne zna aprovizacija ona institucija, koja po učinjen je 1732. godine, ozbiljniji istom i gdje se brod nalazi, kad ne poznaje svom djelovanju za cijelo vrijeme rata 1820., a upotrijebljeni su na Seini (u 1 kompasa i morskih struja, pa usljed čini načelnika Vilovića najzaslužnijom Francuskoj) tek od 1853. Vuku ih po­ magle, nepažnje, bure, sudara s drugim ličnošću u cijelom gradu. Pod vodstvom sebno građeni motori, zbog plićiae ri­ j brodom požara na brodu i t. d. Nu spo­ načelnika Vilovića naša je aprovizacija Pitanje Dardanola. Rumunji traže jeka, koji duboko ne ronu u vodu, a menimo se, da je tome lijek osiguranje, s obzirom na ispravno i za narod ko­ neutralizaciju Dardancia i da komisija od godine 1899. vuku ih i električni mo­ j kako smo to naprijed istakli. risno djelovanje postala jedinstvenom za kontrolu bude slična kao i za inter­ tori na posebnim napravama i to po u našoj cijeloj zemlji, a sigurno i na­ nacionalizaciju Dunava. U pitanju Darjedan heler na tonu i kdometar tovara. dalje. Tuzlanska aprovizacija je vječi­ dtmela njihovo ie stanovište isto kao i Vučenje šlepova motornim brodićem je to slovila kao najbolja i najčistija u ci­ I francusko. i jače i brže i jeftinije, nego li da se jeloj zemlji, ona je vječito odgovarala vuku većim parobrodom. U ovih mo­ Granice Mađarske. »Times« javlja, jednoj dobrotvornoj instituciji i ostala da je vrhovno vijeće konačno otklonilo j tora su strojevi obično jaki oko 60 konj­ ie uvijek čista kao kraljevski hermeDemobilizacija. Iz Beograda javljaju, predlog, da se Mađarskoj vrate pokra- i skih sila, a vuku po 2—3 šlepa odjed­ lin bez ikakve i najmanje flekice, a to kako se govori, da će do 20. i 24. o. mj. nom, dok veći motori vuku i 4—8 šle­ jine, koje su pripale Čehoslovačkoj, Ju­ i se imade najvKe da zahvali baš načel­ biti naređena opća demobilizaci­ pova po 25 vagona tereta skupa. Troše goslaviji i Rumunjsko!. Granice koje su niku Viloviću. Držim da to mora pri­ ja vojske. U službi će ostati samo malo ćumura, a mala im je posada, pa ustanovljene prema mirovnom ugovoru, znati i sami dopisnik »Glasa Naroda«, kadrovci. Je podvoz jeftin: 0.1—0.2 helera na me­ ostaju definitivno. ako imade i jednu trunku poštenja i tričku centu (100 kg) i milju kod šlepa Monopol na ugljen. Kako javlja »Tri­ ako nije pao na niveau onih najnižih Njemačka je državna vlast objavila od 70 vagona, dok na parobrodima pod­ buna«, vlada namjerava uvesti mono­ i najgorih moralnih propalica. Onako proglas, kojim se poziva stanovništvo, ; voz iznosi 0.4, a na konjskim kolima pol na kameni ugljen, te će država pre­ gađan i nedoličan ispad prema jednom da se ponaša mirno prema inostranci- | 16 helera. Vodene su ceste dakle jefti­ uzeti dobavu ugljena. Odluka o tom pi­ apsolutno ispravnom, čistom, savjes­ ma. nije od kopnenih gesta za cca 40 puta. tanju još nije pala. Računa se da će go­ nom i poštenom zvaničniku je »krajnji Promet brodova ovisi najviše o cije­ dišnje iznositi 5.500 miliiona kruna. Besarabija pripada Rumunjskoj. Vr­ apsurd. ni ugljena ј o gospodarenju sa kodovi­ hovno je vijeće zaključilo, da se Besa­ Da stvar bude još jasnija, hoću da Požar u Srbiji. Javljaju iz Loznice, rabija priklopi Rumunjskoj, pošto se I ma i strojevima na brodu. Za to se .razložim, gdje je onih 360.000 K što ih da se planina Gučevo nalazi u plamenu mjernici kao graditelji brodova više za| imade staviti na Clemanceauvljevu ; je navodno zaslužila gradska aprovi­ od Crnog Vrha do Biljega, te šume malažu za pojeftinjavanje" vožnje, nego li crtu. zacija i kako dođe u položaj načelnik naštira Braneša Cer i Vidjevica. Sta­ za ojačanje pogona i ubrzanje plovidbe. Vilović, da kupi zgradu poštanskog ure­ Kriza u talijanskom kabinetu. Kako I Ovo se najbolje odrazuje na riječnom ’ novnici, koji su mnogo pretrpjeli za oda. Raspitao sam se za tačnu bilancu voga rata, sa užasom promatraju taj javlja »Vossische Zeitung« ministar brodarenju, kojmu je glavna svrha jef- i grozni prizor. Vatra je, kako se čini, aprovizacije i evo kako stoji: Tuzlan­ predsjednik Nitti dočekan od engleskog i tinoča ј zbog čega je brzina slobodno ska je aprovizacija zaradila za vrije­ poslanika izjavio je. da se može već j idućeg tovarnog broda na tekućici u i izbila uslijed čobanske nepažnje. me od 1915. do konca 1919. godine u govoriti o krizi njegova kabineta. sekundi Г/, do 3'1, m (na sat 4—12 i Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ svemu 170.148 K 16 h. Dobitak bi ovaj km), a voza šlepova samo 1—1Л m. tom svojom poluči uspjeh u društve­ Miroljubiva engleska vlada odredila bio veći, da nije aprovizacija izgubila nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će je 50.000 momaka da odašalje u Cari­ prilikom prevrata na pšenici 303.410 K. Dobre i slabe žetve, odnosno veća i svaku ženu uporabom Fellerove Elsa-, grad. Na taj način hoće da prisili Tur­ Pod konac naime 1918. aprovizacija je mania proizvodnja u pojedinim zemlja­ pomade za lice i kožu. Ova pomada sku, kako bi promijenila svoj postupak kupila u Biieljini, Brčkom, Zvorniku i ma uplivišu također na cijene kod broodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ Bos. Samcu 204.627 kg. pšenice, koja ju , s Amerikom (?) darenja prema tome, da li se više ih ne nečistoće, suj’edice, bubuljice. Čini je staja sa troškovima 601.042 K. Pše­ manje brodskog prostora potražuje za Izgredi u Miinchenu. Njemački dopisni kožu mekom, nježnom i rumenom. nica ie stajala dakle aprovizaciju brizu prevoz, pa da ovi više ili manje kinje Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju ured javlja: Jučer je došlo u Miinche­ 3 K na kilogram. Kada je bio prevrat zahtjevaju. isto tako se iskorišćuje pri ­ nu do velikih demonstraci a protiv is­ je s najvećim uspjehom. Nu ne valja dobila je općina naredbu zemaljske goda prevoza na brodovima prema go­ se latiti škodljivih sredstava, naručite korištavanja stanovništva od raznih vlade od 5. decembra u 1918. broj dišnjoj dobi, to jest prema žetvama u kriomčara, verižnika i Židova. Demon­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu 40.348/1918. u kojoj se naređuje, da se vrućim i studenim krajevima, kad se stranti su predbacili ministarstvu i gra­ »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta brašno stanovništvu uh smije proda­ traži više mjesta za promet u paro­ donačelniku. što nisu dovoljno energič­ 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ vati skuplje od dotadanje maksimalne ni protiv tuđinaca. Ministar unutrašnjih j brodima naročito preko mora. Ovakvo nika Eugena V. Fellera, Stubica donja cijene, a da će zemaljska vlada naknaiskorišćavanje prigoda ^proizvodnje ne djela izjavio je da će po mogućnosti uElsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 diti iz zemaljskih sredstava razliku iz­ služi naravno pravilnoj plovidbi broda, dovoljiti svim njihovim zahtjevima: zaImadete li boli? U licu? U celome među nabavne i prodajne cijene. Pre­ braniće useljivanje strancima, osobito 1 po utvrđenom programu, nego brod na­ ma toj naredbi prodato je brašno od stupa tada tzv. divlju plovidbu, da se I telu? Popuštaju li Vam mišice i živci? istočnim Židovma. te će biti Istjerani gornje pšenice po 1 K 50 h. na kilo­ svi Židovi, koji su se nastanili g. 1918. I kreće kud kada hoće. U ovom slučaju | Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Digram 1 tako je nastala spomenuta di­ ide brod samo u one luke, gdje mu se j vit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike Na to se je svjetina razišla. ferencija. Naročito pdaslanstvo općina isplati, dok »pravilna plovidba« ima čc- ■ specijalne boce 36 kruna. tražilo je da zemaljska vlada naknadi sto vozne redove utvrđene i na godine Trpite II od spore probave? Od sla­ aprovizaciji prema svojoj naredbi ovu prije, kori omogućuju pošiljačima (i potba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga diferenciju« nu do sada nema definitiv­ pomažu Fellorove prave Elsa-pilule! 6 nicima) stalnu i pouzdanu dopremu, te nog riješenja. Dakle tako je sa onih kutija 18 kruna. — Prava švedska tinkbrod rizikira da ide na put i sa po to­ 360.000 K što pita dopisnik »Glasa Na­ tnra 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina vara kad nema više. Naravno, pravilna roda« gdje su. posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller plovidba izabire u ovakim okolnostima Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. najživlja prometna mjesta, kojih se do­ Načelnik Vilović nije kupio cijelu tiče na putu, a divljoj plovidbi ostavlja zgradu poštanskog ureda, nego samo Š—In. Izgradnjom željeznica mislilo i da posjećuje vše sporedna mjesta svjet­ ledi u četvrtinu i to za 100.000 K, a na ske trgovine. Nu to divlje plovidbe ne se da će brodarstvo mnogo nazadova­ ime svoie supruge. Potrebiti novac ti, ali tatovi godine 1864. i 1866. pokasmeta, jer se danas i na brodu uspješ­ sthogao je na taj način, što je raspro­ no i s dobitkom vozi sve. što se do pred zaše. da željeznica nije dorasla svim dao najveći dio imetka svojo žene u 20 godina vozilo samo na jedreniačakotaru brđanskom. On je dobio za prozahtjevima prometa, koji se na nju FolitiiM pr-egied I Domaće vijesti Gospodarstvo Samo dva broda. Citajte i širite ,,Pravdu“! �.НРАВДА* — »PRAVDA- Страна 4. Strana * Pretplaćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis koji izlazi polurnjesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviča, a suraau/u ca, surađuju najooiji najbolji hrvat.-srpski književnici. ® Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I da sam otvorio Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? JugosL narodnu huhinju Suvremenik" pred Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. HI. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. imaretom sa uređenim prostori­ jama i brzom poslu­ a ® ® Pretplata je na godinn Din 30 SE ® (K 120) a na pola godine Din. (jEJ 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 ® Pretplatu slati AdministracijiSa® vremenika Zagreb Gundulića 17 № fldvoRntsku kancElariju otvorio j’e u Trav­ niku advokat Dt Sulsjman fllBčhović Nilhclm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek 1. Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, i Д uljene i suhe boje, pa- _ / rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ----------г Број 133 Broj ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose iini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — glR” Murat Balićevac. UNIVERZAL. Stalni zavod za podukir ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu tina odijela za gospođe. — i Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz j Protin Sokak) ulica Regenta Aleki sandra br. 2. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Etsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo ješ god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: »lija Šarić, salo Mokrice, hotar Bos. BradišRa Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i’zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsačluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Tražimo poslovnog ravnatelja Želite li kupovati dobro i jeftino? Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. Kreditna banha d. d. u Livnu. Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! I PrištBđnja HBFCBgovaL aprovizacijama i trgovcima | Ц к® M koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati за brijanje, škare, novčarke, nažigačl, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ,_ _ Agent urna i homisionalna radnja шожЈ | Abdullah Džumhur Tuzla g KS '9 Soe ponude za hranu hac i upite a stanju cijena hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimansbi kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu, — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sva bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 , fv.ovirM w»d*ik: M Sađiskr., Vhseljtt Ceetrabd Odbor »A M. O.» SiAmp.rila U & A. Кајои, ćiar.fev' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bc7a38efd8900e7dd0c810115c6c55d8.pdf 765445681e8e21e3f593658e2a536792 PDF Text Text Poštarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ilPEđuiB FBdaHcioni ođhan. Pret >lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 29 (134) Sarajevo, utorak 16. marta 1920. (25. džumadil-ahira 1338.) Za dra Hrasnicu. Godina li. Premda ispovodamo demokratska na­ čela, ili tačnije, baš zato, što se vjerno držimo tih načela, nemogosmo slijediti Kotarski odbor naše organizacije u Tešuju odposiao je 7. o. inj. i tedeći I prijašnju vladu na njenom putu vanparlamcntarnoga režima, kotji bi nas nemi­ brzojav ministru predsjedniku g. Proti ću u Beograd: novno bio doveo do građanskoga rata. Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. M. 0.« u Tešnju prilikom »kotarske I na g. predsjidiiiiia rainlstafshog Savjeta Ne sumnjajuć o čistoći namera predašizborne skupštine« dne 5. marta 1920. jednoglasno zaključuju, da se upravi na Kad je prijašnja vlada odgodila Na­ iije vlade, moramo izraziti naše duboko ministra predsjednika kr. vlade g. Stojana Protića ovaj rodno Predstavništvo, odaslala je po­ sažaljenje da je ona, u fanatičnom za­ P rotestni brzojav: slanika Ibrahima Sarića, Sukriju Kurtonosu za ideal narodnog i državnog пеvića i dra Mehniedbašića u Carigrad 1 dinstva, zaboravila da samo ona jedin­ Najenergičnije protestujemo protiv napadaja na čast našeg nar. poslanika Malu Aziju u nekakvoj posebnoj misiji, o stvena narodna država može da usreći Dr. Halidbega Hrasnice prilikom njegova naimenovanja za кг. ministra. Sve­ kojoj je u javnosti bilo raznih glasova. narod, koja počiva na slobodi, na pošto­ čano se oradujemo protiv tendencijoznog miješanja u svakoj zgodi, gdje god Pored vrlo visokih dnevnica — 100 fra­ vanju zakona i na demokratskoj orgaim ee prilika pruži Demokratske stranke i njihova beogradskog opštinskog od­ nizaciiji, kojoj je najhitniji uslov parla­ naka na dan — dobili su navodno ovi bora, a naročito s gnušanjem i prezirom odbijamo svu onu bezdušnu novinar­ mentarni režim. Proglasivši da je Pri­ poslanici i vću svotu za povjerljive iz­ datke. vremeno Narodno Predstavništvo, koje sku bajku nekih beogradskih i drugih novina na Dr. Hrasnicu. Mi smo u po­ je još uvek Jedini kompetentni predsta­ Stoga stavljam slijedeća pitanja: štenje i nevinost našeg Hrasnice potpuno osvjedočeni i istomu ovim izjavlju­ 1 .) U kakvoj su misiji gomjj poslanici vnik javnog mišljenja našega naroda, iz­ jemo nepokolebivo povjerenje, smatrajući njemu nanesene uvrede kao da su odaslani: gubilo svako pravo da rješava o na­ svima muslimanima našeg kraljevstva počinjene. 2 .) Koliko je ovo putovanje državu rodnim poslovima, i pokušavši da sama bez ičijeg pitanja upravlja svim držav­ stajalo i da 11 su spomenuti poslanici po ­ Kotarski odbor »J. M. O.« u Tešnju. nim poslovima i da bez ičije kontrole ložili račrm o primljenom novcu. ♦ troši državne novce, ta je vlada poga­ Molim pismeni odgovor. Sa svih strana dokazana je nevinost dra Hrasnice, ali naše »demokrate« Beograd, 7. marta 1920. zila osnovna načela demokratskog vla­ ne samo da ne opozivaju svojih laži i kleveta o dru Krasnici, nego prema pa­ danja. Samovoljno njeno vladanje uzrok Dr. M. Spaho. riškom »Teinpsit« od 7. o. mj. sudeći, proturaju te svoje laži i u druge države je teškom nezadovoljstvu u zemlji, koje i to sada iz Zagreba, kad više ne mogu iz Beograda. A kn je »demokratski vožd je urodilo za državu opasnom reakcijom Sarajevo, 15. marta 1920. proti ideje jedinstva, koja se htjela kroz u Zagrebu, to već svako zna, kao i to, da su za tond svoje štampe napljačkaii Djelo dra Smodlake. Došao je u Beo­ noć silom nametnuti, gdje je trebalo grdne milione s narodne grbače. grad g. dr. Smodlaka, član naše mirov­ postupati lepim načinom i ostaviti vre­ ne delegacije u Parizu. Prije nego je on menu da učini svoju. Mi se tvrdo nada­ došao u Beograd, demokratske novine mo, da e ovaj nesretni pokušaj neparla­ rastelalile su, da on neće da služi »re­ mentarne vladavine za uvijek pokopan, akciji«, da polaže čast. našeg delegata ali dok god ne dobijemo tvrde garan­ i t. d. Naprotiv g. dr. Smodlaka došao cije, da se ne će povratiti, ne ćemo do­ biju u ruke jednoć svoju vlastitu meto­ je u Beograd i odma se sporazumi« s g. 111. zvoliti da se stvori situacija pogodna za diku isl. vjerske nastave koja će im Prutićem o potrebi rada Privremenog ponavljanje istoga kobnog eksperimen­ Pošto smo svoje mišljenje o reformi J jako dobro doći. Predstavništva i sa svojom grupom ko ­ ta. Ovo neka je na razmišljanje onima, naše početne vjerske nastave namije- : ju je osnovao od ’ vanstranačkih posla ­ U ostalom najviše pomoći, upute, sa ­ koći su držali da mi moramo odmah us­ nili javnoj diskusiji, u 11. članku smo nika, omogućio je da većina iznosi 162. vjeta i potpore treba da naši muallimi kratiti kvorum današnjoj vladi, i time istakli sve važnije napomene koje bi Ovo je upropastilo demokrate. Pogoto­ dobivaju od svoje starije vjerske izazvati krizu. Mi nećemo da učinimo roditelji naše djece imali da primijete vo ih ije upropastilo kad su vidjeli, da vlasti. 1 danas muallimi u nastavi u toga skoka u tamu. ovakim promjenama. parlamenat ima većinu i kvorum i bez mekjtebima dobivaju neke pomoći i uNada »demokrata« u dra Smodlaka Sada nam je namjera uzeti u obzir i njih. Polovina njihovih izvozničarskh li­ pute od svojih starijih, ali da budemo — i ta zadnja! — izjalovila se za njih, muallimske (vjeroučiteljske) primjedbe, stova počela je da napada vladu, a dru­ iskreni, sve su to pomoći od slabih pad samo zelene. A bili su već 'istr­ koje bi se eventualno mogle ovome । stručnjaka, ili da budemo jasniji, od ga je polovina počela s njome da kokečali i s tom ujdurmom, da e kabinet g. mišljenju pripisati. Za muallime se u ’ nepedagoških stručnjaka, od tuje. Ali došao je Smodlakin govor od glavnom ne ardi ovdje ni o kakvoj no­ Protića pao, da je dr. Smodlaka pre­ 9. o. mi. koji ih tuče kao malj u giavu. kojih napredni muallimi ne očekuju ni­ uzeo vladu, da je ministar unutrašnjih votariji. Oni naučavaju, pa se to radilo Evo šta je dr. Smodlaka kazao za njih: kakve pomoći, jer im ne umiju pomoći. djela g. Daković i t. d. dok ih Smodlaka u mekitebu ili u školi, koju bi po našoj Sastavilo se je naše udruženje, koje, 0 tome bismo znali opširno pripovije­ ne tušira u parlamentu, a ured za štam­ reformi mogli ako ćeš zvati školom ili obzirno ploveći između Scile i Karibide, dati kako se to sve čini i kako se pišu pu opovrže sve te glasine o padu vlade mekjtebom, za nas je to jedno te isto. pokušati će da izvede državnu lađu iz »nadzorničke relacije«, a ujedno opet kao obične izmišljotine. Glavni je posao nastava. A ta nastava teškog položaja u koji je povedena. kako se više puta površno rješavaju mora da bude tačno opredijeljena, po u .ulema medžtisu. Nije nam to namjera dobi djece udešena, raščlanjena po iz­ da ističemo, nego nam je namjera upo­ boru gradiva i po glavnim pedagoškim zoriti na ovo: načelima (koncentraciji nastave i konNastavu ne nadzire onaj koji napro­ centričkim krugovima), napokon razdi­ sto kontrolira muallima, nego ojeljena prema opsegu gradiva na Stup­ se naprotiv da je ta hajka biia uperena naj koji unosi novog pedagoškog duha, ' Tuzlanskom okružniku g. Gradiću proti svih muslimana bez razlike, da ju njeve (godišta). Nastava još traži svo­ predali su ovih dana predstavnici teža­ koji popravlja, koji sam predvodi, sam je bar tako naš upravni aparat provo­ ga majstora, nastavnika vjere ili vjero- : pokazuje, jednom riječju potiče mualli­ ka muslimana iz bijeljiisko^ kotara jdio, samo su prvo došli na red veći, učitelja, koji mora da bude pedagog i vu predstavki. koju donosimo u cjema na napredan posao i pokreće vjer­ onda manji zemljoposjednici isklju­ materijalno tako osiguran, da se svom I lo'tl bez komentara; ir i samu jasno skom nastavom, da obrazuje dječiji duh, čivo muslimani, a za ovima mi dušom može da mirno odude svome i da oplemenjuje dječije srce islamskim govori o našim 'Progonima: radu. Mnogi naš mualliin neugodno će I svi ostali muslimani bez razlik^ osjećajima. Ovakim nadzornicima ne »Dolazimo pred Vas u svoje ime i u primiti ovaki način nastave, gdje će Mi ćemo pokušati, da to i dokažemo. imponira što djeca bubaju, nego ^to ime svih ostalih težaka muslimana gra­ trebati napamet naučavati djecu iz da Bjeline i okolice u nadi, da ćete Vi djeca razumiju i što umiju da stečeno Muslimani kotara bjelinskog kako vi­ vjeronauke prva dva godišta osnovne ispraviti nepravde koje su nam do da­ ši i manji zemljoposjednici, tako isto znanje primijene u životu. škole. Ali to neka ih ni najmanje ne I nas nanesene i da ćete uzeti u obzir Pošto mi takih čisto pedagoških struč­ i mi težaci starosjedioci smo u ovim plaši. Tu se vrlo lahko dade raditi sa­ naše želje i biti im vjeran tumač na njaka u vjerskoj nastavi ioš nemamo, krajevima. Preko hiljadu naših porodi­ mo metodičkim načinom. Sta više mu­ mjerodavnom mjestu. trebali bismo ih odmah imati. Trebali ca sa više od četiri liiKade d'uša živilo slimanski vjeroučitelj ima u našoj vjer­ bismo barem odmph imati u ulema je i živi još ■ danas isključivo od zem­ Gospodne okružni načelniče! skoj nastavi vrlo krasne zgode, da me­ medžlisu jednog pedagoga koji bi rijeljoradnje, a i ostalim je koji se uzgred Hajka koja je u svoje vrijeme sa iz­ todičkim svojim radom može toliko sa šavao muftijske izvještaje, koji bi izda­ bave i kojim drugim poslom zemljorad­ vjesne strane podignuta na posjednike zanimanjem obrazivati dječiju dušu, kao vao naputke, popravljao pogreške i t. nja glavna zarada. Mi smo od starine muslimane pod raznim izgovorima, a što ima i .učitelj osnovne škole. Samo d„ a nastojati opet, da barem uz muf ­ radili zemlju naših zemljoposjednika u naročito pod onim, da zemlja treba da našim vjeroučiteljima treba kako gore tiju (ili njegovog tajnika) po nekoliko čitavoj okolici Bjeline, a naročito Smipripadne onom koji je radi i hoće da je rekoh dobra naobrazba i vjerska i pe­ puta ode koji škol. nadzornik musliman Ijevac. Baščine, Sadijagino polje, Nagon­ radi izgledala je. u prvi mah, kao da je dagoška. Da im se u ovoj pošljednioj na inšpekciju islam, vjeronauke u os­ ske suvate, Drenovi: među, Brijest, Kuhajka samo na jednu društvenu klasu pomogne, treba im izraditi dobar broj novnim školama, da ga upozori na ra­ zovrate, Bubljike, Grmić i mnoge dru­ i ako je mi ni kao takovu nismo nikada katiheza t. i. primjera za obrađiva­ cionalni rad, na pedagoška pravili itd. ge. Tu su radili naši djedovi, očevi i mi mogli odobriti jer smo u načelu protiv nje metodičkih jedinica, kao što se to sami uvijek sa vlasnicma u najboljem svake otmice i nepravde, nadali smo Pođemo U ovako naprednim koraci­ i za vjeroučitelje drugih konfesija radi sporazumu sve do ovoga svjetskog ra­ se, da će se na drugoj strani vlasti ma, ujedinjenim silama u poslu za is­ u kulturnom svijetu. I u Turskoj danas ta. Za vrjeme rata stajalo je ,u nas mno­ lamsko prosvjećenje svoje mladeži, u- 'zauzeti za interese težaka bez razlike tako muslimani rade, a i mi imamo za go zemlje neobrađene, jer smo i mi isto i da i mi muslimani težaci nesamo da braćemo bolje uspjehe, koji nas ni naj­ dobar metodički rad u vjerskoj nastavi kao i naši susjedi pravoslavni morali nećemo biti mimoiđeni, nego da ćemo lijep izgled, jer mnogi naši muallimi da- ■ mračnijega no će odvraćati od opće snositi sve ratne tegobe, a naročito tje­ u svojm opravdanim zahtjevima u sva­ nas sve više nastoje da racionalno na- | prosvjete koja je čovjeku nužna kao i rani u komore i rekvirirana Je i naša kom slučaju biti potpomagani. U tome stavljaju. Još će na bolje ići, kad mual- ; svagdanji kruh.... tegleća marva, — ovo dvoje posljednje se grdno prevarismo. Osvjedočismo Muallimi Radži. limi uščitaju pedagoške knjige i kad do- I Pitanje nar. paslaiua у. ura 1 apuhe 0 refonm naše početne vjershe nastave. Vapaj muslimana težaka. �Strana 2 Страла rekli bismo više nego u naših susjeda pravoslavnih, jer bijasmo vlastima bli­ že na dohvatu ne imadosmo ni zgode ni prilike, da se uklonimo ni sakrijemo. Rad toga, za vrijeme rata dobio je zemlju gdje je ko prije stigao i mogao. Iza državnog prevrata zaposiedoše naši susjedi pravoslavni pod zaštitom gardista inogu zemlju koju mi dotle ob­ rađivasmo. I ako oni svi bez razlike imaju ili još od prije vlastite zemlje ili zemlje od svoga kmetovskog selišta, to ih nije ništa smetalo, a tako i isto ni vlasti, da ih u tome podpomaže, pa su tako mnogi ostavljali svojti zemlju •ne­ obrađenu ili slabo .urađenu samo da u svoje ruke što više prigrabe i od nas oduzmu. Nama je tako malo po i/.alo silom oduzimana sve njiva po nji­ va u mnogo slučajeva već i zasijana, dok evo nismo stjerani u granice sa­ moga grada. Ali ni tu više nismo mirni. Napada nam se u najnovije doba i na zadnju vlastitu njivicu, kao što su slu­ čajevi Alije Hamzića i Beče Cosića iz Bjeline. Sreska vlast nesamo da iz vla­ stite inicijative nije nikada ništa uči­ nila da nam pomogne, nego nam njje nikada pružila ni najmanje zaštite. Mi smo stoga danas u većini bez ikakva rada i zarde, upućeni jedino da proda­ mo još i ono malo što ko ima, da se preživi od danas do sutra. Mi smo osu­ đeni, da polahko izumiremo u bijedi i nevolji, dok naše komšije pravoslavni težaci ostavljaju svoju v 1 as t itu zemlju neobrađenu i zapušćanu. Gospodine okružni načehtiče! Po ovome se jasno vidi, da su sis­ tematski napadaji upereni protiv u as s vi h ma s Hm a na bez razlike. 1 sada vidimo da smo mi mu­ slimani upućeni sami na se i samo na međusobno pomaganje. Musliman zem­ ljoposjednik. musliman težak i obrtnik, a donekle i trgovac, htio ne htio mora uslijed ovakovih prilika da zavisi sa- i mo jedan od dragoga, jer svi drugi vide ' u svakom muslimanu samo »turbina« j bez obzira na njegov stalež i mentoli- ' tet pa prema tome i svoje držanje ude- j šavaju. Stoga, a iz čisto materijalnih i razloga, mi vidimo u napadajima na na­ še zemljoposjednike, napadaje na sve nas bez razlike; bolovi i tegobe jednih, bolovi su i tegobe sviju. Tražimo stoga i molimo da se nama povrati i dade zemlja koju smo i prije radili, da je i dalje radimo! M i n e ć emo i ne želimo nikakve otmi- I ce ni nasilja. Mi ćemo vlasnicima | zemlje i u buduće plaćati uobičajenu | zakupninu kao i prije do konačnog u- i ređenia agrarnih odnošaja. Tražimo, da ako i u koliko se u svoje j vrijeme bude od većih zemljovlasnika oduzimalo zemlje, da se ova dade j n a m a, k o j i j e r a d i m o i h o ć e- I mo da je radimo i koji smo je od starine radili. Tražimo, da se u našoj državi dje­ lima dokaže, da smo svi bez razli­ ke ravnopravni sinovi ovoga naroda i ravnopravni podanici svoje države«. Ov.u predstavku je potpisalo oko dvadeset prvih težaka, koji su izabra- | ni ispred težaka muslimana grada i ko- I tara bl’eljinskog. Bilješke. Zakonska osnova o izbornom redu. Iz Beograda se javlja zvareično: 13. o. mj. po podne primljen je u Narodnom Predstavništvu predlog zakona za iz­ bore narodnih poslanika za ustavotvor­ nu skupštinu. To znači, da je vladina deklaracija prihvaćena. Pr. ured. Oko koncentracije. Kad je demokra­ tima nuđena koncentracija, odbili su je, jer su vjerovali, da će ostati na vlasti i dalje. Stjerani sa vlasti promijeniše mišljenje. Ne žele da jedu »gorki hljeb opozicije« — kao što reče g. Tavčar. Sada trče za g. Smodlakom, da ih iz­ vuče iz blata i ponovo posadi na mi­ nistarske stolice. Pritisak izvozničara i pljačkaša na demokratske vode silan je — i oni hi sada rado ušli i u koncentra­ cioni kabinet. Otpuštanje suvišnih činovnika. Jav­ ljaju iz Beograda, da je ministar finan­ cija zatražio od sviću resortnih mini­ stara, da izvrše reviziju činovništva, pa da suvišne činovnike otpuste. Isto je to zatraženo od pokrajinskih vlada. .PRAVDA* — .ПРАВДЛ* Број 134 Bro' Kontrola dolazi. Ministar finansija od­ Za Draškovićem govorio je poslanik parlamenat imaju zadatak, da se što redio je nekoliko inšpektora, koji će iz­ Voiinović, koji ističe potrebu što skoriprije dođe do ustavotvorne skupšine. vršiti pregled rada ministarstva za so­ jih izbora. Kakovog onda ima smisla, da u deklacijalnu politiku, ishranu i agrarnu re­ Poslanik Andelinović govori o politič- ’ raciji kažemo, kako ćemo rješavati ag­ formu u finansijskom pogledu. Drugi in­ I kom razvitku sadanjih parlamentarnih rarnu reformu? To nema smisla toliko spektori obići će pojedina nadleštva u grupa i izjavljuje nepovjerenje vladi. manje, jer mi nismo nepoznati drugo­ unutrašnjosti. Posliće govora dra Anđclinovića tra­ me. G. Korać govori jednako o širokim иемаиасаигег—ие—iirai -тгпеа.ч ži riječ dr. Šimrak za ličnu ispravu. Za masama i on misli, da on predstavlja sa njegova govora došlo je do veoma oš­ svojim drugovima te široke mase, a mi troga sukoba između pojedinih članova mislimo da ih mi predstavljamo. G. Ko­ jugoslavenskog kluba i slovenskih de­ rać sigurno đe će da izbroji 150.000 lju­ mokrata. Ova neprijatna scena trajala di, a nas ima na milijune. Širokim ma­ Od našega odbora iz Tešnja dobili je više minuta, dok predsjednik ne za­ sama se ne smije izlaziti na susret sva­ smo ovu obavijest od 7. o. mj.: ključi sjednicu. ki put na svakojaki način. Široke mase Danas odposlali smo ovaj brzojav: 75. sjednica od 11. marta o. g. treba upućivai i rukovoditi,- ali se ne Gospodinu ministru predsjedniku kr. vla­ Poslanik Aleksa Žujović (izvan stra­ smije pustiti širokim masama, da sva­ de Stojanu Protiću naka), žali zadržavanje u radu parla­ ki na.svoj u ruku radi šo hoće Beograd. menta; deklaracija vlade mu malo obe­ i da se organizuju čete, koje će da upa­ Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. daju u kancelarije i vade noževe, pa da M. U.« u Tešnju bez razlike staleža pri­ ćava. Socijalista Korać brani rad pređašpredstavnike vlasti tjeraju, da ovo ili likom kotarske izborne skupštine dne ono rade. I o invalidskom pitanju iz is­ nje vlade. Pređašnja vlada imala bi 5. marta 1920. usvajaju jednoglasno tog razloga nemamo ništa reći, iz ko­ pravo da oktroiše izborni red. Izbore Rezoluciju: jega ništa nismo kazali o agrarnoj re­ ali nije mogla izvršiti zbog toga, Najenergičnije protestujemo protiv formi. AH ako želi g. Korać, da mi i jer je morala najprije pripremiti izbor­ demokartske nezakonite uredbe od 14. o tom nešto kažemo, drage volje. On ni materijal, a demobilizaciju nije mogla februara 1920. glede beglučkih zemljiš­ misli, da je to pitanje riješio sa svojim izvršiti zbog vijesti iz Pariza. Govoreći ta i tražimo, pošto je ta uredba, koja kolegom time, što je donio jednu ured­ o uzrocima, zašto je pređašnja vlada se jedino samo na Bosnu i Hercego­ bu ministarskog savjeta sa stotinama pala i zašto su se obrzovale dvije ve­ vinu proteže, jedno nečuveno bezako­ milijuna izdataka, koje takva uredba like parlamentarne grupe, veli da je to nje i izborni trik Demokatrske stranke, povlači. Tako rade, neka mi oprosti g. borba interesa. Drugo pitanje, koje je da se ista povuče. Nadalje tražimo slo­ Korać, neozbiljni ljudi. Tko rješava kre­ naročito Hrvate i Slovence uznemirilo, bodno kupovanje i prodavanje slobod­ dit za stotine milijuna izdataka, taj mo­ ijc valutno pitanje. Naročito Slovenci i nih zemalja, kao što je <to i u drugim ra riješiti i pokriće, taj mora naći no­ Hrvati bi imali da nešto o tome kažu, prokrajinama našeg kraljevstva. Konač­ Govoreći o invalidskom pitanju izjav­ vaca. A gg. nisu imala ni groša, kad su no u toj nezakonitoj otimačkoj uredbi to rješavala. On kaže, da mu je g. mi­ ljuje, da je prošla vlada dala 25 mili­ vid’mo. da je to atentat na sve one, ko­ juna dinara mjesečno za invalide. Ko­ nistar financija rekao, kako je taj novac ji nešto u Bosni i Hercegovini posjedu­ načno govornik daje izražaja svojem spremio. Jedan ministar ne može da se ju. kod čega će najviše muslimani stra­ mišljenju, da mora nova vlada napra­ oslanja samo na riječi, koje mu njegov dati. viti ili koncentraciju, ako hoće da ri­ kolega kaže, nego treba sam da misli, ješi izborni zakon parlamentarnim pu­ da li ie to moguće, da je ministar finan­ tem, ili izborni zakon oktroisati. cija spremio tolike novce i kako je to Ministar Trifković izjavljuje, da je nemoguće, kad je taj isti ministar financi­ ■tačna primjedba Koraćeva, da je on tra­ ja na prevami način uzeo u zajam od građana našli zemalja milijardu kruna. žio oktroj izbornoga reda. I sav se taj novac već potrošio, kad Poslanik dr. Medaković, odgovara na smo mi stigli, d'a zauzmemo njegovo ispade Korača protiv njegove grupe, te 74. sjednica, od 10. marta o. g. Na mjesto (Poslanik Veljković, koji je pri­ dokazuje, da Koraćeva konstatacija, da pitanje g. Njcžića o agrarnoj reformi ođsutan, viče: Kleveta, sramota i izlazi iz je grupa Medakovića istupila iz demo­ gcvorio je ministar g. Krnic, da ie to skupštinske sale) g. ministar financija je kratske zaiiednice zbog veleposjedničjedno pitanje, koje je novoj vladi ostav­ uzeo 20 postotaka od svakog građanina kih interesa, stoji na lažnoj bazi. Dr. ljeno u nasljedstvo od »demokratske« naše zemlje, ali nije iskazao, da to tra­ Medaković kaže, da je on bio pu.no ra­ vlade i da će nova vlada to pitanje ži u zajam. On je .uzeo novac zato, da nije za agrarnu reformu nego socijali­ najprije proučiti. — M. Dahovi! ga zatvori u kase, a da ga ne izdate, ste. Razlika između njega i socijalista kao dosadan;! šef grupe Crnogoraca, ne da popravi vrijednost krune, a sve je je u tome, da oni traže brzo riješenje, siaže se s kritikom đra Smodlake o potrošio za tri do četiri mjeseca. a on traži da se to pitanje riješi osnov­ prošloj vladi. Protivan je plemenskom no, pravilno i temeljno. Još ovo moram da Vama kažem: Ja i lokalnom vođenju politike, pa makar ne znam, koliko vremena ćemo mi ov­ istu vodio Beograd, Zagreb ili Cetinje. Ministar predsjednik Protić uzima Apsolutni je protivnik svake lokalne i dje ostati, ali mogu reci, da mi s ovoga riječ i kaže; Ja sam, gospodo, mislio, mjesta ne ćemo sići, dok parlamenat i vjerske primjese; za to je, da se vlada da uzmem riječ na kraju diskusije i to zemlja ne saznadu situaciju, u kojoj se sa parlamentom i ostaje u glavnom u mislim i da uradim, ali što sada prije toga ipak uzimam riječ, da govorim, to okviru izjave dra Smodlake. naiazimo. 76. sjednica od 12. marta. Bavši mi­ Ministar trgovine g. Ribarac govori je samo zato, što je g. predgovornik nistar finacija dr. Veljković osvrnuo se da je Davidovića kabinet pao, što se (Korać' želio, da sada odmah čuje neku na prigovore, što mu ih je stavio g. nije držao utanačenja ođ decembra izjavu od strane vlade. Uzimajući riječ, Protić na zadnjoj sjednici. Projekat o 1918., po kojemu ima vlada da radi sa da mu na susret izađem, ja ću Vas urješenju valutne reforme provodi se još parlamentom, do sastanka konstitaanmoliti, gospodo, za dopuštenje, da skre­ danas. Još pod bivšom vladom uređen te. Veli, da 4*/» mjeseca traje apsoluti­ nem pažnju ovog doma na jednu stvar, je proračun sa.2800 milij. prihoda i 6200 koja je važna i u interesu našeg rada. zam i korupcija i razjeda naš društven’ inilj. rashoda. Ogromni deficit morao se organizam. Otklonjene su izvozne cari­ Ondje, gdče se parlamenti mogu odga­ ne i izdate je preko Jedne mjfearde naravno pokrivati izvanrednim krediti­ đati, razlog je zato taj, da se u slučaju ma. To je učinio i Ninčić, koji je izdao teške situacije u parlamentu raziđu ku­ bez kontrole parlamenta. Traži se jaka državne bonove i uzeo pola milijarde ćama i neko vrijeme ne budu zajedni, vlada, a jaka vlada se ne sastoji u zajma kod Nafodne Banke. Kada je on da bi se a teška situacija ublažila. To transakcijama s koruptivnim elementi­ (Veljković) preuzeo portfelj finansija, je teorija, u praksi se pokazalo sasvim ma i u koncesijama nevaljalcima. Jaka bilo je potrošeno, ali neće da govori, po­ obratno. Iza odgađanja parlamenta na­ vlada je ona vlada, koja je lojalna u što neće da bude »demagog«. Na prigo­ staje obično teža situacija i to vama pot­ svojim namjerama, koja voJi računa o vor da je izdavao novac bez privole vrđuje ovaj naš primjer. Za ovo vrije­ interesu države i koja je punu svijesti o .parlamenta, primjećuje, da je to činio me od 4 i pol mjeseca toliko se naku­ svojoj odgovornosti. Protest' uje protiv i Ninčić, koji suviše nije imao ni odobre­ pilo elektriciteta u nama, da ne može­ kleveta, da vladine stranke šire separa­ nja ministarskog savjeta. " mo da radimo naše poslove. G. predgo­ tizam i zagovara jedinstvo poslovanja Zadržao je 20^ kruna ali narod to vornik Korać braneći koliko sebe i sviju vjera i sviju plemena. stranku, kojoj pripada, rekao je, da to nije smatrao otimačinom. Htio je izmi­ Poslanik Korić govori, da u suštini jeniti najprje krune, onda bonove, a naj­ nije ništa raditi mimo parlamenta i ra­ zastupa dobra radničke stranke. Govo­ zad priznanice. Prevara bi bila tek, kad diti uredbama, jer smo mi u revoluciji ri protiv izvozne trgovine i traži, da se se za priznanice ne bi dali novci, već i da je onda opravdano .i tjerati parlaea;e subvencija ne bogatim, već siro­ menat i sva pitanja rešavati uredbama. obligacije. mašnim studentima. Kod Narodne banke rezervisan je u Da pravo kažem, ija se lično ne čudim Poslanik Popadić traži, da vlada naj­ tkvim teorijama kod njega, neka mi g. ostalom kredit od 1'/« milijarde dinara, prije izvrši program, koji iznosi, a s kojim bi sc mogle pokriti priznanice. Korać ne zamjeri. Osjećanje zakonito­ tek onda da se ide u izbore. Sadašnji ministar finansija nalazi se u sti treba da se stekne i treba da se zna, Socijalista Knežević izjavljuje, da on puno boljem položaju nego on, kad je što je država, a toga, kazao bi, kod g. ne će potpomagati sadašme vlade. Na Korača i nekoliko njegovih drugova ne­ preuzeo lisnicu. =st' način, kao što nije potpomagao ni Naša država se tek stvara pa mora ma. Ako mi, gospodo, to primamo, da pređašme, koja je po njegovom shvatada se bori sa fmansiialnim poteškoća­ smo mi u jednom revolucionarnom vre­ nju, kao što su i sve vlade, bila samo ma. »Kad je ministar za socijalnu skrb eksponent kapitalističke klase. Rad pri­ menu i da smo mi sada u stvaranju na­ zatražio kredit za invalide, nisam ga vremenog Narodnog Predstavništva še države poslije sloma sviju carevina, koje su nas okruživale, onda mi nećemo mogao odbiti. (Buka. Povici: »To je de­ mora da se omogući, da može ovo rije­ magogija!) Isto tako nijesam se mogao šiti izborni zakon. Cijeni, da se mi ne nikada doći u redovne prilike i redovno stanje. Revolucija i revolucionarno sta­ oglušiti kad je ministar za prehranu tra­ smijemo miješati u •unutrašnje prilike nje, gospodo, su izuzeci, koji se trpe po žio kredite za snabdijevanje Dalmacije Rusine, jer Rusija danas pati radi čita, i Crne Gore, (Opet zaglušna vika) te . nevolji. Revolucijonarnim metodama voz čovječanstva. kada sam za činovničke doplatke tre­ služe se Budi samo onda, kada moraju, Milorad Draškovlć izjavljuje u ime kada ne mogu drukčije, a uvijek ih 1 bao 150 milij. dinara. demokratske zajednice, da postoje u Iza njega ustaje Protić, koji .prema parlamentu dvije protivne partije: De­ svagda izbjegavaju. G. Korać želi, da zaoisniku ministar, sjednice od 29. okmu kažem, zašto nismo ništa spomenu­ mokratska zajednica traži, da se riješi tobra 1919. dokazuje, da se je prilikom ti o agrarnoj reformi u vladinoj dekla­ jedino izborni zakon i da se odmah ide oduzimanja 20% radilo o prevari sa raciji. Deklaracija vlade je jasna; jasan na izbore, a parlamentarna zajednica strane ministra. Kada se traži zajam, je zadatak i parlamenta i vlade, koja traži, da se izvrši jedan niz. posala. a pred njim stoji. Ova je vlada, tako da rulja to jasno objaviti. tek onda da se ide na izbore. Današnji U kratkom govoru osvrće se na to kažem ad hoc. Vlada kratkog vremena momenat zahtijeva vladu šireg sastava Veljković, iza kojeg Ninčić izjavljuje, i parlamenat kratkog vremena. Vlada i i da sc ide što prije na izbore. Blos oMijeđenih. Iz Prm. Harcdiiog Predstsvništva. �ПРАВДА” — .PRAVDA, BpOj 134 — Bro; Страна 3. Protić tomu protivi. Radi toga se nas­ !- vladao je jutros mir. Do sada se nije ■ brod bi dobivao i nešto prihoda od proda se uvijek držao finansialnog zako­ osujetio učinak proklamisanog^ općeg i daje predmeta putnicima na brodu, koji tavlja sjednica. Prvi, drugi i treći go­ na. te da ne može objasniti točno sve vornik, demokrate, izašli su za vrijeme štrajka. Po ulicama utaborile su se čete i su im nužni za svaki dan. protiv njega iznešene napadaje, pošto brojanja. I doberitzke brigade sa topovima. Izgle­ A što bi mogli uzeti za naš brod u nema pri ruci spisa. da da radništvo u spoljnim kotarevi-ma kombinaciju iz trgovačkog područja? Govori dr. Živko Nježić o agrarnoj Opozicija zahtijeva, da se prebroje { Pogledajmo šta se sve uvozi i izvozi, organizuje oružani otpor. poslanici i da se ustanovi kvorum. Na­ reformi u Bosni i pita zašto se ne pro­ pa sami sudite (navedene zemlje uz staje zaglušna vika i prepirka, ko ima vode naredbe. Naročito napada na po­ Wilsonov demokratizam. Predsjed­ vrste robe predstavljaju promet u glapravo da to zahtijeva. Konstatuje se da slanika Suljagu Salihagića, koji mu uznik Wilson upravio je pismo senatoru ima prisutnih 149 poslanika. Pošto do­ i rujano odgovara. Dolazi opet do burHitchcocku, kojim osuđuje imperijali­ I vnom lij služe za primjer): riža iz Ilazi do ponovne vike 1' buke, hoće pred­ | nUi scena i zaglušne vike, pa predsjedzam Engleske, Francuske, Italije i Ja­ i tali je, Indije, Jave, Egipta, Amerike, sjednik da zaključi sjednicu, ali se g. I nik zatvara sjednicu. panske. Francuska se štampa sva bez I k a h v a iz Nizozemske (kolon.), Arabirazlike bavi pismom \ViIsona američ­ I je, Abesiirije, Konga, Brazilije, čaj iz kom senatoru Hitchcocku i obara se i Indije, Cejlona, Kine. Japana, duhan protiv ove dvije tačke Wilsona: »Ja 1 iz Turske, Perzije, Rusije. Indije, m Ine odobravam imperijalističke namjere . rodite (biber, ntiskj, šafran, hmelj i ni kud drugih naroda, kao što ni kod i t d.) iz Perzije, Turske, Azije i Afrike, i južno voće (hurme, rezaćiie, badeEnglezi 1 Francuzi oko Carigrada, — I a osobito za ugušenje n a c i o u a 1 i s- . Njemačke«, te: »Francuska vojnička stranka, koja je za vrijeme konference I m'i, limuni) iz Italije, Turske, Grčke, Posebni londonski izvjestitelj »Echo de t i č k i h nereda kao .prijašnja vlada. Špatlijc, Arabije. Afrike, p a m u k iz Ebila podlegla, sada opet vrši kontrolu«. Enver paša prijeti. Enver-paša po Parisa« Pertinax otkriva značaj i svr­ gipta, Kine, Indije, Amerike, ulje iz I.-.rume hu intervencije saveznika u Carigradu, I »Berlmer Tagblatu« piše: Turski narod talije, Turske, Spanije, Azije, Afrike, č išto je zasnovao Llovd George. Po tom ne će iščeznuti dokgod jedno samo tur: v i t iz Ist. Indije, Amerike, kakao iz projektu antantine čete, koje bi za s v o- I sko srce bud'e nasavilo d^ kuca za svoju engl. zap. Afrike i Amerike, suha otadžbinu. Saveznički državnici nastoje ju operacionu baza uzele Cari­ : riba i riblja mast iz Danske, da raskomadaju moju otadžbinu i za­ grad. najprvo bi zaposjele ratno mini­ I Švedske i N„ Engleske, bojadiboravljaju, d‘a je narod turski inkarnacistarstvo, pobapsiie istaknutije turske po­ I sala iz Ceske, Njemačke, Turske, Kilitičare, koji su radili protiv antante i I ja nacionalnih aspiracija cijelog musli­ j ne. krzna iz Rusije, Francuske, Azimanskog svijeta. Mir, jer nam se odriVII. usposavile neku polunacionalističku I je. Afrike, svila iz Italije, Turske, vladu, t. j. onu istu, koja je pred kratko I če pravo samoopredjeljenja, biti će saŠ-in. Stavimo li sebi pred oči sva do- ■ Grčke, Perzije. Kine, petrolej iz ' mo jedno primirje. Carigrad, Mala Azi­ vrijeme demisionirala. sadanja izlaganja što u 6 odsjeka reko­ I Rumunjske, Rusije, Amerike, strojeFrancuska vlada hoće — piše Pertija i Dardaneli pripadaju samo Turskoj smo, nastaje sada pitanje: pa su čim j vi iz Švicarske, Engleske, Belgije, Ame­ пах — da predoči Engleskoj, kako bi i samo Turskoj. Ako se bude ograničila naši brodovi da rade? Za to ne prela­ rike. ugljen iz Engleske, Njemačke, ovo bučno uplitanje u turske poslove sloboda i nezavisnost poglavici halifazeći još na pitanje o posjedovanju bro­ , Amerike, šećer iz Egipta, Jave, Ru­ oteščalo položaj saveznika, a ne bi od­ j ta, izazvati će se jedan nov rat. Musli­ dova, izložićemo u ovom odsjeku nji­ sije, Amerike, i u Tursku, Perziju, Ma­ stranilo poteškoće, na koje sada antanmanski svijet će se sav pobuniti: Tur­ hovo poslovanje, dnosno naše trgovač­ roko, fabrikati i vozila iz sve ska će se pridružili Moskvi i jao engles­ ta nailazi u Turskoj, nego bi dapače ko poslovanje, kojemu bi ti brodovi slu­ Evrope u sve zemlje Sredozemnog mo­ urodilo time, da se redovi turskih na­ kom gospodstvu, ako se snaga, koja žili samo kao sredstvo. ra. Aziju : Afriku, rudače iz Ameri­ cionalista zbiju i da ojača akcija tur­ ' spava u azijskim masama pridigne«. Čuli smo, da u prvoj polovici godine ke. Njemačke, Belgije, papir iz Au­ skih buntovnih četa, koje vode četnički I Wilson prijeti. Pred nekoliko dana 1914.. kada je brodarstvo prema dosa­ strije, Amerike, Francuske, ž i t o i (bra­ prenijela se novinstvom vijest, da je rat protiv antantine vojske u Aziji. Uz dašnjem razvoju bilo u najvišom jeku, šno) iz Rusije, Rumunjske, Turske, AWilson za to, da se Turci iz Carigrada to bi se pokolji kršćana po svol prilici nije se moglo naći skoro broda za nove merike i u Švicarsku, Italiju. Grčku, Enprotjeraju. Sada se protivno tome jav­ učestali i umnožili, pa bi i velkih sila terete, jer su svi na dugo vremena bili I glesku, Švedksu i N., Španjolsku, d ru njihovim okupacionim zonama nada­ lja iz Washingtona. da će Wilson upozauzeti i prevozi za njih predviđeni. vo u Italiju, Francusku, Egipat, Grč­ sve položaj oteščao. Pertinax ne vjeruje i zori,ti saveznike, da će on mirovni ugo­ Sada, nakon rata, potraživane je za ku, Nlzozemlsku, govedo, ovce t vor povući ako strane čete zaposjednu da će biti moguće omekšati Lloyd Gebrodovima još veće, jer je u ratu mno­ k o z e u Francusku, Englesku, Njemač­ orgea ј uvjeriti ga. da bi vojnička /akci- i Carigrad. Govori se. da će nove difego potopljeno. A naročito jugoslaven­ ku, kamena roba u zemlje Sredo­ rence u turskom pitanju preteći potešja. koju je on projektirao, doni­ ska tugovačka mornarica je sada tako zemnog mora, željezna roba u jela više štete, nego koristi. Lloyd Ge­ : koće u jadranskom pitanju. — »Chicamalena, da se o njoj ne može ni govo­ Rumunjsku, Siatn, Japan, žigice u orge — prema mišljenju Pertinaxa — . go dc Tribune javlja iz Pariza, da je riti. Svi brodovi tršćanski i riječki izTursku, Bugarsku, zemlje Serdozem. namjerava u prvom redu s ovom akci­ I između Wilsona i saveznika došlo do vjesil su draogvoljno talijansku zasta­ i mora, fesovi u Jugoslaviju, Tursku. jom umiriti i udobrovoljiti one engleske ! nesporazumaka radi dodijeljena Thravu. a naši su ostali samo dubrovački, Islam. Svijet, ugljen za naša parobrokrugove, koji u pitanju Turske stoje, na i c*e Grčkoj i Besarabije Rumunjskoj. — koje su međutim Talijani rekvirirali. I । darstvo. za sve internac. stanice uglje­ ZakEučak vrhovnog vijeća da se Беskroz protivnom stanovištu, uza sve to, kad bi nam antanta dosudila sada svu na (luke), pa u Rumunjsku, Grčku, Itali­ što je mirovni ugovor i onako, kako je ■ saraMja dodijeli Rumunjskoj iznenadio našu trg. mornaricu da nam se povrati, ju, Egipat, šljive u Austriju. Švicarsada nastavljen, za Tursku fatalan. Ra­ I je i francuske i engleske krugove, podržava SHS posjedovala bi u svemu 14 . sku, Nlemačku, špirit u Švedsku i N., vnovjesje, što ga se takovim mirovnim ’ što se sada radi o miru sa sovjetskom brodova za debelo more sposobnih. 1 to ’ Italiju. Bugarsku, staklo iz Češke, ugovorom hoće uspostaviti u azijskoj I Rusirom. a Rusija neće nikada odustati je sve! Pa je sasvim naravno, da će i Francuske. Belgije i u Dansku. Tursku, Turskoj, nije od duga vijeka. Njegov I dobrovoljno od svoje najbogatije pose u brodarstvu — a naročito kod nas I Rumunjsku — i t. d. i t. d. Izbrojiti je bezuslpgni rezultat bit će posvemašnja ; krajine. i osiećati oskudica još i 50 godina. I -nemoguće. anarhija u azijskoj Turskoj. Stalno je dakle, da za brodskim .pro1 sad stoji do nas, kad kupujemo jePrema m'šljenfu »Cliicago Tribune«, । storom trči j da će trčati 99% tovara I dan dio brodskoga tovara za se, da među francuskom i engleskom vladom I prije, nego li će se brod za tovarom o- ' ga prometnemo kako najbolje znamo. doći će po svoj prilici do nesuglasica u bazirati, da ga sam traži. I Na primjer, burme iz Tunisa su najzna­ pitanju zapovjedništva antantinih četa I -tim je, ako brod radi za tuđi račun, menitije i najbolje na svijetu. Ako ih u Carigradu. Dosadanji zapovjednik anosigurano njemu ono najglavnije, a to Nova turska vlada. Javlaju iz Carimi kupimo preko agencija svoga bro­ tantinih četa na Orijentu bio je general i grada: Sastavljena je nova vlada pod I je — tovar. Izdatci pak brodski prema da, a nemamo za njih u Bosni potroš­ d'Esiperev. Za njegova izbivanja zamje­ : predsjedništvom Salih paše. 1 prihodu od prenosa tovara stoje u om­ nje, ali bi imali na pr. u Rusiji, brod njivao ga je u carigradsko! zoni jedan jeru sigurno kao 1:2. a često i kao 1:3, Državni prevrat u Njemačkoj? Wolih odmah vozi u Rusiiu i otuda poveze engleski general. Lloyd George je, a to to jest da brod samo polovinu ili tre ­ na pr. žita za Grčku, petroleja za nas, fov ured javlja: U Doberizu koncentronaročito ovom američkom listu upada ćinu troši od onoga što prima. — Pri­ trenice za Italiju i t. d., pa od nas drva vane čete zajedno sa dvjema mornau oči, dao naređenje, da se engleska j ričkim brigadama Erhardt L6wenield kaz o cijeni samih brodova koji su za Španiju, iz Hlaije ulja za Belgiju, iz posada u Carigradu poveća, baš u i približile su se Berlinu. U 4.30 sati iz­ i istina danas skupi — iznijećemo u sliŠpanije južno voće za Njemačku, iz ovrijeme, kad se d’E s p e r e у ni­ I jedećem odsjeku. všh strojeve za nas i t. d. Kargador, koji jutra nalazile su se kod stanice Thierje tamo nalazio. (Dakle su bajke | garten. General von Oldershausen pre­ Is-to tako važno za brod, kao i tovar, putuje s lađom uz robu, prodaje je br­ Vijesti o pokolju Ermenal). U francus­ jest njegova posada. Mi je ne možemo zo i brod nakrcava odmah drugom ro­ govarao je sa mornaričko brigadom kim se diplomatskim krugovima drži, bom. Ili. što je još razvijenije u tom Erhardta o uvjetima, koje je stavila i j dati iz Bosne i Hercegovine, jer nijesmo ' za toni rođeni ni odgojeni, niti bi mi da će se Engleska oprijeti — veli »Chi­ poslovanju, kardagor samo iskrcava i koće je kabinet prošlu noć iza duge cago Tribune« — da d’Esperev preuz­ I ikad bili dobri mornari. Jedino što bi ukrcava već otprije sređene tovare debate odbio. Ćete su ušle u Berlin i smo mogli dati svoje blagajnike i knji­ me zapovjedništvo u Carigradu nad an(kupljene i prodane), za koje se agenti u 6 sati izjutra zauzele su VVilhelmtantlnim četama. Engleska predlaže, da na mnogo vremena prije pobrinu, tako, strasse. Njemačka socijalistička i govođe na brod. Ali ovo pitanje posade Franchet d’Esperev preuzme zapovjed­ da su brodu predviđeni putevi već na stranka proglasila- je opći štrajk. — »Lo . također nije za nas brižljivo, jer sada ništvo u Carigradu nad antantinim če­ mjesece unaprijed. kal Anzeiger javlja u izvanrednom iz- i od bivše aiistro-ugarske trgovačke mor­ narice ostalo je naših primoraca iz krš ­ tama. Engleska predlaže, da Franchet 'l'i agenti, apsolventi trgovačke aka­ danju: Stara vlada odbila je ultimatum, I ne Dalmacije ogroman broj bez posla d’Esperev preuzme zapovjedništvo sa­ demije, ako ne i eksportne akademije, što joj ga je postavila mornarička bri­ i to: sigurno 60% časnika i 95% mor ­ vezničkih četa u Maloj Aziji, a da u obavljaju u glavnom sve poslove za gada Erhardt i koji je isticao jutros u nara iz mornarice, koja je godine 1913. Carigradu — gdje će biti upotrebljena brod u trgovačkom pogledu. Najbolje je, 7 sati. Ona je iz Berlina otišla automo­ brojila 392 samih parobroda. Sve ljudi, i mornarica — preuzme zapovjedništvo ako brodarsko poduzeće rma svoje po­ bilom. a da rikome mje predala vlasti. koji poznaju ne samo Sredozemno, ne ­ Jedan engleski general. uzdane ljude, da ih u tom poslu rasturi Brigada Erhardt ušla je u Berlin- poa go i sva svjetska mora, a po kvaliteti Planirana okupacija Carigrada. Reupo zemljama, sa kojima želi da radi. crno-bijelo-crvenim zastavama i nije u prve redove da sapdaiu — Ovijem bi ter javlja, da je engleska vlada, obzi­ Ako tih nema, onda da ima svoje po­ naišla ni na kakav otpor. i drugom preduvjetu za kretanje brodo­ rom na ozbiljni položaj u Carigradu od­ uzdanike, jerlije. koji im uz ugovorenu Berlin, 13, marta (10 sati prije pod­ va bilo potpuno udovoljeno. lučila, da zaposjedne grad sa kopnenom proviziju obavljaju poslove kupnje i ne). Woltov ured odaslao je bezžičnu i pomorskom vojnom silom, te je uMeđutim, mi se ne bi valjda zadovo ­ prodaje. Oni .prisustvuju velikim sajmo­ brzojavku: Državni ured javlja, da je iedno pozvala francusku i talijansku ljili samo s tim, da naši brodovi prevo­ vima ј izložbama Hi mjestimice burzama dosadašnja državna vlada prestala biti vladu, da kod te akcije sudjeluju. En­ ze tuđu robu i da mi od njih imamo produkata i tamo kupuju ili prodaju ro­ državnom vlašću, koja da je prešla ua gleska je vlada u to ime pripremila do­ ženi kapital, koji bi kupio brodove, bu, koja se poslije u ugovorenom roku generalnog pokrajinskog ravnatelja voljno četa. prihoda samo ubrane kirlje. Naš udrupripravi.za prevoz. Naravno !e, da stim Kappa kao državnog kancelara i prus­ »Reuterov ured« javlja službeno: Sa­ vaijda bi — iz oka, iz boka — dao još agencijama mora ravnati odnekle jedna kog ministra predsjednika. Za vrhov­ veznici su dostavili Turskoj jako kate­ centrala, koja bude brzojavno obavješ­ nog zapovjednika vojske i ministra dr- ; i glavnicu, s kojom bi kupovali sami goričku notu radi pokolja u Jermcniji, ćivana o preduzetim poslovima na "vim žav-ne milice pozvan je general Lutt- 1 za nas potrebnu robu, pa je prevozili na svom brodu od nas ili k nama. U za ko'om će, ako bude potrebno, slije­ stranama, odnosno da ih sama naređuje. witz. Nova vlada reda slobode i djela koliko to odmah isprva ne bi mo­ čuveni sajmovi za žito, blago, drvo diti vrlo energični koraci. Engleska je se obrazuje. Narodna skupština i prus­ gli, uzimali bi uz svoju i tuđu robu za spremna poslati čete, jer ima u bli­ i voće postoje u Zagrebu, Osijeku. Ze­ ka pokrajinska skupština biće raspušte­ zini Turske jakih sila u p r i ne. Kapp i Liittvvitz izdali su proklama- I prevoz, kao i jedan primjeren broj put­ munu. Budimpešti i Frankfurtu na Odri, nika, koji, bi na našem brodu reftino po­ a veliki sajmovi su u Leipzigu (Njemač­ p r a v i. čije na narod. duzimali čvrsta putovanja ili korpora­ ka) za razne proizvode, a naročito Berlin, 13. marta. Noćas su čete za­ Djelo antante u Turskoj. Iz Carigrada tivno pravili izlete u obalne zemlje Du­ štamparske, u proljeće i u Nižnjem Novtvorile pristup najvažnijim državnim JavFaJu, da je sastav novog kabineta nava. Crnog i Sredozemnog mora. Tto gorođ.u (Rusija) u augustu svake godi­ zgradama t na razna mjesta sd postavpovjeren bivšem mornaričkom ministru reflektirali bi najviše na naš svijet da ne. gdje đođu trgovci iz Evrope i Azije u kabinetu Ali Rizaa-Salili paši. — Kako Tene mitraljeze i topovi. Sve čete su s kožom i krznom, te s pamučnom, vu­ na našim brodovima putuje, jer su mu snabdjevene ručnim granatama. Ćete j javljaju francuski listovi za sada je još putovanja, naročito naučna, nužna za nenom i svilenom robom. — Trajne iz­ državne milice zaposjele su Wolfov teško predviđeti, da li će nova vlada ložbe postoje neprekidno otvorene u verašlrenre vidokruga. — Osim ovoga ured. U unutarnjim gradskim ulicama ipružiti više garancija za održanje reda vijesti iz islamsMog Istoka. Bospouaistva Samo dva brada. Politički pregled �Број 134 Broj Ј1РАВДА" — »PRAVDA* Сграна 4 Strana likim gradovima u trgovačkim i obrtni­ palih političara imati u narodu. Na to čkim muzejima, a burze su tumač nji­ najbolje odgovaraju vakufski izbori, u hovih cijena u kupnji i prodaji. — Na kosima im je narod dao svoje nepovje­ renje, njima, koji sada osnivaju »musi, burzama se ne može trgovati na ma­ narodnu stranku«. Ironija jedna! lo, nego najmanje na određene »kupoGlavna skupština Islamske čitaonice ve«. Tako je na pr. na budimpeštan­ u Sarajevu obdržavaće se dne 19. mar­ skoj burzi jedan kup za pšenicu, zob i kukuruz 10 vagona, za raž i ječam 5 j ta 1920. u petak u 2 sata poslije podne vagona, za suhe šljive i pekmez 1 va- I u društvenim prostorijama sa dnevnim gon i t. d., dok su za neke kupove na I redom: 1. Zaključni račun za g. 1919. brodovima nekad najmanje stope i 50 2. Odobrenje proračuna za g. 1920. 3. Izbor novoga odbora. 4. Eventualni vagona, a to stoga, što se male količi­ ne na brodu ne mogu vazda i jeftino predloži. prevoziti. Produljen rok za izmjenu novčanica. Od Maroka do Kavkaza i do Indije i Prema naredbi ministra financija pro­ Jave mi bi imali najbolje iz­ duljen je rok za izmjenu novčanica a.gled e za svoju pomorsku trgovinu, jer ug. banke i to rok za novčanice po 1000 sve tamošnje obale nastavaju muslima­ kruna ostaje isti, to jest one se mogu ni, tamo se prostire Islamski Svijet! UIzmijeniti samo do uključivo 15. marta zimajući ovdje u obzir i veće daljine, 1920., rok za izmjenu novčanica po 100 morali bi imati svoj brod od najmanje kruna produžen je do 15. aprila 1920., 2.000 tona tovara da nosi, koji ne bi dočim će se zadnji rok izmjene novča­ mogao polaziti iz Metkovića, jer tamo nica iste banke po 50, 20, 10, 2 i 1 kru­ zbog plićine zalaze brodovi samo do nu objaviti naknadno. 1.000 tona, nego bi mu morala biti iz­ Pazariti dan. Naša je vlada ukinula lazna tačka luka Gruž. U ovoj trgovini odredbu prijašnje »demokratske« vla­ morali bi ali biti strogo korektni i zbog de. kojom je bio određen pazariti dan dobrog glasa svojih trgovaca i zbog u subotu za sva mjesta u B. i H., pa svoga broda i njegove uprave, jer ot­ pazarni dan ostaje po dosadašnjem u prije se je oštro kudila netačnost i ne­ svakom mjestu, kako je i prije bio. pouzdanost jugoslavenskih trgovaca i Glavna skupština Jugoslavenskog poslovnog svijeta u opće, naročito sa muslimanskog športskog kluba u Sara­ strane Čeha, što se na nas ne bi smjelo jevu. Na 20. pr. mj. obdržavana je broj­ primijeniti! — Ravnanje pak sa našim no posjećena glavna skupština gornjeg brodarstvom moglo bi uslijediti ilcdino kluba, pa je među ostalim zaključcima po naročitoj sekciji novčanog zavoda, stvoren i taj, da se pokuša fuzija sa Mu­ koji bi to .u svemu financirao. A taj za­ slimanskim omladinskim društvom vod bi morao bjti centrala naših nov­ »Gjerezelez« u Sarajevu. Novi je klubčanih udruga, sada pod imenom »Musi, ski odbor izabran jednoglasno ovako: trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sa­ Predsjednik Asim Dugalić, potpredsjed­ rajevu«. U tu svrhu bi joj mi svi priba­ nik Mustafa Kadribegović, 1. tajnik Havili potrebne kapitale, jer svoje bro­ lim Rašidagić, II. tajnik Ahmet Kuledove mi noramo imati! nović, I. blagajnik Safet Sahačić, II. ...................................................................................... ■ T im— blagajnik Faik Musakadić, starješina Ahmet Abadžić, kapetan Nedžatbeg Sulejmanpašić, orudar Asim Nijemčević, knjižničar Muhamed Kantardžić, kućenadzornik Edhem Gjulizar; članovi bez Nova stranka. Ovdašnji »Jugoslaven­ funkcije: Esad Keketović, Kemal Muhiski List« javlja, da ue u »Musi. Klubu« bić. Ibrahim Muzdedžić i Nudžeim Muhibić; zamjenici: Muhamed ef. Muftić, (u Koturovoj ulici) 12. o. mj. osnovana nova stranka pod imenom »Musliman­ Hamdi ef. Mašić, Mujaga Slinić, Halid ska narodna stranka«, koja će pokre­ Kumašin, Asimaga Zildžić; revizori: Ahmed ef. Šerić, Semsudin ef. Sarajlić i nuti list »Obranu«, za sada jedan put u hefti, a kašnje da će izlaziti dva ili Ibrahimaga Vemerdžić; časni sud: Mu­ više puta. Izabran je odbor od 15 lica, hamed ef. Tufo, Sakib ef. Korkut i Mu­ kojemu je na čelu dr. Safvetbeg Bašahamed ef. Uvejs. gić kao predsjednik stranke. Sastanak u klubu je navodno »neočekivano do­ bro posjećen, kako od inteligencije, ta­ ko od čaršije«. Tako »Jugosl. List«, a mi doznajemo Upr. odbor „М. pr. b.“ u Gračanici. da su tome sastanku prisustvovali ŠemFehim begu nije do javne zahvale, kao ni jed­ sibeg Salihbegović, Mustajbeg Halilbanom пабеш dragu u borbi u ovim teSkim vre­ šić, Rifatbeg Sulejmanpašić, Miralemmenima, pa budite umireni, da će i cn kao i beg Begović, Jakubbeg Filipović i još svaki drugi rado za narod evo moguće pridoni­ neki begovi, te Fočo, Tarfo, Ekrem itd. jeti, tim prije, ako taj narod i eam pripomaže Da, i Fabribeg Teskeredžić iz Travni­ našema bilo prosvjetnom bilo ekononom pridizanja. M. Solam! ka i Muiiaga H. Baščaušević iz Saraje­ va, eksponenti »Muslim. Centralne ban­ „Čaršiliji". No bojte ee za „otvorena piske«. I sjećamo se, kako zagrebačke mi* žićardžija Abrneta; časni starina će im »Novosti« pri promjeni vlade doneso- već odgovoriti, ako imadne komo. Nego kad su še, da će šerif ef. Arnautović ugrabiti i to neki ljudi od kaloma ćemo kasti, eto im jedno povjereničko mjesto, pa, kad to­ tamo dr. Safetbega — koji osniva „nova" stran­ ku iz velepos jedu i ćkih krugova, — pa ga ne bi i kad sada vidimo njegovu dru­ neka ве kao „pravi težaci" e njim obraču­ žinu na okupu, razumijemo da tim Še­ navaju. Nas, kao-glasilo islamske cjeline n B. rif hoće ponovno na površinu, pa ma­ vH., koja je čvrSćc organizovana, nego li Što kar i preko Safvetbegovih leđa. To je lahko, ako »Musi, centralna banka«'da­ bi j« mogli razbiti njihovi mletački topovi — ni malo se ne tiču. Gledajte vi samo mimo dne papir i financira list, on če izlaziti. svoga posla, evi mi znamo za kakva вшо obSasvim drugo je pitanje: kakav će oslon ta grupa skrahiranih veličina i pro- i ranu organizovani. Domaće vijesti Рогикв uredništva. Izašao je iz štampe L Cijena K 10. | Muslimanshi halendar Jrauda* i počeo se rasprodavati. Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mrice, hotao Bos. Bradišha Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. ОрЈИпе II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. KilhBlm F. Tiefenbadi uvoz i izvoz bem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreče žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova bij-li terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte rjenovnik. Kreditna banka d. d. u Lim. umiješaj u krmu,šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T r n kd czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje tfVl ĆSM odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne ТгаНсгу, Ljubljuna. ™ a aS 1 i Pretp/aćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik koji izlazi polutujesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviia, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. t Pretplata je na godinn Din 30 (К 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatuslati Administraciji Sa- Ж vremenika Zagreb Gunduliča 17 Ж i Prištednja Hercegovac. aprsvizacijnma i trgovcima g ® g® Ш koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ' i>Ž kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ' Bgenturna i komisionalna radnja i Abdullah Džumhur Tuzla g жжиаивиишиивиж Sve ponude za hranu Kao i upite o stanju cijena hrani u svalio doba hulantno i brzo vrši Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica X 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. - Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ”ve b likovne poslove nejbrže č najpovoljnije. 47 Odgoranrt rredaik: M SttdiaJf ЛпваШЈ Odbor »A M O-« 'AtsnTOatil« D. & A. Katun, SaraH* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9caff7c27c8d956b05de385df986dad4.pdf 1c8b3e2a86852a4f3f03ad49a8061200 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Urslujs redaiicioni odbor. Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 30 (135) Sarajevo, četvrtak 18. marta 1920. (27. džumadil-ahira 1338.) „Korkutova propast u Foči“. Pod ovim smiješnim naslovom i još smiješnijim podnaslovom »Kola su po­ šla unazad« ovdašnji »Glas Naroda« od 16. o. mj. donosi ove »naročite vesti« iz Foče: »Skkib efendija Korkut pokušao je da danas ovde održi skupštinu. Pro­ pao je totalno. Skupština je ras­ puštena. Muftić, Cengić«. — »Jučer je građanstvo (!) dočekalo ovde sa zvižda­ njem izaslanika »Jugosl. Musi. Organi­ zacije« Sakiba efendiju Korkuta. Jadni efendija pobegao je glavom bez obzira. Potankosti ću vam javiti. Dr. Kapor«. Ove dvije vijesti bile su dostatne pa da malo odlahne sirotoj redakciji »Gla­ sa Naroda«. Kola su pošla unazad, mi­ sle nestrpljivi redaktori, i u oduševlje­ nju nemadoše kad da raspitaju: ko im to ielegrafiše i da li je istina ono što im sc javlja. U svojoj nestrpljivosti i kratkovidnosti dodaje taj bijedni list izvozničara i šićardžija ovu primjedbu: »Idući za svojim određenim ciljem da razdvaja naš svet po veri i da ga vraća najmanje za pedeset godina nazad, Korkut je došao i u Foču, misleći daje Foča isto što i Tešanj. Ali tu su mu kola pošla unazad. Svesno fočansko građanstvo svojim protestom je odlučno pokazalo ovom plaćenom za­ stupniku begovata, da je prošlo vreme carstvovanja verskog ključa. Korkut će sad sa svojim radikalskim saveznicima, imati dovoljno prilike da okajava svoju grešnost-«... Ne iznosimo gornjih vijesti radi toga, što njihovi autori zaslužuju kakvu paž­ nju, već radi toga, da fočanskom svi­ jetu pripremimo malo šale i zabave. Pardon, i radi toga, da dokumentiramo tačncst izjave našeg izaslanika, da dr. Kapor ne smjede govoriti na skupštini radi toga, što mu je — prazna glav a. A sad da našem čitateljstvu prikažemo u čemu se sastoji ta »Korkutova propast u Foči«. : Prije po prilici tri hefte zatražio je privremeni odbor naše organizacije u Foči, da na tamošnju skupštinu dođu izaslanici našeg Radnog Odbora gg. dr. Spaho i Korkut. Pošto je g. dr. Spalio bio zapriječen zbog rada u parlamentu, krenuo je u Foču samo urednik našeg li’sta i prispio u petak pred jaciju. Na ćupriji u polovici grada pozdravio ga je sudski praktikant dr. Kapor sa pet šest ljudi i nekoliko djece, i priredio mu demonstraciju zviždanjem, pišta­ njem na horoščiće i poklicima: »Dolje Korkut, fuj Korkut, Turci u Aziju« i sličnim povicima, dostojnim najniže fakinaže. Ovi su povici ponovljeni od is­ te dcriščadi još na dva mjesta i izazvaše veliko ogorčenje medu pratiocima, koji izidoše do Ustikoline, a naročito medu mladeži iz »Jugosl. musi, kluba«. Jedan mladić musliman, koji bijaše me­ du demonstrantima, umalo da nije bio tvorno napadnut u klubu, pa je Kor­ kut bio prisiljen, da onako izmoren od teška puta, još tu večer održi preda­ vanje, u kojem se je osvrnuo na tu »de­ monstraciju« i osvijetlivši je kao ne­ moćno i nekulturno sredstvo borbe po­ stigao to, da su se duhovi primirili i tako otklonula protudemonstracija. U subotu je vršeno upoznavanje i iz­ mjena misli a u vdčer je bila zabava »J. M. Kluba« na kojoj su se mnogi ug­ ledniji ljudi ispričavali radi nepromišlje­ nog čina dalmatinskog doktora«. Na zabavi je bio i glavni režiser, nesuđeni čajnički predstojnik Miloš Tomašević, koji reče da će doći na skupštinu i ta­ mo uzeti riječ. U nedjelju oko 8 sati po­ čeo se je iskupljati svijet i pošto je pridolazo u sve većem broju, odbor je bio I i i j Godina II. ji se isprenemagaše vičući o slozi, a održao pouzdanićki sastanak sa gra­ ovamo samo žbirkaju i ugrožavaju ne­ đanima. vine eksistencije. Za to Miloš pobježe I kao što su Kaporovi lioroščići od s mejdana. Ali ako će; sunce se neda ; petka alarmirali svijet bedjb nego li iprisiljen, da promijeni prvotnu osnovu, dlanom začepiti, pa ni Kaporov brzo- . kakva agitacija, tako je i Skandalozno pa je odredio 'da se skupština ne drži jav o Korkutovom bijegu »glavom bez ponašanje na skupštini učinilo gori i u prostorijama ibtidaijje, nego u pro­ obzira« ne može zbrisati činjenice, da i jači efekat, nego li i najsavršeniji go­ stranom dvorištu. Do devet sati oku­ »demokratske« perjance ne smjedoše vori. Dernjava: »Turci u Aziju!« pilo se oko hiljadu skupštinara, pa pred­ govorila je više nego li bi se moglo reći zaći u polemiku. ‘ sjednik privremenog odbora g. Salih i u najsjajnijem govoru o protumusliRemzi ef. Muftić otvori skupštinu pred­ Videći, da Kaporovi pehlivani ne će manskoj politici »demokratske« stran­ stavivši delegata Korkuta i izaslanika ušutjeti, a uvažavajući sve veću ne­ ke, a prijetnja »jabukom« zbori više ne­ vlasti. U to izbi sudski praktikant g. strpljivost naročito medu našim seljaš­ go li i najsjajnija riječ o pritvornosti dr. Kapor sa desetak petnaest dobrovo­ tvom, koje se spremaše na navalu, Kor­ »demokrata« i njihovoj himbenosti kad ljaca, obučenih u dobra vojnička odije­ kut se je sporazumio sa odborom, da se razmeću sa narodnim jedinstvom i la, nekoliko seljaka, desetak građana i se mjesto skupštine održi pouzdanićki njegovom slobodom. nešto dječurlije i odmah otpočeše lar­ sastanak. Pristadbše i na zahtjev gosp. mu povicima: »Dolje Korkut, ne će ov­ pristava, da se pozove najviše stotinu Korkutov dvosatni govor težacima dje govoriti, dolje organizacija, Turci građana i to uz posebne pozive, baš opao je na potpuno plodno tlo. Popular­ nako, kako traži stari austrijski propis u Aziju!« i sličnim provokacijama. nim govorom rastumačio im je svrhu Kad se je stišala prva dernjava, g, o udruživanju. Predsjedatelj Muftić za­ i cilj naše organizacije, uputio ih kako Muftić hoće da najavi dnevni red skup­ ključio je skupštinu, a Korkut je pozvao će provesti izbor svojih odbora i po­ štine, nu pristaše prazne glave udariše narod, da se mirno razide. Tom se je zvao ih da sa svoje strane ne daju prilikom odigrao jedan interesantan pri­ ponovno u dreku, sve -više dižući glas povoda za trvenje sa braćom pravosla­ zor. Sašavši sa klupe, Korkut je ravno i sve češće vičući: »U Aziju Tur­ vne vjere. Dugo im je govorio o tom, zašao među — demonstrante i stupio u ci ! Dolje Korkut, dolje šuckori! i t. d.« da se ne povode za hrđavim primjerom razgovor sa najvećim bukačem, dobro­ Politički pristav pravi smiješno lice, političke borbe, kojim se poslužiše »de­ voljcem Jovićem i još nekim dobrovolj­ Kaporovi izvozničari i gotovani počinju mokrati«, ali ih je pozvao i na to, da se cima. Oni su se derali, ali se je on ponio i da beuču, vitlaju štapovima i dodaju ne daju terorisati i da slobodno podig­ nove pogrde. Među muslimanima nasta­ tako hladnokrvno, da je uspio zanese­ nu junačka čela. Govorio im je o po­ nog Jovića uzeti ispod ruke i s njim je izvjestan nemir, mladež se zgleda i trebi sloge sa građanstvom, o prosvjeti nešto šapuće, seljački svijet sve nestrpzajedno krenuti dvadesetak koraka, dok i školi i sa zadovoljstvom konstatovao, ih ne sustigoše glavni režiseri i ne upuIjiviji. Odlaze, dolaze i počinju rogobo­ da svi cijene vrijednost škole i da o tiše Jovića, da se Srbu ne pristoji ići riti. »Šta oni hoće ovdlje? Nek se ukloškoli imaju novo mišljenje, mnogo na­ nu, da ih potisnemo, što da trpimo?« sa »Turčinom«. prednije i ispravnije, nego li vlada u ne­ i slični prigovori padaju sve češće, a kim našim većim gradovima. Govorio Ovaj prizor najočitiji je dokumenat: Kaporovi ljudi i dječurlija jednako se im je o slozi i ljubavi, o štetnosti pića gdje se ima tražiti borbenost dobrovo­ deru i mašu štapovima. Usred te buke i bluda, preporučio rad oko pridizanja ljaca, kao što dokazuje i to, da krivnja Korkut se penje na klupu, dočekan ga­ pčelarstva i ćilimarstva, sijanja lana i za razdor i agresivnost sr.psko-pravolamom demokratskih šićardžija i bur­ konoplje i sličnim potrebma. Uputio ih slavne mase prema nama muslimanima nim poklicima »Živio Korkut!« što su je kako će tražiti pripomoć za popra­ leži u njenoj tjesnogrudnoj inteligenciji. se prolamali iz stotina grla muslim. vak porušenih kuća i uspostavu gospo­ Da nije Kapora i Tomaševića, niti bi građana i seljaka. Okrenuvši se prema darstva. Govor je učinio lijep dojam i Jović došao na misao, da odi šustera amuslimanima daje im znak, da prestanu seljaci su se razišli vrlo razdragani, ovanziue na polugazdu, niti bi mu palo klicati i na toj strani nastaje potpuni bećavši da će svim silama poraditi na na um, da traži dominantan položaj. mir. No izvozničari udvostručiše svoje što bržem provedenju organizacije i što Dr. Kapar opsjenjuje javnost, da je boljem učvršćenju veza sa građans­ napore. Korkut pobjegao glavom bez obzira, a —• »Izvolite me, gospodo, saslušati, tvom, koji im drage volje ustupiše pro­ ne pomišlja u kakvo svjetlo dolazi kao da čujete jesam li došao da zavodim i sudac, kad na ovako drzak i ciničan I storije radi sastajanja i ždogovaranja. • mutim slogu, a onda se prijavite za način pljuje istini u lice. Korkut nesariječ, pa pobijte moje izvode i ne dajte, U večer je bio pouzdnićki sastanak mo da nije pobjegao, nesamo da se nije da se kogod zavede. Drekom ne ćete na ко"к dođe 86 pozvanika i пГГТпјет uplašio prijetnje jednog dobrovoljca, da nikog uvjeriti, a povici »Turci u Aziju!« je g. Korkut opširno prikazao program će mu baciti u njedra jednu »jabuku« ne dolikuju ni jednom prostaku, a ka­ (aluzija na bombe, kojima se razmeću -i" rad naše organizacije, njenu boflhr mo li (apostrofirajući dra Kapora) jed­ mnogi dobrovoljci), nego je sasvim mir- . “proh “tiraniji »deniukiala« kao ~razlonom doktoru. no odabrao baš onaj pravac, na kojem ; •gg—fSn~kojih se je naša organizacija' — »U Aziju, Turci u Aziju!« bi­ bijahu ti dobrovoljci i krenuo je baš i polučila da sudjeluje u vladi. Govor је~ jaše odgovor Kapora i njegove rulje, bio vrlo zbijen ј vrlo iscrpan. Urije pre~ pred njima, da im i djelom pokaže, da jer ne smjeđahu uzeti riječ i jer im je mi ne ćemo nikad odstupiti od zahtje- ! laza na dnevni red, Korkut se je osvr­ sve nastojanje išlo za tim, da onemo­ va, da u ovoj našoj domovini ne će i ! nuo na nemili slučaj, koji se je dogodio guće skupštinu. Dalmatinski doktor ni­ uglednom građaninu Rašidagi Đonlagiću ne može biti podjarmljenih i vladajućih. je vodio nikakva računa o drugima već i predložio je da se usvoji ovaj Korkut je bio potpuno svjestan, da su samo o sebi, a dokle je bio zanešen vidi muslimanski skupštinari prema »demoProsvjed: še najbolje po tom, što je naše skupštikratsko«-hrišćanskini izazivačima bili u Muslimani grada Foče, okupljeni na uare htio provocirati poklicima: »Živio neprispodobivoj nadmoćnosti (15 :1), on pouzd. sastanku od 14. o. mj. prije pre­ kralj Petar!« No kad su naši skupštije gledao dobrovoljačke bajonete, ali je laze na dnevnj red najoštrije prosvje­ nari te poklike prihvatili daleko jačim vidio i kako muslimani meću za pas duju proti torturi, koja je danas oko glasom i kad se uz to razlijegoše i po­ kamenje, kako traže kočeve i kako se 2‘/a sata izvršena na uglednom građa­ vici: »Živio regenlt Alesandar, živjelo zgledaju. Trebalo mu je samo još nešto ninu Rašidagi Đonlagiću u prostorija­ narodno jedinstvo, živio dr. Srškić!« — besavjesnosti dra Kapora i drugova, pa ’ ma mjesne komande. Pozvan uime ko­ dalmatinčetu stade riječ u grlu i moga­ da dođe do loma i tučnjave; da prsne i mandanta mjesta i predveden po dvo­ še samo mucati: »Ovo je izazov, ne koja glava i da možda dođe do sječe i I jici vojnika, Rašidaga je bio predme­ treba vikati: dolje!« kreševa. tom lemanja štapom i krbaćem i bez U to je izbio i šef »demokrata« g. Nu o.n nije bio došao da zavada, već | ikakva ispitivanja pritvoren u podru­ Miloš Tomašević. Nadajući se da ima da miri i zbližava; nije došao da truje, [ mu mjesne komande. posla sa čovjekom od kulture, Korkut Ovaj barbarsk čin izvršio je uredu­ yeć ua svom svijetu pokaže razliku] mu je ponudio da uzme riječ kao — između ropstva i slobode, između na- : jući narednik na jednu nesavjesnu deprvi govornik. Ali d®, gdje bi Mi­ nunciju, a radi Rašidagina povika loš smio da govori? Mnogo se je lakše ~silja i pravednosti. Došao je bio da »Ovdje je moja Azija« što ga je sakriti za buku svoje rulje, nego li bra­ Tazvije program naše organizacije, da upotrijebio na izazivački poklik jedne govori o jednakosti, pravdi,Tiratstvu i niti bezglavu politiku »demokratske« skupine huškača: »Turci, u Aziju!« stranke i protekcionizam Ate Sole i 'ravnopravnosti. 1 pošto ie znao da cvrZgražajući se nad ovim postupkom kut »demokratskih« šišmiša ne može odrugova. Mnogo je lakše izbacivati po­ odlučno tražimo, da se krivci ovog bargrde: šuckori, ubojice, u Aziju, nego li | mesti ovih njegovih nakana, krenuo je barluka privedu zasluženoj kazni i da položiti račun o robi, što se još i sad I baš pred njima, da im pokaže kako za se učini kraj torturi, koja se je često širenje naše misli nije baš potrebna ve­ vadi iz bunareva, o finom pamuku, što prakticirala, u ovom našem nastradalika skupština. Ono što su »demokrat­ se izvlači iz jastuka, o gazdinstvu lju­ lom kraju. ski« bukači omeli larmom pred ibtidadi, koji do jučer spadahu u sirote zaijjom postignuto je u prostorijama naše naćije i t. d. Mnogo je lakše dobaciti Gornji je prosvjed jednoglasno usvo­ organizacije: Korkut je odmah iza skupKorkutu: »Mutiš, zavađaš«, nego li pred jen. Isto je tako s oduševljenjem-i bez njim braniti torturu i đenuncije ljudi, ko­ i štine progovorio težacima, a u večer je �Otrana 2 Страна ikakva prigovora saslušano Korkutovo objašnjenje, te je jednoglasno usvojena ova rezolucija: »Saslušavši referat izaslanika Rad­ nog Odbora »J. M. 0.« muslimani gra­ da Foče, sakupljeni na pouzdaničkom sastanku od 14. marta o. g. jednoglasno usvajaju ovu Rezoluciju : ■ 1.) Siti i presiti tuđinačkog ugnjeta­ vanja pozdravljamo odlučni korak na­ še Centralne vlade u obrani naših na­ rodnih interesa i etnografskih granica, pa najodlučnije protestiraju protiv im­ perijalističkih nastojanja Italije i njenih pomagača, spremni na sve žrtve, što ih od nas bude tražio interes domovine i napaćenog našeg troimenog ali jedin­ stvenog naroda. 2 .) Kao snažan i ničim neotuđen ogrank našeg troimenog ali jedinstvenog naroda osuđujemo svaki plemenski, a naročito religiozni antagonizam i ne­ trpeljivost, što ga u narod unosi jedna nesavjesna grupa, okićena zvučnim epi­ tetom demokratizma i državotvornosti. Spas domovine i narodne nam države nije u cijepanju narodnih redova i par­ tizanstvu, nije u bratoubilačkoj borbi i zatiranju pojedinih dijelova i izvjes­ nih staleža. Mi taj spas gledamo u mi­ renju, popuštanju, stišavanju strasti i izglađivanju naoko velikih, a u istinu neznatnih opreka. Spremni smo da bratujemo, ali se ne damo pregaziti. I pošto je pali »demokratski« režim bio uperen naročito proti nama musli­ manima, gledamo it njegovom padu iruteres same države i očekujemo da će novi režim donijeti osvit nove ere,, a u novoj vladi gledamo nosioca istin­ ske demokracije i iskrenog promicate­ lja nepatvorene i ničim nenatrunjene misli narodnog jedinstva i potpune ra­ vnopravnosti. odlučna branitelja mi­ ra i reda, te lične i imovinske bezbjed' nositi. .PRAVDA' — Ј1РАВДА ripoj 135 Broj -Udobravamo muževni istup »Jugo- I slavenske Musi. Organizacije« u obraTT1 naših gTd'dail!>kJll I ćovječanskih p~rava-,—oštro osudujenio progone, što su sF pod okriljem patt1g~režima izvadak riad' naiiia muslimanima, b.lećkoj ј dru­ goj braćrizfažujemoTuatsku sućut i od I hovog režima očekujemo viđanje ranaT Što nam ilFzadade nebratska, nehumana jTrarbarška roka netolerantnih »demo- poznato nije u Radovlju obdr- I ca, koji upropašćuju i sramote abitclj i tavana nikakva skupština, društvo, rada se sam od sebe, tijekom niti je narod izabrao kakav odbor, a vremena, kao crv u drvetu, ali veći dio niti za to narod uopće zna. To je samo­ rodio se je već u mladosti. Od teleta voljan posao jedne nepozvane osobe, vo. od dječaka odrasli. Iskustvo je uvi­ jek najbolji učitelj. Liječnik u Niendorkoja nije od naroda ovlaštena, da za­ stupa naše interese i da bez moga zna­ ; fu dr. Sclimit rekao je na kongresu u nja i privole nteće mene u odbor. Usli­ Bremenu slijedeće: Veći dio pijanaca jed toga najžešće osuđujem ovako ne­ koji se nalaze u mom liječenju, kušao dostojan postupak osobe, koja javlja, je u mlada doba, u doba gimnazijskih što nije istinito i demantiram vijest nauka i đačkih sastanaka j izleta, alko­ VJadi i “РпуГТЧаг. Predstavništvu^ »Glasa Naroda«. Ujedno izjavljujem, da hol. Zemljište je bilo pripravljene, ra­ TTGlavnim temeljem narodnog prisam ja članom »J. M. 0.« u kojoj sam stuća doba učinila je svoje i tako je dizanja i buđenja smatramo toleran­ podpredsjednik mjesnog odbora. uništila čitavi život«, a glasoviti peda­ tnu i narodnu prosvjetu. Stoga tra­ Radovlje (kotar Visoko), 13. marta. gog Locke piše, da nijedna stvar ne žimo da vlada ovom gladnom i golom Valjevac Osman, muallim. meće tako sigurne temelje duševnoj i suzbijanju analfabetizma i držanju prak­ tjelesnoj propasti djece kao ta, kad se tičnih stručnih tečajeva posveti osobitu djeca već u mladosti priuče pića. brigu i da pri tom uzme osobit obzir Pa ipak uza sve ovo do sada rečeno, na ove naše zapuštene krajeve. Tra­ medu masama je ukorijenjeno osvjedo­ žimo da se početkom buduće školske čenje, da je alkohol ipak koristan; »nje godine u našem kotaru otvori bar de­ uvijek imao svojih odvjetnika koji na Akcija protiv analfabetizma. Prof. dr. set osnovnih i kakva bilo srednja ško­ razne načine umuju. Tako vele da vino Šilović traži od svih pravnika, koji ne la. Ističemo da bi se prazne vojne ka­ i druge neke tekućine otvaraju i bude polaze redovno njegova predavanja, da sarne vrlo zgodno i s malim troškom tek, i zato pogodujit hrani i razvoja tje­ aktivno sudjeluju u akciji protiv anal­ mogle upotrijebiti u tu plemenitu svrhu. lesnih sila. Ovo je laž, jer iskustvo učifabetizma. U tu svrhu poslao je svima 4 .) Pošto je naš kraj ratom, evaku­ ! njeno koli na djeci toli na odraslim svje­ takvima cvakovo pismo. acijama i pljačkama gotovo raskućen, doči posve protivno. Pročitajte kojega »Poštovani gospodine! Ja sam Vas težak lišen hajvana i gospodarskog opisca, koji se je tim pitanjem bavio i riješio javne dužnosti, d'a polazite mo­ ruđa, a jedan velik broj građana — mu­ naći ćete, da su obične posljedice mća ja predavanja u zimskom semestru goslimana stjeran na prosjački štap, tra­ i to kod djece i odraslih, te da nemaju dinie 1919/20. jer Vant radi' iznimnih žimo <к vlada ovom gladnom i golom teka, razne slabosti i bolesti u stomaku. prilika nije moguće ista polaziti. Za uz­ svijetu izađe što moguće više u susret: Čuva nas, vele dalje, od bolesti i po­ vrat pak od Vas tražim, da učinite jed­ dajući mu potporu u hrani, sjemenu, maže da lili se riješimo ako smo oho­ nu drugu javnu dužnost: da prije izma­ ratarskom priboru i drugim potrebama. lili. I to je laž. Neka govori liječnik ka ovog semestra naučite čitati i pisati Naročito tražimo, da se osobita pažnja Dcmmc: Za vrijeme difterije koja je 30 odraslih analfabeta. O faktičnom Va­ humane amer. misije svrati ovaj bijedni vladala у mojoj bolnici među djecom, šem uspjehu uvjeriti ću se po mogućno­ musi, dio našeg naroda i da joj se iscrp­ dječaci koji su se otrovali istom boleš­ sti ja sam na ispitu ili ću izaslati po­ no prikažu naše nevolje i patnje. ću, bili su onii kali su se već raao u sebnoga izaslanika, a iznimno vrijedit 5 .) Pošto Je naš kraj vrlo podesan svojoj mladosti privikli piću, te je tako će i službena potvrda ravnajućega uči­ veći dio njih podlegao smrti. Što se veli za razvitak ćilimarstva, od kojeg bi naš telja u školskom području Vašega bo­ poharani i ratom silno oštećeni svijet da alkohol liječi neke bolesti kao groz­ ravka. Radi toga šaljem Vam po jednu mogao imati vrlo zgodan izvor za po­ nicu, slušajmo Kassowitza: U većem Abecedarku s pisankom, Uputu, te Her­ kriće svojih potreba, tražimo da vlada dijelu slučajeva, dijete koje se liječi sa cegovu i Lisićevu brošuru, da se upu­ ovoj grani narodne privrede posveti alkoholom ne pokazuje nikakove pred­ tite u metodu. Potrebna učila možete pažnju i da u koioj kasarni otvori monosti pred- djetetom koje se liječi bez naročito kod Oblasnog odbora za za­ đernu ćilim-fabriku. alkohola. A ako su doze koje se bolesštitu djece i mladeži u Zagrebu (Kipni trg 2.), gdje ćete ih dobiti uz cijenu I nom djetetu daju, veće i češće, rezuL od 2 K na račun, stime dh ga do konca i tat je povoljniji za one koji se liječe bez alkohola, te mogu da rečem, da ni­ semestra namirite. Šilović, v. r.« kada nijesam imao te napasti, da mojim Izneosmo ovaj primjer uzornog ra­ bolesnicima, osobito grozničavim dadđa sveuč. profesora g. Silovića sa že­ (Odgovor ministra ishrane i obnove g. Dra A. Stanišića na upit nar. poslapem alkohola ili da ih ovim liječim. — ljom. da se u nj i naši inteligenti ugle­ nika g. Dra Krasnice stavljen dne 13. novembra 1919.) Bilo je vremena, kad su neki liječnici daju. i svojim bolesnicima prepisivali alkohol isključeni zato, što su muslimani. Sa­ Gospodine poslanice! Povodom Va­ ! i njime postizavali neke uspjehe, ali se ma formacija povjerenstava, u koje ušeg pitanja, upućenog-na ministra is­ i je to sada u novije doba promijenilo, laze i predstavnici oštećenih, isključu­ hrane i obnove zemlje, o podizanju ku­ I te je profesor Martius iz Rostocka mo­ je takvu podjelu. Predstojnik, ako je reca porušenih u toku rata, u gatačkom gao da na devetom liječničkom sastan­ kotaru, čast mi je odgovoriti slijedeće: 1 kao kako vi tvrdite, ipak niiie mogao sam odlučivati i isključivati od pomo­ ku u Bremenu ustvrdi da on ne pozna Mhnst&rstvo ishrane tražilo je podatke u svojoj okolini niti jednog liječenika. ći jedan red ljudi. Mi smo tražili od ze­ od zepiatjske vlade u Bosni o podiza­ koji bi se usudio ili hotio da dokaže, da maljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, nju porušenih kuća u gatačkom kotaru Štetnost alkohola za djecu. alkohol nije za djecu pravi otrov < koji i o tome, kakav je raspored učinjen sa i da uzme riječ od predstojnika, kojega Ovim se tjelesnim štetama priključuju bi im, da im zdravlje povrati, propisao optužujete, i ako bude utvrđeno, on joj kreditom, votiranim za te svrhe. Ze­ i druge kud i kamo gore i opasnije, du­ vino, pivo ili rakiju. — Ali šta je to ako neće moći izbjeći. Kraljevska vlada ne­ maljska vlada nam je dala ovakav iz­ ma namjeru da dijeli državljane na poševne naime i moralne. Sigurno isku­ i naša djeca pri rijetkjn prigodama : vještaj: 1. Ministarski savjet je riješio, stvo dokazalo je, da alkohol štetno dje­ vlašćeae i ugnjetene, ona se brine o svi­ svečanostima' po jednu čašicu popiju. da se dadne pomoć od 7 miliona luje na razum, slabi pamet, umanjuje Jedna čaša nije nikoga umorila, »ma­ ma podjednako, naravno praveći razli­ kruna za podizanje porušenih domo­ pozornost i pomnju, čini dječaka mla­ ju dalje, a osim toga to biva veoma ri­ ku svega toliko, što će prvo pomoći one va u pograničnim kotarevima Bosne i kim i nehajnim. Drugom ćemo se prili­ najoskudnije i najslabije. U ostalom, ako jetko, pa neće škoditi. Ja ne bih imao Hercegovine. 2. Pošto je ta suma ne­ kom osvrnuti na alkohol i nauke, a sa­ ništa proti tome, kad ne bi s druge stra­ je bilo kakvih nepravilnosti u radit,po­ dovoljna da se pomogne svima postrane bilo prigovora. U okolici Maanheida je dosta da samo jedno naglasimo, vjerenstva, onda Vas molim da mi ih đalim, to se morao utvrditi princip, po ma, dječak neki koga je otac radi izodostavite. Po podatcima, koje mi ima­ da su alkoholičari za polovicu zaostali kojemu će se pomoći izdijeliti. Sasvim stataka od škole kaznio, naljutio se, mo u izvještaju koji smo mi dobili, po­ i u pisanju i u čitanju i u računu za opravilno, s lada je riješila da se pomog­ uze bocu s rakijom, i ne popivši mož­ nima koji se čuvaju alkohola. moć nije dijeljena po konfesionalnom nu, oni. kojima je pomoć najpotrebnija. da više od jedne čašice, leže u krevet. obilježju, nego po materijalnoj snazi Radi toga naređeno je da se priberu po­ Moralne štete koje alkohol sod dje­ Slijedeće jutra nađoše ga mrtva u kre­ oštećenih u ratu. Sve dok se ne utvrdi datci o svima postradalim, da se ocije­ ce proizvodi ukratko je označio profe­ vetu. Da ne duljimo sa nabrajanjem ni njihovo materijalno stanjć: zemljište, konkretnim dokazima, mi vjerujemo u sor Thomas u Freiburgu riječima: ispravan rad povjerenstva i sve što stoka, radna snaga i t. d. i da p r v u »Dječaci koji često piju, kva-, žalosnih činjenica, kojSma vrve liječnič­ ke knjige, a koje nam tako očevidno možemo dodati to je, da duboko žalimo, pomoć dobiju oni naijoskudre svoj značaj, postaju prkošto država ne raspolaže većim sredniji i najsiromašniji. 3. Da bi u --------- I siti, neuglađeni, razdražlji- i dokazuju, da je alkohol ma u najmanjoj mjeri za djecu ubitačan, dosta je samo radu bilo što više nepristranosti, osno­ stvom da što više pomogne sve one, vi«. Moguće da imade i medu našim čitateljima roditelja, koji bi mogli da | da rečemo, da je za djecu i ono što se kojima je pomoć potrebna. vana su naročita povjerenstva, koja će čini malo ipak mnogo i da može da bu­ pribirati podatke. Ta povjerenstva sa­ ovo iz vlastitog iskustva potvrde, kad de sudbonosno. Danas donosimo ovaj odgovor g. mi­ stavljena su ovako: a) kotarski pred­ usporede svoju djecu u onoj dobi dok Da se mladež očuva od ove pogibelji, nistra, a u kojem od idućih brojeva op­ stojnik ili njegov zamjenik, b) kotarski nijesu pila sa diobom kad su se piću po­ na prvom je mjestu za to pozvana dr­ širnije ćemo se osvrnuti na ovu važnu poljoprivredni činovnik, a ako ga nema dala. Alkohol nadalje budi i jača u mla­ žava, koji treba da mudrim ali i stro­ stvar. kotarski veterinar, c) predsjednik ko­ dićima niže strasti, a slabi i ubija u gim zakonima tu pogibelj od djece od­ tarskog vijeća ili njegov zamjenik, đ) djeci svaku otpornu snagu, te.-se ovakovrati. Ne bude li država takovih zako­ delegat zemljoradničke zadruge, ako va djeca ne mogu da zanesu za više, na izdala, mladice će nicati istina, ali ona postoji u kotaru ili opštrni, e) član plemenitije ideale i tako se valjaju u će ih alkohol ugušivati. Tu zadaću shva­ kotarskog vijeća iz toga reona, f) seo­ kaljužama raznih opačina i mana. Potile su već mnoge države i u tome po­ ski knezovi iz reona i g) trojica pouz­ shišaimo šta o tome piše liječnik Docz gledu izdale svoje naredbe. Tako je već danika iz postradalih opština. u Budimpešti: »Opažanja koja sam po­ Verifikacija novih mandata, »Tribu­ glasoviti Plato zabranio vino mladićima stigao na riječi koja piju alkohol, u po­ Nesumljivo je, da u ovako komponona« javlja: Na idućoj skupštinskoj sjed­ ispod 18 godina. U Engleskoj kazne se gledu morala i odgoja vrlo su loša: vanom tijelu ima najviše povjerenja za nici biće definitivno riješeno ptanje man­ globom svi oni koji djeoi ispod pet go­ 30% ih je rastrešenih. nervoznih, nepripravičnu razdiobu pomoći. Pored toga, data koji su prošli kroz verifikacioni dina daju alkohol, a onima koji nijesu stupačnđi. 15% ih je melankoličnih I u naredbi koju je izdala zemaljska vla­ ‘odbor. Time će parlamenat dobiti još navršili 14 godina nije dozvoljeno po­ plašljivih 30% bez ikakvog osjećaja, da, naročito se naglašava da zaključci 5 poslanika. hađati gostione, pa ni u pratnji rodite­ 9% osvetljivih i sklonih na krađu, 18% povjerenstva moraju biti najobjektivniji, Izborni zakon. Vlada .je podnijela par­ lja. U Norveškoj je svim mladićima is­ nemoralnih. 6% ih prkosi svakoj uputi, bez obzira na ikoga, i da princip pra­ lamentu projekt Izbornog zakona. pod 18 godina zabranjeno zadržavati a tek 20% 'ћ Je kod kojih se ni|e mogao vičnosti valja provesti do kraja. Od ku­ Jedna izjava. se u gostionama, dok se u Japanu svaki da ustanovi zao utjecaj alkohola. G1eća, koje iz te sume treba podignuti palo koji pije prije navršene 20. godine sma­ đom na zdravlje bilo ih Je 35% koji su U »Glasu Naroda« od 10. marta o. g. je na gatački kotar 150. To je. u osta­ tra posve pokvarenim. I naša se je mla­ broj 195 u dopisima »Iz otadžbine« jav­ bili hliiedi. a 45% koji su ostali tjelesno lom najveći broj, koji je dopao ma na da država povela za ovim primjerom, lja se da je Muslimanska težačka stran­ nerazvijeni«. Napokon mlade pijanice od koji kotar. te je i ona izdala slične zakone, sjeća­ danas Wti će no svnj pril'ci velikb beka u Radovlju kod Visokog provedena Prema spisku onih, koji su pomognuti jući se da je mladež naša uzdanica u dne 4. marta 1920. 1 da je Izabran od­ kriie cd '-litra. Jedan din ovih zločinaima veliki dio ženskih, nesumnjivo usvakom pogledu. bor u koji sam i ja kao podpredsjednik dovica poginulih u ratu. Mi nemamo ni­ ‘ *) Vidi Pravdu« br. 94, 95, 105, 106 izabran. kakvih data, da je podjela vršena na re­ Koliko je meni, a i drugim seljanima i 129. ligioznom temelju ili da su muslimani Prosvjeta i škola. Pomoć nastradažim u ratu Zdravlje Pogubnost alkohola. Bilješke. Čitajte „Pravdu"! �ПРАВДА' Боој 135 — Broj I da ih je tri puta više sa posjedom pai robroda iznad 50.000 brutto reg. tonaže. Države ih od godine 1885. pomažu, po­ djeljujući im nagrade za izgradnju, opremu, tonažu, jakost strojeva, pribor i plovidbu posebno od 1 tone i km pu­ VIII. ta, pa putničke po osobi i t. d. Š-in. A koliko bi nas stajali ti naši Tako vidimo da na početku 20. vije­ brodovi? — E, istina je, ti su danas vr­ ka ima najvažnijih pomorskih udruže­ lo skupi. Jedan primjer ovo može naj­ nja u državama: Engleskoj 58, Njemač­ bolje da ilustrira: Parobrod jednog du­ koj 34, Nizozemskoj 13, Francuskoj 12, brovačkog društva »Daksa« od 8.000 Sjev. Americi 12, Španjolskoj 9, Austro­ tona tovara i 10 milja brzine na sat, ugarskoj 8, Rusiji 7, Italiji, Belgiji i sagrađen Je za 800.000 kruna godine Švedskoj po 5, Norveškoj i Braziliji po 1911., a sada Talijani daju za nj 60mili4, Japanu 3, Turskoj i Grčkoj po 2, a ona kruna. Prema ovome bi nas stajao u ostalim po jedno. Ona imaju. akcione naš brod od 2.000 tona tovara 15—16 kapitale do 100 milionajiruna.. obligacimiliona kruna, dok onaj za Dunav mož­ je do 50 miliona kruna i pričuvne za­ da 6 miliona, oba skupa 22 miliona kru­ klade do 20 miliona kruna, a svako pona. Kako da ovaj kapital sakupimo, kad j sjeduje od 5 do 150 parobroda sa tona­ novac kod trgovaca i obrtnika mora žom od 8.000 do 600.000 brutto registenjima samim da služi za poslovanje? । ra prosječno. Imaju veze ne samo sa Istina je, koji ljudi novac iniadu u ko­ I svojim sjedištem, nego i iz drugih mjelanju, ti od njega i dobivaju pnhod, pa I sta izlazne tačke (i u druga mjesta dobi mi morali u svrhu brodarstva mobili­ । lažne), pa i lokalne plovidbe' u drugim zirati uštede onih, koji imaju nešto nov­ i zemljama i kontinentima. Na pr. kao da ca, a ne znaju što bi s njim započeli? I bi mi imali posebne plovidbe na EufraNeka se ovijem i za njih otvori polje I tu, Nilu i Volgi, ili kao što je prije jedprivrede, jer tim neće dokunisavati po­ | no rumunjsko drifetvo imalo redovite slu brata trgovca, pošto će privređivati veze Carigrad-Izmir i Carigrad-Selaono, što su do sad većinom stranci pri­ I nik. vređivali u prometu robe od mjesta Na Dunavu plovećih brodova i bro­ proizvodnje do trgovčeva dućana, od­ dića zabilježeno je 1900. u Požunu 3.590, nosno do željeznica u Brodu i u Gružu. i a od društava su 'imali »Privileg. Du­ Za ovo će se možda u drugom redu navsko parobrodarsko društvo, Beč« naći kapital u novcu, kojim će se ispla­ 154 parobroda i 796 šlepova, pa »Južno titi kmetovska selišta pri riješenju ag­ Njemačko« 9 parobroda i 68 šlepova i rara. i to, imadnemo U po jedan brod »Ugarsko riječno« 8 brodova i 149 šle­ dotle, da se onda kupe drugi i treći... pova. Uz to su imali jačih poduzeća i za sve srna posla i dobre zarade. Mno­ Srbija, ■ Rumunjska i Bugarska. go bolje, nego što su kmetovska selišta Iz trgovačko-političkih razloga sub­ donosila, jer pomorska dionička dru­ vencioniraju države mnogo parobroda, štva, pored osnivanja jakih rezervnih ponajviše s razloga, da im strane za- : fondova, podjeljuju općenito 30—40% stave ne nadbiju domaće. Prema en­ dobitka na udjele dioničarima godišnje, gleskoj parlainentalnoj statistici od 1902. a dubrovačko društvo »Zora« podijelilo subvencionirale su svoja parobrodar­ je u vanredno dobroj godini 1913. da­ ska udruženja i tč: Engleska sa kruna pače i 58 od sto dividende (imala je sa­ 18,565.000, Njemačka sa 6950.000, Fran­ mo 1 veći i 3 manija broda). To samo cuska sa 34,306.000, Rusija 58,040.000, ; brodarstvo nosi; a kamo li što će još Japan 27,654.000, Sjev. Amerika do 1 donositi dobitak na robi, kad brod radi 1907. po- 20,000.000. a kasnije po za vlastiti račun! jest, ah za ovo bi 32,000.000, Italija 8,000.000 godišnje i t. onda trebao još jedan put toliki kapital, d. Jedne su davale te potpore za izvje­ kao i za brodove. Mi moramo i taj ka­ sne veze i plovidbe, a druge kao nakna­ pital smoći — ako hoćemo da živimo du za prevoz pošte, pa za pripravno — jer su još i 3 i 5 godina vrlo povoljni držanje brzih brodova za pomoćne kri­ uvjeti za izvanredne zarade u pomor­ žare u slučaju rata, za izgradnju u do­ skoj trgovini s jedne strane, a s druge maćim brodogradilištima, za izobrazbu strane tim osnivamo nešto sigurnoga, po jednog kadeta, za domaću posadu, što nije od danas do sjutra, kao što su za nagovaranje u vez<i s domaćom lu- I ove naše sadašnje radnje. kom. te osim toga naknađivale im pla- I Pogledajmo, kako se je prije razvijao i ćene pristojbe za prolaz kroz Suez itd, : Nekoja su društva živjela samo od ! posjed brodova i parobrodarska udru­ ženja! te subvencije, ali su se mnoga od nje i dragovoljno odrekla, kao što »HamGodine 1815. plovilo je u Engleskoj i burg-Amcrika Linija« što je se odrekla I Škotskoj 20 parobroda, god. 1823. već iza nekoliko godina uživanja, pa je za [ 160, god. 1830. ima ih Engleska sama deset godina učetverostručila svoj pro­ 315. a godine 1836. već 538 i t. d. Ma­ met i prekupila silesiju drugih društa­ nji ladari imaju po 1 brod kojim sami va. Njegov direktor izjavio se 1903., da i upravljaju, a kad ih steknu više, daju su sve državne potpore za parobrodarih drugim pod zakup. Društva jačeg stvo tek umjetne nužno sredstvo, ali kapitala prekupljnju manja udruženja, po jedng od godine do godine i pove- i za podignuće trg. mornarice da je zdrav i nuždan samo slobođen- razvoj paročaju se u zadnjem deceniju 19. stoljeća. Iz Ruše orgenizacijE. I Politički pregled Novi savez u Evropi. Kako današnji •Times« donosi, ustanovljeno je, da je između Češkoslovačke, Jugoslavije i Rumunjske došlo do sporazumka, koji je gotovo jednak političkom savezu i prema kojemu bi se sva zajednička i pojedina improvizirana pitanja jedin­ stveno raspravljala. List poziva savez­ ničke vlade, da tu činjenicu priznaju kao da opstoji. S druge strane, kako isti list tvrdi, admiral Horty u sporazu­ mu sa nekima neozbiljnim savezničkim zastupnicima, vodi vojničku politiku, koša navodno ima ići protiv opasnosti od sovjetske Rusije, a zapravo joj je cilj da natrag osvoji »izgubljene« pro­ vincije u Slovačkoj, Transilvaniji i Ju­ goslaviji. Njemačka Austrija da šalje madžarskoj vladi u tu svrhu oružje. • »Times« veli, da savezničke vlade mo­ raju napustiti politiku umješavanja u prilike ove države a da se moraju je­ dino držati principa, da se čuvaju gra­ nice, kako ih je odredio versailleski mir. Samo bi se u njemačkoj Austriji mora­ lo kroz neko vrijeme pružiti direktna pomoć. Vlade zapada nemaju iskustva, a prije svega nemaju metoda, koje su uobičajene u politici ovih zemalja. »Ti­ mes« veli, da se mora respektirati tra­ dicija zajedničkog života među njima. ' I ! . I j i . F E L J TON Čovjek. P. Lj. Chandler. »Čovjeka valja istrijebiti!« riknu hipopotam; iz dubrave dovklivala jeka posljednju riječ — »istrijebiti — trijebiti — bita!« Društvo za zator čovječanstva sazvalo ogroman sabor; tako ogroman. da mu se jedan dio nije mogao dogleđati. Jaguar ih je nabrojio kojih, osam stotina glava u najmanju ruku. Jaguar je zauzeo bio predsjedničku stolicu, to jest on je ponešto spokojno sjedio na kraju povaljena duba, a u sebi tiho uzdisao za udobnim' kakovim mjestom na tratini. Gore u visećim galerijama krošnjatih stabala Muljali se <i premetali podrugljivi majmuni, čas povlađujući rovomicima, čas ih oponašajući. Nakupilo se amo zvjeradi sa sviju strana svijeta: kako im je uspjelo prevaliti du­ boka i beskrajna mora, to je pitan'e. koje je u stanju riješiti jedina piesnička sloboda: tek tako nam prtča šumska Jedna tradicija. Pogd'ekoja zvijer sjedila je tu rame uz rame sa svojim krvnim neprijateIjem; sve su napetom pozornošću pratile rasprave o zatoni zajedničkoga im neprijatelja, čovjeka! Nego kad se je već 'edno đvijesta govornika obređalo i I । j j i j i ■ I Sospodarsfvo hamu liva broda. Poziv <ia sjednicu. Sutra na večer u 7 sati održavaće se sjednica šireg mjesnag odbora naše organizacije, pa se umoljavaju svi članovi, da ncfaljeno do­ đu na sjednicu, jer se radi o važnim pitanjima. Povodom prevrata u Berlinu beo­ gradska je »Politika« izdala vanredno izdanje. U toni izdanju otisnuta je br­ zojavka njenog dopisnika iz Parisa o utisku prevrata, te veli, da je vijest o prevratu u Njemačkoj izazvala zapre­ paštenje kako u političkim tako i u svim ostalim krugovima. To je skrivila labavost saveznika. Nikako ne mogu da vjruju, da se ovakav udarac mogao spremiti za nekoliko dana. Razne ver­ zije kolaju o cilju prevrata: da je čisto monarhistički, da Nijemci ne mogu od­ govoriti obvezama koje su im naturene i da će se boriti svim sredstvima za opstanak. Ako bi se postigao sporazum saveznici bi se imali odreći naknada, a Nje­ mačka Vilima. Nadalje drže da je radi berlinskih događaja ozbiljna opasnost za Evropu, te se može očekivati odziv u Mađarskoj, jer bi Hortv mogao po­ zvati jednog od Habsburgovaca na prijesto. Radi labavosti saveznika Njemač­ koj će se ostaviti mogućnost, da ima vojsku i da uđe u najozbiljnije avantu­ re, imajući prema sebi slabe i razjedi­ njene saveznike. Страна 3. PRAVDA bilo, da uz neke varijante ponove pri­ jedlog hipopotamov, stanu se u sluša­ teljstvu javljati neki zlokobni simpto­ mi; a simptomi u šumi no smiju se oma­ lovažavati. Osam stotina govornika (toliko ih je bio nabrojio »predsjednik« Jaguar) gorjelo je od želje, da mu se čuje glas. Baš. je iteliki broj (tako je isti »predsjed­ nik«' računao) gorio od želje, da se ni jedan drugi glas rie čuje. Koji su bili govorili, željeli su da govore ponovno; kooi pak nijesu još bili došli do riječi, počeli su pomalo režati! Prvi u opstruk­ ciju udari papagaj, stvor velike govor­ ničke spreme, uzalud se je trsio taj ve­ seli ptić da svrati na sebe pozornost predsjednika Jaguara — bila de to stvar vanredno tegotna, nekakve su oči bile u Jaguara, koje nijesu nikada gledale ravno u čeljade! Papagaju bilo je već gotovo uspjelo, da svrne na sebe pozornost, no povu­ kao se. jer ga netko zatjera opet u kozji rog. ■ »Jesam li ja na redu, gospodine pred­ sjedniče.« zapita mali, vižljasti kengurn upravo za leđima papagaju; to on ni ne dočeka odgovora, nego ispravi se, odapne se, skokne i eto ga preko glave papagajeve ravno na pozornicu. Sam papagaj nije mogao da se ne začudi takome skoku. Sad je papagaju bio najpreči posao da buni i preldđa govor­ nika. ! i ; ।i I; 1 i ' Nije vrijedno nabrojati sve njegove glupe upadice. Samo su se sa sviju strana čuli poklici: »Na red! — na red!« i »Bacite ga napolje!« To ie uostalom bilo lakše reći nego izvesti, jerbo se je papagaj bio već za vremena pobrinuo, da ne bude baš sas­ vim unutri: On ie poletio na obližnje drvo ј odovud nastavio svoju kriku. Poslije kengura dođe na red lisica, na licu se njezinu odrazivala neka prevejana mrzovolja. Sadržina <e njezina govorila. Rade li oni zar na tome, da zaključe zator čovjeka. što je do nje, njoj se čovjek ne čini vrijednim zatora, čudne li pogibli od njega! Na te se riječi porodi svađa među slonovima. Čulo se kako je jedan dru­ goga nazvao huljom; pogrda je bila preistmita, a da se je mogla podnijeti; rilo se zakvači za rilo, nastane boj. koji je prijetio raspršenjem cijelog sabora. Medu zvijerima, koje su bile ponajdalje od slonova, čula se je glasna vi­ ka: »Bacite ih napoHe!« dok su se pako kazivale vrlo spremnima ustupiti mu one. koje su b!le u najbližoj blizini, po­ što više mjesta za razbojište. Sad se umišeša sam Jaguar, te će po­ nešto oprezno (I on je kao sav manji rod bio natrunjen dobrom mjerom Inkavostt) reći: »Gospodo! spravite svoja rila i gledrute — ovaj — da se umirite!« I ' I ; ! I I j I । i • brodarstva (bez ukočenih programatičnih plovidbi). Amerikanski miliarderi s Morganom na čelu baciše oko na evropska paro­ brodarska. društva, da ih prekupe, u čemu dosta ј uspješe. Pošto se ali u slučaju rata ne bi znalo kome ti bro­ dovi pripadaju (pošto su uprave i bro­ dovi ostali gdje i prije, samo su ovi najviše akcija pokupovali), to Engleska svoja društva nečuveno dotle stade potpomagati, samo da ostanu njezina. Njemačkim glavnim društvima uspje da izbjegnu prijetećoj kupnji po Morganu uz ugovor, da mu daju jedan dio čistog dobitka; pa mit plaćaju harač, na pr. za god. 1905, iznos od 1,300.000 kruna. (Što ćete, na moru nema — agrarnog pitanja.) Za ilustraciju razvitka parobrodar­ skih društava neka posluži još i ovaj primjer: U Njemačkoj je osnovan zavod »Pomorska trgovina« sa 1,200.000 tali­ ra kapitala, koji je imao povlasticu za kupovanje i prevoz španjolske, francu­ ske i engleske soli i njezino proturanje u Poljsku i Litavu, te kupovanje voska u Poljskoj za Špantju. Ovo je društvo, na zahtjev parlamenta, prešlo kasnije u državne ruke kao novčani zavod, koji je osim pomorskog trgovanja davao i zajmove, gradio ceste, sudjelovao u industrijalniin poduzećima i t d. Nu kad se opazilo da u državnoj upravi ne na­ preduje. najbolje, zadobio je opet poslije samostalnost ј dao se samo na pomor­ sku trgovinu sa kapitalom od 35 mili­ ona kruna u predzadnjem deceniju 19. vijeka. Godine 1904. imao je glavnice 100 miliona kruna, a promet po knjiga­ ma iznosio mu je u zadnjim godinama oko 5 milijardi kruna. Za ovako velike korake u napredo­ vanju treba naravno i više vremena i jaka država za leđima. Ali niko razum­ no i ne ide za tim, da neprirodno kora­ ča. Mi bi na pr. bili zadovoljni u našim prlikama, ako od svojih brodova — preko uplate poreza i godišnjeg odračunavanja vrijednosti broda — dobije­ mo 30 pa i 25% čiste dobiti na udjele, jer kroz 4 godine imamo tako svoj no­ vac opet u svojim rukama, da činimo s njim što hoćemo s jedne strane, a s druge opet strane da imadnemo u isti mah u ruci i dionice, koje će — obzi­ rom na povećavanje rezervnog fonda i otpise vrijednosti broda — bivati sve skuplje i skuplje i koje možemo unov­ čiti kad god hoćemo. Brodove u svoj posjed mogli bi do­ biti odmah, ako ih kupujemo; a ako ih za se po volji dadnemo sagraditi, za tri mjeseca su gotovi i u četvrtom mje­ secu već -plove po vođi kuda hoćeš. U Engleskoj imade više poduzeća, koja samo s tim rade, da po pogodbi i po naručbi izgrađuju parobrode drugima. Kad nemaju dosta naručbi, izgrađuju ili za svoj račun i poslije prodaju. A do pro­ daje. ili i na dulje rokove po pogodbi daju ih kome god hoćete u zakup. Sre­ dište tih zakupnih poslova je središnja luka u Londonu, dok u drugim lučkim Za te riječi nije nitko mario, i jaguar se pokaje, što se je uopće uplitao: predsjednički će njegov ugled tim očevidno štetovati — zvjerad će se oteti i stradat će disciplina. Međutim nijesu se zvijeri ni obazirale na nj; one su nestrlpiivo čekale, dok jedan od slonova padne mrtav. Malo po malo bilo je slonovima dosta toga mejdana, ali nije bilo dosta gledaocima; vikalo se i podbadalo ih se sa sviju strana, da nastave borbu. Ali se gorostasi nijesu dali smesti, neко se mimo raziđu svaki na svoju stranu. Sad se razriješi svačiji jezik i nastane opći metež i zaglušna vika. Svaki je govomik, koji se je po tom popinjao na govornicu, morao govoriti sam sebi jer nije bilo, tko bi slušao. Predsjednik se je bio regbi izgubio u duboku razmišljanju. Kad su zvijeri na šumskom sastanku nezadovoljne tečajem rasprave, onda im treba uopće nešto za večeru: to nešto, jaguar, si je stekao tužno uvje­ renje bit će, sva je prilika on sam! To je već opći, ma i nepisan zakon. budući da je predsjednik odgovoran za tečaj rasprave, a zakonu je tom opet vrhovni razlog glad skupštinara. Uz to je jaguar bio milovidan i omašan a »kod jela« da se poslužio omi­ ljelom rečenicom lisice »što je omašno« to je i oslasno! (Svršiće se.) �„ПРАВДА" — »PRAVDA" СТрана 4. Sirana gradovima brine se »trgovac brodova«, I banka d. d. u Tešnju, kojoj je on od po­ da interesautima liferuje potrebe bro­ stanja, pa do smrti predsjednikom bio. dova svake vrste. — Osim brodova Naša organizacija smrću rhmetli Smailbega gubi jednog između jiajodličnijih »Tršćanskog Lojda« svi su drugi dal­ matinski brodovi, a naročito dubrovač­ članova. Nek mu dragi Allah duši u ki sagrađeni za vlastiti račun u Tiie Ajdžennetu mjesta dadne! ru kod Glasgova u Engleskoj. Neki su, I Izvanredna glavna skupština musllm. ali rijetko, kupovani i gotovi u drugim j državama, a ima ih i danas dosta novih j radničkog i zanatlijskog udruženja »Hui dobrih, koji se nude na prodaju. Dvije | rijet«. Pošto nije dovoljan broj članova takve specificirane liste su nam pri ru- i pristupio skupštini koja je bila zakaza­ ci, ali pošto su privatnog karaktera, ne ' na 14. marta 1920. odgodila se je na 8 možemo o njima ovdje ništa pobliže ; dana, t. j. na 22. marta o. g. u nedjelju na večer u 7 sati u prostorijama musi, i reći. Da su danas brodovi skuplji i u grad- I čitaonice (Kiraethana). — Pozivaju se svi oni koji su do početka rata 1914. nji j u kupovanju, to neće niko poreći, bili članovi .ovog udruženja, da dođu i i to da stoje u omjeru sada 4 : 2.5 prije ,na skupštinu — Posebni pozivi se neće i povrh toga za 20 puta skuplja valuta. slabi. Odbor. U ovom računu je za mnoge naše čita­ telje jedna zagonetka, ali vjerujte nije Vjenčani. Hafiz Hamdi ef. Berberotako strašna, da ne bismo mogli naba­ vić muderis okružne medrese i dar-ulviti sebi dva nužna broda — nužna po­ mualimina vjenčao se dne 14. o. mj. put pluća za dihanje! — samo ako ho- i sa kćerkom ovdašnjeg trgovca i po­ ćemo. A ako budemo sebični, pa se sjednika Muhamedage Turkovića. Bilo stvrdnemo nad mrtvim novcem, ne da- ; sretno! jući ga iz ruke da se s njim živi rad | Obustavljen promet Skoplje—Mltropokreće, ta će nas sebičnost zagušiti. ' vica. Zvanično se saopštava: Uslijed I našoj središnjoj trgov. i obrtnoj banci velikih kiša i nadošlih voda mostovi neće preostati drugo, nego da segne za na pruzi Skoplje—Kosovska Mitrovica najmanjim pomorskim poslovanjem, a popustili su, te je saobraćaj na ovoj pru­ to je, da uzima brodove u zakup i od zi privremeno obustavljen. Prestanak njihovih prihoda da krpari svoje male obustave i ponovno uspostavljenje sa­ dobitke. obraćaja objaviće se naknadno. Pitanje dakle nabave po jednog bro­ da desno i lijevo nije samo naše goruće Kako se dijeli kakao u Mostaru. Po­ gospodarsko pitanje, nego je to i pita­ red najnevrijedirije ekonomije kod ku­ nje našeg imena da sudjelujemo u pohanja i dijeljena kakao-a u Mostaru, dignuću jugoslavenske trg. mornarice, čujemo, da se kakao dijeli i uz dosta i pitanje časti da se neprestano pred svi­ veliku'vjersku pristranost. U jednom | jetom legitimiramo da smo i mi živi i zavodu dok je uskraćen kakao jednom da po tom imamo pravo na opstanak, pravoslavnom djetetu oduzet je 50—60 pitanje ... zasigurno i budućnosti, jer muslimanske djece. Dok se siynčiću ko zna kakvu zadaću sudbina namje­ jednoga bakala muslimana, čiji cio du­ njuje Jugoslaviji, a kakvu opet nama sa ćan ne vrijede u cijelosti par stotina njom zajedno. kruna uskraćuje podjela ovog hranjivog pića, jer mu je otac »trgovac«, u isti Mislimo da smo pitanje brodarstva u se čas podjeljuje kakao sinu pravoslav­ glavnim potezima dovoljno iznijeli u nog ravnatelja poljoprivredne stanice ovom članku i opravdali nuždu nabave Tomića. U istinu nam zvuči žalosno i makar dvaju brodova za nas. Izgleda nevjerovatno, da je jedan tamošnji li pak interesantima, da privredna stra­ srednjoškolski profesor sa svojim pođna ovog pitanja prema sadašnjem sta­ vormko-m »bratski« dijelio neki izvjesni nju nije dovoljno obrađena, priznaćemo broj liljebčića, koji su nakon podjele iza im u anketi (u tu svrhu sastavljenoj i đaka »pretekli«. Caršija tako govori, a što prije poželjnoj) da imaju pravo i mi nadležnima stavljamo do znanja, da razložiti im onda stvar potanje, kao i povedu nepristranu kontrolu u ovoj ra­ još neke točke. koje se na nabavu bro­ boti. Vidjet ćemo! dova odnose, a ovamo u »Pravdu« ni­ Invalidi iz Odžaka se tuže, što ne do­ kako ne spadaju. A ako ne bi došlo do bivaju nikako obećanih duhanskih do­ ankete za nabavu brodova, nego da bi zvola, kad su takve u susjednom im tu­ pojedinci u tihom društvu zasebno od­ zlanskom okružju već davno podijelje­ lučili da ih sebi pribave, upozorujemo ih osobito da ne bi kupili drvenih I ne. Financijsko ravnateljstvo u Bati'ioj amerkanskih, koji se nude uz najpovoij- | Luci trebalo bi već jednom riješiti nji­ hove molbe, da ljudi na godine ne če­ nije uvjete, jer ih niko ne hvali. A sad, braćo, ne skidajmo nipo- j kaju. štoovetemesdnevnogareda Sreća da bude lijepa, te da Ijepodok je ne ostvarimo! tom svojom poluči uspjeh u društve­ * nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove ElsaPri izradi ovoga članka poslužio se pisac mnogim zabilježbama iz knjiga, [ pomade za lice i kožu. Ova pomada revija i listova, koje je tokom više go- . odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ dina sabiran. Mnogo zanimivog materi- I ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini jala ostalo je još neobrađeno, jer pa- I kožu mekom, nježnom i rumenom. robrodarstvo, njegova plovidba, pro- j Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju met i trgovina nije više samo zanat, i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja nego na širokim znanstvenim osnovica- I se latiti škodljivih sredstava, naručite ma raširena nauka, koja se u zbijenoj j stoga samo pravu zaštitnu poma !u »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta i kraćoj radnji ne može ni uz najveći j 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ napor tako lahko izložiti. Stoga, ako i nika Eugena V. Fellera, Stubica donja se kome učini, da je nešto od više važ- I Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 nosti u ovo; radnji ispušteno, bez čega | pojedini dijelovi ne bi bili razumljivi, ne- J Prehlađeni U ste? Bole Vas prsa? ka se obrati na uredništvo »Pravde« za I Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ razjašnjenje, pa će list po potrebi đoni- I bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah jeti dodatke. časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ Kraj. strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Pokvaren 11 Vam je želudac od zle itrane? Fellerove prave ElsapjluJe — pa opet Sve u redu! 6 kutija 18 kruna. lima lillah. Pišu nam iz Tešnja, da ! Omot i poštarina posbno, ali što jefti­ je dne 11. o. mj. t. g. u noći u sabat 6 i nije. — Eugcn V. Feller, Stubica donja, ala turka ispustio svoju plemenitu dušu । Elsatrg br. 310. Hrvatska. predsjednik kotarskog odbora naše or- | ganizacije, veleposjednik i trgovac Smailbeg Ferizbgović u 70 godišnjoj do- i bi života. Rahmetlija je bio za vrijeme cijelog svog života dobro poznata oso- j ba i u svim krugovima bio je rado vi- | Sumorne misli. den i cijenjen zbog svoje plemenite na- j MoeHman btim, a Munlimaneka mo Organiza­ ravi, te je u svakom narodnom pokre­ cija no će. Svećaniin zgodama iavjeelm hivattu sudjelovao i za naš Islamski napre- ■ нки zautavu na нуоји kuću, ali >ne ni Hrvati ne će. kažu, <hi ниш im во iznevjerio. U dak najizdašnije prinosio. Rahmctlaju Duteni i sam radi kal, ali ni ovi ne će na ine oplakuje njegova odlična familija, te- da čuju. Ako не јоб u pOBljcdnjein času no Šanjsko građanstvo. Narodna kreditna ' prom jeni Bituacija, onda neka idu do Мјова Domaće vijesti Trešeljnli Odgovoru, sredaik: M. Sadlaka Бр >Ј 135 Bro' вге tri stranke, ja ćn ве prijaviti u istvrta — ići ću u Cioniste. Osman Nuri Hadžić. Nikako mi ne ide u glara, sašto n» bi mo­ gao biti Sef prosvjete jedun profesor bez proteBorskog ispitu, kad je u vakufu mogao biti de­ set godina jedan iužinjor bez inžinjorekoga spita. Zar baš svako mora da dokaže svoju spo­ sobnost na tom nesretnom ispitu, kao da se u praktičnom životu ne pokazuje boljo svačija sprema i istab?! čekro. Pokazuje, pokazuje i još kako! fldvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Bf. Suiajman illsčkouić Mićijević Kakvi ispiti, kakre trice! Sta će nama te bespoelice? Ne trebaju, jok vala! Ni samome šefa melioracija oo bi baš trebao ispit. Alijaga. Moj sin Mustafa Šarić Oglašujte u „Pravdi** kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam svo prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mokrice, kotar Bos. Bradićali Jedina Muslimanska OGLASI fotografska radnja U .PRAVDI* otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Harahasanović Muradif i imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakoml trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ I Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj Ž1. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Suiejman bega Sijerčića, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglašujte u ,,Pravdi“ Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upolrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 7’—, za štakore i miševe R 7'— za žohare ruse i Švabe po K 8'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6'—, prašak za buhe po K 6'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tlnktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6'— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JOnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica bn 3, Hl. kat. 60 Pretplaćujtese na najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik* koji izlazi polumjesečno u Zagrebu pad uredništvam Milana Marjanoviča, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. Pretplata je na godinn Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu stati AdministracijiSavremenlka Zagreb Gundulića 17 i № Si ш r® Ж Ж ж Ж Prištednja Нвгсвдоиас. aprovizacijama i trgovcima | $2 koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini i kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga­ li nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje agenturna i komisionalna radnja ft I Abdullah Džumhur Tuzla Ste ponudi za hranu kao I upite o stanju cljmo hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši VhstOc: CMtratai Odbot »š M. O.« štamparija D. k A Kalo«, SMatevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4807291d0c276e73f9b7e85c5312886e.pdf 70a75ff714a24edfca9bc15a204e6c93 PDF Text Text poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мјг геШош odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Btoj 31 (136) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 20. marta 1920. (29. džumadil-ahira 1338.) Sacro-egoizmo. »J, M. Organizacija« nikla ie iz pri- : kojeg drugog homogenog naroda, da rodu« potrebe muslimanskog dijela na­ barem pripravimo derain svojoj djeci šeg naroda. Dodijao svakom austrijski i unučadima, da oni budu ono što nije zulum, pa se pozdravljao njen slom i : nama suđeno da budemo danas, neka očekivalo novo doba. Događaji iza pre- , se bar za njih osigura blagodat jedin­ vrata nijesu učinili najbolji utisak, pa I stvenosti, neka barem oni budu lišeni se osjetila potreba, da se ljudi sastanu međusobne nesnošljivosti i antipatije porazgovore, da izmijene misli i da vi­ koju smo mi naslijedih i t. d. de na čemu smo i kuda treba da idemo, Na to su izbili drugi. Od jedne, dru­ kojim pravcem treba da kremi musli­ ge i treće grupe pojavilo se ponekoliko mani. Oni koji su se malo dalje zadubili ljudi sa diejom demokratizma. Ta ide­ u prošlost j koji su imaii malo oštriji ja je sveta, uzvišena i blagotvorna za pogled u sadašnjost i budućnost mislili narod. Ona sadržaje u. sebi pojmove: svi smo jednaki, ravnopravni, nema su ovako: prije toliko vjekova došla su priređenih ni nadređenih, svi smo uspo­ u ove zemlje dva plemena pod imenom Srbi i Hrvati, ali gotovo čim su došli i ređeni. Niko nikoga ne smije tlačiti, nipočeli su se dijeliti po vjerama. Razdi- I ko ni od koga ne smije trpiti, niko ni­ koga ne snuje izrabljivati. Ali ljudi koji jelilj se u tri vjere pa jedne je odgajao Rim, druge Bizant, a treće Stambol. ■ na svoju zastavu zapisaše taj sveti pro­ Poslije došli politički uplivi, pa jedni u- ; gram demokratizma učiniše jednu po­ perili oči u Zagreb, drugi u Beograd, ; grešku i jednu prijevaru. Pogreška im se sastoji u tom što su treći u Carigrad. Upravo kao tri bli­ apstrahirali prošlost, što su zažmlirili zanca dbrata koji su odmah iza rođenja prema bjelodanom i žalosnom faktu, da jedan drugom okrenuli leda i svaki kre­ je tradicija u naše duše ucijepila veliku nuo svojim putem. Nakon toliko godina razrožnost, što se nijesu obazirali na opet se susreli, prepoznali se i odlučili velike razlike u mislima, osjećajima i da stvore jednu zajedničku obitelj. Ta­ željama koje su razlike tokom vjekova ko isto je i sa dijelovima našeg naro­ iskopale duboki jaz između ovih triju da: nakon toliko vjekova što su se odi­ grupa; što nijesu uvažili da Mujo osjeća jelili jedan od drugog udaljili i otuđili, samo za Muja, Jovo samo za Jova, jednog lijepog dana iščeznu tuđinac i susrete se katolik, musliman i pravo­ Ivo samo za Iva; što nijesu uzeli a slavni, prepoznaše se da su braća, da ih I obzir međusobni antagonizam ove tro­ je rodila ista majka, zdogovoriše se f jice pa mu tražili temeljitijeg lijeka. Mi hoćemo da iskrčimo drvlje i očistimo odluŠiše da u zajednici žive i da svoju kamenje, pa onda da sijemo, a oni hoće kuću sami urede. da siju u neiskrčeno tlo, u tvrdu ledinu. Ali, kakono veli Aristotel »Navika je Za to im je rad neplodan. i.ruga priroda« i ovdje se vidi da su se Prijevara njihova sastoji se u tom sva ja tri brata mnogo promjenila, da što nijesu ostali vjerni svom programu. su stotine i stotinp godina naslagale u Profanirali su ideju demokratizma jer njihovim dušama drukčije navike, druksu činili ono što se najviše protivi toj čje uačine života i u njima stvorile ideji. Držeći se one stare poslovice drukčije mentalitete. Ta tri brata ra­ »gledaj šta ko radi a ne gledaj šta go­ zilaze se u svojim mislima, osjećajima, vori«, mi kod »demokrata« vidimo da željama i aspiracijama. Tom naslijeđe­ između njihova programa i djelovanja nom navikom, nekako i nehotice musli- i nema nikakve veze. Svojim pristaša­ man voli muslimana nego druga dva ma daju izvoznice i time trpaju milijobrata, katolik više ljubi katolika, prane u džepove nekolicine ljudi na račun voslavrii više osjeća za pravoslavnoga cijelog naroda. Svoje pristaše unapre­ nego za druga dva brata. Ovo je fakat đuju bez ikakva reda i pravila; druge kojeg su konstatirali oni što dalje gle­ zapostavljaju ili’ šikaniraju. Napadače, daju u prošlost, bolje promatraju sa­ otimče, ubojice i druge zlikovce ne kaž­ dašnjost i temeljitije se brinu za budu­ njavaju, nego ih puštaju na slobodu, da ćnost. Ti ljudi su osnovali svoje stran­ i dalje vrše svoja zla djela. Sve je to ke: pravoslavni svoju radikalnu, kato­ antipod pojma dedokratizam. To stvara lici svoju težačku i pučku, muslimani silno ogorčenje koje vrije u masama. svoju »J. M. Organizaciju«. Osnovali su Te mase, sakupljene u svoje tri grupe, ih ne zato, da i dalje podržavju ono 1 sve se više zbijaju i njihove stranke otuđivanje, onu zebnju, nepovjerenje i i postaju sve čvršće. Zajedničko nezado­ mržnja što ih je u nas ulio vjerski i i voljstvo koje potječe iz istog izvora, tnđihski politički odgoj, nego da pribli- I' približilo je te strapke jednu drugoj. že i sastave toliko vjekova rastavljenu ! Dale su ruku ruci i stavile se u zajed­ braću, da izglade opreke, koje dijele i ničku defenzivu prema t. z. »demokra­ ova tri brata, da iz njihovih duša ču­ tima« koji jedno govore a drugo rade, paju ono što ih cijepa, da im u srce kod kojih je pisani, program demokrat­ uliju međusobnu ljubav i povjerenje, ski, a radni program egoistično-apsoda ih dotjeraju pa da osjeća jedan za lutistički. drugoga i da se zavole onako kako se U toj defenzivi te su se tri stranke vole braća koja nijesu nikad rastavlje­ bor’ie protiv nepravdi 1 nasilju »demo­ no ni živjela. krata«. Onda su ovi počeli navaljivati jo.š bjesmje. i jer se ove tri stranke sli­ To je ideja koja rukovodi prvake ovih jepo ne pokoravaju njihovoj diktaturi, triju grupa. Ti su prvaci podijelili rad počeše ih prozivati separatistima, remeđu se i uzeli sebi za zadaću, da sva­ akcionarcima, crno-žutim i antiđržavki svoju grupu privede drugim dvjema nim elementima. Osobito je naša stran­ grupama, pa da se sve tri stope u jed­ ka najobilnije darivana tim epitetima. nu cjelinu, u kojoj više neće biti ni­ Denuncirali su nas svim mogućim izkakve razljike između pojedinaca. To nt'ŠMotinama. Ako smo se potužili na je težak rađ koji zahtijeva dosta na­ tolike napadaje i ubojstva rekli su nam pora, strpljivosti i ustrajnosti. Nije da smo neprijatelli države, ako smo to kamen iz kojega možeš brzo istesati upozorili da se pljačka muslimanska oblik kakav hoćeš. To je masa ljudi ko­ kuća ili otima muslimanska zemlja re­ ju treba postepeno odgajati dok joj se kli su nam da bunimo i da unosimo ne­ promijeni dosadašnji način mišljenja i red i zbrku u državu. Dakle prema nji­ osjećanja i dok se iz nje izdjela jedrnhovom postupku vidjelo se da nam ve­ stveui jugoslavenski oblik. Prvaci ti ve­ le: »mlatlću te. ama ti ne dam plakati. le: ako današnja generacija naših triju Trpi sve, a ne govori ništa!« To je ugrupa ulje u svemu jedinstvena i ne sli­ žasno ozlojedilo sve one koji imaju os­ či na pr. na jedinstvenost francuskog ili jećaja prema zlostavAjenoj musliman­ skoj masi. I svi su se ti patrijote oku- i pili u »J. M. 0.« bez obzira na dotada­ nje međusobne razlike u mišljenju. Os­ jećao se Hrvatom ili Srbinom, svaki I musliman, kojega je u duši bolilo ono \ što muslimani trpe, došao je u Organi­ zaciju. Posjednik ili težak, građanin ili seljak, svaki musliman koji je osjećao bijedu svoje braće, došao je u zajed­ ničko kolo da potraži lijeka nevolji svo­ je braće. Ni eventualno lično neraspo- I loženje jednoga naprama drugome nije I smetalo njihovu slogu. Jer vidili su da | se ne mogu odrhvati tolikoj nepravdi i nasilju što se ne će dobro združiti i 1 zajednički se boriti. »Demokratima« nije mirisala naša sloga, pa su udarili da razbiju naše re- i dove. Na sve moguće načine su nasto- I jali da nas rasciiene: potkupili su ne- I koliko muslimanski) kreatura koje niti i su u stanju štogod misliti ni osjećati za muslimane. Od tih muslimanskih krea­ tura neke su bile imenovane i u narod­ no predstavništvo. 1 kao što su neka­ da lažni proroci govorili da su Božiji poslanici, tako su i ove kupljene kre­ ature sebe nazivale narodnim zastupni- I cima. Oni su imali zadaću da prikazuju . muslimnsko stanje u ružičastom svjet­ lu, i da svojim lažnim prikazivanjem sakriju nepravdu i tiranijtT koju trpe i muslimani. Ali to niti je moglo pokriti pravog stanja muslimana, niti je uzdr­ malo našu zajednicu. Svijesni muslima- 1 ni koji imaju srca, i osjećaju za svoju braću ostali su čvrstvo uz svoju Orga- | nizaciju i neustrašivo su se borili pro­ tiv svih navala. Iza toga su »demokrati« pokušali na i jedan drugi način da nas rascijepe. । Namamili su nekoliko slabšnih karktera, pa su poduzeli da preko njih osnu­ ju »Muslimansku težačku stranjtu«. 1 ovi su se »novi« elementi dali u službu »demokrata« ne iz uvjerenja, nego zbog toga što su dobili pomoć za to da razbiju našu zajednicu i još možda zbog toga što lično, ne vole neke ljude u Organi­ zaciji. Poduzeće im nije uspjelo, jer i seljak ј građanin osjećaju da nam je njpotrcbnlja sloga, pa prezire zlu na­ mjeru tili elemenata koji su pošli da ruše tu slogu, te im dovikuju: »Mi ima­ mo svoju Organizaciju. Od nje ćemo tražiti da štiti i težačke kao i sve dru­ ge muslimanske interese. Kakvu hoće­ te novu stranku? Valjda je malo što trčimo, pa hoćete da nas rascijepite, da nas onda mogu lakše tući i tlačiti«. I kao da nije dosta ovo burgijanje naših zajedničkih tlačitelja i njihovo na­ stojanje, da nas zavade, nego sad se ja­ vlja opet grupica onih ljudi koji dosad nijesu pripadali nij ednoj stranci. Dr. Safvet beg Bašagić koji je od prevrata ovamo kroz 15 mjeseci šutio, niti je što pisao ni govorio u obranu muslima­ na, dolazi na ideju da osnuje starnku baš danas kad se radi o sastavu bosan­ ske vlade. To je simptomatično. Safvetbegovu sposobnost u pjesništvu ne će niko zanijekati. Ali to nije dovoljno da nam razjasni za što on nije osjetio po­ trebe prije ili da osnuje stranku ili da se priključi kojoj postojećoj stranci. Ta sposobnost nije dovoljna također da nam razjasni kako se može dovesti u sklad Safvetbegov patriotizam sa nam­ jerom koja ide za tim, da rascijepi mu­ slimane u dvije stranke i to danas, kad im je sloga najpotrebnija. Mustajbeg Halilbašč je također jedan od iniciatora te stranke. Mustajbeg, koji je vidio na vakufskim izborima da mu je čaršila okrenula leđa baš za to što neće da stunl ondje, gdje su svi muslimani, na­ stoji da osnivaniem nove stranke opet ispliva na površinu. On ne će u »J. M. 0.« jer je Pčno neraspoložen prema ne­ komu i nekomu. I sad radi tog njego­ Godina II. va ličnog neraspolžerija treba da se razbija sloga muslimana. Mustajbeg bi bio mnogo bolje štovan od svakoga, kad bi barem mirovao i ne unosio raz­ dora medu muslimane, ako ne može da nadvlada svoju antipatiju prema x-u ili y-u i stupi u našu zajednicu. Drugi opet koji su kumovali osniva­ nju te stranke jesu oni koji bi htjeli se­ bi osigurati da vječito sjede kao člano­ vi u gradskom zastupstvu. Učvršćivati svoj položaj, to je dopušteno, ali ako je za to potreban razdor muslimana, to je nemoralno. Dakle, kako se vidi glavni pokretač je toga svega: lična mržnja, ambicija i sebičnost. Jesu li ti elementi pokušah da stupe u našu organizaciju gdje su svi musli­ mani, pa da je učvrste? Jok, to oni niiesu učinili. A za što? Jer im se ne sviđa pisanje »Pravde« i rad Organiza­ cije. A jesu li oni to gdjegod javno kritikovali i konkretno kazali šta im se ne sviđa? Jesu li poduzeli kakve korake, da poprave »Pravdine« pogrješke? Je­ su li pokušali da posavlctuju vođe Or­ ganizacije i da im kažu šta valja, a šta ne valja?. Jok! ništa toga. Nego oni samo po ćošama, budžacima i ćefencima šaputaju, kleveću sve pravdaše koji su se dosad1 toliko izlagali najžešćim navalama sa svih strana. Oni burgijaju potajno i truju pojedince muslimane sa­ mo nek se sruši ova sloga. Oni nijesu protiv našeg programa, nego su protiv naših nekih ličnosti. AH mi vedra čela i svečano izjavlj№ jemo svim muslimanima: čim bude prva skupština naše Organizacije ako se ne sviđa koji član našeg centralnog odbora, ako nije na svom mjestu, neka ga, bez imalo milosrđa, ukloni i na njegovo mjesto izabere drugoga. Ako mi s v i ne valjamo neka nas skupština sve izmi­ jeni. Nama je jedina briga, nek se na ovom programu očuva sloga muslima­ na. 0 ličnostima ne vodimo računa. Bili mi ili koji drugi, nek su muslimanski in­ teresi zaštićeni. To je glavno. Imaju li Bašagić i Halilbašić kuraži da ovako nešto reknu? Je ii njima pre­ ča muslimanska sloga nego njihovi lični interesi? Bi li oni žrtvovali svoju am­ biciju i ličnu mržnju samo za to. da se očuva muslimanska sloga? Na ova sva pitanja odgovara nam njihov pokušaj da razbiju tu slogu. Makar i musi, sloga propala, samo nek se udovolji njihovoj ambicijt. To je kod njih onaj sveti ego­ izam kojemu mi evo sada naviješćujemo rat. Sarajevo, 19. marta.t Prcsbiro donosi ovaj službeni komunike: »Pošto se vode pregovori za sa­ stav koncentracionog kabineta, za sa­ da ie odgođeno pitanje promjena na povjereničkim mjestima kod zem. vlade za Bosnu j Hercegovinu«. Kratki ovaj komunike ne govori mno­ go i govori mnogo. Kako se već uzme, ^to se nas tiče mi možemo naglasiti samo jedno: Kako se god razvile pri­ like među drugim grupama, za nas je situacija jedna te ista: među nama de­ mokrati nemaju nikakva oslona, pa na naš konto ne mogu tražiti nikakvih us­ tupaka. Naša organizacija predstavlja trećinu pučanstva i kao takova ima prava, da prema svojoj brojčanoj snazi uzme vidna udjela i u koalicionoj i u koncentracionoj vladi. Kod tog prava ostajemo i od njeg ne ćemo nimalo po­ pustiti. Uvjereni smo, da ćemo u tom naići na razumijevanje kod svih stranaka parlamentarnoga bloka, pa nas odgoda nimalo ne smeta. �btraa 2 Страна .PRAVDA" — „НЕАВДА' Pitanje nar. poslanika g. ara M. apahe a g ministra ishrani; н zemlja. Prijašnja vlada izdala je uredbu o suzbijanju skupoće, a pokrajinsko vla­ de nadopunile su tu uredbu posebnim uredbama. Cilj, za kojim ova uredba i ove naredbe idu, mora svatko u ovim teškim vremenima odobriti. No da se ovaj cilj uzmogne postići, glavna je predpostava, da odredbe o suzbijanju skupoće budu u čitavom kraljevstvu jednake, i da budu jednako provađane. Na žalost nije tako, jer dok u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji postoje vrlo stro­ ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje se još strožije provađaju, dotle u Beo­ gradu i ostaloj Srbiji nema ovakvih na­ ređenja. Pošijedica je toga, da u onim kraje­ vima, gdje se ove uredbe provađaju, nastaje sve veća oskudica robe, naro­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgov­ ci iz Srbijo i Vojvodine. Dok se u Hr­ vatskoj i Bosni mora označiti cijena 1 na posve luksuznoj robi i dok su radi neoznačivanja cijena na takvoj robi u Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani sa 20.000 kruna globe i više dana zatvo­ ra. obustavom posla na više dana, do­ tle u. pr. u Beogrdu nije ni na najpotreb­ itijoj robi označena cijena. Stoga pitam gospodina ministra, da li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. marta 1920. Dr. M. S p a h o. Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. U 124. broju našeg lista od 21. febru- | ša biće mu stvar sasvim jednostavna: Midhatbeg je nevljalac jer ne posta­ ara o. g. donesosmo pritužbu tamoš­ de »demokrata«. Nu mi ćemo ovu afenjih muslimana, a danas smo u stanju, da našoj javnosti dadnemo opširniji pri­ 1 ru prikazati podrobnije, jer je tipičan kaz nepodnošljivog stanja, koje vlada primjer za »demokratsku« upravu u u tim nesretnim krajevima naše blaže­ ovim krajevima. ne domovine. Informacija nam je od Midhatbeg je rodom iz Godijeva, potpuno pouzdana izvjestitelja i izno­ sreza Bijelo Polje i pripada odličnoj po­ seći je na javnost obraćamo na nju orodici, koja je dala mnogo inteligent­ sobitu pažnju naše centralne vlade uz nih sinova i oduvijek promicala pro­ kategoričan zahtjev, da prešnim i svjetu. Može se reći da je radi toga odlučnim mjerama učini kraj oova familija uvijek bila medu prsim fa­ vom bezvlađu i savršenoj anarhiji, koju milijama Sandžaka i da je vodila goto­ zavedoše .demokratski« eksponenti. vo glavnu riječ. I Midhatbeg se je po­ Ne ćemo se opuštati u daljnje komensvetio nauci, a uz to ima i vrlo razvi­ tarisanje i dajemo riječ našem dopisni­ jenu političku žicu i jaku energiju. Još ku. On piše: kao đak carigradske »daruš-šefekke« Bijelo Polje, koncem februara, | u najvećem jeku apsolutizma izdavaše đački listić, kojim je iako revoltirao BJELOPOLJSKI BELA KUHN. — duhove, da su daći napravili juriš na ŽENSKI PRSTI. — POLITIČKI PRO­ babu aliju (portu). Svršivši taj zavod, GONI. — AFERA MIDHATBEGA HOupisao se je na pravni fakultet cariDŽlCA. — TORTURA U TAMNICA­ I gradskog sveučilišta i stupivši u veze MA. — O CINOVNIŠTVU. sa mladotuTskim emigrantima upustio sc jc u odlučnu borbu sa Abdul-HamiSlomom Austrije naš je okrug potpu­ dovim režimom. Nakon mladoturskog no opljačkan' od crnogorskih komita. prevrata i kao član solunskog kluba, Ta pljačka traje i danas tako, da na­ igrao je veliku ulogu u borbi proti kon­ rodu nije ništa ostalo, pa naš kraj pru­ trarevoluciji i za uspostavu ustavnosti. ža sliku potpune pustoši. Ušljed toga No nakon ubojstva Nazimpaše razišao je kod nas najvažnije pitanje: pita­ se je sa svojim političkim drugovima i nje kruha. Oko tog se je pitanja, iza balkanskog rata pobjegao jc u Sa­ sve do posljednjih dana, vrtio cijeli naš život; korica kruha bijaše nam alfa i | rajevo. a odatle je krenuo u Pariš, omega. Uza sve to je provokacija u- ; Atenu, Beč, Švicarsku i neke druge ev­ rednika skoplianskog lista »Demokrat« ! ropske centre. Izmirivši se ponovno sa unijela novu notu u naš patnički život, Mladoturcima, vratio se jc opet u Cari­ grad i nasavio svoj rad. pa se je i ovaj goli i gladni svijet osim kruha počeo da bavi i — politikom. Za vrijeme ermenskih pokolja Midhat­ Malo čudno, ali ipak istinito. beg je bio u Evropi, pa je potpuno ne­ Kao što je poznato, u Skopiju je ne- I istinita potvora »demokrata« o njego­ vom tobožnjem sudjelovanju pri tim J davno održan muslimanski kongres, na koji pristupiše delegati iz svih krajeva 1 pokoljima. To je obična podvala, koja je od strane »demokrata«, a naročito Sandžaka i Makedonije.. Rezultat i za­ ključi ovog kongresa nijesu po kontu I njihovih eksponenata na skopaljskom kongresu, Rebca i Kulenovića, izneše»demokratskoj« zajednici, pa je njeno novinstvo nadalo silnu dreku i najbe- I na radi toga, što je spriječio njihove savjesniju hajku na istaknutije članove ; planove na tom kongresu. Neosnovanost ovog kongresa. Glavna je paljba upe- j te drske podvale dokazuje činjenica, da je Midhatbeg došao u svoje rodno mje- ' rena proti našem zastupniku Midhatbegu Hodžiću i prištinskom prvaku Ne- i sto na nagovor i zauzimanje srbijan- j skog pukovnika Nikolajevića i to se- . djibbegu Dragi. Zašto ta dreka i vika dam — osam mjeseci iza primirja sa I na ljude, koji osnovaše jednu javnu po­ Turskom. Kad bi on sudjelovao u er- , litičku organizaciju, koji objaviše svoj menskim pokoljima, zar bi mogao se- i program i koji izričito naglasiše. da će dam mjeseci biti u Carigradu, a da ga se u svom političkom radu naslanjati kao i druge ne pritvori antantina ko­ na koju od postojećih velikih stranaka? manda? Međutim on nesamo da nije । Cemv. ta bezdušna hajka »demokrat­ pritvoren, nego je dapače pažen i za ske« štampe na grupu, koja se je u njegov se je povratak u domovinu bri- ; bližoj budućnosti vrlo lahko mogla oslo­ nulo samo naše poslanstvo. Da bijaše ■ niti i na demokrate? Čemu hajka baš na Midhatbega Hodžića, koji se je po- ' upleten u ermenske pokolje, zar ga ne [ vratio u domovinu ima deset mjeseci ; bi prijavili sami Ermeni i zar se ne bi I stanjio u Malti, umjesto da dođe u Bi­ i o kojem ta ista štampa, prije kongre­ jelo Polje? Uzrok dakle njegova pro- I sa, nije progovorila ni jedne nepovolj­ gona nije i ne može biti »zvjerstvo nad ! ne riječi, premda ga je vrlo dobro po­ Ermenima«, već se ima tražiti u nje- i znavala? Do kongresa Hodžić niti bi­ govu političkom držanju. jaše zatomik Ermena, ni dušmanin Sr­ ba, a kamo li neprijatelj hrišćana. Po­ Vrativši se u domovinu i opazivši i pustoš svog rodnog kraja, Midhatbeg I zitivno znamo, da je Midhatbeg, za vri­ jeme svog sedmomjesečnog boravka u sc je zgrozio nad ovim nebratskim po- [ Beogradu, imao na stotine sastanaka stupkom i odmah se je zaputio u Beo­ gotovo sa svima »demokratskim« pr­ grad, da na mjerodavnim mjestima pri­ vacima: znamo da su ga baš oni pri­ kaže to grozno stanje i podastre spi­ zivali i s njim konferirali o svim poli­ sak ubijenih i orobljenih. Midhatbeg je tičkim pitanjma. Znamo i to, da su ti pri tom pokazao veliku srčanost i sve isti »demokrati« g. Hodžiću nudili vi­ je poimence naveo krivce pokolja, te soka činovnička zvanja. Kako onda, da zatražio da vlada u te krajeve pošalje on na jedanput postade tako opasan istražnu komisiju. Istodobno je zamolio ■buntovnik« i zašto baš odmah nakon da se svrgnu crnogorski činovnici, koji su tamo služili još pod upravom kralja skopljanskog kongresa? Ko zna »de­ Nikole i da se mjesto njih postave srmokratske« metode u dobijanju prista­ Spoj 136 Broj u glavnom i zadnji ostatak slobodnog posjedi. Brutalna lakomost seljaka za našom zemljom tako je .razuzdana, tako je brutalna, tako je bezobzirna, da se­ ljaci, koji imaju i suviše kmetovske i vlastite zemlje, ostavljaju tu zemlju ne­ obrađenu a otimaju zeinljoposjednicicima muslimanima i zadnju njivicu i tim uzimaju mogućnost da mogu zara­ diti koricu hljeba. Isto tako nasrću se­ ljaci na seoske zgrade posjednika i si­ lom ili prisvajaju. Ako koji posjednik hoće, da u svojim rukama drži i da so­ bom obradi koju česticu svoga sloboda nog posjeda, mora da se osobno brani i mora da svoj život riskira. I mnogi već tako rade i riskiraju svoje živote, jer misle: ako nam se sve otme, mora­ mo i onako sa našom dječicom od bi­ jede i oskudice polagano i kukavno »Tempa« i Hrasnica. Pod, gornjim mrijeti pa nam je bolje, da brzo i čas­ naslovom donosi zagrebačka »Nar. Po­ no poginemo, braneći naša prava, naš litika« ovu bilješku: »Demokrati« su imetak i naš optsanak. preko dopisnika pariškog »Tcmpsa« Zemljoposjednici su najlojalniji poda­ servirali francuskoj javnosti aferu dra nici i najpouzdaniji elemenat reda i mi­ Hrasnice, istaknuvši da je on kao au­ ra. Ove su podajničke vrline za državu strijski vojni sudac u Kragujevcu osu­ i za irarod osobito u današnjim vreme­ dio mnogo Srba na vješala. U svojoj nima socijalnog ј ekonomskog razsula stranačkoj mržnji i zaslijepljenosti de­ od neizmjerne vrijednosti. Nije daklen mokrati nijesu mogli ili nijesu htjeli da nikako u interesu države i naroda, da vide, kako bi taj lažni izvještaj mogao se od posjednika napravi nov proleta­ da silno naškodi ugledu naše države u rijat, koji će pomnožiti i pojačati ele­ tuđini. Nova je vlada službeno demanti­ ment razsula. rala tu vije.st te je izjavila, da su do­ U Bosni i Hercegovini Ima oko 50.000 tične osude izrečene mjesec dana iza i posjednika. Od zemlje pod kmetima i odlaska dra Hrasnice iz Kragujevca«. od slobodnog posjeda pripada musli­ Drago nam je konstatirati da su »de­ manima preko 90%. Od opstanka i namokratske« laži ispravljene J u inoprcdka posjednika muslimana ovisi u stranstvu i stavili bismo pitanje: Kako velikoj mjeri i opstanak ostalih musli­ će centralna vlada obračunati sa droin mana. Reissom, koji služi kao kompetentni iz­ Posjednici su samo u Bosni i Herce­ vor za ove laži o dru Hrasnici. Drži­ govini sasvim obežpravljeni, dočim po­ mo, da je vladina dužnost, da ovog go­ sjednici u-drugim pokrajinama naše dr­ spodina pozove na red, kad već sam žave uživaju dovoljnu pravnu zaštitu i nema toliko građanske kuraži, pa da od pravnu sigurnost. Naredba od 31. janu­ sebe ispravi svoju zabludu. ara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma i gore spomenuta naredba »Glasu Naroda« popiše mozak — foo regulisanju slobodnog posjeda izda­ čanske čavke. I u prekjučeranjem broju te su samo za Bosnu i Hercegovinu. posvetio je »padu« našeg urednika po­ Iz svega ovoga proizlazi jasno, d.a su seban sastavak na prvoj strani i veli ni manje ni više, nego đn je izvfždan i n i nepravde i nasilja proti posjdenicima Bosne 1 Hercegovine u glavnom nape-- Cajniču. Sa koliko nekritičnosti piše rene proti muslimanima. To je teror ve­ »Glas Naroda« vidi se najbolje po tom, ćine proti muslimanskoj manjini. Ta ve­ ^о se je naš urednik vratio iz Foče u ćina misli, d? sa muslimanskom manji­ ponedjeljak, a bijedni »Glas« trabunja nom može raditi štogod hoće, da ta o fočanskoj skupštini od — utorka i umanjina zavisi od njezine milosti. Ali to za sve to ima »haber« da je Korkut izbaš nije tako, jer je vlada dužna, da i viždan i u Čajniču. u koje niti je išao, manjinama osigura sve pravne i stvar­ niti kanio ići. ne garancije, koje' većine uživaju. Ova Dobro bi bilo, kad bi dječica oko ravnopravnost mora se prije ili poslije »Glasa« uzela zemljopisnu kartu, pa u svakom pogledu i pri provađanju ag­ upamtila položaj Foče i Cajniča. Ne bi rarne reforme ostvariti. se bar ovako smrtno blamirala. Jer iz­ Na temelju rečenog molimo iznova vještaj od četvrtka nesamo da je la­ da sc ukinu sve "odredbe, kojima su na­ žan, nego i glup. Uprav kao da ga je ša prava glede slobodnog posjeda og­ pisao kakav bivši gatački kočijaš, što raničena a naročito uredba od 31. ja­ u Trebinju odnese nagradu pri skaka­ nuara 1920. i. od 14. februara 1920. i da nju na mijeh. se ta naša prava potpuno uzpostave i osigurajte , Ujedno molimo za brzo povoljno riješenje. Ako vlada ovoj našoj molbi nebi udovoljlia prekršila bi obećanje, da će se agrarno pitanje pravedno riješiti, ogriješila bi sc o princip ravnopravnosti, sankcionisala bi iznova stanje bezpravCentralni odbor udruženja zemljopo­ nosti ј bezzakonja i upropastila na hi­ sjednika za B. i H. na osnovu zaključ­ ljade posjednika. ka izvanredne glavne skupštine od 11. Udruženje zemljoposjednika marta o. g. uputio je centralnoj vladi za Bosnu i Hercegovinu. ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je Radi pomanjkanja prostora ispustili od najglavnijih temelja društvenog i dr­ smo konkretne slučajeve nasilja, koje žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, su u gornjo predstavci navedeni. najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ Uredništvo. turni napredak ljudske zajednice. Što­ god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za ra­ dom i tim jc sigurniji i veći napredak kulture i civilizacje. Svaka vlada, koja želi mir i red i kulturni napredak u dr­ »Tcmps«-u javljaju iz Carigrada: Na žavi, treba da štiti nepovredijivost vla­ izvanrednoj sjednici parlamenta proči­ sništva. tao je veliki vezir na svečani način koBivša vlada postupala jc sasvim pro­ munike francuskog nadkomesara u Ca­ tivno sa vlasništvom zemljoposjednika rigradu, u kojem se javlja, da je rijeu Bosni i Hercegovini. Ona je bezduššenjem aliirskih država ostavljen Tur­ nom agitacijom i nezakonitim zvaničnim skoj Carigrad kao prijestonica carevi­ uredbama faktično uništila princip vla­ ne i sjedište sveislamskog halife. Izmir sništva i uvela i sankciotrisala pravo isto ostaje pod suverenitetom sultana. jačega, pravo brutalne sile, pravo oti­ Koimmike je pozdravljen sa burnim omačine. Ona je abdicirala u korist kme­ dobravanjem i klicanjem Francuskoj i ta i seljaka predavši im nas i naš ime­ njezinoj vladi, nadajući se, da će se u tak na milost i nemilost Mi smo lišeni buduće učvrstiti francusko-turski sa­ svih prava i svake pravne zaštite. vez. Ministar unutarnjih djela Je poslao Odmah iza prevrata oduzeta nam je svima provincijalnim upravama brzojav sva zemlja pod kmetom. U proljeću i sđijedećg sadržaja: »Sa velikim Vam jeseni 1919. uzurpirali su nahuškani se­ veseljem stavljam do znanja, da je rlljaci veliki dio slobodnog posjeda a ješenjem aliirskih sila ostao Carigrad vlasti su to nasilje tolerirali. Uredbom i nadalje kao naša prijestonica i kao od 14. februara 1920. oduzima nam se sjedište hallfata. Zahvalimo Svcmogu- I bijansKi činovnici. Oba su ova zahtjeva prihvaćena, pa je istražna komisija bila otpočela svoj rad, ali je otišla samo u . Kosovski okrug i Makedoniju, dočim u i Sandžak nije još zavirila. Zašto, to nije i poznato, ali je sva prilika, da se uzrok opozivu povjerenstva ima tražiti u tom, i što je bilo počelo razotkrivati sakata' štine Brbićevićeve uprave i što bi sc njegovim ispitivanjem potvrditi svi na: vodio progonu nas muslimana i ustano­ vila potpuna lažnost pisanja »demo­ kratske« štampe. (Nastaviće se). Bilješke. Predstavka udruženja zemljoposjedniha. Turska. �ПРЛВДА" — „PRAVDA, Ђрој 135 — Broj Страна 3. Živjeli rodoljubivi Dervenčani i bili i od prisutnih 228 K za našu »Pravdu«, lijepirii primjerom svoj braći muslima­ ■ koja dosljedna svoga imena zaslužuje, I da je se češće i sa većim prilozima sjenima Bosne i Hercegovine! Г timo sa svih strana! Vlasenica, 14. marta. Tajnik: Predsjednik »J. M. O.« • Duboko dirnuti navodima iznešeI Rasim Begović. Kadić Ragib. usm u uvodnom čjanki »Pravde-, od 6. marta 1920. pad iH'levm .Рп-крјСTešanj, 15. marta. Šaljemo vam K 160.—, koju je svolc Je već«, prečim i isti članak ve­ čeras pted sagupljemm Can-jvima ! tu sakupilo jedno društavnee čitajući društva »Zore« sop g„ sa uslmcm sa­ i članak »Prekipjelo je već«, kao dobroslušaše. Tom pnli ••, n sahrasmo prilog i voljni prilog za »Pravdu«. proglas u kojem veli, da su Kapp i Liittwitz bezuslovno odstupili, pa da je tim svom svijetu dokazano, da demo­ kracija u njemačkoj republici nije nikakova obmana. Sadjt treba opet pri­ hvatiti rad, koji je zločinački prekinut, pa je stoga nužno, da radništvo položi svoje jako oružje, naime generalni štrajk. Vlada će izdajice domovine najstrožije kazniti, te će se pobrinuti, da vojska nikad više ne zadire u sudbinu njemačkog naroda. Socijalno-demokratska stranka izdala je proglas u kome pozivlje narod, da odustane od gene­ I mo, da li on imade tu moć, ali je to ralnog štrajka, a da se naprotiv nao­ i činjenica. Znače valjda njegovi predruža svim drugim oružjem za najžešću I postavljeni. Još i gore čini taj čovjek. borbu protiv reakcije. Poslušajte, ali se ne čudite, jer da ga Velika Kladuša, početkom marta. »Vorw8rts« javlja, da vodstvo socipoznate ne bi se čudili: Ovdje je otvo­ (Austrijski beamteri. — Viši državni jal-demokratske stranke još nije izdalo ren tečaj za analfabete i zauzimanjem interesi. — Žandarska nasilja.) Za vri­ naredbu, da se u Berlinu obustavi ge­ jeme austrijske uprave vični smo bili ; nekih ljudi pohodilo ga je 140 osoba, neralni štrajk. Ono traži ostup baltičsvakakvu činovništvu, jer je ovaj naš , sve mladića iznad obvezatne nastave. kraj bio za njih kao neko popravilište, I To je valjda bio trn u oku ovdašnjoj i klh četa i jamstvo, da je sva vlast u i kad jedan nije mogao nigdje paliti, : žandarskoj postaji, koja pohvata mla- i rukama stare vlade. onda su ga ovamo slali. To nam je či­ ' diče, kad su se kući vraćali i dadne im ni krivim ni dužnim nekolike vruće nila austrijska vlada'; ali se nijesmo na­ dali, da će to još i ova vlada činiti. Za i po turu. Odmah su bili prestali poha- j 40 godina austrijskog režima doživlja­ i dati tečaj, ali smo ih umirili i neke na- i govorili da opet pohode taj tečaj, a vali smo svega i svašta, ali ovako kao Irtihali dari beka. U utorak dne 16. školski se odbor pritužio na nadležne I o. mj. preminuo je u Visokom tamošnji sa sadašnjim upraviteljem Stevom Kurvlasti zbog toga batinanja. Mjesto da balićem ne doživjestno još nikada. Mo­ dugogodišnji kadija Vehbi ef. Sikirić. su oružnici na odgovornost pozvani, to že jedan činovnik biti hrđava karakte­ Merhum je bio vrlo obljubljena ličnost oni opetuju na 6. o. mj. u noći uhvativši ra. ali da se služi krivotvorenjem tu­ i poznata u cijeloj zemlji radi svoga opet djecu pa udri. Rezultat je bio zađih potpisa, to još nevidjesmo. Na 3. patriotizma i dobrote. Koliko je bio tvorenie tečaja! Tako naši žandari mje­ februara je naime upravitelj ispostave obljubljen, najbolje je pokazala njego­ sto da nastoje, da se analfabetizam Stevo Kurbalić poslao odavde na mi­ va dženaza, koja je bila do sada nešto smanjuje, oni ga još više šire. nistarstvo unutarnjih djela i zem. vladu neviđena u Visokom. Uz svoje službe­ Dok su bili austrijski žandari, ovake brzojav sa 36 potpisa najvidenijih ljudi ne dužnosti, koje je najsavjesnije obav­ stvari smo razumjeli, ali danas to ne ove ispostave, kao da oni mole da on ljao, bio je predsjednikom vakufskog možemo pojmiti. Tražimo, da se od ­ ostane i dalje ovdje. Kad čovjek pro­ povjerenstva, te mjesnog odbora naše mah stroga istraga provede i krivci čita taj brzojav, bi rekao, da nema u organizacije. Mevla rahniet ejlesun! kazne, jer rivo ne možemp više sno ­ cijelom našem kraljevstvu boljeg i spo­ Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. G. siti. Krajišnik. sobnijeg činovnika. Ko kad čovjek daje Muhamed ef. Karabcg, predsjednik ko­ mnijenje sam o sebi. Potpisane ljude tarskog vakufsko-mearlfskog povjeren­ niti je pitao, a niti je ikakav njih pot­ stva u Mostaru sakupio je za naš list pisao ili šta zna o tome. Odmah čim su K 263. - , koju su svotu d: rovala slije­ za to ljudi saznali, javili su vladi i mi­ deća gospoda: -Hadži Husaga Kajtaz K nistarstvu, koje su ujedno molili, da im 100.—, Hasan ef. Kotlo K 50.—, Osman Zaposjednuće Carigrada. Službeno se taj čovjek već jednom s vrata ski­ ef. Efica K 30.—, H. Hasan ef. Vučjakoje potvrđena vijest, da su engleske i sa­ ne. Jadni Kurbalić i njegovi prijatelji vić 1 H. Salihaga Ribica po K 20.—. vezničke čete zaposjele Carigrad. BoTrbojević i Zatezalo mislili su da se to Ibraga Alikalnć K 13.—, Mujaga Rajnar Law, rekao je u Donjoj Kući, da može i.danas kao nekad u austrijsko ković H. Salihov, Mehmed Ćorda i Huje ta zaprema izvršena po dogovoru. doba činiti, a da za to neće niko sa­ saga Hadžiosmanović po K 10.—. Govori se da su pri tome poginula 2 en- i znati. Čudnovato nam je samo da je Živjeli i mnogi se u ovaj lijepi prim­ gleska vojnika i da je ranjen jedan ofi­ tome brzojavu kumovao i naš učitelj jer ugledali! cir i 3 vojnika. Javljeno je turskoj vla­ Jusitf ef. Pečenković. Kakav je to upravitelj? Doznajemo. di, da će zaprema trajati dok turska vla­ Kad čovjek vid- ovaj brzojav, onda da u Gornjem Vakufu stoji na čelu ispo­ da ne bude izvršila mirovne ugovore istom može mislit1, kakve je sve brzo­ stave upravitelj (»demokrata«) Mitar prema obvezi. Saveznici nijesu uzeli u jave Kurbalić slao povodom TrbojeviStanivuković, sa 4 razreda osnovne ruke opću upravu, već su samo zaprećeva' premještaja. Naime, financijski je škole, koji ima svoje zakone za vla­ mili ministarstvo rata i mornarice. Po­ nadpriglednik Jpvo Trbojević bio više danje s narodom. Zatvara ni za što ne­ štanska i telegrafska služba kao i plo­ puta premješten odavde i uvijek se vine muslimane i po 10 dana (kao Her­ vidba po Bosporu stoje pod nadzorom Stevo Kurbalić zauzeo za njega, jer da cega, Zukića, Subašića), globi ih po savezničkih oficira. viši državni interesi zahtijevaju, da on 1.000 K, kao M. A. što je malo u ćejfu Carigradski dopisnik Reuterovog uostane ovdje. Ti viši državni interesi i došao iz Prozora, i jednog kasapa, što reda javlja, da su savezničke čete pod sastoje se do sada jedino u tome, što je prodavao meso po 14 kruna, umje­ zapovjedništvom engleskog generala je Trbojević začetnik objede na troji­ sto po 14—16, kao drugi što prodaju. Milnera. Među tim četama imade jakih cu uglednih ovdašnjih muslimana, te Jednog seljaka ie globio sa 4.000 kruna su ovi došli na optužničku klupu zbog - odjela indijsklu muslimanskih četa. Sve zato, što je samo t r a m p i o 4 ovce veleizdaje. Dabome da im se nije mo- j se čete nalaze u sjajnom zdravstvenom s drugim iz prozorskog kotara, a što I glo ništa dokazati, a Trbojević zbog te i stanju. Stanovništvo ih prima sa naj­ •on švercuje i po osam partija vo­ .objede nije ni na odgovornost pozvan. | srdačnijim povjerenjem; ono se ubrzo lova u Dalmaciju, to je ništa. smirilo i sada mirno vrši svoje obične Nadalje je u maju mjesecu prošle go­ U kancelariju se uvrati po dva sata poslove. Saveznički ratni brodovi sudje ­ dine na svoju ruku naplaćivao duhan­ na dan, a nekad i nikako, pa ni utor­ lovali su također u ovoj ekspediciji. Sa­ ske karte po 2 K mjesto po jednu i od kom, kad ljudi dolaze na pozivnice iz Derventa 17. marta. mi engleski ratni brodovi su iskrcali po sakupljenih 3500 kruna ;e samo 1400 5—6 sati daljine i uzalud čekaju, nego »šaljemo Vam za našu »Pravdu« K prilici 4000 momaka mornaričke pješa ­ dao ti dobrotvorne svrhe, a za drugi se razbija mahmurluk kod Marka na Plo­ 720, koju smo svotu sakupili međusob­ dije. Engleski ratni brod »Benbow« unovac ne zna. Tražili smo od financij­ či, kojemu je predao muhur od Stipe, no na predlog g. Mustafa bega Kapetasidrio se blizu Gaiate i naperio je svo­ skog ravnateljstva u Bihaću, da nam pa upravitelju nije rakija kod Marka novića Ljubušaka. Ova je svota sa­ je topove na Stambul. Drugi jedan en­ naš nepravedno oduzeti novac natrag skupa, a i Marko nije daleko, 4 km od kupljena prilikom članka »Prekipjelo je gleski ratni brod pristao je kraj arse­ varoši, t. j. blizu »amerikanske robe«. povrati, jer ne smatramo Trbojevića već«, u kojem je prikazan naš teški nala na Zlatnom Rogu. Ostali ratni bro­ Eh, opet ta amerikanska roba, to je kompetentnim da nam propisuje pore­ položaj sa' puno žarke ljubavi i sa ve­ kao živa. Došlo je de v e t bala (odje­ dovi usidrili su se na Bosporu i pripra­ ze, kad mi već državne poreze i onako likom objektivnošću. Držimo, da je naj­ plaćamo. Financ. ravnateljstvo je to će) upravitelju pod ključ, a razdijelje­ vni za svaki shtčaj, da stupe u akciju. bolje na ovaj način izreći priznanje vr­ no samo pet bala; ostalo se sasušilo. obećalo, alt do danas nije izvršilo, te Amerika o turskom pitanju. Po vi­ Mjesni odbor za zaštitu djece nije te lo vrijednom piscu. Ujedno se obraća­ ovijem pitamo delegata ministarstva fi­ jesti »Tempsa« vlada Sjedinjenih Dr­ mo na Vas sa predlogom, da se u ci­ robe razdijelio, a kažu da je otišlo iz­ nancija, kad ćemo nepravedno nam od­ žava još se nije izjavila o načinu rijevješće oblasnom odboru da ju je razdi­ jeloj zemlji povede opsežna akcija za uzeti novac natrag dobiti? Treći viši šenja turskog problema, što joj ga je sakupljanje priloga, kako bi se što prije državni interes biće valjda Trobojevijelio. Sirotinja je dobila sitniž i krpe, predložio francuski poslanik Jusserand. dok su se otpadci — kaputil — poslije omogućilo izlaženje naše »Pravde« kao ćeva manipulacija sa soli. Dok je on Jedino je Polk izjavio svoje osobno mi­ prodavali po Gor. Vakufu koliko hoćeš; dnevnika. Nuzgredno priopćujemo ime­ dijelio, plaćali smo je po 30 kruna kg. šljenje o predlogu glede turskog pitanja na darovatelja: po K 100.—: g. Halepodo Bugojna ih je bilo i do Prozora. a kako je dijeiio, vidi se najbolje iz koji ie saopćen američkom poslaniku Šta ćete, kad je upravitelj zaboravan, vić Mahmutaga; po K 50.—: gg. Kruspisa kaznenog suda u Cazinu. Ovakih D’ Avisu u Londonu. pić Mustajbeg i Mlivić Zulfo: po K 40: pa takve sitnice previdi, kao što je jed­ i sličnih viših interesa mogli bi vazdan Neuspjeh njemačkog prevrata. — gg. Dizdarević Tahiraga. H. Seidić nom u zaboravnosti htio i tuđu kravu nabrajati, ali ćemo sada preći na dru­ Javljaju iz Berlina službeno : Ge ­ Smallaga i Mulabegović Smailbeg; po zvonaru sebi otjerati, u uvjerenju valj­ go zlo, koje nas tišti. neralni pokrajinski direktor Kapp od ­ K 20.—': gg. Abdullttbcfendić Šemsi Žandarska su nasilja već pretrpala! da da je njegova. stupio je radi mira. Državni kancelar beg, Bcgovlć Mlralembeg, Kapetanović Ima i drugih stvari, kao što ie pePremetačiuie, sumnjičenja, .proglašava­ Schiffer dozvolio mu je ispred držav. Liubušak Mustafa beg, Osmanbegovlć t r o 1 e j, kojeg je prošle godine došlo nje neke ruke prijekog suda na dnev­ predsjednika da odstupi, pa je povjerio Osman beg. Kapetanović Adembeg, Ka240 sanduka, a narodu razdijeljeno 80 nom su redu. Eno na 2. o. mj. žandarrabegović Sulejmanbeg, Hadžiavdić Nui sad za narod fali 160 sanduka, koji su ski narednik Đuro Zatezalo, javno na privremeno vođenje poslova vojnom vrhovnom komandantu general majoru managa. H. Dervišagić Avdaga. Karase nekud ispod ruke rastepli, pa šečaršiji proglasi: »Ko za dvije minute Seektu. Red i mir u gradu uzele su na ć e r, kojeg narodu za razdjelu nema, beg Salih. Spahić dir., Mulabegović Ferne ode u kuću, zatvoriću ga!« Ne znasebe vladine čete, oni dijelovi policije, hadbeg. Dogo Husejn ef.. H. Hasanović ali prijateljima ima i po 1.000 kg i t d. koji su ostali vjerni i državno domo­ No o tom se ne smije nipošto govoriti, *) Upozorujemo zemaljsku vladu na Šać'rbeg. Jusufbegov.ić Husejn beg i J ibranstvo. Ćete generala Liitwltza otići jer upravitelj hoće da strpa u haps. srifbegovtć Mustajbeg; po K 10_ : Osovaj dopis i tražimo, da povede odluč­ Kaže: uzeće muhure od muhtara i kne­ će iz Berlina najkasnije u četvrtak na manbegović Mehmed Alija, Hafizović no istragu proti ovakih zulumćara, koji zova i za amerikansku robu i za pevečer. Odmah su ukinute sve zapreme Hamzaga, Uđvarlić Halilaga, Jahtanosu. nam ostali kao nasljedstvo crnog trolej i za šećer, da je sve u redu po­ novinskih uredništava. zatim telefon­ vlć Stipo. Buljušmić Hakija. Mulabcgoaustrijskog režima. Apelujemo na g. dijeljeno. pa neka onda pisne više ko ska cenzura i ostale mjere, koje je na­ vlć Murad beg, Halepović Sma'l ef., predsjednika vlade, da se i inače obasmije o tome. redila vojnička diktatura. Husejnćehaić Avdaga i Isakagić Hafiz zre na ovaj najzapušteniji kraj Bosne i Pošljedica svega ovoga je, da graHercegovine. Uredništvo. Javljaju iz Stuttgarta: Vlada je izdala TJamdi ef. čem Bogu i nadajmo se u njega kao zaštitnika obespravljenih, da ćemo ko­ načno izvojevao pobjedu. Kažnjavajte sa najvećom slrogošću one, koji rnasakriraju i otimaju, a čuvajte 1 štitite pra­ vedne. Radeći tako dobićenio simpatije cijelog svijeta.« »Journal des Debat« javlja iz Cari­ grada, da je engleska flota demonstri­ rala kroz Bospor. Nakon demonstracije se je iskrcala vojska na kopno, te je s muzikom demonstrirala kroz Bey-ogli• ju (Peru). Stanovništvo je vrlo ogor­ čeno. U utorak kane provesti sličnu demonstraciju i u Uskudaru. Povodom ove demonstracije donosi pariški »Le Temps« uvodni članak, u kojem se osu­ đuje engleski postupak. Obrazlažući tursko vladino stanje veli: -»Nema ni­ kakve koristi od demonstracija i slič­ nih postupaka, jer je carigradska vlada nemoćna u provinciji. U Maloj Aziji je niko ne sluša. Treba da se uspostavi vlada, koja je izišla iz naroda i koja ima narodno povjerenje i tek onda, ako ovakva vlada pokaže, da nije dorasla svojoj zadaći i ne bude u stanju podig­ nuti autoritet vlasti, imadc se pravo miješati u interne stvari Turske. Za prosuđivanje položaja u Turskoj značajna je izjava velikog vezira Izzet paše, što ju je dao dopisniku »Tcmps«-ovu, koja je donešena u bro­ ju. od 7. o. mj. Izzet paša veli: »I ako se naša zemlja nalazi u kritičnom moineatu, primio sam svoju tešku i odgo­ vornu uuzuost iz patriotske dužnosti. z.a sada se ne mogu izjaviti o našem nacionalističkom pokretu, ali vjerujem, ua imadem i sada upliva na Mustafa Kemal pašu i druge istaknutije oficire, koji su bili pod mojom upravom. Od­ redbe mirovne konferencije nije mogu­ će prihvatiti iz vojnog i strategijskog . gleoišta. Bojim se jedne unutarnje re­ volucije, koja bi mogla biti kobna ko­ liko za naše interese, toliko i za inte­ rese antante. Ja ću tražiti, da se uspo­ stavi jedna međunarodna istražna ko­ misija, koja će odlučiti, ko je kriv cilicijskim pokoljima. Mi smo pripravni odstupiti vilajete Van i Bitlis Ermenskoj državi, jedan dio Erzeruma i je­ dno pristanište na Crnom moru, ali sa­ mo pod uvjetom, ako nam se dozvoli izmjena našeg žiteljstva sa Armenijom. U ostalom Carigrad sa okolinom od g. 1914. (Tracija i Drinopolje), te Izmir i sva područja, gdje su u većini Turci, mora ostati u našim rukama. Što se tiče antantine želje o mlnoritetu, ja ću je drage volje primiti do znanja tako, da niko u Turskoj imperiji neće imati manjeg prava nego sami muslimani. 'Mi razumijemo današnju situaciju, ali mi tražimo blagonaklonost antante, da bi­ smo jedanput izišli iz ove sadanjc nesređenosti:' Ad. Odjek na članak „Prekipjelo je već“ dopisi Domaće vijesti Političh prefllEd �Broj ПРАВДА- - -НКЛУР.У транд 4 Strana dani iz Gornjeg Vakufa traže što bržu promjenu upravitelja svoje ispostave i da im se šikanacije siledžije Stanivukovića skinu s vrata. Vlado, otvori oči! Naši brzojavni uredi. Imamo u ruci dokaz da uvjerimo svakog o brzini ure­ dovanja ovih ureda. Brzojav predan u Tuzli П. marta, uručen je ovdje 17. o. nij., dakle šesti dan stigao adresatu u ruke. Iz činovničke aprovizacije. Ovih se dana dijeliše činovnicima konzerve, mast, kobasice i paštete (guščija mast). Naravno kao i uvijek tako se ni sad ne aviziraše uredi i zavodi o toj raz­ diobi, nego ko je bliže tom vrelu, taj dobije, oni dalji ostaju i dalje upućeni i.a praznu čaršiju. Prekjučer i jučer bi­ jaše kod Bindera, desne ruke Vladimi­ ra Đurića šefa odsjeka za veterinar­ stvo mnogo izaslanika raznih ureda i zavoda s konsignacijama u rukama, radi gornjih namirnica, ali baš onda, kad mi — uredi i zavodi, što smo da­ leko od Durićevih magazina, saznamo da se što djeli i kad dodemo s konsi­ gnacijama. onda upravo nestaje kon­ zervi. Tako i sad Binder samo što vra­ ća, nema, veli, nestalo. Na pošljetku dolazi jedan gospodin, i tome Binder njemački, da se mi Jugoslaveni ne sje­ timo, tumači ' ako je bio nesporazum s tim konzervama, jer je u prvi mah javljeno, da ih ima 1500, a sad se kon­ statira da ih nije bilo više od 750. To­ me je, veli, kriv profesor Krčmar u grad, aprovizaciji. jer nije pravo pro­ čitao brojeve na sanducima. I tako če velika većina ureda i zavoda u Sara­ jevu ostati bez tih konzervi samo zato, što prof. Krčmar u gradskoj aproviza­ ciji nije pravo pročitao brojeve na san­ ducima. To gore što rekosmo vrijedi samo za činovnike nemuslimane, a za muslima­ ne službenike, da bi oni dobili masla, butera ili zejtina, o tom nema ni go­ vora. Muslimani službenci u Sarajevu izabrali su trojicu svojih pouzdanika, da se brinu za njih, kad nemuslimani dobiju mast, da se njima pribavi masla i L d. Da, oni su izabrali svoja tri po­ uzdanika i to je dosta. Ovih su se dana dijelile i nekakve smokve. I to se samo toliko čuje: dije­ le se, vele, nekakve smokve i ništa vi­ še ne možeš doznati, gdje, se dijele, po što, po koliko na osobu, konsignacija, gotov novac, kome se obratiti, a ma prije bi doznao, šta antanta misli o Ja­ dranu. Sianbeni ured za grad Sarajevo ša­ lje nam slijedeće: »U zadnje se doba događaju slučajevi, da posjednici po­ slovnih prostorija (dućana) sa istima tr­ guju te ih za skupe pare ustupaju dru­ gima bez privole stanbenog ureda. 0vaj se postupak protivi propisu § 29. t. 2. naredbe zemaljske vlade od 20. septembra 1919. broj 16111/C, II. o za­ štiti kirajdžija i o prisilnom izdavanju stanova i poslovnih prostorija prema kojemu se imaju prisilno izdavati u na­ jam (rekvirirati) poslovne prostorije, koje dosadašnji posjednik prestane upotrebljavti u svrhu, kojoj su dosada služile bez obzira na razlog iz kojeg se to događa. U smislu istoga §-a imadu se također prisilno izdavati u najam i ; I I j : ' j I j ; i ' i ; I I ili podnajam poslovne prostorije (duća­ ni), koje su prazne kao i one, koje su sadašnjem posjedniku suvišne. Prema tome je svako slobodno raspolaganje sa poslovnim prostorijama protuzakonito i kažnjivo u smislu citirane naredbe. Vladin je povjerenik za grad Sarajevo kao obrtna oblast zamoljen, da ni na kakav lokal ne izdaje obrtne dozvole, dok stranka ne donese doznaku od stanbenog ureda, da je taj lokal za nju rekviriran. Muči Ii Vas glavobolja? Zubebelja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovega Eisafluida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić I kemad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Feilerovih pravih Elsa-pilnla. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postale mekana i bujna, daje kosi sjai i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 krura kod ljekarnika Eugen V. Fcller, Stubica donja Elsatrg l?r. 310. [Hrvatska]. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži komi^iienta. Nastup odmah, plata prema do govoru. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda' i počeo se rasprodavati. I PrištEdnja HcnccgovaL apravizaGijama i trgovcima g фЈ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini k!i0 P8*"1«. kukuruza, ječma, zobi, graha, vk krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga- Ж nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ® đ agent ura a i bomlsionalna radnja I Abdullah Džumhur Tuzla i Spe ponude zs hranu han i upite o stanju cijena hrani u svaka doba hulantno i brzo vrši F. TiEknbach uvoz i izvoz hem. tEhničhih proizvoda, Osijeh I. Preporučuje na veliko: Bezina ; goreće žeste nadomjestak, laštila za ' cippit viksa naftalina, h uljene i suhe boje, pa// rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, Ja­ kova, bi/Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, ghuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva j te cjenovni k] ---- Pretplaćujteše na najboljiknjiževno kulturni časopis 1 Savremenik koji izlazi poluurjesečna u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanovida, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. M ж % Ж Pretplata je na godim Din 30 у! (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati A dministracijiSa- ж vremenika Zagreb Gundulića 17 Ж ----------------- Ј Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj 21. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Sulejman bega Sijerčiča, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 SdvoBatskii kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman Шош SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cipnik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja '»e bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. f'4«ovor«i «r«kdlc: M Sadtaka Vltuik: C.nt«*U Odboi »i M. 0.. &iau>arll> D. & A. Kaloa, Suai.vn. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8c9baa608abc24e3a91878a48e19cabd.pdf e9d7b5acc13f4faeaade26b51620af2f PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. а'пжив?’в«^. POJEDINI BRC *«mwt Ori Д шЖЖ^A lkruni Внж ДМ wF И B “i* ЖЦ wl ју^тжа IŽjffi №& Sol ЧКа flS WS Ж SB? ЈШ? Ш 1и& » твк ae ј|и^1 ж? ЈЦ ЛНЖ Ж. OK w јНВмИиВ*^ »к ш« ГЖАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗИМАНСКЕ ОРГДШШАЦИЈЕ. Broj 32 (137) Sarajevo, utorak 23. marta 1920. (3. redžeba 1338.) Pret lata godišnje80ki na, na pola godine 40 kf na. Uredništvo i upra nalazi se u Carevoj uii račun pošt štedionice 11 Godina U. Vakufski autonomni Statut i seoski narod. Od kako su raspisani izbori za vjer­ ska vakufsko-niearifska tijela učestale su debate i diskusije o nesavremenostt i manjkavosti mnogih paragrafa Statuta za vjersku i vakufsko-inearifsku samo­ upravu. Isticala se i sad se još ističe potreba revizijo toga Statuta i kako iz­ gleda. naš će se novoizabrani vakufski sabor možda još u ovom periodu zasijedanja imati prilike pozabaviti sa re­ vizijom. Pošto je seoski narod, blagodareći tome Statutu, isključen od uticaja na riješavanje vjersko-prosvjetnih pita­ nja, i pošto bi možda mogao ostati u ovom podređenom položaju i kod ove revizije, to mi je dužnost upozoriti od- ’ lućujuće na neke manjkavosti, naročito one, koje se tiču našeg seoskog naroda. Nadao sam se i očekivao od naše islam­ ske inteligencije, da će ona o ovim manjkavostima izaći u javnost i pružiti priliku širim slojevima naroda, na se upoznadu sa nedostatcima i manjkavo­ stima, pa da se o tom povede rasprav­ ljanje u javnosti i odlučujući upozore •prije nego konačno provedu reviziju. I ako nijesam spreman i stručno obrazo­ van, da bi o ovakim pitanjima mogao raspravljati, a po gotovo javno, ipak se ođlučih nakon dugog čekanja, da upo­ zorim na manjkavosti i nedostatke štaluta, koje sam u zadnjih 10_godina na selima vršeći svoju dužnost kao džematbaša, a naročito kod raznih vakuf, iz­ bora zapazio. Sadanji Statut ne dozvo­ ljava seljaku da može i o čemu odluči­ vati, nego samo iznalaziti potrebe svo­ ga džemata i prositi milost od građana, da mu ih, u koliko nijesu na njihovu šte­ tu, predlože i preporuče. Seljak ne mo­ že biti član kot. vakuf.-mearif. povje­ renstva, nego putem milosti, a pogotovo ne može biti članom sabora i saborskog odbora. Po mom mišljenju trebalo bi izmijeniti § 70. u ovom Statutu, gdje se veli, da član kot. v.-m. povjerenstva mora svo­ je stalno prebivalište imati u mjestu sje­ dišta dotičnog kotarskog povjerenstva tako, da se ovaj stavak kao i druga ali­ neja toga paragrafa sasvim ispuste i brišu pa da i oni članovi, koji ne pre­ bivaju u sjedištu dotičnog kot. povje­ renstva, a kotarska ih skupština izabere budu članovima povjerenstva ne čeka­ jući na prediog kot. povjer. i odobrenje sabora. Ne samo što § 70. stavlja za­ preku ulaza u kot. povjerenstvo člano­ vima izvan sjedišta dotičnog kot. povje­ renstva, nego on na taj način onemo­ gućuje seljacima i ulaz u sabor, jer se prije poduzima izbor u sabor, a onda kad taj sabor započne zasijedati istom se tada riješava hoće li se uvažiti iz­ bor seljaka i to, ako je bio ćeif dotičnog kot. povjerenstva da je obrazložilo po­ trebu ulaza seljaka u kot. povjerenstvo i takav prediog podnijelo. Ovaj § 70. dovoljan je dokaz, da se vrlo malo vo­ dilo računa o seoskom narodu, kojeg je 90%, a to je veliki grijeh, kojeg treba bezuvjetno popraviti. Isto je tako neopravdano, što je poti­ dana držana kod zemaljske vlade. Taj je zahtjev odbijen bez motivacije, prem­ cajna direkcija odbila zahtjev odbora, da su u toj anketi sudjelovali zastupnici da se pri odmjerivanju globa za prekr­ velikih trgovaca i premda su ti isti za­ šaj cjenika i neoznačivanja cijena prizo­ Osim »kvalifikacije« predviđene u § stupnici navalili na bakale, pripisavši vu dva člana odbora kao prisjednici. .70. trebalo bi dodati još i to, d moraju samo njima kajišarstvo i nabijanje ci­ Ove globe u glavnom tangiraju naše biti najmanje dva člana kot. povjer. bar jena. Mi prosto ne pojmimo zašto se ne male trgovce, pa nije pravo, da se to sa srednjoškolskom kvalifikacijom. prepušta rasuđivanju jednog činovnika, § 80. , al. 3., imao bi se izmijeniti ana­ bi moglo udovoljiti ovom opravdanom koji niti poznaje prilika, ni ljudi kojima zahtjevu i držimo nužnim .protestirati logno 868. taktjk da.Članovi okružnog iz­ kroji sudbinu. Zašto da se i tu ne bi proti ovom zapostavljanju tim prije, što bornog đdbbra-rrfogu birati članove sa­ dopustilo unijeti malo više svjetla? je svrha ankete, da se ustanove sve za­ bora iz svoje sredine iliizbrojabipreke, koje stoie na putu normalnom raća okružja, tako izbornici imadrazvijanju prilika u našoj prehrani. nu na raspolaganju više sposobnih i agil­ nih ljudi. § 81. (alineja 2. i 3.) imao bi se izmi­ jeniti tako, da (al. 2.) izbor bude kao i kod svih vakufskih skupština po volji: aklamacijom, usmenim glasanjem ili glasovnicama. Alineja 3. § 81. imala bi GROZOTE U BIJELOM POLJU. (2) se izmijeniti tako, da predsjednik okruž­ nog izbornog odbora rezultat izbora pro­ Bijelo Zolje, koncem februara. pa se nije osvrtao ni na jednu od tih glasi u prisutnosti dotičnog izbornog od­ prijetnja i bez obzira na sve pošljedice Bjelopoljski Bela Kuhn. — Ženski prsti. bora. Zapisnik o tom izboru imaju pot­ nastavio je svoj rad onako, kako to — Politički progoni. — Afera Midhatbepisati svi prisutni članovi okružnog odzahtijevaju interesi nas muslimana. Od ga Hodžića. — Tortura u tamnicama. — bora. Ove izmjene u § 81. imale bi se tog časa datira i poznata hajka na MidO činovništvu. učiniti za to, da se izbjegne samovoljnom hatbega. i beskontrolnom odlučivanju saborskog Naše činovništvo bijaše u početku li­ Vidaković je osuo žurnalističku paljbu, odbora o potvrđivanju odnosno ponište­ stom smijenjeno, no na zagovor crno­ iznoseći poznate potvore, a spomenuti nju izbora članova sabora i hodžinske gorskih poslanika, koji stupiše u koope­ činovnici i njihovi jataci počeše izmišlja­ izborne kurije. raciju sa »demokratima« — opet su svi ti razne afere, kako biše ga mogli po­ Budući, da štatat nije uvjetovao ni­ vraćeni na svoje pređašnje položaje. I vući na odgovornost. Najprije iznesoše kakve kvalifikacije za članove sabora danas Midhatbegu pokazuju zube nesapotvoru, da je za vrijeme okupacije činio držim, da bi bilo umjesno u današnjim mo oni, nego i svi pljačkaši, kop se u Srbima velike zulume, nu kad se je us­ prilikama, da najmanje dvojica članova zdravlju tih činovnika silno obogatiše. tanovilo. da Midhatbeg sve do balkan­ sabora iz svakog okružja moraju biti Zašto? Jednostavan odgovor: jer se o skog rata nije uopće bio u domovini, pre akademski obrazovani. sim njega ne bi niko usudio ustati pmii vmuše list i utekoše se novoj luli. Klub § 67. i 81. imali bi se izmijeniti tako, ovim pljačkašima jer ih se samo on ne »dem.« stranke u Skoplju obrati se pis­ da predsjednik kot. povjerenstva sazi­ plaši. On je bez ikakva ustručavanja pri­ mom na sekretara bjelopoijskog okruga va dotične skupštine, ali da istima obli­ kazao vladi ove pljačkaše, protestirao Tomicu Ćukića sa pozivom, da insceni­ gatno ne ravna, nego neka skupština po proti njihovom postupku i zatražio da se ra kakvu aferu, jer da je Midhatbeg vr­ svojoj volji bira skupštinskog predsjed­ strogo kazne. Stoga je on postao strah lo opasan protivnik, pa je nužno, da se nika. perovođu i dva verifikatora. Na i trepet zlikovcima, koji su do nedavno na koji bilo način okviri i tako omete nje­ I ovaj bi se način izbjeglo zloupotrebi posasvim slobodno tratili muslimansku igov Tad oko organizovanja muslimana. I ložaja i nepotrebnim protestima. movinu po raznim meihanama i kad bi Cukić je jedva dočekao ovu priliku, Ovoliko sam kao nestručnjak mogao im pošlo za rukom živa biše ga izielt jer spada u skupinu, činovnika što ie bi­ zapaziti manjkavosti, koje bi po mom la razriješena ušljed Miuhatbegove inter­ Skopljanski kongres upravo im je do­ mišljenju trebalo bezuvjetno ispraviti, a vencije u Beogradu. Cukić se odmah da­ bro došao. Hidajet Kulenović, Hasan Rena inteligenciji je našoj, da o čhavom de na posao. Sta mislite, čime ga je op­ bac i kako čujem još jedan »demokrat­ Statutu reče svoje stručno mišljenje. tužio i šta mu je zamjerio? Pozvao je ski« poslanik učinili su Midhatbegu mno ­ Stoga najljepše molim sve islamske inmuslimane građane i izjavio: »Vi nljeste ge ponude i obećavali mnogo koješta, teligente, a naročito pravnike, da o oHodžića birali, a on se je uza sve to iz­ naravno uz uvjet da osigura kooperaciju vom pitanju povedu javnu diskusiju ta­ davao na skoplj. kongresu, da je vaš za­ muslimana sa »demokratskom« zajedni­ ko. da se iznesu pred odlučujuće razna stupnik. Stoga je kriv«. — Građani mu com. Nu pošto Midhatbeg ne poznaje mišljenja o pojedinim paragrafima. Ovo odgovoriše, da Midhatbeg do duše nije dragog vodiča osim svoje savjesti, od­ bi se pitanje moralo svestrano pretresti, tražio njihove punomoći, nu da je zatra­ bio je sva ta obećanja i na kongresu is­ jer o njem je ovisan naš vjerski i pro­ žio, mi bismo mu ie rado dali. Mi u njeg tupio posve samostalno i bez obzira na svjetni napredak. imamo potpuno povjerenje i pristajemo »trenske glasove »demokratskih« pouz­ Svak, dakle, na svoj posao, jer će krina sve, što je on govorio na kongresu. danika. To njegovo držanje silno je ozi tika poslije u ovom pitanju biti uzaOvaj odgovor građana silno je naljutio lovoljilo i Rebca i Kulenovića, a naročito : hidna. g. sekretara Ćukića i počeo im se pri- n urednika skopljanskog »Demokrata« g. Lukavac, 18. marta 1920. jetiti uporno tražeći, da se izjave proti b 2iku Vidakovića. Oni su naime bili osi­ Ahmed H. Kovačević. Hodžiću i da ga tuže radi »samovoljnog« > gurali saradnju jednog skopljanskog ug­ zastupanja. No pošlo niko ne htjede da^J lednika (obećavši mu povratiti sve čit­ udovolji željici g. Ćukića, niti se poboja luke!) i da su još mogli svrnuti MidhatSarajevo, 22. marta. njegovih prijetnja, g. sekretar pređe na bega, sva je prilka, da bi kongres ispao djelo: šamaranje i batinanje. Mnoge je u sasvim drugom svjetlu i muslimani bi Na malima se kola lome, pa tako pro­ stavio u pritvor pod izlikom da su obdrpostali sastavni dio »demokratske« lazi i privremeni odbor udruženja malih žavali tajne sastanke, na kojima su se stranke. Midhatbegovo držanje pomrsilo trgovaca (bakalskog udruženja) u Sara­ izrazili u korist Midhatbega. Ženo H. im je sve račune i zato mu se počeše pri ­ jevu. Ovaj je odbor ovih dana stavio Dervišević bijaše i pritvoren i izleman. jetiti. Mdhatbegovu drugu Halidbegu iz putem trgovačke komore dva potpuno Uza sve to su građani ostali na svojoj Ttkvcša rekao je g. Vidakdvić ni manje opravdana zahtjeva i oba mu odbiše i riječi: »Mi odobravamo sve što je učinio ni više, nega da će Midhatbeg biti proto bez ikakva obrazloženja. naš Midhatbeg«. Tako je između Skoplja tieran preko granice. Nije manjkalo ni Prvi se je zahtiev odnosio na to, da i Bijelog Polja uspostavljena stalna pre­ još kojekakvih prijetnja. No Midhatbeg zastupnici ovog udruženja budu pozva­ piska o Midhatbegu. Žika Vidaković otje od onih ljudi, što za načelo i ginu, ni na anketu o prehrani, koja je ovih Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bos, i Hat (dion. Mtpo) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja upiote i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u looiemrtvu. Prima uiGškc na uložne tiiijižice I tekuće račune i ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica K 3,000.030 Пајв SBzanshe i apravizacilslte UneditE. — Rupuje i uređaje srećka, valute I vriicđnasns papire svih vrsta. ROBNO UDJELE NJE kupuje I prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne numlruice. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjglBnjE Sarajevo - Interurban telefon: Z№ �Strana 2 Стоапа .PRAVDA' — ,ПРАВДА‘ Akcija dra Smodlake. vorio je stupce »Demokrata« za sve mo­ guće potvore, a Cukić je onda o tim kle­ vetama vodio istragu. Nljesu se zadovoljili ni progonom sa­ mog Midhatbega. Vidaković je zatražio progon svih nepoćudnih učesnika kon­ gresa, pa su izdata naređenja na sve srezove, da se proti njima pod plaštem tobožnjih zuluma za vrijeme austrijskog zaposjednuta zavrgnu istrage i suđenja. Tako je najednom podignut proces proti sjeničkom delegatu Alijagi Prizrencu i novo varoškom izaslaniku Suleiman ef. šećeragiću radi toga, što su bili vojni dobavljači za vrijeme okupacije. Lijepo. Da ne bi kongresa, ne bi se upravna vlast sjetila ovih »Hieranata«! Zavrgnut je i proti članu centralnog odbora naše organizacije Ćamilbegu Akifbegoviču iz Novog Pazara. On je optužen radi izda­ je domovine, jer je za vrijeme upisivanja turskih dobrovoljaca bio tajnik odbora za kupljenje dobrovoljaca. Interesantno, zar ne? Još je interesantnije, da je »iz­ dajica« samo Camilbeg, dočim predsjed­ nik i članovi tog povjerenstva stoje u miru. Ali tako je to, kad se radi o kongresašima! Tako izgleda slobodoumnost »demokrata«, tako postupa »dem.« vlada, koja hoće patenat na slobodoumnost i političku ispravnost. Da su ovi »izdajnici« sagek šiju pred »demokrati­ ma« i njihovim čankolizima. situacija bi naravno bila sasvim drukčija: mjesto progona — časti i lasti. No vratimo se na Midhatbegov progon. (Nastaviće se.) Bilješke. O radu u parlamentu postignut je u glavnom sporazum. Prihvaćeno je gle­ dište parlamentarne zajednice, da parlamenat treba raditi do samih izbora, kako vlada ne bi ostala bez kontrole. Time bi se mnogo utjecalo na mirno provađanje izbora, jer bi svaka pristranost bila kritikovana u parlamentu, te bi se mogla spriječiti. Izborni će se zakon žur­ no izglasati, te će se odmah preči na iz­ bore. Obrazovanje nove vlade. »Epoha« jav­ lja da su se u subotu prije podne nastavili pregovori o obrazovanju nove vla­ de. Na sjednici je g .dr. Smodlaka predložio za predsjednika vlade — Dražu Pavlovića, predsj. parlamenta, pošto je g. Protić odbio kandidaturu Trumbića. G. Protić nije ni ovu kandidaturu prih­ vatio, kao ni onu g. Cvijića, nego je is­ taknuo kandidaturu g. dr. Smodlake. G. Draškovič je izjavio da nema ništa protiv te kandidature i naglasio je da u glavnom rezultat pregovora zavisi o riješenju pitanja — pokrajinskih vlada. G. Protić je naglasio da prave jedino poteškoće vlade u Sarajevu i Lju­ bljani. G. Draškovič zahtijeva da se i hr­ vatska vlada obrazuje na principu cen­ tralne vlade. Do rezultata nije došlo. G. Protić je rekao na rastanku, da če sa­ zvati prijatelje na konzultum i odmah da ti odgovor. FELJTON ”. Čovjek. P. Lj. Chanđler. Za predsjedničkim sjedalom bilo je na okupu izaslanstvo sjamo-runih glad­ nih tigara iz Bengalske, koji su bili na­ ročito pozvani na skupštini. Između svih se je najviše isticao nji­ hov vod »Bradonja«. U njega je bilo ravno, nisko čelo, bistro, vatreno oko, golema šapa — kao mlad hrastić i fin, zagonetan posmjeh. Eie govor pred očima jaguarovima bio je glasan, razgovjetan, ah za leđima se njegovim sve nešto tiho, nejasno ša• putalo. Pa opet je razgovor odstraga više * podiraživao jaguarovo uho, izoštreno pogotovo nekom zlom slutnjom. (Topao »Bradonjin« dah grijao kičmu jagua­ rovu!) »Ima, rekao bih, puste mesetine na njemu«, reći će jedan tigar zadovoljno. »Ima, ima, zato su ga i izabrali »pred­ sjednikom« reče drugi. »Pst! ne govori tako glasno, čuti će te!« zareži potiho Fradonja. »Valja nam biti jako na oprezu, ako želimo da nama u dio dopadne!« umi­ ješa se nov glas. Zvijeri sprijeda poči­ I | I i i 1Da prikažemo suštinu ove važne akčije iznosimo prepisku između Smodlakinog vanstranačkog kluba s jednu, te parlamentarnog bloka i »demokratskog« kluba s drugu stranu. Prvo pismo dra Smodlake koje je upravljeno obima protivničkim strankama glasi: »Čast nam je predložiti Vam, da se sastavi međustranačka vlada pod ovim uslovima: I. Predsjednik ministarskog savjeta i ministar unutarnjih djela biti će n e ut r a 1 n e ličnosti izvan udruženja poslanika van stranaka. II. Polovina članova ministarskog sa­ vjeta biće uzeta iz parlamentarne za­ jednice, a druga polovina, osim dva go­ re pomenuta mjesta, iz opozicije. Mini­ star vojni ne računa se ni u jednu ni u drugu polovinu. III. Ministarsku listu sastaviće dogo­ vorno jedan predstavnik parlamentarne zajednice i jedan predstavnik demokrat­ ske zajednice, koji će za to imati puno ovlaštenje svojih stranaka. U koliko se ova dvojica ne bi mogli složiti, odlučiće o svim spornim pitanjima treće li­ ce, koje će ta dvojica dogovorno ime­ novati, a kada se oni ne bi mogli složiti ni u izboru trećega lica, pripravno je naše udruženje, da ga imenuje. IV. Pokrajinske vlade preustrojiće međustranačka vlada na istoj osnov i, na kojoj ona počiva. V. Međustranačka će vlada odmah iz­ nijeti pred Privr. Nar. Predstavništvo zakon o izborima za ustavotvornu skup­ štinu, a dok se o njemu bude pretresalo, vlada če raditi da se postigne sporazum između stranaka o osnovnim načelima ustava. Cim se izglasa izborni zakon raspisaće se izbori za Konstituantu. 0sim izbornoga zakona svršiće se u Pri­ vremenom Nar. Predstavništvu budžet, ratifikacija međunarodnih ugovora i eventualno drugi neodloživi poslovi, o kojima bi se postigao sporazum. Molimo za najhitniji pismeni odgovor.« »Demokratski« klub odgovorio je isti dan ovim pismom: »Na Vaš predlog o načinu sastava me­ đustranačke vlade, čast nam je dati ovaj odgovor: I. Klub demokratske zajednice prima tačku 1., po kojoj predsjednik ministar­ stva i ministar unutrašnjih djela imaju biti neutralne ličnosti. Međutim klub ne misli, da te ličnosti ne mogu biti i iz udruženja narodnih poslanika van stranaka. II. klub se neslaže s tačkom drugom, prema kojoj bi se polovina članova ministarskog savjeta uzela od parlamentame zajednice, a druga polovina, osim dva pomenuta mjesta, iz opozicije, tako, da se samo ministar vojni ne bi računao ni u jednu polovinu. Moglo bi se samo primiti da se ministar predsjednik, mi­ nistar unutrašnjih poslova i ministar vojni odbiju od cjelokupnog broja članju eno bacati na nj požudne poglede!« »Borba slonova bila ih je razočarala i one su tražile neku naknadu!« »Ej« reći će prvi glas. »Kakav bi to bio mastan zalogaj, za mnoge nas, da je jedan od tih šaponja bio podlegao!« »Više ima na njemu, no što bi i sam Bradonja sa svojim apetitom na jedan obrok mogao potrošiti«. »Sio si mi na riječ, glupane!« progo­ vori oštro Bradonja. »To će mi biti lijepa pomoć, kad se budem spremao skočiti!« »Ne natiskavajte se toliko! Nijesam eto ni po šape od njega!« »Maknimo se svi malo dalje« (mukao žamor i krtoženje«, koje je na to slije­ dilo bijaše znak, da se poslanici silovito natiskaju natrag. »Šarenio! Ovamo te na čas!« (Nasta­ je opće gibanje: da »Šaronju« propuste naprijed) Čuješ! ja ću prvi skočiti, jer sam ja zamislio osnovu. Meni nek bude glavaš a tebi prepuštamo jedno stegno« (glas mu je bio svečano povjerljiv). Jaguar nije čuo posljednjih riječi radi daljine u kotu su se tigri Iz poštovanja bili povukli, ali bilo mu je sasvim dosta ono, što je bio čuo na početku, koliko­ god ublaženo bilo ulotneima junačkih govora sprijeda. Kao što je spomenuo tigar, zvijeri sprijeda bacale su na nj svoje poglede. Jedno je bilo jasno; njemu je valjalo Број 137 Bro’ nih i važnoga zadatka koji pred normu vladom stoji. IV. Primamo predlog, da polovina članova novoga kabineta pripane parla­ mentarnoj zajednici, a drugu polovinu čine članovi demokratske zajednice sa ona dva neutralna člana kabineta (pred­ sjednikom i ministrom unutrašnjih djela). To odgovara i brojnoj snazi parlamen­ tarnih grupa. I nova ministarskog savjeta, a ostatak . podijeli na dvije polovine, od kojih se jedna uzima od parlamentarne zajedni­ ce, a druga od opozicije. III. Ministarska lista sastaviće se pre­ ma predlogu stranaka, koje sastavljaju I vladu, i to tako, da svaka stranka pred­ laže ličnosti prema svom nahođenju, či­ V. Primamo predlog, da ministarsku listu sastave dogovorno jedan predstav­ I me se izbjegava rasprava ličnih pitanja. Ako se to ne prima, pripravni smo pri ­ nik parlamentarne i jedan predstavnik I stati za volju sporazuma, da svaka demokratske zajednice s punim ovlašte­ stranka može eliminirati ličnosti druge njem od svojih grupa za to. Primamo, i dalje, da ondje gdje se ova dva pred­ i stranke, kojih ulazak u vladu smatra za stavnika pomenutih grupa ne slože, od­ I nesporazum, ma da to ne smatramo ža korektno. luči treće lice, koje bi ta dva predstav­ IV. Kod tačke 4. primjećujemo, da ne nika dogovorno imenovala, ili, ako se oni ne slože u izboru toga trećega Uca, bismo mogli pristajj na rekonstrukciju jedan predstavnik vašeg udruženja. sadašnjih pokrajinskih vlada. One bi tre­ bale odstupiti, a na njihova mjesta da VI. Što se tiče 4. tačke predloga, mo­ se postave neutralna ili činovnička lica, lili bismo za malo više objašnjenja, jer a pristali bismo i na to. da se pokrajin­ nam ona nije sasvim dovoljno jasna, a ske vlade — sasvim ukinu. važna je i delikatna naročito u sadaš­ V. Tačku 5. Vašeg predloga primamo njem trenutku i s pogledom na sadašaje s tim, da se rad Privr. Nar. Predstavni­ stanje u tom pogledu. štva o g r a n i č i na izborni zakon, dvaVII. Odnosno tačke 5. smatramo kao naestine i ratifikacije ugovora o miru. i potrebno izjaviti vam ovo: Mislimo da VI. Smatrajući, da bi izvanpartijski I u tom pogledu treba primiti sasvim ili kabinet imao zadaću, da pripremi i iz­ gotovo sasvim program sadašnje vlade, vrši izbore za konstituantu, klub nalazi, t. j. prije raspisa izbora za ustavotvor­ da taj kabinet ne bi mogao da nu skupštinu svršiti u Narodnom Pred­ mijenja odluke i uredbe pređašnje stavništvu izborni zakon, budžetske vlade u krupnim socijalnim, ekonomskim dvanaestine, ugovore o miru, zakon o i financijskim pitanjima. Narodnoj Banci, poreze na ratne dobit­ VII. U vezi sa ovim što je napred na­ ke j eventualno zakone o moratorijamu vedeno, klubu demokratske zajednice i naknadi štete. Tako isto mislimo, da čast je napomenuti, da se želje udruže­ dotle treba spremiti nesamo sporazum nih narodnih poslanika ne će moći ostva­ između stranaka'o osnovnim načelima riti, ako se vladi odmah ne stavi na zna­ ustava, nego i sam nacrt ustava, ako nje. dajojsenećedatikvorum ne ćemo, a držimo da to ne želite ni vi, za riješenje pitanja iznijetih u dnevnom da ustavotvorna skupština ostane toga redu, a još manje za izmjenu dpevnoga radi suviše dugo na okupu. reda, dok se ne obrazuje međustranač­ Dajući ovakvu izjavu odnosno tačke ka vlada.« 5. vašega predloga. mi, razumije se pe Odgovor g. Protića ispred parlamen­ sebi, gospodine predsjedniče, ne odbi­ tarne zajednice odaslan je 12. marta, a jamo eventualan daljni razgovor o tom, glasi: ako biste i u koliko biste to za potrebno »Potvrđujući vam prijem poštovanog našli. pisma od ii. o. mj. ja vas molim, prije Saopštavajući vam ovo mišljenje vla­ svega, za oproštaj što vam do sad pode i parlamentarne zajednice kao odgo­ I slo”tma spriječen, ne mogoh odgovoriti. vor na vaš. predlog, mi ne možemo a Pošto smo proučili vaš i vaših drugova da vam, gospodine predsjedniče, no predlog nama je čast odgovoriti ovo što svratimo pažnju na ovu čudnu i nepo­ sljeduje: voljnu atmosferu, koju je stvorilo drža­ I. Primamo predlog da se obrazuje nje demokratske zajednice u parlamen­ jedna vlada međustranačka za sprovotu i izjava g. Draškovića, koju je 11. o. denjc novoga ustava za našu otadžbinu. mj. u ime demokratske zajednice dao u II. Primamo da ministar unutrašnjih narodnoj skupštini. Po tome bi se mo­ i djela u toj vladi bude jedna neutralna ralo zaključiti- da nema osnovne misli ličnost, koja bi međutim davala do­ za svaki uspješan zajednički rad: do­ । voljno jamstva za držanje dobro­ bre volje i služnosti u pogledima i me­ ga reda i bezbjednosti u zemlji. todama rada. Zato nam se čini, da je, i III. Primičemo i taj predlog, da pred­ prije svega, potrebno to utvrditi i na či­ j sjednik nove vlade bude također neu­ sto izvesti.« I tralno lice, jedino ako vi j vaši drugovi j mislite, da je to neophodno potrebno, | ma da mi ne nalazimo dovoljno oprav­ Zaliha kalendara | dana razloga, da naša grupa ne da pred­ j sjednika nove vlade. Po sebi se razu­ mije da to neutralno lice za predsjednika | ,Pravde* je na izmaku. i treba sobom da daje dovoljno jamstva | za uspješno rukovođenje poslova držav­ f Pohitite sa narudžbama. ili rastepsti skupštinu — Hi će skupšti­ na rastepsti njega na hiljadu komada. On uze misliti na sve, kako bi mogo rastepsti skupštinu, mjesto da bude ras­ tepen on. da rastepe druge, no sve su se misli njegove vraćale na jednu i to glavnu stvar: glad! U dva časa, što preostane od njega, ne će se moći razabrati šta je. Ako pokuša uteći, sabor će si ga za živi čas podijeliti među se, ako ostane gdje je, tigri će učiniti s njim to isto; misao nužna, logična, i od koje isto ta­ ko nije bilo moguće uteći! Međutim se s granja obližnjeg drveta spusti uman jedan jopac i izađe na go­ vornicu. Taj je više djelovao na čuvstvo nego na razum i njemu je pošlo za rukom u dojako rogobomu zboru u koliko toliko pobuditi pozornost »Zvjerska braćol« začneon, »kakogod sam neviešt javnim govorima, usuđujem se opet stupiti pred slavnu skupštinu, da i ja reknem svoju u velevažnome pi­ tanju o uništenju čovjeka«. Tu se on nakašlja, te i najuvaženiiji u zboru prekinu sada svoj razgovor, da čuju što će biti. »Ele, da se uzmognemo lakše domi­ sliti načinu, kako da Istrijebimo i un1štimo čovjeka, postavismo si prije sve­ ga pitanje: »Što je čovjek?« nastavi majmun svoj govor. »Glava prirode« dovikne ćuk, uče­ njak na glasu. »Jest, prijatelju«, odvrati jopac, »ali prirodi; toj valja naći glavu« (opće odo­ bravanje). »Glavu tu valja odsjeći!« (burno i dugotrajno pljeskanje). »Nu ja ću vam reći što je Čovjek? (tu snizi dramatski svoj glas) — »ja sam se dugo bavio prirodom, ija sam toj pri­ rodi ušao u trag i evo do kojega sam nadahnuća došao! Čovjek je — ništa vi­ še — do niža neka vrsta — majmuna!« Zavlada grobna tišina; ovakove sen­ zacije u šumi nije niko čuo od pamti­ vijeka! Tu zastane jopac prateći žarkim oči­ ma duboki dojam svoga govora, onda nastavi: »Ponavljam: niža vrsta maj­ muna! — majmun, koji si mnogo umi­ šlja! Zaglušna krika). »Gospodo! ne ću da zlorabim vaše strpljivosti više, nego što je ođ prijeko nužde«. »Majo!« reći će mlado medvječe, koje je ovu izjavu već prij bilo čulo, »hoće­ mo li sada kući? Gladan sam!« čekaj još malo, zlatanc!« reče med­ vjedica majka ozbiljnom nježnošću. »Možebit će nam domala štogod u dio pasti«. Pri tom upre krvožedne oči u jag­ uara. Bradonja, koji se je bio gotovo Izgu- �Број 136 правда“ - Broj Prosvjeta i šhola. Haho da uredimo naše aut. šhola? i. huk. — S obzirom na važnost škole, kojoj se Jedinoj ima zahvaliti napredak pojedinca čovjeka i cijeloga naroda, jer škola odgaja i oplemenjuje dušu i duh ljudski, te s obzirom ua znameniti momeuat desetgodišnjice, otkako se podije­ lila i sankcionirala naša vjersko-prosvjetna autonomija, vrijedno je baš sa­ da nakon toliko godina besplodna rada naših autonomnih tijela nabaciti pitanje o reformi našega autonomnega škol­ stva. Da ovu stvar dobro uočimo, potrebno je. prije svega progovoriti o školi uopće, » napose o srednjoj školi, koja našoj omladini treba da dade više nego U ele­ mentarnu, površnu naobrazbu i koja tre­ ba da učini našu mladež sposobnom, da mogne velike i teške zadaće vremena razumjeti i savladati. U ovom času, ka­ da se mi muslimani sami valja da bri­ nemo o svojoj duševnoj naobrazbi i 0 savremenom odgoju svoje mladosti u mašim mekjtebima, nameće se samo od sebe pitanje, kako treba da udesimo na­ staviti plau svojih škola, ako želimo, da budu i naše škole na visini svoje uzvi­ šene zadaće, koju nije imala naša škola pred očima ni za ovih deset godina au­ tonomije, nameće se pitanje, šta je uop­ će svrha škole i šta mi tražimo i mo­ žemo tražiti od škole prema današnjim socijalnim, ekonomskim i političkim ili ukratko rečeno prema današnjim kul­ turnim prilikama? Bez sumnje je glavna zadaća škole, da odgaja i sprema mladež za sve one dužnosti, koje od nje život traži. U sve škole mora mjesto suhoparnoga biflanja i nabrajanja stupiti odgoj na prvo mje­ sto. Mehaniziranje i silovito utuvljivanje nauke u glavu mladeži treba da se uki­ ne, a mjesto toga mora doći samostalan duševni rad i mišljenje učenika. Ovaka prava škola, koja prema modernoj pe­ dagogiji postupa s učenicima, može is­ puniti zadaću, što se od škole očekuje, a to je, da učenike za život pripravi. Ona poznata klasična rečenica, da ne učimo za školu, već za život,'treba da se primijeni u svom potpunom smislu i opsegu u školi, da se ne mogne reći, da je to samo jedna lijepa stara istina, na koju se u školi ne pazi mnogo. U školi se mora jačati volja i otporna životna snaga učenika, škola nam treba da daje potpune ljude, koji su harmo­ nični u mišljenju, osjećaju i volji. Mi ne smijemo više odgajati svoju mladež na onaj način, kako smo mi bili odgajani, nego moramo odgajati mladost svoju za više i teže svrhe, moramo je odgajati za ona i onakva vremena, u kojima će živjeti, kao što je rekao i naš hazreti pejgamber. Glavna je dakle zadaća škole, da nam odgoji savremeno mladež i da joj dadne sposobnosti za život. Poslije ovih općenitih misli o školi uopće svratićemo malo više pažnje sred- I I njoj školi, da uočimo, koliku i kako važ­ nu ulogu u ljudskom društvu igra sred­ nja škola. Na ovaj će se način vidjeti, kako se iz same zadaće srednje škole može lako odrediti nastavna osnova i uvesti niz predmeta za predavanje u srednjoj školi. Kao svrhu srednjoj školi označuju ne­ ki ili opću naobrazbu ili pak pripravu za visoku školu. Ali ni jedan od ova dva zahtjeva nije opravdan pa se ne mogu uzeti kao konačni cilj srednje ško­ le. Pojam naime »opća naobrazba« jest neodređen i širok. U najširem.smislu te riječi razumijeva se pod općom naob­ razbom upućenost u rezultate svih zna­ nosti, razumijevanje političkih i socijal­ nih problema današnjih i sposobnost za shvaćanje djela umjetnih i literarnih. U običnom se pak životu veli, da je opće­ nito obrazovan onaj, koji pravilno go­ vori i piše svoj materinji jezik i poznaje glavna djela svoje književnosti. Opća naobrazba dakle kao svrha srednje ško­ le ne može se uzeti, jer bi to značilo ili previše ili premalo od nje tražiti. Pa ni priprava za visoku školu ne može se staviti u zadaću srednjoj školi, jer je nemoguće, da srednja škola pripravlja za visokoškolske studije. Gdje bi se na­ ime mogla naći takova škola, koja bi podjednako spremala svoje učenike za medicinu i teologiju, za matematiku i pravo, za filozofiju i fiziku?! Zato naobrazba, koju daje učenicima srednja škola, treba da bude općenita u tome smislu, da ona ne pripravlja za specijalne struke znanstvene, nego da nam duh oplemeni i školuje. Ovakim oplemenjivanjem i. školovanjem sprema srednja škola ne samo za viso­ ke škole, već i za ona zvanja praktičnoga života, koja traže izvježbanost u mišljenju. Ova se zadaća može staviti s pravom na srednju školu. Ako sada pogledamo položaj srednje škole i duševni stepen razvijanja, u ko­ jem se nalazi mladež, pokazaće se gor­ nji zahtjev posve opravdanim. Srednja škola stoji u sredini između osnovne i visoke škole. Srednja škola prima mladež iz osnovne škole te je dovodi na visoku školu ili u praktičan život. Ako sc obazremo na osnovnu školu i njezino djelovanje na mladež, te ako pogledamo na visoku školu i prak­ tičan život sa njihovim zahtjevima, lasno ćemo zaključiti, šta je zadaća sred­ njoj školi, koja stoji u sredini između obje spomenute škole. U osnovnoj školi mora sc sav materijal, sva nauka u samoj školi za četiri godine rada proučiti i djeci u glavu utuviti vježbanjem. Na domaće samostalne radove ne smije učitelj računati. Čitavo znanje i sposobnost mora se na samom satu za predavanja razviti. Neprestano ponavljanje i vježbanje jesu glavni posao pučkoga učitelja. Korak za korakom vodi učitelj djecu naprijed, dok postig­ nu nenadano svoj cilj u osnovnoj školi: pravilno čitanje i pisanje i glavne vrste računa. Na visokoj školi i u praktič­ nom životu pak mladež je sama na — „Pravda, Страва 3. I se upućena, ona stoji pred zadaćom, da I pomaže i podupire. Muallim kod njega se zadube u znanstveno polje; ako su u I stanuje, hrani se, a da za to ne plaća mladeži razum i volja dovoljno školova­ ništa, no i muallim, da mu se revanšini i razvijeni, tada napreduje, a ako to ra, pomaže mu u trgovini izvan mekjnije postignuto u srednjoj školi, mladić tebskih nastavnih sati. Tako je ovaj nazaduje. Prilika, da sluša predavanje muallim do danas mogao ostati pole­ profesora i da sudjeluje na vježbama, tan i krepak, jer ga, kao mnoge druge, daje se mladićima, pa ako oni to čine i nije tukao kokuziuk i glad, te mnoge ako pri tome štogod sebi prisvoje i shva­ druge nevolje i bijede boreći se protiv te, čine to na svoju korist, pri čemu je svega toga sa mjesečnom plaćom od 33 odlučno, da li je mladić darovit, obrazo­ forinte. On je toj borbi izbjegao i za to van i marljiv. Za napredovanje u osnovje ostalo u njemu još volje za karita­ imj školi odgovorni su sami učitelji, a za tivnim radom. A otpor u seljaka i osta­ napredak na visokoj školi i u praktičnom le zapreke uklanjao je g. Omerćić, u životu odgovoran je svako sam za se, kojeg seljaci imaju neograničeno povje­ U osnovnoj je dakle školi mladež pod renje. U ovakvim se prilikama dade uI nadzorom učiteljevim, dok je na visočiniti mnogo, ali samo u ovakvim pri­ : koj školi i u praktčnom životu ona potlikama, gdje je muallim s materijalne I puno samostalna i nosi sama odgovorstrane obezbijeden, a u svom krugu i nost. imadne dobrog pomagača. A ondje, Kako se srednja škola nalazi medu gdje muallim osim one kukavne vakuf­ I obje spomenute škole, to će biti njeziske 33 forinte mjesečno nema ni otkle | na zadaća, da svoje pitomce, koje pridohotka, ne može se niti očekivati, a : ma iz osnovne škole, izvede za osam pogotovo tražiti sličnih radova, Jer to i godina učenja od nesamos t a I n okukavno stanje uzrokom je da i hamal ■ stidoduševnesamostalnosti, krajči od njega bojeći se, da mu ne I od nadzora i ograničenja do slobode. U moradne davati sadaku, a kamo li da 1 srednjoj školi treba da se priuče učenici neće krajčiti bogatiji i ugledniji ljudi. , na razmišljanje, radi toga ih treba iškoTakav mualiim i kad bi imao moralnog I lovati i odgojiti za znanstveno mišljenje, pomoćnika mali bi uspjeh bio, jer glad i Tu se iziskuje ponajprije sposobnost tuje ćorava. | de misli brzo, sigurno i pravo shvaćati, Kako rekoh ni seljaci ni muallim niI traži se sposobnost iz činjenica logične jesu vrhunaravna bića, nijesu nešto iz­ I zaključke praviti i napokon steći tvrdo van svega svijeta. Da se i na drugim ■ uvjerenje, da su priroda i život ljudski mjestima uradi i radi kao i u Seoni, podvrgnuti vječnim, silnim zakonima te moraju biti oni ili slični uvjeti; bez njih i da je kultura produkat i rezultat socijaldžaba su svi napori. Gdje nema Omer­ I noga rada svih ljudi. čića, treba da ih nadomjeste muftije, va­ Prema ovome svemu dade se postakufska povjerenstva i kadije: u selo i viti kao zadaća i svrha srednjoj školi: dakle i upućuj. To bi bila moralna stra­ ! odgoj do samostalnoga du­ na ovog pitanja. Materijalna bi strana ševnog rada pomoću znanstbila, da se muallimima osigura dolična ve n e n a o b r a z b e. Znanstvena naobegzistencija, kako neće biti prisiljeni da I razba pak sastoji se u iškolovanju i ugbudu »pjevači«, kako ih je izvolio na­ I ladenju duha pomoću stečenoga pozitivzvati jedan od članova sadanjeg vakuf­ : nog znanja, koje osposobljuje mladež tuskog sabora. To dvoje neka se izvede I de duševne produkte lako i pravo ra­ i oživotvori i ja kriv, ako naš narod zumijevati i koje u nama budi potrebu, ne krene brzim hodom naprijed. da znamo sebi dati znanstveno račun Na koncu moram naročito da zahva­ o stvarima i događajima svoje okolice. lim gg. muallimima Topčagiću i Fazliću Na ovome putu naravno valja odabrati kao i g. Omerčiću koji nijesu požalili takovo pozitivno znanje, koje vodi oz­ truda moleći ih da svoj blagotvorni rad načenom cilju i svrhi. Pozitivno se zna­ nastave i budu uzorom i primjerom onje lako izgubi, ako se u životu ne po­ stalim muallimima. M. Z. navlja ili ne upotrebljuie, ali opet ono. što ostane i Uto mora ostati kod dobro­ ga plana i metode, to je siguran ostatak i talog negdašnjega našeg rada i to je baš znanstvena naša naobrazba. Politički pregled Vojni krediti. U subotu se održala u dvoru ministarska sjednica pod predsje­ danjem regenta Aleksandra. Među osta­ lim raspravljalo se o odobrenju vojnih I kredita. Tuzla, 11. marta 1920. Općinski izbori u Zagrebu. Već neko­ (Analfabetski tečaj u Seoni). Jučer liko dana pred gradske izbore razvila je dovršen analfabetski tečaj u selu Se­ se je među strankama i stranačkim gruoni, što ga je obdržavo vrijedni i agil­ pacijma živahna agitacija za izbore u ni mualim Ibrahim ef. Topčagić uz pri­ dijeljenju plakata te u žestokim pre- -ka­ pomoć II. mualima Džemal ef. Fazlića. ma i raspravama. Izbori su za u U tečaj se je upisalo 55 analfabeta, od nedelju u 10 sati priie podne i kojih je samo jedan odustao, a svi os­ lišta tako, da je svako biralište 'i tali. njih 54 svršili s uspjehom. Tečaj 770 članova. Izbori su se vršili do 1 sat je trajao od 29. decembra 1919. do 10. popodne, no u nekim biralištima 1 preko marta 1920. godine. Učenika je bilo iz­ toga vremena. Osim neznatnih incidena­ i među 15 i 40 godina. G. Topčagić ih je ta sa strane komunista, prošli su izbori u ocjeni uspjeha razdijelio u 3 vrste: dosta mirno. Ovamo se dalo pogledati Bradonji i bio u čudu s jopčeva govora, uhvati vrlo dobre, dobre i dovoljne, ali je op­ Od 1—3 sata komisije su skrutinirale tu u granama spazi majmune, kako da­ pravac toga pogleda. ćeniti uspjeh bio preko očekivanja sja­ glasove, te se ustanovilo da je od 23.290 ju znakove jedan drugome i kreveljeći Plašljiv Ijubomor dozove mu u pamet izbornika glasalo 17.950, što čini 77.80%. jan i zadovoljavajući. se pokazuju na nešto, što je bilo pod osnovu, kod je bio malone zabotavio, Kako je ovaj tečaj otvoren na poti­ Od tog predanog broja glasova dobili njima. on se okrene i šapne svojim ortacima. caj i zahtjev kot. odbora »J. M. 0.«, su pojedini kandidati kako slijedi: 1.) ko­ munistička stranka 7011 glasova, izabra­ Smjesta, na koje su upozoravali, jek­ »Sad je čas! Načinite ml mjesta!« koji će i rad oko toga honorirati, to je no 20 (dr. Radoševć, Dolić, a ostalo pro­ nu u taj mah kratak, prekinut prasak kot. odbor dne 10. o. mj. izaslao škol. Goleme šape spuste se s mjesta k leteri). Hrvatska Zajednica 5491 glas, i— cak! j upravitelja Salih ef. Serdarevića kao zemlji, prugasto sjajno tijelo zajuri se zabrano 15 (dr. Srkulj, Perišić, Pavelić i zadršće od želje sa strahovitim napa­ Uzdignuta šapa odvjetnika odvažno­ i stručnjaka da prisustvuje zaključnom i t. d.), 3.) Demokratska Stranka 1882 ispitu i vidi kakav je uspjeh polučen. dajem. sti naglo se spusti; i sve, što god je bilo glasa, izabrano 6 zastupnika (Krešić. Tome su ispitu kao odbornici prisu­ u stanju bježati, skakati, letjeti, puzati A jaguarovo srce zamrlo, on se ne Heinzel i t. d.). Hrvatska stranka prava stvovali Ahmetaga Kovačević i M. Zaili se u rupe zavući, natisnu se glavom usudf ni pogledati uokolo, ćuteć u sebi, (frankovci) 955 glasova, dobili 3 zastup­ hirović. bez obzira u divlji neuredan i sramotan što ima slijediti: razabirao je za sobom nika (Prebeg, Košutić i dr.), 5.) Hrvatska Ovo bi bio kratak izvještaj' o analbijeg, sve — osim jednoga! jasno žamor naprijed, za slastima i upučka stranka 790 glasova, dobili 2 (dr. fabotskom tečaju u Seoni i s tim bi se žlvanjima, Cas zatim ječala je cijela šuma i od­ Markulin). 6.) Cionistička židovska kod kulturnijeg naroda moglo zadovo­ zivala se jednom glasu, koji je nadviki­ stranka 496 glasova, izabrana 2, 7.) Se­ Đrveta su naokolo titrala i podrhta­ ljiti. No mi, koji smo daleko zaostali u vao sve druge — glas zaglušan i bolno ljačka stranka 449 glasova, izabran 1 vala u njegovim riječima. kulturnom pogledu iza drugih naroda bjesomučan. (Stjepan Radić). 8.) Izvanstranačka lista Glas jopčev dopirao do njegovih uši­ ne možemo tako brzo preko toga pre­ 384 glasa (Politeo), 9.) Socijaldemokrat­ ju iz nedogledtie daljine. »Gospodo!« A potom sjajno se je mjesec u nepo­ ći. Moramo se ovdje malo zaustaviti i ska stranka 284 glasa, izabran je Bukgovorio taj glas, »što vam treba to je mućenoj svojoj bezbrizi na nečemu, što o ovom važnom pojavu razmisliti. P ešeg, 10.) radikali 110 glasova, ni jedan odvažnost!« je ležalo na travi. deset i četiri muslimana za malo mandat. Bura odobravanja uhvati posljednje više od 2 mjeseca naučava čitati, pisati To nešto bilo Je više podobno gole­ Vatikanski poslanik u Beogradu. U regbl u samome uzduhu. moj, bezbrižnoj, žutoj mješini nego Bra­ i računati muallim — hodža u četvrtak je otputovao iz Rima u Beo­ »Sto nam treba, to je od —« ah riječ sehi udaljenom od grada kojih 35 km! donji. grad Cherubini, vatikanski diplomatski se ova nije imala više ponoviti; on stade Ta to je nevjerovatno! Da, I jest nevjeSad se začuje šuštanje gusta lišća, predstavnik kod naše vlade. a .izdignuta šapa osta u zraku. rovatno, ali je ipak istinito. To je selo nešto se digne oprezno iz svoga skroJoš čas i Bradonja bi bio na vratu kao i sva draga naša sela s konservaRuski list u Beogradu. Prije nekoliko višta i razdijeli na dvoje gusto obličje jaguarovu, ali i on se ustavi upravo u tivnim nazorima, a i muallim obični naš dana stigao je u Beograd g. Suvorin dima, što se nadvio bio nad Iješinom naumljenu skoku. muallim sa 33 forinte mjesečne plače, vlasnik i urednik najpoznatijeg i najra­ tigrovom. I sama šuma kao da je nešto osluški­ širenijeg ruskog lista »Novoje Vremia«. koja se od »sistematizovanja« iz god. vala : To je veliki slavenofilski list, koji je po­ Naiprije se ukaže Hce, zatim oba ra­ 1913. do danas nikad ne poveća. Ovdje magao srpske interese u ruskoj javnosti. Nešto malo na desno proviri pun mje­ mena — onda sve više i više, dok ko­ odmah moram istaknuti, da ovaj mual­ G. Suvorin namjerava u našoj zemlji po­ sec čarobnim svojim svjetlom kroz načno. puškom u ruci i slavodobitnim lim ima dobra seoskog imama Mustafa krenuti jedan list. granje. ef. Omerčića. koji ga u svemu izdašno stini — Čovjek. | I I I I I t I Naš dopisi �Spoj 136 Broj „ПРАВДА" — .PRAVDA* Oranu 4 Strana motu i sablazan cijelog svijeta stoji 1 karada. Naime, sokak je regulisan odoz­ daje strašan vonj i truje zrak sa mili­ go i odozdo, a u sredini je ostavljena jardama bacila. Sramota! kaldrma tako, te se stanovnici ovoga BIRAČKI SPISKOVI ZA GRAD SA- : sokaka ne mogu radi ove nakarade da CENTRALNI ODBOR naše organiza­ služe s kolima. Jedan put su tražili od RAJEVO. Gradsko poglavarstvo nam cije saziva se na zasijedanje za subotu općine, da ovo uredi, ali općina traži šalje slijedeće: Daje se na sveopće zna­ 3. aprila o. g. Obzirom na važnost pred­ od stanovnika, da doprinesu jednu tre­ nje, da se sa ovdašnjom objavom od 5. meta, o kojima će se raspravljati na oćinu troška, pa će onda urediti. Sta to marta 192в. broj 7533 određeni 14-to vom zas jedanju, umoljavaju se gg. čla­ dnevni rok za uvid i ispravke u nove I znači namet zastupnici naše općine? novi, da ne izostanu. biračke listine opštlnsklh izbornika gra- I Gdje je to bilo, da se od općiuara traži O uspjehu organizacije u Ključu do­ doprinos za regulaciju ulice, usprkos to­ da Sarajeva, produljuje na daljnjih 14 bismo ovaj brzojavni izvještaj: »Danas ga, što i onako stenja pod teškim općin­ dana t. j. sve do uključivo subote 3. ap­ dovršen rad oko organizacije. Uspjeli skim nametima? Tražimo bezodvlačno, rila 1920., pa se izbornici obavješćuju, imaju najbolji uspjeh. „Pravda* vanredan. Imamo preko 12.000 kruna da nam se ovaj komadić reguliše, kako da mogu uzeti uvid u listine i tražiti is­ je jedini muslimanski list u na­ je to bilo nekad započeto. Tuđe ne tre­ članarine. Na današnjem sastanku, što pravke svaki dan za vrijeme uredovnih šoj državi. »Pravdu« čitaju svi ba većega izdatka. ga je održao član centralnog odbora g. sati, a osim toga još i svake nedjelje od muslimani. U vlastitom interesu je Kurbegović svj muslimani bez razlike S—12 sati. Ujedno se obavješćuje p. n. Osim toga već pet godina se u ovom staleža odobrili rad i pravac naše orga­ građanstvo, da se od subote 20. marta sokaku ne pale lampe, i svijet razbija nizacije. Težaci naročito oduševljeni. Za 1920. izlažu list’ne na uvid u prizemlju glave i lomi vratove tumarajući po mra­ mjesni odbor: Beganović, Filipović, AJigradske vijećnice u sobi boj 3 u bašku. Svijetla nam dajte! Još jedna sra­ da oglašuje u „Р r a v d i“ begović«. muhtarskoj pisani! odmah uz gradsku mota! Ravno godinu dana stoji hrpetina blagajnu. Organizacija u Petrovcu također je smetlja upravo kod česme. Nikad ne do­ laze konji, da ga odvuku, nego na sra­ dovršena sa rezultatom od K 10.000.— | Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. d. d. u Sarajevu otpo­ priloga i članarine, a organizacija u Bi­ čela je svoje djelovanje. Ovaj je zavod haću sa K 4.000.— članarine. osnovan sa 3,000.000 kruna dioničarskog Živjela naša Krajina! kapitala, a dioničari su samo naši doma­ ći ljudi. Ravnatelj ovog zavoda je gosp. traži ва nastupom po mogurnosti jednog vrsnog Dne 18. februara t. g. održana je u Husein Omanović bivši prokurista i up­ strukovno spremnog Vlasenici skupština naše organizacije, ravitelj podružnice Hrv. centr. banke u Derventi, a njegov zamjenik i tajnik kojoj je predsjedao naš predsjednik g. H. Hafiz Ibraliim ef. Maglajlić. Skup­ zavoda g. Osman Siktrić sudski pri­ stav kod kotarskoga suda u Bos. Bro­ ština je bila m '.ogdbrojno posjećena, te du. Predsjednik ravnateljstva ovog za­ je sa oduševljenjem odobrila dosadaPrednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. voda je gosp. Dr. Mehmed ef. Spaho na­ nji rad svoga vodstva i izrazila mu Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. rodni poslanik i tajnik trgov. i obrt, ko­ svoje neograničeno povjerenje. Izabran Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. more u Sarajevu, a predsjednik nadzor­ je novi mjesni odbor, u koji su unišla Ponude na ravnateljstvo zavoda. nog vijeća gosp. Dr. Hamdija Karamehslijedeća gospoda: Predsjednik: g. Ramedović primarni liječnik u Sarajevu. gib Kadić, podpredsjednik g. Alija KurKarcelarija je ove banke u Kralja Petra tagić, tajnik g. Rasim Begović, blagaj­ Dr. Bahrija Kadić odvjetnik u ■ ulici br. 2. prizemno lijevo broj telefona nik g. Zubdija Hasanefendić, odborni­ Tuzli traži 214 a. a skraćeni brzojavni naslov Tr­ ci gg. fbrahmaga Kurtagić, Avdaga Tigovačka banka Sarajevo. hić, Mehaga Topčić, Fehim Hasanbegović, H. Hafiz Mustafa Cohadarević, Irtihali dari beka. Vrijednog i agilnog , Sejfulah cf. Mehanović i Salko Đulić. našeg starinu g. Muhamed Enveri ef. Ka- I Nastup odmah, plata prema do­ diča zadesio je bolan gubitak: preksinoć , govoru. mu je nakon kraćeg bolovanja vefat u- i činio sin Halim ef. u dobi od 38 godina. Preporučuje na veliko: Merhum Halim ef. bijaše miran, tih, oz­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku Bezina ' goreće žeste biljan i trijezan građanin. Da ga Svemo- i nadomjestak, laštila za ženskoga krojenja i šivanja. Prima . gući nagradi firdevsi alatom a Muhamed Obespravljeni Pod gornjim naslovom cipele viksa naftalina, na Izradu fbia odijela za gospođe. — ef. i rodbini dadne sabri džemil. izdalo je »Udruženje zemljoposjednika uljene i suhe boje, pa­ Palača Srp. Opštine U. kaL (Ulaz j rafina, firnisa, lanenog, brošuru koja imade zadaću, da obeskriObespravljeni. Svraćamo pažnju-cijesikativa, brunolina, lajepi tvrdnje »demokrata«, da je bosanProtin Sokak) ulica Regenta Alek­ njenih čitaoca na književnu objavu u dai sko-hercegovačko agrarno pitanje osta­ kova, bijeli terpentir. na­ sandra br. 2. našnjem broju. domjestak, toaletne sa­ tak srednjevjekovnog feudalizma i da su pune, glanber soli, aladanašnji zemljoposjednici Bosne i Her­ Tražbine protiv austrijskim I mađar­ una itd. te skladišta pu­ cegovine stekli svoje zemlje otimačinom skim državljanima. Svi naši državljani, dera, parfuma i kosmei došljedno tome da nemaju prava ni na koji imaju dugovanja prema državljani­ Oglašujte ■ tičke robe t. t. E. M. zemlju, ni na odštetu. Piscu gore spo­ ma austrijske ili mađarske republike, ne­ menute brošure u potpunoj je mjeri us- J Zahtjevajte cjenovni ka ka se radi uputstva obrate na trgovačku u „Pravdi*4 pjelo, da ove nepravedne tvrdnje pobije i obrtničku komoru. historičkim dokumentima i sasma jasno Edhem Landžo, bakal na Baščaršiji, [ dokaže, da su današnji posjednici došli kupio je prije heftu dana oko 5 metara u posjed svojih zemalja sasma poštenim arpadžika i budući je arpadžik i krumi zakonitim putem. Brošura je razdijelje­ pir izvan cjenika nije te kupnje prijavio na u »Predgovor«, Podrijetlo kmetstva«, policiji. Radi toga je bio prijavljen i kaž­ »Podrijetlo age», »Spahinstvo«, »Begnjen sa dvjesta kruna globe. Pitamo na luk«, »Socijalna nužda«, »Agrarna re­ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini temelju čega je izrečena ova osuda, kad forma« i »Da završimo«. Obuhvaća 3b kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ni drugi trgovci ne prijavljuju robe, koja stranica. Cijena 6 K. sa poštom 50 hel. ne potpada pod cjenik? Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspo’.aga- i više. nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Mi ovo djelo preporučujemo svakome, Nema svjetla. U cijelom Bistriku pojer zaista do sada neimadosmo ovako čam od karaule nema svjetla. Ljudima temeljito i stručno izrađenog djela o se razbijaju glave, hvataju se u žicu, a ovom predmetu. Preporučujući ga paž­ općinsko poglavarstvo ni mukajet. Ima nji sviju, koje ovo pitanje interesira, mi li kogod, da stane ma put ovom zlu, slav­ ćemo donijeti opširan prikaz u jednom na općino? od narednih brojeva. Sramota u Karpuzovu sokaku. Tuži { Cijena je knjizi šest kruna, sa pošta­ i nam se jedan stanovnik: Kad se je re- j Sit ponude za hranu han I upite o stanju cijena hrani u svaka doba Mantao I brzo vrši I gulisao Karpuzov sokak, ne znam za ko I rinom 50 helera više, a naručuje se kod Udruženja zemljoposjednika u Sarajevu. 1 je je babe zdravlje ostavljena jedna na- 1 Iz naše organizacije. Љдш vijesti i OGLASI U .PRAVDI* svakim trgovci: MusHm. treonačka i poljodjelska banha d. d. u Tešnju Odmah poslovnog ravnatelja koncipijenta. WilhBlm F. TiBfenbach uvoz i izvoz hum. tehničkih proizvoda, Osijek i. Knjige i novine. I PrištEdnja HercegovaL aprovizacijama i trgovcima I Abdullah Džumhur Tuzla МНШИМ11ММШМИЈМИМИИИНШИИИИДИИ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli* Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. -- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve ^Акочот rt - ikovne poslove najbrže i najpovoljnije. »>«1к: Gtattahil Odbor »I M. 0.« AtuupkriJ« D. & A. Кајож, SaiM»vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7b23300ab149256d6138f190efa9f0d7.pdf 1f2f548926ac9d9c1690a58bea33efed PDF Text Text —----- —----- " ■ » ■ Ж Požtarina u gotovom plaćena. ШКТк И> О < -■ Ш 1- јиН&. В%-Ју 3 qS» јЕ»О ’ek Sa "Wn W Mm ЈтД «■* ТМ Ш1Г i f Ж> fB ввНВГ Д?Ж m JonL Шж Ws» «» w i kruna. ЖШ i četvrtkom. О si Ц» Н М»И жав Ј®Ж лкикакилг POJEDINI BROJ £ SS na redaRcioni oto. ^ret lata godišnje 80 krun i, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE ИУГИМл .СКЕ ОРГ АНИЗАЦИЈЕ. Broj (138) Sarajevo, četvrtak 25. marta 1920. (5. redžeba 1338.) Iz Sandžaka i Makedonije. Za dra Krasnicu. Članovi »J. M. 0.« prada i kotara mostarskoga, raspravljajući o napadaju na tast i ugled g. dra Halid bega Hrasiiice od strane »demokrata« donijeli su na današnjem pouzdaničkcm sastanku slijedeću Rezoluciju: I. Napadaje na čast i ugled narodnog zastupnika g. dra Halidbega Hrasnice smatramo proračunanom i niskom ak­ cijom, koja svjedoči, da u našoj državi nije zaštićen niko, a da se na njega ne bi smjeli nabacivati blatom izvjesni ele­ menti. 2. Alarmiranje i stranoga novinstva <u ovoj stvari smatramo drskim politič­ kim sredstvom. Pozivati se na sud lič­ nosti i novina izvan našega kraljev­ stva odaje vrlo lošu sliku našega dr­ žavnoga uređenja, zato osuđujemo naj­ oštrije taj nepatrioitski čin onih eleme­ nata, koji se smatraju državotvornim te u interesu mira i poredka najenergtčnije protestiramo proti ovakoj nedo­ ličnoj stranačkoj borbi. 3. Pristaše »J. M. 0.«, poznavajući dra Halidbega Hrasnicu kao čovjeka vrlo .plemenita sJipa, a kao političara vrlo ispravna i čista, ne mogu dozvo­ liti onakovo nisko atakiranje na njego­ vu čast te poručuju, da su pripravni s njime dijeliti svaku žalost i svaku ra­ dost, jer je dr. Krasnica jedan od. dvo­ jice miudimanskih narodnih zastupnika, koji iskreno zastupaju misli i želje 90% Sarajevo, 24. marta. »Demokratski« činovnici u Makedoni­ ji i pod sadanjim režimom nastavljaju svoju protumuslimansku politiku i hap­ se sve u šesnaest. »Beogradski Dnev­ nik« od 20. marta ima ovaj brzojav iz Skoplja: »17. o. mj. na telegrafski zah­ tjev istražnog sudite uhapšen je i spro­ veden stražom u istražni pritvor — predsjednik muslimanske organizacije (Muhafezai hukuk-džemijeti) Husnibeg Hadži Ju^ufović. U Varoši (!) se govoriti) da je otkrivena veza ove organizacije sa miado.turskim komite­ tom u Cargradiu. Ovo je već dugi član glavnog (centralnog Op. ur.) »musli­ manskog odbora koji se stavlja u is­ tražni pritvor«. U savezu sa ovim izvještajem »B. D«. ističemo, da glasilo musi, organiza­ cije, skopljanski »Hak« u broju od 17. manta donosi na čelu lista ovaj komunike centralnog odbora: »Ovdašnji list »Demokrat« u broju od 16. o. mj. donio je alarmantan članak o tom, da je naša organizacija u dogovoru i vezi sa tajnim udruženjem Mladoturaka u Carigadu. - - Pošto smo taj članak pročitali kad Godina II. muslimanskog pučanstva Bosne i Her­ cegovine. 4. Uru Halidbegu Krasnici i dru Mehmedu Spahi članovi »J. M. O.« i ovim putem izjavljuju svoje najdublje povje­ renje, a njihov rad prate s najvećim simpatijama i odobravanjem. Ministru predsjedniku gosp, Stojanu Protiću Beograd. Potaknuti tendencioznim i neoprav­ danim napadajima na čas), našega pred­ stavnika dra ifal.dbgii-'Hrasnice povo­ dom njegovog imenovanja kr. mini­ strom, najodlučnije protiv istima protcstujemo i sa prezirom odbijamo bez­ očne klevete, kojima se »Demokratska« Zajednica i njezina štampa služi u bor­ bi sa političkim protivnicima unatoč sviju zvaničnih isleđenja i izjava ne­ pristranih lica, koja poznaju djelovanje dra Hrasnice kao austriiskog vojnog suca za vrijeme njegova službovanja u Kragujevcu. Mi, koji najbolje poznajemo neokalja­ ni značaj i poštenje Dr. Hrasnice izjavIhijemo njemu i vodstvu- »Jugoslaven­ ske Muslimanske Organizacije« i na­ dalje svoje nepokolebivo povjerenje, a napadaje na njegovu osobu smatramo kao uvredu, nanešenu cjelokupnom mu­ slimanskom dijelu nareda našega kra­ ljevstva. Kot. odbor »J. M. O.« u B. Novom. i je današnji broj našeg lista bio u ma­ šini, odgovor je izostao do idućeg broja. Saopćujemo čitateljima da na ovake kle­ vete ne ćemo šutjeti i kategorički izjav­ ljujemo da se rad naše organizacije te­ melji na zakonu. Mi nijesmo ni u kak­ voj vezi nesamo sa mladoturskim, ne­ go uopće ni sa jednim tajnim udruže­ njem«. * Iznoseći gornji dementi našeg druga »Haka« osjećamo svojom patriotskom dužnšću upozoriti centralnu vladu, da ne bude brza u donošenju odluka, koje bi mogle ozlovoljiti tamošnje muslima­ ne, Naši su »demokrati« i nesavjesni i prehitri u otkrivanju »veleizdajnika« pa je dužnost centralne vlade, da dobro otvori oči i stroto razluči interes države od huškačkog izazivanja jedne nesa­ vjesne klike. Proigra li i sadanja cen­ tralna vlada povjerenje tamošnjeg svi­ jeta, onda nesamo da će oteščati dje­ lovanje umjerenih elemenata, već će naprtiti i jedan jak teret državi, kojem se svaka dalekovidna vlada mora ugi­ bati. GROZOTE li BIJELOM POLJU. (J) iz gornjega sasvim je jasno kakav iz­ na skopljanskom kongresu i u svojoj gleda postupak jednog Cukića i šta je osveti skovao plan o njegovu progonu sve u stanju učiniti ovakav činovnik. i hapšenju, naredio je načelniku, da ga Jednu večer okupilo se slučajno jedno otpremi u Bijelo Polje, jer da se »ogri­ veće sijelo, na kojem jc jedan od pri­ ješio« o zakon time, što se je bez ov­ sutnih izvadio »Pravdu« i pročitao iz­ laštenja iskazao kao bjelopoljski izasla­ vještaj o Midhatbegovom držanju na nik. Revni načelnik izvršio je ovo na­ kongresu. Jedan od prisutnih stavio je ređenje usprkos toga, što je Midhatbeg na to prediog, da se Midhatbegu uirne bio ozbiljno bolestan i nije uvažio nje­ okruga sakupi naknada za putni trošak gova zahtjeva, da se ne progoni dok ga u SkotHje i pošto je prediog odmah us­ ne pregleda liječnik. Na jedan sat prije vojen prešlo se na kupljenje te pripo­ akšama dođoše žandari i Midhatbega na moći. I to je bio dovoljan razlog, da se silu odvedoše tako, da je u Sjenicu otCukić razgoropadi i da poduzme naj­ praćen noću i tako se nahladio, da mu odvratnija proganjanja: »Vi osnivate se je bolest tako pogoršala, da je jedva tajna udruženja; vi idete proti držav­ prispio do Sjenice. noj vlasti iajedno sa Hodžićem. Novac Posredstvom pisara Konstantinovića se kupi u revolucionarne svrhe« grmip uspjelo mu je da bude liječnički pregle­ je Cukić i radi toga čitave liefte radile dan i doktor ie naredio da ima dulje su — sohe i punjene tamnice. vremena ostati u Sjenici radi oporav­ Doznavši za Mldhatbegov dolazak u ka. G. načelnik pozvao je na telefon g. Novi Pazar g. sekretar Cukić odmah ša­ doktora i naredio mu, da se nc pača u lje brzojav načelniku okruga, u kojem Midhatbegovo stanje, no Holandez je iz­ traži da se Hodžić odmah i uz sigurnu javio, da Midhatbeg mora ostati najma­ pratnju dopremi u Bijelo Polje. Na nanje pet dana na oporavku, a i nakon čelnikov poziv, da ide u Bijelo Polje, - toga da se može otpremati tek nakon Midhatbeg je izjavio da tamo nije bio od povoljnog liječničkog nalaza. Načelnik srpsko-turskog rata, pa da nema i ne mo­ je pristao na taj liječnički nalaz i do­ zvolio petdnevni Mldhatbegov odmor. že biti nikakva povoda za njegovo preNo do dva dana Midhatbeg je prisiljen slušanje. On da je sad upisan u Novom na daljnje putovanje usprkos toga, što Pazaru i ako šta ima proti njemu, odgoje liječnik izjavio da nemiože ići pješice varaće pred novopazarskim oblastima. radi tega što je sakat u nogu i radi tu­ U Bijelom Polju razgrabile su mu ko­ ga, što bi rnu naporno pješačenje moglo mite cijeli imetak pa se radi njih ne prouzročiti smrt. Žandari nijesu htjeli ni usuđuje tamo ići, jer bi mogao i glavom da čuju šta govori liječnik, nego su platiti. — »Vi ste tamo bili za vrijeme Midhatbega na zor digli s posteu- i naokupacije, pa se radi toga zovete« re­ prtili ga na konja. Sirota Midhatbeg iz­ če mu g. načelnik. Kad mu je Midhatbeg gledao je tako bijedno, da se kulturni objasnio da to nije istina, g. se načelnik Holandez nije mogao suzdržali, a da našao u čudu i o tom izvijestio ministar­ žandarima ne dovikne orav! izraz: stvo unutarnjih djela. Nu budući je mi­ nistar Pribićević već imao raport gg. I »Barbari!«. (Nastaviće se). Rebca i drugova o Midhatovoj »izdaji« Gospoda »težaci« idu i dalje. Oni ne vide ua je danas ugrožen musliman­ ski težak isto tako, kao i građanin; oni ne osjećaju potrebe zbijanja naših re­ »Glas Težaka« zove se organ musli­ dova i, slijepi kakvi jesu, vele ni manje manske težačke (»Mutež«) stranke g. Hasandedića, Jakića i Bibera, a pojavio ni više, nego da su uvjereni, da se sta­ rim strankama koje su osnovane i prose je u ponedjeljak 22. o. mj. Mi smo o ovoj stranci i njenim pokretačima pi­ i istekle iz prošlih prilika, ne mogu sali i više nego li zaslužuju, a ovdje će­ I nastaviti rad u novim prilikama«. Stega oni preduzimaju »da vjersku i mo da taj prikaz upotpunimo sa nekoli­ plemensku frontu pretvore u stalešku«, ko citata. U otvorenom pismu na pred­ a zbijanje muslimanskih redova, koje je sjednika naše organizacije, što ga je na­ temeljni zahtjev Islama, označuju — pisao g. Ahmed I. (Hasndedić) veli se 1 u d o š ć u. Ni to im nije dosta, nego u 10. tačci, da pokretače vode »samo se, doduše uvijeno, nabacuju osvadom, plemeniti i nesebični ciljevi za dobro da naša organizacija pravi »bezglavost našega težaka i maloposjednika, a ni­ tražeći zaštitu stranih država proti vla­ kakvi politički motivi«. Međutim u pr­ stitom narodu, s kojim se želiš ;poisto­ voj riječi njihova organa među ostalim vjetiti, ujediniti«. Mi smo ovu drsku stoje i ove riječi: »Mi smo čvrsto odlu­ podvalu odbili povodom jednog članka čili, da otklonimo od sebe odiurn (kriv­ u službenom »Nar. Jedinstvu« i konsta­ nju), što ga protiv nas diže po­ tiramo da na njoj usprkos toga jaši ovi litička nepromišlienost vodstva J. M. O„ vajni »prijatelj« islamskog težaka i ma­ pogotovo jer smo uvjereni, da je naš loposjednika. narod u kulturi prešao fazu križarskih Pa da vjerujemo u njihove »plemeni­ ratova«. To bi se imalo da zove logika te« namjere! i došljednost I... Bilješke. Muslimansku trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (đ. d.) u Sarajevu. Bani se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHs. I u InozBiistt’u. Prima uloćke na uložne knjižice i teisuće ratnuв I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve irjcnjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica н 3,000.000 Duje sezonske i nprovlzocllske Mite. — Kupuje I nredmje srećke, vsiutp I srijednosne papine stih prsta. H Q 3 N 0 B E 'I E L E H J E kupuje i prodaje sve vrste га1зз, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z urizemna lijevo - Erho odieleiue 5aiw - Interupban telefon: M. �Strana 2 Croana Број 138 Broi .PRAVDA" — .ПРАВДА" Akcija dra Smodlake. II. taj broj predložili na osnovi približnoga razmjera snaga u Narounom rreusiavOdgovor dra Smodlake na pismo mstm. U ostalom, raueci o zam.suenoj •demokratskog« kluba, odaslan 13. međustranačkoj viaui, brojni je razmjer marta glasi: u njoj sporeana stvar, jer se u takvoj »Čast nam je potvrditi prijem vašeg jednoj vladi sve mora nješavati spora­ poštovanog pisma od 11. o. mj. kojim zumno, a kad nestane sporazuma, ne­ ti načelu prihvaćate naš predlog, da se staje i bitnog preduslova za opstanak obrazuje međustranačka vlada, u kojoj tanve viaue. Ovo je pitanje tako male­ bi ministar predsjednik i ministar unu­ no prema krupnan i ousudnim proble­ trašnjih poslova bile neutralne ličnosti, dočhn ne odobravate od nas predloženi i mima Koji su odlučni u ovim časovima, način, kako bi se ta vlada imala sasta- i koj.ma ioe u susret naša država, da mi ni za čas ne sumnjamo, da čete, sve i viti, ni brojni irazmjer, u kojemu bi uvi­ kad bi se od vas zahtijevala stranačka je parlamentarne grupe imale biti u njoj žrtva, nju rado doprmijeti na korist zastupane. opite stvari. Kako ćete razabrati iz pisma koje u U koliko bi vam se moglo pričiniti, propisu prilažemo pod 1.) pariainenlar- i odgovorom sa druge, strane, da bi se na je zajednica prihvatila u cjelini taj sporazum mogao omesti zbog opsega naš predlog, tako da sada jedino o va­ ma zavisi ostvarenje naše osnove, koja I radnoga programa Narodnog Predstav­ je po našem uvjerenju, jedini mogući i ništva ili zbog pitanja pokrajinskih vla­ da, mi svraćamo vašu pažnju na odgo­ način izlaska iz teške državne krize, u vor, što smo ga dali parlamentarnoj koju smo zapali. Vi predlažete da svaka parlamentar- ; zajednici. Tu smo odnosno tih pitanja na grupa nezavisno odabere lica, koja , zauzeli stanovište, koje je najbliže va­ šem, a koje nije tako daleko od stano­ će kao njeni predstavnici ući u među­ višta druge strane, da ga ona za volju stranačku vladu. Mi načelno nemamo sporazuma ne bi mogla prihvatiti. ništa protiv te metode ј bili bismo naj­ Duboko uvjereni da će demokratska sretniji, kad bi se po njoj mogla sasta­ zajedmica, koja prednjači u borbi za na­ viti jedna jaka i za život sposobna me­ še narodno i državno jedinstvo, dati u đustranačka vlada. Ali nas iskustvo ovim kritičnim momentima narodu dopodučava o protivnom. Kako su dosad bili uzaludni svi pokušaji, da se na taj I kaz svojega visokoga patriotizma i način sastavi takva koaliciona vlada, I svoje političke zrelosti, mi od nje po­ uzdano očekujemo povoljan odgovor, jednako bi bezizgledan bio i novi takav pokušaj, јет bi pojedine stranke mogle ' koji u interesu stvari treba također da predložiti ljude, koji ne mogu sjediti ni ! je što hitniji. Taj će nas odgovor obra­ dovati i kao Jugoslavene i kao demo­ raditi zajedno sa predstavnicima druge krate i mi ćemo vam Za to biti dvo­ strane. Ako bi se pak svakoj strani dalo struko zahvalni na njemu.« pravo, da odbija predloženike druge Predsjedniku ministarskog savjeta i strane, time bi se samo još više povri­ predsjedniku parlamentarne zajednice jedila lična osjetljivost pojedinih prva­ ka i mjesto da se stranačke opreke u- J uputio je dr. Smodlaka ovaj odgovor, blaže, one bi se još više zaoštrile. Da , datiran 13. marta: »Udruženje poslanika van stranaka sve to izbjegnemo, tražili smo drugi I primilo je sa iskrenim zadovoljstvom način rješenja toga osjetljivog pitanja, na znanje Vaše poštovano pismo od 12. i mislimo da smo ga našli u predloženoj o. mi., kojim u glavnom prihvaćate sve arbitraži, gdje bi dva, najviše tri čovje­ tačke našega predloga za sastav među­ ka, vezana najstrožijom diskrecijom, stranačke vlade. imala da riješe sva lična pitanja, ne Odazivljući se Vašoj želji, da Vam kao sudije nad pojedinim političkim lič­ bolje objasnimo naš predlog odnosno nostima, već kao politički ljudi, koji su sastava pokrajinskih vlada, mi smatra­ zvan: da nadu najzgodniji izlaz iz čamo da se te vlade imaju tako sastaviti sovite situacije. Lista sastavljena ovak­ da u njima, kao i u centralnoj vladi mo­ vom arbitražom ne bi se mogla shva­ raju sjediti predstavnici jedne i druge titi ni kao zadovoljština za one, koji bi zajednice, a jedan od načina, kako bi se u nju ušli, ni kao osuda za one, koji bi to pitanje moglo urediti bio bi n. pr. bili iz nje isključeni, jer državni interes taj, da u svakoj .pokrajinskoj vladi budu po ocjeni nepristranih može zahtijevati, samo dvije političke ličnosti, jedna od da se i najvrijedniji i najzaslužniji ljudi, jedne, druga od druge zajednice, a da ma kojoj strani pripadal, za čas uklone se na sva druga mjesta postave neu­ s političke arene i onda kada na njiho­ tralne ličnosti, ili sami činovnici. Ali voj strani nema nikakve krivice. ovo pitanje obrazovanja pokrajnskih Buduć uvjereni, da od vas predlože­ vlada, koje se može i drugim načinom ni način ne vodi k cilju, a ne znajući ni­ riješiti u duhu izmirenja i međustranač­ kakva boljega načina od onoga, što vam preporučujemo, molimo da još jedanput ke kooperacije, kao i sva lična pitanja koja stoje s tim u savezu, pr našem mi­ uzmete u pretres predlog naš i da pri­ šljenju ne bi se imala nješavati sada, stanete na arbitražu, kako je to već već bi se imalo prepustiti novoj v 1 aučinila druga strana Narodnog Predstavn'štva. Istodobno Vas molimo, da d i. da ih riješi na osnovu načela koje pri’tanete i na predloženi razmjer, po bi sada trebalo utvrditi. Što se tiče programa rada međustra­ kojem bi parlamentarna zaiedrrca ima­ la dobiti 9 l'snica, a vaša zaiednica načke vlade, držimo da bi Narodno skupa sa neutralcima isti broj. Mi smo I Predstavništvo imalo svakako da riješi F E L I TON. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (Nastavak). (35) лш. Sultanija Nesime živila je vrlo povučeno. U dvoru se ćutila kao ptica u kafezu i s vremenom odrekla se svih želja. Dvor je nije zadovoljavao, raskoš i vječito ulizivanje, licemjernost, pokvarenost i prodavanje osjećaja mrzila je. Bilo joj je već blizu trideset godina. U zadnje vrijamc začahurivala se sve više više, da su je počeli smatrati čudakinjom. Prolazila je kroz dvor uvijek zamišljena, sa nerazriješivom tajnom, koja je zasjenjivala njezino lice, jednostavna no dostojanstvena, otvorena, slobodna i samosvijesna. Sultan je cijenio i volio. Njezin utje­ caj bio je velik na glasovitog despota Abdul-Hamida i na njegovog glavnog pomoćnika lzetbey-a. Što niko nije mogao ni smio isposlovati, za koga se niko nije smio zauzeti smjela je Nesime. Sultanov harem bio je i ljubomoran na Nesimu no ona nije tome polagala velike važnosti. Klevetali su je i objedivali. Bolilo je to, ali je bila svjesna, da je njezina savjest mirna. Je li bilo kakvih dru­ gih tajna u srcu sultanije, je li nosila ideal u duši za kojim je težila i koji je bio neostvarljiv teško je nagađati, a još teže pogoditi kod ovakih naravi, koje ujsu mnogo govorile. i I j | ! , i | I I ! izborni zakon, budžetu« dvanaestine i ugovore o miru, a pd drugih pitanja samo ona, za koje se obe zajednice slo­ že da budu iznesene na pretres Parla­ mentu. I mi želimo da ustavotvorna skupšti­ na što prije donese državni ustav i slaženio se da bi radi toga svakako tre­ balo da se još prije njenoga saziva sporazumom između velikih stranaka spremi nacrt ustava, ah za to nije potrebno da Privremeno Narodno Predstavništvo ostane na okupu poslije riješenja ovih pitanja, za koje smo sada svi složni da se u njemu imaju riješiti. Držimo da je ovim objašnjenjem otstranjen svaki nesporazum između nas, a ako još ima da se razbistri kakvo sporednije pitanje, to se može učiniti kod prvog sastanka stranačkih pouzdanlka. Duboko žalimo i sa naše strane, što je u Narodnom Predstavništvu zavla­ dala atmosfera ovako nepovoljna za postignuće sporazuma, a još nam je zalije što nam nije pošlo za rukom da to spriječimo. Čast nam je saopćiti vam u prepisu pod 1.) odgovor koji smo primili od De­ mokratske Zajednice na naš predlog, da se obrazuje međustranačka vlada, a pod 2.) pismo koje smo mi na odgovor taj uputili Demokratskoj Zajednici. U očekivanju hitnog odgovora kojim ćete, nadamo se, utvrditi potpunu našu saglasnost. molim Vas, gospodine pred­ sjedniče, da i ovom prilikom primite uvjerenje mđga dubokog poštovanja.« Prosvjeta i šhola. Raho da uredimo nah aut. šhole? п. hak. — Pa kako je učevnj plan u sred­ njoj školi, da se postigne gore istaknuta zadaća njezina? Današnja srednja škola osniva se na spoju filološko-historičke i matematskofizikalne naobrazbe. Za ovakom naob­ razbom idei gimnazija i realka. Spoj fi­ lološkoga i historičkoga predavanja sa -matematskim i fizikalnim jest zbilja vr­ stan da poluči označeni cilj srednje ško­ le, naime pomoću znanstvene naobraz­ be sposobnim učiniti za samostalan du­ ševni rad. Filološko (jezično) predava­ nje otkriva učeniku duh ljudski i poka­ zuje mu. kako se misli tvore i izriču. Tako učenik proučavajući strane jezi­ ke dolazi do sposobnosti, da luči misao od jezičnoga oblika te pri tome uči pro­ matrati svoj materinji jezik s dubokim razumijevanjem jezika. Historičko (povjesno) predavanje upoznaje mla­ dež o razvoju i napredovanju na, roda, o državnom uređenju, o mi­ tologiji, pjesništvu i o 4Ri.ietnosti, a to sve čini, da se upozna bolje i teme­ ljitije sadašnjost. Matematska (računska) i prirodoslovna znanost nauči opet mla­ dež određenim i kratkim def nićljama, daje pogled u stalne prirodne zakone i pruža znatna matematska sredstva za mišljenje i razglabanje. 1 Ovakav nastavni plan štednje škole, Za vrijeme najtežih iskušenja Mladoturaka Ne­ sime se je zauzela za njih kod samog sultana i nije se uplašila njegovog pogleda, kad mu je rekla: »Oni su na pravom putu«... Tad joj je sultan nervozno, blijed u licu odgovorio: »A znadete li da su oni proti mene?« »Nisu — nego proti onog... « pokazujući ru­ kom na sobe Izetbey-ove. Sultan je mahnuo rukom u znak, da mu se izgubi s njegovih očiju što je bio znak velike ljutnje, no Nesime pošla lzetbey-u i tra­ žila zaštitu za Mladoturke. Kad joj je izet htio od­ biti molbu rekla mu je odvažno: »Sultan ne smije od vas, a vi od njega... Ja tražim, da bar s njima humano postupate«. lzetbey je pogledao lukavo i rekao: »Nesime-sultan, smijem li pogoditi zašto se zauzimljete za njih?« Ona se promijeni u licu i reče: — Zato što žele dobro carevini.« Izetbey se lukavo osmjehnuo i rekao ustajući: »Znajte, da znadem sve. . . Njega ću poštediti... Ko je bio taj o kom je lzetbey govorio ne zna se. Izet je prećutao njegovo ime, a Nesime nije da­ lje tražila. Iza toga dogodilo se više puta koješta i Nesime je uvijek uspjela Kasnije je stekla i prija­ telja među činovništvom Jildiza, koji su je obaviješćavali u svim tajnama. U pošljednje doba naročito se Nesime zanimala za događaje u Jildizu, jer su počeli vrebati na mnoge prvake mladoturskog pokreta. Ta služba, ta patriotska dužnost, koju je na se dragovoljno princeza primila zabavljala je i oduzi­ mala joj vrijeme da misli o onom što je kraj nje­ osnovan na spoju filološko-historičke znanosti sa matematsko-fizikilnom, da­ je pravu znanstvenu naobrazbu, stva­ rajući pogled učenicima u priroda i nje­ zine zakone i upućujući ih u poznavanje i razumijevanje ljudske duše i duha. U škoii s ovakom svrhom i s evakom nastavnom osnovom sjedi mladež osam godina, a to je vrijeme, koje nije baš kratko. Tokom ovih godina proživIjuje mladež dobu dozrijevanja i puberiteta, a to ima jak individualni preok­ ret za pošljedicu. Osobito izbija u ovom razdoblju silno nastojanje za samostal­ nošću, i ova težnja daje odgojitelje Ja­ sno označen putokaz. Odgoj nije više danas sila ni nagon, odgoj ne smije da­ nas drugo biti, negoli pomagalo do raz­ voja sa jasno određenim ciljem i svr­ hom. Ako hoćemo dakle uspješno odga­ jati mladež za duševnu samostalnost, to mramo odabrati s ljubavi i razumijeva­ njem posve naravan put. I kako priro­ da ne .čini nikada velikih skokova, ta­ ko ne smje ni odgojitelj odmah nešto novo tražiti, već treba lagano na novo prinčavati i upućivati. Uz ovo valja imati na umu, da škola mora u sebi Imati nešto, što mladež zanima, a ne da se pođi školom obično razumijeva ne­ kakvo strašilo, gdje se mladež na muke stavlja. Ovake pojmove treba posve is­ trijebiti, a protivno dokazivati kao pra­ vu istinu i svrhu škole. Zbog ovih razloga mora škola ići za tom svrhom, da budi interes za nauku i predmete kod mladeži, jer je probuđenje interesa prva i najvažnija me­ todska dužnost jednoga učitelja. In­ teresiranje za nauku nije ništa dru­ go, nego volja 1 veselje za intelek­ tualnim radom, a koga želimo od­ gojiti do duševnoga samostalnog rada, taj mora ponajprije nalaziti zadovolj­ stva i veselja u ovakom radu. Zato tre­ ba svaki predmet tako predavati, da mladež bude sama ponukana na sudje­ lovanje u radu. Ali nije dovoljno samo to, da se u mladeži probudi interesiranje za pred­ met ili uopće za nauku, jer se jedino time ne postizava učevni i odgojni cilj srednje škole. Uz ovo mora još pridoćl jedan posve novi metodski princip, a to je: priviknuti učenike na ustrajan, pravilan rad, čim se opet postizava ta svrha, da u mladeži razvijemo čuvstvo odgovora os t i, koje je moralni uvjet i etički sa­ stojak znanstvene naobrazbe. No da mladež priućimo na rad, ne smijemo pri tome upotrebljavati sile, koja je sa strahom skopčana, nego na­ protiv ovu silu i natjerivanje.treba da zamijeni dragovoljno i slobodno intere­ siranje. Ako još dodamo, da je učevna metoda u srednjoj školi jedan postupak, koji ide za tim ciljem, da pitomce od nesamostalnosti i nadzora dovede do duševne samostalnosti, to smo rekli nglavnom sve, za čim treba da ide sred­ nja škola, ako hoće da .postigne svotu zadaću. A njezina se zadaća sastoji u tome, da odgoji mladež do duševnoga samostalnog rada pomoću znanstvene naobrazbe. Ovi se principi moraju" uvažiti u sva­ koj školi, koja hoće da bude savreme- zina srca kao oluja prošlo; da sanja o čovjeku, koji će poslije doći da je ozdravi i izliječi. Za mističnih noći, kad je Jildiz osvjetljivao mjesec svojim mliječnim svijetlom otvarala je Ne­ sime prozor i gledala veliki pospani grad pred so­ bom. Tada se je u njezinu srcu budila jedna ne­ jasna želja, za životom, ali ne za ovim što ga živu obični ljudi, nego ljepšim, potpunim, gdje se duše spajaju, gdje se ništa ne pita, ništa he traži... Du­ go bi gledala tako sad grad obliven morem sad mračne konture anajolskih planina i činilo joj se da je tamo iza tih mračnih planina život i sreća u slobodnim stepama... Ona je pomišljala na Akčura Jusufb у-а, kojeg je često viđala za selamlUke u paradi. Znala je, da je sada tamo za Onim brdima. Za ovim dolazio je budući zet Abdurahmanpašin, kojeg je poznavala od lanjske godine, kada je ljetovala u »Ihlamur pa­ lači*) na Bosforu. On joj se nije kušao pribljžiti, no njoj se činilo, da se približuju njihove duše, da se spajaju — da postaju jedno. Ona Je često mislila o njemu, ali je htjela odagnati tu misao, jer je znala kolike bi zapreke bile njihovom zbliženju. Kada nljć bila više toliko jaka, da se svlada otišla je u Carigrad, da zaboravi. Za mjesec-dva iza toga čula je za zaruke i oćutila u srcu kao da joj je neko nož zarinuo. Ali Nesime nije prestala bditi nad ži­ votom Abdurahmanpašina zeta, Ihsana Sururzade, pa je u času opasnosti pošla i dalje odlučivši se da mu piše. •) Palača-llpa*, Jer je napravljena u lipovu gaju na Bosforu (Nastaviće se) �Број 138 — Broj na, pa i u našim autonomnim ško­ lama treba poći istim pravcem. Kadi ovoga ie bilo potrebno izložiti nastavni plan i svrhu osnovne i sred­ nje škole, prije negoli se pokuša iznijeti sastav nastavnoga plana za musliman»ke vjerske škole. Ovo je bik; tiin nuž­ nije, što iznošenjem plana modernih ško­ la izlazi u boljem svijetlu slika, koju bi trebale uzeti i naše autonomne škole, ako se uopće misle udesiti .prema da­ našnjem vremenu i potrebama narod­ nim. Slićno prema gornjem nastavnom planu trebalo bi urediti I naše autonom­ ne škole s tom razlikom, da njima na­ mijenjena svrha (vjerska naobrazba) do­ đe do punoga izražaja u samom planu, ali se .ipak ne smiju radi toga posve zabaciti ni svjetske nauke, bez kojih se ne može danas ni okrenuti niko, pa ni narodni prosvjetitelj — naš mualim. 1 oni (mnalimi) naime trebaju bezuvjetno • upute u svjetsku znanost, |er su čestu baš malinu pozvani, da nam odgoje i ob­ razuju mladost. Pa ako bi mnogo toga i našim vjerskim učiteljima manjkalo, odakle bismo onda od svoje djece, koja sluša znanje tih mualima, mogli očeki­ vati savremene poglede na okolicu i na prilike, kakovoj li bismo se budućnosti mogli nadati od svoje mladeži, svoje na­ de i uzdanice? Osobito ovo vrijedi za onu djecu, koja nema prilike dalje učiti ti školi niti uopće može da nastavi na­ uke. jer ih svagdanji posao i briga za dnevni kruh priječe od daljnjega učenja. Sve su ovo dosta jaki razlozi, koji nam daju pravo upozriti naše pozvane faktore, da se pobrinu za sastav na­ stavnoga plana i da promisle o svrhi | škole, pa. makar ona bila i vjerska, jer i i ona ima svoju zadaću. Kao što je osnovna škola početna i [ elementarna škola, tako je isto i naša mektebi-iptidaija .početna Is­ I lamska vjerska škola. I kao što je zada­ ća osnovne škole, odnosno pučkoga u- I НРАВДА' — .PRAVDA. dalje, sa jednim podesnim nastavnim planom posve prenijeti u osnovnu ško­ lu, tako da bi otpala potreba posebnih vjerskih zavoda za našu djecr. Ovaj način reforme mekteba i vjerske po­ četne nastave bio bi najpametniji i najsavremeniji za muslimane, jer bi tme vakuf riješili velikih izdataka na mektebe, koje nikada ne može uzdržavati, kako mu ne bi bili na sramotu, a drugo djeca bi za četiri godine postigla isti, pa i bolji uspjeh u nauku vjere učeći pred spremnim mualimotn prema stal­ nom nastavnom planu i iz dobro udešenih knjiga. Na. ovaj bismo način po­ stigli dvostruku korist: prvo bi otpali ogromni izdaci na mektebe, a drugo do­ bili bismo mnogo više škola i pribavili hljeba našoj djeci. Iz naše organizacije. ispravka. U prošlom broju potkrala nam se grješka u iznosu članarine i dobrov. priloga za organizaciju u Bi­ haću. Mjesto K 4.000 trebalo je da stoji 24.000 kruna. Molimo da se to .uvaži. Konstituisanje odbora u Foči. Na 17. marta održao je gradski odbor naše organizacije u Foči prvu sjednicu, te se konstituisao kako slijedi: Predsjed­ nik: Salih Remzi ef. Muftić; potpred­ sjednik: Hasan Tataragić; tajnik: Izet Ruždija; blagajnik: Mustafa Hilmi Hadžikadić, a bez funkcije: Huseinbeg ZulSkarpašić, Hafiz Hamid ef. Muftić, Osman Forta, Hamcija Buturović, Redžeb Hajrović, H. Bećir Hadžialić, Mehmed H. Mešić, Rašidaga Gjonlagić, Hasan Pašović, Edhcm Tafro, Derviš Corić, Mustafa Tafro, Muhamed Sukalo, Mehmedbeg Šuvalija. Aziz H. Al • metović i Avdo Pejkušić. Političlii pregled Prevrat u Turskoj. Javlja se iz Pari­ za: Panislaimska je pobuna u punom je­ ku. Borba se širi od Trakije kroz Anadol do Arabije. Poluslužbene francuske novine tvrde, da je islamska pobuna u vezi sa događajima u — Njemačkoj. Turski major u Trakiji Džafer Tajar, otvoreno je istupio potiv saveznika. Grčke trupe u Trakiji istupile su proti njemu. Tal janS'ke trupe u Anatoliji bile su bačene od četa Mustafa Kemala na mor­ sku obalu, ali francuske trupe u Ciliajl i gornjoj Siriji čvrsto se odupiru tur­ skim nacionalistima. Francuski general Guran žurno traži pojačanja. »Žurnal de Deba« donosi: Trupe Mustafe Kemala kao i trupe Senira pune su njemačkih oficira, koji su žedni os­ vete. Turski nacionalizam mora biti skršen. Vojnička ekspedicija mora dr- 1 žati u šah-matu turske nacionalističke brigade i spriječiti veliki rat. Marsel Košen socijalistički zastupnik opominje u »Imanite« na slabe vi­ jesti s istoka, iz Sirije i Cilicije. Fran­ cuska ima tamo 4000 ljudi i priličnu flo­ tu, ali je to nedovoljno. General Guran traži pojačanja. Francuska je upletena u beskonačnu ekspediciju i mi smo već izgubili mnogo vojnika. Ako se u Siriji i i Cilicjii dogodi ono, što se je dogodilo u Novom Maroku, zapašće Francusku mnogo novca, a ona treba oporavljanja. Vojnička konvencija Između republike Azerbajdžan i Enverbeda, koja je oba­ vljena danas, pokazuje veličinu islam­ ske opasnosti i njen germanofilski iz­ vor. Britski general Mil zamijenio je francuskog generala Franše d Aspereja u zapovjedništvu savezničkih trupa u Carigradu. Francuska i Engleska za­ pitale su delegaciju republike Aserbejdžana, da oprovrgne opstojanje vojnič­ ke konvencije između Azerbajdžana i Enver-bega. Svi tursik nacionalistički agitatori bi­ li su deportirani u koncentracione tabo­ re na otoku Malti. Turci ne priznaju mirovnog utanačenja. »Evening Standard« doznaje, da zapovjednik turskih četa u Trakiji ne priznaje zapovijedi, koje je dobio iz Cargrada te da je otkazao primirje i izja­ vio, da će silom nastupiti proti savezni­ ka.. Po nekojim vijestima bili su ranjeni pojedini engleski oficiri. Velika skupština u Nevesinju. Dne 19. marta 1920. obdržavala se u avliji Mu- i slimanske čitaonice velika skupština računati ј to sve u samoj školi radeći naše organizacije. Avlija je bila dup- ; zajedno s učenicima, vježbajući i po­ kom puna kako od strane građanstva navljajući propisano gradivo, tako isto tako i od seljaštva. Skupštinari su jed- ! treba da slijede ovaj prokušani način noglasno izabrali za predsjednika gosp. metode i naši mektebi, odnosno mualimi nastojeći obuku u mektebima svesti I Hirsagu Grudu, perovodu Hali! eff. Kona sistem novoga vremena. Zato valja 1 sovića, verifikatore: Mehmedbega Ba- I šagića i Ahmed eff. Pekušića. Predsjed- I predavati tako, da se lako i brzo upute nik, nakon što je prisutne pozdravio, i naša djeca u najelementarnije vjerske podjeljuje riječ delegatu naše organiza­ stvari naučivši čitati i pisati arapskim cije Redžebu Hajroviću, koji se bratski ' (turskim) slovima i uzimajući zajedno zahvaljuje prisutnim, a naročito selja­ s time najpotrebnije vjerske dužnosti cima, koji su se i iz dalekih sela našoj svakome muslimanu. Naročito bi se mo­ Za intergritet Turske. Londonski do­ skupštini odazvali, te ocrta svrhu i cilj ralo na to gledati, da se obuka u mek­ naše organizac’je. rastumači program i i pisnik »Pti Parizjena« javlja svome li­ tebima predaje po sistemu novoga vre­ stu. da je jedna muslimanska delegacija mena, a za tu su zadaću u prvom re­ štatut organizacije, te pri svršetku svog oduljeg govora upućuje narod, da ' došla Lojđ Džordžu tražeći da savez­ du sposobni svršenici darul-mualimina. što veću pažnju posveti osnivanju an- ! ničke sile ne rasparčaju Tursku i da sul­ Kako je po našem autonomnom Statu­ alfabetskih tečajeva, jer bez prosvjete | tan ostane u Carigradu. Engleski mini­ tu obvezan svaki musliman slati svoju i škole nema sigurna opstanka. Govor i star predsjednik odgovorio je delegaci­ djeou i mušku i žensku najkašnje po ji, da on ne shvaća zašto muslimani tra­ je primljen s odobravanjem, pa je usvo­ svršenoj sedmoj (šestoj) godini u mekže, da saveznici budu osobito blagi sa jena ova teb, gdje ostanu dvije ili tri godine, to Turskom. Onda je nastavio: »Mi ćemo bi bilo veoma poželjno i spasonosno za < Rezolucija: biti pravedni sa Turskom, kao što smo diečiji napredak u životu, kad bi se u pravedni bili sa Njemačkom i Austrijom. Muslimani grada i kotara Nevesinja, tome vremenu prije svršetka iptidaije Ali ne ćemo s njom postupati drukčije, sakupljeni na velikoj skupštini obdržauputila naša djeca u čitanju i pisanju la­ nego sa ostalm kršćanskim narodima. noj dne 19. marta 1920. jednoglasno za­ tinicom i u najglavnijim vrstama raču­ A jednako nije naša namjera da bude­ htijevaju: 1.) da se početkom školske na u onoj mjeri barem, koliko se po­ mo strogi sa Turskom stoga, jer je mu­ godine otvore bar dvije osnovne škole stigne u prvom razredu osnovne ško­ slimanska zemlja. Mi priznajemo pravo i to u Kljuncima i Žuljrma, te da se uči­ le. Time bismo mnogo dobili bez veli­ muslimanima, da ih saslušamo u teljima i muallimima naredi obdržavakoga truda i po djecu i po mualima. pitanjima, koja se tiču islanje analfabetskih tečajeva, jer smo do Djeca naime već u prvoj godini nauče š!i do osvjedočenja, da nam bez škole : m a. pa smo ih salušali 1 udovoljili nji­ arebicu, pa bi ih u drugoj godini veselilo, i prosvjete nema sigurna opstanka. 2.) I hovim željama. Na sređenju turskog pi­ da upoznaju još jedno pismo i brojeve. tanja jako utječe i mišljenje Tražimo da nam vlada čim prije izide u Ovo bi ih samo privlačilo mektebu i indijskih muslimana; ali mi ne susret davanjem potpora zbog silnih otvaralo im bolje oči za život, a i omožemo primijeniti na muslimansku pljačka, koje su sc u ovom kotaru do­ lakšavalo daljnji napredak u školi. S tim zemlju druga načela od onih, što smo godile prilikom državnog prevrata i po­ novim stečenim na laku i brzu ruku primijenili na kršćanske narode, 6 koji­ slije, te da nam se čim prije poprave znanjem mogla bi naša djeca odmah ma smo također bili u ratu«. porušene zgrade i staje. 3.) Tražimo, da prelaziti u drugi razred osnovne škole Proglašenje nezavisnosti Egipta. — se naredi činovništvu ovog kotara, da i tako bi dobili jednu god.nu za školu, Prema vijestima iz Egipta proglasila su se prema nama postupa onako kao pre­ a osim toga bi ih srce vuklo u školu, da 52 zastupnika nezavisnost Egipta i Su­ ma drugim vjeroispovijestima, a ne da prošire svoje znanje. Ona pak djeca, dana. kojima iz raznih uzroka ne bi bilo mo­ se na svakom koraku zapostavljamo, kako su to »demokrati« činili. 4.) Tra­ guće više pohađati školu, ne bi ostala Položaj u Njemačkoj. Prema posljed­ žimo, da se djelima dokaže, da smo svi slijepa kod svojih očiju i ne bi se raču­ njim vijestima iz Njemačke izgleda, da u našoj državi ravnopravni, jer smo svi nala u onu strašnu legiju nepismenih vlada ima čvrsto u rukama uzde i da sinovi ovog naroda i ravnopravni po­ (analfabeta). se nemiri pojavljuju samo gdjegdje u danici ove države. 5.) Tražimo, da se Ovo prenošenje grade iz prvoga razr. kojoj pokrajini. Govori se, da su zastup­ čim prije oduzme oružje onima, koji ne­ osnovne škole u našu iptidaiju dalo bi nici vlade i stranaka većine sklopili maju pravo nositi ga, te da se jedanput se provesti jedino u onim mektebima. kompromis sa radničkim udruženjima, spriječe umorstva, koja se izvršivaju gdje predaju svršenci darul-mualimina, da prestane generalni štrajk, a uz uv­ nad nama muslimanima. koji su svakako dorasli ovakom poslu. jete, kojima se daje radnicima velikih U mnogim opet mjestima, gdje imade Iza toga je izabran mjesni odbor, u koncesija. No svakako prije nego taj škola, mogli bi se za ovaj posao uzeti koji su izabrana Slijedeća gospoda: kompromis stupi na snagu trebaće da učitelji. Ali ne bi ovim naš vakuf bio Perdsjednik Bećir beg Pašić, potpred­ ga odobri radničko udruženje. Morna­ riješen silnih izdataka, nego bi pao u sjednik Mehmedbeg Bašagić, tajnik Isrička brigada i »Željezna divizija« po­ još veće Izdatke, a djeca bi dobila jednu metbeg Bašagić, blagajnik Ahmed eff. vlače se vrlo lagano. Oni se faktično godinu iu pauci više. I to je svakako jed­ Pekušić, odbornici bez funkcije: Fejjoš nalaze u predgrađima Berlina. Voj­ na korist! zibeg Ljubović, H. Ibrahim eff. Cadornici kažu, da se hoće boriti protiv ko­ АП s obzirom na usnich u nauci uz džić, Salih eff. Šahdomerovtć, Musli eff. munista pod budućom vladom. Govori zgodan raspored nastave vjerske i s Pašić. Osmanaga Ramović, Haiil eff. se, da su komuniste zaposjeli Esen, gdie obzirom na duševni razvoj djece p: I ci­ Kotović, Husaga Gruda, Nuraga Dusu Krupove fabrike i da su imali teških lju shodnom rukovođenju mogla bi se galić. gubitaka. Izgleda, da komuniste vrše naša vjerska početna nastava ' kontrolu ј u Dizeldorfu, odakle su vla- Orana 3. j dine čete otišle bez borbe. Komuniste 5 koiKtnjuraju također veliki dio dolnje I rijeke Rura, gdje je bilo mnogo gubita­ ka u krvi. U bitkama u Kilu poginulo je 150 mornara, a nekoliko ih je stotina I ranjeno. Još su ozb.tjnije bile borbe u j Lajpcigu, koji su grad tek jučer rašči­ stile vladine čete. Požar je uništio grad| ski magistrat; kaže se da je u tim bor­ bama poginulo 100 radnika. U borbama u Berlinu računa se da je poginulo 100 ljudi, a 200 ranjeno. Vlada je odredila novčanu nagradu onom, ko uhapsi Ka­ pa I Litvica. Iz Hamburga preko Ko­ penhagena stigla je vijest još nekontro­ lirana, da je Kap uhapšen u Lajpcigu. a da je general Litvic počinio samo­ ubojstvo. Ki dopisi Dretelj, (kot. Stolac), u februaru 1920. (Prodaja kaburistana.) U doba, kada je naša željeznička pruga Mootar-Metković izgrauena kroz naše mjesto tako je projektirana, da je naš kaburistan, u komu su pokopani naši djedovi, naše majke, očevi, braća, sestre ј naša dje­ ca, razdvojen tako, da je jedan dio toga kaburistana ostao i dalje ležeći uz našu džamiju, dok je drugi dio došao s donju stranu željezničke pruge. Ovaj je dio vrlo lijepa položaja. Na istom je izgra­ đena i "ovdašnja željeznička postaja na kojoj je zaposlen' čuvar pruge Mato Cepo. Preostali dio mezarluka uz željez. stanicu nečijom je inicijativom, a pu­ tem kotarskog vakuf.-mearif. povjeren­ stva u Stocu prodan spomenutom Ceoi. iroji ima namjeru na ovome mezarluku da izgradi i otvori — b i r t i j u. Mi srrib, ovdašnji muslimani zbog toga silno ogorčeni, jer ako je spomenuti mezarluk trebalo prodati, zašto to onda nije uči­ njeno javnom licitacijom, a mi smo uvjereni. da bi se i muslimana našlo, koji bi ra kupili ј u moralnije svrhe upotri­ jebili. Mi ne obaramo krivnju na spomenuto povjerenstvo u Stocu, nego nam se či­ ni, da tu prste ima neko treći, pa smo svoju tužbu predali na mjerodavno mje­ sto s molbom, da se ova prodaja obu­ stavi. Stoga apeliramo na naš ulcmamedžils i vak. sabor, da ovu akciju spriječe pogotovu kada se radi o za­ mjeni zemljišta, gdje se za ovaj kabu­ ristan nudi u zamjenu jedna vrio slaba njivica, koja je većinu godišnjeg doba pod vodom, te se prema tome ne može upotrijebiti niti za novi kaburistan, niti ucoće u koju svrhu, koja bj nosila va­ kufu ma koju korist. m. Domaće vijesti Krive hiljadarke. Povodom predstav­ ke trgovačke i obrtničke komore, da su na njezinom komorskom području, mnogi privrednici sasvim pravilnim pu­ tem i bez ikakve svoje krivice došli do hiljadarki sa nepravilnim markicama, tako da bi im neisplata istih nanijela ne­ pravednu šteto, dobila je odgovor od ministarstva trgovine i industrije, da će se ono zazuzeti kod ministarstva finansija. da se takove hiljadarke .prime i honoriraju. Stoga se pozivaju svi ima­ oci odbijenih hiljadarki. sa nepravilnim markicama da ih predadu na revers zemaljskoj blagajnici u Sarajevu ili po­ reznim uredima u provinciji. Napadaj u Tarčinu. Dne 16. pr. mj. a 10 sati na večer došli su u radnju Braće Japalak, četiri pravoslavna seljaka, gologlavi i — pri ulazu u raduju napravili su se kao da su pijani. Nakon kratkoga vremen, u času kada se u radnji nala­ zilo nekoliko muslimana i ova četiri do­ šljaka (seoski knez Risto Žuža, Đorđo Stolica i dvojica braće Glavaša) očula se silna galama, prasak i psovka s va­ ni, pri čemu su mu polupani i prozori na radnji, ali ipak su spomenuta četvorica ostali mirni. Kada su prisutni muslimani iz psovki'j pogrda razabrali, da je, taj napadaj uperen na njih, oni su nastojali, da se mimo udalje, pri čemu su ih smeli četvorica gore spomenutih, povadivši iza pasa noževe i kamenje i navalivši na goloruke muslimane. Kada je napadaj postigao vrhunac, kada su muslimani počeli da se sili suprostave, svi su očito organizpvani, za­ jednički na ovih par muslimana navalili i oni su svoje žive glave spasili samo ■bijegom u sporedne prostorije. Uz dre­ ku i r.ajgrđu psovku napadači su osta- �C-vnana 4 Stran« vili spomenutu radnju napominjući da ovaj napadaj znači samo — početak pro­ gona, jer oni neće ovdje da trpe ni jed­ noga »Turčina«. Pri tomu je ova ban­ da uništila i prostorije »Narodne Čitao­ nice«, jer da i tu ima »Turaka«. Pri­ jetnje, psovke i grdnje dodijale su tamo­ šnjim musl.manima, pa su oni i ovaj tvarni napauaj na njih predali ovdašnjem kotarskom sudu s nadom, da će bar Justitia ostati sebi vjerna, kada bratstvo ui sloboda toga nije.-u u stanju da učine. »Konzorcija« dobila je nešto pšenič­ nog brašna te će još tokom ovoga mje­ seca izdavati krušno brašno. I ako je dobava brašna prouzrokovala veliki nepredviđeni trošak, to će se ipak ob­ zirom na siromašnije slojeve stanovni­ štva krušno brašno prodavati po utvr­ đenoj cijeni od K 7 na kg. Bijelo brašno svakako će se morati skuplje prodavati od dosadašnjih cijena. Pšenično brašno dijel će se i u buBće samo na temelju legitimacije gradske aprovizacije. Kuku­ ruznom brašnu i grizu, sa kojim smo opskrbli maio ne sve trgovine našega grada, ostaje do daljnjega cijena od K 5.50 odnosno K 6.50 na kg nepromi­ jenjena. I ostala roba »Konzorcija« prodavače se po dosadašnjim cijenama dakle: makaren; (tjestenina) po K 18.—, ječmena kaša po K 8.—, i bijeli grah po K S.50 | na kg. »Konzorcija« ponovno naglašuje, da nije preuzela nikakove obveze u pogle­ du s:\rbdijevanta građa sa Životnim namirnicama. Dobava vanredno je teš­ ka i velikim žrtvama skopčana, ali kraj svega toga imađe ipak nade, da će »Kon­ zorcija« moći sa svojim zalihama u gorenaznačenoj robi skromnim zahtjevi­ ma stanovništva našega grada kroz ne­ koliko mjeseci udovoljavati. Preproda­ vači »Konzorćja« dužni su uvijek dr­ žati na skladištu dostatne koTčme konzorcijalne robe i održati propisane ci­ jene. Eventualne rek'amacije neka se uprave na: »Konzorcija«, pošt. pret. 227. Jedno leglo na Trebeviću. Po svom običaju pošli su dne 22. pr. mj. Zada Hamalukić, Ibro Gutović, te još jedan njihov susjed sa svojom ženom u Kosmeticu da nasijeku drva. Kada su us­ put susreli lugara, on ih je zapitao ku­ da će, a oni mu odgovore u Kosmeticu, te ih je isti bez prigovora dalje pustio, jer sabiranje drva u Kosmetici od vajkada je bilo slobodno. Kada su svi sa­ brali nešto suharaka pošli su kući no­ seći svak svoje breme. Usput, u blizi­ ni kuće Alekse Pandurovića više Coline Kape, dok su se oni odmarali, bližio im se puškom u ruei jedan vojnik (koji je izišao iz Pandurevićeve kuće, a inače Stacioniran u »Kamatin-baraci«), te psu­ jući im sunce. Boga turskoga i najgrđe ih vrijeđajući počeo im je prebirati bre­ mena, redavši, da oni ne smiju ovamo u drva dolaziti. Otevši u dvojice muških njihove sje­ kire, počeo je probrati i Zlatino breme, no nenašavš u nje sjekire onako razja­ ren Zlatu je nekoliko puta ošinuo. Ka­ da mu je rekla da će ga tužiti, jer da je do danas svak nesmetano išao u Kos­ meticu u drva, on joj surovo odgovori: »Nije to sada kao i prije! Sada je n a š e pravo! Pa ako ti je krivo idi nf lom Bogu, pa se potuži«. Nastavljajući svo­ je drsko psovanie udaljio se odnesavši i sjekire sa sobom. Pošto su opetovano slični napadači nalazili svoj zaklon u kući spomenuto­ ga Pandurovića. to bi vrlo shodno b-lo, kada bi se naša revna žandarmerija infomrsala i o ov:m napadačima kao i njihovom zaštitniku, a ne bi škodio da isjjita i tužbe seljana, pa da se učini sa ovima ono što ih po zakonu i nepristra­ nom radu pripada. Jedno objašnjenje. Povodom bilješke »Nova stranka« u 29. broju našeg lista dobismo od musi, centr. banke ovo ob­ jašnjenje: »1 ako su dioničari i članovi uprave naše banke iz svih musliman­ skih političkih grupa, to mi od osnutka našeg zavoda stojimo čvrsto na princi­ pu, da se zavod ima baviti podizanjem i unapređenjem sviju muslimanskih slo­ jeva, bez razlike na političke stranke, te prema tome stojimo izvan političkih stranaka. Ako pojedini članovi našeg ravnateljstva ili pojedini dioničari na ka­ kovom političkom sastankudaju svoje li­ čne izjave, to se nas kao banke ništa ne tiče, a još se manje mogu smatrati kao eksponenti našeg zavoda. U notici se tvrđi, tla će organ nove '.trankc lahko moći izlaziti, ako »Musli­ manska centralna banka dade papir i l :.t £»pni 138 Kro' »PRAVO ■' .ПРАВДА" finansira«. Budući da mi nemamo, niti | ski činovnik u Sarajevu i Ibrahim ef. Mujičić, trgovac iz Doboja. smo ikada imali na skladištu papua, to Direktorom ovoga zavoda imenovan ne možemo noći u ргшки, ua ga ikome je, kako smo to već javili, član ravnadajemo, a i kad bi ga imali, ne bi ga teljstva gospodin Husein ef. Omanović, upotrijebili za kakove bilo političke b.vsi dugogodišnji Činovnik Privilegosvrhe, niti bi novine kakovih političkih vane zemaljske banke te prokurista i grupa fmausirali, jer nijesmo za to osupravitelj podružnice Hrv. centralne aovam, tud je to naš poziv. banke u Derventi. Ravnateljstvo i nad­ Udruženje veterinara Bosne i Herce­ zorno vijeće imenovali su u svojoj ple­ govine, održavalo je svoju skupštinu narnoj sjednici tajnikom zavoda gosp. dne 20. o. mj., na kojoj je bilo preko Osmana Sikirića, sudskog pristava kod 20 veterinara iz raznih krajeva Bosne, kotarskog suda u Bos. Brodu i bivšeg a kao iza.'lanik veterinarskog društva činovnika Privileg. zemaljske banke, te Srb je bio je prisutan viši vojni veteri­ su ujedno imenovali pet muslimana svr­ nar g. potpukovnik Dijamant. Pošto se šenih trgovačkih akademičara činovni­ dugogodišnji društveni predsjednik g. cima i vježbenicima ovog našeg novča­ zemaljski veterinar Gjurić zahvalo na nog zavoda. časti, izabran je jednoglasno za počas­ nog člana. Novi je odbor ovako sastav­ (Svršiće se). ljen: Predsjednik Vuković; tajnik Dimić, blagajnik Čepić, članovi Struhal i dr. Kondić. u nadzorni odbor došli su Brzović i Šemsibeg Salihbegović. Iza­ brana su drmj ea članova, da pozdrave ispred udruženja gosp. predstojnika ze­ Lijek našoj v. ni. autonomiji. maljske vlade. Ima itT-ri koje »e n« izbor© ni n „Trešelj*Na anketi se je raspravljalo o mno­ ku*, ali ima ljudi i „ideja", o kojima eo n ora gim važnim aktuelnim Veterinarskim goront', moknr i u „Tresi I, ka*. Отаке morske stvarima i stvoreni su važni zaključci, idrje i podzemni ljudi niti se kriti kuju, niti *e koje će nova uprava imati da provodi. upućuju: rtujo isvan denta^ju moralne kritike Predavanje Vukovićevo o suzbijanju i mogu te čamo pribiiješiti. da a« ljudi našim i malo pozabave. Jedan vrlo interesantan ovčijih ospica štampače se u »Narod­ ju pj mier ovakvih ideja čitasmo u „sapieniku nom Jed'nstvu«. U veče je održano pouzduničk- g sastanku, ođižanog- . marta 19:0 drugarsko veče u oficirskom domu, na u 2 eatn po pođi.© u zimskoj bsš-i Hotel Ev­ kome je Vuković održao predavanje o rope n Sarajevu4. Taj abnormalni zapisnik sadrži i ovaj odlomak, kojeg donosimo bez ikak­ »umnožavanju protozoa, naročito ob­ vo iainjeue: zirom na patogene vrste nfhove«. Ovo »l’r<dsjeenik daje na to riječ tajniku r»isće se Predavanje poslati »Veterinar­ ul-ulemeg. Ahinetu Mahnićn. M ahi в i ć: Htjeo hih da nešto kažeiu o vj- iskoj naobrazbi u skom Glasniku« u Beograd. Trešeljah gradu i na selu. Ali (!) prilike su gotovo jed­ nako tužne i žahsno i u g adu kao i na selu. Uzrok je tomu taj, što se vakufski novac troši isključivo na m«-ktebe u gradovima, jer o tome giađani odlučuju. Već prije 10 gođna je iaкћосево, da se osnuju ihtijat впжиГП us osnovne Škole, ali mi imamo svega 18 osn. škola na selima, u vakuf u« mu odakle da plaća hodi*. NaJJselu noma sposobnog hodžo, nema Ibtiduija mua im na Srlu je ujedno i težak. Da se te prilike poplave bio bi jedini način: n o v i v ak u f s k i в a b or. Pošto je ovdje prisutan vakufski činovnik g. Hajdar Cekro, koji dobro poznaje vakufske Izjava. U »G'asu Naroda« od 16. marta br. 139. iznesen je jedan brzojav iz Foče glede Sakib ef. Korkuta, potpisan .po nekakvim Cengiću i Muftiću. Mi niže potpisani Muftići ovim izjavljujemo da mi taj brzojav nismo otposlali, te koji se od Muftića nije ovdje izjavio sa svo­ jim imenom, onda neka se znade koji je, a mi sa naše strane proti potpisatom Muftiću u telegramu najenergični­ je istupamo osuđujući njegov postupak i pozivajući ga da sa imenom se izjavi, a da se ne krije drugima za leđa. Foča, 22. marta 1920. Muftić Salih Remzi, Hafiz Hamid, muđeris, Murat, Hafiz Omer, Ahmeđ Dževdet, Fehim, Halid (Avdagin), Halid (Latifefend n), Teufik, Salih- (Latifefendin), Teufik, Sulejman. Hilmija, Ilijas, Subhija, Mustafa. Gospodarstvo MusTmanslra trgovačka 1 . banka za B. 1 H. obrtnička piilike molio bih ga da bude dobar i da nam o tome nešto kaže. Eto to vam je govor „tajnika rCisnl-alene nR j skupštini kojoj jo bila svrha provesti organiza­ ciju musi, tižadkc stranke A sud čujmo dubo­ ; ko razlaganje g Ćekre: ■ borilo во proti birokratima. a austrijski je birokratizam stvarao fotemkiriova selu: uzodži! lis, sabor, muftijo, ulema-meldžis, a u stvari nema ništa. Uzrok današnjem lošem stanju vakufa jest birokratski siatvin i podršavati jed^n ovakav konglomerat je apsurdum, ali «п:иа kritika ne kori’ti. U n; jao' ijoj borbi ide И' sa vlašću, boreći во za ideju počela s© obožavati ličnost a ne ideja. (8a strane: tuko je.) Ali pitanje je: kako da se spase naš zanemareni vakuf? Va­ kufski prihod iznaša K 2,00'».O0V, samih služ­ benika ima -i.OOo, ako не poprečno eakemBlužbeniku plati K 1000 nijeseći.g, što danas nije gotovo nišiu, onda lo iznaša K 4,®00 0V0. Jedi­ li spas jest; kraj ovome št&tati. vo se obara na centralu, ode ear гддм a centralu, veli svak. Prirez u mirne doku je ianortio K GO ’.OOO. tim eo ne mogu ni mualimi platiti. Spae jo u decontralizuelji vakufa: ono što pripada mjestu, neka osta­ ne u mjestu, a u c e utr a 1 a neka ide ono, što pripada cjelini. Ali razumije se treba zavesti Ste juču koutrolu, da nadzornici mogu samo unuprediti vak.f, u nipošto otuđiti (ptodati). Mi to nemoderno po­ etici preko saborskog odbora, nego preko ljudi, koji ćo se toma poslu posvetiti. Poglavica va­ kufa trebao bi da bude reisul-ultma; n e treba ч u i i j a ni medili s r. Vrh. šer. sudac i — direktor nukava bi im gli zauiijeniti sabor. Zašto će nam 30 po­ slanika, kad bi ib dosta bilo samo С? Svim tim bi se mnogo vštedilo«. Eto tako goro.riše oni.ivači stranke. Pitanje je samo koji nazer prihvaća bijedna stranka: da li je spao u „novom saberu“, kako veli g. ж tajnik ili u „poglavici bez knrija i шееИНна, kako zagovara g. „stračnjak4 Ćekro? Valja još riješiti i zagonetni rezultat Ćekrine matemati­ ke, da vrh. šeriatski sudac i direktor nuvaba čine šest članova sabora. Težak posao i mi smo radoznali kako će eo to objasniti. No kad Se od dvadesetak Buljuka možo napraviti oko sto­ tina. sigurno ćo se naći i besplatan suvjetaik za riješenje Čekrinog rebusa. r ! | | | 1 I Oglašujte u „Pravdi84 МЖИМГИМв ! ! i j । Muslim. trgovačka i poljodjelska banka d. d. u Твзпји traži »a nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog strukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Beza, košulja, dimija, bluza Kako smo već javili 10. pr. mjeseca Nastup odmah, plata prema do­ i razne druge vezilačke i tkalačke održana je konstituirajuća glavna skuprobe prodaje društvo muslimanki "ština ovog zavoda i zavod je proglašen govoru. konstituiranim na temelju predhodno po »©SVITANJE« ministarstvu trgovine i industrije odob­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku renih pravla, nakon što se je skupština uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u uvjerila, da su sve zavodske dionice | ženskoga krojenja i šivanja. Prima Džininu sokaku broj 10. Fonedeljkom rasprodane i uplaćene i nakon što su I na izradu fina odijela za gospođe. — osnivači na skupštini dokazaii, da su is- | imaju pristup samo ženske. Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz punjeni svi zakonom propisani uvjeti za I osnutak ovog zavoda. Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ Konstituirajuća skupština jednoglasno sandra br. 2. je .prihvatila po osnivačima imenovano ravnateljstvo zavoda, u kojem su gg. otvorio je u Trav­ Dr. Mebmed ef. Spaho, narodni posla­ niku advokat nik i tajnik trgov. i obrt, komore u Sa­ Oglašujte rajevu; Dr. Ali Kamilbeg Džinlć, vele­ posjednik i banjalučki gradonačelnik; u ,,Pravdi“ Alibeg Biščević, trgovac, veleposjednik i gradonačelnik u Bos. Novom; Husejn ef. Omanović, prokurista i bivši upravi­ telj Podružnice centr. banke u Derventi; Asimbeg Dugalić, prokurista »HercegBosne« u Sarajevu; Neziraga Ahmetašević, Muhamedaga Hadžiju'ufagić, Ibrahimaga Demirdžić i Muhamed ef. Hadžikoji namjeravaju kupiti hrane u Posavini osmanović, veletržac iz Sarajeva; Hapšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, miđbeg Knrbegović. trgovac iz Donjeg 1 k< umpira jtd. u svako doba stoji na raspolaga- ш Vakufa; Ahmedaga Kovačcvić. trgovac nju b lo za direktnu kupnju ili posredovanje i posjednik iz Lukavca kod Tuzle, te uvaženi veletržac Abdaga Koluder iz Mostara. / Na skupštini je izabrano ovo nadzor­ no vijeće: Dr. Hamđi ef. Karamchmedović, primarni liječnik u Sarajevu. Numan ef. Ošmanefendić, veletržac u 2epćn, Asimbeg Alihegović, veletržac u Der^ntl. Edhemaga Bičakčlć i UizcrSve ponude zo hrenu kao I upite o stanju c!|ena hrani u svako doba hulontno i brzo vrši HasanoiAć. trgovci iz Sarajeva, Seni : 'r. ef Sarajl'ć, gradski računar- ildvakfltsku kancelariju Dr. Sulejman fllBčković Prištednja taegovač. aprovizacijama i trgovcima i ж figenturna i Somisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla | ‘a: vjj. M. O " r D. & А.*Ка|»ж, Saral«vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c8fd31d8d6d5a648054acf6460e8539.pdf 8eaa320faefa74550f32cff49444bfdc PDF Text Text PoStarin« u eotovom ptatoae. fj| Г) Ж10В!^ f A &Ж 1W S BRO APOJEDIN? ...... ш £Ж rEđ3;icior,i odhiir Д" Д^тјИ 4>3at ујју Pret lata godišnje80kru ИВ гви Лг л№3 т$ St 1вЛ n t, na pola godine 40 kru ЖМ dft ^ик јд Srat. ЂВ St na. Uredništvo i uprav; Д1Ж ДНк -Жок “ ЈВаИк^^ Ш ЛИЛ nalazi se u Carevoj ulici ГЈ&АСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУГ4ИМа^СКЕ 0РГАНИЗАЦИЈЕ» SKost^ ^■1 Broj 3f (139) * Sarajevo, subota 27 marta 1920. (7. ledžeba 1338.) Iz vakufskog sabora. PRVA SJEDNICA. Predsjednik također ističe taj 25. marta o. g., kad zasjeda u posao I temnul i veli, da je pitao saborsld je li to sve po Statutu, pa mu je najbolji od dosadašnjih vakufsklih sa­ oafovoreno da jest i da je tako rađeno. bora, ostade nam živo u pameti, tim S. K o r k u t: Kriva informaoija i neviše, što je to i prvi pravi narodni tačna interpretacija! Kad sam ja kao sabor. U njemu ie uz reis-ul-ulemu šest muiettš proveo prošle izbore iznošemuftija, sedam pravnika i trinaest šeno je pred sabor pitanje verifikacije ne­ riatlija — cvijet inteligencije naše, iza kih poslanika, ali se je tu radilo o pri­ kojeg ne zaostaje mnogo ni ostalih pet zivima, a ne separatnim votumima kao članova sabora, od kojh su neki naši što je ovaj g. Halilbašiča. Ovo je prigo­ vrlo ugledni ljudi iz provincije. U sa­ vor prije proglašenja izbor, rezultata, a borskoj dvorani u 9 sati prije podne ne priziv protiv nezakonitosti tog pro­ ćutilo se neko osobito raspoloženje iz­ glašenja, pa se ne može ni uzeti u ob­ među članova, koji se okupljahu u sjed­ zir. Sabor dakle nema pred sobom pri­ nicu i dupkom pune galerije općinstva, ziva i stoga ovaj predmet treba ski­ što ga dovede ljubav za naše vjerskonuti s dnevnog reda, kako je to vrlo prosvjetne prilike, da pogledaju prvu dobro obrazložio g. Omerovič. sjednicu svog sabora i da svojta posla­ Predsjednik konstatira jednonicima sa dna duše zažele: Dobro nam glasnost sabora, da ova 2. tačka iz dne­ došli i sretan i pspješan bio Vaš na­ vnog reda otpadne. Preporuča, da se porni rad, da Bog da! pode dalje na dnevni red. Predsjednik pr. gosp. reisul-uS. K o r k u t, prije prelaza na dnevni lema 11. M. Džef. Caušević otvara sjed­ red, predlaže da se pozdravi vladar na­ nicu iza 9 satj kratkim govorom, kojim še države, što sabor jednoglasno odo­ konstatuje da je prisutan dovoljan broj brava i usvaja da se odašalje ovaj po­ članova i želi da rad novog vakufskog zdravni brzojav: sabora bude koristan po našu zajedni­ Nj. Kr. Visočanstvu regentu prijestolo­ cu. Napominje da nove saborske čla­ nasljedniku Aleksandru nove čekaju vrlo važna pitanja i da o Beograd. njihovoj dobroj volji ovisi, da se done­ Novoizabrani vakufsko-mearifski sa­ su što bolji zaključci prema našem teš­ bor, koji se danas sastao u Sarajevu, kom položaju. Predlaže da se dalje sli­ daje na početku svoga rada izražaja jedi dnevni red, čijeg je, kako misli, svojim dubokim podaničkim osjećajima »druga tačka izbor potpredsjednika*; prema previšnjem kraljevskom domu: A. S e r i ć, prije prelaza na dnevni Njegovom Veličanstvu Petru I. i Njego­ red, uzima ri|ječ, da s.tavi primjedbu vom Kraljevskom Visočanstvu prijestona njegovu drugu tačku, koja glasi: »Ulonašljedniku Aleksandru i moli Svemo­ dobrenje izbora činova satara iz tra­ gućega Boga, da ta pokloni dug ј sre­ vanjskog okružja«. Koliko se sjeća, u tan život. Predsjednik: saborskom odboru nije bilo govora, da Ceuševlć, reis-ul-ulema.« se ta točka metne na dnevni red, pa Verifikacija seoskih članova. predlaže da se ustanovi čijom je inici­ jativom promijenjena ova stilizacija. Prelazi se na prvu tačku dnevnog re­ da: »Odobrenje izbora članova D. Omerovič ističe da predsjedkotarskih vakiuf.-mearifskih povjeren­ «lštv« do duše pristoji pravo utanačestava, koji borave izvan sjedišta po­ nja dnevnog reda prve sjednice, ali po vjerenstva (§ 70. auton. Statuta). Mufet§ 91. aut. Statuta odobrenje izbora sa­ borskih članova ne spada u djelokrug tiš referiše da takvih članova — što se sabora. On može da rješava samo pri­ do sada zna — imaju 22 povjerenstva u zemlji. zive, a nipošto da »odobrava« izbor. Dr. M. S p a h o predlaže da se svi Time bi on prekoračio svoj djelokrug. ti izbori generalno odobre, što se usva­ Ova se tačka dakle mora preinačiti, ja jednoglasno. ako postoji priziv, odnosno skinuti s dnevnog reda, ako nema kakva priziva ’ Izbor potpredsjednika. proti izboru članova iz travničkog okPrelazi se na 2. tačku dnevnog reda: ražja. Traži razjašnjenje u tom pravcu. ■izbor potpredsjednika. Ovdje se prozivaju članovi sabora 1 ustanov­ Mufettdš čita zapisnik sastavljen ljuje se da ih je prisutno 26 (neki još u sjednici sabor, odbora od 3. marta nijesu prispjeli). Neki članovi pitaju: a *. g. iz kojega se ustanovljuje, da je M. kazno vakuf, direktor? Mufettiš odgo­ Halilbašić prigovorio valjanosti izbora vara, da nije ni pozvan u sjednicu. dvojice članova za to, što je popu­ Tajnim glasanjem je sa 24 glasa iza­ njeno jedno mjesto člana okružnog bran za potpredsjednika vakufskog sa­ izbornog odbora u Travniku. Ostali bora predsjednik naše organizacije vri­ članovi vak. m. saborskog odbora sma­ jedni starina H. H. Ibrahim ef. Mag­ trali su izbor valjanim, jer je to popuujenje uslijedilo pr.ije, nego li je ok­ la j 1 i ć, koji se sa par riječi zahvali Članovima na povjerenju. — Sjeda na ružni odbor počeo funkcionirati. Na upit veH da nema drugog prigovora i ističe svoje staro mjesto, ali ga predsjednik poziva da zauzme potpredsjedničko da je ovaj votum g. Hallbašića iznešen mjesto s primjedbom: »Hodi ovamo, pred sabor na temelju teamula, jer se 1 pa ću biti jači (uza Te)«. je tako i prije prakticiralo. Izbor sab. odbora. Pod tačkom 3. dnevnog reda obav­ ljen je izbor novog saborskog odbora ovako: za okružje Sarajevo : član Sak.b ef, Korkut, njegov zamjenik Gahb ef. Hafizovićf okružje Travnik: čian Derviš ef. Omerović,. zamjenik Mahmudbeg Krasnica; okružje Tu zJa : član H. H, Ibtahim ef. Maglaidć, njegov zamjenik H. Osman ef. Vilović; okružje Banjaluka : član. Ahmed ef. Serić, zamjenik Mustajbeg Kapetaliović; okr, Bi ka ć : član Husari ef, Miljkovlć, zamjenik FehtabegKurbegovlć; okr. Mostar: član muftija H. £akir ef. Mesihović. a njegov zamjenik Smaal cf. Serdarević. Ostavka vak. direktora. Kod tačke 4. »Ostavka va k.-m. direktora«, koja glasi: »Zahvaljujem se na službi vakufskog direktora. Sa­ rajevo 28. decembra 1919. Š. Arnautović«, pa uredovnoj opomeni od 11. ja­ nuara 1920. da sebi podjeljuje tromje­ sečni dopust po § — (kojeg ne navodi) — programatike, konstatira predsjed­ nik (smješkajući se), da je ostav­ ka »kratka i jezgrovita«, a riječ uzi­ maju gg. F. Kurbegović, M. Bahtijarev:ć, S. Korkut, 0. Vilović, H. Kurtović, Dr. M. Spalio i g. Hafizović u pravcu, da se ostavka za danas skine s dnev­ nog reda i direktoru otkaže dopust. Konstatirali su pojedince, kako je vak. direktor ostavio vakuf u najkritičnijim danma, bez ikakva izvješća o radu i stanju, što ne bi nikakav patri­ ota učinio. Stanje je vakufa skroz rzstrovano, direktor nije bolestan, već se šeta u trgovačkim poslovima po Be­ ogradu i koje kuda, a svaka viša vlast trna pravo, da prekine dopuste svojih činovnika i da su zdravi činovnici duž­ ni, da službu odmah po tom nastupe. Utvrđeno je i to, da saborski odbor ni­ je primio ostavke, nego ju je ustupio saboru na riješenje, ovaj za nju tek da­ nas doznaje, pa želi da se pripravi pre­ daja i polože računi o djelovanju i t. d. Najzad sabor u ovom pitanju donese jednoglasni zaključak, da se direk­ toru otkaže dopust i da se odmah pozove na vršenje dužnosti, a riješenje o ostavci domijeće se kasnije. Interpelacija o olovu sa džamija. S. Korkut stavlja interpelaciju o skidanju olova sa džamija, zbog čega se mnoge ruiniraju, prokisuju iz sredi­ ne kubeta, u nekih se kubeta ruše, a mnogim prijeti opasnost porušenja. 1 čuvenoj Aladža džamiji u Foči, tom remek djelu naše arhitekture, pri­ jeti opasnost porušenja, premda je po­ vjerenstvo više puta izvješćivalo o nje­ nu stanju, pa je upozorilo i vak. inžinira kad je bio u Foči. Čita upit građan­ stva u 10. broju »Vremena« i konstati­ ra da su sva upozorenja ostala bez us­ pjeha i odgovora. Stoga pita predsjed­ ništvo: 1 .) na temelju čega je došlo do skida­ nja olova sa džamija, 2 .) pod kojim je uvjetima bivšem vojnom eraru to skidanje dozvoljeno i Godina II. 3 .) šta je učinjeno na brzojav iz Fo­ če od 6. februara 1919. o prijetećoj opasnosti za Aladža džamiju? Predsjednik odgovara, da je bivši vojni erar zatražio olovo sa dža­ mija u ratu, koje mu je dato uz uvjet, da olovo skine na svoj trošak, da pro­ vizorno pokrije vakufske objekte na svoj trošak, a čim nastupe normalne prilike, da ih opet olovom pokrije. Zbog opasnosti od novog slabog pokrivanja više je puta od pređašnje uprave tra­ ženo da se dobro pokriju vak. objekti, a j od Narodne Obrane iza prevrata 5—6 puta je pismeno traženo, da se va­ kufu povrati uzeto olovo, koje se još uvijek u blizini zadržava, ali dosad ni­ kakva odgovora. U jednoj od idućih sjedidca će iznijeti ovo pitanje na лјеšenje. s ‘ S . Korkut provizorno uzima odgo­ vor na znanje, pošto će predmet po­ sebno biti predložen na vijećanje. Muftija K u r t ističe, kako su oni u Banjaluci sobom povratili iza rata olovo svojih džamija sa stanice i njim će svoje džamije pokriti. (Korkut: Tako rade muftije; a šta je sarajevski muftija uradio? — Muftija S. Muftić: Ja sam dao izvješće. — Opći smijeh г saboru). H. Kurtović predlaže, da se iza­ bere i pošalje deputacija na vladu, ko­ ja će tražiti, da se olovo naših džanđja zastavi i nama da se povrati. Sabor se sporazumliuie, da to pitanje odmah uz­ me u pretres saborski odbor i što ргЦе na dnevni red pred sabor iznese, pa tom prilikom da se i deputacija izabeie. Žalim se izabire poklonstvena deputa­ cija, koja će posjetiti predsjednika zem. vlade i odabiru se gg: predsjednik II. M. Dž. Caušević, potpredsjednik H. H. I. Maglajlić, te članovi sabora 0. Vilo­ vić, H. Kurtović i M. Bahtijarević. S. Korkut traži da se dnevni red sljedeće sjednice uvijek označuje na kraju sjednice sabora i po poslovniku objavljuje i izvješava na tabli što se jednoglasno usvaja i za dnevnj red sjed­ nice od subote označuje: 1 .) Podjeljenje indemniteta, 2 .) Predlog g. Korkuta o izboru od­ bora: prosvjetnog, šeriatskog-pravnog i financijalnog. Sarajevo, 26. marta. »Obrana«. Jučer se je pojavilo i ovo glasilo »musi, narodne stranke«, ko­ je će izlaziti svakog petka i braniti in­ terese muslimana, koji se nažalost mpradoše zasebno grupisati, jer su bili i»vrgnuti »neprekidnim i sistematski organizovanim napadajima na imetak, ži­ vot i obraz«. List i stranka nemaju programa, jet je »nemoguće iscrpiti sve u jednom pro­ gramu, o čemu misle pisati u listu« i jer se životne prilike našeg elementa »ne mogu obuhvatiti takovim progra­ mom«. Imaju i treći razlog toj bezprogramnosti: hoće slobodne ruke i ne će da ■ »stranka za izvjesnu periodu svoga rada sebi ruke sveže i da se toga pro- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (t d.) п Sarajevu. Busi ee svim bnabosnltn Boslosima. Obavlja uplate I unoutenja u hraljevstvu SHa, I u InozBMSttu. Prima uIošKe na uioins hnjlilce I tjhuJt Minut I uharnaćujE Ih naj­ povoljniji. Obavilo sve mjeujeini poslove I bunovni naloge Dionička glavnica K 3,000.000 DaiB suenikB i aprovleudjsbe Sredite. — Kupuje I □reitajB srEćhe, vslute I vrijednosne papire nlh vrsta. R a b H 0 a D 1 E t E N J i kupuju I prodaje sve vrste rabe, a poglavito sve iivotiie uomlraice. taclariia: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjElBnis багајш - Interarban telefon: Zli �•Strana 2 Страна „PRAVDA grama drži«. Stoga odlučiše u »krup­ nim potezima reći javnosti, k o smo i šta hoćemo«. Na prvo pitanje zaboravišc odgovo­ riti. Prevrnusmo sve četiri stranice i nigdje ni jednog imena. Nema vijesti ni u predsjedništvu, a kamo li članovima odbora. Ne zna se ni ko je urednik li­ sta. a kamo li da su objavljeni članovi redakcije. Vlasnik: odbor »musi. nar. stranke«, a odgovorni urednik: l. Curćić. I to je sve. Dvojimo, da se je ikad pokrenulo glasilo ovako anonimne stranke i čudom se čudimo ovakoj h a f i taktici. No pređimo preko tog i pogledajmo šta hoće pokretači »Ob­ rane«. Pokretači »Obrane« poručuju »sva­ kom unaprijed«, da — »vrlo moder­ no misle« i da su potpuno svjesni •pojmova slobode, jednakosti i brat­ stva«, pa da »te riječi u zlato okivaju«. Kao »vrlo moderno misleći« ljudi, oni konstatuju, da »Pravda«, zastupa »je­ dno previše konzervativno« stanovište. »Velika većina« ljudi oko »Obrane« uzalud ie postrance čekala, da će se interesi muslimana početi bra­ niti ozbiljnim i dostojnim načinom«, pa je stoga sad odlučila djelovati u javno­ sti »ne da obaraju izgrađeno, nego da dograđuju 1 popravljaju«. Glavna je za­ daća njihove stranke kulturan rad me­ đu muslimanima naše države i to ta­ kav koji će ih osnažiti, osvijestiti i svo­ jim kasnijim plodom osigurati da svoja prava brani i obran i. Odatle valjda ! ime glasilu. — Stranka se već sada zalaže da naša država bude sazidana i izgrđena na pravnim temeljima, dakle da bude pravna država«. I mje­ sto da bude jasnija, stranka se je pot­ puno zakuijila pa objavljuje: »0 formi države danas ne ćemo govoriti,'jer taj posao naša stranka sasvim lojalno (!) prepušta zakonitom tijelu, koje će imati tu zadaću i koje će morati biti izabrano na — legalan način«. »Na polju narodne prosvjete naša će stranka stajati na stanovištu potpu­ ne slobode na tome području: neka svako obrazuje svoje potomstvo k ak o hoće« Ona će se »samo zalagati za prisilno pohađanje početnih škola«. — Kod ovoga valja napomenuti, da će naša stranka u pitanju reorganiza­ cije vakufsko-mcarif. autođhmije zau­ zeti ono stanovište, koje će biti pre­ ma prilikama najshodnije, da ta institucija krene u bolju budućnost«. Sasvim u duhu slobodnih ruku!.... Stranka ima i gospodarski program, pardon — provizorium. Jer kod nje je sve provizorno. Zasada ne priznaje ni­ jedne uredbe i naredbe o agr. pitanju, od prevrata pa do konstituante, koja sve te stvari mora .podv/gnuti .strogoj reviziji. Cifčijska zemlja (jer kod nas nema, kmetstva-u pravom smislu te ri­ ječi) pripada vlasniku kao zakonitom gospodaru. Posjednik zemlje ne mora obrađivati svoju zemlju, nego je posje­ duje isto kao što labrikant posjeduje svoj kapital. Slobodna se zemlja ne smije oduzimati u svrhu agr. reforme. Skupljeno u jednu, može se o »Obra­ ni« reći da ne zna ni šta hoće ni — kako će. Nekom i nekom treba list i »stranka«, vesselam! Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. Trebalo je samo vidjeti veselje i li­ kovanje Cukića i njegovih prišipetlji, kad dode vijest o M:'.hatbegovu dola­ sku. Naročito se je veselila okolina Svete Stanica, koji za vrijeme prijaš­ nje uprave bijaše potreban korice hlje­ ba, a danas raspolaže milijonima zapljaćkanog muslimanskog dobra, pa je bacio oko i na zastupnički mandat u parlamentu i u Midhtabegu gleda opa­ sna konkurenta. Sam Cukić tako se je zaboravio, da je išao od dućana do du­ ćana i dovikivao muslimanima: »Eto vašeg Midhata. Ja spakovah i njega i brata mu«. Bilo je i drugih izraza, ko­ jima je vrijeđao naše osjećaje. Zaslu­ gom ovli ljudi okupilo se je cijelo pra­ voslavno žiteljstvo Bijelog Polja: i sta­ ro I mlado i muško i žensko, da pro­ matra ovo sprovođenje. a muslimani m tadoše u svojim radnjama i kahvama t mnogi plakahu radi ovog nebratskog postupka sa njihovim Midhatbegom. Cim je Midhatbeg prispio sa svojim Arifbegom, Cukić je naredio da se poštjednjem metnu okovi od 20 kg i mje­ sto da se odvedu u zatvor kraćim pu­ tem, provedeni su kroz sred čaršije i u pratnji straže sa nataknutim bodovima. Nije bilo ni to dosta, nego su ti bodovi bili upereni prema Midhatbegu, a za stražom je sve do zatvora išla rulja svjetine, koja je pjevala zajedno sa stra­ žom. pa i na taj način ogorčavala i iza­ zivala muslimanske sugrađane. Tu je večer Mldhtabeg dobio izbicu na najgornfem katu jedne stare kule, hladnu F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). (4) i sa polupanim prozorima, dočim mu je brat pritvoren u izbu na donjem boju. Midhatbegu nije dozvoljeno ni to, da unese svoje dvije stare deke. Iskao je vode, ali mu ni to ne dadoše, kamo li da mu pribaviše ogrijev ili hranu. Klju­ čaru, Bugarinu, nudio je 50 dinara za bocu vode, ali on ne dade, jer da nema dozvole. Iza podne predveden je na preslušanje, naravno opet kroz cijelu čaršiju. Slučajno se je sastao sa liječ­ nikom i .potužio mu se na stanje u tam­ nici. Nu i ako je liječnik naredio, da mu se dadne hrana i ogrjev, ipak je Mid­ hatbeg i drugu noć ostao nesamo bez jela, nego i bez vode. Eto kako izgle­ daju »demokratski« organi vlasti i na koji način čine nasilja i opačine. Kad je sutradan Midhatbegov brat Ejub efendija đonio braći hranu, Cukić je i njega zatvorio pod izlikom, da radi proti vlasti i širi alarmantne vijesti. Pobrinuo se i za svjedoka, našavši ga u osobi učitelja Gjtikana Koraća, koje­ mu se nije još ništa dogodilo, premda je učesnik u ubojstvu ivanjskog imama Husejma efendije. I Ejub efendija je do­ bio bukagije. Što je radi njegova pri­ tvora familija Hodžić, koja broji tride­ set članova, ostala bez muške glave i bez ikakva zaštitnika, o tom, naravno, niko ne vodi računa. Za ilustraciju po­ stupka naših oblasti ističem i ovaj slu­ čaj: Kad je Midhatbeg sprovođen u za­ tvor. -jedan je trgovac ustao na noge i primio selam. Radi toga je kažnjen sa tri dana zatvora. Još nešto interesant­ '36) To kratko pismo, koje je preko Akifbeya su­ tradan uručeno Ihsanu glasilo je: »Веу-eleadi I Možda i ne-znate onoga tko Vam ovo piše, ali budite uvjereni, da Vam je prijatelj i dobroželitelj. Vi ste vođeni srcem zapali u jedno društvo, u ruke jedne žene, koja Vaše povjerenje izrabljuje u poli­ tičke sBrhe i Vi nesvjesno izdajete domovinu. Opas­ nost je nad Vama i svaki čas može nastupiti. Ču­ vajte se, i odrecite se jedne ljubavi, koja Vas hoće đa napravi izdajicom domovinel.. Nesimo« Ihsan je još jednom pročitao ovo kratko pismo za koje je znao ođaklen je, od koga je i šta znači oga opbmena. Bio je i uvjeren, da može nastupiti opasnost, ali je bio i svijestan, da se ne može »dreči te ljubavi... No neugodno mu je bilo da neko pa još ona sumnja u njegov rad i označuje njego­ vu ljubav opasnom pa domovinu, tiažt žrtvu koju on ne može pridonijeti. — „П^АНДа* lipu; 138 Bio; nije. Da-prikrije svoje postupke, g. Cu­ kić došao jc na ideju, da zabrani svaki izlazak iz okruga. Najuvaženiji trgovci tražili su objavu (proputmeu) za Beo­ grad i neka druga mjesta, no niko je nije dobio. Pa zar g. Cukić nije neka vrst bjelopljskog Bele Kuna? A sad koju o ženskim prstima. Kao u mnogim, tako i u Midhatbegovoj aferi važnu ulogu igraju ženski prsti. Sveto Stanić ima naime sestru, oko koje se evo godinu dana vrze g. sekretar Cukić. No pošto su Stanići sad na jednom avanzovali na milionere, pi­ sar Cukić nije im ravna partija. No ljubav je ljubav. Stoga neprestano gle­ da u Staniće i slijepo vrši sve što im se prohtije. Stanići se silno plaše Midhatbegovih otkrića, a uz to Sreto hoće da pošto poto bude narodni zastupnik. Bjelopoijski okrug napučen je u ogrom­ noj većini muslimanima, koji hoće da kandtduju Midhatbega, pa Sreti i nje­ govoj braći ne preostale drugo, nego da Midhatbega ponize u očima tih mu­ slimanskih izbornika. Kao najprikladnije sredstvo za postignuće tog cilja držahu Midhatbegovo uhapšenje, pa im je denunciranje skopaljskih »demokrata« došlo uprav u zgoidan čas. Da dođu do tog cilja trebalo se približiti Cukiću. Stoga se je pojavila na pozornici dje­ vojka za čiju bi volju Cukić pristao, da i sam dođe u haps. Dokle ide ta slabost g. Cukića vidi se i po tom, što je na prijavu Sretinog brata odmah uhapsio i okovao Midhatbegova brata Arifbega zbog toga, što je tobože podnio prijavu, radi koje je obješen pop iz Bijelog Polja i šest ko­ mita iz Korita. Nije smetalo, što je pri­ javitelj Stanić za vrijeme tog vješanja bio zatočen u Madžarskoj, niti g. Cu­ kić vodi ikakva računa o tom, da istra­ živanje ovakih prijava spada u nadlež­ nost sudskih vlasti. No kad se je osvje­ dočio da ni Midhatbegu ni njegovu bratu ne može dokazati nikakve neko­ rektnosti, utekao se je ovom triku: sazvao je svoje pomagače i neke pisa­ re i inscenirao prijavu, da se je Midhat­ beg odupro nalogu vlasti time, što ni­ je htio izvršiti naloga, da do tamnice donese kofer, izgovarajući se da je slab i umoran. I eto radi toga ga je osudio na dvadeset dana tamnice i naredio da se uz netaknute bodove predvede baš u nedjelju, kad se u čaršiju okup­ ljaju seljaci sa svih strana. Arifbega je osudio na mjesec dan zatvora i 7 dinara globe radi toga, što se je na­ vodno izjavio proti vladi i njenim or­ ganima. Ovaj nezakoniti postupak proti Mid­ hatbegu, Arifbegu i još mnogim musli­ manima, a osobito zabrana izlaska izazvaše veliko ogorčenje među musli­ manskim stanovništvom. Tom su se ogorčenju priključili i mnogi čovjekolju­ bivi i ispravni hrišćani pa održaše sa­ stanak u vijećnici j ministarstvu unu­ trašnjih djela odaslaše protestni brzo­ jav, u kojem su upozorili na ozbiljnost situacije u Bijelom Polju i istaknuli sve nepravde, što ih je muslimanima učinio sekretar Cukić. Taj su brzojav potpi­ sali mnogi ugledni građani, te predsjed­ nik opštine i dva — sreska načelnika. No uza sve to, što su ta dva sreska na­ čelnika zatražili da se g. Cukić smijeni sa svog zvanja ili da se oni premjeste ■iz našeg okruga, jer da ne mogu preu­ zeti odgovornosti za događaje, što bi Zar je stvar dotlen došla? Zar već Jildiz zna? Zar Nesime, ona Nesime, o kojoj Je on prije godinu dana potajno sanjao zaštićuje njega i udortojava se pisati?... On izdaje ideju?!.. Ihsan pomaže ne­ prijatelju! .. Pročita još jednom: »Vi ste vođeni srcem«... a onda ... »u ruke jedne žene, koja Vaše povje­ renje« . . . ... I nije mogao pročitati rijeci »izrabljuje«, jer mu se je činila nedostojnom liene Logotetides. Ne! Nije Rene taka! To je kleveta pomisli u sebi Ihsan, s ogorčenjem, ali u isti čas preleti mu ispred očiju rastanak s Renom u Grčkoj i njezine riječi, kao da su mu velikim hrapavim zvonima zvonile: „Ihsane, ti ne ćeš otići, jer će mo izgubiti i zad­ njeg prijatelja u Turskoj... Pođi i ti samnom! »Ne mogu... Ja sam se zavjetovala« ... Da unišiš Tursku? .. . » ... da oslobodim Grke« ... ... ali u isti čas osjetio je I svu nemoć, da nadvlada sebe. Obuzela ga bol, tuga, skoro očaj. Činilo mu se je kao da neko čupa ia njegovog bića živce, koji pokreću život — žilice koje vežu osjećaje sa srcem Ćutio Je bol, fizičnu bol, ali opet nije mogao po­ sumnjati u Renu. li mogli prouzročiti ispadi g. Cukića, pak ni sadanja vlada nije ništa proti njemu poduzela. Mi se ne čudimo, što je te ispade trpjela »demokratska« vla­ da, jer je Cukić bio njen eksponent i ljubimac, ali se čudinto | prečudlmo što to trpi tadanja vlada, pa ušljed toga Cukiću daje smjelosti, da svoje zulume i pojačava. (Svršite ae.) Iz naše organizacije. Provođenje organizacije u Ključu. — Javljaju nam iz Ključa: Od prvoga os­ nutka »J. M. ().« svi su muslimani ključkog kotara kako ilz »rada tako i iz se­ ja pristali uz organizaciju, jer su vi­ djeli, da je rad organizacije, bilo u pohtčkom bilo u kulturno-ekonomskom pravcu, jedino podoban, da muslimane kao cjelinu u novoj našoj narodnoj dr­ žavi očuva, pridigne, da .im zagarantuje j osigura građanska prava i slobodštine. Prem su se kako istakosmo svi muslimani izjavili za »J. M. 0.« i uz nju pristali, ipak organizacija nije bila provedena do ovih zadnjih dana kako to propisuje statut i pravila organiza­ cije. Nastojanjem nekih svjesnijih i aspilni- ••• jih građana i seljaka organizacija le prama Statutu, kako u gradu tako i u selima provedena sa sjajnim uspjehom kako u moralnom tako i u materijal­ nom pogledu, jer u čitavom kotaru ne­ ma gotovo .ni jednog muslimana, koji nije aktivni član naše organizacije. Cianarine do danas iznose do 12.000 K, a nadamo se ovih dana još daljnjim pri­ lozima. Rado ističemo, da su težaci na­ ročito oduševljeni za našu organizaciju, a tako .posjednici i ostali staleži. Na 20. t. mj. zabran je stalni kot. mjesni odbor, u koji su došla slijedeća gg.: predsjednik: Osman Heganović, šer. vježbenik, podpredsjednik: Džaferbeg Filipovi^ tajnik: Jasimbeg AHbegpvić, blagajnik: Bećiraga Hodžić, a članovi: Mustajbeg Filipović, gradona­ čelnik, Huseiinaga Sejarić, Sulejmanbeg Filipović, Mehaga Koljlć, Đžaferaga Džaferaglć i Mustafa ef. Hadžić. 4 Dne 21. t. mj. održao je član central­ nog odbora Kurbegović sastanak, na koji su došli svi građani a i obližnja sela, jer daljnja sela nijesu znala za njegov dolazak, te u odužem govoru razložio politički pravac »J. M. O.«, ko­ ji jc naišao na sveopće odobravanje. Svi pokušaji nekakvih novih stranaka i strančica sa prozirnom tendencijom, da razliju redove muslimana i da uspo­ stave skrahirane veličine neće naći me­ du svjesnim Krajišnicima nikakva ra­ zumijevanja ni uspjeha. Daleko im ku­ će od nas, a naša su ini vrata zatvo­ rena'. Mjesni odbor. Skupština u Kozhtku. U nedjelju dne 2. februara posjetio je predsjednik na­ še organizacije g. H. H. ef. MaglaHić Kozluk i održao vrlo uspješnu skupšti­ nu. Cijel: Kozluk listom se ie odazvao i odobrio dosadanji rad vodstva naše organizacije, kao I naš'h narodnih po­ slanika. Izabran je mjesni odbor, ,u koji su došla slijedeća gospoda: Predsjed­ nik: Hafiz Nunl ef. Aiagić, podpred.sjednik: Salih ef. Hodžić, tajnik: Omeraga Hadžiarapovlč, blagajmk: Hasan ef. Hublić, revizori: Mukabduh ef. Banja- I sada u ovaj veliki čas tuge, u čas kad su ■ inu javljali, da je opasnost nad nijovim životom, on je najviše pripadao Reni, ćutio je tako instik* tivno, da je jedva ostao u kući. Satrven boli, izmučen mislima i lukom još ne . određenom bojazni sjedio je Ihsan na divanu i tupo i zurio kroz prozorska stakla. Vani je padala kiša, I magla se povlačila i još više povećavala u njemu ■ potištenost. Naslonuo se na ruku i zgdnjemau Sanjao je i U snu je vidio najprije Ihlamor-palaču k.iko je ne■ kakvi ljudi ruše. Ma jednom prozoru stajala je suttanija Nesime raščupana i dozivala ga: Spasi mel Onda je srušena palača. Njega su svezali i vedili kroe grad. Najednom se susreo s Renom, koja je išla pred ogromnom'masom svjetine u bjelini i na-, i redila: Ubijte ga!. . Kad nije niko na nj pucao, opalt f ona iz malog crnog revolvera i pogodi ga... Ihsan se je naglo trgnuo, rastro oči i skočio i na noge. Sta to može značiti, pomislio u sebi još jednom sebi predočivši sve što je sanjao I priđe prozoru.. . Vani Je padala kiša I magla prekrivala grad. U njegovoj duši bilo isto tako teško — i njegovu dušu prekrila magla sumnje i »ujevjerja. Čas za časom prolazio i večar se približi vrla. (Kaataviće se) �nović i Husahiaga Hodžić, odbornici: Jusufaga Alispahić, Rifataga Mulamu«ć, Smaiiaga Kupinić, Mehaga Grabovac, Mehdiaga Šišić 1 Salihaga H. Ајј(agić. Naši dopisi Rogatica. 18. marta 1920. Страва 1 ПРАВДА" — „PRAVDA, B*«| 139 — Broj ! 1 revan, da ako vojna komanda zatraži jednog pekara, on ih šajje dese­ tak i to sve izdržavatelje mnogobroj­ ne obitelji. On znade nevine ljude de­ nuncirati da mrze ćirilicu. Pitamo g. Vidmosera, kako to može biti, da sin Jednog seoskog načelnika (nije musli­ man), koji bi trebao pred 4 mjeseca nastupiti aktivnu vojnu dužnost, još kod kuće sjedi i ko mu je dao ovlaštenje na onu službu, koju sada u tom selu vrši. Drugi katil je žandarski narednik Kolundžija, o kome smo u »Pravdi« nekoliko puta pisali. Ubojice nedavno umorenog Alije Dobrače trebali su dne 16. o. mj. biti ekskortirani u sarajevski okružni zatvor i šta se dogodilo? Ko­ tarski sud u Rogatici izdaje nalog žandariji, da zločince pod sigurnom prat­ njom otprati u Sarajevo, a žandar Ko­ lundžija dolazi pred kotarski zatvor sam bez puške i posve komotno kao da je došao na »Befehl«, preuzme zločin­ ce iz zatvora i pušta ih da idu sami, nesvezani kroz čaršiju, zagrljeni, pje­ vajući i prkoseći, koji se onda svraća­ ju u birtiju »Savin-han«, gdje su se do­ brano . okrijepili i razgovorili. Nas nije briga, što je Kolundžija možda svoje­ voljno, a možda i po odobrenju nekog starijeg ovakvim postupkom prekora­ čio svoju dužnost, niti hoćemo da kome predbacujemo, da je u ovom slučaju protupropistro postupao, jer je poznato, da se uznik, a pogotovo zločinac, imađe pratiti pod sigurnim oružjem i budnim okom. Samo nas se tiče činje­ nica, da je Kolundžija ‘o učinio samo zato, da nas muslimane pecne, da nam i ovom prilikom pokaže svoju silu ka­ ko i on kao i drug mu Laušević smije i umije da nešto učini. Vjerovatno je, da je ovo učinjeno i zato, da se zločinci u dotičnoj mejhani sastanu sa svojim ljudima, s kojima su Jamačno morali govoriti o zločinu i do­ govoriti se u svrhu, da se otešča istra­ ga, da se zabašure tragovi zločina te da se dogovore o načinu ob-ane , svje­ dočenja. Radoznali »mo, kakve će ko­ rake poduzeti sudac istražitelj !a se Kolundžija za ovaj hotinrčiu ispad po­ vuče na odgovornost. A šta bi istom onda bilo, da su zločinci pobjegli ili pu­ tem do birtije počinili još kakav zločin, to Kolundžija neće da zna, njemu se hoće nekakve slave. Radoznali smo također, hoće li se i u koliko žandarsko brigadne zapovjed­ ništvo pozabaviti ovim postupkom Kolundžije ili će i taj slučaj proći onako kao i onaj žandara Lauševića od 3. ja­ nuara o. g. o kojem smo dosad šutjeli. Radi javnog mnijenja trebalo je Lauševića odmah iz Rogatice rnaći, a ne ostavljati ga ovdje, da se po čaršiji po­ nosi bajunetom, da još kome pokaže njezinu oštricu. O ovoj Lauševića stvari kao i o do­ tičnoj žandarskoj prijavi drugi put op­ širnije. Na završetku poručujemo g. Neszlopyju kao i njegovoj dvojici doglav­ nika. da se strpe još koji dan, izaći će nešto, vrlo zanimljivo u »Pravdi«. (Na adresu onih, kojih se tiče). Kad j smo pred kratko vrijeme iznijeli na jav­ I nost nekorektnosti gosp. kotarskog I predstojnika Noszlopyja (o ovome go­ spodinu posebno čemo se opet poza­ baviti), mislili smo doneklen, da će nam to biti zadnji vapaj i da se nakon toga neće sa strane državnih činovnika ni­ šta učiniti, što bi išlo na našu štetu i da neće ubijati u nama dobru vjeru u nepristrano vršenje dužnosti g. Noszloруја i njegovih potčinjenih, ali se prevarismo u tom očekivanju. Ne mogavši i nesmijući prešutjeti nepodobštine i ne­ kih drugih državnih namještenika mo­ ramo da im javno doviknemo: »0 katiU. kako čete dugo zlorabiti našu strp­ ljivost?« Jedan od ovih katila bez sumnje je nufuščija V i d m o s e r, koji u svo­ joj prerevnosti veoma pregoni, a kao veliki šovinista mrzi sve, što je musli­ mansko. Što nas mrzi, prosto mu bilo, to je u ostalom stara bolest austrij­ skih feljbaba, ali što nam »moć« svoje službe u više slučajeva ne dijeli onako kao i drugim vjerama, to mu ne­ ćemo nitt možemo oprostiti, pa evo nekoliko od onih mnogih njegovih ne­ korektnosti: 80% nesposobnog invali­ da Aliju Lihiića slao je taj gospodin u kratkom vremenu pet puta u Sara­ jevo, da nastupi vojnu službu, pa šta je time postigao? Obrukao sa kao i u mnogim drugim slučajevima pred pret-postavljenim mu vojnim vlastima, a si­ romašnom Aliji nanio je time to, da je za troškove u Sarajevo morao prodati i jastuk ispod glave. Kad se Alija zad­ nji put povratio iz Sarajeva, donio je g. Vidmoseru tako »lijepu poruku« od vojnog komandanta, da te riječi, ko­ je je naredio dotični komandant Liviću, da ih isporuči Vidmoseru na javnost radi pristojnosti nemožemo iznositi, a da je Vidmoser na svom mjestu, ne bi mogao kao pošten čovjek drukčije do­ biti zadovoljštine, nego sudom. Sohtu ovdašnje medrese Colića, kad je trebao ići na vojnu pregledbu, zatvo­ rio je kao kakva zločinca'samo stoga, da se mogne u Savinu hanu pohvaliti kako je »u a p si o turskog od ž.u«. Iz zatvora ga posla u Sarajevo, gdje ovaj kao dak medrese isposlova kod zemaljske vlade riješenje od vojne du­ žnosti. Ali kad se jadnik sa dotičnim uvjerenjem prijavi g. Vidmoseru. ovaj ga onet strpa u zatvor i posla ga preko Save, gdje nastupi vojnu dužnost. Kad zemaljska vlada po drugi put brzojav­ no naređuje kotarskom uredu, da se Colić ima vojništva smjesta osloboditi, Građanin. od'govara joj Vidmoser također brzo­ javno, da je to učinjeno. Čudim se ovakovom odgovoru, jer je Colić tek do 15 dana iza toga oslobođen. Ratno je ministarstvo još davno za­ tražilo spisak hranitelja, koji se imaju voipe dužnosti osloboditi, a naš* nufuš­ Kako se ubijaju eksistencije? Pišu čija ne nade za vrijedno ovoj naredbi nam iz Prijedora. Prigodom odmjerenja kroz 4 mjeseca udovoljiti. Mj ga pita rente za hak za godinu 1918. i 19. po­ mo, jesu li umjesni ovakovi njegovi po­ zvao je ovdješnji kotarski ured Devjet stupci i čime ih opravdava? Šta ga je hanuinu Kapetaonvić na dan 15. о. mj., <oi»lo, da se proti onom muslimanu oza koju je otišao sin spomenute Mchnako i na onaki nizak način uroti i da medbeg Ka*etanović. Misleći, da će pri­ li |c istina, da je kolara Živkovića otmiti novac, razočara se, kad mu poргепко u vojništVo samo s toga, što nudiše mjesto novca namiru poreznog mu njegova starica majka ne htjede ureda u Bosanskoj Dubici vrhu kruna ljuljati dijete i kako misli opravdati sve 1.100.-—, koja se svota zaraču­ opi, što nam je dosad zla počinio. nava u dužni porez od zemlje, a pitamo gospodu Brčake, kod kojih je da je tolika i zemljišna renta odmjere­ taj gospodin služio kao feljbaba — nuna. Kada je Devlet hanuma kupila hak fuićija, da 11 ga oni poznaju kao Šva­ od svoje zemlje, dobivala je po 10 q bu. kada ga ovđe mi upoznasmo kao ječma, 25 q pšenice, 30 q zobi i do 100 »B14vena». koji se no stidi uvjeravati q kukuruza. Posjeduje do 2000 duntima naivne seljake, da je rođeni Užlzemlje, a porez je plaćala stalno sve čanin. Vele zli jezici. da to priča za do god 1919. šteta, koja je na posjedu to, šfo je kao bivši austrijskj IJnterofizore spomenute ј njezina sina Mehmeđaer pokazivao »veliku ljubav« slaven­ bega počinjena prigodom prevrata, sud­ stvu. a napose srptsvu, te to sad hoće beno je ustanovljena na K 269.400.—. da prikrije. prikazujući se Srbijancem. Šta ovo znači? U normalno doba je SKurno je bio za vrijeme svoga feljbaplaćan porez za istu zemlju najviše K bovanja sve prije, nego Slaven. 282, a sada, kada sa nje ne dobiva ni­ Ko II, Bože, intervenira kod bivše šta. odmjerule se renta od K 1100.—- i demokratske vlade, da se njegov pre-, cijela se suma zaračunava u porez. Tra­ mj^taj iz Rogaticu opozove? što mi žimo od delegata ministarstva financija rnanjo. on je po rođenju i odgoju Šva­ z. Dra Sijana, da nam ovo razjasni. bo. za vrijeme demokratske ere bio Je Pljačka u Brčkom. Brzojavljaju nam, v plik i »demokrata«, a sada je -najveći'»ra dika I«, a povrh toga da je vladi poslan ovaj brzojav: »Selja­ •Užl&nfn«. On je u svojoj službi tako ci п Obtidovcu razvalili 1 opljačkali ko- Domaće vijesti I nak Salihbegovića i Jahića. Zapalili ' magazu Salihbegovića u vrijednosti od i K 60.000. Krti vc i pušteni. Molimo strogu istragu. Odbor »J. M. O.« »Ittihad« u Mostaru, muslimansko zanatlijsko udruženje, jedno od najna­ prednijih u našoj domovini, koje broji preko 800 članova kao nijedno naše društvo, centralizirao je u sebi sav du­ ševni život mostarskih muslimana. Sit­ ni, intenzivni i napredni rad »Ittihadova« odbora na čelu sa svojim agilnim predsjednikom g. Cišićem dotjerao je svoj plodonosni posao do uzorne visi­ ne. Svojom materijalnom pomoći utrao je mnogu sirotinjsku suzu, mnogome muslimanu pružio prilike da časno za­ služi svoj dnevni kruh, mnogome islam­ skom siročetu osigurao bezbrižnu eg­ zistenciju, osnovao je muslimansku žensku zadrugu, čiji je rad također za­ služio najveću hvalu. Na lijep i prakti­ čan način osigurao je »Ittihad« i doličnu mjesečnu potporu siromašnim muallimima, a najzad počeo je sa aproviziranjem svojih članova sa životnim na­ mirnicama, koje lileruje svojim članovi­ ma bez osobitog svoga ćara, a opet mnogo jeftinije nego li grad, aproviza■cija ili ma koja trgovina. Budući u ma­ ju o. g. »Ittihad« slavi u svojoj tro­ dnevnoj proslavi petnaestgodišnji svoj jubilej, na koji će biti pozvana i druga klasna d'ruštva, te ine naše korporaci­ je, to ovim svraćamo pažnju već sada na ovu njihovu akciju sa osobitom pre­ porukom za sudjelovanje, pogotovu kad napomenemo, da je vrelo j centar i na­ šeg organizacionog, rada upravo »Itti­ had« u čijim je prostorijama smještena i kancelarija našeg mostarskog mjestnog i kotarskog odbora. Tom će prili­ kom »Ittihad« izdati i svoju spomenicu u kojoj će pobliže biti ocrtan »Ittihadov« rad. Ne možete U spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsafhrkl! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ like boce 36 kruna. Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 18 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 ktuna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fell^r, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik. koii možete tražiti samo od tvrtke H Suttner, (Ljub'jana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetienih, te zidnih sateva, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H Suttner. Ljubljana br. 706. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvitke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ova Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilju, dokre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlečih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje^i svetu potvrdu, te svu ostalu stebrnu i zlatnu robu. Ali ј drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, n^žigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Gospodarstvo Muslimanska trgovačka i banka za B. 1 H. obrtnička (Svršetak). Ideju za osnutak ovog zavoda đaia Ie naša organizacija i mi sa zadovoljstvom koustatujemo na nam je ovaj когак us­ pio. Jednu tačku našega programa, koja se odnosi na kulturno ekonomski dle njegov, -počeli smo izvadati i hvaia budi Svemogućem, trud nam nije bio uzalndan. Obzirom na naše slabe ekonomske prilike, na financijalnu krizu, koja реаmanentno mori naš svijet, mi možemo svijetla obraza reći, da se među našim narodom da radit, ako se izabere pravi pravac i ako akciju povedu ljudi, koji imadu narodno povjerenje. Napomenuti nam je jednu činjenicu, koja treba na umu da bude svakom, kj> se bavi socijalno-političkim prihzaina kod nas: dva mjestanca u našoj užoj domovini upisala su i rasprodala toliki broj akcija ove banke, da bi mi bosan'sko-hercegovački muslimani mogli osno­ vati jednu banku sa 50 milijuna kruna dioničarskog kapitala, ako bi sva mje­ sta u Bosni i Hercegovini proporcio­ nalno prema broju svoga islamskog pu­ čanstva i ekonomskoj snazi njegovoj is­ pisali toliko akcija. Ta dva mjesta su Bos. Brod i Bos. Novi. U Bos. Brodu radili su oko rasprodaje dionica ovog zavoda gg. Rasim ef. Cohađić, pred­ sjednik mjesnog odbora naše organiza­ cije ј kadija u Bos. Bordu, teg osp. Osman Sikirić, bivši sudski pristav kod kot. suda u Bos. Brodu, a u Bos. Novom član našeg ravnateljstva i vrlo uvaženi novski gradonačelnik gospodin Alibeg Biščević. Sarajevo i Mostar ) roka zali su i ovom prilikom da su dva glavna gra­ da uže nam domovine i da je njihovim građanima islamski napredak pred svim ostalim. Asimbeg Dugalić u Sarajevu I Avdaga Koluder u Mostaru kao i u sva­ kom drugom patriotskom poslu pokazali su i ovaj put, da naš svijet ne žali ništa za svoju dobrobit Mi ove primjere iz­ nosimo sa željom da se i ostali musli­ mani u našoj domovini u njih ugledaju. Za nas muslimane jedino je za sad vrelo ekonomskog blagostanja trgovina i obrt. Vratolomnim i velizdajničkim na­ redbama bivše demokratsko-demagoško-satrapske vlade dotjerana je easistencija našega svijeta više nego na mi­ nimum i mi hoćemo Ii da se održimo u ovom ekonomskom vrtlogu, moramo odmah i najozbiljnije se prihvatiti solid­ ne trgovine i obrta. Prilike su takve, da »mali« sami ne mogu ništa i da moraju tražiti zaštitu »jačih«, pa da mogu u ovoj nezdravoj trgovinsko-obrtnoj ulalsmici prosperirati. Zato nas baš vesefi, da smo našem svijetu namaknuli još jedan veći novčani zavod, koji će ako Bog da biti od koristi cijelom našem mšletu. Kod ovoga novoga našega zavod* osnovaće se u skoro vrijeme poseb­ na sekcija za osnivanje zem­ ljoradničkih zadruga. Dionički kapital povisiće se još u ovoj godini na 10 milijuna kruna. Banka je u nakani od­ mah otvoriti nekoliko podružnica u t*govačkim prometnim mjestima, gdje ne­ ma muslimanskih novčanih zavoda. Mi u Bosni i Hercegovini imamo ne­ koliko manjih i evo dva veća zavoda, pa ih sviju, a napose ovu novu Mushmansku trgovačku i obrtničku banku za Bosnu i Hercegovinu najtoplije prep»ručjemo. Muslmanka trg. i obrt, banku za B. i H. d. d. u Sarajevu osnovana fc čisto sa našim domaćim kapitalom u na­ mjeri, da pomogne našem domaćem svi­ jetu. Izbor ravnateljstva, nadzornog rt jeća, direkcije i činovništva zavoda 1F iijeva nam sigurnu nadu, da se zavod ne će ni za dlaku odalečiti od misli, ko!» ga je osnovala i želeći da postigne onaj čili, koji mu je naša organizacija u дгvom početku postavila, dovikujemo: Bilo sretno! Trešeljah Adresar pGlasa Težaka'1. D* »o riđi k«đrtumo-Boeijsloi ргс|таш aUanke Boaiao i« «)«na «rga»a vvaj adr»a&r; Oreu* Hotel Caatral i r«cH«racijs i bai. BaffH ređ^n» }|la } — i » a. LadaeU (prija Ziltai Dvor) prvorazredna kafana i П** * k • a c • r ion. Braća Maeslrp, praparaaaj« lobi« »nabdjeyeap radnju Apacarajaka i d o li ћ a t • ■ n e �Bitni 13* Bro »ПРАВДА* — .PRAVO* Kim. trgovačka i poljodjBlslta ђапћа 1 d. u ТвЈпји :: traži sa nastupom po mogurnosti Odmah leđnog vrsnog strukovno oprem, og :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? ;; Me imati više pjege, prištiće, sujedice? poslovnog ravnatelja Upotrebljujtr Fellerovu pravu >Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sef Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Eellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. Prednost imađu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Oglašujte u „Piavdi“ UNI VERZAL. Stalni zavod za pođeku ženskoga krojenja I itvaaja. Prima na izradu Пма odijela za gospođa. — Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz Protin Sokak) пМсв Regenta Alek­ sandra br. 2. Moj brat Salih Sarailić, sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj fronti g. 19l5., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji i znanci, osobito gospoda Sarajlije koii ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste na adresu HAZ1M SARAJLIĆ, ZENICA. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu 1__ ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Miševi, štakori, s jenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8'—, za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 1 0 — Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Praš k proti mravi K 4— Tin­ ktura za namad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod љ eksport M. JUnker Za­ greb br. 16. Petrinjska u ica br. 3, 111 kat. 60 Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu pe uti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna, K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna Šampon 1 krunu Pomada za brkove 2 K 50 hel. i kiune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema Žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6 — Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija б kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« * dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamSi. Najfi­ niji nega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ah Ste jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska □□□□□□□□□□□□□□ Diplomirani krojač Besa, košulja, dimija. bluza Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. JBFlagić Salih, Bcndbsša uliha broj 11. Sarajeva. i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S v 1 T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četv tka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Poneoeljkom imaju pristup samo ženske. Želite li kupovati dobro i jeftino? □□□□□□□□□□□□□□ I Prištsdnja Нвгсвдоиас. apravizacijama i trgovcima g Ж k°ji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ggj kao pšenice, kukuruza, jećma, zobi, graha, ktumpira itd. u svako doba stoji na raspoiaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ж ® ngenturna i homislonalna radnja Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! ; Abdullah Džumhur Tuzla Sst ponudi u branu kao I upite в stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno i brzo »ril Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke,-nažigači, diemani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. SUTTNER,u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i, na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nribrže i najpovoljnije. 47 Cantreint Odbor М. O.« U. & A. KiM Suimu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/815393a73bc38b097483de71ca564bde.pdf 0dafc6a99c490f541108cfc60a7899cf PDF Text Text 1 Poštarina u gotovom plaćena. PRAVDA ШСИЛС ЈУГОСЛABEHCKE МУГДИМАМСКЕ организације. Broj 35 (140) Sarajevo, utorak 30 marta 1920. (10. redzeba 1338.) .41111— 111 1111 ? Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redadcioui odbor. Pret lata godišnje 80 kru * na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. MM i Gg. čitateljima. li Sijed povišenja štamparskih troškova prisiljeni smo nažalost ponovno povisiti pretplatu našeg lista, pa će list počam od 1. aprila stajati: na 3 mjeseca K 30.— na 'I, godine « 60,— na cijelu godinu « 120.— Kao što se gg. čitatelji mogu uvjerit?, .Pravda« je 1 nkon ove povišice ostala najjettiniji sarajevski list, bez obzira na to, što je vrlo obilna i originalnim sadržajem. „Hahov" odgovor na podvale. U pretprošlom broju donesosmo vi­ jest o hapšenju makedonskih prvaka i komunike centr. odbora tamošnje or­ ganizacije, a danas donosimo »Hakov« odgovor uz ponovnu napomenu, da centralna vlada bolje otvori oči. Čla­ nak glasi: »Demokrat« se pravi nevještim o svr- . si organizacije za obranu islamskih pra­ va u Makedoniji. Sve što o našoj orga­ nizaciji piše ili je neistinito ili izmišlje­ no. Služi se i podvalama, da imademo i neke tajne ciljeve. Da nije organ jedne | političke stranke, koja je na svoju za­ stavu ispisala velika načela i borbu za ta načela, mi mu se ne bi ni čudili i prešli bi preko svih podvala sa saža­ ljenjem. Ne znamo jesu li oni riječi i ideji demokratizma toliko nevjesti, da u današnje doba kulture, napretka i ci­ vilizacije misle sa glavom ljudi od pri­ je par stoljeća. Dok tvrde da demokratizam daje svakom građaninu, svakome narodu i svakome društvu jednake uvjete napretka slobode i razvoja, u isti , se čas ne žacaju našoj organizaciji za ! obranu islamskih prava podvaljivati i neke tajne ciljeve i osnove. Premda su im postanak i svrha te organizacije poznati, jer se radilo i ra­ di se sve javno ipak podvaljuju. I po­ litika ima svoj moral, pa bi moralno na­ čelo: »čovjek treba da se pokazuje i djeluje onako kakav je« moralo vrije­ diti i za njih. Stoga mi svom »demo­ kratskom« drugu, koji zagovara uzvi­ šene ideje demokratizma preporučuje­ mo, da u svojoj borbi bar priuba pazi na osnove i temelje te ideje i da ih se drži. Inače ako će raditi kako se radilo prije sto godina, onda neka promijeni iirrmi. Upada u oči činjenica, da su prije ne­ koliko dana sa istom našom organiza­ cijom, kojoj danas podbačaju neke taj­ ne ciljeve — šurovali i htjeli s njom paktirati! Je li to politička dosljednost; je li moral danas ovako se držati? Na čitavom svijetu političke grupe drže se u svome radu i djelovanju svoga pro­ grama i stanovišta i tako rade, dok to pravilo kod naših demokrata ne vrije­ di. AH treba, da zapamte, da se ovak­ vom borbom, kakvom se oni služe, ne- . postizava cilj koji oni zagovaraju. Ako se prave nevještim našoj orgamzaciji, da im još jedanput kažemo: Kongres POJEDINI BROJ 1 kruna. muslimana iz Makedonije održan je u Skuplju. Svi su krajevi bili zastupani po pravim i izabranim predstavnicima. Svrha je toga kongresa bila, da nama muslimanima kao i svim ostalim sugra­ đanima ove države osigura i obezbjedi jednaka prava i sloboštine. To nam pravo daje i ustav. Naša je organiza­ cija osnovana na zakonu, pa kako nam se može onda podvaljivati, da stno se udružili zato, da slijedimo neke tajne ciljeve? Ako u svom programu zagovaramo jednakost, slobodu i jednake uvjete za razvitak, time pokazujemo, da se dr­ žimo najnaprednijih političkih principa. Naš je program jasan i na ustavu os­ novan. U skladu je sa najnovijim par­ lamentarnim i naučnim principima. Ako tražimo, dh u svim državnim funkcija­ ma budemo zastupani prema svojoj sna­ zi; ako tražimo, da isto tako bu­ demo i u parlamentu zastu­ pani, time dokazujemo, da su nam gornja načela sveta. To je i naše pra­ vo. Na vaše podvale i pisanje moramo biti ogorčeni, jer vi svojim huškanjem izazivate naše sugrađane proti nas, upućujete ih na pokolj. da se uvjerismo, da njegovo uhapšenje nije u vezi sa armenskim pokoljima. Isti je slučaj sa našim drugim članom Huseinhegom. Podvaljeno mu je, da je u vezi sa Mladoturcima. Ako on ima nešto u Novompazaru sa sudom posla, odakle se njegova privatna afera do­ vodi u savez sa našim društvom i or­ ganizacijom? Ovakom logikom mogu operisati samo »demokrate«. Skorih ćemo se dana osvjedočiti, da je i Huseinbegovo uhapšenje jedan politički progon po »demokratsku« partiju opa­ sne osobe. Ali partija nije država. To neka se dobro upamti! Još jedanput ističemo: Mi smo već jedanput kategorički izjavili, da nema­ mo nikakvih tajnih ciljeva pa to i da­ nas opetujemo. Ali neka naši protivnici dobro zapamte, da se na račun make­ donskih muslimana ne će šepiriti ne­ dostojni elementi na poslaničkim stoli­ cama u Beogradu. Ne bojimo se ni po­ litičkih progona. Bezakonju i sili navješćujemo rat, a zakonska nam je borba sveta. Svoj ćemo glas dati onima, koji će nas dostojno zastu­ pati. Ovo Je naša prva i posljednja. Sarajevo, 29. marta. Svijest odgovornosti g. Š. Arnautovlća vidi se najbolje po njegovu postupku prema v. m. saboru. Kao što smo izvi­ jestili u prošlom broju, sabor je zaklju­ čio prekinuti dopust g. Arnautovića, pa mu -je odaslano ovo riješenje od 25. marta broj 17.291/19. »V.isokoblagorodnom gospodinu Šerif ef. Amautoviću, v. m. direktoru u Sa­ rajevu. Vakufsko-mearifski sabor u svo­ joj sjednici obdržavanoj danas, 25. mar­ ta, zaključio je da se Vaš dopust ot­ kaže i da se pozovete, da odmah na­ stupite službu. — Na temelju toga po­ Dva člana naše organizacije uhapše­ zivam Vas, da odmah svoju službu kao na su bez ikakve zakonske podloge, jI v. m. direktor nastupiti izvolite. PredMidhatbega Hodžića šte uhapsili po I sjednik v. m. sabora: Džemaluddin«. prilici prije mjesec i po i pod pratnjom Na ovaj poziv odgovorio je g. Arnakao najvećeg zločinca otposlali u Bi­ utović tinte, što je povratio saborski akt jelo Polje. Nastojali smo, da saznademo za uzroke njegova uhapšenja, ah . i na leđima akta napisao ove riječi : »Neču doči. Arnautović, 26./I1I. 920.« uzalud.1') Do njega ne možemo, jer se čuva kao najgori bandit. Naš »demo­ Eto tako se drži desetgodišnji upra­ kratski« drug daje nam o tom ovo mr­ vitelj našeg vakufa, koji je tu našu in­ šavo saopštenje: Midhatbeg je bio glavstituciju doveo na rub propasti i onda ni sukrivac u armenskim pokoljima, pa — pobjegao, posluživši se tromje­ je njegovo izručenje zatražila među­ sečnim dopustom, što ga je sam sebi narodna komisija za istragu ratnih zlo­ podijelio. No prevariće se taj gospodin, čina u Carigradu. On će biti u Cari­ ako misli, da se ispod odgovornosti mo­ grad otpraćen«. Premda nijesmo vjero­ že jednostavno pobjeći. Naći će se već vali u ove navode i okrivljenja, očeki­ načina, dh se taj gospodin privede tak­ vali smo daljnji tok stvari i šta vidje­ tu i da mu se objasni, da tromjesečni smo? Mjesto da se Midhatbeg otpremi otkaz nije ustanovljen radi toga, da se u Carigrad, vidimo da se prati u Bijelo činovnicima omogući bijeg, već radi to­ Polje. Kad ovo saznađosmo onda se uga, da se uzmogne s njima sviditi ra­ ■vjerismo, da je to bilo samo političko čun. Vakuf nije pusto mlijeko. O tom uhapšenje, osnovano na denunciji. Ta­ ćc se uvjeriti i g. Arnautović. •) Ova je anomalija opširno opisana u našem dopisu: »Bjelopoljski zulumi«. Op. ur. Nije dosta naopako napisati: »Neču doči«. Ima tu još nešto, što se ne da ta­ ko lahko preskoćili: zakonske poš I i e dl i c e. I j | ; Sve protiv muslimanstva. 111. Već stoga što »demokrati« kod osnut­ ka svoje hrišćansko-socijalne stranke nijesu iznijeli svog programa, moglo se odmah predvideti, da ti ljudi imaju u sebi nešto, što se čuva kao tajna i što će se tokom političkog rada moći ra­ zotkriti. Mnogom je moralo biti jasno, da novoosnovana hrišćanska specijalna stranka neće baš prijateljski nastupiti prema nama muslimanima i to jedno s toga, što se nije htjela jasno izjasniti o problemima, koji muslimane najviše tan­ giraju, a drugo s toga, jer smo u toj stranci vidili stare naše duišmane Nježića, Krulja i još druge, koji i ne znaju, da išta drugo postoji na ovom svijetu, nego mržnja na muslimane. Nije trebalo sačekati kakav će biti kultumo-politićki pravac velikohrišćana, pa da prema to­ me i mi zauzmemo svoje stajalište. Mi smo mogli mirne duše odmah otpočeti žestoku borbu s »demokratima«, čim smo medu njima vidjeli dra Krulja, koji bi nas muslimane, kad bi mogao, u jed­ noj čaši vode popio«. (»Srpska Riječ«). To nismo učinili. Mi smo ipak jedno izvjesno vrijeme čekah i otezali s na­ šom borbom, dajući prilike velikohrišćanskim elementima u »demokratskoj« stranci, da svojim vlastitim djelovanjem i činima dokažu ono, što hoće da u na­ šem narodu ostvare i postignu. Pustih smo da to stranka svojim političkim ra­ dom pokaže, koliko drži do muslimana i šta misli za njihov ekonomski napre­ dak učiniti, koji su najpotrebniji, da se njihova zamrzla snaga ojača i razvije. Jer i ako smo predviđali, da ćemo sa­ mo razočaranja a nikakve koristi imati od rada dra Krulja i drugova, ipak smo držali, da ima u toj stranci i trijeznih elemenata, koji će im stajati na putu, da nastave svoju staru politiku izazi­ vanja, vrijeđanja i mržnje, koja može da konsolidovanje prilika potpuno ome­ tu i još gore zaoštri odnošaje između pojedinih dijelova našeg naroda, nego što su prije bih zaoštreni. Imaii smo vrlo jake, razloge, da u to vjerujemo držeći, da nije svaki član »demokrat­ ske« stranke zaražen onolikim vjerskim fanatizmom, kao spomenuta gospoda. Vjerovah smo to naročito radi tog, jer su osnivači »demokratske« stranke is­ tupili u naš politički život kao Jugosla­ veni, isključivši navodno svaku konfesionalnost iz svog političkog rada. Bih smo mišljenja, da će uviđavniji i inteli­ gentniji vođe »demokrata« utjecati na ovu narodnu sramotu i izvode (Krulja itd.) i da će jh učiniti bezopasnim po konstruktivan rad u javnom životu. Međutim stvari su se okrenule posv« drukčije. Niko od »demokrata« nije po­ kušao, da nesvijesnog pravoslavnog Srbina Krulja nacionalizuje i osvijesti u Srbina pravoslavnog. Šta više »de- Muslimunskn trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i. d.) u Sarajevu. Bovi se svim banhovnim poslovima. Obavlja uplata i unovčenja u hraljevstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima ulošhE na uložne linjižice i tehuće račune i uhamačuje ih naj­ povoljnije. Oba vila з vs mjenjačne poslove 1 burzovne naloge KancBlarija : Kralja Petra ulica Zprm^ Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe kredite. — Kupuje i } orodale srećko, valute i vrijednosne papire svih vrsta. H 0 B U 0 0 D 0 E L E H ] E kupuje i prodaje i sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. , bma, Sarajevo - Interurhan telefon: �strana 2 Стоана mokrati« su podlegli njegovu utjecaju i on je u njima ubio i ono malo svijesti Sto su se u početku svoga rada poka­ zivali. Za kratko vrijeme zaražena je sva ona sredina vjerskom intolerancijom i konfesionalnosti. u kojoj se nalažahu »Narodovci«. Tako je »demokratska« stranka raz­ doblje, u kojem je imala dokazati sve ono, što nam priprema i želi, upotre­ bna za tisisavanje mržnje i pripravlja­ nje za navalu u pravcu našeg gospodar­ skog uništenja. Kroz svo vrijeme našeg čekanja, da se pokaže i dokaže, šta i u koliko misli »demokratska® stranka kulturOo-ekonomski za nas učiniti, po­ kazivala je simptome nestrpljivosti i agresivnosti, nagovještajući nam. da će voditi borbu našeg istrijebljenja s ro­ đene nant grude, da će voditi borbu u znaku narodne socijalne nivelacije i na­ stojati. da se tako reći muslimanima os­ veti za burnu i vrlo tešku prošlost na­ šeg naroda. Prve dokaze svoje netrpeljivosti i ravnodušnosti prema nama muslimani­ ma pružila nam je za vrijeme pljačka­ nja i agrarnom reformom. .PRAVDA - V МММММа i1 аамМ. »De­ mokratskom« vladavinom stvoren je je­ dan protumuslimanskr-slstem, naročito što sc tiče privatne svojine. Kolika je mržnja na nas muslimane u redovima veliko-hrišćana vidi se po tom što se još i danas nalazi u njima onaj, koji nas neće više da trpi i koji će upotrijebiti sve protiv muslimanstva, da iskorijeni. On je (Krulj) najgadnije uvrijedlio sve muslimane, nazvavši ih »inferiornom rasom« a »demokratska« stranka ga za to nagrađuje povjereniš­ tvom za zdravstvo na bosanskoj pokra­ jinskoj vladi. Mjesto osude ne izjavom, nego jednim činom, »demokrati« se s njime solidarišu u vrijeđanju nas musli­ mana. jer nas i sami mrze i ne trpe. , l »Demokrti«. tad na vladi, oštro su na­ pali na nas glede ovih žalosnih dk>gadaja. koji se odigravaju nad muslimani­ ma, jer da ih vlast ne može .spriječiti, buduć je nemoćna, a mj da to izrablju­ jemo u svoje partijske svrhe i razdražujemo muslimane protiv (?) naše dr­ žave. To nam dokazuje sam Pribićević. Kad je dr. Pavelić na skupštini »Hrvatske Za­ jednice« rekao da je nužan oprez u vbdcajju državnih posala, jer što je je­ dna r e vol ucS ј a sitvorlta mo­ že druga da uništi, odgovorio mu je na to Pribićević u »Riječi SHS«, d a je naša država dovoljno jaka, da uguši takav pokušaj. Kad se radi o zaštiti muslimana naša je država dakle nejaka, ali kad se radi o čemu drugom, tad je toliko jaka, da može ugušiti re­ voluciju. Ali jer je Pribićević neraspoložen prema muslimanima, za to je i državna vlast bila nemoćna, koja se na­ lazila u njegovim rakama i koja je mo­ gla događaje poslije prevrata i tekako zapriječiti. Agrarna reforma još nam najbolje prikazuje netrpeljivost »Demokrata« prema muslimana. Spo; 140 B O| vrijeme austrijske okupacije bili špljuhi, pa su kao takovi isposlovali progon Karajčlća I još mnogih pravoslavnih i Srba. Na temelju te dbnuncije hoće sad g. Cukić, da provede opsežna hapšenja naših uglednika. Jasno je šta se hoće posttči svi-m progonima. Treba uništiti naše prvake — makar i na temelju dcI nuncije prostili ubojica — a onda je . lahko za ostalu masu. Ona će robe| vati. Kad nije uspio kod naših prvaka. I Cukić se je obratio na naše bakale za1 htijevajući, da bar oni potpišu onaj lažI ni brzojav. No odbijen je uz muževnu • izjavu: »Kad bismo Te pohvalili nakon i zuluma, što si ih počinio našem Mk.| hatbegu. mi ne bismo bili nikakvi Ijud i To hi značilo kao da smo sc provjerili ' Premda ih je ovaj novi Bela Kuhn za : strašivao na razne načine ipak su ostali pri svojoj izjavi. Cukić se je sad bacio na naše seljake, pa da vidimo hoće k_ se i tu opržiti. Ako ih ne zavede krivini* prikazivanjem, sigurna je stvar, da će i tu nagrajisati. Upeo je sve sile, da dobije potpis na svoj telegram i razaslao korteše na sve strane, ne bi li kakog seljaka zavarao. Ima i računa da to čini. Jer sad nema Pribićevića, pa se boji da bi nova vlada mogla doznati za njegove petljanije i bezakonja. Te­ legram mu je jedino uzdanje. Ito se nas tiče imamo ovo naglasiti. Ako i sadanja vlada zadrži Ćukića na njegovu mjestu, onda će se u narodu ' ubiti svako povjerenje u našu državnu vlast. Pošljcdice su jasne i odgovorni faktori dužnj su se u to dobro zadubiti. Dosadanji postupci državnih organa i onako su uzdrmali povjerenje u vlast, a Bijelo Polje je i onako izvrgnuto sna­ žnoj propagandi i upadima kako Nikolinih, tako i arnautskih komita. I ako na­ rod izgubi svaku nadu u državnu pra­ vednost i zaštitu, onda se je bojati vrlo ozbiljnim posljedicama. Stoga se nada­ mo, da će nova vlada voditi ozbiljnijeg računa o prilikama u ovim krajevima i držimo da za hator jednog Ćukića ne će izazivati nezadovoljstva, koje.se i ouako sa svih strana potpiruje. Cukić je i onako već bio svrgnut sa položaja radi mnogobrojnih pritužaba. Ljudi, što nam ovaj belaj ponovno naprtiše nijesu prijatelj ove države. Stoga tražimo, d:i sc Cukić zajedno sa nekim pisarima što uz njeg pristaju odmah premjesti. Hamid Kurbegovlć. Bilješke. ' Banjaluka. Livno, Žepće, Sa- ; rajevo, Travnik itd. imaju još i sad ži- i v;h ljudi, koji nam mogu pričati grozo­ te okupacije i muke, koje su muslimani od denuncijacija trpili. Kad bi još k to­ mu pribrojili povik u bosanskom saboru, da um ukne glas mujezina na Balkanu, koji je došao od jednog na­ rodnog poslanika, a koji je muslimansku masu do ludila razjario, bilo bi psiho­ loški razumljivo, da se našlo i nekoliko muslimanskih izroda, koji su se stavili u službu krvničkog sistema, stojeći uvijek pod dojmom okupacije Bosne i mi­ sleći, da Srbi kao naša nacionalna bra­ ća idu za tim, da nas muslimane protje­ raju iz naše domovine i na taj način da se ostvari želja glede mujezinovog glasa. Mi nismo tolerisali događaje iz 1914. a ni branili one, kojima se zaista može dokazat, da su bez ikakvog stvarnog razloga i naređenja učinili na žao svo­ jim sugrađanima. ..ИАВДА ; I i i । ‘ j I i : ; Oko koncentracije. »Tribuna« od 27. o. mj. piše pod naslovom »Oko koncen­ tracije« slijedeće: Pregovori za obra­ zovanje koncentracionog kabineta da­ nas ćc se nastaviti. U političkim se kru­ govima vjeruje, da će se direktni pre­ govori sa Demokratskom Zajednicom uspješno završiti. Govori se, da će De­ mokratska Zajednica pristati, da ban­ sko mjesto u Zagrebu dobije Hrvatska Zajednica, a podban da bude demokra­ ta. Kad bi se postignuo sporazum o vla­ di u Zagrebu, pitanje bi .koncentracio­ nog kabineta bilo u glavnom riješeno. Pitanje odgode parlamenta. »Politi­ ka- od 27. o. mj. piše o unutarnjoj situ­ aciji slijedeće: Predsjednik privreme­ nog narodnog predstavništva uputio je svim klubovima pismo tražeći njihovo mišljenje o odlaganju sjednica parla­ menta za vrijeme uskrsnih praznika. Danas do pođine odgovoriće klubovi na to pisma Demokrati proti odgode parlamenta. Javljaju .iz Beograda od 27. o. mj.: Dcmokratski poslanički klub sinoć je imao sjednicu na kojoj je riješavao o predlogu dra. Draže Pavlovića, da se sjedniče parlamenta odlože za tri nedjelje. Većina poslanika bila je protiv tog od­ laganja. Oni su tražili da sc to pitanje predloži na riješenje parlamentu. Ferije parlamenta. »Tribuna« piše: Čudimo se i tom, što vlada jedan o»Vjerovatno je, da će parlamenat biti vako ugrožen kraj prepušta jednom se­ odgođen do 15. aprila o. g. Za vrijeme kretaru. Davno su rekli: što jedna bu­ ovih ferija moralo bi se naći riješenje, dala pokvari ne može popraviti stotinu koje ćc našu državu izvesti iz ovoga pametnih, pa upozorujemo vladu, da je ćor-sokaka. G. Smodlaka, čija je akprijeko potrebno poslati stalnog načel­ xija u javnom mnijenju bila simpatično nika okruga i to ne kakva novajliju, već primljena, izgubia je mnogo na svom čovjeka, koji će znati napraviti red i ugledu radi držanja u posljednje vrijemir. me, jer se ispoljio kao saveznik demoZavršujući ove retke saznajem još Г krata u borbi za opstrukciju«. ovo: Centralni odbor naše organizacije u Skoplju razaslao je u sve okruge po­ Izborni zakon. Tribuna« piše o iz­ treban broj programa. Statuta | uputa bornom zakonu slijedeće: Odbor za iz­ o provođenju organizacije. U Bijelo radbu izbornog zakona konstituisao se Polje te je upute donio Abasbeg Zaimoi otpočeo svojim radom. Ovo je najpre­ vić. Saznavši za to, Cukić ga je poča dužnost parlamenta, jer izbori treba da se obave koliko je moguće prije. To ■ zvao u načclstvo zajedno sa bratom mu i pitao kako se usuđuje donijet: su doskora isticali i demokrate, a sada Statut jedne tajne i protuđržavne orga­ čine sve moguće, da sc spriječi današ­ nizacije. Zatim je odredio da se dobro nji izborni zakon, a time ujedno oteža­ izmlate, a onda ih je pritvorio u po­ vaju i raspis izbora poslanika. drum tamnice. Malo za tim došao je Čišćenje zemlje. Ministar unutrašnjih jedan Culdćev poticaj i rekao tamniča­ djela poduzeo je najstrožije mjere, da ru (Bugarinu!): »Načelnik je poručio se iz zemlje protjeraju svi oni elementi, da ove muslimane treba poićramiti« koji pod maskom komunizma tjeraju (počastiti). protudržavnu' propagandu. Protjeran je veliki broj bugarskih agitatora iz Macedonije i mađarskih u sjevernom dijelu naše kraljevine. I I Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. (Svršetak.) Tako je povodom gornjeg protesta naših pravoslavnih građana pozvao ugledne građane muslimane i zatražio, da potpišu brzojav na ministarstvo, u kojem sc izjavljuje da Cukić ne radi ni­ šta proti muslimanima, nego da im da­ pače čini dobročinstva. Naravna stvar, da su naši prvaci uskratili svoj potpis na ovakav lažan brzojav, radi čega se Je Cukić silno razbjesnio i oštro im se zaprijetio. Prešao je i na djelo, pa iz tamnice prizvao Dušana Karajčlća, koji je bio uhapšen radi ubojstva Ragibage Nikšića i Karajčić mu je potpisao pri­ javu. da su muslimanski uglednici za Muhblr. �finoj 140 - ПРАВДА* - „PRAVDA, Broj na i mimo njihove proteste Talijani su iznijeli cijelu bateriju na skadarski grad i namjestili protiv varoši. Iz vakufskog sabora. II. Sjednica. Sjednicu od 27. o. mi. otvara pred­ sjednik reisul-ulema u 9 sati prije po­ dne. Pošto je pročitan zapisnik prošle sjednice, predsjednik čita brzojav čla­ na sabora Hasana Miljkovića, kojim javlja, da ne može prisustvovati prvim sjednicama, nego da će doći oko 1. aprija. Zatim saopčujć. da se je jučer Izabrana poklonstvena deputacija pred­ stavila predsjedniku zemaljske vlade g. Milanu Šrškiću, kojom je prilikom in­ tervenirala za olovo, što je skinuto sa džamija i medresa i da se počnu pokri­ vati vakufski objekti, sa kojih je olovo poskidano. Gosp. predsjednik vlade je cdgouurio, da ie on već naredio gosp. Zakuli, da se olovo odmah vakufu po­ vrati -dok ga još imade, a što se tiče pokrivanja, da'će stvar kasnije riješiti. Uz to je najavljeno g. predsjedniku vla­ de, da će u ovoj stvari v.-m. sabor izaslatj kasnije naročitu deputaciju, H. H. ef. MaglajUć izvješćuje, da Je saborski odbor održao dvije sjedinice, 'U kojima je u glavnom pretresao pi­ tanje olova, na koji je načm skinuto i pod kakvim uslovima. O financijskim stvar ma nije se ni govorilo, jer je u jučerašnjoj sjednici najavljen predlog za izbor financijskog odbora. Pošto predašnji saborski odbor nije ništa pripra. rio za sjednicu sabora, mi smo zatra­ ži! neke manje važne stvari, kojima bi se mogla današnja sjcdHica zabaviti. Izbor pojedinih odbora. S. K o r k u t obrazlažući svoj pred­ log o izboru odbora, ističe kako je do sada bio slučaj, da se saboru baca lug u oči. pa da tako ništa ne zna. šta se u vakufu radi. Iznosile su se preo sabor sitnice, koje su odvraćale od glavnog posla. Sabor kao vrhovni organ mora , da ima uvida u sve što se događa u vakufu i da sve kontrolira kako je to običaj kod sličnih institucija. 1 ako Sta­ tut ima izričite .propise za izbore poje­ dinih odbora, pak se nastojalo, da ta ustanova ne dođe do izražaja, a kada su jedanput ti odbori bili izabrani, na­ stojalo se na svaki način, da se njihovo djelovanje suzi. Ovaj sabor ja tako ne zamišljam i dlržim, da će se njegovi članovi posvetiti intenzivnom radu bez obzira na vrijeme, koje će u taj rad utrošit'. S toga na'osnovu jučerašnje konferencije modificiram svoj predlog i tre.žinj. da se izaberu četiri odbora. Čita imena, a sabor jednoglasno usvaja predlog. Na osnovu toga su izabrani i kasnje konstituisani ovi odbori: Financljsko-budžetni odbor: Pročelnik: Dr. Mehmed Spaho; zamjenik pročelnikov: Osman Vilovć: perovođa: Fehinrbeg Kurbegović; čla­ novi: Alifieg Bišćević, Sakib Korkut. Jusuf ef. Šemić, Galib cf. Hafizovlć i Hamidaga Kurtovič. Pravno-šeriatski odbor: Pročelnik: Muhamed Šefket ef. Kurt; pervođa: Selili ef. Udovičić; članovi: Politici pregSsd D’Annunzljev bankrot. Prema jednoj depeši iz Kima, zasnovanoj na podaci­ ma iz Rijeke, potvrđuje se, da D'Annunzijeva popularnost opada znatno. Upravo reći, njegova popularnost više i nc postoji. D’Annunzio jc pripremao pokret protiv Jugoslavije, misleći da proklamuje republiku u Crnoj Gori, ali nlko nije htio da pođe za D’Annunzijem u njegovim pustolovinama. U depeši se dodaje, ako le .vjerovati izvjesnim gla­ sovima, Riječani bi bili zahvalni onima, koji bi ih oslobodili njihovog pjesnika, Wilson zaht jeva otvoreno i poštene pregovore o jadranskom pitanju. Wolfov ured iz Washingtona javlja, da je predsjednik Wilson u svojoj posljednjoj noti glede jadranskog pitanja pozvao ministre predsjednike Engleske, Fran­ cuske i Ital'ie, neka vode pregovore o r ješenju jadranskog pitanja otvoreno i pošteno. Raspoloženje u Italiji. U parlamentu je N’itti pročitao 'deklaraciju vlade, u kojoj se skreće patnja na ekonomsku krizu u Evropi. Evropa se može opo­ raviti samo u duhu mira. U sporazumu sa Francuskom Italija će se starati da što prije uspostavi trgovinske veze sa Jugoslavijom. Stanje u Njemačkoj. Njemački listovi objavljuju, da državni udar košta Nje­ mačku do sad 8000 ljudskih života. Rurskl bazen je loš uvijek u rukama spar- । : i I j ! Mahmudbeg Hrasnica, Mustafabeg Kapetanović, H. Šakir ef. Mesihović, Hasan ef. Beširević, Abdul Fetah ei. Sadiković, Felilmbeg Kurbegović i Mahmud ef. Bahtijarević. Prosvjetni odbor: Pročelnik: Ibrahim ef. Cokić; perovoda Osman ef. Beganović; članovi: Derviš Omerović, Mustafa cf. Berbić, Hasan Miljković. Smail ef. Serdarević, Šalim ef. Muftlć, Sakib Korkut. Muha­ med Sefket ef. Kurt i Galib cf. Haflzović. Odbor za Ispitivanje zaključnih računa: pročelnik: Smail ef. Serdarević, perovoda: Jusuf ef. SemS; članovi: Der­ viš Omerović, Osman Vilović, Ahmed Šerić i Muhamed ef. Ahić. Iza toga se podjeljuje indemenitet sab. odboru za april i riješavaju poslov­ ni komadi od manje važnosti, dok predsjednik ne saopći, da je v.-m. direktor Šerif Arnautović odgovorio, da ne će doći, da nastupi službu. Fe h im b e g K u rb eg o v i ć: Sigurao g. Arnautović zamišlja sebe, kao da nije vakufski činovnik dok tako odgovara. Da je g. Arnautović »istinu či­ novnik, vidi se iz § 101. aut. Statuta, gdje se veli, da v.-m. direktora imenuje sabor kao stalnog činovnika, a da spada pod disciplinarne propise, vidi se iz § 36. pragmatike. Jasno je dakle, da je činovnik, a jasno je i to. da je sabor njegov dopust opozvao. Pošto se dakle pozivu nije odazvao, to se ima smatrati kao neposluh. Zato se mora proti gosp. Arnautoviću povesti disciplinarni postupak. Dr. Spaho: Po pragmatici za va­ kufske činovnike treba da ovu istragu vodi opunomoćenik sabora; pa da se udovolji form', treba g. Arnautovića pozvati na saslušanje, jer on možda zato imade i neko opravdanje. Na ovaj predlog je izabran sudski savjetnik g. Mustafabeg Kapetanović, da u ime sa­ bora provede disciplinarna postupak. Na primjedbu predsjednikovu, ne bi li bilo munasb, da saborski odbor iz,radi sve što je potrebno za sabor, a dotle da se članovi sabora raziđu ku­ ćama, uzima riječ S. Korkut: Sabor se ne može ra­ zići sve dotle dok ne bude na čistu šta će biti s vakufom, a drži da ni sabor­ ski odbor ne bi htio nasjesti na tako čuruk tahtu pa đa radi bez sabora. Sa­ bor mora da sve 'kontrolira i da vidi šta je i kako je u vakufskoj upravi. Ima­ mo neispitana tri zaključna računa, a ovaj sabor ne će kao stani da za 24 sa­ ta ispita i odobri nekoliko zaključnih ra­ čuna, nego hoće da sve tačno i savje­ sno vidi, pa kad se članovi vrate ku­ ćama. da mogu narodu kazati, kako jc u vakufskoj upravi i šta su uradili, a trebaće tu i još mnogo koješta preči­ stiti. S toga se protivim odgodi sabora, koji treba Intenzivna rada. takista. Vladine trupe su evakuisale Miihlheim i Essen. U Saksonskoj stanje se poboljšalo. U Leipzigu je vojska nad­ jačala. U Tiringiji se ispostavlja red. Ebert ie usvojio ostavku Noskea i na­ redio raspuštanje prijekih sudova u svima velikim varošima. Pred novom vladom u Njemačkoj. Vijesti o rekonstrukciji državne vlade još su j'esuglasne. Dokle »Berlrner Tagblatt« tvrdi da će sadanja koalicio­ na vlada iz stranaka većine i dbljc ostati, dotle »Vossische Ze’tung« smatra da je ostavka cjelokupne vlade neizbježiva. Neprekidno traju savjetovanja stranaka većine o pitanju rekonstruk­ cije kabineta. Demokrate i socijaldemo­ krate mišljenja su da cio kabnet mora odstupiti, dokle centrum zastupa gle­ dište da samo neki ministri istupe iz kabineta. M’sao o obrazovanju čiste radničke vlade ne nailazi na odobrenje ni kod jedne koalicione stranke. U su­ trašnjoj sjednici Narodne Skupštine raspraviće se pitanje o obrazovanju vlade. , M’r Amerike s Njemačkom. Javljaju iz Washingtona: Pred Narodnim Pred­ stavništvom iznijeta je rezolucija, ko­ jom se ohiavljtije da su Sjedinjene Dr­ žave u mirnim odnosima prema Nje­ mačkoj. Talijani u Skadru. Dne 23. o. mj. predao je međusaveznički komandant Defoult grad Skadar Arbanasima. Cim je general Defoult otišao, Talijani su otpočeli nasiljima. Protiv volje Skadra- _ Teror Engleza u Stambolu. »Daily Malji« javlja, da. je nakon zaposjednuća Carigrada bilo dosada aretirano 13 od­ ličnih ličnosti, među kojima i vojni zapovjed.nk Ali Said paša. Svi su odve­ deni na Maltu. Turski parlamenat biće ■ odgođen za vrijeme zaposjednuća. Oko sastava turske vlade. Kabinet Salihpaše predao je demisiju. Sultan je povjerio obrazovanje novog kabineta Damad Ferid paši. • Ozbiljan položaj u Maloj Aziji i Nje­ mačkoj. Ministar rata Churchill rekao je u donjoj kući, nakon debate o pro­ računu za vojsku, da je situacija u Pa­ lestini, Turskoj i Mesopotamiji veoma ozbiljna, a ona u Njemačkoj još ozbilj­ I nija. Engleska politika mora da podu­ pire u Njemačkoj umjerenu vladu, pod sojom br'Njemačka opet došla do bla i gestanja. i i i i j loši dopisi Zvomik. polovina marta. I | I i ! i i i j Dok bijaše vlada u »demokratskim« rukama upravljaše se začudo birokrat­ ski. »Demokrate« su riječ demokra­ cija profanisali tako, te se čestiti ljudi ograđuju ako im se reče da su demo­ krate. Stoga je i mi ovdje mećemo u navode. Era njihove vladavine ispunje­ na je bila korupcijom, zlouporabom vla­ sti i huškanjem i podjarivanjem pravoslavnog seljana na muslimanskog. »500 godma smo vas trpili više nećemo« in­ diskretna je izjava bivšeg »demokrat­ skog« ministra gosp. Knulja prema na­ ma muslimanima, ali to nije bila izjava, to je bio program »demokrata« prema nama muslimanima, kojeg smo što su »demokrate« dalje upravljali sve teže osjećali. Iza nahuškanih seljaka-kmetova, koji su sve aginsko i begovsko razjagmili bez ikakvih zakonskih posljedi­ ca po nih, nahuškali su dobrovoljce i 5ali im neograničenu vlast i moć sa taj­ nim upustvima, da idu pljačkati bogati­ je seljake — muslimane. Propišta opet naš zlosrećni Mujo. »Dosta je b io va­ šeg »turskog«, sad naš brat Srbin su­ di, sad sloboda vlada« bile su svagda­ nje riječi, koje su našem svijetu dobaci­ vane. a iza kojih su u mnogim slučaje­ vima si jedili, što no rekao Kočić »šikucijski« akti ocVodcnja konja, goveda i druge marve u korist dobrovoljaca. Ovom je našem članku zadaća, da podvrgne kritici jednu nezakonitost do­ brovoljačku i da upozori odlučujuće na posljed.ee, koje bi mogle nastupiti ako se pusti samovolji dobrovoljaca i se­ ljaka. U selu M ii j a n o v c im a kotar Ž vor ni k desio se je jedan slučaj, ko­ ji je srećom prošao bez velikih pošljedica, ali- kako se je bio počeo razvijati moglo je biti gusta kreševa sa dosta mrtvih i ranjenih. Vidak Cvijetić-Todorović iz Dubnice kao dobrovoljac do­ šao je sa svojom braćom u selo Miljanovce čak iz trećeg sela i miljanovačko ispašište počeli zagradivati. Upozoreni od Miljanovčana da to ne smiju ograđi­ vati, oćfcovorili su da im je to vlast do­ zvolila. Miljanovčani su išli nitatj na ko­ taru, je li to istina i rečeno im je da je podnesena molba, ali da riješenje nije uslijedilo. Otišla je jedna deputacija na vladu da to spriječi i tamo su ih sa »ša­ renom lažom« umirene vratili kući. Vidivši da lijhovo moljakanje neće imati kakva uspjeha, odlučili su da to pitanje kod kuće, na svoj način riješe. Dne 7. februara 1920. mlađi Miijanovčani muslimani sasjekli su tu ogradu u svom lugu j svu je na jednu hrpu zbacali. Vidjevši to dobrovoljac i njegova braća, prijave to oružničko« postaji u Kalesiji i zamole »zaštitu«. Oružnička postaja odmah je poslala dva oružnika uz asistenciju kneza Đoke Svjetkovića 11 Miljanovce, da provedu izvide. Naredfli su da se sve što je »muslimanskog uha« pozove Kijučaninovu hanu. Najpre su stigli, mcdžDsi i muhtar i dok jc narednik Stanković ove ispitivao, pri­ dolazilo jc selo u han i kad je vidio da se han puni s »Turcima« izderao se je na njih opsovavši obligatno žanđarsko: »ko je vas vabio. Napolje!« Muslima­ ni su stali reagirati proti psovki i uvre­ dljivim izrazima, jer da oni nijesu sa­ mi od sebe došli, nego baš na njegov poziv. Da nije muhtar nz pomoć medžlisa umirio mlađariju, moglo je biti mrt­ vih glava, jer se Stankoivć neprestano Страна 3. prijetio uporabom oružja i pucanjem u gomilu. Sutra dan su žandari doveli u kasarnu četvoricu muslimana, ko doja krivce radi sječe ograde. Pošto oni ni­ jesu bili sami krivci, seljaci su pošli za njima kasarni da vide zašto sc gone: »ako je radi sječe ograde đa ili sve se­ ljake hapse ili i njiha puste. Opazivši veću grupu muslimana da ide prama kasarni izletio je komandant narednik g. Cerni s pušokm u ruci vičući prema njima: »Ne idite ka kasarni, pucaču ne u zrak nego u tijelo!« Nijesu se smjeli opirati. Vraćajući sc kući dočekali su ih i napaćtaili koljem i sjekirama kod dubničkog hana trojca knezovih snova izmlativši i ozlijedivši Hasana Mišanovića, 70 go. starca Muhirema Hamzća i Aliju Hamzića. kod kojeg je liječnik ustanovio jake ozlede, skopčane s bolo­ vima i nesposobnošću od rada za 20 dana. Ovako sc eto rješava dobrovoljačke Pitanje kod nas. Kadgod treba rješava­ ti kakvo socijalno pitanje ili isplatiti ko­ me »mučen-štve«. »patriotizam« ili »žrt­ ve« za domovinu, računa se na nas mu­ slimane, jer smo mi bili »privilegisan« clemenat i »otimali« ođ dragih. U ovom našem slučaju dolazi -dobrovoljac« čak fz trećeg sela da muslimanima ot'ma nji­ hovu ispašu. Ako je dobio zemlje, neka je uzme u svom selu ili iskrči u šumi, a ne ićs preko dva sela u treće zato što je muslimansko. Upozoruiemo odlučujuće, da ovo spriječe, jer ako i mi muslimani pođemo stopama dobrovoljaca, onda će bitjjnalo kasarni što ih imamo. Jedna­ kost hoćemo. Mđ. Pri sakljHčbu lista. »DEMOKRATSKI MINISTRI KAO ORTACI IZVOZNICARA. Vanrcdno izdanje »Tribune« od 28. o. mj. donosi: Na pitanje poslanika g. Nikodija M iletića, a zbog toga, što se posumnjalo prošli put povodom izvještaja g. Mi­ nistra Finansija, da postoje izvještaji komisija o oslobođenju pojedinih izvoz­ nika ođ carina, na sjednici od subote 27. ov. mj., g. Ministar Finansija dao je slijedeći odgovor: Evo sad javnosti predajem i te izvje­ štaje. U zvaničnom povjerljivom izvje­ štaju finansijske komisije M. Finansija (od 2. marta 1920. god.) na strani 14 posljednji stav glasi: »Centralna je Up­ rava izvezla artikala, samo preko Beo­ gradske Finansijske Uprave, na koje ni­ je plaćeno preko 15 miliona dinara ca­ rine...« i t. d. Na 16. strani istog iz­ vještaja, drugi i slijedeći stavovi glase: »Bilo je robe, koja je plaćala izvoznu carinu, kao po tarifi ad vatorem (ođ 17. oktobra) tako i po novoj, koia sad važi, pa je ta roba ipak oslobođavang uopšte od plaćanja ma kakve carine. Valja istaći da ovdje nisu u pitaniu sa­ mo male sume, već iznose više miliona. Oslobođenje je vršio Ministar Finansija preko Direkcije Carina«. »A Bilo je pri tom i robe, čiji je iz­ voz. po riješenju Ministarskog Savjeta, striktno zabranjen, pa je i ona ne samo izvezena, nego i oslobođena svake ca­ rine«. Tako na primjer Centralna Uprava iznosi privatnu robu (deset vagona jaja Braće MihajJovlća, a pokušava 1 izvoz ЈвО vagona drva za ogrev Mavrol Drahu) bez plaćanja carine«. Ovaj su izvještaj potpisali sv| članovi komisije: g. g. Dr. Milan Stojađlnovlć. pred, direktor Državnog Računovod­ stva, Vaša T. Dimitrijević, načelnih Di­ rekcije Carina, Dušan P. Letica, načeln!k Direkcije Poreza. Dr. Mih. Jovanovlć. načelnik Budžetskog Odelenja. Dru"': zvaničan povjerljiv izvještaj je­ ste Drektora Direkcije Carina g. S. Kukića (od 5. marta 1920. god.). Na stran; trećoj veli se: »Centralna Uprava i Mi­ nistarstvo Trgovine išlo je na ruku izi­ gravanjima svake vrste. Nc samo što se nije obziralo na odredbe riješenia Ministarskog Savjeta (od 5. nov.), nego se u većini slučajeva postupalo suprot­ no tim odredbama: dopuštao se izvoz i zabranjenih za izvoz predmeta. Na pr. jaja (Braći Mihajloviča) dok sc drugima u tom istom trenutku nije taj Izvoz do­ puštao (na pr. Raji Popoviću). Dugačka bi ta lista morala biti, kojom hi se is­ crpljivali svi čudnovati slučajevi postu­ panja Ministarstva Trgovine«... i t d Na str. 4. istog izvještaja veli 5£: »Mo­ že se potpuno reći, da su sve radnje koje su išle za zvršenje ugovora oTcompenzacijama i riješenia Ministarskog �Spoj 140 Bro „ПРАВДА" — »PRAVDA' Страна 4. Strana Radnici u Solunu bez posla. Ministar­ tamošnji svijet, koji također cestarinu I Gornjoj Radgoni; 7.) zastupnici Prekostvu za unutarnje poslove došlo je do murja. plaća, mora da guta smrdljivi zraK. Oznanja, da mnogi radnici iz naših kra­ K a s p r a v I j a ć e se javno. Op­ vake se neurednosti ne trpe ni u selu jeva putuju u Solun, d'a ondje potraže u kulturnim zemljama, a evo ih u nas j ćinstvu je slobodno pristupiti na galeri­ priliku za rad i zaposlenje. Pošto u trpi jadni svijet u. deher« Sarajevu. I ju. Početak Je 8. apr.'la u 9 sati prije Solunu sad nema opće nikakve prilike podne, Muitin ured u Mostaru je prema ulako vlada u Sloveniji, a u nas ?... za rad, to se ti radnici obraćaju našem I redima vladike i biskupa jedna mizeVažno za trgovce. Njem, austrijski tamošnjem konzulatu s molbama za . rija, što se tiče proštenja i namještaja. VVarenverkclirsbiiro Sarajevo, Jelića unovčanu potporu. I To može da služi na ugied samo oklica 4, prizemno Telefon broj 425., daje I ružne oblasti, koja neće da postavi niti Obzirom na tu okolnost upozoruju se na znanje svim .interesentima, koji žele namještaja u sobu za primanje, |>а je sva lica, koja namjeravaju putovati u kupovati robe u Austriji. Po novom naš muft.ja prisiljen u pokrajnoj sobici Solun na rad, da ne -putuju onamo, jer kompenzacijonom ugovoru broj 180/ prunati i najveće posjete. Ovo mora nema prilike za rad. Lica, koja su zdra­ SHS može se kupiti ili kontingen-tirana da se uredi, jer naš vjerski predstav­ va. a Služila su u voisci, mogu dobiti ili nekontigentrana roba. Roba prve vr­ nik netazumijetno zašto da bude toliko mjesto u oružništvu ili kod pograničnih sti uračunava se u konto A, druga u zapostavljen pred drug.ma. koji — može četa u slučaju da ne mogu naći privat­ konto B. Na primjer mora se za želje­ se reći — od države imaju -dvorove na no zaposlenje. zo. hartiju svake vrsti, kemikalije i euživanje. Svraćamo pozornost vlade Žandarska obijest. Iz Velike Kt duše lektrotehničkc artikle položiti na konto na ovo pitanje. dobismo ovaj brzojav: »I opet žandari A, naprotiv za galanterijsku robu i kon­ Zemaljski dom za ratnu siročad u Retukli djecu analfabetskog -tečaja. Sve fekcije na konto B. Ko želi -robu oba­ Ijevu. Islamska ratna siročad u Reljepritužbe uzalud. Ogorčeno građanstvo dvije vrsti da kupuje, mora uplatiti dje­ Ijevu, za koju je naš list pisao, da se u ime prosvjete traži od povjerenika smjeste u tuzlanso sirotište (medresa) lomice na konto A, a djelomice na kon­ prosvjete hitnu i sigurnu pomoć«. i koja su osuđena, da čame i trpe u či­ to B. Upozoruje se da svaki kupac sto srp. pravoslavnom selu, gdje ni jed­ mora tačno označiti kod centralne up­ Ova je stvar opširnije prikazana u nog nastavnika muslimana među njima rave koje će artikle kupiti pošto će jednom od ,prošlih brojeva našeg Hsta. nema, jer našoj »demokratskoj« vladi njem, austrijski Warenverkehsbiiro <u pa tražimo da zem. vlada učini jednom više je do toga, da svoje protekcionsBeču priznati i isplatiti samo one izno­ kraj ovom nasilju i žandarskoj obijesti. kinder na ta mjesta postavlja, ta naša se, koji su na pravi konto položeni. Čudimo se i nehaju upravitelja isposta­ jadna sirotinja doživljuje još gore i beGornja podružnica daje rado sve infor­ ve pa se bojimo da tu nema kakvog macije. teni.je doba nego je prije bilo. miga. Više svjetla. Dosljedna svog sistematskog separa- i tistčkog režima na prosvjetnom polju »demokratska« je vlada namjestila na reljevskom sirotištu na račun muslima­ na. šest srp. pravoslavnih učit, lica bez i jednog muslimana učitelja i ako je Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, skoro polovinu islamske siročadi u si­ Opća demobilizacije. Prestolonasljed­ vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. rotištu. nik regent Aleksandar potpisao je Da islamska siročad u svome uzgoju ‘ ukaz o općoj ćemoblrzaciji voj­ i vjerskoj naobrazbi sasma zakržlja ču- i ske. V vrhovnoj komandi i ministarstvu jemo da su usrećitelji te naše siročadi rata bit će do kraja o. inj. učinjene sve i tom doskočili Ito tako da islam, du­ pripreme, da se demobilizacija što prije I hovnog staratelja koji je ujedno i vjeizvrši i učine novi rasporedi trupa. □□□□□□□□□□□□□□ rouč-telj za isl. siročad, jedinog od mu­ Smrt supruge ministra predsjednika slimana u sirotištu, isključe. g. Protlća. Javljaju iz Beograda od 25. i Proti ovoj »demokratskoj« zatvornoj ožujka. Danas u noći umrla je supruga ; mjeri najodlučnije protestiramo, apelira­ otvorio je u Trav­ ministra predsjednika g. S. Protića. Po­ jući na pozvane, a kašnje ćemo se na niku advokat greb će biti sutra Ine 20. o. mj. prije ovo pitanje potanko osvrnuti. Uslijed podne. ovoga isključenja, obustaviće se obuča­ vanje islamske vjeronauke, te će musli­ Pokret medu liječnicima zem. bolnice. i razne druge vezilačke i tkalačke manska djeca ostati posve bez vjerskog I Sekundarni liječnici zemaljske bolnice robe prodaje društvo muslimanki uzgoja. zaključ.li su, da 1. aprila odkažu služ­ Mi svraćamo pažnju zemaljske vlade »O S V 1 ,T A N J E« bu, ako im se ne isplate doplatci. na ovu inkviziciju i tražimo, da se bez­ Islamskim porodicama Iz vojske neUNIVERZAL. Stalni zavod za poduka uz umjerene cijene svakog ponedeljka uvjetno ove »demokratske« pogreške povraćenih pričuvnika ispnlaćivat će se ženskoga krojenja I šivanja. Prima i i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u isprave. prinosi za uzdržavani.- za vrijeme od Kako se br'nu Slovenci. Predsjednik na izradu fina odijela za gospođe. — Džininu sokaku broj t0. Ponedeljkom 16. marta do 15. aprila t. g. u gradskoj slovenske zemaljske vlade saziva za 8. Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz imaju pristup samo ženske. vijećnici soba br. 10. u vrijeme od d do aprila 1920., a u potrebi i za naredne 12 sati prije podne i to: 1. aprila na Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ dane anketu u svrhu vijećanja, kako, sandra br. 2. I□□□□□□□□□□□□□□ piatežni arak 1- 2000; 2. aprila 2001 do da se smanji skupoća i da se 4500 I 3. aprila 4“0j—0900. riješe d«uga gcsnođ'arska pitanja i to u Na pažnju sarajevskoj opštini. Kako zema’jskom dvorcu u Ljubljani sa slieje već poznato, ovdašnje je grad, za­ dećim rasporedom i kako bi se dala stupstvo izmijenilo imena više sarajev­ orranič'ti skupoća: 1.) vlede život­ skih ulica. Mi smo se nadali, da ta pro­ nih namirnica: 2.) glede ma­ mjena ulica ne će ostati samo pro­ nu fakt urne robe: 3) glede ko- I JU koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini mjena po imenu, nego da će se i že: 4.) trleđeeeliačk'hi gospoЖ Ж k*° pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж ono trošno i zapušteno lice njihovo đarskth notrehština: 5. glede jednom promijeniti. Ш k:umpiraitd. u svako doba stoji na raspolaga- Кл ® dozvole dobitka za trgovce: nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ali naše se grad, zastupstvo u tome 6.) glede n o b' i a n 1 a k r i o m č a poslu ne miče. Eno n. pr. Miloš Obilića r e п i a i ostalih zloupotreba u ulica (prije Potok). U toj dugačkoj uli­ Pozvali su: 1.) povierenstva i ođsieci nesamo što živi dosta svijeta, nego tom ulicom prolaze mnogi građani, koji čt zemaln-Ve vlade i odielienie central­ nog ureda: 2.) prometna ravnateljstva žive u gornjim ulicama. A gornji je dio te ulice tako zapušten, da se njome ne јп»пе »Mfezn’ce i inspektorat državnih može proći, osobito po noći. Po izba­ žehemica u Етпћрап': 3.) orvanizac-le čenoj staroj kaldrmi svijet lomi noge. konzumenata: 41 orvaniznciie nroce-mSve ponude za hranu kao I upite a stanju cijena hrani u svako doba kulantno I brzo vrši Osim toga je na nekoliko mjesta i kanal tn i trgovaca: 5) Narodno Vheće za izbio na površinu, otvorile se rupe, pa Korušku: 6) Gosnodiarska Zadruga u Savjeta i svako olakšanje izvoza u Austriju i Mađarsku«. »Pojedini odsjeci Ministarstva Trgo­ vine, Pokrajinske Vlade i njihovi odsje­ ci, davali su Široke dozvole za izvoz i oslobođenje cd carina, vršili i sami . eke pogodbe i sporazumijevanja-. »Pojedini Ministri, čak nenadležei (gKristan) izdavali su naređenja, da se pusti izvjesna roba, i to bez carina i davali Široka obećanja u toni pogledu«. »M nistarstvo Ishrane nije izostajalo iza Ministarstva Trgovine i njene Cen­ trale za promet sa inostranstvom. Ono je davalo dozvole za izvoz manjih ko­ ličina pojedincina, — koje u samoj stvari n:su bile male — svih vrsta na­ mirnica, bez obzira jesu li kontigenti iscrpljeni ili ne, zabranjen izvoz dotič­ nih predmeta li ne, i to bez carine i bez osiguranja valute«. »To je u samoj stvari značilo: narodi- ; tim kanalima omogućiti izvoz na štetu ■ državne kase i na štetu valutne sitna- . čije u zemlji«... Povodom ovoga g. Miletić je izjavio da će podnijeti i interpelaciju da bi se • Narodno Predstavništvo i šira javnost ' upoznala sa pljačkom naše države. Tom prlikom će se iznijeti imena i 6s- ■ talih izvozničara, koji su oslobađani ca- . rine na štetu državnih interesa. Domaće vijesti Diplomirani krojač Jeplagić Salih, Bandbaša uliha broj 11. Sarajevo. Advohatshu honcelariju Dr. Sulejman Olcčhović Besa, košulja, dimija, bluza I Prištcdnja Hercegovac, aprovizacijama i trgovcima | Agent urna i homisionaina radnja I Abdullah Džumhur Tuzla I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli, Potpuno upsaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve blikovne poslove najbrže i najpovoljnije. Ktgovonrt »кШк: M. S*U«k«. Vlu.lk: CMtraH Odbor »1 М. O.. ttvnpgrUa D. fc A. КМоа, Saraltvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39b41c97e2c1bdabe24fee3bebdffd2b.pdf 8fc3f79747a751bef019329fef51567d PDF Text Text PRAVDA Poitarina u gotovom pletena. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЖИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 36 (141) Sarajevo, četvrtak 1. aprila 1920. (12. redžeba 1338.) Otvoreno pismo Ministru unutarnjih djela gosp. MARKU TRIFKOVIĆU Beograd. Sa čuđenjem i zgražanjem primlsmo vijest, ida Vama, ministru unutarnjih djela, a po tom i centralnoj vladi nijesu poznati progoni i nasilja, što se izvi­ đaju nad muslimanima Sandžaka i Ma­ kedonce. Čudimo se tako; izjavi, jer je »Prav­ da« još u 'broju od 14. februara donijela komentar o zatvorenju g. Midhatbega Hodtžića i njegoV brzojav iz Sjenice, u kojem je naveden razlog uliapšenja. U broju pd 2L februara donijeli smo »va­ paj bjclopoljskih muslimana«, a počam od 20. marta objavismo u pet bro­ jeva opširan prikaz o progonstvu g. Hodžića te ostalim nasiljima, što ih je činio i neprestano još čini g. sekretar Cukić. U tom se prilazu govori i o br­ zojavnom protestu pravoslavnih prva­ ka ii Bijelog Polja, a Vi uza sve to Jzlaviste, da Vam ti događaji nijesu po­ znati. Očito je dakle, da g. Cukić vrši cenzuru brzojava, nu očito je i to, da u VhŠefn hiinistarstvu nema sekcije, u kojoj se prati pisanje štampe. Pitanje je sad: smije li to biti i ko je odgovoran za ovaku manjkavost u mi­ nistarstvu, koje je u prvom redu odgo­ vorno za nerede u državi? Nije dosta reći: »Ja nemam izvještaja«, nego se valja postarati oa se do’đe do sigurnih izvještaja, pa makar i neslužbenim pu­ teni. Kako Vi to Zamišljate ulogu štdtiipe? Ne mislite valjda, da ona služi satoo zato, da troši papir i mastilo! Da Vam pravo kažemo. Vaša nas je izjava prcncrazila i mi smo u sijnoj neprilici kajtp lusmo nazvali ovakav Vaš odgo­ vor. Stoga ćemo ga ostaviti bezimenim i izjaviti, da smo u svom pisanju vo­ đeni patriotskim osjećajem-, da. našoj v)adj omogućimo razotkriti uzroke i uarbčpike nezadovoljstva, da joj prifcažemo pravo stanje stvari i objektivniip iznošenjem nekorektnosti pojedinih organa vlasti upremo prstom u izvor zla. od kojeg našoj mladoj državi pri­ jeti velika opasnost Iz »Hakova« odgovora, što- ga donesosmo u prošlom broju našeg lista vidi se jasno, da se u Sandžaku i Makedo­ niji upotrebljuje ista metoda, koja je od početka prevrata pa sve do polovice orpjle godine i službeno upotrebljava­ na prema našoj organizaciji. Koliko je pogrješna i štetna ta metoda naših »demokrata« pokazao je sadanji raz­ voj događaja. Naša organizacija nesamo da nije protudržavna, nego na­ protiv, ona' je jak stup sadanjefe režima, snažan oslonac sadanje vlade i jak te­ melj reda i poretka u užoj nam domovhjk Događaji su pokazali da je pot­ puno neosnovana tvrdnja g. Pribićevlća o našoj »protudržavnosti«, kao što se je priznalo i td, da nam je »nehote« i »krivnjom besavjesnog prikazivania« učinjena jedna velika neprav­ da samo zato, što ne htjedosmo pod ćoravu komandu samozvanih »državotvoraca«. To se je priznalo i priznaje, nu uza sve to izgleda kao da se do­ voljno ne cijeni to skupo plaćeno is­ kustvo; uza sve to izgleda, da se naši državnici još i sad više služe teoret­ skim »priznanjima«, umjesto da u praksi i na dijelu pokažu to svoje osvjedočenje. Ne ćemo da ovdje iznosimo svoje rckriminacije, već ćemo da se osvrnemo na stanje u Sandžaku i Makedoniji. Ta­ mo je osnovana organizacija »za za­ štitu muslimanskih prava«, koja u glav­ nom ide za tim, da osigura čovječanska i građanska prava tamošnjih mu­ slimana, da osigura slobodu vjeroispo­ vijesti i materinske riječi te postigne kooperaciju sa -kojom od postojećih ve­ likih stranaka. Organizacija ima i svoj organ »Hak«, koji se uređuje vrlo -umjereno i vrlo stvarno i koji ne daje nikakva povoda za kakvu podozrivost, a još manje za prognn i šikaniranje nje­ govih upravljača. 1 šta se događa? »Demokrati«, koji svojom netaktičnošću i intrasigentnošću popališe sve mo­ stove između svoje stranke i ove or­ ganizacije osuše paljbu na začetnike i pristaše ove organizacije i, ni pet ni šest, proglasiše iz — »protudržavnim elementom. Cinovništvo, koje pripada ili naginje ovoj stranci prima pod go­ tov groš sve podvale »demokratskih« listova i na temelju njih provodi tako­ va nasilja i šikane, da se čovjek mora zgroziti nad tim barbarskim postupci­ ma. Kad bi na vladi bio Ljuba Davidović i Svctozar Pribićević, ove bi se šikane mogle pripisati stranačkom »de­ mokratskom« režimu, pa bi se musli­ mani mogli tješiti da će taj režim biti i proći. Grubosti i barbarstva mogli bi se dakle natovariti na leđa jedne stran­ ke i nekako pravdati. No sasvim druk­ čije izgleda stvar, kad se uoči da se ti zulumi čine i pod sadanjom vladom. Sada nema mjesta gornjem izgovoru i — nastave li se ta nasilja — musliman­ ski će se elemenat, hoće ne će, morati zamisliti: ima li mu mjesta u ovoj državi? Jer dobije li uvjerenje, da mu nj pod novim režimom ne sviću bolji dani, osvjedoči li se, da je radikal Trifković isto što i »demokrat« Pribi­ ćević, onda je i nama i svakom drugom nemoguće izaći sa proturazlozima; on­ da je nesamo nemoguća njihova asimi­ lacija, nego i — ugrožena granica. Ovu činjenicu valja uvažiti i udesiti taku politiku, koja će privlačiti, umjesto da pogoduje iredentama i tri­ ma opasnim aspiracijama. Mi Vam to rekosmo otvoreno jedno stoga, što nas boli u duši ovaka mlitavost uprave, ra­ di koje se dovode u opasnost državni interesi, a drugo stoga, što nas sa svjema tamošnjim muslimanima veže is­ lamsko, a sa velikim brojem još i krv­ no bratstvo. Njilova bol i naša je bol; njihova tuga i naša je tuga. I prema Vašem postupku u tom pitanju, uđesićemo i mi svoje držanje. Sapienti sat. Nova Bileća. Iz Nevesinja dobismo ovaj brzojav: »Na 28. marta napali oboružani pljač­ kaši u Bišini putnike. Četiri muslimana teško ozlijeđena. Begovjć Salih i Pobrlć Meho bore se smrću. Tražimo energičnu zaštitu od vlade. Obavijestite centralnu vladu u Beogradu. Opširan prikaz slijedi. Mjesni odbor.« Državna zaštita djece POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaHcioni odbor. Pret tlata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina 11. sliman, da odmah javnosti musliman­ skoj saopće, kako su mogli zaključiti dokinuće duhobrižnika u rat­ nim sirotištima i šta ih je na to navelo? Mi smo obaviješteni o vrlo lošem vjer­ skom odgoju ratne siročadi u nekim sirotištima pa pitamo, kako se usuđuju kojekakvi namet-s-taratelji dokinuti vje­ roučitelje bez prethodnog sporazuma sa vjerskim poglavicama? U Reljevu n. pr., u jednoj čisto pravoslavnoj sredim, ne mogu se muslimanska siročad bez duhobrižnika nj časa ostaviti bez štete za njihov vjerski odgoj, pa zato traži­ mo, db se odatle odmah premje­ ste u T uzi u, gdje će imati svoga imialiriia i duhobrižnika. zvao se jedan naš članak u 125. broju »Pravde« od 24. februara. U tom smo članku upozorili pozvane faktore na pri­ stran rad ovoga ureda i na zakidanje i prikraćivanje ii pogledu dijeljenja nov­ Pašić 1 Trumbić. »Politika« od 28. o. čanih pripomoći muslimanskoj siročadi, mj. javlja pod naslovom »Dolaza^ i. premda bi se moro naročiti obzir uzeti Nikole Pašića« i pod naslovom »G. Antb na našu muslimansku dlječu, kojrh su Trumbić ostaje u Parizu« slijedeće :' staratelji ponajviše stradali i još uvijek najgore stradavaju, pa su i najpotrebni­ Šef naše delegacije na konferenciji ji pri pomoći. Ovo neobjektivno ј nesa­ mira u Parizu g. Nikola Pašić polazi vjesno zlorabljenje svoga položaja od večeras iz Pariza i stiže u Beograd 1» izvjesnih šovena provodi se još uvijek utorak na večer. On će podnijeti vladi bez ikake brige za odgovornost i to sve izvještaj o posljednjem toku pregovora na štetu muslimanske sirotinje. Prema o riješenju jadranskog pitanja. Pored pouzdanim informacijama možemo p otoga kani, kako se u parlamentarnim novno reći, da se pravoslavnoj djeci krugovima tvrdi-, g. Pašić uzeti učešća dijeli najveća mjesečna potpora i u pregovorima za sastav koncentraci­ bez obzira na broj djece i tnFprivrcdta onog kabineta. staratelja im (trafika, mejhana, izvozniMinistar spoljnih poslova dr. Airte ca), a muslimanskoj siročadi daje se Trumbić ne će za sada dolaziti u Beo­ minimalna m j e s eč n a potpora ili grad, jer je primoran da ostane u Pa­ jednokratna pripomoć ili se pak rizu zato Što ima da še podvrgne jedinoj molbe musi, siročadi hotimice za­ maloj kirurškoj operaciji. vlače i gube. I ako se znade, da g. Pašić ne želi N. pr. dvoje siročadi iz Dervente za I više aktivno sudjelovati u politici ipak šest mjeseci ne dobiše ni odgovora na ; veliki broj radkahiih poslanika smatra, molbe, premda su službeno odavde da će on biti primoran, da primi man­ spremljene samo na potvrdu. Uopće se dat za sastav koncentracione vlade tbn slabo brine, kako pojedini kot. odbori prije, što g. Protić želi, da se zbog ža­ vrše svoj posao. losti u porodici neko vrijeme povuče iz Mi još jednom upozorujemo pozvane svagdanje politike. na ove nepravde i ponovno traži­ Odsudan demanti g. Međakovlćeve mo, daše što brže objavi u službenom listu potpun Iskaz grupe. Medako viceva parlamentarna grupa najodlučnije izjavljtije, da niti je o dosad podijeljenim potporama, da se mislila niti misli, odvajati se od Parla­ vidi, imade li se čega bojati uprava drž. mentarne Zajednice. Prema tome sva zašt. djece, pa ne smije na sunce. Da proturanja iz zasjede žute štampe nema­ nema i tu korupcije i protekcije kao i ju nikakvog drugog osnova, osim smje­ kod podjele Stipendija? U demokratskoj ra da unesu što više pometnje u našu zemlji ne bi smjelo toga biti, a još se javnost. manje smije javnosti uskraćivati oba­ vještenje o javnim pripomoćnim akcija­ A mi — nek »kapamo. »Chicago Tri­ ma, pa makar to nekome u »Oblasnom buna« dobiva iz Londona da su Cesi, odboru« i ne mirisalo. Uostalom taj go­ Jugoslaveni i Rumunji primili od savez­ spodin i nema prava govoriti isred munika prešan nailog, da smjesta pruže sllm. sirotinje, jer je on jedna nepozna­ pripomoć u živežnim namirnicama onim ta olina među musi, svijetom, pa ni nje­ gov sud nije nikako mjerodavan, a ka­ područjima, koja trpe od bijede. Usta­ moli još da se smije bagatelisati glas novljene su prisilne odredbe, ako bi po­ javnosti njemu za volju. Međutim je i jedine države otklonile tu pripomoć. šutnja ječan odgovor, a mi ćemo i da­ Užasni položaj u Beču, gdje stradaju i lje čekati isk^z. imućniji sljevi, dao je povoda ovim na­ Ovom prilikom zahtijevamo od Drž. redbama saveznika. zašt. djece, odnosno od oblasnog odbo­ ra, u kojem sjedi i jedan nametnuti mu­ Bilješke. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. I u inozemstvu. Prima u№e na uložne knjižice i tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe hredrte. — Kupuje I orodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. R G 6 H D oaiELENJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgavacka banta, Sarajevo - Interurban telefon: ZW. �Strana 2 Страва Iz islamskog svijeta. DVORSKA DRŽAVA HALIFINA. Napisao: Inženjer Mustafa čelić. IL Dvorske zbirke: Relikviarium 1 Umjetni­ ne 2 Arhiv 3 I. Relikviartam. Cjelokupne svete inzignije, koje se u posjedu Osmanlijskog — kao Halifinog — dvora danas na­ laze (n. pr. Bajraki-šerif, Hrkai-šerif, Mahmeli-šerif i t. d.) imao bi isti novom Halifhiom dvoru da ih preda. Osim ovih i sve druge islamske posvećene predmete, u koliko se isti daju prenijeti, ma gdje oni danas bili, trebao bi novi dvor Halifin sabrati i u jedan poseban prostor u dvoru pohraniti. Ova bi zbir­ ka (ReHkviarium) stajala pod strogom pažnjom jednog posebnog kustosa (čelebi), koji bi bio svake godine u prvih deset dana mjeseca muharrema za do­ tičnu godinu od šejhova (pir) dvorskih derviša međusobnim tajnim izborom biran. 2. Zbirka umjetnina. Moralo bi se po­ kušati tečevine klasične kao i savremene umjetnosti, pogotovu one koje stoje u vezi sa islamskom civilizacijom, što kupovanjem, što darivanjem sabirati i jednu muzejalnu zbirku utemeljiti. Bri­ gu o ovoj zbirci imao bi također da vo­ di jedan od šejhova dvorskih derviša, biran na način kao 1—4. 3. Dvorski arhiv. Sve spomenice pro­ šloga i sadanjeg vremena, kao i cjelo­ kupni spisi trajne vrijednosti morale bi se pod sigurnom paskom pohraniti u dvoru. Pažnju bi nad istim imao tako­ đer jedan od daljnjih dvorskih šejhova kao pod 1. i 2. 4. Svjetovna biblioteka. U ovu sekci­ ju dvorske knjižnice spadale bi knjige stručnoga karaktera i djela lijepe knji­ ževnosti. Djela svjetskoga glasa na­ bavljana bi bila kako u svom originalu, tako i u valjanim prijevodima. Kao knji­ žničar ovoga dijela dvorske knjižnice služio bi također jedan daljni, a za to mjesto sposobni, šejh dvorskih derviša biran na način kao 1 4. 5. Religiozna biblioteka. Stara kao i nova djela svih literatura vjerskoga pravca, kao i komentari starijih djela, te djela, brošire i rasprave u kojima su pitanja muslimanske vjere raspravlja­ na. napadana ili branjena i ne samo u jednom izvjesnom, nego u ma kojem je­ ziku (prema tome u kome spis bude predan javnost') biti nabavljena i u jed­ noj praktično nađenoj knjižnici u svrhu studiranja morala bi ta djela biti pohra­ njena. Jednu zasebnu grupu ove knjiž­ nice sačinjavala bi djela inih religija. Pažnju i poslugu u ovoj biblioteci vrši također koji kao gore izabrani šejh dvorskio derviša. 6. Dvorska čitaonica. Pokraj obijuh dvorskih knjižnica morala bi na dvoru Svetov. bibliot. 4 Religioz. bibliot 5. - Čitaoni­ ca 6 i Halife također biti uređena t dvorska i čitaonica. Ovdje bi bili u svrhu dnev­ ne porabe izloženi svi Hstovi i revije svih naroda i zemalja kako vjerskog tako i svjetovnog pravca. Ovdje bi spa­ dali i svi priručnici, leksikoni i riječnid nužni za svakidanju porabu. Za red u dvorskoj čitaonici vodi brigu također koji daljnji šejh dvorskih derviša. Iz­ bor kao i gore. Vrhovni nadzor nad svima dvorskim I zbirkama pripadao bi šefu islamske I misije (Šejh-ul-mubellegijie). Pristup u j sve dvorske zbirke bilo to u svrhu po­ sjete, Studiranja ili ine naučne svrhe imali bi svi funkcioneri i namještenici Halifmog dvora. Za njihov pristup u zbrke pod 2., 4.. 5. i 6. nije nužna ni­ kakva specijalna dozvola od Šcjh-ulmubcllegijje, što je slučaj za zbirke pod 1. i 3. Pošto ovakove zbirke sačinjava­ ju put lakšem Studiranju, kulturi i civi­ lizaciji, to bi imali i eksterni učenjaci, umjetnici i istraživaoci (u nekim slu­ čajevima i ucmuslimani) pod raznim okolnostima pristup u dvorske zbirke Halifmog dvora. U ovom slučaju bila bi uvijek potrebna posebna dozvola Sejh-ul-mubellegijje. U slučaju, da bi ovaj potrebnu dozvolu uskratio, nijedna druga instancija ne bi bila kompetent­ na njegovu odhiku mijenjati. Ш. Zbor derviša. Da bi se prešao onaj jaz, koji između Halifata i skoro svili derviških redova vlada, da bi se onda sve redove učinilo korisnim po opće interese Islama, to bi na dvoru Halife bio utemeljen jedan derviški zbor, gdje bi najznamenitijih 12 der­ viških redova bili sa svoja 3, 5 ili 7 članova zastupani. Također jedna dvor­ ska tekjija morala bi biti sagrađena, gdje bi izmjenično svi redovi mogli da vrše svoje redovničke obrede. Ova b: dvorska tekjija stajala pod nadzorom jednoga odi šejhova dvorskih derviša, koji bi za svaku pojedinu godinu bio biran od svih dvorskih derviša na na­ čin kao i šejhovi čuvari pojedinih dvor­ skih zbirki. (Vidi »Dvorske zbirke« 1—6). Osim već u tekstu spomenutih derviških misija, dvorski derviši po od­ redbama Visokog Mešihata odnosno Šejb-ul-mubellegijj — kojemu su svi redovi potčinjeni — imali bi da vrše i još neke druge poslove u uredima i za­ vodima dvorske države Halifine. (N. pr. dvorska džamija, dvorska bolnica itd.) U zboru dvorskih derviša bili bi za­ stupani ovi redovi: Senusi Mevlevi Bektaši Alvknija Kadiri Nimeti Nakšibendija Sa’dija Rufš’ija Šahzilija Halvetija Zuhreverdija IV. Dvorska garda. Dvorska garda sastojala bi se od prilike od jedne kom­ panije pa najviše do jodnog bataljuna vojske sastojeće se od muslimanskih vojnika raznih narodnosti. Kao što re­ publika Švicarska šalje kao dvorsku stražu Vatikanu jedan izvjesni broj voj­ nika, to bi svaka islamska država, ko­ ja raspolaže svojom vlastitom vojskom imala dužnost jedan vojnički detašma od nekoliko vojnika i jednog časnika Indija 48 voj. 1 časnik Број 141 Broj .PRAVDA* — „ЛРАВДА* držatl u sklopu dvorske garde na Halifmom dvoru. Prema veličini svoga islamskog pučanstva otpalo bi na dr­ žave do 10 milijona duša 12 vojnika, za one od 10—20 milijona 24 vojnika, od 20—30 milijona 36 vojnika, dok sve one islamske države čiji broj islam, pučanstva prelazi 30 milijona šalju po 48 vojnika. Dvorska bi garda prema tome bila sastavljena ovako: Arabija Egipat 24 voj. 1 časnik 24 voj. 1 časnik Turska Afganistan 24 voj. 1 časnik I 12 voj. 1 časnik PerzJja 24 voj. 1 časnik Tripolis Maroko 12 voj 1 časnik I 12 voj. I časnik Po istom principu slale bi svoje voj­ le da prizrtadu. Jednim proporcional­ nike u Halifinu dvorsku gardu i one nim i tako neznatnim brojem vojnika islamske države, koje bi imale istom kao što je goro napomenuto, -bilo bi da dobiju svoju samostalnost (n. pr. postignuto potpuno zadovoljstvo svih Tunis, Alžir, Sudan, Oman, Buhara, islamskih naroda glede njihova udjela Chiva, Azerbejdžan itek). Cijela bi dvor­ I na dvoru Halife, dok bi s drugu stranu ska garda stajala pod vrhovnim zapo­ I bilo u vojničkom pogledu potpuno udovjedništvom dvorskog dizdara (Vidi: I voljeno tradicijonalnosti te običajne uI. Vrhovni funkcioneri dvora. 3.), dok stanove. Osim ovoga dužnosti bi dvor­ zapovjednici pojedinih odjeljenja su nji­ ske garde bile i te, da drži straže u hovi vlastiti časnici. Vojnici kao i ča­ dvoru, da paradira prigodom Halifinog snici nose uniformu svoje vlastite dr­ posjeta dvorske džamije, prigodom do­ žave. Potreba ovakove jedne dvorske laska visokih gostiju, prigodom Halifi­ garde proizlazi i iz toga, što kao vid­ nog puta u sveta mjesta, kao i to da bi ljivi znak priznanja jednog novoiza­ se pod njezinom zaštitom obdržavao i branog Halife prigodom njegove insta­ sveopći islamski sabor. Vojnici i časni­ lacije ove bi ga čete jednim počasnim ci dvorske garde, dok su u službi Hali­ mimohodom u ime svojih zemljaka imafata, imali bi se pokoravati jedino za- se tiče čisto vjere i njiliova službenog čina, njima sudi Medžlisi-ulema odno­ sno Rijaseti-ilmijje, j priziv bi bio do­ zvoljen jedino na Visoki Mešihat. Jesu II pako u jednoj takvoj stvari upleteni članovi jednog pokrajinskog i državnog Islamskog vjerskog tijela (Medžilisiulema ili Rijaseti-Jlmije), članovi Viso­ kog Mešihata, Halifatski poslanici, vrhovni funkcioneri dvora. Ili koji član jedne islamske kneževske kuće, onda njima sudi, bez priziva, pravnički senat Visokog Mešihata, koji stoji pod pred­ sjedništvom M’jdžtehid-ul-kjebira i čije osude uz predsjednika potpisuje I Halifa. (Kraj.) povijedlma dvorskoga serdara i kao takovi uživali bi i zaštitu imuniteta Halifinog dvora. Zaštitu ovoga imuni­ teta uživali bi i svi drugi funkcioneri i namještenici Halifinog dvora kao i oni vrhovnog vjerskog vodstva.. Sve sporove ma kojeg karaktera oni bili, a desili bi se u granicama dvorske države Halifine, ili bi tim deliktima bile tangirane osobe koje pripadaju dvoru, rješava dvorski sudac. Priziv se može uložiti jedino u stvarima vjerske nara­ vi i to jedino na Mudžtehid-ul-kjebira. Za sve stvari šeriatsko-pravne nara­ vi u pojedinim mjestima za izricanje šeriatske osude kompetentan je kadija, a prvostepena prizivna instancija je Medžl’si-ulema odnosno Rijaseti-ilmijje, dok vrhovna prizivna inštancija bio bi Visoki Mcšihat. Ako su u jednoj šeriatsko-pravnoj stvari tangirani koji od ni­ žih islamskih vjerskih službenika, gdje Dvorski knez-adlatus Ispravi! U tekstu ove rasprave u br. 24. (129.) »Pravde« ođ4.o. mj. iza na­ slova: »I. Vrhovni funkcioneri dvora«, nehotice je ispuštena ova skrižaljka: Dvorski maršal 1 : 2 Dvorski ceremonial 5 Dvorski sercar 3 Dvorski adjutant 4 Dvorski hatib 6 Dvorski imam 7 i Dvorski muezzin 8 i Dvorski sudac 9 Dvorski liječnik Odjeli na članak „Prekipjelo je već“. Bijeljinske hanume pročitavši članak u »Pravdi* pod gornjim naslovom, du­ boko dirnute onim ozbiljnim i trezve­ nim pisanjem našega lista našle su se ponukanim, da na vidljiv način iskažu svoje zadovoljstvo nad neustrašivim radom i držanjem našim u obrani svo­ jih prava, skinule su sa svojih grudi nakit, koji ih je godinama urešavao, a koji im je možda i kao dragocjeni obi­ teljski amanet bio, te su poslale kao prilog našoj »Pravdi«. Pošiljka je popraćena sa slijedećim riječima: »Šaljemo 22 komada du­ kata, koje su na jednom sijelu, odu­ ševljene, patriotskim i neustrašivim pi­ sanjem »Pravde« pokupile niže navede­ ne hanume, skinuvši ih sa svojih pošIjednj ih struka i zadnjeg svog nakita i to: po 20 K u zlatu: Hanuma Hasanbega P a š i ć a i hanuma Hifzibega D umišiča; po 1 madžariju: hanuma H. Muharcmbaga Paši ča, hanuma Nurudinbega Kapetanovića, hanuma Eminbega M u r a dbego v ića, ha­ numa Zijahbega Paši ča, hanuma Hakibega Paši ča, hanuma Rifatbega Rifatbegovića, hanuma H a t a P a š i ć, hanuma r. Osmanbega P a š i-, ć a. hanuma Ibrahim ef. E d h e m o v ića, hanuma r. Smailbega Sa 1 ihbe­ gov i ć a, hanuma Osmanbega S. S alihbegovića. hanuma Hifzibega Z. P a š i ć a, iianuma r. Avdibcga Rifat­ begovića i hanuma Mehmed ef. R esića; po 10 K u zlatu: hanuma Dedage Lipničevića. hanuma Mustajbega čemeri ića iz Janje i hanuma Hasanbega S a 1 i h b c g o v i ć a; po 1 rušpu: Zilhanuma Pašić; po 1 igrmiluk: hanuma Izzetbega Salihbegov i ć a i hanuma Huseinbega ČemerI i ča. Živjele svjesne bjelinske hanume i bi­ le uzor svijesti, shvaćanja i požrtvovnosti svima našim hanumama širom mi­ le nam domovine. Iz Sandžaka i Makedonije. Iz Bijelog Polja dobismo i ovaj iz­ vještaj: »Iza nezakonitog upućivanja g. Midhata Hodžića iz N. Pazara za Bije­ lo Polje svak se pobojao, da će ga u putu ubiti. I u toj općoj bojazni ja sam se telegrafski obratio mome šurjaku Nazimbegu Zaimovlću u Bijelo Polje ovako: U koji minut stigne Midhat da mi javiš. Cenzura običnih depeša i pi­ sama praktikuje se u Bijelom Polju još, i sekretar g. Tomo Ćukić, krvni nepri­ jatelj muslimana, zovne u večer Nazimbega, napane ga šamarima i psovkama i strpa ga u zatvor na goloj pravdi sa­ mo zato, što sam mu ja poslao tu de­ pešu. G. sekretar načelstva Cukić zatvorio 10 Dvorski ekonom 11 I je 3 dana i Ibrahim ef. Dobridžića zato, što je Midhatu, kadi ga je ovaj iz za­ tvora zamolio, da mu donese dušek, I odgovorio: »Donijeću, ako smjednem!« Strašno je u Bijelom Polju. Tiranije Čukićeve neopisive su i nepodnošljive. Kuku onom, koga on ščepa i ko mu se pomoli. Taj čovjek, koji nosi na duši svojoj tolike nevine žrtve, samo je uli­ zivanjem »demokratskoj« kamarili mo­ gao dosad ostati nekažnjen I u slobodi, te se požurio, da se bar pokaže, da još može činiti šta hoće. Zakon, ustav i čovječnost za njega ne postoje. Znaju li nadležni za ovo? Ne znaju. Ne smi­ jemo ga tužiti, jer ćukić neda nikom iz Bijelog Polja putovati. F. Prosvjeta i šhola. Hibo da uredimo naše ihL škola? ni. hak. Sto se tiče medresa, to su vjerske škole više kategorije, a svrha im je, da odgoje toliki broj hodža, koli­ ko iziskuju vjerske potrebe naše zem­ lje. Ove su škole važne za život i na­ predak- muslimanskoga elementa pa se s njima treba malo više zabaviti. Ah ovdje treba odmah upozoriti na manj­ kavost vjersko-prosvjetnog Statuta. Iz njega se ne vidi (§ 166.), s kakvom se kvalifikacijom može stupiti u medresu, da li dotični kandidat mora najprije svršiti osnovnu školu i barem polovinu srednje, jer bi to bilo veoma važno -na­ pomenuti i preko toga ne bi se smjelo onako šutke prelaziti, a to tim više, što su medrese škole više kate­ gorije« za naobrazbu hodža. Kako je međutim u S 166. rečeno, da kandidat mora navršiti dvanaestu, a ne smije prekoračiti šesnaestu godinu života, te kako je opet u § 160. spomenuto, da muslimanska djeca moraju najkašnje po navršenoj sedmoj godini poći u mekteb. to bi se odatle dalo zaključiti, da će ti medresanski kandidati bih s kvalifika­ cijom mekteba i u najboljem slučaju još sa osnovnom školom. A šta ovo znači i koliko znanja mogu imati takovi kan­ didati, lako je dokučiti, pa o tome nije potrebno dalje govoriti. Samo je nužno istaknuti, da položaj našega hodže -tra­ ži od njega mnogo vjerske 1 svjetske spreme, jer je on u više slučajeva jedi­ ni narodni prosvjetitelj. Već na ovom primjeru vidimo, da je naš autonomni Statut krnjav, te bi ga trebalo popuniti i izmjeniti. Ovo se ie moglo već davno -učiniti, da je bilo do­ bre volje i razumjevanja kod odlučnih faktora. To je mogao učiniti uJemamedžlis u sporazumu s vakufskim sa­ borom, koji odlučuje o nastavnom pla­ nu naše vjerske škole. Ovi dosad istaknuti momenti ulijeva­ ju nam sumnju o savremenosti naših medresa. A kad se ovome doda još I ono, što se veli u S 173., da naime za oprost od dolaženja pred povjerenstvo za novačenje moraju učenici dokazati, da su s uspjehom svršili nauke (!) »sari i nahv« u jednoj domaćoj medresi, onda nam se nameće misao, da će se i u аи- �Воој 141 — Broj ПРАВДА* — »PRAVDA, mnogo žrtava i troškova, ali bez toga tonomnim medresama studirati ponaj­ prošle godine. Taj je najnepovljniji. Naj­ više te »nauke« (sari i nahv) i da one I nema ozbiljnog posla i naprtka. Ako bolje bi riješenje bilo slobodan spora­ miaju biti vrhunac mudrosti i učenosti j nam je stalo do našega preporoda i sa­ zum sa Jugoslavijom, za koji će se uči­ medresanske. Ovako stanje i ovakav vremene naobrazbe, moramo zagristi niti sve s talijanske strane. rad medresa naša je žalost i sramota, u ovu gorku jabuku i sve pregorjeli i Miillerov kabinet obrazovan. Prtina jer su ovakoga tipa medrese postojale svim silama uprti, da održimo korak sa depeši iz Berlina definitivno je obrazo­ i pred više stotina godina! Ko pak zna, vremenom i ljudima svoje okoline. A van Miillerov kabinet. Bivši kancelar šta je sari i nahv, taj će se čuditi, u što da je ovaka reforma moguća i korisna Bauer postao je ministar riznice. se troši toliko vrijeme od šest do osam za islamski napredak, imamo dobar do­ Položaj u Njemačkoj. »Frankfurter godina, Jer sarf i nahv nije ništa drugo, kaz u Sarajevu, gdje je pred četiri go­ Zeitung« javlja iz Essena: Usprkos na­ nego arapska gramatika (morfologija i dine uzsred rata i oskudice otvorena stojanja vođa nezavisnih socijalista i sintaksa), a ta se nauka može za godi­ reformirana medresa, u kojoj komunista da se ne riješi prolivanje kr­ nu ili najviše dvije temeljito proučiti, se uči po nastavnom planu, kako je gore vi, kod Wesele, ipak nije uspjelo pre­ ako se samo upotrebljavaju novije za izložen. Imamo još jednu šerijatsku gim­ kinuti borbu. Vojni zapovjednici stoje to podesne i praktične knjige, a ostave naziju sličnoga tipa, koju je naša vlada- na stanovištu da samo oružje može od­ stare nesavremene. To se pogotovu da­ osnovala prije dvije godine u Sarajevu lučiti, ali su komandanti vojske koja de u medresama e vrsnim muderisima za naobrazbu kandidata šerijatske škole. stoji u borbi spremni da pregovaraju i polučiti, kad se zna, da u medresi arap­ Ove dvije škole modernoga tipa, a u u toku bitke. Radnička vojska zahtije­ ski jezik čini glavnu osovinu, oko koje Islamskom duhu zamišljene i rukovođe­ va osim ispunjenja bielefeldskog utanase sva nastava vrti. ne, obećaju mnogo muslimanima, samo čenja još i potpuno razoružanje i raspuToliko usput o Statutu, a sada ćemo ako se njima budu obilno služili i po­ štanje državne obrane i obrazovanje hađali ih u velikom broiu. Bilo bi po­ govoriti o nasavnom planu, kakak bi narodne obrane od radnika, kojoj bi se željno ј blagosloveno za našu sreću i trebao da bude. budućnost, kad bi se s vremenom podi­ imalo predati sve oružje. Ako pregovo­ 0 nasavnom planu za svu obuku u ri koji su u tečaju ostanu bez rezultata, gle u svakom našem okružnom mektebima i medesama odlučuje ulemageneralni će se štrajk u Njemačkoj po­ mjestu barem po jedna reformirana me­ medžiis u sporazumu sa vkuf. saborom novno rasplamtjeti. dresa za odgoj hodžinskog staleža u sa(S 138., 5.). Naravno je, da bi najpamet­ »Berliner Tagblatt« javlja: Sve orga­ vremenom duhu. Time bi naravno ot­ nije i najbolje učinili ovi pozvani fakto­ nizacije gradova u ruhrskom području, pala potreba onih silnih naših starin­ ri. kad bi se u prvom redu obazreli na koji stoje uz vladu i koji su priznali skih medresa, u kojima se radi bez pla­ nastavni plan i metodu osnovne i sređ­ uje škole te nastojali, da nastavni plan na i programa ne obazirući se na sadaš- . bielefeldsko utanačenje izjavile su se protiv anarhije i samovolje manjine. Da medresa dovedu u sklad s planom sred­ njost i suvremeni život. Zato su one se os'gura snabdijevanje ugljenom podu­ nje škole uzevši za podlogu sastava bez svrhe, jer su se preživjele, a vakuf zela je vlada energične mjere. Veći nastavnoga plana spoj predavanja stoje dosta novaca. fi !ot o šk o-hS s t o r i č'kog a sa To su najglavnije misli, koje sam že- I kontigenti četa sastavljeni su u akciju i lio iznijeti, jer se dosada u našoj javno- i ako crvena vojska u zadnji čas ne uvi­ ma tematsko-fizika Inim. Sa­ sti veoma malo pretresala gornja tema, i di strahotu svoga postupanja, poduze­ mo je za ovu stvar ta nesreća u nas, što premda ona zaslužuje mnogo više paž- i će najenergičnije mjere. nismo imali ni jednoga nastavnika u au­ Nova Njemačka vlada. Javljaju iz nje i brige, nego se može u prvi mah r tonomnim odlučnim t'jelima, kpji bi ovo Berlina od 27. marta. Sinoć kasno u no­ i naslutiti. Škola je naime vrlo važan i pitanje shvaćali i poticali. Inače bi se ći vodili su se pregovori između tn odlučan faktor u životu svakoga naro­ ovaj plan dao lako i na naše medrese stranke većine narodne skupštine. Ra­ primijenit' uz neke izmjene, koje bi o- da, a osobito za nas muslimane u Bo­ čuna se s imenovanjem novoga koali­ davale i čuvale karakter muslimanskih, sni i Jugosalviji uopće, gdje smo po­ čeli istom prije nekoliko decenija ko- j cionog kabineta već za sutrašnji dan. vjerskih škola, ali bi ipak ostao isti gla­ raca ti kulturnom stazom. U ovom do- i Prema suglasnim vijestima listova dr­ vni princip nastave) koji ide za određe­ sta velikom razmaku vremena mogli I žavna će vlada biti po svoj prilici ova­ nim načinom naobrazbe. Da vidimo sada, kakav bi to mogao : smo sebi osigurati mnogo veće uvjete ј ko sastavljena: državni kancelar Hermann Miiller soc. dem. ministar spoljza napredak, ali smo nažalost slabo biti plan obuke za medrese. Nastava fi­ nih poslova Landesberg (soc. dem.) ili shvaćali prilike i koristili se malo isku­ lološka ostaje u potpunom opsegu u Brockdorff-Rantzau i Berndsdorff oba stvom. To dalje ne smije ovako ići, jer medresama uz tu razliku, da namjesto će nas naša bezbrižnosti i neuaj upro­ demokrata), financije Kuno (centrum.), klasičnih, odnosno modernih jezika u pastiti, a vrijeme nas samo od sebe pravosuđe Hann (dem.), unutarnji po­ medrese dođu orijeetalni jezici slovi Koch (dem.) državna obrana Cespregaziti. Da ovo kobno zlo od sebe od­ sa svojom njiževnošću; arapski jezik kao jezik islamske vjere stoji u prvom i vratimo, valja nam pohađati škole, re­ sler (dem.), narodno zdravstvo Bauer (soc. dem.), prehrana (jedan član cenredu sve obuke te mu se daje najviše | formirati naše medrese i oružati se mo­ vremena i pažnje. Orijentalni jezici tre- I dernim oružjem, koje nas može ođ' zla truma). javne radnje Schmidt (soc. dem.) odbrani ti. željeznice Bell (centrum), pošta Giesha ća se uče iz modernih arapskih i tur­ Škole, škole i samo škole! Važnost berto (centrum), ministar bez portfelja skih gramatzika, a ne iz starih nesaškolstva neće niko poreći niti o tom David (soc. dem.). vremenih knjiga. Vrlo bi dobro došla posumnjati, jer je to jedina blagodat za u ovu svrhu gramatika pisana našim Parlamenat u Berlinu. Vlada i narod­ narodno prosvjetljenje i uvjet za napre­ materinskim jezikom, jer bi ona olakša­ no predstavništvo su otputovali iz Stuttdovanje. Za nas je muslimane, kojih ila đacma posao ј ubrzala napredak. garta za Berlin. ma najviše nepismenih, poniženih i pre­ Naročito i odlično mjesto valja dati i Javljaju za nove bojeve u Essenu, gaženih, ovo pitanje danas puno važni­ materinskom jeziku sa književnosti, jer DieseWorfu i Leipzigu. Komunisti pljač­ je i privlačivije. negoli ikad prije, jer on daje pravu naobrazbu mladeži i čini kaju i pale na sve strane. Nezavisni so­ u današnjim vremenima imamo u svo­ središte cjelokupne nastave. H i s t o cijalisti su se pridružili većini i naredili jim rukama autonomne škole, pa kako rička nastava je od velikoga zamaproduženje rada. ili uredimo i kakav plan u njih unesešaja pa joj treba dati i dolično mjesto Wilson i mir s Njemačkom. London­ mo, o tome će zavisit naša sudbina i na ­ U medresi. 1 u ovoj je grani nužna proski »Times« dobiva iz Washingtona. da predak. Da li ćemo u autonomne ško ­ mjenia utoliko, da se u medrese uvede je Wilson zaključio, da uloži svoj veto, le, koju spadaju jedino u pravo i nad­ opširnija povijest Islama i islamskih na­ ako se stvori zaključak, da proglas: svr­ zor nas muslimana, to opet o nama za­ roda, negoli je u srednjim školama za­ šetak ratnog stanja između Sjedinjenih visi, ali ćemo time pokazati, da li stupana. ali ipak kandidati u medresi Država i Njemačke. shvaćamo duh vremena i da li se zna­ treba da uče i svjetsku povijest, a na­ Treća kandidatura Wllsonova. Iz mo priljubiti prilikama, u kojima ži­ ročito povijest svoje domovine i drža­ Washingtona se javlja da je govornik vimo. ve. Na ovaj bi način spoj filološko-hidemokratske stranke uz živahno odo­ Zato je prijeka potreba i skrajnje vri­ storičke obuke došao do punog izraža­ bravanje stranačkih drugova stavio na jeme, da svoje vjerske škole postavi­ ja u medresama. Wilsona pitanje, da li se mish i po tre­ mo na savremen temelj i da ih iz ko­ Druga važna grupa predmeta jest ći put kandidovati za predsjedničko mje­ m a t e m a ts k o-f i zik a 1 n a, na ko­ rijena reformiramo unesavši u njih uz sto. Pri tom je dodao, da stranka ne vjersku znanost i svjetske predmete, ju treba uzeti obzira medresa kao škola će dopustiti treću kandidaturu. Dopis­ ako nismo radi da nas naše potomstvo i nik »Echo de Pariš« javlja da su se vo­ više kategorije. Naravski, da za medre­ s nehaja i nemara za našu bolju buduć­ su nije baš potreban opako opširan de demokratske stranke složile u miš­ nost proklinje. materijal matematike i fizike, kao što ljenju, da treba onemogućiti Wilsonovu Neka pozvani faktori budu svjesni se uči po srednjim školama, on se dade kandidaturu. velike odgovornosti, koju duguju pre­ skratiti na manju mjeru, ali ne ispod Rumunjski parlamenat raspušten. Iz ma narodu, ako što prije ne zaključe onog opsega, koliko se prođe u četiri Bukurešta se javlja: Parlamenat je ras­ reformu nesuvremenoga mekteba i bes; razreda srednje škole, jer ne bi mogla pušten dekretom poslije burne sjedni­ ciljnih medresa, jer je narod bez savrenjoj biti izjednačena. ce. na kojoj je dosadašnja većina istu­ menih škola narod bez budućnosti. A Eto to bi bio podesan, savremen i la­ pila protiv Averescuova kabineta. ovo sigurno ne može željeti musliman ko ostvarlliv način, da se nastavni plan Iz francuskog parlamenta. Javlja se muslimanu. Hak. medrese učini sličnim planu i principu iz Pariza ođ 29. o. mj.: u parlamentu srednje škole i da se naša medresa uije nastavljena diskusija o interpelaciji slinu reformiraju u savremene muo spoljnoj politici. Poslije učešća Briansfimađske vjerske škole, koje bi davale dova. koji je branio politiku na istoku našem islamskom, elementu narodne i poslije odgovora Millerandova, izgla­ prosvjetitelje spremne za svoje teško sano Je vladi povjerenje sa 518 protiv zvanje prema današnjem vremenu i na­ Italija za sporazum za Jugoslavijom. 70 glasova. rodnim potrebama, a primale bi kandi­ Iz Rima se javlja: U jučerašnjoj sjedni­ Danska okupira prvu zonu Schlesw|date iz osnov. škole. ci dao je Nitti 'scrpan ezpose o spoljga. Iz Kopenhagena javljaju, da je na Kako vrhovno rukovodstvo i nadzor noj politici. Izjavio je da nikad nije zahtiev danske vlade internacionalna nad mektebima i medresama spada u smatrao Jugoslaviju neprijateljskom dr­ komisija dozvolila, da Danska okupira dužnost ulema-medžUsu, koji rješava žavom i da je uvijek nastoiao da uspo­ prvu zonu Schlesvviga po svojim voj­ i poslove obuke i discipline u svome op­ stavi s jugoslavenskim narodom prija­ nim vlastima. segu (S 163.), to bi bilo vrlo nužno, da teljske veze. U jadranskom pitanju mo­ Glad u Beču. Javlja se iz Deutschalnaš ulcmamiedžlls ima ijednoganagućna su tri riješenja: najednostavnije tenburga od 29. marta: Današnja zvas t a v n i k a, koji bi vršio stručni nad­ je prijateljski sporazum između obadvi­ nična vijest, da je američki kongres zor nad ovim školama, jer nema uspje­ je države, drugo riješenje Je ispunjenje društava za izvoz žita odredio da se u ha od nestručnjaka niti može škola dr­ londonskog ugovora. Ovaj ne obuhvata Austriju izveze na kredit 200.000 tona žati korak sa državnim zavodima iste Rijeku. On je također na londonskoj brašna, pri čemu će engleska vlada kre­ kategorije bez uputstva stručnjaka niti konferenciji u slučaju da bude ispunjen ditirati tran=nortne troškove, umirilije može steći pravo 1 ravnopravnosti. londonski ugovor obećao autonomiju za duhove u Beču. »Neues Wicner Tag­ Razumije se samo po sebi, da b| ova­ Dalmaciju. Treće je riješenje da se pri­ blatt« piše da posljednjih dana nije bilo la reforma autonomnih škola stajala mi američki predlog od 9. decembra hljeba za hiljade bečkih porodica, koje Politički pregled Стрвна 3. su trpjele tešku glad. Već odavno su se ovdje granice proletarijata pomakle. Cijeli srednji stalež potpuno je osiro­ mašio, tako da ni oni ljudi koji su dosad vrijedili kao imućni, nisu u stanju nj da se najedu do sita. Albanezi protiv Italije. Javljaju iz Ti­ rane od 18. o. m.: U mjestu Naroć, sje­ veroistočno od Kavale, rdržan je prekjuče 16. o. m. veliki narodni zbor Albaneza, protiv talijanskog protektorata. Zbor je bio dobro posjećen, došli su poslanici iz Kroje, Sijaka, Kavaje, Ti­ rane i Mati. Prije toga bio je zbor u istom cilju u selu Muleti, jugoistočno od Tirane, na rijeci Arsenu. Došlo je oko hiljadu du­ ša iz okoline Tirane. Ermenska država. Londonska konfe­ rencija zanimala se ermenskim pitanjem. Prema »Petit Parisien«-u izvršeno je razgraničenje Ermenije tako, da je no­ va država dobila izlazak na Crno mo­ re, kako je želio predsjednik Wilson. Potjere za profesorima i đacima. Vla­ da ie odredila istragu protiv rektora berlinskog sveučilišta profesora Maye» ra, poznatog učenjaka, radi njegova dr­ žanja za Kappova vladanja. Ministar­ stvo za prosvjetu zatražilo Je od vlade, da mu dade podatke o držanju učitelja i đaka za vrijeme prevrata. Naši dopisi Miljkovac (kod Doboja), u martu 1920. (Dajte nam školu!) Da malo odušim, radi čega odavno čeznem, iznosim jed­ nu našu nuždu, radi koje očajava mno­ gi kraj Bosne i Hercegovine, koji nema škole. Ja sam u Miljkovcu imam i maallim, pa osjećam svu težinu na svome vratu, što naš težak ostaje neprosvi­ jećen, što ostaje ćorav kod svojih oči­ ju. Zar smo baš mi muslimani osuđeni na to, d moramo živjeti poput hajvana kako drugi hoće i snositi terete, a da ne znamo, da li imademo uz dužnost i svoja prava? Zato dižem svoj oprav­ dani glas i u ime svojih seljana i tražim od zemaljske vlade, da nam otvori ško­ lu, da i ia sa svojim seljanima počnem doprinositi općem napretku i kulturnoprosvjetnom radu među muslimanima. Selo Miljkovac imade 100 kuća mu­ slimanskih. te se nalazi kao centrum sela Makljenovac. Cajra, Orašje i Prisade. Svi su moji seljani složni u tom, da nam se otvori škola i svi samnom zajedno sarađuju. Moli mnašu organi­ zaciju, da nas u ovome podupre. Mi ćemo se na zemaljsku vladu obratiti sa posebnom molbom, te smo pripravni u tu svrhu doprinijeti po svojoj moguć­ nosti i materijalnu pomoć. Ja sa svoje strane poklanjam zemljište za školu, a prema svojoj mogućnosti ću i novcem poduprijeti. Hafiz Hasan Bajrtć. Domaće vijesti Apel na g. Fr. Marklća. Sve one ne­ korektnost: i za osjećaje našeg naroda uvredljivi i izazovni zaključci o kojima pišemo na drugom mjestu nastali su kod uprave Drž. zašt. djece odatle, što je izvjestan dio »Oblasnog odbora« uzurpirao sebi svu vlast te provodi svo­ je namjere po ćejfu, bez znanja i samog predsjednika g. Fr. Markića, da po pra­ vilniku odmah pozove širi odbor, pred kojim će taj »uži odbor« položiti račun o svom samovlasnom radu. Petgodišnjica smrti M. Cazima СаПča. Na 6. aprila navršuje se pet godina kako je umro pjesnik Musa Cazim Catić. I ako je kod nas ružan običaj, da se sami ne sjećamo svojih mrtvih, pa imali oni i pogrešaka svojih — smrt Cazimova bila je osjetljiv gubitak za našu mladu i malu književnost Za to bi trebali da mu se sada odužimo, jer još leži na tešanjskom groblju bez niša­ na i ikakva vidljiva znaka. 6. aprila o. g. trebao bi bit Ca­ zim o v dan, koji bi mu bar nišane na grob postavio. Aprilski broj »Novog Vijeka« posve­ ćen je uspomeni pjesnika. Odbor za pod'gnuće spmenika Cazimu Catiću. Uredništvo »Novog Vijeka« moli sve poštovatelje rahmetli Cazima u Sarajevu i na strani da dođu na 6. ap­ rila o. g. u prostorije uredništva (Islam­ ska štamparija) u 6 sati večer, gdje bi se izabrao poseban odbor, koji bi ovu akciju življe poveo. Iz »Konzorcija«. »Konzorcija« rajonrrala je prodaju brašna za pecivo, za �varivo i za krušno brašno. Preprodaju obavljaće u rajonu: I. »Centrala«: Todor Kosovac, Hadiži Uzcir Kredo, Moric SHer, Baruch M. Samakovlija, S. Glikselig i Mihajlo Ilić. II. »A i as« : Bako* vić & Udovičić, Aleksandar Engel i Vcjstlaga Nijemčević. III. »Bistrik«: Mchmcd Gaokć, H. Hasau Handžić, I,rena Jclluck, Sabit Mujezinović i J. Raguz. IV. »Čoban i ja«: Avdija Ceremida i Pero Drašković. V. »Hise­ ta«: Braća Kuić i Mara Milanović. VI. »Kolodvor«: Rahela Attias i Gaspar Giurchu. VII. i VIII. »Koš evo« i »B i e 1 a v e«: Braća Bajčetić, Todor Buden. Lea Danon, Braća Gorgoljatos, Braća Kosovac. Mento Salom i Trifko Bajčetić. IX. i X. »Kovači« i »Vrat­ nik«: Vlad. Cabak, Jovo Jovanović, Muhamed Mlačo i Milau Pupić. Brašno izdavače se na temelju legi­ timacije gradske aprovizacije 1 kg po osobi te su preprodavači »Konzorcija« dužni, da kroz osam dana računajući od dana izdavanja potrošačima rezervira­ ju njima pripadajuću količinu. Han izdavanja oglasiće se uvijek pravodobno u novinama. Preprodavači »Konzorcija« drže na uvid listine svoga rajona Iz ko­ jih će svaki potrošač moći ustanoviti, kcd kojega trgovac imade primiti nje­ mu pripadajuće brašno. »Konzorcija« iz'daje svojim preprodavačima dovoljno količine brašna, tako da niko ne može < ne smije biti prikraćen! Potrošači ko­ ji ma bilo kojim godi slučajem ne bi dobili svoje brašno neka to prijave iz­ ravno: »Konzorcija« pošt. pretinac 227 i neka u prijavi navedu kod kojega su trvovca glasom legitimacije gradske aprovizacije rajonirani. Unaprijed i do daljnjega dobivaće gradska sirotinja na temelju specijalnih legitimacija konzordalnu robu u stanovitim intervalima po dosadašnjim ali svakako uvijek po ni­ žim cijenama ■■nego ostali dio stanov­ ništva našega grada. Izdavanje za Si­ rotinju ushjediće čim budu tehničke pripreme dovršene. U srijedu 31. o. mj. izdavače gorcnavedeni preprodavači »Konzorcija« pod gornjim uslovima po pola kg brašna za varivo i krušnog brašna po K 11.— odnosno K 7.— na kg i to onim potrošačima kojima prezime poćima sa A do K, a u četvrtak 1. aprila o. g. onima, ko­ jima prezime počima sa L do Z. Oni potrošači koji na njima određeni dan ne dignu svoje brašno, mogu tek počam od petka dne 2. pa sve do srijede dne 7. aprila o. g. svoje brašno dizati. Pre­ prodavači nijesu dužni, da njima brašno preko toga termina rezerviraju. Iz grad, aprovizacije. U subotu 27. pr. tnj. izdala je aprovizacija gradskoj sirotinjni petrolej (gaz) uz cijenu od K 14.50, na iitar. — Na 30. marta pako aprovizacija je izdala svojim rajonskim trgovcima gaz (petrolej), koji će se pro­ davati potrošačima po 2 litra na iskaz­ nicu uz cijenu od K 28 po litru. Demobilizojvanj, koji su bolesni. (Zv.). Opće vojno odelcnje ministarstva voj­ nog i mornarice saopćava: Da bi se clakšao saobraćaj i uštedio izlišan put obveznika podležećih demobilizaciji, ko­ ji su sada na odsustvu i bolovanju, mi­ nistar vojni i mornarice naredio je, da se ti obvezanici ne vraćaju okružnim komandama, pa okružne komande tre­ ba da na osnovu spiskova izdadu ob­ javu takvim obveznicima a oduzmu ob­ jave date za odsustvo i bolovanje. »Hurijet«, muslimansko radničko i zauatlijsko udruženje u Sarajevu, javlja svima prijateljima i starim članovima da je odjiočelo sa svoim radom i moli sve prijatelje, da potpomognu sa svo­ jim radom oko unapređenja »Hurijeta« koje je mirovalo od god. 1914. do da­ nas i izgubilo znatan broj članova. Prostorije udruženja se nalaze na Benbaši, prema društvu »Elkamer« (dosadanjim prostorijama »Jug. musi, šport, kluba). Današnji odbor je konstituisan ova­ ko: predsjednik: Sulejmanbeg Hadžić, p o i p r e d s |J e d n Ј k : Edhemaga Dulizarević, tajnik: Hilmibeg Babić, blagajnik: Mahmud ef. Misirjić. odbornici : Jusuf Džebo, Mustajbeg Handžić, Ali ef. Arnautović, Ju­ suf ef. Hadžić, Salih Šehić, Mehmed ef. Curčić, Tarb ef. Delić i Neziraga Berberović. Pogledom na današnje teške prilike umoljava odbor sve članove i prijatelje udruženja, da što češće posjete društve­ ne prostorije, gdje ćemo moći da se pbrazgovorimo našim životnim pita­ njima. Odbor. Odgovor«! «r«d»ik: M. S»dš»k». Spoj 140 Broj ,ПРАВДА‘ — .PRAVDA' Страна 4. Stran« Gospodarstvo | i I j ! j Predaja hiljadarkl sa nepravilnim marklcama na revers. Po ugledu na beogradsku i zagrebačku trgovačku komoru, primaće i naša trgovačka i obrtnička komora u Sarajevu hiOadar-" ke sa nepravilnim rnarkicama na re­ vers. Prema dopisu ministarstva trgo­ vine i industrije zauzeće se ono kod ministarstva finansija, da se ove hiljadarke prime i honoriraju. Trgovačke veze sa Kavkazom. U Carigradu je osnovano društvo »Caucase« (Galata) koje se bavi izvozom robe iz Kavkaza i to: drveta, lana, pamuka, sirovih koža, čilima, mangancza, sirove i izrađene svile, mineral­ nog ulja, riže i suhog voća. Ovo dru- ■ štvo preuzima također u konsignaciju robu, koja je određena za Kavkaz. Izvoz građevnog drveta u Malu A- ; ziju. Trgovačkoj i obrtniokoj komori i priopćila je tvrtka Bratich Freres Iz . Smirne (Mala Azija), da na ondašnjem . tržištu vlada velika potraživanje gra­ đevnog drveta i da manje količine koje neredovito stižu iz Trsta, ne mogu da ■ podmire ondašnje potrebe. Prije rata podmirivali su potrebe Smirne i oko­ lice te Arhipelaga ovim drvetom u glavnom kontingenti, koji su stizali iz . Rumunjske i Transilvanije, nu od po­ četka rata pa sve do danas, izostali su ovi kontingenti. Upozorujući na ovu , okolnost spomenuta tvrtka je primjetila, da bi bilo za budućnost naše šum­ ske industrije od velike važnosti, ako bi se več sada počelo s izvozom našeg građevnog drveta za onaj kraj j time za kasnija vremena osiguralo jedno strano stalno tržište. 15 milijuna franaka. Prema traženju ministra financija francuska se vlada sporazumjela -sa engleskom vladom, da stavi nama na raspolaganje od francu- 1 skih banaka sumu od 15 milijuna fra- , naka. Ovaj je kredit jedan dio zajma I od 50 milijuna franaka od francuske i engleske vlade. Koliko je izrađeno dinara. »Politika« piše: »Prema posljednjim izvještajima izrađeno je dosada novih banknota u Parisu za 2 miljarde i 9 milijuna dinara u Zagrebu za 191,638.500 dinara i u Pragu za 440 milijuna dinara, ukupno I dakle 2 miljarde 646 milijuna 638.500 dinara. Međusavezničkl ekonomski komitet sastaće se, kako javljaju iz Pariza od 22. marta o. g. u toku mjeseca maja u Brusellu i baviće se valutnim pitanjem i trgovinskim ugovorima između sa­ vezničkih zemalja s jedne strane i neu­ tralnih zemalja i bivših neprijatelja s druge. Povlačenje novčanica od 100 K. Mi­ nistar financija naredio je, da državne blagajne prestanu primati one vrste krunskih novčanica, koje još nisu po­ vučene iz opticaja na pet dana prije roka za povlačenje odgovarajuće vrste krunskih novčanica. Prema tome, novčanice od 100 kruna prestaće se primati na državnim blagajnama 10 aprila o. g. Nema hrane. »Politika« javlja: Mi­ nistarstvo je ishrane i obnove zemlje objavilo, da nema nikakovih životnih namirnica, za to neka se više ne obra­ ćaju državna nadleštva i druge usta­ nove, koje su dosada dobivale namir­ nice od ministarstva trgovine. Halat za zemljoprivređnike. Delegati Saveza Zemljoradničkih Zadruga otpu­ tovali su u Češku i Njemačku, da tamo nabave halate za naše poljoprivrednike. Najviše će biti nabavljeno gvozdenih plugova. Kakav vjetar puke, ralja Trešeljah ■*ш >U> r.Hik.l. nagla jati. I ja Oćz» Beči K goip« ml, m.ni M ođ S.lo.ti >rc. paU., Ja prilikom p.đo demokrkt.k« »l.do n« proft*■ih prijeki sud nad k.kolim. rog»u0kl». SUMORNE MISLI. Ugo — Karlov Hugo. U.i,I >. dini, d. kl Ubi i prij« кеп puklo, da ne prencaoiaio aproviaaciju u Skaljinu kutu „Zahvali*" tam to na elužbi i атВм da će Bii pući « rukom, da te na tom raamine. 8e4er i piHnaČ lakti ам valjda od moje ttranko. Hasandedić. baj te, kolega, potlošiou ti 0b«spl»tniiuu savjetom. Sklepi nagodbu kao ja >л kfleijevičeni. Jtdno izmire»je i etrar krit, kvit. Da ааш snao, da je ono, ito mi predade ko­ vač Popović đa uručim iavjeanim osobama, bi a iavozaiea, bili bi na« krumpiri jeftiniji. Jakov. Dek eam bio Karlov oberlajtnant m u б i • pa Peftti zarobljene Srbijance, dobio pohvale, a ito tad hoću, da nače m u » 1 i" m a n protjeram u A a i j u. dobivam Вгкеамв Amidžić. kamare. Cekro. Bolje bi t* bilo, <1л iavjeto aaeavat radi Se­ be. Trebače Ti, kad ne pozovei na raajalnjenja radi втоје tužbe sa proviziju od iGhlijada bru­ sa keju »i ogovorio prilikom ianajinljcsja Ho­ tel' Centrala. Istražitelj. Ja nnečn doći ni na to pieeluiavanje Kakva istraga kakvi - bakrači !• Arnautović. (Iz Rogatice). Da ne bi aumtatije, uskrala bi propala AnbauHacja ivabina, a mi bi tada dobro platili. Zaliha kalendara ,Pravde* je na izmkau. Pohitite sa narudžbama. Zadik Danon & Conip. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. Jerlagić Salih, Bendbaša uliha broj 11. Sarajevo. UNIVERZAL. Stalni zavod za podaka ženskoga krojenla I šivanja. Prima na Izrade fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opifine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Nastup odmah, plata prema do­ govoru. umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкбсу u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 (ilira poštom. Onda: svrbež> kraste’ HSaje vVv odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod Ijes karno Тгпкосу, Ljnbljuua. Oglašujte u ,,Pravdi“ Moj brat Salih Sarailii. sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj Ironti g. 1915., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji I znanci, osobito gospoda Sarajlije koji ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće, ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste naadrešu; HAZIM SARAJLIC, ZENICA. □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja« dimija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S V I T 6 N J .E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 19. Ponedeljkom imaju pristup satno ženske. □□□□□□□□□□□□□□ Muslim. trgovački i poljodjelska banka d. d. u Tešnju traži sa nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog etrukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednest imsdu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnateljstvo zavoda. Iz vakufskog sabora. Vakufski sabor od subote dalje nije obdržavao svoje sjednice, pa za to o njegovu radu ne donosimo ovaj put iz­ vješće. Kako čujemo slijedeća je sjedni­ ca u subotu na 3. aprila. Sada živo ra­ de svi odbori, osim onog za zaključne račune, koji je zapeo pred neurednosti­ ma i to, što još nijesu obavljena knji­ ženja ni iz godine — 1916. slovom hi­ ljadu devetstotina i š e s n a e s t e I Za to su sada mobilizoVani svi činovnici, da taj posao obave do zaključnih ra­ čuna za godinu 1916., 1917. i 1918., a nrizvnno je u pomoć i svo činovništvo naše nove »Musi, trgovačke i obrtničke banke« da se stanje raščisti i knjigovod­ stvo dovede u red. O tomu će naravno biti još govora u našemu listu. Prištednja Hbfci Ж Ж Ж W l aprovizacijama i trgovcima koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itđ. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Agent urna i homisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla Sve ponude za hranu hao i upite o stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno I brio vrli VHaefk: llestraM Odbor »1 M. O.« etaarpsriii D. St A. Kajea. Sarslevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e13d8f4821d7861eba7a5538197c540.pdf 73490a6a916cc256d8e62754ac37cecd PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИ MAMCE E ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 3. aprila 1920. (14. redžeba 1338.) Ranjeni lav. Pripovijeda se da su jednom Saraj­ lije, klanjavši bajram u Begovoj dža­ miji, čuli da je Švabo udario na Banju Luku j na taj se glas toliko uzbunili, da im rrije palo na um ni da kućama svojim odu da provedu bajram. Kao da ih je groznica uhvatila, neko pri­ hvati za štap, neko za nož, a neko za pušku i bez kakve sjednice, bez ras­ pravljanja i razmišljanja pohrle prema Banjoj Luci u pomoć svojoj braći. Do­ đoše pod Banju Luku, navališe na Šva­ bu i spasiše svoju braću. Žrtvovaše da­ kle i bajram i bajramsko veselje. Nije to jedinj primjer bratske solidarnosti. Kroz 500 godina naše prošlosti, kad se god radilo o našem rzu i obrazu, o našcm ponosu i rođenoj grudi, naši su pradjedovi nemilice prolijevali svoju krv, i njihov je život bio najjeftinija stvar u njihovim očima. Kad je okupacija došla, drugi su ob­ jeručke dočekali Švabu, i u njemu vi­ djeli svoga spasitelja, a naši su očevi bili oni, koji su .puškom u ruci srnuli pred neprijatelja i metnuvši- glavu u torbu hrlili u boi i ginuli zato, da za­ priječe tuđincu ulaz u našu domovinu i rođenu grudu. Ne zaboravimo junaštvo naših pre­ da, njihovu borbu za samostalnost, nji­ hov ponos i njihovu Ijubomornost za rođenim toprakom! Sjetimo se da u naš.m žilama teče njihova krv, znajmo od. koga smo pali i ko nas je rodio. Ako igdje, a ono bar ovdje vrijedi dičiti se i ponositi kostima naših mrtvih preda­ ka. Ne očajavajmo, ne klonimo duhom, ne gubimo nade u bolju budućnost, učvrstimo u svom srcu samopouzdanje i bacimo se u borbu za opstanak. Veliki hrvatski patriota Starčević, kažu da je rekao da su bos. muslimani najčistija krv južnoslavenskog plemena i da im crte na licu kažu da su oni ne­ kad ovdje bili gospodujući elemenat. Stoga s prezirom pređimo preko na­ padaja kojim nas obasiplju Nježić, Krulj i kojekakvi »naučnici« koji hoće da nas prikažu gulikožama i paraziti­ ma i da nas — tjeraju u Aziju. Kad pogledamo kako se pod firmom »pravednog riješenja agrara« otimlje muslimanska zemlja, kako na hiljade muslimanskih malih posjednika ostaje bez imetka i kako već danas nemaju šta večerati, i kako ona vajna »braća« to mirne duše gledaju, to nas boli, to mora da nas boli, tu bol treba svaki musliman da osjeti, i sa osjećajem te boli treba da se jedan drugom što više približi i da jedan drugog što više pot­ pomogne. U nevolji se brat poznaje: ko danas osjeća za gladnog muslimana, t. j. za onog muslimana koji je do jučer ■imao svoju večeru a danas je nema, to je brat i to se bratstvo nikad ne zabo­ ravlja. O velikim posjedima, o kmetovskim zemljištima da ne govorimo, jer smo se riješenjem tog pitanja izmirili. No ka­ ko da šutimo i ne vidimo one hiljade i hiljade obitelji, što su ih »demokrat­ ski« ljudožderi, pri smrtnim trzajima svoje vladavine, riješili i onog ostatka begiučke zemlje? Kako da prešutimo i da se ne odvinemo što su Regentu pod­ nijeli na potpis da se samo i isključivo u Bosni oduzme beglučka zemlja, i što tako nešto nijesu učinili u drug.m po­ krajinama Jugoslavije, nego samo u Bosni, gdje će jedino muslimani biti pogođeni tim udarcem? To nas je usred srca pogodilo i moralo pogoditi, ierbo vidimo da se samo i naročito na nama zlorabi epitet feudalac i da se pod tom krinkom otimlje muslimanu i zadnja parcela njegove zemlje — hranitelijce. Srce nam je ranjeno, da ranjeno, no ta rana ne treba da nas obori u smrtnu postelju očajnosti, nego neka nam bude izvor što čvršće solidarnosti, među­ sobne sućuti i simpatije. Neka nas otri­ jezni i pouči da smo upućeni sami na se, da jedni druge potpomažemo, da se jedini za druge brinemo; tuga i nevolja brata muslimana-neka odjekne u našim srcima i neka nam ne da mirovati dok mu ne pritećemo u pomoć. Ko će se za nas pobrinuti ako se mi sami ne pobri­ nemo? Hoćemo li još vjerovati praznim riječima o bratstvu »bez razlike vjere« kako to trube patentirani političari, kad vidimo da se radi sve ono što je. protiv bratstva?! »Teško meni bez tebe, a tebi bez me­ ne« neka to bude deviza među nama muslimanima. Sve ove misli, svi ovi osjećaji kao da su instinktivno odjeknuli u srcima ne­ kih hanuma u Bjeljim, kad su, čitajući »Pravdu«, vidjele da ljude oko »Prav­ de« pokreće jedna duboka sućut prema bijedi svoje braće, pa su skinule sa se­ be i zadnji komad zlata koji je resio njihove plemenite grudi, i poslale ga Organizaciji, da joj time izraze nesamo svoje priznanje, nego, žrtvujući i ono što je najdragocjenije za jednu žensku (nakit), da time pokažu da danas nije više vakta kititi se i gizdati, nego svim silama uprijeti da se muslimani spase iz katastrofe, u koju ih je rinula neutaživa žeđ za našim imetkom i odvratna težnja za našim ekonomskim unište­ njem. Ovo nas potsjeća na veličanstvene historičke pojave kod drugih naroda. Kad: su unazad 50 godina Nijemci obo­ rili Francusku na tle i nametnuli joj mir, kojim su je prisilili da plati 5 milijardi ratne otštete, onda su one vesele i gi­ zdave francuske dame skidale sa sebe sav svoj nakit i davale ga državi, da se što prije oduži i tako svoj narod spa­ sile od totalnog poniženja i propasti. čuvstvo koje je pokrenulo naše bjeIjinske sestre na taj korak, je»t sveto, plemenito i uzvišeno čuvstvo, koje tre­ ba da dirne i druge muslimane i musli­ manke, i da ih potakne da svi priskoče u pomoć novoj muslimanskoj siroti­ nji koja je, od jučerašnjih malih i većih posjednika, preko noći postala puka fukara. Ako to čuvstvo i ta ljubav zavlada u našim srcima ne ćemo propasti pa makar nam se i sve otelo. To čuvstvo solidarnosti i zajedničke nevolje zgusnuće naše redove i mi ćemo biti svi za jednoga a jedan za sve. Naši djedovi borili su se na drugi na­ čin i puškom u ruci čuvali svoj obraz i svoj opstanak. Ta njihova borbenost sigurno je prešla i u našu krv. Ona u nama nije zamrla, već samo zatrmila: treba je osvježiti i uzdrmati pa da i mi postanemo borbeni, kao što su nam stari bili. Oni su se borili puškom i dru­ gim oružjem, a mi ćemo se boriti um­ nom ј tjelesnom snagom, jer to je oruž­ je kojim se uspijeva u današnjoj borbi. Muško, žensko, sve što je za škole, neka se šalje u školu. Gdje nema škole, zahtijevajmo neka se otvori. U svim kasabama osnivajmo ženska društva, kao što je sarajevsko »Osvitanje«, ba­ njalučki »Spas«, trebinjski »Šefekat« i t. d. Neka se u tim zavodima naše ženskinje uči zanatu da može osigurati svoju egzistenciju. Upisujmo se u čla­ nove »Hrvatskog Radiše« koji sa veli­ kom susretlfivošću prima i našu djecu i namješta ih na zanate: a gdje ima jetima i druge djece bez skrbnika, javimo ih tom društvu i obratimo se na njega molbom neka ih primi i namjesti na zanate. Obraćajmo se na učitelje i muallime i molimo ih neka otvaraju analfabetske tečajeve ne bi li se što više suzbila nepismenost među muslimanima. Osnivajmo zemljoradničke zadru­ ge. kako bi naš težak što povoljnije do- Sarajevo. 2. aprila. Povodom skupštine u Foči »demo­ kratski su demonstranti obasipali čla­ nove naše organizacije odvratnim po­ vicima: »Turci, u Aziju!« Jedan od naj­ uglednijih građana, starina Rašidaga Gjonlagić odvratio je na te povike: »Ovdje je moja Azija«. Radi tog povika a preksutra dan je po­ zvan i od strane suda, bez preslušanja stavljen u pritvor, a onda pušten da sutra dan opet bude ponovno pritvo­ ren. Obaviješteni o ovom postupku, pri­ javili smo stvar vladi i zatražili da se učini kraj ovom nezakonitom postupa­ nju. I šta se je dogodilo? Mjesto da objektivno ispita slučaj g. Gionlagica, državni se je odvjetnik g. Sark stavio na stranu »nevinih« organa vlasti, informisao ih o primljenim nalozima i omogućio da auskultant dr. Kapor — proti kojem uostalom nije ni podignuta prijava, nego proti njegovu šefu Leoviću — može iznijeti slijedeće podatke: »G. dr. Srškić u nepromišljenosti i nesposobnosti, dozvao je k sebi držav­ nog odvjetnika g. Sarka i naredio, da smjesta automobilom putuje u Foču, davajući mu uz to 1000 kruna i potre­ bite naloge. — Konferenca između dra . I i . 1 ’ i 1 I I POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pret.lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. bio sjeme, poljsko oruđe, marvu i dru­ ga sredstva za obrađivanje zemlje, t) tu svrhu ko nam god dade kakve upu­ te i iskreno nas posavjetuje, budimo mu zahvalni i slijedimo njegov savjet Utažimo svoj kapital u Muslimansku obrtničku i trgovačku banku, koja je nikla iz ljubavi prema musL zajednici i koju su neki oduševljeni patriote, svo­ jim neumornim radom, osnovali. Ovamo vakufski sabor neprekidno ra­ di oko reforme vakufa i pndizanja va­ kufskog imetka, te oko preuređenja na­ ših nižih i viših mekjteba; nastoji da nade načina kako će muslimansko di­ jete što uspješnije i što u kraćem roku savladati vjersku obuku, kako ne tri zakasnilo u školu i zaostalo iza svojih drugova druge vjere. Taj vakufski sa­ bor trajno radi oko toga da imadnemo visoke, ali moderne vjerske zavode, koji će nam hferovati što sposobnije muallime ј vjeroučitelje. Ovaj polet, ovaj neumorni rad, koji ide za tim da nadoknadi ono Izgubljeno vrijeme što smo ga prospavah kroz 40 godina okupacije treba da bude primje­ rom za sve muslimane bez razlike spo­ la, dobi i staleža. Treba da se svi lati­ mo posla, kako to današnje teško vri­ jeme od nas zahtijeva, t j. da se baci­ mo na nauku, zanat i trgovinu, pa će­ mo kroz decenij godina izliječiti rane koje nam zadade nebratski postupak ambicijoznih i demagoških političara. Onda će ovaj ranjeni lav ozdraviti i svojim ozdravljenjem pokazati da je on, kao musliman, našljednik slavnih Soko­ lovića, odlučio da živi i to da časno i ponosno živi. X. Srškića i državnog odvjetnika trajala je do 22.33 sata. — Benzina za auto nije bilo, zbog toga g. dr. Srškić daje drugi nalog. — Sutra (subota) dne 23. marta u 6 sati morate u Foču otputo­ vati i stvar izviditi, U nedjelju dne 21. marta morate vladu telefonski izvije­ stiti«. Gornje podatke objavljuje fočanski auskultant g. dr. Kapor u »Glasu Na­ roda od 31. marta, pa ih citiramo kao dokumenat, koji na vrlo zgodan način osvjetljuje uredovanje nekih organa vlasti u užoj nam domovini. Državni odvjetnik g. Sark poslan je u Foču, da izvidi zašto j kako je zatvoren ugledni građanin Rašidaga Gjonlagrć. I mjesto da povede objektivne izvide, on saopćava povjerljiva data osobi koja bi mogla imati udjela u ovom pritvora jednog građanina. On je šta više oba­ vještava o rezultatu svojih izviđa. Gdje je tu objektivnost i kako da imad­ nemo povjerenja u ovake izvide? Je li zadaća drž. odvjetnika, da upućuje i brani pojedine organe vlasti ili je nje­ gova zadaća, da ustanovi objektivnu istinu i omogući pravilno prosuđivanje? Glavno je pitanje ko i zašto zatvara g. Gjonlagića? Trebalo je dakle izviditi njegovu pritužbu proti sucu Leoviću i Muslimanska trgovaca i oMniiha banlia za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na uložno knjižice I tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mionjačne poslove i burzovne naloge ! Dionižha ______ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ п1-<пП;гл aiajll,LU O П Daje Пајв sezonske iI aprasizacijske apravizacijske kredite. — Kupuje Ii uređaje oredaje srefiRB. srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. RROBNO 0 6 N 0 00 00 33 EE EI EE NN 33 EE kupuje kupuje II prodaje prodaje sve sve vrste vrste robe, robe, aa poglavito poglavito sve sve životne životne namirnice. namirnice. 3,000.000 _ _ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeM-B^ - Interurban telefon: Zli �Strana Z Страна »PRAVDA saslušati svjedoke. Mjesto toga g. dr. Kapor iznosi: »Drž. odvjetnik došao je u Foču 1 u nedjelju dne 21. telefonski je mogao izvijestiti vladu, da je dr. Srškić nasio — lažima Korkutovim, jer da ja nijesam ni bio u toj stvari su­ dac istražitelj«. Stoga pitamo: 1.) šta je sa pritvorom Rašidage Gionlagića, 2.) zašto je gosp. Sark obavijestio dra Kapora o primljc-’ nim nalozima, 3.) je li kriv sudac Leovič i 4.) hoće li se povesti disciplinarni postupak proti g. drž. odvjetnika Sarka radi odavanja uredovne tajne? Držimo da vlada ne će stajati prekrštenih ruku i da ćemo dobiti javan od­ govor već u interesu autoriteta vlasti. Oko Turske. Nasilja u Carigradu. Prema »Tempsovont« obavještenju iz Carigrada, poku­ šaj Dainada Ferida da' obrazuje vladu propao je u posljednjem momentu zbog opiranja jedne savezničke sile. Daljnji progoni Turaka. Bivši mini­ star mornarice Reuf i predstavnik na­ cionalista u Carioradu Karavazif sami su se predali engleskim vlastima. Vodi se potjera za Džemaledin Arifom pred­ sjednikom parlamenta. Cijela Indija za Tursku. Potkralj Indi­ je Lord Montego napisao je u »EveningStandartu« oduiji članak, u kojem isti­ če da bi se počinila silna pogreška, ako se prilikom sklapanja mira ne bi dalo vi­ še važnosti islamskom javnom mnije­ nju. potkralj izjavljuje da javno mni­ jenje Indije silno simpatiše Turskoj i bez razlike na vjeru i nadju zahtijeva, da se očuva — cjelokupnost Turske i prava Halife. Položaj u Carigradu. U Carigradu je veliki vezir izdao proglas na građan­ stvo, saopćavajući mu vijest o okupa­ ciji, uz pismo koje su potpisali savez­ nički komesari. Među uhapšenim licima nalaze se i ministar unutrašnjih djela, Kučuk Kemal, i šef njegovog kabineta, Derkad paša. U varoši vlada mir; valj­ da zbog savezničkih patrola koje krsta­ re po varoši. Ratne lađe usidrene su u vodama Zlatnog Roga i Bosfora sa topovima okrenutim na varoš. Radnje su zatvorene. Po zidovima Carigrad­ skim izlijepljeni su proglasi engleskog generala komandanta savezu, kor­ pusa, koji daje na znanje, da će svako biti izveden pred ratni sud ko se bude protivio naredbama savezničkih vlasti, i ko bude prijetio javnoj sigurnosti, ili izazivao nered. Okupaciona saveznička vojska iznosi oko 50 hiljada ljudi; 30 hiljada raspoređeno je u okolici Cari­ grada za svaku eventualnost. Okupacija Carigrada kosnula se je Turske jako. Kao što smo već javili: Komandant druge armije, sa sjedištem u Edrcni, izjavio je, povodom vijesti o okupaciji Carigrada, da neće priznati ni jednu vladu i da je preduzeo Vrhovnu Komandu nad edrenskim vilajetom. Što se naročito Edrene tiče on smatra da je prestalo vrijeme primirja i da će se on odunrijeti oružjem protiv svakog kretanja savezničkih trupa. D.ži se da je sličan pokret izbio i u Anatoliji; ali nema još mogućnosti da rezultate, koji su se od nje očekivali. rektora prve klase konzularnog trgo­ vačkog odjeljenja ministarstva inostra­ • zato, što, onakva kakva je, nema oslon­ ca ni u jednom pozitivnom zakonu koji nih djela, koji ima rang poslanika II. važi za teritorije ranije Kraljevine Sr­ Emir Fajsal pomaže Tursku. Prema klase. Otpravnik poslova u najkraćem bije, prema tome njene odredbe nemalu novinskim vijestima proklamovan je Eće roku otputovati na svoju dužnost. sankcije na toj teritoriji. Otuda su se niir Fajsal kraljem nezavisne Sirije, ko­ što zapinju kola? »Tribuna« donosi: mogli desiti pojavi, koje napominjete u ja ima da obuhavata i Palestinu, Liba­ Predsjednik Privremenog Narodnog Vašem pitanju. non. te sjevernu Mesopotamiju. Progla­ Predstavništva odložio je sjednice sa Da bi se već jedared spriječile nesa­ šenje Emira Fajsala kraljem nezavi­ izjavom, da iste prije 17. aprila neće vjesne špekulacije i da bi mogle biti sne Sirije pribavilo je antanti sigurno sazvati. Pod stalnim uticajem sada do ­ cijene racionalno utvrđivane na cijeloj jedno »ugodno« iznenađenje. Detaljnije brovoljcima popunjenih demokratskovijesti, kao i komentari .u antantinoj teritoriji Kraljevstva, ja sam mojim risooialističkih odmetnika u parlamentu ješenjem A. Br. 1998 odredio jednu štampi sasvim manjkaju. Prema nekim predsjednik je ovaj, u svima parlamen­ stručnu komisiju, kojoj je stavljeno u vijestima isti je Emir Fajsal predložio tima uobičajeni uskršnji odmor, omo­ dužnost da izradi nacrt jednog zakon­ nedavno Turskoj plan za ostvarenje agućio poslanicima samo na neodstupni skog projekta, koji bi bio podnijet Na­ rapsko-turske unije. Po poznijim vi­ zahtjev Parlamentarne Zajednice. I ojestima pako Emir je izdao jedan pro­ rodnom Predstavništvu na odobrenje, vom prilikom se pokazalo, da predsjedako za to bude mogućnosti i ako je ne glas nasve Arape, da se late oruž­ nik parlamenta time, što stalno povla­ bi bilo, onda da se izda u formi Uredbe. ja, jer se pokazuje potreba oružanog đuje akcijama jedne grupe, koja vojuje Tim zakonskim projektom IH uredbom istupa na obranu arapskih prava, arap­ protiv parlamenta, na jedan jedinstven rad na suzbijanju skupoće biće podjed­ ske države i arapske slobode. Ovaj od­ način shvaća dužnosti, koje mu položaj nak za djelo Kraljevstvo. U tom shilučni i energični istup Emira Fajsala do­ propisuje. Ovo držanje predsjednika čaju otpašće I sve posebne naredbe, vodi se u savez sa događajima na isto­ našeg parlamenta je jedan od glavnih koje su izdavale u tom cilju Pokrajin­ ku i englesko-francuskom invazijom u uzroka, što parlamenat ne može da pri ­ ske vlade i koje su dosadanju raznoTurskoj. stupi radu. obraznost činile većom. Italija proti engleske invazije. Štam­ Izvještavajući Vas o mojoj odluci, Ostavka g. Ribarca. »Politika« od pa u Rimu ne krije svoje nezadovolj­ molim Vas da izvolite primiti uvjerenje 30. marta donosi: Ministar trgovine i stvo prema ovoj najnovijom agresiji o mom poštovanju.*) industrije, g. Stojan Ribarac, koji je, Engleske politike. Listovi nalaze, da je Ministar ishrane i obnove zemlje: kad što je poznato, odmah po sastanku Engleska ovim događajem potpuno ot­ Skupštine podnio ostavku na ministar­ Dr. V. Stanlšić, s. r. krila svoj plan, koji ide na to, da .odu­ ski položaj, ponovio je sad svoje tra­ zme Turcima Carigrad i da Halifu ot­ ženje, da mu ona bude i livažena, i vla ­ *) Odnosno pitanje g. dr. Spahe, koje jera u Brusu. Na Italiji je da se odlučno da je jučer donijela odluku da mu mol­ je svojevremeno otštampano u našem usprotivi protiv te namjere i da omete listu glasi: bu ispuni. englesku politiku na Sredozemnom mo­ Za ministra trgovine i industrije doći ru. Za Italiju je mjerodavna samo jedna Pitanje nar. poslanika g. dra M. Spahe će na njegovo mjesto g. M. Ninčić, ko­ formula: »Sredozemno more narodima na g. ministra ishrane i obnove zemlje. jega će u Ministarstvu pravde zamijeoko Sredozemnog mora«. Francuska Prijašnja vlada izdala je uredbu o irti koja ličnost iz političke grupe gosp. valjda neće odbiti svoju srdačnu sasuzbijanju skupoće, a pokrajinske vla­ Ribarca. radnju, da se toj formuli pribavi važ­ de nadopunile su tu uredbu posebnim nost. Vojni episkop. Po raznim listovima naredbama. Cilj, za kojim ova uredba i čitamo: Papa je za katoličkog general­ ove naredbe idu, mora svatko u ovim nog vojnog vikara naše vojske, a na teškim vremenima odobriti. No da se predleg zagrebačkog nadbiskupa posta­ ovaj cilj uzmogne postići, glavna je vio g. Ferdu Rožica, koji je isti čin imao predpostava. da odredbe o suzbijanju i u austro-ugarskoj vojsci. Mi pri ovom skupoće budu u čitavom kraljevstvu kao muslimani pitamo: a šta je s našim i jednake i da budu jednako provađane. Pašić kod Protića. Javljaju iz Beo­ Na žalost nije tako, jer dok u Bosni. vojnim vjerskim starješinama? Kada grada od1 31. marta: Nikola Pašić, pred­ Hrvatskoj i Slavoniji postoje vrlo stro­ sjednik naše delegacije na konferenciji će oni biti postavljeni i tko će njih ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje imenovati? mira u Parizu doputovao je noćas u se još strožije provađaju, dotle u Beo­ Beograd. Prije podne posjetio je pred­ gradu i ostaloj Srtiiji nema ovakvih na­ sjednika ministarskog savjeta Stojana ređenja. Protića. Pošljedica je toga, da u onim kraje­ Izigravanje Jugoslavije. »Jutarnji vima, gdje se ove uredbe provađaju, List« dobiva iz Pariza: Stalna reparanastaje sve veća oskudica robe, naro­ ciona međusaveznička komisija u Pa­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, rizu uputila je akt našoj delegaciji, ko­ jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ jim traži, da joj se iz Beograda uputi kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ koje je upravljeno 7. pr. mj. na g. mi­ točan spisak brodova, remonkera i šle­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgovci nistra ishrane i obnove zemlje g. dr. pera zaplijenjenih na Dunavu i Savi po iz Srbije i Vojvodine. Dok se u Hrvat­ Spaho primio je ovaj odgovor: povratku naših četa u zemlju. Pored skoj i Bosni mora označiti cijena i na toga reparaciona komisija traži također Ministarstvo ishrane .i obnove zemlje posve luksuznoj robi i dok su radi nei spisak brodova, remorkera i šlepera, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. označivanja cijena na takvoj robi u koje smo imali prije rata. Izgleda, da Beograd. Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani se tu osjeća jak’ utjecaj velikog mađar­ A. Br. 1782. 23. marta 1920. godine. sa 20.000 kruna globe i više dana za­ skog prijatelja admirala Troubridgea, Gosp. Dr. Mehmedu Spahi, tvora, obustavom posla na više dana, koji traži, da se jedan dio naše riječne nar. poslaniku. dotle n. pr. u Beogradu nije ni na naj­ trgovačke flote ustupi njegovim prijate­ potrebnijoj robi označena cijena. Gospodine poslaniče! Na vaše pitanje ljima Mađarima. o uredbi za suzbijanje skupoće, naime: Stoga pitam gospodina ministra, da »Uredbi o snabdevanju naroda ljud ­ li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ Mi i Njemačka. Ministarstvo inostra­ skom i stočnom hranom«, koju je iz­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? nih djela saopćuje: Saobrazno s odlu­ Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. kom saveznih i pridruženih država na dala pređašnja vlada, čast mj je odgo­ voriti slijedeće: marta 1920. Dr. M. Spaho. konferenciji mira u Parizu (pošto je uKraljevska vlada je, u namjeri da govor o miru s Njemačkom zaključen suzbije nedozvoljene špekulacije sa na­ 28. juna prošle godine u Versaillcsu stu­ mirnicama potrebnim za život, izdala pio na snagu) kraljevska vlada riješila Zaliha kalendara uredbu o snabdjevanju ljudskom i stoč­ je obnoviti diplomatske odnose s nje­ ,Pravde' je na izmaku. nom hranom. Njom se htjelo spriječiti mačkom republikom i odredila za ot­ akaparerstvo i sve veće poskupljivanje pravnika poslova poslanstva Jugosla­ Pohitite sa narudžbama•Života. No, uredba nije mogla donijeti vije u Berlinu g. Rajka Vintrovića, di­ se ta vijest kontroliše pošto su preki­ nute sve veze. Bilješke. Ha pitanja gosp. dra Spahe FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). БрО) 142 Broj — »ННАВДЛ* (37) XIV. Ihsan je još bio pod dojmom pisma što ga je od Nesime primio Nije mogao obijediti Renu uhodarstvom, ali nešto u Udbini duše njegove mučilo ga i grizlo, da je ipak pogibeljna za tursku državu. Htio je odagnati misli, htio zabašuriti glas savjesti patriote, ali nije mogao. Opasnost koja se je krila za mladogrčkim pokretom bila je veća nego što je on i mislio. Sta će se dogoditi? Hoće li i on učes­ tvovati u razaranju onoga što je mislio podignuti, ili će se oduprijeti tome? Ali je ta, koja razara je­ dan dio njega, jedan dio njegova bića, ta koja je postala tako opasna po djelo njegova rada je Re­ ne Logotetidesl.. Ihsan je tražio u svakom njezinom podhvatu samo dobru strahu po turski narod I njezin poklik na jednom sijelu: da je Turska već davno propala razumio je, kao da je ona mislila na onu staru mi­ litarističku Tursku, a ne novu narodnu državu. A sad je pošao dalje i pomalo dolazio do uvjerenja, da svehelenizam znači uništenje i komadanje Tur­ ske, oduzimanje najboljih dijelova carstva i ostva­ renje sanja grčkog naroda. A on je sve to potpomagao, on je to štitio, jer je podlegao srcu i osje­ ćajima, jer je ljubav prema toj lijepoj Grkinji bila jača od patriotizma, od ljubavi prema njegovoj ši­ roj domovini. Je li to bila zabluda? Može li on okrenuti tu stvar, može li Renu učiniti prijateljem Turske, kao što je nekad mislio? Za što nije uspio? Za što je ona bila uvijek jača od njega, kadu se je poveo govor o pravu naroda, o njegovom učestvovanju u državnoj moći i podjeli vlasti? Je li ona u istinu imala pravo, da se on nije mogao braniti, ili je nešto jače i silnije bilo u njoj, u nje­ zinom biću i njezinom uvjerenju? Nije znao. Ona je tražila samo pravol Ništa više!.. Ona se pozivala na program Mladoturaka, kada je opravdavala tež­ nje svojih sunarodnjaka, a kada je govorila o Gr­ cima u budućnosti spominjaja je turski narod, na­ rodnu tursku državu, koja ne će biti sputana oko­ vima despotske ruke jednog Abdul-Hamida. Jest, ona je imala pravo, njezine su riječi bile istinite, ali rad je išao mnogo dalje, dalje i od programa, dalje od turskih najliberalnijih planova preko Cari­ grada u krunu turske carevine. Dugo, još dugo razmišljao je Ihsan Sururzade o radu Rene Logotetides o radu kojeg je ravnala Atina i dr. Perikles, koji je rukovala čitava službena i neslužbena Grčka. A on je čuvao Renu, — Rene se sakrivala njegovim poznanstvom, da nlko o njoj ne posumnja. Danas je i on raskrinkan i Jildiz već zna, da je on u službi grčke iridente. To ga zapekle I prestrašilo. Jedna misao javila se negdje u ostatku kalju­ že njegove duše, misao o kojoj nije mnogo razmi­ šljao: da učini Renu bezopasnom za turski narod. . I pred tom misli umirila se je njegova savjest, osjetio zadovoljstvo, a u isto doba gazio je njegov razgnjevnjeni patriotizam jednu veliku ljubav, gazio svojom tvrdom kopitom najljepše cvijeće i trgao svilene niti, koje su vezale dva srca, dvije prošlosti i — dvije ideje... Nastao boj, kratak, odlučan. Su­ kobile se dvije ideje. Jedna je tražila vlast, svoj ud­ jel u državi, a druga se protivila. Među ovim sta­ jala je ljubav, srca — dva srca pogažena. Ihsan je prišao stolu, upalio svjetlo i pisao sli­ jedeće pismo: »Nesime sultan! Uništiću i ljubav, i Renu, ako to traži domovi­ na. Još ovaj čas stvorio sam odluku, koja je pobi­ jedila moju slabost. Ljubav domovine jača je i od srca i od svega što s njim veže. Uvjeravam vas. da ću se iskazati dostojnim Vašeg prijateljstva i Vaše naklonosti, smatrajući se veoma sretnim Va­ šom opomenom. Ihsan« Kad je dovršio ovo pismo kolebao se je još časak u svojim mislima, a onda skočio iza stola, pograbio ogrtač i ostavio kuću s jednom čvrstom odlukom: da drugačije ne može biti!.. (Naataviće se) �Г»рој 142 — Broj Malo odgovora gosp. Iz naše organizacije. dru Kaporo. Stovarištc laži, što se inače kiti ime­ nom »Glas Naroda«, donijelo je u broju od 31. marta izjavu fočanskog delije dra Ive Kapora, u kojoj ovaj »fini« go­ spodin podgrijava svoje neistine, o fočanskoj skupštini naše organizacije i pošto poto hoće da uvjeri javnost, kako su građani »te pučanstvo kotara Foče bez razlike vjero i kojoj stranci pripa­ daju, izrazili svoj izljev osjećaja proti anacionafcmu i reakcionarstvu zviž­ danjem«. Pojmim, da se dr. Kapor uvi­ ja pod teretom istine, što je iznesoh u 30. (135.) broju »Pravde«; pojmim i nje­ govo pjenušeuje i siktanje, nu ne poj­ mim i ne mogu da pojmim, što se u obrani služi novim neistinama i prostačkim izrazima, koji ne dotiče ni liamalu, a kamo li sucu i prvaku fočanskih »demokrata«. Premda mi način njegove polemike ne daje povoda, da mu posvetim kakvu pažnju, ipak ću da se osvrnem na njegovu izjavu iz pro­ stog razloga, što pruža tipičan primjer »demokratskog« načina borbe. Prije svega konstatiram, da doktor orazne glave izvrće istinu, kada govori o tom, da su me izviždali gra­ đani i pučanstvo kotara Foče bez raz­ ide vjere. Ako mj dr. Kapor navede p e t muslimana, koji će zasvjedočiti svoje zviždanje, spreman sam za po­ kriće deficita priložiti »Glasu Naroda« stotinu kruna, a za svakog daljnjeg zviždača muslimana polož.iću po 50 KPri tom ne tražim zakonske punoljet­ nosti tih zviždača i zadovoljavam se i sa mladićima iznad 16 godina. Neka g. Kapor nastupi dokaz istine za svoju tvrdnju, a ako ušuti, onda će mu sigur­ no biti jasno, da više ne može sudovati. Sudačko zvanje ne može se naime spojiti sa izvrtanjem istine, tim prije ako se to učini putem javnosti. Da ne umakne mejdanu zovem za svjedoka šefa pravosuđa g. dra Simića i pristajem da on izda svjedodžbu lažovstva onom od nas dvojice, koji ostane kraćih rukava. G dr. Kapor iznosi i slijedeće: Dne 19. o. mj. (petak) poslije podne u svojoj zlobi g. Korkut otišao je g. dr. Srškiću, te mu slagao, da sam ja dao pritvo­ riti Rašidagu Gjonlagića i Abdulaha Gjonlagića.« Ovo doduše nije laž, nego — polagivanje. Sirota Kapor nasio je nekakvom lašcu i istrčao pred rudu. Ja niti sam išao g. dru Srškiću, niti sam se pritužio na Kaporovo pritvara­ nje dvojice Gjonlagića. Ja sam samo telefonski saopćio vladi, da je sudac Leović pritvorio Rašidagu bez preslušanja i isporučio joj ono, što mi je telefonski priopćeno iz Foče i što mi je kazao izaslanik, koji je u tu svrhu po­ slan u Sarajevo. Ja niti sam tražio izaslanje državnog odvjetnika g. Sanka, aiiti mi pada na um, da se miješam u na­ čin vladina uredovanja. Po svojoj pa­ triotskoj dužnosti javljao sam i p r eđašnjoj vladi — putem predsjed­ ničkog ureda i upotrcbljujući telefon — sve brzojavne vijesti u kojima se ra­ dilo p kakvim pritužbama proti ličnoj ili imovinskoj bezbjednosti muslimana. Sto je g. dr. Srškić pripravnji u po­ duzimanju potrebnih mjera može mu poslužiti samo na čast, a nipošto to nije dokaz njegove »nepromišljenosti i ne­ sposobnosti« kao što reče g. dr. Kapor u svojoj kurioznoj izjavi. Još nešto, pa sam gotovo s g. drom ј Kaporom. On u svojoj izjavi veli da sam građanstvo htio razlučiti po vjeri vičući: »Znate li ko vas vodi? — ka­ tolik Dalmatinac«. Ne znam pravo, da li je ova tvrdnja Kaporova laž ih polagivanje, nu znam pozitivno, da ne odgovara istini i odbijam je s in­ dignacijom već radi toga, što me se ne tiče koje je vjere ova dalmatinska ju­ načina. Za me je dosta, što je taj go­ spodin svoj odgoj dokazao zvizgom, mjesto trijeznim raspravljanjem j što se je derak: Turci u Aziju!« na tlu, koje je škropljeno muslimanskom krvlju mnogo prije, nego li je ono Dalmatinče i znalo za Bosnu ponosnu. I u tom pravcu imam jednu ponudu ža g. Kapora: Ako tu tvrdnju politički pristva g. Luković, koji je bio oblasni iza­ slanik na skupštini, potvrdi, položiću trista kruna na ruke g. dra Kapora, da ih “Ui>otrijebi u koju hoće humanu svrhu. Riječ ima g. Luković i g. dr. Ivo Ka­ por, da nastupi dokaz svojih tvrdnja. Saklb Korkut. Страна 3. ПРАВДА* — ,PRAVDA„ Iz J. M. 0. u Nevesinju. U 32. (138.) broju našega lista od 25. marta o. g. između imena izabranih odbornika mje­ snog odbora J. M. 0. u Nevesinju neho­ tice su izostala imena odbornika gg. Ademage Trebovića i Muharema Handžara. Revolucija u Italiji. Javljaju iz Rima Tešanjske potrebe. Na skupštini na­ od 29. marta: Revolucionarni pokret še organizacije za kotar Tešanj od 27. talijanskih radnika uzima sve većeg februara, na kojoj je prisustvovalo oko maha. U livnicama u Napulju izbili su 300 osoba jednoglasno je usvojena ova: veliki nemiri. Između radnika i vojske Rezolucija: došlo je do krvavih bojeva. Nemiri su I. Pošto se seljaštvu nepravo i u ma­ izbili u sjevernoj Italiji. Jučerašnja sjed­ njim količinama dijele aprovizacioni ar­ nica talijanske komore bila je vrlo bur­ tikli sol, šećer i Petroleum, skupština na. Između socijalista i vladinih grupa protiv tome najenergičnije protestuje i došlo je do oštrog sukoba. traži: Položaj u Njemačkoj. (Vladine čete u da se u buduće podjela tih artikla ruhrskom kraju). Prema vijestima »Achizjednači i u većoj količini narodu daje; tuhr-Abend Blatta« započeo je ulazak i da se seljaštvu doznači što više soli vladinih trupa u ruhrski kraj i to tako ’ jer seljaštvo s današnjom količinom ni iz daleka nemože podmirivati, svoje po- da prava industrijska oblast bude po­ trcbštine, pa je prisiljeno kupovati šteđena. General Vatter je produžio svojevoljno za 24 sata rok Crvenim tru­ »šverc« pod skupi novac i tako je lih­ pama da izvrše uslove vladinog ultima­ varstvu izloženo. tuma t j. predadu oružje i zarobljenike. II. Pošto seljaštvo ne dobiva dovolj­ (Pobjeda vladinih četa u no onu vrstu duhana, koju troši, pa mora svoje potrebe »švercom« pod sku­ ruhrskom kraju). Prema Wolfovoj agenciji revolucijonari u ruhrskom pe novce podmirivati, skupština traži, bazenu usvojili su ultimatum carevinda se dozvoli sađenje duhana za vla­ ske vlade čiji je rok bio tridesetog mar­ stitu potrebu seljaštva tešanjskog ko­ ta u podne, a traži priznanje državnih tara. ustavnih vlasti, raspuštanje crvene III. Pošto se je do sadi s podjelom ovojske i razoružanje stanovništva. ružnih listova postupalo posve pristra­ no ne uzimajući u obzir potrebe musi, (Komunisti u Diisseldorfu). seljaštva, te pošto seljaštvo od divlja­ i Berlirjskom »Lokalanzeigeru« javljaju či, a naročito divljih krmaka, trpi ve­ iz Diisseldorfa, da su u podne radiliku štetu u zemaljskim usjevima, skup­ I kalni komuniste uapsili izvršni sovjet; ština traži: koji se sastojao vd socijalista većine, ne­ da se u buduće Pružni listovi pravedovisnih i umjerenih komunista. Obrazo­ j no podjeljuju uzevši u prvom redu movan je nov čisto komunistički savjet. lioce iz sela, da se u svako selo bar Okupacija Juttlanđa. Javlja se iz Ko­ dvije puške dozvole u svrhu tamanepenhagena od 28. marta: Na traženje nja pogibeljne i štetne divljači. danske vlade međunarodna komisija je Skupština u Cazinu. Dne 29. febru­ Izjavila Danskoj svoj pristanak, da ova ara t. g. održana je skupština naše or­ okupira svojom vojskom prvu zonu ganizacije u Cazinu, na kojoj je sa ve­ južnog Juttlanđa. likim oduševljenjem odobren dosadanji Švicarska i savez naroda. Javljaju iz rad našeg vodstva i naših narodnih po­ Berna: Sa 314 glasova protiv četiri izslanika. U novi odbor su izabrana sli­ glsana je rezolucija delegata švicarske jedeća gospoda: Predsjednik: g. Nuri lige zemljoradnika u Bernu, kojom se ef. Pozderac, potpredsjednik g. Suljapreporučuje švicarskim seljacima da ga Hadžić iz Pećigrada, tajnik g. Ibraglasaju za ulazak Švicarske u savez Iiim ef. Durić, blagajnik g. Mustafa ef. naroda. Zuhrić. odbornici: gg. Sadik ef. H. Omerović, Hasan ef. Miljković iz Vcl. Belgijski princ — mađarski kralj. — Kladušc, Murat ef. Toromanović, Še­ Javliaju iz Ženeve: Pariško izdanje rif ef. Bilkić iz Šturlića, Mehraed Pu­ »Chicago Tribune« javlja da je drugi žić iz Todorova, Uzejr ef. Džinić iz sin belgijskog kraljevskog para princ Tršca, Jusuf ef. Mahmutović iz G. KoCharles kandidat za mađarsko prije­ privne, Šerif ef. Bajrić iz Stijene, Mehstolje. medbeg Beširević iz Ostrošca, Ramo Clemencean. Javljaju iz Lyona od 30. Ljubijankić iz Ljubijankića, Mehmed ef. marta. Clemencean stigao u Cairo do­ Sabljak iz Peći Lučke, Mustafa ef. Kulazeći iz Sudana. dić iz Kudića, Meho Gračić iz Vranograča, Hase Alagić iz Coralića. .Marni se je odbor odmah iza skup­ štine dao na posao i počeo provoditi organizaciju po selima. Sada je taj po­ sao svršen, te je u ovom velikom ko­ taru, gdje živu skoro isključivo sami Jablanica. 28. marta 1920. muslimani u svakom selu provedena (Osnutak islam, čitaonice). Jednoj ve­ organizacija i u svakom selu izabran likoj potrebi našeg naroda, ovih je da­ odbor. Možemo se dičiti, da su se mno­ na udovoljeno. 27. marta o. g. otvorili ge naše žene u ovome kotaru upisale smo čitaonicu, u kojoj ćemo, ako Bog kao aktivni članovi naše organizacije. da, razvijati našu islamsku ideju — ideju bratstva i sloge. Uz to ćemo nasto­ jati da obdržavamo analfabetski tečaj, da našu neuku mladež kulturno pridignemo, da joj otvorimo oči. da svojim vlastitim očima progleda oko sebe, da Oko Rijeke. Iz vrlo pouzdanog izvo­ se kulturno i materijalno pridiže. ra saznaje se, da je izvršni odbor »KonDa je narod uvidio potrebu čitaonice silija Nacionale« potpuno sprijateljio s dokaz je i to, što se je u našem selu idejom da se Rijeka proglasi nezavis­ upisalo do sad 100 članova. nom državom. Ovim apeliramo na našu braću širom Talijani i Skadar. Presbiro talijanske naše domovine da nas pomognu u podelegacije u Parisu demantuje beograd­ gfedu osnivanja društvene knjižnice, sku vijest prema kojoj su Talijani oku­ prilozima i knjigama, pomoću koje ka­ pirali Skadar, što je protivno sporazu­ nimo prosvjetu širiti. mu saveznika 1918. god. Omer Mujičić, predsj. mjesne J. M. O. Faktična okupacija Skadra. Beograd. Naši dopisi Politički pregled 29. marta. Zvanični demanti presbiroa povodom tvrđenja presbiroa talijanske delegacije u Parisu, da Talijani nisu okupiralj Skadar šta je protivno spora­ zumu između saveznika 1918. god. ovla­ šteni smo izjaviti odlukom vrhovnog ratnog savjeta od oktobra 1918. da su Skadar, skadarska oblast rezervisane za među savezničku komandu i njenu upravu do donošenja definitivnog riješenja o Albaniji na konferenciji mira. Povodom toga srpska vojska koja je oslobodila Skadar bila je prinuđena evakuisati tu oblast lako je duh odluke da i ona može ostati u toj oblasti kao Kotarski odbor naše organizacije sa najvećim gnjušanjem osuđuje ovako po­ dlo podvljvanje, koje pokazuje samo pokvarenu dušu dopisnika »Glasa Na­ roda«, koji se je kao munafik bio uvu­ kao u naše redove, da pravi zbrku i smutnju, ali kada se je njegova petljaniia prozrela, onda je lanetlepisan i spremljen u ropotarnicu, gdje mu i jest pravo mjesto. Neka piše u »Glasu Na­ roda«. predstavnik Srbije u među savezničkoj komandi. 13. marta tekuće god. koman­ dant je međusavezničke komande ge­ neral Defourtons saobrazno odluci predao upravu gradu Skadru odnosno njegovopopćini. 13. marta u veče Talijani su usprkos protesta te nadležne upra­ ve iznijeli baterije topova u grad Ska­ dar i namjestili ih prema varoši. Tako su izvršili faktičnu okupaciju. Kladanj, u martu 1920. (Munaflčki poslovi). Otuda nam pišu: U 189. broju »Glasa Naroda« očešao se je nekogović o kotarsku skupštinu na­ še orgnizacije u Kladnju, napadajući na­ šega uglednog i vrijednog g. Ibrahim ef. Dedića, nazivajući ga krvnikom Srba i podvaljujući mu, da je prodavao svinje­ tinu. Isto je podlački podvalio g Mehmed ef. Đoziću, da »nosi iz džamije«, te da ehalija sumnja u lanjske račune o po­ kupljenim prilozima za našu organiza­ ciju. Knjige i novine. »Novi Vijek« polumjesečnik za druš­ tveni život, privredu i literaturu. Broj 2. ovoga lista izišao je sa slijedećim sadržajem: —: A. B. C., De Вауе: U sjeni, Karanfilaga: Idu svati, X.: Kroz jutarnju maglicu. A. Hifzi Bjelevac: Me­ du očevim ljudima. Sfinga u muslim. pi­ tanju: Žena, I. M. S.: Tebi. — Felj­ ton: Pismo iz Praga. Konture agrar­ ne reforme u Cehoslovačkoj. Za Cazimov spomenik. Nove. knjige. — Ha d ž e r m e r e šo v dnevnik. ; ' I I »Novi Život«. U Beogradu počinje da izlazi »Novi Život«, nedjclni časopis za politiku, književnost i privredni život. Časopis će izlaziti u sveskama od dva Štampana tabaka, te će naročitu pažnju posvećivati privredno ekonomskim i financijskim pitanjima. Dr. Momčilo Ninčić je vlasnik i direktor lista. Prva sve­ ska izišla je sa ovim sadržajem: I. Politika: Dr. L. Marković: Dva pravca ili dvije ideje. Dr. V. Jovanović: Naš ili d' Hondt-ov izborni sistem. Dr. M. Spalajković: Dva Krulja. Politicus: Spoljni pregled. II. Financije i n arodna privreda. Dr. M. Ninčić: Financije ј parlamenat. Dr. M. Todorović: Kompenzacioni ugovor. III. Knji­ ževnost: M. Protić: Za ban badava. M. Elen: Prvi rat lige naroda. Bi­ lješke. Domaće vijesti Vitina i »Glas Težaka«. Primamo i donosimo: SI. uredništvo! Danas sam povratio organ te nazovi »težačke stranke«, koji mi je bio priposlan da ga rasprodam među ovdašnjim muslima­ nima. Na adresi sam naznačio uzrok povraćanja. Mi vilinski muslimani sto­ jimo nepokolebivo uz našu Jugoslaven­ sku Muslimansku Organizaciju i ne pri­ mamo kojekakovih listova, nego jedino naš organ, našu »Prvdu«. Mahsuz selam. R. D. Apel na g. Fr. Markića glasila je jedna naša domaća vijest, u kojoj je pomet­ njom slagara izostala cijela izreka, pa je zbog toga apel nerazumljiv. U 9. re­ du izostala je ova rečenica: »Protesti­ rajući odlučno protiv ovim samovolj­ nim odlukama nametnutog »užeg od­ bora« apeliramo na g. Fr. Markića, kao predsjednika »oblasnoga odbora«, da po pravilniku odmah sazove sjednicu »šireg odbora«. Regentove pokroviteljstvo. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prijestolonas­ ljednik blagoizvolio je uvažiti molbu Sarajevske Jugoslavenske Zadruge, da bude pokrovitelj društva i da Zadruga može slaviti Njegov rođendan kao svo­ ju kućnu slavu. § 4. odvjetničkog reda za B. 1 H. Nj. V. Regent potpisao je ukaz, kojim se nalaže, da se iz prve rečenice § 4. advokatskog reda za Bosnu i Hercegovi­ nu izostave riječi: »od koje valja jednu godinu navršiti iza položenja advokat skog ispita«. Šećera ima, ali samo za sretne že­ ljezničare. U isto vrijeme kad delega­ cija ministra financija »blagohotno« 0dobrava, da se preko blagdana uskrs­ nih podijeli činovnicima saharin, da se makar malo oslade kolačima od sahanina. a ostalom većem dijelu građan­ stva ne daje ni saliarina, njegova aprovizacija, u to isto vrijeme, dijeli »siro­ mašnim« željezničarima pravi pravcati šećer u kockama. Željeznica uvi­ jek poskupljuje zbog povišice plata že­ ljezničarima na račun svega ostalog na­ roda, pa im se opet mora osim velikih plata i šećera dati, a đruigma činov­ nicima saharin, a narodu ništa. Baš smo svi »jednaki« u pravima i dužnostima! �Spoj 140 Broi .ПРАВДА* — .PRAVDA* Страна 4. Strana Revizija stanova. »Hrvat Sloga« do­ nosi: »Velika oskudica stanova u na­ šem gradu prisiMa je stanbeni ured, da pocrne sa rekviriranjem stanova od­ nosno soba sa namještajem. Da se ovo čim prije i pravedno sprovede, u tu svrhu počima ovih dana sa djelovanjem komisija za reviziju stanova«. Da li će uistinu to sprovadanje biti pravedno? Nameće se sumnja, da tu opet nebudu nepogodštinama izvrgnuti najviše mu­ slimanski slojevi i da se moguće nebude bezobzirno strpavalo sirotinju u svaka­ kve prostorije i protiv svim higijenskim propisima, a da pri tom palače »privilegovaniti« ostanu netaknute. Da li je stanbeni ured Siguran, da novouseljeni ne će pasti na teret dojakošujem žiteljstvu u pogledu prehrambenih odnošaja? Radnicima bez posla kao i namješte­ nicima zemaljska će vlada za B. i H. (odsjek socijalna politika) izdavati pot­ pore u smislu svoje naredbe od 24. mar­ ta o. g. br. 3181/S. P. sve do konca aprila 1920. Također će sve do toga dana država snositi sve izdatke za pot­ pore i pripomoći pri preseljavanju rad­ nika bez posla. У знаку »неконфесионапности«. Примисмо ову објаву: »Слава 10. Пешадијског Пука*. 10. Пешадајски Пук »TaKoBCKir« саавиће своју сла■ву »Српске Цвети« 4. anlpuna ове ro­ mane као уепомеву im даа другог Устанка 1815. rog. Сечеше колача биће у IO1/, чаоава nrv подве кад парка пред логоршм »Рагента Алексаидра«. По иодне војвич. ко жс«ље«. Па још неко .говори о нашој канфесаоналности !... Jeste Ц prekomerno osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuja bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe'.lerovih pravih Els.-pilnla! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel let, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospoda upotrebijuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja 184 Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine U. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muške, ženske, vojničke i hodžinske haljne. Cijene umjerene. JEPlagić Salih, Bendbaša uliha broj li. Sarajevo. GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo Broj 7533-20. Objava. Daje se na sveopće znanje da je sa ovdašnjom objavom od 5. marta i 18. marta 1920. broj 7533 određeni dnev­ ni rok za uvid u biračke listine opštinskih izbornika grada Sarajeva pro­ duljuje se za daljnih 10 dana do uključivo srijede 14 aprila 1920. pa se izbornici obavješćuju, da m gu uzeti uvid u listine i tražiti ispravke svaki dan za vrijeme uredovnih sati, a osim toga još i svake eedjelje i sveca od 8—12 sati. Sarajevo. 31. marta 1920. Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. MUSLIMAN star 25 godina sa če­ tiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra73, 1—3 čiji lista. Oglašujte u ,,Pravdi“ □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja, divnija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »0 S V I T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Ponedeljkom imaju pristup samo ženske. □□□□□□□□□□□□□□ OGLASI U .PRAVDI Riblji zejtin imaju najbolji uspjeh. .Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je najbolji! vrsti ima na skladištu u originalnim pločama svakom trgovcu sada praea Šahinagie, Sarajevo da oglašuje u „Pravdi Strosmajero v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Centralna drogerija Glusmann & Co. Poziv na drugu uplatu. Prema §-u 11. naših društvenih pravila ima se druga uplata od K 25’— za svaku upisanu dionicu našega zavoda položiti na na­ šoj blagajni najdalje do 9. maja 1920 , što se ovim p. п. g. dioniča­ ri pozizaju. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisa­ noga roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°/o kamata, biče lišeni prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjene uplate, ali oni jamče ipak u smislu § 158. trg. zakona, a prva uplata smatra se propalom u koriš društvene redovne pričuvne zaklade. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. URA URA hoja čini trajno ve­ selje 7 7 hoja čini trajno ve­ selje 7 7 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftinol Tražite cii-nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 71)6. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 DAltovort »гвМжк: H. бжИада. Vtoatk: GvstrajMl Odfcor »4. M. 0.« AUnparih D. & A. Kaića. S«tM«v.> с-л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/96a07ea316333837a33cbf99c5e99bce.pdf d8b19b4afb16a442a84958bb436f9af8 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСДИМАМСКЕ ОРПШИЗАЦИЈЕ. Broj 38 (143) Sarajevo, utorak 6. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdahciani odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. ■■■■■■ Sjajna manifestacija naše Organizacije u Visokom. Na 2. ov. mj. pokazalo se je kako mu­ slimani Visočani cijene politički rađ i pravac naše organizacije. Visočani, gra­ đani i težaci, doznavši da se nalaze u Sarajevu uz predsjednika naše organi­ zacije vrijednog starinu U. Mufti ef. Ma­ glajlića i ostali prestavnici organizacije, pozvali su Maglajlića da sa dvojicom trojicom drugova dođu u Visoko te, da Visočanima pobliže rastumači djelovanje naše organizacije u svim pravcima. Na sastanak su odaslani uz predsjednika organizacije g. Maglajlića i članovi cen­ tralnog odbora gg. Fehim Kurbegović i Mahmudbcg Hrasnica. Sva tri su prestavnika u Visokom bila sa najvećim oduševljenjem dočekana. Na 2. ov. mj. u petak iza džuma na­ maza koji je H. Mufti cf. klanjao i kao kurah proučio hutbu, održan je sastanak u dvorištu ženske mektebi-iptidaije. Već prije podne vidjelo se, da se u Visokom slilo mnogo težaka, koji su željno oče­ kivali sastanak. Svaki čas su raspitivah građani i težaci, kada će već jedanput početi sastanak. Mnogo težaka koji su bili zavedeni podzemnim i potajnim in­ trigama agitatora od Mutež stranke do­ šlo je u grad i izjavilo se spremnim do­ ći na skupštinu. U razgovoru sa ovim te­ žacima već se u prvi mah moglo opa­ ziti, da su oni zavedeni i krivo upućeni o radu naše oragnizacije. Svaki si čas mogao čuti upite zašto će nam nove stranke, zašto će nam posebna težačka stranka, zašto će nam odvajanje od1 osiale naše braće? Zar nm je sad potre­ ban razdor, zar mi ne možemo u islam­ skoj zajednici postići zaštitu svojih in­ teresa? U jedan sat po podne zgrnulo se pre­ ko hiljadu što težaka što građana mu­ slimana u dvorište i u zgradu ženske mektebiiptidaijje. Kad su došli izaslanici sa starinom Maglajlićcm bili su aklamirani i sa najvećim oduševljenjem od skupštinara. Podpredsjednik mjesnog od­ bora naše organizacije Hafiz cf. Valjevae otvorio je sastanak i predstavio izaslamke cerit, odbora, koje su skupštinari sa trokratnim živili pozdravili. 0vaj momenat i ova manifestacija poka­ zali su kakvim duhom dišu Visočani. Oni su uvidjeli i shvatili prozirnu ten­ denciju novih strančica, koje idu za razdvajanjem i cijepanjem muslimana. Na ptedlog g. Valjevca izabran je za predsjednika g. H. Mufti ef. Maglajlić, ■ koji se na zboru zahvaljuje i razlaže I kako mu je ha ovome srdačnom dočeku i prijemu od' strane Visočana nemoguće naći riječi, da im se u ime organizacije zahvali. U snažnim potezima razlaže prilike od prevrata pa do danas, ističe mahane i nedostatke muslimana kojim priječe napredak. Zatim obrazlaže o po­ trebi sloge sviju muslimana i međusob­ no potpomaganje bez razlike zanimanja i staleža u ovim po nas najkritičnijim časovima, kada se dešavaju najveći pre­ okreti u društvenim odnosima, pred ko­ jima i najveći umovi Evrope ne mogu da se snađu. Njegovo razlaganje o potrebi prosvje­ ćivanja naših širih masa i o opasnosti, ako se vremenu nepredusretne naišo je na tako odobravanje i razumijevanje, da su svi skupštinari do suza ganuti. Ovaj snažni i jezgroviti govor g. Maglajlića koji je potrajao pola sata naišao je na veliko odobravanje ј starina bio burno aklamiran. Poslije njega uzeo je riječ član cent. odbora g. Kurbegović, koji je u govoru što je potrajao 1 sat i četvrt razložio u krupnim potezima uzroke postanka naše organizacije, njezin program u prosvjetnom i gospodarskom pogledu, te stanovište naše organizacije u pogle­ du državnog uređenja, a naročito je is­ taknuo, da naša organizacija ide za naj­ demokratskijim uređenjem držače pod slavnom dinastijom Karar^rđevića. Snažnim je argumentima oborio sve podvale naših protivnika, da je rad or­ ganizacije u protimbi sa održanim inte­ resima, a naročito je naglasio, da je potrebna borba protiv jedne stranačke skupštine koja identifikuje stranku i dr­ žavu koja sebi da opravda svoj nasil­ nički režim prisvaja, monopol državništva. Na najveće je odobravanje na­ išlo razlaganje o pravednom riješenju agrarnog pitanja i o dosadanjim nasilnič­ kim uzurpacijama, zemljišta zemljopos­ jednika i težaka muslimana, te o zahtje- . vima naše organizacije u pogledu zašti­ te interesa težaka muslimana za koje dosada demokrat; u pogledu rastereće­ nja njihovoga težačkoga posjeda nisu našli za shodno da izdadu ikaku uredbu.U govoru je nročito naglasio, potrebu legalne borbe protiv onih koji se služe silom i preporučio bratsku slogu sa svi­ ma sugrađanina. Ovaj je govor burno aklamiran. Pri­ sutni su odmah izjavili, da medu njima nema mjesta nikakvim pokušajima oko osnivanja novih stranaka koje mogu sa- j mo škoditi i muslimane rascjepati. Neki i težaci koji su bili zavedeni odmah su ! izjavili, da oni ne će nikakve druge stranke osim naše organizacije i odmah j su se upsali kao članovi u našu orga- | nizaciju. davši! i dobrcvo*jrre priloge. I Kad im je rastumačeno, da će se ovih I dana pristupiti osnutku težačkih za- i druga onda su bili još oduševljeni!!. | Na zahtjev težaka izabran je akcioni odbor, koji će prema pravilniku J. M. 0- provesti organizaciju u čitavom ko­ taru i odma je na sastanku palo priloga u svrhe organizacije 2000 K. Neka se zapamti i ovo. Visočani poručuju, da njima ne treba nikakvih drugih strana­ ka, jer im u visočkom kotaru nema mje­ sta. Visočani građani i težaci odbili su i prošle godine pokušaje, da se medu njih baci nesloga i razdor, te strančare­ nje. Oni će to i u buduće činiti, jer zna­ du da im je u složnom radu svih musli­ mana osigurana bolja budućnost i na­ predak. Svima koji budu pokušavali da siju razdor i neslogu neka je daleko ku­ ća od nas! Sarajevo, 5. aprila. Jedan stavak uvodnika »Ranjeni lav«, što je štampan u prošlom broju našeg lista dao je povoda krivom tumačenju, a sitne dušice, što iz svakog retka »Pravde« traže kapitala za svoje lične i sebične ciljeve prave iz tog jedno krup­ no pitanje i idu tako daleko, da nam podmeću čak odstupanje od našeg progamatskog stajališta u agrarnom pita­ nju. Vezu čitave mreže, zaboravljajući, da radine niti ne obaraju ni većeg kukca, a kamo li lava, koji je ponosan, što ga gađaju pigmeji, koji se tek na­ kon podrugu godinu dana usudiše iza­ ći iz mišijih rupa i »neutralnih« skrovišta. Zakvačiše se za izraz »O velikim posjedima, o km e to v s k;m zemlji­ štima da ne govorimo, jer smo se r iješenjem tog pitanja izmirili«. Prvo i prvo konstatiramo, da je članak »Ra­ njeni lav« — šifriran, ergo on nije tedakcionalni članak i kao takovu ne može mu se pripisati programatska važ­ nost. A drugo: ko nije zaslijepljen mrž­ njom jasno će uvidjeti, da je tendencija članka upozoriti na Ijudožderstvo »demokrata«, koji idu nesamo za unište­ njem većih posjednika, nego i za upropaštenjem hiljada moloposjednika, ko­ jima se oduzima nesamo čitlučka zemlja uz obećanje odštete, već i beglučki po­ sjed, na kojem bi htjeli osnovati svoje kućanstvo. U članku se traži izlaz iz ove bijede i nalazi u zbližavanju izbi­ janju naših redova. Traži se nov izvor života i nalazi u radu, zanatu, ško­ li i obrtu. Samo mržnja i strast, samo zloba i podmuklost mogu u njem naći odstupa­ nje od programa. Ne, gospodo isprazni kritičari! Mi niti odstupismo od svog programa, niti to možemo učiniti. Mi smo organizovani i vezani kako pro­ gramom tako i Statutom naše organizacije! Načelnu izmjenu može učiniti samo skupština delegata cijele zemlje, a da umirimo vašu »čistu« savjest, bez ikakve diskusije povlačimo inkriminirani stavak našeg prijatelja i izjavljujemo da se njegov članak ne može tumačiti u pravcu, da su »Prav­ daš:« počeli curikati i da se mehkiše. To je svojstvo »patriota« oko samo­ zvane »Obrane«, a mi idemo uvijek jed­ nim te istim putem: da ostvarimo pro­ gram musi.'dijela našeg naroda i razvi­ jemo njegovu solidarnost, njegovo je­ dinstvo i zajednički istup u svjema pi­ tanjima, koja se tiču kojeg bilo njegova staleža. . .-J Ша$ obespravljenog. Na adresu Kralj, hrv. sveučilišta. Izgleda, da bivša demokratsko-socijalist.čka vlada nije sama sudjelovala u utrci oko što većeg oštećenja i uniš­ tenja naših muslimana, istina ona je do­ šla prva na metu u toj utrci, jer je jed­ nim potezom pera riješila stotinjak hi­ ljada jugoslavenskih muslimana njiho­ ve egsistcncije stvorivši od njih savr­ šene proletarce. Zatim je, da što više postigne uspjeha u toj utrci ostala in­ diferentna prema hiljadama zločina, ko­ ji su počinjeni na muslimanskom ele­ mentu ove države, ne dozvolivši im čak ni da dignu svoj glas protiv toga, nazvavši ih razornim elementima ne bi li ih omrazili braći drugih vjeroispovi­ jesti i time opravdali svoje zločine. Moralni kreten nc shvaća pojam mo­ rala, pa tako ni naši »demokrati« ne poznaju ljubavi prema svojoj istokrvnoj braći, gledajući ili na svaki način uni­ štiti. Nakon stotinu drugih djela, koji­ ma su samo muslimani pogođeni jugo­ slavenski Hermo, Svetozar Pribićević, na svom putu u podzemni svijet, ponio je sa sobom kao proputnicu, svoje zad­ nje djelo osvete nad muslimanima, na­ redbu, kojom izbija i ono malo zemlje iz muslimanskih šaka. Uzročnici ovih zločina mogli su lako u ovim saltomortalima svoj vrat slomi­ ti, da nijesti bosansko-hercegovaćki mu­ slimani svjesni slobode, koja je teškom mukom stečena, voleći i život i imetak žrtvovati, nego li je u njezinu početku poremetiti i pri tom svemu nositi na­ slov protudržavnih elemenata. Govoreći o činima ovih moralnih kre­ tena umalo ne zaboravih na drugog natjecatelja ove posebne utrke, na pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Ovaj natjecatelj je početkom ove škol­ ske godine izdao riješenje, kojim se svršenicima šerijatske sudačke škole u Sarajevu oduzima pravo upisa na za­ grebački pravni fakultet. Da to nije mo­ že biti štamparska pogreška profesor­ ski senat zagrebačkog sveučilišta nego beogradskog, može tko pomisliti. Ali ni­ je to moj dragi štamparska pogreška, nego je to riješenje uistinu izdao pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Da šerijatska škola odgaja prosječno najviše muslimanske inteligencije, to je poznato svakom. Šerijatlije se nijesu zadovoljavale naobrazbom stečenom u šerijatskoj školi, nego su žudeći za što većim znanjem hrlili na zagrebačko sveučilište, da tamo steku fakultetsku spremu s tom namjerom, da što više po­ mognu svom zaostalom narodu, kojeg može izvući iz tmine neznanja samo njegova inteligencija, koja će raditi u njegovu korist. To su šerijatlije i doka­ zale svojim upisivanjem na pravni fa­ kultet zagrebačke univerze. Tako n. pr. ove školske godine zaključilo je ’/,svršenika da produži nauke, ali u to izađe gornje riješenje. Stvoritelji tog sudbo­ nosnog zaključka motiviraju svoj čin ti- Muslimanska trgosačha i obrtnička banha za Bosnu i НерсвдовЈпи (1 đ.) i Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavljn uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uložke na uložne hnjižlee I tekuće račune i ukamaćuje Ih najpovoljnije. Obavlja sve mlenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica И 3,000.000 Пајв sczonshB i aproDizacijsHi hreditE. — Kupuje I oradaiE srečlte, valute i vrijednosne papire svih vrsta. nOBNO 0 D J E Б E H ] E kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne notnirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzajapi: Trgovačka ban ta, Sarajevo - Interurban telefon: Ш. j �Strana 2 Ctpaga me, da su prije pripuštali šerijatlije na pravo, jer je to činilo i mađarsko sve­ učilište i jer šerijatlije nemaju dovoljno naobrazbe. Na prvi se razlog moramo zgražati. Zar smo obrazovali našu jednokrvnu braću jedno radi konkurencije, a ne da ih obrazujemo, da nam u zgodnom mo­ mentu mogu na pomoći biti. Drugi razlog, da nemaju preduvjeta u pogledu spreme apsolutno ne stoji, jer su šerijatlije mnogo spremniji za pravni fakultet, nego gimnazijalci, jer u šerijatskoj školi svrše upravno, dr­ žavno, građansko i kazneno - pravo o čem gimnazijalci nemaju ni pojma. Ali ni prvi ni drugi razlog nije po srijedi, da se takne u tako važno pitanje nas muslimana i izda po srijedi nešto posve treće: zapriječiti veću naobrazbu musli­ mana, a potom i njihov dolazak na uvaženija mjesta, a onda ih učiniti robovi­ ma tuđe samovolje, to je prava tenden­ cija te naredbe. Ali. gospodo u Zagre­ bu. znajte, da se tako ne stiču simpa­ tije muslimana i da time stvarate sa­ mo prema sebi neraspoloženje, koje Vam ni u kojem slučaju ne može biti od ko­ risti. Nu držimo ipak, da je ta naredba nikla j u Zagrebu zato, jer su je posadili pri- 1 staše bivše bratoubilačke vlade. Zato se pouzdano nadamo, da će mjerodav- j ni faktori poraditi da se taj veoma štet- i ni i neumjesni zaključak što prije opo­ zove. Mislimo, da će i Zagreb poraditi ; oko toga, da se čim prije a najdalje do početka nove školske godine počnu pri- i mati svršenici šer'jatske škole na pra­ vni fakultet, jer će u protivnom slučaju muslimani Hrvati ostati razočarani nad i postupkom Zagreba. Ne sumnjamo, da će i Beograd naša I prijestolnica učiniti svoje i također do­ zvoliti šerijatlijama pristup na svoj uni­ verzitet i time pokazati volju, da svoj narod što više izobrazi, u čemu je jedi­ no naš spas. A uzročnicima svih zlo­ čina. koji su počinjeni nad muslimani­ ma i, autorima svih naredbi, koje po­ gađaju samo muslimane, ako misle da­ lje nastaviti svoju vratolomnu utrku kličemo sad za sad »Quousque tandem abuterc patientia nostra« jer i musli­ manska čaša strpljenja ima dno, pa nedajte, da se napuni, jer ono što se pre­ lile može biti nekome gorko, a možda : otrovno, jer ovaki natjecatelji nijesu ni više n: manje, nego bratoubice. il h. Bilješke. Reis-ul-ulema i naše političke stran­ ke. Naš vjerski poglavica reis-ul-ulema Caušević u više je prilika pred nama i pred predstavnicima drugih stranaka iz­ javljivao, da njemu kao vjerskom poglavaru bosansko-hercegovačkih muslimana njegov položaj ne dozvoljava da stupi u koju stranku i da on treba i da mora da ostane nad strankama. To je svoje stanovište ponovno potvrdio u razgovoru s urednikom »Obrane« (t i. obrane Halilbašićevog propalog politič- Bpoi 143 Bro .PRAVDA" — »ПРАВДА" ; : I j ‘ I 1 ! kog prestiža i Bašagićevih visokih sto­ lica i sinekura). Rels-ul-ulema rekao je i njemu, da je on vjerski poglavica nas svih jednako, što se ima razumjeti, da je izvan i iznad naših stranaka. Mi to odavno znamo i nas to njegovo stano­ vište zadovoljava. Cak smo mu jednom prilikom pred više mjeseci oficijelno is­ pred Centralnog Odbora naše Organi­ zacije i savjetovali, da i nadalje ostane vjeran tomu svomu neutralnom stano­ vištu. Mi smo to, kako rekoh i prije zna­ li, ali o tom nijesmo pisali. U nekim ča­ sovima pravili smo se čak, kao da mi­ slimo. da je on u našoj organizaciji. To su bili oni časovi, kad su demokratski listovi i demokratski poslanici dizali protiv našeg vjerskog poglavice kuku i motiku podbacujući mu kao i nama (nama u glavnom radi njega) veleizdajničke namjere. U tim časovima kad su demokratski muslimanski posla­ nici donosili iz Beograda vijesti, da su dani sjedenja na stolici reis-ul-uleme Cauševiću odbrojeni, mi smo u našem organu »Pravdi« doviknuli gromko, da nas svako čuje: da se ne bi kogod usu­ dio, da dirne u našeg vjerskog glavara, jer da za njim stoje svi muslimani Bo­ sne i Hercegovine i jedna jaka politička stranka, naša organizacija. Mi ovo ne bismo sada isticali, da urednik »Obra­ ne« nije pokušao, da autoritet našeg vjerskog glavara iskoristi u svoje stra­ načke svrhe i da podmuklo avitira pro­ tiv naše organizacije. Ovako mu ne mogosmo ostati dužni pa ćemo zato nado­ dati i to, da smo u tim časovima i mi kao i reis-ul-ulema bili u opasnosti, da djelimo Radićevu sudbinu i sjedimo s onu stranu brave, dok-je u to isto vri­ jeme sjedio gospodin Halilbašić u ugod­ noj političkoj zavjetrini, a Bašagić pisao »obranu« svoga visokoga činovničkog položaja i sa njom oblijetao oko onog Pribićevića, koji se u taj čas spremao, da našeg vjerskog glavara kao veleiz- 1 dajnika strpa u zatvor ili makar zbaci sa njegove stolice. Pašić i Trumbić. U toku današnjeg dana održaće se krunsko vijeće, iza kojeia će regent pozvati vođe parlamentarnih grupa koje su zastupane u vladi, a kasnije će primiti i vode opozicije. Radikali se protive obrazovanju vanstranačke vlade. Na krunskom vijeću raspravljaće se poglavito o jadranskom pitanju, 0 kojem će referisati predsjed­ nik mirovne delegacije Pašić. U izvje­ snim političkim krugovima pronosi se vijest da se mišljenje Pašića razilazi sa mišljenjem Trumbića. Pašić je za predlog Lloyd Georgea, po kojem bi mi za Rijeku bili oštećeni u sjevernoj Albaniji. Narodni klub odlučio je pristati uz dr­ žanje dra Trumbića. Pašlćev izvještaj. »Tribuna« piše pod naslovom »Jadransko pitanje«: G. Pa­ šić podnio je svoj izvještaj regentu Alek­ sandru i vladi o jadranskom pitanju. Vlada će prema tome izvještaju podu­ zeti korake u obrani našeg životnog in­ teresa. Radović u Beogradu. Beograd, 2. ap­ rila. G. Andrija Rado vi ć. drugi naš delegat na konferenciji mira, doputovao FELJTON. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (38) XV. Sutra rano posjetio je Ihsan Renu i za čudo, zadržao se samo kratko vrijeme. Govorio je o naj­ običnijim stvarima i izbjegavao svaki intimniji raz­ govor. Ona je to zapazila, ali se u prvi mah nije čudila, tek kad je otišao zapitala se: Šta mu je? Izgledalo joj kao da je htio nešto reći, a nije mo­ gao, htio je više puta da govori 0 nečemu i plašlji­ vo se zagledao u prozore. Kad Je ustao i opraštao se, glas mu je drhtao. Na vratima je zastao i pog­ ledao oko sebe. Kad ga je ispratila i ostala viš’ basamaka okrenuo se je dvaputa i njihovi se pog­ ledi sukobiše. Konačno se izgubili njegovi koraci i i Rene se vratila u svoje sobe. »Šta mu je?« pitala se opet Rene gledajući kroz prozor sumorni peri­ voj, u kojem je ghjilo lišće, a u njezinoj duši jav­ ljao se jedan težak nejasan predosjećaj. Počela je misliti o Ihsanu i 0 njegovom nenadnom posjetu i opet došla na pitanje: »šta mu je, — za što je došao? . . . I prije nego što je mogla odgonetnuti mramo­ rni izraz njegova lica, podrhtavanje njegovog glasa i njegovo kolebanje, prije nego što se je mogla umiriti kakvim izgovorom unišla je sobarica i naja­ vila jednu mladu hanumu, koja ju je čekala u sobi za primanje bolesnika. »Pa to nije čas primanja", — reče Rene so­ barici. je u Beograd, te te ostati u Beogradu 10 dana radi referata i primanja instruk­ cija u pogledu pitanja, koja se rješavaju pred konferencijom. Za širu koaliciju. Beograd, 2. aprila. Pašić je jučer posjetio Protića, sa kojim je raspravljao o vanjskoj i unutrašnjoj političkoj situaciji. U političkim se kru­ govima drži, da će se ipak Pašić odlu­ čiti da pokuša sa izmirenjem stranaka i obrazovanjem šire koalicione vlade. U slučaju da ne bi uspio na ovoj bazi, predložiće da parlamenat raspravi iz­ borni zakon, a same izbore da provede neutralna vlada. Izgleda da će Pašić do­ skora u toj stvari ppzvati sebi na raz­ govor šefove pojedinih klubova. U Beogradu se ne miču. »Narodna Politika« javlja iz Beograda da je poli­ tička situacija nepromijenjena. Vlada želi širi koalicioni kabinet, do kojeg bi se došlo pregovorima sa demokratima. Dr. Smođlaka ne može više igrati ulogu posrednika. Vlada ima većinu mandata. Zapljena jednog programa. Javlja se iz Zagreba od 2. aprila. Današnji službe­ ni list donosi riješenje sudbenog stola, kojim se potvrđuje zapljena programa nove jugoslavenske društvene stranke, kako ga je provelo tamošnje državno odvjetništvo. Izmjene ministara. Na mjesto Ninčića koji je preuzeo ministarstvo trgovine, imenovan je dr. Dušan Peleš, koji je danas primio svoju dužnost. Glas iz okupiranih krajeva. Javlja se iz Zagreba 2. aprila: Jučer popodne odr­ žan je sastanak predstavnika iz okupi­ ranih krajeva na kojem je sastanku pri- I hvaćena slijedeća rezolucija: Usljed u- i pornili glasina koje se posljednje dane šire da bi se jadransko pitanje a naro­ čito pitanje Rijeke i Kvarnera imalo ri­ ješit; ili da se riješi tajnim preliminar­ nim pregovorima između izvjesnih na­ ših faktora i Italije, nastala je u svim krugovima naroda velika iizbuđenost. Tim povodom predstavnici jadranskih krajeva bez razlike stranke pozivaju ovim javno sve narodne poslanike iz okupiranih krajeva da bezodvlačno za­ htijevaju od mirovnih delegata koji se sada .u domovini nalaze vjeran i nedvouman prikaz pravoga stanja stvari te da akcije stvari u svojim klubovima i u Predstavništvu dobiju garancije da se jadransko pitanje ne će preliminarno riješavati na način da bi se tu narod sta­ vio pred gotov čin. Za sakuljene: Ivo Kramarić, Rikard Katalinić Jeretov, Dr. A. Manđić. Milan Marjanović, Šime Picević, Dr. Hugo Vork. Dr. Pavlović — umro. Javljaju iz Be­ ograda od 3. aprila: U subotu 3. 0. mj. u podne preminuo je naprasno ti svom stanu predsjednik privremenog Narod­ nog Predstavništva dr. Dragoljub Pav­ lović. Sprovod u nedjelju u 2 i po sata popodne. Nema više izvoznica. Javljaju iz Beo­ grada od 1. aprila. Izvoz iz države sas­ vim će se regulisati, dok će izvoznice po današnjem sistemu biti dokinute. 1 Crnogorci i Skadar. Na Cetinju odr- i žan je veliki zbor na kojem je narod po- | slije mnogih oduševljeno primljenih go- i — Ali ona želi još ovaj čas s vama govoriti. Izgleda da nije bolesnik«. Rene se zbuni. — »Recite, da ću ovaj čas doći!.. .« Tek što je sobarica izašla pođe i Rene za njom u radni kabinet, gdje je sjedila jedna dobro i ukusno odjevena Turkinja. Kad je Rene unišla, ova ustane i priđe k njoj nagovorivši je francuski : »Gospođice doktor, — reče Turkinja s finim francuskim naglaskom — »ja sam Ifet, kćerka Abdurahmanpaše.« Rene reče svoje ime, a Ifeta nastavi: »Došla sam Vas upozoriti na pogibelj ... Rene problijedi, ali ne progovori ni riječi. Iffeta nastavi: »Ćula sam 0 vama dosta! Vi se borite za slo­ bodu Grka. Ja volim slobodu, ali ne taku, za koju se vi borite." — »Kakol« upita drhtavo Rene. » . ■ . jer se vi borite za slobodu Grka, a proti slobode Turaka . . . — »To ne stoji . . . odgovori Rene — vi ste krivo obaviješteni.« — Sad je suvišno 0 svemu raspravljati . .. Meni je žao da jedna pobornica ma čije slobode dođe u ropstvo. Vi ste izdani . ..« Rene se izmakne korak nazad i prestrašeno upita: — Izdana?! A ko me je izdao?« »Nažalost onaj kojeg ste najviše voljeli pohva­ lio se je sinoć meni, da Vas je morao izdati, da spasi Tursku« .. . — On, on!,.. Nije istina... On koji se bori za slobodu Turaka! » .. .rekao je: ili slobodu Turaka, ili Grka . .. Svi ste izdani... Ja sam osjetila nešto što je jače bilo od mene, osjetila dužnost, da vas spasim .. izora donio rezoluciju u kojoj se Crno­ gorci sjećaju slavne srpske probosti Skadra 1 traže, da se Skadar sa okoli­ nom prisajedini Jugoslaviji. Rusi još uvijek dokaze. »Presbiro« od 1. 0. mj. javlja: danas je stiglo u kraljevstvo SHS. 30.000 ruskih bjegu­ naca, koji su primljeni od strane vlade te cijelog stanovništva i smješteni u naiboljidi listovima u kraljevstvu SHS. Niši težaci prijete. *) Pripreme za konačno riješenje ag­ rarnog pitanja u Bosni i Hercegovini od svog prvog početka iza prevrata — pa sve do dana današnjeg neprestano idu za tim da totalno unište i na prosjački štap bace sve b. h. zentljovlasnike, fer su sve one uredbe, odredbe i naredbe, koje su, od prevrata do danas, u tom pogledu izašle, sve jodna od druge ne­ pravednija i po zemljoposjednike teža 1 ubitačnija. ARo se uzme, kakve se osnove čine u pripremi za riješenje agrarnog pitanja u ostalim dijelovima našeg kraljevstva, 11. pr. u Srbiji, Vojvodini, Dalmaciji i t. d. a kakve opet u našoj užoj domovini Bosni i Hercegovim, odmah će i najve­ ći laik uočiti onu vrlo veliku razliku, koja se neda ni s čim drugim opravdati, osim možda time, da su u svima oslalim pokrajinama i zemljoposjednici i zemljoradnici sami kršćani, dočim su u B. i H. z e m 1 j'o p 0 s j e dnici u ogromnoj većini 90 muslima­ ni, dočim suopet zemljorad­ nici gotovo u istoj tolikoj ve­ ćini kršćani. Ova ovolika nejednakost i otvorena pristranost u radu oko provađanja ag­ rarne reforme i jest ona najteža rana koja b. Ii. zentljovlasnike boli jer se 0datlc jasno vidi otvorena namjera b. h. muslimane — zentljovlasnike posvema uništiti, dočim se ostali zemljoposjednici u drugim pokrajinama ne samo od posvemašnjeg uništavanja pošteđuju, nego im se stavlja u izgled, da će moći vrlo lijepo prosperirati i da će i na dalje u svom posjedu zadržati onoliko zeniHe, koliko im je za ekononisko-gospodar-; stveni razvitak potrebno. I premda — kako već naglasismo baš ova ovolika pristranost najviše boli b. li. muslimane zemljovlasnike, premda su lišeni svih prava i prihoda, od svojih zakonitim putem stečenih zemalja, prem­ da su toni prostom otimačinom njihova vlasnišva bačeni na pr'osjački štap i pri­ siljeni da prodaju i najpotrebnije pokuć­ stvo, da prehrane sebe i svoju porodi­ cu, ipak su oni do sada sve te zulume i nepravde mirno i spokojno podnosili, uzdajući se, da će se u našoj državi valjda naći ljudi, koji nijesu tako zasli­ jepljeni mržnjom prema njima i koji će za volju istine, pravde i tolerancije po­ dignuti svoj glas i na nadležnom mjestu poraditi, da se i b. h. zemljoposjednici •) Ovaj članak primamo na uvrštenje iz izvaiiredakciomh krugova. Rene još jače problijedi i osloni se na zid. lfet.B joj priđe bliže i reče: »I ja sam volila toga čovjeka. . . Danas ga mrzim, jer je izdao jednu pobornicu slobode« . .. Rene se sruši na pod i glasno proplače. Ifeta pri­ đe stolu, natoči čašu vode i klekne do nje. Dvije duše plakale su u isti čas sjedinjene izdajom čov­ jeka, kojeg su obe ljubile... U to se otvorila naglo vrata, na koja je stupio Ihsan Sururzade blijed i ugledavši Renu i nepozna­ tu Turkinju kraj nje, zastane čas, a onda reče grčki: — „Rene, auto čeka dolje na te... Policija te tra­ ži... Još samo čas i možeš umaknuti"... Rene se pridigne, omjeri ga oštrim prijekornim pogledom i odgovori odlučno turski: „Tvoje pomoći ne trebam! Oni koji me je iz­ dao ne treba da me spašava... Ja sam se borila za slobodu i ne ću biti kukavica, da pred tamnicom pobjegnem"... Ihsan ne odgovori ništa. Gledao je čas Ifetu prepoznavši je reče: „Ifet hanum, spasi se ti, jer bi mogli po­ sumnjati".,. Spasi se ti dok je još vremenal.. reče Ifeta držeći jednom rukom Renu, a drugdm pokazujući na vrata: „Spasi se ti, kukavico!.. Ihsan je ostao nekoliko časova blijed i neod­ lučan kraj otvorenih vrata gledajući dvije djevojke pred sobam zagrljene u opasnosti da će ih svaki čas uhvatiti policija, a onda se polagano izgubio... Rene je privukla čvrsto Ifetu na svoje grudi I njihovo se prijateljstvo zapečatilo jednim Iskrsnlm, bolnim poljupcem. (Konac drugog dijela) (Nastaviće se) �Број 143 — Bruj ПРАВДА" — „PRAVDA, втиаиа 3. pečmn smatrati kao pravi državljani odrese, a učitelji da se stave na dispozi­ dupkom sve najodličnijeg našeg svijeta. likom spomenuti i to, da su mnogi od vega kraljevstva, te da se i u njima ma­ ciju vladi. Riječ uzima izvjestitelj prosvjetnog ovih vrijednih poslanika, o kojima se le više računa povede. Za sadanje đake otvoriće se kurs do , odbora g. Sakib Kor kut, koji ističe, tako pohvalno izražava naš vjerski popočetka školske godine, da se usposobe U ovom očekivanju su dakle b. h. da prosvjetni odbor izlazi sa svojim vlavica, ujedno i članovi centralnog od­ zemljoposjednici mirno svoj sadašnji zlo­ u arapskom jeziku (ako će prijeći u šeprediozima uz osjećaj tuge i gorčine, jer bora naše Organizacije. Ta nam činje­ riatsku sudačku školu), odnosno svim kobni udes snosili i nikome ni na mora da povuče konsekvenciju iz sta­ nica daje nade, da će se i ostali narodni umne pade, da se zaprijeti ka­ predmetima, ako žele biti muallimi. nja, kojemu sadanji članovi našeg vr­ poslovi obavljati s istom onakom vru­ Za učenike koji ne bi mogli proći na kovom bunom ili antidr’žavhovnog aiitonomuog tijela uijesu nimalo ćom voljom, s kakovom se po mišljenju nički m i an t idin a s ti č ki m r akrivi, ali ga moradoše prihvatiti da za­ prijamnom ispitu za šer. sud. školu zareis-ul-iilcme — obavljaju vakufski po­ « • ni. priječe potpuni krah. Mi smo primili tražiće se od vlade, da ih primi provi­ slovi od strane ovih istih ljudi i prvaka Naprotiv naši težaci — Srbi predvo­ jednu pustoš, jednu ruinu i finaucijalnu zorno do prvog polugodišta (pri potrebi naše Organizacije. đeni i nahuškani od naših najvećih duši idejnu. »Zaslugom« leđne potpuno bez­ i do konca školske godine), a vakuf će iiaua -demokrata«, koji su od zemljoglave i totalno nesposobne uprave, či­ im platiti instruktora iz arap. jezika na vlasnika oteli i najzadnji komadić slojoj se je nesposobnosti — osobito u zad­ predlog i pod nadzorom direktora te beđiie zemlje, na razbojnički način zanjem periodu njena »rada« — pridružila škole. Saborski se odbor ovlašćuje da fsosjeli čardakove i druge gospodarstve­ i jedna nesavjesna nemarnost, mi danas troškove ovoga kursa, kao i opskrbne ne zgrade, imadu još obraza, da se prestojimo u pravom ćor-sokaku: prihodi troškove odredi, a u tu svrhu će se upo­ kn demokrat, organa prijete javnom ispod najčudnijeg očekivanja, nepokretni trijebiti ušteda na ovogodišnjoj dotaciji. Rahmetli Ćazim. bunom i n a r u š e n j e m reda! m i­ imetak u potpunoj ruini, a zahtjevi tako To je jedno pokriće potreba okružne Danas — prije pet godina — ispustio ra u zemlji samo radi toga, što im ogromni, da im se ne bi moglo ni priumedrese, a drugo bi se našlo u zatvoje svoju plemenitu dušu u cvijetu svoje vlada još nije provela uredbu od 14. fe­ renju vakufskog sirotišta. Ni ovaj zavod ba udovoljiti. bruara ,1920. Predloži prosvjetnog odbora polaze ne služi svojoj svrsi. Predašnja jeupramladosti najveći naš mladi pjesnik, pje­ Pa lijepo. Neka naši težaci na usta sa ovog financijahiog ishodišta i mi sa va šila za vanjskim sjajem, pa je izig­ snik vjere i zanosa, osjećaja I poleta svojih učitelja i huškača prijete koliko bolom u duši moramo da svoj predlog rala i svrhu ovog instituta. Povodeći se Musa Ćazim Catić. koće, te su njihove stvari, samo trebaju stavljamo u pravcu, da se opstanak jed­ za fi-ks idejom, da sirotište mora izvesti Cazim je bio najsjajnija zvijezda na­ i oni i demokrati i vlada i nar. pred­ nog prijeko potrebnbg instituta osigura »cijele ljude« ona je od ovog zavoda na­ šeg literarnog obzorja, saradnik svih stavništvo znati da b. h. zemljovlasnici pravila jedan konglomerat, jedan unina taj način, da se zatvore druga dva, niti prijete sa kakvim narušivanjem re­ koja su manje potrebna i koji se mogu naših književnih listova i revija od »Sakum. Uz mališana od 4 godine, »odga­ da i mira u zemlji ili sa kakvom bunom, ndomjestiti drugim mjerama. Molim vi­ jali« su se šegrti, koji su išli majstorima vremeolka«, »Prosvjete«, »Mlade Hrvat­ ali se ni kada-neće zadovolji­ Izvan zavoda, uz učenike ibtidaijje i os­ soki sabor, da se pri prosuđivanju ovih ske«, pa čak do — »Bisera«. ti sa pristranim riješenjem predloga ne vođi osjećajem, nego da u novne škole odgajani su srednješkolci Podlegao je svojim teškim bolovima agrarnog pitanja i da će u ob­ prvom redu vodi računa o teškom ft-, iz viših i nižih razreda. Nije se pitalo — nestalo ga je, ali je među nama osta­ radu i zaštitu svoj'ih prava kako to djeluje na red j disciplinu u za­ nancijalnom stanju naše centralne za­ vio najživlji spomen, u našim srcima tražiti — pa i naći — mnogo vodu, niti su se uvažavale primjedbe klade. Mi bismo bili sretni, kad bismo jačih argumenata, nego li je stručnjaka, da ta mješavina ne vodi do­ mogli izići sa drugačijim predlogom. ali duboko urezano i najugodnije sjećanje, prijetnja naših zavedenih te­ kako već prije rekoh, mi smo naslijedili bru. Mjesto da se u zavodu goje poje­ a naša je narodna dužnost, da i mj na­ žaka. S. dini zanati, đaci su Siljani na van, pa jednu zaparloženu ostavštinu i hoćeš šem Ćazimu, kao što to čini cio kulturni nećeš moramo da povučemo vrtiće ke­ I se je nesamo onemogućio nadzor, nego svijet svojim zaslužnim sinovima, podig­ stenje za druge i primimo odgovornost 1 i silno kvario odgoj, a disciplina dovonemo i vidljiva znaka uspomeni našega 'za propuste onih, koji u zadnjem času j đena u veliku opasnost. Za vrijeme rata i evakuacije istočnih pobjegoše ispred odgovornosti i poput Cazima, te i našim dojdućlm generaci­ krajeva zavod je držao zatvorena vrata miševa ostaviše tonući brod naše va­ jama ostaviti vječno sjećanje, da se je i nije primljen gotovo ni jedan ftovak kufske uprave. Naša je dužnost, da spa ­ Cesi u Moskvi. Praški listovi donose, medu nama rodio, živio i umro slavni baš u vrijeme, kad je to bilo najpotreb­ šavamo ono što se da spasiti, a uvjere­ da je u Moskvu prispjelo češko izaslan­ I pjesnik ј veliki ralunetlija. nije. Sirotište je u to vrijeme 1 ferovalo ni smo da će narod pravilno ocijeniti stvo, koje treba da sa tamošnjom vla­ vojnike, a gola dječica potucahu se od IZ REDAKCIJE. Radi praznika u ove naše napore i pomoći nam da izvu­ dom pregovara o repartiranju mtemiranemila do nedraga. Zavod dakle već i štampariji naš list ц četvrtak neće izići. čemo iz gliba bar ono što se može iz­ iiili Ceha, kao i o trgovinskim odnosi­ po svom sastavu ne udovoljava potre­ Naš članak u slovenačkim novinama, ma. Lenjin je pozdravio ovo izaslanstvo, ; vući. Polazeći s ovog stanovišta izvije­ bi. Stoga je prosvjetni odbor mišljenja, j Članak koji je objelodanjen u 22. (127.) stiti mi je da prosvjetni odbor u prvom uvjeravajući ga, da Rusija želi, da bude da se ovo sirotište zatvori i predlaže: broju našeg lista pod naslovom »Teško redu polaže važnost na obezbjeđenje ■u najboljim odnosima sa Češkom. 1 .) da se smjesta traži od zemaljske selu, nije lakše gradu« iz pera inžinjera potreba okružne medrese, čiji opstanak Wilson neće kandidirali. »Neuc Freie viade, da se uspostavi dokinuto dušo ­ Celića — kako nam jedan naš prijatelj i pravilan razvoj drži prvom dužnošću Presse« javlja iz New-Yorka: Demanbrižništvo u državnim sirotištima i da naše v.-m. uprave. Ovaj zavod mora na povratku iz Ljubljane pripovijeda tuje se vijest da Wilson namjerava -po prenešen je u cijelosti u slovenačkim treći put kandidovati za predsjednika. J biti u prvom redu obezbijeđen. pa pro­ . se musi, djeca reljevskog. odnosno sutjesjtog sirotišta premjeste u Tuzlu, da novinama. — Po • pripovijedanju istoga, svjetni odbor predlaže na prihvat ovaj WHson — šenuo. Javlja se iz lJariza to sirotište bude na konfesionalnoj bazi neke su se bratske slovenačke novine svoj predlog: od 2. aprila: Predsjednik Wilson zalitii da se u njeg smjeste i sitna djeca vak. bavile i smrću r. Mehmed ef. Šarića Okružna medresa jtva u svojoj posljednjoj noti, da se Sa- predsjednika stolačkog mjensog odbora I .) ima ostati autonoman zavor sa sirotišta; veznici rukovode već ranije postavlje­ 2 .) da se vakufsko sirotište raspusti, i naše organizacije i po njegovoj prirod­ svrhom, da njena donja četiri razreda nim načelom, da Turska anomalija tre­ a njegova zgrada i dotacija upotrijebi za j noj inteligenciji i razumu ispoređivali su budu ravna nižem stepenu srednje ško­ ba da prestane u Evropi. Sjedinjene dr­ konvikt okružne medrese. Sadanji pi। ga sa prvim intelektualcima svoje uže žave bi se radovale kada bi Rusija bila le, a gornji stupanje ravan preparandiji. tomci, koji idu u ibtidaijju i osnovnu I domovine. — Nažalost mi ne dobivamo U tu se svrhu ima isposlovati pravo jav­ predstavljena u Savjetu koji će uprav­ školu, prešli bi kao što je gore rečeno j u zamjenu n; jednih slovenačkih novi­ nosti za oba stupnja. ljati Carigradom i morskim tjesnacima. 2 .) osnova profesorskog zbora za niži ui tuzlansko sirotište, a srednješkolci i | na, pa za to ne možemo redovito ni Sve u smislu svojih 14 tačaka. U svo­ šegrti smjestili bi se na račun »Gajreta«, | pratiti pisanje njihpve štampe. stupanj izmjenjuje se u toliko, da se a) joj noti upućenoj Saveznicima Wilson odnosno »Merhameta« u srednjoškolski O organizaciji šeriatskih sudaca 1 vjež­ u I., 11. i IH. razredu uvodi po dva sata izjavljuje da istočni dio Trakije izvan konvikt, odnosno u šegrtksi konvikt, u benika u Bosni i Hercegovini. Na obja­ pjevanja; b) da se turski jezik počima u ekrigradskezone treba da pripadne Grč­ koju bi se svrhu ustupio sadanji konvikt vu od 24. januara 1920. u »Pravdi« od četvrtom, mjesto trećem razredu i c) ' koj. Izuzima se sjeverni kraj gdje je okr. medrese u Džinmom sokaku. 28. januara 1920. broj 7 pošto se je pri­ da se arapski jezik u četvrtom razredu stanovništvo čisto bugarsko. Edrena i Predsjednik određuje odmor, a javilo preko ’/• šeritskih sudaca i vjež­ restringira od šest na pet sati. Kirkilise sa okolinom treba da pripad­ odmora uzima prvi riječ i izjav­ benika za svoju organizaciju to su ov­ 3 .) Osnova za viši stepen izmjenjuje nakon j ni Bogarskoj kao naknada za gubitak dašnji šeriatski suci i vježbenici u svom teritorija na zapadnoj granici, koje su | se u toliko, da se dodaje: a) pjevanje od I ljuje, da bi vrlo rado pristao na sastarjku 31. marta 1920. držanom u petog do sedmog azreda po jedan sat; zatvorenje darul-mualllminamijenjene da osiguraju strategijski n a, dečim bi se na zatvorenje sirotišta prisustvu gg. šeriatskih sudaca i vježbe­ b) vjeronaku se restringira u petom raz­ položaj Srbije. teško odlučio, »jer je izgubio svako po­ nika, koji su se ovdje desili iz provin­ redu sa 6 na 4 sata, u šestom sa 6 na 3, Grčka se sprema. Javlja se iz Pariza vjerenje u državna sirotišta«. Vlada ni ­ cije, izabrali privremeni odbor za izra­ od 1. aprila. Javljaju z Atene: Grčka u sedmom sa 6 na 4, a u osmom sa 6 ; je prštala na sepacatna sirotišta na kon ­ du dotičnih pravila, od slijedećih lica: vlada preduzma potrebne mjere za oku­ na 3 sata na heftu; c) arapski jezik u fesionalnoj bazi, premda im ade 1.) Ali Riza ef. Prohić, vrh. šer. sudac, sedmom razredu povisuje se od 2 na 3 I paciju Edrene i istočne Trakije. 2.) Jusuf Zijaudin ef. Midžić, vrh. šer. sata i d) crtanje u osmom razredu sni- i slučajeva, da se u tim siroti­ Pitanja francuske demobilizacije. štima Salih vodi pod imenom sudac, 3.) Smail ef. Bukvica, kot. šer. zuje se sa 2 na 1 sat Francuski ministr rata izjavio je u se­ sudac, 4.) Hilmi ef. Hatibovič, šer. sr4 .) Ulema medžiis i sab. odbor ovlaš- jR i s t e. »Merhamet« također nije u sta­ natu, da je iz razloga vanjske politike dac, 5.) Hafiz Abđulah ef. Bušatlić, šer. ćuju se da mogu učiniti eventualnu pro- ' nju financirati ovako sirotište, pa bi pre­ potrebno, da vojni obvezanici godišta sudac, 6.) Hasan Ihsan ef. Kađić, šer. mjenu pojedinih sati, ako se ona pokaže i poručio da se sirotište zadrži, a uštedi 1918. ostanu još nekoliko tjedana pod (Svršiće se.) na čemu drugom. sudac, 7.) Hafiz Sulejman ef. Kulenović zastavom. Oni će biti pušteni kućama potrebnom pri pregovorima sa vladom. | šer. vježb. Odbor će u što kraćem vre­ Izmjenu osnove predlaže prosvjetni i u prvoj polovici mjeseca juna. menu pravila izraditi i skupštinu saz­ odbor na temelju zaključka stručne an­ Kijev razoren. »Jut. List« donosi: vati. \ kete, u kojoj su sudjelovali: direktor i I »Associated Press« javlja iz Varšave, S a r j e v o, 1. aprila 1920. jedan profesor moktebi nuvaba, upravi­ da dnevno stižu onamo na tisuće ruskih AH Riza Prohić, šer. sudac, telj i jedan profesor okružne medrese, i židovskih bjegunaca iz Ukrajine, koji H. A. Bušatlić, šer. sudac, direktor Mulabdić, te jedan nastavnik bježe iz kilevskog područja. Bjegunci Smaii Bukvica, kot. šer. sudac. darul-muallimiria (njegov upravitelj bio Urednik »Obrane«, glasila muslimanske pripovijedaju, da je Kijev uslijed nepre­ Oteli svu zemlju, pa hoće i vola. Pred je zapriječen doći). Pokriće medreskih »narodne« »stranke«, razgovarao je s stanih borba između boljševika i Ukra­ godinu i po dala je Dževa supruga Sapotreba prosvjetni odbor nalazi u ukireis-ul-ulemom medu ostalim i o radu jinaca gotovo posve razoren. Bjegunci lihbega Tulića iz Sarajeva na neprekid­ uću darul-muallimina, jer ovaj zavod novog vakufskog'sabora. Reis-ul-ulema nalaze se u velikoj bijedi. no moljakanje Stjepana Popovića iz Tr­ ne udovoljava svojim zahtjevima. U nje­ rekao mu je, da vakufski sabor ima da nova istomu jednoga svoga vola, jer da mu je naime samo 24 đaka (7 u četvr­ riješi mnoga pitanja pa pri tom osobito ovaj nije imao čim niti da zemlju zaore. tom, 7 u trećem i deset u drugom go­ naglasio, »da ovaj sabor poka­ Za istoga vola davali su joj tada 200 K, dištu) tako, da pojedini đak stoji vakuf zuje vrućevolje d-a svojoj za­ nu ona ga nije htjela prodati, nego ga je daći u d o v'o 1 j i«. Uz to je još dodao, po četiri hiljade kruna radi samog ho­ Stjepanu dala, pošto je on njezinu zem­ da tu volju opaža »kod svakog po­ norara svjetovnih učitelja, da i ne go­ IH. sjednica. lju obrađivao, a osim toga obećao joj, jedinog člana« novoizabranog od­ vorim o potrebama muderisa, opskrbe da će joj vola dobro gledati i timariti, bora. i drugih troškova. Ovaj zavod ne udo­ Sjednicu od 3. o. mj. otvara predsjed­ a njojzi ga odmah povratiti, čim ona Nas ova konstatacija našeg vjerskog voljava ni obzirom na vjersku naobraz­ nik g. reis-ul-ulema u 9 sati prije pod­ bude željela. Međutim Stjepan je umro glavara osobto veseli, jer nam daje na­ bu svojih učenika. Ističem za primjer, no. Prva tačka dnevnog reda, izvještaj i ona je zatražila svoga vola. Stjepanov de, da će se teško stanje, u kom se do da ti đaci .u ogromnoj većini nijesu u opunomoćenika sabora za vođenje dis­ amidžić Simat nije htio ni da čuje. Kad sada nalazio vakuf, dati popraviti. No stanju da polože prijamni ispit u šeriatciplinarne istrage proti g. Arnautoviću. su kašnje džematbaša iz Trnova i Muova konstatacija zaslužuje da se istak­ skoj školi, pa ni onda, kad se od njih Ova je stvar riješena u tajnoj sjednici, jaga Murga u istu svrhu došli, Stjepan ne i iz još jednog razloga. Ona je naime zahtijeva najobičnije poznavanje pravi­ te |e g. Šerif ef. Arnautović jednoglasno je i njima rekao, da ne da vola. Poslije izvrsna svjedodžba vodstvu naše Orga­ la aranskog jezika (padaju i iz »avamirazriješen od službe vakufskog direkto­ toga istim se poslom u Trnovo zaputio la«). Stoga prosvjetni odbor predlaže, nizacije i njenim mjesnim Odborima, ko­ ri. Na ovoj sjednici su bili prisutni svi ji su vodili agitaciju, da se u vakufski muž joj Salihbeg, ali ie Simat i njega da se ižh'brani Člknovi sabora i sve šestorica odbio. Nakon toga ona je Simata pre­ Darul-muallimin sabor pošalju ovakovi poslanici, koji, muftija, te g. rels-ul-ulcma. dala sudu, pa kad je bilo na ročištu pred uzgred budi rečeno, svi pripadaju na­ dokine koncem ove školske godine i da Iza ovoga predsjednik progiašuje sjed­ sudnicom, Simat je rekao, da joj je šoj Organizaciji. Vrijedno je ovom pri­ njegova dotacija ide u korist okr. menicu javnom, našto se galerija napuni Domaće vijesti »сгавшхжаиитаивиетвдаизжжп Poiitičhi p?EglRd I Reis-ul-ulema o vakufskom saboru Iz vakufskog sabora. �Стран« 4. Stran« Број 143 Broj ПРАВДА* — .PRAVDA* hizmct činio kao dječko nekoliko go­ dina, pa da će sada za to zadržati vola, na što su mu same njegove komšije tom prilikom rekli, da ga je ona za to hra­ nila i odijevala, pa da to nije pravo. Poslije toga pred sucem je Stjepan re­ kao da ona uopće nije dala odraslog vola, nego samo tele i da ga je on odhranio. Kada se vidi da Stjepan već svojim izjavama šara, pa se uzme u ob­ zir još i navode spomenute hanume, da je ona Stjenpanovu ocu poklonila jed­ noga vola da ga prodaju prigodom nje­ gove smrti i time ga ukopaju, onda mo­ žemo reći, da bi jedino zadovoljavala o■uda, kojom bi se imao vo povratiti nje­ govoj vlasnici. Dr. Latinović, referent za određiva­ nje cijena kod policajrie direkcije, poz­ nah junak iz 1914., bivši zamjenik dr­ žavnog odvjetnika jedan je od najistaknutijdi dušmana muslimanskih medu »demokratskim« junacima u Sarajevu. Pored <?ne surovosti koju svakom prili­ kom pokazuje praina muslimanskim strankama u više je navrata do sada pokazao i svoju vještinu »korzikanskih bandita« gdje je zaveo i na mrtvo ime isprebijao po kojega muslimana. Mi smo šutjeli sve do slučaja koji se zbio ovih Jana kad je »junak« Latinović sjedio u jednoj gostioni gdje su još u jednom društvancu bili prisutni i trojica musli■ -"»đu njima i poštanski listonoša Baljić. Naravno kao i svaini nw «Y? 00 2 sata i ove se noći svirale isključivo za kavalira Latinovića, koji kneževski troši (međutim on je samo referent za određivanje cijena), pa kada se delija ponapio bacio je oko na grupicu musli­ mana i pozvao spomenutog Baljića da i malo iziđe na van, jer da ga neko zove. Cim je nesretnik iz vrata gostionice izi­ šao Latinović ga je ošinuo dva puta kandžijom tako, da se Baljić odmah sru­ šio, a on je onda nastavio i dalje svoj živinski čin. Pripominjemo, da mu je pri tom pomagao i poticajni či­ novnik Maksimović i svi stražari koji su se u blizini nalazili. Baljić je na smrt isprebijan, pa kad je počeo izdisati, on­ da fe u pomoć prizvan dr. Sattler, koji je nesretniku pružio prvu pomoć. Kada su i druga dvojica Baljićevih drugova (muslimani) izišli da vide što je s Baljićem i oni su od istih napadača napad­ nuti i izmlaćeni bili. Premda su u sta- I rom i srednjem vijeku krvave žrtve | utaživale strast pijanih silnika, to mi — ; ako smo »u Evropi« — danas ne do- ; zvoljavamo. Napominjemo, da isti taj Latinović stalno pravi smetnje i našim trgovačkim i inim poduzećima, pa upozorujemo nad­ ležne, da ovo stvorenje sa onoga mje- i sta uklone, da ne moramo zbog svake individue praviti cijela pitanja. Imamo o njemu još koješta notirana, ali zasad i čekamo na riješenje ovoga slučaja i energično tražimo disciplinarnu istragu i kazneni progon kako protiv Latinovi­ ća tako i protiv Maksimovića i svih u gornjoj stvari upletenih stražara. Na adresu poticajne direkcije. Opazili smo u subotu (3. o. mj.) kada ie kato­ lička procesija u 5 sati po podne gra­ dom obilazila, da su stražiri musliman­ ske vjere pri prelaženju »neba« ispred njih isto kao i nemuslimani također sa- ■ lutiraii. Pitamo: Je li to naredbeno? A- I ko stražr pri tomu »mora« (?) saluti- ' rati, onda tražimo od pol. direkcije da > u ovim slučajevima nikada jednoga mu­ Hrana za radnike. Javljaju iz Beoslimana ne komandira, gdje bi ovaj bio na takav čin nukan; a ne n. pr. kao u | grada od 1. aprila: Ministarstvo za soI cijalnu politiku tražilo je od centralne subotu, da su na raskršću pred kava­ nom Central od 6 stražara bili peto­ I uprave da odredi izvjesnu količinu hra­ ne za nezaposlene radnike. rica muslimani. Kod sprovoda je malo drugačije. Ako se u onom pozdravu ho­ će da oda zadnja počast onome mrtva­ cu, onda ništa ne prigovaramo, ali ako se to čini po propisima kršćanske crk­ ve kao odanost mimo prolazećem krstu kao znaku kršćanstva, onda kao inuHmani ni to nemožemo dozvoliti. — Na­ ravno, u uzdržavanju reda na ulici, za koji se policija brine pri kršćanskim Primamo iz Nevesinja: Na 2. aprila sprovodima uopće kod policije u obzir ove godine idući iz Mostara napad­ ne dolaze naše džennaze, pa se skoro nuti od pljačkaša kod sela Lakta Alija svaki put desi, da koja kola ili seljak i Masnija Kurt iz Mostara, te Omer Desa tovarima potpuno rastrga povorku mić iz Lakta. Zadnja dvojca teško ozli­ jedne džennaze. jeđena. Pljačkaši bijahu Milan Račić iz Dakle kao u ovim nabrojenim, tako i u mnogim drugim stvarima sličnoga Zimalja kod Mostara i Vidak Snjegović karaktera tražimo bezuvjetno od poliiz BudSavlja kod Nevesinja. cajne direkcije sasvim nove i nepristra­ Mjesni odbor. nosti odgovarajuće instrukcije za poti­ cajnu momčad. Mi ćemo ubuduće i ovim Stvarima posvetiti malo više pažnje. Pri zaključhu lista. Opet hrv u Hercegovini. Kampusova pekara za činovnike. — Službeni list »N. j.« isto tako i »J. L.« — donijeli su noticu na 26. i 27. marta pod naslovom »Za siromahe i činovnike u Kampusovoj pekari...« Ovu smo noticu pročitali nekoliko puta, ne vjeru­ jući, da li je na snu ili na javi, tim više što se ovo događa baš sada, kad je na čelu naše vlade dostojan i ponosan sin ove zemlje. Uvai тсгпатсипк pozna­ tog ortaka bivšeg zloglasnog Šarkotića ne slaže se sa govorom gosp. predsjed­ nika zemalj. vla.de Dr. Srškića, što ga je izgovorio činovništvu. Da se ovo dogodilo za Solina pašaluka ne bi se na ovo ni osvrtali, znajući da su Sola i Kampus na jednoj deredži. Ova je notica uz prkos materijalno sla­ bo stojećeg činovništva uzbunila i po­ vrijedila osjećaj i ponos priznatog spo­ sobnog b. li. činovništva. Za ovu bruku i sramotu dužnost bi bila gosp. predsjednika vlade, da pozo­ ve na odgovornost glavonje i reponje našeg zloglasnog ureda za prehranu, obrt i trgovinu, koji su sa svojim ne­ savjesnim postupkom dozvolili lihvari­ ma i bezdušnicima da truju i ono što još zatrovano nije. Svim onim u prehrani i onim sposob­ nim (!) u obrtu i trgovini, glave se cr­ vene kao čukundruci a vratovi su im jadniji nego u tovnika bikova, godi ova­ ko vrijeđanje njihovi kolega. Cinovništvo će se istom tada iz lih­ varskih pandža kurtarisati, ako se pre­ hrana, obrt i trgovina dade u ruke spo­ sobnim, savjesnim i nepohlepnim ljudi­ ma koji se neće dati tako lahko pod... Trešeljah Otkako je doSao na vladu novi predsjednik Siikić, ja sam u zavjetrini odahnuo. Niko »s ne napada, u ni „Pravda" no traii vl*e мојо glave. 8ada je svima napokon jasno, da sam ja «атпо „činovnik44 i da me se kao činovnika niSta ne tiče promjena na vladi. Sada sjedim čvrtćo а sedlu pokriven Srkkioom i Pribićevl«em, а ја шеЗнНт radim „objektivno" ovoj či­ novnički posao po najboljoj savjesti — otkidam od muslimana Sto god viši mog-o, na khrist evejih pravoslavnih. Šćepan Grđić, I ja sam malo otpočinuo. Kao da ва polak« zaboravlja onaj moj famozni »kultame-tolerantni“ povik muslimanima u parlamenta: „Daela smo vas trpjeli 500 godinal". Ipak, Ksepane, ntošenie 80 nadati da će nas , Turci" u ovoj gunguli zaboraviti i da ćemo ostati neopačeai i dalje. Dr. Krulj. Da ni i nijo Šce, no znam ito bi od mene bilo- Dr. Latinović. Skromne želje; Da mi je biti samo 21 sata neodgovorni dik­ tator: 1. spalio bih prokleti tuzlanski skis; 2. uzdigao bi sve detektive da uz pomoć po­ ticajnih рава pronađu tko mi je ..ukrao" „na­ čelo i politički moral"; 3. otpoetio bih bez mirovine sve one, koji mi OBujetiče „peti rang"; 4) zaprijetio bih u zakona amrtaom кавпож svakom, koji spomene o тејој prošlosti — da jače, a urednike novina, koji ovako stvar! depišu, kaznio bih doživotnom tamnicom. F. „vallahi* bi onda bio pravi — beg BHašimbeg“ SUMORNE MISU. Senatski ват sudac, mnFeaik, ilan odbora nMuU&* etranke, i td. a ipak su moja četiri sastavka ostala bez »dgovir«. Čudni su ovi „Karkutovci44 eko nazovi „Pravdu*. Hfz M. Jakić, ptdalj ćoee, lakat ambicijo. Šuti, iet!, UeU alatni, Ahmo će ti, в o r d e dati« li em je franko, hem je tatli,l em je gorko, hem ncbahtli. Dr. NOVO. Zaliha kalendara .Pravde* je na izmaku. Pohitite sa narudžbama« Oglašujte u „Pravdi" Wilhslm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Bsijeh I. MUSLIMAN star 25 godina sa četiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra­ ciji lista. 73, 1—3 1 j i Bdvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. SulBjman fllBckavić Dužnost bi bila gosp. predsjednika, da naredi, da se provedu izvidi o nekim či­ novnicima ko su i šta su; kako su mate­ rijalno stojalj prije 1914. i kako sada stoje, upada u oči tim više što često dobivaju pismene prijetnje baš od onih individua s kojima su imali ališveriša. Njihovo razmetanje, nošenje, trošenje i t. d. na ovom vaktu sa današnjom pla­ ćom tuhafli izgleda; a osobito još kad se i kuće kupuju. Na koncu, da nije počemu ovaj merhainet Kampusove pekare šamar ili tuš govoru g. predsjednika vlade od stra­ ne giavonja ovih ureda kao demokrat­ ske ostavštine. I Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipelt viksa naftalina, i uljene i suhe boje, pa/ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, ta­ kova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pudera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva)te cjenovnih V. ■ ------------------ 4 Riblji zejtin najbolje vrsii ima na skladištu u originalnim pločama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada ЈЗгдеа Šahinagić, Sarajevo S t ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno isplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. —■ Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 O4w?oral wHatk: M. S«J*nlr<u ' »Mili; Odbor M. 0.« fšueparila D. & A. Kajoa, 8ша|«т.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b32f2ba6eebf54ee3766d19ca19024dd.pdf f74d50e144006fb22faffb3cc91d88f6 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГДИМЛМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 39 (144) Sarajevo, subota 10. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaiiciani odbor. Pret. lata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. seobu bdio — došli u još teži položaj,, — Jesmo ii, Hadži Reis efendija, u nego li su sada. tom komentaru rekli štogod netaćno o i — To je sigurno. Njihov bi položaji Vašoj osobi? — Nijestc. Konstatacija, da me je Vaš Iz Velike Kiaduše primili smo ovaj stanicama naloženo bilo, da se kod istu­ i postao možda onakav, kakav je prije к. 1912. bio položaj muslimana oko Niorgan u najkritičnuim časovima uzeo u brzojav od 6. o. mj.: »Jučer su seljaci pa obrađivanja kako muslimani tako 1 zaštitu, sasvim je tačna. iz Glinice pod vodstvom popa Davidopravoslavni u zaštitu uzmu. Jučer su | ša, to će reći možda nešto malo bolji nego Cigana u drugim državama. — Kaže se, da ste Vi pokrovitelj mu­ vlća i Đoke Karanovića s puškama i posjednici ove svoje zemlje počeli ob— Mi se, Hadži Reis efendija, nadaslimanske težačke stranke. To se izvo­ bombama navalili na muslimane pećke. rad.vati, ali su na njih navalili dobro­ | pio da će se i u našoj državi naći širodi iz te činjenice, da je Vaš sekretar 1 musl.man mrtav 1 više ranjenih. Uvoljci sa bombama i puškama, te ih ras­ Mahinić jedan od glavnih pokretača te pravoe vlasti, upozorene, nijesu htjele tjerali ubivši jednog muslimana na smrt, J kogrudnih ljudi i dalekovidnih pranove »stranke« i da se njen organ krvoproliće predusresti. Opširno izvje­ a dvojicu teško ranili. Žandarmerijske : vih patriota, koji će uvidjeti da je u »Glas Težaka« ekspedira iz Vašeg (rlšće si jedi. Mjesna J. M. Organizacija.« stanice ne poduzimaju nikakovih kora­ i interesu cijelog našeg troimenog narojasetskog) ureda. ka protiv krivaca. Stvar je saopćena I da, da se sa muslimanima postupa kao — Političko osvjedočenje mojih potbrzojavno predsjedniku zemalj. vlade. I sa pravom braćom, a ne kao sa bes­ činjenih činovnika mene se ništa ne ti­ pravnim robljem, kako bi se možda moU istoj nam stvari iz Cazina od 8. o. Mjesni odbor.« ■ glo zaključiti iz uredbe o beglucima, što če. Za osnivanje težačke stranke sa­ ♦ mj. brzojavljaju: »Zemlja zvana Pećka ju je demokratska vlada upravo pred znao sam tek kad su došli izaslanici na u kat. općini Vrnograč Glina bila je poU toj je stvari i, »Hrvatska Sloga« od čas svojega pada prošmuglovala. pouzdanički sastanak. Neki su me te­ dijeijeiia beskućnicima muslimanske 1 8. travnja br. 74. pod naslovom »Krvo­ — Ja se, nažalost, dobru ne nadam, žaci pitali kako da se drže prema toj pravoslavne vjere u к. 1897. i na njih proliće u bosanskoj Krajini« donijela iz­ jer u naših takozvanih državnika novoj stranci, a ja, vjeran svomu vangruntovno prenesena. Uz sjetvu jesen­ vornu, tačnu i opširnu informaciju i pre­ vidim malo pravih državničkih vrlina, stranačkom stanovištu, niti sam ih od­ ske pšenice počeli su dobrovoljci istima dodžbu ove nebratske pojave, a mi a mnogo stranačkog smisla. Preča im vraćao niti sam ih nagovarao da po­ braniti rad i opstanak na ovoj zemlji. sumnjamo, da to nije moguće početno je, izgleda, stranka, nego država. sjete onaj pouzdanički sastanak. Da se Muslimani Iz Pećke tražili su od vlasti, djelo one »kompletne oružane divizije«, — Vi možda imate pravo, Hadži Reis list »Glas Težaka« ekspedira iz mog da se u zaštitu uzmu za sadanju sjetvu. koju nam je u ime Saveza dobrovoljaca efendija, da u našoj državi ima podo­ ureda, to čujem prvi put od Vas. Kotarski ured u Cazinu uzeo ih je u za­ na težačkoj skupštini u Sarajevu nago­ sta takovih malih državnika, kojima je — Je li Vam poznato, Hadži Reis štita iako, da je onomašnjim žandarskim vijesti Risto Bogdanović. efendija, ko širi lažne i posve neosno­ partijski interes preči od državnoga, ko­ jima partijska snaga više imponira, ne­ vane glasine, da naša organizacija radi na tom, da Vas svrgne sta stolice reisgo najjači argumenti. Nama i ta okol­ ul-uleme, a na nju da digne jednog od nost daje povoda, da snagu naše Orga­ nizacije što budnije i brižnije čuvamo, svojih pristaša? Ko širi takove vijesti, ja ne znam. jer smo uvjereni, da pri takovom stran­ Ispred Centralnog Odbora naše Or­ Г kako je izižla ona nepravedna uredba čarskom raspoloženju kod naših držav­ Što se moga mjesta tiče, ono će možda ganizacije poslata su ovih dana trojica i o otimanju i slobodne zpmlje, kao i kmei onako biti ubrzo ispražnjeno, te ako nika možemo opravdane težnje musli­ delegata našemu vjerskom poglavici ' tovske, iz muslimanskih ruku, od on., mana najlakše obraniti jakom silom je­ ko reflektira na ni, nek se malo strpi, presvj. g. reis-ul-ulemi Cauševiću, da ' doba dobivam više vijesti o sukobima dne jedinstvene muslimanske stranke. borba mu je protiv mene suvišna i ne­ se s njime porazgovore o prilikama u ! i navalama čak i na muslimane težake. Mi se nadamo da će nam objektivni i potrebna. kojim se sada nalazimo, te o njegovu ; Izgleda da je ta uredba dovela nemuslinepristrani posmatrači našega rada pri­ — Naša Organizacija, Hadži Reis estanovištu prema našoj Organizaciji i i maiiski dio naših zemljaka do uvjere­ fendija, okupila je gotovo sve muslima­ znati, da smo i do sada u ovom smjeru nja, da se sve muslimansko dobro moonim muslimanskim »strankama«, koje ne Bosne i Hercegovine u svoje redoštogod uspjeha polučili. pred kratko vrijeme otpočeše svoje dje­ I žc slobodno otimati, pa kad se musli— 1 ja vam to priznajem. Sigurno je, ■ ve pa je razumljivo, da se u tako olovanje. G. reis-ul-ulema primio je vrlo i mati težak neće mirno da pokori toj otigromnom broju budi može naći pogdjeda se je stanje muslimana poboljšalo ljubazno naše izaslanike te je oko dva 1 mačini, onda dolazi do toljaga j sjenakon što ste vi proveli svoju organi­ ’ koji pojedinac, koji možda nema najbosata proveo s njima u razgovoru -o is­ i kira. zaciju. Mogu reći da je i moj položaj j Ijeg mišljenja o Vama i Vašemu radu, — Jeste li i Vi, Hadži Reis efendija, taknutim pitanjima. Mi ćemo pokušati postao čvršći, nego je bio prije prove- I i da bi taj ili koji drugi pojedinac rado ! obaviješteni, kao što smo i mi, da je da u kratko prikažemo taj razgovor: sjeo i na stolicu reis-ul-uleme. No iz denja Muslimanske Organizacije. — Jeste li i Vi, Hadži Reiscfendiia, ; uredba o beglucima ogor.ila i druge — Iz ove izjave. Hadži Reis efendija, , toga se ne može zaključiti, da ie naša proizlazi, da Vi stojite u istom prijatelj- |< Organizacija proti Vama. obaviješteni da su se i u zadnje doba ■ muslimane osim onih, koji su njome diizvršavali napadaji na ličnu sigurnost I rektno oštećeni? — Niko pametan niti je to zaključio, skom odnošaju i da ste isto tako dobro i I -0 duševnom raspoloženju onih muslimana i jeste li šta poduzimali u raspoložen prema našoj Organizaciji, . niti će zaključiti. Ja najmanje. Ja sam i malih posjednika, koji su ovom ured' već rekao, da nema niti je bilo kakova ovom pravcu? kao i prema drugim muslimanskim jaza između vaše Organizacije i mene. — Obaviješten sam. da se u Sandža­ । bom dovedeni na prosjački štap, ne tre- i strankama, i da je izmišljotina, da po­ ba ni govoriti. Ali i drugi muslimani j stoji nekakav jaz između nas i Vas. Ja sam čak i onda, kad sam u orgaku i Makedoniji hapse i proganjaju mu­ uznemireni su silno ovom uredbom, jei i n u vaše stranke napadnut radi pitanja — Ja toga jaza nisam nikada osjećao, slimani, jer su tobože u nekakvoj vezi ne znaju kad će se i gdje će se zausta- ' a u više sam prilika i vama i vašim ji nošnje šešira, znao, da to nije mišljenje, s mladoturskim komitetom j da tobože viti ovo nerespektovanje narodne prav- i protivnicima kazao, da sam ja kao vaš i vaše Organizacije, nego pogrešno mišspremaju nekakovu protudržavnu ak­ ne svijesti o privatnoj svojini, pogotovu ’ vjerski poglavica, izvan i iznad stra- :i ljenje jednog pojedmea. ciju. Ja sam se zauzeo za ove nevine kad se ovakove uredbe, kojima se dira — To ste bez sumnje imali pravo. naka. Ja cijenim i vaš i njihov realan i i ljude obrativši se na jednog našeg mi­ u privatno vlasništvo i u imovinu na­ po muslimane koristan rad te s«um spre­ ‘ Hadži Reis efendija. I Centralni Odbor nistra, s kojim se lično poznam, pis­ ših humanitarnih ustanova (vakufa) do ­ i naše stranke jednodušnog je osvjedoman potpomagati vas na tom hairli pumom, u kojem sam ga upozorio, da se nose i provode samo u onim krajevima i čenja, da naše pristaše žele, da se o tu svim svojim silama. ovakovm nepravednim postupkom na­ naše države, gdje su muslimani vlasni­ — Vaš intervju, Hadži Reis efendija, ' našem vjerskom poglavici piše u našem vraća samo voda na mlin neprijatelja što ste ga dali uredniku »Obrane«, ra- 1! organu po prilici onako, kako je pisano ci imanja. Da vam pravo kažem, ova­ naše države, a da se tamošnji muslima­ kove nasilničke mjere mogle bi dovesti zumjeli su neki tako, kao da Vi želite j1 u zadnjem broju »Pravde« i da su člani, koji ne traže ništa osim pravde, mo­ široke muslimanske mase napokon u da se naša Organizacija po malo ras- i novi naše stranke sa zadovoljstvom gu HJepim načinom i pravednim postup­ takovo jedno očajno duševno raspolo­ pratili energični istiip našega lista u Va­ pada i prelazi pod vodstvo Halilbašića kom učiniti najpouzdanijim stupom na­ šu obranu u najkritičnija vremena. Što ženje, da bi lahko moglo doći i do ise­ i Bašagića. šeg kraljevstva. Ovakovih političkih ljavanja iz domovine, do čega bi mož- i se tiče tretiranja vjerskih pitanja, kao — Komentarisati može kako ko hoće, pnogona ti nas ovdje u Bosni nema, ali što je pitanje nošenja šešira, i Central­ da već i došlo, da su saobraćajne pri­ ali ja to niti sam mislio, niti rekao. U nažalost ima još uvijek razbojničkih i like bolje i stanje u drugim Islamskim ni Odbor naše stranke misli da takove ostalom i vi ste u »Pravdii« komentaripljačkaških napadaja na pojedince, kao teme nijesu zgodne za jedan politički zemljama sređenije. sali taj intervju i došli do zaključka da što je bio slučaj neki dan u Bišini kod list, te da se mogu i bolje i uspješnije — Mi smo, Hadži Reis efendija, miš- ■ je smisao moga intervjua, u koliko se Ncvesinja na četvoricu muslimana i ne­ raspraviti na drugom mjestu. Nije li. tiče naših muslimanskih stranaka, taj, ljenja, da bi to bila jedna golema narod­ koliko dana prije toga kod Bileće na na nesreća i da bi preostali muslimani I da ja jesam i da ću ostati izvan i iznad 1 Hadži Reis efendija, ona bilješka u kolara Selimovića, o kojim ste slučaje­ »Pravdi« o Vašem stanovištu u pitanju — a i tih bi i pri najjačem pokretu za 1 svih stranaka. vima uostalom vi u »Pravdi« pisali. Od Krv u Krajini. Naš razgovor s rais-ul-ulamom. MiKlimansha trgogačha i obrtnička tanin za Bosnu i Нггеедо?1пи (d. đ.) u Sarajeva. I Dionik . Bavi sa svim banasviil^ naslovima. Obavlja uplats I UHOvčenja u kraljđvstvu SH5, I u Inozemstvu. Prima ulošlm na uložne knjižice 11eliuće račune I uitaniaćuje Ih nalpavoljnije. Obavlja svu misiiiačnspDslovs i burzovne naloge glavnica H з.ооа.воа Gaje sezonske I apro«izaci|sks kredite. — Hupujs i nrodajz sredio, valute I Briiednosne papipc svih vrstu. R 0 Б li 0 0E3ELEHJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sv: životne namirnice. Kancelari ja: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban *a, Sarajevo - Interurkan telefon: �otrana 2 Страиа nošenja šešira dala povoda, da ne od­ govorite na pitanja, koja su na Vas stavila dvojica izaslanika našega organa prigodom intervjua sa dopisnikom »Glasa Naroda«? —• Nije. Na neka od onih pitanja mi­ slio sam svakako odgovoriti, na druga po mom mišljenju nije bilo oportuno odgovarati obzirom na moj položaj i na prilike, u kojima se danas nalaze mu­ slimani naše države. Uredništvo je po mom mišljenju trebalo sačekati moj od­ govor pa onda objelodaniti zajedno i pi­ tanja i odgovore. Kad je mimo običaj prije vremena iznijelo sama pitanja, nljesam smatrao nužnim, da odgovorim ni na ona pitanja, na koja sam mislio odgovoriti. — Dozvoljavate li, Hadži Reis efen­ dija, da današnji naš razgovor u kratko prikažemo našoj čitalačkoj publici? — Zašto ne? Mene će samo veseliti, ako će iz ovog .razgovora i oni pojedin­ oj, koji su možda držali da sam ja prc— tivnlk vaše stranke, doći do zaključka, da to nikako ne odgdvara činjenicama. Razgovor se po tom razvio o radu vakufskog sabora, te su tom prilikom naši izaslanici zahvalili svomu vjer­ skom poglavici na njegovu pohvalnom sudu o novim saborskim članovima. Go­ vorilo se i o pitanju sudjelovanja musli­ mana pri sastavu bosanske vlade, na­ dalje o načinu, kako bi se najbolje mogli zaštitit: Interesi muslimana naše države i o nekim drugim manje važnim pitanji­ ma. Po tom su se naš izaslanici rastali od svog vjerskog poglavice zahvalivši mu što ih^je tako srdačno primio i najpripravnije im dao odgovore na sva po­ stavljena pitanja. Reis-ul-ulema zahva­ lio je -našim izaslanicima na posjeti i iz­ razio želju, da mu češće dodemo. Sarajevo. 9. aprila. Težačka skupština, koja je održana 28. pr. mj. u Sarajevu kao »isključivo« staleška našla je odjeka u našoj štampi, a mi smo namjerno čekali, dok svoja izvješća donesu listovi drugih naših pol. stranaka, jer smo se nadali, da će jedna politička delikatesa i jedan protadržavni istup biti od -izvjesne skupine naših političara i njihovih organa prešućen, dok smo se nadali, da će bar neko -i taj rtinmenat makar naglasiti. 1 nitko, slo­ gom nitko toga nije učinio, i ako su svi prisutni bili svjesni jednog teškog protudržavtiog delikta. Četvrti govornik na toj skupštini d obrovoljac Riđo Bogdanović u ime Saveza dobrovoljaca ističući osobite simpatije ovili za seljake, tražeći pot­ punu otmicu svake česti posjeda nehrlšćanskih posjednika bez ii najmanje o, štete za to, obećaje seljacima u njihovoj borbi 15—20 hiljada dobrovoljaca koji sačinjavaju, kako on reče, »jednu kompletmi diviziju, spremnu svakoga mo­ menta da prihvati za oružje«. Dakle po­ slije onih vatrenih riječi predsjednika ove skupštine — također i predsjed­ nika Saveza dobrovoljaca Mike Vidako■ v-ica gdje se govori, ua seljak ima svoja i »prava« dobiti t>a makar i krvlju i aok I u isti čas padaju ii mase povici »Samo Sa krvlju!«; pa-poslije riječi Kiste Do­ kida, urednika »Težačkog Pokreta«, ; gdje se privremeno Narodno Predstav­ 1 ništvo naziva cirkusom u Beogradu (i nakon predsjednikovih riječi, da skup­ ština nema nikakove političke boje), gdje Dokić naziva Jugoslavensku Musliman­ sku Organizaciju strankom zlikovaca, gdje se imenom spominju samo pojedini muslimani kao krvni dušmani težaka i spominje se samo jedna muslimanska politička stranka kao protutežačka, dok se imenom nije taklo nijednog hrišćanskog zemljovlasnika, niti je spomenuo druge političke stranke; dakle poslije toga kada su potpuno razjareni duhovi mase dolazi dobrovoljac Bogdanović i obećaje seljaku oružanu pomoć. Kad su odmah za tim zasuli povici: Ubit-- ga kad na gumno -dođe! Zaklati ga!« onda nam je jasno proti koga su uperene bajonete te »oružane divizije!« — Konsta­ tiramo, da je to ii policajni' Izaslanik do­ zvolio da se kaže i to još sa veselim smiješkom. Nakon što je raspop Veliko Grgurović drznuo se i rekao, da mi trebamo biti svijesni, da je svako naše pravo palo padom Stambola i iščezlo sa Kar­ lovom krunom; makar što je predsjed­ nik skupštine i predsjednik Saveza do­ brovoljaca Mika Vidaković rekao, da će oni sve one članove komisija agrar­ ne reforme koji budu njima nepovoljni silom van baciti; pa kada je ono raz­ jareno mnoštvo pozvao na mirne mani­ festacije do mjesta atentata od 28. lip­ nja 1914. da našem junaku Gavrilu Prin­ cipu iskažu zaslužno poštovanje, razja­ rena masa je vikala: »Ne tamo — kroz i Saračel« I desilo se, da su velike grupe manifestanata prolazile' kroz Sarače i Regen­ ta Aleksandra ulicu, gdje su između ostalih povika -padali i — »Dolje »Turci«! Ovdje se danas naziva svakog musli­ mana agom i begom, pa makar bio i naj­ jednostavniji radnik; feudalac je, pa ma­ kar mu djeca od gladi umirala; šuckor je, pa makar on bio sudionikom i u atentatu 1914.; »Turčin« je, pa makar sva njegova svojstva bila čisto hrvat­ ska ili srpska. Tako ih se danas ozna­ čuje kao masu koja mora da izčczava. Proganja ga se na svakom koraku. Jav­ ljaju se pokolji sa svih strana. I sada napokon mimo sve državne civilne i voj­ ne oblasti istupa jedna organizovana le­ gija i prijeti oružanom silom. Je li lo­ gično. da napadnuti ne reagira, pa ko može jamčiti da će i muslimani kad ih se tvorno napadne ostati mirni? Ova dakle nepotrebna oružana sila stavlja nas u sumnju i zabrnjuje nas, jer ako se ona ne stavi pod moć zakonitih obla­ sti, onda može da postane opasna za red u zemlji, za sigurnost i mir; a pusti li se stvar i dalje ići, kako je danas po­ šla, onda moramo biti svjesni, da je to najkraći i najsigurniji put krvavom — boljševizmu. Iz vakufskog sabora. SVRŠETAK TREĆE SJEDNICE. o predlozima prosvjetnog odbora). Dr. S p a h o, obzirom na finaneijalno stanje vakufa i na to, da nema izgleda za skoro poboljšanje tog stanja predla­ že da se medresa udesi na četiri raz­ reda tako, da se zadrži samo donji stu­ panj i nastava svjetskih predmeta po­ stavi na temelje praktičnosti. Nastavu bi trebalo udesiti prema osnovi priprav­ nog tečaja za preparandiju, gdje se đaci uz jezik uče sastavu pisama i drugih -poslovnih sastavaka, gdje se račun uči u vezi sa jednostavnim knjigovodstvom, gdje su predviđene gospodarske vježbe i t d. Svršenici ovake medrese prelazili bi u državnu preparandiju, gdje l>i se posvetilo više pažnje vjeronauci i tako na -račun države dobili spremni muallimi i vjeroučitelji. Zadaća novog hodže ne može se ograničiti na klanjanje dženaze, izdanje Hmihabera i vršenje samo vjersikh obreda. On mora da bude u us­ koj vezi sa potrebama svog sela, svje­ stan vođa, verziran putovođa i jak bra­ nilac narodn'h prava i Interesa. Kad se­ ljak i građanin vide njegovu spremu I osjete i njegovu pomoć, rado će osigu­ rati njegovu ekslstenciju, a , muallimi će drage volje uložiti sav trud , u njihovo prldignuće. — Sto (Rasprava — .ОРАНДА' .RRAVDA se tiče sirotišta naglašuje da sa ovakim sirotištem nije niukolikio zadovoljeno na­ šoj potrebi niti je njim riješeno pitanje musi, siročadi. Iz iskustva zna da se za mnogo siroče nije našlo mjesta u tom zavodu -i da je privatnom inicijativom u samom Sarajevu spašeno mnogo vi­ še. na mnogo sigurniji način j s mnogo manje žrtava nego li je to .jiostignuto u vakufskom sirotištu. Nu ipak nije za njegovo zatvorcnje sve dotle, dok 'se sadanjim pitomcima ne nađe drugo mjesto. Predsjednik se osvrće na izvo­ de g. dra Spahe > naglašuje, da je dao nalog za izradu predloženog plana radi toga, što je sadanja vlada zabacila predašnji plan o pripravničkom tečaju i od­ redila njegovo dokinuće, odnosno pretvorcnje u realnu gimnaziju. Kad bi se usvojio plan g. dra Spahe sigurno je da za niži stupanj medrese ne bismo mo­ gli isposlovati pravo javnosti. K u r b e g o v i ć se slaže u cijelosti sa predlozima prosvjetnog odbora glede medrese, a glede zatvorenja sirotišta slaže se sa drotn Spahom, da hi se na­ ime zatvorenju moglo pristupiti tek na­ kon što se pnovidi sa sadanjim pitomc'ma. Mi I j ko v 1 ć je za zatvorenje i darulmuallhnlna I sirotišta za koje -ističe da i i i I I I I i I , ! I i , j i I 1 | I i : i | ' I : I I I I i j 1 je bez prave svrhe. Ističe da je iz Cazi­ na za vfijemc rata poslbho’četvero dje- ' cc, ali da nj jedno nije primljeno u za­ vod, već su se za troje pobrinuli pri- I vatnlci iz Sarajeva, na čemu im i ovdje I hvala, a četvero je vratila policija. Bri- ' gu oko siročadi trebalo -bi naprtiti V. m. , povjerenstvima, koja bi se morala po- , brinuti i za to, da ta djeca svrše osnov- i nit šloolu. Radi odmaklog vremena predsjednik misli da treba raspravu prekinuti, a kao prvi govornik za predlog prosvjetnog Ц odbora prijavljuje se g. Bahtijarevlć, I dok Sadiković najavljuje samostalni I predlog o dokinuću odredbe v. m. sab. ' odbora glede povlačenja glavnice sa- i mostalnih vakufa. ČETVRTA SJEDNICA. Predsjednik iznosi u kratkim cr- | tama tok jučerašnje rasprave i ponov- i no ističe da bi mu bilo neugodno zatvo- i niti sirotište. Ne može pobijati referata i prosvj. odbora o velikim potrebama o- ; vog instituta, nu drži potrebnim, da se podnese detaljan iskaz tih potreba u oVoj godini. Tajnik prikazuje kratak historijat zavoda od osnutka do danas, a onda iznosi njegove ovogodišnje potrebe. Pripominje, da je opskrba pitomaca pred­ viđena sa K 3.000 po osobi, a uz to je zatražena ; izvanredna dotacija za odi­ jela od 80.000 kruna. Iza tog referata nastaje živahnija de­ bata o zatvaranju zavoda i načinu, ka­ ko bi se smjestili sađanjj pitomo!. Ističu se. gg. K a p e t a n o v i ć, M i 1 j ,k o v i ć i! muftija Kurt, koji zastupa mišlje­ nje, da postojeće -sirotište valja zadr­ žati, pa makar pitome! ostali i u slabu odijelu. Sporedno je hoće li se ono pre­ dati »Mcrfiametu« ili »Gajretu« kao-i to. hoće li se hraniti sa manjom količinom mesa. Kad bi se apeliralo na narod, si- I gumo bi se mogle npihakr-uti njegove potrebe, jer je narod za ovakav zavod vrlo zagrijan. P r e d s j e-d n i k ističe da bi pred­ stavnici »J. M. O.« trebali pokazati više agilnosti, više stvarna rađa i Više ustrajnosti u takom radu među narodom. Veli da je polagao mnogo nade u agilnost pojedinih v. m. povjerenstva, koja su u početku bila dosta zagrijana, ah u zadnje vrijeme dobiva utisak, da neka povjerenstva već sad pokazuju ne- | manrost i ne rade onako, ka-ko je on zamišljao. (Dr. S p a h o: povjerenstva u ogromnoj većim rade dobro, vrlo dobro i to nesamo povjerenstva, već i džeinatski međžlisi za koje se do sada nije ni znalo. Ima i stvarnih rezultata tog rada). B a h ti j a r e v i'ć ističe veliku važnost okružne medrese i ističe neprilike, koje su stavljene njenom otvorenju. Naglasuje da nam -kotarske medrese i darul-mualfiniin nijesu moglf Hferovati vjerske službenike, koji bi svojom spremom odgovarali zahtjevima što ih na njih stavlja današnje vrijeme i naše potrebe. Stoga je u cijelosti za predlog prosvjet­ nog odbora što se tiče okružne medre­ se, a na d-arul-muallimin i sirotište osvrnuće se naknadno. Izvjestitelj Korkut osvrće se na primjedbu predsjednika'o predstavnicima »J. M. O.« i ističe da njeni članovi u vak. saboru nc vode nikakve stranačke politike, već djeluju čisto kao muslimani. G. Hamidaga Kurtović, koji nije član naše organizacije više puta mi je priznao tu okolnost pa držim, da nije bilo zgodno povlačiti ovamo našu stranku. Ako neki organi sadanje vakufske uprave ne vrše svoje dužnosti, ta se pojava može prosuđivati samo sa gledišta aut. štatuta, a nipošto politike, ko­ ju mi ne želimo u vakuf unositi. 1 meni je vrlo žao, da se sa predsjedničke stolice na ovaj način ističe nemarnost pojedinih organa tim prije, što to nije ni činjeno za vrijeme predašnje .uprave, pod kojom se nije ni znalo za instituciju džematskih medžlisa, a -kamo li da je bilo kakva njihova .rada i kritike. Za tim se osvrće na primjedbe predgovomika o danil-mualliminu ’ sirotištu te ističe razloge, koji su rukovodili prosvjetni odbor da stavi predlog o ukinuću tih za­ voda. Svrha je održat- okružnu medresu i dignuti je na odgovarajuću visinu. Vakuf je u financijalnoj krizi, pa ne može uzdržavati sve postojeće institute, nego ono što je bezuslovno potrebno. To su motivi ovog predloga i ništa drugo. Da Bog da imamo novaca, niti bi bilo ovog predloga, ni ove debate. АИ haška čuv­ stvo. haška kruta zbilja. Ml smo — kok u z i, pa je uzaludno svako idealisanje i uzdisanje. Papiri I razne obligacije, što nam ih je ostavio čovjek koji danas govori »Ne­ Бро; 144 L-.ro ću doći« predstavljaju sufur, a ae vri­ jednost. Šta ćete sa austrijskim" i ma­ džarskim državnim dugom? Sta će sa Ovom pustoši, šta sa ovim haJafiatijama? Valja na ovo stanje gledati realno 1 bez ikakvih iluzija i pružiti Se prema kratkom, uskom i poderanom jorganu, što Ham je uručen i s kojim moramo ra člmati. Mi Smo u neugodnoj situaciji i moramo prosjeći čir, jer ga nd možemo na drugi način izliječiti. Ja ne znam zašto se neka gospoda ugiblfu držav1 :j skrbi za siročad. Kad se vodi toliko brige o 24 djece, koja se imaju smjestiti u državna sirotišta, držim da bi se ta briga morala kudikamo više posvetiti siročadi, što je sad u rukama vlade. Ov­ dje ili je samo 24, a tamo preko 80. Ja mislim, da bi se u prvom redu morala voditi briga o onih osamdesetero, pa b; — polazeći sa predgovornićkog staja lišta — trebalo pitati: Kuda ćemo sa ovih osamdesetero To se međutim ne čini, pa stoga mogu da kažem: kad je otišlo june, nek ide i uže. Kud ih je oti­ šlo 80, nek ide i ono 24. Eto to je što san: imao istaknuti I držim, da bi se te­ žište rasprave o sirotištu moralo posta­ viti na ovaj temelj -j mjesto o vakufskom sirotištu dovesti raspravu o državnim sirotištima. To je glavna baza predloga prosvjetnog odbora o srrotištu i za to je pitanje državnih sirotišta metnuto u cr­ vu tačku predloga o zatvaranju siro­ tišta. Ne velim, da se ovom pitanju nije po­ svećivala pažnja i znam da se je pisalo f interveniralo kod vlade. Nu znam i to. da je izaslanik ulema-međžlisa pristao na interkonfesionalnost drž. sirotišta. kao i to, da su se sve intervencije svr­ šavale na' zemaljskoj vladi, mjesto da se ovom zlu ivotraži lije-ka i u Beogradu. Vlada je samo prva instancija i trebalo se je priitužiti ministarstvu naroč'to radi pokušaja, da se muslimansko dijete iipiše u pravoslavni tefter. Predsjednik se ograđuje proti tona izvjestitelja i naglašuje da nije imao kakve zle namjere -ističući nerad nekih povjerenstava. Još manje je kritikovao politiku koje stranke. Izvješću­ je da je još za prijašnje vlade poduzeo korake za osiguranje ratne siročadi i sa bivšim odjelnim predstojnikom pripre­ mio otvorenje islamskih sirotišta u Tuzli (davši . radu Behrambeg medre­ se) i. Ilidži (davši vakufski hotel »Igman«), kao što je poznato i predgovorniku. Državni je prevrat pomrsio tc os­ nove. U oduševljenju za jedinstvo i Slo­ bodu, novi su Ijud-i došli sa mišljenjem da sve treba smiješati, sve preko noći ujedinili i zadrobiti, pa nijesu htjeli za­ voda na konfesionalnoj bazi. Moje na­ pomene nijesu -uvažene, a kad je odr­ žana anketa i usvojen novi princip, moj je delegat pristao na tu osnovu u z u v j e t/da sc zavede nadzor vjerskog odgoja i postave t. zv. dušobrižnici. To je uvaženo, ali su u zadnle doba poku­ šali da i to dokinu. — Sto se tiče »Merhameta« moram kao njegov predsjednik izjaviti da on nc bi mogao preuzeti ovog tereta, što se po provinciji ne bi osno­ vale njegove filiale. koje bi nainakrtule potrebno pokriće. (Nastavite se.) Bilješke. Ministar Trifković protiv hajduka. Iz Beograda javljaju, da je g. Marko Trifković, ministar unutrašnjih djela, izdao naredbu za razoružanje pučanstva onih krajeva, u kojima vlada običaj -krviic osvete i gdje postoji opasnost, da bi sc narod mogao pobuniti risljed propagan­ de protudržavnih elemenata i kojekak­ vih plaćenih agenata. Ministarstvo unutrašnjih djela izdalo je također nalog, prema kojem su po­ zvani svi hajduci da se predaju. Oni, koji se ne odazovu ovom pozivu, bit će streljani. Svi oni koji će uhvatiti hajduke ili potkazati boravište, biti će nagrađeni -i odlikovani. . Ove dvije odredbe — a pogotovu druga — treba da naiđu i na nepristra­ nu i radikalnu primjenu i u našoj domo­ vini; jer oni silni, čak i organizovatri na­ padaji, koji stalno svršavaju krvnim žrt­ vama i ljudskim životima najjače zago­ varaju potrebu i objektivno provađanje ovakovih odredaba. I Krulj — Izvozničar. Osječka »Stra­ ža« javlja, da je u Osijeku ovih dana pokazivao jedan trgovac 20 -komada izvoznica, koje glase na ime D-ra Uroša KruUa, bivšeg demokratskog Mlnttsra Narodnog Zdravlja. �6р»ј 144 — broj'____ ПРАВДА* — „PRAVDA,, Samovoljno provođenje agrarne reforme. Sadanjc Nai-odno Predstavništvo sastaće se posle uskršnjeg odmora 14. aprila. Tom prilikom pretresaće se više zakonskih projekata .između ostalih i projekat reforme izbornoga zakona. Novi kabinet u Dariskoj. Kopenhagen, 6. aprila. Kralj je odobrio novo ministarstvo sa ministrom predsjednikom Efrisen na čelu. Zapoejeđnuće Frankfurta. Frankfurt, 6. aprila. Danas u % sati'u jutro zapo­ sjele su francuske čete Frankfurt na Majni. Osveta za Licbkucchta, U Fricdrichshafenu kod Berlina dogodila se dne 26. pr. mi. eksplozija na jednom automobilu, koji je prolazio velikom brzinom. Uslijed eksplozije ubijena su dva čovjeka. Jedan i od njih je kapetan Harttung. koji je ubio I vodu spartakista Liebknechta. Prema iskazima svjedoka učinjen je atentat riti­ nom granatom, da bi se izvršila osveta za umorenoga Liebknechta. U Irskoj. Dajčaltenburg, 7. aprila. Ja­ vljaju iz Londona: Jučer su vojničke vlasti u Debilnu, Valfestu i drugim ir­ VANJSKI POLOŽAJ. skim mjestima po ulicama podigle og­ Talijani 1 Bugari protiv nas. Beograd, rade od žice, da mogu sve prolaznike 6. aprila. Ovdašnje talijansko poslanstvo pregledati da Ii imaju oružja kod sebe. umoljava da saopštimo ovaj demanti: Pregledana su i tramvajska kola. Naro­ »La revu de Balkan« publikovala je pi­ čite patrole hodaju po pograničnim ko­ smo, koje je navodno u mjesecu januaru tarima. Ove su mjere poduzete, da se Stamboliski uputio Nitiju, u kojem je spriječi zasnovani ustanak o Uskrsu. predložio promjenu ugovora mira i sa­ Autonomijo Irske. London, 3. aprila. vez Bugarske sa Italijom, [talijanski Parlamenat je sinoć it drugom čitanju predsjednik ministarstva je preko agen­ usvojio proiekat autonomije Irske sa cije Stefani demantovao da je ikad do­ 348 proti 99 glasova« bio pjsmo takvog sadržaja ili da mu je Dugovi saveznika u Sjedinjenim Drža­ šta o tome poznato. vama. L’on, 7. aprila. Iz jednog telegra­ Amerika se povlači. »Petit Parlsien« ma upućenog iz Vaširgtona za London u telegramu iz Londona objavljuje da razabire se, da dugovi saveznika u Sje­ Sjedinjene Države ne ćc bit: zastuplje­ dinjenim Državama iznose svega 10 mi­ ne na konferenciji u San Renti niti u lijardi dolara ili 50 milijardi franaka po antantinoj komisiji za Rusiju normalnom tečaju. Taj će dug biti konOpći izbori u Danskoj. Lyon. 6. apri­ solidovan u bonove. Ne će trebati ni­ la. Danska je vlada utvrdila 22. aprila za kakvog zaključka parlamenta za tu opće izbore Narodnog Predstavništva. transakciju. pogledu centralizacije i decentralizacije. Naime kroz godinu dana vidjelo se, da sistem centralizacije nije podesan, jer u Beogradu nemaju razumijevanja za po­ trebe pokrajina te stog je potrebno da stranka zastupa sistem decentralizacije. Dvodnevni protestni štrajk studenata. Beograd; б. apriia. Nakon demonstracije đaci su ponovno održali skupštinu, u kojoj su većinom glasova zaključili da se imade proglasiti đački štrajk. Rek­ tor univerze profesor Jovan Cvijić, opunomoćen od studenata upustio se u pregovore sa vladom i uspio je d« je vlada odobrila 200.000 dinara za đačke Stipendije. Nakon toga su đaci zaključili da odustaju od štrajka, ali su proglasili dvodnevni politički štrajk čitavog daštva u Jugoslaviji, kao protest protiv po­ stupka kod demonstracija. I studenti tr­ govačke akademije sa svim srednjim te učiteljskim školama u Beogradu stupili su u štrajk. Izabran je odbor šestorice, koji ćc voditi pokret a ujedno će se iz'dati i manifest na narod. I vao, već su htjeli da mu ^ovaj komaBos. Novi, 4. aprila. | dić zemlje u Prekosanju oduzmu i razDogađaji, koji su se ovdje odigrali, ■ dijele navodno s razloga, što on nije za uzvitlali su toliku prašinu i uzrujali du­ hove tako, da svaki čas prijeti opasnost i vrijeme rata ove zemlje svake godine obrađivao, nego je jedanput ili dvakrvoprolića, ali većeg, goreg i žalosni- jI sam put u pomanjkanju radne snage i hajjeg uego igdje. Minule nedjelje naime, i vana dao drugom na obrađivanje. digli Su se seljaci Iz Poljavnica pod vod­ Čovjek se naravno tomu protivio «baš stvom dobrovoljca Ilije Kukavice, te upali u Tunjlcu H. Osman bega Kapeta- j pri samo razilaženje seljaka, dođe do rječkanja između njega s jedne, te jove Bovića i svu redom međusobno podije­ Bogojcvića I Jure Petića iz Poljavnica lit), ostavivši njemu tek nešto strmeni s druge strane. U tom je rječkaniu Ha­ 'oko njegova mlina od kojih 20 dunuma rno opsovao Jovu Bogojevića, našto i to najzadnje vrste zemlje. Pri ovoj ovaj i Boro Petić polete na njega i poč­ dfobl nije se vodilo računa, koji seljak nu ga tući. Pri tom se baš desio pristav 'faktčno treba zemlje, a nema je, nego Vukmirović, koji dadne Đuru Peiića a(se je dijelilo i davalo nemilice, pa i oni­ ma, koji moraju po 100 i više dunuma I rotirati, te sad i on i Harno leže u za­ tvoru, osuđeni svaki po 10 dana. ‘vlastite zemlje, koju nijesu u stanju sa­ Ne znam šta će kot. ured dalje podu­ nti obrađivati, nego je daju drugima na zeti, ali naglašujem, da je već dogorje‘trećinu, na pola, pod ćesim i t. d. lo i da se ne može ovo dalje trpjeti. Ma »■Razdijelili su i onu zemlju, koju je H. i najgora i najnepovoljnija agrarna re­ Osmanbcg u ovoj godini već posijao i forma bolja je od ovog bezvlađa, sva­ odmah upuštaju svoje blago u njegov čije samovolje i nasilja. Molim u ime usjev i prave ogromnu štitu. Razdijelili sviju poštenih i dobroni'slećih naših su čak I one njegove zemlje i bare, koje sugrađana, da se ovo saopći svima onije on tokom zadnjih 10—12 godina ne­ prekidno sam orao, sijao, kosio i u vla­ I ma upiivnim ljudima, poslanicima- i dr. stitoj režiji držao i koje prema tomu ne i da porade kod vlade, da se već jednom zavede red u našoj zemlji. spadaju pod udar ni one najnovije na­ Ne tangirajući ni najmanje način pro­ redbe »demokratske« vlade o bcglucivedbe agrarne reforme, mi tražimo, da ma. se u nas I u naše slobodne zemlje ne Odmah sjutradan iza toga u ponedje­ dira do onoga časa barem, kada proljak prešli su u Otoke na Uni i u Pivvađanje njezino budu uzele u ruke nad­ njak. te su i njih međusobno razdijelili, ležne državne vlasti. Zakonu, pa makar ma da ovih zemalja nisu nikada sijali bio uperen i protiv nas muslimana ili oni, nego sami vlasnici Hi graničari iz kao staleža posjednika, pokoriti se mo­ Zamlače, Dvora. Struge i t. d. Ovdje ramo, ali samovoljnog rješavanja po naprosto nikom ništa ne ostavljaju, a nepozvanim i neodgovornim elementi­ lovrh svega toga se još tako izazovno ma trpiti niti hoćemo niti možemo. i' cinički ponašaju, da čovjeku pamet staje na očigled ovakovih događaja. Evo još jednog primjera za ilustraci­ Dauas pak zorom iskupili su se kod ju, kako ova neodgovorna masa misli rješavati agrarno pitanje. Stojan Vujić, ćuprje na Sani njih oko 50 iz l’oljavnimladić od 25—26 godina iz Poljavnica, ca i 6 -7 žalosnih muslimana iz Prekonema nikoga osim sebe i matere Mike, sanja te počeli da dijele Sansko polje. Trosku, Buljuk i dr. Saznavši za ovo, koja stalno boravi u Bos. Novom, ba­ a ujedno za njihov zaključak, da će na­ veći se na mostu preko Sane sa prosjačenjem, jer nema jedne noge. On ima kon razdiobe Sanskog polja 1 prekosansklh zemalja ići da dijele-i Tunjlcu Ome- ’ oko 40 dunuma vlastite oranice te 7—8 : dunuma šume. Naučen od matere klara Ibrahhnbegovića, otiđe ovaj kot. uRad organizacije na selu. Tajnik napravitelju Manojloviću, ali ga, jer je ne- I tarenju, zapustio je svoju zemlju, te je I šeg kotarskog odbora u Tcšnju g. A. djella, nije zatekao, te je otišao prista­ ! već preko 10 godina nikako ne obraAjanović obdržao je dne 1. o. mj. u selu vu D. Vukmiroviću i saopćio mu cijelu I duje, već je iznajmljuje raznim težacima Trepču vrlo uspjelu skupštinu, kojoj je I i građanima na sijanje ili za pašu, medu stvar. prisustvovalo čitavo selo i ako je bio Malo kasnije, otišao je upravitelj Ma- j ostalima i mesaru Ibri Rustiću iz Bos. I radni dan. Seljaci su vrlo pažljivo sa­ nojlović sa nađšumarom Bajićem na li­ I Novog. Za tekuću godinu dao je svu slušali rad našeg Centralnog i Kotarskog ce mjesta u polje, da se osobno o stvari ! napomenutu svoju zemlju na obradivaodbora, te ga potpuno odobrili izjavivši ' nje nekom Mili Dubajiću sa Bojišta, koji ■ nepokolebivo povjerenje u organizaciju. osvjedoči. Došavši na lice mjesta našao je svu ' ju je već djelomično i uzorao i zasijao. i Naročito su s negodovanjem primili vi­ ovu svjetinu kod kuće Marka Kneževi­ I I ovaj i ovakav individuum, kao što je jest o osnutku neke nove »M u s I. te- 1 ća u polju kraj Sane baš u času, kad im I Stojan Vujić, danas je jedan od kolovo­ ' žačke stranke« i najoštrije osudili đa ovih buntovnika, koji zemlje dijele, spomenuti dobrovoljac Kukavica daje I njezine osnivače. Nakon referata g. Ajate je medu ostalima bio jučer na skupu i novića otvorila se je živahna rasprava upute i savjete, kako zemlju treba di­ prvi, koji je predložio, da se zemlja di­ jeliti, komu je davati i si. Unišavši među i o dnevnim visećim pitanjima, te je sa jeli i da će on za sebe pridržati jedan njih izjavio im je, da oni nemaju prava I strane seljaka pala mnoga bistra, zrela kompleks zemlje t. zv. Brdo, koje tre­ ništa i ničije zemlje sami dijelit, već da Г i oldučna riječ, a naročito u pogledu. ba da njemu pripane, jer je on težačko te to stvar vlade i oblasti, te ih je po­ i gospodarstva i prosvjete. Cijelo selo dijete, a »begu« zemlja ne treba. Osim zvao da se raziđu, jer da će on u pro­ zahtijevalo je jednodušno školu i zadru­ toga prisvojio je jedan kompleks šume tivnom slučaju upotrebiti oružanu silu, gu. Skupština je trajala preko tri sata, a za posljedice da ne odgovara on, već i svoga prvoga komšijc i težaka, Nikole u najvećem skladu mirno, ozbiljno i do­ oni, koji su ih svojim samovoljnim jx>- ■ Petića, u -kojoj sada po miloj volji hastojanstveno u živahnoj raspravi, te su stupkom izazvali. Ovaj energični istup ; rači i prodaje je tako, da njezinom prase skupštinani razišli u najvećem redu upravitelja Vukmirovića imao je i us­ : vom vlasniku ne preostaje drugo, nego noseći duboko povjerenje i pouzdanje u pjeha, jer su se seljaci i ako mumljajući, ! na vlastite oči gledati upropašćivanje svoga dobra i snositi ili otimača ubiti, organizaciju. psujući i prigovarajući, počeli odmah i te time svoje četvero djece bez stara­ razilaziti, ali prijete, da će razdiobu telja i hranitelja skupa sa ženom i stakasnije nastaviti i da se ničijim nalozi­ ma neće pokoriti. Ima među njima puno 'tom majkom milosti Božijoj prepustiti. U ovom- se barem slučaju ne radi o razumnih i poštenih težaka, koji ovaj trutovima i badavađijama, koji težakopostupak osuđuju, ali su se. da izbjeg­ Varear Vakuf, koncem marta 1920. vu muku i krv ispijaju, kako to vole nu ličnim napadajima i neugodnostima, stanoviti krugovi zemljoposjednike na­ (Ko vodi rasprave u kotarskom ure­ morali i proti volje priključi« onoj ne­ zivati, pa bi mjerodavni faktori trebali kolicini' bunitelja. du.) Da u našoj državi vlada ovaki haos da više pažnje posvete tome, da se mir, i nered kao ni u kojoj drugoj, koja je Za karakteristiku navodim epilog, ko­ red i javna bezbjednost makar i upo ­ bila sudionikom rata, leži u prvom re­ jim se je današnji dan završio. Među trebom prisilnih sredstava uspostavi. du uzrok u samim državnim vlastima. ostalim ima u polju oko 2 dana oranja Mnogi šefovi pojedinih ureda po pro­ Nije ovo više ni borba klasa, nego je zemlle i Harno Omeragić iz Prekosanja, vinciji ušljed svoje koinotnosti odstupili ovo sistematska otimačina i javno na­ ■koji je i sam težak, te ovu zemlju sam su mnoge poslove svojim dnevničarima, silje, Jer se svačije pratio poštuje samo obrađuje. Pa ne samo, što su niu oteli da ih samostalno riješavaju i povjerili u toliko, koliko dotičnik ima sile da ga komad zemlje u Suhopolju u Poljavniim poslove, za koje se bezuvjetno anzaštiti. cama. jcojii je on vazda sobom obrađigažuju činovnici sa pravničkom spre­ mom. Kad bi danas živjeli u prilikama sovjetske Rusije prije dvije godine, mo­ među parlamentarnim grupama ne po­ stigne nikakav sporazum. Taj bi kabi­ gli, bi donekle'razumjeti oVaj postupak, pa kad bi i stolar bio suđija. apotekar net imao da sprovede izbore poslanika. U krugovima Parlamentarne Zajednice inžinjer i si. Danas, kad se čuje glas iz UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. tvrdi se, da bi poslovni kabinet mogao našeg ministarstva, da imamo i suviše Rad parlamenta. Zagreb, 6. aprila. da radi samo pomoću oktrojisanja i da činovnika, to ne niožcmo shvatiti. Ov­ »Domovina« brzojavlja iz Beograda, da bi to 6io vrlo opasan presedan. Među­ dje ćemo upozoriti na postupak našeg je za danas u 17 sati bio zakazan sasta­ kotarskog ureda. Tamošnji predstojnik tim. ni poslovni se kabinet ne može obra­ nak između podpredsjednika Narodnog zovati, ako obje stranke na to ne prista­ Dr. Karlo Wilhclm povjerio je agrarne Predstavništva dr. Ribara i predstavni­ ju. To znači, da bi i opet moralo da se rasprave i izvide poljoprivrednom či­ ka raznih stranka. Prema svim izgle­ pregovara. novniku Sitni Budimiru. Dotični gospo­ dima čini se da Parlamehat neće moći Slovenci za decentralizaciju. »Naprej« din je po svom zanatu brico i svršio je nastaviti rad prije 17. aprila. donosi uvodn-k bivšeg povjerenika za osnovnu školu. Iza prevrata postavljen Poslovni kabinet. »Tribuna« donosi: socijalnu skrb, socijaldemokratskog vo­ ic za poljoprivrednog »činovnika«, na U demokratskim krugovima kombinira­ đe PrepCluha, u kojem se upozorava na koji položaj dolaze obični smrtnici sa ju, da ć'e se morati pristupiti obrazova­ potrebu,' đa stranka na podlozi đosađapotpunom stručnom fakultetskom spre­ nju t. zv. poslovnog kabineta, ako se njih iskustva revidira svoj program u mom, dakako ondje gdje vlada red i Iz naše organizacije. Naši dopisi Politički pregled i | I j I i j I I Kako čujemo naš kotarski odbor u Tešnju namjerava još čitavu seriju ovakih skupština po selma obdržati, pa bi poželjno bilo, da se i drugi odbori u ovo ugledalo. Kotarska skupština Jug. Musi. Org. u Gračanlcl. Na 28. pr. mj. održana je skupština cijelog kotara na kojoj je jed­ noglasno usvojen Statut i odobren dojakošnji rad ,i pravac Jug. Musi. Org. Iza toga je izabran novi odbor i to: Pred­ sjednik Ahmetaga Sirbegović, podpredsjednik Giuiejman cf. Fazlić, tajnik H. Sahin Alić, blagajnik Mujaga Muftić, od­ bornici bez funkcije: M. Ali ef. Kapetanović, Muharemaga Mujačić, H. Mehmed ef. Devedžić. Abdulah Kahvedžlć, Mustafa Dclić i Mustafa ef. II. Spahić. Nadalje je skupština osudila podle na­ padaje »demokratske« štampe na Dr. Halidbega Hrasnicu, kome daje neogra­ ničeno povjerenje, i solidarisala se sa člankom Ahmetage Kovačevića dzašlom u 31. broju »Pravde« dodavši još da se zatraži od Radnog odbora da preko va­ kufskih poslanika učini reviziju vakufsko-mearifskog Statuta. jednakost za sve. I svakom će biti jas­ no, kako će se te rasprave voditi i riješavati, kad ih vodi laik iz čaršije. a po­ gotovo Simo Budimir. U agrarnim raspravama i izvidima bezuvjetno je potrebna uz ispravnost i objektivnost voditelja i pravnička spre­ ma, ako se hoće stvar riješiti pravedno i vlasti dostojno. Budimir nema ni malo objektivnosti, a nema nikakve, pa ni poljoprivredne stručne spreme, jer do­ bro ogrnuti krumpire i posaditi salatu ne znači biti spreman i po zanatu agro­ nom. O pravnoj sposobnosti njegovoj smiješno je govoriti, kad je svršivši osnovnu školu postao brico i taj zanat tjerao, a iza toga luk i drugo pđvrće sadio i obrađivao. Općenito je poznato, da je narod iz­ gubio svaku vjeru u vlast, pa razumlji­ vo je đa ćc ovaki postupci još više po­ većati njegovo nepovjerenje. O redu i kakvom dostojnom vođenju rasprava ne može biti ni spomena. Kao ilustracija neka posluži ovaj slučaj: Tokom »ras­ prave« razbila je jedna stranka drugoj drvetom glavu, što znaju i Camil Gafur i Ilija Arežina, koji su bili prisutni kao prsjednic;. Osobto sada, kad se osjeća potreba da se u našoj državi pobijaju svi poroci i popravlja sve, što je iskvareno, a naročito da se povrati autoritet vlasti i dobije narodno povjerenje i rešpekt, sa- �Страиа 4. Strana .ЛРАИ/1А" — .PRAVDA* koja će se obdržavati u petak 16. aprila ina vlast uvodi nečuvene metode i dau 2 sata po podne u društvenim prostoiie tuče svoj ugled. Upozorujemo nadležne faktore da o- ! rijama. Dnevni r e đ : Pitanje izmje­ ne Š 20. društvenih pravila. vom neredu i sramoti ' jednom učine kraj, jer se ovako država ne izgrađuje, Za nišane mcrhuni Ćazimove skupio nego se razgrađuje. je u Maglaju Osman cf. Muradbašić cd januara do marta o. g. svotu od 348 knina, a darovaše je ovi poštivaoci nai šeg neumrlog pjesnika rahmetli Musa Cazima: po 100 K Mustajbeg H. Uzcjrbegović; po 20 K: Mehaga Mačković, ! .Mehaga Pašukan, Husejn Mulalić, ZaKnjiževna obavijest. Uprava »Novog j:m Džinić (Rcčica) i Hasan MulabećiVijeka« umoljava sve one, kojima je po­ retić (Doboj); po 10 K: Dželal Smajslala svoj list u više primjeraka, ua ne rasprodane povrate, jer četvrti broj po- I laglć, Ibrahim Mačković, Mehmedalija Smajlagić, Suijo Mujezinović, Mehmed slaće se samo onima koji su se pretpla­ Mulalić, Narija Smajlagić, Sulejman tili. Herceg. Hafiz Ibrah m ef. IbrahimefenIstodobno se umoljavaju za obračun ' . (Doboj), Meho Bradarić i Osman i pravovremeno sopštenje novih pretб K Sadik Obralić; po рашка. 5 K: Sulejman Mulahasanović, Pašaga »Novi Vijek«. Primili smo broj 3. god. i ArifaRjć Hasan Ruv ć, Asif Smajlć. JaI. »Novoga Vijeka.. List je c>o oval svoi ; Hajrulahović i Fadil Muradbašić; broj posvetio l’ctgodisnjici smrti Musa i po 4 K: Osman Obralić. Meho Emrić i Cazima Catića sa ovan s a d r ž a je m: ' Jdsuf Subašić. A. Hifzi Bjelevac: Musa Cazim Catić. ’ Jedan mali alamet. Javljaju iz Beo­ Musa Cazim Ćatić: Pred očinskim do­ grada: 4,159.000 kuglica za izbore go­ mom. Tri gazela. Moja ljubav. Šemsudin tove su i predate ministarstvu unutraš­ Sarajlić: Iz Ćazimovih pisama. Musa njih djela. — Biva loš jedan koračić. Cazim Catić: Um i objava. Pred pija­ Ljetno vrijeme. .Ministarski Savjet ri­ nicom. S. S. M-ć: Ćazim u životu. S. S.: ješio je, da se od 10. aprila pa do 30. Dina gel Galeša! Za fond M. Cazima septembra ove god. uvede ljetno vrije­ Catića. Odbor za podignuće spomenika me, koje je, kao što se zna, za jedan sat Cazimu Ćatićin A. Hifzi Bjelevac: Me­ đu očevm Iju. ma. — Hadžermereranije od sađanjeg vremena. Ovo će se § o v dnevnik: Hadžennereš o Ćaizvršiti na taj način, što će u ponoći iz­ među 9. i 10. ov. nij. svi satovi biti po­ zrmu. maknuti za jedan sat unaprijed. »Jugoslavenska Žena«. Primili smo Poslanik Šcgvić okraden. Čitamo u broj 11.—12. god. III. lista »Jugoslaven­ zagrebačkim listovima: Sarajevo, 31. ska Žena« prije »Ženski Svijet« mjeseč­ nik za kulturne socijalne i političke in­ ožujka. Danas u 2 sata poslije podne uterese Jugoslavenskih žena. Ova svezkrađena je narodnom poslaniku Keruka ima slijedeći sadržaj: Zorika Kvederblnu Šegviću, koji se ovdje nalazio na Demetrović: Božić srpskih zarobljeni­ proputovanju za Dalmaciju, na ovdaš­ ka u Zagrebu 1914. Romanova: Iz »Zim­ njem kolodvoru čitava putna prtljaga. skih pjesama«. Nije to bilo. Ljubica IlaVojni obvezanicl od 40—50 god. Pri­ kovac, prof.: Žena nekoć i danas. Sava mamo od gradskog poglavarstva u Sa­ Vojvodinski: .Marseillaise vojnicima ži­ rajevu: Pregled obvezanika od 40—50 vota. Dr. Drago Klepac: Prelaz sifilisa god. starosti vrši se jedino radi poda­ na djecu. Štelan ja Beloševićeva: Glas. taka o njihovoj fizičkoj sposobnosti za Stanko Tomašić: Intimni portre. Zofka pojedine radove oružja i da budu upi­ Kveder-Demetrović: Meštrović i žene. sani u III. poziv dotično u posljednju Vojislav J. lEć, ml.: Materino srce. obranu. Svrha je dakle pregledbe jedi­ Zđenka Smrekar: Pozdrav iz daljine. no prikupljanje podataka za evidenciju Antun Farčlć: Skrušenje. Ksavcr Meško: o vojnoj obvezi, a nije mu svrha pozi­ Prošnja. Breškovskaja: O slobodi i pro­ vanje na vojnu službu. Svaki, koji o tom svjeti. Jovanka Hrvaćanin: Uništene proture zlonamjernih tendencija lažne nade. Vlatko Ivanov: U ono vrijeme. glasove, biće kažnjeni najstrožijim kazNikola R. Anđelković: Jedinstvo. Du­ nama. šan N. Dukić: Pesma. Rada: NezvestoВелиии добротвор »ПросБјете«. ba v zakonu. Bogumil Toni: Grobovi Примамо од Главвог одбора »Просвјеmladosti. Marija H-ova: U kavani. Zof­ те: Просвјета je дсбила још јодног веka Kveder-Demetrović: Crni posjet. лшкот добротвора. Госп. Шпиро ДаMarin Pavlinović: Osjećaj dužnosti. Šo­ ввдовић-Докић, трговац у Мостару куnja Grabrovska: Iskrenost. Fran Novoпио je кућу у Мосгару за К 135.000 и sel: Pticam. Lfstak: Emancipiovanost Поклоаио »Проовјети«. Овај аавјештај ženskiiija na selu (Lenočka). Sudovi za посићс име: Шпире, Лукс и Гојка Даmladež. Slijepi i njihovo uzgajanje (dr. видовића-ДовиЉа, покојног Илије. — M. Perković). Rumunjska opasnost u Главни (Ддбор »Просвјете« оматра за Banatu. (Pismo iz Pančeva, M. T.). Li­ особиту лужност, да н оцим путем з»ječnička pregledba prije braka. Mate­ хвали гооп. Шпири Давидовићу-Доrinstvo. Wiliam Howard Taft: O buduć­ кићу на племепитоме поклону »Проnosti žena. Vlaho Bukovac: Moj život. свјети«. (Z. K. D.). Vladimir Nazor: Tri priče za Xohe ли се који од муслимаиских djecu (Z. K. D.). Naša pisma. Izdaje i ' ureduje Zofka Kveder-Demetrović. Ci- j богаташа угладати у овог добротвора »Просвј.те« na и нашим народаим јепа je ovoj svezei K 10.—. Pablikacje o T. G. Masaryku. Pri- * задужбииамв учврстити опстанад и проширити дјелеваље слвчиим даровиgodom 70 godišnjice predsjednika će- • hoslovačke republike Dr. T. G. Masa- | ма, јер су културпе потребе и муслималског дијела иашег иарода огј Л1ryka izdao je presovi odbor praesidia ministarskog savjeta u Pragu publika- I ие и безбрвјне. Transporti za Ćehoslovačku Repu­ dju »P r e s i d e n t M a s a r у k« sađr- | žavajuću 57 fotografija i slika iz života i bliku. Konzulat Cehoslovačke republike u Sarajevu upozorava sve pripadnike ■ovog velikog Ceha i Slavena uz tekčeholovaćke republike, koji namjerava- I stovnu pratnju. Osim toga izdalo je ju povratiti se sa transportima, idućima ministarstvo prosvjete u Pragu alma­ u proljeću ove godine u svoju domovinah »Mas'aryk Osvoboditel« nu, da će biti vrijeme odlaska istih pra­ (Masaryk Osloboditelj) sadržvajući izvodobno oglašeno u svim ovdašnjim vadke iz književnika čeških i slovačkih, dnevnim listovima. Na pojedine upite o životu i radu Masaryka prije i za stranaka u tom pogledu, bilo pismene vriieme .rata. iH usmene, neće se odgovarati. Slovenski Klnb u Sarajevu obdržaje danas u subotu 9. travnja u prostorija­ ma Hrvatskog pjevačkog društva »Trebević« veliko noćno veselje. Udruženje jugoslavenskih inžinjera i ZA NAŠU RIJEKU. U sporazumu sa arhitekta, sekcija Sarajevo, držače svo­ svima strankama sazivlje se na 12. o. ju glavnu skupštinu 18. aprila o. g. u 9 mj. u ponedjeljak u 9'/г sati prije podne sati u društvenim prostorijama sa slije­ velika protestna skupština proti Talija­ dećim dnevnim redom: 1. Izvještaj una. Za to svi na zbor, da jednodušnim pravnog, nadzornog i stručniji odbora. protestom osudimo nasilje! 2. Utvrđenje proračuna za god. 1920. 3. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Mje­ Izbor novog odbora. 4. Izbor izaslanika sni odbor naše organizacije u Varešu i zastupnika sekcije za glavni odbor. 5. poslao je preko svoga predsjednika g. Revizija pravilnika. 6. Pitanje i prijedMuhamed ef. Arapovića svotu od K 9.35 Inzi. Prijedlozi članova imadu se pisdobrovoljnih priloga za naš list ini-is. najkasnje 3 dana prije skupštine G. Ahmed cf. Ccrič je također daro­ urne : upravnom odboru. Ako se na vao našem listu K.20. — Živjeli! sl< ! i i' ii ne mogu stvarati zaključci Upravni odbor »Osvitanja« pozivlje po radi nremaloga broja članova, olxlržaŠ 24. društvenih pravila članice društva vaćc se ponovna skupština dne 2. maja o. g. u 9 sati sa istim dnevnim redom. na izvanrednu glavnu skupštinu, Knjige i novine Dnmiite vijesti n#govorai aređafk M. Spoj 143 Згој I ni adete 11 boli? U licu? U celome telu? Popuštaju li Vani mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid!_Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljcnosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska thiiktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. prodajem kasu Upitati u administraciji lista. Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite inoja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘— , za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 10’— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 - Za moljce po K 6‘—t prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6 — Mast proti svrxbu K 10’—. RazaŠilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JUnker Za­ greb br- 16. Petrinjska u’ica br. 3, III. kat. 60 I Riblji zejtin najbolje vrsti ima ni skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Giusmann & Go. sgda 3rQĆQ Sahinagie, Sarajevo St ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna- Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli, bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /Flsa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6*— Plast Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »E’safluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, alt što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. URA URA Исја čini trajno onseljB ? ? koja čini trajno VBSBlje 1 ? SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra; zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, r očevi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro I jeftinol Tražite cij. nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. VtaMlkt CmitraM Odboi 4. M. O.« ■i amaarUa D. * A Кајм. бтјим. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90da73525cb0110baeab0fb0476d95fe.pdf ef8ae4dc277713bad0a48abcc044d97f PDF Text Text Poštarina u gotovom plamena, ПП A ЖПЧ A imJr IMF li S ЛЖ № Oi 1кВ ■ Н wSA «Ж И МВк JaraK |У**^МА J® ЈЖ ЛМк «AHBh 3^8 Јж 1здду ЖЦ ж& №K| Izlazi subotom, utorkom »je Igra Ж мВНа Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРОШИЗАЦИЈЕ račun pošt štedionice 1119. Broj 40 (145) ~W V &Ж дНУ Ак lWft-_ $№r Ж иИИВ^ sBA Sarajevo, četvrtak 15. aprila 1920. (22. redžeba 1338.) Godina li. E—IHMBilIUm— ——^И—i Sarajevo za jugoslavensku Rijeku. Sarajevo, 12. aprila. Pretresavši položaj, u kojem se nala­ ze muslimani našeg kraljevstva nakon pada soc.-»demokratske« i nastupa no­ ve vlade, Centralni Odbor naše orga­ nizacije mora sa bolju u duši konstatoU ponedjeljak poslije podne više ti­ vati, da se naše stanje nije nimalo po­ suća duša diglo je svoj glas, glas pro­ boljšalo. Centralni Odbor uvažuje ne­ testa protiv nametljivog talijanskog prilike, sa kojima se je morala boriti imperijalizma, glas ogorčenog i uvrije­ nova vlada, nu ipak mora naglasiti, da đenog svog nacionalnog ponosa protiv se je našem teškom slanju mogla i mo­ svakom pristranom riješenju riječkog rala posvetiti veća pažnja. pitanja na našu nacionalnu i državnu Centralni Odbor mora primjerice Is­ štetu. Veličanstveno mnoštvo brojnih taknuti da i sad nema energičnih mjera tisuća sabralo se na Baščaršiji, gdje je za zaštitu naše lične i imovinske sigur­ u ime međustranačkog odbora skupšti­ nosti, da se podržaje ekonomska nejed­ nu otvorio g. V. Grđić, a predsjedao joj nakost u, poslovima, o kojima odlučuje je g. St. Žakula. vlada, te da se pitanje dobrovoljaca ne Govornici gg. Durbešić, dr. Kararješava onako, kako lm je obećano, već mehmedović i zagrebački izaslanik g. gotovo uvijek na štetu muslimana i na­ Tausk bivali su u svojim govorima i šeg privatnog posjeda. Blago musliman­ razlaganjima o važnosti Rijeke za raz­ skih težaka što je oteto u korist dobro­ voj našeg trgovačko-ckonomskog živo­ voljaca još nije povraćeno, a kanio li da ta višekratno prekidani burnim aplause je pristupilo nadoknadi šteta, što su som ove impozantne skupštine svih na­ prilikom rata i prevrata počinjene na ših društvenih klasa i političkih stra­ muslimanskom imetku. naka. Među govornicima zamašaj riječ­ Makedonski i sandžački muslimani iz­ kog problema ocrtao je jedan od najvrgnuti su i danas političkim progoni­ ma, a ne posvećuje se ni pažnja njiho­ uvaženijih naših političara muslimana g. dr. Hamdija Karamehmedović ovako: vim zahtjevima glede školske reforme. Gospodo! Nakon sedam godina rato­ Naša ie prosvjeta još i sad u rukama vanja našemu narodu ne pada ni na čovjeka, koji zauzima jedno intrasigentkraj pameti da traiž kavge. On želi mi­ no stajalište prema muslimanima, koji ra sa svim svojim susjedima, da bi se nije povoljno riješio ni jedne molbe na­ čim prije mogao oporaviti od teških ših seljaka za otvorenje škole i koji nas pošljedica rata. On je stoga u svojirh je u samoj podjeli štipendija prikratio zahtjevima umjeren i čedan. Ne traži za nekoliko stotina hiljada. ničega što nije njegovo po Božijem i Pitanje odštete za kmetovska selišta ljudskom pravu. Kad bi tako isto sta­ tako je izigrano, da je usljed zavlačenja novište zauzimao i naš susjed na za­ te odštete ugrožena eksistencija veli­ padu, ne bi danas bilo spora između kog broja muslimana, naročito udovica i siročadi, a da tragika bude još veća, ■ nas i njega. Ali on toga stanovišta ne nova vlada priprema I provedbenu na- i zauzima. Opojen neočekivano dobrim rezultatima rata on je previše maha redbu za Krizmanovti uredbu o beglupustio imperijalističkim strujama. On cima. Ova uredba gazi ustavom zajam­ previđa, da je jedan od jakih razloga čena vlasnička prava samo ч onom di­ našega neprijateljstva prema Mađari­ jelu države, gdje se ogromni dio te zem­ ma bilo njihovo otimanje naše najbolje lje nalazi u rukama muslimana. Zbog luke. On zaboravlja da i mi imamo svoj ove uredbe ni posjed muslimana teža­ jako razvijeni nacionalni ponos, koji je ka nema skoro nikakve pravne ni fak­ opasno pregaziti. On iz naše istorije ni­ tične zaštite, što najbolje dokazuju mno­ gobrojni slučajevi otimanja zemlje od ! je naučio, da mi ne umijemo ; da neće­ mo da budemo ničija kolonija. On bi muslimana zemljoradnika čak i u čisto trebao da razumije, da je naš narod, sav muslimanskom cazinskim kotaru. bez ikakve razlike, svjestan, da je do­ Obzirom na gornje činjenice Central­ šlo vrijeme, da i on živi svojim samo­ ni je Odbor zaključio izaslati posebno stalnim ekonomskim životom, a da tako­ izaslanstvo u Beograd, da se objasni sa voga života ne može imati naša država predstavnicima stranaka parlamentarne bez svoga najprirodnijeg izlaza na mo­ zajednice. 0 rezultatu ovog objašnjenja re u najbolju luku na našoj strani Jad­ ovisiće naše buduće držanje, glede ko­ rana. jega je Centralni Odbor donio daleko­ Mi ne znamo tačno kakav nam ćulah sežne odluke. spremaju velike sile da nam ustaknu, Centralni se je odbor u ovom zasijone znamo ni to, hoće li nas već sada danju bavio 1 drugim pitanjima, te je naš vladar pozvati, da se silom suprot­ među ostalim zaključio povesti jači stavimo eventualnom nasilnom i ne­ skupštinski pokret. pravednom otimanju naše Rijeke, ali svi mi znamo i osjećamo, da se niko od nas i nikada neće pomiriti s misli, da Rijeka smije stalno i zanavijek ostati ičija druga nego naša. To nek čuju oni, Dne 12. aprila napali su pljačkaši na koji nam sudbinu kroje, to nek čuje i kuću Osmana i Maje Bakarana iz Va­ naš susjed na zapadu, pa ako neće da doživi sudbinu germanskih imperijali­ kufa kotar Foča. Obojicu iz puške ubili sta, nek ne zabada trna u naše tijelo, I posve opljačkali. Mjesni Odbor. Foča - novo Nevesinje muslimana, koji bi htio u njihovo dru­ jer će inako Rijeka biti naš AJzas. Mu mu stoga — i u njegovom interesu — I štvo pozvao je dvojicu birtaša Ferzovića i Hajrića te sudskog pisara Groza rana dovikujemo: Ruke sebi! Poslije svili govornika g. Grđić je šića i pedvornika sreskog načelnika Mulaosmanića, da oni tobože ispred pročitao, a skupština je oduševljeno težaka muslimana sudjeluju kod doče­ prihvatila ovu protestnu Rezoluciju: ka »demokratskih« predstavnika iz Be­ ograda i njihovoj skupštini. Mi u ime Sa velikim zadovoljstvom primio je ogromne većine težaka muslima­ zbor vijesti, da se Jadranski problem na grada i kotara Bjeline protestujem primiče konačno riješenju odajući svoju proti nametanju ovakovih sumnjivih zahvalnost i priznanje svim faktorima, tipova i izjavljujemo, da mi težaci mu­ koji Dalmaciju spasoše našem narodu, slimani ovoga kotara pripadamo Jugo­ našem Kraljevstvu. slavenskoj Muslimanskoj Organizaciji. Sa zebnjom očekuje zbor riješenje Saćir D ž a f i ć, H. S e 1 imo vi ć, Mujo sudbonosnog pitanja Rijeke, sudbono­ H a v i ć, Haso I s b i ć, Emin M e m i ć, sna po dalji ekonomski razvitak naše Kraljevine, sudbonosna po dalji odnoPašo Berberović, Mehmed Hamzić, Ibrhimović, Salko Lipnišaj sa rlašim zapadnim susjedom — Ta­ č e v i ć, .Šaćir D r a g i ć, Mustafa A hlijanima. č i ć, Salko P a š a 1 i ć, Bego BerbeRijeka na hrvatskom primorju bila je rovtć. Salko Sarajlić, Juso Ju­ u prošlosti i sada je hrvatski teritorij. go v i ć, Hrusto H a m z i ć, Refo S eGeografski položaj veže Rijeku sa ma­ limović, Bego Hajdiić, Mustafa terom zemljom — sa lijepom našom N a k i ć, Haso Š e h o v i ć, Mehmed domovinom. Sa najbližom okolinom E f e n d i ć, Zahid A h m e t o v i ć, Mujo Rijeka je etnografski hrvatska. Eko­ nomski interesi kako same Rijeke tako I Bajrić. Dedo Lipničević, Alija i čitave države Srba, Hrvata i Slove- ; H a m z i ć, Fehim J a li i ć, Avdo 0 smić.« nača imperativno nalažu, da se jedno od drugoga ne odvaja. Radi ovoga zbor smatra pitanje Ri­ jeke pitanjem nacije, pitanjem svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, pitanjem svih društvenih klasa, pitanjem svih politič­ kih stranaka, pitanjem svih provincija države. Sve treba upotrijebiti da Rije­ ka dođe onamo gdje po svakom pravu Žao ini je, g. uredniče, što Vas nijepripada, da bude sastavni nerazlučivi dio Kraljevstva Srba. Hrvata i Slove­ -sam vidio prilikom Vašeg boravka u Foči, da Vam opišem naše sirotište u naca. Foči, pa da Vi putem javnosti objelo­ Zbor ovlašćuje delegate, koje će me­ danite, kako se u ovom sirotištu po­ đustranački odbor izabrati, da sa iza­ stupa. Stoga to čimim ovim putem. slanicima drugih krajeva Kraljevstva U mjesecu novembru 1917. god. ov­ sporazumno učine sve što nađu za po­ dašnji oblasni odbor za zaštitu neoptrebno, da se pitanje Rijeke riješi, kako slkrbljenje djece osnovao je »Dječiji interesi čitavog našeg troimenog naro­ dom« za primanje i uzdržavanje neopda traže. skrbljene siročadi. U ovom sirotištu Odajući još jednom priznanje i za­ ima oko 60—70 muslimanske djece i to hvalnost svim mjerodavnim faktorima, većim dijelom ženske od 2 do 15 zbor ih moli da učine krajnje napore, kako bi se Rijeka spasla našem Kra­ i godina, 8 djece (slovom osmero djece) pravoslavne, a katoličke nema, pošto ljevstvu. Sve žrtve koje se tra­ je ovaj kotar napučen samo sa musli­ žile da se dođe ovome cilju zbor je umanima i pravoslavnima. Za ovo sirovjeren da će narod rado dati.« tište votirala je vlada s početka po Na koncu je ovaj .svoj protestni glas 1.000 K, a kasnije po 4.000 K mjeseč­ Sarajevo zaključilo sa trokratnim »Ži­ no, a pučanstvo ga potpomaže mjeseč­ vio kralj!« nom članarinom i dobrovoljnim prilo­ zima. Predsjednik je sirotišta predstoj­ nik (pristav) Luković, a odbornici su i stratelji većim .dijelom Srbi pravo­ slavne vjere. Ima i nekoliko muslima­ na, ali se nažalost ne mogu da zauzi­ maju za našu nejaku djecu, jer se dru­ gi drže pozvanijim za taj posao. Kao znak da se naš težak neda za­ U sirotištu nije postavljena odgojite­ varavati, da neda sebi nametnuti jedno ljica muslimanka, nego žena pravoslav­ njemu sasvim nepovoljno političko vod­ ne vjere, a kakav je odgoj i red u tom stvo, nego da je svjestan svoga stanja zavodu vidi se najbolje po tom, što mui čvrste političke zajednice svih naših ----------- Iznosimo ovaj članak kao ilu­ muslimana iznosimo protestni brzojav, straciju agresivnosti, da ne reknemo koji nam priposlaše ugledni težački pr­ propagande, s izvjesne strane i obra­ vaci grada i kotara bjelinskog. Brzo­ ćamo na to pažnju sab. odbora i ulemajav glasi: medžlisa uvjereni, da će ovom nezdra­ »Bjelina, 11. aprila. vom stanju potražiti i naći radikalna Mjesni odbor »demokrata« ne molijeka.-------------------------------------- Ur. gavši naći ni jednog čestitog ispravna Sirotinjski dječiji dom u Foči.*) Protest bijelinshih težaha. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bovi h svim banhoenlm naslovima. Obavlja uplato 1 unoučcnla u liral]2Bstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima uloihE na uložne hnllžicz 1 teltućs račune 1 uhamđćule Ih najpovoljnije. Obavlja sve nЈепЈоСпв poslove i burzovne naloge | Hancelarija: Mja Petra ulica 2ртшпо,1^^ Dionička glavnica R 3,000.000 Пајз sezonske I aprovlzacljoka kredite. — Kupuje 1 oraduie srečha. valute 1 vri odnosne papire svih vrsta. KOBNO S 5 Ш E II I £ kupuje 1 prodaje sve vrste robe, u poglavito sve životne namirnice. Sarajm - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страаа slimansku djecu daju činovnicima i gra­ đanima, da ih kod kuće poslužuju. Ta­ ko na primjer kod ovdašnjeg nadcestarnika ima jedna muslimanka stara 7—8 godina, koja ga poslužuje, te ka­ ko sam razumio, ovaj je inovjerac (ka­ tolik) želi uzeti za svoje dijete, a na svoje sam se uši osvjedočio dne 5. o. mj., prolazeći kraj njegove kuće gdje ga tatom zove. Ovo će nevino dijete poprimiti sve običaje nemuslimanske; a nije isključeno, da će kroz kratko vrijeme poprimiti i njegovu vjeru. Dr­ žim da ova pojava ne služi na čast na­ šem muftiji, a ni ostalom muslimanskom stanovništvu ovog kotara J čudim se da mogu ovako nešto gledati i trpjeti da se odroduje naša muslimanska širočad, koja je ostala bez svojih milih i dragih roditelja. Nije samo taj slučaj. Kod mtfuščije ima jedna muslimanska djevojčica od 13—14 god., koja ga poslužuje, a o vje­ ri nema opsolutno nikakva pojma. Pitam: ko je kriv ovom stanju i ko odgovara za te propuste? Ko, gospodo? Sirotište je svagdje samo za to, da djecu uzgaja i da ih izvede na pravi put, pa se nipošto ne smije dozvoliti da se s našom djecom postupa ovako kako se ovdje postupa. Prema broju pučanstva, a uzevši u obzir i ono što sam gore istaknuo, da naime u zavodu ima 60—70 muslimanske djece, a tek 6poi 145 Kroj »PRAVDA- — .ИРАВДА* I | ' | j i I im urodi nastavni program prema vakfijji. Izvjestitelj Korkut misli, da može ispred prosvjetnog odbora prihvatiti ovu promjenu, premda mu se čini da je zgodniji odborski predlog. Bahtilarević veli da je ovaj predlog u uskom savezu sa pitanjem početnik nastave i predlaže, da se ne glasa, no većina je za glasanje. Nastaje rječkanje i uzrujana rasprava. Izvjestitelj naglašuje da se tre­ ba držati poslovnika i ne voditi dqbate kad je ona zaključena. Treba glasati o predlogu prosvjetnog odbora, pa ako pane, onda o predlogu predsjednika. osmero pravoslavne, trebalo bi i n»o ralo bi biti da je staratelj musliman, a i odgojiteljica za našu djecu da je mu­ slimanka, dočim bi se za pravoslavnu djecu mogla postaviti posebna odgoji­ teljica. Na moju veliku žalost moram istaknuti, da u sirotištu nema ni vjero­ učitelja. koji bi bar svaki dan po 1 sat predavao djeci iz vjeronauke. I to je velik propust, jer poznato je: kakvu klicu usiješ djetetu u njegovu djetinj­ stvu, onaka će mu klijati u mladosti i starosti. Zato molim i apelujem na centralni odbor naše organizacije, da poduzme nužne mjere kod zemalj. vlade, da ovo sirotište prede u državne ruke, te da se postavi musliman staratelj i potre­ biti broj sila muslimana i muslimanki, koji će znati rukovoditi sa ovakim odgojilištem, te da vlada smjesta naredi današnjem odboru, da se ova djeca i druga oduzmu od inovjeraca i predadu u sirotište. Vahid. I Agrarna reforma. Ministarstvo za ag­ I ; rarnu reformu otvorit će u Tuzli, Mo­ : staru, Sarajevu, Bihaću, Banjaluci pododsjeke ministarstva za agrarnu re­ formu. SVRŠETAK ČETVRTE SJEDNICE. konstrukciju ovog tijela, kako članova tako i reisa, postaviti ako hoćete sve iza izvjestitelja i predsjednika uzima same pravnike, pa svršena stvar. riječ g. B a h t i j a r e v i ć i ističe da bi MH g 1 a j 1 i ć upozoruje da ovaj predse potreba sirotišta mogla podmiriti iz­ log ne spada na dnevni red i traži da vanrednom subvencijom vlade, jer je se glasa o predlozima prosvjetnog od­ čuo, da je za uzdržavanje ovakih zavo­ bora, jer je rasprava iscrpljena. (Gla­ da odobren kredit od pet miliona, pa sovi: Tako je, na glasanje! Dr. Spa­ bi se i nama trebalo dati sa te dotacije. lio: Predlog o ukinuću cetr. uroda za­ Slaže se sa prediogom prosvjetnog od­ dire u reviziju štatuta, pa se sad ne bora, da se sirotišna zgrada ustupi omože uzimati u raspravu.) kružnoj medresi, nu nije za to, da se si­ Sadiković se u načelu slaže sa rotište dokine, nego bi preostale pitomosnovom o okružnoj medresi, ali mu ce trebalo smjestiti u medreski konvikt, se čini da je nedostatan broj sati za a za šegrte naći posebnu zgradu. Do­ vjeronauku i arapski jezik, jer bi me­ pada mu se misao, da se u svakom mje­ dresa morala liferovati potpuno sprem­ stu osnuje društvo poput »Merhameta«, ne muallime i vjeroučitelje. Stoga pred­ koje bi se brinulo za mjesnu siročad. laže da apsolventi uče još i devetu go­ Slaže se sa prediogom o dokinuću dadinu u posebnom kursu isključivo vjer­ rul-muallimina, jer on ne donosi željene ske predmete. koristi. Predsjednik mu odgovara, da Predsjednik veli da su vladini se predloženim planom može postig­ miHjoni iluzija. Ako se .u njih pouzda­ nuti željeni cilj, a ako uzžclimo još spo­ mo bićemo kao Nasrudinhodža kad je sobnije ljude, možemo svršenike slati u sadio trnje po cesti, da od karavane Carigrad ili Kairo. dobije potrebnu vunu.... Nakon toga se prelazi na glasanje o M i 1 j k o v i ć ističe loše iinancijalno stanje vakufa i veli da je tom kriva 1 predlogu prosvjetnog odbora giede okružne medrese, te se ogromnom ve­ bivša uprava, čiji su se predstavnici brinuli za sopstvene interese. Vlada ] ćinom glasova usvaja predlog onako, nam mora izaći u susret, pa ako to ne I kako smo ga iznijeli u broju od 6. aprila. Iza toga se prelazi na predlog o postignemo ovdie, trebalo bi ići u Beo­ dokinuću darul-muallimina. grad. (Odmor.) Predsjednik se slaže samo sa Predsjednik se vraća na pitanje prvim dijetom predioga i prema tomu o zatvaranju sirotišta i veli: Kad smo već kod zatvaranja, kako bi bilo da iznosi ovaj pro-tupredlog: 1 .) darul-muallimin se ima dokinuti zatvorimo i centralnu upravu, jer po koncem pve školske godine, a učitelji mom mišljenju, ona nije tako neophod­ no nužna, da se ne bi mogla zatvoriti. svjetskih predmeta imaju se staviti Ona se može spojiti sa ulema-medžlivladi na dispoziciju; 2 .) učenici mogu i nadalje — ako ho­ som, koji i onako džaba troši veliki no­ vac, istina iz vladinih sredstava, ali oće — ostati u Kuršumliji i Hanikahu, pet s narodne grbače. Provešćemo re­ koje se prepuštaju ulema-medžlisu, da FELJTON. ; I । Carigrad Rusiji. »Filadelfija Pablik Lecer« javlja, da se Vlison nada da će boljševizam u skorom vremenu potpu­ no propasti i da će se na njegovim ru­ ševinama podići nova demokratska Ru­ sija. Takvoj Rusiji trebalo bi po Vilsonovom mišljenju predati i Carigrad; na taj način bili bi omogućeni vrlo dobri odnosi između Amerike i nove Rusije. Sovjetska Rusija hoće Carigrad. Petrogradska »Pravda« objavljuje, da Ru­ sija traži Carigrad samo za sebe, jer joj je to u Londonskom ugovoru obećano. Delegati Sovjeta zastupaće najenergičnije ta potraživanja prilikom budućih pregovora o miru. Wilson protiv Turske. Predsjednik Wilson — piše »Matin« — upotrebljava svoje pravo, da daje svoje mnijenje o sudbini Turske, te izjavljuje, da Armen­ ci i druge narodnosti koje potpadaju pod otomanski jaram, treba da budu oslobođene. 0 pitanju Sirije i Mezopo­ tamije zadržaje si predsjednik rezervu. Konačno predsjednik Wilson zastupa mnijenje da Turci bridu izagnani iz Ev­ rope. Mustafa Kemalpaša. Kako »Cliicago Tribine« doznaje, glavni zapovjednik I turskih četa u Drinopolju i Traciji sa­ općio je savezničkim generalima, da ne će slušati njihovih zapovijedi i da ne će priznati nikakvu carigradsku vladu, dok grad bude zaposjednut po saveznicima. U Traciji se provodi opća mobilizacija. Dalje doznaje isti list, da je Mustafa Kemal paša, voda nacionalista u Maloj Aziji proglasio carigradskog sultana li­ šenim prijestolja. Proglasio je nadalje sveti rat protiv nevjernika i pozvao pod oružje muslimane cijeloga svijeta. , Mustafa Kemal radi. Prema privatnoj vijesti »Tempsa«, koju prima iz Cari­ grada, nacionalističke su čete zauzele Ada Dede Bazar i front prema engle­ skim četama u kotaru Ismit. Oko sudbine Turske. Prema obavje­ štenju »Petit Parrsiena« iz Londona po­ litička je sekcija vrhovnog savjeta na­ stavila rad o odredbama ugovora mira sa Turskom. Između važnih odredaba ugovora, koje su rezervisane biće usvo­ jeno u toku konferencija vrhovnog sa­ vjeta u Sen Remu. Tu su također vojne odredbe povodom kojih je tražen izvje­ štaj maršala Focha. Nezakonitosti sa Turskom. »Tempsu« j javljaju iz Carigrada da su saveznici j predali Porti novu savezničku notu u da ne osjećajući se sigurnim pred upornim potra­ živanjem i strogoj istrazi, koju je Jildiz vodio. Ra­ zne glasine kolale su Carigradom, a evropske no­ A. Hifzl Bjelevac : vine donosile upravo nevjerovatne vijesti o prilika­ ma u Turskoj. Konačno se stvar počela zaboravljati i neki, koji su imali upliva u Jildizu počeli su se zauzimati za sudbinu pohapšenih. TREĆI DIO. Abdurahmanpaša se usudio nakon dugog raz­ 1. mišljanja poći lzetbeyu, da zatraži milost za kćerku. Čim ga je lzetbey ugledao pred sobom upro je Prošla su skoro dva mjeseca od događaja koji prstom u sultanov kabinet i rekao: su se odigrali nakon uhapšenja Rene Logotetides i »Paša hazreteli, u njegovim je rukama sve ..« Abdurahmanpašine kćeri Ifete. Ovo uhapšenje po­ Paša je razumio šta to znači, pa je plačući po­ vuklo je za sobom i druga otkrića, pa ie nastao čeo moliti lzetbey-a, koji je imao više moći nego i skoro opći progon ne samo Grka, nego i Mladoturaka i Jermena, koji su bili u doticaju i bližim od- | sam Abdul Hamid, da se smiluje na starca i pošte­ nosima. Čitavo javno mišljenje prijestonice i pokra- i di mu jedinicu kćer, koja nije svjesna učinjene jine, čitava Grčka; službena i neslužbena, pa jedan 1 pogreške. Izetbey ga pogleda lukavo i reče: dio Evrope raspravljao je o mjerama, koje je Tur­ — Paša hazreteli, neobično mi je viditi vojnika ska poduzela, poričući joj pravnu podlogu za ovake da plače, ali vas ispričava vaša starost... Što se ti­ progone. Šta više i velevlasti su provele jednu de­ če Ifete ja imam drugo mišljenje o njoj...« monstraciju, i poslali brodove u Egejsko more za zaštitu svojih interesa, koje su smatrali ugroženim To govoreći uzme sa stola jedan spis i ne po­ nudivši starcu ni mjesta stane mu čitati izvještaj: u slučaju kakva prevrata. No za čudo ovog puta ostao je Jildiz nepopustljiv, pu čak ni posredovanja, »Abdurahmanpašina kćeika Ifet-hanuma preslušana da se opravda postupak Abdurahmanpašine kćeri je po prvom sekretaru Hakibey-u nakon uhapšenja ostao je bez uspjeha. i izjavila je: »Ja nemam ništa zajedničko s mladoI ako Rene kod preslušavanja nije ništa htjela grčkim pokretom, ali ljubim slobodu nada sve i bo­ reći neki su dovodili u svezu čitavo ovo otkriće sa rila bih se za čiju hoćete slobodu proti sile, pa od imenom lhsanbey-a Sururzade, koji je također stav­ koga ona dolazila. Meni je u ovom slučaju bilo sta­ ljen pod tajnu policijsku pasku. lo da spasem jednu pobornicu slobode, i ako ovaku Viđeniji Mladoturci bježali su tajno iz Carigra­ Rene Logotetides. (39) ove izvo­ bila potpuSad treba glasati. Predsjednik (uzrujano): Kod otvorenta novih vjerskih institucija radi se ti sporazumu sa ul. medžljsom. Pi­ tam: hoće ii se tako postupati i pri njihovu zatvaranju. (Glasovi: Hoće. Na glasanje! Žamor.) Onda, gospodo, upu­ ćujem predlog na predhodnl sporazum sa ul.-medžlisom i zaključujem sjedni­ cu. Dnevni red buduće sjednice: Nasta­ vak debate o zatvaranju darul-mualli­ mina i o početnoj vjerskoj nastavi. Kratke vijesti iz islam. Istoka. Bilješke. iz vakufskog sabora. K u r b e g o v i ć podupire de i konstatira da je debata no iscrpljena i zaključena. formulisati protupredtogc i kojoj traže, da se ministarstvo službeno odrekne nacionalističkog pokreta. Usljed toga je položaj kabineta kritičan. Intransigent javlja da je kabinet već odstupio te da je obrazovanje novog kabineta povjereno Damad Ferid paši. Ekomnomska robija Turske. Javljaju iz Londona: Konferencija ambasadora pod predsjedništvom Lorda Curzona nastavila je diskusiju ekonomskih od­ redaba ugovora o miru sa Turskom i odredbe budućeg statuta za morske tje­ snace i Mramorno more. Novi kralj Sirije. Javljaju iz Londona: Ovdje je primljeno zvanično saopštenje da ie emir Fajsal primio naslov kralja Sirije. On je pismeno izrazio privrženost sirijskoga pučanstva prama britanskoj vladi (?). Emira Fajsala poruka Evropi. Prema vijestima iz Damaska, odlučio je emir Fajsal, da se ne odazove pozivu VrItovnog Savjeta da dođe u Evropu radi nastavka pregovora sve dotle, dok ne bude priznat za kralja Sirije. Sirijski kongres odobrio je to stanovište. Faj­ sal je poslao u Evropu Nuri Saida sa nalogom da učini priprave za pregovore. Prema izvještajima iz predjela Li­ banona javno je mišljenje tamo za de­ mokratsku republiku. Šef generalnog stožera emira Fajsala u Parizu. General Nuri Said, šef gene­ ralnog stožera emira Fajsala, stigao je u Pariz. »Tcmps« tvrdi, da je general Nuri Said poslan po emiru u Pariz, da objasni razloge, s kojih se je emir pro­ glasio kraljem Sirije. Izgleda, da je ova misija poslana uslijed upita engleske i francuske vlade slavljenih radi posljed­ njih događaja na emira. Oko Tripolisa. Iz Beyrutha javljaju, da je general Gourand nastavljajući svoj posjet zapadne zone otputovao u Trtpolis. U Tripolisu visoke vjerske lično­ sti, Mufti i drugi, su dali oduševljene izjave u prilog Francuske. Kadi je hva­ lio tolerantnost Francuske prama raz­ nim vjeroispovijestima. General Gou­ rand predao je zastavu 30. pomješanoj pukovniji u prisutnosti veliko0' broja naroda, koji je generalu priredio odu­ ševljene ovacije. Perzijski šah u Parizu. Perzijski je šah stigao u Pariz, gdje će se zadržati oko 20 dana u najstrožem ineognitu, te će se u mjesecu travnju vratiti u Per­ ziju. borbu Mladogrka u našoj državi ne odobravam." Na pitanja, odaklen je doznala za zapovjest o uhapšenju nije htjela odgovoriti, pa je rekla: »Ja znam šta će mi se dogoditi, ali za to ipak ne ću se odreći onog svjetla u koje gledam. Sloboda je uskrsla u meni i ne može je ništa više ugušiti" ... Za to se okrivljuje Ifet-hanuma, da je svjesno htjela pomoći neprijatelju, da umakne kazni odavši tajnu i zatajivši pravoga krivca«. ~ _ lzetbey spusti spis na stol i promatraše Abdurahmanpašu, a onda reče: »Šta velite na ovo?« — Nadam se samo u vašu milost, a njezin čin ima drugo naličje.« »Kako? — upita Izet. — O kojem nije ovdje zgodno govoriti, jer se tiče mojih obiteljskih stvari...« »Recite slobodno«, nagovori ga Izet, na što sta­ rac ispripovjeda, kako je Ifeta zaručena s Ihsanom Sururzade, i kako je doznao da je Ihsan ljubio Renu Logotetites... Izetbey-ovo se lice namrači, a onda reče: »1 on dakle?« Paša se trgne i odgovori: — Ne, oni.. On nije ništa... Eto, samo su pri­ povijedali... Izet ga pogleda i reče: »Znam, znam... I on je s njima!.. ...Ostavivši pašu uniđe u sultanovu sobu, da izvijesti svoga gospodara o novom otkriću. Nastaviće se. �ПРАВДА" — »PRAVDA. Боој 145 — Broj___________ ____ će biti poslani u druga novookupirana mjesta. Njemačka protiv francuske note. »Korespodenz Hofmanm« javlja: Na dogo­ voru u Stuttgartu izjavile su se Bavar­ ska, wirtemberška, saska, badenska i essenska vlada jednoglasno protiv fran­ cuske note, kojom se traži raspust nje­ mačke obrane, što se osnovala u svrhu da se spriječe ovi izgredi. Spomenute vlade smatraju, da je sada nemoguće raspustiti ovu obranu, jer bi to značilo rasulo državnog reda. Engleska nije uz Francusku. Javljaju iz Londona: Engleska vlada javila je francuskom poslaniku Cambonu da se ona ne postavlja na francusko stanovi­ šte u pitanju francuske intervencije u Njemačkoj. Zapljena stranih vrednota u Njemač­ koj. U mirovnom ugovoru uvrštena za­ pljena inozemnih vrednota izazvala je na jučerašnjoj sjednici burni veliki pre­ pad. Nemoguće je bilo svako bileženje tečaja, konačno je burza zatvorena za svaki dnevni promet. Burzovno će se predsjedništvo sastati da zaključi po­ novno otvorenje burze. Pljačke u Dresdenu. U subotu na ve­ će došlo je ovdje do ozbiljnih izgreda crvene garde. Bande su pljačkale po cijelom mjestu. Provaljivali su šta vi­ še i u mnoge privatne kuće. Ustaše zapalili Essen. Po nalogu Holza zapalile su čete za paljenje pri ulazu vladinih četa u Essen na 5 mjesta grad UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. koji je sav u plamenu. Pučanstvo je ra­ Pašić će pregovarati s opozicijom. — zoružano. Taoci pušteni su na slobodu. Kako se saznaje, parlamentarna zajed­ Buntovnici su prebjegli preko granice. nica, osobito radikali, namjeravaju sa Wilson obolio. Listovi primaju iz demokratima povesti pregovore, koje Newyorka da je predsjednik VViison obi imao voditi Pašić, jer se on smatra | bolto, usljed toga prestao je sa svojim za to podesnijim od Brotića. dnevnim automobilnim šetnjama. Za 10 Ekspoze g. Radovića. Danas 12. ap­ dana zabranjeno je predsjedniku svako I rila poslije podne u 4 sata održana je bavljenje sa državnim poslovima i pri- j ministarska sjednica, kojoj su prisustvo­ mati ministre, te mora da ostane u vali delegati na konferenciji mira gg. krevetu. Radović i Drašković. Konferenciji je iVraćanje ustavnosti u Mađarskoj. — , mao da prisustvuje i gosp. N. Pašić, ali U čitavoj je zemlji izvršena zakletva I je bio spriječen radi bolesti. G. Rado­ narodne vojske na ustav. U Budimpešti I vić je održao ekspoze o jadranskom i izvršio je ove poslove sam državni up- ; riječkom pitanju.. ravitelj Horthy. Dr. Žerjav u Zagrebu. U Zagreb su Kako Engleska i Francuska »osigura­ prispjeli bivši predsjednik slovenske ju svjetski mir«. Vikont Kerzon uputio vlade dr. Žerjav i ministar Dr. Kramer, je u engleskom Donjem Domu Lojdu oni su vodili vijećanja sa ovdašnjim po­ Džordžu pitanje, da ii mu je poznato da litičkim vodama demokratske stranke je neki Delamar-Maz pronašao top koji poglavito o mogućnosti riješenja poli­ može da tuče na 240 kilometara, ј da li tičke krize. je istina da je francuska vlada, poslije Pašić opasno obolio. Predsjednik na­ povoljnih rezultata kupila njegove pa­ še mirovne delegacije Nikola Pašić po­ tente? Ako je to istina, onda da li je vratio Se jučer iz Zaječara u Beograd, engleska vlada preduzela mjere da i za ali je nenadano obolio od upale pluća. sebe osigura koristi od tog pronalaska? Oa ne može nikoga primati niti izlaziti Lojd Džordž je odgovorio _da je en­ iz kuće. Njegovo je stanje ozbiljno. glesko Ministarstvo Vojno već stupilo, VANJSKI POLOŽAJ. tim povodom, u vezu sa francuskom vla­ dom i sa pronalazačem i da se eksperi­ Oprovrgava se. Više listova donijelo ment; s novim topom već vrše. je vijest tršćanskog »Piccola« prema Novim se topom može gađati i na da­ kojoj je došlo do sporazuma medu Nlttlljinu od 250 kilometara, a projekat nje­ jem i jugoslavenskom vladom u jadran­ gov ima brzinu od 1300 metara u se- • skom sporu a posredstvom Lloyd Gekundi. orgea. Italija bi dobila Rijeku, Volosku, San Retno bez novina. Agencija SteOpatiju, dok bi Sušak, Fijumara i Baroš fani« širi vijest po kojoj je isključeno pripali Jugoslaviji, kojoj bi isto pripao da na konferenciji u San Remu novinari Skadar kao kompenzacja za ustup. Na­ bi imali pristupa. Štampi će se ići na ša delegacija demantovala je ovu vijest. ruku u San Remu kao i u Londonu. D’ Annunzio za Turke. D’ Annunzio Umro izdavač »Univerzalne Bibliote­ je u »ime pučanstva i vojništva« grada ke«. Posljednjih dana marta umro je u Rijeke upravio na turskoga poslanika u Leipzigu Heinz Heinrich Redam, koji Bernu odrešit protest proti zaposjednuje sa svojim ocem Antunom Filipom Reću Carigrada. Tu on napada na »prož­ clamom 1867. osnovao poznatu »Uni­ drljivo britsko carstvo, koje je već 20 verzalnu Biblioteku«. Njemačka štampa muslimanskih naroda podjarmilo, a sa­ opširno se bavi ličnošću pokojnog Reda bi se htjelo dokopati i Carigrada«. clama i ističe golemu važnost njegove | Ceško-poljski sporazum. Antantina biblioteke za njemačku prosvjetu. Svo- ' piebiscitna komisija trudi se, kako bi jom je jeftinoćom omogućila najširim došlo do sporazuma medu Cesima i Po­ slojevima da upoznaju klasike svih na­ ljacima. Hoće da obrazuje jednu poseb­ roda u izvrsnim prevodima. Nema sum­ nu česko-poljsku organizaciju, gdje bi nje, da je i ova biblioteka mnogo dopri­ došli ljudi, koji stoje nad nacijonalnim nijela širenju njemačkog jezika i uplivu pitanjima imajući pred očima interese njemačke kulture svuda gdje ima Nije­ jednoga i drugoga naroda. maca, pa čak i medu tuđim narodima, Opsadno stanje u Slovačkoj bit će, kojima je iole njemački jezik poznat, kako javljaju iz Praga po odluci vlade svagdje se može naići na žute sveščiće i stranaka ukinuto. Reclamove bijioteke. Situacija u Njemačkoj. »Vossisclie Zeitung« prima iz Londona vijest da je Njemačkoj produžen rok za povlačenje svojih četa iz neutralne zone za jedan tjedan. Nijemci nemaju agresivnih namjera. I Njemačka vlada saopćila je francuskoj, ■Mostar, koncem marta. da ona nema nikakvih ratnih namjera (Kako se sa muslimanima postupa). i da se čitava ekspedicija za ruhrsko Premda nisam musliman, ipak me srce područje sastoji od 44.000 ljudi. boli kad vidim, na kakav'se način po­ Američko stanovište. Državni departstupa sa muslimanskom sirotinjom, pa manu izjavio je, da će se Njemačkoj do­ Vas gosp. urednice molim, da uvrstite zvoliti da upotrebi u pobunjenim kraje­ ovih par redaka, nebi li se ipak neko vima onoliko vojske, koliko je potreb­ na vladi našao, da jadnicima pomogne. no da povrati mir i red. Jusuf ef. Hadžiosmanović služio je u Spremanje protiv Njemačke. Iz Metza Mostaru kao vjeroučitelj na trgovačkoj, javljaju, da je 500 momaka'belgijske osnovnoj i zanatlijskoj školi, pa s kojih vojske otputovalo jučer u Pariš, odakle razloga nije nikada u te godine mogao Istočna opasnost za Engleze. U en­ gleskoj donjoj kući izjavio je Churchill, 4a je stanje na srednjem istoku vrlo ozbiljno. Turski nacijonaiistički pokret ugrožava Mezopotamiju, a namjera Ar.apa, da se tomu pokretu približe, nije nova. U slučaju ustanka rasprostrta bi se bojna sila boljševika na sve krajeve sfev. Kavkaza i Kaspijskoga n.ora. BoHševici bi došli u vezu sa azerbej^anskom i gruzijskom republikom, is­ to tako s vojskom Maštati Kemal pa­ se. Taj bi savez mogaj imati strašnih posljedica. Gospodar Drltiopolja. Turski pukov­ nik Džafer 1 ajur bej atkazae je svojoj vladi posluh i proglasio se samostalnim gospodarom Drinopolja. Poznat kao energičan i jake volje nije bio zadovo­ ljan sa »slabom turskom vladom«. In­ teresantno je, da je bžafer Tajar bej bio godine 1908. u Beogradu, kamo je došao na poziv srpske vlade kao iza­ slanik Mlađoturaka, da se osobno uvje­ ri, đa Srbija nema nikakove neprija­ teljske namjere prema Turskoj. »Na­ rodna Obrana«, a na čelu joj B. Nušić, priredila mu je počasnu večeru. Za bal­ kanskoga rata ,i dalje služio je Džafer bej u Macedoniji. Politički pregled Naši dopisi Страна 3. postati definitivnim, nije mi poznato? no biće da je i tu igrao uiogu »antiturcizam« naše bivše vlade. Glavno je, da je on za 33 godine bio plaćen iz držav­ ne kase i da je bio državni službenik. On je 13. decembra 1918. umro r osta­ vio je 4 neopskrbljene djece. Po načelu pravednosti i zahvalnosti za njegovo bezprikorno službovanje, morao bi svak očekivati, da će njegova djeca dobiti mirovinu ili barem milostinju, odpravninu, posmrtninu i vrag sami zna kako se to zove ako vlada hoće svoje »vjerne« da nagradi. U ovom slučaju čini 'c da vlada nije smatrala Hadžiosmanovića sovjim »vjernim« za to, što je valjda musliman, jer ni pare nije dala njego­ voj djeci. Jedan od dobrih ljudi išao je i na vla­ du radi ovoga, bio je i kod slatkog Ate, koji mu je slatko obećao, du će djeca bezuvjetno dobiti mirovinu ili milosti­ nju, pa ipak boš posla, jer oni ni do da­ nas ni pare ne 'dobiše. Molilo se je služ ■ benim putem preko multije i preko tr­ govačke škole, pa je uvijek ostajalo kod obećanja, da će stvar oiti »bezu­ vjetno« uređena. Dalje se čekati ne može, jer i one obitelji, koje imadu dobru plaću i dobar imetak, teško izlaze na kraj, a kako da ne krubure ove sirote, kad je samo je­ dan od njih kako-tako opskrbljen, dok drugi nisu i nemogu za dugo biti opskr­ bljeni, jer su dvije ženske i jedan dje­ čačić. Molim Vas gosp. uredniče da energi­ čno poradite na tom, da se ovim siro­ tama odmah pomogne. Kad se^nože da­ vati i onima, koii nisu zaslužili, neka se dade i onima, čiji je otac bio pošten i bezprikoran državni službenik. R-k. jednički se jacija klanjala, te »fatiha« proučita. Tada se je prešlo u tamošnju Gradsku čitaonicu, gdje je tu spomenvečer otvorio podpredsjednik našeg kot. odbora g. S. Užičanin, a nakon to­ ga deklamovao je N. Smailbegović merhumovo »Pokajanje«. Iza toga pri­ kazao je naš tajnik Ajanović Abas bio­ grafiju ј neumrla djela velikog merhuma. Materijalni uspjeh ove Cazimove spomen-večeri bio je preko 1500 K. Krv u Krajini. Na telegram, donešen u prošlom broju o krvoproliću u cazinskom kotaru, to jest napadaju popa Jove i dr. na selo Pećku, koji je telegram komentarisan u 74. broju »Hrv. Sloge« od 8. o. mj., primjetiti nam je, da nam je silno upadljivo što je presbiro u svim ovdašnjim listovima dotično krvopro­ liće kvalificirao slučajem agrarne na­ ravi. Upadljivo je to tim više, što je i zemalj. vladi svojevremeno izviješćeno i poznato bilo, da se tu radi isključivo o otimačini zemljišta, koje je još godine 1897. sa strane države ustupljeno bes­ kućnicima težacima pravoslavne i mu­ slimanske vjere, te da ima karakter či­ sto lične osvetničke naravi. Budući smo obaviješteni, da su tu na­ vodno upletene i osobe, koje su zvanično obvezane ovake slučajeve ne samo sprječavati, nego im na vrijeme i predusretati, zbog toga se sada ne ćemo upuštati ni u kakvo prejudiciranje, dok ne vidimo, da li će pozvani faktori krivce — bez obzira na njihovo zvanje i znanimanje — po zasluzi i kazniti, ili će im se opet kroz prste gledati. A on­ da ćemo pretresti i revnost žandarmerijskih stanica kako u izvršavanju na­ loga kot ureda, tako i u poduzimanju koraka i u »nepristranom« vođenju iz­ viđa, pak ćemo tada faktične krivce •iznijeti. Važno za oporezovnike. P, imamo od vladinog povjerenika: Tečajem mjese­ ca aprila 1920. dospijeva za uplatu dru­ gi: obrok svih vrsta državnih poreza i Prilozi »Pravdi«. Na svadbi ugled­ prireza. P. u. oporezovnici se s toga nog građanina Ešrefa Ašćerića u Gornjem Vakufu sakupljeno je medu pozivaju, da svojoj poreznoj dužnosti do 30. aprila 1920. tim sigurnije udovo­ omladinom 174 K kao dar našem listu, lje, jer će po izmaku toga roka imati na čemu se izriče najtoplija hvala. platiti 5% zateznih kamata i osim tih Š u k r i e f. A1 a g i ć, profesor pre­ parandije u Derventi. sakupio je medu , kamata zakonom određene ovršne pri­ stojbe, koje iznašaju ■ za ovu opomenu prijateljima za »Pravdu« 140 K, koje da4 li za eventualno provedenu pljenitbu rovaše: po 20 K: Smail ef. Halepović, 4 h, a za ovršnu dražbu 2 h od svake H. Hatndi ef. đsakagić, Derviš ef. M. do 30. aprila 1920. naplaćene krune. Korkut, Adembcg Kapetanović i N. N.; Poreze i prireze, koji za tukuću godinu po 10 K: Šukri ef. Alagić, Anto Odić i još nijesu propisani, treba platiti pre­ Anto Matišić, učitelji preparandije i ma visini propisa od prošle godine. OOsmanbeg Osmanbegović. Živjeli i vaj oglas vrijedi kao prvi ovršni stu­ mnogi se u njih ugledali. panj t. j. kao opomena. Odbor vjeroučitelja za Bos. i Herc, Iz gradske aprovizacije. Danas izda­ u Hadžićinia predao je slijedeću urgen­ je grad, aprovizacija svojim rajonskim ciju ministarstvu vjera u Beogradu: trgovcima sol, koja će se prodavati od »Pošto od strane ministarstva vjera, K 4.12 po kg. a ni koje druge do danas odboru vjero­ Muslimansko društvo »E1 Kamer« u učitelja na peticiju od 25. decembra Sarajevu pozivlje na redovitu glavnu 1919. za povišenje honorara i drugog skupštinu društva. koja će se obdržanije ništa stiglo, to je ovaj odbor pri­ vati u nedjelju dne 18. aprila 1920. u 7 siljen staviti upit na ministarstvo vje­ sati na večer u društvenim prostorija­ ra i zamoliti da pomenutu peticiju što ma sa slijedećim dnevnim redom: 1. prije riješi i priteče u pomoć, jer sa svih Predsjednik otvara skupštinu. 2. Izvješ­ strana Bosne i Hercegovine na ovaj od­ će tajnika. 3. Izvješće blagajnika. 4. Iz­ bor dolaze pitanja od strane vjerouči­ vješće kućenadzornika. 5. Interpelacija. telja »šta je sa našim povišicama, mi 6. Apsolutorij odboru. 7. Izbor novog ne možemo dalje. Molimo hitnu pomoć odbora. 8. Eventualije. i t. d.« > Đaci regruti. Ministarstvo vojno rije­ Ušljed navedenih razloga moli odbor šilo je da se uredba o odlaganju služe­ vjeroučitelja da ministarstvo vjera da­ nja đačkog roka za vrijme školovanja dne odgovor ovome odboru ili će se i ima primijeniti j na sve učenike zanatnama vjeroučiteljima dati pomoć kao i lijskih škola. svim drugim klasama, ili ćemo i nadalje ostati pastorčad; jer da se odbor zna­ de ravnati prema svojim kolegama, koji su mu dali povjerenje, da za stalež ra­ di i da se brine kao i sve druge orga­ nizacije. U očekivanju povoljnog riješenja bi­ Redžepu Ć e h a j i ć u, željezn. radniku lježimo se vjernim i odanim: u Sarajevu. U Hadžićima, 29. marta 1920. Vaša izjava štampana u 75. broju Predsjednik: Muhamed Islamović, Ha»Glasa Slobode« sa kojom dajete ostav­ džići. Odbornici: Jovan Simić, svešteku na članstvu u džematskom medžlinik, Pazarić; i Lađislav Gagulić, paroh su, nije nikoga iznenadila, osim valjda Stup. onih Vaših drugova, koji su Vas za »Konzorcija« izdaje brašno. Poćam kandidata predložili. Ta »Caršija« Vas od Četvrtka 15. pa do uključivo četvrt­ i onako i ne poznaje, nego Vas je kanka 22. o. mj., izdavače peprodavači didovala na želju Vaših drugova, če­ »Konzorcija« brašno za pecivo (nuleristitih članova naše »Muslimanske Jugo­ ca) po cijeni od K 12. na kg. Prodaja slavenske Organizacije« i na temetai vršiće se po dosadašnjim opetovano , usmene izjave, koju ste meni dali u sa­ objavljenim uslovima. Oni potrošači, rajevskoj čitaonici pred vakufske izbore. koji su rajonirani u maloprodaji grad­ Ne odgovara istini, da ste prisustvo­ ske aprovizacije dobivaće brašno kod vali u dvije, tri sjednice džematskog H. Uzeirage Kreče. medžlisa, nego ste bili prisutni samo Ćazlmovo spomen-večer u Tešnju. na jednoj ovakoj sjednici i to baš na Naš kotarski odbor u Tešnju priredio onoj, na kojoj se je prvi put povela ri­ je na petgodišnjicu smrti našeg nepre­ ječ o zaštiti morala među islamskim žaljenog pjesnika merhurn Musa Ćazielementom. Uslijed toga krivi su Vaši ma Catića Cazimovo spomen-večer, nazori, da vakufsko-mearifski džematski koje je iznad svakog očekivanja uspje­ medžlis ne vodi brige o muslimanskoj lo. Najprije je u džamiji za dušu mersirotinji, jer džematski medžlis i te ka­ huma 16 hafiza hatmu proučilo i za­ ko tu brigu vodi, a i sama akcija za Domaće »ljest! Otvoreno pismo �Страма 4. Stran* zaštitu morala, u uskoj je vezi sa matcrijahiim obezbjedenjem naše sirotinje, pošto svak zna, da je materijalna bezbijednost najprvi uvjet za zaštitu mo­ rala. Po čitavom sadržaju spomenute izja­ ve izgleda, da joj nijeste Vi autor, jer ne mogu ni pomisliti, da bi onako šta mogao napisati jedan musliman, nego će biti, da Vam je taj potpis iznuđen; a da joj je autor netko drugi, koji ne­ ma ni pojma o islamskim, vakufskim propisana, nego bi htio, da se čitav va­ kufski imetak jednostavno preda u ru­ ke komunista, da sa njim po svoj ćejfu raspolažu. Zato je spomenuta izjava po mojem mišljenju sasma promašila na­ mijenjeni cilj, jer će sada svaki musli­ man, makar bio i najzagrižljiviji kontuništa jasno vidjeti za čim naši boljševici idu i da za njih prama nama muslima­ nima ne postoji pojam svetosti pošto­ vanja odredaba onih dobrotvora, koji su svoja dobra uvakufili, nego su im pred očima boljševjčko-komunisitčke ideje, koje vode potpunoj anarhiji i ra­ sulu ljudske zajednice. Sarajevo, 10. aprila 1920. Sejid-Alibeg Filipović, predsjednik vakufsko-mearif. džematskog medžlis.i. raktea, a nikada se neću osvrtati, kako sada tako ni ubuduće na lične napadaje i denuncije podlih protuha. Napokon zna­ mo žurnalističku visinu »Glasa Naroda«. Pfui! Sarajevo, 2. aprila 1920. Iriž. Celić«. (Pa zar i Kurilić ima nekom nešta re­ ći koji je pad Beograda proslavio izvješavanjem crno-žutili zastava, koji je od prevrata Srbin-patriota, dok je za vrijeme najtežih dana po Srpstvo ne­ smetano zarađivao i gomilao svoj ka­ pital u vremenu kad su njegova ostala braća trunuli po madžarskim tavnicama? Primj. slagara Stočanina). G. Stevo Kurbalić, upr. ispostave. Ve­ lika Kladuša. Vašeg ispravka od 3. ap­ rila o. g. na dopis u »Pravdi« br. 31. od 20. marta o. g. glede krivotvorenja potpisa najviđenijih ljudi, s Vaše strane na poslanim brzojavima zcm. vladi i ministarstvu na 3. februara o. g. ne mo­ žemo objelodaniti. — Glavne činjenice tj. počinjenog krivotvorenja potpisa naj­ viđenijih ljudi Vi ne poričete, dapače mi posjedujemo izjavu sa autentičnim potpisima ljudi, koja potpuno negira Vaš ispravak, ali je ne ćemo objeloda­ niti. dok ne vidimo, šta će učiniti zem. vlada i ministarstvo protiv Vas kao zvanične osobe. Porube uredništvo. O napadajima na inž. Celića u »Glasu Naroda« od 8. pr. mj. po Mirku Kuriliću kao i o onim u broju od 27. pr. mj. isto­ ga lista iz pera samog redaktera toga lista, možemo svima onima, koji se us­ meno ili pismeno obratiše sa pitanjem: hoće li Celić na to odgovarati, sa Celićevim privatnim pismom, koje je on ovih dana upravio jednom svom prijatelju u istom pitanju najasnije odgovoriti: »Prijatelju, ti kao i mnogi drugi obratiste se sa pitanjem, da li ću odgovarati na one napadaje u »G. N.« od 8. pr. mj. koje je inscenirao Mirko Kurilić kao i na onu noticu same redakcije toga lista od 27. pr. mj. N e ć u I U prvom dijelu Kuriltćeva napadaja meni se predbacuje mrž­ nja proti Srba. Ti znaš što smo radili kao đaci u 1913. i 1914. a u vrijeme rata to zna i sam crno-žuti Kurilić.............. 0 mom držanju svjedočit će najbolje Srbi iz Trebinja, koji bijahu kod nas intemirani. Došao je prevrat. Istina je da su se za svoje sugrađane muslimane bratski zauzimali čestiti pravoslavni stolački građani (Đorde i Ilija Popović, pop Savo Danilović. učitelj Petrovih, Stajčić i t d.) zato sam u svom članku »T eško selu, nije lakše gradu« (»Pravda« br. 22. (127.) od 28. februara 1920.) i stavio u zagradu imena onih dvijuh individua, koji nijesu Srbi, nego samo hrišćani, da se ne bi moji navodi protegli i na čestitu našu bracu pravo­ slavne vjere. Srbin biti — znači srpski i osjećati! Zadnji odlomak Kurilićeva članka pak bavi se podvalama, koje »e uopće ne daju dovesti u sklad sa mojim člankom. Ja Ti kažem, Kurilić je kapacitet, da kucka čekićem i puše uz viganj, ali nije blate, da ispitu,e kvalifikacije drugih ljudi. Međufm, ako mi se ikada pruži prilika, ja ću mu dati svoje svjedodžbe na uvid; pa i onu ko­ jom sam kvalifikovan za inženjera, i ku­ ja nosi potpise njemačkih profesora i docenata, svakako tehnički spremnijih ljudi, nego li je — Kurilić. Clede cne vizitenkarte kažem, da je iaž, pa laže li on ili njegov prijatelj — ne zndm, samo ja kažem, ako mi kartu sa onakovim njemačkim tekstom donese, koju sam navodno ja u svojoj režiji tiskao i lično davao, onda ja darivam 1000 K za »Pro­ svjetu«, Evo prilike, ako je patriota, ne­ ka nešta privrijedi za srpskog đaka. () njemu lično ne znam Ti mnogo reći, znam samo toliko, da uopće ni skojim čestitijim i uglednijim stolačkim građa­ ninom kako muslimanom tako ni pra­ voslavnim dobro ne živi. Svi ga s gnu­ šanjem preziru, pa i ja mislim, da bi i moji zemljaci za me kao poniženje uzeli, ako bi se sa jednim ovakovim čovje­ kom, pa još u javnosti u polemiku upu­ stio. Zato, to i neću! On može i još za­ dirati i što hoće iznositi, ali ja ostajem pri svom. Glede one notice u 208. broju »Glasa Naroda« od 27. pr. mi. mogu Ti reći, da je podla, jer članak »Prekipjelo je već« bio je potpisan sa X, pa kako sc to može onda meni •pripisivati i radi to­ ga članka mene napadati. Ja Ti kažem odgovarat: i polemizirati ću samo u stvarnim političkim temama općega kaOdrovotsi artdzdk. M бжИика Pri zaključku lista. i , ' ! I ■ • 1 ■ j ; , i j । KOZAČKA OBIJEST. Ograđujući se u koliko -se tiče po­ litičkog značaja đačke protestne skup­ štine, koju su đaci sarajevskih srednjih škola jučer iza podne htjeli u parku Cara Dušana da održe i da se solidarišu sa pokretom študenata u Zagrebu i Beogradu nećemo se upuštati u njezi­ no razglabanje ali hoćemo nešto drugo — jednu sramnu činjenicu da konsta­ tiramo. — Kada je oko 150 skupljenih srednjoškolaca htjelo kod Principova Mosta u povorci 4 i 4 da uniđe u Kralja Petra ulicu sarajevska ih je okonjena policija u najbržem galopu i golim sab­ ljama napala, masu te dječice izgnjavila i izmrcvarila. I to se zbilo u momen­ tu, kada su đaci pjevali »Bože Pravde«. Nekoliko stotina policajaca proganjalo je đaštvo do u kasnu noć gdje ni gimna­ zija ni bogomolja nijesu ostale pošte­ đene. Đaštvo je na mrtvo ime isprebi­ jano, što svakako ne odgovara niti du­ hu vremena niti savremenom odgoju đaštva. Mi konstatujemo samo, da se i ovaj put u punom jeku pokazala naša oru­ žana sila, koja je manifestovala svoju bojnu jakost na sarajevskim ulicama, dok onamo gdje je trebamo da spriieči pokolje muslimana, da sačuva islamskog težaka pred bijesnim i oboružanim ban­ dama u Bileći, Nevesinju, Foči, Kladuši — uzduž i poprijeko cijele naše domo­ vine — tamo te sile nema, ona se tamo ne miče niti se pokazuje. Čemu to sve vodi: Idemo, da vidimo! Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? • Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerav pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 : boca. 6 kruna. Pokvaren Ii Vani je želudac od zle I ii rane? Fellerove prave ElsapJLnle — na opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna, i Omot i poštarina posbno, ali što jefti; nije. — Eugen V. Fejlcr, Stublca donja, ' Elsatrg br. 310. Hrvatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod t. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Teni­ ska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. prodajem Тгдотјпа sviju vrsti zemaljskih pro­ izvodu i koionijuinE rohE na VBllho. iiđSU Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo Upitati u administraciji lista. вм|а*&2п umiješaj u krmu, ša•’lđillll ku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimii, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki ‘slobodno prodavati, ili piši na ljekarnu T г n k d су u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje uralClV odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast proti svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod lje« karne Тгикбсу, Ljubljuna. ^/[odni Salon vi u udruženju Muslimanki (Osvrtanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damškrti i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se primaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka jS мс Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Miševi, štakori, stjenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘—, za štakore i miševe K 8 — za žohare ruse i švabe po K 10 — Osobito jaka tinktura za stjeni­ ce K 8.— Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6’—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5'— i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6’— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. Jdnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. 3, 111. kat. 60 BRAĆA PROLIC, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Тгг5е1јаћ „HfV. Obnova" držala je da ee mora oče­ šati o Korkata ikao „književnog h it torić ar a“, pa podvrgava „kritici" naša bilježku o merhum Catiću pripisujući je Korkutovoj medrosk oj nespoBubnenti. Ovaj bi „pametni" liet dobro učinio, kad bi jonad вргаćao u tor, a ne u rubriku „Aktuelne bilješke". A ne bi bilo loše, kad bi to uredništvo makar kroz rog dOvlknulo svom kritičaru, da svaka bilješka „Pravde" ne mora biti iz pera glavnog urednika. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnis namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg južnog dalma­ tinskog i talijanskog voća i povrća na veliko kao: naranče, limuni, datulje (hurme), rogači, smokve, jabuke i t. d. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem SUMORNE MISLI. Braća Prolić. Vala, ljadi, vi vjerovali ili ne vjerovali, me­ ne ne može Gazin hotel ni iđaru činiti, Kod četrdeset i toliko uvijek punih krevetu i toliko gotove dušeka ode sva zasluga za kiriju (od sedam i po hiljada godišnje), a mojoj djeci nisaro kadar ni suha hljeba odatle osigurati. Pa opet hoće vakufaši, da im povisim kiriju Alijaga. Njem.-Austrijski Warenverkehrsbiiroa Sarajevo, Jelića ulica 4. daje na znanje svim interesentima, koji žele kupovati robe u Austriji da ima na uvid bogat izbor raznih cijenika i kataloga bečkih tvrdka osobito sa gospodarske stroje­ ve. namještaj za pilane, motore i t. d. Gornja podružnica daje rado sve in­ formacije za uslove kompenzacikmo sa­ , obraćaja i preuzima bez platno inter­ vencije kod dobivanja dozvole uvoza i 84, 1—1 I izvoza. Riblji zejtin najboljE vrsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Go. sada Згаеа Sahinagie, Sarajevo S tro s m aj e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Vtai&: f^atrrfrt OdJboi »t U. O.« •»•■parili D. k A, Kaju, Sirajago. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/17e8c9cefe4920b17e58a7262d362641.pdf 9d1f63b91fc0e782db28805e77ae5a76 PDF Text Text Jfeft»rtna_u gotovom plaćena. * Sa ЖЖ POJEDINI B^OJ A Ш lik Ж 1 к r u n a. Жш w II W.11 JlII SS ав^1и t Јж 'Ж& S даи зШШви — -ш—г Ом дВИВ 4МИк t5®L ж Цж -Ш «r w -МИИИН®^ Ж вм «BSb Pretplata godiš. 120 kruna, napola godine60kruпа' Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИДО ЈУГОСЛЛВЕНСКЕ МУСАМЖЛВСКЕ ОРГЛНИЗАЦИЈћ Sarajevo, subota 17. aprila 1920. (24. ređžeba 1338.) Broj 41 (146) Akcija za zaštitu morala. Na poticaj vakiifsko-mearifskog dže»ratskog medžlisa u Sarajevu sastala se .u našoj redakciji dne 31. marta o. g. uža anketa za izradu programa za suz­ bijanje nemorala u gradu Sarajevu. 0vu anketu su sačinjavali izaslanici na­ ših društava »Islamske čitaonice«, »Merhameta«, »Osvitanja«, »Jugosl. Muslim. Športskog Kluba«, »Derzeleza« i »Hurijeta« sa opunomoćenicima džematskog medžlisa S. Korkutom i Š. Sarajlićeni. Jednoglasno su doneseni ovi zaključci: — »Preporučuje se vak.-mear. džematskom medžlisu u Sarajevu, da osnuje svoju posebnu sekciju, koja će sa po 2—3 izaslanika od svih naših društava obdržati jednu širu anketu u svrhu za­ štite morala u ovim smjernicama: I. da se imami svih mahala postave kao povjerenici sekcije, čiju će propa­ gandu rukovoditi u svom području i tačno ustanovaljavati stanje morala pojedinaca iz mahale (ko je, što se rek­ ne, šaren a ko ne); 2. da se organizme vaz imama i fesiija po džamijama (vjerski i strukovni vazovi) te predavanja po društvima u jednom pravcu iz 5—6 izrađenih vazova za imame koje bi ovi prepisali, (u glavnom tačno protumačeni ajeti i hadisi, koje bi oni svojim riječima razlagali), te iz nekoliko tema predavanja zdravstvenih i privrednih, za feslije i društva mladeži; 3. da se ustanove tečajevi za vazove od nekoliko hefti za imame, muallime i privatne slušače; 4. da se organizmu materijalna sred­ stva od imućnika i. to: a) koncentra­ cijom zećata u jedan fond, kao i temelj­ nim (dobrovoljnim prilozima; b) uposle»jc zdravih siromašnih preko akcije, u kojoj bi se imalo spojiti djelovanje »Merhameta« i »Osvitanja« ša Muslim. trg. i obrt, bankom; 5. da se ustanove dužnosti Medžlisove sekcije i to: a) suzbijanje nemora­ la, da se dalje ne širi, b) čuvanje mla­ dih da se ne zaraze, c) asistencija po­ licije za pokvarene, d) eventualni pro­ gon pokvarenih iz Sarajeva; 6. da se smještaju one ženske, koje trebaju zarade: u službu kod muslim. porodica, u’razna poduzeća pletenja, krojenja, šivanja i veza, te u praonicu i čistionicu rublja, u peglaonicu i t. d. Sva naša društva pozvala bi se da imenuju po dva delegata na godinu da­ na, koji U do njihova opozvanja Ku kom bi ih slučaju zamijenili drugi ime•ovani članovi njihovog društva) bili članovi šireg odbora medžlisove sekci­ je. Taj širi odbor sekcije zvao bi se — na primjer: Muslimanska akcija za za­ štitu morala u Sarajevu«. Medžlisova sekcija bila bi uži odbor te akcije koja bi interno rukovodila sve poslove, a savjetovala bi se sa izasla­ nicima društava jedino u pitanjima principijelne naravi. Ova sekcija izvješ­ se nade ured i osnuje kancelarija za pravilno funkcionisanje rada. Prisutnici su mu za početak odmah odgovorili tim, što su od nekoliko ljudi između sebe potpisali preko 100.000 K dobrovoljnih priloga i jednoglasno usvojili istaknuti program rada za novo osnovanu »Muslimansku akciju za za­ štitu morala u Sarajevu«. — Daljni pri­ lozi slijede, a za zećat. neke veće vasN jete u izgledu i t. d. brinuće se sama Akcija da ih ostvari. * ćivala bi od zgode do zgode, a svakako mjesečno po jedan put, džematski medžlis o svom djelovanju.« I ' ; 1 , i ; j I i U sjednici od 2. o. mj. prihvatio je džematski medžlis ovu osnovu u cije­ losti j za 10. o. mj. u svrhu ostvarenja ove akcije sazvao je širu svoju sjed­ nicu sa uglednijim građanima i izaslani­ cima društava, u kojoj je ovaj predmet došao ponovno u pretres. U • ovoj je sjednici sudjelovao sarajevski muftija g. Šalim ef. Muftić, a prisustvovao joj je i predsjednik naše organizacije g. muftija MagflajHć, kojega su prisutni srdačno dočekati, a i predsjednik ozem. medžlisa Sejid Alibeg Filipović mu se na posjeti toplo zahvalio. Za tim je predsjednik istaknuo svrhu sastanka, pročitao okružnicu ulema medžlisa od 25. februara 1918. o suzbi­ janju nemorala, obrazložio kakve nas dužnosti u ovom poslu čekaju i pozvao referenta S. Sarajlića, da izvijesti o iz­ rađenom nacrtu programa za akciju. Iza toga se razvila debata o koncentraciji zećata u jedan fond sa ovom svrhom, čemu muftije u pogledu fetve ne prigovoriše, pa o progonu pokvarenih ženskih, koje nijesu iz Sarajeva, u koliko ne bi nanijele štete mjestu, u koje se progone, odnosno o njihovu namješteniu u jedan dom (radionicu), gdje će biti opskrbljene, ali neće smjeti izlaziti, kao i o progonu besposlenih muš­ karaca, koji se nijesu tu naselili sa svojim porodicama. Osuđivali su se pojedini slučajevi ženidbe mlađe generacije s inovjerkama, dok musi, čestite djevojke ostaju neudate, konstatirali slučajevi zavijanja inovjerki u žarove, da se kao muslimanke prodaju po javnim lokalima i vrlo snažno naglašavalo, da se ovaj manji broj mu­ slimanki otkrije, koje pođoše stazom nemorala, kako ne bi na sve druge po­ štene, ' zbog njih nekoliko nevaljalih, padalo leće sramote. No muftija g. Muftić izjavio se protiv te strogoće, jer — reče — da ne izlazi iz vjere ni ko veli­ ki grijeh počini. Zato se ni .prostitutki muslimanki ne može reći, da nije više muslimanka, koja se dužna držati tesettura, pa ne može izdati fetve da se otkrije. Nakon toga je izabran uži odbor ak­ cije od članova džem, medžlisa i to trojica do ilmije, trojica od inteligen­ 1 cije i četiri ugledna građanina, a dru­ štva će biti pozvana, da odrede po dvo­ jicu izaslanika u širi odbor. Virilnim predsjednikom akcije izabran je muftija g. Šalim ef. Muftić, a zaključeno je, da se po potrebi u odbor mogu kooptirati i druga lica i imenovati kao pouzdanici pojedinih krajeva grada, povjerenici mahala i t. & Jedan izabrani, od kojeg se u tu saradnju traži njegov duševni kapital, očitovao je, da će se primiti izbora uz uvjet, ako mogućnici osigura­ ju materijalna sredstva u potpunoj mje­ ri za razvitak poslovanja akcije, te ako Ovakvim primjerom nam danas Sa­ rajlije služe. Do drugih je džem, medž­ lisa u zemlji, da se u njih ugledaju u ovom prijeko potrebnom i važnom po­ slovanju i da svojim sirotama pruže poštene zarade. U koliko bi za detalje trebah sporazuma, rado će im sa odgo­ vorima izaći u susret naša Akcija, ko­ joj je vakufski sabor već dodijelio u zgradi vakufske uprave (u II. katu) je,dnu sobu za kancelariju i koja ovih da­ na otpočinje sa svojim djelovanjem. Bilo sretno! 1 i [ i ■ । ; i I | I ! j i Sarajevo, 16. aprila. »Glas Naroda« donio je danas ovaj naročiti izvještaj iz Beograda: Iz naiobaviještemjeg izvora doznaje se da je vlada g. Protića na posljednoi sjednici ministarskog savjeta povukla u diskusi­ ju pitanje o agrarnoj reformi. Pod pri­ tiskom konzervativnih grupa zaključio je ministarski savjet, da se provođenje uredbe o agrarnoj reformi, ovako ka­ ko ju je demokratsko-socijalistička vlada riješila — suspenduje za ov u godinu. Po ovoj odluci ministar­ skog savjeta neće se uredba o agrar­ noj reformi ove godine uopšte provađati. Ministarski savjet motiviše ovu svo­ ju lodluku time, što uredbu navodit nije moguće provesti, jer nema za t o f i n a n s i j s k i h pokrića u pr­ vom redu, a u drugom, jer se ministar­ ski savjet ne može da složi o na­ činu samog provođenja. Prema tome ostaje demokratska uredba o beglucima za cijelo vrijeme reackionarnog vladanja na vrbi svirala. Poslije poništenja pakta željezničara sa demokratskim ministrom Draškovićem, kojim je bilo željezničarske pita­ nje za dulje vrijeme riješeno, dolazi i ovaj na prava naših težaka koja je ste­ kao tolikom borbom. Vijest o ovom naj­ novijem briskiranju uredaba koje su potpisom krune iveć dobile zakonsku snagu izazvala je neobično ogorčenje. Predsjednik bosanske vlade dr. Srškić vraća se u Sarajevo noseći sobom na­ šem težačkom narodu ovaj dar. Godina 11. Dokinut više I za ispravnost našeg držanja i potreI bu snažne kultumo-političke obrane, I pružila nam je sjednica vakufskog sa­ bora od 3. o. mj. u kojoj je pala izjava »da s e u postojeća državna 1 s i r o t i ft a ne može imati p ovjere nj a, jer se u njim a doga­ đa, da se Salih vodi pod ime! n o m R i s t e«. Bio sam osobno prisu­ tan ovoj sjednici i opazili da jc ova iz­ java prenerazila svekolike članove sa| bora a tako isto i slušaoce na galeriji, i U svakog se na licu čitalo veliko ogor■ ćenje, iza kojeg su slijedili veliki proI testi i gibanje, kako medu članovima i sabora tako i među slušaocima na gaj leriji. Nastala je gužva, razgovor itd., i iz kojeg se jasno razabirahu ove rije­ či: »To jc strašno i nečuveno!...« 1 ja sam stajao dugo kao ukopan pod teškim udarcem izgovorenih riječi i skoro da nisam — planuo. Bio sam na­ mršten kao krvnik, koji je žedan ljud­ ske krvi. Čitava revolucija nastala je u meni, u kojoj je pobijedio osjećaj po­ žude i osvete, koji me je gonio, da tra| žim onoga, ko se drznuo, da u muslim. i siroče_ ulijeva drugo vjersko uvjerenje i daje mu drugi vjerski odgoj, nego onaj, što ga već ima. Onog časa, kad sam čuo. da se Salih vodi pod imenom Riste, bio sam spreman rušiti sve, što ima medu ljudstvom, — bio sam žedan •krvi onog vjerskog fanatika, koji je po­ kušao, da nam otme nevino muslim. si­ roče. Dugo jc bjesnila u meni velika oluia, koja je konačno provalila kroz moja usta, da sam rekao svom prija­ telju: »Gad, koji pokušava oteti musli­ mansko dijete, taj će mi platiti!« Kad se već u meni iitaložila bura, po­ šao sam s galerije van, ne ću li naći kojeg poslanika, da mi da u ovoj stvari objašnjenja. Trefio sam jednog člana sabora, kojega zapitam o cijeloj stvari i koji mi reče ovo: »Pred neko vrijeme dovedeno jc jedno siroče u Rijaset, ime­ nom Simo Radovanović. koje je odmah smješteno i upućeno u sirotište u ReIjevu. Dijete je imalo i dokumente^ kr­ štenja. Do malo se vremena pročuje, da mali »Simo« zna šehadet i amentu' billahi i mnogo još drugog, što je musi, i djetetu potrebito da zna o svojoj vjeri, i Povedenim izvidima ustanovi se, da sc I mali »Simo« zove Hašim Merdaи o v i ć iz Čarakova, kot. Prijedor. I i međutim ovog je djeteta kroz kratko I vrijeme nekamo — nestalo.« Ne znam, kakvo će se objašnjenje dati sa službene strane o ovoj stvari, ali jedno stoji, da se nakon ukidanja muslimanskog dušobrižništva u držav' nim sirotištima pojavila tendenca, ne bi li se naša djeca pokolebala u svom vjerskom uvjerenju i odgoju. Možda je i i slučaj s malim »Simom« (Hašimom) i ukidanje dušobrižništva uslijedilo za »unapređenje« ideje »narodnog jedin­ stva« po principu, kako ga »tolerantni« i »najnacionalniji« čovjek, dr. Krulj, že­ li? Svakako su gospoda s naše musale. kad su se odlučili na ove mjere, da MKlhriplia Hovačiia i obrtnička banka za Bosno i HErcBgopInn (d. 1) o Sarajeon. Dišnima Вајз sumsIib I apKiiiMslis Srstiits. — Hupujt I glasnica grs^iB sicćliE, vfiiuts 1 vrijednosne papige svih vrsta. Н 0 a Н 0 b U U L E H J £ kupule I prodaje K ss? mts s fsalasito sve ш№ш. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ , 3,000.080 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Bavi ss svim banhtsnim poslovima. Sbasija ifbl?fs I anovH* u kraljevstvii SHa. 1 u i«№st?i!. FfiiM ulosiis na »lažne knjižlcs i tcitućs мЈппв I BliinitaSiijs ili najpovolinil«, QilO9l]QSVSinjsiljatMpn3№i |ђ№ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prionu, lijevo - KrzojavETrgovasha ban^ajarajm ■ intEPurban telefon: Zl$. i �аи i L Страаа — „ПРАВДА* .PRAVDA musi, siročad ostanu bez vjerskog starradi i onda otpočeti sa snažnom palj­ ješinstva, imali u vidu jedan »viši in­ bom. teres«: potpunu unifikaciju na Još nešta. Ukidanje dušobrižništva po svim stranama, i to unifikaciju, koja »demokratskoj« vladi i slučaj s Merdamora iz muslimanske siročadi stvoriti novićem može se i na drugi način kokršćane i ništa drugo. mentarisati. Vjerovatno je da se je na­ šoj djeci pokušao uštrcati duh dra Kra­ Mi odlučno dižemo svoj glas protiv lja. za to, da se i onaj mali broj naše si­ dosadanje vladine politike na ovom po­ ročadi istisne iz državnih sirotišta, i lju. koja je inaugurisana po elementima, ako smo i onako u tim sirotištma u Sčija je nacionalna vrijednost nama vrlo prkos naše mnogobrojne si­ dobro poznata. Mi ne ćemo, da se s ročadi, u najmanjem broju našom siročadi postupa drukčije, nego zastupani. Nu mi možemo odvra­ mi želimo i tražimo, da se duh dra Krutiti, da to ne će nikom uspjeti, jer naša Ija i drugova istisne iz svake institucije, država nije stvorena zato, da jednim u kojoj se nalaze muslimani. Da je taj pomaže a drugim odmaže. a isto tako duh najviše zašao u državna sirotišta i nisu ni državna sirotišta za kojekakove da je najopasniji za našu tamo namje­ propagande, nego imaju služiti namije­ štenu djecu, vidi se po slučaju, daše H a š i m vodi pod imenom R i- 1 njenoj svrsi. Radi toga mi ne ćemo na­ sjesti na lljepak i izvlačiti svoju siro­ ste o čemu smo istom u vakufskom čad iz sirotišta. nego naprotiv tražiti, saboru čuli. Ja kako je taj duh hara­ da se broj naše siročadi uveća za ono­ čio i šta je sve učinio, dok je njegovo liko. koliko ih faktično mora biti smje­ djelovanje bilo potpuno slobodno i s iz­ šteno. Došljedno tome povesti ćemo na­ vjesne političke strane potpomagano? šu osobitu brigu za njihov vjerski od­ Naravski mi to danas ne možemo znati. goj, da se opet ne bi dogodila kakova Jedino može naša sumnja biti putpuno »pogreška«, pa da se »Sinro sodi pod opravdana, da nam je taj duh nanio imenom Salih«, pardon. Salih pod najviše štete i da je za nas opasan. imenom Sim o. Zasada ovoliko. Stoga ćemo ispitivati i raspitivati se. - н. Kg. — šta se s našom djecom tamo radilo i Iz vakufskog sabora. PETA SJEDNICA. D. O m e r o v i ć uzima riječ na poslovnik i konstatira da jučeranja odgo­ da glasanja nije u skladu sa poslovni­ kom. Citira odnosne propise i moli da se u buduće poštuje poslovnik. Predsjednik odgovara da je glasanje skinuo s dnevnog reda ušljed to­ ga. što je pozitivno odgovoreno na nje­ gov upit o odgodi. B a h t i j a r e v i ć veli da je ovaj prediog o odgodi stavio zato, što je opazio pogrješnost dnevnog reda, jer je pitanje darul-muallimina u uskoj vezi sa pitanjem početne vjerske obuke. Veli da je imao na to pravo, jer poslovnik dozvoljava prediog o izmjeni dnevnog reda. (Kurbegović: I predsjednik je u pretprošloj sjednici pristao na zatvorenje darul-muallimina. pa ne znam zašto je određena odgoda.) Predsjednik: Ja vas polahko navraćam, da se to ne može učiniti bez — revizije statuta, jer se u njemu indirektno priznaje potreba ovog zavoda, Ulema-medžlis bi uostalom radije pristao n zatvorenje okružne medrese ne­ go lr darul-muallimina i sirotišta. Dr. Spalio pita ie li ulema-medžlis pitan kad se je osnivalo sirotište, a predsjednik mu odgovara: »Mislim da jest«. Izvjestitelj veli, da ta privola nije tražena, a zatim prelazi na pitanje darul-mttallhnina i veli da se je nakon izjave predsjednika došlo u ćor-sokak. Ova izjava dovodi prosvjetni odbor u potpunu disorijentaciju i stavlja nauzglav sav dosadanji rad. Meni je žao, da se sa ovakim predlogom izlazi tek sada i 1 ’ i ■ j i ј | i i • I i da se sabor »navodi«, umjesto da je ovo mišljenje odmah iznešeno u pro­ svjetnom odboru. Stoga držim, da nema i drugog izlaza nego pristati na odgodu ovog pitanja, dok prosvjetni odbor stvar prečisti sa uleina-medžiisom i mi­ slim. da ovaki prediog mogu staviti i ispred)cijelog prosvjetnog odbora. Uvi­ đam svu tragičnost ovog pređloga i svijestan sam. da rad sabora ne bi smio bit: kočen od dvojice ljudi tim prije, što je sa predlogom sporazuman pročelnik ulema-medžlisa i sve muftije. Prediog se usvaja i prelazi se na daljnju tačku [ 4 dnevnog reda Predloži šeriatsko-prav nog odbora. i Izvjestitelj muftija K u r t preuzimaju­ ći referat ističe, da nam je svima jedna namjera i da svi idemo za jednim ci­ ljem: pomoći muslimanima. U putevima se možemo i razilaziti. Mi živimo u vrlo teškim prilikama, pa moramo ra­ dit: proti nježnim osjećajima držeći se one: »Nijjetui mitmini hajrun min am-e lihi«. Naš se je odbor morao baviti ova­ kim dvama pitanjima: pitanjem grobaIja i vakufskih suvišaka. Poznato je da mi imamo dosta grobalja, koja su na vrlo šerefli mjestu, a stanje im je tako, da služe na našu veliku sramotu. Ona služe kao bunjište nesavjesnih ljudi ili, se oskvrnjuju na još brutalniji način. U koliko sam upućen u šeriatske propise, o jskorišćavanju goblja nema posebnog pravca, nu pošljednja su ulema našla izlaz i dozvoljavaju njihovo iskorišćenje nakon stanovitog roka. Kad je Islam zauzimao dominantan položaj, moglo se je davati izražaja svim osjećajima mu­ slimana. ali danas je drukčije. Ljudi su F E L I T O Nl \ __________________ Upo 14 6 hi oj prije udavali počast svojim roditeljima I ovo u vidu finansijsko-budžetski odbor alajli nišanima, pa i turbetima, ali zna­ smatra da ovaj dosadašnji načiif po­ tno da je ulema oštro osuđivala te bislovanja treba odmah p r o m i j ed’ate. Obzirom na sve to, šeriatskon i t i, čim će se rasteretiti kako ured pravni odbor predlaže, da se u pojedi­ saborskog odbora, tako i sam sabor i nim važnim slučajevima može dozvoliti saborski odbor. iskorišćenje grobalja, koja se oskvrnjuFinansijsko-budžetski odbor drži, ju, ako se u njih ne kopa unazad četiri da je kod samostalnih vakufa, čiji go­ decenija i ako to predloži v. m. povje­ dišnji prihod ne prelazi svote od K 206 renstvo. suvišno sastavljanje proračuna i zak­ Predsjednik ističe da ima vrlo ljučnih računa, nego Je dovoljno, da se važnih grobalja, koja su pod neposred­ kotarsko povjerenstvo, bilo izravno bi­ nom upravom centralne v. m. uprave lo preko džematskog medžlisa, uvjeri i za koja postoji opasnost, da bi mogla da je mutevcliju izvršio šarti-vakif i da biti otuđena. Za primjer navodi Čekrkto u svom popisu samostalnih vakufa činicu Lakišića harem, Ceremičnicu i t. zabilježi, te saborski odbor glede svih d. o kojima bi trebalo donijeti prešan ovakovih vakufa, čiji godišnji prihod ne zaključak. — Sabor zaključuje da se o prelazi svotu od K 200 u jednom krat­ ovom predlogu š.-pr. odbora ima za­ kom pregledu izvijesti. tražiti i mnijenje ulema-medžlisa. Za Kod samostalnih vakufa, čiji godišnji tim je riješeno nekoliko predloga o no­ prihod prelazi K 200 a nije viši od k vogradnji, a onda je uzet u pretres 3.000, po mišljenju ifinansijsko-budžetIzvještaj financijskog odbora. škog odbora dovoljna je garancija za is­ pravno poslovanje, ako kotarsko po­ Dr. S p a h o uzima riječ kao izvjesti­ vjerenstvo ispita 1 odobri kako prora­ telj i veli da su financijskom odboru čun tako i zaključni račun odnosnog va­ predan; proračuni samostalnih vakufa kufa. iz četrdeset mjesta. Ostali proračuni niSastavljanje i ispitivanje proračuna i jesu prispjeli. Ispitujući i pretresajući zaključnih računa samostalnih vakufa, te proračune finansijsko-budžetski je odbor došao do osvjedočenja, ida je ■ čiji godišnji prihod prelazi svotu od K 3.000 a nije viši od K 20.000 moglo bi poslovanje s ovim vakufima odveć se povjeriti saborskom odboru. komplikovano i skopčano s neizmjerno Proračune i zaključne račune samo­ velikim troškovima, te da zadaje su­ stalnih vakufa s godišnjim prihodom od više nepotrebnog posla centrali vakuf­ preko K 20.000 mogao bi, po mišljenju ske uprave, a u prvom redu i ovom financijsko-budžetskog odbora, i odsele saboru. Istina § 86. autonomnog štatuustanovljivati sam sabor uz u štatutu ta određuje u tačci 7. da u djelokrug sabora spada i ustanovljivanje godišnjih propisano sudjelovanje kotarskih (po­ vjerenstava (§ 73. tačka 23. i 24.) i sa­ proračuna za pojedine vakufe, no vaborskog odbora (§ 96. tačka 16.). kufsko-mearifski sabor može ovo svoje Stoga fin.-budžctski odbor prelaze, pravo prenijeti i na niže v.-m. organe, da sabor u smislu § 86. tačka 7. i 15. ako to iz skujtl interesi uspješnog po­ dozvoli rješavanje proračuna i zaključ­ slovanja u vt-m. poslovima i znatnu nih računa prema gornjem predlogu i prištednju u izdacima kako pojedinih prenese ih u djelokrug v. m. povjeren­ vakufa, tako i centralne v.-m. zaklade. stava, odnosno sab. odbora, koji će po­ Najveći dio pojedinih samostalnih va­ tonji kad Ibude saboru predlagao ina kufa imade nesrazmjerno mali prihod, pretres proračune samostalnih vakufa pa se ne da nikako dovesti u klad s s godišnjim prihodom od preko K 20.00() načelima racionalne ekonomije, da se predložiti i sumarni pregled oko sastavljanja, ispitivanja i ustanov­ o prihodima i rashodima onih samostal­ ljivanja proračuna ovakovih samostalnih vakufa, čiji godišnji prihod, ne pre­ nih vakufa s razmjerno malim godišnjim lazi te svote. prihodima zaposluju: džematski ineđžS a d i k o v i ć pozdravlja ovaj pred­ lis, kotarsko povjerenstvo, saborski od­ iog financijskog odbora, jer se autono­ bor, pa i sam sabor. Ovaj način pos'omija uprave ne smije ograničiti samo vanja nesamo oduzima spomenutim ti­ na sabor, nego je treba dati i nižim jelima nesrazmjerno mnogo skupocje­ organima, kako bi narodna volja do­ nog vremena, koje bi ova tijela mogla šla do punijeg izražaja. Drži, da bi po­ upotrijebiti u korisnije poslove, već to vjerenstvima trebalo dati još širu koniziskuje i nesrazmjerno mnogo troš­ petenciju i predlaže da se prediog iz­ kova i 'kod povjerenstva, a naročito mijeni u toliko, da se konpetencija po­ kod saborskog odbora. Povjerenstva, vjerenstva protegne na vakufe, čiji pri­ odnosno saborski odbor moraju da o hod ne prelazi svotu od 6.000 kruna. svim ovim vakufima vode računa ispi­ K o r k u t ne drži opravdanim ovo tujući njihove proračune i njihove povišenje i misli da ne bi trebalo ići zaključne račune, te da o njihovim pri­ preko iznosa od 4.000 krunž. Treba ići hodima i rashodima vode naročitu knji­ postepeno. gu. Imade mnogo samostalnih vakufa, Predsjednik predlaže da se taj čiii godišnji nrihod iznosi od K 50 do iznos povisi na 5.000 kruna i stavlja na K 200 tako, da se kod ovih vakufa za glasanje prediog financijskog odbora, provođenje svih formalnosti dcsadašnieg koji se jednoglasno usvaja uz načina poslovanja potroši više napira dodatak predsjednika, da se konpetenoko poslovanja, nego li vrijedi sav nji­ cije povjerenstva protegne na vakufe, hov godišnji nrihod da i ne vnvorim o čiji prihod ne prelazi 5.000 kruna. Ujed­ ogromnom trudu vakufskih č'novnika no se jednoglasno usvaja dodatak S. i ostalih vakufskih organa. Imaiućt sve »Čovjek, koji je spasio Tursku i predusreo, da — »Molim, molim. .. Ja ću svakako otići« .. . Pogleda lzetbeya dugim molećim pogledom i reče: I Grci ne izvedu svoj plan moli da se Ifet poštedi.« — »Njegovo Veličanstvo naredilo ie, da mu se »Njegovo veličanstvo će se smilovati, ako vi k Hifzi Bjelevac. progovorite« .. . o svemu javi .. « odgovori Izet izbjegavajući odgo­ vor na Nesimino pitanje. Nesime nastavi: ... da i vašeg zeta Ihsana Sururzade danas ui hapsim«... nadoveza pakosno lzetbey na pašinu »Jedan moj prijatelj, skupa samnom moli vas..." molbu i sjedne za stol. Izetbey ne odgovori. Okrene se AbdurabmanPaša je ostao na nogama, blijed i potišten. paši i umoli ga, da bi ih na čas ostavio same. Sta­ rac se ispriča i ponovno zamoli lzetbey-a da uzme Dvorski hadema*) otvori pokrajna vrata na koStarac je ostao sam u Izetbegovoj sobi i raz­ . ja uniđe dostojanstveno Nesime sultan, nešto blije­ obzir na njegovu starost i da bar humano postu­ mišljao. Suza za suzom tekle su niz pašino lice. paju s Ifetom, ako drugačije ne može biti. da u licu i baci pogled na pašu. Okrivljivao je sada sebe, da Je i Ihsana svo­ Kad su ostali Nesime i lzetbey ^ami razvio se Izetbey ustane na noge i pozdravi sultaniju. jom nepažnjom i nezgodnom izjavom izdao. Stiskalo razgovor medu njima o ovoj istoj stvari. Ona mu Ona priđe paši i reče toplo: ga nešto u srcu, a plač i bol davila ga u grlu. Gledao »Čini mi se, da vas poznajem. Ako sc ne va- je pokazala Ihsanovo pismo, kojim je Rene odana, !e u mašti daleko tamo, u Arabiji tamnice u kojima ( ram Abdurahmanpaša? . . ali jć Izet htio da i Ihsana zatvori. Ona je sva bli­ će gnjiti njegova Ifeta, jedina njegova nada, jedini — Jest, efendim« . . odgovori paša u dvoumi- jeda rekla: cvijetak, što mu ga je život dao. I sada, on, Abdu»To ne smije biti! . . Čovjek, koji je učinio ta­ ci neznajući s kim povori. rahmanpaša, stoji pred vratima svoga gospodara, ko veliku uslugu državi, da se nagradi zatvorom..,« Izetbey presiječe razgovor: kroz koja je slobodno prolazio i moli milost od — To je njegova slabost. To je bio samo os­ » — Nesime sultan, možda moju malenkost čovjeka bez srca, bez osjećaja, u čovjeka u kojem treba?« jećaj patriotizma i išao je za otklanjanjem grčke su i zadnji ljudski osjećaji izumrli, koje je brutal­ opasnosti. Mladoturska opasnost postaje za to veća. »Vašu preuzvišenost«, ispravi Nesime i pogleda nost i pakost počupala. milo lzetbeya »On se ne smije zatvoriti, — reče odlučno Ne­ Postajalo mu sve teže i teže. Osjećao je jedan sime »i nemojte pokušati, a ja ću sa sultanom » — Izvolite narediti", izvine se Izet na što dio krivnje, koju je nosio događaj s njegovom kćer­ govoriti o Ifeti.. . Abdurahmanpaša bojažljivo upita: kom ali u dubini duše i jednu zraku svjetla, pono­ „Ako smetam?", a Nesime ga prekine i reče: Rekavši to ostavi lzetbey-a i uniđe sultanu. san, da se Je njegovo dijete onako svijesno ponijelo Izetbey pogleda za njom i osloni se na zid. »Ne, paša hazretleri, ostanite! Radi se o vašoj pa makar i prema neprijatelju carstva i domovine. kćerki«. Bijes, koji je u njemu bio uzavrio i koji se je po­ U tim teškim, nejasnim, sumornim mislima za­ Paši preleti odraz neizgubljene nade preko li­ čeo stišavati nije mu još dao da o čemu drugom tekao ga je lzetbey, koji se je vratio iz sultanovih ca, a lzetbey pogleda pronicavo sultaniju. misli. Toj svemoćnoj sultaniji nije mogao pokazati soba. Ugledavši pašu na nogama upita ga: Nesime se okrene lzetbey-u i reče: svoju silu, nije mogao odbiti što je tražila jer ne­ »Vi ustali, da pođete?« „Ја dolazim k vama, da se pusti Ifet hanuma što tajno i jače od njega vuklo ga njojzi. I kad je — »Nisam ni sjedio preuzvišenosti«, odgovori iz zatvora, jer ono stvorenje nije zaslužilo onaki čuo njezin glas u sultanovoj sobi, taj glas, koji je skromno paša, a suze mu radi povrijeđenog ponopostupak.« on volio slušati, postao je mekši I požalio što je pa poteku niz lice. Izet ne odgovori ništa. Primakne se stolu ! pre­ možda razljutio sultaniju. »Oprostite«, izvine se Izet, »ja sam zaboravio da spis sultaniji, što ga je čitao Abdurahmanpaši. sonuditi vam mjesto« .. . Nesime pročita pa reče: Nastaviće se. Rene Logotetides. u. (40) �Bmji 146 — Broj ИРАВДА* — „PRAVDA, K o r k u t a, da se ovim zaključkom niukoliko ne dira u pravo v. m. džematskih medžlisa glede stavljanja predloga o proračunima i zaključnim računi­ ma svih samostalnih vakufa. Istodobno se zaključuje da se zaključ­ ni računi za godinu 1919. imaju ispitati prema gornjim načelima. Bilješke. Odlikovanje prof. Cvljića. »Pravda« donosi, da je prof. Dr. Jovan Cvijić, ovogodišnji! rektor beogradskog uni­ verziteta, odlikovan od engleskog kra­ lja najvećim zlatnini ordenom »medalja patronska« odlikovanje visokog priz­ nanja engleskog kralja na studijama u geografiji i geologiji. Ovaj orden en­ gleski kralj dijeli svake godine po jed­ nom narčenjaku. Tim povodom kra­ ljevsko beogradsko društvo u Londo­ nu prirediće gosp. Cvijiću u počast ma­ li dine. Spomenik pok. Draži Pavlovlću. — Naša vlada odlučila je da se o držav­ nom trošku podigne spomenik pokoj- I nom Dru Draži Pavloviću. Neka se čuje i druga strana. (Odgovor g. Dušanu Vasiljeviću.) U »Demokratiji« od 11. aprila o. g. izišao je pod Vašim potpisom članak, u kojemu velite o meni ovo: »Mesto poverenika za presvetu traži čovek bega Krasnice: muslimanski hodža, svršio tri razreda gimnazije, učio šeriat u Stambolu i oko glave zamotao ahmediju — ništa lepše!« Vaše su informacije, gospodine, netačne; izvolite ih popraviti i primiti na znanje ukratko: svršio sam osnovnu školu u Trebinju, gimnaziju u Cari­ gradu onaku istu kakvu ste i vi ovdje šeriat nijesam učio),. nakon toga otišao sam u Pariz i 4 godine na Sorboni studiiao specijalnu filozofiju, iz čega sam, koncem četvrte godine položio ispit i donio diplomu koja se zove »Diplome d'ćtudes universitaires«. U 1915. god. sam položio profesorski ispit na beč­ kom sveučilištu. Kad ste to primili na znaje, strpite se malo i zaustavite se sa mnom za­ jedno na nekim vašim riječima. Velite: »traži čovek... i t. d.«. Budite uvje­ reni. da ja to niti tražim niti se ešofiram za kakvim istaknutijim mjestom, osobito danas u ovom kaosu! Znam tačno izmjeriti svoje pretenzije sa mje­ rilom svoje kvalifikacije. Poslovica »Pružaj se prema svom pokrivaču« najmilija mi je; i ja bih se smatrao naj­ sretnijim, kad bih vidio da u našoj dr­ žavi avanziranje koraca paralelno sa sposobnostima. Znatn i to, da kod nas ima od mene mnogo starijih i iskusni­ jih profesora; i mene bi najviše veselilo kad bih vidio da su iskustvo i službovne godine jedini kriterij, kojim se poje­ dinci dižu na više položaje. Ali kad vi. m svećenika, ili ljudi sa samom osnov­ nom školom, gdje postaju predstojnici, suplenata koji od oslobođenja do danas dođoše iz desetog u sedmi, ili ljudi koji iz osmog dođoše u šesti pa čak i u pet: čin, dok njihove kolege sa istom spre­ mom i sposobnostima i danas stoje u činu, u kom ih je zatekao prevrat, te kad znam, da za šefa prosvjete mora doći profesor, onda sam, nakon dugog oklijevanja i odbijanja, bio od prijatelja prisiljen, da pristanem, premda nerado i preko svoje volje, na kandidaturu za to mjesto, kao profesor, koji imam kva­ lifikacije kao i svaki drugi mog staleža. Pogotovu, kad mi moji prijatelji razlo­ žile, da gore navedena i njima slična gospoda mogoše sa istim kvalifikacija­ ma, a protiv volje većine bos.-herc. na­ roda, popeti se i do danas ostati na tim mjestima, time mi objasnile, zašto ne bih i ja sa istim kvalifikacijama mogao sa voljom većine tog naroda biti kandidovtn ispred »J. M. Organizacije« za mjesto povjerenika. Velite dalje: »Muslimanski hodža... i t. d.« Ako može biti hodža, onaj koji je na pariškoj Sorboni godinama slu­ šao August Comtovu pozitivističku fi­ lozofiju (čuli ste valjda o tom nešto) i Spcncerov (možda znate i za to ime) evolucionizam, te redovito pohađao na zavodu »College de France« predavnje glasovitog filozofa — metafizičara Hcnri Bergsona, onda se ja ponosim titulom »hodža«. I j | I ■ j Ramo. S njim će skupa krenuti i mar- ; Iskoristio to putovanje~na drugi način: dovezao je kožu, istovario u svoj vla­ šal Foch, koji se je na konferenciji mi­ ra bavio ne samo vojnim klauzulama i stiti stan i razdijelio je lice na tri vrste: ugovora sa Turskom, već i mjerama za . za frajlice, prijatelje i činovnike. Po za­ razoružanje Njemačke. ključku sjednice koža se je imala podi­ Boravak dra Renera u Rimu. Držav- I jeliti samo najpotrebnijim činovnicima, dok je Kapor podijelio kožu kako je on ni kancelar Njemačke Austrije dr. Rener posjetio je kardinala državnog taj- I htio, a zapadala je i na stranu (kao i šećer), dok je sasma nepravilno napla­ nika Gasparia, s kojim je razgovarao ćivao. Nikakva zapisnika nije vodio o jedan sat. Kardinal je pokazao da je tome kako sadašnji odbor tvrdi, nego vrlo dobro informisan o austrijskim pri­ likama, te se je zanimao za katoličko ' samo imena činovnika i same cifre, pa nije li to majstorluk dalmatinskog dok­ pitanje i kršćansku socijalnu stranku. tora? Položaj u Njemačkoj. »Vossische ZeiKapor je mislio, da je sa premještetung« javlja iz Plauena: Danas prije njem u Foču, otišao za kineski .zid, podne posjele.su čete državne obrane pa ga ne će Više nitko ni vidjeti ni čuti, Hof i Hoesnitz. Stanovništvo ih je ra­ niti će kome morati polagati račun o dosno pozdravilo. Drži se, da će čete svome poslovanju kao predsjednik či­ državne obrane posjesti skoro i Plauen. »Vossische Zeitung« prima iz Londo­ novničkog konzuma u Cazinu, ali će novi odbor koji svakako ne želi nasta­ na vijest, da je Njemačkoj produžen rok viti Kaporova zanata, predati nadlež­ za povlačenje svojih četa iz neutralne nima stvar na ispitivanje i naskoro će zone za jedan tjedan. vrtoglavi 'Dalmatinac 'ošinuti u glavu Javljaju iz Varšave: Vijest, da su sam sebe sa riječima: »Moja luda gla­ francuske čete zaposjele Frankfurt, u va, šta učini sam sebi sa svojim horošVaršavi je primljena sa velikim zado­ člćima«. Dr. Kapor — fenička lija, znao voljstvom a javno mnijenje jednodušno se je toliko ulaskati u Cazinu, da ga ie odobrava taj korak. Službeni »Kurier Роггапу« javlja, da je to najvažniji po­ jedan naš pošteni građanin pozvao na gozbu, a Kapor videći kako se i dan­ litički događaj ovih dana i izjavljuje, da danas može naći kruha za posjednič­ je francuska vlada imala ozbiljnih raz­ kom i spahijskom sofrom, vidio je, da loga da istupi protiv njemačkog nasilja nema' druge nego: »Turci u Aziju«, pa prema klausulama versailleskoga ugo­ da svane dalmatinskim gulikožama i da vora. Varšavski »Kurier« posvećuje ve­ se na taj način dočepaju »turskoga« do­ liki članak ulasku Franceza u Frank­ bra. Ispred 36 hiljada muslimana cazinfurt. Za uspostavu srednje Evrope. »Vos­ skog kotara poručujemo ovom Dalmatinčetu, da nas neće svojim horoščićisische Zeitung« javlja iz Parisa: Još ma na lahak način potisnuti sa rođene ovog mjeseca sastaće se konferen­ grude, niti će mu upaliti da nam prikaže cija zastupnika Sjedinjenih Država propast u Foči našeg vrijednog i kod "Francuske, Engleske, Italije, Švicarske, naroda obljubenog g. Sakib ef. Korkuta, Nizozemske, Danske. Švedske i Nor­ nego naprotiv iz dana u dan postajemo veške. koja će proučavati pitanje su­ djelovanja kod uspostave Srednje Ev­ . uvjereniji u rad i borbu našeg vriied। nog Sakib ef. Korkuta kao i naših vo­ rope. đa. te pozivamo gg. dr. Hrasnicu. dr. Armenija i Savez Naroda. Savez Na­ I Spahu i Sakib ef. Korkuta u našu Kraroda imao je jučer pod predsjedništvom j jinu, a poručujemo Kaporu neka izvoli Bourgeoi svoju četvrtu sjednicu, na doći i svojim horoščićima zakukurijekojoj je otklonjen ponuđeni mandat nad kati: »Turci u Aziju!« Živjeli naši braArmenijom. i nitelji gg. dr. Hrasnica. dr. Spaho i druTurska vlada i Nacionalisti. Javljaju | gi! Živio g. Sakib ef. Korkut! Živjela iz Carigrada: Turska vlada je objavila I familija Muftića iz Foče, koji se izjavidugačak manifest, u kome osuđuje iz­ | še u »Pravdi« od 25. marta t. g.! Dolje vjesnu kategoriju ljudi, koji su pod mas­ I Kapor ■ njegovi horoščići! U šaš kokokom nacionalne organizacije prouzro­ | koši i horozovi! kovan vrlo ozbiljan položaj u carstvu. Cazinski muslimani. Da spase narod vlada javlja, da neće prezati da postupi protiv onih, koji ne podu pravim putem pokoravajući se vi­ sokim propisima šerijata. Raspušten turski parlamenat. Cari­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Naše pretplatnike u pokrajini upozograd. 14. aprila: Parlamenat je raspu­ I rujemo, da je ravnateljstvo pošta odlu­ Regent ozdravio. Regent se oporavio šten carskom iradom. čilo da ustanovi uzrok zakašnjenju od­ od bolesti te se jučer izvezao automo­ Turska mirovna delegacija. Koncem nosno neprispijevanju pojedinih primje­ bilom u šetnju.. Regent je jučer primio aprila ili u prvoj polovici maja prispjeraka lista pa ih molimo, da svaki put u audijenciju ministre s kojim je dulje će u Versailles turska delegacija, koja kad ne prime list, odmah kod svoje vremena konferisao. će potpisati mir između Turske i savez­ pošte se prituže ili jednom kartom na­ Pred novim krunskim vijećem. »No­ nika. ma jave, da se mognemo pritužiti kod vostima« javljaju iz Beograda da se je Žita na umoru. Prema privatnim vi­ ravnateljstva, jer mi redovno šaljemo Regent u toliko oporavio od svoje bo­ jestima stanje bivše carice tako se po­ svima list, koji su pretplaćeni. lesti da će danas Hi sutra održati ko­ goršalo. da se može računati s njenom Štrajk sarajevskih srednjoškolaca. — načno krunsko viječe i stvoriti odlu­ smrću. Sarajevski srednjoškolci u četvrtak su ku o jadranskom problemu. prije .podne priredili manifestacionu po­ Informativna sjednica. »Jutarnjem Li­ vorku pod narodnim zastarama kroz stu« javljaju iz Beograda da gledom na cio grad, gdje su pred zemaljskom vla­ to što se 6 dana drže konferencije u dom pročitah jednu rezoluciju i u pod­ San Rentu obdržala se sjednica mini­ ne završili svoje manifestacije na ono­ starskog vijeća koja je bila posve infome mjestu gdje ih je prije dan napala Cazin, koncem marta. mativnog karaktera. Na toj su sjednici policajna konjica, te počela ih tući i li(»Korkutova propast u Foči«.— Kau San Rentu izvijestili o vanjskom po­ jemati. U petak u jutru pako uhapšeno porova korupcija u Cazinu.) Mnogi ie ložaju. Delegat demokrata Drašković je opet mnogo tih isprebijanih omladiizjavio da ne može sudjelovati ovom j čitatelj pomislio, da je ono bila istina, naca, što svakako ovo titranje policije kad je u »Glasu Naroda« od lb. marta t. vijećanju. sa načinom uredovanja može samo da g. pročitao pod naslovom »Korkutova Regent i političari. »Jutarnjem Listu« u samu stvar unese još veću vrtogla­ javljaju iz Beograda, da je Regent da- ' propast u Foči«, koju je potpisao neka­ vicu. Cijela je policija i u petak mobilikav Muftić, Cengić i dr. Карог. Mi se nas pozvao političare sviju stranaka. I zovana sa novim batinama i čeka sa­ ovdje ne ćemo baviti o Cengiću i Mufšto se smatra novim korakom regenmo leda omladine, o koja će ih izlomiti tiću, jer ih ne znamo, nego ćemo pri­ tove intervencije, da se ponove prego­ u kojem ponovnom »Hottentoteniagdu«. kazati javnosti dr. Kapora — dalmatin­ vori za koalicioni kabinet. Gosp. Draš­ Đaštvo je zaključilo ustrajati u dvo­ skog korupcijonaša, razvraćenog egoi­ ković izjavio je u ime demokrata da će dnevnom štrajku. stu, neprijatelja islama i zbližavanja oni stupiti u pregovore kad vlada deMilitarizovanje b.-h. željeznica. Pošto muslimana sa drugom braćom, koji je misionira. su razni savezi svih zaposlenih radnika i kod nas neko vrijeme služio kao auZa Protića. »Pravda«. donosi da rai namještenika na željeznicama SHS. skultant, pa zbog dobrog svoga služ­ dikali stoje na isključivom stanovištu zaključili generalni štrajk, to je taj 1bovanja i brutalnog vladanja naprama da g. Protić pod svaku cijenu iinade biti mao i kod nas već da otpočne u noći svome šefu, inače veoma poštenom čo­ predsjednik vlade. Veliki dio poslanika vjeku savjetniku Preglu, morao biti pre­ s četvrtka na petak. Međutim se na nije sklon tome da Vesttić preuzme sa­ svim prugama poduzete najodlučnije mješten u Foču na »moralni oporavak«. stav kabineta. mjere, da se naš i onako šepavi promet Došavši u Cazin dr. Kapor je počeo Izbor zagrebačkog gradonačelnika. uzdrži, pa je vojska radi toga zaposjela laskati svakome bez razlike vjere, ne sve željezničke stanice i cijeli personal Javlaju iz Zagreba od 14. travnja: U bi li štogod udario za vlastiti džep, i petak će gradsko zastupstvo održati stavila pod vojnu vlast, gdje se po na­ zbilja u tome je bio dobre sreće. Isti­ redbi. koja vrijedi za slučaj rata ili mo­ sjednicu, na kojoj ćc se obaviti izbor čući svoju doktorsku sposobnost, iza­ bilizacije željezničko osoblje u slučaju novog gradonačelnika. bran je bio za predsjednika činovničkog neposluha može odmah staviti pred konzuma. Od toga časa dao se je taj Štrajk Studenata dovršen. Javljaju iz vojni sud. Dalmatinac na'posao, pa je čak sobom Beograda od 14. aprila. Štiajk Studena­ znao ići u Sarajevo radi kože za činov­ Zabava Učiteljskog Društva grada ta svršio se jučer, te su počela preda­ nike. Šta mislite, je li se to dalmatin­ Sarajeva. Danas u subotu u 8 i po vanja na universi. Na tehničkom fakul­ skom doktoru isplatilo? Evo ću vam sati na večer Učiteljsiko Druš­ tetu jučer je započeo novi semestar. tvo grada Sarajeva priređuje pričati. Za put je predviđena svota od VANJSKI POLOŽAJ. K 1000. Recite, može li se ovolikom veliku zabavu sa vrlo obilnim progra­ Millerand i Foch putuju u San Rento. mom u korist siročadi u ratu poginulih svoticom putovati iz Cazina u Sara­ Gosp. Milleraud otići će u petak u San učitelja u Srbiji. Zabava će se održajevo? Dakako da ne može, ali je Kapor Velite: »Oko glave zamotao ahmedi- i ju!« Kad bi bilo dozvoljeno nasmijati se । u momentu kada treba biti ozbiljan, | ovdje bih se slatko nasmijao. To mi • izgleda kao kad bi mi neko rekao da i je Emil Zola nosio kamilavku! Ali je, či- ; ni mi se, logičnije da se ovdje zgra- I žam nego da se smijem; jer kad vidim | da Vi, Dušan Vasiljević, čije sam ime ja prvi put čitao u jednom, nedavno pu- I bliciranom francuskom djelu, gdje se j pohvalno govori o Vašem korektnom | držanju pri stvaranju ženevskog pakta, | dakle kad vidim da vi možete tako bru­ talno udarati šamar istini u lice i ustvr- i diti jednu takvu izmišljotinu, onda se I moram zgražati nad tolikom bezobzirno­ sti prema moralu i analogno tomu idem dalje i mislim: ja kakve li su i ostale vaše tvrdnje, i da li ima i tračak istine u onim vašim izlaganjima, o kojima ja ne znam ništa. Ne zaboravite da svaka'stranica Povjesti sadržaje lekciju, koja nas uči da nijedna ljudska zajednica, nijedna poli­ tička stranka, pa inijedan individuum nc može prosperirati ni dugo egsistirati, ako ’ svoju egzistenciju temelji je­ dino na laži, prijevari i uopće na ne­ moralnim principima. Za učvršćenje vaše stranke, ako nemate drugih sred­ stava nego onakih kakvim ste se slu- i žili pišući o meni, vjerujte da to ne ' obećaje puno uspjeha. Kad se traži sa mikroskopom dlaka i u jajetu, onda nije teško prigovoriti sve­ mu i svačemu; a kad meni ne mogoste prigovoriti radi kakvog dcnuncianstva ili crno-žntog duha frankovluka i slično onda me napraviste hodžom i softom u namjeri, da me diskvalifici- : rate. Je li to moralno, i služi li Vam na čast? Držao sam oveliko potrebnim da pred javnosti odbijem zlobne podvale, jer j sam izazvan jednim imenom, koje uži­ va neki renommć, kao što je g. D. Vasi,Ijević, premda ovo može izgledati nečed­ no sa moje strane. Na druga piskarala, koja su me još prije prozvala nekakvim ’ softom, nijesam našao za vrijedno od­ govarati, ali kad je čovjek sa čuvenim imenom pokušao poniziti me u javnosti, nijesam mogao šutjeti. Sarajevo. 14. aprila. Prof. Velija Sadović. Politički pregled | Страпа J. Domaće vijesti Naši dopisi �bpoj 146 Broj .ПРАгДА* — -PRAVDA' Страна 4. Strana vati u sviih' prostorijama Društvenog Doma. Obzirom na njenu humanu svr­ hu i na vrlo interesantan program, ovu zabavu toplo preporučujemo. Društvo upravnih i sudskih nianipulativnh činovnika i aspiranata u Sara­ jevu obdržavače svoju redovnu glavnu skupštinu dne 25. aprila 1920. god. u dvorani okružnog suda u Sarajevu sa dnevnim redom: 1. Izvještaj o dosadanjem radu društva, 2. Izbor novog odbora, 3. Eventualne. Pitanje kinematografa. U ministar­ stvu prosvjete donesena je nova uredba, kojom će biti regulirano pitanje kine­ matografa u našem kraljevstvu. Bit će uvedena cenzura za filmove i izrađene naročite takse koje će kinematografi imati plaćati u dobrotvorne svrhe. Za narodni dom. Javljaju iz Beograda od 1. aprila. Ministarski savjet odobrio je kredit od 15,000.000 dinara za pomoć : podignuče narodnog doma za ratnu si­ ročad. Ovi će se domovi stvoriti najpre u onim krajevima, koji sn ratom najviše oštećeni. Muči li Ves glavobolja? Zubabelja? Tuganje u kostima? Malo Fbllerevega Elsafluiida — i nestane boli! б dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić I komad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekolike Feilerovih pravih Elsa-piiula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska že- ludčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Diplomirani krojač Israđuje po najnovijoj modi muške, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. Gospodarstvo Jcrlagić Salih, Dendb>iša uliha broj 11. Sarajevo. Lažne novčanice od 100 dinara. Upo­ zoravamo naše građanstvo, da su se u nekim krajevima našeg kraljevstva po­ javile u opticaju lažne krunsko-dinarske novčanice od 100 dinara — 400 kruna. Lažne novčanice poznavaju se od pra­ vih tako, što se kod lažnih novčanica vide četiri glave utisnute na strani sa francuskim tekstom, kad se novčanice drže uspravno (t. j. u propuštenoj svjet­ losti), dok se kod pravih ne primjećuju. U Sarajevu nije dosada pronađen u op­ ticaju nijedan primjerak tih lažnih nov­ čanica. Šećera ne će biti. »Balkan« javlja: Kako još nije regulirano pitanje šećer­ nih tvornica, koje su bile u rukama ne­ prijateljskih kapitalista, ove godine ni­ je ni izvršena žetva šećerne repe. Proizvađači zemljo-radnici nisu sijali repu, jer nisu znali, da li će tvornice raditi. Tvornice opet nisu davale sjeme, jer nisu znale svoju sudbinu. Bilo ovako ili onako, mi ne ćemo imati šećera. Ne­ kad smo podmirivali svoju potrebu i čak izvozili, a sad jedva ako možemo naći od kuda ćemo da uvezemo. BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnis namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg južnog dalma­ tinskog i talijanskog voća i povrća na veliko kao: naranče, limuni, datulje (hurme), rogači, smokve, jabuke i t. d. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem Braća Prolić. Želite li kupovati dobro i jeftino? Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljeđ toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. ^SUTTMER basu Upitati u administraciji lista. Salihaga Huhić i sinovi trgovina voća i ze- Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! leni i južnog voća Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Трдошна sviju vrsti zEmaljshih proiztoila I holonijaine robe na uellho. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. na veliko Šaraj'evo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. SUTTNER, u LJUBLJANI br. 706. M°dni §а1оп u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se piimaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka » i Riblji zejtšn najbolje ursri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada I3raea Šahinagie, Sarajevo S t ro s m a j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bćikovne poslove najbrže i najpovoljnije. <Ai»!irato‘ Odbor »i. M. O.. ■zitmrlj« l). * A. Kal«. 8м«Ј.<го. ft..£ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/13d0fc49f467564ffa76466eb9c47d0b.pdf 86951f75f6cca4ef7491eafa3d313fed PDF Text Text Poštarina u sotevom plaćena. gnr- -■—■•■- -- Tr_ POJEDINI BROJ Љ A JI Ц 'Цјг 1ГШ ,S| »Sa И F ж? шжК 1 81 r у °аWla ЈЕЖ li 8 jjPRlb ЖЖ j|» Izlazi subotom, utorkom tž№St јиК ,4W»< *Ж Je® чЛИк зашз ®®е WF 3g <ИВ W Pretpiatagodiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava »MMb nalazi se u Carevoj ulici. ОАСИЖ Ј7ГОСЛАВЕНСКЕ Broj 42 (147) жтаташиисаии račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 20. aprila 1920. (27. redžeba 1338.) Povodom „ittihad-ove" 15-godišnJico. Metto: Njiva je naša ledina tvrda, Čeka plug da je reže i ore... A da nam trijes! 1 kuću ne šore, Čekić nelc jekne o kršna brda I mrvi stijenje. Hićmo. fcto piita kad.se ponovi jedna istiniи riječ, koja može da koristi, to nam •e smije biti dosadno, istinu treba pri■ati i gutati makar nam ona i gorka bila. Istini treba u lice pogledati, ma­ kar se ona i na nas namrgodila i ukor »am dijelila. Kad usporedimo sebe sa katolicima i prvoslavnima, udara u oči, da smo zaostali iza njih na kulturnom polju. Гој zaostalosti krivi su možda i dru­ zi a i same prilike, ali smo najkrivlji mi sami. Naš nehaj i nemar, naša kon­ zervativnost i neprilagodivost iduhu vremena kroz prva 2—3 decenija au­ strijske uprave, ljuto nam se osvećuje danas i oskudicom inteligencije i nespretnošću u obrani naših prava, a i •a mnoge druge načine. Prvih dana okupacije, drugi pohrliše u škole, a mi se dugo vremena nećkasmo i sustezasmo od tog. premda je ogromna većina naših, u ono vrijeme imaćnih, ljudi mogla do najvećeg stup­ ala da školuje svoju djecu i da broj­ nom inteligencijom poplavi čitavu zem­ lja. Negdašnju našu fizičku aristokra­ cija naslijedila bi suvremena intelek­ tualna aristokracija, koja bi svojoj bra­ ći smjela kazati, da je nastupila era koja imperativno nalaže da se svak mora latiti posla. Mi smo naše poglede upravljali prema Turskoj i raspitivali, šta visoki sultan večera, a nijesmo se interesirali, šta se zbiva onamo preko Save i Drine: štng sanjaju tamošnii ljudi i kakvu bu­ dućnost predviđaju cijelom ovom na­ rod«, koji govori »naški«. U školu su elnli svoju djecu samo nevoljnici, koji su osjećali potrebu da svoju djecu uh­ ljebe, a oni koji su naslijedili obilan ime­ tak od svojih predaka, mislili.su, kad predadu taj imetak svojoj djeci, da će i »na živjeti ‘ kao bubreg u loju, kao što su i oni živjeli. I tako je gusta «miia neznanja zastiralia njihove oči pa nijesu mogli vidjeti šta nosi budućiost. O bankovnim poslovima, o re­ formiranju mekteba, o uređenju va­ kufskih dobara i obrazovanju naše ženskad'je održavale se ankete i medžШ, ali je sve bilo besplodno, jerbo je zg svaki napredniji korak trebalo tra­ žiti dozvolu od ljudi, koiib su leđa ok­ renuta prema budućnosti, a oči prema prošlosti i koji su za riješenje svakog «»vog pitanja tražili tomu sličan slu­ čaj « prošlosti od 1000 godina, i mislili d« se za uvijek sva pitanja mogu rje­ šavati po unaprijed određenom kalufu. Zato nas je prevrat zatekao nepri»ravne i nagomilao pred nas čitavu hipu naših, specijalno muslimanskih, pi­ tanja. nacionalno, agrarno, žensko, vjer- I sebni obrazovni tečaj za kuharstvo, higijenu, socialni moral, državljanske i dužnosti ј t. d. Za još naprednije muslimanke održaju tri musi, profesora i sko-prosvjetno i još mnogo drugih pro­ blema i problemčića. Toliko stvari ima, ! jedna gđa profesorica u gimnaziji po­ slije podne, još druga predavanja u vi­ o kojima treba da mislimo, toliko po­ šem stilu. slova da započnemo, toliko manjka­ Svakog petka poslije podne u »Itihavosti da upotpunimo, da čovjeka uhva­ ti nesvjestica, kad stane razmišljati Г du« se održaju predavanja musi, mla­ deži o bankarstvu, higijeni, trgovini, o tražiti puta, kojim da se krene. Potre­ sastavu naše države i dijelovima na­ bu rada i materijalnog pridizanja svi šeg naroda, o prirodnim znanostima, o duboko osjećamo, a naročito gledajući kulturi islama i t. d. Time društvo svipred sobom ogroman broj naše siro­ jesno i marljivo vrši svoju dužnost u tinje, koja je, što ratom, što agrarom, smislu programa »Društva za narodno totalno upropaštena. Popravljati se ni­ prosvjećivanje za B. i H.«. je nikad kasno, i jedan narod ili dio na­ roda, doklegod živi — pa makar u U »Ittihadu« je uiklo »Udruženje makakvu bijedu pao — nije izgubljena loobrtnika (bakala i drugih manjih tr­ nada, da će i daljo živjeti, samo ako govaca), koje donsi velike ko­ bude dobro uočio svoje pogreške u risti svojim učesnicima: lakše i jef­ prošlosti i bude li se koristio time, da tinije nabavljanje robe, međusobna ga­ više ne pada u njih. Sa ovih općih ide­ rancija i rastenje kredita svakog po­ ja, treba nam preći na jedar! konkretan jedinca i t. d. primjer kulturno-ekonomskog rada. »Ittihad« vodi brigu, da pribavi mu­ Taj nam primjer pruža mostarsko slimanskim siromašnim ženama robu društvo »Ittihad«. To je durštvo od ko­ na izradu, a u »Zadruzi« djevojke za­ jih 800—1000 članova muslimanske rađuju lijepu dnevnicu od 60— 80 kru­ mladeži, koja je rekrutirana iz inteli­ na, i tako sebe osiguavaju a i svoju gencije, trgovaca i zantlija. Osnovano siromašnu rodbinu potpomažu. je unazad 15 godina u jednoj malpj sobi Tako je »Ženska zadruga« nakon 3 raometli Melimeda Đukića sa svrhom mjeseca svoga rada priredila izložbu i zadaćom, da okuplj mladež, da je svojih radova, koju su svi građani sa čuva od alkohola i hazardnih igara, oduševljenjem pozdravili i kojoj su se da u njoj budi i razvija društve­ mostarski trgovci odazvali velikim prine život, 'Je d potpomaže zanatlije i ■ i». ima. Tom prilikom je »Zadruzi« pa­ male obrtnik^. Odmah s početka lo preko 40.000 kruna. tihad« je osnovao svoj tamburaški zbor i time mladeži pribavio ugodno »Hihad« »e pokrenuo i akciju za os­ zanimanje i spriječio, da skrene stran­ nivanje zemljoradničkih zadruga, te je putice i traži naslade i uživanja ondje, u stolačkom kotaru u Kečicama osno­ gdje nije moralno dopušteno, a finanvana jedna, u kojoj su i muslimani i ka­ cialno jc opasno. Osnivanjem kazališne I tolici članovi. Druga je osnovana u Bi­ dvorne, u kojoj se »Abdulah paša« da­ jelom Polju kod Mostara, a blagajske vao kao prvi komad, društvo je udari- I muslimane uputio, da stupe u tamošnju lo prvi temelj društvenom životu me­ »Hrvatsku zemljoradničku zadrugu«. đu svojim činovima i drugim građani- | »Ittihad« potpomaže akciju za na­ ma. Nastupom rata i odilaženjem mno- i mještanje djece kod »Hrvatskog Radii gih članova u vojsku u društvu je kao | še«, pozivlje i upućuje musi, sirotinju I i rdugdje zavladala stagncija te je ono i na primanje državne potpore. , i drugdje zavladala stagnacija te je ono I »Ittihad« je potpomagao hodže i I godine glad i bijeda djece i obitelji mo- ' : bilizovanih i palili otaca i braće potak- ! kroz više mjeseci redovito im isplaći­ vao jednu vrstu skuparinskog doplat­ ne »tlthad« članove, da ožive društvo. | Oni prirede zabavu u korist tih ratnih j ka, koji je iznosio dva puta, koliko nji­ hova plaća. bijednika i time društvo stupi opet u Početkom 1919. »Itihad« je priredio aktivan život. U istoj godini »Ittihad« I dadne Mevlud na najdostojanstveniji I- zabavu u korist popaljenih ј opljačka­ ■način i provede osunećenje mnogobroj- j nih muslimana u gornjoj Hercegovini i sa 40.000 K pritekao u pomoć u naj­ ne muslimanske siromašne djece. »It­ tihad« ide u Jablanicu i tamo daje ini- | gorčem času. Time je svratio rta se cijativu za osnivanje čitaonice; ide u ( pozornost, tako da danas svako selo znade za njega. »Ittihad« izdržaje još Konjic i sudjeluje na humanitarnim za­ bavama. Iz »Ittihadova« kfila niče »Mu- I 25 stipendista na raznim zanatima u ?limanska ženska zdruga« koja ima za- | Mostaru. »Ittihad« je svojim ustrajnim i neu­ daću po prilici kao sarajevsko »Osvi- ; tanje«: materijalno osiguranje л du- , mornim radom, a naročito svojim vanševno podizanje našeg ženskinja. A da j redno discjplinovartiim tamburaškim se to postigne, drže se tom ženskinju i zborom svratio na se pažnju ne samo analfabetski tečajevi i uz to se ženski- I Mostara i okolice, nego i društava iz­ nje uči krojenju, šivanju, vezenju i dru- 1 van Mostara: pozivan je na vojite sve­ gim ručnim radovima. Neumornim ra- ! čanosti, na zabave, koje su se davale dom i zamjetnom agilnosti odbora »Za- i u korist učiteljske siročadi iz Srbije, •druge« pitomice su .već dosad dosta 1 pozivan je od »Napretkff«, »Gospojindobro napredovale u ručnom radu, a u • skog društva« i irmogih drugih kultur­ pismenosti dotjerale — kroz kratko j nih društava. Društvo ide na ruku svim vrijeme — dotle, da im se otvorio po- i drugim društvima i daje prilike i sred­ Godina 11. stava za rad pojedincima, bez obzira na njihovo političko uvjerenje, samo kad vidi, da žele razviti svoje djelova­ nje na kulturnom, ekonomskom i hu­ manitarnom polju. Na 13.; 14. i 15. maja društvo »Itti­ had« slavi svoju petnaestgodišnjicu, na koju su pozvana sva naša društva iz B. i H., te mu mi želimo najsjajniji us­ pjeh. Ovo je prikaz rada i poslovanja jed­ nog društva mladih, agilnih i ustrajnih radenika, koji treba da služe za prim­ jer i drugim kasabama. Ako budemo pihvatili sa svih strana j u svakom mjestu radili na ovaj način, ako bude­ mo iskoristili sve sile muška i ženska, trgovca, zanatlije i seljaka; ako se još ugledamo u katolike i pravoslavne, pa po njihovu uzoru podignemo svoj »Gajret« na visinu »Napretka« i »Prosvje­ te«, ako se otresemo onih naslijeđenih zlih navika i konzervativnih običaja, koji koče i sprečavaju napredovanje prema duhu vremena, moći ćemo se nadati u bolju budućnost. Ako to ne bude, propali smo. V. Sadovlć. Sarajevo. 18. aprila. MuslimaiHiha trgovačka i obrtnička tasta za Bosna i Hmaprai (i d.) u Sarajevu. Bavi sa svira lianhovntin јшМлн. Иаф uplats I anevkija u brallavstvu SM. I u lusviutvu. Prima аlošSa na ninžna hnHžlce I trtut« vrtim: I rtantrtiHe 111 мјpgvol№ вбазНа svamlanjacnepislave I tamsna iuloja Sisnlčha glasnica H Da|! sezonshe i aprotkitljslu lediti. — Hupujt I v oroiBlt sreilit. valute I vitahieine pnplre nlb vrsta. KOMO 0 8 3 E I E N ] £ hupujB I piotalt sva vrsta* roba, a aagtavlte sve ilvotns oatuinltic. опп.опо I Kancelarija: Kralja Petra uhcn Z рпмо, lijevo - brzojavi: ћапча, Sarajevo - Interarban telefon: Zli �Strana 2 Страва Број 156 Br«j .PRAVDA* — .ПРАВДА* V i I o v i ć govori o neznatnosti kln je za Gazi lsabegovu banju i ističe. d» je uzdržavanje ovake institucije — »b žirom na higijenske zahtjeve grada — dužnost gradske općine, pa bi bilo pot­ puno opravdano, kada bi općina daU vakufu subvenciju za pokriće deficita na ovoj banji. Stoga predlaže da se a tu svrhu obrati na općinu sa zahtje­ vom, ida vakufu na taj račun dado(» stalnu subvenciju. — Usvaja se. Predsjedrtik određuje čitanje podneska bivšeg vakufskog inžinjora Cekre glede otpisa, kojim je ponadeae olovo vojnom eraru. U tom podneaku g. Cekro se stavlja na dispozicije sa­ boru i izjavljuje spremnost, da dadne razjašnjenje. K o r k u t ušljed tog pod­ neska povlači svoj predlog o optužbi i pristaje da se udovolji zahtjevu gosp. I PROTIĆEVA VLADA ĆORAVA, ILI OBA GLUHA, PAŠO, ZA BOGA. Cekre, nakon čega sabor ovlašćuje g. sudskog savjetnika Hrasnicu, da ispre« Mi Sandžaklije i Makedonci uvijek i prišipetljc Hasana Rebca i Hidajeta Kusabora provbde preslušanje g. Cekro. čitamo i pratimo »Pravdu«, glasilo na- | lenovića dovoljno, da navijeste rat ovo­ S a d i k o v i ć govori o okružnici «aše mile braće iz Bosne. Do skora su i me čovjeku, te su ga od prva dana vo­ borskog odbora, kojom je odrede«« vlasti branile širiti »Pravdu«, ali od ! dili, dok ga konačno nijesu pod izlikom kako smo se počeli i mi organizovati, armenskih pokolja strpali u Zatvor. Iza povlačenje vakufskih glavnica a eentralu. Ističe da je ta okružnica izazvala »Pravda« nam redovno dolazi. Iz nje- I njega su hapšeni drugi redom, a izli­ silnu zbrku i veliko nezadovoljstvo ka je bila, da je naša organizacija šuzinih redaka vidimo, da su naša braća vakufskih dužnika, koji su došli u aeu Bosni i Hercegovini sastavili zajed­ rovala ' sa mladoturskom strankom, priliku radi plaćanja. Ovim je vakuf prem to i svaki slijepac znade da smo nički front sa radikalnom strankom, da oštećen i u prihodima, a nije imalo smi­ daleko od Mladoturaka ili stvaranja potuku onu nesavjesnu kliku, koja se sla'povlačiti glavnice, koje su osigura­ naziva demokratima, a koja je nama u i kakve Iredente, koja bi težila izvan ne u gruntovnici. Stoga predlaže da s« Sandžaku i Makedoniji i kućne temelje | granica našega kraljevstva. Borba, ta okružnica stavi izvan snage. Nakoti potkopala. I koju su »demokrati« poveli proti nas, življe rasprave sabor zaključuje, da se nije slična ni jednoj poštenoj borbi, što Smatrajući vas politički zrelijim, a dokine okružnica od 31. marta 1913. kulturno jačim, postavili smo sebi za­ i je vod; jedna stranka proti drugoj ili broj 4949/13. proti pojedinim osobama. Ovo je bila daću. da vas slijedimo, ali vas nijesmo Kapetanović opisuje džehalet i borba laži, izvrtanja i podvaljivanja. mogli stići i s vama stupiti u zajedničku zapuštenost našeg svijeta, osobito se­ borbu. Počeli smo se spremati za za- i; Ne poštediše nam ništa, ni časti, ni oboskog, u poznavanju vjere i ističe da jedničkit borbu proti krvopiji, koji nas .| raža. ćemo, propasti ako se bolje ne pobri­ svuče do gola, ote nam i posljednji za­ i Kada su vidjeli, da se mi hapšenja nemo za taj naš zapušteni svijet. Slab« logaj iz usta. Na svojim je zastavama I i ne bojimo, onda su ustali na organizapoznavanje vjere rada popuštanjem 'i napisao lijepe riječi, ali ove su za nas ]i čiju i počeli joj podvaljivati veze sa slabljenjem morala, stoga treba liječiti bile pravi užas. Neko je osjetio sve nji- I I Mladoturcima. Šef policije u Skoplju g. ovu bolest čim prije i što radikalnije. bove blagodati, ali kod nas se je hara- ' Dimitrijcvić kao bijesan nasrće na muZa prvi mah bilo bi dostatno, da se n lo. palilo, ukidala se sloboda, progoni­ tti svrhu postave okružni vaizi, kojima lo se, hapsilo i tuklo. Ako se je ko po­ , slimanc bez razloga i povoda i tako bi se osigurala eksistencija na taj na­ kazao spremnim i sposobnim za borbu, I/ gazi zakone, koji nam osiguravaju pra­ va zagarantovana ustavom. Isto tako čin, da se povede akcija za sakupljanje taj je morao biti prognan, morao se je Tomica Cukić sekretar okružnog naplate i putnih troškova tih vaiza. Ovu ukloniti. I čelstva u Bijelom Polju, koji nema ni bi akciju razvila povjerenstva, a rnKada se je sastao naš kongres u teoretskog ni praktičnog znanja Iprdkovodio bi je ulema-medžils koji bi nSkoplju, njihov je organ »Demokrat« i gon: muslimane i hapsi bez milosrđa i jedno preduzeo i inicijativu za izradu počeo denuncirati i podvaljivati, te bla­ bez ikakve obazrivosti. Njegov pisar mev'ize. titi naše najvrijednije i najistaknutije Predsjednik drži da bi se bolje us­ učitelj, te ljude. Posljedica je ovih denuncijacija i Tomović je - faktički njegov ....... bila, da danas čame i trunu u hapsov* -W|rvi »ema škole, a potonji m škole tu pjelo sa kotarskim vaizima i ističe kako neke kadije sami od sebe vrše tu ni:: sandžački prvaci Midhtabeg Ho- duše. Ovi ljudi imadu jednog komitu dužnost. Ističe i primjer cazinskog mudžić iz Bijelog Polja. Tevfikbeg Taltir-, bivšeg kralja Nikole, jednog strašnog derisa Sofića. koji tu misiju vrši s ve­ bandita, kojeg drže kao stražara. Ovaj begović iz Plevalja. Husni ef. Jusufalikim uspjehom, poučavajući kako ehaje zlikovac do sada ubio preko deset gić iz Prijepolja, Rušid ef. Spahović iz liju. tako i imame i muallime. Anketa Sjenice, Muradbcg Hašimbegović iz ' muslimana i niko ga ni od šale ne po­ bi skupo stajala, a troškovi oko štam­ ziva na odgovornost On sada optužuje Prijepolja, Osman Dizdarević , iz Ple­ panja mev'ize bili bi danas preveliki. muslimane, kako su za vrijeme okupa­ valja, Duljko Ramhusović iz Berana, Kapetanović odvraća, da se cije podupirali Austriju, te se tako uni­ Iljas ef. Ganić iz Rožaja. Adembeg Šemev'iza ne bi morala štampati. Bilo bi štava i ono malo muslimanskih prva­ hović, Hamdibeg Hasanbegović . i Hadostatno kad bi se litografisala u neka, što je ostalo iza crnogorskih komidžibeg Mđšović iz Bijelog Polja. Ovi koliko primjeraka. ta. Autoritet vlasti se izigrava i izigljudi su pozatvarani samo zato, što su K u r t je mišljenja, da bi se do mev’ran je posve. se organizovall i tražjli. da se slože sa ize najlakše došlo putem natječaja. svojom braćom iz Bosne, da se s njima Mi smo se za sve prituživali miniCovorc još Ba h fb j a r e vi ć: z» i zajedno bore i svoju budućnost osigu­ starstvu, ali sve uzalud. Držali smo, M i I j k o v i ć proti, radi velikih troško­ raju. da su svi progoni bili upriličeni od »deva. a onda se rasprava odgada za dru­ mokrata«, te smo se pouzdano nadali. J Midhatbeg Hodžić leži u tamnici koja gu sjednicu. da ćenas Protićeva vlada zaštititi od je građena prije 380 godina, a »demo­ SEDMA SJEDNICA OD 11. APRILA. krati« su ga zatvorili jer je na skopalj- i nasilja i terora. Nažalost mi ne osjetiŠestmjesečnl indemnitet skom kongresu zastupao stanovište, da i smo do sada nikakve promjene, jer je F. K u r b e g o v i ć uzima riječ kao se spojimo sa svojom braćom iz Bosne, i ova vlada ćorava, te niti hoće da vidi izvjestitelj financijsko-budžetskog od­ a ako to nije za sada moguće, onda bar I niti hoće da čuje, što njezini činovnici bora i iznosi ovaj izvještaj: »Financijda se poput njih organizujemo. što je rade. Zato nam dolazi na hator ona, sko-budžetski odbor pretresao jc u de­ sa najvećim oduševljenjem primljeno. | što ju je neki starac paši odgovorio: setak sjednica financijsko stanje vaOvo je bilo za »demokrate« i njihove Oba gora. pašo, za Boga! kufsko-mearifske centralne zaklade pa je došao do toga uvjerenja, da konsta­ tira da sada nije moguće sastaviti re­ doviti proračun za god. 1920. Čitavo financijalno stanje vakufa iz temelja je uzdrmano. Potrebe su ogromne, a pri­ K u r b e g o v i ć za tim čita peticiju SVRŠETAK PETE SJEDNN1CE. hodi pored tolikih vrela neznatni. Ako na zem. vladu, kojom se traži da se bi ovo. stanje i nadalje potrajalo prijeti F. Kurbegović čita peticiju fi­ vakufski objekti izluče ispod naredbe opasnost, da mnoge islamske bogoštovnancijskog odbora, koja se odnosi na o zaštiti kirajdžija; za tim peticiju na ne i prosvjetne institncjje propanu. Pri­ olovo što je skinuto s džamija i drugih , ministarstvo vjera, kojom se traži iz­ hod centralne zaklade sastoji se u glav­ vak. objekata i ističe da je ponuda, što ! vanredna subvencija od K 2,000.000 nom od nepokretnog imetka te zakla­ je učinjena od strane ureda sab. od- | kao pripomoć za uzdržavanje vjerskih • de, prireza, zemaljske bogoštovne i bora upravo strašna i po vakuf kata­ prosvjetne subvencije i ostalih manjih strofalna. Čita dotični otpis vak. di- ! i humanih vakufskih institucija, te pod­ nesak na općinu grada Sarajeva, da • rekcije, koji nailazi na zgražanje i pre- । dozvoli gradnju dućana na tašlihan- i vrela. Prirez, kao jedno od glavnih vre­ neraženie. Reis-ul-ulema, čisto osupnut i skom gradilištu. Usvaja se bez ikakve la nc može se za ovu godinu stalno ovim otpisom, zgleda se sa članovima } predvidjeti, jer ga je mnogo otpalo «i sliježe ramenima izjavljujući da mu I preinake i uz odobravanje. ŠESTA SJEDNICA OD 8. APRILA. sijed toga, što je riješenje agrarnog pi­ je ova stvar nova i nepoznata. Kurbe- I Nakon riješenja predloga sab. odbora tanja otpalo mnogo prireznika musli­ gović ističe da se u otpisu ne traže po- | o nekim popravcima, istibdalu, nakna ­ mana i što je vakuf izgubio znatan dio trebne garancije i da se ide i preko , dama beriva, uzima riječ prihoda od svojih čitluka. Istina, nsljed zahtjeva vojnog erara, nudeći olovo i Muftija K u r t i predlaže da se povećanja poreza a usljed toga > pri­ sa drugih objekata. Ističe da je i sama muftije ovlaste, da prilikom mšpicirareza. kod ostalih direktnih poreza mo­ vojna uprava otklonila ove pretjerane nja mogu ispitati poslovanje sa prora­ glo bi se računati da bi prirez porasao ponude i da su sklopljeni ugovori pod čunima i zaključnim računima onih sa­ ali ni ta kalkulacija nije sigurna. Ušljed boljim uslovima, nego li su sadržani u mostalnih vakufa, koji su prenošeni u velike potrebe nije se moglo ostati pri ponudi vakufske direkcije. djelokrug povjerenstva. Nakon kraće stavci od 1919. godine. Sabor jednoglasno usvaja peticiju g. debate usvaja se ovaj predlog uz do­ Naredbe o zaštiti kirajdžija za vrije­ Kurbegovića. a Koukut najavljuje datak. da se ta kontrola povjerava me rata a i sada spriječile su da se te muftijama ne dirajući time u § 96. tačpredlog. da se radi otpisa o olorvu po­ kirije povise u onoj mjeri, kako bi od­ zovu na odgvornost vakufski direktor ka 2. Statuta, to jest ne krnjećl pravo govaralo prilikama i potrebama v»i mjernik, budući su prekoračili ovla- i sab. odboa, da nadzire i ravna poslo­ ktifa. Pored toga držim da imade, ne štenje sabora. vanje povjerenstava. mogu reći i ustvrditi nekorektnosti, alt pismeno. Taksa je dva dinara pedeset para. Odjeljenje saopštavaće odluke I pismeno. Ruski agronami kod nas. Ministarstvo poljoprivrede riješilo je da se prime svi ruski diplomirani agronomi, koji su se ovom ministarstvu obratili za služ­ bu kao putujući poljoprivredni nastav­ nici sa sjedištem po poljoprivrednim školama i okružnim poljoprivrednim staricama. Regrutovanje i Neslovjena. GospoI din Ministar vojni i mornarice naredio je, da se ima i neslovjenski elemenat u granicama našeg Kraljevstva prilikom narednog regrujtovanja upisat u regrutne spiskove i regrutovati. Štrajk splitskih đaka. U ime solidar­ nosti sa drugovima Beograda, Saraje­ va i Zagreba, đaci virili razreda mje­ snih srednjih zavoda stupiše u trodnev­ ni štrajk. Otvaranje bogoslovije u Cetinju. Mi­ nistar Vjera riješio je da se na Cetinju otvori bogoslovija, u koju bi se primali učenici iz tamošnjih krajeva. Predhodni radovi za otvorenje ove bogoslovije već su započeli. Iz Sandžaka i Makedonije Bilješke. »Glas Naroda« donio je ouoinadne i ovu bilješku: »Slikanje djece«. — Ju­ čer je Amerikanska misija, po našim osnovnim školama slikala djecu, za vri­ jeme kad su primala »kakao«. Ovi su se blagorodni ljudi upravo užasnuli nad tolikom bijedom naše djece. Mališani, koji su i goli i bosi, još nemaju ni školskili stvari. Namjesto teka, djeca pišu na papiru od pakovanja i kese i t. d. Ova neimaština je najočiglednija kod muslimanske djece. Postoji, istina »Ured za zaštitu djece«, ali on ne može mnogo da učini da suzbije toliku bijedu. Dužnost bi bila nas sviju da nastojimo da pomognemo našoj djeci i da joj olakšamo tolike terete sadašnjice.« Ovako oni oko »Glasa Naroda« pišu kad ili ko drugi posjeti, inače oni obič­ no još govore i pišu o nekakvim feu­ dalcima, bezima i agama. Jest gospo­ do oko »Glasa Naroda«, ima te muslinianske sirotinje sada dosta a biće јо još više kada ste im roditeljima pootimali sve, što ih je izdržavalo, da žive i da svoju djecu odijevaju i snab­ dijevaju što iin treba. I ako u gornjim riječima »Glasa Nraoda« ima pone­ što i ironije, ne nego sarkazma, mi ćemo šutjeti i trpjeti, kada nam dode zgoda, da ih upitamo: kud se dje­ de ono 5 milijuna kruna što ih je naš a država odredila za izdržavanje rat­ ne siročadi? Ni »Državna Zaštita Dje­ ce« ni gospoda oko »Glasa Naroda« neće i nadalje moći »da svoje poma­ žu«. a da majstorski mimoilaze »najočjgledniju neimaštinu muslimanske dece«. Gdje je Saban Merdžanović? U pro­ šlom broju donesosmo članak jednog našeg uglednog saradnika pod nasla-' vom »Dokumenat više, u kojem se zgraža radi postupka oblasne državne zaštite djece, gdje se muslimanskoj djeci daju kršćanska imena i prezimena. Međutim smo u položaju konstatovati. da je g. reis-ul-ulema kad je čuo za ovaj slučaj. odmah intervenirao kod zemaljske vlade. Na njegov dopis od 22. decembra prošle godine dobio je odgovor, datiran tek 14. o. mi. pod brojem 3452, u koiem mu se saopćuje da je ustanovljena vjerska pripadnost bivšeg pitomca zemaljskog dječijeg doma u Reljevu nazvanog Sime Radovanovića i ko­ načno riješena. Simo Radovanović zove se Šaban Merdžanović, koji je roden god. 1908. u Hambarinama. općina Ćela, kotar Prijedor. Otac mu se zvao Ibriš-im, a umro je i on i žena mu, maj­ ka Sabavnova. Š a b a n a je nestalo iz zavoda još 11. jnauara t. g. i do danas još niko ne zna šta je s njime. »Još niko ne zna« i gotova stvar, misle ljudi, koji su odgovorni za ovu žrtvu propagande.' No mi nijesmo tog mišljenja i' odlučno pitamo: 1. gdje je Saban; 2. koje kriv za njegovo prekrštenjc i 3. ko je. kriv za njegov »nestanak«? Za ratnu oštetu. Ministarstvo pravde ustanovilo je odjeljenje za naknadu šte­ te sa dva odsjeka: Prvi za primjenu akona o ratnoj ošteti, a drugi za up­ ravu neprijateljskom imovinom. Odsjek -a primjenu zakona o ratnoj ošteti na­ lazi se u Beogradu Miloš Veliki. Glav­ na Kontrola. Pojedinci dužni su svoje molbe ministarstvu jpravde podnositi I I | j j j I ■ | ' : ■ : i ( ' ; ’ ; j | . ј j . k i j Iz vakufskog sabora. —____ -i_____________________ �Bpoj 147 — Broj svalilo nemarnosti bivše vakufske uprave в pogledu sklapanja najamnih ugovora. Ta pomislite: najamnine na vakahkim objektima i zgradama u Saraјетв nosile su do lani t. i. do konca 1919. godišnje samo 150.000 K prihoda, a mirne duše mogu ustvrditi da bi te najamnine mogle donijeti vakufu 1.500.000 K. Kad sam doznao da јч' Holel Central za godinu 1919. iznajm­ ljen za 60.000 K godišnje kirije upravo sam se snebivao, jer držim da bi taj hotsl mogao donijeti minimalno godiš­ tu* 400—500.000 K. Ovaj je hotel u centrumu Sarajeva, dobro radi, imade velike kavimske prostorije pored nekih 50 soba i podzemnog amerikan. bara, p« kad se usporedi sa liotel Evropom, koji nosi godišnje preko 1,000.000 K, onda se čovjek mora u čudu snebivati kako je bila neznatna najamnina za ovaj hotel. Ove je godine iznajmljen za 120.000 K godišnje, a i ta je svota pre­ ma prilikama neznatna, čujem da ima­ de »ekakva tužba za posredovanje oko iznajmljivanja ovoga hotela, pa ako je to istina, onda je to žalosno i onda mi postaje razumljivo kako su osim ovog hotela i ostali objekti za neznatne kirije izdati kao što je Gazi lsabegova banja koja nosi vakufu oko 14.000 K godišnje a mogla bi mirne duše nositi toliko kirije mjesečno. Tako je stanje sa hanovima, kao što je Kolobara i sa dućanima koji se nalaze u Kralja Pe­ tra lici, koji bi trebali da vakufu nose velike kirije, a nose sasma neznatne. Dućani u Saračima nose vakufu male kirije godišnje u većem dijelu 3 do 4.000 K. što je za Sarajevo upravo sra­ mota. Visoki sabore! *U provinciji imade mjesta koja nemaju nikakva prometa, a nose vakufu puno slabiji dućani dva ili triput veću kiriju, pa pitam može li se to usporediti sa Sarajevom. Zato treba pitanje ovih najamnina radikalno riješiti i energično tražiti da se vakuf­ ski Objekti izluče ispod ograničenja na­ redbe o zaštiti kirajdžija a da se sada­ šnji ugovori ukinu. Na taj način može vakut dobar prihod imati i barem dje­ lomično riješiti pitanje mualimsko. Pe­ ticija koju je financ. odbor izradio mo­ ra se na svaki način povoljno riješiti. (Svršiče se.) Krv џ Krajini. Obećali smo iznijeti rezultat izviđa •o namjerno počinjenom i potaknutom napadaju i ubojstvu u Caznskom kota­ ru, pa to činimo na temelju djelomič­ nih informacija, koje nam do sad prispješe. Taj napadaj je svojevremeno ocrtan u »Hrv. Slogi«, gdje su se sa tim sluć^cm dovele u savez neke zvanične osobe područja ispostave Vel. Kladuša, ‘ pa je to dotičnima ne samo u grijeh upisano, nego ih se je dapače otuda kao intelektualne začetnike kvalificira­ lo. Za dokaz ovog mišljenja neka nam služi uz ostalo samo ovaj izvadak iz oijisa togla prvoprofića: »U ponedje­ ljak t. j. 5. o. mj. seljaci iz Glinice nahuckani ■ od popa Jove Davidovića udarilj su na selo Pećku sa bombama, puškama i maš inge v етот. Bili su još pod zastavama predvođeni po Đoki Karanovičti i dvama dobrovoljcima. Muslimani su iznenadno napadnuti, te je tako 1 musliman ubijen, 6 teško ra­ njeno, a također'јс ranjeno i dosta vo­ lova i konja«. S tim u savezu dobismo jučer ovaj brzojav iz Vel Kladuše: »Izvidi provedeni. Zatezalo ostao u Vrnograću, premda je interesirati. Trojica seljaka pravoslavnih zatvorena. Kolo­ vođe na slobodi. Po nalogu kotara zorniju smiju obrađivati samo oni, čije su kuće u Pećkoj, te se i drugi težaci spremaju isto na obrađivanje svoga zemljišta. Bojati se je opet novih su­ koba. Zatezalo i dalje uz Ktirbalića pašuje, zlostavljanje muslimana i preme­ tačine na dnevnom su redu. a pritužbe kod vlasti 'bezuspješne.« Sad pitamo predsjedništvo zemaljske vlade: šta kani poduzeti, da bar začet­ nici budu dostojno kažnjeni? Zar se može dozvoliti, da se i državi i zakonu ovako podlo baca lug u oči, pa da se zatvaraju samo zavedeni težaci pravo­ slavni. a da kolovođe — zavodite® — ne samo ostaju na slobodi; nego — ne­ smetano i nadalje potpirujući težnju za osvetom —■ Izrabljuju svoj: položaj? Zar •prije ovih nametrPatriota bijaše ikad amo ćuti sukoba između seljaka? Budući smo više nego uvjereni, da ПРАВДА“ — „PRAVDA Страиа 3. te džamije, nego ih predati kršćanima. ge definitivne činovnike otpustio, na­ i su zividi vođeni po zainteresovanim Savezničke vlasti su dale uhapsiti 12 vodno jer nomadu tposla. Osim toga osobama skroz pristrani i netačni, te hodža, vode loga pokreta, jednu hanudozvolio je tome priropčiću da ne mo­ ј budući znamo da tamošnji organi vlasti mu i arapskog pisca Abdulaha. Svi su ; ra raditi u općini, već da može otvoriti 1 ne respektiraju naloge predpostavljene pisama u Pavića hanu (birtiji) gdje se uhapšenici prevežehi na Maltu. [ oblasti, tražimo od predsjedništva zepišu i izdaju hljebnč karte. Urednik Legijonari — bježe. Na Rijeci stanje ' malieske vlade, da se tamo izašalje »Palangara« je demokrata, pa po Trokritično. Većina D Annunzijevih legijoI zvanična i nezainteresovana osoba, yerovoj logici i ispravan čovjek, koga nara pobjegla u Trst. ) koja će moći nepristrano povesti izviIzbori za Reischstag. Današnja vla- । ne treba kontrolirati. Тгоуег je odre­ ! de i koja će imati kuraže da ureduje da odredila je izbore za Reischstag na | dio, da se za svaku hljebnu kartu na­ proti svim, krivcima, bez obzira na plati po 1 K od svake strnake. Neki njihovo zvanje i zanimanje, što inače 6. juna. Cehoslovačka vlada demisionirala. građani su zahtijevali — ako to već tamošnjim vlastima manjka. Nadalje Narodno Predstavništvo imalo je 15. . mora Jaiti — neka bogatiji plate po 2 tražimo da se tamošnjim vlastima dad­ ov. mj. posljednju sjednicu. Vlada srna- i K, a da se siromašniji od toga plaćanja ne na vrijeme razumjeti, da se lima zaštititi pravo vlasništva i posjeda i’ trajući da je time sama svršila svoj > oproste. Ali Тгоуег to ni da čuje! On zadatak podnijela je ostavku. Vjerovat- i štiti samo bogate čifte i trbušaste gaz­ onih težaka, čije su kuće u susjednim no vlada će vršiti dužnost do obrazo- | de. Možda on polazi i sa starfovišta selima Pećke, jer se tu' ne radi, kako vanja nove koalicijone vlade. Izbori za j opće jednakosti, pa zato i naređuje, da se je i dokazalo, o agraru, nego o či­ Narodno Predstavništvo biti će 18. a ; svak mora podjednako platiti, pa bio stoj otimačini, pa je sasvim jasno, da za senat 25. aprila. gavan ili puki siromah. će seljaci posegnuti za tim, da svoje Šta rade Talijani u Albaniji. U Baro- I O deliji Тгоуеги i njegovom pobrati­ zemlje mogu obrađivati, jer druge zem­ lje nemaju. Na dosadašnji se način o- I ji je pritvoren major Molinero bivši ko- ' mu Gozze-u (od prevrata nazvanom mandant italijanskog bataljuna u Skad­ Gučetiću) progovorićemo drugi put vi­ mogučuje da krivci na sve moguće na­ ru, jer je dao Džefcru u Tirani deset i še. a ovo neka posluži kao uvod. čine izbiju kapital spašavanja za neke hiljada lira da ubije Man Musu. Jedan koji pazi. umišljene veličine. To ćemo i vladi i Mađarsko da ili ne! U parlamentar- l javnosti baš dokazati, ali nećemo, dok nim se krugovima govori da će pučko i se ne uvjerimo da li će vlast učiniti glasanje odlučiti o tom da li se imade | svoju dužnost. * primiti mirovni ugovor ili ne. Albanski zajam. Privremena albanska U .pondejeljak poslije podne primili vlada u Tirani raspisala je zajam od . smo iz Velike Kladuše ovaj brzojav: Scipio rS 1 ghleilje: Javno mišlje­ »jučer Kitrbalić, pop Milić iz Hrvatske, 2 milijona franaka. nje. Umjetnost i gomila. — G. dr. K. Amerika i San Rento. »Neue Prene pop Davidovfj i Doko Karanović, te Bego obogatio je našu sociologijsku li­ Presse« javlja da će po nalogu Vilsodobrovoljac Stević iz Glinice. što je teraturu valjanim prevodom pomenutih na američki delegat prisustvovati kon- , dvaju 'izvanredno zaulmivih .rasprava bombe bacao u Pećkoj otišli u Beo­ ferenclji u San komu, ali aa se Sjedi- I poznatog talijanskog sociologa S. Siggrad. Tobožnja deputacija pravoslav­ lijene Države ne Ce nipošto vezati gle­ nih. Ured ostavio ne predan, te nikog hela. de zaključaka, soji se imadu stvoriti. t na'upravi nemamo. Babić uzorao op­ Prva je među njima »Javno mišlje­ Rat između Rusije i Japana. Atnsterćinsku baščtt. a Kitrbalić ga štiti. Ko­ nje« od osobite aktuelnosti u današnje damski listovi primaju vijesti iz Te ­ tar još ništa uredovao nije. demokratsko doba, kad je javno mi­ kija, da su Japanci do nogu potukli si­ Mjesni odbor. šljenje najveća društvena sila, kad je birske ćete itod Sretensaa i da je že ­ -тзхкза ono sociološki temelj svih javnih usta­ ljeznica oblasti Viadivostoka u japannova. Pisac nam pozitivistički pomoću skun rukama. Japancj izjavljuju da ne kolektivne psihologije razlaže, koji uz­ misle trajno zauzeti te krajeve, već že- i roci proizvode javno mišljenje i koliko le samo uvesti red i uništili boljševike. su brojni oni, što ga sačinjavaju. 1 na istočnoj obali Bajaalskog jezera , UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Od ne manjeg je interesa druga ra­ su Japanci pobijedili boljševike. sprava »Umjetnost i gomila«. U njoj pi­ Instrukcije o jadranskom pitanju. — Kapp uhapšen. Prema vijestima i sac rješava pitanje, da li je umjetnost Vlada je po posebnom kuriru odaslala stockholmskog lista »Atteniidniugen« su djelo genijalnih pojedinaca ili su um­ naročite instrukcije našem delegatu Dr. dva detektiva u jednom švedskom ku­ jetnička djela tvorevine narodne cjeli­ A. Trumbiću glede učešća jadranskog palištu ustavfji generalnog direktora I ne; razlaže u koliko je ona individual­ pitanja. Poslije krunskog savjeta daće Kappa, koji je tamo boravio pod ime­ na. a u koliko rezultanta kolektivnog se delegatu Radoviću naknadne instruk­ nom Dr. von Kanitz. rada milijuna ljudi i napokon u svezi cije s kojim će on otputovati na mi­ »Fetva« — koju diktiraju Englezi. — s tim, nastoji rješiti problem, da li rovnu konferenciju. . ('bjavljeua je fetva Seih-UI-lslaina ko- 1 može masa da 'razumije i prosuđuje Pašić i Stambuliski. »Epoha« javlja jom su stavljeni van zakona, koji pot- I umjetnost ili su za to zvani samo ne­ da je Pašić na svojem nedavnom putu pomažu pokret u Maloj Aziji. Fetva ni­ ki razvijeniji pojedinci. Knjiga je iza­ u Zaječar imao prilike, da se sastane je izvela nikakav utisak. Saveznici su ' šla u nakladi knjižare Celap i Popo­ s bugarskim ministrom predsjednikom dozvolili mobilizaciju protiv Kemal pa- [ vao u Zagrebu, a stoji K б. StambulisMim'. Svrha toga sastanka i še. Polcija je iz narodne skupštine i se- ' »Mladež u borbi za život« zove se rezultat nije poznat. nata istjerala poslanike i zgradu za­ knjiga, koju je izdao ovih dana profe­ Regent će u Zagreb i Ljubljanu. — tvorila. sor U. Glrometta nakladom Hrv. knji­ »Domovina« javlja iz Beograda, da se Indijski niuslluiaiii u Parizu. Stigla je žare u Splitu. Ova knjiga obrađuje ove u vladinim krugovima ponovno podr­ u Pariš indijska muslimanska delegaci- j teme: 1. Higijena duševne prirode, 2. žava vijest, da je regent izjavio želju, ja iz Londona. Misija je delegacije da Higijena tjelesne prirode, 3. Građa i da posjeti Zagreb i Ljubljanu u što sko­ izjavi vladama savezničkih sila sjedi­ funkcija spolnih organa. 4. Higijena rije vrijeme. šte indijske muslimanske zajednice i spolne prirode i 5. Vencrične bolesti. Oko ustava. Ustavni odbor spema kako treba riješiti pitanje halifata i za­ — Knjiga je 'namijenjena učećoj mla­ . ustavnu odredbu za slučaj, ako konstiključenje 'mira sa Turskom. deži, da posluži njezinom duševnom i । tuanta pristane na gornji i donji dom. . Za treću internacionalu. Iz Berna se tjelesnom usavršenju, predočujući joj Inače je nacrt ustava gotov. Iduće ne­ javlja: Centralni odbor socijalno-demosvu mizeriju prekomjernih putenih, kao djelje ima se izraditi nacrt za državni kratske stranke Švaicarske prihvatio i zloporabe sjetilnih užitaka, koji čo­ savjet ј javnu kontrolu. je. prcdlog za pristupanje stranke tre­ vjeka slabe, ponizuju i ubijaju mu vo­ Parlamenat se opet odgađa. »Na­ ćoj internacionali. lju za svakim radom. Napisana je tako rodno djelo« donosi iz Beograda, da spretno, da ni jednom izrekom ne poje vjerojatno, da će se radi štrajka na vređuje estetičnji čuvstva čovječija i željeznicama saziv Privremenog Na­ to vrlo jasno i jezgrovito. — Cijena je rodnog Predstavništva dogoditi na ne- | knjizi 6 kruna. Najtoplije je preporu­ koliko dana. čujemo. Nema koncentracije. »Narodno Dje­ Mostar, 2. aprila, j lo« donosi iz Beograda, da nema ni- j »Samo dva broda« zove se brošura, (Kako harači komesar Тгоуег). kakvih izgleda za sporazum za kon­ u koju je posebno preštampana serija Demokratska vlada gotovo pred I centraciju. Do pregovora neće doći ako članaka iz »Pravde«, koje smo jedan demokrate ne napuste svoje zahtjeve, ; svoju smrt usrećila nas je poznatim ; za drugim u osam brojeva donijeli od Josefom Troverom, koga је' postavila j Š-ina. Zbog važnosti predmeta, koji se da vlada moru demisionirati, prije nego se uopće pregovori započnu. Vlada ba- i komesarom u našoj gradskoj općini. u tom obrađuje, svratili smo još na Prvi posao, koga se je latio i u koi žira svoje stanovište na tom, da uživa । početku iznošenja ,u »Pravdi« pažnjii povjerenje krune i parlamenta, pa bi | me je pokazao svju »spremu«, bila je naših čitatelja na tu radnju, pa je izli­ gradska aprovizacija. U svome staro­ mogla demisionirati samo onda ako bi šno isticati, da i sada brošuru najtopli­ joj se u parlamentu izglasalo nepovje- i me svojstvu kao policajac počeo je je preporučujemo. Cijena joj je 4 kru­ progoniti poštene trgovce kažnjavajući renje. ne. Po desetak komada biće poslano ih besprimjernim kaznama i dotjerao i Vlada ne popušta željezničarima — , na rasprodaju našim mjesnim odbori­ dotle, da danas sirotinja umire od gla ­ »Domovini« javljaju iz Beogađa. da je ma u zemlji, gdje će'je članovi J. M. di, jer nema nikakvih životnih namir- I zbog željezničarskog štrajka obustav­ O. moći kupiti, a u Sarajevu se dobije nica. Za primjer neka posluži ovaj slu ­ ljen svaki rad na produženju pregovo­ kod naše administracije. čaj. Trgovac I. S. kažnjen je po njego ­ ra za sporazum između'političkih gru­ vu nalogu sa 5000 K globe, gubitkom . pa. Sto se tiče samoga .štrajka izgleda robe od 15.000 K vrijednosti, mjesec da vlada neće popustiti nasilju štraj­ dana zatvora i oduzimanjem obrtnice, kaša. jedino radi toga, što momentano nije I VANJSKI POLOŽAJ. imao izložena cijenika, premda ie do­ Telefonske vijesti sarajevskog presUređenje naših granica — škakljivo. kazano, da robu nije prodavao tnimo i U engleskoj zastupničkoj kući izjavio cijentk. Te su kazne tako učestale i ' biroa, koje se nama redovito gotovo u totalno nečitljivom prepisu dostavljaju, je državni poslanik za unutarnja djela negodovanje j« toliko naraslo, da se je između inoga i ovo: Pitanje jugosla­ najjasnije očitovalo u tvornim šamari- . konstatirali smo, da mi te vijesti dobi­ venskih granica tako je škakljivo, da ne ma, koje je primio Тгоуег i njegov sa- | vamo cio sat i pol poslije toga, što smo bi bilo zgodno sada o tom raspravljati. radnik kot. predstojnik Gozze na oči- : te vijesti čitali na ulici u nekim drugim sarajevskim listovima. Engleski zulumi u Stambolu Među gled cijele publike kafanc »Bristola«. muslimanskim pučanstvom u Carigra­ Jedna poputnica dr. Kaporu. Od Naš je komesar praktičan, ali i — I du raširila se vijest, da će kršćani do­ strašiv. Bojeći se da ga ne napadne ov­ našeg mjesnog odbora u Foči primismo biti mnoge džamije, među njima i Aja12. o. mj. ovaj brzojav: »Žrtva demo­ dašnji demokratsko-grmaljski listić »PaSofijn. da od njih naprave crkve. To kratskih intriga praznoglavi i naivni langar«. poklonio se je njegovom ured­ je izazvalo veliku bunu. Zasnovana je dalmatinski delija dr. Ivo Kapor, sud­ niku i zamolio ga, da se primi službe i urota koja je imala rade diči u zrak i u općini, premda je jsiti taj Тгоуег mno- i ski praktikant jučer je prije zore, po- Knjige i novine. PDliffii pregieđ Naši dopisi Domaće vijesti �Број 147 Broj »ПРАВДА* - »PRAVDA" Страка 4. Struni smrpia kazna za valutne spekulacije put crne aveti, izvukao se iz grada, uvedena je po pisanju »Aftenpostena« u ’ da niže Foče sjedne u kola i zauvijek Estlandiji. Da se ovakova kazna uve­ ostavi grad, u kojemu je bio slijepo ode i kod nas otišlo bi pol Jugoslavije. ružje jedne sićušne četice izvozničara. Ali nije bojazni. Jugoslavija je »eldora­ Pobjegao je, da mu svjesno građan­ do« za švercere i špekulante. stvo ne priredi zasluženi oprost, koji bi kao crna mrlja, za sva vremena bio i Povišenje cijene duhana za proizvo­ dobra opomena, za sve one koji su po­ đače. hoHistar financija izdao je na­ slani za narod, a oni protiv njega. redbu, kojom odobrava, da se na ime Vucite kola što brže i dalje tu živu dodatka na skupoću izdaje svim pro­ lešinu, čijim vonjem je naša atmosfera duhana berbe 1920. godi­ izvođačima i previše zasićena. Dalje od nas naivni ne, i to u Makedoniji 150%, a u ostalim i praznoglavi Kapore. Ćuli se • ne vi­ krajevima 125% na bruto procijenjenu djeli se! Mjesni odbor, Foča. vrijednost duhana. Mobilizacija željezničara. Jučer u po­ Pokriće naših državnih novčanica. nedjeljak 18. o. mj. pozvati su svi že­ Po odluci Ministarskog Savjeta, Mini­ ljezničari od 21. do 45. godine, da se starstvo Finansija poslalo je Narodnoj tmada najkašnje do danas u podne ja­ Banci spisak državnih domena koje će viti svojim nadležnim oblastima u svr­ pored metalne podloge, potraživanja hu izvršenja dvomjesečne vojne vježbe na strani i aktive Narodne Banke, slu­ koju će obnašati i dalje kao željezni­ žiti kao supergarancija i obezbijedenje čari. Pozvati su svi bez razlike svoje novčanica koje su izdate i puštene u državljanske pripadnosti. Neposluh bi saobraćaj. se imao kazniti po već postojećim pro­ Na taj je način znatno pojačana pod­ pisima vojnih zakona. loga naših novih novčanica. Atentat na dr. Srškića. Presbiro jav­ Novo domaće poduzeće. Kako sa­ lja. da je na predsjednika zemaljske znajemo. osniva se u Zagrebu dioničko vlade dr. Milana Srškića na njegovom društvo, koje će urediti i u najkraće putu iz Broda u Sarajevo neki Vlado vrijeme staviti u pogon novu tvornicu Tomić iz Mostara (sigurno će se reći svih vrsti koža. Ta će tvornica biti u da je i Vlado Tomić musliman) htjeo pokušati atentat sa štiletom dugim 10 i suglasju sa duhom vremena osnovana cm. U tomu ga je spriječio policajni I na principu socijalizacije onamo, da će radnicima biti osiguran udio na glavni­ agent Bjegojević. ci i čistom dobitku te sudioništvo u Kako se stanovi rekviriraju? Jedan ravnateljstvu i nadzornom odboru, pa nečuven Skandal je napravio ured na­ će i u tom pogledu biti jedno napredno še belodije za rekviziciju stanova u su­ poduzeće. boti! dne 17. o. mj. Naime izaslao je dostavljača u Arapova ulicu broj 1 a sa odlukom, da se ova kuća rekvirira za jednog bankovnog činovnika. U istoj kući stanuje jedna naša vrlo ugledna ličnost sa svojom familijom. Ova lič­ Sulejman e 1 Syry moli u 8. broju svoga nost već četvrti mjesec leži bolesna u „Teleta" ođ S. H. 8. u ime kulture, da ga ne postelji, i kada mu je saopćeno, da mu beledija rekvirira stan, udare mu suze: nazivaju „Turčinom" i da ga ne vabe „balijom" kad ве već on tim imenom perjani. »E biva osuđuju me na smrt, a iza toga da moju djecu izgone na polje.« Nemamo riječi za ovu gnjusobu. Pfuj! Od Hotel Gazi do Katedrale. Prima­ mo iz građanskih krugova1: Premda, Čitajte najprije ilustrovani cijenik na žalost. Vaš list još nije dnevnik, to se on ipak sve više i .više širi. Na sva­ tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ kom mjestu u gradu može se od Va­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i ših raznosača dobiti i kupiti, pa skoro srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, i u svima lokalima čitati. Samo Vašega te će Vam pokazati, kako se može lista nema u Aleksandrovoj ulici, a dobro, a ipak jeftino kupovati. Ova specijalno od Hotel Gazi pa do katolič­ ke crkve. Ne pojmim. Selam! Cato. | Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja, dobre satove specijalne marke »1KO« Osnivački odbor za stručnu organi­ iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa zacija šer. sudaca i vježbenika u Sara­ i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ jevu sazvao je skpuštinu radi usvaja­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ nja društvenih pravila i izbor odbora tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ na dan 9. maja o. g. u nedjelju u 9 s. ušnica, jedala, darova za krštenje i do podne u prostorije kotar, šeriatskog svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu suda u Sarajevu. i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete'i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke kuPujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Nove novčanice. Pošto je gotova veća količina novih banknota u Pari­ Dr. Halidbeg Hrasnica, odvjetnik zu, ministar financija odredio je činov­ u Sarajevu traži nika, koji će ovih dana otputovati u ! Francusku za prenos tih izrađenih ban- | knota. S tim će se uporedo čim prije ubrzati zamjena krunskih nota od 50, 20 i 10 kruna, za koje do sada pijesu I Nastup odmah, plata prema do­ govoru. određeni rokovi za povlačenje. Trešeljah Sospodsrstvo konci^ijenta. Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga j ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: ibrahim Bihorac Sahhaga Huhić i sinovi trgovina voća i zeleni i južnog voća na veliko “5------ barajevo Zenica. Protfn Sokak 4. - Telefon 498a Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Oglašujte u ,,Pravdi“ TrgNina »Iju vrsti zemaljshih pro­ izvoda I hoionijalnE robe na voliho. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. prodajem hasu Upitati u administraciji lista. Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8'—, za štakore i miševe K 8'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8.— Za moljce po K 6'—, prašak za buhe po K 6'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5'— i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6’— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6'— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. Jtlnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. 3, lll. kat 60 | | I | BilhElm F. Tiefenbach i drug* Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću rotA. Cijenik šaljemo franko, M0^ Saten u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se ptimaju od 2—4 poslije podne svaki Vg. dan osim nedelje i petka I Riblji zejtin najbolje ursri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & во. sada Šahina^ie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. меШс. M. Sudžaka. vlasnik: CKtralH Odbor »*. M. O.« >uuni»riM li. t A Kaje«, Saiatoca. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/53e7b05cf1b6223c41995b710ab9ac27.pdf eca808a0895c4a23b7045bc6d1ced76a PDF Text Text Faitarina u sotovom plaćena. PRAVDA FJLAOUe ЈУГОСЛАВЕНСКИ МУСЖКМАЛСКЕ ОВГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 43 (148) SarajeVo, četvrtak 22. aprila 1920. (29. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujE FEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, 21. aprila. I Pokolji bez _ kraja. I I I I ! i ! Nevesinje, 19. aprila. Na 17. aprila sijekući građu Mumin i Alija Gaćanica iz Kruševljana napad­ nuti od poznatih razbojnika Račića i Š i I j e g o v i ć a. Mamin puškom us m r ć e n, Alija se bijegom spasio. Mjesni odbor. $ Poznato je da su ista ova dva razbojnika na 2. o. mj. napali na Aliju i Husniju Kurta, te Omera Demića, pa usprkos svemu oni su na slobodi. Šta na ovo veli komandant žandarmeije u Nevesinju g. Terztć? Kako da ovi zli­ kovci nijesu »pohvaćani i još istoga dana poubijani?, ili su oni moguće nečiji privilegovani elementi ? Hoće li moći dugo ovako, neka nam kažu gg. ministri vojni i mornarice, te unutrašnjih djela! A sad je napokon dosta., • U zadnjem .broju zaplijenjen nam je poduvodnik, u kojem objektivan čo­ vjek ne bi mogao naći nikakva povoda za plijenjenje, pa se na ovu stvar mo­ ramo osvrnuti nesamo u obranu slo­ bode štampe već i radi toga, da ne os­ tanemo pod ljagom koju nam je — možda i nehotice — nanio jedan beo­ gradski dnevnik. Poznata je stvar, da našoj organizačiji pripada preko 90 postotaka b. li. muslimana, Aao što je poznato i to. da joj, gotovo bez izuzetka, pripadaju kotarevi Mostar i Nevesinje. Kad je tako, onda nas se i te kako mora kosnuti pisanje »Tribune«, koja poznati incidenat pripisuje — samo mu­ slimanima. Mi smo u prošlom broju u cijelosti prenijeli njen članak »Razbojničlci napad«, koji je objavljen u broju od 14. aprila, pa će nam gospodin cen­ zor dozvoliti da ovaj put citiramo bar stavke, u kojima nam se na temelju potpuno krivih.informacija pod­ valjuju veze sa ovim napadam. »Tri­ buna« veli ni manje ni više, već da je »vlastima pošlo za rukom da sa­ znaju; da su razbojnici, njih šestorica na čelu sa Salkom Cavićcm ručali 2. ov. meseca u selu Sopilju severno od Nevesinja. Oni su pričali tada o ćelom događaju kao i to, da im je 28. marta javljeno iz Nevesinja o njegovom do­ lasku ovamo. Razbojnici su svi Mu­ slimani i imlaju veliku orga­ ni z a c’i j u, koja ima svoj koren u Mostaru«. Da ovu optužbu donekle ublaži, »Tribuna« iznosi ovo objašnjenje: »Rđava politika, koju je sprovodio u ovim krajevima g. Pribićević sa svojim pri­ stašama urodila je jednom mržnjom kod muslimana, koji javno govore, da se ovo čini naročito, da bi se obrukali Srbijanci, koji prema Muslimanima po­ kazuju rdavo držanje«. Dopustiče nam se da objašnjenje vra­ timo natrag poštovanoj »Tribuni« i da joj reknemo: Hvala i na podvali i na njenom objašnjenju. Mi niti smo priredili »razbojničkog napada«, niti nam je potrebno kakvo objašnjenje. Napad su izveli dobrovoljci (da li Nikitini ili jugoslavenski sporedna je stvar), koji znaju i za ustanove — že­ nevske konvencije. Da medu muslima­ nima nema takih stručnjaka u među­ narodnom pravu jasna je stvar, kao što i to, da su se pred hotel »Neret­ vom« iskupili pravoslavni Srbi, a ni­ pošto general štab »velike organizacije, koja ima svoj koren u Mostaru«. To je jasna i utvrđena činjenica, pa Se stoga moramo najsvečanije ograditi postaje već tragikomična. Malo joj je proti načinu istrage, koja će prisilnim što podražuje smiješak, plijeneći sas­ iznuđivanjem priznanja od strane mu­ tavke bosanskog novinstva o događa­ slimana — omogućiti .pravim ju, koji se u beogradskoj i zagrebač­ krivcima da zametu t'rag i koj štampi prikazuje u svim pojedino­ izbjegnu zasluženoj kazni. stima, već se je bacila i na plijenjenje To naglasujemo tim prije, što je na­ stavova, kojima se ispravlja n e t a čpadnutoj osobi dobro poznato, da me­ n o s t toga prikazivanja. Mi smo pod đu napadačima nije bilo muslimana. »demokratskom« upravom doživljava­ Obratno. Taj isti gospodin bio je oče­ li svašta koješta, nu da će se jadanja cenzura povoditi za svojom predšasni- i vidac napadaja baš na sirote muslima­ ne, pa je dapače dao i javnog izražaja com i u ovoj mjeri, nijesmo mogli ni pomisliti. Međutim smo i to doživjeli. I svom gnušanju nad nasiljem, što su »Staleška svijest« željezničara prijeti našoj mladoj državi velikim neprilika­ ma, da ne reknemo katastrofalnim po­ sljedicama Naučeni maženju socijal-patriota i njihovih »demokratskih« sa­ veznika oni hoće svoja »prava« i traže dokinute privilegije baš u doba, kad se država bori sa stotinu nepriilka i kad mora da ispašta lakomislenost ljudi, koji bez ikakva računa razbacaše nje­ ; nu imovinu. Naših se željezničara malo tiču prehranbene prilike naše države i I baš kad je njihov rad usko vezan sa i opskrbom nekih gladu ugroženih kra­ jeva naše države najavljuju — štrajk, kojim hoće da iznude te privilegije. Bez obzira na to, što štrajk osuđu­ jemo kao nasilno sredstvo borbe, ovaj štrajk moramo osuditi naročito radi toga, što ima jednu političku pozadinu i što služi kao vrlo zgodno sredstvo stranačke borbe koju vodi jedna do skrajnosti neskrupulozna klika, što se kiti nazivom »demokratske« zajednice. Ovoj je kliki dobro došlo svako sred­ stvo i ona se ne usteže od paktiranja i sa ljudima, koje je u lanjskoj godini bez ikakva milosrđa bacala u tamnice । i okrivljavala vezom sa Belom Kuh- | nom i njegovim đispozicionim fondovi- I ma. Njoj se hoće na vlast, pa puklo kud puklo. U toj borbi laća se svih sredstava: od štrajka učenika do štraj­ ka željezničara, od rušenja školske dis­ cipline do ugroženja prehrane; sve, sve, samo da se izvjesni ljudi dokopaju iz­ gubljenih položaja. Država, koju su inače — dok su bili na vlasti — proglašivali svrhom a ne sredstvom narodne zajednice, sad ini je sporedna stvar, a patnja im je naroda deseta rupa na svirali. Koje čudo, da se pravi državnici ne povode za ovim motivima i da klin izbijaju klinom? Ko­ je čudo, da se prema štrajkašima istu­ pa sredstvom sile i da se država brani jačim argumentima? Sve mora imati granicu, pa i zahtjevi željezničara; I svak se brani, pa zašto da tog prava ne bi imala i država? Nas bi veselilo kad bi željezničari u- 1 vidjeli položaj i vratili se onamo, kuda I im nalaže interes države i naroda. I Svak mora nešto žrtvovati. Hirovitost naše cenzure I ' Mnsllniansha trgiiažiia i obrtniijha baita za Boshm i fempinu (d. d.) a Загајввн. Bavi se svim bankovnim poslotima. Obavlja uplnts I uiiovisnio u braljevsivu SHS. i u Inuenistvu. Prima uInžlte no uložne knjižica I tekuće niunc i ukamnćujв Ih najpovoljnije. Obivlja sve tnjsnjaćne poMova I burzovne naloge Dionička filavnica H Daje sezansS« I aprovlsaclishe Sredite. — Bupuj! I arnđsls sreUe, valuta I vrileitane papire svili vrsta. R 0 ti rl 0 0 S ] E £ E N ] E Kupuje I prodaji sus vrsti robe, a poglavito ne životne namirnici. _____________________________ I Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: ban^a, SarajBuo - Interurban telefon: Zli | �Sifona 2 Страна .PRAVDA" — .ПРАЛДД’ ga dobrovoljci izveli na bijednim selja­ cima muslimanima. Ovo su fakta, pa ponosno upozorujemo na potrebu, da se u ovoj stvari presluša napadnuti gospodin, jer smo uvjereni, da bi nje­ govo preshišanjo u mnogo koječem is­ pravilo zabludu organa, kojima je po­ vjereno istraživanje ovog nemilog in­ cidenta. Toliko imadosmo reći povodom pi­ sanja - Tribune«, a kad se već ova afe­ ra pretresa u beogradskoj i zagrebač­ koj štampi, držimo da ne bj bilo na odinet, kad bi se i domaćoj štampi do­ zvolio svestraniji pretres ovog pita­ nja, Na taj bi se način omogućilo uni­ jeti više svjetla u ovu aferu, koja iz­ vjesnim zakulisnim rešišerima daje do­ sta materijala za unošenje zabune i si­ janje nepovjerenja među strankama parlamentarnoga bloka. Ne treba naime zaboraviti da su pa­ lanačke pristaše radikalne stranke u mnoge koječem zadojene krivim pređpostavkama naročito o nama muslima­ nima. a zaključne riječi »Tribune« o našim osjećajima prema Srbijancima dokazuju i to, da se te krive predpostave mogu odraziti ј u beogradskom listu. Da tako pisanje ne vydi zbliženju jasna je stvar, kao što su jasne i zle posljedice ovakog naopakog poimanja. Mi rekosmo prvu, a ako se digne cenzurisanje sastavaka o ovoj aferi, moći ćemo reći i još knju. Mudru dosta i ovoliko. I Gospodo na vladi! Vi sami i niko drugi potkopavate i diskređitujete novu vlast, stvarate ne­ poćudno novo stanje i medu svojim re­ dovima a kamo li među narodom. Kad bi samo redomice nabrajali vaša nedjela u tome, strašna bi to slika bi­ la. Vi. i niko drugi, ubijate u svojim redovima vjeru, potkopavate ugled sa­ me vlasti i potkresavate krila ambici­ je medu samim svojim ljudima. Vi valji da vjerujete da to koristi uzgoju ćinov. nika. dobro dolazi njihovoj disciplini, a posve zaboravljate, da niko nije bolji ; i pomirljivrji od onoga ko je zadovoljan. ■ | ' i Bilješke. Porez na ratne bogataše. Po ovom zkomi porezu na ratne dobitke potpa­ da svako povećanje prihoda, prema prihodu prije rata. Kao ratne godine ra­ čunaju se 1914. do zaključao 1919. Kod akcionarskih društva razrez: vanj: o- ■ vog poreza ne vrši se u svakoj onoj godini, u kojoj višak dobitka ne pre­ lazi sumu od 10.000 dinara. Porezna skala iznosi kod akcionarskih uruštava: 50% od onog duela vrška dobiti, koji ne premašuje 5% uložene glavni­ ce; 60% kad premašuje 5 ali ne 15%; 70% kasi je između 15 i 30% i 80% kad je 30%. Za ostale pravne i fizičke osobe stope su ove: 30% od onog di­ jela viška, koji ne premašuje 100(16 di­ nara. 35% od onog dijela vrška, koji je od 10.000 do 20.000 dinara, 40% kad ie višak 20.000 do 30.000 itd. poktupno, i dok nc postigne 90% od onog dijela viška, Jcoji premašuje 500.000 dinara. I Utvrđen je sistem deklaracija putem podnešenja prijava. To su navjažnije odredbe zakona o poreza na ratne do­ bitke. koji će važiti za Srbiju i Crnu Goru. U ostalim oblastima kraljevstva već postoji stari austro-ugarski zako.t, samo će i tamo biti primjenjene ove nove veće stope. Mogu li biti zadovoljni oni ljudi, ko­ jima se krivo čini? Mogu li. osobito oni, preko kojih neki miljenici bivaju una­ pređivani. ma da u propisima izrično stoji, da na to nema niko prava? Mogu li? Ljubopitljivi smo kakovi motivi vodiše gospodina šefa agrarne direkcije, pa unaprijedi svoga Švabu, (vidi služ­ beni dio »Narodnog Jedinstva« broj XIV). a prije toga Damjanića? Ovj lju­ di preskočiše više svojih vrijednih i čestitih kolega. Notorno je, a i okolina u samoj agrarnoj direkciji znade, da se ova dvojica ne odlikuju osobitim ka­ kovim svojstvima karaktera niti du­ ševnim radom, a još manje radom nad običnu mjeru, pa da bi še moglo motivisati to prekoračenje. Mi vjerujemo, da jadne gruntovnićare koje su Damjanić i Schmidt nepra­ vedno i bez ikakova uzroka preskočili, uzdržavaju obziri prema teškoćama stabilizovanja novog stanja, ali vjeru­ jemo i to, da je utisak u njihovoj duši strašan. Ma od nepravde i jada i gora vehne, a kamo li da oni ne budu potrešeni tim aktom, koji im je donio najveće nezadovoljstvo i jamačno oblomio krila ambicije. Oni su doduše impera­ tivno upućeni na svoju stalešku orga­ nizaciju, za koju se može reći da spava, ali danas im više ni vlada ni organi­ zacija ne može izbrisati utiska koji im je provalio u njihovu dušu, jer znadu da su ona dvojica napred — a oni? A šta će tek reći kad ih ovdje javno uvje­ rimo, da su ih i nekoji poslije njih ime­ novani kancelistj preskočili? Bilo bi skrajnje vrijeme, da se stane na put i da se rad ljudi, koji najviše s narodom ' imadu posla i koji su na čelu institu- I čije kojoj narod najveće povjerenje po­ klanja ne ignoriše, te da se ovi ljudi I s ovakovim preskakama ne provoci- [ raju i ne ogorčuju. Zaliha kalendara ,Pravde4 je na izmaku. Pohitite sa narudžbama. F E L J T O N. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (4i) ni. Bura, koja je pošla iz Jildiza i zahvatila sve što slobodnije misli, — prilike koje su stvorene uhapšenjem Rene Logotetides opdmenule su sve one koji su Se bojali za se, da se za vremena uklone. Tako je svakim danom nestajalo iz Carigrada ista­ knutijih Mladoturaka pa se je negdje u proljeće po­ čelo zaboravljati na one, koji su bili već osuđeni i prognati. Jildiz je neke šutke pustio, a među ovima i dra Periklesa, koji je bio zaustavljen u Solunu na putu u Carigrad. Rene je poslana u Trapezund, a Ifeta u Bejrut, gdje je zatočena u posebnoj vili, jer intervencija Nesime imala je dosta uspjeha. Jedini, koji je još slobodno ostao u Carigradu bio je Akifbey, kao jedina straža mlađoturskoj ideji. lzetbey nije smio u njega dirnut^ jer je znao, da ne bi mogao svoj naum izvršiti. Ali i Akifbey je ostao u Carigradu s jednom ranom na srcu, jer ni­ je mogao ni čim opravdati Ihsanov prenagljeni čin prema Reni Logotetidesovoj. Ч ako je Ihsan iznio sve svoje razloge, pa čak i Nesimino pismo, Akifbey je držao, da,"se nije“smio poslužiti onom silom proti koje je i sam vojevao. Zato je i ihsan morao ostaviti Carigrad i izgubiti se onim putem, kuda ga je Akifbey poslao. Prije nego je Ifeta bila otpremljena u Bejrut, dozvolili su Abdurahmanpaši, da je vidi, a nakon njega došla je Nesime i dugo se kod nje zadržala. Nesime nije bez nekog uzbuđenja unišla u Ifetinu sobu. Jedan nejasan osjećaj okupi je u času, kad je htjela prema njojzi biti nježna i kad joj je htjela reći mnogo utjehe i nade, kad je mislila spomenuti Број 148 Hr^j Iz islamskog svijeta. INDIJA. V ime dvlllzacUe Engleska je pogu­ bila tisuću I više muslimana. Pariški »L'ilustration« od 27. pr. mj. donosi op(. širne podatke o dogođajima u Amristaj ru, koji glase: »Kao svake, tako i ove | godine obdržavao je indijski nacionalni ■ komitet svoju glavnu skupštinu, -koja je najstrašnija od svih dosadanjih bila. I Skupština je bila sazvana u Amristann j okružje Pendžab, mjesto sveto i glavi no za veliku sektu Snja. Indijski na­ cionalisti htjeli su, da obdrže ovu glav! nu skupštinu u Pere-Cactaise, gdje su 1 se prošle godine u aprilu izvele straš; ne scene, ali napokon udovoljeno je za: htjevu Šiifa i određeno je mjesto sa1 stanka Amristan. U ovo doba pojavljiI vali su se veliki nemiri ,u Indijama, a osobito u Bombaju. Kaikuti, Deliriju i Lahuru. Policiji ie uspjelo da zaplijeni ! jedan letak iz kojeg se vidjelo, da se Indijci spremaju revoluciju. Vođe j revolucionaraca počeli su na raznim : mjestima ruinirati željeznica pošte i stanice uopće. Uvidjelo se, da su vo­ de pobunjenih u zajedničkom radu sa boljševicima. Između ostalih mnogih mjesta, odigrali su se najstrašniji priI zori u Amristaru na 10. aprila t. g. Cim su dva govornika Dr. Kihlu i Ihata-Pala počeli govoriti, vidjelo se. da agitiraju u revolucionarnom duhu, te su smjesta bili zatvorei. Saznalo se da je čitav na­ rod Armistara uvjeren od strane neka­ kvih agitatora, da su Engleskoj Odbro­ jeni časovi vladanja. Nije prošlo ni pola sata kako su gornja dva govornika za­ tvorena, počele su kroz grad prolaziti čitave naoružane bande Indijaca, koje su za kratko vrijeme uzele upravu grada u svoje ruke. Svjetina je onda razorila indijsku nacionalnu banku, ubila direktora i glavnog blagajnika, otela oko 80.000 lira u zlatu a onda za­ palila bankinu zgradu. Malo dalje do­ godili su se slični incidenti, ubili su di­ rektora alience banke i oteli novac. OndOsu zapalili gradsku vijećnicu i razna nadleštva. te ubili jednog željezničkog a činovnika i prekinuli željezničku prugu. Tog dana bjjo jg u Amristaru malo engleskih vojnika, ali su ipak sudjelo­ vali u borbi i ubili 10 urođenika. Na 11. aprila bio je grad u rukama urođenika. Istog dana došlo je na više mjesta do sukoba između vojske i urođenika. Po­ slije podne došlo je nešto pojačanja en­ gleskoj vojsci, a u večer dovezao ee automobilom general brigade Dyer, ko­ mandant provincije Jfilludur te smjesta objavio prijeki sud. Na 12. aprila nije došlo do izgreda, mir je vladao, ali su urođenici bili još gospodar: grada. 13. aprila prošao je general Dyer sa jed­ nim malim odredom kroz grad i dao prilijepiti plakate na jedamnaest mje­ i ihsana. No stupivši u priprostu sobu jildiskog predvorja, gdje ie bila Ifeta zatvorena i ugledavši je kraj prozora „obuze je sasvim drugo čuvstvo, čuv­ stvo gordosti, u kojem je bilo ljubomora i sve ono što je ona htjela reći zastale joj u grlu. Ifeta iznenađena posjetom Sultanije koju je sa­ mo jednom vidjela okrene se od prozora i pogleda je s nejasnim raspoloženjem. U ovaj čas ne bi mo­ gla odgovoriti, da ju je sultanija upitala je li joj baš ugodan taj posjet, ili bi volila, da je nije bunila u mislima s kojima se je zabavljala Nesime priđe Ifeti, prikuči joj se sasvim blizu i po dvorskom običaju pomiluje je po glavi i licu rekavši: . »Ifet, ja sam se za vas zauzela«. — Hvala«, odgovori Ifeta — nije tako zlo trpiti za opštu stvar«... Nesime je začuđeno pogleda. »Vaša pogreška Ifet hanum je u mojim očima nedužna igra osjećaja... Ja sam tako i sultanu ras­ tumačila«. — Moje je djelo osjećaj svijesti, a ne pogreška Visosti«, odgovori Ifeta drhtavo, a licem joj preleti plamen crveni, koji za čas pretvori njezino lice u blijedllo. Ifeta je bila povrijeđena. To je i sultanija opazila, pa svladavši se časovito reče blago: »Uvjerena sam Ifet da sam vam stim pomogla: Vaš odabranik srca molio me je«. ifeta zadrhta čuvši riječ »odabranik srca« i jed­ no čuvstvo slično strašnoj buri zahvati je n'aglo, da je sultanija to primjetila. Poteku joj suze. Da ih sa­ krije od Nesime obori glavu predaše i gledaše u pod Sultanija poče. ,Razumijem vas; vi ste ga volili, no u času vašega čina vodio vas je Ijubomor«. — Ne«, reče Ifeta kratko pogledavši sultaniju — ja sam u onom času osjetila slobodu i u Istom času pregorila ljubav«... »A suze?« upita Nesime. — I ovaj čas je zavladalo isto čuvstvo. Ja toga čovjeka više ne volim i nikad ne bih htjela njego­ sta, naredivši, da se nikako mitiaf smije držati, jer će u protivnom sluđaaa vojaka bez prethodne opomene pucah na svjetinu. Unatoč gornjoj zapovMod: <xlmali iza podne sakupila se u veli­ koj baŠći Jalianvollovrom bagu svjeti­ na oko 5- 6 hiljada duša — te pod vedrim nebom počeli obdržavatf po­ novni protestni miting. Cim je za tor nje doznao general Dyer, smjeste je sa dva oklopljena automobila. 25 balonchis-a i 40 gourkhas pošao na ије sto mitinga, te bez da svjetinu pozove da se raziđe otvorio je vatru. Sto te povoskog iz automobila, što puščanor metka ispaljeno je na svjetinu 1.650 titaca. Pred večer vladao je mir u gradu. Svakim danom sve više raste broj ubijenih. Prema zvanlčnoj engleskoj sta­ tistici ubijeno je 379 tobožnjih buntov­ nika. a narod tvrdi da je ubijeno više nego hiljadu samih muslimana, a gdje su tek brahmanci? Engleska vlada po svojem vazdanton običaju poslala je istražnu komisiju po« vodstvom lord Huntcra, da ispita taj pokolj u Amristaru i da utvrdi na čijoj je strani krivica. Evo u ime slobode i čovječanstva šta se radi sa muslima­ nima. PERZIJA. (Boljševizam u Perziji.) PariSI« »Journal des Debats« u svom članku a pod gornjim naslovom između ostalog kaže: »Sovjetska Rusija, odnosno Lenjin i drugovi ne žele ništa drugo osim da se svakom narodu poštuje sloboda, te pacifističke relacije između naroda, a glavna mu je svrha dati Engleskoj smrtni udarac, te ne mogavši u Evropi nad njom to izvesti, traži načina da to izvede na Istoku. Jedan ugledan Perzijanac izjavio je dopisniku gore ime­ novanog lista od riječi do riječi ovo: »Boljševici sa svim silama rade kako bi podigli Malu Azjiu protiv Engleza. Ova je stvar sasvim poznata, te se pod nikakav način ne može ta činjenica za­ nijekati. Za provođenje ovog programa osnovan je u Moskvi-centralni komitet. Taj komitet posjeduje sve potrebne si­ le za izvedbu svoga cilja. Raspačava medu muslimane na milione svakovrs­ nih brošura, letaka, proklamacija, u svim azijskim jezicima. U Turkestanu taj rad komiteta uspijeva pomoću pri­ kazivanja kinematografa. Uspjelo je komitetu, te je u Moskvi iz Afgapa poslata naučna misija, koja će ma po­ magati u izvedbi svoga programa. Najglavnije polje rada boljševicima je Perzija. Predstavnici Rusije našim na­ rodnim organizacijama otposlali su po­ zive. koji su vrlo umjesni i podesni za nas, a glase: »Engleska ništi Vaša pra­ va. Vaša je vlada u njenim nrkaina. Vama treba pomoći, da spasite vašu vom postati — odgovori Ifeta Njezin pogled, njezin glas uvjerio je sultaniju, da Ifeta govori Istinu. A kad bi ja popravila njegovu pogrešku i pus­ tila Grkinju na slobodu, bili mu onda oprostiti?« upita Nesime htijuči iskušati Ifetu. — Ni onda«, — odgovori Ifeta. »A kad bi on popravio svoju pogrešku?« — Toliko nije jak, jer bi trebao srušiti Jildiz« — odgovori Ifeta smjelo i odlučno, kao da pred sobom gleda Sabihu, ili Dindar Hakiju. Nesime se osmjehne i ne odgovori ništa. Pređe nekoliko časova. Izgledalo je kao da se i ona bori sama sobom, kao da razmišlja i kao da hoće u tom vremenu da se odluči kako bi se držalg prema toi kćeri starog paše, koji je suznih očiju, skromne ! ropski molio za milost. Napokon reče: .»Ja držim da lhsanbey Sururzade nije zaslužio ovaku kaznu, jer je radio na dobro svoga nareda Njega osuđujete previše strogo, a ‘ја se nadam, da će vam on dokazati u budućnosti koliko voli tur­ ski narod i koliki su nam neprijatelji Grci«. Ifeta se zbuni i ne odgovori. Nesime nastavi: »Za ljubav vašega oca učinila sam sve kod sultana da se s vđma što ljepše postupa. U jednoj vili kraj Bejrute ne će vam biti neugodno«. Ifeta se gorko osmjehne i reče: — Hvala vam!. Neugodno je i u dvoru u ko­ jem nema slobode. . . « Nesime joj rezignirano odgovori kratko: »Nauči se.. . « pa pomilovavši Ifetu po glavi i licu okreae se i ode prema izlazu. Ifeta se vrati prozoru, zagleda se preko krovo­ va kuća i preko mora u zelene vrhove anadolskih brda i nešto je stegne oko srca. Dugo je tako gle­ dala i najednom navru joj suze na oči Duša je po­ čela plakati. Za čim? Za slobodom, ili izgubljenom ljubav)?! Nastaviće se. �■ПРАВДА* — „PRAVDA,, Број 148 — Broj egesteuciju. Tu vam pomoć evo mi »rniaino. Ne tražimo ništa u zamjenu. A «1 najmanje ne tražimo ni to, da priuriH ideje boljševizma. Povod naše po­ moći koju, vam pružamo jest političke naravi. Rusija, pa bila ona boljševička ili ne, ona ne može živjeti blizu jedne Engleske koja bi htjela vladati gotovo čitavim Istokom. Vaša realna nezavis»oel nama je od prijeke potrebe.« »Kad se nalazimo pred ovakvom po­ sudom, šta da reknemo. Engleska se pasiva na ugovor, koji vam je poznat Taj angio-perzijski ugovor bi imao stupifi ua snagu, kad ga naš parlamenat odobri, ali naprotiv Englezi danas imaiii u Teheranu svoje administratore. Nema ni glasa o sazivu parlamenta, i ako su izbori sa engleskim bajonetama prevedeni. Posfanici očekuju, kad će se parlamenat sazvati. Vlada od kad drži zemlju u opsadnom stanju, ko joj ie uepoćudan. proganja ga.« Poslije poduljcg razmišljanja ovaj ugledm Perzijanac reče? »... Zar pod ovakvim sramnim režimom da ostaneme?! Ne nikad!!! Niko, a niti najpro'tfj) individuum ne imsli. a i neće ostati pod ovakvim terorom. Nama je dobro uoSla ponuda boljševika i ako Engle- ; I , I i I ; I * I i i i Folitičhi pregled ska ne promijeni svoje držanje, ini će­ mo se osvetiti. Oni, koji su potpisali angio-perzijski ugovor sami su protiv ove brutalnosti, jer su primorani bili UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. na potpis. Mi ne ćemo i ne trpimo boljRegent odbio demisiju vlade. Javljaševičke ideje, jer je i Islam protiv toga, iz Beograda od 25. o. mj. Vlada je da­ ali pošto nam oni garantuju i mi znanas podnijela Regentu demisiju, ali je mo, da ta ideja neće prodrijeti kod nas, ovaj njje primio, navodno razli toga, mi ćemo primiti njihovu ponudu. Ruski što drži da prvih dana konferencije u boljševizam, bio on rđav ili dobar, to San Remu ne bi vlada smjela biti u se tiče same Rusije- za nas nema ni­ krizi. kakvog drugog izlaza, osim primiti pomoć Rusa. Naša pogreška nije što se Naši delegati u San Remu. Naše k'aujedinjujemo sa Rusima, jer nas na to Ijevstvo zastupaće u San Remu dele­ nagoni varvarski engleski postupak, gati Trumbić, Vesnić i Radović. Via Ja Perzijski narod neće ništa drugo osim im je dala opsežne instrukcije glede svoju nezavisnost, i neće proći dugo, a riječkog pitanja. Vijest, da Trumbić ne on će je izvojevati kao i Egipćani.« će sudjelovati na konferenciji, prema Od kada ovakve ideje rastu na Istotome je neistinita. ku. Englesku baca. u misao, te zbog Za naš Jadran. »Novostima« javljaju toga Engleska je veliki neprijatelj boljiz Beograda da je pogledom na jad­ ševizma Rusije, jer će joj boljševizam ransko pitanje vlada stavila definitivdati smrtni udarac н Aziji i podići cio f nu odluku radi našeg držanja, pa su Islam protiv nje. Prema potonjih vijestima, iz CilL . našim delegatima već dane nužne in­ strukcije. Vlada ne može nikako da po­ čije, gdje se javlja da su počeli borbu pusti. te stoji na načelu prijašnje vla­ i protiv Francuza, nalazi se u turskim de. da je naša država dosta žrtvovala trupama obilan broj dobro naoružanih i da od Vilsonove linije' ne može da ruskih boljševika. Ad. popusti. Ст^ааа 3 Stići će u San Remo također i tieki poslanik u Rimu, Grof Taskijev, predsjednik ukrajinske delegacije na bou ferenciji mira, već je krenuo u Sa« Remo. Iz San Rema se javlja od 18. «. «и. Večeras su ovamo stigli Milleraađ Lloyd Georg. Curzon. Foch, marM Vilson, admiral Beathv i belgijska ««išija. Maši dopisi Zgošća. kotar Visoko, 16. aprila. Presvijetlom gospodinu Muftiji Marlajliću Sarajeva. Dolazim Vam ispred Muslimana te­ žaka našega kraja da Vam se »opi« zahvalim na Vašem dolasku u Viseb« 2. prila 1920.. Vama koji ste nas p«sjetili sa Vašim Kurbegovićem Fehim efendijom i savjetnikom Hrasnicom i svim ostalim, koji ste nas posjetili i bratski posavjetovali. Ja sam sve u svom ovome selu raz­ ložio o Vama. I^ko ste nam svjetovali, i ni jedan musliman iznad 18 godina Protić i Korošec na dvoru. Javljaju nije ostao neupisan u našu musBmauiz Beograda od 19. aprila: Jučer je mi­ sku organizaciju. Na temelju toga ja nistar saobraćaja dr. Korošec bio u Vam se zahvaljujem ispred svega «aaudienciji kod regenta, te mu referisao rođa. da Vas Bog poživi, te se usu­ o željezničarskom štrajku i mjerama, đujem opet Vas zamoliti za ovo: koje su poduzete da se štrajk dokrajči. demnitet nije u pravom smislu indemPočeo sam načinjati lanjske godite Ujedno bio je u audijenciji i ministar mtet, nego provizorni proračun za to, mekteb kao ibtidaiju u Zgošći. svome predsjednik Protić, te referisao o vla­ što staro proračunsko stanje nije pro­ mjestu, pa ako Bog da zaputite se u dinim osnovama i političkoj situaciji. duljeno; jer su se morale neke regula­ naše selo, da među narodom kod moje cije u izdatcima učiniti. Beograd bez novina. Ovdje je buk­ Džamije jednog petka skupštinu održi­ Strašno je stanje naših mektebi ibtinuo štrajk tipografa. Vlasnici novina odmo. da se osvjedočim pred svojim iadaija. Mualimi su plaćeni tako mizerno, I lučili su izdavati zajednički list pod i- ' rodom da im ništa krivo nijesam kada im se upravo mora diviti kako su menom »Beogradska Štampa«. zao. do sada mogli održati ikakvu nastavu Kliče iz svega grla: Živio Maglajtić u mektebima. Zar se može i računati i naša Organizacija i da nam «apr»u plaću, kad je jedan nastavnik plaćen VANJSKI POLOŽAJ. duje! 60—70 K mjesečno? Ovo se pitanje Ibrahim Šehagić. moralo za sada riješiti tako, da se muMirovni ugovor s Turskom. Službe­ Donja Zgošća — Kotar Visok« allimiina plaće urede počam od 1. ja­ no se javlja: mirovna kon.erencija je nuara o. g. prema njihovoj prag­ proučila mirovni ugoror sa Turskom, matici, a pitanje skuparinskih do­ te zaključila da pozo.c turske delega­ plataka ureduje se tako, da se u poje­ te 10. maja u Pariš. dinim mjestima bilo iz redovitih priho­ Sultan pod stražom. Iz San Rema da samostalnih.vakufa, bilo iz dobro­ .javljaju, da će Sultan ostati u Stam­ voljnih prinosa odnosnih džemata ili iz bolu r>od paskom savezničkih četa. Naš mjesni odbor u G. Vakufu »akoa inih drugih vrela uredi. Naravski da je Morski tjesnaci bit će internacionaliodstupa dosadanjeg predsjednika gosp. ovo provizorno riješenje muallimzovani. Hadžiabdića rekonstruisan je ovako: skog pitanja i ovaj će sabor čim počne predsjednik Mula ef. Aščerić, podpredMustafa Kemal — veliki vezir Anaorganizovati vakufski kapital prema po­ sjednik Mustafa ef. Calkić. tajnik Salili toRje. Mustafa Kemal paša proglasio trebama vremena pitanje početne na­ Mišić, blagajnik Rašid ef. Bajraktarese velikim vezirom nove vlade u Anastave i nastavniku najradikalnije rije­ vić. odbornici: Muhamed ef. Hadžiabtoliji. šiti. Ovo treba za sada naše muallime dić i Mulaga Calkić. da zadovolji. Autonomija Turkestana. Sovjetska Osim toga moralo se je pristupiti revlada javlja iz Moskve, da i« dala TurRuladji skuparinskih doplataka nastavkestanu autonomiju. nika i namještenika centralnih zavoda, Iz okupirane Njemačke. »Vossische kao i namještenika vakufske uprave, Zeitung« prima iz Frankfurta vijest, da pa se je to uredilo tako, da se njima su okupatorne čete jučer otišle iz dadu skupariuski doplaci počam od 1. Nema lažnih novčanica od 100 dinara. Frankfurta. Opaža se veliko gibanje če­ aprila o. g. kao državnim namješteni­ Sve vijesti o pojavama lažnih novča­ ta. iz kojih se razabire. da će doskora cima. a i stvarni su se izdaci morali nica od 100 D (400 K) ministar finan­ veliki broj vojnika ostaviti grad. regulisati, jer prijeti opasnost, da va­ cija kategorično demaittuje. Sporazum njemačkih socijalista. — kuf me ostane bez nastavnika i namje­ Oko reguliranja izvoza. Kod mimstra štenika i da se naši centrajni prosvjetni Deutsche Allgemeine Zeitung« prima trgovine održana je prodkonferencija zavodi ne zatvore koji su nam potrebni iz Dresdena: Pregovori među obim glede reguliranja našeg izvoza. Ovoj socijal-demokratskim strankama dove­ kao kora hljeba. konferenciji sudjelovali su referenti po­ Na isti se način moralo urediti i pi­ li su do sporazuma. krajinskih vlada, koji su istaknuli svoje tanje vakufskih povjerenstava, jer su Švedska ne izručuje Kappa. Javljaju stanovište u pitanju reguliranja izvoza. poslovođe tako neznatno plaćene, da iz Berlina: Prema pisanju berlinskog U detaljnu raspravu nije se ulazilo, jnr se ovako stanje nije moglo dalje podr­ »Tagsblatta« Švedska ne će prema svo­ će o tome da raspravi anketa. žavati. Vakufska su povjerenstva već jim zakonima izručiti Kappa. uvedenom nekom vrsti decentralizacije Hrljadarke s nepravilnim markicama. 1. maja u Švicarskoj. Savezničko vi­ znatno opterećena, pa je stoga trebalo Trgovačka i obrtnička komora nam ja­ jeće obavijestilo je svoj uresi* da je povisiti i osobne kao i stvarne izdatke vlja, da su neki imaoci hiljadarki s ne­ dozvoljeno namještenicima i radnicima i to prve do najvišeg iznosa 200 na sto pravilnim markicama. propustili pre­ praznik na dan 1. maja uz uvjet, da to a druge 150 na sto. daju komori na revers uz prkos obanije štetno za posao. Da se ovako nije učinilo nastao bi viještenja u novinama. Usljed toga ko­ Zaoštren položi u Irskoj. Javljaju iz krali i prijetila bi opasnost posvemašmora će takove hiljadarke primati dn Parisa: Prema vijestima engleskih njeg uništenja naše autonomije. Dok se uključivo 30. aprila o. g., te se taj rok stova guverner Irske Lord French je god vakufski imetak ne organizme ta­ neće više ni u kom slučaju produlji­ ko. da bude odgovarao suvremenim demisioiiirao. Teroristički atentati su se vati. Pozivaju se.svi imaoci hijadarki potrebama ne možemo naprijed. nastavili u posljednjim danima. s nepravilnim markicama. pa bile on« Radi ovih gornjih razloga, kako rei neprekrižene crvenom tintom, da ih Izgon Talijana iz Tripolisa. »Idea k<»h, proračunsko-financijski odbor iz­ predaju komori, koja će se ua nadlež­ Nationale« piše o vrlo kritičnom polo­ lazi sa predlogom. da se za sada odu­ nom mjestu zauzeti, da se zamijene za žaju Talijana u Libiji. Protutalijanski stane od riješenja redovitog proračuna krunsko-dinarske novčanice bar o«r pokret obuhvatio je cijelu Tripolitaniju. i da se sab. odboru dadne licima, koja su bez svoje krivice dbTalijanske su se čete povukle preko Šestmjesečni indemnitet, šla u njihov posjed. Misurata. jer po mnijenju ovog odbora nema dru­ gog izlaza iz ove kritične situacije. Po­ Pomoć Evropi. Prema vijestima iz kriće potreba odbor predviđa u even­ New-Yorka izjavio je predsjednik ame­ tualnim suvišcima. koji će se pokazati ričkog crvenog križa, da treba odmah kad se sastavi zaključni račun za go­ početi sa pomoćnom akcijom za Evro­ dinu 1919.. te izvanrednim prihodima, pu, bez obzira na to. kakve obaveze Zabrana sakupljanja. Primamo »d koji će se osigurati povoljnim riješeimaju evropske države prema američ­ poticajne direkcije za B. i H.: Zabra­ irjem podnesenih peticija. Stoga pred­ kim. Potrebno je. da Amerika, potpo­ njene su do nadalje sve skupštine li lažem, da se za podlogu generalne i maže Evropu, ako ne ,c sama da pad­ zborovi izuzevši crkvene skupštine, špecijalne debate uzme ova indemnine u bijedu. crkvene 'ophodnje, crkvene zborove i •tetska osnova. Opća strka u San Remu. U San Re­ litije, te sve zabave osim kina, pozo ntu doći će i kaldejska delegacija, koja rišta. koncerta i sličnih. će tražiti da je konferencija sasluša u Podjedno se naređuje u cijeloj zem­ pitanju nedavnih sporazuma, koji se lji do dalje odredbe zatvaranje Svih odnose np Malu Aziju. gostionica, kafana, mehana i sličnih U- । : j Iz vakufskog sabora SVRŠETAK SEDME SJEDNICE. G«vor izvjestitelja proračun, odbora. (Svršetak.) Sad dolazim na subvencije: One su tak« neznatne, da ne odgovaraju nika­ ko potrebama vakufa. Do ove godine bogoštovna i prosvjetna subvencija ni­ ša prekoračivale 300.000 K, a šta je to prema neznatnoj vrijednosti današnje krune i prema potrebi vakufa? Osim to­ ga mi smo, kako sam se informirao na vladi, od početka rata pa do danas kao što i pravoslavni prikraćeni i u bogoštovuoj i u prosvjetnoj subvenciji, rimo­ katolici su dobivali više nego pravo­ slavni i muslimani tako, da su musli­ mani do sada prikraćeni u bogoslovnoj subvenciji za 630.000 K. a u prosvjetnoj 470.000 K, Što iznosi preko 1,100.000 K. Ovo je znatnija svota koja, kad bi nam se dopitala, dobro bi nam došla. Ova prikrata uvrštena je u proračun 1920. godine zemaljske vlade kao izvanred­ na potreba, ali da li ćemo je dobiti ne znam, jer to treba da prođe kroz mini­ starski savjet i da je državno vijeće odobri. Zato je i ne možemo uvrstiti n redovito pokriće ove godine. Isto sam doauao da je prosvjetna subvencija za 1920. i 1921. godinu predviđena u ze­ maljskom proračunu sa 200.000 K, a bogoštovna sa 370.000 K. Nu da li će biti ove svote odobrene nije sigurno, pa ih zato ne možemo ni uvrstiti u ovoj sumi u redoviti proračun. Pored naj­ boljeg kalkuliranja pokriće iz svih pri­ hoda za ogromne potrebe našilt autonamKih institucija moglo bi iznijeti najviše 2,076.000 K, što je sasma neznatna svo­ ta prema najminimalnijoj potrebi vaku­ fa od 5.000.000 K. Strašno je to stanje vakufskog kućanstva kad se uzme u obzir strašan nerazmjer u potrebi i po­ kriću. Financijski je budžetski odbor mislio i na povišenje prireza, ali se na ovaj korak nije mogao odlučiti radi toga, što se sada ide za unapređenjem pro­ svjete medu najširim masama našega naroda i što se ide za tim, da se naše aotonomne istitudijc podignu na onh niveau, koji bi odgovarao današnjim prilikama i savremenim potrebama mu­ slimana. Stoga je odbor ovu stvar o i povišenju prireza salda odložio, da čuje kako narod o tome sudi, te će se to ' pitanje urediti kada se budu održale an­ kete. predviđene u predolženom indem­ nitet u. Financijski odlror uočivši ovo stanje i nesredenost vakufskih financija koje datira od više godina, jer zaključni rać»ni nisu napraviti i jer ni za ovu godinu nisu svj stigli zaključio je podastrijeti na odobrenje salsoru indemnitet do konca oktobra o. g. Svaki redoviti proračun treba da bude u detalje izra­ de«, treba da mu pokriće redovito bude osigurano. a to sada nije moguće, jer se nikakav proračun ne smije temeljiti ua vjerojatnim prihodima. (Ivo će se sve moći ustanoviti, 1>o mnijenju ovoga odbora kome sam izvjestitelj, do konca oktobra o. g. Držim da će se do toga doba urediti zaključni računi, zaključene peticije povoljno riješiti i on­ da proračun sastaviti. Predloženi in- Iz naše organizacije Gospodarstvo Domaće vijesti Musiimani, čitajte i širite „Pravdu" �4. Strana Skijanje novca poštom. Primamo iz kal* u deset sati u veče u koliko već ' Jajca: Spremio sam na 2. marta 400 K at postoji raniji rok za zatvaranje ovih — na 25. marta 500 K Srpskoj narod­ lokala. noj banki u Višegradu. Preporučeni li­ Irtikali dari beka. Dne 19. o. mj. ve- i stovi istih datuma stigli su adresatu na tat je učinio nakon kratkog bolovanja I Srijeme, doćlm novaca nema usprkos »aš prijatelj Falik efi. Mutapčić, sin | reklamacije i potrage svake. Sali eff. Mutapčića vrhovnog šeriat- ' Čopor hulja u Jarčedolu. Tuže nam skog suca u Sarajevu u dobi od 23 gor I dine. Merlium Faik eff. bio je u svojoj i se seljani iz Jarčedola kod Sarajeva, čistog muslimanskog sela sa 33 islam­ »kobni veoma obljubljen, pa kao vrlo v ritedan i veseo čovjek, lijepe naravi, | ske obitelji, Ua je erar u tome selu po­ rado bio primljen u našem društvu. Bio i dijelio jedan komad zemlje cipelaru Rije drag svakom, s kim je u dodir do- ! sti Milojevića, gdje je ovaj u sred čisto islamskog sela napravio kuću u kojoj ša«. Rahmetullahi-alejh. hoće. Ja otvori birtiju. Erar kao da Uprava »Novog Vijeka« moli nas. | nije mogao naći gorih stvorenja od da uvrstimo: -Naš ilist »Novi Vijek« i spomenutog Milojevića i njegove žene, šaljemo redovito svima,- koji su se pa da ih tamo smjesti, jer nema časa da pretplatili ili zatražili slanje listova. njih dvoje ne napadnu ua tamošnje mir­ Pošto ih ima mnogo,takili koji lnisu ne žitelje muslimanske psujući im Din, ••stali novaca i takili koji nisu poslali »zelenoga« Muhameda, Murskoga« Sul­ obračun za pritjjijene brojeve umolja­ tana, »turske« bule i slično. Dajdža Mivaju se ovijem da to što prije učine, jer lojevićeve žene. Krsto Pandurović (Cislijedeći broj poslaćemo samo onim koružić) iz sela Podvode opć. Trebević л pošalju novac. također je žedan »turske« krvi, pa svaki Tri molbe iz Fojnice. Cjelokupno čas baca smutnje u mirnom jarčedolskotn selu, nagovara Milojevića i že­ građanstvo i seljaštvo grada i kotara nu mu da napadaju muslimane, a sam kliničkog radš nepristojnog, nedostoik je uz slične psovke kao gore i tvorno aog i neislamskog ponašanja svoga ka­ napao ni kriva ni dužna Aliju Šiljka. dije M. jakiča (vode u Mutež-stranci) To se zbiva još gdje nije birtija nj ot­ »redala je na Rijaseti-ijjnijju, na zemalj­ vorena. a seljaci slute još većem zlu sku vladu da ih vrhovni šeriatski sud ako se ta birtija otvori. Muslimani se­ iri molbe da ih riješe ovoga mutežljani Jarčedola traže od pozvanih da stvorenja. jer bi inače moglo uroditi slabim posljedicama. Molba kod Rijasejoš za vremena spriječe sigurna krvo­ prolića i pređusretnu nerede makar on­ u je umrla«. Ahmed ti. klanjao joj dje, gdje ih nije bilo: ta imamo ih dodženazu. Izgleda, da je i ona na vladi sti j previše na sve strane naše do­ zle sreće, jer i njoj se je »kum« našao movine. Koliko je do reda u državi po­ i sada Fojničani očekuju na onu Vr­ hovnog Senatskog Suda. Hoće li se azvanima stalo — vidjei ćemo. dželn tamo naći koji »težak«? Muslimanski omladinski klub »Be­ Za naše mezaristane. Mezaristanski 1 har« u Bos. Gradišci Pošto se svuda •obor u Sarajevu sa svojim predsjedni­ po Bosni i Hercegovini budi musliman­ ke™ Akif ef. Bišerovičem, podu­ ska omladina osnivajući razne omla­ ze« je živu akciju oko uređenja naših dinske klubove tako se za njima po­ ruiniranih mezaristana, pa očekujući, da , vela i muslimanska omladina u Bos. oe ih u tome naše svjesno i požrtvovno Gradišci, te je osnovala na poticaj g. građanstvo, u koliko bude trebalo, najSmaila Sokola i Adema Pletiljića mu­ pripravnje pomagati, onda se možemo slimanski omladinski klub »Behar«. »adati. da ćemo u skoro vrijeme vidjeti Koliko se u početku vidi ovome je dru­ te vječne kuće naših junačkih pređa štvu udaren dobar temelj, a svrha mu dostojno uređene kako to odgovara ' je zbližiti omladinu i skupiti je u jednu njihovim velikim sjenama. Tim bi onda cjelinu, te da zajednički porade za spas »ao onaj izraziti tračak stida sa naših svoje omladine, koja je kud i kamo za­ lica, koji nam nameće ono jadno staostala za omladinom braće nam pravo­ це naših mezaristana. slavnih i katolika. DeU-Sasau. Kako nam javljaju iz »Konzorcija« nedavno je zaključila, Ljubinja. tamošnji upravitelj pošte neda če gradskoj sirotinji izdavati najpo­ •zbiljni Orlando Sasan uzeo je za de­ trebnije životne namirnice po znatno viza, da zavada građanstvo, a u prvom I sniženim cijenama. U Sarajevu imade redu da podlim klevetama objeduje ta­ na žalost više od 8000 osoba, koje se mošnje muslimane, kao n. pr. da nje­ u registrima gradske općine vode kao mu dolaze, tuže mu se i plaču za Kar­ siotinja. Konzorcija dala je za svu na­ lom. Pred nekoliko dana napao je u j šu sirotinju štampati legitimacije. Ove aoći na sred ulice sa štapom na Zahiće se legitimacije za koji dan dijeliti ragu Mataradžića, predsjednika Muslim. j sirotinji. Gradska sirotinja dobivaće na Čitaonice, uz psovku: »Majku vam va- i temelju tih legitimacija: brašno za va­ šu. Vi ćete seliti u Aziju odakle ste i i rivo (mek? nula) po K 10.— kg., bra­ došli: za vas ova gruda nije. Srbi i šno za hljeb po K 8.— kg., kukuruzno su se i Hrvati složili, da vas brašno po K 6.— kg., kurukuzni griz • r • t j e r'a j u 1« po K 7.— kg., iečmena kaša po K 7.— Napominjemo, da je ovaj talijanski ' kg., grah K 7,— kg. Imade sigurne nade delija i crno-žuti disident i svoj ured da će se ovom akcijom moći započeti pri­ sasvim zanemario i da samo za to što I je konca o. mj. Pobliće objave slijediće. mu se iz činovničke aprovizacije nije ' Za ostali dio stanovništva našega grada dalo kože za cipele odmah, nego istom : ustanovljene su do daljnjega slijedeće kasne i mimo naredbu zemaljsku vla- ■ cijene: brašno za pecivo (prava nula) de, on danas kažnjava »cijelo građan­ K 14.— kg., brašno za varivo (meka stvo tim, da im ne izdaje pošte nego | nula) K 13.— kg., brašno za hljeb K istom 24 sata pošto prispije. Međutim i 12— kg., kukuruzno brašno K 7.50 kg., u Ljubinje pošta stiže samo 3 puta I kukuruzni griz K 8.50 kg., ječmena ka­ sedmično. ša K 10.— kg., grah K 9.— kg., tjestine Pozivamo nadležne, da svrate ma- j K 20,— kg. 1« pozornosti na rad ovoga »junaka« Ne rrthžete li spavati? Niti raditi? kako u uredu, tako i izvan ureda; a Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ »jemu u ime liuhinskih muslimana po­ ručujemo, da se ne usuđuje na podlo stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elklevetanje muslimanskih građana, da safluld! 6 dvostrukih ih 2 specijalne ve­ ih ni na kakav način kao takove ne like boce 36 kruna. izaziva, jer Ijubinski musliman zna ob­ Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ raniti svoj obraz i svoj život -«- ako vraćanje? Tromost oreva? Ovo zlo otto ustreba — i na način, kako je obi­ stranjuje se Fellerovir pravim Elsa-mčaje« i u Italiji. Jezik prikrati, a ruke ' Ittlama! 6 kutija 18 kruna. Šveuska že­ sebi! lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Šta radi financijska nadstraža u Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ Kladuju? Tuže nam se iz Olova, da je nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, kiadanjska financijska nadstraža odu- ; Elsatrg br. 310. Hrvatska. zela dozvole za maloprodaju duhana Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ mnogim siromašnim ljudima, a podije- j lila ih nekima mnogo imućnijima. Pita : tom svojom poluči uspjehu društve­ se, da ii su oni ljudi invalidi, kojima su i nom i obiteljskom životu. Zadesiti će sada dozvole podijeljene? Nas uvjera- 1 svaku ženu uporabom Fellerove Elsavaju, da su ti »invalidi« sasvim druga- j pomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ dije osobe nego li su one u ministar­ skoj naredbi predviđene za podjelu do- , ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini knžu mekom, nježnom i rumenom. zvola na duhanske maloprodaje. Na­ Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju ravno, da su i pri tome opet najslabije je s najvećim uspjehom. Nu ne valja prošli muslimani. Znatiželjni smo, da li se latiti škodljivih sredstava, naručite ee kompetentni tu stvar popraviti.- Odcovorii агмШк; M- SmBluz. Spo; 148 Stef .ПРАВДА* — .PRAVDA' stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža o kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika F.ugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Trešeljah Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod 1. Bos. herc. inf. Reg, a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Tomska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, đa ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. SUMORNE MISLI. „Sto je „glavnih" ljudi — to je uz Jakića". „Glas Naroda" Beli sam evjMUm, da bi muslimanima učinio uslugu kad bi položio mandat.' Hodža Sarić linča' Ju bi uajahno i na iićilakena kobilu. Dr. M. Mehmedbašić. Uh, Ja bijah dokao do stolice poHanekug di­ rektora. Alija Kurtović. Ja svugdje e inoj ш doktoratom, pa are boi. oglasi! u Dr. Novo. Na moju veliku framotu, uaz.vaJo me јоб i doktorom. Tužit ću ih! Polic. čin, LatinOVtČ. Dr. Halidbeg Hrasnica, odvjetnik u Sarajevu traži koncipiienta. imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski бој državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda11 list u na- B čitaju svi ■ interesu je S svakom trgovcu ] da oglašuje u ,,P r a v d i“ к Nastup odmah, plata prema do- i govoru. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Trgovina sviju vrsti zemaljskih pro­ izvoda i kolonijalno robe na veliko. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete).na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. prodajem basu Upitati u administraciji lista. Oglašujte u ,,Pravdi“ ]\/[odni §а1оп u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džinino/ ulici broj IO. (Kovači), izrađuje sve vrste damsitih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se ptimaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka жжжжж« Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da $то odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnik namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg hercegovačkog voća svih vrsti na veliko kao: ailame: crne, bijele, crvene i alice; smok­ ve, lopindže, tenice, dinje, bostan, grožđe i paradaiz crveni. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem Braća Prolić Riblji zejtin najbolje vrsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Oo. sada ЈЗгаеа Šahinagie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). .Vfaaalk: GMtrataf Odfcoi »I °-’ StaMparUa D. k 1 Kal« БамШ« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6ccf263feab1310490d02de72fba51d8.pdf 10dffcad627bdbc29040aaff026a7481 PDF Text Text Rožtarin* u gotovom ptafena. POJEDINI BROJ dH |и £ Ijg li "ж iTj ЈК ■LJr &ж Кч^Е sMr лЛ ЛВк V Швг ■ IH Д ^l'lbotom. ■ Ј£Ж " « •^' f***" «*"■ Kl Д^^НгаЈ ДИГ w ;јзд| ЛЛ Pretplata godiš, 120 kruna, na pola godine 69kruna. Uredništvo i pprava se u Carevoj ГЛАСКВВ ЈЈТОСЛАВЕНСКЕ МУСЛММАМСКЕ ОРГ/Ш43АЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119^ JML J® јд 1N& H Ts^ ЈШ^ чШв Ж® ®м ВВ Sarajevo, subota 24. aprila 1920. (3. šabana 1338.) Broj 44 (149) U zemlji nepojmljivih mogućnosti. Potpukoynik Ranković, . SU j izjavio je, da o n n a i muslimane apsolutno ne sum- i nja tim manje, što je on na svoje oči : vidio kako pljačkaši muslimane prolzanike zlostavljaju. Medu sada zatvorenim nalazi se Melio Pobrić. kojega su spomenuti pljač­ kaši orobili i istukli prigodom napadaja « — Zandarska mud­ rost dovela ga je opet u zatvor i opet ga nanovu tuku. U stvari izviđa boravio je ovih dana u Mostaru šef javne sigurnosti za cijelo Kraljevstvo Dr. Žika Lazovič iz Beo­ grada i on je sam izjavio, da je potpu­ no uvjeren u nevinost muslimana, X ------------- tuda su međutim naiNaprotiv žandarmerijski komandant lazili i druiti putnici*, kiši su svi bili po potpukovnik T.rnokopović rekao je mu­ •vtm hajducima ustavijeni. Muslimaslimanima d Nevesinju, da će biti sve ■ i i katolici su zatim bili porobljeni i dotle dok ne odaju Bašića i Ćatu«. Okle mirni ljudi znaju, gdje su natjerani goli u jednu jamu, gdje su na Wh čitavu gomilu kamenja nabacali, Gato i Bašić? U ostalom nije stvar ovih te od rana danas boluje teško ozlijeđeni izviđa da se sazna, gdje su Cato i BaMujo Pobtić i-z sela Kokorine. šić, nego tko je pravi krivac napadaja ' Oblast, a osobito . čim se je doćulo, da su ova gospo­ da opljačkana, odmah je poduzeta is­ ' žandari vrlo dobro znaju, da se krivci I traga. Počela je uredovati žandarmeri­ I imaju na posve drugoj strani tražiti, a | ne medu mirnim muslimanima seljaci- I ja; izaslano je i jedno odjeljenje (2 kumma; oni dapače poznaju krivce u gla- | рашје) pješadije. Ali mjesta da se tra­ vu i neke imaju u zatvoru, ali hoće se že zločinci, stvar je okrenuta protiv ne­ sve da zabašuri, da se pred javnošću" dužnih muslimana. Žandarski »bezirksdokaže kako su muslimani krivci. , vaduneister« ц Nevesinju S t e v i s a v1 ј e v i ć, poznati dušmanin muslimana, da pokaže kako su tobož oni dali'inici­ -Pravi su krivci domaći »Srbipra­ jativu za spomenuti napadaj, dao je voslavni«, koji stoje u vezi sa Crnogor­ jednostavno pozatvarati oko 60 muslicima i agentima kralja Nikite. Jedan ■ana seljaka iz nevesinjskog i mostar­ član gornje bande došao je neki dan skog kotara, te ih je-doveo neke u žanposve mirno u Nevesinje na pazar, do­ tjeravši 1 to’var krtole. Tu ga je pre­ poznao jedan flnanc,__ \ da su stajali u vezi sa spomenutom bandom, te da iskažu, •a su pomagali Aliju Bašića i nekog Četu, za koje vele, da .su se u, goru odnretnuli ' — —<w Vporučiti svojoj rodbini, da iskaže, da su njihovim kućama dolažili Bašić i ćato. Zatvoreni su slijedeći: Salko, Meho i Duran Pobrić te Mujo i litro Kolosa, Salko i Alija Marić i Zuko šuta, zatim .Osman Omanović, Zahir Pobrić, svi iz Kokorine, te još Alija i Meho Begović iz istog sela. Iz Kužnja: Ostnan Marić, Selim, Meho i Bećir Husić, te Ostnan Zlomušica; a iz Banjdok: Osman Džinovič, Hasan hodža Tu­ le, Salko i Omer Dedić. Još ih ima sila natvorenih, ali do sada su nam samo •»a imena poznata. Gornje ljude, a inače stausvuike spomenutih sela, poznaju kao mirne i poštene seljane, pa ipak od njih •voliki jad biva. ( | I i 1 i i i 1 koji je također sam bio opljačkan. On je ovog razbojnika -uhvatio i odveo ga u kasarnu, gdje su ga zatvorili. Ovaj zatvoreni zlikovac odao je i druge, te su već nekj pohvatani. Ali pored svega toga zlostavljaju se i dalje muslimani i dalje se oni zatvaraju. Ml tražimo od naše vlade, da ove nevine i bijedni muslimane na temelju preglednje preda na liječenje te da ih pusti kućama, ili eventualno preda u uze okružnog suda, ako postoji protiv njih opravdana sumnja, a da se žandarski zapovjednik i svi drugi, koji su ove muslimane onako iznuđali na spomenuto priznanje, smjesta predaju sudu radi ovih sramnih zločina. Sarajevo, 23. aprila. »Pred zatvorenim vratima« naslov je jednom članku u jučeranjoj »Obrani«, u kojem šareno drušvo oko ovog lista, izrazuje svoje iznenađe­ nje. da je — kako ono čuje —» »pred­ sjednik J. M. 0. danas pokušao da bu­ de primljen od dra Srškjća, ali je na­ šao zatvorena vrata i dobio odgovor, da ga g. Srškić nema kad primiti«. »Pa­ triotski« se list radi toga i »ljuti« pa čak veli: »Mi ovaj nekorektni postupak ministarstva (sa drom Hrasnieom i Defterdarevićem) i dra Srškića osuđujemo i protestiramo da se ovako sa nama postupa«. Ko ih ne zna skupo bi ih platio, pa bi u njihovu članku mogao naći i nekog veledušja. Međutim stvar se ima shvatili sasvim drukčije. Priča o »zatvorenim vratima, izmi­ šljena je sa svrhom, da se« naša or­ ganizacija može poniziti i da se mognu napisati riječi: »Sa J. M. 0. su radili dok im je trebala, sad su sa njom trehnuli kao sa« iscijeđenim limunom I« Onj bi pošto poto htjeli da se uveća broj »iscijeđenih limunova«, pa da tako ne ostanu usamljeni. 1 kad ne ide drukčije, onda i — izmišljaju. Nu to im ne će pomoći, jer su u laži kratke noge. Predsjednik naše organizacije bio je na vladi u vakufskim stvarima, koje mi ne miješamo sa politikom, a budući se ne služi aristokratsko-birokratskim najavljivanjem svoje posjete, pa je došao u vrijeme, kad je g. dr. Srškić bio zabavljen konferencijom sa radničkim delegatima, vratio se je kao i svaki demokratičan čovjek i otišao še­ fu prosvjetnog odjeljenja, da kod njeg svrši jedan dio posla. Ikru Srškiću nije bio ni najavljen, a kamo li da ga je on još i odbio. Kad bi se moglo ggvoriti o kakvom zatvaranju vrata, onda bi ta vrata biia. zatvorena i u četvrtak, pa vakufsko izaslanstvo ne bi ni tad bilo primljeno. Toliko na umirenje ljudima, koji straže pred Srškićevim vratima i koji Iju- | i : I j 1 I !. t j | I I I Godina IL bomorno vrebaju priliku da dođu na pune jasle. Nck se ne brinu za nas i na­ šu organizaciju. Mi znamo »šta ćemo sad«, kao što smo znali i onda, kad su ovi zavietraši isključivani sa hi­ storijskog »akšamluka« i kad su se jag­ mili za vijećtifčke stolice, koje je naša organizacija odbijala . dostojnim odgo­ vorima. Još jednu, pa smo svršili. Zavjetraši se čude našoj organizaciji »što na sve ove nepravde šuti i čega se više ima bojati, kad su joj eto propale sve nade, da vlada«. Polahko, gospodo. Da mi ne šutimo na nepravde, vidi se i po nezaplijenjenim člancima, a kamo H po bjelini, koja se nalazi gotovo u svakom broju našeg lista. z Bojazan pak radi gubitka vlastj mo­ gu imati samo budi, koji vode računa o ličnim profitima, dočim se predstav­ nici narodne volje drže onako kako se mi držimo: kad se ne ispune njihovi uvjeti, oni iz tog .povuku konsekvenciju i nimalo se ne uzrujavaju što njihovi eksponenti ne dolaze u vladu. Oni gredu svojim putem i mogu samo da se osmjehne na tričave argumente kao što je gornje »Obranino« čuđenje. Neka se gospoda malo zadube u komunike Centralnog Odbora naše organi­ zacije, što je štampan u 40. broju »Pra­ vde« od 15. o. mjeseca, pa će im biti jasna sva smiješnost njihove argumen­ tacije proti našem vodstvu. Ako nijesu u stanju, da shvate taj komunike, nek se obrate na ljude koji se u to razumiju. I nek ose vježbaju - u pravilnom prosu­ đivanju čina slobodnih ljudi, koji­ ma se ne može mjeriti pigtnejskim aršinom ištahlija za vlašću i punim ja­ slama. Iz akcije za zaštitu morala. Na 12. o. mj. zaključeno je u sjednici : vak.-mearif. povjerenstva u Sarajevu, ' da sa imetkom »Muslimanske akcije za ; zaštitu morala u Sarajevu« raspolaže ! njezin posebni odbor, a da ne treba za 1 to nikakvih odobrenja tražiti od vakuf- ; ske uprave, niti da treba vakufskoj upravi svoje zaključne račune na odo­ brenje predlagati. Na 16. o. mj. zaklju- • - čk) je vak.-mearif. džematski medžlis u . sporazumu sa Akcijom za zaštitu rno- | rala, da njezina imovina, u slučaju raz- । | laza Akcije, pripada u nasljedstvo vak.- , l‘ mearif. ‘ džematskom medžlisu u Sara­ jevu, koji bi s njim, kao posebnim fon- I dom, upravljao do daljnje odluke va- , ' kufske uprave. Ovo, kao i osnutak Ak- J i čije kao sekcije džematskog raedžlisa, saopćeno jc političkoj oblasti znanja i ' ravnanja radu U prvoj sjednici Akcije izabrani s^; za podpresjednike gg.: Dr. Atif Hadži- | kadić i H. Mehaga Samedović, a za i 'upravitelja kancelarije g. Šemsuddin , Sarajlić. Drugi funkcioneri, kao što su | tajnik, blagajnik i t. d., za sada nijesu ! izabrani, niti se te funkcije misle poseb- । no popunjavati, nego će se uzeti u po­ sao uz honorar čuiovnici (za sada sa­ .2© mo za popodnevni rad), koji će pod nadzorom upravitelja poslove svršava­ ti. Rukovanje s novcem obavljaće se preko Musi, trgovačke i obrtničke ban­ ke u Sarajevu, a uvijek pod nadzorom jednog od' trojice iz predsjedništva te upravitelja Sarajlića, a kretaće se sa­ mo u granicama zaključaka odborske sjednici što se tiče izdataka. Kod rečone banke otvoriće se za Akciju te­ kući račun. U ovoj je sjednici zaključeno da se povjeri izrada vazova za imame i muallime, u svrhe Akcije, članovima od­ bora gg.: Muhamed ef. Tufi, H. Hamd;i ef. Berberoviću i Sakibu Korkutu, ko­ jima stoji do volje, da se stave u tom pitanju u sporazum i sa ostalom ilmijom u gradu. A članu odbora g. Dr. Halidbegu Hrasnići povjereno je, da sa­ zove inteligenciju na sastanak u svrhu izrade ili osiguranja referata popular­ nih predavanja za naša društva, naro­ čito omladinska. Konačno je povjereno članu odbora g. H. Ahmedagi Kujundžiću, da sa jednim posebnim odborom građana rukovodi agitaciju za sakuplja­ nje dobrovoljnih priloga za Akciju. Dobrovoljne priloge (makar samo ve- Muslimanska Тгдв»абНа i obrtnička banka za Basnu i НегседовЈпи (d. đ.) u Вагајстн. Eionižka OaR jKnnsUi I aprovlaacllslđz ledite. — Kupuje i glavnica oradoli sreChe, valute I vrijednom papira svih vrsto. ROBNO DBJELEHJE Kupuje 1 prodaje H sve vrste robe, a poglavito sve životua nomirnice. _________ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,000.000 \ Bavi se svim toulKivnlm posinvimo. №vljn uplata i unovčunja u kraljevstvu SHS. I u hiezenistvu. Prima вloShe no uložne knjižice I tekuć« Kiune I ukomožuje 1ђ naj­ povoljnije. ibevlje sva tnjenjačna paslnvB I burzovne-nalote Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, Пјврп - Bozojavi: Тгдпиаска baHa, Šaralo - Interurban telefon: ZK j �Strina.2 Страна .PRAVDA' — .ПВАВДА će), kooptirana lica u uži i širi odbor, kao i delegate društva tznijećemo po redu drugom zgodom. Dana 19. o. mj. dobila je Akcija od vakufske uprave jednu sobu za svoj ured i to u II. katu vakufske direkcije (Kralja Petra u), br. 2) i do večeri je bila već uređena kancelarija (vakufska direkcija je pozajmila jedan pult, »Pravda« dva stola, povjerenstvo dvi­ je stolice, kupljen je pisarnički pribor i t. d.). A na 20. aprila o. g. otpočela je Akcija sa svojim radom! Naravno, taj će rad, kao i kod sva-, kog inog početka, гд sada biti više unu­ tarnji oko sredenja, ali će se i prema vani odraziti tim prije, što Akcija obil­ nije bude potpomognuta saradnjom i materijalnom i moralnom, kako kome od ruke ide U kancelariji Akcije primaju se stran­ ke za .sada samo poslije podne od 4—6 sati svakoga dana. Bilješke. Zabrana alkoholnih pića u Slovenačkoj. Iz Ljubljane se javlja zvanično: Slovenaćka zemaljska vlada zaključila je na svojoj sjednici da zabrani točenje svih alkoholnih pića, a isto tako i'prodaju alkoholnih pića u zatvorenim bočama. Tu naredbu prihvatila je zernaljska vlada nakon svestranog razmišljanja i prosuđivanja o današnjim prilikama. Položaj u kome sc sada nalazimo zahtijeva trezvenost svih slojeva, jer su svi dužni prema svojim silama pri­ pomoći ozdravljenju zdravog društve­ nog poretka. Ljudi koji se tuže da ne mogu živjeti i izlaziti na kraj u ovom teškom vremenu, bacaju svoj novac po gostionicama krčmama. Ne samo da bacaju novac uzaludno, nego ostavlja­ ju u gstionicama i krčmama sjedeći i svoju snagu, koja nam je baš sada ne­ ophodno nužna. Zemaljska vlada uvidivši sve te pogibelji, hoće da stane jednom na kraj ogromnom gubitku na­ rodnog imetka koji se sada nepotrebno razbacuje. Ova naredba stupa na sna­ gu danom proglašenja u pojedinim opštinama. ° i Ova nužna i savremena naredba treiftla je već davno da ugleda svjetlo i to ne samo u kulturnoj Sloveniji nego li i u cijeloj našoj državi. Islam je prvi — još pred trinaest stoljeća — zabra­ nio užitak alkoholnih pića, pa se za njim danas povodi i cio civilizovani svijgt. - U nes u Bosni i Hercegovini, kad manjka svijesti za to, trebalo bi onda da je naknadi naredbeni zakon, koji bi­ smo i. mi svakako oduševljenje pozdra­ vili, nego li mnoge druge naredbe, koje su u nas vrlo obilne. Samo još 10 dana. unos novih birača mogu zahtijevati oni samo, a po § 16. rok za prigovore iz­ nosi 10 danaO vaj r o k od 10 d a na z a p o dnašanje prigovora počinje od petka 23. aprila t g. do uključivo u nedelju 2. maja t. g. što se ovim p. n. građanstvu javno objavljuje. Biračke listine za svaki birački ra­ jon jrosebno su izložene kod gradskog poglavarstva u prizemlju soba broj 3 za vrijeme uredovnih sati svaki dan t.). od 8—14 sati, a nedjeljom i svecem od 8—12 sati. Na osnovu konačnih biračkih listina izdaće gradsko poglavarstvo i na vri­ jeme uz dostavnicu uručiti svakom bi­ raču biračku kartu, u kojoj će biti oz­ načen dan i sat, kad počinje i kad svr- | šava izbor, i lokal, đc će se izbor obav- I Ijati. Po § 19. izbornoga reda ova biračka , karta služiće u svakom slučaju kao legitimacija pa se umoljavaju p. n. bi­ rači da je do dana izbora sačuvaju. Predsjednik opštine: | Petrovlć. v. r. I | i | | Zao duh Pribićevića, kao neka crna I i kobna avet, leti iz krajtP u kraj ove j naše jadne zemlje i ruši. Pcnzionisani i pukovnik i prijatelj čika Pere, uneo je u naš prekosavski politički moral ar’gumente'sejm e n s kog porekla i okružen svojim vernim i naoružanim pristašama, čiju je vemost b^at Svetozar izvoznicaina kupovao, oružjem i silom stvara politička uhedenja kod onih masa koje nisu voljne da se po­ klone njegovom političkom Vjeruju. Taj moral revolvera, bomba oteo je toliko maha, da nema danas u Bosni jednog zbora, jednog sastanka gde Pribiće.vićevi pretorijanci sa oružjem u ruci ne učestvuju. Prolivanje krvi svakidašnja je pojava i.niko ne može da predvidi kuda ovakvi načini političke borbe mogu da odvedu. Destruktivnost duha i politička nedoraslost braće Pribićevića ispoljava se najbolje u ovim strašnim pojava| m a, za koje oni nose isključivu odgo­ vornost Svetozar kao ideolog rušenja u suglasnosti sa bratom Milanom, iz­ vršnim organom njegove misli i volje, stvorili su u Bosni. Baniji i Lici ćele čete, dobro naoružane i snabdevene ne samo praznim obećanjima, koja ne ne­ dostaju. nego još i ostacima sredstava iz vremena njihovog vladanja: Te band e imaju dužnost da svaki radikalski zbor i sastanak ometu i silom proture »demokratske« ideje. Dok je »demo­ kratska* vlada davala mogućnost, da se ove čete pretorijanaca zadovolje, dotle njihova akcija, brutalna i n a- Objava. Gradsko poglavarstvo u Sarajevu objavljuje javno da su sastavljene bi­ račke listine za grad Sarajevo. ' Po S 15. privremenog izbornog reda za grad Sarajevo unose u te listine ov­ lašten je pobijati svaki birač, koji je unesen u biračku listinu, dok naknadni Pretorijanci.’) •) Ovaj članak prenosimo iz beo­ gradske »Samouprave« od 17. aprila broj 87. Mogli bismo ga i opširnije komentarisati, ali ne ćemo. Dosta je što podvukosmo neke stavove i zadovojacamo s pitanjem: Šta bi radila »Sa­ mouprava«, kad bi njeni ljudi podnosili ono, što podnose muslimani punih pet­ naest mjeseci? Pošto bi radikali došli u našu kožu? Op. ur. FELJTON*. A- Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (42) IV. Tri su godine prošle. Proljeće je. Rano lijepo proljeće sa svim svojim radostima, zelenilom i mi­ risom, s bijelim beharom, zujanjem pčela i pjeva­ njem ptica, cvrkutanjem lastavica; sa suncem i ved­ rinom. Konac je aprila pa je bašča pred školskom zgradom u Erzerumu sva u zelenilu. Mala stabla su okićena beharom između kojih je lijep puteljak ob­ rastao po rubovima travom iz koje proviruju male glavičice ljubičice. Školska zgrada, prizemna, pros­ trana s velikim otvorenim prozorima kroz koje su se čuli glasovi djece iz kojih se ništa nije moglo razumiti. Ova škola — mekteb bio je najuzorniji u čitavom vilajetu, te je »putujući nadzornik« isticao ga kao uzor drugim upravama. Taj putujući nad­ zornik osnovnih škola bio je rtekadašnji umjetnik, muzičar Dindar-zade Haki, koji se Je odrekao um­ jetnosti, jer je držao da će na ovom drugom putu više koristiti narodu, njegovim širokim slojevima a najviše onoj ideji za koju se je toliko založio. U. školi je učiteljevao kao mualim Esad Efendija, bivši ј i . j , I j , Sooj 149 Broj s i I n a, ipak nije prelazila u otvorena ubijanja i razbijanja. Danas kada su iz­ vori, iz kojih su se hranili ti nosioci Pribićevićevskili ideala, malo presanuli, oskudica i nemanje, potpaljivani vešto od penzionisanog pukovnika, z akrvavill su oči na sve goto­ vih pretorijanaca i njihova ak­ cija dobija karakter otvorenih b a nditskih podviga, u kojima prašte puške i revolveri i padaju ljudi kao rnuve. Kakvo dejstvo imaju ova kundačka uveravanja na protivnika lako je pogoditi. Dva zavađena protivnika, do krvi raspaljenili strasti stoje jedni prema drugima i u našem političkom« životu udomaćuje se arnautski moral osvete.. Da li gospoda i braća Pribićevići zna­ ju šta sii učinili i šta rade kada svoje razuzdane pretorijpnce ubacuju u ma­ se? . , . Pre neki dan doneo je naš list jednu, depešu o jednom takvom podvigu u Dobrlinu. Tu su pribićevićevski izmećari | toljagama presreli govornike na putu i spremni bili da Ih premlate. G. Ljuba Davidović pre neki dan se mogao na licu mosta uverjti dokle su doterale takve metode i šta su pfetorijanci sve u stanju da učine. Ostavlja­ jući* da o slučaju i provodnji g. Davidovića drugi put progovorimo, danas utvrđujemo samo toliko da su načini koje su inaugurisali Pribićevići p osta 1 i opasnost za državu. Mi skrećemo pažnju na ove stvari nad­ ležnima i u interesu mira u zemlji tra­ žimo da se učini sve što je nužno, da se taj oružani banditizam i skoreni i učini bezopasnim. A odgovornost za njihovo poreklo ostav­ ljamo političkoj mudrosti braće Pribićevića da im se dive poznija pokolenja. ako pre njih u divljenju ne uzmu učeš­ ća suvremeni sudovi. Koprcaju se. i Zamjenik povjerenika ministra za so­ : cijalnu politiku, g. Zečević,-bio je do­ bar poslati nam ovo pismo uime »Ob‘lasne drž. zaštite dece i mladeži za B. i H«: »Povodom izjave reis-Ul-uleme, gospodina Džemaludina Cauševića, u sednici vakufskog sabora od 3. aprila o. g. »da se u postojeća državna sirotišta ne može imati poverenja, jer se u njima događa, da se Salih vodi pod imenom Riste«, i komentara koji su po j toj stvari izašli u Vašem cenjenom listu, a naročito napisa »Dokumenat više« oei 17. aprila o« g., čast je ovoj Zaštiti umo­ liti Vas da u interesu materijalne istine donesete na istom mestu ovo objašnje­ nje: Pitomca Simu Radovanovića uputila je Oblasna zaštita u Zagrebu akt<?m br. 5896/19. dd 22. septembra 1919. sa če­ tvero druge dece na povratak u Bosna kao siroče bez roditelja a poreklom iz Bos. Broda. Kotarska ispostava Bos. Brod konstatovala je pod brojem 5979 od 23. septembra 1919. na aktu da Simo Radovanović nije iz B<5s. Broda, da je izjavio da se zove Stipe Radovanović i da je iz Srbije. Po dolasku ovamo izjavio je da se zove Simo Radovanović. Radovanović je ciganskog tipa, a čini impresiju umno ograničenog dečka. Smatrajući da je njegova izjava o po- profesor Dari-Šefeke Esadbey, koji je također po­ šao u narod s Akifbeyovom kćerkom Sabiha-hanumom. Ona mu je bila dodijeljena kao učiteljica i smješćena u ovu školu sa svojom drugaricom i saradnicom ženskih novina Hajrije hanumom, da joj bude običnije daleko od Carigrada i njegovog buč­ nog života. | I ! | - reklu verovatna, saopšteno je Odeleiiu za zaštitu dece I mladeži u Beogradu aktom broj 1007/19. da Je Simo Rado­ vanović. poreklom iz Srbije, ovde prie Jjen i smešten u Dom u Reljevu. Medi­ tira je uprava Dečijeg Doma u Reljeva saopštila pod br. 615/19. od 15. nove«bra 1919. da je Radovanović izjavio: d« je sin muslimanskih roditelja Ibraldmu i Salke, da se je zvao Salko, ali da s« prezimena ne seća; da je bio u Zagre­ bu na ishrani; da je njegova sestra Лвna zaposlena u banjalučkoj fabrici du­ hana; i da je rođen u Banjaluci. Odmah posle te izjave upućene je dete-ulema medžilisu u Sarajevu, 1«вј< je 30. novembra zapisnički konstatova« da su roditelji deteta, po njegovoj ■•javj Ibrahim i Šaha Ferhatović iz Ba­ nja Luke i zamolio aktom broj 1870/19. od 2. decembra 1919. da se putem ko­ tarskog ureda povede izviđaj o stvar­ nom stanju. Oblasna je zaštita povela međutim još ranije izvide u tom pravcu, ali je kotarski ured odgovorio po« brojem 410/20. od 24. januara 1920. da se u Banjaluci nalaze samo dve uor»dicc Ferhatovića i to bez dece. U to je vreme pitoniac. o kome je reč. dao nove, potpuno .druge, podatke • svom identitetu.'Izjavio je da je iz me­ sta ■ Ča rakova (po njegovoj izjavi blizu Banjaluke); da mu se otac, koji je um­ ro. zvao Ibrišim, po zanimanju bubnjar a poreklom Ciganiđ; da mu se je maj­ ka zvala šehra; da je imao dve sestreHanku i Havu; da je jedno vreme živco kod svog' dajdže Alije, a docnije služio kod nekog »efendije« ц Banja­ luci. koji ga je oterao radi nepovliišnasti: da je zatim otišao u Srbiju sa voj­ nicima i služio tamo kod nekog Trke. Putujući mnpgo po svetu, -kako on veli, došao je i u Zagreb gde je bio na is­ hrani. Naposletku je izjavio da se zov« Šaban Raduvalović. Svi su ti podaci radi daljnjih izviđa saopšteni aktom br. 2303/19.’od 9. feb­ ruara o. g. kotarskom 8redu u Ba«ja■ luci, a docnije kad se ustanovilo da se' ■ Čarakovo nalazi u području kotara prijedorskog, i kotarskom uredu u Prije­ dor. Na taj način uspela je Oblasna za­ štita da dobije neke podatke o deteta. jer je kotarski ured u Prijedoru aktom br. 2714/20. od 7. aprila o. g. saopšti« da je Šaban Merdanović, sin Ibriši-mov ciganin, oko 12 god. star, rođen u Hatnbarima a nadležan u ćeli kotar Prije­ dor. identičan sa Šabanom Raduvalovićem. ma da tim identičnost njegova nije potouno obtektivno konstatovana. O ovom rezultatu odmah je aktom br. 3452/20. izveštena uprava Doma u Reljevu s tim da u tom smislu korigira u svojim knjigama ime pitomca. i predsedništvo ulema medžlisa radi znauja. Dok' su još ovi izaridi bili u toku ja­ vila je uprava Doma u Reljevu aktom br. 14/20.*da su u noći 11. januara p«'begh iz zavoda pitomci Đuro Kuka i navodni Radovanović. Prema kazivanju pitomaca ustao je Kuka, koji je bio ne­ obično nemiran i pokvaren tip, u noći probudio nekolicinu pitomaca i nago­ varao ih da beže s njim. Videvši da mu je nagovaranje bezuspešno primirio se je, ustao opet docnije i nagovorio Ranjovanovića da beži. Radovanović ga je poslušao, njih dvojiac iskočiše knez prozor u prizemlju i pobegoše. U smislu § 21 zavodskog službenog re­ da izvestila je Uprava smesta najbliže novijoj metodi, koju je izradio sam mualim Esad efendija. U školi je mimo dosadašnji običaj gojeno i pje­ vanje, gdje su se nekad i nekad pjevale pjesme, koje se ne bi smjele u Carigradu pjevati. Turanska mi­ sao izvirala je u toj lijepoj i čistoj zgradi, koja je tu žuborila, kao potočić, a dalje je nosio Dindar u druge škole; — Akčura je unosio u srca anadolNjih dvije s Esad efendijom podigle su osnovnu skih vojnika, a dr. Dževdet na svom putovanju kraz školu ,u Erzerumu u istinu do uzornog stupnja. Tri narod. Ta misao išla je sve dalje kroz Anatoliju do godine što je Dindar nadzornik u Erzerumu, tri go­ Konje, a odatle su je mladoturski političari pretva­ dine što je ar. Dževdeh liječnik u Erzerumu, a isto toliko odkako Ekčura Jusufbey zapovjeda glavnim- rali u politiku, da je pomoću Carigrada prenesu dalje, još dalje, u evropski dio Turske, ali ne vjše hjegovim utvrđenjima. , kroz narod, nego samo kroz časništvo i inteli­ Ova škola, koja je bila prije tri godine jedan genciju. obični mahalski mekteb sa pedesetero djece privu­ Turanska misao vratila se je svome ishodištu, kla je pod svoj krov za tri godine preko tri stoti­ gdje je i postala, vratila se onamo, gdje joj je pra­ ne, pa je nadzornik odredio, da se raspored udesi, vo mjesto — u narod. Rodoljubi, koji su je htjeli pa neka jedan die djece uči jedan dan, a drugi dio proturiti u prijestonicu nisu našli tamo razumijeva­ radi u okolišnim baščama, koje su stavljene na ras­ nja, ali su ih za to shvatili obični vojnici, seljaci-i polaganje Esad Efendiji. Tako su postignuta dva školska, čisto narodna omladina. Erzerumlije i ako cilja, a djeca radila s radošću, jer ih je promjena nisu prijanjali uz novo paimanje turskog narodnog radovala. Tu ih je poučavao jedan Bugarin Ahmebića gledali su simpatično uspjehe Dindarove škole tov u ratarstvu, vrtljarstvu, kalemljenju i presađi­ Tako je prijašnji zapušteni mekteb postao jed­ vanju drveća i cvijeća. Učiteljice su s radošću obila­ no vidno, svijetlo zrnce, koje je postajalo danom i zile »svoju vojšku« i nisu ni čas žalile što su osta­ danom sve to veće. Do škole je bila lijepa zgrada vile Carigrad i postale »kbjlijama«, kako su s ne­ u kojoj su stanovale učiteljice i s njima nekoliko kad u šali nazivale. Osobito ih je radovao veliki b odraslijih djevojčica iz bližih sela, a do ove zgrade uspjeh u obuci, jer su se djeca obučavala po naj­ manja kuća u kojoj je živio mualim Esad efendija. �Бпој 149 — Broj žandarmske stanice i policijsku direk­ ciju u. Sarajevu, a istovremeno je pro­ glašen beg pitomaca u policijskom li­ stu radi potere. Iz izloženog očevidno je da je Obla­ sna zaštita izvršila punu svoju dužnost i da komentari koje je Vaš list dao u ovoj stvari nisu osnovani.« ПРАВДА" — .PRAVDA. уао da je prisutno 26 zastupnika, pro­ čitao je vladin dopis glede izbora na­ čelnika. Predložio je da se taj dopis ne primi do znanja. Ovo je jednoglasno primljeno. Međutim je zapovjednik stra­ že, iza kako je ponovno pozvao zastup­ nike, da se raziđu, ušao sa stražama u •dvoranu da ju isprazni. Gradonačelnik tražio je od njega pismeni nalog za ure­ dovanje, ali mu.je zapovjednik straže odgovorio, da je on službena ličnost, iza toga se razvila uzrujana debata, koja se konačno svršava time da Delić proglašuie skupštinu zaključenom, jer. da je dnevni red iscrpljen, a vladin do-. pis nije primljen, do znanja. Protestuju-, ći protivladinim mjerama javlja, da će .. ___ sazvati slijedeću skupštinu sa dnevnim redom: izbor podnačelnika i gradskog odbora. Ovoj skupštini osim nekoliko novčara nije prisustvovao nitko od općinstva. Hrvatska vlada i radnici. »Hrvat« javlja, da je vlada radničkoj organizačiji dozvolila sastanak u zatvorenim lo­ kalima, ali nikako pod otvorenim ne­ bom uz prethodnu prijavu redarstvu za raspravu o čisto strukovnim pitanji­ ma. Stanje na Rijeci. »Berliner Tagblatt« doznaje iz Rima, da je na Rijeci gene­ ralni fštrajk. Pučanstvo se prijeti D’ Annimzijevim četama.' D’ Annunzio je nenadano prekinuo vojničkim Vježbama. Na Rij s:i se opa­ ža neko kretanje četa.. Uperene su' ci­ jele glasine da se D' Aammzijeve čete povlače s Rijeke. Od jučer počela.redo­ vita talijanska vojska da iznijđnjuje re­ zervne čete, koje su bile dosada na demarkacionoj liniji. Štrajk na Rijeci neprestano traje dalje. Radnici nikako ne će da popuste u svojim zahtjevima. Ст#аха 3. Zidani-Most—Špilj, da uspostave pro­ Natječaj za drugu apoteku u Dervenmet s Njemačkom Austrijom. tl. Raspisan je natječaj za drugu apeЕхсаг Karlo u Pešti. »Daily Mhil« teku u Dervcnti. Biljegovane molbe za od 23. o. mj. javlja: Bivši car Karto podljenje lične, koncesije natjecatelji boravio je prošle nedjelje .u. Budim-’ treba da podnesu zdravstvenom odsje­ pešti gdje je pregovarao sa Horthyem ku za Bosnu i Hercegovinu. o pravu svoga sina na mađarsko pri­ Samo 5 časaka dostaje česte, da jestolje. si čovjek napravi neprđcjenjenu šte­ Austrija protestira. Austrijska vlada tu, zato treb a da vam ide sat točno Drago nam je da se je javio g. Zećeprotestirala, što je Jugoslavija 12. apri­ na minutu. Ilustrovani cijenik, koji vić » dobro nam 'došao. U idućem ćemo la opozvala konpenzackmi ugovor sa I možete tražiti samo od tvrtke H. broju ovom nezvanom gostu i njegovoj Austrijom. I Suttner, (Ljubljana br. 706. po»materijalnoj istini« posvetiti poseban | savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ članak. Do viđenja dakle uz napomenu, tova specijalne marke IKO« iz vlas­ da ni pedesetero »Zvona« ne će saprati tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih e poraznih fakata, radi kojih je optužena I dobrih žepnih satova, narukvica sa obasna zaštita — prozclitizrpa. satom svijetlenih, te zidnih satova, SLUŽBENI KOMUNIKE O KAPITULAlanaca, prstena, narukvica, naušnica, Clkl ŽELJEZNIČARSKOG ŠTRAJKA. jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu Stanje štrajkadne 22. aprila u 18 ča­ robu. Ali i drugih potrebština kao na sova uvečer: U pogledu vozova u pro­ pra škare, noževe, britve, doze za ci­ metu su bili -isti vozovi kao i jučer, a UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. sem toga.išao je još jedan teretni voz garete i smotke, điamante za rezanje Politička situacija u Beogradu. »Riviše na liniji Sarajevo—Gruž u oba stakla, nažigaće i novčarke kupujete ječ javlja iz Beograda, da se pronosi pravca. A tako isto bio je na pruzi Se- dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke verzija da je regent izjavio ministru H. Suttner. Ljubljana br. 706. mizovac—Cevljanovići po jedan teretni predsjedniku Protiću. da želi da što voz u oba pravca. prije dođe do sporazuma između vlade U glavnoj radionici u Sarajevu vrati­ i opozicije, a ako to nc uspije onda nelo se preko 1000 zanatlija radnika na lia preda demisiju. Govori se i o demi­ posao. Osoblje u ložionici Sarajevo sko­ siji ministra dra Šurmina radi toga štoro je sve na dužnosti: Na adresu muktaSa. mije uspjo da skloni Protića na1 umjere­ U stanici Mostar od 500 službenika niji postupak, s radništvom. Međutim ta Kada je predsjednik Mutež Stranke danas ujutro vratili su se svi osim 90 vijest nije istinita. Jučer navečer došli Hasand'edić jesenas doselio uzeo je njih. su. prestolonasljedniku ministar predAbadžića kuću po 200 K mjesečno. Iza Na mjesto Terzića — dolazi Hadžić. ♦ sjednik Protić,-ministar pošta ’ Drinkotoga gostujući kod svog prijatelja uz Za komandanta armije u Sarajevu po­ vič i ministar vojni Branko Jovanović, stavljen je bivši vojni ministar' general' moju kuću, Garaplina broj 6, zavlačio te su stvorili odluku obzirom na gene­ se kroz prozore u nju, u podrume i šta­ Hadžić. ralni štrajk. Govori se da je beogradska le, pa vidio kao što se i s polja vidi, da izvještaj v. m. sabora morao je izo­ policija zatražila od kuda, da sfe uhap­ je ta kuća još nedograđena, ali je ta­ stati radi nagomilanog gradiva. U bu ­ si urednik »Beogradskog pnevnika« da uočio također, da su kućno prizem­ dućem broju nastavićemo taj izvještaj Krsta Cicvarić. Demokratska Zajedni­ lje, podrumi i štale puni raznog mate­ u većem opsegu. ca održala je jučer sjednicu, ha kojoj rijala kao: drva, razne drvene grade, Tehničke tarife, ,Na poziv glavnog se govorilo o taktici, koju će zastupati starih i novih prozora i vrata, stakla odbora Udruženja u Beogradu složen prema sadašnjoj vladi. Zaključeno je i za prozore, cigle, crijepa; orada i t. d. VANJSKI POLOŽAJ. je u sekciji odbor za izradbu tarifa za upućen proglas, na narod o stapanju u vrijednosti oko 80.000 K. sve tehničke radove. Svi načelnici klu­ . Turska ostaje nezavisna država. — svih grupa Demokratske Zajednice u Shvatio je odmah da se ovaj silni bova sekcije i njezini redovni članovi, »Čhicago TiTune« saznaj«, da će proti jedinstvenu stranku. materijal ne može inventarisati, niti za­ koji se interesuju za predmet pozivaju Wilsonova predloga Sultana ostavjti u Mogućnost rekonstrukcije kabineta. tvoriti, nego onako neobilježen i neza­ se u subotu 24. o. mj. u 18 sati na 'sa­ Carigradu i da će Turska ostati neza­ »Hrvatu« javljaju iz Beograda iz dobro štićen njemu na milost i nemilost do­ stanak. visna država pod vodtsvom Saveza informisanili krugova o mogućnosti re­ pasti,, čim se u kuću useli. čišćenje sarajevskih ulica. Ovdašnji konstrukcije kabineta. Do rekonstruk­ Naroda. Znao je dobro, da ga u tom robljeVijećanje o Turskoj, -Vrhovni savjet »Glas Naroda« donosi ovaj umjesni pri­ cije došlo bi'demisijom današnjeg kabi­ nju i pljačkanju ne mogu smetati, jer nijesastao se danas prije pddne. Bili su pri ­ govor: »Od nekog vremena čiste se i neta. sam tuđe, a odgovornosti se ne žacasutni: Lloyd George, Lord Curzon, Milmetu sarajevske ulice baš u doba kada Nejasno političko stanje. »Domovina« še, jer znadijaše, da ni u slučaju odgo­ je najveći promet ulicama, i to od 7 do javlja iz Beograda, da je prema' svim i le'and, Berthelot, Nitti, Scialoja, Matzu-. vornosti apsolutno nema šta ni moralno 8 sati u jutro. Kako je već nastala jaka izgledima posredovanje za brzi spora­ i eksperti. Raspravljano je o projektu ni materijalno izgubiti, pa i kad bi imao, zum medu strankama preuzeo sam re- I odgovora na Wilsonovu notu o turskom žega, td su i ulice piine prašine pa kada da će komisija koja mu preda kuću i gent. On je govorio o sporazumu i iz­ pitanju. Zatim se otpočelo s.ispitivanjem jutrom odlazite na posao morate pro­ stvari u tome stanju radi sebe s njim javio da je za odluku kratko vrijeme te | finanerjalnih klauzula ugovora o miru laziti kroz oblake prašine, koju podižu suglasno tvrditi, da je stanje kvantu­ čistioci ulica. Bilo bi dobro da se odredi je preporučivao i Davidoviću i Protiću i napokon uzeto je u diskusiju1 pitanje mom i kvalitetom nepromijenjeno, pa polivanje ulica, ili da se »čišćenje obavbrzo riješenje današnje krize. PodpredKurdistana. makar da. to sve varvari upropaste. Na sjednik dr. Ribar , imao .je jučer' cijeli Kako misli antanta vladati u Turskoj. polivanje ulica, ili da se čišćenje obav-. sve spomenuto računajući, on isto odan važne pregovore sa prestavnid/ha »Daily Mah« prima vijesti iz San Relja nešto ranije nego do sada«. nako kao i naivne muslimane težake < raznih grupa. Osim toga regenta je iz­ ma, da je maršal Foch izradio izvješ- I Približavanje vojnim objektima. Jui maloposjednike svojom satanski zado­ čer je komanda mjesta preko policajne vijestio Davidoyić o zaključku demo­ taj, prema kojem je potrebna vojska od bivenom moćju. sofizmom i Id'emagotr kratskoga kluba, te je iznio imena dr­ direkcije publikovala odredbu, kojom se 300.000 ljudi, da se provede ugovor mi­ gijom obandijao je ili prisilio gradsko nepozvanim licima zabranjuje približažavnika u čiju bi vladu ušli demokrati. poglavarstvo na nečuvenu bezglavost ra s Turskom. Ova se imena zasada drže tajnima. UO unutrašnjem položaju Turske. — vanje..utvrdama bliže od 40 m, posmanaime da ono i bez da me bar telefon­ jedno se govori, da je Protić još sinoć . »Agence Havas« javlja: Vrhovno vije- j tranje' utvrda', zadržavanje kod baraka ski obavijesti moju kuću obije i njemu i napokon samostalno skidanje žica i htio podnijeti ostavku'vlade, ali su ga će je odobrilo finansijsku klauzulu u preda,'te time nju i sav materijal i po­ aj.’ostab clanpvi vlade odvratili misleći, . mirovnom ugovoru sa Turskom. Zatim | kolja. kućstvo u njoj u vrijednosti od 300 hi­ Jedan trgovac »Konzorcije« u ćetvrda će se uspjeti za brzi Sklop koalicione ljada kruna u podobi džigerica vucima je preuzelo pitanje Armenije, njezinih ; vlade. U Beogradu mnogi radnici nisu međa i mandata. Nadalje se bavilo pi- , tak 22. o. mj. nije jednoj stranci htio o vratove objesi. Antipatija, »simpatija« ili »nešto« još zadovoljni s generalnim štrajkom, pa da izda brašno, koje se imalo prama tanjem Batuma i izvještaja Saveza Na­ oglasu »Konzorcije« izdavati '»do uk­ će se mnogi socijalistički vođe sa Drapretežnije od' ovoga svega povuče grad­ roda o zaštiti manjina u Turskoj ljučivo četvrtka 22.' o. mj.« Upozorujemo ske službenike pristava Kabilja i bašgišom Lapčevićem odcijepiti od stranke ■ Kemal-pasa gospodar u A'iatoliji. — i osnovati poseban list. muktara Rašića, da uz asistenciju HaKako »Morning Post« piše, boljševici ' »Konzorciju« — ako se ne želi igrati sa sarajevskim građanima, koji su i * Za sporazum stranaka. »Domovina« sandedića na moju kuću udare. Obivši su zaključili, da stUJe u pregovore sa avlijska vrata pa , onda kgćna i tako od 21. aprila donosi iz Beograda, da je Mustafa Kemal-pašom. Prcm? vijesti- j onako bačeni u skrajnji očaj zbog ži­ danas u 10 sati bio ministar predsjed­ prodrijevši u kuću obiše svih 5 soba i ma drugih listova, čekt se napadaj na 1 votnih namirnica — da svojim trgovcima podijeli točne, upute, pa da u buduće ne kuhinju. Tada vidješe, da je život moje nik pozvan iz dvora. U političkim- kruBatom. dolaze još u odmjerenom roku za izda­ Podjela Albanije na temelju Wilsocijele porodice naime pokućstvo, posob­ govhha misli se, da će regent upotrelje, prostirke, posteljine, ženini sandu­ vanje nečega, da je »k a s n o«; biti sva sredstva da privoli stranke na novih 14 tačaka (?) imala bi se prema Stan beni ured u Sarajevu javlja, da ci Sa dragocjenostima, kuhinjski na­ sporazum, da ne bi vladu morao pri- [ zaključku pariške mirovne konferencije su komisije za reviziju stanova zavr­ mještaj i .posude kao i ključi svih san­ siliti na ostavku prije toga pristanka. ovako provesti: južna Albanija s Argišile svoj rad i pošto je sada potrebno, ■ duka, soba i podruma u ukupnoj vri­ Svi glasovi o nekakvom vojničkom ka­ 'rokastrom.i Korčom Gtčkoj; sjeverna jednosti od 300.000 K bilo smješteno da se dobiveni materijal pregleda i sre ­ binetu preuranjeni su i pretjerani. Ako sa Skadrom Jugoslaviji; Valona sa za­ samo u 2 sobe r kuhinju. U ovakoj pri­ ne dotle do .sporazuma ima više izgle­ leđem Italiji, koja bi okupirala i sred­ di, građanstvu se bd strane stanbenog lici — ako ih nije što drugo rukovo­ ureda stavlja do znanja, da će se po­ da za činovnički kabinet, kojem bi u tom nju Albaniju s Dračom. dilo — morali su sve te moje stvar: dam od 23. aprila do L maja t. g. obu­ Jevreji i muslimani. Kazni listovi do­ slučaju i sam regent bio više naklonjen. nedirnute ostaviti u istim prostorijama staviti svako izdavanje stanova,, osim Današnfi generalni štrajk u Beogradu nose : Za vrijeme’ ovogodišnje jevrejske i osigurati, a ostale 3 prazne sobe dati izvanredno važnih slučajeva. slabo se osjeći. pashe došlo je. do krvavog sukoba iz­ Hasandediću. da jednu upotrijebi za , Studenti |z Praga i Beča. Skupni po­ Cesto na dvoru. »Narodna Politika« među muslimana i jevreja u Jeruzalikhhinju, a 2 za stanovanje i taj bi stan lazak određen je za ponedeljak 26. o. javlja iz.Beograda, da su u posljednje mu, prilikom jevrejske litije. Nastala je bio komotan za njegovo četvero čelja­ mj. po podne. U slučaju zapreka pro­ vrijeme silno učestale audijencije na prava bitka* po gradu. Jevreji su bili di. No tako oni ne htjedoše, nego izvumeta. javiće se dan polaska ponovno. naoružani noževima i borba je bila tivoni. Osobito sc često Viđavao na koše iz rečenih prostorija sve moje Ruski klasički balet. Noćas 24. bv. dvoru Dr. Drinković i Dr. Šurmin. strašne po ulicama. Drži se da Ima pre­ stvari te u jednu najmanju ou one 3 mj. dolhzeći iz Beograda i Zagreba na U zagrebačkoj općini. Novoizabrani ko stotinu mrtvih i ranjenih. Tek kad prazne sobe zgomilašc, a Hasandediću svome, putu za Dubrovnik i Spljet prva iHivjerenik za Zagreb razaslao je danas je prispjela engleska .trupa borba je na njih četvero čeljadi 4 sobe i kuhiaju balerina moskovskog pozorišta Marija gradskim zastupnicima okružnicu, u prestala. dadoše. Jurjeva, balerina moskovskog pozoriš­ Kršćani su sc držali ravnodušno prema kojoj im javlja, da se gradska sjednica U novembru zahtijevah đa vidim i ta Galina Arejbuševa, karakterna igra­ zakazana za sutra (22. o. mj.) ne će otim događajima. Arapi su protiv jevreuredim stvari, ali ne dođoše. Dakle hoće čica moskov. pozorišta Jelisaveta Kozdržati. Unatoč tome, da je vladin po­ ja i drže se kao gospodari Palestine i da i ono ostatka iza rečenog upropašlovskaja i igrač Petar Leni priređuju vjerenik za grad Zagreb otkazao skup­ Jeruzplima. cenja potpuno unište miši i tnilenje leu dvorani »Društvenog Doma« klasič­ štinu zastupništva, koju je sazvao gra­ Pred novim talijanskim provalama, no baletno veće sa u obje večeri jedna­ ----------- •) Potpisati gosp. zamolio nas donačelnik Delić, došli su na gradsku »Narodna Politika« doznaje iz Ljubljakim, a 25. ov. mj. novim programom. vijećnicu svi komunistički zastupnici je za uvrštenje ovih redaka, a mi ih ne: Osobe koje dolaze sa onu stranu osim dvojice bolesnih, zatim svi demo- | demarkacione linije javljaju, da je LoBaletom ravna ravn. moskov. pozorišta iznosimo u savezu sa još nekim neko­ krati socijalisti, jedan izvan stranaka i i gatez i njegova okolina puna talijan­ Marija Arcibaševa. Cijena mjesta: Bal­ rektnostima našeg stanbenog ureda, kon: 70, — K, Parket: 7 — III. 70 — , jedan pučke stranke. Pošto nisu mogli I skog ■ vojništva. koje je spremno da na za­ koje smo mi više puta u našem listu u dvoranu unići, jer je bila zaključana, IV — VI. 50. — , VII, — IX. 40 — , Parter: povijed pređe demarkacionu liniju i zabilježili. Za sadržaj ovog napisa u1—IV. 30—, V—VII. 20—, VIII—X. skupih su se u pokrajnjoj načelnlkovoj provali u Jugoslaviju. Talijani kane oredništvo ne prima nikakve odgovor­ »obi. Pošto je načelnik Delić konStato- kupirati 1 15.—. Stajanje: 8.— K. nosti.------------------------------------ O. U. željezničke pruge Logaftz— Poliffii pregled Domaće vijesti Priposlano.*) �žeći eto više mjeseci zgomilano u sobi moju, prijavu ovog svega posla grad­ nikad ni otvorenoj ni prozračenoj. sko poglavarstvo rečenog Kabilja i RaOvako bezobzirno upropašćujući moju šića da na licu mjesta ovo sve izvide. sirotinju jamačno misle gospoda, da je Istina, oni dodoše, ali ne htjedoše ništa ta sirotinja kao i ftjihova silna bogat­ ni pogledati, a kamo li uredovati, izgo­ stva lahkim i unosnim službama ala varajući se, da ne smiju od Hasandcrekviriranje stečena; a ne obziru se, dićeve žene; što više, Rašić mi opsova da ja to sve već četvrt stoljeća pokri­ sveca derući sp, da ne -može za me vam i održavam malko od njih obzirnigladan ko pas skakati, pa odoše. jim lihvarskim bankama, zalažući od Napokon zamolih referenta stanbenog seke t svoje djece otetim zalogajima. nred'a, gosp. dr. Salama, da mi kuću Ama sve uzalud, jer mi sve ovako u isprazni istaknuvši mu sve navedene korist muktoždera, gulikoža. demagoga . razloge ,a naročito što moram odmah itd. oteše, pa kod svoje 3 kuće nemam kuću dograditi, da u nju nastanim svoju familiju, koju radi javne nesigurnosti, gdje ni prenoćiti, a,kamo li svoju fami­ porodičnih nezgoda i dospijevaUja djece liju smjestiti, nego skoro kao što ću i za srednje škole ne smijem i ne mogu sada 400 K za noćišta platiti. Ovomu u svoje novo službeno mjesto Zaborak još primjećujem, da sam prije rata od tih svojih kuća osim gornjeg boja te voditi, nego ovdje u Sarajevu ostaviti. jedne kuće u kome ja stanovah 400 K Gosp. Salom predloži Hasandediću kiride mjesečno primao. Ali od prevra­ da iseli iz moje kuće nudeći mu za stan ta radi ovih otimačina od svega toga spomenutu kuću Abadžića, Ša?čevu i skupa sa mojim bivšim stanom djobidruge, a on sve odgovara da neće. Na vam samo oko 300 K mjesečno, te da to gosp. Salom 'reče, neka moja fami­ mi uije ovo učiteljske plaće ne bih mo­ lija stanuje skupa sa Hasandedićem. Ja gao svoje velike porodice ni hljebom odgovorili da to ne može biti, jer se hraniti. Pa odakle ću plaćati hipotekarpo, vjerskim propisima muslimani me­ не dugove i kamate, odakle li poreze i đusobno kriju, a bašmiihtar Rašić do­ uzdržavanje imetka, na koji mi se je­ čeka. da se u ovakoj stisci ne treba dino ova prava ne otimlju, nego napro­ više na to obazirati. Salom pako vjknu, da je ta moja tvrdnja o medhsobtiv silom nameću. nom krijenju muslimana neistinita. Kad Hasandedidć je iz prizemlja kuće sva ja opet nastavili moliti za ispražnjenje drva gradu izložio i urvao. Mnogo kuće. Salom dreknu, pa skoči iza stola, cigle', crijepa, pijeska, stakla itd. upro­ te mi otvori vrata i istjera me van. pastio. Štalu je. koja mu nije ni data, Eto bašmuktar Rašić riješi od poslu­ provalio te i iz nje sav materijal, pa i ha vjerskih propisa. Salom izbacuje sami tavan izložio i time preko 5000 K van. Hasandedić moj bivši učenik i ko­ štete učinio. Osim toga što mi bezob­ lega. a sada veliki sekretar i pozivač zirno ruinira kuću, on kirije nikad ni muslimana na koncentraciju oko njega heiera ne plaća, nego što više 200 K za utemeljenje sjajne njihode budućno­ mene zadužuje kao trošak za provalu sti od živa mene' i moje porodice .meso u moju kuću. Reče mi još da ta kuća otkida i njime se nasladom zalaže.-pa po komunističkim pravilima mora biti njegovo vlasništvo, pa ako još jednoć • evo neka im sudi poštena javnost. Učitelj Ahmet Šerifović. tamo zavirim, da će me izlupati. Na Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Oglašujte ii „Pravdi1 M0^ Salon u udruženju Muslimanki (Osvitanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damskih i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se primaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka Riblji zejtin U gSw ygVj- Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? : Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Ili. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?jHtjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12krur\g. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistički melem djeluje bezbolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ (Elsa . tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov' »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji (lega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, • Elsatrg br. 310. Hrvatska. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. # Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapiiule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. Zagotski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Trguuina sviju vrsti zemnijshili prtizvoda i holonijalne robe na utllh. Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naroćito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. -- Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. URA URA Ma čini trajno VBselie ? ? koja čini trajno veSBljE ? ? najbolje vrsti ima na shladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada 3raea Šahinagie, Sarajevo St ro s m a i e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica) SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, и noževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i ■ © jeftino! Tražite cij.nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Lljubljani br. 706 н ЕЗ Musliitianska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,ООО.ООО. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove ndbrže i najpovoljnije. _............................... .................................................................................. IMaovoni mdHk M j; Centrntot Odbor »Si. И. 0.« 47 acsjujikrlj* D. k A. КаКш. S«U.r.s � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4e9ae7cc0dbc108775e5079d16d93086.pdf a6f0aed3b3e54cbf661cce8b6fea05cc PDF Text Text т- - . -z . - - Poštarina u gotovom plaćena. —_ ■ --• — POJEDINI BROJ S » T и1к » ЈКИВ M S 91 19 јИШ дЖ Шу 0 B Ј|Ж ЖЖ tfi W : I kruna. Izlazi subotom, utorkom Uređuje 91 И1 ЈМ®«» |^м SE JE ■L^®' ж :|s* vU .нНМ Pretplata godiš. 120 kruла, napola godine60kru* na. Uredništvo i uprava se u Carevoj ulici. ГМСИЖЈ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МДОШМАВСХЕ ОРГАВИЗАЦНЈЕ. račun pošt štedionice 1119. ■MBh* B St NH «NL ME BK ML MMfc Broj 45 (150) )М Godina li. Sarajevo, utorak 27. aprila 1920. (б. šabana 1338.) Još jedan kurban te Zvornika od 24. o. mj. primismo Kako saznajemo ovaj je Suljo Ćorbegović svojevremeno bio ucijenjen u jednu malo veću svotu, pa pošto je nije uplatio bio je kako brzojav kaže zaklan. Oblasti, mislimo, da ne bi teško bilo istinite krivce naći, jer se o njima po Zvomiku govorka, samo se radj o to­ me, da li će oblast to — htjeti. •raj brzojav: Danas oko jedanaest sa­ ti u noći napali su nepoznati zlikovci ■a kuću Sulje Ćorbegovića tri kilome­ tra od Zvornika. Dotični je na mjestu Ubijen u svojoj sobi. Među ovdašnjim ■netinanima vlada silno ogorčenje. Mjesni odbor. Kad se ruši ovako se ruši Nepravdama agrarne »reforme« pri­ kopčala je naša zemaljska vlada jo? jednu, iz koje se jasno vidi tendencija, da naš zemljoposjednik do kraja •bespravi. Stranački interes i ova vla­ da gura pred državni: ona ne samo da prihvaća boljševički nazor »demokraм« o rušenju prava vlasništva i nje­ govu' stavljanju u pitanje, već ga onemoaućuje i b r a n i t i. Mi se prosto kamenimo na ovaj bezobzirni čin otvo­ renog otimanja i nemamo riječi, kojima bismo ga žigosali. Ovakim postupkom ие Će se doći do pravednog rij e’š • n f a. mi najozbiljnije upozorujemo vladu, da se ne titra ovakim pitanjima. Udruženje zemloposjednika uložilo je proti ovoj novoj naredbi brzojavni .pro­ test koji je potpuno opravdan, pa se »adamoi da će niinis'tarstvo uvidjeti; njegovu opravdanost i dokinfrti vladinu •dredbu, koja se 'može pravdati samo silom i otimačinom. Protest glasi: j I ' । i I i »Zemaljska vlada naredila je da se izaberu kotarske agrarne komisije, u kojima će biti zastupani zemljoradnici sa dvojicom članova, a zemljoposjedni­ ci sdhk) sa jednim članom. Time se podjeljuje jzemljoradrićcima siguran i stalan majoritet i onj mogu da odlučuju po svojoj volji proti posjeđ' Hicima.’ Protestujeino najodlučnije proti ovoj wvoj ј očevidnoj nepravdi i molimo da. se ova ustanova ukine, te da se i zemljoposjednicima prizna isto toliko Jlaoov^ koliko i zemljoradnicima.« Vladina naredba glasi: »Zemaljska vlada određuje da se od•ah pristupi izboru kotarskih agrar»ih komisija prema ovim upustvima: Kotarsku agrarnu komisiju sačinjavaja pored okružnog agrarnog povjereMka ili njegovog delegata za dotični ketar kao predsjedatelja komisije po je««■ zastupnik beskućnika, to jest onih zemljoradnika koji nemaju nikakve ili »imo toliko vlastite zemlje, da od toga м plaćaju više od deset kruna deseiuskog paušala na godinu, zatim zem­ ljoradnika, koji plaćaju preko deset kruna desetinskog paušala na godinu, i napokon zemljovlasnika, koji nisu zemljoradnici to jest koji svoga zemljišta ne obrađuju sami nego iskijuiivo po najamnicima ili ih daju drugim >a obrađivanje. — Okružnog agrarnog ЈИИМ^^ Ml V i | I i i . |■ i i! : i ‘ ■ 'i j ' I ' I povjerenika i njegovog delegata odrediće agrarna direkcija u Sarajevu Svako selo izabire po jednog zastupnika beskućnika i zemljoradnika te ujedno po jednog zamjenika ovih zastup­ nika. Izbor se vrši pod predsjedanjem seoskog glavara. Izabranim smatraće se oni koji su dobili najviše glasova. Ne može se birati kao zastupnik ili- za­ mjenik 1. ko jeo suđen zbog kakovog prestupka iz koristoljublja dok traju posljedice kazne određene no kaznenom zakonu; 2. ko se nalazi u kaznenoj sudskoj istrazi; 3. koje sudskom odredbom ograničen u raspolaganju svojom imovinom; 4. ko nije još navršio dvadesetčetvrtu godinu života, izabrane valja javiti kotarskom uredu, koji će odrediti naknadni izbor ako među iza­ branim nađe lica, glede kojih predloži jedna od spomenutih zapreka. Izbor zastupnika zemljovlasnika koji nisu zemljoradnici viši Se u kotarskom uredu pod predsjedavanjem kotarskog predstojnika ili činovnika, koga on za to odredi, i to tako da svi zemljorad­ nici jednog kotara, koji nisu zemljorad­ nici, izaberu po jednog zastupnika 1 zamjenika mu za svako selo. Spomenute zapreke vrijede i za zastupnike zemljovlasnika. Kotarski ured sastaviće spisak izabranih zastupnika i njihovih zamjenika razvrštenih po spomenutim grupama, Iz ovog spiska pozivaće se zastupnici po redu koji će se naknadno utvrditi za raspravljanje. Kotarska agrarna komišija ima svoje sjedište u mjestu kotar­ skog ureda. Za pojedina sela izabrani zastupnici spomenutih grupa sačinjavaju ujedno seosku agranu komisiju. Kotarski ured poziva se da bezuvjetno. provede izbore u roku od četrnaest dana i predloži izvještaj b tom sa spis­ kom 'izabranih zastupnika i zamjenika agrarnoj direkciji u Sarajevu.« Sarajevo,' 26.. aprila. »Hrvatska Sloga« od 23. travnja do­ nosi: »Pronose se glasovi o imenova­ nju administrativnih činovnika iz Srbije za Bosnu i Hercegovinu. Dosada je okružni predstojnik iz Srbije Živojin Ružić u Sarajevu, te Grudić u Tuzli. Pred Grudićem je u Tuzli bio neki Nikolić, nu Nikolić se nije proslavio kao ni Grudić. Obojica su se pokazala kao posve nesposobni. Sada bi Grudić radi nesposobnosti također morao ći iz Tu­ zle, a na njegovo bi mjesto imao doći d.rugi Srbijanac, isto kao i u Banjaluku, Bihać i u —'Mostar. Osim toga bi tre­ balo doći u Bosnu desetak kotarskih predstojnika (u gradu se govori o go­ tovom imenovanju petnaestorice). Kada bi se radilo o tome, da se činovni­ cima odonuda preko Drine dadne pri­ lika, da se pouče u vođenju uprave, mi bismo mogli razumjeti te mjere. Nu je<r ti činovnici, kako je tuzlanski pri­ mjer pokazao, neće da uče, ovakova premještenja i namještenja izgledaju kao neka prikrivena — »okupacija« Bosne i Hercegovine, tim prije, što ti činovnici dolaze od jednog maha na veća mjesta, a ne poćimiju službe od prvih početaka.« »Srpska Riječ« pako donosi u istoj stvari ovo: »Novi okružni načelnici. — U Ministarstvu Unutrašnjih Djela pot-, pisan je mkaz kojim se, postavljaju: za okružnog načelnika I. klase u Mostaru Ljubomir Vulović okružni djelovoda iz барса; za načelnika IV. klase okruga banjalučkog Jovan Todnrović načelnik iste klase okruga ohridskog. (Zar on?)« Mi pako ovo notiramo danas — bez komentara. Mahnitanje Ovdašnja »Srpska Zora« donijela je u broju od 25. aprila ovaj uvodni čla­ nak: »Nema danas ni jednog čestitog Sr­ bina, koji ne osjeća u svojoj duši nezadovolisjtvoi i ogorčenje sa politikom, koja se vodi u Srpskome Narodu od sloma do danas. Patnje i muke Srbinove, pod tuđinskom vlašću, nisu ni iz daleka bile toliko opasne po opstanak i napredak Srpskog Naroda, koliko su ove patnje i muke, što ih Srpska Duša sada oseća pod vlašću p o 1 u đ c 1 ii 11 srpskih vođa. Da te vode nisu Srpski Narod svojim prošlim, patriotskim ra­ dom, zadužile, protiv njih bi se već davno digla kuka i motika. Ali ovako... mesto srdžbe i revolta jad i čemer razd-iru Srpsku Dušu, ubijajući joj polet za Lepo i Dobro, za Rad i Progres. Mesto. revolta ta uzvišena Srpska Duša plače i j e c a. Poražena, u crni plašt uvijena, baca bolne poglede na svete i vekovne'ideale njene, koje porušiše ne neprijatelji Njezini, nego.hipnofisani od neprijatelja predstavnici Njezini'.... Još za vreme rata, ove bezumnike bacila je Krfska Veštica u svoju otrov­ nu mrežu. I kada je mač Pravde sinuo, u velikoj Pobedi Srpske Duše, da prekine tu zlukobnu mrežu, bezumnici su prelomili taj mač, kako bi se i dalje koprcali u toj crnoj mreži Kriške Veštice. I što jače vreme odmiče, u toli­ ko se ovi više zapleću, bacajući na taj način Srpsku Dušu u sve dublje slojeve paklenih muka. Zabadava je vas po­ sao, da se padanjem u te slojeVe izlaz nade. Oni su, poput Danteovog Pakla, sve uži i mračniji: izlaz je samo jedan: prekinuti zlokobnu mrežu. Srpska Narodna Misao je pobedila: ona treba da likuje. Srbija sa — Crnom Gorom je pobedila: one treba da zapovedajif. Srpski Ustav je 'pobedio: on treba da bude Evanđelje kako pobeđnicima, tako i pobedenima. Srpska -zastava je pobedila: ona tre­ ba da se leprša kako nad pobeđnicima, tako i nad pobedenima. Ko nju ne po­ štuje, taj je protivnik pobedničke Srbi­ je i Srpskoga Naroda. A za t a k e proitVnke Ustav Kraljevine Srbije i Crne Gore ima načina, da ih stavi na ona mesta, koja im pripadaju. Ko je poštu­ je i ko hoće da je poštuje, makar on bio u redovima pobedenih, on će biti jednak, pobodniku. Tako treba r azumeti ravnopravnost, a ne kao što su je bezumnici oglasili. ,Kb hoće da bude Hrvat, Slovenac, Nemac. Madžar... u srpskoj dr­ žavi, slobodno mu je do mile volje to da bude. Ali u prvom redu on mora biti srpski d.ržavljanin. Gra­ đanska prava i građanska jednakost su mu zajamčeni jedino pod tim uslovom, ako je dobar srpski državljanin. A vrtoglava politika srpskih vođa ide za tim da građanska prava i jedna­ kost daje bezuslovno svakome, pa ma­ kar on bio najizrazitiji protivnik pobed­ ničke Srbije! Je li onda čudo, što do­ lazimo do toga momenta, koji će pobednika da pretvori u pobeđenoga. Zar su tolike mnogobrojne žrtve prinesene na oltar slobodne Srbije, da mamtoi)i politikom njenih voda, sve te žrtve, preko onći, postanu obeščašćene?! Zar su lovor-venci, posle nadčovečnih na­ pora i stradanja, pobrani, da ih manita politika, preko noći, pretvori u trnje?! Ne, više dalje ne sme ovako da se ide. . Savremeni Srbi i Srpkinje treba da podignu svoj glas protiv bezumne po­ litike- svojih vođa. Kao jedan glas, glas Srpske Narodne Organizacije, treba da osvesti sve bipnotisane vode, kako bi bili u stanju da mrežu, u kojoj su se zapleli, čim pre preseku. Preseći je mo­ gu i moraju, ako ne žele da iiv^le u još veću, bezizlaznu propast: Srbiju i — Crnu Goru, Srpski Narod i Nje­ govu Slobodu. Predstavnici Srbije i — Crne G or e su dužni, da Srbiju u koju je ušla i nezavisna Crna Gora, čim pre vaskrsnu. Pogaženi Ustav celivaju i po nje­ mu upravljaju. Oni su dužni, da p obedonosnu srpsku zastavu razviju u sve one krajeve, koje im je Londonski Ugovor doznačio. Te krajeve treba da okupia pobeđonosna srpska vojska Srbije i Crne Go­ re, kao što je i Francuska okupirala Elzas-Lorenu ili Rumunija juso-istočne Muslimanslia trgovačka I obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d. 1) u Sarajem Savi si svim banhHlta putovima, »ovija uplati I uisOvCenja u hraljaostvu SM. i u inozemstvu. Prima utoih! аа uložne Hijliics I taiiute rntun11uhamaćuts lb najрпвоIjnlji. Obavija sve blatni poslove I burzovne natope Kancelarija: Kralja Petra uliaZpnm^ Dionica glavnica 8 Daje SBZsnsliE I aprsnUacilsIis kredita. — Rupu|E I Bratlai? 8гШе, vadit: 1 jrlJeđrosnB papin jsih vrsta. E 0 B R ti Ш E И « П kpu|v i srodajt S32 №ts rabi, 0 poalopito IV! ^OtM МИПЈГПШ. з,ооо.ви Sarajka - Intcrurban telefon: ZR �.PRAVDA* — .ПРЛВДА* Strana 2 Стоана krajeve Ugarske, u kojima se nalaze i kompaktno naseljena neninninjska na­ cija: Madžari. Politički pregled Srpska vojska je malobrojna! — reći će neko. Nema Srbina koji je ne će za 24 sata učiniti dS bude mnogobrojna. Ovo je jedini način, koji diktira Zdrav Razum i Pravda, da se stane na put nedoglednoi opasnosti, koja sve jače i jače preti Srbiji i ujedinjenju Srpskoga Naroda. Ovo je jedini put, kojim tre- I ba udariti čim pre, da je jednim ma- I hom prošeće zlokobna mreža Kriške | Veštice, koja se zaklela, da 'pobednič- 1 ku i mučeničku Srpsku Dušu upropasti.«. I UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Politička situacija. Pregovori glede sastava koncentracione vlade nisu još donijeli nikakovih definitivnih rezulta­ ta. U partijskim krugovima goji se na­ da, da će se politička situacija razbis­ trili .do ponedelika. Izgiedi za koncetraclju — slabu »Na­ rodnoj Politici« brzojavljaju iz Beogra­ da. da su pregovori za sastav vlade počeli, aii po svoj prilici ne će ni ovaj put doći do rezultata u slučaju da dođe do koncentracije. Parlamentarna će zajedinca tražiti čvrste garancije za vo­ đenje jedne jake politike. Prema miš­ ljenju parlamentarnih krugova, izgledi za koncentraciju vrio su slalii. Mi nemamo riječi kojima bi žigosali ovo bezumlje i iznosimo ga kao dokaz nesposobnosti naše cenzure i upravni­ ka. Ovo je veleizdaja; ovo bi se mo­ ralo cerrzurisati. Neka se ne govori o Neće ni Pašića ni Protića. »Novosti« neubrojivosti Gjorgja Cokorila! On pi­ javljaju iz Bebgrada, da je predsjednik še i truje, on ruši i pođžiže. Ako je lud. demokratske zajednice u audijenciji kod onda ga treba staviti u ludnicu; ako Regenta izjavio, da su demokrati volj­ nije lud, onda mora na optuženičku ni da sudjeluju kod sastava koucetraklupu. Jedno ili drugo. Jer Hr^at i Slo­ donog ili šireg koalicionog kabineta. venac se ne snfiju mećati u isti red sa Demokratska Zajednica održala je ju­ Nemcem i Madžarom, a u doba vanj­ čer sjednicu, pa je svoje uslovc izraske krize radi naših granica, ovaki po­ i žila u slijedećim točkama: 1. Otvoreziv na Londonski Ugovor^ nije drugo i na demisija sadašnje vlade, II. u kanqp> veleizdaja. I binet koji bi sastavio jedan radikal ali I nipošto Protić ili Pašić dobiva demoI bratska zajednica ministarstvo unutar­ njih djela. Nije isklhičeno, da će se i pregovori za sastav kabineta ražbiti, 1 ne postigne ’li se sporazum u pitanju ličnosti. U slučaju da se ipak postigne Bojkot dra Ikića. Jučer je mjesni od­ : sporazum, povjerio bi se sastav kabibor na^e. organizacije u Brčkom oda­ | neta Ninčiću ili Trifunoviću. slao zemaljskoj vladi ovaj brzojav: »URiječko i jadransko pitanje. Doznaje ime članova »J. M. O.«, u kojoj je za­ stupano 90% muslimanskog dijela na­ i se iz vrlo pouzdanog vrela da se u San Rentu ne će riješavati riječko i šeg naroda izrazujemo nepovjerenje jadransko pitanje. Nego će početkom ovdašnjem sreskom načelniku dru Ikiću i solidarišemo se sa članovima ra­ -maja biti zaključenu zasjedanje kotir ferencije u San Rentu, koja će biti na­ dikalne i hrv. težačke partije. Jučer je stavljena u Parisu. Očekuje se da će dr. Ikič zatvorio u haps jednog od naj­ svršetkom maja jadransko pitanje biti uglednijih ovdašnjih muslimana bez ‘ikakvoga uzroka. Ujedno izvješćujemo I definitivno riješeno. Stoga u San Remu neće otputovati nijedan naš dele­ da muslimani trpe velike nepravde od gat a s iitoga razloga vlada nije dala ovoga satrapa i najavljuju mu bojkot«. definitivne instrukcije našoj delegaciji Nadamo se. da će vlada u ovoj stva­ u pogledu jadranskog, pitanja. ri zauzeti ispravno stanovište i da ne će dati povoda trzavicama, koje bi mo­ Pašić će u Pariz. ^Jutarnji List« do­ gle nastati ako bi vlada fuir kotara nosi iz Beograda, da će Pašić uaredžrtvovala samovolji jednog sfeg služ­ nog ponedjeljka poći u Pariš pa prema benika. I tome ne će on obrazovati novu vladu niti če ulaziti u kombinaciju za obrazo­ Delirium diplomaticus. Javljaju iz Beograda od 21. o. mj. Na jučerašnjoj , vanje novog kabineta. Nemiri u Subotici. Noću 19. ov. mj. ministarskoj sjednici raspravljalo se o I ustavu. Naročito je živahna bila deba- i u Subotici izbila je pobuna. Naoružane rulje Madžara pod vodstvom Rutaja ta o službenom jeziku Slovenije. Ustav se temelji na decentralističkom i Ištvana napala je stražarc varoške po­ temelju. Država će se razdijeliti, na po- ' licije. Dva su policaja ubijena, pet te­ krajine, okružja i srezove i još manje , ško »ranjenih, a jedan nestao. Borba je trajala do tri sata u jutro. Po"buna je jedinice. Po članku 5, razdijelit će se svladana. Pobunjenici su biii naoružani država na: I. Sloveniju s Prekomurjem, 2. Hrvatska i Slavonija s Medumurjem ; puškama i bombama. Istraga je utvr­ dila da je organizacija imala četiri ban­ i Rijekom. 3. Srem i Bačka. 4. Banat. de, .prva 500 ljudi, druga 60. treća 5, a 5. Bosna, 6. Crna Gora, Hercegovina četvrta' 70. i Kotor s okolicom. 7. Dalmacija, 8. Sr­ U predgrađu jc nađeno slagalište obija. 9. Sandžak s Makedonijom. ružja i deset mitraljeza. Istraga je utvr­ Za pasivne krajeve. Vlada je osno­ dila dalje, da je pobuna djelo mađarske vala »Društvo Središnje Zadruge« za iredentističke propagande specijalno li­ obskrbu pasivni krajeva i za izvoz. Je­ ge za integritet Madžarske i društva, dna dionica iznosi 5000 dinara. U tekoja imaju sjedišta u Pešti poći zašti­ meljftoj glavnici sudjelovat će država tom vlade. U Subotici su pohvatani sa 15 milijuna dinara. A glavnicu sa bivši madžarski oficiri, koji su javno ostalih 15 milijuna plati će se u dioni­ propovjedali, da će Subotica za krat­ cama. ko vrijeme biti madžarska. Prije dana uhvaćen je. jedan madžarski detektiv i Bilješke. FELJTON. Број 150 Brol Oko Turske. više Madžara agitatora, koji su prešli granicu bez isptava. Madžari se spremaju. Madžarske voj­ Komadanje Turske. Grčka dobiva ne vlasti gomilaju trupe u demarkak prema londonskom ugovoru istoče« cionoj liniji prema Subotici. Opažaju se Traciju i Smimu. Pitanje DodekaMvojničke pripreme za akciju. U Kistesa i sjevernog Ebira uređeno je «•legu nalazi se deset hiljada ljudi i pet baterija. Segedinski puk, koji je imao i sebnom konvencijom između Grčlc* i Italije. Bugarskoj se daje Dedeagač za po ugovoru mita biti rasturen ponovo I izlaz na more. Kurdistan ostaje Tur­ je obrazovan. Somborski puk ponovo skoj još samo dvije godine, dok se k»obrazovan u Halošu. načno to pitanje ne uredi. Mi ćemo upotrijebiti oružje. Vodeći Protugrčki pokret u Traciji. Bugar­ računa o neovlaštenom kretanju mar ski listovi javljaju, da je kongres traidžarskih trupa duž naše sjeverne gra­ kih muslimana odlučio boriti se svim nice prema Bačkoj saznavši za rezul­ silama proti okupaciji Tracije sa stra­ tate predhođne istrage povodom pobu­ ne Grčke« ne 19. aprila, u Subotici, koja karakteturska i njeni susjedi. U San Rentu riše pobunu kao Sjelo-prekogranične odlučeno je da sultan ostane u Cari­ agitacije, kraljevska je vlada jučer iz­ gradu. Turska dobija ljapenzunt. Jerdala telegrafska naređenja našim misi­ menija će dobiti druga pristaništa »a jama na konferenciji mira i glavnih sa­ Crnome Moru. Saveznici izgle8a»a veznički sila da protestuju protiv ovavoljni učiniti Bugarskoj olakšice u pi­ .kvog držanja Mađarske i da izjave, tanju njenog izlaska na more. da se kraljevska vlada osjeća ugrože­ Zaključci u pogledu Turske. Javlja­ nom neprijateljskim držanjem Madžar­ ju iz San Rema od 23. o. mj. Danas je ske i da će biti prinuđena odbiti oru­ nastavljena rasprava b torskom pita­ žanom silom svaki nairad neprijatelj­ nju. Došlo se je do potpunog sporazu­ ske vojske na našoj granici. ma,, koji se rosumira u ovim točkama: Beogradski študenti i 1. maja. Jedna 1. Sjedište Sultana je.Carigard. 2. Dargrupa studenata mašinske tehnike, od­ daneli se internacionalizmu pod među­ lučila je da se stavi na raspoloženje narodnom kontrolom. 3. Financijsku za radove na vodovodu i tramvaju u etfaestaHrancuska-talijanska komisiju slučaju da 1. maja radnici napuste ele­ realizirati će turski javni dug. 4. Priktričnu centralu i vodovod. znanje ostalih državica, koje su nastale VANJSKI POLOŽAJ. od- bivše turske, koja biva znatno sma­ njena. 5. Razdioba političke i ekonom­ Holandija i Armenija. Berlinski »Loske zone između saveznika. kalenzeiger« prima vijesti iz Amsterda­ Pitanje vjera u Turskoj. »Ageiice Hama da je Holandija izjavila, da je u vas« javlja, da se konferencija bavibi primcipu spremna primiti mandat nad također turskim mirovnim ugovorom Armenijom. prema kojem će se turska vlada morht Hapšenje u Debrecinu. U Debrecinu obvezati respektovati sve vjereispoviaretiran je bivši rabin, a zove se Leu i biskup reformirani Kaltzar, jer je na. 1 jesti. Zastupnik Saveza Naroda koji će imati sjedište u Carigradu (Biva jedi­ njih pala sumnja da su za 'vrijeme zano u Stambolu?) primat će pritužbe posjednuća imali prijateljske veze sa manjine ako se bude u tome griješile. rumunjskom vojnom upravom. Svaka povreda ove tačke smatra će se Masaryk i legijonaši. Predsjednik Kao prekršaj mirovnog ugovora te će. čehoslovaćke republike M.asaryk po­ se postupati protiv Turske vojnom si­ zdravio je sibirske legijonaše u Plani lom. kraj Lužica, u kojemu je govoru me­ Samo promjena načina rata protiv du ostalim rekao: »Mi moramo da ra­ Turske. Na istoku se nalazi 200.000 lju­ dimo-, ako hoćemo da u Cehoslevačkoj di. koji će se upotrebiti za izvršenje mjrov bude' bolje, nego što je bilo u Austri- i ong ugovora s Turskom. Prema izvješta­ ji. Imade mnogo nedostataka, ali to sve ju vojnih stručnjaka potrebno je za •donosi veću pobudu za rad. Pali Jegikupaciju teritorija što je. oduzet Turipnaši ne smiju zaludu da su žrtvovali фој. 19 divnija i 8 divizija za eventu­ svoje živote. Predsjednik je nakon to­ alnu ekspediciju u Anadol. Sad se u ga posjetio legijonaše u vagonima. Na­ rod je predsjedniku svuda priredio bur­ Turskoj nalazi: pet francuskih ' divi­ zija. 4 turske. 1 talijanska i 9 grčkih. ne ovacije. Vrhovno vijeće misli, da će postepen« Šta bi moglo razbiti antantu. »Berlirazoružati Kcmal pašu zauzećem Ca­ ner Tagblattu« -javljaju iz Basela, da rigrada i strateških točaka turske* Male je Lloyd George ovako odgovorio jed­ Azije. nom novinaru, kdd ga je ovaj upitao »Matin« javlja iz San Rema da je za šta će se dogoditi kad bi jedna od sa­ veznih velikih sila na svoju ruku upo- "izvršenje mirovnog ugovora sa Tur­ skom potrebno 10 divizija, koje.se već. > trijebila prisilne mjere protiv Njemačke nalaze tamo. s namjerom da je prinudi da izvrši mirovni ugovor. Takovo samovoljno postupanje imalo, bi za neminovnu po- ' sljedicu to. da bi se antanta odmah razbila Ona sila ne bi mogla očekivati od : današnjih saveznika nikakve pomoći u I Tuzla. 10. aprila. slučaju da bi se Njemačka jednog dana ■ opet dokopala svoje prvašnje snage. O čuvenom »demokrati« okr. GruManifest radničke stranke u Londo­ diću bilo je u svima našim glasilima nu. Javljaju iz Berlina: »Vorwarts« dosta pisanja, ali se mi nijesmo baš prima vijest iz Londona, da je odbor mnogo na to osvrtali dok nijesmo vi­ djeli, da je on sebi uzeo kao glavnu za­ radničke stranke izdao manifest o os­ nivanju međunarodne organizacije, ko­ daću izigrati nas muslimane na svakom koraku. Stvar je o Defterdareviću d«ja će raditi na tome, da se ekonomsko voljno poznata./jamo nam je podsjetiti stanje saveznika konsoliduje. Kesi dopisi noći i tmurnih kišovitih dana javljalo se neko ga­ hapšeni, da je Ifeta s njima, i da je nekakva Grkinuće, neka neobjašnjena tuga u srcu i zaokupljale nja" Rene s njom zatvorena. Dr. Dževdet ih pobliže je u te časove, pa bi uzdahnula i tražila samoću. obavijestio o ovome rekavši, da će biti uzrok uhapA №fzl Bjelevac Dolazila je na misao, na pitanje: da li i. rad mora šenju Ifetinu njezine zaruke s Ihsanom Sururzade, biti nagrađen ikakvim zadovoljstvom osim pregara1 ali da je Ihsan mogao tako daleko ići, da uplete nja? Ali u isti čas sjetila bi se Dindara, Dževđeta, zaručnicu u grčku zavjeru, da je pusti, a sam se Rene Logotetides. <43) Akčura-a, pa svoga druga Esadefendije, onda Ifete. izvuče, nije mogao rastumačiti ni sebi, ni učitellicakoja je pto pošla i u zatvor — pa i nepoznate ma, koje su to s negodovanjem i saučešćem pri­ Kad bi.se djeca raspustila učiteljice bi pošle u Grkinje... I oni svi rade, a da nemaju nikakve mile. Tek poslije, kad je došeo Akifbeyov kurir dobašču i tu u hladu, u sjenici obrasloj divljom lo­ I znalo se potanko o čitavoj stvari. Za tim su doz­ j nagrade I.. . Što više oni i stradaju radi.ovoga rada zom čitalč, ili se zabavljale vezom, šivanjem ili ple­ nali za Ifetino interniranje u Bejrutu, za ostavku , i uvjerenja ... Zastidila bi se tako i sama sebe i tenjem. Nekad im je dolazio u društvo i Esadefenzatomila u sebi oni potajni glas srca, koji je tralhsanbey-ovu, no jedna stvar im ostala i u tome dija nekad se navraćao dr. Dževdet, a nekad i sam I tajnom: za što je Ihsan predao ostavku i kuda je Г žio zadovoljstva — glas taštine, koji je tražio nagradu. nadzornik Dindar Haki. No najviše su bile učiteljice Jedno popodne padala je kiša Hajrija je bila otišao. same u časovima odmora. Te dvije carigrađanke, u školi,s djecom, Esadefendija negdje u gradu, a U posljednje vrijeme rijetko su dopiraie do njih koje nekad nisu mogle biti bez izleta, bez Bogaza i Sabiha u bašči. Nije je smetala sitna kiša, iii je i Kjathane prilagodile su se jednom običnom životut ! vijesti, i one se navikle već i na to, pa nisu ni i nije možda ni zamjetila kada je počela padati, jer koji ništa ne daje, nego oduzimlje sve; sve: snagu, I osjećali potrebe. I je bila . neobično rastrešena i zamišljena. Još od um, rad, sile, uživanja, a godišnje jednom daje za­ < Tek nekada mislila je Sabiha o Ihsanu. Sjećala [ jutros ustala je slabo raspoložena I s malom gla­ dovoljstvo da nekoliko desetaka čupavih glavica pu­ I se razgovora s njime sječala se Ifete, pa onog pisma voboljom. Htjela je ostati u kući, ali je opet pošla stimo od sebe, jer smo im postavili temelje za bu­ držeći,-da će joj među djecom proći. Pa i ako je što ga je uručila Nesime za Ihsana. No sva ta sjedući život. 1 glavobolja prošla nije je ostavila neka neizvjesna I ćanja nisu je vi|e uzrujavala, jer u njezinoj duši tuga i sjeta. Bilo joj je tamno i teško u duši. staložilo se je jedno čuvstvo, koje je u ovom zaNekad i nekad sjetite su se učiteljice i Carig­ Šetajući baščom. zastala je u vrtu gdje ju je 1 tišnju našlo svoje potpuno smirenje u radu i prerada, kad su dobite pismo od svojih, ili kad su no­ ograda dočekala i naslonila se o nju. Djeca su garanju. AH ipak jedan komadić oblaka, jedan osjen vine donijele kakvu vijest, nečiju ženidbu ili uprolazila kraj nje šutke gledajući'Učiteljicu. Za njima sjete bio je uvijek na njezinom licu, — u njezinim daju, nekakav događaj, koji bi ih za čas prenio ie išla Hajrije hanuma po običaju da Ih do vrata očima odraruzivaia se je čežnja, a da je ona nije tamo, gdje su provele rihjljepšu mladost. Tako su ni osjećala.. Kad je mislila o konačnoj svrsi života isprati i ponovo ih tamo opomene da ne viču ulicom se sjetile Carigrada i na vijest, koju im je dosta Nastaviće se. kad u posljednje vrijeme za lijepih vedrih aprilskih kasno saopćiu Dindar, da su mnogi Mladoturci po- �број 150 —' Broj ПРАВДА “ — .PRAVDA, C1HM 3. žalo da u onim ziemljama, u kojima se i jatelji, nego drugo nešto, što mu je i na sve pododbore t povjerenike u mма to, da je Grudić našem izaslanstvu alkohol više troši, regruti ne mogu da svečano obećao, da će sve učiniti, da srcu draže bilo. Oh, koliko se mladića \ krajini Slijedeću okružnicu. 'Ро i 44. dosegnu normalne visine. Primjerom Defterdarević ostane u TuzH. Kad je dadne ovako zarobiti ođ alkohola, te j društvenih-pravila javljamo vam, da su Talijani, Švicari, Francuzi, a done- j ne .osjećaju u sebi snage da stresu taj ’ će se redovita glavna skupština »GajDeitordarević na temelju tog odgovora podnio molbu, da nadalje ostane u Tu­ kle Nijemci. Pa ako dakle alkohol ta­ jaram, najkašnje i zaglave. U nekoj I teta« iznimno u ovoj godini održati u. zli, Grudić ni jednom riječju nije te mol­ ko djeluje na- otpornije strane ljudskog gostionici sjedio je mladić od 24 go­ I Sarajevu dne 23. maja 1920. Time u ile propratio, niti se zauzeo za Deftertijela,' šta onda biva s onim nježnim če- 1 dine, koji je nekada bio prvi đak u i vezi za ovaj vanredni slučaj umoljdvadarevića kako je obećao, nego je nje­ sticama, kao s mozgom, žilama ii žili­ školi. Sjedio je blijed j zamišljen sa vr­ I ino vas, da prema § 54. i 55. sazovete govu molbu jednostavno vidirao. cama, utrobom i sličnim. Poslušajte čem pive na stolu, a kraj vrča stajao ; redovitu skupštinu odmah po primitku Ovih dana navratio se je'Grudić u stručnjake u tome pogledu Miillera i i je revolver. »Natočite mi po treći pu­ ovog cirkulara i da zapisnik skupštiiZvornik i inspioirao kotarski ured. U Rubnera, obadvojica liječnici. Prvi veli: ta«, reče gostioničaru. Iza kako mu je ski sa obračunom t. j. sakupljenim čla­ tn svrhu postavio je svoga koćijaša Neprekidno uživanje alkohola ma i u gostioničar volju izvršio, uze vrč i pri­ narinama pošaljete glavnom odboru jved vrata kotarskog ureda, koji je sva­ najmanjoj mjeri u mladim godinama i nese ga ustima govoreći: »Pivo, pivo! najdalje do desetog maja o. g„ da gla­ ko« ulazećeg činovnika zapisao i upu­ u vrijeme tjelesnog razvoja, mora se bilo si mi dobrim prijateljem ali i ne­ vni odbor uzmogne zaključiti društvetio okružnom načelniku, koji je sjedio apsolutno da osudi; a drugi nastavlja i prijateljem, ali ja te ne mogu da osta­ ! riu godinu i u skupštini iznijeti potpi’u »redstojpikovoj kancelariji. Kad su veli, da je uživanje alkohola u spome­ vim«. Ispraznivši vrč, za čas se je’od- | nu sliku rada svoga i vašega. Razu­ s« svi iskupili i konačno došao kotarski nuto doba zločin, koji se tiče čitavog lučio na grozni čin, — metak iz revol­ mije se, da će vaš Skupštinski zapisnik predstojnik Demirović četvrt sata po­ ljudskog društva, još je strožiji liječ­ vera — i njegov je mozak bio na sto­ sadržavati sve podatke o stanju »Gajslije osam, drekne okružni načelnik na nik Calabrese koji veli: »Znanstveno lu.' U nepromišljeno provedenim dani­ reta« u vašem mjestu konstituciju pod­ njega i na sve prisutne činovnike: »Zar je ustanovljeno, da razvoju organizma ma mladosti, zla se navika navuče u odbora, odnosno izbbr novog povjere­ se sad dolazi u kancelariju?« — pa iz­ ništa toliko ne škodi kao uživanje alšali i smijehu. Kasno se tek opaža na­ nika, kab i bilancu. Odmah iza glavne vadi svoj sat i pokaza, da je već četvrt kolola, ma neznam koga i kako istanvika, htjelo bi se je otresti, ali bež us­ skupštine razaslaćemo vam štampa« do devet. 'čanog«. Alkohol dakle škodi tjelesnom pjeha. Postala je drugom naravi i prati izvještaj o rezultatima skupštine i o ra­ Demirović ni pet ni šest izvadi svoj razvoju. A šta da reknemo za dušu:i do groba. Pogledajte bolnice i kuće u du glavnog odbora, pododbora i povjesat, te mu pred svima odbrusi: »Ako ćudorednost? Ništa drugo nego da on i kojima se , liječe pjanci, pa ćete se o- •renika. Vi imate sat, imadem ga i ja. Na mojem i jedno i drugo potkopale i potpunoj svjedočiti os trašnom učinku koga je Oga se .skupština sazivlje mimo pr­ je upravo 8 s., a mislim, da isto toliko propasti vodi. Mladeži, ti si sada u o- j na njima proizveo alkohol. Na tuđim vu ustanovu § 44. (mjesec juli) zbog vrijedi, koliko i Vaš.* U ostalom mi ra­ noj dobi u kojoj se učvršćuje moralni : leđima uči se pameti, mladeži. toga, što je povjerenstvo, koje je neidimo glavom, a ne s čun drugim.« život to jest onaj skup misli, težnja, Moraš da uhideš u životnu, borbu, s majući mandata za upravljanje »GajreUslijed tužbe nekog dobrovoljca, kojć dobrih ili zlih navika, koje će. udariti i puninom snage i sila koje ti je narav tom« u lanjskoj godini mimo spomflje uostalom bila sasvim neopravdana put i značaj vašega života i koje će od , dala. Svijet pripada onome koji ga uz­ nutu ustanovu § 44. zavuklo sazivanje izderao se tako na geometra i na pred­ vas za; nekoliko godina učiniti ono što ' me i osvoji. Ne misli, da će ti on pasti skupštine čak do 19. novembra 1919. stojnika. da mu je Demirović dobacio, će ostati pri vama do smrti. Da, mla- i u krilo ko mehka kruška; to je povla­ i time stvojilo prcceženc za kršenje - da pod ovakim prilikama i ljudima ne­ deži, ti ćeš biti sutra ono ža što se da- : stica tek nekim dana, ti si ga moraš ustanova društvenih pravila, na koji se će služiti i predao niu ostavku. nas pripravljaš — čestiti, radini, ljubi- i svojim silama i naporom da st^češ. zemaljska vlada poziva, te prema to­ Demirović je. kako smo informirani, telji obitelji i. štedljivosti, vrjedni i što­ .Prema tome čim većom snagom ra­ me na njih pada odgovornost za ove a kako smo i čitali u službenim novi­ vani građani, ili pak ovome svemu pro- ј diš. tim si sigurniji da će život i svijet trzavice u našem »Gajretu«. nama. predlog Grudićev, premješten tivno, prema tome kakav udariš danas ' biti tvoj. Ne budi izmoždena, lijena, ' Predsjednik: Tajnik: i dodijeljen na podređeno mjesto u grad­ još' temelj svojem budućem životu i mlitava masa budi kao proljetni cvijet j Hodžić. s. r. u. z. Kafadarević s. r. skom kotarskom ifredu u Tuzli, premda pravcu. 1 zato ne možemo da šutimo, Plin životnih sokova, da se moreš da U jednom, od idućih brojeva mi će­ .je jedan od najvrsnijih naših predstoj­ da te ne upozorimo'.na pogibelj koja ti, širiš. Mi danas trebamo ljudi krepkih, mo se posebno osvrnuti na ovu skup­ nika. čemu je najbolji dokaz, da je po­ od alkohola prijeti. Zato pogledajmo bistrog pogleda, čvrste ruke, bistra uvodom njegova premještaja otišlo pre­ štinu. malo'na orio što ti moraš da bu­ ma, ljudi, koji iz ljubavi prema samim ko 60 telegrama i velika deputacija u Zahvala Varešanima. Prilikom za­ de š, i što bi od tebe učinio alkohol. sebi i domovini znaju I hoće da svla­ Beograd, da se to premještenje opo­ bave koju je davala MuslimnskaečitaoNa prvom mjestu moraš da budeš daju egoizam i vlastitu udobnost.' A zove. nica dne 17. parila 1920. u Varešu, po­ prožeta idejom dužnosti. Ono što zato je potrebito, da se čuvaš alkohola. Na takav način eto ovi srbijanski sjetio je dobar broj naših Лпоеа Vaupravlja životom ne može da bude ćeif, Zapamti. Ja si dužan, da si nSpraviš -okružnici hoće nas muslimane da one­ reš želeći se odazvati bratskome po­ časovita dopađnost. slavohlepnost, in­ put u svijetu, i to put kojim ćeš moći moguće i iz svih istaknutijih mjesta iz­ zivu, Tom su zgodom braća muslimani teres, nego samo i jedino dužnost, da raspolažeš. da se njim slobodno i bace. iz Vareša sa najvišom bratskom ljuba­ dužnost u svemu, dužnost prema svi­ koristonosno po sebe i društvo krećeš. Klub naprednih muslimana u Tuzli, vi i gostoprimstvom primili sve naše ma, dužnost u svako doba, dužnost ma Zato poslušaj glas: Dalje od alkohola, kojemu pripadaju više od stotine naj­ članove i počastili ih svim mogućim u kojem stanju i položaju. Izvršivanje jer će te on sputati, zavesti i ti ćeš tek uglednijih muslimana, i koji se konstitu- dužnosti ,to je ono što oplemenjuje čo­ ikratnom. tumarati po ovom svijetu, biti ćeš bes­ isao na temelju vladinog odobrenja, ras­ Za to se Jdgosl. musi. omi. udr. vjeka, to je ono što ga čini vrijednim korisni član ljudskog društva, ako ne pustio je na zahtjev Hakije Temima, »Džerzelez« putem javnosti najtoplije za život-Dapače velim jOš i više: vr­ i štetan.« Ta alkohol je škola zločina. negdašnjeg austrijskog konfidenta u zahvaljuje braći muslimanima iz Vajšenje dužnosti čini čovjeka sretnim i Svi se tuže kako se u zadnje doba či­ Mostaru. Protest, kojega je klub radi reša na ovakom bratskom i srdačnom zadovoljnim. Mladić pako koji voli al­ tavim svijetom širi mladenačka pokvaovog macedonskog naređenja uputio na dočeku. Odbor. kohol, nikada neće voljeti dužnosti. Al­ renost i mladenački zločin. Kako da se zemaljsku vladu nije još do sada rije­ kohol ugušuje u čovjeku' plemenite i Sila od kneza i žandara. Jovo Mrda, ova pokvarenest protumači naročito šen, ali kako izgleda zemaljska će vla­ više osjećaje. Mladić koji ljubi alkohol knez iz Briješća ne spada pod »cmokod duša koje su od naravi tihane i da nauditi ovoga srbijanskog satrapa ne poznaje kreposti, jer duša ne može,, mirne kao što su u mladeži, koje bi žuti« zakon, premda je bio krasan au­ kako se u Bosni respektuju zakoni i na­ da pod uplivom alkohola pordda ple­ strijski feldvebel sve do prevrata. On morale da u sebi ćute naravnu odvrat­ redbe. menite misli. — Moraš da rasteš u pot­ uživa osobitu naklonost naših oblasti nost proti svakome zločinu. Razlog je Mi i ovom zgodom iznašamo vruću punoj i s potpunom vlašću nad samim' tome jednostavan: alkohol. Tužimo se i dozvoljeno mu je da radi šta hoće i želju cjelokupnoga naroda bez razlike sobom. Ne slijedi slijepo primjere i na­ kako mu se prohtije. Za vrijeme pre­ na opću pokvarenost; nestalo je onih vjere i staleža, da nam se ovako »sim­ vike drugih, ne daj se zarobiti od onih lijepih običaja, one poslušnosti, čedno­ vrata pokazao se pravim junačinom!: patični« upravnici što prije maknu iz navika za koje ćeš se sutra kajati, če­ zapljaćkao je Kapetanovićeve barake sti i t d. Uzrok — alkohol. Mladić po­ naše sredine, a na okružničko mjesto sto puta misli mladež, da je već od­ odnio mu plugove, hladnjak, džamove dan alkoholu ne zna straha pred stari­ ■postavi naš opće uvažetri i razboriti od štapova.* sanduke za rasad, i t. d. rasla, nasljedujuć odraslije od sebe, ali jim, noma štovanja prema Bogu, za kotarski predstojnik Defterdarević. ne u dobrim navikama nego u ložijim, Po svoj prilici zna i ko je zapalio Kakrepost je gluh i slijep, na zločine je kao napose u navikama današnje do­ pripravan -i Jrrz — kopa si dubok po- , petanovićeve slame. Bacio se je i na be, u cigari, u akloholu i slično. Ne nor, grob, nad kojim stoji natpis: u : grabljenje erarskog posjeda, odnesavši budi ničiji rob, pa ni rob alkohola. U | cvijetu mladosti žrtva nc svoga zva­ japij’u od baraka kojom mu, je Jovo nekom prijateljskom razgovoru reče ■ nja. ne syoje dužnosti, ne plemenitih Lcpir napravio hambar i klanicu. Podneki mladić svojim drugovima: ja sam nešene prijave otišle pod nečije štite. osjećaja, nego — alkohola. Čaša je nje­ slobodniji od vas sviju. A zašto? upi- I gov simbol, čaša je njegov idol, zato Kad jc nestalo baraka, bacio se je na taše ga. Zato, reče on, jer od vas neki mu i stavite nad glavom, nek se sjeća, j grabljenje zemlje, pa ćemo opisati je­ (Za mladiće.) ili puši, ili pije i bez toga ne možete tješi i razgovara, ali deka druge stra- j dan slučaj. da budete, a ja naprotiv, ne služim ni U lanjskoj'godini p«odao mu je AbŠto je proljeće u naravi to je mla­ ši. odvraća ih od tako pogubnog nepri- ! dost u ljudskom životu. Kao što nam jednoj od ovih strasti i radi toga sam daga Kapetanović travu iz svoje bašče jatclja. za K 1.300. pod uslW’om da je on slobodniji od vas. Mladić koji se poda proljeće pruža i donosi raznih užitaka uživanju alkohola lahko i brzo podleg­ pokosi. Kad je odnio sijeno Kapetano­ i ljepota, raznovrsnog cvijeća i behara, ne; njegov najveći ideal jest čaša, nje­ vić je svojim hajvanom pasao travu, tako isto i mladosti. Ali kao što medu gov razgovor — čaša, njegov dnevni ogradio bašću i okresan voće. U jesen cvijećem imade i takov# koje bi čovje­ posao — čaša, njegov život — čaša. je posadio u vrtu luk, a proljetos krum­ ku moglo, da škodi, tako se isto imade pir i zelen. Izišla natedba o beglucima Jedan šaljivi list pripovijedaše kako je i mladosti pružati raznolike ugodnosti, Ispiti za osbosobljenje učitelja osnov­ neki stanovnik sa zvijezde Marsa htio i »pametni« knez našao u njoj uporište, te tuđe treba velikog opreza, da mla­ nih škola. Ispiti za učiteljsko osposobda na temelju kupnje lanjskog sijena dost ne bi nastradala i stranputicom zada posjeti našu zemlju. Kad jc po noći Ijenje, za osnovne škole održaće- se 13. ‘Л. Mladost donosi užitaka koji nijesu pošao da se prošeće gradom, posrne traži bašču za se jer da mu po uredbi septembra i narednih đa»a bv. god. Napripada. 1 on ne bi htio kakva procesa na jednog od onih njemačkih đaka, koji čišji. plemeniti, zato ih treba prezirati; mjesna učiteljska lica se upozoruju. da za dokaz tog »prava«. Knez je i ima imade takovili koji ako se uživaju do­ su glasoviti radi .množine piva koje predaju molbe upravi svoje škole naj­ »pravo«. Ta radi se o »Turcima«! On nose samo štetu, takove treba napu­ mogu da popiju nego radi svojih nau­ kasnije 4 sedmice iza zvaničnog objav­ ide mjesto na kotarski ured svom pri­ stiti; imade takovih koji istina nijesu ka i knjiga koje gutaju. Kad ga je ovaj ljenja odnosne naredbe. zabranjeni ni škodljivi svima, ali ipak đak vidio upita ga. Ima li kod vas pi­ Ispiti ospo^ibljenja učitelja viših na­ jatelju Stanku Divjjakitiji žandarskom nijesu za mladež, jer čemu se u mla­ naredniku na Alipašinu Mostu. va? Još je zanimiviji drugi jedan slu- | rodnih i trgovačkih škola započeće ove dosti priučiš to ćeš i u starosti da činiš. čaj koga' nam pripovijeda neki šaljiv—' »Oću, brate Srbine«, misli Divljagodine 13. .septembra u prostorijama ve­ Među ove spada svakako uživanje al­ džija. Jedan đak sproveo je praznike kinja. Ta nijesi me uzalud častio veče­ like realke u Sarajevu. kohola, koji je napose za mladež po­ kod kuće. Kad je morao da se vrati na rom i slao mi kukuruze«. I ni pet ni. Udruženje Jugoslavenskih inžinjerai guban i sudbonosan često puta za či­ sveučilište, opremi svojim prijateljima, arhitekta, sekcija Sarajevo. Na zadnjem šest, nego će ti naš Divljakinja Kapetav njiliov.život. Mladež treba baš u tanovićevoj kući. U subotu u tri sata u jednom gradiću kroz koji je imao da sastanku je, zaključio stručni odbor za prođe, slijedeći brzojav:! Prolazim u mladenačkim godinama, da se što digne on Ahmeda i Hilmiju Kapetane« proučavnnje savremenih mjera i 'sred­ više uzdržaje od alkohola. Za ovo ima­ pola noći,' nadam vam se na stanici. I vića sa sred njive, gdje su orali. Nije stva za suzbijanje oskudice na stano­ de više i to tako važnih razjoga da u istinu prijatelji dođoše točno kad. je im se dao ni obući nego ih je potjerao vima, da treba širi krug zainteresovasama mladež mora da uvidi, da se tu­ voz Imao da prispije. Voz je došao, ali »u ime zakona« mjesto u kasarnu — ti za ovaj predmet te jc zato pozvao đe jedino o njezinoj duševnoj i tjeles­ se nitko ne pomalja na prozoru; Mari­ na Rajlovac, i Lemezevoj kući u Stra­ osim raznih nadleštva također trgova­ noj koristi radi. Uživanje alkohola u je je sigurno spavao. Šta da se sada nama i tek ih je oko pola noći dovee čku i obrtničku komđru. graditeljsko mladenačkoj dobi priječi normalni raz­ I učini. U to se jedan od njegovih prija- । društvo, društvo kućevlasnika i poslo­ u kasarnu. Sutra su predani u haps voj tijela i njegovih čestica. Sigurno telja sjeti njegove slabe strane i poče kot. uredu, gdje se i sad drže nj krivi davaca i druge korporacije na suradste čuli, da se psetu za koga se neće uz voz hodati vičući: Pivo, friško pivo. ni dužni. ništvo. U tu svrhu je urečen informati­ da odraste, daje rakija. To isto biva i Na ovu magičnu riječ otvori se pro­ vni sastanak u srijedu 28. o. mj. u 20 Pitamo kot. ured: šta je na stvari: kod ljudskog tijela. Opažanje ie dokazor na kome se pokaza crveno lice za­ sati u društvenim prostorijama u Mis Ili se radi o pokušaju, da se Kapetanohtijevajući da . mu se donese pivo. A Irbijevoj ulici. vići prisile na ustupanje baščč u korist •) Vidi »Pravdu« br. 94. 95. 105. 106, taj nitko drugi nije bio, hego prijatelj Glavna skupština »Gajreta«. Glavni svemoćnog kneza-pljačkaša, ili je po 129 i 134. Marijo, koji nije tražio gdje su mu prisrijedi »autorftet« žandarskog naredniodbor »Gajreta je 20. o. mj. razaslao Zdravlje. Pogubnost alh ohola.*) Domaće vijesti �•рама 4. Sirana Spoj 150 Broj „НРАЕДА* — .PRAVDA* ► a Divljakinje, Jkoji se zamišlja tamo rrgdie u albanskim krajevima? Rabota Ščepanovog prosvjetnog o»jolfeaja. Prilikom objave' podijeljenih visokoškolskih Stipendija iznijeli smo »akta, koja svjedoče dušmansko ras­ položenje prema muslimanima sa stra­ ne povjerenika prbsvjete. Rabota našeg; zakletog neprijatelja bćcpana, gadi se svakom poštenom i pravednom čovjeku. On je našoj omla•iai — našoj uzdanici onemogućio da sastavi nauke prikrativši je za nckoli• stotina hiljada u stipendijama. - Prije smo iznijeli jedan slučaj, gdje je jednom pravoslavnom Srbinu, či­ novniku s dvije plaće dao Stipendiju I. kategorije, a sada bilježimo drugi, gdje je data stipendija jednom, ukazom iz i Beograda imenovanom rač. praktikan­ ta. koji uz plaću dolžva mjesečno. i 450 K Stipendije. Našim đacima ne da »iz principa« štinendiic. dok ne imajući više svojih redovnih — rasipa naš novac, dijeleći ga pojedinim činovnicima (razumije se’ I "emuslimanimal i svakom, samo ne Turcima«. i prije ovog mi znamo njegovo raspo­ loženje i dušmanjuk prema nama, ali evo iznosimo kao dokumenat više. Ovaj slučaj kao i onaj sa Suljom MerdaBovićem u sirotištu u Reljevu svje­ doči dcsta, da nas elementi Šćepanove sorte ne samo mrze, nego hoće da nas unište i iskorijene, onemogućujući nam razvoj i napredak u svakom pravcu. Sćepan nas tuče u najosjetljivije mje­ sto. znajući da će na taj način ostva­ riti najlakše svoju paklenu želju. Sje- ( čamo se. da je jedan od braće Grdića doviknuo u bos. saboru Potiorcku onu ■srodnu, koju i mi Ščcpanu ponavlja- ; mo: »Žari pali udbinski diz- j dare, dok i tvojoj kuli reda, dođe«. 4 Mensa islamitica akademica zagrabieasis. Da se doskoči bijednom stanju aaših akademičara u Zagrebu i da im | se ajihove studije olakšaju u prošli je I petak u kiraethani pod predsjedništvom »resvj. g. Reis-ul-uleme H. M. Džema- | udio e.f Cauševičem održan uži do­ govor nekih naših trgovaca i inteligen- I čije svih naših političkih frakcija, gdje je od svih bez iznimke pozdravljena misao osnutka naše menze u Zagrebu, a svijest i požrtvovnost prisutnih naj­ bolje ilustriraju i obilni dobrovoljni pri­ lozi, koji su tom zgodom u kiraethani skupljeni. Izabran je i jedan sasvim međustranački odbor, koji će nastaviti rad na ovome pothvatu. Mi ćemo se kako na sami pothvat, tako i na ovaj sastanak opširnije osvrnuti. Knjige i novine. »Novi Vijek«. Izašao je 4. broj ovog polumjesečnika za društveni život, pri­ vredu i literaturu. Sadržaj mu je ovaj: Zija: Gajret — Osvitanje; De Вауе: Rastanak; Romanova: Poruka; Dr. Hadžikadić: Pabirci iz »Psihologije revo­ lucija« od Le Bona; A. Hifzi Bjelevac: Među očevim ljudima. Feljton; Sara­ jevo 30. marta. — Samo dva broda od Š-ina. — Jedno, objašnjenje. — Željez­ nice u Cehoslovačkoj. — Brojke go­ vore. — »jedinstvo« u Derventi. Hadžermerešov dnevnik. PorukE uredništva. Radovićevo izazivanje u Goraždu. Gosp. dopisniku D. P« saopćujemo, da ćemo rado njegov dopis u našem »istu objelodaniti, ali prije toga moramo saznati i za se sačuvati dopisnikovo .potpuno- ime. Pri zaključhu lista. * Diplomirani krojač Izrađuje 120 najnovijoj medi muške, ženske, vojničke 5 hodžinske haljine. Cijene umjerene. Mgić Salih, Miloša uliha broj П. Sarajevo. KRIZA BOSANSKE VLADE. Jučerašnja »Srpska Riječ« donijela je PRODAJA modeme krečne peči sa ovaj komunike: Ostavka g. dra Srškinuzgrednim zgradama u blizini Sa­ ča. — Kako nara javljaju iz Beograda rajeva. Kupci neka se jave u kance­ predsjednik bosanske vlade g. dr. Sršlari Dr. (X Horwltza u Sarajevu kić, prilikom svog bavljenja u Beograv i sva gamad mora poginuti, ako Jelića 4. po podne od 3—5 sati. du, podnio je g. ministru za agrarnu upotrijebite moja najbblja isku­ reformu pravilnik o sprovađanju ured­ šana i posvuda hvaljena sredstva be 0 beglucima od 14. februara. Svoj PRIJATELJU što je nehotice uzeo i kao: protiv poljskih miševa K predlog g. dr. Srškić je opširno obraz­ moju ambrelu sa gvozdenim štapom 8'—, za štakore i miševe K 8'— ložio u Ministarskom Savjetu. Pošto je (šemsiju) dne 22. 0. mj. u kiraethani za žohare ruse i Švabe po K 10'— međutim nenadano iskrslo na dnevni! prigodom osnivanja đačke menze, Osobito jaka tihktura za stjenired pitanje Rijeke i ostala neodloživa molim, da mi je ostavi kod kahvedžije ce K 8 — Za moljce po K 6'—, pitanja naše spoljnje politike, Ministar­ u kiraethani, jer sam zapriječen, da prašak za buhe po K 6 —, pra­ ski Savjet če donijeti riješenje o Srškiga osobno u tu svrhu potražim. šak za uši u odijelu, rublju K 4 ćevu predlogu čim prije. S pouzdane mast za uši u glavi K 5’— i 10 strane doznajemo, da je tom prilikom Mast ža uši na blagu K 5 i 10 g. dr. Srškić, koji je neprestano nasto­ Prašak proti mrava K 6'— Tfnjao I forsirao, da se ovo pitanje čim Sarajevo. ktura za gamad kod voća i po­ prije riješi, podnio svoju ostav­ vrća K 6'— Mast proti svrabu ku na mjesto predsjednika bosanske K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vlade uz. izjavu, da će on upravu zem­ Trgovina sviju vrsti ZBnnljskfb pro­ vod za eksport M. Jlinker Za­ lje i dalje voditi, dok mu se ne nade izvoda i Kolonijalne robe na veliho. zamjenik, a dotle će uredbu od 14. fe­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. Prima u komisiju svaku trgovačku 3, 111. kat. 60 bruara provoditi u svojoj cijelosti. Dr. Srškić ostao je dosljedan svojoj izjavi robu, naročito voće i povrće, te u tu i uredbu od 14. februara sprovodi na svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na najveće zadovoljstvo težaka i svih nas. upotrebu. — Telefon interurban 541. S ovim u savezu donosimo komunike Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. »Hrv. Težačke Stranke« ,što je objav­ ljen na uvodnom mjestu jučeranjeg broja »Hrv. Sloge«, a glasi: »Predsjed­ Osijek I. ništvo HTS., raspravivši sa sarajev­ Oglašujte uvoz i izvoz skim članovima vodstva unutarnju po­ kentički tehničkih proizvoda litičku situaciju zemlje, osobito s obzi­ u ,,Pravdi“ rom na sastav bos.-herc. zemaljske vla­ Preporučuje na veliko: de poslalo je tajništvu Hrvatske Za­ jednice u Zagrebu i Narodnom Klubu Benzin nadomjestak, acetona, na­ u Beogradu slijedeće saopćenje: domjestak gor. žeste, uljene i su­ »Hrvatska Težačka Stranka« s ohe boje, parafina, lanenog firnisa gorčenjem promatra činjenicu, što se sikativa, brunolina, lakova, škrob od pada demokratsko-socijalističke u sanducima, amoniak sode, jettrgovina voća i ze­ vlade u znaku još veće hegemonije i kog natrona 10O°/o i 128°/0, dr­ plemenskog separatizma, nastoji vlada­ vnog katrana, octene kiseline, leni i južnog voća ti ovim pokrajinama, pa se na taj način 80%, drvni ugalj, kolofoniufna. uzrujavaju jedni slojevi naroda do vr­ na veliko razni toaletni sapuni, olovni še­ hunca, a u drugu se ruku opet drugi ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu slojevi naroda potiču na još veće prehdrugu u tu struku zasijecajuću Sarajevo vate. HTS. pere ruke od svih posljedi­ ' robu. ca, koje mogu nastupiti ušljed tih lahCijenik šaljemo franko. Protin Sokak 4. Telefon 498 a koumnih i nepravednih čina i ovim iz­ javljuje. da će morati pozvati svoje za­ stupnike u narodnom predstavništvu, neka se odvoje od parlamentarne za­ jednice i da ostanu po strani sve dotle, dok se god pravedno ne sastavi bos.herc. zemaljska vlada i dok se ne pro­ mijeni unutarnji položaj vladajuće stran­ ke; napose dok se ne obustave nasilja u narodu te izigravanje s težacima gle­ de agrara, nepravedni premještaji i za­ postavljanja našeg činovništva, zane­ marivanje, dapače i ometanje hrvatskih prosvjetnih ustanova (jedan redak za­ plijenjen). Stojimo dakie pred važnim događa­ jima u našoj unutarnjoj politici i pripomnjemo da prema zaključku Central­ nog Odbora sutra odlazi naše izaslan­ Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). stvo u Beograd, da priopći naše zak­ ljučke, o kojima za sad ne možemo reći ništa podrobnije. Miševi, štakori, stjenke, i žohari Hamdija Spaho i drug RilhBlm F. TiBfenbach i drug баПћада Nahić i sinovi i Riblji zejtin najbolje opsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada J3r3ća Šahinagie, Sarajevo Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući računi najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. _________________________________________ __________________________________________________ Odsovoni uriaft. CratraM Odhoi >1 M. G . 41 i'Mcv.rdi, D. *. A- kaloi. SatlJ.lt*. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8be8c58de7a101beb0ad8a2764c82f4a.pdf 831301adeba6c4838988bb631a148072 PDF Text Text .... Poštarina u atovom plaćena. -_ Ак g vB ЧИИ « A ® ГТ^к A шВ wF * I » Ав laf д «№ ЈИВк JMBk — l§g|g WV Sf V • Sarajevo, četvrtak 29. aprila 1920. (8. šabana 1338.) 30. travnja. U ovom historičkom danu lijepa domovina Tomislava i Zvo­ nimira, ponosna zemlja Kulina i Tvrtka, rođena gruda Viševića i Gradaščevića, Hrnjica i Ljubpvića, Sijerčića i Dadića, Draškovića i Jankovica slavi najtužniji dan svoje prošlosti, dan krvi, žrtava i prijegora, kad su svoje velike duše pod krvničkim mačem anstrijskog dželata mučenički ispustili — na žrtveniku hrvatske slobode — Petar Šubić knez Zrinski i Fran markez Frankopan knez Tržački. Pali su ovi divovi za svoju domovinu — za Hrvatsku, a njihovi su potomci, oni isti, koji su se stoljećima odupirali navalama Mletaka i zastavili bujicu Janjičara, koji su skršili divlje, horde Arpadove f pokosili Simeona Velikoga, koji su kroz cijeli niz dugih stoljeća čekali, da se < svete Wiener-Neustadt-skom krvniku — zadali su mu zadnji i smrtni udarac, koji će za sva vremena uz ime Habsburga biti strašna i kobna opomena svima onima, koji bi se drznuli da diraju u slobodu Hrvatske i prava hrvat­ skoga naroda. Posvećujući časnoj sjeni Velikih Junaka ono isto mjesto našega lista, koje s dana na dan posvećujemo i krvavim žrtvama Njihovih najboljih potomaka, čija se krv nesmetano prolijeva širom i popri­ jeko cijele naše domovine, a sve u znaku jednakosti, bratstva i slobode naroda Hrvata, Srba i Slovenaca, uz ine sinove ovih slavnih Mučenika kličemo: Vječna slava i čast Vašim Velikim Sjenama! Dokle još ovako? Dan prevrata i oslobođenja dočekali smo svi najvećim veseljem i zadovoljsrvom. misleći da smo se za uvijek osiobodil: more, koja nas je kroz četiri decenija pritiskali, a zadnje četiri go­ dine rata dosegla bila svoj vrhunac barbarskog pritiska svake ruke. Muslimani su se radovali i vjerovali, da će odmah u svojoj slobodnoj državi nastaviti miran i ' zadovoljan život, pregnuvši za radom i liječenjem svih rana f nevolja, koje je prouzrokovala i nanijela tuđinska uprava prije i za vri- i jeme rata. i / 1 k r u n a. мф здД SB јву^Ка Pretplata godiš. 120 krujSB аДју Ц&В na, na pola godine 60krusSL^^Mf Ла 1KM na. Uredništvo i uprava ЈВИИМ^ flE ЛЛ se u Carevoj ГЛАСШО ЈЈПГОСЛАВЕНСКЕ МУСЈММАМСКЕ ОРГАНИЗАЦЦЈЕ. Broj 46 (151) POJEDINI BROJ račun pošt. štedionice 1119. Godina 11. I Sad ovdje naš najmjerodavniji autori­ tet islamske nauke i duboki poznavalac naših prilika, naš vrijedni Reis-ul-ulcma razvija moralnu temu o altruizmu. Šta treba da činiš za svoju zajednicu? Na prvom redu treba da za. nju osjećaš, t. j. svaka njezina sreća, da te razve­ seli, a svaka nesreća da te rastuži. Do­ bro ili zlo tvoje braće, treba da odjek­ ne u tvom srcu. Saznaš ii za njega da sa svojom djecom gladuje, jer nema šta da večera, neka ta spoznaja tako uznemiri tvoje srce, da ne mogne ni te­ Ahmed Kulenović. bi zalogaj kroz grlo, dok mu ne pritečeš u pomoć. Taj tvoj unutarnji, nemir - svjedoči, da ti je srce islamsko. Opa­ ziš li siroče gdje se potuca od nemila do nedraga? Neka ti to ne da zaspati, dok mu caru ne nadeš. Taj tvoj bihuzurluk je znak, da ti je srce musliman­ sko. Vidiš li žensko čeljade da je, ili zbog bijede il»zbog tjelesne požude, (Refc-lu-ulemin vaz). krenulo stranputicom, neka ti taj nje­ Jodan perzijski filozof pripovijeda: zin postupak natjera krv u lice, kao da »Jednog čovjeka zaboljele oko, pa mje­ se tiče tvoje vlastite časti i ne umiri se sto da ode liječniku, on je otišao vete­ dok je ne odvratiš od hrdavog puta rinaru da mu ga liječi. Veterinar mu kojim je krnula. Savjetom, novcem, pru­ iispe u oko nekakav lijek kojim liječi žanjem zarade gledaj da je vratiš na konje, volove j druge hajvane. Bole­ sniku se oko ne izliječi nego posve oćo-, pravi put i da u njezinim očima podigneš vrijednost rza i obraza. To tvoje ravi. Zato on tuži veterinara. Ali su­ nastojanje je vanjski znak tvog islamidac izda kratku osudu, rekne naime, • bolesniku: »Da nijesi bio hajvan ne bi •jeta. Ovako unašanje spada u onaj ameišao hajvanskom liječniku, nego insanli-salih kojim se upotpunjuje iman. Ali skom!« time nijesu izbrojene sve islamske 'duž­ Ove sam se pripovijetke sjetio kad nosti. Ima i drugih kojih se moraš dr­ sam zadnjeg petka slušao Reis-ul-ulemu u Begovoj džimiji. Za koji bilo po=, žati: Reis-ulema, nastavljajući dalje, citira ajet: »V e eiddu lehum...« sao ako ne odeš erbabu i stručnjaku, i. t. d.«, pa veli: Naoružaj se onako pa ne čuješ šta će on reći, taj će ti po­ kako se i tvoj neprijatelj naoružao. Asao biti ćorav. Kad čovjek sluša Reisko on ide na te puškom i topom, a ti ul-ulemu, kako' on izlaže vjerske prin­ se spremaš na obrana toljagom ili ka­ cipe, kako prikazuje zahtjeve vjere u menom, ne nadaj se Božijoj pomoći, pa pogledu privatnog i javnog* života, on­ da dobiva posve drugu slrku o Islamu. : stotinu ti nusret-dova za paru. Opskr­ I Ta slika, taj pojam o Islamu sadržaje . bi se svim obranbenim sredstvima, ko­ u sebi po prilici ovo: Budi pošten, ј jim se služi tvoj protivnik. A je.li to sa­ mo u ratu tako? NelToga se nasihata ljubi bližnjega i osiguraj svoje blagostanje na dozvo-1 trebaš 'držati i u miru kada se ne bojiš napadaja ni otkle. U miru treba da se Ijen način. Resi-ul-iflema tumači ajet: »Vc besširil-lezine ame- i latiš svih onih sredstava kojima ćeš nu... i.t. d.*. Veli: mumin je onaj koji I osigurati svoje blagostanje: Smiješ li vjeruje u Boga i pejgambera, ali to ni- j bfti nepismen? Ne! Tvoj islamski po­ je dovoljno, treba još uz to i ameli-sa- . nos treba da se buni u tebi, $ko si muhlih (dobro djelo). Dakle bez ovog po­ •tač. da ti. drugi pročita pozivnicu, ili da ti.napiše pismo. Tvoj otac bio zana.ija,. sljednjeg ne može biti pravi mumin. A šta je dobro djelo? To se dijeli u dvoje, i pravio žute mestve i crvene papuče, a ti vidiš da ta roba danas slabo prolSzi, U jedno spadaju one dužnosti, koje se | tiču samo i isključivo pojedine osobe, j prihvati za najmodernije cipele, njih to jq: abdest, namaz, hadž, post i t. d. ; pravi i gledaj zaraditi što više novaca. Prije je trgovac mogao trgovati, a da Dakle to su one dužnosti koje, ako vr­ se nikud ne makne iz svog mjesta. Da­ šiš nema drugo-m koristi nego samo te­ bi, ako ne vršiš, nemo drugom štete I nas se vrijeme okrenulo, tebi to ne mo­ nego samo tebi. Ako uzvršiš te duž- • že biti; idi, putuj. gledaj gdje ćeš jefti­ nosti Bog te je obećao nagraditi, a a- ; nije kupiti, a skuplje prodati. Gledaj zako ne uzvršiš, možda da će te kazniti, I zaradi, obagati se što više.^er pejgamber veli: »N i m e 1 m a 1 u s s a 1 i ћ .... a možda će ti i oprostiti. Oni ljudi koji i t. đ.«. Bogatstvo u rukama plemenita se ograniče samo na te dužnosti, pa se čovjeka je tako lijepa i pohvlana stvar, ne budu obazirali na svog bližnjega, od­ da se preporučuje svakom muslimanu nosno na svoju zajednicu, oni nijesu da nastoji poštenim načinom obogatiti pravi i potpuni mumini. Vršiti smo ose. Od toga može samo koristi biti naj ibadet, koji ne nosi koristi nikom ozajednici. sm sebi, to je u neku ruku vjerski ego­ Tvoj otac je svoju zemlju rukom oizam, koji se ne razlikuje od obične po­ rao, sijao, žeo i t. d. Danas ža to sve hlepe i sebičnosti. Drugi je dio ameli-saliha, ono dobro • imaju mašine, kojima jedna ruka svi­ cjelo od kojega ima koristi drugima. , di za jedan dah toliko posla, koliko je leđna riječ jednog alima. [ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban^a, Sarajevo - Intorban telefon: ZN. �Strana 2 Стоана prije 100 ljudi sviđalo. Po gornjem ajetu islam te zadužuje, Ua se opskrbiš, svim modernim oruđem kako ćeš za kraće vrijeme obaviti više posla. Ovo sve spada u ameli-salih, kojim se upot­ punjuje iman. Dalje Reis-ul-ulema citira hadis: »U 11 u b ul -iime... i t. d.«. Traži znanost od bešike do motike; i stavlja I pitanje: »A š ta je znanje?«, pa odtovara: »Znanje je putokaz тааа. Za svaki posao treba neko izvjesno zna- , nje. Bez nauke, ostaćeš medu zadnji; | ma, bićeš talog one zajednice u kojoj ! živiš. Ne umiješ se okrneuti, ne znaš se snaći, ne znaš se obraniti, ne znaš ! ništa poduzeti. Ući, naobrazi se, upoi znaj život, narod, državu. Upotrijebi svoje znanje na korist sebi i drugima. I Pomoću svog znanja proturi se, pro­ guraj se, isplivaj na površijui, budi me­ i .PRAVDA* — ,ПРАВДА~ Bilješke. Iz а№јв za zaštitu morala. Spoj 15t Broj U koliko bi za gornja pitanja P. N. trebao pobližeg saobraćaja sa nama — usmenog sporazuma i zdogovora — stojimo mu rado na usluzi preko upra­ vitelja naše kancelarije i t. d. Uži odbor »Akcije za zaštitu morala u Sarajevu« sastoji se od ovih lica: Muf­ tija Šalim ef. Muftić predsjednik, Dr. Atit Hadžikadić i H. Mehaga Samcdović potpredsjednici, Semsudin Sarajke upravitelj kancelarije, te članovi: Dr, I lalidbeg Hrasnica, H. Hamdi ef. Berberović, Sakib ef. Korkut, Muhamed efp Tufo, H. Ahmcdaga Kujundžić, Alijaga' UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. . Brekalo, Muhamedaga Nanić, Smad ef. Vlada nije đeniisioniraia. Obzirom na Bukvioa, Fehim ef. II. Baščaušević, Ri­ glakine o krizi javlja »Obzor« iz Beoza ef. Mutlerizović i Husein ef. OmanoAlija Jelko iz Sarajeva, od rata je grada.vdanašnja vlada još nije zauzela napustio saračku radnju, pa se od pre- I vić. nikakvo stanovište eliminiranju Pašića vrata bavi isključivo, zemljoradnjom, Imena članova šireg odbora ne moi Protića, kao i' zahtjev o demisiji naići Uzdržaje punicu, ženu i troje djece, a i žerno za sada iznijeti, jer još nijesu sva na loš prijem. Prema tome ove vijesti stoji na 28 dunuma oranice i bašče, te ; društva imenovala svojih delegata. o demisiji vlade potpuno su neispravne. 27 dunuma šume, kuju dijelom goji, a Na želju građana intervenirala je Ak­ Jedna izmišljotina. Javljaj t iz Zacija kod pripravnog odbora za »Gajradijelom krči. Od ove parcele 7 dunu­ greoa: Neki ovdašnji listovi bili su jama je bilo uvijek begluk. Godine 1909. ! tov« dan, koji je određen za Durđev du prvima. Ne daj se zapostavljati, ga­ vili du je ban dr. Lagt va brzojavno po­ dan, da se odgodi na jedan slijedeći pebeglučeno je 7 dunuma ušljed nagodbe ziti i tlačiti^ Jer pogaženi, potlačeni i zvan u Beograd da preda demisiju. Me­ sa kmetiina ĐordomiPerom Kneževi-, { tak, u kojem bi slučaju građanstvo taj đutim ova vijest ne odgovora istini. — uopće oni, koji su nespretni u životu jer dan potpomagalo, pošto dosadašnje isčem na taj način, da je Dordo ostao u »Obzor« piše dapače, da o kakvoj de­ su pružli ruke niza se, pa se ne brinu I kustvo uči, da nam Durđevdanskj tefestaroj temetovskoj kući sa preko 100 za ovaj idunjaluk, nijesu ni kod Boga misiji hrvatske vlade ne može biti ni 1 riči u Gaju i na Hrid« ne služe na osodunuma oranice i šume, a Pero je do ­ makbul. Jer Bog nije njihov sluga. On govora. Jednako demantira i vijest, ko­ bitu čast. bio preko 120 dunuma zemlje te mu je im je dao pamet, koju treba da razviju ja se posljednji dana širom pronesja. Dobrovoljnih priloga, koje smo s po­ načinio novu kuću i klanicu, Ova je napomoću nauke. Svojim razumom, svo­ da je naime došlo do nesuglasica iz­ četka najavili, da su odmah od nekolijim znanjem treba sami da dižu svoj .godba o ustupu 7 dunuma sklopljena među hrvatske-zajednice i radikala. । ko ljudi potpisani, palo je od' ovih lica povodom Jelkinog pristanka na diobu ugled i da svoje materijalno stanje po­ Oko koncentracije. Današnja »Do­ selišta između Dorde i Pere i provedena ; i u ovoj visini: Braća KUnašin 20.000 K, boljšaju. Znanje i neznanje, to je iedno movina« donosi iz Beograd informaci­ Samedović H. Mehmed 10.000 K, Bra­ je u gruntovnici dobrovoljno. drugom protivno kao dan i noć. U da­ je da se i dalje radi na koncentraciji u ća Tufo 10.000 K, Braća Sudžukovič Godine 1910. podijelila se povodom nu čovjek vidi kuda ide, a u noći luta, i savezu s time, da se sada pronose ra­ 5.000 K, NeziAiodžić H. Hasan 5.000 K. očine smrti dva Dordina sina: Risto i tapka i najzad nastrada. Nauka nam je zne lične kombinacije, tako n. pr. mi­ Braća Ahmetašević 5.000 K, Henda Mitar, te je Mitru pripala zemlja koju Potrebna kao kora hljeba. Treba nam nistar predsjednik imao bi postati VesMuhamedaga 5.000 K, Šabanagić Ibraje kupio Isak Sumbulović (na račun Aučitelja, liječnika, tehničara, advokata, nić, ministar unutrašnjih djela Draškohimaga 4.000 K, Pazarac Muhathedaga iijina amidže). On je svoje pravo pro ­ sudaca, profesora i t. d. Ako smo u vić, a ministar saobraćaja Pribićević. 4.000 K. Brekalo Alijaga 2.000 K, Tobak dao Sumbuloviču i odselio u Sarajevo, nauci mi zaostali, gledajmo neka nam Što se tiče pokrajinskih vlada, one bi H. Avdaga 1.000 K, Baščaušević Ibraa zemlju i sad iznajmljuje njen vlasnik djeca ne zaostanu. Sajjimo u mekteb i se imale sastaviti od ličnosti, koje su himaga 1.000 K, Handžić H. Hasan 1.000 Sumbuiović Vaši Kraljeviću, koji mu u školu sve. što je za nauke. Potpovan stranaka. Nova centralna vlada iK, Nuhić Salihaga i sinovi 1.000 K, Dedaje ugovoreni kesim. Kraljevića .niko mažimo siromašne đake. Odgojimo ih lić H. Avdaga 10.000 K, Kujundžić H. , mala bi prema izričitoj želji Regertta. ne smeta u njegovu posjed«, niti Sumu islamskom duhu, ucijepimo u njiho­ da odmah zavede red u zemlji i da pri­ Ahmedaga 1.000 K. H. Hasanović Uzebulovića boli glava radi beglučke ured­ vo srce ljubav i bratski osjećaj pre­ iraga 4.000 K, Kobić Arifaga 4.000 K, i premi izbore za konstituantu. be. Ne radi se naime o »turskoj zem ­ ma našoj zajednici. Potpomozimo ih Vesnič dolazi u Beograd. »Narodna Lukačević Huseinaga 2.000 K. Hardalji«. Ristin dio pripao je Jelki, koji se novcem, lučnom i odijelom. Pa će to Politika« donosi iz Beograd slijedeće ga Mujaga 1.000 K, Užičanin Omeraga je s njime u godini 1910. nagodio tako, oni nama, ako Bog da, u birduče -vra­ informacije. Poslanika dr. Vesnića po­ 3.000 K, Vreto Mehaga 1.200 K, Delić da su podijelili zemlju, te je Aliji Jelki titi. Svojim znanjem, svojom umjetno­ Salihaga i Šaban Jbrulj 1.000 K, Kapić i zvao je iz Pdrisa sam Regent, pa i njegovim suvlasnicima -došlo nešto sti i vještinom oni će nama učiniti to- • Avdaga 1.000 K, Njemčević H. Vejsil ■ tako vlada ne stoji'u nikakovoj vezi preko 50 -dunuma. i uZ to je Risti na liko hizmeta, koji će vrijediti sto puta 1.000 K. Braća H. Jusufagić 5.000’ K, j s ovim pozivom. Govori se da dvor njegovom zemljištu sagradio novu ku ­ više, nego smo im pozajmili. U danas- | Osmanagić Camilbeg 1.000 K, Vranić ■ kani na svoju pokušati sa koncentra­ njim teškim prilikama učiti nije lahko; j ću. a on je iz stare dragovoljno izašao Islamaga 1.000 K, Njemčević Hamdija i cijom kojoj bi bio na čelu Vesnić. Sve jer biti gladan, slabo odjeven i bez do- j i prešao u novu. Ova je nagodba pro­ vijesti o demisiji vlade su preuranjene. 2.000 K. Karasahhović H. Muhamedaga vedena u gruntovnici uz odobrenje kot. voljno ogrjeva i rasvjete, to su sve taSadašnji kabinet ostade tako dugo na 3.000 K. Bičakčić H. Salihaga 5.000 K, ureda i privolu obiju stranaka. ke zapreke, upravo, taki dušmani na­ Musi, trgov. i obrtnička banka 5.000 K, I vladi, dok se ne nađe bolja kombina­ U godini 1912. pokušao je Mitar Kne ­ uke, da je prosto veliko čudo, da se ; ma da je istom otpočela sa svojim po- ; cija. Misao o osnutku neutralnog kabi­ mnogi đaci mogu boriti protiv tolikih I žević, ubivši u Savu otkupninu što ju neta ima vrlo slabih izgleda. Što se ti­ slovanjem i t. d. je primio od Sumbulovića za svoje kmeneprilika. U Zagrebu imamo nekih 100 . če novinara Krste Cicvarića, on je stav­ Predlog iz proširene sjednice džetovsko pravo, da se povrati kao kmet do 150 đaka muslimana na visokim ljen pod policajnu pasku, jer je među matskog medžl-isa, da se za Akciju za­ na dio zemljišta koje je nakon diobe školama. Mnogi ^d ovih su u velikoj i inim pisao Regentu p.smn, u kojem ga vede članarina, upravni odbor Akcije pripalo njegpvu bratu Risti. Ovaj se je bijedi. Njih treba pomoći, da mognu izpozivlje, da preda vladu socijalistima. pokušaj izjalovio jer je bila provedena je zabacio, da se o tome sada uopće držati na ovoj oskudici. Pomozimo ih, Iz Parlamenta. 83 sjednicu privreme­ neće raditi, nego će se ostati samo kod pa da u buduće imadnemo pravo od I nesamo njegova nagodba sa Ristom, nog narodnog Predstavništva otvorio dobrovoljnih priloga. već i dioba Između Jelke i Riste, pa je njih zahtijevali protuuslugu. Danas kad | je prvi podpredsjednik Dr. Ivan Ribar Policajnoj direkdii u Sarajevu upu- I odlukom kot. ureda od 17. jula 1912. je njima potreba, pokažimo prema nji- I u 4 sata i 45 m. poslije podne. Protokol ćen je ftvih dana dopis, da nam izađe broj 12.843/12. odbije jer dotično zem­ ma očinsku ljubav, pa u buduće, kad | je primljen bez primjedbe; Poslije svih u radu u susret) ovakog sadržaja (isljište sačinjava begluk Riste Kneževića bude nama potreba da oni nama to uz­ svršenih formalnosti održao je Ivan Ri­ i AHje Jelke. ' pušćamo samo zahtjeve): vrate čistom sinovskom ljubavlju. Oni bar krasan govor pokojnom predsjed­ »Kako Vam je već od strane Vak. Nakon odbijenice Mitar nije dizao uče i učeći, nadam se, da imaju na sr­ niku jđr. Draži Pavloviću. Zatim je uponovne tužbe i Jelko je svoj dio zem­ mearif. džematskog medžlisa, odnosno cu srcu dobrobit muslimana. Imajući zeo riječ predsjednik ministarstva Prolje obrađivao sobom i u zajednici sa vi­ kot. vak. mearif. povjerenstva prijav­ na srcu ti^rlemenjtu namjeru, oni svo­ tić i izjavio .u ime vlade i Narodnog še bostandžija. Kad je stupio u vojsku ljeno, osnovata je ova Akcija kao sek­ jim učenjem vrše božiji farz. Može svakcija džematskog medžlisa sa zadatkom,' Predstavništva saučešće povodom smr­ zemlju je radio Hota Alija, a za tim da želi dobro svojoj zajednici, ali žeti prvog podprodsjednika Pavlovića. U Jusuf Hajro, a nakon prevrata preuzeo da suzbija nemoral među muslimanima, liti i znati koristiti, to je velika razlika. 5’sati i 15 m. zaključio je Dr. Ribar je obrađivanje on sam, posijavši u 1918. a naročito medu muslimanskim ženskiAlfo čovjek ne zna, kako će koristiti sjednicu i zakazao narednu za sutra (prilikom urlaba) pšenicu i u proljeće njem u gradu Sarajevu. svojoj zajednici, onda je to njegova u 4 sata poslije podne sa istim dnevnim zerzevat. Tokom cijelog ljeta nije ga Bez Vaše izdašne pomoć? da se ovoj vruća želja besplodna. Da ta želja ne redom. njko smetao, osim što mu je Risto opa­ zloj pojavi stane temeljito na put,, iz­ bude besplodna, potrebno je imati zna­ Hapšenje komunista. Javljaju iz Ma­ san bašču i strnište i radi toga osuđen gleda’ nam, da bi djelovanje ove akcije nje, a znanje se- stiče velikim trudom i ribora od 27. o. mj. Jučer je uahpšena na K 1-500 odštete, koju Jelko nije još bilo skoro iluzorno, ma koliko se mi dugotrajnim godinama. Za to potpomo­ žena komunističkog vode Vališa, koja naplatio. U jesen 1919. Jelko je posijao trudili, da svakom čeljadetu s toga hrzimo one. koji su na tom putuje bila odrešita agitaJorka. i otac ko­ pšenicu, zelje i rasadio salatu, te osta­ đavog puta pribavimo poštene zarade, munističkog vode Nachtigal, aretiran. vio prasu i kupus, a početkom ovog pa smo slobodni preporučiti se slavnom Reis-ulpultmin je vaz od početka do No dosada nije uspjelo da dobije u svo­ proljeća posijao je grincajg i grašak. U naslovu najtoplije u interesu javnog kraja protkan tim idejama. Može biti, je ruke samog Vališa i Nachtigala. jesen je preorao i strnište. morala grada Sarajeva, čijega su sta­ da niiesam tačno citirao njegove- vla­ Ml i Nj’emačka. (Zvanično). Naš ot­ Na 8. marta dođoše Risto, Mitar, Du­ novništva muslimani jedan veliki dio, stite riječi, ali je sadržaj i duh samo­ pravnik poslova u Berlinu gosp. Rajko šan, Vaso i Milan Knežević sa 17 plu­ da naše namjere shvati kao posve is­ ga tog predavanja, mislim, vjerno pri­ gova i počeše orati kako strnište tako krene i nesebične, te da nas u našem : Vintrović. hredao je 23. o. mj. svoja akkazan. i posijani dio zemlljišta. Prijava kod napornom poslu s punom voljom pot- j reditivna pisma njemačkom ministru Hoću da ponovim riječi koje sam na kot. ureda nije koristila, jer obećana pomaže u svemu, što bi grdilo ozdrav- ! spoljnjih poslova. Na taj način obavlje­ početku rekao. Kad sluša čovjek pre­ žandarska patrola nije došla. Bilo mu ni su od toga dana diplomatski odnosi ljenju tih prilika ma kojim bilo mogu­ davanje jednog takog autoriteta, onda , je malo, pa su uskopali i bašču te isjek­ između kraljevstva SHS i Njemačke. ćim sredstvima, kao da nam i potrebne dobiva posve drugu sliku o Islamu. li neke voćke. Uzorali su mu dapače i Jugoslavensko pitanje riješeno. »Chisavjete dobrohotno pruži u svemu, što . Slušateljevu dušu poplavi neki val ozelje iz vrta i napali momka, koji , je cago Tribuna« javlja, da je Jugoslaven­ se na ovo pitanje odnosi, nama, koji gorčenja. kad sam sebi stavi upit: »Za­ htio da ga bere. Sad ne smije ni na sftipamo u jedan nov svijet djelovanja, I sko pitanje riješeno u,San Remu i to što se ove riječi nijesu čule sa onog zemlju ni u kuću, jer su je zaposjeli na taj način da Rijeka pbstaje slobod­ za nas toliko nepoznat, koliko za sigur­ ćursa ima 40 godina! Zašto su Vas pi­ Mitar i Dušan, koji je-pošljednji ostavio na Vi o njem zapamćenja, statistike i na država. U ovu slobodnu državu tali j zalagali kojekakvim pričama i svoju kuću i svoju zemlju neobrađenu, iskustva' posjedujete. spada čitav teritorij od Volovskog do basnama, čime su u masi pobudili anti­ a došao na Jelkinu sirotinju. Valja pri­ Stoga smo slobodni zamoliti Vas — Bakra, a prema sjetieru do sv. Petra. patiju prema školi, a u inteligenciji pro­ pomenuti. da su svi ovi »težaci« defi­ prelazeći ddmah k poslu na prvom ko­ Jednako i otok Krk postaje sastavni dio uzrokovan — da se blago izrazim nitivni željezničari, zaposleni kod sta­ te slobodne države. Sto se tiče otoka raku — da nam izvolite saopćiti: 1. i indiferentizam prema muslimanima. To nice Alipašin Most. 4 t. d. do a. Lošinja, Visa morali bi pripasti Italiji. užasno, na Što su nas stjerali! U kući‘je ostala Jelkina prtljaga i sje­ Osim toga Vas umoljavamo, da nam Arnautske, upadice. Prije nekoliko ■ Neka se čuje Rcis-ul-ulemlna riječ me od krumpira, ali ih ne smije dig­ u savezu sa svim ovim pružite Vaše dana prešli su amautski banditi oru­ ’irom cijele Bosne i Hercegovine, nenuti, jer se gospoda-težaci-željezničari poglede i nazore općenito na ova pižani od talijanskih I bugarskih agena­ ’ a svi muslimani vide, kako jedan pra­ prijete da će ga ubiti, a' policajna direk­ ■tanja, kao i na ona, koja mi — kao noć ta preko granice i presjekli put izme­ vi alim pestavlja Islam. cija i gluha 4 slijepa, kad se radi o vajliej u poslu — još ne dosiženjo svo­ đu Prlzrenaj Ferizovića. Poslani vojni Jedini Bog neka mu dade doličnu na­ »Turcima«. Prtljaga truhne. krumpir jim pogledom, te o pitanju prosjačenja odjeli rastjerali su arnautske bandite i gradu. V. S. propada, a policija ni mukajet. Isti je posebno,, pošto mi kanimo stupiti u vrlo uspostavili saobraćaj. slučaj i sa Jelkinim zetom Vejsilom tijesne poslovne veži sa ovdje posto­ Jedna zdrava akcija. Javljaju Iz Za­ Ibrahimovićem, kojemu je također uz­ jećim potpornim društvom »Merhamegreba od 26. Da se u buduće spriječe ' Muslimani!' urpirana cijela zemlja osim po dunuma tom«, da se paralelno uz zaštitu mora­ I štrajkovi, to se jilčer ovdje održao sa­ Svakom zgodom pomažite vrta i kuće, u kojoj sjedi izvrgavajući la suzbija i prosjačenjc, neće li nam već stanak svih privrednih krugova, na ko- , se opasnosti po život. jednom tih sramota posve nestati sa me je stvoreno sindikalno gradsko vi„Hrvatskog RadišuH Donosimo bez l^rmentara. ВШНШВ ulice. 1 I jeće. koje će povest veliku protuakciju Nova stranka. Iz Osijeka javljaju od 26. aprila. Pflkšlth dana ovdje se odr­ žala'sjednica Medakovičeve grupe ne­ kih slavonskih veleposjednika, na ko­ joj se radilo na osnutku nove agrarne stranke. Kalio soubijaju egzistonliie. Politički pregled �bpoj l5l — Broj_____________ ______ protiv štrajkova i inih pokreta,ј kojim je nakana, da. se ošteti naš privredni život. VANJSKI POLOŽAJ. Zahtjevi Italije. Prema vijestima ta­ lijanskih listova iz sigurnog izvora, Ita­ lija stavlja u pogledu još neriješenih mirovnih pitanija ove zahtjeve: 1. Sa­ moodređenje riječkog, arbanaškpg. cr­ i nogorskog i dalmantinskoga naroad. 2. j Garancija drugim narodnostima u ovim zemljama. 3. Iskorišćenje rudnika u Heraklejj kao kompenzacija za iskorišćenjc njemačkih rudnika sa strane Franceske prema versailleskom miru. 4. Te­ ritorijalna cjelokupnost Anatolije sa sa­ moupravom po uzoru ostalih nemuslimanskih naroda. 5. Kontrola Dardanela sa jednakim pravima za sve savez­ nike. 6. Isto i za Trakiju do DrinopoIja. 7, Revizija balkanskih pitanja. 8. InftnovJte međunarodne komisije .za autonomiju Makedonije. 9. U Africi Po•sjcd Gibuttat nadzor nad željeznicom Gibutt—Adis—Abeba i slobodne ruke u . Abesinijl. Erđeljska republika. Prema rumunj­ skim listovima vlada generala 'Avareska rastjerala je erdeljsku pokrajinsku vladu. Vijest proglašenja Erdelja za samostalnu republiku nije potvrđena,' ali nije zvanično demantovana. Obrana Krima. Bonar Law je u do­ njem domu izjavio da geneal Vrangel, koji komanduje većinom Đenjikinove Vojske, brani krilnsku pravluku od so­ vjetskih trupa. Odbio ie više napadaja. Iz Albanije. Pristalice Esad-paše U\ Tirani srušili su vladu. Poslije žesto­ kih borbi je Kroja zauzeta i čete na­ preduju prema Draču. Slovenci i Talijani u San Rentu. Ka­ ko javljaju listovi iz Gbricc otputovala je u Sati Remo posebna, talijanska de­ putacija, da ondje zastupa talijanske in­ terese. te je tamo krenula i posebna slovenska deputacija Slovenaca pod vod­ stvom Dr. Vilfanom-a, da iznesu zahtjev goričkih Slovenaca. San; Remo. Javlja se od 26. o. mi. Konferencija u San Remu završiće su­ tra na večer svoje,vijećanje. Millerand, Foch, kao što japanski, grčki i poljski delegati otputovaće u utorak u Pariš. Austrija 1 Mađarska. Državni kance­ lar dr. Renner izjavio je u razgovoru sa korespondentom »Az Esta«, da bi Au­ strija mogla ustanoviti stalne veze sa Mađarskom samo' u tom slučaju, kad bi Mađarska ispunila uvjete, koje je antantajrriznala pravednim. Sadašnje pri­ like ne dopuštaju intimnih odnošaja. — Današnji politički režim, oteščava Au­ striji da nastupi prema Mađarskoj jed­ ' nako otvoreno lsao što je n. pr. nastu­ ; i pila prema Čehoslovačkoj. Senžermanski ugovor. Javljaju iz i Londona: Gornja kuća je .u drugom i ; trećem čitanju odobrila saintgermain- I ski ugovdr. . Oko Nejmačke. Kako listovi javljaju iz San Rema, naglasio je ministar pred­ sjednik Llovd George da če se rezul­ tat njihovog razgovora sa francuskim minfstrom predsjednikom Millerandom objelodanit u zajedničkoj Izjavi, koja među ostalim ‘zabacuje misao okupa­ cije lijeve minske obale t rurskog pod­ ručja po Francuskoj. Protiv japanske akcije. »Vossische Zeitung« javlja iz Milana. Japanski po­ slanik u Rimu potvrdio je vijest lista »Avanti«, da su japanske čete prodrle u Azijsku Rusiju. »Avanti« poziva da talijanski proletarijat protestira Protiv j početog novog rata, koji po njihovom ! shvaćanju nije zaključio Japan nego Sa­ veznici. Plač Hercegovine. " ovih je dana izaslala svoje dvije deputacije ze­ maljskoj vladi u Sarajevo. Nevesinjska deputacija (Ahmed Pekušić, Salko Pajević i Selim Copclj) podastrla je’svoje jade i nevolje zemaljskoj vladi tražeći kao najpotrebnije uvjete poredka i mi­ ra u ovoj nesretnoj zemlji, da se bezuvjetno iz nilliove sredine maknu za­ čepile! svih- progona i pokolja oružnički narednik »Bezirkswachmeister« Sinlo Stoisavljević i. pop Jovičlć. Žandar Stoisavljević, nakon uzaludne potjere vojske, koja je bila izaslana 28. pr. mj., da ‘progoni pljačkaše generala Tenziča i 'pratnje, poduzeo je na svoju ruku pretraživanje muslimanskih sela, tražio »oružje«, stjerao je one ljude u žandarsku kasarnu, gdje ih sili da priLvžr. • - —c- ПРАВДА* — „PRAVDA. Стмаа 3. Dr. Hamdija Karamehmedović, dr. Muvatski Radiša« na području Bosne i znaju ono što on hoće. Zlostavljanjem stafa Denišiić, Veli ef. Sadović profe­ Hercegovine, a koje je dosad s lijepim dotjerao je taj jadni svijet tako daleko, sor, Ahmet ef. Serić, Ahmed Kulenouspjesima provađao u Hrvatskoj, Meda su pojedinci na strani kupovali oruž­ vić, Mustajbeg Halilbašić, Hasan ef. je i ovome ga krvniku donosili, kao da i dumurju, Istri, Dalmaciji i Vojvodini. Kadić, šer. sudac, Asimbeg Mutevelić, Taj je korak »Hrvatskog Radiše« nai ­ su ga oni imali. To se čini zato, jer su šao na opće razumijevanje j dočekan je Asim 'beg Dugalić, Junuzaga Madareznali, ako patrola kod njega ne nađe vić i Ahmetđga Kumašin. . svestranim i toplim simpatijama te o‘oružja, da će biti zatvoren i zlostav­ Mi ovu velevažnu akciju preporuču-' bećaje lijepih uspjeha za podignuće na­ ljan kao i onj prije spomenuti, dok ako jemo svim rodoljubivim muslimanima, šega privrednog stanja. mu oružje nađe biće mu isto samo odda je u svakom pravcu potpomognu I »Hrvatski Radiša« moći će svoju svr­ uzeto i biće novčano globljen, ali ne i apeliramo na sva naša mjesta u pro­ hu postići samo onda, ako naiđe na do smrti linčovan. vinciji. da ovom odboru budu na ruci opće razumijevanje i na simpatije svi­ Za zaštitu života tražili su muslima­ i da svak u svojoj sredini poradi na ju društvenih krugova i ako će uspjeti, ni od kot. predstojnika, da u svako se­ sakupljanju priloga za ovu plemenitu da u svakom mjestu osnuje svoje pod­ lo stavi po dva žandara i podijeli mui korisnu stvar. ružnice i radne odbore, dotično povje­ slftnanima oružje u svrhu obrane, pa Blagodati ove ustanove osjetiće sva kad. je predstojnik to obećao i u tu svr­ reništva. »Hrvatski Radiša« smjestio naša zajednica, pa je sada na nama da je već do sada i lijep broj naše musli­ hu došli u oružničku kasarna opome­ je u njenu osnivanju što jače i izdašnije manske nejačadli nja nauke i zanate, nuti Stoisavljević nije dao o tome ni pomognemo. pomaže obilno našu sirotinju, pa i mi progovoriti, nego je rekao: »Makar pozivamo sve prijatelje naše nejačadi Vam i vlada dala oružje, ja vam ga ne »Gajretov Dan«. U Sarajevu ie ovih i naše sirotinje, da svakom zgodom dam!« dana obrazovan veliki međustranački podupiru ovo naše društvo i upisuju se Na svoju ruku ovaj je Stoisavljević priređivački odbor »Gajretova d aza članove »Hrvatskog Radiše«. uzeo Osmana 'Marića kao taoca i u tu n a« u svrhu sakupljanja priloga i to Muslimani, ako trebate pomoći i sa­ svrhu šalje ga od sela do sela tražeći 6. maja o. g. U parku će Cara Du­ vjeta kod namještanja vaše djece na »hajduke«, gdje nesretnik svaki dan šana toga dana od .10 do 12 sati prije nftuke i zanate, obratite se na »Hrvat­ može glavu izgubiti. podne i u Gaju nad Hridom od 3 do 6 skog Radišu« on će,vam pomoći. i Kada je M:hajlo Šiljegović bio za­ sati poslije podne svirati vojna muzife. Učesnici ove proslave plaćati će za tvoren radi toga što je hranio i štitio Sve potrebne informacije o »Hrvat­ hajduke Račića i šiljegovića ovaj je skom Radiš!« daje svakom društvu i opros^u kartu 10 kruna, za .ulaznicu Stoisavljević rekao muslimanima, kad pojedincima Podružnica Hrvatskog Ra­ 1(1 odnosno 5 kruna, a za cvijeće i os­ su tražili zaštitu: »Evo ja sam pustio diše u Sarajevu. Napretkova palača. talo po volji. Mihajla iz zatvotd, a vas će proga­ Novi odbornici »Hrvatskog Radiše«. njati!« ' r Redovita sjednica Podružnice »Hrvat­ Pošto se više puta desilo, da žandarskog Radiše« za Bosnu i Hercegovinu ske patrole kod pretraga ne prizivlju u Sarajevu, koja je odbržavana kine nikog muška niti glavara, otkrivaju mu­ NAS ^ŠT V SUBOTU 1. maja radi 23. travnja 1920.. jednoglasno je iza­ slimanke, a ako nađu novac ili što dru­ brala kao redovite odbornike Podruž­ općeg radničkog praznika neće Izići. go vrijedno, to nose, (Mujo Baralija iz nice slijedeću gospodu i to: Asimbega Luke opć. Kruševo). to se traži, da vla­ Gosp. Hadžić u Sarajevu. Jučer je D u ga li ć a, prokuristu i zamjenika da i u tome učini red i zapriječi ,-te iz Beograd doputovao novi komandant ravnatelja Herceg-Bosne; Dr. Atif ef. »službene« otimačine. II. armijske oblasti, bivši vojni minis­ Hadžikadića. profesora šer. su-, Pop Jovičić hvali se otvoreno da je tar g. general Steva H a d ž i ć. Na j 'đačke škole: Veli ef. S a d o v i ć a, pro­ njegova zasluga što su Odžaci unište­ stanici su dočekali novog armijskog j fesora šer. sud. škole i Hasan ef. K ani i muslimani ostali bez krovova, a da komandanta gg. predsjednik vlade dr. d i ć a, šerijatskog sgdiju. i ne nabrajamo njegova ostala zločinSrškić, načelnik unutrašnjeg odjeljenja ! Rezervni oficiri invalidi. Ministar­ ■stva. Sokrat Petrović, direktor policije Ljesstvo vojno i mornarice saopćuje: Da Deputacija tražf, da se ova dvojica kovac i šef predsjedničkog ureda dr. ne bi rezervni oficiri inva'idi, koji tra­ što prije maknu, ako se želi u ovom Starh. Od vojske bili su prisutni gg. že da se demobilišu. a kojima nije rekraju red i mir uspostaviti, komandant bosanske divizijske oblasti gulisana invalidska potpora ostali bez pukovnik Čedo Marković, načelnik šta­ sredstava za život, ministar vojni i ba II. armije pukovnik Jovanović sa mornarice naredio ie da se, svi rezerv­ zamjenikom potpukovnikom Pešićem, ni oficiri invalidi, kojima na 6. maja te­ komandant žandarmerije pukovnik Mikuće godine ne bude regulirana inva­ Deputacija sela Kakorina, Kružanj i : trović ј drugi viši oficiri. G. general lidska potpora zadrže na 2 mjesečnoj Banjdol kot. mostarski (Ibro Maksunić ! Hadžić odvezao se nakon pozdrava s } službi u vojsci, a da se invalidska pot­ osobno, te punomoćima Alije Hodžića prisutnima u Konak. —■ - »■ ; pora oficira reguiiše do ovogodišnjeg i Mehe Ibrukića) podastrla je vladi ta­ Pregledanje džamija. Da se ustanovi sudskog odmora. - - -•« « kođer svoje tubže na spomenutog žan­ pravo stanje sarajevskih džamija i po­ Dedo krsti se! Husern Malina 80 go­ dara Stoisavljevića radi progona ta­ piše inventar istih odlučio je, kot. vak. dina star iz Vratnika napadnut je na mošnjih muslimana, a koji su ministar­ povjerenstvo da izašalje komisije i to: Zmajevcu kod Jeftanovića ograde. Na­ stvu i vladi odaslali ove hefte slijedeći I. u predjelu od Skenderpašine džamije pala ga je .rulja od 20 seljaka, te tubrzojav: pa sve do Bistričkog potoka u ponedje­ kući ’ga gvozdenim štapovima vikali su »Već 16 dana čame u zatvorima neljak dne 3. maja u 3 sata poslije podne. "»Dedo krsti se!« — Isti su seljaci na­ vesiniškim Salih. Osman i Omer ZloII. od Bistričkog. potoka pa na lijevu pali još dvojicu težaka, koji su gonili mušica, Derviš Memić. Osman Marić, stranu sve do na Hrid u petak dne 7. ćumtrr. Selim, Bešir i Meho Husić, Salko, Du-' maja u 8 sati u jutru. III. Od Potoka Ovome ne treba opširna komentara, ran Meho, Zahir. Pobrić Mujo. Ibro KoRamića Banja prema Vratniku i Kova­ musliman je, pa pored svoje nevinosti ličić, Osman Omerović. Hasan hodža čima u petak dne 7. maja u 8 sati u ju­ i velike starosti mora biti napadnut Tule, Šuta Zuko, Alija. Salko Marić. tru. IV. Šved šamije između potoka Ra­ Ouo vadiš Jugoslavia? Meho Alija Begović iz Kokorine. obuzmića Banja i potoka Hadže u utorak »Konzorcija« izdaje brašno. Prepro­ roćeni da su davali hranu vojničkom dne 4. maja u 8 sati u jutru. V. Sve davači »Konzorcija« izdavače počam bjeguncu Catoviću; te Bašiću, koji je džamije od potoka Hadžeta prema Bjeod četvrtka 29. o. mj. pa sve do čet­ osumnjičen umorstvom Arslana Marilavama i Koševi do Magribije džamije vrtka 6. maja t. g. po dosadašnjim usća. a obo.iica. da -su sudjelovali kod ? Gorice u petak na 7. maja u 8 sati lo-vima po pola kilograrrta brašna za razbojstva na armijskom komandantu. u jutru. Upozoravaju se sve mutevelije, varivo (meka nula) po K 13.— a kruš­ Pošto svi svjedoci bez razlike vjere imami i mujezini dotičnih džamija, da no brašno po K 12,— na kg. isključuju prisutnost ove dvojice kod u spomenute dane i sate sačekaju do­ tog zločina, a pošto su gore imenovani lazak dotičnih komisija kod svojih dža­ ljudi najpošteniji i bezdvojbeno nevini, mija. to molimo, da se odredi nek se oni na Osnutak »Muslimanske akademske slobodnu nogu puste.« menze« u Zagrebu. Bijedno stanje u G. Mirko Kurilić Stolac. Vaš »ispra­ Oni mole, da se pozatvarani i u kojem se naši đaci u Zagrebu nalaze vak« na primjedbu slagara Stočanina Nevesinje otjerani muslimani ovih sela ušljed neprestanog poskupljivanja ži­ u 40. broju našega lista objelodanit će­ čija se kuća i imetak upropašćuje. čija votnih potreba; bolno se je dojmilo na­ mo tek onda, kad nam javite ako to sirotinja pisti za očevima, koji neduž­ ših građana u Sarajevu. Uviđajući nenije bio pad Beograda, onda kako su ni. u uzama trunu odmah puste na slo­ ■otklonjivu potrebu da se na najpodesse drugačije zvala ona austrijska slav­ bodnu nogu; a isti su od vlade tražili, niji načm pomogne našoj omladini i olja ili pobjede, koje ono Vi proslaviste da se na njihov trošak izašaUe jedan moguć, školovanje sastao se je lijep sa crno-žutom zastavom? Isto .tako, liječnik i odvjetnik, da ove nesretnike broj naših građana iz svih staleža bez izvolite nam reći, koje bio u doba rata pregledaju i ispitaju. — Međutim su orazlike stranaka u prošli petak u musi, u Stocu najbolji pouzdanik au­ voj. deputaciji na vladi obećali, da će čitaonici pod predsjedništvom našeg strijske političke oblasti? (Ne može Vas to vlada službeno, učiniti. obljubljenog gosp. Reis-ul-Uleme i ras­ sva Bregava oprati. Pr. šlag. St.). Ovu je deputaciju predveo lično prepravio to važno pitanje. svijetli g. Reis-ul-ulema-, dok je neveIzmjenom misli došlo se je do jed­ sinjsku deputaciju predvodio tajnik na­ nodušnog zaključka, da se poradi do še organizacije. početka dojduće školske godine na pri­ . Na razvoj i izlaz iz ove stvari mi kupljanju materijalnih sredstava za ot­ čekamo, pa ćemo se onda na ovu temu vorenje »Muslimanske akademske men­ Glas „naroda*4. Slučajno nam dopađoše n posebno. osvrnuti. ze« u Zagrebu. ruke dvs brsojava; prvi iz Oetroica pod bro­ Ovaj način pomoći je najbolji i naj- jem 376, predan dne 29-111. 20 u 2 Bata po podesniji, pošto će đaci i iz najsiromaš­ podne a glaei Omerbeg Čengić Foča. Brzojav ва vi6e potpisa šalji na vladu. Zejuil*. nijih porodica uz neznatnu pristojbu ili Drugi je iz Foče a glasi: „Zemaljska vla^a badava dobivati dobru i izdašnu hranu, Sarajevo. Potpisani molimo da nam se povrati koju im sadašnja »Jugoslavenska men­ nai vredni učitelj Zejnil Vukotić, po moguć­ za« uza sve nastojanje ušljed pozna­ nosti kao upravitelj narodne osnovne škole u »Hrvatski Radiša«, društvo za od­ Foči®... Nije potpisan, jer ,,beg“ valjda ne na­ tih ekonomskih poteškoća nije mogla đe goj i namještanje podmlatka -u trgovi­ nikoga. pružiti. * nu i obrt te za unapređenje gospodar­ Jadni Zejnile, zar si baš spao na Omera,tog | U tu svrhu izabrani su u akcijoni od­ ske privrede. — sa središnjicom u Za­ „svesnog** građanina i jedinog praporca, i, horoščića Kaporova?! E baš si pogodio, ko će te grebu. osnovalo je početkom tekuće go­ bor naši agilni ljudi, koji će poduzeti dovući. dine svoju podružnicu za Bosnu i Her­ akciju, kako u Sarajevu tako i u pro­ ovamo Preporučnjemo g. Grđiću, da odmah uđevolj» cegovinu u Sarajevu. Time je udaren vinciji za ostvarenje ove neophodno ovoj opravdanoj želji g Zejnila Vukotica, jer početak u provađanju velikih zadataka, potrebne institucije. je svojim „djelima1* n Jeleću pokazao da može biti sve, samo ne ljubimac naroda. U odbor su izabrana ova gospoda : koje je postavio sebi za zadaću »Hr- Domaće vijesti Рогићв urEđništva. Trešeljah „Hrvatski ..... . - diša". �I I I Страна 4. Strana Број 151 Bi oj ..ПРАВДА' — .PRAVDA' “(OGLASI “ ISLAM. DIONIČKA ŠTAMPARIJA (TISKARA) u SARAJEVR. objavljuje ovijem RASPIS od 3000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od 150.000 K na 300.000 K. Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. 2. Dionice glase na ime. nominalnaцп je vrijednost 50 K, a dioničari ih domjaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 30. maja 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima. koji se prijave, a koji su uče­ stvovali u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. w 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja od 52 K nakon otlbitka troškova subskripčije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrijeme svojih uredovnih sati. Sarajevo, 27. aprila 1920. RAVNATELJSTVO. POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE BOS. GRADIŠKA. Broj 382/1920. 3. da us tjelesno potpuno zdravi (li­ ječničkom svjedodžbom); 4. da .su dobrog moralnog i politič­ kog vladanja (svjedod/bom nadležnog gradskog poglavarstva ili političke ob­ lasti) ; 5. da su svršili najmanje 4 razreda koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom svjedodžbom). • • Primljeni opštinski činovnik biva za prvu godinu namješten u privremenom svojstvu, a pošto mine godina dana, ako dokaže dobru upotrebljivost, bude sa svima pravima po postojećoj služ­ benoj pragmatici i mirovinskom propi­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ dišci, definitivno potvrđen. . Dužnost će gradskog dostavljača bi­ ti. da u uredu pripomaže u pisarničkomalipulativnim poslovima i da vani vo­ di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih potraživanja, pri čemu će mu izravno biti podvržene sve maljalske starješine (gradski muhtari i knezovi). Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. Gradonačelnik: Reufbegović s. r. - Sarajevo. Salihaga JVliriea Tngnlna sviju vrsti zBmaljshlh proizvoda i holonijalne robe na vEllho. Predimaret 16. Telefon 308 B Sarajevo Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu ■svrhu šalje vlastite korpe (šepete) na upotrebu. — Telefpn interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. Trgovina voćem, Želeni, i kolonijalnom robom na veliko. Prodaje i kupuje PAPIRNICA voće u komisiju, odprema ♦ sve u svojim vlastitim se- ♦ HAMDIJE KOPČIĆA i petima. — Dajem na zna­ nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju ♦ preporučuje svoje bogato stovarište T ♦ svih »vrsta papira, kancalarijskog I ♦ 2 školskog pribora. — Naručbe se * T obavljaju brzo i točno. • T ♦ Ci ene umjerene. 2 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 a radnju proširio i na ko-lonijalnu robu - - - - I Braća Demirdžić, Sarajevo f Sarači ulica 51. — Telefon br- 274. PRODAJA moderne krečne peći sa nuzgrednim zgradama u blizini Sa­ rajeva. Kupci neka se jave u kance­ lar® Dr. O. Horwitza u Sarajevu Jelića 4. po podne od 3—5 sati. Trgovima svakovrsnih Koža i obućar- |Ц И skog pribora na imalo i ца veliko, pi И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i točno. Ш PRIJATELJU što je nehotice uzeo moju ambrelu sa gvozdenim štapom (šemsiju) dne 22. o. mj. u kiraethanl prigodom osnivanja đačke menze, molim, da mi je ostavi kod kahvedžije I u kiraethani, jer sam zapriječen, da ■ ga osobno u tu svrhu potražim. ' Jast« li prtkomemo osatIKvi protiv j I hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite bok? Oj, kako tu ublaauiu ha- | li, čine otpornim masaže s Fellerovun I pravim ELsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstva, keja utažuje grčeve, jača želudac? Držat, se samo Fellerovih pravih EJ»«-pilula! 6 kutija 18. krunp. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fellet, Stubica donja, Elsatrg br. 31в. Hr­ vatska. NATJEČAJ. Kod ove gradske opštine imade se popuniti novo kreirano mjesto gradskog dostavljača, kao gradskog manipulativnog činovnika u XII. dnevnom raz­ redu sa početnim godišnjim berivima: 1200 K plače; 200 K aktiv, doplatka i 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi­ nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ kazati: 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ voru i pismu potpuno vješti; 2. da su navršili 24. a trijesu preko­ račili 42. godinu života (krsnim ih rod­ nim listom); - ----- Hamdija Spaho i drug umiješaj u krmu, šaB'ldSKIal ku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкдсу u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje *ViaD odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod Ijos kame Тгикбеу, Ljubljana. Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani zaQrezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H, SUTTNER, u LJUBLJANI br. 706. Riblji zejtin najbolje vrsri ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Go. sada Згаеа Sahinagie, Sarajevo Strosmajerova ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. _____________________________________________ 47 viasiik: ć>atrata Odbor >t M. O.« Odgovor® aradaik: M Јпмтпп i ,?.<'■■/.<■_ “ у ■! ■' . -.лкИИС/љл •’ ■ ^. '.--аЈпМЕ ? '. ’ 'ЧМИ'.;. ittep»rii» D. ž A K®»», Sat®.«- ' ; ' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/16fc84a299622c67a5bddbd746216a44.pdf 341ecc1f58d34f7212641b651905d3ff PDF Text Text Poštarina u gotovom ptaCena. PRAVDA ГЛЛСИЖ) ЈУГОСДАВЕНСКЕ МУСиМАИСКЕ ОРГАКВЗАЦМЈК Broj 47 (152) Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, utorak 4. maja 1920. (13. šabana 1338.) Gajretov dan. Preksjutra je Gajretov dan, dan kđji će ne samo donijeti lijepu materijalnu potporu našemu Gajretu, nego i poka­ zati da je moguć zajednički rad svih muslimana barem na kulturno-prosvjetnom polju. Taj dan će se mantfestovati čvrsta volja svih prijatelja našega kulturnog "progresa, da svi složno, bez obzira na partijske razlike, porade da se što ve­ ćem broju naše mladeži omogući da se školuie i da se naoruža modernim oruž­ jem za modernu borbu svoga vremena. Taj dan će se sjati lice i pokazaće se slika naše bolje budućnosti svakom dalekovidnijem jugoslavenskom muslima­ nu, jer taj dan će ga uvjeriti, da je na­ pokon spalo ono pfckletstvo, koje toli­ ke godine mori naše najvažnije kultur­ no društvo; da je napokon, a valjda i definitivno, izbačena nesretna stranač­ ka politika iz našeg Gajreta. Ugledni članovi svih muslimanskih stranaka, imajući pred očima strašnu kulturnu zaostalost islamskog dijela na­ šega nagođa i zabrinuti za budućnost svojih jednovjernika, stresaše napokon sa sebe ružne okove stanačke netrpe­ ljivosti, prebaciše koprenu zaboravi preko pogrešaka političkih protivnika na kulturno-prosvjetnom polju, uhvati­ še se rukM>od ruku i zavjeriše se, da će u buduće zajedhički složno raditi na izgrađivanju- glavnog temelja naše bu­ dućnosti i da neće nikada više dozvo­ liti, da politički zasukanci i nekulturni i antikultumi elementi uvlaćc svoje pr,ste u kulturna društva i sudbinom im odlučuju. U znak toga duševnog preporoda, odlučiše svi složno d'a pod pokrovitelj­ stvom reis-ul-ulcme prirede prvi Gaj­ retov dan. Pod itm auspicijama održaće se i ovogodišnja Gajretova glavna skup­ ština, koja će kao i »Gajretov dan« do­ kazati, da je napokon pobijedila spaso­ nosna misao, da pred »Gajretovim« vratima mora spasti svačija stfanačka i politička kabanica. »Gajret« će ubuduće biti društvo sa­ mo onh, koji se umiju izdići nad stra­ načke strasti, koji cijene vrijednost mo­ dernog obrazovanja, koji uviđaju da se samo intenzivnm radom na prosvjetnom Polju može ‘poboljšati naše loše sadaПје, stanje i osigurati budućnost naša. Na »Gajretov Dan« doći će svaki na­ predni musliman, svaki prijatelj naše budućnosti, svako ko pojima da je pro­ svjeta naše najvažnije narodno pitanje. Kao članovi naše Musi. Jugosl. Or­ ganizacije upozorujemc svoje političke istomišljenike, da na mladima svijet dstaje, da će sadanji naši omladinci po srednjim i visokim školama biti ubrzo vode naroda i da omladina prosuđuje vrijednost političkih stranaka samo po uspjesima njihovim na kulturno-prosvjetnom polju. Naša stranka -kao najjača musliman­ ska stranka treba da naviše doprinese i radnika i materijala za zidanje teme­ lja naše bolje budućnosti. Tim će ujed­ no dokazati da je sposobna za život i da je dobro da postoji. Utakmicu stra­ naka na prosvjetnom polju pozdraviće oduševljeno svaki pravi patriota, pa ma kojoj on stranci pripadao. Kao članovi priređivačkog odbora »Gajretova dana« apeliramo na sve ’ svoje političke istomišljenike, .na svu braću muslimane, kao i braću Srbe i Hrvate drugih vjera'; da na »Gajretov dan« što obilnije potpomognu naše društvo »Gajret«, koje je sebi stavilo u dužnost da siromašnoj muslimanskoj školskoj mladeži omogući savremeno obrazovanje i tako sagradi najbolji te­ melj ljepše budućnosti svih muslimana naše domovine! Dr. Karamehmedović Hamđija, Kadić Hasan, Šerić Ahmeđ, Mulabdić Edhem, Sadović Velija. Dugalić Ashn, Celić Mustafa. Bjelevac A. Hifzl, Mašlć Husetn. Sarajevo, 28. aprila. »Narodno Jedinstvo« osvrnulo se na pisanje »Hrvatske Sloge«, što'je ustala proti činovnika iz Srbije. Mi smo po kroničarskoj dužnosti registrirali sta­ novište »Hrvatske Sloge«, jer nam se čini, da srbijanski ičnovnici ne će polu­ čiti onog uspjeha, koji se od njih izgle­ da. »Narodno Jedinstvo« se trudi, da dokaže, da su za naše prjjike najpodesniji upravnici iz ‘Srbije. Mi, koliko nam dosadašnje iskustvo dokazuje, možemo nažalost tvrditi obratno. Ono nekoliko njih što su do sada bili kod nas poka­ zali su se i nepodesni i nesposobni, a naročito prema, nama muslimanima ne­ prijatno raspoloženi. Mi rie ćemo reći, da oni upravnici nijesu bili dobri za negdašnju malu Srbiju. Od njih se nije tražila kakva osobita sprema, jer ie lako bilo upravljati jed­ nim homogenim narodom, a naročito ■kada- je imao svoje sjajne i široke au­ tonomije opština. Kod nas su prilike sasvim drukčije. Mi nemamo nikakvih autonomnih jedi­ nica. Moramo ih stvarati. Zato treba spremnih ljudi. Sigurnosne naše prilike su ispod nivoa; halapljivost našega se­ ljaka je prevršila sve mjere, a naročito glad za zemljom. I zato treba spremnih ljudi, a naročito onakih, koji poznaju naše prilike. Srbijanci to ne poznaju. Oni misle, da se u Bosni može uprav­ ljati sa istim patriarhalnim uredovanjem i primitivnim upravnim aparatom kao negda u homogenoj kraljevini Srbiji, gdje je narod- vičan uzornu redu dobar dio oyoga imao sam u svojim rukama. Srbijanac nema pojma o našim zakoni­ ma. uređajima, običajima i ostalim, najpotrfbnijim pojmovima, o kulturnim, ekonomskim i socijalnim potrebama. Za dokaz gornjega uzećemo za pri­ mjer Tuzlu. Prvi je došao neki Krasojević, koji nije mogao nj stolice ugrijati, a morao je seliti. Iza njega je do­ šao Nikolić, ■ kojega je vrijedna čaršija Muslimanska POJEDINI BROJ 1 k r u n a. nika survava općinski imetak pa nikom odmah uzela u ruke, diktovala mu šta će raditi, dok se nije zapleo i nakon ništa. nekoliko mjeseci morao biti dignut sa ■ Braća pravoslavni dobivaju sve, a muslimani ni orio, što im po zakonu pri­ svog položaja. Iza ovoga je došao zlo­ pada, nego im se otima i pošljednji za­ glasni Gruđić, koji je bio u Srbiji neka logaj iz usta. »Narodno Jedinstvo« to zaboravljena veličina. On je bio nekoli­ naziva objektivnošću i govori, da je nji­ ko puta smijenjen, tjeran i timirovljen. hova ljubav prema nama zagarantovaPribićević ga je otkrio i ovamo poslao. Prvi mu je posao bio, da digne stare na. Mi od te ljubavi do sada ne vidje­ smo ni jednog jedinog" dokaza. Gdje čestite i vrijedne kotarske predstojnike su naši toliki spremni predstojnici Srbi muslimane, koji su bili na stanovištu, i Hrvati (muslimani) i drUgi? Valjda da se u Bosni upravlja samo po zako­ nisu svi Austrijanci? nu ј ravnopravnosti. Ko bi ijiu prije na­ punio uši, tome bi i vjerovao, te op­ koljen sa špijunima nije tražio izvješća . kotarskih ureda, nego je na temelju kri­ vih podataka dekretirao naređenja i iz­ ricao kazne, a nikako ne saslušao stra­ naka. Kad je jednoć deložirao neku familiju, jer mu je trebala čitaonica, pi­ tala ga je stranka, da joj pokaže para­ Na ova graf na temelju kojega je tjera po za­ ! mjesta treba postaviti naše domaće si­ konu iz stana. On je odgovorio; »Za­ nove.neokaljane prošlosti, čija je spre­ kona mi n'e treba, ja tako ho­ ma izvan svake sumnje utvrđena! Ne poričući spremu i upravnika iz ću i za to odgovaram«. Lijepe mi odgovornosti, kad ucvilj i ošteti je­ Srbije tražimo u prvom redu da se na­ dnu familiju, a poslije od nje traži pis­ šim sinovima dadne mogućnost, da umeno očitovanje, da je ona dobre, volje pravljaju, koji poznaju običaje, zakone ispftljala. Općini je naredio da prodaje (koji i danas vrijede) i koji će razumjeti brašno po I dinar. Kad je općina izgu­ narodne težnje i želje. Ne zamjeramo bila preko pedeset hiljada kruna, pod­ ni »Nar. Jedinstvu« s njegovog stano­ nese račun, a vlada odgovara neka višta, ali je haška pusta fraza o ravno­ plati ko je naredio. I tako se radi ne­ pravnom postupku, a drugo su djela, spretnosti i neupućenosti jednoga činov­ koja drugo znače. Obespravljeni. i | i ; i U pravno uređenoj državi moraju svi državljani uživati zaštitu i svi bez razlike moraju uživati jednaka prava kao što imaju i jednake dužnosti. Naša vlada rekao bi, da оЛ načelo osporava muslimanima u Bosni i Hercegovini. ■Primjenjivanjem uredaba o agrarnoj reformi na srednje i male posjednike, lišavaju se ovi od posljednje zarade, otima im se pošljednji zalogaj iz usta i silom se gone u redove proletaraca, čime će se omogućiti širenje boljševič­ kih ideja i komunističkih prevrata. Rje­ šavanjem kmetskog pitanja pomami« se je za otimačinom zemlje jedan dio "našeg težačkog svijeta, te je samovoljno prihvaćao tuđe zemlje ne pitajući ni vlasti ni vlasnike. Otimao ih je silom i lukavštinom gdje mu zemlja nije ni trebala, dapače kada ni svoju vlastitu zemlju nije mogao obraditi. Propisi Predhodfiih odredaba«, kojima se liša­ vaju otimači tuđih zemalja i za sada i za buduće blagodati agrarne reforme, ostali su na papiru, jer oblasti nijesu Ovih propisa sa potrebnom energijom štitile. Tako su muslimanski posjedi postali prostom pljačkom fanatične ma­ se, za koju se mora reći, da je podupi­ rana od hrđavih i nesposobnih vlasti. Zemlja se otima i pljačka bez programa, bez evidencije, bez plana, a vlast ta­ kovu protuzakonitost u izvjesnim slu­ čajevima direktno podupire. Jedan žalostan primjer ove vrsti otimačane pruža rijesenje kotarskog ureda u Sarajevu od’ 4. marta t. g. broj I | i j i j j , i I ■3294 i od 3. aprila t. g. broj 4443. Nai­ me, Mujaga Kapetanović i dr. iz Sara­ jeva posjeduju kat. čest, broj 2176/12, koja nije nikada bila pod kmetovskim pravom. Porodica Kapetanovića drži ovu česticu u svome slobodnom posje­ du preko 50 godina, dok je Mujaga Ka­ petanović drži i obraduje preko 20 go­ dina. Za ovoliko dugi niz godina nije je niko drugi ni držao ni obrađivao. U prošloj godini navali neki Jovo Mrda da Mujagu H. Kapetanovića, da mu dadne' da posije ječam na jednom dije­ lu ove parcele. Mujaga je odbio Mrdu, jer da će on tuđe posijati djetelinu. Nešto milom, a nešto silom Mujaga privoli, da Mrda posije ječam, po ko­ jem će Mujaga posijati djetelinu. Ovo je jedan tako čist i određen posao, da ne treba ni pameti, ni zdrava razuma za prosuđivanje ovoga čina. Pa ipak kotarski ured u Sarajevu pod gornjim brojem izdhje odluku, da Mrda i u go­ dini 1920. »imade obrađivati« spome­ nutu česticu, i sa nje prihode kao i do sada vlsaniku zemlje dati. Vlasnik zemlje dužan je to dozvoliti pod pri­ jetnjom zakonskih pošljedica. Ovim činom ne dira se nikako u definitivno zakonsko rijesenje o dotičnom posjedu i načinu njegova obrađivanja«. Zemalj­ ska vlada ovu odluku potvrđuje ne na podlozi uredbe o agrarnoj reformi, ne­ go na podlozi običajnog pra\a, što Ka­ petanović nije u jesen Mrdi otkazao. A djetelina, što ju je Mujaga po ječmu posijao? Zar to nije jači otkaz nego i i obrtnica banka za Basnu i Hercegggina (d. đ.) и Sarajrau. Dionička Daje sezonske I nprovizBcllshB Srediti. — НшзиЈв I glavnica urodile srtćbe, valute I vri ednosne papire evlb vrsta. ROBNO UDJELEHIE kupu)« I prodaje H sve vrste rabe, a poglavito evs Uvotns nomimice. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,000.000_ _ _ lavi se svim liaokovalm »ostalima. Havlja oplate I anovienla u kraljevstvu Sla. 1 i Inozemstvu. Prima nloike na ulažne kaflžJci i tekuća nhine 1 ukamadnje Hi naj­ povoljnija. ВђпЦа sve eiJeaJniM poslove I burzavne naloge I HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban^a, Sarajevo - Interurban telefon: Z14 | _ �Strana 2 Страна ' Hat nego ikakvo, i ustneno i pismeno utanačenje.- »PRAVpA* — „ПРАВДА* moći. Znamo mi, da njoj mnogi njesu 1 ma nc djelujemo ni malo strančarski, poćudni. Ali šta ćetno, kad je narod ■ nego smatramo da je to svojina svih dao sa hiljadama glasova svoje povje- I nas, za što smo i svi pozvani da se brinemo. rertje baš oviru ljudima, đa oni na­ I mi se brinemo. Naši ljudi potpisuju stoje urediti ono, za što »Obranaši« priloge za akciju. Akcija poziva sva­ kroz duge godine svoje vladavine ni koga na saradnju i naš urednik ode u prstom ne makoše. Neka se sjete, da kancelariju akcije po informacije, pa ih šu oni dobili na izborima 28 glasova! donesemo u listu ј t. d. Mi svi dopri­ Istina, i. tjh 28 glasova mogu da na­ nosimo koliko možemo. Hoće li to i du svoje dolično mjesto dobrom saraddrugi, dobro došli! Svako će,se cije­ njom u akciji za zaštitu morala,, kao niti prema svom doprinosu bilo A nov­ što je i pomoć svakog pojedinca dobro došla, jer mi u vakufskim j našim opće cu ili u radu. ____ potrebnim kulturno-socijalnim pitaniiJ _____________________ Врој 152 Bi oj i hllii НаГ UNUt&AŠNjl boLOŽAJ. U očekivanju. »Depeša« pod naslo­ vom »Politička situacija« piše: Dolas­ kom dr Trumtjića nije promijenjena si­ tuacija ni.u koliko, jer je gosp; dr, Trumbić došao zbog spoljne politike, koja će se definitivno riješenje još ovih dana. Međutim je podloga unutrašnje situacije još uvijek u rukama Krune, ko­ ja čeka na dolazak g. Vesnića, kop do­ lazi noćas, ma da se počeld sumnjati i u njegov uspjeh, jer se u parlamen­ tarnim krugovima goyori, da je Narodni Klub uvijek protiv Vesnića. Grupa Ribarčeva još se nije opredijelila, ali će valjda ostati uz vladu. |“jer bi time doveli u pitanje opstanak 1. maja se očekuje dolazak gospo­ i parlamenta. © dina Vesnića, kome tće biti povjeret* »Jutarnji List« priTna iz Beograda, mandat za obrazovanje koncentracione da će u toku ili početkom naredno ne- ! vJadc i prema tome i šređenje politič­ I djelje doći u Beograd talijanska dele­ kih prilika zemlje. U Beograd je stigao gacija, koja bi imala da pregovara radi i gosp. Dr. Laginja, ban Hrvatske. definitivnog sporazuma o riješenju ja­ VANJSKI POLOŽAJ. dranskog pitanja. Smatra se kao sigur­ no, da će na čelu te delegacije biti tali­ Jadransko pitanje. Trgovački krugo­ janski ministar vanjskih poslova Scialovi u Trstu, gledaju u riješenju jadranja. Predsjednik naše delegacije biće mi­ i skog pitanja jedini izlaz iz neizdržive nistar inostranih djela dr.'Trumbić. situacije) koja vlada ne samo u Trsta« Javljaju za tim iz' Beograda; Mirov­ nego i u cijeloj Istru Nezadovoljstvo je na konferencija u San Remu zaključe­ veće nego ikada. Dok je prije nekoliko na porazom talijanske vlade u pogledu mjeseci bila kriza obuhvatila samo trjadranskog pitanja, čini se, da se naša i govački svijet, danas je javno obuh- . delegacija nimjerno nije odazvala pozi­ I vatila sve tršćnske krugove bez razli­ vu, da dođe u San Remo. To je po svoj ke. Tršćanska štampa svaki dan piše pridići uslijedilo uzajamnim savjetova­ da je jadranski problem ušo u posljed­ njem sa Amerikom, koja nije htjela nju fazu i da je spor između Italije i službeno poslati u San Remo svojega Jugoslavije u glavom prestao. Listovi delegata, da o sporu između Italije i Ju­ ■otvoreno izjavljuju, da je za Italiju ap­ goslavije raspravlja na talijanskom solutna potreba uspostavu odnosa s zemljištu. Riješenje je jadranskog pita­ Jugdslavijom. Prijateljsvo s Jugoslavi­ nja doduše odgođeno, ali mišljenje je jom znači osigurati mir na istočnim svih, da odgoda po nas nije nikako ganicama i Jadranskom Moru i dati po­ štetna, jer kako situacija momentano leta trgovini i ekonomskom razvitku. stoji, odgoda je može pogoršati samo Neprijateljstvo znači stanje skrajnje na štetu Italije, dok je za Jugoslaviju zategnutosti. Od te mizerije Jjiće hi­ može samo poboljšati. Dalje se saznaje ljadu puta bolje — piše »II Lavaratoiz vojničkih krugova, da je antanta na­ re« — prijateljstvo bez Rijeke nego šoj delegaciji u San Remu između osta­ Rijeka s mržnjom Jugoslavena. lih uvjeta postavila i taj, da Jugoslavija Izjava Nittia o njemačkom, turskom mora dati izvjesne kontingente vojske, i ruskom pitanju. Talijanskj ministar želi li đa se njezini zahtjevi djelomično predsjednik Nitti izjavio je^i San Re­ ■ povoljno riješe, kako to sama zahtijeva. mu zastupnicima štampe da drži, kako Pa konačno je javljeno iz Beograda turski mirovni ugovor znači nove rada su 27. aprila u 2 sata poslije podne ekspresnim vlakom otputovali u Pariz ’ tove u Maloj Aziji, ratove u kojima Ita­ lija neće da potroši ni jednog vojnika gg. Pašić i Radović. U'Pašićevoj se 'i ni jedne lire. Engleskim i američkim pratnji -nalazi njegov sin i tajni^k. žurnalistima izjavio je, da je položaj ve­ Iza ovoga dolazi vijest o parlamen­ oma ozbiljan. Saveznici ne smiju da tarnoj situaciji, koja glasi: Sjednica je traže od Njemačke ništa, što ona ne predstavništva bila zakazana za 4 sa­ bi mogla ispuniti. Sada nalaze se na ta pogodbe 29. aprila, ali radi dogova­ 'svijetu tri centra nemira i to su Rusija, ranja i sjednice ministara, kota je odr­ Turska i Njemačka. Saveznici moraju žavana poslije podne, otvorena je tek u pružiti dokaz, da je mir jedna ozbiljna pet š tri četvrta. Prije sjednice je pot­ činjenica,, te .moraju paziti na to, da se predsjednik Ribar obavijestio Protića. nigdje ne naruši. O odnošajima sa Rusi­ da. je demokratski, klub zaključio op­ jom izjavio je Nitti da Je sveopća i ne­ strukciju dotično konstataciju kvoru­ ophodna potreba uspostaviti veze sa ma. Radi toga je ministarski savjet za­ ovom najvećom slavenskom, državom. ključio, da vlada ne će prisustvovati Izbori za senat u Čehoslovačkoj, — sjednicama parlamenta sve dotle, dok Nakon obavljenog drugog i trećeg skruopozicija bude ostala pri svom držanju. tinija izabrano je konačno 74 socijalnih Cim je dr. Ribar otvorio sjednicu pro­ demokrata, 33 pristaša pučke stranke, čitao. je dr. Miović u ime vlade njezinu 28 agraraca. 24 parodna socijalista, 19 poruku, koja glasi: Gospodine predsjed­ narodnih demokrata. 6 pristaša obrtnič­ niče! 'S pozivom na Vašu izjavu iza­ ke stranke, 72 Nijemca i 10 Madžara. zvanu mojim pitanjem o toku današnje Konačni izbpr nije još proveden u 19 sjednice, a koju ste izvoljeli dati kra­ slučajeva. Od tih otpada 9 na kar« ljevskoj vladi, da opozicija ostaje i da­ paSkc Rusine, 9 na Tješin i jedan na lje pr; svom opstrukcionom držanju, Hnkin, ....... kome namjerava dati izraza i u današ­ njoj sjednici, meni je čast saopćiti Vam ovo u ime kraljevske vlade: Nc želeći u interesu i parlamenta i zemlje, izla­ gati ni parlamenat, ni zemlju pčnova prizorima, kojima je privremeno na­ rodno predstavništvo bilo pozornici, a Šije pristaše inuslim. tež. stranke? zemlja naš svjedok, saglasno j mislima Primamo iz Težnja: Slučajno mi do ru­ izloženim u mom ekspozeju o političkoj ku dopade »Glas Težaka« od 24. situaciji, podnesenom Nj. V. nasljedniku aprila t. g. gdje slučajno nabasah na prijestolja, kraljevska vlada ne može jedan dopis iz Šija (kotar Tešanj) u pod takvim okolnostima dolaziti u sjed­ kome neki S. K. (Suljo Kruško) javlja nice narodnog predstavništva sve do­ redakciji veselu vijest, da su se i šije tle, dok opozicija bude ostala pri tom »Mutež-u« priključile, što bi izgledalo svom držanju. Beograd, 28. aprila 1920. kao, da su naši redovi u Tešnju za Stojan Protić. — Iza toga je potpred­ jedno čitavo selo oslabili. Svijet priča, sjednik Ribar izjavio: Budući je vlada kad je taj dopis dospio u ruke uredininajavila, da ne će prisustvovati sjedni­ fa »G. T.«, onesvijestio se od radost cama i pošto nema dovoljnog broja poi neopisivog veselja, a Jakšić, Hasan' slanika, prisutnih na sjednici, to odlažem dedić i još neki su plakali. Eto taj Te­ sjeđnrcu za 3. maja u 16 s^Ji. šanj — ta najtvrđa kula J. M. 0. poči­ nje se rušit. a Mutež širiti, te su to odmah javili syom tutoru Pribićeviću i preko Kurtovića s poniznom molbom za jedan mali »Vorschuss« od nekoliko desetaka hiljada. , To .sve svijet priča. Zao mi je Što moram go^odj »težacima« pokvari­ ti veselje i malko osvijetliti »priključak« šija onamt? njima. Prije svega ću Im I reći o dopisniku »G. T.« pod šifrom . U groznici. Drugi dio gore spomenute čestice prisvojio je sebi Mitar Pušara Moro, koji također nije nikada bio kmetom ili pridržnikom ili prisjevnikom te. čestice. (Makaze što pišu.) Mitar je došao sa 54 osobe i 27 plugova Naš delegat na mirovnoj konferenciji i nasilno podorac rečene nekretnine i dr. Trumbić telegrafiše u San Rento: zasijao sa pšenicom. Radi toga je Muda nije mogao poslati vijesti zbog pre­ jaga Kapetartović zapovrgao parnicu kida telegrafske i telefonske veze. Isto kod kot suda u Sarajevu radi smetatako izgleda, da u Jugoslaviji postoji unja posjeda, te je na sudu sklopljena nutrašnjj nered. Iznoseći ovo stanje nagodba, da Mitar Pušara odstupa od stvari g. Trumbić je umolio delegate, daljnjega smetanja posjeda, a da u ida ne donesu odluku u jadranskom pi­ me odštete za smetanje ima dati po­ tanju, prije nego ude u direktne prego­ lovicu pšenice, Što je i učinio. Mujaga vore sa Italijom. Nitti je izjavio svoje je u prošloj godini tu zemlju obradio slaganje s ponovnim započinjanjem oi zasijao. Kotarski ut^d u Sarajevu iz­ vih direktnih pregovora s Jugoslavijom. daje gore citiranu odluku i vlada je Pitanje dakle neće više biti raspravlje­ potvrđuje. no na konferenciji u San Remu. Savez­ Da se ne bi reklo, da se mi zauzi­ nici će čekati, dok ne uspiju direktni mamo za Kapetauoviće kao feudalce, pregovori. napravićemo paralelu između njih. JoIz Zagreba se javlja: Ovuda je jučer Ve Mrde i Mitra Pušare. Ovu česti­ proputovao kurir Ministarstva vanjskih cu, koja je vrlo neznatni posjeduje pet poslova, koji je putovao iz Pariza u familija Kapetanovića sa oko 50 čla­ Beograd. Izvijestio je, da je dr. Vesnić nova. Obraduju je sami sobom i sa morao na jedan dan odgoditi svoj do­ svojim momcima. Siju tuđe povrće, što lazak iz Pariza, jer je bilo zakazano se u blizini Sarajeva najbolje isplaću­ primanje cijelog diplomatskog zbora je i zemlju obraduju najracionalnije, da kod predsjednika francuske republike. bi mogli služiti uzorom težacima. Sav Izbjegne li dr. Vesnić generalnom štraj­ im je život btale, jer nemaju više zem­ ku, što ga spremaju francuski željezni­ lja. a nemaju ni drugog zauzimanja. čari, mogao bi u nedjelju stići u Beo­ Ako će se ovdje primjenjivati princip, grad. . »Novosti« javljaju iz Beograda, d^ bi da je zemlja onoga ko je o.brađuje i se u nedjelju imalo odžati krunsko vi­ ko od nje živi, to se u ovom slučaju jeće na kojem će naši mirovni delegati, bezuvjetno mora učiniti. jer ovi ljudi u prvom redu dr. Trumbić, dati ekspone samo što je obrađuju, nego mogu zej o vanjskoj politici. Isti list javila, biti uzorom kako treba zemlju obra­ tja se gosp. Trumbić ne će nikako mi­ đivati. ješati u pitanja nutarnje politike. Jedan Naprotiv Jovo Mrda posjeduje gla­ bd naših mirovnih delegata izjavio je, som gruntovnog uloška broj 204 kat. da naša delegacija stoji pred alterna­ općine Donji Butmir bivši (oteti) čifluk familije Kapetanovića u površini od. tivom: ili da prihvati protokol od 9. 234 dunuma 429 nr većinom oranice, a. decembra o novoj državi Rijeke sa Su­ šakom i teritorijem do Bakra sa otoci-’ Mitar Pušara u grunt. ulošku broj 357 ma Krkom i Cresom, ili priznati talijan­ čifluk Kapetanovića u istoj katastralnoj ski protektorat samo nad gradom Rije­ općini u površini od 231 dunum 562 m2 kom. U prvom slučaju bila bi Rijeka same oranice. Ovo je sve prvorazred­ pod suveren;tetont Lige Naroda, a u na zemlja i, sva u Sarajevskom Polju. drugom slučaju mi bismo dobili dio ri­ Familija Mrda broji 16, a Pušar^ 12 što ječke luke i komad Liburpije, a Italija velikih, što malih članova. Dakle na tie bi dobila koridor d'o Rijeke. svojih 28 članova nije dm dosta 466 »Narodnoj Politici« javljaju iz Beo­ dunuma zemlje, koju dobivaju ^a ag­ grada. da je našeg poslanika dra Ves­ rarnom reformom, nego hoće i ono nića pozvao iz Pariza sam regent, a malo slobodne svojine bivših zemljovlada ne stoji ni u kakvom savezu s vlasnika da otmu, da poskapaju od ovim pozivom. Govori se, da dvor kani gladi. na svoju ruku pokušati sastaviti koncentraciorfu vladu, kojoj će na čelu biti Vesnić. Sadašnji kabinet ostaje tako dugo na svojem mjestu, dok se ne nađe bolja kombinacija za izlaz iz krize. De­ mokrati su izjavili, da su voljni ući u Vesnićev kabinet. Govore, da će port­ felj ministra nutarnjih poslova biti po­ vjeren demokratima Davidovićsi, Draškovjću ili Timotijeviću. Pribićević bi Srbija imade svojih velikih posjedni­ po svoj prilici imao preuzeti saobraćaj. ka, pa nikome ni na kraj pameti, da »Pravda« je donijela vijest, da je protegne agrarnu reformu na njezino Protić dao demisiju, međutim ta je vi­ područje. U -Hrvatskoj, Slavoniji, Voj­ jest neistinita. Parlamentarni krugovi vodini i Sloveniji agrarna reforma tan­ 'očekuju, da će Protić demisionirati tek gira samo velike posjede. Bosna i Her­ kada Vesnić sondira teren za koncen­ cegovina moraju biti izuzetak, za njih traciju. se pravi posebna agrarna reforma, za Zagrebački su listovi javili, da je ban njih se zirađuju posebne uredbe. Bo­ dr. Laginja brzojavno pozvan u Beo­ sanski su posjednici muslimani i to is­ grad, da preda demisiju. Međutim ova ključivo muslimani, a u ogromnoj veći­ vijest ne odgovara istini. »Obzor« piše ni, srednji, i .mali posjednici, dapače šta više, đa o kakvoj demisiji hrvatske mnogi za koje se more reći da su ubo­ vlade ne može biti ni govora. ga sirotinja. »Riječ« prima iz Beograda, da je pro­ Otima im se sve, otima im se pošmjena kabineta rezentovim posredova­ Ijednji bus zemlje, unšitavaju im se eg­ njem getova stvar. Predsjednik će biti zistencije, prave se na umjetan način Vesnić. ministarstvo unutrašnjih djela Fsii?v , . . и , dobiva, jedan demokrat, a ostali port­ felji podijelit će se po polpvici Između parlamentarne zajednice s jedne i de­ mokrata i Smodlakinog klub s druge strane: SocijaMemokrati ne ulaze_u vladu. Konac vojne cenzure. Pošto 5. maja »Domovini«,javljaju iz Beograda, đa o. g. izvršuje se potpuna demobilizacija se situacija nije promijenila i sve više naše vojske to će tim danom prestati izgleda, da do sporazuma beće doći, 1 vojna cenzura. jer su svi poslanici iz opozicije loša Dobro došli! »Obrana« se u svom uvjerenja, da vlada namjerava uvesti zadnjem broju »malko« češe o »Mitsl. represivne mjere. Nastavi li se ovako akciju za zaštitu morala u Šaralevu«.. dalje, svi članovi opozicije su riješili, Kao da joj nijesu poćudni neki naši lju­ da podnesu ostavku na svoje poslanič­ di u njoj. Mi se smijemo toj srditoj neke mandate, kako bi onemogućili vladu. Bilješke. Naši dopisi Muslimani!. Svakom zgodom pomažite „Hrvatskog Radišu‘! 7 �* Bpoj 152 — Broj ПРАВДА” — .PRAVDA, ki cesar svima emigrantima dozvolio S. K. To je jedan seoski trgovčić s prevrtljivim karakterom, koji je 'doveo povratak u domovinu uz amnestiju, što na rub propasti naše dvije seoske go­ i rahmetlija povjerova, ali pri povratku spodarske ustanove i to kasu za šted­ u Metkovićima bude sa svojim ocem nju i zajmove i mljekarsku zadrugu u pod oružanim kordunom vojnika do■Šijama. Zbog te osobe ne možemo ni praćen u istražni zatvor u Mostar, gdje danas, da pređemo na daljnje osnivanje ui kriv ni dužan odleža više od pola zadruga. Ta je osoba kriva, da u Megodine u kazamatima,, očekujući, kadi dakovu nemamo škole, koja je bila f će mu otići glava s ramena. U to se od vlade odobrena, jer bi on u Šijama nasmijtla sreća pravde — istina je po­ izgubio kiriju od kuće, koju bere za bijedila, dokazavši svoju nevinost, bu­ tamošnju školu. Baš taj S. K. je bio de pffšten na slobodu. oduševljeni naš pristaša, te je on sam Isticao se je skoro uvijek u socijal­ radio i rukama i nogama, da se izabere nom narodnom pokretu. Svagda i svug­ za odbornika u naš kotarski odbor, što dje prvi medp prvima. Bivao je čla­ mu nije uspjelo. Sve ono, što on u nom općinskoga vijeća; više godina »G. T.« bunca jest laž, jer nije u Ši­ predsjednikom .vakuf.- mearif. povjeren­ jama nikake skupštine bik>. • stva, za čiju se je autonomiju također Šije su sve naše osim eto, hvala borio; nadalje predsjednikom kotarskog dragom Allaltu dž. š., ako budemo iz­ vijeća, muslim. štedionice i kiraethane. gubili S. K. Još nešto, što ocrtava vri­ Za prvog zasjedanja bos.-herc. sabora bio je izabran narodnim poslanikom u jednost tog S. K. Prilikom ponovnog uspostavljenja zadruge u Šlijama nije seoskoj kuriji, gdje se je dosta spret­ nim Д doraslim pokazao za taj teški cijelo selo bilo zadovoljno da S. K. bu­ poziv. de elan zadruge. Take pristaše mi vrRahmetlija je rođen 1849. u Stocu od; Го rado »M u t e ž u« prepuštamo. poznate ugledne porodice, a umro je Pozivam Hasandedića, Jakšića i drugu gospodu »težake« nek u Šijama 19. februara o. g. Za njim plaču i žale njegovi znanci i prijatelji, a osobito nje­ održe skupštinu, pa ako ih baš sami te­ žaci iz Šija bez ikakvog našeg upliva j gova tužna obitelj, kojoj ovim putem I izražavamo naše duboko saučešće, a ne i zle maju dlobro mi smo spre­ rahmetliji, Bože, naselje u dženetu! I mni za izborni fond »Mutcža« Građani. j d a fi 10.000 K i to baš onaj novac, kpji su do sad nama težaci dali za naš J ■ izborni fond. Ajanović Abas, tajnik kot. odbora J. M. 0. „Gajretooe" vijesti. Stolac u aprilu 1920. •6. maja Gajretov Dan. Merhum Mehmed ef. Šarić. *) U zadnjem broju našega lista javili Nedavno je zadesio nemio, slučaj na­ smo, kako je muslimanska akcija za za­ še mjesto Stolić, izgubivši‘svoga pr­ štitu morala tražila od priređivačkog voga i vrloga muža: Meluned ef. Šaodbora Gajretova dana, da se Gajretova zabava odgodi na koji drugi dan. rića, koji se preselio na bolji svijet. Priređivački odbor Gajretova dana po­ Rahmetlija je bio neobično jake volje, slao je »Akciji« slijedći odgovor: sklon na svako dobro, svijetla karak­ Sarajevo, 20. aprila 1920. tera, ponosna i uzdignuta čela, preziMuslimanskoj akciji za zaštitu morala rući sve što je malodušno i nisko. Bio u Sarajevu. je čovjek pravde, poseban neki lik, po­ Na Vaš dopis broj 13. od 25. aprila sebna individualnost, koji sd je isticao 1920. čast mi je u ime priređivačkog od­ uopće u Hercegovini, a naročito u svom bora za Gajretov Dan odgovoriti slije­ mjestu. U privatnom i javnom životu deće: vazda; alem kamen. Strogo izražena i Đurđev dan nije u očima musliman­ oličena ispravnost. U saobraćaju vrlo koncilijnntan, prava pjesnička duša. U skog svijeta pravoslavni blagdan, nego dan vesejja, teferiča i zabava, ne samo - polemici pun takta i opreznosti — pra­ kad nas nego i u Turskoj. Agitacija, va prirođena diplomacija.. Svaki ga je koja se’više stotina godina vodi,-da se bez razlike vjere poštovao i cijenio; bio islamski dio našeg naroda na taj dan to građanin, bio.seljak, siromah ili bo­ ne zabavlja i ue. veseli, ostala je dosada gat; jer je kod njega našao hladnog i i ostaće i ove godine bezuspješna. trezvenog razumijevanja, blage i tople Veliki broj islamskog stanovništva riječi. Ostavio je svojemu imenu: glas sarajevskog bića taj dan na nogama, a neumrli, neumrlu uspomenu. pošto i veliki dio građna drugih vjera Deviza je merhumova rada bila: traži toga dana zabave i veseliju: posve p ro gr es : Njegova ga je prirodna je prirodno, da je međustranasBpdbor inteligencija na to nukala. To je najbolji za priređivanje Gajretova dana izabrao dokaz, da je sbram svoje okoline i upravo ovaj dah. Veliki dio prihoda, na sredne bio pravi kulturni tip. Po­ Gajretovim zabavama dolazi iz darež­ znavao je dobro istočne jezike. Uz to je ljive ruke nešc braće drugih vjera, pa prije okupacije Bosne 1878. dobro či­ ie bila dužnost našemu odboru da iza­ tao i pisao ne samo ćirilicom, nego i bere takav dan za Gajretov dan, kada 'latinicom. Na to ga je uputio pokojni će i naša braća drugih vjera moći da Vrčević, kad se je jednom zgodom s se odazovu našemu pozivu, da učestvunjime u Trebinju sastao. * U to doba, bio ju. ii našem veselju i svojim prilozima Je jedini u stolačkoj dolini, koji se je smanje glad i golotinju i drug'e patnje pomno bavio čitanjem »Obzora«. — Iza okupacije svladao je i njemački jezika naše islamske đačke omladine, za koju se njena braća po vjeri ne brinu u onoda - je sa mnogo razumijevanja pratio likoj mjeri koliko bi mogla. njemačku žurnalistiku. Veliku je volje A sad još “nekolike o zaštiti morala. pokazivao i za poznavanje srpsko-hrČinjenica je. da na Đuređev dan i isvatskog jezika, da je više Puta znao •čovjeka u nepriliku dovesti, zapitajući Jamski dio naših građana muškog i ženskot spola, traži veselja i zabave. Vi tc sad ovo, sad ono. Bio je pravi »kovelite, da Đurdevdanski teferiči po Garenodubac«. — Lijep je pregled znanja јц i Hridii ne služe na osobitu čast mo­ imao iz zemljopisa i povijesti. Osobita rala. Pretpostavivši, da je to uistinu ta­ ie talenat pokazivao, u crtanju: I dan ko, pitamo Vas: Zar nije u interesu zadanas kao svijetli dokaz njegove du­ štite morala sto-puta bolje, da se sav ševne sposobnosti sdjedoči: Nacrt grataj svijet, ili bar veliki dio njegov, koji da Stoca. sa starom utvrdom izrađen traži zabave, sakupi na takovo jedno u akvarelima, koji je bio na Peštanskoj mjesto, gdje će se moći samo pristojno izložbi 1896. Za taj svoj uspjeli, rad od­ i bez Jtete za moral pozabaviti, a uz likovan je bio <kolajnom i diplomom. to Još učiniti i jedno dobro djelo dopriKako se vidi, rahmetlija je bio s bo­ noseći nešto za humailitrne svrhe? Ugatom riznicom znanja i umijenja; i ako je bio bez kakvih sistematičnih na- , pozoravamo Vas, da na Gajretov teferič nad Hridom.neće moći niko pristu­ uka i modernih škola, jer je u svoje do­ piti, ko bude pijan, da se na zabavištu ba svršio samo mekteb u Stocu i ružneće prodavati alkoholna pića, i da će diju u Mostaru. Za vrijeme otomanske biti svako policijom odstranjen, ko bi vlad bio je mal-mudir (pbrežnik). se eventualno opio pićem, koje bi mož­ i Rahmetlija je u svojim momačkim da­ da sam donio. nima dosta patio — kao politički nepo­ Ako o ovom svemu hladno razmisli­ vjerljiv. U današnjem žargonu bio bi te, uvjereni smo, da ćete i Vi sa svoje proglašen velikim mučenikom, jer je pri strane, baš u interesu zaštite morala, okupaciji 1878. pobjegao u Carigrad, razviti najveću agitaciju za posjećenje pošto mu se otac, kao stolački prvak, našeg ?abavišta na Gajretov dan. Ti­ siunfbtstavio dolasku Švahinom kod me ćete učipiti dvostruko dobro djelo, Pješevca, daleko 2 sata od Stoca. — potpomoći ćete našu školsku omladinu, Pošto se je saznalo, da je ondašnji beč­ a u isto doba odvratićete svijet od za­ bava |i zabavišta, koja »ne služe na *) Ova je stvar kao preporučeno pi­ osobitu^čast morala«.. smo putovala našom poštom od Stoca Za priređivački odbor Gajretova dana ^do u Sarajevo, cio mjesec dana. Vidi daVnaSnju domaću vijest: »Unikum poštans poštovanjem: ■ ske neurednosti«. Jakub Ešref Flllpović. i Страаа 3. Program »Gajretova dana«.. U čet­ vrtak prije podne prodavače djevojči­ ce ј gospođice cvijeće i oprosne karte po gradu. Iza podne.u 3 sata u paricu POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE Cara Dušana koncentriraće kr. vojna BOS. GRADIŠKA. glazba. Bife obilat (slatkih i slanih do­ Broj 382/1920. maćih jela). U isto doba održaje se u NATJEČAJ. Gaju više Hrida teferič za musliman­ Kod ove gradske opštine imade se ke, na koji mogu doći i muški članovi popuniti novo kreirano mjesto gradskog u pratnji svojih porodica. Cijena oprosnih karata 10 K po komadu, ulazne kar­ " dostavljača, kao gradskog manipulativnog činovnika u XII. dnevnom raz­ te u parku 10.— K, a u Gaju 5 K po redu sa početnim godišnjim berivima: osobi. Djeca ispod 12 godina 1 K. 1200 K plaće; 200 K aktiv, doplatka i 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi­ nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti LEJLEl-BERAT. Sinoć je protekla žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože tiha, mirna, veličanstvena i sveta noć na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ — Lejlei-berat, kad su tisuće 1 kazati: tisuće miliona muslimana Svevišnjem 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Allahu upravili svoje tople molbe, da Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te im njihov život u idućim danima učini da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ voru i pismu potpuno vješti; punim sreće i zadovoljstva, a jugosla­ venski musliman, je dodao svojo] mol­ g 2. da su navršili 24. a nijesu preko­ račili 42. godinu života (krsnim ili rod­ bi još i skromne riječi: Svevišnji, Tvo­ nim listom); je velike moći skromni robovi jugosla­ 3. da us tjelesno potpuno, zdravi (li­ venski muslimani obraćaju Ti se i mole ječničkom svjedodžbom); 4. da su dobrog moralnog i politič­ Te, da Tvpj veliki rahmet prospeš i po kog vladanja (svjedodžbom nadležnog zemljama naše otadžbine, da Tvoju gradskog poglavarstva ili političke ob­ zraku svjetla pustiš, da i do nas dođe, lasti); pa da i u krvnoj braći Hrvatima i Sr­ 5. da su svršjli najmanje 4 razreda bima probudi osjećaj bratstva i jedna­ koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, kosti, ' * Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom svjedodžbom). , Primljeni opštinski činovnik biva za ji Ti niče padaju po propisima islamske prvu godinu namješten u privremenom vjeroispovijesti. svojstvu, a pošto mine godina dana, Velika zabava »Osvitanja«. U ne­ ako dokaže dobru upotrebljivost, bude djelju 9. o. mj. naše Rjsvitanje« udru­ sa svima pravima po postojećoj služ- ‘ ženje muslimanki .priređuje svoju prbenoj pragmatici i mirovinskom propi­ vp zabavu sa vrlo lijepim i biranim pro­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ gramom. »Osvitanje« je u toj stvari dišci, definitivno potvrđen. krasno pomogao Jugoslavenski muslim. Dužnost će gradskog dostavljača bi­ športski klub u Sarajevu, a što je pako ti, da u uredu pripomaže u pisamičkona toj zabavi najljepše,' najhumanije, malipulativnim poslovima i da vani vo­ najsimpatičnije i najpohvalnije što do di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih danas kod nas ne čusmo, a to je pot­ potraživanja, pri čemu će mu izravno puno isključenje svih alkoholnih pića na 'biti poA'.ržene sve mahalske starješine nabavi, što nam je najjača garancija, da (gradski muhtari i knezovi). ' će se ova zabava provesti u najboljem Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. dostojanstvu, kako se to j doliči časti Gradonačelnik: naše žene. Mi'apeliramo na sve naše ro­ Reufbegović s. r. doljube. svu našu braću i sestre, da ovu zabavu posjete, pa i inače što obil­ PRIJATELJU što je nehotice uzeo nije potpomognu. moju ambrelu sa gvozdenim štapom Ukinuta zabrana sakupljanja i sasta­ (šemsihi) dne 22. o. mj. u kiraethani janja. Policijska direkcija javlja: On­ prigodom osnivanja đačke menze, dašnje naređenje broj 3296 prez. o za­ molim, da mi je ostavi kod kahvedzije brani skupština i slično ukida se da­ u kiraethani, jer sam zapriječen, da našnjim danom. ga osobno u tu svrhu potražim. Unikum poštanske neurednosti. Na 13. marta o. g. predano je na stolačkom poštanskom uredu jedno preporučeno pisrtio na adresu jednog člana naše re­ Saraj’evo. dakcije. Isti je to pismo primio u Sa­ rajevu istom 30. aprila. E zar to nije Trgovina sviju vrsti zemaljshih pro­ savršena neurednost. Cio mjesec i piol izvoda I holonijalne robe na velilio. puta iz Stoca Sarajeva. Stvar nas ne bi čudila, da se tu radi o pošti u Prima -u komisiju svaku trgovačku zemljama Njam-Njam. Zulu Hi Kafra, robu, naročito voće i povrće, te u tu ali šta to onda znači, kad mi tvrdimo, svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na da smo u — Evropi? upotrebu. — Jelefon interurban 541. Skandalozan postupak financijske di­ Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. rekcije pri podjeli trafika. »Jugo­ slavenski List« donosi: U svoje doba pozvala je zemaljska vlada, odnosno fiPAPIRNICA nansšjska direkcija naše gradsko po­ HAMDIJE KOPČLĆA glavarstvo, da izdade kgjih stotinu tra­ fika, dok sii dozvole za ostali broj tra­ preporučuje svoje bogato stovarište fika bile »neopozovive«. Gradsko po­ svih vrsta papira? kancalarijskog I glavarstvo je tražilo više puta popis školskog pribora. — Naručbe se vlasnika ovih »rieopozovivih« dozvola, obavljaju brzo i točno. ali ga nije moglo dobiti. Međutim je iza­ Cl ene umjerene. . , bran odbor gradskih odbornika, koji su Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 u zajednici sa bašmuktarima ispitali oAo 400 molbi, koje su stigle radi podjele trafika. Te su molbe najsavjesnije pre­ tresane. uzete su u obzir sve okolnosti, jer je bilo teško između tolikih reflektanata izabrati zbilja najpotrebnije. Na zađnR»' sjednici gradskog općinskog Od­ i sva gamad mora poginuti, ako bora iznešeno je međutim nekoliko Is­ upotrijebite moja najbblja isku­ taknutih slučajeva, na koji način se po­ šana i posvuda hvaljena sredstva stupalo sa etazdavanjem dozvola kod kao: protiv poljskih miševa K fmansijske direkcije, koji jasno poka8 —, za štakore i miševe K 8'— euju, da se tamo nikako ne postupa za žohare ruse i Švabe po K 10'— onako, kako bi to trebalo, a najmanje Osobito jaka vrsta К’— Osobito ne u intencijama i po propisu naredbe, jaka tinktura za stjenice K 10.— koju'je zemaljska vlada u tome smislu Za moljce po K 10’— prašak za izdala. Odbornici su sa indignaci­ buhe po K 6 — i K 12—, pra­ jom odbili ovaj škanđalozni šak za uši u odijelu, rublju K 6 postupak financijske direk­ i K 10’—, mast za uši u glavi cije i zaključili, da se zemaljska vla­ K 5'— i 10’—, Mast ži uši na da upozori na protekcijonizam. koji blagu K 6 — i 1 '-з * Prašak vlada pri razdavanju dozvola. Ako. se proti mrava K 10— Mast proti s time ne prestane, zatražiti će gradski svrabu K 10’—. Razašilje pou­ odbor povratak spiska onih, koje predzećem Zavod za eksport M. JOn:ie?e da dobiju dozvolu, jer odbor ne ker Zagreb br. 16. Petrinjska ul. može trpjeti, da na njega pada odium br. 3, III. kat. 60 radi nepravedne podjele. Domaće vijesti Hamdija Spaho i drug i ' ' I | i ' i | j , Miševi, štakori, /stjenke, i žohari �Број 152 Bro .ПРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4.' Strana a—------------------ E MilhBlm F. Ticfenbach i drug Salihaga JVJiriea Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih .proizvoda Sarajevo Predimaret 16. Telefon 308 B Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jet-> kog natrona l.O0°/o i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Ttgoviha voćem, zelerli, i kolonijalnom 'robom na veliko. Prodaje i kupuje voće u komisiju, odprema sve u svojim vlastitim se- petima. — Dajem na zna. nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju radnju proširio i na ko­ lonijalnu robu - - - Cijenik šaljemo franko. - Muslimansha centralna banha za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. POZIV na VII. (sedmu) redovitu glavnu skupštinu Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Surajcw. koja će se obdržavati u nedjelju dne 16. maja o. g. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama u Kralja Petra ulici 13. U. kat. Ovim se pozivaju sva gospoda dioničari na gore navedenu redovitu glavnu skupštinu naše banke koje je glavnoj skupštini slijedeći D N E V N I 1. Izvješće ravnateljstva i nadzor­ nog vijeća o poslovanju zavoda u go­ dini 19192. Predloženje zaključnih račnna za sedmu poslovnu godinu 19193. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobitka 1919. 4. Ustanovljenje, da je druga emi­ sija dionica u iznosu od K 2,000.000 koja je zaključena na 5. redovitoj glavnoj skupštini provedena i dionice potpuno rasprodane i plaćene- Time je izvršeno povišenje dioničarske glav­ nice od K 3,008.000 — na K 5,000.000. 5- Promjena zaključka 5 redovite glavne skupštine glede glašenja dio­ nica druge emisije onamo, da sve di­ onice druge emisije [dva milijuna kruna] glase na donosioca. 6. Podjeljenje odrješnice [apsolutorija ravnateljstvu i nadzornom vijeću. RED: 7. Promjena pravila. 8. Ovlaštenje ravnateljstva, da ono može u vlastitom djelokrugu povisiti dion. glavnicu za K 18,000.000'— t. j. od K 5,000.000 — na K 20,000.000 — i to ili na jedanput ili u više emisija i da može odrediti uvjete emisije [a] te prijedlog, da dionice ove (ovih) emisije [a] glase na donosioca. 9. Izbor petorice članova ravnatelj­ stva. 10. Izbor nadzornog vijeća prema § 51. pravila i određenje njegove na­ grade. 11. Eventualije. Dionice odnosno potvrde o trećoj zadnjoj uplati, kao i potvrde za upis i uplatu dionica druge emisije .mogu še položiti kod naše blagajne u Sarajevu i kod naše podružnice u Tuzli. t RAVNATELJSTVO Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dion. društva u Sarajevu § 29. društvenih pravila glasi: U glavnoj skupštini mogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili drugim mjestima koje ravnateljstvo u pozivu označi, barem 8 dana prije sastanka glavne skup­ štine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao-legitimacija kod glavnih skup­ ština. Pj-avo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu. — Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica*8 dana pred sastanak glavne skupštine na naznačenim mjestima položio. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g.'broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. 2. Dionice glase na ime, nominalna im je vrijednost 50 K, a dioničari ih dobijaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 39. maja 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji su učestvovaB u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921- g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja od 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. .7 . Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo. Sarajevo, 27. aprila 1920. POZIV na supshripciju 1Z.000 Komada dionica IV. emisije „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Ba­ njoj Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalna vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. • 3. Nove, dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj flavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove-dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog londa. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.00O sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000'glasiće na donosioca. 6, Diopičari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube t>ra-° na opciju dionica uz tečaj od K 100’— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na tme ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. 1V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica цгеко prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12- Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, Une 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. £ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. К 47 »traeuartla D. * A. Kaira, Sanirao � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5fa9f7ae25f6f14d20af18740bd3fb76.pdf 8b5c7c92b74eb1904668b56e5198dbbc PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redalicioni oaior. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. .đEHCKE МУГЈШМАИСКЕ ОРГЛИИЗАЦИЈЕ. rat BrojV Sarajevo, četvrtak 6. maja 1920. (15. šabana 1338.) Jesmo li ravnopravni? protiv muslimana. Kad*oće vlast, mo­ že sve s dobrom1 voljom! Tim više bi to trebalo učiniti, i pribaviti zakonu po­ štovanje, što je Regent u svom pro­ glasu naglasio pravedne riješenje agrarnog pitanja uz pravičnu nak­ nadu dosadašnjim vlasnicima njezi­ nim. Godina II. ko su nam je uopće ostavili na raspo­ laganje. Kao šttuje potišten i obespravljen muslimanski™posjediuk, Itežak ii trgovac, isto je tako zabačen j musliman činovnifc, koji je danas posve' zapo­ stavljen, premda ima sposobnost i kva­ lifikaciju kao i protežirani j privilegi­ rani elemenat. Muslimani se danas mo­ raju povlačiti po vladi na nižim i ne­ odgovornim mjestima, dok nesposobni i nekvalifikovani činovnici druge jedne vjere zapremiše sva mjesta. Na ovaj se način unosi još veće nepovjerenje i uzrujavanje, a stalno promiče hegemoni­ ja i vjerski separatizam- izvjesnog ele­ menta na svim linijama. A gdje je rav­ nopravnost? Kad sve ove činjenice uočimo, dola­ zimo do zaključka, da se sve ove ne­ pravde i nasilja provode po nekom smi­ šljenom, sistematskom planu, samo da se muslimani unište i onemoguće na svim poljima. Kao dokaz, da ovako shvatanje nije daleko od prave namje­ re musi, dušmana, možemo navesti ža­ lostan primjer iz sarajevske okolice, gdje se u zadnje vrijeme požarnim da­ nom ili svecem ne smije musliman ni pojaviti, ako ne želi biti napadnut na najbestijalni'Jj i najgadniji način od raz­ mažene, podivljale i pijane seljačke ru­ lje, kojoj više nisu sveta ni najosjetlji­ vija musi, čuvstva. 1 u gradu se čuju prostački povici sa izvjesne strane i poklici: u Aziju! Gdje je ta vlast i rav­ nopravnost? Ima li u ovoj zemlji zako­ na? Pravo reče jedan sociolog: »Inh> lerantnim vjerovanjem razjašnjuju se nasilja, mržnja i progoni, a to danas ugrožava musi, egsistenciju i individu­ alnost. Smije li to biti u jednoj pravnoi dr­ žavi? Glasoviti francuski sociolog veli na Ovdje moramo odmah istaknuti, da jednome mjestu ove riječi: »Bratstvo se ove lijepe riječi nisu primjenjivale u praksi na muslimane’ jer su baš kroz i sloboda, koje je revolucija iznijela, nisu nikada mnogo zavodile narode, ali ovo sve vrijeme našeg ujedinjenja smajednakost posta njihovom sveti­ ^trani građanima drugoga re­ njom, polugom socijalizma i cijeloga da, koji su.stavljeni izvan zakona. Mu­ Ni muslimanski težak ne prolazi razvitka sadašnjih demokratskih ideja. slimani su držani i drže se nažalost još bolje, /'njega pljačkaju i ubijaju dobro­ No teorija o tobožnjoj jednakosti lju­ jednako jednom olinom, koju može sva­ voljački banditi i otimaju mu zemlju i di bila je oborena opažanjem ј iskust­ ko gaziti i bagatelisati, jer su oni »vozadnje blago, a vlasti se čine nevješte vom«. Tako kaže taj Francuz, i ml gelfrei« t. i. svako im može suditi po i bajagi »ne mogu« da pronađu kriva­ nakon sedamnaestrnjeseci stečene »slo­ miloj vo!ji,»za njih nema zakona. ca i siledžija, oboružanih puškama i bode« i »jednakosti« možemo nažalost Ovo o sjećaju muslimani i to ih bombama koji čine nasilja usred da­ samo potvrditi gornje riječi i nazvati silno «1: duši ne mogući nikako poj­ na. Sve je pošlo u lov na muslimansko proklamiranu jednakost ispraznom ilu­ miti, zašto su oni ovako obespravljeni dobro, koje je danas proglašeno jedzijom i pustim snom, koji nam donosi i. stavljani izvan zakona, dok inojezičrazočaranje poslije gorkog iskustva. ne i inoplemenske« manjine uživaju od hom pustolinom, o koju se otimaju vra­ ne i gavrani na očigled1 vlasnika, koji njih bolju zaštitu i sigurnost. Muslima­ Ovako za našu državu sramotno sta­ nema nigdje zaštite. Zemlja tvrda, ne­ ni vide, da se je njihovim krvopijama nje potpune nejednakosti u ebo visoko, njegov je glas protesta glas pridružio i službeni aparat, koji mjesto konomskom, kulturnom, socijalnom i po­ vapijućega u pustinji! Svi su složni pro­ da ih štiti i brani zakonom otvoreno litičkom pogledu zaveli su »demokra­ tiv njega! ide na ruku njihovim dušmanima i stva­ ti« i to provodili punih 16 mjeseci proti ra na .taj način još veće neraspoloženje. Pa opet kad se dogodi kakvo zlo na interesa naroda i države, a osobito na Zato su muslimani nezadovoljni i ogor­ putu gospodi, koja je odgovorna za štetu muslimana Jugoslavije, ko­ čeni ovim očitim bezakonjima i nasi­ ji su gaženi, ponizivani i preziran! na ovaj nered i za ono nekim i nekim po­ dijeljeno oružje (ako uopće ima odgo­ ljem, koje se vrši nad njima dnevno. svakom koraku i svakom prilikom služ­ vornosti u našoj zlosretnoj zemlji), on­ beno i privatno. Na našu veliku žalost Treba li za ovu tvrdnju dokaza? Oda se obori sva krivnja na težake mu­ nije se ovaj nesnosni položaj muslima­ na je više puta dokazivana, ali neče na' ni za sadanjeg režima parlamentar­ slimane. Oni se zatvaraju i zlostavlja­ ni sada škoditi, ako je potkrijepimo ko­ ju. na njima može svaka šuša iskaliti ne zajednice za posljednja dva mjeseca jim primjerom. svoj »pravedni« gnjev, ta oni su krivi, osjetljivo poboljšao, već ide i dalje n Dok su makedonski i sandžački mu­ što su živi! (Slučaj u Bišini). A gdje su početnom smislu. slimani izloženi! .upravo strašnim poli­ tolika u b i s t v a ? Još mj sada ne vidimo energičnih tičkim progonima takse zatvaraju bez mjera za zaštitu naše lične i imo­ Isto je tako težak položaj i muslj^ suda i osude, samo ako su nepoćudni vinske sigurnosti, još se jednako okojem nepismenom sekretaru, dotle se ^manskoga trgovca, jer mu vlasti ne ” daju nikakvih. polakši'ca niti mu daju paža i vrši ekonomska nejedna­ bos. herceg, muslimani istjerivaju iz kost u svim javnim poslovima, o ko­ unosnijeg vosla i zarade, već to sve svojih kuća i bacaju sa svoje zemlje jima vlada odlučuje, još i sada se pro­ ode opet privilegovariim u ovoj zemlji, na ledinu, da naprave mjesta privilevodi zakidan je (stipendije, potpore govanoj klasi. Tako su muslimani stje­ koj! su i onako izvodnicama napunili siročadi) na štetu muslimana. Sve ove svoje duboke džepove šveroovanjem rani sa sela u grad, gdje će umnožiti ■tužne pojave moraju da zabrinu prave digli cijene nečujno svof robi, ukolibroj beskućnog proletarijata, a iz grada rodoljube, jer one upravo porazno dje­ ih opet,(gone »kulturni1« demokrati u luju na široke mase mirnih i strpljivih Aziju! U gradu ne mogu dobiti nikak­ muslimana i uzdrmavaju u njima i zad­ Sarajevo, 5. maja. državi jasno je kao dan, šta to znači i ve zarade ni dozvole na posao, jer je nji tračak vjere u istinitost naviještenih I to sve razdijeljeno i pograbljeno od do kakvih posledica može dovesti, kad Pod naslovoln »Bosna« donosi mitrodemokratskih načela našeg vremena: se kmetski odnošaji u Bosni i Hercego­ odabranog elementa ili je ostavljeno za vački list »Srbija« u br. 48. od 30. apr. jednakost, bratstvo i slobodu. Mjesto vini stave na tapet političke borbe. I »mučenike«. Naš posjednik muči se i 1920. uvodni članak, koji kao tačan i demokratiziranja naša država se bal­ kad bi društveni odnošaji u ovin: zem­ pati, a drugi uživa njegovo zakonito razborit glas jednog srijemskog Srbina kanizira; U interesu pogažene pravde ljama inače bili sasvim staloženi, i kad pravo i prkosi mu još, da je sada došla prenosimo, da se čuje jedan hladan i moraju se ovaki šovinistički,1 nekultur­ ne bi postojao onaj lični antagonizam »pravda«. I dok musliman posjednik gla­ objektivan sudija o položaju muslimana. ni i divlji ispadi'izazivanja, razračuna­ verski i plemenski, kmetske cdnošaje duje i prodaje potrebno pokućstvo, da Između ostaloga veli pisac toga član­ vanja, vrijeđanja i ražjartvanja javno u Bosni trebalo bi shvatiti kao jedno— uzdrži svoju familiju barem suhom ko­ ka, da je nakon dolaska g. Sv. Pribićeosuditi, a od vlasti zatražiti, da ih ener­ vrlo teško pitanje našeg državnog ži­ rom hljeba, dotle se naše »bratske« vića u Bosnu mjeseca februara 1919. g. gičnom rukom skine s dnevnog reda. vota. pa njegovom rešenju pristupiti sa stranke ulaguju sve većim obećanji­ bačena varnica partijske borbe u srce svom obazrivošću kakvu zahteva deliVrijeme bi bilo, da i muslimani jed­ ma nezasitnoj masi na račun musliman­ i onako još otprije rastrovane Bosne pa katnost njegov? prirode. Ovako krupne nom osjete, da nisu pastorčad, već skog dobra, ne vodeći računa o onoj nastavlja dalje ovako: reforme, koje imaju da iz temelja, izmeda ih gleda vlada jednako da usreći istini spomenutoga sociologa: »Prosti »Mi smo od našega ujedinjenja do da­ ne fizionomiju jednoga društva, moraju kao i druge bez razlike vjere držeći se se puk nije promijenio od. onih vreme­ nas imali dosta nemilih pojava u našoj se izvoditi smišljeno, postepe­ na, kad ga јц Tacit vidio, kako plešstrogo svetog načela pravednosti i jed­ državi. Ali ni zrinjevački puč u Zagre­ no .izbegavajući potrese . ć ? zločinstvima careva. Ti bar­ nakosti. Druge blagodati ne traže bu ni događaji u 'Mariboru i Varaždinu bari, što vrve po dnu društva, uvijek za se muslimani, već da budu jedna­ »Denpakratska« zajednica, u lovu za nj subotička pobuna ni na posletku ovaj su gotovi da ga uprljaju svim zločin­ ki s ostalim državljanima našeg kra­ pristašama partijskim, upotrebi'a je generalni tšrajk, ništa dakle od svega stvima na poziv svake vlasti i na ljevstva, a to im je bilo zajamčeno R ekmetske odnošaje u Bosni kao koi teš­ toga nije za našu državu imalo tak­ gentovim proglasom od 6. ja­ sramotu svake stvari. Taj nasrtljivi i ko srestvo za svoje političke svrhe. vih teških posledica kao po­ nuara 1919. god., gdje se izričito stav­ divlji puk uvijek je bio nadvladan, čim hod Svetožara Pribićevićau Ovakvim svojim postupkom »demo­ se pred njega stavila jaka vlast. Ako lja u dužnost vladi, da. primjeni na ci­ B o.s n u. Vrlo je verovatno, da nisu kratska« zajednica je postigla to, da je njegova žestina bez granica, servil­ jelo kraljevstvo sva prava i slobo­ svega ovoga svesni ni on ni njegovi su se skoro svi muslimani našli u jed­ nost mu je isto takova. Sve su ga. dede građana Srbije, čim se ujedno pri­ uiugovi. х nom taboru, iskoro svi, više ma­ znaje i utvrđuje potpuna jedna­ spotije imale za slugu. Cezari su si­ nje, strepe od naše države Raspirivši partijsku mržnju »demo­ gurni, da će. im on klečati«. Neka pro­ kost svih građana kraljev­ kao od neprijatelja. Kako radi­ krate« su ubacili u partijsku bor­ stva pred zakonom j. zajammisle o oviiti riječima oni naši »držav­ kalna stranka i njeni državnici nisu obu pitanje agrarne reforme. č u j e sloboda vjeroispovije­ nici«, koji govore, da nije moguće za­ Za svakoga misaonog čoveka u našoj vo pitanje hteli da upotrebe kao srestvo ustaviti današnja nasilja i bezakonja sti. MiMslia tiprata i obrtnička banka и Bssm i Hercegovinu (đ. đj i Sarajeau Kavi ss svim 1ш1(зм1ш'шцјмнм. Obavija uplate I аноуСвпја u hraljeistiu SHs. I u iaezemstvu. Frina вШкЕ no uloSne hnjjelu I tssute Nta i ukamaćuje Bi oajpovaljRije. Novija sos лЈмјабаз pnsliia i borsaane Mlope Dionlčha glasnica Пајв sbsgosI« I apravlzacllslM krediti. — Huguli I oroćals veists i vrijednosne papire svib vrsto. R 0 a K 8 C Пј E E S 8 1 £ ћирф I prodaji sve vrste robo, a pnjlatlfo sve ileotns oMilrnice. 3,000.6® КаисвЈагЦа: Kralja Petra ulica Z prizemno, 1цсто - Brzojavi: Trgova ban^а, Sarajevo - Interurban telefon: Ш �»PRAVDA* — .ПРАВДА’ Strana 2 Страпа za kortešaciju, muslimani su se trenutno o k r e n u I i r a di kalno j stranci. Oni veruju, da državnici Sr­ bije, koji su tako mudro vodili Srbiju do našeg ujedinjenja, neće njima u či­ niti.nepravdu. Pravoslavni Srb i. pak, zavedeni demagoštvom »de­ mokratskih« korteša. pošli su u drugu krajnost i zauzeli neprijateljski stav prema m u s 1 im a n i m a. Kad ne bi bilo inače opasnosti za dr­ žavu. najpravednije bi bilo, da vlada g. Stojana Protića dadne ostavku i pre­ pusti »(emokratima« da pokušaju, što su sami zamesii«. Kritičnu situaciju još više je zamutila »Uredba o beglucima«. koja nije ništa drugo do ugarak, kojom su »demokra­ te hteli da upale našu kuću, kad su silazili sa vlasti. 15. februara o. g. pala je »demokratska« vlada, a 14. fe­ bruara, dakle uoči samog svog pada, donela je »Uredbu o *bcglucima«. Zašto vlada g. Ljube Davidovića ruje ovu uredbu donela ranije, kad je na­ šom državom žarila i palila šest mesed? Za to. jer je svesna bila.^a kakvom je odgovornošću i sa koliko teš­ koća Skopčano provođenje ove uredbe. Kad je videla. da mora ići sa uprave zemlje, bacila je ugarak u krov, pa neka se kuća zapali. Vatru je zapalila i ostavila, da je gasi sadanja vlada g. Stojana Ppotića. Za »jedinstvenu državu« Srba, Hr­ vata i SAvenaca. »Hrvatska Sloga« do­ nosi: »Doznajemo iz pouzdana izvora, da je poticajem sa stanovite strane iz usijanih glava jedne stranke u Bosni otposlan memorandum na konferenciju ntira. u kojem se 'traži privola, da se Bosna i Hercegovina anektiraju Srbiji. Mi ćemo o tome do zgode i opširnije govoriti: afi ofdje ističemo odmah, da je taj predlog, kojim’ se traži u našim čisto unutrašnjim stvarima intervencija stranih sila, prava pravcata veleizdaja, pa ako sele Stipica Radić za svoje ideale obraćao predstavkama na konferenčiju mira i zato bio zatvoren preko godinu dana, onda neka se i ovi rušitelji jedinstva pronađu i s njima jednako po­ stupa. Inače ćemo posve jasndpvidjeti, za £im ide današnja uprava te ćemo ne kao stranka, već kao dio naroda, kojemu je iskreno stalo do jedinstva i op­ stanka ove države, otuda poveći sve konsekvcncije. od čega nas ne će odvratitf nikakVi obziri.« BilješiiE. . | I I Ovaj vratolomni gest vlade g. Ljubomira Davidovića dostojno će biti obeležen i istaknut" kao naJViđnij: do­ kaz destruktivnosti i nepatriotizmacele»demokrats kie« zajednice. Napraviviši ovako jednu strahovitu pomniju u agrarnom pitanju, »demo­ krate; su u Bosni uveli i jedan svoj specijalitet u političkoj borbi. Tamo oni naime redovno presreću i rasterujii političke protivnike batinama i rasteruju političke skupštine revolve­ rima. 1 tako, blagodarcći ovoj mahnitoj razuzdanosti nekih sebičnjaka, u Bosni vri. Ovo nisu prazne reći. U Bosni zaista vri. Provede li se agrarna reforma sa onom b e z g 1 a v o š ć u, kako to tru­ be, i kako su već otpočeli, »demokra­ te«. onda smo od muslimana napravili jedan antidržavni elemenat! A zar mi danas nemamo inače dovoljno antidrŽavnlli elemenata? Zar da se bacimo i na taj luksuz, da njihove redove obo­ gatimo sa još milion sinova našeg na­ roda!? I I 1 ; i Obustavi li se provađanje agrarne re­ forme, po »demokratskom« receptu, on­ da će besavesnj agitatori »demokratske« zajednice izazvati nerede. Proliće se krv. , Kako god okrenete, zlo je. I to veli­ ko zla To su, eto, rezultati »politike« onih ljudi, koji hoće sebe da prestave kao neki državotvorni elemenat i 'koji se nazivaju demokratima. | i । i »Još jedno separisanje«. — »Glas Naroda« od petka osvrće se pod gornjim naslovom na akciju građana | muslimana za osnutak »Musi, akadem- 1 ske menze« u Zagrebu. U toj akciji nazrijeva »još jedno se­ parisanje«, pa veli da se studentima na ovaj način ne treba pomoći, jer u Zagrebu ima »Jugosl. akademska menza« i »Prehrarfh«, koje su svim Studentima Jugoslavenima otvorene. To je istina, kao što je i neistina, da je na sastanku u kiraethani rekao jedan zagrebački študenat, musliman, da se đaci musli- , man: nerado primaju, jer nisu preko fe- , rija dovoljno sabrali dobrovoljnih prilo­ ga. nego je rekao prikazujući ekonomske poteškoće »J. a. m.«, da se ušljed ma- I ferijalne krize odbor odlučio, da izda I studentima, koji na ferije odlaze sa­ birne arke za dobrovoljne priloge'i sva-^j kog obvezao, da' mora pridonijeti pri­ loga. dok će u protivnom izgubiti pra­ vo na opskrbu u menzi. Poslije ovog pothvata, koji je lanjske godine .donio znatnih suma, ipak nije mogla menza da hranu poboljša ni kvalitativno ni kvantitativno, jer je morala namiriti stari deficit Potsjetiću pisca dotičnog članka na predlog- akademičara Ferenčeka koji je rta skupštini' menze u sveučilišnoj auli prošle godine usvojen, da oni. koji ne dorfesu dobrovoljnih priloga gube FELJTON. pravo na članstv# menze. To je i on čuo. ako je bto na skupštini. ^švrha je bila onome Studentu u .ki­ raethani prikazati, da »J. A. M.« pored svih nastojanju nije mogla poboljšati hrane. Svjesno izmišlja »informacije« o tom, da je nekoliko bogatih musi, studena­ ta pokrenulo tu akciju, da bi — »ra­ čunajući na versku fanatičnost našega, sveta, da će se odmah za to zauzeti«, došli do dobre hrane uz jeftin novac, — pričalo, kako se jede u »Prehrani« i »J. Menzi« krmetina i svinjska mast, a oni to ko pravi Turci ne mogu podneti«. 1 Đaci, koji ne ustupaju od svog vjer­ skog odgoja i navike, te -neće da jedu ono, što ni kod kuće nisu jeli, svak pametan zna da se poradi toga ne mo­ gu na patnju i glad osuđivati, kao i to da se ne mogu nazadnim smatrati, ne­ go pohvaliti. Nadalje velj: .».Osim togi znaju vrlo dobro, da se nijedan nacionalno svestan musliman akademičar neće hteti hranit u toj separatnoj mensi, pa ma­ kar morao i gladovati, hraneći se u ( jednoj od zajedničkih mensa. I tako će njih nekolicina doći do vrlio dobre i jeftine hrane«. Ovo je drska podvala, koja nje do­ stojna ni najgoreg tipa i koja samo mo­ že izaći iz kuhinje »Glasa »Naroda«. U mensi. — koju će sami muslimani i to svi i Pravdaši i Obranaši, listonFsvi, — osim gospode s crnim ahmedijama iz »Glasa Naroda« i nekolicine iz redak­ cije »Mutež-organa<$ — ostvariti, uzdajući se sami u se, naći će svi naši študenti bolju i jeftiniju hranu, nego li ' onu u postojećim kuhinjama. i Dva akademski naohražena lečnika« su svjesni svega što čine i služe za Politički pregled 1 UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Број 153 Broj uzor našoj omladini, a na diku su na­ rodu. Pisac drži naivnim naše sve akade­ mičare, kad veli, da bi im vlada mogla ustegnuti Stipendije, kad imaju svoju mensu. Ta za Boga, prema toj logici, he bi ni sad nijedan imao Stipendije, kad postoje dvije mense u kojima se daći hrane. Vlada daje Stipendije, Ua siromašni đaci plaćaju hranu, a nipošto im ne pro­ pisuje, gdje će se abonirati. Pisac bi želio, koliko izgleda, suge­ rirati vladi, da će osnutkom ove naše mense »propasti« narodno jedinstvo, pa bi rekli da mu je tendencija da reče: »Ne daj im vlado Stipendija!« Mi hoćemo, da u istinu pomognemo svakog našeg Studenta, kojeg treba po­ moći i da mu pružimo hranu dobru i izdašnu, a uz jeftin novae i badava. Kad je ostvarimo i kad počne funkcionisati, te ako uVidimo, da je shod­ no, da postane Gajretova institucija i postaće. Mi se za ničija leđa ne kri­ jemo. Razumije se da ćemo po švžm našim krajevima agitirati u ime napretka, a i u ime Islama, te će nam. se zaista i po­ moći. Preporuka da muslimani osujete bvti’ plemenitu akciju, ostaće uzaludna. Odbornik. Šta je sa Sertića duhanom? Jedan .dalmatinski list javlja, da je Ministarstvo Finansija ukinuto dozvolu Sertića iz Sa­ rajeva, da preradi 5 vagona arbanaškog duhana za čehoslovaćku. Kako nam je poznato ovaj je duhan u Sara­ jevu. a neke novine, koje su o njemu mnogo pisale najednom su se prestale interesirati za ovu stvari... Draškovića posvetivši mu spomejjrsloI vo. Iza toga je zaključena sjednica jer I nije bio prisutan dovoljan broj posla। nika. ____ VANJSKI POLOŽAJ. Zaključci krunskog vijeća. Beograd, З.таја. Ministarstvo inostranih djela Izravni pregovori sa Talijanima. saopćuje: Jučer pd 10>-12 sati prije po­ »Temps« prima vijesti iz Rima, da će dne i daiihs od 4j-7 sati poslije podne se prvih dana maja u Strezi na obalama na 'sjednici ministara i naših mirovnih Lago Maggiore sastati zastupnici Kra­ delegata dra Trumbića, dra Žblgera i ljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, i de­ Radovića saslušan je referat dra Trum­ legati talijanske vlade. Radi se o tome, bića o stanju jadranskog pitanja. Po­ da se obnove pregovori da se dođe do. slije iscrpive debate zaključeno je da sporazuma u jadranskom pitanju. Jav­ se produže izravni pregovori sa Itali­ no'mišljenje je međutim dosta skeptič­ jom radi riješenja jadranskog pitanja. no, dok- ministarski krugovi imaju na­ Na predlog ministra inostranih djela odu, da će uspjeti taj pošljednji pokušaj. vlašteni su delegati Pašić i dr. Tr.umOvi pošljednji temelje svoju nadu na- čibić, da se sastanu s falijanskoitf *delegaHjenicii, da je talijanska vlada priprecijom u tom cilju. ’ mila blati za riješenje toga problema, Sjednica Narodnog Predstavništva. koje se približava u nekim detaljima Sastanak. Narodnog' Predstavništva ojugoslavenskoj tezi. Češki izbori. Izbori za čehoslovački tvorio je potpredsjednik dr. Ribar, koji je pročitao dopis o ubojstvu poslanika parlamenat, koji su se ovih dana oba- *) »Hunumlar vi ćete pokisnuti . ..« reče on os»Ali danas, nakon tri godine zatočenja piše mi mjehnuvši se, kad su one dotrčale do vrata, a o slobodi Arapa . ..« : = =--------------------------------- i Hajrija primjeU: Niko ne primijeti ništa. Esadefendija je gledao A- Hifzi Bjelevac: * — Nije šteta na ovakoj kiši . . . Kažu, da preda se, a Hajrija razmišljala o Ifeti i Ihsanu. I kosa raste.« Sabiha nije više ništa rekla o Ifetinu pismu, je^ ju Esad-efendija upita Sablhu: je naglo zaokupila misao o Ihsanu, kojeg već tojiko vremena nije viđild. Svj ^u-šutiji i gledali kako kiša »A šta je-nova u pismu?« , Sabiha se zbuni i pokaže pismo. pada, mrači se. S jcrova je cui kom tekla voda i Sabiha je pogledala za njom, a da nije svratila svoje — Vidićemo sada. A ko ga je donio? prskala ih po nogama. nejasne misli ni na drugaricu ni na djecu. Vidila je » — De, pogodi! upade im u riječ Hajrija. Esad efendija prbgovori prvi o kiši i nenadanom opet kad se je Hajrija povratila, ali joj se nije htjela' Jedan konjanički poručnik« odgovori Hajrija, a pljusku, -Hajrija še prenu iz misli i reče: javiti. Ona je nije opazila. Prošla je kraj nje sasvim , — Ja ne volim te proljetne kiše... Uvijek dje­ Esad efendija dod^: uz ogradu i otkinula jedan cvijetak sitnog bijelog » — Sururzđde Ihsanbey . . .« luju na me. Ne ćutim se dobro...« riižičnog behara i otišla u školu. Za njom je prošao Sabiha se zbuni, licem joj preleti jedan neobi ­ . Sabiha kao da ih njje ni čula zabavljala se Esadefendija čitajući novine. A Sabiha ostala naslo­ čan odraz duševnog iznenađenja, pbtrveni 1 pogle­ mislima iz prošlosti, iz Ifetina pisma u kojem joj njena na ogradu neosjećajući kako sitna aprilska davši u isto vrijeme i mualima i Hajriju upita: je pisala i o Ihsanu. kiša rosi. Pa kad ju je Hajrije h'anuma prvi put Pisala joj je otvoreno, da ga je odbila, jer nije »lhsanbey ovdje? A gdje je?« zOvnula nije čula nego tek kad je išla prema njojzi j mogla poći za njega za to što bi ga izgubila nje­ — On će doći, zadržao se je kod Akčura Juniz bašču zapazila je i okrenula se. gova domovina, za to što bi mogao njezin utjecaj sufbeya,« odgovori Esad efendija. »Pa ja te zovem, vičem, a ti ne čuješ... Jedno postati sudbonosan, jer njezino poimanje života i Sabiha otvori pismo i počne čitati, a Hajrija pismo donešend je za tebe« ... svijeta nije više ni tursko, ni panislamsko, nego prlčdše nešto Esadefendiji potihp, da Sabiha nije Sabiha se trgne. opće, jednako za sve narode, gdje bili i šta ispovi­ tnogla čuti. Esadefehdijinp se lice gdjekad osmje­ — A odaklen je?« upita znatiželjno, pa brzo jedali. A Ihsan je ipak turski patriota, nacionalac, hnula, nekad je kimnuo glavom u znak da razumije. doda drugo pitanje: »Ko ga je donio?« koji je u ove tri godine proputovao čitavu Tursku, Sabiha je čitala brzo, pohlepno Ifetino pismo. »Teško ćeš pogoditi« ... odgovori Hajrija po­ i njćgove zasluge u buđenju narodne svijesti u voj- . Jedan joj je arak ispao iz ruke, ali ga nije digla kazujući zatvorenu kuvertu bez ,naslova. sci i omladini biće velike. Zamjerila mu je također Vjetar je puhnuo i ponio ga sa-sobom. Kad je pro­ i to što je kao časnik došao među Arape i šta više »Pogodi!« opetova Hajrija pružajući drugarici čitala do kraja zamislila se’ jj, valjda da promisli o sudjelovao u ugušenj’u jedne pobune. 0 Arapima je pismo također s nekom znatiželjnošću za onim što onom što joj je nekadašnja nerazdruživa -prijateljica pisala toplo i zagrijavala za njihovu slobodu. Šta se je krilo u tom pismu. pisala, a onda se okrene Esadefendiji i Hajriji i reče: više davala im je veće pravo nego Turcima, jer ASabiha primi list od svoje drugarice s nekom, »Čudnovata je ta ifeta!.. . Nagli preokret u rapi jače je osjećaju. Odbila ga je — piše Ifeta — . sumnjom i bojazni, s jednim čuvstvom očekivanja njezinoj duši, koji je izvela Rene i Ihsan učinio ju je odbila ga je ne možda zato što ga nije voh’la, nego i primivši Hajriju za ruku pođu u školu. svim drugim osim onim što je bila. Nekadašnja za to što je sumnjala, da bi je mogao voleti. Rene savršena umjetnica, nekad aristokratkinja, koja se । Logotetides bila je medu njima... V. a nije nf zašto mogla zagrijati postala je zagovarateljica potpune apsolutne slobode. Ona je više nego Kiša je počela jače padati. Iz daleka je grmilo Kiša je još padala. Sa istočne strane mračilo se revolucionarka. Nije više ni Mladoturkinja.. .« i sijevalo. Zemlja je mirisala vlagom. Ptice su cvrjoš više, tamo iza gradskih kućica, koje su se po- „ Esadefendija je gledao Sabihu s nerazumijeva­ kutale u vrtu, a odnekle iz daleka čuo se je glas dno brežuljka sterale. Primicala se večer, аИ ne * njem, a Hajrija Je upita: skladne pjćšme, ali se nisu riječi mogle razumjeti. topla kao pbičr^o, nego hladna, sumorna I tužna — Piše li ti o tomu? Čudna je njezina odluka! Učiteluce sd pošle brže baščom, gotovo potrčale rMovar?° s a sWa Nije je vodio razbor .. .« ^eđata u kroz kitu, tamo gdje se oblaci pred krupnim kapljama kiše. Na vratima ih dočekao Esad-efendija držeći novine u rukama: , •) Gospođa, sastaju sa prednjim kavkaskim gorjem. Rene Logotetides. (44) �( . Број 153 — Broj, Vili, vrlo su povoljni za budućnost re­ publike. U Češkoj je broj Nijemaca mnogo niži, nego što se mislilo, a u Slovačkoj su pristalice separatizma potpuno poraženi. Ovi izbori su upravo triumf ujedinjenja čehoslovačkog — veli francuska štampa. U pogledu spoljne politike oni su znak odobravanja sa strane čitavog naroda-u onom pravcu, u kojem se dosada išlo, t. j. vjernost u obvezama spram antante. volja da se radi u miru i da se održavaju dobri od­ nosi sa susjedima u zajedničkom radu konsolidacije i obnove Centralne Evro­ pe. U pogledu unutrašnje politike, izbori su znak konsolidacije češkog elementa i učvršćavanje Ccliosjovaka. Oni u isto dob^ znače, da narod odobrava socijal­ ne reforme koje su dosad izvedene i da potvrđuju konstitaciju i čitavu politiku Tusarćve vlade. Poljska ofenziva u Ukrajini se raz­ vija povoljno. Poljaci su zauzeli Mohiioy na Dnjestru, a isto tako su imali ve­ likih uspjeha na sjeveru u Vollniji. Od .početka ofenzive 12. boljševička armija .je sko.ro sasvim uništena, ostaci sovjet­ skih trupa bježe u neredu prema isto­ ku i jugoistoku. Dosada je izbrojeno 15 “liiljada zarobljenika, 60 topova, 84 mitraljeze, kao i važan željeznički park i veliki ratni materijal. Plijen raste sva­ kog časa kako se već napreduje. Socijalisti i komunisti medu sobom. .Javljaju iz Stockholma: Karespondent jednog lista u Helsingforsu dobija vije­ sti iz Moskve, da postoji potpuni ras­ cjep između članova centralnog komu­ nističkog komitea. Dvije grupe su se obrazovale. S jedne strane Lenjin, Trocki i Buharin skloni su da popušta­ ju i drže, da je zasada dovoljno da održe socijalističke ideje u Rusiji, dok druga stranka hoće da održi komunizam u cjelini. Naši dopisi • ' I snoj« policiji, pa neka vodi izvide on­ dje, gdje je dužan, a ne da poziva lju­ de, za koje misli, da su pisali odnosne članke pa da im se prijeti progohom iz Tuzle što o njegovoj policiji pišu. Srpska varoš, dio grada u kojem sta­ nuju pravoslavni, postala je hajdučkim klancem, kroz koji, čim se smrkne, ne smije proći fes, a da ne bude tvarno napadnut. Tako su neki dan napali Раšagu Muharemagića, a malo kasnije Ka­ dru Bešlagića, kojem su čak i ruku pre­ bili. To je prijavljeno policiji, a kod zadnjeg napada bio je očevidac i jedan ofisir. Krivci ipak nijesu pronađeni. To je »revnost« vaše policije gosp. Cupurđija?! Tako se vaspostavlja red, je li? E, onda, na zdravlje! A šta li biste činili, da je slučajno pedan .pravoslavni napad­ nut u muslimanskoj mahali? Ništa njanje, nego dvajsetak muslimana zatvo­ rili i rastfubili, da se pojavila urota »Turaka« proti državi. Dok ovo pišemo napada jdean »sa­ vjesni« policajac na jednog nastavnika u času kad on izlazi s djecom iz škole i uz najpogrdniju psovku poteže sablju na njega. Ova'j je nastavnik hodža ■ i učitelj, a i vjeroučitelj. No to nije sme­ i talo Cupurdijinom »revnom« -i »savje­ I snom« redaru, da istupi »energično« ondje gdje treba. Mislimo da će ovaj put biti dosta ova dva primjera o rev­ nosti i savjesnosti redara, a poslije će­ j mo govoriti posebno o samom g. Cupurdiji dok čujemo njegovo objašnjenje sa Đuranovićem. Iz naše organizacije. Skupština u Bihaću. Dne 5. aprila t. g. održana je u 'Bihaću kotarska skup­ ština ntše organizacije, na kojbj je jednoglasno odobren rad i pravac vod­ stva organizacije. Tom je prilikom iza­ bran odbor, u koji su došla slijedeća gospoda:' Predsjednik Muhamedbeg Ibrahimpašić, potpredsjednik Muhar medbeg Bišćević, tajnik Idris Šarganović, blagajnik Omer Jusufhodžić. od­ bornici: Ahmedaga Poprženović, Huseinbeg Ibrahimpašić, -Fehim Hadžiabdić, Hilmija Muhameđagić, Mujaga Delić, Bego Murtić, Ahmed Balić, Gjulaga Selimović, Ibrahim Cavkić i Gjulbeg Kulenović. Istodobno je skupština na predlog predsjednika najoštrije osudila napadaj demokratske štampe na dra Halidbega Hrasnicu? kojemu se izrazuje neograni­ čeno povjerenje, kao i drugom našem poslaniku dru Mehmeđu Spahi. Živjeli! Skupština izrazuje bol duše i srca svoga za napadaj na bilećke kao i na sve ostale muslimane našega kraljev­ stva. pridružujući se sarajevskoj pro­ testnoj skupštini i traže od vlasti naj­ energičnije zaštitu kao i potpuno i jed­ nako izvršivanje zakonskih propisa. * strane iz Sarajeva ili ako već hoće ov­ dje boraviti izgrade u stanovitom vre­ menu vlastite kuće, jer kod takovih ne igra ulogu ni skupoća materijala a ni radne snage, dok se danas može reći da stanuje u svojim luksurioznim stanovi­ ma gotovo badava. Nabačeno je i pitanje suženja uredskih i vojnik prostorija, jer kad bi se i u tom pogledu racionalno gospodarilo dobilo bi se dosta, dok istina, ima ureda gdje su činovnici upravo naslagani u ured­ skim sobama, ima opet dovoljno i takih koje nisu prijeko potrebne. Na taj na­ čin, dalo bi se moguće postići da se uredi, koji se još nalaze u privatnim zgra­ dama smjeste u vladine zgrade. Interesantni su bili izvodi jednog od gg. inžinjera, u kojima je zagovarao da se kuće grade t. zv. ćerpičem, dćkazujuć, da se takove kuće drže više dece­ nija, a u današnje doba skupoće mate­ rijala došle bi znatno jeftinije. Naravno, da bi se u tom morao izmijeniti građev­ ni red ili barđn vrlo liberalno s njime postupati, jer nužda mijenja zakon. Pravedno uređenje kirajdžijskog pita­ nja bez sumnje će isto mnogo doprinijeti poboljšanju stanbenog pitanja, jer je upravo' frapantno koliki se broj obitelji po navodima predstavnika stanbenog ukeda morao iseliti iz kuća radi ruševhosti. Kućevlasnici naime uz današnju kiriju nisu u stanju da izvršuju poprav­ ke. Naravno, da se kod konačnog ure,a tog- pitanja mora uzeti obzir ne . - no na kućevlasnike, nego i na kirai/ džije, koji su neimućni. Bude li dobre volje! na nadležnim mjestima i to .pita­ nje može se riješiti na zadovoljstvo o’ bih interesiranih krugova. Tajna o šećeru. Čujemo s pouzdana Izvora, da je ministarstvo ishrane i ob­ nove zemlje doznačilo Povjereništvu is­ hrane za Bosnu i Hercegovinu dne 17. marta o. g. 30 vagona šećera i’5 vagoj na za Novi Pazar. Od šećera što je određen za pučanstvo novopazarskog sandžaka prodao je jedan vagon I privatnoj ličnosti, dočim za bosanski šećer niko ništa ne zna. Jedno udruženje obratiljp se je na ministra s molbom, da mu doznači za .članove i njihove porodice 3 vagona kukuruza, i g. ministar preporučio je vladi molbu i ujedno naredio, da se izda i jedna otpadajuća količina šećera pod brojem 6.828 od 20. aprila 1920. Delegat ispred ovog udruženja došao je na vladu i tražio od g. Đurića šećer i brašno. No na uprepašćenje ovoga g.. Đurić mu je odgovorio, da šećera ne­ ma, ne<»o saharina. Kad mu je ovaj re­ kao da je šećer doznačen i primljen « -ovjerenik Đurić je ušutio i nije ništa ' odgovorio. • Tražimo .malo svjetla da se osvijetli magazin u kojem se ovaj šećer nalazi. Jedno ubojstvo. Kod Kragujevca ubili i su razbojnici narodnog poslanika Draš| kovića i ranili suce Filipovića i Marinkovića. Zločinci još nisu pronađeni. Vjenčanje. Naš ugledni privrženik g. Osman ef. Beganović, član vakuf, sa­ bora iz 'Ključa, vjenčao se dne 3. o. mj. sa gospođicom Šemsom, kćerkom Muhdrem ef. Kerenovića iz Bos. Petrovca. Želeći mladencima svaku sreću, česti­ tamo! Transporti za Čehoslovačku. ČehoAivački podanici, samo državni činov­ nici i namještenici, koji su preuzeti đei kretom u državnu službu 'Cehdslovačke I Republike i žele, da odu transpor­ tom koji polazi 2. juna iz Sarajeva, ne­ ka se odmah prijave konzulatu u Sa' rajevu. Svaki neka tačno navede ko! liko mu mjesta treba za njegov namje­ štaj. dali ’/» ili cijeli vagon, i U kojoj sta­ nici hoće tovariti. Svaki neka priloži prepis dekreta kojim je preuzet, inače nemože bifi primljen u transport. Do­ zvole za izvoz vlastitog pokućstva iz­ daje po naredbi zcm. vlade kotarski ured. Samo Г> časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu štyi tu, zato trebu da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H Tuzla, 28. aprila 1920. U dva tri maha pisati smo o »revno­ sti« naše policije, gdje su naročito apo­ strofirani Cupurdija, komandant policije i njegova desna .ruka Tomić. To, kako izgleda, nije mnogo koristilo, da se ova dvojica poprave. Cupurdija je međutim davno premješten u Banju Luku; ali mu se nekako ne mili iz Tuzle, kao da je Tuzli potreban njegov »blagotvorni« , rad, ili ga uz Tuzlu vežu kakve druge i^pomene. Nama bi bilo drago, ako bi se on pokorio .nalogu vlade i otišao onamo kud je premješten, a onda još poveo sa Sobom i »revnog« Tomića, koji je jedini »čuvar« narodnog jedin­ stva u našem gradu. Toliko je revan da razbija stakla na okvirima i dere slike našeg Halife da zapriječi »veleizdaju« Turaka, čime nanosi ogromne štete si­ romašnim vlasnicima tih slika. On to čini, sigurno, po svojoj volji i bez iči­ jeg naloga, ali Cupurdija mu taj rad , odobrava. To tako nama običnim smrt­ nicima izgleda, jer ni jedan drugi stra- i žar to ne»čni. No Tomić je miljenik Čupurdijin. pa zna njegovu želju i bez za- 1 Stanbeno pitanje. »Jugoslavenski povijedi. Ta kako se i neće razumjeti, , List« donosi: Prošla anketa saz­ kad su oba crno-žuta, oba su nam kao vana na poticaj inžinjerskoga drubaksuzni miraz ostali u nasljeđe iza j sazvana'na poticaj inžinjerskoga dru­ Austrije. Tomić je poznat kao denunci- j štva a u svrhu suzbijanja nestašica sta­ jant i jedan od najrevnijih zaštitnika nova pružila nam je dovoljan uvid u oaustrijanštine u Bosni. Dovoljno je sa- i vo aktuelno pitanje, pa. je bila u mno­ mo vidjeti spise na okružnom sudu u i gom i mnogom pogledu interesantna i aferi sa drom Kadićcm. Cupurdija, kao poučna._ \ bivši žandarski narednik i sluga Austrije | Kod svih prisutnih odaslanika korpo­ dokopao .se je za demokratske vladavi- I racija i vlasti vidila Se živa želja, da se ne časti, o kojoj sa svojom spremom ni- | svim sredstvima barem ublaži, jer na je mogao ni sanjati, pa sad kao kaperiješenje tog pitanja u velikom stilu ne ran 11. klase uzdignuta nosa ističe svoje može se za sada misliti uslijed neimaš­ srpstvo. Ako se srpstva sastoji u ime­ tine i skupoće materijala te skupe radne nu, a ne u djelovanju, onda čast tome I snage. srpstvu, a ako se traži djelovanje, on­ Mnogi prisutni haglašivali su potreb da je g. Milan pravi pravcati Švabo. ukinuća t. zv. »luksuznih stanova« u Ojlđa kad su Srbi proganjani, on je bio koliko to već nije učinjeno. Dakako za­ policajac, primao Švahinu plaću i kao počne li Se ta akcija u istinu i provasvi hfzmećpri čuvao tuđinsku vlast nad đati, ne smije biti protekcije za nikoga, našim narodom. Onda se nije zvao Sr- zauzimao ma kakav položaj, u interesu 'binom nego'pravoslavnim i onda mu je općenitosti mora svaki žrtvovati nešto bio Franjo i Karlo apostolsko veličan­ od svog osobnog komoditeta. stvo. za čije je ime dovodio svoj život Kao daljnja mjera ima da služi, da se u, najveće vratolomije. Nu kao spretan zapriječi naseljivanje u Sarajevo svim policajac umio še je snaći u kaosu pre­ iz provincije, koji nisu svojim zvanjem vrata. pa je izrabljujući svoje slučajno 1 npravo upućeni, đa borave u Sarajevu. pravoslavlje i mutne ргДјке avanžovao ' Kolikogod je u interesu razvitka grada za -* kapetana! čim veća napučenost, današnje oskudi­ Da nas ne bi. kao što je g. Zahirovi- I ce stanova nalažu ovu mjeru,1 pa će i ća, pozvao i1 prostački otkrejao, da sa- i ona doprinijeti znatno ublaženju tog da ne vlada Franjo i Karlo i da .on ne pitanja. će dozvoliti, da se piše o njegovoj poli­ Debatiralo se mnogo i o toni, da se ciji, koja stoji na visini svoga poziva i ljudi koji su se naselili zadnjih godina u uz najveće žrtve drži u gradu red i mir. Sarajevo, t. zv. »ratni bogataši«, daka— navešćemo dva tri karakteristična , ko iz razloga, da mogu ovdje bolje pro. primjera o njegovoj »revnpj« i »savje- ' vađati svoje Spekulativne poslove, od­ i Domaće vijesti , Страна 3.' ПРАВДА* — .PRAVDA, Suttner, (Ljubljana br. 706. posavjećuje Vas glede-zbilja dobrih sa­ tova specijalne piarke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenlh, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigače i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. I Gospodarstvo Ekonomsko stanju Jugoslavije. IharI riska revija »France-Europe Orientale« I u prvoj aprilskoj svesci piše ovako o ekonomskom stanju Jugoslavije: ■»Nemogućnost da se izmjenjuju pro­ izvodi sa Inostranstvom stvorila je u Srbiji (pisac zaboravlja da kaže Jugo­ slavija, — on nezna da na Balkanu ne­ ma više države .koja se zove Srbija) opštu oskudicu trgovinskih proizvoda svih vrsta koje ne može da proizvodi domaća industrija u dovoljnim količina­ ma, osjeća se, naročito, pomanjkanje poljoprivrednih strojeva, voznog mate­ rijala konstruktivnog, materijala, gvoždarnica, obuće i tekstilne robe. Cijene svih tih artikala su vrlo visoke. Isto se tako traži olovaka pera i tinte. Traži se mnogo i prozornog stakla i konkav­ nog. Da bi olakšao na duže rokove, vlada je jugoslavenska (u tekstu srpska) sta­ vila na raspolaganje uvozne trgovine prvi kredit od 50 tnilijona franaka: taj kredit treba da važi stranom liferantu kao garancija za platežne bilete jugoslovenskog (»srpskog!« u tekstu) kupca uz potpis Narodne Banke. On (kredit) služi, isto, kao garantija za nepokretne kredite i bankovne novčanice deponira­ ne u Narodnoj Banci. Jedna amerikansko-jugoslavenska banka, treba, isto ta­ ko, da Đnancra spoljnu trgovinu. Tran­ sporti su u Jugoslaviji vrlo skupi i zahtevaiu jedan aktivni nadzor, jer se vr­ lo često dešava pljačka vagona. Rđava (Srpska) jugoslavenska valuta suzbija uvoz. Vrlo je nizak kurs srpskog dina­ ra i austrijske krune. Ne treba da se računa na podizanje valute, jer eksportacija boluje od ratnih posledica. Poljoprivreda i stočarstvo — gde se proizvodi preko domaćih potreba —• jed­ va da dostižu za nacionalno tržište. , Prema jednom švajcarskom pregledu, samo šljive i kuvano voće prestavija■ju dva znatna eksportna artikla. Ugljen i bakarni rudokopi, djelomič­ no su porušeni ratom, Srbiji je potreb­ no da uvozi bugarski ugalj. Prema to­ me, ne treba računati na eksportacija. Razni su se ogranci eksportacione tr­ govine sindikirali, na inicijativu beo­ gradske Trgovačke Komore, da bi se uništila međusobna konkurencija. Pri čitanju ovog izveštaia, treba ima­ ti na utrtu, .da ovaj — inače informa-, tivni francuski časopis — piše za inte­ rese francuske eksportativne i importativne politike. Taj je list službeni or­ gan francuskog — od države subvenci­ oniranog — Narodnog Komiteta za ekonomsku ekspanziju u Istočnoj Evro­ pi, Ust izlazi dva put mjesečno«. • Pri zahijučhu lista. TUČNJAVA NARODNIH POSLANIKA. Beograd, 4. maja. Jučer prije podue sjedio je u kuloaru Narodnog predstav­ ništva »poslanik« »demolgiata« Ibrahim Sarić s jednim prijateljem. Kad je kraj njih prolazio poslanik Suljaga Salihafcić, pozvao ga je Sarićev prijatelj da sjedne kod njih za sto. Salihagić je prišao stolu i rekao, da neće da sjedi sa muslimanskim poslanikom, koji se prodao demokratima za novce, što jc učinila muslimanska i »demokratska« svinja Sarić. Ovaj mu je odgovorio da ga ne vrijeđa i da ne laže, našto ga je Salihagić ošamario. Poslije podne pre­ dao je Sarić pismenu tužbu podpredsjedniku parlamenta Ribaru i potužio se drugovima iz »demokatskog« klu­ ba. Zbog toga je poslije podne došlo do male prepirke između poslanika Koste Timotijevića i Salihagića, a pola sata poslije do tučnjave između »posla­ nika« Sukrije Kurtošfća i Salihagjća. Kad su sluge i žandari prekinuli tučnja­ vu, počeo je vikati protiv »demokrata« Milutin Dragović koji se nalazio u dru­ štvu Salihagića što napadaju na radikalske poslanike. Valerijan Pribićević, koji se slučajno tu nalazio, odgovorio mu je na to. đa to oni smiju po istoj logici, po kojoj je Salihagić udario Sarića. Dragović je na ovo opsovao maj­ ku svima »demokratima« i zaprijetio im. đa će bez kape otići iz parlamenta, ako ih radikali protjeraju. Medu »demokrati­ ma« radi ovog događaja vlada velika uzrnjanost. Muslimani, čitajte i širite „Pravdu" �Број 153 Broj »ПРАВДА* — »PRAVDA* • Стоана 4. Stran* Imadete U boli? U licu? U celome telu? Popuštaju ii Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite II od spore probave? Od' sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! б kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br, 310. Hrvatska. prvu godinu namješten u privremenom svojstvu, a pošto mine godina dana, ako dokaže dobru upotrebljivost, bude sa Svima pravima po postojećoj služ­ benoj pragmatici i mirovinskom propi­ su za gradske činovnike u Bos. Gra­ dišci, definitivno potvrđen. ‘ Dužnost će gradskog dostavljača bi­ ti, da u uredu pripomaže u pisarničkomalipulativnim poslovima i da vani vo­ di utjerivanja opštinskih i inih oblasnih potraživanja, pri čemu će mu izravno biti podvržene sve mahalske starješine (gradski muhtari i knezovi). Bos. Gradiška, 20. aprila 1920. Gradonačelnik: Reufbegović s, r. POGLAVARSTVO GRAD. OPŠTINE BOS. GRADIŠKA. Broj 382/1920. NATJEČAJ. Kod ove gradske opštine imade se PRIJATELJU što je nehotice uzeo popuniti novo kreirano mjesto gradskog moju ambrelu sa gvozdenim štapom dostavljača, kao gradskog manipula(šemsiju) dne 22. o. mj. u kiraethani tivnog činovnika u XII. dnevnom raz­ prigodom osnivanja đačke menze, redu sa početnim godišnjim berivima: molim, da mi je ostavi kod kahvedžije 1200 K plaće; 200 K aktiv, doplatka i | u kiraethani, jer sam zapriječen, da 2400 K doplatka na skupoću, dakle sa । ga osobno u tu svrhu potražim. ukupnik 3800 K, sa pravom na mirovi- j nu i automatska unapređenja. Reflektanti, koji ovo mjesto polučiti Sarajevo. žele, neka svoje vlastoručno pisane molbenice do 25. maja o. g. predlože Trgovina svija vrsti zemaljshih pro­ na ovu opštinu, u kojima trebaju do­ izvoda i kolonijalne robe na vellho. kazati; 1. da su državljani Kraljevstva Srba, Prima u komisiju svaku trgovačku Hrvata i Slovenaca (domovnicom), te robu, naročito voće i povrće, te u tu da su srpsko-hrvatskom jeziku u go­ svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na voru i pismu potpuno vješti; upotrebu. — Telefon interurban 541. 2. da su navršili 24. a nijesu preko­ Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. račili 42. godinu života (krsnim ili rod­ nim listom); ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦«♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ 3. da us tjelesno potpuno zdravi (li­ ♦ PAPIRNICA ♦ ječničkom svjedodžbom); t HAMDIJE KOPČTĆA ♦ 4. da su dobrog moralnog i politič­ kog vladanja (svjedodžbom nadležnog J preporučuje svoje bogato stovariSte J gradskog poglavarstva ili političke ob­ ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ lasti); * školskog pribora. — Naručbe se 5. da su svršili najmanje 4 razreda Ф obavljaju brzo i točno. J koje srednje škole u Kraljevstvu Srba, ♦ Ci ene umjerene. ♦ Hrvata i Slovenca (zadnjom školskom ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 $ svjedodžbom). Primljeni opštinski činovnik biva za Hamđija Spaho i drug X POZIV na supsbFipciju 1Z.000 homada dionico IV. emisijo „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. • 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. , ■ 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do ,20.000 glasiće na donosjoca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovatida li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak, najdalje do 31. lV. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedio— ničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Frotir dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B- i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d, u Banjoj Luci. Salihaga JVliriea Sarajevo Predimaret 16. Telefon 308 B Ttgovina voćem, zeleni, i kolonijalnom na robom veliko. Prodaje i kupuje voće u komisiju, odprema sve u svojim vlastitim se- pptima. — Dajem na zna­ nje mojim poštovanim mu­ šterijama da sam svoju radnju proširio i na ko­ lonijalnu robu - - - - RilhElm F. TiBfenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV. emisije, kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od 16. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 koma­ da novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti' 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: . 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada a posjedu Ima. 2. Dionice glase na ime, nominalna im ft vrijednost 50- K, a dioničari ih dobijaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od 15. do 30. maja 1920. . Sarajevo, 27. aprila 1920. Шм1 mihilr: M. 4. Nakon 30. maja preostale i nerasprodane dionice ustupiće se onim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji su uče­ stvovali u ovom upisu prama broju sta­ rih svojih dionica najkasnije do 15. ju­ na 1920. 5. Nove dionice IV< emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. januara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici,‘a .razlika tečaja od 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu nerasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti' sindikat od dioničara i njemu 'ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska đioničl^ štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu dioničarsko društvo u Sarajevu. POZIV na VII. (sedmu) redovitu glavnu skupštinu Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu. koja će se obdržavati u nedjelju dne 16. maja o. g. u 9 sati prije podne u zavodskim prostorijama u Kralja Petra ulici 13. 11. kat. Ovim se pozivaju sva gospoda dioničari na gore navedenu redovitu glavnu skupštinu naše banke, koje je glavnoj skupštini slijedeći DNEVNI 1. Izvješće ravnateljstva i nadzor­ nog vijeća o poslovanju zavoda u go­ dini 19192. Predloženje zaključnih račnna za sedmu poslovnu godinu 1919. 3. Stvaranje zaključka o razdiobi čistoga dobiika 1919. 4. Ustanovljenje, da je druga emi­ sija dionica u iznosu od K 2,000.000 koja je zaključena na 5. redovitoj glavnoj skupštini provedena i dionice potpuno rasprodane i plaćene. Time je izvršeno povišenje dioničarske glav­ nice od K 3,000.000'— na K 5,000.000. 5. Promjena zaključka 5 redovite glavne skupštine glede glašenja dio­ nica druge emisije onamo, da sve di­ onice druge emisije [dva . milijuna kruna] glase na donosioca. 6. Podjeljenje odrješnice [apsolutorija ravnateljstvu i nadzornom vijeću. RED: 7. Promjena pravila. 8. Ovlaštenje ravnateljstva, da ono može u vlastitom djelokrugu povisiti dion. glavnicu za K 15,000 000'— t. j. od K 5,000.000— na K 20,000.000 — i to ili na jedanput ili u više emisija i da može odrediti uvjete emisije [a] te prijedlog, da dionice ove (ovih) emisije [a] glase na donosioca. 9. Izbor petorice članova ravnatelj­ stva. 10. Izbor nadzornog vijeća prems Sh 51. pravila i određenje njegove na­ grade. 11. Eventualije. , Dionice odnosna potvrde a trećoj zadnjoj uplati, kao i potvrde za upis i uplatu didiiica druge emisije mogu se položiti kod naše blagajne u Sarajevu, i kod naše podružnice u Tuzli. RAVNATELJSTVO Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dion. društva u Sarajevu. § 29. društvenih pravila glasi: U glavnoj skupštini %ogu prisustvovati svi dioničari, koji polože svoje dionice ili na blagajni društva ili drugim mjestima koje ravnateljstvo u pozivu.označi, barem 8 dana prije sastanka glavne skup­ štine i to uz datiranu potvrdu, koja služi kao legitimacija kod glavnih skup­ ština Pravo glasa imaju svi dioničari, koji posjeduju barem jednu dionicu.— Svaki dioničar ima toliko glasova, koliko je dionica 8 dana pred sastanak glavne skupštine rta naznačenim mjestima položio. Vhmlk: CMtntai 0Љ<и 4 N. O.. №«unirUa D. k A. Kaje«, S*r«Rr»<>. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/48a7d68655fc794f964334a358810166.pdf 083d2515501918a6d0c2646d3d2badfb PDF Text Text i Н. Alnned Hanndi ' T,'Tf, . - Bf g O 1. V Ufl Кали^с «. ГЛАСИВО јУГОСЛАВЕНСКЖ МУедаМАМОГК ОГГАПВАЦИЈЕ. Broj 49 (154) Sarajevo, subota 8. maja 1920. (17. šabarfo 1338.) Prijatelji našeg napretka! POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređujs FBdahcioni odbir. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 69 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoi ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post, štedionice 1119. Godina II. muku razumije samo opaj, koji je kre- ] nuo tim putem. • ' 41 Zagrebu po visokim školama ima naših 100—150 musliman đaka. Oni su Primamo iz Mostara: većinom sa malim stipendijama, a ni Ono što smo u vezi sa dolaskom go­ kod kuća njihovih danas ne vladaju spodina dra Žike Lazića u stvari po­ na akciju za osnutak »Muslimanske abogzna kakve povoljne materijalne pri­ znatog incidenta sa gosp. generalom kademske menze« u Zagrebu. Za ovu like, pa ih ni svoji roditelji ne mogu Tcrzićem u naše krajeve mogli naslu­ ustanovu trebamo dosta materijalnih izdašno potpomagati. Zbog toga ti na­ ćivati, sada se posve obistinjuje. Na os­ ši đaci, ti naši sinovi gladuju, a; pra­ srestava u novcu i živežnim artiklima, novi primljenih informacija, o raspolo­ zan stomak ne može učiti; oni su goli, pa apeliramo na bratski osjećaj, na ple­ ženju muslimana prema Srbijancima, jer sa Stipendijom i roditeljskom malom koje je poglaviti gospodin mogao pri­ menitost i patriotizam svih muslimana, potporom nijesu u stanju davati hilja­ miti iz nama dobro poznatih krugova po­ da ovoj humanoj i po naš kulturni na­ de i hiljade kruna za jedno odijelo. U litičkih šovena sa skučenim pogledima predak potrebnoj i korisnoj akciji u su­ Zagrebu je kirija preskupa, pa mnogi na društvo i državu, povedeni su predsret izađu i na najpodesniji način po­ od naših đaka leže na klupama po izvidi u gornjoj stvari i beogradska je parkovima, ili skrušeno traže utočišta rade na sakupljanju priloga. »Tribuna« u stanju već, da prstom po­ po kojekakvim ćošama i budžacima. kaže na »uspješne« rezultate tih predKakva omladina, takva i budućnost! Dakle: gladni, goli, bez postelje, bez izvida. »Tribuna« kaže, da je vlastima Na mladima svijet ostaje. ogrjeva i rasvjete, oni izvrgavaju svo­ pošlo za rukom, da saznaju, da su raz­ Akcioni odbor: je živote najopasnijim bolestima. U ta­ bojnici, njih šestorici na broju, na čelu ko očajnim prilikama je li moguće da Hasan Kadić, Ahmetaga Kutnašin, sa Salkom Čavićem ručali 2. o. mj. u mozak nesmetano radi, je li moguće selu Sopilju sjeverno od Ncvesinja'. Oni Asim Dugalić, Junuzaga Mađarević, imati duševni mir. koji je najglavniji usu tada pričali — veli »Tribuna« — o Ahmed Kulenović, Dr. H. Karamehmevjet za učenje. cijelom događaju, kao j to, da ini je đović, Mustajbeg Halilbašić, prof. VeA, to su naša braća, naša djeca, to je 28. marta javljeno iz Nevesinja o nje­ lija Sadović, Dr. M. Denišlić, Asimbeg naša uzdanica, to je naša vojska, koja govom (generalovom) dolasku ovamo. Mutevelić, Ahmet Šerić. će se u buduće s modernim oružjem Prema tome šašavom i kundacima I boriti za naša prava. Pritecimo im u iznuđenom argumentu uredništvo je iz­ pomoć, olakšajmo im 'školovanje, rjievelo »logičan« zaključak, da su »raz­ šimo ih one tjelesne borbe, koju oni mo­ bojnici muslmanj i da imaju veliku or­ raju voditi protiv gladi, golotinji i svim ganizaciju, koja ima svoj koren u Mo­ drugim materijalnim nezgodama; osigustaru«. Je li Salko Cavić (Catić, valjda?) koje osiguraje pobjedu, nauka je puto- ■ rajmo ih materijalno neka ostanu pri samoj duševnoj borbi, da uzmognu što ručao 2, o mj. u Sopiljima i je li pričao kaz, koji čovjeka dovodi do- cilja, nabolje izobraziti se. potankosti o nemilom događju? — mi uka je branitelj, koji čovjeku ne da da ’pane drugom pod onge i da bude poga­ Što se oni bolje i svestranije naobra^ ne znamo; no kad i jedno i drugo uz­ memo za posve istinito, ipak ne mo­ žen. Naukom čovjek postaje jači, ugledr ze,'time i mi vjše dobivamo. Što mi nji­ žemo da dokučimo kraja ni konca ovoj niji, imućniji, uplivniji i pametniji. On ma danas dadnemo, to će oni u budu­ logici, kojom se na temelju gornjih do­ zapovijeda, a drugi ga slušaju, on pred­ će nama stostruko povratiti. Dobro za kumenata nastoje izvesti onakovj za­ njači, a drugi ga slijede. Stara je naša dobro, ljubav za ljubav. U nevolji i po­ ključci, kakove nam »Tribuna« predo­ riječ: »Pamet caruje, a snaga đubre trebi brat se poznaje. Dobro koje se čuje. Razbojnici su toga dana (28. mar­ nosi«. pruži, kad je čovjeku potreba, nikad se ta) zastavljali sve prolaznike iz Neve­ Mi bos.-herc. muslimani, za vrijeme ne zaboravila. sinja prema Mostaru, između kojih su 40-godišnje austrijske uprave, nijesmo Ovo bijedno stanje naših đaka u Za- I neke (Pobrića i Hodžiića, oba musli­ se školom koristili u onoj mjeri u ko­ grebu dirnulo je neke naše plemenite mana) i na mrtvo ime isprebijali, pa joj smo se mogli koristiti, da smo zduš­ sarajevske muslimane, pa su oni iz vla­ kako su ovi bili svjedoci i razbojnič­ no i objeručke prihvatili za školu, te stite pobude odlučili, da se toj našoj kog postupka s gospodom oficirima, a ■da smo u nju slali sve što je bilo za djeci pruži pomoć i omogući mirno i nijesu međutim ni čim bili na šutnju školu. nesmetano učenje. U tu svrhu održa­ obvezani, pričali su ovi što su vidjeh i Ali nije ni danas kasno. Glavno je na je skupština na 30. aprila o. g. u tako se je vijest o događaju brzo raši­ uviditj svoju pogrešku. To je već je­ rila u cijeloj zemlji, da se je »o svim po­ dan korak prema popravljanju te po­ ovdašnjoj islamskoj ičtaonc. Na toj skupštni odlučeno je, da se u Zagrebu tankostima« sjutra »»znalo i pričalo« u greške. Hvala Bogu počeli'smo i mi otvori jedna »Muslimanska kuhinja« ili Sarajevu kao i u Mostaru. Prema tome stresati sa sebe dosadašnju lijenost, i »Menza za muslimanske đake«. Na bi »Tribuna« trebala da potraži »koren osjećajući silnu potrebu škole, počeli skupštini je odmah sakupljena lijepa razbojničkoj organizaciji« i u Sarajevu. smo se ozbiljno laćati nauke, kao jedi­ svota novaca. Neki su naši ljudi iza­ nog spasavajućeg modernog oružja, ko­ No i ako nam ovdje nije namjera da brani kao članovi odbora, koji će se jim ćemo se moći uspješno boriti, da branimo spomenutoga Catića i njegovu brinuti oko ostvarenja te kuhinje gdje očuvamo svoj opstanak ovdje. družinu, dokazujući isključivost njego­ će naši đaci moći dobivati jeftinu hra­ Da ispravimo dosadašnje pogreške, i va učešća u spomenutom događaju, ne nu, a oni koji su posve siromašni dobida nadoknadimo izgubljeno vrijeme, ni­ smatramo ipak suvišnim, da u hator vaće hranu besplatno. što vjernijoj ilustraciji postupka u ru­ je dovoljno da šaljemo u školu sve što je za škole, nego je potrebno, da ma­ kovođenju s potragom u gornjem doga­ Apeliramo na patriotizam naše braće đaju rečemo i ovo: Mđffn putnicima i terijalno potopmognemo.-one, koji uče širom cijele Bosne i Hercegovine, da namjernicima, koji toga dana padoše u na školama, a zbog današnjih teških se pridruže ovoj humanitarnoj ! suvre­ ruke razbojnicima, našlo se je njih ne­ prilika pate se i muče. Učiti i sticati menoj akciji. Molimo, da se u svim mje­ koliko, koji lično poznaju i Catića i Baznanje i mučiti se da se što više po­ stima počnu osnivati pododbori, koji ćc šića (koji bi prema »Tribuninu« objaš­ stigne. već j<t to samo po sebi jedna kupiti priloge za ovu stvar. U Derventi, njavanju imali biti »vrha i razvrha« gor­ B. Brodu, B. Samou, B. Novom i B. borba. Pa onaj, koji je na tom putu, njeg događaja), pa su pred istragom Dubici, u Brčkom i u svim onim krajeakq se još mora boriti protiv gladi, go­ lotinje i drugih neprilika, to. je onda vimj, koji su blizu Save, neka se kupi« kategorički izjavili, da među spomenu­ tim razbojnicima nijesu oni bili. Nika­ dvostruka borba. Voditi tu dvostruku I hrana, koja će se sabirati na jednom kva ih gresija nije mogla skloniti, da borbu, naime patiti se duševno i tjele­ određenom mjestu, da se poslije odaV. S drukčije svjedoče. sno, to je nešto užasno, neopisivo, i tu I «alie direktno u Zagreb. Jedno očitovanje. Braćo Muslimani! Zahtjevi današnjeg vremena Su vetla. traže mnogo truda i žrtava, da im mognemo udovoljiti, da mognemo dr­ žati korak u napretku i civilizaciji sa kulturnim svijetom, da osiguramo do­ stojno mjesto u kolu naših sugrađana. Ovim zahtjevima ćemo udovoljiti tek onda, kad odgojimo, vaspitamo i izu­ čimo našu omladinu. ■ Danas, u doba »opće krize«, doba strašnih životnih poteškoća, doba ba­ snoslovne skupoće životnih potreba, »aša se omladina nalazi u teškom i na­ dasve žalosnom položaju. Glad, go'lotiча, bosotinja, nestašica u svemu prirječi toj uspješan rad, onemogućuje na­ stavak nauka, vodi je k propasti. Uviđajući kritičan položaj naše omlajiiae na visokim, školama, odlučismo se Muslimanska kuhinja u Zagrebu. 0 potrebi škole ј nauke danas je su­ i višna i govoriti. Svak je.,danas uvjeren, I da um je škola potrebna kao kora hlje­ I ba. Narod, koji je ostao u neznanju, gazi se, tlači' se i prezire se od onih naroda, koji su se školom digli na viši stepen znanja -i kulture. Onaj dio naro­ da, koji je ostao bez škole, ne ubraja se među ljude, ne poštuju se njegova pra­ va, ne čuje se njegova riječ, ne uzimUu se u obzir njegove tužbe i'nema niko milosti prema njegovu plaču i jadikovaај«. Od njega postaju .sluge, hjamaii, prosjaci, i uopće on sačinjava onu naj»iž« klasu, a to je smetlje i talog onih dijelova naroda, koji su se Školom di­ gli i postali ljudi u modernom smislu te riječi. Ako ćeš da te drugi poštuje steci onoliko znanja koliko i on; ako ćeš da imaš časno mjesto i ugledan položaj međ« ljudima, treba da znaš izvojštiti taj položaj; ako ćeš da ne budeš zapo­ stavljen trebaš se osposobiti i svojom »posebnošću proturati se naprijed. Živet nije ništa drugo nego jedna žesto­ ka borba i trajno hrvanje. Od kako je svijet stvoren ta je borba u toku. Tu borba čovjek vodi u prirodi, a vodi je i u društvu. Bori se u prirodi, da iz njezinih šaka istrgne materijalna sred­ stva, koja su mu nužna za opstanak; bori se u društvu, da ga jači ne potlhči i da sebi osigura ravnopravnost medudragima. U toj borbi ginu i propadaju svi oni slabića, svi oni kržljavi i nemoć11 stvorovi što ne mogoše izdurati ne­ go »ustadoše i u pozadini ostadoše. U staro doba borbeno oružje je bilo drvo i kamenje, poslije je došla strijelica, pu­ ška, top i drugo; ali u današnje vrije­ me je najuspješnije oružje za borbu: nuka. Nauka je obrambeno sredstvo, ШоОа 2аз1 u siia UauhBvnia mjitlini. Huliš epist« f 8по1блЈ|а n krilltistis SES. I u (Mzinsta. Prima пHtant I ubaMčuH Ik sajaa ihtMs kiil№ i ■ fsnljBl!. Sknlji sit nltnjsiu fitliii I tosist I talarija kralja Petra и11и2рт^^^ Bsjs tižisskg I »TpTsslaacBsk« Mit. — Rupujt I argt'jšk srsikt, salBts I т|е4в*ж psitiri ivlh vnta. И ii 2 H G Ш Ш i И topsje I prodaj« m ifsH nk, i'petita »si žipartte »вМм. Sarajevo - InMaii telefon: Ш �Sirana 2 Стоааа »PRAVDA* — »ПРАВДА* I--------------------•Tribuna« u ostalom nalazi, da je uz­ rok »razbojničkom pokretu među mu­ slimanima«: — rđava politika gosp. Prihićevića i njegovih ortaka prema muslimanima, navodno, koja je urodila strašnom mržnjom prema Srbijancima. Ovom konstatacijom »Tribuiunom« nijesmo ni malo zadovoljni, jer nam se — ni mafije, nj više — inauguira njo­ me ono, od čega se moramo najodluč­ nije ograditi. 1 ako nas dosadanjj upravni organi svojom politikom nijesu zadužili ničim, da u prilog njima i jednu pohvalnu ri­ ječ kažemo, ipak’ smo daleko i od po­ misli. da za nanesene nam nepravde činimo odgovornim one, koji za ćorave rabote izvjesnih elemenata ne mogu bi­ ti odgovorni. Hoćemo da kažemo, da sva dosadašnja mržnja naša, kojoj smo u više mahova dali nužna oduška i u javnosti nije iskvarila naših osjećaja, pa da ne bismo znali poštovati one, koji zaslužuju poštovanje. Pa ma koliko imali razloga, da se tužimo na neprav­ de izvjesnih bezočnika, za hator- istini moramo priznati, da nam još nijedna vidljiva nepavda nije nanesena od stra­ ne srpskih časnika. Što više, gosp. pot­ pukovnik ^anković svojim ispravnim držanjem stekao je sveopće poštova­ nje islamskog dijela našega građanstva u Mostaru i mi smo u stanju, da kaže­ mo. -da ni jednog ciglog muslimana u našem gradu nema, koji bi ovom česti­ tom čovjeku mogao kakvu sramotu i poželjeti, a kamo li da pokuša, da mu je sam nanese, kako to iz pisanja »Tribunina« proizlazi. Jamačno su gospoda »isljednici« u očitoj zabludi, pa bi u in­ teresu same stvari bilo, da i na drugu stranu pogledaju. Za Jug. Musi. Org.: Predsjednik Mujaga Komadina V. r. Za posjedničku organizaciju: Predsjednik H. Omer Džbić v. r. Za Vakufsko povjerenstvo: Predsjednik Muhamed ef. Karabeg v. r. Za »Ittihad«: Predsjednik Mustafa O. Cišić v. r. Za Jug. Musi. Klub: Predsjcd.: H. Mqhamed Behlilović v. r. Kaho Englezi rade u ime ravnopravnosti. BiljEškE. Kako bi trebalo? Ministarstvo unu­ trašnjih djela dobilo je 4. o. mi. od načelništva okruga kruševačkog ovu de­ pešu: Noćas između 19 i 20 sati za­ tražila je porodica Hajduković zaštitu od dežurnog podoficira u načelništvu, jer ih je u stanu napao nek'i vojnik. Upućen je na lice mjesta žandarski podnarednik Veroslav Konat, koji je našao »Vladimira Markovića, poslužite­ lja ovdašnje Građevinske Direkcje. Ko­ nat je pokušao da Markovića kao iz­ grednika dotjera u rtačelništvo. Među­ tim je Marković napao na ulici žandarma i pokušao da mu otme pušku, na što ga je podnarednik Konat ustrijelio. Istraga se vodi. Prema ovome neosno­ vano je i tendenciozno iznijeta stvar u »Radničkim Novinama«, ali je ipak oda­ slan naročiti isleđenik radi provađanja istrage. Besplodan rad. 86. redovni sastanak Privremenog Narodnog Predstavništva otvorio je podpredsjednik dr. Ribar ju­ čer u 17 sati. Potpredsjednik je izjavio, pošto nema dovoljnog broja poslanika, to odgađa sjenicu za 7. o. mj. s istim dnevnim redom. Političhi pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Vesnića program. »Novosti« javljaju iz Beograda, da je između Demokrat­ ske Zajednice i vladinog bloka postig­ nut način sporazuma na osnovu Vesnićeva programa. TrebS se samo rije­ šiti detaljno o ličnostima, koje će ući u novi kabinet. Ovaj program sastoji se od slijedećih 5 tačaka: 1. Ratifika­ cija mirovnog ugovora; 2. prihvat izbornog reda za izbore za Ustavotvor­ nu Skupštinu; 3. odobrenje proračuna; 4. pretres ustava u vladi, a' ne u parla­ mentu: 5. osiguranje javne si­ gurnost i. Pod tim se misle mjere protiv širenja komunizma i priprema za izbore. Uspjesi Vesnića. >Obzoru« javljaju iz Beograda, da je Vesnić 5. o. mj. konzoltirao šefove Narodnog i Jugoslaven­ skog Kluba izloživši im svoj program, koji su oba khiba potpuno usvoijli. Ri- ješeiije situacije leži sada u ruci Demo­ manjinu, a od Talijana zastupane općine kratske Zajednice, za koju se govori, jedva petinu svih općina zaposjednutog da jc također prihvatila ovaj program, teritorija a upravljane su od talijanskih pa ako se sve glasine obistine, mogli bi komesara, a ne od načelnika izabranih imati danas novi koncentracioni kabi­ od samih općina. Spomenica žali onet. Ujedno ovaj list demantira sve gla­ petovane mistitkacije od strane talijan­ sine, da između Protića i Vesnića po­ skih političara. Tiče se životnog pitanja stoje ikakve kontraverz* Jugoslaveiia, koji zahtijevaju da odluče Oko riješenja jadranskog pitanje. Ka­ svojom sudbinom istinskim plebiscitom. ko se u dobro informisanim političkim Budu, li Jugoslaveni prijepornog zemlji­ krugovima govori, u posljednjim konfe­ šta primorani odreći se Oživotvorenja rencijama, u kojima se raspravljalo o svojih aspiracija i sjedinjenja s krvnom jadranskom pitanju, zaključeno je, ва braćom Jugoslavije, to žele riješenje će naš ministar inostranih djela, dr. prijepornog pitanja onakovo, na koje će Trumbić, i predsjednik naše delegacije pristati također ogromna većina Tali­ na konferenciji mira, Nikola Pašić, do­ jana zaposjednutog zemljišta, naime biti punomoći za pregovore s talijan­ stvaranje nove nezavisne neutralizovaskim delegatima, tako da naša delega­ ne među-države, koja bi obhuvatala cija neće više trebati instrukcija beo­ sve prijeporno zemljište medu državom gradske vlade. Naš ministar inostranih Kvarnerom sa krajnjim zapadnim i is­ djela ostaje jđš neko. vrijeme u Beo­ točnim granicama. Po aspiracijama ogradu. biju stranaka ta bi država bratski zdru­ Oko sastave vlade. »Hrvat« javlja, žila sve razdvojene dijelove. Tobožnje da se rad oko koncentracije razvija vr­ tako teško razriješivo pitanje o čuvanju lo povoljno. Protić se izjavio, da će na­ etničkih manjina riješilo bi se putem re­ stojati na svaki način da podupre Vesžima potpune jednakosti po švicarskom nićevu vladu i da ne će praviti pitanja uzoru. Takva rteđu-država, koja bi od toga, da bi on došao u koncentraci­ imala dostatno sredstava za.gospodar­ oni kabinet. no čini se, da Vesnić nije sko opstojanje riješila bi teška pitanja sklolk da sastavi kabinet bez Protića. a luke i željeznica putem zajedničkoga i radikalna stranka he bi na to pristala. pravednoga režima. Nittiju je predana Vesnića akcija. Gosp.'Vesnić zapo­ spomenica, koja obuhvaća slične izjave. čeo je u utorak i u srijedu dovršio pre­ govore sa Parlamentarnom zajednicom u cilju priprema za koncentracionu vladu, o čemu je podnio izvještaj u po­ dne Njegovom Kraljevskom Visočanstvu nasljedniku prestola. Prekjučer po podne posjetio je u istoj namjeri gospo­ »Manchester Guardian«: objelodanju­ jina Davidovića, vođu Demokratske je interesantan razgovor svojega su­ zajednice i kod njega je naišao na vrlo radnika s jednim od vođa irskih sinn povoljan prijem. Vjerovatno je, da će feinovaca i potpredsjednikom irske re­ se u toku današnjeg dana moći dovršiti publike Arthurom Griffithom, u kojet pregovori i na ovoj strani. U isto vrije­ mu se lijepo zrcale ciljevi njihovi i opće me Vesnić je posjetio potpredsjednika prilike u Irskoj. Dotični dopisnik piše Privremenog Narodnog Predstavništva sljedeće: gospodina dra Ribara. Mr. Griffith nema ništa u svojoj lič­ Politička situacija. »Narodna Politi­ nosti, koja bi sjećala na vizionarskoga ka« donosi iz Beograda slijedeće infor­ 5 sanjarskog buntovnika. On. je vrlo macije o političkoj situaciji: Narodni praktičan čovjek, koji vrlo dobro po­ Klub će kod pregovora za sastav kon­ znaje modernu povijest, politiku i ecentracionog kabineta istupiti zajedno konomiju, kojeg se nikad: ne bi moglo sa cijelom Parlamentarnom zajednicom. uračunati medu sentimentalce. Kao ve­ U koncentracioni kabinet imale bi ući ćina Iraca, on vrlo dobro znade pra­ sve stranke osim socijalista. Što se ti­ viti razliku između vladara i pojedina­ če demokrata, oni će kao prvi uvjet uca, i samo na ove prve ustr^mljena je jlaska u kabinet staviti bezodvlačno denjegova, ogorčenost. njisiju sadašnje vlade. Kako Parlamen­ Upitao sam g. Griffitha dali sinntarna zajednica ne može na to pristati, feinovsko udruženje još uvijek stoji ne­ ne zna se, kako će se razviti daljnji tok pobitno i odlučno za nezavisnu republi­ pregovora. O samoj podjeli portfelja ne ku, što mi je on potvrdio. Odgovaraju­ može se ništa izvjesno reći. Čuje se, da ći na moje daljne upite, kakvo bi sta­ bi u novom kabinetu dr. Korošec zadr­ novište zauzeli sinn-feinovcj prema rjžao ministarstvo saobraćaja. Ako Ves­ ješenju irskoga pitanja po uzoru dominić ne uspije sastaviti koncentracioni ni'Sma, kazao je, da on ne bi mogao kabinet ostaće na vladi Protić, koji momentano raspravljati o još tako da­ mora zauzeti stanovište prema syim lekoj eventualnosti. U svakom slučaju pitanjima u političkoj orijentaciji. ■ senn-feinovci stoje čvrsto na svojemu Zahtjevi Jugoslavenskog kluba. Jav­ vlastitom moralnom- i državopravnom ljaju iz Beograda 6. maja: Jučer je odrstanovištu. žao Jugoslavenski klub konferenciju sa Dvije trećine irskoga pučanstva izja­ Vesnićem, pa je gledom na program vilo se za potpunu nezavisnost i čla­ koncentracionog kabineta zatražio, da novi sinn-feina izabrani su njegovim za­ se pred parlamenat iznese zakon konitim predstavnicima. Jedino može re­ o Narodnoj banci j uređenju mje­ ći, da kad bi Engleska postupala s Ir­ ra za suzbijanje skupoće provedbom skom ko s ravnopravnim i kad bi je radikalne agrarne refome i oporezovaposmatrala kao narod, koji ima potpu­ nja ratnih bogataša. Klub je također no pravo na samostalnost, tad: bi tek pretresao pitanje vlade' u Sarajevu i oba naroda nfogla raspravljati o svo­ Splitu. ' , jima budućim odnošajima. No dok En­ Pitanje pokrajinskih vlada u Bosni i gleska r.e prihvati toga stanovišta, Sinu Dalmaciji. »Narodnoj Politici« javljaju feinovci ne mogu pregovarati. iz Beograda: Pitanje pokrajinske vlaZatim sam upitao g. Griffitha, što de u Bosni. Hercegovini i Dalmaciji pomisli, da li će. sinn-feinovcima uspjeti novno se pretresa u krugovima poslada skrše tvrdokornost engleske opozi­ nika pučke stranke. Konstatirano je, da cije da pristane na potpunu separaciju je sadašnji režim u ovim pokrajinama t upozorio, da bi politika kršenja dr­ neodrživ i da se mora zamijeniti. U žavnoga stroja samo joj više -mogla krugovima radikalske stranke opaža se razdražiti englesko javno mnijenje. G. neraspoloženje prema predsjedniku vla­ Griffith je odvratio, da su Irci najs^rp-, de u Sarajevu dru Srškiću, koji je pro­ ljiviji narod pod kapom božjom; kroz tiv intencija centralne vlade na svoju generacije su ostali nepokolebivi, pa ruku sklopio kompromis s demokrati­ će, ako ustreba, još i dalje takvima os­ ma. Parlamentarna zajednica dobiva u poSljednje vrijeme-opravdane pritužbđ* tati. U Irskoj danas vlada teror, koje­ mu пегца 'premca -u evropskoj historiji. protiv potpredsjednika dalmatinske vla­ U samom Tipperarvu provedena je pre­ de .Makalea, '. kojj još neprestano vrši metačina u 2000 kuća, a leđna starica službu demokratskog eksponenta u ■od 80 godina šezdešet puta je predveSplitu. dena na redarstvo u jednoj godini da­ na. Svake noći tisuće irskih žena lijega VANJSKI POLOŽAJ. u krevet sa. strahom, da će im se hoću Spomenica tršćanskih Slovenaca u San prodrijti u kuće, da. će im se muževe Remu. 1 odvući u tamnice, bez ikakvoga prešli*Zastupnici slovenskog političkog dru­ šavanja bez ikakve optužbe. Sve to je štva »Edinost« dr. Wilfan, dr. Pogačnik samo pojačalo oporbu Iraca. Kroz jed­ i dr. Stanger podnijeli su 26. aprila u no stoljeće Englezi su nastojali da ras­ San Remu spomenicu vrhovnom vijeću prše Irce, tjerajući ih u emigraciju’. Mi­ i Nittiju. U prvoj se energično denjanslili su time oslabiti Irsku lišivši je nje­ tira valjanost talijanske deputacije i une omladine, ali postigli su upravo pro­ jedno predane plebiscitarne izjave ne­ tivne rezultate, jer emigracijom irski kojih talijanskih stranđka kao što i op­ narod postao je svjetski narod. Svagćina zaposjednutog teritorija, pošto spo­ dje-je bilo, Iraca da podsjete druge na­ menute talijanske stranke predstavljaju rode na engleska obećanja u ratu* en- ' I i ' i Spoj 154 BrtJ | gleska djela u Irskoj. G. Griffith je iz­ javio svoje mišljenje da su Itci slomili mirovni ugovor u Americi i upozorio me na odluku u senatu o politici sepa­ riranja. Fraucesko javno mnijenje prat, sa simpatijama irski pokret i s vreme­ nom će Engleska uvidjeti kakova je lu­ doriju počinila davši svijetu u ruke ta­ kovu batinu, kojom može da je obori. Ako Engleska odbije Irskoj nezavis­ nost, moratće da iskorijeni narod, i to ne samo u Irskoj već u cijelome svije­ tu. Hoće li Englesku prihvatiti taj iza­ zov? Sinn-feinovci su učinili irsko pi­ tanje internacijonalnim. Odlučili su da oživotvore Wilsonove principe i da uz­ mu samo što je njihovo. • u Kad sam upitao g. Griffitha, kakva je politika Sinnfeina prema Ulsteru, od­ vratio mi je da ulstersko pitanje ne op­ stoji, već samo belfatsko. Tekstilni i I brodarski gospodari uzbudili šujiolitički i pokret kako bi ubili ekonomski. U graI nicama nacionalnog integriteta Ulster 1 može dobiti sve sloboštine koje traži. Sto se tiče radničke stranke, veli g. Griffith, dok se nacionalno pitanje ne ri- ješi nema cijepanja u našim redovima. Sinn-feinovska organizacija sadrž. ljude različitih političkih i ekonomskih nazo­ ra. Kad Irska postigne svoju samostal­ nost, naravno da će doći do nove gru­ pacije stranaka, ali za sad o kakvom razdoru nema govora. Radnička stranka izjavila sc na općim izborima ža sinnfeinovce i u skladu radila s njima na op­ ćinskim izborima. Ako naši neprijatelji računaju na neslogu među nama, onda mogu još dugo čekati. Prosvjeta i škola. Osnivanje školskih štapića, škola seli­ ca ipomoćnih škola u Hrvatskoj. Službene novine donose okružnicu povjereništva za prosvjetu ј vjere o osnivanju šKolskih stanica, škola selica i pomoćnih škola. U okružnici se među ostalim kaže: Ako se mjerilom prosvjete uzimlje pismenost, a pučko školstvo sredstvom njenoga širenja, onda su u nas, što se toga tiče, vrlo nepovoljne prilike. — 47.43%, skoro polovica pučanstva Hr­ vatske i Slavonije od 6. godine« unapn- ■ jed ne zna čitati ni pisari, a preko 100 luljada do škole dorasle djece ostaje bez ikakove obuke, jer u njihovu okolišu nema škole! Prosvjetnoj vlasti nastaje otuda na­ dasve važna zadaća, da svim silama nastoji doskočiti ovim žalosnim prili­ kama, kako bi se što prije švako naše za školu doraslo dijete doista i privelo redovnom i potpunom školskom obra- ■ ■ zovaniu. U tu svrhu valjaće što prije proširiti pučke škole, koje već posto­ je, a pootvarati nove škole, gdje ih još nema. Uza svu dobru volju neće se taj go­ lemi posao moći naprečac izvršiti, ne­ što zbog velikih troškova, koji su za to potrebni, nešto zbog nemogućnosti, da se uz današnje prilike grade škole i nabavlja pokućstvo i pribor, a ponaj­ više zbog velike nestašice učitelja, koje treba tek obrazovati U dovoljnom broju. No ono više od stotinu hiljada podr.asle djece ne može se. a da se ne o« štete najveća narodna dobra, za to vri­ jeme i dalje ostavljati bez ikako.va od­ gojna i obrazovna utjecaja, već im va­ lja osigurati barefn neku makar i ogra­ ničenu školsku obuku. Učiniće se to već prema prilikama mjesta, školskim stanicama, školama selicama ili ambulantnim školama t po­ moćnim školama. Školske su stanice pučke škole s vrlo ograničenim vremetfom za nastavu. One će se uređivati u mjestima, U koji­ ma ima relativno dosta djece za školanje, a najbliža je škola toliko daleko (preko 4 km), da Je ona djccame mogu polaziti. Pomoćne škole otvoriće se u mjesti-^ ma, gdje se ne može urediti redovna^ škola, ma da ima dosta do škole dora­ sle djece, ali u mjestu ima podesno li­ ce, koje hi uz svoje glavno zanimanje moglo kao pomoćni učitelj sat dva dnev­ no obučavati onu djecu u najvažnijemu iz predmeta pučke škole. Tu dolaze prije svega u obzir bivši učitelji, uči1 teljski pripravnici i svećenici, ali i dru­ ga obrazovanija lica, koj^ za to Imaju individualnih sposojjiosti. Škole selice ili ambulantne škole otvaraće se tamo,' gdje se ne mogu ure* .diti ni školske stanice ni pomđćrte ško• le..Za te će se škole postavljati mlađi, �Боој '154 — Bro] ■praktičniji učitelji-pučkih škola kao po- | sobni putujući učitelji. Svakome će uči­ telju bti određena dva školska mjesta, I da u svakome od njih radi naizmjence I po pet mjeseci dotično točnije rečeno I 4 i pol mjeseca u školskoj godini i da slijedećih godina na isti način obredadotična mjesta. Zato se pozivaju sve županijske ob■fasti da što prije izvijeste povjereni­ štvo za prosvjetu i vjere u kojim bi se ; mjestima njihova područja imela urediti školska stanica, gdje pomoćna škola, a i gdje opet škola selica. U dodatku ok- ' ’ružnice kaže, se dalje: Uspjeh cijele ove akcije zavisiće do­ brim dijelom o agilnosti županijskih, do­ tično gradskih školskih nadzornika i o zauzctnosti učiteljstva. Kako je to je­ dno nadasve važno kulturno f-rodoljubто poduzeće, ovo. povjereništvo ne ■sumnja, da će svi, koji su na to pozvani, uložiti sve svoje sile, da ono potpuno i uspije. Kako bi bilo, da , se i Grdić makne i pođe ovim zgodnim i praktičnim pu­ tem narodnom, prosvjećivanju? Socijalni život.. Državna zaštita djece. Separatizam i šovenstvo pri diieljefiiu potpora, što ih isplaćuje državna zaštita djece u Sarajevu siročadi i udo­ vicama majkama, postigao je svoj vr­ hunac pod upravom »sposobna« nastav­ nika, a sadanjegi zimjenika povjerenika ministarstva za socijalnu skrb g. Zečevica, koji krije od nas traženi iskaz kao zmija noge. Ali istina ipak izlazi na vidjelo i potvrđuje naše navode doslodcč. Zasad prenosimo iz »Jugoslavijfe« od 6. maja ove žalosne cifre: »Mi smo se već nekoliko patu poza­ bavili oblasnom državnom zaštitim dje­ ce, koja je primila 4,800.000 K za dijelenje potpora udovicama, koje nijesu kadre da izdržavaju svoju vlastitu dje­ cu. Upozorili smo na pristranost ove zaštite, a zato su nas udarali sa svih strana, osobito je srpsko-šovinističko-»socijalištičko« »Zvono« pucalo od jada. Međutim neka posluže za ilustraciju ove brojke:. 17 porodica s 57 pravo­ slavne djece dobiva mjesenčo 6190 K, dok isti broj jn u s 1 im a n s kih po­ rodica s isto toliko djece dobiva 1401 K. a 17 katoličkih porodica sa 57 djece 1330 K. To znači, da svako si­ roče pravoslavne vjeroispovijesti prima na mjesec 108 K 5 filipa, musli­ manske 24 K 5 ,fil„ a katoličke 23 K. 3 fil.; dakle pravoslavne obitelji dobivaju 69.9%. ili gotovo pet pu­ ta toliko koliko muslimanske i katoličke zajedno. Od svote, koja je do sada izdana primili su: pra­ voslavni 79%, muslimani 13.6%, a kato­ lici 6.8%. t. j. prema omjeru: 11.7 (pravo^viti). 2 (muslimani), 1 (katolici). .Namavi li se tako dalje, onda će od 4,800.000 K zapasti pravoslavne 3,820.000 к, muslimane 652.000 K, a katolike 328.000 K. Ovako rade oni, koji se ponose, da su »raskrstili s vjerskim predrasuda­ ma« i ne daju reći, da su pristrani. A neka ta gospoda zavire u stare Švabjne knjige, pa će vidjeti, kako se je on dr­ žao »ključa«! — Zbilja, Bizant,je puno sposobniji u ..sijanju vjerske intolerancije nego sav zapad skupa. Koliko Ima ratnih invalida u- Bosni? Prema službenim statističkim podad, ma, broj ratnih invalida u Bosni i Her' ccgovini; koji su provedeni u glavnoj evidenciji, iznosi s danom 10.‘februara 1920.: 31. 663. U ortopedijskom zavodu u Mariji Zvijezdi kod Banje Luke bilo ih je radi proteze (da dobiju novu nogu ili da im se popravi stara): 5747. Bez desne ruke ima 165, bez lijeve 135, a bez obje ruke 15 invalida; bez desne noge ili stopala ostade 348, bez lijeve noge ili stopala 373, a bez obje noge ili spopala 76. Od studeni postradale je 857, a .933 . ostadoše uzeti (uhvaćeni); izgubilo jg desno bko 261, lijevo 242, a oslijepilo 54; gluhih ima 111, nijemih 4, gluhih i nijemih 12. Od različnih unutrašnjih bo­ lesti postrada 1805, ostadoše reumatični 1904; a od sveopće tjelesne nemoći pati 1248: bilo je zasuto ili je inače postradalo 508. ranjeno je iz puške 10.965, živčano boluje 419, a duševno 120. Tu­ berkuloznih invalida ima 9.172, a s razlićhum drugim ozledama IJj bolestima 1941. Орам 3. ПРАВДА* — »PRAVDA, Po zvanju ima: zemljovlasnika 1941, kmetova 6524, slobodnih ratara i kme­ tova 3086, zanatlija 1398, trgovaca i bakala 492, zemaljskih i privatnih či­ novnika 117, različnih namještenika i nadničara 4265, đaka 105, različnih in­ telektualnih radnika 29. Po vjeroispovijesti ima: muslimana 10.952, srpsko-pravoslavnih 13.865, rimo-katolika 6762, jevreja 84. Iza povratka iz vojske umrlo je u za­ vičaju 1223. Najmanji broj ratnih invalida ima okružje sarajevsko (3563), a najveći okružje banjalučko (7819). Invalidi -primaju male invalidske mi­ rovine i ranjeničke doplatke. Jednokratnu pomoć za nabavu ži­ votnih namirnica, odijela i obuće dobilo je 997 u i^rosii od 213.436 K. Mimo jednokratne pomoći' davahu se i beskamatni zajmovi za gospodarstve­ ne svrhe ili za podizanje obrta, te su 43 invalida dobili zajam od 49.520 K za obrt, a 60 invalida! zajam od 75.3400 K za gospodarstvo. Da se pomogne onim težacima, koji nemaju zemlje, primljeno je 589 molbi za podjelu erarne zemlje. Invalidi ne mogu da prodaju §toku ili alat,, koji im je nabavljen uz pomoć go­ re pomenutih potpora te se svaka zlo­ upotreba progoni preko sudskih vlasti. Pomoći se daju prema imovinskim pri­ likama pojedinaca na osnovi gruntovničarskih i poreznih podataka, prema broiu radnih snaga u porodici i prema sna# različnih vrela prihoda. Kod toga dolazi u račun i radna sposobnost inva­ lidova. podne sjedi kod okružnika, a poslije podne se voza s njime u fijakeru. Ovaj triumvirat sa Gradićem na čelu i čitavim aparatom doušnika vedri i ob­ lači u Tuzli, te je svako izgubio vjeru, u objektivno uredovanje. Domaće vijesti Proslava petnaestgodišnjice »Ittihađa«. Od priređivačkog odbora za pro­ slavu primamo: Odbor »žhnatlijskoradničkog udruženja Ittihad« odlučio je proslaviti petnaestgodišnjicu svoga dje­ lovanje dne 13., 14. i 15. maja, te su na istu pozvana sva muslimanska društva u Bosni i Hercegovini posebnim pismi­ ma, kojih nam adresa bijaše poznata. Kasnije se ustanovilo, da su mnoga društva izostala, pa ovim molimo sva bratska društva (valjda 4 srpska? Ur.) da ovo prime kao poziv na proslavu i da nam jave, ako imadu pjevačke ili tamburaške zborove, da li će na pro­ slavi sudjelovati, da im mognemo po­ slati program nastupa zbirova. Nemaju Ii pak zborova, onda neka nam najkašnje do polovine Ramazana jave, koji će se broj njihovih članova odazvati proslavi, da bi se odbor mogao pravo­ vremeno pobrinuti za njihovo ukonačenje i popust na željeznici. Radi prekratkog vremena proslava ' je odgođena za 20., 21. i 22. juna 1920. Zarobljenici, koji su se povratili iz talijanskog ropstva dobiće po naredbi komande bosanske divizijske oblasti E. broj 5369 od 15. aprila 1920. po jedno civilno odijelo. Da se spisak mogne sa­ staviti i odijelo zatražiti, pozivaju se reflektanti, da se prijave do 20. maja t. g. osobno sa objavom kod vojnog refe­ renta gradskog poglavarstva. Naši dopisi Tuzla, koncem aprila. (Tuzlanski okmžnik). O ovome se je čudovištu pisalo toliko, da se moramo snebivati, kako ga više može zemalj­ ska vlada trpjeti. Dolazimo do zaključ­ ka, da te stvari, što ih Grudić provađa, vlada odobrava ili nema sposobnijih ljudi za uprave, pa joj je svako dobro došao. * Ponajprije moramo ustanoviti s kime se je tuzlanski načelnik okružio. Prva je njegova desna ruka glasoviti »dobro­ voljac« Hakija Temim, koji je prešao dobrovoljcima nakon »slavne« borbe u redovima austrijske vojske, pa kad mu je Rus stavio revolver pod grlo, postao »dobrovoljac«. Kad se je u Tuzlu vra­ tio tražjo je odmah razne nagrade za svoj patriotizam. Dobio je trafiku kao sblicitator koid g. Sefkije' Gluhića i dru­ ge razne povlastice. Stoga nije nikakvo čudo, da je svaki dan pijan i da prosi­ pa pamet u svojoj okolici. Najviše -se je okomio na g. dra Defterdarevića, koji ne zna praviti iznimaka, te mu jedan' Temim ne može imponirati. Međutim Temim ima zašto da se okomi na gosp. dra Defterdarevića. jer je svjestan, da ovaj znade kako je Temim primao od ■njegova brata g. Ibrahimbega po 20 K iz »Dispositionsionda« u Mostaru kao austrijski konfident. Ostalu prljavu pro­ šlost Hakije Temima donijećemo kad dobijemo tačnije podatke iz Mostara. Ovaj i ovaki Temim je danas Grudićeva desna ruka, on mu diktira i komandira, a Grudić sluša. Drugi je tip sreski načelnik Stanko Brakić. Ovaj je neka vrst Sekretara tu­ zlanskih dobrovoljaca, koji svđme šefu doušuju svaku želju nezasitnih dobro­ voljaca. (Jkružnik saspe vatru na Def­ terdarevića i naredi, da se odmah iz­ vadi 50 odijela za dobrovoljce, premda je odbor zaključio, da se odijela po re­ du izdaju. Brakić sastavi ■ rezoluciju ispred dobrovdljhca, u kojoj se izrazuje nepovjerenje prema predstojniku, dok se Grudić slavi do neba. Svako, se je smijao ovakoj rezoluciji, ali je ipak ona imala svojih žrtava. Treća je okružnikđva perjanica »de­ mokratski« zastupnik Blagojević, Moji je svojom »vještinom« upropastio, sve tuzlanske ulice, te da ne dođe općini drugi inžinjer. ne bi mogao tuzlanskim ulicama nj pješak, proći, a kamo li konj. Blagojević je poznat kao pravni savjet»ik.za stvaranje glasovite uedbe o begluchna. s kojom je napravio takovu zbrku pojmova, dp se odmah vidi, da ju je pravio inžinjer. a ne pravnik. Ovaj junak, koji dijeli begluke na račun »demokratske« popularnosti, bere. 2 godine plaću iz općine i dnevnice iz predstavu'klncela&^ Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, "nježnom i rumenom. Tisuće i i tisućb gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 M«či li Va» glavobolja? Zubobthi? Taganje u kostima? Malo Fdleravega Elsaffuida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce -36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krane. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na« Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eagen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. , Trgivina sviju vrsti zemaljshih pro­ izvoda 1 holonljalnz robe na VBllbo. Trešeljah SUMORNE MISLI. Ja kao B&wjenik povjerenika pa «ocijalau po­ litika Trtim втоји „punu dužaosi“ no samo on­ da, kad arak iajede jednog Šabana na raean jednog Simo, nogo, 1 oada joi ватјввп1јв, kada dijelim аотас „Oblaene državne aažtite djece” ровтв svjesno ж omjera 17 : 2 : 1. Po mome naima miti;»жјa i a smislu ciljem laitite dr­ žavne djtea mora da pripadne od oaik odre­ đenih pet milijuna krpea 17 dijelova mojim pravoslavnim, 2 dijela „Turcima41, a 1 dio ka­ tolicima. Bivii „profesor” filozofije ZeČeviĆ. Svoga si učitelja matematike dostojan učenik! Dobro ti radiš po našem principu istrage „Тпraka‘‘ i po meme primjeru podjele Stipendija, na kojima smo lani oteli »ajednižki od „Тпraka nekolike stotina hiljada kiuna, a sve u korist svojih. Ali ipak govoreći među nama i po duši fko je ima) i pravednosti (ko je osje­ ća) trebalo bi prema onom danas meni tako mrskom i vjerskom „ključa” koji sam j a u bos. saboru jedva Švabi natarijo i koji sam tražio na svakom mjestu sa pravoslavne, eto prema tom istom ključu trebalo bi dati „Tur­ cima” i katolicima viie, t. j. po rasmjeru 4:3:2 ili ako ćel prema tvojoj podjeli 16 ; 15 :8. Ako otpada na pravoslavno 16 dijelova, enda po „ključu” moraš dati. Turcima” 12 dijelova, a katolicima 8. Bivii profesor matematiko SĆepan Grđić. Ni jedan list ne uosi nepriličnijeg i^nena od „Glasa Naroda*4. Pravi glas naroda može se Čitati samo u mojoj „Srpskoj Zeri4* ili u „Beo­ gradskom Dnevniku*4 moga istomišljenika Krste Cicvariea. To j’e pravi i nepatvoreni glas srp­ skoga naroda, a drugo jo sve izvj^itačeno dlplematiziranje Đ. A. čokorilo, Prašak za odstranjivanje dlaka Đroieriji Brate Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К’— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—■, mast za uši u glavi K 5'— i 10—, Mast ža uši na "blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10’—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul. br. 3, III. kat. 60 Centralna drogerija Braća Šahinagić Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 ♦ preporučuje svoje bogato skla­ PAP1RNICA ♦ ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ I X preporučuje svoje bogato stovarište ! ♦ svih vrsta papira, kancalarijskog i X školskog pribora. — Naručbe se J obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 | I Prodaja brašna. Preprodavači »Kon­ zorcija« izdavače počam od ponedjelj­ ka 10. o. mj. pa sve do ponedjeljka 17. maja t. g. brašno za pecivo (prava nulerica) po K 14 na kg. Na svaku osobu .otpada 1 kg. Prodaja se vrši na teme­ lju legitimacije gradske aprovizacije. J ♦ * J ♦ X dište svrh droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. i Braća Bemirdžić, Sarajevo i ; ! ® ' iz I И Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. Trgovipa svakovrsnih koža i obućar Narudžbe iz provincija obavlja vrla brzo i tačna. Д �Број 154 Broj »ПРАВДЛ* — .PRAVDA- Страна 4. Strana :: BRAĆA PROLIĆ, ČAPLJINA Htjeli bjste uzdržati svoju ljepotu!_____ u Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO :: TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pcmadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Hl. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. čast nam j’e obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnik namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg hercegovačkog voća svih vrsti na veliko kao: ašlame: crne, bijele, crvene i alice; smok­ ve, lopindže, tenice, dime, bostau, grožđe i paradaiz crveni. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA :: CIJENE UMJERENE. ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna.o Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? S poštovanjem Braća Prolić. Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih'očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— POZIV na supskripciju IZ.OOD komada dionica IV. emisije „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci ** .a/' Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luči obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 108 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete; 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130’— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 5Q0 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20 000- Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pra'o na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. |V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. ■ 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaše se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo-njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Eisaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina^ po­ sebno, ali što jeftinije. Eugert V. Feler, ljekarnik, Sjubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Islamska dionička štamparija (tiskara) u Sarajevu, objavljuje ovijem Raspis od 3.000 komada dionica IV? emisije, e kojom povećaje svoj osnovni kapital od K 150.000 na K 300.000 Na temleju zaključka izvanredne glavne skupštine od 8. februara 1920. i odobrenja Ministarstva trgovine i in­ dustrije od Јб. marta t. g. broj IV 373 potpisano ravnateljstvo po sukpštinskom ovlaštenju raspisuje 3.000 kojnada novih dionica IV. emisije u nominal­ noj vrijednosti 50 K po komadu uz sli­ jedeće uvjete: 1. Na upis dionica imaju pravo samo dosadašnji dioničari u smislu članka 4 društvenih pravila i to na taj način da jedan dioničar može upisati samo toliki broj dionica koliko ih sada u posjedu ima. , 2. Dionice glase na ime, nominalna im je vrijednost 50 K, a dioničari ih debl­ jaju uz tečaj po 102 K po komadu. 3. Rok za upis traje od, 15. do 3#. maja 1920. Sarajevo, 27. aprila 1920. 4. Nakon 30. maja preostale i nerisprodane dionice ustupiće se oijim dioni­ čarima, koji se prijave, a koji sa uče­ stvovali u ovom upisu pratna broju sta­ rih svojih »dionica najkasnije do 15. ju­ ne 1920. 5. Nove dionice IV. emisije učestvovaće u dobitku i gubitku sa 1. iaauara 1921. g. 6. Nominalni iznos dionice od 50 K pripada glavnici, a razlika tečaja ođ 52 K nakon odbitka troškova subskripcije pripada rezervnom fondu. 7. Za dionice koje ostanu »erasprodane 15. juna 1920. ravnateljstvo će stvoriti sindikat od dioničara i njemu ih ustupiti. 8. Upise i naplatu vrši Islamska dio­ nička štamparija u Sarajevu za vrije­ me svojih uredovnih sati. Ravnateljstvo, Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. OdbM < M. O.« D. Љ a, и.гдмтљ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/64497cc286a65b7397e7473d04f7c68c.pdf b38fe863c6cadb394b9a0594a024d8a6 PDF Text Text Poitarina u gotovom pletena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ«ИМАлСКЕ ОРГАККЗА1ШЈЕ. Broj 50 (155) Sarajevo, utorak 11. maja 1920. (20. šabana 1338.) Koncentracioni kabinet drži se spasonosnim izlazom iz krize, ' menta i ukočiše njegov rad ’ pomoću u kojoj se nalazi naša mlada d/žava. | kvoruma za koji su i sami priznali da Mnogi su ljudi uvjereni u uspjeh ove je nesavremen. Mjesto da u opoziciji po­ akcije i drže da će se na taj način ub­ kažu šta su i šta hoće, mjesto da stvar­ lažiti nevolje, što ih je našom kraljev­ nom kritikom onemoguće svoje nadmo­ stvu naprtila diletantska politika .de­ ćne protivnike, oni bježe iz parlamen­ mokratske« zajednice. Ta r^di se o tom, ta i kriju se za trikove u tumačenju po­ da dobijemo snažnu parlamentarnu slovnika. Njihova je štampa bila pro­ vladu, koja će uspostaviti red i mir i sto bijesna i nimalo ih nijesu smetali koja će zavesti autoritet državne vla­ Cicvarićevi i drugi napadaji'na Regen­ sti. Ima ih koji nijesu tako optimistični ta: dozvoljeno je bilo sve, što bi im i koji u koncentraciji gledaju samo zad­ pomoglo da, ponovno dođu na vlast. A nju nadu .demokrata«, da pomoću i dje­ imaju li oni pravo, da traže tu vlast? lomične vlasti održe koliko toliko svoj Općinski su izbori neoboriv dokaz, da stranački prfctiž i svoj partijski brod nlaroi nije s njima. Hrvatska je po­ spase od potpundg brodoloma. Oko okrajinska vlada pružila silesiju dokaza, vih oprečnih nazora vrti se pisanje stra­ da su potpuno neosnovane tvrdnje »de­ načke štampe, a »neutralci« su našli mokrata« o separatizmu Hrvatske, kao zgodnu priliku da sole svijetu pamet-f' što je i slovenačka vlada oborila bajku »u interesu države« vuku onoj strani, o separatizmu slovenačkih klerika­ kojoj su i do sad naginjali. Tako je pod laca«. neutralnom firmom došlo do ponovne Silesija je »demokratskih« zastupnika akcije u korist »demokratske« zajed­ pala na izborima, a mnogi se ne usunice. diše ni kandidirati. Uza sve to oni se Da se pravilno ocijeni ova kampanja, prave zastupnicima naroda i bez imalo nužno je baciti pogled u prošlost, jer rumeni u licu pozivaju se na svoju broj­ samo je ona učiteljica/ budućnosti. A čanu snagu, koja im tobože daje pravo šta nas ■ uči ta prošlost. Ništa drugona vodstvo naše mlade države. Njih se nego da je »demokratska« zajednica dr­ nimalo ne tiče što su to isto predstav­ žala vlast od prvog časa našeg ujedi­ ništvo proglasili mrtvim, što su mu od­ njenja pa do 20. februara ove godine, rekli pravo, da daje vlast i što su ga pa je prema tomu samo ona kriva kao nesposobno htjeli razjuriti. Ono im za sve nedaće, koje su nas zadesile u je momentano daje nadu, da bi pomo­ nutarnjoj i vanjskoj politici. Prva kon­ ću njega mogli doći na vlast i — na­ centracija bijaše samo maskirano sajednom je dobno i zakonito. Je li onda modrštvo »demokrata«, jer je ova opravdana nada, da se »demokrati« ru­ stranka imala preko dvije trećine mi­ kovode interesima države i da vlast nistara, p^Je prema tomu bila faktični traže za to da joj pomognu? Može li se vršilac vlasti. Radikali i Jugosl. klub narod osloniti na sadanje držanje ove bili su samo štafaža. Mogli su djelo­ klike i može li se nadati dobru od kon­ vati samo u negativnom pravcu, da u centracije narodnih stranaka sa ovom praksi i tu budu izigrani i stavljeni pred klikom političkih špekulanata? Bog je gotove čine. 'Ostavkom g. Protića .u svemoguć, ali su »demokrati« svojom kojo! je iznešena strašna optužba pro­ prošlošću dokazali sve prije nego li mo­ ti vinovnicima nemilog stanja, u koje je gućnost, da se rukovode prvim intere­ dovedena naša mlada država, stanje se sima države i naroda. još više pogoršalo. Došlo je do »demoProšlost im dokazuje da u njima' ne­ kratsko-socijalističkog« kabineta, koji ma kakva hljeba, a ni sadašnjost im je ujagmio vlast na temelju »većine« po­ nije bolja. Treba samo pratiti njihove moću ministarskih glasova, da se na­ trikove i sravnjivati njihove skokove, kon toga pretvori' u diktaturu »revolu­ pa da čovjek posumnja kako u njihove cionarne« vlade, koja je svoj opstanak nakane tako i u iskrenost načela, koji­ pravdala »pretudržunošću separatistič­ ma brane svoju tezu o potrebi koncen­ kih elemenata« j tobožnjom brigom za tracije. Njima smeta1 jaka vlada. Njima jedinstvenost države. smeta težnja za uspostavom reda i rada. Šta je međutim pravi razlog ovoj dik­ Njima smeta pravni poredak. I ne motaturi? Ništa drugo nego težnja, da se gavši pobijati te vlade i njenih načela, autoritetom Vlasti učvrsti stranka i do­ oni se ■ utječu koncentraciji, da njom biju nove pristaše. Protekcija i izvozoslabe autoritet vlasti i postignu glav­ ničarstvo, korupcija i nasilje glavne su ni cilj: pomoću vlasti spasiti stranku i oznake ovog »državotvornog« režima. okupiti rastepene pristaše. Nemajući oslona ni u oktriranom pred­ Moguće je da će se u dobru društvu stavništvu i bojeći se njegove kontrole, i popraviti; moguće je da će i nadoći. »demokratsko-socijalistička« se je vla­ da odlučila najprije na odgodu, a onda Ali, i opet ali... Jer vuk dlaku mijenja na raspust Privr. Nar. Predstavništva ali ćudi nikada. Parlamentarni blok mo­ i slomila vrat baš u času, kad je mi. ra biti na oprezu i dobro se promisliti slila 'da je gospodar situačije. prije nego li se primakne ljudima, koji misle jedno, govore drugo, a rade treće Njenim padom naiod je malo odah­ i četvrto. nuo, a kad se je tačno izmjerila nadmoćnost nove vladine većine, »demo­ krati« se odlučiše na sabotiranje parla­ Sarajevo, 10. maja. Izaslanstvo v. m. sabora, u kojem su sudjelovali muftija Maglajlić, načelnik I Vilović i naš urednik S. Korkut (g. dr. 1 Spaho morao je otputovati u Pariz kao delegat parlamenta) obavilo je svoj po' sao, prikazavši nadležnim ministrima I stanje vakufa i zaitraživši potrebnu pri| pomoć države. Izaslanstvo je krenulo л iz Sarajeva u utorak 27. aprila, a vra'7 tilo se je iz Beograda u četvrtak 6. maja. Bilq, je primljeno i u audijenciju kod Regenta, pa je i njemu prikazalo naše potrebe, naišavši na dobro razu­ mijevanje. Sa izaslanicima je bio u audijenciji i nar. poslanik g. dr. Hrasnica. kojom je prilikom predan Regentu i jedan iscrpiv memorandum o političko-gospodarskom stanju ovdašnjih muslimana. Regent je primio naše izaslanstvo vrlo ljubazno i pomno je saslušao naše tegobe izjavivši izaslanstvu da će se ispra­ viti nepravde, koje su nam uči­ njene naročito uredbom o beglucima od 14. februara. Naši su delegati prikazali i nesnosno stanje muslimana u Sandža­ ku i Makedoniji, pa se nadamo da će se i tamošnje prilike popraviti, kako bi i muslimani mogli osjetit blagodati narodne države. Poziv no shupštinu. Pod pritiskom silnih nepravda, koje se nanose zemljovlasnicima prigodom provadanja agrarne reforme saziva mjesni odbor udruženja zemljoposjed­ nika za B. i H. u Sarajevu JAVNU SKUPŠTINU koja će se održavati u petak dn e 14. maja 1920. u 14 sati poslije podne u avliji Begove džamije. Za mjesni odbor »Udr. posj.«: Tajnik: Predsjednik: N. Svrzo. Sočo. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. ; I i I I I I i I ! I I Pred odlukom o jadranskom pitanju. Kako glase informacije, što ih je dalo naše ministarstvo vanjskih poslova općenito se drži 'da su u jadranskom pitanju razjašnjena oba pravca, tako, da se ovaj mjesec mora očekivati konačno riješenje. Izmjena brzojava medu Trumbićem i Nittijem. Pošto su bile netačno saopštene u našoj i inostranoj štampi depeše, koje su bile izmjenjene između naše delegacije i Nittija, italijanskog ministra predsjednika, kao predsjednika konferencije u San Remu, ovlašteni smo saopćiti njihovu tačnu sadržinu, koja glasi ovako: »Telegram naše delegaci­ je iz Parisa 26. aprila 1920. upravljen na Nittija kao predsjednika konferen­ POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdahcioni adbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. cije glasi ovako: Njegovoj Ekselencjji |. gosp. Nittiju- predsjedniku konferencije u San Remu. Prema izvesnim obavešt tenjima izgleda, da je rešenje jadranI skog pitanja došlo na tačku da sada bude diskutovano u San Remu. Ovim povodom delegacija Kraljevstva SHS. ima čast privući pažnju konferencije na sledeća fakta: Direktni pregovori izme­ đu kraljevske italijanske vlade i dele­ gacije Kraljevstva SHS bili su započeti 1 produženi u Parisu sa predsedpjkom saveta g. Nittijem i ministrom inostra­ nih dela Scialojom. U Parisu nisu bih prekidani. Delegacija nije dosad dobila nikakav zvaničan poziv, da ode na kon­ ferenciju. Neslužbene sugestije,, po koji­ ma bi trebala delegacija da ode u San Remo bile su uslovljene našim predhodnim prijemom memoranduma od 9. de­ cembra ili pred loga, učinjenog i potpi­ sanog od strane ministra inostranih de­ la g. Scialoje za bazu diskusija. Dp , sada delegacija nije moglk dobiti od kraljevske vjade tražene instrukcije usled izuzetnih prilika, nastupilih u našoj zemlji, prilika sličnih u drugim zem­ ljama, naročito usljed štrajka željezni­ čara. Tako delegacija pored svoje naj­ bolje volje nije mogla doći u San Remo. Mi računamo na osećaj pravdoljublja i uvidavnost predstavnika velikih sila, da će voditi računa o ovoj činjenici, ne­ zavisnoj od naše volje i molimo ih, da ne donose nikakvo definitivno rešenje, koje bi moglo prejudicirati prijateljsku odluku u ovom važnom pitanju i odlu­ ku, koja bi uticala na buduće odnose dvaju zainteresovnih naroda. Ja mogu najodlučnije uvjeriti visoku konferenciju da je naša delegacija zadahnuta najis­ krenijom željom, da jadransko pitanje bude rešeno u duhu prijateljstva i spo[ razuma. Trumbić«. Gosp. Nitti je istoga dana odgovorio ovim telegramom našoj delegaciji, koja ga je primila u Parizu sutradan 27. ap­ rila i glasi ovako: »Gosp. dr. Ante Trumbić ministar inostranih dela Kraljevstva SHS, Pariz. Kako do danas nisam primio nikakvo Vaše saopštenje izvestio sam konferen­ ciju, da ću joj sutra 26. aprila saopštiti odluku kraljevske vlade o rešenju jad­ ranskog pitanja. Usled Vaše depeše predložiću sutra da se diskusija obusta­ vi. Želim da razgovori između Vas i moga kolege budu nastavljeni što prije. Konferencija svršava sutra svoj rad. Molim Vas telegrafiraite u San Remo kada ćete biti spremni doći u San Re­ mo ili koje drugo mjesto blizu granice, gdje će ministar Scialoja biti zadovo­ ljan sastati se s Vama da produži pri­ jateljske razgovore. Nitti«. Crnogorska deputacija. Javljaju iz Beograda: Ovamo je stigla delegacija od 70 izaslanika Crne Gore. Nesavjes­ na i nerodoljubiva borba, koju u javno­ sti mnogostrukim sredstvima na razne načine vode, izvjesni protivnici novoga reda stvari u Crnoj Gori i uopšte otadž­ bini, pobudila je stanovništvo Crne Go­ re, da pošalje ove najuglednije svoje ljude da ovdje na nadležnom mjestu o- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Нагседошпп (1 tj n Saraievn. Oionlčha glavnica R _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,030.003_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Вн1 it svim bankovnim poslovima. ObgpJja uplate 1 unovčenja u kraljevstvu SHS. I u Inozraste. Гпиа вlcške na uložne knjižice i tekuća račune i ukamaćuje Ih na|pavoljnlje. Obavija зн mjenjalat poslova I burzovne naloga , -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Haje sezonski i aproolzadlsha kredltr. — Hupujs I Drndale sraćke, valute l vrijednosne papin stih vrste. R 0 6 H 0 b 8 5 B i E H J 8 kupuje 1 prodala sva vrata robe, a poglavito sva životna nuntlrniae. Kancelarija: Kralja Petra ulic^Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka hania, Sarajevo ■ Interurban telefon: Ш �Str?na 2 Страна Број 155 Broj .PRAVDA* — .ПРАВДА* i’riiKunenuti mi je da ie g. Simo Vu­ lje, koje su najviše trpile u ratu uzmog- 1 jović primio upravu ovog kotara octi uu što prije da povrate svoju produk­ mali iza prevrata, a to je reći u naj-’ tivnu snagu i da doprinesu sa svoje kritičnije doba, kad po mnogim okol­ sirane, da se ponovi obilje, koji je jedini nim kotarevima zaredaše pljačke i lijek protiv skupoće. Očekuje se, da će mnoge druge nemile i neugodne poja­ druge države priteći u pomoć tima ra­ ve. Naprotiv kod nas u Trebinju 1 oko­ tom najviše oštećenim državama. U lici zahvaljujući Vujovića pravničkoj pogiedu zračnog prometa je predložen sposobnosti, u pravničkoj vještini, objek­ projekat rezolucije, da se svrati pažnja tivnosti kao i vlastitom njegovom na­ svih evropskih vlada na vitalnu potre­ stojanju, sve što ne valja znao je osu­ bu pravilnog međunarodnog zračnog jetiti i žiteljstvo bez razlike vjere i ple­ prometa. U pogledu odnošaja s isto­ mena u bratski sklad i harmoniju do­ kom zagovara se, da se razviju četiri velike željezničke linije: Jedna bi išla vesti. Radi toga su, kako se čuje, zbog nje­ iz Londona i Pariza u Bukurešt preko VANJSKI POLOŽAJ. gova premještaja sve ovdašnje organi­ Stmplona, Milana, Rima i Brindisi. Dru­ zacije poduzele korake i brzoj^no za­ ga na 45. paraleli, koja već postoji ve­ Dioba Turske. U Sofiji su održani molile zcrpaljsku vladu, da pftnještaj ćim dijelom, iz Bordeauxa za Odesu zborovi protiv dodjelivanja Trakije preko Loandona, Milana i Bukurešta. g. Vujovića opozove. Grčkoj. Manifestanti izjavljuju, da Bu­ Muslin^nska Jugoslavenska Organi­ Treća od Trsta do Gdanskog preko gari neće dopustit i, da bude Trakija Bratislave, a posljednja na 50. paraleli zacija takođr se je brzojavnim putem odvojena od Bugarske. Stvorena je re­ j prolazeći Havre, Pariš, Strassburg, obratila na zemaljsku vladu, a spremna zolucija predstavnicima antnate. Mani­ Njemačku preko Niirenberga, prama je po potrebi i na daljnje korake u smi­ festacije će biti u nedjelju u svima va­ i 361. članu ugovora o miru, prema Plslu opoziva Vuiovićeva premještaja rošima u unutrašnjosti Bugarske. zenju za Prag, Varšavu Kijev i Odesu. poduzeti. U ponedjeljak će biti u Versaillesu is­ — Poslije pete plenarne sjednice redakNadamo se, da je zemaljskao eniat pitale punomoći turskih delegata i pre­ cijonog odbora, koja je imala zadaću, Nadamo se, bez sumnje, da je ze­ dani uslovi mira. da izradi nacrt rezolucije u stvari bur­ maljska vlada dužna obzira na ovo uDr. Renner o komunizmu. Državni zovne krize, održan je privatan sasta-^ zeti, jer ovo je glas naroda u ovom kancelar austrijski dr. Renner držao je nak, na kojem su se engleski zastupnici” kraju, a i dokaz koji dokazuje da mi 1. n^ja burno aklamovan od tisuće i pokazali vrlo -koncilijantnim, .tako da je nepristran »i objektivan rad ovog zbilja tisuće radnika u Bečkom Novom Mje­ došlo do potpunog sporazuma. Tekst doraslog i sposobnog upravnika cijeniti stu značajan govor u kojem se taknuo toga sporazuma biće predložen u petak znamo. Građanin musliman. svjetskog položaja pa onda oštro kri­ ♦ ' prije podne u plenarnoj skupštini. tizirao komuniste, koji igraju s radniSjednica Saveza Naroda u Rimu. Doncsosmo gornji dopis trebinjskih štvonj poglu igru i izazivaju opasnosti, Sjednica Saveza Naroda, koja će se omuslimana, koji su pristaše J. M. 0. kojima onda nisu dorasli. držati 10. o. mj. u Rimu, imaće na dnev­ Oni klevetnici, koji nam podvaljuju, Državni kancelar govorio je najprije nom redu ova pitanja: Priprave za da je naša Organizacija protiv današ­ o protivnostima između engleskog i glavno vijećanje, proračun za osniva­ njeg stanja i da joj ne miriše ništa što ruskog proletarijata, te iza toga rekao nje permanentne komisije, koja ima rise odnosi na narodno jedinstvo, oni o komunizmu slijedeće: »Mi ne trebamo ješavati pitanje sporazuma. klevetnici, koji vele da mi pod svaku popova, ni crnih ali niti crvenih. Sov­ Borbe proti boljševika. Ukrajinski cijenu napadamo sve što potječe iz da­ jetska diktatura kao u Rusiij, gdje dopisni ured javlja iz Kamenca Podolnašnje naše države i da-je mrzimo, ne­ sklopljen savez između seljaka i rad­ ska, da šu se vršile Ljute borbe za poka vide kako se ljudi naše organizacije nika, nije kod nas moguća. Pokazalo se pohvalno izrazuju o jednom pravednom je, da seljaci lete uvijek za crkvom a . sjed Kijeva. Boljševička vojska u Ukrajini dobila činovniku. protiv socijalne demokracije. je zapovjed, da se makne u čitavo pod­ Trebinjski predstojnik g. Simo Vujo­ Ruski put i metoda ne vode nas k ručje *)пјерга. Prodiranje ukrajinskih vić, po narodnosti je Srbin, a po polit cilju, mi stojimo na tlu legalne demo­ buntovmka iz čemigova i Poltave nauvjerenju je demokrata. Ali kao prave- I kracije, a ne na sili diktature. Mi mo­ vješta daljnji uzmak crvenih četa. Usdan i pošten1 čovjek ne dozvoljava u i ramo u zemlji držati red i ne smijemo Ijed uzmaka boljševika iz Kijeva glav­ svom kotaru, da pojedinci egoisti gule mase voditi sa strašću, nego sa razu­ i pljačkaju narod svojim lihvarstvom [ na je sjla crvenih četa skoro posvema mom. Zao primjer u Madžarskoj nas je istjerana iz područja, koja će po nacrtu I i da se na nepošten način obogaćuju. Kao ! poučio, da nema smisla polučiti stvari, šposoban upravnik u najkritičnije dane I koje se ne mogu održati. Tamo je ko- i ofenzive zaposjesti poljske i'ukrajinske prevrata, kada je na hiljade crnogor- ' munizmu slijedio bijeli teror koji je za j čete. Raspršeni ostatci na jugu drže se ske rulje nasrnulo na trebinjske kapije, I još u stepama. Još u toku jednog mje­ nas sigurno zastrašujući primjer. znao je da zapriječi svako zlo; kao občuvajte se i ne dajte se zavesti od i seca moći će se osigurati najvažnije željezničke veze na desnom brijegu znao je pomoću nekih uglednih pravosl. šake ljudi, koji ne znaju što rade, i ko­ Dnjepra. Prije svega željezničke veze građana da zapriječi svako zlo; kao ob­ ji slavnu povijest socijalne demokraci­ Lavov—Odesa i Kijev—Odesa. Odesu jektivan čovjek ne dopušta itikomu da je od god. 1867. hoće uništiti. Ne dajte će isprazniti Ukrajinci na desnom bri­ provodi svoje hegemonističke težnje se zavađati praznim frazama. Mi mo­ nad nikim. ramo izaći iz ove teške krize ili kroz i jegu Dnjepra, prije nejro što počne bolj­ ševička protuofenziva. prijem u Savez Naroda ili prisajedinjeKada se u susjednoj Bileći danomice njem jednom većem tijelu. Osvajačke prolijevala muslimanska krv, trebinjski željp zapadnih kapitalista biće kroz so­ su građani mirno uživali slobodu i lič­ cijalnu demokraciju paralizovane, sis­ nu sigurnost, a i danas je uživaju. To tem vladanja jednoga naroda nad dru­ oni lojalno pripisuju energičnom zauzi­ gim. neće dugo trajati. Kad opet bude manju predstojnika g. Vujovića, i sva­ Internacionala posvema učvršćena, zaTrebinje, 28. aprila 1920. kom prilikom zahvalnost mu izražuju. počeće se zadnji boj, da se sruši sistem Munjevitom brzinom proniješe se Naravno je, da su u duši ogorčeni, kad potlačivania i izrabljivanja na čitavom glasovi, da nam našeg opće štovanog i su čuli vijest o njegovu premještenju. svijetu.« Vujovićeva pravednost i poštenje ne pravičnog sreskog načelnika g. Simu dopada se dvojici trojici pravoslavnih Vujovića kani zemaljska vlada iz ne­ Međunarodna parlamentarna konfe­ poznatog -uzroka nekamo premjestiti. gazda, koji su od prevrata do danas rencija. Tokom svoje druge plenarne Bez dvojbe da ovaj glas nemilo se kosmiiijone strpali u svoje džepove i to sjednice međunarodna parlamentarna sve zgulili sa grbače trebinjske siroti­ nuo cjelokupnog življa koliko građan­ konferencija se pozabavila pitanjima, skog toliko i seoskog. Povod ovome nje. Neki su od tih gazda u 1914. god. koja se tiču skupoće življenja, zračnog raspoloženju posvema je razumljiv, jer i svoju obiteljsku svetinju pogazili, prometa i saobraćaja sa istokom, po­ promijenili su naime svoje prezime, jer što je prepustila svom redakcionom g. Vujović pravom riječi i bez laska­ nja, svojom pravednom upravom i po­ je to prezime potsjećalo na one, koji odboru da izradi projekat glede burzov­ nijesu skloni Švabi, kao što su te mizer-. ne krize. U pogledu skupoće življenja znatom njegovom objektivnošću ovo ne duše, pa im ni to nije dosta nego su | u glavnom su ovako formulisali svoje zauzimanje nas Trebinjaca zbilja i za­ ujedno igrali ulogu vjernog konfidenta I želje: U općem je interesu, da one zem­ služuje. sude najodlučnije tu borbu. Prestolona­ sljednik primio je delegaciju u prisustvu predsjednika Protića. Delegacija je na podvorenju podnijela izjavu odanosti i ' dala izraza svojim željama, koje je pot­ krijepila istorijskim, ekonomskim i et­ nografskim razlozima, da se izvjesna životna pitanja riješe povoljno za Crnu Goru. Delegaciji je dato uvjerenje da se nijedan životni interes rodoljubivih stanovnika Crne Gore ne c?e prenebregnuti i da će se kraljevska vlada u gra­ nicama mogućnosti, starati da najpot­ punije zadovolji. Naši dopisi FELJTON, i dva puta se sakrio od njezina oca. Osjećao sam še krivim. No nekim slučajem doznao je Abdurahmanpaša, koji je bio tada u nemilosti Jilđiza, da A Hifzi Bjelevac odlazim u Bejrtit i potražio me. Teško mi je bijo dočekati ga, ali je on bio prema meni sasvim hla­ dan i nisam opazio, du se još ljuti. Molio sam ga da mi oprosti i rekao sam mu da ću sada govoriti s njom . i moliti i nju za oprost, a čim prestane VI. njezino interniranje, izvršiću danu riječ i vjenčati se. Ihsan je ostao nekoliko dana u Erzerumu. Na On je mirno odgovorio: »A zar si ti kriv? Ona je okupu su bili svi; Akčura Jtjsufbey, Dindar Kaki, ■ kriva sama sebi... Tako je bog odredio... « Paša je plakao. I meni je bilo teško. — Još Dževdet, Esadefendija i razgovarali o raznim pita­ njima, i savjetovali se o budućem svom radu. Škola teže mi je bilo, kada sam došao u Bejrut i dobivši je bila za to najzgodnije mjesto, pa seje Ihsan tom dozvolu približavao se krasnoj vili u kojoj je bila Ifeta internirana. Činilo mi se je, kao da idem pred prilikom sastajao i sa Sabihom. Razgovarali su mno­ go o Ifeti i Ihsan je bio iskren prema njojzi pa joj sud, kao da sam. kriv i da ću čuti svoju osudu, — je pripovjedač o svemu što je čuo od nje i što su da ću viditi jednu potištenu dašu, koja će me s mu drugi pripovijedali. Tih sitnica bilo je tako mnogo, plačem dočekati Vila u kojo> je Ifeta stanovala bila da ih je teško nabrojiti, a nisu važne ni stoga što je vlasništvp jednog veletršca Arapa, koji ju je vanjje u njima rekao Ihsan pravu islinu o sebi. Radi liji stavio na raspolaganje, kada je doznao za koga rasvijetlenja ifetina života biće neke zanimlve. je. 1 valija je Arap, Seadpaša, koji nije bio baš oso­ »J Drinopolju sam dobio nalog« — pričao je bito naklonjen Staroturcima, a ni Mladoturćima, jer Ihsan — da pođem u Bejrut s posebnim naređe­ je smatrao jedne reakcipnarcima a druge šovenima. njem, koje je bilo meni nepoznato. U prvi čas ni- ' Za to je bio preblag prema IfetJ i njoj nije ništa sam pomislio na Ifetu, ali putujući željeznicom i manjkalo, osim što se nije snjjela slobodno kretati. razmišljajući o svom putovanju sjetio sam se daje I Ali je i to valija udesio. Ifeta se je slobodno kre­ ona tamo internirana. Neko čuvstvo, koje u ovaj tala. Primala je posjete, a nekad I izlazila iz vile i čas ne znam obilježiti obuzelo me je. Želja da je ako je formalno stajala straža pred vratima. vidim. U Carigradu sam se zadržao nekoliko dana Policajac, Arap zapitao me je za valijinu doz­ Rene Logotetides. (45) ondašnjih vlasti, samo da im se više ulaskaju. Takim kameleonima, izdaji­ cama srpstva i ljudstva i gulikožama narodne sirotinje ne da predstojnik Vu­ jović da harače u beskonačnost, kako bi oni htjeli. Upozorujemo zemaljsku vladu, da čuva narodno raspoloženje, da ne nasijeda podvalama, koje potječu iz čisto egoističkih ciljeva dvojice trojice na­ rodnih parazita, da ne diže iz Trebinja predstojnika Vujovića pod čijom upra­ vom vlada potpuni red i mir u kotaru, a sloga- i sklad među građanima bez razlike vjere. Muslimani traže praved­ nost i ništa drugo! OTVORENO PISMO gospodinu ministru unutarnjih djela u Beogradu. Gospodine ministre! Ovim putem pritužujem se na postu­ pak žandarmerijskog potpukovnika Babića, koji me je dne 24. aprila t. g. od molitve pozvao po jednom žandaru preda se na raport i između ostalog rekao ml Je pokazujući na krevet, koji je u kancelariji bio, da će mi udariti 25 do 40 batina. Prisutan je bio i žandarski narednik Zatezalo. Pitam Vas, gospodine ministre, zar smo zbilja tako daleko došli, da se na klevete Jednog žandarskog narednika ovako može i smije postupati sa jodnim vjerskim predstavnikom. Sve, što ie o meni g. <x>tpukovniku rečeno, proste su laži, te Vas molim, da naredite najstrožiju istragu i ako mi se išta dokaže, neka se'sa mnom čini i postupa još gore, nego li je činio i omalovažio mene i moj čin potpukov­ nik Babić. Pitam, da li žandari imaju ovlaštenje da mogu s građanima ove države na ovaki način postupati, te-ako to staji da za vremena tražimo spa­ sa i zaštite. Vrnograč, dne 24. aprila 1920. Sulejman Toptć, imam i predsjednik »Jugosl. Musi. Org.«. Domaće vijesti Povodom otvorenog pisma g. Topića, što ga donosimo na drugom mjestu do­ bismo ј ove retke: Silno nas čudi, da pozvani faktori nakon toliko podnese­ nih tužbi protiv žandarskog narednika Zatezala ništa ne poduzpše. Nesamo da je on ц stanju svojim krivim izvješćem zavesti i najobiektivnijeg čovjeka, nego je dapače i prisiljen da se zbog svojih nasilja i šverca sa svojim kompanjoni­ ma služi i najkrajnjim sredstvima! ne bi li se — kao i napadaj na generala Terztća u Nevesinju —' izvedeno krvo­ proliće u Pećkoj skrenulo na protivnu stranu. Jer ako bi se i malo htjelo s čije strane mogao bi ј on i njegovi mi­ ljenici (Kitrbelić) tjerajući zeca istjerati vuka, pa nije nikakvo čudo, da je za­ veden 'i potpukovnik Babić, da postu­ pa tako brutalno s jednim Od prvih na­ ših imama. Neka g. potpukovnik ne zaboravi, da je isti taj Zatezalo kao austrijski Wachmeister tako postupao i sa srpskim sveštenstvom, kada ga je u istom rangu denuncirao. U ostalom neka se ne za­ boravi ni to, da svemu ima granica, pa i sili g .Zatezale. Ponovno upozorujemo pozvane faktore, da jednom već ri- volu i kad sam mu se iskazao kao rođak Ifetin pu­ stio me je u lijepi cvijetnjak pred vilom. Pogledao sam u prozore, ah spušteni zastori radi sunca nisu dali ništa viditi. Na vratima sam pozvonio i čekao s malim uzbuđenjem: ko će ih otvoriti. Jedna Агарка s velikim naušnicama i nerazmjerno ugojenim licem otvorila mi je vrata i upitala me šta želim. Nešto malo što sam znao arapski skupio sam riječi, i od­ govorio joj, da želim govoriti s Abdurahmanpašinom kćerkom. Pokazao sam joj i valijino dopuštenje i onda me je pustila unutra. Doveden sam u jednu krasnu, prostranu sobu i ponuđeno mi da sjednem. U pokrajnjoj sobi čuo se je ženski razgovor. Govorilo se arapski. Čekao sam oko četvrt sata i tek.tada je došla ona, koju sam — moram prizna­ ti — s nestrpljenjem očekivao. Na yrata je stupila Ifeta, ali ne kao hapšenica s tugom na licu i suza­ ma u očima nego kao kakva carica dostojanstveno, ozbiljno. Prišla je meni i pružile mi ruku. »VI dolazite iz Carigrada?« upitala me je pri­ jazno i čitao sam iz njezinfb velikih očiju samo jefinu čežnu, jednu želju za Carigradom.. . — »Pašabey, vaš otac umolio me je.. . « pro­ mucao sam izgovarajući teško zamjenicu »vaš« ko­ ja je oduzimala ovom posjetu toplinu i dizala se između nje I mene kao veliki zid, kao hladan vje­ tar, koji ledi osjećaje u našim srcima. Nastaviće se. �Број 155 — Broj .ješe tužbe, što su podnešene protiv Za­ tezale kako kod kot. ureda u Cazinu tako i kod ostalih vlasti, pa da se ne nasjeda osobi, koja je još s pokojnom Austrijom trebala davno biti za vijeke pokopana. Moglo bi gospodo zbilja jednom biti prekasno. Kamo policija? U našem se gradu ne može s mirom proći od razuzdane i besposlene dječurlije. Usred grada ■ igraju se ovdje »Fussbala«, ondje se bacaju kamena s ramena, onamo opet ' jure kao mahniti konji i automobili pri­ jeteći životu građana, a nigdje ni tra­ ga organu sigurnosti. Tako se u nas svako na svoj način nesmetano »za­ bavlja«. Dosada je bio običaj u našem gradu, da na svakom uglu glavne i pro­ metne ceste straži organ sigurnosti i pazi na red i mir te priječi ovake ruž­ ne slučajeve. No ono što se događa na Bendbaši kod musi, kiraethane ipak je prešlo svaku mjeru, tako nešto ne bi se smjelo trpjeti ni u jednom selu, a kamo li u Sarajevu! Tu.se nevaspitana dječurlija kupi i galami psujući najgadjim izrazima na sablazan prolaznika i članova kiraethane, kojima, zbog tih prostaka nije moguće ni novine čitah. Ali ta se deriščad i »zabavlja« na svoj način: igra se klisa na raskršću i lupa prozore, baca se kamena s ramena ne vodeći računa o opasnosti, rimi tuđe zidove te prebija daske, mokri se uz duvarove i uz kiraethanu. Uz to lupa štapom po prozorima i čini svaki bezobrazluk i prostakluk. Još se zbivaju -op&snije stvari po život i sigurnost građana i članova kiraethane pazarnim ’ danom, kada seljaci navale zaokretati svoja itana kola na raskršću gz kiraet­ hanu i kada prijeti opasnost ne samo -zgradi musi, čitaonice, već i životu građana unutra. Smije li ovo biti u( glavnom gradu? Sve se оуо događa u Sarjevu, p po­ licije nema nigdje, da čuva red i mir. Zato skrećemo pažnju policijskog direktora na ove Skandale, da upozori svoje potčmjene organe na ovo nimalo časno vladanje na ulicama našega gra­ da i da ih pozove na vršenje dužnosti. Kod tolikih policajaca ne vidi se na ulici ni jedan! Mislimo, da bi se i za Bendbašu morao naći jedan stražar, da malo ukroti bezobraznu -djecu i da za­ štiti poštene građane od razuzdane pro­ stote. I muslimani imaju valjda pravo da budu dionici u uživanju sigurnosti barem u glavnom gradu Bosne, ako ne u cijeloj našoj kraljevini. Za đačku menzu. G. Reis-ul-ulema dobio je ovaj brzojav: »Pozdravljam Vaše zauzeće oko osnutka menze mu­ slimanskih studenata u Zagrebu, te pri* stupam mojim skromninj prinosom od deset hiljada kruna i zauzeću se kod prijatelja da još štogod sakupimi —, Hamdija Afgan.« Ovaj brzojav iznosimo kao utješijivu pojavu, koja nam ulijeva nadu za bolji kulturni napredak. Ljuidi koji uviđaju i osjećaju potrebu što boljeg prosvjeći­ vanja našeg naroda, neka se ugledaju u ovaj odlični primjer. Ugledajmo se u braću Srbe ii Hrvate drugih gjera Ji žrtvujmo na oltar prosvjete šve što možemo. Živio plemeniti darovatelj. Odbor za musi, menzu akademik®. Čudo dvadesetog vijeka. Na 15. aprila o. g. došao je pop Đorđo Lazarevič iz Kozluka, te počeo psovati svima muslimanima tursku majku. Došavši u čaršiju blizu džamije u Kozluku počeo je psovati tursku majku Hasanu Grabovcu poljskom čuvaru i onome, ko ga je namjestio. Uzrok, je tome, što je po­ ljar uhvatio u zijhnu Lazarevićeva ko­ nja i kravu koje pušta u polja te ljudi­ ma čini štetu. 1 inače pop Đorđo sva­ kom prilikom izaziva nevine muslima­ ne pa se bojimo da bi radi toga mogle nastati zle pošljedice, jer su muslimani vrlo ogorčeni. Stvar je predata i kota­ ru na izviđenje te još nije rezultat po­ znat.« Tako nam piše odbor u Kozluku, pa stvar iznosimo u. nadi, da će- pozvani faktori učiniti svoje i g. Lazarevića poučeti kako treba postupati. Udruženje šerlatsklh sudaca I vjež­ benika. Na 9. o. mj. zakazanoj i održa­ noj skupštini primljena su osnova pravila ovog udruženja, pa će biti poda­ strta na odobrenje vlasti. U upravni odbor su izabrani: Midžić za predsjednika, Bušatlić za podpredsjednika, M. Mujagić za jajnika, H. Kadić za blagajnika, a u odbor bez funkcije Prohić, Bulcvica, Ahić i Ajanović, te za zamjenike N. Kadić, Uzejragić, Kulenović i H. Muftić. A u revizor- < ni odbor H. Hatibović, G. Hafizović, ПРАВДА* — »PRAVDA, te I.’ Hamdović za zamjenika. U sud časti: Prohić, Bukvica a za zamjenika H. Kadić. čim budu pravila odobrena gornji će odbor početi u smislu istih djelovati. »Gajretov dan« Mjesto programa održalo se je samo sijelo u auli gradske vijećnice, jer je kiša padala čitav dan, da se nije moglo pod vedrim nebom '■ održati zakazani koncerat u parku i teferić u Gaju. No ipak je »Gajretov dan« dopio preko 26.000 K čistog prihoda. Dobro bi bilo, da odbor priredi na bajram drugi »Gajretov dan«. Vijesti »Hrvatskog Radiše«. Podruž­ nica »Hrvatskog Raidše« obratila se prije kratkog vremena na mnoge rodo­ ljube u pokrajini s molbom, da započnu organiziranjem Radišinih mjesnih odbo­ ra. Umoljavaju se svi mjesni odbori da jave Podružnici u Sarajevu uspjeh svo­ ga rada. Krivotvoritelji novčanica i markica u Travniku. Uspjelo je vlastima da uđu u trag jednoj bandi krivotvoritelja nov­ čanica i markica. Istragu u ovoj stvari vodi većim dijelom žandarmerija, a i razdjel straže sigurnosti u Zenici sa • svoje strane poduzeo nužne korake, da se unese više svjetla u ovu aferu. Do sada je uhapšeno 10 ljudi, koji stoje u savezu. Koliko je do sada istraga pokazala, glavni krivac je neki LeopoM: Florčk, jedan besposleni individium, koji je prejl sedam-mjeseci po­ bjegao iz okružnog zatvora u Travni­ ku, gdje je bio pritvoren. Za čitavo ovo vrijeme bavio se falsifikovanjem novčanica i markica. Kao alat služile ,su mu sasvim primitivne na­ prave: razne boje i tuševi, četkice, pa­ steli, crtača pera, voda za brisanje, šilj•ci od jelenove kosti, lineali, šestari itd. Sve ove stvari, zajedno sa falsifikovanim muhurom »Porezni ured u Zenici«, te jedfiim smotkom tankog papira slič­ nog pergamenu i jedne u gumu urezane markice pronađene su kod nekog že­ ljezničara u Travniku, koji je također uhapšen. Florčak priznaje, da je falsifikovao di­ jelom u Travniku, dijelom u Terbetu svega 8400 dinara i to 8 jugoslavenskih novčanica po 1000 dinara i 4 srpske po 100 dinara. Počeo je praviti i k.-d. nov­ čanice po 20 dinara ali je stvar pustio, jer mu se nije isplatila. Po iskazima sukrivljenih falsifikovao je Florčak 8000 kom. markica za a.-u. novčanice po 10 K, te 27 markica za novčanice po 1000 kruna. ' * Falsifikovani novac dade se lako pre­ poznati jer je rađen rukom i bojama, koje se dadu oprati vodom. Osim toga kod stotinjarki u rečenici »banka ispla­ ćuje u srebru« napisao »sebru«. Sve isprave koje su kod Florčaka pro­ nađene, također su falsifikovane i sna­ bdjevene krivim žigovima: »Gradsko poglavarstvo u Sarajevu« i »Kotarski ured u Travniku«. Do sada je konstatovano, da se kod poreznog ureda u Travniku nalazi 40.000 što krivotvorenih novčanica^ što novčanica sa krivotv<#enim markicama. U općinskom uredu u Busovači pro­ nađena je jedna krivotvorena novčani­ ca po 1000 din. Zabava Osvitanja. »Osvrtanje« uz su­ djelovanje muslimanskog športskog klu­ ba održalo je 9. maja 1920. svoju prvu zabavu, koja je bila vrlo dobro posje­ ćena, osobito se vidilo mnogo mlađeg svijeta i naših hanuma iz najviših kru­ gova. Zabavu posjetiše osim ovih pred­ stavnici svih društava, predsjednik vla­ de, te general Vukotić i drugi. Zabava je osim moralnog uspjeha donijela i veliku materijalnu korist, koja će sigur­ no doseći 50.000 K. Zabava Invalida. U subotu dne 15. maja o. g. priređuje Udružeiue invalida za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu u svim prostorijama Društvenog Doma veliku dobrotvornu zabavu u korist vlastitog potpornog fonda za podupira­ nje svojih članova. Opširan program obJaviće 'se naknadno. Klasični koncerat »Trebevića«. U srijedu, 12. o. mj. priređuje u dvorani Imperija! kina hrv. pjev, društvo »Trebević« svoj veliki klasični koncerat, za koji se opaža veliko zanimanje u gra­ du. »Trebević« istupa na tom koncertu sa prvorazrednim rsporedom, ј to: 1. A. Srijemac: »Grob kaluđera«, velika glazbena kantata za mješoviti zbor; soli i orkestar. 2, M. Bruch: »Himna miru« iz Achilleusa, osma scena (Andromaha), pjeva gđa V. Caleta. 3.. E. Adamić: »Večema pesem«, mješoviti zbor. 4. P. H. Sattner: »Jeftejeva pri­ sega«, oratorij iz Starog Zavjeta u de­ set dijelova, mješoviti, muški i ženski zbor, soli i orkestar. — Rasprodaja ka­ rata od ponedjeljka na kasi Itnperial kina. U inostranstvo odvedena djeca Iz Sr­ bije. U doba vojnih operacija te okupa­ cije Srbije odvedeno je mnogo djece iz Srbije u inostranstvo. Da se uzmognu ta djeca pronaći i povratiti u domovinu, pozivaju se svi oni, koji što znadu o toj djeci, neka to jave Oblasnoj državnoj zaštiti djece i mladeži u Zagrebu, Kipni trg br. 9. I. kat. Knjige i novine. Agrarna reforma u Vojvodini. Pod ovim naslovom izdao je g. Joca Lalošević, predsjednik organizacije u Somboru, temeljitu studiju, u kojoj se ponajprije izlaže historijski pregled pi­ tanja o diobi zemlje od rimskih vreme­ na amo.’Pisac zatim, koliko znamo, po prvi put u nas, izlaže sprovađanje ag­ rarne reforme od g. 1848. do sloma ma­ džarske države i tu se naročito obazi­ re na madžarske zakone o kolonizaciji. U daljnjem poglavlju izvodi pisac po­ uke iz tih historijskih fakata i obrazla­ že pogreške i pokušaje na polju sprovadanja agrarne reforme. Napokon iz­ jašnjava pozitivne svoje predloge o tom, kako da se sprovede dioba zemlje i upozoruje a) na državnu i privatnu unutrašnju kolonizaciju, b) na povećaj nje nepotpunih sitnih seljačkih posjeda i c) podizanje radničkih kolonija. U predzadnjem poglavlju riječ je o da­ ljim zadaćama agrarne reforme, koja samom diobom nije završena. Pisac stoji na jednom opravdanom načelnom Stajalištu, da se agrarni odnosi smiju urediti samo putem zakona i podcrta­ va izreku, da »u pitanjima vlasništva samo se zakonom može da održi javni i pravni poredak, jer zakon je izliv vo­ lje naroda. Ministarske uredbe pak, keje donose tek izvršni organi državni i ko­ je ovi s dana u dan, mogu i da promi­ jene, nikad ne treba da regulišu, još manje drskučavaju i oduzimaju pravo vlasništva, jer će takove naredbe uvijek nositi na sebi žiž otimačine, žig nedo­ zvoljenog nasilja, žig samovlasnog po­ stupka«. Mi ćemo se na ovu knjigu po­ bliže osvrnuti. Gospodarstvo Potez иа ratne dobitke. U službenim novinama Kraljevstva Srba! Hrvata i Slovenaca od 8. aprila 1920. broj 80. proglašen je zakon o po­ rezu na ratne dobitke u ratnim godinma 1914. do uklj. 1919; Po ovome zakonu treba da se o po­ stignutom dohotku podnesu poreske prijave, kako je u slijedećem navedeno i to: I. Fizičke osobe i pravna lica sa izuzimanjem društava obvezairili ha jav­ no polaganje računa,' na koja se odno­ se odredbe pod ili. Prema čl. 4.9. 51. j 61. odn. i 2. toga zakona, dužno je svako fizičko odnosno pravno lice, čiji je ukupni dohodak u godini 1918. iznosio faktično 26.000 ih više kruna, a u godini 1919. 39.000 ili više kruna, da podnese poresku prija­ vu (očitovanje) za, godinu 1918, j 1919. Naglašuje se naročito da u smislu to­ ga trebaju da dadu svoje očitovanje, ne samo ona lica, koja su u godini 1918. oporezovana bila od tečevinskog pri­ nosa ša 26.000 ili više odnosno u godini 1919'. sa 39.000 ili više kruna, nego još i. a) sva fizička i pravna lica, čiji je poslovni dohodak pri odmjerenju po­ reza na tečevinu u godini 1918. odnosno 1919. bio doduše procjenjen sa manje bd 26.000 K odn. sa manje od 39.000 K, ali koji su polučili u istinu veći tečevinski dohodak, i b) sva fizička -i pravna lica, čiji je poslovni doheriak pri odmjerenju poreža ha tečevinu u godi 1918. odn. 1919. bio doduše procjenjen sa 26.000 K odn. sa 39.000 K ili više, ali ipak ne sa pra­ vom istinom dohotka, kojega ie pojedi­ no lice doista postiglo. Potrebite tiskanice mogu stranke bes­ platno dobiti kod nadležne poreske vlasti, kod koje treba da podnesu svoje poreske prijave. Svako lice, kod koga pređleže" pret­ postavke navedene pod a) i b) dužno je bezuslovno, da preda poreskoj vlasti poresku prijavu (očitovanje) bez obzi­ ra jesu li dobili za to posebni pismeni uredovni nalog ili ne. Страна 3. Tu prijavu treba podnijeti najkasnije db 20. maja 1920. i to: za gradski i se­ oski kotar sarajevski kod vladinog po­ vjerenika za grad Sarajevo, gradska palača II. kat, sobe broj 88 do 90, a za ostale kotareve u pokrajini kod nadlež­ nog poreznog ureda, kojemu pojedinac pripada kao poreski platac. Ako poreski obveznik ne preda u od­ ređenom roku do 25. maja 1920. pore­ sku prijavu, plaća 10 do 25% odmjere­ nog poreza na ratne dobitke u ime kaz­ ne, ako ni na daljnji posebni poziv po­ reske vlasti ne podnese prijavu, gubi po čl. 21. zakona još i pravo žalbe. Ko podnese netačnu !ђ nepotpunu prijavu, potpada kažnjivim posljedica­ ma po čl. 61.. odnosno po čl. 34. i slj. tako, da će platiti kao kaznu tri puta onoliku sumu, koju treba da plati u ime prikraćenog redovnog poreza na ratne dobitke. Nadalje upozoruju se, da će se preduzeti odmjerenje poreza za svakoga onoga, koji .poreske prijave ne podnese, bez njegovoga daljnjega preslušanja na temelju dokazala, koja budu stajala po­ reskoj vlasti na raspolaganju. Ovo pak ne isključuje kašnjenje poreskog obvez­ nika radi propusta prijave, niti prava poreske vlasti, da nakon bezuspješnog poziva U ustanovljenom roku ponovno zatraži poresku prijavu. II. Prema čl. 49. i 52. zakona imadu nadalje podnijeti prijavu i namještenici, kojim se plaće, ne isplaćuju iz državnih, zemaljskih, sreskih, općinskih kasa i javnih fondova, zatim članovi upravnog i nadzornog odbora (vijeća) društava obvezanih na javno polaganje računa glede višaka njihovih dohodaka (pri­ nosi) iz službenih prinadležnosti i iz .opskrbnih dohodaka. U prinadležnosti ubrajaju se i nagrade, tantijeme, dnevmce i si.; dodaci za skupoću ne ubra­ jaju se u porezu podvržene dohodke. Prijava mora se podnijeti a"ko ukupni godišnji dohodci 1. za godine 1914. do uklj. 1917. pre­ laze 13.000 K godišnje; 2. za godinu 1918. prelaze 20.000 K godišnje i 3. za godinu 1919. prelaze 20.000 di­ nara godišnje. Svako pod tačkom II. navedeno lice dužno je podnijeti poresku prijavu za sve ratne godine 1914. do uklj. 1919. i to tako, da za svaku godinu iskaže po­ sebno godišnju plato, dodatke za sku’ poću, nagrade, tantijeme, dnevnice i t. d„ a osim toga treba da u toj prijavi navede na prvom mjesta sve, što je gore navedeno, za godinu mirnog do­ ba 1918., koja služi prema zakonu za usporedenje pri odmjerivanju poreza od ratnog dobitka. Ispravnost tih prijava mora pojedinac dati potvrditi od onoga društva ili pri­ vatnoga lica; od kojega je te dohotke za godine 1913. do uklj. 1919. primao, jer će za ispravnost prijave odgovarati također*? onaj, koji ju kao ispravnu po­ tvrdi, kao i onaj, kojj ju podnaša. U ostalom vrijedi glede roka i mje­ sta prijave, nadalje glede posljedica ko­ je nastupaju kad se prijava ne podnese odnošno kad je netaćna ili nepotpuna prijava podnesena, sve ono, što je pod i. u posljednnh pet odlomaka navedeno. III. Društva obvezana na javno po­ laganje računa dužna su da pazeći na odredbe o porezu na ratne dobitke, po­ tanko ustappve data o čistoj dobiti rat­ ne godine 1918. i 1919., te ako to dosada još nisu izjavila, također i za onih pet poslovnih godina mirnoga doba što su bile neposredno prije prvog augusta 1914. Sve te podatke trebaju društva da fatiraju nadležnoj finansijskoj direk­ ciji i to prema propisanom formularu. koga mogu kod finansijske direkcije besplatno dobiti. Dobit srednje ruke navedenih pet go­ dina mirnoga doba ne treba pokazati, ako društvo u fasiji izjavi, da je spora­ zumno da se kao čista dobit uzme 6% uložene glavnice na koncu zadnje po­ slovne godine mirnoga doba. Fasija se može i za više poslovnih godina sastaviti na jednom formularu. Fasiju treba s potrebnim pomagalima (detaljnim računima, prepisima bilansa i.t, d.) predati finansijskoj direkcij, i to 14 dana poslije odobrenja zaključaka računa, koje je dano po Statutima ili po drugim propisima, a najdalje za šest mjeseci, pošto je minula ratna poslovna godina. Ona društva, koja zbog neodržavanja generalnih skupština, ne posjeduju odo­ brene bilanse, neka za svoje postupanje zatraže upute od nadležne flnansijske direkcije po smislu raspisa Delegacije �» Страна 4. Strana Број 155 Broj »ПРАВДА* — »PRAVDA* Ministarstva Finansija od 13. februara ’ 1920. broj 1860. fasije predati treba naj­ kasnije za šest nedjelja od dana, kad se ova naredba proglasi. Fasiju treba da pđtpišu svi članovi ravnateljstva, koji vode posao, dotično direktori, ako samo oni posao vode. Za ispravnost i potpunost fasije odgovara­ ju potpisani članovi ravnateljstva, do­ tično direktori, svaki za se i u cijelosti. Ako ne predadu fasije bez opravda­ nih razloga utvrdiće se porezna osnova' na temelju pomagala što ih ima finasijsak direkcija, a društvo gubi pravo žalbe i plaća u ime kazne 25% razreza­ nog poreza. Ako se podnese netačna ili nepotpu­ na prijava, društvo potpada kažnjivim posljedicama po čl. 61. odn. po čl. 34. slj. tako, da platiti tri puta onoliku su-mu, koju treba da plati u ime prikra­ ćenog redovnog poreza na ratne dobit­ ke kao kaznu. Ne možete ti spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv-. stvo donijet će Vam FeBerov pravi Elsafluid! 6 dvostrukih iH 2 specijalne ve­ like boce. 36 kruna. Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ vraćanje? Tromost oreva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 18 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Ornot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. PRIPOSLANO.*) Izmišljena laž! Kako čujem «u Sarajevu prenijeti su lažne glasine o meni, tobože da sam vjeru promjenio, i toga radi, pošto mi nije moguće osobno svakome u laži usta zatvoriti, stavljam braći muslima­ nima do znanja, da je to skroz izmiš­ ljena i podla laž. Kotor Varoš, dne 30. aprila 1920. Abdulah Šahinagić. I Braća Demirdzić, Sarajevo 1 Sarači ulica 51.— Telefon br. 274. Trgovina svakovrsnih k.oža i obućar- ® @ skog pribora qa rqaio i qa veliko, ili И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i tačno. M Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite'li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska] Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastita korpe (sepete) na. upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo. „Muslimanske banke d. d.“ u Banioi Luci Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudollova) — Telefon 319 te svih fotografskih potrj^čtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Imade 10 godina da patim od bolo­ va u mokraćnoj cijevi i na sve strane Sam tražio pomoći i liječničkog savje­ ta, ali do ovog puta ne bijah sretan, da se te teške bolesti otresem. Sreća me posluži u zadnje vrijeme i podvrgoh se liječničkoj njezi g. dr. Murad ef. Sarića grad, fizika, koji me svojim neumor­ nim i brižljivim liječenjem posve od tih . vrlo teških i po život opasnih nluka izIječi. Stoga mu ovim putem javno zahva­ ljujem i molim Svevišnjeg Boga, da ga mnogo godina pozivi za korist našega naroda, a građanstvu najtoplije prepo­ ručujem, da se u teškim prilikama za liječnički savjet istomu obraća. U Mostaru, 28. aprila 1920. Hindo Ahmetaga. Prima u na supskripciju IZ.000 komada dionica IV. Emisija dište svih droga i medikamenta, Javna zahvala. Trgovina sviju vrsti zemaljskih pro­ izvoda i holnnljalne robe na vsllho. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 preporučuje svoje bogato skla- , Sarajevo. Drogeriji Braće Sahinagića Centralna drogerija Braća Šahinagić 1 i j Hamdija Spaho i drug POZIV • *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo neodgovaraKot vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna ov. god. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zaimović, v. r. ЦЦ Rilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz ј izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100°/0 i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci obđržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će; 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d.'u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici,, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice,'ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezer­ vnog fonda. t 5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15 001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100'— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31. 1V. 1921. / 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ust'upiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. > 10. Na položene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje |će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupaće se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni, iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d, Cijenik šaljemo franko. u Banjoj Luci. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske < razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. L—_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ $.. '4«ovoret a«fc8c: ML Svitata. CmImU OAm ■. 0.« * ШшрмЦ D. & A. Kaj®«, Satove . I � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ac2f94c87240a7461e4d1a1c9fe64d87.pdf 8eacab7e1aa37b4b74b595a9451b26b7 PDF Text Text — 0r«^ađ3e ? PRAVDA » odbor 1госи» Kon.ic јггославвнскм Broj 51 (156) ________ tiimuMn Sarajevo, četvrtak 13. maja 1920. (25. šabana 1338.) Haračenja u Brčkom. PLJAČKE I DEMOLIRANJA. — PLOD HARANŽIRANJA DRA KOŠTICA. — ZLOČINAČKA »MUTAVOST« SRESKOG NAČELNIKA. — M1LIONI ŠTE­ TE. — OBLAST ŠTITI ZLOČINCE. »Pravda« se je u vije navrata osvr­ tala na zločinačku rabotu' dra Kostića, kake za vrijeme njegova predstojnikovanja tako i nakon njegova odstupa. Mi smo opširnije prikazali njegove pothva­ te na štetu muslimana, kako građana lako i težaka, a osvijetlili smo i rad nje­ gova nasljednika dra Ikića, koji ide sto­ pama svog prcdšasnika i izvršava sva­ ki njegov mig. 0 Kostićevim odredba­ ma bilo je govora i u Nar. Predstavni­ štvu, a dr. Ikić je doživio i tu sramotu, da je bojkotovan kako od predstavni­ ka naše organizacije, tako i od radikal­ ne te hrv. težačke stranke. On je tužeh na vladu, ali je uza sve to još i sad na svom .mjestu. Šta znači ovaj vladin propust vidi se iz pošljedica Ikićevog predstojnikovanja. Mi se za sad ne će­ mo upuštati u razglabanje ovog pro­ pusta j zadovoljavamo se iznošenjem brzojava i dopisa, što ih primismo iz Brčko?. Brzojav i izvještaj glase: Brčko, 11. maja. Kroz osam dana seljaci razorili u 0hudovcu zgrade Mehmedbega SalihbegovKa, Izetbega Jahića, Rifatbega Rifatebegovića, Alijage Izetbegovića i Ri­ fatbega Sulejmanpašića. Šteta preko milijon kruna. Izvještaj slijedi. Mjesni odbor. * Brčko, 5. maja. Mehmedbeg Sallhbegović sin umrloga Husnibega imade posjed u selu Obuuovac kotar Brčko. Još u decembru 1919. Mehmedbeg je otišao na vojnu dužnost u Suboticu gdje i danas još služi. Tri hiljade dunuma begluka koji je još za otomanske vlade bio begluk, te preko 2000 dunuma zemlje, koju je kupio prije osam godina, seljaci su mu uzurpirah i zaorali, pa dapače i onaj dio, što ga je on sam bio obradio. I to im je bilo malo, pa su u neutaživoj že­ đi za otimačinom dne 18. marta došli njegovu konaku, otjerah momke i po­ čeli ga demolirati. Kad je njegov subaša stvar kod ko­ tara prijavio otišla je žandarska patro­ la na lice mjesta, dotjerala nekih 28 zli­ kovaca, koji su bili zatvoreni, ali na sve­ opće čudo isti su nakon 24 sata zatvo­ ra bili pušteni na slobodu. Razumije se, da je to učinjeno na intervenciju dra Kostića. Subaša je popravio ono što je bilo nužnije, postavio nove momke i počeo oko konaka raditi, nadajući se da se ne će više ništa dogoditi. Nakon 2—3 dana od kako su seljaci iz hapsa pušteni, došli su ponovno konaku, mom­ ke rastjerali i — zabranili svako daljnje obrađivanje sa strane vlasnika. Subaša je na to došao i pritužio se kod našega sreskog načelnika dra Ikića, koji mu je rekao da će osobno izaći na lice mjesta i stvar izviđati. To je i uči­ nio. Isti su dan bili i seoski izbori u орГашзацијв Obudovcu kod crkve. Kad je subaša htio da ga odvede, konaku, rekao mu je Ikić da sad nema vremena ići ha lice mjesta jer da hiti u Brčko, pa je nare­ dio knezu, da sa seoskom komisijom i sa subašom stvar na licu mjesta izvi­ de i urode. Pri polasku iz sela' pitao ga je dobrovoljac Jovo Filipović da li smije orati na istom zemljištu, na što mu je Ikić rekao neka samo ore. Na 29. aprila čuo je subaša da će se­ ljaci opet na konak navaliti i rušiti, pa je zajedno sa advokatom dr. H. Ristićem otišao 'dru Ikiću T stvar mu pri­ javio moleći ga za zaštitu. Blaženi Ikić otpravio ga je izjavom da mu on »ne može pomoći. Imate svoje mom­ ke pa nek čuvaju«. I šta se događa? Na 1. o. mj. digne se cijelo selo na konak i stuši ga za­ jedno sa tri velika koša za kukuruz. Uništiše još jednu magazu, jednu pušnicu, jednu veliku štalu, te kuću za momke. Jednom riječi sve što je imalo krov. Zgrade su porušene tako, da je sve sravnjeno sa zemljom i sav materi­ jal odvučen. Današnja vrijednost tih zgrada iznosi minimum pola miliona kruna. U isto vrijeme (1. i 2. ovog mjeseca) srušene su sve zgrade na posjedima Izetbega Jahića u Cobićpolju, Ahmetbega Gradaščevića u Obudovcu, Rifat­ bega Čekića u Obudovcu, Rifatbega Rifatbegovića u Obudovcu, sve u kotaru brčanskom, nesretnoj areni dra Kosti­ ća i dra Ikića. Kada je bilo sve porušeno, otišla je žandarska patrola, pohvatala oko ne­ kih stotinu seljaka, dotjerala ih ovdje i zatvorila. Što se tiče ovog zatvara­ nja može se za njeg zahvaliti samo energičnom postupku žandarskog po­ ručnika, a uvjereni smo da ih kotar ne bi ni zatvorio. A ako bi to i učinio, sigurno bi ih nakon 24 sata opet kući poslao kao i prvj put. Karakterističan je i valja naglasiti ovaj fakat: Kad je patrola hvatala selja­ ke -o selu, u kojem je bio Ikić, seljaci su govorili: »hoćete da nas zatvarate, a navraćali ste nas da rušimo«. Stoga bi bilo ludo tražiti krivce u Obudovcu. Oni su u Brčkom i svakom je poznato ko su i šta su. Stoga tražimo da se o ovim demoliranjima povede opsežna istraga i da se sudi bez pardona. Jer ne bude li se sa strane vlasti ovome ener­ gično na put stalo, ne će sigurno dugo potrajati da i ostatak konaka što ih ima još 5—6 u našem kotaru iščeznu sa ze­ maljske kugle. Pitamo da li je naša vlada o svemu ovome informirana i šta je učinila; a ako nije, kani li uopće šta učiniti iH će pustiti da se i dalje ruši i uništava naša imovina. Sarajevo, 12. maja, Pregovori glede sastava koncentra­ cione vlade zapeli su na uredbi o beglucima u B. i H. Presbird donosi o tom ovu vijest iz Zagreba od 11. o. mj.: »Današnji popoldašnji listovi donose iz Beograda vijest, da je u nastojanju oko sastava koncentacionog kabineta nastupio zastoj. U glavnom je nastao zastoj radi promjene tačke 6. i 7. uredbe o b e j I u cima, čijoj se promjeni »demokratska« zajednica od­ lučno protivi, pa je uslijed toga nastao zastoj. — »Riječ« javlja da su dvojica »demokratskih« poslanika bili u toj stvani kod ministra predsjednika i pre­ dočili mu položaj usljed neprovedćnja uredbe o beglucima. Povodom toga odr­ žao je »demokratski« klub dvije sjeđniče, na kojim je raspravljeno pitanje agrarne reforme, pa je jednoglasno nje­ gova odluka, da se u tom pitanju ne od­ stupa. U utcrak prije podne ponovno su se sastali Vesnić i Davidović, da se definitivno dogovore u tom pitanju. Sinoć je bio u Klubu »demokratske« stranke dr. Ninčić, da se informira o njenu stanovištu. »Narodno Djelo« naprotiv javlja, da se u dobro upućenim parlamentarnim krugovima drži, da se danas po podne mora riješiti pitanje o obrazovanju no­ ve vlade. Ovakva situacija, kakva je sa­ da, općenito se drži neodrživom. Ne POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujs FKdalcioii ođbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine66kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. i dode li do sporazuma, ostaće današnja vlada na svome mjestu. »Domovina« donosi informacije, da i »demokratska« zajednica nije mogla d« pristane na izmjene, jer bi to značio odstupanje od njezina programa, od­ nosno abdikaciju na sve ostale stra«ke, jer je više nego sigurno, da bi one, u slučaju da demokrate prime agrar­ nu reformu, prešle komunistlima. li­ me bi »demokrati« izgubili oslon, kojeg su u njima imali. U ovom smislu izra­ zio se i sam Vesnić dodajući, da ostaje u Beogradu još neko vrijeme i da će učiniti još danas novi pokušaj. »Narodna Politika« donosi, da parla­ mentarna zajednica stoji na stanoviš­ tu, da dr. Korošec i dalje zadrži resor I saobraćaja. U raspavljanju o konceatracionoj vladi uložili su »demokrate« — protest protiv bana dra Lag i n j e i podbana dra Potočnjaka. »De­ mokrate« forsiraju da dr. Lukinić osta­ . ne ministrom željeznice. U novom kabi­ > netu imao bi Narodni Klub dobiti dva i portfelja, a jugoslavenski jedan ili dva. 1 »Novosti« donose: Ako bi se pregovori I razbili, da će opozicija u parlamentu dati posebnu izjavu. Koncentraciono pi­ ! tanje neće biti teškoća za sastav po­ krajinskih vlada. Vlade će biti sastav­ ljene po istom ključu kao ona central­ na. šefovi bi ostali isti. Vesnić je izjavio, da se još uvijek na­ da u uspjeh. Iz ohGijz za zaštitu morala. Na prvi dopis vakufskog povjerenstva policajna je direkcija odgovorila, da će Akciji do skrajnjih mogućnosti izlaziti u svemu u susret. Tim povodom su dvojica odbornika Akcije posjetili poti­ cajnog direktora g. Ljeskovca, informi­ rali se o mnogo čemu kod njega i za­ molili ga za pomoć, da se što -prije raščisti s pazarnog dana prekobrojni dio našega ženskinja, koje smeta u poslu i koje se po nekoliko sati okolo povlači, te često puta ponaša nedostojno, zazorno i izazovno. G. direktor je odmah izašao ti susret svemu što se od njega zatražilo. Rat je naime prisilio mnoge naše žen­ ske, da same donesu pazarnim danom u Trgovke po koji komad iz sanduka, da ga unovče. Ali to se proteglo i iza rata, pazarke su ostale, a uz njih su došle mnoge druge i nepozvane, pa se razvilo po sokacima ašikovanje i napa­ stovanje, da je to mnogom čovjeku od srca nagonilo numen stida u obraze. I to se moralo odmah početi da čisti. Prema zaključku sjednice pošli su neki naši pouzdanici uz asistenciju pol. organa u srijedu 5. o. mj. tf Trgovke i popisali sve one ženske, koje donose šta na pa­ zar na prodaju, da se izvidi ko su i je li im nužno da se srijedom tu nalaze. Uz to je telal oglasio, da se besposlene bez potrebe ne zadržavaju po čaršiji, da od buduće srijede ne smije ženskinje bez dozvole prodavati pazarnim danom robe na čaršiji, da se opomenama shiibujućih organa moraju smjesta pokora­ vati, jer će inače biti kažnjene i t. d. Muhtari mahala preuzeli su osim toge dužnost, da odmah po mahalama sa­ opće želju Akcije, da se naše ženskinM što manje nalazi pazarnim danom p« čaršiji, pa ako ko i moradne tamo poći, da se što manje zadržava. One, koje bi izvanredno nosile nekad što od svojih proizvoda na prodaju, ne­ ka pokušaju to unovčiti drugih dana, osim pazara. Ali, ako su uvjerene, da bi u pazar dobile najviše cijene, onda da donesu svoje stvari u Trgovke do 10 sad prije podne, gdje će ih telal H. Ibrahim izvikati i iza 12 sati novce uručiti ili neprodanu stvar povratiti. Tu se niko neće pitati ko je ni šta je; za predanu stvar dobije broj i kaže uz ; koju bi se cijenu moglo prodati i ide svojim putem. Dobije li se i bolja cije­ [ na, uručiće se. Pri tomu će sudjelovati ; uvijek i jedan naš pouzdanik. | Zašto je ovo Akcija morala poduzeti? Jer se vidjelo, da nepoduzimanjem ni­ čega do sada ne samo da se ne povra­ ća samo od sebe na predratno stanje, nego se to zlo svakim pazarom još i raširuje, pogoršava i opasnijim postaje. Je li ovo bio jedini tnoBUĆi način i pra­ vi put ili je trebalo taj požar početi ga­ siti s druge strane i drugim sredstvi­ ma, to bi trebao svaki pravi rodoljub Muslimanska trgovačka i кЛ banka za Basnu i Heroegonlnn (it) в Sarsjepu. Dionička Haje sazenakt i oproplsaclishe Sredite. — Bupuje I Ini st svim bookovnlm iiMlavtat. Obavlja uplate I glasnica arsdajs srciiiz. valuta 1 »rijednosne popln nft vrata. anaviteja u hraijeastvu I u 1шта1и. Frtma iH a S H D ђпДЕЕЕНЗЕ kp>i|« i prodaja loihc ав uložae knjižice i нМв rate I ukamaćuje Ih пајH sve vrati rabi, a poglavito ni životni uomiraict povoljnije. BSavlja sve mjeujiiM paslni i bunovne nalogu _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 8.РС0.ШГО _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijm - 8raoja»i: Trgggačka hana, Загајеиз - Interurban telefon: Zlli j �Sirana 2 Страна Akciji izravno napomenuti. S konkretажп prediozirna na srijedu, ako ko ima i»a da kaže! Samo predloge, ako hode da pomogne! Međutim je tome koraku jedan ov­ dašnji list prigovorio, kao da je svo ženskinje s ulica progonjeno i pita: šta to znači? Mi koliko znamo o kakvom op­ ćenitom razgonjenju nije moglo biti go­ vora. Nego su u blagoj formi samo ne­ ke opomene pale, kao na pr.: »nemojte se, drage seke, ovdje dugo zadržavati«, »svršite vi svoj posao, ali nemojte da se drugi mnogo o vas češu« i t. d. Jedaa je opažena kako podugo s jednim muškarcem hoda okolo ispod ruke i opomenuta je da to ne bi trebalo činiti. Jedan se seljak vodio s jednom za ru­ ku niz Baščaršiju pa je opomenut da to ne valja i čovjek pošao svojim pu­ tem. Toga dana je uhvaćena i_ Katica S tu par, kći Lukina iz Toplik ulice broj 3 u žaru kao muslimanka i predana policiji na daljnji progon. 1 tako dalje. Po­ stepeno se misli nastaviti sa trijebljenjem kukolja, satno kukolja s moralnog gledišta, pa makar to svakom i ne bilo pravo. A općeniti progon, ne ženskinja, nego — muškinja nastupiće polagano i to svih onih, koji se opaze da tamo do­ laze da provociraju, ne poštedivši ni kojekakvih »ašika«, koji se vrzaju pazarnim danom između našeg ženskinja — i namiguju .,. * Po zaključku sjednice neće se više dobrovoljni prilozi za Akciju iskazivati u novinama poimenično, nego samo su­ marno od zgode do zgode. ♦ Akcija je štampala jedan letak i raz­ dijelila ga po dućanima s namjerom, da ga svako dobije. Ko ga slučajno nije do­ bio, a želi ga vidljivo imati u svojim prostorijama, nek pošalje po nj u kan­ celariju Akcije, da ga dobije. Osim du­ ćana upućen je letak i mnogim pod adresom u svrhu potpisa priloga, kao i svoj inteligenciji u svrhu očitovanja o doprinosu u radu za Akciju. Opunomo­ ćenici uprave potpisivaće ovih dana priloge za Akciju. Sadržaj letaka donijećemo u jedinom od idućih brojeva. ♦ Sjednica šireg odbora, u koju dolaze i delegati društava, održaće se u p o n odje li ak dne 17. maja u 4 sata poslije podne u sjedničkoj dvorani džem, medžlisa sa dnevnim redom: 1.) Izvještaj užeg odbora o do­ sadašnjem poslovanju, 2.) pitanje os­ nutka akcije, 3.) predloži, naročito de­ legata društava, 4.) pitanje akcijinih po­ duzeća i 5.) eventuaUie. Na treću tačku dnevnog reda obra­ ćamo naročitu pažnju našim društvima, da dadnu svojim delegatima posebne direktive, s kakvim će prediozirna svo­ je društvo u ovoj prvoj plenarnoj sjed­ nici akcije zastupati i kakva će očito­ vanja dati o sarađnji njihovih društava u poslovanju akcije. Bilješke. Prilike u Bosni. ) U Bosni, kako iz sarajevskih listova razabiremo, odnošajj bivaju danomice sve napetiji,. polemika sve češća a s njome ton sve oštriji. Pod uplivom smu­ šenjaka Cokorila i njegovih bljuvotina u »Srpskoj Zori«, koji je počeo sramnom akcijom protiv Muslimana a nastavio uvredama protiv Hrvata, u javnosti se sve v.'še pokazuje neko kretanje pri­ jašnjim pogibeljnim stranputi­ cama plemenskih borba. Napadaji na Hrvate i Muslimane iz no­ vinskih članaka pređoše tu ii tamo 1 na tvorne napadaje, te je uz čast, na više mjesta ugrožena i tjelesna sigurnost pojedinih Hrvata i Muslimana, Konstatiramo to, i žigošemo, jer nas to i kao Hrvate i kao Jugoslavene boli i peče. Činjenica jest da se nakon prevrata u čitavoj Jugoslaviji nije našao ni jedan luđak, koji bi se javno nekažnjivo usudio izrugivati svetinjama bratskog srpskog plemena, koje su ujedno i naše, kao što su naše hrvatske, ujedno i sve­ tinje srpskog plemena jednoga naroda. Ali što se kod Hrvata nije našlo spram srpstva, našlo se k'od Srba spram hr­ vatstva. Tipični primjeri Cokorilo—Cicvarić. Gadi nam se zalazit u analizu njihovih bljuvotina, ali nas pri tome smeta što srpska štampa nije ustala na ’ obranu povrijeđenog hrvatstva, kao što bi učinila hrvatska, kad bi takvih lu­ đaka među njima bilo. No rekbi, da se kažnjivo ludilo Krste Cicvarića j Đorda Cokorila u stanovi­ tim krugovima honorira, dapače daihse u tome i d ir ek’tno bod­ ri, -kao što je to slučaj sarajevskog službenog »Narodnog Jedinstva«, koje je Priliku generalnog željezničarskog štrajka uzelo kao povod, da Hrvate pri­ kaže kao antidržavnim elementom, ko­ ji je inscehirao spomenuti željezničarski štrajk, kojj smo jedini mi takvim na­ zvali, okrstili i na temelju neoborivih činjenica dokazali, tvrdeći da su Hrvati začetnici i uzročnici tog štrajka. »Na­ rodno Jedinstvo« u majmunisaniu Cicvarča i Cokorila tuži Hrvate, premda je štrajk buknuo u čitavoj državi, pa i ondje gdje među Srbima i Slovenci­ ma nema ni jednog Hrvata željezničara^ kao što je to u Srbiji i Sloveniji. »Na- i rodino Jedinstvo« to dobro znade, i za­ to je infamija veća, kad je štrajk vođen po komunističkom vodstvu u Beogra­ du. u tom vodstvu neiha ni jednđg Hr­ vata. u Zagrebu, gdje uz anacijonalne Hrvate imade glavnu riječ anacionalni Srbin Delić, i u Ljubljani gdje Hrvata u komunističkom vodstvu nema, pripi­ suje samo Hrvatima. Znajući sve to. pa ipak htjeti sav odium te protudržavne akcije baciti na Hrvate, znači svijesno lagati i lažiu nahuškati mase na djela, koja su se nakon toga događaja protiv Hrvata u Bosni počinila. Kad vidimo sve to, onda shvaćamo sve to i odobravamo borbeni stav, koji Razoran rad »demokrata«. Čitamo u »Srpskoj Riječi«: »Mi smo češće puta izneli izvesne slučajeve, koji su jasno i dokazivali jake simpatije »demokrat­ ske« stranke prema komunistima, i na­ ravno da smo osuđivali taki rad jedne ' »državotvorne« stranke, jer time slu­ ži anacionalnim i prema tome protudr- j | žavnim .interesima. »Demokrate« ne bi smele imati ništa zajedničkog sa komuI nistima, a najmanje potpomagati njiho­ ve namore. što oni — u ostalom — vrlo | dobro znaju kao i mi. Istina oni se znadu nekad i izjaviti protiv komuniz­ i ma, ali u praksi znadu dokazati svoju 1 osobitu naklonost i simpatije prema । njemu. Tako najnoviji dokaz simpatija i »demokratske« stranke prema komuni­ i stima jest izjava komunističkog vođe 1 dra Ištvanovića, da je voda »demokra­ I ta« u Zagrebu, urednik »demokratskog« organa »Riječ SHS« Većeslav Vilder inspirisao i aranžir’ao štrajk u Zagrebu. Ovo bilježimo kao dokaz »demokratskog« »poštenog rada« .1 »čuvanja« državnih interesa. Kud sve ne vodi želja za vlašću i stra­ načko slepilo!« »Demokratsko« Izmotavanje. »Glas Naroda« donosi ovaj izvještaj iz Beo­ grada: »U nastavak pregovora s vla­ dom više se ne može verovati. De­ mokratska Stranka stoji nepopustljivo na svom zahtevu da se beglučka ured­ ba ne sme dirati. Kako radikali traže promenu tačke 6. i 8. te uredbe, pale su šanse na uspeh pregovora. Radikali i Narodni Klub motivišu ovaj svoj zahtev gospodarskim razlozima i probler mom produkcije za koju tvrde da se ; može razviti samo na velikim posedi- : ma. Demokratska Stranka uverena je 1 da rešenje agrarnog pitanja po demo­ kratskom programu ide u prilog pobolj­ šanja privrede, dizanja produkcije i u i ostalom uređivanju svih naših političkih ( prilika i trzavica. Radikali ističu kao smetnju ovakvom demokratskom provađanju agrarne re- j forme i verski momenat jer da ovaikvo I rešenje ide na štetu — muslimanskog dela našeg naroda. De­ mokrate iznose kontraargumenat jer ni verski obzir ne ide u prilog stanovištu radikala. Najveći deo muslimanskog sta­ novništva jest siromašan ј bez zemlje, a svu zemlju imaju u svojim rukama age i begovi koji sačinjavaju minimum i šačicu naroda ti Bosni, a kojima se ne smeju žrtvovati interesi ogromne ve­ ćine«. Muslimani! Svakom zgodom pomažite „Hrvatskog Radišu“! FELJTON. »Mislim Ifet, da ću biti dostojan vaše. .. « Ona me je shvatila i prekinula s riječima: — Nemojte lhsanbey! Među nama je ona.. . A ja sam već druga.« »Ja vas ovaku želim. .. « Л. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. Брај 156 hrdj ,PRAV»A" — „НРАВДА' (4в) «... Inače se ne bi lhsanbey navratio? upita ona. Ja sam se ispričao. Kad je ona pogledala nekud preko ‘moje glave mogao sam je bolje pogledati i zapazio sam sve promjene, koje su učinile tri godi­ ne života u tuđini — u internaciji. Bila je nešto crnja. Njezino lice dobilo je jednu posebnu boju — jednu boju bijelog papira, kojeg je jako sunce opržilo. Lagano sivo kućno odijelo vrlo je lijepo pris­ tajalo i u ovoj ležernosti, u kretnjama bilo je.toliko otmjenosti, koja ulijeva naročito poštovanje, — Kako vam je ovdje?« upitao sam je, kad je pogledala u me. | »Kako mi je! Ne znam. Žao mi je oca i Cari­ grada, ali sam zahvalna Jildizu što me je poslao ovamo, da očvrstim, da se upoznam sa svojom du­ šom, a dužna sam zahvalnost ovom narodu, koji me ne smatra hapšenicom.« Tu je ušutila i izgledalo mi je kao da nema povjerenja u me. Nekoliko je časaka prošlo, a onda je naglo upitala: »Čujete li išta za Renu? Volila bih je viditi...« Ja sam se zbunio i odgovorio joj,daje u tam­ nici i da se lijepo postupa s njom. Ifeta se zamislila i rekla: »I ovo će proći... « Počeo sam da okrrnem razgoror na ono što sam osjećao u taj čas, ali me je uvijek smeo njezin pogled i ton razgovora koji me je odbijao. Na koncu sam se osmjelio i rekao: i , j I I Kad je Ihsan izgovorio ove riječi Sabiha je osjetila, kao da je oštricom zaparao po njezinu srcu. Pogledala je predaše da ne bi odala svoje ras­ položenje. Ihsan je nastavio ne zamjećujući i ne pazeći djelovanje svoga pripovijedanja na učiteljicu, koja ga je potajno u duši ljubila. »Ifeta sa zamislila, a onda odlučno, ali i s ne­ kom rezervom odgovorila: — Mi se ne bi razumjeli u životu.., Upitao sam je za uzrok, a ona se osmjehnula i rekla: — Uzrok I...V1 tražite moćnu Tursku, a ja samo Tursku... Vi ne bi dozvolili da se Arapi odcijepe i postanu samostalni? „Oslabila bi Turska. Viši interesi naroda traže ovu zajednicu... — Ali je Arapi ne će.. .« primijeti Ifeta. „ A kad bih se povukao s političkog života?" upitao sam je u tome da vidim je li u njoj išta ostalo od prijašnje umjetnice života. — U meni je nestalo ženske taštine, ali sam ostala žena sa svim slabostima. No ipalj ima nešto među nama što1 nas dijeli — ili možda nešto što je smetalo da postanemo jedno. Nije došla ona ve­ lika, prava ljubav. Ja sam i volila, ali je bila ona jača. A najsigurnije je mežda da ni mene, ni Renu niste ljubili.. . Drugačije ne bi učinili izdaju..." ' Ušutila je i dihala nemirno.' Opazio sam to po nemirnim pogledima i laganom podizanju haljine na grudima. I ja sam jedan čas razmišljao o nje­ zinim riječima i učinilo mi se je, daje imala pravo. je poprimila u Bosni Hrvatska Težačka Stranka u svrhu očuvanja časti hrvat­ skog dijela naroda, premda bi mi ovdje kao i naši drugovi u Bosni, stoput vo­ ljeli, da sa braćom, zvao se kojim mu drago imenom, ispovjedao on koju mu drago vjeru, živimo u onom i onakovom jedinstvu, bratstvu i slozi, kako je to apodiktični zahtjev dobrobiti naše, ka­ ko smo to zamišljali, kako to želimo i kako to iziskuje interes obađvojih na­ pose i sirupa a po tom i same države, koja je zajednička svojina sviju nas, . jednako Hrvata kao Srba i Slovenaca, svih Jugoslavena, u kojoj imaJu duž­ nost jednako da surađuju i pravo da suodlučuju. Ideja demokracije ne pozna dužnosti bez prava, a državna vlast vrši samo od naroda povjereni mam'dat obrane i zaštite onoga u čije ime ona vlada. Čast pojedinca i pojedinih ple­ mena biva objektom napadaja, p a j e upravo kažnjivo da državna vlast, kako je to slučaj u B’os n i, ne vrši pri tom svoje du­ žnosti obrane i zašti’te, ida-pače ide u tom, recimo nemaru, tako daleko, da njezin organ počinja u tom pogitedu čine, kojisu u p’rotimbi n e samo s a zadaćom jednog (službenog lista, već i sa samim svojim imenom, koi’i u naslovu ima­ de oznaku narodnog jedin­ stva, dok ga ova’kjovim po­ stupkom ruši. Promatrajuć iz daljeg, a kao takovi možemo objektivnije suditi, izgleda da se u Bosni sa strane sviju stranaka, kr­ stile se one demokratskim, radikalnim i obnovaškim imenom, ide upravo za tim da se ponizivanjem hrvatskog ple­ mena i zapostavljanjem hoće uvjeriti onamošnje Hrvate i Muslimane, da su građani drugoga reda, kad se s njima tako postupa. Mi najodlučnije dižemo svoj glas pro­ ti tome, jer u takvom postupku vidimo simptome razaranja one -Jugoslavije, koju jednako ljubimo i za koju bi u bu­ duće jednako žrtvovali, razaranje jugo­ slavenske misli, koja nalazi svoju sin­ tezu u poštivanju srpstva, hrvatstva i slovenstva, te jednakopravnosti u pra­ vima i dužnostima, u surađivanju i suoddučivanju, kao i u zaštiti materijalnih •) Ovaj trijezni članak prenosimo iz zagrebačkog »Hrvata« od 8. o. nij. i držimo da bi mogao poslužiti dobrim primjerom, kako »Narodnom Jedinstvu« tako i »Srpskoj Riječi« u njenom nate­ zanju sa »Hrv. Slogom« i »Jugoslavi­ jom«. Polemika ovih organa prevršila je dopustivu mjeru : »Srpska Riječ« plo­ vi, istina, strujom »Zastave« koju je morala javno osuditi i »Samouprava«, ali se s »Hrvatom« ne slažemo u tom. 'da i ovdašnji hrvatski dnevnici ne bi mogli udariti u blaže žice. Uredništvo. Ja nisam ljubio Ifetu ne za to što ne bi mogao žrtvovati ljubav domovini, nego možda za to što sam pripadao Reni Logotetidesavoj." Sabiha primijeti Ihsanu: — Pa ste i nju pustili i izdali!.." Ihsan se ogradj proti izdaji i reče: „Nisnm Renu izdao, nego je žrtvovao domovini." Sabiha se osmjehne, ali ne odgovori. Ihsan je šutio i gledao kroz kolutove dima svoga prijatelja Esadefendiju kako mirno sjedi, puši i izgledao, da i ne sluša njegovo pripovijedanje o Ifeti. Ihsan je na upit Sabihin pričao još ovo: „Stavio sam još jedan upit na tu pola-Arapku, da li bi mogla postati prijašnja Ifeta, a ona mi je odgovorila: „lhsanbey, rekla sam vašoj prijateljici Nesimesultan, da bih vam oprostila i zaboravila grijeh sa­ mo onda, kada bi srušio Jildiz, a sada povlačim i to — ljubila sam vas iskreno misleći da me ljubite.. To ste porušili i više se ne može dignuti, . .“ Bilo je više suvišno razgovarati. Predao sam joj pismo, koje sam donio za nju od oca joj i Nesime i oprostio se. Ispratila me je navrata i razgovarala samnom o politici. Pitala za sve redom: za vas Sabiha hanum, za Dindara, Akčura Jusufbeya i druge. Zamolila me, da se ne ljutim na nju i da je još koji put posjetim. — Pa ćemo, razgovarati o Carigradu, za koI jim žudim ... « rekla mi je pri rastanku. Neka sje­ ta preletila je preko njezina lica i glas joj je za­ drhtao. 1 Ja sam abeća. Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu* �Страна 3 ПРАВДА” — ,PRAV»A„ ŠpuJ 156 — Вг»1 ljaci su naime nudili 18.000 kruna, što i pozitivnim objektivnim izvidima protiv ne bi odgovarali ni desetom dijelu pri- I onih, o čijoj se repatrijaciji radi. Imena svih onih, koji se budu miješah u ure­ hoda sa dotičnog zemljišta, da i ne govorimo o štetama, što bi ih hajvan dovanje, biće objelodanjena. Tako komunike. Nas bi veselio zad­ počinio. Seljaci međutim nijesu čekali na predstojnikovo riješenje, nego su nji stavak, kad bismo imali pouzdanja da će se i ostvariti. Mi naime znamo napustili hajvan nesamo na košnice, već I da su prilikom pređašnjih »izgona« mno­ i na isklasano žito, oštetivši time nesa­ gi ljudi napravili »dobar posao«, pa j ta­ mo Smailagića već i težake, koji su I kvi, kojima su usta puna naroda i dr­ žito posijali. Smailagić je brzojavno za­ I žave. Vederemo. i tražio zaštitu vlade i ministarstva, pa smo znatiželjni kako će se stvar dalje UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Umirovljenici i udovice (bik članovi Oko konfenrencije u Spau. Engleska razviti. društva ili ne), koji madu nejake djece i štampa se bavi pitanjem kakvu će poliOvom prilikom valja nam obratiti Vespić o svojim teškoćama. Dr. Mi- I tiku zastupati Engleska na konferenciji neka izvole u petak (14. o. mj.) doći u pažnju i na to, da su vođe tamošnjeg lenko Vesnić dao je »Beogradskoj štamdruštvenu sobu (Balića ulica) radi jedi­ I u Spau i u glavnom naglašava da bi kraja »demokratski« pop Ilić iz Lamipj« slijedeću izjavit: »Životni interesi I bilo pravedno, da Francuska dobije zane važne i po njih korisne stvari. — naca i radikal pop Dušan Subotić iz kako unutrašnje tako i vanjske politike Društveni tajnik: Hefiimović. I dovoljštinu, na koju ona ima pravo pred Gradiške, pa bi dobro bilo ustanoviti •predielili su Nj. Vis. Kraljevića Na­ i svim ostalima. »Daily Cronicle« veli da čija je zasluga za ovo »lijepo« ponaša­ »El-Kamerašima« na znanje. Budući sljednika, da saglasno gotovo s dijelim se očito vidi kako su saveznici dobro nje njihove pastve. I je dignuta poticajna zabrana o sazivu našim javnim mnijenjem preduzme mje­ .raspoloženi i očekuje se, da će se vo­ re za što skorije sređivanje našeg cje­ Anketa za kućne kirije. Preksinoć je I skupština, to odbor »El-Kamera« .javlja diti otvorena diskusija sa Njemačkom, svojim članovima, da će se obdržavati lokupnog položaja. Zamašnost naših u zemaljskoj vladi održana anketa o no ne može biti govora o kakvoj re­ redovita glavna skupština bez obzira ozbiljnih prilika pojmile su u istom smi­ kućnim kirijama. Na anketi su bili pri­ viziji ugovora onako, kako je neki Ni­ slu j naše političke stranke. U tom du­ sutni reprezentanti sv.ih interesenata, I na broj prisutnih članova u. subotu, dne jemci zamišljaju. 15. maja t. g. u 6 sati na večer sa već hu popuštaju na pripremi što pouzdanije čija su mišljenja saslušana. Zadnja na­ Odgovarajući na interpelaciju Nitti naznačenim dnevnim redom. Prijašnji podloge za ostvarenje te zamisli, te su redba' zemaljske vlade za regulisanje oje držao govor o vanjskoj politici i iz­ I pozivi vrijede kao ulaznice. se Parlamentarna i Demokratska Za­ razio mišljenje, da će konferencija u voga pitanja izdana je 20. septembra jednica svele na osnovni program, koji 1919. Kako su se od tada promijenile Spaa biti od velike političke važnosti.. sam izložio za sastav koncentracione I Što se tiče jadranskog pitanja prilike, ukazala se potreba, da se pomevlade. To je važna tekovina. Uvjeren I izrazio je nadu, da će direktni prego­ nuta naredba shodna prilikama izmi­ Subota 15. o. mj. posljednji sam da će njihov obostrani patriotizam jeni. U isto vrijeme došao je i memo­ vori donijeti dobrih rezultata. Položaj pripomoći da se dođe do sporazuma u randum vlasnika kuća, u kome traže po­ je dan za izmjenu austrijskih Italije u Maloj Aziji je indentičan svim ličnim pitanjima'. višenje kućnih kirija. sa položajem Francuske i Engleske. IU ovom se trenutku međutim borim Na anketi su predstavnici radnika i novčanica od 50 i 20 kruna. Ne za­ talija hoće da bude velika demokratska sa jednom teškoćom, koja je potpuno činovnika naglasili, da je za siromaš■sila. Žali Mađarsku, da je u unutrašnjo­ objašnjiva, jer iziskuje na obje strane riie slojeve nemoguće podnijeti više ki­ boravite otići u porezni ured izamisti tako razrovana. obilnih žrtava, ali se nadam da će se rije, dok su predstavnici vlasnika kuća i ona savladati pošto je njen izvor u Iznimne mjere u Francuskoj. Berlin­ jeniti ih dinarskim novčanicama. zagovarali povišenje. jednom posebnom (agrarnom Op. ur.) ski »Lokalanzeiger« javlja iz Pariza, đa Nakon saslušanja mišljenja zemaljska pitanju, a na dnevnom je redu i visi je vlada zabranila komunističke zboro­ ■ИДВМ1 ■ ! ■■■!!! će vlada novom uredbom, odnosno iz­ nad našom glavom kao Damaklov mač, ve u cijeloj Francuskoj. mjenom ranije naredbe, regulisati ovo i to vrlo krut, upravo životni narodni Englesko-japanskj savez. Kako se pitanje na način, da će se kućne kirije * problem. Ja prema tome molim pred­ službeno javjja iz Londona, engleskoproporcionalno povisiti. No stavnike naše javnosti, da i sami imaju japanski savez produljuje se za dvije pri tome će voditi obzir prema slabije malo strpljenja i da to strpljenje u ko­ godine. Ugovor će biti predložen save­ situiranim društvenim slojevima, koji Naše trgovačke veze s Grčkom. U liko je moguće preporučuju svojim či­ zu naroda. će se pravedno zaštititi. tačima, kako bi svi mjerodavni činioci Beograd doputovao je gosp. Kosinas, mogli da potpunom hladnokrvnošću su­ Epir Grčkoj. Američki senat usvojio jedan od najboljih grčkih poznavaoca Prilozi za »Pravdu«. Na poticaj Hadjeluju pri izlasku iz ove situacje. je rezoluciju senatora Lodgea, prema midbega Kurbegovića sakupljeno je u | trgovačkih prilika na Balkanu, da u ime Smatram za nužno izjaviti, da će kojoj Sjeverni Epir ima da pripadne svoje vlade poduzme pregovore s na­ Travniku u jednom malom društvu K Grčkoj. po tome pozitivnom saznanju i ..uvjere­ šim mjerodavnim faktorima o pobolj­ 400,— koje darovaše gg: MJralem 200 K nju današnja vlada podnijeti svoju oPolitički preokret u Grčkoj? »Berli-, Kurbegović 80 K, Hasanpašić 60 K, Br- ; šanju trgovačkih veza između Jugosla­ stavku čim se današnja kombinacija vije i Grčke. Pregovori će se u glavnom ner Anzeiger« prima vijesti iz Kopen­ kić 40 K i Robović 20 K. Hvala, živjeli! privede kraju. I ako to do daniš nije voditi o poboljšanju uslova tranzita ro­ Za musi. akad. menzu. Glavni ured­ hagena, kako svi talijanski korespodenučinila uzrok je u tom, što u današnjim j .ti u Ateni suglasno javljaju, da u Grčbe preko solunskog pristaništa kao i nik »Pravde« g. Korkut poklonio je 500 prilikama naša zemlja ne smije ni jedan I koj predstoji, politički preoJcret preko ostalih grčkih luka, i o stvaranju kruna od svojih vakufskih dnevnica za trenutak da bude u formalnoj krizi. povoljnih nšlova za trgovinu životnih musi, menzu si Zagrebu. Ljudi koji duj Očajno stanje Madžarske. Grof Apnamirnica u našoj zemlji. I Ministar inostranih djela g. dr. Ante boko osjećaju potrebu našeg kulturnog ропу izjavio je saradniku mađarske te­ Tnumbić otputovo je u inostranstvo, da napretka, a mogu pomoći nek se ugle ­ Interesi naših građana u Njemačkoj. legrafske agencije, da je situacija i>otse sastane sa talijanskim ministrom ino­ daju u ovaj patriotski primjer. Prija­ Rok za prijavljivanje privatno-pravnih puno očajna, ah se ipak nada da će po­ stranih djela g. Sdaloiom i nastavi pre­ telji napretka otkidaju i od svojih dnev­ ugovora naših građana sa ■ njemačkim stignuti neke izmjene ugovora na korist govore o soluciji jadranskog pitanja. građanima, za koje naši građani žele da nica pa doprinose za naše siromašne zemlje. Predsjednik naše delegacije na mirov­ đake. Ovaka požrtvovnost ako se po­ se održe u snazi, bio je 30. aprila tek. Štrajk željezničara i rudarskih radni ­ noj konferenciji g. Nikola Pašić tako je godine. Raspisom odjelenja za izvršenje budi u nama svima, to će biti velika ka u Francuskoj nastavlja se, ali se isto bio pozvan, da dođe u mjesto, gdje utjeha za naš opstanak. Živio darova­ međunarodnih ugovora od 24. marta t. opaža osjetljivo poboljšanje usprkos to­ će se voditi pregovori. god. br. 513 bih su pozvani svi naši telj. Odbor za M. A. M. me, što je generalna konfederacija rada građani, da se za održavanje tih ugo­ Renncr dolazi. U zagrebčkim politič­ Još jedan »kulturni« zavod. Usred objavila manifest, u kojem pozivlje na vora obraćaju tom odjeljenju podnose­ kim krugovima se govori, da austrijski Mažuraniševe ulice otvorena je nedav ­ skrajnji otpor protiv nepopustljivosti ći potrebna dokumenta. državni kancelar dr. Renner dolazi u no jedna javna kuća. Dok se u pravo vlade. Ovim se saopštava zamteresovanima, Beograd početkom iduće hefte. Pri po­ kulturnim zemljama — kao n. pr. u Pred aeuspjehom generalnog štrajka da je rok za prijavljivanje produžen do vratku iz Beograda zadržaće se u Za­ Sloveniji — zatvaraju i stari zavodi duI glavna konfederacija rada namjerava 20. maja tek. godine. grebu i Ljubljani. ha nečistoga, dotle se u nas otvaraju uputiti nov poziv naročito saobraćajnim Povratak zaplijenjenih mađarskih šle­ novi, — valjda stoga, da bude bliže D'Annunzio opet pehlivan], pa je izradnicima j radnicima električnih cen­ pova. Šef antantine »Dunavske komi­ onoj gospodi, koja ne znaju, šta bi s la­ . javio zastupnicima štampe, da će prije trala glavnih varoši. Pred sudovima od­ ko dobivenim parama, dugočasnim vre- i sije«, koja ima svoje sjedište u Budim­ aego što napusti Rijeku porušiti sve govaraju mnogi agitatori ekstremisti za inenom i ono malo stida, što im je još i pešti, admiral Troubridge, pokazao je mostove, želejzničku stanicu, grad Ri­ zavjeru, mnogi su pozatvarani. iz djetinjstva ostalo. Ne čudimo se, to- I do sada, da su za njega preči interesi jeku i samog sebe dignuti u zrak. Češki odnosi prema Rusiji. Prema liko nj'ma koliko čuvarima »javnog ću- j mađarskih magnata od interesa naroda, 0 našoj floti. »Montagspost« reproodluci vlade postaviće se specijalna ko­ koji je dao za svoje saveznike više ne­ doređa«. (»J.«). dukuje vijest jednog francuskog lista, misija sa svima punomoćima u svrhu go što je trebao. 1 sada g. admiral na­ da je 2000 poljskih mornara otišlo u Savez umnih radnika. U beogradskoj pregovora sa sovjetskom Rusijomređuje, da moramo vratiti »I. Dunav, Puli, da preuzmu od Austrije Poljskoj univerzitetskoj šah održan je dobro po­ povlaštenom parobrod, društvu« šle­ u nasljedstvo ostavljenu flotu, koja se sjećen zbor intelektualnih radnika. Ospove, koje je naša vojska zaplijenila, sastoji od siše krstaša i torpednjača. novaćc se »Savez umnih radnika«. Po­ jer to zahtijevaju interesi mađarskih slije iscrpive diskusije konstatovano je magnata i austrijskih ereherooga, u či­ VANJSKI POLOŽAJ. da je osnivanje saveza potrebno, kako jim rukama se nalazi najveći dio akcija radi zaštite moralnih interesa intelektu ­ Životinje u ljudskoj spodobi svete se Jednomjesečni rok Turskoj. Javljaju tog društva! Ovih dana odvučeno je alaca, tako i radi koncentracije duhova : muslimanima na sve moguće načine. Na rz Pariza, da je konferencija ambasa­ po nalogu tog engleskog admirala iz u radu intelektualaca u narodu. U tom drugom mjestu donosimo opis barbar­ dora turskoj delegaciji dala rok od mje­ Aljmaša 20 šlepova, a ostali transporti smislu izabran je širi odbor za pripre­ sec dana, da odgovori na predloženi joj stva što je izvršeno u Brčkom, a ov­ slijediće za kratko vrijeme. mu definitivnog pretiloga za iduću skup­ dje ćemo da iznesemo jedan još bar.ugovor mira. štinu, na kojoj treba da se osnuje sa ­ barskljij slučaj. Smailaga Smailagić iz Pregovori o miru s Rusijom. Prema vez. Na čelu je toga odbora profesor Bos. Gradiške već trideset godina ob­ vijestima »Minster Gazzette« radiografgosp. Jovan Cvijić. Od Slovenaca na­ rađuje svoje uzorno imanje u selu Gre ­ ski izvještaj iz Moskve potvrđuje vijest lazi se kao član odbora g. dr. Franjo di. Ima moderne strojeve, proveo je ka­ da će započeti pregovori između En­ Ježd, načelnik invalidskog odjeljenja u nalizaciju i bavi se ekonomijom u pra ­ Hazhn Muftić: gleske i Rusije. Sovjetska je vlada pri­ ministarstvu za socijalnu politiku. vom smislu te riječi. Za vrijeme pre ­ mila pred log Lorda Curzona, da započne Izgon stranaca. Zemaljska vlada ri ­ vrata opljačkan mu je stan sa pokuć­ Besjede o Ramazanu. pregovore sa engleskom vladom time, ješila je da sprovede ranije izdata na­ stvom. a onda zgrade većinom zapa­ što će obustaviti neprijateljstva u od­ i. ređenja o repatriaciji stranih, po drža ­ ljene. Izgorio mu je stan, 4 štale i dvije sjeku Krima. Isti list doznaje, da su Evo nam opet mubarek mjeseca Ra­ vu opasnih elemenata. Pored sprovođevelike šupe sa šest vagona pšenice te prestala neprijateljstva na kavkaskoj mazana! Za njega je naš Vođa i Učitelj nja ranijih naređenja, izdaće se i nova, desetak vagona sijena i 20 vagona sla­ fronti i da je sovjetska vlada predložila Alejhiselam rekao, da je to mjesec sva­ kao rezultati opažanja prilikom naj­ me. Šteta je procijenjena na milijon raznim državama, da započnu pregovo­ ke sreće i božiieg blagoslova. I da je u novijih antidržavnih pokreta. Svaki okruna. re o miru. tome mjesecu milostinja a isvako dru­ naj stranac koji se svojim neprijatelj­ Ušljed toga je u 1919. godini poreme­ go dobro djelo kod Boga kimetnije od Rusko-poljske borbe. Moskovski so­ skim držanjem i protidržavnim radom ćeno njegovo gospodarstvo. Okolnim onih koja su učinjena u drugim mjese­ vjet zaključio je da se protiv Poljske ogriješi ili se ogriješio o narod j drža­ seljacima nije bilo ni to dosta, već su cima. vu biće iz zemlje izagnan. U tome su bori do krajnje mogućnosti. Iz Moskve polovicom aprila ove godine zatražili To je mjesec u kojem se muslimani su već otišla pojačanja na poljsku fron­ smislu izdata uputstva vlastima. od kotarskog ureda, da im dadne 800 cijeloga svijeta nekako kao razbude, tu. — Bečka »Telegraphenkompagnie« Povodom toga svraća se pažnja na­ dunuma Smailagićeve zemlje radi po­ davranišu, snađu i malo ozbiljnije za­ šeg svijeta, da ne pokušava intervejavlja da je zaustavljen .poljski pohod u trebne — ispaše. Predstojnik je bio gledaju u svoj život i svoja djela. Pa Ukrajini. Ukrajinska sovjetska vlada, nisati ili se uopšte zauzimati, jer će u na licu mjesta kušajući, da se seljaci da i nema druge nikakVe koristi osim svakom slučaju biti .mjerodavno samo koja je bila pobjegla u Harkov vratila nagode sa Smailagićem. nu on je odbio toga otrjeznivanja, opet je dolazak Rauvjerenje vlasti, stečeno iskustvom i se u Kijev. jer je volio dati zemlju na obradu. Se­ i moralnih interesa svih triju plemena »kulja i pojedinih napose. Ovakoviim principima vođeni sazidati će se država Srba, Hrvata i Slovenaca, svaka drugi put vodi k razaranju na ko­ rist okolišnih n c p r ,i j’a t e 1 j a. Politički pregled 5 | I i Oko konferencijo u Spau. Prema vijestima »Petit Journala< sastaće se Millerand sa Lloyd Georgeom u Folkestonu ili Doveru, da se dogovore radi konferencije u Spaa, kojoj će prisustvo­ vati j maršal Foch. Iz Bruxellesa se potvrđuje vijest, da će njemačka vlada upraviti francuskoj vladi notu, u kojoj će tražiti da se konferencija u Spaa odgodi do poslije izbora, dakle do 10. juna. Gospodarstvo Domaće vijesti Listak. �prozore toga »salonskog«, ne ću U viditi to čudtlvište, držeći da se svakako tu i vozi ozbiljno lice koje se istodobno ba। vi kakvim ozbiljnim i važnim poslom. Ali gle. Na prozoru se ukaza uniformiI sana gologlava osoba i — žvače. U ku' tovinia njegovih usana se vide bijele , mrlje od kajmaka i dalje žvače, žvače. j Nije se ni oblizao. Da je barem ostavio ručanje za poslije, dok vlak ode ili da se je zaklonio dok objeduje. Po tome ! se osvjedočili, da se i oni »veliki« Iju) di ni za što više ne brinu, kao za to, i kako će se najesti. Eto koliko to čovjeka ponizuje. I to i baš najviše ispoljava životinjsku svoj; stvenost u čovjeku, pa držimo, da bi I čovjek trebao najviše zaklanjati, sa­ krivati, i nevidljivim činiti sve ono, što ga spušta u razrede drugih običnih ži; votinja, a isticati, oživljavati i pokazij vati ono, čim se kao čovjek, kao таziunno biće i odabrano božije stvore­ nje od drugih životinja razlikuje i od­ likuje. Kao što je ibadet. pobožnost, nauka, umjetnost i t. d. I za to mi te ramazan­ ski post još iz djetinjstva mio i drag. Vazda jedući i bez prestanka se bri­ nući šta ćemo pojesti postanemo sami sebi dosadni i život nam se pokaže je­ dnoličan i monoton, a kad vidimo i osvjedočimo se, da je tom bolesnom po­ trebom zaražen vascijeli svijet, to nam se opstanak na ovome svijetu u izvje­ snim trenucima učini bez svrhe, grub, surov i antipatičan. Od silne dosade živci nam se uznemire, um nam zama­ gli, pa počinimo razne djetinjarije i gluposti. Izobličimo se tjelesno, a i u duši poteturamo i krenemo stranputicom Podvrgavajući se dužnosti posta uz Ramazan-šeriff te sve naše mahane iš­ čezavaju. Mj se uozbiljimo, uzdignemo se do uzvišene časti pravoga čovjeka; čovjeka, koji izvjesni broj sahata pre­ kine sa svakdašnjim ■niskim računa­ njem o tome, šta će i kada će svojoj utrobi poslati na preživanje. Kad postimo prisiljeni smo tražiti uzvišeniju zabavu, a ta je: misliti na svo­ ga Stvoritelja, vršiti Njegove zapovije­ di i diviti se Njegovoj svemogućnosti, pa za to uz Ramazan i činimo puno vi­ še ibadeta, nego u ostalim danima. A kada baš imademo i više vremena za uzvišeni rad, pa zato pohađamo u sku­ povima zajedničko klanjanje dnevnih namaza, preslušavamo vazove i preda­ vanja, učimo božji kitab, mislimo na Boga i u svemu se obnavljamo i ртеporađamo. • (Nastaviće se). mazana od neprocjenjive koristi za na­ ša zajednicu. U obiđho vrijeme mi živimo nekako aieiianički, svakdanjo i jednolično. Ni­ žemo dan na dan, sahat na sahat, čas на čas, dužnost na dužnost, naviku na naviku, bez ikakvog pitanja: zašto i ka­ ko? U koju svrhu? Da li je nešto, što sara uobičajio raditi, korisno ili štetno za me, za moju rodbinu i cijelu zajed­ nicu? A uz Ramazan, več radi toga, što zbog posta moramo izmijeniti način življenja, prisiljeni smo tim povodom na mnogo koješta svoju pozornost svra­ titi. Ramazan je po tome kao neka kefa ili češagija, kojom mi obavljamo neko godišnje timarenje i čišćenje svoje du­ še i svoga zanemarenog tijela. A to je vrlo korisna stvar! To je vrlo zdravo. Mi vidimo da je sve na svijetu pod­ vrgnuto procesu čišćenja, jer se sve trajno maže i przni. Koliko klete mu­ he upljuju staklo na prozoru, pa kad se ne bi pralo i čistilo, ne bi se od tmi­ ne i mraka dalo u sobi sjediti. Djeca uprzne sobu i avliju, a mi uzmemo metlu, pa pometcmo. Nerazumni na­ prave zabunu i galamu u društvu, do­ đu razumni pa naprave red i mir. Ta­ ko isto mi sebe zanemarimo i zahrđaju nam srca u svakdašnjosti našeg živo­ tinjskog nagnuća dembeluku, pa kada dođe ovaj sveti mjesec, onda se po­ pravljamo, osvježimo, pridižemo se i po­ stajemo pravi ljudi. Ne ćemo ovdje nabrajati higijenske i zdravstvene koristi posta, jer su to davno učinili veliki učenjaci, doktori i filozofi, nego ćemo ovaj put samo na­ pomenuti to. kako je čovjek sićušan i ponižen sa svojim neprekidnim gramzenjem za hranom. Ono u istinu Bog je stvorio čovjeka sa tom potrebom, da se mora hraniti, jer mu je u hranjenju opstanak života i zdravlja. Ali nije s tim rekao Bog (dž. š.) da moramo dozvoliti da nas taj nuž­ ni kruh u tolikoj mjeri zarobi i pod svo­ ju suverenu vlast podjarmi, pa da pri brigl oko sabiranja svoje hrane zabo­ ravljamo na onoga, kojrje stvorio i nas i tu našu hranu. — Ja moram ići ručati! — Čekaj, ručaćeš! — Ama, ja ne mogu čekati, gla­ dan sam! — Pa strpi se! Moramo prije ovaj važni posao svršiti. Nijesi toli­ ko izgladnio, da ćeš od gladi crknuti, dok ovo uredimo. Ovakih primjera bude u životu vrlo često, pa mi onda po postupku pojedi­ naca u sličnim slučajevima mjerimo ka­ raktere ј one koji umiju više trpiti i vr­ šiti preče od manje prešnoga. Koji se pokaže nestrpljivim, pa odloži neki va­ žan posao bez prave nužde, svakako je manje vrijedan, pa ga ubrojimo u slabiće, a one koji umiju trpiti ubrojimo u ozbiljne, pa- se u njih možemo pouz­ dah. Svak jede i vazda se samo jede i sve je na svijetu osnovano samo u tu svrhu, da čovječanstvo može sebi pri­ bavljati ono, što će žvakati, jesti i žderati. 0, kako je to nisko! Kako sam se jednom razočarao. Na jednu stanicu do­ juri brzi vlak. Osim drugih vagona, ima i jedan t. zv. salonski, čuo sam da se u »salonskim« voze važne »velike« lič­ nosti. Moja se pozornost usredotoči na Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. posavječuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke I KO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Trpite Ц od reumatizma Ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih aB 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 kiuna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stub!ca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. ♦«««*«**»*»-*♦«*«**♦««***«**« ♦ PAPIRN1CA ♦ HAMDIJE KOPČTĆA | J preporučuje svoje bogato etovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i a Školskog pribora. — Naručbe se Y obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Prašak za odstranjivanje dlaka etarlo ovaj slaibani tavjeitaj: ,PaU« je slinav­ ka i kap i okružju (’.l travničkom ne,tala i balaat n t r n □ 1 a ukida aa ovim a d r e 4 «ai »stvor travničkog okruga (I »a promet aa papkarima, grama loma ne vrijede vita od­ redbo naredba op 24-9. 1919.* brej 150.790 i promet je »a papkarima sa okruga travnički i — bihaćki eiobođaa." Molimo g. Stevn, da »a provede gornju ob­ javu : objasni kakva je specijalna veaa travnič­ kog okružja sa bihaćkim, pa da topa neauje a Casinn čim nema slinavko u Žepčn. Kot. vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. NATJEČAJ. j ' U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u nairavi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji' za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna pv. god. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zalmovlć, v. r. Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 j | eeqtralqa drogerija Braća Šah i nagić х Z Oglašujte u ,,Pravdi“ Hilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz keiničlti tehničkih proizvoda Posluga brza i tačna. — Cijene Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100%, i 12S"/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 86%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. najumjerenije. Cijenik šaljemo franko. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) —.Telefon 319 ] i preporučuje svoje bogato skladište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina POZIV na supshripciju ШО komada dionica IV. emisijo Osnova: Izvanredna glavna skupština dioničara Muslimanske banke d. d. u Baпјој Luci obdržavana dne 31. marta 1920. zaključila je, da poviši dioničku glavnicu sa K 8000.000 na K 2,000.000 Izdanjem 12.000 komada dionica po 100 kruna nominalne vrijednosti, koje se ovime stavljaju na javnu subskribciju uz slijedeće uvjete: 1. Nove dionice glasiti će 7.000 komada na ime, a 5.000 komada na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske banke d. d. u Banjoj Luci pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova na 2 stare. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosagašnjim dioničarima po K 100'— za svaku novu dionicu, a po K 130'— novopristupajućim dioničarima. 4. Iznos od 100 K od svake nove dionice pribraja se temeljnoj glavnici, dočim višak od K 10, dotično od K 30 od svake nove dionice, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja društvene glavnice u korist rezervnog fonda5. Nove dionice izdati će se u komadima od K 100, K 500 i K 1.000 sa brojevima od 8001 do 20.000. Dionice broj 8001 do 15.000 glasiće na ime, a dionice broj 15.001 do 20.000 glasiće na donosioca. 6. Dioničari, koji se do 31. decembra 1920 ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na opciju dionica uz tečaj od K 100‘— 7. Prigodom prijava za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati da li želi dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 8. Dionice se imadu uplatiti u dva obroka i to pri upisu 50% a ostatak najdalje do 31 1V. 1921. 9. U slučaju reparticije (raspodjele) ustupiće se u prvom redu dioniča­ rima, koji budu htjeli imati dionica preko prava prvenstva, a zatim nedioničarima. 10. Na pcđožene uplate zavod će izdati privremene potvrde, koje će se kasnije izmijeniti dionicama. 11. Protiv dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupate se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 8. društvenih pravila, a uplaćeni iznos pripada u korist rezervnog fonda. 12. Nove dionice participiraju na dobitku od 1. jula 1920. U Banjoj Luci, dne 15. aprila 1920. Trgovima svakovrsnih Koža i obućar­ skog pribora ца гцзго i ца veliko. Narudžbe iz provincija obaclju jNc brzo i fa^o. ' 2 i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10 —, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10 — Osobito jaka vrsta K— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—,• mast za uši u glavi K 5’— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prajik proti mrava K 10.— Mast pioti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, lil. kat. 60 „Muslimanske banke d. d.“ u Banjoj Luci - TrcšEljak ■ j | T ♦ Miševi, štakori, stjenke, i žohari dobiva se u Mustra od izvještaja РгмМг« »un je de- Braća Oemirdžić, Sarajevo Odgovorni urednik: F. Šalake. Spoj 156 „МРАВДА* — ,PRAVDA” Страна 4. Strana Ravnateljstvo Muslimanske banka d. d. u Banjoj Luci. (ЛгИмШ MUm* HL M. 0.« 4«aa*srita D. t 1 K am, Вигмгга. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e5c08ed9af32d6b3aa66e586c8a5aade.pdf ed6a1ab4b76a4cc39e6f47e81b226137 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. Ж ТТ^ Н. Alimed Hamdi ef. Kasumović 308 ■■ dV Li дјдшмвж ДДг - liŽSaff И(МЕ ■ чНЛ даД ЈИмк иИк <Ж JM ‘ Лв Mv V И MM М 99 жИ POJEDINI BROJ 1 k r u n a. « subotom, utorkom i četvrtkom. ^ВМЕ П ЖЈИ NH ЈШ flB Ui’EđuiE ГЗШСЈЗПЈ OdilOF. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava ЛЛ nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЖ ИМИМАИСИ ОГГАШВАШЦВ. Broj 52 (157) Sarajevo, 14. maja. PROMJENA UREDBE O BEGLUCIMA. Ministarski je savjet u sjednici od 10. o. mj. izmijenio tačku 6. i 7. uredbe od 14. februara t g. tako, da ne spadaju pod agrarnu reformu oni begluci, koje je posjednik obrađivao sobom ili u svojoj režiji. Demokratska je stranka u prvi momenat pristala na ovu modifikaciju, ali kada je prošla kroz ministarski savjet, izjavila je, da ne pristaje. Regent je konačno potpisao novu uredbu. Strašne cifre. Mi smo u više navarata upozorili na nepravde koje se čine muslimanima pri dijeljenju potpora iz sredstava »tlrž. za­ štite djece i mladeži u B. i H.«. Pisali smo o basnoslovnom nerazmjeru iz­ među pravoslavnih s jednu, te musli­ mana i katolika s drugu stranu i tra­ žili da se objavi iskaz tih potpora, bu­ dući su neki organi — pa čak i famoz­ no »Zvono« — upregli sve sile, da zabašure našu kritiku i zametu trag ovim furtimašenjima. Naš zahtjev nije još is­ punjen i zaštita još i sad radi ispod ži­ ta. Nu, što taji ona, iznosi »Hrv. Slo­ ga«, pa »sjećamo dužnošću iznijeti nje­ na otkrića uz kategoričan zahtjev, da predsjednik vlade učini1 jednom kraj ovom službenom separatizm u, jer ćemo inače biti prisiljeni, da stvar iznesemo u Narodnom Predstav­ ništvu i da tamo potražimo lijeka proti Zečeviću i njegovoj tevabiji. Iskaz na srijedu, gospodo; jednakim aršinom i pravedno, gospodo!... A sad da. pređemo na otkrića »Hrv. Sloge«. U broju od 5. maja donosi ona ove retke: »Kako smo već istaknuli po­ kazao se sepratizam i šovenstvo i u dijeljenju tih potpora. »Pravda« je jav­ no pozvala rečeni odbor, da proglasi iskaz potpora, ida se vidi, kako se je radilo ispod žita, a na štetu naših po­ rodica. Teškom nam je mukom uspjelo sa­ staviti jedan pregled tih potpora, pa ga predajemo javnosti. Evo stalnih mjeseč­ nih potpora, što ih isplaćuje državna zaštita djece u Sarajevu udovicamamajkama i siročadi u Bosni i Hercego­ vini: A) POTPORE ZA PRAVOSLAVNE: Bjeletić Stana *) Preraca (Bileća) 1 dijete, 500 K; Bilbija Milka, Crni Lug (Livno), 1 dijete, 200 K; Janjić Milica, Podosoje (Bileća), 1 dijete, 100 K; Vujević Stana ) ** Preraca (Bileća), 2 dje­ ce, 500 K; Stojaković Duja, Slabina (B. Dubica), 2 djece, 400 K; Mirić Sava, Demtrovac (B. Dubica), 2 djece, 200 K; *) U porodici samo 1 dijete za pot­ poru. Ostalo 4 punoljetno. **) U porodici samo 2 djece za potporu,®ostalo 3 punoljetno. Sarajevo, subota 15. maja 1920. (27. šabana 1338.) Pralica Deva, Tuključani (B. Dubica), ročadi godišnje 74.280 K ili mjesečno 3 djece, 300 K; Uljarević Gospava, Vr­ 6190 K, dotično za svako siroče pro­ bica (Bileća), 3 djece, 300 K; Cučković sječno 108 K 05 h; Anda, Zarječje (Bileće), 3 djece, 300 K; b) 17 islamskih obitelji s 57 siročadi Elez N., Sierča (Foča), 4 djece, 240 K; godišnje 16.920 K ili mjesečno 1410 K, Malbašić Stoja, Dvorište (B. Dubica), dotično za svako siroče prosječno 24 4 djece, 400 K; Lučić udova iza pok. K 05 h i Tome, Bistrica (Žepče), 4 djece, 400 K; c) 17 rimokatoličkih obitelji s 57 si­ Bolta Đuja, Gornješevci (B. Dubica), ročadi godišnje 15.960 K ili mjesečno 5 djece, 500 K; Vuković Stana, Gruda 1330 K, dotično za svako siroče pro­ (Bileća), *5 djece, 500 K; Marjanović R., sječno 23 K 03 h. Nahorevo (Sarajevo), 5 djece, 300 K; Prema omjeru, po kojemu se dijele potpore, a koji je kao tipičan primjer Šiljak Simša, Rudo (Višegrad), 6 dje­ predočen u gornjoj tabeli, prima rečena ce, 350 K; Pribić Milka, Demirovac (B. 51 obitelj š 171 siročetom u ime .pot­ Dubica), 6 djece, 700 K. pore ukupno 107.160 K- Kod toga pri­ Sedamnaest porodica sa maju obitelji: ukupno 57 prav, djece dobilo a) pravoslavne vjeroispovijesti 69.3% je dakle 6190 K. ili 4 i pol puta više nego, obitelji islam­ B) POTPORE ZA MUSLIMANE: ske i rimokatoličke vjeroispovijesti; Nurkovlć N. Trebinje, 1 dijete, 30 K; b) islamske vjeroispovijesti 15.7% i Tanković Ragib (za svog brata), Roga­ c) rimokatoličke vjeroispovijesti 15%. tica, 1 dijete, 40 K; Saradžić Muharem, Na prvi je pogled očito, da je takva Crnče (Trebinje), 1 dijete, 40 K; Kutraspodjelba potpora posve nepravedna. lovac Mejra, Žulj (Vlasenica), 2 djece, No ona je i protupropisna. Državno 50 K; Karačić Melća, Poriče (Bugojno), odjeljenje za zaštitu djece odredilo je, 2 djece, 60 K; Odžaković Hasiba, Sa­ da najveće godišnje potpore za jedno rajevo, 2 djece, 60 K; Bašić Murat, Fo­ siroče ne simiju iznašati više ča, 3 djece, 60 K; Đubur Nazifa, Sara­ od 600 K (mjesečno 50 K). Me­ jevo, 3 djece, 80 K; Tulić Munira, Sa­ đutim se iz predočenih tabela jasno vi­ rajevo, 3 djece, 90 K; Jahić Naza, Sa­ di, da su mnogoj siročadi pravoslavne rajevo, 4 djece, 90 K; Dizdarević Mel­ vjeroispovijesti podijeljene prosječne ća, Korito (Gacko), 4 djece, 100 K; Komjesečne potpore u iznosu od 108 K laković Đula, S. Palanka (S. Most), 4 djece, 100 K; Babić Hanuma, Pale (Sa­ I 05 h, a to je za 117% više, nego je spo1 meuutom odredbom dozvoljeno!.... U rajevo), 5 djece, 80 K; Žutanovlć Haisti čas prima siroče islamske vjero­ tidža, Skenderovci (Srebrenica), 5 dje­ ispovijesti prosječnu mjesečnu potporu ce 100 K; Imamović Derviša, Nemila od 24 K 05 h ili za 51% manje, nego to »(Zenica), 5 djece, 150 K; Gutlić Zlata, propisuje rečena odredba, a siroče ri­ Bos. Petrovac, 6 djece, 100 K; Bubić mokatoličke vjeroispovijesti prosječnu Munta, Sarajevo (Vratnik), 6 djece, mjesečnu potpora od 23 K 03 h ili za 180 K. 53.4% manje, nego je to' propisano. Sedamnaest porodica mu­ Potpore, koje su podijeljene obitelji­ slimanske vjere s ukupno 57 ma pravoslavne vjeroispovijesti nijesu dj-ece dobilo je dakle 1410 K. sve tako velike (prosječno 108 K 05 h), C) POTPORE ZA RIMOKATOLIKE: kako je to prikazano u predstojećoj tab­ lici, ali su ipak konstantno za 40% do Gudelj-Bušić Jaka, Duvno, 1 dijete, 50% veće od potpora, koje su izdane 30 K; Jurišić Marija, Sarajevo (Bistrik brijeg 2), 1 dijete, 30 K; Klobučar Fra­ obiteljima islamske i rimokatoličke vje­ roispovijesti, prem imaju jedna­ njo, Bihać, 1 dijete, 40 K; Orel Marija, ki broj siročadi i jednake Sarajevo, 2 djece, 50 K; Cović Milka, imitćstvene prilike. Sarajevo, 2 djece, 60 K; Matukić Jakob Lojalno moramo priznati, da je kolo­ i Ivica (siročad), Travnik, 2 djece, 100 salna i nepravedna razlika u visini pot­ K; Pejazić Ivka, Pongarje, 3 djece, 80 pora. koje se odobravaju po odboru za K; Vretazić Elizabeta, Sarajevo, 3 dje­ »zaštitu« djece, donekle umanjena na ce, 80 K; Ljubojević Slava, Sarajevo — štetu pravoslavnih — iza napadaja, Gorica br. 33, 4 djece, 90 K; Lupšić koji je dne 24./IL 1920. objelodanjen u Magdalena, РаЈе (Sarajevo), 4 djece, »Pravdi«. No time nije ništa pomože100 K; Gabelić Ruža, Srednje (Sara­ no siročadi islamske i rimokatoličke jevo), 5 djece, 80 K; Lekić Manda, Pa­ vjeroispovijesti, jer opstoji još jed­ le (Saraievo), 5 djece, 80 K; Gaionja na.žalosna i po odbor za »zaštitu Kata, Surkovac (Prijedor), 5 djece, djece« mnogo poraznija činjenica, a ta 100 K; Kovčelik Ana, Rogatica, 6 dje­ ce, 100 K; Major Marija, Sarajevo leži u tome, da od sviju obitelji, koje (Skenderija), 6 djece, 150, K. uživaju takvu stalnu mjesečnu potporu od državne zaštite ima 70% obitelji Sedamnaest porodica rkt. pravoslavne, 20% obitelji islamske, a vjere s iikupno 57 djece dobi­ lo je dakle 1330 K. tek 10% obitelji rimokatoličke vjerois­ povijesti! .... Uvaži li se k tome, da je Predočena tabela rječito prikazuje iza spomenutog napadaja u »Pravdi« najmarknatnije primjere potpora, što ih odbor za zaštitu djece daje majka­ prosječna visina potpore za svako si­ ma za izdržavanje siročadi i omjer, u roče pravoslavne vjeroispovijesti mje­ kojem se te potpore dijele pojedinim sečno 50 K, za svaRo siroče islamske i rimokatoličke vjeroispovijesti mjesečno vjeroispovijestima. Iz toga se jasno vi­ di, da dobiva u ime potpore: 30 K, postaje čitava slika toga rada a) 17 pravoslavnih obitelji s 57 si­ mnogo crnija. 3XmS.SE Godina II. Od svote, koja je do sada izdana na potpore, primile su obitelji: a) pravoslavne vjeroispovijesti 79.6%, b) islamske vjeroispovijesti 13.6% i c) rimokatoličke vjeroispovijesti 6.8%. Ako to izrazimo u običnim brojkama, izdala je dosada državna zaštita djece potpore u omjeru: 11.7 (pravoslavni), 2 (muslimani) i 1 (rimokatolici). Ako uži odbor državne »zaštite« dje­ ce u preostalim mjesecima proračun­ ske godine 1919./1920., — koja traje do konca svibnja (maja) o. g. — nastavi dijeliti potpore ovakvom »pravednosti« i bratskom jednakosti«, onda će od ukupne svote od 4,800.000 K (koja je u tu svrhu odobrena) otpasti na obitelji: a) pravoslavne vjere 3,820.000 K, b) islamske vjere 652.000 K, c) rimokatoličke vjere 328.000 K. Naš je narod bez razlike vjeroispo­ vijesti stradao ovih ratnih godina, pa bi već po onoj »brat je mio, koje vjere bio« morali postupati jednako i nepri­ strano, kako bi se što pravednije pro­ vela svrha zaštite djece. Ove očite ne­ pravde uzrokuju nezadovoljstvo. Mi s« pridružujemo zhtjevu »Pravde«, da se čim skorije sazove širi odbor država« zaštite djece, pa da na njemu »uži od­ bor«, koji si je uzurpirao autokratsku vlast položi točan račun dosadanjeg djelovanja i da odmah u javnosti obje­ lodani iskaz sviju do sada izdanih pot­ pora i subvencija. Kud ćemo mi doći ako će se ideja narodnog jedinstva ovakim makinacija­ ma izigravati na našu štetu?!... Ali »kadija te tuži, kadija ti sudi«!... U uredu za zaštitu djece sjede goto­ vo sami činovnici pravo­ slavne vjeroispovijesti, ko­ jima manjka bratska široko­ grudnost i koji baš stoga ni­ jesu za ta mjesta. Tu je u pr­ vom redu Zečević, bivši suplent, koji nema nego par godina službe u sred­ njoj školi, koji nema pojma o socijal­ nim pitanjima zaštite djece, a još ma­ nje o upravi jednog ureda, — pa ipak fungira kao šef ureda!... Zatim Petar Gaković, Košta Krajšumović, Jovanka Šiljak itd. itd. Sve su to ljudi nacionalno uski, koji ne spadaju u zaštitu djece, jer ta treba da se proteže na svu na­ šu jugoslavensku djecu bez razlike vje­ re i imena. Ovakav rad, kako smo ga ovdje fragmentarno iznijeli, pokazuje svu nemoć naše dosadanje uprave, koja dr­ žavu i naše društvo vodi u propast. S ovoga postupka skrahirala je demo­ kratska uprava, a skrahirat će sve druge, koje budu slično radile; zato tražimo, da se jedanput pročisti uprava od nedoraslih i koruptivnih eleme­ nata«! * Tako »Hrv. Sloga«. Mi smo joj za­ hvalni kako za podatke, tako i za soli­ darnost sa našim opravdanim zahtjevi­ ma i vladi još jednom dovikujemo: Pra­ vedno i objektivno, bratski i jednako! Iznesite iskaz i popravljate, gospo­ do!... Muslimansha trgovačka i obrtničku banka za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Savi ig svim bonhovnlm putovima. Obavilo uplate I ппсуБвпја u kraljavstvu SH1 I u Inezsmateu. Prima utoilie no uloini hnjižitE I teklići rata I ultamačula Ih na|javаЦи!ji. UhavIju svг nlsnjatai postavi I bunovne аакрв Dičnima glavnica Daje sBzanslia i aprovlsatljsli? Mite. — Bupufs I arodals srećke, valute I vrijstans papiri svih vrsta. R 0 3 H 0 b B 1 S C S M J E hupaja I prodali svi vrsta rabs, a poglavito in Uvotna nomlrnise. B 3,000.000 Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovca brt, Sarajevo - IntErupfaan telefon: ZN �Strana 2 Страва Број 157 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Sarajevo, 14. maja. Zemljoposjednici grada Sarajeva, sa­ kupljeni na zboru u Sarajevu dne 14. maja 1920. usvojiše jednoglasno slije­ deću rezoluciju: Odmah nakon prevrata, (usljed ne­ savjesne agitacije, razmahala se širom naše Bosne i Hercegovine razuzdanost nekih nesolidnih elemenata našeg dru­ štva, koji su vrlo hrdavo shvatili riječ »sloboda« t. j. oni su tu riječ uzeli ta­ ko: da mogu činiti šta ih je volja. Pos­ ljedica ovog krivog shvatanja bile su: ugroženost osobne i privatne slobode, te pljačkanje, palenje i razaranje mu­ slimanskih domova na selu, koji su slu­ žili zemljovlasincima u gospodarske svrhe. Iza toga nastavlja se prosto otimanje zemlje i to samo muslimani­ ma (ne samo posjednicima nego i te­ žacima), što bi se moglo tumačiti, da se želi neko sistematsko uništavanje muslimana u našoj, mladoj j slobodnoj državi. Prva jasna slika ovog sistematskog rada jesu »Predhodne odredbe za pro­ vođenje agrarne reforme« od 25. fe­ bruara 1919. god. Sa ovim »odredba­ ma« oduzimaju se zem'ljovlasnicima nji­ hova zakonitim putem stečena kmetovska selišta i daju dosadanjim musterdžirima, neispitujući pri tome socijalnO-ekonomsku potrebu seljaka i zemljovlasnika, kao ni zakonitu snagu vlastnčikih prava nad tim kmetovskim selištima. Sa ovim prvim činom baca se na prosjački štap hiljadama staraca, staricakudovica i 'nevine siročadi, te ih se nagoni da prodaju i najpotrebnije po­ kućstvo, da sebe i svoju porodicu prehtane. Nu ovim udarcem na zemljovlasnike, nije samo da su pogođeni oni sami, nego je taj strašni udarac odmah os­ jetio i sav ostali muslimanski elemenat u B. H. jer se ne može poreći, da su svi muslimani u našoj domovini u socijalnp-ekonomskom pitanju jedni s drugima usko, vezani, te materijalnu propast jednih odmah osjete i drugi. Druga naredba od 14. februara 1920. o beglucima oduzimlje i zadnje ostat­ ke ostatka zemljišta dosadanjim vlas­ nicima nakon što. su predhodno poništen; svi ugovori zakupa svake vrste. Sto je još najteže, ova uredba o be­ glucima proglašava se samo u Bosni i Hercegovini, gdje su muslimani u naj­ većem procentu na tom pitanju zain- ' teresovani, dok se svi ostali dijelovi j naše države od ovakih uredaba izuzimlju. Ovako bespravlje i gaženje zakoni­ tim putem stečenih i. neosporivih pri­ vatnih prava nemožemo i nećemo trp­ jeti i podnositi. Mi javno prosvjeduje­ mo proti takim bespravljima j nezako­ nitostima te odlučno tražimo od cen­ tralne vlade u Beogradu: 1) da se agrarno (kmetske) pitanje rješava na temelju sporazuma sa zemIjovlasmcima i uz potpunu pravednu otštetu bilo u zemlji ili u novcu, 2) da se obustavi svaki gruntovni prenos sa zemljovlasnika na koga bilo drugog, dok ne bude potpuni sporazum postignut i dok vlasnik nedadne privo­ lu na taj prenos, 3) tražimo da vlada odmah povuče Uredbu o beglucima, kao i zabranu o iskorišćavanju beglučkih šuma, 4) tražimo da se uspostavi dosadaš­ nji ugovorni odnošaj glede begluka, te da se povuku sve Uredbe, koje tome ■ tuantu, Pribićević za prosvjetu, Drašković ili Davidović za unutrašnja dje­ na put staju, la. Govori se, da bi u novi kabinet I5) tražimo da se odmah pravedno mao doći hrvatski ban Dr. Matko Laustanove i isplate hakovi od kmetovskih ginja. zemalja za god. 1918. i 1919. i to po tržnim cijenama, Naša delegacija u Italiji. Javljaju iz Pallanze: Večeras su stigli Pašić i 6) tražimo da se makar i prisilnim Trumbić, a dočekao ih je drugi tajnik putem naplate prihodi od 1919. god. Garbasso i druge ličnosti. Odsjeli su u za usurpirana beglučka zemljišta i to hotelu »Eden«. po ugovorima ili po mjesinim običajima, Talijan o nama. Talijanski publicista ako ugovora nije bilo, Mario Borsa, koji je stigao u Beograd, 7) tražimo da se daju hakovi od poslao je dopis svojim novinama, u ko­ kmet, selišta sve dotle, dok se ne po­ jom iznosi da su sve vijesti što se šire stigne sporazum sa zemljovlasnicima u talijanskom novinstvu o revolucijoza odstup zemlje, naniim i separatističkim pokretima u 8) tražimo da se povuku sve Ured­ Jugoslaviji, sasvm tendenciozne. »Ju­ be izdate ostavinskim sudovima u po­ goslavija je država koja nastaje, u koju gledu prenosa prava vlasništva kme­ još nije proveden jedan ustav i jedno tovskih selišta na zakonite našljednike. političko jedinstvo, niti je sasvim pro­ vedena administrativna uprava. Oma trpi na raznim individualizmima i re­ gionalizmima. To je zato, što se u nje­ zinim granicama nalaze tri vjere, tri kulture, te mori da savlada stare me­ Dvije napomene. Svakome je dobro tode, staru tradiciju i stare ljude, jed­ poznato, da ni oni đaci akademičari, nom riječi: nema izgrađenih unutraš­ koji su dobili cijelu stipendiju od 4500 njih veza. Većina stanovništva su ra­ K godišnje, ne mogu živjeti sa tim stitari. a od njih se devet desetina ne bavi pendijem, pa ma kako bili spremni na politikom. Riječka »Vedeta« komentasve patnje u menzi, prehrani ili gdje rišući taj članak, čisto pokazuje svoju bilo. A šta je tek sa onima, kojima je žalost za taj sud, nešto objektivnijeg demokratska vlada držeći se nekakovih talijanskog publiciste i kaže, da nije us­ »informacija« onemogućila studij, podi­ pio za našu državu. jelivši im po 225 K mjesečno, što im VANJSKI POLOŽAJ. u najviše slučajeva ne može ni stana platiti, a da i ne govorimo o hrani i os­ Nemiri u Italiji. Urečeni sastanak ta­ talim potrebštinama. Zato bi bjlo od lijanskih i jugoslavenskih delegata, koji prijeke potrebe, da zemaljska vlada tu se treba održati u Viareggiu ne će se pogrešku ispravi davanjem jednokrat-- tamo održati. Kako sad dolazi vijest iz nih potpora onim đacima, koji su pri Firence učinjeno je to uslijed nemira podjeli stipendija nepravedno bili pri­ koji su tamo buknuli. Prilikom tih ne­ kraćeni. mira .zauzela je pobunjena masa nakon što je razoružala karabiniiere, čitav Ima još jedna prijeka potreba aka­ presidij u svoje ruke. Vojnici, koji su demičara, kojoj bi trebala vlada što bili na brzu ruku otposlani da učine prije udovoljiti Knjige su naime silno red, zarobljeni su, a automobili na ko­ poskupile, a zbog skupoće stana i hra­ jima su došli, spaljeni su. Govori se da ne đacima je bez naročite potpore u tu je uapšeno u Viareggiu više časnika, svrhu nemoguće doći do potrebnih šta više i jedan general, koji su bora­ knjiga. Jedan pravnik n. pr. treba izvili u mjestu, u presidiju. Da se uspo­ vanparbeni postupnik; traži ga i nigdje stavi red otposlani su čitavi vojnički ga ne nade. Na jednom izbiju skripta odjeli iz Pize i Carrare', u svemu 2000 ezccrpta izvan postupnika na 19 (de­ ljudi s mašinskim puškama koji su us­ vetnaest) stranica i stoje ništa manje postavili mir. Kod toga puča poginuo nego 25 (dvadeset i pet) kruna! Ako je samo jedan časnik. izbiju slučajno kompletna skripta za je­ »Mir« s Turskom. Javljaju iz Pariza: dan drž. ispit, stoje ništa manje nego 1000 (hiljadu) kruna! Siromašni đak bi List »Le Journal« objavljuje glavne tačke ugovora mira sa Turskom. Gra­ morao dakle preko dva mjeseca ništa nica evropske Turske ide ido jezera ne jesti i na ulici spavati, da si smogne Derkos. Turski teritoriji bi pripali Grč­ kupiti potrebne knjige! koj, koja bi zadržala d Smirnu kao i one Zato bi trebala zem. vlada podijeliti krajeve u Maloj Aziji, koje je okupirala svima svojim stipendistima još po 1000 u proljeće 1919. Turska smije imati voj­ K potpore u svrhu nabavljanja.potreb­ sku od 50.000 ljudi, a nikakvu flotu. nih knjiga. Turski otpor. Prema vijestima koje Ovo stavljam na srce g. predsjedniku iz Atene dolaze, Džafer Tajar pušten vlade u potpunoj nadi, da će ovoj po­ je u Carigradu. On se vratio u Jedretrebi udovoljiti. Jedan akademičar. ne. gde nastavlja pripreme na otpor protiv grčke okupacije. Kaže se kako je Džafer otputovao u Sofiju, da se tamo dogovori s Bugarima o organi­ zaciji pomenutog otpora. Izgleda da će njegova akcija ostati bez rezultata. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Koncentracija boljševika. Prema te­ legramu iz Baku-a potvrđuje se vijest Nova vlada. Izvješćuju nas sa mje­ o koncentraciji od 100.000 boljševičkih rodavne strane, da je konačno polučen vojnika u Aserbaidžanu. Prema istoj de­ sporazum u pogledu šire koalicione vla­ peši Enver paša nastavlja svoju aktiv­ de pod predsjedanjem g. Milenka Vesnost u Baku. nića. Nova vlada bi se sastojala iz 6 rajdikala, 2 narodni klub i 1 jugoslaven­ Demonstracije u Pragu. 11. o. mj. ski klub, te 8 demokrata. G. Stojan idošlo je u Pragu do uličnih demon­ Protić bi imao biti ministar za konstistracija radnika protiv smanjenja kruš­ Prosvjeta i škola. Politički pregled FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. <47» VII. Kad sam se kod vrata okrenuo na nju stalala je kao kip pognute glave. Na suncu, kraj cvijeća, nepomična opaljena lica kao hurma, zadržala me je kraj vrata. Osjećao sam u duši nešto toplo prema toj djevojci, koja me je sada odbila i htio sam se povratiti. Nagađao sam i naslućivao šta se događa sada u njezinoj duši: da se bori ponos sa srcem I da Ifeta odlučuje u ovaj čas, da li može žrtvovati jedno drugom. Ja sam prihvatio za gvozdenu ručnicu na vra­ tima, a ona je pogledala. . . Ja sam ustao još časak kod vrata, dok je ona mirno, pognute glave pošla u kuću. Kad sam ostavio Ifetinu vilu tumarao sam gra­ dom skoro dva sata, a da nisam ništa mislio. Još .uvijek vidio sam je pred sobom pognute glave na suncu, kao kip. I na večer, pa i sutra bio sam pod dojmom rastanka. U krugovima s kojima sam do­ lazio'u dodir pričali su mi o njoj i njezinu društvu nekih sitnica, koje su imale samo za me važnost. Čitavo vrijeme dok sam se zadržao u Bejrutu ras­ pitivao sam se o Ifeti i tom prilikom upoznao sam se sa znamenitom spisateljicom Selmom ei-Kasab, koja se je redovito družila s njom. Ona je učila arapski. Možda je to bila valijina izlika. I ona mi 0 Ifeti pvičala i hvalila je. Tom prilikom naročito je naglasila: »Kad bi Turci razumijevali slobodu kao njihova najbolja kći Arapi bi bili- zadovoljni... « Ja sam primio tu oštricu i nisam htio raspravljati s njom, jer sam znao da nas ne trpi. Na mom povratku iz Arabije, gdje sam bio ra­ di »umirenja« jedne »plemenske pobune«, — i prije moga polaska ovamo posjetio sam još jednom Ifetu. Ovog puta učinila je na me drugi dojam. Razgova­ rala je samnom vrlo usrdno o Carigradu i zamolila me, da ponesem pisma: ocu joj, Nesimi i vama Sabihahanuma... « — A jeste li izravnali spor između vas?« upi­ ta Sabiha. ,O tom više nismo govorili... Izgledalo mi je kao da je Ifeta htjela nešta reći, ali se opet sustegla. Ostala je dosljedna svojoj odluci. Tek nije mo­ gla, a da mi pri rastanku ne primijeti: lhsanbey, uČiniliste ružan utisak na Arape, što ste vi kao Mladoturčin učestvovali u ugušenju po­ bune u Bejdelu.« — Kako to?“ upifam ja osupnut tom primjed­ nog obroka i protiv velike skupoće. »Pravo Lidu« javlja, da je i u ostalim mjestima došlo do izgreda s istog raz­ loga. Trgovci zatvaraju radnje u stra­ hu pred demonstrantima. Za mir s Rusijom. Za uspostavu tr­ govačkih odnosa između Engleske i Ru­ sije čine se ozbiljne pripreme. U Lon­ don je stigao Lit, vlasnik trgovačkih ekspedicija za Sjevernu Rusiju. Agitacije boljševika. Kako »Berlinkske Tidemde« javlja: Litavska policija u Virbalnu zatvorila je 3 boljševička kurira, koji su došli iz Njemačke i htjeli nastaviti put u Moskvu. Imali su oko tijela omotane više metara duge Hstovnc znakove. Na njima je bio napisan iscrpiv izvještaj o djelovanju propai gande u inostranstvu. Izvještaj je na­ pisan ruskim jezikom i radi se o pro­ pagandi u Italiji, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Madjarskoj, Njemačkoj, Austriji i Galiciji. Vidi se iz njega, da imade oso­ bito lijepe uspjehe u Francuskoj i da su listovi »Peuple« i »Popttlaire« skloni boljševističkom pokretu. 0 Njemačkoj govori izvještaj, da svi društveni slo­ jevi stavljaju najveće nade na uspo­ stavu odnosa s Rusijom. Izvještaj na­ glašava potrebu da moskovska vlada pošalje odaslanstvo u Berlin. Konačno se tuži, da se ne dostavljaju dovoljne novčane svote iz Rusije. Nittijev poraz. Javljaju iz Rima, dš je Nitti pretrpio poraz u parlamentu, pošto je njegova stranka odbila debatu sa 193 protiv 112 glasova o interpela­ cijama u vezi sa pokretom poštanskih i telegrafskih namještenika. Odnosi medu Poljskom i Rumunj­ skom. »Presse« prima iz dobro upu­ ćenih krugova, da je poljski ministar izvanjskih poslova Patek, koji boravi u Rimu dobio brzojavni poziv od polj­ skog ministra predsjednika, da se po­ vrati odmah u Varšavu, jer je tamo prispio Take Jonesku, da pregovara glede uspostave poljsko-rumunjske voj­ ničke konvencije. U poljskim se voj­ ničkim krugovima drži, da Rumunjska hoće da podigne vojsku od 160000 mo­ maka. to da podupre poljsku ofenzivu protiv boljševističke Rusije. Zaključci prometne konferencije u Gracu. Prometna konferencija, koja se održavala u svrhu uvedenja prometa, zaključila je uvedenje brzojavnog i te­ lefonskog saobraćaja između Bakra, Beograda, Trsta, Graca, Maribora, Ljubljane j Beča. Tarifni odbor svršio je svoje rasprave. Danas je u trans­ portnom odjeljenju zaključeno, da se uvede noćni brzovlak sa spavaćim va­ gonima na pruzi Bruck, Leoben, Celovac, Beljak, Trbiž. Novi predsjedink Unije. Iz Washingtona se javlja, da će za američkog pred­ sjednika sigurno biti izabrati senator Knoks, koji iako je protivnik Saveza Naroda, ipak bolje poznaje evropske prilike, nego koji drugi Američan, pa zna da Amerika mora izvršiti svoju dužnost, tia koju je ugovorom obve­ zana. Emigracija Židova. U novije doba se opaža jaka emigracija Židova iz uže Poljske i pozanjskog okruga, koji je us­ ljed mirovne pogodbe sa Njemačkom potpao pod republiku Poljsku. Opaža se da se pri tom prodiranju Židovi služe najbučnijim poljskim narodnim imeni­ ma, te hoće time da prekriju svoja na­ stojanja. bom i nadovežem: „Buntovnike, koji su se odmet­ nuli umiriti zapisujete mi u grijeh? . “ »Selma mi je rekla, da to nisu obični buntov­ nici! To su ljudi, koji su osjetili slobodu i ne mo­ gu više da trpe tiraniju jednog nametnutog načel­ nika. . . « odgovori Ifeta. Ja sam joj dokazivao, da su to obični nezado­ voljnici, koji se ne će da pokore odredbama zakona ali mi je i na to odgovorila s riječima, koje ne bi smjela jedna Turkinja, jedna nacionalka reći; da ne smiju povi zakoni rušiti tradicije jednog narod^ I ovog puta me je ispratila do vrata, ali nisam opazio nikakva uzbuđenja, kao prošli put. Pružila mi je ruku i rekla: »Sjetite se i mene kad dadete u Carigrad, ko­ jeg možda ja više ne ću vidjeti.« — Zevalli Ifeti*)« reče tronuto Sabiha i suze joj poteku niz lice. ihsan je prestao pripovijedati jer su došli Akčura Jusuf i Dindar Haki, Sabiha je ustala i otišla u školu da se u sa­ moći isplače. Osjećala je potrebu samoće, jer Ihsanovo pripovijedanje rušilo je čitav jedan svijet o kojem je Sabiha potajno tako dugo sanjala... Nastaviće se. ♦) Sirota Ifet. �(1РАВДА* — „PRAVDA, БроЈ 157 — Broj Naši dopisi Bljeljhia. početkom aprila.’) (Trgovina izvoznicama.) Gornji će naslov možda začuditi mnogoga čitao­ ca. jer je svatko mislio da je padom izvozničarske pseudo-demokratsko-socijalističke vlade prošla i era izvoznica. Ali tome se ne treba čuditi, jer ako su pali očevi izvoznica i korupcije ostali su njihovi eksponenti na .upravnim mje­ stima u provinciji, koji i dalje tjeraju politiku svojih voždova. 1 za čudo, oni su u tome svome poslu veoma vješti i dosjetljivi. Valjda zato, što imaju do­ bru praksu. Tako je načelnik bjeljinskog sreza g. Mihšić baš iza pada vlad »državotvor­ ne« stranke uveo trgovinu izvoznicama. On je naime ukinuo slobodnu trgovinu tiranom i ako je tada bila još na snazi ministarska naredba o slobodnoj trgo­ vini. Taj je svoj postupak — kažu — motivisao time, što predstoji opasnost, da bi se slobodnim izvozom hrane mo­ gla umanjiti u našem kotaru potrebna količina iste, i u tom slučaju moglo bi se i od njega zatražiti da položi račun za hranu, jer je bijeljinski kotar jedan od najbogatijih kotareva hranom u na­ šoj užoj domovini. Ali to je sve boš po­ sla i samo sipanje luga u oči. On za­ branjuje izvoz samo našem siromašnom svijetu, a »demokratske« kaponje mogu izvoziti na vagone zato, jer su tobože legitimirani trgovci. Što je njega pri tome rukovodilo mo­ že uočiti svatko,, ko ima imalo soli u glavi. On je — kako se po čaršiji go­ vori dao ostavku na službi, jer kao »to­ lerantan« i konzekventan »demokrata« neće da služi pod> upravom radikalne vlade. Zato on, slijedeći primjer svojih bivših šefova, koji su napunili svoje dže­ pove na račun našeg očajavajiićeg na­ roda i prouzročili današnji haos u na­ šoj državi, hoće da pravovremeno što­ god turi sebi u džep i zavede u svom uredu što veći nered, kako bi što više neprilika napravio svome našljedniku. Ali što je najinteresantnije u tome, on je povjerio izdavanje izvoznica m a rvenom liječniku gosp. Perendiji. Dakle marveni liječnik vrši funkciju či­ novnika političke vlasti. On u toj svojoj novoj službi mora nekad i na stranu otići, a zbog toga će narod opet trpiti štetu, jer mogla bi nekome zatrebati br­ za pomoć marviričetu, a liječnik bog­ zna kuda je otišao. Doduše ja msilim, da se je g. Milišić i za to pobrinuo. U tome slučaju sigurno bi on zastupao marvenog liječnika ili bi poslao svoga pristava, jer koliko se je moglo uvidjeti iz dosadanjeg rada naših pseudo-demokrata oni ne drže nužnim uvjetom za •neku službu stručnu naobrazbu i prak­ su. Dovoljno je samo biti »demokrata«, pa je onda za sve sposoban. Zato nam i ide sve naopako. Zašto ie gosp.. sres'ki načelnik dodi­ jelio izdavanje izvoznica baš marvenom liječniku, zašto to nije on preuzeo ili .njegov koji potčinjeni politički činov­ nik? To je sasvim lahko odgonetnuti. On niti ima zgode niti smije primiti mi­ to i ucjenu, a tako isto ni njegovi či­ novnici. Kod marvenog liječnika je to sasvim drukčije. Ali šta ćemo za onolike advokate »demokrate« bez posla? Trebaju i oni od nečega živjeti. E i za to se ie postaralo. Izvoznica se ne može dobiti di­ rektno, od marv. liječnika, nego se mo­ ra tražiti advokatska intervencija koja stoji najmanje 500 K. Dadneš li još to­ liko drugom gospodinu, izvoznica je go­ tova, ali ipak ne za svakoga, kao što će se to kasnije vidjeti. Hele tako i vuk sit i ovce na broju: i hrana se izvozi i svima se pune džepovi. Ovdje moram nešto istaknuti, što mi je i dalo povoda, da o ovome pišem. Dosadanje nas iskustvo uči, da »demo­ krati« ’švakom zgodom gledaju kako će nas muslimane oštetiti. Od toga ne čini izuzetka ni gosp. Milišić, premda on često voli reći, da je toliko« kulturan, da ne pazi na religioznu pripadnost. Njegov ga postupak u tome pobija. On se je kapricirao da ne da izvoznice ni jednom Bijeliincu niti Janjaninu, jer se je blagoizvolio na njih milostivo raz­ gnjeviti. On to posve proračunato radi, jer mu je poznato, da se izvoženjem prekupljcne ili svoje vlastite hrane ba­ ve isključivo muslimani težaci koji sa­ činjavaju jezgru težačkog svijeta u ova dva mjesta. Oni se tim poslom bave sa­ mo onda, kada nijesu zaposleni polj’) Donosimo makar nešto i okasnilo. Ur. skim radom. Okolna sela mogu dobi­ vati sasvim lako izvoznice, jer se na njih ne proteže Milišićev gnjev, a za­ pravo zato, jer su pravoslavna. Tako postupa g. Milišić s našim musliman­ skim težacima, čija ga materijalna bi­ jeda toliko peče, pa prije nekog vre­ mena preko dvojice trojice zvekana osnova »muslimansku težačku stranku«, da tobože priskoči u pomoć musliman­ skom težaku, a uistinu, da razbije mu­ slimansku slogu utjelovljenu u J. M. 0., pa da onda može lakše svoje paklene namjere izvoditi. Otvori oči musliman­ ski težače, i uvidi šta hoću i kuda te zove tvoj »dobroželitelj« Milišić, pa ćeš i ti doći do zaključka, da je tvoj na­ predak j spas samo u slogi svih nas. Ne daj se zavarati dvojici trojici podmićenka, koji bi htjeli izbaciti metlu iz šaka i postati tvojim vođama — spasi­ teljima, a ni sami sebi to ne mogu biti. A sada da pređemo na stvar. Gornji je postupak s izvoznicama na naš te­ žački svijet, kojega je austrijska rekvi­ zicija gotovo ugušila, veliki atentat, jer mu se oduzima mogućnost, da potpu­ no iskoristi plod svoga truda. On mora svoj krvavim znojem okupani produkt prodati legitimiranim »demokratima« i ratnim milijonerima pošto oni hoće, pa neka oni na račun našega težaka gomi­ laju i dalje svoje milijone, a naš težak neka stoji pod teškim teretom današ­ njega vremena. Stoga najodlučnije pro­ testiramo protiv ovakova postupka i molimo predsjednika zemaljske vlade, da na ovo svrati osobitu pažnju i stane tome na kraj. A sada na koncu, da se malo upozna­ mo s gospodinom Milišićem. On ti je, brate,' predratni građanski sudija. Slu­ žio je u austrijskoj vojsci i jednom zgo­ dom prebjegao u Rusiju i javio se u srpske dobrovoljce, a iza prevrata ime­ novan upraviteljem našega kotara. To mu je valjda nagrada za njegov »pa­ triotizam«. Neupućen u administrativne poslove i u naše političke prilike poči­ nio je svojim upravnim diletantizmom i kesperimentiranjem velikih pogrešaka, za koje mu se, uvaživši i njegovo ne­ iskustvo, ipak mora zamjeriti. Inače je čovjek inteligentan i kako on volj reći kulturan, ali veoma naprašite ćudi. U uredu se voli derati na stranke, kao da je u planini, a pri tome su mu najfiniji izrazi, kako to zgodno veli jedan list: hulja, svinja, nitkov i tako dalje. Valj­ da ratna psiha. —uL— Oomate vijesti Merhum Hifzi ef. Muftić. Tiho, kao što je i živio, jučer je nakon dugog bo­ lovanja ispustio svoju plemenitu dušu i ovaj naš radenik, ne dočekavši da se iukoliko ostvare sanje, o kojima je ma­ štao i tako poletno zborio. Bijaše član ' ulema-medžlisa, u kojemu nije mogao djelovati onako kako ježeljeo i možda je baš u toj odgovornoj službi dobio klicu sušice, koja ga nakon četveromjesečnog hrvanja pokosi u najboljem do­ bu. Merhum bijaše vrlo simpatična po­ java, blag, umjeren i društven u pra­ vom smislu te riječi, pa ga žalimo tim većma, što će mu se u ovoj oskudici teško naći zamjena. Merhum bijaše potpredsjednik mjes­ nog odbora naše organizacije, u kojoj je bio jedan od marljivih i istaknutih radnika, a bavio se je i perom, o čemu ćemo donijeti opširniji prikaz. Neka ga Svemogući obaspe svojom Milošću, a ucviljenoj porodici i rodbini dadne sabri džemil. Maglajlije proti »Uredbi«. Jučer do­ bismo iz Maglaja ovaj brzojav: Na jutrošnjem pouzdaničkom sastanku gdje je prisustvovalo oko 89 zemljoposjed­ nika jednoglasno se ogradili protiv ne­ zakonitoj naredbi od 14. februara o beglucima, ušljed čega zaključismo da nitko od nas tie pristupa izborima zem­ ljoposjednika članova iz agrarne ko­ misije. Mjesni odbor »Zp« u Maglaju. Šta sve neće biti u Visokom? Sta­ novnici muslimani i pravoslavni općine Potkraj, većinom sa malo zemlje dali su ove godine molbu kod kot. ureda u Visokom, da im dozvoli krčenje zem­ ljišta svoje općine, i budući da su pred­ stojale još prijašnje molbe niko se nije protivio, to im je rečeno, da mogu od­ mah početi s krčenjem. Na zahtjev na­ čelnika iste općine, dao je g. kot. pred­ stojnik načelniku potvrdu, da ga ne mo­ že u tom niko smetati. Protiv toga krčenja digoše se ljudi sasvim iz druge općine , (Župčani) sa svojim gulikožama na čelu i pođoše od vrata do vrata, te kad nijesu mogli op­ ravdati posla kod kot.' predstojnika, krenuše ispod žita, te počeše šurovati s predstojnikovim zamjenikom, nekak­ vim Kneževićem, koji izdade nekakvu naredbu1 na oružnike u Brezi, da odu porušiti ograde, ii ako su siromašni se­ ljaci potrošili dosta truda i umivali se krvavim znojem, dok su to dskrčili i ogradili. Tom prilikom je neki narednik svezao načelnika kanafom, kad je ovaj pošao g. predstojniku, da mu prijavi, kako mu je ovaj delija izderao potvr­ du o slobodnom krčenju i da ga pita je li on naredio da se ograde ruše. Do nekoliko dana rekao je predstoj­ nik, da ne zna ništa o toj stvari i usta­ novilo se je, da je tu naredbu sam Kne­ žević pisao. Vlast reče seljacima, da treba tu poslati komisiju na lice mjesta a da oni zato trebaju platiti 200 K, što ovi odmah i platiše, ali komisije još ne­ ma i ako je prošlo već 25 dana. Zli jezici govore, da župačke gulikože svake sedmice kupe nekakove nov­ ce od svojih seljana i po 2—3 puta sed­ mično zamiču s punim torbama u Viso­ ko ne bi li koga potkupili. Te gulikože idu tako daleko, da su se zavjerili da skinu svoga načelnika Ibru Kovača, jer ovaj osjeća za siromašne seljake, pa ih neće da predvodi po uredima i hoće da postave sebi načelnika Boška Jevrića, kome su prije nekoliko dana davali nekave novce, što su vidjeli neki ljudi i koji će to posvjedočiti, gdje ustreba. župačke gulikože otišli i na vladu ne bi li tamo našli lijeka i pomoći da mogu i dalje slabijega tlačiti, kad su opazili, da im je propalo šurovanje' s Kneževi­ ćem i da im ovaj ne može pomoći. Čudimo se da se i u slobodnoj državi može naći ljudi, koji potpomažu na­ rodne tlačitelje i pitamo se u kome smo ovo vijeku, kad se pravda za novce kroji. Molimo zemaljsku vladu, da se o ovoj stvari informira te da nam do­ zvoli krčenje u svojoj općini, jer zato predleže svi uvjeti, naime nemamo nu­ žnu količinu zemlje, svi smo u tom suglasni, to nije šuma nego smreka, pa je na korist i nama i državi. Ujedno pi­ tamo kot. predstojnika je li nagradio Kneževića zaslugom, koju je zaslužio za izdavanje te naredbe i pokazao mu kompetenciju njegovu? Šta je s komi­ sijom? Da joj nije ko klanjao dženazu? Molimo kot. predstojnika, da upozori Zupčane, nek ne nahuškavaju svoje mladeži da nanose štetu iskrčenom zemljištu, jer na to nijesu ovlašteni od nadležnih, ako gosp. predstojnik želi mir i poredak u svom kotaru. Mi tra­ žimo svoje pravo legalnim putem, pa i do Beograda nije nam daleko otići. Za sada ovoliko. Izdavanje petroleja. Gradska aprovizacija će obzirom na nastupajući ra­ mazan izdavati rajonsJdm trgovcima petrolej i to danas u subotu 15. ov. mj. Izdaje se čisti amerikan. petrolej u tenećkama, a cijena mu je 28 K po jednom litru. Količina se može dobiti svaka, a ko ne dobije petroleja kod svog trgov­ ca, može ga uzeti u maloprodaji grad­ ske aprovizacije. Andra Dmić, šef kabineta predsjed­ nika ministarstva, stigao je jučer u pod­ ne u Sarajevo i odsjeo u hotelu »Ev­ ropa«. Velika dobrotvorna zabava u korist fonda udruženja invalida, održaće se u društvenom domu u subotu 15. o. mj. sa ovim rasporedom: 1. M. G. Curčić: I) i a log recituje J. Palavcstra; 2. a) Fr. Chopin: Notturno O p. Nr. 2; b) P. đe Sarasate: Ciganski na­ pjevi Op. 20, violin solo K. Nothnagel, na glasoviru prati K. Menšik. 3. Mrak, drama u 3 čina od P. Petrovića. Redatelj S. Dragoljević. — Tom­ bola, ašljiva pošta, bifeji, igranka i t. d. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zah­ valnošću. Lista k. Hazim Muftić: Besjeda o Ramazanu. (Nastavak.) Ustegmivši se u određenom vremenu od uživanja hrane dižemo se u sferu najsavršenije pokornosti i podložnosti pre­ ma jedinom i pravom svome Gospoda­ ru, a to je najveća sreća i najglavnjji cilj života. Svako se stvorenje instinktivno, iz same nužde radi toga što je stvoreno utječe i pokorava Stvoritelju, samo me­ đu ljudima kao takovim nade se — sti- Страна 3. canjem zdravlja, tjelesne snage i imet­ ka, zaslijepljenih, zavedenih, pa se zanesu u neku samosvijest i zaborave na neko vrijeme na dužno poštivanje Jedinoga. Nu i tada ovi nešto poštuju kao: stomak, zlato, pjesmu ili muziku, toplinu, hvalivost i t. d. ali sve što oobožavaju.osim Svoritelja i Gospodara svijeta, strmoglaviće ih i dovesti u sigurnu propast. »Nijesu jednaki pripadnici vatre i dženeta. Samo su pripadnici dženeta spašeni!« — veli se na jednom mjestu u Kur’anu. Bog je u svom šeriatu uveo razne uredbe za terbije i usavršenje ljudstva. Odi tih je uredaba sam AUah (dž. Š.) proglasio, da je najuspješnije, a po tom kod Njega najodabranije: post, jer je on najsvrsishodniji. A to za to,-jer se sva­ ka druga pobožnost (ibadet) može imi­ tirati, tako rekuć samo glumiti, činiti ga u svrhu, da se samo ljudima pokažeš i muraijaš, dočim je to kod posta is­ ključeno, jer je nevidljiv i neopipljiv, ne­ go je kao najskupocjeniji ibadet«istaknut samo Allahovom viđenju i znanju. Za to je Allah (dž. š.) rekao: »Post je moj i radi mene, pa je samo moja stvar, kakvu će nagradu dobiti onaj, koji ga izvršuje!« Kako je post najuspješnije sredstvo za terbije čovjeka i usavršenje njego­ vih svojstava te oplemenjivanje, zgod-( no pripovijedaju sljedeće: Kad je Bog (dž. š.) stvorio Pamet upitao je istu: »Ko si ti, a ko Ja?« — Ista je odgovorila smjerno: »Ti si moj gospodar, a ja sam Tvoj pokorni sluga!« — »Blagoslovljena bila! Ti si najodabranije Moje djelo!« reče joj Bog. A kad je stvorio čovječiji nefs, a to će reći čovjeka kao takovog snabdje­ vena strašću, ohološću i drugim živo­ tinjskim svojstvima, pa ga upitao: »Ko si ti, a ko sam Ja?«, slijedio je gordi odgovor: »Ti si Ti, a ja sam ja!« Tada Bog (dž. š.) ovoga ohoiicu str­ pa u vatru, gdje je više godina oka­ javao svoju drskost. Nakon više godi­ na ga opet upita Stvoritelj, da li se je opametio, a on opet onako zakočen i gosposan, kao sa neke visine odbrusi: »Ti si Ti, a ja sam ja!« Onda je bio osuđen na gladovanje, te je š tim za neko vrijeme obnemogao, izgubio smi­ sao za uobraženo gospodstvo, osvje­ dočio se da se glavom kroz zid ne može prolaziti, pa se je umekšao i os­ vijestio i konačno svome stvoritelju očitovao: »Dragi Allahu, Ti si moj go­ spodar, hranitelj i usrećitelj, a ja sam Tvoj ponizni rob!« Ima svijeta, — a taj se, kako koji decenij izmiče, sve više množi, — koji pod utjecajem tako zvane »moderne« evropske kulture ne odobrava a po tom i ne izvršava nekih islamskih propisa, pa svojim postupkom i izjavama o svo­ jim nazorima zavodi i kvari svoju oko­ licu, a tim veliku štetu nanosi disciplini islamske uredbe. Ovo su obične asije, uobraženi individui, koji neće da ozbilj­ no promisle o štetnim posljedicama svoga nehaja. Oni samo potpomažu sotoninu, zloduhovu protuakciju, koja ide samo za tim, da ruši što je dobro i korisno. Oni ne vide da je pravo bla­ gostanje, harmonija i ljudska sreća bi­ la, obstojala i ebstojj samo ondje, gdje se nalazi pravih Muslimana i gdje se Islamova ideja slobodno razvija. Dočim gdje se osili protuislamski duh, tu sve okrene tumbe. Tu mjesto iskrenosti, za­ vlada dvoličnost i farisejstvo, mjesto ljubavi sebičnost; mjesto vjernosti laž i petljanija. Tu okrutnost zamjenjuje milosrđe i t. d. Međutim mi vidimo i među nemusHmanima budi, koji u nekim poduzećima napreduju ako se pri istima drže islam­ skih propisa. A to je baš za to, jer je Islam i njegovhuzvišeni principi sveop­ ći zajednički dar Božiji, ko se jednog prihvti, biće mu od koristi, a ko ih više usvoji, više koristi ima, a ko .ih Aviju primi biće sretan na obadva svi­ jeta 1 Ta ljudi po svojoj prirodi iz same nužde uviđaju potrebu raznih organiza­ cija i uvađanja raznih zajedničkih pra­ vila za življenje u svrhu usavršavanja svoga duha i tjelesnog organizma. Zar ne vidimo, kako iz nužde osnivaju so­ kolska ј razna gombalačka društva po svijetu. U evropskim većim gradovima je sramota biti odrastao građanin, a ne pripadati kojem sokolskom društvu i ne sudjelovati zajedničkoj tjelovježbi. Zar to nije slično islamskom zajedničkom klanjanju namaza u velikim prostranim čistim i zračnim dvoranama — džami­ jama! �Страна 4. Strana Spoj 167 Brol „ИРАВДА" — »PRAVDA* Države su zavele vojnu obvezatnost, ! lje čvrsto prihvatiti gotovu vjeru, koju je Bog (dž. š.) već uredio i valjanom nametnule razne poreze i daće, ustrojije popravilišta i razne zatvore te mno­ ј proglasio. Peto: Islam je ta vjera! Ona je otvo­ ga ograničenja slobode, a sve u Svrhu rena, jasna i potpuno shvatljiva. U njoj održavanja reda i mira među ljudstvom, nema ni najmanje ustanove, a da je ne pa ćemo za sve to čuti od naših spo­ bi zdrav razum odobravao i korisnom menutih asija povoljne izjave i oprav­ poprimio. Njegove davno utvrđene ide­ davanja, a opet su pri svemu tome u je same sebi put krče medu narodima, svojoj kratkvidnosti nepristupačni vrše­ koje prosvjeta budi i osvješćuje. Zar nju opravdanih blagih i opće korisnih ne vidimo kako se evropski učenjaci re­ islamskih propisa. Mi ćemo ovake asije ovom prilikom dovito izjavljuju da religija može op­ stojati samo onakva, kako je Islam na­ samo upozoriti na fakat, da je vazda učava? Zar današnji najnapredniji dio i svugdje manje zla i prestupaka među .ljudima koji se uredno drže islamskih svijeta. Sjedinjene Amerčike Države, propisa nego ondje, gdje su se ljudi upotpunom zabranom alkoholnog pića daljili od Islama i zaveli nekakve svoje ndjesu manifestovale jedan veliki islam­ ljudske uredbe. ski princip? Pa i jačanje demokratske ideje koja se danas munjevitom brzi­ Bog (dž. š.) hoće bezuvjetno, da ga nom širi medu čovječanstvom zar to priznajemo i slušamo, pa da se istom nije triumfiranje islamske misli? onda nadamo Njegovoj pomoći. Inače 1 tako se Islam s Božijbm pomoći ne­ ko se god odmetne, imaće se kada kajati prestano širi i napreduje. samo je kajanje beskorisna imovina. Još nešto. Mi smo rekli da je Islam Stoga preporučujemo zanešenim asijaotvoren i jasan, a to se vini! najbolje u ma. da u vlastitom interesu promisle o tom, što je njegova nauka jednaka ka­ slijedećim činjenicama; ko za djecu, tako i za odrasle, zrele Prvo: svijet obstoji, ljudi se rađaju, ljude. Mi, što i kako o vjeri kazujemo žive i umiru po nekom utvrđenom pla­ sićušnoj djeci, isto to kazujemo i od­ nu i kadno — kad se prividno učini, raslim, nema nikakvog zastrašivanja i da je neko nešto učinio i izvršio po zavaravanja. Prema svemu se vidi, da svojoj želji. je Islam vazda moderan i savremen, on Drugo: konačnu odluku o svačijoj nikad ne može zastariti. Za to, dragi sudbini imade Bog (dž. š.). Tome je prijatelju, ne daj se obmanjivati, već najveći dokaz: smrt, kojoj ne može nipristup: sa svojom braćom u zajedni­ ko izbjeći. (Na Hadreti-Alijinom muhučko kolo pa se naročito uz Ramazaniru je bilo napisano: »Kjefa bil mevti šerif priključi našem islamskom manivaiza!« — Dovoljan je savjet: smrt!). festovanju — poštedi, klanjajući, dije­ Treće: svi svjetski veliki učenjaci su leći i pohađajući predavanja u džamiji kazali: kad vjere ne bi bilo, nužno bi — slavljenju našeg velikog, milostivog je bilo uspostaviti. Jer bi život bio bez gospodara Allaha dželle šanuhu! svrhe. (Nastaviće se). Četvrto: kad'je tako, onda je najboJeste II prekomemo osetSivi pr.tiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam admah različite boli? Oj, kako tu ublažuju ba­ li, čine otpornim masaže s Felleravim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih 'ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe.ierovih pravih fls«-pilu!a! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel, let, Stubica donja, Elsatrg br. 31đ. Hr­ vatska. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 314 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih, potrebćtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihnga MnhiC i sinovi trgovina voća i ze- leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u Drogeriji Braće Sahinagića Koti vak. mearitsko povjerenstvo Maglaj. i numa od ehalije osigurano je na pet goI dina po 250 K mjesečno. U svemu mje­ Broj 46/1920. sečno po 500 K. NATJEČAJ. Natjecatelji za ovo zvanje imJrj oU ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kurvom povjerenstvu najdalje do 25. juna šumtiji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ov. god. podnijeti pismenu molbu sa ovim džihetom skopčano je i zvanje zvanju odgovarajućim svjedodžbama. muderisa odnosno vaiza. Maglaj, ine 7. maja 1920. Plaća je predviđena i to: Predsjednik: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom Zaimovlć, v. r. u naravi i komadom zemlje ođ 10 du- S Braća DBmirdžić, Sarajevo i Sarači ulica 51. — Telefon br. 274. IH Trgoviqa svakovrsnih Koža i obućarH skog pribora ца гца1о i qa veliko. Bi I HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i Naručbe se školskog pribora. obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Rilhelm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100°/0 i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapdni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti £e svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pj’ege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 PAPIRNICA ♦ :: Htjeli*biste uzdržati svoju ljepotu I :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosti? :: :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte FelleroVu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. 111. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. <IH. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Po­ mada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3;— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar partum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder. Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, И Narudžbe iz provincija obavlja vrlo brzo i tatno. H Elsatrg Br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka ža Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod, — Prima uloške na uložne knjižice i rfa tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. . Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. Odgovoriš uredi*«: F. Salata. Vfemrik: Ceatrsni Odt<n >t. И. O.< Aua«,arila D. & A. Каји, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/688ea8784aad60111f492be22125db50.pdf d36af3519411bd8e40e7149067bb7201 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. -------- -- w WTF^k јЛ^В A 308 ____ —-^в"—** ■ м ЖШ —мјмјГ W 9 B П У*^И Ш AH ДЈН*МВ &------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ ^Ki 1 9 Ж1 ■' ^јд. мНМПк jV Ж aflBh у fliW jflMBb вш ^В W аВВ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ M№mJ№ttCKE (^ Broj 53 (158) Sarajevo, utorak 18. maja 1920. (30. šabana 1338.) Sretan ti Ramazan, brate muslime, koji još nijesi osjetio bla­ godati narodnog ujedinjenja, pa I sad stenjaš pod udarcima zle sudbine, što tvojim upravnicima drži peču na očima i zastire im jasan pogled u budućnost i životni interes mlade nam države. Spremaš se da zdušnije robuješ Tvorcu 1 Upravljaču država i naroda; ne prokltnji, već mu se moli da skine zlokobnu koprenu, pa da zanešenj dođu sebi 1 uvide da je spas države vezan sa zado­ voljstvom svih njenih jedinica bez raz­ like vjere i staleža. Moli se zaštitniku Pravde i vjeruj, da će njene zrake probiti tmušu tjesnogrudnosti i netole­ rancije. Moli se i praštaj, ali se i zbijaj u fa­ langu. u jato ,da i tim pridoneseš ot­ režnjenju usijanaca kojima imponira časovita prevlast. Ne kloni, već se gru­ piraj; ne zdvajaj, nego se zbijaj i pri­ premaj! Time pozdravljaj brata, kad mu budeš govorio SRETAN TI RAMAZAN 1 Izmjena beglučke uredbe. U prošlom broju donesosmo izvornu vijest o izmjeni § б. i 7. Krizmanove uredbe o beglucima u B. i H., a danas donosimo tekst te izmjene kako je pri­ općuje dopisni ured. Izmjena glasi: »Ona beglučka zemljišta, na kojima ne postoji kmetstvu slični odnošaj, već koji seljaci drže i obrađuju k a o z a k u p c i i oni beglucl ili dijelovi beglučklh zemljišta, koje su sopstvenici obrađivali, ili ih obrađivali sami u v 1 astttoj režiji, OSTAJU SLOBODNA OD AGRARNE REFORME. Težaci, koji drže 1 obrađuju zemlju kao zakupnici, te nemaju dovoljno svo­ je zemlje, IH je nemaju nikakve, ili ne­ maju dovoljno, nadalje okačeni kmeto­ vi 111 zemljoradnici te dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine, koji nemaju do­ voljno svoje zemlje, mogu se pod­ miriti zemljom od državnog ili javnog zemljišta«. * ši ministar Krizman izdao jedan dan prije svoje demisije u §§ 6. i 7. svoje uredbe oduzeo je on vlasniku i faktič­ nom posjedniku i ovo beglučko zem­ ljište, dok ga je ostavio veleposjednici­ ma u drugim krajevima države, š t o Mači drestraku mjeru, koja muslimanske državljane naše države degradira u red građana druge vrste, jer se s njima ne postupa onako, kao s onima u Hrvatskoj, Vojvodini i Macedoniji. Država mora u svojim mjera­ ma .jednaka biti za sve, bez obzira ko­ joj vjeri on pripadao, kako se on zvao i kakvog političkog mišljenja on bio. Žurba, kojom se je g. Krizman bio dao na taj posao, lakoumnost, ko­ jom je to učinio, jasan su dokaz, da je stranački interes u prvom redu, nika­ ko interes općenitosti, bk> ra­ zlog takovom rješavanju. Mi smatramo da se pitanje begluka i čitanje velepo­ sjeda imade jednako riješiti za cijelu zemlju prama najbo­ ljim interesima države i svih interesenata. * Povodom ove izmjene zagrebački »Hrvat«, glavno glasilo »Hrv. Zajedni­ ce« u broju od srijede (12. o. mj.) donio je ove značajne retke; »Pitanje kmetsta. treba razlikovati od pitanja begluka, koje je sasma druge naravi, te se kao ni veleposjed nemože istovjetovati sa pojmom kmetstva. Bosanski n. pr., beg imao je kmetova, imao je beglučke zemlje.. koju je davao ili u zakup fli ju je sam obrađivao. Uki­ nućem kmetstva ostala mu je beglučka zemlja, koja u daljnjem rješavanju ag­ rarne reforme podpada pod kriterije, koji Vrijede za veleposjed, koji imade da se riješi zakonom o agrarnoj refor­ mi. Uredbom o beglucima, koju je biv- Tako piše ugledni hrvatski list i mi ovim njegovim objektivnim riječima imamo dodati samo izjavu g. dra Hrasnice na sarajevskoj skupštini posjed­ nika, da ćemo prihvatiti svako riiešenje, na i Lenjinovo, samo uz uvjet da to rjješenje vrijedi, za sve pokrajinje •našeg kraljevstva. Specijalnih od­ redaba, koje su luperene proti nama1 muslimanima ne ćemo prihvatiti nikad i ni pod kojim uslovima, pa ni uz cije­ nu krvi. Ne damo se zatrti i oprijećemo se-,svakom, teroru.. Sarajevo, 17. maja. »Glas Naroda« nanjušio da Svetozar Pribićević opet postaje ministrom Ju­ goslavije, pa je u subotnjem broju ob­ javio uvodnik »Austrija rediviva«. Li­ jepo je od ovog »najuglednijeg« lista, što otkriva svoje prljave namjere, no nije lilepo što kleveće i — sije raz­ dor, kako bi i u Jugoslaviji unaugurisao omiljelu metodu svojih učitelja: divide et impera! , Poštovani organ »demokratske« za­ jednice tvrdi ni manje ni više, nego da je »Stojan Protić s k 1 o p i o p a k t s bosanskim begovima — protiv bo­ sanskih Hrvata. U Bosni ima da nastupi velikosrpski kurs na šte­ tu ekonomskog oslobođenja težaka«. Ova glupa informacija, primijenla dz »najpouzdanijeg« vrela, dala je povoda još glupljem komentarisanju poštovanog »Glasa Naroda«, pa mu tek sad postaje jasna »šutnja Pravde«, koja da je »znala nešto« pa nije vje­ rovala »u iskrenost Srškićevih riječi, jer težište agrarnog pitanja ne leži u Bo­ POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom *četvrtkom- MboF. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60 kruпа' Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun pošt. štedionice 1119^ Godina П. će se moći izbjeći srditim tumačenjima. Kad god Engleska vlada primijeti Fran­ cuskoj na njezine predloge o Njemač­ koj, čuje se govorkanje, da Engleska ide za tim, da izvojuje još neke pred­ nosti na Istoku. A kad Francuska za­ traži da se usvoji njezino mišljenje o Istoku, govori se .da .Engleska ne će da pomogne’ Francusku’ u razoružanju Njemačke ili' naplati njenih tražbiha. Bojati, se je da ovakvo slično govorka­ nje ne dovede do međusobnog rascje­ pa i sukoba. Protupredlozi turske delegacije mo­ rali bi se predati tek iza konferencije u Spaa-u. Za to će se vrijeme možda jasnije prezreti unutarnji položaj Male Azije. Mi za sada konstatujemo da se turski delegati nalaze u Versaju. Ali mi ne znamo,-da li vlada, koja je pred­ stavljena od delegata ima svoju neza­ visnost u Carigradu, te ako je ima, kakva je ta nezavisnost i ima li ta vla­ da kakvu moć u Maloj Aziji. Prošlog se mjeseca dogodio u Cari­ gradu jedan Skandalozan slučaj. Sulta­ nova vlada htjela Anzavour paši po­ slati oružja i municije, koje je ovaj šef bandita imao upotrijebiti protiv nacio­ nalista. 0 tom je pitan samo britanski oficir, koji, predsijeda. komisiji u Cari­ gradu, te je on na svoju ruku, bez da obavijesti Italiju i Francusku, dozvor lio da se pomenutom paši dadne neko­ liko topova, četiri hiljade pušaka, tri­ deset mitraljeza i veliki broj municije. Tako isto bez prethodnog sporazuma Pariški »Temps« od 8. maja donosi britanski je komesar dozvolio da se slijedeći članak: »Turski delegati u otvori stanica za popravak i gradnju Versaju očekuju, da će im se idućeg aeroplana u korist sultana. Ova je utorka predati mirovni projekat. Za stanica smještena u blizini Hajdar pa­ vrijeme sastavljanja projekta u Lon­ še na azijskoj strani, a aeroplani koji donu i u San Remu Francuska je bila se ovdje korfstruišu šalju se u Malu zabavljena njemačkim pitanjem, pa nije Aziju za bacanje proklamacija. Ti ae­ mno^o utjecala, premda mi imamo pre­ roplani podu i većinom se ne vrate; če pravo glasa na Istoku nego drugi i nacionalisti ih orobe kao i ratni mate­ premda se danas formalnost »predaje rijal Anzavour paše. Ali da i ne nabra­ ugovora« odigrava na francuskoj teri­ jamo ove slučajeve, ima jedna činjeni­ toriji. Jedan engleski general upravlja ca koja se ne smije prešutjeti i koja Carigradom. Grčkoj je dodijeljena Trase hrđavo tumači, a to je: da upravne kija, pa Galipolje i Smirna. Naši tali­ engleske vlasti ne razumiju načela i janski drugovi publikovali su mape, iz utanačenja aliiraca u pogledu organi­ kojih se vide dvije njihove fronte: pr­ zacije turskog ministarstva vojnog, pa va počinje od zaljeva Edremid, te pro­ rade onako kako je po ćeifu. Engleskoj šavši pokraj Afijon Karahisara obuhva­ i sultanovoj vladi daju pogodnosti bez ća i Koniu do Mersina; dočim druga ičijeg znanja i odobrenja. obuhvaća mineralno jezero Herakle. Da opstoji kakav tajni savez između Francuska javnost može dakle da konsultana 1 Engleske — bilo u formi kao statuje da se diobom Turske smanjiu Egipta ili Iranu — ne bi smo se ču­ vaju i francuska nasljedna dobra na | dili engleskim vlastodršcima na ovoIstoku. Ovaj prizor nas podsjeća na | kvom ponašanju. No kad su zimus tur­ nesretne turske delegate. ske novine publicirale tajni engleskoTreba se nadati, da će se turskim turski ugovor i tvrdile da je on potpi­ delegatima dati podulji rok za odgo­ san od sadanjeg velikog vezira i en­ vor. To je ne samo u njihovom inte­ gleskog vrhovnog komesara u Cari­ resu, nego to zahtijeva pravda koje se gradu, englesko je ministarstvo ino­ aliirane sile moraju držati. stranih djela ta vijest najkategoričnije odbilo- Može li demantirati i vijest ko­ Odluke u San Remu koje se tiču ja sada kola? Hoće li sadanji turski Turske donesene su u isto vrijeme kad delegati zvanično potvrditi da ne po­ i mirovni ugovor,s Njemačkom. Ovo stoji nikakva zajednička veza između je jodna vrlo, hrđava metoda riješenja, te se nadamo da naši političari ne će 1 urske i koje od velevlasti i da li mo­ gu obećati, da Turska u buduće ne će još jednom učiniti takvu strašnu po­ potpasti pod kakovu bilo tađu upravu?! grešku. Ako alirane sile riješe tursko Zaista je potreba da se turski delegati pitanje u isto vrijeme kad u Spaa dođe svečano izjasne! na saslušanje i njemački kancelar, ne sni, već u Beogradu«. Pametni uvod­ ničar fantazira još malo dalje, pa veli da su so »begovi i radikali baš od tog vremena (od pakta!) sasvim približili dočini su hrvatski separatisti iz bloka r e k b i izbačeni«. Konstatiravši ta »fakta« mudri uvod­ ničar upravlja opomenu na adresu »a ustrijske kopiladi« (tako je »Demokratija« nazvala bosanske Hrvate!) i veli da it se »naši hrvatski separa­ tisti u Bosni grčevito hvatati skuteva' onih demokrata, koje danas bijesno na­ padaju, kada će osjetiti svu tragiku svoje političke izolovanosti i političke sljepoće, kada će uvidjeti, da mogu slobodno sahraniti nadu u njihove dvije uporne tačke: u radikale i — Italiju«. Mi smo citirali gornje izvode »Glasa Naroda« ne za to, što im dajemo kak­ vu važnost, ili možda stoga, što bi ih htieli ozbiljno oprovrgnutj nego zato, da pružimo eklatantan! primjer polfđ tičkog sljepila koje zastire vid ovih »demokratskih« nojeva. Da nijesu ćora­ vi kod očiju, posve bi im bila jasna absudnost tvrdnja o paktu s radikalima, koji se najbolje zrcali u činjenici, da stanovište naše organizacije vrlo zgodno tumači glavni organ — Hr­ vatske Zajednice... Pitanje Turshe. Muslimanska trgovačka i ohrtničha banka sa Bosnu i Herc^avina (d. đ.) u Sarajevu. lavi n svim Jmakcvnln Mlailai. »aslja oplate I uuosteuja u kraljevstvu SM. I a imenstvu. Мва ulodlH na uložna knJHIte I febule maie i ukiaaOule Ih ва|pavoljnljg. Hkavlja sve piJenlačM poslan I buraaviui natapa Dionička glasnica H 3,Đ00.0QĐ Daje incnski I aprvvlsscljske UruUti., — Kupuje i uređaje sre^e, valute I eri еЛоив papin evlli vrsti, n 0 i U a i М Ш М l kupvje I predaje sve vrste rabe, a paplavite ne životne nutlrulcL I fiMCiIarija: Kralja Fetfa ulia Z ррдашоо, lijno - Brzojavi: Trgova ban^а, Sarajevo - Interurban telefон: ZN �Број 158 Broj »PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна Vrlo je važno znati kakovu moć ima sadanja turska vlada. Ako je istina, da sadanja vlada nema nikog za sobom, onda je mir, kojeg će ovi delegati pot­ pisati nula. Koliko smo mi obaviješteni, turske provincije u Maloj Aziji gledaju sultana kao zatočenika i zbog toga ne slušaju njegove naredbe govoreći, da su izdane pod pritiskom. Što mi zna­ mo. Engleska je vlada poslala emisare, da u Aziji ispitaju stanje nacionalista i Mustafe Kanala, a očekujemo, da će­ mo imati i sigurnije podatke o cijeloj stvari. Što se tiče nas mi smo uvjereni, da sadanja turska vlada nije moćna i ne može zaustaviti Kemalovih četa koje danomice napadaju našu vojsku u Ciliciji, pa smo više nego sigurni, da ovaj mir, koji će potpisati ovi sadanji turski delegati nije dugovječan i osu­ đen je prije života na smrt. Ove naše predrasude izgledaće nekim našim britanskim prijateljima neprijat­ ne. Ali ih objelodanjujemo u želji, da koristimo interesima Britanije koliko i same Francuske. Projekat mira, koji će se predati turskim delegatima nije šta drugo nego opasno oružje, kojim pomažemo neprijateljsku propa­ gandu. Melodija je ove propagande mu­ slimanska, ali joj je instrumentacija boljševička, a gibanje — germansko. Boljševici su već prešli granice Kav­ kaza. te su se zabili između perzijskiji i anadolskih muslimana na istoku Ka­ spijskog jezera. Oni produžuju svoj rad i bliže se Indiji. Jedan musliman iz ovih krajeva, Ikbal Ali Šahi, napisao je prije, osam dana u The Near East-u između ostalog i ovo: »Strašni taiasi gibaju se prema Indiji; pitamo se kako da ih zausta­ vimo?«, a Trocki je nedavno rekao: »Engleskoj samo u Indiji mo­ žemo dati smrtni udarac«. Šta rade čuvari Indije?! Na .posljetku moramo ostaviti stvar odgovornim fak­ torima. samo im unaprijed kažemo ovo: dokrajčeniu boljševičke propagan­ de treba jedna druga propaganda. Tre­ ba propagirati najhitnije, da se dobije blagonaklonost muslimana prema En­ gleskoj. A zar će se simpatije muslima­ na dobiti s razdiobom Turske? Ad. Bilješke. Nesloga medu demokratima. Šefovi demokratske zajednice trude se već mjesece i mjesece, ne bi li izazvali nes­ klad medu protivničkim strankama, pa ga izazvaše među svojim pristašama. Sada konstatujemou Demokratskoj Za­ jednici, ljevicu s Pribićevićem i Vikle­ rom na čelu i desnicu, u kojoj su slo­ venski liberalci, srpski samostalci, bo­ sanski muslimani i znatan broj hrvat­ skih zastupnika. Ljevica je proti radu s parlamentom i parlamentarnom za­ jednicom, a za tješnji, po mogućnosti najtješnji dodir sa socijalpatriotima, ko­ munistima i republikancima, za najra­ dikalniju agrarnu reformu i apsolutis­ tički režim, a desnica obratno. Bosan­ ski muslimani demokrati osuđuju radi­ kalizam u riješenju agrarnoga pitanja, jer znadu, da im je za izbora zakrčen pristup među muslimane, ako budu sli­ jepo slijedili Pribioevića do u skrajnosti. Ne znamo, kako će se ovaj spor demokrate muslimani ići da agituju medu naše muhadžire ,u Carigradu i Maloj Aziji da se vrate. Uzdahnuo sam. Kamo sreće da mi imamo gdje da primimo tu našu braću. Ah (kad se od nas otimlje koji smo od stoljeća srasli s ovom zemljom, krvljiu je natopili, sla­ vom je ovjenčali i ovome narodu sa­ čuvali — da je sada predamo Jugosla­ viji kao nacionalno i etnografski najčišći sastavni dio — sigurno se ne će dati onima, za koje naši dušmani ne­ prestano tvrde, da ih je otjerao odavle »turski fanatizam«, a ne Švabin zulum. Prosjaka nas ima dosta, pa šta će nam drugi prosjaci! Dosta nam je gledati Jedan član naše redakcije razgova­ našu nevolju, pa šta će nam još njiho­ rao je sa g. Suljagom Saliliagićem o va. Znamo da njima nije dobro, ali ba­ poznatoj njegovoj aferi sa Ibraliimom rem, da im nevolju ne gledamo, a zna­ Sarićem, pa mu je Suljaga dao ovo sa­ mo i to, da šu i oni čuli kako je ova­ općenje: mo, pa da ih ne bi mogao niko ni na­ Povodom šamara kojeg sam udario govoriti da idu ovamo. Ali ipak gg. Sa­ Ibrahimu Sariću, narodnom poslaniku, rić, Kurtović i dr. Mehmedbašić idu u koga narod nikad nije nikuda slao, do­ Tursku, uz dnevnice od 100 franaka, a nio je jedan dio demokratske štampe to je oko 1000 kruna dnevno i troše na kriv i tendenciozan prikaz, koji je on­ taj put po njihovom računu 29 da prešao i u jedan dio druge štampe. hiljada franaka ili oko 300 hiljada kru­ Zbog toga sam prisiljen da kažem za­ na. A uspjeh? On je jednak nuli! Ali što i kako se je taj incidenat u parla­ oni sada okreću stvar! Ni s u oni išli mentarnom bifeu odigrao. u Tursku da zo’vu ovamo mu­ Još od dulje vremena ne govorim sa hadžire nego li su ih išli — Sarićem ni s njegovim nekim drugovi­ odvraćati! Inače bi, vele, naša dr­ ma iz ovih razloga: 1 .) Kada je prvi puta nastupila vlada žava bila preplavljena muhadžirima! g. Davidovića u parlamentu u čijem su Sada je jasno svakome, zašto su ti krilu bili svi poznati dušmani musliman­ ljudi išli tamo i proveli po Stambolu, skog elementa kao Pribićević, Poljak, Brusi i Izmiru oko 3 mjeseca. Da pred­ Krizman, Nježić, Krulj i t d., onda su lože državi račun od 29.800 franaka. toj protumuslimanskoj vladi omogućili Sada je razumljivo zašto ti ljudi sjede život Sarić i njegovih 7 muslimanskih u toj zajednici i zašto primaju sve one drugova. Da je od ono 127 demokratiznimne mjere proti muslimanskim po­ sko-socijalističkih glasova bilo samo 5 sjednicima. Šta se njih tiče što ska­ na našoj strani, vlada g. Davidovića bi pavaju hiljade starih naših porodica, imala samo 122 glasa, a na protivnoj kada se plaćaju njima dnevnice od 1000 strani bi bilo 124 glasa i ta bi vlada kruna dnevno. morala pasti u parlamentu. Onda ne bi Eto taka je bila situacija, kada me je bilo onih iznimnih zakona proti nama, 3. maja u bifeu »Nar. Predstavništva« koje su tako omogućili Sarić i drugo­ pozvao g. Ismet Zildžić iz Sarajeva da vi mu. sjednem za njegov sto. Prišao sam sto­ 2 .) Kada su lanjske godine došli iza­ lu, jer nisam vidio da za njim sjedi i slanici naše braće iz Sandžaka da se Ibrahim Sarić. Kada me je Zildžić po­ tuže na nečuvene zulume kojima su zvao da sjednem odgovorio sam da ne izvršeni, onda su pozvali sve musli­ mogu, a kada me je apostrofirao da li manske poslanike na zđogovor i za­ ne ću da sjednem zbog toga što ima molili za pomoć. G. Sarić tada nije htio demokrata, nisam mogao to zatajiti, ni da dođe i rekao je bajagi da je »bo­ nego sam potvrdio. »Jest, rekao sam, lestan«, a Kurtović je i tom prilikom iz­ ja razumim svakog političara i svaku javio da nema nikakvih muslimanskih stranku, ali muslimane što sjede u de­ interesa. mokratskoj stranci, njjha belj ne razu­ 3 .) Kada je odstupio g. Poljak, a do­ mijem — osim kada pročitam ono, što šao g. Krizman za grarnog ministra je jučer stajalo u »Beogradskoj Štam­ onda su muslimani demokrate pripre­ pi«, onda ih razumim!« »To je laž!« od­ mili neki memorandum u komu su ba­ govorio je Sarić. Na moje pitanje da li jagi tražili da agrarna politika okrene se to odnosi ha mene on je isto pono­ novim smjerom i obećavali su — ona­ vio, a iza toga je došao — šamar. ko u društvu — kako će Krizman po­ Poslije podne istoga dana dočekao praviti neke Poljakove pogreške. Tada me je u kuloarima parlamenta iz za­ sam se sjetio onoga pasusa u odgovoru sjede drugi stambolski muhadžirski put­ g. Gluhića meni u »Demokraciji« kako nik Šukrija Kurtović u društvu s Arnaće izaći neka nova uredba »za novu tom Šerifom Bajramom, još nekim no­ kampanju« koja će biti produkat nje­ vinarom Višićem i još jednim četvrtim gov i njegovih drugova iz dem. zajed­ i udarili su na me. Ja sam dočekao na­ nice. Kad tamo, izađe -poznata uredba padaj ali su se umiješali žandari i poo beglučkim zemljama od 14. februara o. g. Ta je uredba atentat na naše pra­ »služitelji tako da nije došlo do ničega ozbiljnijega, osim do džilaparta noga­ vo vlasništva s jasnom tendencijom da ma junačkog Kurtovića. Nije istina, da bosanske muslimane liši sve svoje me je Kurtović »išamarao« ili da sam zemlje. Tu uredbu nisu mogli progu­ »loše prošao«,- kako su donijele neke tati ni sami gg. Gluhić i dr. Zečevfć, demokratske novine, jer se ne bojim ni nego su istupili iz dem. stranke, ali Sa­ moralnih ni fizičnih napadaja onih ljudi. rić i drugovi su ipak — ostali. To je čitava istina o prvom šamaru u Od tada ne govorim više sa Sarićem. 4 .) Odavna se je pročulo među na­ bifeu Privr. Nar. Predstavništva. Sulejman Salihagić. ma ovdje u Beogradu kako će neki odstraniti: jer demagoštvo ne dopušta ljevici da uzmakne, jer se boji, da ne odbije od sebe mase; ako pak ne po­ pusti desničarima, mogli bi se ovi otcjepiti i možda prijeći u Smodiakinu grupu ili stvoriti još jedan »klub nezavišnjaka«. (»J.«) Povodom jednog šamara. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (48) Vili. Velika stara vojnička kasarna u Trapezuntu pretvorena je u tvrđavni zatvor već godine 1900., kada je Abdul-Hamid počeo trijebiti one na koje je sumnjao, da bi mu mogli smetati. To je velika zgra­ da, ružna izgleda skoro se protegnula do mora. Zi­ dovi su bili mjestimice obrasli mahovinom, a mje­ stimice opao žuti kreč, pa je u noći izgledala kao havet i svijet se klonio, da prolazi putem pokraj nje. Osim toga postojala je i zabrana, da u blizini zatvora nisu smjele lađe ploviti, pa ni čamci, jer je postojala sumnja, da bi kažnjenici mogli na taj na­ čin umaći. Za to je nadozidan zid, koji je okruži­ vao dvorište i povrh njega metnuti gvozdeni šiljci. Prozori, koji su ostali na zidu da mogu straže gle­ dati na more bili su zatvoreni u nakrst željeznom ogradom. Dvorište je bilo prostrano. Nekad je slu­ žilo kao vježbalište vojnicima, a sada su u određe­ nim časovima puštali kažnjenike da šetaju od kako je došao za upravitelja Salih paša, — čovjek pra­ vedan i dobra srca pa je ukinuo ono nehumano postupanje koje je do sada bilo. Unutrašnjost zgrade je mračna i hladna. Pre­ pletena je mnogim trijemovima bez svijetla, koji nisu bili ni popođeni.Sve je zaudaralo vlagom i ši­ rilo neki osobit vonj na gnijenje kreča. U prizemlju, u malim pregrađenim sobicama bili su obični zlo­ činci, a u gornjem dijelu zgrade politički krivci. Pri­ je su bili izmiješani i jedni i drugi, no Salih paša ih je odijelio i ako je bi protivnik Mladoturaka. Među ove dovedena je jednog dana u zatvore­ nim kolima jedna djevojka, koju je dežurni činov­ nik zapisao u svoj raport pod imenom Rene Logo­ tetides i odredio, da se smjesti u posebnu sobu dok Salih paša drugo ne odredi, jer spis, koji je done­ sen iz Carigrada glasio je na samog upravitelja za­ tvora. Činovnik je samo upisao ono što je trebalo za njegov raport; ime, godine i za što je kažnjena. Na ovo zadnje pitanje odgovorila je Rene s bolnim smiješkom: »Radi slobode...« Činovnik je pogledao s nerazumijevanjem, ali se je zadovoljio s njezinim odgovorom i upitao, ka­ ko mu je rekla. Upisujući riječ „sloboda" *) zadrh­ tao je i on i teško je napisao tu riječ, koja se je rijetko upotrebljavala u turskom jeziku, a nikad nije pisana u novinama ili knjigama. Kad je svršio •) turski .hurijet«. ' I ! ј Politici pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Novo ministarstvo. Jučer je 17. maja obrazovan novi kabinet: dr. M. Vesnić, predsjednik; St. Protić, konstituanta; dr. M. Ninčić, trgovina; dr. Velizar Janković, privreda; Jojić, ishrana; Zeka Rafajiović, zdravstvo; dr. Vlekoslav Kukovec, socijal. pol.; Sv. Pribićević, prosvj.; Lj. Davidović, unutr.; dr. Kriz­ man, agrar; Pavle Marinković, vjere; dr. Ivica Kovačević, šume i rude; dr. M. Drinković, pošte; Joca P. Jovanovi'ć, građevine; dr. A. Trumbić, izv., posl.; general Branko Jovanović voj­ ska; dr. Marko Trifković, pravosuđe; dr. A. Korošec, saobraćaj; Dr. K. Stojanoviću ponuđeno je min. financija, no do jučer u 3 sata poslije podne nije bio još pristao, ali po.najnovijoj vijesti sko­ ro je sigurno, da će pristati. Prije sastava vlade. »Progres« jav­ lja: Prema obaveštenjima koja smo do­ bili sa raznih strana, izgleda da je na jučerašnjim pregovorima došlo do spo­ razuma, tako da se odmah prešlo na podelu ministarstva i izbor ličnosti. Demokratska Zajednica odustala je od svog zahteva, da se do ustavotvor­ ne skupštine koja ćejmati da reši ag­ rarno pitanje, ne sprovode izmene ko­ jima je današnja vlada podvrvnula ag­ rarnu uredbu. Ali stoji još jedna pre­ preka na putu sporazuma. To su onih 900 milijona kruna koje je prošla de­ mokratska i socijalistička vlada, u ob­ liku dvadeset od sto, oduzela od ima­ oca kruna, prilikom markiranja ovih posljednjih. Dok Demokratska Zajedni­ ca stoji na stanovištu da tih 900 mili­ jona kruna ostanu kao leteći dug, Par­ lamentarna Zajednica zahteva da se taj duž konsoliduje, to jest pretvori u obligacije od pef godina, sa interesom ј^dan od sto. 0 ličnostima koje će ući u vladu mo­ že se reći kao pouzdano da će Vesnić biti predisednik, Protić za ustavotvor­ nu skupštinu, Pribićević presvete, Kri­ zman agrarne reforme, Ninčić trgovi­ ne. Korošec saobraćaja. Ministar unu­ I trašnjih dela biće demokrat Davidović ili Drašković. O ministarstvu finansija još nije odlučeno. Ako deniokrati dobi­ ju ovo ministarstvo, ministar će biti Drašković. U vladu će ići i Polaček i Kukovec. Riješenje jadranskog pitanja. Scialoja je javio, da će se sporazum sa jugo-’ slavenskim delegatima postignuti za б do 7 dana, jer su Pašić i Trumbić došli u Italiju, odlučeni, da riješe jadransko pitanje. Talijanski nacionalisti uživaju u Nittijevom padu obzirom na riješenje jad­ ranskog pitanja i njihove nade na Ri­ jeku izbijaju stoga na javu. Jučer je Ri­ jeka bila kao u nekom ludilu. Improvi­ zirali su sprovod i u Rijeku nosili lutku sa Nittijevim natpisom. Poslije tobož­ njeg pogreba bacili su lutku u more, našto su išli ophodi sa glazbom po gra­ du. Navečer je bila bakljada. VANJSKI POLOŽAJ. Kemalpašina vlada. Kemalpaša ob­ razovao je vladu u Angori. Telegrafirao je konferenciji mira, objavljujući za ne­ važne uslove mira pd strane turske de­ legacije. ' raport i pogledao djevojku, osjetio je da to ne ć * biti obična zločinka, jer u njezinu pogledu bilo j_ nešto toplo, veliko i svijesno. »Radila je proti sul tana«, pomisli u sebi i naredi stražaru, koji je sta’ jao do vrata, da je smjesti u prvom katu u veliku sobu, koja je nekad služila za kancelariju. »Postelju joj donesite iz koje druge sobe,« na­ ređivaše dalje — »a ja ću sutra s pašom govoriti, da je smjeste među ženske u donjem spratu...« Rena ga pogleda i reče: — Ako smijem moliti, ostavite me samu... Ja ne volim sa ženama...« On ne odgovori. Stražar joj otvori vrata i od­ vede je. Rene Logotetides odvedena je u određenu so­ bu, prostranu, veliku s dva prozora do polovice za­ tvorena daskama. Strop je bio na pola obijen, pa se je vidila slama i visili komadi na koncu. Po podu su ležali nekakvi stari papiri, a u jednom kutu raskliman stol sa stolicom. Na stolu su nekakvi zaprašeni tefteri odavati znak, da je ova soba bila za drugo upotrebljivana. Ona se ogleda oko sebe i priđe prozoru. Kroz jednu pukotinu ugleda pred so­ bom veliko nepregledno more bez kraja, i bi joj lakše pri duši. Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu * �Број 158 — Broj Osuda Kjemal pašp. Prema vijestima »Tempsa« osuđen je Mustafa Kemal sa Još petoricom na smrt Kemal paša ugrožva Carigrad. Pre­ ma pariškim vijestima nacionalne su čete Turske prodrle do mramorske obale i ugrožavaju ulaz u Dardanele. Engleski brodovi moraju to zapriječiti. Kod Bejrota došlo je između francus­ kih četa i turskih nacionalista do ljutih bojeva. Ima mnogo gubitaka na oba­ dvije strane. Nova talijanska vlada. Povodom mi­ nistarske krize izbile su u Rimu mnoge teškoće zbog držanja katoličke pučke i socijalističke stranke u parlamentu. Moguće je da obrazovanje nove vlade bude povjereno Nittiju. Nitti bi obra­ zovao vladu bez predstavnika katolič­ ke pučke stranke. Giolitti na površini. »Domovina« u popodnevnom izdanju donosi vijest iz Trsta: »11 Piccolo« donosi, da će po svoj prilici biti Giolitti ministar pred­ sjednik. Za njega radi Pučka Stranka. Giolitti je kralju objasnio unutrašnji po­ ložaj kao i vanjski. On hoće, da se što prije riješi jadransko pitanje, koje drži za najvažnije, što ga Italija ima uopće da riješi. Prema njegovom mišljenju najpodesniji je za taj posao Nitti, koji bi u njegovom kabinetu bio ministar unutrašnjih djela. Voda katolika Meda bio je također kod kralja, ali nije pre­ uzeo sastav kabineta. Intervencionisti bi volili za ministra predsjednika Bonomimedu. U konbinaciju ulazi i Orlando. Za njega se opet javlja, da je kralju preporučio Giolittija za šefa kabineta. Prema informacijama »Piccola« ne zna se stalno ništa. Jedino je sigurno to, da se nacionalisti boje silno Giolittija. Nadalje »Domovina« doznaje, da je naša delegacija otputovala iz Palanze u Pariz. Pašić je otputovao u okolinu Pariza. Delegati su izjavili da njihov ’ Prosvjeta i škola. Vjeroučiteljima na znanje. Kotarski ured u Sarajevu dostavio je odboru od­ luku od 17. aprila 1920. broj 6393/20. koja glasi: »Na osnovi riješenja zem. vlade u Sarajevu od 5./4. 1920. br. 31145/IV-l obaviješćujete se u riješenju Vaše mol­ be za povišenje honorara i drugo kako slijedi: Ad 1). Jednokratne potpore za naba­ vu odijela ne daju se više nikojima službenicima, nego se u mjesto toga .davaju skuparinski doplatci onima koji prema ministarskom naređenju imaju na to pravo. Honorarni vjeroučitelji su od toga isključeni jer oni niti primaju za vjeronauč. nastavu adiutum ni platu, nego samo godišnju nagradu, da se obo­ dre na revnije vršenje vjeroučiteljske dužnosti, koja je za pravo sastavni dio njihova svešteničkog poziva i to dotle, dok budu tu dužnost tačno i uspješno vršili, te dok opće njihovo vladanje u svakom pogledu bude korektno (Nar. br. 124.360 od 1893.) Ad 2). Stavljen je za proračun god. 1920/21. prijedlog, da se honorar pred­ vidi u dinarima t j. da se početverostruči onim honorarnim vjeroučitelji­ ma koji nemaju dovoljno drugog priho­ da da mogu podmirivati svoje najpreče potrebe, odnosno koji već kao sveštenici nemaju skuparinske doplatke. Da­ kako da se ne može za sad još ništa reći, kakva će hiti sudbina tog prijed­ loga zem. vlade. Ad 3). Honor. vjeroučiteljima ne mo­ gu se dati ni skup, doplatci iz razloga koji ie naVeden pod 1) i 2). Ad 4). Država ne dijeli nikome ni na­ mirnica, niti čega sličnoga. To ie stvar , mjesnih konzumnih zajednica pa drž. vlast ne može o tome ništa da odre­ đuje. Ad 5). Ministarstvo je izrikom odre­ dilo. da mu se više ne saopćuju ničije molbe ni želje u stvari podvoznih olak­ šica na željeznicama. Ad 2). Primjećuje se još da nastavna osnova ne traži od vjeroučitelja više od 2 sata nastavničkog rada po godištu i sedmici, koja mit je slobodno u spo­ jenim god. rasporediti na čitav razred. To se obično tako i čini, ba vjeroučitelj u jednorazrednim školama (jest 4 godi­ šta u jednoj sobi) u većini slučajeva ne­ ma cijele sedmice više od 3 nastavna časa. Pod takvim okolnostima dakako ne može biti govora o kakvom uspoređenru sa regulacijom učiteljskih boriva koja je u ostalom već odavno zakonom rizvršena. 0 regulaciji moći će se uop- Страна 3. ПРАВДА' — .PRAVDA. imati pri ruci razna djela, pa ijj pro­ ma muslimanima, posebno ćemo se oodlazak ne znači da su pregovori pre­ učiti. To nije lahak posao. vih dana osvrnuti u »Pravdi«, pa će se kinuti, nego da su samo odgođeni. 1 kad bi sve te poteškoće svladao svako uvjeriti, ko je 1914. godine više Špiljska prometna konferencija. U opet teško da hi bio načistu šta je mufstradao i od koga. Sada ćemo samo Špilju je započela konferencija između tabih, a šta nije, jer i glede tih propisa malo da se pozabavimo našim pred­ delegata čehoslovačke republike, Jugo­ postoje razna mnijenja. Samo i- jedino stojnikom. On, kako rekosmo, baca slavije i Italije. — Ova se konferencija našem uvaženom fakihu Sejfulah ef. sumnju na pojedine, a osobito mu je uzima kao nastavak pregovora, koji su Prohi pošlo je za rukom, da sve te na oku ugledni musliman trgovac Ra­ u svoje vrijeme vodeni u Gracu, a u propise iscrpivo sabere u jednu zbirku, gibaga Capljič, jer je g. Noszlopv u cilju, da se uredi što bolji izravni sao­ koju je nazvao gornjim imenom. Pošto svoju tvrdu glavu utuvio, da sve pro­ braćaj između Čehoslovačke, Jugosla­ je glavna riječ o vasijama, a vasija je tiv njega Capljić piše, pa ga na sva­ vije i tlaliie. u srodstvu sa vasijetom, pisac se je kom mjestu spominje. Solidarnost s Rusijom. »Telegraph« osvrnuo.u prvom poglavlju na vasijet, Ovih dana provodi se kod nas rekrujavlja iz Londona, da su lučki radnici što je također nužno znati. tovanje za mladiće do 30. godine i sta­ zaključili, da ne će tovariti ni jedne la­ Cijela materija raspoređena je u naj­ rije 41.—50. godine. Ragibaga Capljić đe, koja bi vozila materijal za bilo koju ljepšem redu u poglavlja. Djelo je isti­ navršio je 31. godinu, a u mirno vri­ zemlju, neprijateljsku sovjetskoj Rusiji. na napisano na arapskom jeziku, ali u jeme platio je bedeia. Sada je Ragibaga Liga Naroda. Savjet Lige Naroda ovrlo lijepom i lahkom stilu. Moja ma­ sa još jednim jevrejom od istih godina držao je jučer poslije podne svoje sjed­ lenkost je to djelo pregledala, i ne na­ pozvat na pregledbu, pa kad je on pri­ nice, na kojima su pretresana ova pi­ lazim ništa reći, doli .izraziti svoje div­ govorio, zašto je on iznimka između tanja: Sastanak generalne skupštine ljenje piščevu trudu, ustrajnosti i op­ sviju bedelaš i onih koji su navršili 31. država, koje pripadaju ligi naroda; osežnom poznavanju, te ga toplo prepo­ . godimr — jer se ovi ne traže — njemu dašiljanje kući zarobljenika, коц su još ručiti svima kadijama, muftijama, šeliječnik u komisiji g. dr. Jakovljević re­ u Sibiriji; međunarodna zaštita žena i riatskim vježbenicima i svima onima, če između ostalog: »Vi ste onaj, koji odjece ; istraga u Rusiji; pritužbe nje­ koji vladaju sa arapskim jezikom. vaj kotar u »Pravdi« rešetate!« mačke vlade; pripuštanje novih drža­ Ali-Riza Prohić, vrh. šer. sudac. Pametnu je dosta. Daklen i ovdje naš va u ligu naroda, pa međunarodna sta­ predstojnik nije mogao proći bez malo tistika i pitanja, koja se odnose na tran­ denunciranja. Naravna stvar, uspjelo zitni saobraćaj. Stvoreni zaključci, bi­ mu je, Ragibaga je pored sve nezako­ će objelodanjeni dijelom u sutrašnjoj nitosti uzet u vojsku i vele mu, da mo­ javnoj sjednici a dijelom i to najvažnije ra najmanje 2 mjeseca služiti. Čudimo u srijedu. se da je jedan član komisije gornje ri­ Ključ, u aprilu. »Allgemeen Handelsblad« javlja da ječi mogao izgovoriti, a za predstojni­ Naš kotar obiluje dobrovoljcima, ima liberalna partija u engleskoj donjoj ku­ ka nam nj najmanje nije začudno.' Od ih preko tri stotine. U prošloj godini ći namjerava podnijeti predlog, po ko­ njega — kakav je — i mnogo većem podijeljeno im je do 21Д vagona žita me bi donja kuća trebala zahtijevati mazlumluku se nadamo. Do viđenja g. da se odmah sazove skupština lige na- j besplatno, te 35.000 K u gotovom nov­ predstojniče opet! cu. Sad im se dijele i takozvani držav­ roda. Engleski zastupnici trebaju dalje Na adresu poštanske uprave. Od jed­ ni konji, koji se od pojedinaca oduzi­ da dobiju mandat za podnošenje prednog pretplatnika iz Miljanovaca, kotar maju, premda ih ima koji su te konje loga o pripuštanju Njemačke, Rusije i Zvornik, dobismo ove retke: »Javljam i platili, ali to se ne pita. Kupljeni su drugih suverenih država u ligu na­ tom naši, da sam se na Vašem cijenje­ im i dobrovoljni prilozi i to bilo je.i roda. nom listu prinužden zahvaliti, ne iz takovih slučajeva, gdje se je od poje­ »Dailv Telegraph« javlja, da je o-drazloga da ne bih bio pristaša i pret­ dinaca tražila izvjesna svota ređena u najskorije vrijeme vijećanje,o platnik vašeg cij. lista, već toga radi što novaca, govoreći im bolje je dati ne­ primitku Vatikana u savez naroda, ia­ ga sasvim rijetko dobivam, t. j. u mjego da oni sami po sebi naplaćuju. Na ko u samom značenju riječi papinska secu4e d a n i 1 i dvabroja i tobez svima aprovizacipnim artiklima udaren stolica nije suverena država ni narod. pojasa i zamazane. Dok su mi je namet u korist dobrovoljaca tako, list kondukteri izdavali uvijek sam ga da na svakom kg. šećera imadu po 2 redovito dobivao, a pošto je određeno K a na kg. soli po 20 helera. će u svoje doba povesti riječ samo u da se pronosi na ablage u Kalesiju, ka» pogledu onih vjeroučitelja koji imaju Ovih su dana dva dobrovoljca gra­ je drži učitelj Kučinić ne dobivam ga propisani minimum od 30 sedmičnih đanina Mlađenović i Dunović podnijeli redovito jer on poštu na ganjku na hamolbe kojima traže, da im se podijele sati, te koji ni dosad nijesu dobivali u stalu otvoreno drži kuda prolaze škol­ ime toga honorar, nego platu.« 2 vakufski jutra, koja leže na najljep­ ska djeca i drugo prolazeče osoblje. .Gornju odluku saopćuje odbor vjer. šem mjestu u graij’ Istodobno su pod­ Molim ako bi bilo moguće, da bi mi po učitelja za Б. i M. u Hadžićima, te unijeli molbe za podietjGlj^ općinskog prijašnjem običaju mogli izdavati i jedno traži mišljenje pojedinaca šta bi zemljišta, misleći, ako ne upan yakufdalje bi ostao kao pretplatnik Vašeg cioni želili i kakve sada mjere ovaj od­ G-’enog lista. Radi ovakih neurednosti sko zemljište, upaliće općinska bor smije poduzeti u pitanju vjeroučiprinuždert s^T se na Vašem cijenjeno"1 I zbilja, tako je i bilo. Na 26. prošloga teljskih beriva. mjeseca obdržavala se je sjedinca op­ listu zahvaliti«. Za odbor: ćinskog vijeća na kojoj je zaključeno, Pitamo „poštansku direkciju ko су Predsjednik Muhamed Islamović. da se Dunoviću (inače siromašnom do­ nam naknaditi ovu štetu i koja je pa­ brovoljcu) besplatno dadne takozvana met poštu povjerila jednom učitelju? Ispit na Senatskoj školi obavljen je Akcijinl vazovl. Odboru Akcije za za­ 15. ov. mj. u subotu prije i poslije pod- i svinjska pijaca, koja danas reprezenti­ ra vrijednost minimum 40.000 K dočim štitu morala pošlo je za rukom, da anne. Ispitnom povjerenstvu predsjedao gažuje desetak alima za kazivanje vaje g. reis-ul-ulema H. M. Džemaludin drugom dobrovoljcu (inače trgovcu) Mlađenoviću, da se dadne neki dio zem­ zova u Begovoj džamin. Vazovi će se ef. Caušević, a od bogoštovnog odje­ ljišta od prvobitne žitarnice navodno uz držati i našem ženskinju u četiri veće ljenja zem. vlade bio je izaslan nadsaneku valjda po zemaljskoj vladi odo­ vjetnik g. Ivan Milićević. Od vrh. šer. majialske džamije. brenu cijenu. ] suda prisustvovali su gg. Jusuf Zija ef. Niiesmo protiv dobrovoljaca, ali nijeMidžić i Ali Riza ef. Prohić. Ispit je smo mogli ni vjerovati, da će se njihov pravilo devet kandidata i to: Ajanović patriotizam ovako skupo plaćati, jer hafiz Muhamed iz Rogatice, Herenda treba da znaju gospoda općinski vijeć­ Hilmija iz Gunječića (Foča), HuremoHazim Muftić: vić Azam iz Janje, Ibišević Mehmed iz | nici da su dotična zemljišta dobro ci­ jeloga građanstva, a nije njihov poziv Višegrada, Imširović Ibrahim iz Seone Besjeda o Ramazanu. i ako su predstavnici građanstva, da (Tuzla), Mulalić hafiz Ahmed iz Tešnja, upropašćuju dobro građana, osobito Omerhodžić Osman iz Potkraja (Viso­ (Nastavak.) kad naša općina ne obiluje sa zemljiš­ ko), Pandža hafiz Muhamed iz Saraje­ 11. tima u dovoljnoj mjeri. Da li će ze­ va i Pašić Ahmed iz Rogatice. Sad bi mogli u kratko prikazati, ka­ maljska vlada odobriti zaključak op­ Sve devet kandidata ispit je položi­ ko se posti i kako se Ramazan provodi: ćinskog vijeća idemo da vidimo. lo, a četvorica od njih s odlikom. Ugodno je čuti pucnjavu topova koji uoči Ramazana zatutnje širom islam­ skih zemalja, koji kao da navješćuju opću mobilizaciju vojske. Rat se navje­ šćuje strastima i svakim besposlicama. Budi se razum i svijest i pozivaju se da IZ UREDNIŠTVA. Rad] praznika u preuzmu vladu u svijetu. Tada veselo »Ahsenul-veslle ila ma’rifetil vesajeti štampariji naš list ne će izići u četvrtak. zatitraiu sva muslimanska srca i u ne­ vel vasijje« zove se novo djelo našeg Gćzi Noszlopy-u, kotarskom pred­ kom ugodnom uzbuđenju nastane opće uvaženog fakiha Sejfulah ef. Prohe, stojniku u Rogatici pisanje građanina u radosno gibanje kao da se ogromno muderisa šer. sud. škole. Do danas nimore zatalasa. Započne sveopće česti­ »Pravdi« ne da nikako mira. Ih spavao jesmo imali jedne zbirke, koja bi obu­ tanje. Uz vruće želje: »Da Bog da ih ili što drugo radio, »Pravda« mu je uhvaćala sve šeriatske ustanove u po­ mnogo i mnogo dočekali u zdravlju i viiek na hatoru. gledu vlasti nad malodobnim, slaboumrahatluku i Božijem raziluku!« — mi­ S kim se god sastane, tuži mu se na nicima i .t d. i nad njihovim imetkom. pisanje »Pravde« i na one, na koje on ješaju se tekbiri i drugi poklici odušev­ Šeriatska pravna znanost je u tom po­ ljenja sa ezanom muezma, koji nekako sumnja, da to pišu. Ne pada mu ni na gledu preopširna. Na više vrsta podirazdragan obilazi oko munare i mnogo kraj pameti, da — ako se osjeća pra­ jeljeui su oni, koji imadu vlast kao i jasnije i glasnije nego obično zove. vim — tuži sudu uredništvo »Prav­ oni, nad kojim se radi neke nesposob­ Ta noć uoči Ramazana već se ubra­ de«, nego traži koga god da ga obrani. nosti vrši vlast. Svaka vrst ovlaštenog ja kao prva noć ramazanska, pa se Tako je neki dan u 43. broju »Srpske imade svoj djelokrug ovlaštenja: šta za to i u njoj za vrijeme istinskog vakRiječi« izašla jedna takova »obrana« smije činiti, a šta ne smije. Postoje da­ ta klanja još i teravih-namaz od dva­ od njegovih saveznika dobrovoljaca, lje propisi o imenovanju i skidanju vadeset rećata, čiju važnost dobro po­ koja ni učem ne pobija naše tvrdnje u sija, o itutorstvenim računima, kad i znaju oni koji su na večeri u gladan »Pravdi«, nego samo za njega veli, da kako nesposobno lice postaje sposobno. stomak natrpali iz puste želje i pohle­ je čovjek na svom mjestu. Kako i kad im se može predati imetak. pe dosta raznog jela, pa postali teški Za njih je sigurno čovjek na »svom Uopće sve što spada u odnošaj velije, i tromi, a kad su klanjali teraviju, po­ mjestu«, ali kao kotarski predstojnik vasije i štićenika. «O svemu istaknutom pokazao je silnu-pristranost i nesposob­ stali spretni i lagahni kao od majke rođeni. Iza klanjanja jacije i teravije šeriatski propisi nijesu ni u jednom finost, pa evo ponovno tražimo od po­ nastaju veseli sastanci i sijela, u koji­ kuhskom djelu sadržani u jednom po­ zvanih vlasti, da se već jednom iz­ glavlju, nego razasuto po raznim dje­ vide njegovi poslovi, a dokaze ma ozbiljniji i zreliji ljudi drže korisna predavanja iž raznih grana stečenog lima i u raznim poglavljima. Da .se čo­ Imamo u pripravi. Za podvale u spo­ vjek uputi u te šeriatske propise mora menutoj obrani u »Srpskoj Riječi« na­ znanja, da time zabave mlađariju od Neši dopisi Listak. Knjige i novine. Domaće vijesti �Бт5о; 1^8 Broj .СМВДЛ* — »PRAVDA1 Страна 4. Stran* nesretnog kartanja i drugih besposlica. To zabavno i ugodno poučavanje tra­ je po cijelu noć, sve do vremena kad treba ručati i zapostiti. Taj ručak biva pred zoru i osobito je preporučeno koristiti se hranom do zadnjega časa i smije se — šta više sumiet je — jesti i više nego u obično vrijeme tako, da se nemaš razloga po­ tužiti da si se radi vršenja nekog ibadeta napatio. Kad su dani dugi čini se, da je veo­ ma nesnosno postiti, nu i tome se čo­ vjek privikne. Patnje bi moglo biti naj­ više kod težaka, koji po cijeli dan na žegi i smfcu obavljaju teške poljske poslove. Ali i ovi vele da se brzo priviknu, a post im pridonosi tu ugodnost, što daleko više poslova posvršavajul posteći, nego u danima, kad moraju svaki čas prekidati radove radi raznih tjelesnih prohtjeva, doručka, ručka, užine. pijenja kahve i vode te pušenja cigara. Kad bi nekome dagotrajno poštenje postalo toliko teretno, da bi se uvidilo, da će mu naškoditi zdravlju, pa da će tjelesno ili duševno stradati, šeriat veli da smije mrsiti, pa onaj dužni dan dru­ gom prilikom izvan Ramazana napostiti. Ali ako bi se neko bez opravdanog razloga jedan ramazanski dan izostavio i ne Mio ga postiti, onda je dužan napostiti ravnih šezdeset i jedan dan i to: dan za dan kao dug, a ono šezdeset da­ na kao kaznu! Post započinje od zore, pa traje ci­ jeli dan sve do sunčanog zalaska. A posti se tako, da se čovjek ustegne pđ svakog uživanja jela, pića, pušenja 1 spolnog općenja te svih drugih pogub­ nih životinjskih navika. Post je potpun istom onda, ako se čovjek očistj još i od svojih duševnih maihana, kao što su nevjerstvo, z avidnost, sebičnost, laž, svađa j zavadanje drugih, okrutnost, ogovaranje. tvrdlčenje, pretjeranost, oho­ lost, uobraženost, neuljudnost i t. d. . "''Titi moraju svi odrasli, koji su zdT^Ti na putovanju. Djeca do trajnim izležavanjem i spavanjem lak­ še prepostiti dan, ljuto se varaš i ob­ manjuješ, jer ovake obično boli glava i cijeli, su dan bez vidljivog razloga zlovoljni. Zato čim se osvjedočiš da si dovoljan broj sahata odspavao, ustani i prihvati se posla. Do podne imaš do­ sta vremena, da mnogo toga urediš i uradiš, kako na njivi, tako i u uredu i kod svoje kuće. Musliman je dužan nastojati da mu u svemu vlada red i čistoća. Zato nek ti nije mrsko pripaziti na sve što zavisi o tebi i što je sa tvojom odgovornosti skopčano. Zaviri u sve prostorije svo­ ga doma, pregledaj dvorište, staju, vrt i bašču te pristup u avliju; očisti sve kako u kući tako i oko kuće. Nek su ti i djeca uredna, čista i umivena. Glavnih svojih dužnosti i svagdanjih poslova, o kojima zavisi uzdržavanje tvoje i tvojih ukućana nemoj zanema­ rivati i odgađati zato što je Ramazan, nego šta više nastoj, da svoje gospo­ darstvo, privredu i zarađivanje što vi­ še uvećaš i umnožiš, jer Bog naročito daje berićet i svoj blagoslov onome koji posteći uvećava svoje imanje, pošto je Alejhisselam rekao: »Najhajirnijj je onai, koji radi svog ahireta ne zanemari svog dunjaluka, a i radi svog dunjaluka ne zanemari svoga ahireta i ne bu­ de teret drugom svijetu!« U podne i u ićindiju su uz Ramazan sve džamije pune čestitog svijeth. U ovome razdoblju se najviše osjeća te­ ret posta, jer je ručak bio davno, a do večere još imade mnogo i jer se u to­ me vremenu bez Ramazana obično ru­ ča i užina; Zato se u ta dva vakta za vrijeme posta Biča i užina duševna hrana. Iza klanjala podn? namaza obdržavaju se u džamijama razni .vjer­ ska, gospodarska i ina popularna prd* davanja, a iza ićindije se prouči po je­ dan trideseti dio Kurana, što se na­ ziva mukabelom. Ono predavanje iza podne zove sć vaz, a svrha mu je poučiti ljude u ne- dvanaest godina dužna postiti, ah onu jaču, koja str z«-rava i dobro razvijenja korisno je pomalo vježbati i poučavati, naputivši ih da po nekolikđ dana za vrijeme ramazana i oni poste. Ko je prinužden putovati, slobod­ no mu je odgoditi post.’« ‘ dana u kojima je bio oroi a. PUISvanju kauan za dan napo^'^ Ш)е Цјеpo naročito Upriličiti putovanje, 'ča izbjegneš postu, (premda slovo za­ kona ni to izričito ne isključuje), jer Bog zna šta ko misli, pa mu posljedice može udesiti neugodnim. A i za put­ nike, naknadno a izričito veli u Ku­ ranu, premda im je dozvoljeno mrsiti,, hajirnije i korisnije je da poste! Ono vrijeme od časa kad je dužnost zapostiti, pa do sabaha zove se s ehu r, pa se obično tada uzme abdest, te uči u Kuranu, bilo kod kuće, bilo u džamiji, sve do sabaha. To je kratko vrijeme, pa je velika šteta odmah iza imsaća (čas kad se zaposti) leći spa­ vati, jer se tada teško razbuditi da na vrijeme klanjaš sabahski namaz. Zato uči u Kuranu, pa ako ne možeš u dža­ miju otići, a ti dok proučiš deset lista Kurana već možeš klanjati sabah te za tim bez brige leći na počinak. Spavati je dovoljno šest sahata, nu ako ti zvanje i poslovi dopuštaju, mo­ žeš i sedam do osam, ali nezdravo je ргепеглаи Ar f :,. i ; < A.š dugo­ znati, nekima općt obnoviti jl£ puniti nešto,'što su znali. % raviii ili pogrešno •' ,',.ам raviii uzima za n'.^е se iznalogu vaza koja rečenica .vurana ili koji Pejmamberov (a. s.) savjet, — hadisi-šerif, pa se ovo pre­ vodi, tumači, obrazlaže i primjenjuje na domaće prilike i okolnosti. A pošto se sva islamska znanost temelji na Kuianu i hadisu, jer se ovi bave svoim granama ljudskog života, to samo stoji do sposobnog j vještog vaiza od kolike će koristi biti njegovo predavanjel Ra­ zuman građanin raspituje u kojoj će džamiji koji vaiz predavati, pa kad doznadne, gdje će biti učeniji i spremniji, on onamo i hiti. Vješto i spretno iska­ zani vazu-nasihat čuva se u uspomeni građana po više decenija, pa ga otac sinu ponavlja, a ovaj svojim potomcima i tako se nasljeduje od koljena na ko­ ljeno kao kakav dragocjeni djedovski mitaz. * Uvaživši da su ta ramazanska pre­ davanja od davnih davnina uobičajena kao neka obvezatna dužnost u cijelom islamskom svijetu, uviđamo, da se svi musilmani svijeta za vrijeme Ramaza­ na školuju i poučavaju, a to je zgodna prilika za jedinstveno uzgajanje naro­ da i za širenje blagotvornih islamskih ideja. Samo daj nam Bože sposobne i Imadete li boli? U licu? U celome lelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pekušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite II od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenoeti? Protiv loza pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 "boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fcller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Kot vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. PAPIRNICA • f HAMD1JE KUČIĆA | х preporučnje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta Papira, kancelarijskog I * školskog pribora. — Naručtle 8e i obavljaju brzo 1 točno. Cl.ene umjerene. * Sarajevo-, Štrosmejerovn ul. -Tel. 619 Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skladište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498a Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 16’—, za štakore i miševe K 10’— za žohare ruse i Švabe po K 10’— ■ Orbito laka vrsta K'— QiP]?ito jaka tinktura za stjenke K 10-.— Za tnoljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6’— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 1'0'—, mast za uši u glavi K 5‘— i 10’—, Mast ža uši na Hagu K 6'— i 10’—, Prijat; proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10’—, Razašilje pouj zećem Zavpi za eksport M. JOnI ker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br, 3, III. kat. 60 ST« RilhBim F. TiEfcnbach i drug Osijek 1. Prašak za odstranjivanje dlaka uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda 8tiS iuzuj dobiva se u Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu, Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 Prodajem dobro sačuvanu mašinu Žanje žito, a može i kositi. Ci­ jena umjerena. Ko bi želio ku­ piti, neka se obrati pismeno na Muhameda Sinanovića u Bos. Dubočcu, kotar Dervenia. i £ Centralna drogerija Braća Šak(inagić NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim đžihetom skopčano je 1 zvanje muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečnđ. ,U svemu mje­ sečno po 500 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju ovom povjerenstvu najdalje do 25. juna 0V. goJ. podnijeti pismenu molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7, maja 1920. * • Predsjednik; “v Zaimović, V. r. čemu, što trijesu imali prilike sami dru i Oglašujte u ,,Pravdi“ .Ш Л a j м Cijenik šaljemo franko. Ctihl >4( » ебмн 1 on gi 'htl gžgn лд Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloška nai uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije _ Obavlja sve bankovne poslove ncjbrže i najpovoljnije. ’ ' ' ‘ ‘ : ; ' i> J • (> ! ■ (j Л I V (1 V л i li A L u . .II , —.......... ~ ------ ----------------- ------------------------------------------- ’______ Odgovorni доМк: P. Sataka. * «* atieparM« U, 4 A KaM. barata«® � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4b3f662d37f9a937126408c1ea53522d.pdf 0711c99fae0d34b14c96ec45e3c0dc29 PDF Text Text Požtarina u gotovom platena pZnVDA ГЛАСШШ Broj 54 (159) OCJIARfh/’vv логамтАтис Sarajevo, subota 22. maja 1920. (4. ramazani 1338.) U čemu je spor? POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. M|e FEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt.stedionice 1119. Godina II. i potpuno deposediranje muslimanskog I da se na ovakav način jedan dio našega i življa u Bosni i Hercegovini, potpuna naroda umjetno stvara nepri­ I pauperizacija muslimana. Ove ustanove jateljem ostalog našeg naro­ nijesu drago nego u zakonskom obliku da i d r ž a v e, jer ne će i ne može, da izrečeni povik muslimanima: U Aziju! u času stvaranja naše narodne države Parlamentarna zajednica članak 1,, 6. nekolicinu ljudi slijedi u njihovim ) i 7. uredbe ne može i ne će prihvatiti, ne u ta živim mržnjama, jer za jer ti članci stoje u protivštini sa proposljedice toga ne će i ne može preu­ - klamacijom njegovog visočanstva na­ zeti odgovornosti niti pred svojom sa­ sljednika prijestolja, te sa predhodnom vjesti, niti pred narodom, niti pred kul­ uredbom od 25. februara 1919. kao i turnom Europom. Demokrati mogu te izljeve vjerske i uredbama, koje su poslije toga izdane, jer ne će da se ovakovim ustanovama plemenske mržnje zaodjeti plaštem so­ cijalne pravde i upotrebiti ih kao bor­ ruše temelji današnjeg našeg društvenog poretka, jer ne će, beno sredstvo političko u — opoziciji! da se na ovakav način jedan dio naše­ Žele li sa parlamentarnom zajednicom ga naroda liši prava kojega sav u vladu, treba da najprije ovu žuč — Dr. Hanžek. ostali naš narod ima, jer ne će progutaju. »Hrvat«, glavno glasilo »Narodnog ■ gruntovnici na vlasnika, te je on s nji­ Kluba« donosi u broju oci 14. 0. mj. ma slobodno raspolagao. »Begluci« su ovaj članak jednog od najuvaženijih zemlje bega, age, ukratko muslimana, ekonoma »Hrvatske Zajednice«: te se je njima označivala slobodna »Nastojanje svih stranaka, da dode v i a s n o s t, zemlje, na kojima grando koncentracione vlade naišlo je na tovnički nema kmetskih odnosa. Odatle, jednu teškoću u pitanju agrarne refor­ što se zovu »begluci«, ne smije se za­ me za Bosnuj Hercegovinu. Demokratključivati, da su to samo veliki posjedi, sko novinstvo o tom pitanju nije nika« jer imade begluka i velikih i malih i da pisalo ni raspravljalo ' o n i m m imnogo manjih nego li su kompleksi rom i ozbiljnošću, koju iziskuje kmetskih zemalja. taj problem po svojoj prirodi, pa je ta­ Uredba od 14. februara 1920. ne od­ ko dosljedno sebi i u ovoj situaciji, gdje’ nosi se . dakle na one zemlje, kod kojih je više nego ikada na mjestu nepristra­ je kmetski odnos gruntovno upisan, a nost, na najboljem putu, da svojom uniti na one zemlje, koje su veliki posjed, ličnom drekom cijeiu«stvar prebaci. Dr­ jer glede prvih je pitanje riješeno po žimo, da ih mi na ovom putu ne smi­ § 1. predhodtiih odredaba, a dragi pot­ Sarajevo, 21. maja. jemo slijediti i da je red, da na ' padaju kao i svi veliki posjedi pod usve one podvale i klevete, kojima se u Vladina nepromišijenost u imenovanju stanove § 9. privremenih odredaba. svom bjesnilu na nas nabaciše odgovo­ nekih upravnika vidi se iz mnogih gorU uredbi postavljeno je u čl. 1. na­ rimo mirnim i stvarnim informacijama. čelo, da se u Bosni i Hercegovini svr­ kih činjenica. Pravoslavni dio našega naroda, videći da mu se u svemu i*e Oni neka urlaju, jer je to pravo onih, hama agrarne reforme ima privesti sva koji su bitku izgubili! na ruku i da naše opravdane želje nebeglučka zemlja, koju vlasnici trajno ne n^aju uspjeha, a žalbe odziva, počeo je U prvom redu treba ustanoviti, da obraduju ni sami ni u vlastitoj režiji, opet na svoj način rješavati najvažnije nije u pitanju kmetovski odnos u Bo­ drugim riječima -sve zemlje beglučke socijalno pitanje. Kako smo,već ranije sni i Hercegovini, kako to proti svom bez obzira na izmjeru pod tim predpojavili seljaci brđanskog kotara popalili boljem znanju protivnici nastoje prika­ stavkama potpadaju agrarnoj reformi. su više čardakova osporavajući time zati. Kmetovski odnos razriješen je U središtu ove teze leži izraz beglučka . predhodnim odredbama o.d 25. februara zemlja, dakle zemlja bega, age, u krat­ . muslimanima pravo, na daljnje obrađi­ vanje njihove zemlje, koju su do sada 1919. i'danas u Bosni i Hercegovini ko muslimana, te se tako za muslimane kmetova nema, već su oni svi slobodni stvarg posebni zakon, po kojemu oni uvijek sami i u vlastitoj režiji obradivlasnici dosadanjih kmetovskih zema­ uopće ne mogu imati zemlje, u koliko r vali. Mi smo znatiželjni, hoće li taj’izvikani policajac i žandar Gradić pro­ lja. Ovo je pitanje dakle potpuno riješe­ je trajno sami i u vlastitoj režiji ne ob­ naći krivce i odrediti kontribuciju na no do pitanja odštete dosadašnjim vlas­ raduju, dok obratno ostalo pnčanstvo selo, ako .se krivci ne pronađu. nicima za oduzetu zemlju. Danas dakle Bosne i Hercegovine može po volji do U čitavoj se zemlji nije toliko nere­ na stvari istina je to, da se na riješenje izmjere velikoga posjeda svojom zem­ da dogodilo, toliko pljačke, ubijstava i agrarne reforme bivši kmetovi nemaju ljom raspolagati kako hoće. prava žaliti, jer je njima potpuno udo- i Mislimo, da je ova teza u današnje ' paleža nije učinjeno koliko u tuzlan­ skom okružju. 0 Hercegovini ne govo­ voljeno i ako bi se tko trebao da žali, vrijeme sve prije nego demokratska, a rimo, jer je ona novi Arnautluk, ali bi to bi.jedino mogli biti dosa­ ■ ona je za nas, koji nismo »demokrati«, bar u pitomoj Posavini moglo biti reda dašnji vlasnici, koji usprkos to­ naprosto neprihvatljiva! Za­ i zakona, kada bi se iia čelo okružja po­ ga, što im je država garantirala, da će to, što je ova teza neprihvatljiva, ne stavio sposoban, nepristran i oproban za oduzetu zemlja^dobiti odštetu, tu. možemo prihvatiti niti njezine konzeokružnik. Djelovanje ovoga okružnika kvencije, sadržane u članku 6.i7.uredbe. odštetu do danas dobili nisu, a niti do sada se je sastojalo u tom, da je dise,država brine da tu odštetu, • .Članak б. glasi ovako: Ona begluč­ dobiju. Ne radi se dakle u nazočnom ka zemljišta, na kojima ne postoji kmet­ slučaju o kmetstvu i kmetovskim odno­ stvu sličan odnos, a koje težaci već 10 godina, računajući od*25. februara 1919. sima i svaki koji prikazuje, da je na tounatrag, kao zakupci drže i obrađuju, niu spor, ne govori, istinu! prelaze prisilnim otkupom u sopstveNaprotiv na stvari je ovo: DemoSadržaj letaka, koji je Akcija izdala i nost ovih zakupaca. To znači: ako je kratsko-socijalistička vlada izdaja je razdijelila po gradu, a poslala ga ' na težak zemlju gržao u zakupu 10 godi­ clne 14. februara 1920., dakle na dan znanje i svim kot. vak.-mear. povjeren­ na, dužan mu je vlasnik na njegov za­ svoje demisije, uredbu o postupanju sa stvima u zemlji glasi ovako: htjev tu zemlju prodati. U savezu s tim .’ beglačkim zemljaiha u, Bosni i Herce­ Osigurajte osnutak »Muslimanske Ak­ određuje član 10. uredbe, da se nakna­ govini. Ova uredba spremljena je u mi­ cije za zaštitu morala u Sarajevu« svo­ da za zemljište prepušta pogodbi inte­ nistarstvu za agrarnu ‘reformu na jim prilozima! resenata uz: posredovanje i odobrenje vrat na'nos u zadnja dva tri dana Stari hoće ova Akcija, udružena sa va­ nadležnih organa ministarstva za ag­ prije demisije i imala je jedino tu svrhu, kufom i muslimanskim društvima u da sadanjoj vladi parlamentarne zajed- rarnu reformu, ako pogodba ne uspije, gradu, da postigne? Hoće da vazovima ustanoviće se naknada ureda radi pre­ . niče bude neprilikom. Legislatorno ova i predavanjima oplemenjuje srce i dušu ma prosječnom godišnjem gospodar­ je uredba tako m a n j k a v a, da joj sve naše mladeži ženske i muške, a nedostatke uočuje svaki laik, pa je ta­ skom prihodu prema propisima koji će osobito one, kojoj je rat otrovao dušu se naknadno izdati. ko i bivši ministar bio upozoren na to, i srce! Hoće da osigura poštenu zaradu članak 7. glasi .ovako: Svi ostali beg­ nu on je svoju okolinu tješio*, time, da zdravom siromašnom i sirbtnpm ženluci, koje sopstvenici od godine 1910. će, ostane li, nastojati proved­ skinju j muškinju! Hoće da osigura (sa nisu obrađivali niti sami, niti u vlasti­ benom naredbom odstraniti »Merhametom«) dovoljnu potporu za te nedostatke! Ova je uredba po toj režiji, 'privode se otkupom svrhama agrarne reforme po načelu potrebe za pzdržavanje nemoćnoj sirotinji muškoj svojoj sadržini prema riječima samog i žensioj! Hoće da energično stane na ministra: Smrt begovima! Ali on ti korist onih težaka, koji nemaju dovoljno put širenju nemorala i prosjačenja, što ili nikako svoje zemlje, a osobito za ko­ je tješio svoju okolinu time, da će se nam ih grozni rat ostavi i da očisti tu rist zemljoradnika, dobrovoljaca iz Bo­ provedbenom naredbom ova uredba usramot uza sve nas sa ulica i iz naših blažiti tako, da će faktično ostati sve sne i Hercegovine te onih beskućnika mahala! kmetova, kojima se ne mogu njihova na .papira! Glavno je, da ta uredba izi­ KA šta treba Akciji, pa da sve to po­ kmetska selišta vratiti. Izuzimaju se de i onemogući svaki sporazum izme­ stigne? oni slučajevi, gdje je sopstvenik, zem­ đu muslimana i srpskih rađikala Bosne Treba joj potpore od svih nas, pa da ljoradnik uslijed rata ili druge više sile i Hercegovine. Ovo je zapravo Motivenbude i korisna po sve nas! Treba joj bio spriječen u obrađivanju svoje zem­ bericht ove uredbe, jer drugoga u mini­ umne snage i duševpog kapitala od sve lje u vlastitoj režiji. To znači: ako vla­ starstvu za agrarnu reformu niti Je bi­ naše ilmijje, inteligencije i društava za snik od 1910. nije obrađivao zemlju ulo, niti ga se moglo pronaći. upravljanje, za rad i za pravilno svropće ili ako ju je obrađivao putem uzaKoliko se efekta od te uredbe očeki­ kupljtvanja, a zakup trajao je i manje šavhnje svih poslova! Treba joj ma­ valo, dokazuje najbolj'e upit dra Nježića terijalne snage i novčanog kapitala od od 10 godina (hodalice) biće mu zemlja na sadašnjeg ministra za agrarnu re­ svih naših mogućnika — muških i žen­ eksproprijisana. Naknada za zemlju da ­ formu, kojim ga pita već u prvim sjed­ skih — i to najmanje pola miliona kru­ će mu se prarna članku 10. To sve ima nicama, kani li ovu uredbu pro­ na za osnutak njezinih poduzeća i po­ da bude: u ime demokracije, u ime je­ vesti? Dilatomi odgovor bio je već stignuće njezinih makar najprečih cilje­ dinstva naroda, u ime socijalne praved­ onda akt opreznosti, jer je uredba tada va! Treba joj naša požrtVovnost — nosti, u ime slobode! bila predmetom studija . kad se o obrazu radi — d smo s njom U istinu to nije drugo nego prosta Ozbiljna ocjena ove uredbe dala je rame uz rame svi jedan uz drugoga i pljačka! Sto znače ove ustanove? Po ovaj rezultat: »Begluci« zemlje su slo­ da se natječemo, ko će joj bolje pomoći našem mišljenju ni više, ni manje nego bodnog privatnog vlasništva upisane u gao sve vrijedne stare predstojnike, dok je svu vlast preuzela čar šija u' svoje ruke, pa' komandira ,kako hoće. Sva je »vještina« ovoga okružnika u tom, što je dozvolio policiji u Zvorniku i u Tuzli, da šiba ljude i na taj im način ugoni strah u kosti. Ova se me­ toda u prvom redu upotrebljuje proti »Turcima«. Tako je čuveni komandant tuzlanske policije, Grudićeva desna ru­ ka, prigodom jednog izviđaja upitao je­ dno muslimansko dijete: umije li kla­ njati. Kad mu je reklo da umijp, naredi mu komandant, da klanja i koliko god se je puta dijete vršeći na silu vjerski obred saeelo, toliko je puta ošinuto šta­ pom po zadnjici. Mi kategorički tražimo da se ovaj slučaj izvidi i strogo kazni, jer ćemo se inače latiti jačih sredstava, da ovaku novu vrstu upravljanja za vremena onemogućimo. Ako se sprema novih »upravnika« sastoji u tome, onda neka radije ostaftu gdje su i do sada bili i neka usrećuju ljude, koji su na to na­ učeni, a ne nas, koji smo davnih dana dobili ispravnije poglede o načinu mo» derne uprave. Iz akcije za zaštita morala svojom, snagom, bilo umnom ili materi­ jalnom! Jer —®ne daj Bože! — kad bi ovako potrajalo samo još pet godina, pa se ta zaraza širila i druge zahva­ ćala, koliko bi istom onda bilo sramote i gorčine, ii našim dušama?! A pomo­ ći?!... Mislite i sami bi li se više ika­ ko moglo i pored najtežih naših žrtava i napora?! A danas još ima nade i do­ dira izgleda, da liječimo svoju rak-ranu. Satno sv u redove jedan do drugoga, svi za kese i za pera, da od zbilje poč­ nemo, da Akciju čvrsto osnujemo!! Svijesna braćo i plemenite sestre! Promislite, razgovorite se i prosudite dotle, od kolike je sve važnosti i kako je teško ovo pitanje, pa pritecite u po­ moć! Doprinosom za Akciju dajete sa­ mi za se, iza svoje poboljšanje, za oz­ dravljenje svojih dijelova, svoje braće 1 sestara i stičete za svoje prijegore veliki sevab, veliki Božiji raziluk. jer —pitanje ponosa — pitanje rza i namusa — pitanje opstanka — Vaša i naša — sviju nas — 'jest oVa Akcija. Vazovi Akcije organizovani su ova­ ko: д Begovoj džimiji 1. i 2. dan rama­ zana muftija, 3. dan reis-ul-ulema,- 4. dan Berberović. 5. dan S. Korkut, 6. dan Hf. M. ef. Okić, 7. dan S. ef. Muftić, 8. dan Hadži Begić, 9. dan S. ef. Muftić, 10. reis-ul-ulema, 11. dan Berberović, 12. Korkut, 13. Okić, 14. i 15. J. Z. ef. Miđžić. Za drugu polovicu ra­ mazana objaviće se kasnije. Vazovi za ženskinje držače se po re­ du u džamijama: jta Vrbanjuši kod Musi, sirotišta, u Lubinoj u Vratnku, u Bistričkoj i na Cobaniji iza podne. Prvi �Sirena L Страна vaz je u -ponedjelak 6. dan ramazana u džamiji na Vrbanjuši od Sakiba Korkuta. Kasniji će se javiti u slijedećem broju. .PRAVDA . Iznoseći ovaj sramni fakat tražimo da zemaljska vlada učini kraj ovim drsko­ stima tim prije, što je Hadžomerović ratni invalid. Ujedno je pozivamo da po­ vede istragu o radu stanbenog ureda, jer ako ga mi fotografiramo, zasmrdite mnogo koješta... Predavanja će se održati po društvi­ ma prema sporazumu delegata ovim re­ dom: 2. ramazana lsi. čitaonica (Enver ef. Muftić), 4. ram. Hurijet (Enver ef. Muf' tić), 4. ram. Musi. šport klub (Dr. A. Hadžikadić), 6. Musi. šp. klub (Alnned ef. Serić),’8. Đerzelez (Salili ef. Muftić), Po ostatcima starih' vinogtada, mo­ 10. lsi. čitaonica (J. Z. ef. Midžlć), 10. že se zaključiti da se je u konjičkom Hurijet (H. Kreševljaković), 12. Huri­ kotaru gojila loza i u staro doba, čak jet (Husein ef. Mašić). 14. Športski klub se može reći da je prije gojenje loze (H. Kreševljaković), 16. Đerzelez (En­ bilo i. raširenije, jer se vide tragovi i u ver ef. Muftić), 18. Đerzelez (Šaćir ef. visokim predjelima, gdje je klima oštra. Sikirić). 18. lsi. čitaonica (Dr. X. Kras­ ! gdje čovjek ne može datias'vidjeti pi­ nica). 20. Hurijet (Osman ef. Sikirić), tomu krušku 'ili jabuku, a o vinogra­ 22. Športski klub (Asimbeg Dugalić), darstvu nema ni govora kao u Đubo24. Đerzelez (H. ef. Omanović. u odčanitna i Tinjama kod Bjelimića. Po sut. Š, Sarajiić). 24. IsJ. čitaonica (H. pričanju naroda, lozu su donijeli Gt;ci i ef. Mulić), 26. Isl. čitaonica (S. Korkut), počeli je saditi. Kako su se naseljavali 28. Hurijet (H. Mulaosmanović), 30. "Šp. uz ubaiu Neretve tako su i sadili viftoklub (E. ef. Muftit). ■ građe. Najvidniji tragovi bili su u oko­ Ako se ko na novo prijavi, biče uvr­ lici Seonice. gdje su im bile velike na­ i I šten za koje izvanredno predavanje iz­ seobine. među, gornjih datuma, a eventualne pro­ Radi blage kiime u konjičkom kota-- I mjene. kao i teme o kojima se predaje, ra uspijeva nesamo. vinova loza već i j javiće se naknadno. Preksinoćnje pre­ razno voće kao trešnje, kajsije. zerdedavanje od E. Muftića u IsL čitaonici lije. šljive, kruške, jabuke, tunje, bresbilo je o bilinstvu i biljkama mesožder-' kve, kesteni, orasi i t. d. i ove dvije gra­ 1 kama, a večerašnja su od Dr. Hadžikane privrede, glavno su vrelo prihoda ; dića o lektiri. Muftića o zdravlju i от- I našem narodu. ganizmu, a šerića o Tolstoju. Ma da su ove dvije grane glavno — ■" vrelo prihoda, ipak im se od strane na­ j roda ne daje osobita važnost, niti ini se posvećuje osobita briga kao kod kulturnih naroda. Ko je imao priliku proputovati konjički kotar, vidio je zar * • Jesmo li to u Judoslaviji? Ovo što puštenost naših voćnjaka a većinom i se događa u našem Sarajevu prelazi sve n^ših vinograda, koji se još i sad sade granice. U srijedu je referent stanbenog i obraduju po staroj metodi i načinu. ureda, visokomožni g. Dr. Salom, do­ Pri sadnji voća ne gleda se na tip. niti šao osobno u radnju našeg mladog tr­ se pazi koja će vrsta bolje uspijevati, govca Ahmetage Hadžomerovića i rupe se kopaju površno, a voćnjaci niti rekvirirao mu magazu za ž i d' o v- i se gnoje niti se kako treba okopavaju. s k o g kožara Eskenazija. N je bolje ni s vinogradima. Naš svijet još ne zna kako se pripravlja zemlja za Da osvijetlimo ovu židovsku drskost sadnju vinograda, tu nema govora o rinavodimo slijedeća fakta: u ovom di­ ghlanju i priređivanju zemljišta, malo se jelu čaršije imaju samo dva musliman­ ska dućana, jedan Hadžoimerovićev, a j gleda na vrstu loze, koja bolje uspijeva. Osim toga obrada vinograda obavlja se drugi Šogoljev. Ostali su dućani u ru­ kama zidova, koji posjeduju velike pro- : primitivno, po stafom načinu; od prvog rada pa do zadnjeg, sve je tu površno storije. Tako primjerice Menahem Ali rezanje, i kopanje, i pljetva„ i vezanje, kalaj, Abinun, Pinto, lsak G. Papo, Ja­ 1 škropljenje i t d. ma da o ovim rado­ kob Papo, Musafiia, Salamon D. Papo vima ovisi uspjeh ploda. i t. đ. Od njih neki imaju dućane na dva boja, te radnje na dvije ulice. 1 sad Naši vinogradari ne poznaju razne eto dolazi, još i Eskenazi, da ošteti mu­ bolesti trsa i loze, da bi mogli uspješno slimansku radnju. Kad upitasmo jednog braniti vinograd. Doduše, u zadnje doba prijatelja, kako dolazi Eskenazi na ovu izdvajaju se pojedinci s naprednijim ra­ drsku ideju, on nam reče: »Šta ćemo dom, ali su rijetki, nije ih mnogo da bi de, kad smo u Judoslaviji! Židov traži, | na se »svratili pozornost naroda, pa da 5idov rekvirira, Židov sudi i odlučuje, i ih slijedi u racionalnom obrađivanju. Židov još i predsijeda!«... Premda je dosadašnje obrađivanje bi­ Jedna prijehapotreha. Bilješhe. »VELIKA. PROTESTNA SKUPŠTINA »DEMOKRATA«. Sazvana je u četvrtak 20. o. mj. Premda je najavljena barnumskom re­ klamom, ipak oko 9 sati bijaše na Baščaršiji obično kao i svaki dan. Samo si vidio onamo kod mesnice, kake se kre­ če put Kovača, gdje je sagrađena jed­ na tribuna, visoka jedan lakat a pro­ strana 5—-6 тг. Na okolo posjedalo ne * koliko seljaka i seljakinja. Oko njih u krugu stoje nekoliko seljaka i razgova­ raju. Jedan seljak: Ama nikad se neće ta nesretna zemlja riješiti. Vazda nas zo­ vu radi nekakvih skupština i govoran­ cija, a svi lažu; danas nam khžu ova­ ko, a sjutra onako. Drugi seljak: Ne slušaj nikoga. Što si prihvatio, to i radi, ko ti dođe na gumno da ište hak od one tvoje siroti­ nje, sjekirom ga u glavu, pa nek se?više ne vrati kući! — Ama brate, ako ćemo po duši! ni­ je pravo nikoga ostaviti bez zemlje, Neka zemlje dadnu svakome, kogod će je obrađivati, pa makar bio i Turčin. Jedna ženska: Istina, nije lako ni nji­ ma (Turcima). Naučili su se imati i gotovinu primati, pa danas ostali bez igdje šta: to nije lako. I ja sam nekad imala svega i svašta, pa sam danas *) Donosinm ovaj feljtonistički pri­ kaz. da prikažemo mentalitet i saziva­ ča i »skupštinara«, te da upremo pr-' stom na izvor »nezadovoljstva našeg težaka«, o kojem brbljaju Nježtći i Grđići. Inače je skupština bila jedan silan fijasko, jer nije bilo više od stotinjak seljaka. Ur. ■».•♦•ЧЧИЖ 7"^------------------- bpoj 159 Broj - .ПРАВДА' lo i površno, ipak je narod crpio kori-«■ stavim Parlamentu, ja ne mogu činiti nikakvih izjava u ime nove vlade, ko­ sti. alt sad naši vinogradari stoje pred joj imam čast predsjedati. Mogu Vam jednim velikim neprijateljem »filokse­ međutim reći toliko, da sam sretan, što rom«, koja je primjećena u mostarskom sam uz najbolju obostranu volju kojoj kotaru god. 1918. pa će neminovno za je u osnovi IjubaV prenfa otadžbini us­ 5—8 godina preći i u konjički kotar. 0 sprečavanju filoksere nema ni go­ pio sa ovom svojom prvom početnom zadaćom: vora: kad joj podlegoše vinogradi kul­ turnijih naroda, koji su je suzbijali na Polazak na veliki narodni posao, koji sve moguće načine, ne preostaje nam nas očekuje, ne zahtijeva ni 04 jedne drugo, nego da se i mi pripremimo za strane ozbiljnih načelrfHi žrtava. Za ve­ obnovu vinograda. Za obnovu trebamo liko narodno djelo Što skorije do­ boše nij e ustava, mi imamo već se pobrinuti i na vrijeme urediti rasad­ nike u kojima ćemo odgajati amerikanpotpunu potporu Krune. Ne ■sumnjamo, sku lozu. Ali prije svega trebaju struč­ da će nas Privremeno Narodno Pred­ njaci ispitati tlo, koja će vrsta ameristavništvo sresti sa onolikim povjere­ kanskeloze bolje uspijevati. Ovome tre-- njem. sa kolikom ćemo predanošću na­ ba posvetiti naročitu pažnju, ako se rodnim interesima mi izaći pred njega, želi imati uspjeha, jer i naše domaće a ja na prvom koraku našeg rada apevrste loze ne Uspijevaju jednako u sva­ luiem na predstavnike javnog mnijenja . u cijeloj’zemlji ј iz svih stranaka, da ni kom kraju. Pošto je za obnovu vinograda na oni ne odreknu svoju iskrenu saradnjti amerikanskoj podlozi potrebno strukov- !. , na velikom opštem narodnom dobru. nčg znanja i iskustva, bilo bi neophod­ Baš zato, gospodo, što vi govorite sa no potrebno, da se u Konjicu otvori visvima slojevima naroda posvednevno, nogradarsko-voćarska škola, u kojoj bi što ga vi pitate duševnom hranom; va­ se naša mladež pripravljala za obnovu ša je moralna i politička odgovornost vinograda i racionalno- voćarstvo. - Za za javni život tolika ista, kolika je vla­ takovu školu mogle bi se upotrijebiti de i Parlamenta. vojničke kasarne u Konjicu ili JablaniNova vlada se ne javlja kao protiv­ ci, ako se već ne može podignuti kod nik dosadašnjih, već kao. produžilac i voćarskog rasadnika u Ceiebićima. Ko­ dovršila« njihovih korisnih djela. Jed­ liko bi se pomoglo našem narodu sa na od njezinih prvih briga biće, da dru­ ovakovom školom ne može se procigarskim povjerenjem u samoj vladi jeniti, jer je naš kotar ј u prosvjetnom . stvorimo zemljište za uzajamno povje­ pogledu najzaostaliji. Ta na 28, hiljada renje u narodu. Na tom važnom poslu žitelja imade samo 6 osnovnih škola! ja računam i na vašu pomoć. Kritikujte Mnogo bi se -moglo učiniti i sa obdrotvoreno i svaki ja svoga gledišta naš žavanjem tečaje'va, gdje bi stručnjaci rad. Znajte i vjerujte međutim uvijek, imali priliku doći u neposredni .dodir da ćemo, mj držati dobro, našeg ujedi­ s narodom, te ga podučavati praktičnim njenog naroda kako nad ličnim, tako i vježbama i popularnim predavanjem. nad stranačkim interesima, koji mogu Konjic, u maju 1920. biti opravdani samo tako, ako se stav­ Mehmed A. Hadžić. ljaju u službu opštem dobru otadžbine. Naši su delegati otišli iz Pallanze, jer su pregovori sa Talijanima prekinuti radi krize u talijanskoj vladi. Ostavka dra Sršklća. Službeni list naše vlade donio je u broju od 18. o. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. mj. ovo saopćenje: Predsjednik Zemalj­ Regent je novoj vladi izrazio želju, ske Vlade za Bosnu i Hercegovinu g. da uspije u izvršenju svog velikog za­ dr-Milan Srškić podnio je već 13. apri­ datka, koji se nalazi u prvom redu u la ove god. prošloj Vladi ostavku zbog riješenju pitanja ustava za našu zem­ diferencija u sprovođenju naredbe o belju, uvjeravajući, da će na tom poslu glucima. Danas je gosp. dr. Srškić po­ imati svu njegovu potporu. Predsjednik novno stavio Svoje mjesto na raspola­ vlade odgovorio je sa zahvalnošću na ganje i molio, da se s mjesta riješi duž­ te visoke izraze povjerenja i uvjerio nosti predsjednika vlade za Bosuju i Njegovo Visočanstvo, da on može ra­ Hercegovinu, jer se ne može složiti sa čunati, da će kraljevska vlada uložiti izmjenom § 6. i 7. naredbe o beglucima. u taj veliki narodni posao sve svoje sile VANJSKI POLOŽAJ. i to kako iz odanosti prema Prestolu, Sultan odbija mirovni ugovor. — tako i iz ljubavi prema zemlji i iz pije­ ,»Acht Ођг Abend' Blatt« javlja iz Bateta prema našim junacima mučenicima. sella, da je prema londonskim vijesti­ Vesnićev aizjava. Predsjednik kra­ ma sultan poslao .vrhovnom vijeću pi­ ljevske vlade g. dr. Milenko Vesnić pri­ smo. u kojem kaže da će odstupiti i mio je predstavnike domaće štampe i dao im ovu izjavu: Prije nego se pred^ ■prepustiti vladarske poslove aliiranim - Politički pregled spala da nemam ništa. Coek mi pogino, oderali mi hajvan, popalili kuće još u četrnaestoj, pa danas kad vidim druge da imaju, a ja nemam sve bi mogla plakati (suze joj navrnu na oči, vadi ru­ bac i otire ih). Prvi seljak: Ama nek podijele zemlju po istoriji, onako kako istorija kaže da je najprije bilo, pa će onda imati zemlje svak. A ne ko što je bilo za turskog vakta, dođi paša, pa se ispenji na brdo i štapom uyuci dijeli svu zemlju koli­ kogod se može pregledati. Mi hoćemo, po istoriji nek se podijeli onako kako je bilo prije nego je došao štap. Jedan treći seljak: Sreća je njihova pg govore srpski, a da li gevore svoj turski jezik, trebalo b| ih svije ćerati na polje? ■ Otraga se čuj * galama: »uklonite se otvorite put!« Svi se okrenemo, i vidi­ mo gdje dvojica nose medusobom jedan sto. Jedan je od nosača nekakav deč­ ko. ali pogodite ko je drugi?.... A drugi je: svjetski publicista, urednik »Telala«, Sulejman-el-Siri-eššarlatani! Razmaknite se, braćo, viče Sirija, i pr<> nesoše to do tribune. Mi i dalje raz­ govaramo u našoj grupici, jer je istom 97» sati. Jedan veli: »Ama ima, brate, i naših Srba pd im, je vazda malo. Krsta mi, znam ih u mom selu, bio je kmet, ima u č'tluiu što šume, što oranice pre­ ko 300 dunuma. a. u kući, niko nego on i žena i dvoje djece. Turčin mu jedan preklani dao 'jednu njivu na ćesim, i sad hoće da je i ta njiva njegova. Tur­ čin kaže: »daj mi je, ja čuje raditi«, a on mu prijeti da će ga ubiti. A taj je Tur­ čin siromak, boga mi isto ko i ja. Ovaj seljak dočepo se čitluka pa nema kad ni glave da okrene na onu njivu, nego je dao jednom drugom seljaku da mu je radi i da mu to »donooi pola haka. E, brate, to nije pravo, dobio si čitluk, a onako ti je ono, kako ti je onaj prvi go­ njivu pušti onom * koji ti je dao, nek i | on radi i prehrani svoju djecu. Ama re­ spodin (demokrata) govorio. Protić vas j češ on je Turčin. Pa kad bude i Turčin, vara,, on šuruje i sa muslimanima i sa seljacima, on hoće i s begovima i s te­ nije pravo da skapava od gladi, kad si žacima, a to dvoje ne može biti. Onati dobio čitluk. Nego brate, sa ovim nekakvim skupštinama, ’svijet se buni ko ti je ono, Protić je sam feudalac kao i bosanski Turci. Ako država oštane u ; zagrijala se a meni se čini sve to rade njegovim-čukama, on će sa svojim ovi pantolaši i đozlukaši, da sebi ulove Turcima zajiglno uništiti i mene i tebe koju stolicu. Đavo ih odnio i s njihovom politikom«. i svu -našu braću. Onaj se demokrata malo okuraži pa Čuje se galama, onamo na lijevo, ka­ nastavi dalje: »Jesi li čuo? tako će ti ko se ide na Kovače. Jedan gospodin, j-eći svi pametni, pravedni I pošteni jednoj grupi seljaka govori: »Mi smo ljudi kao što ti veli ovaj gospodin (upi­ bili svu zemlju dali vama, ,pa dođoše re prstom u Siriju!) drugi mjesto nas i hoće da vam otmu Jedan radikal odomrd: »Nije istina, ono što smo vam mi dali. Jedan seljak braćo, ne vjerujte im!« Demokrata na pita: »A koji su to majku im njihovu...? to replicira; »Nemdjte zavoditi seljake, Čekaj, čekaj, mir, nastavlja gospodin, ovako-je kako im mi kažemo!« .— samo me poslušajte, ja ću vam kazati, »Ama šta vi! uzeli ste Šulja Ciganina zapmtite i. ne vadite iz glave nikada: (itpire u Siriju), Suljo Ciganin vam je Zemlju.su vam dali demokrati, oni su se u srpskoj skupštini u Beo­ i saveznik. Seljaci se zgledašc ... Kakav li to Suljo ima posla ovdje? — i na Si­ gradu za vatove, fatali sa onim agama, riju se namrgodiše. Sirija je doduše bio begovima, gazdama i popovima, dok su gologlav, ali to nije bilo dosta, da selja­ istrgll iz njihovih šaka zemlju i dali je vama. A oni su se onda svi ujedinili, ke uvjeri da on nije Turčin. Izabra naj­ pametniju: spuči like i zdimi pro^... pa njihov vođa Protić. jesi li čuvo, nji­ »Braćo!« odjeknu glas Vasilja Grđihov vođa Protić je s njima zajedno tu , zemlju opet, povratio agama i »begovi­ ća na tribuni, sazvao sam vas da vam ’ ma i hoćyrda vi robujete ko što ste i kažem jednu neugodnu vijest iz Beo­ do sad robovali. Pa kad budete davali grada ... Zemlju kojp smo vam mi, de­ ‘— svoj glas (otuda nam dođi, gospodi­ mokrate bili dali... (idite u....... i jed­ ni i drugi, zavika onaj famozni seljak) ne!), dobro gledajte kome ćete ga dati! i Protić je sam beg. bola kosovskofc po­ hoće radikali da vam je otmu. Sad tre­ lja je njegovo. ba vf da reknete svojti, pristajete li na Dru«: gospodin: Ne vjerujte vi nje­ to ili ne! (Nikad!) Otvaram skupštinu i predlažem za predsjednika (ne znam mu. nije istina da je Protić oduzeo zem­ lju kmetovima, ne^o on je dao zemlju koga). Riječ uzhna Dr. Nježić. njima, ovi ljudi rade za svoj interes vi­ NjeŽić. kao engleski Palmer»ton, vi­ sok. suhonjav, nažgrbana (orauguiandite l: kako traže glasove. Jedan seljak dreknp: »Idi u W... i skog op. korekt.) lica, uzorana čela, nati i on... to je sve politika što vi pri­ mrđenih obrva, đozluci na očima, do­ čate. a vazda nam — lažete j j e dstojanstveno se popinje na tribinu I n 1 i drugi. nočimlje: <)vije zemlje na Baltami. ko' Doletje Sirija: »čekaj dobar čoječe, j je su jedna dragoj posve slične, jesu ‘ - \ 'Л . . ... ■ . ...... : I ■ *■>, »! �Број 159 — Broj savezničkim misijama. On ne može odltbriti mirovni ugovoi i ne može na takve uvjete -dati potpis svog imena. Vrhovni savjet do sada još nije dao od­ govor. ‘ Akcija Enver paše. »Vossische Zeitung« javlja, da je Enver paša stigao u Baku, gdje se je postavio na četo od 50.000 ljudi. da s njima uđe u. Georgiju, gdje bi se imao sjediniti sa četama Mustafa Kcmal paše. U Baku su inter­ nirane sve inozemne misije osim per­ zijske. i • * Talijani u Draču. »Domovina« dono­ si informacije, da su talijanske trupe pred 2 dana ušle u Drač i^ondje posta­ vile svoje vlasti. Razlog toj- okupaciji - tako se navodi s talijanske strane — je taj, što albanska vlada nije ništa podifzela, đa se spriječi napad na talijan,ske vojnike. • Q Nitti ostaje? »Agencija Stefani« jav­ lja da je Nitti primio zadaću, da sastavi novi, kabinet. Uzrok je u tomT’što su svi pokušaji da se obrazuje kabinet bez Nittija ostali bez uspjeha pa se .svi vraćaju njemu, kao jedinom čovjeku* koji, ima izgleda, da- će obrazovati vladu sa takovim pro­ gramom. koji će moći zadovoljiti kato­ ličku stranku, a da ne tjera do skrajnost! antagonizam socijalista, koji imaju dovoljan majoritet u parlamentu. ПРАВДА* — ,PRAVBA„ Страна 3. Zvornik, u njaju. (Ko i kako određuje kod nas tečevi­ nu.) U ovom pogledu mj Zvorničani ili smo bili hude sreće u samoj komisiji za odm'jerenje tečevine ili smo bahsus što nam je pred godinu dana čak iz Tre-^ binja gurnut ovamo poreznik, kakvoga možda nema ni jedan srez. čudimo se kako baš on da ostane medu nama na­ kon oslobođenja, kad, vjera je i Bog, niti je veći Austrijanac od okupacije u Bosnu došao, niti je žešći po našem oslobodenju odavde kliznuo! On se i da­ nas javno služi njemačlum jezikom u uredu, na ulici i t d. PrSvi zadrti Au­ strijanac. Biće nešto, zašto je on morao Trebinje nakon oslobođenja ostaviti, gdje je dugo godina »kultur-tregerovao« na opšte zadovoljstvo bivših mu predpostavljenih civila i generala. Danas valjda misli da nepravedno od­ mjerenim tečevinama zabašuri stare tragove, pa tobož nastoji da što više poreza utjera u korist naše države, a kolibo on našoj državi dobra želio, onako mu Bog pomogao! Je li hotimice ili nepoznavanjem prilika same komisi­ je ovako visoko nama tečevina odmje­ rena, nije nam poznato, nu znamo da su se poreznik i opančar Jovo Simić, telj Dr. Berger, bivši predstojnik koga I brodskih organa, te da оЛт siromaš­ kao -član komisije, njemački između sebe se oni danas stide. ku povrati dozvolu kao i oduzete nov­ sporazumjevali (valjda da ih ostali ne Šta velite gg. Fischeri, braćo Popoce, jer je isti u velikoj bijedi i nevolji, bi razumjeli), i visinu poreza pojedinim vići, Simiću, trgovče .sve oguće robe, a ništa nije pogriješio. Ovom prilikom građanima — bradvom btsijecali. a i Vi g. j^ikoliću? Mi bar znamo da_ svraćamo pozornost zemaljske vlade ■ Šta su uzimali za podlogu pri odmjedanas ukrivate vaše tragove iz propale na- činjenicu, da u Brodu ima nekoliko ravanju ovog poreza? Uzimali su molAustnje, koju ste pomagali svim što špekulanata koji na svaki način nasto­ be, predavane kotarskom uredu za ovam se iskalo i što se nije iskalo! Zar je istisnuti muslimane iz njihovih rad­ brtnu dozvolu, pa i take koje su ostale mislite da -smo mi zaboravili vaše do­ nja, pa je dužnost vlade, da učini 1«ај obezuspješne. Pa iako dotični nije nikačeke Poćoreku i drugim, kad je nava­ vim šikanacijama i pouči svoje organe, ko radio, $ак su onj i ovakome odmjeljivao na* Srbiju? Sve se znade, ali da svemu ima granica. rivali tečevinu na dohodak od 15.000 K. ♦ treba da se znade i kako ste danas oOtkako smo g. policijskog direktora da nije bradvom otsijecano! A sebi su porezovani vi,*koij ste i za vrijeme ra­ I upozorili na bezobraznu dječurliju« koonako britvicom zarežali, samo da su ta kao i poslije rata gomilali kapitale, ! ja sc na svoj način »zabavlja« kraj klzavedeni u poreznu knjigu. raethane, vidimo' tamo kojeg policajca dok su drugi po tamnicama čamili. U Zvorniku se zna za predratno' Kako je ovo oporezovanje nepraved­ i drago nam je da je g. direktor svoje organe upozofl) na dužnost, ali mora­ imovno stanje članova ove komisije, a no, najbolji je dokaz to što je gotovo zna se i današnje stanje, pa kako ste čitavo mjesto odmah zajednički uložilo mo još nešto iznijeti, što smo opazili. se gospodo oporezovali? Kako je opoutok na zemaljsku vladu, koji je potpi­ Policaj naime jedva čeka šest sati, rezovan Jovo Simić, Juda LevO Nahsan sa 138 potpisa. da se udalji sa mjesta straže, pa se man, pa Halidbeg Skopljak? Kakvo O Rakotiću, koji je — ne znamo ka­ više i ne vraća, da vidi, ima li igre i pravo imade u ovoj komisiji prisjedoko i zašto — glavni faktor pri 'knjiženju galame na ulici i bacanja kamena s ra­ vati naš Huso, od skoro prozvani Huporeza imamo još koješta, pa ako us­ mena. Upravo od š e s t sati nastaje »za­ seinbeg Omerkavazović, koji nikada niti treba i to ćemo iznijeti na javu. bava« i uznemiravanje gostiju u Kiraje poreza plaćao niti ga i danas plaća? ethani, a stiražara nema, da se opet Koliko je од sada oporezovan? A nadviri. Dobro bi bilo i roditelje one kako je odmjerena tečevina članu komi­ razuzdane djece pozvati, na odgovor­ sije Lazaru Krasu? Najprije sa 120.000 nost i eventualno kazniti, jer su oni u kruna, a poslije mu sam poreznik snizi prvom redu dužni paziti na svoju dje­ na 42.000 K. Davi Bararonu SslamoČija je to špekulacija? Halid Arslan cu, da ne dodu u sukob sa policijskim novu ustanoviste tečevinu na 80.000 K. starac od kojih 70 ljeta doselio se je I propisima. Jer ko namjerno čini, da vri­ pa kad je čovp tome prigovorio, po­ iz Dako viče prije 50 godina, te se stal­ jeđa i napastuje mirne građane« taj se reznik mu sutra dan snizi na 35.000 K. no nastanio u B. Brodu. Služio je kod moda kazniti bez pardona. Smije li poreznik rješavati utoke' proti raznih ličnosti te kao podvomik kod op­ Derventski zemljoposjednici na' poporezu, koji je on sam odmjerio? Ne ćine kojih 20 godina. Za cijelo vrijeme । uzdaničkom sastanku od 18. maja jed­ smije, nego- jedino okružno Financijalno vladanje mu je bilo uzorno i na potpu­ noglasno odobriše zaključke sarajevnadzorništvo. Ali u nas se bradvom od­ no zadovoljstvo, a kad su ga sile iz­ I ske skupštine zemljoposjednika od 14. sijeca a po ćeifu riješava. dale zarrtolio je otpust od podvorničke 1 maja i traže od centralne vlade u BeoImade kod nas eksekutorčić, zvani službe i kao nagrada za ujorno služ­ ; gradu, da odmah pristupi izvršenju opRaketić, pa kad ko prigvori previsoko bovanje, zauzimanjem općinskog vije­ j ravdanih zahtjeva bos.- herc, zemljopoodmjerenoj-tečevini, on mu ironijom do­ ća i kotarske ispostave data mu je doz­ I sjednika, sadržanih u pomenutim zakbaci đa nam je to ova sloboda donijela. vola za pečenje kahve na pram kolod­ | liučcima i time učini kraj dosađanjem Mi znamo da je on desno i lijevo oko vora. nepravednom postupku sa zemljopos­ našeg poreznika, pa 'паод stoga izgle­ U godini 1916. otpočeo je taj svoj po­ jednicima. da da ovako pretjerivanje tečevina kao sao u jednoj maloj barakj i vodio ga Za mjesni odbor zemljoposjednika: i gornji izrazi poreznikova došaptala do 20. aprila 1920. bez i najmanje pog­ predsjednik: Begović; tajnik: Alagič. Raketića imadu nečeg zajedničkog. Sve reške, plaćajući državni kao i općinski Klasični koncerat »Trebevića«. Na nam se čini, da se nekim ukrivenim tra­ porez bez ikakovih zaostataka. sveopći zahtjev večeras će se ponovi­ gom namjerno zavada narod sa drža­ Oko 19. aprila 1920. optužen mu je ti koncert »Trebevićev«, koji je pos­ vom. Kako i ne će, kad su oko porez­ sin Sabit, da je uvrijedio Njegovo Veli­ ljednji put polučio veliki uspjeh. Kon­ nika ljudi i eksejcutori koji su nekoliko čanstvo kralja Petra i nalazi se pod cert ć se obdržavti u Društvenom Do­ puta bili kažnjavani. sudskom istragom u zatvoru. No pošlo du, na kojem će sudjelovati potpuni or­ se i dalje, pa je 20. aprila 1920 policija Caršija bez razlike vjere i staleža kestar osječkog kazališta. Poslije kon­ smjesta zabranila radnju oca mu reče­ javno osuđuje ovako nepravedno odcerta će se pružiti prilika, mladom svi­ mjerivanje tečevine tim više, što su tim nog Halida i oduzela mu dozvolu, uči­ jetu. da se i napleše. Početak u 9 sati postupkom opterećeni samo oni, koji ni na večer. Karte se prodaju kod gosp. nila kućnu premetačinu sa ovrhovoditeI. Franchinva, urara kod zem. banke. blizu predviđenu'im tečevinu ne mogu Ijem poreznog ureda i bez njegove voNadamo se da će naša publika znati postići dočim su se p r a v i r a t n i m i- 'lje oduzela mu preko 7.000 kruna, koje lioneri i š.ićardžije nekako iz­ je većinom odredio za ukop. Starac je upotrijebiti ovu rijetku priliku umjetnič­ kog užitka pa pohrliti na ovaj koncerat. vukli otk, pravednog oporezovanja, pa tako ostao bez helera, a nema ni kuće prema tome likuju.. Zašto da se oni ni kućišta, niti išta drugo. Sudski izvidi će pokazati da Ii je pri­ poštede i da ukriju svoje tragove iz vremenapropale im monarhije, kojoj su ujava proti sinu mu istinita ili ne, ali je gadali sve moguće kao njeni vjerni i sigurno da rečeni Halid nije tomu niš­ „Da mi je anati ko je pisao o meni u 48. odani sinovi, a danas se kao bajagi is­ ta kriv, a dozvola kao i radnja je vlas­ tiču kao dobre patriote naše države! ništvo Haliđovo. a ne njegova zatvo­ broju BPravde“, prebio bih mu dvoje rebara,, pa makar stavio na kocku svoju — woast“ j. renog sina. Sto^a tražimo Л zemalj­ Dobro, bi bilo, da im o tome patriotiz­ ski vlada ispravi ovu pogiWku svojih rang)!* Čupurdija, poticajni komandant. mu izda svjedodžbu njihov bivši prija­ Bosna i Srbija. U cijelom svijetu nema zemlje, u kojoj bi seljak bio sretan kao što je u Srbiji! U cijelom svijetu npma •zemlje u kojoj bi seljak bio hesretniji nego što je u Bosni. U Srbiji nema ro­ bova, tamo svak obraduje svoju zemlju, tamo nema aga ni begova, da daju svo­ ju zemlju drugome pa da im dolazi go­ tovina kao što je to u nas! (A čas prije jedan »demokrata« govoraše seljacima da je pola košovskog polja u rukama - gazde Protića!)... Mi jedva doče­ kali oslobođenje, da se riješimo eko0 nomskog robovanja i nastavi pripovije­ dati čitavi historijat od prve koalicione vlade kako su se »demokrati« u Protićevu kabinetu borili da oslobode selja­ ka Pa veli: »U srpskoj skupštini u Beogradu, bili su ustrcueni razni odbo­ ri: financijski, ustavotrorni, imunitetni (jedan seljak zijevnu kad, ču te izraze) i agrarni. Ja sam bio u tom agrarnom odboru, tu me je metnula demokratska stranka i naredila mi da sve učinhh ka­ ko-bi seljak dobio što više zemlje. Onaj famozni' seljak doletje do tri­ bune i viknu masi: »Ne vjerujte mu, la­ žu sve što nam govore: ne slušajte ih. Oni nas pozivlju, jer biće ida im nešto trebamo, idite, braćo, kući i radite svo­ ju zemlju 1.. Svjetina se poče kome­ šati: neko odobraje seljaku, a neko vi­ če: pjan je, ušutkajte ga i t. d.« Jedan mladić viče: Šuti ti. pjančino Jedna, šta smetaš tuđe, želio bi valjda da braniš one čalme (upire prstom u pokrajnju zgradu, ja se okrenem., kad gore na prozoru stari voćar Plndžo!) hoćeš one čalme đa hraniš, idi otale«. Seljak i da­ lje viče ne slušajte govornika, seljaci kolebaju, neki se čude.' nčki se smiju neki se pitaju: »Ama čemu sva ova haj­ ka. nek je zemlja onoga koji je radi, šta hoćete više, s Jedan seljak zagrmi: »Potrošili smo po 20 kruna mašine dok simr došli ova­ i oni koje on napada). Pa još hoćete sa | uzmem u jedan blok pa ga promatram nekakvom Hrvatskom zajedno; ka- 1 pitam se, kud vbdi državu ova njihova mo. Ja sam đžematbaša, jučer sam do­ kva Hrvatska, kakva li..........Idite vi bio poziv, da imam pozvati sve selo, demagogija; sjetim se jedne zgode što de hoćete, radite s kim hoćete, ovo je da dođe danas na skupštinu. U "pozivu sam davno čitao: Poznato je da su u se veli: Neka svak dode, ako ima u Srbila, pustite nas u miru da radimo Turskoj Mladoturci sru^i Sultan Hajednoj kući i pet muških neka'sva pe­ svoju zemlju...« mida i proglasili ustav. Jedan dio MlaNakon toga je izišao na tribinu Ljutorica dođu, i ja uđaho пд konja i dok doturaka stvorili su društvo pod ime­ sam obio selo i našao sve seljane, mr­ ^bibratić, ali je raspoloženje u seljaka bi­ nom »Jedinstvo i Napredak« i zavlada­ tav sam pao i ja i konj. Kad sam do­ lo tako, da su a priori držali da je laž li situacijom. Njihov postupak je bio išao kući kad tamo nađem nekakav dru­ sve što im se govori. dentično sličas postupku naših »demo­ gi poziv. U tom pozivu se veli da nije krata« u Jugoslaviji. Prema Jermeniskupština sjutra nego na duhove, taman Kad se narod truje ovako se ttUje! ma. Grcima. Arapima postupali su ona­ Koliko besavjestan mora biti onaj po­ do mjesec dana. Kakav je ovo đavo. ko. kako bi »demokrati« htjeli postupati litičar, koji veli seljaku: »Hoće radikali Ko mi je poslao prvi poziv, ko li drugi?« prema Hrvatima i. svim onima koji ne Jedan gospodin priteče da to rastu­ da ti i čitluke oduzmu pa da ih povrate spadaju u njihovu stranku: laž. dema­ agi i begu« i to samo radi izmjene 6. i mači: »Taj su vam drugi poziv poslali gogija, neispunjiva obećanja, protekci­ oni koji hoće da ometu današnji zbor. 7. članka beglučke uredbe? Ovako laga­ ja. korupcija — i sve. Za vrijeme bal­ To su ti takozvani radikali. Oni se boje nje i razjarivanje težačkog staleža može kanskog rata, grčka policija u Solunu da služi kao najtačnije mjerilo za bezjavno doći pred 'vas jer su vas izdali; uhvati jednog člana mladoturskog od­ dušnost i nemoralnost onoga koji to bora. Dozna da je špijun, zatvori ga i oni su vam zemlju oteli«, — »Ja koji ste k. .. vi? Svi nas čini. Težaku koji nije nikad ni sanjao o tom obavijesti solunskog guvernera. o tom. da otme slobodnu zemlju (hodavarate, svi ste о’ zla oca od gore ma­ Ovaj to javi u Atenu. A Venizelos, na telefon, naređuje guvirneru, da se do­ licu ј. t. d.), koji nije ni tražio drugo, tere. nego da se riješi kmetstva i koji je da­ Međutim Nježić i dalje govori, pritični Mladoturk ima odmah pustiti na slobodu. Guverner začuđen pita kako nas to postigao u najvećoj mjeri, tom povijedajiistorijat agrarne borbe u Beo­ gradu, i veli: 14. februara mi zaključili težaku pričati da će opet pasti u eko­ to. a Venizelos mu odgovori: »Ako. ste nomsko Vopstvo ako se ne odupre i se uvjerili da je on član odbora »Je­ da sva zemlja pripadne seljaku, a Prodinstvo i Nanredak« odmah ga pustite. ako se pokori vladinoj odredbi... to je tić i njegovi radikali udružili se sa N. klubom iz Hrvatske, s popovima iz Slo­ vrhunac nemoralnosti. A zašto to ljudi Ko je nama višu uslugu učinio nego ti Mladoturct? Da nije bilo, njihove bezvenije i s begovima Iz Bosne pa poru­ čine? Je li sve za tu mizernu stolicu šili ono što smo mi bili napraviti. Hoće glavosti u turskoj politici, da nije njiu parlamentu ili u ministarstvu... da hovp drskosti prema Evropi, da nije li se za to tako nemiloerdno gazi sa­ da opet seljaku sve otmu i da ga navjest I duša? E, ako se to zovu ljudi, njihove demagogije i rastrovanja u dr­ ćeraju da robuje ko što je i dosad ro­ onda ljudstvo nije ono što o njemu' bove« ... žavi. đa nije njihove neumjesne politike pošteni ljudi misle. Nego to je prosti­ prema susjedima... zar bi došlo do Kako on to-govori, a onaj zagrijani balkanskog saveza? Zar bi se složili seljak: »hali! tako mi kažt, tako v.j ra­ tucija ljudstva. dite vi gospoda, kad ste među četiri Političari protivnih stranaka jedan na Grci. Srbi i Bugari, koji su đecenijama duvara. a ovamo nama pjevate druge međusobno ratovali po Trakiji i Make­ drugog napadaju pred seljakom: jedan pjesme: taki vi — svi. (Seljak nai­ veli: ja ti dajem, on ti otima, a onaj to doniji? Pustite ga nek ide i dalje tro­ me nije razumio da Nježić pere sebe i poriče... i seljak kao zbunjen, kaže ivati«. dite®đo vržga i jedan iMrugi. Ovako svoju stranku, a da napada djuge. Se­ Sigurno kad bi kakav Talijan gledao ljaku se pričinilo da je to govorniku ne­ se odgaja narod. Pusta ambicija žrtvoŠta naši »demokrati« rade, rekao bi kako nehotice izletjelo Iz usta i đa |e vaće. i narod i državu i sve. samo da njfma ono što Venizelos veli o Mladotako sebe odao. He1e ostao je kaljav I dođe do svog cilja. turcima. X. Ktfda »demokratski« sistem trovanja u seliakovim očima i govornik isto kao Naši dopisi ' I i j | i I | ! ; j i ' Domaće vijesti Sumorne misli. �Број 159 Broj »НРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4, Strana Novoosnovana »Težačka banka d. d/ u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem'od 16. oktobra prošle godine TU. Br. 696 odobrilo .osnutak zaroda i,njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. Zavod će su baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, te podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije,. • , U ravnateljstvo zavada izabrana su dva gospoda: Predsjednik: Husnibeg ČOrović veleposjednik i trgovac iz Cazina. Podpredsjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibrahimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male KlaRluše. . ........ л. Članovi ravnateljstva: Ahmet ef Cokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimpašić veleposjednik i Zivko Sukić trgovac sva tri iz Bihaća, Murataga Pozderac posjednik i trgovac iz- Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i' trgovac, Suljaga Hadžić! veleposjednik i trgovac oba iz .Peći-Grada, Arifa^k Sulejmanagie posjednik i trgovac iz Todorova^ Hađži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba iz Velike Kladuše. Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpr.dsjedmk; Salih ef. Midžić posjednik i trgovac iz-Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada i Haso Alagić posjednik i trgovac iz Ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisivanje društvene tvrtke svog činovnika Mujagg- Bahtijarevićg i povjerila mu privremeno upravu zavoda. RAVNATELJSTVO Težačke banke d. d. u Cazinu i Samo 5 časaka dosta jejčesto, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato tre^a da vam ide sat točno na'minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. po- savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke Kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Prašak za odstranjivanje dlaka dobiva se u Drogeriji Braće Sahinagića Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Pokvaren U Vam je želudac od zle hrane? Feilero.ve prave Elsapfilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot 1 poštarina posbno, ali što jefti­ nije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvačka. vbm povjerenstvu najdalje do 25. juna ov. god. podnijeti pismenu, molbu sa zvanju odgovarajućim svjedodžbama. Maglaj, dne 7. maja 1920. Predsjednik: Zaimović, v. r. Sarajevo, Štrosmaje rova ul. br. 3 (prije Rudolfova) -r- Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebčtina Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. & OglašujtE u „Pravdi Kot. vak. mearifsko povjerenstvo Maglaj. Broj 46/1920. Salihaga Nuhić i sinovi NATJEČAJ. U ovdašnjoj glavnoj džamiji »Kuršumliji« upražnjeno je mjesto imama. Sa ovim džihetom skopčano je i zvanje 1 muderisa odnosno vaiza. Plaća je predviđena i to: Od vakufa 250 K mjesečno sa kućom u naravi i komadom zemlje od 10 dunuma od ehalije osigurano je na pet go­ dina po 250 K mjesečno. U svemu mjesečno po 500 K. Natjecatelji za evo zvanje imaju o- I Gentralqa drogerija Braća Šatiinagić trgovina voća i ze- Prodajem leni i južnog voća dobro sačuvanu mašinu Žanje žito, a može i kositi. Ci­ jena umjerena. Ko bi želio ku­ piti, neka se obrati pismeno na. Muhameda Sinanovića u Bos. Dubočcu, kotar Derventa. na veliko Sarajevo A Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu 3м1 se svim bankovnim pKloilmo. Obavlja salati I sniženja u kraljevstvu SHS. I u Inozemstvu. Миа nloike no uložne knjižice I tehuto račune I ukamaćuju Ih najpoBoljnije. Obavile sve mjenjač« poslove I bunovu naloge Dionička glavnica 5 Daje sezonske I oppovlzacljskt kredite. — Kupuje I nrodale srećke, valute I вгцеЛпозпе papire svih vrsta. ROBNO b B 5 E L E H ] R kupuje I prodaje sve vrste rabe, a poglavito ni iliotoo nnmlrnlci. 2.000.810 KaRCElarija: Kralja Petra ulica Z ртапу, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban Ra, Sarajeva - Interurbai telefon: Zl¥ | Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Rupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite.Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nrjbr/e i najpovoljnije. Odgovorni nreiak: F. Šalaka. D. k 1 КИм, ВмЦпа � https://kolekcije.nub.ba/files/original/87db94cf5e2333558df838931b400736.pdf 19868952c542de1392d1be4a9f4ed1ff PDF Text Text arina u tovom plaćena. Pn:.VDA ГЛАСИМ? ЈУГОСЛАВВНСКЖ МУСЛМЈЛ^МСКЕ ОРГАНКаАЦМЈЕ* t Broj 55 (160) Sarajevo, utorak 25. maja 1920. (7. ramazana 1338.) Sarajevo, 24. maja. Danas se navršuju tri mjeseca od smr­ ti rahmetli Uđvarlića, dakle zadnji zakonski rok za saziv izborne ku­ rije u svrhu biranja njegova nasljedni­ ka. Mi nijesmo htjeli pisati o sazivu ku­ rije iz obzira .prema bolesnom, a sada već i umrlom drugom članu ulema-medžlisa, rahmetli Hifzi ef. Muftiču i jer smo se nadali da će se saziv kurije odrediti bar povodom smrti ovog dru­ gog člana ulema-medžlisa. Međutim se pozvani faktori ne mite, pa nam je duž­ nost upozoriti ga na svršenje zakonskog propisa i prijeku potrebu, da’ se jednom i u ulema medžlisu uspostavi normalno stanje. Stoga zahtijevamo da se kurija od-, mah sazove i da se više ne zavlači ovo prešno pitanje. „Gajret“. j I I • ■ I | i I I | I ■ Ni ovaj put naš »Gajret« nije mogao biti pošteđen od raspusta skupštine. Policija, koja je lanjske godine mirno promatrala kako se od strane nečlanova tvomo navaljuje na članove dru­ štva i koja nije uredovala ni onda, kad je došlo do nezakonitog izgona tih čla­ nova, ovaj put se je našla pobuđenom da ureduje i raspušta skupštinu radi jedne nepromišljene navale na pojedin­ ca. Edhem Lojo bijaše naime uzeo ri­ ječ, da apelira na razbor i uvidavnost nekih bukača, pa mu se u govoru brriakao nezgodan izraz »kao da smo u rad­ ničkom domu«. Na te riječi nastala je I neumjesna graja od strane nekih đaka i i radnika, a jedan je bio tako »parlamen­ taran«, da je prije Lojina objašnjenja I zavitlao stolicom na zbunjenog govornika. Udarac jc paniran i mjesto 1 da je policajni .povjerenik uredovao proti ovom nepromišljenom napadaču, on — raspušta skupštinu, jer se je na­ lazio na strani, na koju je bačena sto­ lica. Kakogod osuđujemo nepromišljeni čin .»uvrijeđenog« radnika, moramo tim većma da osudimo postupak policijskog izaslanika, koji je svoju »povrijeđenu« ličnost stavio nad interes našeg »Gajreta« i onemogućio miran završetak skupštine, za koju se obzirom, na men­ talitet pojedinih skupina može ipak 'reći da bi dovela do konsolidovanja prilika u ovom našem društvu. Koliko god je naime bilo dosta ljudi — naročito đaka, kojima je mjesto u školskoj klupi — koji su svojim ispadi­ ma pravili indispozidju, ipak je bilo i dosta razboritih elemenata, koji bi me­ đusobnim popuštanjem našli zgodan iz­ laz iz stanja, u kojem se nalazi ovo na­ stanu trvenja, koja koče razvitak ovog našeg jedinog potpornog društva. Stoga apeliramo na odbor, da odba­ ci neumjesnu i ničim neopravdanu re­ zervu, da ne reknemo zasukanost i lič­ ne indispozicije, pa da odredi novu skupštinu, u što kraćem roku, sazvavši prije toga konferenciju dele­ gata svih naših grupa i grupica, na kojoj bi se uglavila lista novog odbora i odstraindo sve, što smeta konsolida­ ciji. Držimo da ovaj zahtjev možemo ,‘štaviti i obzirom ha, naše više puta naglašeno stanovište o potrebi koncen­ tracije svih naših grupa u radu za »Gajret« kao i obzirom na trijezno i po­ pustljivo naše držanje na samoj skup­ štini. Ovaj apel upravljamo i grupi oko »Obrane«, jer ne nalazimo umjesnim njeno jntrasigentno držanje u pitanju iz­ bora novog odbora. POJEDINi BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, Utorkom i četvrtkom. Uređuje Meloni odbar. Pretplata godiš. 12СГ kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Famozni projekat mira s Turskom. Hifzi ef. Muftić. Ad. — Da se mogne shvatiti 'prijetse na prelaz funkcije Vrhov. Komesarnja sultana, da će se odreći prijestolja stva na Ligu Naroda u koliko se tiče donosimo projekat »Ugovora o miru s moreuza; te prelaz uprave zdravstve­ Turskom« kako ga je donio pariški nog odsjeka na komisiju Lige kojoj će »Temps« od 12. ovog mjeseca. »Temps« se povjeriti i uprava nad plovidbom piše doslovna: kroz Bosfor i t. d. Jedna naročita tačka predviđa pravedno postupanje spram Projekat mirovnog ugovora koji je svim parobrodima u pitanju takse i danas prije podne predat turskim de­ sudbenosti. legatima sadržaje trinaest tačaka.. Na početku se ugovara objelodanjuje na III. Kjurdlstan. novo pakt Lige Naroda, te nove graniTurska unaprijed, priznaje projekat ce, političke pogodbe i t. d. Rezime ukoji se odnosi na lokalnu autonomijugovora bio je pred noć objelodanjen, Kjurdistana, gdje su- većinom naseljeni Nažalost nije nam, moguće u cijelosti Kijurdi. Kiurdistan počinje od istoua taj ugovor donijeti, jer je u kasnu noć Eufrata te na jugu Armenije i tako do pubEkovan i poslan redakcijama novi­ meridionelne granice Turske; gomjesu na, nego ćemo zasada donijeti najglavgranice usvojene od jedne interaliirane nije tačke toga ugovora, t. j. teritori­ komisije, koja je zasijedala u CarigjMjalne, političke i financijske, te glavne du. Pomenuti projekat predviđa zašti­ ekonomske klauzule. tu prava i religije Assiro-Chaldeens-ima U uvodu- ugovora, gdje se spominju a tako ; manjinama u ovim zemljama. sile potpisnice tog mira, nijesu ozna0 ovoj istoj stvari jedna tačka odre­ čene Sjedinjene Države Amerike niti i đuje kako će se popraviti granica u jedna amerikanska nacija, dočim su ozslučaju, ako granica Kjurdistana dodir­ načehi Armenija i Hidas. Evo glavnih ne perzijsku. Ugovor dalje predviđa i tačaka ugovora: ovo: Ako narod ovih krajeva zaželi svo­ ju posvemašnju nezavisnost, i u tom POLITIČKE KLAUZULE: pravcu podnese molbu na Vijeće Lige I. C arig rad. Stranke primaju na znanje tursku Naroda, priznaće mu se nezavisnost. U ovom slučaju priznaće se kao neza­ suverenost nad Carigradom, ali pod ovom rezervom: u slučaju, da je visna Kjurdska država — meridionalni dio Kjurdistana te vilajet Musul. Turska ne bude apsolutno držala mi­ IV. Iz mir (Smyme). rovnog ugovora, ili ne bude izvršavala pojedine klauzule, osobito,klauzule o Turska vlada odobrava da u ruke zaštiti manjina, ali-irane će sile imati grčke vlade, pređe uprava nad gradom pravo promjene gornjeg utanačenia o • Smirnom i okolicom koja je označena Carigradu. u mapi ugovora, a kao dokaz turske II. More uzi. suverenosti, vijaće se i u buduće tur­ Plovidba po moreuzima (morskim ska zastava na vanjskim pozicijama tjesnacima) obiihve.tivši Dardanele; Smirne. Grčka je vlada odgovorna za teritorijalnu administraciju. Može dr»ati Mramorno more i Bosfor, otvara se vojsku za obdržanje reda i mira. Grč­ slobodno svim trgovačkim i ratnim ka je dalje ovlaštena da pobire finan­ parobrodima, te aeroplanima svake vrsti, bilo koje mu drago ’ države, како cijske prihode, te/mora uspostaviti je­ dan lokalni pariamenat, u kojem mau mirno, tako i u — ratno doba. njine moraju biti proporcionalno zastuOve vode nijesu potčinjene blokian i pane. Ovaj se projekat mora predati u njima se ne smiju obavljati nikakve komisiji Lige Naroda na odobrenje i vojne vježbe, niti Proti ikom učiniti se nikakvi neprijateljski akt bez odluke ako se većinom glasova primi b^ pu­ novažan. ” Lige Naroda. Uspostaviće se jedna moreuzna ko­ Lokalni će se izbori za sada suspenmisija, s kontrolnom zadaćom. Turska dovati, dok se ne povrate bjegunci koji i grčka vlada toj će komisiji dhti po­ s,u za vrijeme rata dezertirali. Narotrebitu moć. Komisija će se sastojati čite odredbe predviđaju zaštitu manji­ od akreditivnih poslan,ka: Amerike Ca­ na, zaštitu narodnosti, te njihovu zaš­ ko želi i ako ovaj mir usvoji), Engles­ titu u inostranstvu, zaštitu neobligatke, Francuske. Italije, Japana. Rusije nog vojništva, te zaštitu trgovine, ra­ (ako bude priznata kao članica Lige da i slobodne upotrebe pristaništa od Naroda), Grčke, Ru.njmje i Bugarske strane Turske. Grčka vlada ne smije (ako bude priznata kao članica Lige, te ništa upotrijebiti, da umanji vrijednost ako i ovaj mir usv.ijij. Svaka od gore sadašnjeg turskog novca. pomenutih država, akređitiraće po jedPoslije petogodišnjeg roka lokalni! hog poslanika i imati jedan glas, je­ parlamenat može zatražiti od Lige Na­ dino poslanici Amerike, Engleske, roda, da se Smirna pripoji Grčkoj. Li­ Francuske, Itaiije, Japana i Rusije ima­ ga će odrediti plebicit, te Turska mo­ ju pravo na po dva glasa. Komis ja će ra unaprijed priznati grčku suverenost biti potpuno nezavisna od lokalnih vla­ nad Smirnom. ako se plebiscitom ut­ sti imaće svoju sjpstvenu zgradu,»svoj vrdi da je većina stanovnika za Grčku. budžet i svoju autonomiju. Dužnost će joj biti da izvrši sve potrebne radove, V. Grčka: kako bi se poboljšala plovidba u MoTurska izjavljuje da sve svoje teri­ reuzima t pristup u pristaništa. Komi­ torije u evropskoj Turskoj daje u po­ sija će nadalje voditi kontrolu pilotstva, sjed sve do granica, koje su određene remorkestva i bacanja lenkera, a tako u mirovnom ugovoru. Isto tako joj us­ isto i potrebitu kontrolu za izvršenje tupa ostrva: Tenedos, Lemnos, Samotmirovnih uvjeta glede luke Carigrad, herace, Mitilenu, Samos, Nikaria i te željezničke stanice Hajdar paša. , Chio, te neka druga manja ostrva koja U slučaju napadaja na slobodni pro­ se nalaze u Egejskom moru. Grčka vla­ laz. komisija će zatražiti od Antantida prima principijelno sve obveze koje n h komesara pomoć, koja će joj će su zatražene od Turske u pitanju mo­ pružiti bilo kopnom bilo morem. Ko­ reuza.misija će -moći kupovati imanja S> Grčkom će se sastaviti poseban uza svoju upotrebu, a tako, isto otpo­ govor o zaštiti manjina narodnosnih i četi i — razne gradnje, te će joj vjerskih. Grčka prima na se sve finan­ se izdavati zajmovi koji će biti osigu­ cijske obveze koje odpadaju na novorani taksom, koja je određena na ustupljene zemlje, a naročito Edrenu. . parobrode, koji se budu služili moreu(Nastavke se). ’zima. Drugi stavovi -ugovora jodnose Prošlog petka 14. maja ispratismo do hladnog groba jednog našeg iskrenog druga, jednog pravog, prijatelja svoga naroda, čestita građanina i vrijedna kulturna radenika, Hifzi ef. Muftića, šeriatskog suca i člana Ulema medžlisa. Skoro pola godine borio se s teškom boljeticom, ožaljen i oplakan od mnogo­ brojnih prijatelja već odavna, kad se već vidjelo, da mu lijeka nema. Mno­ gobrojni prijatelji posjećivali su ga svaki dan, a on gajretio, govorio i na­ dao se kao za utjehu njima, da se do­ bro osjeća, nikad da se potuži na svoje patnje, mimo je podnosio tešku bolest kao nešto posve svagdanje. U zadnje dane bijaše merhum posve iznemogao, ali i opet dušom i srcem jak i na sami zadnji dan svog života, u petak u jutro, razgovaraše on s bratom svojim. Pitao je; koji je dan danas, a kad -mu je od­ govoreno, da je petak rekao je, da će i on danas svakako u džumu. I zaista je sam sebi prorekao: jer kratko vrijeme iza toga ispustio je svoju plemenitu du­ šu, bio je za vremena opremljen j nje­ gova je dženaza prispjela u džumu. Njegova mnogobrojna pratnja kako od kuće do džamije, tako od džamije do hladnoga groba na Grlića brdu po­ kazivaše onu simpatiju i ugled, koje uživaše u svim slojevima našeg građan­ stva. iMerhum Hifzi ef. rodio se u Banjoj Luci 28. januara 1872. On je starinom iz 2epča, sin je merhum Ragib ef., šeriatskog sudije, a ovaj sin muftije Hifzi ef., sina muftije Hasan ef., sina Osmanova. Hifzi ef.?e učio najprije tri godine silpan-mekteba, a onda išao u »sn. ško­ lu i svršio je u Petrovcu god. 1888. Iza toga je bio tri gpdine u Kuršumliji me­ dresi u Sarajevu do 14. avgusta 1891., a onda stupio u šerijatsku školu. Tu je školu svršio redovito za pet godina i 22. jula-' 1896. izašao sa svjedodžbom kao apsolvent, te iste godine u mjesecu novembru imenovan vježbenikom u šerijatskom sudu u Gračanici, gdje je ostao jednu godinu. Iz Gračanice je pre­ mješten u Sarajevo. Tada je 2. jula 1898. položio u Rijaseta šeriatsko su­ dački ispit i nakon provedene prakse koju je dalje vršio kod šerijatskih su­ dova u Banjoj Luci i B. Krupi imenovan je ц mjesecu junu 1901. šerijatskim sudijom u Fojnici u X., a u mj. oktobru 1909 u IX. čin. razredu. U mjesecu au­ gustu 1910. premješten ie u B. Novi, gdje je ostao 4 godine. Godine 1914. u mjesecu junu imenovan je članom Ule­ ma medžlisa. U tom svojstvu ostao je sve do svoie smrti. Gdje je merhum Hifzi ef. služio, ostavio je lijepu uspomenu, a službu je svoju vršio savjesno. No po svom osječaju ne bijaše on nikako sklon či­ novničkom pozivu, on je bk> kulturni radenik, narodni učitelj i savjetnik, bio je za svaku reformu ali ne prebrzim korakom i ne bez jasne i tvrde vjer­ ske podloge. Ta sklonost više kultur­ nom radu i pretresanju naših socijal­ nih potreba nagna ga, da ostavi službu šerijatskog sudije i da pređe u dairu Ulema medžlisa, gdje je mislio da će moći razviti i svoju ambiciju i svoje sile posvetiti radu za narod. Što ni ovdje nije mogao da razvije svoje pra­ ve osnove nije krivnja u njemu. Naj­ običnije i stereotipne poteškoće sviju kulturnih radenika koji su vezani za službu, jest šablonsko i birokratsko uredovanje, gdje spisi obasiplju čovjeka. Naročito je želio, da u Rijasetu radi o reformi našeg mearifa. Ali poteškoća ima svuda i previše.' No r^dio je merhum dosta i službeno i u svoje slo­ bodno vrijeme. On je sudjelovao u sva­ kom našem kulturnom pokretu, bio u . I I • | | i : .-A.. A . . �— Strana 2 Страна našim društvima i sarađivao svuda u našim listovima u rubrici religioznouzgojnog smjera. . Merhum Hifzi ef. nije bio obični či­ novnik, koji iz svog ureda ide kući na odmor, on se- baš tada laćao posla, ako nšta čitao je vazda i čitao dosta, a lektira mu upravo bijaše u skladu i njegovim težnjama: veći socijalni problemi ma u kojoj formi: u romanu, raspravi ili histonijskim djelima. Volio je uži krug društva, pa je upravo njegovim poticajem zadnjih godina zavedeno sijelo nekolicine mu prijatelja gdje su se nevezano i neukočeno raspravljala mnoga pitanja. U tim je sijelima s merhum Hifzi cf. zametak i naše današnje organizacije. A kad se udario temelj, on je izabran za potpredsjednika mje­ snog odbora u Sarajevu. Iza našeg oslo­ bođenja bio je i članom Narodnog Vi­ jeća. U cijelom svom životu i djelovanju, u raznim zgodama i prilikama merhum Hifzi ef. nije nikad pokazivao znakova srdžbe ili tjesnogrudnosti, njegova pri­ roda bijaše jedna rijetka blagost i ple­ menitost duše, a silna snag% volje. I zaista pored njegove mnogobrojne po­ rodice oplakuje ga' i velik broj njegovih prijatelja i znanaca naročito oni njemu bliži, koji imađoše prilike, 'da upoznaju lijeni njegov značaj. Da ga svemogući Bog nagradi naj­ ljepšim dženetom. ,a porodici njegovoj i prijateljima da podijeli ytjehu! Amin! Em. PRAVDA' — „ПРАВДА" [ | ' । I i i ! Bilješke. »Glas Naroda« odnio je rekord u — laganju nesamo sadanjim sarajevskim listovima, već i blagousnuloj »Bosmsche Post«, Rakovoj »Srp. Štampi« i drugim reptilima crno-žutog režima. 0 sram­ noj blamaži »demokrata« što su je do­ živjeli na protestnoj skupštini, koju sazvaše na Bščaršijl. on veli ni manje ni više, već da je bila sjajna manifestacija »demokratske« misli i iznosi — bez imalo stida — da je na skupštini bilo preko tri hiljade ljudi. Da uvjeri čitatelje o toj ordinarnoj laži on donosi i dojmove sa te impo­ zantne skupštine, htijući da je i duho­ vit u tim svojim ,»zapažanjima I« A hrč ni mukajet na pisanje ostale štam­ pe. koja je bez razlike stajališta saglasna u tom, da je na ^upštini moglo biti najviše — pet stotma ljudi raču­ najući i znatiželjnike! koji dođoše da se malo pozabave malim Vasiljem. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Položaj nove vlade. U dobro obavi­ ještenim političkim krugovima smatra se položaj kabineta g. Vesnića vrlo pe­ simističan. Jasno je, da 'između mini­ stara članova demokratske zajednice i ministara članova parlamentarne za­ jednice vlada znatna razlika u mišlje­ nju glede naših najvažnijih pitanja, gle­ de agrarne reforme, ustava i izbora za konstituantu. Zbog toga se smatra, da se vlada ne će održati niti 15 dana dok joj pak drugi produžuju život na mje­ sec dana. Naravno, da cijela slika si­ tuacije nije tako crna, kako bi to htjeli neki krugovi, ali nema sumnje, da bi trebalo više složnog rada i razumije­ vanja u' vladi. Opreke u ministarskom vijeću. »Nar. Politika« donosi pod datumom od 21. o. inj. Sutra u 11 sati sastaje se sjedni­ ca ministarskog vijeća pod predsjeda­ njem regenta Aleksandra. Na sjednici’ će se raspravljati o izvađjskom polo­ žaju naše države, u prvom redu o jad­ ranskom pitanju. Međutim glavna za­ daća ove sjednice sastojaće se u to­ mu. da se izglade neke opreke, ko­ je postoje u ministarskom vijeću izme­ đu mmistarh jedne i druge grupe. Saznaje se, da je neki dan došlo u mi­ nistarskom vijeću do prilično oštrih su­ koba, koje je prouzročio ministar unu­ tarnjih djela Lj. DavidoVić svojom naka­ nom, da po svom ćejfu provede promje­ ne i premještanja medu činovništvom. On je. čim je nastujko svoju službu; pripremio mnogo ukaza, u kojima je razmješteno činovništvo po demokrat­ skim interesima. Sve bi se vratilo na ono. kako je to svojevremeno uredio Pribićević. Dakako da parlamentana zajednica ne može mimo gledati ovo I demokratsko pripremanje za izbore. Koncentracijski je kabinet tako već ' u početku svojega rada naišao na oz- . biljne poteškoće. Doznaje se, da će se svi premješteni činovnici zahvaliti na j državnoj službi. Regent je i ovaj put I uzeo u svoje ruke inicijativu, da izgladi I spor. U tu se svrhu i sastaje sutra •krunsko vijeće. Stojan Protić u Zagrebu. Dne 21. o. mj. stigao je u Zagreb ministar za konstituantu i bivši ministar predsjednik g. Stojan Protić. Zajedno s njim doputo­ vali su i ministar pošte i brzojava dr. IBinković. ministar šuma i ruda Ivica Kovačević te povjerenik zemaljske i vlade za unutrašnje poslove dr. Franko Potočnjak. U pratnji g. ministra Protića nalaze se i univerzitetski profesori dr. SlOboKian Jovanović, dr. Lazo Marković i dr. Vošnjak. G. ministra Protića dočekao je na kolodvoru g. ban dr. Laginja, s kojim se odvezao u banski dvor, gdje je otsio kao njegov gost. | Ugovor o miru sa Mađarskom. — U Pariškim krugovima vlada uvjerenje da će se madžarska delegacija izjaviti pri­ pravnom da potpiše ugovor o miru i I da će tom prilikom izrazit: protest, kao što su to učinili njemački i bugarski delegati prilikom potpisa ugovora o miru. Ne će biti usvojen nikakav nov rok za potpis ugovora o miru s Ma- • đarskom. ako ga mađarska delegacija bude tražila. VANJSKI POLOŽAJ. Turska i Istok. Francuska se štam­ pa osvrće sa vrlo oštrim riječima proti ugovora u San Remu, koji je nametnut Turskoj i zahtijeva, da se imade saču­ vati njezin potpuni integritet. •Londonski »Dely-Telegraph« donosi vijesti iz Carigrada, koje zabrinjuju en­ glesku javnost, a naročito radi mladoturskog pokreta. Mustafa Kemalove ak­ cije natolijj i boljševičkog napredo­ vanja u Kavkazu. Iz Carigrada javljaju, da se je održa­ lo krunsko vijeće pod predsjedanjem sultanovim, na kojem je prisustvovao prijestolonasljednik Abdul Medžid ef. i Damad Ferid paša, na kojem je zaklju­ čeno, ako se mirovni uvjeti glede Smirne i Trakije ne promijene, osmanska će dinastija abdicirati i vlada će .također prepustiti zemlju svojoj sudbini. Rimska »Epocha« donaša vijest iz FELJTON. A Hifzi Bjeievac Rene Logotetides. (5o) »Molim, da ovdje ostanem«, rekne u sebi na­ slađujući se pogledom na more, na veliko Crno Mo­ re i gledajući, kako galeb leti njegovom pučinom. Jedna nevkna želja rađala se u srcu Rene Logote­ tides, jedna želja, da postane galeb i da se slobodno, lagano vine morskom pučinom u slobodu. Ali za ovom željom došla je ledena zbilja kada se je ok­ renula i virila ledene, gole zidove, koji su je stis­ kali, koji su joj omeđavali njezin budući svijet. Teškim korakom prede preko sobe i sjedne na prašljivu stolicu, koja je. pod njom zaškripala, kao da joj je ironički htjela reći, kako su varave i pro­ lazne sve nade čovjeka. Preko dasaka kroz gornji dio prozora padalo je sunčano svijetlo po podu i polagano se. dizalo ,da osvijetli satrvenu djevojku u kojoj je počelo nestajali otpora, jer ju je samoća tako obuzela, da je oćutila svu težinu dugih teških dana, koji će proteći — dugih, teških pet godina među ovim zidinama. U tom dugom nizu jednolič­ nog života, u tim teškim danima gubilo se njezino Kopenhagena prema kojoj šu Englezi započeli pregovore s turskim nacijonalistima, jer su uvidjeli, da ih ne mogu satrti, a naročito zato jer Ventzelos ne ■može da postavi vojsku od 100.000 ljudi. Pred vojničkom diktaturom u Rusiji. Javlja se iz Londona: Prema jednoj de­ peši iz oKpenhagena, sovjetska vlada, čini se, mijenja svoj opći pravac, da izbjegne ekonomsku propast . Rusije i uspostavi trgovačke veze sa cijelim svi­ jetom. Lenjin je predobio Trockoga za ideju demokratskoga režima. Izvanred­ na komisija je lišena vlasti, a admini­ stracija povjerena najiskusnijim licima. Prema Lenjinovu programu bit će pri­ znato pravo svojine i slobodne razmje­ ne. Prema glasinama imade se potpu­ na vlast koncentrirati u rukama ^ge­ nerala Brusilova zbog jake ruske akci­ je proti ••"liskoj ofenzivi. Ako Bnusilov ostane gospodar momenta, ruska revo­ lucija poći će običnim tokom svjetskih revolucija i svršiti vojničkom diktatu­ rom. Prosvjeta i škola. Učiteljica muslimanka — žrtva. U službenom dijelu »Narodnog Jedinstva« od 18.,maja 1920. stoji: »Zem. vlada za B. i H. razriješila, je imenovanu namjesnu učiteljicu I. djevo!. nar. osnovne škole u Tuzli Fatu KariĆ od daljeg službovanja u bos.-herc. narodnim os­ novnim školama.« * Kad se ovo pročita, čovjek dobije dojam, da se rečena kažnjava, a po­ greška da je velika, dok se izgoni iz svih osnovnih škola u domovini. Među­ tim, stvar stoji ovako: Fata H. Karić je jedina, koja je prošle godine svršila preparandiju kod nas i to s odlikom. I kad nije mogla dobiti mjesto na dese­ tak osnovnih. škola u Sarajevu, a da i ne govorimo o muslim. djevojačkoj školi ovdje, na koju nijesu dali Fati, alt su slali i danas još šalju Mare, ona nije mogla poći od roditelja sama u svijet uz malu početničku plaću. 1 samo za taj neodlazak vlada ju je razriješila na jednoj strani sada, dok jti je na drugo! strani tražila da zamjenjuje jednu kršćanku učiteljicu na ovdašnjoj muslim. djevojačkoj školi, ikoja odlaai na dopust (Fata je već 2—3 mjeseca zamjenjuje!) i vratiti se ne će, a na njezino će mjesto biti imenovana opet kršćanka, ali mu­ slimanka nikada. Može Li se taj postupak prosvjetnog odjeljenja naše vlade nazvati moral­ nim?! . Ispit na ovdašnjem Dar-ul-mualUminu održan je 15. o. mi. u prostorijama Hanikah medrese. Ispitu je predsije.dao sarajevski muftija g. Šalim ti. M-uftić a vakuf.-mearifsko povjerenstvo zastu­ pao je g. S. Korkut. Isbitu se pođvrglo 7 đaka IV. godiš­ ta ovoga zavoda. Đaci su lijepo odgo­ varali a i inače su postigli uopće dobar •uspjeh jer od njiha sedmorice 1- je svr­ šio IV. god. sa vrlo dobrim uspjehom, 4 sa dobrim, a 2 sa dovoljnim uspje­ hom. Naši dopisi Brčko, u maju. (Pljačke i zulumi.) U aprilu t. g. za­ palili su seljaci u Obudovcu magazu pouzdanje, njezino ja i pretvaralo se u jednu bol, u tugu — u nesreću... Činilo joj se je, da je već potpuno napuštena, da je više sve propalo i da je započeto djelo eto u ovoj sobi, na obali Crnog Mora dovršeno. I ona neće moći izdržati te teške dane tamnovanja!-Rene je počela plakati. Naslonila se na ruku, a suze su tekle niz njezino lice, jer je nestalo u srcu njezinu one svijetle zvijezde — nade, koja ju je pratila i do ove sobe.. . A sada, sada su je ogradila ova četiri zida, a daskama joj zatvorili prozore, da ne gleda ni more, ni sunce... A to sunce 'i ne znajući koga grije svojom toplinom šuljalo se je kroz pro­ zore preko dasaka i grijalo je. U duši Rene Logotetides bilo je mračno i hla­ dno, jer je istom sada osjetila, da je u istinu došla do kraja, gdje ideali ostaju za nama. IX. Број 159 Broj ' Rene Logotetides je sjedila na stolici u pros­ tranoj sobi i tupo žurila u nečisti i izrovani pod. Svaki štropot prenuo je iz misli i ona bi pogledala prema vratima, da vidi hoće li ko doći. Kada su se koraci hodnikom kraj vrata udaljili Rene bi uzdah­ nula i zadubila se ponovno u se, u bol, očaj — u samoću. Osjećala je i glad, nešto je stiskalo u želudcu, ali na jelo nije ni pomišljala sve kad bi joj ga i donijeli. No izgledalo Je, kao da su je potpuno Meihmedbega SaUhbegovića u vrijedno­ sti od, 60.000 K, koja je posve izgorjela. Priča se, da je tim seljacima neko re­ kao: »Treba da se noć zasjaji, a zem- ■ lja ne zna govoriti«. 1 zaista se noć za- sjajila, nekoliko je seljaka dotjerano u Brčko j — odmah pušteno, pa baš iz­ gleda da će biti po onoj narodnoj izio vuk magarca. Od 1. do 10. maja — kao što smo je­ dnom javili — opljačkano je i porušeno 6 konaka sa sporednim zgradama. Ako И se jeftino procijenilo, "šteta iznaša oko 2 milijuna kruna. Sreski načelnik dr. Ikić otišao je u Obudovac sa Mustajbegom Salihbegovićem, da ustanovi učinjenu štetu i kada je upitao seljake zašto su to činili, odgovore mu: »P4 Ti si nam, gospodine, rekao!« Tim je povodom bilo dotjerano u Brč­ ko oko 150 seljaka, od kojih je oko 80 odmah pušteno. Na ovo je upravo pri­ spio novi sreski načelnik iz Beograda, da preuzme ured, pa Čujemo da se zgra­ žao u kakav je nered došao. Dolazio je i okružni načelnik Grudić i otišao u Obudovac sa oba sreska načelnika. Svi­ jet govori da je novi sreski načelnik re­ kao, da je ovo revolucija i anarhija, dok je Dr. Ikić tvrdio, da je to prirodna stvar, te da treba seljake predati sudu. Grudić, videći toliku razuzdanost Obudovčana, strugne u Bijeljinu ne riješiv­ ši ništa, premda od1 Obudovčana prijeti opasnost i samoj^aroši. Pomislite ironije u ovom slučaju! Mehmedbeg Salihbegović služi u vojsci svoga kralja, a u isto mu vrijeme pra­ voslavni seljaci' ruše i pljačkaju imetak. Što je još značajnije, u Brčkom imade još toliko posjednika pravoslavnih ko­ liko i muslimana, pa ipak ni jednom od ovih nemuslimanskih posjednika ne pro­ pade do sada ni jedno pile. Pravoslav­ nim posjednicima kao manufakturisti i višestrukom milijunaru Savi Celoviću, koji ima posjed od 800 dunuma zemlje u čisto muslimanskom selu, gospodi Simić u muslimanskom selu Palanci i Maoči, veletržeu Cvetkoviću u Brci i Beganovcima i t. d. još ni jednom se nije ništa dogodilo, ni čivija im ne fali. Ne dogodi se ništa čak ni posjedu Jefte Ko­ štica. oca dra Milorada Kostića. koji je seljake nagovarao, da otimaju. Jasno je dakle da su inicijatori o,vih nereda na­ govarali seljake, da ruše »turska« do­ bra, kojima treba sve oduzeti bez raz­ like bili to posjednici ili težaci, kao na primjer seljaci Celićani i Mrtvlnčani. Ovdje i vrapci po krovovima govore, da su seljake na ova zlodjela nagovo­ rili — sreski načelnici Dri Kostić i Ikilć. Govori se. da je u Obudovcu u crkvi više puta. zbor držan sa Drom Kostićem. Ovdje vlada veliko ogorčenje, jer se očito vidi da’ se ide samo za tim, da se muslimanima škodi. Do kotara i su­ da stoji, da se inicijatori čim prije pro­ nađu, a koji su to, ne će biti teško pro­ naći, ako se samo hoće. Muslimani će pri svemu tome ostati mirni, da poka­ žu i ovom zgodom, da su pravi građa­ ni i dobri prijatelji ove nesretne drža­ ve. koju uništavaju i razaraju elementi, što su se od vajkada navikli živjeti od hajdučije. Jdš nešto. Kod nas se prvi građani odbijaju i ne daju im se oružni listovi, dok se istodobno podjeljuju — pali­ kućama i zlikovcima, koji ih traže, da mogu -dočekivati iz zasjede i robiti poštene ljude. zaboravili. Dan se naginjao noći, sunce je zalazilo i zadnje njegove trake uspravo iz mora krvavile su horizont, — tamo onaj jedan komadić neba, kojeg je vidila kroz prozor. Spuštala se ribć. Soba je po­ stajala mračnija i tužnija. Vani je bilo još svijetlo, nebo crveno od zalazećih sunčanih zraka. A onda je i toga nestalo. Spustila se noć. Nastao mir, koji nije ničim narušen — potpun grobni mir skripula, straha. Rene spusti glavu na stol i oćuti potrebu pla­ ča. Plakala je ne za to što je zatvorena, ne za to što je izgubila slobodu, nego što je u duši ćutila nešto strašno, nešto što trga naše biće. Prošlo je dugo vremena. Rene se prene i ,oćuti bol u glavi, u ruci i u čitavom tijelu. Bilo joj je hladno. Pogleda oko sebe ali nije ništa vidila. Us­ tane na noge, a stolica najprije zaškripi, a onda seprevali. Valjda je koja noga bila slomljena.. . Korakne zidu i napipa vrata. Potegne za ručnicu i ot­ vori ih. Mrak, tišina. Ništa se ne čuje. Nezna koja je doba. Da izađe? Kuda? Da ide trijemom, doli.. na dvorište. .. Da udihne zraka, čista zraka. Iziđe u hodnik, ali sf u isti čas predomisli i vrati u svo­ ju sobu. Ako me uhvate misliće da sam htjela po­ bjeći, pa će me i za to osuditi. Oteščaću sama sebi. . Nastaviće se. Muslimani čitajte,Pravdu* �ПРАВДА4 — »P«AVBA„ 'Spoj 160 — Broj Nadamo se da će novi sredki načelnik * ispraviti Ikićeve i Kostićeve nepravde ' 1 zavesti red kakav se traži u pravno ■uređenoj državi. x . , i • i Bos. Novi, 11. maja 1920. (Za obustavu preniještenja našeg su­ ca.) Ima nekoliko vremena, kako se. je po našem gradu počela širiti vijest, da će uskoro biti premješten naš omiljeli starješina kotarskog suda, Todor La­ zarević, iz Bos. Novog u Sarajevo. Ova je vijest neugodno dirnula svekoliko naše čestito građanstvo, bez razlike vjere i. plemenskog naziva, a 'naročito se je ,bolno dojmila muslimanskog dije­ la građanstva. Mi smo naime još za vrijeme vladanja zloduhe austrijske uprave bili vični gledati nesamo na vrhovnoj upravj naše zemlje, nego i kao šefove ureda u provincijalnim mjestima iftiportirane tuđince. nesposobne i oho­ le protekcionaše njemačko-austrijske i mađarske birokratije, koji su imali jedino tu zadaću, da naš narod i naše ni­ že • činovmštvo drže na uzdi i da "šire austro-mađarsku državnu ideju među domaćim svijetom. Nakon prevrata doživje.li smo po prvi put ugodni čas, da nam je za upravite­ lja ovdašnjeg kotarskog suda poslat naš domaći sin, sin težaka iz naše bliže okolice. Poslan nam je Todor Lazarević, koji je za nepunu podrugu godinu svo­ ga službovanja u Bos. Novom stekao opšte simpatije svega poštenog i česti­ tog svijeta, jer osjećajući ljubav za na­ rod. iz kojega je nikao, i poznajući vrlo dobro njegove dobre i zle strane, na­ stojao je vazda i svakom zgodom, da mane iskorjenjuje i da narod na dobro napućuje. Uopće je poznata Mjenica, da se je svršetkom rata medu"vima narodima -i državama Evrope, pored socijalnih, ekonomskih i drugih kriza pojavila i ne­ ka nova »moralna kriza«, u kojoj kako pojedinac tako i čitave skupine i razli­ čiti staleži teže za najraznovrsnijim ciIjevima. U tomu ne čini iznimku ni naš narod, ni naša1 država. Opšti moral spao je na najniži stepen, jer manje-više sva­ ko goji ambiciju za ličnim probioima, svako hoće da poluči neki posebni cilj, le birajući pri tom sredstava, kojim će se za polučenje cilja poslužiti. Bogataš teži još za većim bogatstvom, radnik za povišenjem nadnica i sniženjem rad­ nog vremena, težak, gladan zemlje, te­ ži da prisvoji što više zemlje ne mareći čija je i da li na to ima prava, političar teži popularitetom i unosnim polo­ žajima bez obzira na kvalifikaciju i t. d. Tako i činovnik teži za unapređe­ njem, pa makar u tom cilju morao kadkada postupati i protiv vlastitoj savjesti, .udovoljujući zahtjevima političke par­ tije ili struje, koja je mometalno na po­ vršini. Todor Lazarević je i u najtežim časovima ove- moralne krize ostao ve­ lik, dosljedan sebi i etičkim principima, koje si je postavio posvećujući se svom uzvišenom pozivu, sudačkom zvanju. On je vazda ostao nepokolebivo pošten čovjek i do skrupula pravedan sudac, ne pitajući za ime, političko uvjerenje, nacionalno osvjedočenje ili vjersku pri­ padnost stranke, s kojom je došao u do­ ticaj. Ostao je vazda isti, vazda pravedan i nepristran, te se nikada nije ii svom ■postupanju ni kao sudac ni kao privatnk pokolebao ni pred mogućnikom kao ni pred sirotinjom, pa čak ni pred raz­ uzdanom ruljom, koja mu je mogla život ugroziti. Ovo su razlozi, radi kojih mi žalimo za Todorom Lazarevićem,. ne kao pu­ kim činovnikom, nego kao velikim du­ hom i čovjekom1, koji sve svoje sugra­ đane jednakom ljubavi susreće, ali i prema. svakomu, koji nepravdu čini, jednako energično istupa. Ovakav čo­ vjek potreban je u našoj sredini kao ■ komad hljeba i mi molimo zemaljsku vladu, da nam ga i nadalje u našoj sre^ dini ostavi. Mi smo svjesni, da ni jedan činovnik, pa ni Todor Lazarević ne može medu nama vječito ostati, niti želimo da u tom pogledu prejudiciramo odlukama zemaljske vlade, nego želimo da se čo­ vjek ovako jakog duha i karaktera, koji narodno jedinstvo ne shvaća kao pustu frazu i ispraznu giječ, nego ga i u prak­ si provodi do najsitnijih konzekvencija, ostavi na svom mjestu "Barem dotle, dok i kod nas nastupe normalne i sre­ đene prilike. Ako je ovo premještenle u vezi sa unapređenjem g. Todora Lazarevića, mi sa svoje strane također molim# zemaljsku vladu, da to unapre­ đenje, kojega je on i zaslđžio, izvrši ostavivši ga u dosadašnjem mjestu nje­ gova službovanja. Domaće vijesti K: Sabit Mujezinović i Ibrahimbeg Defterdarević, po 20 K: Mehaga Butmir, po lb K: Avdaga , Sudžuka. Gornje prilog da-rovaše posjetioci sa­ stanka, na kojem je odlučena naša ak­ cija za osnutak ove .ustanove, te smo uvjereni nakon ovog prvog uspjeha, da će nas svi prijatelji našeg napretka ka- | ko u Sarajevu tako i u pokrajini svojim pilozima obilato pomoći. Priloge iz provincije treba slati na. »Musi. trg. i obrt, banku« u Sarajevu . sa oznakom: prilog za Musi. Akadem. Menzu«. Odbor. • Sila od nadglednika. Pišu nam iz Goražde: »Još za vrijeme Austrije bio je ovdje cestarni nadglednik Karlo Veber, koji se više ne može trpiti. Evo dokaza: 1. Rama Hajdarevića brat bio je na smrtnoj postelji i kot. liječnik Dr. Samdkovlija dadne mu cđdulju da ide od ispostave moliti gasa. Ovaj siromah ode i zamoli da uniđe upravitelju, Weber ga upita šta će kod upravitelja i zaište cedulju pa je izdere rekavši »vi. i ne možete dobiti i — maršne ga. I . 2. Osman Rašidkadić pravio put na svom posjedu, kraj Goražda, a da nije I ništa oštetio cestu. Jednog dana ovaj Hazim Muftić: I gospodin dolazi, izaziva slugu i pita ko Besjeda o Ramazanu. j je naredio pravljenje. Sluga mu kaže, i a Weberova prva riječ bijaše: »Vi (Svršetak.) svinje niste smjeli to raditi«. Pošto se Učenjem' i preslušavanjem mukabele je tu ii blizini desio i Rašidkadić, za­ •iza ićmdije manifestujemo sljedovanje i pita gospodina šta govori, a on opet privrženost Kur’anu. Kad Jcakav glaso­ ponovi svoje riječi i počme. se derati i vit književnik ili pjesnik izda svoju knji­ najgadnije riječi" govoriti. Kada mu je gu, mi se iskupimo, pa je u zajednici bilo dosta onda sjedne na svoj fijaker čitamo, i naslađujemo se njegovim umo­ i počne njemački psovati i rukom pri­ tvorinama i koristimo se njegovim sa­ jetiti. vjetima i uputama. Time činimo ugod­ 3 .) Prj dijeljenju kukuruza siromaš­ nost dotičnom književniku i odajemo mu nom pučanstvu napadao je uglednog i počast Tako isto odajemo počast knji­ poštenog starca Osmanagu Kođagu, ževniku nad književnicima, Sveznaju­ ■ muhtara, a i vrlo obljubljenog i vrijed­ ćem nad znanima, Svemogućem gospo­ nog kneza Petra Šarca iz. Oglečeve daru učeći i slušajući učenje Njegove na kojeg za cijelog službovanja nije ni knjige nad knjigama, izvora svakog jedan musliman procvilio nego ga svak znanja i umijeća. Sa zadovoljstvom prima. Kur'an je islamski zakonik, zbornik 4 .) Pri istom -dijeljenju žita napao je božijih zakona i naredaba', pravilnik za Sijerčićkog muhtara. stara 75 godina. život i životarenje svakog pojedinca, pa Prvo mu je bilo »marš svinjo«, a onda pošto nepoznavanje zakona, po samom psovke; kojih ne možemo iz pristojnosti zakonu, nikoga ne ispričava, to se taj iznijeti. zakonik mora često proučavati i nau­ 5 .) Pri istom dijeljenju žita napadne čavati. A da to bude obvezatno i nefauglednog građanina goraškog muhtara Ijeno, uveden je običaj, da se cijeli KuHalidagu Hadžića zato, što nije dao da r’an svakog Ramazana svima Sljedbe­ ' gospodin Weber ostavi nekoliko me­ nicima Islama po jednom do znanja tara žita za svoje svinje, nego je zahti­ stavi. Divni su i veličanstveni oni ča­ jevao da to. žito podijeli, sirotinji. Reče sovi, kad se uzbiba čisti džaminski zrak mu da nezna ništa, da nema mozga uzvišenim Allahovim riječima iz jasna nego g..... i pred cijelim ga pučani uznosećeg grla sposobnog hafiza-kur, stvom obruka najgadnijim riječima. Da raa. Pa kad još znaš, da velikoj pobož- • ne 'bi policije mogao je izvući vrlo kra­ noj manifestaciji istodobno prisustvuju tak kraj.................................. • svj muslimani cijeloga svijeta i pri to­ 6 .) Državnog cestara upotrebljuje za me razumiješ .značenje uzvišenih bo­ to, da mu hrani krmad, kokoši, tuke, žijih riječi: »Ovo je knjiga u kojoj ne­ ma nikakve sumnje. Ona je putokaz oguske, patke, zečeve i konje. Stoga ri­ nima koji svoga Alaha prizivaju; oni­ vaj gospodin može svega imati jer dr­ ma, koji vjeruju nevidljivo, izvršavaju žava plaća cestara zato, da g. ,Webe-u .služi kao sluga. Pitamo gosp. Karkomolitvu i dijele od 'naših blagodati. Onih, koji vjeruju sve ono što smo po­ vića zna li on za ovog cestara i je li ga vidio kad je skoro ovdje U,. ručili preko Tebe (Muhamede!) i sve ono što je poručeno prije Tebe (proMuslimanska Centralna Banka u Sa­ lim Poslanicima) i čvrsto su ubijeđeni rajevu, držala je svoju sedmu redovitu u život poslije smrti: ovi su na pravoj glavnu skupštinu dne 16. o. mj. Skup­ božiioj stazi i to su oni koji će biti ština je primila izvješće ravnateljstva smireni! i t. d. Kad to sve uvažimo i i nadzornog vijeća na znanje ij odobrila razumijemo onda osjećamo neku raz­ zaključne račune. Primljen je predlog draganost, neko duševno uživanje i post ravnateljstva o razdiobi čistoga dobit­ nam postaje oblakšan i ugodan. ka, te ravnateljstvu i nadzornom vi­ Osim izgovaranja kur’anskih rečenica jeću podijeljen apsolutorij. i osim razumijevanja njegovog znače­ Glavna skupština ovlastila je ravna­ nja. posebna je znanost način, kako se teljstvo. da ono po svojoj uviđavnosti Kur’an treba učiti, a zove se: Kiraat. : raspiše povišenje glavnice za daljih K To je znanost, koja nas uči kako se koja I 15,000.000.— t. j. do K 20,000.000— i da riječ izgovara, gdje moramo više, a gdje j odredi rokove i uvjete toga povišenja. manje glas rastegnuti, gdje stati i pre­ Dionice novih emisija glasiće: 7» na dahnuti itd. Ta se znanost dobro usavr­ donosioca, a 7» »a ime. šila, ali je danas vrlo malo, osobito kod Glavna je skupština zaključila, da nas u Bosni, stručno naobraženih hafizasve,dtomce već provedene druge emi­ kurraa, 'koji znadu sa svojim milozvuč­ sije dionica imadu glasiti na donosioca. nim kiraetom tako zanijeti slušatelje, da j U ravnateljstvo izabran je po­ ovi po više sahata mogu u tome uživati ; novno: g. Dragutin Marek, a na novo bez Ikakvog prekidanja i dosađivanja. I gg.: Dr. Halidbeg Hrasnica, Mujaga H. A eto ni bez ovoga nije mogao da biv- | Bašcaušević, Mehmedaga Kučukalić i stvuje evropski čovjek, isto kao što smo Mujaga Ahmetašević. rekli za klanjanje namaza u zajednici i U nadzornp vijeće izabrani su i za sokolska i gombalačka društva, što I ponovo vv.: Zijabeg Donlagić, Fahnisvjedoči da se civilizovano čovječan- I beg Teskeredžić, Salihaga Fočo, Musstvo samim prirodnim nagnućem k ple­ tajbeg Halilbašić i Muhamedbeg Ibramenitom usavršavanju nastoji u svahimpašić. čem prilagoditi Islamu. Samo što sva­ Prilozi za »Musi. Akademsku Men­ ko oponašanje ne može biti kao origi­ zu«. Akcionom odboru za osnutak men­ nal. Našem kiraetu izumilo je t zv. ze dadoše priloge slijedeća gospoda: »moderno društvo« oponašanje u ope­ Braća. H. Šabanović 3000 K, dr. Mureti i operi. To je glazba sa umjetnič­ stajbeg Mutevelič 2000 K, Uzejraga kim pjevanjem, koje se je u Evropi tako Hadži Hasanović 2000 K, Brača Deusavršilo i na toliku'cijenu podiglo, da mirdžić 1000 K, Ibrahimbeg Cengić 1000 K, Braća Hadži Jusufagić 1000 K, po nisu rijetki slučajevi, da jedan veliki umjetnk — operni pjevač- ili pjevačica 500 K: Sakib ef. Korkut, Huseinaga — za samu jedinu noć zasluži po mili­ Lukačević, Ibrahimaga H. Baščaušejun i više kruna, svojim zanosnim um­ vić, po 300 K: Ahmetaga Hadžj Omejetničkim pjevanjem. Gledao sam ljude rović, po 200 K: Ali Riza ef. Prohić, pri jednoj operi kako ih uprav rukopiSmail ef. Bukvica, Asimbeg Mute vo­ pateljno ovaka pjesma uzbuđuje, pa ci­ lić, Ahmet ef. Šerić. Alijaga Brčkalo, jelo vrijeme uzdišu i jecaju i sad plaču, Islamoga Vranić, po 150 K: Hamdiaga a sad se smiju. Njemčević, po 100 K: H. Džemaltiddin ef. čaušević. H. Ibrahim ef. Maglajlić, Kad ovakf jedan umjetnk stigne u Jusuf ef. Midžić, Mujaga Mašić. Edhekoji grad, gdje ga odavno nije bilo, svi­ maga Dultzar, Muhamed ef. Dizdar, jet odgađa putovanja i važne poslove Šemsudin Sarajlić. H. Mulić Bdhem, pa hrli tamo ne samo iz mjesta nego Salemaga Trebiniac. Mehmed ef. Abai.iz udaljenih gradova isto kao što svje­ džić, Azabagić i. Vejsil ef. Čolaković, sni muslimani hrle iz velike udaljenosti; po 80 K: Abduselambeg Hrasnica i da se naslađuju slušajući stručno naoAhmet ef. Sočo po 50 K: prof. Sadovič, bražene Hafize-Kurrae. Mehaga Pašović. Alijaga Đukić. po 40 Ovom nam je prispodobom namjera I I I I I I I j Listak. Сграна 3. potaknuti, naše mjerodavne faktore, da se ozbiljno promisle i pobrinu, kako bi se ova znanost Kiraeti-kur’ana kod nas oživila i obnovila, jer bi nam se nehaj i odgađanje — kao u mnogim drugim stvarima — moglo ljuto osvetiti. Poslije mukabele kad se izađe iz dža­ mije ostaje do zalaza sunca poprečno po podrug sahata, pa je ovo vrijeme obično najteže postiti, jer u ljetnim du­ gim danima pred večer tijelo počne osjećati neku smalaksavost, pa čovjek prijtakom stanju nije sposoban za ka­ kav teži tjelesni niti duševni .rad. Za to ćemo u to doba probrati lakše po­ slove, medu klije ubrajamo i čitanje za­ bavno poučnih knjiga, pregledanje povrtaljke, sređivanje halata i oruđa, na­ migivanje živadi i drugog blaga timarenjem i hranom i t. d. a može se ujagmiti proučiti i koji list Kur'ana pa i prošetati, ali nipošto spavati i besposlen sjediti. Svaki pojedinac treba da bar jednom za vrijeme Ramazana prouči cijeli Kur’an i da se trsi što više 'iz njegova sa­ držaja razumjeti preko onih, koji vla­ daju arapskim jezikom. A tb se najlakše dade postignuti upriličivanjem zajednič­ kih predavanja izd teravije u raznim či­ taonicama, knjižnicama i klubovima, a i pojedinačnim druženjem sa onima koji su više učili i doznali. Konac dana i završetak posta pri za­ lasku sunca obično se objavljuje puca­ njem iz topa, a i akšamski ezani sa munara označuju, da se može iftariti. Kako smo rekli za posljednji čas za vrijeme imsakja, kad treba zapostiti to’ isto vrijedi i za prvi čas iza prestanka posta, da ga je sunet iskoristiti i što god jesti ili se barem vode napiti. Su­ net je reći, vladati se i činiti onako, kako je to radio i postupao božiji po­ slanik Muhamet alejhisselam. Ko je u stanju, veliki je sevap da na iftar pozove još kojeg komšiju, prija­ telja, putnika, a osobito siromašnog. Još ćemo napomenuti, da je Ramazai. najzgodniji mjesec za podmirenje duž­ nog zećata, a osim toga lijepo je ispla­ titi prije bajrama propisanu sadakaifitru. potpomoći sirotinju hranom, odi­ jelom ili bar korisnim savjetom, a po mogućnosti pored svega gornjeg još i što god pridonijeti i priložiti za opću korist ,ј dobrotvorne svrhe, jer će se za ramazanska dobra djela, kako je već prije naglašeno, mnogostruko vrše na­ građivati i isplaćivati nego za djela u drugim mjesecima. Osim toga, ako hoćemo da nam ra­ mazanski ibadeti budu kod Boga prim­ ljeni,' dužni smo se halaliti i izmiriti sa svima onima, s kojima smo bli u ka­ kvoj zavadi i razmirici. Trebamo ozijaratiti bližnju i daljnju rodbinu. Ako su koji udaljeni, pa ih ne možemo osobno posjetiti, to ćemo im pismenim putem ili po poruci izraziti svoje dobre želje. Osobito roditeljima moramo pokazati veliku privrženost i poslušnost, ako su u životu, a ako su već umrli, onda ćemo im proučiti što iz Kur'ana i moliti Boga da im uveća mir i rahatluk u njihovom novom prebiva­ lištu. Naročito još Šeriat 'napominje da smo dužni sa svojim komšilukom živiti u najvećoj pažnji i prijateljstvu. Dosta će hiti kad napomenemo, kako je Alejhis­ selam rekao Hazreti Enesu: »Enese, nije pravi vjernik onaj u koga komšija omrkne gladan!« Razumije se, ako si u stanju pomoći mu i nahraniti ga, a ne veli .izričito: ako si znao, da je gla­ dan, pa se iz toga može tumačiti, da si baš d-užan znati, da li je tvoj komšija gladan ili nije! Kad tako budemo provodi! Rama­ zan sa svim njegovim svojstvenim ibadetima, pa kad svoja očišćena srca već prikalimo na uredan i Bogu ugodan život molićemo svog dragog Allaha dž. š. da nas uzdrži i u buduće na pra­ vom putu i u krijeposnom življenju. Po­ što življenje i prometanje odraslih u svemu izravno utječe na uzgoj mlađih, to smo svakako svakom prilikom, a po­ sebno uz Ramazan dužni tome uzgoju veliku brigu posvetiti. Zato moramo naprama mladima biti vrlo snošljivi, Ijubezni i susretljivi. Djeci treba pričati 0 ramazanskim adetima, tumačiti i nazjašnjivati im njegovu svrhu pa ih češće obradovati sa kakvim ugodnim hediiama i sve razumno i svesrdno udešavati tako, da i našim mlađim Ramatzanski dani ostaju u najugodnijoj uspomeni. Pa neka onda i naša djeca i njihovi potomci, — sve dok bude Allahova vo­ lja, da obstoji ovaj svijet, — zidaju kuću, koju smo i mi j međusobno se susreću uz poklike: s Ramazani-šerif mubarekj olsun! �број 160 Bro) »ПРАВДА*'— »PRAVDA* —мча j. Strana HaslMsta trgovaca i obrtnica Ma и Basne i Hamagovinu (d. 1) n Вагајви. .. I II ■ I II I ■■ ■ ■ a ■ I I I Sk Šasi se svla hiicvnla noslnviraa. Пвф u»kn I ansFSeiO« a Mjevsht SSS. i u inozeMfn. Prtua вlošftE sa nlsiit Knjižica I ГвКавв »tust I ukM!š;i|e ia najpcvsiinijs. 6k8slM sk шјспЦћн peslgvt i burmu aalcss I - , --------------------------------------------------- Di8R?čha slavnih Н ЗЖМ ' ---------------- 1.1.1 li—— ■■ " i ■ 1 ■ I *———— Епјв ssaansl« I aprnlJĐcllske hrsđitt. — ИприЈв I nratfete snti>, ?e!uh 1 vrlltđnjsM papin ivih vrsta. Н -3 t ii D 3 S 3 £ L B ti 3 E нпруЈв I prodaje sva vrsta raSš, a pnslav(to m ilvotns mhiIriIm. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemao, lijevu ■ Brzejmri: TrpHčiia b«, Sarajevo - Interurban telefon: Zl¥ Sreća da bude lijepa, te da Ijepo- 1 tom svojom .poluči uspjehu društve- i nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož- , ne nećistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska.). 184 Centralna drogerija Braća ^ahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudplfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije.______ ■ I I Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—; za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta K —- Osobito jaka tinktura za’stjenjce K 16.— Za moljce po K 10’—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10’—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na; blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. ЈОпker Zagreb br. 16. Petripiska1 u! br. 3, 111. kat. 60 Muči li Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima?' Malo Fellerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krune. ^Billielm F. TIbMmIH druj8 Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na v-eliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa. sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona.100% i 12S“/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Oglašivanje u .,Pravdi“ donosi veliki uspjeh. . Želudac Vam nije u redu? Nekolike Feilerovih pravih Elsa-piiula. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina- posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 316. Hrvatska. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA | 4 T preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦' školskog pribora. — Narućbe se X obavljaju brzo i točno. X Cl en^imjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 j 4 4 4 O b i a v a. Novoosnovana »Težačka banka d. d.“ u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem od 16. oktobra prošle godine VII. Br. 696 odobrilo osnutak zavoda i njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. _ . Zavod će se b'aviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, to podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije. U ravnateljstvo zavoda izabrana su ova gospoda: Predsjednik: Husnibeg Čorović veleposjednik i trgovac1 iz Cazina. Podpredšjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibratiimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male Kladuše. . članovi ravnateljstva: Ahmet ef Cokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimnašić veleposjednik i Zivko Sukić trgovac sva tri iz Bihaća, Mujataga Pozderac posjednik i trgovac iz Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i trgovac, Suljaga Hadžić veleposjednik i trgovac oba iz Peći-Grada, Arifaga Su'lejmanagić posjednik i trgovac iz’Todorova, Hadži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba. iz Velike Kladuše. « -- . • Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpredsjednik: Salih ef. Midžić posjednik i- trgovac iz Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada- i Haso Alagić posjednik i trgovac iz ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisivanje društvene tvrtke svog -činovnika - Mujagu Bahtijarević-a i povjerila mu privremeno upravu zavoda. * R A V N A T E L j ST V O Težačke banke d. đ. u Cazinu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnta u Tuzli. ========================^^ Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgoverai tmedai: F. Šokfta? VtauA: (iMtndM M. U.« D. k 1 КММ, ВшиМа. ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c79cf7664799f035a98520b8cc49016f.pdf 1e159ff4438f29526d5ef81736d0f8fe PDF Text Text PRAVDA Poštarina u gotovom plafona. ГЛЛШО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУВДИМДО^ Broj 56 (161) ОтШВЗАЦЦЈЕ. Sarajevo, četvrtak 27. maja 1920. (9. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 k r u h a. "Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. !Мјв FBdahciDni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt.stedidnicelUd. Godina II. prpva nad ovim ostrvom.i naročito primanja danka koji joj je davala En­ gleska prema utanačenju. X. Maroko (Fes) i Tunis. ’ U 93. broju »Srpske Riječi« od 14. o. Turska priznaje francuski protekto­ mj. osvanula je na — uvodnom mjestu, rat nad Marokom, prema konvenciji od ftjava tuzlanskog građanstva, kojom 30. marta 1912.; te protektorat nad Tu­ se odbijaju »najbestidnije laži«, kojima nisom isto .prema konvenciji od 12. ma­ ostatci crnožutog režima, po novinama ja 188D g. Trgovačka roba Maraka i Pravdi, Hrv. Slozi'1 Jugoslaviji na­ Tpnisa, koja bude poslana u Tursku, padaju načelnika .tuzi, okruga. Mi smo smatraće se kao francuska roba. bili uvjereni da gazda Pero Stokanović nije mogao na potpuno ispravan XI. Libija i ostrva na Egejskom moru. način doći do potpisa članova naše or­ Turska-se odriče svih svojih prava ganizacije, nu da će se poslužiti i ai titula u Libiji, koja je^imala prema gentima-provokaterima, to nijesmo Statutu od 12. oktobra 1912. U korist mogli ni. slutiti. Međutim se je eto i to Italije, odriče se Dodekaneza, i predaje dogodilo^ Neka mu bude na čast, kao upravu istog talijanskoj vladi, a tako što će biti i g. načelniku Gradiću, koji isto i ostrvo Kasttellorizo. je eto spao na te grane, da mu svje­ XII. Narodnosti. dodžbu ispravnosti daju Gluhići, NajgeŠto se tiče uređenja prava pojedinih bauri, Strodli, Kandottije, Ademi, Tenarodnosti u "zemljama koje su. oduze­ mimi, Kadro Kunosić i — njegov kočite od Turske, mirovni ugovor predvi­ jaš, Čestitamo, g. načelniče i donosimo đa razne rješidbe u tom pitanju. Ova ovu poruku: su riješenja slična onim koja su izre­ Uredništvu »Pravde« sčena u mirovnom ugovoru s Austrijom. Vili. Hidžas. VI. Armenija. , ’ u Sarajevu. XIII. Opći propisi. Turska priznaje Armeniju kao neza­ i Danas ?mo poslali »Srpskoj Riječi« Kao što su velevlasti priznale, takd. Pod ovom klauzulom, Turska prima visnu i slobodnu državu, te u isto vri ­ slijedeću izjavu, pa i Vas molimo, da i i Turska priznaje Hidžaz nezavisnom na znanje i odobrenje sve mirovne ugo­ jeme priznaje buduću odluku predsjed­ I i slobodnom državom, te Te odriče svog. vore, koji su do sada doneseni od aliije u Vašem listu donesete: Uredništvu »Srpske Riječi« u Sarajevu. U Vašem nika Sjed. Država Amerike u .pitanju suvereniteta nad poarajinom Hidžaz ranih sila i koji će-se u buduće donijeti. granica između Turske i Armenije a u cijenjenom listu od 14. maja 1920. broj kao i svim svojim drugim teritorijima, Turska sb naravno odriče mirovnog u93. izašla je izjava, na kojoj su štampa­ okviru vilajeta: 'Erzerum, Trabezonj govor^ u Brest-Litovsku te izjavljuje koji će od strane aliiraca biti dodijelje­ Van i Bitlis te izlaz na Crnom Moru. na i n^ša imena, pa Vas molimo, da u ni nezavisnoj državi Hidžas. da su ništetpi svi ugovori, koji su Jedna naročita odredba sadržaje obve­ . jednom od. svojih narednih brojeva do­ Što se tiče svetosti Meke i Medine, sklopljeni između Turaka i ruskih makze i prava koje će moći biti u korist koju'- im svi muslimani izrazuju, kralj nesete slijedeću našu simalista (balilevika). . ’ Armenije — da se naime neki, dijelo­ Hidžasa svečano obećaje da će njego­ Naročita će komisija proučiti speciIzjavu: vi bivše Turske odstupe Armeniji — va vlada biti na usluzi svim muslima­ alno pitanje sudstva, te ga dovesti u Mi smo. dali svoje potpise na neka­ ako predsjednik Amerike nađe za nima, koji žele poći na Ćabu ili inače, dobro stanje. Naročite klauzule pred­ kvu izjavu, kojom' se branio okružni na­ S'hodnp. f i osigurati njihovu slobodnu posjetu.i viđaju amnestiju svih Turaka čelnik g. Dimitrije V. Gradić od po ne­ "Uređenje granica između Armenije, Naravno da će hidžaska vlada respe­ koji.su.se na strani antante kim novinama iznešenih tvrdnja o enjete Georgije i Azerbajđana, riješiće se ktirati i svete zgrade i slično. borili protiv Turske. U isto govom nekorektnom uredovanju.' Mi zajednički između tih triju država. — Ujedno je donesena odluka o pitanju doba odriče se Turska suđenja nadefsmo dali svoje potpise na tu izjavu kad S Armenijom će se sklopiti separatni slobodne i ravnopravne trgovine na . nim muslimanima koji su potpali pod smo na upit odgovorili, da nijesmo ugovor glede zaštite narodnosnih i hidžaskoj teritoriji, kako za države ko­ koju drugu državu. ■ Ad. lično proti g. Grudicu i da nama vjerskih manjina, i pitanja slobodnog je su potekle od Turske, tako i za (Nastaviće se). nije nikakva zla učinio. Nu pošto smo provoza trg. artikala drugih nacija. ‘ ostale. naknadno saznali, da se tom izjavom, IX. Egipat, Sudan i Cipar. VII. Sirija, Mezopotamija i Palestina. a s našim potpisima oprovrgavaju Na .osnovu § 22. pakta Lige Naroda, Turska odustaje od svih svojih pra­ mnoge tvrdnje, o kojima mi nemamo va i titula nadi Egiptom računajući od nj pojma, jer niti smo čitali svih tih ugovarajuće velike sile priznaju Siriju članaka u novinama, o kojima se u iz­ 5. novembra 1914. g. u korist Engleske, i (Mezopotamiju kao jednu nezavisnu javi govori, niti smo upućeni u rad g. državu; a što se tiče administracije te je priznaje kao p r o t e k t o rl c u Raspojasanost nekih đaka najbolje Grudica, pa da bismo bili kompetentni Egipta. Naročite klauzule govore o pi­ u ovoj državi, ona će biti pod vodstvom se vidi po izazivačkom držanju nekog davati kakove izjave — to ovim izjav­ tanju slobodne propagande Turaka za Kundurovića na »Gajretovoj« skupšti­ jedne velevlasti dok sama bude spo­ ni, koji je prema mirnoj skupini gra­ ljujemo, da svoje potpise sa spomenute sobna voditi administraciju i sobom usvoju korfst, o tretiranju Egipta i egi­ izjave povlačimo.patske narodnosti, o njihovoj trgovini đanskih članova zauzeo jedan potpuno pravljati. Državne granice, kao i drža­ U Tuzli,—11. maja 1920. i parobtodima„-te engleskoj »zaštiti i za­ provokatorski stav i doviknuo joj: »U va mandatorica, biće utanačeno izme­ Raif Muharemagić, Mustafa M. H. Aziju!« Ovaj neobuzdani junoša bio đu aliiraoa. stupanju Egipćana u inostranstvu. izvršenjem § 22. pakta Lige Naroda, Efendić, Hamdija Ponjavić, Salih Delije i tako »pristojan« da je-na protest Turska se dalje .odriče svih svojih begović, Hadži Jakub H. Begić, Meuprava Palestine povjerena je legalnim prava nad Suecskim kanalom, kdja su jednog čaršllje odgovorio sa »kuš!« haga H. Efendić, Salihaga Alajbegović, joj data ugovorom od 29. oktobra 1888. Drznuo se je čak dotle, da se je na je­ putem jednoj od velevlasti (Engleskoj. S. Mujezinović, Mustafa Tučić, Hasib Op. ur.). Granicfc Palestine kao i dr­ gođ. potpisanom u Carigradu. Dalje se dan vrlo prost način izrazio o Halifi Omazić, Mehmeđalija Nalić, Salko Dizžavu mandatoricu za njenu privr. up­ odriče prava primanja danka za Egi­ svih muslimana. Pozivamo školsku di­ darević, Jusuf Alajbegović, Mehaga rekciju, da tog umišljenog đačića po­ ravu odrediće velevlasti. Prema sve­ pat, a odgovornost Turske, u . pitanju Mehmedović, Jusuf H. Efendić, Sezaičanoj izjavi engleske vlade, od 8. nov. dugova Egipta prima na se engleska uči nristojnosti i eksemplarno kazni ra­ jaga H. Efendić, H. Pašić, Mehmed H. di ovog Skandaloznog provociranja I 1917. Palestina je' priznata kao postoj­ vlada. Uglavljuju se i načini .upotrebe Mustafić. A. Ibrišimovtć. imanja -Turske i njenih podanika. bina Židova, koiu su izjavu i ostale time pruži vidna dokaza'da škola nije Glavne ugovarajuće sile primaju na rasadište divlje kulture i da je daleko velevlasti primile na znanje. Jedna će — — —» . ii i ■ : . i !■ IM znanje konvenciju, koja je bila utana­ od toa, da bi mogla trpiti ovake nepri­ naročita komisija, sa predsjednikom, Sarajevo, 26. maja. .kojeg će odrediti Liga Naroda, ispi­ čena iznađu Engleske i egipatske vla­ stojnosti. Ima kod nas i ljudi koji se miješaju tati a u isto vrijeme, i riješiti sve želje de 19. jan. 1899., te konvenciju od 10. jtila 1899. u pitanju administracije Su­ ii — sudovanje. Evo dokaza: Alii pitanja ostalih naroda i konfesija u dana. ' Jesam li jaga U. Kapetanović parniči se sa JoPalestini. Velike sile ‘usvajaju aneksiju Cipra, vom Mrdom i drugovima radi smetaRok za trajanje mandata odrediće se poslao pretplatu? izvršenu od strane Engleske 5. novem­ пја posjeda, jer ne, priznaju otkaza idžaod strane velevlasti, te će isti biti prede bra 1914. Turska se odriče svih svojih re Mujagi Kapetanoviću, koji ih je u loženi Ligi Naroda na odobrenje. Gdje laž ruča... lanjskoj godini bio uzeo u kompaniju, premda je taj otkaz postao pravomo­ ćan i premda je sud Alijagu uveo u posjed još prošle jeseni. Parnica se vo-' dl kod ovdašnjeg kotarskog 'suda pod brojem P 161/20. i bila je došla dotle, daje određen očevid. Ali »za pravo sigtane« Mrde pođoše prećcem. i obratiše še vladi. Nađoše nekakva dra Babića i on im izdade ovo pismo na upra­ vitelja suda: »G. nadsavjetniče! Stfanke bile kod mene i žale se predlažući priloženu odluku. Po stanjtrC) stvari, kako se vidi iz mlolbe i uz) prikazivanja stranaka nema sud u toj stvari po smislu Uredbe o agrarnoj reformi te naredbe od 30^1. 20. broj 1085 prez, nikajrve ingerencije. Ne razu­ mijem, kakvo se to ročište za 6./3. određuje ma licu mjesta. Molim Vas, da biste izvoljeli stvar na osnovi spi­ sa pregledati i odrediti što je nužno. Uz sndačan pozdrav Dr. Babić«. Pa šta fali ako je dr. Babić pisao jedno prijateljsko pismo? Po du­ še ne fali — formalno, ali faktično fali i te kako. Jf r nakon tog pisma uslijedio je, zaključak P -161/20—4. po kojem se postupak obustav-lja. Stvar je pred višqm Instancijom i mi ne ćemo da je daije razglabamo. Ali nas zanima zna­ ti je li gornje pismo dra Babića pisano sa; znanjem g. načelnika dra Simića. Ako jest, kako to opravdava; ako ni­ je, šta će poduzeti proti dru Babiću? •Tražimo jasan i neuvijen odgovor, jer držimo ida ova stvar miriši hmielevštinom... Famozni ргојећа! mira s Turskom. Bilješke. Muslimanska trgovačka i Miška banka za Bosnu i Hercegovinu (ti) u Sarajevu, 8a»l n svim teakosalm poslovima. Obavila Bilah I unoeCeul« u knllnstea SHS. i u Urozamatau. Глам вloihe na ulitae knjiži cc I tetaft rata I мквтвAlfa № »dpovolinija. Okivp sve otlenjsiM poslovi T bumom tilagi voiomaifr glasnica ‘ б Da|e sezonske I nmliufeki iredife. — Hupuja I orodaje sredke, valuta I uri cdmne papin »Њ vrstu. U 0 B HV h 3 Ш Н J i kupali I prodali sue vrsta robe, a poglavito en Uvatai nmnlnlci. I HancBlarija: Kralja PEtra nlka Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Try)?ažha ban4a, Sarajeia - Intsrurban telefon: ZU j �.PRAVDA* — „НРАВДА" Strana 2 Страва Pritisak u našoj trgovini I obrtu. Ulizice što trube da se mi tužimo radi toga što tobože ne volimo današnje stanje i što ne možemo da se s njim po­ mirimo, neka pročitaju slijedeće retke koji jasno govore da zvučne, ali p r a zu e iraze o jednakosti i ravnopravnosti u praktičnom djelovanju imaju posve protivio znaCenj?: nejednakost i zapo­ stavljanje, Nikad uSutiti nećemo dokle god se bude^ nama mačuhinski postu­ palo. Nikli smo na ovoj grudi, ona je naša majka kao što je i drugih, mi smo njena djeca kao što su i drugi, pa ho­ ćemo da budemo u prvim redovima gra­ đana koji žive na površini ove grude. Ovdje se radi o nepravdi koja je pri­ likom maksimiranja cijena učinjena tr­ govcima u Duvnu. Oni su se pritužili trgovačkoj komori i ona im je. na te-' meljir izvješća od duvanjskog kot. ure­ da .poslala na ruke Ibrajpmage Numića slijedeći odgovor od 22. aprila 1920. broj 1004/20: »Povodom Vaše usmene pritužbe u komori, poduzela je komora edtrebne kbrake kod zemaljske vlade, te je dpbila slijedeće razjašnjenje: U predmetu priležeće pritužbe izvješćuje se slije­ deće: U smislu § 2. naredbe p. n. od. 8. decembra 1919. broj 44915 bila je sastavljena komisija iz najuglednijih i najpouzdanijih trgovaca u Duvnu. Kao stručnjak prizvan je bio trgovac manu­ fakturom Dušan Kovaćević. od strane građanstva i konzumenata birtaš Stipo Gudelj, te od siromašnjeg staleža dele­ girani od Sreskog odbora Saveza do­ brovoljaca, njihov predsjednik Marko Vuković, te konačno kao voditelj ko­ misije kancelista Mato Kordić . Što se tiče pritužbe Ibralrima Numića, a naročito toga gdje se navodi, da je komisija cijene odredila vrlo pristrano i onako, kako se kome svidilo izvješću­ je se, da je na temelju § l.provedbene naredbe od 21. decembra 1919. broj 47057 isti bio od komisije pozvan da I predloži fakture i trgovačke ^račune robe,„jer je predloženi po njemu cijenile ■ robe po mnijenju komisije pretjeran, a naročito da označene cijdne kud i ka­ mo ne odgovaraju cijenama prije 11. j novembra 1919. Numić je također od i voditelja komisije bio opomenut, da u 1 slučaju ako tražene fakture i doku­ mente ne predloži, da će biti u smislu § 5. iste naredbe kažnjen — odgovorio je da on račna od robe nema nikako, te da je istu u vrijeme rata odnosno i prije istog nabavljao, a neznatni dio poslije prevrata iz Splita i Šibenika, te da komisija kao kod ostalih, tako i kod njega postupa. Pošto je komisija svestrano izvide provela, a naročito ispitivanje pojedinih konzumenata, ustanovilo se je i došlo do Zaključka, da je Numić cijene svojoj robi poslije 11. novembra 1919. raz­ mjerno na nekim predmetima i to 50% poskočio, to‘se je u ovom smislu sa starom robom i postupalo, a cijene no­ vijoj t. j. iz Splita i Šibenika nabavlje­ noj, određene su kao i kod ostalih tr­ govaca, koji su račune predložili. Is­ pravljeni cijenik bio je po tom Numiću uručen i ponovno-još jednom pozvan, da isti pregleda ј svoje mnijenje dadne, te eventualne zapreke da saopći i po mogućnost: ma 'kakova dokaza komi­ siji pruži. Tada je Numić javno razgla­ sio, da će on robu i ispod označenih ci­ jena 20% rasprodati, samo, da je čim prije nestane i kakova bilo prigovara, bilo uredovno ili inače nije podnio, te je cijenik po voditelju komisije bio uredovnm muhurom proviđen i potpisan i Numić je po istom, robu stao 1 raspro­ davati. Što se pako tiče osobe Numića i od prije konzumenti su se poglavito naj­ više na njega radi bretjeranih cijena tu­ žili, te je bilo slučajevi, gdje je Numić satima robu p»skupljivao. Dakle kotar­ ski je ured sasvim korektno postupao i nimalo se u provedbi naredbe ogriješio nije, a po gotovu, kad su najugledniji i najpošteniji trgovci, kao stručnjaci u komisiji fungirali, a Numić tada nikakov prigovore bilo komisiji bio uredustavio nije. Što se tiče Salke Numića i Muje Krilića. postupalo se na isti način, te ni­ jedan nikakovih računa odnosno doku­ menata policiji podnio nije, a cijena su­ hom, mesu je i niže od K 28 resp. K 36 na dan 11. novembra 1919. bila. Što se tiče pritužbe Faale Numića, to po njemu predloženi cijenik nije gotovo ni u koliko komisija promijenila," a i Numić je tada na cijene pristao, te uopće skoro nikakova prigovora usta­ To su ljudi koje kotarski ured nazivlje stručnjacima. Kad je došla naredba zem. vlade za maksimiranje cijena, predstojnik je re­ novljenim cijenama nije ni komisija sta­ kao da će sastaviti komisiju u spora­ vila i isti je odmah po voditelju komi­ zumu sa općinskim vijećem. Predstoj­ sije bio uredovnim muhurom proviđen nik je tu svoju riječ pogazio i na i potpisan, te Numić po istom robu i svdju ruku sastavio komisiju kako je prodavao. gore navedeno. Zašto nije uzeo i ko­ Šta je оуе ljude potaklo, da poslije jeg muslimana u komisiju to kot. ured svršenog čina .između svih ostalih tr­ u svom odgovoruetnotiviše da medu govaca, kod kojih sit jednake čijehe umuslimanima »nije mogao naći pouz­ stanovljene, ovakvu neistinitu tužbu danog i povjerljivog čovjeka« da ga podnesu, kotarski ured nije mogao ra­ nominira članom komisije. zabrati, jedino to, da je Numić javno U Duvnu ima musi, trgovaca i obrt­ govorio, da je komisija pristrana bila, nika 29, a pravoslavnih i katoličkih sve­ jer u istoj nje nikakav musliman uče­ ga skupa 13. Da se između 29. musli­ stvovao, te će valjda ovo jedini razlog mana trgovaca nije mogao naći koji bi biti, zašto, su tužbu podnijeli, primje­ bio pouzdan i povjerljiv to je drska ućuje se, da na predmet odhosećih se vreda za sve duvanjske muslimane, to spisa, osim istaknutih u radnjama prije niska podvala kojom kot. ured hoće tužitelja cijenika nema, jer kako je go­ da ocrni muslimane i da' opravda svoj re navedeno, pritužitelji nisu tada cije­ nama ništa prigovarali, te .se ni dokaz­ • nezakoniti postupak. Kao da je malo što nas je materijalno toliko oštetio, ni odnosno raspravni postupak nije za­ nego hoće još i moralno da nas ubije. metao. Konačno se primjećuje da su Fazlo i, Taj dvostruki zulum nema primjera u Ibro Numić prije rata bili prezaduženi' daleko. U gornjem odgovoru trg. komore veli mali trgovci, koji se medu, trgovce ni­ Se da je I. Numić povisio cijene svojoj kako ni ubrajali <nisu, a- sada raspolažu robi poslije 11. novembra za 50% i da svaki sa imetkom u kapitalom (Fazlo je komisija u tom smislu 'postupala .sa Numić od najmanje 2 do 2 i po milijostarom robom. To је' Kordić-tako izvi­ na)- a Ibro Numić do 2 milijona kruna, jestio, a kako je on postupao nek se a za Krilića se uopće ni znalo nije, a vidi iz ’ slijedećeg prikaza: u petak u sada se ubraja među prve trgovce, sa 11 sati prije podne dostavljen je cije­ preko 1 milijon kruna kapitala, te su i nik 1. Numiću, a isti dan u 2 po podne najviše sa porezom na ratne dolinke došao je Kordić sa komisijomi dvoji­ oporezovani. com stražara te pretražili ne satno maŠto se tiče pako pritužbe, da je svje­ gazii, nego i kuću i cijelu jnahalu. Od­ tina u dućane nagrnula i za tri dana mah iza njih navalila je na dućan rulja robu raznijela, primjećuje se, da je je­ svjetine, koju je Kordić sa svojim dru­ dini uzrok po mnijenju, ovoga ureda taj govima organizovao i nagovorio da idu mogao biti, što je Numić kako je gore porazgrabiti Sve što ima u Numićevu navedeno satima robu poskupljivao i dućanu i to koliko kp hoće 1 šta ko ho­ . narod ovu zgodu upotrebio, ma da je će po bagateljno jeftinu cijenu koju ja bilo predmeta gdje je komisija i veću on, Kordić, udario Numićevoj robi. Nacijenu stavila, da se makar toliko sa putio je dakle svjetinu da iskoristi tu robom opskrbe, dok se situacija pro­ priliku i da opustoši Numićev dućan. mijenila nije, jer narod u nikakvu zgo­ Bilo je seljaka koji su uzimali po du ne vjeruje ti drži da ono što ured 20 metara svilenih štojfova; pa preko aprovizacije prodaje, da je naj­ ne znajući ni sami u što se upotrebljujeftinije, te su ovaj primjer sa aprovije taj materijal, pitali, su samog Numića zacijom prispodobili. čemu ovo služi i šta se od ovog pravi. Na posljetku primjetiti je i to, da ako Nije li ovo pravo pljačkaško raspolo­ bi Numićj uvidili, kad im je cijenik 0ženje? Razdražiti tako mašu i ulijevati dobren i predan, da bi pretrgli kako u u’Tiju pljačkaški duh, to je Kordiću go­ tužbi navode štetu, jedan od K 40.0<Л dilo jer je time vidio da može pokazati a drugi od K 30.000, to bi ustanovlje­ svoj dušmanluk prema musi, trgovci­ nim cijenama odmah prigovorili i do­ ma. Za vrijeme potraživanja Numićekazni postupak zamolili, a jer to učinili ve kuće, Kordić je našao u kuhinji 11 nisu, a s cijenikom su se Suglasili — kilograma pirinča i iznio ga je da se u jasno je da nikakove štete pretrpili ni­ dućanu i to proda. U dućana se našlo su, a više je vjerovatno da su u tužbi 7 kg makaruna. Došao jedan musliman navedene svote zaradili, a ne štete pre­ u kojega je žena istom rodila i molio trpili. Kardića da mu da dozvolu da kupi ne­ Kotarski ured ostaje kod tog mišlje­ što od tih makaruna. Kordić mu-je velenja? da su pritužitelji račune i fakture dušno dozvolio da može uzeti samo predložili, da bj se cijene robi makar 7» kg. a dvojici, svojih prijatelja nare­ još za 20% ponizile, a nikad povisile. dio je da izda po 3 kg. Dakle bolesnoj Konačno se i to primjećuje, da’ je od­ i porodenoj musi, ženi ‘I, kg a svojim nosna u govoru stojeća.vladina nared­ prijateljima po 3 kg. To je znak, da ovi ba, o suzbijanju skupoće i lilivarenja ljudi nemaju'ni pojma ni osjećaja pra­ bila svestrano po gradu izvješena, te vednosti. Huškanjem mase na pljačka­ ■Je svaki trgovac prije provedbe za pro­ nje, pretraživanjem kuće i dućana i ku­ pise iste znao, a valjda i pritužitelji, te hinje. đijelenjem tuđe robe među svoje su se mogli ravnati kako će postupati, prijatelje i odbijanjem muslimanske si­ ako su im tijene po. koftisiji prenisko rotinje, dakle takim postupkom taj ne­ određene. Dakle kako je gore istaknu­ savjesni činovničić, taj mali lokalni de­ to, kotarski ured nije se ni najmanje o spot, -koji nema svijesti' o činovničkoj propisu gornje naredbe ogriješio i sasdužnosti prema građanima i 'koji nema ma je rigorozno po istoj postupao, te je osjećaja odgovornosti prema državnom jedini valjda uzrok podnošenja pritužbe zakonu, osjetio se slobodnim i uvjerio taj. što u komisiji nijedan od muslimana se da može činiti šta ga je volja i to (trgovaca) nije prisustvovao, a primje­ bez ikakve granice. Taj je Kordić svo­ ćuje se da pouzdanog i povjerljivog ko­ jim postupkom natjerao ljude u očaj pa tarski ured medu isthna nije mogao da reknu: »Prodaću pošto zašto, trsiću naći.« svii robu podmipošto, samo neka nemam Što se tiče sastava same komisije za posla sa ovakim stvorenjima! Makar ga procjenjivanje .robe kot. ured veli da ja i propao, ne mogu više trpitl ovog su »najugledniji i najpošteniji ’trgovci, zuluma.'■« kao stručnjaci, u komisiji fungirali«. Što Kot. ured veli u svom izvješću, da se njihova ugleda i poštenja tiče, to na Mujo Krilić i drugi nijesu podnijeli ra< stranu, >ali da li su oni, i stručnjaci u čuna. To nije istina. Oni su u-druprocjenjivanju robe, to prepuštamo nji­ štvu Munibagc gp^hića, gradonačelnika, hovoj savjesti, da o tom prosudi; a da odnijeli račune predstojniku u kancela­ mognu ,j čitatelji to prosuditi mi čemo riju, ali oval to nije uzeo u obzir re­ te'ljude ukratko prikazati: kavši im daje kasno. Ovo je skandal, 1.) Dušan Kovaćević je veleposjed­ da se jedan državni ured služi neisti­ nik, kojemu je .trgovina nuzgredno za­ nom. nimanje. On se za vrijeme rata nije ni­ Što kot. ured u svom izvješću veli kako trgovinom ni bavio, jer je ova fa­ da nije mogao razabrati uzroka zašto milija bila izvrgnuta raznim progonima. su ovi ljudi, mimo kot. predstojnika oPrema tomu nije bio u stanju ustano­ tišli 4 podnijeti pritužbu vladi i komori, viti- cijene1 prije i za vrijeme rata kup­ ni to ne stoji.. Jer kad su vidjeli da je ljenoj robi. ., predstojnik sastavio komisiju ne u spo­ 2.) Stipo Gudelj jest birtaš koji se razumu sa - općinskim vijećem, kako razumije samo u točenje rakije. je bio obećao, nego mimoilazeći trgovce 3.) Marko Vuković, sada pbdvornik, i ne tražeći nikakva sporazuma s nji­ za cijelo vrijeme rata bio je odsutan iz ma onda su se uvjerili da on radi nji­ Bosne. ma iza leda, te za to nijesu našli za 4.) Mato Kordić obični je kancelista, potrebno uvraćati se njemu, nego suvsc dakle mali činovnik, kojeftiu je trgovi­ sastali u čitaonici, odlučili da se prita­ na tuda i nepoznata stvar. je vladi i komori, izabrat trojicu .izme­ To su dakle bili članovi te komisije. đu sebe i to Izzet bega Kapetanovića, e Bpoi 161 Bro) Munib agu Spahića i .]. Numića i po­ slali ih u Sarajevo prva dvojica ođ iza­ branih morali su se naglo vratiti kući, radi privatnih poslova, a J. Numić je ostao i po zaključku svih musi, trgo­ vaca predao tužbu trg. komori. Što kot. ured u svom izviješću pri­ mjećuje da su Fazlo i Ibro Numićj pri­ je rata bili mali, neznatni i prezaduženi i trgovci te da su samo za vrijeme rata zaradili milijune, to je također zlobna kleveta-koju bi mogle najmjerodavnije demontirati velike firme u našoj zemiji kao Šantić, Peško, Nezirhodžić, Uskuplija,'Alkalaj, koje dobro znadu ka■ kvi su trgovci bili Numići. Njihovu tr­ govačku prošlost nije u stanju procije­ niti plitka i zlonamjerna glava jednog Kordića, koji .je za vrijeme rata došao u Duvno. Uzevši, u obzir zdravu valu­ tu ti su trgovci prije rata imali. 5 puta višu vrijednost'nego danas. Kordić njih tako prikazuje za to da ih može što više oporezbvati, da im se i tom pri'likom osveti kako to želi njegova mrž­ njom zadojena duša: samo da uništi musi, malo i .velike trgovce i obrtnike u Duvnu. Njegovo to osvetničko.; djelo­ vanje uzrokom je da su svi jednodušno digli glas protiv njega na usta J. Nu­ mića. Zahtijevaju od zem. vlade da kazni Kordića radi njegove pristrano­ sti i nepravde, ili gp bar mdkne, jer se više snositi ne može. Kako doznajtmo uvrijeđeni muslimani trgovci predali su ovu cijelu stvar na ministarstvo trgovi­ ne pa da vidimo s čim će kot. ured motivisati nanešenu im uvredu nazvav-^ ■ ši sve muslimane nepovjerljivim. Na svakom polju bije muslimane ista nepravda. Ali ovo treba da nas sve opameti jedne drugima što više približi i da nas u čvrstu falangu složi.- Političhi pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Nova nevolja. Na posljednjoj sjednici ministarskog savjeta, kojoj je predsje­ davao Sam Regent, pretresalo še vrlo važno .pitanje o miru sa Turskom. Po balkanskom ratu morala je Srbija za ustupljene joj dijelove turskog imperrija preuzeti jedan dio turskog držav­ nog duga. Zbog ovog pitanja vođeni su dugo pregovori, koij su trajali do po­ četci rata, a onda bili prekinuti. »Saveznici« sada traže da definira­ mo, koliki ćemo dio turskog duga pre­ uzeti na sebe, -stojeći pri tom na ne­ pravednom stanovištu, da imamo pri­ miti dio sadašnjeg duga, a ne onog kpji’ je bio godine 1912.—13. Pošto su se turski državni dugovi unmožali za ogromne svote za vrijeme rata, naš ministarski savjet se stavio na stano­ vište, da ne u d o V o 1 j i s t a n o.v i štu saveznika. U Pariš će na pred'log ministra dira Ninčića otići kao oda­ slanih dr. Voja Marinković, koji je- naj­ bolje verziran u ovo pitanje, pošto je sam u svoje doba vodio o tome' pre­ govore sa Turskom. VANJSKI POLOŽAJ. Francuski poraz u Siriji. Javljaju iz Pariza: Chicago Tribune, javlja iz Beyrutha da su francuske trupe u ja­ čini od 3.500 ljudi, koje su htjele ući u, Ajnitab, napadnute od 6.000 Turaka, i da su se morale povući u Kilies. Konferencija u Spaa. Javljaju iz Ber­ lina: Vlada je primila poziv za konfe­ renciju u Spaa za 21. juna. Opći položaj kritičan. U donjoj kući izjavio je Rober-t Cecil,' da je u spoljnim odjiošajima nastupio kritičan mo­ ment. Liga Naroda ide zatim, da održi mir, pa zašto je nijesu onda pozvali da posreduje u poljskom pitanju. Valja spriječiti’, da Finska i Rumunija ne zaratuju na boljševičku Rusiju. Posredo­ vanje Lige Naroda može još uvijek da prekide ratovanje Rusa s Poljacima. Na jedno pitanje. odgovorio je Bonar Lo, da Rusija nije pozvana niti službeno, obaviještena, da postoji Liga Naroda. O Poljacima reče, - da su ih boljševici dosta jasno izazvali u Trockijevoj. poruci francuskom narodu, u kojoj sc veli: »Kad obračunamo sa Đenjikinom, -bacićemp naše velike rezer­ ve na poljsku frontu«. , Austrijska vojska. Prema vijestima bečkih listova austrijska će republika imati oko 30 garnizona. Ponajveći će biti u Beču, a imaće 8.300 momaka. Zatim Graz 2170 momaka, Unz .1850 Celovac 1150, a najmanje garnizone biće po 1000 momaka.- �fepoj 161 — Broj* Prosvjeta i škola. ПРАВДА" — „PRAVDA„ pe dobrovoljne priloge za podmirenje skuparinskih doplataka njihovih mual­ lima. . • Ad 4.) pozivaju se povjerenstva onih kotareva, kojili su stanovnici ušljed rata nastradali a nijesu se dosada mateHjalno popravili, te radi toga nijesu u stanju dati dobrovoljnih prloga za »te doplatke — da odmah ovamo predlože iskaze muallima svojih mektebi ibtidaija u svrhuj. da im se vakufski do­ placi odmjere iz gore spomenute do­ tacije. Po zaključku v.-m. sabor u takvi is­ kaz treba uvrstiti samo one muhllime, koji ne dobivaju nikakvih drugih do­ plataka ni od države, ni od vakufa, a niti s l^ojo druge strane. Kako se vidi, stvar je vrlo hitne narari, pa se samo po sebi razumije, da će i povjerenstva što brže uredovati, kako bi naši muallimi što prije mogli ■doći" do svojih novaca.« njem i.m’ko nije mogao ni pomisliti, da će trebati čaršiju I činovnički kader upregnuti, da u kojekakvim izjavama i uvjerenjima ’zabašuruju iznešene tvrd­ nje; svako je očekivao, da će g. Grudić, ako nije istina što se o njemu piše, Na našu predstavku Upućenu vakuisam oprovrči. To nije učinio. Skovana * skoin saboru u stvar: poboljšanja berije izjava, po svoj prilici u okružnoj ob­ i' va kao 1 uređenja pravno« nam polo­ lasti, i data trojici pravoslavnih »omlažaja. dobili smo od vakufsko mearifske dinaca«, koji su radi »junaštva« iza pre­ uprave slijedeće riješenje: vrata ovamo poznati kao provokatori, »Muallimskom 'udruženju za Bosnu i čijeg se susreta svaki čestiti musliman Hercegovinu u Sarajevu., U prilogu do­ i katolik kloni. Ovi su »omladinci« iz­ stavlja Vam se jedan primjerak okružnuđivali potpise i teško onome, kome , niče kao akt provizornog saniranja su oni došli da zatraže potpis na. izja­ - muallimikih beriva s pripomenom, da vu, pa ih odbije. »Jesi li ti proti ovom vakufski sabor u svome ovogodišnjem okružniku? Ili voliš da ti dođe Švabo zasijedanju, ušljed teškog financijskog ili Madžar za okružnika ili naš čovjek? stanja centralne zaklade, nije mogao Je li tebi kakvo zlo učinio ovaj okružusvojiti' Vašu predstavku upućenu, na nik?« Sa ovim se je riječima išlo od njegovu adresu, nego je to pitanje od­ čovjeka do čovjeka i -kad se je na sva godio do svoga budućeg zasijedanja u ova pitanja povoljno odgovorilo rekli nadi, da,će se do toga vremena vasu: »Eh, ide nam sad potpiši ovu iz­ . kufske fmansije poboljšati.« javu!« . Okružnica, koja je priložena gornjem Pošto u ovaj mah nije moguće radi rijesenju glasi: Da li ova izjava služi na čast gosp. velikih putnih troškova sazvati sasta­ •Svim. kotarskim vakufsko-mearifGrudiću i da li ga brani, druga je stvar. nak šireg odbora našega udruženja, Na njoj je potpisano 137 imena, od ko­ skim povjerenstvima u zemlji. Vakufkako bi mogli zauzeti konkretnije sta­ sko-mearifski sabor pretresajući finanjih su jedna trećina — činovnici, jalište prema tome zaključku vakuf ­ oijsko stanje centralne zaklade uvidio kdji moraju u korist pretpostavljenog skog sabora, a budući u sadanjem uje da prihodi, kojima ova zaklada ras­ potpisati ma što bilo. Veći pak dio ožem odboru sjede većinom ljudi, koji polaže, ne mogu ni iz bliza pokriti niti stalih potpisnika, koji »osuđuju izdaj­ najnužnjih svojih potreba. Ušljed ovo­ tim pitanjem nijesu lično tangirani, da ničko pisanje nekolicine pokvarenih in­ ga izvanredno teškog financijskog sta­ bi njegov zaključak bio mjerodavan za dividua« jesu baš glavom- oni, koji su nja, nije vakuf.-mearif. sabor uopće ni sve muallime, to je Isti odbor na svojoj bili najveći austrofili i za koje upravnici sjednici od 23. maja 1920. zaključio sli­ odobrio. redoviti proračun za ovu go­ iz »majke Srbije« nijesu smjeli doći ni jedeće: dinu. nego je dozvolio v.-m. saborskom na san kao upravnici Bosne. Istina oni Zaključak v.-m. sabora je sam po se­ odboru, da do konca oktobra o. g. čini sada ne žale za Austrijom i' pomirili bi negativnog smjera prema zahtjevima izdatke prema proračunu iz 1919. g. šu se sa našim oslobođenjem, kad nije uz neke promjene. muallima, istaknutim u njihovoj predmogk> biti inače. Mi im ne zamjeramo, stavci, te bi bilo logično, 4a m^allitni Ovaj, razmjerno vrlo neznatni, pri­ da su se kao »pametni« ljudi preko povuku konsekvencije. hod central. v.-m. zaklade zadavao je noći »uvjerili« da su bili na krivom Ali obzirom na nastale ferije kao i • v.-m. saboru najveće poteškoće pri. uputu, ali nam je krivo, kad nam čeljad na predstojeću glavnu skupštinu naše­ ređivanju muaUimskih beriva, pa je a la Adem Kuirbcgović, koji je za au­ ga udruženja, potpisani odbor misli, da nakon svestranog pretresanja vrlo žastrijsku plaću bio kroz cijeli rat dobro­ to pitanje prepusti glavnoj skupštini lospog stanja muallima a- i v,akuf. pri­ voljno vojni imam i hvala austrijskom kao najmjerodavnijem forumu; koja bi hoda' zaključio u pogledu muallims'kih berićetu i danas nosi malo prekrojenu imala odlučiti, da li da se. povuku konberiva slijedeće: crno-žutu kabanicu kao vidan znak sje­ 1 .) poćam od 1..januara 1920. ima- sekvericije ili da se privremeno zado­ ćanja na sretna vremena, te Muradbeg volji s takvim zaključkom v.-m. sabo­ du se muallimima isplaćivati iz central­ Zaimović, dobrovoljac i borac za oslo­ ra, te da £eka i buduće zasijodanje to­ ne v.-m. blagajne beriva, koja su pred­ bođenje naših krajeva od — »majke ga sabora. viđena u § 17. osnove njihove prag­ Srbije« i njima slični poručuju, da Se matike. prema 'kojoj iznBsi godišnja Da bi bio što jednodtišniji zaključak protiv nas »upotrijebiti ona sredstva, plaća svakog muallima mektebi ibti,glavne skupštine prema tome pitanju, kojima će nas onemogućiti, da .dalje daije bez razlike 1200 K te 240 K do­ potpisani odbor poziva sve one mual­ rovarimo protivu stanja stvari stvo­ platka onim muallimima, kojima bude lime, koji ušlied svojih malih sredsta­ rena našim oslobođenjem«. povjerena uprava mektebi ibtidaije; va toj skupštini ne mogu zrisustvovati, I još se ne stide nazvati oslobođenje 2 .) skuparinski doplaci imadu se mu­ da se dotle pismeno izjave da li se za­ svojim. Gospodo, javaš, nepiojte se dovoljavaju zaključkom v.-m. sabora allimima isplaćivati iz prihoda samo­ toliko kuražiti, jer historija je vaša još stalnih vakufa dotičnog kotara, ali na-. ili ne. .svježa, može je svako kad ushtije do­ U prvome slučaju neka istodobno ili kon što se osigura podmirenje mešnuhvatiti i po koji fragmenat . iščupati. kasnje izvijeste o svim- onim slučajevi-’ Povlačenje historije na ortn ne bi go­ tata i to u visini prema prilikama ma, gdje pojedina vakufska povjeren­ - mjesta; dilo ne samo vama, nego ni gosp. Gru­ diću, kojeg ste okružili kao negda au3 .) u koliko prihodi samostalni! va­ stva gie budu htjela udovoljiti nare­ đenih centralne vakufske uprave ili strSske upravnike, koji su vas! »tiranikufa ne budu dostatni za isplaćivanje inače budu u tome pitanju činila može­ sali«, pa ne vidi jadnik, što no se kaže, ovih skuparinskih doplataka mnallimibitne nepravde prema pojedinim mualdalje od nosa. S uha na uho možete ma, imadu kot. v.-m. povjerenstva po­ limima, kako bi potpisani ili budući od­ davati svakakve izjave, »uvjerenja«, zvati džematlije putem džematskih bor muallimskog udruženja mogao po­ "medžlisa, da dobrovoljnim prilozima stavljati se na raspolaganje i biti za le­ duzimati nužne korake. đima, ali na javu sakan, a naročito s oredovito podmiruju u mjesečnim obro­ U drugome t j. negativnom slučaju cima skuparinske doplatke svojim mu­ nako »kuražnom« porukom, jer »stanje neka se navedu razlozi kao mjerilo nje ­ stvari stvoreno našim oslobođenjem« allimima. i gova opravdanja. Ako džematlije ne htjednu podmiri­ zahtijeva (od vas, da ne Zaboravite šta ; Za uži odbor:« vati skuparinske doplatke muallimima ste bili i — šta ste sada. Nama Tajnik: Potpredsjednik: . dije drago da povlačimo prošlost u.pou onim mjestima, gdje samostalni va­ Šabić, v. r. Hnjdurović, v. r. kufi ne budu za to musaid, neka im lemiku, ali ako se samo još jednom opovjerenstvo stavi u izgled, da će im smjeiite slati ovakove poruke i potpisi­ se mektebi jbtidaije zatvoriti u koliko vati ovakbve izjave i mi ćemo zagremuallimi ne,htjednu svoju službu vršiti bati u krastu. Jedan dobar dio potpis­ za -samu onu plaću, koja im je vetera­ nika ne zna ili neće da zna, da je sam na iz centralne v.-m. zaklade. sebi, pod svojim potpisom nagovorio i Tuzla, 20. maja 1920. 4 .) skuparitiski doplaci muallima iž napljuvao u lice, da bi drugog, ko' bi onih kotareva, kojih su stanovnici uinu se ovako narugao, smjesta tužio U »Srpskoj Riječi« od 14. maja 1920. šljed ratnih operacija osobito nastra­ sudu. Ta šta, zar i o tom još razmišć broj 93. izašla je čak na uvodnom mje­ dali, a nijesu se do sada materijalno ljati? Trice! Tš ja sam »osvjedočeni« stu izjava, kojom građani iz Tužle »opopravili, ispiaćivaće se iz dotacije od Srbin, »pomirio se sa stanjem;stvari« suduju izdajnčko pisanje nekolicine 50.000 K koju jt v. m. sabor u tu sfr- pokvarenih individua«, te osuđuju ' i i šta se još hoće od mene? Valjda da hu naročito odobrio; dignem pušku na Srbiju kao u 1914. g. »njihovo društvo«, koje ih je »za vrije­ kad se je Smjelo? Jest taj svijet baš 5 .) ova beriva protežu se i na uči­ me austrijskih neprilika tiranisalo« pa budala. Hoće da čovjek čini sve što je teljice ručnih radova, te će se ista is­ »ne mogu nikako da se pomire sa na; nemoguće: za vrijeme Austrije poma- , plaćivati poćam od 1. januara 1920. ošim oslobođenjem«, ne'go »i danas još ži Srbiju, a kad Srbija dođe, pomaži nim, nastavnipi licima, kojj su se do žale za Austrijom i žele njezin povra­ označenog roka defacto u službi nala­ tak«. Dalje se izjavljuje okružnom na-. Austriju,... Zar nije mnogo pametnije postupati po onoj mudroj i zlatnoj na­ zila; ona lica, koja su imenovana na­ ■čelniku g. Dunftriji Grudiću »zahval­ ših starih: »Kiiga je moliti, nije ga sr­ kon toga roka, dobivaće dotična beri­ nost za "neumoran rad na sređivanju diti«. Eto, taki i tima slični okružuju va od dana njihova imenovanja. prilika«, onda mu se daje »uvjerenje«, gosp. Grudića. Stoga se pozivaju povjerenstva: da će (potpisnici izjave).u radu protiv Ima još jedna vrsta potpisnika, koji Ad 1.) <ja odmah ovamo predlože »ovih naših (čitaj njihovih) neprijatelja su dali 'potpise kao protuuslugu gosp. naći u nama (t i. u njima) odane po­ namire mualima i učiteljica na iznose, Grudiću, jer im je — naperio ka­ koji im pripadaju na temelju 1.—4. toč­ magače«, te konačno puročuju onima kav posao expres, za koji bi, ke ove okružnice. Te namire treba da što pišu »anonimne i t lažne napadaje«, da okruznik ne vrši i uloge predstojni­ budu kao obični) propisno biljegovane da će proti njima »upotrijebiti ona sred­ ka, trebala malo dulja procedura sa i po prettsjedHpm nadležnog v.-m. po- stva«, kojima će ih »onemogućiti, da problematičnim uspjehom," vierenstva vidlranc. dalje rovare protivu stanja stvari stvo­ Ad 2.) da odmah ustanove, koji su rena našim oslobođenjcmi. Čestiti ’ muslimani, koji su dijelom iz samostalni vakufi u stanju, da prema Qvo je u glavnom sadržaj izjave, ko­ neznanja, a dijelom iz prevare i straha tački 2.) оуе okružnice podmiruju sku­ jeg donosimo radi onih ‘ čitaoca našeg pred sakupljačima potpisali spomenutu parinske doplatke dotičnih nastavnih Ulista, koji te izjave nijesu imali prilike izjavu ’ saznavši naknadno o čemu se ; ca i da mutevelijama odnosnih vakufa čitati u »Srp1. Riječi«. Sad ćemo se radi povukli su svoje potpise i poslali nalože, da te doplatke bezodvlačno malo osvrnuti na tu izjavu: kako je po­ »Srpskoj Riječi« i '»Pravdi« "takovu iz­ počmu isplaćivati. * stala. ko je sakupljao potpise i na koji javu. Nas ovo veseli, da se konačno Ad 3.) da u slučajevima, gdje samosu način iznuđivani potpisi. Pisanje provodi desinfekcija. §. ' stalni vakufi nijesu musaid, za pokri­ »Pravde«, »Hrv. Sloge«, i »Jugoslavi­ vanje ovih doplataka — odmah sazovu je« b g. -Grudiću. načelniku tuzlanskog džčmatske skupštine u svrhu da poku­ okruga praćeno je s najvećim zanima- I — I ) —ii 1.11 I, Proglas na mualimE. Maši dopisi OglašDjte u „Pravdi" Страна 3. Domaće vijesti Naknadna zamjena novčanica. Mini­ starstvo financija odredilo je pet dnev­ ni rok za .naknadnu zamjenu markira­ nih krunskih novčanica, koje iz 'kojeg bilo razloga nijesu bile zamijenjene sa krunsko-dinarskim novčanicama. Naknadna zamjena počinje u nedjelju 30. maja, a traje do četvrtka 3. juna uključivo. Zamjena će se vršiti kod s у i h poreznih ureda, a u Sara­ jevu još kod zemaljske blagajnice i uređa poštanske štedionice^ Poslije gor­ njeg -roka neće se nikom dozvoliti .za­ mjena ni pod kakvim usl-ovima, niti će se primati molbe a kamoli rješavati. Zamjenjivaće se samo markirane hovčanice od 1000, 100J 50 i 20 kruna, dočim novčanice od 10, 2 i 1 krunu ostaju i dalje u prometu. Dobro došao! Pronose set vijesti, da u Sarajevo dolazi g. Stojan Protić. Mi­ lo nam ga je lično pozdraviti, premda držimo da će mu misija teško uspjeti. Bosanski su radikali previše zabrazdili. Vladinom prvom odjeljenju stavlja­ mo u raboš ovaj telegram: Velika Kladuša, 24. maja. Danaj cjelokupno sta­ novništvo svih triju vjera, osim neko­ licine Kurbaliću sličnih i osim začetni­ ka krvoprolića na Pećkoj, odposlaše vladi i ministarstvu protest zbog obu­ stave Kurbalića u Cazinu. »Srpskoj Zo­ ri« bi savjetovali da radije potraži spi­ se žrtava", poginulih u Aradu iz cazioskog kotara, nego da se zauzima* za ljude kova Kurbalića. Mjesni odbor. Popularna predavanja tz elektroteh­ nike. Inžinjer M. Celić držače preda­ vanja »Šta je elektrina, te kako i u koje se sve svrhe ona! iskorišćuje?« i td: .u prostorijama. Jugoslav. Musi. Športskog Kluba u subotu 29. o. mj. u, 10 sati; a u »Đerzelezu« u nedjelju 30. o. mj. u 11 sati, na večer. Prodaja brašna. Preprodavači »Kon­ zorcija« izdavače počam od srijede 26. o. mj. pa sve do srijede 2. juna t. g. brašno za varivo фо K 13. i brašno ?a hljeb po K 12 na'kg. Na svaku oso­ bu otpada ukupna 1 kg.’ Prodaja se vrši na temelju legitimacije gradske aprovizacije. Gospodarstvo • Muslimanska trg. io brt. banka za B. i H. Još nema potpuna tri mjeseca, ka­ ko je ovaj naš najmlađi zavod otpočeo svoj rad, a već se u trgovačkom j obrt­ ničkom staležu osjeća njegovo djelo­ vanje. Zavod je otpočeo svoje djelova­ nje sa 50% uplaćene glavnice, dakle sa 1,500.000 kruna, a druga i treća uplata je dosad skoro od svih dioničara polo­ žena tako, da će koncem ovoga mjese­ ca cio dionički kapital ovog našeg za­ voda biti potpuno uplaćen. Ravnateljstvo ovoga zavoda nakani­ lo je čim mine zakonski rok treće uplate povisiti dioničku glavnicu na 10 miliona kruna. Ovo povišenje glavnice, kako izgleda, potpuno je osigurano, jer je pelika potražnja za dionicama ovog našeg zavoda. Mi ćemo se u jednom od idućih brojeva opširno osvrnuti na dosadanje djelovanje ovoga zavoda i na povišenje njegove dioničke glavnice. Poruhe uredništva. G. Jovo Mrda, Briješće. Vašeg is-, pravka ne možemo donijeti jer ne od­ govara propisima zakona o štampi. Da i nije te okolnosti, morali bismo Vam uskratiti prostor našeg lista, jer ste ležali u kaznioni radi ubojstva Miče FiHpovića. Ovakim ljudima mogu ustu­ piti svoje stupce samo listovi kao što je Vaš »Glas Naroda«, a štp uza sve to obnašate zvanje kneza znak je a bnormalnih prilika, u kojima ži­ vimo; nipošto znak »-reda i zakona« o kojem govorite u svom ispravku. Što odbijate tvrdnju o pljačkanju erarSkog i Kapetanovićevog dobra upu­ ćujemo Vas na sud,’ gdje smo spremni , dokazati iznešene činjenice. Ako ste u pravu, izvolite nas tužiti. G. (Jr. S. Pinto, advokat. Sarajevo. Prijetite se tužbom ako noticu »Jesmo Ii to u Judoslaviji?« ne ispravimo »on a m o da ona ne odgovara istini« i hoćete da požalimo što smo je objelo­ danili. Izvolite nam poslati ispravak g. Isaka Saloma (nek oprosti što ga nazvasmo doktorom!) pa' ćemo se razgo­ varati. Dotle — čekamo na podatke. q �Spoj 161 Broj »ЛРАВДА* — »PRAVDA* Ствана 4. Strana • PiPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stbvarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. 1 Ci епе umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 + X e < * Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ui. br. 3' (prije Rudoifova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih dpoga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna.'— Cijene najumjerenije. u „Pravdi" Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porast« kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, । onda rabile Fellerovu Elsa-Tapochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa i prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen . V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. POZIV NA UPIS. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanoga roka za uplatu ne ' polože uplatu sa 6% kamata, biti će lišeni prava, kojapotječu iz upisa'i iz već učinjenih uplata, ali оцј ipak jamče u smislu § 158. trg. zak. a prva i druga uplata njihova smatra se propa­ lom u korist društvene redovne pričuvne zaklade. f Ravnateljstvo ^uslimansfeB .trgovačke i obrtniclu banke za Bosnu i Hercegovinu 1 d. u Sarajevu. od 2 9. Sredižna zadruga ZA SNABDEVANJE I IZVOZ živa sve zainteresovane da se prijave na upis akcija. Prijave za upis akcija imaju se, po­ slati Ministarstvu Trgovine i Industrije — Beograd sa naznakom »Za Središnu Zadrugu za Snabdevanje i Izvoz« i to uroku od dvadeset dana od publikacije ovog o g 1 a ‘s a u Službenim Novinama u Beogradu i u Službenim novinama Pokrajinskim." Jeđnovremcno s prijavom' polaže se Na­ rodnoj Banki Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca .u Beogradu po 500 dinara od svake akcije. U roku od osam dana posle zaključ­ ka prijema upisnica odlučiće Ministar Trgovine i Industrije o prijemu -upisnika za akcionare i pozvaće se isti da up­ latu u roku od osam dana od obznane poziva ostatak od 50%i Kapital Središnje Zadruge iznosi do nominalne vrednosti .akcija kao i 30,000.000.— Dinara 50 dinartf od svake akcije na ime os­ u 12.000 akcija od 2.500 dinara svaka, nivačkih troškova. ‘Ostatak osnovnog od kojih polovinu uplaćuje Država a kapitala uplatiće se naknadno, a po repilovinu korporacije i pojedinci. Akcije šenft Upravnog Odbora. glase na ime. Bliže informacije o radu ove zadruge Članovi zadruge mogu biti: kao: O Upravi, Podeli dobiti. Trajanju 1. Zemljoradničke Zadruge i njihovi' i Likvidaciji, Državnoj kontroli i t. li. Savezi; ' Zainteresovani će naći u Uredbi koja 2. Potrošačke zadruge i njihovi Sa- je otštampana u Službenim Novinama vezi; • kao i u svima službenim i neslužbenim 3. Poljoprivrednici, (producenti poljo- pokrajinskim listovima. privrednih proizvoda); -j Interesovanima se saopštava, da ćc 4. Trgovačke firme — pojedinci ili ; Središna Zadruga vršiti sve kupovine ‘društva — koja se prema uverenju u zemlji po principu slobodne trgovinadležnih vlasti bave izvozom ar- ne i ria osnovi slobonde pogodbe sa tikala gore pobrojanih; prođavcem robe. U pogledu uvoza Za5. Frime i preduzeća, koja se pored i druga će u prvom redu nabavljati artikle prerade, bave izvozom gore po- koji služe potrebama poljoprivednika i brojanih proizvoda (mlinovi, kla- pivrednoj obnovi zemlje. Ove • artikle niče i i. d.). Zadruga će prodavati po ceni koštanja. Članovi Zadruge mogu biti samo drOsnivački Odbor: žavljani Kraljevstva SHS. odnosno doSekretar. ' Predsjednik: "osnivački odbor ove Zadruge, Dr- E Tarta,ia s" r" U Srećković s. r. Zadruzi je sedište u Beogradu, a nje­ no je trajanje na neograničeno vreme. Zadruzi je postavljen zadatak: 1. da se stara o snabdevanju vo-jske i pasivnih krajeva. 2. da vrši nabavke za državu ako bi to pojedina nadieštva tra­ žila; 3. da izvozbu inostranstvo, ako i ukoliko se bude pokazao višak preko podmirenja domaćih potre­ ba sve artikle, čiji je izvoz po rešenju Ministarskog Saveta od 16. aprila 1920. god. IV. Br. 4858 Mi­ nistarstva trgovine i Industrije, po­ vezen toj Zadruzi kao m pr. sve vrste žita i proizvoda ori žita, suva variva, stoku i stočne proiz­ vode, vunu, kudelju. lan i t d. ’ Prema § 14. naših društvenih pravila ima se treča uplata od kru­ na 25'— za svaku upisnu dionicu našeg zavoda položiti na, našoj bla­ gajni najkasnije do 9 augusta 1920, pa se ovim p. n. dioničari na to pozivaju. Hercegovačka banka d. d. u Mostaru. Po uredbi Nj. Kr. Visočanstva, Naslednika-Prestola Aleksandra, aprila 1920. god. ima se stvoriti: koji je postavljen rešenjem Ministarstva Trgovine i Industrije od 28. aprila po- PdzIv na treću uplatu. Oglašujte Poziv na supshripciju Usljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI,redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. broj 40.988 И920. O. T. povisi dioničku glavnicu iooo.ooo'— na od 2,ooo.ooo — izdanjem novih komada 10.000 potpuno u gotovom uplaćenih’ na donosioca glasećih dionica po K 100"— nominale. Za upis ustanovljerfi su slijedeći uvjeti: 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine J traje do uključivo 20. juna o. g. 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica »daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125"— po dionici više 5°/o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. 3. Prigodom upisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraju na dobitlcu za g. * 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. * 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: u , u u u u Meštaru: Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) Baaja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) Bihaću: Krajiška banka (d. d.1 Trebinjur Trgovačka banka (d. d.) U Mostaru, dne 12. njaja 1920, Ravnateljstvo. Podpredsjednik: Dr. Janda s. r. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na. uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,OQO.OOO. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. -Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bikovne poslove najbrže i najpovoljnije. • Odgovorni ureda®: F. RaJsđca. ¥1м*Љ: <>s4tr«i«i Odbor »I N. Ол 7^ 47 SIozpmUi D. * A. KM«, Santo* л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8b86a722ec08e079563fb6e8341a8d85.pdf a2ab60a8499aaf5a4dc61b27dcab1f09 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. <—— - __ POJEDINI BROJ - ГћШ A 1ГЛ A VA I 8 &№ Bi V W jfije JvSA 1Izlazikruna. subotom, utorkom ■■ Л s ЗИ јНША ЛЛ Pretplata godiš. 120 kruna pola godine 60 kruna. Uredništvo uprava nalazi se u Carevoj гллаио ЈУГОСЛАВЕНСКЖ ШИитМЛМШОРГЈШВАЦЦ^ račun pošt. štedionice 1119. N B ^NL ^Mb JMBto Broj 57 (162) ^Bb W U Sarajevu je na papiru i Zakon o obaveznom pohađanju škole. Ovdje, gdje danas živi oko 100.000 stanovni­ ka ima i djece najmanje oko 8 hiljada u dobi za osnovne škole, dok ovdašnje škole pohađa oko 5 hiljada djece. A to sve zbog toga što nema škola. Nema škola baš ondje, gdje je građanstvu najzgodnije, nema ih po sarajevskim ulicama bliže periferiji grada. Toliko se govori i piše po novinama, da se ško­ le otvore na Bjelavama, Vratniku, Bi­ striku i Gorici, gdje većinom siromaš­ niji građani žive, a naša gradska op­ ćina o tome zapovrgne laf u sjednica­ ma grad, zastupstva i — time završi svu svoju brigu. Istina čujemo da su nekake i komisije išle na Vratnik, ali nijesu mogle naći zgodne zgrade za školu kao da su one škole u centrumu grada podesnije. Neka samo pregledaju zgradu osnovne škole na Obali Stepe Stepanovića, pa neka tu pokažu svoj građevinski marifetluk. 1 ako su školske zgrade u Sarajevu sve u centrumu grada i to ko hotimi­ ce, da je učinjeno sve u najživljijim ulicama kuda prolaze tramvaji, fijakeri, kola i automobili, u njima su postavlje­ ne većinom mlade učiteljice, premda se osobito nejakome ženskom čeljadetu ne može povjeriti toliki broj djece, da njime ravna, da ga uređuje i odgaja. Ovo vrijedi opet baš naročito za veće naše gradove, gdje su djeca izložena užasnim prilikama društva i ulice, gdje flB Sarajevo, subota 29. maja 1920. (11. ramazana 1338.) ŠKoIshe prilike u Sarajevu. Ovdje su školske prilike vrlo slabe, naročito što se tiče početnih zavoda. U Sarajevo je 9 osnovnih škola (X. na pa­ piru) a gotovo su sve u iznajmljenim zgradama. Zato su te zgrade sve u centrumu grada na nepodesnim mje­ stima za školu, sve su opet redom pre­ tijesne i većina ih ne udovoljava higi­ jenskim zahtjevima, Tjeskoba tih škol­ skih zgrada zadaje štetu naročito na­ ma muslimanima. Početkom škol. go­ dine kada se djeca upisuju u školu, br­ zo se ispuni broj učenika koliko ih mo­ že da stane u školu, pa veći broj dje­ ce čeka do godine ili i dvije godine, da im zapane mjesto. Osim te anomalije zbog istih uzroka dolazi druga također •štetna po našu djecu. U neke se je škole primilo previše djece koliko ne može ni usprkos velikoj tjeskobi da stane u razrede, pa su gospoda, valjda iz grade poglavarstva, odredila da jed­ ni učenjci uče u istoj sobi do podne, a drugi poslije podne. Naravno, reći Ć9 se, da se take sobe u kojima se po cijeli dan boravi i uči, na podne zrače. Čini nam se, da je i to kratko zračenje ne­ dostatno, a pogotovo ona silna prašina guši djecu, osobito onu koja poslije po­ dne u takvim sobama uče. Ovo se sve trpi u Sarajevu gdje ima i školskih liekara i najviše pedagoga. Ali koja fajda, kad su sve njihove teorije na pa­ piru kod . ovolikog nemara naše grad­ ske općine i gradskih zastupnika. «4ИИИ^^ se svaki čas događaju sablazni. Pa još kad se taka djeca puštaju iz škola bez ikakva nadzora na ulicu da idu kući! Toliko smo puta vidjeli raznih Skan­ dala i opasnosti po tu jadnu dječicu, jer uz njih naravno nema nikoga, da ih sprovede barem do glavnog raskršća, gdje će se djeca rastati. Ljudi govore, da se mlade učiteljice namještaju u Sa­ rajevu najviše protekcijom i da ih ima čak i previše i na dopustu a nama dodijaše tužbe iz provincije, da nema Hi škola ili čak i učitelja. U Sarajevu ima oko 100 učiteljskih lica a od tih je blizu 70 učiteljica, a oni jadni stari' učitelji po provinciji, koji s teškom mukom školuju svoju djecu po srednjim škola­ ma izvan svoga mjesta, žive po kasabicama i selima i od svog zalogaja ot­ kidaju, pa muku mučeći djecu svoju iz­ državaju na školama. ’ Još nešto. Neke se ovdašnje novine tuže i na to kako se postavljaju učite­ lj'; jedne konfesije na škole, gdje su dje­ ca u većini posve druge konfesije. Ako iko, mi se ovdje imamo i na to najviše potužiti. Eno u nas osnovna škola (ruždija) na Bendbaši u kojoj je 5 učitelja pravoslavne vjere, a 4 muslimana, a djeca su isključivo sva muslimani. U onoj školi na Obali Stepe Stepanovića, pa na ono 8 ostalih gdje uči dobar broj muslimana nema nego samo 1 učitelj musliman. N«ma se eto i tako neprav­ da čini. Toliko su nam puta došle pri­ tužbe od ovdašnjeg naroda na ove slu­ čajeve, a mi smo sve šutjeli. Ni danas ne stojimo na tome, da.se baš sami mu­ slimani postavljaju na škole gdje uče samo muslimanska djeca, ali tražimo, da ih je barem veći broj i da je sva­ kako upravitelj musliman. (Nastojimo već, da se to i u Brčkome popravi.) Osim toga tražimo svakako da se u svim školama gdje ima islamske djece postave i učitelji muslimani. Ove retke napisasmo na pažnju naro­ čito ovdašnje gradske općine, da ba­ rem ove školske godine učini svoju dužnost, da otvori potreban broj škola našemu narodu pa da džaba ne plaća namete i poreze, jer narod ne žali i mnogo žrtava, samo neka su mu ro­ đena djeca na putu nauke i napretka. Neka gradska gospoda malo promisle o ovim našim primjedbama i neka se sjete onoga velikog broja djece siro­ mašnijega dijela našega naroda uopće koja se danomice klatare po ulicama, gotova da srču u propast, a zato će svakako odgovarati najviše pozvani faktori na vladi i u općini, koji ne imadoše srca ni duše.... Mole se svi mjesni odbori, da odmah pošalju obra­ čune za kalendar i da do­ znače upisnine. Sarajevo, 28. maja. Pohvalan sud o Akciji. U »Glasu Na­ roda« čitamo ove retke: »Kao što smo već javiii, kod naših sugrađana musli­ mana postoji odbor za zaštitu morala. Ovaj je odbor počeo već da radi na tom potrebnom i koriš no m po­ slu. U prvom svom koraku odbor je tražio od policije spisak svih pokvare­ Godina II. nih ženskih muslimanki i svih kavana gde se ovaj nedisciplinovani svet sa­ staje. Policija je dala tačan popis i svijem silama ovaj odbor radi, da umanji, to narodno zk>. Na ovaj 1 e p i p r i mer muslimana trebale bi da se sve naše konfesije ugledaju, jer nemoral koji se dešava kod nas gotov nas je ugušiti«. Iz Privr. Nar. Predstavništva. SJEDNICA OD 26. MAJA. Potpredsjednik dir. Ribar otvorio je 91. redovni sastanak Narodnog Pred­ stavništva u 16 sati 45 minuta. Poslije svršenih formalnosti uzeo je riječ pred­ sjednik ministarskog savjeta i pročitao vladinu deklaraciju, koja je primljena opštim odobravanjem. Zatim je pot­ predsjednik zaključio sjednicu zakazavši sjednicu za sutradan (četvrtak) sdnev nim redom: 1.) Podjela sekcija; 2.) de­ bata o deklaraciji vlade; 3.) ostale tač­ ke dnevnog reda predašnje sjednice. Evo kako glasi * Vladina deklaracija. »Vlada, koja uz visoko povjerenje Krune ima čast predstaviti vam se u ovom treutku izlazi pred vas i pred na­ šu zemlju s tačno određenim i ograni­ čenim programom, koji ima biti izvršen u što kraćem roku, jer to neodložno iz­ iskuju bitni imperativni interesi naše države. Naš je prvi i gotovo jedini clj: spremiti za kraljevinu SHS njen osnov­ ni zakon, t. j. u s t a v, te na taj način stvoriti što prije pravnu podlogu za svestrano razvijanje svega njenog ne­ iscrpnog blaga i svih njenih državljana, davši tako u isto vrijeme priliku svi­ ma našim sugrađanima, da na šitokoj demokratskoj podlozi potpuno slobodno izraze svoju volju o os­ novnom uređenju svoje zajedničke otadžbine, te odgovorivši na taj način i njihovoj osnovnoj želji i žrtvama, koje je tako velikodušno podnio u ovom strašnom ratu cio naš narod u dru­ štvu s plemenitim i prosvijećenim sa­ veznicima našim, poborcima iste ide­ je o pravdi i slobodi, kao i svečanom obećanju, koje je dao nosilac Krune istorijskog 1. decembra 1918. godine. Prema tome vlada će odmah i bez odlaganja prionuti da defintivno izradi osnovu za naš novi ustav, kako bi je mogla iznijeti pred Ustavotvornu Skup­ štinu čim se ova sastane. Pred Narodnim Predstavništvom već se nalaze predlog zakona o iz­ borima za Ustavotvornu Skupštinu, kao ј predloži zakona za potvrdu za­ ključenih ugovora o miru s Nje­ mačkom, Austrijom i Bugarskom. Mi ćemo isto tako u najskorijem roku pod­ nijeti vam i predloge za odobrenje po­ trebnih kredita i mjera za pravilnu finansijsku upravu do trenut­ ka, kad će redovno Narodno Predstav­ ništvo biti u mogućnosti, da ih redbvnim putem određuje. Pošto cjelokup­ nom našem narodu u svima njegovim slojevima treba zajamčiti mogućnost što življe privrede, vlada smatra za svoju neodložnu dužnost, da obezb di što potpuniji red i mir u našoj zemlji, te će vam u tom cilju podnijeti shodan zakonski predlog, koji je slobodna pre­ poručiti još danas vašoj najozbiljnijoj pažnji. Moji drugovi i ja živimo u nadi, da će Privremeno Narodno Predstavništvo izići u susret ovim našim namjerama, te ih potkrijepiti svojim povjerenjem kako stoga, što smo uvjereni da se jav­ ljamo u svimh osnovniri] političkim pi­ tanjima kao izraz i predstavnik ogrom­ ne njegove većine, tako i zato, što to od sviju nas po našem dubokom ubjedenju očekuje nepodijeljenom željom sav naš narod i cjelokupno naše javno mnijenje, da i ne naglašavam nestrp­ ljenje i pažnju, s kojima na naš rad gle­ daju svi naši prijatelji i susjedi. U ovom ' posljednjem pogledu sma­ tram za dužnost izjaviti da će današnja vlada, dokle bude imala čast upravljati državnim poslovima, u međunarodnim odnosima ići o s v j eš t a n i m tra­ gom Srbije. Mi ćemo biti kao i do­ sad vjerni saveznici, iskreni prijatelji i ispravni susjedi, prema ostalim našim susjedima, sarevnjivi na svoja krvlju i stoljetnom borbom izvojevana prava i svjesni svojih narodnih obaveza. Na ovoj Podlozi, gospodo članovi Privre­ menog Narodnog Predstavništva, mi­ slimo raditi i istrajati te se nadamo da će ovaj program imati i vašu otvorenu i predanu saradnju. Otadžbina nas sve pozivlje na ovaj vidan i ozbiljan posao. Mi vjerujemo da ćete vi htjeti s nama zajedno odazvati se ovom pozivu.« Iz Akcije. Prva plenarna sjednica akcije od 17. maja o. g., na koju su pristup® dele­ gati svih društava osim »Osvrtanja«, vijećala, je nakon odobrenja izvještaja o početnom radu užeg odbora u prvom redu o definitivnom osnutku akdje. Konstatiralo se, da je dobrovoljnih pri­ loga upisano od građana, naročito imućnih relativno malo (do toga dana oko 150.000 kruna), ima nade, da će biti još darova, moglo bi se računati i na kredit prema visini svoje imovine i-1. d., ali sve to još uvijek ne daje pot­ pune garancije za osnutak poduzeća od zbilje, u kojima bi što više ženskinja zaposlili, Nu pored svega toga, što se Mustansta trgovaca i obrtaja banha za Bosnu i НвгсвриЈпи (1 d.) u Sarajevu. ВвЧ n »ta kufamln №l»tlDi. Okitilo uplate I nnovSnlo i М]иЧп no. 11 1шнип1ти. Мом iInihe м iklotoi ta№ Httaii nton I rtraaiult Bi ијpa voljalj«. Окпђа tn pulni I banom Hltn Dionica glavnica R 3,Q0Q.DS0 Da|e monibi I apre»iHd|slii VuHti. — Bupu|i I nradalt srećko, valuto I адЛшпв papin ndi mrt. JI 0 8 N 0 3 0 3 E E E В 3 8 &роЦ 1 pnUJi m vrsto rabe, a poglavM m linfci uinilnltt. Kancelari] a: Kralja Petra ulica Z prizenno, lijevo - Brzojavi: Trgov«!« banda, Sarajevo - interarban telefon: ZN �strana 2 Страва — na žalost — ne može od jednom od zbilje i punom parom otpočeti s podu­ zećima, zbog slabo osnovanih materi­ jalnih temelja, zaključeno je da se s ' poslovanjem otpočne pa makar i poste­ peno, a odgovornost za djelovanje ak­ cije da bi nosili u tim prilikama samo dotle, dok njezina težina ne bi preteg­ nula njezine slabo osnovane temelje. U zadnjem slučaju, ako akcija ne bi mo­ gla udovoljavati s toga svim zahtjevi­ ma, koji se na nju stavljaju, ostala bi | otvorena vrata džematskom medžlisu, i da sazove džematsku skupštinu gra- | dana i da njima preda u ruke njihovu brigu oko čuvanja morala u Sarajevu. Svi delegati društava dali suočitovanje, danjihova d r-uštva stupaju u zajednicu sa Akcijom u svrhu postizava­ nja akcijinih ciljeva. Na jednu primjedbu, da SMerhamet« strada u prihodima otkada je Akcija , osnovana, jer ljudi naglašuju da im je I sad preče davati u Akciju i nju potpo- ! magati, konstatovano je da Akcija ša svojim poduzećima ide samo za tim, da ženskinje uposli i samo svoje naj- j nužnije potrebe da podmiruje, a sve svoje glavne prihode će danas-sjutra od poduzeća ustupiti »Merhametu« za pod­ jeljivanje dobrih potpora nemoćnoj i poisve nužnoj sirotinji i djelomično kao potpore za udaju siromašnim djevojka­ ma za koje treba Akcija da se stara. Stoga, davalo se »Morhmetu« ili Akci­ ji, doći će konačno opet svi ti daro­ vi db jednog cilja, kad sada oboje stu­ pa zajedno u djelovanje uz potporu i svih drugih muslimanskih društava u gradu. Na predlog delegata jednog društva saglasila se sjednica u tom, da se za­ mole društva, neka se što više angažuju kod svih svojih članova za potpis priloga za akciju, a preko toga što os­ tane, da uži odbor upisuje. I čim se ot­ prilike ustale Iznosi priloga, da se oti­ mah proračuna s kojim većim poduze­ ćima će Akcija moći otpočeti svoje dje­ lovanje. A dotle da se pitanje osnutka pojedinih poduzeća proučaje u užem odboru, a po mogućnosti manja da se odmah i osnivaju. U tu se svrhu mole strukovniaci, odnosno vješti 1 j-uc? i za os­ nutak poduzeća, đa stupe u sporazum s akcijom i ponude joj svoje nacrte o uređaju i prosperiranju poduzeća, kao sto su: raznovrsni tkalački rad, pleta či rad, predenje, sukanje i bojadisanje, pa pranje rublja, štirkanje i peglanje, pravljenje safuna, laštila, četki — i sve­ ga. što bi se samo isplaćivalo, a gdje bi se ženskinje moglo uposliti. Ovakvi stručno obrađeni projekti o osnutku poduzeća, koje bi akcija prihvatila, h onorirali bi se po uviđavnosti ili po pogodbi. Lica pak vješta rukovanju pojedinih poduzeća našla bi u Akciji mjesta za svoje uposlenje i privedu. Ako se kratko vrijeme ne jave musli­ man: za to, tražiće se putem oglasa dru­ gi vještaci, pa makar i sa strane. • Svojevremeno je javljeno, da će ak­ cija trebati činovnika za rad u kance­ lariji. Pošto se do sada nije niko za to javio, ističe se ponovno, da će rado biti primljen u akciju potpun činovnik ili njih dva-tri za rad poslije podne. Za bolje razumijevanje naglašuje se naro­ čito, da je tu potrebna snaga, koja će samostalno fungirati u kancelarijskom PRAVDA Šta više »Nar. Jedinstvo« je prefriradu i davati sa svoje strane inicijativu । u poslovanju i izvoditi poslove sve do . ganije i opasnije i od samog »Glasa Na­ potpisa upravitelja akcijine kancelari- I roda«, jer dok je ovaj potanji na sasma je, pošto ovaj — pored svog ureda i otvorenom stanovištu naših »demo­ mnoge druge preopterećenosti — jed­ krata« i sasma otvoreno brani i zastu­ va će dospijevati, kad se poslovi razvi­ pa njihove boljševičke ideje, .dotle onaj ju, da samo ravna djelovanjem akcije prvi t. j. »N. J.« onako ispodmukla te prema intencijama odbora. — Za to, ko ideje širi a na drugu stranu kuša uviti bi reflektirao na takav rad u Akciji, i ukriti otvorene boljševičke težnje treba da se javi sa uvjetima o radnom svojih gazda. vremenu i honoraru za svoj posao. Za Kao vrlo jasnu ilustraciju toga pod­ rad poslije podne računa se na vrijed­ muklog rada i uvijanja navešćemo sli­ ne naše činovnike, ako ne bude stalnog jedeće: »Narodno Jeđiiistvo« nije ni činovnika ili i preko ovog, u koliko veći jodnom riječi spomenulo protestnu skupštinu zemljoposjednika grada Sa­ posao bude iziskivao. * rajeva od 14. o. mj., dok je onu »fiasko-skupštinu« svojih gosa od 20. o. Vazovi za ženskinje otpočeli su. Promj. donijelo u sasma krivom svijetlu. gramatično se ovdje ne objavljuju, ne­ go će ih vaizi dnevno najavljivati u i Dok mi znamo, da je ona šačica zane­ senih »demokrata« upriličila tu svoju kojoj će džamiji biti drugog dana i od fiasko-skupštinu u svrhu haranguiranja koga. i razjarivanja masa i da su u tome ru­ nu govorili i Grdić i Nježić i LjubibraPredavanja teku programatićkim re­ tić i svi drugi, dotle službeni organ na­ dom po društvima, kako je prošli put še zemaljske vlade otvoreno pljuje isti­ javljeno. Daljnje su teme predavanja ni u lice i u svom 102. broju veli o toj od Salih ef. M-uftića na 26. maja o za­ skupštini doslovce ovo: jednici. od jusuf Zijauddin ef. Midžića »Juče je u 10 sati prije podne održa­ na 28. maja o Islamu, od H. Kreševhana narodna skupština na Baščaršiji. Bi­ kovića na 28. maja »Sarajevo u XV. i lo je prisutno — oko 2000 -slušalaca. XVI. stoljeću«, od Husein ef. Mašića na Skupštinu je otvorio g. Vasilj Grdić, 30. maja o državi, te od H. Kreševljaposlije čega je izabran skupštinski od­ kovića na 1. juna »Kako je nastala Bo­ bor u koji su. između ostalih, ušla i dvo- ■ sna i Hercegovina u današnjim grani­ jica težaka. Predsjednik je podijelio ri­ cama?« « ječ prvom govornku g. dru Nježiću, koji je govorio o tome, kako je došlo do Dobrovoljnih priloga upisano je od promjene u poznatoj beglučkoj uredbi; zadnje objave još 60.000 K. Međutim su apelovao je na narod da bude promiš­ zapisali veće priloge g. Abdusselambeg ljen, jer bi svako ometanje mira moglo Tafro od 10.000 K i Mujaga H. Baščabiti na štetu države. Iza njega je go­ ušević od 25.000 kruna. vorio u istom smislu g. Liubibratić, na­ kon čega je g. Grdić pročitao rezolu­ ciju skupštine. Nakon toga je podijelje-. na riječ jednom Dobrovoljcu koji je skupštini daoi zanosna patriotsku poentu.« Svaka vlada mora da ima svoj služ­ Eto, službeni list veli, da je bilo oko beni list, 41 kojem objavljuje svoje služ­ 2000 slušalaca, a ovamo mi svi znamo, bene objave, oglase i t. d. Službeni or­ da ih nije bilo ni 1000 duša uračunavši gan jedne vlade mara da bude sasma ovamo i ono 2—300 sejirdžija, koji do­ objektivan prema svakome i mora da đoše da gledaju »demokratsku« bla­ se uzdigne iznad svih stranaka u zem­ mažu. Nadalje bez imalo rumenila -u li­ lji, ako hoće da bunte priznat kao služ­ cu »N. J.« konstatuje da su Nježić i beno glasilo jedne vlade. I u slučaju, Ljubibratić govorili u pomirljivom to­ ako je vlada sastavljena ed pristaša nu«! E, sada recite da ona tvrdnja služ­ samo jedne političke stranke, službeni benog organa nije vrhunac perfidije!.... list ne smije ploviti stranačkom stru­ Kad jedan službeni organ ima kuraži, jom, on mora da bude samo »s 1 u žda ovaku neistinu izvali odrije gdje smo b e n i« vanstranački organ vlade, a mi Sarajlije to sve na svoje oči gle­ stranačka kampanja se prepušta stra­ dali i na svoje uši slušali, onda se za­ načkim organima. Prema tome službe­ ista nameće pitanje, da li gospoda iz no glasilo jedne' vlade mora da krono­ redakcije »N. J.« uopće znadu za po­ loški i bez ikakve političke natruhe, jam riječi »istina«. Mi sumnjamo! S. simpatije Ui antipatije donosi sve dnev­ ne događaje u području svoje vlade, a u političku struju smije da zaplovi sa­ mo onoliko, koliko je to od potrebe, da kao službeno glasilo nešto ispravi i t. d. Ovako je bar običaj u iole civiUNUTRAŠNJI POLOŽAJ. lizovanim državama, samo je eto i u Navala na Sušak. D’Annunzijeve če­ tome iznimka u našoj užoj domovini te zauzele su selo Čavle, koje leži ne­ Bosni i Hercegovini Hi u ovom — ka­ ko neki vele — »bahtsuz« vilajetu. daleko demarkacione linije na putu Ri­ jeka—Trst. Pronose se glasine, da »Narodno Jedinstvo«, službeni organ D’Annunzio nmjerava okupirati sav Su­ naše vlade ni po čemu ne sliči jednom šak. službenom nepristranom glasilu, osim Pred nastavkom pregovora u Pallansamo kada donese prilog sa službenim zo? U beogradskim dobro informiranim objavama, oglasima, dražb. izrocima i t. đ. Inače ko ne vidi toga priloga i ne krugovima očekuje se, da će se tali­ janski ministar vanjskih posala Scialopogleda, da se štampa u zemaljskoj ja skorih dana opet uputiti u Pallanzo štampariji, taj ne bi nikad mogao ni da nastavi prekinute pregovore s na­ pomisliti da je to službeni organ, nego bi ga ubrajao u čistokrvni organ dešim delegatima drom Trumbićem i Pašićem, glede definitivnog riješenja jad­ mokratije a la »Glas Naroda«. Naš službeni list. Političlii pregled FELJTON. л Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Број 162 Broj - „НраВДА (5i) Ogleda se po sobi. Oči joj se naučile na mrak, pa je vidila prozore, vidila rasklimani stol i prevaljenu stolicu do njega. Sa stropa su visili komadi slame i kreča i činilo joj se u mraku, kao da su ruke, užeta, koja se spuštaju niže i niže, da je stegnu oko vrata i udave. Rene se spusti na pod. Jedan komad kreča padne do nje, kojeg su valjda miševi odvalili. Ona se ne makne. Bol je bila posve obuzela. Sjetila se najedanput svega još jednom što je putem pretrpila, što je vidila i gledala u budućnost u kojoj ju je čekalo isto to: poniženje, ružan postupak i izvjedljivi pogledi surovr, prezirni... ...I došao je san. Umorna od puta, izmorena mislima i glađu pruži se po podu i gledajući kroz prozor preko dasaka jedan komadić neba na ko­ jem je kroz oblak sjala jedna zvijezda Rene zaspi. Zavladala potpuna tišina i gluha noć. . ,.!z prašliive sobe tvrdavnog zatvora u Trapezuntu prenio je san Renu u selo njezine mlado- ranskog pitanja. Jedna od glavnih za­ daća novoga Nittijevoga kabineta je, da se jadransko pitanje čim prije skine s dnevnoga reda, pa se stoga drži, đa će do definitivnoga sporazuma doći u naj­ skorije vrijeme. Njemačke smutnje. U nekom mjestu kraj Celovca uhapsila je naša pogranič­ na straža jedno društvo njemačkih agi­ tatora, koji su kušali da predu našu granicu i da agituju u našoj plebiscitnoj zoni za Austriju. Novije vijesti berlinskih listova gla­ se da je državni kancelar saopštio en­ gleskom zastupniku, đa njemačka vla­ da prima ponuđenu intervenciju na konferenciji u Spaa. VANJSKI POLOŽAJ. Engleski pregovori s Misirlijama. — Agencija »Havas« javlja izvještaj »Tempsova« dopisnika iz Londona, po kojem je Millnerova komisija uspjela da nagovori misirske delegate, da pošalju svoje zastupnike u London, gdje bi se raspravilo o odtaosima između Egipta i engleske vlade. Okupacija Trakije. Javljaju iz Am­ sterdama, da je započela okupacija za­ padne Trakije. U Edreni održali su najvideniji Turci skupštinu, te odlučili da se odupru okupaciji Trakije sa strane grčkih trupa. Iz Albanije. Prema vijestima iz Ti­ rane, albanska vlada, koja je bila osno­ vana u Draču pala je, jer nije htjela da slijedi direktive narodne skupštine. Formirana je nova vlada sa zadaćom, da brani posvemašnju nezavisnost Al­ banije. Vlada se izjavila suglasnom sa njezinim susjedima Grčkom i Jugosla­ vijom, te se nada, đa će i one priznati albanske etnografske i druge interese. Rusija spremna na pregovore. Prema vijestima iz Helsingforsa, pučki je ko­ mesar sovjetske vlade za vanjske po­ slove uputio radio brzojav rimskom mi­ nistarstvu za inostrana djela, poručuju­ ći da će sovjetska vlada najprijaznije prihvatiti predlog rimske vlade o vre­ menu i mjestu za pregovore o miru. Englesko radništvo za Rusiju. Iz Lon­ dona javljaju, da se izvršni odbor ru­ dara pridružio radničkom savezu, -kako bi prisilio vladu, da ne podupire polj­ sku ofenzivu protiv sovjetske Rusije. Odbor engleskih željezničara naložio je svojim članovima da svim sredstvima spriječe prevoz ratnog materijala, koji je namijenjen za Poljsku. Uspješna ruska protuofenziva. Pre­ ma suglasnim vijestima i Moskve i Varšave proizlazi da ruska protuofen­ ziva, koja je započela pred 10 dana, zauzima sve veće dimenzije. Dok je pr­ vi иЉг bio uperen na sjeverno polj­ sko krilo, što je -dovelo do prodora fron­ te u području Polocka na- cijeloj liniji Berezine, sad su boljševici nakon ogor­ čenog hrvanja u centrumu i na južnom krilu preuzete inicijativu u svoje ruke i prešli u ofenzivu. Prvi re­ zultat ove borbe je osvojenje Kijeva sa strane boljševika, što sad priznaje i poljsko izvješće. Ogorčene su borbe u tok-u, ali Rusi i u ovom sektoru polako napreduju. U Kijevu je došlo do ogor­ čenih uličnih bojeva. Prema moskov­ skim radio vijestima Rusi su Dosljed­ nih dana zahvatili golemi ratni plijen. Moral poljskih trupa navodno je znat­ no pao. U Mađarskoj još uvijek bjesni teror Hortyjeve vojske. Mađari imaju sada I sti — u Ksantis, gdje je ona slobodno trčala kroz j niti. U opisu je preporučeno naročito, da se kaži vinograde, mjerila seljacima brašno u djedovu du­ I njenica odvoji od drugih, ali obzirom na njezinu ćanu i podučavala djecu čitanju i pisanju, sjedila naobrazbu, da joj se dozvoli čitanje knjiga, koje će pred djedovim dućanom i gledala kako zaprašena predhodno pregledati uprava. Najzgodnije, pisalo je i kočija juri prema njojzi. Čuje i lajanje pseta koje u tome naređenju, neka joj se dadnu turski kanuni*), povijest, knjige o prirodnim naukama, knjige je pred njom ležalo i ona tačno vidi kako iz kola I izlazi Nera i Ihsan. Ona ih vodi kući, — ide mas­ koje zasijecaju u Ijekarstvo. Ona je medicinarka, linovim gajem i priča Ihsanu — a on njoj. Onda liječnica, ali seje više bavila politikom nego svojim proživljuje onu noć,— noć spoznaje svoga ženstva i zvanjem. Za to je zgodno, da doktorica upotrebi j strastveno grli čovjeka, koji je došao iz njezinih ovu zgodu i nadopuni svoje znanje. Ova je zadnja ' sanja u njezin djevojački život.. . stavka bila ironična, a možda je tako i mislio IzetRene instiktivno osjeća svu slast prve mlado­ bey, jer je ovaj stav i podcrtao i stavio za njim u sti i prvog iskrenog poljupca, gleda kako se budi I zagradi znak pitanja i uskličnik. mladi dan, sluša cvrkut ptičica, gleda kako se sun­ Salih paši nije o ovoj stvari bilo pobliže ništa čane zrake kradu kroz vinovu lozu, da zavire u poznato, pa pođe drugo jutro osobno sa činovni­ njezinu sobu i budu svjedokom jednom ljubavnom kom, koji je Renu primio, da odredi gdje će je očitovanju... [ smjestiti i kako će se s njom postupati. Paša je I išao polako, dostojanstveno uz basamake, a za njim Rene se budi. Jutro je već osvanulo. Nestalo i činovnik. U ruci je nosio naređenje iz Carigrada i je mraka. Očajno, prestrašeno pogleda djevojka oko došavši u sobu, koju mu je činovnik pokazao ug­ sebe: nestalo je sna. Pokrije oči rukama, da ne vi­ leda na podu djevojku, gdje leži. Rene je bila u di zbilje oko sebe, da pogleda još jednom kroz groznici. Paša se okrene činovniku, kao da ga je : htio s tim upitati: što se je dogodilo? Činovnik posvoju dušu u daleku prošlost... । leti djevojci i pokuša je dignuti. Rene otvori oči i Vani je osvitalo lijepo proljetno jutro. reče u vrućici: »Meni je dobro... Ostavite me ovdje... « Salih paša pregledao je spis o Reni, koji je donešen iz Carigrada i dugo razmišljao šta će uči- ____ •) zakoni. Nastaviće se. �Ђрој 162 — Broj tri vrste vojske. Jedna je sastavljena dozvolom saveznika, koja broji na pa­ piru 35.000 ljudi. Drugu vojsku sačinja­ vaju pomoćne ćete, čiji je zadatak — izigrati uslove mira. Treću vojsku sa­ činjavaju strahovite čete crne ruke, ko­ je su obrazovane od mađarskih plemi­ ća. a vrše nečuvena zločinstva nad rad­ nicima i Jevrejima. Amerika voli sebi. »Tcmps« prima kabelom iz New-Yoka, da Ameika otklaujia mišljenje saveznika, da- bi sa­ veznici otplaćivali svoje dugove samo u onoj mjeri, kako bi Njemačka otpla­ ćivala ratnu otštetu. W:lson o Ermenskoj. Reuterov ured javlja da je predsjednik Wilsori zamolio kongres, da ovlasti Sjedinjene Države na primanje mandata za Armeniju. Skupoća u Austriji svaki dan raste. Zadnjih se dana plaćalo na Semmeringu za dnevnu opskrbu 700 kruna. Držanje Nijemaca u Češko). Njemač­ ke stranke parlamenta zaključile su su­ djelovati pri izborima predsjednika re­ publike, ali će predati prazne glasovnice. Po svoj prilici postupaće isto tako i senatori. U narodnoj sjednici parla­ menta, koja će biti u utorak, daće vla­ da programatsku izjavu. Bivšeg bugarskog cara Ferdinanda, koji je prije rata uložio u englesku ban­ ku 400.000 šterlinga,- zadesila je prema engleskim zakonima zapiljena toga imetka. Bivši car Ferdinand uložio je priziv protiv toj odluci izjavljujući, da on nije nikada izvršivao svoje volje na protuzakonit način, te dla prema tome on osobno nema nikakve krivnje, što je Bugarska stupila u rat kao saveznica centralnih vlasti. Glede imovine izjavio je da nije njegova, već da pripada nje­ govoj majci, te da se prema tome ne može taj novac smatrati svojinom Bu­ garske i ne može potpasti pod zapljenu. Naši dopisi В. Dubica, 15. maja. (Dolje s kajišarima’.) Ratna vremena ostavila su nam od mnogih neugodnih uspomena još i prekomjerno kajišarstvo, koje i u našoj narodnoj državi danomice zauzima sve veće dimenzije, ne samo od strane bezdušnih trgovaca, već i gdjekojih vladinih organa, koji mjesto da sređuju i konsoliduju ovaj poremećeni i rastrovani društveni po­ redak, ruše ga j dalje, te pobuđuju sum­ nju u objektivnost same državne vlasti, a na račun sebe j svog vlastitog dže­ pa. Takav primjer daju nam djela na­ šeg dubičkog nadgruntovnika g. Špire Vuine. Da ga prikažemo: Na 2. januara 1919. godine je g. Vui­ na, pozajmivši M. C. — tobože ispred svoje supruge gđe Angeline — svotu od 3500 K, svojom rukom napisao sli­ jedeće: »Obveznica na 3500 K )sl. trihiljadepetsto Ikruna), koju svotu sam od Angeline Vuine rod. Uremović u go­ tovom izbrojenu u zajam primio, te se jedno obvezujem se ovaj zajam pla­ ćati 8% kamata računajući od danas i to unaprijed za svakih 6 mjeseci. Ujedno vboezujem sc ovaj zajam bez prigovora vratiti za jednu godinu dana t. j. 2. januara 1920. (hiljadudevetstodvadesete) i to u vrijednosti srspke dr­ žave t. j. 3500 dinara (si. trihiljadepetsto dinara.) Za osiguranje gor. zajma dozvoljujem i privoljujem, da se uknjiži pravo zaloga za svotu od 3500 di­ nara (si. trihiljadepetsto dinara) na mojih ’/„ dijela nepokretnina upisatih u A I. grunt. ul. br. 40 i 779 k. o. Bos. 'Dubica i moru nepokretnina upi­ satih u A I. gr. ul. br. 815 iste k. o. u korist Angeline Vuine rod. Uremović iz B. Dubice. — Bos. Dubica 2. januara 1920.« Ovu obveznicu — čiji se original na­ lazi u gruntovnici pod G 3/19. isprava — proveo je odmah g. Vuina, kao gruntovnički činovnik kroz gruntovne knji­ ge ne pitajući da li postoji zakon, koji dozvoljava da se pozajmljuju krune, a vraćaju srpski dinari i da li se smiju uknjjžiti srpski dinari na mjesto pozajm­ ljenih kruna? U kakvom se duševnom i materijalnom stanju nalazio dotični dužnik, kad je dopanuvši šaka ovog kajišara potpisao gornju obveznicu, neka si javnost sama predstavi, a ja ću da nastavim dalje. Kad je jedan rođak do­ tičnog dužnika za tu stvar saznao i u grunt. knjigama sc o isto) osvjedočio, otišao se je pritužiti kot. sudcu g. Veriču. Ovaj, ne vjerujuć u tu stvar, oti­ šao ie osobne^u gruntovnicu, pa osvje- Страна 3, ПРАВДА* — »PRAVDA, dočivši se o tom činu, pitao je g. Vuinu, kako je smio uknjižiti srpske dina­ re na mjesto kruna, jer je po zakonu ta stvar kažnjiva. G. Vuina izvinjavajući se, rekao, je, da je ta stvar — njega što se tiče — uostalom svršena, jer je ta tražbina drugom ustupljena. S tim se je zadovoljio njegov šef g. Verić, pa je sad trebao advokat posredovati, dok su se pozajmljene krune mjesto ј opet zahtijevanih srpskih dinara povratile. Nije li ovo niskost prvog reda i iz­ rabljivanje položaja u svoje vlastite in­ terese?! Pozajmljivati krune uz 8% kamata i tražiti —u vrijeme, kad srp­ ski dinar vrijedi 4 K — da se na mje­ sto tih pozajmljenih kruna povrate srp­ ski dinari, znači: na jednu godinu ulo­ žiti glavnicu ne uz 8%, nego uz 308% (tristoosam) kamata, znači: za godinu dana svoju glavnicu početverostručiti, znači imati jednu kravu, kroz godinu dana neprestano, je musti, a ne hraniti i na koncu godine imati četiri! Zar ne, lijep čar i šićar g. Vuina, samo recite, koji to božijj i ljudski zakon na ovom svijetu dozvoljava! Izrabljujući svoj po­ ložaj Vi ste htjeli s tim činom osjeći glavu onom svom — ili recimo vaše gde supruge — dhžniku, dobro znajući, kao gruntov. činovnik, da on — ležeći na smrtnoj postelji — ne posjeduje više nikakva imetka nego ono što ste Vi re­ čenim zalogom opteretili i koji je ime­ tak u ono vrijeme vrijedio uprav ono- j liko, koliko ste Vi od njeg zahtijevali, I pa uza sve to Vi nijeste od te tolike : tražbine htjeli niti jednog helera popu-, stid. Da nije bilo drugih ljudi, dobra sr- ' ca, Vi bi ste oteli njemu, odnosno nje- I govoj supruzi i jedinom joj dvogodiš­ njem sinu samo 10.500 K (si. desethi- , ljadapetsto kruna). To je bila sva nji- | hova imovina, koju ste im Vi, kao dr- l žavni činovnik namjeravali oteti i tako I ih natjerati u prosjake ili u vodu, pa I kad ste doznali, da bi se tom lopovluku moglo stati na kraj, bez ikakva dru- [ gog razloga, ustupili ste tu tražbinu dru- i gom, a vaš se je šef s tim zadovoljio, : mjesto dd Vas je odmah stavio u za- i tvor i na optužničku klupu. Možda će javnost čitajući gornju ob­ veznicu pomisliti, da je ista načinjena u prisustvu i sporazumu obadviju stra­ naka t. j. dot. dužnika i vaše gđe su- ! pruge, pa da su je donijeli Vama u ■ kancelariju, te da bi Vi to isto učinili i kod drugih stranaka. Ali to ne stoji, jer I dot. dužnik nije poznavao vaše gđe su- i pruge, niti je s njom u Vašoj kancelariji bio, nego ste ga osobno Vi — u nevolji — navukli, da sebi glavu otsiječe. Svo­ jom rukom ste u vašoj kancelariji na­ pisali gornju obveznicu i izbrojili dotičuiku 3500 K, a on je obveznicu potpi­ sao bez prisutnosti vaše gđe supruge. Vašem lukavstvu zaista bi se divila i vaša gđa supruga čitajući u obveznici riječi: »koju sam svotu od Angeline Vuine rođ. Uremović izbrojenu u zajam primio!« Gdje i zašto baš izbrojenu?! Možda izbrojenu kod vaše kuće, ali ne u prisutnosti dužnikovoj. Čemu u ob­ veznici ona dva ista izraza »dozvoljujem« i »privoljujem«? Možda za to, da dotičnik slušajući ih, kako milo zvuče, ne primjeti odmah, da mu glavu otsjekoste i da ga s imetkom rastaviste! Iz­ rabljujući na ovakav način svoj polo­ žaj u svoje vlastite interese nije ni ču­ do, da ste danas, kao državni činovnik IX. razreda, posjednik imetka u vrijed­ nosti od 200.000 K! Kad ste tako smjeli, da po javnim knjigama, a sa znanjem vašeg šefa take nezakonitosti pravite, onda šta se događa, onim ljudima, ko­ jima »u četiri oka« samo savjet da­ jete? Treba li dakle još štogod, da rečem za ovog kajišara, koji i nakon ovog či­ na imade obraza, da sjedi među pošte­ nim svijetom, a za koga njegov šef, sudski savjetnik g. Verić veli, da bi i svaku smrtnu osudu potpisao, koju mu on na potpis donese ili će možda dostatno biti ovo. što rekoh, pa da zem. vlada povede istragu i krivce u zatvor stavi?! Spectator. I—ИИИИЧ1 ..................................... Na hlevete. • Nije dosta g. Mirku Kuriliću, što sam rekao da uopće s njim neću u javnosti diskutovati. Ali on ima volje i svoj historički apetit za piskaranja. E, pa ne­ ka mu bude. Izaziva me lično u 243. broju »Glasa Naoda« i obećaje čak i moj portret iznjeti u tome listu, a ja da mu u tu svrhu pružim još koju in­ formaciju reći ću mu ovu zadnju: Niti sam ja kada koga u javnosti u pogledu privatnog života i ličnih soci­ jalnih ili moralnih odnošaja pojedinca napao, niti ću to ikada učiniti; pa ni spomeutoga gospodina. To je nisko i podlo — to mi se gadi. Gore spome­ nuti pako to je učinio, a nadam se, da će on to i nastaviti, idok ja se neću poslužiti u javnosti proti njemu ni onim podacima, koje mi priposlaše 5 stolačkih građana. Na sudu pako — hoću. U političkim i stvarima takovim, ko­ je zasijecaju u opća pitanja Ući ću u svaku diskusiju* Glede prijeporne Visitenkarte kažem, da onakova, niti uopće i koja moja Visitenkarta sa njemačkim tekstom ne postoji. Imadu do sada svega četiri u hrvatskom i jedna u turskom jeziku, koja je bila namijenjena mojim pošt. turskimekolegama u Njemačkoj. Dakle za jednu sa onim citiranim tekstom u »Gl. N.« javno i ponovno nudim 1000 kruna »Prosvjeti«. Neka mi se ta do­ nese, ali »poštenim i uglednim« »svje­ docima« ne vjerujem. G. Kurilić pako u spomenutom broju »Gl. N.« nagovje­ šćuje, da takovih ima i još; a radi umi­ renja, ja mu velim, da od svih svojih tiskanica u njem, jeziku imam samo Briefpapire, koji su mi služili u Nje­ mačkoj za moju jehničku, trgovačku ili uopće poslovnu svrhu. Želi li on me­ ne pako napadati radi njemačkog tek­ sta koje moje tiskanice ili zato, što sam višekrat u »Leipziger Tagblattiu«, »Vossischer Zeitungu« ili »Miinchener Neueste Nachrichten« pisao članke u njemačkom jeziku, onda neka izvoli, a ja samo mogu reći, da je za mene nje­ mački jezik, jezik velike kulture, jezik progresa i civilizacije, te da se sma­ tram potpuno zadovoljan, da sam dane svojih tehničkih studija sproveo u zem­ lji nenatkriljive urednosti i u narodu, koji mi svojim radom može samo im­ ponirati. Pošto za mene postoji samo“politika i ekonomija pojedinih naroda i zemalja kao nešto strogo nacijonalno, dok je kultura internacijnnalna, to ne nalazim ni najmanjeg delikta u- svom životu, koji bi se kosio sa interesima moje hr­ vatske nacije. Na koncu izjavljujem, da su ovo moje zadnje riječi u javnosti o g. Mirku Ku­ riliću, pa on neka iznosi što god hoće, neka piše »što verniji portret«, neka se nabacuje svim paušalnim frazama, ali za taj »portret« i cijelu reklamu, kojujni »Gl. N.« svojim pisanjem čini, unaprijed izjavljujem, da tomu listu ni­ šta neću platiti. Naša redakcija to ne može besplatno nikomu činiti, pa ni g. Kuriliću, koji se naučio na besplatne reklame po faznim listovima, a »Gl. N.« kad nema ništa prešnije. a papira izobilja, neka nastavi. I pero odlažem. Sarajevo, 20. svibnja 1920. Inž. M. G. Čellć. ——Ml I—IH■ II ■■ И ll■m~Г~ri^IП^T ~^П OomecE vijesti IZ UREDNIŠTVA. Pošto u ponedje­ ljak štamparija ne radi zbog praznika, slijedeći broj našeg lista izlazi u čet­ vrtak. Naknadna zamjena novčanica. Mini­ starstvo financija odredilo je pet dnev­ ni rok za naknadnu zamjenu markira­ nih krunskih novčanica, koje iz kojeg bilo razloga nijesu bile zamijenjene sa krunsko-dinarskim novčanicama. Naknadna zamjena počinje u nedjelju 30.. maja, a traje do četvrtka 3. juna uključivo. Zamjena će se vršiti kod svih poreznih ureda, a u Sara­ jevu još kod zemaljske blagajnice i ureda poštanske štedionice. Poslije gor­ njeg roka neće se nikom dozvoliti za­ mjena ni pod kakvim uslovima, niti će se primati molbe a kamoli rješavati. Zamjenjivaće se samo markirane novčanice od 1000, 100, 50 i 20 kruna, dočim novčanice od 10, 2 i 1 krunu ostaju i dalje u prometu. Stanbeni ured. Za ilustraciju »nepri­ stranog« rada ovog ureda nagađamo još jedan primjer: Odlukom odi 5. fe­ bruara 1920. br. 42. rekviriran je u Predimaret ul. lokal br. 11. od Rifata Šabanagića, s njegovom privolom za Murata Balićevića, u kojem je on etablirao svoju kuhinju. Nakon mjesec dana stavlja stanbeni ■ured spomenutu odluku izvan krijeposti, mošto »nije znao« da se vodi po­ stupak na molbu Milana Mičevića, pro­ tiv Rifata Sabanagića i sada dbbiva Murat nalog da isprazni lokal, koji je dat Milanu da otvori — birtiju. Dakle, bezrazložno i bez ikakva pra­ va baca se jedan musliman iz lokala, koji mu je odredio stanbeni ured, a za­ što? Sigurno za to, jer je musliman i što i kod stanbenog ureda za nas po­ stoje posebni propisi. Ili možda gospo­ da iz stanbenog ureda mogu navesti drugi razlog? Kotarski ured u Sarajevu pitamo ka­ ko je mogao imenovati knezom Jovu Mrdu, koji je kažnjen radi ubojstva i koji svoje zvanje shvaća tako, da sije razdor u svom selu i čitavom džematu. Kako bi bilo, da se o ovoj našoj pri­ mjedbi sasluša džematbaša Vukan KuIjanin? Malo reda i pažnje gospodo! Gospodarstvo Prodaja suhih šljiva. Tvrtka Pacific Atlantic Trading Co., G. M. Gloez & Co., Wien IV. Hohllebengasse 8. obratila se na našu komoru da joj javi, ad­ rese vcletrgovaca-exportera suhih šlji­ va. Ovom prilikom je ova tvrtka izja­ vila, da bi naše suhe šljive slagane u onakim sanducima, u kakvim dolaze u Evropu šljive iz Kalifornije, kupovala inanko lađa Trst ako bi ponuđene cijene bile takove da bi se o njima moglo ras­ pravljati. Tvrtka bi započela odmah s narudž­ bom šljiva, koje bi se predavale do kon­ ca o. g. dočim bi ih isplaćivala pri ot­ premi robe. Naš se saobraćaj popravlja. Ministar­ stvo saobraćaja saopštava: Poslije savladianih ogromnih teškoća, koje bi bi­ le posljedica razorenja i uništenja na­ ših željeznica od strane neprijatelja i na­ kon prestanka velikog željezničarskog štrajka, željezničarski saobraćaj stalno se sve jače razvija i poboljšava. Prema jednom od posljednjih dnevnih izvješta­ ja saobraćala su u toku jednog dana na teritoriji beogradske željezničke direk­ cije 52 voza, na prugama sarajevske direkcije 93 voza, na prugama subotičke direkcije 118 vozova, a na teritoriji zagrebačke direkcije 214 vozova. Za­ kašnjenje vozova .svakim je danom sve manje. Na željezničkim konferencijama odr­ žanim ovih dana, postginut je sporazum za uvođenje direktnog željezničkog sa­ obraćaja „sa susjednim zemljama. Kon­ ferencija, koia se sada održava u Pa­ rizu a u čjem radu sudjeluje i de'egat našeg ministarstva saobraćaja, pretre­ sa pitanje pojačanja saobraćaja i stva­ ranja mogućnosti bržeg i ugodnijeg pu­ tovanja. Radovi na savskom mostu živo apreduju, tako da ćemo, u idsk -rijem vremenu imati gotov taj veliki važan objekt. Onda će saobraćaj na našoj glavnoj pruzi biti mnogo intenzivniji i obilniji. Povećanje broja lokomotiva i pojačanje produkcije uglia biće od ve­ oma velikog uticaja na ojačanie našeg željezničkog saobraćaja, kome su dosa­ da najviše smetali oskudica i nedostat­ ci u tome pogledu. Radi se forsirano u svima pravcima, da se što bolje mo­ gu savladati potrebe saobraćaja na svi­ ma državnim željeznicama u predsto­ jećoj sezoni. Poruhe uredništva. Predsjedništvu opštlne, Sarajevo. — Kad već šaljete ispravak, onda bi bilo dbbro da upamtite: 1.) da za ispravak mora neko nositi odgovornost, pa se potpisati, 2.) prezidijalni ured ne opći pod običnim brojem i 3.) g. predsjednik stanbenog ureda Izak Salom nije tolika osoba, da ga treba štititi zvaničnim ispravcima. Još nešto: što se to vrpolji g. dr. Alkalaj? Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a �»ПРАВДА" — »PRAVDA" Страна 4. Strana Samo 5 dasaka dosta je često, da jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno ; robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ na minutu. Ilustrovani cijenik, koji garete i smotke, diamante za rezanje možete tražiti samo od tvrtke H. Surtner, (Ljubljana br. 706. po- I stakla, nažigaće i novčarke kupujete I savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa- ; dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, Oglašujte u ,,Pravdi“ lanaca, prstena, narukvica, naušnica, POZIV NA UPIS. Po uredbi Nj. Kr. Visočanstva, Naslcdiuka Prestala Aleksandra, aprila 1920. god. ima se stvoriti: Kapital Središnje Zadruge iznosi 30,000.000___ Dinara Centralna drogerija Braća Šahinagić HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 PAPIRNICA' Hercegovačka banka d. d. u Mostaru. od 2 9. Središna zadruga ZA SNABDEVANJEI IZVOZ A. D. Zidruzi je sedište u Beogradu, a nje­ no je trajanje na neograničeno vreme. Zadruzi je postavljen zadatak: 1. da se stara o snabdevanju vojske i pasivnih krajeva. 2. da vrši nabavke za državu ako bi to pojedina nadleštva tra­ žila; 3. da i z v o z i u inostranstvo, ako i ukoliko se bude pokazao višak preko podmirenja domaćih potre­ ba sve artikle, čiji je izvoz po rešenju Ministarskog Saveta od 16. aprila 1920. god. IV. Br. 4858 Mi­ nistarstva trgovine i Industrije, povcren toj Zadruzi kao n. pr. sve vrste žita i proizvoda od žita, suva variva, stoku i stočne proiz­ vode, vunu, kudelju, lan i t. d. Број 162 Bro) ziva sve zainteresovane da se prijave na upis akcija. Prijave za upis akcija imaju se po­ slati Ministarstvu Trgovine I Industrije — Beograd sa naznakom »Za Središnu Zadrugu za Snabdevanje i Izvoz« i to u roku od dvadeset dana od publikacije ovog oglasa u Službenim Novinama u Beogradu i.u Službenim novinama Pokrajinskim. Jednovremeno s prijavom polaže se Na­ rodnoj Banki Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu po 500 dinara od svake akcije. / U roku od osam dana posle zaključ­ ka prijema upisnica odlučiće Ministar Trgovine i Industrije o prijemu upisnika za akcionare i .pozvaće se isti da up­ latu u roku'od osam dana od obznane poziva ostatak od 50% do nominalne vrednosti akcija kao i50 dinara od svake akcije na ime os­ nivačkih troškova. Ostatak osnovnog kapitala uplatiće se naknadno, a po rešeniu Upravnog Odbora. Bliže informacije o rado ove zadruge kao: O Upravi, Podeli dobiti, Trajanju i Likvidaciji, Državnoj kontroli j t. d. Zainteresovani će naći u Uredbi koja je otštampana u Službenim Novinama kao i u svima službenim i neslužbenim pokrajinskim listovima. Interesovanima se saopštava. da ćc Središna Zadruga vršiti sve kupovme u zemlji po principu slobodne trgovi­ ne 1 na osnovi slobonde pogodbena prodavcem robe. U pogledu uvoza Za­ druga će u prvom redu nabavljati artikle koii služe potrebama poljoprivednika i pivrednoj obnovi zemlje. Ove artikle Zadruga će prodavati po ceni koštanja. u 12.000 akcija od 2.500 dinara svaka, od kojih polovinu uplaćuje Država a polovinu korporacije i pojedinci. Akcije glase na ime. Članovi zadruge mogu biti: 1. Zemljoradničke Zadruge i njihovi Savezi; 2. Potrošačke zadruge i njihovi Sa­ vezi; 3. Poljoprivrednici, (producenti poljo­ privrednih proizvoda); 4. Trgovačke firme — pojedinci ili društva — koja se prema uverenju nadležnih vlasti bave izvozom ar­ tikala gore pobrojanih; 5. Frime i preduzeća, koja se pored prerade, bave izvozom gore po­ brojanih proizvoda (mlinovi, klanice i t. d.). Članovi Zadruge mogu biti samo dr­ Osnivački Odbor: žavljani Kraljevstva SHS. odnosno do­ Sekretar: Predsjednik: maće firme. Osnivački odbor ove Zadruge, Dr. E. Tartalja s. r. Li. Srećković s. r. Podpredsjednik: koji je postavljen rešenjem Ministarstva Dr. Janda s. r. Trgovine i Industrije od 28. aprila po­ Poziv no supshripciju LJsljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI. redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. broj 40.9884920. O. T. povisi dioničku glavnicu od \ 1,ooo.ooo'— na 2,ооо.ооо'— izdanjem novih komada’10.000 potpuno u gotovom uplaćenih na donosioca glasećih dionica po K 100’— nominale. Za upis ustanovljeni su slijedeći uvjeti: 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine i traje do uključivo 20. juna o. g. 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125'— po dionici više 5“/o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. 3. Prigodom upisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraj'u na dobitku za g. 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: poštaru Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) u Baaja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) u Bihaću: Krajiška banka (d. d.) u Trebinju: Trgovačka banka (d. d.) u u U Mostaru, dne 12. maja 1920. Ravnateljstvo. Novoosnovana »Težačka banka d. d." u Cazinu obavješćuje, da je ministarstvo trgovine i industrije svojim riješenjem od 16. oktobra prošle godine VII. Br. 696 odobrilo osnutak zavoda i njegova pravila, te da je otpočela da­ našnjim danom svoje poslovanje. Zavod će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, te podizanjem gospodarstva, trgovine, obrta i industrije. U ravnateljstvo zavoda izabrana su ova gospoda: Predsjednik: Husnibeg ČOrović veleposjednik i trgovac iz Cazina. Podpredsjednici: Omeraga Alagić posjednik i trgovac iz Cazina i Ibrahimbeg Sarajlija veleposjednik i trgovac iz Male Kladuše. Članovi ravnateljstva: Ahmet ef Čokić kot- predstojnik, Muhamedbeg Ibrahimpašić veleposjednik i Živko Sukić trgovac sva tri iz Bihaćđ, Murataga Pozderac posjednik i trgovac iz Cazina, Alaga Muhamedagić posjednik i trgovac, Suljaga Hadžić veleposjednik i trgovac oba iz Peći-Grada, Arifaga Sulejmanagić posjednik i trgovac iz Todorova, Hadži Hasan ef. Rizvić vjeroučitelj, Hasan Miljković načelnik i svršeni pravnik oba iz Velike Kladuše. Nadzorno vijeće: Predsjednik: Dr. Stjepan Ritz odvjetnik iz Bihaća. Podpredsjednik: Salih ef. Midžić posjednik i trgovac iz Cazina, Ibrahim ef. Pajazetović veterinar iz Velike Kladuše, Hadži Okan Jašić posjednik i trgovac iz Pećigrada i Haso Alagić posjednik i trgovac iz ćoralića. Ravnateljstvo našega zavoda, ovlastilo je za supotpisii^nje društvene tvrtke svog činovnika Mujagu Bahtijarevića i povjerila mu privremeno upravu zavoda. RAVNATELJSTVO Težačke banke d. d. u Cazinu. Odgovoriti ureda*: F. bataka. Vika >4. a. U.« D. * A. KaH*i ta*U» � https://kolekcije.nub.ba/files/original/60768adcba9ba1af786ab5bcd5a66e08.pdf 5f221aa08dd941e7f16191620ebea771 PDF Text Text Peitarina u ••tavom pletena. PRAVDA ГЛАСИДО ЈУГОСЛ ABEHCKE МУОДММАОСКЕ ОЕГАНИЗАШЦЕ. Broj 58 (163) Sarajevo, četvrtak 3. juna 1920. (16. ramazana 1338.) Regent u Sarajevu. U poneđjejjak popodne Iznenada je prispio u našu sredinu Visoki Gost, Re­ gent Aieksander, koji se zadržao samo kratko vrijeme posjetivši Vrelo Bosne i llidžu. Na Vrelu Bosne izašao je Re­ gent sa svojom pratnjom iz automobila i pregledao vrela, iza čega je malo posjedio u restauraciji i krenuo automo­ bilom na llidžu. Munjevitom brzinom raširio se glas o njegovom dolasku medu stanov­ ništvom koje mu je na Ilidži priredilo oduševljeni doček, kličmil mu »Živio!« Regent je vrlo srdačno uzvraćao ova­ cije pozdravljajući. Nakon što se je vrlo pohvalno izra­ zio o Ilidži, nastavio je sa svotom prat­ njom put u Sarajevo. Malo iza I sata prošlo je pet automo­ bila u brzom vozu sarajevskim ulicama. Vijest o njegovom dolasku raširila se brzo po gradu, pa se na svakom licu odražavalo veliko uzbuđenje. Na večer je otputovao natrag auto­ mobilom u banju Koviljaču. Mi ispred svih muslimana srdačno pozdravljamo Mladog i Umnog Vlada­ ra u našoj sredini! Nesigurnost imetka u derventsliom kotaru. O ovom je kotaru bilo dosta govora po novinama radi pljačke pokretnina i otimanja begluka, afi nije iznesen ni mali dio onog, što se je iza prevrata dogodilo. U Derventi ima dosta ljudi, koji su už prevrat pretrpill silnu štetu, jer su im nahuškani seljaci razgrabili žito, sto­ ku, težačko oruđe i mašine, porušili hambareve, koševe i t'd. Još pikom od muslimana posjednika, koji su ošteće­ ni, nije ni izravno ni neizravno data odšteta niti se vlast brine, dt^ im bar sad osigura obrađivanje njihovih beg­ luka. Ovdje ima veleposjednika, čija su imanja od više hiljada dunuma seljaci podijelil »sve sebi, a po sebi«, te osta­ vivši neposijane svoje slobodne i bivše kmetovske zemlje, rade tu tuđu zem­ lju ili, što je još- upadnije, daju je — na .pola ili na trećinu drugim seljacima i tako prave nove kmetojve. i napoličare. Da ovako šta nije do­ pušteno ni po kakvoj uredbi ni naredbi a agraru, zna vrlo dobro ovdašnji predstojnik, ali se pravi nevješt i pro­ vodi tačuo samo one tačke, koje su na štetu posjednika, pa često ide čak i da­ lje, da posve zanemaruje onaj stav, po ч kojem blagodati agrarne reforme sube svi težaci, koje silom i na svoju ruku »rešavaju« agrar. Kao primjer, kako se postupa s muslimanitjia posjednicima navešćemo slu­ čaj Smajil-bega Mulabegovića. Uz pre­ vrat su mu seljaci u Kalenderovcima Srpskun opljačkali 80 ч kukuruza i 250 ma drva, razvalili koš, razlupali vršaću mašinu i odnijeli »Goppel« s njL On ih je odmah tužio, ali bez' uspjeha. . U Detlaku su ,mu seljaci iz istog sela i iz Kalenderovaca Srpskih razgrabili 2.000 m’ gotovih usječenih drva, sloj ženih u hvatove. Ta je drva usjekao u beglučkoj šumi, koju je kupio od Pašage Ibrišagića iž Dervente. Smajil-beg. je .pljačkaše tužio sudu, koji , ih je — pustio bez kazne. Iza toga je od bosanske vlade zatražio odštetu, ali je odbijen i upućen, da krivce tuži slidu, što 'je i učinio tuživši poimence preko 40 krivaca, ali Ima već 7 mjeseci, ka- ko> stvar miruje, pa se je bojati, da opet ne zaspe. Da se vidi, kako bosanske vlasti shvaćaju pitanje odštete za pljačke uz prevrat, iznosimo doslovno riješenje kotarskog ureda u Derventi od 31. mar­ ta 1920. broj 3444/20, koje je upravlje­ no rečenom Smailbegu, a glasi do­ slovno : »Na Vašu dne 22.Д, 1920, ppdnešenu požurnu molbu za naknadu štete naredila je zemaljska vlada odjel za socijalnu, politiku sa od­ redbom od 16./3. 1920. br. 3439, da se imate obavijestiti, da je Vaša predmetna šteta unešena u iskaz šteta prouzročenih pljačkom prili­ kom državnog prevrata. — Ujedno Vam se, saopćuje, da ne postoji pravni temelj, da bi država moralai naknaditi štete nlneSetie pljačka­ njem prilikom državnog prevrata. — No ako bi sc država ipak odlu­ čila, da se ove štete nadoknade iz prgavih sredstava, trebalo bi to pitanje za sve interesente riješiti posebnim zakonom. Sve dotlen može se naknada ovih šteta tražiti samo sudbenim putem, od štetočinaca, ako su oni poznati. Kotarski predstojnik: Galliuff, v, r.« Pogledajte: .posjednicima ukazuju mjesec u vodi tješeći ih sa »ako kad«, a ovamo država traži od njih, da tačne plaćaju poreze i namete, pa i za one begluke, kojim radi mlitavog držanja njezinih organa ne mogu raspolagati ni­ ti od njih imaju išta prihoda. Tako na primjer sponi. Mulabegović ima preko 1.00Q dunuma begluka u Kalenderovcb ma Srpskim i Defteku. ali nema od njeg nikakve koristi, jer radi nesigurnosti ne može tamo ni otići. Pa nije satno ni to: Mulabegović je imao u Detlaku 800 m’ usječenih drva,, koje mu predstoj­ nik nije dao llant jzvesti. Jesenas je dobio od' vlade dozvolu, da ih izveze, ali radi ružna vremena to nije mogao učiniti. I baš kad se je početkom maja o. g. spremao, da diže drva, seljaci su ih razgrabili. Začudo je odakle su pljač­ kaši saznali, da je Mulabegoviću doz­ voljen izvoz drva, kad on o tom nije pričao svijetu!? Stvar je prijavljena kot. uredu, te su žandari pronašli dvadeset i dvojicu kri­ vaca i obećali da će ih predati sudu. Da vidimo, kako će vlast kazniti ove pljačkaše, jer sa« bar nije prevrat, pa đai se he mogu krivci kazniti i od njih šteta naplatiti! Zulumi u Bosni.*] Narodni klub« u Beogradu primio je iz ‘Mostara slijedeći brzojav: »Naoru­ žani »dobrovoljci« napali su u Zimlju, kotar Mostar, Hrvate katolike i musli­ mane te neke isprebijali, oružje silom zahtijevaju, kojega ni nema. Oružnicima zabranjuju intervenirati i' ponašaju se kao okupatori, kcnaćišta i hranu rekviriraju sebi bez odštete. Pre­ metačine i nasilja č.ne samo na Hrva­ tima katolicima i muslimanima. Od Sr­ ba oružje ne zahtijevaju, nego prona­ đeno vraćaju. Molimo odlučnu inter­ venciju, jer pHjeti pogibelj pokolja. — Mjesni odbor HTS. u Mostaru«. Nije tome dugo, što smo na ovom mjestu ozbiljno upozorili državnu vlast na. zločinačke događaje protiv Hrvata i MpsasnStna u Bpsni i Hercegovini. Tko prati bosanske novine, osobito glasilo Hrvatske Težačke stranke »Hrvatsku Slogu« i muslimansku »Pravdu«, naići će skoro dnevno вд-рудкоуе zločinač­ ke pojave, koje neminovno vode i mo­ raju da dovađaju potlačene do uvjere­ nja, da se ti zulumi, ta nasilja trpe ili čak dozvoljavaju, jer nigdje ne vidje­ smo, da bi se proti zločincima upotrebiia sankcija kaznenog zakona, da bi se Ikoga eksemplarno kaznilo i zločince zasluženom kaznom od takvih zuluma odvratilo. Slučaj nije osamljen. Danas u Mostaru, jučer u Nevesinju, nedavno u ■ Bjelini itd. redom po. cijeloj Bosni i Hercegovini. Zar je državna vlast ne­ moćna vis-a-vis tih nedjela?.Što ra­ di štampa? Šuti, jer je stranački iilteres jači od osjećaja samilosti spram onih, kou ne pristaju uz stanovitu stranku, a ne pristaju za to, što u pro­ gramu dotičnih Stranaka ' njihovom djeIpvauu ne r.aiaze' z tšiii ■ protiv nedjela ljudi, kojima stanovita štampa laska, te laskanjem i šutnjom mučke odobrava njihovu antidržavnu rabotu. Da, sistematski napadaji na imetak, čast i život katoličkog i muslimanskog piičanstva predstavlja borbu protiv dr­ žave, jer napadnuti a neobranjeni, dola­ zi na pomisao, da se to radi jer se •) Prenešeno iz »Hrvata« od 28. ma­ ja. Ne možemo a da i ovom prilikom ne zahvalimo svom drugu »Hrvatu« na bratskoj sućuti,- kojom prati naše ne­ volje j. patnje. Ujedno se moramo po­ žaliti tia šutnju »Obzora«, koju pripisu­ jemo g. Lunačeku, kao i na šutnju »Na­ rodne Politike«, koja naše nevolje ne bi smjela mjeriti stranačkim bršinom. Primi, ur. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. DrEđujB redabcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina 11.- nekažnjivo može raditi, pa ne bi bilo čudo; vidjevši da tome nema lijeka, ako povuče konsekvenclje obzirom na dr­ žavu, koja ne zaštićuje njegove život­ ne interese, koje bi morali pravom za­ štićeni biti. Daleko smo od .toga, da^adi zločina pljačkaša krivimo državu, ali ne može­ mo, a da dio krivice ne baci­ mo na one, koji ili ne će da u potpunoj mjeri zaštite inte­ rese pučanstva, bez razlike plemenskog i vjerskog ime­ na. od rulje zločinaca, pripa­ dali oni kojoj mu drago ple­ menskim imenom. ■Postupak sa Hrvatima i Muslimani­ ma u Bosni i Hercegovini sliči naža­ lost postupku protiv Slavena u bivšoj monarhiji Habsburga. Samo luđak mo­ že je u tomu oponašati, nakon, školskog primjera njezine sudbine, koja je usli­ jedila i uslijediti morala upravo radi takvog -postupka. * jedno državljanstvo povlači za so­ bom jednaka prava i dužnosti. Jedno se od drugoga odijeliti neda, niti -može do­ zvoliti diferenciranje građana u one sa i bez prava na zaštitu svojih materijal­ nih i moralnih interesa. Pred zakon­ skom prisilom abstinencije od oštećivanja tuđih dobara svak je jednak, pa je dužnost državne vlasti, da snagom kaznenog zakona udari sva­ koga, tko pokuša ili izvede napadaj na tuda pravna dobra i izvede protu­ pravna djela, bez obzira počinio taj zločin šuckor ili dobrovoljac na štetu Srbina ili Hrvata. Državna vlast, do­ tično nosioci njezini, moraju o tome biti na čistu, a ujedno f a k t i v n i u primijenjivanju zakona proti Izločincima. Jugoslavija mora biti demokratska — ^svi barem to govorimo i pišemo. Dethokratizam taj dolazi najbolje do izražaja u potpunoj primjeni ravnoprav­ nosti sviju, te jednake zaštite i mogućnosti nesmetanog raz­ vitka« Stog razloga dižemo energič­ no glas prosvjeda protiv zuluma a Bo­ sni, I proti nemaru oblasti u zaštićivanju Hrvata i Muslimana od tih zuluma. Čvrsto se nadamo, da će »Narodni kltib« Uprijeti svim žilama kod kompetentnlh faktora u Beogradu, da se je­ danput za flvifek dokrajče azljatske prilike'u Bosni protiv katolika i •muslimana, kao što 4<1’učinio 4 onda, kad bi i pravoskivui slično bili ugro­ ženi Od katolika i muslimana. Sarajevo, 2. juna. Tuže nam se neki vojnici muslimani, da se ovdašnja vojna komanda ne drži naređenja vojnog ministarstva od 7. ma­ ja broj 175.056 prema kojem se musli­ manima vojnicima ima saopćiti »da im je na volju dato da poste, pa koji budu hteli postiti da im se uči­ ne za vreme posta potrebne olakšice kako u izdavanju hrane tako i u službi, n a r o, č i t o dnevnoj«. Mi smo se nadali da će se ovo na­ ređenje vršiti u Sarajevu naročito ram toga, što je u njem sjedište naše vi- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajepu. 1и1 ii inim benhavnlm nailovima. DbasIJn uplati I м«1п|1 u Hllmtoii SUS. I в linntfiu. Ми ileftt ia nloini Hnjiilte I ritate Mini! I utamtelt Siијpaiollnlli. Obaulla sit mjtnlita posla ni I tanani natast __________ ______ _________ Cionl^B glavnica H 3,000.860 Sajt itzonita I anroetzacijs&a — Uupuli I arodale sntee, laluft I vrijednosne papin н!ђ nita. R 0 8 H 0 в !> i Ш I 11 kupola I rodili m iriti rata, a pojlncito ni iliatni nomlNiti. ____________________, I HancElarija: Mja Petra ulica I prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgoo^ha banЦа, SarajBoo - Interurhao telefon: Zli | _ .___ �Spoj 163 Broj .PRAVDA" — „ПРАВДА' Strana 2 Страаа Svijest«, pa i — ona ulaže svoj moćni vojničke stanove, a djelomično za am­ veto i odbija »lažnu i tendencioznu« bulante, bolnice i za osnovne škole. Za našu bilješku u 159. broju. Dražesni su te rekvirirane kuće muslimani ne na­ ovi naši »nepristrani« tajnici i još »neplaćuju nikakve* kirije. a njihov vakuf pfistraniji« novinari iz »2. S.«. time trpi ogromnu štetu, da i ne go­ Ko mačci oko vrele kaše obilaze ovorim o šteti što djecu ne daju u ško­ lu, dok ne svrše mekteba. I eto kada ko glavnog težišta naše notice, da je ■se nađe svjesniji musliman kao što je kod mnogobrojnih židovskih du­ Midhat, digne svoj glas, i proti tomu ćana ovarisamo baš »slučajno* na Haodlučno ustane, odmah je sutra dati džomerovića. Kad se već Eskenazi ni­ pod kakvom bilo izlikom uhapšen. To je mogao uprtljati u široke i pro­ sve zna i g. Rebac. ali njemu nije stalo strane dućane u našoj notici nabro­ do istine, nego samo nastoji Ma ugodi jenih židovskih »siromaha«, već mu svojim »gospodarima*. »Pravdino« pi­ se je morala rekvirirati magaza »bo­ sanje naziva lažnim, a zauzimanje ljudi gataša« Hadžomerovića, pitamo g. SaNEKA GOVORE FAKTA. oko »Pravde« za makedonske musli­ toma. zašto ga nije smjestio u koji du­ mane »smetnjačkom politikom njenom«, ćan židovskih veletrgovaca, koji drže G. Hasan M. Rebac po svojoj staroj ma i da će ostati miran pri progonjea nije mu smetenjačka — politika »de­ po 'više dućana služeći se tintom, da navadi, a po primjeru zakletih neprija­ nju drugih — pušta drugi dan naravno mokrata« i »Radenaša«, koji šu nesa­ profokoliranim firmama dodaju suro­ telja b.-h. muslimaha, nazvao je »de­ uz otkupninu od 10.—15.000 dinara i mo protiv muslimana nego i protiv na­ gate. pomoću kojih — ne znamo da li magoškim izvrtanjem« »Pravdino« pi­ više? Jesu li Midhadi Hodžići svi oni rodnog ujedinjenja. On ne laže, kada u zdravlju »objetivnog« Saloma — mu­ sanje o obespravljenju i progonima ma- .muslimani, koji su nesamo nevini, nego veli »da je sušta neistina, da je iko, ozu na dvije strane. G. Satom se može cedonskih muslimana. To je g. Rebac dapače isto, tako dobri Jugoslaveni i sim jedinog Midhata odobrio »smetovrpoljiti koliko hoće, mi opet .ponav­ učinio jedino radi toga, jer se je »Prav­ dobroželiitelji našoj ujedinjenoj državi, njačkit politiku Pravdine organizacije«. ljamo zahtjev, da vlada »malo zaviri« da« obarala na te progone i jer je otvo­ kao i sam g. Rebac, pa ipak od dana — na očigled činjenice, da »Hak«. gla­ za kulise g. Salama, jer ćemo to. inače rila rubriku »Iz Sandžaka i Makedoni­ ujedinjenja pa sve do dan danas leže silo organizacije stvorene na fome mi sami učiniti. je« i pustila članke, u kojima je, nota u kazamatima Kos. Mitrovrce, Vučitrkongresu, simpatizira sa »Pravdom« i bene, у r 1 % obzirno prikazano ona, Prizrena. Peći, Prištine, Uroševca Samo se bojimo, da ga se u tom slu­ svojim pristašama preporučuje .njen ka­ čaju, »2. S.« ne će imala kada brigati bespravljenje i progoni tamošnjih mu­ i t. d. Samo jedan primjer: U Prištini lendar. slimana. te brutalna samovolja okruž­ je uhapšen Suni ef. ugledan musliman o našem analfabetizam, već će ga stala Za sve zulume, nepravde i bezako­ nih sekretara i poticajnih činovnika. i vrlo agilan i aktivan u radu oko ši­ kuknjava. Stoga kolegica, jezika ga za nja. koja se čine muslimanima u Ma­ Ni u jednim, pa ni u najopozicionalrenja ideje ujedinjenja, među Turcima zubu !... kedoniji zna najbolje g. Svetozar Baunijim listovima ne možete naći reliefan i Arnautima. Njegovo je uhapšenje iz­ ković. kojj muslimanima piše molbe za prikaz razvoja prilika u Makedoniji i nenadilo svakoga, ko poznaje njegdv naplatu kirija. predstavke Narodnom Sandžaku. Jntrazigentnost tamošnjih rad u narodu. Nu iznenađenje je posta­ Predstavništvu, a čak je prilikom zad­ lo veće, kada je Suni et. drugi dan pu­ Srba-pravoslavnih i njihovi podvizi, da nje pensekucije nad makedonskim mu­ posve unište Turke i Arnaute. takove šten iz zatvora. Niko -nije znao pravoga slimanima okruga kosovskog pisao su naravi, da cenzura ne bi nikako do­ razloga tome uhapšenju. a ni puštanju. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. molbu na samog Regenta Aleksandra. pustila, da se to objelodani, a oni koji Jedino se je govorilo da je uhapšen kao Dr. Vesnić o jadranskom pitanju. Eto ni sami g. Benković ne može gle ­ o tome pišu, -toliko su obzirni, da iz­ veliki i opasni — organizator ustanka Na sjednici Narodnog Predstavništva dati zulume koji se čine muslimanima, bjegavaju sve što bi moglo biti po nas u Makedoniji i da materijalno i intelek­ od 29. maja ; ministar predsjednik dr. a g. Rebac, kada se iznesu u javnosti, nepovoljno, na mirovnoj konferenciji, i tualno izdašno potpomaže »kačake«. Nu Vesnić između ostalog kazao je, da naziva ih lažnim. Gosp. Bauković ne što bi davalo još većeg i ekspanzivnitima je verzijatpa bio brzo kraj, jer je moramo činili ogradu protiv izvjesnih jeg povoda talijanskom iridentizmu, ui pričanje samoga Suni ef. unijelo više i piše muslimanima tužbe, molbe, pred­ izraza i izjava prečasnog i uvaženog stavke i žaobe, što mu je to zanat i perenu protiv nas i našeg teritorija. svjetla u zakutni i protivu-muslimanski člana ovog parlamenta Biatikinija. Ošto je to rentabilan pisac, nego prosto Jedino onaj, koga je val sudbine ba­ režim »demokratske« oligarhije. Suni sjećam, i svi mi osjećamo, ja dijelim i radi toga što ima više srca i duše, cio u te krajeve', može imati dobar i ef. pored što je ugledan, još je i vrlo svi mi'dijelimo bol, patnju i trpljenje pravde i osjećaja, nego što g. Rebac ispravan pojam o prilikama koje vlada­ bogat, a to je znao vrlodobro i sam koje u ovome trenutku podnose njego­ i što u tim zulumima vidi ono, što ne ju u Sandžaku i Makedoniji. Samo onaj, sekretar okružnog načelstva u Prišti­ vi bližnji zemljaci. U tom pogledu mi­ će da vidi g. Rebac: sistematično ukoji je vidio na svoje vlastite oči, zna i ni.-Pošto je sekretar veliki alkoholičar slim da među nama nema razlike. (Ta­ ništavanje muslimana u Makedoniji, o kakav je postupak vlasti prama Turci- | i strastven igrač, to je u nedostatku ko je.) Ali uvaženi poslanik otišao je čemu ću ja napisati nfž članaka u »Pra­ ma i Arnautima. Istina i g. Rebac je j novaca pod izlikom protu-državnog ra­ vdi« usprkos prijetnje g. Rebca sa »omnogo dalje i doveo ne samo našu vla­ jednom »hodočastio« u Skoplje, pa je da uhapsio pomenutog Suni ef. i time prpljivim« razlozima. du nego Istovremeno i Narodno Pred­ vrlo malo, ili nimalo posvećivao paž- I se domogao lijepe svote novca, sa ko­ nju onom na što se dnevno u novinama i jom može svoju »plemenitu pasifu« i stavništvo i cijelu zemlju u jedan polo­ 2ao mi je što ću u tim člancima mo­ rati često puta spomenuti i njegovo ime j žaj, koji on svakako nije želio, a koji tuže tamošnji muslimani. Sve iskustvo ■ dalje provoditi. Jest, Suni effndiju je, i znanje koje je g. Rebac stekao, po­ i što ču morati — za bolju ilustraciju nam on ni po političkom iskustvu svo­ kako gore navedoh. uhapsio za veliki jem, ni po svom patriotizmu želiti ne tiče od osobe, koja — u bojazni za svoj — ispričati i ono, što sam rekao gosp. »kabahat«. a pustio ga je uz mali »adže'metak, koji je ogroman i predpostavRebcu pred g. Hidajetom Kulinovićem može. Ne smijenio smatrati naše savez­ z^« od 10.000 dinara. Ijajući opće interese muslimana -svo- i u Beogradu: mišljenje jednoga prištevnike ni za bivše, ni za propale. Prva Kao god i drugi muslimani tako je skog profesora, bivšega urednika »Sta­ ozbiljna napomena, koja je učinjena vla­ jim vlastitim interesima — raportira isto i Midhat Hodžić muževno dizao malim i velikim Rebcima onako, kako re Srbije« o naprednim muslimanima. dinoj izjavi, sastoji se u tome, zašto svoj glas protiv zuluma oblasti prama Ahmed M. Basara. vlada nje ništa kazala u svojoj izjavi je njima milo i po voli, odnosno njoj Makedoncima, pa se je radi toga na korisno. o jadranskom pitanju. Meni je, gospo­ njega budno pazilo, a kada je još po­ Ja ovdje neću govoriti o nepraved­ do. milo, što je sa tako raznih strana čeo raditi i na organizaciji Turaka i nom ј netemeljitom uhapšenju Midhata ta zamjerka učinjena vladi, i meni je Arnauta, a protiv »demokratskih« sa­ Hodžića. ali neka mi g. Rebac dopusti nadam se isto tako lako da na tu za­ trapa odmah je uhapšen, ja sam za jedno pitanje: Ako je po njegovom mi­ mjerku odgovorim i dadem objašnje­ Midhadovo uhapšenje saznao u Prišti­ Šef stanbenog ureda, tajnik g. Sa­ šljenju i dobivenim informacijama kriv ni od jednog znanca koji mi je tada nje. Mi nismo unjeli п vladinu izjavu Midhat. jesu li krivi i drugi muslimani, rekao: »Muslimani iz Bijemg Polja us­ lom nešto se vrlo usplahirio na prvu nkakav naročiti pomen o jadranskom koji se tamo dnevno hapse? Kako bi tade svi listom za svog Midhata. pošto našu noticu, kojom je podvrgnuta kri­ pitanju prvo stoga, što je u ovom tre­ se nazvao postupak, po kojem se uhap­ tici njegova »nepristranost« pri — proga svi vole«. Događaji su mu dali nutku ono u toku. To nismo učinili iz šeni — ako je svjesniji, i pametniji, a pravo. težiranju Židova Eskenazija na štetu faktičnog obzira !i nama ni u koliko ne pripada .političkoj grupi, po čijem Ili ovo: Mnogo je džamija i privatnih muslimana. Prijeti tužbom i šalje n enije potreban primjer ni onoga, što se je naređenju uhapšen, — ne pušta se muslimanskih kuća rekvirirao i upotpotpisan ispravak gradske opštine, radilo u Rimu prije nekoliko mjeseci, iz zatvora nikako, a ako je bogatiji, a rebljeno je u vojničke svrhe. .Svi su I a da magare — tako misli »Dr.« Sani onoga što se radi u Rimu danas. | lom — bude Sličnije medvjedu, prizvao na to dadne obvezu, da neće raditi mektebi zatvoreni i djelomično upotreSmatrali smo ako bi ma šta u svojoj protiv njihove grupe među muslimani­ bljeni za četne kancelarije, provijant i I je u pomoć i sedmu velesilu »Židovsku izjavi unijeli o tome pitanju, da bi mi hovne vjerske vlasti i jer smo držali da vojni muftija vrši svoju dužnost bar sada, kada je u izgledu njegovo una­ pređenje. Nažalost stanje je staro: пГ nadzora, a kamo li da bi se vojnicima uz izdašnp brigu o izdavanju hrane održao koji vaz i da bi se predveli u džamiju. Čast svačijem begluku i efendiluku, ali bi trebalo i malo rada, ma­ lo zauzimanja. Čast altbabluku, ali bi trebalo i malo naređenja, malo drntanfa. Ne ćemo valjda i u narodnoj vojsci svojom krivnjom dotjerati dotle, da vojništvo strada radi toga, što je briga za njihove vjerske potrebe u ne­ hajnim rukama. Tražimo rad. jer će­ mo inače biti prisiljeni da i oštrije žigošemo izvjesne postupke, odnosno propuste. Iz Sandžaka i Makedonije, Politički pregled Bilješke. _ »Jesi li vidio? Ostavili ste je bez hrane i bez , jataka*), a nije navikla. .. Živila je u dobru. Ovo je veliki grijeh!.. Idi tamo i nadi jednu čistu sobu, da se bolesnica smjesti!« A Hifzl Bjelevac: — A dotlen paša hazretleri prentjeću je, ako dozvolite u svoju sobu — upita Zija brišući krupne (52) kaplje znoja s Renina čela. Činovnik je pridigne, a ona oslanjajući se na Salih paša odobri i pomogne Zijau prenijeti Renjegovo rame otvori oči 1 reče: I nu u . malu, ali čistu sobu u kojoj su bile dvije »Tako je on htio. . . IhSanl.. Ihsan! .. * postelje, stol s nekakvim tefterima i knjigama, raz­ nim bocama, liječničkim spravama i ostalim sit­ — »Za što ste je ostavili ovako?« primijeti nicama. . I paša srdito. »U ovoj velikoj sobetini bez postelje i Rene je buncala: »Nosi me! .. Nosi!. . Daleko, pokrivača, pa možda i bez jela. .. A?« daleko... Tako mi je dobro... Ja sam zadovoljna... Činovnik ne odgovori ništa, a paša se okrene Brzo!. . brzo!., i otvori vrata. Otišao je i za čas se vratio s jednim Zija je položi na postelju i odmah smoči veliki crnomanjastim čovjekom u uzničkom odijelu. Uriičaršaf s pokrivača u esenciji i vodi, razodjene ne­ šavši u sobu pokaza na Renu. poznatu djevojku i liječničkom požrtvovnošću počne »Bak, Zija!*) ^Naš liječnik ne če još doći, a ti je njegovati. se razumiješ... Pregledaj ovu bolesnicu...« Paša je stajao kraj vrata i gledao. Zija, -«- nazvan po paši, čovjek u tridesetpetim »Aferin. Zija! . . reče Salih paša — vi ste re« godinama bio je i sam liječnik u Carigradu i osu­ van liječnik.« đen u jednom proceju radi pisanja u nekom en­ Zija se okrene i reče gorko: gleskom listu o prilikama u Turskoj. U zatvoru je ' — »Kao što je stambolski krvnik revan vje­ bio već godinu dana, ali je s njim vrlo lijepo poššati, suditi. . . »To je u krvi navika... i dužnost...« tupano, osobito kako je Salih paša došao na upraVu Paša ne odgovori ništa. Zija je ponovno pre­ zatvora. Zija je više liječio bolesnike, nego liječnik, gledao djevojci bilo, oči, poslušao srce i zagledao koji je svaki dao dolazio i davao im samo nekakve se krož prozor u daljinu, tamo preko modre pučine »prahove«. . daleko u neku nepoznatu, nevidljivu tačku, gdje se Za to i sada Zija pristupi odmah bolesnici, je nebo s morenj u tankoj maglici sastajalo, a on­ uzme je na ruku i opipa bilo. da rekao sam sebi pogledavši bolesnicu: . »Opasno je paša-hazretleri...« reče Zija okre»Pauvre femme!. .« nuvši se paši — sumnjam da je već nastupilo zapaljenje pluća.,. Paša izađe. Zija sjedne na кгдј druge postelje Paša pogleda srdito činovnika i reče: i posmatraše jedan čas bolesnicu, a onda Izvadi —------------•) Pogledaj, Zija. ,*) postelja. FELJTON. Rene Logotetides. J-------------- -н——------ I sat i posluša ponovno bilo. Srce je kucalo skoro I normalno. Rene je spavala. Zija ustane i iziđe na hodnik, a međutim je hadema*) nosio čisto rublje i odijelo za Renu. I »Nemoj ulaziti unutra« — reče Zija — raspre1 mi sobu, koja je za nju određena, pa ću ja ostalo urediti.« • Hadema posluša, metne rublje na jedan san­ duk, koji je tu slučajno stajao i vrati se niz basamake. Zija se vrati u sobu. Rene 'је još spavala. U to stupi na vrata paša s liječnikom Tevfikbey-om, i upita Zija-a: »Kako joj je sada?« — Neka je Tefkibey pregleda paša hazretleri, reče Zija ustajući s postelje. Tefikbey pristupi bolesnici, uzme je za ruku, a onda izvadi sat i gledaše neko vrijeme kucanje bila. Za tim izmjeri toplinu i pruži Zija-u mjerilo s riječima: »Srce je za čudo normalno, »ali je temperatura već četrdeset.« Zija spusti spravu na sto i upita doktora: »Obloge?« — »Da, obloge i jedan prašak...« odgovori Tevfikbey. — Pustili su je bez hrane, bez postelje i po­ krivača, -«• reče paša — pa je sirota nazebla. Ako je i kriva, za to Je zatvor, ali u zatvoru treba hu­ mano postupati.« Doktor odobri stanovište pašino, a Zija promi­ jeni obloge Reni. Salih paša i doktor ostave sobu, a Zija ostane uz bolesnicu. *) poslužitelj. �Spoj 163 — Broj ПРАВДА* — »PRAVDA, Страиа 3. u radu za »Gairet« ne može smetati da troviću, te mi najodlučnije tražimo, da se nevini i nedužni muslimani puste, ii smo u odboru zastupani sa dva ili a dobrovoljac koji je pravi krivac da osam odbornika. Broj ne odlučuje već se bezuvjetno kazni; a tražimo tako­ ni radi toga, što je data svečana izja­ va, da se odbor u svom radu ne će ru­ đer i nepristrani disciplinarni i kazneni progon policije, a napose Spreme, koji kovoditi nikakvim stranačkim motivi­ je već više puta samovoljno činio is­ ma i da će inu biti glavna zadaća, da pade protiv muslimana i nedužne ih islamski elemenat približi školi. Dru­ progonio. gim riječima1 odbor će izbjegavati sve, što bi moglo prouzročiti trvenja i raz­ Učesnici »Ittihadove« proslave u Mo­ mirice, a kamo li opravdan prigovor staru. Odbor »Ittihada« u Mostaru lidruštvenih pododbora i .povjerenika, moljava sya ona društva i sve poje­ kojima društvena pravila i onako odince, koji borave u Sarajevu a žele mogućuju kako inicijativu tako i mo­ prisustvovati velikoj društvenoj sve­ gućnost, da izdašno uplivišu na rad čanosti na Bajram, kojom »Ittihad« glavnog odbora. slavi petnaestgodišnjicu svoga opstan­ ■Pozivajući svoje' ljude na ovaj rad ka, te koji još odboru »Ittihada« nijesu valja nam naglasiti da ovo stanovište saopćili svoje prisustvovanje, da to čim nije nikakva kapitulacija, niti odstupa­ prije učine i to usmeno jli pismeno inž. nje od dosadanjeg našeg držanja u pi­ Celiću kod uredništva »Pravde«, jer tanju »Gajreta«. Mi smo bili proti f o rPregovori s Rusijom. Listovi javlja­ da se još za vremena može pobrinuti ju iz Kopenhagena: Prema londonskoj mi dosadanjeg provizoriuma i boreći za smještanje gostiju u Mostaru te za se dođosmo naravno i u sukob sa no­ brzojavci doći će budućeg tjedna u popust na željeznici, jli eventualno — siocima tog provizoriuma. Danas je London francuski 'i talijanski ministri ako bi na pruzi Sarajevo—Mostar bio nestalo tog provizoriuma i došlo do predsjednici da povedu pregovore sa dovoljan broj gostiju da se pobrine za izbora odbora, ergo otpada i uzrok Krašinom i da čuju predloge moskov­ posebhi vlakl. Naša društva, koja bi naše borbe, koja se u stvari nije nikad ske sovjetske vlade., eventualno sudjelovala sa kojim tam­ kretala oko tog, da naša organizacija buraškim zborom, neka istome tako­ Englesko-japanskl savez. »Reuterov zavlada u »Gajretu« i dobije većinu odđer to jave, jer je to nužno radi utaUred« javlja: Bivši ministar predsjed­ borničkih mjesta. Kompromisna lista, načenja programa same proslave, koji nik Okuna izjavio je u intervju-u da što je usvojismo na septembarskoj će se iduće nedjelje već u javnosti je potreban englesko-japanski savez u skupštini nosila je samo četiri naša kan­ objelodaniti. što jačoj mjeri, jer je situacija na isto­ didata, od kojih trojica nijesu politički ku nadasve kritična. Unija biće prijaeksponirani. To je nepobitni dokaz, da Prilozi »Pravdi«. Fahrije hanuma -teljski raspoložena prema tome save­ smo uza sve opreke ostali potpuno Teskeredžić iz Travnika sakupila je zu ili će možda čak i pristupiti savezu. među našim ženskinjem 651 K dobro­ vjerni svom stanovištu, da »Gajret« Boljševička, ofenziva. Zastupnik lista mora biti vanstranaćki i pripadati svivoljnih priloga za naš list, a darovaše »Monning Posta« javlja iz Varšave, da ma. Sto to načelo nije još došlo do ove: Fahrije hanuma Teskeredžić 150 potpunog izražaja nije naša krivica, Se Minsk od petka nalazi u rukama K, Subhije harnima 80 K, po 50 K: Bi­ boljševika. Među Dvinskom i Viteb- već je nose drugi, koji se još ne mogoser hanuma Hasanpašić, Arife hanu­ še otresti svog pogrješnog naziranja. ma Alečković; po 40 K: Zlatka hanu­ skom primiču se nove ruske vojske Nu budući se nije ponovila stara inpravcem na Vilnu. ma Firdus. Zil hanuma Hasanpašić; po Novi boljševici. Kako javlja »Montags trasigentnost, koja je našla izražaja u 30 K: Almas hanuma Hećimoviđk po 25 K: Fadile hanuma Ibrahimpašic, po Presse« došlo je do nove orijentacije poviku: »Nema kompromisa!«, pa je nastupio makar i nepotpun obrat na bo­ 20 K: Čamile hanuma Hasanpašić, Zaruskog sovjetskog sistema. Lenjin je uvjerio Trockbg o potrebi revizije bolj­ lje, bilo bi. nerazumno, kad bismo se hide hanuma Hrasni'ca, Paša hanuma kaprieirali radi nečega, što će ispraviti Sulejmanpašić, Tahira hanuma Ljuboševičkih načela. Tranformacija na pod­ i sanirati skoro vrijeme. vić, Zulejha hanuma Gluhbegović, Halozi široke izgradnje derpok racije sko­ Toliko imadosmo reći na razjašnje­ lida hanuma Bahtijarević, Ajiša hanu­ ro ie dovršena. Vanredne su komisije nje svojim stranačkim drugovima, ko­ ma Suioldžić; po 10 K: Zumrut hanu­ uklonjene. Privatna imovina i sloboda je pozivamo da prekinu dosadanju pa­ ma Krehić. »Zlatka hanuma Krehić, trgovanja priznate pod stalnim uvje­ sivnost prema »Gajretu« i da ga prih­ Zumrut hanuma Alihodžić; po 8 tima. vate otrtm žarom, kojeg diktuje neodDerviš hanuma Teskeredžić; po 4 K: Odgoda pregovora o jadranskom pi­ ložna potreba, da se ujedinjenim sila­ Hanifa hanuma Smailkadić; po 2 K: tanju. »Era Nuova« javlja da su direkt­ ma nadoknade propusti, koji su činjeni Fatime hanuma Isanović i Fatima Reni talijanskd-jugoslavenski pregovori šve od okupacije do narodnog ujedinje­ Ija. — Plemenitim darovateljicama naj­ uisljed molbe talijanske vlade odgođe­ nja. Naročito apeliramo na pododbore, ljepša hvala! ni do 15. jula. Jugoslavenski i talijan­ koji prekinuše veze sa bivšim povjere­ Na članak »Prekipjelo ie već«, koji ski delegati sastaće se nakon konfe­ ništvom, da bez oklijevanja pošalju uje nedavno u našem listu izišao daro­ rencije u Spaa. kupljenu članarinu i priloge i da se njavale su za naš list svjesne naše hanuOkupacija Trakije. Okupacija Trakije ozbiljnije late -posla oko upisivanja čla­ me u Janji još od svojih zadnjih uspo­ od strapf grčkih trupa nastavlja se. Va­ nova, sabiranja darova i drugih priho­ mena na zlatna vremena i to po 1 maroši Ferđik, Sufulu, Dimotika i Lile Burda1 našem »Gajretu«. džariju: Hanutna Mehage Skokića i ■gas okupirane su bez incidenta. Fran­ hanuma r. Cerimbega Preljubovića (iz cuske vlasti predale su Grcima admini­ Skupština Glavnoga Odbora Prosvje­ Bijeljine); pd 1 jigrmihik: Gđica Najla strativnu i žandarmerijsku službu. te. Od Gl. Odb. Prosvjete primamo : Skokič, hanuma Mehmedbega AlibegoVANJSKI POLOŽAJ. Javljamo svima članovima Prosvjete, vića, hanuma Mehage Musemića (mla­ Građanski rat u tješinskom područ­ da će se XIV-ta redovna glavna skup­ đeg) i gđica Nejra Musemić; 10 K u ju. Anarhija u istočno-šleskom plebisci­ ština održati u nedelju 14. (27.) juna u zlatu: Hanumka h. Hurembegovića, te tarnom području traje dalje. Međusar Sarajevu 1920. u prostorijama Oficir­ */, tur. lire: hanuma Halil ef. Đezića. veznička plebiscitarna komisija pokaza­ skog Doma sa ovim dnevnim redom: Nadalje je u Brčkom kao odjek na la se preslabom da utiša teroriste, pa 1. IzVeštaj Glavnog Odbora Presvete; GAJRETOVA KRIZA isti članak sakupio gosp. Abdulgani ef. se može govoriti za pravog guerila ra­ 2. Proračun za godinu 1920/21.; 3. Pred­ koja je trajala i više nego je trebalo, ta Poljaka u istočnoj Šleskoj. Kod neibrahimbegović svotu od 2.220 K, kao loži Glavnog Odbora, pododbora, pona putu je da se jednom dokonča. Ne kidanjih nemira palo je 7 mrtvih i 20 verenika i članova; 4. Izbor novih čla­ dobrovoljni prilog »Pravdi«, a darova­ može se baš reći da su izglađen: svi teško ranjenih. še po 400 K: Fehimbeg Zaimović, po nova glavnog Odbora Presvete. • nesporazumci. ali se nadamo da će uži 200 K: H. Trebinčević, Mehaga KanNajveći nemiri zbili su se u Karvinu, dodir učiniti svoje, a hladno prosuđi­ tardžić i Braća Kučukalić; po 150 K: pa je uslijed tih upravna komisija pre­ vanje prevladati i kod »onih, koji su moS. Novalija; po 100 K: M. Hadžimehselila u Pudlan pri Oderbergu. mentano povrijeđeni i zapostavljeni. medagić, Ibrahim Bećić, M. Zamović, Cim su čuli za događaje u Karvinu Radi se naime o tom, da i grupa oko Ibrahimaga Džindić, H. Zejčirović i M. obustavili su češki rudari u okolici »Obrane« pokaže potrebnu samozata ­ Salihbegović; po 50 K: g. V. OmeroKarvina posao i potekli svojim češkim Fraziranja i napadaji u Zenici. U su­ ju i svojim aktivnim radom rasprši ne ­ vić; po 40 K: Hasan Dautović; po 20 drugovima u pomoć. Došlo je opet do botu 29. pr. mj. pred sami iftar prola­ opravdano mišljenje, Izvjesnih grupa, K: g. Dr. Bukvica. Hamza Dervišević, pucnjave pa je bilo mnogo ranjenih. zio je ulicam dobrovoljac Lazar Tošada je njen istup sa posebnom listom uOsman Krajnović, Mumin Golić, Salih Ovaj puta nastupile su i antantine če­ nović i cijelo je vrijeme napadao musli­ peren proti društvu, za koje je — ■ to H. Mehmedagić, M. Trabazanlija. B. H. te, jer je žandarmerija bila preslaba. mane psujući im »turskoga« Boga, sve­ se mora priznati — doprinijela dobar Deset karvinskih rovova zaposjed­ ca Muhameda, džamiju, halifu, rama­ Seltmović, M. Ć. Zejnilović, Dž. Ahmeobol, kako u radu, tako i u rezultatu nuto je talijanskim četama, pa im je« tović, S. Muikić comp., M. Edhemović zan, »tursku« bulu, majku i sve drugo, toga rada. uspjelo da Poljake potisnu iz Joahimi M. H. Novalija; po 10 K: Hamid Der­ što mu je dolazilo na njegovu poganu Mi smo naime tvrdo osvjedočeni, da jezičinu. Najprije je tvorno napao jed­ višević, Hamid Čaušević, Hasan Murova u Karvinu, kojeg su ovi držali za­ posjednuto. će ovi agilni radnici za procvat »Gaj- nog muslimana posvandžiju, za tim laosmanović, H. Smajlović, J. KarameUsprkos zabrane skupština obdržareta« tačno uočiti, da se za »Gairet« hić, I. Kasumagić, Š. Arzulhaldžić, E. više musi, djece, a uz to je po ulici vaju poljski rudari dnevno skupštine, može raditi i izvan o d b,o r a i da Hajdarović, D. Selimović, M. Dželiloganjao i muslim. žene, koje su upravo gdje uporno zahtijevaju, da se makne se ne će boriti proti ljudima, koje su išle iz džamije. Nakon toga napao je vić, Jusuf Jusufović, M. Šerifovič. M. čchoslovaćka žandarmerija kao i to, svojski podupirali prije ove skupštine. i starca od 65 god. Mulu Ekinovića, ko­ Husetnagić i N. Karahasanović. da im se plaće ne isplate u čehoslovačJer kad možemo biti uzdržljivj mi, ko­ jega kamenom i ozlijedio. Malo dalje Bratska hvala i živjeli! koj valuti. Ako se ne udovolji tim za­ ji smo se borili proti ljudima, s kojima napao je i na jednu mirnu grupu musli­ htjevima neće smjeti ni jedan poljski su »Obravaši« radili ruku o ruku, dr­ manskih mladića, koji su sasvim oprav­ rudar da se uveze u rov, tako se svi žimo da to mogu učiniti i »Obranaši« dano na njegova izazivanja reagirali strojevi, vođene naprave i kotlovi sta­ tim prije, što odbor ne znači sa­ pri čemu je došlo i do male tučnjave. mo društvo i što vrijeme impera­ ve iz pogona. Propovijedaju i sabo­ 1 na sramotu tiaše političke uprave i tažu. tivno zahtijeva, da »Gairet« jednom inajboljeg bečkog fabrikata nudi tamošnja se je policija stavila također Štrajkujućim poljskim rudarima pri­ zide iz krize. Priznajemo da je i s dru­ pz cijenu od K 70 — za netto kg na stranu izazivača, pa je polic. straždružili su se i radnei karvinske pivo­ ge strane trebalo pokazati više susret­ dok zaliha traje meštar Spremo taj isti dan u noći po­ vare i poljodjelski radnici Larišovih ljivosti i uvjereni smo da će se ova slije 11 sati vezao i na policiju pred­ dobara. pogrješka i uvidjeti i priznati. Što prije, vodio mnoge ugledne i nedužne musi, Svakako je položaj u tješinskom po­ to po samo društvo bolje i korisnije. građane, neke preslušavao, neke zatva­ dručju postao nesnosan, pa bi ovome Zaboravljajući sa svoje strane sve rao. neke svezane predveo i opet pu­ stanju mogao kraj učiniti jedino plebis­ što je bilo i pokrivajući neugodnu pro­ stio. Zatvoren je dapače i sam ranjeni cit, koji ali pod današnjim prilikama, šlost velom zaboravi, mi apeliramo na starac Mulo Ekinović. Zatvorenog mla­ Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 dok se strasti malo ne umire, nije mo­ sve naše, pristaše, da se prihvate po­ dića Sulejmana' Mutapčića .policija je prizemno lijevo. — Telefon: 214a guće ni zamisliti. sla i intenzivnim radom za »Gajret« višekrat već u zatvoru tukla. Brzojavni naslov: Trgovačka Nitijev kompromisni predlog. Listovi pokažu i dostu i đušmanu. da se umi­ Proti ovomu svemu podnešena je i banka Sarajevo. objavljuju da će u jadranskom pitanju jemo uzdignuti nad tričavosti i da nas tužba i načelniku zemalj. vlade g. Pe- izazvali diskusiju koja bi položaj vlade i naše delegacije mogla otežati. Postoji drugi mnogo važniji razlog, a to je što mi ni jedan čas ne sumnjamo da je cjelokupno Narodno Predstavništvo bez obzira na to je li u vladi pred, stavljeno ili nije u tome pitanju jedno­ dušno. (Sa svih strana glasovi: tako je! Pljeskanje.) Smatram za dužnost da kažem, što je najpotrebnije u ovom trenutku reći, da vlada pa ni Narodno Predstavništvo ne može niti treba da smatra Italiju jednom neprijateljskom zemljom. U podržavanju i obrani naših bitnih interesa i naših neotuđivih pra­ va imamo da pokažemo našu odlučnu volju, našu energiju, da ta pitanja za­ stupamo i branimd svim sredstvima, svim razlozima, koji nam stoje na ras­ položenju. Svi smo složni da između nas i Italije prijateljskoga noramalnoga susjedstva na obostranu korist mo­ že biti samo tako, ako u odnosima fiašim ostane nešto manje uzroka za tr­ venje. Svi mi i cio svijet zna da mi 'osjećamo, da bi najpravilniji put'za ri-. ješenje uzajamnog spora bio, kad bi Jadransko more sredinom svojom ojstalo granicom između naše mlade dr­ žave i Italije, granicom preko koje bi jedni drugima mogli pružiti ruku, ali vjerovatno u današnjem trenutjku do takvog (iješenja po svoj prilici nećemo moći doći. Gledajmo da odnose,naše s Italijom riješmo na način koji će omogućiti dobre odnošaje između dvije zemlje, koje će ostaviti najmanje rana na našem narodnom tijelu. Koje će isto­ vremeno učiniti braći našoj kao i Italijanima, koji bi na našoj, teritoriji osta­ li, život u takvim krajevima mogućim i razvijanje normalnim, te tako pot stupno pripremili zemljište za pobolj­ šanje toga riješenja, u koliko se sada ne bi moglo dati zadovoljenja ni jednoj ni drugoj strani, naročito nama. U tom , pravcu ima raditi Kraljevska Vlada i naša delegacija'! za taj pravac i za taj •put mi molimo i tražimo pristanak Na• rodnog Predstavništva. (Brno odobra­ vanje i pljesak.) Narodno Predstavništvo primilo je vladinu deklaraciju odobravanjem sko­ ro jednoglasnim, a protiv deklaracije glasovala su samo četvorica. Predsjed­ nik je zaključio sjednicu i zakazuje na­ rednu u petak. Mjere proti Danunzijeve akcije. »Na­ rodna Politika« javlja iz Beograda, da se u Ministarstvu Vojnom i Ministar­ stvu Inostranih Djela živo radi protiv Danuncijeve namjere. Ako on pokuša da napadne Sušak, izdaće se našoj voj­ sci zapovjed, koja će ići za sačuvanjem narodnog integriteta. Nitti predložiti ovaj kompromis: U Venezia Giulia da bude Vilsonova linija s nekim ispravkama u korist Italije i to u srezu Senozeće u cilju bolje od­ brane Trsta; istočno od Učke u cilju boljeg osiguranja pomorske baze u PuIju. Lovr^a bi imala pripasti Italiji, a Dalmacija Jugoslaviji. RijekaI bi - došla pod italijanski suverenitet, pristaništem bi upravljala Liga-Naroda, Sušak da pripadne Jugoslaviji. Od ostrva dobila bi Italija Lošinj i Cres, a ostala ostr­ va pripala bi Jugoslaviji. Iz strateških obzira Nitti predlaže da Lošinj pripad­ ne Italiji u cilju boljeg osiguranja Prt­ lja, a gotov je da zato ustupi Jugosla­ viji Vis. Jugoslavija dobija cijelu Dal­ maciju osim Zadra, koji bi postao au­ tonoman grad s pravom da bira svog diplomatskog zastupnika. Prosvjeta i šhola. Domaće vijesti Bonbona Muslimanska trgovačka i ebrtničha banka za Bosnu i HErcegovinu u Sarajevu. �Страна 4. Strani ПРАВДА' Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji, možete tražiti samo od tvrtke H Suttner, (Ljubljana br. 706. po- МисЈем Svlo5Sssl umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov-, ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenlh, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu ?igtnu i srebrenu .ljekarnu T r n k 6 су u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 30 kruna robu. Ali i drugih potrebština kao na pr.'škare. noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. 50 filira poštom. Onda; svrbež, kraste, lišaje vVldD odstranjuje kod čov­ jeka I životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 12 K 50 f. kod Ijes kante Trnkoev, Ljubljana. • Hercegovačka banka d. d. u Mostaru Број 163 Broj PRAVDA Centralna drogerija Braća Šahinagić HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Ruđolfova) — Telefon 319 preporučuje .svoje bogat? skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 819 Šaljite pretplatu odmah Oglašujte u ,,Pravdi“ Sarajevo Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikatfva, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 1OO°/o i 128°/0, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Protin Sokak 4. - Telefon 498a Cijenik šaljemo franko. Salihaga Nuhić i sinovi leni i južnog voća Usljed konstantnog razvitka našega zavoda zaključila je VI. redovita glavna skupština dioničara obdržavana dne 10. maja o. g. na temelju odobrenja zemaljske vlade od 7. aprila o. g. bfoj 40.988 1920. 0. T. povisi dioničku glavnicu na veliko Htjeli,biste uzdržati svoju ljepotu! od l\ looo.ooo’— na \ 2,ооо.ооо’— : izdanjem novih komada 10.000 potpuno u gotovom uplaćenih na donosioca glasećih dionica po K 100'— nominale. 4. Nove dionice glase na donosioca, participiraju na dobitku za g. 1920. te su prema tome predviđene početnim kuponom za god. 1920. a izdat će se uz doprinos originalne potvrde o uplati o roku, koji će biti pravovremeno objavljen. 5. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku s emisijom skopčanih troškova i pristojbi pričuvnoj zakladi. : Upotre^ljujte Fellerovu'pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit če vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. 111. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji Ijiljanov mliječni sapun 16 kruna. 1. Upis i uplata za nove dionice počinje dne 20. maja ove godine i traje do uključivo 20. juna o. g. 3. Prigodom dpisa valja uplatiti odmah cijeli iznos upisanih dionica. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? ■:: Za upis ustanovljeni su slijedeći uvjeti: 2. Dosadanjlm vlasnicima dionica daje se pravo na potpisivanje na jednu staru i jednu novu uz tdčaj od K 125'— po dionici više 5° o ka­ mata od 1. januara 1920. do dana uplate. №lhelm F. Tiefenbach i drug Osijek 1. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda trgovina voća i ze­ Poziv na supskripciju PAPIRN1CA L ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochiha-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. PoF«U«r mada za brkove 2 K 50 hel. I krune 3’— SLSA- Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju I Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala kutija* Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— 6. Nove dionice izdavat će se u komadima po 1, 5, 10 i 50 dionica. Želite li još štogod? 7. Upisna mjesta za nove dionice jesu: u u u u u Meštaru: Blagajna našeg zavoda. Sarajevu: Bosanska banka (d. d.) Banja Luci: Banka za trgovinu i obrt (d. d.) Bihaću: Krajiška banka (8 d.) Trebinju: Trgovačka banka (d. d.) U Mostaru, dne 12. maja 1920. Ravnatellstvo Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za pošipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i Ž2 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------r .------------- Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. ' Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulanthije. , Obavila sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. ■ ■ _________ _ _______ ___________________ Odgovorni btroAdk: F. Šalika. < Смкк« ' ML 0.« ■ - _______ ’’ , •’ и<" ■" 1 'п. 1 in ; члл »arija D« < Л. Kaira, блгаИ*«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e11c11085ba67dbd211c60fe1abc061b.pdf f5c509c7ba99a1c82b0a362c38670559 PDF Text Text Poštarina u »otovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdflhcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 59 (164) Sarajevo, subota 5. juna 1920. (18.» ramazana 1338.) Lijep početak. Bijelo Polje, 31. maja. Mid­ hatbeg se je oslobodio, a Ćukić je sa četvoricom drugih u zatvoru, gdje je bio Midhatbeg. Gornji brzojav primismo od dvojice pouzdanih ljudi, pa možemo Ja sigur­ nošću zaključiti da se je centralna vla­ da teda negda odlučila da ispravi po­ grješke i nepravde svojih podčinjenih • organa u Sandžaku, a valjda i Make­ doniji. Ko je Midhatbeg, a ko opet Ceukić ni­ je potrebno nadugo opisivati. »Pravda« ih je obojicu dobro osvijetlila i može­ mo ovdje ukratko naglasiti, da je Cukič zao tip jednog nesavjesnog činovni­ ka, koji svoj položaj (bijaše sekretar okruga) shvataše kao zgodno tlo za postizavanje ličnih dobiti i vršenje bar­ barskog gonjenja svojih političkih pro­ tivnika. Midhat- se je usudio da digne glas protesta proti Čukićevim drskosti-' ma i postade — izdajica 'domovine, protivnik države! G. sekretar nije bi­ rao sredstava, niti je tražio zakonski put za dokaz sivoje olako nabačene tvrdnje. On je udario prečcem i mje­ sto sucu predade Midhata tamničaru jednog sredovječnog kazamata. Nije slušao njegovih prigovora, nije mu se' dao braniti. Nije ga ni optuživao, nego • jednostavno uktonio s puta: »truhni Turčine i čekaj dok ja za zastupnički mandat dobijem željenu djevojku«. Bachov sistem reći će kulturan čo- * vjek, a mi velimo: Ne, već sandžačkomakedonski sistem!... Da, da, sandžačko-makedonski sistem sile i kundaka, kojt je mogao dovesti i do — u s t a n k a. Jer ne treba se varati i obmanjivati: silom i zorom se ne će ni izgraditi, a kamo li konsolidovati ova naša blažena država.-Ona je prebiiza evropskom zapadu, a da' bi se mogla upravljati sohom i kundakom; i previše opkoljena, a da ibi mogla riskirati i. duIja, a kanio Ii trajna trvenja medu svo­ jim pripadnicima; previše plemenski, i vjerski raznolika, a da bi mogla silom osigurati hegemoniju srpsko-pravoslavnog elementa..Njen je poziv — liberal­ na široka demokracija; njen je jedini metod potpuna i nimalo nenatrunjena tolerancija. Bez-toga ne će i ne može se učvrstiti jedinstvena država, a ka­ mo li da bi još mogla koraciti dalje i provesti asimilaciju. Pokasno su odgovorni državnici, uvidjeli zabludu nekih svojih neiskusnih pretšasnika i trebaće utrošiti mnogo i mnogo energije, koja se je mjesto na ispravljanje mogla upotrijebiti na iz­ građivanje. Milo nam je što možemo konstatirati, da smo odmah u prvom početku upozoravali na neshodnost in- I trasigentnog držanja vlasti prema mu^ slimanima, kako ovdje tako i prijeko, kao što nam je milo pozdraviti i ovaj makar i kasni okret na bolje. Nadamo । se da će ovom dobrom početku slje­ dovati i drugi primjeri vladine uviđav- j nosti, pa da ćemo uskoro biti stavljeni i pred jedan prijeko potrebni vladalački I Imaju pravo, nemaju pravo. Imaju pravo što se ljute, jer svi to 'nijesu; imaju pravo što se mrgode, jer gornje oznake ne označuju sve što se radi uimc »oslobodilaštva«. Nemaju, pravo što generališu i što se kukavno kriju za potpis »dobrovoljci«. Jer kad su već- bili toliko drzoviti, da uz Gluckselige spominju i — Korkuta. Kad su već bili tako, »kuražni«, da svo­ jom prijetnjom hoće da ograniče slobo­ du štampe, onda su se morali ј — p 01pisati. Jer kobima toliko građanske »svijesti«, da dadne »časnu reč«, zakli­ njući se da ćemo se jedino sa puškom oslobodilačkom ili nikako vratiti u slo­ bodnu i ujedinjenu domovinu, da ćemo smatrajući nas neprijateljima' naše tvo­ čin, koji bi mogao donijeti neprocjenji­ vih koristi po našu mladu državu. Mi­ slimo na amnestiju i aboliciju procesa radi .postupaka 41 vrijeme rata. Još i prije, a naročito prilikom zad­ nje deputacije u Beogradu, mi smo mjerodavne faktore up.ozorili na štet­ nost i opasnost dosadanje bezobzirno­ sti'prema muslimanima i odlučno na­ glasili potrebu, da se jednom prestane sa sistemom našeg šikaniranja i ugnje­ tavanja. Mi smo apelirali na uviđavnost i razbor i — mora se priznati — naišli na prilično razumijevanje kod pojedi­ nih ministara Protićevog kabineta. 0 pročelniku bivše vlade ne trebamo na­ ročito govoriti, jer se općenito prizna­ je da je on hladan i trijezan državnik, koji se ne rukovodi partijskim već dr­ žavnim interesima, pa je i u ovom pi­ tanju pokazao potrebitu objektivnost. Muslimani i muslimanke grada i 0- I Ni jesu u tom pogledu zaostali ni biv­ kružja banjalučkog, sakupljeni na jav­ ši ministar unutarnjih djela g. Trifkonom zboru 28. maja 1920., a nakon sa- | vić, te pravde, g. dr. Peles, koji su za slušanja svih govornika donesoše ied- 1 stanje sandžačkih i makedonskih mu­ noglasno ovu slimana pokazali dovoljno sućuti i za­ REZOLUCIJU: nimanja. G. Trifković je odaslao više 1 .) Pozivamo kraljevsku vladu, da inspektora da izvide tamošnje prilike već jednom poduzme ozbiljne mjere, i objektivno ga izvijeste o stanju stva­ kako će se osigurati lična bezbiednost ri. Izjavio je da je izdao odredbu) kako građana muslimanske vjere koja do sa­ bi se dokrajčili policijski pritvori i tužda u. ovom kraljevstvu nije na žalost be .upućivale sudu, a glede amnestije provađana prema nama u duhu ravno­ reče da- spada ministru pravde j da će pravnosti, a naročito ne prema našoj je sa svoje strane podupirati.zG. dr. braći na granici Sandžaka i Crne Gore, Peleš također se je izjavio spremnim, te u Sandžaku i Maćedoniji. da poradi na ovoj prijeko dpotrebnoj stvari, a i na samom smo Regentu 02 .) Protestujemo proti nehaju, kojim pazili dosta sklonost; prema ovom rivlasti i datias prate pljačkanje i raza­ ranje slobodnog muslimanskog imgtka, j ješenju, premda nam kao ustavan vladalac nije ništa obećao. kad što se to dogada. Zahtijevamo da Danas je g. Marko Trifković ministar se plati ošteta za sve paljevine i pljač­ pravde, pa ga potsjećamo, na naše raz­ ke, počinjene od preVrata do danas i konstatujemo, da se u tom pogledu do loge i držanje i očekujemo da će nas bar na Petrovdam, obradovati ovakim sada nije ništa učinilo. riiešenjem tim prije, što bi ovaki akt ; 3 .) Zahtijevamo najenergičnije, da se koncentracione vlade imao još ubojice, palikuće i pljačkaši muslimana snažnije djejstvo na umirenje duhova. i njihovog dobra od prevrata do da­ Nadamo se t|p će ovaj naš zahtjev na­ nas, koji se i danas slobodno šetaju, ići na potporu i razumijevanje kako kod pozovu na zakonitu odgovornost i najNarodnog Kluba, tako i kod radikala i strožije kazne. Jugosl. Kluba. A valjda se ni »demok- j 4 .) Molimo da se izradi amnestija za ratska« zajednica ne će oglušiti ovom političke progone muslimana u San­ zahtjevu, jer je u interesu same države. džaku i Maćedoniji, koji se u najviše • G. dr. Vesnić ne bi se mogao ljepše slučajeva na temelju slobdne denuncipredstaviti muslimanskom dijelu našeg je bacaju mjesecima u tamnice, a da naroda i mi mu stavljamo ovu napose često i ne izvedu pred sud. menu u čvrstom osvjedočenju, da će 5 .) Protestujemo najodlučnije proti joj se i odazvati. jednostranosti, kojom se dijele razne koncesije i povlastice na štetu musli­ manskih trgovaca i zanatlija. Sarajevo, 4. juna. 7 .) Tražimo, da se iskupi kraljevska Dokle je pao prestiž drž. vlasti, a ko- ; riječ o pravednom riješavanju agrarnog : liko se je uzdigla megalomanija | pitanja, na što evo gotovo dvije godi­ ne uzalud čekamo i očajavamo, te u tu ovdašnjih pretorijanaca, što se naziva­ svrhu tražimo da se što prije: ju »dobrovoljcima« — najbloje se og­ a) isplati zaostatak haka za 1918. god.; leda u članku »Glas dobrovoljca«, što b) isplati, renta od naših kmetskih ze­ je n e s m.e t a n 0 izišao u 253. broju malja za 1919. godinu; »Glasa Naroda« od 2. 0. mj. Nepotpi­ sani predstavnici ove držale u d r- I c) da se na isti način isplati renta za 1920. godinu; ž a v i reagiraju na pisanje ovdašnjih । d) da se tako zvane beglučke zemlje hrvatskih listova i bune se proti tomu, t. j. zemlje neograničene i neoptešto su ih označili toljagašima, šuckorasnolaganju vlasnika kao što je to rirna i balkancima. №1 ii nlra liiliinln шМш. Naviju epUte I onovUuja u braljssstaa SM. I i liatMatiu. Pričan aliftu ne alatna hnjltlca i tukiti vitine I ikinutuji ih usjpoioljniji. Hba vije si a <п јвајНм амЈ1Н I kumine »ton Godina ii. revine 5 razdraživačima uspa­ vanih ali »ne i ugušenih strasti«, da će predstavnike štampe koja kritikuje ne­ zakonitosti — »učiniti bezopasnim«, taj mora izaći i na mejdan, pa otvoreno i pod potpisom iznijeti svoju prijetnju. Ismet Luiić nije ni »šuckor« ni »dobro­ voljac«, da b| mogao preuzeti odgo­ vornost za ovaka »junačka dela«. Što se tiče postupka državnog od­ vjetnika, Цој! je svoj »liberalizam« po­ kazao ondje, gdje je on najneumjesniji, pozivamo vladu da se izjasni: je li i ona za to, da se nesmetano vr.ši priti­ sak na štampu i kani li joj dati zado­ voljštinu radi ovako grubog nasrtaja? Je li i ona sporazumna, da dobrovoljci preuzmu ulogu pretorijanaca? Banjalučka rezolucija. Cienlčka glavnica u čitavom svijetu, pa i u našem kra­ ljevstvu, a naročito u Srbiji; e) da sudovi riješavaju sve zemljišne sporove, osim kmetskih, na temelju postojećih zakona 0 svojini; f) da se zakup plaća onako, kako je to među strankama ugovoreno i g) da se sa šumskih posjeda digne za­ brana eksploatacije, kako bi se bar tako posjednici šuma mogli pomoći u teškom položaju. 8 .) Da se ovo postigne molimo i tra­ žimo da se što prije ukinu sve uredbe, koje protuslove®ovim pravednim za^ liljevima. 9 .) Zahtijevamo da se obustavi bri­ i sanje prava vlasništva u gruntovnici na kmetske zemlje, dok se zakonito ne uredi pitanje oštete. 10 .) Zahtijevamo da se provedba ag­ rarne reforme jednako primjenjuje i na muslimane težake, koji su do sada sva­ kom prilikom, ne samo zapostavljani, nego često puta nezakonito i silom 0štećivani bili. 11 .) ražimo da se najstrožije primje­ njuje član 23. Predhodnih odredaba od 25. februara 1919. o kojem se do sada nije nikada vodilo računa. 12 .) Protestujemo proti tome, što se je resor ministra za agrarnu reformu dao opet u ruke g. Krizmana, čiji se je rad pokazao kao jednostran i proti na­ ma uperen, a i na štetu države. 13 .) Zahtijevamo, da se odmah pri­ mjenjuju promijenjeni članci 6. i 7. o beglucima od 14. februara t. g. 14 .) Tražimo da se muslimanima da­ de u državnoj službi onoliko mjesta, koliko nam prema brojnoj snazi pri­ pada. 15 .) Tražimo da se i na nas primje­ njuju sva ona načela demokratskih dr­ žava i naroda, koja govore o jednako­ sti, brastvu i slobodi, i zahtijevamo da nas se zaštiti kao manjinu. 16 .) Zahvaljujemo svima onim našim državnicima 4 vodama parlamentarne zajednice, koji su pokazali do sada vo­ lje, da nam budu pravedni sudije, a naročito gosp. predsjedniku ministar­ stva 'Stojanu Protiću. Пајг sszunsht I ap^ncisasljslie Sredit«. — Kupuje I upocaje srsCHl, iniuta I s?l ctasana papin иШ vnti. ii a S Н 0 UP 1 2 I S H J E napuja I predaji sve mti robe, з poglavito m hiafc! namirnici. з,иош _________________________________________________________________________________________________________________ ____________ ___________________________________________________________________ | HaniBlarija: Kralja Petra ulica 2 рвитпа. lijnu - Brzojavi: Tfsmčia baaka, Sarajeva - Interurban tilefoi: Zli | �Strana 2 Странх „PRAVDA Famozni projehat mira s Turskom. Број'-'164 Bros — „НРАВДА’ stvu veleći, da su to željezne rezerve za najgori slučaj. Takav je tada bio nalog od b.-h. zemaljske vlade, a da­ nas šola i dr. izvoze taj grah u Grčku (Svršetak.) (3.) članak »Gajretova kriza« što je i zaslužuju milijune! štampan u prošlom broju našeg lista B) FINANCIJSKE KLAUZULE. 4.) Turska vlada ne može ustanoviti Stavljamo ovaj javni upit i tražirfio I ne predstavlja u pojedinostima mišlje­ Ad.— Svi novčani prihodi Turske iz­ i kakvo drugo financijsko sredstvo, osim bezodvlačnu istragu i razjašnjenje u nje naše organizeije. Naročito ističemo uzevši uobičajene dohotke, koji pripa­ 1 sadanjih, niti, može preinačiti sadanji ovoj stvari. da lista, koju smo označili listom gru­ carinski zakon. Ona bez prethodne do­ daju upravi »Dctte publique ottoma2. U Paranosa u Metkoviću leži oko pe oko »Qbrane« nije bila samo lista zvole financijske komisije ne može ne«-u (upravi javnog turskog duga), 40 vagona ćumur aiz bosanskih uglje­ te grupe, već je sastavljena u sporazu ­ sklopiti ni nutarnji niti vanjski zajam. moraju da se u prvom redu upotrijebe nokopa, koji je u Metković došao pod mu sa nekim članovima naše’ organi­ 5 .) Bez pretliodnog odobrenja komiza isplatu troškova prema dolje izlo­ firmom i pratnjom vojničkom, tako da zacije, koji ne .mogoše zaboraviti be­ | sije turska vlada ne smije nikom daženom redu: ' . zakonja, što ih je vlada lanjske godine' je izgledalo, da je to roba vojnoga era­ 1 .) Normalni troškovi aliirske okupa-] vati kakve povlastice niti koncesije. • ra. Međutim sada taj isti Paranos ovaj izvršila na našem kulturnom društvu i 6 .) Financijskoj komisiji pristoji pratorne sile nakon izvršenja ovog ugo­ ćumur. koji dobiva iz bosanskih uglje­ koji nijesu bili voljni raditii s Ijudinia । vo, da može zamijeniti rad »Dette puvora. • nokopa po 1000—2000 K, prodaje nakoji su vladu pomagali u izvršivanju | blique Ottomane«-a u poslovima'koji 2 .) Okupatorni troškovi aliiraca od brodovlasnicima u Metkoviću po 10 do tova bezakonja. j se odnose na pobiranje njenih prihoda'. 30. oktobra 1918. g. nad onim zemlja­ 15.000 K! Kad će prestati skandali? »Hrv. Sto-, Ovu izmjenu riješiće u glavnom englema, gdje će ostati turska suverenost, a Jer držimo,- da je to jedno prosto uga« n broju od 2. o. mj. donosi ovaj tako i troškovi aliirske okupatorne u- ] ska. • francuska i talijanka vlada. Tek cjenjivanje, koje spada pod udar kaz­ javni upit zemaljskoj vladi; ,f prave nad onim zemljama, koje su o- I iza šest mjeseci nakon objelodanjenog nenoga zakona, pitamo bos, vladu, ako , »Dobili smo iz Metkovića dvije vije­ vim ugovorom oduzete od Turske. Ova i ovog riješenja financijska će komisija su naše informacije tačne; ’ko mu je potonja isplata ići ee u korist druge i primiti dužnost i obaveze »Ц. p. 0.«. . sti, koje bj nam se prosto nevjerojat­ dan. ćumur, u koju svrhu i zašto? Mo­ nim činile, da niješmo u zemlji korup­ 7.) Što se tiče izvršenja ovog mirovsile, a ne one koja je okupatorica. cije. . ■ .1' limo štp skorije razjašnjenje u ovoj Da se Turskoj omogući podmirenje j nog ugovora, financijskoj se komisiji stvari!« 1. U Metković je nekih dana dotjerao svih eventualnih deficita u cifri koja je I stavlja u dužnost: Mi se pridružujemo gornjem upitu ig. dr. Vukan Šola, Paranos i neki Ba­ a) da odredi godišnju otplatu turskog određena za isplatu kamata »Dette putražimo, da se ova stvar ne. razmine bović iz Boke Kototskj 15 vagona gra­ blique Ottomane««, dozvoliće joj se i duga, koji se mora isplaćivati za oku­ na novinskom' upitu, već da se u, formi ha iz magažina mostarske okružne ob­ patorni trošak; da u drugom stavu druge tačke ozna­ lasti. Ovaj grah je’ određen za Grčku, .interpelacije iznese u Nar. Predstavni-' b) da procijeni štete koje su nanešene čeni dug isplaćuje u godišnjim ratama. kamo su ga ovi »rodoljubi« prodali, štvo 4 nesmiljenom kritikom učini kraj . 3 .) Turska se vlada obvezuje, da će aliirskim podanicima: valjda u namjeri1, da se »sito« pučanstvo pljačkanju narodnog dobra, koje prela­ c) da odredi tačnu sumu godišnjeg u novcu isplatiti sve štete, koje su se Hercegovine ne bi prejelo! Kako smo zi sve granice, lb ovakim pitanjima mo­ duga; počinile aliirskim podanicima za vrije­ informirani nalog za izdavanje toga raju prestati svi obziri i gulikože mora-, d) da ustanovi hipoteku turskog zla­ me rata te do stupanja na snagu ovog graha dao je gosp. Gjurić iz Sarajeva, ju osjetiti kaznu bez obzira kojoj stranta. koje se nalazi u Njemhćkoj. koje se ugovora. pa sada pitamo kojim pravom i zašto. ; ĆL pripadali i čiji bili prijatelji. .Njihovi prema mirovnom ugovoru s* Njemač­ Predaja erarnog dobra. Mi znamo, dok je Hercegovina gla­ se jataci moraju onemogućiti, pa puklo kom i Austrijom mora povratiti. Sva dobra u onim zemljama, koje su dovala prošle zime, da okružna oblast ; kud nuklo. oduzete Turskoj, pa bita ona državna C) EKONOMSKE KLAUZULE. nije htjela izdavati toga graha pučan ­ Dosta je haračenja i predosta! ili služila za Civilnu list-ц (prihodi car­ Trgovački ugovori između aliiraca i skih dobara) prelaze u posjed aliiraca Turske urediće se kao i do sada na bez ikakve oštete. kapitula.cioni način s Jim dose doduše od državnih preparandija u Podjela turskog javnog duga. catkom. da će kapitulaciona prava do­ tom, što se u njoj uči samo tri godine, Sve države, koje su dobile zemljišta, biti i one ali?rane države, koje prijb dek se u onim uči 4 godine, ali obzi­ od Turske imperije ili su osnovane na rata nisu imale tih prava. rom na to. što je ovdje učenica vrlo njenom teritoriju kao samostalne, mo­ ispit u muslim. ženskoj preparandiji. Pravo za ubiranje tarifa za uvoz omalo, te se pojedine moigu češće da raju uzeti na se proporcionalni dio tur­ Ovih su dana obavljeni ispiti u ovoj staje isto, koje je određeno konvenci-' pitaju, onda što -se zbog premnogih skog javnog duga. našoj školi najprije jedan dan iz vjero­ jom od 25. aprila 1907. Financijsko) je praznika dviju konfesija u drž. prepa­ Sve balkanske države, a tako i one nauke, a slijedećih dana iz ostalih pred­ komisiji data široka nezavisnost u pi­ randijama izgubi puno vremena, dok se koje su nanovo osnovane u Maloj Aziji meta sa dvjema'učenicama, koje svrovdje srazmjerno puno manje slavi, gra­ moraju dati jamstva, da će isplatiti na j tanju promjene postojećih propisa o šiše ovaj zavod. Na ispitu, iz vjeionapravu ulaza u pristaništa, te izdavanju divo se savladava kao i onamo 1 inače njih otpadajući dio turskog javnog duga. uke bio je osobno Reisul-ulema prosvi­ naredaba kako za aliirske tako i za je ovaj zavod ravnopravan, s onim i Kvantum duga, koji će pripasti na jetli gosp. H. M,. Džemalludin ef. Cauturske podanike. Ona može izdati i za­ absclventice bivaju jednako u službi pojedine države mora se proporcional­ šević. .Učđnice u preparandiji pokazaše branu uvoza i izvoza s tim ograniče­ smatrane kao i' one iz drž. preparandi­ no opredijeliti i to prema prihodima olijep uspjeh kako u kiraetu, tako u akanjem,' da ovakva zabrana stupa na je. Siromašne učenice više škqle i pre­ duzetih turskih zemalja. Pri utvrđiva­ idu i tarihi enbija. Ove godine su svrši­ snagu tek iza 6 mjeseci nakon odpbreparandije imaju prama svojim prilika- • nju tačnosti prihoda > pojedinih turskih i le nauke u ovoj školi dvi.e učenice i ma i Stipendiju, koja naravnoga današ­ pokrajina uzeće se' kao mjerilo prihodi | nja svake od aliiranih sila. proglašene zrelim za učiteljice osnov­ nja vremena nije dovoljna za uzdrž^Turske prije balkanskdft rata na tri go- i D) RAZORUŽANJE TURSKE. nih škola i to Hiba Mehinagić rodom dine. iz Tešnja sa vrlo dobrim uspjehom i • van je, ali je ipak dobra pomoć rodite­ (U glavnim točkama.) ljima, da iškoluju svoje dijete. Ovdje ’ Gornji će se princip primijeniti i pri­ Raifa Salftvić iz Tuzle sa dobrim us­ Vojska: Dozvoljava se dobro­ najveća poteškoća u tom. što se dje­ likom izračunavanja terueta, koji pri­ pjehom. voljno rekrutovanje sa službom od vojčice s vana nema gdje -da smjesti, padaju upravi turskog javnog duga i 12 godina (za oficire 25 godina). Ova Od kad je ova preparandija reformi ­ pošto, u nas nije još u običaj ušlo, da te će se tražbine prenijeti na države, senjska sastoji od 35.000 žandarma, rana (1911.) 1 osnovana na prethodnoj se tuđe dijete uzima u kuću na stan i koje su dobile zemlje poslije balkanskog 15.000 Jjudi koji će biti u pomoć žan­ naobrazbi osnovne 4 god. i više dje­ opskrbu uz plaću. Konvikta također ne­ rata. darmeriji, te 700 ljudi, koji će služiti vojačke škole također 4 godine, svr­ ma, premda je stara vlada još prije ra­ Uspostava kontrole nad turskim finan­ kao lična garda Sultanova. Oficiri ališilo je ovaj zavod dosad osam učite­ cijama. ta bita odlučila, da podigne ovaki je­ 1 ranih i neutralnih država radiće u za­ ljica, od kojih služena sad kao učite­ U Turskoj se uspostalvja jedna Inter- | jednici s turskom žandermariiom. dan zavod pflsebno za naše djevojke, ljice samo tri a druge su udate. Gore aliirana financijska komisija, u koju u- I koje pohađaju više (srednje) škole. No Utvrde. Sva utvrđenja • i. slično što spomenute dvije sad će biti namještene. ipak pored toga svega nađe se ljudi, , laže delegati Francuske, Engleske i Ita­ iz daljine od 20 kilometara okružuiu lije, kojima se pridodaje i opunomoće­ te prime po koju djevojčicu s vana i Ovom prilikom psjećamo potrebu da Mramorsko more moraju se srušiti. nik turske vlade kao savjetujući po­ tako je i ove godine bilo u zavodu de­ progovorimo koju riječ otvoru našem Mornarica. Imaju se izručiti sve tur­ moćnik. Ova će komisija poduzeti najsetak učenica iz provincije. jedinom ženskom zavodu radi interesa ske ratne lađe osim nekih lako naoru ­ shodnje mjere za sređenje turskih finan­ sviju nas, a osobito onih s vana. koji Ko bi iz-provincije želio, da mu kćer­ žanih la,đa koje će služiti policiji. cija. a naročito joj spada u djelokrug: bi možda želiii da im kćeri nastave ka nastavi nauke u višoj djevojačkoj Avijatika. Turska ne smije posjedo­ 1 .) Prethodno ispitivanje turskog bu­ nauke u višoj djevojačkoj školi, kad školi, ako je svršila ove godine оф vati ni pomorske nj kopnene avijatičdžeta, koji bez njena odobrenja nema svrše osnovnu. U ovoj je školi pod jed­ navnu, neka se slobodno obrati na di­ ke jedinice. vrijednosti. „ nom upravom osnovna djevojačka rekciju zavoda ili na radni odbor na­ 2 .) Nadzor nad uporabom turskog bu­ Kontrola. Medualiirane će komisije škola samo za muslimanske djevojčice še organizacije za informaciju, a mi džeta te svih financijskih zakona i na­ kontrolisati razoružanje Turske. Nova sa 4 razreda i 160 učenica, viša djevo­ ćemo se pobrinuti preko mjesnog od­ redaba. će se turska vojska organizovati pod jačka škola sa 4 razreda i 45 učenicp bora da saznamo, koje bi familije bile 3 .) Odluka o tom. kako se ima po­ vodstvom posebne aliirske komisije, islamskih i ženska muslim. preparan­ voljne primiti koju ovahu učenicu iz stupati u pitanju reformiranja cirkula­ koja će djelovati najmatnje pet godina dija (produžni .tečajevi) tri godišta sa provincije i uz koje uvjete, pa ćemo cije turskog novca. iza potpisa ugovora. 8 učenica. Ova zadnja, škola razlikuje rado svakog obavijestiti, samo da se Bilješke. Prosvjeta i škola. F E L J TON. kako treba s njom postupati. . . ^ora to biti dama iz viših krugova, koju je Jildiz osudio. . . A taj isti Jildiz ima obzira! . . Čudnovata stvar. . ; zaključi Zjja« gledajući kroz prozor mirno veliko more obasjano A Hifzi Bjeievac suncem Tamo daleko plovila je lađa i gubila mu se iz vida. Zija pogleda bolesnicu. Zatvorenih očiju ležala je Rene. Prikuči joj se bliže i osluhne dihanje. Bilo ' XI. je polagano, otegnuto. Opipa bilo i mahne glavom, jer je bilo vrlo slabo. Zija je stajao do postelje je­ Salih paša je’ odredio, da se Rene smjesti u dan čas i gledao bolesnicu. Što je više i duže poposebnu sobu, »_ne u zajedničku" bolnicu. I ako ni­ smatrao zažareno lice, pravilne crte, kose i čelo iz­ je znao o njoj ništa pobliže naslućivao je već i po gledalo mu je kao da mu ta nepoznata bolesnica naređenju, da je tđ kažnjenik, s kojim treba imati mnogo obzira. Za to je navraćajući se isti dan na- ; postaje poznata. Najednom otvori ona oči, velike crne oči i zagleda se nekud u nepoznatu tačku na redio Zija-u: stropu, a onda svrati svoj pogled na Zija-a. »Oglum Zija*)! Treba na bolesnicu paziti, jer. Nije ništa rekla. Gledala ga je dugo, a onda j ja imam naređenje iz Carigrada...« opet umorno sklopila vjeđe. Koliko god se je Zija | Rene je prenešena u posebn^ sobu u blizini mučio da se dosjeti gdje je tu ženu vidio nije se Zija-ove, da joj može uvijek brzo pomoći. Za čudo mogao sjetiti, pa je sebe uvjeravao, da je to i varka I našlo sc je čista rublja, uredna postelja, soba ure­ možda kakva sličnost, a da mu to i potvrđeno bu- i đena i okrečena. Da je to mogla Rene viditi bilo de odluči upitati pašu ko je ta žena i zaštu je obi joj možda lakšel Ali čitav dan bila je u groznici suđena. Međutim mu nije trebalo dugo čekati, jer | i nije znala za se Zija je sjedio u njezinoj sobi mu je dr Tevfikbey rastumačio zagonetku, kada se I kraj otvorena prozora i razmišljao; mislio o toj ne­ je poslije podne navratio, da pogleda bolesnicu. poznatoj bolesnici za koju se je i paša zauzeo. . . Tada je Zija doznao, da je to Rene Logotetides, Ko bi to mogao biti? Salih paša ne spomenu nje­ liječnica iz Pere, s kojom se je Zija upoznao u jerzina imena. Iz. Carigrada ima »posebno naređenje menskoj bolnici, a poslije bio snjom kod liječničkog •) čita se о1цт. zbora u austrijskoj bolnici. Teofikbey ga je umolio, Rene Logotetides. (9з) da što. više pazi na Renu „jer je i ona radila da se svrši tiranija i bezakonje jildizke kamarile". Ovo su bile Teofikbeyovb riječi, jer je on i-prfje sa Zijaom razgovarao intjmnije i slobodnije. A Zija mu je bio za to blagodaran i vršio veći dio dužnosti oko bo­ lesnika. Kada je Zija doznao, da je bolesnik kojeg on njeguje ta znamenita pobornica slobode i narodnih prava posvetio je svu svoju brigu samo njojzi i ni jedan čas nije ostavljao njezine postelje. U noći je nastupilo zapalenje pluća, pa je Zija i čitavu noć ostao uza nju, da je na svaki način otme'smrti i sačuva narodu, narodu njezinu i budućoj slobodnoj Turskoj. Za dva dana prošla je kriza i groznica odpadala. Rene je izmorena progledala oko sebe i kao s nekim čuđenjem gledala tu promjenu. Onda joj zastao pogled na čovjeku koji je kraj stola do njezine postelje, nešto čitao i pomislila u sebi: šta ja ovo sada bilo? Bolesna je, iznemqgla je, jer ne može ni rukom maknuti . . . Čitavo je tijelo boli, teško diše. Reni se činilo, kao da je mnogo vreme­ na prošlg, kao da je već čitava »ječnosVizmeđu onog dana kada dovedena u • zatvor i ovog časa kad je ponovo progledala. A činilo Joj se kao da se je i nešto promjenilo i u njoj i oko nje. Mjesto one velike prišne sobe sa slomljenom stolicom nalazi se u maloj lijepoj čistoj sobici s velikim prozorom kroz koji se vidi plavo, vedro nebo. , �svaki i>ut uz pismo priloži marka za odgovor. Ove je godine — kako smo saznali — ti svim narodnim osnovnim školama u Bosni L Hercegovini 6—700 učenica islamske vjere. To je naravno pre­ malen broj prama onom, koliko bi ih moglo biti, ali je ipak dobar korak unaprijed prama ovom stanju prije 10. ili više godina. Stoga bi trebalo, da se naši mjesni odbori late posla i to baš sada u ovo doba godine, kad se svršet- kom školske godine obavljaju upisi za djecu za novu školsku godinu, da se i naše ženske djece što više upisuje, a na drugoj opet strani, da se nastoji, da one učenice, koje su ove godine svršile osnovnu školu, nastave nauke u višoj djevojačkoj školi u Sarajevu ili kome je.naručnije u drugom kom mje­ stu: Banjoj Luci, Mostaru j t. d. Dužnost je nas sviju, da se i u tom [»ogledu provede briga, i pode unaprijed. „Turska opasnost". »Agramer Tagblatt« od 30. pr. mj. donosi članak pod naslovom »Die tiirkisclie Gefahr«, kojeg u cijelosti preno­ simo. Članak glasi: »U latinskoj štampi kolaju u zadnje doba, a osobito iza konferencije u San Remu, skroz protuslovne vijesti o po­ ložaju u Turskoj. U štampi se ogleda pravi javni život država i otkrivaju tendencije i ciljevi njihove vanjske po­ litike. I. baš u pogledu Turske evropske su velesile skroz u neizvjesnosti. ■ Nji­ hove želje, namjere i svrhe jako su opreč.ne. Cijeli kaos protuslovnih vijesti i izvještaja daje ovaj karakteristični re­ zultat: , Zapadnoevropske sile stoje prema narodima Azije ujedinjenim pod skeptrom stambulsko« halife bez ikakvog razumijevanja, dapače- one upotreblja­ vaju prema Turskoj istu kratkovidnu politiku, kako su to prije činile prema Austriji./ Iz vrtloga vijesti, koje proietiču iz različitih vrela i koje služe različitiin interesima, može se po prilici stvoriti ova slika: Današnje prilike u Turskoj ne razli­ kuju se ništa od onih, za vrijeme rata. Nacionalistički elementi udruženja »Je­ dinstvo i Napredak« vrše najjači upliv i u njihovim se rukama, izuzevši 12 poslanika, nalazi cijeli parlamenat. Na­ cionalisti su izraziti prijatelji Nijemaca. .Njemačka ih vlada potpomaže još i sada»moraltio i materijalno; oni raspola­ žu vojskom i mornaricom. Pa i vlada je prisiljena da s njima računa, te su nedavno mnogi njima nepoćudni mini­ stri morali demisionirati. Oni operišu sa oružanom organizacijom. Nijesu do­ duše slažbeno priznati, ali s njima vla­ da stoji u dodiru. U zadnje vrijeme simpatišu Turci i sa boljševicima, te je Mustafa Kemal paša sa kavkaskim boljševicima sklppio i savez. Odnošaji Turske i Armeni­ je bivaju jz dana u dan sve napetiji, Armenci žele, da njihovu zemlju zaposjednu francuske trupe, i to je dalo po­ voda sukobu anadolskih turskih četa sa Francuzima. Jermenska delegacija, ko­ ja se još nalazi u Parizu prikazuje sta­ nje u-Armeniji odveć ozbiljnim. Aserbeidžan se proglasio boljševičkom republikom i počeo žestoku borbu protiv armepske republike. Iregularne te kurdsko-tatarske sile iz Perzije kreću proti Armeniji. Enver paša na čelu jedne ja- ke. islamske vojske kreće od Bakua prema Tiflisu i Batuinu, da se opera­ tivno ujedini sa Mustafa Kemal pašom, koji polazi na Erzerum.’ Ovaj pohod ima za cilj uništenje armenske republike. Također iz CiHpije dolaze neprestano uznemirujuće v.ijesti, premda se ovaj l$aj nalazi pod zaštitom Francuza. Ta­ mo živi 150.000 Armenaca pod stalnom prijetnjom napadaja, od strane Turaka, i Poslije užasnih krvoprolića .u Marahu zaposjeli su Turci mnoge armenske i gradove, koji su se nakon višemjesečnog očajnog držanja morali, konačno predati, jer su ostali, bez pomoći. . Držanje velevlasti je — različito. Kako je poznato Engleska tjera prema Islamu politiku autonomiziranja (dijelenja), da na taj način muslimane, koji se nalaze pod njezinom vlašću istrgne ispod svakog jačeg upliva samost. musi. ' država. Radi toga podupire ona Grke i Armence i nastoji da uspostavi jedan armensko-grčki savez, koji bi bio upe­ ren protiv Turske. • Francuski upliv u Turskoj je više kul­ turne i gospodarske naravi. Francuska ne bi htjela uništiti Tursku, ali ipak radi na tome da Siriju, pa i Ciliciju podvngne svome uplivu. Stoga Su i simpa­ tije za Francusku mnogo vćee, nego li za Englesku. Italija kuša politiku približavanja, te je Tripolisu priznala izvjesnu autono­ miju. Turci goje veliko povjerenje prema Americi, pa se hoće tamo da obrate za I pomoć pri. reorganizovanju zemlje. Grčka je stari vjekovni neprijatelj Turske, pa bi htjela da je uništi. U Gruziniji i Aserbeidžan'u opaža se upliv engleskog kapitala. U Armeniji stoje engleski i američki upliv u ravno­ teži. Sirija je pod francuskom uplivnom | sferom, pa se Francuzi trude da tamo osnuju vazalnu državu pod emirom i Fejsalom. Mesopotamiju su okupirali Englezi, nastoje da svoj upliv prene­ su i na Huižaz. Perzija se nalazi pod protektoratom Engleske, no raspolože­ nje tamo pije baš najbolje. Turski problem je dakle pravi islam­ ski problem, čije se riješenje u San Re­ j mu nije sretno zasnovalo. Velesile ope­ tuju u Aziji nekadašnju evropsku igru sa Habsburgovcima. Učinile bi dobro, ako bi se u zapadnoj Aziji čuvale od posljedica ove bankrotirane politike.« Politički pregled goslavenske čete iz Sibirije nalaze $ada 1 milijun dinara za kupovinu priplod­ ne krupne i sit-ne sftke za Crnu Goru. Tako isto i kredit 3d 2 milijuna dinara za, nabavku hrane i kredit od 800.000 dinara za nabavu tereftih automobila, koji će vršiti prenos iste hrape i drugih potreština u Crnu Goru. Isto ie tako potpisano riješenje za isplatu plaća i penzija crnogorskim čm^nicitna od 11 milijuna dinara, jer ini za vrijeme- au­ strijske okupacije nije isplaćena plaća i penzija.’lsplata ovili-plaća i penzija po­ četi će čim se glavna kontrola u Cr­ noj Gori, kojoj će se ista povjeriti, pri­ premiti sve što bude trebalo za posao. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izjava dra Trumbića. Ministar ino­ stranih djela g. Trumbić dao je,»Matinu« slijedeću izjavu: Vrlo važni razlo­ zi navode-nas na bojazan, da događaji sa Sušakom ne predstavljaju samo preludij. Izvjesno. jeste da D^nunzio sprema proširenje okupacije na zonu, koju štjte jugoslavenske trupe. Niti pod koju cijenu ne želimo, da se to ostvari, ali smo energično odlučili, da to spri­ ječimo vojnom silom. Daleko je od nas pomisao da riječko pitanje riješimo oružjem, ali dužnost je saveznika, da već jednom učine kraj ovoj nesnosnoj situaciji, kojoj nema premca u historiji. Ja se ne stavljam samo na stanovište nacionalnoga rivalstva, već upozorujem i na to, da vojnički teror Dannunzia na Rijeci predstavlja zločin protiv cijele Evrope. U času kada je na dnevnom redu pitanje podizanja ekonomskog napredka čitave Evrope, tvrdim, da dok je Damiunzio na Rijeci ne može o to­ me biti govora.-Od kako je Đannunzio oteo Rijeku ne samo da’ ne možemo izvesti u savezničke zemlje žito, sto­ ku i drvo, već ne možemo niti ishra­ niti Dalmacije. U ime viših ekonomskih interesa tražimo od saveznika, da po­ dignu blokadu od koje danas toliko patimo. Odobreni krediti za Crnu . Goru. G. minisar financija odobrio je kredit od Страна 3. ПРАВДА* — „PRAVDA, fcpoj 164 — Broj Srbi moraju Isprazniti područje oko Segeda? Kako javlja »Mittagspost« iz Budimpešte madžarska je vlada obavještena od budimpeštanske' antantine komisije da će antanta u skoro vrijeme učiniti potrebne korake da Srbi ispraz­ ne okupirano područje oko Novog Se­ geda. Navodno će se Srbe prisiliti da ova područja isprazne najkasnije do konca mjeseca lipnja. VANJSKI- POLOŽAJ. Mustafa Kemal zauzeo Kumkale? — Prema potonjim brzojavima pariških novina jazabire se da čete Mustafe Kemala- gospodare čitavom azijskom obalom Dardanela; a »Temps« od 26. maja javlja, da su nacionalisti zauzeli Kum-Kalu. koja jc na samom ulazu Dar­ danela i .koja je poznata, kao najjača tvrđava u Dardanelima. ugrožena prava. Iza njega je uzeo ri­ ječ član okružnog odbora »demokrat­ ske« st»nW .Hafiz Mustafa ef. Nurkić. tajik muftijskog ureda i izjavljuje u poduljem govoru, da istupa iz »demo­ kratske« stranke, jer da se je uvjerio da su tendencije te stranke protumusliшапзке i prelazi u »Jugoslavensku Mu­ slimansku Organizaciju«. Polazak jugoslavenskih četa iz Sibi­ rije. »Temps« donosi, da se češke i juu Vladivostpku i odlaze koncem mjese­ ca juna put svoje domovine,Лко bude 'dovoljno transportnih parobroda. Pomenuti list javljajući ovo veli, da će se i. Japan morati sada izjaviti o istočnom pitanju gledorn na ispražnjenje zaposjed­ nutoga zemljišta, jer bi bilo u redu, da sada i’ on povuče svoje čete, pošto su savezničke' čete ostavile Sibiriju. Mobilizacija u Poljskoj. Kako javlja jedan list, podnio je poljski ratni mi­ nistar u parlamentu zakonski predlog, da se pozovu pod oružje sva godišta 1895. do 1902. i to iz opreznosti za slu­ čaj, ako bi Rusi otklonili poljsku mirov- nu ponudu ili ako bi nastale komplika­ cije u šleskom plebiscitnom okružju. Vješanje u Budimpešti. U dvorištu uza u Budimpešti pogubljen je 25-gffdišnji bravarski pomoćnik Julie Jonas. On je bio član tjelesne straže krvoloka čianiuela i suđen na smrt radi višestrukog umorstva.. . I i ! , . Miralembe^ Begović iz Dervente is­ tupa i prbteštvuje proti muslimanskim »demokratskim« poslanicima, koje drži odgovornim za protimuslimanski kurs. Sj^ipštinari ističu svoje silno negodo­ vanje nad ovim odmetnicima. G. Be­ gović nadalje ističe kako je kao po­ sjednik 700 hektara beglučke zemlje ostao bez ičega i da je bio prinužden zamoliti kotarskog, predstojnika, da mu od kakvog »demokratskog« gazde izvozničara nade jedan komad zemlje za obradu i da je spreman dati hak i. to polovicu od prihoda. Poslije je govo­ rio Atif Sitnica iz Kozarca ispred teža­ ka muslimana koji se obara na »demo­ krate« i njihovu politiku nazivajući ihpljačkašima i otimačima tuđeg dobra. Odluke engleske vlade u Irskom pi- : tanju. U ministarskom vijeću pod pred­ • Iza toga je pročitana rezolucija (Donosirno je na drugom mjestu. Op. ur.) sjedanjem Lloyd Georga, a u prisutno­ i jednoglasno usvojena. sti maršala Frencha. raspravljalo se o raznim pitanjima i odredbama, koje će Nakon pročitanja rezolucije istupa biti potrebne radi pokreta SinfeinovaMuhamed Jusufagić te predlaže da se ca. — Očekuje se, da će. se štrajk ze- ? rezolucija sa obrazloženjem pošalje Nj. Ijezničara i lučkih radnika u Irskoj još Vis. Regentu i da se tom prilikom uproširiti. moli da bi lično proputovao ove kra­ jeve i. na vlastite se oči uvjerio o na­ Bojkot Madžarske. Na sjednici me­ šem bijednom stanju. Jednoglasno se đunarodnog saveza transportnih radni­ usvaja. ka zaključio je generalni savjet bojkot Sa skupštine su otposlani brzojavni ■ Madžarske. Odaslanici Engleske, Franpozdravi koji su bili predmetom burnih ceske. Njemačke, Austrije, Nizozem­ ovacija. Dr. Džinić. ske, Norveške i Danske izjavili su, da će » se u njihovim državama svo rad­ ništvo odazvati njihovom pozivu kao j jedan čovjek. Zemlje, koje nijesu za( stupane u tom savezu izdaće jednak proglas najdulje za mjesec dana. Socijalni život. Francuska kultura U njemačkoj štampi iznose se upra­ vo strašne slike crnačkog divljaštva u okupiranim krajevima Njemačke, a po­ tvrđuju ih i izvještaji u nekim francu­ skim listovima. Banja Luka, 28. maja. U Njemačkoj Narodnoj Skupštini-raz­ Danas je ovdje obdržavana velika vila se b tome debata u kojoj je mini­ muslimanska skupština bez razlike po­ star Kosler izjavio da je 50.000 crnaca litičkih stranaka, koja je izvanredno uu srcu Evrope zločin i da su prosvjedi spjela. Gotovo svi kotarevi okruga baAmerike, Engleske, Švedske i Norveš­ । njalučkog izaslali su delegate, a oni ke imali jednak uspjeh kao i Njemač­ koji nisu došli brzojavno su se solidake. Francuska vlada neće da vidi ra­ I risali. BanjalučAni su došli u velikom zorno djelovanje njezinih četa; ona iz­ I broju tako, da je bilo na skupštini pre­ javljuje da ih je mnogo manje u Evro­ ko 3000 duša. Upalo je u oči, da je bilo pi i da nema prigovora njihovom pona­ prisutno i preko 300 muslimanki. šanju i disciplini. Skupštinu je otvorio predsjednik saAli djela govore protivno. zivajućez odbora, gradski načelnk g. Dr. Džimc i predložio za predsjednika Poznati borac za sporazum naroda i skupštine muftiju g. Kurta, kojeg skup-, E. D. Morel zgraža se u »Daily HeralI ština jednoglasno izabra, a koji po­ du« nad francuskim militarizmom, te zdravlja u kratko Sve prisutne i daje ri­ piše: »Francuski militaristi, počinjaju ječ prvom govorniku Hamdibegu Džigadan zločin proti cijelom ženskom svi­ nlću. Gosp. Džinić je prikazao u odujetu, proti bijeloj rasi I "uopće cijeloj ci­ vilizaciji. Stotine hiljada afrikanskih Ijem govoru nepravde koje se čine mu­ slimanima i bio je više puta prekidat divljaka koji su za vrijeme rata punili od skupštinara sa burnim ovacijama, svoje krušne torbake očima, ušesima i ali ga je izaslanik političke vlasti, ko­ glavama neprijatelja, poplavljuju Evro­ tarski predstojnik g. Dr.-Kostić, preki­ pu poslije 19 mjeseci od kada je rat nuo. jer da svojim govorom »razdra- dovršen, te su postali strah i trepet žuje druge vjere« — i on je završio zemlje, užas žena i djevojaka.« svoj govor sa riječima: »Bože pravde Pariški list »Clarte« piše u jednom potnozi nam.. .< • , članku: »Ne obazirući se na divljaštvo Poslije njega uzeo je riječ član Nar. crnih četa, sifilis užasno hara svuda, Predstavništva g. Suljaga Salihagić, gdje crni borave. Mnoštvo zaraženih kojega skupština odmah pri istupu bur­ prostitutki poslano je iz 'Francuske u no pozdravlja. G. Salihagić je u svom Wiesbaden, Mainz i Frankfurt. Bolnice govoru ocrtao nepravde koje se čine su prepune, pa više ne mogu da pri­ muslimanima p^>đ »demokratskim« re­ maju nove bolesnike. Za bolesnike žimom a naročito u agrarnom pitanju. (muške i ženske) rekvirirane su velike Otkrio je silna barbarstva koja se čine kuće. Mnogo nlladih njemačkih djevo­ nad muslimanima u Ndvopazarskom jaka. u dobi •udaje, neke jedva 14—15 Sandžaku i pozvao skupštinare, da .pri godina stare, dovode se zaražene ovom obrani svojih prava brane i prava ove j strahovitom bolešću u bolnice. One su naše braće. Skupštinari su sa velikim se same prodavale, jer 20 franaka vri­ negodovanjem popratili ove zulume jedi 150 maraka. 50 franaka 400 mara­ kpji se čine nad t:m bijednicima. Zatim ka. Mlade djevojke u poljima bivaju sa zadovoljstvom spominje držanje ne­ silovane, na povratku iž radnje doče­ kih srpskih političara, kod kojih je uvi­ kane i odvođene. Za mnoge se ne zna jek naišao na razumijevanje za tegobe gdje su. Neke su iščezle iz gradova, i musliptana. a naročito ističe g. Stojana sela saarske doline, a kasnije nađene kao Protića u svakom pogledu a specijalno Iješine . pod smetljištem ili u kakvoj u pogledu teškog agrarnog stanja. Pri grabi. Medu ovima je i mlađih žena. svršetku govora skupština mu je apla­ Ćete, koje je Francuska dovela iz za­ udirala. padne Afrike pojteču iz najdivljijih ple­ Zatim istupa na govprnčku tribinu mena. od barbara u pravom smislu ri­ jedna muslimanska že# sa djetetom, ječi. Od ovih ljudi Francuska namje­ ratnim siročetom. kojoj je uslijed ag­ rava da sastavi stalnujtrnačku armararne reforme oduzeto svako sredstvo du od 200.000 ljudi koji će morati slu­ zp življenje. Njezina pojava i govor žiti 3 godine, od ovih 2 u evropskim učinila je najdublji utisak na prisutne, garnizonima. Zaista lijepi izgledi za bu­ od kojih su mnogi plakali. dućnost! i Poslije je govorio g. H. Hifzi ef. Bahtijarević, koji daje izraza svom veselju da su se muslimani bež razlike stra­ naka. staleža i spola udružili da bran«- Naši dopisi Šaljite odmah pretplatu �.ПРАВДА* Стр.на 4. Stran« moglo ući u trag’zlikovcima, ali do­ sadama je istraga u ovaj komplicirani zločin lUKjela toliko svjetla, ■ da s'hw tereti njegovu ženu, koja je prema njegoviin godinama nerazmjerno mlada, i njezina dva brata. Stoga su osumnji­ čeni otpraćeni u Tuzlu okružnom sudu na daljnje vođenje istrage«. uomacE vijesti Dobrovoljačke nasilje u Žepču. Sko­ ro u svakom broju našega lista prisi­ ljeni smo registrirati nasilja, što ili čine »■dobrovoljci«- u pojedinim kotarevima. Uzalud smo apelovali na vladu, da se jedan-put napravi konac tim bašibozuč'kim nasiljima i da se raspuste po mir i poredak štetne organizacije ljudi, ko­ ji su služeći u vojsci vršili svoju patri­ otsku dužnost, zašto oni danas hoće poseban položaj u državi, hoće da bu­ du država u državi. Puna nam je kapa bila Rogatice, Bileće, Nevesinja, Foče i dr„ a sada su počeli svoja nasilja provoditi u mjesti­ ma. gdje bi moglo biti kobno za njih. Mi smo u prošlom broju registriralidogađaj u Zenici, koji je nastao uslijed bezobraznog izazivanja Lazara Tošanovića. a sada nam je registrirati do­ gađa;, koji se zbio u Žepču 31. maja t. g Toga dana su naime obdržavali ■ dobrovoljci« u Žepču Sastanak, na ko­ jem su sudjelovali sveštenici Varagić i zloglasni zavidovićki »junačina« Plavušič, te Milutin Jovanović, v e 1 cp r odavač soli i »duvana«, koje je bene­ ficije kao »mučenik« dobio. Na ovaj sastanak bio je pozvat i nadšumar Srbin g. Turuntašević, koji se pozivu nije odazvao. Stoga pošalju po njega posebno izaslanstvo, koje ga su­ sretne u čaršiji ј pozove da ide na skup­ štinu. Kad im je g. Turuntašević odgo­ vorio da on nema s njima nikakva po­ sla, a ako im što treba, eto im pred­ stojnika, udari jedan »dobrovoljac« Turuntaševića nogom u prsa, a drugi ga spopane i tresne od zid Arnautove ka­ vane. Siromah Turuntašević počne bje­ žati, ali ga »dobrovoljci« stignu i poč­ nu tući. Na njegovu dreku pridode nekolikb ljudi iz čaršije i podu u pomoć napadnutom, kojega su »dobrovoljci«; bacali s noge na nogu i vukli po -zemlji. Rad; prijetnja »dobrovoljaca« nije se niko -usudio da spasava već onesviještena čovjeka, kojega su mlatili i ne­ prestano vikali: »Idi na skupštinu«. Ramazansko sijelo u Gajretovu Kon­ viktu. Pitomci ovog konvikta namje­ ravaju da večeras iza teravije dadnu »Ramazansko sijelo« sa slijedećim pro­ gramom: 1. Koračnica iz opere »Pro­ dana nevjesta« sviraju tamburaši. 2. »Pod peiidžerom« od Vilhara. solo pje­ va A. Šuljak. 3. »Dunavski valovi, svi­ raju tamburaši. 4. »Đavo pod čergom«, šala u jednom činu, od Ekrema; izvadaju pitomci. Ovo je prvo sijelo, koje daju naši đaci u svom konviktu, pa bi ga trebao da' posjeti svaki prijatelj na­ pretka naše mladeži tim prije, što čisti prihod ovoga sijela ide u korist đačke knjižnice, iz koje će pitomci dobrim šti­ vom moći da oplemejte svoj duh.i upot­ pune svoju naobrazbu. Osim toga đaci namjeravaju da su­ tra k večeri opet iza teravije prirode isto sijelo samo za naše ženskinje. Red i disciplina, koja vlada u ovom konvik­ tu. najbolja nam je garancija za dostojnir zabavu i sijelo naših sestara, može­ mo preporučiti posjetu ovog sijela,' jer se niukoliko ne će razlikovati od preklanjske zabave u sirotištu. Na tom žen­ skom sijelu neće biti ni najmanje smet­ nje od muškima, jer će svu poslugu vr­ šit: također ženske. Ulazne cijene su - za muške K 20.—, a za ženske K 10.—. Rado bilježimo. Od mjesnog odbora u Visokom dobismo ove retke: U bi­ lješci: »Šta sve ne će biti u Visokom?« što je izašla u »Pravdi« broj 157. od 15. maja napada se pristav pomoćnih ureda g. Knežević, pa se naslov umo­ ljava, da bi dopis ispravio u toliko, da g. Knežević nije uredovao glede krče­ vine u općini Potkraj, nego je cijelu stvar rješavao drugi referent kot. ureda, To se konstatovalo na temelju iz­ viđa, odakle se može punim pravom za­ ključiti da je isti Knežević korektan p toj stvari, pa ispravljamo prvo stoga, što je on u toj stvari prav, a drugo stoga što se je g. Knežević prema mu­ slimanima pokazao jednim od najsusrctljivih organa ovog kot. ureda«. Rado bilježimo gornji ispravak na­ šeg odbora i molimo dopisnike, da dru­ gi put budu rigorozniii u prikazivanju tuđih krivica, • Kad je na lice mjesta došao žandarski narednik Oljača sa 4 naoružana žan­ dara, nije našao za shodno ni da ure­ duje. Kotarski ured također sa svoje strane nije ništa poduzeo. Niko ništa nije poduzeo, a »dobrovoljci« se sada prijete pojedinim građanima, da će ih zlostavljati. Šta ovo znači? Hoće 1ј jednan put vlast postavljati red? Ako ne će neka nam to rekne, pa ćemo ga mi posta­ viti. Mi je upozorujemo, da učini kraj ovome, jer taknu li se prstom ma u ko­ jeg građanina žepačkog, narodni će sud izvršiti kaznu na onaj način, kako zna i može i to odmah na istom mjestu. Nemojte reći, da^vas nijesmo upozorili. Jedno objašnjenje. Povodom bilješke »Još jedan kurban«, što je izašla u 45. broju našeg lista dobismo od kot. ure­ da u Zvorniku ovo objašnjenje: »Neupućeni dio našeg muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, či­ tajući ovu vijest mogao bi misliti, da je Suljo Corbegović žrtva možda isključivo pravoslavnog dijela našeg naroda, čim bi postala još veća mržnja muslimana na pravoslavne j obratno. Radi toga se-konstatira ovo: Svestrano vodenom istragom nije se, istina, još »Konzorcija« snizila je cijepu kuku­ ruznom brašnu od K 7.— na K 6.50 kg. 'Oni'pekari, koji se obvežu, da će prodavati bijeli kruh po K 14.— a crni po 11.— kg. dobivače od »Konzorcije« počam od petka 4. o. mj. odnosno brašno po odgovarajućim cijenama. дррЈ -164 ‘i'1. ■ _____________ Gospodstvo Privremeni zakon o porezu na ratne dobitke naređuje: Svako, ko je u godi­ nama, koje se po ovome zakonu sma­ traju kap ratne, pribavio kakvu nepo­ kretnu imovinu ma kolike vrijednosti, ili -'okretnu- imovinu u vrijednosti od najmanje 15.000 .riuara, dužan je pod­ nijeti prijavu još i u onom slučaju, ako inače, ne podleži plaćanju poreza na ratne dobitke. U prijavi valja tačno na-značiti kupovnu cijenu pribavljene imovine, Ko ne podnese prijavu o kupu ili netačiio prijavi kupovnu cijenu, pro­ pada mu pribavljena imovina u korist državne kase. Isto tako je dužan pod­ nijeti prijavu svako, ko je prodao u go­ re navedenim godinama nepokrelđ" ■ Imadete li boli? U licu? U celome telu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerdv pravi Elsafiuid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu" Fellerove prave Elsa-pi-lule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije.- Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se Samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Bonbona movinu kakye god vrijednosti ili po­ kretnu imćvinu u vrednosti dd najma­ nje 15.000 dinara. U prijavi valja pro­ dajnu cijenu tačno navesti. Ko ne pod­ nese prijavu o prodaji ili prodajnu ce­ nti tačno ne prijavi, plaća u ime kazne 50% poreza na ratne dobitke, za koji je državna kasa prikraćena ili ’je iz­ vrgnuta prikraćenju. Obe ove prijave dužni su obvezanici podnijeti -do 30. ju­ na 1920. Kp poreskim vlastima prijavi i done­ se vjerodostojne konkretne podatke, da je koji poreskj obveznik namerno sas­ vim ili djeiimično izmakao ovome po­ rezu ili obori tvrdnju obveznika, da ne­ ma. po vlasti zatraženih knjiga ili is­ prava, dobiće. kao nagradu jednu tre­ ćinu faktično uplaćene novčane kazne, koja bude po toj prijavi izrečena. ♦ ♦ PAPIRNICA I HAMD1JE KOPČ1ĆA 1 preporučnje svoje bogato stovarište 2 svih* vrsta papira, "kancalarijskog i z školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 . Ci ene umjerene. « •♦••o*««*«**««*«*«***«««***« I Prodajem vršaću mašinu s đvBppEžnim urtlom. Salih Merdan, Kakanj. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština’ Posluga brza- i tačna. — Cijene najumjerenije. najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K '70'— za netto kg dok zaliha traje Salihaga Nuhić i sinovi Muslimanska trgovačka -i obrtnička banka za Bosnu I Hepccgoninu u Sarajku. trgovina voća i ze­ Kancelarija: Kralja Petra ul. 2' prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Sarajevo leni i južnog voća na veliko Protin Sokak 4. - Telefon 498 a ludin na prodaju uz jeftine cijene t ■ . ; I ' j Oglašujte u „Pravdi" hrastove rene za - gotovih neka se planke, borove daske sječene i mje­ pravljenje bačvi, kao i 20 komada kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica, na Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovina dion. drjištvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu i«vake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ______________________________________________ —— Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vtte.ik: iamtaUi OtlDvt »S. W. м Ajvaru* D. U A. Ktmnt, Sanlmo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7ff92ca207c7c2080a7bc693bd7cc9d4.pdf d33beb1e5f450b9c89c3289c06473bbe PDF Text Text Poštarina u gotovom platana. H. Ahmed Humdi AVDA Kasumov^ Broj 60(165) Sarajevo, utorak 8, juna 1920. (21. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ndahcioni odbor Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava' nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Turski je parlamenat u Ankori pri- ’ spas iste, ali prema potonjim vijestima mio predlog Mustafe Kemala, da se ka­ Amerika je odbila svoju pomoć kao ko u Turskoj tako i u inostranstvu po- 1 što je otklonila i mandata nad Arme­ krene jaka panislamska organizacija. U nijom. »J protumladoturska stranka, zvana isto vrijeme izabran je Veliki Državni Na Dardanelima nacionalisti su zau­ »Entente liberal«, protivna je ovom mizeli Canakalu, te u potonje dane i Kumrovnom projektu. Tako je ova obdrža- .Savjet u koji su ušli između ostalih i Kemal paša, Dželaluddin, Arif i Džekale, znamenitu tvrđavu iz evropskog la miting na Sultan-Abmedu, gdje se je rata te tako ugrožavaju prolaz kroz protestvovaJo protiv mirovnog projek­ malleddin. Nadalje je narodna skupšti­ na riješila đa se smjesta osude na smrt Dardanele. Džafer Tajjar u su stigla po­ ta, te su govornici zborili većinom u svi oni, koji reagiraju protiv nacionali­ jačanja iz Bugarske te se čete koncenovom terminu: »Mi ga ne možomo prista. Naređeno je svim valijama j mute- | trišu na zapadu i jugu Edrene. Venizeujjri«. »Mi ne ćemo reagirati sa oruž­ sarmma, da smjesta poderu dopise i los je zatražio od Francuske, Italije i jem ј vojskom, naše je jedino oružje ri­ objave koje bi stigle od centralne vla­ Engleske pomoć, kojom bi Grčka mogla ječ«. Tako se isto sva carigradska de u Carigradu. U isto doba traženo je izvesti svoj program, jer će sama u štampa bez razlike stranaka protivi mi­ od svih vjerskih naučenjaka na Istoku, proizvođenju programa naići na velike rovnom ugovoru. »Sabah« je jednog da izdadnu fetvu protiv poznatoj fetvi poteškoće. U Trakiju su Francuske vla­ dana osvanuo u crnom okviru, repro­ carigradskog šehulislama, kojom se na­ sti jvršile popis pučanstva i ustanovila duciravši telegram Tevfik paše o mi­ cionalisti proglašuju antidržavnim. Vase ova brojka pučanstva: 860.000 mu­ rovnim uvjetima, koji je brzojav Ah lije, kao i ostali viši službenici, imaju slimana; 56(000 Grka, 54.000 Bugara Kejnai popratio ov im riječima: »Bolje da slušaju samo naredbe koje dođu iz (koji su pobjegli za' vrijeme rata) — I je umrijeti, nego ćorav, gluh i sakat Ankore. Prilikom’ rođendana Sultana dakle i iz ovog se iskaza vidi, da su živjeti. Nadamo se da ljudi u čijim je Mehmeda iz različitih mjesta i krajeva muslimani u većini, a pravedna Evro­ I rukama sudbina ovog svijeta, a kojj su poslala su mu brzojavna čestitanja, u i pa hoće da toliko muslimana prede pod I se zvanično izjavili da će pravedno rakojim se uvjerava, da će ga u skore grčku vlast. I diti — ne će dozvoliti, da ova država, Bude se muslimani Istoka i riješili su I koja je imala puno žrtava, ria jednom i dane osloboditi. Oko sto hiljada vojnika, koncentrise da se oslobode tuđeg jarma, pa bilo pogine. sano je na aserbejdžanskoj granici, a pod kojom cijenom. U tom ih pomažu i »Alemdar« kaže: »Ako se projekat Enver paša u Baku nastavlja svoj rad. ruski boljševici! Miču se muslimani, jer , mirovnog ugovora ne preinači, teško i Armenska vlada traži od Amerike, da znaju da narod koji žali žrtava nije je naći jednu ruku, koja će potpisati miI joj se pošalje pomoć i ratne lađe za dostojan da živi! ! rovni ugovor.« »Ileri« (nacionalistička novina) veli: »Zebnje i muke, koje su i stezale naša srca u nadi izgledale su Sarajevo, 7. juna. I naša iustitia nije ni s mjesta maknula, dosta lahke prema ovim koje nas spoali nas ne malo iznenađuje mišljenje Ovih je dana na sarajevskom okruž­ padoše od kad čusmo i vidjesmo pro­ nom sudu izvršena osuda, kojom je o- ovdašnjeg radikalskog organa u jekat mira.« ovoj stvari. I ovaj list piše o nekakvom suđen na smrt na vješajima dobrovo­ 1 »Journal des debats« (vazdanji ne­ iznenađenju i uzrujamo srpskog »naro­ prijatelj islamijeta) počeo je pisati pri­ ljac Trifko Cizmić, jer mu je dokazano, da« zbog ove osude, kao da i on hoće jateljske članke prema Turskoj zago­ da je namjerno iz zasjede ubio Atifa da ugađa zločinačkim hirima podivlja­ Grbu na Glasincu (kot. Rogatica). varajući tezu, da se mo.ra održati je­ le mase i da je još više potiče na zlo­ U drugim zemljama, gdje vlada za­ dna nezavisna Turska s vladom Ferid činstva protiv muslimana. kon i pravda, ne bi ova osuda bila ni­ paše (ali antantu i Ferid izdade), a na­ Prijatelji naše mlade države ne mogu malo začudna, jer je zakon za svako ­ cionalisti da se gone do kraja, jer da ovako pisati i huškati masu, da gazi ga zakon, koji sudi strogo i bez obzi ­ su zakleti neprijatelji antante. zakon i pravdu, jer mora za svako­ ra, ali je u našoj nesretnoj zemlji ova Prema potonjim novinskim vijestima ga da postoj granica, dokle smije, a osuda djelovala na izvjesnoj strani ne ­ tvrdi se i to da i Vilson ne će nikako dokle ne smije, šta je kažnjivo, a šta očekivano. Treba naime znati, da su da potpiše mirovnog ugovora s Tur­ nije. Svaki prijatelj našeg jedinstva, re­ do sada dobrovoljci i ostali pravoslav ­ skom. da i mira treba da traži bezobzirni pro­ ni bili nad zakonom i sudom u ovoj U znak protesta protiv nečovječnog gon zločinaca i hajduka pa pripadali »hrišćanskoj« državi, njima nije bilo mir. ugovora, general Šefik paša, vr­ oni kojoj mu drago vjeri i narodnosti. hovni komandant sultanu vjernih četa, odgovornosti za razbojstva i napada­ Zakon ne smije praviti razlike među je na muslimane, za njih nije postojala pobjegao je u Malu Aziju i pridružio se zločincima, on mora svakome jednako svetost tuđega obraza, života i imet­ Mustafa Kemalovoj vojsci. strogo suditi, niko ne smije ostati bez ka: oni su bili sud i zakon, njihovi zlo­ odgovornosti za počinjeno zločinstvo, U Indijama su na raznim mjestima činački prohtjevi bili su nekažnjivi. Za­ jer su svi ljudi jednaki pred zakonom. buknuli' ustanci u znak protesta protiv to je ova prva smrtna osuda od pre­ Ko hoće da nečiji zločin izbjegne kazni, Engleske a za halifu. Ovi su ustanci vrata do danas a zbog jednog »Tur­ najopasniji u Pendžabu i Dehlrju. taj nije prijatelj reda i mira, taj je isto čina«, koji je bio van zakona i zaštite zločinac. Mustafa Kemal izdao je manifest, u državne i koga je svako mogao ne­ kojem poziva sve pravovjerne, da spa­ kažnjeno tući i goniti kao građanina se svog halifu i svetu prijestolnicu od drugog reda, izazvala interesantne gla­ neprijateljskog jarma. Pošto je sultan, sove u našoj štampi. C o k o r i 1 o pro­ kao zarobljenik — veli Kemal — mo­ testira u ime srpskog »naroda« i iznosi ramo j svoje živote žrtvovati, samo da imena sudaca, koji se usudiše osuditi I spasimo našeg obljubljdnog halifu, oko Širi odbor Akcije sačinjavaju, osim jednog dobrovoljca radi ubijenog »Tur- j kojeg će naskoro sakupiti se muslimani članova užeg odbora objavljenih u 151. čina«, jre dosele bijahu muslimani iz­ cijelog svijeta, kao oko svog simbola. broju »Pravde« još ova gg.: Dr. Safvet van zakona, a Srbina pravoslavnog ni­ * beg Bašagić, Muiaga Sudžuka, Uzejrje smio zakon smetati ni u zločinstvima aga. H. Hasanović, Ibrahimaga Jusufnjegovima počinjenim nad muslimani­ S tim je u savezu i jačanje panspahić, Ibrahimaga H. Baščaušević, Juma. Što »fanatični« Čokorilo ovako go­ islamskog pokreta o kojem suf. ef. Rašidagić, Mehmed ef. Abadžić vori u ime srpskoga »naroda«, nije ni »Agence Reuter« donosi ove vijesti: i Junuz ef. Musakadić, te kao delegati čudo, jer ga je ova osuda morala izne­ »Sve komunikacije sa Azerbejdžanom društava: Salih ef. Svrzo i H. Muhanaditi i u njegovu »pravnom« osjećaju prekinute su, te ie situacija Ermenije medaga Karasalihović od >Isk čitao­ povrijediti nakon dosele tolikih nekaž­ jako teška'; nacionalna vojska pod дnice«, Ragib ef. Bakarević i Eminaga njenih zločina izvršenih na muslimani­ pravom Cazim Karabekira krenula je Šehić od »Merhameta«, Sulejmanbeg ma »u ime reda i mira«, zbog kojih se iz Erzeruma protiv Armenije. Nakon predaje mirovnog ugovora Turskoj. Ad.— Izgleda da se je antanlta te kako pokajala što je Turskoj dala na potpis jedan onako brutalan mirovni projekat. »Temps« već odavna piše i naglašuje da sadauja vlada koja će pot­ pisati ovaj mir, nije ti stanju provesti te zahtjeve, jer nema ni optrebne moći nj osjona u narodu. Međutim već dola­ ze vijesti, da ni ova antantafilska vla­ da u Carigradu ne će da potpiše mira, kojim se Turskoj oduzima Smirna i Traktja i daju Grčkoj; čime se limitira tur­ ska suverenost nad Carigradom. Gor­ nje je riječi sam Daprad Ferid paša re­ kao narodnim poslanicima koji su došli da ga posjete, dodavši da će u skrajnjem slučaju, ako drugčije ne mogne biti, provesti izbore i sazvati skupšti­ nu, da ona riješi ovo teško pitanje. Da ni ova sadanja vlada ne će potpisati mirovnog ugovora za sigurno vidi se iz komunikeja visoke porte, predata redak­ cijama novina, gdje se objavljuje brzo­ jav Tevfik paše iz Pariza o mirovnom predlogu s primjedbom, da se ne može prihvatiti ni jedna tačka ovog ugovora. U '53. (158.) broju .Pravde« donijeli smo uvodni članak »Temps«-a o ovom mirovnom ugovoru, a danas za bolju ilustraciju donosimo i drugi njegov čla­ nak. u kom se kaže: »Uslovi mirovnog projekta s Turskom ili se odobrili ili nas blamirali, već na prvi pogled pružaju priliku, da primjetuno protivrječnost antantine politike na Istoku. Kad su već aliirane sile htjele odu­ zeti Turskoj Trakiju, Galipolje i Smirnu. Malu Aziju podijeliti na različite zone, a tursku vladu staviti pod svoju upravu, trebale su odmah nakon pri­ mirja radikalno razoružati Tursku, te napraviti mir ц pobjedničkom smislu, bez ikakve štednje i premišljanja. No to nije učinjeno. Nesamo da Turska nije bila razoružana, nego je dapače antanta demobilizovala svoju vojsku i omogućila da se kroz osamnaest mje­ seci puno nešta iz korijena promijeni između Balkana i Indije. Stoga je, kad se je utanačivao ovaj mir, trebalo imati obzira prema turskim nacionalistima i napraviti takav projekat, kakav bi mo­ gao biti primljen od najvažnjih i najpa­ metnijih nacionalista. Tursko se pitanje nije moglo nikako drugčije riješiti, ne­ go ostaviti nezavisnu Tursku koja bi mogla živjeti. Projekat mira, koji je predan Tevfik paši ne udovoljava gornjim zahtjevima i iziskivanjima. Turska vlada, koja će ovaj mir potpisati, nema efektivne ja­ čine. Ali pošto je već napravljen ova­ kav projekat, trebalo bi ga i oživotvo­ riti. Ali kako i na kakav način? 1 Eto jednog velikog problema.« »Temps« zatim na dugo i široko ras­ pravlja pitanje moreuza, ističući dđ je turski mirovni ugovor plod dugogodiš­ njeg rada te iziskuje da ee svaka tač­ ka ugovora U'Sljed velike važnosti pre­ cizno prouči. Zatim nastavlja: Iz Akcije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (1Д.) u Sarajevu. lavi u sUm bloka vulin Nd»lnu. Ibivlja salata 1 omiHi u hnljmtn SB11 u innimstn. тм iШв na uložne hnjlilce I Mati мtun11 ШишшОД № nijgaioljaili. Obavlja ste m lenjatM pulggt I bononi н!аве Dionica glavnica K 3,000.560 Ulja tsttnsU I apFHlMcIUKe bruHti. — Kupuje 1 srodile srećke. saiutT l ЈгЦеЉипв lapln »Ih mta. HOMO bCTELEKOB kupuje I »rodBje m mtt robe, a peolivlte ne UiotM nunlrniu. Kancelarija: KraljaPBtra ulkaZpFizMoa,lijevo ■Brzojaii:Тгзовмћа baa)a, Sarajna - Inierurbati telefon: Zli �Strana 2 Страаа Hadžić i Ediiein ef. Gjulizar od »Hurijeta«, Musiafabeg Kadribegović i Mu­ hamed ef. Frlj od »Jugosl. Musi. Šport­ skog Kluba«, Sulejman ef. šenbić i Hamdi ef. Tahmišćija od »Derzeleza«. »Osvrtanje« nije nominiralo svojih de­ legata niti je do danas ni s jednom ri­ ječi odgovorilo na tri Akcijina pisma u ovom pitanju. Za kontrlou nad novčanim poslova* njem Akcije izabrao je širi odbor u pr­ voj sjednici iz svoje sredine gg. Šerbića i FrUa. Prema zaključku, da bi se što prije otpočelo sa tkalačkim radom, urnoljavaju se svi prijatelji Akcije, koji imaju nepotrebne stanove, a mogli bi ih Akciji pokloniti ili posuditi za posao, da to odmah u njezinoj kancelariji ja­ ve; otvoreno je svaki dan iza podne. • U izvjesnoj štampi žučijivo se napada Akcija, kao da ona organizuje napasto­ vanje žena po čaršiji, da organizuje toIjagaške bande po mahalama, a neki su opet toliki (mazlumi, da ne razumiju ni ekonomskog dijela njezina programa i t. d. Kao da tim napadajima stoji neko u sjeni iza leda i forsira ih iz m r ž n j e ne bi Ji samo omeo osnutak Akcije. Ak­ cija naravno na sva podmetanja ne mo­ že reagirati više, nego li što saopćenji­ ma o svom radu — ne tajeći ništa — pruža pravu sliku svoga poslovanja. U 156. broju našeg lista donijeli smo tačnu sliku o poduzeću Akcije u Trgovkama i pozvali javno svu rodoljubnu inteligenciju, neka predlože način, ka­ ko da se s pazara pročisti kukolj ina­ če. ako ne onako, kako je Akcija zapo­ čela? 1 šta mislite, koliko je došlo predloga? — Ni jedan! A »kritika« se još i sad o tom nastavlja. Naravno, neopravdana i mi se čudimo samo redak­ cijama listova, kako dozvoljavaju da je štampaju dalje! Što se tiče toljagaških bandi, tih Akcija ne poduzima. U konkretnom slučaju nije njezina racija bila na 29. ma­ ja, kada je navodno bilo dosta galame. To je poznato bilo i piscu bilješke u »Gl. N.« o toljagaškim bandama, pa je ipak udario na Akciju i to na način, kao da jedva čeka ma kakvu prigodu, da samo udari na ideju Akcije. Ali, da Akcija nije proti raščišćenja noćnog korza po mraku u zabitnim ulicima po periferiji grada — i to stoji. 1 razbijače oklop, koji neki besavjesnici navlače na naš pristojni i pitomi život. I razbiti ga mora. Samo naravno najshodnijim i pristojnim putem, pa makar bilo i strogo, gdje zatreba. A mi smo uvjereni, da od toga ni malo ne zazire 99% našega svijeta, koji nema oraha u džepu. Kao generalan odgovor za naše pa­ metne »kritičare« neka bude samo ovaj završetak prikaza o osnutku naše Ak­ cije od u’redništva »Hrv. Sloge« u njezinom 112. broju: »Bilo bi poželj­ no i patriotski, da se ova plemenita i potrebna akcija od svih građana bez razlike vjere i narodnosti te i od stra­ ne vlade i općine što izdašnije pomog­ ne«. ♦ Daljnje teme predavanja su bile ove: od Enver ef. Muftića na 3. juna o raz­ ornom djelovanju alkohola, od Šaćir ef. Sikirića na 5. juna o arapskoj prosvjeti, od Enver ef. Muftića na 5. juna o sisav­ .PUAVBA' — .ПНАВДА" БрОЈ 165 Нго. za uvijek naglasiti da se na «Gajrcto- , Smoljane, Vi ste Tandarićko, Vi Hrascima. od Osman ef. Sikirića na 7. juna voj« skupštini nijcsmo politički kušali. I nico na slobodi, suđeni a neosudeni, in­ o administrativnoj organizaciji Bosne i niti ćemo se kušati sve dotle, dok se ne. teligentni, vaspitani, zreli i svesni, proHercegovine te od Asimbega Dugalića ponovi lanjski povik: »Nema kompro- | tivnarodni i protivdržavni, vi ste slo­ na 9. juna o bankarstvu i osiguravaju­ misa«. To se u ostalont vidi i po tom, j bodni, vi nam se smejete, vi, koji ste ćim društvima. Dr. H. Hrasnica bivši davno i bez suđenja trebali biti obešcni. što na skupštini nijesmo oficijelno istu­ bolestan odgodio je svoje predavanje Ali Vi ste osuđeni na moralnu smrt! Mi pili. nego je data potpuna sloboda po­ od 5. (rna da ga je zamijenio E. Muftić) srno Vas osudili a vi ste sami sebi a na 11. juna, a H. Kreševljaković zapri- ‘ jedincima. da glasaju po svom naho­ za svoj moral, svoje ljudstvo i svoje ječen na I. juna održaće svoje najav- | đenju. Nije li tako? Jugoslavenstvo iskopali grob, kada ste Ijeno predavanje u j. M. šport Klubu Toliko tšo se tiče stvarnog izvrtanja nas nazvali šuckorima i toljagašima. na 16. juna o. g. bijednih »demokratskih« džerida, a za Šuckori, toljagaši, klatež, balkancj! ostale njihove djetinjarije imamo samo smiješak sažaljenja. Pardon i čestitku, ■ Vi valjda niste hteli tako reći, je Г te Smoljane? Ktteite, priznajte da niste da su pod okriljem »autoriteta«, kao tako mislili, a mi ćemo vam i ovaj put što je »svjetski publicista« — Sirri Ešoprostiti, jer ako vi zbilja mislite tako, 1 Šarlatani....... vi bacate ljagu na najsvetlije oružje, : »Gajretova« skupština pružila je Gospodin »Unaokolo« iz »Srpske’ vi profanišete najsvetiju ideju, konfonzgodnu priliku zvaničnim i poluzvaničRiječi« ne bi htio da njegov list zaosta­ dujući nas s vama, a ova se ljaga ne nim »demokratima«, da se nakon slu­ nu u čemu za Cokorilovom »Kara-Zomože mirne duše podneti! Šuckor je čajno povoljnog rezultata te skupšti­ rom i Šmitranovim »Niuši-Zvonom«, za nas svojevoljni rob tiranije, a mi ne razbacaju svojom — snagom i da pa se i on buni što je-jedan cdobrovosmo J^orci za slobodu i ujedinjenje; ako opet začikavaju organizaciju, koja ih je Ijac« osuđen na smrt radi grabežnog vi razumete šuckorstvo kao što ga mi više puta stjerala u mišje rupe. N aumorstva. Nije ni šala: u srpskoj zem­ razmnemo, onda ste vi neprijatelji na­ m e t-zastupnik Šukrija Kurtović šepiri lji, pa se vješa Srbin! Mi smo, naravno. ' rodnoga jedinstva i ove države i mi vas se u »Glasu Naroda« blistavošću svojih daleko od toga, da se ograđujemo proti kao takve od danas smatramo. Vi to razloga, kojima je zatukao »bijednog«, bulazn.ienju »Zore« i »Zvona«, nu mo­ — u ostalom — i satni kuražno prizna­ Korkuta. a Varvara u »Glasu Težaka« ramo da prosvjedujemo proti tomu, da jete. jer za vas je ovo »privremena dr­ izvrće takli bezočno, da se čovjek mo­ se i organ jedne ozbiljne stranke povo­ žava«, za vas je ovo »bahsuzvilajet«, ra diviti njegovoj fantaziji. Polahko di za luđacima i na taj način ruši auto­ vi ćete, dovesti Lenjina da nam rešava mlada i stara dječico! ritet suda. Gospodin bi »Unaokolo« mo­ agrarno pitanje, a mi smo za vas šuc­ Sračunajte malo, pa će vas proći išgao naći i prikladniju temu za svoje kori, klatež i toljagaši, mi smo za vas tah za isticanjem »snage« i »pobjede«. »duhovite« viceve, nego Ii je ona o osloboditelji i mučenici pod znakom na­ Na skupštini bijaše svega šaka ljudi: »suđenju po konfesionalnom ključu«. vodnika. samo jedan više od dvjesta. Kako vi­ Slušajte Smoljane, Korkute, Špraice»Srpska Riječ« tendenciozno dite jedan potpuni desinteresement. Da­ ru, Baniću, Glikseligu, Letice, Preka, izvrće fakta, kad govori, da se je osu­ lje. Od tih 201 glasača dobio je KaraŠkorpute i slični, mi znamo ko ste vi, đeni dobrovoljac »htio da osveti jed­ mehmedović 157, a Hasan Hodžić kao nom zločincu, što mu je ubio oca i dva i jer su nam to kazali grobovi očeva na­ prvi kandidat liste 137 glasova, koji je ših, znamo i šta hoćete, jer nam to ne­ brata«. A upravo je bedasta, kad pita: broj kod zadnjeg kandidata te liste, prestano kazujete, slušajte, hoćemo da Mustafe Serdarevića. spao na — 92, »odakle to dođe, da se poslije svih ču­ vam kažemo ko smo mi, jer niste hteli dakle na 46% glasača. U »ogromnoj« da i pokora koje su prepatili Srbi za ali morate znati: vrijeme rata, vješa kao prvi osuđenik cifri, koja bi imala značiti »pobedu« baš opet Srbin, a da svi zlikovci »dru­ prijatelja »Glasa Naroda« sadržani su Mi smo oni koji su stolećima čekali gog uha« i nadalje uživaju u tim prizo­ da ostvare ideju narodnog jedinstva, j osim »Budućih«, »neopredeljenih«, »te­ žaka«, »komunista« ј »Glasaša« još i rima?« Jer kad joj je začudo, što se ovu i ovakovu Državu, slobodu u ko­ — glasovi jednog dijela naše organiza­ sudi na vješala jedan obični razbojnik, joj se vi javno ponosite sa vašim au­ cije. Dodajte još četrdesetak »zrelih« ma i Srbin-»dobrovoljac«, onda se ne. strijskim mentalitetom i nekažnjeno đačkih glasača i onda imate neoboriv bi trebala zgražati ni na 15. tačku ba­ vredate naš ljudski i nacionalni ponos, dokumenat. da se sa ovakoin »pobenjalučke rezolucije, kojoj je dala sasvim mi smo oni koji su za sve ovo kao žrt­ dom« mogu hvalisati samo ljudi, koji i z v r n u t o značenje. Sama naime tra­ vu dali živote, snagu i sav opstanak ži privilegij za Srbe pravoslavne, pa ne su se naučili računati na jedinice i de­ svoj, ali time smo kazali samo pretposetice, a kojima su stotice nepoznata bi bilo nimalo čudo, kad bi rezolucija, slednju svoju reč, jer odlaganjem oruž­ stvar. Na bulaznjenja o našem poli­ kraj ovakog nastranog poimanja, uisti­ ja nismo se odrekli rada na učvršćiva­ tičkom krahu imamo još jednom nu išla zapadu, mjesto istoku. nju države i narodnog jedinstva, poslednju našu reč i poslednii naš akt kazaćemo vama kao neprijatelju njego­ vom. Da, vama, gospodo, i evo vam javno kažemo i javno vas pozivamo, da delom i rečju popravite sve pogreške i U prošlom broju donesosmo upit na Dosta nam je. jer ne možemo i ne­ uvrede nanešene nama i našoj organi­ zemaljsku vladu glede dobrovoljačkog ćemo više trpeti da nam se kida jedino zaciji, kojoj bestidno podmećete antidr»manifesta« proti predstavnicima ov­ što imamo: svetla prošlost i snaga koju žavni i separatistički karakter, u pro­ dašnje štampe? a budući stvar držimo smo imali da učinimo što smo učinili, tivnom, dajemo Vam časnu reč, koju vrijednom pažnje i s historijskog gle­ da pretrpimo što smo pretrpeli i da smo jedan drugom dali zaklinjući se da zaboravimo što smo zaboravili. Dotedišta. prenosimo taj članak u cijelosti, ćemo se jedino sa puškom oslobodilač­ rani smo na prosjački štap, gladni smo, zadržavajući si pravo, da se na njeg kom ili nikako vratiti u slobodnu i uje­ goli i bosi, ali nećemo više dozvoliti, opet osvrnemo. Članak nosi nalov dinjenu domovinu, da ćemo smatrajući da nam nehrvatska »Hrvatska Sloga«, »Glas Dobrovoljaca«, a glasi doslovce: Vas neprijateljima naše tvorevine i raznejugoslavenska »Jugoslavija« i asoci­ dražavačima uspavanih ali ne i uguše­ »Nama je konačno dosta, nama je već jalna begovska »Pravda« napadaju i i previše. Od nas se tražilo da damo nih strasti, učiniti vas bezopasnim i to kaljaju ponos. izraza narodnoj volji, mi smo to učinili onim načinom, koji odgovara vašem ka­ Upamti Sprajceru, Smobane, Korkute rakteru, vašim namerama i vašoj proš­ snažno pomognuvši ostvarenje narod­ i ostali, upamtite da gnjev koji smo u nih ideala. Od nas se tražilo, da se pre­ losti. Dobrovoljci.« sebi zagušivali a koji vi raspirujete mo­ ma neljudima pokažemo nadljudi, da že da erumpira, a onda... Zabeležite nebratu pružimo bratsku ruku, da za­ negde, urežite u okorele mozgove i sr­ Mifslimani i musli­ boravimo zverski prolivenu krv i suze ca da ste nas nazvali šuckorima danas, očeva, majki, braće i sestara naših, krv kad je na smrt osuđen jedan dobrovo­ manke grada Saraje­ i suze koje vapiju za osvetom i mi smo i ljac koji je osvetio oca i brata što ga je zaboravila, bili smo veliki u radu, i je ubio vaš štićenik, vaspitanik i vaš va. sjetite se vašega veliki u opraštanju, bili smo velikј u : izraz, on je — čobanin, impukivan, ne_Merhameta“. strpljenju, ali sad nam je konačno do- ' svestan, očajan i prirodan — učinio sta. delo radi koga će ga obesiti, a Vi ste Bilješke. Harumluh naših dobrovoljaca. — Hvala vam na brizi — odgovori Rene. nego zatočenjem. Nestalo je onog prvog dojma, što Zija ustane od stola i priđe bolesnici: ga je osjetila prvu noć, a društvo Zijaovo nado»Skoro će proći. . . Ja sam jutros opažio da mješćalo joj ono što je manjkalo njezinoj duši. Njih A Hifzi Bjelevac srce normalno tuče... dvoje razgovarali su siobodno o turskom i grčkom — A kako dugo ležim?« upita Rene. narodu i nadali se, da će ipak jednom doći do iz­ — Tri dana. Opasnost je prošla. . . mirenja među narodima i da će jedan drugog pu­ »Šta mi je bilo? stiti, da se slobodno razvija. A možda će se narodi — Zapalenje pluća ...« odgovori Zija pruža­ nekad međusobno potpomagati, možda će pravda i XI. jući joj komad papira na kojem je bilježio tem­ pravo biti jače od interesa i Sebičnih osvajaiačkih A taj čovjek, što tamo sjedi, upita se Rene za­ peraturu. , ciljeva. Ovi i ovakvi razgovori vodili su se svaki gledavši se u njegovo zagasito lice i crnu kosu. Rene pregleda I spusti na pokrivač pogledavši dan među njima i malo po malo oni su se pribli­ Dogodila se nekakova promjena. . . Bolest, da bolest, Zija-a zahvalno: žavali jedno drugom. 0 sebi nisu govorili. Ni jedpomisli Rene — pa su me prenijeli u bolnicu. »Hvala vam . . . Još sam slaba. . nom riječi nije Zija rekao Reni o sebi, a ni u jedZija se okrene i ugledavši, da je bolesnica ot­ »Zija joj popravi uzglavlje i reče sućutno: noj riječi nije ona osjetila, da se on zanima za nje­ vorila oCi upita je: — Dijelićemo zajedno sudbinu . « zin život, koji mu je možda bio i poznat, pa Iz »Kako vam je drugarice?« obzira prema njoj zatajivao je u sebi i želju, koja Rene sklopi oči. Rene ga pogleda ispitujući i odgovori tiho: se je nekad u njegovoj duši rađala. — Slaba sam«. Nakon nekoliko dana navratio se Salih paša u , XII. »Moždn vam je čudnovato, da sam vas nazvao I njezinu sobu i kada se je raspitao o njezinu zdradrugaricom?« Prolazio dan za danom. Rene se polako opo­ । viju i čuo, da se je već oporavila upita je iznenada: Rene je slušala: ravljala. Ustala je već iz postelje i prilazila prozoru — A nije li vam dosadno ovako sjediti čita»Ja sam liječnik dr. Zija, ali ovdje u ovoj kući gdje je po čitave sate sjedila naslađujući se pogle­ | ve dane?« nešta drugo. Vi ste Rene Logotetides, liječnica dom na beskrajnu morsku pučinu. U tim časovima Rene slegne ramenima. iz РеЛ.« zaboravljala je na svoju sudbinu i zanosila se Jed­ — Ja bih vas molio, da vi ovdje makar bilo i Rene potvrdi i upita: nom mišlju, koja nije bila još jasna, a često joj se i proti propisa, preuzmete jedan posao, jednu duž— A je li ovo bolnica?« pričinjalo, da je ovaj mir i potreban nakon tolikog i nost . . . « »Na žalost nije — odgovori Zija — nego soba I napora i tolikih uzrujavanja u životu, Ovaj zatvor »Izvolite narediti!« reče Rene. u zatvoru. Mene je paša odredio, da vas njegujem I s postupkom dobrog starca Salihpaše i brigom nje­ i liječim.« zina druga jdra Zija-a nije joj se činio zatvorom, Nastaviće se. FELJTON. Retie Logotetides. (54) , �ПРАВДА' — .PRAVDA, Број 165 — Broj Naši dopisi Bileća, koncem maja. (Sadarije prilike u Bileći.) Imamo ko­ ješta za javnost, pa hvatam priliku da se javim. Pljačke nam je nestalo, na čemu možemo zahvaliti vojništvu i oružništvu pod vodstvom g. kapetana Ljube Petrovića te g. potporučnika Vla­ de Harančića, koji su svojim zauzima­ njem među Bilećane bratstvo i slogu usijali. Ne bi bilo lijepo, a da ne spo­ menemo braću pravoslavne građane, koji svakom prilikom neukom narodu ulijevaju u. srce bratstvo sa muslima­ nima. Sigurno je da muslimanski dio našeg naroda u B. i H. za vrijeme rata i na­ kon oslobođenja nije nigdje stradao kao u bilećkoj okolici. I dan danas preko 40 musi, familija klatari se bez kuće i ■kućišta, a da se niko od vlasti na njiha ne obazire. Prije dva mjeseca bili smo izaslali na vladu dvojicu naših građa­ na, da traže i mole da se postradaiim kakogod pomogne. Cosp. Dr. Srškić u prisutnosti presv. gosp. reis-ul-uleme obećao je da će im čim prije priteći u pomoć, ali od svega obećanja dobiše 40 familija nekoliko kvintala kukuruza. I Bog vas veselio! Sirotni narod bez posla morade tra­ žiti čaru da sačuva sebe i familiju od gladi, dao se na sakupljanje starog ma­ terijala po fontovima što je ostalo iza pok. Austrije i bilo bez ikakva nadzo­ ra. Za sakupljanje ovoga materijala nije hotio od vlasti niko da zna dok ovaj materijal nijesu počeli sakupljavi sirot। ni muslimani (Jaganjci), da uzmu koji krajcar i tako se spase od gladi. Re­ zultat je tog sakupljanja, 'da su dvojica platili životom od rasprsnuća granate. Kotarski predstojnik Živković (Vlada bi se trebala sramiti što je ovaj gospo­ din i sad na svom mjestu. Op. ur.) našao se odmah služben te sirotnu dje­ cu, žene (Jaganjca) i druge počeo hap­ siti. A proti drugima koji su državi uči­ nili preko 100 mlijona štete, u kojih se državni materijal nalazi na vidljivim mjestima, niko od vlasti ne će ni da se makne. Vladanje g. Živkovića sa sirotnim na­ rodom jest odurno. Dere se na njega kao na hajvan, pa ga savjetujemo, da se prođe toga i nek huju ostavi kod kuće, bolje će biti za njega. Postao je i ohol, valjda zbog čilima što se s njima ! •okitio od kad je došao u Bileću. Cak | je došlo i do tužbe sa sirotnom djecom I umrlog Derviša Šehovića zbog čilima, i Lijepa stvar; zar ne vlado? Živković bijaše nepravedan i pri po- ; djeli oružnih listova. Oduzimao je od ljudi koji su zaslužni i kojima je oružje i neophodno potrebno, a davao onima, koji hiti imaju hajvana niti ma kakav razlog da im se podijeli oružje. Pa naše gradske ulice! Od gudura i kamenja ne može se više po ulicama ići. Za sada ovoliko, a u brzo opet sa više materijala opširnije. Bllećanin. Albanci gone Talijane! »Progresu« i od oka osudi nekog tri, nekog pet, ne| kog i 14 dana, bez prava na utok, javljaju iz Skadra, da se ustaški pokret Albanaca protiv Talijana sve više ši­ i tako strpa dvadeset i jednog grada! nina u zatvor. ri. Namjera je Albanaca da Talijane protjeraju iz Valone. Jaki je odred us­ Kad mu je otišla deputacija uglednih taša napao Talijane kod Tepelenija. građana, da ga zamoli da hapšenicima Uspjelo im je istjerati iz grada Tepeleodgodi zatvor do iza bajrama izdreči ni talijansku posadu; zarobili su 400 se on na deputaciju rekavši, da ne vojnika, nekoliko topova, više mitra­ prima nikakvih intervencija i napokon ljeza. Zatim su zauzeli Premeti i Preje istjera napolje. zu. Talijani su se povukli u Valonu, ko­ Sjutra dan su otišla dvojica uglednih je okolicu utvrđuju, kopaju šančeve i muslimana okružnom načelniku g. Gra­ pletu bodljikavu žicu. diću i on je obećao da će se uhapšeni preko ramazana otpustiti iz hapsa. Ali Potpisan ugovor s Mađarskom. Ma­ kako lahko obrekao tako lahko i po-' đarski mirovni ugovor potpisan je u rekao da ne reknemo omahnuo. petak poslije podne u pol 2 sata. Muslimani su odležali haps na rama­ Dan žalosti u Budimpešti. Povodom zanu, mnogi od njih ni krivi ni dužni. potpisa mirovnog ugovora bife su u Moć svoju je na vrlo nelijep, bolje reći, petak zatvorene sve trgovine. U 10 sati na nepristojan način upotrebio g. up­ do podne počela su zvoniti sva zvona ravitelj protiv muslimana, iako se ta sav promet je obutsavljen na 10 minu­ njegova moć dosada nikad nije odrazi­ la na sugrađanima drugih vjera. Inte- I ta, a isto tako prekinut rad na 10 mi­ nuta u državnim uredima. U večer su resantno je da je gazda Tjrifković od u znak žalosti ostala zatvorena sva poma kakve kazne pošteđen. Ali se i to zorišta i zabavišta. dade lahko razumjeti kad se uoči pro­ Madžarska kuknjava. Radikalna socišlost vladavine g. Berničevića. Za sad jal-demokratska štampa ističe da se ovoliko. Građanin. versaiileski mir ne može održati. »VIlag« piše da će ugovor mira ostati sa­ mo dotle u-važnosti, dokle ga najviši sud, a to je pritisak razvitka događaja ne podvrgne reviziji. Socijaldemokrat­ ska »Nepszava« veli, da je ugovor dje­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. lo osvete, sakupljeno u paragrafe. Mir Regentov put u Zagreb i Ljubljanu. će se morati srušiti, čim se duhovi smi­ Komite ministarstva raspravljao je o re i nestane ispred očiju krvavog obla­ regentovom putu u Zagreb i Ljubljanu. ka osvete. Odlučeno je, da se o tom izjave pokra- I Nove komplikacije. >Wolfov ured« jinske vlade. Ne bude li posebnih za­ donaša vijesti prema kojoj proizlazi da preka, doći će regent u Zagreb i Lljubje mogućnost oružanog sukoba izme­ I ljanu početkom idućega mjeseca. đu Finske i Švedske posve moguća ra­ Rekonstrukcija pokrajinskih vlada. di pitanja Alandskih otoka. Viši finski I Posebni odbor ministara raspravljao je I krugovi pozivlju finsku vladu da po­ i danas o rekonstrukciji pokrajinskih duzme mjere koje su potrebne za op­ I vlada. Govorilo se o načelima, po ko- i reznost. jima bi se imala, ta rekonstrukcija pro- i Ofenziva protiv Poljske zaustavljena. vesti, te će še o tom povesti daljnji 1 »Telegraaf« doznaje iz Varšave, da je I pregovori. Iduće sjednice započinje poraz, koji su boljševici pretrpjeli, za- I konkretno rješavanje ovog pitanja. ustavio njihovu ofenzivu. Svi pokušaji ! Pitanje kolonizacije. U subotu će, 12. neprijatelja na jugozapadu da uznapre- [ o. mi- biti interministerijalna konferen­ duju, neuspjeli su. Na berezinskoj fronti cija na poziv ministra za socijalnu skrb neprijatelj je pretrpio veliki poraz i to glede kolonizacije Makedonije, Stare sjeverno od Bobrujska. gdje je opkolje- I Srbije i drugih krajeva. Politički pregled Naš poslanik u Rimu. Za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra prve klase u Rimu imenovan je g. Mi­ roslav Spalajković ministar na raspo- j loženju. Zamjenik ministra za narodno zdrav­ lje. Ministar narodnog zdravlja g. Žika Rafajlović uslijed smrtnoga slučaja u porodici nalazi se u nemogućnosti, da vrši svoju dužnost, stoga mu je za zastupnika određen ministar socijalne polirike dr. Kukovec. | j | ; VANJSKI POLOŽAJ. Odgovor Turske na mirovne uvjete, i »Agencija Reuter« donaša brzojavku iz Carigrada, prema kojoj će veliki vezir I otputovati iz Carigrada svršetkom i tjedna u Pariš da predade odgovor na mirovne uvjete. Gračanica, 1. juna. I Obustava vojne protiv turskih naci­ (Kuenovština.) Nekako iza prevrata onalista. »Times« javlja iz Carigrada: voljom nekolicine građanskih gazda Turska vlada s obzirom na jednodušno postavljen je za upravitelja našega' ko­ javno mišljenje glede mirovnog ugovo­ tara, gosp. A. Betpičević. Otkako se ra zaključila je, da više ne nastavlja je h> ustoličenje obavilo pa sve do da­ rata protiv nacionalista. Još nije po­ nas, on je ostao vjeran i blagonaklon znato ima li tu kakvoga tajnog dogovo­ njihov sluga, jer nije htio da bude ćufra. Ali na obje strane miruje oružje. rani nimet svojim usrećiteljima. Da li je to štetilo ovdašnjoj muslimanskoj ePitanje mira s antantom. »Agencija haliji vidjeće se iz samog ovog slučaja, Havas« javlja 4. o. mj. iz Carigrada: koji se je dogodio prvih dana rama­ Turski mirovni delegati su došli ova­ zana. mo i odma izručili velikom veziru mi­ Dne 17. 0. mj. bez ičije dozvole zarovne uvjete i memorandum Tevfikgradio je jedan od tih gazda imenom paše. Stanko Trifković potok, koji protječe Turci hoće đa brane Drinopolje. — kraj Potok džamije i na kojem musli­ »Reuterov burcau« javlja iz Carigrada, mani od vajkada uzimaju abdest, te je da turska vojska u Drinopolju mobili­ od uvijek javno dobro. Sjutra dan su zira. Navodno se radi o tome, da se se džematlije te džamije protiv tome oružanom rukom spriječi zaposjednupritužile kot. upravitelju i on je istoga će grada po grčkim četama. dana izdao odluku, kojom naređuje Francuzi sklapaju primirje s naciona­ Trifkoviću, da u roku od tri dana digne listima. Kako javlja »Times« iz Cari­ ogradu. Ali ovaj to nije htio učiniti i egrada, francuski viši komisar u Siriji halija je po drugi put otišla g. upravi­ zaključio je primirje s turskim naciotelju saopćivši mu da se ograda nije di­ nacionalistima u Ciliciji. gla i da taj dan nemaju seljaci gdje abNapadaji Arapa u Palestini. »Reuter« desta uzeti za džuma namaz. On ih je odbio veleći, da on sada nema vreme­ javlja: Brzojavka zionističke organiza­ cije iz Jerusalima javlja pod datumom na o tome voditi računa. Vidivši svijet što s time hoće g. Berničević, u uzru31. maja, da se napadaji Beduina najanosti late se sobom posla i dignu ostvljju u Galileji. gradu. Ali gle čuda! Rusi u Rerzijl. »Berliner Tagblatt« ja­ Čuvši za to g. upravitelj, još dok su vlja iz Basela, da je u London stigla iz muslimani klanjali džuma namaz, izda Tiflisa zakašnjela brzojavka, da su 2 nalog žandarima, da opkole dža­ ruske pukovnije prešle armensku gra­ nicu i da napreduju u unutrašnjost. Ar­ miju i nakon namaza kao marvu otje­ menska je vlada protestovala i izdala ra muslimane u dvorište žandarske po­ stale, a odavle'u kotar, teo vdje onako potrebne vojničke odredbe. Domaće vijesti Страна 3, ' na i zarobljena cijela ruska konjanička pukovnija. Načelnik poljske vojne misije kape­ tan Mišowsky došao je iz Varšave u Rigu. Tamo je izjavio da su boljševici od svoje 63 divizije postavili 48 na polj­ sku frontu, a od toga 30 na sjevero-zapadni dk>. Time su mogli da dođu do nekog uspjeha, jer su tamo poljske ras­ položive sile vrlo skromne. Ipak nisu uspjeli da provedu svoju namjeru, da razdijele poljsku ođ Jitiške armije. Ta­ ko isto nije uspjelo prodiranje između Borisova i Pobrujska u smjeru na Minsk. Na koncu je Mišowsky izjavio da su sve vijesti o osvojenju Vilne i ponov­ nom zauzeću Kijeva po boljševicima posve neistinite. Nova poljska ofenziva? »Agence Ha­ vas« donaša vijest, da je Poljska za­ počela novu ofenzivu. Poljska je vojska prodrla između Dvine i Borisova, te napredovala za 30 kilometara. Izjave austrijskog državnog tajnika g. Paula. Austrijski državni tajnik Paul, pred svoj odlazak u Jugoslaviju, izja­ vio je bečkom izvjestitelju »Jugoslavi­ je«, da ne goji prevelikih nada u uspjeh konferencije. Paul ne taji, da je dana­ šnja situacija teška. Pregovori će se — kazao je Paul — ponajvećma ticati op­ skrbe Austrije s najnužnijim živežem. Saobraćajna pitanja rješavat će se na­ kon što budu pretresana sva ostala. O odnosima između Austrije i Jugoslavije kazao je, da austrijska vlada i razbo­ rita javnost stoji na stanovištu, da s Ju­ goslavijom valja podržavati prijatelj­ ske odnose. Ovakovu politiku podupi­ ru i antantini krugovi u Beču, koji su dali inicijativu za ove pregovore. Na kraju je rekao, da će kroz naj­ kraće vrijeme dr. Renner posjetiti Beo­ grad. Feldmaršalleutnant Kazimir Litgendorf, koji pred najvišim njemačkim voj­ nim sudom odgovara zbog toga, što je u avgustu godine 1914. bez sudske pre­ sude strijeljao u Šapcu tri vojnika os­ lobođen je zbog krivice ubojstva, ali je zbog izvršenog javnog nasilja osuđen na šest mjeseci strogog zatvora. Ova će se komisija svako jutro u 7 sati sastajati u gradskoj tržnici i odre­ đivati cijene zeleni. Zeleni koja.dolazi iz Mostara i Konjica, odrediće se cije­ Saziv izborne kurije. Kako saznaje­ mo s mjerodavne strane, reisul-ulema , ne na temelju dokumenata, koja svaki trgovac mora komisiji predložiti, a ko­ je sazvao izbornu kuriju za subotu 26. ja moraju sadržavati cijenu pošto je juna (9. ševvala) u 9 sati prije podne. kupljena roba i putni trošak. Na teme­ Sjednica će se obdržavati u prostori­ lju toga odreduie komisija 10% zarade jama ulema-medžlisa, a na dnevnom je onima koji na veliko prodaju, a 15% oredu biranje kandidata za upražnjenima koji prodaju na malo. Da bi se za­ na dva članska mjesta u ulema meužlipriječile nekorektnosti sa navodima i su. Bilo s hajrom ovo zasijedanje! provela kontrola o navedenoj kupovnoj G. Stojan Protić u Sarajevu. »H. S.« cijeni, državni će organi dobivati »sva­ javlja: Kako čujemo, u srijedu dSlazi kodnevno od kotarskih ureda gdje je gosp. Stojan Protić s povjerenstvom za roba kupljena izvještaje o pijacnim ci­ proučavanje uredaba, koje su na snazi jenama. u Bosni i Hercegovini. Gospodin Protić Cijene zeleni, što ih ustanovi komi­ će se ovdje zadržati nekoliko dana. sija. objavljivaće se svaki dan i vrijeNa zemaljskoj vladi su sabran: u krat­ diće kao maksimalne cijene zeleni z a ko podatci o agendama svakog »jedi­ nog odjeljenja i ureda, čirtie će sc po­ cijelo Sarajevo. Cijene na tabli će se mijenjati po potrebi svaki dan. vjerenstvo, koje amo dolazi poslužiti. Za meso će se svakog marvenog trga, Jedna infamija špijuna oko »Zvona«. koji je nedjeljno jedanput od naročite Upozoreni smo, da je u 37. broju »Zvokomisije ustanovljavati i to će biti mak­ aa« od 12 maja t. g. štampan, jedan simalna cijena na trgu i u maloprodaji. članak, u kojem se na posve nekvali­ Kazne za one koji se ogriješe o pro­ ficiran način napada jedan od najviđepise predviđene su kao i do sada u nijih naših javnih radnika g- Dr. Evgen novcu i zatvoru. Novčana kazna ide do pl. Sladović, i u kojem se g. dr. S. I avisine 200.000 kruna. Kod kazni za ž n o objeduje, da u »Pravdi« piše član­ verižnu trgovjnu nema pri­ ke, u kojmta upotrebljava izraze: »mi ziva. U tome slučaju uhvaćena roba muslimani«. spada eraru, a polovina novčane globe Smatramo svojom dužnošću izjaviti, prijavitelju. da je dr. Sladović u našem listu pisao Za regulisanje cijena manufak­ samo rhučne članke o zaštiti djece 1 o turnoj robi održaće.se konferenci­ nekim plavnim, te prosvjetnim pitanji­ ja i odrediti komisija, u kojoj će biti ma i to uvijek sa svojim potajom, pre­ jedan činovnik policijske direkcije, je­ ma čem je navod »Zvona« (e.fenciozdan činovnik od vlade i jedan trgovac na izmišljotina,, koju odbijamo na špi­ stručnjak za svaku granu. Komisija će junsku nesposobnost gazde Šmitrana. cijene određivati po fakturama i — Molimo gospodu čitatelje, da nam op­ prema stanju valuta. roste što donosimo ovu bilješku: radi Predsjednik Vlade g dr. Milan Srškić se o nevinom saradniku, a nije nam ni bio je ovih dana gost Njegovog Kra­ na, kraj pameti da demantujemo »Zvo­ ljevskog Visočanstva Prestolonasljed­ no« ili se s njim upuštamo u polemiku. nika Regenta Aleksandra u Banji KoRegulisanje cijena. Pošto je u zadnje viljači. Nasljednik Prestola izišao je g. vrijeme nastupilo osjetljivo padanje Predsjedniku na nekoliko kilometara ustrane valute, a trgovci nisu ni pomiš­ susret. a potom su otišli u Koviljačn. ljali na sniženje cijena, vlast je uzela gdje je g. Predsjednik bio dva dana inicijativu, da sama reguliše cijene u gost Kraljevskog Visočanstva. Nasljed­ Sarajevu. U tu je svrhu sastavljena ko­ nik Prestola potpuno je osvojen ljepo­ misija koja će svakog dana određivati tama Bosne, koje je prvi put upoznao cijene životnim namirnicama. U komi­ prilikom prve ineognito-posjete. Gosp. siji su: tržni povjerenik, dva tržna pri­ predsjednik vlade povratio se je u su­ stava, jedan činovnik od policije, bašbotu poslije podne automobilom natrag. muhtar i predsjednik ’bostandžijskog Nasljednik Prestola oprostio se sa g. udruženja kao stručnjak. Predsjednikom Vlade najliubazmje. �Spol 165 Broj „ПРАВДА* — .PRAVDA* страна 4. Str»n» I Uredba o općinskim namještenicima. Ministarstvo' unutrašnjih djela potvrdi­ lo je. bez ikakve napomene uredbu o općinskim činovnicima i službenicima. ' Otvorio sam sa svim lijekovima do­ bro snabdjevenu novu apoteku u Tuzli pod imenom srandske apoteke. — M. ; J u s u f b e g o v i ć, apotekar. I I I Gospodarstvo I gradskom tržištu sa 100 vagona šeće­ ra, uz ponudim cijenu od 61 krunu po kilogramu, na veliko. Na taj način mo­ glo se isti dan u Beogradu dobiti, u prodaji na malo, svaka količina šećera, uz cijenu od 70 K kila. Postoji oprav­ dana nada, da će ovaj pad cijene šećera u Beogradu imati utjecaja i na cijenu šećera na drugim tržištima u našoj državi. U Ljubljani je u verižnoj trgovini cijena šećera K 45—50 po kg. Naši trgovci i Švicarska. Jugoslavenski Lloyd javlja: Opetovano smo upo­ zorili ua.še trgovce izvoznike, da se pri­ je dobro informiraju nego li će robu u Švajcarskoj otpremiti jer da mogu pre­ trpjeti silne štete. No to je sve badava. Kako nas sada opet izvještava naš dopisnik iz Švajcarske dovezli su neki naši ljudi ovih dana onamo 7 vagona jaja, ali ne mogu da nađu kupaca. Za dva vagona su još nekako našli komisionara uz vrlo loše uvjete. Za ostalih pet vagona ne mogu ni to, već će im se roba pokvariti i pretrpiet će silnu štetu. Bit će to doduše dobra, ali vrlo skupa škola. (A ti jugoslavenski narode plaćaj i dalje jaja K 1.30. O jugovino! Pr. si.). Grčka i naš izvoz. Grčka će trebati mjesečno 15 hiljada vagona žita. Grčka kani tu količinu uvesti iz Jugoslavije, a plaćati će novcem ili robom. Brzi vlak Zagreb—Prag počeće 8. o. mj., a opciće tri put nedjeljno preko Budimpešte. Imaće sva tri razreda, a cijena ne će biti povišena kao na drugim brzim vlakovima. Pad stranih valuta. Kurz je stranih valuta silno pao i svaki dan pada sve više. Dinar je već skuplji od talijanske lire, dok nije mnogo zaostao od franc. franka. Listovi se bave ovom pojavom i komentiraju je razno. U glavnom se , drži, da je uzrok ovom padu stranih valuta na našem tržištu u tom, što je ne samo dobar izgled žetve, nego što su se saobraćajne prilike u našoj drža­ vi gotovo normalizirale, te će biti mo­ guć redoviti izvoz, K tomu je uređena i naša izvozna politika i zabranjen uvoz luksuznih artikala, a i unutarnje su se prilike u državi znatno poboljšale. Austro-iugoslavenskj gospodarski pre­ govori. Javljaju iz Beograda: Ovamo je stigla austrijska delegacija za eko­ nomske pregovore između Jugoslavije i Austrije. Na čelu delegacije su dr­ žavni tajnici l’auj i Lbwenstein-Russ. Delegacija broji 12 članova. ; Dozvoljen izvoz pšenice 1 kuku­ ! ruza. ’Žvanično. Ministarstvo trgovi­ , ne i industrije saopćuje: Zbog povolj­ i 1 w nog izgleda na žetvu i naglog padanja cijena na svjetskom tržištu, pojavile su se kod nas velike količine hrane, koje su se čuvale kao rezerva. Da bi se Svi mjesni odbori »J. M. O.« umo­ tržište olakšalo, privredni financijalni ljavaju se. da ubrane novce za brošure komitej ministara riješio je, da osni­ >Samo dva broda« pošalju izravno pis­ vački odbor središnje zadruge za ra­ cu na adresu: Šemsuddin Sarajlić, či­ čun ove zadruge izveze do 4000 vago­ novnik gradske općine, Sarajevo, — na pšenice, do 15.000 vagona kukuruza kako bi ovaj mogao (evo halal olsun, i 10.000 komada svinja; ječam i pasulj što je radnju džaba napisao) makar može izvesti zadruga u neograničenoj štamparske troškove brošure od tog količini do konca o. mj. prihoda podmiriti. Zajam Ministarstva Ishrane. Minis­ tarstvo Ishrane odobrilo je razne zaj­ move zanatlijama za nabavku sirovina, I : to: 3 miliona dinara Središ, zanatlij- i skoj upravi u Beogradu za oštećene [ zanatlije u Kraljevini Srbiji; 500.000 di­ U znaku nekonfesioDalnosti dostavlja naž nara zanatlijama u Južnoj Srbiji i 250.000 ! preebiro i ovaki brzojav: »Beograd, јцпа. Na dinara zanatlijama u Crnoj Gori. Isto | Tijelovo priređena je svečana procesija, kojoj tako odobreno je 6.000.000 dinara Ko- ! je us visoko svećenstvo prisustvovao □ ime previnskoj Zadruzi za isušenje dunavskih : stolonaelednika njegov adjutapt, bili sa prisutni ritova i 600.000 kruna Zadruzi za isu­ članovi vlade, velik broj činovnifttva kao i od­ šenje jugoistočnog Srema. red vojake sa muzikom. Procesiji je prisustvo­ Ruski konzorcij za izgradnju 2еЦ. valo također mnoštvo građanstva.« Zdravo ,,lipruge Beograd—Sarajevo—Split Kako beralno“T zar ne, gospodo? . . . »Slovence« saznaje, ministarstvu sa­ obraćaja je podnešen predlog jednog konzorcija ruskih bjegunaca, kob ras­ polaže kapitalom od 2 milijarde franc. franaka, da je spreman izgraditi že­ Prehlađeni U ste? Bole Vas prsa? ljezničku prugu Beograd—Sarajevo— ! Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ Split. Konzorcij bi za nekoliko godina bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah vodio željeznicu u svojoj režiji, a na­ časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ kon izminuća određenog roka predao j strukih ili 2 velike specijalne boce 38 bi željeznicu u državnu režiju. Pod I krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 Ivan planinom bi se iskopao tunel od boca 6 kruna. 15 kilometara dužine. O ovom predloPokvaren li Vam je želudac od zle gu raspravlja odbor, koji je sastavljen hrane? FeUerove prave Elsapflule — od zastupnika ministarstva; šuma i ru­ pa opet sve u redul 6 kutija 18 kruna. da, financija i saobraćaja. Omot i poštarina posbno, ali što jefti­ nije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, Pad cijene šećera u Beogradu. Jedna Elsatrg' br. 310. Hrvatska. firma pojavila se ovih dana na beo­ PoruhE uredništva. TrBšBljak Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta koje izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjai i zapriječuje da kosa prerano psijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. PAPIRNICA ♦ 4 T ргврогцбпје svoje bpgato skvarište svih vrst^ papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbp se * obavijaju brzp i točno. Ф Ci ene umjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 019 Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 - za netto kg dok zaliha traje Oglašujte u ,,Pravdi“ Muslinansha trgovaca i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Salihaga fluhić I iliofi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. -Telefon 498a Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10"—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10—, Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova uf. br. 3 (prije Rudplfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ■--------- - -------- 1 №lm F. TiefEnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, .na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunelina, lakova, škrob ц sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrgna, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuču robu. Cijenik šaljemo franko. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove planke, borove daske sječene i mje­ rene za pravljenje bačvi, kao i 20 komada gotovih kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac neka se direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica, Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Vlank: GuitraM Odbor Hl ■. U« ♦ * HAMDIJE KOPČIĆA t ▲ } ♦ ž i « � https://kolekcije.nub.ba/files/original/167004589c491c3b98fb9192bfa3df29.pdf d05f48326746b412ff92ac1f08228296 PDF Text Text 1 Pottarma м —t»wm plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđuji FBdabcioni oi№. 60 Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, čekovni račun pešt. štedionice 1119. Broj \ Sarajevo, četvrtak 10. juna 1920. (23. ramazana 1338.) Bosanski radikali nikako n mogu da se otresu svog utr­ kivanja sa »demokratskim« vjetrogonjama t čovjek se mora upravo snebi­ vati nad neozbiljnošću, kojom .Srp­ ska Riječ« hoće da zatrpa istinu i na­ pravi ćupriju ondje, gdje še ona apso­ lutno ne može postaviti. Nama se je neugodno upuštati u polemiku sa ovim organom prijateljske nam stranke, u čijem glavnom vodstvu gledamo ljude sa dalekovidnijim pogledom u buduć­ nost, nu budući bi se naša šutnja i u ovoj prilici — mogla zk> shvatiti, pri­ siljeni smo da se osvrnemo na pisanje »Srpske Riječi« i označimo svoje sta­ novište o njenom shvatanju našeg sta­ rija i odn'osa. Mi smo, iskreno priznajemo, s jakim interesovaniem očekivali ishod radikalske konferencije u Sarajevu, .ne možda stoga, što smo jpj pripisivali kakvo epohalno značenje i veći utjecaj na. raz­ voj naših općih stranačkih prilika već stoga, što smo htjeli biti načisto o tom, da li bosanski radikali iskreno žele prijateljski odnos s našom organizaci­ jom. Drugim riječima htjedosmo sj os­ vjedočiti da li je iz g. Stokanovića i njegovih drugova iz bivšeg bos. sabo­ ra izišao duh, što je diktovao poznatu interpelaciju na Benkinu vladu, kojom se pita: kako je smio dozvoli­ ti da muslimani otvore ц e IjAljko radnja u — čisto srps"lci m selima g'račaničkog ko­ tara. Još jasnije rečeno: htjedosmo biti načisto o tom, da li će u politici bo­ sanskih radikala zavladati jedno is­ kreno i čisto nacionalno gledanje na nas muslimane ili će se nacionalizam 4 dalje miješati sa sredovječnim poima­ njem, koje je našlo izražaja u poznatom stihu: »za krst časni i slobodu zlatnu«. Komunfke »Naše konferencije«, Sto je izišao u 109. broju »Srpske Riječi« od 7. o. mj. i koji je očito redigovan .u spo­ razumu sa beogradskim delegatom glavnog zemaljskog odbora radikalne stranke, g. bivšim ministrom Mišom Trifunovičem, ulio nam je nadu, da će i vodstvo bosanskih radikata krenuti trijeznim i promišljenim pravcem, ko­ ji osim sadašnjosti vodi ra­ čuna i o budućnosti i koji se ne' igra slijepog miša tvrdeći, da će pre­ gaženi brzo zaboraviti učinjenu ne­ pravdu i janje se uskoro zagrliti sa vukom, koji pojede njegovu majčicu. Pod dojmom tog komunikea mišljasmo napisati iskrenu zahvalu uviđavnoj braći i pozdraviti ih bez imalo gorčine radi odstupanja od poznate sarajevske agrarne rezolucije. Ali... Baš kad uzesmo pero, da progovorimo o tom komunikeu, prispje nam 11'0. broj »Srp. Riječi« sa uvodnikom »Oko beglučke uredbe« i svim jadom i uskogrudnoš­ ću. koja ni pod Austrijom nije dala maha zdravom razvitku odnosa među nama i pravoslavnom nam braćom. Mi ćemo se na ovaj zasukani članak' osvr­ nuti u idućem broju opširnije, a ovdje ćemo se zadovoljiti konstatacijom da Sarajevo, 9. juna. U znaku »nekonfesionalnosti«. Da i našoj mladariji pružimo jedan primjer bi prihvat izvoda g. dra D—ća, da se štovanja narodne tradicije, prenosimo u pitanju beglučke uredbe ne može ići nekoliko stavaka iz članka beograd­ natrag, izazvao nesamo oštre sukobe skog »Trgovinskog Glasnika«, koji gla­ u sadašnjosti već i prenio pelen osve­ se ovako: »Beogradska Trgovačka Ote u budućnost. Toliko za danas o beg- mladina proslavila je prošle nedelje lučkoj uredbi, a sad da se sa nekoliko svoju slavu, prvi dan Duhova, po riječi osvrnemo na komunike i iznese­ obredu naše, svete pravoslavne mo rjdi čega nas je on bio obradovao. crkve. Ovo je bila ponovna prilika »Srpska Riječ« iznosi da se ie ras­ da se Omladini manifestne prijatelj­ stvo j simpatije ^to joj ih poklanjaju pravljalo i vijećalo puna dva dana i da stari ugledni predstavnici i mladi čla­ je u »svim pitanjima postignuta brat­ ska sloga i jednodušnost«. To za nas, novi našeg trgovačkog reda. Mnogo­ koji poznajemo poštenje g. Stojana brojni odlični građani i građanke Protića i njegovih drugova ne znači naše došli su toga dana u stan Beoni manje ni više, nego da je i kod bo­ sanskih nadradikala • prevladalo trezni­ je gledanje na — opći položaj, kako u sadašnjosti tako i u budućnosti. To za nas znači da su »trezveni go­ vori naše braće težaka« što ih s po­ Pod gornjim naslovom donosi »Le nosom ističe »Srpska Riječ« bili dobra Temps« uvodnk, kojeg mi radi značaj­ lekcija njihovoj — in teligencliji, nosti u cijelosti donosimo: koja u bojazni za svoj zastupnički man­ Već su prošle dvije hefte otkada je dat ne vodi računa o tom, da u Bbsni delegatima Damada Ferida predan osim pravoslavnog težaka treba da ži­ projekat mira s Turskom. Jedno­ vi i njegov brat islamske vjere i koja mjesečni rok, u kojem su turski dele­ zaboravlja, da joj nije dužnost protu- gati obećali dati svoje protupredloge, rati sebe i svoju ambiciju, već liječiti već je prepolovljen. Pa kako izgleda rane prošlosti nijeteći slogu i popustlji­ situacija?! Ako aliirane sile ne žele,, vost. kao jedini zalog bolje budućnosti. da budu iznenada napadnute najbolje Kad se u komunikeu naglasi da je biše učinile da se za vremena i u što konstatovana »živa želja za jedinstvom kraćem roku dobro razmisle o situai slogom u velikoj narodnoj radikalnoj cji koja će nakon ovog roka nastati. stranci i poštovanje prema njenim Da general Milne upravlja Carigra­ vođama Pašiću 4 — Proti ću«, onda dom od 26. marta dobro nam je pozna­ to značj da voda radikala u B. i H. to. Ne zna se, da li general Milne radi g. dr. M. Srškić ne smije ići tako da­ u suglasju sa vrhov. engleskim kome­ leko, da u borbi za težačke interese sarom u Carigradu, admiralom Robeckdotjera do — kršenja č.... Jer mi ne­ om. ali se mora priznati da Milne ve­ samo da imamo potpuno ispravnu pra­ ćinom radi na svoju ruku šta noće. vnu svijest, koja ne će nikad doći u Njegova se politika sastoji u tome, đa nepriliku da se buni, nego vodimo ra-« uspostavi jednu jaku tursku vladu, ko­ čuna i o drugima, pa pamtimo, ma­ ja će moći raspršiti turske navtcnaliste, kar se po našem držanju i našoj šutnji a u isto vrijeme biti tako poslušna i pokorna, da će bez ustezanja potpisati moglo misliti, da smo zaboravili i da bismo mogli oprostiti. Osuda »težačke mir. koji je zasnovan u Londonu i San organizacije« baš iz usta samih težaka Remu. Dolazi se dakle do zaključka, najbolji je dokaz, da bi ■ inteligentni s 1 ada je Damad Feridova vlada uspostav­ bići morali poći na selo, da se upute ljena za to, da izvrši volju 1 ambiciju generala Milne-a. (Zar ne i engleske? i pouče, da se snađu i kuraže. Op. prev.) Prošlost velikog vezira Da­ Kad bi pošli na selo dobili bi tačan mad Ferida svjedoči nam. da je slabić sud o nesavjesnosti »demokratske« hai poslušan, pa mu ie trebalo dat vojsku rangue i mjesto da se prihvate licita­ i ništa drugo, a Milne je p.eđuzeo sve cije sa tim bezdušnim demagozima, omjere, da mu tu uslugu učini. ni bi im iznijeli razoge ekonomskog pridizanja naše zemlje, u kojoj su radi Prema mirovnom projektu koji je pljačke begluka ostala neobrađena mno­ predan Turskoj na potpis, oduzima joj ga kmetovska selišta. Vidjeli bi da je se sva vojska i ostavlja samo lična muslimanski težak na površini, koja ne sultanova garda od 700 ljudi i žadardosiže ni polovicu posjeda pravoslav­ merija (od 35.000 ljudi) kojom će ’unih težaka, naročito kmetova, pa uza pravliati i organizirati antantini oficiri, sve to ne će da čuje o »Mutež« stranci, te 15.000 ljudi kao pojačanje policiji, na koju g. dr. D—ić obraća posebnu koji će kao i gornji biti potčinjeni alipažnju i pomoću koje bi htio da metne irskim i neutralnim oficirima. Već od peču srbijanskim radikalima« Kad bi 16. marta postoji" jedna međualiirska komisija u turskom ratnom ministaifpošli na selo dali bi podstreka svom bosanskom vođi, da trpeći bezobzir­ stvu, pod upravom jednog engleskog nost »demokratskih« šefova u agrar­ oficira. Malo prije predaje mirovnog noj direkciji i drugim odjeljenjima ne projekta Turskoj, ova je komisija do­ iscrpljuje .1 zadnje zalihe naše strplji­ znala da turski vojni ministar organi­ vosti. I tako dalje. zira vojsku koja je određena protiv na­ cionalista. Inicijativom jednog člana Godina 11. gradske Trgovačke Omladine, prisu­ stvovali obredu sećenja slavskoga ko­ lača i čestitali Upravi Udruženja slavu.« »Crkveni obred i sečenje slavskog kolača izvršio je prota g. Božić uz činodejstvo j’e d no ga d a k on a i učešće pevačkog hora Bogoslovije Sv. Save. G. prota Božić pohvalio je Upravu Udruženja na ovako lepom negovaniu i čuvanju narodnih običaja, srpske slave i uputio mlade članove da se kako u ovome tako i u svem ostalom ugledaju na starije svoje dru­ gove, koji su svojina trudom i radom i sredstvima velikih dobrotvora podigli Beogradsku Trgovačku Omladinu i njenu školu na primernu visinu.« Izgled Istoka. komisija je zatražila razjašnjenje od ministarstva o toj novoj organizaciji, te je od velikog vezira kao privreme­ nog ministra rata dobila vrlo poučna objašnjenja. Damad Ferid javljaše nai­ me, da je njegovoj vtadj potrebno oko 40.000 Vojnika, kako bi mogla uspo­ staviti red u Maloj Aziji. Damad Ferid navođaše dalje, da mu je potrebno ne­ koliko stotina topova (poljske, teške i brdske jedinice), nekoliko aeroplana i mitraljeza, te mnoštvo municije. Dalje javljaše da je za komandanta ovog od­ reda imenovao Zeki pašu (koji je ovih dana pobjegao nacionalistima!). U isto vijeme se doznalo, da je ova nova or­ ganizacija vojske već otpočela i da ju je ministar rata povjerio engleskim ofi­ cirima, a po dozvoli istih da su već prvi odredi te vojske iskrcani u Izmitu. U vremenu kada je Turskoj predan mirovni projekat, njezin položaj bijaše pod uplivom ovih triju faktora: na jed­ noj strani aliirane vlasti diktirahu mi­ rovni ugovor o razoružanju i rasparčanju Turske, zaboravljajući đa ga je nemoguće provesti putem aliiranih vr­ hovnih komesara u Carigradu. Na dru­ goj strani engleske vojne vlasti koje upravljaju Carigradom protežiraju Da­ mad Feridovu vladu te organizmu no­ ve plaćene armade misleći da će iste biti u stanju razoružati Tursku, a na trećoj nacionalisti Trakije i Male Azije, koji ne će ni da čuju za mirovni proje­ kat, niti priznaju Feridovu vladu. Kroz ove dvije hefte dana otpor na­ cionalista nije nimalo smalaksao. U Maloj su Aziji nacionalisti okuraženi pobjedama ruskih boljševika. U Traktji je veliki Edrenski kongres primio niz zaključaka, koji u glavnom glase: »Trakijski narod neće dozvoliti da ga ma koji drugi anektira. U slučaju, da do­ đe Grčka biće protjerana na najstraš­ niji način. Jednom komitetu od 15 čla­ nova stavljeno je u dužnost, da izvrši ratne pripreme kakve mu drago naravi, a ujedno mu je data u ruke sva vojna, politička i ekonomska vlast i moć. Grč­ ka vlada ima da sama izvrši uslove mirovnog ugovora kako u Trakiji tako i Maloj Aziji i veliko je pitanje kako će Maslimn^a trpali I Mjta banka a Вкм i Htmpinu (ti. 1) и Sarajrau. M it rta Inakanla jmliiliiL Ui>№ nslito I вж&ф o Mfnjtiu SIS. 1 u iBNinifra. Mm totki n вШм Mieki I fiksa NiMi i uknatai! № n«lpkiilMc. tkHiji su mfnlita putot I hmem SfonlEha glavnica li Dij! nzinski I ipnihicHski »Miti. — Впрвјс I sndiit iritti, riluti I РЗДН и® mti R Đ B 11 a b 9 ] E L EI ] E Uniji I iNdajs ste »rate roke, a poglavito m ilvutoi natlnlu. �Strana 2 Страна Број 166 Bro) ,PRAVDA' — „ПРАВДА* se snaći, •ako joj turska vlada ne po­ mogne ili ne bijedne pomoći. Taj. je ozbiljni položaj zabrinuo čak i london­ ski »Times«, za kojeg ne možemo reći da je prijatelj turskih nacionalista, pa u jednom svom članku kaže između ostalog: »Grčka se ne može izlagati da neprekidno podržava jednu veliku ar­ miju na ratnoj nozi, pa su njeni najbolji prijatelji primorani gledati njenu sud­ binu sa velikim brigama i zebnjom. Grčka je uzela na se odgovornosti ko­ je su jako velike, a možda neizvršive i prekomjerne.« Stoga je potrebno znati, šta će napo­ kon biti od anglo-turske vojske u Izmitu, koja je imala pomoći Damad Feridu. da izvrši uvjete ugovora bez ičije pomoći. Veliki je vezir Damad Ferid naročito došao da precizno i osobno pregleda svoju vojsku u Izmitu. Nakon pregleda, Ferid je postao vrlo pesimi­ stičan i pošto je ustanovio velike nedostake. izjavio je sasvim otvoreno, da nema govora o kakvoj ofanzivi, nego je naredio svome generalštabu, da se drži samo u defanzivi. U isto doba ka­ da Ferid paša izdaje ovake odredbe, u Carigradu se obdržaje protestni mi­ ting vladinovaca iz grupe »entente li­ berale«. koji zauzimaju sasvim nepri­ jateljsko stanovište spram mirovnog projekta. Donešena je dapače rezolu­ cija. koja je predana M. Defranceu. najstarijem od antantinih vrh. komesa­ ra s molbom, da je pošalje i preporuči mirovnoj konferenciji. U rezoluciji se protestira protiv nepravednog riješeпја pitanja Smirne i Trakije. Na svr­ šetku s rezolucije kaže: »Damad Ferid i drugovi, niti imaju volj,e niti moći, da izvrše ma i jednu klauzulu predloženog mirovnog ugovora«. Eto tako izgleda sadanja situacija u Turskoj. Sasvim je jasno, da se onda bez ikakvog okolišanja mora promije­ niti političko držanje na Istoku, i to ka­ ko prema Turskoj tako i prema Per­ ziji. Politički pokusi generala Milne-a, j te vojnička poduzeća Damada Ferida, vršena bez prethodnog pitanja i solida- j risanja aliiraca ne mogu dovesti nika- . kvom dobru. Ovakva politika nije ko- ! risna ni po samu Englesku. Jer kad na . primjer Riza Tevfik, jedan od istaknu- ! tih članova »entente liberale«, govore- | ći na protestnom mitingu izjavljuje da Turska mora tražiti pokroviteljstvo । Engleske, svi prisutni, pa i njegovi stranački drugovi, počeše zviždati i napadati ga najpogrdnijim riječima. Sa­ svim je dakle jasno, da nijedan od ali­ iraca neće ništa dobiti, ako jedan dru­ gom budu ubijali ugled. Na istoku se j ne će udariti solidan temelj, ako se isti i ne postavi na pravednu osnovu i ako se ne izvršuje i to na lojalan način. Na Istoku je najbolji zid protiv bolj­ ševika patriotizam muslimana. Ako ho­ ćemo da turski a i perzijski musliman­ ski patriotizam zaustavi put boljševi­ cima, pohitimo da ih poštujemo i po­ mognemo. Neki se i dan danas trude da anglo-perzijski pakt od 3. avgusta 1919. prikažu kao da njime nije učinjen atentat na perzijsku nezavisnost i pakt Lige Naroda. Mi se za sada zadovo­ ljavamo. da u tom pravcu citiramo je­ dan stavak članka, što je izišao u »Washington Postu«, najuvaženijem li­ stu u'Americi, gdje se kaže: »Ni jedan od onih, koji su bilo površno, bilo di­ rektno prisustvovali izradi ugovora od 3. avgusta između Britanije i Perzije, ne mogu reći da nisu bili uvjereni, da je Engleska ovim činom pa bilo dobro­ voljno ili ne. nanijela udarac i ubod Ligi Naroda. U vremenu, kad se još nije osušila tinta- sa projekta mira, ko­ jeg je Engleska potpisala, te u vreme­ nu. kada engleski parlamenat glasa za pakt Lige Naroda, Engleska vlada na silu oduzima nezavisnost Perzije i per­ zijskom narodu na jedan putpouno ne­ legalan način nameće svoje tutorstvo.« Ađ— * Lord Curzon odstupa? »Intransingeant« javlja iz Londona: Ovde kolaju dosada nepotvrđene vijesti, koje će se u jedan ili dva dana razbistriti, da bi mao lord Curzon otstupiti kao mini­ star izvanjskih poslova. Dogodi li se j to, znači preokret u istočnim pitanji­ I ma, a naročito glede— turskog mi­ I rovnog ugovora. I DAMAD FERID PREBJEGAO? Temps od 5. o. шј. donosi vijest iz Londona, u kojoj se veli da je veliki vezir Damad Ferid paša prebjegao na­ cionalistima. Razlog je u tom, da izbjeg­ ne potpisu mirovnog ugovora. Bilješke. Stjepan Radić i Đ. A. Cokorilo. — Kako se doznaje dovršena je istraga protiv Stjepana Radića i podignuta opiužnica od strane državnog tužioca. Državni ga tužioc optužuje da je kao predsjednik seljačke stranke radio pro­ tiv našeg kraljevstva štavivši se na stanovište nepriznavanja našega kra­ ljevstva i načina kako se do njega do­ šlo, te zagovarao ujedinjenje hrvatsko­ ga naroda u posebnu hrvatsku seljač­ ku republiku. To je protudržavno sta­ novište zastupao na raznim sastanci­ ma te u rezolucijama i skupštinama hr­ vatske seljačke stranke. Istu zadaću u promijenjenoj formi vrši u Bosni Đorđe A. Cokorilo. Pa zar je bosanska, zemaljska vlada ika- . da pokušala, da ovoga srpskoga me- | galomana opameti? Jok. Srbin pravo- । slavni smije sve činiti, on je nad zako- I nom. Zakonska se moć na njega ne smije primjenjivati. Turčin i Šckac je baška. Ajvatovica je dan velikog muslimanskog hodo­ čašća, koje pada svake godine na 22. juna. U mirno doba iznosio je broj ho­ dočasnika preko deset hiljada, koji bi se ukonačili u D. Vakufu i Pruscu. Na dan hodočašća, 22. juna, krenuli bi u impozantnoj povorci hodočasnici put Ajvatovice, koja je udaljena od Prnsca kojih pet čejreka, uz milozvučan poj ilahija i predvođeni imamima. Neopisi­ vo je lijepo gledati veliku povorku ka­ da prevaljuje brdoviti put ajvatovački, koji se tako reći uvija pod udarcima konjskih kopita i po kojem gmiže svijet FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. i I I (55j XI. — Ne, hanum! Ovdje ima u zatvoru i ženskih, pa bih ja volio, da ih vi pregledavate kada se razbole. .. « Rene radosno pristane: „Vrlo rado. Mene će to srećiti i činiće mi se kao da nisam u zatvoru. . . A osim toga -vršiću svoj poziv.« Paša je pohvali i obeća, da će se s njom po­ stupati što može bolje — bar dok je’ on na upravi. Za tim očinski izrazi svoje žaljenje što je jedna ovako sposobna žena došla u zatvor, koja bi bila potrebnija narodu, ali »taki je red. ..« završi paša ovim riječima svoj govor i oprosti se. Kasnije joj je donio Zija sivo odijelo, što kažnjenici nose, što ga je paša naredio, da za nju sašiju. Kad se je Rene oblačila pomislila je s gorči­ nom u duši: »ipak je zatvor... Isto je odijelo što nose i drpgi kažnjenici... Svaki dan pregledala je Rene kažnjenice. Bilo ih je desetak, većinom seljakinja, koje su osuđene radi raznih prekršaja. No od tih bilo ih je preko pola radi čedomorstva. Jedna od njih umorila je iza u dubokoj pobožnosti, kao mravi Po mravinjak^ Veliki ajvatovački slet ima. pored svoje vjerske boje i drugo značenje za nas muslimane, jer se da iskoristiti u kulturne svrhe. Misao bratske solidarno­ sti nije nigdje zgodnije propovjedati kao prilikom Ajvatovice, na koju dohrle muslimani iz svih predjela Her.ccg-Bosne. Ništa manje nije zgodno širiti savremene i napredne ideje, koje bi na­ šle najplodnijeg tla na velikom ajvatovačkom sletu. Mnogo bi se dalo pora­ diti na uspostavi intenzivnog kontakta svih nas i na učvršćivanju što tješnjih bratskih odnošajaAjvatovački bi dakle veliki zbor mo­ gao biti najsjajnija- i najveća manife­ stacija naše snage, svijesti i volje da se očeličimo u borbi protiv tiranije i b zakonja. kojem smo mi muslimani izvrgnuti. Ovaj' veliki mushmansi zbor zgodan je, da na njem raspravimo sve one stvari, koje nas tangiraju, i da o njima donesemo zaključak u prisutno­ sti tolikih hiljada .muslimana koji bi, besumnje bio najispravniji, jer su ha njem sudjelovali široki slojevi islamske zajednice. U glavnom, hodočašće Ajvatovica dala bi se i da se iskoristiti u svakom pravcu. Ona nije »besmisao i suvišnost«, kako mnogi vele nego je, na protiv, vrlo potrebna i zgodna za sva­ ki rad. Niko ne bi smio govoriti o njenoj suvišnosti, nego raditi o njenoj valjanoj organizaciji po programu, kako bi se što više iskoristila u kulturne svr­ he. Ko ovo ima na umu, taj zna, šta vrijedi Ajvatovica i šta nam sve može donijeti. Za to se je nadati, da će ovogodiš­ nje hodočašće Ajvatovice, koje je usIjed ratnih nepogoda opalo, biti što mnogobrojnije i u znaku promicanja ideja kulturnog i ekonomskog napretka. Ovogodišnja Ajvatovica treba da bude priprava onih velikih dojdućih, na ko­ jima ćemo istupati za kulturni progres naš i uspostavu pogaženih prava na-, ših. Bože sretno! —ić. Autoritet suda. *] Prije nekoliko dana izrekao je kaz­ neni senat okružnoga suda u Sarajevu osudu, kojom se Trifko Cizmić, težak iz Glasinca, osuđuje na smrt na vješalima. Osuda je izrečena na temelju sakupljenoga dokaznoga materijala, kojim je utvrđeno, da je Trifko Cizmić 3. kolovoza 1919. na Romaniji ubio Atifa Grbu navodno s razloga, jer da je Atif Grbo skupa sa svojim bratom Mu­ hamedom za vrijeme rata ubio oca i dva brata Cizmićeva. Cin je njegov kvalifikovan kao potajno umorstvo za koje kazneni zakon određuje kaznu smrti na vješalima. Dakle smrtna osu­ da! Nešto, što se ne događa dnevno, što se nerado čuje, ali ipak nešto, što se od vremena do vremena događa i što se mora dogoditi pogotovo u ovako anarhičnim prilikama javne sigurnosti, kao što su u nas. *) Ovaj sjajni članak prenosimo iz 116. broja »Hrv. Sloge« od 7. o. mj. i s njim se potpuno solidarišemo. Ur. poroda svoje dijete i pokušala ubiti ženu svoga ljubavnika. U tom naumu spriječio je ljubavnik re­ kavši joj neka njega ubije, jer je on kriv, a ona je pritrčala njemp i ogrlila ga. Njega nije mogla ubiti, rekla je na sudu, jer joj je nož ispao iz ruke kad ga je ugledala pred sobom. Renu je zanimao svaki pojedini slučaj, jer je u svakom bilo po nešto o če­ mu se ne može suditi po starim zakonima nego proučavanjem duša i uzroka, koji se kriju u jednom zločinu. Zija joj je pripovijedao druge slučajeve kod muških, pa su oni često i o tome na dugo i na ši­ roko raspravljali. A konačno kada su iscrpili i taj predmet, šetaii se šutke satove odmora prostranim dvorištem zadubivši se svako u svoje misli. Tek nekad, nekad primjetilo bi jedno drugom: »Kako je lijepo zalazeće sunce!.. . . . Gledajte keko galeb kruži u sunčanom svjetlu ... . . . Onaj lijepi rastrgani oblačić osjenuje mor­ sku površinu . . . . . . Tamo kao niz konce spušta se kosa na morsku pučinu . . . . . . Ugodno se je morem voziti, kada pada kiša. . . Nekad bi Rene nešto rekla, a da Zija nije ni čuo, a nekad je Rene slušala tužno iza visokih zi­ dova kako za njima huči more. Drugi su ih gledali s poštovanjem i uklanjali se s puta kuda su njih dvoje šetali. U časovima, kada su bili zatvoreni nisu se smjeli sastajati, nego samo u velikoj sobi, gdje Ц drugim državama, koje živu nor­ malnim životom i koje znadu procije­ niti vrijednost one nepobitne istine »lustitia fundamehtum regnorum«, novine bi kroničarskom dužnošću zabilježile I ovu, vijest, popratile je eventualno zgra' žanjeni nad činom, koji je bio predme­ tom rasprave, a u prilikama u kojima mi živimo, pružile svojim pisanjem najja! ču moralnu potporu sucima u vršenju njihove teške dužnosti. A što se doga­ đa u nas u ovoj zemlji svih mogućih j nemogućnosti? Jedan dio štampe, i to . čitava srpska štampa, ustaje proti suj cima, a to samo 'sa razloga, jer je osu­ đen »dobrovoljac«. Jedna srpska no­ vina posvećuje osuđeniku ništa manje nego li tri stupca svoga lista i čudom se čudi, da je jedan dobrovoljac mogao da bude radi potajnoga umorstva su­ đen i to još po crno-žutim zakonima. A da bude ruglo još veće, navodi pod tim ženijalnim pledoajeom imena suda­ ca. koji su fungiralj kao suci u senatu, primjećujući, da su ti isti suci sudili i pod habzburškim režimom. • Sa zgražanjem u duši čitao sam ova razlaganja i čudim se, da gosp. držav­ ni odvjetnik nije našao za nužno, da proti takovim neodgovornim napadaji­ ma 'zaštiti autoritet suda. Zato jer je taj osuđenik Srbin i to kvalifikovan svojstvom dobrovoljca, mora vlast da uzmakne! Zato, jer je zločinac dobrovoljac, mora da se sud pokloni pred njegovim zločinom! Ta živimo li mi u pravnog državi, gdje .je svaki pred zakonom jednak i gdje za svakoga vrijedi isti zakon? Zar da ne­ upućena i analfabetska čaršija kritikuje rad suda i haranguira proti izrekama suda? Imade li ti nas j truna prav­ ne svijesti, objektivnosti i morala? Po ovim novinskim člancima sudeći, koji su u nekim listovima izašli povodom ove osude, nema. N Pišući ove retke, pada mi u pamet jedna zgoda, gdje je u Londonu razjarenai publika razorila i demolirala jed­ nu štampariju, u kojoj je tiskan list, koji se je usudio kritikovati osudu u jednom kazn'enom procesu. Tako u naprednoj kulturnoj Engleskoj, u kojoj sudac uži­ va najveći autoritet i poštovanje, u ko­ joj je sudac prvi građanin. A u nas? U nas se žigošu suci, koji se usuđuju da izreknu osudu na temelju ustanov, Ijenih činjenica i po svojoj savjesti. Sjećamo se još dobro onih procesa, koji su se vodili proti nekolicini naših uglednih Ijud radi događaja u godini 1914. I u svima tim procesima i ako se je sabirao materijal koji bi imao po­ služiti za dokaz njihove krivnje, naj­ većom revnošću i rigoroznošću, nije ni krivnja mogla biti dokazana. 1 uz pr­ kos toga vikala je bijesna, osvete želj­ na čaršija: »Raspni'ga!« Pisali se kiloinetrični članci, vršio se najnedostojniji teror nad sudom, sve u ime »pravde, reda i mira«. Nu, ti pojavi, i ako su bili nemili, i ako su bolili svakoga, koji is­ kreno želi da se naše prilike što prije srede, te koji ljubi ovu našu zajednič­ ku domovinu, bili su izraz jedne psiho­ ze, i s toga razumljivi. Ali da se radi jednog ubice pa ma bio on Srbin do­ brovoljac, pune stupci jednbga čitavo­ ga dijela štampe, haranguira jedno ple­ me, na drugo, da se vrši teror na suce, obara autoritet suda, tu pojavu može­ I su ležali bolesnici, Jer taj propis nije smio ni Salih paša mimoići. Ljeta su prolazila brzo, ali su za to bile zime strašne, mučne, dugačke i teške. Dani kratki, ob­ lačno vrijeme, sumorno nebo, a noći strašne kao časovi umiranja. Druge godine nije Rene mogla izdržati zimu. Mučila je dosada, osjećala je samoću noći, plašila ih se i neizmjerno trpila, da je počela naglo tjele­ sno opadati. Na koncu se odlučila zamoliti pašu, da je smjesti u zajedničke sobe s drugim, pa ma­ kar i običnim kažnjenicima. Paša se začudio njezi­ nu zahtjevu i odvraćao je. No Rene je molila: »Samoća me ubija... Ja ne mogu izdržati zimu. Pustite me k njima! — Ali, oni su prosti zločinci, pa da vi s njima!« »Svejedno, možda će postati bolji. .. Ja ću ih odgajati, učiti, oplemenjivati... « tumačila Rene paši. — Pa kada hoćete. . . Probajte.. . Tamo nije čisto . . . »Oni će očistiti. .. Vi će te dozvoliti paša-hazretleri? Salih paša pristane i Rene drugi dan- ode iz svoje sobe u donji dio.zatvora medu obične zločin­ ce, Kada je Zija-u rekla svoju namisao začudio se on i slegao ramenima pomislivši u sebi: Zaista čudnovota želja. .. I doktor Teofikbey se začudio, kada mu je pa­ ša saopćio tu »skromnu molbu« Rene Logotetides, pa i on rekao: garib šej . . . *) *) Sudna stvar. �ПРАВДА* — ^PRAVDA, HpoJ 1b6 — Broj Страна 3. la sve časnike kolonijalne vojske, što ljama našega kraljevstva po jednom »Hurijeta« i Jugosl. Musi. Športskog se nalaze na dopustu, neka se odmah te is’tom kalupu (načinu), kako Kluba, te g. iiiž. Mustafa Celić kod uspreme za odlazak u Libiju. Vođa us­ ne bi ovo pitanje bilo riješeno samo redništva »Pravde«, taša u Pripolisu Abdul Kadir Muntena štetu — muslimana, a pri rješavanju Izletnicima drugih mjes:a, koji b, za­ ser u zadnje vreme zpdao je Italijanida se ne gleda ni na vjeru ni na ple­ jednički sa Sarajlijama žeijeli ratovati ma dosta jada, te je zarobio mnogo mensku pripadnost. Ujedno smatramo neka služi ravnanja radi, da se iz Sa­ 'italijanskih vojnika i časnika. U Home da riješenjem kmetovskog pitanja ne rajeva polazi drugi dan bajrama prije i u druga mjesta poslana su — jaka PO.stoji više beglučko pitanje, jer podne. ’ 1 St pojačanja italijanskih četa. Italijanske je to zemljište privatno vlasništvo po­ Demonstracije u Zagrebu radi podje­ novine vele, da se Abdel Kadir sa 3000 sjednika, koje "se slučajno zove »begle šećera. Kako je zagrebačka gradska oboružanih ljudi nalazi u Mizuratino. luk« (jer je to posjed bega ili age) u aprovizacija stala slobodno prodavati Generalna ofenziva boljševika. Agen­ Bosni i Hercegovini, dok u drugim šećer po 60 K kg, dok je karte davala cija Reuter izvještava, da su boljševici zemljama našega kraljevstva nosi dru­ za osobe tek po glavi na mjesec dana započeli generalnu ofenzivu između go ime (posjed, slobodna zemlja, sopУ, kg. to se je 7. juna sakupila velika Pripeta i Dniestra i da su poljske predstvenost i t. d.). množina žena, koja je pred gradskom straže odbijene. 3 .) Kad se priđe definitivnom rješa­, aprovizacijom priredila demonstracije, Mutni položaj u Italiji. U Spezij su vanju ovakog zemljišta (to se sigurno koje su se kasnije nastavile u gornjem buknuli od dužeg vremena spremami dnosi na rješavanje veleposjeda. Pri­ gradu pred gradskom vijećnicom. i očekivani anarhistički pokušaji, da mjedba dop.) tražimo da se svim poprovedu puč. Prema vijestima rimsikh sjedneima begluka ostavi onoliko zem­ listova, ti poušajj su bili na vrijeme uljišta. koliko im je dovoljno za življe­ gušeni. Novinski glasovi zvuče među­ nje. Preostalo zemljište ima se podije­ tim vrlo oprezno. Prvi izvještaj veli, liti u prvom redu težacima T (Posjedni­ da je napadaj na skladište baruta u cima malog begluka, kako bi se i jed­ Niži tečaj dolara i naš svijet. Pod Spezii izveden od malog broja osoba, nim i drugim osigurala egzistencija. ovim naslovom donosi zagrebački »Tr­ kojima je uspjelo da poslije napadaja 4 .) Pri podjeli ovakvih begluka kao i govac« slijedeću noticu: »Već kakovih probiju kordon stražarskih četa, te da erarne zemlje ne smije se gledati na 10 dana pada tečaj dolara na našoj pobjegnu. »Epoca« javlja, da na nekim plemensku pripadnost ni na vjeru. Što burzi, o čemu su kanda vrlo dobro oba­ mjestima nije bio pružen napadačima se pak tiče dobrovoljaca neka se po­ viješteni kod nas u pokrajini, jer sada nikakav otpor. U Viareggiu su se po­ dijeli zemljište samo onima, koji su po tek "dolaze na javu oni silni dolari, što bunile stražarske čete vojničkih skla­ zanimanju težaci", a ostalim (trg. po­ su ih po selima držali špekulirajući na dišta, dok su se u Spezii pobunile rad­ moćnicima i t. d.) neka se pomogne na visoki kurs. Mase seljatšva, bojeći se, ničke vojničke kumpanije. Nemiri u či­ drugi način kao novcem, alatom, ma­ da će dolar još niže pasti, hite danomi­ tavoj Italiji pred sastankom komore terijalom i t. d. ce u Zagreb, opsjedaju banke i mije­ općenito su ponarasli. U Apuliji je do­ Donoseći gornje zaključke mjesnog njaju dolare, jer se boje gubitaka. Ovo šlo do nasilja sa strane željezničkih rad­ odbora. H. T. S. želimo da se i ostali je jedno poglavlje za sebe, koje nam nika. Radi ponašanja španjolske vlade ugledaju u njih, ali ujedno primjećuje­ jasno crta, kamo je zabrazdila valutna prema svojim radnicima zaključili su mo, da se sa točkom 3. ne možemo špekulacija, koja se uvukla i u zadnju talijanski radnici i željezničari, da ne potpuno saglasiti. Mi naime stojimo UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. seosku potleušicu. će ukrcavati ni iskrcavati nikakvu ro­ na stanovištu, da se u beglučki (slo ­ Sjednice ministarskog savjeta. U su­ Trgovački krah. Usljed pada tečaja bu za Španiju. U Genovi i Trstu već bodni) zemljišni posjed ne smije dirati.' botu je održana sjednica ministarskog stranih valuta mnogo je trgovaca u Za­ se provodi tai zaključak. i ako ne prelazi izmjeru, koja je ustasavjeta, te je na njoj raspravljeno, osim grebu izgubilo silne svote novca. Oso­ Plebiscit u Šleskoj. Zadnji događaji u 1 novljena kao minimum veleposjeda u tekućih poslova, i pitanje agrarne re­ bite gubitke imaju, trgovci manufaktur­ Karvinu izazvani poljskim terorom, do­ dotičnom kraju. Š. forme te slobodnog ili vezanog izvoza. nom i kolonijalnom robom. Jedan trgo­ veli su međunarodnu komisiju do uvje­ Odluke nijesu donesene, pa će se ras­ vac kahvom izgubio je do 9 milijuna renja. da se plebiscitno glasovanje ne prave nastaviti u ponedjeljak. kruna. može u jedan mah jednostavno pro­ Pregovori za sastav pokrajinskih Naš dinar. Pod ovim naslovom do­ vesti. Zato će biti ordeđeno glasovanje vlada. Za riješenje pitanja pokrajinskih nosi »Politika« ovaj članak: »Nagli skok po okružjima pri čemu će sloboda gla­ vlada izabrani odbor ministara je dr­ koji je na beogradskoj berzi naš dinar sanja biti pod zaštitom potrebnog bro­ Muslimanska čitaonica u Pazariću. žao jučer sjednicu, na kojoj su promje­ doživeo od duhovske subote na ovamo ja antantinih četa. Na 4. o. mj. održana je skupština u Pa­ ne u načelu utvrđene," a radi razjašnje­ učinio se mnogima neprirodan, izveštaIzbori u Njemačkoj. Izborne b.orbe u zariću, na kojoj je zaključeno, da se nja nekih pitanja odnosno ljubljanske čen pa prema tome i kratkoga veka, Njemačkoj započele su. Broj kandidata osnuje muslimanska čitaonica, u koju vlade odložio je odbor svoj* posao do baš zato što je tako nagao i veliki. U dostiže od prilike 25.000, medu kojima je pristupilo preko 200 članova. U od­ samoj stvari međutim, to rastenje vredutorka. je po prilici 250 žena. Kandidati su po ­ bor su izabrana gospoda: Suljaga DeNacrt Izbornog reda pred parlamen­ nosti našega dinara došlo je samo kao dijeljeni na 32 izborna okruga. Šest miragić kao, predsjednik, Ademaga tom. Parlamentarni izborni odbor svr­ prirodna posledica svih onih ekonom­ velikih stranaka: socijalisti većine, de ­ Rahmanović, potpredsjednik, Hafiz Asim šiti će svoj posao oko izbornoga reda skih i političkih uslova od kojih njego­ mokrate, nezavisni socijalisti, centar, ef. Sirćo tajnik, Hamdija Demirdžić po svoj prilici već na sutrašnjoj sjed­ va vrednost zavisi, te u toj pojavi ne­ pučka stranka i nacionalisti imaju svo­ blagajnik ј Meho Buljugija knjižničar. nici, te će tečajem ovoga tjedna biti ma ničeg ’ izveštačenog. Izveštačeno je, je kandidate u svim izbornim okruziSkupštini je predsjedao g. Suljaga privr. nar. predstavništvu predložen iz­ na protiv, bilo ono uporno pobijanje di­ ma. Komunistička stranka, koja prvi Demiragić, te je između ostaloga uz vještaj odbora i stavljen na dnevni red. narske vrednosti, koje se na berzi proput ulazi u ovu borbu, predstavljena kulturno ekonomska pitanja pretresano dužavalo i u vreme kad mu nije bilo Izborni zakon. Dne 7. o- mj. održa­ i o našem političkom položaju. Svi su na je ministarska sjednica na kojoj se je u dvije trećine izbornih okruga. Pro­ opravdanja. Na jačanje dinara uticali paganda je neobuzdana. skupštinari odobrili rad vodstva naše raspravljalo pitanje novog izbornog su, kao štoirrekosmo, baš oni ekonom­ Američki kongres protivi se mandatu Organizacije i zaključili da odbor čita­ ski i politički faktori koji istinski i pred­ zakona. za Jermeniju. »Morning Post« od 27. onice bude ujedno i mjesni odbor naše stavljaju glavne uslove za određivanje VANJSKI POLOŽAJ. maja javlja da je Kongres neraspoložen organizacije u Pazariću. njegove vrednosti prema stranim va­ Situacija u Turskoj. Pariški »Temps« prema primanju mandata za Jermeniju Na ovaj su način praktični i svjesni lutama. piše: Damad Ferid organizira vojsku, ili ma kakvog drugog mandata. Repu­ Pazarićani spojili dvije korisne ustano­ ■ Od ekonomskih faktora dolaze tu: Jkpja će imati za bazu svog kretanja blikanske vode smatraju da treba od­ ve za svoj boljitak i unapređenje svoje l.).saznanje da će žetva u našoj zemlji Izntid. Hoće da pokuša pokoriti nacio­ ložiti pitanje prilaženja Ligi Naroda, budućnosti. Ejvala im! biti ove godine vrlo bogata i da je u naliste. Ali unatoč svim preduzetim kao i pitanje jermčnskog mandata i Praktični ljudi. Pišu nam iz Busovaglavnom već obezbedena; 2.) fakat da mjerama i moralne i materijalne pot­ druga opasna pitala, sve dok novi če: U nas još od prije prevrata služi je-saobraćaj u našoj zemlji, pored svih pore, koju dobiva od antante, ne iz­ predsjednik republike ne bude izabran. kao nadlugar Dušan Nedimović, koji je svojih nedostataka, ipak već toliko ugleda da će ovo vojno poduzeće imati prije živio vrlo oskudno, a sad posje­ ređen, da je time obezbeđen i izvoz te ikakva uspjeha, jer je upereno protiv duje fijaker, konje, kola, gradi barake bogate žetve na svetske pijace; 3.) za­ nacionalista. Dosta je opasno zahtije­ i štale, dočekuje goste i t. d. Odakle brana uvoza luksuzne robe, za koju se vati od Turaka, da se idu boriti protiv | mu ti prihodi pitaće čitaoci, pa ćemo više ne traže čekovi, i 4.) okolnost, da svoje braće u Anadolu i "to u svrhu, da im stvar malo objasniti. Oko Busovače sama država nema potrebe da se jav­ im se nametne mirovni ugovor, koji je ima dosta šume kojom raspolaže gosp. lja kao kupac strane, zdriave valute, Derventa, 3. juna. tako težak za njihovu zemlju. Ne će nadlugar. Pa kad se daje drugima, za­ pošto je zajmovima na strani (Hrvati o agraru.) Ovih je dana Mje­ li se izjaloviti Damad Feridovo podu­ što i gospodin nadlugar ne bi izvezao obezbeđila sebi srestva za isplatu ku­ sni odbor >Hrv. T. S.« u Derventi odr ­ zeće koje je tako nezahvalno? Damad koju stotinu vagona? Stvar je bila dopona. Feridov kabinet može'da opstoji jedino žao odborsku sjednicu. Između ostalog šta u uši nekom na vladi; došao neka­ A od -političkih faktora koji su uti­ raspavljalo se je i o beglučkoj uredbi radi toga što su aliirci okupirali Cari­ cali na poboljšanje vrednosti našega od 14. februara 1920. te o izmjeni čl. kav činovnik, ali neko metnu kapak. grad. Neko je potrpao prijašnju manipulaciju, novca, treba na prvom mestu navesti 6. i 7. te uredbe. U odboru ima i neko­ Turska vlada i nacionalisti. Obzirom saznanje da se unutrašnja konstrukcija a da posao ne prestane, sad je ozuhuliko seljaka iz obližnjih sela, pa je odna jednodušno javno mišljenje glede u- borski zaključak ц pogledu gornje urio nadlugarov bivši šura Bogdan Penaše zemlje može danas smatrati kao govora o miru odlučila je turska vlada 'redbe vrlo karakterističan, jer nam do­ trović, po zvanju pop, a po zanimanju mnogo solidnija nego pre godinu dana da ne ratuje dalje protiv nacionalista. trgovac trenicom, ogrjevnim drvom, i pre nekoliko meseci, jer se pokazalo kazuje da se nj svi bos.-herceg. Hrvati Antantini se krugovi boje, da je zaklju­ da destruktivni, -boljševički elementi; koljem i Orahovinom. u tom ne slažu sa vodstvom »Hrv. T. čen neki tajni" ugovor. Pitamo zemaljsku vladu, kakav je re­ nemaju u njoj nikakve snage. S.«, koja je sastavni dio »Hrvatske Za­ Otpor Turaka u Trakiji. Ne potvrđu­ zultat pokazala revizija i je li voljna Kao što se vidi, uzroci koji su doveli jednice*. Primjetiti nam je da je baš ju se vijesti o nesmetanoj okupaciji ustanoviti koliko je drveta izvezeno i do jačanja dinara nisu slučajni ni pro­ u Derventi nikla ideja p složnom radu Tracije sa strane Grčke. Turci konkoje vrsti? To se da lahko ustanoviti lazni, te ni to jačanje nije prolazsvih Hrvata u Herceg-Bosni, a poslje­ centrišii svoje čete u Jedreni te se pri­ kod željezničke stanice pa tražimo da n o. Na protiv, ljudi koji dobro znaju dica je toga bio osnutak »H. T. S.«. pravljaju na odlučnu borbu s grčkom se stvar raščisti. Ujedno zahtijevamo, to pitanje, predviđaju sa pouzdanošću, Da se vidi, kakovo stanovište zauzima­ vojskom. Turci su za otpor protiv da se proti nadlugaru zapodjene disci­ da će se dinar, pored svih eventualnih ju derventski Hrvati u gornjem pitanju Grka sabrali već 36 hiljada vojnika, plinarni postupak i da se ustanovi za­ fluktuacija, i dalje stalno popravljati. donosimo ove zaključke, koje je donio te su odlučili radije zapaliti grad Jedšto bi g. nadlugar volio ostaviti služ­ Oni tvrde, da će se vrlo skoro franci mjesni odbor na odborskoj sjednici od rene nego ga predati Grcima. Obzirom bu, nogo li otići iz »drage« Busovače. moći kupiti i za dinar i 30 para. 27. maja 1920.: na ovo izgleda da će Grci zauzeti sa­ Ujedno zahtijevamo da nam se ob­ Gusjenlčka gnijezda šljlvovog moljMjesni odbor »H. T. S.« u Derventi mo zapadnu Traciju do Marice, a onda jasni je ti busovačka šuma babovina zaključuje: ca. Ove godine pojavile su se kod nas da će od saveznika tražiti odluku u 1 .) Da ne usvaja čl. 6. i 7. uredbe samo nekolicine špekulanata: Mile Camjestimice u zaklonjenim položajima pogledu Jedrena. od 14. februara 1920. o beglučkim zem­ vića, Riste Ivaniševića, Bogdana Pena šljivama, džanarikama i jabukama, Buna u Tripollsu. Ovih su dana us­ trovića i — Dušana Nedimovića? ljama, kako ih je izradila demokratska »usjenična gnijezda jahukovog moljca. taše arapske zarobili čitavu talijansku vlada, pa se prema tome ne slaže ni sa Moljac je, ako se u velikoj mjeri pojavi, »Ittlhadova« petnaestgodišnjlca. Svi posadu Sirte i njenog komandanta -ustanovištem predsjedništva H. T. S„ oni koji žele prisustvovati ovoj jubi­ veoma opasan jer njegova gusje­ kovnika Eitarellu sa svim časnicima, koje je objavljeno u »Hrv. Slozi« u br. larnoj svečanosti našega »Itiihada« u nica potpuno obrsti list voćke na kojoj št.o su bili zajedno s njim. Nacijonalis103. od 19. maja 1920.. a priključuje se se pojavi. Prije rata bile su u područ­ Mostaru, koja će se obdržati na Baj­ tički listovi šute o toj. sramoti, koja se stanovištu Hrv. Zajednce. objavljenom ram, a koji se još nijesu javili, neka ju grada Sarajeva i okolice ,u Jednoj ponavlja već devet godina, jer sve do u »Hrvatu« od 14. maja 1920. godini u mjesecu junu sva šljivska i jato učine odmah, ako žele sa drugim sada ne siže talijansko gospodstvo da­ 2 .) Smatramo da ovo pitanje treba izletnicima iz Sarajeva zajednički pu­ bukova stabla od gusjenica toga molj­ lje od obale Tripolisa. Vlada 'je pozva­ rješavati n isto vrijeme u svim zem­ tovati. U Sarajevu prijave prima odbor ca potpuno opustošena. Radi toga je mo označiti samo kao moralnu dekadencu, nesposobnost za mirni i sređeni život. ' 'Ovo je žalosna pojava, jedna od naj­ težih rana na našem tijelu. Nad ovom pojavom neka se zamisle naši vlasto­ dršci, jer oni nose na svojoj duši od­ govornost za sve posljedice, koje se iz ovoga stanja mogu da rode. Ustanovićemo još nešto. Razumjeli bismo zagrijanost izvjesnog novinstva odnosno čaršije, kada bi se radilo o političkom kojem djelu, koje bi sudovi na eventualni pritisak vlasti i čaršije označili kao zločin, i ako bi se radilo o čisto političkoj stvari, jer bi se time udaralo samo na korupciju sudova. Nu ovdje, u Cizmićevu slučaju samo no­ vinstvo, koje je s osudom nezadovolj­ no, priznaje, da je on počinio umor­ stvo, ali je nezadovoljno s osudom s toga,' što je umorstvo počinjeno iz osvete, i jer ga je počinio jedan Srbin na muslimanu. Pošfo ni naš kazneni zakon kao ni zakon svih civilizovanih zemalja s pravom ne drže osvetu raz­ logom, koji dopušta zločine, to haranguiranie izvjesnog novinstva u ovom slučaju ne znači ništa drugo, nego za­ htjev da se sudi protiv zakona. Dakle se traži korupcija samih sudova, a ne radi se tu o opravdanoj borbi protiv korupeje. G. Gospodarstvo Političhi pregled Domaće vijesti Naši dopisi �Стџана 4. Strana Spoj 166 Broj .ПРАВДА* — .PRAVDA- u dotičnoj godini bio uništen sav rod, te je trajalo više godina dok su se stabla opet oporavila. Jabukov moljac je malen bijel leptir, koji se pojavljuje u mjesecu julu, te nosi jaja na mladim grančicama. Gu­ sjenice se izlegu još u istoj godini, po­ dani od mjeseca maja, zapredu se u pamučine, te unište čitavo u pamučinu zavito lišče. Nakon toga prelaze na drugu grančicu, zapredu se ponovno u^ pamučinu, unište opet lišće i t. d. Na taj način prelaze po 7—8 puta. Kako se nište? Za kišovitog vreme­ na jli u rano jutro mogu se gnijezda skidati pomoću škara namještenih na duljoj motki, te ih valja odmah po­ kupiti i zgniječiti. Daljnje sredstvo je škrop ljenje čitavih krošanja sa smjesom modre galice i kreda u istoj koncentraciji kao za lozu. Na mjesto modre galice može se upotrijebiti ta­ kođer smjesa od 2 kg. kuhinjske so)i«a2kg. krečana 100 litara v o d'e. Veoma je dobro sredstvo škropljenie čitave krošnje sa smjesom od 4 kg duhanskog ekstrakta 100 litara vode. Najjednostavnije sredstvo uništava­ nja gusjenica jest palenje gnijezda i gu­ sjenica sa lamama (bakljama) koje su udešene naročito za tu potrebu. Baklje za palenje gusjeničkih gnijezda mogu se pozajmiti kod poljoprivrednog od­ sjeka zemaljske vlade zgrada III. soba broj 36. Škare za odrezivanie gnijezda imadu na prodaju različite gvožđarske radnje u Sarajevu. U ovoj godini pojavile su se u Sa­ rajevu gusjenice navedenog moljca sa­ mo u nekim zaklonjenim položajima. Ako se ove godine sva gnijezda ne unište, postoji opasnost, da će se taj štetnik u slijedećoj godini u znatno ve­ ćem opsegu pojaviti. Obzirom na to izdan je nalog, da svaki posjed­ nik bašča pod prijetnjom globe do polovice juna sva gusjenična gni­ jezda na voćnim stablima bezuvjetno uništiti. U slučaju neudovoljenja ima se trijebljenje bašča po nalogu vladi­ nog povjerenika na račun dotičnih po­ sjednika obgyiti, i TrEšeljah ‘ Rubrika „Unaokolo" u 110. breju „Srp, Rijeci" ispunjena je orim „pametnim" eoćinjemjem: „Jedan Srbin auiliaan i» Bugojna ka­ zao je na našoj konferenciji evo: „Ја sam beg od starine i niko od mojih pre­ daka nije ee ogriješio prema težaka. Za to smo bili siromašni. Za vremena Austrije ja sam kao beg kopao, orao i čistio konje. Došla je majka >rbija i ja sam restao pravi beg, te se sada vozim na kolima/* Ovo je dragocjeno рпвжапје, da srpska voj­ ska nije oslobodila samo pravoslavne srbe, no­ go i braća maelimaae. Oslobodila ga je no sa­ mo politički nego i ekonomski. Ovoliko „Pravdi“ na uvaženjo." Hvala »Srpskoj Riječi" i njenom pamptaru na pažaji, pa ćemo joj odvratiti Ijnbav Ijabavljn i nadopuniti njen prikaz oaie, što joj je bilo neugodno iznijeti, pa je lukavo i „bratski* prešutjela. Beg je naime ekonomski „oslobođen* zemlje i primljen za — podvornika u zemaljekoj vladi Ako je istinita tvrdnja, da se sad vozi na kolima, onda ga je zadesila i ta zla zudbina, da nema zakonskog odmora već se kao zvanićan službenik upotrebljuje na privatnom fijakeru šofeva zeta, punca ili drugog rođaka. I kad se je već naša kolegiea pobrinula da nam gornju „radost" servira na uvaženjo, nek bude dobra primiti na znanje, da »i ni za hator majke Srbije ne ćemo dozvoliti svog ekonomskog uništenja. H OGLASI h Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. po- savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke 1KO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satava, lanaca, prstena. ■ .a, naušnica, jedala, daror , za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrepština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove rene za gotovih neka se Mujaga Kučukalić, Gračanica Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglašujte u ,,Pravdi“ Muči U Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga Elsafiuada — i nestane bok! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 krune. Salihaga Nuhić i sinovi najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 — za netto kg dok zaliha traje Želudac Vam nije u redu? NekeMla* Fellerovih pravih Elsa-piiula. Te su ₽euzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčazra tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali šte jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. na veliko trgovina voća i ze­ leni i južnog voća Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Gradsko poglavarstvo u Dobošu. Broj: 203 ad. „ Doboj 1. juna 1920. imadu svoje pismene po­ ovome uredu najdulje do Svi natjecatelji iza toga uzeti u obzir. j i ! ' 1 ♦ HAMD1JE KOPČIĆA $ X preporučnje svoje bogato stovarište т svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 0 obavljaju brzo i točno. Ф Ci епе umjerene. Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 610 a т ♦ $ * * Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu!:: ?jHtjeli bi ste lijepuf zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3’— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija б kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francevka u bocama p» 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br, 3t0. Hrvatska. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. -- Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkuiantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgever« ит^К: P. :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« po nad u za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviđiti će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. Gradonačelnik: I Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? Hadžimujaglč v. r. PAPM?NICA Bonbona Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Natječaj. Kod potpisanog gradskog poglavarst\ a irnade se popuniti nuesto jedne pomoćne sile (pisara). Početna je pla­ ća 150.— K i skuparinski doplatak K 450.— mjesečno, koji se od vremena do vremena povisuje kao i ostalun op­ ćinskim službenicima. Kompettntj na ovo mjesto moraju biti: ■ < -■ ' 1. Državljani Kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca, 2. Stari najmanje 18 godina 3. Moraju imati najmanje 2 razreda srednje škole ili ti uredovne prakse i 4. Vješti srpsko-hrvatskome ieziku u govoru i pismu a po mogućnosti i stro­ jopisu. ' Natjecatelji nude spremiti 20. juna L g. roka neće se • | I ' i , planke, borove daske sječene i mje­ pravljenje bačvi, kao i 20 komada kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac direktno na mene obrati. «MtraM ОЛхл .1 Л O.. D. k A, Kaj«, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef42f974a9845fd648c949b46b35858a.pdf 2c848a7e1ab15fb17d2abf3e14eecb40 PDF Text Text Poštarina u gotovom plamena. nn»vnA i i—F UM Broj 62 (167) Sarajevo, subota 12. juna 1920. (25. ramazana 1338.) Dobro došao! Bez alaja i kakve izvještačene blistavosti, evo po drugi put nas u vrlo kratkom razdoblju počašćuje Regent Aleksandar svojom visokom posjetom. I Prije heftu dana napravio je Sarajevu I samo kratku vizitu, a ovaj put dođe I na Ilidžu, odakle će, kako veli presbi- ! ro, kroz »nekoliko dana u i n k o g n i- j tu preduzimati izlete u lov na zvjerad«. Nas raduje što je Regent makar [nesluž­ beno došao u ove najjugoslavenskije krajeve, u kojima se uz dva plemenska imena najjače miješaju sve ! tri vjere našeg jedinstvenog naroda. Imaće tako priliku, da pored lova ma- i kar na čas dođe u dodir i sa kojim muslimanskim seljakom i građaninom, : iz čijih će crta čitati plemenštinu i či- ' stu slavensku blagost, iz čijeg će po- i gleda opaziti bol i tugu, a iz usta čuti : otvorenu osudu režima, koji ga potisku­ je sve od prvog dana narodnog prevrata. »Šta mutite ove sretne časove?« [ graknuće štampa, što zastupa i. brani | sadanje vlastodršce i sigurno će se ; . zgranuti radi toga, Što potcrtasmo jed­ no »i« u predašnjoj rečenici. Ali mi nesamo da ga potcrtasmo, nego ćemo taj postupak i posebno objasniti. Presbiro veli: »Došavši na Ilidžu primilo je Kr. Visočanstvo kao vrhov. komandant vojske raporte oficira-komandanta, a po tom mu ie kćerka ug­ lednog domaćina sa Ilidže S t a n i š e Bosiljčiča, predala kitu cvijeća d pozdravila ga«. Eto, u tom je odgonetka našeg »i«, u tom je uzrok — neza­ dovoljstva većine stanovništva u ovoj lijepoj pokrajini. Farizeji će nam reći: »pa šta je u tom, što je Regenta . slučajno pozdravio Srbin pravo­ slavni?« 1 osuće na nas čitav plotun I grdnji i zamjerki sve radi toga, što zna- i . ju da smo mi potpuno svjesni šta zna­ či ova »slučajnost« i jer osjećaju; da mj dobro znamo da je ona plod druge »slučajnosti«, da na našoj vladi nema ni kojeg ministarskog povjerenika, a kamo li da zapremamo pripadajući nam broj načelničkih mjesta. Ljutiće se pozadugo ti farizeji, ali im ne će ni-. kad uspjeti da nas uvjere, da su obećanja isto što i djela, riječi isto Što i stvarnost. Nikad nas 'ne će niko uvjeriti,) da »slučajna« pratnja dra Krulja nije po- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Wiijt Fedahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Godina II. Pitanje džamijskog olova. novna uvreda za nas muslimane tim veća i grda, što je određena pod predsjedništvom g. Srškića koji je Kra­ ljevo povlačenje označio kao nešto, što se samo po sebi razumije. Trebalo je još samo izvući Šćepana Grđića... Registrujući ova dva stručka iz sil­ ne rukoveti' našili gravamina, od kojih smo neka istaknuli i u predstavci na našeg Regenta, hoćemo da dadnemo oduška svom veselju, da Mu se ovim posjetom pruža zgodna prilika, da is­ pita istinitost tih pritužaba. I kolikogod želimo, da ovaj posjet pruži našem Re­ gentu duševno zadovoljstvo u bujnim i bajnim krajevima naše uže domovi­ ne, toliko i još više želimo, da pruži zadovoljstvo .i Njegovu — Narodu, davši mu priliku, da neposredno — ako se već ne će saslušati njegovi pred­ stavnici — iznese svoje tegobe j pat­ nje, svoje bolove i muke, što ih trpi radi itjesnogrudnosti i jednostranosti predstavnika ovdašnje vlade j mnogih njenih organa u provinciji. Potreb'no je da naš Regent osim lo­ va na zvjerad poduzme i lov na — povrijeđena i ozlijeđena srca većine našeg naroda u ovoj pokrajini, da prisluhne njihovim kucajima naročito iz muslimanskih grudi i uvjeri se bez ikakva posredovanja,, da ona biju sa­ mo za pravdu, slobodu, jednakost i njihova Zaštitnika. Potrebno je da ih privine na svoje junačke grud:, da im previje rane i ulije pouzdanje u bolju i sretniju budućnost. Potrebno je da ih ogrli i ogrije sa zrakama svoje širokogrude jugoslavenske svijesti i svo­ jom riječju pridigne iz očajnosti, u ko­ ju dođoše radi separatističkih težnja iz­ vjesnih predstavnika vlasti i njihove bezobzirnosti naročito prema nama mu­ slimanima. Potrebno je da u tom prav­ cu naredi pročiŠćenje, jer je ono u in­ teresu nesamo reda i mira u ovoj po­ krajini. već i u interesu cijele države i narodne nam dinastije. Mi to svjesno naglasujemo. Napomenuvši samo neke tegobe i potrebe, m{ se kao organ musliman­ skog dijela našeg naroda iskreno vese­ limo ovom visokom posjetu i Regentu svoje narodne države iskreno velimo: Dobro nam došao ! su — »trebala kola da ih odvuku«. To je stvar pravoslavne pastve ovog vr­ »U srijedu između 10 i 11 sati prije hovnog sveštemika, koji se je — to podne objavljena je po nalogu pređkonstatiramo i podvlačimo — preko stednika zem. vlade, g. dra M. Srškića, podrugu godinu dana slobode održao premetačina u prostorijama ovdašnjeg na svom položaju. Nas Više zanima o— eparhijskog i velikog crkvenog su­ kolnost, da je vlada odredila, da toj da, te u prostorijama privatnog službenoj premetačini prisustvuju: Ni­ stana crnožutog mitropolita Evgenikola Divljan, predsjednik »Težačke or­ ja Letice. tajnog savjetnika Franje Joganizacije« i Mihajlo Vidaković, pred­ sifa i Karla, austrijskih careva, a na­ sjednik »Saveza dobrovoljaca«. Htjeli ših tirana.« Ovako počinje uvodni čla­ bismo znati šta predstavnici ovih dvi­ nak »Srpske Riječi« od 10. o. mj. pod ju organizacija imaju posla u službenim naslvom »Sramota mitropolita Letice«. premetačinama i kako dolazi g. pred­ sjednik vlade, da iih priziva. Za sad se Nas se, naravna stvar, ne tiče toliko zadovoljavamo ovim upitom i ustežepremetačina niti nas se tiče što je ona I mo se od svakog komentara, dok ne urodila time, da je tom prilikom nađe­ no toliko uspomena na bivši režim, da I čujemo vladine razloge. Sarajevo, 11. juna. POJEDINI BROJ UPIT NARODNOG POSLANIKA DRA MEHMEDA S P A H E NA GOSP. MI­ NISTRA VOJNOG I MORNARICE. brane u Sarajevu, zatim predsjedniku zemaljske vlade, kao i komandi II. ar­ mijske oblasti, da se svodovi na dža­ mijama, s kojih je skinuto olovo, po­ prave i nanovo pokriju olovom. Prema privatnim informacijama nalazi se je­ dan! dio olova, koji je bivša austro­ ugarska uprava skinula s džamija, u jednom skladištu u Regentovu logoru u Sarajevu i odatle se po malo kra­ de i prodaje. Nadalje se navodno jedan dio tog olova nalazi u Vinkovci­ ma, Sisku i SI. Brodu. Svo ovo olovo nalazi se u posjedu vojnih vlasti. Da se predusretne opasnosti rušenja najljepših džamija u Bosni i Hercegovi­ ni, potrebno je da se u najkraćem vre­ menu svodovi privremeno poprave i pukotine cementom zaglade, a da se svakako prije jesenskih kiša pokriju olovom. Stoga sam slobodan uputiti prešna pitanja: 1.) Da li ste voljni narediti, da Likvi­ dacija Narodne Obrane, kao pravni1 nasljednik bivšeg vojnog erara, ispuni ugovor prema vakufskoj upravi i pri­ vremene svodove na džamijama, sa kojih je olovo skinuto, za sada popravi i ukloni opasnost obaranja; 2)-da Ii ste.voljn: narediti, da se s džamija skinuto olovo, koje se još na­ lazi u raznim vojnim skladištima ili možda kod direkcije plijena, dopremi u Sarajevo, preradi i upotrijebi za pre­ krivanje džamija? S obzirem na veliku opasnost, kojoi su skoro sve džamije, s kojih je olovo skinuto,'izložene, molim za što skorili odgovor. Sarajevo. 10. juna. 1920. Bivša austro-ugarska vojna uprava , skinula je s olovom pokrivenih džamija olovo i napravila privremene svodove 1 od cementa, prevučene katranom. Pre: ma vakufskoj upravi preuzela je bivša : vojna uprava na se obvezu, da će ove j privremene krovove uzdržavati i da će, I čim se povrate normalne prilike, na; pravili na svim džamijama, s kojih je . skinuto olovo olovne krovove. Džamije, s kojih je olovo skinuto, i spadaju među najljepše monumentalne i zgrade u Bosni i Hercegovini. Narodna vlada, koja je koncem oktobra 1918. | obrazovana, preuzela je preko svog po­ vjerenika Narodne Obrane sva aktiva bivše austro-ugarske uprave, te je iz tih aktiva podmirivala i mnoge obveze bivšeg vojnog erara. Pri tom je ali podmirivan samo jedan dio tražbina, dok je ostalim vjerovnicima bivšeg voj­ nog erara naročitom naredbom zemalj­ ske vlade oduzeta mogućnost, da svoje pravo za podmirenje tražbina sudbe. nim putem traže. Privremeni krovovi na džamijama, I sa kojih je olovo skinuto, pokazali su ■ se kao vrlo slabi i počeli su brzo da рцсајјј. Na nekim džamijama svodovi su se već srušili, a kod nekih većih dža­ mija prijeti opasnost, da će se naskoro srušiti, ako se brzo ne poprave. Ovoj su opasnosti izložene u Sarajevu tri ponajglavnije džamije i to: Careva, Baščaršijska i Cekrčinica, te jedna od najljepših građevina u Bosni, Aladžadžamija u Foči. Vakufska uprava, koja ima da se bri­ ne za uzdržavanje džamija obraćala se već više puta nadležnim faktorima, a naročito šefu Likvidacije Narodne O- Dr. M. Spaho. Znak vremena.*) Glasila naših sugrađana pravoslavne vjere, bez razlike poličke boje, nepre­ stano razbijaju sebi glave pitajući se: kako to da se u zadnji momenat našlo ljudi koji nijesu htjeli da se povedu za slijepom željom i nezasitnošću onih, koji su ustali da se bosansko-hercegovačkom zemljoposjedniku otme i zadnji komadić slobodnog posjeda. Njima nikako ne ide u glavu kako je moglo doći do izmjene 6. i 7. tačke »Uredbe« o beglučkim zemljama od 14. februara i i I ' i radikalskih krugova, jer su u ovom bili jedni kao i drugi sukrivci i huškači razjarene i podivljale seljačke rulje. Nu, neka se ta glasila radi ovake je­ dne sitnice mšta ne uzrujavaju, jer tre­ baju da znadu, da b.-h. zemljoposjed­ nici ne će i ne mogu mirovati sve do­ tle, dok se njihovim opravdanim za­ htjevima potpuno ne udovolji, bez ob­ zira na to, da li će to biti pravo »de­ mokratskim« i radikalskim bubnjarima. Dakle, kako rekosmo, usljed tih iz­ mjena 6. i 7. tačke kao i radi drugih političkih neuspjeha jednih i drugih za­ vadili suzse glavni organi dviju ovdaš­ njih najjačih stranaka i u toj svađi, (u glavnom ulagivanju seljaku) jedni dru­ gima na razne načine i za svaki svoj neuspjeh predbacuju i jedni druge o- Ta glasila naših »demokratskih« i — radikalskih sugrađana podigla su usljed te izmjene toliku huku i halabuku, kao da su bosanski zemljovlasnici izvoištili i dobili sve svoje inače vrlo opravda­ ne zahtjeve u pogledu kmetovskih se­ lišta, beglučkih posjeda, naplate hakova iz 1918., 1919., pa i 1920. godine, *) Ovaj članak dobismo od prijate­ kao i u pogledu naplate onih stotina lja izvan uredništva, pa je stoga u omilijima štete, koju su b.-h. zemljo­ vom broju izostao naš članak, što ga posjednici (muslimani) pretrpjeli od navjestismo u uvodniku prošlog broja. prevrata do danas, a koju su prouzro­ Ur. čili'baš ovi huškači iz »demokratskih« । Buslia^eh trgantka I obrtnica Ma и Basnu i Неиершпа (i i) a Sarajeva. DionIUs glavnica B зжма taBlifija: HjaPstraiiliHZp™!^ Da]a iinnit i apmizanUsiii №№ — Bcpuli I tireSnjt šutite, Hlutg 1 jFiađDiuna пШ usta. B B 3 Н 0 b 8 1 Е L В I 1 В BupsJ« I pnđih na №ta nkt, a peglanih ш ilvohe easlnlct. �.PRAVDA Strana 2 Страва krivljuju. Tako n. pr. »demokrati« na­ kon užasnog fijaska na protestnoj skupštini u Sarajevu, održavanoj na Spasovdan u posebnim letačima i u svojim glasilima svu žuč izlijevaju na radikale, okrivljujući ih da su oni glav­ ni krivci tome -užasnom fijasku, jer su preko svojih agenata odvraćali selja­ štvo, da na skupštinu ne dođe. Nama izgleda, da se gospoda »demo­ krati« veoma varaju. Razlozi, zašto nijesu seljaci prisustvovali gore spome­ nutoj skupštini biće mnogo dublji i naravniji, nego što »demokratska« stran­ ka hoće da prikaže. Težaci nijesu došli na skupštinu zato, jer im je s jedne stra­ ne već dosta vječitih obećavapja »de­ mokratskih« demagoga, koji im godinu i po obećaju raj na zemlji, a s druge strane mnogi je seljak progledao, da je interes političara »demokratske« i ra­ dikalne stranke i njihovo tobožnje »vruće zauzimanje« za seljaka i njegov interes samo maskirani lov za težačkim glasovima. To Su težaci svo­ jim prirodnim razumom prozreli, pa se samo neki, koji nemaju dovoljno isku­ stva. daju po koji put natjerati na koju skupštinu, dočim se drugi bave pamet­ nijim poslom. 8 druge strane mnogi pametniji i svje­ sniji težaci uviđaju nepravdu, koja se čini zemljoposjednicima, otimajući im njihova zakonita imanja, a ti i taki te­ žaci znadu za onu starodrevnu: »ote­ to prokleto« i osjećaju da je nesi­ guran onaj posjed .i onaj imetak, koji se bivšim vlasnicima silom otima, a drugima daje. Zato taj svjesniji dio te­ žaka ne će da svoju i svog potomstva egzistenciju »osigurava« na nepošten način, nego je pripravan, da tu egzi­ stenciju osigura na pošten i pravedan način i da ono, što hoće da ima i svom potomstvu namre — kupi i plati. Na drugoj strani radikalna glasila opet uporno tvrde da su izmjeni 6. i 7. tačke krivi »demokrati«, koji su tu iz­ mjenu predložili, a kad je ista sankcionisana. onda da su kabanicu preokre­ nuli, samo da se što uspješnije seljaštvu ulaguju i na radikale krivicu bacaju. Biće da se gospoda iz jednog i dru­ gog tabora varaju, jer izmjenu spome­ nutih tačaka nijesu provocirali ni skri­ vili ni radikali ni »demokrati«. Tu iz­ mjenu diktovala je pravda i — uvidavnost Nosioca Krune, koji je uvidio da bi se ispunjenjem nezasitnih želja težačko-demokratskih obloždera nesamo sasma nrotuzakonito uništilo toliko hi­ ljada državljana, nego bi se pogazili i najelementarnijj principi pojma privat­ nog prava vlasništva, a tako isto poga­ zila zadata riječ u manifestu »da će se agrar pravedno riješiti po obje zainteresovane stranke«. Razborit se čovjek mora smijati izvještačenoj pozi ovih demagoga. Kako da se n. pr. ne nasmiješ »Srpskoj Ri­ ječi«, kada se u borbi proti »demokra­ ta« toliko zaboravlja, pa predstavlja da je pojam kulture, pravednosti, civiliza­ cije i svega što je napredno bio mnogo savršeniji u XIX. vijeku, nego li je u današnjem XX. vijeku! Da se ne bi reklo da šta podvaljujemo, donosimo jedan odlomak iz »Srpske Riječi« od 8. juna o. g., gdje se »pametni« pisac svom svojom veleumnošću založio, da opravda zašto se pitanje slobodnog po­ sjeda (begluka) nije u čitavom kraljev- I stvu moglo riješiti po jednome aršinu, već da ono, što je dozvoljeno u Srbiji I ih Vojvodini ne smije biti dozvoljeno u Bosni i Hercegovini. Evo kako taj pametnjaković mudruje: »Ни други аргумеват који се vuoтробљава протил тежачках захтева ne можа ое усвојитм : pyuiea>e upiniциша лрвватнег и.тасиИ1Штва, У Боони, веле, руши ое тај иринцил, док „се v С(Х>ији 'И Вјождани задржава. Ово није 1сасвим ташо, јер ацрарне ирилике нису у тим земљаша аналогае. У Орбија je решаваао аграрво мTaade токем 19. стољећа. давно upe социјалве :револуције на Истоку. Што je векад важило ках> врло ®апредно решвње. данас je застаЈрело. Оаим To­ ra, што je још важвије, у Орбији (upe проширен>а. 1913. год.) . у ствари не постоји векакав велики ашрарни покрет, бар не у овом сраимеру у kom постоји у Босзш. Још маље се могу увоређивата босаасааи пвљотривредни односи са osima у Војводани, rje tu­ ko .pehu irva и сувише земље.« Е, sada recite, nije li to prava cirkusijada?!... • U Srbiji je agrarno pitanje rješavano u XIX. stoljeću i zato su srpske gazde smjele imati (a i danas imaju) na hiljade dunuma begluka, što u Bosni i Hercegovini u XX. vijeku ne smije da bude. Ili su zar sasma drugačije kulturno-ekonomske prilike u Vojvodini, nego li u Bosni i radi toga tamošnji po­ sjednici smiju imati hiljadama dunuma slobodnog posjeda, što u Bosni ne smi­ je da bude. Eto, iz ovih razloga je po pisanju mu­ drijaša »Srpske Riječi« nastala razlika u riješavanju pitanja slobodnog posjeda u raznim krajevima našeg kraljevstva. Prema tome »Srpska Riječ« dolazi do zaključka, da je sasma opravdano, da se bos.-herc. zemljoposjednicima ne ostavi niti pedalj slobodnog zemljišta, nego da im se sve jednostavno otme i preda njezinim štićenicima. Šta ćemo, znak vremena!... Ne, ne, gospodo, nijesu to razlozi, (jer to bi bili i suviše naivni razlozi) nejed­ nakoj mjeri u pogledu slobodnog posje­ da, nego su tu sasma drugi razlozi. Te razloge vrlo je lahko uočiti. Oni leže ne u razlici stoljeća, u razlici kulture, ali u čem drugome, nego jedino u raz­ lici — vjere. Zemljoposjednici u Bo­ sni i Hercegovini su sa 98% muslimani, i to je taj pravi razlog, koji je vodio dra Krizmana i ostale »demokrate« da nejednakim aršinom kroje sudbinu slo­ bodnih posjeda. Ima još jedan manji razlog, a to je, što su zemijovlasnici (muslimani) u Bo­ sni i Hercegovini miran elemenat, pa se nije bojati, da bi mogli staviti u pi­ tanje javni mir i izazvati kakovu revo­ luciju u zemlji. Ali, ako se uzme u ob­ zir, da svaka batina ima dva kraja, on­ da treba znati da i miroljubivost ima svoje granice, pa da bi jednog lijepog dana i ti zemljoposjednici, ta mirna ja­ njad mogli malo očima progledati i svo­ jim tlačiteljima doviknuti: »Ruke sebi, gospodo otimači, mi b.-h. zemijovlasni­ ci nijesmo voljni ni za čije pa ni za Pribićević-Krizmanove lijepe oči, da padamo na prosjački štap, i znajte da nam nije dosta izmjena 6. i 7. tačke fa­ mozne »Uredbe«, nego ćemo se svim zakonitim, pa ma i najoštrijim sredstvi­ ma boriti da izvojštimo naknadu za one nepravde koje su nam’ protuzakonito nanešene, kao i da osiguramo sebi mi­ ran i spokojan život u ovoj našoj starodrevnoj domovini. S. FELJTON. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (56> XIII. Drugu zimu provela je Rene medu kažnjenicima. Šest ih je bilo s njom u jednoj velikoj sobi, a ostale su bile u drugoj do ove. U noći kada je do­ vršeno prozivanje i kada je stražar zatvorio za so­ bom vrata, skupljale su se one oko Rene i pričale joj sve one priče, koje tamošnji seljani pričaju za zimskih večeri. Oni su vidjeli u Reni nešta više od sebe, pa su joj htjeli na svaki način ugoditi, Šta im je god ona naredila izvršavale su pokorno i tačno. Svaku veće do kasno u noć pri maloj smrdlji­ voj svjetiljci sjedile su oko Renine postelje i za­ bavljale je. Od svih dugih i kratkih, strašnih i ne­ dužnih priča Reni se svidila pripovjest što ju je često pričala jedna Čerkeska Ašteša. Nju je često Rene nagovarala, da joj priča, i ona je uvijek jed­ nako, istim skoro riječima ispričala pripovjest o o jednoj siroti djevojci, koja je poslije postala ca­ rica. Ova pripovijest počimala je ovako: ... U Ista planini, u visokim brdima Kavkaza živila je ona, sirota djevojka Imriš. Bila je kažu li- — „ПРАВДА Бро] 167 Broj Vijesti iz Turske. Mirovni delegati koji su sobom do­ nijeli mirovni projekat i predali ga Damad Feridu, otvoreno su se izjavili da postoji nada, da će se teže klauzule mirovnog projekta preinačiti, osobito one što se tiču — Trakije i Smirne. Istodobno su delegati izjavili da su u Francuskoj primljeni na najprijateljskiji način, kako od vlade, tako i od sa­ mih Francuza. Zahtjevi turske vlade. Porta je za­ tražila od mirovne konferecije, da se do 11. jula produži rok, koji je određen za odgovor, te kako javlja »Temps«, uvjerava se da će aliirci taj zahtjev primiti na znanje. Prema francuskim se novinama vidi da je Damad Ferid stavio ove protupredloge: 1 .) Turska priznaje autonomiju Pa­ lestine i Armenije, ali ne priznaje nji­ hovu nezavisnost. 2 .) Turska na najsvečaniji način od­ bija aneksiju Trakije po Grcima, dočim joj priznaje administrativnu i političku autonomiju slično gornjim pokrajinama. 3 .) Što se tiče Smirne, Turska pre­ pušta sudbinu ovog kraja uvidavnosti Lige Naroda. Urota proti vel. veziru? Kako »Daily Express« javlja, u Carigradu je uh­ vaćena skupina, koja je imala dužnost ubiti Damad Ferid pašu. Kolovođe Ali Riza bej i kapetan Halil Ibrahim, uh- | vaćeni su i kod njih je nađeno nešto I bombi i ekrazita. Iz Trakije. Kako javljaju. Grci su ot- | počeli s okupiranjem Trakije. alij ih I Turci sa oružjem dočekuju te su već počeli pucati na Grke i iz teške artiierije. Francuski komandant u Trakiji intervenirao je kod Džafer Tejjara u Edrini, da se ne bi pucalo na Grke, ali I nije uspio. Vijesti francuskih novina od 5. ov. mj. javljaju o okupaciji Tra- I Naši dopisi Vlasenica, početkom juna. Doba prevrata značilo je ј za nas ono isto, što za cio oslobođeni jugoslaven­ ski narod. Mučeni na bojnim poljanama kroz pet godina trajanja svjetskog po­ žara tim više smo se radovali tom ča­ su, kao svršetku ljudskog stradanja, slomu nesretne Austrije i uspostavi slo­ bodne nam Jugoslavije, gdje se vla­ darevom besjedom zajamči potpuna ravnopravrtost državljanima triju vje­ ra i plemena. Kako ni najmanja socijal­ na promjena u povijesti nije zabilje­ žena bez moralnih ili materijalnih žr­ tava, tako se ni naše oslobođenje nije moglo provesti bez nutarnjih trzavica među oslobođenom braćom, koje je kroz četrdeset godina neprijatelj siste­ matski zavadao i gledao da na uprav­ na mjesta dođu samo njegovi, kako će ■skovane osnove o sijanju mržnje među nama lakše provoditi, te nas tako .iz svaku ruku crpiti u svoju korist. Doba oslobođenja riješilo nas je te austromadžarske upravne birokratije, a na ta mjesta dođoše naši domaći sinovi, koji, spremom i kvalifikacijom ravni pređašnjim. moradoše šutjeti u zakut­ ku i snositi nepravde naročito zapo­ stavljanjem u službi. jepa kao mjesečina u ogledalu, visoka, vitka s cr­ nom kosom, koja je doticala do trave kada bi se protegla i nagela glavu na uznak igrajući se sa svojim velikim psetetom. Lice joj je bilo svježe, bijelo, nešto opaljeno od sunca, a da se po njemu pomilovalo tvrdom rukom poznalo bi se, da je ko poljubi ostala bi modrica. Jednom je grančica oparala po licu i nosila je ranu dugo, dugo .. Jednog dana prođe tom planinom neki car i prolazeći ispred Imrišine kolibice zalaje pas, a ona izleti. Vjetar puhne i zavije je crnom kosom, pa je cara začarala njezina pojava. Car pođe prema njojzi a ona zastiđena pobjegne u kuću i ogrne se. Pas je stao na vrata i zapriječio ulaz nakostrušivši se na došljaka i pokazavši oštre zube“i strašne <xči iz kojih kao da je vatra sipala. Djevojka Imriš umiri pseto i upita cara: šta traži. On joj se kaže ko je i kako je i reče, da mu se sviđa, pa neka pođe u njegov dvor gdje će joj biti ljepše nego ovdje. Imriš se zamisli časak, a on­ da upita: »A šta je tamo? Šta ima u dvoru?« Car joj rastumači i Imriš pristana uz uvjet, da se vrati slobodno, ako joj se ne svidi. Za kratko vrijeme Imriš se obikla u dvoru. Car je naredio, da joj se skroji najljepše odijelo i malo po malo pa se car odluči, da je vjenča. Ali je car imao još mnogo žena, robinja i mnogo drugih I ljepotica. kije još ovo: Turci se na najhrabriji način opiru grčkim okupatornim četa­ ma. Džafer Teijaru je uspjelo da organizuje veliku armiju, koja je koncentrisana u Edreni, Kuchani, Krk-Klisi i Rodostu. Pozicija nacionalista pojačana je i držanjem entente liberalne stranke te izjavom Damad Ferida, da ne će potpisati mira u sadanjem obliku. Nemiri u Mezopotamiji javljaju iz Londona, da su se i u bagdadskom ok­ ružju pojavili veliki ustanci protiv En­ gleza. U samomu je Bagdadu na 24. maja, došlo do uličnih borbi između muslimana i Engleza. Ima puno ranje­ nih i mrtvih na obje strane. Nakon go­ vora jednog uvaženog muslimana, masa je klicala sultanu i Turskoj. Engleski komunikej o bagdadskim neredima ja­ vlja: »Ušljed prodiranja boljše­ vika. situacija u Mezopotamiji posta­ je svakim danom strašnija. Perzijski Šah. koji je usljed bolesti boravio u Bagdadu naglo je otputovao«. Pojavili su se i veliki nered: u Šabraku i Macerjehu na željezničkoj prugi Bagdad—Basra; gdje se vode antiengleske agitacije. Usljed ujedinjenja šiijskog ihunnijskog mezseba u Me­ zopotamiji neredi su došli do svog vrhunca. Ovo je stanje jako zabrinulo Englesku, koia u ovim krajevima ima mnogobrojnu vojsku, pa se boji, da ta vojska ne bude opkoljena i zaroblje­ na. Engleski civilni komesar u Mezo­ potamiji izlaže se opasnostima i traži od pojedinih muslimanskih grupa, da se strpe i ne prave nerede, uvjerava­ jući ih, da će se promijeniti mirovni projekat, što je predan Turskoj. »Jour­ nal des debats« od 2. ov. mi. javlja, da su sve komunikacije s Mezopotami­ jom od 28. maja prekinute. Duž željez­ ničke pruge Šergat—Bagdad Arapi bez prestanka ponavljaju svoje ispade. Tako i našu Vlasenicu »usreći« od­ mah iza prevrata Narodna vlada po­ slavši nam za kotarskog predstojnika baš našeg domaćeg sina, šta više Vlaseničanina, narodnog patenika Tanu Krstićat inače svršenog gimnazi­ jalca, koji je za nekoliko godina služ­ be bio dotjerao na vladi »čak« do — računarskog asistenta, ali za vrijeme preokreta ulovi i on, kao i mnogi nje­ govi supatenici, sreskonačelničku sto­ licu, na kojoj još i danas sjedi. Dolazak toga gimnazijalca prouzročio je te su se u našoj maloj Vlasenici, gdje se do­ šle živjelo u potpunoj slozi, odigrali znameniti događaji, za koje javnost ni­ je mnogo čula, a što je svakako vrijed­ no da karakteriše »bratstvo i ljubav« jednokrvne braće, podijeljene u dvije vjere. Lanjskog na pr. Vidovdana pro­ šla je povorka braće pravoslavnh, sa Tanom na čelu, kroz varoš pucajući iz vojničkih pušaka (za koje se drugdje globi do 2000 K kod koga se nađu), te pri povratku kraj stana kadije Jusufhodžića (s kojim se brate) i škol. upra­ vitelja Dautovića naročito su istaknuti povici: »U Aziju, balije! U Mek ju I« i sl„ a bilo ih je u povorci ј takvih, da se nijesu stidjeli uzviknuli još uvredlji­ vije i pogrdnije izraze (kao: »U abort, u ćumez Turci« i još gore), samo da bratski »osjećaji i tolerancija« ostanu nepovrijedeni. Potpirujući g. Tane na Jedan dan zovne je car predaše i rekne: »Ti ćeš postati carica.« Ona se zastidi i reče: „Ја ne mogu.« — A zašto?« upita car. „Za to što ti imaš ženu.« — Ali ćeš ti biti prva među njima i najdražu. Ti ćeš krunu nositi.« Imriš je zašutila i rekla: »Ali pod jednim uvjetom: ako tvoje dosadašnje žene na to pristanu. .. « ■ — Dobro«, reče car. »Još jedan uvjeti.. « — Sve ću učiniti... »...sve ćeš pozvati redom i pitati: hoće li da ostanu uza te, ili vole otići, postati slobodne, a za ono što si im oduzeo neka biraju od tvog carstva šta hoće... « Car pristane i na to, a Imriš obori glavu i zaplače. Plakala je dugo, a car je tješio. No nije je mogao utješiti. Donosio joj dragulje i zlato, donosio joj biser i svilu, nu Imriš je plakala. Kada se je isplakala otare oči nadlanicom desne ruke i pog­ leda cara: »Svi ti darovi maleni su, da nadomjeste srce...« Car nije razumio šta je Imriš rekla, ali je bio sretan, da će ta najljepša djevojka biti potpuno njegovom. Nastavite se. �Spoj 167 — Broj ПРАВДА' — »PRAVDA, Страиа 3 de istragu j organizuje hajku proti volje gospodina sreskog, da ga svugdje cijelom teritoriju Budimpešte zavladao takav način mržnju pravoslavnih pre­ pljačkaša i hajduka. »H. S.« opisuje tu i na svakom mjestu u zvijezde kuje. red i mir, opaža se neka uznemirenost ma muslimanima nije ni čudo, da se On je došao ovamo kao liječnik, đa u širokim slojevima naroda, a to sve istragu ovim riječima: desilo ono pred 2—3 mjeseca u Vlase»Prvo što je naredio, bilo je: obo­ suzbije širenje ospica, što mu je, izglenici, što se ne bi moglo dogoditi ni u naslućuje na skore važne događaje. najbarbarskijem mjestancu u Africi: ružanje »dobrovoljaca«, te nji­ da, j uspjelo, ali je kao odgovorni’ ured­ Engleska i Rusija. Javljaju iz Lon­ organizovana banda od nekoliko besnik najnovijeg lista »Glasa Težaka« do­ hova upotreba u gornju svrhu. Druga dona, da je jučer u donjoj kući Ltoyd je pogreška bila, da je istraga vođena poslenjaka (slučajno pravoslavnih) na­ George odgovorio na više interpelaci­ šao ujedno k nama agitacijonom misi­ pala je u noći oko 11 sati na stan jed­ tendenciozno, naime da se je cijeli do­ jom za svoju stranku, što se vidi iz nje­ ja u stvari pregovora sa sovjetskom nog muslimana bez ikakva razloga, a gađaj htio podvaliti katolicima i musli­ govih riječi u razgovoru sa društvom Rusijom. Pukovnik Gretton upozorio onda složno jurišajući na džamiju od­ manima, premda je svako, pa valjda i jedne večeri -u prostorijama udruženja je na grozote boljševičke vlade, izvr­ vale joj vrata. Ni to im nije bilo dosta, sam gosp. Trnokopović bio uvjeren, da »Zore«. Peklo ga je, da malo tko i zna šene ne samo nad Rusima, nego i nad nego pođoše do musi, udruženja »Zore« strancima, naročito Englezirita. Među su to bili sami Srbi, i to baš većinom za njegov list, a još više, da ga nitko da i njega demoliraju. Kad su ih člano­ iz neves. kotara. Skretanjem istrage u ostalim govornicima se ističe Haare, ne naručuje, te je počeo grditi izrazi­ vi društva opazili i uvidjeli njihove na­ koji je izjavio da Engleska i Francuska drugu kolotečinu htjelo se je, po miš­ ma akademski obrazovana čovjeka »J. mjere, pozvali su policiju da ureduje. vodeći pregovore sa sovjetskom Rusi­ ljenju čaršije, spasiti »srpski obraz«, M. 0.« i njen organ »Pravdu«, koja je, Ali banda nije pometala još neko vri­ jom igraju ulogu onoga, koji taji ukra- jer da hi navodno sramota bila, da veli, povela muslimane putem regre­ jeme i povratila se vičući i psujući naj­ đerfo dobro. srpskog generala u jednom »čisto srp­ sije. Zagrozio nam se ujedno, da će na­ veće islamske svetinje kao: Allaha, Lloyd George u svom odgovoru uposkom« kotaru opljčkaju sami Srbi! Vi­ ručiti sto komada »Glasa Težaka«, ali Muhameda, Kuran i si., a među osta­ zoruje na zaključak saveznika, da ob ­ dite, kakav je to antidiluvijalni menta­ ne vjerujemo da će (bar preko njega i lim i onoga, koji »Turcima« dade isto nove trgovinu sa Rusijom i izjavljuje, njemu sličnih) do nas doprijeti i jedan, litet! Ta za volju čaršije opet su raz­ pravo kao i njima. Nekolicini muslima­ da je Rusija za Evropu i za čitavi svi ­ bojnici zaštićeni, jer su Srbi, jer čara i ako dođe, neće to biti glas težaka, na trebalo je proći istom ulicom, kud jet od životnog interesa. Rusija je prije uzdanice naše, nego mahmuran krik šija još i sada stoji na stanovištu, da je banda otišla, pa ih je stoga išk) nerata proizvodila 25% životnih namir ­ doktora, koji u po ramazana kao vođa hajduci, razbojnici, pljačkaši i sve te Ikoliko at pratnji. U taj čas zapucaju nica, koje su donašane u Evropu, a islamskog seljaka ide po teferičslične vrste i podvrste najobičnijih zlo­ puške, revolveri i kamenje na musli­ nedavno je dobio vijest iz Poljske, da ma (u zabitnom mjestancu kao što je činaca imađu također nacijonalno obi­ mane, te se zamalo otvori krvavi boj, Vlasenica) sa g. sreskim. te se vraća Ukrajina raspolaže velikom količinom lježje, te da ih prema tomu treba za­ o kojem muslimani nijesu ni sanjali, a žita i da ga ne može izvesti samo zbog pijan, hoda okolo, izazivlje muslimane štititi, pa makar uslijed toga i nevini koji je, vidi se, odavno pripravljan. poteškoća transporta. Dokazano je da izigravajući njihove osjećaje i svetosti. trpjeli. Sjutradan je naravno stvar prijavljena se u Rusiji nalazi žita, petroleia, drva Ne bi mu se toliko ni zamjerilo, što »Isledivanje« se nastavljalo, zatvara­ g. sreskom, koji »zgražajući se« nad za gradnju i svega što je za Englesku otvoreno jede, pije i puši, ali je strašno, ni su hrpimice muslimani; bili su tu­ slučajem zatvori haramije po — osam kad dođe pijan uz ramazan u musi, vrlo potrebno. Stoga valja podići te­ čeni oni i katolici; prijetilo im se, da dana i obeća, da će poduzeti ozbiljne retni saobraćaj u Rusiji i ako se s tim društvo i triumfuje nad »uspjehom« će biti izvan zakona sve dotle, dok se korake. Međutim na intervenciju neko­ ne počme, ne će ni ruski narod ni iko svoje misije. Najviše je tu krivnje i pri ne preda Bašić i dr. Na sve načine mu­ licine građana pravoslavnih (organiz:g. Tani, koji poznavajući mentalitet I drugi imati ništa od tog žita. Ako se čili su se ljudi i silom se je htjelo sve tora bande) puštaju se mučenici iz za­ islamskog svijeta ovdje, napije dokto­ I savjetuje da se prekinu trgovački odpodvaliti katolicima i muslimanima. tvora, a stvar se predaje sudu. Sigur­ ra i pusti ga takog medu muslimane. j nosi sa sovjetskom Rusijom radi groDok se je to »isleđivalo« na način no zemaljska vlada nije obaviještena o Ili se možda uzda, da se on kao »od- i zota. onda valja pomisliti i na trgovijedino valjda u Maceđoniji poznat i pri­ toj tako »sićušnoj« stvari, je li de g. [ govorni urednik« može opravdati pred 1 nu sa Turskom, koja je bila od velike kladan, dotle su bosoleteče čete oboru­ Tane? važnosti i koja je prekinuta zbog gro­ svijetom. Žalimo mladog doktora i že­ žanih »dobrovoljaca« napadale musli­ Pred kratko vrijeme određuje bivša zota, koje je počinila turska vlada. I limo da sebe najprije izliječi, a onda manske i katoličke kuće i pretraživale (demokratska) vlada subotu kao jedin­ caristička vlada je bila puna korupci­ da njeguje i liječi nardne fiziološke i ih i tražile oružje. Htjelo se naime si­ stveni pazarni dan, a odmah do neko­ je, pogromi i ubistva stotina nevinih na moralne rane. lom pronaći oružje, samo da se može liko iza toga opoziva se ova besmisle­ ulicama nijesu imali za posljedicu, da Kako se po svemu vidi, jaz medu reći: ovi nešto spremaju! I to se je na i tendenciozna naredba i ostaje pri muslimanima i pravoslavnim kod nas 1 su se odnošaji prekinuli. Čovjek se mo­ pretraživalo samo u onim selima, gdje Starom. Prema tomu kod nas bi bio ra obratiti na vladu, koja postoji i za­ nije samonikao, već baš nakalemljen su katolici i muslimani u jednoj ogrom­ u petak pazar kao što i uvijek, ali ka­ hvaliti Bogu, da je kod kuće sve ka­ »mudrim i pravednim« upravljanjem noj manjini, te sve kad bi ovi i imah ko bi muslimanski seljak (dolazeći u ko treba. Napokon je Lloyd George gospodina sreskog, koji se kao domaći oružje, služilo bi im ono za obranu, petak džamiji, a u subotu na pazar) iz­ persiflirao pomisao da Engleska valja odnosno ako ga ne bi imali, trebala bi poznavajući naš svijet umjede sve do gubio jedan radni dan u hefti, kad bi da uništi boljševike. Jesmo li mi sprem­ danas održati na upravi, a da »nikom sama vlast, da im ga dade, da se za­ ostala subota (kad i jevreji slučajno ni, upitao je on, da u tu svrhu žrtvuje­ ništa na žao ne učini«. Pitamo štite, kad ih već ona ne može da zaštiti. drže zatvorene dućane), to se »naš« vladu, dokle će nadležni pustiti, da mo stotine hiljada ljudi i mnoge mi­ Kuća nevesinjskog župnika, našeg Tane zauzima i napravi molbu građa­ snosimo samovladu ovog gimnazijalca lijarde? prijatelja gosp. Pree, te nekih naših na na vladu za subotu, gdje se potpisa i kad će nas počastiti upravom jednog prijatelja muslimana prebiru se po četi­ i 4—5 muslimana, koji ovise o njemu. makar i nesvršenog akademičara (ako ri sata, uz blokiranje cijele kuće po I tako na »opštu želju« ovdašnjeg svi­ nema svršenih), ali pravedna i objek­ I vojsci i oružnicima, dok se kuće Lažejeta izuzetno vlada dozvoljava subotu. tivna upravnika? Hoće li možda čekati tića i popa Gačinovića »prebiru« po pet Vlada će međutim vidjeti u čemu je sud gomile i pojedinca iz nje? minuta! Korbačem i kundacima se je stvar, kad pročita molbu građana sa Građanin. tražilo priznanje od ljudi, da su Bašić »Novi Vijek«. Primili smo 6. broj opreko hiljadu potpisa, da pazar bude i dr. kod bijenoga katolika ili muslima­ vog mjesečnika sa ovim sadržajem: u petak. Ali je ovdje najzagonetnije, da na bili na ručku, konaku i t. d.« Ata Nerćes: Kulturno oslobođenje. opoziv naredbe »dem.« vlade o nazaru »Hrvatska Sloga« završuje. da će • * *: Pesme noći. Mračne sjene. Ak­ — kao i prije — nije Tane nikako kod ovo u jednoj posebnoj spomenici izni­ cija za zaštitu morala. A. Hifzi Bjelenas oglasio, a kad je na »opštu želju« vac: Medu očevim ljudima. A. Hifzi jeti pred Regenta. Ima pravo, jer je ■dozvoljena subota izuzetno, naređuje naša vlada i gluha i slijepa, pa joj se Bjelevac: Medu mališima. Ahmed M. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. g. sreski, da se u petak ne s npi j e ne može ništa objasniti. Basara: Uspomena. Feljton: Jedna ništa kupiti ni prodati, te ako Rasprava proti Stjepana Radića zaDanica Savić i Pepika Sudar dvije smrt. — Turska žena. — Preporodaj. se koga uhvati, biće globljen. zatvoren, počeće 21. juna. Njegovu obranu prcu- — Jadransko pitanje na konferenciji su vrlo praktične djevojke. Prva je do­ a stvar oteta, zaplijenjena i t. d. Dakle zeće odvjetnici dr. Walter. nadalje mira u Parizu. — Euripidove drame. šla u Busovaču prilikom evakuacije iz svakim se danom smije trgovati osim predsjednik seljačke stranke dr. Maček, — Crtice iz dalmatinskog školstva. — Sarajeva i otvorila radnju skompani,petkom. To se ima shvatiti: petak, jer te dr. H i n k o v i ć, poznati branitelj u Iz prošlosti »Behara«, — Za fond M. javši se sa Pepikom, kćerkom bivšeg je to muslimanski svetac, ima se pro­ veleizdajnikom procesu. C. Catića. — Knjiga o Evropi. — Habusovačkog bilježnika. Posao im ide slaviti, je li de g. 'lane? Velike li obaSeton Watson čitav je jedan dan po­ džeremerešov dnevnik: S urednikova vrlo dobro, a da se »bijednice« pomog­ zrivosti! Mi međutim znamo, kud to svetio konferencijama i razgovorima nu. dobile su patent na trafiku, dočim stola. zgađa! sa vodećim političkim ličnostima sviju Jugosl. dem. omlad. Liga pozivlje sve su duhanske dozvole oduzete svima Ne samo kod nas, nego po čitavom stranaka, te predstavnicima univerze. dosadanjim' prodavačima. Kotar im je svoje članove i članice kao i seniore i svijetu poduzimaju se mjere za suzbi­ U večer mu je novinarsko udruženje stavio na raspolaganje još i vagon ku­ seniorice, da u što kraćem roku jave janje lihve, a kod nas, iako je to nare­ priredilo počasni komers. kuruza, a đa mognu »živjeti«. Smilova­ sadašnje svoje adrse, zanimanje, kao i đeno od vlade, g. Tane ne sprječava, la. jm se je i vlada, davši im sto dunuma adrese preko velikih praznika, prvo VANJSKI POLOŽAJ. te se slobodno švercuje i Ijfšume, od koje će imati najmanje sto evidencije radi, drugo da im možemo h v a r i (jantačno artiklima iz naše aBojkot Madžarska. Agencija Havas poslati na uvid prvi broj društvenog .hiljada kruna dobiti. provizacije). Nije ni čudo, da je kod javlja: Opći radnički savez pozvao je Čudnovato, kako ove djevojke do­ glasila, koje naskoro počinje izlaziti. 8. o. mj. nacionalni savez i departmannas, gdje je kila pšenice 9—10 K, kilo­ đoše u »mučenike«, kad ne bijahu ni na Naša adresa: Zagreb, Gundulićeva ul. ska udruženja, đa spreme sve potreb­ gram hljeba 14—15 K. Tane, kao dofrontu ni u austrijskoj internaciji! Bi li maći ima koliko rođaka, a ono još više no za izvršenje bojkota nad Madžar­ 29., telefon 23—59. nam vlada mogla odgonetnuti ovaj bu-, »Razgovor«, list za narodno prosvje­ prijatelja, u čijim je rukama aprovizaskom koji ima započeti 20. juna. sovaćki rebus? ćivanje. Primilo smo naknadno 2. i 3. cija, za koju ih nitko ne kontrolira, što Razlog tih mjera su nečovječnosti broj »Razgovora« s obilnm i zanimivim »Gajretov«. odbor, koji je izabrala i kako rade, iako se po koja vreća še­ koje su u Ugarskoj počinjene i koje sadržajem. Izdavanje lista preuzela je glavna skupština od 30. maja 1920. konćera i si. izveze gore i dole. Velepro­ nađkriljuju grozote počinjene u Rusiji Nakladna Zadruga Razgovor, pa nas daju duhana ima također jedan od »pastituisao se u sjednici od 2. juna ova­ poslije pada carizma. Savez se obraća uprava » Razgovora« uvjerava, da je ko: Predsjednik Alija Kurtović, pot­ tenika«, te i odatle po koja hiljadica na radnike svih zemalja, da uskrate duhana ode nepoznatom adresom. Ta­ predsjednik Dr. Avdo Hasanbegović, svaki rad, od kojega bi Madžarska di­ list postavljen na sigurne finanoualne temelje i da će unapred redovito izla­ ko je n. pr. jednom uhvaćeno, gdje se tajnik Velija Sadović, blagajnik Husein rektno ili indirektno imala koristi. Od imao poštanskim kolima odvesti jedan Turančić, revizori: ing. Salih Cico, Dr. 20. juna ne će nijedan voz preći ugar­ ziti. Pretplata mu za sad ostaje ista (30 K godišnje). Sve dopise prima i in­ »sandučić« duhana. Stvar je prijavlje­ ske granice, nijedna lađa ući u ugar­ Hamdija Karamehmedović i Muhamed na kotaru, ali su valjda izvidi g. Tane Opijač; odbornici bez funkcije: Dr. Zaim sku luku, nijedno pismo ni brzojav iz formacije daje Uprava i uredništvo »Razgovora«, Zagreb, Medulićeva uh 23. za pošiljačem toga sanduka od neko­ Ugarske u inostranstvo i obratno ne Šarac. Ibrahim Vrebac, Mustafa Serdaliko hiljada duhana ostali uzaludni. Dru­ će biti otposlano, biće prekinuta svaka rević. Dr. Bećir Novo. govi u poslu su mu ujedno i njegovo trgovina i u Ugarsku se ne će slati ni­ Bivši predsjednik g. Hasan Hodžić privatno društvo, jer sa činovništvom. kakav ugalj. nikakva širovina, niti ika­ dao je na prvoj sjednici ostavku iz — kole velikom većinom, valjda opet slu­ kva namirnica. zdravstvenih razloga. čajno, sačinjavaju Hrvati, neće i ne Lijep primjer. Gosp. Kadraga KunoMadžarski listovi pišu o velikim ne­ može puno kao sa političkim antipodi­ redima, koji su se dogodili na dan pot­ Sić iz Tuzle poklonio je »Gajretu« 3000 Nevesinjski islednik. Pod ovim naslo­ ma, iako su ti ljudi za slogu i jedinstvo. kruna u ime zekjata. U ovaj bi se lijep pisivanja mira u Budimpešti. Velike vom donosi »Hrvatska Sloga« uvodnik, Nego ako mu koji istomišljenik izbije, mase demonstranata poplavile su grad­ primjer trebali ugledati i ostali naši ro­ u kojem registrira, da je u Nevesinju kao što u pošljednje vrijeme dođe ne­ ske ulice i polupale prozore na čeho- od prevrata do danas lična i doljubi. čime bi' učinili dvostruko do­ ki liječnik nanovo, po imenu Dr, Novo, slovačkom konzulatu, a pred antantibro: odužujuć se jednoj vjerskoj duž­ imovinska sigurnost za Hrvate katoli­ razbije malo oblake jednoličnosti živo­ nim konzulatima i stranim misijama ke i muslimane nepoznata stvar. Na nosti i potpomagajući time humanitar­ ta. a pusft često po koju niz obraz, što bile su priređene burne demonstracije dnevnom su redu pljačke, progoni i I no društvo. Ispred »Gajretova« odbora nije, kako je moglo još da bude, pa bi uz najpogrdnije poklike i prijetnje. Ka­ ubijstva, a i civilne i vojne vlasti su | najljepša hvala gosp. Kadragi Kunoon — abiturient — bio možda sada još snije su se demonstracije izrodile u to sve omalovažavale, dok ih nije prosiću. na većoj i mekšoj stolici. pljačkanje, pa je porazbijano više ka­ drmao događaj sa generalom Terzićem i Prilozi za »Musi. akad. menzu«. — Da. taj liječnik nanovo imenom Dr. i dr. iza čega se počelo isleđivati, u | Naš agilni patriota dr. H. Kadić liječ­ vana. U sukobu sa redarstvom i voj­ Novo izgleda da je ne samo dobar anaskom bilo je mrtvih i ranjenih.. Uslijed koju svrhu je došao u Nevesinje gla­ nik u Bos. Duhici poslao nam je svotu tom i fiziolog, nego i izvrstan psiholog, ovih događaja proglašeno je u gradu vom sam komandant žandarmerije g. I od 13.505 K. kao prilog dubičkih musli­ jer kroz kratko ■ vrijeme upozna i zaopsadno stanje, lako je poslije toga na Trnokopović, da na licu mjesta prove- I mana. Budući da nam još nije stigao Knjige i novine. Politički pregled Domaće vijesti �Spoi 166 Brnf »ПРАВДА* — »PRAVDA* Страиа 4, Stran* popis darovatelja, objavićeino to naknadno. Uvjereni smo, da će i druga mjesta širom Herceg Bosne slijediti primjer Dubice i da će nam mimo naše očekivanje pomoći pri ostvarenju naše menze. Priloge treba slati na Muslim. trg. ; obrt, banku u Sarajevu sa oznakom: »prilog za Musi. Akadem. Menzu«. Odbor. Iz Splita protjerani komunisti. Re­ darstvo je protjeralo na 10 godina iz Splita radi širenja boljševizma i kao pogibeljne za državu ove komuniste: 1. Kabiljo Rabele Heimov. 2. Pinto Benjamino Samuelov. 3. Kabiljo Jakov Heimov, 4. Ktašić Josip Grgin. 5. Pin­ to Rifka Samuilov. 6. Papo Mojses Šantov, 7. Finzi Moritz Salamunov, 8. Bianki Pinto Davidov, 9. Finzi Josip Salamunov.” ' Kako se vidi, sve sami punokrvna »Jugoslaveni« za koje bi sc »Židovska Svijest« zauzela isto onako toplo, kao za sinjora Eskenazija, od Bazrđan uli­ cu i rekla: Aga. aga. treba ga radila za komunizmu, da sc mogla rekvirirati tuđu dućanu I otimati tuđu imovinu. | sam i u to vrijeme mnogim pravoslav­ i nim bio na usluzi i pomoći, gdje su nedužni mogli nastradati. Pošto sam ja jedini musliman — kod j ' onolikili pravoslavnih — koji ima svo­ | ju radnju na Ilidži u erarnom dućanu, . to je svakako svrha »S. Z.« da na te­ melju lažnih podvala i mene iz toga dućana otjera i u nj smjesti kojega Cokorila. Kako oni, koje navedeni grobovi skrivaju, tako i njihova prvašnja bo­ ravišta meni su potpuno nepoznata. Hadžija Duranović, Ilidža. , Jeste 11 prekomerno osetHivi protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuju bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovun pravim Elsa fluidom! 6 dvostrukih ili j 2 velike specijalne boce 36 kruna. i ^Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fellerovih pravih Els«-p:lula! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Engen V. Fel let, Stublca donja, Elsatrg br. 31в. Hr­ Ponuda španske vune i kože. Trgo­ vatska, vačka i obrtnička komora nam javlja: da španjolska firma Joapuin Casaus iz Zaragoze nudi veću količinu španske Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ raznovrsne vune za predivo i razne tom svojom poluči uspjehu društve­ vrsti izrađene kože. nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu OTVORENO PISMO*) odstranjuje sunčane i druge pj’ege, kož­ dušmanima oko »Srpske Zore«. ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Dušmanska »Srpska Zora« u svoja, dva broja (br. 211. i 212.) tendenciTisuće i i tisuće gospoda upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja jozno je iznijela neke podvale nasto­ se latiti škodljivih sredstava, naručite jeći mi ugroziti život i imetak, želeći stoga samo pravu zaštitnu pomadu prenijeti Bileću i Nevesinje i u nas na »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta Ilidžu; a ja pako tim klevetnicima do­ vikujem: 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Nije istina da se u navedeno vrijeme kod mene išta moglo vijećati., jer je Elsatrg br. 310 (Hrvatska?. 184 svakome poznato, da se u ono vrijeme uopće nije smjelo svjetlo držati, a ka­ nto li da bi ja svoju gostionu cijelu noć otvorenu držao. ♦ PAPIRNICA ♦ Nije istina, da sam ja u ono vrijeme' $ HAMDIJE KOPČ1ĆA trafiku dobio kao »nagradu za protusrpski rad«, nego naprotiv, ja sam je * preporučnje svoje bogato stovarište $ kao nemoćnik dobio još 1913. (u gosti­ I svih vrsta papira, kancalarijskog i J oni Zelena Vila), koju sam 1918. kad školskog pribora. — Naručbe se ♦ sam došao .iz vojske prenio u svoj saobavljaju brzo i točno. . danji dućan. Tu trafiku — kao invali­ Ci ene umjerene. . du muslimanu — u decembru 1919. o* Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 . tela im je naša Sloboda i dala je Gospodarstvo i jednom pravoslavnom. U to vrijeme g. Bosiljčić nije uopće bio kod kuće, nego u vojsci, pa me prema tome nije mogao niti »protežirati«. Nije istina da sam »kao šuckor« ja uopće kakva zla počinio. Ja sam, sam kao asistirajući vojnnik kod oružnika na Ilidž: služio (jer sam morao) svega pet nedjelja, gdje sam na moje stalno moljakanje (o tom može reći žandarmerijski narednik Kovač, sada u Viso­ kom) u petoj nedjelji radi kratkovid­ nosti i otpušten. Kroz to cijelo vrijeme bio sam u službi u svemu tri puta i to samo u stvar- slame ili sijena, a tim" oko »S. Z.« u stanju sam dokazati, da *) Uredništvo ne odgovara ni za stil ni za sadržaj. Nudim na prodaju uz jeftine cijene hrastove planke, borove daske sječene i mje­ rene za pravljenje bačvi, kao i 20 komada gotovih kaca (za okolo 4 vagona). — Kupac neka se direktno na mene obrati. Mujaga Kučukalić, Gračanica Centralna drogerija Braća nagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta,te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Huhlć i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Musliminska tpgovažh i nhrtničha Ma za Basnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Osijek 1. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolirja, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona tOO0^ i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bieizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenili šaljemo franko. Sarajevo ______ Protin Sokak 4. - Telefon 498a Oglašujte u ,,Pravdi“ Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu! :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će Vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ZHtjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« fannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više« kurjih očijul Nema Žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ Elsa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70 — za netto kg dok zaliha traje -------- -—--------- j Hilhelm F. TiefBnbach i drug Želite li još štogod? Peilerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. rorni nredrflt: F. Šataka. ПамЗс бишм СМ»м « ■. a« SUMtsrih D. 4 A. X»Jwa " ] � https://kolekcije.nub.ba/files/original/20f6dcdf94b9fda09174cc60cca34cad.pdf 0eda46da7f757a6566a7760eff6cc919 PDF Text Text Polfrina u gotovom Platona. - _ _ - Ж » > toto Н W^F а£н Wv I I ■ КШ EH № to U ^to ђ a^r dMmr W »ИИМН^^ utoBb ГЛАСОО ЈУГОСЛАВЕИСКЖ МЈФ19ПМЈ|СКЕ ОЕГАИВЗАЦЦЈБ. Broj 63 (168) Sarajevo, utorak 15. juna 1920. (28. ramazana 1338.) POJEDINI BROJ 1 k r u n a. “i' Pretplata godiš. krunapola godine60kru­ Uredništvo se u Carevoj račun pošt. štedionice 1119. Godina II. adresu »demokratskih« vođa »koji sad ! koraku i konstituisaše odbor, u koji mogoše metnuti samo jednog teža­ dršćući vuku posljednju kartu, ne bi li povratili za uvijek izgubljene težač­ ka i to i njeg na »sreću junačku«. Iz­ Konačno je treću večer Regentovog nego ti se pozdravi i sa nama muslima­ daju i list, pjšan ne za težaka, već za ke glasove« upravlja ove riječi: »Mi boravka u našoj sredini i muslimanski nima. smo našim nacionalnim i poli­ »inteligenciju«: smušen, »visoK« i pun dio našeg naroda imao priliku da izbli• U nedjelju večer došao je Visoki gost latinizama. Niti ih ko zna, niti ko čita tičkim programom zadobili težake; žeg upozna svog vrhovnog kormilara u Begovu džamiju, gdje je, dočekan u naš socijalni program smo — unijeli njihova »organa«. 1 eto, mudri doktor i da ga pozdravi onom iskrenošču i ood reis-ul-uleme j još nekih naših use poziva na — osnivanje ove težačke zahtjeve. Zašto bismo se mi tvorenošću, koja je samo njemu svoj­ glednika, prisustvovao klanjanju više »stranke«, kao da je za stranku dosta bojali da će srpski težaci napustiti svo­ stvena. Regent je naime izrazio želju, od polovice teravije, a kasnije pozdrav­ ju srpsku radikalnu stranku?« Ov­ što je osnovana i kao da u Beogradu da prisustvuje molitvi u Begovoj dža­ ljen od reis-ul-uleme kratkim govorom nije poznato, da je naša »Mutež« stran­ dje se ne ćemo osvrtati na to, da je miji i. vladi dra Srškiča i Krulja nije i oduševljenim poklicima »Živio!«, koji <ovaki naziv radikalne stranke u opreci ka jedan uzaludan pokus »demo­ preostalo ništa drugd, već da popusti su popraćeni burnim pljeskom. Izišavši sa njenim pravim i službenim nazivom krata«, da bar putem težačke organi­ obruč jedne konfesije i jednog plemena, iz džamije Regent je u haremu — gdje (narodna rad. stranka) niti ćemo se zacije oslabe naše čvrste redove, kad kojim je »slučajno« htjela da okruži Re­ je bilo improviziranJjkrasno tapetirano baviti ovom političkom omaškom gosp. su onako jadno prošli sa ostalim eks­ genta i njegovu okolinu. Mi smo u pro­ mjesto za odmor — bio počašćen po uvodničara, već prelazimo na izlaganje perimentima proti našoj organizaciji. šlom uvodniku našeg lista dosta jasno našem običaju i burno aklamiran od »socijalnog programa«, kako ga zami­ G. dr. D—ć nije osamljen u ovakoj naglasili svoju uvrijeđenost radi toga, potpuno disciplinovanog našeg svijeta. šlja ovaj nadradikal. On veli: »Mi ne argumentaciji proti nama i našim za­ što se pri dočeku ovog zajednič­ Pri polasku je bio također predmetom moramo biti nervozni već odlučni; s htjevima. Bilo ih je još, koji su u Beo­ kog i jednako milog nam gosta burnih ovacija i sigurno primio utisak, jedne strane nepokolebivo ostati uz te­ gradu prijetili ovim ćor - f iše k-om, ističe samo jedna boja i što se udara da se nalazi u elementu reda i mira, a žake i njihove zahtjeve, s druge stra­ a biće ih sigurno i nakon gospodina monopol na prisustvovanje kako u Nje­ nipošto — kako reče dr. Krulj — u ne nastojati da cijela naša stranka uuvodničara »Srpske Riječi«, koji će se govoj pratnji, tako i u razgovoru s Njim masi »bez dubljih etičkih i idealističkih svoji težačke zahtjeve«. razbacivati i labavijim razlozima. No i Njegovom okolinom. Mi ćemo imati emocija«. valja da upamte i jedni i drugi i treći, »Mi znamo, veli dalje dr. D—ć, u če­ prilike, da se ovom pojhvom opširnije Mi snto svom Regentu blagodarni na da se mi nedamo zastrašiti ovakim bamu je poteškoća: u Beogradu vla­ pozabavimo i potražimo njene krivce, ovoj pažnji i iskreno kličemo: »Do skojama i baucima, niti smo tako naivni, da uvjerenje, da se b e g 1 u ča zasad ističemo s osobitim zadovolj­ ra viđenja u ponosnoj Bosni!« da bismo skrštenih ruku gledali svoje kom uredbom upropašćuju stvom, da Regent ipak nije otišao prije gospodarsko upropaštenje. Mi se ne vo­ muslimani.« Da obeskrijepi ovo limo razmetati frazama, ali odbijamo i beogradsko uvjerenje g. dr. D—ć izno­ pomisao, da bi nas kogod smatrao tako si ove razloge: Međutim to je pogrješSarajevo, 14. juna.. Ijen je pred odlučnu alternativu: ili se ■ograničenim, da bismo mogli nasjesti no mišljenje. U Težačkoj Organizaciji dr. Krulj ima povući, ili će proti nje ­ Prilikom Regentove posjete u Bego­ njegovim frazama. Još je opasnije dr­ su zastupani i muslimanski težaci, kao mu biti upriličena demonstracija u pri­ voj džamiji g. predsjednik vlade bijaše žati nas malodušnicima, koji se ne zna­ i pravoslavni.« Ako se uzme da u Divsutnosti Regenta. Nakon kraćeg objaš ­ nam spremio jednu gorku pilulu. Us­ ju boriti za svoja prava. Mi smo samo Ijanovoj organizaciji zaista ima neko­ njenja, prj kojem g. predsjednik, vlade prkos toga, što mu je već.od pregovo­ blagi i miroljubivi, ali je poznato, da liko muslimanskih težaka, od kojih se nije uspio da djeluje ukbfist s vo g ra dobro poznata naša opravdana srdžba blagih nosi daleko veće pošlj»neki bave točenjem rakije, onda baš Krulja, ovaj se je odvratni gost dža­ odvratnost prema šefu zdravstvenog dice. Stoga je se trebaju čuvati svj koji nije posve neistinita tvrdnja, da su u mije izvolio ukloniti s vida: ne zna se odsjeka, g. dru Krulju i usprkos tomu, vode računa o tom, da beglučka ured­ njoj zastupani i muslimanski težaci. tačno da li na jedna ili na druga pokšto smo ga u prošlom broju našeg lista ba zaista nije glavna već sporedna Samo je pitanje, da li jedna lasta čini rajna vrata, ali je tek sigurno, da nije sasvim jasno upozorili na neshodnost stvar u cjelokupnoj našoj državnoj po­ proljeće i da li se nerazumni postupak izišao u Regentovoj sviti. Hoće li ovaj Kruljevog isticanja prilikom Regento­ litici. Bosanske vođe radikala trebaju ministar na raspoloženju i odsječni šef desetak ljudi može uzeti za podlogu, ve posjete, on je ipak bio toliko neda o tom vode daleko više računa. kad se hoće izvesti jedan zamašan za­ što pobire i zastupničke dnevnice, iz obziran, da je dra Krulja dovukao čak Zašto; — objasnićemo u posebnom ključak, kao što je proizvoljna tvrdnja ovog doživljaja povući konsekvencije i u — Begovu džamiju. Dra Krulja, ko­ članku. bosanskih pravoslavaca, pardon i ostaviti svoje mjesto, za koje nema ni ji nas muslimane kukavno označi »radikalaca«, da Krizmanova uredba dobre stručne spreme, ni moralne kva­ skupinom »bez dubljih- etičkih ili ide­ nije uperena Specijalno proti nama mu­ lifikacije, stvar je u prvom redu gosp. alističkih emocija« i »bez kakve kultu­ slimanima. predsjednika naše i centralne vla­ re« te koji javno reče, da nas je trpio Uostalom labavost Divljanovog »us­ de. Jer zaista je izazova bilo i previše. pet stotina godina, pa ne će više! pjeha« medu muslimanima potvrđuje i Ali što je tražio, to je i našao. StavČudan postupak. Cpremonier naše sam uvodničar »Srpske Riječi«, jer gor­ zemaljske vlade ne zna ni to, đa se u njem razlogu odmah dodaje i ovaj: odavanju počasti bogomoljama svak »Najzad poslije osnivanja (!) jedne še­ ravna prema svom običaju, već se je pa ratne muslimanske težačke stran­ poveo za »turskim adetom« i prouzro­ ke ne može biti ni govora o upropaškovao da cijela Regentova pratnja nije drugog reda, u Sarajevu je uistinu pi­ ćivanju muslimana diobom beglučkih boluje od silne kratkovidnosti. Tu krat­ u Begovoj džamiji skinula šešira, već zemalja. Od te diobe bi i muslimanska tanje — prvog reda.« Nije ni čudo kovidnost vrlo je dobro dokumentovao stajala kao na kakvom sajmištu, čuje­ sirotinja vidjela koristi.« Eto vidite ka­ što ovako postupa taj uvodničar, jer iz Dr. D—ć u uvodniku »Srpske Riječi« mo da se uzročnici ove nemile pojave ko se to lahko dokazuje i kako- se sjaj­ cijelog članka jasno viri njegova briga od 8. jlina broj 110., u kojem je iznio i ispričavaju time, da su »pitali«, pa m za — mandate i težačke glasove. U toj ; no brani jedan »socijalni program«! ovo značajno priznanje: »Sporazum­ odgovoreno da »nema zarara«. Lijepa Vladin aktivni činovnik Mehmed Jakić, zaljubljenosti on ide tako daleko, da nom izmjenom beglučke uredbe došli stvar! A bi li taj gospodin pitao pred kojem se ne će iz Fojnice, jer se u No­ iznosi i ove misli: »Sad demokratska smo mi prema našem vodstvu u Beo­ pravoslavnom ili katoličkom crkvom? vom ne bi mogao baviti švercom na gospoda u svojoj naivnosti misle, da gradu u isti položaj, u koji su zapale i Mi upozorujemo vladu na ovaj pro­ će uvjeriti težake, kako je demokratski । račun svog »mučeništva«, udružio se sarajevske demokrate. 1 za jedno i za pust i tražimo da se u buduće ne desi sa drugim švercerom, također aktiv­ agrarni program bolji nego radikalski, drugo vodstvo je beglučka zemlja ovaka omaška, jer je drugi put ne bis­ nim činovnikom Ahmedom Hasandedia ne vide, da danas svaki težak zna, (valjda uredba? op. ur.) s obzirom na ćem. Skucati (Bog zna odakle!) novac mo kvalificirali pomanjkanjem odgoja, kako nema uistinu nekog socijalnog ni cjelokupnu državnu politiku, sporedna već hotimičnim vrijeđanjem i izaziva­ za putni trošak, konak i fijakere sa že­ radikalskog ni demokratskog programa stvar.« njem. ljezničke stanice i — sazvali »skupšti­ agrarnog, nego postoji jedino pro­ . Mjesto da stane pred toni državnom nu« u »zimskoj bašči« hotel Evrope. gram te ž a k a«. nuždom i da se pokloni pred vodstvom Nerad privr. Nar. Predstavništva Mačije trke do pojate, mislili su ljudi Gospodin uvodničar ide još jedan ko­ o kojem »Srpska Riječ« neprestano prelazi sve granice. Dok ne dođe do koji su sejrili ovu »skupštinu« na kojoj rak dalje, pa veli da »svaka stran­ trubi da je savršeno i nenatkriljivo, koncentracione vlade samozvani su se zajedno sa sejirdžijama bijaše svega 65 ka, koja hoće da je napredna (!) i sagospodin uvodničar pravi preko tog »narodni« predstavnici natezali o tom, osoba i na kojoj svi težaci (bijaše ih vremena (!) — mora usvojiti taj pro­ jednostavan prelaz na dnevni red pro­ ko ima »pravo« da upravlja ovom 15 do 20!) osudiše tu »stranku« i tu gram«. Da objasni ovu konfuznu meta­ vincijalne bosanske »politike« i zemljom, u kojoj su sretni i zadovoljni »organizaciju«. No sitni ljudi velikih morfozu svoje družine, g. D—ć se ubez imalo ustezanja iznosi »mudru« te­ šverceri i ljudi, koji su u rodbinskoj ambicija ne klonuše duhom na prvom tječe još konfuznijem razlogu pa na zu: »Ali što u Beogradu izgleda pitanje Regent i među muslimanima. Bilješke. Politika bosanskih radikala Mnslimanslra trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (đ. đj a Sarajevu. Dimnu Bale moneta 1 sprotindlsbi Kredite. — Kupuje I glaunlca vodale srećhe. lahiti 1 вгцеапвзпв sepln ovih vrsta. R Q I B 0 ORJRLEKJI aupuH I prodaji H »i mte robe, a pipBilh m itntm auiiraiu. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 3,580.550 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I Kancelariji: Kralja Petra uliti Z imiaiii, Ujnu - 8mjni: Тиј8иа» taifa, Sarajevu - literartai telefon: | �.PRAVDA Strana 2 Страна j I I j ■ vezi sa kakvim »narodnim« zastupnikom. ministrom ili ljudima koji su »od upliva«. Drugim riječima: koji se ražumiju u mazanje kola. Na račun te borbe »za principe« predstavnici su krali Bogu dane i gulili narod dižući dnev­ nice: ta valjalo je očuvat: »princip«! No evo što su dangubili za vrijeme »borbe«, ali zašto dembele sada, kada bi u koncentraciji mogli da se natječu ko je bolji i valjaniji. Narodno Predstavništvo više sliči odmaralištu, nego li kući reprezentanata. pa bi bilo najbolje, kad bi se odložilo njegovo zasijedanje dok odbori svrše svoje natezanje. Ovako ono služi samo na sablazan inozemstva a u unutarnjosti pobuđuje odvratnost i pruža zao primjer i vrlo zgodnu izliku svim organima vlasti, koji teže za dembelenjem i nehajnošću prema svom zvanju. ' Zar na primjer nije sramota, da se jedan dnevni red vuče dva mjeseca i da još nije pretresen? I i j | i J I : , Pitijski izvještaj, Presbiro javlja da je u subotu održana ministarska sjed­ nica, koja je trajala od 10 do 13 časo­ va. Raspravljana su i riješena mno­ ga važna državna pitanja, naročito o-na koja se odnose na što potpuniju su­ glasnost u radu pokrajinskih vlada pre- I ma centralnoj vladi. Jedan vaz. U petak 24. dan Ramazana držao je reis-ul-ulema svoj uobičajeni vaz u dupkom punoj Begovoj džamiji. Ovom i je vazu bio podloga ovaj ajeti-kerim: j »Zar vi zapovijedate ljudima, da dobro rade, a zaboravljate sebe? Vi imate Božju knjigu, koju čitate, pa imate li’ vi pamet?« Raščinjavajući smisao, u- j Upozorava da je ovaj ajet uperen na ehli-Tevrat, ali imade značenje i za nas i naše prilike. Medu ostalim tekao je vaz otprilike ovako: I među nama ih imade podosta, koji drugima govore, da dobro čine, a oni sami protiv toga griješe. Oni odvraćaju svoju djecu od laži, jer ne valja i jer je zabranjuje Šeriat, a dijete ih vidi i čuje, kako sami lažu. Oni drugima savjeruju, da ne piju pića, jer je štetno po naše zdravlje, a i vjerom zabranjeno, ali sami troše piće i truju svoj organizam. Oni druge upućuju, da vrše Božje zapovijedi, dok ih sami ruše, 0vaki ljudi ne mogu utjecati u dobrom smislu na svoju okolicu, jer sami pred­ njače zlim primjerom i obaraju djelom svoje riječi. Pa kad se oni ne drže svojih riječi, onda je teško Od drugoga tra­ žiti. da ih vrši, jer riječi lete i potiču samo, a primjer privlači i pokazuje pravu stazu. Ako imamo uvjerenje u dobru stvar, treba da to potvrdimo ; j I i ; I । , i I ' X lamske i ismijavajući ih rušimo svoju djelom i radom, a ne samo da govo­ zajednicu, a time i sebe gazimo, a bra­ rimo bez osjećanja i uvjerenja. ći ne želimo napretka i koristi Treba Bog (dž. šj dao je svim stvorovima dakle živim primjerom isl. zajednici put neka sredstva, da pomoću njih žive i pokazati čuvajući isl. individualnost, jer brane se; nijemim životinjama dao je stružuć boju sa islamske zajednice ovidljiva sredstva obrane i življenja: strugaćemo sve i izaći će nova' boja, medvjedu snagu, volu rog, konju brzi­ koja neće biti više boja islamske zajed­ nu. pticu krila, ribi peraja za plivanje, a nice. čovjeka jeo bdario nevidljivom silom, Naša inteligencija znade sve ovo, koja je nadvladala sve druge sile oko ona razumom razabira, što je dobro, a sebe, a to je razum, pamet. I pomoću što je zlo, a ako protivno radi i gazi razuma čovjek gradi sebi stan, pripi­ svoja isl. obilježja, radi protiv svoga tomi životinje, iskorišćuje prirodne si­ boljeg znanja. Iskustvo je naime do­ le i vadi bogatstvo iz zemlje; on razkazalo, da se duša ne da tako brzo lučuje dobro od zla, istinu od laži, ko­ rist od štete. To čovjek čini s obzirom promijeniti, pa je uzaludno nastojanje nekih muslimana, da zbrišu neka obi­ na sebe i svoje potrebe, ali valja da lježja sa isl. zajednice, jer boja brisa­ se sjeti i svoga stvoritelja, koji mu je njem gubi svoj pravi j naravni izgled, dao razum i silu, treba da vrši one ob­ postaje druga. A za tim ne ide valjda veze, koje je uzeo na sebe primivši Bo­ naša inteligencija, da nestane isl. za­ žju vjeru, treba da bude Bogu zahva­ lan na daru i razumu, kojim ga je od­ jednice ovdje. Nas boli u duši, kad vidimo, da na­ likovao. No to nije dosta priznati, već ša mladež odbacuje obilježja svoje isvalja i činom posvjedočiti, da smo se razumom juzdigli nad nijeme životinje i ј lamske zajednice radi nepoznata raz­ loga i od besposlice hoće s nje da skida ga znamo staviti u službu ne samo svoje koristi, nego i svoje zajednice za­ j daju njezinu posebnu boju (sibgatelhvaljujući Bogu (dž. š.), koji nas je u- | islam). To je stvar neopravdana i ne­ moguća, jer se naša obilježja ne daju srećio i na pravi put uputio davši nam zbrisati. Naša mladež hoda gologlava, svoju savršenu vjeru i nputu — Islam. i mi to ne možemo odobriti, jer je to Svaki je musliman dužan ne samo da prvi basamak daljnjem brisanju obi­ upućuje na dobro, već da ga i sam radi. lježja isl. zajednice. Naša inteligencija Ta je dužnost još veća kod onih mu­ slimana, koji su svoj razum obogatili^ oblači šešir i time briše sa sebe obi­ znanjem bilo vjerskim ih svjetskim te" lježje isl. zajednice. Mi nećemo biti tjesnogrudni i reći-da je ona tim izišla time postali učeni, inteligentni i spo­ iz Islama i primičMio selam i ispod še­ sobni, da bolje shvate preuzete dužno­ šira, ali moramo reći, da to nije nikako sti, koje će usrećiti i njih i njihovu is­ lijepo od naše inteligencije, moramo lamsku zajednicu. Islamska zajednica takav postupak osuditi, jer je bez nuž­ ima svoju boju i posebne odlike, koje de. Da se to čini u tuđini: Beču, Pešti, nju luče od svake druge zajednice (sibParizu, gdje nema muslimana, da se ti­ gatel-lah). A ko želi da koristi toj is­ me učini korist Islamu i čuje, šta se lamskoj zajednici, vaja da poštuje tu govori i snuje protiv Islama, to bi bilo njezinu boju i mora da nosi i sam na pohvalno, ali ovdje među nama to je sebi istu boju. Jedan inteligentan musli­ u najmanju ruku nelijepo od naše inte­ man. koh kritikuje isl. zajednicu i za­ ligencije. Ovako bezrazložno odbaciva­ bacuje sve islamske ustanove držeći nje obilježja isl. .zajednice vrijeđa nas ih apsurdom i besmislicom pa ne po­ i boli u srcu i mi to osuđujemo, jer nije sti. ne klanja, ne daje zekata i t. d., a lijepo od muslimanske omladine, da opet hoće da mu je ime Hasan ili Mugazi svoje i stidi se isl. zajednice. staia, taj je zbrisao sa sebe sve islam­ ske boje i odbacio sva isl. obilježja, pa Ovaki obično vele, da imaju islamsko nema šta da ga veže uz isl. zajednicu. srce, i misle, da je to dosta. Ali treba Ovim načinom on je sam sebe onemo­ da znaju, da — premda time ne izlaze gućio medu muslimanima i on ne može iz Islama — ipak čine ružno djelo i da korisno djeluje u musi, zajednici, daju loš primjer, kad od nerazumne kako ga je Bog zadužio davši mu pa­ besposjjee brišu sa sebe hotimice obi­ met. Valja znati i to. da ni onaj musli­ lježja svojih otaca i isl. zajednice. Time man. koji klanja i posti i vrši druge se otuđuju od svoje braće i čine svoje vjerske dužnosti, nije izvršio svoje ob­ korisno djelovanje među muslimanima veze uzete od Boga prema svojoj zajed­ radi jedne besposlice nemogućim. Da nici i braći, jer je svaki musliman du­ ovo nije dobro ni po našu inteligenci­ žan isto tako raditi za isl. zajednicu i ju ni po isl. zajednicu, lasno će svako njezino dobro. vidjeti. Zato je dužnost naše inteligen­ cije, ako želi narodu koristiti i voditi Zato treba da se naši muslimani ško­ lovani i neškolovani približe braći svo­ ga pravim naprednim putem kao što je joj, da ili upute i pouče, da im pruže Bog zadužuje, da se približi svojoj za­ jednici, da poštuje njezinu boju f njome ruku i dignu iz blata i mraka. Ko je inteligentan i želi pomoći braći, treba se i sama nakiti, da oprezno i obazrivo liječi rane i vodi spasu i blagostanju da se oboji bojom svoje zajednice pa da je diže postepeno, čuvajući obilježja svoju zajednicu. Ne smeta našem radu svoje zajednice, jer rušeći ustanove is­ to, da li se mi osjećamo Jugoslaveni­ F E LJ T O N. A- Hifzl Bjelevac : Rene Logotetides. — Ј1РАВДА’ (57) Sazove vijeće svojih doglavnika i saopći im svoju želju. Dok je vijeće raspravljalo o tome Imriš se je spremala u svoijm sobama da primi carsku krunu. Dva osjećaja zaokupila je u taj čas: osjećaj djevičanstva i osjećaj časti, slave i raskoša jer ono što je bilo pred njom podraživalo je njezina čuvstva. A medu ta dva osjećaja uvuklo se je samo ono jedno pitanje: ako sve careve žene ostanu hoće li ona primiti krunu? Zar ne će ona biti ipak zadnja careva želja? Ona treba da toplinom svoga tijela ogriie istančale osjećaje, strasti cara koji sve nudi, da se zadovolji... Imriš je osjetila, da joj lice gori od stida, od nečeg što joj je govorilo tiho, ali ozbiljno: da po­ dere sva ta odijela, da razlupa dragocjenu krunu i objegne u slobodnu planinu. U to su robinje došpe, ponijele joj skute i rekle da je čeka car u dvoIrani s vijećem. Ona je pošla. U vrhu dvorane sjedio je cap, a do njega desno i lijevo doglavnici i savjetnici. Kada je Imriš unišla praćena robinjicama svi dostojanstvenici pogledaju je i začude se njezinoj ljepoti priznavši caru, da je Imriš najljepša žena što su je oni ikad vidili. Za tim najstariji doglavnik upita Imriš hoće II postati carevom ženom. Ona i sada opetova svoje uvjete. Na to car naredi da dođu njegove žene, dvorkinje i ostale; jedna po jedna da se očituju. Kad su počele dolaziti, — najstarija sultanija, pa redom druge. Imriš je stajala oborene glave i i gledala preda se. Osjećala je sve poglede na sebi i činilo joj se kao da je neko vrućom vodom polijeva. Svakoj je stavljeno pitanje: pristaješ li, da car | j I ' | j I uzme još jednu ženu? na koje su sve odgovorile sa: pristajem. . . Na drugo pitanje odgovorile su sve da ne žele ostati više uz cara. . Site su toga života. . . A kad ih je car upitao za nagradu one su rekle neka o tome odluči vijeće. Tad je pogledala Imriš i rekla: »Svaka od vas nek uzme po jednu pokrajinu.... Car se je zamislo, zagledao se je u lijepu Im­ riš i prevladala je strast: »Neka im bude! . . « Svaka je dobila po pokrajinu pa kad je glavni tajnik izvijestio vijeće, nije ostalo caru ništa osim grada u kojem jo stolovao. »Možeš li sve pregoreti?« upita Imriš. »...Mogu« reče car i pristupi Imriši: »Sada si moja... « — Jest, kada sam ostala sama i biću tvoja ako nikad ne požališ ovaj dar... « Car je održao riječ, ali se nije više nikad pri­ bližio Imrišu. Zatvorio se u svoje sobe i rasmišljao dugo razmišljao o toj čudnovatoj djevojci. Pomišljao je i na to da i nju pusti neka ide, ali njoj nije imao šta više dati. Imriš je sjedila u dvoru i često gledala zamišljeno carevo lice kako prolazi kroz sobe. Nestalo je u dvoru buke, nestalo gozbi i bes­ konačnih pijanki; zavladao mir, koji vraća čovje­ ka duši. 1 jednog dana pošla je Imriš caru i upitala ga. »Za što si sada uvijek tužan?« Car podigne glavu i reče: — Tužan sam za to što čitav život nisam bio ljubljen i što ni jedna mojia žena ne ostade uza me.« »Za to — odgovori Imriš — jer si ljubav di­ jelio, kao što si dijelio darove, kao što si dijelio carstvo, a ona se ne dijeli. Ona mora biti čitava i pripadati samo jednoj. Jesi li ikad o tome mislio? — Jest, mislim o tome sada. Mislim šta bih | mogao dati za tvoju ljubav... « Бро| 16« Broj ma, Hrvatima ili Srbima, jer se i s takim raspoloženjem dade raditi u isl. zajednici; .glavno je, da mi želimo po­ moći islamskoj zajednici, a da se nismo zarekli. da ćemo bezrazložno gaziti i rušiti obilježja islamske zajednice. Ina­ če ćemo biti od onih, koji druge upu­ ćuju na dobra djela, a sami zaborav­ ljaju svoju dušu. Kriza u Italiji. Poluoficijelno se javlja iz Rima, da je sastav vlade povjeren Giolittlju. Druga­ čije konačno nije moglo ni da se zbude. Već prije dva dana službeni komunikej agencije Stefani veli da se sa svi­ ju strana traži povratak Giolittijev, te dodaje, također i sa strane onih grupa, koje su ga uvijek ogorčeno pobijale. Opće nezadovoljstvo koje vlada u ci­ jelom svijetu, u Italiji samo je još po­ jačano, jer je obuzelo sve slojeve na­ roda i sve parlamentarne grupe, počam od skrajne desnice pa do skrajne ljevice i stoga je pokušaj primirenja i kompro­ misa, što je bila konačna Nittijeva po­ litika. morao propasti. No borba nije ■još dovršena, ona još uvijek traje iz­ među obih polova talijanskoga naroda između ultra-nacionalaca i talijanske internacionale. Dolaskom Giolittijevim nacionalci su pobijedili, samo je pro­ blematično. da li će dugo počivati na lovorikama svoje pobjede .i ubrati nje" zine plodove. Šta više moglo bi se reći da sad, kad je nestalo kompromisnih elemenata, kad se talijanska javnost raspala na dva protivnička tabora, bor­ ba tek zapravo počinje. Socijaliste već obećaju najžešću opoziciju protiv nove vlade i čini se da su svoje djelovanje već započeli. Nema nikakove sumnje, da povratak Giolijtuev znači temeljitu promjenu po­ litike. Italije, i vanjske i unutarnje. Dok u unutarnjoj politici GioHtti znači iza­ zov nedvojbeno jakoj sdcialističkoj Ita­ liji, znači kurs crne reakcije, u vanjskoj .politici znači i ako moguće za prvo vri­ jeme ne sasvim izraziti povratak k orijentaciji prema N j e m a čkoj i njezinim javnim i tajnim satehtetima. a ono svaako ohladnjenje prema solidarnoj 'savezničkoj polj-ict. To se jasno vidi već iz zabrinutosti, koja se poćeja povodom glasina o Giolittijevom povratku manifestovati u pariškoj štampi. Teško je vjerovati da je stari prijatelj kneza Bii!owa i žaiki pobornik tijesne suradnje Rima s Berli­ nom i Bečom za vrijeme rata, koji je uvijek odlučno pobijao, odstupio od svojega creda. Naoko je štoga malko nerazumljivo, kako »pobjednička« Ita­ lija može da povjerava izdajici. Razmotrimo li ali stvar izbližega onda nam se taj skok iz ekstrema u eksrem javlja potpunoma jasnim i lo- »Moja se ljubav ne plaća — reče Imriš — kad u tebi nestane prijašnjeg čovjeka, kojem se je svidilo tijelo, kad osjetiš dušu mojuj postaću tvoja i bez darova.« Car je oborio glavu i suze mu potekle. Imriš mu priđe bliže i reče: »Care, osjećaš li moju blizinu?« On je pomiluje po tiču i kosi, a Imriš ga nje­ žno ogrli... Tu se je večer čudo dogodilo! Sluge su vidile iza ponoći kako je car izjahao konja i otišao ne­ poznatim putem. Uzalud su ga isšekivali. Prolazio dan za danom a on se nije vraćao. Imriš je vla­ dala u njegovo ime i i upravljala pravedno malom državom i živiia u dobrim vezama sa susjeeima. Nakon dugo godina doznalo se zn cara, da živi u jednoj pustinji. Tada se je Imriš zaputila k njemu i našavši ga rekla mu: »Za što si otišao?« — Jer je bilo moje srce i previše slabo, da se tvome približi. U meni su onu veće umrla oba čo­ vjeka. .. « Car se nije dao nagovoriti, imriš se vratila na­ trag skinula krunu s glave i otišla u svoju planinu. Imriš i sada živi, Imriš živi u Išta planini i nikad je neće ostaviti. U lo vjeruje svak u Kavkazu, jer je Imriš bila vila... « Svaki put kada je Ašteta ispričala priču o lmtiši Rene bi zaklopila oči i razmišljala o vili, koja i sada živi u Išta planini. I uvijek, redovito iza ovoga pojavljivalo se u njezinoj mašti malo seoce, kroz koje teče rijeka. I nehotice zaletila se je nje­ zina mašta s vrhova Išta planine prema njezinoj domovini i ugledala Ksantis, starog djeda i čupavu djecu, — onda kola na zaprašenoj cesti... A iz svega ovoga kroz maglene misli, kroz bol i pregaranje budila se ljubav, ljubav pregorena i prezrena. Tada je Rene razmišljala o Ihsanu Sururzade i plakala. Nastaviće Se. �Lpoj 168 — Broj ПРАВДА* — .PRAVDA, je unišao u kuću jodne Srpkinje, koja gičnim. Kako se razabire Giolitti obega je pozvala, da joj napiše nekakvu ćaje talijanskim nacionalistima ispunje­ molbu. U kuću je u taj momenat došla nje londonskoga pakta i loš k tome Ri­ jedna druga pravoslavna djevojka, pa jeku za dodatak, samo ako prihvate se 'je on ondje zadržao razgovarajući njegovu koncepciju vanjske politike. Ita­ s tom djevojkom, dok nije izbila i tra­ lija se u saveznicima gorko razočarala žena gospoda i za njom jedan pravo­ baš u pitanju Jadrana. Uz sve savez­ slavni, te kad je ugledao Demirovića, ništvo, uza sve simpatije prema Italiji, dobacio mu je: »Zar si tuđe?« i vra­ saveznici su u jadranskom sporu i pi­ tio se natrag. Ovo je bilo usred dana, tanju aplikacije londonskoga ugovora pokazali, po mišljenju Talijana veliku I jer Demirović niti se je krio, niti je imao razloga da se krije, a nije ni znao, rezerviranost a djelomice j direktnu sabotažu. da su ove osobe bile na zlu glasu me­ du pravoslavnima. Povratkom Gioiittijevim nastoje sad Eto ovo je taj »strašni delikat«, radi Talijani, da slave u pitanje kompakt­ kojega je naš g. upravitelj imao obra­ nost i solidarnost savezničkog bloka i za suspendovati jednoga nevinoga, po­ prijetnjom eventualne orijentacije pre­ štovanoga i obljubljenog učitelja. Ni ma Berlinu hoće da izvrše pritisak na­ jedan musliman, a uvjeren sam, ni pra­ ročito na Francusku, da pokaže više voslavni osim g. predstojnika i njegove djelotvornog shvaćanja i popustljivosti klike nemaju šta prigovoriti g. Demiprema talijanskim aspiracijama. Danas roviću. Prema propisima učit. disc. p. je saradnja s Berlinom moguće samo ova je suspendija ovisna o potvrdi uči­ prijetnja, ali tko zna ne će li već sutra teljskog senata u Tuzli, pa se nadam, postati zbiljom. Odugovlačenje jadran­ da će ovaj senat dati svoj veto proti ske krize postaje sve teže za Italiju i ovakvom očevidnom šikaniranju jednog ne dođe li do skorog riješenja. moglo nastavnika; a siguran sam, da će disci­ b doći do katastrofe. Stoga je izba­ plinarna istraga potpunoma rehabilitira­ čena ličnost Giohttijeva kao posljednji ti drsko povrijeđenu čast g. Demiro­ adut, moguće malko lakoumno, ali vića. Stog ne bih ni iznosio ovu stvar nesumnjivo odlučno, da već ne kaže­ na javnost zbog samoga g. Demirovimo očajno. Jer opći položaj Italije da­ nas je očajan. Dosadašnja cjelokupna : ća, nego mi je glavna namjera, da upopolitika Italije doživljuje neuspjehe na I zorim mjerodavne faktore na pozadinu svima linijama, i stoga poraz u Alba­ I i svrhu ovoga neopravdanog akta naniji samo je jedna karika u cijelom lan­ i šega g. upravitelja. Nije njemu u ovom cu katastrofa. Na mirovnoj konferen­ I slučaju stalo do javnoga morala, jer ovdje ne predleži nikakav nemoralan ciji uspjelo je Italiji proturati, da veći dio Albanije postane njezinom interes­ J čin; ne radi se ovdje ni o povredi čuv­ stva pravoslavnoga dijela građanstva, nom sferom. Albanija imala je biti u jer se nije ništa dogodilo, što bi iza­ prvom redu bazom daljnjega prodira­ zvalo opravdani gnjev. U protivnom nja na Balkanu, imala je držati Jugo­ slučaju muslimani bi bili prvi, koji bi slaviju u šahu. Posjedom Valone ima­ ustali protiv toga, jer ako itko imade la je Italija postati suverenom vladarirazloga da se tome opre, a ono ga com Jadrana, koji bi na taj način po­ imaju muslimani najviše, jer smo mi u stao talijanskim jezerom. Samo tu su tome najosjetljiviji. Ne misli on ni to, Talijani pravili račun bez krčmara i tje­ da će moći naškoditi ugledu i službi grajući lisicu istjerali vuka. Uloživši ve­ Demirovića, jer je on odveć čist i is­ like investicije nastojali su da uzbune pravan, a da bi ga ovakovi drski i pronacionalnu samosvjest Albanaca upe­ računani ispadi mogli okaljati., rivši je protiv nas. No osvješten; AlbanSvrha ovog nezakonitog akta jest đi prihvatili su garibaldijsko načelo »fupripraviti teren da se uzmogne premje­ ori la straniero« pa sad šibaju Talijane stiti naš obljubljeni g. Demirović. Raz­ iz svojih Gudura. Danas se talijanska log pak ovome nastojanju leži u ličnoj vojska drži samo još teškom mukom mržnji i sistematskom ometanju na­ u Valoni, koju Albanci bombardiraju iz pretka nas muslimana. Lična mržnja u vlastitih talijanskih topova nanose ć: im toliko, u koliko g. Demirović imade taj teške gubitke, tako da je pitanje da li peh, da je Hrvat i u koliko mu njegov ne će Valona skorih dana pasti. Na­ svijetli karakter ne dozvoljava da se ravno Talijani pripisuju svoje neuspje­ ulizuje i metaniše ispraznim veličina­ he u Albaniji makinacijama Jugoslavi­ ma, koje svoj položaj osnivaju na pu­ je. Doista mi bismo se morali ugledati koj slučajnosti i neprosvijećenosti u Albance. masa. Unutarnji položaj u Italiji još je kaSistematsko ometanje napretka mu­ tastrofalniji od vanjskoga. Pučanstvo slimana u toliko, u koliko je ovo nasta­ iscrpljeno ratom, uesigurnšoću i neodvak na ono, što nam je g. Krstić u dru­ ređenošću vanjskog položaja, teškim štvu sa svojim šurom, šk. upraviteljem prehranbenim prilikama dnevno mani­ g. Boškom Markovićem dožsada učinio. festira svoje nezadovoljstvo. Malo je Kod nas je naime bio škol. upravitelj čudno kad cijele provincije jedne ‘po­ g. Ibrahim Dautović. Njegovom zaslu­ bjedničke« države stoje u otvorenom gom bilo je u našoj osnovnoj školi po­ ustanku, kad dnevice dolazi u pojedi­ četkom one godine preko 40 musliman­ nim gradovima do uličnih bojeva, koji ske ženske i 140 muške djece. Boško gutaju stotine ljudskih žrtava. Posljed­ je uz pomoć Krstića kopao i nogama nji događaji u provinciji Bari poprima­ i rukama, da se premjesti upravitelj ju otvoreni revolucionarni karakter. Dautović, a da on dođe na njegovo Ovi ustanci mogu se momentano .su­ mjesto, što mu je napokon i uspjelo. Ušiti, ali oni uvijek sačuvaju iskru, koja zalud smo isticali, da bi to loše djelo­ dalje tinja za nov požar. Široke mase valo na polazak musi, djece i da obzi­ moći če se umiriti samo odstranjenjem rom na broj djece pripada to mjesto dosadašnjega neizvjesnog vanjskog po­ muslimanu. Posjedica ove nepravedne ložaja dalekosežnim socialnim refo-mai bezobzirne transakcije jest to, da da­ ma i obnovom produktivnih sila zem­ nas pohađa osn. školu od tjnih 40 samo lje. a čini se da budući Giolittijev ka­ 4 ženske i od 140 samo 75 muške dje­ binet kani uzeti baš protivne ciljeve. Pođe li »pobjednička« Italija doista o- 1 ce. I sada dolazi na red g. Demirović. Treba još i njega ukloniti, da se uz­ vim putem, ne će biti nikakvo čudo amogne naša narodna osnovna škola k<> je jednog dana sažeže plamen re potpuno pretvoriti u konfesionalnu, gdje volucije. (»Hrvat«), neće biti mjesta »turskoj« djeci. Mi najodlučnije protestujemo protiv ovog satrapskog postupka g. upravite­ lja ј upozorujemo unaprijed, da neće­ mo lako dozvoliti, da nam se i ovaj naš obljubljeni učitelj makne. Demiro­ Vlasenica, 5. juna. vić je vrlo mnogo doprinio napretku i (Lična mržnja ili sistematsko ometa­ prosvjeti u našem mjestu, te nam on nje musi, napretka). U »Pravdi« je u svojim karakterom i uzornim vlada­ dva maha bilo govora o našem kotar­ njem služi Rao najbolji primjer. Dosta skom upravitelju Krstiću. Tu je istak­ je što na upravi škole mirno gledamo nuto, kako je ovaj čovjek vrlo usko­ čovjeka, koji svojim rovarenjem i usko­ grudan i pristran. No kako izgleda, ogrudnim mentalitetom zavada mirno stalo je to bez ikakva djejstva, jer on građanstvo muslim. i pravosl. vjero­ i nadalje nastavlja sa svojim ispadima. ispovijesti; čovjeka, koji je uzrokom da To se najbolje vidi iz slijedećeg slučaja, se broj musi, školske djece raspolovi. koji upravo frapirajućom očevidnošću Da se ovo razumije, ističem za sad sa­ odaje svu golotinju ovoga gospodina. mo to. da je ovaj vajni upravitelj jedne On je naime prije nekoliko dana bez narodne škole javno doviknuo musKmanima: »Turci u Aziju« i da’je ikakva izviđa i prethodnog preslušanja suspendirao našega učitelja Hasana Deotvoreno pjevao pjesme, ko­ mirovića samo na prijavu Hasanovih jima se duboko vrijeđaju — ličnih neprijatelja, da se je on tobože vjerska čuvstva muslimana. nedopušteno zabavljao sa jednom pra­ Pa ipak naš »revni« kot. upravitelj nije voslavnom djevojkom. Taj tobožnji dese našao ponukanim. da ga bar ukori, likat. uslijed kojega je Demirović okle­ a ovamo kad se radi o muslimanu, po­ vetan. sastati se uistinu u ovome: on stupa ne samo svom rigoroznošću ne- Naši dopisi i I j i ' । j । j | go i protuzakonito i na temelju jedne krive presumpcije. On u ovom slučaju zlorabi svoju vlast; ne zadovoljava se samo s time nego unatoč jasnog slova zakona, on — obustavlja i beriva učitelja Demirovića, iako ga; kad bi senat suspenziju potvrdio, pripada dvije tre­ ćine plaće. Birčak. Tuzla, 8. juna 1920, Dne 6. o. mj. napao je na našeg vrlo vrijednog Muhamed ef. Zahirovića, muteveliju i člana vakufskog povjereulstva Risto Cinco sa najbezobraznijim riječima, koje se ne mogu u javnosti iznijeti. Tamam kad je gosp. Zahirović ulazio u vakufsku kancelariju ovaj ga je besramnik napao, a napadaj je usli­ jedio valjda zbog toga, što je neko pi­ sao o okružnom načelniku gosp. Grudiću, pa su »pametne« glave odmah zaključile, da je to pisao g. Zahirović. I pošto mu ne mogu ništa drugo učiniti niti ga premjestiti, to su eto neki indi­ vidui zaključili da se posluže ovakim besramnim sre_dstvima i da tako zapri­ ječe pisanje o g. Gradiću. Mi o ovome ne ćemo duljiti, jer nam se ne isplati trošiti vrijeme, nego ho­ ćemo samo da upozorimo Cupurdinu policiju, koja je iz neposredne blizine ovo sve mirne duše gledala, da ovome »junačini« stuče rogove, dok mi omla­ dinci grada Tuzle nijesmo ustali da po čaršiji stavljamo red i mir. A Cinci po­ ručujemo da mu za ovaj napadaj ne i.mo ostati dužni. Omladina. D. Vakuf. 8. juna. Narodna je poslovica: »Što je previ­ še. ni pas s maslom neće«. Da smo do sada šutjeli na sablažnjivj postupak učiteljice Dragice Kemenović, rukovodi­ lo nas je to što smo držak da će se ipak popraviti. Ali kad vidimo, da to ona ne čini i da iz dana u dan, ne sa­ mo da postaje gora, nego još da počima i izazivati, onda prestaje sve- pa i naša šutnja, koju je rukovodio gornji obzir. Gore imenovana učiteljica, sama po sebi bau-baška stvorenje u učiteljskom životu, odmah od svoga dolaska na ovdašnju narodnu osnovnu školu po­ kazivala je simptome prkošljivo-naduta individuuma, kojemu škola nije bio cilj, nego sredstvo da se domogne položaja. Činila je mnogo koješta, što se nikako ne može dovesti u sklad sa njenim t zvanjem, a još manje sa njenim pozi- i vom. Njezina burgijama, zavadanje i i t. d. doveli su tako daleko, da se više ne smije ni iz kakvih obzira ćutke pre- i laziti preko postupaka, koji je prikazu- | ju u ružnom svjetlu i kao učiteljicu i kao privatnu osobu. Nas se toliko ne tiče što ona kao učiteljica ne vrši zdušno svoje zadaće i što u školi pravi takove gigsere, koji bi joj ^pjesta školu ogradili kineskim zidom, da više nikada u nju ne zaviri; nas ne briga ni to, što svojim postup­ kom izvan škole daje dovoljno materi­ jala »besposlenoj« malogradskoj če­ ljadi, pa da o njoj i bogoslovu R. C., čim se dvoje sastane, pričaju čudne stvari; kao što nas slabo zanima i hr- j davi odnos između nje i škol. starje- ( šine g. Mustafe ef. Šišića, na koga ona — pod pritiskom i na nagovor svoga »ljubavnika«, u kome se zrcali pravi [ mentalitet fanatizovane hrišćanske čar- i šije — izmišlja takove stvari, koje su i ' previše daleko od ovog vrijednoga i strogo na svome mjestu narodnoga uči- i telja, da prosto nadilazi svačije vjero­ vanje. Ali nam nije svejedno to, da i ona na svakome koraku izaziva ovdaš- ; nje građane muslimanske vjere. Još ni­ smo zaboravili njezinu uvredu koju nam je nanijela u svojoj poruci na mu- ; slimane, kada je odustala od uloge na zabavi, koju je davala »Islamska čita­ onica« i to prije na tri dana same za- ; bave, a već pada i njezina druga uvre- ' da, koja po blagosti riječi izostaje od ' prve, ali je po značenju nadmašuje, pa i nam daje povoda, da gospojicu učite­ ljicu javno upitamo: šta je mislila pod svojom prijetnjom: »vidićete vi »tur­ ska« djeco«? Ako nam gospojica uči­ teljica- ne dadne zadovoljštinu za nanešenu uvredu kada je povraćala ulo­ gu i ako nam ne razjasni šta je mislila pod gore navedenom prijetnjom na »tursku« djecu, onda ćemo i mi znati za­ svirati u druge diple, pa če joj to biti neugodno i to baš sada, kada je u to­ ku disciplinarni postupak protiv nje i kaz. rasprava radi objeda, za koje ju je tužio gospodin M. Šišić, da joj ne će pomoći ni njezin štićenikl-ljubavnik«. ni svi oni. po čijim uputama ona radi protiv ovdašnjih muslimana. Сгпаиа 3 UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Oko pokrajinskih vlada. »IJrvat« jav­ lja iz Beograda: Ministarski odbor od šest ministara započeo je pregovore za rekonstrukciju pokrajinskih vlada. Pi­ tanje pokrajinske vlade u Dalmaciji ra­ di položaja, koji.ta naša zemlja zauzimIje u međunarodnom pogledu, izgleda, da neće naići na poteškoće, osobito glede predsjednika dra Krstelja. Predstavnik Narddnfeg Kluba dr. Drinković po uputama svog kluba tra­ ži da se prije rekonstrukcije vlade u Hrvatskoj uredi pitanje — bosanske vlade. Pitanje slovenske vlade nailazi također na poteškoće, jer demokrate traže udio u toj vladi ne prama jako­ sti stranke u tpj pokrajini već prama jakosti u cijeloj državi, koje stanovište ne mogu da prihvate druge stranke, osobito klerikalci. Poseban položaj hrv. bana. U odbo­ ru za izborni zakon ustao je dr. Palaćek protiv predloga ministra za konstituantu Protića da se banu i povjereni­ cima prizna pasivno pravo. Obrazlo­ živši taj svoj prigovor ističe, da je ban kao i svaki drugi povjerenik prosti či­ novnik, koji uopće nema nikakvog poli­ tičkog značaja. Ovim predlogom bi se imalo utvrditi, da su to politička mjesta na što on ne. može nikako pristati. Ostali demokrati živo su odobravali ovoj Palačekovoj izjavi. Poslanik Šegvić branio je položaj bana kao položaj mi­ nistra, što je priznato i kod proglaše­ nja ujedinjenja, pa je odbor to mišljenje i usvojio. -I Pitanje predsjednika parlamenta doći će na dnevni red poslije rasprave za­ kona o izboru za konstitua:itu. Da to nije već prije došlo pred kuću krivac je dr. Ribar, kojemu je teško pustiti to mjesto, pa zateže preko potrebe tim pi­ tanjem. VANJSKI POLOŽAJ. Iz Albanije. »Times« javlja iz Valone, da je položaj u Albaniji nepromijenjen. Ustaše su opkolili grad i približili mu se na 2 kilometra, te zauzeli sve pozi­ cije koje su napustile talijanske čete. Talijanski zapovjednik dao je isprazniti obranbenu liniju. Patralni parobrodi i razarači čuvaju grad, a očekuje se i do­ lazak krstarica. »Times« dalje javlja, da je između Esadpaše i beogradske vlade došlo do sporazuma, prema ko­ jem bi Esadpaša dao obavezu, da će sav svoj upliv u Albaniji založiti za Jugoslavene. Jugoslavija će raditi za nezavisnost Albanije i za priznanje Esadpaše za albanskog guvernera. Depeša iz Rima javlja, da su vijesti iz Albanije proizvele u Italiji vrlo mu­ čan utisak. Naročito postoji bojazan za sigurnost Valone. Talijanska vlada ob­ javila je slijedeću poluzvaničnu notu: »Sadašnji događaji u Albanin prouzro­ kovan su povlačenje talijanskih trupa. Albansko stanovništvo zaista manifestuje svoja osjećanja protiv Italije. Ita­ lija će ostati u Valoni, čija utvrđenja nemaju čega da se. boje, a najviše što može učiniti, ako se ukaže naročita potreba, jeste to, da suzi okupacionu zonu, koja ovog momenta prelazi sto kilometara. Prema jednoj pariškoj depeši iz Va­ lone, varoš su opkolili pobunjenici koji se nalaze samo dva kilometra daleko do grada. Talijanska komanda organizuje obranu. »Picolo« javlja iz Rima: Glasom zad­ njih vijesti iz Valone položaj je u Al­ baniji nepromijenjen. Buntovnici Su se utaborili na visočinima oko grada, te smetaju noćni mir živahnom vatrom iz pušaka. Talijanska posada ustrajno drži svoje pozicije u mjestu, te je po­ dupirana od ratnih lađa, koje su usi­ drene pred mjestom. U Valoni se oče­ kuje dolazak drugih četa. Položaj je oteščan usljed okolnosti, da su doga­ đaji zadnjih dana prisilili posadu u Santi Ouaranta. te se je povukla iz svojih položaja u Valonu. Taj uzmak prouzrokovao je pobunu u južnoj Al­ baniji. Vijest da su buntovnici zarobili talijanski odio sa 400 ljudi odnosi se sigurno na posadu u Deleteni, koja je bila izolirana usljed prekida brzojavne i telefonske veze. Medu zarobljenicima nalaze Se i dva pukovnika. Talijanski »II Tempo« tvrdi po svo­ jim Informacijama, da je albanska bu­ na bila navodno prouzrokovana pro­ glasom Esad paše, upravljenim na ta­ lijanske nackmaljste i usljed navodnog ugovora, koji je sklopljen između Esad paše i beogradske vlade. Ovaj ugovor �Страна 4. Sirana Број 167 Bro) .ПРАВДА* — »PRAVDA* imao bi sadržavati slijedeće tačke- 1.) Esad paša utanačio je sporazum sa be­ ogradskom vladom, te joj je stavio na raspolaganje sav svoj upliv, koji ima nad Albanijom; 2) beogradska vlada obavezala se. da će podupirati neodvisnost Albanije pod kontrolom Esad paše, te obećaje, da će ga imenovati za doživotnog guvernera Albanije; 3) nakon smrti Esad paše prelazi sve pra­ vo, koje jntade Esad paša na albansko prestolje na državu SHS. Neposluh talijanske vojske. Tršćan­ ski »Lavoratore« piše pod naslovom »Sinoćna vojnička demonstracija«, da se 11. o. mj. u 9 i po sati na trgu Garibaldi sakupilo veliko mnoštvo arđita Sa nmjerom da prirede demonstraciju. Uzrok tome je zapovijed za odlazak ti Albaniju. Pitanje Perzije. Javljaju iz Pariza, da će se ekšekutivni savez Lige Naroda sastati u Londonu 14. juna, da ispita stvar boljševičkog napredovanja u Per­ ziji. Engleski radnici za Rusiju. »Times« javlja, da je voda engleske radničke delegacije izjavio, da su evropske vla­ sti činile veliku pogrešku podupiranjem poljske pustolovine. Naglasio je da će radnička delegacija svim svojim sila­ ma nastojati da se uspostavi trgovački odnos sa Rusijom, te će obustaviti sva­ ku pomoć Poljskoj i drugim državama, koje se bore protiv sovjetske Rusije. Londonskom izvjestitelju lista »NewCouranta« bilo je javljeno s poluslužbene strane, da se uklanjaju poteško­ će za uspostavu prometa između En­ gleske i Rusije. Ostavka poljske vlade. Pošto je parlamentarna komisija za ishranu odba­ cila vladin projekt sekvestra svih cerealija u zemlji, kabinet Skulskog pod­ nio je ostavku. Mobilizacija Litavske. Prema vijesti­ ma »Berlingske Tidende« litavska vla­ da je naredila mobilizaciju, da se ogra­ di od svakog iznenađenja pri daljnjem razvoju rusko-poljskih bojeva. Tješinsko pitanje. »Narodni Listy« javljaju iz Moravske Ostrave, da su u tješinsko područje stigle nove antantine čete, osobito francuske, koje su od­ mah zaposjele demarkacionu liniju. Oko sastava njemačke vlade. Držav­ ni kancelar Miiller vratio je državnom predsjedniku mandat za sastav kabi­ neta. Ovaj je pozvao predsjednika nje­ mačke pučke stranke dra Heizea na razgovor. Dr. Heize nalazi se momentano u Drezdenu. Definitivan rezultat izbora u Njemač­ koj pokazuje ovaj razmjer stranaka: Socijalisti većine 110, nezavisni socija­ listi 80, centar 67, konzervativci 39, nacionaliste 65, umjereni konzervativci 61, demokrati 45, bavarski nacionalisti 21, razne sitne grupe 15. Njemačka vojska. Javljaju iz Berli­ na službeno, da je dovršeno ograniče­ nje njemačke vojske na 200.000 ljudi. Boljševici ljuti na Njemačku. Njema­ čka štampa donosi vijest »Morningposta« iz Moskve, prema kojoj je slabi uspjeh komunista u izborima za nje­ mački Rajhstag izazvao burne prizore u moskovskom velikom sovjetu. Rije­ šeno je opozvati boljševičkog, zastup­ nika iz Berlina. Sjetite se „Gajreta". Domaće vijesti j I ’ I | vora, jer to ne ide u korist ni muslima­ nu ni katoliku Hrvatu. Vidio Grudić, da to lahko ide, pa se je, pohlepnik, popišmanio i sad traži — dvostruko. Ljudi ljudski, zar ovo nije baterma i zar ovaj postupak nije jadniji i čemerniji od postupka Hermana i Pitnera? JEDNIM POTEZOM PERA. Kako đoznajemo s pouzdane strane izdalo je ministarstvo finansija naredbu, ko­ jom se obustavljaju prinosi (potpore) za uzdržavanje, koje su dobivale obite­ Cijene mesu. Od 14. juna 1920. u 6 lji onih vojnika, koji se još nisu povra­ sati u jutro vrijede ove snižene cijene tili iz vojske, ili su umrli, zagubljeni 1 i to za jedan kiogram mesa: sa privat. d. Ovim jednim potezom pera ri)egom 10% 24 K, bez privage K 26. Na šava se 680 obitelji kruha i onovo je maksimirana cijena telećem me­ staje 875 djece neopskrbljene u sa­ su prima kvaliteta K 30, sekunda kva­ mom gradit Sarajevu. Od ovog broja liteta K 26—28. Cijena janjećem i bra­ većem mesu ostaje 26 K po kilogramu otpada na muslimane 838 nenepromijenjena. opskrbljenih, a od ovoga 473 djece. »Konzorcija« javlja: Pfghranbena Za sad bez komentara. kriza savladana je. Nadajmo se da se ona kod nas neće nikad više pojaviti. Proslava 15. godišnjice Musi, zanati, Rajonifanje i racioniranje. koje je do udruženja »Ittihad« u Mostaru obavlće sada bilo potrebno, postalo je suvišne. se po ovom rasporedu: Prvi dan: 21. Prema tome prodavače se u buduće juna u 15" doček gostiju iz Sarajeva konzorcijalna roba bez legitimacije. (Bosne) na kolodvoru s »Hrv. Glaz­ Tržne prilike počele su se poboljša­ bom«. a u 20” doček gostiju iz Herce­ vati. Mi smo odlučili, da naše i onako govine na kolodvoru s »Hrv. Glazbom«. umjerenne cijene još za nešto u korist Drugi dan: 22. juna u 6 sati u jutru potrošača regulišemo. Prema tome pro­ budnica »Hrv. Glazbe« po gradu; u 10 davače se naša roba u detalju do dalsati Akademija u prostorijama »Hrnjega po slijedećim cijenama: brašno voja« sa svečanom proslavom, svira­ za pecivo K 14.—, brašno za varivo njem »Ittihadova« tamburaškog zbora, K 13.—, brašno za hljeb i raževo braš­ deklamacijom, predavanjem i dijelje­ no K 11— (prije K 12.—), kukuruzno njem diploma izvršujućim društvenim K 6.50 (prije K 7.—). tjestenina K 20.—, članovima. U 12 sati zajednički ručak grah K 8,— (prije K 9.—), kaša K 10. u »Ittihadovoi« bašči, u 16—18 sati šet­ pšenični griz K 16.—, kukuruz u zrnu nja i razgledanje grada, u 18—19 sati K 5.50 (prije K 6.—) na kg. večera u »Ittihadovoj« bašči, u 20 sati Brašno svake vrsti, tjesteninu, grah, koncerat u Rankovića Perivoju i kašu, kukuruz u zrnu i kukuruzno nnprostorijama svratišta »Neretva«. Su­ šno na veliko stavljamo uz povoljne djeluje uz »Ittihadov« tam. zbor. »Hr­ cijene svim interesentima na raspola­ vatska Glazba«, pjevački zbor Hrvoganje. je« i pokrajinski tamburaški zborovi. Treći dan: 23. juna u 8 sati izlet s go­ drug1 c;:Sti mjesni sastanak 15. o. mi. stima u Iliće, u 12 sati pratnja gostiju slaver.jUih južinjera I arhitekta držače (koji putuju prema Sarajevu) na kolod­ drugi pšti mjesni satsanak 15. o mi. vor. u 15 sati pratnja gostiju (koji Pu­ u 9 sati na večer. Glavna tačka dnev­ tuju prema Čapljini) na kolodvor. nog? eda je Izvještaj o zagrebačkom Odbor za proslavu pobrinuo se je za kongresu inženjera i arhitekta u Beo­ ukonačjvanje gostiju, te će gosti odmah gradu i staleška pitanja. nakon odmora u »Ittihadovoi« bašči bi­ ti upućeni u svoje stanove. Drugi dan proslave (22. juna) gosti dobiju objed i večeru u »Ittihadovoj« bašči uz vrlo umjerenu cijenu. Direkcija željeznica u Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ Sarajevu je zamoljena za polovični po­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ pust II. i III. razreda za put u Mostar ravni ures te da mu vanjština postane i natrag. Gosti imaju ponijeti legitima­ usljed toga neugledna i staračka, snaći cije svoga društva, na kojima će pi­ će samo onoga, koji svoju kosu zane­ sati. da putuju na »Ittihadovu« prosla­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, vu u Mostar. Neka se u tu svrhu poje­ onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu dina društva pobrinu 48 sati prije za pomadu, koja izvrsno djeluje protiv mjesta kod predstojnika dotične stani­ peruti i ispadanju kose, čini, da krhka ce. Za povratak će. »Ittihad« isposta­ i slaba kosa postaje mekana i bujna, viti legitimacije i pobrinuti se za mje­ daje kosi sjaj i zaprijećuje da kosa sta na željeznici. prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača Činovnički zahtjevi. U Beograd ot­ vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen putovao je predsjednik zagrebačkog sa­ V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. veza javnih namještenika dr. Benko310. [Hrvatska]. vić sa predsjednikom saveza *slovenskih činovnika, gdje će se sastati s de­ legatima pokrajinskih saveza Dalmaci­ Prehlađeni li ste? Boje Vas prsa? je i Bosne, te kod ministarskog savje­ Grio? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ ta staviti skupni zahtjev, radi uređe­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah nja beriva javnih namještenika. časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ Jedan primjer rasipanja. Okružni strukih ili 2 velike specijalne boce 38 predstojnik Grudić je sa sobom dovukkrune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 niario konje i kola i od naše vlade za­ boca 6 kruna. tražio za uzdržavanje konja mjesčeni paušal nj manje ni više nego-15.000 K i Pokvaren U Vam je želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsapjlule — još za se dnevnicu, osim plaće, 60 K, a on se je s ovim obvezao da će po : pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. tuzlanskom okružju putovati bez dru­ Omot i poštarina posbno, ali što jeftigih troškova. Naravno, da mu je to i mije. — Eugen V. Feller, Stubica donja, vlada odobrila i doznačila bez prigoElsatrg br. 310. Hrvatska. PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA | preporučuje svoje bogato stovarište 2 svih vrsta papira, kancalarijskog i T »školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. 2 Cijene umjerene. 2 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61б 2 Gerjtralna drogerija Braća Ša 1}inagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi tiz cijenu od K 70'— za netto kg dok zaliha traje Muslimanska trgouačhđ i obrtnička banka za Bosnu i HzFCEgovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Milhelm F. TiEfBnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 1OO°/o i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Ppdružfticau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupiiamo siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. V'tMdk: CutraM CMboz 4. ■. O.« KtaupkrU* D, k A, К«Ји. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0646cb3f73c4b2478fbfbfc793e02856.pdf 4273f6c093b8069b8ec3eb3764de97d1 PDF Text Text pojedini broj 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđujE FBdahcioni odbcr. ^ЛЛСИЖ> ОТОСЛАМНСКВ Broj 64 (169) Sarajevo, četvrtak 17. juna 1920. (30. ramazana 1338.) Bajram mubareć olsun I Današnji ićindijski topovi upozorKe te, brate muslime, da ti je prelaziti iz posebnog ramazanskog življenja u običnu svagdanjost i da ti sutra valja donijeti tekir u trijeznom i skrušenom stanju, u koje te je uveo mjesec ibadeta, rahmeta i oprosta, Hoćeš li odoljeti ili ćeš pokleknuti? Pitanje, na koje ob­ zirom na prošlost tvoje mladeži, a i stareži, ne možemo odgovoriti sa pot­ rebnom sigurnošću'; pitanje koje zabrinjuje svakog našeg rodoljuba i muči svakog ko gleda ma i u najbližu bu­ dućnost. Veliko pitanje. Bojati se je da ćeš starim razlozima dodati i novi; »da razbijem derte, bra­ te«. Da, da. imaš dosta i predosta dertova, imaš mnogo i premnogo bolova. Znamo to, kao što vidimo da nijesi još svoj na svom, da se još i sad ne držiš bratom i da'se gaziš i ondje, gdje bi trebao naći utočišta i zakrilja. Teško ti je, dertli s>, to je istina. Ali je obmana, da ćeš derman svom dertu naći u ča­ šici i ciganskom ciliku; opsjena je da je sve izgubljeno i da smiješ klonuti. Velik je dio krivice — u Tebi, islam­ ska zajednico, jer I sad još drijemaš i jer još nijesi načisto o tom, da ti je spas u zbijenim redovima. U zbijenim borbenim redovima. Resul (a. s.) ti veli: »Kakvi budete onako će vam i biti«. Zamisli se u te uzvišene riječi i biće ti jasni uzroci tvog bijednog stanja. Oborila si očj u zemlju, mjesto da gledaš poput starenika sa sokolovim pogledom; pregibIješ šiju i stoga ti natresa svaka šuša 1 šušulja. Glave brdu, ruku ruci i svjesno naprijed! Nije ti druge, islamska za­ jednico, i samo ti se takoj: samo ti se trijeznoj, povezanoj, jedinstvenoj i — odlučnoj; samo ti se borbenoj mo­ že reći: Bajram mubareć olsun! Izmjena Hrizmanove agrarne Uredbe. Zbornik zakona i naredaba za B. i H. od 31. maja o. g. donio je izmjenu Krizmanove beglučke uredbe, koja se malko razlikuje od -prije objavljenog teksta pa je stoga ponovno donosimo u našem listu. Ova je izmjena učinjena »na predlog ministra za agrarnu re­ formu, a po saslušanju mini­ starskog savjeta« i glasi: Izmjene u Uredbi o postupku s beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovi­ ni od 14. februara 1920. god. Članovi 6. i 7. mijenjaju se i glase ovako: Ona begiučka zemljišta, na kojima ne postoje kmetstvu slični odnosi, već ko­ ja težaci drže i obraduju kao zakupci, i oni begluci ili dijelovi begluka, koje su sopstvenici obrađivali ili ih obra;đuju samt, ili u vlastitoj režiji, ostaju slobodni od agrarne reforme dotle, dok se težaci, koji drže 1 obraduju zemlju kao zakupci, a nemaju ili nemaju do­ voljno svoje zemlje, ili težaci koji ne­ maju nikako ili nemaju dovoljno svo­ je zemlje li obeskućeni kmetovi ili zemljoradnici dobrovoljci iz Bosne i Hercegovine, koji nemaju ili nemaju dovoljno svoje zemlje, mogu podmiriti zemljom od državne ili javne zemlje. U ostalom u postupanju sa beglučkim zemljama ostaju u važnosti propisi čla­ nova 9.—16. »Prethodnih Odredaba« od 25. februara 1919. i člana 2. »Uredbe o zabrani otuđivanja i opterećivanja zemljišta velikih posjeda« od 21. jula 1919. god. Ove izmjene stupaju na snagu od da­ na kada ih kralj potpiše i kad budu obnarodovane u »Službenim Novinama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca«. Provedba se povjerava rhinistru za agrarnu reformu, a svim vlastima nala- ВРГАШШЦЦЈЕ. že se, da ih se pridržavaju i tačno ih izvršuju. 11. maja 19’0. godine. Aleksandar s. r. Ministar za agrarnu reformu: Dr. Ivan Krnic s. r. U savezu sa ovom izmjenom donosi­ mo i okružnicu naše zemaljske vlade (odjeljenje: Agrarna Direkcija) od 25. maja 1920. broj 3.666/A. D„ koja je upučena svim političkim uredima a gla­ si: »Dne 11. maja 1920. potpisane »Izmene« člana б. i 7. »Uredbe o postupku s beglučkim zemljama u Bosni i Her­ cegovini od 14. aprila 1920.« publici­ rane su u službenom dijelu »Narodnog Jedinstva« od 21. maja 1920. Upozorujući p. t. na ove »Izmene« dodaje se, da je Ministarstvo za Agrarnu Refor­ mu svojim telegramom od 19. maja >1920. naredilo slijedeće: Da se predusretne krivom shvaćanju izmene članka 6. i 7. Uredbe o postup- I ku s beglučkim zemljama od 14. fe­ bruara 1920. godine i da se ne bi usled | toga s dotičnim zemljama, na koje se ti člankovi(!) odnose, postupalo tako kao da se na njih iiopšte ne odnose .propisi agrarne reforme, to Vam se sa- I optšava, da glede svih tih zemalja os­ talu i dalje na snazi propisi uredbe od 22. jula 1919. god. o pobiranju prihoda s beglučkih ziratnih zemalja kao što i brzojavno naređenje od januara 1919. godine broj: 1140 (broj zem. vlade 1085/pres.) u pogledu otuđivanja ili op­ terećivanja svih beglučkih zemalja. Pri tom se osobito mora naglasiti, j da prema spomenutoj »Uredbi od 22. jula 1919. god. pravo na pobiranje s tih zemalja imaju isključivo težaci, koji su tu zemlju obradili i da ih u tome ne smije nitko smetati bez razlike, da । Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt.stedionicelllO. Godina II. li su tu zemlju obradili kao deložirani i kazuje je li se povela disciplinarna is­ traga i s kojim rezultatom. kmetovi, priorci, Ićesimlije, zakupnici Ne kazuje ni gdje je »posimljeni« Šaili u bud kakvom odnosu pristankom vlasnika ili pako dozvolom vlasti, te bau Merđaiiović. Mjesto da ga traže i se ne smiju s tih zemalja protivu nji­ da se proti krivcu njegova »bijega« hove volje deložirati. To stanovište zapovede disciplinarna istraga, te da se uzimlje i okružnica (tamošnje) zemalj­ ispravi gornja pogrješka »demokrat­ ske vlade od 19. marta 1920. godine skog« sistema za otuđivanje i provje­ broj: 48348 prema kojoj također i na­ ravanje. organ Oblasne Zaštite, ma­ dalje za sve zemlje valja postupati. če špijunsko »Njuši-Zvono« nezadovoIjava se ni sa tim, već ruje i traži da od U smislu gornjeg naloga naređuje se, da svi podređeni organi tako postupaju djece izolira i islamskog vjeroučitelja jer da isti »raspiruje versku netoleran­ i da se spriječi bezuvjetno!!) svako ciju«. nastojanje, koje bi se s time kosilo«. To znači, da islamsku djecu ne tre­ ba, ni odgajati u islamu, već da tamoš­ nja pravoslavna bogomolja može slu­ Sarajevo, 16. jula. žiti i za njih, kao što je služila za Ša­ Naše roblje u Reljevu. Opetovano bana Merđanovića, pardon, tada Simu upozorenje da mjerodavni faktori, mje­ Radovanovića. Eto, tako misle i pišu sto protekcije za pojedine individue po »Zvonu« ti »prijatelji naše dece«, na reljevsko sirotište dodijele potreban pa stoga tražimo da ulema medžjis ubroj učitelja muslimana, ostao je glas čini jednom kraj ovom abnormalnom vapijućeg u pustinji. Vlada šuti a dje­ stanju i od centralne vlade — ca nek čekaju još koje pokrštenje. Sis­ ako već ne će da to uredi naša pokra­ tem korupcije što ga je zavela »de­ jinska — zatraži premještenje islam­ mokratska« vlada podržava se i danas. ske djece u Tuzlu. Protekcija i sad cvate. Zavod sa go­ interesantno je još i to, da organ tovo polovicu islamske djece prepuš­ Z-Sktite priznaje đa »od nazad godinu ten je u jednom nemuslimanskom selu dana, kako je rukovanje sa dečijim do­ na milost i nemilost kućnom i škol­ mom potpalo pod kohpentenciju Obla­ skom odgoju, pri kojem ne sudjeluje n i sne državne' zaštite dece i mladeži, da jedan jedini bdgojjftelj mu» od 110 dečice okđ 40 ih boluje od gro­ si ima n. Kakve su posljedice ovakog zne prilepčive bolesti, od koje preti o»demokratskog« odgojnog sistema, po­ pasnost zaraze i okolnih sela«. kazao je još nerazjašnjeni slučaj preko noći »nestalog« Šabana Merđanovića, Mi čestitamo vladi i divimo se ovom koji bijaše prekalupljen u Sjmu Rado­ usoiehu njenih »prijatelja dečice« koji i sami priznaju koliko su sposobni u svom vanja vi ča. rukovanju kako u ostalom, tako i u Istina, g. Zećević je dao »ispravak« napretku diečijeg zdravlja. •i ustanovio '»materijalnu istinu«. Ali, nikako da kaže šta je s krivcem, niti Afera dra Uroša Hrulja, svome životu učinio je hiljadu slučaj­ o kojoj smo izvijestili u prošlom broju nih gluposti. Evo novi slučaj Korkutov našeg lista uzvitlala je silnu prašinu. prilikom Regentove posete u begovoj Prešla je i u naše novinstvo pa nalazi­ mo za munasib, da o tom obavijesti- I džamiji. Korkut je u svojoj mržnji spram Srba hteo da priredi demonstra­ mo naše čitatelje. U prvom redu valja cije, a kao uzrok zato našao je to što nam zabilježiti mišljenje njegova stra­ je džamiju posetio i dr. Krulj. Reis-ulnačkog organa »Glasa Naroda«. On je ulema g. Caušević i policija odstranili sirota bio tako zbunjen, da nije umio su ovoga ludog čoveka, da ne bi imao ni da se sabere, već zgrabivši d e t e kt i v s k i raport objavio ga u svojim po sebe težih posledica«. Mi što znamo dru Krulju do sad nije — domaćim vijestima i popratio ga svo­ jim primedbama pod prvim dojmom te niko rekao da je »lud čovek«, a ni sa­ ma »Pravda« nije njegovo odstranje­ porazne vijesti. nje pripisala, da prostite, policiji nego Raport glasi: »Jučer je naša policija predsjedniku vlade. »Pravda« dapače imala priliku', da — zatvori junači­ nije rekla ni da je dr. Krulj odstra­ nu Korkiita i da ga na raj način opa­ njen, već .da sd -je »izvoio uklonili meti malo«. Kako se vidi, i naši se s vida«. Ali šta ćemo; »demokratsko« »demokrati« povode za svojim sanu džačkim drugovima i misle da je naj­ je glasilo bilo u neprilici radi našeg is­ zgodnije boriti se hapsom i nasiljem. tupa, pa nije ni čudo što je svom KroNo zaboravljaju da Korkut nije u San­ Iju napravilo — medvjeđu uslugu. Če­ džaku. Da sad čujemo komentar gor­ stitamo. • njem raportu! Interesantno je u pr­ vom ' redu, da notica nosi tuhaf na­ »Hrv. Sloga« piše: Ovdašnji novin­ slov »Slučaj — Sakiba Korkuta«, kao ski ured u svom izvještaju o posjeti da je Korkut, a ne Krulj, izjuren iz ha­ Njegovog Visočanstva Regenta u Be­ rema Begove džamije. Kraljevo .glasi­ govoj džamiji navodi medu službenim lo veli dalje: »Ovaj famozni hodža u licima, koja su toj svečanosti prisus- �Strana 2 Страна .PRAVBA tvovala i ime dra Krulja. Koliko smo »Glasa Naroda« a sad ćemo da pre­ informirani — a te su informacije tačnesemo njihovo pisanje. Oni vele: ne — dr. Krulj je doista došao na tu »U našoj publici se mnogo govori o večernju svečanost (lejlei kadar) u incidentu koji je počinio g. Korkut pridžamiju, ali se na zahtjev svečanog od­ 1 likom posete Njeg. Visočanstva u Be­ bora morao smjesta da udalji, govoj džamiji. G. Korkut hteo je opet što je na svoju sramotu i učinio. Mi se jednom da se samozvan naturi kao ne­ ne čudimo g. Krulju ako nema sam to­ ki »vođa« muslimana i da visoku poliko takta, da zna prosuditi gdje mu setu Regentovu nedopušteno i upra­ ima mjesta a gdje ne, ali se čudimo uvo k a ž n i i vo (!). upotrebi da se pred masom opet jednom pokaže »junak«. redu za štampu, da na taj način do­ Mi i svi muslimani koji zrelo vodi osobu gosp. dr. Krulja u jedan p r o s u đ u ju ovu stvar znaju vrlo do­ neugodan položaj. Službenom je izvje­ bno, da je Korkutu bilo glavno — ne štaju dužnost, da konstatuje samo suš« muslimanski interes i prestiž muslima­ tu istinu, a ako je htio prešutiti neu­ na koji naš visoki gost svakako nada godni incidens sa gosp. Kruljem, onda sve čuva .i ceni, — nego demagogija je morao prešutiti i njegovo časno ime. Tim b: se riješio ovog prigovora, a go­ pomoću koje je vidio da i ovom pri­ likom može da lično za sebe i za svoju spodinu Krulju bj se uštedila jedna ne­ protivnarodrtu 1 upravo protivugodnost. * muslimansku grupu oko »Pravde« iz­ .»Jugoslavija« je ovaj: događaj noti­ bije najbolji partijski kapital. Žalosno je da ovaj čovek bez skru­ rala bilješkom: Ne će zaboraviti Be­ gove džamije« - u kojoj veli: Posjet repula nije propustio ni ovu zgodu koju gentov u Begovoj džamiji dojmio se svakj pošteni sin ove zemlje želi da muslimana vrlo ugodno, samo je taj očuva u najsjajnijoj i neokalienoj us­ dojam, kako čujemo, kvarila pri­ pomeni a da je ne oblati. sutnost dra Krulja, koji je u M-i ne ćemo da ispitujemo slučaj g. Parlamentu i u »Demokratiji« prije vi­ dra Krulja. Njegova eventualna še vremena uvrijedio muslimane. Po­ krivnja u ovom slučaju ne može bahati što je prijetila pogibao, da masa ne će i nekulturni korak Korkutov nikako da zatajiti svoga neraspoloženja prema opravda. Bio on kriv ili ne, pisao on dru Krulju ni pred regentom, udaljio onaj inkrimirani članak ili ne, —■ mi to se nepoćudni gospodin nenećemo da ispitujemo, — svejedno drs­ o p a z i c e iz pratnje«. kost je skrajnjih granica, preteti indi­ ♦ rektno sa demonstracijom u prisuću »Glas Naroda« morao je polizati svo­ Regentovom, a ta bi demonstracija zna­ ju vijest od utorka i u jučerašnjem bro­ čila svakako gest koji se po našeg vi­ ju donosi člančić, naravna stvar, opet sokog gosta ne bi mogao nikako po­ pun lažj '1 izvrtanja. Lažan mu je da­ voljno procijeniti. Zna li to Korkut ? pače i sami naslov »Korkutova de­ Ne vidi li taj kratkovidni zavodioc mu­ monstracija prilikom Regentove poseslimana, koliku bi ljagu uanco baš mu­ te«, jer Korkut nije uopće demonstri­ slimanima u čiju je sredinu kao gost do­ rao a kamo li još proti Regentu — od šao Regent? Hoće li Muslimani moći toga je daleko i Korkut i sva naša or­ još dugo trpeti u svojoj sredini čpveganizacija — većjevladinupred- | ka koji ih na svakom koraku komprosjedniku stavio zahtjev, da [ mituje? U svakoj drugoj sredini bio Krulja odstrani kao nedostojna da pri­ bi ovakav gest dovoljan za onoga ku lazi džamiji i muslimanima. Nije istina, i ga učini da bude u javnom životu za da je predsjednik vlade učinio pogrješ- j uvek pokopan. Hoće li to kod nas biti? kn što je odstranio dra Krulja. većljje Jučer pod navalom prvih vesti koje istina, da je pogrješka i krvav iza- [ su u sebi bile protivrečne đoneli smo zov muslimana u tom, što se je da su Korkuta odstranili, a upravo se taj gospodin uopće pojavio uz Regen-’: dogodilo — kako smo kašnjc auten­ ta. a kamo li da se je još usudio doći , tično informisani — protivno Mo­ u džamiju. Ako tamo oni ne će da is­ rao je ići — Krulj! Kako je to pituju slučaj dra Krulja. ispitali smo morao tumačiti Regent? Zar je naša ga mi i tačno ustanovili da je on pisac 1 vlada toliko spala da je za nju meročlanka u »Demokratiji«. I da snio u | davan jedan obesnj demagog i zar ona kulturnoj sredini bio bi nemoguć drt I misli da su svi muslimani za niim? G. Krulj. koji je uvrijedio jedan čitav elepredsednik vlade učinio je pogrešku menat u našoj domovini, a ne oni koji I takta prema visokom goscu Nije nam se gade nad ovakim nekvalifikovanim ; stalo do ličnosti g. Kr il a — koji je u postupkom jednog ministra i koji se sa- ’ ostalom demantovao javno u pa.lanienblažnjuju nad njegovom drskošću, da I tu da ie igde povredio muslimane — se i bez isprike prlbližuje njihovoj sve- ■ nego do odnosa između ovog demago­ tinji. To imadosmo reći gospodi oko I ga prema vlasti. On ne reprezentuje F E Ц T O N. — »НРАВДА muslimane ove zemlje' i njegov bahati gest trebalo je odbiti onako energično kako ovakvom čoveku dolikuje Nijedan Musliman ne bi pristao na to da u času kad mu iskazuje posetu nje­ gov Regent njemd pravi — demonstra­ cije i neugodnosti. To je trebala da zna i naša vlada. BiijeShc. Šefu našeg presbiroa neprestano se vrzu pred očima bajne slike iz vreme­ na propale Austrije. Naučio, jadnik, da kcio ne može biti bez kokana ai anstro-madžarska svečanost bez svog glavnog eksponenta Šerifa Arnautovića i trabanta" mu dra Mustafa Bega Mjitevelića, pa ih i sad umetnuo me­ đu'— ugledne građane koji prisus­ tvovaše dočeku Regenta u Begovoj džamiji. । Bilo bi dobro, kad bi naš presbiro bio rigorozniji u izvješćivanju, narou čito u slučajevima, gdje je u pitanju čast i ugled našeg građanstva. Svoje simpatije prema Šerifu i njegovu »dru­ štvu« mogu gospoda iskazati na drugi način, a i inače mu učiniti uslugu kad ga puste u hladovini političke grobni­ ce, jer bi se mogao prenuti i uzbuniti svijet. Ehalija se sad kloni i manjih burureta, a kamo li bi drage volje išla tražiti glogove kolce, da ih ponovno zabija u vampira sa madžarskim du­ hom j crnožutim krilima. Prosvjeta i Ma. Radimo za „Bajret". vs. Vrijerhe koje preživljujemo jest vrijeme napora i borbe. U ovoj borbi mogu izdržati samo oni koji su sprem­ ni i sposobni. Tu spremu i sposobnost daje čovjeku jedino prosvjeta. Za pro­ svjetu i školu treba da prihvatimo svi bez razlike spola i staleža. Ako to uči­ nimo donekle ćemo nadoknaditi ono što smo izgubili na prosvjetnom polju za vrijeme bivše uprave. Jedan ogrom­ ni procenat muslimana nijesu u stanjuizdržavati svoju- djecu na školama. Za­ to je tu društvo »Gajret«, koje vodi brigu o tomu da siromašne musliman­ ske đake opskrbi hranom, odjećom, ohućom i konačištem. Ovo drušKo pre­ uzimajući na se brigu oko tjelesnog i duševnog odgoja mladeži s jedne stra­ ne rešava roditelje svakog tereta, a s druge strane omogućuje njihovoj djeci da budu korisni elementi za se i za ci- samo bi mogla Nesime ishoditi pomilovanje. A smi­ je li on doći pred Nesimu s ovakim zahtjevom? ‘ Kako bi to ona shvatila? A tada je Ihsan mislio o Nesimi i Akifbey-ovu A- Hifzi BjeJevac pismu. Dolazio je do raznih zaključaka, ali nikad nije bio siguran u njima. Na drugo Akifbeyovo pis. mo, koje je iza dva mjeseca dobio i u kojem gaje mutesarif zvao da što prije dođe u Carigrad odgo­ XIV. vorio je Ihsan ovako: U jednoj cirkularnoj povjerljivoj obavijesti jav­ • »Dragi prijatelju! ljao je Akifbey svim pouzdanicima u Erzerumu, Na tvoja obadva pisma Odgovaram istom sada, Trapezuntu, Brusi, Ankori, Izmiru, Selaniku i drugi­ jer ti tražiš odgovor. I ako se bojim pisati o ovoj ma, da je mladoturska stvar uznapredovala toliko, stvari, držim, da će donosioc pisma sretno proći. da je potreban sporazum za daljni rad, pa je poz­ Našu stvar čini mi se gledaš očima iz Carigrada, vao sve viđenije Mladoturke, da na zgodan način ali ovamo u srcu naroda drugačije izgleda. Ja često dođu u Carigrad. Ujedno je u jednom dodatku za gubim nadu uopće u budućnost, jer naš narod je Ihsana, koji je tada boravio u Konji, javio da će slabo pristupačan savremenom naziranju društva mu Jilđiz najlakše pasti, jer je sultanija Nesime i države. A najveći je uzrok tomu neznanje, fatalipristala da pravovremeno makne lzetbeya.' Ali — zam i da ti još nešto priznam što je teško priznati dodao je k tomu Akifbey — stvar stoji i do tebe, jest mlitavost. Svaki pojedinac brine se više i zna da svojim dolaskom obvežeš Nesimu na održanje više šta se u svijetu događa, nego u njegovoj vlas­ obveze, jer ti si onaj, koji je u njezinu srcu osim titoj domovini. Znam šta ćeš na ovo reći, ali često patriote i čovjek, kojega ona voli . . dolazim na misli Dindareve. On drži, da se narod može na dva načina osloboditi; polako školom, Ova sasvim otvorena izjava iznenadila je Ihsa­ kdlturom i odgojem, a drugo nasilno: da mu na­ na. U posljednje vrijeme Ihsan se je bio posve pre­ turiš školu, kulturu i odgoj. Dakle je opet i u jed­ obrazio. Nakon povratka iz Bejruta prestao je is­ nom i u drugom slučaju kulturno vaspitanje naro­ pitivati uzroke Ifetinoj promjeni, zaboravio Sabihu i da, koje mora potpomoći i država i društvo. Priz­ kušao u radu za narod, da zatomi svaki osjećaj najem da prije svega treba dobiti političko oslobo­ srca. A baš u tome radu nešto ga grizlo i mučilo, đenje. Turski narod živi još samo radi svađe Erbaš taj prenaporni rad podsjećao ga na jednu, kojoj rope, a čim ona postane složna, da nas kao državu je krivo učinio radi rada za narod — u tf časove, zbriše, a kao narod potlači, učiniti će to bez otpora kad je bio najviše zaokupljen poslom zaokupljalo jer otpor daje probuđena narodna svijest, prava pro­ ga teško kajanje i sjećanje na Renu Logotetides. svjeta. Država naša ne smije se zidati na politici i Ali sjećanje na Renu dolazilo je do jedne ograde u uplivu, naklonosti jedne ili druge države ona njegovoj duši, gdje Je kušao, da zaustavi čuvstvo treba da je podignuta na narodnoj svijesti i samoj kajanja i ublaži opori glas savjesti. Pred zadnjim snazi njegovoj. časom kada je bio spreman spasiti je pokozala se je previše ohola i ponosna; — pa ipak ni sjećanje Kako vidiš priključujem se više turanskoj misli na ovo, ni ideja koju je Rene zastupala i služila' nego načelima mladoturske politike, ali držeći pred^ој nije mogla ugušuti glas savjesti, niti zaustaviti uvjetnim političko oslobođenje spreman sam što čuvstvo kajanja, a da se ne prelije preko ograde prije doći i bude li nužno žrtvovati i nešto više, sebičnosti u dušu. .. nego što je komadić srca, — možda i to se ne' žrtvuje... Nesime je žena, koja je učinila toliko Ona mi ne može oprostiti — mislio je Ihsan usluga našoj stvari, i koja će još učiniti. Sultan ne u tim časovima i često odlučivao, da nešto poduz­ smije doznati za osnove Izetove, jer bi mu on Ne- | me za Renu, da angažuje... Ona bi mogla. . . Da, Rene Logotetides. (58> БроЈ 169 Broj , jelu zajednicu. Koliko je sveta i uzvi­ šena dužnost ovog društva, to može procijeniti svaki roditelj- koji je sobom ; izdržavao na školama jedno ili dvoje i svoje vlastite djece i koji je iskusio kaI ko često treba štediti ođ svog zaloga­ ja pa onu uštedu poslati svome djetetu, i da ne ostane gladno. Mnogi je otac doј sta nešto prepatio dok je iškolovao I svoga sina, ali na koncu kad ie vidio . da mu je sin izučio i umiješao se među obrazovane i inteligentne ljude, taj je ! otac duboko osjetio moralnu zadovolj। stinu i u tom vidio najbolju nagradu za I svoju brigu. ■ Onaj otac koji je vodio brigu oko uz. goja jednog ili dvojice sinova, nek se razmisli, a neka to razmisle i svi drugi muslimani, koliko li je uzvišena duž­ nost društva »Gajret« koje ima da se brine, ne o jednom ili dvojici, nego o stotinama muslimanske djece, da ih . izvede na put. Vršeći ovu dužnost, dru­ štvo »Gajret« postaje duševnim rodiF teljcm sve one djece koja su željna na­ uke. a nemaju vlastitih sredstava, da se školuju. Da društvo mogne uspješ­ no vršiti ovu svoju dužnost, potrebna mu je pomoć svih muslimana. Svi mu­ slimani treba da koncentrišu svoje po­ glede u ovo dnuštvo i da ga potpomog­ nu, pa da ono mogne materijalno osi­ gurati naše đake i omogućiti im bez­ brižno i nesmetano pohađanje škole. Teške su prilike danas za svakoga pa i za »Gajret«. Prema težini prilika' i žrtve su velike. Puno truda, puno žr­ tava treba da podnese »Gajret« pa da uspije u svojoj zadaći. Ali dobra na­ mjera i neumoran rad samog društva, te blagonaklonost i dobrohotno interesovanje svih muslimana, ukloniće sve poteškoće i odoliće svim neprilikama. Djelatnost ovog našeg društva u mi­ nuloj godini nije se mogla razviti ona­ ko, kako bi se razvila da nije bilo po­ znatih trzavica. Stoga treba podvo­ stručiti sile, kako bi uspjeh u ovoj go­ dini zadovoljio sve potrebe i kako bi naš »Gajret« u svakom pogledu mo­ gao stati o bok »Prosvjeti« i »Napret­ ku«. Ovo naše društvo posjeduje sad samo jedan konvikt, a ušljed slaba ma­ terijalnog stanja vakufske zaklade, »Gajret« stoji pred velikim i teškim zadatcima. Istina je da se s ponosom može uprijeti u sadanji sarajevski kon­ vikt. čiju je uređenost naš list istakao i prilikom otvorenja ovog konvik­ ta, ali to je samo dobar početak i ni­ šta više. Valja izgrađivati dalje i nije dosta reći: »Imamo sarajevski »Gajretov« konvikt«, za koji svaki objektivan čovjek može metnuti ruku na srce i, usporedivši ga sa prijašnjim njegovim stanjem, priznati da je polučen ogro­ man napredak. Jer sama zgrada kon- simu dao, kao što se daje sadaka*) prosjaku. On bi i uz cijenu da unesreći Nesimu zadovoljio svoga miljenika. Koliko mi je poznato, Dindar Haki namjerava također preko ljeta tamo, pa ćemo se sastati i op­ širno posavjetovati. Ihsan.« Kurir, koji je donio ovo pismo Akifbeyu saop­ ćio mu je da će Ihsanbey doći u Carigrad u ljetu te godine, ako ne nastanu kakve zapreke. I ako nije začudilo pismo Akifbey-a ipak ga nije ni oduševilo kako je on htio, jer je on tražio od ihsana pozitivan odgovor radi Nesime. A on je polovično odgovorio, pa ne će moći ništa reći Nesimi. Pošto se iz pisma ne zna tačno namjera šta je Akifbey htio nužno je ovdje rastumačiti ovu stvar. Radilo se o udaji Nesime. Sultan Hamid htio se ri­ ješiti njezina utjecaja, pa joj je jednom rekao, da će je naskoro udati. I ako je to Nesime odbila, znala -je da stim stvar nije svršena, jer je pozna­ vala sultana i njegove postupke prema drugim prin­ cezama. Zajto povjeri svoju tajnu Akifbey-u. Nesi­ mu je volio Izet i sve činio, da je predobije. Oda­ tle i moć njezina u Jildizu. No Nesime nije htjela ni čuti o tome, jer je mislila o Ihsanu i nadala se, da bi se prilike mogle promijeniti. Nesime nije mo­ gla ni Izeta odbiti, ali čuvši od sultana želju da je uda pomislila je odmah na toga mrskog krvoloka, koji je inače za čudo bio lijen čovjek. Osim njego­ ve prošlosti i njegova špijunskog rada bunilo je Nesimu i to što je Izet bio udovac i što je već bio prilično u godinama. Akifbey ne znajući za ljubav svoje kćeri uzme na se ulogu da će pokušati da opipa Ihsanove os­ jećaje i ako se je izjavio da nije prijatelj ženidbenih posredovanja. Iz ovog je proizašlo Akifbey-ovo pismo Ihsanu, a za ovim Je ležala i jedna garancija da će Jildiz biti u času potrebe otvoren, ako se sultanija ne uda za Izeta. Nastaviće se. *) milostinja. Muslimani čitajte,Pravdu* �Сграна 3. vikta do lani je sličila na sve samo ne na ljudska boravišta. Mračne zidine, blatni podovi, upaućeni prozori sa raz­ bijenim staklima, pružali su sliku hajvanske štale ili razbojničkog utočišta. Ta zapuštenost kako je tužno morala djelovati na stanare te zgrade, a ti sta­ nari su naši đaci. 1 onaj đak koji je kod svoje kuće naučio biti čist, opran i uredan morao je biti zaražen nečisto­ ćom koja ga je okruživala u tom za ljude nedoličnom stanu. Danas je ta zgrada očišćena, obijellena, uređena kako se najbolje može u današnjim pri­ likama. Li avliji ima svoju bašču, svoj cvijetnjak. Čovjeku se mili unić.i U konviktu čovjek# sad sve miriše, sve ga privlači i tu se vrlo ugodno osjeća. Đaci su se ove godine prehranili sa najboljom hranom; a do lani su ti đaci u potpunom smislu riječi gladovali, tužiff se na sve strane i u svakom pobu­ đivali samilost kao kakva neopskrbljena siročad. Što se tiče moralne strape i tu je polučen veliki napredak. Sad u konviktu nema više one galame, kojom su do lani uznemirivali čitavu okolišnju mahalu. Đaci su pristojni i uljudni i- u svojim starješinama gledaju svoje du­ ševne roditelje,, ljube ih i poštivaju. Kod đaka »e njeguje i religiozni osjećaj u najboljoj mjeri: redoviti korpora­ tivni polazak džamije vrši se uz asi­ stenciju vjeroučitelja, a svi odrasli pitomci uz ramazan poste. Ali to ne čine pod kakvim pritiskom uprave konvikta i iz straha pred odbijanjem župe ili za- [ jutarka. Pritisak se na njima ne vrši ni u kakvom pogledu, nego se apelira na I njihovu religioznost koju su kod kuće usisali ј pozivaju se da iz ljubavi pre­ । I ma svojoj vjeri vrše svoje dužnosti. • I U slijedećoj školskoj godini društvo : »Gajret« će, kako prije istakosmo, imati I još više posla'nego И u prošloj. Ono namjerava preuzeti još jedan konvikt I iz vakufskih ruku,”) misli u Sarajevu i otvoriti jedan ženski konvikt, gdje će se smjestiti 20—25 muslimanskih curi­ i ca koje bi iz provincije došle i ovdje I nastavile srednju školu. i Ne može se, a zasad i ne treba na­ brajati sve šta ima »Gajret« u vidu da poduzme i provede ove godine. Nužna mu je izdašna potpora svih muslimana. I Koga god boli u duši kad vidi našu za­ I ostalost u prosvjeti, ko god iz srca čez­ ne za tim, da se što prije kurtarišemo džehalettf i njegovih loših posljedica, uopće ko je .god iskreni prijatelj musl.mana i njihova napretka, neka vodi brigu o ovom društvu i neka ga potpo­ maže. Iz naše organizacije. Haši dopisi u istražnom zatvoru. Ovim povodom ustupljeni su svi spisi banskom stolu, koji će imati da izreče konačnu odluku. I Pošto se ova odluka ne može odmah SVI SE MJESNI ODBORI UMO­ Mostar, početkom juna. LJAVAJU DA ISKORISTE BAJRAM(Ipak se rastadoše.) Prije kratkoga I ispostaviti kao i obzirom na to, da i predsjednik rasprave' također treba SKE SASTANKE U SVRHU: I vremena sam vam gosp. uredniče pisao vremena da prouči akte, koji mu sada 1. SA SKLONU PRETPLATNIKE ' o dvojici delija u našem mjestu d Švabi nijesu pri r-uoi, to je rasprava protiv »PRAVDE«, KAKO BI ODMAH POD­ : Josefu Trojeru i pojugoslaveniziranom Radića odgođena od 21. juna na 8.- jula. MIRILI DUG I POSLALI IDUĆU predstojniku Gučetiću, koji se je u pre­ PRETPLATU, vratu iščahurio iz kotarskog predstoj­ VANJSKI POLOŽAJ. 2. DA RAŠIRE »PRAVDU« I SAKU­ nika Gozze-a, u srsekog načelnika GuRevolucija u Trakiji. Državna agen­ PE JOJ ŠTO VIŠE PRETPLATNIKA, četića. cija »Daciia« prima iz Sofije vijest, da 3. DA SAKUPE BAJRAMSKT PRI­ Vuk dlaku mijenja---- rekoše stari je u Trakiji organizirana revolucionar­ LOG »PRAVDI« i iskusni ljudi, pa i naš delija predstoj­ na vlada, ko-ja je sastavljena od 5 Tu­ nik ama baš se ni za dlaku nije promi­ Kotarska skupština u Travniku. Dne raka i 4 Bugara. Turske su čete doče­ jenio u svojim crno-žutim osobinama. 4. juna o. g. sazvao je kot. odbor naše kale Grke kod Ksantija, te su ih napale Nedavno je odahnuo naš grad kad je organizacije u Travniku svoju glavnu i uništile. čuo, da nam odilaze i Trojer i Gućegodišnju skupštinu, koja je bila izvan­ Sudbina Misira. Javljaju iz Londona: tić-Gozze, da su za zasluge porazmjeredno posjećena kako od strane gra­ Izgleda da pregovori između Engleske šteni na važna mjesta, jedan u Maceđanstva tako i od strane seljaštva. Na i Egipta dobro napreduju. doniju drugi u Albaniju. Veselje bi krat­ skupštini se je naročito istakla svijest Esad paša — ubijen. »Havas« javlja ko. jer naknadno saznasmo, da Irojer muslimana ovoga kotara bez razlike iz Pariza, da je neki albanski študent, zaista ide, ali da Gozze ostaje. zvanja i zanimanja, te želja za što tješ­ Rustem Aveni, ubio sa dva revolverPa ipak smo bili na ćaru, kad nam’ njim i uzajamnijim bratskim radom i ska metka vođu albanske delegacije na mjesto Trojera ne bi došao također djelovanjem. U tu svrhu izabran je no­ Esad. pašu, kada je ovaj izašao iz ho­ jedan crno-žuti tip Petrić. koji se je za vi kotarski odbor u koji su ušla ova tela. O atentatu na Esadpašu javljaju se • vrijeme propale Austrije ponosio svo ­ gospoda: Predsjednik Avdibeg Ibrahimslijedeće potankosti: Esad paša je upašić, potpredsjednik Hafiz Omer ef. jom oficirskom uniformom, kojemu je pravo izašao iz hotela »Rue de Castilimponirao samo befel. a osobito se je Arnautović,_ tajnik Alibeg Dautbegović, lone«, kad je k njemu skočio -jedan mla­ pako istakao u proganjanju momčadiblagajnik Abdulah ef. Arnautović, oddić i opalio na nj dva hitca iz revolve­ naše narodnosti, koji bijahu za njega , bornici bez funkcije: Mahmudbeg Hrara. Esadpaša se odmah srušio i prene­ marva u ljudskoj spodobi i kojemu iz­ snica, Ibrahimbeg Teskeredžić, Besimsen je u hotel, gdje je malo iza toga raz »majku ti bosansku« bijaše posve beg Teskeredžić, H. Munib ef. Korkut, izdahnuo. Jedan policijski agent uhva­ omilio. Riiatbeg Krehić, Salihaga Sujoldžić, tio je atentatora, koji se zove Rustem Sad nastoji da se odlikuje i u našoj Fehimaga Bojić, Hf. Salih ef. Begovič, Aveni. 25 godina star, zanimanjem uči­ mladoj -državi kažnjavajući besprimjer­ Salihaga Džulabić, Uzejirbeg Hrustantelj i albanski- državljanin. On je izja­ no i izdajući osude, koje bi mogle doći pašić, Ibrahim ef. Musić-Hadžić, Osvio, da svog zločina nije učinio u pro­ u arhivu pravnog fakulteta kojeg je on managa Leko i Salihaga Rizvanović. mišljenosti, već u onom trenutku, kad Novoizabrani odbor je radi uspješni- svršio kao dokaz njegove »pravničke je vidio pred sobom albanskog tirani­ spreme«. Tu je neki dan izrekao jednu jeg- djelovanja razdijelio posao na sekna i kad se je sjetio muka, koje je on osudu kojom bi se stranka oštetila za čije i to: 1. političku, 2. gospodarskoprouzročio albanskom narodu. 17.000 K. a okružni je predstojnik je­ financijsku, 3. prosvjetnu i 4. sekciju za Napredovanje boljševika u Perziji. dva pristao da potpiše i na 100 K; i tu — šire nje stranačkog organa Po vijestima iz Teherana boljševici su je osudu izrekao Petrić, a potpisao »Pravde«. zaposjeli brzojavni ured u Rastu. Kako Gozze. Gozze se ističe i u kulturnim Kao prvi plod novoizabranog, odbora akcijama, te je prije prevrata poveo javljaju listovi smatra englesko mini­ je osnutak »Musi, dobrotvornog' i kulstarstvo rata položaj u Siriji i Mezopo­ akciju za sakupljanje priloga za dubro­ turnog društva »Merhamet« za suzbija­ tamiji vrlo ozbiljnim. vačke »gohtbane« i skupio 500 K; i to nje nemorala, sprečavanje prosjačenja Pregovori Engleske sa Rusijom. Jav­ mu je jedini uspjeh, kojim se može grof i potpomaganje muslimanske sirotinje u ljaju iz Pariza: Londonski dopisnik kotaru Travniku, tako da je društvo, Gozze da pohvali. »Matina« rezimira pregovore s KrasiIz malog je prsta svoje' grofovske stupilo već za 2—3 dana u život.« nom.u dvije tačke: 1.) Engleska ide desnice Gozze isišao priču, da su mu­ Iznoseći gornji izvejštaj moramo, da bezuslovno u susret obnovi odnošaja s slimani inscenirali napadaj na generala Iznoseći gornji izvještaj moramo, da Ru-sijom. koje će prvo biti samo pri­ Terzića i tu lb laž servirao u užem javno priznanje Radnog Odbora i njivredne, a uskoro će zadobiti i politički krugu građana i oficira u jednom špe­ hovu marljivost i gorljivost stavljamo karakter i tako će doći do priznanja ceraju. kao uzoran primjer svjema kotarskim sovjetske vlade; 2.) s obzirom na taku Da se pokaže što revniji u shvaćanju odborima. U ovu bi se marljivost tre­ politiku Engleske krajnje je vrijeme, zadataka naših »demokrata« izmislio je bali ugledati naročito neki, na sreću ri­ da savezničke vlade sporazumno utvr­ jetki, odbori- koji svoju dužnost shva­ I jednu groznu podvalu u poznatoj aferi de svoju politiku prema Rusiji prije, protiv Smailage Cemalovića. Da po ­ ćaju tako, da njihovi članovi samo no­ nego što se nađu pred fait accompli, što se odbdrničko zvanje. Mi stojimo pred krije sebe kao pravog začetnika one bi smetalo uspjehu pregovora. gadne denuncijacije proti Smailagi, uskorim izborima, pa apelujemo pleo je u to i predsjednika »Ittihada« na sve pristaše u takvim mjestima, da Čišića. Nije se zastidio kad mu je Cišić se pobrinu za izbor agilnih ljudi, jer o ’) Ovo je vrlo optimistično shvatamarljivosti i neumornom radu odbora javno u otvorenom pismu rekao i do­ nje. »Gajret« stoji pred daleko većim kazao, da je lažac i smutljivac; jer nije ovisiće u mnogo koječem naš uspjeh problemom, jer će morati preuzeti sve pokušao ni da se od toga opere, što VELIKA PROTESTNA ISLAMSKA na izborima. Braćo prenimo se! vakufske konvikte, budući centralna napokon nije ni mogao. SKUPŠTINA U D. VAKUFU. Na poPrilozi za »Pravdu«. Prilikom ramavakufska uprava nije u stanju, da ih Mostar se može »podičiti« da ima uzdaničkom sastanku delegata posjed­ skog sijela u muslimanskoj čitaonici sadalje uzdržaje. Op. ur. predstojnika, koji nema autoriteta, da ničkih organizacija, »Jug. Musi. Orga­ kupiše naše pristaše medu sobom 1613 i ima upravitelja koji nema pameti, da kruna dobrovoljnih priloga za naš list i ima sreskog načelnika koji nema spo­ nizacije« i delegata kot. mjesta travanj­ skog okružja, obdržavanom dne 11. ju­ kao odgovor »demokratskom«« glasilu , sobnosti, da ima predstojnika političke na o. g. u Travniku, zaključeno je da »Reč Omladine« ,koja izlazi u Brčkom, । oblasti propalog grofa, da ima Gučetise prigodom hodočašća na Ajvatovicu na bezobrazne napadaje na naše vođe ’ ća koii samo guče. dne 21. juna o. g. obdrži velika islam­ g. muftiju Maglajlića i dra Hrasnicu. • U prošlom broju iznijeli smo kratku To sve mi vidimo u njemu, a ka ­ ska protestna okružna skupština u D. Darovaše slijedeći: po 100 K: Hasan- . noticu, da se obustavljaju potpore koje kovu su sposobnost vidjeli oni, koji su Vakuiu protiv gospodarsko-ekonomskog beg Pašić, Muharembeg Pašić i Mujaga i su dobivale obitelji onih vojnika, koji ugnjetavanja H. Beganović; po 80 K: Hifzibeg Gju- i ga ostavili u Mostaru, mi ne znamo. i kulturno-prosvjetnog se još svojim kućama nisu vratili, ili muslimana u Kraljevstvu S. H. S. mišić i Zija ef. Krnič; po 50 K: Rifat- ; Znamo i to, da ima bujnu fantaziju iz koji se možda više nikad ne će vratiti,, beg Rifatbegović, Mehmedbeg Pašić, i 1001 noći, pa si prestavlja muslimane IZ UREDNIŠTVA. Radi bajrama idu­ jer su zagubljeni ili pomrli. Brojke, samo kao Razbojnike X veleizdajnike. ći broj našeg lista neće izaći u utorak, Hasanbeg Salihbegović, Nurudinbeg koje smo iznijeli upravo su porazne po j Hrvate mrzi', jer je »Srbin«; Srbe mr ­ već tek u četvrtak. Kapetanović, Suljaga imamović, Ali ; naš podmladak, jer vidimo da ima sa- I Članovi našeg uredništva i Radnog Riza Sulejmanović, Omeraga Imamo- I zi. jer je »demokrata«. mo 875 djece bez zaštite, a sada dola- , Socijal-demokrati i komunisti su za Odbora unaprijed zahvaljuju na bajramzi vlada i ukidajući potporu oduzimlje i vić; po 40 K: Ibrahimbeg Muradbego- ! njega destruktivni elemenat, iaft<j)ije skim čestitkama i preporučuju prijate­ vić, Ibrahimbeg Zuifikarpašić, Jusufaga 1 im i zadnji makar i gorki, suhi zalogaj smio da reagira, kad mu je iavnđreljima i svima članovima naše organiza­ kruha iz ust^. Je 1ј to zločin? Sta ovi I H. Grabčanović, Agabeg H. Muhamed- i čeno na komunističkoj skupštini da će cije, da mjesto čestitki dadnu dar »Gajbegovič, Jusufaga H. Salihović i Jusuf­ ljudi misle, kada izdaju naredbe? Imaretu« i drugim dobrotvornim društvima. aga Abdulahagić; po 30 K: Husejnaga ; biti predstojnikom i u komunističkoj du li oni u rukama podatke, ili u svom Jedan koji pazi. Bajramska čestitanja u Kiraethani. H. Salihović; po 20 K: Hifzibeg Zulfi- I državi. cinizmu idu tako daleko, da se ponose | Odbor naše kiraethane zaključio je da karpašić, Šemsibeg Ajanović, Ali ef. I s tim kako čuvaju državu i državne in­ se prvi dan bajrama od 2 do 4 sata ala Cerimovič, Mehmedbeg I idahić. Ali ef. I terese. Raspitali smo se kod ovdašnjeg turka održi sastanak članova u svrhu Salihagić. Osmanaga Turkuša, Nezir ; povjerenstva, koliko te potpore iznose bajramskog čestitanja. Šaćirović,, Izetbeg Salihbegović. Smail mjesečno i rečeno nam je za čudo neNarodni poslanik g. Dr. Halidheg Turkuša, Salkan Tirić, Cazim Ainaut> vierovatno mala svota, koja ne prelazi UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Hrasnica otputovao je jučer u Beo­ Ibrahim Ferizović, Jusuf Mujagić, Osni pedeset hiljada kruna. I da se to grad, da prisustvuje sjednicama Privr. Plebiscit u Koruškoj. Na seljačkom manbeg Zairilović, Mehmed A. Vodenispase državi, kada se na druge strane Nar. Predstavništva. zbor.u u Grebinju u Koruškoj, koji se čarević, Mehmedbeg Gradaščević, Munemilice troši’) riješava se 680 obitelji Spada li ovo pod agrarnu reformu? održao jučer, prisustvovalo je 5000 se­ hamedbeg Pašić, Safvetbeg Ljubović, kruha!... Ali ovdje opet izbija na ja­ Jučer je došao u Sarajevo Salih Karić, ljaka, koji su izjavili, da je plebiscit u Jusufbeg A. Pašić i Kasim Krehić; po vu jedna stvar. Koliko smo doznali po­ težak iz sela Šunja, džemat Dragoča10 K: Asim ef. Mehmedagić, Alija Be- slovenskoj Koruškoj potpuno nepotre­ vjerenstvo je ustupilo popis neopskrbnje, kotar Konjic, da se kod zemaljske ban, jer medu njima nema nikog osim gić, Šaćir Dža-fić, H. Adem Mujagić, Ijene djece državnoj zaštiti djece već vlade prifuži na besprimjernu i drzo­ Slovenaca. Ujedno su protestirali pro­ Mehmed Muratbegović, Ibrahim Sejmeprije dva mjeseca, da se doznače stal­ vitu otimačinu zemlje i gotova usjeva. tiv to'ga, da austrijski predstavnici u nović, Mehmed Efetidić i Murat Murat­ ne potpore, nu tamo gospoda kao da Karić naime posjeduje nešto zemlje i Beogradu mole da im se dade hrane, begović; po 8 K: Ragib Nišić; po 6 K: ne vode računa »o zaštiti djece«, nego kuću kraj ceste u spomenutom selu, dok se oni hvale, da je imaju i previše. Atifbeg Ljubović i Osmo Nedžibović; više o svojoj zaštiti. koja je njegova sopstvenost. te su je Konačno se posve pouzdavaju u jugo­ po 5 K: Hasib Mahmutović, Hivzo Mu­ Tražimo od vlade da neodvlačno — obrađivali njegovi djedovi i šukundjeslavensku državu i dinastMu, pa se na­ la Ahmetović i Alija Mehmedbegović; u ime humanosti bar! — ili ukine ovo dovi a i on je obrađuje. daju. da će na Gosposvetskom polju po 4 K: Ramo Jahibašić. Mustafa ef. naređenje ili doznači potpore iz drugih Konjički cestarnik, nekakav dotepeni moći pozdraviti jugoslavenskog Karafondova, jer ne pomogne li se odmah Lelić. Osmo Salihagić 1 Mujo Havić: Čeh, upiljio u Salihovu sirotinju i dođe dordevića. Na zboru su govorili samo po 2 K: Osman Havić. ovim bijednicima biće zločin, čiji će oproljetos u šunju sa oružničkom patro­ domaći govornicu Solidarnost i svijest naše braći Bijedium pasti i na društvo i na državu. lom, te pbori ogradu oko njegove zem­ Radićeva pritužba. Stjepan Radić Ijinaca najjači su udarac za sve naše lje tvrdeći, da 486 m’ spada zemaljskom podnio je banskom stolu pritužbu pro­ dušmane. pa im se bratski zahvalju­ *) Okružnik tuzlanski dobiva toliko eraru, te će on taj pedalj zemlje obrajemo. Živjeli! tiv zaključka, da imade i nadalje ostati za uzdržavanje konja! Ur. Domaće vijesti Bez zaštite. Politički pcegH �Страна 4. Strana bpoj 169 9гв .ПРАВДА" — .PRAVDA' divati, jer spada uz cestu. Salih je na ovoj zemlji [»sijao pšenicu, koja je već za žetvu i cestarnik mu poručuje da će doći ovih dana i pokositi pšenicu. Pitamo agrarnu direkciju, je li joj poznat ovaj slučaj? Ako jest, kako će ovo dovesti u sklad sa izvikanom pa­ rolom, da je zemlja onoga, ko je obra­ duje? U konkretnom slučaju radi se o komadiću zemlje od 486 m1 težačke sopstvenosti. Kada bi sve i bila ovo erarska zemlja, ne bi se smjelo dirati u to, da se ne lijeva ulje u vatru i ne pali ondje, gdje se ne bi smjelo paliti. Ili će se i ovom zgodom obistiniti ona. da se sve uredbe i odredbe odnose samo na prvorazredne građane, dok se građani drugoga reda moraju obespraviti na svim linijama. Pitamo i čekamo odgovor, a Karića smo uputili da čuva svoje pravo. Izletnicima Ittihadove« proslave. — Program je ove proslave naknadno iz­ mijenjen u tomb, što će proslava po­ četi mjesto u1 ponedjeljak 21. o. m|j. sada u s u b o t u 19. o. mj. i trajati će po već objelodanjenom programu u našem listu tri dana i to subotu, ne­ djelju i ponedjeljak. Vlak sa gostima iz Sarajeva i oni­ ma, koji budu sa Sarajlijama skupa pu­ tovali polazi u subotu 19. o. mj. u 8 sati prije podne. »Demokratija« uglavljena kao kle­ vetnik. Javnosti su našoj poznati na­ padaji »Demokratije« i drugih demok­ ratskih listova, te nekih demokratskih poslanika proti g. Suljagi Salihagiću, kojeg su nazivali — šuckorom i pripi­ sivali mu kojekakva nedjela u vezi s tim. G. Salihagić je. želeći da- se ti napadaji stvarno i objektivno prečiste, tužio beogradskom sudu list »Demokratiju« i o toj je stvari prvostepeni be­ ogradski varoški sud donio 18. marta o. g. presudu, osudivši odgovornog urednika »Demokratije« na 1 mjesec da­ na zatvora zbog klevete i 1 mjesec dana zbog uvrede, te na nošenje troš­ kova. »Demokratija« nije bila zadovoljna ovom presudom, nego je dala žalbu na beogradski apelacioni sp d, koji je 4. juna donio pod br. 970 svoju pre­ sudu i u cijelosti potvrdio riješenje. varoškog suda. Tako je i beogradski apelacion; sud žigosao »Demokratiju« i njene inspiratore kao klevetnike i lju­ de. koji se nedozvoljeno titraju tuđom časti, a g. Salihagiću dao punu satis­ fakciju. Novi izbori u Zagrebu? Saznaje se da je vrhovni gradski načelnik pozvao posljednu desetoricu gradskih zastup­ nika komunista, da se odazovu vrše­ nju svojih dužnost. U tom se pozivu u isti čas ističe, da će se raspisati novi izbori, ako se komunisti ne bi odazvali tome pozivu. Učesnicima za sokolski slet. Cehoslovački konzulat u Sarajevu dobio ie ovih dana brzojavku iz Praga, iz koje izlazi da je kolektivna expedicija pri­ vatnih lica za sokolski slet isključena. S toga ne će biti otpremljeni za pri­ vatna lica nikakvi posebni vlakovi. Mo­ limo sve one. koji su se u tom pogledu obratili na ovaj konzulat, da prime ovo na znanje, jer nije konzulatu mogu­ će odgovarati na mnogobrojne prija­ ve i molbe. Ljepota Ilidže i — novinski ured. Hrv. Sloga« zabilježila je slijedeću noticu: »Službeni novinski ured opisujući namještaj i uređaj soba u ilidžanskom hotelu »Hercegovina«, javlja, da se Njegovo Visočanstvo vrlo lijepo izra­ zilo o ljepotama Ilidže, što je — nado­ dale izvjestitelj — nesumnjivo zasluga g. Odavića. Ako je istina, da je zasluga g. Odavića, što je llidža tako lijepa, onda je apsolutna istina i to, da je za­ sluga upravitelja našeg službenog no­ vinskog ureda, što su i ove godine sve bukve na 'Ivan planini — prelistale.« Mtisllmanska centralna banka oba­ vješćuje, da će radi bajramskih praz­ nika u petak i subotu biti zatvorena. Berber. Stavljam na' znanje svima muslimanima Bosne i Hercegovine da ću od 1. jula o. g. početi djecu suneti ti najsuvremenije bez ikakvih zavoja. Umoljavam braću muslimane, a naroči­ to nmalime, da me dopisnicom izvije­ ste u kojem se mjestu berber ne nala­ zi i kome treba da se prijavim. Mustaia Berberović Sarajevo, Bravadžiluk ul. 29. ■ввинииввииившпп II BospadarstBO Radujte se izvozničari! Privrcdnofinansijski komite ministara riješio je da izuzetno od odredaba riješenja mi­ nistarskog savjeta dopusti u neogra­ ničenoj količini izvoz starog pasuIja u inostranstvo do kraja — avgusta uz plaćanje propisne izvozne carine za pasulj i obezbjeđenje valute. Kupovanje žita na zelen. Zemaljska vlada izviještena je. a tim događajem počela je da se zanima i naša javnost, da izvjesne banke i špekulanti šalju svo­ je agente po selima i još sada kupuju od naroda žito na zelen. Razumije se da je po zemljoradnika ovo vrlo štet­ no i da svima sredstvima ticba nasto­ jati da se on obavijesti o neminovnoj šteti, ako vrši prodaju žita na zelen. S obzirom na proizvodnju žita u svije­ tu može se pozitivno smatrati da će povoljne cijene žitima trajati još za 5 do б godina. Zbog toga je vrlo po­ trebno. da taj momenat što bo’,3 isko­ risti zemljoradnik i da prodaju žita vrši udružen u Žitarske Zadruge, sa uas'onom na Savez Zemljoradničkih Zadiuga. koja bi i ovim zadrugama pružila potrebnu pomoć i savjete pri osmvaniu. Zemljoradnika treba o ovome što prije obavijestiti i posavjetovati da žito ni u kom shičaju ne prodaje na zelen. -| O G I.TŠT~R Samo 5 časaka dosta je često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb.i da vam ide sat točno na minutu, llustrovani cijenik, koji možete tražiti samo, od tvrtke H Suttner, (Ljubljana br. 706 po­ savjetuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Svicarskojj pa i inih dobrih žepnih Satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena. _a, naušnica, jedala, daro» za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na ; pr. škare, noževe, britve, doze za ci- | garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete i dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. [ i I i I ! । | Muči U Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo FeHerov«ga EisaHuida — i nestane boli! 6 dvostrukili ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Pellerov mlgrenovi klinčić 1 komad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellorovih pravih Elsa-pilula. Te su ₽ouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčazia tinktura I velika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ah što jeftinije. Eugen V. Feller, Stiibica donja, Elsatrg br. 319. Hrvatska. Salihaga Ituhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a i PAP1RN1CA HAMDIJf KOpČIĆA I preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 X X ❖ X a ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza-i tačna. —' Cijene najumjerenije. :: :: Oglašujte u „Pravdi" Bonbona najboljeg bečkog fabrikata nudi uz cijenu od K 70'— za netto kg dokf zaliha traje Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Busnu i Hercegovinu u Sarajevu. Kancelarija: Kralja Petra ul. 2 prizemno lijevo. — Telefon: 214a Brzojavni naslov: Trgovačka banka Sarajevo. Htjeli^biste uzdržati svoju ljepotu!u Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i Čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?(Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tanpochina-pomada za porast kose činj krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 krpna. Šampon 1 krunu. Pomađa za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema t tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 2? K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvafska Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekd K, 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. Odgovorni »retSk: F. &1ШкГ ПмЛ: Oratrafat Odbe« »t < O.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f0cd85a9887a41fac017d6af00e89dca.pdf a1344428be61bbd984f8a1940e90b090 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdakcioni odbor. гллсиж југославскске Broj 65 (170) ишзжмлааж огшваедцЈБ. Sarajevo, četvrtak 24. juna 1920. (7. ševala 1338.) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. a_________ Veliko slavlje naše Organizacije u D. Vakufu Dne 21. o. mj. u ponedjeljak održala otimačine, muslimanski težak kliče, da čela, kojih će se skupština držati i po­ ne. će otimačine. se u D. Vakufu velika protestna skup­ lučen sporazum, da bude glavni govor­ ština, koju su upriličili naši mjesni od­ Mi ćemo imati priliku, da iznesemo nik za opći položaj g. S. Korkut, a za bori iz Jravnika i D. Vakufa u spora­ svoje refleksije o utiscima sa ovog zbo­ agr. pitanje g. Sulejjnan beg Hafizadić. zumu sa delegatima većine naših od- , ra. Ovo iznesosmo samo da upozorimo Samu skupštinu otvorio ie vrijedni, bora travničkog okruga i nekolicinom javnost kako treba narod uzgajati, ka­ agilni i požrtvovni član našeg central­ muslimanskih odličnika, koji ne pripa­ ko ga treba voditi i kako treba s njim nog odbora g. Hamidbeg Kurbegović, daju našoj organizaciji Skupština se postupati. Obećavati narodu ono, što koji prve riječi posvećuje našem kralju spontano pretvorila u sjajnu manifesta­ mu ne možeš dati i učiniti, znači zava­ i Regentu na čiji je predlog uz burno ciju naše organizacije; Znatiželjni narod ravati narod- i kada nastane razočara­ klicanje primljen i otpremljen slijedeći vraćajući se na konjima i pod barjaci­ nje, onda dolazi do sukoba, a uslijed brzojav: ma sa dove iz Ajvatovice svraćao se sukoba nastaje propast. U narodu treba • »Nj. Kr. Vis. Regentu Aleksandru na određeno mjesto i čekao,oko po­ nijetiti »osjećaj pravednosti i moralnosti, Beograd. dignutog podiuma, dok dođu naši dele­ jer on samo sa ovim osjećajima može Muslimani travničkog okruga okup­ gati iz Sćirajeva, da mu progovore, da napredovati. Za to ćemo se za sada ljeni na velikom zboru izrazuju čuvstva ga razvedre i upute u daljnju borbu za ograničiti na tečaj skupštine, na kojoj duboke odanosti prema narodnoj dina­ čovječanska prava, koja mu jedan dio ■ je uz domaće građane i seljake bilo pri­ stiji Karadordevića čvrsto uvjereni, da braće-nebraće otima. sutno naroda iz Travnika, Bugojna, će pod njenim blagotvornim uticajem Kad se na podiumu podvio naš gla-. Jajca, Varcar Vakufa, Žepča, Zenice, i muslimanima svanuti bolji dani i kli­ vni urednik g. Korkut, nastale su take Visokog, Livna, Duvna, Glamoča i — ču da živi Nj. Vel Kralj Petar 1. kao, ovacije, da oduševljenju i klicanju nije Konjica. i Njegov, dični sin Regent Aleksandar . bilo mjere. Svjetina 'se gurala, da staPrije skupštine održana je konferen­ Zatim je predložio, da ovom zboru . ne što bliže, da mogne bolje vidjeti i cija, na kojoj su učestvovala .gospoda predsjeda g. Asin» beg Miralem grad­ što pozornije saslušati njegovo razla­ Asim beg Miralem, Rifatbeg Sulejmanski načelnik i član našeg mjesnog od­ ganje. pašić, Hakibeg Bušatlija, Dr. Sulejmb. bora u D. Vakufu, koji se skupštini za­ G. Korkut je govorio narodu o općem Hafizadić, Hamid beg Kurbegović, Nuhvaljuje i podjeljuje riječ g. S. Korkupolitičkom položaju, govorio cijeli sat, raga Hasagić i naš tajnik Ahmed Šerić. tu. koji pozdravljen burnim i dugotraj­ a narod je bio elektrizovan, te odobra­ Na ovoj konferenciji su uglavljena nanim živio počinje: vanju nije bilo kraja ni konca. Govorio GOVOR naSEg urednika s. korkuta. je kao Musliman, kao Jugoslaven i isticSS sve nepravde i zulume, koje tr­ Braćo, drago mi je što imam čast, I pravoslavni (Tako je! Buran pljesak), pimo od vlade i izvjesnog elementa, ali da na ovako impozantnom zboru mogu i Oni se zanose mišlju, da su naši : s je isticao i korio i sye mane i nedostat­ izložiti poglede na naš politički položaj, j k 1 j u č i v i osloboditelji i kao fake našega svijeta te onih koji ga za­ ali žalim da to moram činiti na jednom ! kovi svojataju sebi pravo, da nam krovode. Sve je primano sa oduševljenim protestnom zboru jer bi trebalo I je pravdu i propisuju nesamo naćin ži­ entuzijazmom, sve je udarilo na posve­ vljenja već i osjećanja. Oni su preu­ da se nakon godinu i po dana oslobo­ mašnje i potpuno razumijevanje. Jezetni i bezobzirni i oslobođenje ne đenja veselimo i manifestiramo svoju dnodušonsf, koja se je pokazala prigo­ radost, .a ne žalost radi nepravdi i raz­ shvaćaju takb, da uvode građanske slo­ dom ovog sjajnog i veličanstvenog zbo­ nih tegoba. Moram naglasiti da sam ja bode, već tako, da nam mjesto austrora ,to je do sada nešto, neviđena, to madarkse mamuze meću svoju. Naravna partijski čovjek i da ću govoriti sa par­ se može pokazati, samo među braćom, je stvar, da kod ovakih prilika ne mo­ tijskog gledišta, pa je vrlo lahko mo­ koju je rodio jedan otac i jedna majka. že biti ni govora o slobodi, a gdje nje guće, da se u svojm izlaganjima suko­ Naš težak, naš zanatlija, naš trgovac, nema ne može biti ni pravde, bez koje bim sa shvatanjem ljudi drugog pojikao što i mali i veliki posjednik svako, se ne ipože zamisliti ni opstanak, a ka­ tičkog uvjerenja. Molim da-mi se to ne naprosto svako pokazao se dostojan mo li razvoj jedne države. Tu nema uzme za zlo te da se mirno saslušam, vremena u kojem živi, pokazao se doa predstavnici drugog uvjerenja neka . niti može biti jednakosti i tolerancije. stdjan zadaće, koja mu je namijenjena. Demokracija znači vlada naroda i izuzmu riječ i odgovore na moje izvode Sve je dihalo jednom dušom, sve je vršivanje njegove slobodne i nepatvo­ isto onako hladno i otvoreno, kao što zadahnuto jednim duhom, sviju je vodi­ rene volje. Kod nas se, istina, mnogo ću ja otvoreno govoriti. Na taj ćemo la jedna misao: svi za-jednđga, a jedan govori o demokratizmu državne upra­ se način stvarno objasniti, a možda i za sve; Staleške razlike nema. Musli­ ve. imamo i »demokratsku« stranku, konačno saglasiti. Ja nemam namjere, man težak i musliman posjednik osje­ nu dvojim da se je igdje više izigrao ad koga omalovažavam ili možda na­ ćaju se jedno, jer ni u jednoga nije za­ ovaj veličanstveni pojam nego Ii kod padam i idem za tim, da se objasnimo. nas i u našoj mladoj državi. Glavni mro osjećaj pravednosti, te ne će da Temeljna su načela naše politike: de­ gramzl za tuđim dobrom na neprave­ mokracija i ustavnost, pravda i slobo­ predstavnik »demokrata«, bivši mini­ dan i nasilan način, jer je svjestan na­ star unutrašnjih djela g. Svetozar Prida, jednakost i tolerancija te narodno čela, da je oteto prokleto. Sa ovako bićević. na najciničniji je način krivo­ i državno jedinstvo Srba, Hrvata i Slo­ dobrim i nepokvarenim narodom može venaca. Zastupajući ta načela mi smo i tvorio volju naroda i u privre­ se sve učiniti, ovaki narod mora imati meno Narodno Predstavnštvo postavio došli u sukob sa izvjesnim elementom ljude, od kojih neki nijesu bili ni po­ svoju budućnost, on propasti ne će i našeg jedinstvenog naroda i stupili u znati u narodu, a kamo li da bi uživali ne može. opoziciju proti nosiocima sadanjeg re­ njegovo povjerenje. Na taj te način ovaj žima ne stoga, što smo za cjepkanje Kad je g. Korkut rekao: »Nemojte blaženi ministar potpuno izigrao ustav­ narodnih snaga, ili što žalimo za prereći, đa sam Vam obečo' dati takriv no upravljanje našom državom, jer vla­ dašnjom-nasilničkom upravom već sto­ na tuđu njivu, jer mi ne ćemo otimači­ da koja izlazi iz ovakog imenovaga, što u novom stanju nema ni demo­ ne tuđila njiva«, muslimanskih težak n o g. predstavništva nije i ne može biti kracije i ustavnosti, ni pravde i slo­ kliče: »Bože večere, s halalpm stečene!* ustavna. bode, ni jednakosti i tolerancije, pa čak Zamislite se malo o ovim riječima! Naravna.stvar, da mi nijesmo mogli ni« težnje za čuvanjem i- nijetenjem na­ Zar ohe ne govore kako ie čista duša pokloniti svog povjerenja ovako sastarodnog jedinstva. (Odobravanje). S na­ muslimanskog težaka, kako je nepokva­ joj vladi, pa smo prema prvoj takozva­ ren njegov osjećaj? U vrijeme, kada je ' ma se muslimanima ne postupa kao . sa noj »koncentracionoj«, a u i s t i n u ravnopravnim državljnima i mi gotovo sve poludilo za otimačinom tuđe zem­ P r i b i ć e v i ć e v o j, vladi zauzeli od­ nemamo nikakvih prava. Državljanska lje, kada se i odozdo i odozgo silom lučan opozicionalni stav kako stoga, prava uživaju u punoj mjeri samo Srbi stvara poseban seljački stalež na račun što nam je g. Pribićević nametnuo pro­ tunarodne predstavnike, tako i stoga, što njegova vlada nije pokazala n im a 1 o volje, da nas zaštiti od lične i imovinske ugroženosti i nesigurnosti. Bio je po srijedi i još jedan jak razlog naše opozicije: 'Pribićevićev apsolultni centralizam. Stupivši u otvorenu opo­ ziciju, naša je organizacija bila izvrgnu­ ta sistematskim progonima i kleveta- • ma, od kojih ću navesti najvažnije. Re­ klo nam se da smo protunarodni konfesionalci, da smo protudržavni separa­ tisti, koji plaču za Austrijom, da sijemo smutnju u našem jedinstvenom narodu i da ometamo pravilan razvoj naše na­ rodne države. Da vidimo koliko je is­ tine na tim klevetama. Taćno je da smo organizovani na konfesionalnoj (vjerskoj) podlozi ali je pitanje: ko je kriv ovakom organizovanju i ko ga je izazvao? Šta je donio narodni prevrat: bratski oprost ili div­ lju osvetu? Ja ovdje neću nabrajati onih ubojstava, pljački i progona što su se izvršili nad nama muslimanima. Te su stvari poznate i malom djetetu. Ja ću da konstatujem ko ih je počinio, i velim: Srbi-p r a v o s 1 a v n i. 1 kato­ lički su Hrvati bili progonjeni, reklo se sa’ raznih strana. Taćno. Šarao je to do­ kaz više, da progoni nijesu bili upereni proti »anacionalnosti« nas muslimana, već da su ižljev vjerskog fanatizma, koji nas je prisilio da se i sami konfe­ sionalno grupišemo. Naš konfesionalizam samo- ie dakle jedan defenzi­ van stav, nipošto cilj ili, kako neki hoće, izlika za naše separatno grupisanje. Prestati može samo u tom slu­ čaju ako kod drugih nastupi otrežnje­ nje. Što to otrežnjenje nastupi prije, to će prije nestati i gorčine, koju uzro­ kuje u našim srcima. Da taj konfesionalizam ne smeta nacionalizmu doka­ zali smo u stotinama slučajeva, a ov­ dje upiren prstom na položaj inteligen­ cije, što ga zauzima u vodstvu naše organizacije. Veli se da smo protudržavan elemenat, koji plače za Austrijom. Kaže se da smo držali Švabu (Još malo pa će se reći da ,smo mi vikali: »Eto Švabe, eto babe«!) i da smo ga štitili svojim šuckorima. Sve je to laž i podvala. Hi­ storija se ne da krivotvoriti i ona po­ kazuje ovo: Švabu smo dočekali puš­ kom u ruci i skupo platili ovaj svoj otpor. Merhum Alibeg (Firdus vodio ie najodlučniju austrofobsku politiku i prvi potpisao glasoviti llidžanski Memoran­ dum, kojim je zapečaćena naša zajed­ nička borba sa braćom Srbima proti Švabi i Austro-Ugarskoj. Firdus bijaše voda 95% b, h. muslimana i jedan pot­ puno izrazit srbofil. Pa ipak su u na­ rodnoj eri oslobođenja prošle dvije nje­ gove obljetnice, a da ga se srpska štam­ pa nije sjetila ni jednom riječju, ni jed­ nim slovcem. Reći će se da se o Firdusu ne piše jer se je popaktašio. Slab izgovor, jer ga njegova posljednja po­ litička orijentacija nije odvela u zagr- flnsllmansba trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. đ.) u SarajBmi R»l it svim kuRinln mtoflun. Obavlja mlati I miituli ii kraljevstvu SHa. 1 u Inizimstiu. №м a- DionfOa glavica loike na uleine ћпЈШсв I tihih HButtt I uSamadujt Ih na|ра>о11ш|Е. 0b»№ № mjinjni« psslows I burzovne ва1ове Doje sezonske i eprBUlzaclhbs Sredite. — Hupuje I onoiiaje smBSb, valuti I »l idatnni papire »Ш vrsta. R 0 o U 0 0 B 3 B Б E Н З .В kupuj« I srodili sve mtt robi, a paglaulta m iisntni naalrolro. 3,000.900 Marija: »ralja Petra šlica 2 prizama, lijeva ■ Brujali: ТгјиаИа Виta, Sarajm - Inttrnrban telefon: Zli . -......... ' �Strana 2 Страва ljaj tuđinaca, već opet u zagrljaj braće pa makar i drugog plemenskog imena. Zar je grijeh bratovati sa Hrvatima? »Jenji Musavat« Dervišbega Miralema nije ;plovio hrvatskim vodama, pa ipak se ni to 'ne priznaje. Jesu li bolje pro­ šli ljudi oko »Samouprave.: rahnietli Osmana Dikića ili »Misbaha«, koji je pod mojom redakcijom zastupao jedan izrazito srbofilski pravac? Koristi li štagod. što sam ja pod Potijorekovim prijekim sudom osudio demonstracije iz 1914. godine ј nazvao ih barbarlukom u času, kada je vlast taku izjavu smatrala veleizdajom? Ja sam i danas srbofil, i danas želim iskrenu slogu i bratsku uzajamnost sa braćom Srbima pravoslavnim. Ali to ne koristi, jer stro­ go lučim Srpstvo od nasilja pa žigošem barbarstva i onda, kad ih čine Srbi. Srbofil po mom mišljenju ne znači srp­ ska mumija, koja šuti na sve što se događa drugima, ne znači odreći se ljudstva, pa trpjeti i svinjarije, ako ih čine Srbi. Srpstvo treba biti ljudstvo, onako kako ga shvaća Protić i njegovi srbijanski drugovi; Srpstvo treba stro­ go odlučiti od pravoslavlja i odmah će ići glade i urednije. Treba uzeti jedan r š i n i njime mjeriti i muslimanu i pravosl., a ne gle­ dati jednom kroz prste, a drugom tražiti dlaku u jajetu. Kad bi se uzeo jedan ar" ' šin, onda muslimansko »šuckorstvo« ne bi bilo različito od pravoslavskog; on­ da hi se slabosti naših ljudi mjerile isto onako kao i slabosti pravoslavnih. Za­ što se ne objavljuju spisi crnog kabi­ neta? Zato, što bi izašle, na javu hi­ ljade srpskih doušnika I stoga se to potrpava. Stoga se govori o »ljudskim slabostima«. No kad je riječ o šuckorima i njihovim nedjelima, on• da se zna samo za muslimane i katolike, premda se je u šuckore sakrio mnogi Srbin i premda su u većini bili pod komandom — Srba žan­ dara. Jedan aršin i odmah je iščezlo sa površine »muslimansko« šuckorstvol Da. ali bi onda trebalo tražiti nov na­ slov pod kojim bi se provodilo protežiranje pravoslavnih Srba! Jedan aršin gospodo, pa ili sve šuckore pred sud. ili svima bratsku rijjč oprosta. Jedan aršin. pa će Grđićeva izjava lojalnosti doći u isti red sa postupkom muslima­ na, koji je u šuckorstvu našao dekung, pomoću kojeg je došao u zavjetrinu, da očuva život i ne ostavi kosti u borbi za mrsku mu Auštriju. Jedan aršin i mi smo zadovoljni... • Jedan aršin i odmah će nestati ko­ bne šake što stište grlo samo jednima; slobodu i ravnopravnost i odmah će ne­ stati austrijske metode u novom izda­ nju i pod novim nazivom; slobodu i ravnopravnost pa da vidite kako mu­ sliman bratuje. Dosta je bilo tuđeg jarm? proti kojem smo se zajednički borili. Vrijeme je da se pojavi pravo oslobođenje i digne bratska šaka sa našeg grkljana, koja je teža i nesnosnija baš radi toga, što nije tuđinačka. Slobodu, pa da vidite kako joj klikće brat musliman isto onako kao i brat pravoslavni. Predbacuje nam se i podvaljuje da si­ jemo mržnju na inevjernu •braću i da mrzimo Srbe. Zar stoga, što ne ćemo plemenskog cijepanja i što naša inteli­ genciji nije voljna, da produžava bratonbilački boj radi plemenskog imena. Zar stoga, što «1 našim redovima brat­ ski djeluju Srbi i Hrvati i što im ne pada ni na um, da jedan drugog i pita­ ju ža plemensko ime, a kamo li da se radi toga svađaju Ili mrze i zatiru? Na­ še jugoslavenstvo nije prazna riječ i svi smo osvjedočeni, da nam je sudbi­ na namijenila časnu ulogu, da budemo prirodan most za zbliženje Srba pravo­ slavnih i Hrvata i katolika. Mi nijesmo separatisti. Obratno; mi smo iskren i propovjednici narodnog jedinstva i navala na nas u tom pravcu nije ništa zdrugo nego ii prikriveni separa­ tizam i pritajeni gnjev hegemonista, koji se na nes ljute radi toga, što ne ćemo da budemo njihove mašice u raz­ bijanju narodnih redova. Veli se da smo proti pravilnom razvoju naše države. Zar stoga, što odbismo Pribićevićev centralizam proti kojem se sad. izjavljuje i njegova »de­ mokratska« stranka i što prije podrugu gcdtnu izjavismo uvjerenje, da se našu dižava ne može upravljat, bez pokra­ jinskih uprava? 11: možda stoga, što hoćemo da po svojoj snazi budemo su­ dionici u našoj upravi? П možda sto­ ga. što u našem vods vi; nema ni jed­ nog austro-mađarskog stupa i što smo ubacivši staro-vođe dah dobar primjer, kako treba postupati sa ovim crnoŽuč tim ostatcima. Mi smo oborili Šerifa .PRAVDA- — ,НРАВДА‘ •Arnautovića, np njegovi madarofilski ostati iz srpskog tabora i danas, zau­ zimaju odlična . važna mjesta u parla­ mentu i upravi. 1 danas se šepire, a da im niko ne upire u pravo mjesto, na koje po svom držanju spadaju. Je li i to naša kriv.ič? Možda e ometanje piavilnog razvo­ ja naše države u tom, što ne ćemo da nasjednemo zamci svojih protivnika pa se postavimo na stanovište, da nam je kao manjini potrebna kakva zaštita ? Znamo mi našto smjeraju ovi naši »pri­ jatelj-.. al. treba da upamte, da nas ne će navesti na tanak le.l i tako nam izI biti iz ruku legalno sredstvo lm.be pro­ ti njihovim nasiljima. Mi nijesmo nikak­ va, manjina, već dio ovog naroda, krv njegove krvi, koja se ne može ni zatrti ni potisnuti. Mf smo nikli na ovoj grudi isto kao i drugi, ona je naša kao i nji­ hova i ostaAmo na njoj sve i u slučaju kad bisino je morali natopiti svojom krvlju (Burni pljesak. Mnogi plaču). I pređi su nam je natapali, tfa ćemo, us­ treba li, i mi. Mi nijesmo nikakav tud, a kamo li stran elemenat već tvrd orah. o koji će se nalomiti zubi mnoge i mnoge vjeverice. Nck se niko ne za varava; budu li se nastavili progon i [ pljačke, budu Ii produžena nasilja ’ mi ' ćemo ih odbiti takom snagom i odlučnošću. da će se začuditi kako oni, što ■ ih na umjetan način insceniraju, tako i oni koji ih svojom »mlitavošću« trpe 1 podupiru. Za to nam nije potrebna ka­ kva zaštita manjina, dovoljan nam je i zakon i snaga, što tinja u našim redo- j vima. Mi ne ćemo i ne možemo da bu­ demo nešto posebno i tražimo samo to. da budemo ravnopravni. Ne ćemo da u našoj državi bude građana prvog reda, koji će vladati i građana drugog reda koji imaju dužnost, da samo slu­ šaju. Mi ne ćemo dozvoliti da nas kogod tare svojom čizmom. (Burno odobra­ vanje i pljesak). K»tko rečeno hoće­ mo da smo svoji na svom. Da. nijesmo nešto posebno i da te­ žimo za slogom i zajednicom sa braćom drugih vjera, vidi se i po našem poli­ tičkom držanju. Mi smo kod braće Hr­ vata iz Narodnog Kluba primljeni kako može biti ljepše, pa ipak s njima ne­ mamo kakva posebnog pakta. . Toga pakta nema niti je kad tražen ni s naše ni s njihove strane. Mi smo im blizu radi njihove susretljivosti 1 iskrenog nastojanja, da nam pomognu u prijaš­ njem i sadašnjem teškom stanju, kao što -smo i mi bili uvijek lojalni prema njima i njihovim nastojanjima oko pro­ cvata naše narodne države. Bili smo na putu, da i sa radikalima dođemo u tijesne odnose. Njihov dalekovidni vo­ da g. Protić tačno je uvidio neisprav­ nost i neodrživost odnošaja, što ih je inaugurisala kratkovidna »politika« g. Pribićevića, ali — kao što često biva ,— našlo se piladr koja su pametnija od kvočke, pa se i među radikalima pojaviše mudraci, koji hoće da su pa■ metniji od g. Protića. To su vam vode bosanskih radikala, koji- u čežnji ,za po­ pularnošću unesoše zabunu i pomutiše naš odnos prihvativši Krizmanovu uredbu o beglucima u Bosni i Hercego­ vini. Mi, naravna stvar, ne možemo prihvatiti njihovih »razloga« kojima brane odstupanje od svoje agrarne re- . zolucije i o toj uredbi imamo stalan sud, od kojeg ne možemo odstupiti ni za čiju ljubav. Šta znači ova uredba? Veli se da ona pogađa samo age i begove koji su se naučili ljenčariti i da ide u korist težaka, pa prema tomu i velikog broja nas muslimana. Ali to nije tako. Pri­ silan 'otkup zemlje ne znači ništa dru­ go, -nego obnovu stare srbijanske me­ tode, po kojoj su muslimani potisnuti sa sela i zbijeni u gradove, da se onda što lakše i odatle istjeraju. Uredba ni­ je ništa drugo nego naš izgon iz ove zemlje. Jer ako nam ne daju zemlje znači da nam ne daju stanovati na se­ lu, a u jednoj agrikuiturnoj zemlji to ne znači ništa drugo nego li gospodar­ sko upropaštenje, proletarizovanje i si­ romaštvo, -koje graniči sa gubljenjem vjere. Kad ta uredba nije uperena Spe­ cijalno proti muslimanima, zašto se tom »srećom« ne obdari 1 Srbija I Vojvodi­ na? Zašto da se ona uvađa baš u po­ krajini, gdje je 80% beglučke zemlje u muslimanskim rukama? I zašto u? se načelo »zemlja pripada onom ko je obrađuje« primjenjuje samo u Dosni i Hercegovini? Ako muslimanski zemljo­ posjednik. zanačija i trgovac ne smiju posjedovati zemlje zato što je šooom ne obrađuju, zašlo se to mjerilo ne primijeni i na srpskog oficira, popa, tr­ govca i zanačiju? Zašto da se pravi iz­ nimka između'Bosne i Srbije i da je ćesfhi zabranjen, a zakup dozvoljen? Zašto? Samo zato, što ljudi hoće da je baška položaj Srbina, a baška »Turči­ na« u ovoj zajedničkoj nam domovini! Zar nema nikakva značenja u izjava­ ma mnogih naših posjednika, da bi po­ stali kmeti i davali tretinu svojim kmetitna? Zar ne treba povesti ozbiljnijeg računa o zahtjevima ljudi, koji uzurpa­ torima svojih begluka 41 ude ćesim? Agrarno pitanje socijalno je pitanje, koje se tiče svih nas: velikog kao i ma­ log posjednika, zanačije kao,' i slobod­ nog težaka. Ako bi se ovo pitanje ri­ ješilo, na" sadanji oti mački način, ko jamči našem težaku, da sutra ne će doći red i na njegovu njivicu, ko mu može pružiti jamstvo, da njegovu kuću ne će zadesiti ono isto, što mu je za­ desilo vola i kravicu, što odoše u- ruke narodnih »mučenika« i »osloboditelja«. Uzdrma li se na jednoj strani temelj privatnog vlasništva, ko vam, braćo, može jamčiti da se sutra ne će uzdr­ mati na drugoj strani? Mi moramo biti solidarni u svima pitanjima i podupirati svog brata u nevolji bez obzira na to. imamo li u tom ličnog interesa ili ne. U novije se vrijeme iz petnih žila na­ stoji poljuljati naše redove i uzdrmati našu solidarnost i međusobno pomaga« nje. U tom se osobito ističe nekoliko ljudi, što svoju »demokratsku« robp hoće da prodaju pod firmoln zaštite težačkih interesa. Ovaj mutež izdaje svoj »Glas Težaka« i laća se raznih sred­ stava. a glavno im je »načelo«, da će se Krizmanovom uredbom okoristiti naši težaci i na lahak način doći do tuđe muke i imovine. Mi nemamo ni­ šta zajedničko sa ovim mućenjem’ i premda se borimo za težačka prava ne ćemo se nikad solidarisati s time, da vas naputimo na otimanje tuđeg do­ bra i tuđe imovine. Mi se držimo pro­ pisa naše uzvišene vjere, koja zabra­ njuje svako, pa i ovako pljačkanje i n kojoj nema propisa, po kojem bi ne­ ko mogao dati takrir bez vlasnikove privole i njegove punomoći. Tuđi je hak težak, a oteto je prokleto. To je naš princip i nama ne trebaju glasovi ljudi, koji bi mogli ubrusitj u otimanje i odobriti Krizmanovu pljačkđ. Do zemlje se može doći samo privolom njena vla­ snika i nikako drukčije. (Odobravanje na sve strane). Ja i moji drugovi doći ćemo, po vaš pošteni glas i uzdamo se da ćete nam ga dati. (Hoćemo, hoće­ mo). Ali vam nikad ne ćemo obećati takrira na tuđu njivu niti na račun toga kvariti vaše poštovale, što ste ga uVijek imali prema svetosti tuđe svoji­ ne. (Aplaus. Burni povici težaka: Tako je). I kad dođemo po vaš glas nemojte reći da smo vam obećavali takvi r na tuđu njivu (Povik: Bože večere s prav­ dom stečene I) niti to od nas zahtije­ vajte. Mi ne opsjenjujemo, niti ćemo vas upućivati na zlo. (Tako je; živili!) •Prije nego li završim valja mi vam još kazati da naša organizacija vodi bri­ gu i o tom, da oblakša teški položaj naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Miosjećamo njihove jade i čemere kao i svoje, nas boli njihova rana kao i na­ ša i nastojaćemo svim silama, da im pomognemo. I kod njih je krenulo na bolje, a bijaše gore nego li i kod nas. Njihovo je vodstvo bilo zatvoreno, u »Pravdi« ste čitali šta je pretrpio se­ kretar njihove organizacije Midhatbeg Hodžić, ali je sad, hvala. Bogu, na slo­ bodi* i uoči bajrama nam je poslao bratsku čestitku. Bilo bi lijepo kad bi­ smo mu s ove skupštine poslali bratski fjozdrav, pa predlažem da se to učini brzojavno. (Odobravanje. Pljesak). Ja sam svršio Г zahvaljujem na pažnji (Dugotrajni pljesak). * Iza ovoga sjajno uspjelog govora, koji je primljen sa frenetičnim klica­ njem i odobravanjem, uzima riječ g. Hamidbeg KurbegovSć. koji veli, da su naše prevratne prilike iz­ bacile na' površinu ljude strogo konfe­ sionalnog mentaliteta, s kojima mi hijesmo mogli ići zajedno, jer nas i pre­ više bbli ono, što su učinili, a naročito što su nam kanili učiniti. Ovi ljudi, koji su poveli narodno jedinstvo do potpune' vjerske unifikacije, otvorili su paljbu proti nas, mjesto da ulažu trud da se skuha tijesto našeg narodnog jedinstva. U ohrhnj proti navalama, išli smo bo­ ljim puteni, dok su ovi sasvim zastra­ nili. Za to su nas proglasili neprijate­ ljima našeg naroda, jer nijesmo htjeli da idemo za jednim fanatičnim Urošem Kruljcm (Burni poklici: dolje s njim!). Bilo je na žalost muslimana, koji sp se svrstali u-protivne tabore. Istim 0yim. ljudima, koji spadaju našoj omla­ bpoj 170 bio) dini, uskraćuje se danas četvrt miliju­ na kruna za sami uzgoj naše mladeži, koji se troši ћа one, koji će nas na­ skoro vrijeđati kao ‘Krulj. (Povici: do­ lje Krulj!) Mi tražimo škole, ali nam se ne daju, dok se u isto vrijeme otvara­ ju u nemusHmanskim selima, da se od nas napravi roblje neznanja, kao što se pravimo kulturno-ckonomskiin rob­ ljem. Završuje sa žestokim prosvjedom proti vladine prosvjedne politike. G. Dr. S u I e j m a n beg H a f i z ad i ć govori o agraAom pitanju isti­ čući silne nepravde, koje su muslima­ nima od prevrata do dana? počinjenu, medu kojima je jedna od najvećih, ag•rarno pitanje, koje se rijpšava otmicom i nepravdom. Naročito' apostrofira bol, što nam se to čini’u našoj narodnoj dr­ žavi^ koju smo dočekali ko ozebo sun­ ca. Sto nam je maćehinska Apstro-Madarija činila, u pašoj' nam se narodnoj državi u gorem smislu čini i još nam se prigovara da rogoborimo, dok niko, ne prigovara onima, što ituđe dobro nasilnim i nepravednim načinom oti­ maju. Ilustrira bijedno stanje, u. koje su pali naši .posjednici,'navadajući po» razne primjere nevolje. Dokazuje isto' vjetnost interesa našega -težaka i po­ sjednika i moli, da se svi složimo za [ rezoluciju, koja će se sada pročitati. Bećo Milak, težak iz Livna Ii ističe kako su se još za Švabina vre­ mena otele njihove ispaše, koje se sada I nemilosrdno dijele i trguje se s njinfa. Ii Traži. Цр 'se u mere ne smije dirati.1 I Ako će se dirati, onda treba, da i teI' žaci muslimani imaju u tome udjela, a ne samo privilegovani elementi. Omer Palica, težak iz DuI Ijana kotar Jajce, pobuđuje op­ ću pažnju sVbjom pritužbom da je kao ; beskućniK u god. 1914. dobio komadić zemlje, koju je do sada obrađivao, dok, mu je početkom crve godine nijesu oteli Stanko Cuvrk i Marko Marković.. Sa-, sjekli su mu ogradu i istjerali ga sa njive. Usprkos odluke kot. ureda u Jajcu, ne daju mu njegove zemlje, a oblast mu osim komadića odluke, ne pruža nikakve zaštite. Pokazuje riješenje državnog odvjetnika, koji ne na­ lazi razloga, da progoni njegove ot­ mičare, uslijed .čega nastaje zgraehtje Uz poklike: Sramota! Pošto se više niko ne javlja za ri­ ječ. Hamdibeg Kurbegović čita slijede­ ću, rezoluciju, koja je jednoglasno ša velikim odobravanjem primljena. REZOLUCIJU: 1 .) Pozivamo kraljevsku vladu, da već jednom poduzme ozbiljne mjere, kako će se osigtifati lična bezbiednost građana muslimanske vjere koja , do sa­ da u ovom kraljevstvu nije na' žalost provađana prema nama u duhu ravnopranvosti, a naročito ne prema našoj braći na granici Sandžaka i Crne Gore, te u Sandžaku i Maćedoniji. 2 .) Protestujemo proti nehaju, kojim vlasti i danas prate pljačkanje i raza­ ranje slobodnog muslimanskog imetka, kao što se to događa. Zahtijevamo da se plati ošteta za sve paljevine i pljač­ ke, počinjene od prevrata' do danas i konstatujemo, da se u tom pogledu do sada ništa nije učinilo. 3 .) Zahtijevamo najenergičnije, da se ubojice, palikdće i p.jačkaši muslimana i njihovog dt-bra od prevrata dq da­ nas, коц se i danas slobodno šetaiu, pozovu na zakonitu dgvornost i najstrožije kazne. 4 .) Molimo da se iziadi a'.mestija za političke progone muslimana u San­ džaku i Maćedoniji, «ji se u najviše slučajeva na temelju slobodne denuncije bacaju mjesecima 4 tamni’:, a da se često i ne izvedu pr -a suđ ' 5.) Protestujemo najodlučnije ; proti jednostranosti, kojom se dijele razne koncesije i povlasti.:e na štetu musli­ manskih trgovaca i zanatlija Vladina se porezna noTika ne kreće u pravcu agrarne politike te se muslimani trgov­ ci i zanatlije otonezivaju tako, da se u svojoj imovini osiromsšavaju i uništa­ vaju. 6 .) Tražimo, da se iskupi kraljevska riječ o pravednoni riješavanju agrarnog "pitanja, 11a što ero gotovo dvije godi­ ne uzalud čekam« {^očajavamo, te u tu - svrhu tražimo da se što prije: a) isplati zaostatak haka za J91S. god.: b) isplati renta od naših kmetskih ze­ malja za 1919. godinu; c) da se na Isti način isplati renta za 1920. godinu; d) da se tako zvane beglučke zemlje t. j. zemlje neograničene i neopte­ rećene kmetovskim pravom stave na neograničeno raspolaganje vlas­ nika kao što je to u čitavom svijeo �bpoi 170 — Broj tu. pa i u našem kraljevstvu,. a na­ ročito u Srbiji; ■e) da sudovi riiešavaju sve zemljišne sporove, osim kmetskih, na temelju postojećih zakona o svojini; i) da se zakup plaća onako, kako je to medu strankama ugovoreno i g) da se sa šumskih posjeda digne za­ brana eksloatacije, kako bj se bar tako posjednici šuma mogli pomoći u teškom položaju. 7 .) Da še ovo postigne molimo i tra­ žimo da se štp prije ukinu sve uredbe, koje protuslove ovim pravednim za­ htjevima. 8 .) Zahtijevamo da se obustavi brisaiije prava vlasništva u gruntovnici na kmetske zemlje, dok se zakonito ne uredi pitanje oštete. '9.) Zahtijevamo da se p'rovedba ag­ rarne reforme jednako primjenjuje i na muslimane težake, koji Šu do sada sva,kom prilikom, ne samo zapostavljani, nego često puta nezakonito i silom oŠtećivani bili. 10 . Tražimo da se najstrožije pnmicmjuje član 23. Predhodnih odredaba od 25. februara 1919. o kojem se do sada nije nikada vodilo računa.. 11 .) Protestujemo proti tome, što se je resor ministra za agrarnu reformu dao opet u ruke g. Krizmana, čiji se je rad pokazao kao jednostran i proti na­ ma иретеп, a i na štetu države. 12 .) Zahtijevamo, da se odmah pri­ mjenjuju promijenjeni članci 6. i 7. o beglucima od 14. februara t. g. 13 .) Tražimo da se muslimanima da­ de u državnoj Službi onoliko mjesta, koliko nam prema brojnoj snazi pri­ pada. 14 .> Tražimo da se i na nas primje­ njuju sva ona načela demokratskih dr­ žava i naroda, koja govore o jednako­ sti. bratstvu i slobodi. 15 .) Zahvaljujemo svima onim našim državnicima i vodama parlamentarne zajednice, -koji su pokazali do sada vo­ lje. da nam budu pravedni sudije, a naročito gosp. predsjedniku ministar­ stva Stojanu Protiću. 16 .) Tražimo, da se posveti više bri­ ge prpsvjetnim prilikama muslimana i da vladina školska politika krene u smi­ slu zahtjeva islamskog elementa, koji ih je u stotinama predstavki izložio. Isto tako protestujemo proti nepraved­ nom pljačkanju Stipendija, koje pripa­ daju muslimanskom daštvu. 17 .) Odobravamo energični istup pro­ ti dru Krulju prigodom posjeta Begove džamije. Na koncu je časna starina Sadik ef. Softić mualijn i vjeroučitelj iz Jajca učinio dovu, čemu su se svi prisutni pri­ ključili okrenuvši se prema Kibli i po­ božno je pratili sa aminanjem. Krtičnjaštvo u našoj politici. JANUSOVO LICE VOĐA »MUTEŽ STRANKE. — ULOGA A. MAH1NIĆA. — PUTUJUĆI AGENTI. — »DOPIS« IZ CAZINA. — »ĆAST« I »SLAVA«. Мј smo jednom prilikom obratili paž­ nju ulema-medžlisa, na podzemno ro­ varenje njegova tajnika Ahmeda Mahinića i zatražili da mu zabrani izrablji­ vanje njegova tajničkog položaja u pr­ ljave svrhe .nove »demokrtske« filijale: takti zvane musi, težačke (Mutež) »stranke«. Upozorili smo da se Mahinić obraća na muallime i Imame, kao što Amo natuknuli i o njegovoj kažnjivoj manipulaciji sa obećavanjem imamskih i mujeziniskih-džiheta. Očekivali stao, da će ulema-medžlis izvršiti svoju duž­ nost i g. tajnika upozoriti na ispravnije shvatanje njegova poziva. Ne tražismo to možda stoga, što smo za gušenje političkog uvjerenja ili što se plašimo političke akcije, jednog Hasandedića, Kurtovića, Svrze, Jakića i — Mahinića. Ne. Мј smo daleko, od toga, da bismo se služili kakvom presijom, ali smo da­ leko i od toga, da bismo mogli dozvo­ liti krtičnjaštvo u našoj politici, koje hoće da zavede ovaj naisavršeniji tip skrahirane austro-mađarštine. Ovaj prototip jezuitizma i zaplotnjačkog mutenja. Da nam se ne bi pred­ bacilo, kako napadamo ispravna čovje­ ka. ovaj put ćemo biti konkretni i iz­ nijeti jedno upravo ogavno sredstvo, kojm se je proti našoj organizaciji po­ služila ova crnožuta lija u spodobi rijasetskog tajnika. v Organ . »Mutež« stranke neprestano napada na našu organizaciju što djelu­ je н vjerskom temelju i više je puta naglasio, oa vjera nema ništa sa poli­ tikom. Moramo se. savjetuje »Glas Te­ žaka«. emancipovati od konfesiolnog momenta u svojoj politici to jest preki­ nuti sa vjerskim baškalukom, i svoju is­ lamsku zajednicu — pocij’epati na težaka, matoposjednika, trgovca, vele­ posjednika Hđl Ostavljamo na stranu nisku i neislamsku tendenciju ovih smutljivaca i hoćemo da upremo na ra <Гки između njihovih riječi i čina baš u ovoj glavnoj tačci njihova »progra­ ma«. Dok »Glas Težaka« na jednu stra­ nu propovijeda Ridanje sa konfesional­ nim momentom, dotle se na dtugu stra­ nu taj isti »Glas« razašilje na uprave naših mekteba i, pozivom na njegovo »zauzimanje« za muallimske interese, hoće da muallimi budu pioniri i širitelji tog »braniča« malih i potištenih. Čemu ova dvoličnost i zavaravanje? Mi smo eto »konfesionalci«, u rukama nam je, prema zakonitom položaju, vakufski imenik svih vjerskih službenik, pa ipak nam ne pada ni na um. da’ bismo se poslužili Mahinićevom metodom i »Pra­ vdu« slali oa uprave mektebi ibtidaijja. Neovlaštena upotreba zvaničnog imenika nije jedina zloporaba g. Mahi­ nića. On je pošao mnogo dalje, pa je i službeni akt, ulema-medžlisa izrabio u svoje prljave svrhe i pomoću njega jednoj mladoj krtici prokrčio put čak na’džamijske ćursove. Njje naša stvar, da ispitujemo na koji je način g. Mahi­ nić izmamio potpis g. reisul-uleme na akt, kojim se jedan isključeni nuvablija preporučuje pažnji vakufskih po­ Сграна 3 ПРАВДА" — „PRAVDA, vjerenstava na pruzi Sarajevo—Brod. To je stvar g. reisul-uleme i njegova nelojalnog tajnika koja bi nas zainteresovala tek u slučaiju da g. Mahinić ne bi dobio zaslužene kazne. Nas ovaj put više zanima uloga tog Mahinićevog ek­ sponenta, što se zove Mahmud Džaferović i niski pokušaj rijasetskog tajni­ ka, da preko ovog pretvornog mladića zamuti u redovima naše organizacije. Džaferović se formalno bavio važenjem i džerrom, ali mu je glavna zadaća, da — prikazujući se gorljivim pravdašem — uštrcava otrov smutnje u našim re­ dovima i uhodeć u korist Mahinića uli­ jeva nepovjerenje prema, vodstvu naše organizacije. Ovo nije nelojalnost pre­ ma šefu, ovo nije ni mutež; ovo je s m r a d e ž kojom se ne služe nego samo ljudi Cernijeva tipa. Pardon, Hasanđedić-Mahinićeva tipa! Da se dalje ne bavimo ovim zave­ denim mladićem i da ne prljamo svojih stupaca gadnim podvizima njegova inspiratora, puštamo riječ »Putniku« što se — sjedeći u srednjoj Bosni — javlja iz Krvave Krajine. Mahmud Džaferović napisao je svojom rukom ovaj dopis, namijenjen organu »Mutež« stranke »Glasu Težaka«: Cazin, 16. maja 1920. G. urednice! Dozvolite da progovo­ rim o ovdašnjim prilikama. Ništa se odavle ne čuje o našim potrebama iako je ovaj sav kolar čisto težački bez ikakve sumjese. U nas se ovdje provela organizacija još iza prevrata formalno-po pro­ gramu »J. M. 0.«. Vodstvo se već jed­ nom i promijenilo ali u centralni odbor je došao samo jedan član, svejedno što je ovdje trideset i pet hiljada muslimanskih težaka. Ni mjesni odbor im bolje nije uređen: dva trgovca-posjednika i podkadija »zet« su glavni vođe; ostali članovi odbora, također ne težaci, su kao i prvi:' Njihov.sav rad za narod sastoji u tom što se u čitaonici malo posvade i poljute. Na selo, među težake, jok, brate, ni pošto. I jedinog prijatelja težaka ovdašnjeg muderrisa, g. Sofića, hoće da nam maknu odanle. Ni njeg sad ne mogu da trpe, dok su dobili pomoću njegova iskrenog rada 1 držanja u vakuf, izborima: prevariše ga na vjeru, dobiše sva vakuf, tijela i sad najprije treba njega odavle maknuti. 0 našim potrebama ovdje niko ne vodi računa. Mi težaci ne znamo što je tomu razlog Kad su kakvi izbori eto, brate, inteligencije, agovata i begovata ko gljiva. U drugim kakvim zgo­ dama ni -govora o težaku. Ni naše hodže koliko bi mogle neće ili ne znaju da se late korisna rada. Ima ih ovdje’oko četrdeset, ali k’o da nema ni jednog. Sad toliko, drugi»Aput više« Putnik. »Dopis« iznešosmo bez ikakve izmje­ ne. Original mu je u našoj redakciji, a »čast« i »slavu« radi »dopisnika« ala Džaferović i voda ala Mahinić prepu­ štamo »časnoj« Mutež stranci. Politi® Grčki poslovi u Anadolu. Prema vi­ jestima »Matina« predložio je Venizelos, da se spremi u Smyrni šest grčkih di­ vizija, oko dvadeset hiljada momaka i da'se eventualno iz Tracije pošalju još tri divizije kao. pojačanja. Foch je primjetio, da se Wilsonove izjave protive tim preduzećima. Wilson je tražio, da to poduzme Grčka isključivo uz' vla­ stitu odgovornost, jer nije nužno, da saveznici doprinašaiu žrtve uz riziko eventualnih neuspjeha. Boljševici u Perziji. Javljaju iz Teherana: U stvari ulaza boljševičkih če­ ta u Perziju Sovjet je rastumajap, da se tu ne radi o kakvom poduzeću pro­ tiv nezavisnosti Perzije, već samo o Omladina je Regenta, koji se-fri pu­ protekciji ruskog brodarenja.po Kas­ ta pokazao na prozoru banskih dvora pijskom jezeru. Sovjetska vlada se ob­ oduševljeno pozdravljala. vezuje, da će napustiti Enseli čim bu­ Iza 9 sati priredila su Regentu za­ de zagarantovana nezavisnost Perzije ; grebačka društva bakljadu i serc.ndu. i ona ne bude više pod stranim utje­ Na nebrojenim žaruljama rasvijetljtncajem. nom Markovom trgu razlijegali su se. zvukovi hrvatske pjesme i frenetički Krasin 1 londonski pakt. Kako doznhpoklici spontanog oduševljenja do u je »Times« stoji Krasin, što se tiče pi- | kasnu noć. kada se povrka u miru ra­ tanja priznanja dugova nekadašnjeg zišla. ruskog carstva od strane sovjetske vla­ Njegovo Kraljevsko Visočastvo Re­ de, na stajalištu da će sovjetska vlada i gent Aleksandar dva puta se je zahva­ lio na prozoru banskog dvora na sr­ ako budne prinuđena da ove obaveze dačnim ovacijama. Prvi put je rekao primi na sebe, insistirati na tome, da ovo: stupi u sva prava i sve povlastice koje »Vrlo sam Vam zahvalan, dragi mo­ je svojevremeno imala Rusija, a naro« ji Zagrepčani na takovom oduševljenom čito će sovjetska vlada tražiti da se dočeku. Sretan sam. što mi se je ispu­ provede londonski ugovor od 1915. po nila želja, da dodem u vašu sredinu, u komp je Carigrad dosuđen Rusiji. Dalje mili 1 lijepi Zagreb, da vam neposredno pokažem, kolikom sam ljubavlju došao će boljševici tražiti naknadu svih onih ovamo«. troškova, koji su potrebni za obnovu tokom rata razrušenih krajeva. Bojkot protiv Mađarske. U pučkoj dvorani bečkog magistrata održana je jučći skupština Saveza trgovačkih, transportnih i prometnih radnika i to ' rad; bojkota protiv Mađarske. Poslanik Forstner upozorio je na nečovječni po­ stupak mađarskog vojništva. Izjavio je da će bojkot tako dugo trajati, dok grozote, koje čini mađarsko vojhištvo, ne prestanu i dok časnički odbot i sol­ dateska ne obustave svoju djelatnost. Traži se, da svi politički kažnjenici bu-, dir oslobođeni, da se uspostavi lična sloboda i sloboda radničkog* pokreta, da qe daju jamstva da će se dati svi­ ma oštećenim osobama odšteta i da će se izdati sveopća amnestija za političke delikte. Govornik naglašava protiv tvrdnje mađarskog ministra predsjed­ nika, da u Mađarskoj nije smaknuto 50 nego više od 500 osoba i da u zatvorima ne čami 2400 ljudi već 27.000. Sve to do­ kazuje govornik na temelju naročite 11štine Konačno je govorio o načinu vr­ šenja bojkota protiv Mađarske. ■ i ; i I ■ ■ I i ; • Regent je sa ministrom predsjedni­ kom sjeo u sjajnu četveroprežnu koči­ ju, pred kojom je išla fanfara kraljev, garde, te dv« eskandrona gardijske konjice. S lijeva i desna bio je sokolski banderij. U drugim kolima sjedili su ban Dr. Laginja i potpredsjednik Narodnog Predstavništva Dr. Ribar, u trećim ko­ lima podbah Dr.. Potočnjak sa predsiedifkom Hrvatskog sabora Drom Medakovićem. U daljnjim kolima išli su ostali dostojanstvenici, ministri, gene­ ralitet, visoko sveštenstvo i dr. iza ko­ jih je išla nepregledna povorka zagre­ bačkih društava i korporacija, Sokolaša, dobrovoljaca, izbjeglica itd^Citavim putem do banskih dvora priređivane su Regentu veličanstvene ovacije, na ko­ jim se Regent očito dirnut, srdačno za­ hvaljivao. Ženska zagrebačka mladež u narod­ noj nošnji iz svih hrvatskih krajeva postavila se u gornjem gradu u špalir. Domaće vijesti Doček Regenta u Zagrebu. Sinoć u 6 sati stigao je Prestolonasljednik Aleksandar sa pratnjom, posebnim vo­ zom u Zagreb. Sva zvona su zazvonila, topovi su zagruvali, a muzika je intonirala sve tri himćn. Na raskošno cvijećem, zelenilom j zastavama okićenom peronu bili su sakupljeni duhovni, civilni i vojni dostojanstvenici, među kojima ban Dr. Laginja sa podbanom Drom Potočnjakom, nadbiskup Dr. Bauer, upravitelj patrijaršije Letica, ge­ nerali Vasić i Majster i dr. Regent Aleksandar izišao je iz salon­ skih kola, stupio na sag od cvijeća i zemlje iz okupiranih krajeva, i rukovao se sa banom, koji ga je pozdravio u ime Hrvata. Iza toga je najstariji grad­ ski zastupnik Krešić u ime građana grada Zagreba izrekao dobrodošlicu Regentu, na čemu mu se ovaj zahvalio. Pošto su mu predstavljeni sakupljeni dostojanistvenici izišao je Regent n pratnji ministra predsjednika Dra Vesnića i bana Dra Laginje pred zgradu stanice, gdje ga je dočekalo ogromno mnoštvo naroda oduševljenim pokli­ cima. . .! - Drugi put, nakon što je glazba od­ svirala sve tri narodne himne i tla po­ novne veličanstvene ovacije naroda prozborilo Njegovo Veličanstvo ove ri­ ječi: »Hvala vam, braćo Hrvati. Pone­ site kućama svojim ubeđenje, da ću stajati s Vama na obranu narodnih pra­ va pa ma prema kome bilo«. Tu je na­ stalo nrnebesno'klicaflje tako da je Nje­ govo Veličanstvo moralo na čas preki­ nuti svoj pozdrav). Zajedno ćemo stva­ rati čuda. Ja još jednom pozdravljam viteški hrvatski dio našega naroda. Ži­ vjeli! Fijasko predsjednika Mutež stranke. U prošli četvrtak primismo iz Prozo­ ra ovaj brzojav mjesnog odbora naše organizacije: »Danas pokušana skupšti­ na »težačke« stranke. Hasandedić to­ talno propao«. Donosimo gornji brzojav i molimo naš odbor, da nas o ovom fijasku op­ širnije izvijesti. Udruženje zemljoposjednika za B. i H. u Sarajevu poziva na redovitu skup­ štinu koja će se obdržavati u utorak 29. juna u 10 sati prije podne u pro­ storijama muslimanske čitaonice (kiraetrane) na Bendbaši. Dnevni rea: 1. Otvorenje skupštine i imenovanje verifikatora; 2. Izvješće tajnika: 3. Izvješ­ će blagajnika; 4. Izvješće na .bornog odbora; 5. Predlog o podjeli ajsomtorja; 6. Predlog o promje:::- društv. pra­ vila; 7. Izbor novog cciu.ainog odbo­ ra; 8. Izbor nadzorog odbora; ч. Razni predloži i interpelacije. Prilozi za »Musi. Akad. Menzu«. — | U prošlom broju javismo iznos dobro- voljnih priloga građana iz Bos. Dubice, i a danas iznosimo imena darovatelja. i Darovaše; po 3000 K: Ahmedbeg Ce­ rić, po 500 K: Kasim Caušević i Upptva pilane »Una«; po 400 K: Dr. Hani žeković i Uzeir Dolić; po 300 K: Be■ ćirević Hasan; po 200 K: Osman Pezić, Joco Pejić, Branko Fabić, Mujaga M. Pezić. Mustafa Midžrić, S. Feh- ' mi Cerić i Braća Zubović, po 203 K: Dr. Mustafa Kadić, po 100 K: Mustafa Horozović. Husein Seferović, Karanfl : Dizdar, Lelić Tahir, Anto Grahovac, Mehmed Veletaulićl Salih Lelić, Ibrahim Skopljak, Riedl, T. Mikić, Milan Ehrman. Zaim Caušević, Srpska št“dionica. Braća Mitraković, M. Cikotr Anten Franjić. Nikola Cikota. Munib Vojniković, ’brahim Nizani, Ivan Alešić, Đorđo MisaDević i sin i Hašim Šerić; po 80 K: Muharcni Mašić. Stojan Ci­ kota i Mustafa Mesterbašić. no 60 K: Mehmed Caušević i Ibrahim Latić; po 50 K: Muharem Cerić, Šaćiraga Pašagić. Hasanaga Pezić. Ahmed Pašagjć, �”■ ".. . , __ . _ - т—— С-Трана 4. Strana Spoj 170 Broi .ПРАВДА' — .PRAVDA' Muhaiiitd Pezić, Mustafa Kelić, Nikolić, I dana drugih vjera pri akciji za ovu naBogdan Dajić, Macura, Dušan Bižić, i šu ustanovu. Mataruga i drug, M. J., Misali'vić, Fi­ Vjerujemo da će se i druga mjesta lip Konig, Murat Arnautović, G. Grdn- povesti primjerom Dubice i da ćento feld, Osman Jupić i Tima Cika, po imati veći uspjeh, nego li smo se nadali. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 40 K: Vejsil Arnautović, Mehmed Ta­ Priloge treba slati na »Musi. trg. i (prije Rudolfova) — Telefon 319 baković, Ibro Caušević, Omer Bcćireobrt, banku« sa oznakom: »prilozi za preporučuje svoje bogato skla­ vić, Mustafa Pezić, S. M. Caušević,' ; Musi. akad. menzu«. Odbor. dište svih droga i medikamenta, Mustafa Cejvan, Sabit Krivdić, Altja te svih fotografskih potrebština Osijek I. Berber. Stavlja na znanje svima muNizam, Husein Dizdar, Mišo Mutavdžić, ( Posluga brza i tačna. — Cijene ' Josip Haić, Hasan Cerić, Smajil Ajvaz, I slimanima Bosne i Herceoovine da -ću uvoz i izvoz najumjerenije. M. Fengebaum, Mirko Laić.Mr. Star- I od 1. jula o. g. početi djecu sunetiti najkentički tehničkih proizvoda i suvremenije bez ikakvih zavoja. Umower. Zaim Karaica, Ella Schwarz, Ka­ ranfil Lelić, Hasan Ibrahimbegović, Mu- i ljavani braću muslimane, a naročito Preporučuje na veliko: .jaga Šerić, Mehmed Bećirević, Branko i mualiine, da me dopisnicom izvijeste u Benzin nadomjestak, acetona, na­ Mijatović, J, Šiljegovii i R. Mujičić, kojem se mjestu berber ne nalazi i ko­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ po 30 K: Omer Caušević, Danka Vrga. me treba da se priiavim. • he boje, parafina, lanenog firnisa Nikola Šurowski, Ignatz Маусг, Lazo Mustafa Berberović, sikativa, brunolina, lakova, škrob Stefanović, Savo Jovanović, Rudolf 1 vagon čelika za alat Sarajevo. u sanducima, amoniak sode, jetVućinić, Milorad Ličanin, Đapa, Rado- j 1 vagon čelika tt komadima kog n^trona 100% i 128%, dr­ Bravadžiluk ulica 29. šević, Bilajac Muharem, Hasan ef> Se- ’ vnog katrdna, octene kiseline, (Stahlzaggeln) ferović, Junuz Seferović. Smail Taba- i 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. ković i Ahmet Tabaković, po 20 K: kod Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ razni toaletni sapuni, olovni še­ Tahir Rešić, Muharem Lelić, Rifat Le- ■ tom svojom poluči uspjehu društve­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu lić, ifurat Bradarić, Hasan Bradarić, nom i obiteljskom životu. Zadesiti će , drugu u tu struku zasijecajuću Muiaga Dizdar, Ibrahim Hrbić, Mustafa svaku ženu uporabom FellefOve Elsarobu. Porić, Adem Kišmić, Omer Hadžić, Ahpomade za lice i kožu. Ova pomadu međ Seferović, H. Mpharem Lelić, SuCij’enik šaljemo franko. odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ Ijo Hodžić, Huso Hasančević, Derviš ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini Hibić, Saćir Sumbić. Mehmed Subašić, kožu mekom, nježnom i rumenom. N. N„ Mehmed Kostić, Muharem Šerić, Tisuće i i .tisuće gospođa upotrebljuju Mustafa Caušević, Dušan Antonić, Mije s najvećim uspjehom. Nu ne valja lan Pajić, Milan Maričić, Dušan R. Jase latiti škodljivih sredstava, naručite žica, Jovan Cikota, Stevo Cikota. Jo­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu sip Verić, Zaim Kljajić, Dragutin Vuči»Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta flić. Miliajlo Perović, Sulejman Seviić, 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ M. Obrvaš, Agan Tabakoivć, N. N., Hu­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja sein Idrizović. Vlado Jajuz, Mirko Ma­ Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 taruga. Pane Stefanović, Josip Mađar, Fehim Cehaić, Đoko Dragelj. M. Arslanović, S. Bećirević, Henrik Ružić, Du­ Jeste 11 prekomerao osetljivi protiv šan Vasić, Jovo Miljković, N. N„ V, hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah Dračević, Suito Mutičić, Ibrahim Sparazličite boli? Oj, kako tu ublažuju ho­ hić. Salih Seviić, Andrija Šubarić, Ivan li, čine otpornim masaže s FeUerevim Padan, Slavko Šubarić, Ibrahim Ibrapravim Elsafluidom! 6' dvostrukih ili himbegpvić. Eledemir Tutej, Jusuf La2 velike specijalne boce 36 kruna. tić, Bejtov;ć Smail, Špiridon Vuina, Ni­ Trebale biste terajuće sredstvo, koje kola Kramarić, Milan Dumić, Sulejman | utažuje grčeve, jača želudac? Držate Bešig, Ljubomir Jažica i Tabaković Ha­ Централа се бави тргрвином земаљse samo Fellerovih pravih Elsa;pilu!a! san; po 10 K: Džafer Cejvan. Omer 6 kutija 18. kruna. Želbčani balzam 12 ских производа на велико и мало, Delić, Smail Bašić, Salih Galijaš, Mu­ malih boca 36 kruna. Omot i poštarina a филијале импортом и' експортрм stafa Hibić, Smailbeg Kulenović, Pašo posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel Talić, Suito Custić, Abdulah Komić, Hu­ разне робе. Филијала у Варшави let, Stubica donja, Elsatrg br. 31i). Hr­ sein Ibrahimbegović, Smail ef. Cuturić, vatska. врши исплате дознака за Пољску Mehmed Porić, Uzeir Islamović, Savo S. Bakić, Ibrahim’ Caušević, Zaim Cej­ уз најкулднтније услове. Потребне van, Šaćir Cejvan, Murat Custić,' Hu­ ♦ PAPIRN1CA ♦ информације могу се добити увијек so Cošić, Sulejman Kbčan, Mihajlović, HAMDIJE KOPČIĆA код центрнле у Босанском Вроду. Husein Seviić, Smajo Memišević, S.uljo Zdenac, Džafer Veletanlić, Alija Beći­ preporučnje svoje bogato stovarišt^ rević, Salih Haskić. Smail Caušević, M. svih vrsta papira, kancalarijskog i $ Lađarević. Bećir Seferović, Ivan Miš♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ković, Rade Railić, Mikša РгорреУ. Saobavljaju brzo i točno. muel Kapeli, Janko Trkeš i Muharem a Cijene umjerene. > Ališić po 7 K: Stevo -9Grahovac. ' ‘ 1 ' -• ‘ ' * . ii Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Naročito nam je naglasiti, da nas oOdgovorni uredMk: F. CurtnlM Odbcn >1. U. 0.« -.чшшгИ. D. fc A. КкЈм« Satari« ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ sobito veseli bratski udjel naših gra- Centralna drogerija Braća Šat\inagić Oglašujte u „Pravdi" Kilhslm F. TiBfBnbach i drug Odmah za dobiti ,,Prorbet"tehničkoindu str.-poduzeće : d d. u Ljubljani. : Трговина на велико и мало свих земаљских производа Naskdnici Pere Hostija Филијале: у Ббограду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. X X T Ф X X Z У Босанском Броду Obavlja sve bankovne poslove najbrže “i 11najpovoljnije. . ~—- Daje sezonske i razne druge kredite. —- Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Гпи+иаН ииП1ги1и li u PriBilegoBana zemaljsha banha za Bosnu i Hercegovinu Cnnninilll UUl ujuVU. 1 ■— Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispottave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Ženica i Zvornik. Zaftepitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bas. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. e Redoviti rezerve i fond za sigurnost založniea 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrži uplate I naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Primi kao tlavni zođlupstio ia 8. i H. Hsiicarazioni gnarali I Prgoj sveopćeg društoa za osiguranje pratit nezgoda I štita, tn prsti osiguranja. I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 11,000.000. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/30c4a67ca4ca990d61d820d5fa0f7943.pdf 2d7582f1639f2ae146f9a700834d06bb PDF Text Text Poštarina, u gotovom plažena. POJEDINI BROJ PRAVDA 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FBdahcioni odbor. Ш(ЖЈ ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУ<М!ИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦЦЈЕ. Broj 66 (171) Godina II. Sarajevo, subota 26. juna 1920. (9. ševala 1338.) Kad Kraljević govori... Na ručku u banskim dvorima održa­ dali radu sa onim uzajamnim po­ lo je Nj. Kr. V. Regent Aleksandar oval vjerenjem, kojim su se jedan na ^ovor, koji su svi prisutni saslušali stodrugog naslanjali junaci naši, kad su jećkc: živote svoje polagli na oltar stoljetne »U prvom redu zahvaljujem provi­ narodne misli. Mi to možemo učiniti bez đenju, što mi ,je udijelilo sreću, da u ozbiljnih poteškoća. Vremena našeg ihte svoga uzvišenog roditelja Nj. V. robovanja i tuđih uplitanja u naše po­ kralja Petra uputim prvi put vladalački slove prošla su nepovratno za naviiek. pozdrav kralja Srba, Hrvata i Slove­ Skupnim žrtvama mi smo is­ naca svojim za ovom trpezom uzvanim kupili pravo, da po svome znanju i u, državnicima, vojnicima, predstavnici­ mijenju zidamo svoju kuću. Naš seljak ma vjera i građanima .prostrane naše neće više imati da se bori kao u Hr­ mile otadžbine, na prvom mjestu Hr­ vatskoj 16. stoljeća za »sjpre pravice«, vatske i Slavonije. Meni se čini, gospo­ I pošto ćemo mu mi zajamčiti i bolje i do, da je u ovom trenutku okupljen osavremenije od ovih. Svaki naš radnik ko nas cio naš narod od Vi ime­ može računati na potporu i zaštitu u na, ali jednoga srca i duše i da se po' svome radu; svaki naš građanin bez ovoj dvorani čuju veseli dusi naših za­ o b z i r a n a n j e g o v oj> 1 e m e i v j ejedničkih predaka od posljednjih . dva­ r u, da su sva njegova politička prava naest stoljeća. jednom za svagda zajamčena i da opNisu li za ovim ča^om, u kome će.se šta ravnopravnost postaje našim poli­ moći udružiti i zagrliti sva naša braća tičkim »vjeruju«. A ja vas uz to mogu svih imena i svih vjera, uzdisaji, živjeli uvjeriti, da vaš — danas kralj Srba, Hr­ i padali naši zajednički predci od Lljuvata i' Slovenaca — gaji iste osjećaje devita Posavskog do naših dana? Ni­ blagovoljenja prema svim našim držav­ su li današnj dan željeli i hrvatski kralj ljanima, Naši besprimjerni uspjesi na® Tomislav i srpski knez Viščević, kada bojnim poljima stvorili su nova popriš­ su zajednički pred hiljadu godina voje­ ta za našu djelatnost, otvorili su nove vali protiv Simeotta bugarskog, te i oni vidike za čitav naš život, spremili su koji su se borili protiv franačkog gos­ potpuno nov položaj i nametnuli svima.I podstva, pa i sam Tvrtko, kad se je g. nove dužnosti. 1389. proglasio kraljem Hrvatske, po­ Ja živim u. uvjerenju, gospođo, da će­ što je 12 godina ranije stavio na svoju mo svi mi, da će naši sugrađani širom .glavu — srpsku kraljevsku krunu? Ni­ bogate i prostrane otadžbine ozbiljno su li za ovim časom vatreno .žudili na­ shvatiti te svoje dužnosti. Ja i moja ši praoci, kada su svi jedan za drugim vlada svjesni smo svojih opali pod tursku uprav.., oni, pred koje bećanja, datih istorijsko'g 1. su znamenite godine 1335. spremali dđcembra 1918. ići ćemo na ruku vojsku pravcem Trsta i Rjeke u težnji svemu što bude namijenjeno blagosta­ da srpskim, hrvatskim i slovenskim se­ nju i napretku našeg naroda. Sretan sam ljacima obezbijede slobodu trgovine na što iz prvih doživljaja u divnom Za­ našem moru? Zar bi Zrinjski i Franko- grebu crpim pouzdano uvje­ ■ pan i ostali znani i neznani njihovi dru­ renje, da su i naša braća iz govi, zar bi toliki zatočnici naše na­ svih ovih krajeva zadahnurodne misli mogli gledati tako mirno t a istim osjećajem i- vjerom. smrti u oči, da kroz nju nisu nazirali ' U to ime ja nazdravljam u čast i na i vidjeli naše oslobođenje i u i e d i nj esieću mije nam Hrvatske ,> Slavonije!« nje? Zar je moguće, da se duše JeKad je Nj. Kr. Vis. Regent završio lačića i patrijarha Rajačića i svih nji­ svoj govor, intonirala ie glazba hrvat­ hovih saradnika ne vesele ovoj zori.na­ sku himnu »Lijepa naša.«, a iza toga je ših ljepših i sretnijih dana, kad su ih progovorio časna starina i odlični bo­ zajedno sa mojim uzvišenim prarodite­ rac za narodno jedinstvo, ban Laglnja, ljem Aleksandrom, njegovim mudrim dugim govorom, u kojem je između os­ savjetnikom Garašaninom spremali dje­ talog rekao: »Naš je zadatak ovom sve­ lima i životom svojim? Zar je mogu­ čanom zgodom, pri ovom prvom poho­ će, da su odsutne iz ove'dvorane ple­ du n aš e g a kraljevića i budućeg kra­ menite duše svih trudbđiika posljednjeg lja, da što jače učvrstimo spone, koje stoljeća na ovom velikom narodnom vežu krunu i narod, a taj kraljević, koii danas faktično već vlada, znače i poslu? Po momu dubokom uvjerenju u ovaj htjeli će biti pravedan i milostiv svi­ mah ne samo svi naši, pa i najudalje­ ma onim, koji možda i bez svoje niji krajevi, nego i sva naša pokoljenja krivnje ne gledaju na budućnost mi­ le naše hrvatske ovim našim pogledom tu su oko nas. Ovo, što smo mi po­ ili ne sa ove naše visine. stigli, njihovo je i naše zajedničko dje­ Visočansi'oF Negda su se naši kra­ lo. Sto još od djela narodnog osloboljevi zvali neki Kraljem Srbije. , neki đenjrf i ujedinjenja preostaje, ležaće na Kraljem Hivatsko i Bosne. Veliki ie dar nama i na onima, što za nama budu proviđenja, što su se naši najbolji ljudi dolazili. I na nama je da ovima pri­ prije ni godine, tamo ha Krfu, dogo­ premimo i olakšam^ ostvarenje tog vorili 1 što se Vaš uzvišeni roditelj pro­ preostatka. A mi ćemo to učiniti bez glasio Kraljem ne samo svih naših ze­ velikih poteškoća, ako se svi u svim malja, nego svega naroda Hrvata, Srgranama javnog i privatnog, pro­ svjetnog i privrednog života budemo o- I ba i Slovenaca. Naša će domovina biti vića i brata mu, pa kad je rasprava završena i kad je tajnik Sobek presudu proglasio, upozorio sam na cirkularnu naredbu zemaljske vlade, ali mi je ovaj odgovorio, da imade drugačija uputstva. Ne samo to, nego niti utoci pro­ tiv ovih' riješidaba nijesu još ili nijesu u pravo vrijeme predloženi Agrarnoj Direkciji u Sarajevu, pa je međutim se­ zona za sijanje prošla i time su zemIjovlasnici potpuno izigrani. Pitam gospodina ministra, da li ie kotarskim uredima dao druga uputstva, kako tvrdi g. Sobek, jer zemaljska vla­ da u Sarajevu o tom ništa ne zna, pa ako nije šta misli preduzeti da se ure­ di drže zakona i naredaba, izdanih po nadležnim faktorima. Naulje pitam šta misli g. ministar preduzeti da činovnici objektivno i sa potrebitom brzinom obavljaju svoju dužnost. Odgovor želim pismen. Beograd, f8. juna 1920. Dr. Krasnica. toliko hrvatska, toliko srpska i toliko slovenska, koliko ju Hrvati i koliko јц Srbi i koliko ju Slovenci budu znali se­ bi očuvati svojom mudrošću i marljivošću. Po volji ovega naroda Vi ćete u njoj biti prvi. Pozivam časnu družinu da klikne u zdravlje našeg kra­ lja Nj. V. Petra Prvog i mladoga kra­ ljevića Nj. V. Aleksandra. Živjeli!« , ♦ Dvorartom je iza tih riječi zaorila grmljavina od poklika »Živjeli!«, kojim se i mi priključujemo duboko uvjere­ ni, da će nakon ovog zagrebačkog slavlja i priljubljenja. i kod nas snažno odjeknuti kraljevska riječ: »Svaki naš građanin bez o b^ i r a n a njegovo pleme i vjeru može računati, da su sva njegova politička prava jednom za svagda zajamčena i da o p š t a r a v n o, P r a v n o s t postaje našim političkim Vjeruju«. Uvjereni .smo, da ćc sad u Hrvatskoj biti proglašena opsežna abolicija i am­ nestija i držimo svojom dužnošću po­ novno naglasiti, da sličan gesr našeg .Kraljevića prema Sandžakićama i Ma­ kedoncima ne bi polučio manjeg efekta u korist zajedničke' nam domovine. Upit nar. poslanika dra FIrasnice. Gospođinu ministru za agrarnu reformu. Još u rano proljeće izdao je pred­ sjednik zemaljske vlade u Sarajevu cirkularnu naredbu privremenog karakte­ ra, kojom je naredio, da onaj težak, koji je u godini 1919. obrađivao koje beglučko zemljište, može to zemljište obraditi i u tekućoj godini. U sporovima Alije jelke, Asima Hasibovića i Hmdibega Mute veliča, bez dvojbe je uglavljeno, da su sva trojica ili osobno obradili prijeporna zemljišta ili dali obraditi po trećim osobama, ali usprkos svega toga jest referent kot. ureda u Sarajevu tajnik Sobek sudio na štetu zemljevlasnika. Ja sam lično kao advokat zastupao Asima Hasibo- Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, 25. juna. | I j i i । i ■ ; I Naredba o zatvaranju dućana nedje­ ljom izazvala je u Sarajevu silno neza­ dovoljstvo. Muslimani su jučer zatvo­ rili dućane u znak, da stoje na stanovištu zatvaranja petkom, a »Židovska Svijest« također piše proti naredbi i veli, da je njihov nadrabiner uložio protest, radi kojega je Židovima- dozvoljeno, da prethodno zatvaraju svoje rad­ nje subotom. Kako čujemo ulema-medžlis je također solidaran sa zahtjevom naših trgovaca, da se musi, radnje za­ tvaraju petkom, a naš je Radni Odbor upravio trg.-obrt. komori pismo, u kojem obraća pažnju na uzruianost gra­ đanstva i savjetuje da se komora zauzme, kako se u ovoj delikatnoj stvari ne bi prekoračila potrebna mjera obzirnosti. ' Mi se nadamo, da će vlada uvažiti prilike u kojima živimo i da ne će tjjrati mak na konac tim prije, što se niko ne protivi glavnom cilju naredbe, da se naime i kod nas zavede nedjeljni poči­ nak. Petnoestgodišnjica „Ittihadfl" musi., zanatlijskog udruženja u Mosta­ ru, proslavljena je na 19., 20., i 21. juna na dostojan način. Tih je dana mostar­ sko musi, stanovništvo razvilo svoj naj­ ljepši šjaj i doživjelo rijetko slavlje, koje će ostati svima očevicima u ugodnoj uspomeni, a »Ittihad^ će ih za­ pisati zlatnim slovima u historiji svoga razvoja i života. Ti su dani sve učesni­ ke zadovoljili i oduševili, jer su se svi uvjerili, da se u novitn prilikama, koje znače prekid sa našom predratnom kul­ turnom i političkom stagnacijom i uko­ čenosti, mora življe razviti drugovanje i povesti borba za ideju, koja će nas muslimane pripraviti i dići za buduć­ nost, da se znamo poslužiti prilikama i u interesu svoga elementa dobro i zdravo shvatiti svoj zadatak i oduše­ viti se za ideju rada i privrednog i kul­ turnog unapređivanja muslimana. Ova­ ko ozbiljno shvatanje svoga poziva vr­ šio je »Itihad« punih 15 godina radeći tiho i čedno za privredno pridizanje ma­ loga čovjeka i cijeneći svaki sitni, ali korisni rad njegovih rođenih ruku, jer je znao, da zlatne ruke ве daju čovje­ ku posrnuti nj poniziti se, znao je, đa rad čovjeka diže, a ne obara! 1 da odaju čast i pšotovanje ovakom zrelom poimanju života pohrliše razne musi, korporacije u šeher-Mostar, da uveličaju slavlje svoje braće. Dne 19. juna, drugi dan Bajrama, u 3 sata poslije podne stigoše sarajevskim vozom učesnici, koji su zastupali razna društva. Iz Sarajeva dođoše članovi »Jug. musi, šport, kluba« (preko 60), Muslimansha trgovačka I obrtnlčha banka za Bosnu i Hercegovinu (dJJji Sarajevu. Rasi sa svim banhovHfm pulHina. Ohaalla ctlals I otuedtnja u firollissfoo SH1 I u inazrntau. ?nra olota ini dlaint hnilžlce I tekudi ritaM uhamačnja Ih пз|paaaljnije. Obavlja sie mjsn|atu poslan I bunosaa »ion Dioirtčha glasnice H 3.00Ш Daje uzanih I aprotlzadlsh broditi. — Hupuje l irodali snćbs, bbIuTb I игЦвапзапв papin »lb srsta. ROBNO u U ] BI E I J E шро|а I prodali sve Brate robi, a poplurlta ni Untni mnslrolcs. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgovačka ban Иа, Sarajeva - Interurban telefon: Zm �btrana 2 Стррна .PRAVDA' — »ПРАВДА’ zatim »Hurijeta« (prekđ 50) i odalsansati ophod gradom. 3vo je bila najvestvo Musi, čitaonice i »Trebevićd« te ličanstvenija taćka programa, jer ovadelegat Radnog Odbora J. M. 0., koji ke povorke sa ovoliko fesova — vele — je ujedno zastupao Hrv. Radišm Iz ' još nije Mostar vidio, a brojila je ne­ Pokrštavanje naše djece. Kod Štake Travnika bijaše zastupano musi, udru- । koliko hiljada učesnika. Vođena Hrv. Šarebe u Briješću, općina D. Butmir ženje »Sloga« i hrv. pjev, društvo Vlaglazbom, za kojom je nošen »Hrvojev« (kot. Sarajevo) nalazi se dijete, kojemu šić, iz Zenice dođoše članovi musi, dru­ bajrak, povorka se kretala od »Hrvoja« je ime LatU, dočim mu je nepoznato štva »Ittihad«, a iz Konjica se prikljukroz Donju mahalu grcKo novog mo­ porodično ime, samo znade da je iz sta kroz glavnu uHcu"pa kraj Karađozdiše članovi Musi, omlad. udruženja Foče i da je musliman. Dijete je staro »Mirza«, zastupstvo Hrv. čitaonice i . begove džamije Paralelnom ulicom pre­ 5—6 godina, bez roditelja. Štaka ga pododbor »Gajrep-.. U svemu je stiglo ko Musale pokraj Hotel Neretve i Brizove Dušanom i nastoji, da ga preve­ gosti u Mostar ovim vlakom oko 180, stola do malte. Odatle su učesnici pode u pravoslavnu vjeru. Upotrebliuje koje je čekalo veliko mnoštvo musli­ šli na zajednički ručak u Hotel Wilson ga za čuvanje goveda i svinja. mana na stanici. Široka cesta uz sta­ i Neretvu. Povorka je pobudila u gradu Tražimo od mjerodavnih faktora, da nicu bila je prcnapunjeiia svijetom, koji veliku pažnju i udivljenje, jer ovakog ovo dijete oduzmu od Štake Šarebe i ; je bio već . poradi Bajrama svečano oveličanstvenog i impozantnog ophoda predaju ga jednoj muslimanskoj familiji bučen te je svojom pojavom činio prija- , jošte Mostar ne vidje. na uzdržavanje, kad mu već nema mjetau ć, jam na dolaznike. čim su se pu­ Poslije objeda je došlo razgledanje j sta u dječijem domu. tnici iskrcali iz željeznice i poredali u grada, a u 5 sati bila je utakmica iz­ sredini mostarskog musi, građanstva, Čudnovate osude. Kotarski sud u među Jugosl. Musi. Šport. Kluba iz Sa­ uzeta je fotografija cijeloga skupa, a rajeva i Jugosl. Športskog Kluba iz Mo- I Ključu u parnici Sulejmanbega Filipoonda je pozdravio došljake predsje4 etara. Utakmica je održana, premda je j vića iz Ključa proti Jove i Luke Rosića I nik »Ittihada« M. O. Cišić iskazujući kiša padala i otežavala izvađanje same I iz Ribinka za 720 kg kukruza, 200 kg radost i veselje ispred svojih osam stoigre. Pobjeda je ostala na strani Sa­ I sijena i 60 kg graha u ime haka za god. tjna drugova, da su doživjeli ovaj sve­ rajlija. koji odnesoše dva zgoditka, dok I 1919.. izriče osudu dne 15. decembra čani čas slave.društva »Ittihad« i naglaMostarci ne mogoše ni jednog polučiti I 1919.. da se tužitelj odbija sa tužbenim šujući ideje vodilje ovog udruženja oko zahtjevom, jer po smisla naredbe mini­ I te je rezultat bio dva prema ništa. moralnog i materijalnog pridizanja čla­ starstva za agrarnu reformu od 9. au­ Na večer je započeo koncerat u Rannova i njihove okolice te na koncu zah­ kovićevom perivoju i u prostorijama valjujući braći na odazivu i učešću nji­ »Neretve«. Program je bio obilan i bi-' hovoj proslavi, koja treba da dade još ran i sve su tačke krasno izvedene. 0jači poticaj društvu za rad u buduć­ sobito se svidio publici mješoviti »Hr­ nosti. vojev« pjev, zbor, koji je otpjevao na Na ovoj srdačnoj i bratskoj dobro­ opće zadovoljstvo prograninlu sloven­ Organ ovdašnjih »demokrata«, pišu­ došlici zahvalio se u ime svih prispjelih sku pjesmu. Isto je tako briljirao Ittihaći o poznatom incidentu sa drpni Krudruštava delegat Radnog Odbora naše dov tamburaški zbor svojim preciznim Ijem, donio je i ove Tetke, upravljene organizacije dr. A. Hadžikadić ističući izvađanjem pjesama. Nakon koncerta na adresu našeg .glavnog urednika: radost svih »putnika, kojima je u dio pridošla je zabava za mladež, koja se »Hoće li Muslimani moći još dugo trpala čast prisustvovati tako značajnoj veselila u pjesmi i kolu do kasnih ča­ peti u svojoj sredini čoveka koji l proslavi i zahvaljujući se ispred svih na sova noći. Bife, kafana i luka sreće bili ih na svakom koraku kompromituje? toploj dobrodošlici. Napose napominje, su lijepo uređeni i obilno snabdjeveni.' (rezili!) U svakoj d r u g o j sredini, bio da bi trebalo življeg i mnogobrojnijeg Koncert je bio dobro posjećen isto ta­ bi ovakav geSt dovoljan, za onoga ko učešća sa strane radi dostojnog uveliko kao i svečana akademija. Bila su i ga učini, da bude, u javnom životu za čanja ove slave, koja je manifestacija i na akademiji i koncertu sva mjesna uvek pokopan. Hoće li to kod nas biti?« čednog 15-godišnjeg rada za jednu ide­ udruženja i musi, i hrvatska zastupana Kako se dale vidi, »Glas Naroda« drži ' ju, ideju ljubavi, drugovanja., prijatelje­ osim srpskih, koja su kao zdogovomo da je kriv Korkut a ne vlada i dr Krulj vanja i pridizanja članova u moralnom i demonstrativno izostala od proslave i drži da će Korkutev zahtjev ч> Kru- ' i materijalnom pogledu, ali se moramo Ijevu odstranjenju biti osuđen od stra- I Ittihadove, premda su bila pozvana. zadovoljiti ovaj put i malim brojem uSva su društva u Mostaru bila pozva- 0 ne muslimana, jer da je ušlied toga na- j česnika sa strane radi nepovoljnih pri­ na na učestvovanje kod proslave pa i stalo pitanje: »Kako je to morao tuma­ lika za muslimanski elemenat, koji je srpska, ali ova potonja ne htjedoše do­ čiti Regent.« U istovjetovanju dra ekonomski iz poznatih razloga loše stao. ći. da valjda tako dokumentiraju svo­ Krulja sa Reigentom ide »Glas Naroda« I 1 ovo učesnika, što je došlo, dohrlilo je je shvatanje ideje narodnog jedinstva još malo dalje, pa veli da ni jedan Mu­ iz ljubavi i bratskog osjećanja, da do­ i bratstva. Žalosno je Ovako shvatanje sliman ne bi pristao na to, da svom — kaže, da je bratovo veselje i njihovo za kloštar, gdje je nikla misao zajed­ Regentu »pravi demonstracije i neu­ veselje, da je Ittihadovo slavlje i njiho­ ničke borbe muslimana i pravoslavnih godnosti«. vo slavlje. Učesnici su sretni, da mogu protiv tuđina ugnjetača, ali tu svijetlu »Glas Naroda« ima pravo kad veli nešto pridonijeti manifestaciji Ittihađouspomenu kao da hoće da okaljaju da- ■ da muslimani ne bi pravili neugodnosti ve ideje. Ispred Radnog odbora J. M. našnji mostarski Srbi pravoslavne vje­ svom Regentu, no upravo je smiješan 0., čiji je delegat i koji je naročitu važ- I re, koji se klone musi, društva, »Ittihad« , kad »odstranjenje jednog drskog izazi­ nost dao ovoj proslavi, svojim žastup- ; takav postupak od strane pravosl. Sr­ vača nas muslimana dovodi u savez stvom, zahvaljuje se na dočeku i na- i ba, sugrađana svojih nije zaslužio, jer sa Regentom i kad Kruljevu blamažu glašuje sličnost između rada Ittihadb- 1 je on aktivno sudjelovao sa svojim hoće da utrpa kukavnim sakrivanjem va, koji radi na korist i unapređenje i tamburaškim zborom na svim srpskim za uzvišenu ličnost našega vrhovnjog svojih članova u jednom mjestu, i J. M. zabavama, na koje je bio pozivan, a glavara. Svak zna — pa valjda i smu- i Organizacija, koja vodi brigu za do- I evo sugrađani pravosl. vjere sustežu se šenjacl oko »Glasa Naroda« — da je | bro b. h. muslimana. Želeći, da velika I i od posjete musi, zabava i pri ovakim Regent po svom položaju i uzvišen i i riječ »Ittihad« dobije svoje pravo zna­ svečanim zgodama, a kamoli da bj još neodgovoran, pa sve da je došlo I čenje u Mostaru i u cijeloj našoj domo­ i pomogli aktivno samu zabavu, kao I i do ostvarenja utanačenog poklika: i vini, te da budu svi b. h. muslimani slo­ što njima čini »Ittihad«. To treba za- ' »Živio Regent; dolje Krulj!«, ta se »de- i žni i ujedinjeni, završuje svoj govor pamtiti od onih, koji se najviše ističu I monstracija«’ ne bi mogla odnijeti na ! riječima: Živio, cvao i napredovao »It­ u galami za narodno jedinstvo, a u prak­ našeg milog i uzvišenog gosta, već na I tihad«! si ga ovako pokazuju i kojima i danas vladu koja je dr Krulja dovukla čak i Iza izmjene pozdravnih govora kre­ još hrvtska zastava i glazba smetaju u Begovu džamiju. Jer nije sporedna će veličanstvena povorka sa hrvatskom i uzrujavaju »bratsku« krv. Zaista sra­ stvar je li dr. Krulj pisac članka u »De- I glazbom na čelu preko Ričine kroz mokratiji«, niti se preko njegovih gad- I mota! Cernicu do bašče Ittihadove, gdje se Treći dan proslave upriličen je jzlet nih ispada proti nama muslimanima nakon malog odmora raspoređuju go­ u okolicu Mostara i odabrani su za to može prijeći na dnevni red frazom nje- i sti po konacima gostoljubivih Mostaragova stranačkog glasila: »mi ne ćemo ! Ilići, gdje se je družina ugodno žaba ca, od kojih su mnogi primili po više vila i proveselila uz pjesmu i tamburu, da ispitujemo slučaj g. dra Krulja«. 0- i gosta pod svoj krov i otvorili im svoje u bujnoj zeleni i divnoj romantičnoj privaj je slučaj dobro ispitan i Krulja je gostprimno srce. Isti dan na večer, u rodi. Poslije izleta .za podne opet je stao ministarske stolice. Što se je on 8; sati bio je lijep doček učesnika iz upotrebljeno vrijeme za razgledanje gra­ pored svega toga dočepao načelničke Hercegovine, odakle su došli zastup­ da, a u 5 *sati bila je utakmica sarajev­ stolice u našoj pokrajinskoj vladi znak nici društava-, »Omladine« iz Blagaja. skih športaša sa mos'arsk.m rdničk m je samo bezobzirnosti gospodina PriLjubuškog i Čapljine, iz Stoca »Jugosl. športskim klubom, ko.a je svršila sa is­ bićevića i abnormalnog shvatanja neg­ zanat, udruženja« i Jablanice »Jugosl. tim rezultatom kao i ;učer, u korist Sa­ dašnjih »demokratskih« diktatora. I .Musi. Čitaonice«, a došlo je poslije i trajlija (dva prenra ništa), koji ponovno ništa više. zaslanstvo iz Bos. Novog od »Musi. osvjetlaše obraz. Kad je došlo do pregovora o sastavu Čitaonice«. i% nove bosanske vlade, naša je organiza­ Ovom prilikom je poveden razgovor cija bila pošteđena od dužnosti da Stavi Sutradan u nedjelju 20. juna započe­ o savezu svih musi, kulturnih i huma­ junktlm između sVoje saradnje i od­ la je prava svečana proslava. U 6 sati nitarnih društava te je postignuto su­ stranjenja dra Krulja i Šćepana Grđića, svirala je kroz grad budnicu Hrvtska glasno mišljenje« o potrebi ovakog sa­ sve glazba i time navijestila svečanost to­ veza. Ova misao kao vrlo važna i da­ jer su njihovo odstranjenje stranke smatrale nečim naravnim, ga dana. U 10 sati bila je akademija u lekosežna treba dubljeg i azmišlianja pa nečim što se razumije samo po sebi. prostorijama |hrv. društva »Hrvoje«, je stavljena na srce svima društvima, Stoga nas se je vrlo neugodno dojmio gdje je program izveden na opće za­ da je tretiraju. vladin postupak u određivanju Regen­ dovoljstvo publike, koja je dupkom na­ Treći dan u večer nastupio je čas punila veliku salu »Hrvoja«. Tambu­ tove pratnje i morali smo prosvjedo­ rastajanja. Svi su učesnici bolna srcu vati proti sudjelovanju dra Krulja iz raški zbor fttihadov odsvirao je svoje ostavljali Mostar zbog brzog rastanka razloga što on ne može značiti ništa komade precizno i majstorski i zato bio nakon ugodnog boravka, te su ponijeti nagrađen burom aplauza. Predsjednik u srcu ugodnu uspomenu srdačnog i • drugo nego ponovnu uvredu. U »■Pravdi« od 12. juna to je sasvim jasno »Ittihada« govorio je svečano slovo o toplog dočeka i bratskog gostoprimstva naglašeno. No mjesto da se ispravi ta nastanku, svrhi i ideji društva samoga, kao i želju češćega sastajanja u svihu očita pogrješka i da nam vlada sama nakon čega je Hjepo otpjevao »Hrvoširenja bratske izmjene misli 1 učvršći­ dadne zadovoljštinu za tu uvredujona Jev« muški zbor »Prosvjetom k slolmvanja musi, uzajamnosti i solidarnosti. ustraje u toj pogrješci i Krulja d<Wlači di«. Društveni član prof. g. Baljić To je moralni uspjeh proslave Ittmačak u našu bogomolju. Valjalo nam je krasno je ocrtao značenje same prosla­ dove. dakle ili sageti šiju pred njenom bezve naglašujuć suvremenost ideje, koja obzirnošću ili prosvjedovati proti pje­ kulminira u. svemu radu Ittihadovu. Po­ nom postupku na nagin, kako zaslužuje slije deklamacije pjesme »Htitađ« ; po­ ovaj njen izazov. Mi ne posjedujemo djele diploma starijim redovitim člano­ ropske grbače kao Sarići i Kurtovići i vima završuje se ova osob'io uspjela akademija, nakon čega nastaje u ,11*/. I prirodna je stvar, da smo krenuli po­ Slijede. . Spol tri Hro gusta 1919. broj 61 o-vakovi prijepori ^padaju u nadležnost upravnih vlasti. Tuženici priznaju tužiteljev zahtjev i izjavljuju se spremnim predati mu tra­ ženi hak pod uvjetom ako i ostali na­ rod moradne davati dohodak ;a beglučke zemlje. Isti dan u parnici gore spomenutog tužioca proti Pere Kaurina iz Ribnika izriče osudu ključki kotarski sud, da je Pero Kajirin dužan dati tužiocu u ime trećine ša beglučke zemlje 25 kg ku­ kuruza pod prijetnjom ovrhe i namirenje parbenih troškova. I u ovom slučaju, tužitelj priznaje, da u istinu du« guje gornju trećinu, ali tvrdi, da je nije dužan dati i Љо je ovo dohodak sa beglučke zemlje, jer težaci uopšte ne moraju davati vlasnicima dohotka. U obrazloženju ove osude sud veli, da' navodi tuženoga, da vlasnici beglučkog zemljišta, koja se daju pod zakup nijesu ovlašteni pobirati zakupnine ne odgovaraju stanju stvari, jer zabrana u ovakom pravcu nije još izdana. Ako ovo nije sud od oka preko čibup ka. onda se ni more soli ne osolilo! Hoće li se zbaciti dr. Hrulj? Sjetite se „Gajreta". i ,,Merhameta“. sljednjim pravcem. . Ipak smo — što nam priznade. j jedan časnik Srbijanac ■— bili toliki kavaliri, da smo vladi ostavili vratašca, i poštedili. je od javne blamaže pred Regentom. I mjesto da nam se prizna kavalirština, što smo dru Krulju stavili na raspolaganje sporednu kapiju Begova harema i omogućili mu da se iz vlastite inicijative povuče' s mjesta, na kojem je nemoguć i neodr­ živ. njegov organ označuje Korkuta bahatim i nekulturnim i čudi se vladi, da njegov »upravo kažnjivi« i »bahati« gest nije odbila »onako energično, ka­ ko ovakvom čoveku dolikuje«. Ta »on ne reprezentuje muslimane ove zem­ lje«. ... »Glas Naroda«' ima pravo, kad veli da Korkut ne reprezentuje muslimane ove zemlje, jer ih reprezentira Central­ ni Odbor naše organizacije, a sramoti Suknja Kurtović, Ibrahim Sarić i dru­ govi. No silno se vara kad predpostavIja da su muslimani spali na grane jed­ nog Sarića i Kurtovića i da će za lju­ bav jasala šutjeti na izazove i ponižavanje. Da mu pružimo malo dokaza za ovu svoju tvrdnju iznosimo neke pozdrve »bahatom« Korkutu konstatujući, da je potpuno istinita vijest »Hrv. Sloge«, da je Korkut popio »slat­ ku« od reis-ul-uleme baš radi svog is­ tupa proti nekulturnom dru Krulju. Od predsjednika naše organizacije, g. muftije Maglajlića dobio je Kor­ kut оуај brzojav, odaslani 18. juna: »Čestitajući Ti muževni istup u obra­ nu Islama i našeg ponosa muslimapi Ti zahvaljuju sa današnje bajramske manifestacije, upriličene meni kao predsjedniku naše organizacije i tebrik Тј čine bajram.« ♦ Kotarski i gradski odbor naše orga­ nizacije u Mostaru upravio je Korkutu ovu poruku: »Vaš odvažni istup prigo­ dom bezobzirnoj uvredljive pojave dra Krulja u muslinfcnskoj sredini potpu­ no odobravamo i pozdravlja­ mo. Oni, koji vrijeđaju ponos i čast islamskog dijela našeg naroda, nijesu dostojni, da borave u muslitnanskoj sredini. Ponosni smo, da ima takih bra­ nitelja časti i ponosa islamske zajedni­ ce te smo uvjereni, da ćete takav osta­ ti i nadalje kao uzor drugima. — Živio, Sakibe! — U dokaz odobravanja šalje­ mo K 810, sakupljenih između nas od­ bornika kao prilog »Pravdi«. ■* Uredništvo »Pravde« dobilo je ovaj brzojav iz Varcar Vakufa: »Solidarišemo se sa istupom proti dru Krulju. Mje­ sni odbor J. M. 0.« ♦ Mjesni odbor naše organizacije u Prijedoru brzojavlja ф1. o. mj. ovako: »Potpuno se solidarišemo sa postupkom prema dru Krulju kao neprijatelju svih nas muslimana prilikom posjete. Bego­ ve džamije«. ♦ Dodamo li, da je na velikoj skupštini u D. Vakufu, kojoj su prisustvovali i muslimani iz drugih partija jed­ noglasno usvojena i tačka, kojom se pdohrava »energični istup proti dru Krulju«, onda će valjda i »Glasu Naro­ da« biti jasno, zašto oval članak nosi naslov »Hoće li se zbaciti dr. Krulj?«. No da se ne bi kogod pravio nevješt. �Страна 3. _______________________ ПРАВДА” - »PRAVDA, ti po i 171 — Broj dođaćemo u tom pravcu'još koju riječ j u ilovom djelokrugu i u budu­ će davati snage za gajenje na adresu centralne vlade. zajedništva u pravcu cjelokupno­ Činjenica je da je dr. Krulj u beo­ gradskoj »Demokratiii« napisao anonii sti i jedinstva velike Jugoslavije, prav­ man članak, u kojem je rekao da su b ’ cem ljubavi spram ravnopravne braće preko Drine i Sutle, koje više ne ra­ h. muslimani »bez dubljih etičkih i stavljaju, već spajaju, zajednički noseć idealističkih emocija« i »bez kakve kul­ Savom put beogr. prijestolnice energija ture«,, a čnjenica je i to. da bi se zdrav­ slovenačke Sutle, hrvatske Save i srp­ stveni šef njegove sposobnosti mogao ske Drine. naći i u kakvoj zabitnoj općini. Nema U znaku slavne prošlosti, u znaku dakle nikakve sumnje, da ovakom čo­ vjeku nema i ne može biti mjesta na slobode i ravnopravnosti, u znaku otkupa robija, Zagreb i Hrvatska upravi pokrajine, u. kojoj muslimani sa­ pozdravlja danas kraljevića Aleksan­ činjavaju jaku trećinu ukupnog stanov­ dra i Njegova Uzvišena Oca, pozdrav; ništva. 1 kad već — kako zgodno reče lja ga preko ban a, svog najvećeg »Hrv. Sloga« — »dr. Krulj nema sam dostojanstvenika, pozdravlja ga pokli­ toliko takta, da zna prosuditi gdje mu cima i barjacima, pozdravlja ga svojom iriia mjesta a gdje ne. onda je dužnost hrvatskom dušom, koja sa bratskim srp­ centralne vlade kojoj na čelu stoji član stvom i stovenstvom predstavlja sinte­ parlamentarne zajednice, da ga pouči zu onog jugoslavenstva, za koje smo pristojnosti i smijeni sa položaja, na živjeli i umirali, a koje napokon i dokojem se ne bi niOgao držati rii u jednoj živjesmp, te koje pregosmo da upotpu­ državi, koja vodi računa o osjećajima nimo i do kraja instančamo!« svog naroda. »Demokratsko« glasao »Riječ« uo'kvireno je jugoslavenskom zastavom a piše ovo: »Danas prate oduševljeni pozdravi diljem Hrvatske našeg kralje­ vića i vladaoca na prvom putu u bijeli naš Zagreb-Na stanicama svuda, i po UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. selima i pđ' grdovima, natjecat će se Regeutov doček u Zagrebu nadmašio narod naš, bez razlike imena hrvati je svako očekivanje. Oduševljenju gra­ skog ili srpskog, kako da toplije iskaže đanstva ide bok o bok pisanje štampe, ljubav i poštu unuku slavnog Karađorkoja je pored sve oskudice u papiru iđa: Dobro došao, kraljeviću naš! zašla u svečanom ruhu, sa slikom na­ Za nekoliko sati, dolazi Nasljednik Jušeg Regenta i opsežnim p-ikazom ovog goslovenskog Prijestola u naš kr. i slo­ veličanstvenog dočeka. Mi ćemo da u bodni glayni grad Zagreb! Bijeli Za­ Izvodu donesemo pozdravne članke dva­ greb pozdravlja iza više od osam sto­ ju glavnih stranačkih glasila, koja su tina godina prvi put kralja svoga roda značajna naročito radi toga, što jedan i svoje krvi. Ponosni Zagreb branio je odiše izvjesnom suzdržijivošću, a dru­ cijelo to vrijeme svoju domaju i ma­ gi obara i zadnju sjenku topožnjeg se­ čem i perom od svih tuđinskih najezda. paratizma u Hrvatskoj. Narodni Zagreb čuvao je ц najtežim o>H r v a t«, glavno glasilo »Hrv. Za­ lujama djedovski zavjet Na­ jednice« piše između o:talog: »Danas rodnog Jedinstva i Slobode stupa U prijestolnicu Hrvata u ponosni sve do Tvojih-junačkih oslobodilačkih naš Zagreb kraljević Aleksander, re­ djela. Svjesni Zagreb kliče Ti zato is­ gent Hrvata, ujedinjenih s braćom Sr­ pred cijelog ujedinjenog i slobodnog na­ bima i Slovencima. Po prviput dolazi on roda Srba-Hrvata-Slovenaca: Dobro medu Hrvate, koji ga dočekuju kako došao, narodni junače naš! se svoj dočekuje. Prvi put stupa on u Prije Tebe bijaše tek jedan titraj u prijestolnicu svih Hrvata, u bijeli Za­ davnini — tri godine povijesti jedne dr­ greb. alem kamen veike. Jugoslavije. žave svih Jugoslavena odCriglava do Otkako u Zagrebu sto uje nakon kra­ Timoka, države Ljudevita Posavskoga, lja najveći dostojanstvenik naroda — dok smo još vjerovali većinom staru ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, vjeru naših praotaca i zvali se jednim po prvi puta taj odlični’; i prvi dosto­ imenom »Slovenin«. U našem divnom janstvenik prima pod svoj krov kralje­ hramu Talije čut ćeš tugu hrvatskog vića svoje krvi i svog jezika — pod plemena za totn dobom, — čut ćeš iz krov slave hrvatskoga naroda, u svoje duše našeg prvog »ilirskog« umjetni­ banske dvore. Dan je to velik! Povijest ka, kako produbljuje tu od djedova se obnavlja, a uspomena osvježuje. Pr­ slijeđenu oslobodilačku misao narodnom vi kraljev doglavnik u prijestolnici Hr­ glazbom već pred osamkdeset vali prima onoga koji će voljom naro­ godina ...» da u budućnosti voditi sudbinu u je­ Nu Ti natkrili svu nadu i junačku pro­ dinstvu ravnopravne braće Hrvata, Sr­ šlost veličinom, što ujedini sve pocije­ ba i Slovenaca. pane ”|Memenske teritorije naše od vre­ mena Pri^ine-Koceiia-Tomislava-ČaslaStari hrvatski sabor, u prošlosti va-Samuila, — Ti se raskrili i preko usko skopčan sa srećom ј nesrećom na­ vlasti Dušana Silnog i Petra Krešimra roda stupa danas, da po svom pred­ Velikog, pa Te ujedinjeni narod punim sjedništvu i svojim članovima osvježi iravom pozdravlja: Dobro došao, naj­ staru i najnoviju povijest. Dana 29. li­ moćniji vladaru naši stopada 1918. zalepršao je posljednji Ostani nam hiabar vođa junačke voj­ put stari barjak hrvatskog sabora, kad ske osloboditeljice, da рг»Ј njom stre­ je u svoioj historičkoi sjednici stvorio pi danas i na vi jak svaki oti­ zaključak, kojim se na sve vije ko­ mač, ali nam ostaj i mudar vladar, ve kidaju lanci ropstva i u slo­ koji ljubavlju veže Narodno Jedin­ bodu uvađa narod. Htjelo se je, da taj stvo ‘ј pravdom zadovoljuje cijelu barjak više ne leprša. Uzalud! On da­ Jugoslaviju. Ostani uvijek predhodnik nas vije i ponosno leprša, govoreč na­ te najveće misli cijelog našeg roda, — rodu i svijetu: tu je prošlost naroda te srži našeg iskona i svrhe: Dobro do­ Hrvatske; tu je dom u kom su preki­ šao, Veliki J ugo si o v eni ne !«. nuti lanci ropstva; tu je dom, koji će Politički pregled F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (з9) XV. Međutim u zatvoru u Trapezuntu teklo je vri­ jede svojim monotonim tokom. Izmjenjivao se dan za danom, godišnje doba jedno za drugim, pridola­ zili novi kažnjenici i otpuštani stari 1 Rene i Zija povukli se u se, pa se nisu ni sastajali tako često. Zija je najviše sjedio u svojoj sobi i čitao, pisao, crtao, razmišljao, da opet sve što je napisao podere, a što je razmišljao napiše. A Rene Se upoznala sa svim kažnjenicima i o svima je znala po nešto iz njihova života. Dosada života odražavala se na Reninu i na Zija-ovu licu. U zadnje vrijeme bio je Zija razdražljiv i nepristOpan, pi je Rene pokušala đa ga umiri približujući mu se svojim srcem i onom prirođenom ženskom sentimentalnosti. Ispitivala ga, tnolila, tješila ga, no on je ostad mračan. Nije joj htio reći radi čega trpi. Jednog dana kad je sjedio sam na jednom kamenu u dnu dvorišta prišla mu je Rene, metnula mu ruku na rame i rekla: »Zija, ti trpiš... Reci mi!« VANJSKI POLOŽAJ. Turski nacijonaliste napreduju. Ov­ dašnji »Jug. List« piše: »U Turskoj se od nekoliko dana događaju velike stva­ ri, o kojima posve šute savezničke agenciie. IzgledS da vojskama saveznič­ kim ne sjaje bojna‘sreća, što se jasno vidi iz riječi Llloyd Georgea o nemoći saveza naroda. Lloyd George se gorko tuži na Ta­ lijane i Francuze. »Nadziranje Darđanela i Bospora — rekao je — leži iskjučivo u rukama Engleza, premda ta­ i mo imade i Talijana i Francuza. Ita­ ! lija i Francuska obvezale su se, da će i dati stanoviti broj vojnika u ovu svr­ hu, ali svoje obaveze nijesu mogle is­ puniti, jer na drugim mjestima imaju po« teškoće«. Sa Malte dolaze vijesti da je jedan bataljun pješadije žurno otpremljen u Carigrad, kamo i? otišao i jeuan krštaš i cijela raspoloživa fiotlla torpedorazarača. Prema jednoj vijesti iz Carigrada_preko Amsterdama turski naci­ onaliste dnevno pioširuiu svoje uspje­ he i zaposjeli su cijelu Malu Aziju osim Ismida i poluotoka sa Smirnom. Drži se, da raspolažu sa 17.500 redovitih i 69.500 neredovitih vnnika. te da u unu­ trašnjosti Male Azije ‘maju velike zali­ he oružja i municije. Engleske čete pod generalom Milnerom brane azijsku oba­ lu moreuza, a Francuzi, jedna divizija i šest bataliona alžirsk.h streljaca pod komandom engleskog generala Wilsona, evropsku obalu. »Petit Parisien« piši, da jc položaj vr^ozbiljan i navada izjavu Venizelos^aradniku »Evenmg Standarda«, da će veliki vezir zar.V/ti ispražnjenje ‘maloazijske obale po grčkim četama. Grčka se međutim ćuti tako jakom, da će ovo kategorički odbiti. •Na' konferenciji u Boulogne zaključi- i lo se, da se v.iše ne produljiva rok, dat i Turskoj za prihvat mirovnoga ugovo- I ra koji ističe 26. o. mj. bez obzira na i posljedice, koje bi radi toga mogle na- ; stati. Izgleda, kao da saveznici ne vode nikakvog računa’o raspoloženju u Tur­ skoj, koje je sve više nego pomirljivo. Talijani bježe iz Tripolisa. »Iz Tripolisa dolaze jako uznemirujuće vijesti. Talijanski vojnici počeli su prelaziti k' ustašama. Listovi misle, da je najbolje napustiti unutrašnjost Tripolitanije i dr­ žati se za sada obale, jer bi moglo do­ ći do katastrofe. Na tripolitanskoj fronšalje se dnevno vojska. Isti list donosi ovaj brzojav iz Rima: Ustaški voda Muktar Kobađ (Fuad?) pustio je na slobodu više časnika i voj­ nika, ali službeni omunikej. koji to ob­ javljuje, prešućuje razloge, koji su vo­ dili Muhtara pri ovoj odluci«. Domare vijesti IZ 'UREDNiSlVA. Radi praznika u štampariji ne ce izići utornićki broj na­ šeg lista. —■» w TALIJANSKA ROBA — SI AK AI U sarajevskoj štampi bilo je pohvalnih ri­ ječi o talijanskoj manufakturnoj robi, što je posljednlli dana stigla u naš grad. Iz krugova naših trgovačkih stručnjaka saznajemo, da ta roba nije nipošto za­ služila tu reklamu. Ona je mnogo sla­ bije kvalitete nego li manufakturna ro­ ba drugih provenijencija. Stoga upozo- On je pogleda dugo i milo, ali ne odgovori. Rene sjedne do njega »Zija!.. « On opet digne glavu i. pogleda ju. Ona ga uz­ me za ruku, pomiluje nježno i reče: »Zija, otvori dušu!...« — Ja mislim pobjeći iz zatvora.. . “ Rene se začudi i upita: »A kako Zija? Zar je moguće?« Jest, sve je uređeno već mjesec dana, ali ne mogu ostaviti tebe. ..«Rene mu stisne ruku i reče ganuto: »Ako nas uhvate?« — Neće. Ovdje je u zatvoru jedan Grk, Petar. Dobar je plivač.« »U vodu?!« upita začuđeno Rene. — Ne; on će preko zida pobjeći i preplivati. Za dva tri dana dovezao bi čamac pod zid, do onog prozora. .. « Zija pokaže prstom na prozor: »... prerezao bi demire i mi bi mogli kroz prozor. . . “ • Ali, ako nas opaze, uhvate?« upita Rene raz­ mišljajući jedan čas o Zija-6vu naumu. — Svjedno. Ima troje: utopiti se u moru, biti strijeljan, ili sjediti ovdje.. . Prvo dvoje brzo se Svrši, a treće je nepodnosivO...« Oboje ušute. Rene je razmišljala, a onda rekla rezignirano: * ] | I ’ ; ; j ! ■ I rujemo naš svijet, da se ne prenagli uhitrenim nabavljaniem. Roba pada u ci­ jeni i bolje je još- počekatl. Zasijedanje izborne kurije. Danas se u prostorijama ulema-medžlisa sastaju članovi izborne kurije da , izvrše jednu vrlo odgovornu dužnost i izaberu dva člana ulema-mćdžlisa. Stoje pred teš­ kom dužnošću. Dao Bog pa uspjeli! Narodni poslanik g. dr. Hatidbeg Hrasnica povratio se iz BeogradaSjednica v m. saborskog odbora sazvana je u ponedjeljak dne 28. o. mj, koja će trajati nekoliko dana i riješavaće važna bogoštovna i pro­ svjetna pitanja, kao i tekuće poslove svoga ureda i njegove reorganizacije. Pododborima i povjerenicimaGaj« reta. Pošto je danas poštarina vrlo visoka, to umoljavamo sve pododbore i povjerenike, da novac šalju položnim listom (čekom) poštanske štedionice. Oni pododbori i povjerenici, koji nemaju ovih položnica, neka ih odmah pismeno od odbora zatraže. Godišnja skupština »Prosvjete" održače se u nedjelju 27- juna o. g. u 10 sati prije podne u Srpskome Domu,'Jelića ul. 22. drugikat. Članovi »Prosvjete« koji žele prije skupštine imati štampan izvještaj o radu »Pro­ svjete” u prošloj društvenoj godini, mogu dobiti ovaj izveštaj u kancela­ riji »Prosvjete« u Prosvjetinom Domu u subotu i nedjelju. Umoljavaju se članovi »Prosvjete« da dogju u što većem broju na skupštinu, da se nebi morala odgagjati. Zadnji broj „Obrane" donosi da je nekakva Hatidža Šarac bila u ne­ dopuštenom odnošaju sa nekakvim činovnikom Karlom H., da je dobila dijete i da je dotičnoga tužila za ali­ mentaciju. »Obrana« ovo priopćuje na temelju prippvijedanja »jednog prijatelja«, čijeg imena ne navodi. Prvo nam je ustanoviti da uopće ne postoji ljudsko biće pod imenom Ha­ tidža багац. Drugo, da je »Obrana«,^ ne išpitivajuči stvar, ne brineći se za dokaz tako neobzirno upotrijebila ime jedne odlične porodice i ne misleći da će uvrijediti sve članove te poro­ dice. Osuđujemo i nemoralnim sma­ tramo taj način pisanja, kojim se igra sa tuđim namusom i obrazom. Treba stvar tačno ispitati i u takim stvarima oprezan biti i ne spominjati ime jedne porodice od koje su daleko take nemoralštine. Kako smo doznali, u stvari je ovo: Nekakva Hatidža B. rodom iz Stoca, poznata i u Stocu zbog svog nedo­ stojnog života, došla je u Sarajevo i tu nastavila svoj nemoralni postupak. »Obrana« je ovo trebala ispitati i iz­ nijeti istinu, kako -ne bi vrijeđala tuđe poštenje. Muslimanska sirotinja i — stanb. ured. Islamska dionička štamparija poslala je stanbenom uredu slijedeći dopis: »Redovna glavna skupština Islamske dion. štamparije, raspravljajući u eventualijama predlog jednog svog s’kupštinara o teškom položaju mu­ slimanskog žeriskinja, koji bi se djelomično mogao ublažiti i popra­ viti osnutkom jedne tvornice za prav­ ljenje papirnih vrećica u kojoj bi bile muslimanke zaposlene zaklju­ čila je to u djelo provesti. Prema ovo­ me zaključku upravni je odbor kupio — Svejedno Zija. . . Kada ti želiš, da i ja po­ đem onda ćemo zajedno. .. “ _ Zija-u zasjaju oči neobičnim sjajem, a lice mračno, jjižno razvedri se. »Onda ću ja sve urediti. On će najprije pobjeći...” Na večer je Rene doznala potankosti: Noćas će pobjeći Grk Petar Papadoplos preko zida i skočite u vodu. Ako živ ispliva na obalu tre­ ći dan nakon »prozivanja« treba Rene da se sakrije za složene daske kraj zahoda i čeka na bijel znak na prozoru. Onda treba ustati i potrbuške se privući zidu.., »A onda?« upita Rene. — Onda pucanje straže ili veliko more... « » A ako Grk ne dođe?« — Ostaćemo za daskamo do jutra. Neće nas opaziti I Rene pristane i rastavši se sa Zija-om stane razmišljati o bijegu, kojeg je zasnovao Zija s Papadoplosopi. Teško je to, mislila Rene, sigurna je smrt Ili od straže ili u vodi. . . Zid je visok, obala daleko... Četiri sp godine prošle... Pa još jednu godinu i onda bi me pustili. Ali on, Ztjal.. On ne može više izdržati — a treba još tri godine. . ./моra s njim jer on neće bez nje... A taj je čovjek toliko učinio za nju, bio Joj je drug, brat, bio joj je blizu sasvim blizu,. . Došao je do srca, u dušu se uvukao i liječio... �t Страна 4. Strina već potrebite strojeve i ini ćemo sa I. maja da počnemo radom, kako bi privredno obezbijedili 30—40 musli­ manki, koje na drugom mjestu ne mogu naći svoju zaradu. Za otvorenje ove tvornice potrebite su nam, prostorije naše vlastite kuće u Carevoj ulici na ćošku Isevića. u'kojima sad sta­ nuje Leon Alkalaj. Gornji sprat, koji zaprema naša partaja i kojem smo ta­ kođer već otkazali iz gornjih razloga sačinjavaju pet soba i sa sobom za sluškinju i sa svim nuzgrednim pro­ storijama koje će biti dovoljne za na­ šu radionicu, pa Vas ovijem molimo, da bi također primili to do znanja i posredovali, da se stranci nladu kroz to vrijeme druge prostorije i na­ ma naše ustupe. Ujedno, molimo, da -bi se i za uredništvo »Pravde«, koje je smješteno u prvom katu naše zgra­ de nađe gdje 2—3 sobe, da nam i ono mogne ustupiti u tu svrhu zapremljene prostorije. Nadajući se da ćete nam u ovoj stva­ ri izaći u susret već i iz obzira pre­ ma humanosti ove ustanove kako ne bi došli sa strankama u pro­ ces i t. d.< Kako se vidi iz dopisa zavodu je želja, da pomogne ovdašnjem siromaš­ nom ženskinju da im pruži poštenu za­ radu kako hi se medu našim širim muslimanskim slojevima ublažila bijeda. Nu mjesto da stan, ured, nade načina i izađe u susret ovoj humanitarnoj ak­ ciji on jednostavno stavlja podnesak ad acta... Je li ovo ironija, ili skrajna drskost, ne znamo no vidjeti ćemo šta će na ovo reći pozvan® faktori. Jedna židovska obitelj protekcijom Saloina može se širiti u vlastitoj zgra­ di Islamske štamparije u pet-šest soba, a dotlen se zapostavlja jedan zavod, kojem je čisto humanitarna namjera po­ moći islamskoj sirotinji. Ne razumimo da se za jednu partaju, kroz tri-četiri mjeseca nije mogao naći stan i isprazšniti kuću koja je potrebna za umanje­ nje socijalne nužde, a još nam je čudnije, da stanbeni ured nije našao za vrijedno niti odgovoriti na podnesak!... Tražimo od vlade da učini kraj ovoj samovolji i protekciji, a dotle ćemo vidjeti šta će reći sud! Ovo dolazi na javu u isti čas. kada zemaljska vlada oduzima potpore mu­ slimanima Bosne i Hercegovine da ću bez kruha i 473 djece bez zaštite. Blago nama!!! Natječaj. Ministarstvu za socijalnu politiku potrebno je trinaest nadzornika rada, i to za Sloveniju 3 (sa sjedištem u Mariboru, Ljubljani i Celju), za Hrvatsku 3 (sa sjedištem u Zagrebu, Osijeku i Sušaku), za Dalmaciju 2 (sa sjedištem u Splitu i Dubrovniku), z a Bosnu i Hercegovinu 3(sa sjedištem u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli), za Vojvodinu 2 (sa sjedištem u Novom Sadu i Velikom Bečkereku). Prvenstvo imaju strojevni (mašinski ingenieuri, a ako takovih ne bi bilo, diplomirani pravnici. Kandidati treba da raspolažu potrebnom praksom i da poznavaju ekonomsko-socijalne nauke. Pored toga treba da su držav­ ljani kraljevstva S.-1S. Najglavnija dužnost nadzornika rada je staranje o tehničkoj i higijenskoj zaštiti radnika, te kontroliranje primje­ njivanja radničkoga zaštitnog zakono­ davstva. Plaća nadzornika rada iznaša 4.500 do 6.000 dinara, a uz to mu pripadaju i dodaci na skupoću i pau-' šal za putovanje. Kandidati koji žele sudjelovati kod ovog natječaja, treba da se čiru skor je obrate molbom na ministarstvo za socijalnu politiku pozivom na broj spisa 14.929 od 9 VI. 1920. Molbenici valja priklopiti sve potrebne doku­ mente. Spoj 171 Brv. »ПРАВДА* — .PRAVDA' PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, ?naći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Fdler, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska] Muči li Vas glavobolja? Zubobolja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga Elsaflmda — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 4 klane. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su p»uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali št« jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Društvo „GajreV* - Sarajevo. Br 68 iz 1920. Natječaj. Društvu Gajret potreban je pošlo« vođa. Primiče se molitelj sposoban, zdrav, agilan i praktičan sa najmanje srednjoškolskom naobrazbom ili struč­ nom spremom postignuta kvalifikaci­ ja, koja odgovara srednjoškolskoj spremi, uz platu IX. ili Vili, činovnog razreda državnih namještenika, a za osiguranje priznaće mu se godine, koje je proveo u javnoj službi. Molbe treba slati najdajje do 1. avgusta 1920. na Upravu Gajreta u Sarajevo. Sarajevo 23- juna 1920. Tajnik Predsjednik Kurtović s. r. preporučuje svoje bogal^stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo,. Štrosmajerova ul. Tel. 619 1 vagon čelika za alat 1 yagon čelika u komadima (Stahlzaggeln) kod „Promet" tehnićkoindustr.-poduzeće : d d'. u Ljubljani. : OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« ^nuslimani. U vlastitom ..Pravda' list u na­ čitaju svi interesu je Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje, svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Htjeli. biste uzdržati svoju ljepotu!_u : Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? : Ne imatijviše pjege, prištiće, sujedice? Upotrćbljujte Fellerovu pravu »Elsa« pcmadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome FelleroV najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tamiochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedi nu prije Vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oci? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva.-Nema tvrde kože. Mala kuElsa tqa Krune 4 — velika kutija Kruna 6—- Želite li još1 štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« '9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Heea-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik. Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska V. Sadović s. Odmah za dobiti t Centralna drogerija Braća Šahinagić Трговина на велико и мало свих земаљских производа ■Naslednici Pare Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа te бави трговином земаљ,ских производа на велико и мало, a филијале импортрм и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне инфор.чације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i" Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л II ЧЛПЛЈРНП Uullli Ulu U Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Sspottavu: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Želuca i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, = Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. UulOjuVUi ............ Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, v?Si uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima hao glnvnn zastupstvo u В. i H. Rssicurazioni generali I Prvog mopšeg društva za osiguranje protiv nezgodo i šteta, sve vrsti osiguranja. < Odgovorni uredrtk: F. šalaka. yi*»»lk: titrahu ОЛгл .t a CU- ♦ U- * A. Кајм, &uat«№ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/983880e17389658dce7144e082048972.pdf f84444b1866c99830b026966f133b258 PDF Text Text o a POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom I četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛЛСШШ ДУГОСЛАВЕНСКВ Broj 67 (172) МУ4»ШМАМСКЕ ОРГАШВАШЦЕ, Sarajevo, četvrtak 1. jula 1920. (14. ševala 1338.) Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. f Uzor-skupštino. Na 27. juna društvo »Prosvjeta« odr­ žalo je svoju redovitu četrnaestu glav­ nu skupštinu u prostranim prostorijama svoga doma. Ne mislimo ovdje donositi izvještaja ni izlagati materijal koji še pretresao na toj skupštini, nego ćemo samo zabilježiti svoje dojmove i re-. fleksije koje su ti dojmovi u nama po­ budili. Broj skupštinara bio je dovoljan za donošenje, zaključaka. Svi su gotovo skupštinari posjedali na svoja -mjesta. U slili vlada potpuni mir i tišina kao u kakvoj bogomolji. Na licu svakog prisutnika čitaš samo jednu želju i jednu ideju. Sve misli, svi osjećaji svakog pojedinca koncentrisane su u toj želji i u toj ideji. Ta želja je: čuti šta je »Pro­ svjeta« uradila kroz ovu godinu dana; ta ideja je: briga o tomu, kako da se »Prosvjetin« rad proširi i ka'ko da po­ stane korisniji. Svaki je pojedinac uzeo po jedan »Prosvjetin« izvještaj i pre­ listale ga. Na ulazu u salu ne pitaju te imaš li legitimaciju, ne pretresaju jesi li platio članarinu ili nijesi, imaš li pra­ vo glasa ili nemaš, samo ti pruže jedan primjerak Izvještaja i reknu; »Izvolite uzeti mjesto.« Ne vidiš policije, pa ne j znaš ni za vladina povjerenika. Predsiednk se diže i otvara skupštinu I . sa riječima: »Gospodo, da se sjetimo, ■ umrlih »Prosvjednih« članova!« i moli [ tajnika da čita imena svih onih članova koji su umrli od lanjske skupštine do danas. Tajnik čita nekih 40—50 imena, medu kojima i 3—4 muslimanska. Na koncu sva skupština ustaje na noge i odaje respekt umrlima, kličući: »Slava im!« Predsjednk sa zadovoljstvom ističe, da je ideja »Prosvjete« prožeta i naj­ niže slojeve naroda i veli: »Do lanjske skupštine" imali smo 8000 i nešto više članpva’ »Prosvjednih!«; to jest jedan procenat od srpsko-pravoslavnog pus čanstva u B. i H.. a danas »Prosvjeta« ima preko 19.000 članova, dakle to je 2'1, procenta cijelog srpsko-pravoslav­ nog plemena u Bosni; ali, veli, treba­ mo raditi i nastojati da broj članova do— segne .5 pa i б procenata, kako je to 9 kod drugih kulturnih naroda.« Sa ra­ došću i zadovoljstvom se prima na znanje. Ustaje tajnik i Ičita svoj izvještaj. U tomu je najglavnije proširenje »Pro- ' svjetina« djelovanja na čitav teritorij I kraljevstva. Prosvjeta je osnovala svo­ je pododbore, ili je imenovala svoje po­ vjerenike u Crnoj Gori i Sandžaku gdje dosad ovaka društva nijesu djelovala. I tamo je veliko interesovanje za Pro­ svjetu. Prosvjeta se stavila u kontakt sa sličnim kulturnim društvima: »Kul­ turna Liga« u Beogradu. »Matica ■Srp­ ska« u Novom Sađu, »Srpska Zora« u Dubrovniku, da sa ovim društvima uta­ nači način i metodu kooperativnog ra­ da na. prosvjećivanju naroda. Težište Prosvjetina rada sve više i više naginje prema širokim slojevima naroda; od potpomaganja pojedinaca sve više ide I prosvjećivanju širokih narodnih masa: analfabetski tečajevi, razna predavanja, publikacija poučnih popularnh listova koje članovi dobivaju besplatno, osni­ vanje biblioteka i t. d. i t. d. Tajnik dalje čita svoj izvještaj i svak mirno sluša. Prelazi se na drugu, treću i t. d. tačku dnevnog reda. Tajnik svaku tačku izloži i obrazloži; Jedan ili najviše dvo­ jica skupštinara moli i uzme riječ, stavi primjedbu i obrazloži je. Niko nikom u riječ ne upada, niko nikoga ne smeta, niko nikoga ne vrijeđa. Ni traga kakvoj strasti, nikakva znaka kakve ambicfle, nikakva izraza kakvom ličnom neras­ položenju. Ni izdaleka ne možeš nazreti kakva antagonizma između starih j mla­ dih. Nema čaršije ni njezine struje; ne­ ma nadriliberalstva ni kakva pretjeri­ vanja ni u kakvom pravcu. Nema povi­ ka: »Natražnjaci! nazadnjaci! u Aziju!« niti se viče »dolje šeširlije!«, niti iko reče nešto slično onomu »Ja govorim u ime šeširlija!« Svak zaokupljen jednom jedincatom mišlju: kako da se društvo unaprijedi, kako da korisnijim plodom urodi u narodu. Svega je uzelo riječ sedam—osam govornika. Nijedan go­ vornik ne dulji, niti izlazi iz okvira tač­ ke koja je na dnevnom redu. Na kraju debate o svakoj tački, predsjednik ustaje i pita: »Usvaja li se?« i dobiva jednoglasni odgovor: »Usvaja!« I odmah <e prelazi jia slijedeću tačku. Me<lu prisgtmcima je sigurno bilo. i demokrata i radikala i čokorilovaca pa mo­ že biti i komunista, te starih i mladih, muških i ženskih; ali ni jedan nije do­ nio na skupštinu svoju političku boju. Tu je svaki pojedinac bio samo Srbin i •član Prosvjete. Svaki pojedinac je u glavi donio samo jednu ideju: kultura, prosvjeta i unapređenje društva. Svaki je u srcu donio samo jedan osjećaj: to­ pla želja i iskrena volja za ostvarenjem te ideje. Na dnevni red dolaze predloži glav­ nog odbora p budućem radu. Tajnik či­ ta jedan predlog i obrazlaže ga dugo i široko. Vidi se da je taj predlog tako temeljito proučen, pretresan i unaprijed tako ispečep, da g,a je nemoguće ne pri­ miti. Iznosi drugi, treći... i dvanaesti predlog. Svi se predloži sa neznatnom izmjenom usvajaju. U tim predlozima se vidi energična volja i. požrtvovan rad odbora. Vidi se, naime, da je od­ bor mislio. Studirao i glavu razbijao kako će proširiti rad. kako će Prosvjetu unaprijediti, kako će je učiniti korisnijom za narod. Vidi se ljubav i oda­ nost prema instituciji, vidi se patrio­ tizam. Dolaze predloži pododbora. Mnogi pododbori u provinciji osjetili su neke posebne potrebe, došli su na neke nove misli glede zajedničkog društva Pro­ svjete, i te su svoje misli formulirali i stavili ih kao predloge glavnom odboru. I to se sve iznosi, pretresa, prima ili se odbija, ali sve sa temeljitim i svestranim obrazloženjem. Dolazi zadnja tačka: izbor o d b or a. Neko bi možda mislio sad će se raspiriti strasti, sad će nastati jagma za odborničke stotice.. Ništa toga..Ama ne ču se ni riječ »lista«, ni riječ »kom- I nekih riješenja našeg rijaseta, pa ćemo promis«. Nikakva stranka nema kakvih I da ga donesemo. Taj zključak glasi: »svojih kandidata«. Niko ne reče »ho­ »Pošto su neka doginatička i šeriatskopravna pitanja, kao ustajanje muslima­ ćemo li aklamacijom ili tajnim glasa­ njem. Ništa toga. Jednostavno ustaje na prilikom zakletve inovjeraca, nošenje tajnik, i veli: »Po društvenim pravilima kape sa strehom i t. d., riješena u protu­ treba da od starih odbornika dostupe slovlju sa § 144 (u savezu sa §§ 4, 119 četvorica, i ova su četvorica odstupila i 146) autonomnog Statuta, kurija traži (čita imena),' na njihovo mjesto mi pred­ da se o svim tim pitanjima isposluje lažemo slavnoj skupštini ovu četvoricu kompetentno riješenje visokog Mešiha(čita imena).« Predsjednik ustaje i pi­ ta, kako bi se izbjeglo zlim pošljedicata: »Prima li se?« i skupština jedno­ ina, koje ihtilaf naše uleme u tom po­ glasno odgovara: »Prima!« Nikakve gledu unosi u naš laički svijet.« jagme za stolice, nikakve svađe.... Ujedno je kurija izrazila želju, da bi Skupština je trajala svega dva sahata ulema-medžlis u važnijim pitanjima i posvršila sve poslove. Cijeli tok skup­ prethodno saslušao mišljenje naših muf­ štine bio je tako miran, hladan, sabran tija i vrh. šeriatskih sudaca. i razborit, da potpuno opravdava naslov ovog članka. » Braćo muslimani! Ugledajmo se u ovaj primjer i nastojmo ga slijediti u stvari našeg »Gajreta«. Posjećujmo ovake skupštine i vidimo svojim očima kako kulturni ljudi rade u jednoj svetoj i uzvišenoj stvari kao što je kultura i prosvjeta. Uvjerimo se na svoje oči koja, pristojnost, ozbiljnost i objektiv­ nost vlada u drugih u tako važnim pitanjima kao što je prosvjeta. Ne samo u ovom slučaju, nego i*u svakom dru­ gom, ugledajmo se u druge, i gdjegod možemo što dobroga i lijepoga vidjeti i naučiti, primimo, slijedimo i prisvoji­ mo.. Tim postupkom možemo samo ko­ ristiti sebi. Preporučujemo čitateljima »Pravde« Prosvjetin izvještaj od ove godine, neka se pažljivo pročita i proštudira, pa će se tu vidjeti opsežni njen rad na prosvjetnom polju, i tom prilikom će se pobuditi mnoga, korisna ideja za rad oko »Gajreta«. Budući da Prosvjeta daje Stipendije i u svojim konviktima izdržaje i muslimanske đake, ovim izrazuiemo priznanje i zahvalnost tom dru­ štvu, .a čitateljima »Pravde« preporuču­ jemo da mu pristupaju kao članovi i da ga potpomažu. Jer to zahtijeva pravda i insaf. V. Sađović. I «...■■■ IIII I ■ III ... Sarajevo, 30. juna. Jučer je izborna kurija završila svoje trodnevno zasijedanje i izabrala kan­ didate za npražniena dva članska mje­ sta u našem ulema-medžlrsu. Mjesto rahmetli UiKvarlića kandidovala je ku­ rija g. Ali ef. Kadića, profesora velike gimnazije u Sarajevu poklonivši mu jednoglasno povjerenje. Uz njeg je kandidovdan Ibrahim e. Džanhodžić, kadija iz Prnjavora, koji je dobio 18 glaso­ va. Mjesto rahmetli Hifzi ef. Muftića kandidovan je također jednoglasno g. Mahmud ef. Bahtijarević, kadija u Trav­ niku, a kao protukandidat istaknut je Ibrahim ef. Fejić, muderis iz Mostara sa 13 glasova. Bilo sretno! Kurija se je osim oznake kandidata bavila i stanjem u ulema-medžlisu, pa je ј taj njen nezvanični rad urodio lije­ pim plodom i doveo do potpune harmonje. u ovom našem vrhovnom vjer­ skom tijelu. Naročitu pažnju zaslužuje njen jednoglasni zaključak u pogledu Pitanje Turske. । Pariški poluzvanični list »Le Temps« . i od 17. pv. mj. donosi uvodnik »Nema I mira s turskom bez nacionalne vlade«, : kojeg mi u prevodu donosimo: »U potonjim danima, Turci su zaro­ i bili čitav francuski batalion u Bozantiji. | Ova je vojska u kolonama marširala prema obali Sredozemnog mora kako bi izbjegla opkoljenju ali 20 kilometara od- Adane Francuzi su bili primorani kapitulirati pred Turcima, usljed po­ manjkanja municije. Prema utanačenom primirju sa Mustafa Kemalom i našim komesarom g. Robertom de Caix-om , turski komandant Cilicije nije to smio učiniti i veli se da je to u protuslovlju | sa Kjemalovim naređenjem o ovoj stva­ ri. Nadamo se da vlada u Ankori ima moći, da komandjpta turskih trupa u Ciliciji prisili da pusti naše vojnike na slobodu, jer se mora poštovati primir­ je ytanačeno i između Kemal paše i fran­ cuskog komesara. Bilo što mu drago Francuzi sa bolom u duši primaju na znanje ovaj i slične slučajeve, jer su vazda težili da. s T.urskom živ c u miru Г nastojali da ne dođe do sličnih inci­ denta. Francuzi su težili i za tiin, da se zaborave nečuvene patnje i nevolje, prouzročene nesložnom aliirskom poli­ tikom na Istoku i proklinju krivce ovog kaosa na Istoku, koji nose veliku od­ govornost radi toga, šio puštaju da se prilike i dalje ovako kobno razviju. Jer ako bi i u buduće događah išli ovim to­ kom. neizbježiv je jedan novi rat. Taj će rat buknuti u Trakiji, gdje Gr­ ci moraju da savladaju ogromne redov­ ne i neredovne turske trupe, koje pre­ ma jednim podatcima broje 25.000 lju­ di. Uz to ih pomažu i Bugari koji su skupa i u suglasju sa nacionalistima iz Anatolije. Vrlo je dakle teško predviditi do kojih će se granica ovaj rat ra­ stegnuti. Jer samo nrs četiri mjeseca rastavljaju od oktobra, koji je najpodesniji za zaplitanje balkanskih konfli­ kata kao i azijskih. I kad izbije ta vul­ kanska lavina, biće dockan da se re­ zonira o nastaloj situaciji. Moramo dak­ le da već sada bistro i čjsto prostudiI ramo situaciju; još danas moralo odre­ I diti naše stanovište! Muslimanska trgouačha i obrtnička hanfta za Bosnu i НвговровЈпи (l i) u Дарајвви. lani ii inim bnakovnlin i«!wiBi. toaslja stati i шшеВвпја u kraljevstvu SBa. I a Ummnrta. mm ilite na uložne knjižice I tekuće r«nw I ataraitnjr ili nalрзгоЦпЦв. Obaolla »t m jenjate poslow I bunovne nčlngi Kancelarija: Kralja Petra ulfcaZiM^^ Dionica glavnica H Пајс minte I apratlzecllslii kredite. — Hupuje I arsiaU srete, valute I srijsilnosne rapln иГа vrsta. R 0 B И 0 b U J E L B H J I Bupn]e I prodaje |в sve vrste robe, s paglaslto m Untm niairnlu. ban4 Sarajeva - InMan telefon: 114 �»PRAVDAT — »ПРАВДА' Strane 2 Страна Aliirsko držanje prema Turskoj,kako je došlo do izražaja u mirovnom projektu nailazi na velike poteškoće i sudare. Evo nekih: 1) Zar se može raskomadati Turska kad u svoje vrijeme nije razoružana? Primirje uta­ načeno između engleskog admirala Calthoyo-a i Turske (Turski drugi po­ slanik koji je poslat da pregovara sa generalom F. Desperj/om, zaustavljen je po Englezima, te nije dospio na vri­ jeme) ne predviđa ništa o razoružanju Turske i predaji ratnog materijala. U mnogim maloazijskim predjelima, gdje su Englezi vršili okupaciju, napustili su mnogo mjesta, ^stavivši Turcima cio ratni materijal, i vojni živež. Engleski glavno komandujući na Istoku, g. Milne. javno še izrazio da Turci posjeduju izvrsnu municiju i materijal te dobro snabdjevenu vojsku. 2J Turci postaju opasniji, kako se potiskuju prema Istoku. Za vrijeme kada je Turska drijemala na Bosforu mogla se je pomoću ententine- morske demostracije 'kroz Bosfor polučiti poslušnest i najudaljenijeg turskog valije ili generala. Turski nacionalisti, potisnuti u maloazijske rav­ nice. gdje jm je pradjedovina, postali su gospodari čitavog Istoka. 0ni famo vrlo komotno vrše svoj rad. jer ih ne dostižu kugle sa aliirskih ratnih lađa. Oni imaju nebrojene oficire i velik broj inteligentnih činovnika izvan službe koji se bore za vjeru i do­ movinu. »Bolesnik Bosfora« liječi se na najbrži i najhrabriji način okrenuvši se leđima planini i s velikim pouzdanjem gleđS u budućnost 3) Narodi Istoka, nekad raz­ dvojeni, danas su ujedinjeni protiv Aliiraca. Turska je neka­ da plašila Rusiju, Bugarskoj zadavala strah; upravljala Arapima a i zabrinja­ vala Perzijance. Istočne su se sile dak­ le borile jedna s drugom, pa Ententi nije trebalo .puno žrtava za provođenje njenih planova. Ona se je koristila među sobnom borbom istočnjaka. No danas je obratno. Istočne sile koja jedna s drugom, pa Ententi nije trebalo puno žrtava za provođenje njenih planova. Ona se je koristila međusobnom bor­ bom istočnjaka. No danas je obratno. Istočne sile koalizirale su se i ujedinile i ako im nije jednak cilj. Dobro su uo­ čile ciljeve Entente i više što ona želi od istočnih naroda. Stoga Bugarska ho­ će izlaz na Egejsko more, Turska veli da ne može živjeti u ovim novim gra­ nicama, Perzija hoć* svoju nezavisnost, Arapi svoje veliko carstvo, a boljševici revoluciju čitavog svijeta. Jasno je da svi idu za tim, da sruše sve štrp je Ententino i da pomrse aliirske planove. Kazali smo a i opet kažemo, da je do nedavno pred nama stajao jedan vrlo slab Istok, pa smo mogli da isposlujemo njegovu poslušnost samo s nekoli­ ko vojnika. No jkako je« danas? Pred nama je jedan jak i okuražen Istok koji će zasigurno na nas napasti i čiju ćemo bujicu moći rastaviti samo uz velike napore i poteškoće. 4) Grčka mora da snaša sve političke tegobe aliiraca. 0na je uzela kao izvrsno vojno sredstvo Engleske. Francuske i Italije u Turskoj, pa mora oružanom rukom izvršiti sve ’ mirovne klauziifte nad Turskom. Pita-, nje je: da li je Grčka moćna, da izvrši I оЛ tešku zadaću? Da li joj to dozvo­ ljavaju njena financijska sredstva? Da i li se on ne boji jednog opasnog rata? Moramo to dobro proštudirati i oifda poduzeti po'trebne korake, jer nam je Grčka dobra saveznica, koju moramo čuvati već' i radi toga, što je potrebna na Sredozemnom Moru. i Tako stoji aliirska istočna politika! Ali savladajmo našu zabunu, ima se vremena. Nije teško zgotoviti projekat ! mirovnog ugovora, kao što ga prcdložismrPs Turskom! Ali gdje ćemo naći i te Turke, koji će ovakav mir potpisati? Zar možemo dati olovku i tražiti da mirovni ugovor -potpiše Damad Ferid i paša predsjednik jednog avetinjskog mi­ nistarstva. koje nema ni vojske ni auto­ ј riteta? Zar ćemo mirovni ugovor dati ' na potpis vladi, koja ne postoji i nije ničija? Zar ćemo napraviti mir koji je I neizvršiv? Ovo znači lakrdijaština i po; zorišno ponašanje, jer budimo uvjere- j 1 ni, da će se i proizvađanjem one ko- ; i medije produžiti krvava drama. : Ne 1 Ne I Treba, da se obrazuje vla­ | da u Carigradu, koja će biti sposobna da i pregovara. Jedna vlada, koja će biti j ' priznata, od najviđenijih nacionalista; vlada, koja predstavlja većinu turske ; mase, nacionaliste. Nema ni govora o i miru sa sađanjom vladom i uz ovako : I držanje entente. I Jučer se je raspravljalo tursko pita­ nje. Komisija ministarstva inostr. djela zauzela se najenergičnije, da satna so- 1 bom promijeni mirovni projekat s tur- ; skom g. Lonis Barton i kolege mu naj­ odlučnije su zagovarale vladinu tezu o promjeni ugovora s Turskom. Kada ko­ misija prouči zatražene dokumente do­ ći će bez sumnje do zaključka, kojeg smo gore prikazali i g. Milerandu, koji ; je od početka pregovaranja pa do da­ nas isticao velike prerpeke na koje bi ; udarip prvi projekat ne će preostati ni­ šta drugo nego istrajat do kraja u svom ubjeđenju. To je jedini način, da Aliirci 1 budu pošteđeni od strašnog razoča­ ranja«. . -жи! Bilješke. ČOKORILOVO LUDILO dovelo je ovog »junaka srpskog čelen­ ka« mjesto u Koševu ili Stenjevac — na staro mjesto njegove prave karije­ re: u c r n i biro. Mjesto da demantuje grozne tvrdnje naše štampe, bez razlike na stranačku pripadnost, po ko­ jim ovom crnožutom tipu ne bi bilo mjesta ni u društvu, a kamo li da još vodi riječ u javnosti, g. Čokorilo pre­ lazi na dnevni red i zauzima pozu dr­ žavnog branioca. On u svojoj »Zori« piše ni manje ni više, već da je naša organizacija u tijesnoj vezi sa — arnautskim banditima! Ta junačina govori čak o ugroženosti imovine i lične bezbednostj »jadnih Srba« i poziva ih »n apredu borbu, do boljih dana, do konačne pobede! Naravna stvar, da mi nemamo vre­ mena za polemiku još i si Čokorilom od Crnog Kabineta i zadovoljavamo se time, što ćemo za ilustraciju $ r e- F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (бо) On hoće slobodu, a titra se se životom, jer ne može da podnese robiju. 0 koliko je sloboda jaka, da između sebe i ropstva i sam život meće: preko njega se i ide slobodi... Tu večer nije Rene zaspala. Čitavu noć ćurila je kraj prozora i gledala na more, gledala na dvo­ rište. da vidi kada Papadoplos pobjegne. Bila je mjesečina, pa se jj sve vidilo skoro kao po danu. Stražari su dva puta obašli dvorište, pogledali na prozor i otišli. Njihovi teški koraci odjekivali su monotono u tišini lijepe noći.,A onda je zavladao potpun mir. Mjesec je zalazio. Prošlo je već davno pola noći. Rene počne gubiti nadu, da će Grk uma­ ći. Oči je zaboljele gledajući neprdstano u jednu tačku, tamo na daske kraj zahoda. Na jednom joj se učini da je neko promakao ispod zida i brzo za tim skočio na prozor. Čas je ostao na prozoru, a onda pomoću nekakva užeta popeo se na dosta visoki zid i legao među šiljke. Neko vrijeme nije se micao na zidu, a onda je nestalo svega. Rene nije ništa više vldila... Umorena i uzbuđena legla je ona na jednos­ tavnu postelju, ali nije mogla zaspati. A kad je stisnula oči gledala je u mislima smjeloga Grka, Бро; Kl brot potpore srp.-pravosl. 1,465 K. * musi. d i n e u kojoj se nalazimo, donijeti lu­ 1.475 K, katol. 9.956 K, a omjer stoji du optužbu ovog crnožutog delije. »Kaizmeđu pojedinih vjera ovako: 4 : 6 : 28, ra-Zora« piše: pa bi stalne mjesečne potpore propisno »Saznajemo iz pouzdanog izvora, da morale stajati u omjeru 1,465 : 2.197 : postoji jedna tajna muslimanska orga­ 10.255, iz čega se vidi, da su muslimani nizacija pod imenom »Đerđelez Alija<(l!) tom nepravdom prikraćeni za K 5.424, Akcionj centar ove organizacije je Peć, a katolici zp K 3.588 godišnje. Ovo je a duhovni Sarajevo, a cilj joj malo toj besvjesnoj gospodi u Drž. za­ je da očuva privilegije begovata i da štiti djece pd hoće i gradskoj musi, siu tome cilju putem četničke akcije, te­ rorizira, pali i da ubija srpske građane! > rotinji u Mostaru dh otmu mjesečne po­ moći, koje im pripadaju po ministrskoj Njena akcija se proširuje na sve kra­ narStibi. Pristranost ј nepravednost jeve. gde žive muslimani, pa i na Bo­ Obi. drž. zašt. djece dosegla je svoj snu. Na poslednjem sastanku, koga je vrhunac kod diobe potpora, jer ne samo održao begovat cijele zemlje u Skopda su potpore za siromašnu musi, i rkt. Iju, pale su odluke o оуој organizaciji, djecu redovito manje za 28% do 113% koja stoji u tijesnoj vezi sa arnautskim od potpora srp.-pravosl. djece, nego je banditima i »Jugoslavenskom Musliman­ i' broj djece tih vjera koja primaju pot­ skom Organizacijom« u Sarajevu, čiji pore mnogo manji od broja siromašne je organ »Pravda«. djece, koja bi imala pravo na potpore 0 događajima, koji su se skoro odi­ prema procentnoj jakosti pučanstva po grali u pećskoj nahiji, pisaćemo u idu­ vjerama. To nam dokazuje i Mrstar, ćem broju, a sada ćemo samo konstagdje g. Zečević pušta 150 siromašnih tovati fakat, da su ti banditi, potpo­ musi, familija, da trpe bijedu i glad. mognuti nekom tajanstvenom rukom, Protestirajući odlučno proti ovoj oči­ privukli i u naše planine... Ibrahim toj i fanatičnoj pristranosti gospode u Bošković je vođa ove naoružane ban­ Obi. drž. zašt. pozivamo odgovorne fak­ de. On je još lanjske godine upao iz tore, da »sekretarima« jednom utuve u Sandžaka u našu zemlju, i ubio Nedeljglavu makar silom blagotvorno sazna­ ka Cvijetića iz Zabrđa, a Gavra Šalinje o plemenitoj svrhj j zadaći socijal­ tura je mučio i na vatri živa pekao, ne skrbi za siročad i pouče tu gospodu te se on još j danas nalazi u bolnici. Ovi bez humanog osjećaja socijalne bijede, su banditi odjeveni u voiničko odjelo i da Drž. zaštita nije babovina privilegokao žandari«. vanog elementa, već je .svojina cijelog naroda bez obzira na vjersku pripadnost i da sva siročad imadu jednako p/avo na uživanje pripomoći po ministarskoj naredbi. Samo ljudi fflemenita srca i istinske kulture mogu zatomiti u duši Naš je list prvi upozorio na nepra­ svojoj niske instinkte mržnje i pristra­ vednu i pristranu podjelu potpora rat­ nosti, a taki treba da rukovode akciju noj siročadi, pri čemu muslimanska si­ socijalne skrbi, Dosta je bilo izrabljiva­ rotinja vrlo loše prolazi. Mi smo izno­ nja i zakidanja na račun muslimana, to sili i fakta u potvrdu naših navoda te [ više ne smije jbti, to mora jednom pre­ smo se pobrinuli, da i u Beogradu do- i znaju, kako mizerno shvatanje uzvišene !. stati! Muslimane i to siromašne đake oštetio je lani Grdić za nekoliko stotina zadaće socijalne skrbi za djecu vlada hiljada kruna na račun našeg prosvjet­ u »plemenitim« srcima upravnika zašti­ nog napredovanja, a sada nam jedan te djece. Kako doznajemo, iz Beograda Zečević i njegov adjutant učo Košta je zatražen izvještaj .i očitovanje od za­ Krajšunović zakidaju stotine hiljada štite djece na- pisanje našeg lista u po­ kruna na račun svoga »plemenitog« ogledu nepravedne podjele potpora. Me­ sjećaja socijalne bijede i sirotinje. Hoće đutim imamo ponovno da se potužimo li jednom prestati ta bezobzirnost? na nesavjesno uredovanje ove uprave. Iz Mostara je opremljeno 150 (sto»Hrvatska Obnova«, koja stoji pedeset) molbi za potpore sirotnoj musi, djeci još prije pola godine (u 'blizu demokratima a la Zečević, dono­ si interesantan sud o Drž. obi. zaštiti novembru 1919. god.) na Obi. drž. za­ djece i mladeži u broju 32. od 27. juna, štitu djece, al odgovora nema još aikoji prenosimo bez komentara. Taj člankakva, premda je već i urgirano neko­ čić glasi ovako: liko puta. Sve su molbe u redu oprem­ Ima već dulje vremena, da se je naša ljene sa svim formalnostima: nužni su fakti navedeni i potvrđeni kod^kot. u-' ■javnost uhvatila u ogorčenu borbu sa našom Državnom Zaštitom Djece i Mla­ reda, a od referenta mj. zaštite prepo­ deži. Toj se humanoj'našoj instituciji ručeni molitelji kao siromašni. No sve predbacuju teški grijesi, koje radi nje­ zaludu, još nema riješenja, a djeca gla­ nog nemara i slabe organizacije, a s duju i pate se u bijedi j oskudici oče­ druge strane se opet na temelju zvaničkujući pomoć od. Državne »zaštite« dje­ nih podataka same Zaštite izvode vje­ ce u Sarajevu. rodostojni zaključci, da se pri zbrinjaPitamo šefa toga ureda i njegova »se­ kretara« (inače običnog uču): šta ovo : vanju naše siročadi vodi "računa o vjer­ znači? Dokle će oni muslimansku siro­ skoj i plemenskoj pripadnosti osoba, kojima je nužna materijalna potpora. tinju mučiti otimajući joj zalogaj po Sva obrane Državne Zaštite ispala je zalogaj, koji joj pripada? Dokle će pni oštećivati musi, sirotinju u korist siro­ uvijek tako mizerno, da se je i sama u čadi srp.-pravoslavne? Zar im nije do­ svojim vlastitim podacima pobijala. Ako sta, što je musi, siročadi u Mostaru ose još tome uzme u obzir i čifijenica. duzeto od godišnje potpore K 5.424, ko­ da se neke zvanične osobe, kojima je ja im pripada po pravu šrazmjerno bro­ bila povjerena uprava materijala, odre­ ju stanovništva? U Mostaru (sela) do­ đenoga za našu siročad, nalaze pod dis­ bivaju, prema služb. tabeli, mjesečne ciplinarnom istragom, ne bi bilo teško Obi. drž. zaštita djece kako se bori s morskim valima kroz jutarnju maglu. j Morskog Cara, koji su sagrađeni od koralja, bisera, A onda, kada bude blizu obale, kada dođe cilju o- I od morske pjene. Vidjećemo sirene i čuti njihov paziće ga, pucače na nj i ubiće ga. Njegove će ruke zamamljivi pjev. .. « klonuti, a more će ga progutati... „Ti se rugaš Rene... « reča joj Zija. Prva neprospavana noć .prošla je i nastao prvi — To je isto što i sloboda o kojoj ti govoriš« dan. Zija-a je srela na hodniku. Prolazeći mimo odgovori Rene. njega dobaci joj papir kojeg Rene. u jednom zaku­ Zija se zamisli pa reče tužno: tku pročita.: »Umrijećemo zajedno na putu slobodi! ,.« »Redoviti prozivač kažnjenika bolestan je. Ja — Kada ti to želiš neka bude!.. Biću sretna sam ga umjetno obolio, a da on ne zna. U njegovu da sam jednom čovjeku porpogla, da lakše umre « spisku pobrisao sam ime Petra Papadoplosa, a u spisima četvrti i peti dan izostaviću i naša imena. Ušutili su obole. Zija nije ništa odgovorio Re­ Ja ću zamijeniti preživača... Pismo poderi.« ni, ali je osjećao da mu je dobro, neobično dobro, Rene podere pismo u stotine komadića i zadi­ pa makar se i utopio. Jedna velika duša kao što vljena razmišljaše o Zijaovoj dosjetljivosti. Poslije je Rene ponijeće ga u Vječnost, u dvore Morskog podne, kada su bili zajedno rekao joj je: Cara, koji su sagrađeni od koralja, bisera i mor­ »Nije ništa... Onom neće ništa biti. Ja sam ske pjene... mu dao. u vodi neku Ijekarsku smjesu. Dobio je Karavan-borija*) prenula Zija-a iz misli i on groznicu.. .« pogledao kraj sebe drugaricu. U sivom uzničkom Rene mahne glavom a Zija nadoveže. odijelu s plavom kapicom ispod koje su se prosuli »Da se spasimo...« crni pramenovi kose izgledala je, kao da jo iskle­ Bio je uzbuđen. Govorio je Reni samo/> bijegu sana iz mramora, iz morske pjene, kao daje nikla i upozoravao je, da bude sasvim mirna, pa i onu večer. iz misli, kao da je rođena u mašti Genija.. . A sada je naša sloboda! ..« usklikne Zija, a Rene opazi da je Zija gleda i da u tom pog­ oči mu radosno sijevnu. ledu nestaje onoga običnog gledanja nego da se ra­ — Ili voda... smrt... « nadoveže rezignirano đa nešto novo, veliko i silno, što prolazi kroz srce Rene, kao da priča o nečem što je najobičnije u ži­ i oblijeva osjećaje, da duša osjeti slast jednoga vječ­ votu i kao da nešto četvrto i ne može biti. noga časa, koji bude i prođe. .. »Preko Kavkaza ćemo u Rusiju«, pričao joj je Nastaviće se. Zija — »a odatlen su nam puti otvoreni...« .— Hi ćemo kroz vodu u ništavost, u dvore •) Trublja, koja poziva na jelo. �bpoj 172 — Broj______ 2 ПРАВДА* — »PRAVDA. ________________________ Сграиг 3, Naši dopisi te se javlja da je više sela na tim ostrvima u plamenu. Na jedan grčki paro­ brod izbačeno je mnogo hitaca ka'd je prolazio koprj ostrva Marmara. Tesani, 26. juna. Ušljed tog napredovanja nacionali­ (Dodatak članku »Krtičnjaštvo u na­ sta u Londonu su vrlo zabrinuti, jer su šoj politici.) U broju 170. »Pravde« pro­ započele velike borbe između naciona­ čitah ono o »putujućem propo­ lista i Engleza u Izmidu. Civilno je pu­ vjedniku«, bar nam se je tako pred­ čanstvo evakuisalo Ismit, a kako jav­ stavio, g. M. Džaferoviću. Kao dodatak ljaju novine, sprema Se i engleski gar­ nek i ovo posjuži našoj javnosti. Kon­ nizon ostaviti Izmit. Engleska vojska cem ramazani-šerifa »usrećio« nas je koja se nalazi na jugn Dardanela, poovaj »putujući propovjednik« svojim po­ tegla se je u Canakalu, a,forticese na­ sjetom, te je temeljem rijasetske pre­ laze u ratnoj spremi, • poruke preko našeg povjerenstva kod 1 sami Englezi priznaju — opasnost nas važio. To mu je uspjelo, jer se je »panislamskog pokreta«. Kad biste pi­ istakao kao »Pravdaš« i meni je tali kakvog dobro informisanog Engle rekao oa me je u administraciji »Prav­ za kakvo je stanje na Istoku, dobili biste ŠERIJATLIJE i pravo. de« susreo. Naš grad poznat je kao go-' odgovćr: nema nikakve opasnosti. Od Šerijatlije nakon svršetka šeriatske stoljubivo-mjesto, pa smo i ovog nevriIzmida je postavljen koiador do Crnog sud. škole mogu opet — kako doznajejednika susreli s puno poštovanja j Iju-mora, pa Mustafa Kemalova vojska ni­ mo — nastaviti nauke na zagrebačkom bavi. Dapače smo mu skupih oko 1000 je opasna po Carigrad. Međutim sad sveučilištu, kao što im je to pravo pri­ kruna i napravili mu cipele. U našoj či­ i »Times« ovako piše o borbama i na­ padalo sve do »demokratske« vlade, taonici držao je nekakvo »predavanje« cionalistima: »Mi se sada nalazimo u koja ga je uništila za to, da joj musli­ omladini o narodnom jedinstvu. Odmah ratnom stanju s turskim nacionalistima^ manska inteligencija be- ometa računa. sam vidio kud delija šiba, jer je nepre­ jer su prekršili primirje i napal: nas bez Zauzimanjem prijatelja naših'šeriat. ap­ stance otrcanim frazama bez ikakva ikakvog povoda. Vrijeme je, kaže »Tisolvenata i preporukom zastupnika iz smisla govorio o pantolašima, 'čakšir■ mes«, da engleska vlada a i narod ob­ lijama i ahmedijašima tako banalno, da Nar. Kluba ova je netolerantna’! nede­ rate bojju pažnju situaciji na Istoku i mokratska zabrana zloglasne »demo­ čovjek nije znao gdje je rep, a gdje gla­ treba konstatirati da je Vrhovno Vijeće kratske« oligarhije dokinuta, i našim je. va, udaljivši se od teme hiljadu konaprimirjem ostavilo tursku vladu i upra­ šerijatlijama ponovno otvoren hram ka. Ja sam htio protiv tome istupiti i' vu; pa danas nije moguće držati se tog prosvjete u bijelom Zagrebu na korist zauzeti protivno stanovište, te ga ras­ primirja bez vojne snage, a ta.se ne napretka naše tnusl. zajednice. Istina, krinkati, ali me je u tome smeo gosp. nalazi na mjestu operacija«. neće kao dosad moći bezuvjetno po­ ing. Bajraktarević, jer je i on mislio da »Ghicago Tribune«, javlja: Tri aero­ stati redovit' slušatelji odmah pri na­ je Džaferović izaslan od našeg central­ plana Mustafe Kemala bacali su bombe stupu na univerzu.kao ostali oblturienti nog vodstva, pa sam naumio prvom pro­ na Izmid imajući namjeru Uništiti en­ srednjih škola; već će morati praviti is­ testirati, da centralni odbor izašilje ogleski glavni stan. Englezi »u dali od­ pit iz l^r t i n s k o g jezika, koji je po­ vako- neinteligentne ljude u provinciju. straniti žene i djecu i spremaju se na treban za studiranje pravničkih nauka, Sutra dan pitao me je Džafeiović za obranu protiv opšte nacionalističke oali će naši omladinci rado podnijeti i moje »subjektivno« ј općenito mišljenje fanzive. Željeznička pruga između lzovu žrtvu u trudu, trošku i vremenu. o njegovu »predavanju«, a ja sam mu mita i Hajdar paše prekinuta je. Nacio ­ Glavno je da im je pružena mogućnost iskreno odgovorio, da je ono sve bošnalistički krugovi u Carigradu govore više naobrazbe i univerzitetske kvali­ luk i lug u oči. Vidivši, da sam mu ne­ da Mustafa Kemal nema namjeru na­ fikacije. Ovim je aktom Zagreb dao sklon brzo se je odavle’ ukionio, ali za sada Carigrad nego će sa svo ­ pasti zadovoljštinu apsolventima šer. sud. nije propustio priliku, da me ne ogova­ jom vojskom napasti najprije Smirnu i .škole, koje su »demokrati« bili degra­ ra kod nekih odbornika. Za me je za­ Dardanele. a tek onda Carigrad«. dirali na stepen analfabeta i htjeli ubiti dovoljština, da -su ovom običnom šar­ . »Temps« od 20. ov. mj. sa svoje stra­ ugled njihovoj školi i nastavnicima. • latanu nasjeli neki naši stariji i iskusne veli ovo: Prema sigurnim podatci, i ■ niji ljudi, a ja da se nijesam prevario. Držimo, da će se šeriatlije ovom bla­ ma tvrdi se, da je namjera nacionalista ' godati kulture obilno poslužiti i svakom Ajanović Abas, zaokružiti Engleze i sa strane Caiiilidže prilikom gledati da se zahvale braći tajnik kot. odbora J. M. O. napasti Carigrad. Zadnji ostatci turske ' Hrvatila, koji im ponovno draga srca vladine vojske, koja je operisala s En­ otvorise od muslimanskih dušmana naglezima pribjegli su .Mustafj Kernaiu. mjerice zatvorena vrata zagrebačke uTvrdi se da su Englezi na najstrašni- i niverze i pružiše priliku višoj naobrazbi ji način potučeni.iL.Mczopalamiji. л i kulturi uopće. Francuzi su posve evakuisaii Cliicju. Mi pak kao najjača politička organiza­ JAVNA ZAHVALA. Prigodom našeg a gode se pregovo/i da se evakuiše i cija b.-h. muslimana izričemo ovim pu­ Palestina. ' i Ramazanskog bajrami šerifa na prespietem iskrenu zahvalnost hrvatskoj vladi le mi ogromne čestitke kako od mjes­ i zagrebačkom sveučilištu, koje prima Francusa komora je odobrila kredit nih odbora naše organizacije tako isto našu djecu u svoj hram prosvjete i ski­ od 769.000 franaka za Ligu Naroda, »ii- • i mnogobrojnih prijatelja, nije mj mo­ da sa sebe netolerantnu ljagu »demo­ lerand je izjavio da će vlada učiniti sve, guće svakome ’ pojedinačk: svoju duž­ kratske« tjesnogrudnpsti i fanatizma, kako bi Liga Naroda započela raditi u nost i zahvalnost ispuniti. kpji hotijašeada zatvori vrata nauke ve­ što skorije vrijeme. Stoga dolazim, da se u našem listu likom dijelu musi, omladine. javno svima najiskrenije zahvalim i da Ujedno se čvrsto nadamo, da će se za svim b. h. muslimanima od Svemoguovim lijepim primjerom povesti i beo­ , čega želim i prosim najdostojniji što brgradska- univerza, pa nam i ona otvoriti ' ži popravak i čvrsti zajednički istup u bratsko srce tim prije, što je sposobnost obrani naših prava i međusobne pomo­ Prema naređenju ministarstva vojnog naših šeriatlija kudikamo veća od spo­ ći onako, kako to odgovara islamskom i mornarice mogu biti oslobođeni sobnosti ratnih maturanata. pozivu i državljanskoj dužnosti. od vojne službe samo ona duhov­ na lica (imami, mualimi, muezini, haTuzla. 20. juna 1920. tibi, taleba i drugi), koja dobiju poiv^ Predsjednik Organizacije: du, da spadaju u duhovna lica, od up­ Maglajlić. ravne (političke) oblasti, a ne od du­ hovne. Upravne (političke) vlasti, IZJAVA. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. koje su kompetentne za izdavanje re­ U zadnje vrijeme šire se lažne i zlob-" Regentov oprosni govor. »Polazeći čenih potvrda, jesu u Bosni i Hercego­ ne vijesti i prijave, da je ovaj odbor iz Zagreba Ja nosim utiske, koji se ni­ vini kotarski uredi, a gradsko po­ sklopio pakt s komunistima, te toga ra­ kada neće izbrisati iz Moje duše. Ove glavarstvo za Sarajevo. Potvrde se do­ di nalazimo za shodno, da se protiv to­ sjajne spontane manifestacije svih kla­ bivaju ovako: me najsvečanije ogradimo i izjavimo sli­ sa našega naroda ne samo ovdje, nego ^Duhovna lica i kandidati za duhovna jedeće: Mj nikad — niti ćemo u budu­ u svim mjestima duž puta, očigledno lica pribave--sebi kod svoji duhbvnih će to činiti — nijesmo s nikim u ma dokazuju, koliko su snažni i duboki t cvlasti (.muftijski ured i rijaset) uvjere­ kakve vrste pregovore stupili. Nadalje melji našeg ujedinjenja. 0 to­ nja dokaz, đa spadaju u duhovna lica me nije bilo ni za časak sumnje ni ra­ i .to uvjerenje, prilože propisno biljego- , izjavljujemo, da mi u naše centralno vodstvo u Sarajevu neograničeno po­ nije, ali ipak Mi je neobično drago, što vanoj molbi, koju onda podnešu kotar­ vjerenje imademo, te bi nam bilo ispod je Moja pohoda bila prilika, da se to skim uredima. Podatke molbe i prikloputvrdi i to na ovakav način. Ja gledam Ijeno uvjerenje ispitaće kot. uredi i u slu- , dostojanstva, kao dobro stranački disciplinovanim ljudima, s nekim neke pre­ u budućnost naše zemlje sa čvrstom čaju potrebe zatražiće od-duhov, vlagovore — ma isti i lokalne naravi bili vjerom i sa vedrim pouzdanjem. Od sti razjašnjenje pismenim putem. Nakon — voditi, jer znamo, da to spada samo dič nih Hrvat^ i njihovog lijepog glav­ nedvojbeno utvrđene istine, da dotično ne g gAda rastaiem se s teškim srcem lice ima pravo na oslobođenje od ■ u kompetenciju centralnog odbora. Ko­ načno izjavljujemo, da ćemo bezobzirno i evo će Me vuć, da ga opet vidim«. vojne dužnosti, izdaće rečene upravne svakog širitelja j početnika ovakih zlob­ Prilikom bakijade u Ljubljani rekao vlasti uvjerenje od svoje strane i upunih, tendencioznih i lažnih vijesti zaslu­ je Regent: »Svjetski aeropag. koji je tiće ga sa podnešenom molbom pukovimao prema svečano datom obećanju da skoj okružnoj komandi, dok će uvjere- , ženoj kazni privesti. zajamči slobodu mat .ii narodima i da ih U Tešnju, 14. juna 1920. nja (optvrde) izdata od duhovne vlasti , u pravima izjednači su velikima, nije bio pohranite u svom uredu. Mjesni odbor Jugosf. Musi. Organizacije pravičan prema nama, najmanje prema Upozorujemo sve naše imame i hatiPredsjednik: Zijabeg Gjonlagić v. r. nama Slovencima. On je dopustio da be, talebu i druge kojih se tiče, da se Tajnik: Ajanović Abas v. r. j>od tuđim jarmom straji još jedan ve­ pravovremeno pobrinu za pribavliki dio .Slovenaca, Srba i Hrvata, ali Ijenjc potvrde (dekreta) od mufitje, od­ Od kotarskog odbora u Travniku do­ erazmjerno najviše Slovenaca. Među­ nosno- rijaseta, i tu potvrdu sa molbom bismo ove retke: »Povodom ostavke g. tim nepravda ne može biti dugog vije­ odnesu svome kot. uredu (prije nego i Mahmud ef. Bahtijarevića na predsjed­ ka. a najpouzdanije jamstvo za to ima­ moradnu doći na vizitu), koji će dalje j ništvu našeg odbora izjavljujemo na mo da stvorimo sami«. sam stvar urediti. Inače će svaki, koji ■ umirenje svih prijatelja i intrige nepri­ VANJSKI POLOŽAJ. sam ne uredi stvar pravovremeno pre- . jatelja, da je gosp. Bahtijarević i danas ma gornjoj uputi, imati neprilika radi kao i p’rije naš najzagrijaniji pristaša i Ttirški nacionalisti svakim danom sve vojne službe. jedan od prvih naših saradnika i pobor­ više napreduju u pravcu, prema Cari­ nika tako, da je na posljednjoj kotarskoj gradu uzduž CYnog i Mramornog mota. Nacionalisti su u potonjim danima zau­ skupštini bio ponovno u odbor biran, azeli sva ostrva na Mramornom'moru. li se nije mogao primiti iz razloga što posumnjati da ova Zaštita smrdi od glave do pete. ■ U interesu naše javnosti, a ponajviše •naše jadne siročadi, koja natn svima na srcu leži, prjieka je potreba, da sa­ ma Zaštita dadne objektivnih razjašnje­ nja i da stane svim sredstvima na put trovanja naše javnosti putem novina ili da u protivnom slučaju sva naša jav­ nost enerttično istupi proti toj institutiji koja nije u stanju da ispuni zadaću, što joj je povjerena.« Prosvjeta i škola. je preopterećen službenim i vakufskim Poslovima«. Prilozi ,,Pravdi“,Naramazanskom sijelu u Mostaru sakupiše naši Mo­ starci 879 kruna priloga za naš list, koje darovaše ova gospoda: po 80 K ibraga Mrko’njić, po 50 K: Ibrahim Beklija i Salih Vukotić, po 40 K: Rizvanaga Ovčina, Muharem 'Pala i Remzija Pala, po 30 K: Alaga Taso, po 20 K: Zaimaga Karamehmedović, Mujaga Stupac, Memišaga Čemal, Mu­ stafa Čemalović, Ibraga Pala, Mehmed Repeša, Mehmed ef. Šenvid, Husaga Prače, N. N., Salko Taso, Šaćir Taso i Mehmed Taso, po 10 K: Braća Galešić, Sabhaga Trko, Hamdija Fazlinović, Adem Avdić, Ibraga Drače, Arifaga Kazazić, Ahmedaga Humo, Muharemaga Bijavica, Zđlfaga Pala, Ibraga Santić, Sahhaga Brajlović, Ahmetaga Duranovfć, H. A. G., Omeraga Čatrnja, Osman Hadžiomerović, Eminaga Kahrimanović, Ademaga Rudinac, Mehmed Spahić Mujagin, Osmanaga Zukanovič, Ahmetaga Spužić, Ahmed Hamdi H. Abdulah, Anton Pavković, Tahir Ov­ čina, Kasan Habib, Agan Zahirović, Omeraga Kudin i Salihaga Handać, po 6 K: Suljaga Čenanović, po 5 K: Muhamedaga Pehlivanović, Ahmedaga Bašič; Osmanaga Utoić, po 4 K: Hamzaga Ploče i Mustafa Koluder. Svima darovateljima se bratski zai hvaljujemo, živjeli. Domaće vijesti »MUSLIMANSKA AKCIJA ZA ZAŠ­ TITU MORALA« poziva širi odbor na sjednicu, koja će se održati u subotu dne 3. jula u 3 sata poslije peđne u sjedničkoj dvorani vakuf, sabora sa ovim dnevnim redom: 1) Pitanje osnutka dioničkoga društva za ostvarenje Akcijinih poduzeća. 2) Ostali poslovi i predloži. Kako je ovaj naum Akcije vrlo odlu­ čan za daljnje razvijanje same idejd uposlenja našeg siromašnog ženskinja, očekuje se pouzdano, da će svi članovi savjetom ostvariti prvi važni korak ozMt}no< ivda Akcije. Iz naše organizacije. Oslobođenje od vojne službe Politički pregled Šaljite odmah pretplatu 1 i i I I Prgodom proslave »itthadove« 15.-god. Proslava 15-godišnjice opstojanja jed­ nog zanatlijskog udruženja u obliku sleta mnogih bratskih društava najim­ pozantnija i najveličanstvenija ie mani­ festacija bratskih osjećaja i solidarnosti, bratske ljubavi i potpomaganja, koja je kao nikad do danas u nas došla do iz­ ražaja dana 19., 20. i 21. o. mj., kada su se na ovu veličajnu društvenu slavu u bijel: Mostar sletjela odaslanstva sko­ ro svih islamskih korporacija u našoj domovini na kojoj uzeše učešća, kako smo u prošlom broju našega lista javili, i mnoga hrvatska katolička društva, pa je takc karakter ove slave bio čisti na­ rodni. Jedan dio mostarskih građana, jedna masica raznih šotrića, Milića i Kašikovića koji međutim po svom ka­ rakteru i svom neslavenskom mentali­ tetu i ne spadaju u narod Hrvata i Sr­ ba, nego u jednu nacionalno još neod­ ređenu skupinu živućih elemenata, pot­ puno se apstinirao, na što ćemo se ini posebno osvrnuti u našem idućem broju. »Ittihadov« odbor obdržavajući svoju svečanu sjednicu tek pred samu prosla­ vu u znaku vjerne odanosti svojoj uz­ višenoj vladalačkoj kući otposlao je Nj. Visočanstvu našem ljubljenom Regentu ovaj brzojav: »Dvorskom Maršalu Nje­ govog kralj. Visočanstva prestolona­ sljednika Regenta Aleksandra — Beo­ grad. — Muslim. zanati, udruženje »Ittihad« u Mostaru, slavi 20. juna petnaestgodišniicu svoga opstanka. Društvo je srećno. da može zahvaljujući sjenama velikih narodnih feeroja u svojoj slobod­ noj i ujedinjenoj velikoj otadžbini ,pod moćnim žežlom narodne dinastije Karađorđev'ća slaviti ovo slavlje. Tom zgođon- društvo sa svečane sjednice održane danas s ushićenjem pozdravlja Vaše kralj. Visočanstvo i Vašega uzvi­ šenoga roditelja Njegovo Veličanstvo Kralja Petra 1. uvjeravajući Vaše Viso­ čanstvo o svojoj nepokolebivoj vjer­ nosti i odanosti. — Za »Ittihad«: Mu­ stafa O. Cišić. predsjednik..« Mnoge naše korporacije ili pojedinci, koji bijahu spriječeni prisustvovati ovoj jubilarnoj svečanosti, brzojavno izraziše svoje bratske simpatije, svoju soli­ darnost i bratsku ljubav još za tečaja same proslave, a ti su: Zagreb. Prigodom petnaest-godišnjice zamjetnog djelovanja prinosi svoje naj- �opo) *172 -črc .НРАВДА* — ,FRAVDA“ CM ч<а 4. S:ran» bolje želje-za budućnost »Hrvatski Radiša« zahvaljujući za dosadanju pripo­ moć u vidu budućeg uzajamnog rada obiju društava. Bratski pozdrav. Rav­ nateljstvo. Kozarac. Proslavu 15-godišnjice »Ittihada« svesrdno pozdravljamo uz »Baj­ ram mubasekj olsun!« Islamska kiraethana. Sanski Most. Prisutni duhom kod ve­ lebne proslave žalimo, što nijesmo mo­ gli učestvovati kod iste te kličemo: da živi, cvjeta i napreduje »Ittihad«! Mu­ slimanska čitaonica. Vidna (kod’Ljubuškog). U duhu sla­ vimo i Vama rijetko slavlje čestitamo. Vaš rad se je u naša srca duboko usje­ kao. Bože daj, da budete ogledalo svi­ ma muslimanima' Jugoslavije! Ustrajte na tom putu! Živih! Mahsus selam: Mehmed Alija Kapetanović, predsj. mj. odbora J. M. 0., Ibrahimbeg Bušatlija, Sabitaga Mesihović, H. M. Dizdarević, imam, Mujaga Mesihović, Hajrudinbeg Kapetanović, Hamdibeg Kapetanović; Ahmed Dizdarević, Muh,tar Sulejman Dizdarević. Vitina (kod Ljubuškog). Duhom se pridružujemo slavlju. Iskreno čestitamo uz želju, da budete uzorom svih musli­ mana u Jugoslaviji. Mahsus selam! Mu­ slimanska Omladina u Vitini: Safvetbeg Kapetanović, Alija Alagić, Ibrahimbeg Kapetanović, Hamza Dizdarević. Šerif i Rupić. Salih Dizdarević, Salih Livnjak, i Hasan Hodžić. Izet Hodžić, Hasan Ru­ . pić, Salko Dizdarević, Alija Livnjak. Bitke na sve strane. »Glas Nareda« dftnosi: U ppnedeljak je policajni dežur­ ni činovnik imao pune ruke posla, jer se odigralo u gradu nekoliko bitaka. Tako su se potukli na Hridu nekakvi krijum­ čari. Tu se čak i puškaralo, tako da su dvojica teško ranjeni otpremljeni ubolnicu. Isti dan u ŠirokaČi ulici dočekali su neki seljaci s Trebevića, nekoliko muslimana građana, napali ih kamenjem i jednom ttaneli veliku ozledu. Neki su se železničari potukli na Cengić vili, a neki opet pijani potukli su se u Koševi. Naravno da je policija ove vesele nedeljnc ljude odmah pronašla i zatvorila. Opadanje cijena. Od 1. jula o. g. vri­ jede ove snižene cijene mesu: 1 kg. go­ vedine K 22.—, 1 kg teletiffe K 24.—, 1 kg janjetine t bravetine K 20.—, 1 kg loja K 28.—, Nametak ncsniije pred 10%. Pečena janjetina po kg K 40.—. H OGLASI |- ^г.. t>8 iz 1920. Naredaj. Društvu Gajret potreban je poslo­ vođa. Primiče se molitelj sposoban, zdrav, agilan i praktičan sa najmanje srednjoškolskom naobrazbom ili struč­ nom spremom postignuta kvalifikaci­ ja, koja odgovara srednjoškolskoj spremi, uz platu IX. ili Vili, činovnog razreda državnih namještenika, a za osiguranje priznaće mu se godine, ko­ je je proveo u javnoj službi. Molbe treba slati najdajje do 1. avgusta 19Ž0 na Upravu Gajreta u Sarajevo. 1 Sarajevo 23. juna 1920. Predsjednik Tajnik Kurtdvić s. r. V. Sadović s. r. Gradsko poglavarstvo u B. Novom PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučnje svoje bogato stovarile svih vrsta papira,, kancalarijskog i školskog pribora. — Natučbe se obavljaju brzo i točno Ci.ene umjerene. . Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 • ... ..i II U ^ЛПЛЈРПП UUlUjuVU. ............. —" = Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feher, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. ' Saopštenje. Hamdija Husbašić, posjednik sumor­ ne banje u Fojnici k/K priopćuje ovo: Od 25. juna otvorio sam svoju to­ plu banju za svaki dan od 8-19 sati. Cijena je jednoj toploj i studenoj banji zajedno ili pobaška samo K 5 — Stanova ima obilno, te su im cije­ ne kad i opskrbi primjerene. S Kiseljaka laka dnevna nabava taze kiseljačke vode. — S kupanjem ti mojoj banji bili su zadovoljni svi obi koji su imali prilike banjati se, jer im je pomoglo. Banja je naročito dobra za reumatizam, a ljepota oko­ lice i mirroća djeluje csobita dobro na nervozne. — Osim toga šumoviti i romantični kraj Fojnice i njezine okolice, koja u ovo vrijeme sljči jed­ noj velikvj bašči, te svojim umjere­ nim podnebljem bez žege usljed okol­ nih šuma pruža stranc.u kao i svakom najbolje prilike za odmor i uživanje. Jer same šetnje i izleti go okoliei i ovaj čisti zrak koji miriše djeluje bez sumnje na svakoga. Kotarski nadliječnik Dr. Izrael pre­ poručuje kupanje u mojoj banji. Pojnica, 25. juna 1920. ♦ ♦ Sarajevo. Štrosmajeiova ul. br. 3 ’ (prije -Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglas Dne 12. jula t. g. t. j. na Petrovdan otvara se po prvi put trodnevni marveni'i robni godišnji • sajam na koji se iz sviju krajeva kraljev­ stva S. H. S. može donijeti razna ro­ ba i dotjerati svakovrsna marva sa valjanom putnicom. Obzirom na vrlo povoljne željezni­ čke i .prometne veze, te obzirom na sam položaj grada Bos. Novog i ži­ vahnu trgovinu radi koje je isti već odavno na glasu, pruža se povoljna prilika svim trgovcima sa marvom i robom, da ovu priliku iskoriste do­ tjerivanjem i izlaganjem robe na pro­ daju kao i kupovanjem iste. Gradski načelnik: Biščević, v. r. mjesto muaiima ili I e atoli vjeroučitelja.'Svršio sam darul-mualimin s dobrim uspje­ hom. Nastupio bih odmah. Cijenjene dopise molim slati sa doznakom plaće na: Alija. Dervišahmetgvić, FOjnica k./K. Benzin 725. 746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima '„PROMET" tehnič. industr. poduzeće d: d. Ljubljana, Gradišće broj 9. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške cicane M. Bohn&Co Zsom olya, Banat Трговина на велико и мало свих земаљских производа Naslednici Pere Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа се бави трговином земаљских ,производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате' дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. У Босанском Броду || Hamdija Husbašić. HHjale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispoitavs: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dioničhi kapital ZO bilijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstin za B. i H. Ossicurazloni generali i Prvog sveopćeg dnietva za osiguranje protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. Odgovorni urednik: F. šalaka. ф { ♦ Centralna drogerija ■ Braća Šahinagić Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л UullllulD i Broj 544.ad 1919. Visoko. Muslim. Čitaonica se zashva. Ijuje na pozivu i duboko žali, da joj je nemoguće bilo prisustvovati petnaestgodišnjici bratskog društva »Ittihad« Samo 5 časaka dosta je često, da zbog svojih zabava. Želimo svaku sreću i napredak u budućem radu. Predsjed­ i si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb i da vam ide sat točno nik Zečević. na minutu, llustrovani cijenik, koji Bos. Novi. Današnjoj proslavi u du­ možete tražiti samo od tvrtke H. hu prisustvujemo želeći u buduće još Suttner, (Ljubljana br. 706. poveći procvat društva i napredak u ra­ savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ du za dobrobit muslimanskog dijela na­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ šega naroda. Alibeg Bišćević. Omerbeg tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih Ibrahimbegović. dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, Irtihali dari beka. U prošli utorak . .2, naušnica,, umro je Suljaga PrijepOljac; jedan od •lanaca, prstena. jedala, darova za krštenje i svetu po­ najstarijih građana Muslimana u Sa­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu rajevu. Merhum je rođen negdje oko robu. Ali i drugih potrebština kao na 1838. Bijaše vrlo obljubljen čovjek pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ među svojm mnogobrojnim znancima garete i smotke, diamante za rezanje i prijateljima. Iza sebe ostavlja sina stakla, nažigaće i novčarke kupujete Edhemagu člana trgovačke r obrtničke dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke komore u Sarajevu, a našega prija­ H. Suttner. Ljubljana br. 706. telja i suborca. Merhum Suljagi išćemo od dragoga Allaha džennetsko naselje. Željeznička katastrofa u derventskom kotaru. »Narodno Jedinstvo« od 30. ov. mi. javlja: Noćas u 1 sat 45 minuta su­ kobili su se osobni vozovi broj 35 i broj 50 između Vrhovog i Kamena u der­ ventskom kotaru. Kako smo do sada izvješćeni žrtve su ovoga sudara četiri mrtva i mnogo ranjenih. Imena su žr­ tava poznata i to mrtvih: strojovođa 'Jozo Baukner i tehnički radnik Marko Cosić iz Gradine. Teško su ranjeni ovi: Stipo Babić iz Kotorskog, Pajo Karić, Tomo Miloš, Mato Matstorović, Tomo Brekalo, Pajo Dučić, Ivan Jarić, Fra­ njo Košić, Mato Grebina, Marko Polić, Ivan Majtić, Jure Barišić, Ilija Mandić; Ivan Semjak, Mijat Karamatić, Pepo Ključević, vlakovođa Jakob Šenk i mašinovođa Mihajlo Jentić. Kriv je nesreći stanični čuvar Stipo Begić, koji nije na pravom mjestu križanja zaustavio osobni voz broj 50. Ctiri vagona su isi očila iz pruge i popela se jedan povrh ugog. Trj stroja su zdrobljena. Saobi.:ćaj biće uspostavljen danas u noći. Kod ove katastrofe nastradalo je j di­ jete i sluškinja staničnog čuvara Dušparića. Njih je zahvatio voz broj 161 ta­ ko da su zadobili teške ozlede na glavi koje će teško preboljeti. < DruStvo „Gajret*1 — Sarajevo. VlaaaHt: CaatreM Ođb«« .A M- O-« D. * A. Кадм.. Šarate.tih � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ab211caf57753da47757994465d084cc.pdf 6a41e655d711b123fd904afff423125d PDF Text Text Poštarina u oetovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ndakioni odbor. ГЛАЖ^ mrOĆHAŠSHCKB МЈТШиШЖЕ О₽Г11—аТПЦГ Broj 68 (173) Govor Kraljevićev Slovencima. Njegovo Visočanstvo Regent Alek­ sandar dao je u Ljubljani diner, na ko­ jem je izrekao slijedeći govor: »Ustanimo za trenutak, gospodo, i zahvalimo onome, koji dijeli pravdu medu ljudima i narodima na zemlji, što nam je u neizmjernoj milosti svojoj do­ dijelio tu veliku sreću, da smo se po­ bratimljeni i slobodni mogli sastati u ovom domu i za ovom trpezom i da je i ovim putem proslavljeno naše narod­ no ujedinjenje. Slovenci, Hrvati i Srbi živili su i do danas kao braća. Naša sko­ ro 15-stoljetna povjesnica ne zna ni za kakovu borbu između nas jednokrvnili plemena. Ali to eaše braiimstvo mi do danas nijesmo mogli ni smjeli javno is­ povijedati, jer to nije dopustila tuđa si­ la. Naš troimeni, ali jednodušni narod uvidio je najposlije, da mu je i da je svima nama spas samo u potpunom je­ dinstvu i on je zahvaljujući našim sa­ veznicima i prijateljima, ponajviše svo­ joj odluci i svojim divovskim naporima stresao tuđinski jaram i jednom za svagda, te ujedinjen u našu kraljevinu tvrdo riješio, da svoje jedinstvo i svo­ ju slobodu njeguje i ćuva nadasve na svijetu. U velikoj i teškoj borbi za op­ stanak naši Slovenci su imali, da izdr­ že besprimjerne napore kroz sve ovo vrijeme, otkad su došli u ove krajeve. Vi ste, braćo moja, bili kroz punih 15 stoljeća na mrtvoj straži za našu zajednčku obranu od najmoćnijih napada­ ča. Za. to predugo vrijeme Vi ste bili prisiljeni napuštati stopu po stopu od svoje djedovine, ali ste to učinili tek pod cijenu ljute borbe i velikih žrtava za napadača. U toj besprekidnoj borbi Vi ste se svakim danom čeličili, te se s pravom može tvrditi, da je na taj na­ čin Vaša otporna snaga neprestano ra­ sla. Ona je ojačala naročito onda, kad su .Vaši preci došli do jasne svijesti, da je Vaš i naš opći narodni spas u i sporazumu i slozi s Vašom braćom Hr­ vatima i Srbima. Tako je logično došlo, ' da su Kopitar i Miklošić, Prešern i Gre- ’ gorčić bili među prvima i najobezbjednijim pobornicima jugoslavenske misli i da je rano preminuli Krek iznio pro­ gram našeg narodnog ujedinjenja na- ; sred germanskog Beča i na veliko iz- | nenađenje Evrope, a u najkritičnijem ! trenutku svjetskog rata. Svjetski aero- : pag, koji je imao, prema svečano da­ nim obećanjima, da zajamči slobodu malim narodima i da Ih u pravima iz- ! jednači s velikima, nije bio pravedan prema nama najmanjima. Prema Vama Slovencima on je još dopustio, da pod tuđim jarmom ostane jedan veliki dio naše najbolje braće. Pod tim jarmom ostaje za sada još jedan znatan dio Srba i Hrvata, ali srazmjerno najviše Slove­ naca. Ta nepravda ne može biti među­ tim dugoga vijeka, zato nam jamči slič­ na prošlost drugih dijelova našeg na­ roda. Ali najpouzdanije jamstvo za to imamo mi sami, a mi ćemo ga pouzda- ; no stvoriti, ako zajednički prilegnemo i Sarajevo, subota 3. jula 1920. (16. ševala 1338.) na posao oko što racionalnijeg sredi- ; rodnosno je, a što je narodnosno i vjervanja naših političkih, prosvjetnih i prisko je. Vjerski običaji postaju narodni, vrednili odnosa. Bogata i napredna, a narodni običaji postaju vjerski. Tako prosvijetljena i uređena kraljevina Sr- pravoslavna vjera prožeta narodnim ba. Hrvata i Slovenaca biće ne samo , duhom postaje narodnom vjerom, a naša željena zajednička otadžbina, već ' pravoslavna crkva postaje narodnom u isto vrijeme i u istoj mjeri biće j po­ ; srpskom crkvom.« uzdana zaloga naše opće i još ljepše i I Mi se ustežemo od komentartsanja još potpunije narodne budućnosti. Ra­ I ove srednjevjekovne izjave g. dra Podimo, predano na tom velikom i uzvi­ । povića. koju donosi službeni organ našenom poslu. Kad u našoj užoj domo­ । še vlade, ali velimo jednom za svagda, vini pravda i sloboda budu podjednake I neka svako svoje ggdove slavi kako za sve, kad naš orač na njivi, radnik i mu njegova vjera nalaže, mi muslimani u tvornici, trgovac i obrtnik, građanin ne ćemo nikada slaviti crkvenih go­ i vojnik budu sretni i zadovoljni, a oni dova. to mogu biti, onda će ta sreća obasja­ vati i zagrijavati našu braću, kojima silniji od nas još nijesu dopustili zvati se našim građanima. Čovječanstvo u naše doba ide nesumnjivo, pravednijoj budućnosti. Pravda, rad i vrije­ Vode naših radikala i »demokrata«, i me su naši pouzdani saveznici, koje ni ako se prividno međusobno kolju i inajednog trenutka ne smijemo gubiti iz de, ipak se nađu u vrlo složnu radu. vida. Revnosno iskorišćujemo plodove Tako su se natjecali, kako će Regentov naše slobode, tada budućnost mora biti I boravak u našoj sredini što više izranaša. U to ime ja dižem svoju čašu i biti u političke svrhe. U toj svojoj me­ pijem ha sreću svih Slovenaca, koji su galomaniji ne poznaju nikakvih grani­ teškom, ali junačkom i ustrajnom pro­ ca, nego su na sve srtane lagali i mašlošću zaslužili bolju i sjajniju sadaš­ 1 zali, izvrtali činjenice i petljali na sve njost. Udruženom snagom mi ćemo moguće načine. Neki su išli čak toliko htjeti i moći zajamčiti bolju i sjajniju daleko, da je i sam Regent bio prisiljen, budućnost. Na to djelo ja Vas pozivam da ih u svojim odgovorima na njihove u ime Svog Uzvišenog Roditelja, na­ f govore napućuje na onu stazu, koje bi šeg ljubljenog kralja, i u ime cijele naše se morali držati. Neki su opet toliko zamile otadžbine!« brazdili da bi ih trebalo strpati s onu stranu brave, radi istih onih kažnjivih delikata, rad kojih danas stoji pod op­ Sarajevo, 2. jula. tužbom voda seljačke stranke u Hrvat­ Mnogi pitaju: zašto »Pravda« ne pi­ skoj Stjepan Radić. Ali...! še. a muslimani ne sudjeluju i ne mogu Naročito su ti megalomani upregli sudjelovati prilikom proslave Vidovda­ sve sile, da Regenta »ubede« kako su na, Savindana, Mitrovdana, Durđevdanjihovi nazori u pogledu agrarnog pita­ na i ostalih »narodnih« blagdana? Mje­ nja, a naročito u pogledu »begluka« sasto odgovora s naše strane, puštamo sma opravdani i da mu predoče kakove riječ službenom organu naše pokrajin­ je sve »zulume« i »nevolje« trpio težak ske vlade, »Narodnom Jedinstvu«, koje Srbin od »aga« muslimana. U ovom i u 130. broju od 30. juna o. g., str. 2-, demagoškom poslu naši su »demokra- ' stupac 3„ donosi ovo kompetentno ob­ ti« i radikali vrlo vješti. Oni ti znadu jašnjenje g. dra Tome Popovića: svaku priliku iskoristiti u svoje dema- i »Svaki čovjek, svaka porodica, pa i goške svrhe. Tako je eto i gazda Sta- i svaki narod ima u svome životu, u svo­ niša Bosiljčić, džematbaša sa llidže po- ■ me razvitku veselih i tužnih dana. Takušao da doprinese koje zrnce za rijekav jedan tužni dan zabilježila je istošenje »beglučkog« pitanja. rija srpskog naroda današnji dan — Kad se je naime u nedjelju 13. juna Vidovdan, kad je koncem četrnaestoga o. g. prigodom svoje šetnje Regent Aleksander »slučajno« svratio u | stoljeća propala na polju Kosovu srp­ kuću Staniše. Bosiljčića, između osta- | ska država a s njom i državna slobo­ log. upitao ih Regent Stanišu kako to, da i samostalnost srpskoga naroda. No da s tolikom zadrugom nije sazidao sa propašću srpske države na polju veću kuću? Na ovaj upit gazda Stani- I Kosovu, sa krvlju paiih junaka za ša ispukao je svoj ćor-fišek proti »beg­ vjeru i otadžbinu, kojima danas do­ luka« i Regentu odgovorio: »Do sad J stojan pomen učinismo, posijana je u nisam mogao V. kr. V., jer je ovo sve srce srpskog naroda ideja oslobođenja bio begluk pa nijesam smio zidati«. i ujedinjenja. To sjeme narodne ideje Eto na taj je način gazda Staniša, zalijevali su i njegovali vrijedni narod­ obišavši istinu, htio Regenta da »ubedi« | ni vrtlari srpski sveštenici s krstom, a u pravednost zahtjeva »demokratsko«- , srpski guslari s guslama u ruci. Vjera, radikalskih perjanica u pogledu otima­ gusle i pjesma održale su i odnjegovanja slobodnog imetka od zakonitih vla­ le tu ideju u srcu i duši srpskoga naro- ; snika. On u svom odgovoru veli da »do da, dok se ona nije potupno razvila u j pravu srpsku ideologiju, dok nije obra- | sada« nije smio zidati bolju kuću, jer da je ono »b i o« begluk. Iz tog bi se zovala potpuno jedan posebni mentali­ dakle dalo zaključiti, da gazda Staniša tet — mentalitet srpskog naroda. Zbog ne računa, da je ona zemlja i sada toga u mentalitetu, u shvatanju našega begluk i da on od sada smije sa naroda održava se vjersko i narodnos­ no kao jedno. Ono što je vjersko i na- I istom raditi šta hoće. Biće da se gaz- I Had se izvrće istina. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. I da Staniša u tome vara, jer ono što je bilo i sada je begluk i mi smo čvrsto uvjereni, da se neće ispu­ niti puste želje radikalsko-»demokratskih« obloždera, u pogledu beglućk.h zemalja, osim ako ne bi nigdje na svi­ jetu pravde bilo. Mi bi upitali gazda Stanišu, zašto ni­ je Regentu kazao da on uistinu posje­ duje lijepu zidanu kuću na Ilidži, uuešenu u gr. ulošku br. 583 te oko 40 dunuma izvrsne oranice u gr. ul. br. 3)9 i 584 kat. općine Hrasnica, da i ne spo­ minjemo ono 50—60.000 kruna, što ili j« uzeo od Nikole Belovića za prodata mu dva dunuma zemlje. Što se pako tiče Stanišine tvrdnje, da nije smio zidati bolju kuću, jer mu je zemlja begluk, ni to ne odgovara isti­ ni, jer je opće poznato, da su kuće u naših seljaka pravoslavne vjere gra­ đene prizemno, da su male sa malim prozorima i sa jednom sobom bez obzira na broj koliko ima ukućana. Ta mi znamo mnogo i mnogo pravo­ slavnih seljačkih porodica, koje žive na svojoj vlastitoj zemlji j posjeduju po­ kretnog imetka ; po nekoliko stotina hiljada kruna u živom blagu, pa ipak žive u isto ovakvim i još mnogo ma­ njim prizemnim kolibama u jednoj sobi po 25—35 čeljadi. Evo da navede­ mo nekoliko ovakvih porodica: Markovići iz Kreše, Semizi 1 Gjukići iz Kriješća, Mićuke iz Koševe, Petronići iz Bludne i t. d. i t. d. Ovakvih porodica ima na hiljde i hiljade po Bosni i Her­ cegovini. Ima ih koje su od vajkada na Svojoj zemlji, ima ih koje su se ođkupile pred 30—JO godina, raspolažu upravo ogromnim imetkom, pa ipak im ni na­ um ne pada da zidaju zidane kuće ne­ go žive u seoskim potleušicama. Ovo je sve i Staniši bilo poznato i on je bio sigurno svjestan da pred Regentom go­ vori neistinu, ali šta ćeš, trebalo jo protiv zemljoposjednika ispuknuti ma­ kar i ćor-fišek. S. Bilješke. Gdje je Cokorilo? »Hrv. Sloga« piše: Izazvana »Hrv. Sloga« je u 123. broju odgovorila Čokorilu na njegove kleve­ te i buncanja u »Srpskoj Zori«, te je naš list nazvao Cokorila plaćenikom onodobnog šefa t. zv. crnog kabineta crnožutog baruna Collasa. »Srpska Riječ« je u svom 120. broju citirala odgovor »Hrvatske Sloge« i pozvala Cokorila, da se za tri dana izjasni odnosno stvar preda sudu, jer da će inače svaki pošten čovjek prelomiti štap nad Đorđem A. Cokorilom. Mi konstatujemo, da su ta tri dana, što ih je stavila »Srpska Ri­ ječ« kao rok, već davno prošla. Coko­ rilo se uopće ni ne osvrće na tvrdnje »Hrvatske Sloge«. Mučke prolazi pre­ ko njih i izmišlja nove laži, umjesto da nas javno pozove da, dokažemo naše navode, odnosno da zatraži zadovolj­ štinu kod suda. Mi ostajemo pri svome, što smo rekli i čekamo, šta će Cokorilo učiniti, ali Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hepcegocinu (d. i) u Sarajavu, Sioni^a jlBiafea R ЈД® ОвЈв lutmsh I аммМвкв Mit. — (ВДв I orodfllt tn№, valuti I msUgtBai papini nih vnta. i o I n o h шЋ: i ћриц i роодв ni vrsti robi, в postaviti m Brotni tranlrnlcB. | BanceIarija: Hralja Fetra ulka Z pridana, lijeno - Brzajaui: Trista ha^a, Sarajna - Interurban telefon: Zl^ �Strana 2 Страва „PRAVDA^ — »ПРАВДА ujedno vjerujemo tvrdo i to, da će zavcleni dio srpskog nam plemena otvo­ riti pak oči i okrenuti leda od običnog plaćenika baruna Collasa. Mi vjeruje­ mo u čestitost i plemenitost naše srp­ ske braće, koja su muke mučila za vri­ jeme rata, dok ie Cokorilo »nezavisan i slobodan«, uživao milost crnožute musale i priređivao rukopis za proslavu — opsade Pariza po Nijemcima. Eto — Dorđo A. Cokorilo je bio crno-žuti apent i plaćenik. Uzbuna na Istobu. Pod gornjim naslovom donosi bečka »Neue Freie Presse« od 22. pr. mj- čla­ nak. koji poradi njegove važnosti za prosuđivanje položaja na istoku u cije­ losti prenosimo. Članak glasi: Antantini ministri sastaju se danas u Boulogni s teškim brigama. Narod is­ toka je u pobuni i uzrujanju. Nove bor­ be naroda kao da prijete pred vratima Evrope, a vode se već od Marmarskog mora do granica Indije. Lloyd George je jučer otvoreno govorio i na pitanje Saveza Naroda o otklonjenju rata pri­ znao, da se sada na uspostavu vojske Saveza Naroda ne može ni misliti, jer su savezne države vojnički u lošem sta­ nju i imaju pune ruke posla. U istinu je situacija ozbiljna i nemoć antante očevidna. Francuzi su u Siriji potučeni i na morske obale bačeni. Talijani i Gr­ ci su u Ciliciji i Smirni ugroženi. Ali prije svega je činjenica to, da su engle­ ske prednje čete na kavkaskoj obali, na perzijskoj strani Kaspijskog Jezera, u Mesopotamiji i na granicama Afgani­ stana opkoljene ozbiljnim opasnostima, te mjestimice i potisnute. Boljševička ekspanzija spaja se na stotinama tačaka preko mora i neprolaznih armen­ skih brda sa velikom bujicom paralel­ no rastućih pokreta islamskih naroda. Iza dugogodišnjih oklijevanja vodi zajednička ideja nužne obrane, istodob­ no Turke, Arape i Perzijance — pre­ lazeći preko svih tradicionalnih opre­ ka — protiv engleskom presizanju. Teški grijeh političara versajske mi­ rovne konferencije jest: višekratno od­ gađanje provođenja mira na istoku, di­ plomatska frivolnost. nepoznavanje vlastitih snaga i igrarija sa zemljama i narodima što izgleda da će se antantinim vlastima strašno osvetiti. Juče­ rašnji pobjeditelji uviđaju, da je njihov dobitak stavljen u pitanje i moraju se na novo boriti za ono, što su vjerovali da čvrsto posjeduju. U Carigradu je žarište krize. Pri­ vidna turska vlada, koja se pod silom engleskih topova i pod engleskom ko­ mandom mora boriti protiv vlastitom narodu, koji vodi nacionalnu oslobodi­ lačku borbu, zaista ie u gradu jedva primietljiva. Dva sata dalje prema jugu počinje područje moći nacionalističke vlade Mustafa Kemal paše, koji je po­ zvao na prijestolje jednog carskog princa i nećaka sultana Abdul-Aziza. U Ciliciji su Francuzi iza jednog niza poraza i nakon ispražnjenja čitave zemlje morali sklopiti primirje, koje priznaje uspjehe Turaka. Sjeverna azij­ ska obala Marmorskog mora je sasvim u rukama Mustafa Kemal paše, koji se je također dočepao i ostrva Marmare, tf se samo još u Izmidu drži jedno en­ glesko odjeljenje pod generalom Milneom. Turske regimente, koje se nalaze u istočnoj Traciji simpatiziraju sa na­ cionalističkom vladom Mustafe Kemala i »Temps« već piše o ozbiljnoj opasno­ sti turske navale protiv Grka, u kojoj bi ih Bugari podupirali. Grčka je voj­ ska ušljed nutarnje krize i jedva pri­ krivenog sukoba između Venizelosa i dinastije sažaljenja vrijedna. Francuski parlamentarni odbor za iz­ vanjske poslove smatra situaciju na is­ toku tako kritičnom, da ie odlučio obu­ staviti sva izvješća. Vjerojatnost ie sve veća, da su dosta pouzdane vijesti o znatnim promjenama turskog mirovnog ugovora, koje se po engleskim i fran­ cuskim novinama više nedjelja povlače. Vjerojatno je. da predloži, koje je sta­ vila' mirovna delegacija carigradske vlade i koji prije svega traže ukinuće odluke, kojom se istočna Tracija daje Grčkoj, nisu učinjeni bez sporazuma sa Engleskom i da se u Londonu pokuša­ va pomoću koncesija olakšati položaj. Lloyd George, koji je kao i uvijek, duša stranke, koja nastoji da rasprava­ ma predusretne opasnosti, približava se db drugi put francuskom shvaćanju istočnh problema. Francuzi, kao glavni vjerovnici Turske, a s njima također i : - : I ; ; engleski finansijer:, predlagali su vaz­ da, da se tursko carstvo poštedi što je moguće više. U razilaženju s Amerikom u njezinom radikalnom zhtijevu, kojem su se i mnogi Englezi priključili, da se sultan, protjera iz Carigrada, Lloyd George je u svoje vrijeme našao ide­ alno riješćnje približivši se francuskom shvatanju, da se Crigrad ostavi Turci­ ma pod nekom kontrolom čije bi vod­ stvo pripadalo Englezima. On se nada, da će se s turskim nacionalistima moći izravnati, čiji uspjesi nad Francuzima u Maloj Aziji jedva mogu biti neugodni engleskim srcima. Tvrdi se, da je engleski novac igrao ulogu pri ovim uspjesima, a naročito pri onim glasovitog emira Fejsala, koji se je dao proglasiti sirijskim kraljem i čje su trupe potukle Francuze u Siriji. Stoga nije ni u .kojem slučaju veliko veselje saveznika kojim francuske no­ vine registriraju neugodnosti Engleza u Mesopotamiji i prodiranje Arapa prema Mosulu i Bagdadu. Mosul je drugo žarište krize i opreč­ nih interesa. Istom polako uviđaju Parižljije, kako su ih Englezi pretekli u Prednjoj Aziji i kako je diplomatski poraz u evropsku kratkovidnost utonulog Klemanso-a skopčan s imenom Mosula. Mosul na gornjem Tigrisu, kav­ kaska mjesta Batum i Baku i perzijska visoravan najvažnija su mjesta prednjoazijske produkcije ulja i Engleska je posegla za njima sa prirođenom i konse­ kventnom stvarnošću svoje politike. Ako bi danas došlo do protivština i nesloge između Francuske i Engleske, pi­ še pariška Libertć, ostala bi Frncuska bez i jedne kapi ulja, i zaključuje, da je jedan engleski konzorcij za ulie opasniji i teži za Francusku nego li u svoje doba gubitak Indije, Egipta i Su­ eskog kanala. Čujemo' da će komisija senata u Parizu .predati Millerandu predloge o reviziji ugovora engleskofranc. u Prednjoj Aziji, i o protestima Amerike protiv utanačenja. koja Engle­ zima daju velike gospodarstvene koristi. Ugroženje engleskog položaja u Kavkasu, Perziji i Mesopotamiji po Boljševicima i muslimanskim Arapima dira u najpsjetljivije i najvitalnje političko-gospodarstvene probleme Engle­ ske. Dogodaji na istoku i poljska ofenziva opravdavaju stanovište, koje zastupa Lloyd George. Teško je međutim shvatiti, da je. u stanju jedan potpisani ugovor po jednom ruskom pregovoraču o desinteresmentu Rusije na istoku, ukinuti hiljade veza koje danas postoje medu ruskim boljševizmom i islamskim narodima, koji se bore za nacionalnu slobodu. Vi­ jesti iz Perzije, Turkestana i Afganista­ na govore, da se pokret iz područja maloazijskih Turaka, mesopotamskih Arapa i muslimana Perzije i Turkestana na sve strane proširuje. Istočno pitanje proširuje se ušljed velikog pokreta u svjetski problem velikih novih propcrcilja i novih mogućnosti i sva prednja Azija je opet najvažnije pozorište svjet­ ske istorije.« A. K. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Regetov povratak :t Beograd. Dne 30. juna Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Kraljević Namjesnik vratio se je sa svog puta u pramji svoje svite u Beograd tačno u 9 sati. Na peronu že­ ljezničke stanice smjestila se je počas­ na četa, a dočekali su ga članovi vlade, koji su ostali u Beogradu, mitropolita, predsjednik državnog savjeta sa svim članovima savjeta, predsjednik kasacije, generalitet s oficirskim korom, pred­ sjednik opštine građa Beograda sa op­ ćinskim odborom i predstavnici raznih korporacija. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo, čim je izašlo iz voza, pozdra­ vilo se sa gospodom ministrima i gosp. mitropolitom pa je zatim primilo raport komandanta počasne čete prošavši frontu pozdravio vojnike sa »Pomozi Bog junaci!« Zatim se pozdravilo sa generalom i svim oficirima, rukujući se sa svakim. U vraćanju od počasne čete Kraljevića Namjesnika svi prisutni odu­ ševljeno su pozdravili uzvicima »Živio«! Kad je prestolonasljednik prošao kraj čekaonice, izišla je iz nje ogromna ma­ sa svijeta, koja je bila sakupljena pred stanicom, te je pozdravila Regenta oduševljenim klicanjem. Njegovo Visočanstvo Regent ljubazno je odzravio na sve strane te sjeo u automobil i gromko : | ! j i : | ' [ j ; I Brci 1/3 Uro Situacija u Tripolisu pogoršala se. Sa­ i oduševljeno pozdravljen od mase svi­ da se odmetnuo Muhtar beg, bivši na­ jeta odvezao se u Dvor. • rodni posanik u carigradskom parla­ Zahvala banu Laginji. Predsjednik mentu. Zarobio je nekoliko policijskih Kraljevske Vlade g. dr. Milenko Vesnić oficira i vojnika koji su bili kao posada odmah po dolasku u Beograd uputio je na radovima u ovom kraju. u Zagreb i Ljubljanu ove telegrame: Neuspjeh Grka u Trakiji. »Neue ZiiGospodinu dr. Laginji. banu Hrvatske i richer Zeitung« prima iz Milana vrlo Slavonije u Zagrebu. Kraljević Namjes­ zanimiv brzojavni izvještaj o Venizenik stigao je ovog časa u povoljnom losu, o njegovom putu u Francusku i o zdravlju u svoju prestonjcu, • ushićen odnosima Grčke prema turskom pro­ prijemom u divnom Zagrebu i po svim blemu. U brzojavu se veli da je Ve­ krajevima mile nam Hrvatske i Slavo­ nizelos unatoč kritične situacije, u ko­ nije, kroz koje je nio 'srećan proći prili­ joj se nalazi Grčka, a koja ga je situa­ kom ovog svog prvog, pohoda. Njegovo cija prinudila,, da ponovno proglasi rat­ Kialjevsko Visočanstvo blagoizvolilo no pravo, pošao Francuskom. Jedva da mi je narediti i zahvaliti Vam u njegovo je to učinio dragovoljno. U San Remu je ime na sjajnom dočeku u glavnom gra­ Venizelos odlučio u turskom pitanju kao du Hrvatske i Slavonije, koje će ostati u Njegovoj nezaboravnoj uspomeni. i navodno poznati stručnjak u turskim Sličan je brzojav upravljen i dru Brejcu. - zakučastim pitanjima, a kad je valjalo i utanačiti u stanove sa otomanskom care­ vinom. Untoč vrlo odlučne oporbe ItaRegentova izjava o dočeku zagrebač­ kog građanstva. Njegovo Kr. Visočan­ I lije, pobijedila je venizelistićka politika, jer je ovu podupirao Lloyd George, dr­ stvo regent Aleksandar blagoizvolio je žeći« da se može pouzdati u optimističdati izvjestitelju pariškoga »Journal des Debats« Albertu Moussetu o svojim : kc zivještaje grčkoga ministra pred­ sjednika. Međutim, već tokorfi dva mje­ dojmovima ovu izjavu: »Možete i sa­ seca pokazalo se, da je Venizelos pod­ mi stvoriti sud o dočeku, što mi ga je cijenio oružanu silu vode turskih nacio­ stanovništvo grada Zagreba, kao i pu­ nalista Ismail Kemal paše tako, da mu čanstva cijele zemlje priredilo. Govo­ reći s očevidcem ne trebam posebno nije koristilo pozivanje na oruženu silu od 100.000 Grka, koji se nalaze u Smir­ naglasiti, što znači ovo oduševljenje sa stajališta ovoga naroda. Ono, što ste ni. Ova bojna grupa po svoj prilici imavidjeli, s tim nam je draže, jer znamo, i de mnogo posla, da se oboruža i spre­ da će se tomu radovati naši prijatelji mi na navale, što ih sprema Kemal pa­ u inozemstvu. Posebno, se radujem, što ša protiv Smirne, ako bi mu uspjelo, da mogu dati ovu izjavu izvjestitelju »Jo­ i riješi vrlo tešku zadaću napad^nja na urnal des Debats«. engleske i francuske čete. (Nemoguć­ nost provesti mirovni ugovor sa Tur­ Pitanje pokrajinskih vlada. »Nar. Po­ skom, ponukalo je g. Venizelosa da se litika« donosi: »Nakon povratka mini­ zaputi u Francusku, gdje je raspolože­ stara u Beograd, postat će obrazovanje nje za ni ponešto hlađhije. nego je bilo pokrajinskih vlada opet akutno. Budu­ u San Remu. ći, da je to pitanje dosta zapleteno po­ Prema »Corriere della Sera«. u Ma­ trajat će dulje vremena, dok se svrše loj je Aziji, kao i Trakiji, položaj po pregovori. Demokrai u Hrvatskoj traže Grke vrlo težak. Grci su doduše zapo­ unutarnje poslove, prosvjetu i agrarnu sjeli -istočnu Trakiju, pošto su Fran­ reformu. Nar. klub ne će moći na toj cuzi preuzeli na sebe krivnju za neosnovi ući u pregovore, jer je demo­ prijateljskb držanje tamošnjeg pučan­ kratska stranka kod prošlih općinskih stva. Na granici zapadne Trakije zau­ izbora najslabije prošla, a u obzir do­ stavio se grčki napadaj. Zasnovano islaze još i druge stranke, koje su u kon­ I krcavanje četa u Rodostu, moralo se centraciji. U Sloveniji demokrate pre­ obustaviti i držanje Francuza u zapad­ više zahtjevaju, tako da ni tamo ne će noj Trakiji, koje baš nije osobito sklono tako doći do. sporazuma.« Grcima, osokolilo je onih 10 hiljada mo­ maka turske vojske pod zapovjedništ­ . Nova orijentacija komunista u Srbiji. vom Džafer paše kod Liileburgasa, da Komunistička se partija u Srbiji razvi­ ja sve više prema idejama Dragiše Lap- I i one pređu u zapadnu Trakiju, te da Drinopolje do krajnjeg časa obrane. Očevića, koji se već duže vremena ne vaj nenadani preokret poduprt je i jed­ slaže s Ijevičarskom politikom komu­ nom diplomatskom akcijom, koja je išla nističkog vođe advokata Topalovića i za tim, da se započnu pregovori izme­ drugova. Lapčević stoji na stanovištu đu Bugarske i Jugoslavije, te Rumunjnacionalnog komunizma protiv interna­ cionalnog komunizma, koji služi samo i ske, čime bi Bugarska dobila u Trakiji I slobodne ruke protiv Grka. Indirektno neprijateljima naše države. potvrđuje se ova verzija držanjem buPrilike u južnoj Srbiji. Dopisnik se : garske vlade, koja onamo od nekog »Nar; Politike« razgovarao s jednim ; vremena više ne podupire razne eksnarodnim poslanikom iz Macedonije, - kurzije bugarsikh komita u Macedoniji, koji mu je dao opširni izvještaj o poli­ I kako ne bi dobre odnose i raspolože­ tičkom i gospodarskom -položaju ove nje prema Beogradu poremetila. Kud pokrajine. Ondje je najaktuelnije pita­ i kamo gori su izgledi po Grke u Ma­ nje agrarne reforme, jer se u rukama loj Aziji, što dokazuju najnoviji, dogaseljaka nalazi malo zemlje. To je glav­ ! đaji. ni uzrok, što su seljaci prešli u tabor Neredi u Irskoj. »Glas Slobode« do­ nezadovoljnika i komunista. »Bugaranosi: U Irskoj se nastavlja očajna bor­ ši« su se stavili, na čelo komunističkom ba između irskog naroda, koji hoće pokretu. Oni imaju pristaša osobito me­ slobodu i nezavisnost, i engleske reak­ đu mlađim učiteljstvom, koje jedino uz cije i nasilja, kojima britanski imperi­ svećenstvo dolazi u dodir s narodom. jalisti misle ugušiti svaku nadu za slo­ Zanimivo je, da jedan dio srpske inte­ bodu ovog naroda. Krvave borbe izme­ ligencije, koja je odgojena u Beogradu đu vojske, policije i buntovnih narodnih traži autonomiju za Macedoniju, jer se, masa nikako se ne prekidaju. Atentati kako oni vele, samo tako mogu pokra­ na pojedine istaknute ličnosti i na usta­ jine pravo razviti u kulturnom, gospo­ nove, i dalje se redaju jedan za drugim. darskom i političkom pogledu. Centra­ U Londonderryju došlo je prošle ne­ lizam je posvema propao, jer onemo djelje do krvavih sukoba, u kojima je gućuje solidniju izgradnju pokrajina i sa jedne i sa druge strane mrtvih i prema njihovim potrebama. Demokrati ranjenih žrtava palo u vrlo velikom žele, da sve građanske stranke istupe broju, tako da se za iduća dva dana jedinstveno kod općinskih izbora i kod iza sukoba još tačno nije mogao usta­ izbora za konstituantu. Oni pače tvrde, noviti njihov broj. Te borbe i puškarada je u tom pogledu već došlo do spo­ nja trajali su od rane zore do kasno u razuma s pojedinim radikalskim posla­ veče. Vlasti su u očajanju zbog svoje nicima. Međutim u radiklskim krugovi­ nemoći da uguše sinn-feinerski pokret, ma o tome nije ništa poznato. koji postaje sve jači u oliko je bjesnija reakcija i krvavije .nasilje. Cim se tru­ VANJSKI POLOŽAJ. pe pojave na jednom mjestu u jačem Turci se protive Potpisu. Turska vla­ broju, pobunjenici se odmah rasprše u da još se protivi da potpiše mirovni uraznim pravcima i borbu otpočinju u govor, koji znači smrt Turske. Ona pri­ sasvim drugom kraju. No ipak je neko­ hvaća zahtjev antante glede kontrole liko puta došlo do otvorenih sukoba nad Dardanelima i glede nezavisnosti između trupa i organizovanih sinn-feinovih država na teritoriju bivše care­ ndfcskih odreda. Bolnice su pune ranje­ vine, al| traži odštetu za njih u finannih a mrtvi su mnogobrojni. cijalnom pogledu. Najodlučnije se pro­ Štrajk u Ankonl. Povodom pobune u ' tivi odstupanju zapadne maloazijske oAnkoni. koja ima revolucionarni karak­ bale, osobito Smyrne i Tracije Grčkoj. ter radnici su proglasili opći štrajk. Neredi u Bagdadu. Prema vijestima Došlo je i do pljačkanja i krvavih su­ koba između policije I radnika. Radnici iz Teherana, u Bagdadu i okolini i da­ lje traju neredi. U nedjelju je došlo do su napadali vozove I na njih otvarali puškarnja, te je bilo više mrtvih i ra­ vatru iz mitraljeza. Jučer je u vozo­ njenih. vima. koji su došli iz Rima u Ankonu �Lpoj 173 — Broj poginuo jedan policaf i ranjeno je neko­ liko karabinijera. Protiv pobunjenika, koji su se bili utvrdili kod Ankone učestvovala je i artiljerija. Jedan bata­ ljun karabinijera morao je vršiti juriš, da bi osvojio tvrđavu »Skrinu« kod An­ kone. U varoši Ankoni je mir, ali u oko­ lici još traju neredi i vodi se prava gverila između pobunjenika i žandar­ merije. U cijeloj zemlji socijalisti razvi­ jaju žestoku agitaciju protiv, odašilja­ nja trupa u Albaniju. ' Iz naše organizacije. Iz naše organizacije. Mjesni odbor naše organizacije u Zvorniku šalje nam slijedeću Izjavu: U ovdješnjem općinskom odboru, ko­ ji se je konstituisao iz bivšeg narod­ nog vijeća, sjede i dvojica muslimana i to g. g. Halidbeg Skopljaković i Hu! sejnaga Omerkavazović. Ovdašnji mu­ slimani građani nezadovoljni sa dosa­ dašnjim njihovim radom u tom odboru, [ na svojoj zadnjoj sjednici mjesnog od­ ' bora J. M. O. zaključiše izjaviti, da go­ re spomenuta dvojica niti su sa strane muslimana izabrani u općinski odbor niti oni u tom odboru mogu zastupati ovdašnje muslimane. Mjesni odbor »J. M. O.« impozantni zbor u Pećigradu održao se prvi dan bajrama, na kojem se sabralo više hiljada muslimana sa sviju strana cazinskog kotara. Na ovom ve­ likom zboru su muslimani cazinskog ko­ tara slaveći bajram isticali svoje raz­ ne potrebe za politićko i kulturno-ekonomsko unapređenje. U debati o ovim važnim pitanjima sudjelovali su gg. Hadži Hasan ef. Rizvić, Mehmed Hodža Sabljak, težak Džemal Keseiuvić Kad'ja Juhrić, Nurija Pozderac i Ibrahim Pajazejović. Zborom je ravnao Kladuški načelnik i član našeg Centralnog Odbora g. Hasan ef. Miljković. Sa zbora je poslat brzojavni pozdrav Regentu i g. Stojanu Protiću kao pred­ stavniku Parlamentarne Zajednice, te prosvjedni brzojav zem. vladi.radi kr­ voprolića u Peckoj, kojega su prouzro“kovali neki činovnici, koji se i dan da­ nas nalaze u Cazinu. Poslata je odavle i naročita deputacija u Beograd. Naše vodstvo je dobilo brzojav sli­ jedećeg sadržaja; Velika Kladuša: Muslimani kotara Caziiia na velikom narodnom zboru, u proslavu bajrama u Pećigradu’sa za­ dovoljstvom odobravju rad toga vod­ stva. a najenergičnije osuđuju svako separisanje i razdvajanje naše .u ovo kritično doba. Sa negodovanjem odbi­ jamo stoga svaki pothvat ljudi oko »Glasa Težaka« i »Obrane«, jer vidimo da se samo preko naše grbače žele dići pojedinci prema gore. Mi težaci ovoga najvećeg muslimanskog kotara vidimo jedini naš spas u radu toga vodstva. Učesnici zbora. Rezoluciju, koju je ovaj zbor usvojio donijećemo u idućem broju. Haši dopisi Tuzla, koncem juna. Srbi-pravoslavni i posrbice, koji na račun »stanja stvari« pune svoje džepo­ ve, koji unovčuju svoj »patriotizam« i svoje »uvjerenje«, govore nama, ua smo vječni nezadovoljnici, separatiste, da nijesmo zadovoljni sa oslobođenjem i da žalimo za — Austrijom! Kome nije poznato pravo stanje stvari, nego iz novina čita sve što se nama imputira, mogao bi dobiti časovito dojam, da smo mi. zbilja, onaki kakve nas Srbi-pra­ voslavni j posrbice prikazuju. No stvar sasma drukčije stoji. Mi se ne tužimo na nepravednost iz obijesti, iz prkosa, $to smo tuži-babe, nego baš zato, što nam se čini očita nepravda, a sve na račun oslobođenja. Konkretne dokaze koje ćemo navesti, ne ćemo stavljati na po­ većalo nego ćemo jednostavno pustiti ciframa i golim činjenicama, da one sa­ me govore. A Ovaj put uzećemo podjelu trafika u gradu na pojedine konfesije. Utvrdimo najprvo činjenicu, da postoji naredba ministarstva, po kojoj se trafike dijele. Kad to znamo, onda bacimo pogled na žiteljstvo grada. Muslimana imade 5,859, rimokatolika 3.839, Srba pravo­ slavnih I.976 i Jevreja 349. Trafike su dobili po konfesijama: Srbi pravoslavni ( ПРА8ДА* — .PRAVDA 20, rimokatolici 9, jevreji 3, a musli­ i Po svršetku džuma-namaza i vazumani 6 (!). Istina ima još б musliman­ I nasihata upisali su se kao članovi Ј. M. skih trafika, koje ne spominjemo s raz­ 0. gotovo svi općinari osim glasovitog loga što im je otkazano daljnje držanje • Biber ef. i njegovih trojice pristaša. trafike. Mogao bi nam koji pristaša »na­ Odbor je izabran ovako: Predsjednik rodnog jedinstva« predbaciti, da se u | Osman ef. Valjevac saj šest članova, našoj narodnoj državi ne smije paziti r koji će ga potpomagati u njegovom na taj omraženi i importirani konfesio­ radu. nalni ključ, nego se mora* dijeliti po potrebi bez obzira kojoj ko vjeri pri­ pada. ua je taj prigovor samo lug, koji se nama sipa u oči, dokazaćemo od­ mah. Uzećemo samo muslimane i pra­ voslavne. Osim grdnog nerazmjera u Otputovali. Naš predsjednik gospodin podjeli obzirom na žtieljstvo, strašna je i II. H. Ibrahim ef. Maglajlić i glavni upristranost i užasna nepravda, kod uI rednik g. Sakib ef. Korkut, odazivajustanovljivanja siromaštva. Od 6 musli­ | ći se- mnogobrojnim pozivima naših pri­ mana, koji bez prigovora imadu trafi­ staša. otputovali su jučer u Hercego« ke, svi su ili invalidi i udovice u ratu vinu. poginulih vojnika ili puka sirotinja, a to nije slučaj sa Srbima pravoslavnim. Od Zakon o činovnicima. Komisija, koja 20 trafikanata srpsko-pravoslavnih spoje bila obrazovana da spremi projekat menućemo ove: Jovu Tadića, Neđu Jo- I zakona o činovničkim platama, po kovanovića. milijunare Đorđu Kanazare- | me bi se izjednačile činovničke kate­ vića, Ristu Vasiljevića, Vašu Crnogorgorije i plate u cijeloj Kraljevini, zavr­ čevića, gazde i bogate trgovce (nijesu šila je u glavnom svoj posao. Za neko­ niti invalidi), Jovu Petfovića knjižara liko dana biće predan zakonski proje­ i bogata trgovca Marka Đuranovića Ljukat g. Stojanu Protiću, ministru za Us­ bu Stojanovića, koti također nijesu in- tavotvornu Skupštinu i Izjednačenje validi. Drugi dio od pravoslavnih tra­ Zakona. fikanata uopće nemaju dućana, nego Glavne odredbe projekta dijele sve drže trafike u svojim privatnim stano­ državne službenike građanskog reda, vima tako, da ih uopće ne može niko osim ministara na: činovnike, podčinovkontrolirati kuda troše duhan, jer ga* nike i služitelje. Po platama se dijele nikad svega ne izdaju mušterijama, ne­ činovnici na 11 klasa. Prve tri klase go. po skupe pare šverijuju. nemaju stepena, a sve ostale po tri. Da za pravoslavne ne vrijede finan­ Plata najnižeg činovnika iznosi 2400 cijski propisi i da uživaju kako u sva­ .dinara i raste progresivno do 1. klase kom tako i u ovom pogledu neko eks­ *na 24.000 dinara. teritorijalno pravo, dokazaćemo slijede­ Podčinovnici se dijele na 9 stepena ćim primjerom. Dr. Stakić, sreski na­ sa najnižom platom od 2000 dinara do čelnik i doglavnik okružnog načelnika najviše 3600 dinara. podnio, je prijavu, da je veleprodaja Kod naročito stručnih kategorija podduhana prokriomčarila preko Hamdibečinovnika, mogu se plate povećati za ga lsabegovića 4 vreće duhana. Pro­ 50 od sto.. vedenom istragom ustanovljeno je, da Služitelji 'se dijele isto tako u 9 ste­ je prijava lažna. Za bolje razumijevanje pena sa najnižom platom od 1800 dinara ističemo, da su u veleprodaji činovnici do najviše od 3000 dinara. muslimani. Usporedba: Zorka DalipaNa definitivni zakonsi tekst osvinugić, trafikantica, srpsko-pravoslavne ćemo se posebno. vjere prijavljena je da kriomčari du­ Štrajk u Splitu. Državno odvjetništvo han i da ne izdaje mušterijama propi­ odustalo je od istrage protiv uhapše­ sane »gebire«. Istragom bjelodano do­ nih komunističkih vođa. Policijska vlast kazana tačnost navoda u prijavi. Mjesto im je saopćila, da će biti poslani u svo­ da joj se osim globe oduzme i trafika, ja rodna mjesta. Jutros u 4 sata pušte­ ona ide po čaršiji i javno govori, da joj ni su svojim kućama, a u 7 sati trebali je okružni načelnik g. Grudić kazao, da su se sakupiti na obali, da krenu paro­ joj se ne može niti smije oduzeti trafi­ brodom iz Splita. Međutim su mornari ka dok je on u Tuzli. Dakle Dr. Stakić stupili u štrajk, parobrod nije krenuo iz činovnik u okružnoj oblasti neistiiito luke, a komunističke vođe zadržani su prijavljuje gdje su u pitanju muslimani, opet privremeno u policijskom zatvo­ a kad se istinito prijavljuje pravoslav­ ru. О 8 sati u jutro proglašen je u gra­ na, onda je uzima u zaštitu okružni na­ du generalni štrajk. Štrajkuju mornari, čelnik! Ovih dana uhvaćena je i prijav­ tipografi i brijački pomoćnici. Novine ne ljena Ljubica Dragić. Srpkinja, da je či­ izlaze. U gradu se međutim ne opaža da tavu »gebiru« duhana prošvercovala, pa se nadamo da će okružna oblast i . je proglašen generalni štrajk, jer su sve radnje, kavane i restauracije otvorene. nju uzeti u zaštitu od »turskih« napa­ Radi nagovaranja na štrajk uapšeno je daja. Naš je g. okružni načelnk. kako oko 20 lica. Štrajk je buknuo i u tvor­ se vidi vrlo revan i ekonomičan, da nicama cementa u Solinu. Kaštelima i svršava poslove i financijske direkcije u Splitu. U gradu vlada potpun red i i kotarskih ureda i svih mogućih insti­ mir. tucija u gradu, pa bi vlada dobro djelo učinila, ako bi sve te urede i institu­ Jugoslavenska Tehnička Terminolo­ cije zatvorila i činovnike poslala na, od­ gija. Davna je potreba bila u svima mor bar dotle, dok se u našoj sredini krajevima naše narodne države, da nalazi revni okružnik g. Grudić. Ne sa­ tehničke pojmove u građevnom obrtu i mo da gosp. Grudić nalaže financijskoj industriji, kao i u nauci nazivljemo ri­ direkciji kako će koju prijavu riješiti, ječima našega jezika. Rad oko' izdanja nego on daje nalog i policiji da na pro­ našeg tehničkog .liječnika više se puta ste denuncijacije premeću muslimanske započinjao, ali uslijed rascjepkanosti i kuće bez muhtara. Bilo bi skrajnje’ vri­ djelomičnog robovanja drugim narodijeme, da se kod nas u Tuzli jednom uma. nije se mogao polučiti zamišljeni • stanovi: ko je okružnk, ko je predstoj­ rezultat, makar su mnogi naši struč­ nik, ko financ, ko policija i t. d.. jer ova­ njaci. naročito u Hrvatskoj i Slavoniji ko dalje neće moći ići. ' i u Srbiji posvetili ovome radu mnogo I ako smo u svojoj državi i ako je vremena i ljubavi i izdali više* ovakodošlo do oslobođenja, to ipak ne znači, vih riječnika. »Udruženje jugoslaven­ da se može trpjeti ovaka anarhija i oskih inženjera i arhitekta«, koje okuplja voliko favoriziranje Srba pravoslavnih sve tehničke stručnjake, pristupilo je na štetu Krvata katolika i muslimana. radu oko izdanja jedinstvene savremeNa ovaj se način ne smije tumačiti, na­ ne i potpune »Jugoslavenske rodno jedinstvo i to treba jednom da Tehničke Terminologije«. Svi zapamte oni koji pukoše od talmi-paprivredni faktori u našoj državi, kao i triotizma. Jugoslaven-musliman. naši tehničari, sigurno će sa veseljem pozdraviti ovaj korak inženjerskog ud­ ruženja. Da se poluči potpuni uspjeh, Uspjeh u Radovlju. Došli su kao pu­ tujući vaiz Maštala ef. Salihbegović, | potrebno je, da se u ovom omašnom a s njim i Muhamed ef. Ahić predsjed- , podhvatu inženjersko udruženje pomog­ nik vakuf, mearif. povjerenstva iz Vi­ ne općom saradnjom cijele naše jugo­ sokog u Radovlje (kot. Visoko) na haslavenske inteligencije, koja je u vezi tmu, koju Je priređivala uprava ovdaš­ sa bilo kojom granom tehničkog rada. nje • mektebi-iptidaije. Građa jugoslavenske tehničke termi­ Tom prilikom iza džuma-namaza onologije početi će izlaziti u svescima već držao je Mustafa ef. Salihbegović jez­ slijedećeg mjeseca, kao- prilog »Tehnič­ grovit vazu-nasihat u ovomjesnoj dža­ kom Listu«, glavnom glasilu udruženja miji u smislu islamske sloge, bratstva, jttgoslavensnkth inženjera i arhitekta. U jedinstva, kulturnog napredka i podiza­ svakom svesku, uz štampani stupac, bi­ nja muslimana, koji je na sve prisutne ti će ostavljen uži prazan stupac za najugodnije djelovao, osim na pristašu nadopunke i popravke. Ovi svesci, na-, mutež stranke poznatog Biber ef. Sofkon nadopunjenja i popravaka, slati će tića, koji se je baš tada slučajno do­ se natrag uredništvu, da se dodaci i godio u džamiji (dokle običaja nema u ispravci mogu uzeti u obzir kod defi­ džamiju dolaziti). nitivnog izdanja tehničkog riječnika. U Сграна 3 isto vrijeme, paralelno će» se štampati sabrana građa svih grana tehnike. Stručnjaci, kao i svj oni, koji žele'su­ djelovati u ovom radu, neka sve teh­ ničke izraze, koje su eventualno već prije sabrali ili koje će sada sabrati, pošalju uredništvu »Tehničkog Lista«, Zagreb, Preradovićeva ulica br. 4/П. Oni saradnici, koji će se uredništvu prijaviti da će izdašnije sarađivati na ovome djelu, moći će besplatno dobi­ vati po jedan primjerak svakog sveska. Domaće vijesti Prilozi »Pravdi«. Prilikom bajramskog teferiča u Kaknju sakupiše g.g. Omer ef. Haračić i Mehmedbeg Haračić 176 K dobrovoljnih priloga za naš list, a darovaše: po 20 K: Salih ef. Dlakić i Mulla ef. Vrca; po 10 K: Alibeg Alajbegović, Nezir Neimarlija, Edhem Neimarlija, Avdibeg Neimarlija, Omer ef. Neimarlija, Mettmedalija Neimarlija, Nazifbeg Neimarlija, Šaćirbeg Alajbe­ gović, Hamdo Pašalić, Bećir Alagić i Zahid Neimarlija; po 8 K: Salko Nei­ marlija; po 4 K: Meho Delibašić i Mehaga Šehagić. Svim darovateljima se bratski zahI valjujemo. Živjeli! Gospodarstvo I i । I Naglo padanje cijena. Zadnjih dana vrlo naglo padaju u Beogradu cijene živežnim namirnicama, naročito brašnu, mesu, šećeru i voću. Na današnjoj berzi notirala je talijanska lira ispod vrednosti dinara. Uz tečaj 95; nije htio niko da kupuje talijanske lire. Dinar postat će najbolji novac. Beo­ gradska »Pravda« javlja: Od prije ne: koliko dana, londonska i pariška burza 1 počele su da notiraju naš dinar. Ovo je još jedna pojava, koja posvjedočava, da će naša valuta ubrzo doći do svoga potpunog ozdravljenja i da će dinar po­ stati najbolji novac na evropskom tr­ žištu. Prekjučer je »Franko-Srpska ban­ ka« nudila franak za septembar mjesec po 1.25 din. Kupci se nisu našli za ovu ponudu, pošto se cijeni, da će kroz 2 mjeseca naš d na: stajati još bolje pre­ ma franku. I Padanje cijena za odijela u Novom Sadu. »Jugosl. Lloyd« javlja: Neki kro­ jači u Novom Sadu odlučili su da šiju muško odijelo za 550 kruna. Ovo je do­ bar znak. Sa 1000 kruna spala je svota »za ruke« na 550 kruna. Vidimo da na­ stupa doba konkurencije. Izvoz duhanskih prerađevina za ličnu potrebu putn.ka. Bez natočite dozve le putnici mogu za ličnu potrebu izvesti iz Bosne Hercegovine u dru­ ge pokrajine našeg kraljevstva najviše 100 cigareta ili 100 grama duhana. Za izvoz veće količine i za izvoz u inostranstvo potrebna je naročita pismeчпа dozvola. Te dozvole. — i to samo na pismene molbe, kojima se ima u taksenim markama priložiti 14 K, — izdavače: financijske direkcije za izvoz prerađevina u druge pokrajine našeg kraljevstva i to najviše do 600 cigareta ili 600 grama duhana; i direkcija du­ hanske uprave za izvoz veće količine prerađevina u druge pokrajine, kao i za svaki izvoz u inostranstvo no u sva­ kom slučaju najviše do ^2000 cigareta ili 2 kg duhana. PoruhE uredništva. Poruke uredništva. Usiljed bestijal­ nog pisanja prostačkog »Zvona« proti našem prvaku : narodnom poslaniku g. Dru Halidbegu Krasnici, kojim ga na prostački način pogrduje i prijeti, da će se susresti sa Vidovdanom, dobili smo sa sviju strana mnogobrojne br­ zojavne prosvjede. Zahvaljujući svojim cijenjenim čitaocima i prijateljima za bratsku brigu, koju posvećuju svome vodstvu, molimo ih, neka nam oproste, što ne moramo i ne ćemo objelodaniti njihovih brzojava, niti ćemo o ovome predmetu šta pisati u našem listu. Ut­ vrđeni špijun Šmitran i njegova bandit­ ska četa ne zaslužuje nikakve pažnje. Kako se možete osvjedočiti iz cjelokup­ ne naše štampe i hrvatske i srpske, mko se ne osvrće na »Zvono« ј njegovo pisanje. Niti ga ko citira niti reagira. Na njega se u potpunom smislu može primijeniti ona mudra izreka: »Ako te pas ugrize, ti njega ne ćeš«. Za onake je skotove toljaga. �Страва 4. Strana ПРАВДА- - PAPIRNIMA Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti če svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomadu odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna- Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 Jeste U prekomerno osetljivi protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuju bo­ li. čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne'boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe.icrovih pravih Els«-pilula! б kutija? 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugsn V. Fellei, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. HilhElm F. Tiefenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proiz vod a Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. | hamqxje kopčića $ X } $ £ £ preporučuje svoje bogato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo* i točno. * Ci ene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 919 X Oglašujte u „Pravdi" Vršaća mašina prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile, koja vrše za dan 50 metara. Do­ bro sačuvana, te vrlo malo rabljena. Upitati kod Mehmeda Oruča, Visoko svakom trgovcu da oglašuj’e u „Рг a v d i" Трговина на велико и мало свих земаљских производа ЕNaslednici Pere Hostića Централа ce бави трговином земаљских производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом равне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу ce добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. || У Босанском Броду || Ceqtralqa drogerija Braća Šalpnagić Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? NeRlmati više pjege, prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Hl. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?jHtjeIi bi ste lijepu, zdravu kosu? Benzin 725/746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39'— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima „PROMET" tehnič. industr. poduzeće d. ’d. OGLASI imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu Je i Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Ljubljana, Gradišće broj 9. U .PRAVDI Spoj 172 Brof • A. A Ж Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih dčijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Hrovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsomoclya, Banat Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5fOOO.OOO. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne nalog'e najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ________________________________________________________ ■____________ .________________________ •_________________ « Odgovorni urednik: F. Salaka. Vbutelk: Crntrakš Odbor »I M 0.« D. & A, вагаИ«- � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a385fb942c988a8c22bd219f158a39f8.pdf 2d03bfc6dda9ebff9f228731c6cf0556 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. BFEđujE ndabcloni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 69 (174) Sarajevo, utorak 6. jula 1920. (19. ševala 1338.) Opet Bileca! Mjesni odbor naše organizacije po­ I pred oči gornji ponovni pokolj bilećkih slao ham je slijedeći brzojav: muslimana, koji svjedoči, koliko su muI slimani »sigurni za rođenu glavu, a ka­ Bileća, 3. juna. Jučer u 6 sati u jutro napali su pljač­ mo li za imanje«. Mi pitamo kada će kaši kod sela Pagjena na Bajra, Ade»najzad faktori, kojima je to dužnost ma i Bećlra Gjapa, te Hadžu Avdića i da preduzmu mere za zaštitu mirnih noževima ih zaklali, a Sabita Avdića iz građana«? puške ranili. Bili su pošli na poljski rad. Hoće li već jedan put »naša dražava Opširno pismo slijedi. moći zadovoljiti stranke sa pojmovima« o svom punom pravu zahtjeva lične i Mjesni odbor. imovinske bezbjednosti? Jesu li ovo Evo se navršuje i druga godina na­ »Domekratiji« »čudna shvatanja«? rodnog oslobođenja, a mi još uvijek do­ Ovo nije jedini slučaj ubijanja musli­ bivamo ovako gorke i čemerne vijesti mana u pošljednje vrijeme u pogrančiz raznih mjesta Bosne i Hercegovine, kim mjestima. I u okolici samog glav­ sa raznih krajeva njezinih, gdje se kolju nog grada Sarajeva događaju se ubijmuslimani, gdje se ubijaju, gdje se ostva muslimana. Evo jedan slučaj, ko­ beščašćpiu, gdje im se domovi ruše, jega smo bili prešutili, ali ga sada iz­ gdje im se blago otimlje, gdje im se inosimo. movina oduzima, gdje im se putevi pre­ Dne 15. maja oko 9 sati na večer sijecaju, gdje im se odijela skidaju — napali su iz zasjede na Salku Cobu u ta ko bi mogao nabrojiti sve zulume i Zgošćj Niko Lovrić iz Zgošće i jade i nevolje, što se čine od razuzoane rulje pobješnjelih hrišćana nad lič­ Ante Hrgota Tunjin iz Tršća, te nom i imovinskom slobodom muslima­ su istog Salku usmrtili, a brata mu na. Ovakj svagdanji slučajevi nagone teško ranili. Umoreni Salko pošao je u večer iz kuće u kjanicu, da položi go­ muslrnane u očajnost, jer vide ii svemu vedima, ali na njegovu nesreću, kad je ovom svoje sistematsko upropašćtenje i uništenje, dok vlasti na sve ovo osta­ izišao iz vrata, iz potaje su navalili na ju u potpunoj letargiji, Zakonske se onjega zločinci, te ga umorili. Brat nje­ štrice ne primjenjuju na privilegovane gov, pošto je vidio, da ga nema natrag, elemente, njima je slobodno sve raditi, slutio je Zlo pa je pošao, da vidi, gdje 'slobodno im' je ubijati i klati [ palili i se Salko nalazi. Pošto je -i cn izišao i svako zlo piniti. Niko ih ne poziva na vidio, šta se je zbilo, navalili su i na odgovornost, niko ih ne progoni za po-' njega te ga teško ozlijedili. činjena zlodjela. Za njih ne postoji za­ Je li ovaj zločin poznat državnom od­ kon. ' Sudovi su postavljeni za druge, vjetništvu, jesu li zločinci u zatvoru i obespravljene elemente, dok se hrišćahoće li odgovarati z svoj zločin? hinu ne smije ni suditi. Isti dan kada se ovaj pokolj dogo­ Pa ipak glavno glasilo »demokrat­ dio u Bileći. t- i. 2. o. mj. u petak u Crske« stranke u Beogradu »Demokratinotini, kotar Sarajevo, napalo je pre­ ja« ima obraza, da u svom broju od 1. ko 40 pravoslavnih Srba sa puškama, o. mi. piše, da mi jadikujemo »o ne­ noževima i vilama, na ženu i dva sina H. Mujage Memiševića, gdje su ženu kom gonjenju i sistematskom ugnjeta­ vanju, kome su tobože izlož.eni musli­ užasno izubijali, a oba sina ranili. Evo, mani« I da nas »nikakvim razlozima ovo se dogodilo neposredno kod Sara­ ne bi mogli uveriti, da treba da napu­ jeva, gdje rulja pobješnjelih seoskih ban-' dita napada na staru i slabu ženu. Ovo stimo zanat narikače«. Jedino vreme se ne da kvalificirati, ovo je više nego može učiniti, da se i taj zanat preživi i da ne bude rentabilan«. zvjerstvo, jer i divlja zvijer ima neke Besramnoj »Demokraciji« stavljamo granice. Iz Sandžaka i Makedonije. SIGURNOST U ZEMLJI. izdajničko odmetništvo, te će ministar unutarnjih djela osobno otputovati u te krajeve i sve potrebno poduzeti, da se tom zlu što prije na put stane. Ovih dana je došao u gornjoj misiji ministar unutrašnjih djela g.‘ Ljubo Davidović sa direktorom javne bezbjed­ nosti u Skoplje, ali da što bolje ispitaju uzroke odmetništva, otputovali i u Mitrovicu. Nema poštena čovjeka, koji ne bi že­ lio, da se ovome zlu što prije stane na put, te da se osigura lična i imovinska sigurnost. Nema čovjeka, koji pošteno misli i radi, da ne bi želio svoju ličnu sigurnost; a da isto tako može svoju Uslijed toga, što svakim danom raste odmetništvo' u Sandžaku i Makedoniji, (prema tome se mir i poredak u zemsve više ugrožava, podnijeli su na­ rodni poslanici ovih krajeva pismeni upit na g. ministra unutrašnjih djela, da li misli poduzeti hitne ko rake, da se osigura mir i po-' redak, te mirni razvitak pu­ čanstva bez razlike vjere, koje želi dobrobit' ove dr­ žave. Na stavljeni upit u ime Privr. Nar. Predstavništva odgovorio je ministar predsjednik g. Vesnić. da vlada ne će ostati pasivna i ne će mirno gledati trgovačku robu prenositi sa jednog mje­ sta na drugo, bez straha, da ne bude orobljen od razbojnika. Da se ovo zlo dalje ne širi 1 iskorijeni, treba najprije temeljito i savjesno ispitati i ustanovi­ ti uzroke, a onda je lako po­ duzeti korake, da se ovo zlo isključi i daljnje širenje spriječi. Raditi površno i početi sa osjećajem osvete, da se isčahuri u progone, nije ništa drugo, nego zlo privremeno od­ goditi, da se poslije u većoj mjeri po­ novi. Stoga treba ovo zlo savjesno i nepristano ispitati, a onda temeljito is­ korijeniti. Nadamo se, da se g. ministar unutarnjih djela pri ispitivanju ove rak rane, ne će osloniti samo na re­ ferate činovnika, koji nijesu mogli ili nijesu htjeli prou­ čiti dušu i psihu narodnu, nego će doći u doticaj i sa do­ maćim ljudima bez razlike vjere, te ispitati njihovo mi­ šljenje i saslušati savjete, a tek onda početi sa iskorjenjivanjem. ♦ »Privredni Glasnik« pišući o ovoj stvari po svom profesionanom običaju hoće da obijedi i kompromituje sve mu­ slimane tako, da su svi upleteni u tu gadnu rabotu i Sa se odmetništvo naj­ više širi baš u onim mjestima, gdje su muslimani u veSMi.' Mi gornjh lažnu i tendencioznu podvalu »Privred. Glas­ nika« najenergičnije i sa gjnušanjem od­ bijamo. »Privr. Glasnik« bi trebdo da znade, da od muslimana, osim nekoliko kosovskih Arnauta nema nikog u odm/etništvu, nego naprotiv štogod je od­ metnika u Novopazarskom Sandžaku, isključivo su do­ maći i iz Crne Gor-e prebjegli Srbi, što će se skoro vidjeti kada se koji ulovi. Objeđivati paušalno sve mu­ slimane radi pet-šest odmetnika, jest kulminacija laži i denuncije. Godina II. Mi smo svi muslimani općenito za napredak ove nam zajedničke države i u cijelosti se pokoravamo postojećim zakonima i naredbama, doćim tvrdnja, da su muslimani zaraženi odmetništyom, a došljedno tpme, da su nepri­ jatelji države nije ništa drugo, nego proračunato raspirivanje mržnje kršća­ na proti muslimanima, koji jednako i još bolje žele dobro ovoj zajedničkoj državi i koji su kud i kamo veće ošte­ ćivani i napadani od odmetnika, nego ii kršćani. Neka »Privredni Glasnik« malo promisli o ovome. Njegova mrž­ nja proti muslimana trebala bi da imade neke granice. Tretirati arnautska odmetništva kao nešto naručeno i upereno proti srpstva i državnog opstanka, a da se to sva­ ljuje na muslimane, jest podvala svoje vrsti, koja je po naročitom programu smišljena, te se ne da kvalificirati. Po­ znato je, da ova društvena bolest sto­ ljećima vlada medu Arnautima. Turska vlast i pjeni vlastodršci nijesu htjeli ili nijesu mogli proučiti njihovu psiha i potrebe, te su svake godine udarili na otpore i ustanke, koji su se redovi?, ugušivaii samo privremeno, jer se ni­ jesu upotrebljavala druga sredstva ostm šiljanja vojske, što ih je kud i ka­ mo više stajalo materijalnih žrtava, ne­ go li da su trošili na prosvjetu i du­ ševno oplemenjivanje, su čim bi stekli • simpatije naieda, dok se. to silom nikaua lie postizava. Ako se‘toj sili još pri­ druži novinsko rapsirivanje mržnje, on­ da je uspjeh ne samo problematičan nego dapače isključen. Uzrok je arnautskog ustanka nejednakost pred zako­ nima, a lijek je, da se spriječi samo­ voljno i apsolutističko bezakonje. Historička je činjenica, da se nije mogla održati ni jedna vlada silom i progonima. Trajno se može vladati sa­ mo pomoću ljubavi i pravde. Da je naš drug »Privredni Glasnik« upotrijebio svoje pero u ovome smislu, mnogo bi doprinio koristi i narodu i državi. »Hak«. мшшапгатжмтмамкажам «Јиге« «xen i v” „Napretkove“ pozitive. U utorak 29. o. mj. Napredkov je glavni odbor predao svom hrvatskom narodu najnovije čedo svog rada, jedan monumentalni spomenik kulture, požrtvovnosti, staranja, pregaranja, znoja i žrtava hrvatskoga naroda Bosne i Her­ cegovine, koji je u jednoj brizi za svo­ ja buduća pokoljenja sagradio u Koše­ va vilinske dvore u kojima će se od­ gajati Krešimiri, Dmitri, Zvonimir!. Krasn je dvorac Napredkov Srednjo­ školski Konvikt, divno je to palača sa­ zidana sirotinjskim znojem hrvatskim, a opet u potpunom smislu jodnog mo­ dernog odgojilišta, previđena svim od­ gojnim, higijenskim i pedagoškim po­ trebama, uzorna i bez primjera, palača koja će biti najsvijetliji spomen hrvat­ ske kulture, koja će služiti na diku i cijeloj našoj državi, palaca kojom bi se ponosio i veliki narod Goethea, Schi- lera, Heinea i Wundta, palača u kojoj će zamirati svaki atom nacijonalne dege­ neracije i kulturne dekadenske hrvat­ ske budućnosti, jer su u toj basnoslov­ noj palači hrvatske majke i hrvatski očevi svojim dalekim pokoljenjima po­ digli i uskrijesili čisti i tipični Pešta1 o z z i a n u m. U utorak oko 10 sati pr. p. uz tonove mostarske Hrvatske Glazbe primicala se ovoj sjajhoj palači duga i veličan­ stvena povorka sastavljena od hrvat­ skog naroda obaju spolova i obiju re­ ligija, čije su redove krasili i mtjogi Napredkovi gosti iz provincije, a naj­ veći ih se broj vidio iz Brčkoga, Mosta­ ra, Konjica i 'Ljubuškoga. Nakon što je u kućnoj kapelici presvij. g. dr. Šarić po obredima katoličke crkve Oba­ vio čin posvete ove kapelice Napredkov je vrlo zaslužni predsjednik gosp. �»truna 2 Страка број 174 Uro »PRAVDA* — „ПРАВДА* Ta udarit u velikom blagovalištu, koje bijaše ukusno okićeno i urešeno slikama naših vladara, nekih inače po Napredak zaslužnih muževa, te slika­ ma, koje predstavljaju svijetle momen­ te hrvatske prošlosti, održao pozdrav­ ni govor i Napredkov Srednjoškolski Konvikt u Sarajevu, proglasio otvore­ nim. Na ovom divnom djelu tom pri­ godom izrazili su svoje čestitke Napredkovu središnjem odboru u ime na­ še vojne vlasti general g. Hadžić, a ci­ vilne g. dr. Milan Srškić. Od vlade bi­ jahu prisutni još i gg. Šćepan Grđić i dr. Krsmanović, od Gajreta g. dr. Karamehmedović, od društva Jugoslavenki predsjednica gđa Jojkić, od mostar­ skog »Hrvoja« profesor g. Salih Baljić, te izaslanstva i predstavnici »Trebevića«. Hrvatskog Radiše. nekih vjersikh oblasti, većine 'Napredkovih podružni­ ca. te mnogih i mnogih mjestnih i pokrajinskh korporacija. Čudno malo iz­ gleda. da se nije ovdje pojavio — inače kulturno, društvo — Sarajevski Soko, pa Gradska općina, pa mnoga predstav­ ništva' mjesnih srednjih škola, te i još neko drugi. Poslije čestitke svi su go­ sti preduzeli pregledavanje same zgra­ de, a oko 121/. niz Bolničku ulicu vi­ djele su se silne grupe i grupice ljudi, koji se u grad povraćaju, a svaki je prijatelj Napretka na svom licu i u svom srcu nosio neko ugodno iznenađenje i utisak jednog gigantskog djela, koje je zdala neumorna ruka hrvatske inteli­ gencije i ncprocjeniva požrtvovn^st hrvatskog naroda. Oko 3 sata po podne isti dan opet je sve vrvlielo u zgradu i oko zgrade, ali ovaj put publika je išla u jednu veliku dvoranu prvoga sprata gdje se održa­ la ovogodišnja Napredkova glavna skupština. Tiho, lijepo i dostojanstveno predsjednice g. Tandarić skupštinu ot­ vorio i pozdravio. Tajnik je isto tako pročitao svoje izvješće, bagajnik svoie, predloži sravnjeni i prihvaćeni, podije Ijen apsolutorij starom odboru, koji je također j ponovno Izabran, stvoren proračun, odobreno utemeljenje Zrinjsko-Frankopansk^. Zaklade, javno i je­ dnoglasno osuđeni razbijači Napredko­ ve Spomeapioče u Zakladnom domu, a isto tako i Vasilj Grđić zbog poznatih njegovih ispada proti pojedinaca kao i cijelog Napredkova središnjeg odbora, te'uz pjevanje »Lijepa naša domovina« skupština je bez buke i bez upadica, bez trvenja i izazivanja, bez vfijedanja i bez policije,, tiho, kulturno i dostojan­ stveno i završena. Iz izvješća tajničkog vidjeloi se na pakove je sve zapreke nailazio Napretkov odbor u svome radu, ali usprkos svemu tome blagajnik izvijesti, da je Napredak imao jedan kolosalan prihod u ovoj godini, koji još malo pa bi dose­ gao 2 milijona kruna. Narpedak je na ovoj njegovoj visini održalo samo to, što je njegov odbor i na djelu stalno ostao konzekventan. da je Napredak kultur no društvo svih Hrva­ ta bez razlike stranaka, šfo u nas u našem kukavnom i jadnom Gajretu nije bilo moguće još nikada pro­ vesti. Kad sravnimo: šaka bosanske katoličke sirotinje i stotine i stotine hi­ ljada muslimanskih bogataša, milijone Napredka i Gajret samo sa temeljnom glavnicom, Napredkove zgrade koje danas (samo Zakladni Dom i Konvitk) predstavljaju jedau investiciju do 50 milijona kruna i Gajret bez i jednog va­ • ; ’ ( ljana ormara i koji se savire po maga­ zinskim prostorijama židovskih meza­ nina, onda dolazimo do zaključka, da Gajret u ovakovom stanju kao što je sada- nije naš nikakav ponos, nego li naša- grdna i crna sramota. — Inteligencija je Gajret upropastila, isto kao što je i 7apredak uzdigla; ali na Gajretovoj skupštini riječ vode samo strančari, oni se reproduciraju i svađaju, iz­ bijaju kapital u svoje, stranačke svrhe, a na Napredkovoj skupštini nije se ni javio ni Mandič, ni Sunarć, ni Cankar,’ ni Boić, nego su govorili samo kultur­ ni radenici — govorio je profesor Mijo Vučak — sigurno najveći, naisolidniji i najsavjesniii kulturni radenik u Sara­ jevu. Nad kulturnim podizanjem kato­ ličkog dijela našega naroda bdije nje, gova svjesna i ozbiljna, svjetovna i du­ hovna inteligencija, a tvoja kulturna pitanja — islamski narode u Bosni i Hercegovini — rješavaju do zubi nao­ ružani policaji i žandarmerija, a ti si jadan i žalostan dek tvoju kulturu i tvoj moral budu branile i čuvale batine i bodovi »humane« bosanske policije. * I । I I smije kazati jer bi i nju ubili. Ile Cukara nam prijeti da će nas sviju iz kuća istjerati. Cijeli ovaj događaj je prijavIjcn sreskom načelvtsu, od kojega za­ htijevamo, da povede najstrožije izvide proti zlikovaca i preda ili sudu. Vrijeme je jedan put, da se postavlja neki red. Nijesu Muslimani predmet, na kojem će se iskaljivati hrišćanska obijest. Čišćenje u radikalskoj stranci. Radi čokorilovskog pisanja »Srpske Riječi«, u Sarajevu. »Balkana« u Beogradu i »Srpskog Naroda« u Zagrebu isključila je radikalska stranka neke svoje članove među njima Stijepu Kobasicu i cijeli zagrebački mjesni odbpr. »Srpski Narod« prestao je biti glasilom radikal_ke stranke. Znali smo mi i do sada, da Cokorilo. makar bio neubrojiv i zreo za kavez, nije osamljena pojava, pa nam je drago, da su makar i okasno, stale o tom voditi računa radikalska i neke treznije beogradske novine. (»Nar. Slob.«) I ; | i i । ; j i »Javna bezbjednost«. Kakav red i mir i sigurnost vlada u našoj državi, dokazuju ove žalosne vijesti, koje va­ dimo iz beogradske »Tribune« od 2. Poslije Napredkove skupštine u vrtu jula: »Kraj podrinskih hajduka. je oko 5 sati otpočela velika pučka sve­ Potera ubila je u planini Vidojevici čanost, gdje su učešća uzeli silni posje­ oglašenoga hajduka Milana Belića. tioci medu kojima se opažao i vrlo lijep U daljnoj poteri žandarmi 'uhvatiše u broj muslimana. Za vrijeme cijele sve­ selu Lopatama (okr. tuzlanski) hajdu­ čanosti. koja je potrajala do iza pono­ ka Sremčevića a hajduk Budimir Jovaći briljantno je svirala Hrvatska Glaz­ nović ubio se sam. da ne bi dopao ba iz Mostara, a i naš" je sarajevski poteri u ruke. »Trebević« otpjevao nekoliko divnih Pogibija hajduka u Sumakomada. Nešto iza 12 sati svečanost d i j i. Oglašeni hajduk Milan Spasić uje zaključena sa zajedničkim sviranjem bijen je u Belosavcima; drug mu Svei pjevanjem naše narodne himne pri če­ tozar Marković ubijen je na" putu za mu je jednom Čovjeku (kako čuh ne­ Bugarsku u Svrnjigu. Treći učenjem kom liječniku L. iz Državne Bolnice) hajduk Miloje Colić umakao ie u Bu­ jedan naš mladi časnik-Zagorac rukogarsku, nu preduzete su mere, da sa pipateljno pokazao što se u Evropi či­ tamo pronađe.« ni pri pjevanju jedne narodne himne. Ovo su plodovi državničkog iada Kad je svečanost dovršena valovita je ministra Pribićevića, koji je kroz obujica svijeta potekla Bolničkom ulicom samnaest mjeseci rukovodio unutarnje prema Sarajevu, a jedna vesela družba poslove naše zemlje i uspostavio »uzo­ naših dragih Zagoraca pjevala je onu ran« red i mir, kojega uspjehe danas omiljelu: »K a j nammoreju. m oteško osjeća zemlja i narod. A kakva reju........?« Inž. M. CeUć. bezbjednost imetka i osobe vlada u Besa,, to je nama dobro poznato iz bez­ broj slučajeva napadaja i zuluma na muslimansko dobro i živote, a to je is­ kusio i sam general Terzić pa svojoj >sobi. U nas bi trebalo zavesti potjere Razbojnički napadaj u Zenici. Alaga žandarske, da zaštite muslimane od div­ Mušinović muhtar, Mumin Bečić i Durljačkih nasrtaja, otimačina i pljačkanja. mo Sahinović te sela Viduše (kot. Ze­ Ali u Bosni se radi o zaštiti muslimana, nica), prijavljuju slijedeći razbojnički pa nema žandara, a u Srbiji se štite srpnapadaj: Na 25. juna t. g. pošla su naša sko-pravoslavni, pa z; to lično ministri djeca u šumu zvanu Gnjilice, da uberu idu tješiti uplašeni narod, a onda šalju trešanja, pa su napadnuti od Riste i čete žandarske da ubijaju napadače. Mitra Palete, Steve i Manojla NikoliHoće li se i u Bosni poduzeti slične ća, te Staniše Mdrkovića i Pere Gejastrogđ mjere? Hoće li jednom i musli­ ka. koji su djeci oteli gunjeve, fermene, pasove, kape i obuću, te sepete sa | mane uzeti u zaštitu zakon o redu u zemlji? Hoće li i muslimani jednom po­ trešnjama i špagove sa sjekirama jer stati ravnopravni građani, koje država su usput i dtva ponijeli. Od stvari što jednako Sliti zakonom i obranom od su oteli od djece što nije vrijedilo to zlikovaca. su isjekli, a što je valjalo До su odnijeli. Na djecu su pucali iz pušaka ali sre­ Podjela mandata. Zrema izbornom ćom nije niko pogođen, samo su kame­ zakonu za ustavotvornu skupštinu koji nom ozlijeđeni sluga Mehage Bećića te je u Narodnom Predstavništvu u gene­ Ibrahim Gađun i Agan Šahinović. Kod ralnoj debati usvojen možemo već sa­ Jove Gnjatije bili su kopači isti dan i da iznijeti kako će naša buduća usta­ kad su djecu ugledali na bijegu, izletjeli votvorna skupština u glavnom izgleda­ su i zasjeli u pšenicu i pucali na njih ti s obzirom na podjelu poslaničkih man­ Ile Cukara i Uroš Stevanović. Ile Cudata prema pokrajinama, okruzima i kara je pucao iz revolvera a Stevano- • gradovima. Prema tom izbornom za­ vić iz repetirke. Svjedok žena Đorđe j konu dobiv Srbija u granicama od go­ Stevanovića koja je vidjela da su gor­ dine 1914. — 157 poslanika i to po ok­ nja dvojica dočekala djecu ali da ne I ruzima: užički 5, pođrinski 8, valjevski ! ' • i : I i I Bilješke. F E L| T O N. A. Hifzi Bjelevac; Rene Logotetides. j I i ; (6i) XVI. Bijeg Papadoplosov nije primijećen niti otkri­ ven. Kod prozivanja njegova imena nije bilo, a me­ đu tolikim kažnjenicima nije se zapažala njegova odsutnost. Prošao prvi dan, drugi i došao treći.., Rene je postala neodlučna, mučaljiva. Zija se držao na oko miran, ali i on je bio nemiran. Iza ručka, kada su šetali dvorištem približila se Rene Zijau i upitala ga: hoće li večeras. Zija nije odgovorio. Raz­ mišljao je a onda reče: „Jest Rene, večeras ćemo ostati iza drugih i skriti se za drvarnicu... Ti gledaj da si ovdje u blizini.« Rene pogleda drvarnicu, odvoji se od Zija i pođe onamo. Ogleda drvarnicu, prođe dva puta okolo, izmjeri pogledom ztd, preko kojeg je pobje­ gao Papadoplos i reče u sebi: »Ako je uspio pobjeći dosta je da se je sam spasio! Zašto bi on kušao još jednorri da bude zat voren?« Prolazeći ispod zida omjeri visinu prozora i osluhne kako se vali mora razbijaju tu pod zidom o kamenu pećinu, pa pomisli, da bi’ noćas mogao još i njezin grob biti za tim zidom. Pa svejedno je: ili tako, ili tako... Rene se opet vrati drvarnici i uniđe u zahod, da pogleda može li se tu gdje sakriti. žfja je lutao prostranim dvorištem, a da se nije ni s kim sastao. Išao je brzo, pa su se neki i okrećali i gledali ga, no on to nije ni primjetio. On je mislio samo na jedan čas; noćas kada vidi bijel "znak na prozoru... Od zapadne strane navlačio se crn oblak i iz­ gledalo je, da će svaki čas početi kiša padati. Bila je sparina, vruće. Kažnjenici su posjedali u hlado­ vinu i razgovarali u grupama. Dvojica vojnika-čuvara šetali mrzovoljno između njih onako i nepazeći na nikog. Bili su to stariji ljudi i razmišljali o svojim prilikama. U to je počela padati kiša. Najprije krupne kapljice, a onda se spustio pljusak. Kažnjenici poč­ nu odlaziti s dvorišta, a Zija se neopaženo odvoji i iza zahoda sakrije se za daske kraj zida. U isto •vrijeme izađe Rene iz zahoda i zavuče se među daske. Zija je polagano zovne: „Renel Dođi ovamo... « Kao mačka, u sivom ogrtaču provuče se Rene iz­ među dasaka i dođe do Zija-a. 1 On joj stisne ruku i reče: ; • I i । 5, beogradski (bez grada Beograda) 5, smederevski 5, kragujevački 6, morav­ ski 7, požarevački 9, krajinski 4, timoččkl 5, pirotski 4, niški 7, vranjski 8, toplički 4. kruševački 6, rudnički 3, čačanski 5, prijepoljsko-beranski 4, zvečansko-raški 5, metobijski 6, prizrenski 4. kosovski 6, kumanovski 4, skopski 5, tetovskj 5, bregalnički 3* tikveški 3, bitoljski 8, ohridski 3, grad Beograd 5 ili 6 ili 3. Naša Bosna i Hercegovina imaće svega 63 poslanika i to okruži travnički 9, .mostarski 9, sarajevski 10, tuzlanski 14, banjalučki 13, bihaćki 8, Dalmacija unutar đemarkacionih linija 11. Hrvatska i Slavonija s Medumurjem 92 i to srijemski okrug 14, virovitički 9, požeški 9, belovarsko-križevački 11, varaždinsko-medumurski 13, zagrebač­ ki bez grada Zagreba 17, modruško-riječki 8, licko-krbavski 7. grad Zagreb 4 ili 5 ili 3. Slovenija s Prekomurjem unutar đemarkacionih linija oko 38 sve­ ga. Crna Gora sačinjava u granicama današnjeg vladinog povjereništva jedan izborni okrug sa 8 mandata. Banat u granicama određenim po pariškoj kon­ ferenciji 20 i Bačka 25. Ukupni pregled bio bi ovaj: Srbija s Beogradom 157, Crna Gora 8, Bosna i Hercegovina 63, Hrvatska i Slavoni­ ja i Medumurje sa Zagrebom . 92, Sio venija i Prekomurje s Ljubljanom (3 iz borna mandata) 38, Banat 20, Bačka i Baranja 2, Dalmacija 11. sveka oko 414. Naravski da ovaj projekat može još u specijalnoj debati doživjeti izvjesne promjene, ali se slike u velikom neće izmijeniti. Kvalifikovanih poslanika ima­ će Srbija 27, a ostale pokrajine 21vPosebne poslanike imaju samo oni grado­ vi, koji imaju preko 30.000 stanovnika. »Tolerancija«. »Epoha« od 2. jula, donosi ovaj telefonski izvještaj iz Subotice: »Ovih dana ovdje se pronosi vij'est da će naše vlasti uzeti u posjed ■subotičku katoličku crkvu, koju je Ma­ rija Terezija ' 1740. godine zidala, radi uspostavljanja pravoslavnog episkopa­ ta. Na ovu je vijest održan veliki pro­ testni miting Bunjevaca u »Pučkoj Kasini«, na kome je donešena rezolucija kojom se protestuje protiv ovakvog rada naših vlasti i određena je deputa­ cija koja* će otići u Beograd i kod Mi­ nistra Vjera najodlučnije protestovati.« Ne znamo koliko je istine u ovoj vi­ jesti. ali je sramota za doba u kom ži­ vimo, da se u opće o ovakim djejima i pomišlja. Tolerancija vjerska i plemen­ ska osnovni su princip za normalni raz­ voj države i društva. III Ulili III ии пи-- -fmiTlrrri.ЖД1 Iz naše organizacije. Kotarska Skupština naše organizaci­ je u Žepču održana je dne 26. juna t. g. i u kotarski odbor izabrana slijedeća gospoda. 1. Nezir H. Nalić, predsjednik, 2. Derviš ef. Omerović podpredsjednik. 3. Hifzi ef. Husejnagić, tajnik, 4. .Salihaga Cijkić. blagajnik. U odbor bez fun­ kcije izabrana su gospoda: 5. H. Malićbeg Maličbegović, 6. Numan Osmanefendić, 7. H. M. Hasan •Mulasmajič, 8. Ašir Mulasmajič, 9. Hafiz Hasan Odžačkić, 10. Halil Imanović, 11. Mehmed Prosko, 12. Hazim ef. Muftić, 13. Tlašim Mujić, 14. Hurmo Maličbegović i 15. Asim ef. Bajrić. »Sada je početak... Eno gledaj, odavde se vidi prozor na zidu.. ■ Lijevo, iza zahoda proći ćemo kada ugledamo znak. . . — A ako ne dođe Petro?» upita tiho Rene. Zija-a kao da nešto ubode u srce. Neodgovori ništa. Kiša je padala a kapi se cijedile s dasaka na njihova odijela, pa su kroz po sata bili mokri. Pod ■ njima se zakuvala prašina s vodom, a neugodan zadah širio se od zahoda. Zija je šutio i razmišljao, a Rene-gledala nje­ govo, kao iz kamena isklesano lice na kojem se nije ni jedna žilica micala. Njegove velike crne oči bile su nepomične isto kao i lice, kao i misao nje­ gova,, kap čitavo biće. Vrijeme je prolazilo, kiša nije prestajala, nas­ tao sumrak i počela se spuštati noć. Rene naslonjena na Zijaovo koljeno sjedila je na jednoj slomljenoj' daski i oboje gledali samo u jednu tačku tamo na zidu gdje je bio prozor kroz koji je njihov pogled išao još dalje u susret smjelom Grku. Nastaviće se. Muslimani, čitajte i širite „Pravdu“! �ЛРАВДА* — »PRAVDA. 174 — Broj „Централном Одбору Ј; М. О;“ I vi ispit i da uzaludno' troši hiljade na Ha руке r. Сакиба Коркута. Овај i današnjim kolosalnim skupoćama. Котарски Одбор на својој консти-гуирајућој сједници једногласно . je закључио да се душом и срцем солидарише с Вашим кораком протиу Круља. Живили сви они, који тавко енергично знаду бранити част Муслимана! Жепче, 30. јуна 1920. [ : I i | i I Котарски Одбор. PravednostnašeM Skoro će se navršiti dvije godine ot­ kako mi muslimani u Bosni i Hercego­ vini zbacismo sa sebe teški jaram apsolutističko-birokratske Austro-Ugarske i u nadi, da se nakon punih četrdeset godina riješavamo našeg kulturnog i političkog ropstva, sa oduševljenim en­ tuzijazmom pozdravismo proglašenje naše slobode i ujedinjenja. Te su dvije godine jedna prilično velika epoha u historiji naše nove države. Mi smo mu­ slimani sa potpunim pravom očekivali, da će promjenom državnopravnog po­ ložaja nastupiti sasvim nove bolje pri­ like za naš socijalno politički život Dvije su godine na izmaku otkako mi očekivasmo mnogobrojnih blagodati od naše nove uprave, ali na žalost sva ta naša očekivanja i nade, koje smo u to polagali bjehu voks klamancis in deserto. . U mjesto, da je naša nova uprava na. stojala kroz to vrijeme ublažiti naše nevolje, ona nam naprti nove, uslijed čega se može slobodno reći, da živimo još u dobi pogoršanog austrijskog ap­ solutizma, koji nam je mnogu neugod­ nu uspomenu ostavio. . Odmah iza prevrata je počela bb« sanska vlada uvoditi neke nove »ured­ be« i novi način državnog uređenja ra­ di 'čega je i zavitlala ova disorijentacja u svim našim javnim poslovima. Cva je dlsorijentacija bila samo na šte­ tu nas muslimana, jer se naša slada na njezin račun dade na posao, da se sa ovakvim mutnim prilikama bkjr.ste ra­ zni »mučenici«, koji bi drugdje dobili naziv pljačkaši. Bosanska vlada nije birala sredsta­ va kako će što bolje usrećiti i obilno nagraditi »viteška« djela raznih »muče­ nika i mučenica.« za podnešene »muke« za vrijeme Švabine vladavine. Poče im izdavati razne koncesije i izvoznice, koje od prevrata pa sve do danas bje­ hu jedno od najboljih .sredstava za obo­ gaćivanje. I nećemo pretjerati ako us­ tvrdimo. da su tim Izvoznicama mnogi i preko naći postajali milioneri. Trgo­ vina sa izvoznicama. koja je odmah iza prevrata bila uzela veliki mah, bje­ še koncesionirani obrt privilegovanih pravoslavnih građana u čijim se ruka­ ma još i danas nalazi. ' Osim toga svakom je dobro poznato, da je iza prevrata ostalo mnogo upražnjenih mjesta u raznim državnim služ­ bama a da i ne spominjemo na novo kreiranih mjesta od prevrata do danas. Naša je »pravdoljuibva« vlada gleda­ la i s Tim nagraditi svoje pravoslavne mučenike« i »mučenice« postavljajući ih na najvažnija mjesta. Ni jedno bolje mjesto u državnoj službi nije ostalo prazno, da ga nije naša »pravdoljubi­ va« vlada popunila sa kojim svojim 'PJ^oslavnim« ne gledajući na to, je јјф to stekao nužnu kvalifikaciju ili nije i je li za to osposobljen ili nije, nego po onoj narodnoj lozinki: Hajde brato nek je više vojske. I dok ta na­ ša »pravdoljubiva« vlada popunja još i danas najbolja i sa najvećom odgo­ vornosti skopčana mjesta u državnoj službi sa svojim pravoslavcima, ne gle­ dajući na sposobnost i svršene nauke kao što je to kod vlaseničkg predstoj­ nika, koji osim suhoparne gimnazijske naobrazbe ne posjeduje nikakove dru­ ge, a da I ne govorimo o višim našim upravnim činovnicima kao n. pr. tuz­ lanskom okružniku, dotle ta ista vlada kod nas muslimana traži i u jajetu dla­ ku. Ta naša »pravdoljubiva« vlada po­ stavlja kotarskim predstojnikom jednog pravoslavnog gimnazilalca bez ikakove akademske naobrazbe dajući mu svu vlast u ruke, da može među osta­ lim proganjati tamošnje muslimane, a ovamo upućuje jednog muslimana koji je prije dvije godine na univerzi svršio pravne nauke i namješten kod jednog ovdašnjeg kotarskoga ureda perovodnim vježbenikom, kđli kao takav još i danas funkcionira, akoprem su njego­ ve kolege još davno bili unaprijeđeni u viši člnovni razred, dok se bd ovog .muslimana traži, da polaže još nekako- " | | i ’l Pitamo ovim našu vladu, da li misli već jednom preštati sa zapostavljanjem nas musimana, čiji vapaji radi toga đanomice rastu? U prvom redu moramo na ovom mjestu konstatovati, to da setakovim postupkom naše vlade prema nama muslimanima, u veliko krnji ugled države, ubija volja u nama muslimani­ ma, koji smo isto toliko ljubavi prema državi pokazali prije rata, za vrijeme rata i nakon oslobođenja koliko i ostali naši sugrađani. U drugom redu pak najenergičnije ustajem^ proti ovakovog protekcionizma privilegovanih elemena­ ta i tražimo, da se već jednom presta­ ne sa zapostavljanjem nas muslimana, koji smo isto toliko sposobni koliko pravoslavni ako ne bolje i da se od sada podjednako uzimaju u zaštitu i. interesi nas muslimana. T urska. Turska je 26. pr. mj. trebala potpisati’ । mirovni ugovor. Akcija nacionalista i boljševički pokret u Turskoj diktiraju I antanti potrebu skorog i definitivnog I riješenja istočnog pitanja, naročito kad I se jasno vidi • tendencija Turaka i svih muslimana, da se lislovi mirovnog ugo­ vora s&sviin izmijene. Međutim turski delegati, koji su trebali da budu 26. ju­ na ranim jutrom u Parizu, pošli su na put tek 25. Veliki vezir, koji stalno bo­ ravi u Parizu, predao je konferenciji mira memorandum s izvjesnim brojem 'opasaka na tekst mirov.nog ugovora. Veliki vezir primio je iz’ Carigrada tele­ gram, u kome se njemu javlja, da je odgovor Turske na mirovne uvjete go­ tov i da ni pod koju cijenu ne potpisu­ je mira, dok u Pariz ne stignu delegati Džemal paša i Rešid beg. Za slučaj, đa bi saveznici pokušali prisiliti velikog vezira na potpis ugovora, on to može uč.initi samo na temelju turskog odgo­ vora saveznicima. Glavne su tačke ovog odgovora sli­ jedeće: 1. Turska odbija davanje Tracije i Smirne Drčkoj i zato navada' religioz­ ne, historijske i etnografske razloge protiv grčkih zahtjeva. Turska traži, da grčko-turska granica ostane kao g. 1913.; 2. Turska priznaje neodvisnost Arme-‘ I nije i pristaje, da joj ustupi dio provin1 čija Van, Bitlis i Erzerum, ali traži za ove izgubljene teritorije naknadu; 3. Turska priznaje vladu Hidžasa i ( usvaja osnovu mandata nad Sirijom : i Mesopotamijom, ali traži, ’da turski delgati budu pušterti kao ravnopravni u komisiju, koja će određivati graI niče; 4. Turska pristaje u prinfipu na reI žim međunarodne kontrole Dardanela. ; ali traži, da bude zastupana u kontrol- . noj komisiji za Dardanela. Nadalje će turska delegacija još naknadno prote­ stirati protiv savezničkog riješanja pi­ tanja dardanelskih moreuzina, jer se to i riješenje kosi sa turskim suverenite- I tom. z Znajući, za ove turske protupredloge i saveznici šu u Boulogne sur Mer dali Grčkoj mandat, da napadne organizi­ rane čete Kemalpaše i da- silom svojih divizija počne provađati u ime antante versailleski mirovni ugovor. Turska je uzela taktiku zavlačenja kao Njemačka. G. Venizelos je zagarantirao saveznici­ ma, da će grčke trupe pobijediti sve struje, koje su u Turskoj protivne pot­ pisu mirovnog ugovora. Ali ovo nepomirljivo držanje ttyske delegacije u Parizu ima svojih poseb­ nih razloga. Turska računa na snagu muslimanskog svijeta Azije, Afrike i In­ dije. Većina muslimanskih plemena sto­ je na stanovištu, da Turska mora osta­ ti velika sila i da nije pravo, đa njenu ulogu na istoku preuzme Grčka. Vođa indijskih nacionalista Ganghi pos'ao je indijskom podkralju pismo, u kom pro­ testira protiv mirovnog ugovora, da će svi nacionaliste ustati protiv engleske vlade u Indiji, ako se Turska prisili na potpis versailleskog ugovora bez veli­ ke revizije, koju je najavila londonska vjada. Ne samo da će u tom slučaju muslimani- zastupati turske interese,’ nežo će oni za sobom povući i sva hindusla plemena. Zatim je podkralj pri­ mio memorandum od 92 uglednih sunitiskih muslimana, koji zahtijevaju iz­ mjenu ugovora s Turskom. U protiv­ nom će slučaju, veli se u pismu, pre­ stati priznavati indijsku vladu počam od 1. augusta, a za njima će poći i svi hinduski vođe. Ove su okolnosti prisilile saveznike, da obećaju reviziju ugovora s Turskom. Sad je pitanje, u koliko će se ova re­ vizija poklapati s interesima musliman­ skog svijeta. Saveznici su u svakom slučaju prisiljeni da pomirljivo djeluju među nepomirljivim elementima u ko­ lonijama. Znajući za pokret muslimana, turska sultanska vlada zavlači riješavanje istočnog pitanja i polaže velike nade u akciju Kemalpaše i njegovih trupa, pa u boljševičko nadiranje u Per­ ziju, zatim vjeruje u snagu muslimana iz Indije. Ali su saveznici ovlastili Grč­ ku, da ratuje na istoku. Oni nisu di­ rektno upleteni u rat većeg stila na is­ toku, nego igraju ulogu • mirnoga posmatrača. Saveznici su nepomirljivi. Turska je nepomirljiva. U tu nepomir­ ljivost ušlo je grčko oružje kao najvaž­ niji faktor. Veliki je vezir nedavno iz­ javio francuskim žurnalistima, da Turskaska nikad ne će pristati na mirov­ ne uslove. ugovora. Dakle, borba ima da se vodi. Istočno je pitanje ušlo u zadnju fazu svog konačnog riješenja. « Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Sjednica ministarskog savjeta. Na današnjoj ministarskoj sjednici, koja je trajala od deset časova prije podne do /cdnog poslije podne. Ministar Unutraš­ njih »Djela referisao je o rezultatima svoje inspekcije u južnim krajevima i predložio mjere, kojima će se osigurati* javna bezbjednost u njima, a koje je Ministarski Savjet usvojio. Na sjednici je također usvojen predlog zastupnika Ministarstva Trgovine i Industrije o sporazumu Cehoslovačke Republike i naše Kraljevine o izvozu u Cehoslovačku. Ministarski Savjet raspravljao je pored toga druga važna pitanja, koja su bila na dnevnom redu. Demisija đra Trumbića. »Hrvat« se bavi pisanjem »Balkana« obzirom na glasine o demisiji đra Trumbiać i veli, da bi bila upravo narodna nesreća, kad bi Trumbić sada demisionirao, jer je danas potrebniji nego ikada, da se kon­ tinuitet naše vanjske politike ne preki­ ne i da ona ostane i dalje u rukama čo­ vjeka, koji se pokazuje dalekovidnim i gipkim diplomatom. U interesu je cijele Jugoslavije, da se glasine o Trumbićevoj demisiji ne obistine. Mađarsko rovarenje. Mađarska dru­ štva za obranu teritorijalnog integrV teta bivše Mađarske ne prestaju širiti propagandu u našoj Kraljevini. Ta se propaganda sastoji u rasturivanju raz­ nih brošura, u slanju špijuna, koji hra­ bre i draže mađarsko stanovništvo, a osobito mađarsko činovništvo na pa­ sivnu rezistenciju prema našim vlasti­ ma. Da je ta propaganda inspirisana od mađarske vlade najbolji je dokaz izja­ va dr. Josipa Ajtaija, ministarskog sa­ vjetnika. u mađarskom listu »Az Est«, da je najglavnija zadaća Mađarske, da u okupiranim krajevima podstiče i odu­ ševljava stanovništvo na ustrajnost u narodnoj borbi. VANJSKI POLOŽAJ. Nov rat na Istoku. Prema vijestima iz Carigrada Mustafa Kemalpaša nare­ dio je opštu mobilizaciju, kako bi bio u mogućnost: da napadne Francuze i Grke. Proširenje revolucionarnog pokreta. Iz Ancone stižu vijesti, da icvolucionarni pokret postaje sve žešći. Premda vladini izvještaji vele, da pokret jenja­ va, revolucionarno gibanje se naprotiv širi tako, da je zahvatilo i okolišna nije, sta Jesi, Chiaravallle 1 Siniglaghu. Ge­ neralni štrajkovi proglašeni su u goto­ vo svim ovećim mjestima, Vlak, koji je na 27. o. mj. išao prema Anconi, bio je napadnut od pobunjenika. Osam put­ nika je ranjeno, a pet ih je iste, noći umrlo. Sutradan, na 28. napadnut je je­ dan vojnički vlak. Jedan je poručnik ubijen, a tri su stražara teško ranjena. Prekjučer u noći jedna grupa pobunje­ nika navalila je na vojarnu karabinje­ ra bombama. Vojska koja je priskočila u pomoć karabinjerima, bila je sa obliž­ njih prozora napadnuta kamenjem i puščanom paljbom. Opazilo se. da su i žene sa prozora pucale. Revolucija u Sesi. U Sesi je buknuo ustanak. Pobunjenici su osnovali crve­ nu vojsku i preuzeli vlast u svoje ruke. Sve javne zgrade su zaposjednute od uštaša. Upravu građa, nakon što su ga pobunjenici zauzeli, vodi revolucionar­ ni konvent. U ustanku učestvuju repu­ blikanci. anarhiste i socijaliste. Sve br- i СтранаЗ. zojavne i telefonske te željezničke ve­ ze su prekinute. Na ulicama su podig­ nute barikade. Pri zauzeću grada došlo je do krvave borbe sa vojskom, koja je bila prisiljena preplivati rijeku, kad su pobunjenici digli u zrak sve mostove, ^roj žrtava je velik. Pobuna se širi u cijeloj provinciji. Na svim stranama bi­ ju sežestoki bojevi s vojskom, koja u svim okršajima podliježe, jer su i u nje­ nim redovima prevratni elementi u ve­ ćini. Šta stoji Albanija Italiju? Albanija košta Italiju od 1918. do sada oko se­ dam milijardi lira i oko stosadamdeset hiljada malarijom zaraženih vojnika i oko dvadesetpet hiljada umrlih od te bolesti, koji su ostavili svoje kosti u Albaniji. Pri napuštanju ostale su u unutrašnjosti Albanije ogromne količine raznovrsnog materijala na primjer: svi strojevi, željeznice, dokovi i dr. Ovaj gubitak ne ulazi u gornjih sedam mili­ jardi. Gubici Talijana pred Valonom/ Za posljednjih borba oko Valone Talijani su imali nada sve teške gubitke. Putnici, koji dolaze iz Prištine i Prizrena pri­ čaju. da su Albanci u pogranične kra­ jeve kraj naših granica smjestili svu si­ lu talijanskih zarobljenika. Talijana je za posljednjih okršaja palo'preko 300, a ranjenih imade preko 700. Zaroblje­ na su 4 talijanska pukovnika, te više drugih oficira. Kaši dopisi Kladanj, 4. jula. (Oduzimanje duhanskih dozvola). Bez ikakova povoda, bez razloga i temelja oduzimaju se duhanske dozvole musli­ manima i to sve pod potpisom, nekokova Šoltesa. Da se oduzimaju na teme­ lju min. naredbe od 11. decembra 1919. ne bi nam krivo bilo, ali se oduzimaju po nekakovoj ujdurmi. Ostavljaju se bogatijima, čak onima, koji su uz cio rat čuvali kuće i koji su se ratnim pri­ likama obogatili. Mi ovaj put izlazimo ovoliko u javnost. Poslali smo svoje žalbe na delegaciju min. financija, a isto i privr. narodnom predstavništvu u Beograd, neka i oni vide kako nas tu­ zlanska financijska direkcija usrećuje, neka vide kako se od slabog i siro­ mašnog oduzima a daje se bogatom. Cundo! Oštećeni. Pale, koncem juna. Za vrijeme prevrata prije godinu i po meni je dao žandarski vakmajstor na Palima g. Perković jednog konja go­ tovo krepana koji je bio vlasništvo žandarske postaje. Ja sam konja lije­ čio i hranio godinu i po dana, te sam na njeg potrošio preko dvije hiljade kruna. Prije osam dana dođe mi Risto Kovačević težak iz Ljubogošće rekav­ ši da je dragovoljac i da mu je g. ve­ terinar kod kot. ureda rekao da od mene oduzme konja i sebi prisvoji što je : učinio. Sve moje pritužbe proti ovom postupku kod žandarske postaje u Palima ostale su bez uspjeha. Pošto sam sa ovim neopravdanim i nezakonitim postupkom oštećen preko 2000 K tražim, da zem. vlada odredi, da se provedu izvidi o mojim navodi­ ma i da mi se moj konj odmah povrati ili doznači odšteta od 2000 K, ier ja nijesam dužan trpjeti štetu i snabdijeva­ ti konjima nazovi dobrovoljce. Kasan Kadrtć. Domaće vijesti PRENOS KOSTIJU VIDOVDANSK1H JUNAKA. Sutra poslije podne u 2Ч; sata stićiće vozom iz bratske Češke ostatci Gavrila Prin­ cipa i drugova, koji su svoj život žrtvovali za ideju, koja je nakon mora prolivene krvi postigla svo­ je ostvarenje. Od dulje se vremena sprema osobito Sarajevo, da se što dostoj­ nije dočeka ostatke vidovdanskih junaka, pa će taj dan po svojoj značajnosti biti jedan veliki dam u historiji našeg mučeničkog na­ roda. Dugo vremena su njihove kosti trunule u tuđini, pa će su­ tra, kad budu spuštene u krilo rođen« grude naći konačno svoj spokoj. Slava iml �.* ' ,■ • Број 172 Broi »ПРАВДА* — »PRAVDA* Стпана 4. Strana SLIJEDEĆI B.<OJ NAŠEG LISTA radi praznika u štampariji izaći će tek u subotu. Narodni poslanik g. Dr. M. Spaho ot­ putovao je prekjučer u Beograd, da prisustvuje sjednicama Parlamenta. Općinski izbori u Bosni i Vojvodini. Kad se usvoji izborni zakon, onda će doći, kako javljaju iz Beograda na red zakon o općinama u Bosni i Vojvodini, gdje se moraju provesti općinski izbo­ ri prije izbora za konstituantu. Drži se, da će se ti izbori obaviti najranije do konca mjeseca septembra, tako da bi izbori za konstituantu mogli početi is­ tom u mjesecu novembru. ; Javna zahvala. Ovim se najiskrenije zahvaljujem svima prijateljima i znan­ cima koji se prilikom bolesti raspitiva­ še za zdravije moga nezaboravnog oca ralimetli S u 1 j a g e P r i j e p o 1 i c a, a naročito onima, koji ga zijaret činiše i prilikom smrti njegovoj' dženazi pri­ sustvovaše. Također neka jc hvala i onima, koji me tješiše u ovoj preteš­ koj žalosti. Sarajevo, 28. juna 1920. Edhem Prijepoljac. Iz općine. Kako doznajemo premješ­ ten je g. tajnik Mehmedbašić sa uprave gradske aprovizacije u stanbeni ured. Ne znamo za sada još šta znači ovo premještenje nalon njegovog četirigodišnjeg poslovanja u aprovizaciji, do sada najtežeg u gradskoj općini i to stanbenom-uredu u kojemu je sada najzamršenije poslovanje. Držaćemo ovo u vidu i po potrebi ćemo se ponovo osvrnuti. Izdavanje šećera. Gradska aprovizacija javlja da će od danas izdvati šećer koji joj je stigao, izdavače se po 7« kg na osobu. Cijena će se kasnije objaviti. Ukinuće časničkih vagona na našim željeznicama. Ministarstvo saobraćaja ■ukinuto je kod osobnih vlakova dosa­ dama časnička odjeljenja pošto je pro­ vedbom demobilizacije ta uredba izliš­ na. Ta časnička kola bila su zaista u mnogo slučajeva posve prazna dok je u drugim vagonima bila stiska, do sa­ me nesnosnosti. .Bilo bi uputno, da se nešto učini, kako bi se stalo na put 1 onim »specialnim« vagonima rezervira­ nim za kurire i visoke goste, koji to u mnogo slučajeva nikako nisu pa da se tako napokon predusretne nesnosnim prilikama kod naših željeznica. Napo­ kon se mora i kod nas nešto učiniti, da sada, gdje nismo u ratu, putujemo, ka­ ko se drugdje putuje za vrijeme mira. Zahvala. »Gajretov« pododbor u Stocu se najtoplije zahvaljuje gg. udrugarima stolačke »Muslimanske Šte­ dionice«, koji su na' skupštini držanoj 28. maja 1920. svu čistu dobit od god. 1919. razdijelili u humanitarne svrhe sjetivši se i »Gajreta« sa svotom od K 5.000.—. Daj Bože, da ovo bude pri­ mjerom i drugim našim novčanim za­ vodima osobito onim sa većim kapita­ lom, te’da se bar djelomično ugledaju u ovaj naš mali novčani zavod. Vlasnici »Kavane Central«. Ovu kava­ nu najviše posjećuju muslimani, kako oni koji borave u Sarajevu, tako i oni koji dolaze iz provincije s poslom. Us­ prkos svemu tome g. Trbojević i Hadži Jusufagić ne nalaze za shodno da drže novine, koje ti gosti u prvom re­ du čitaju. Rijedak je slučai da se na stolu nade »Pravda« I »Hrv. Sloga«. Istina pretplaćeni su na 2 primjerka i »Pravde>, ali i ta dva rijetko se kada u procijepu nalaze. Nekoji su gosti za­ htijevali izravno od g. Trbojevića, da bar sada naruči i drži novine, koje oni čitaju, a on bezobzirno odgovara, da drži novine, 1. ;је on hoće i kdliko on hoće. Šta više, rekaa je prije dva tri dana jednom gospod'.m. koji jc zahtijevao da naruči te novne, da gosti sami kupuju novine i da ne reflektiraju na novine u kavani. Dužnost je svakog kavanara da u prvom redu drži one novine, koje njegovi gosti najviše čitaju, a onda i ostale, ali gospodin Hadžiiusufagić i Trbojević namlativši se para na drugoj strani, fućkaju na mušterije. Najbolje bi učinili svi oni, koji kava­ nu posjećuju, a svojih novina u njoj ne nalaze dovoljno ili nikako, da je jedno­ stavno sasvim napuste. Jer kad gosp. vlanici, nemaju toliko takta i uvidavnosti, da svoje mušteri­ je sami od sebe zadovolje, ovo bi bio najbolji ilačin kojim bi ih u tome pou­ čili. Kongres jugoslavenskih žena u Za­ grebu. Na kongresu jugoslavenskih že­ na prihvaćen je pravilnik, po kojem se osniva Narodni Savez Srpkinja, Hrvati­ ca i Siovenki, a sjedište će mu biti u Beogradu. Sva postojeća udruženja radiće ј dalje samostalno, ali će biti udru­ ženi u Savez. 11111 f1 Vršaća mašina prodajse se sa benzin metorom od 4 konjske sile, koja vrše za dan 50 metara. Do­ bro sačuvana, te vrlo malo rabljena. Upitati kod Centralna drogerija^ Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3. (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Kosi Luxuz-M automobil 24 HP s novim obručevima. 2 rezervna točka najelegantnije fazone može seopmah dobiti. Gosp. M. R. u G. Hvala Vam za priposlano. Kako vidite uvrstili smo. No­ vac nije potrebno slati. Nu budući do­ sta dobro vladate perom, a i pogledi su Vam dosta oštri i nazori bistri, iz­ volite nas se češće sjetiti sa rukopisom. Bratski selam! »PROMET* tehni industr. poduzeće dr. z. o. z. Ljubljana PAPIRNICA » HAMDIJE KOPČIĆA t X J X X X X X X preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i T ♦ školskog pribora. — Narućbe se ❖ Ф obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. »Pravda* Je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ Braća Sudžuhović, sabačije. Mehmeda Oruča, Visoko Porok uredništva. • Vršaća mašina prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile. Upitati kod Benzin 725/746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39'— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima »PROMET* tehnič. industr. poduzeće d. d. Ljubljana, Gradišće broj 9. Krovni crijep (Dachsiegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom - olya, Banat Трговина на велико и мало | свих земаљских производа | П Naslednici Рвгв Koštica Филијале: у Београду, Карађорђева бр. 3 у Варшави, Фолксал број 13. Централа се бави трговином земаљских производа на велико и мало, a филијале импортом и експортом разне робе. Филијала у Варшави врши исплате дознака за Пољску уз најкулантније услове. Потребне информације могу се добити увијек код центрнле у Босанском Вроду. || У Босанском Броду || Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni urednik: F. ŠUlaka. Vh»«ik: Cutrurt Odbor »1 м. 0.« D, & 1. KajMć . ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3114566a6104258e6b78e0623298dd4b.pdf 4dbb1e0559cbc74cfb19ceae30876447 PDF Text Text Poštarina ц gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt.štedionice 1119. Broj 70 (175) Našim pretplatnicima Tokom prošlog mjeseca priložili smo svima našim cijenjenim pretplptnicama čekove poštanske štedionice sa ozna­ kom duga do konca juna t. g. Ujedno smo poslali popis sviju pretplatnika na­ šim mjesnim odborima, da pobiraju pretplatu i da opomenu one pretplatni­ ke. koji nam nešto duguju, da ne šalju samo svog duga, nego da nam i una­ prijed pošalju nešto pretplate. Danas u ovim teškim prilikama, kada je štampa, papir i poštarina besprimjer­ no skupa, nije moguće uzdržati lista bez stalnih pretplatnika, koji će svagda udovoljavati svojoj dužnosti. Zato smo se odlučili u buduće slati list samo onim pretplatnicima, koji nam unaprijed pret-' platu pošalju, te ćemo obustaviti slanje lista svima onim pretplatnicima, koji nam najdalje do 20. o. mj. pretplate ne pošalju. Na ovaj smo se korak odlučili teška srca, ali to smo prisiljeni učiniti, da nas ne zadesi sudbina mnogih naših listova, koji su uslijed nemarnosti svojih pret­ platnika morali propasti. ADMINISTRACIJA »PRAVDE«. Fiat iustitia! U '»Beogradskom Dnevniku« od 4, o. mj. napisao je g. Krsta Cicvarić čla­ nak pod gornjim naslovom, kojega ne možemo propustiti, da se na njeg ne osvrnemo. Sva štampa, svi političari, kao i cijela javnost, smatrajući agrar­ no pitanje jednom socijlnom nuždom, stavila ga je na tapet sa narodnim oslobodenjem. Ni jedno pitanje bilo ono političke, socijalne, kulturno-ekonomske ili prosvjetne naravi nije tretirano. ni izdaleka onoliko, koliko se tretiralo ovo pitanje. Ni za jedno se pitanje nije potrošilo toliko energije i vrlo žučne borbe koliko za ovo, a da se nije ništa učinilo za njegovo saniranje. Ni o jed­ nom se pitanju nije više riječi izgo­ vorilo i napisalo kao o agrarnom, prem­ da imade i prečih i važnijih pitanja od ovoga. Sva ova borba, sve pisanje i sve ri­ ječi uperene su proti jednoga dijela na­ roda, koji živi u Bosni i Staroj Srbiji, koji se trefio islamske vjere, ali iste krvi, istoga jezika i istih običaja kao i njegovi saplemenici, koji pripadaju is­ točnoj i rimskoj crkvi. Muslimani u Bosni i. Staroj Srbiji obespravljeni su uslijed nepravednog riješenja agrarnog pitanja i dotjerani su na prosjački štap, a da to osim nekoliko časnih iznima­ ka neće niko da prizna. U rješavanju agrarnog pitanja nje igrala ulogu so­ cijalna nužda, pa da se to rješavalo sa potrebitim državničkim razborom i hladnoćom, nego se uvijek posmatralo i posmatra se sa gldeišta partijskih in­ teresa, uslijed čega su se raspirivale strasti, pobuđivala želja za'otimačinom, oslabljivala pravna svijest i*uništavan Sarajevo, subota 10. jula 1920. (23. ševala 1338.) autoritet vlasti j moć ј rešpekt zakona. Osobito nam je milo da ovako dra­ Sva je naša kraljevina puna i feudal­ gocjeno priznanje čujemo izvan kruga nih i kapitalističkih veleposjeda, a na­ svojih istomišljenika. Zato dajemo za­ ročito su ogromne državne domene, pa ključnu riječ g. Krsti Cicvariću, s ko­ ipak je svo težište agrarnog pitnja pre­ jim se u ovom slučaju slažemo: neseno u Bosnu i Staru Srbiju. Zašto? »Ako hoćemo da budemo pošteni, aHrvatska je Puna latifundija, Slove­ ko hoćemo daradimo u smislu pravde, nija također. Banat, Bačka i Baranja ako nećemo da narod lažemo i da ubi­ isto, pa se ipak za ove pokrajine kroje jamo kredit demokratiji, ako nećemo druge uredbe ј odredbe, dok se Šumada dovedemo u pitanje mir u državi i dija, koja imade također vrlo mnogo da pripremamo teren za socijalnu re­ kapitalističkih i feudu sličnih latifundija voluciju, — mi moramo proglasiti da koje se obrađuju pomoću najamnika i agrarna reforma ima važiti za sve latiradnika, isključuje iz agrarne reforme. fundije, bile one feudalnog ili kapitali­ Lozinka, da zemlja pripada onome ko stičkog porekla, i za ćelu teritoriju na­ je obraduje, odnosi se samo na Bosnu še kraljevine, računajući tu i Sumadiju, j Staru'Srbiju. Zašto? pošto i u Sumadiji ima puno velikih imanja, koja se obrađuju pomoću na­ U Bosni nema deset veleposjeda, koji jamnika i nadničara, puno agrarnh mo­ bi se mogli mjeriti po svojoj veličini nopola, koje socijalna pravda osuđuje sa onima iz Hrvatske, Slovenije i Voj­ kao i feudalne posede. Inače, ako se vodine, pa ipak se bosanskim posjedni­ ne postupi u tome smislu, ako se agrar­ cima oduzima i pošljednji bus slobodne na reforma ne sprovede radikalno u sopstvenosti, dok se u drugim pokraji­ celoj državi, ođda poštenim ljudima, nama postavlja maksimum, u koji sć pravim i iskrenim prjjteljima naroda, ne smije dirati ili se ostavlja sve neI taknuto. Zašto? ne ostaje ništa drugo nego da sve ag­ rarno obespravljene pozovu da se sku­ Ako agrarno pitanje proističe.iz sope onako kao ono nekad čartisti u En­ I cijalne nužde, ako o njegovu riješenju gleskoj!’) zavisi budući mir i poredak u našoj I pravda se mora ostvariti, ona mora kraljevini, ako njezino blagostanje iz­ pobediti. pa ma šta bilo! Fiat justicia, iskuje ovo riješenje, zašto se posebne pereat mundus!« odredbe izdaju za Bosnu i Staru Sr­ biju, a zašto posebne za druge pokra­ jine? Napokon zašto se i na Sumadiju ’) Cartistički pokret u Engleskoj zo­ ve se radnički revolucionarni pokret, ne protežu odredbe agrarne reforme? koji se dogodio tridesetih godina pro­ G. Krsta Cicvarić, koji nama dlake šlog stoljeća, kojom se je prilikom od­ na jeziku, napisao je u »Beogradskom igrala slijedeća scena: I Dnevniku« ove riječi: Zbor je držan noću, pod otvorenim »Sa agrarnom reformom tamo gde nebom. Svi učesnici zbora naoružani. su vlasnici velikih imanja Srbi ili Hr­ Kad je rad zbora završen, glavni vod vati ide i suviše teško: na njih ne srne zapita: »Braćo, jesu li vam pune pu­ niko da udari; udara se samo na one ške?« »Pune su!« odgovori cio zbor koji su stranog porekla, a s najviše kuu jedan glas. Vođ nije' bio zadovoljan raži udara se na begove u Bosni, zato ovim odgovorom: »Braćo, pitam vas što su oni muslimani, zato što su »Tur­ jesu li vam pune puške?« »Pune su! ci«.« opet odgovorio cio zbor u jedan glas, i Mi smo ovu istinu neprestano ispo­ jedna puška puče. Vođ opet nije bio vijedali, mi smo je dokazivali uvijek, zadovoljan odgovorom. »Ama. braćo, svagdje i na svakom mjestu. Agrarne pitam vas jesu li vam pune puške?« uredbe i odredbe za Bosnu i Staru Sr­ Na ovo treće pitanje zbor odgovori biju izdaju se samo zato, da se musli­ jednim plotunom. »Takav odgovor ho­ manima otme zemlja, da se muslimani ću!« reče vođ zadovolnjo. obesprave. Mi smo g. Cicvariću vrlo zahvalni za ovako priznanje. Ovako je priznanje dostojno jednog Srbijanca, za Sarajevo, 9. jula. kojeg smo mi uvijek imali ispravne Prilikom svoga kratkotrajnog borav­ pojmove, da posmatra sve sa stanovi­ ka u Sarajevu preporučio je regent se­ šta narodnog i državnog interesa, a ne ljacima muslimanima i pravoslavnim, pita te kojoj vjeri pripadaš. Mi nijesmo da žive u ljubavi, jer da su braća, pa protivnici agrarne reforme i mi tražimo treba da se i bratski slažu i paze; isto i hoćemo riješenje agrarnog pitanja, ali je naglasio i u Zagrebu, a u Ljubljani se protivimo prostoj barbarskoj otima­ je rekao ove znamenite riječi: Kađ u čini i pljačkanju, te tražimo pravedno našoj domovini pravda i sloboda budu riješenje agrarnog pitanja; Vrlo smo podjednake za sve, kad naš orač na ugodno iznenađeni, ha je istinsko i pra­ njivi, radnik u tvornici, trgovac i obrt­ vedno, shvatanje agrarnog odnošaja nik, građanin I vojnik budu sretni i za­ počelo krčiti put i u redovima onih, koji dovoljni, a oni to mogu biti, onda će ta su proti nama sve oštrice svoje žučljisreća obasjavati našu svu braću. Prav­ vosti uperali i da je čak Jedan Krsta da. rad i vrijeme naši su pouzdani sa­ Cicvarić došao do uvjerenja, da je naveznici, koje ni jednog trenutka ne smi­ umljeni način riješenja agrarnog pita­ jemo gubiti iz vida. nja nepravedan i nečovječan i da je Ovako govori regent, ah Njegova ri­ sve dosadanje riješenje upereno proti ječi ne padaju na plodno tlo. Dok On muslimana, koje ne smatraju dijelom ovako plemenite misli iznosi i želt da jugoslavenskog naroda. Godina ii. država bude sretna i zadovoljna u pravdi, slobodi i jednakosti, dotle ne­ dostojni i nekulturni elementi prolije­ vaju muslimansku krv na sramotu slo­ bode i pravde, koju regent’ističe i za­ stupa. Njegove lijepe riječi najdrskije gaze i ruše neljudi i zvjerovi u ljudskoj spodobi tamo na granici Crne Gore u tužnoj Bileći, gdje brat brata divljački kolje i pali; Njegovo humano osjeća­ nje kaljaju barbarski napadaji podivlja­ log nebrata u okolici Sarajeva, Zenice, Brčkog, Cazina i t. d., a da ih ruka pravde energično ne zgrabi i pouči, da se carska ne poriče, već da pravda i sloboda moraju biti podjednake. Musli­ man orać na njivi nije siguran za ro­ đenu glavu, a kamo li za imanje (Bileća. Pecka), musliman trgovac i obrt­ nik nije siguran u svojoj kući i na svom dobru, već ga barbari napadaju i vri­ jeđaju (Sarajevo), musliman građanin i vojnik nisu ravnopravni u pravima i dužnostima građanina druge vjere, već se uvijek hotimice bagatelišu i,ponizuju. Da oni svi nisu sretni i zadovoljni, to je suvišno naglašavati, jer ih ne obasjava sunce pravde i slobode kriv­ njom današnje 'državne vlasti, koja ne­ će da silom pribavi rešpektovanje regentovih riječi, pravde i zakona kod svih brutalnih rušitelja temelja držav­ nih i kojoj nije pravda saveznik, kad je svakog trenutka gubi iz vida. Ovako mlitavo držanje vlasti pri ču­ vanju reda, pravde i slobode u Bosni i u Sandžaku, kad se radi o zaštiti mu­ slimana, na što se mi neprestano tuži­ mo, ali bez mnogo uspjeha, ne treba ipak da bude razlog sumnjanju u tačnost i iskrenost gornjih obećanja i iz­ java. jer; za ovim riječima monarho­ vim mora da stoji vlada, od koje oče. kujemo, da ono. što monarhu stavlja na usta, već jednom počne u zbilji provoditi pa da i muslimani osjete bla­ godati pravde i slobode podjednako kao i drugi elementi naše države. Mu­ slimanski elemenat neće imati puno ko­ risti od slatkih govora, on želi da jed­ nom vidi i djelom potvrđene riječi. Ne­ ka pozvani faktori promisle o svojoj dužnosti prema muslimanima i neka se ne tješe trpniom i šutnjom muslimana, jer »kad narod ćuti, nije dobro; ne priteži više, već popuštaj«, rekao je knjaz Miloš. Šta ovo znači? U našoj zlosretnoj, zemlji sve je mo­ guće. ali ovo, što se dogodilo u Mo­ staru na Vidov-dan, prelazi granice vjerovatnosti i dosiže sredovječni vjer­ ski fanatizam. Tamo je naime proslav­ ljen Vidov-dan na jedan osobit način, koji se mora osuditi. Uoči toga dana viknuo je telal po nalogu kot. predstoj­ nika, kojemu su valjda dobrovoljci sa­ općili takav program proslave, da na Vidov-dan moraju biti svi dućani za­ tvoreni. a prekršitelji ovog naređenja da će biti kažnjeni i zatvoreni. Musli­ �.PRAVDA — „ПРА8ДА* Strana 2 Стреаа mani nisu ni mogli ozbiljno shvatiti o- | državnim poslovima htjela vlada da si­ vaj nekulturni i netolerantni nalog mi- I lom produži apsolutističku vlast prko­ sleći posve ispravno, da se ne može seći volji narodnoj i ne dajući joj pri­ u Evropi tako što ni narediti, jer je dav­ like da dođe do izraza u slobodnim iz­ no prošlo ono srednjevjekovno pravilo: borima. Da bi parlamentarna zajednica cuius regio, illius religio, t. j. čija je težila odgoditi izbore što dalje, ne mo­ zemlja i vlada, onoga je ј vjera mje­ žemo vjerovati, a još manje ima vjero­ rodavna, Ali su drugačije msilili mo­ dostojnosti to. da bi pari, zajednica išla sa demokratima za tim ciljem, kako će starski rišćani. nadajući se da u ovom vremenu mogu silom naturiti i musli­ uništiti svaki značaj ustavotvornoj manima svetkovanje svojih svetaca. I skupštini, a po mogućnosti je i ne sa­ zivati, ako bi izbori ispali nepovoljno zbilja, koji se musliman usudio i dućan otvorio, bio je smjesta od p.o 1 i c i j e po samu vladu. Govori se, da se u ou zatvor odveden. Više musi, tr­ vom smislu sprema jedna odredba, ko­ govaca, koji ne htjedoše svetkovati ja bi se unijela u izborni zakon i koja jednog čisto srp.-pravosl. praznika i bi davala pravo kruni, da može i ne odati mu veće poštovanje nego li svo­ sazvati ustavotvornu skupštinu, ako iz­ me Bajramu, bili su zatvoreni i pro-u bori dadu protivan rezultat, nego ga gonjeni od policije. Ovaj nečuveni i vlada očekuje. Time bi suverena pra­ sramotni slučaj tjesnogrudnostr mostar­ va пагоДа na donošenje ustava bila ske pojicajske vlasti iznosimo -na javu potpuno izigrana, a vrata današnjem osuđujući ga najoštrije i pitamo zemalj­ begkonju još više otvorena. Mi ne mo­ sku vladu, je li ovo učinjeno sa njezi­ žemo vjerovati, da bi nam pari, zajed­ nim znanjem i kako ona misli o ovom nica ovaku sudbinu snovala, pa zato Skandaloznom postupku mostarskog očekujemo objašnjenje u ovoj stvari. prdestojnika. Smije li se ovako šta do­ gađati? .SRPSKOJ RIJECI«. I^oznato je, da ovdje u Sarajevu nije Na perfidne napadaje »Srpske Riječi« niko htio ni da čuje za onu zloglasnu u broju od subote izjavljujemo u inte­ vladinu naredbu o zatvaranju dućana resu istine sa strane našega uredništ­ nedjeljom, ali je ipak vlast pokušala, va, da Dr. Eugen Sladović pl. Sladoda nametne svetkovanje jednog kršćan­ evičkj nije inkada pisao u našem listu skog praznika i muslimanima. Ovo nao drž. zaštiti djece ni s potpisom ni mećanje kršćanskih blagdana simpa­ hez potpisa, pa prema tome nije mogao tično je za raspoloženje naše vlasti, i ni pisati članaka protiv državne oblas­ da nisu muslimani i Židovi protestirali, ne zaštite djece i mladeži. »Srpska Ri­ ko nam jamči, da sutra ne bi došlo na­ ječ« bi trebala kao javno glasilo da i ređenje o svetkovanju Božića. Uskr­ sa svoje strane pozove' rečenu držav­ sa i t. d. nu instituciju, da javno položi račun o Imajući možda ovako »kulturno« usvom djelovanju, kako je to naš list niiiciranje naše države mostarski do­ učinio, a ne da zaplotnjački pokriva rad brovoljci zapovjedili su predstojiiiku, jednoga Srbina, a napada Hrvata. Ta­ da izda onako famozno naređenje, koje ko se, gospodo, ne građi narodno je­ je nažalost silom ovaj put provedeno. dinstvo. Ovdje u Sarajevu nije vlast ovakog ko­ raka ni preduzimala pa pitamo zem. vladu, kako je u Mostaru moglo ovako I nesmišljeno naređenje vlasti uslijediti i hoće li začetnici ovakih nekulturnih | ■ netolerantnih pokušaja biti pozvani Skupština u Konjicu. U petak, 2. o. na odgovornost? Hoće li i u Mostaru mj. održala se u Konjicu velika skup­ policija biti poučena, da ovo nije »hriština naše organizacije, na kojoj su šćanska država« i da u njoj ne mogu bili izaslanici našeg Centralnog Odbo­ biti hrišćanski blagdani opći narodni' ra i to Presv. gospodin H. H. Ibrahim sveci, na koje mora svako radnje žaef. Maglajlić, muftija iz Tuzle i pred­ tvarati? Ko odlučuje u ovoj zemlji? Da sjednik Centralnog Odbora sa našim li zakonita vlast ili jedna izvjesna kli­ glavnim urednikom g. Sakib ef. Korka? kutom. I ako mjesni odbor u Konjicu Iz naše organizacije. BilješhE. JE LI ISTINA? Čitamo u beogradskim novinama, je­ dnu teško vjerovatnu vijest o odlaga­ nju izbora za Konstituantu čak do pro­ ljeća Ili jeseni iduće godine. Teško nam je vjerovati u Ovako hotimično izigra­ vanje narodne volje i glasa sa strane koncentracione vlade, kojoj je glavna zadaća: spremiti sve nužno za izbore, da se što prije čuje narodni sud u usta­ votvornoj skupštini. Sramota bi bilo za našu mladu demokratsku državu i desavuiranje regentovih riječi danih na­ rodu u proklamaciji kao i obećanja pri­ likom1 skorašnjeg triumfalnog puta, ako bi bez pitanja naroda i bez ikakva učešća masa preko svojih zastupnika u nije imao vremena, da obavijesti sva sela konjičkog kotara, opet se je saku­ pilo toliko svijeta, a naročito naših te,žaka, da je dosta veliko dvorište i sve sobe sa dershanom ovdašnje medrese bilo dupkom puno svijeta, koji je do­ šao, da čuje što mu nose naši delegati i da iznesu svoje želje i tegobe. Predsjednik mjesnog odbora gosp. H. Ahmed ef. Kasumović otvara skup­ štinu i predstavlja gospodu izaslanike, koje prisutni pozdravljaju burnim »Živ­ jeli!«. Na njegov predlog skupština iza­ bere jednoglasno za predsjednika skup­ štine gosp. muftiju Maglajlića, koji se zahvaljuje na mnogobrojnom odzivu, a onda u oduljem govoru crta prilike i uzroke, zbog kojih se je pokazala nuž­ da, da se muslimani B. i H. posebno organizmu. Zatim je u kratkim crtama izložio opći politički položaj u našoj državi, što se je sa osobitim interesom F E LJ f O N. ; A- Hifzi BjeFevac; Rene Logotetides. (6d Jedan čas im se činilo, kao da su čuli vesla, a onda da je neko lupao u zid kao kada se nešto ukucava. No nikakva znaka. Jednom im se učinilo, , ! kao da se je neko pojavio na prozoru, a Reni se je pričinilo čak, da vidi nekakvu prikazu na zidu, j gdje hoda između šiljaka. ♦ »Vidiš li ti šta Zija?« pitala ga Rene, a on drhćući odgovarao: — Ne, ne vidim ništa. Oči su me već zabolile.« «... kao da vidim neku prikazu na zidu... • šaptala je pridušeno Rene. U istinu nije ništa bilo. Niti su se čula vesla, niti je ko lupao o zid, niti je ko hodao između ši­ ljaka. Sve prikaze što su ih oni vidili bile su op­ tičke varke, slike njihovih uzrujanih živaca. Kiša je sitno rosila, ali je bilo ipak prilično vidno, jer je mjesec iza oblaka bio. Vrijeme je pro­ lazilo polagano, vrlo sporo u očekivanju, nadanju, strahu. Najednom Rene upita ZIJa-a »Ne vidiš? Bi­ jel znak na prozoru I« Zija se prene: »Vidim... On jel.. »A sada?« upita Rene. Zija se digne, pomakne se naprijed i u isto vrijeme spotakne o dasku. Bpoj 175 Ero; saslušalo. Iza njega je govorio gosp. I Iza toga je odgovarao na upite poje­ Sakib ef. Korkut, koji je tumačio pro­ dinaca gotovo isključivo težaka i upuI ćivao ih. kako treba u pojedinim zgogram organizacije točku po točku i upozorto Snijet na razliku između apso­ . dama raditi. Rekao im je, da se sva­ lutističkog režima propale Austrije i kom zgodom, gdje ne budu znali ili režima u slobodnim, demokratskim i na , mogli sami da nešto postignu bilo kod strogo ustavnim temeljima sagrađenim koje vlasti, da se obrate na mjesni od­ državama. Govoreći o odnosu organi­ bor ili na Radni Odbor Organizacije, zacije prema ostalim strankama ističe, kojima je dužnost prema prilikama i u da stojimo na stanovištu narodnoga i koliko im to bude moguće svakom mu­ državnog jedinstva ј da u tom pravcu slimanu pomoći. i radimo, ali tražimo za sve građane Time je završila ova u svakom po­ (naravno 1 muslimane) naše države gledu impozantna skupština naše Or­ jednaka prava i jednake dužnosti. Sto­ ganizacije. Naš dični predsjednik muf­ ga smo uvijek i u svako doba spremni tija Maglajlić zahvalio se prisutnima na raditi zajednički sa svima onima, koji sjajnom odzivu i zamolio ih da se mir­ budu istoga mišljenja kao i mi i koji i no raziđu svojim kućama. Svijet potpuno zadovoljan svim, što je čuo'od ..nas muslimane kako u B. i H. tako i u čitavoj našoj državi budu smatrali pra­ svojih prvaka i uvjeren, da sudbina isl. vom braćom i jednakopravnim građa­ svijeta počiva u sigurnim rukama, ra­ zišao se u potpunom redu uz urnebesno nima i u tome pravcu budu prema mu­ klicanje Organizaciji i delegatima gg. slimanima svoj rad i postupak udešamuftiji Maglajliću i Sakib ef. Korkutu. vali. Iz Sandžaka i Makedonije. Zlostavljanje muslimana u Sjenici. mandu, jedne puškom druge toljagom. Prebiše ruku trgovcu muslimanu Kuji Preliću i istomu prebiše šesto desno ■ rebro, a za njime spremiše u postelju Bajru Jakubovića Г Rasirha Fiuljanina. Sreća te se drugi ne desiše kod kuće, ista bi im zla nagrada bila. Sve je ovo načelnik sreza našeg mirne duše pra­ tio, a naređenje besumnjivo je od ov­ dašnjeg komandanta mesta, jednog sreskog pisara, naravno u Sporazumu g. načelnika i naše braće pravoslavnih,! po čijem zahtjevu nama g. načelnik pružje oduže, da se lakše uzmognu (provesti nasilja nad nama. Što se tako s nama radi, nikom ništa nismo krivi, a gospoda, koja sobom sude po ulici s. krbačom u ruci, nikom odgovarati nema, na sve tužbe vast drijema. Eto na primer u selu Brnjici srez sjenički ubio ie jedan pravoslavni muslimana trgovca i zemljoradnika, i taj nikom ne odgovara. Ovakih zlih djela ima mnogo, a za njih se ne odgovara. To su gosp. uredniče modemi zlikovci, koji nakon svojih zlih djela slobodno šetaju, a mj lojalni državljani muslima­ ni, moramo trpjeti za nedjela, koja po­ eni jedan zloglasni komit Mehonjić, koji štetu nanosi svakom bez razlike vjere. To je ono, što lojalan odgovara za neđela zlikovaca. Gdje je pravda? Zar smo krivi, što smo živi? Cijenjeni uredničke! Puni nade da će Vaš cijenjeni list bar koliko je mo­ guće naći nama muslimanima u San­ džaku utjehe i prava, šaljemo Vam oI vaj nama gorki dopis. Kako je poznato i cijelom svijetu, odvajkada u ovim kraI jevima nije bez vuka ili hajduka. Ali isto je poznato cijelom svijetu, da od strane vlasti nije nikad u ovim kraje­ vima nastradavao lojalan državljanin, pa danas ovdje ima i toga, samo što j je jedna razlika, a to je što lojalan odi govara za nedjela zlikovca i što iro' derni zlikovac ne odgovara za svoja I nedjela. Možda ćete se, gosp. uredni| če. pitati, kakav ie to moderni zlikoI vac, ali ne razbijajte glave, odmah će­ te saznati. . Na 18. juna t. g. pala su 3 Crnogor­ ca u srezu sjeničkom kod sela Trijebinja. Kako se moglo saznati, svu tro­ jicu su ubili komite zloglasnog . vođe Jusufa Mehonjića. Ovaj tragični doga­ đaj zbio se po prilici jedan sat daleko od seJa Trijebinja, i naša vlast, mjesto da počne stvar svjesno ispitivati, ona bez ikakva oklijevanja .pokupi po za­ htjevu naše ovdašnje braće pravoslav­ nih oružje od nas lojalnih muslimana trgovaca i veleposjednika, koji smo to oružje posjedovali sa dozvolom i to ’ oružje, koje se nama oduže, dade našoj pravoslavnoj braći, koji su najvtši naši protivnici, a ovi s pomoću državnih službenih organa navale na selo Trijebinje te udri tuci ovdašnje muslima­ ne. njihove žene i djecu, a zatim ih onake isprebijane potjeraj u haps. Pa da se s tim zadovoljiše, ne bi bilo mu­ ke, već znajući da su nam bez oružja prazne ruke pođoše j u Sjenicu u ne­ djelju 20. o. mj., uhvatiše Džanka Pašovića trgovca marvom i posjednika, usred bijela dana nasred čaršije te udri, a kad su se zadovoljili, onda su zvali vojnike, koji 'su njihovim nagovorom isto djelo nastavili. Pa i to bi se pre­ boljele, ali u ponedjeljak 21. o. mj. zašla je vojna patrola s pomoću sreskih pandura i sazivala najuglednije građa­ ne muslimane te odveđavši ih u ko­ „Kuda ćeš Zija?" upita Rene u strahu. — Ti ćeš ostati na svome mjestu. Ja idem pod prozor, pa ću ti dati znak« ... I Zija se potrbuške izvuče. Skoči brzo preko dvorišta pod zid, a onda legne. Bijel rubac ostao je na zidu u prozoru. Jedan čas ležala je Rene zaustavivši dihanje i očekujući šta će se dogoditi. Međutim je Zija na spušteno uže popeo se na prozor i mahnuo rubcem. Papadoplos je bio na zidu među šiljcima držeći kraj užeta. Rene, pužući pređe preko dvorišta. . »Brzo Rene!..« šapne Zija pružajući joj ko­ nopac. Rene uhvati uže, a Grk povuče uza zid. Zija joj pruži ruku; ona je dohvati i popenje se na prozor. »Ti ćeš ostati ovdje... « reče Zija i dohvati uže, koje je Grk vukao sebi. Reni dah stane. Kiša počne ponovo padati, oblabi se navuku, kao da su htjeli popioči im u opa­ snoj igri života i mrakom sakriti njihov bijeg. Uže se opet spustilo a Rene ga dohvati i poč­ ne se uspinjati uza zid. Svu snagu prikupila je Re­ ne u onaj čas gledajući u svoga spasitelja, koji je snažnim rukama vukao uže sebi. I jedan čas pa je Rene bila u njegovim rukama.. »Povežite se konopcem po pasu, da vam se ne izmakne iz ruku... « reče joj Grk hladno kao da obavlja najobičniji posao. Rene posluša i drhćući omota se užetom oko struka. Razbojničko doba. »Jugoslavija« od 8. o. mj. donosi čla­ nak pod gornjim imenom, kojeg djelo­ mično donosimo: »Svijet je podivljao. Tomu je divljaštvu pogodovao dugotrajni svjetski rat, u kojemu je čovjek morao biti i bio je zvijer, ј to tim opasnija, što je »civilizovaniji«. Najveći je pak uzrok divljaštvu manjak pravoga vjerskoga odgo­ ja, proti komu se urotio cijeli »napred­ ni« svijet. Bez toga će se malo po malo pretvoriti ova kruglja zemaljska u raz­ bojničku špilju, gdje vlada sama smrt »A sada!..« zapovjedi Grk ,— »ja ću vas spu­ stiti niz zid u čamac. Doli je već Zija-bey . ..« Rene pogleda. Na jednoj strani u polumraku ružna izgleda stara kućetina, u kojoj je proživila četiri godine i s kojom se sada rastaje, da pođe u slobodu, ili smrt, a na drugoj strani pred njom ve­ liko, nepregledno more, uspavano, tiho, mirno u noćnoj tišini. »U ime Bogal .. reče Grk i uzme Renu po pasu. Rene se spusti niz zid najprije držeći se ru­ kama za šiljke a ondo prihvati grčevito konopac, koji ju je sve više stezao po pasu. Grk je spuštao polagaeo i oprezno, da mu se kovopac ne izmakne iz ruke. Rene oćuti studen, a malo zatim je stajala u čamcu, kojeg je Zija privukao zidu. Čamac se za­ ljulja i njoj se učini, kao da se je voda u nj zalila. Zija je brzo odveže i Grk poče vući uže da se i on spusti. More je hučalo i ljuljalo malim čamcem, da ga je Zija jedva držao do zida. Rene je sjedila na sre­ dini čamca, a strah i bojazan sve je više obuzimala, silno i beskrajno more je hučilu i njegovi se vali razbijali o zidine zatvora i zapljuskivali čamac. Najednom kraj njih nešto pljusne, čamac se zaljulja i Zijau se istrgne iz ruku lanac kojim se je za zid držao — Grku Papadoplosu puklo je uže i on se srušio u vodu. Struja je zahvatila čamac, — Rene poletila Zija-u i grčevito mu se ovila oko vrata. Čamac se ljuljao na uzburkanom moru i iz­ gledalo je da će ga prvi jači val prevaliti. �u poj 175 -- Broj i okrutnost. Posljedice divljačkoga ra­ ta manjkavost uzgoja osjećaju se veo­ ma teško i u našoj hovoj državi. Po­ svuda jauk i leiek i vapaj u pomoć proti mnogobrojnih razbojnika svake dobi i staleža. Hajdučka je krv uza­ vrela čak i u nježnom ženskom spolu, što nam dokazuju ne malobrolne tjera­ lice za ženama i djevojkama u raznim krajevima predratne kraljevine Srbije i Crne Gore, što se odmetnuše u haj­ duke. čovjek se snebiva, kada čita i one mršave izvještaje o »hvatanju raz­ bojnika«. Kakova je »hezbjednost« ih južnoj Srbiji. Macedoniji i Crnoj Gori, o tom je suvišno i govoriti. A ni po drugim krajevima ne vlada uzoran red. Treba samo pročitati nekoliko bro­ jeva sarajevske »Pravde«, da se u ču­ du zapitaš: gdje smo, u kojemu dijelu svijeta i u kojemu vijeku živimo? Ima li ova zemlja kakovu bilo vladu i ako ima šta ova radi? Sudi li ovdje, sud ili puška, nož i bomba? Ako su vlada i sud nemoćni, čemu će nam onda? Za­ što se mirnom svijetu ne podijeli oruž­ je kao ј napadačima, da sam brani svoj imutak i život? I silesija takovih pita­ nja mogla bi se staviti na one. koji su odgovorni za javni poredak u ovoj državi, pojedinim pokrajinama, gradovi­ ma i selima. Žrtava razbojničkih na­ padaja imade posvuda, ali čini se, ni­ gdje više koliko ii muslimanskim kra­ jevima. Muslimanski je elemenat već posve zdvojio, jer na svaki njegov va­ paj za pomoć zapraskaju s nova puške, zasjaje noževi itd„ ukidajući nove ži­ vote s površine ove zlosretne zemlje, koja je vazda krv pila i još je se nije dosta napila. .Mjesto da vlasti energič­ no istupe proTi hajdučiji, one ju moral­ no podupiru ostajući gluhe na jek umi­ rućih. plač udovica i siročadi. Izdaju se silne svote na vojsku, žandarmeriju i policiju, a svakim danom vlada sve veća nesigurnost Čak i tamo, gdje je opasne individue vrlo lako uloviti, jer se bez ikakova straha šeću među mir­ nim svijetom. Nije se ni čudili, što se ubijstva i raz­ bojstva množe, kada čovjek prati huškačko pisanje posestrimskih i pobratiskih listova »Srpske Zore«. Oni ne samo da potiču masu na krvoprolića, već i sarne ubojice uzimlju u zaštitu terorišući suce, da sude po njihovim instinktima, a ne po zakonu i Svojoj savjesti. Stoga i ova besavjesna štam­ pa nosi veliku odgovornost za nedjela, što se počinjaju iz vjerske i nacionalne mržnje, osobito na muslimanima. Vla­ da i gore pomenuta štampa se trude, kako bi ušutkali glasove vapijućih na­ zivajući ih kojekakovim imenima, a ne će da jednom načine kraj neredima, koji slabe ugled vlasti pred našim na­ rodom i ugled naše države pred vanj­ skim svijetom. Kod mirnoga se građan­ stva obavljaju premetačine, odnose i one sredovječne kubure, koje su dav­ no na tavanu zahrđale, a razbojnicima se ostavlja oružje, da lakše izvršuiu svoja »herojska« djela sve pod izgo­ vorom. da se »1914. ne može zabora­ viti«. Trebalo bi da se jednom otvore­ no kaže: ne ćemo reda, već hoćemo, da mase udovolje svojim instinktima, što ih Čokorilo ' neprestano uspiruje. Ako nije tako, onda neka djelom poka­ žu, da hoće red i zadovoljstvo u ovoj zemlji I državi, Šta radi beogradska vlada? Šta rade naši zastupnici? Zašto šute? Kamo ih među narod, komu se narinuše za »poslanike«? Čekaju li valjda, dok i pod njihovim stolicama ne plane vatra. Pravda i čast naše dr­ žave traže, da se već jednom ganu, dok još nije prekasno.« Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Zakon o budžetu. Parlamentu je predložen zakon o budžetu za godinu 1919. i 1920. Rashodi su iznašali jednu miljardn i 558 milijuna, a prihodi redo­ viti i izvanredni 715 milijuna. Prema to­ me je bio manjak od 843 milijuna. Me­ đutim tokom 1919. ј 1920. porasli su dr­ žavni rashodi u deficitu na 2 miljarde dinara. U budžetnoj godini 1920. j 1921. iznose rashodi 3 miljarde 394 milijuna 356 hiljada pet stotina i nekoliko dina­ ra. Na vanredne izdatke 803 milijuna. Proračun vojnog rflinistarstva iznosi 1 milijardu 120 milijuna, vrhovna držav­ na uprava 963 milijuna. Ministarstvo fi­ nancija 703 milijuna, ministarstvo sao­ braćaja 324 milijuna. Proračun za mi­ rovine i doplatke iznosi 304 milijuna. Ministarstvo pravde, imade proračun ПРАВДА* — .PRAVDA, 44 milijuna, neiistarstvo vjera 12 mili­ Grci potučeni. Javljaju iz Londona, juna, ministarstvo unutarnjih poslova da je turska vojska harne tom potukla 39 milijuna, ministarstvo nar. zdravlja Grke kod Bergama. Poginulo je više 69 milijuna, ministarstvo inostranih dje­ hiljada grčkih vojnika. la 7 milijuna, ministarstvo građevina Otpor Turaka u Trakiji. Kako engle­ 105 milijuna, ministarstvo pošta i brske novine javljaju u Trakiji turske na­ zojata 121 milijuna, ministarstvo po­ cionalističkih četa. Tajar, poručio je ljoprivrede 56 milijuna, ministarstvo šu­ tiv zahtjeva antante. Vođa turskih na­ ma i ruda 106 milijuna, ministarstvo tr­ cionalističkih četa, Tailar, poručio je govine 16 milijuna, ministarstvo za so­ preko carigradske vlade saveznicima, cijalnu politiku 74 milijuna, ministar­ da se Turci spremaju na otpor, te da stvo za agrarnu reformu 43 milijuna, će prije dići u zrak starodrevno Driministarstvo za ishranu i obnovu zem­ nopolje nego li će izručiti antantinim ili lje 4 milijuna, ministarstvo za ustavo­ grčkim četama. tvornu skupštinu 455.000 dinara. Državna uprava u Mesopotamiji. O Rezervni krediti budžeta 20 milijuna uređenju državne uprave u Mezopota­ i 500 hiljada. Prihod: Carine 402 milijumiji javljaju londonski listovi, da Mezo­ ' na.* Potrošarina 129 milijuna. Dobitak potamija dobiva samoupravu sa dr­ i na novcu 906 milijuna. Prometan porez ' žavnim vijećem, na čelu koje stoji a4 milijuna. Brodarstvo 511 milijuna. rapski predsjednik. Narodno predstav­ Porezi 2 miljarde 116 milijuna. Držav­ ništvo biće birano. na privreda 725 miliiuna. Različiti pri­ Pred boljševičkom invazijom u Indiji. hodi 10 milijuna. Prema tome јб prihod Javlaju iz Londona: Perzijske novine 3.884,177.798 dinara. Deficit iznosi 110 donose, da je došlo do sporazuma iz­ milijuna. među Kučuk-hana i boljševika. Po to­ Politička situacija. Politički položaj, me ugovoru bi boljševici pomogli Kttbar prema pisanju beogradske štam­ čuk-hanu, da postane predsjednik panpe, za posljednjih dana nije osobito ja­ perzijske republike, samo se ne smije san. Ima nekoliko važnih pitanja da'se miješati u unutarnje stvari. Kao revani iješe, a glede kojih je podijeljeno mi­ che Kučuk-han bi se angažovao, da se šljenje unutar same vlade, između :1a- | dopusti slobodan prolaz boljševičkim nova demokratske zajednice, i to na- l trupama u Mesopotamiju i Indiju. U ročito u pitanju pokrajinskih vlada, ag- I engleskim krugovima se smatra .da je rame reforme, te pitama regulacije ’zcilj ove politike, da se vrši presija nad voza. — Čim se vrati dr. Korošec, Koji ’ Engleskom, jer ako bi blojševicima us­ je otputovao u Prilep na otvorenje jed­ pjelo da prevedu trupe kroz Perziju na ne nove željezničke pruge, nastavit će Indiju, onda bi interesi Engleza bili ja­ 'se redovita zasijedanja ministarskog ko ugroženi. Perzija je već prije neko­ vijeća, na koiiina će pasti važne odlu­ like mjesci stavila do znanja Engleskoj ke. Neki beogradski demokratski listo­ da ne odgovara za svoju sjevernu gra­ vi kušaju da izrabe jučerašnji odgovor nicu. ako ne budu imali brodovlje u ministra pravde Trifkovića na interpe­ Kaspijskom moru. Britanska pomorska laciju dra Svetislava Popovića u svoje misija poći će da se pozabavi tiješenjem agitacijone svrhe, htijući na silu stvo­ ovoga pitania. Međutim postoji boja­ riti spor između radiakla i Narodnoga zan, da ne stigne prekasno kluba, koji da je već. prema demokrat­ Italija I Albanija. Javljaju iz Lugana: skim informacijama, zaključio istup iz Između Italije i Albanije postignut je koncentracijone vlade. Prema informa­ sporazum. Talijanska vlada priznaje cijama na nadležnom mjestu sve su te albansku vladu u Tirani, Albanija up­ vijesti lišene svakoga temelja. Izjava ravlja nezavisne svoje provincije. Tali­ g. Trifkovića bila je samo općenitog janske čete evakuiraju sav albanski te­ značenja, a da je i imala onu važnost, ritorij, priznaje se sloboda albanskom kolu joi demokrati hoće da dadu, radi­ narodu, dopušta se Italiji da zapsjedne kalna stranka ne bi se s njome identi­ otok Sazeno u Valonskom zatonu. ficirala. Sastav pokrajinskih vlada. »Novosti« javljaju iz Beograda, da će se ovog tjedna riješiti pitanje sastava pokrajin­ skih vlada. Ministar predsjednik Vesnić je izjavio, da priznaje valjanost Hajderovići, (kot. Maglaj). ! pakta od vremena pregovora za kon­ škola mejhana — učitelj birtaš. — i centracionu vladu prema kojem se po­ Kako je naš narod nepismen, a zbog I krajinske Ivlade imadu sastaviti . po toga i zaostao u svakom pogledu, ne j ključu sastava centralne vlade u Beo­ treba ovdje ni napominjati. Svaki prija- j gradu. telj naroda i njegova blagostanja radi ' Sastanak dra Trumbića sa grofom na pridignuću tog kukavnog i izmuče- j Sforzom. Listovi javljaju iz Spa. da nog naroda. Škola je u tom pogedu i su se 5. o. mj. dva puta sastali ministri najpozvanija da ona doprinese svoj dio vanjskih posala grof Sforca i jugosla­ na oltar narodne prosvjete. No, ako venski ministar vanjskih posala dr. Trumbić i dulje razgovarali pred no- - hoćemo da škola izvrši svoju zadaću treba da bude na svojoj visini i da uvinarima, ako i u nekoj udaljenosti od čitelj bude pravi predstavnik te najvaž­ njih. Govorio je većinom grof Sforca, nije ustanove. A kako je kod nas? Ma kojeg je dr. Trumbić nekoliko puta na da ovdje postoji narodna osnovna ško­ kratko prekidao. Izgleda, da ga je na­ la, ona ni ukoliko ne udovoljava svome govarao, kad su se razišli, rukovali pozivu. Ne može postići ni postavljenog su se. Cilja dokle god sami učitelj nije na oNaši odnošaji š Rumunjskom. Pred­ noj visini na kojoj mora, da bude, ako sjednik ministarskog savjeta g. dr. Veshoće zbilja da nešto učini na polju na­ nić primio je danas g. Laugo Haskano, rodne prosvjete. Još kad se istakne poslanika Rumunjske, koji se pred dva konzervatizam našeg musimanskgO; di­ dana povratio sa kratkog dopusat u jela naroda prema školi, ne treba ni is­ Bukareštu. G. rumunjski poslanik izja­ ticati koliko ovom kraju šteti osoba uvio je tom prilikom, da mu ie naređe­ čitelja — škol. starješine A. ef. Barano, da u ime predsjednika rumunjske lića. vlade g. generala Avarescua i g. mini­ Svaki kulturni čovjek, svak civilizi­ stra spoljnih poslova Take Jonescua rana država ide za tim, da uništi i is­ uvjerio našega predsjednika ministar­ trijebi otrov čovječanstva — alkoholno skoga savjeta, da će politika kraljevine piće. Naš gosp. učitelj kao, da se rodio Rumunjske hiti upućena k razvijanju u divljem svijetu, kao da nikad ni došao što ntenzivnijih i srdačnijih veza prija­ nije među kulturno drjuštvo. kao da teljstva između Rumunjske i našega nije službeni organ — narodni prosvjekraljevstva. titej. On iz dana u dan lije i pije ne oG. predsjednk ministarskog savjeta bazirući se na narod, kojemu treba da dr. Vesnić primio je sa zadovoljstvom bude vaspitač niti mu je i najmanje kao to saopćenje g. Laugo Haskano. da gg. učitelju stalo do javnog mnijenja, ne Avarescu i Take Jonescu goje takve misleći na zk> koje tim svojim postup­ osjećaje izjavljujući, da će se i vlada kom prouzrokuje. Taj se narodni »mu­ kraljevstva SHS. nadahnjivati istim čitelj« uza sve opomene od strane na­ dahom u svojim odnosima s Rumunj­ roda usprkos prijave kot. uredu ne mo­ skom. s kojom ga vežu danas još tjesže da otrese te mane, tog demona na­ niji životni interesi, nego je to bilo u rodnog blagostanja bar na javnim mje­ prošlosti. stima. kao ni u hramu prosvjete — u VANJSKI POLOŽAJ. narod, osnov. školi. Mjesto da bude uPobjede Kemal paše. »Daily Mail« zor u svakom pravcu, da sam prido­ prima iz Carigrada vijest od 5. o. mi.: nese štogod za odstranjenje ovog zla, Turske revolucionarne čete zaposjele mjesto da poučava narod riječima o su Beikos koji se nlaazi na Azijskoj oštetnosti alkohola on iednako bezobzir­ bali nasuprot glavnog stana saveznika. no čak i prkosno nastavlja svoje raz­ Nakon borbe koja se je razvila s en­ bibrige pomoću čaše. gleskim i grčkim četma uz sudjelovanje Da okruni svoje djelo on je 21. juna engleskih ratnih brodova Beikos je os­ o. g. pred ogromnim mnoštvom naro­ tao u rukama ustaša, a aliirci su se po­ da (jer je taj dan bila ovdje uobičajena vukli. dova) sakupio u školsko dvorište svo­ Naši dopisi Страна 3. je veselo društvo koje se sastojalo od 8 poznatih alkoholičara i javno na oči sveg svijeta razvezao pjesme i kajde toliko, da je svratio pozornost svega prisutnog naroda. Ali ovaka se zabava obično više puta tragično završuje pa i ovdje. Jedan od veselog društva u pijanom stanju uzjaše konja i pođe ku­ ći, i kad je bio prema školskom vrtu sruši se s konja te se toliko satare da nije ni na konju mogao kući otići. Tako radi naš »prosvjetitelj«, i poučava mla­ de kako će trijezno živjeti. Upozorava­ mo mjerodavne još jedanput, da ovog narodnog zlikovca u modernom smislu riječi makne odavle i pouči ga kako se treba ponašati jedan narodni učitelj i da nam pošalje pravog i iskrenog na­ rodnog učitelja. Neka se ne primi is­ prika gosp. Baralića: »da nije kod Mujage rakije, ne bi je on ni pio«. Za težake općina Hajderovića i Perovića kot Maglaj Adll. Domaće vijesti Osobna vijest. Ban Hrvatske imeno­ vao je vladinog tajnika i izvanrednog učitelja šerijatske sudačke škole g. Dr. Eugenp Sladovića pl. Sladoevički žu­ panijskim tajnikom i dodijelio ga ze­ maljskoj vladi, povjereništvu za soci­ jalnu skrb u Zagrebu. G. Dr. Sladović je jedan od najvrijednijih naših javnih radenika, koji je kako za vrijeme vanj­ ske upravne službe tako j za vrijeme rada kod naše zcm. vlade stekao opće priznanje. Naša šerijatska sudačka ško­ la gubi u njemu jednu od svojih naj­ vrsnijih sila, koja je i svojim stručmm radnjama stekla lijep glas. Žalimo, da nas takav intelektualni radnik ostavlja, jer smo od^njegovog rada očekivalidaljnih plodova, i to osobito na pod­ ručju socijalne skrbi. Želimo mu u itne ipnogo štovatelja Muslimana svaku st eću 1 Zakon za izjednačenje člnovništva. Ministar za konstituantu predložio je ministarskom savjetu projekat zakona za izjednačenje ćinovništva u svim krajevima naše države. Po tom projek­ tu biće odmjerene i plate za sve kate­ gorije javnih službenika. Stipendije za visoke škole. »Narod­ no Jedinstvo« donosi: Školsk: godine 1920./21. dijeliće Zemaljska Vlada pri­ padnicima Bosne i Hercegovine štipendije iz zemaljskih sredstava za visoke škole u inostranstvu, ali samo za medi­ cinu i struke za koje u našoj državi ne­ ma stručnih škola ili imaju samo niža godišta, koje je molitelj već svršio. Da, ci, koji misle moliti Stipendiju, neka po­ šalju molbe Zemaljskoj Vladi u Saraje­ vu putem kotarskog ureda rodnog mje­ sta ili mjesta stalnog boravka, najkas­ nije do 15. avgusta 1920. Molbe koje prispiju poslije ovoga roka, neće se uzeti u pretres. Dalje slijedi što sve ima u molbi da se navede. Upozorujemo naše ovogodišnje abiturijente, a naročito apsolvente šeriatske škole, kojima je u prošloj godini g. Sćepan Grđić iz* principa uskraćivao Stipendije, a može biti i dao povoda zatvaranju vrata na hrvatskoj univerzi, a koja su im hvala Bogu ponovno otvorena, sviju ih upozorujemo, da is­ koriste ovu priliku i zatraže Stipendije. Očekuiemo, da ćp ovogodišnja podjela stipendija u mnogo većoj svoti otpasti na muslimane, koji su u prošloj godini namjerno zakinuti za četrvt milijuna kruna. Pravda iziskuje, da se u ovoj godini ispravi hotimična šteta, kota ie muslimanima nego bi ih po brojčanoj pa da se mnogo veća svota podijeli muslimaninft, nego li ih pd brojčanoj snazi zapadalo. Držimo, da će se g. Grđić držati pri podjeli stipendija svojih riječi, koje vadimo iz njegova dopisa-g. M. Bekavcu: »Sam osjećaj pravde iziskuje, da država jednako postupa prema svima građanima bez razlike vjere i političkog uvjerenja«. Vidjećemo, hoće li se g. na­ čelnik Grđić držati ovih riječi, a naro­ čito u pogledu šeriatlija. Uostalom, mi ćemo budno paziti na ovu stvra. Visoka politlčko-novinarska školahu Zagrebu. Uredbom Dra Bazale povje­ renika za prosvjetu ј vjere, ustrojava se u Zagrebu visoka škola za trgovinu i promet, tipa stranih eksportnih aka­ demija. Sada je povjerenik Dr. Bazala spremio osnovu, po kojoj bi se još na­ redne školske godine osnovala u Za­ grebu i visoka političko-žurnalistiička škola. Po izgrađenoj osnovi u tu bi se školu mogli upisati samo oni. koji su �страна 4. Strana I »ЛРАВДА* — »PRAVDA KOT. VAK. MEARIF. POVJERENSTVO ' SU ne zna za naše nutarnje dugove, U GLAMO<kJ. pa konto nije, potpun. Međutim se i iz | ovog kratkog prikaza vidi prilično do­ bro naše stanje. Natječaj. Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. G. pro­ fesor S. ef. Alagić s’akupiojeu Konjicu U ovdašnjoj mekttbi-ibtidaiji upK 100,— dobrovoljnih priloga za naš ražnjeno je mjesto 1. mualima. list, a darovala su slijedeća gospoda: I Plaća je predviđena od vakufa 120 Po 40 K: Alaga Sofo; po 20 K: Osman- kruna mjesečno, a ehalija će plaćati i aga Sofo i §ukri ef. Alagić; po 10 K: I nedostatak tako, da će mu egsisten■ Islam beg Agić i Sulejmanbeg Smailcija biti osigurana. j begović. Živjeli plemeniti darovatelji, Natjecatelji imadu najdalje do 15. | augusta svoje molbe sa priloženom I j дуиж, SSSSBSESI i svjedodžbom o svršdnom Dar-ul-mualliminu ovorhe povjerenstvu uputiti. I Glamoč, 9. jula 1920. Predsjednik: Gasal, v. T. »Novi Vijek« mjesečnik za društveni život, privredu i literaturu izišla je sve: ska od 1. jula t. g. sa ovim sadržajem: 1) Hanidija Mulić: Za moralnu za­ štitu mladeži u Sarajevu; 2) Aleksa Šantić: Pobednik (pjesma); Ljiljanski: Žižak (Iz ostavine: Tra­ gedija duša); 4) Veljok Petrović: L akeji (pjesma); 5. A. Hifzi Bjelevac: Odgajanje masa; A. Hifzi BjeleJavljamo cijenjenim mušterijama, Naše nove ulice. Neki dan me preduva0: Medu očeMim ljudima« da smo snizili cijene fesovima. srete jedan Rus na ulici i upita za VraFeljton- Reis. Aleksa Šantić; Aj zovu ulicu. Ja neznajući naravno da Hifzi Bjelevac: (Pitanje Osviita^ Sada stoje: mu želji udovoljim uputih ga jednom nj a; Hamdlja Mulić: Hrvatski R a1 fes-patent (postavljen) . . K 160.— trgovcu. Kad onamo ni trgovac ne zna diša: Hadžermerešov dnevnik: Bat 1 fes-mekani (Bosfor, Tigdje je Vrazova ulica, pa ga posla strau Dardi; Sličice; Akcija za ger, Volfort) ,...................... K 130’— žaru. koji se šetaše u blizini. Ali vidi zaštitu motala. belaja, ni stražar ne zna za Vrazovu Islamaga Vranić i sin (prlja Fešći Hamdlja] Uprava Novog Vijeka javlja svima ulicu i Rus siromah ode čudeći se. što svojim pretplatnicima, koji nisu uplatili Sarajevq, Sarači ul. br. 11. n: stražar ne zna ulica grada, u kome najmanje pd godine, da im je list obu­ služi. Kad nam već novo zastupstvo stavila. učini ovo patriotsko djelo, davši ulica­ ***•»«**«**♦♦«««»«♦«««*«»««« ma nova imena za-što bar ne pouče 1PAPIRNICA ♦ polici;.:, da ona nauči nove ulice. Neka­ da je ovdašnje turističko društvo priHAMDIJE KOPČIĆA bijalo na važnijim mjestima grada pla­ preporučuje svoje bogato stovarište ф kate s nacrtom glavnih dijelova grada Mu minu Islamoviću u Subišno kotar svih vrsta papira, kancalarijskog i J za orijentaciju stranaca, sad bi nešto Foča. Beledija nije -mila pravo napla­ školskog pribora. — Naručbe se ♦ slično trebalo za nas, dok naučimo to­ titi đttmruk za ono blago, što si ga 0 obavljaju brzo i točno. $ like nove ulice. prodao na selu kod svoje kuće. Ovaj O Ci.ene umjerene. $ se đumruk plaća zato, što se beledija Dug naše države. »L’ Economiste Ž Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 $ brine za sajam, sa kojim se narod ko­ Slave« u Parizu imade ovu bilješku' o risti, te su dužni platiti svi oni, koji dag-.vima naše kraljevne, koji iznaša spadaju u područje dotične općine i o43 milijarde kruna J to 41 milijardu i ni, koji dogone blago na sajam. Pošto Ž5u milijona kruna jesu »konsolidirani« Ti ne spadaš u područje fočanske op­ dugovi, a 2 m hjarde i 155 milijuna kru­ ćine, a blago si prodo kod svoje kuće, na čini »tekući« dug i to ovako. 1. sta­ nijesi dužan dumruka platiti. Otiđi u beri srpski državni dug pred tat im- 9 miI jarda kruna; 2. srpsk. ratni dug 10 mi­ lediju i zatraži, neka Ti se novac po­ vratu a ako ne htjednu povratiti, prilijarda k u ’., 3. srpski dug u Americi 725/746 u željeznom posudu po 3 milijarde kn na; 4. dug SiiS-a u Atuži se kod kotarskog ureda. Ako ni 400 kg. uz cijenu K 39'— po merici 8 m.iarda 250 m.bjuna kruna. ovdje ne bude pomoći, piši nam, pa će­ kg. — Dospijeva kroz 14 dana. mo se mi na višem mjestu zauzeti. I5. dug SHS-a u Francuskoj i Engleskoj 500 milijuna kruna; 6. dug SHS-a u madni uvijek na umu, da treba početi Narudžbe prima „Р R O M E T“ Francuskoj i Engleskoj 560 milijuna ondje i na onom mjestu, gdje Ti je kri­ tehnič. industr. poduzeće d. d. kruna. vo učinjeno, pa onda sve redom na vi­ Ljubljana, Gradišće broj 9. Na svakog stanovnika otpada oko K še. Ako to sam ne znaš, obrati se na 4000 državnog duga SHS-a. »L’ Econ. naš mjesni odbor u Foči. Bratski selam! dovršili gimnazijske nauke, a uaukovno bi vrijeme trajalo tri godine. Naukovni materijal zapremao bi sve one znanosti, koje su potrebite jednom po­ litičaru i žurnalisti. Ustanovljenjem ove škole Zagreb bi intao onda sve one vi­ soke škole, kojima se ponose velegradi zapadnih država, i usljed kojih je Za­ greb ušao u tom pogledu u red najkul­ turnijih gradova Europe. _____ Žealdbeal dar. Naš prijatelj Hamdi ef. Mašić. bivši bankovni činovnik vjenčao se ovih dana sa kćerkom ug­ lednog građanina Muhamedage Užičanina i tom prigodom darovao »Merhamctu« i »Gajretu« po 200 K, a »Pravdi« >00 K preko našeg uredništva. — Mlaaom paru želimo svaku sreću! Ukinute su putne isprave za putova­ nja u granicama Jugoslavije. Dovoljna je obična legitimacija. Oprost od aktivne vojne službe. Na intervenciju ministra Kovačevića mini­ star vojni će oprostiti obvezanicima ro­ đenim 1899. godine aktivno službova­ nje. ako su odslužili dvije godine u austro-ugarskoj vojsci. Knjige i novine. Trgovina fesova Vranić i sin Braća Sudžuhović, sahačije. eeptralpa drogerija Braća Šabinagić Sarajevo, Štrosmdjerova ul. br. 3 (prije Rudđlfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza I tačna. — Cijene najumjerenije. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom olya, Banat t Benzin II U Vršaća mašina I prodaje se sa benzin moto- « rom od 4 konjske sile. Upitati kod Oglas. Poruhe uredništva. Гпп|илН UulllIUiu Број 175 Bru; OGLASI U .PRAVDI*! imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda“ list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i" Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu ЧтН1!ВН11 Uul UjuVu. Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna hruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruaa. Bavi se svim bankovnim ooslcvima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima hao glavnu ustupstvo ta S. i H. Bssicuradoni gsisrali i Pmj sveopćeg društva za osiguranje protiv nezgoda i iteta, sve vrsti osiguranja. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. т- Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. . Odgovorni urednik: F. Šalaka. . .. ________ VUsBlk: Oratrato! .£ И O.« _______________ ___________ . 47 D. k i,. Клјш, 6Mdv - � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1efd96ddff3cebf64bb9913a025936d6.pdf bfae2781572f0e3eea68627d825d8884 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОМЛАДИНЕ Broj 71 (176) Sarajevo, četvrtak 15. jula 1920. (28. ševala 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Иијв pedakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola gpdine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. №Х№глшп'.*».жаа^нанмшимгас№««пк!дза№жашмкаиишвнд||П1'сихкжпгаао«а11пгм№гии I .... " ' 1 I .... ■ I ----------------------------------------- ------— Куда ово води? Догађаји се нижу једад за другим, алз и искачу са овојои екстраваFiiHTuoinh.v тако, да ее човјек Mapa питати: Куда ово вода? Сукобцле te двије опречне струје, једна питома, и добронамјерна са жељом, да се наша млада држава што прије стабиллвује и оелони на властите ноге, a друга дивља, коју воде некл наши православни и који еу ради, да у мутном лове, na им се ред, млр и TOiihe поредак не допада. Они vy јамачво највећи неиријатељи стабилизовању ове младе државе. To су вам л>удв свакојаке прошлосги pao и и»ихов вођа Чикорило. na су у мутном напунмли своје дорбе и тц људи још имају обрв-за л времена, да се баве осталима нелијепе прошлости. na пикако не гледају напријед, већ самб натраг. Ови лајвећи неиријатељи uauie дрдаре. ови подстрекачи неррда. неицра и цљддке, те тучњаве, 1ади ии псјма немају о полмтичкој . шсциплипи, а^још мар>е имају сми<-ла аа поцгтену инпцијативу, за соШДарност, аа међусобну сцопгљиiwt и за велике иитереге нљше народне заједнице. Они вам лмају и куражм, да бране такове мутне прилике и покрлвају таково терористичкб стање својои гкрајн?ом демагогијом, којој je одл> ii сврда да завлада насиље над цравом. Ово ужасана и човјек, ирави патриоТа ocjeba готово физичку бол нЈд чоликом смјелошћу, над толиким прохтјевими разузданих и усијаних глава. Ma да je развј послмје parimх ирилика овим немирњацима, овим незаситним елементима донио пуне иреврштк концесија, извозница и евега л овмега, — ма да им je наша tana управа отворила еве долвфе које су они рааграбллл, нијесу ее задовољили, већ «у још више ди1ли глалу и просто им се xohe екетремлзам, xohe им се саботаже л терора, е'којим хоће да утру пут ikojoj дивљачкој владавинл. Непрлјатељи су с.тободе, jep je траже caiio ad е^е, a далеко je од њих право u правица na, да je траже за свију. Оготмне чињеница говоре за. ово, на ггготине олучајева покавује, како они газе ногаиа све 'више лдеале na коjmca ое цијелв културни свијет одржава. Цгвхове групадије већ почвн>у организовати бојовне племенске корпуое н помоћу’ добровољаца, ових модерних шреторијапац^, раде na HOTii.vnoM партикуларизму. Овај суд нлје ни наЈмање претје|иш. Шта више ово je преблаги прлказ свега онога, што се међу нама догађа. 1Гоме се чини да je ono невјеромтно, требао je доћи у Жепче 13. јуна о. r. и евојим ушима чути Pitanje nar. poslanika g. Suljage Saiihagića како te просички напада све, mio iiehe с нлма. Ono te нсто наставило и у Зеници 20. јуна т. год. Ha ове скупштине тражлло се и дрокламовало »насиље, које би панџама разнела све што није православно«. Није шала државни чиновници су им стјенице .неправославни им je дио народа »шуцкор«, улизица »бандита«, a врхунац нападаја био je бачен лз уста свештеног лица Козомарића, нашем правосуђу над осудом изреченом доб1ровољцу. Томе свештеном лицу je суд »дрзак«,' jep je оеудио »ne само Србина, већ нешто вцше, осудио je добровољца'?!« Жалоено je блло вдјјета то овештено лице, како je бацио под ноге донос свога звања, карактер погаздо, na својим одвратним говором пред најмање двије стотине душа јавно добацио суду такову пљуску, која je на ујптрб самлх закона, која руши ауторитет суда. Е, ако ово нијесу ниски нагопи, ако ово није суровост, ако ово није корумпираље просте маее и дрскост, онда — онда престаје све. Донекле би се моглл слатко насмиja^i цијелој овој .тудорији, да нисмо Sarajevo, U. jula. »Srpska Riječ« uzela je više puta u obranu »demokratu« okružnika Grudi­ ca, jer i »Hrvatska Sloga« i naš list iznijela gole i nepobitne činjenice o nevaijalotn uredovan^! ovoga činovnika i o njegovu progonu činovnika Muslimana. Nama Kobasičin organ podvaljuje da napadamo Gradića samo zato što je Srbijanac. Mi ćemo poštovanom Kobasičinu organu izibiti ovo sredstvo iz ruke kad rečetpo, da nije jedini Gradić Srbijanac činovnik u Bosni, pa za|to ne napadamo i druge. Ni jydna naša tvrdnja, da­ pače ni jedna naša riječ nije demantovana. a nije se ni pokušalo da se demantuje sa mjerodavne strane, dok smo mi u' položaju, da zabilježimo jednu no­ vu Grudićevii »radikalno«-»demokratsku« gestu, kojom je vrijednog i česti­ tog kotarskog predstojnika g. Demirovića i ponizio i onemogućio i uništio. Početkom јцпа t. g. došao .je Grudić u Zvornik i dočekao g. Dra Srškića, kad se vračao iz Banje Koviljače i iz­ nudio od neiskusnog i nemarnog pred­ sjednika vlade g. Dra Srškića nalog, da se g. Demirović imade u roku od 5 sati izgubiti iz Zvornika i u tom neprekoračenom roku predati ured kancelistu Roglću. mladu i neiskusnu manipulativnom činovniku, koji je istom po­ stao kancelista. Kakvi su javni interesi zahtijevali ovako nagli izgon jednog starog, iskus­ nog upravnika? Koja glava je tako pa­ metna. da bi mogla odrediti ovaku anomaliju, da se jedan važni i veliki ko­ tar ostavlja u rukama jednog mladog kanceliste i to onakvog, koji je sa svo­ jim šurovanjem sa »dobrovoljcima« i pravoslavnim seljacima za otimanje i : I I ■ i иод неиосредним утиском догађаја од 31. маја т. год. Mjera Ви пока:iacie v броју бУ. »Правде«. To насиље, тај творлц злочин над једним државним орпаном, no најмање говорацција иуна драскавива, она (Ј>аgospodinu Ministru za Agrarnu Reformu. мозпа лзјава Козомарића л јавни инзулт на наше правосуђе. свакојако Zbog nesređenog agrarnog pitanja u су озбиљне. Озбиљне ćy цо самој Bosni i Hercegovini trpe posjednici ze­ тендеццији, која се јавно очитова! malja najteže posljedice. Njima je odu­ ла, преозбиљне rio догађају од 31. Ma­ zeto svako vrelo prihoda, njihova je ja 1920. roA По свему се види, да egsistencija ugrožena, oni su dovedeni би они преврнули свијет. Руља. Ko­ u opasan položaj očajanja. ja хоће силу над правол, која xohe 1 ) Evo se navršuju gotovo dvije go­ рушеке i-вију начела и правног поdine, kako ti ljudi nijesu ništa dobili od penia, која би радо и онако измучеsvojih kmetskih zemalja, a mnogi, su ну земљу довести до naoća и до најživjeli samo od toga. Među ovima je Beher понсра, не може се назватл veliki dio žena i djece koji su fizički ne­ борбом сталешвом. To je цросто изаmoćni da se na drugi način prehranju­ зиван,е и сијање племенске мржље ju. Toliko obećavani i zagarantovani zaи раздора од самога. водства, које je ■ ostatak haka za 1918. g. i rente za тај збор сазвало. 1919. g. nijesu još isplaćeni ni obraču­ По нашум дубоком увјврењу то je nati ј ako su sa svih strana traženi. гријех. Гријех je то у овим часовима. — a evo i žetve zp 1920. g. Od ono 10 кад смо дужни олакшавати no свим do 12 miliona što je u tu svrhu određe­ линијама, a нипошто отежавати. no i u nekim kotarevima isplaćeno do­ Грвјех je н махнитам>е, које гравичл šlo bi samo 800 do 1000 kruna na po­ rodicu i na godinu, pa i od ovoga je od­ с дудошћ^’! bijeno 70—80% poreza tako da je uis­ Питамо — куда ово води’ tinu isplaćeno prosječno samo 2—3 sto­ tine kruna po porodici, a to je prema današnjoj skupoći zapravo milostinja. U pošljednje se je vrijeme bilo pročulo da uzurpiranje zemlje bio doveo zvornički je odobren neki viši kredit u ovu svr­ kotar u kaos, te u malo da nije došlo hu, ali službenog saopštenja o toj stva­ do krvoprolića? Ali sa ovim nije sas­ ri još nema. vim Grunićeva samovolja izvršena. Po­ 2 .) Prilikom sloma austro-ugarske znato je, da je g. Demirović ranije pre­ vlasti popalili su i opljačkali seljaci mno­ mješten gradskom kot. uredu u Tuzli, ge posjede u Bosni i Hercegovini a na sa kojim upravlja interimistički pristav mnoga imanja su metnuli svoju ruku, pomoćnih ureda g. Trbojević. Sasvim pa i danas je drže. Među tim posjedi­ је' prirodno, da bi u ovom slučaju imao ma ima ih mnogo, koji su slobodno i preuzeti upravu g. Demirović kao up­ neograničeno vlasništvo i koje su sopravni organ, ali Grudić hoće da mu g. stvenicj obrađivali u vlastitoj režiji. Na Demirović bude direktno pod nožem, te taj su nezakoniti i ni pokojem pravu ne­ zadržava Trbojevića kao manipulativdozvoljeni način otete i te zemlje nji­ nog činovnika na upravi, a Demirovića hovim neprijepornim vlasnicima, koji eu podređenom svojstvu. vo dvije godine to trpe i uzalud čeka­ Mi smo vrlo znatiželjni, šta će reći ju na ponovnu uspostavu pravnoga poprudićevi branitelji na ovo i kako će . retka u tim krajevima. ga sada uzeti u obranu. S čime će op­ 3 .) Posjednici mnogih »beglučkih« ravdati ovakj balkanski postupak, koji zemalja, t. j. zemalja slobodnog vlas­ se ne hiože dogoditi nigdje, gdje su zra­ ništva nijesu mogli da obrade često soke kulture ma i provirile. Ili će nam j bom, takva zemljišta, nego su ih davaopet dobaciti one svoje otrcane fraze I li pod zajtup drugima i to većim dije­ separatizma i sličnoga. lom pod zakup u naravi, kao pod po­ Me gospođo! Ovako se ne upravlja lovinu ili pod trećinu. Uredba od 21. ili u. Bosni. Ne daipo se gaziti ni za čiji 22. iuna prošle godine je odredila, da se h^tor, pa ni za hator oslobođenja, jer za tu prošlu godinu ne daje zakup u ovaki postupci sa muslimanima i mu­ naravi nego u novcu i to ne na temelju slimanskim činovnicima ne pokazuju, desetinskog paušala i ratnih, austrijskih da smo oslobođeni. Ako smo braća, on­ maksimalnih cijena, koje su poslije slo­ da tražimo bratskog postupka, a ako ma Monarhije proglašene kao nepra­ nijesmo braća, onda tražimo pravdu, vedne i dokinute. Prema ovome nepra­ koja nas kao ljude pripada i ne ćemo vednom i nepotrebnom miješanju vla­ šuštati, dok je ne ispošlujemo. pa ma­ sti u privatno-pravne odnose, prikraće­ kar stalo šta stalo. Мј ćemo se na ovo ni su sopstvenici ovih zemalja sa 300 još osvrnuti. do 1000% od svoga priohda. pa im je tako i ovo vrelo prihoda ta uredba učinila iluzornom. Muslimani i musli­ 4 .) Uredba o beghicinia za B. i H. od 14. februara o. g. samo je još povećala manke grada Saraje­ agrarni haos u tim zemljama. Ali njeni va, sjetite se vašega izmijenjeni članovi 6. i 7. donekle kalminiraju u taj haos. Na žalost s tim se .Merhameta". izmjenama kod nas ne vodi računa, i �ako to ne bi smjelo da bude. Stoga bi trebalo da se sopstvenicima ovakvih zemalja prepusti da mogu s njima slobodno raspolagati. Kategoriju ovih ze­ malja bi se dalo lako kratkim putem ustanoviti. Stoga pitam g. Ministra za Agrarnu Reformu: 1. Da li je voljan odmah pri­ stupiti isplati zaostataka haka za 1918. god. i rente za 1919. i 1920. g. te pri­ baviti potrebne kredite za to? 2. Da li je voljan u sporazumu sa nadležnim Ministrima poduzeti ozbiljne mjere, da se povrate što prije vlasnicima ona zemljišta. koja su oni sobom obrađivali, a koje su seljaci za vrijeme prevrata lij poslije uzurpirali, te ih i danas drže? 3. Da li je voljan za ovu godinu izdati novu uredbu o pobiranju zakupa sa beglučkh imanja, sa bazom da se zakup odlaže u naravi, ako je tako među stran­ kama ugovoreno? 4. Da li jc voljan na­ rediti da se s onim zemljištima, koje prema izmijenjenim 6. i 7. članom uredbe o heglucima ne potpadaju pod udar agrarne reforme može u budućoj gospodarskoj godini slobodno raspolagati. ч Pošto je konačno nješenje agrarnog pitanja odloženo do iza konstituante, to je po mome dubokom uvjerenju nuždan pozitivan odgovor na ova moja pitanja, ako se hoće da vođi računa o Socijalnom- i nacionalnom raspoloženju pbsiednika. većinom muslimana i ako se hoće sačuvati ovaj elemenat naciji i državi, pa molim za što skoriti pismen ■odgovor. Beograd. 7. jula 1920. Sulejman Sallhagić, nar. poslanik. BiijEŠrlE. NOVA VRST ZULUMA ZA TEŽAKE MUSLIMANE. U općini Podgora kotara Visokog nastameno je većina Muslimana težaka, u nešto malo pravoslavnih. Tamošnjem seoskom podnaćelniku Bošku Jeliću prohtjelo se je imati para od tamošnjih muslimana, te ih je počeo ucjenjivati, da ih ne prijavi žandarskoj postaji u Brezi, da su bili austrijski šuckori. Ka­ da su se Ahmed Salkić, Selim Mašić, Omer Smailbegović, Omer Nefić, Ibraiiim Heco. Ibrca Mamela. Mešan Mamela i Omer Mamela oduprli zahtjevu Boška Jelića, ovaj je kroz nekoliko dana išao u žandarmeriju u Brezi te je javljao rečene muslimane da su bili austrijski šuckori. Svaki put kad je kojega prijavio, pozvan je bio prijavljeni u žandarmariju i tamo od žandara nemilice izubijan i istučeiitbio, pa kući pušten tako, da mu nećeTrebati barometra da znade ka­ da će jugovina. Konačno je Boško Jelić došao Ibrahimu Coliću iz Podgore i za­ tražio od njega 4000 K da ga ne javlja žandarmarif, da je bio u šuckorima. Dok se je Ibrahim Colić promišljao hoćelj dati 4000 K. dotle je netko prijavio taj Colićev slučaj u Visokom. Ovaj je pozvao Ibrahima Čolića, salušao i dao mu jednu službenu cedulju da odnese u žandarmariju u Brezu, u kojoj je pisa­ no bilo da Ibrahima Colića ne trebaju pozivati u žandarmeriju. Tu je polje rada. Pravdu za svakoga, kaznu za zločince! »Hrvat«, glavno glasilo Hrv. Zajednic u broju od 9 .o. mj.- biljci po beo­ gradskoj »Jribuni« nedjela hajduka po Šumadiji, sjaroj Srbiji i Makedoniji, te ispoređuiućj ova hajdučka zlodjela sa onima što se u vjerskoj mržnji i fanatazmu čine na muslimanima u Bosni i Hercegovini, nadodale slijedeće reflek­ sije: »Ovakovi događaji nijesu osamljeni, imade ih dosta. Dok oni, koje bilježi »Tribuna« predstavljaju obična hajđuštva. slučajevi u Bosni posve su druge naravi, oni su najvećim dijelom upe­ reni protiv građana muslimanske vje­ roispovijesti, pa ih se mora promatrati, kao odraz vjerske i plemenske mržnje. Tu je zločin veći pa bi zato morala biti teža kazna za zločince, koji iz vjerske i plemenske mržnje počinjaju djela slič­ na onima običnih hajduka, koji hajdu­ ku ju iz pohote za dobitkom. Ministar unutrašnjih djela g. Davidović proputo­ vao je po nalogu ministarskog savjeta krajeve Stare Srbije i Makedonije, da na licu mjesta razvidi teško stanje, ko­ je je u tom pogledu tamo nastalo i da se poduzmu shodne mjere u svrhu re­ Fpoj 176 broj »PRAVDA* — „ЛРАВДА* Strana 2 Страна Stavljajući do znanja ovu novu vrstu nasilja vladi i okružnoj oblasti u SaraI •jevu, pitamo hoćeli te vlasti već jedan­ put odrediti kakve korake, da se ovak­ vim barbarlucima seljana i žandara sta­ ne na kraj, te zahtijevamo u ime prav­ de, na kojoj počivaju državni temelji, da se kako proti Bošku Jeliću tako i proti žandarima žandarske postaje u Brezi poduzmu energični koraci, te da se svi exsemplarno kazne zbog nedjela počinjenog na spomenutoj osmerici ne­ dužnih čestitih muslimana težaka iz Podgore. ____ I Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izrada ustava. Na ministarskoj sjed­ nici koja se održavala dne 11. o. mj., a trajala je od 10 i po časova prije pod­ ne do 1 časa popodne raspravljena su tekuća pitanja iz sviju resora. O svi­ ma tim pitanjima donešene su odluke. Na ovoj ministarskoj sjednici odlučeno je da se u što kraćem roku pristupi proučavanju ustavnog pitanja na osno­ vu ustavnog nacrta, koji je izradio mi­ nistar priprema za Ustavotvornu Skup­ DOKTOR ŠUPLJE GLAVE. štinu i izjednačenje zakona. »Glas Naroda« u svojoj besprimjer-Pitanje ratne odštete. Dr. M. Vesnoj mržnji na sve što ne spada »demo­ nić, predsjednik ministarskog savjeta, kratskoj« zajednici, a naročito ako se obavijestio je ministarski savjet o re­ radi o nama, nšoj organizaciji i našim zultatu savezničke komisije u Bruseistaknutijim ličnostima, ne pomišlja o na­ Iju i Spaa. Riješeno je da se primi činu borbe i ne usteže se ni od kakh saveznička odluka o dodijeljenih 5% sredstava, koje će u toj borbi upotrije­ odštete, ako nam se zagarantuje pr­ biti. Laž, to najogavnije sredstvo, za venstvo u naplati i učine olakšice u i »demokrtae« jc svagdanja stvar i kad pitanju ratnih dugova, kao i to ako i ih stjeraš u rog i dokažeš im da su se se za nas povoljno riješi pitanje bro­ | poslužili tim nemoralnim sredstvom u dova u Jadranskom moru. »Tribuna borbi proti svoga protivnika, oni se sa­ u uvodnom članku piše: Nepovoljni i I mo na momenat prišute, da opet po­ referati naših delegata u Spa bili su i | segnu za njim. Ljudi oko »Gl. Naroda« predmet dugog savjetovanja u poš- ! ne znaju što je sram, ne znaju što je Ijednjoj sjednici ministarskog savjeta. | i stid, jer nemaju obraza, a batine se ! ne boje, pa nije nikakvo čudo, što uvi­ Zbog odsustva ministara konačne od- I ‘ jek uzmiču, uvijek ostaju poraženi i | luke nijesu još donesene, ali je pos- ’ lije svestrane ocjene situacije na kon­ | konstatujemo, da su nam u : svakoj prigodi o s t a l’i d’u žn i ferenciji odlučeno, da naša država primi sniženi projekat odštete, ako : odgovor. nam konferencija učini neke konce­ Tako je »Glas Naroda«- u broju od sije s obzirom na prvenstvenost na­ 10. o. mi. donio bilješku pod naslovom »Kor kut i Vlasi«, koju u cijelosti plate dodijeljene odštete i zadovolji naše zahtjeve u stvari povraćanja prenosimo: brodova na Jadranskom moru. »Na dan kad je bio prenos VANJSKI POLOŽAJ. Vidov danskih heroja, S a k i b ef. Korkut — kod Miljacke sa­ Ultimatum saveznika Turskoj. Kako kupio nekoliko agica i tuma­ se iz Londona javlja, izjavili su savez­ čio im da je nemoguće raditi nici turskim delegatima, da će Carigrad u ovoj državi. Eto pogledajte smjesta .biti internacijonalizovan. ako Turska bez oklijevanja ne potpiše mi­ ■ sve stranke, razvikao se do­ bri hodža: Ako priđeš radirovni ugovor, onako kao što ga pred­ j lažu saveznici i ako turska vlada ne j : kalirna sami vlasi, a ako opet demokratima — vlasi, kod upotrijebi sav svoj prestiž protiv Mu- ' ‘ »Z v o n a« ,v I a s i, pa i kod komu­ nista vlasi i ovo nije ništa i drugo nego vlaška zemlja. Ali jedan je prolaznik lepo rekao Korkut u, a vi idi te u Jedog dana, u Derventi, u jednorp du­ Tursku efendija, jer tamo po ćanu sjede dva seljaka. Jedan veoma svojim nazorima i spadate«. star, a drugi je osrednjih godina; obo­ Tako veli »Glas Naroda« i po ono­ jica tužna i pokunjena. Stari seljak ot­ me. što efendija treba da ide u Tursku, i vori usta i reče: Gospodine, molim te i jer tamo po svojim nazorima spada, bi li mi ti napisao u novine nešto, nek ' naziremo, da je gornja bilješka izišla iz se zna, nek se čuje, neka svak vidi u pera doktora šuplje glave, koji je prvi kakvu me nesreću turio moj, vlastiti ■ u Foči upriličio poklike proti našega unuk? »A šta je to bilo?« I svijeta, da ide u Aziju. Naš glavni u»Ja sam Jovo Trninić iz D. Klakara«, I rednik g. Korkut kada ga je potegao za nastavi starac otirući suze sa očiju. jezičinu, koju je bio razvezao u »Gla­ »Star sam 80 godina, evo me ko grum su Naroda«, doktor Šuplje Glave zave­ zemlje; ovo mi je sin Lazar i njemu je zao kao neva. Mi ćemo međutim upo­ već preko 50 godina. U Lazara ima sin zoriti »Gl. Naroda« na domaću vijest t. j. moj unuk, on živ ne bio! Taj ne­ u 68. broju »Pravde« od 3. o. mj., u sretni moj ununk došao iz ruskog za­ kojoj se javlja, da je glavni urednik na­ robljeništva negdje pred katolički Bo­ šeg lista g. Korkut otputovao dne 2. o. žić, i mjesto da se veseli što nas ie mi. sa predsjednikom naše organizacije kod kuće sve zdrave našao, on je popresv. g. H. H. Ibrahim ef. Maglajlićem ćeo zvjerski postupati sa svim ukuća­ u Hercegovinu radi obdržavanja skup­ nima. Jednog dana kad smo i ja i ovaj ština. Vidovđanski su heroji doveženi mi sin Lazar bili na polju za poslom, u Sarajevo 7. o. mj., dok se je g. Kor­ dođe kući nesretni moj unuk, Đuro, na­ kut povratio istom u utorak dne 13. oružan do zuba, istjera iz kuće moju o. mj. U laži su kratke noge. ženu, a svoju babu, koja je od starosti oćoravila, istjera svoju mater t. j. mo­ ju snahu koja je od bolesti ležala u po­ da i poredka. Mislimo, da to nije do­ stelji, istjera još mojih troje unučadi; i sta. U kolikogod je hajdukovanje u Sta­ izbacj iz kuće sve što je bilo mog i Laroj Srbiji i Makedoniji pogibeljno, sma­ zarevog namještaja, a on ubaic nekak­ tramo, da je po državni optstanak pove svoje stvari. Kada ja sa Lazarom gibeljnije ono plemensko-vjersko haj­ dođem kući, sretnem ćoravu babu i bo­ dukovanje u Bosni, pa je stoga nepot­ lesnu snahu Lazarevicu, sa unučadima, puna akcija gosp. Davidovića, kad u is­ svi zacviliše i zavikaše: »Pomagaj šta trebljivanju hajdukovanja nije posjetio je učinio od nas!« Saznadoh od njih i Bosnu, da na licu mjesta vidi i upozna šta je bilo i krenuh s Lazarom da na­ razbojstva, koja.se sistematski vode na đem. hajirsuz unuka, i zbilja ga opazim braću Muslimane. pred kućom i viknem: »A šta si ovo Glavni organ demokratske stranke učinio kuku ti bilo! Kakvu to silu pro­ »Demokratija« pomaže ova razbojstva, vodiš u očinoj i djedovoj kući!« A on, kad u broju od 1. o- mj. tužbe i prituž­ držeći u desnoj ruci revolver a u lije­ be muslimana na sva ova zlodjela na­ voj baionetu, dreknu put mene: zivlje »zanatom narikača« koji muslima­ ni tjeraju, »o nekom gojenju i sistemat­ »Ne prikučuj se meni 10 koraka!« i skom ugnjetavanju, kome su tobože iz­ opsuje mi Boga. »Ubiću te«, veli, »Ro loženi muslimani«. miša i tebe i ćaću. Vaše nema ništa Vis-a-vis donesenih slučajeva, koji su ovdje; ako se primaknete prosviraću poznati i sudovima, ovakovo pisanje vam kuglu kroz čelo i vaša su onda sa­ | znači podjarivanje da naljna proganjanja. mo dva metra zemlje. Miči mi se sa oči­ ju, eno ti Dervente, eno ti Broda pa tu­ Ministarski savjet, koji si je preduži kud znaš; ja sam svoj sudija, sudiću zeo zadaću, da istrijebi hajduštvo u Sr­ kako znam. Došao sam da vas ras­ biji i Makedoniji, ne smije da stane na kućim i da vam se krvi napijem!« po puta, dužnost mu je. da poduzme energične mjere i proti zulumima u Bo­ Starac ovo pripovijeda i plače. Sad sni i da na taj način dokaže, da je u smo nastavlja dalje »svi ukućani pod kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca božjim nebom, nemamo kud kući. 0za svkoga jednaka pravda, jednaka ka­ teo mi kuću, bašču, svinjac, preko 2000 zna i jednaka zaštita. debala šljiva, uzoro mi pašnjak oteo mi 40 dunuma zemlje posijane pšeni­ Tu je eto polje rada!« stafa Kemal-paše. Saveznici traže, da nacijonalistička vojska odmah obustaui sv'e akcije. Turski delegati primili su ovu prijetnju hladno s izjavom, da će je uputiti vladi u Carigrad. Trgovački ugovor između Jugoslavi■te 1 Austrije. Vijest da je zaključen pri^•meni trgovinski ugovor između JugSlavije i Austrije učinila je u bečkoj javnosti vrlo povoljan utisak. »Neue Frej Presse« tom prilikom piše: Ovaj sporazum odaje radosne znakove da kraljevska vlada pokazuje veliko razu­ mijevanje za uređenje trgovinsko-političkih odnosa i pruža nam dokaz da se na obje strane došlo đb ubjedenja, da se o sprazumu ovakve vrste mora pri­ rodnom neophodnošću voditi računa. Dr. Trumbić i Sirza. Dopisnik »DeL ly Telegrapha« u Spa javlja da Trumbić i Sforza vode privatne pregovore u cilju riješenja jadranskog pitanja. Bezglavost Talijana. Otkad ie Regent službeno posjetio Hrvatsku i Siovenačku talijanske okupatorne vojske na Su­ šaku više ne znaju šta rade. Svakog časa se užurbaju sad amo, sad na dru­ gu stranu. Proglašeni prijeki sud, ko­ jeg je proglasio general Cesare Facini brigade »Lombardie« prema- kojem je zabranjeno civilnom pučanstvu izlaziti u noći sve do 5 sati u jutro bez poseb­ ne dozvole i prema kojem je zabranje­ no govoriti o jugoslavenskoj vojsci ili dirati u vojničke predmete provađa se svom strogošću. Opaža se, kako Italija hoće da opet unese disciplinu u raspuš­ tene svoje vojničke krugove. Prilike u Južnom Tirolu. U Južnom Tirolu su na dnevnom redu sukobi sta­ novništva i italijanskih vojnika. Očeku­ je se u kratkom vremenu, da će izbjti buna. Napredovanje boljševika. Njemačka štampa donosi vijest iz Tilzita, prema kojoj su boljševici probili poljsku liniju na sjevernom frontu poslije »teških bor­ bi i prešli Berezinu. U.Vilni vlada ne­ opisiva panika. U Litvanskoi vlada ve­ liko uznemirenje zbog boljševičkih us­ pjeha. Agrarna demoralizacija. com, koju sam po tri forinta plaćao za sjeme, oteo mi 4 dunuma zasijane zobi! Oteo nam sve što smo imali, nemamo se kud vratiti, nemamo šta jesti, ne znamo kako ćemo jesen dočekati. Taj prokleti moj unuk Đuro, stanovao ie sve do rata s nama, i ja sam ga i ože­ nio. Pa sad se umiješa u nekakve do­ brovoljce. pa seoski starješina Risto Popović, bojeći se ovih nekakvih do­ brovoljaca, dijeli im tuđu zemlju, pa i mom unuku dao tapiju na moje dobro i sad ja sa svojom čeljadi moram kre­ pati od gladi«. Nakon što je suznim očima ovo is­ pripovijedao. moli, kumi neka-se zapi­ še u novine, nek cjeli svijet vidi kakva zuluma ima na svijetu. Jadnik misli da će mu se time nomoći. Ne zna. on da je to jedan slučaj od onih svakidanjih ottmačina, koje se vrše nad muslima­ nima. Ali. eto. ovdje je otimačina izvr­ šena nad pravoslavnim seljakom, i to je izvršio sam unuk svojem vlastitom djedu. S toga to i jest karakteristično, nek se vidi kako je duh otimačine za­ razio seljake. Otrovao se naš seljak, jerbo mu se neprestano utura u glavu da otimlje tuđe. Iščezla je iz njegove svijesti ona sveta poslovica: »Oteto prokleto!« i »Svoje čuvaj tuđe ne di­ raj!« Neprestanim huškanjem na oti­ mačinu muslimanskog dobra, seljak je utuvio sebi u glavu, da može uzurpi­ rati sve. samo ako ga njegova tjelesna snaga ne izda. To je pravo sile, pravo jačega. Kada tuđe vlasništvo prestane biti sveto za čovjeka, kada čovjek ste­ če uvjerenje da mu je dozvoljeno oteti sve. samo ako može, onda su uzdrma­ ni temelji države; ier onda je to drža­ va najpripravnija da postane zalogajem tudinca. Kulturni svijet danas ne trpi ni u Centrlnoj Africi ovako besprimjer­ nu otimačinu, koja vlada u Bosni. Zadaje li ovo imao brige onim političarima. koji tako ležerno daju takrir na tuđe dobro, i huškaju seljaka na otima­ nje muslimanskog imanja, i to samo da mu seljak svoj glas pokloni na izbori­ ma? Zadaje li im brige ovo, i vide li kako nizbrdice kotrljaju ovu državu ko­ la se istom rodila?! X. Muslimani Sjetite se „Gajreta". �ПРАВДА" — .PRAVDA, Spoj 176 — Broj Udruženje zemljoposjednika. Dne 29. pr. mj. obdržavana je glavna skupština udruženja zemljoposjednika na kojoj je izabrat novi radni i central­ ni odbor kako slijedi: Predsjednik: Rifat-beg Suleimanpašić iz Bugojna, I. podpredsjednik Atif ef. Sočo iz Saraje­ va. II. podpredsjednik Hasanbeg Pašić iz Bijeljine, I. tajnik Sejid Alibeg Fili­ pović iz Sarajeva, II. tajnik Hamdibeg , Mutcvelić iz Sarajeva. I. blagajnik Nazlf ef. Svrzo Iz Sarajeva. II. blagajnik Asimaga H. Sabanović iz Sarajeva. Odbornioi bez funkcije Dr. Halidbeg Hrasnica i Ibraliimbeg Cengić iz Sarajeva. Kao članovi centr. odbora i njihovi zamjenici: Članovi: za okružje ba­ njalučko: Miralem beg Begović iz Dervente, Suljaga Salihagić iz Kot. Varoša, Muhamedaga Bajraktarević iz Težnja. Zamjenici : Smajlaga Smajlagić iz B. Gradiške. Osmnabeg Osman begović iz Dervente. Ahmed ef. Šerić iz Duhice. Z’a okružje bihaćko: Muhamedbeg Ibrahimpašić iz Bihaća, Džaferbeg Kulenović iz B. Petrovca, Salejmanbeg Filipović iz Ključa. Za­ mjenici : Husejinbeg Čeko iz Sanskog Mosta, Husni ef. Pašalić iz B. Kru­ pe. Husejinbeg Hadžikadibegović iz B. Petrovca. Za okružje mostar­ sko: Ahmed ef. Karabeg jz Mostara, Husaga Cišić iz Mostara. Dervišaga Bakšić iz Ljubinja. Zamjenici: Mehmed ef. Spahić iz Mostara. H. Ci­ mer ef. Džabić iz Mostara. Mehmed Aliheg Kapetanović iz Vitine. Za ok­ ružje sarajevsko: Članovi: Ibrahim ef. Rašidkadić iz Goražda. Ha­ sanbeg Šahinpašić iz Rogatice, Edhemaga Salihagić iz Fojnice. Zamjenic i : Safetbeg Zečević iz Visokog, Nailbeg Tvrtković iz Višegrada, Uztjraga Njuhović iz Foče. Za okružje travničko: Članovi : Avdibeg Ibrahim­ pašić iz Travnika, Hasanbeg Kulenović iz Var. Vakufa. Zamjenici: Mustajbeg Ibrahimpašić iz Travnika, Smailbeg Filipović iz Ključa. Hamidbeg Kurbegović iz D. Vakufa. Za okružje tuz­ lansko: Članovi': Dr. Avdibeg Bukvica iz Brčke, Mustajbeg Uzeirbegović iz Maglaja. Zamjeni c i: Sead ef. Kulović iz Tuzle. Hasanbeg Salihbegovič iz Bijeljine, Ali ef. Selmanagić iz Srebrenice. Obzirom na to da je riješenje agrar­ Naši dopisi Gračanica u julu. 1 muderisi se povadaju za demokrat­ skim uredbama. — Malo čudan naslov, je li de, gospodo čitatelji._ Ali ni ja ni Vi ne ćemo se toliko čuditi. Ta demo­ kratska era nam je donijela i većih ču­ dovišta pa riek i ovo bude! Naš muderis ne zna »vlaške jazije« čitati pa pre­ ma tome nije ni mogao »demokratskih uredaba« mutaleu činiti, ali je zato valj-' da od svojih ahbaba čuo, da ljudi, koji obraduju nečiju zemlju stanovito vrije­ me, stiču po tim uredbama i neka pra­ va na njih. On se je htio »blagodatima« tih uredaba okoristiti i u svom intere­ su pregorio je za nekoliko dana biti i demokrata. Sad ću Vam ukratko reći šta se je dogodilo: Prije nekoliko dana zastup­ nik njegova predšasnika, koji u Gračanici ima nešto zemlje, ponudio je na­ šeg muderis ef. M. Šiljića. da na toj zemlji pokosi čajru uz stanovite uvje­ te. Muderis ef. je to odbio, jer mu se uvjeti nijesu, svidjeli. Zastupnik je po­ nudio drugoga, koji drage volje na te uvjete pristane i odmah pogodi kosce. da mu tu čajru pokose. To dočuje muderis-cf. i jednoga jutra on i još nekoli­ ko sohti počnu kositi čajru i to ne sređa. već »kud je trava bolja«. Kad je bio upozoren, da to na svoju ruku ne smije činiti, i da je taj čajra već jednom izdata, odgovorio je: »Ja imam na to pravo i ja sam preči!« Nas ne interesira šta će poduzeti vla­ snik zemljišta ili njegov zasutpnik u tom pogledu. Ali nas se tičez nešto drugo i zato pitamo!: 1) Kako jedan muderis smije u ovakovo šta ubrusiti danas, kad muslimani imaju i previše posla i bri­ ge. kako će svoje slobodne zemlje ob­ raniti od kojekakovih nasrtljivaca, a muderis-eh to svojim postupkom još pospješuje? 2) Kako ćeš Ti. muderis-ef. taj svoj postupak s ćursa opravdati, kad Te iz džemaata neko na to pozove i hoćeš li moći u »ahkjami šer’ijji« za to kakav oslonac naći? 3) Jesi li Ti, muderis-ef. svijestan toga svoga djela nog pitanja došlo u najkritičniju fazu, te je potrebno vrlo mnogo agilna i po­ žrtvovna rada, da se to pitanje skrene sa one krive staze, na kojoj je do sada išlo, novi je centralni odbor odlučio po­ duzeti sve moguće korake, kako će ovom pitanju što više koristiti. Samo se po sebi razumije, da je uspjeh ovog rada u prvom redu ovisan o materijal­ nim sredstvima, koje će odboru stajati na raspolaganje. Usljed toga se traži od svih mjesnih odbora, da odmah sazovu svoje kot. skupštine na temelju društve­ nih pravila, izaberu odbore i prihvate se što agilnijeg rada i neka odmah po­ kupi članarine za tekuću godinu. Čla­ narina je ostavljena ista, to jest, po de­ set helera na dunum od beglučke ikmetovske zemlje. Novi je centr. odbor u svojoj prvoj sjednici gakliučio, da se dode u što bo­ lji kori tast između njega i mjesnih od­ bora u zemlji. Za to će iza svakog svog zasijedanja centr. odbor izdavati komunike, o svom radu! i slati ga svima mjesnim odborima da budu obaviješ­ teni. S druge strane centr. odbor traži da i svi mjesni odbori šalju centr. od­ boru prepiše zapisnika svake svoje sjednice, da na taj način bude centr. odbor obavješćivan o radu mjesniu odbora. Ujedno je potrenbo da mjesni odbori pošalju popise svojih članova da sef imade evidencija o članovima udruženja. Ujedno je potrebno, da se mjesni od­ bori čim prije pobrinu i pokupe sudbe­ no ovjerovljene zapisnike o dokazima za vječnu spomen prilikom prevrata pa i kasnije.počinjenih šteta na imetku na­ ših članova. Tako je isto potrebno, da nam se jave i oni slučajevi, gde su mu­ slimani težaci pretrpjeli kakvih šteta ili su prikraćeni u pravima slobodnog ob­ rađivanja vlastite zemlje. Na dalje ne­ ka se svaki slučaj nepravde, grubog na­ padaja ili otimačine, nad našim člano­ vima odmah prijavi centr. odboru, koji će kod vlasti potražiti lijeka a ujedno stvar i u javnosti objelodaniti. Moramo da radimo na sve moguće načine kako ćemo naša prava zaštititi, pa zato tra­ žimo, od svih mjesnih odbora da gore navedene zahtjeve centr. odbora čim prije i što savjesnije ispune. a Gražić i Jeremić u potjeri za Topčićem udare na kafanu preko puta i tu ga stanu lemati. Na Tpčića upti. za što ga ni kriva ni dužna tuku, te ako imadu što protiv njega, neka ga prijave kod vlasti, ali neka mu ne sude po sebi, Gražič mu opsuje turskog Boga i sveca sa izjavom, da mu je on sve i sud i sve­ tac, te odmagli kroz selo pogrđujući musi, žene i psujući im njihove svetinje. Isti dan prituži se Topčić kod ko­ mandanta oružničke postaje u Vitezu — Han kumpanija, koji mu reče, da sli­ jedećeg dana dođe. Vraćajući se Top­ čić kući sretne ga u putu Gražić sa Jeremićem i navali na golorukog čovje­ ka, koji se bijegom spasi. Drugi dan bajrama, dne 19. pr. mj. dođe Gražić u gostionu Ante Pure u Han Kumpaniji i tu zateče Muju Topči­ ća i Bajru Zukana. »Turci pucaju na bajram ko na fronti, ali im Boga i bajram... videće oni što je Srpsko dete«, te bez ikakova povoda navali na Muju Topčića • sa šamarima. Kada se je Mujo snašao i počeo sa priličitim uspjehom odvraća­ ti Gražiću. priskoči komandant postaje i- izbacu Muju na van. Ispred mjesnog odbora »J. M. 0.« u Travniku intervenirao je radi ovog bestijaluka. čestiti građanin Besimbeg Teskeredžić i Salih Rizvanović kod komandanta oružničke postaje u Trav­ niku, koji ih je vrlo lijepo primio sa obećanjem da će stvar izviditi i krivce zaslužrfo kazniti. Poznavajući, koman­ danta kao čestitog i savjesnog časni­ ka nadat; se je da će svoju časničku riječ iskupiti, ako se ne bi koji kaponja, mučenik, umiješao. Domaće vijesti Страна 3. Npadaj talijana na Split U Splitu su uoči rođendana Njegovog Veličanstva dva talijanska podoficira skinula s jed­ ne privatne kuće jugoslavensku zasta­ vu i odnijeli ju na talijansku lađu. Us­ ljed toga je nastala velika uzrujanost u gradu. Masa, koja se je sakupila usljed svečanosti, postajala je sve veća, pje­ vajući nacionalne pjesme. Tom zgodom je došlo do običnih manifestacija. Dok se je to sve normalno razvijalo, došao ie obali čamac talijanske ratne lađe »Puglio«, na kojem je bilo oboružanih mor­ nara i oficira. Prije nego što je čamac pristao uz obalu, pristupio je k obali šef policije i jakim glasom doviknuo kapetanu, da ne otvaraju vatru na ma­ su, jer on jamči za talijanske oficire, koji su slučajno na kopnu. Prije negoli je on to dovršio, bilo je već ispaljeno nekoliko hitaca. Tako je kraj samog še­ fa pao jedan čovjek mrtav na zemlju. Uz to su bila još dva žandara i više osoba usmrćeno. Uz samog šefa policije nalazio se brigadir komandant žandar­ merije pukovnik Kbstić sa svojim ofici­ rima. Žandarmerija je na vatru talijan­ ske lađe odvratila također vatrom. Ka­ ko se kasnije doznalo ranjen je tom prilikom sam komandant ratne lađe »Puglia« fregatni kapetan Gulli, dva oficira 1 još nekoliko mornara. Međutim je na obali žandarmerija i državna po­ licija zauzela svtKobalu i napravila red. Oko 12 .sati u noći vladao je u gradu potpuni mir i red. Naknadno se jutros doznalo, da je kapetan Gulli nakon iz­ vršene operacije preminuo. Povodom krvavib događaja u Splitu piše »Obzor«: Talijani su prevr­ šili svaku mjeru. Nakon toliko progo­ na i uvreda našeg naroda spalili su sa­ da u Splitu državnu zastajKi. Giollitti neka se požuri, jer Jugoslaveni dvije su godine pokazali anđeosku strpljivost. Pred godinu dana Talijani su nekažnje­ no poubijali nekoliko francuskih vojni« ka. Ovaj je put komandnat Gulli platio to životom. No time nije svršeno, nego naprotiv je razlog, da s Italijom zavr­ šimo, ili ćemo se pogoditi na temelju naših prava, jlj ćemo se razgovarati, kao što se s njima razgovaraju Albanci. Regentov put. Prijestolonasljednik Regent Aleksandar putuje krajem ovoga mjeseca, ako ne bude ministar­ ske krize, u Sarajevo, da Bosni na­ pravi zvaničnu posjetu. On će krenuti iz Beograda po svoj prilici 26. ovog mjeseca i provešće u Sarajevu tri dana- Otuda će otići na llidžu i ostaće tamo dvije nedjelje. Tek poslije toga ići će u Mostar, Banja-Luku, Jajce i ostala znamenitija mjesta u Bosni i Hercegovini. Prijestolonasljed­ nika će na ovom putu pratiti ministar predsjednik g. dr. Milenko R. Vesnić i ministar vojni đeneral g. Branko Jovanović. Regentov pozdrav. Na pozdravni brzojav sa skupštine okružja travnič­ kog održane u D. Vakufu dne 21. ju­ na 0. g. dobio je predsjednik g. Asimbeg Miralem slijedeći brzojav: »Miralemu Predsjedniku Muslimanskog /-bo­ ra travničkog Okruga Donji Vakuf: Srdačno zahvaljujem Muslimanskom Zboru Travničkog Okruga na izrazima odanosti i šaljem svoj pozdrav Rođendan Nj. Vel. Kralja Petra I. — Dne 12. o. mj. u ponedjeljak proslav­ ljen je rođendan Nj. Vel. našega Kralja Petra I. na vrlo svečan i dostojan na­ čin. Sarajevo je bilo okićeno narodnim i državnim zastavama, a u večer je bila iluminacija grada, te su i sve mu­ nare bile rasvjetljene kandiljima. U svi­ ma su bogomoljama odslužene službe Božije za zdravlje i dug život Nj. Vel. Kralja. U Carevoj džamiji je učinio dovu sam reisul-ulema Presv. g. H. Mehmed Džemaluddin u binjišu Mule od Stambola, i hoćeš li za to svoje djelo uzeti na se koji je prijfe đove izrekao slijedeću bemoralnu odgovornost? 4) Ako hošeć, sjedu: »Braćo Muslimani! Danas je onda Te još pitamo, kako ćeš pred svo­ Prev. rođendan Nj. Vel. našeg sijedog je stado izići i hoćeš li i dalje lošim vladara Kralja Petra I. Ono, što je On ! primjerima svome stadu uzor biti? 5) i kao mlad junak želio, ono za čim je I Kako ćeš svome predšasniku i kolegi u vazda žudio i težio, bilo je ujedinjenje lice pogledati i hoće П Ti rumen lice Južnih Slavena. Bog dragi je ispunio tu preliti, kad ga prvi put susreteš? 6) Njegovu želju u Njegovim starim daniDokle ćeš još ometati osnutak škole u | ma, pa danas svi Južni Slaveni upravsvom rodnom selu Lukavicu kada Te । ljaju vruće molitve Svevišnjem Allahu za to naš mufti-ef. i predsjednik naše za zdravlje, dug život i sretno vlada­ »Organizcije« zapita, kakav ćeš mu od­ nje Nj. Vel. Kralja Petra I. i Njegova govor i opravdanje dati? 7) Dokle ćeš Našljednika. »vlaške knjige« od soliti oduzimati i Mi Muslimani već prema uzvišenim na vatri ih spaljivati i tako jadne sohte islamskim propisima dužni smo pošto­ u džehaletu-ostavljati? 8) Kad će ne­ vati svoga vladara. To smo činili vaz­ stati onih gadnih natpisa iz »mahud« da. Poštivali smo 40 godina vladare, mjesta u medresi, koji su najjasniji burkoji nijesu bih naše krvi i našeg jezika. han terbijeluka Tvojih sohti. ujedno i Aleksandar. Bog ie dao, pa danas u potpunom smi­ najbolji šahid Tvoga »nazareta« u go­ slu imamo svog vladara, za kojeg nas Inna lillahl Javljaju nam iz Bos. dini jednom? osim uzvišenih propisa veže još i jezik. Broda da je dne 7. o. mj. preminuo naš Za sve ovo narod Te pita, a već da­ To su čvrste veze, koje se ne smiju uz­ odlični prijatelj i istomišljenik Hafiz ti uhrade odgovorićeš za svoja djela i drmati ni s čim. Hasan ef. Hadžiagić. Ucviljenoj fa­ propuste. Vladar je simbol državne zajednice. I miliji naše najdublje saučešće. Mevla Oko Njega i za Njega su svi pravi dr­ Agiaji ol! ____ I. Hilmi. rahmet ejlesnu! žavljani. Ljubav prema Njemu zahtije­ Stipendije trgovačke i obrtničke ko­ Travnik u julu. va vršenje svojih državljanskih dužno­ more. Trgovačka i obrtnička komora sti. Pravda, to najviše Božije svojtsvo, Bestijaluk oružnika u Vitezu. U zem­ nam javlja, da će podijeliti za školsku izriče se u ime Njega. Pravedna vlada­ lji svih mogućih čudesa u zlosretnoj i godinu 1920/1921 nekoliko Stipendija za ra ljubi Bog, ljube svi narodi. balkanskoj Jugoslaviji postaje iz dana pohađanje ovdašnje trgovačke akade­ u dan život muslimana sve ogorčeniji Prema tome vladalačke su dužnosti mije i tehničke stručne škole, zatim po i nesnosniji. Sve što je čovjeku sveto, vrlo teške. Zato ćemo upraviti Sveviš­ nekoliko Stipendija za pohađanje trgo­ milo i drago izloženo je. napadaju raz­ njem Allahu vruću molbu, da Nj. Vel. vačke, zanatlijske i ženskih stručnih nih individuuma, kako od proste mase našeg sijedog vladara Kralja Petra I. škola. Osim toga će podijeliti nekoliko tako i od strane onih koji su u prvome i Njegova našljednika Aleksandra ob­ Stipendija odnosno potpora za pohađa­ redu pozvani, da štite život, imetak, rz dari i okiti svim vladalačkim vrlinama nje viših trgovačkih škola. Svi vrijedni i namus državljana bez razlike vjere. kako bi mogli ispunjavati te teške duž­ učenici a i dosadanji Stipendisti komore nosti. Mi smo u našemu listu više puta kao koji reflektiraju za ove Stipendije neka Živio Krali! i sada iznijeli ovakove i slične napada­ najdalje do 15. augusta o. g. pošalju je i upozorili po sebi nametnute uprav­ vlastitom rukom napisane molbe, Osobna vijest Predsjednik naše or­ nike. da se manu igre s vatrom, jer sva­ kojima treba da prilože 1) rodni list. 2) ganizacije presv. gosp. H. H. Ibrahim ka batina imade dva kraja, ali oni osta­ pošljcdnju školsku svjedodžbu i 3) svje­ ef. Maglajlić i glavni urednik g. Sakib ju gluhi sve dotle dok se uloge ne iz­ dodžbu siromaštva, izdatu ove godine, ef. Korkut povratili su se sa svog dumijene. a onda postaju goropadni. Ijeg putovanja iz Hercegovine, koji su u kojoj treba da su tačno navedene imovinske prilike kako molitelja tako i obišli skoro sve hercegovačke grado­ Dne 13. pr. mj. napali su oružnici Živnjegovih roditelja. U molbi treba nave­ ve i neka sela, te održali sjajne i vrlo ko Gražić i Živko J'eremić na kuću Zajsti da li je prošle godine dobivao Sti­ uspjele skupštine. Budući je g. Korkut ke Topčića u Vitezu (kotar Travnik). pendiju od komore ili od koga drugog bolestan ne možemo donijeti izvješća Nije ih smetalo nitša, što domaćina ni­ i kolika je bila ta Stipendija, za tim tre­ od pojedinih skupština. Za sada može­ je bilo kod kuće, da uz psovanje tur­ ba da navede da li je osim komore mo­ mo javiti samo to, da su skuptšinc oskog Boga, sveca i sve što je musli­ lio još odakle za Stipendiju za školsku držane u Mostaru, Trebinju, Ljubinju, manu sveto i milo, navale na sirotu že­ godinu 1920(1921. Molitelji se ovim uLjubuškom, Vitini, Čapljini, Rečicama, nu Salke Topčića, koja se tu u kući dopozoruju da će se uzeti u pretres saStocu i Konjicu. I godila. Sirota žena uplaši se i pobjegne, �mo one molbe, koje budu komorj pri- | ci. Zalihić nije ni pokušao da se brani. Njega odvedoše teško ozlijeđena u bol­ spjele do 15. augusta o. g. prema gore nicu, ali nema nade, da će preboljeti. izloženim zahtjevima. Iza 15. augusta Mešukića sputaše oružnici i oćeraše u stigle molbe uzeće se u obzir samo on­ zatvor. da ako molitelj pismeno dokaže da je t jadna nam majka! Nije nam dosta bio zapriječen da pravovremeno preda što izgibosmo na ratištima i od krvnič­ molbu. kog noža naišh dušmana, nego se još Mjesni odbor »Udruženja Zemljopo­ medu sobom koljemo. sjednika u Sarajevu zaključio je u svo­ Oteti novac Halidu Arslanu, kojeg joj odborskoj sjednici od 10. jula o. g., mu je, kalio smo svojevremeno u na­ da sazove redovitu glavnu skupštinu šem listu pisali državna policija u Bos. sarajevskih zemljoposjednika na 22. iuBrodu skupa sa obrtnicom oduzela, jer la 1920. u četvrtak u 4 sata pslije pod­ je njegov sin Sabit bio optužen što se ne u prostorijama »Islamske čitaonice« navodno simpatično izrazio o republi­ na Bendbaši. Umoljavaju se svi člano­ kanskom državnom ustroju, premda vi Udruženja da na ovu skupštinu u što Sabit sa očevom radnjom nema ništa većem broju doći izvole. zajedničkog. Kada su se oblasti uvje­ Jedan u zemljicu, a drugi u Zenicu. rile o bespredmetnosti same optužbe i Pišu nam iz Ostrošca pod gornjim na­ na našu intervenciju on je jz zatvora slovom: Salkan Zalihić i Meho Mešukić. pušten, a ocu mu je povraćena obrtni­ oba iz Ostrošca. vadili su zajedno ka­ ca, ali bez novaca. Lijepa svotica men za gradnju kuća. Kod diobe zara­ od nekoliko tisuća kruna, koju je Halid de smatrao sc je Mešukić nešto prikra­ teškim znojem stekao i koja mu je bila ćenim. pa je stoga stao prijetiti Zalihijedini kapital u radnji, te, jedino vrelo ću. Dne 8. o. nij. pili su zajedno hakvu za prehranu njegove sirotinje, izgled^ u Mustafe Voljevice. Zalihić se uputi da je začepila prazninu u džepu kojeg cestom na ostroško pazarište. ne bi li pljačkaša, koji se »deckuje« za svoje službeno zvanje. Mi pitamo zemaljsku kupio i preprodao koji sepet voća. Me­ vladu, što je sa ovim Halidovim nov­ šukić pode za njim, sa sjekirom iza le­ cem i tražimo, da mu se u najkraćem da, udari ga nenadano ušicama od sje­ roku povrati. Sačekat ćemo nekoliko kire dva put u leđa, a onda nekoliko dana, pa ako bude trebalo, onda ćemo puta u rebra, prebi mu ruku ispod lak­ poduzeti druge korake. ta i presiječe mu oštricom prste na ru­ . БрОЈ 174 Broj .ПРАВДА* — .PRAVDA' страна 4, Stran. .. . Natječaj. Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, da smo snizili cijene fesovima. Benzin 725 746 u željeznom posudu po 400 kg. uz cijenu K 39’— po kg. — Dospijeva kroz 14 dana. Narudžbe prima „PROMET” tehnič. industr. poduzeće d. d. Sada stoje: 1 fes-patent (postavljen) . . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Tiger, Volfort) ,...................... K 130'— Išla maga Vranić i sin (prije Fdći Ha m d ijal Gasal, v. r. Ovogodišnja šećerna kampanja. Iz i Beograda javljaju: Prema podacima, kojim raspolaže ministarstvo poljopri! vrede, slanje današnje žetve šećrne re­ pe, znatno je bolje nego prošle godine, pa prema tome biće i sama proizvod­ nja šećera mnogo obilnija. Dok su pro­ šle godine naše tvornice dale u svemu ■ tek oko 15 milijona kilograma dotle će ove godine dati oko 45 milijona kiloI grama. Kad se uztjie, da je naša domai ća potražnja šećera 55 i pol milijona do ■ 60 milijona kilograma, onda je nesum­ njivo, da će potrošnji šećera biti naškoro zadovoljeno. To će naravno utjecati i na cijene i već danas ima trgovaca kolon jalnom robom, koji uvjeravaju, da kilogram šećera u septembru ne će sta­ jati više od pet dinara. (»Bos. Llyd<). Isplata I konverzija zadržanih 20% kod markiranja. Privremene priznanice na sume iznad 1000 K, izdane na zadr­ žanih 20% imaju se pretvoriti u stalne državne obveznice od 1% kamata go­ dišnje (čl. 22). Privremene priznanice na manje sume imadu se isplatiti naj­ dalje do dana zamjene ostalih privre­ menih priznanica za stalne. Pruga Beograd—Sarajevo—Split. — Jedna velika engleska finans^ka gru­ pa podnijela je Ministarstvu Saobraća­ ja ponudu da u vrlo kratkom vremenu trasira prugu Beograd—Sarajevo— Split. Kako su uslovl, koje je ova gru­ pa podnijela, veoma povoljni, to se vje­ ruje, da će ponuda biti primljena. Saobraćaj u zapdnoj Bosni. Ministar­ stvo Saobraćaja saopštava: Kadi os­ kudnih sredstva u zapadnim krajevima Bosne. uslijed čega je otežavan teretni i putnički saobraćaj kao radi bržeg spo­ la grada Splita sa Sarajevom i Bosan­ skim Brodom, staviće se u prvoj polo­ vini mjeseca jula o. g. u promet dva te­ retna automobila za prevoz robe od že­ ljezničke stanice Bugojno do Livna, Glamoča, prbzora i Duvna, a prema potrebi i do Splita i obratno i Jedan auto sa osam mjesta za prevoz putnika istim prugama. Primanje i prevoz robe i putnika Ministarstvo Saobraćaja po­ vjerilo je Rafajlu Landikušiću u Bugoj­ nu. Interesenti neka se direktno obrate njemu. Ljubijski rudnik. Ministarstvo šuma i ruda konačno je odbilo ponudu engles­ kih ј američkih industrijalaca za kupnju čuvenog rudnika u Ljubiji kod Prijedo­ ra. Ovaj rudnik, o kome se u zadnje vri­ jeme mnogo pisalo, predstavlja vrijed­ nost od nekoliko milijardi. Šaljite odmah pretplatu .V? Trgovina fesova Vranić i sin U ovdašnjoj mektebi-ibtidaiji upražnjeno je mjesto I. mualima. Plača jt predviđena od vakufa 120 kruna mjesečno, a ehalija će plaćati nedostatak tako, da će mu egsistencija biti osigurana. Natjecatelji imadu najdalje do 15. augusta svoje molbe sa priloženom svjedodžbom o svršdnom Dar-ul-mualliminu ovome povjerenstvu uputiti. Glamoč, 9. jula 1920. Predsjednik: Gospodarstvo OGLASI; Krovni crijep PAPIRNICA (Dachziegel) HAMDIJE KOPČIĆA Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svrh droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Braća Sudžutoić, sahačijB. Ljubljana, Gradišće broj 9. Sarajevo, Sarači ul. br. IX. Centralna drogerija Braća Šahinagić Vršaća mašino prodaje se sa benzin moto­ rom od 4 konjske sile. Upitati kod Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co U »PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom 11 j „Pravda” list u načitaju svi interesu je ! svakom trgovcu da oglašuje u ,,P r a v d i“ I Zsom. olya, Banat ^жжмшжжшжгажжжжшиитажжижжжжжж^ I 0 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu ^ Гвп^1К|1з uullllUlU II u ' g d Canaionn Uul UjuVU. *• ~ Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Liviio, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, 'Žehlča f Zvornik. ZaitupitMa: Bugojno, Gacko, ~ Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna brana. Hcdovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruua. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrli uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao ginuo zastupstvo ta 8. i H. Assicaraziooi geienll I Pnog ovtopćtg društva га osigvranje profil nezgoda i šteta, svt vrsti osiguranja. g 0 R Вжжж8«мжжжджжж«мжжжжжжжжжжжжжжжжИ Muslimanska Centralna Banka z^ Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica X 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Odgovorni iii uđi*: F. У1шж1к: fjrtiH ОМод « o.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1412285e1719f2d3edae2a6dcee2dff6.pdf 286166c3c66d4515f2bf28011e9d613a PDF Text Text —---- — -— * < ■ ;. •■ - — '-------- 7 — """ ” r ■ Poštarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom,, utorkom i četvrtkom. Мјв ndabcioni odbor. Pretplata godiS. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 72 (177) Sarajevo, šubota 17. jula 1920. (2. zilkade 1338.) Upit nar. poslanika dra Krasnice \ ministru za agrarnu reformu stu, razgoni uzurpatore njegovog po­ sjeda i stavlja ih u zatvor. Muhamedbeg Bukovaća lišen je ovim načinom svekolikog svog posjeda, pa mora sa sedamnaestero čeljadi da gladuje najkon što je gotovo sav svoj namještaj rasprodao. Težaci su iza prevrata uzurpirali sav slobodni posjed Muhamedbega- Kulenovića Bukovače iz Bos. Petrovca, koji je posjed Kulenović u Bukovači sam u vlastitoj režiji obrađivao. Isti (težaci su se bili obvezala pred kotarskim uredom prošle godine, da će taj posjed povratiti Kulenoviću, ali to do sad ne učiniše. Kotarski ured u Bos. Petrovcu neće da pruži nikakove pomoći gosp. Ku­ lenoviću dok u isto doba daje asisten­ ciju Đuri Smiljaniću u susjednom mje­ Pitam gospodina ministra, misli li preduzeti shodne korake, da i musli­ manski zemljoposjednici budu uživali istu pravnu zaštitu u državi kao i nji­ hovi susjedi drugih vjera, te misli li naložiti kotarskom uredu u Bos. Pe­ trovcu da ovaj osigura Kulenoviću slobodno obrađivanje njegovog od vajkada slobodnog zemljišta. Želim odgovor pismeno. Beograd, dne -5. jula 1920. Dr. Hrasnica. „Нак" o našoj organizaciji. Naš drug »Hak«, glasilo muslimanaiz Sandžaka i ■ Makedonije u broju od 11. o. mj. piše na uvodnom mjestu pod nasovom »Bos. Muslimani u našu ob­ ranu« slijedeće bratske riječi: »Ovim člankom želimo upoznati mu­ slimane Sandžaka i Makedonije sa oni­ ma iz Bosne i Hercegovine, gdje živi oko sedamstb hiljada muslimana. Ratna nas je kob od dulje vremena bila rasta­ vila od ove naše braće, s kojima smo uvijek živjeli bratski i zajednički dije­ lili sreću i nesreću. Mi smo ostali pod drugom upravom, a onj su došli pod drugu, ali hvala Bogu danas, nakon četrdesetgodišnjeg rastanka, ujedinili smo se sa svojom milom i dragom braćom. Danas živimo zajedno. Živući u jednoj državi, pod jednom upravom nesum­ njivo je, da ćemo jedni druge podupi­ rati, što su naša časna braća uvijek za nas i dosada činila. Oni nas sebi pri­ ljubljuju i svakom zgodom dižu svoj glas u obranu naših prava, koja se ho­ će da pogaze. Nikada nijesu propustili ni jedne zgode, a da nijesu podigli svoj glas proti nasiljima što še provode na nama, uvijek su pozivali vlasti, da nas uzmu u zaštitu. Pomoću svoje moćne organizacije zaštićivali su naša prava, što mi nijesmo bili u stanju. Mi smo se u jednom od prošlih brojeva osvrnuli na zaključke banjalučke protestne skupštine, koji su o nama donešeni. Mi sa oduševljenjem pratimo rad naše bra­ će ј duboko cijenimo ono, što za nas čine. Naša su braća u Bosni i Hercegovini politički organizovana, pa smo se i mi po njihovu primjeru organizovali. Sta­ tut našeg Islam muhafezai hukuk džemijeta jest jednostavni prevod njiho­ vog Statuta. Bosanski su muslimani osnovali jed­ nu sjajnu političku organizaciju, da mo­ gu braniti svoja građanska prava i osi­ gurati političku slobodu. Prigodom dr­ žavnog prevrata i oni su kao i mi uda­ rili na različita nasilja, ali su se odmah snašli, sjedinili, zbili u guste redove i svoju organizaciju podigli na takvu viI sinu, te se danas njezine blagodati ja­ sno vide u njihovu životu, jer su danas i u posjedu skoro sviju svojih pogaženih I i otetih prava. Prigodom plWa demokratske vlade izdala je ova jednu uredbu, koja je mu­ slimane lišila sviju begluka, ali su naša braća pomoću svoje organizacije i tu nevolju savladali i prisilili—centralnu vladu, da se ova uredba promijeni u njihovu korist. Nu naša braća pri svim ovim borbama, nikada ne zaboraviše na nas i naše stanje. Kada je jedna deputacija od narodnih poslanika i dru­ gih prvaka organizacije bila u audijen­ ciji kod Nj. Vis. Prijestolonašljedtiika Regenta u Beogradu, da traži da se po­ vuče spomenuta uredba, ne zaboravi ni nas muslimana iz Sandžaka i Makedo­ nije. nego se zauze za nas i zatraži amnestiju za one naše jadnike, koji stenju u okovima po raznim tamnicama. Premda Prijestolonasljednik kao ustav­ ni vladar nije mogao dati obećanja, de­ putaciji je uspjelo, da su dobili sigurno obećanje od vlade, da će predložiti I amnestiju. Ovako nas podupiru bosansko-hercegovački muslimani i svakom zgodom lete nam u pomoć sa svojom čvrstom organizacijom, u kojoj se svr­ stalo devedest i devet po sto musli­ mana. Svi bosansko-hercegovački muslima­ ni okupili su se oko jednog programa, te ih je vrlo malo, može se reći pola postotka, ostalo po strani, za koje se može smjelo tvrditi, da ne znače ni­ šta, niti imaju ni na što uticaja. Njiho­ va se stranka zove Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija, a glasilo joj je »Pravda«, koja izlazi u Sarajevu. Ko čita ovaj list naše bosanske braće, naći će u svakom broju prekrasnih članaka, u kojima se iznose jadi i nevolje, koje mj podnosimo. Svi članci koji su pisani u obranu našu i naših prava, puni su žara i bratske ljubavi, a pošto joj stoji za Ijeđima jaka i moćna organizacija, koja katkada imadne svoga člana i u । , I | j | kabinetu, to je i njezin upliv jak i mo­ ćan. Njezino se pisaeje prati sa oso­ bitim interesom u brogradskim mjero­ davnim krugovima. Prema ovome što smo do sada izlo­ žili kada je god »Pravda« digla svoi glas u našu obranu, njezini su poslani­ ci i ministri svratili na to pažnju cen­ tralne vlade. Zato mi muslimani iz San­ džaka i Makedonije nijesmo naprosto u stanju procijeniti bratske usluge, koje nam čini ovai list i njegova organiza­ cija. »Pravda« bez.prestanka i u sva­ koj prigodi ustraje u našoj obrani. Ko je čitao njezin 170. broj u kojem je štampan govor njezinog glavnog ured­ nika. vrijednog i požrtvovnog Sakib ef. Korkuta, kojega je izrekao na pro­ testnom zboru u Đ. Vakufu, ne može se otresti, da mu se suze ne navrnu. Premda su stupci »Haka« maleni i ograničeni, mi ćemo makar u izvatku donijeti govor ovoga odličnoga i vri­ jednoga reprezentanta bosanskih musli­ mana. neka vide muslimani iz Sandža­ ka i Makedonije kako naša 'braća u Bosni goje visoku bratsku ljubav prema nama. I u nas su se počele prilike do­ brano sređivati, čemu se imade najviše zasluga pripisati požrtvovnom radu or­ ganizacije naše drage bosanske braće, čija je pomoć tako vrijedna i golema, da mi to ne ćemo nikada zaboraviti. Ovu bratsku ljubav i zauzimanje nfkad. ma nikad ne smijemo zaboraviti. Ta usud nam je dosudio zajedničku sudbinu. Što nas boli i njih boli i ob­ ratno. Ne smije se smetnuti s uma, da su bosansko'Hiercegovački muslimani pu­ nih četrdeset godina stenjali pod au­ strijskim ropstvom. Za cijelo vrijeme toga svog robovanja ne pokoriše se apsolutističkim zapovijedima austrijske tiranije. Neprestano su se odupirali i borili, te su djelomično i uspijevali u borbi za svoja prava. U toj borbi oni su stekli politički uzgoj i građansku kuraž. Bosansko-hercegovačkj su mu­ slimani što se tiče znanja i naobrazbe na mnogo većem stupnju, nego li što se mi nalazimo. Uslijed tog većeg kul­ turnog i političkog položaja, oni mnogo lakše uspijevaju u sticanju čovječanskih prava. U Bosni se ne može dogo­ diti kao što u našoj Prištini, da jedan predsjednik bez presude izvrši smrtnu kaznu, jer bi se podigli svi muslimani i prisilili vladu, da kazni jednog ovakoVog činovnika, koji se o zakon ogri­ ješi. Oni dobro poznaju svoja prava, kao što znaju i način kako će doći do tog prava. Njihov je i politički položaj sasvim drukčiji. Jedan njihov junački Sakib ef. Korkut baca iz džamije bivšeg ministra nar. zdravlja Dra Krulja, koji dolazi u pratnji Prijestolonasljednika Regenta zato, jer je kao pristaša »demokratske« stranke uvrijedio muslimane u parla­ mentu. i Dr. Krulj je bio prisiljen da pobjegne iz džamije. Bismo li mi mogli pokazati ovaku odlučnost, ovaku gra­ đansku svijest. Nama se je ovdje u Skoplju moglo doskora zabranjivati kupljenje članarine, koja je pretjviđena Godina 11. u našem stranačkom štatutu. Tako jasnog prava mogaše nas lišiti samo­ volja jednog činovnika. Pa šta bi od našeg predstavništva; zar ne razjuriše i ne pozatvaraše skoro sve članove centralnog odbora? Do skora se je kod nas mogla provesti svaka protuzakonitost, no sada, u zdravlju paše drage bosanski braće i mi koracamo napri­ jed. I ako se desi, da nam kogod i u buduće htjedne gaziti prava, udariće na otrov, jer mi ćemo se zakonitim sred­ stvima znati braniti. Po tome možemo jasno zaključiti, kolika je razlika izme­ đu nas i bosanskih Muslimana i koli•ko smo potrebni njihovoj bratskoj pot­ pori. Mi smo sigurni, da će organizaci­ ja naše braće u Bosni i Hercegovini izlaziti u susret svima našim potreba­ ma i uvjereni smo. kao što smo do sad dobivali njihovu pomoć i zaštitu, da će­ mo tu pomoć i zaštitu u još višoj mje­ ri dobivati i nadalje, budući ćemo stu­ piti u bliže i tješnje odnose. Mi držimo, da će sa tješnjim zbliženjem naše or­ ganizacije sa onom bosanskih Muslima­ na naš teški položaj, a naročito grozni položaj Muslimana u Sandžaku sve vi­ še doći do neke sređenosti. Potreba ovog žbliženja, ота'zajedničke operaci­ je tako je važna, tako prešna, da to svako osjeća. Mi smo uvjereni, da smo ranije osjegurali veze sa svojom bosansom braćom, ne bismo danas ni po­ la ovih jada na svojim leđima nosili. Završujući ovaj članak vršimo svoju najveću i najuzvišenfju za'daću, da razimo svoje bratsko oduševljenje, svo­ ju bratsku zahvalnost u ime Muslima­ na iz Sandžaka i Makedonije našoj ju­ načkoj. braći u Bosni, njihovoj organi­ zaciji i .njihovom organu »Pravdi«. Izrazujemo svoje najdublje poštovanje požrtvovnom .borcu Sakib ef. Korkutu. koji je u pošljednjem svojem govoru upozorio centralnu vladu na naše teš­ ko stanje. Bilješke. Domišljat gospodin. Čujemo da je fočanski sudac Leović našao vrlo zgodan izgovor za. svoj postupak prema Rašidagi Đonlagću. Na prostu prijavu on je odredio Rašidagin pritvor, a kad je po­ zvan na odgovornost za taj postupak, ispričao se je okr. sudu time, da je Donlagjća pritvorio tobože radi toga, da ga — »spasi od napadaja rulje«. Eto kako se kod nas jeftino izvlače ljuću ispod odgovornosti. Ne čudimo se što ovaki »berihti« mogu paliti okružnom sudu, ali se čudimo da se bvaki rogovi šalju pod svijeću čak i zemaljskoj vlad'. Obraćamo pažnju vlade na ovu »do­ mišljatost« g. Leovića i ujedno pitamo: šta je sa .istragom proti činovniku drž. odvjetništva, koji je odao uredovnu taj­ nu, priopćivši svoj razgovor sa pred­ sjednikom vlade. 1 »Demokratija« jednom priznade isti­ nu. Doživjeli smo jedno čudo. »■Demokratija«, koja stalno izvrće istinu, stal­ �»PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 2 Страва no joj udara pljusku za pljuskom, ipak je mogla pregorjeli da prizna istinu i da je u svojini stupcima zabilježi. Dala nam je pravo, što smo u broju od 3. o. mi. osudili spajanje državnih i crkve­ nih praznika, izjavivši da muslimani neće nikad pristati na to, da se crkveni sveci proglašuju državnim blagdanom, pa da ih onda zajednički slave. Sma­ trajući tumačenje g. Dra Tome Topovića u »Nar. Jedinstvu« mjerodavnim, mi smo kao muslimansko glasilo rekli svoju, jer se držimo načela: »Tuđe po­ štuj. a svojim se diči!« Neka kršćani slave svoje svece po svome zakonu, mi tuđe svoga prsta ne mećemo. Dr žavne ćemo slaviti zajedenićki. ali samo državne, i neka se niko ne usuđuje podvaljivati nam sa proglaše­ njem kojeg kršćanskog sveca državnim blagdanom, pa da nas onda poziva na zajedničku slavu. »Demokratiia« od 7. o. mj. osvrćući se na našu izjavu, u pogledu proslave I i ' | se nameće Arapima. I oni će pokazati, da politiČko-ekonomskom gospodar­ stvu Engleza, Francuzi i tdlijana u Aziji i Africi odzvanja žadnji čas. Veli­ ki dotađaji pripravljaju Se na azijatskohi i afrikanskom kontinentu. Antanta, čiji je najbrutalniji eksponent Itali­ ja, osjetiće svu težinu posljedica arap­ ske emancipacije ispod ujezindft štitništva. II tempo e galhtuomo — kažu Talijatii. Ali, mi torbe pridodajehio, da: ko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada. Nije tu po srijedi samo pitanje arapske države. I sudbina Indije, Transvaala, Oranje, Konga i drugih današ­ njih anglo-franpuskih .kolonija« doći će na red. I svrsiće se onako, kako to mora biti. Pa i ne bilo onako, po arhanaškom receptu. »Jugosl. Ekonomista«. Vidovdana, što srtio je donijeli povo­ dom tumačenja g. Dra Tome Popovića veli: »Taj dan je proglašen držav­ nim praznikom. A ako to treba da bu­ de, onda ne može biti u isto vjerne i neki pravoslavni svetac. Jer niti je pravoz ahtevati. niti Je moguć* očekivati da će valjda Muslimani i katolici sla­ viti svece pravoslavne crkvi! No ni o toj tako prostoj istirii ne vođi se do­ voljno račliha.« Zatim citira izvode g. Dra Popovića u »Nar. Jedinstvu«, pa nadodaje: »Ne­ ka taj dr. Popović misli šta hoće i ne­ ka ima poglede na istoriju kakve hoće. Ali ovakvo njegovo.shvatanje apsolut­ no nije smelo dobiti mesta u jednom organu vlade. Najmanje u Bosni, gde su tri crkve i sve tri podjednako pre­ tenciozne. Državne stvari ne smiju se brkati sa verom—Pa ni državni sveci, ako hoće to da Manu.« Mi završujemo riječima našega Re­ genta : Neka svako čuva svoje! Iz naše organizacije. Arapska država. »Dvadeseti vijek doživljaje ono, što nijesu ^»živjeli svi njegovi predšasnicl Doživljaje grabež tadih zemalja i tuđih naroda. I to pod likovima kojeka­ kvih prepredenih i posve neopravdanih isprika i zakučica. Velike evropejske države, koje su ušle u svjetski rat proti nametanju imperializma Njemač­ ke i Austro-Ugarske. koje su naglašivale. da se bore za neodvisnost i za samoopredjeljenje malih država i na­ roda, ugnjetavanih vijekovima od ti­ ranskih vladara i kojima je vazda u ustima i na jeziku orila lijepa riječ ljudske slobode, te velike države u Evropi sada i same počinjaju političke prekršaje i otimaju manjim narodima njihovo vlasništvo i njihovu slobodu. Čine one to pod labavim navodima stra­ teških, gospodarskih ђ tobože prosvjet­ nih potreba njihovih. Tobože, kao da imadu na to nekakvo neosporivo pra­ vo. Kao da zbog tih i takvih njihovih potreba samo one imadu monopol, da mogu činiti, što mu je drago u korist svoju a na štetu drugih. Diplomacija tih država sklapa međusobne tajne ugovore i dijeli satnovoijno kožu međeda, koja nije njihova. Engleska, Francuska i Italija degredirale su se duboko pred poštenim svi­ jetom malih naroda i malih narodnosti. I to ne samo u Evropi, nego i u Africi i u Aziji. Azija je za njih velika riznica za njihve političke i gospodarske intri­ ge i pohote. A sve na račun Turske, a još više na račun neturskih naroda. Medu ovima dolaze prvi na red Arapi. Arapi u Africi i U Aziji imadu svoju sjajnu historičku prošlost. I arapska kultura u starom vijeku bila je velika i razgranjena, kad je kultura Evrope još snila duboki san. I kašnje, u sred­ njem vijeku Arapi Su briljirali svojom civilizacijom. Kulturni spomenici n Si­ riji. Mezopotamiji, Egiptu i u — Andaluziji {Španjolska) govore nam jasno, što su i ko su bili Arapi. Danas, nakon svjetskog rata, došli su i ti Arapi do svjesne samospoznaje, da i oni imadu pravo na slobodan političko-gospq^rski živof, da ni oni nijesu više roblje, s kojim se može raspolagati po volji, 1, još mriogo prije svjetskog rata doga­ đali su se ustanci Arapa u Arabiji i u Siriji proti turskom gospodstvu. Žižak I narodne slobode i nezavisnosti^injao j je i dalje za vrijeme Svjetskog rata u Arapima. Danas se je taj žižak rastii njao. pa izgleda, da sveopći arapski po­ I kret prijeti Englezima i Francuzima, i da ih deposedira i izriva iz Azije i iz Afrike. • Brat Emira Zejda u Hidžazti Emir Fejsal u Damasku stavio se je na čelo arapskog pokreta u Siriji, Palestini i Mezopotamiji. On je ustanovio u Da­ masku arapsku vladu. Njegov list »Al Mokatan« u Kahiri. koji zastupa opće arapske interese, piše da je nastupilo vrijeme za ustrojenje arapske države, List naglašuje odluku pansirijanskog kongresa u Damasku, na kom se pro­ glasila neodvisnost Sirije i Libanona, ali ustaje istodobno vrlo odlučno proti svakomu umješavanju Francuske u Siriji i u Palestini i umješavanju Engle­ ske u Mezopotamiji i Arabiji. Nagla­ šuje ujedno, da je skrajnje vrijeme, e da Engleska isprazni Egipat i Sudan, Italija Tripolls. a Francuska Tunis, Algir i Maroko. Sirijanski Arapi proglasili su Emira Feisala. sina Emira Huseina u Hidžazu i brata Emira Zeiđa. ustavnim kraljem arapske Sirije. I to pro­ glašenje bilo je ponajprije priopćeno predsjedniku Sjevero-američkih Sjedinjenih Država. Woodrowu Wilsonu. a kašnje i vladama u Parizu i Londonu. U tom priopćenju vlada sirijanska za­ htijeva od Francuske i Engleske pri­ znanje arapske države u Siriji i stavlja vlade u Parizu i Londonu pred fait accompli. to jest, da se izjave, priznaju li slobodnu državu arapsku, dakle da ostaju prijatelji Arapa, ili. da su toj arapskoj državi protivni. ■ , i ! I j i I j | Arapska politička samosvijest sve to i više jača i širi se u svim arapskim zem- I ljama u Aziji i Africi. Starodrevni Ara­ pi, to jest njihova današnja pokoljenja, neće više da budu ničije roblje. 1 ima­ ju posve pravo. Što? Jesu li ikad Ara­ pi namitali se Francuskoj i Italiji? Jesu li ikad nastojali, da budu gospodari Francuza, Engleza i Talijana i da ih iscrpljuju gospodarski i politički? To­ božnja današnja civilizacija.S kultura tih država ne ima nikakvog prava, da F E LJ T O N. A Hifzi Вје1еудс Rerte Logotetides. j (e2) XVII. U zadnje vrijeme bivao je Ihsan Sururzađe sve rastrešeniji i mučaljiviji. I ako se nije na njemu to opažalo trpio je, a da ni sam n^e znao odaklen to dolazi. I slabio je. Njegova bliža okolina gledala ga je ćutke, ali ga nisu pitali. Rad, napor — tumačili neki. Ali on nije ni radio! . . Po čitave sate sjedio je u svojoj pisarni, a da ne bi ni jednog pisma na­ pisao. Zurio u stol i crtao po hartiji nekakve šare bez oblika i bez smisla. U tim časovima koliko je god nastojao da nađe jedan predmet, o kojem bi razmišljao, s kojim bi se zabavljao, nije ništa na­ lazio u sebi, — sve se okretalo oko njega, brzo da nije moglo ništa ostati. . . Jedna gomila utisaka iz svagdašnjosti, iz prošlosti zatvarala je vidik nje­ govoj duši,— mislima... A iz toga nešto je navla­ čilo sjetu na njegovo lice i rastuživalo ga. U noći nije mogao spavati. U danu bježao ne­ kad iž kasarne j zabavljao«« u okolici — lutao na konju daleko po Jselima u brzom hodu, pa se je vraćao teško umoran. Tada bi otišao kući i legao SKUPŠTINA U PEĆI-GRADU. Muslimani kotara cazinskog na na­ rodnom zboru u Peći-Gradu pretresav­ ši žalosno stanje muslimana, u cijelom Kraljevstvu, a napose u našem kraju, donesoše slijedeću: Rezoluciju: 1 .) Pozivamo Kraljevsku kako cen­ tralnu. tako i zemaljsku v'auu, da pre­ ma nama mm .manima naš.g kraljev­ stva napuste već leđnom r.taćuhinsko postupanje s nama, te da budemo izjed­ načeni, kad smo u dužnostima. a ono i u pravima s dragim državljanima naše države. 1 2 .) Tražimo, da nam vlada stvori čitnj prije zatražene već osnovne škole, a ne po put austrijske, da nam n#đa pri­ like da se prosvjedujemo. 3 .) Pozivamo vladu, da izda« defini­ tivnu i pravednu odluku u prepornom zemljištu Pecke. Osuđujemo njezinu nestalnost i izdavanje kontrastnih od­ luka svaki osam dana, jer u tom vidi­ mo zapostavljanje našli, i protežiranje izvjespe klase ljudi, na štetu našu, što ni pod .kojim uvjetom nećemo i nemožemo trpiti. 4 .) Naojodlućnije osuđujemo što vlaua : nadalje drži u našem kotaru či­ novnike. koji su prouzročili krvo-proliće u Peckoj. Nas nemože zadovoljiti, premještaj Kurbalića iz Kladuše u Ca­ I zin, a niti Zatezala u Vrnograč. Traži­ i j mo bezuvjetno njihovo odstranjenje iz ' našeg kotara. 5 .) tražimo dokinuće zabrane sadetija duhana, a protestiramo proti dnev­ nom pdskupljivanju po težaka najvaž­ nijih artikla, kao što su so. šećer, Pe­ troleum i drugo. : Najodlučnije tražimo, da se dokiijb zabrana uvoza spomenutih artikla iz > susjedne Hrvatske — ta granica već nema — kad su tamo puno jeftiniji ne­ go kod nas. БроЈ 177 Broj Ubila ga sloboda. Omer Porlčanin iz D. Vakufa ostao Je iza svoga oca nejak i ostao mu je itheiak od kojega je on sve da, danas živio, a da nije oskudijevao ni za što. Nije se opažalo da je siromah bez ro­ ditelja, jer je imao svoj posjed u No­ vom Selu, koji mu je donosio toliko brihoda, koliko mu je bilo potrebno za uzdržavanje. Taj posjed Je sve do go­ dine 1918. obrađivao njegov skrbnik u vlastitoj režiji. Poslije godine 1918. dat je taj posjed u obradu Rosi Petrić, koja imadc i svoje vlastite zemlje toliko, da može mirne duše i bezbrižno živjeti i ona i njezina zajednica. Nu ona Je poput i drugih počela svojatati taj posjed si­ romašnog i malodobnog Omera tako, da je njegova eksistencija došla u pitanjb. tim više, kada on nema liikogd, ko bi se za njega brinuo. Osim toga je njegov skrbnik u brizi za njega — kupio mu kuću, lobi čemu se je toliko zadužio, da ga ne bi odu­ žilo ni onda, kada bi prodao tu zemlju, koju mu eto Rosa otima i ako nema na riju nikakva drugog prava, osim to, što je ona Rosa, a on Ortler. bhraćamo pžnju zemaljske vlade i agrarne direkcije na ovu najprostiju otimačinu i molimo *je. da se ova ne­ pravda Poričaninu ispravi, jer osim što je nekulturno još je i nehumano, da se ovako i na ovaj način lišava siromah malodobnik svoje zemlje, Skrajnje je vrijeme, da vlasti učine jedanput red u ovoj zemlji. Jer poslje­ dice koje bi mogle nastati iz ovakih prostih otimačina, mogu biti na uštrb i samoj državi i njenom renomeu, ab. ........... Iskrena riječ dobrovoljcima Naši su dobrovoljci, nahuškani od »demokrata«, napravili posebnu jednu društvenu klasu, koja se može isporediti samo sa omraženim rimskim pretorijaheima, te su naročito u nas u Bosni napravili toliku zbrku, da je nji­ hovo vladanje počelo ozbiljno ugroža­ vati mir i poredak u državi. Smatra­ jući se spasiteljima države i prijestolja, te narodnim osloboditeljima, dozvolili su sebi takove podvige, koji neminovnp idu za upropašteniem svega onoga, što je stečeno Sa tolikom mukom i sa toliko proljevene krvi. Mi smo toliko puta žigosali njihova djela i upozora­ vali i njih i njihove učitelje kuda to vodi. To je isto Činila i sva naša ozbilj­ na štampa, ali uzalud. Neprijatelji našega naroda, koji hoće preko ovih lju­ di da se dovinu poslaničkih mandata huškaju ih i nagovaraju na zlo. Da se vidi kako ovo pitanje prosuđuju pravi dobrovoljci, koji nijesu išli u rat za 50 dunuma zemlje, nego da se bore za oslobodenje otadžbine, prenosimo ovaj I članak, što ga je napisao Krsta Marić Skupština u Ruževiću. Teslić 1L ju­ I iz Trnove, dobrovoljac u bijeljinskoj la. — Skupština u Ruževiću u prisut­ »Samberiji«. G. Krsta Marić prikazuje nosti preko hiljadu težaka najsrdačnije požrtvovnpst srbijanskog težaka te pozdravlja Centralni Odbor i kliče na­ muke, koje su oni iz Srbije mučili i ka­ šem dičnom starcu Maglajliću živio! ko su Srbijanci mogli ljude iz bivše predsjednik: Đbnlagić. monarhije namamiti u dobrovoljce go­ tovo jedino uz obećanje nagrada, ponaivećma svakome po 5 ha (50 dunu­ ma) zemlje. I nakon tolikih dugih riju- aljite odmah pretplatu u svorp kabinetu na divan onako još obučen i od- I ruju ciljevi pošteni, plemeniti i — sebični, govorio [ marao se. U tim časovima redao je Ihsan u svojim I je Akifbey. »Ako imaš vlast u rukama onda je mo­ žeš upotrebiti za dobro i zlo. Dindar je idealista. mislima jedan događaj za drugim i tražio u njima On može samo jednu školi) svojom silom podig­ odgonetku, razjašnjenje svrtne stanju i svome ne­ nuti, a vlast-je može sutra zatvoriti ili stotine is­ zadovoljstvu, upitu o konačnoj svrsi... tih, po istom uzoru otvorili... šta će se konačno dogoditi? Ili će nas pohva­ Pa i Ihsan za četiri godine svoga rada učinio tati, zatvoriti i ptognati, — ili temo uspjeti da sruširho tiranina... Ali ni to nije konačni cilj! . . je dosta: proveo je časničku organizaciju u Traciji i velikom dijelu Anatolije, pa će u času biti sva Narod ne razumi, a moderna savremena država vojska na njihovoj strani. Narod! . . Narod će’se mora uskrsnuli iz naroda, kao Amerika... Narod, pokoriti; Šejh-ul-lslam izdaće Feton o krivnji sul­ narod!.. * tana i s tim će se svršiti. Sila, vlast je u istinu Pred njegovim očima prolazile gomile, silni re­ nužna, da se dođe do konačnog cilja. .. Vlast us­ dovi naroda, koji se je digao proti njegove ideje o krsava ideje I ništi ih.. . Nema smisla čekati, na­ slobodi — digao se za sultana, razvili zelene bajdati se. .. Akifbey ima pravol Svaki čas treba izrake i hrle Stambolu u pomoć. . . Mladoturci hoće rabiti. Pa... da skinu sultana!. . Izdajice domovine, nevjernici... Ovdje je Itjsah stao Sjetio.se zadnjeg AkifbeyTo će biti nagrada naroda... ovpg pisma ц kojem je tražio od njega za mladoI Ihsan bi sklopio oči, metnuo ruku preko čela tursku politiku i — srce! i ovdje se ihšan sjetio i teško dihao. Pred očima u mislima redale se slike Nesime, a ona povukla za sobom Ifetu i Renu, da Iz prošlosti: Ifeta sa ozbiljnim gestom: sve tri zatraže od njega konačni odgovor: koju voli? »Ali Arapi neće te zajednice"... Koju voli? Nije dobio odgovora. Njegovo je Rene: srce mirno kucalo a njegova duša gledale je u njih »Osloboditi Grke« .. . kao jedan trolist, koji je značio tri ideje. Renu pro­ Dindar-Haki-: tivnicu Turske,' l/etu protivnicu Velike turske, a »Kulturom kroz školu u slobodu«,.. Nesimu saradnicu uskrsa turskog naroda... Za nji­ Za ovim se javljao u njegovoj mašti ozbiljan i ma, kao čedna ljubica u travi sakrivala se je Sabiha... uglađen lik Akifbeya, koji je s neobičnom energi­ jom izrabljivao svaku priliku i svaki čas, u turskoj Nastavite se. politici, da dođe do vlasti. »Preko vlasti se ostva- �Број 177 — Broj ПРАВДА* — „PRAVDA, nici. Nakon izvještaja razvila se velika ‘ka — veli Mafić — i obećanja jedva je debata o posljedicama, koje bi mogle uspjelo Srbiji, da od tolikih stotina hi­ ljada zarobljenika namami oko 70.000 Sa sobom donijeti ova talijanska izazi­ u dobrovoljce, a od ovih, da ih je »do­ vanja, te o koracima, koje će naša vla­ sta pošlo u dobrovoljce iz ljubavi pre­ da poduzeti. U ministarstvu se poka­ ma ota^ihi«. Onda Krsta Marić na­ zalo jednodušno mišljenje, da se na talijanska izazivanja imade odgovoriti stavlja: W »Rat je svršen, otadžbina oslobođena najoštrijim mjerama. Nakon toga se i stvoreno je kraljevstvo Srba. Hrvata raspravljalo o nutarnjoj političkoj situ­ i Slovenaca. Dobrovoljci, su opet prvi aciji. Demokratska je štampa ovih po­ pušteni svojim kućama, a hrabri i ple­ sljednjih dana prikazivala položaj sadanjega kabineta u vrlo pesimističkom meniti srbijanski vojnik ostao je da ču­ va i-dalje stražu, da čeka regrute da svjetlu. Radi toga je ministarstvo vi­ ga smijene. Došla je napokon opća de­ jećalo o tri pitanja: 1. O rekonstruk­ mobilizacija. Srbijanski vojnik-je došao ciji pokrajinskih vlada; 2. o slobodnoj kući našao razoreno ognjište, ali nije trgovini j ceiitralnoj zadruzi; «3. o ag­ roptao na državu i svoje susjede, ne­ rarnoj reformi. Na današnjoj ministar­ go je. miran i spokojan, prihvatio za skoj sjednici raspravljalo se o ovim posao, počeo da vrijedno radi i poprav-' pitanjima samo načelno, tako te nije lja ono, što mu je porušeno. Za njega došlo do nikakvih konkretnih zaklju­ biti vojnik i prolijevati svoju krv za čaka. Sutra se prije podne nastavlja otadžbinu je sveta dužnost svih gra­ ministarska sjednica. đana i on zbog toga ne traži ni nagra­ Nema razloga kabinetskoj krizi. »Nar. de ni privilegija. Bezbroj Srbijanaca Politika« javlja: Na užasnu viku demo­ su ratni invalidi, bezbroj njih živi od kratske štampe, može Vas uvjeriti Vaš te svoje bijedne invalide i nijedan još dopisnik, da nema razloga za kabinetne ropće na državu, jer zna da ga ona sku krizu. Parlamentarna zajednica uneće, nesmijd zaboraviti. Ako ga sada ,činiće sve da zemlja ne upadne u nove ne može obilno da pomogne, to je zato trzavice. što ima prečih poslova. Srbijanski voj­ Razrožnost mišljenja u ministarskom nik i invalid je strpljiv, pretpostavlja vijeću. S druge strane prosuđuje se si­ interese državne svojim, pa zato nje­ tuacija posve drugačije. »Progres« pi­ mu slava i hvala, zato ga nećemo i ne še. da je u ministarskoj- sjednici došlo smijemo zaboraviti«. do burnih scena. Rađikali su doduše Napokon dodaje ovo, da prikaže pomodificirali svoje pređašnje stanovište, žrtvovnost Srbijanaca te čudan menta­ ali'ne toliko, da bi se to moglo primiti litet našeg »dobrovoljca«. sa strane demokrata. U samoj je mini­ »Mi pak. dobrovoljci, mjesto da bu­ starskoj sjednici nastala živa rasprava demo sretni i zadovoljni, što smo slo­ i svaki je ministar razložio svoje miš­ bodni. što smo iznijeli živu glavu iz ljenje. Prema tome teško da će doći rata, što možemo upored ići sa srbi­ do sporazuma. janskim vojnikom i svakome reći, da Demokrate žele onemogućiti prima­ smo svijetla obraza izvršili svoju sve­ nje izbornog zakona. Demokrate su iz­ tu nacionalnu dužnost, mi hoćemo da među ispunjenja svojih zahtjeva o po­ budemo država u državi, da budemo krajinskim vladama i između glasanja najpreči u državi. Obećano nam je po za izborni zakon postavili junktim. Ako pet htektara zemlje i to ćemo dobiti, parlamentarna zajednica ne ■ pristane kad tome bude rv.rijeme. Mnogo je pre­ na uvjete demokrata oni će onemogu­ če urediti državu 'i odužiti se srpskom ćiti prihvat izbornog zakona u drugom vojniku i invalidu, nego1 li nama do­ čitanju. Tako bi se izbori opet zavukli brovoljcima, od kojih mnogi jedva je za nekoliko mjeseci. pušku ogaravio. Zar mi bismo heroji i Pitanje izvoza. Na jučerašnjoj mini­ izdržasmo toliki rat s puškom u ruci, starskoj sjednici riješavano je takođe a ne možemo sada da u miru strpljivo pitanje o izvozu. O tome pitanju diskučekamo dan, kad ćemo dobiti onu zem­ r tovalo se-vrlo dugo, ali se nije^ošlo ni lju. koja nam je obećana i koja će nam do kakvog rezultata, već je riješeno, se ubrzo dati!? U ostalom, braćo mo­ da se diskusija nastavi na današnjoj ja. moji ratni drugovi, mi se nismo bo­ sjednici, koja će se održati u 10 časova rili za pet hektra zemlje, nego za čast prije podne. Svi su izgledi da će se i i obraz, za naše oslobođenje. Zašto sa­ pvo vrlo važno pitanje povoljno rije­ da svojom lakomislenošću da kaljamo šiti i poslije • ovog riješenja počeće se ono. što je bilo tako veličanstveno u riješavati o rekonstrukciji pokrajinskih nama, kada smo polazili u rat. i kada vlhda. smo svoju krv prolijevali?! Kad .smo VANJSKI POLOŽAJ. bili heroji u ratu, budimo još veći u mi­ ru i strpljivo čekajmo naš dan. Cičerinova poslanica turskim nacio­ nalistima. Preko predstavnika nove oKo je učio istoriju, zna ko su i što tomanske vlade u Anaioliji, komesar su bili pretorijanci u rimskom narodu i kako su bili omraženi u svojoj dr­ za vanjske poslove Sovjetske Rusije, Cičerin. uputio je jednu poslanicu pred­ žavi i svome narodu. Znamo' također, sjedniku Velike turske narodne skup­ ko su i što su bili šuckori pod Austri­ štine u Angori. Mustafa Kemalu. Ova | jom i zašto ih je narod prezirao. Pro­ je poslanica veohia. važna, jer potvrdu- i tiv nas dobrovoljaca počinje da se,osjeća izvjesno nezadovoljstvo u naro- I je vijesti koje su se,Strile o tiesnoth spo­ razumu između tirskih -i nhciđnainih du, našejn rođenom narodu, jer smo pobunjenika i Sovjetke Rusije, spora­ nestrpljivi pa često puta pretjerujemo u zahtjevima. Braćo moja, moji ratni I zumu koji će otežati pa i onemogućiti ' drugovi, preklinjem vas sjenama naših ; ostvarenje Venicelosovih imperijalistič­ kih snova. U toj poslanici kaže: palih drugova, čuvajte uzvišeno ime Sovjetska Vlada lavlja da je primila srpskog vojnika i dobrovoljca i ne do­ Vaše pismo, sa kojim ste tražili da us­ zvoljavajte ni jednim svojim postup­ kom. da bi se iko mogao požaliti na postavite odnose sa nama i da se udru­ žite S nama u zajedničkoj borbi proti­ nas. Samo tako mi ćemo moći izaći vni tuđinskog imperijalizma koji grozi svijetla obraza pred Srbijance i samo našim zemljama. Ruska vlada je sa za-’ na taj način kod naše braće Srba. Hr­ dovoljstvom uzela k znanju principe vata i Slovenaca, koji ne mogoše doći kojih se pridržava vlada u Angori, me­ na bojište. Mnogi, koji žele da na našim leđima đu kojima je naročito važno riješenje dobivaju stavu, zloupotrebljavaju nas, pitanja moreuza isključivo po sporazu­ mu država na obali Crnoga Mora, kao raspaljuju, u nama strasti i često puta i potpuno ukidanje sviju »zona uticaja«, nas dovode u položaj pogrješaka. Agi­ političkih i ekonomskih. tatori čitave jedne Stranke i u Bosni i u Hrvatskoj prave od nas korteško »Sovjetska Vlada je gotova da po­ sredstvo i hoće preko naših leđa, pre­ sreduje između Turske, Perzije i Jer- : ko naše slave, da dođu na vlast. Bra­ menije za pravedno određivanje gra­ ćo moja, moji ratni drugovi, ne dajmo nica. Ona predlaže da se odmah uspo­ se ni od koga zavoditi i iskorišćavati, stave diplomatski i konzularni odnosi nego ljubimo podjednako cijeli.naš na­ između Turske i Rusije, da bi se uspo­ rod, vjerujmo u našu državu i čuvalstavile što. ^iešnje veze između obje mo ime i čast srpskog vojnika j đobrozemlje. votjea. »Sovjetska vlada sa najvećom paž­ njom prati herojsku borbu koju turski narod vodi za svoju nezavisnost i za svoj suverenitet, a radni narod Sovjet­ ske Republike najtoplije želi sretan ishođ te borbe i gotov je da udari soli­ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. dan temelj za rusko-tursko prijatelj­ stvo«. Važno ministarsko vijeće. Dne 13. o. tasdfe grčke vojske u Malo) Aziji. — mj. održala se je sjednica ministarske^ Engleske i grčke trupe momentano su vijeća koja je trajala od 10 sati prije obustavile nastupanje na Brusu, i ako podne do 1 sat postje podne. Biti eu prisutni svi mihistri. Zamjenik mini- i su Englezi u MuMniji a Grci na liniji stra inostranih djela dr. Ninčić izvješći- i Kremasti—Nlš—Halić. Ovaj zastoj pri­ vao je o događajima na talijanskoj gra- i pisuje se novom savezničkom nespo- I ■ ——. . . . . Politički pregled razumu između turskih i nacionalnih' •dovanja u Turskoj. SumnAvi zvanKni konmniket. Kolona iskrcana u Pandermi i sjeverna grupa divizija uhvatila veizu kod Omerkoja na putu Balukeser—Panderma. Zvaničan komunike govori o velikoj bitci kod Bolune sela u kojoj turski gubitci do­ stižu 2500 od kojih 1000 zarobljenika, 54 topa, 20 niitraljeza i mnogo ratnog materijala. Međutim izvjesni strani oficiri izjavljuju sumnju da je uopšte bi­ lo pravih bitaka kod Filadelrije i Balukesera, već da su to bile samo borbe slabijih turskih dijelova, koje bi Grci htjeli predstaviti kao bitke' vrlo velikog značaja. Zavjera Habsburgovaca. Ciriški li- stovi donose podrobnosti o radu onog aristokratskog i oficirskog društva, ko­ je se zavjerilo da povrati HapsburgovCe na prijesto. Zavjerenici drže svoje sjednice redovno, svakog petka u palati, u kojo stanuje grof Berhold. Me­ đu zavjerenicima spominju se bivši . autrijski ministri Husarek i Let, ministar-predsjednik grof Klam-Martinic, mnogi viši oficiri a.-u. vojske, krupni trgovci i industrijalci monarhije i drugi. Tu je i bivšj šef slovenačke vlade, dr. Susterčić, koji i danas održava razgra­ nate veze sa krajevima zapadne Jugos.avije. Zavjerenici raspolažu za sada ugđacionim kapitalom od 22 miliona kruna, al, se taj fond uvećava prilozi­ ma, u кУ ma učestvuje Italija i Engles­ ka. Šva.C'rška vlada ne sL, .ja smet­ nju smu'nju na ovih za j.-r-mkaPobuna u talijanskoj vojsci. Prošlog petka došlo je u Idriji do pobune tali­ janske vojske, kad se doznalo, da će morati krenuti u Albaniju. Pobunjeni vojnici otvorili su tamnice i pustili uhapšenike na slobodu. Pobunjenim voj­ nicima su se priključili neki satnici. Tek kad je stigla zatražena pomoć uspjelo je svladati pobunjene vojnike, koji su sad internirani u vojarnama, dok su satnici, koji su se priključili sa pobu­ njenicima uapšeni. - Pobuna u Idriji. U Idriji 9. o. mj. po­ bunio se je prvi batalion italijanskog 14. pješačkog puka, koji je tamo u garni­ zonu. Na zboru su govornici pozivali i ostalu vojsku na pobunu. Među voj­ nicima čuli su se uzvici: »Dolje Kralj, ’Uolje Italija, živio Lenjin«. Svi, koji su bilj uhapšeni, silom su oslobođeni. Po­ zvano je stanovništvo, da se naoruža i zajednički odupre tuđinskom jarmu. Uhapšeno je osam oficira..Protiv po­ bunjenika tražena je pomoć iz Italije. Divljaštvo Talijana u Trstu. Prema posebnim vijestima, koje dolaze iz Tr­ sta, Talijani su radi događaja, koji su se dogodili u Splitu priredili jučer ve­ like demonstracije. Veća grupa demon­ stranata došla je u 18 sati pred Narod­ ni Dom. gdje se nalazi hotel »Balkan«. Demonstranti su bili oboružani sjeki­ rama. sabljama i puškama, te su naj­ prije porazbijali prozore na domu, te poslije počeli pucati, Provalivši u Na­ rodni Dom porazbijali su čitav namje­ štaj i bacili ga kroz prozor. Vandali­ zam demonstranata je bio toliki, da nije ništa ostalo pošteđeno. Nakon to­ ga polili su čitav Dom petrolejem te su ga zapalili na sve četiri strane. U jedan čas je bio čitav Narodni Dom u plantenu. koji ga je posve uništio. U ponoći je još uvijek gorip. Vatrogasci, koji su prispjeli, btli su spriječeni, da ga gase. Dozvoljeno im je jedino, da ■štite od požara susjedne zgrade. Odav­ le razišli su se podivljali demonstranti po čitavom gradu, pa kad su stigli pred Ljubljansku Kreditnu Banku provalili su , sjekirama vrata te su prostorije banke posvema demolirali. Namjeitaj i ■ arhiv iznijeli su na cestu, gdje su sve to zapalili. Oko 21 sat došli su pred Jadransku Banku, gdje su provalili u prostorije i uništili arhiv i pokućsvto, te bacili inventar s prvog kata na uli­ cu. Uništili su i čitav namještaj u pri­ zemlju. Sa velikim čekićima pokušali su razbiti blagajnu, ne bi li tako došli do novca. Što im nije uspjelo. U jedan sat provalili su u prostorije jugoslaven­ ske delegacije, gdje su porazbijali sve i pobacali na ulicu. Karabinjeri i vojništvo nije nastupilo protiv demonstra­ nata. premda su hili više puta pozvani po interventima. da brane njihovu imo­ vinu i ličnu sigurnost. Pred Jadransku Banku su oko 22 sata došli karabinjeri, kad je bilo već sve porazbijano i arhiv uništen. Daljnji detalji još manjkaju. Muslimani Sjetite se „Gajreta". Сграна 3. Domete vijesti Skupština u Ostrošcu. Predsjednik naše organizacjie Presv. g. H. H. Ibrahim ei: Maglpjlić otišao je jučer sa nar. posl. g. Dr. Mehmedom Spahom u Ostrožac radi održanja skupštine. Nar. poslanik g. Dr. Hatiđbeg Hrasnica otputovao je u Beograd, da pri­ sustvuje sjednicama Prjzr. Nar. Pred­ stavništva. Split — krvavo pozorlšte. U nedjelju je Split bio pozorištem krvavih doga­ đaja. Nekoliko talijanskih podćasnika s ratnog broda »Puglia« popljuvalo je našu zastavu i spalilo je. Jedan je tali­ janski časnik udario po glavi jednog Jugoslavena, koji je prosvjedovao proti ovoj pogrdi naše narodne časti. Na to se masa uzrujala i demonstrirala. Do­ šlo je do sukoba s talijanašima i tali­ janskim vojnicima. Naše je redarstvo uredovalo i uspostavilo mir. Međutim se približio obali jedan talijanski mo­ torni čamac, te ispalio tri rakete u cr­ venoj, bijeloj i zelenoj boji. Iza njega je doplovio i drugi oružani čamac, torpedolovpc Gluho. Sef naše policije Bojanić pozvao je Talijane, da se udalje. Izjavio je. da na sebe preuzimlje od­ govornost za život onih talijanskih ča­ snika i vojnika, koji su se nalazili na kopnu. Kao odgovor dobio je nekoliko prijetnja, a nakon toga su počele s ta­ lijanskog broda padati ručne granate. Pao je mrtav Mato Miš, izbjeglica iz Tijesna. Teško je ranjen jedan poruč­ nik. a više je ljudi lako ranjenih. Tali­ jani su počeli pucati iz pušaka na naše ljude. Naši su žandari uzvratit vatru. S obadvije je strane ispaljeno oko 600 hitaca. Teško je ranjen u trbuh kapetan Gulli, zapovjednik ratnog broda Pu­ glia. U bolnicu je prevezen amerikanskim automobilom, Izvedena je ope­ racija, ali je podlegao rani. Talijani su željeli, da se u gradu pokopa uz sve počasti. Naša vlada nije na to pristala nehtijući preuzeti odgovornosti za do­ gađaje. kpji bi se pri tome mogli zbiti. Kapetan je prevezen u Anconu. Izbjeg­ lici Mišu htjeli su naši prirediti svečani sprovod, ali je to zabranio američki admiral Anđretvs. On sada vodi istra­ gu zajedno s našim vojnim oblastima. Istraga teče nama u prilog. Ranjenici se nalaze u bolnici. Radnje se zatva­ raju već u 6 sati, a nakon 10 sati ne smije nitko biti na ulici. Talijani su za­ branili svako iskrcavanje u grad. U Splitu vlada velika uzruianost. Na kra­ ljev rođendan izvjesili su talijanaši cr­ ne zastave u znak žalosti nad smrću Gullijevbm. Naši su potrgali! sve za­ stave. Daljnji se događaji iščekuju s najvećom napetošću i pripravnošću s iiaše strane. Dalmatinska pokrajinska vlada obavijestila je našu centralnu vidu u Beogradu, te je ova jučer izdala ovo zvanično saopćenje: Na jutrašnjoj svojoj sjednici ministar­ ski je savjet riješio, da se objavi ovo saopćenje: Prilikom nemilih događaja koji su u oči našeg narodnog praznika, prema primljenim izvještajima, izazvali u Splitu dva talijanska podoficira i koji su stali života naših i talijanskih ljudi, naši sugrađani, zamoreni neprekidnim izazivanjima s talijanske strane, dali su izraza svojem gnjevu u pojedinim na­ šim gradovima na način, koji mi iskre­ no sažaljevamo. Stoga se kraljevska vlada nalazi ponukanom preporučiti našem građanstvu diljem cijele naše domovine što veću smotrenost i hlađnokrvnost i izbjegavanje svega. Što bi ma i, iz daleka mogla sličiti na izazov ili uvredu koje tuđe države. Naša ne­ osporiva prava rnoći će se najbolje štititi dostojnim držanjem naše zemlje i gotoVošću da še brane, kad za to do­ đe poziv od odgovornih činilaca. Na pažnju građanstvu. Gradsko po­ glavarstvo u Sarajevu šalje nam slije­ deću objavu: Za kratko vrijeme oče­ kuje se zvanična posjeta Njegovog Krafevskog Visočanstva Regenta Alekr sanđra u Sarajevu. Da bj se Regent dočekao što dostojnije, potrebno je, da i spoljašnjj izgled grada obzirom na či­ stoću bude što bolji i ljepši. S toga se pozivaju svi stanovnici grada Saraje­ va. a naročito oni, koji stanuju u glav­ nim ulicama, da učine sve. kako bi nji­ hove kuće i dvorišta bile što čistije i ljepše. Isto tako treba da svi vlasnici građenih ili otvorenih zemljišna, ova što iwl)e dadu očistiti i po potrebi ograditi. Od danas za 8 dana poćiće gradom zdravstvene komisije, koje će obići sve kuge., dvorišta i zemljišta, da se u“ere koliko je odgđvoreno ovom pozivu. Ako se gdjegod nađe nečistoća ili dru- �1_____________________.ПРАВДА* ирама 4. Stran« ga kakva zdravstvena nezgoda, od-' ie ja, da makar nosi prazni naslov, kad ga ne može inače da poluči. Svašta stranice ih gradsko poglavarstvo na čula, jacije ne čula. E, da nije kako jest, trošak vlasnika dotičnih objekta, a obaš bi g. Vlado otišao u Trešeljak. sim toga će se još kazniti velikom nov­ ■ Društveni Dom« u Sarajevu. Mini­ čanom globom. starstvo Prosvjete riješilo je da se ot­ Takse za lovačke karte. Pišu nam iz kupi. »Društveni .Dom« u Sarajevu. U lovačkih krugova: Povisila je vlada za tome domu držače predstave sarajev­ ovu godinu takse za lovačke karte za sko Narodno Pozorište dok ne Jiude 1000%. Ove karte valjaju za jednu ci­ gotova nova pozorišna zgrada. jelu kalendarsku godinu i bez lovačke Upravnik Sarajevskog Pozerišta. — karte ne smije niko loviti. U Bosni i Uskoro će biti potpisan ukaz, kojim se Hercegovini ima kotareva. gdje lovci postavlja za upravnika Sarajevskog ni do danas nijesu primili lovačke kar­ narodnog pozorišta g. Velja Živojnović, te premda je pola godine već prošlo. profesor. Radoznali smo, hoće li vlasti i od tih naplatiti taksu za cijelu godinu ili sa­ mo za vrijeme od uručenja karte do konca godine. Pravedno bi bilo drugo, jer i trgovac ne smije naplatiti mušte­ riji jednu kilu hljeba a uručiti samo po­ la kile. Financijski erar može diferen­ Na šerijatskoj sudačkoj školi u Sa­ ciju kod lovačkih taksa* naplatiti od orajevu započinje školska godina 1920. nih oblasnih organa, koji su svojom lii 21. sa 1. septembrom 1920. Za ovu jenošću ili iz razloga da i to upotrijebe školsku godinu podjjeliće se nekoliko za širenje nezadovoljstva među naro­ besplatnih mjesta i to u prvom redu dom. zavukli pravovremeno uručenje onim aspirantima koji su svršili naj­ lovačkih karata. manje I. godišta šerijatske sudačke ško­ Sef odjeljenja za doček Nju Vis. Re­ le o svom trošku a besplatna mjesta genta. Kako čujemo obrazovan je od­ koja eventualno preostanu iza ovih asbor. kojemu je stavljena dužrjcst, da piranata podijeliće se onim kandidati­ ma koji stekli na prijamnom ispitu za priredi sve što. je potrebno za doček Nj. Vis. Regenta u Sarajevo. Pročelnik I. godište najbolju ocjenu, a uz to bu­ je ovog odbora g. Vlado Besara, koji du siromašni. Ostali pitomci koji budu se u ovom svojstvu potpisuje kao šef primljeni u 1. godište mogu dobiti ovaka mjesta istom nakon jedne godfine odjeljenja 'za doček Nj. Vis. Regenta. Tuhaf. Odakle vaskrsnu to odjeljenje- pošto dokažu, da su u nauci dobro na­ na bosanskoj vladi? Ili je to pusta že­ predovali dakle, kad predu II. godište. Iz štatuta šerijatske sudačke škole lja g. Vlade za nesuđenim načelstvom. pa se samozvano prozvao šefom odje■§ 6. (Glasnik zakona i naredaba od 1887. Prosvjeta i škola. Mislimacitii družilo „El’iuntp" u Sarajgiu Muslimansko društvo »El Kamer« traži kućenastojnika, kome bi predalo u vlastitu režiju sav promet u društvu. Pobliža razjašnjenja daje predsjed­ nik Filipović Jakub Ešref, Jeftanovića ulica broj 8. Pismene ponude primaju se do 31. jula 1920. Odbor. Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, da smo snizili cijene fesovima. Islama g a Vranić I sin (prija Fišći Hamdija] Sarajevo, Sarači ul. br. 11. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne^imatillviše pjege, prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ♦ X X Ф X X X X X ' preporučuje svoje bogato stovarište ♦ svih vrsta papira, kancelarijskog i T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Oglašujte u „Pravdi" Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I « HAMDIJE KOPČIČA I . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Tiger, Volfort)...................... K 130’— sima i gornjim zahtjevima.pozvaće se na prijamni ispit za 30. i ol. avgusta ove godine. Za I. razred šerijatske gimnazije u Sarajevu spojene s internatom podijeHće se u školskoj godini 19M/I921. 15 potpuno besplatnih mjesta, аИ5 mjesta uz naplatu polovice opslkrbnine, koja će se obračunavati svakog mjeseca prama jzdaćima za hranu i pranje rub­ lja, a bite po prilici 300 kruna mjeseč­ no. Odijelo treba d sami pitomci sebi nabave. U -zavod i internat mogu biti primljeni samo oni učenici muslimani, koji imaju ispunjene sve uvjete za pri­ manje u I. razred koje druge srednje škole (gimnazije, realkc, realne gimna­ zije), a dovoljno -su upućeni u čitanje Kurana. Molbatpa za primanje u zavod i internat, koje treba upraviti Zemalj­ skoj Vladi IV.-l., nužno je priložiti: 1. svjedodžbu osnovne škole (ruždije); 2. rodni list; 3. od općine izdani i od ko­ tarskog ureda potvrđeni iskaz o poro­ dičnim i imovinskim prilikama i 4. li­ ječničku svjedodžbu zvaničnog' .Školskog) liječnika u kojoj treba da bude potvrđeno da molitelj nema zalazne bolesti ili koje mane, koja ga čini ne­ sposobnim za internatski uzgoj i pri­ pravu za šerijatska teološka zvanja. Ovako opremljene i propisno biljego­ vane molbe valja predati najkasnije do 25. jula 1920. kod nadležnog kotarskog ureda, a u Sarajevu kod vladina po­ vjerenika. Učenici, koji su prošle škol­ ske godine imali gornju Stipendiju i prošli s prvim redom, ne trebaju po­ navljati ove molbe. \ ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? PAP1RNICA Sada stoje: 1 fes-patent (postavljen) . Propisno biljegovane molbe, kojima treba priložiti liječničku svjedodžbu, izvadak iz popisa žiteljstva, svjedodžbu vladanja i školsku svjedodžbu, te kod onih kandidata, koji mole besplatno mjesto još i svjedodžbu o imućstvenim prilikama koja mora biti vidirana od nadležnog kotarskog ureda, a u, Sara­ jevu od g. vladina povjerenika* treba najkasnije do 25. jula o. g. predati go­ spodinu reisul-ulemi za Bosnu i Herce­ govinu u Sarajevu bilo direktno ili pu­ tem nadležnog kotarskog ureda (kot ispostave). Ovdašnji pitpmci šerijatske sudačke škole, koji mole besplatno mje­ sto neka prilože školsku svjedodžbu i svjedodžbu o imućstvenim prilikama,. Kandidati za koje se bude držalo da im sprema i sposobnost odgovara propi. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svojtf bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene r najumjerenije. ♦ Trgovina fesova Vranić i sin str. 60.) vidi se kakovo je osposobljenje potrebno za primanje pitomaca u za­ vod, ali se napominje, da će se pri pri­ manju u prvom redu uzeti u obzir oni kandidati, koji budu svršili nižu gimna­ ziju. Naročito se napominje, da će se na prijamnom ispitni od kandidata zahtjevati znanje: 1. arapske gramatike i sintakse; 2. arapsko pismo i to husni hat i imla lijepo pimso i pravopis; 3. za one kandidate koji nijesu svršili ni­ žu gimnaziju Najmanje Hz srpskog ili hrvatskog jezika glatko, čitanje i razu­ mijevanje pročitanog, čisto pismo, zna­ nje gramatičkih dodataka III. i IV. či­ tanke za osnovne škole u Bosni i Her­ cegovini, i iz računstva: četiri svrste računanja cijelim brojevima i desetinskim razlomcima te usmeno računanje običnih razlomaka. Centralna drogerija Braća Sa^inagič Natječaj. Spoj 177 Broj .PRAVDA’ M. Bohn&Co Zsombolya, Banat Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu perutj, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3’— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. —. Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupUarno siguran zavod.—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci prekb K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni .гиаик: F. tetaka. Пш1к; GrataraM Odtooi 4 ■. 0.« Umvarih D. * A. КИм, Jš»ttlrav. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d7a974a8165b7d6760157f34361a6c2a.pdf 785e9fdb7d637b309cbe36eeddc2e4ca PDF Text Text 0 poštarina u »»lovom plaćena. Broj 73 (178) « /DA Sarajevo, utorak 20. jula 1920. (5. zilkade 1338,) POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utor kobi i četvrtkom. 'JpsiujE FEđahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine6®kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni Godina 11. — Ш. SETON HilTSON Scotus Viator, najveći zagovornik, najveći prijatelj i borac za oslobođe­ nje i ujedinjenje Južnih Slavena stigao je i boravi u našoj sredini. Nakon odli­ kovanja, Što mu ga je podijelila (hrvat­ ska univerza), prombviravši ga kao svog začasnog doktora filozofije, pro­ putovao je Srbiju, Crnu Goru. Sandžak 1 Makedoniju, da vlastitim očima vidi plod dugogodišnjeg svog truda i za­ mjetnog rada, da vidi oslobođenu i u'edinjenu Jugoslaviju. Došao nam je iz Novog Pazara, gdje živu naša jeduovjerna i jednokrvna bra­ ća sputana u okove nepravde, koje im se nanosi od elemenata, koji žale, što se nijesu rodili u vrijeme srednje-vjekovnh inkvizicija. Ovaj veliki Skot sastajao se je već sa nekim našim videnijim političarima i predstavnicima, koji su mu dali pot­ pune informacije o našim prilikama, o našim težnjama i željama, ali su mu saopć’li i sve tegobe koje snosimo. ■ Dobro nam došao! Oho Monshih mjera slavnih Srba, gađala je kamenjem neke muslimane dečake a jednome od njih uzela i guyj. E, na takvo zlodejstvo ni­ je se .mogao više uzdržati ni »Hrvat«, organ Laginje I, i pfeštampavaju do­ slovce »Pravdhiu« kuknjavu zajedno je sa njom konstatovao, da je ono što mu­ slimanske razbojničke čete u Staroj Srčiji čine prosta nevina igračka prema zulumima u Bosni i Hercegovini! U Sta­ roj Srbiji su muslimani odmetnici pobili za.poslednjih nekoliko meseci više srp­ skoga sveta nego za čitavu prošlu go­ dinu i po. U Bosni ј Hercegovi­ ni muslimanske rulje i »š u ckori pobili su više srpskoga. življa i uništili više naših se­ la nego što bi to učinila najdivljačnija arnautska pobu­ na. Ali to je snpski, Alahu ugodni k’smet, veruju begovska »Pravda« i banovski »Hrvat«, a protiv k’smeta se ne može ništa!« Kako st vidi »Politici« je po srijedi »Kismet«, jer se radi o tom, da se suz­ bije nasilje i jer su po srijedi Muslimani. Njoj je dozvoljeno da se u takim prilika­ ma posluži podvalom i izvrtanjem. 0na govori o događaju u Goraždu, o ko­ jem »Pravda« nije donijela ni slovca, a koliko se udaljuje od istine pokažu- j juči otimanje gunja, vidi se najbolje j po tom, koliko je izvrnula naš ptikaz I u 69. broju »Pravde« od 6. o. mj. Stoga ‘ ćemo da taj prikaz ponovimo: »Na 25. , juna t. g. pošta su naša djeca u šumu ' zvanu Gnjilice, da uberu trešanja, pa j su napadnuti od Riste i Mitra Palete, I Steve j Manojla Nikoiića, te Staniše ; Markovića i Pere Gejaka, koji su djeci oteli gunjeve, fermene. Basove, kape i ; obuću, te. sepete sa trešnjama i špagove sa sjekirama jer su usput i drva po­ nijeli. Od stvari što su oteli od djece što nije vrijedilo to su isjekli, a što je valjalo to su odnijeli. Na djecu su pucali iz-pušaka ali srećom nije niko po­ gođen, samo su kamenom ozlijeđeni •uza Mebage Bećića te Ibrahim Ga­ dim i Agan Šahinović. Kod Jove Gnjatije bili su kopači isti dan i kad su dje­ cu ugledali na bijđgu. izletjeli su i za­ sjeli u pšenicu i pucali na njih Ile Cukara i Uroš Stevanović.'Не Cukara je pucao iz revolvera a Stevanović iz repetirke. SVjedok žena Đorđe Stevanov’ća koja je vidjela da su gornji pucali. manima! AH eto »zaklela se zemlja ra­ ju, da se tajne sve odaju«, pa i ovdje bstaše muslimani svijetla obraza i ne­ okaljane časti prema svome bližnjemu, kojemu može samo pokvarena, niska i divlja duša o glavi raditi. Taki musli­ mani nisu nikad bili niti takovo postu­ panje doliči čovjeku, već samo zvijeri. Sa Osobitim zadovoljstvom čovjeka, kojemu su nevrijedni' pokušali zakaljati poštenje i dostojanstvo, kao što je »Po­ litika« (i njoj slični neobjektivni listovi) htjela da poništi pošteni glas i ime mu­ slimanskog elementa podvalama, laži­ ma i izmišljotinama, ini samo gornje službeno izvješće mostarskog okružnika iznosimo i pozdravljamo, kao potvr­ du našeg pisanja o rnusl. nevinosti i pitomosti i kao najjači dokaz lažljivog kle­ vetanja muslimana i sa službenog (jtjesta. Drago nam je. da se dtkrilo lice isti­ ni i da nije pala ljaga na pošteni obraz* muslimana, na koje se digla kuka i mo­ tika. da ih uništi i prikaže divljacima i banditima, kakovi muslimani nisu nikad । bili, jer im to njihov odgoj, moral i vje­ ra .ne dopušta. Neka se vidi, kakvim nemoralnim načinom hoće da ocrne mu­ slimane- njihovi dušmani i kakve su kvalitete sve vijesti, koje tobože izno­ se »zlodjela« muslimana, kao što to »Politika« često čini na sramotu svoga dobrog glasa, nasijedaiući zlob­ nim i pokvarenim individuama. ći u kojoj je bio opkoljen. Jedan pljač­ kaš ranjen uhvaćen je, ostali su uspeli pobeći. Od žandarmerije lako je ranjen potporučnik Luburić, a teško je ranjen jedan žandarm«. Ipak se dakle, i od strane »Politike« potvrđuje ono, što smo mi nebrojeno puta naglasili u našem listu u zaštitu muslimanskog obraza i poštenja, koje im se kaljalo i sa službenog mjesta. Mi smo naime tvrdili, da muslimani nema­ ju i ne mogu imati nikakva učešća u razbojničkim napadajima *pa imetak i život poštenih i mirnih sugrađana,pa se opet sa svih strana trubilo u Srp­ skom novinstvu, da su muslimani or­ ganizirali pljačkašku bandu na genera­ la-Terzića te su bili mnogi muslimani u Nevesinju i Mostaru zbog ovog slu­ čaja zatvoreni i zlostavljani na pravdi Boga I)i« krivi ni dužni. Sad se poka­ zala istina i otkrila bezobzirna i ne­ poštena kleveta na muslimane pa mi­ slimo, da će bar naknadno dobiy musli­ mani, koji su nevini trpjeli od batinaša, punu zadovoljštinu time, da se njihovi zlostavljači, mučitelji i denuncijanti pri­ vedu zasluženoj kazni radi potvore po­ štenih muslimana. I poslije svih zločina, poslije svih barbaustva i poslije svih izazivanja, koji­ ma su muslimani u ovoj zemlji izloženi sa strane rulje podivljale pravoslavne mase na sramotu slobode i'bratstva, opet se pokušalo službeno i pokolj mu­ slimana kod Bileće podvaliti — musli­ Kadgod beogradska vlada, naročito njeni »demokratski« ministri hoće da poduzmu kakva nasilja, nezavisna je »Politika, prva, koja vadi kestenje za vladu i bez i malo srama izvrće činje­ nice/ Tako se je držala prilikom sara­ jevskog i skopljanskog sastanka musli­ manskih predstavka, kao t u sVim Gosp. E. Ed. Taveruier, posebni do­ prigodama, gdje je trebalo zabašuriti pisnik pariškog »Le Temps«-a piše svo­ istinu. Bezakonja, što su činjena i što me listu iž Carigrada o Rusima, koji se čine nad građanima drugog i trećeg sih izbjegli u. Tursku. To su. kako on reda — Muslimanima Sandžaka ,i Ma­ kaže, gotovo sve sami inteligentni Ijukedonije i Bosne i .Hercegovine — uro­ I di, bivši carski oficiri i ostala gospoda dila su zakonitim otporom i prodrla u iz viših društvenih krugova. Dopisnik javnost, naročito hrvatsku. To je neu­ opisuje bijedu, u koju su zapali ti jad­ godno »demokratskim« satrapima j za­ nici bez domovine. Pošto su potrošili, to je »Politika« u broju od 14. o. mj. do­ što su imali u gotovu, počeli su otva­ nijela ovaj bedasti sastavak pod naSlorati gostionice, u kojima služe kao kelvoth: Zulumi u Bosni i Hercegovini: nćri i kelnerice bivši oficiri i otmene »Pre neki dan u Goraždi je bild neko­ dame. Opisavši te nove barove (bars) liko piotuiaca sarajevske podoficirske nastavlja g. Tavernier: škole. Sedeći u kafani i veseleći se uz »To je sve boljševizam i u tom se čašu vina pred povratak u komandni ne treba varati. U ovaj čas ima u Cari­ oni su 'pevali onu poznatu pesmu koja | gradu 30 do 40 hiljada tih upropaštenih I se danas peva širom ćele naše zemlje: 1 ■i—mi1’"« ■ ljudi (deelasses). Većina ih pripada o»Cara Karla vezali u gvožde, A sultana Sarajevo, 19. jula. noj klasi, što je zovu »vodećom« u šiba Kara-Đorde«. I odmah sutra dan svim zemljama. Sprva su prodavali sve »Politika« od 16. jula 192j). donosi oje poletela u Sarajevo na daću deputa­ što su imali, zatim su igrali po igračvu značajnu vijest: Okružni načelnik iz cija muslimana pristalica bega Hrasniiricama (tripots), iza' toga su pozajmitiMostara uputio je Ministarstvu Unu­ ce, Mehmeda Spaha i efendije Korkutrašnjih Dela ovaj telegram: Ovoga ča- i vali, a onda su — osim časnh iznimaka ta protestujući što se na ovako straho­ —’ stali obavljati svakojake sumnjive sa javljaju mi iz Nevesinja.i Gackog da vit način vreda njegovo Imperatorsko se 13. tek. m. žandarme^iski krstareći j poslove. Savezničke ih države ipak izVeličanstvo Sultan a sa time i naiuzodred iz Avtovca sukobio sa crnogor- I državaju preko dobrotvornih ustanova. višenjji osećaji bosansko-hercegoVačkih Svaka vlast ima svoj otok u nekad skim pljačkašima, koje"’ su predvodili muslimana. A već prekosutra Hrasnicasretnom Arhipelagu — Prinčeva (КуDušan Ilidi.ć i Vaša StanojeSpahova Pravda zakukala je iz svega zyl Adalar blizu Stambola) — pa v i ć, za koje najnovije pouzdane infor­ glasat kako su muslimani u Bosni i Her­ i Rusija ima svoju rusku kolo­ macije tvrde da su učestvovali u razcegovini napuštena pastorčad i kako niniju. Englezi su uzeli — to je naj­ b o j'n i š t v u n a d d1 en e r a 1 o m T e rgde na svijetu nema takvog zuluma i veći komad — Prinkipo (Bdjiik Ađa). Zićem, a,2. ov. meseca izvršili po­ takvii^ Vredatija kakve oni podnose. Go­ Francuzi Hallei (Hpibeli Adu). Talijani kolj nad č e t јт i muslimana tovo u isto vreme »Pravda« je preneAntigeni (Kvnalv Adu). Amerikanci k’od Bi l eća. Dpšan je ubijen, a Va­ razila svet otkrićem novog još etrašniProti (Burgaz Adasy). Sve te kolonije ša nehoteči se predati izgoreo je u ku­ jeg zuluma: nekolicina mladića, pravo­ Boljševici i muslimanski narodi. I [ I , | i imaju svoje diplomatsko predst'vništvo, koje je smješteno u gjijašniem ruskom poslanstvu, a kojim upravlja jedan ru­ ski general. To predstavništvo uživa sva prava (prerogatives) diplomacije, njegovi agenti hodaju tamo amo po Turskoj zaštićeni svim imunitetima, pa se ova fikcija goni dotle, da su pariški Rusi protestirali proti jednom činu en­ gleske policije, koja se je usudila pro­ drijeti 5. aprila (o. g.) u bašču poslan­ stva, kad je odjeknuo brasak pušaka iz kojih je umlaćen general Rorrianovski. Osim toga imaju Rusi svoj list u Cari. gradu. Nemoguće je ne vidjeti upliva, koji može imati takva i tako dobro opremljena masa na Tursku u sadaš­ njoj krizi. Zbilja, ti Rusi stiču veza u svim sredinama (milieux), upoznaju na­ vike. jezik i ustanove: ne može se zantjekati, d će oni za malo vremena biti sila, s kojom treba računati, a već su se medu njih uvukli službeni agenti Lenjinovi, kdji će ih brzo predobiti, kad se uzme u obzir stepen nevolje tih ise­ ljenika, jer ovi agenti raspolažu zlatom, dragim kamenjem, njemačkim marka­ ma i rubljima. Drugi im divno priprav­ ljaju teren, jer je već nađen način rada.' Komunizam nenla izgleda ovdje (t j. u Turskoj) da se udomaći: ovaj pobož­ ni narod, naučan na stariš (autorite) ne će nikako razumjeti marxističkih teo­ rija. ali u bijedi i sadašnjoj zbrci gesla su integralni nacionalizam i vjerska �Strana 2 Страва borba staleža. U ovaj se je čas talas, koji je pošao iz Sibirije, proširio preko Perzije i Kavkaza, dosiže u Turska i ■ Mieir,' a sutra će zaprijetiti Tripolitaniji, Tunisu, Alžiru (Džezairu) i Maro­ ku i u isto doba Indiji. (Ovom prilikom valja zabilježiti slijedeći događaj, koji je. malo poznat: jedno skladište oružja u Carigradu, koje je čuvao odred Indi­ jaca. tu skoro je po noći posve opljač­ kano.) Kakvu ćemo silu suprotstaviti toj bujici, ako se zarana ne pobrinemo? Opasnost je prava i sigurna. Jedino sredstvo, da joj se izbjegne, jest: da bu­ demo uviđavni i da sami sebe ne ob­ manjujemo. Dosad je uzalud pokušano, da se podigne brana u muslimanskom Kavkazu, gdje, kažu, zapovijeda Enver paša; to je zalste bilo odviše djetinja­ sto. Francuzima je povjereno, da usta-, ve pokret u Anadolu. dok'se je Engle­ ska zadovoljila, da upravlja u Carigra­ du; i ta se politika čini uzaludna, te nema nade, da će koristiti ni Englesko! ni Franceskoj. Ovdje, na licu mjesta, najpametniji i najupućeniji ljudi drže, da bi se tim pitanjem trebalo zabaviti jednostavnije i razboritije. Ovi vele: Mi hoćemo da se okoristimo sultanovim ugledom i uplivom, pa nemojte ft one­ mogućimo taj autoritet. U Carigradu imamo vladu reda, poduprimo je druk­ čije nego dosad, a ne paralizujmo je. A tamo u Ankari (Angori), u središtu ot­ pora, dajmo se na posao i probirajmo; pravi rodoljubi, koji se ne udružuju s boljševicima, nego samo da brane život svoje domovine, vratiće se u red čim vide, da im rođena gruda nije u opas­ nosti; zdravi dio naroda će preuzeti na se. *l izluči Lenjinove agente. Jednom riječi, ako hoćemo da izbjegnemo mu­ slimanskom boljševizmu u Aziji, ne smi­ je se Turska satirati. Treba omogućiti, a ne zaustavljati svako zakonito dje­ lovanje u toj zemlji (policiju, upravu, vladu) i ne puštati više Turcima ni da kolju ni da ko njih kolje.« U Carigradu uviđaju, da je g. Millerand razumio ove istine, pošto »anek­ sija« Cilicije (Adana vilajeti) nije unešena u mirovni ugovor. Naši nam ov­ dašnji dobri prijatelji napominju jedan i po milijon ljudi, što ih je Francuska iz­ gubila u ratu i drže, da je dosta toliko mrtvaca, da plate za primjenu versailleskog ugovora, osobito pošto bi dobra • politika, koju bismo vodili u Turskoj, bila jedina, koja bi. ustavivši anarhiju, koristila našim saveznicima i nama.« : Bilješke. Grudićevi kurbani. Jedan po jedan od muslimana činovnika padaju žrtvom Grudićevih lažnih i jednostranih izvješ­ taja na naše vajno ministarstvo unu­ trašnjih djela. Poslije Defterdarevića, Borića. Demiroviča i drugih, dolaze na red i manipulativni činovnici, jer Grudić ne može nikoga očima viđeti koji fes nosi. Kako čujemo premješen je pristav pomoćnih ureda Ahmet Ahmetović koji je služio 18 godina u Tuzli na zadovoljstvo svih vlasti, te koji ima petero djece i posjeduje jednu malu ku-, čiču u koju je svu svoju sirotinju savio. Pošto je čovjeku sa toliko djece nemo­ guće prtljati u ovo skupo vrijeme, to je prozirna svrha ovoga premještenja. Ahmetoviću ne preostaje drugo, negp, da se zahvali, i time opet istisne jedan musliman iz službe. Razlozi premješta­ nju su upravo tipični, nepovjerenje, jer je član organizacije, »neprijatelj« drža­ ve, jer se drži propisa svoje vjere i ko­ načno lično neraspoloženje, jer se svak ne da upregnuti pod Grudića jaram. Ta­ ko je hotio muslimane uz ramazan pri­ siliti, 'da budu tačno. u 8 sati u kan­ celariju i tražio ih policijom, tako je šikanirao i Ahmeotvića, jer ga je vidio u 9 sati pred poreznim uredom i na­ tovario mu na vrat očitovanje i oprav­ danje gdje je bio, premda je službeno bio zaposlen. Edhem Sejdić pristav pomoćnih ure­ da koji je nakon nebrojenih nepravdi od prijašnjeg režima napokon premješ­ ten u svoje rodno mjesto u Tuzlu, premještava se opet po treći put u dvije godine, a na njegovo mjesto dolazi je­ dan pristav Srbin, koji je Gradiću ne­ koliko sumnjivih usluga iskazao kod provadanja istrage proti predstojniku Stojiću. te ga Gradić odmah rezervisao za sebe, a nek Seidć račun plati. Mi pitamo dokle će ovako ruglo od uprave dalje trajati. Ko se sve jza toga G udića krije, da on ovaku silu iza vlađ nih leđa provodi, da ruši musliman­ ske eksistencije. ništi čitave porodice, a sve za svoj ćeif i radi nekog uimšlje- .PRAVBA- — .ПРАВЦА' nog nepovjerenja ,u naš elemenat. Mi osim jednog zahoda kojega je Gradić u Tuzli postavio, valjda da mu «e pro\padne uspomena, nismo n šta do sada vidili, čime je podigao ugled uprave ili stvorio nešto pozitivnog kao drugi ok­ ružnici u zemlji, stoga će naše vodstvo najvećom energijom istupiti, da se ta Gruđićeva premještenja obustave, naši ljudi ne upropašćuju, a Gradiću pokaže put otkuda je dojo! Odjek Radićevog procesa. Beograd­ ski »Balkan« piše: Dosadašnji tok jav­ ne rasprave pred zagrebačkim sudom proti Stjepanu Radiću, vodi krv. seljač­ ke stranke, najnesrećniju je uslugu učinio interesima naše države. Ovaj pro­ ces je skandal od pravosuđa, i prijatelje aše mlade ujedinjene države ispunjava samo stidom. Srpski narod se je vaz­ da gnušao ovakvih namještenih politič­ kih, sudskih parnica kao što je i ova Radićpva. Na procesu Radićevu u Za­ grebu pojavljuje se povampiren duh pokojne Austrije, u novom gorem izda­ nju. Nekim mračnim podzemnim silama bilo je u računu da na ovakav perfidan način pred kulturnim evropskim zapadon| unize i potamne lijepo ime naše države već u prvim danima njena ži­ vota. , U interesu ugleda naše države, u intresu glasa srpskog imena, u interesu vjere u srpsku kulturu i slobodu, u interfesu značaja i cilja pobjede srpskog oružja, zahtijevamo, da se Radićev pro­ ces. koji je već stvorio silnu senzaciju, s mjesta obustavi. Veze Dorda A. Cokorila sa barunom Pitnerom? »Jugoslavija« donosi neko­ liko upita na Dorda A. Cokorila, koji su još crnije naravi za Cokorila, nego li njegovo otkriveno i dokazano plaćeništvo po barunu Coliasu. »Jugoslavija« piše: »Posrbljeni Cincarin, Đorde A. Cokorilo, sikće u svakom broju na Hr­ vate u opće i na pojedince. Pri tom bestidno izvrće, kleveće, huška i prije­ ti. Tako u broju 24. svoje »Aurore«, podmeće našem članku »Razbojničko doba« sa.sv.ijem drugi smisao/ računa­ jući dakako, da njegvoa publika ne čita ništa drugo .do njegovoga kšeftarskoga lista, a na dva mjesta prijeti taj šuckor nečim, što bi značilo klanje ’i ubijanje. Razumije se. da ne smije sam izvesti svoje prijetnje, već bi se htio poslužiti tuđom šakom . Mjesto da se s tim poltičkim trgov­ cem natežemo, upravljamo na njega dva tri pitanja: 1. Jesi li Ti, Dorđe, boravio u Mo­ staru. kada je ondje bio okružni pred­ stojnik barun Pitner. tazbina i rodbina knezova Hohenlohe-Schillingsfiirst, naj­ veći pouzdanik i Beča i Pešte? 2. Jesi li Ti. Đorde, dolazio u. dodir s barunom Pitnerom?. Je li Ti on išta davao, i ako jest, reci nam zašto, u koju svrhu? 3. Kada je barun Pitner bio premje­ šten k vladi u Sarajevo u presidijalni ured, jesi li Ti. Đorde, brzo došao za njim i jesi li dobio državno namještenje kod službenoga lista, specijalno »Večernjega Sarajevskog Lista«, koji se onda osnovao za službenu politiku crrfožute bosanske vlade? Ovo su također nerazbistrene zgode Tvoga života, pa ako hoćeš, da se o tom malo pobliže razgovorimo s To­ bom, najprije nam odgovori na stavlje­ na pitanja, ali bez^kolišanja, bistro ј jasno«. Po tom »Jugoslavija« traži odgovor već u prvom broju »Srpske Zore«, jer da poštena srpska i hrvatska javnost zahtijeva, da se Cokorilo izjasni. Nu možda, da će i ovoga puta Coko­ rilo biti tvrd na — ušima! Barbrstvo policije. Pišu nam iz Doboja: »Beogradski Dnevnik« zgraža se nad nekulturom mađarskoga .parlamenta, koji je ovih dana primio zakonsku osonvu o tjeles­ noj kazni. Zbilja je ggozan i nečovječan taj zakon, ali mi imamo i u svojoj kući sHčnh sramota, koje smo dužni žigosati. a o kojima niko ne vodi računa, nego ih ј cijela javnost, znajući za njih šut­ njom sankcioniše. I kod nas su se u novije doba pojavile batine, premda ih ni jedan zakon ni u kojem slučaju ne predviđa. ’Nijesu to ni rijetke pojave, nego je naprotiv rijetkost, da kogod za­ padne u šake žandara i policije, a -da ne bude lupan. Ne treba za to struč­ noga poimanja krivnje i kazne, te svih uvjeta za kaznu, dosta je stanoviti kul­ turni razvitak čovjeka, osjećaj čovječ­ nosti i pravičnosti, pa da se čovjek zgrozi i da mu se kosa nastrši od bez­ broj raznih osjećaja, koji ga preuzimliu, kada .se uvjerio o jednom, ovakovom slučaju. i Sloboda i tjelesna sigurnost su naj­ svetije svojine čovjeka. Od kako su zrake kulture počele prodirati kroz tmi­ nu divljaštva, bore se zakonodavstva, da ove svetinje čovjeka zaštite od sva­ čije samovolje. Pravna ustanova, da ne smije nitko biti kažnjen prije nego je .ustanovljeno kažnjivo djelo, krivnja i ubrojivost, te izrečena orada, ta je ustanova usvojena već davno u svim za­ konicima. Ali koja je korist od ovakih kulturnih tekovina i humanih ustano­ va. ako pozvani neće bditi nad pošti. vanjem zakona, ako će policija i žan­ dari na svoju ruku batinama krojiti . pravdu. Da je tjelesna kazna gadna i divlja, o tom ne dvoji, ni jedan iole kulturan čovjek. Ako su Madžari zaveli tjelesnu kaznu, ona se makar može vršiti samo na temelju osude, dok te kod nas ba­ tina i bez ikakvih izviđa. To je još gadnije i barbarskije, jer bez ustanovljenja krivnje i odgovornosti dešava se. de bude izbatinan onaj, koji nije niti naj­ manje kriv ili je potpuno neubrojiv. Za primjer ću navesti jedan skorašnji slu­ čaj: Na II. o. mj. je došao iz Tešnja u Doboj Samko...... i počinio toliko zla, »da bi, da je bio ubrojiv, sačinjavalo ste­ čaj od više zločina. Policija ga je za­ tvorila i ne mogavši čekati osude su­ da iskalila na njemu sav gnjev svoje duše; mlatili su ga i batihali nekoliko puta, a kad se je onesvijestio, salili su na njega šest kanti vode, »da se razabere«. Nakon što je pod okriljem policije proboravio tri dana, pozvan je liječnik, koji ga je zatekao potpuno gola, i modra od udaraca i konstatovao, da je čovjek lud. Policija* je dakle mlatila potpuno neubrojiva, luda čovje­ ka tr.i dana i polijevala vodom! Ne pojmim čovjeka, koji bi pored ovakovih događaja ostao hladan. Svak, kome leži na srcu dobrobit naroda i držate naše, svak, koji cijeni pravdu i ko ima ijole osjećaja čovjekoljublja, dići će svoj glas proti ovakovim brabarstvima. koja nas vraćaju u srednji vijek, kad su ljudi pod silom batina i svih vr­ sta torture priznavali čak. da su vje­ štice. U interesu je pravde i reda, da se ovakovim divljaštvimd stane na kraj, a uspjeh te se polučiti samo onda, ako se ovakovi divljaci budu najstrože kaz­ nili. Taj zahtjev na pozvane faktore po­ stavlja pravda i čovječnost, a dužnost je čitave javnosti,'da se ovom zahtjevu ' pridruži. Političhi pregled ’ UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Raspoloženje u Beogradu. Pasfjednji događaji u Trstu i na Rijeci učinili su vrlo dubok dojam j izazvali .veliko ogorčehje u svima krugovima u Beogra­ du j cijeloj Srbiji. Dapače pronose se glasovi Ua je vlada već proglasila mo­ bilizaciju. Povodom toga sVj beograd­ ski listovi pišući o dvim događajima umiruju pučanstvo, pozivajući ga neka sačuva hladnokrvnost prepustivši odlu­ ku vladi koja će nas već znati u dani čas pozvati. * Bosanska vlada. »Nar! Politika« jav­ lja iz Beograda: 0 pokrajinskoj vladi u Bosni došlo je u političkim krugovi­ ma do žive debate. Jedni su bili za to? da se u Bosni uspostavi državni guver­ ner, a drugi da se pokrajinska vlada u Bosni mora pridržati. Posljednje miš­ ljenje brani Pučka stranka. Predsjednik bosanske vlade nije Još designiran. Pro­ nose se glasovi, da'bi predsjednikom imao bjti bivši ministar Trifunovć. Vlada u Hrvatskoj. Pitanje pokrajin­ skih vlada još^nije riješeno. Radi obra­ zovanja vlade u Zagrebu došao je ban M. Laginja u Beograd. Demokrati bi irpali dobiti povjereništvo za unutarnje poslove i povjereništvo za prosvjetu. Kao demokratski kandidat za povjere­ nika za unutarnje poslove bio je dr. Svctislav Popović, bivši načelnik Ze­ muna, ali je Narodni Klub protiv njega uložio svoj veto, radi njegova upita na ministra pravde o stanbenom pitanju protiv hana Laginje. Prema tome je njegova kandidatura pala. Tko će biti mjesto njega predložen, za sada s^jpš ni zna. U ozbiljnoj je kombinaciji Bivši ban Tomljenović. Za povjerenika za Врој 177 Bro) prosvjetu kandidiraju demokrati dra Tućana. Neka se vrati putnica talijanskom ot­ pravniku! »Balkan« piše: Poslije bar-e barskog spaljivanja zgrade našeg kon­ zulata od strane ralje pobjcšnjelih fakina talijanskih u Trstu, ima naša vla­ daj u interesu pravde, u interesu do­ stojanstva naše države, u interesu ev­ ropske civilizacije jedinu dužnost, da talijanskom otpravniku posala u Beo­ gradu odmah vrati putne isprave, da bude učtivo ispraćen do demarkacionp linije. VANJSKI POLOŽAJ. Zašto je Fyd-paša otišao iz Veraillesa? Pariški »Le Journal« javlja, da je Ferid-paša s jednim dijelom turske mi­ sije otputovao iz Versaillesa i vratio se u Carigrad. Rcšid-bej i Džemal-paša ostaju na čelu otomanske delegacije. Odlazak Ferid-pašin nije pošljedica ne­ uspjeha u nastojanju oko izmjene mje­ sta mirovnog ugovora, nego su tome uzrok nesuglasice, koje su nastale me­ đu članovima turske vlade. Potpuno se razilaze u mišljenju veliki vezir i više njegovih saradnika, osobito Rešid-bej i DžcmiTpaša. Čuje se, da je turska vla­ da oduzela Feri|-paši punomoć, koju mu je bila dala, da po svojoj uviđavnosti potpiše mir. Azerbeidžanska sovjetska republika. Pošto su boljševici zaposjeli tatarsku republiku Azerbejdžan u Zakavkazju, osnovana je ondje Azerbeidžanska so­ vjetska republika, koja je proglasila savez sa Ruskom i Ukraijnskom so­ vjetskom republikom i .obećala ovima pomoć za rat sa Poljskom i Petljurom. Glavnim gradom republike ostaje Jelisavetpolj, predsjednikom sovjeta kornisara izabran je azerbejdžanski Tatar Narimanov. Sa Gruzijom načinila je re­ publika ugovor, po kojem pripada Gru­ ziji čitava tifliska gubernija. a nad okru­ gom Zakatali dobiva Gruzija pravo okupacije. Kriza u Giolittijevu kabinetu? XistoVi donose, da se ministarstvo Giolittija nalazi u velikoj krizi. Stvorila se veli­ ka koalicija, koja ide za padom Giolittijevog ministarstva. Iz naše organizacije. Skupština u Ostrošcu. U petak dne 16. o. mj. održala se sjajna skupština naše organizacije u Ostrošcu kotar Konjic, na kojoj su ЦН delegati našeg Centralnog Odbora i to predsjednik Presv. gosp. H. H. Ibrahim ef. Maglajlić 1 Nar. Posl. gosp. Dr. Mehmed ef. Spalio. Premda je iposleni dan. kada težak nastoji, da što .više brige posveti ljetini, kada svaki čas mora da iskoristi u poljskom radu, ipak je skupština bila mnogobrojno posjećena od težaka iz cijelog onog kraja. Bijo ih je od sedam do osam stotina. Govorila su oba naša delegata o 'or­ ganizaciji, o .njezinoj svrsi i programu, o našem političkom položaju, o uloži muslimana u Jugoslaviji, te o radu na­ ših nar', poslanika u Privr. Nar. Pred­ stavništvu. Skupštinari su sve to, sa najvećom pozornošću saslušali i sve sa najvećim oduševljenjem odobrili.'Tako se je ovaj sa Muslimanima najveći her­ cegovački kotar pokazao, da je potpu­ no doštiedan uz program, naše organi­ zacije, u kojoj jednako mjesto zauzima i seljak i građanin i težak i posjednik i trgovac i obrtnik i hodža i lajik. Me­ đu Muslimanima nema razlike, nema staleške nejednakosti. Uzvišene riječi, da su svi muslimani braća, nalaze svo) potpuni odjek, svoje potpuno pojimanje u našoj organizaciji. Oko spora sa Italijom Talijansko varvarstvo na Rijeci. Kao u Splitu i Trstu, tako su isto pobijestiili Talijani i na Rijeci. Njihov bi­ jes ništa ne zaostaje za onim, koji po­ kazuju u ostalim okupiranim krajevima naše domovine. Što više položaj na Ri­ jeci po naš narod postaje svakim ča­ som sve kritičniji pa se u jutro ne zna. što nosi po podne. Progoni Talijana za­ počeli su u Utorak po podne, kad su uapsilj tri naša čovjeka, i to samo zato jer su na ulicf međusobno govorili hr­ vatski. Kad su ih dovezli na kvesturu ondje su ih bičevali, ćuškali i dobacivali im u lice, da im je to nagrada za Split., Što više jedan od ardita. koji su tako mučili naše ljude navalio je bodežom �т'7’ ' ■ Spoi 178 - Broj -г- • ■:________ . ПРАВДА* - „PRAVDA, slavenskih odvjetnika i tvrtka. Benzin na jednoga od uapšenih,' pa da ga ovaj dobivali Su iz obližnje kasarne. Narodni u zadnji tren nije šćepao za ruku bib Dom gorio je od 18 i po sati na večer bi ga probo. D'Annunzieva Vojnička ru­ do drugog dana do podne. Vatrogasci lja kroz cijeli dn spremala se, da pro­ vali na Sušak, ali je u zadnji tren na­ ograničili su se na to, da štite susjedne zdrage, te nisu nj najmanje pokušavali uvodno ix> zabrani samoga D'Annunzia gasiti vatru u Narodnom Domu. Jugo odustala od, toga. Međutim redovite ta­ Slaveni, koji su vrlo, uznemireni, svuda lijanske Sjete na Sušaku zabarikadirale napuštaju svoje domove i dolaze u Ju­ su most i zabranile, da se -itko poslije goslaviju. U- Trstu su kod pljačkanja osam sati na večer na Sušaku pojavi na ulici, čitava talijanska vojska bila prisustvovali .1 vojnici. Talijani prijete, dg će svoj uništavajući rad proširiti i je kroz cijeli dan alarmirana, imala je u pripravama strojne puške, pa’je u boj­ na tršćansku okolicu. nim redovima zaposjela sav prostor jizduž Riječine sve do kupališta. Prem'da su ove mjere izgledale kao zaštita za sušačko pučanstvo, talijanski su voj­ nici po ulicama u ovećim grupama de­ monstrirali- proti domaćeg pučanstva i Jedan apel na školsku omladinu. — glasno vikali da su. spremni zato, da se Gajretov odbor apeluje na sve đake sjedine s D'Annuiizievim arditima ii muslimane I. i II. razreda trgovačke aRijeke, pa da onda podu zajednički oku­ kademije, da ovu godinu produže nau­ pirati Bakar. I doista iz cijeloga-drža­ ke mjesto na trgovačkoj akademiji, na nja vojske jasno se razabralo da se če­ državnoj preparandiji u Derventi. Kako ka na provalu ardita. Kako se naknad­ se je Gajretov odbor informisao kod no doznalo, sve te tobožnje priprave zemaljske vlade, ovi bi đaci mogli da bile su učinjene na nalog -sa najvišeg stupe u II. odnosno III. razred prepa­ mjesta u Rimu. Jučer pako došlo je na randije. Molbe za Stipendiju'sa original­ Rijeci do nečuvenih talijanskih demon­ nim dokumentima prema natječaju u stracija i razbojstva. Talijani poduprti »Naifodnom Jedinstvu« ndka ise šalju sa arditima proizveli su navalu i pljač­ .preko Ntfčelstva Sreza. Prosvjetnom ku na sve naše trgovine a nišu poštedili odjeljenu Zemaljse Vlade u Sarajevu, miti naših novčanih zavoda. Tako su a drugu molbu sa propisima dokumena­ najprije navalili na trgovinu cipela Blata treba poslati1 na upravu Gajreta. žić. koju su posvema demolirati, a ro­ Ujedno apelujemo na đake, koji su bu do zadnjega komada opljačkali. Na­ svršili trgovačku školu, da nastave na­ dalje je do temelja uništena 'trgovina uke u preparandiji ti Derventi i da svo­ Komlienac i drug. Osobito barbarskim je molbe za š-tipendije istim načinom načinom uništili su knjižare Šikić i Trkao što je gore rečeno upute vladi i bojević, gdje su porazbijali i popalili sve Gajretovu odboru. police i izloge, a knjige i pokućstvo raz­ Ovim se apelom obraća Gajretov od­ bijeno bacili u more. Dok se to doga­ bor na omladinu iz razloga, što nam đalo po našim trgovinama, dotle je ve­ danas treba dosta učitelja u gradu i na lika skupina ardita podupr.ta domaćim selu, koji su po zvanju ■ položaju naj­ talijanašima navalila na prostorije pozgodniji narodni radeibc.. Nakon regudružnee I. Hrv. štedionice, te zadružne lisania učiteljskih benva, oni su danas banke, gdje su porazbijana sva izložna najbolje plaćeni od sviju kategorija dr­ stakla i opljačkani sami izlozi. Osobito žavnih činovnika. Đaci, koji dobiju od je bila žestoka navala na prostorije Po­ vlade stipendiju, biće smješteni u kon­ ljodjelske banke, koje su silno stradale. vikt. Ako bi bio priličan broj 'muslima­ Jednako su uništene i opljačkane pro­ na u preparandji, da bi time državni storije Ungaro-Croate. Rulja podivljala internat postao tijesan, Gajrat'bi se po­ nije poštedila niti ljekarna, kojima su brinuo ža opskrbu ovih đaka u Dervlasnici naši ljudi. Tako je silno straventE dalajjekarna Babić, dok je Budakova Prijašnjim Gajretovim stipendistima. ljekarna tako uništena,- da joj rekbi ne­ Upućuju se prijašnji Gajretovi stipen­ ma niti traga. Započelo se je sa silnim disti i oni, koji su imali besplatno mjeproganjanjem naših ljudi, kojih je po­ sto’u konviktu..da se obrate molbama sljednja dva dana uapšen veliki broj. p^lažući originalne dokumente na Pro­ Među uapšenima nalazi se i župnik dr. svjetno Odjeljenje Zemaljske Vlade ra­ Rački i to zato jerbo je na Petrovdan di podjeljenja stipendija, a ujedno da u molitvi za kralja ,Petra rekao: »Ušpošalju molbe priloživši prepiše doku­ čuvaj ga Bože od neprijatelja!«, što su menata na Gajretovu upravu. Gajretokarabinijeri tumačili, da je mislio Tali­ va uprava^će po mogućnosti primati u jane. Pobočnik Colonela na Rijeci -jav­ Gajretov konvikt i one đake, koji do­ no se jučer grozio, d:l će oni znati naći biju stipendiju od. zemaljske vlade. žrtve za naknadu svojih poginulih u Natječaj z» ženski konvikt u Šarale, Splitu. Među našim narodom na Rijeci vu. U ovogodišnjem društvenom prora­ vlada veliko uprepašćenje, pa nitko ne čunu predviđena je stavka od 100.000 izlaži na ulicu, dok njome pobješnjela talijanska rulja vlada po miloj volji, a •kruna za otvorenje ženskog konvikta sa oko trideset mjesta za učenice, koje da nitko do sada nije niti pokušao da će pohađati srednje škole sarajevske. .zapriječi barbarska djela D’AnnunzijeMoliteljice trebaju najkašnje do 10. avvih ardita. gusta o. g. da podnesu svoje molbe uNapadaji se nastavljaju. Stanje na- pravi Gajreta sa ovjerovljenim prepiRijeci postaje sve užasnije. Sinoć na­ sima dokumenata, a u isto vrijeme da stavile sit se .demonstracije po. gradu i zamole i prosvjetno odjbljenje zemalj- • razbijanje hrvatskih dućana i zavoda. ske vlade, da im podijeli stipendiju. Talijanska rulja sada je dokončala sve Molbi t^ba priložiti slijedeće prepiše: ono, što je u prvi mh propustila. Ovaj 1. zadnju "Školsku svjedodžbu; 2. rodni 'puta bili su izgredi kud i kamo divljijj i list i 3. svjedodžbu siromaštva od ove strašniji od onih prvi puta. Ovaj puta godine. Napominje se. da će u ženski provalili su Talijani i u sam kanal Rikonvikt biti primljene i one učenice, jejčine, gdje su zapalili 4 broda, kojima koje od zemaljske vlade dobiju stipen­ su vlasnici naši ljudi. diju. Natječaj za Gajretuve stipendije. U Talijanske čete na demarkacijskoj cr­ ovogodišnjem društvenom proračunu ti. »Slovenski Narod« javlja iz Vrbnika: odobrena je stavka'za konvikte, stipen­ Talijani šalju na demarkacijsku crtu dije i potpore u iznosu od 500.000 K. veliki broj vojnika, a prije svega artiGajretovu stipendiju ili konvikt može do­ leriju. Kod jRakeka je namješteno 12 biti đak, koji ući srednju školu u kra­ topova. Na Unec je došao novi puk inljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, vr­ fanterije. lo siromašan i uz dobre školske svje­ Talijanski poslanik kod Dra Ninčića. dodžbe i onaj molitelj, koji dokaže, da Otpravnik posala ovdašnjega talijan­ mu vlada nije podijelila Stipendiju. Radi skog .poslanstva Galanti bio je jučer toga se upućuju oni daći, koji misle Gaj­ poslije podne čitavi sat u posjetu kod retovu stipendiju tražiti, da se obrate zastupnika ministra izvanjih posala dra molbom prosvjetnom odjelenju zemalj­ Momč'la Ninčića. G! je Galanti došao ske vlade priloživši molbi originalne povodom krvoprolića' u Splitu i zastu­ dokumente, a u isto vrijeme da pošalju pajući talijansku včrziju o tim događa­ Gajretu molbe sa prepisima dokumena­ jima govorio je u prilično nadutom to­ ta. koje će ovjeroviti Gajretov podod­ nu. Ali kada je čuo za nova divljaštva, bor ili povjerenik, a gdje ovih nema koja su Talijani učinili u Trstu, gdje su koji zvai^ičan ured. Molbe treba slati zapalili našu delegaciju i Narodni Dom najdalje do 10. avgusta 1920. preko pod­ i demolirali naše radnje i trgovine, oodbora ili povjerenika, a gdje nema ni stao je uzbnhjen i otišao. jednog ni drugog, onda na Gajretov od­ Palež u Trstu spremila službena Ita­ bor u Sarajevu, te priložiti: 1.) Školsku lija. Po najnovijim vijestima bili su na­ svjedodžbu; 2.) svjedodžbu o imovin­ skim erilikama od ove Vođine; 3.) rodni padaji na Narodni Dom brižno priprav­ ljeni i naručen). Demonstranti tili su op­ list i 4.) liječničku svjedodžbu po moskrbljeni sa potrebnim oružjem l veli­ gtićnosb'. Napominje se, da će biti prim« kom množinom gorivog materijala. Sa­ Ijeni u konvikt i oni đaci, koji dobiju stavljena je bila potanka listina jugo­ vladinu Stipendiju. „Gajretove" vijesti. _____________ *____________________ ^Страна 3 Naši dopisi Maglaj, u julu. (»Herojlzani« u Maglaju.) Nije šala kad ljude obuzme »herojizam«! Baš ko kad goveda ostanu Jtez čobana, a,u njih udari obad, pa da sve potaru. Ovakim se bar »herojizmom« razmeće naše srpsko-pravoslavno pleme u Bosni i Her­ cegovini te u Sandžaku i Maćedoniji, osobito od sloma centralnih vlasti i na­ šeg oslobođenja pa ovamo nikako da se ustavi. Stid- jok, obraz jok, obziri prema narodnom jedinstvu, prema konsolidovanjfli stabilizovanju mlade nam države jok. Ama ništa baš kao da ovo iiiko i ne vidi i ne čuje* i kao da i Ta­ lijani i Švabi i'Madžari i Rumunji i Bu­ gari, pa čak i Arnauti, koji na nas i pa našu nesređenu državu neprestano re­ že, rfeće iz ovčg svega praviti sebi po­ litički kapital i prvom ga prilikom is­ koristiti,, pa će nam enda svjema biti potegni, povuci, jer uza suho i sirovo gori. Nakon toliko paljevina od prevrata pa ovamo, nakon tolike pljačke, nakon tolike otimačine zemlje, nakon tolike psovke sa strane Srba pravoslavnih svega onoga,, što nam je najnježnije i najsvetije, nakon toliko tvornih napa­ daja i t. d. i. t. d., evo nam opet , braća Srbi baciše rukavicu i 11. jula o. g. uoči Petrovdana u večer u predsjedni­ ka mjpsnog odbora naše organizacije Uzeirbega Uzeirbegovića na najdrskiji način polupaše prozore i djecu mu is­ prepadaše, a što? što bajagi nije za­ palio svijeća uoči kraljeva rođendana, ma da to nje učino ni Dr. Živan Marković ni Gradska čitaonica, čije se kuće također nalaze u istom sokaku gdje i Uzejrbegova, ama je Uzejrbeg musli­ man, »feudalac«, »Azijata« i t. d. pa treba da osieti pesneu srpskih uličnih »heroja« i fakinaže, među kojom se na­ lazio haman i jedan žalosni narodni »prpsvetitelj« odnekle iz Srbije, koji • vazda bunca i čitav teritorij SHS na­ zivlje Srbijom valjda nekakvom veli­ kom Srbijom. (Ušnila se koka u hambaru). Nikp se nije upitao, je li Uzejrbeg imao za što kupiti svijeće i upaliti ih uoči kraljeva rođendana? Zar mu opliačkati i zapaliti čardak, a hambar i koš izložiti na vatru pekući rakiju, zar mu oteti svu zemlju i oduzeti svaku mogućnost živovanja, pa ga još nago­ niti, i ko da ga nagoni, da kupuje svi­ jeće i da ih pali uoči rođendana kralje­ va. koji to ne traži pd ljudi, koji su stje­ rani na prosjački štap? E ovaki se paradoksi mogu da događaju samo u nas. gdje su stražnja kola prometnula naprijed i nigdje, —nigdje više. ' Ovaki drski ispadi i ovako shvaćene državljanske dužnosti mogu da budu samo u zemlji gdje se ne samo u iz­ vjesnom dijelu štampe nego .i s oltara svakom svečanom zgodom neprestano gnjavi o nekakvu petstoljetnom robo­ vanju i masa vazda nahuckava na nas muslimane, pa nije ni čudo šta ulica radi. Ali neise. ko god ore i pobrnaće i treba da pobrna, pa kad li tad li, samo treba da ovaka zlodjela svoje nebraće dobro pamtimo. P. Kalinovik, u julu. Dne 12. o. mj. došao je Nikola DivIjan ovamo, da provede svoju seljačku organizaciju. Domamio je na zbor mno­ go pravoslavnih težaka, a i muslimana prilično. Nu kad smo mi muslimani vi­ djeli Šta hoće Divljan s kime on hoće da radi, okrenuli smo mu svi leđa i ra­ suli se sa njegove skupštine. Mi imademo svoju Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju, imademo svoga Mufti ef. Maglajlića. svoga Dra Hrasnicu, Dra Spahu, Sakib ef. Korkuta i druge, u ko­ je imamo povjerenje. Oni su maši prva­ ci i naši vođe, a šta će nama Nikola Divljan i njegova stranka koja težake nagovara na otimačinu tuđeg dobra i tuđe. muke. Mi to ne ćemo. Mi smo ži­ vjeli i do sada od svojih žuljeva, pd onoga, što nam je Bog dao, pa želimo •i u buduće. Onaj^jedan odrod, što je pristao uz Divljana. nije sa našom voljom došao u taj odbor i nas ni u'čem ne zastupa. Primite mahsus selam! Muslimani ispostave Kalinovika. * U savezu sa ovijem dobili smo još i ovo: Danas dne 12. jula t. g. držao je govor Nikola Divljanin u našem mjestu Kalinoviku o agraru i drugijem stvari­ ma. Predložio je narodu da se sakupe svi pravoslavni i muslimani i da iza­ beru između sebe predsjednika, podpredsjednika i perovođil. Pravoslavni ”su izabrali dvojicu Srba i jednog mu­ slimana. kojega mi muslimani ne trpi­ mo, jer mi imademo svoj odbor Jugo­ slavenske Muslimanske Organizacije. Kada smo vidjeli, šta se hoće i šta se govori, mi smo se odmah odstranili i otišli za>svojijem poslom. Muslimani iz Kalinovika;1 Domaće vijesti Put kraljevićev u Sarajevo. »Polkika« javlja: Konačno je utvrđeno, Ja .prestolonasljednik regent Aleksandar polazi iz Beograda 28. o. mj.. da učhii ■zvanični "posjet Sarajevu. Prema jednoj kombinaciji regent bi. ako to (prilike dopuste, poslije svršenog puta po Bosni Hercegovini i Dalmaciji pošao na Plit­ vička jezera u Lici, gdje bi proveo 10 dana. Zavisi od razvoja događaja hoće li i u koliko posljednji događaji u Pri­ morju i u Trstu uticati na odlaganje regentovog 'puta. Prerevnost policajnih organa. »Obzo­ ru« pišu iz Zenice, da je policajna ob­ last mislila da će se1 najbolje dodvoriti vladi, ako prigodom rođendana kralja Petra najstrožije pripazi, tko je izvjesio zastavu, tko je prisustvovao bakljadi i tko je sve rasvijetlio svoje prozore. Zeničani su dobri patriote i oni su prosla­ vili taj dan sasma svečano, ali kako u čitavoj Zenici nema ni trobojnog platna ni papira ni svijeća dovoljno, nije bila svaka'kuća okićena zastavom a polo­ vica mjesta nije bila ni rasvijetljena. Na samoj željezničkoj postaji ni na ložioni nije bilo zastave, što učini mudri policajac u Zenici? Misleći da će monarhizam najbolje propagirati globom — on poziva zeničke građar.e preda se, pa globi onog koji nije iinao zastavu sa 100.kruna, a onog koji nije imao rasvjetesa 400 kruna globe. Na temelju kakove naredbe ili odredbe, ne niože se nitko domisliti. Nadamo se da će svi apelirati i da će bosanska vlada poučiti policajca — da se globama monarhizam ne jača. Čokorilovački manifestanti. »Hrvatu« pišu iz Kostajnice 12. o. mj.: U pred­ večerje kraljevog imendana prolazila je prema zaključku gradskog vijeća tamburaška glazba gradom da uzveliča proslavu. Naši sugrađani, Cokorilovci, upotrijebiše ovu priliku, ne za proslavu, već za izazivanje, uzurpirav­ ši si pravo, da su samo oni zvani, da iskažu počast kralju, pak se priključiše glazbi odstraniv psovkama i uvredama bolji dio građanstva, pretvoriv mani­ festaciju u jednu uličnu demonstraciju, rikajući gradom: Apcug Hrvati, Hrvat­ ska Zajednica,' frankovci, psujući mater i oca itd., i to sve na očigled g. Maljkovića, kr. kotar, predstojnika, koji je ne­ posredno za povorkom išao i sve mir­ no motrio, ne poduzimajući nikakovih koraka, prem mu je straža na raspola­ ganju stajala. Da ne dođe do Skandala, uzdržlo se je građanstvo mirno, shva­ ćajući da se radi o provokaciji, koju su Cokorilovci — upotrijebivši zgodu pro­ slave — izazvati htjeli. Hvalimo treznoći građanstva, opominjući javno provocirajući oloS, da se u buduće ka­ ne izazovna posta, jer će svakom iza­ zivanju, pa provađano i uz mirno gle­ danje oblasnika. samo građanstvo'uči­ niti reda. •« ч т«1! Poštanske vrednote. Doskora će biti doštampanp novo izdanje poštanskih vrednota u parskoj, odnosno dinarskoj vrijednosti, a koje će se postepeno sta­ vljati u promet. Sađanje poštanske vrednote krunske vrijednosti vrijedi će samo do 30. septembra t. g. te se sa­ mo do toga roka mogu upotrebljavati za frankiranje ili zamjeniti kod poštan­ skih ureda s vrijednotama novoga iz­ danja. Udruženje sudija za Bosnu i Herce­ govinu u smislu društvenih pravila (§ 9. i 14.) poziva na I. redovnu glavnu skupštinu, koja će se obdržavati u po­ nedjeljak .dne 2. augusta o. g. u 3 sata poslije podne u maloj dvorani gradske vijećnice u Sarajevu, sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izvještaj upravnog odbora. 2. Raspravljanje o izvještaju upravnoga odbora. 3. Izbor novoga od­ bora. ‘4. Eventualije. Tko od članova želi da iznese pred glavnu skupštinu kakav predlog mora ga pismeno saop­ ćiti upravnom odboru 15 dana prije sa­ stanka skupštine (§ 15. društv. pravila). Glede zastupanja članova na skupštini upozoruju se članovi na propis § 15./oS. �HPABclA' страиа 4. Strina Zdravlje Liječenje sušice. Sredstva za liječe­ nje raznih bolesti nalazimo u prirodi u velik® mjeri. Bolesti od koje trpi i umi­ re gotovo tri četvrtine našega naroda, jest sušica (tuberkuloza). 1 toj bolesti nalazimo u prirodi više lijekova, a je­ dan od pajboljih i najkorisnjih jesu sun­ čane zrake. Učenjaci su dokazali, da bakcili (giljivice). koje prouzrokuju sušicu, uginu u vrlo kratkom vremenu, ako njih sun­ čane zrake siju.-Pijuvače sušičavih lju­ di postaju neškodljive, ako se osuše na Suncu, dok su škodljive, ako ostanu na vlažnom, nečistom i tamnom prostoru. Po tome se vidi, kako sunčano svjetlo ima veliku moć. Sunčane zrake kao lijek protiv suši­ ce. počeli su liječnici upotrebljavati tek pred 20 godina i to najprije u Švicar­ skoj. Na visokim bregovima sazidali su bolnice za sušičave. Bolesnici imaju od­ ređeno vrijeme za sunčanje. Bolesni dio tijela ne smije biti pokrit, da sun­ čane zrake dopiru .pravo do kože. Ta­ kvim liječenjem postigli su u Švicarskoj krasnih uspjeha. Najviše kod sušice ko­ stiju. Djeca, kojima su se sušila i zno­ jila koljena, ruke i noge, nakon par mje­ seci takvoga liječenja zadobila Su opet snagu, zdravlje im se povratilo Sunce čini čudesa! Veliku moć ozdravljenja nema samo švicarsko sunce. Isto suncŠ svijetli i nama. Istim uspjehom kao u Švicar­ skoj. lako izrabimo i mi sunčane zrake. Bez ikakvih velikih priprava.može sva­ ki kod kuće udesiti zgodno mjesto za sunčanje.’Na primjer u bašči ili vino­ Spoj 177 Brdf PRAVDA gradu. Sušičava djeca i odrasli ne srni-, ju čitave dane proboraviti u tamltoj, vlažnoj sobi. Neka idu napolje, na Sun­ ce! Ne mogu li hodati, neka ih nose! Kod toga liječenja valja dobro paziti, da se' bolesnik ne prehladi. Polako ga treba priućavad na mraz i sunce. Imaš li д. kući sušičavo dijete ili od­ rasloga kojega člana obitelji upitaj li­ ječnika za savjet i ravnaj se prema njegovim uputama. I zdravome su čovje­ ku sunčane zrake vrlo korisne, jer za­ prečuju razvitak mnogih bolesti. Trešeljak. Osnivanje mutež stranke u Prozoru. Doбао Ahm«t Haeanđedić n Preeor da овппјб mutei stranko, te lutajući oko kasapa ifivaravajući ih kako će ih svojom bojom uprljati nabasa na jednog ioUrea»ntnog budalu A. K. Haaandedie ne znajući ko’je, ponudi mu mjerio u svojoj mu­ tež »tranei, a budalaS po svem običaju pođe mu faletati: „Ti ti ие prođe kaurima! ZagrmiTo je i eutra će ii puknuti. Ti ii hetijo da budeš starješina, uli te niko ne prima." Haaanđedio pokunjen pođe dalje, da mu budalaš još koještR u faletanju ne pogodi, te »e svrati u čitaonieu i pođe igrati šaha sa jednim činovnikom, te po nesreći svojoj »»gubi igro, na što mu činovnik predbaci: „Е llasandediću baš ei u Proaoru na svim linjlma propao." Učitelj Herić je п Prosoru igrao ulogu dvo­ ličnost). Rve do dolaska IJaoandedića grozio se luutei stranci a čim svite Hasandadićeva bojaofarba se, usljed čega nasta poslovica: Idi u Here čekaju te kose, pa ita čitaj program. I dogodilo se čudo, što je Haeandedić obećao, izvršio je tačno. Sinoć su prispjeli paketi • od mutež stranke: Salihu Kuglovieu 2 vola. Muoibu Greieu konji su kolima, Moh medu Tuzliću prstenovu nahatu i sva potrebnu sredstva za kujunđijn, Dervišu Horiču dekret za uprava škole ■ Prozoru, GjnUgi Hadžicu sablja polieajnog ko­ mesara. Tako jaHaSandeđić udario temelj mutež atranei u Proaoru. privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | 0 Centrala u Sarajevu. IftnettaUAS _ Luka, Bijelina, Rr^kn Brčko, MncHir Mostar i Tuzla. —■ I Sporta vp: Riha'ć Bihać, Derventa. Derventa, Doboi. Doboj, Bos. Gradiška. Gradiška, ; Banja 1-чк ’л Riiplina Novi, Bos. Samac, Travnik,'Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ’Zaftupitva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Redovite režem i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna bruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima ћао glavno zastupstvo u B. i Н. Rssicurazioni двмгаЈЈ i Рп#д asrapšeg društva u osiguranja protiv nezgoda i šteta, sve vrsti osiguranja. društvo „II Samar" u Sarajevu Centralna drogerija Braća Šatunagić Natječaj. Muslimansko društvo »El Kamer« raži kućenastojnika, kome bi predalo i vlastitu režiju sav promet u društvu. Pobliža razjašnjenja daje predsjedik Filipović Jakub Ešref, Jeftanovića Ilica broj 8. Pismene ponude primaju se do 31. lila 1920. Odbor. ić i sin Oglas. Javljamo cijenjenim mušterijama, smo snizili cijene fesovima. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfbva) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ger, Volfort) ,................... К13О’— sin (prije Fešći Hamdija] Sarajevo, Sarači ul. br. 11. • PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA 2 2 preporučnje svoje bogato stovarište X J svih vrsta papira, Mncalarijskog i i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ ♦ obavljaju brzo i točno. * Cijene uinjerene. $ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. eiS * t t Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Oglašujte u „Pravdi" :: NeSimatiljviše pjege. prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« 'pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Žaviditi će vam. 1 lončić 9 krilna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. I . K 160.— 1 fes-mekani (Bosfor, Ti- :: ? Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Sada stoje: i fes-patent (postavljen) . Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu 1 Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: M. Bohn&Co Zsombolya, Banat Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsa-prah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić prdtiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim tnirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Klujir, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tužli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupHarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkuiantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. * " , < ’ a 11 Odgovorni uroMk: F. ŠMMka. У»жм*: CatrtnM Odboi 4 ■. 0.« - №м*к1И D. ft £ КФа Bmtm. 0» � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4c7aa93cdf32123ff4227761b0b1c29c.pdf 05b6344cb7d1a7772b46fa714cb6b505 PDF Text Text Poštarina u sotovom plaćena. __POJEDINI BROJ 1 k r u n a. МИ SR Нв ж *> --- Н A№ed Hamd! ot K«vić ЛЈЖ HjV Šta sada? . Spiritus agens, talijanskih imperijali­ stičkih aspiracija, duh nacionalne jnva'. zije Lige Nazionale i Dante Agieria, < gusarski avanturista. Gabrielle D'Annunzio kad je prešao i skrajnju granicu na našem zapadu posegavši za najve­ ćim biserom našega Primorja i hajduč­ ki zaposjeo niz najljepših naših grado­ va i najboljih naših luka, diadem naše­ ga Jadrana — našu Rijeku, mi nijesmo još uvijek htjeli, da klin klinom izbija­ mo, vodila nas je razboritost i uviđavnost misleći, da to još uvijek čini samo jedan nacionalni fantasta sa nekoliko pomahnitalih srdita. Držali smo sigur­ nim. da će talijanska*diplomacija znati, što bi za nas značilo izgubiti Jadran, u kakove' bi nas teške gospodarske i eko­ nomske okolnosti to bacilo i da će ovog »ludog« poetu poučiti na poštivanje tu­ đe svojine i prisiliti ga da okaje teški svoj ispad protiv mirnog svog susjeda. Njegov pako zadnji akt, kojim je uvri­ jedio jedan veliki nacionalno vrlo po­ nosni' narod, kojim je uvrijedio njegova Kralja-osloboditelja, kojim je dirnuo u najelementarnija prava jedne politički i ekonomski slobodne države, dokazao nam je da to nije akt jednoga »luđaka«, nego da je to njegovo djelo sankcioni­ rala i službena Italija, jer smo jasno vidjeli, da je on samo t'ealizirao teoriju zadnjit? govora Scialoje i Giolittija. Tešku i . sramotnu nacionalnu i državnu uvredu, koju nam je Italija na­ nijela, moramo kao ponosan narod od­ biti, kao slobodna država satisfakciju dobuLi pokazati svima našim dušmanima, кђјј -nas kao prvašnji saveznici iz­ igraše i prevariše, te nas počeše čak i u svoje interesne sfere dijeliti, da dr­ žava Srba, Hrvati'i Slovenaca nije po­ desno tlo za tuđu ekonomsku eksploa­ taciju i političku robiju, da ta zemlja ima još svojih sinova, kojima je sveto i uz­ višeno: saius republicae suprema lex esto. Teška alternativa rat ili mir pred kojom mi danas ца najvećom brigom stojimo nije djelo samo Italije i naših drugih vanjskih neprijatelja, nego li isto fako naših malih i velikih Pribićevića i Davidovića, koji svojom vrtoglavom politikom dovedoše našu državu uopće u takav položaj, pa da se ikako smije usuditi tuđa čizma da stupi na naše tlo i prolijeva nevinu krv naše braće. Privilegišući' samo jedan elemenat i stva­ rajući njegovu političku, ekonomsku i plemensku hegemoniju doveden je naš nutarnji politički položaj u. njegov najzakučastiji stadij i to baš u momentu, kada «mo sa Austrijom u teškom po­ graničnom prijeporu, kada Mađarska vreba na svaki čas da nas napadne, kada Rumunjska na nas mrsko pogle­ da, kada teška crvena armija bere lovo­ rike svojih pobjeda po Galiciji- i Buko­ vini, a komunistička se Bugarska služ­ beno priključuje boljševičkoj trećoj internacionali, kada pobunjena Albanija i uznemiruje cijelu južnu granitu Srbije ; i Makedonije. Vidjevši i shvativši naš I » M subotom, utorkom četvrtkom. Mjg р^дОДдпЈ 0£Јћ0Г. Јв> Па' Pretplata godiš. 120 krugodine 60 kru na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni KonUc 308 Broj 74 (179) Ж АмЖ Sarajevo, četvrtak 22. jula 1920. (7. zilkade 1338.) I teški položaj zarinula nam je Italija'svoj katolici, koji su preneraženi držanjem ■ ljuti bodež u grudi, i time našu nespo­ g. dra Srškića i koji u njegovu režimu sobnu diplomaciju stavili pred jedno vide samo nastavak držanja Šolinih nada sve pomplicirarfb pitanje: rat ili metoda i uzaludan pokušaj, da se sit­ hiir? 4 nim koncesijama zabašuri teroristič­ To je djelo naše rudimentalne diplo- . ka hegemonija jednog pjemena i jedne macije, koja nj nakon dvije godine na- I konfesije. G. dr. Srškić je proigrao na­ šega ujedinjenja nije u stanju, da ras­ še povjerenje već u prvim danima svog piše izbore i sastavi zakonito narod­ predsjednikovanja i »Samouprava« je no predstavništvo, da povrati narodu u silnoj bludnji, ako računa sa povjere­ ustavnu vladu 1 pojam Pravde, Jedna­ njem, koje je g. dr. Srškić uživao kod kosti i Slobode. Zar je bio lakši položaj nas prilikom svog nastupa. On je to austrijske, mađarske, rumunjske i. bu­ •povjerenje grozno proigrao i teško da garske diplomacije, čijim su zemljama će se ikad više ponoviti entuzijazam, vladali najzasukaniji'krvoloci, reakcionarci i boljševici, pa ipak u svima tim zemljama danas zasijedaju njihova za­ konita narodna predstavništva? —. ‘Ni držnje naših diplomata, kojih je dužnost, da nam u vanjskom svijetu Pariški »Temps« od 41. ov. mj. do­ pribave dostojan položaj nije baš u pi­ nosi uvodnik, kojeg radi Jijegove važ­ tanju Jadrana bilo ta^o svojski i od­ nosti u cijelosti donosima: lučno, jer dok se na jednoj strani ešo»Moramo iskreno reći, da Francuska fira i natežu žice do ekspanzije u tome javnost ništa ne razumije, što se u Spau pitanju, na drugoj je strani skrajna pa­ dešava. Prema izjavama u San Remu sivnost i indolencija. doznalo se, da će se u Spa-u riješiti Ni danas u dvanaestoj uri nemamo način ekzekucije mirovnog ugovora. Ali odlučnog zajedničkog istupa, što napo­ vijesti koje nam dolaze iz Spa-a idu za­ kon iziskuju najvitalniji interesi naše dr­ tim i tumače nam jedan prizor, koji će žave, jer dok raskomadana Slovenija se zvati: revizija mirovnog ucvili kao-crna kukavica i traži oružani go vora. istup: dok cijela Hrvatska, vidjevši Odakle ova nagla promjena?!! U is­ stvaranje jedne žalosne iredente od svo­ tini, Francuska vlada nije ovo želila. jih najboljih krajeva, bezuvjetno hoće G. Millerand se uvijek držao svoga ra-0 rat, dotle se velikosrpska štampa us­ vnodušnog držanja za obranu . mirov­ teže i ostaje sasvim pasivna, što sva­ nog ugovora i obdržanje interaliiranog kako povoljno utječe j na nhše dušmajedinstva, — jedinstva, bez kojeg nije ne, jer obračunati sa našom jednoduš­ moguće odbraniti mirovni ugovor, bez nom narodnom cjelinom bila bi mnogo kojeg je nemoguć opstanak ni jednog hazardnija igra, nego li je to Italija mipacifističkog sredstva. A ni g. Lojd .slila, pa se. makar sve diplomatski rje­ Georg, nije želio reviziju mirovnog ušavalo, dok računajući sa našim na­ govora. Prilikom svog polazka u Spa. cionalnim razlomcima Italija će ipak br­ kazao je, da ne će dozvoliti, da mirov­ kove omastiti. ni ugovor postane komad pačavre. Ali Pitanje Srat ili mir« nije još* riješeno, danas, između svih aliiranih predstav­ nego se teško i grozničavo rješava, ali nika najprvi je sam g. L. Georg za to, prije nego se odlučimo da prema nepri­ Ta se opet mirovni ugovor uzme u pre­ jatelju okrfcnemo ljute bodove, da bra­ tres. Nije nepoznata njegova glavna po­ nimo čast i ponos našeg naroda i inte­ litika koju je vodio za vrijeme prego­ res naše države, da oslobodimo mnogo varanja prošle godine. On je vrlo pa­ naše krvavo roblje ispod noža pobješmetan čovjek — ovo je još jedna isti­ ’ njelih ardita. treba da provedemo unu­ na, koju bi bilo nečovječno zaboraviti tarnju purlfikaciju. Inž. ,M. Čelić. — a da se ne bi držao svoga načela. Kako je to onda na konferenciji u Spau došlo do nagle promjene? Jednostav­ Sarajevo, 21. jula. no se mo?$ reći: o d I u k e su se n a- j Pitanje pokrajinskih »vlada raspravlja opako preokrenute. se nesamo u sjednicama ministarskog Kad je bila donešena odluka, da se savjeta, već se njime bavi i stranačka pregovara u Spau boljševici su bili eštampa, iznoseći svoje poglede na ovo vakuiraii Kijev. Turska nije još bila važno pitanje. Upada u oči, da se pole­ primila mirovni projekat, a Grčka bila mika vodi uz izvjesnu rezervu, naročito obavezana da izvrši mirovne uvjete kad je govor o bosanskoj vladi, pa će­ nametnute Turskoj. Onda se je vjero­ mo da u tom pravcu ispravimo neke valo, da će konferencija u Spau na naj- I netačnosti. slobodniji način upravljati 'i prove-:, Radikalska »Samouprava« tvrdi da djelu svoja riješenja jer nije sa vojničke narod u Bosni, Hrvatskoj i Slovestrane bilo kakvog straha. Na žalost I načkoj naziva sadanje vlade svojim na­ ova se nada nije ispunila, jer sada s i rodnim vladama i »osjeća se pod nji­ konferencijom u Spau upravljaju vojni ma potpuno srećnim i zadovoljnim«. pothvati neprijateljskih armija. Poljskoj Žao nam je što u ovom pitanju — bar prijeti opasnost od boljševičke popla­ što se tiče Bosne — moramo dati pra­ ve. Grčke čete, koje su napredovale vo »Demokratiji«, jer kod nas u Bosni od Smirne do Marmare, nisu u stanju ne vlada tako mišljenje o radikasko-deda okupiraju i unut^šnjost Male Azije. mokratskoj vladi g. dra Srškića. Većina (Javlja se, da je započela Mustafa Kenaroda čine u Bosni mušjhnani i Hrvati Godina 11, kojim je s naše strane dočekan prvi predstavnik radikala. Još nešto. .Radikali i »demokrati« predstavljaju u Bosni manjinu, jer svo­ je pristaše nalaze samo među Srbimapravosavnim, dočim su muslimani i ka­ tolici, koji sačinjavaju većinu, grupira­ ni u našoj organizaciji, odnosno hrv. pučkoj i težačkoj stranci. I dok u našoj vladi ne bude većina portfelja u ruka­ ma muslimana i Hrvata katolika, ne može se ni govoriti o narodnoj vladi, a kamo li njegovoj sreći i zadovoljstvu. Ententa pred iznenadnim prizorom! malova ofanziva protiv Grka i da na­ cionalisti napreduju. Op. prev.). Tako je turski problem već prekipio na čitav Islamski svijet i prešao granice Indije, 5 i napredovanje boljševičko bližeći se Njemačkoj potsaje opasnijim. Nakon ovakve preokrenute situacijekakoje moguće a da se pri­ zor ne p r o m i je ni?! Bismark je rekao, nakon primitka službe na jednu heftu: »Njemačka ne gleda na liberalizam V’rusije, negoj na n j'e z ii n u snagu. Velika Pitanja vremena ne će se moći riješiti s govo'rima i r i ješ eh j im a većine već sa g vo ž dem j sa krvlju«. Ova i deja nakon poraza i revolucije vlada i sada u Njemačkoj. Ljudi, koji predstav­ ljaju Njemačku i upravljaju s njome je­ su većinom moćne osobe, jer Njemačlm ne gleda svoje upravljače kao libermiste već gleda u njima jakost i moć. Njihovi oficiri dotjerani od generala Seeckt-a, i njihove moćne osobe dotje­ rane od g. Stinnes-a kažu da se sadanja velika pitanja vremena, ne će moći riješiti s govorima u Spa-u. Om još -ka­ žu, da će riječi i bilješke iz Spa-a letjeti po zraku i postade iluzijom, jer vojne će operacije poslati-sve Spa-ske odlu­ ke đavolu zajedno sa Versajskim mirom, samo ako Njemačka umjedne upotrijebiti na svoj način izreku: gvo­ zd e i krv. Zasigurno, ovako cijeli Njemački na­ rod, ne misli. Ali vremenom to će doći da će svi jednako, n^liti. Pred Spaskom binom vidimo, đa aliirane sile iinaju pred sobom dvije vrste njemačkih ljudi: pomirljivih i nepomirljivih. Onda čemu služi ova protimba, kad vojne ak­ cije ostaju iste? Pomirljivi popuštaju na predočene obaveze spram Njemač1 e, dok će nepomirljivi razoriti obave­ ze. A onda? Da se stane na put ovom demoliranju naše pobjede i našeg mira, nije dostatna argumentacija. Sva je di­ skusija kosvoda: neki argumenti, koji se smrznu, teču slobodno kroz rijeku. Zašto je Njemačka 1918. g. kapitulirala? Zato jer smo mi bili jači. Zašto je Njemačča u Versaju 1919. g. potpisala mi­ rovni ugovor? Jer smo uvijek ostali ■najjači. A pod kojim će uvjetima 1920. %. potpisati mir. Samo pod uslovom a- Huslimansha trgaročha I oMčta banka м Basnu i Hercegivinu (d. 1) u Еарајии. Ini n nln ImhinlB jMrtifiiea. ttatlja eiteta I oantaaja a knijsutiu SHS.Tj Igjztnstn. гам alatti нв dleiii hnJfžlcB I fthsH rabns I ii.i«iafti|s lk в4'iaialjBtli. Oinvlja m mjenj eIn јш!ш I hsnavai oslogc Haje itsemiB I apfovlzacljshn hrliti. — Kaputa l indale srttti, »Biute I uiJadiassE supin n& ii«ta. H a a i в o a a 11 i. e u ii i p&i a?a iHte rtht, a poglaslta ni itntii mmlr^vi. __________ __________ 3,500.300_ _ _ _ _ _ _ ! teM: Mja Petra ulica I prizemno, lijen - Brzojavi: TrgavStahanta, Sarajevo ■ Interartan telefin: Zl? I �* .PRAVBA Strana 2 Страна _. ’ •’ — ,ПРАВДА~____________________ _____________ Број 178 Broj znače Alpe i jadranska granica, koja za Indiju g. Montagu bio je protivan ko mi budemo jači. Ako smalaksaiuo zaključka, da demisionira. Neki su mi­ znači za Italiju moć i pitanje egzisten­ ovom načinu »vladanja, te je rekao: pred boljševičkom invazijom i ako bu­ nistri pokušavali da dođe do sporazu­ cije. Na jugoslavenska izazivanja svaka »Zar hoćete, da vašu moć nad demo nemoćni uspostaviti mir .na Isto­ ma, ali im nije uspjelo. talijanska stranka i svaka talijanska Indijorp podržavate s teroDr. Ribar 1 Korošec kod Regenta. — ku, Nijemci će nas'smatrati smalaksarom, s gušenjem jedne a po­ im, da nijesnio najjači uslijed čega svi Dne 20. o. mj. u 4 Sata poslije podne ' vlada odgovoriće čisto drukčije, nego je Doliti odgovorio Albancima. Detnodizanjem druge rase sa osu­ pozvao je Regent predsjednika parla­ spisi sastavljeni u Spa-u ne če vrijediti dama subordinacije i rop­ bilizirati ne smijemo, dokle god nam menta dra Ribara u dvor, da mu raz­ jedne pare. Uvjek su sablje moćne ražprijeti jugoslavenski agresivni naciona­ stva? Oslonite se na dobru loži. kako je došlo do krize. Poslije nje­ drijeti papire. » '• Londonski boljševički list * »Da"y vol’ju ovog veličanstvenog lizam. Najprije moramo osigurati mir, ga bio je u audijenciji dr. Korošec. a demoblizacija he bi za nas značila ni­ Dvije kombinacije. O izlasku krize još Heflalđ« kcjjemu' su 400.000 engleskih »stanovništva koje sačinjava va'še Indijsko carstvo-?« šta drugo nego samoubojstvo. nije ništa tačno poznato. Za sada imaju željezničara dali, po jedan šilling prilo­ Posjet talijanskog punomoćnika kod Gosp. Montaugu dodao je: »Ja po­ dvije kombinacije. Po prvoj imao bi’ ga ka»e: »Treba obavijestit Poljsku da zivam ovu Visoku kuću da ipredsjednica naše vlade. »Politika« pi­ Vesnić ostati na čelu starog kabineta, primi mirovne ■uvjete koje joj se daju iz kojeg bi se izlučio Protič, a po dru­ še: Ovdašnji talijanski otpravnik g. Gazabere način uprave i n j d a m od Rusa«. Nadamo se. da će Lojd Gegoj bi imao novu koncentracionu vladu lanti posjetio ie zastupnika ministra se da će izabrani način biti orges poduzeti najenergičnije ritjere spoljnih poslova dra Momčila Ninčića. s t a Гп i m temeljem budućno ­ protiv ovalovog pisanja, jer ovaj list sastaviti Nikola Pašić. Parlamenat zatvoren. Danas nije bilo Tvrdi se, da je ovog puta g. Galanti bio sti Engl eske I m p e'r i j e«r Kako pod imenom komunizma vrši službu mnogp ljubazniji i pomirljiviji. Prema sjednice Narodnog Predstavništva koje onda možemo da sravnimo ovo politič­ Njemačke Vrhovne Komande. Osim oposebnim izvještajima iz Rima izgleda, će ostati zatvoreno, dok se ne riješi ko držani^ s onini mirovnim ugovorom voga, pročitali smo i jedan resume prida- se- je od jučer počelo u Italiji uvi­ Turske, te kako će se tumačiti ako- se krizu. ■ mirja, kojeg je g. Lojd Georges iznio. đati. da za posljednje velike događaje Narodno predstavništvo glasuje vladi sasvim protivno uradi s Turskom U slučaju izmjene, ne bi se ništa mo­ ne pada krivica na Jugoslavene. nepovjerenje. Dne 19. o. mj, poslije podprema onoj u Indiji? glo promijeniti osim da.se Poljskoj što Ako aliirane sile žele blagodati mira 1 ne bila je sjednica Narodnog predstav­ snažnije' pomogne. , VANJSKI POLOŽAJ. ništva, na kojoj je nastavljeno pretreMoramo se dobro predomisliti. Ako i miran počinak svojim narodima, tre­ Povratak turske mirovne delegacije sanje izbornog zakona.'Povodom čl. 15. aliirane. sile ostave Poljsku na cjedilu, ba da se više pozabave realnošću ne­ u Carigrad. »Times« prima iz Carigra­ u kojem se govori ko ima pravo biti bi­ te ona moradne sklopiti mir sa Rusi­ go li procedurama i pregovorima na da, da je sultan primio velikog vezira ran u parlamenat i uz-kakove uvjete, jom, ne će sama Poljska biti pogođe­ papiru. Sve zavisi kakvu ćemo moć odmah kako se vratio 16. srpnja, a po­ upravio je ministar Pribićević interpe­ na posljedicama toga mira. Onda će i prema Njemačkoj imati. Ako niiesmo slije njega ostale članove turske mirov­ laciju, tražeći da se učiteljima dade pra­ Engleska i Francuska biti pobjeđena. zbilja |aki ne ćemo imati nikakvog aune delegacije, stigle iz Pariza. Delegati vo da budu birani u parlamenat, a1 da Kako bi se onda primorala Njemačka torita«. Ad. su izrekli mnijenja, da Turska time, što ne izgube svoje mjesto. Tomu se pro­ da izvrši obaveže? Sa kakvom snagom, neće da potpiše mirovnog ugovora, ni­ tivio ministar Protić. a ministar pred­ a možda i krvavom ne ćemo moći je ništa dobila, nego naprotiv da će po * sjednik dr. Vesnić izjavio je. da vlada steći izgubljeni prestiž nad Njemačkom? svoj, prilici izgubiti i- Carigrad. ostaje kod čli 15. onakvog, kako je pred­ Poljska vojska ne bježi pred Sovjeti­ Boi s turskim nacionalistima. Fran­ ložen. Ako ga parlamenat bude modifima usljed namdoćnije snage, već usljed cuske novine reproduciraju vijesti iz višestrukog ratnog materijala. Zar bi kov.ao, on će povući konsekvencije. Na­ Službena laž. Jučeranje »Narodno Je­ Londona, koje javljaju, da su tri grčke rodni klub i klerikalci izjavili su, da boljševici imali toliko aeroplana, toli­ dinstvo« donosi ovu lažnu vijest: divizije pojačane -sa francuskim koloni­ pristaju u načelu na tu modifikaciju, ali ke najmodernijih i velikih topova i pr­ »Predsjednik zemaljske vlade g. dr. Mijalnim četama i britanskom mornaricom voklasnog drugog materijala, da im Ni­ pošto se njihovi ministri nalaze u vladi, lan Srškić danas u podne pozavo je k koncentrirani' kod Čataldže. Ovo vojkoja je protiv modifikacije, oni će gla­ jemci ne daju? Zar bi imali toliko spre­ sebi predstavnike ovdašnjih novina, da ništvo sakupljeno, je protiv turskih na­ sati protiv predloga ministra Pribićevimnih ljudi, da upravljaju s ovakim pr­ im dade poffebne informacije za pri­ cionalista. Aliirci namjeravaju da idu voklasnim materijalom, da im Njemačka ća, da ne desaviflšu svoje ministre. De­ preme o dočeku Nj. Kr. Visočanstva prema Drinopolju. dok bi dio francus- • ne šalje svoje stručnjake? Nek bude mokratski ministri napustili su prije gla­ Nasljednika Prestola Regenta Aleksan­ kih četa ostao za zaštitu Carigrada. kako mu drago, treba Poljskoj dati isti sanja dvoranu. Ostali su samo ministri dra«. Glavna snaga Kemalova još nije stu­ materijal, što' posjeduju i Crvene Armi­ Krizman i Rafajlović, koji su glasali pro­ Konstatiramo da o tom sastanku ni­ pila u akciju. Očekujući dalje odluke je, da bi se mogla biti. Mi smo vilo tiv predloga. Od 132 prisutna poslanika je obaviješteno naše uredništvo i pita­ konferencije mira. Grci su obustavili osretni što smo doznali, da su poslata glasalo je za predlog njih 68, a protiv mo: Ko nosi odgovornost za ovu laž, peracije u Maloj Aziji. 1 ako Grci u svo­ njih 64. Time je vladi izraženo nepo­ pojačanja Poljskoj preko Cehoslovačke, dr. Srškić ili redakcija »Narodnog Je­ jim zvaničfiim izvještajima tvrde da su ali s tim Ententa nije ispunila svoju vjerenje. Premda nije bilo kvoruma dr. dinstva«?. Za danas toliko. uništili Kemalov otpor mnogi drugi po­ dužnost. Ima jedno mjesto mnogo uda­ Vesnić će povući konsekvencije. daci o-ovore. da do sada Grci nisu na­ ljenije od Poljske, gdje se Ruski patri­ Nesuglasice u kabinetu radi pokrajin­ išli na glavne snage Kemalove i da im oti pod generalom Vrangelom bore koje skih vlada. Jučer prije podne držala je predstoje i ozbiljne operacije ako bi ne smijemo ostaviti na cjedilu i izložiti vlada dužu sjednicu, na kojoj su pretre­ Turska Vlada odbila uslove Konferen­ ih masakriranju. Oni drže važnu pozi­ sana pitanja unutrašnje i vanjske poli­ cije Mira. * ciju Krimece, i ako ovdje boljševici pro­ tike. U; pitanju pokrajinskih vlada nije UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Turski komunistički kongres. Tz Pa­ dru onda bi bilo katastrofalno. Ako bi moglo doći đb pozitivnih rezultata zbog Demisija cjelokupnog kabineta. Jučer riza javljaju: Po vijestima iz Carigrada se potpisalo primirje s boljševicima i poteškoća Oko rekonstrukcije ljubljan­ ruska svojetska vlada sazvala je za 1. Poljskom, morala bi se uzeti u obzir- i । u podne predao ie predsjednik mini­ ske vlade, u kojem se demokrate i kle­ kolovoza tufski komunistički kongres u starstva dr. Mit. Vesnić demisiju cjelo­ armija Vrangel-a. Boljševici će se tru­ rikalci nikako nijesu mogli složiti. U pi­ kupnog kabineta Njegovom Kraljev­ Baku. Predsjedaće kongresu Fuađ pa­ diti da razbiju linije Vrangelove, a onda tanju rekonstrukcije vlade u Hrvatskoj ša. vođa turskog središnjeg Vevojucioskom Visočanstvu Regentu Aleksandru. će koncetrisati svoje sile prema zapad­ nije Narodni klub pristao na demokrat­ Nasljednik Prestola uvažio je ostavku narnog komiteja u Baku. noj fronti. ske kandidate. Pretresani su izvještaji i povjerio vođenje poslova do obrazo­ Rumunjska pomoć za Malu Aziju. — I drugi, istočni rat produžiće se sa o. nasiljima u okupiranim krajevima, na­ vanja novog. kabineta sadanjem mini­ »Petit Rarisien« javlja, da je Rumunjska ciljem, da se ententina vojska zaposli ročito pak izvještaj ministra dra Trumstarstvu. Misli se da će rtovi kabinet predložila Francuskoj i Engleskoj, da s operacijama na Istoku u vremenu ka­ bića o razgovoru sa talijanskim mini­ obrazovati dr. Vesnić, p kome bi bile is­ bi ona podigla svoje čete da ih metne da ententa mora da koncentriše sve strom izvanjskih poslova Sforzom. te -ličnosti ,sa malim izmjenama. njima na dispoziciju za borbe u Maloj svoje sile prema Njemačkoj. Ne može­ Sforza se nije točno izjavio, da li tali­ Nasljednik Prestolja konferiše sa po­ mo nikako razumjeti, šta želi ententa Aziji. janska vlada želi pregovore ili ne. litičkim vodama o obrazovanju novog Boljševici napreduju bez otpora pre­ učiniti na Istoku? Prošlog je četvrtka Italo-jugoslavenskl odnosi. Javljaju iz kabineta. ko Besarabije. Velika uzrujanost i oz­ Lojd Georg bacio i sebe i vladu na koc­ Beča: Ovamo stigli list »Corriere della biljnost situacije na granici prema Ru­ ku radi jednog političkog držanja pre­ Burna sjednica ministarstva. Današ­ Sera« od 14. o. mj. javno traži rat pro­ siji nagnali su rt|muniskog ministra ma urođenicima Indije. Povod je ras­ nja ministarska sjednica bila je kratka tiv Jugoslavije i piše da Jugoslaveni spoljnih poslova, g, Take Jonesku, da pravi bila represija učinjena u Amristaali vrlo burna. Dr. Vesnić, poduprt Provaraju sami sebe, jer Albanija ne znači ne izvrši svoj namjeravani put do Beoru (Indija) po generalu Myer-u. Tajnik tićem. ostao je kbd svog jučerašnjeg za Italiju ni milijonti dio onoga, što to ---------------------------------- -------------------------------- ------ u kojemje bila slika s potpisom — Rene Logote­ da je i lhsa“pošao. Još uvijek iza zidov^u.mrač­ tides. .. To je još sačuvano u stolu i ako je pred nom parku stoje stari bizantijski dvori, a malo da­ odlazak mislio da je uništi, da mu je ne nađu... lje dižu se kubeta Aja-Sofije, — stoje gordo kao i A Hifzt Bjelevac: Ali nije mogao. .. I ako je odao Renu — sliku niprge, kao još prije toliko vjekova. Trg sultana Ahmeda prostran Je, da se na njemu gubi masa svi­ i je mogao? jer je ona predstavljala samo Renu — Renu koju je Ihsan ljubio, a ne onu živu. .. Osta­ jeta. Visoka kamenja stoje i sada kao i prije, kao la je ipak jedna uspomenal u stara doba, a dalje od toga koče se munareta Ihsan je dugo gledao pred sobom lijepi lik i sultun Ahmetove džamije. XVIII. kao da je htio svojom dušom oživiti ga da se ot­ U svome stanu zatekao je sve onako kako je Koncem juna ostavio je Ihsan Konju i pošao b vore usta da progovore.. . I nehtijući ruka je sama i ostavio. Starac Glasanš sa ženom stanovao je Carigrad. Neodlučivši se ništa o pismu, koje je dood sebe prinijela Reninu sliku ustima i ihSan je još uvijek u kući preko dvorišta. Sluškinju su ot­ bib od Akifbeya pošao je da stvar prepusti slučaju, pritisnuo usne na hladno staklo. .. pustili, jer im nije više trebala, a njegove sobe bile susretu s Nesimom i prilikama, koje, će iza toga su zaključane. Starac se ugodno iznenadio ugle­ nastati. Ispitao je svoje srce. Koliko je god nalazio A onda stavivši je na stol i obrlsavši prašinu davši lhsanbeya. Nije znao da će doći. Ispričao mu u njemu ostatke mladenačke ljubavi prema Reni s’ okvira izašao neraspoložen i tužan — skoro se, da sobe nisu već odavno pometene, ali, eto nizatomio ih je osjećaj patriotizma. Ifete se sjećah zlovoljan od hyaće ko i ne ulazi u njih... No, ima praha, Ihsan' se tek nekad i nekad u svijetlim časovima raspolo­ Pred vratima ogledao se oko sebe, a onda go-« nasmiješio i mahnuo rukom uzimajući ključe. Ne­ ženja, sjećao je se sa tihom rezignacijom i gledao voljko se je penjao u prvi kat Pred vratima zas­ i njen jednom novom željom pošao brzo niz ulicu. je u duhu pognute glave, opaljena lica, na suncu, tali kao da je premišljao bi li ih otvorio. Možda J Brzo se je našao ponovo na ćupriji, prešao je, sjeo u cvijeću... u uspinjaču, pa pokraj tekije i za kratko vrijeme se je sjetio nečega? Nekakva uspomena uskrsla je stajao je pred domom Aleksandra Logotetidesa. Do U sjećanju na Renu bilo je na dnu Ihsanove ‘možda u ovaj čas pred njegovim očima.'.. Kožna? vrata na zidu ostao je znak, gdje je bila ploča na duše i grižnje savjesti kajanja i bola. To će i os­ Kad je ušao u sobu osjetio je nekakav zadah, kojoj je bilo urezano »Dr. Rene Logotetides« Zas­ tati, — Renina ljubav ostaće dugo, dugo u njego­ sparinu. Prozori su zatvoreni i spušćani zastori, pa tane pred vratima i baci pogled na prozore. Zastori voj duši, kao rana, koja se ne liječi, kao klica suje u sobi bilo tamno. U njegovom kabinetu bilo spušćeni u prvon\ i drugom katu, u kojem je Rene Ч šice. Misliće da je izliječena, ali će je još uvijek je još sve onako, kako je ostavio pri odlasku. Knji­ stanovala U prizemlju je bio znameniti francuski nositi. . . ge i novine na stolu. U tintarnici nestalo tinte — I s tomčklicom jedne velike ljubavi, koja je magazin »Chatte noire“. Ihsan uđe na glavna vra­ isušila se. Sjedne za stol i otvori ladicu. U jednom ta i uspenje se na prvi kat. Na vratima je stajala počela u mladosti, a svršila ondje, gdje ju je pat­ ćošku lijevo ostala su pisma. Nije ih dodirnuo, tek riotizam svojim nožem isjekao, — ali s klicom koja obznana prefekta policije da je ova kuća redarstve­ ih pogledao. . . Jedan osjećaj tuge napunio je njeno zatvorena, a do ove obznane izblijeđela' posjet­ je ipak ostale pošao Je Ihsan neodlučan u Carigrad. eovu dušu i Ihsan tiho uzdahnuo. nica s Reninim imenom i karakterom Ihsan, se za­ Nakon tj godine odsustva došao je u Cari­ Svršeno jel . . rekao je u sebi i spustio glavu gleda u zatvorena vrata i Izblijeđelu kartu i učini grad,- koji se nije bio mnogo promijenio. Sretao je među dlanove, da se još jednom zagleda u prošlost mu se kao da ga je nešto steglo oko srca. ulicama još poznata lica, poznate trgovine, poznate koja je bila mladost — prije nego korakne u bu­ činovnike i časnike, redare, bojadžije cipela, i — dućnost, koja će biti obmana, pretvaranje i zava­ prosjake!.. Pred ćuprijom, na prostoru pred'Sulejravanje: niz dužnosti, formalnosti, učtivosti, bez omanijom kao i prije ljetina i vreva; kola se kri­ sjećaja. . . žaju uz viku kočijaša, malo dalje jedna bujica od­ Podigne glavu i segne rukom ponbvo u ladicu lazi prema Serkedžiji, a od ove uz Babu Aliju, ku‘ I i izvuče između papira srebren okvir sa stalkom Bilješke. Politički pregled F E TON. Rene Logotetides. (63) ----------- I__________ _ __ Muslimani, čitajte i širite ,,Pravdu“! �ПРАВДА* — »PRAVDA. Gpo; 179 —. Broj .grada. Ov^c se osjeća velika/užurbanost u Ministarstvu Vojnom; očekuje se svakoga časa objava opšte mobilizaci­ je kaok suhbzemne tako i pomorske vojske." Boljševistička vojska je prešla granice Besarabije i napreduje'bez ot­ pora. Narod je .u panici i obuzet silnim oduševljenjem za Srpsku vojsku, vjeru­ jući da gd samo ona u ovom momejtu može spasiti. Mobilizacija cjetokupnje vojske. Ru­ munjski kralj je potpisao ukaz <» opštoj mobilizaciji, vojske. Mobilišu se sve suhozemne i pomorske jedinice. Boljše­ vičke trupe već su upale u Besarabiju i napreduju bez Ikakvog otpora. U cije­ loj zemlji je nastala panika (zbog ovih događaja. Priređene su manifestacije i aklamirana je Jugoslavija, sa kojom se traži savez. Hrvatski Radiša. I ' i I se tuđincj šire na naš račun.đa potiskuju naše ljude, da ih ometaju nevaljanom reklamom i konkurencijom. Pomažimo naše ljude. Ne dopuštajmo,«0a nam se u velikom poduzeću, koje vodj tudinac kao mrvica baca sitno mjesto nadniča­ ra, nego osnivajmo sami takva preduzeća, puštajmo naše sposobne ljude na uplivna mjesta, dajmo im prilike da se osposobe, stavljajmo im na raspolaga­ nje potreban kredit i ne puštajmo ih da se izgube i propadnu. U tom pogledu treba svladati velikih poteškoća i .zapreka. Tudinac, koji‘je vjadao nad narpa, skučio nas je eko­ nomski i učinio robovima svoga kapi­ tala. Tudinac je zauzeo sva važnija i unosnija mjesta. Da se tp popravi, tre­ ba složnog rada sviju dobrih u dobru. To treba da nas sve sveže! Jedan dio toga rada oko promicanja narodne privrede uzeo je na sebe Hr­ vatski Radiša. Društvo Hrvatski' Radi4a hoće, da snažno podupre .nastojanje, koje ide za tim, da u na^)j oslobođenoj 1 ujedinjenoj domovini što bolje procva­ te obrt i trgovina i da dođe u narodne ruke. S toga nastoji da odgoji pošten, .nacionalno svjestan i dobar trgovački i obrtnički podmladak. Kroz svoje du­ gogodišnje djelovanje posredovao je Radiša oko neko 3.000 namještenja i ti­ me znatno pomogao promicanje naše privrede. Mi ćemo pokušati da u par poteza prikažemo rad Hrvatskog Radiše oko namještanja muslimana iz Bosne i Hercegovine na obrt i trgovima Od početka godine 1919. pa do konca marta 1920. prijavila se Hrvatskom Ra­ diš! 53 dječaka islamske vjeroispovijesti u nauk, ј to godine 1919. "u mjesecu ja­ nuaru 1, u maju 1, u julu 2, u augustu 1, u oktobru 40, u decembru 3, u januaru 1920. 4, u martu 1. Ukupno 53. Po boravištu bilo ih je iz Banjaluke 6, iz Cazina 2, iz Kozarca 2, iz Mostara 1, iz Sarajeva 1. iz Stoca 5, iz Tešnja 36. Od ova 53 prijavljena dječaka namje­ stio je Radiša tridesetoricu. Od namje­ štenih 30 naučnika ostalo je samo 10 na određenom jmestu. dok je namještenje ostalih 20. bik) prekinuto. O tome .daje pregled ova skrižaljka: I Pobjegloj ii Ostali Hrvatski Radiša je kulturno društvo, kojemu je svrha, da namješta i odgaja podmladak za trgovinu, obrt i industri­ ju, te da unapređuje ukupnu narodnu privredu. Danas znade svako dijete, da živimo u vijeku rada. Svako treba da radi, da bude produktivna jedinica svoga naro­ da i čitavog čovječanstva. U radu leži napredak. Današnji je vijek vijek trgo­ vine. obrta i industrije. U tim granama narodne privrede razvijaju veliki naro­ di ogromnu djelatnost i posvećuju im veliku pažnju. Mi smo u tom pogledu tek na početku, ali' i sad,još kao dane shvaćamo dalekosežnost tih grana na­ rednog" gospodarstva, nego ih gotovo .zanemarujemo. Mi.još danas prijekim okom gledamo one, koji biraju praktič­ na zvanja, te se posvećuju trgovini ili ■obrtu. Do nedavno nam je imponirao jedino činovinčki ili časnički stalež. Sve naše srednje škole odgajale su samo či­ novnike i birokrate. Naše obitelji slale su djecu u srednje škole hi namjeri, da jednoć postanu hiro’krate, činovnici. U obrt i trgovinu slala su se samo ona djeca, koja nijesu htjela da uče, ili su ■drugojačije bila nevaljala. Žalosna či­ njenica, jer bj baš u obrt i trgofinu trebalo slati onu djecu, koja su dobra, Zanat marljiva i sposobna. Dok toga nema, ne može se obrt i trgovina razvijati __ 1 bačvarski 1 -onako, kako to traže opći narodni in­ — gostioničarski 1 1 teresi. Valjani naprijed, — to treba da krojački 2 1 1 nam je geslo budućega rada! • 7-- - 1 kotarski 1 Koliko su se pojedinci posvećivali o— knjigotiskarski2 2 tbrtnim i trgovačkim strukama, toliko — knjigoveški 1 1 ili se kao šegrte prepuštalo manje više — limarski 2 2 samima" sebi, 0 njima se malo vodilo postolarski 4 2 6 računa. A kad je šegrt svršio svoje na­ — 3 pekarski 3 ukovanje, onda se uopće nije nitko za — tapetarski 3 3 njega više brinuo. Ako je svršeni šegrt — užarski * 2 2 bio- slučajno bistra glava, on se brzo — zlatarski 1 1 snašao u'borbi života te je napredovao. 1 trgovina4 5 'LLprotivnom slučaju doživljavao je teških razočaranja i stradanja. Ukupno 30 20 10 Novo vrijeme nove dvore gradi.... 'Današnji vijek razvijene tehnike traži , iO • ® Prema bdravištu о od obrtnika shvaćanje i prilagođivanje. ' potječu iz 2“ o Mi imadeino uza sve spomenute nepri­ like i nerazumijevanja uaiašoj užoj do­ 7' Tgšanj 23 16 movini mnogo valjanih i spremnih obrt­ — Stolac 2 2 nika i trgovaca. No mnogi se od njih i Kozarac 1 1 __ danas boje uvesti u svoje poslovanje i— Cazin 1 1 ■moderne strojeve i napredan način ra­ — Sarajevo 1 1 da. jer s jedne strane nemaju dovoljno Mostar 1 •— 1 poduzetnosti, a s druge im strane manj­ Banjaluka 1 1 — ka potrebno predznanje. Da takav obrt­ nik ima to -predznanje. znao bi. d« se 30 Ukupno 20 10 drugdje u naprednom svijetu radi Sa Od ukupnog broja nara.j«štenlh bilo je strojevima, da se time štedi ljudska radna snaga, olahkoćuje posao, a po­ i? E* u županiji jedini se predmeti izrađuju brže i toč­ i s5 nije. Mnogi od naših poduzetnih obrtni­ ka i trgovaca opet ima volje i poduzet­ Zagrebačkoj 6 20 14 nosti, ali nema sredstava, pošto smo Srijemskoj 2 1 3 ga zanemarili. Mjesto da mu pomogne­ Bjelovarskoj 2 — 2 mo, .puštamo ga da propada, ubijamo Virovitičkoj 2 — 2 mu volju za rad. Naši novčani zavodi Požeškoj 1 2 1 vrlo .rijetko kreditiraju ovakovom vri­ Varaždinskoj 1 1 — jednom obrtniku ili trgovcu, osim ako posjeduje pokretni ili nekretni imetak. Ukupno 30 20 10 Slabo stojimo u obrtu i u trgovini. No Slijedeća skrižaljka nam prikazuje, dok je obrt ipak manje više u našim ru­ kako je slijedilo namještanje prema mje­ kama, nalazi se trgovina i industrija secima : gotovo sva u tuđim rukama. Ono nešto | U mjeseeu Namje­ Po­ Us­ malih trgovaca i bakala i nekoliko vešteno bjeglo pjeh Jetržaca ne dolazi u ozbiljan račun. Mi treba da tu krenemo putem nacionali­ i Siječanj 1919 1 zacije. Obrt, trgovina i industrija tre­ Svibanj 2 •1 ba da služe našim svrhama, da podižu Srpanj 1 2 1 naš napredak, a to će moći samo onda Listopad , 9+5 . 3 8+5 postizavati, ako će biti u našim, u na­ Studeni 4+3 9 3+8 rodnim rukama. Naša narodna: »Svoj — 3+9 Siječanj 1920 1 k svomu!«, ne smije biti samo pusta Veljača „ 1 2 2+9 I fraza i naklapanie. Te riječi valja pre­ Ožujak „ 9 5 ' 3 tvoriti u djelo! U tom pravcu valla pro­ Svibanj , — 10 1 buditi narodnu svijest! Ugledajmo se u Ukupno . . 20+10 20 10 najbližu braću Slovence. Nedajmo. da . Od namještenih dječaka bilo je: 1. imućnijih, koji su se mogli sa­ mi odijevati: a) od namještenih 7 dječaka, od kojih je jedan morao gpkon pol godine učenja otići radi hovacenja, a drugi na­ kon četvrt godine bio pozvan kući; b) odpobjeglih 4 dječaka, od ko­ jih je jedan istupio iz nauke i pobjegao već nakon prvog mjeseca, a bio je pre- ■ star za naukovanje, a drugi je morao biti otpušten, jer je u trgovini zloupo­ trebljavao tuđe dobro, pa je pobjegao; c) od ostalih 3 (43%); 2. siromašnijih, koji se nijesu mogli sami odijevati: a) od namještenih: 23 dječala; b) od pobj’eglih: 16 dječaka i c) od ostalih: 7 (30^) dječaka. Namješteno je samo 30 dječaka" dok su ostali brisani iz očevidnosti i to s razloga, jer su: a) prestari za naukovanje; b) htjeli učiti za šofera, urara, zlata­ ra, bravara, mehaničara ilj elektromehaničara. a u to se vrijeme nije mogao naći zgodan mjastor,. dok dječaci nijesu htjeli primiti drugi nauk; c) odustali od namještenja i d) bili opetovano pozvani, da nastupe nauk, ali se pozivima nijesu odazvali. Za sad se vodi u očevidnosti samo jedan dječak iz Težnja, koji se je pri­ javio za užarski zanat, bio je pozvan , dvaputa izravno, a treći put preko mje­ snog odbora u Tešnju, ali nije došao. Slijedeća skrižaljka pruža nam sliku namještenih dječaka, i to: Kako se sad širom Bosne PHeftego, viue osnivaju Radišini odbori, a kako je pokrenuta i oveća akcija da se u Zagrebu osnuje posebna menza- za mu­ slimane đake i šegrte, moći će se provađati namještanje dječaka u obrt i tr­ govinu. Makar se u tom pravcu učinilo malo, makar svake godine odgojimo ne­ koliko čestitih trgovaca i obrtnika, ko­ lika će to biti dobit za čitav naš narod i našu mladu državu, koja treba valja­ nih građana i radinih ruku. Stoga na posao! Gornje brojke nek nam znače početak rada na tom polju! U radu je spas! U tome nek nam kao dobar primjer posluži rad i uspjeh mje­ snog odbora Radiše u Tešnju. U izvje­ štaju od 4. juna 1920. piše taj odbor između ostalog: »Mi smo s uspjehom dosadanjeg rada zadovoljni. Smjestili smo u Zagrebu j u Hrvatskoj oko 10 še­ grta na modrenim i korisnim zanatima. Bilo ih je poslano više, ali su se neki povratili, ali oni. koji su ostali, sami su čestiti dječaci. Smjestili bismo još dje­ čaka u obrt i trgovinu, ali je vani teško radi hrane, nego nađite za našu djecu mjesta u Sarajevu« .... " Muslimani trgovci i obrtnici, sjetite se naše djece, koja očekuje od Vas po­ moć, pa zatražite od Radiše šegrte i primaite ih na odgoj i hranu. Učinićete narodno djelo! Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega ■Merhameta". Страка 3; Naši dopisi Trebinje, u julu. »Težački Pokret« od 15. juna donosi pod naslovom »Prijeka nužda« žalbu te, žaka’kmetova iz sela u dolini Trebinj-« čiče, koja se tiče natapanja zemljišta oko rijeke Trebinjčice pomoću vodenih kola koja su na istoj sagrađena. U žalbi se navodi, d su vlasnici ovih kola spri­ ječili kmetima natapanje zemlje i time im nanijeli ogromnu štetu, a da ih ni tamošnje vlasti nijesu uzele u zaštitu, nego da su težaci kmetovi predati na milost i nemilost vlasnicima — tim sta­ rim »haračlijama«. Stoga mole zemalj­ sku vladu, da prešno izda naređenje, da oni mogu i dalje kao i do sada zem­ lju nesmetano natapati. U potkrjepu svojih zahtjeva vele: dg je voda narod­ no državno dobro, a njihovi su predci napravili jazove (prezide), kolajj ostalo i njima u naslijeđe ostavili. U zadnjoj tačci ipak dozvoljavaju da vlasnici im a j upravo tražiti naknadu faktičnog troška za gradnju 4<ola, dočim nikako nemaju prava da im natapanje spriječe ili pod skupe pare naplaćuje. I »Težački Pokret« sa svoje se strane obara svom gorčinom na trebinjske age i zahtijeva da se bež promišljanja neodložno udovolji sudbini težaka, jer da je sve onako kako to težaci navode. Što se nas vlasnika tiče, mi držimo da zemaljska vlada neće izdati nikakve odredbe prije, nego ii dobije izvještaj od načelstva sreza, jer se radi o vode­ nom pravu, gdje treba tačnog poznava­ nja odrjošaja između interesiranih i pravne yudije. No budući se od strane težaka i njihova organa. polazi na onako agresivan način, smatramo za nužno da im malo odgovorimo. Nema ni jednog slučaja na cijeloj ri­ jeci Trebinjčici, da je kolo i ostalo na­ pravio kirfet niti u. njima ma ičim parti­ cipirao. A zašto bi to činio i nosio ve­ like troškove kada zemlja nije njego­ va? Sva kola i ostalo načinjena su o vlastitom trošku vlasnika i To redovito na zemljištu vlasnika. Ovo najbolje svje­ doče nazivi kola kao: Dizdarevica, Dučica, Ivankovića. Ćatovića, Alečkovića i dr. Vlasnik je snosio sve troškove grad­ nje i popravka, i neograničeno sa ko­ lom raspolagao, jer je u svim slučaje­ vima vlasnik imao i zemlju koju je u svojoj režiji obrađivao kao što i danas ima. On je najprije polio tu svoju zem­ lju, pa je.onda naravno i kmetu ustu­ pio, pošto mu je to lijepu korist nosilo. Kmet u kolu nema niti posjedovnog niti servitutnog prava, prvog iz gornjih razloga, dočim prava služnosti ne mo­ že imati, jer zemlja nije bila njegova. Istaknuti nam je i to, da i danas ima velik broi vlasnika zemljišta položenih u blizini rijeke i kola, koji nemaju dijela u kolu, pa prema tome ni prava da ko­ lom dovode vodu na svoje zemljište, već isto kao prije tako i sada plaćaju pojedinim dioničarima kola, koji im od pretečka vlastite vođe ustupaju stano­ viti dio. da zaliju te svoje zemlje. Pre­ ma logici »Težačkog Pokreta« imali bi pravo i ovi vlasnici zemalja koji nema­ ju na raspoloženju vode, jer nijesu dio­ nici kola, da ustanu sa istim zahtjevom, kao i kmetovi prema vlasnicima kola t. j. i da se i njima bez naplate prepusti voda sa kola. Vlasnik ie kmetu svojevoljno vodu davao, radi vlastitog interesa. A da­ nas kada mu ie oduzeta zemlja i od nje nema nikakve koristi, sa kojim pravom može doći kmet i tražiti vodu besplat­ no? Mi poričemo da ima i jedan slučaj, da je kmetu zemlja osušena, dočim je istina, da vlasnici neće da džabe daju vodu svojim kmetima. Mi ovo odgova­ ramo kmetovima i naše razloge iznosi­ mo pred nadležne vlasti držeći sa po­ uzdanjem, da će vlasti u ovom pitanju polaziti sa pravong gledišta i. uvažiti neosporiva prava Vlasnika, a da neće i ne može biti govora o džabaluku što ga kmetovi traže. Domaće vijesti NAŠIM PRETPLATNICIMA! Mi smo u prošlom broju opomenuti naše cijenjene pretplatnike, da ćemo I ako teška srca na -20. o .mj. obustaviti list svima onima, koji nam nijesu una­ prijed poslali pretplatu. Mi to moramo i učniti. jer su naše obvem prema štam­ pariji 1 drugim^ tako velike i tako teš­ ke. da moramo sve unaprijed i u goto­ vom plaćati. Veresija naših cijenjenih �»ЛРАВДА* — »PRAVDA* Страна 4. Stran« varlić. Živjeli darovatelji i drugi- se u | njih ugledali! Demonstracije učitelja u Beogradu. Ućitelji su u Kasinu održali protestnu | skupštinu proti^rflanaka 11. i 15. izbor- 1 nog zakona. Posto je stvorena zajed- ' nička odluka. protiv tih članaka, svr­ stali su se učitelji na ulici u povorku i pokušali da Knez Mihajlovom ulicom Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Na i . odu na Kalimegdan. Kod zgrade mini- ’ redovnoj glavnoj skupštini Islam. Kira- ’ stra Profita zaustavila je policija de­ ethane u Kozarcu, držanoj dne 1. jula i monstrante, koji su se iza toga povratili t. g. na predlog našeg uvaženog starine : natrag pred .spomenik kneza Miloša. Ka­ Pašage Sušića, trgovca sakupljeno je | da su pokušali poći na Tepazije, usta- : za »Pravdu« svota od K 714.'—, u koju vila ih je žandarmerija. Pošto su bili darovaše slijedeća gg.: Atifaga Sitni- j pozvani da se raziđu učitelji su to mir­ ca 100 :K po50«K: Pašaga Sušić, Mujo I no* učinili. Mehanović i Eminbeg Zaimović; po 40 ; Đaci tehničke stručne škole u Sara- j K: Ibrahim Poljak i Mehaga Hodžić; i jevu zahvaljuju dobrotvorima, koji im 1 po 30 K: Šaćir eff. Hadlžić. M. Pašo I pokapaše roditeljsku ljubav, dopriniievpo 30 K: Muho Kulašić; po 20 K: Saši dobrovoljne priloge u svrhu naučne ćir eff. Hadžić, M. Pašo eff. Hadžić, ekskurzije kojom se upoznaše sa sta­ Osman ef. Mahmuljin, Omer ef. Mahrim gradijteljstvom naše domovine ii 'muliin.pMehaga Cirkinagič. Huse Mujproširivši s time svoju stručnu naobraz­ kanovicl Vejislaga Krkić, M. Ali eff. bu. Osjećajući tu ljubav i požrtvovnost. I Gfamočanin, Salih Joldić, Meho Abda- ; najtoplije se zahvaljuju svim novčanim j Lutrf Blažević, Smail Jaknpović, Zazadovima, industr. poduzećima, te gg. irtiaga Tadžić, Ahmet Hrnić i Edhem .građanstvu. • Balić: po 10 K: Mujaga Seferović. Ib- ' Gimnazijska školarina. Ministarstvo i rahim Arifagić i Hasan Arnaut; po 20 Prosvjete izdalo je naredbu svima gim­ K: N. N.; po 4 K: Mehmed Alagić. — nazijama, da se školarina za 1920./21. ■ Mi se plemenitim darovateljima od sr­ godinu ima naplaćivati za niže razrede ca zahvaljujemo. 20 dinara, a za više razrede 40 dinara. Vjenčani. Naš prijatelj i istomišljenik , Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. To­ kom Ramazani-šerifa odbor j. M. O. na gosp. Ahmed J. Mutapčić. trgovac iz Zenice ovih se dana vjenčao sa gđicom ■ svojim čestim sastancima i obdržavaHaliđom Bajagilović kćerkom uglednog I nim sjednicama sakupio je priloga za »Pravdu« u iznosu od 1118 K, a daro- I banjalučkog građanina Muhamed ef. vala su slijedeća gospoda: po 100 K: | Baiagilovića. Želeći mladencima dug život i najveći bračni rahatluk mi im Osmanbeg Osmanbegović i Mustajbeg najsrdačnije čestitamo! Jusufbegović; po 50 K: Smail et HaJedan drzoviti maltar. Tuži nam se lepović, Hafiz Hamdija lsakagić, AbdaMehmed Kulašin. koji ima zemlju na ga Husemčehaić, Numanaga HadžiabBakljama u Gornjoj Koševi, da ne mo­ dić, Abdulahaga Hadžefendić, Tahiraga že obrađivati svoje zemlje zbog Joze Dizdarević, Muhamedaga Porobić, SuMiljka. maltara kod Streljane. Spome­ lejmanbeg Karabegović, Ahmetaga Hanuti Kulašin radi svoju zemlju sa mu­ urdić, Zulfo Mlivić; po 40 K: Derviš ef. slimanskim ženskinjem, koje je siro­ Korkut, Šemsibeg Abdulahefendić, H. Mustafa Haurdić. Hamdija. Alijagić; po I mašno pa je prinužđeno da težačkim 30 K: Mehaga Osmanagić i Huseinbeg | radom zasluži koru hljeba. Poznato je, Jusufbegović; po K 20: Rašidaga Hađa se muslimanka prema običaju svoje lepović i Šukri ef. Alagić; 100 K: Ademvjere krije i pred muslimanima, a ka­ mo li pred nemuslimanima, a maltar 1 beg Kapetanović; 80 K: Halilaga Ugjpretplatnika je za nas deficit, koji od vremena do vremena samo raste, te bi mogao upropastiti jedini ovaj naš organ. Zato šaljemo još ovaj broj svi­ ma, dok ćemo slijedeći slati samo oni­ ma, koji su unaprijed platili pretplatu. Neka nam'se ne zamjeri, jer želimo, da "se »Pravda« za muslimane sačuva. STAN Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. sa koštom može oobiti učenik Ili uče­ nica muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom.»oiya, Banat ♦ PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i Školskog pribora. — Naručbe se 3 obavljaju brzo 1 točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Teb 619 — 6poj 178 Uro I Jozo hoće da sč pomiješa sa muslimankama i neće da shvati, da bi se od njega mogle muslimanke kriti. On naime voli, če^to sa svoiom ženom sjedne’ na njivu spomenutog Mehmeda, da ma­ lo proteferiči gledajući muslimanke i tako im smeta rad na njivi. Jozo je bio više puta opomenut, da ne-.dolazi na njivu, gdje muslimanke rade, ali on neće o tom ni da čuje već jednako iz­ lazi na zemlju , da malo osejiri, premda cn ima svoje zemlje na kojoj bi mogao mirno da sjedi i teferiči. Osim toga on i -druge navraća (vojnike i seljake), da spomenutom štetu čine i' da njegovo voće beru. i krše. Zlobni Jozo hoće svom komšiji da što veću štetu nanese. Radi ove preuzetnosti i samovolje tvrdoglavog maltara moglo bi doći i do krvoprolića, pa pozivamo njegove star­ ješine i pozvane faktore, da pouče ovo­ ga siledžiju, kako se ima vladati kao općinski službenik prema svojim »komšijama i kako mora poštivah svaćijj vjerske ošjećaje i ne smetati u slobod­ nom raspolaganju vlasništvom, kao što je prije mjesec dana sa sjekirom bio navalio na pomenutog Mehmeda psu­ jući mu vjerske svetinje i prijeteći mu pred njegovim radnicima 'sa -riječima: »Otud ljeska, otud Ijoska. pa sjekirom u glavu«. Kada će jednom bezobrazna i prostačka vrijeđanja prestati? Plombiranje i umetanje novih zuba u Sreskoj bolesničkoj blagajni u Saraje­ vu. — Uvažajući potrebe svojih člano­ va i "članica i njihovih obiteljskih čla­ nova. Sreska Bolesnička Blagajna uvo­ di u svom zavodu plombiranje i umetaipc novih zuba. Nabavljeni su potreb­ ni instrumenti, alati i materijal i čim stignu potrebne mašine počeće se tim poslom, a to će biti ovih dana. Članovi, kao i njihove obitelji koji hoće da im se zubi plombiraju ili ispune novi zubi, trebaju se obratiti na dr. Dimitrijevića od 8 do 12 sati prije podne. Pošto je materijal za popravak zuba vrlo skup, taj. trošak Blagajna ne bi mogla podni­ jeti, uređeno je da jedan dio troškova snose sami članovi. Određene su ove cijene: 1 plomba od gipsa i si. 2 dina­ ra, a 1 novi zub od porcelana i si. 10 j dinara. Mogu se praviti i platni i sre­ | breni zubi'i zubi od platim, ali se za ; te zube odinieruje cijena od slučaja do slučaja prema utrošku materijala. Pre­ ma broju plombi ili novih zuba član Itna unaprijed na kasi Blagajne uplatiti odnosni iznos u gotovom i uz potvrdu i o uplati- i po redu prijave uzeće se u popravak zubi. Cijene su jednake i za člhnove i za obitelj. Jugosl. Musi. Športski Klub u Sara­ I jevu priređuje u petak dne 23, o. mf u »Gaju’ više Hrida teferič uz sudjelo­ vanje vojn. muzike B. D. Ob. i društv. tamburaškog zbora, na koji se p. n. općinstvo hajučitivije pozivlje. Pro­ gram: 1. Svira vojna muzika. 2. Izva-v danie’raznih igara. 3. Tombola, bufet, pečena janjad na ražnju, šaljiva .pošta,! bitka sa koriandolima, ribolov i t. d. Ulazne cijene: za n^ćlanove kao i žen­ ske 2 dinara; za članove 1 dinar. Do­ brovoljni prilozi primaju se sa zahval­ nošću. , »E!-Kamerov« teferič! Ovdašnje mu­ slimansko društvo »El-Kamer« prire­ đuje u petak. 23. o. inj. iza podne tefe­ rič na Obhogji iza Drive kod Ilkalajeve fabrike koža, na kome će svirati osim društvenog tamburaškog zbora još i vojna glazba, te na daleko poznati pjevač i harmoničar Tozo. Odbor se je pobrinuo da teferičlije budu zadovoljni u svakom pogledu: biće priređen izvr­ stan bufet, pečena janjad, razne vrsti bostana i voća.^ahva, sladoled te razni šurupi i limunate; biće i druge rashlade. Osim raznih drugih domaćih igara biće penjanje na direk, utrke, razbijanje bardaka, skakanje na mijeh i t. d., i to sve, uz vrlo dobre i lijepe nagrade. U 5 sati! pušta se zrakoplov (Luftbalon). .Krasna i tombola, obilat ribolov te panorama do­ maćih predjela. Fijakeri i automobili mogu sve do na samo mjesto teferiča. Ulazne cijene: Za nečlanove K 8; za članove i ženske K 4; za djecu od 10' do 15 godina K 2. Budući će biti pri­ sutno puno muslimanki — nemuslima­ nima pristup nije dozvoljen. Početak te­ feriča u 2 sata .poslije podne. U slučaju' kiše, teferič se odgađa za slijedeći pe­ tak. Miševi, štakori, stienice, i žohari Rilhelm F. Tirfenbach i drug i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— j ■ K 12 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 ’i K 10'—, mast za uši u glavi K 5’— i 10—, Mast ža uši na blagu K 6 —' i 10 — Prašak ' proti mrava K 10.— Mast proti sVrabu K 10'—. Ražašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul * br. 3, III. kat. 60 Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin- nadomjestak, acetona, na­ domjestak gar. žeste, uljene'i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100o/o i 128°/o, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma.,razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. Oglašujte u „Pravdi" Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000« Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje, — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 11 Odgovorni urednik: F.,Šalaka. 'i'lMJlk: C«etr«ta Odbut »Д М. O.- Stm»p*riM D. 4c л. Б«иГ«|ол � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9da71ede22ae2ce39adb9d4605843120.pdf ea0f0ee55f77d950924ddd723053e8ae PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redaheioni odbor. 308 ГЈбАШЖ рпгосллвввси МЗДОММАМСКЖ GrmBAIĐOE. Broj 75(180) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Sarajevo, subota 2.4. jula 1920. (9. zilkade 1338.) Naše.skupštine u Hercegovini sasvim su nedvojbeno pokazale, da puštanju. To je saopćeno g. predstojni- ј za ovu grudu prolili najviše kbvi! No Hercegov,a zemlja stoji nepokolebivo uz ku i- oko 10 sati je otpočela skupština, mi se nijesmo dali zastrašiti, jer smo >J. M. O.« i da vodstvo naše organiza­ којц je .otvorio predsjednik mjesnog od- j vodeni propisom naše vjere: »Ljubiti do­ cije uživa neograničeno povjerenje svih bora predloživši za predsjedatelja gosp. ; movinu da je od imana« i jer smo se ri­ tamošnjih muslimana. Vršeći zaključak muftiju Maglailića. ješili, da i uz najveće žrtve izvojujemo Centralnog Odbora i udovoljavajući že­ R es u I b e go vić pozdravlja dele- i ravnopravnost u ovoj svojoj domaji. Mi lji članovi mjesnih odbora naše orga­ smo Slaveni kao i drugi, mi smo ovdaš­ gate Centranog Odbora jednom toplom nizacije, koji se okupiše na skupštini nji kao i drugi i žrtvovaćemo sve za i srdačnom dobrodošlicom izjavljujući posjedničke organizacije od 29. juna, ovu grudu i svoj rahatluk na njoj i u vodstvu naše organizacije toplo prizna­ naši delegati Maglajlič i Korkut krenu­ njoj. Samo se krajnja netolerancija mo­ nje za Uosadanji rad i neograničeno po­ že sramotiti povicima »Turci u Aziju!«, še u petak 2. jula u Konjic i isti dan vjerenje. Na to uzima riječ iza ppđne održaše brojno posjećenu samo luđaci mogu misliti da će nas oVaMuft.lja Maglajlič ističući da skupštinu, o kojoj je izviješteno u 70. ! kim povicima krenuti sa ove naše gru­ ■broju‘»Pravde« od 10. jula. Prenoćivši i živimo u vremenima slobode zbora i de. Mi smo'tu i tu ostajemo bez. obzira; zdogovora, pomoću kojih će narod uda li je to kome pravo ili ne. u Konjicu, naši su delegati u subotu 3. poznati svoje dužnosti i naučiti kako jula krenuli u Trebinje i prispjeli iza Kako rekoh mi smo u svojoj borbi će da štiti svoja prava. Mi smo nakon | akšama. teškog rata doživjeli žudeno ujedinjenje, i uvijek u granicama zakona i uljudbe: Vfć po dočeku se vidjei«, da Trebi­ nikad se ne ogriješismo ni o državni koje je neprocjenjiva blagodat. To uje­ nje diše duhom naše organizacije i da interes, ni o tuđu vjeru, ni o imetak ili dinjenje donijelo nam je i tešku odgo­ u njem nema mjesta vrljenju od islam­ vornost: ono traži uzajamnost, bratstvo | čiju ličnu sigurnost. Vazda smo išli re­ ske zajednice. Na stanici Hum izadoše međusobno razumijevanje i poštivanje i dovitim putem, pa smo bili umjereni pred naše delegate najodličniji predstav­ čak i u samoobrani. Ovo i ovako pona­ te predanost .i požrtvovnost u izgradnju nici građanstva, a na trebinjskom kolo- | šanje ne daje povoda za prezir i nasi­ naše miade države. Da se to lakše i lje već za pohvalu i razumijevanje. I cjvoru bijaše silesija svijeta, koja je de­ sigurnije postigne, narod se grupira ,u danas vam preporučujem isti postupak: legate pratila sve .do konačišta i burno partije. Istina svi mi pripadamo jednom ih pozdravljala. Mufti' efendija se je s čvrstu uz zakon, odlučno i smjelo uz jedinstvenom narodu, svi smo jedne go­ balkona zahvalio na tako sjajnom do­ zajednicu i bratsku falangu. Neki su se re list. svi govorimo jednim jezikom i čeku ponovnim, govorom i burno poz­ malo zbunili, pa su još i sad u prikraj­ sinovi smo jedne domovine, ali ipak po­ dravljen od sakupljene ehalije povukao ku. još i sad se plaše i natežu. Glave stoje neke diferencije, imamo različite se.na odmor i razgovor sa uzvanim go­ brdu, ruku ruci!'Samo tako ćemo doći tradicije; koje se moraju slobodno nje­ stima. Sjutra dan je održana govati i bratski susretati. Mi smo še ■do slobode i ravnopravnosti. ^eli se da smo oslobođeni, da smo u grupirali Ikao muslimani i mjesto da IMPOZANTNA SKUPŠTINA U TREse štuje ta naša sloboda odluke, izvrg­ slobodi. To po našem mišljenju znači, BINJU, • nuti smo radi toga zamjerkama., pa i da niko nema više prava, da niko nije koja je počela oko 10 sati i na kojoj žučnim napadajima. A ipak krivica za ničiji tutor. 1 stoga smo odlučno proti je bilo preko hiljadu Muslimana i koja ovako naše grupisanje nije ina nama kojekakvim privilegijama i ostaćemo stotina Srba pravoslavnih i Hrvata kato­ već na drugima. taki sve dok se ne zacari prava slobo­ lika. Prije -skupštine pokušali su neki da i istinska ravnopravnost pred su­ Nakon prevrata mi smo braći bili pravoslavni građani* da preko kotar­ dom i drugim oblastima. Osloboditelji­ pružili obje ruke, no nijesmo naišli na skog predstojnika, spriječe sudjelovanje ma je sasvim dosta, što imaju pravo susretljivosti. Zadojen itjesnogrudnbšću našeg urednika. Korkuta, zahtijevajući da se diče rušenjem tuđinske tiranije. netolerancijom jedan je dio našeg na­ da on ne smije govoriti, niti se dapače ! Podu li .dalje, onda će naličiti na svoje roda kipio osvetom, koja je u glavnom pojaviti na ulici. On da je srbofob, koji pretšasnike i okaljati časnu prošlost. bila iskatjena nad nama muslimanima. je u Tešnju nazvao Srbe uljezima, koji Istina, svaki prevrat mora donijeti neu­ Meni je vrlo žao, što naša braća je. osramotio dra Kralja i t. d. Kratko godnih pošljedica. ali je značajno, da je tu drukčije shvaćaju naša> namjeru i što rečeno: građanstvo je »bez razlike vje­ abnormalnost kod nds pretrpio u glav­ drže da sloboda može značiti ugnjeta­ re« proti Korkutovu sudjelovanja, ono nom islamski dio našeg naroda. Stoga vanje i privilegiran položaj. To je ne­ je silno uzrujano i indignirano, pa je smo se morali grupirati kao muslimani, i moguć zahtjev i vrijeme je da se na­ nužno da kotarski' ured zabrani Korkujer smo kao takovi i napadnuti. No i da­ pusti. Vrijeme je, da se dadne ruka ru­ tu i govor i pojavljivanje, jer »predstav­ nas smo spremni pružiti bratsku ruku ci i da se međusobno pomažemo kako nici« građanstva ne mogu jamčiti da i zaboraviti neugodnu prošlost naravno bi učvrstili svoju državu, a ne da i da­ mu se ne će štogod dogoditi. Spome­ pod uvjetom, da kod drugih nastupi otlje rušimo ono harmonije, što vlada u nuli su dapače i skupštinu dobrovolja­ rježnjenje i pokajanje radi nebratskih narodnim masama. Položaj naše domo­ ca. koja se je održavala isti dan, pa je vine ne dopušta, naročito u današnjim i to imao biti jedan buk za Korkuta i j postupaka. kot. predstojnika. Moramo lojalno priz- ' Prigovara nam se što smo u opozi- ■ teškim prilikama, da se u narodu, sije nezadovoljstvo, već snošljivost i brat­ nati, da se kot. predstojnik nije bezuv­ čiji i iz tog se povlači besmislen za­ jetno postavio na stanovište ove »gra­ ključak, da smo proti našoj državi. A i ski osjećaj. Inteligencija ne bi smjela unositi u narodne mase zavadu i gložeđanske« deputacije i našem je uredniku je li ,nam preostalo išta drugo, nego li nje, a kamo li da ih huška na osvetu i ovaj zahtjev stavio u obliku preporuke da proti jednom nasilnom i bezobzirnom nekakav obračun. Valja praštati, valja izjavivši, da ne će dozvoliti kakva te­ režimu stupimo u opoziciju? Ko bi po- i se miriti. Zar nije ljepše, što se vi u rora za slučaj, da se Korkut odluči za šten mogao podupirati jedan ugnjetački režim? No uza sve to, što smo proti j Trebinju ovako lijepo pazite i što kod sudjelovanje. vas nema žalosnih slučjeva, koji se upravi vodili odlučnu opoziciju, ali se Korkut mu je odgovorio, da se on do­ ipak ni za dlaku ne ogriješismo o svoje I događaju u Bileći i drugim krajevima? duše ne da terorisati, niti se plaši kak­ državljanske dužnosti, niti smo se ma- j Stranački interes ne smije biti nad na­ vih prijetnia. ali će svoje držanje udešili kakvih nelegalnih sredstava u borbi, j rodnim i državnim! pa se jedno čisto srtil prema zaključku mjesnbg odbora proti nasilju i našoj obespravljenosti. A I. socijalno pitanje kao što je na primjer naše organizacije, s kojim će odmah kako su se. držali drugi? Proglasiše nas [ agrar, ne smije izrabljivati u stranačke konferisab. Odbor nije bio mišljenja, separatistima, a istodobno su nam vi- i svrhe i na taj način unositi, kaos i zlo­ da se odustane od prvašnjeg rasporeda, volja u narodne redove. Valja ići op­ kali »Turci u Aziju«, nama koji smo sta­ a ni građanstvo — naročito mlađi svi­ rosjedioci u ovoj pokrajini i koji smo I rezno i narod odgajati, a ne trčati za jet — nrjesu htjeli ni čuti o kakvom po­ [ i 1 ; ' I ; I ! ■ i j j ! I I I ' j ; । I I i I I ! i glasovima, pa makar nam se i kuća za.palila. Osim političkog naša organizacija ima i kulturni dio svog prorgama, koji je isto tako važan, pa mu se mora posvetiti velika pažnja. Mi smo kulturno zaostali, pa moramo nastojati da taj manjak čim prije naknadimo. Valja ko­ racati sa vremenom, jer ko se s njim hrve biće nadvladan. Vrijeme nije nimalo opasno po naš'cilj. Islam je uvijek savremen, samo ga treba shvatiti. Zaostalosti smo krivi mi, a ne prilike, kojih ne umjedosmo iskoristiti. Mi smo bolesni. Stoga je dužnost znanih Jjudi, uleme i inteligencije, da se posvete li­ ječenju naše zajednice i da za nju žrtvu­ ju i zadnji raspoloživi čas. Mlade valja slati u škole, mektćbe i zanate, jer svi­ jet stoji na nauci i znanju. Bez znanja od nas nema ništa. Valja da svim silapra širimo pismenost u narodu i da mu držimo korisna predavanja, a i ina­ če pružamo potrebne upute i savjete. Svi naši sastanci treba da se iskoriste i mjesto gibeta i spletkarenja treba da se savjetujemo i poučavamo. I pa osta­ lim poljima valja-ići naprijed: što više razviti obrt i trgovinu, jer fukari ne ide ništa od ruke. Naravno da i tu treba paziti, na granicu dozvoljenosti i sticati na pošten način. Muslimanski trgovac i zanatlija ne smije ići za tim, da samo pumpaju svoju okolinu i državu. Valja raditi i za se ј za svoju zajednicu. Treba se mfeđusobno podupirati i gojiti smi­ sao za solidarnost. Eto za tim u glavnom ide naša orga­ nizacija, a o njenu programu i radu, ra­ du sadanjeg predstavništva, progovoriće vam opširnije moj drug. Ja ću da vam još koju reknem o dužnostima čla­ nova organizacije. Mi stojimo na de­ mokratskom stanovištu i organizovali smo ozdol prema gore, to jest iz naro­ da prema vodstvu. Odatle slijedi da je svaki član dužan promicati interese naše organizacije i svojski se brinuti da ni mjesni ni viš odbori ne bi počinili kakvu pogrješku. Svaki čovjek griješi, pa ni naši odbori nijesu bez kusura i manjkavosti. Valja ih dakle podupirati savjetom i uputom i na svakom im koraku pomagati da udovolje svojoj teškoj zadaći. Druga je dužnost svakog člana, da bude disciplinovan, to jest, da ništa ne radi na svoju ruku i da se pokorava zaključcima mjesnih odbora, odnosno Centralnog j Radnog Odbora. Svak treba da radi i svak da se pokorava. niko ne smije na stranu, pa ni naj­ sposobniji. ni najpametniji. Hvala vam na ptffinji! (Pljesak i dugotrajno ođobravanje). f Iza g. Maglajlića, koji je govorio oke pola sata i često puta bio prekidan bur­ nim odobravanjem, uzeo Je riječ naš urednik Korkut i u opsežnom go­ voru. koji je trajao pet čejreka detaljno prikazao naš program, te rad i borbe, što ih je naša organizacija vodila sa Mslimanski trgnačka I obrtnička banka a Basnu i Нвгседовши (1 i) a SarajEvu. IM№ ______________ _______ u п crodalz speces, I стцсмкм мд!п sm vrsta. « 0 I fl 01 J 11 ВГЈI НвЦ I protajt m vrati robe, a uogiaslte in ž«sotK« atHBiralM. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ з.апс.ма_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ I Hanrrianija: Kralja Petra ulica Z prizemao, lijevo - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo; intepurban telefan: ZU | �Број 179 Bioi .PRAVDA' — »ПРАВДА' Strana 2 Страва samo tjeranjem najvrsnijih profesora iz da bi se za to kačio, dapače je i u pr­ Bosne, i zavrgnućem kulturnog boja uvom čitanju prošao bez prigovara, kad noseći klice ateističke struje u našu u plenarnoj sjednici ustaje Svetozar konzervativnu i religioznu sredinu, već Pribićević i traži, da se ovaj članak izjoš želi da ujduriše i progone profesora^ mijen* tako, da se učitelji sa izborom nastojeći pomoću sebi sličnih individua ne moraju odreći svoga zvanja. Da je da sabere materijala potrebna u tu ne­ Pribićeviću i njegovoj stranci bilo is­ časnu i nekulturnu svrhu. Naravski. da kreno stalo do učiteljskog pasivnog su neke podle i niske duše jedva doče­ prava izbora on bi to učinio prije u od­ kale. da samo mogu iskaliti svoju fa­ boru i u ministarskom vijeću, a ne pred natičnu mržnju protiv njima nepoćudr galerijom, gdje su sjedili učitelji, koji su nog muslimana profesora te su ga de­ se iskupili u Beogradu na učiteljskom kongresu, da se na taj način ulaže uči- I nuncirali na svoj način, da se uližu jed­ nom Grđiću. koji im je dao današnje teljima i izaziva kabinetsku krizu u mo­ položaje bez osobite njihove zasluge i mentu, kada moramo svi da budemo sposobnosti. Ali ovako tendenciozno za« kao jedna duša. Učitelji su ga dan prije metnuti progoni politićko-stranaćke na­ osudili i žigosali. pa je sada trebalo ravi pobuđuju opravdam) kod svakog spasiti svoj lični renome pa makar i kultunatoK čovjeka čuvstvo odvratnog pod cijenu kabinetske krize, kao da osti i niskoće, jer su ujdurisani, da vonte jadnom i izmučenom narodu nije se jedan musliman tendenciozno dosta demokratske hirovitosti, nego ga ocrni, da se moralno utuče, da treba sada postaviti pred nova iskuše­ denuncijacija njegovih neprijatelja, koji nja. pred nove nepotrebne krize. svojim denuncijacijama neće poslužiti Potonji događaji jasno tumače ten­ ni obrani ugroženih državnih interesa denciju ovoga političkog šarlatana, ali niti narodnom jedinstvu i slozi niti ko- I će mu i ovaj pokušaj ostati bezuspje­ ristiti našoj prosvjeti i školi, već će slu­ šan. Parlamentarna će Zajednica i ovaj žiti. izvjesnoj kliki u stranačko-poltič- j put spasiti zemlju od daljnjih trzavica, ke svrhe protiv nepoćudnog joj politič- I da mogne čim prije pozvati narod, da kog protivnika. Te ugrijane glave insce­ slobodnim izborima osudi nasrtljivce. niraju nešto nepotrebno ј štetno, ali će kojima je jedina zadaća i jedina svrha, "se dozvati pameti i razumu, kad vide, da budu na vladi i ništa više. Narod i šta će odatle izaći. Niko naime neće Iza podne su naši delegati pravili ne; država je za njih pojam, koji se iskorišdozvoliti, da se stavlja njegovo mišlje­ ke posjete i razgledali grad. 0 dobro­ ćuje u njihove lične svrhe. Zato im sva­ nje i osjećanje pod tutorstvo kojekak­ voljcima i »uzrujanom« građanstvu ni­ ko okreće leđa. vih umišljenih čuvara reda i interesa, je bilo ni govora. Obratno. Naši su iza­ koji sebe identifikuju sa narodom ili slanici pozdravljeni i od strane nemusličak državom, pa ko govori nepoćudno mana. Iza ićindije su bili kod gostolju­ ovakim veličinama, odmah ga hoće da bivih Ćatovića. a sutra su rano krenuli kamenuju. To neka zapamti g. Grđić i put Ljubinja. Doček u Trebinju ostaće njegovi douškivači iz Mostara. Tuzle i im ^zaboravan. Ne toliko radi gostoIma ljudi tvrdoglavih, koji hoće da Sarajevu, jer svaka stvar ima dva lica. Ijublja. koje je općenita crta kršnih provode svoje hirove bez kraja i konca Hercegovaca, koliko radi n ač i n a, ko­ pa i onda još nastavljaju istu štetnu ig­ jim su mlađi ljudi pokazali svoju uglaru. kad vide i sami očite zle pošljedice denost i svoju neograničenu privrženost svoga lakoumnog rada i bezobzirnog našpj organizaciji. Usprkos naročite postupka. Ovakim se nepromišljenim molbe g. Maglajlića. da se niko ne trudi djelima »proslavio« medu ostalim i na­ na stanicu, ipak su se rano u ponedje­ čelnik prosvjetnog odjeljenja g. Grđić, Tjesnogpidnost. Beogradski »Pro­ ljak naiodličniji građani našli na sta­ koji čini se nije još zasićen svim podvi­ gres« donosi ovu značajnu bilješku: »U nici da još jednom pozdrave naše iza­ zima. kojim je ponizio naše školstvo i jednoj od beogradskih gimnazija, dogo­ slanike. Hvala im na ovolikoj pažnji i I učiteljstvo, radi kojih će ostati u za- , dio se ovaj ne bog zna tako važan; ali služenoj uspomeni kod musi, i kat. na- I ipak karakterističan slučaj. Jedan od­ zahmetu. kao i na svemu što iskazaše stavničkog kora. G. Grđić je odmah pri | ličan dak. rođen van granica Srbije, za­ našim delegatima. (Nastaviće se.) svom nastupu postavio na sva prva i I moli svoga profesora da mu dozvoli da bolja mjesta svoje pravoslavne »muče­ svoj pismeni zadatak napiše latinicom, Sarajevo, 23. jula. nike« ne vodeći mnogo brige o kvalifi­ jer mu je ćirilica teža, pošto njom go­ Prije nekoliko dana se predviđala kacijama. kao što se nije pitalo ni za tovo nikad nije pisao. Profesor mu to kriza Vesnićcva kabineta, jer su »de­ i njegovu spremu ! sposobnost kad^e. odobri, znajući i za zvanični raspis da mokrate« htjeli napraviti junktim iz­ postavljen na čelo prosvjetnog odsje­ su ćirilica i latinica ravnopravni i da među izbornog zakona i sastava pokra­ ka. pošto je kao šef odjeljenja za pre­ se svaki može služiti ortografijom koju jinskih vlada. Obzirom na teški vanjski hranu svojom nesposobnošću uništio sve želi upotrebiti. Ali izaslanik ministar­ položaj nadalo se. da će se kriza pre­ nade pozvanih i svojim koruptivnim i stva prosvjete, jedan od uvaženih pro­ broditi i da će svaka stranka ponešto ’ protekcijškim sistemom izazvao opfesora beogradskog Univerziteta, pripopustiti. Koliko god se od strane Par­ ravndanu osudu sa svih strana. Ali on mjeti jedan zadatak napisan latinicom i lamentarne zajednice nastojalo, da se svoj korumptivno-protekcijski način pre­ zapita predmetnog nastavnika kako se krizi izbjegne, ipak je ona buknula i to nese i u školtvo. čime otjera najvrsnije to moglo dogoditi. Gimnazijski profesor uslijed glasanja u parlamentu o čl. 15. sile sa qaših srednjih škola, jer ljudi ohjasni u čemu jes tvar i prizna, da ga izbornoga zakona, po kojem učitelji ne­ ne mogoše da podnose bagatelisanja i je đak učtivo zamolio da piše latinicom, maju pasivno pravo izbora u ustavo­ zapostavljanja niti da odobre protežirai da mu je on to. naravno, odobrio. tvornu skupštinu, odnosno ako budu nja izvjesnog elementa na štetu pro­ Međutim, g. profesor Univerziteta birani, da se moraju odreći službe. svjete naše. nije tako mislio. Zato je ukorio nastav­ Ovo pitanje, kao i glede ostalih dr­ No sve ovoTtao da nije dosta opa­ nika za taj postupak i napomenuo mu žavnih činovnika i zvaničnika prošlo je metilo. toga gatačkog civilizatora. on da to u buduće ne treba da čini. Jelte kroz odbor i nikome ni na kraj pameti, ide i dalje pa hoće da se proslavi ne da je to lijep znak o visokim shvataiiji. ..ti • ---- 1 ■—■i" ' . . otvorenim i prikrivenim duimanima is­ lamskog- dijela našeg naroda. Otvorenošću, kola je glavna osebina ovog na­ šeg radenika i koja je mjestimice naiš^ na burno odobravanje, u kojem su uče­ stvovali i skupštinan n e m u s I i m a n i, Korkut je iznio sve nevolje nas musli­ mana i jasno ј bistro dokazao, da se se­ paratisti ne nalaze u muslimanskim re­ dovima, već ondje, gdje je i gnijezdo neopravdane hegemonije; u državnoj vlasti i strankama, na koje se oslanja u svom nasilju. Kad je govorio o tom, da kod nas još nema slobode, već nasilje i teror mase i vlasti, upao mu je jedan pravoslavni pop povikom: »To nije,isti­ na!«. Ovaj je povik izazvao znatnu uzruianost među skupštinarima. nu pred­ sjedatelj je Maglajlić u pravo vrijeme stišao tu uzrujanost, a Korkut je izja­ vio: »Molim g. upađača, da se prij?.' za riječ! a ja sam spreman, da mu od­ mah ustupim mjesto na tribini i nastaviču tek kad on dovrši svbie obrazla­ ganje.« Ova je izjava bila hladan tuš za g. upadača i mjesto da se prijavi za riječ, pretvorio se je u makovo zrnce: od njeg više ni glasa ni habera. Kor­ kut je nastavno i kad je završio govor, odobravanju ne bijaše granice. Nakon toga je skupština završena. • Dokle tako? Bilješhe. F E LJ T O N. A Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (в4) XIX. Treći dan nakon što je Ihsan došao u Carig­ rad posjetio ga je u stanu Akifbey najavivši mu naročito svoj dolazak. Ihsan je naslućivao svrhu mutesarifova dolaska, ali nije bio ništa odlučio šta će mu odgovoriti. Bio je još pod dojmom onih njež­ nih sjećanja na Renu, pa mu dolazak druga i vođe stranke nije bio baš povoljan, jer će možda tražiti od njega i previše da žrtvuje... Akifbey je' došao iza deset prije podne i us­ rdno se pozdravio s Ihsanom obasuvši ga sa Sto­ nu pitanja. Razgovor se kretao više u obavješćiva­ nju jedan drugog o mlađoturskoj stvari. Ihsan je doznao od Akifbey-a novi plan, koji su mu povje­ rili Nijazi i drugi časnici, pa ako ne bude drugih kakvih smetnja mogla bi se stvar izvesti i prije nego su mislili. Akifbey mu je nakon toga saopćio kako je čuo, da je prije dva-tri dana pobjegao u Evropu stari Abdurahmanpaša, otac Ifetin, jer je usj^lo njojzi s bejrutskim valijom i jednom Arapkom pobjeći na jednoj francuskoj lađi. Jildiz je htio starca zatvoriti, no Nesime je to u pravi čas ot­ krila i upozorila starca na pogibao. Jadni čovjek pod svoje stare dane prodao je kuću i ostavio do­ movinu, za to jer je progledao i iskreno zavolio svoj narod. »Osim toga — reče Akifbey pri kraju — ima još jedna novost... « Ihsan ga znatiželjno pogleda. nla koja predstavnici naše nauke imaju, na primjer, o narodnom i kulturnom je­ dinstvu, o poštovanju zakona, o vaspitnoiu uticaju. o plemenskoj toleranciji i još tako nekim sitnicama? Državni auto u svatovima. »Hrvat­ ska Sluga« piše: Kako čujemo, vjenčao se je u nedjelju tajnik »Prosvjete« go­ spodin Vasilj Grđić u Prijedoru. Stvar je sama po sbei, barem za nas bez osobite važnosti, pa je ne bismo ni noti­ rali. da u tu čisto privatnu stvar ne ulazi drugo nešto, što daje povoda ko­ jekakvim razgovorima. Prolaznici Alek­ sandrove ulice mogli su naime prekju­ čer oko 7 sati u večer vidjeti »odličnu« ličnost gospodina Sitnu Mirkovića, di­ rektora građevinskog odsjeka zemalj­ ske vlade, gdje se uprašen od daleka puta vraća u državnom automobilu oki­ ćenom srpskom trobojnom. Ima ljudi, koji sve znaju, pa nam umjedoše i o tom putovanju gospodina Sime nešto kazati. I tako saznadosmo. da je gospo­ đin Sfmo već u petak otputovao kao svadbeni kum skupa sa- mladoženjom Vsiljem u državnom aijtomobilu u Pri­ jedor. a zlobni jezici nadodaju, da je s tim putem bilo skopčano i neko slu­ žbeno putovanje gospodina direktora Mirkovića. valjda, da ga taj svadbeni izlet što manje zapadne. Gospodin je Mirković.to udesio valjda na onoj istoj pravnoj bazi, na kojoj je samovoljno i nikoga ne pitajući zauzeo stan, koji za­ pada ravnatelja poštanske štedionice uselivši u nj svoga prijatdljd inače stran­ ca. financijalnoga nadsavjetnika dr. Halperna za to. jer Simo u njega već go­ dinama stanuje kao podstanar, a Simo bezuvjetno hoće, da stanuje u sredini grada. Ovu ćemo stvar drugom zgo­ dom potpuno osvijetlili, a za sada pri­ mjećujemo.* da je ono. što se desito sa automobilom također preveć. , Ogledalo. Da izbijemo oružje iz šaka onima, ko­ ji trube da u Bosni i Hercegovini nema zuluma i nasilja, i da su svi oni mnogo­ brojni zulumi, nasilja, otimačine, paleži i t. d4 koji su se od prevrata do danas dogodili samo i isključivo na muslima­ nima. 'Udruženje zemljoposjednika po­ zvalo je sve mjesne odbore u zemlji, da pribavljaju i centralnom odboru ša­ lju sudbeno ovjerovljene zapisnike o do sada počinjenim ^im štetama. Iz tajnič­ kog izvještaja pročitanog na gčd. glav­ noj skupštini »U. 1. P.« od 29. juna b. g. razabire se. da je do sada tih prepisa zapisnika stiglo samo 54. Dakako sas­ uta mali broj, jer mi znamo, da je od prevrata do danas i u jednom kotaru počinjeno više nasilja, paleža i t d. ne­ go 54. Za to je vrlo nužno da se svi mjesni odbori U. Z, P., a gdje ovih nema po­ jedini koji su štetu pretrpjeli, što prije pobrinu da ove sudbene zapisnike od- I »Jedna novost u mojoj obitelji: Sabiha se je Ihsan metne ruku na srce, a Akifbey ga I udala ... « prekine: Ihsan se iznenadi: »Ihsan, vjeruj mi to je umišljenost, sentimen­ — Čestitam I.. A kada? Za koga?« talnost, sjećanje na mladost, a ne ljubav... Ona je »Teško ćeš pogoditi. .. « dušmanin naše domovine i ideje... — Priznajem, reče Ihsan sjetivši se svoga bo­ — Ja sam od nje stvorio neprijatelja našega ravka u Erzerumu. naroda, kada sam pogazio njezino srce... « Akifbey nastavi: »Mahni se toga! Govorimo pametno! Stvar je »Jest, teško bi pogodio... Neki dan dobio sam vrlo ozbiljna i traži i samoprijegora, žrtava ... « pismo od nje i od Dindar-Hakije... « Ihsan ga pogleda Akifbey nastavi: — Za Dindara?« u čudu upita Ihsan, a onda »Onaj skot*) je zatražio od sultana Nesimu... da popravi dojam koji je učinio na Akifbey-a reče: — Izet?« upita Ihsan. »Dindar Haki je najidealniji patriota i čovjek »I sultan, da usreći svoju miljenicu jedva do­ u Turskoj! Biće sretna s .njim. Imali su vremena čeka. Pozove Nesimu i saopći joj tu stvar. No Ne­ da se upoznaju... « sime na veliko iznenađenje odbije taj dar sultanov Akifbey reče: izgovarajući se, da ne će udovca. Sultan je u prvi i »Amin... « mah nezadovoljne mahnuo glavom i otpustio je iz Ihsan oćuti kao da je neko nešta gorko proljo svoje sobe, ali već drugi dan pozvao je upet i na­ po njegovoj duši. Ona čedna ljubica što je iz onog govarao. Onda je ona došla meni i povierila mi trolista rasla i mirisala u travi, ubrata je, da usreći tajnu. Ljubi te sultanija i učinila bi sve za tvoju drugoga. Mo^da će ga i usrećiti, ali teško će on ljubav... Ja te molim, da se predomisliš do sutra razumiti meko srce i veliku dušu Sabihinu. Ni on i dođeš k meni... j je — on, Ihsan nije shvatio. .. Akifbey ustane i oprašćajući se s Ihsanom reče: Obojica su šutili nekoliko časaka, a onda po­ »Nesime je djevojka, koja će te razumiti... « čeo Akifbey prvi: Ihsan ne odgo’vorj na ovu napomenu. jfad je »lhsanbey, sada je vrijeme, mislim, da ti rečem ispratio prijatelja povrati se u svoju sobu, uzme sa i glavnu svrhu ove posjete.« stola Reninu sliku i dugo, dugo ie gledao, a onda Ihsan ga pogleda i osmjehne se, a Akifbey poče: reče sam sebi: Za dobro naroda i sreću jedne du»Pisao sam ti o tome i nadam se, da si se i I še, koja me voli i ova žrtva .. . ti odlučio. Jedna ruža, jedna duša vene za tvojom (Nastaviće se). ljubavi, jedna koja znači u našem životu junakinju, čezne za tobom. .. A dostojna je čovjeka, kakav si •) Pogrdna oznaka kojom su zvali Mladoturci među ti, koji će uz nju još lakše prokrčiti put boljoj bu­ sobom lzelbey-a. dućnosti našega naroda.. . « Ihsan nije ništa odgovorio. Текч na ponovni upit osmjehnuo se gorko: »Znadeš li ti Akilbey, da je teško s dušama ■ »pogodbu činiti. Ona je još ovdje.« Muslimani, čitajte i širite „Pravdu^! �број ISO — Broj ПРАВДА* — .PRAVDA, ČrpaHa 3. ni promjene glede ustanova o slobod­ Samo ako treba naškoditi muslimani­ nosno ovjerovljene prepiše njihove pri­ noj Armeniji. Položaj Smyrne jednak je ma, on je prvi. On je pretplatnik »Srp­ bave i centralnom odboru Udruženja ske Zore« i samo nju čita, a nikakva . položaju Gdanskoga. Saveznici isto ta­ posjednika u Sarajevu pošalju. Gdje to iz ma kojih razloga nije moguće, on­ ko ne mogu promijeniti načela, po ko­ drugog lista, pa se onda ne treba ni UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. čuditi, da ovako radi. s da neka se pošalju prepisi tužbi ili pri­ jem postaju slobodni morski tjesnaci Vesniću povjereno obrazovanje kabi ­ Premda je dotični učitelj živio sa Žujava predatlh državnim vlastima o po­ (Dardanele i Bospor). Ali Turska i Bu­ neta. Bošto je 20. o. mj. primio potpred ­ činjenim štetama od prevrata do danas. gićem u prijateljstvu, to nije koristilo, garska mogu izaslati po jednog zastup­ sjednika Privremenog Narodnog Pred­ Ovo je vrlo nužno, jer treba znati, jer je »Turčin«, treba ga denuncirati nika u komisiju za morske tjesnace. Na­ stavništva, a juče šefove dviju, velikih da centralni odbor U. Z. P., kao i svi i maknuti. Prijavio je vlasti, da učitelj dalje se briše ona točka mirovnog upolitičkih grupa Protića i Davidoyića, ini neće i ne smije napustiti I najočainiju prodaje djeci zabranjene knjige i kar­ govora, koja nalaže Turskoj, da mora Njegovo Kraljevsko Visočanstvo namje ­ borbu, da Se izvojšti potpuna satisfak­ te, što nikako ne odgovara istini. Da­ izručiti sve lađe iznad 1600 tona. Na snik pozvao je sinoć Vesnića i povjerio cija uvrijeđenom i omiištcnom musli­ pače je kod učitelja provedena i kućna konou dodaje nota: »Mirovni ugovor imu zadaću za obrazovanje nove vlade. manskom elementu u,našoj mladoj dr­ premetačina ali naravno nije se ništa de tako daleko, da priznaje Turskoj Ca­ žavi. Ta se borba mora samo legalnim I Vesnić je imao jutros poduži sastanak našlo, što bi ga moglo okriviti. A kad rigrad kao njezin glavni grad, premda s Davidovićem, s kojim je izmijenio mi­ I je vrlo sumnjivo, imaju li Turci tamo I se hoće netko okriviti, zar se ne mogu putovima nastaviti i izvojštiti, osim asli o političkoj situaciji sa željom, da se I većinu. Ako bi se turska vlada protivila ko nigdje u svijetu ne bi bilo slične karte negdje kupiti, pa reći, da do obrazovanja vlade dode u što kra­ ■ potpisu mirovnog ugovora, osobito sa­ ljudi koji bi htjeli ćuti vapa­ su u učitelja bile? Samo javaš i polako ćem, roku i sa što određenijim progra­ je onih uzvišenih žrtava, koji su po gazda Žugićii, jer bi se ti u svom tom da, ako bi se pokazalo, da ona nema mom. Oni će se satati opet sutra ujutro, , moći za uspostavu svojega autoriteta u I revnonf poslu protiv nedužnih musli­ .bijesnoj i sa izvjesne strane nahuškanoj pošto obojica budu izmijenili misli sa ■ Anatoliii ili da ne može osigurati izvrrulji uništeni, popaljeni i opljačkani mana mogao da prenagliš, pa da posvojim političkim prijateljima. samo za to što su Muslimani. srneš i paneš, jer ova naša draga krv­ | šena klauzula u mirovnom ugovoru: Iz gorespomenutog tajničkog izvješ­ Saveznici bi bili primorani promijeniti lju natopljena otadžbina nije za te samo, Dr. Ribar protiv Vesnićeve vlade. — taja se vidi, da i ona 54 ovjerovljena nego za sve nas bez razlike vjere. Vrlo »Nar. Politika« javlja: U zastupničkim I svoju odluku i izagnati Turke iz Ev­ prepisa ipak predstavljaju jednu ogrom­ rope i to ovaj put posvema sigurno«. bi dobro bilo, da su oružnici i tvoju krugovima pobudilo je veliko začuđenje, nu sumu od preko 13,500.000 K poči­ kuću pretražili, jer bi sigurno puno ne­ da je jučer kod glasovanja potpredsjed­ ' Ta nota je izručena otomanskoj vladi I uz 10-dneVni rok. tekom kojega mora njene štete, pa da se ne reče, da su čega našli. A zašto ti sa svoja dva dru­ nik parlamenta glasovao protiv vlade. to cifre iz zraka uhvaćene, donijećemo ga (oba pravoslavna) navali na ovdašČuje se. da je ta činjenica bila predme­ ' vlada javiti, da li prihvaća mirovni ucitate iz gore navedenih zapisnika. njhoružničku. postaju u Međeđi i htje­ tom raspravljanja na ministarskom vi­ ■ govor i da li ga Ijoće potpisati. Rok je 1) Hafiz Osmanbegu Filipoviću iz doste ubiti zapovjednika postaje Himla i počeo 17. srpnja o ponoći. Ako Turska jeću. Glamoča demolirane su zgrade i opljač­ samo zato, jer je ovaj po zakonu htio ne bi htjela potpisati ugovor sa svim Dr. Ribar potpredsjednik parlamen­ kane pokretne stvari početkom novem­ I Uvjetima, saveznici će poduzeti sve, da od vas oduzme vojničke puške. Što ta, predložio je regentu dosadanji Vesbra 191$. u selu Odžaku kot. Glamoč. I što im se bude činilo potrebno. ih imate i to naravno bez dozvole vla­ nićev kabinet. Ribar je čudnoga menta­ Sudbenim očevidom od 19. septembra sti. Biva Srbi pravoslavni smiju nositi liteta, dok najprije Vesnićevoj vladi gla­ Urota protiv Sultana. Dopisnik >Ti- oružje, a muslimani ne smiju, jer su 1919. je ustanovljena šteta 24.568 K. suje nepovjerenje, da ponovno povjeri ■ ska policija »otkrila mnogo urotnika 2) Džaferbegu Filipoviću i dr. iz Gla­ oni »šuckori« i »crno-žuti«. a vi pak Vesniću sastav kabineta. \ I ska policija otkrila mnogo urotnjaka moča popaljene su zgrade i pokretni narodni »mučenici«, pak zato ti i ako Pribićević izazvao krizu. U političkim 1 protiv sultna i ■vlade. Urotnici su htjeli imetak početkom novembra 1918. u se­ ovdje svi znadu da si bio u tom poslu se krugovima drži, da je kabinet^, kri­ lu Vagana kot. Glamoč. Sudbenim okolovođa, opet ne odleža ni malo' u j sultana umoriti i sastaviti novu privre­ zu izazvao Pribićević upravo rani Hr­ čevidom od 19./9. 1919. ustanovljena? zatvoru. Pa na primjer, kada ono ti menu vladu. vatske. On je naime htio, da dobije u ie šteta od 18.500 K. jedne večeri blizu Rogatice na putu-nasvoje ruke povjereništvo za unutarnje 3) Beganu Smajću-iz Glamoča uni­ Nova mađarska vlada. Lista novog : pade žandare nazvavši ih »crno-žutim« poslove i prosvjetu, da za vrijeme iz­ štene su paležom zgrade i pokretne mađarskog kabineta, koja je podnijeta I htjede onako jašući na konju i s revol­ bora za konstituantu uzmogne preko stvari u novembru 1918. u selu Odža­ guverneru Hortiju, izmijenjena je uto- ; verom u ruci, kao kakvi delija, da pu­ njih upliyisati na činovnike i učitelje. ku kot. Glamoč. Sudbenim očevidom od liko, što je ■grof Betlen odstupio pred- j caš na njih, zahtijevajući od njib da ti Kad je opazio da to ne će ići. upotrebio 19./9, 1919. ustanovljena je šteta od sjedništvo vlade grofu Pavlu Telekiju. ' se legitimiraju. Zahvali Bogu, da su ovi je zgodu glasovanja o izbornom pravu 10.200 K. oružnici tebi to odbili na rakiju« inače koji je pored predsjedništva zadržao i učitelja, te jednim demagoškim potezom bi izvukao deblji kraj. Kod tebe su svi 4) Alibegu Miralemu ie Dol. Vakufa portfelj ministra inostranih djela. Grof kušao ispraviti dosadanje propuste oružnici crno-žuti, jer bi ii volio, da ih uništene su zgrade i pokretnieimetak 5. Betlen odstupio je zato, što je uzeo apredstavnika demokratske stranke i unema, nego da ti sam po svom ćejfu decembra 1918. u selu Bajramovcima grarnu reformu kao bazu za opstanak kot. Bugojno. Sudbenim očd^idom od laskati 'se učiteljima, tim više, što su red praviš i trijebiš I protjeruješ mu­ svoje vlade, dok će grof Teleki uzćti ga učitelji silno napali u nedjeljnoj sjed­ slimane i katolike. »Dosta smo vas pet25. hiaja 1919. ustanovljena je šteta ovo pitanje tek u proučavanje. U tom nici učiteljskog kongresa. Pribićević se stotina godina trpjeli, više ne ćemo«, na 130.000 K. cilju obrazovan je odbor stručnih lica. rekao je dr. Krulj, pa valjda ti Žuje pred učiteljima branio, da je on za • 5) Raznim oštećenicima u selima gaMinistar unutrašnjih djela Ferdinandi. sve zahtjevi? učitelja, ali da ft u kabi­ giću i radiš po tom planu. Samo treba tačkog kotara popaljeno je i opljačka­ ministar odbrane pukovnik Sreter, fiđa paziš, da ne nagrajšeš. jer f onda netu uvijek ostao osamljen, na što su no od 28. oktobra 1918. pa dalje pokret­ nansiia Koranj, pravde Tomčanj, pro­ kad si uvrijedio* muslimana muhtara iz mu učitelji dobacivali: »Zašto onda ninog imetka i zgrada, što je sudbenim svjete Haler, trgovine Rubinek. ishra­ Kavštica. da nijesi pobjegao dobio • jeste demisionirali?« Nepobitna je me­ očevidom ustanovljeno 12,025.980 K. ne Sabo. zdravlja Bernard, narodnosnih bi dobru porciju od seljaka muslimana. đutim Istina, da se nije, zauzimao za iz6) Omeragi Imamoviću iz Bijeljine de­ manjina Blajer. Da si potajno denuncirao muslimana betivost učitelja niti Pribićević niti i je­ molirane su i opljačkane zgrade u selu Kretanje Bugara. Javljaju iz Dedeadan demokrat za cijelo vrijeme pretreučitelja, sad ti se ne može nitko čuditi. Dazdarevu kot. Bijeljina od 28. oktobra gača: Na granicama Trakije i Makedo! sivanja izbornog zakona niti u odboru, 1918. pa dalje. Očevidom kot. ureda u Osim toga je učitelj vrlo dobar na­ nije pojačava se vAjni pokret Bugara. a niti u plenumu parlamenta kod pr­ Gračanici ustanovljerfa je šteta od stavnik i vrlo dobar prijatelj ujedinje­ Konttske čete, sastavljene ponajčešće vog čitanja toga zakona, i isprsio se tek 151250 K. ne otadžbine i naroda, te bi za svoj is­ iz redovne vojske, pojavile su se u tim | pravan rad trebao, da bude nagrađen, onda, kad je znao da će tim korakom 7) Rifatbegu Rifatbegoviću iz Bijelji­ krajevima. Sereska divizija primorana uništiti koncentraciju, potrebnu radi za­ ne opljačkane su i demolirane zgrade a ne ovako iz potaje denunciran. Da. ali je vršiti nadzor granice, koju bugarski mršenoga vanjskog položaja. od 28. oktobra'1918. pa dalje, u selu ■on je Mujp, pa je to sve badava. oficiri preobučeni u komite prelaze radi Bradcu kot. Bijeljina. Uredovnim oče- ; ■Preporuči li bi Milanu Žugiću. da se Memorandum naše vlade saveznici­ propagande u stanovništvu. Iz istočne | mane potajna denunciranja i rovarenja vidom od 11. juna 1919. ustanovljena je ma. Naša vlada uputila je saveznicima Trakije javljaju o obilatoj pomoći, koju šteta od 149.500 K. protiv muslimana, jer se na ovome ne memorandum o posljednjim događajima. Bugari pružaju Džafer Tajaru. Računa . osniva narodno ujedinjenje. Osim toga SrHuseinbegu H. Kapetanoviću iz B. Memorandum predan je svim’ poslan­ se 10.000 bugarskih vojnika preodjeveNovog demolirane su i opljačkane zgra-, već dugo vremena muslimani u Međeđi stvima savezničkih vlada. U memoran­ nih u koniite rade s Tatarom. de i pokretni imetak od 27. novembra trpe od njega svake uvrede i psovanje dumu traži se, da savezničko vrhovno j do 12. decembra 1918. u Vel. RuiSci kot. njihovih svetinja, te bi se mogla čaša Lenjinov govor u novom sovjetu. Nje­ vijeće spriječi pustošenja i traži se od­ Bos. Krupa. •Privatno je ustanovljena da prelije, jer je prepuna. On jedošao šteta za imetak naših državljana, koji I mačka štampa saopštava moskovski amo od nekud iž Novog Pazara i ovdje šteta od 99.820 K. • govor Lenjina, koji je držao u novoizasu postradali. Na koncu memoranduma 9) Mu'agi Kučukaliću iz Gračanice de­ brahom sovjetu. Prema tome govoru I se obogativši postao gazda, pa je sad vlada kaže, da ne bi bila u stanju zadr­ postao pravi zulumćar ovdašnjih mu­ vastirana ie šuma odmah iza pre­ Rusija poslije pobjede nad Paskom ne­ žati bijes naroda, ako bi se pustilo, da slimana. Ako bude ovako dalje radio, vrata u Doj. Lukavcu kot. Gradačac, će produžiti rat protiv zapadne Evrope, se nekažnjeno i dalje događaju ovakvi neće nikako valjati, jer se na ovaki a sudbeno ustanovljena šteta iznosi jer će se svjetska revolucija nastaviti I vandalizmi. način najveće zlo širi, koje silno škodi 138.462 K. i napredovati iz Indije, gdje irski vojni­ 10) Azizbegu Ljuboviću Iz Bijeljine Daljnja zlodjela Talijanu. »Domovina« ci snabdijevaju Indijance oružjem i mu- 1 našem ujedinjenju. On bi najvolio. kad bi mogao sve muslimane u našoj dr­ demolirane su i opljačkane zgrade i po­ javlja iz Bakra, da bjegunci iz Istre is­ ničijom. • žavi protjerati u Aziju, a katolike tamo kretne stvari odmah iza prevrata u Dol. kazuju suglasno, da su na otocima i kon-, Bela Kun u Moskvi. »Cause Commu»prijeko«, pa da sami ostanu pravo, Brodeti kot. Bijeljina. Sudbenim očevitinentu nanovo počela interniranja na­ • ne< javlja iz Helsingforsa. da je 29. pr. | slavni. Jer se to najbolje vidi iz tog. ■dom od 2. aprila ili. juna 1919. usta­ šeg svijeta. Jednako od istarskih bje­ inj. došao u Moskvu Bela Kun. vođa ■ što eto ј učitelja muslimana, koji je bio novljena je šteta na 115.460 K. gunaca saznajemo, da su -Talijani u Pa­ mađarskih komunista. U njegovu je po ­ samo učitelj i ništa više, pak je. i njega zinu počinili isto, što Ги Trstu i Puliu. 1!) Mehmedbegn Pašiću i dr. iz Bije­ čast bila sazvana izvanredna sjednica optužio i nazvao »crno-žutim«, jer je ljine popaljene su i opljačkane zgrade Sasvim je opustošena i opljačkana ti­ moskovskoga sovjeta, na kojoj je sudje­ »Turčin«, pa mu treba naškoditi. skara. u kojoj se štampa »Pučki.Prija­ u Batkoviću kot. Bijeljina odmah po lovao također sovjet pučkih povjereni­ Sebi šake Žugiću. jer bi ti čokorilovprevratu. Sudbenim očevidom od 14. telj«« Progoni Hrvata su na dnevnom ka. Lenjin je u svom govoru, u kome ština mogla na nos trgnuti. maja 1919. ustanovljena je šteta 130.000 redu. ga je pozdravio dobrodošlicom, istakao Musliman. kruna. Apaška dolina. Jučer u noći Nijemci zashige. što ih to, Bela Kun učinio svjet­ '2. ) Alibegu Alibegoviću iz Janje kot. jajce, u julu. suv.spremali napadaj na Apašku dolinu. skoj revoluciji i prorekao je. da će Bela Bijeljina popaljeno je i opljačkano po­ Imala se izvesti navala na željezničku | Kun zauzeti odlično mjesto među bolj­ Državne potpore vjeroučiteljima. Mi­ kretno imame i zgrade na 3. novembra nistarstvo vjera uočivši veliku bijedu prugu kod Špilja.. Cijela akcija vođena ševičkim borcima. Kaže se. da će Kun 1918. u Јаф a sudbeno ustanovljena i oskudicu vjeroučitelja, irfiaina i muaje iz Graca. Naše su oblasti, čim je sti­ dobiti važno diplomatsko mjesto. svot^ iznosi 126.000 K. lima, te uopće svećenika svih vjera, gla prijava poprimile potrebne mjere i 13) Ibrahimu Muhamedagiću i drugu podijelilo je iz državnih sredstava pot­ odaslale’ jedno odjeljenje vojske u do­ iz Golubića kot.-Bihač popaljen je i oppore i doplatke na njihove plaće. Ko­ tično područje. Pačkan u raznim selima kot. Krupa po­ liko se vidi, ti su doplatci podijeljeni sakretni imetak, a privatno ustanovljena General PliveHč otputovao n Pariš. sma nepravedno. Njihova nepravednost šteta, iznosi 94.500 K. 20. o- mj. na večer otputovao je kao ne stastoji se samo u tome, što se i 14) Jusi Demiroviću i 190 drug, iz neekspert za razgraničenje između nje­ Međeda. u julu. tuđe pokazala protekcija i velika nevesiniskog kotara opljačkano je i popamačke Austrije i Jugoslavije u Pariš srazmjernost pogledom na materijalno Pravoslavni u Međeđi ne trpe uči ­ Heno odmah iza prevrata pokretnog i general Plivelić. stanje, nego su jedni sasma izostavlje­ telja muslimana. Premda u Međeđi ne­ nekretnog imetka, čija privatno ustani i nijrako ne dobivaju tih doplataka i VANJSKI POLOŽAJ. ma nego samo četiri kuće pravoslav ­ novliena šteta iznosi 5,378.160 K. ako imaju potpuno pravo na njih i sve nih, a ostalo su oko tri stotine kuća Mir s Turskom. Saveznici su odgovo­ 15) Ifet-hanumi Gradaščević udovoj listove, koji se traže za dobivanje do­ muslimana, to njima nije pravo, što, je rili turskoj delegaciji na primjedbe tur­ Džinlć iz Banje Luke popaljen je i op­ plataka. na tamošnjoj osnovnoj školi učitelj mu ­ ske vlade glede mirovnog ugovora, da ljačkan pokretni Imetak i zgrade iza Kao što u svemu, tako su i u ovome sliman, nego gledaju da ga protjeraju, se saveznici ne mogu složiti nikakvom prevrata u selu Koprivni kot. Gradačac, muslimani najgore prošli, samo eto, što te da na njegovo mjesto dođe učitelj promjenom odluka u mirovnom ugo­ a sudbenim očevidom od 4. i 7. marta nema niko da se za njih zauzme. U ko­ pravoslavni. Gostioničar u željezničkom voru, koje oduzimaju Turskoj Smyrnu. 1919. ustanovljena je šteta od 579.923 taru jajačkome gotovo najsiromašnji ibufetu Milan Žugić između tamošnjih To se odnosi i na odluke između Sirije kruna. mami i vjeroučitelji prikraćeni su u topravoslavnih najrevniji je u tom -poslu. i Turske. Saveznici ne mogu dopustiti Nastavke se. Politički prejlcd Naši dopisi �. Kp oj 180 Broj »ПРАВДА* - .PRAVDA* Страва 4. Strana me i ne dobivaju nikakvih doplataka. Da ministarstvo vjera ispravi te ne­ pravde. koje dovode u pitanje eksistenćiju ovih bijednika1 i njihove familije, evo ja iznosim njihova imena, pa je — držim — dužnost kot.-vak. mearif. po­ vjerenstva u Jajcu, da i sa svoje strane' poradi, da se ispravi pogreška dim prije obzirom na onu narodnu: »brza pomoć je dvostruka pomoć«. Evo tih imama i vjeroučitelja, koji ni­ su dobili nikako doplataka: Salih ef. Sefer, imam iz Jezera: Tahif ef. Kurić. imam u Bešnjevu; (krivicom kadije Be- | gića). Ova dvojica vrijednih imama ne 1 posjeduju nikakva imetka, a da ne ra- | zapinju čerge za stanovanje, ima se za­ hvaliti darežljivosti mjfeštana, gdje su imami i čiju djecu naučavaju. Dalje ovi: Hafiz Abid ef. Zjajo. Zuhdi ef. Žužič u J Jajcu. Husein ef. Menzildžić. Muharem ef. Sahman sa Rešnika, Šer'rf ef. Imamovič iz Dnoluke. Vjerojatno da ih imade i još više u kotaru jajačkom, koji u ovim skupim vremenima, bez ikakva imetka kubure sa svojim familijama sa • plaćom, koja nije dostatna ni za na­ bavu soli, a kamo li drugih životnih na­ mirnica. a da i ne govorimo o odjeći i obući, koja za ove bijednike znači luk1sus. Pravda ie temelj države, pa da i naša država počiva na tome solidnome temelju, treba da pokaže ministarstvo vjera sa svojim naređenjem, koje će zbrisati ovu nepravdu, a onemogućiti i svaku drugu sumnju.... Drugi put o NAŠIM PRETPLATNICIMA! Mi smo u prošlom broju upozorili na­ še cijenjene pretplatnike, da ćemo i ako teška srca ovaj broj obustaviti svima, koji nam nijesu unaprijed poslali pret­ platu. Mi smo to i učinili, jer list ne mo­ že opstojati bez stalne i unaprijed pod­ mirene pretplate. Danas kada 1 kg papira stoji 30 K, poštarina svaki komad S hdera, a kamo drugi sitni i krupni izdaci, ne može se list slati badava i na veresiju. Siri su dosadanj; muslimanski listovi propali radi nemara i nehaja svojih pretplatni­ ka. Bojeći se, da se to i nama ne do­ godi. odlučili smo se na ovaj korak. Ko dakle »Pravde« ne dobije, neka znade, da nije izvršio svoje dužnosti i ako je želi dobivati, neka pošalje pretplatu. Nije dosta poslati dug. treba i pretplatu unaprijed poslati, Pripreme za Regentov doček. Grad­ sko poglavarstvo u Sarajevu šalje nam ovu objavu: »Danas u subotu dne 24. ov. mj. za 16 sati saziva sarajevska gradska općina po 1 izaslanika svih vjerskih ustanova, humanitarnih i pje­ vačkih društava i korporacija, na vrlo važan dogovor. Ako tko ne bi slučajno dobio poziva, to se ovim puteni poziva, da izvoli (joći u naznačeni sat.« Šumarska škola u Sarajevu. 1. ok­ tobra «ove godine počima nastava u I. razredu dvogodišnje šumarske škole u Sarajevu. Svrha je ove škole odgainnje šumskog osoblja za eksekutivnu šumar­ sku službu. Nastava će se kretat, u o‘nim granicama, da apsolventi ove škole budu spremni, da potpomažu šum. upra­ vitelje državnih šuma u svim poslovi­ ma šumarstva i da budu sposobni za gospodarenje sa malim privatnim šu­ mama. Praktična sprema biće glavnim ciljem te škole. Uslovi za primanje u ovu šumarsku'školu jesu: ]. Doba od najmanje 15 godina. 2. Potpuna tjeles­ na sposobnost za šumarsku službu u planinama, o čemu odlučuje posebno povjerenstvo. 3. Apsolviranje od 4 raz­ reda gimnazije ili realke ili koje druge ovim školama ravne škole sa dobrim uspjehom u realnim predmetima. Slabo napredovanje u straninj jezicima ne smatha se zaprekom pri primanju. Molitelji. koji ne posjeduju navedene spre­ me, mogu biti, primljeni u šumarsku školu od slučaja do slučaja samo onda, ako polože sa dobrim uspjehom prijam­ ni ispit. 4. Dokaz da su pripadnici kra­ ljevstva Srba, Hrvata^ i Slovenaca: 5. Svjedodžba o vladanju kod onih molitelj^koji ne prelaze neposredno iz gore Centralna drogerija Braća Šahinagić Miševi, štakori, stienice, i žohari Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla-’ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv, poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 1Q'— za žohare ruse i Švabe po K 10'— Osobito jaka vrsta K— Ospbito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe»po K 6— i K 12—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K i i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—,' Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JCnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 proslavi Vidovdana, koji je proslavljen, zatvaranjem dućana, o »veziru« Škrgi i drugim »kerefekama« Stjepanova gra­ da Jajca. ab. Domaće vijesti STAN sa koštom može oobiti učenik ili učenica-muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane •♦♦♦♦♦♦»♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦«♦ • PAPIRNICA • : HAMDIJE KOPČIĆA I > * ► > ► ► preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točuo । Ci;ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < * < < < ] navedenih škola u šumarsku školu. 6. Dokaz'da ima sredstava za izdržavanje kroz cijelo vrjjeme trajanja nauke u šu­ marskoj školi. Siromašni molitelji ia Bosne i Hercgeovine, koji su sa vrlo dobrim uspjehom svršili četvrti razred srednje škole, mogu dobiti zemaljske Stipendije. Broj učenika je ograničen te će se odrediti prema potrebi. Molbe za primanje'u tu Jkolu sa navedenim do­ kumentima valja po.slati Zemaljskoj Vla­ di šumski odsjeli u Sarajevu najkasnije do 15. avgusta 1920. Svraćamo pažnji naše mladeži na ovu školu i apelui^mo na nju. da se. po­ svećuje ovome zvanju, koje je i uno­ sno ј za zdravlje korisno. . Trešeljak. Opredelio se! Ja ka« predstavnik ^ba Muslimana »re«a više gradskog pozdravljam “ rp. Narodnu orgasizaciju i pozivam ceo srpski narod da se pokloni pepelu palih koraca* reče Munib Hadii-OSmanagić. Kalemo li da je Srp. Nar. Organisaeija djelo ludog Čokorila, onda nam ostaje Samo đuinost. da јоб predstavimo f. Muniba- Dakle ko je taj Munib? Pisao je u „Biseru", onda u „Jugoslaviji*. „Vremenu* je poslao jedan sastavak pun latiDizma i mi mu poručismo, da nemamo vremena sa prevagjanje. Kasnije ee je javio — „Buduenosti.", daje grdno nasamari svojom „taktikom* u širenju naprednog nacionalizma i da debije i od nje lekciju, noseći uaa sve to aaslev politički referent musi, organizacije sreza Vifiegrad" I eto ga sad pozdravlja — Čokorila. Našla rreea (ambicije)eakrpu (Crnog Kabineta) HilhElm F. TiefEnbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Pre poručuje na veliko: Benzijj nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisd sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma., razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. M.Bohn&Co Zsomđolya, Banat g Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | 0 Tuntnala UuilllUiU II U Canaionil UUluJuVu. Filijale :*Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla.#— ispottave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zattupitva: Bugojno, Gacko, 0 Goražda, Konjic, Kon Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. P Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. и Bavi se svim bankovnim ooslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Ргјша bc iIdidi zastupstvo u B. i H. AsslcurazlHl gtierall I Pmg nnpkg dmitva м osiguranje profil nezgaia i iteta, in vrsti osiguranja. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. и Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. e Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. PupHarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove ntjbržć I najpovoljnije. 1 Odgovorni tnoMk: F. SoUka. . ’ У!мж»: CtttraM 0Л<и »S И. O.« 47 SUiHMMtiH D. fc A. KUM. Самрм. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1f06d6363014374f7e99cc217dfbceb7.pdf c475ad0c04ee1980a1c1f20d149e96ab PDF Text Text Poštarina u ••tavom platana. / POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi še u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pešt. štedionice 1119. Broj 76 (181) Sarajevo, utorak 27. jula 1920. (12. zilkade 1338.) Iz Sandžaka i Makedonija. Povodom inspicirania g. Li. Davidoviča i. Godine 1912., po balkanskom ratu, upitan od svog prijatelja Srbina pravo­ slavnog »kako mu izgleda novo stanje i Srbija, te kako se sad osjeća?«, jedan stari musliman iz Skoplja odgovorio je svom poznaniku ovom kratkom i ka­ rakterističnom izjavom: »Bolje askerije (vojništva) a gore milicije (policije i inih civilnih oblasti) nema u Evropi.« — jednom prilikom u razgovoru sa da­ našnjim našim ministrom unutarnjih dela g. Davidovićem, taj mu je Srbin pripovijedao mišljenje i lakonički odgo­ vor svoga poznanika muslimana, našto jeg. Davidovićprimjetio: »jest! Spremili su tamo (u Makedoniju) činovnički ološ, koji će nas kompromitovati.« Ako je stari musliman Skopljak do­ živio današnje dane ј prilike koje kod nas vladaju, sigurno je u svom pređašnjem sudu i mišljenju izraz »Evropa« zamijenio sa »Centralna Afrika«, pa bi bilo zanimljivo čuti sadanju primjedbu, koju bi učinio g. Ljuba Davidović, naš dojučerašnji ministar predsjednik, a da­ našnji ministar unutarnjih dela. Jer kao takav on je najodgovornija ličnost za neuredne prilike koje vladaju kod nas, a koje stvaraju i podržavaju nesvjesni, nesavjesni ј nekvalifikovani činovnici; taj »jološ«, kako se je izrazio sam gosp. Davidović. G. Davidović je skoro »inspicirao« naš Sandžak i Makedoniju, i mj smo se na­ dali da će taj reklamirani protivnik ne­ savjesnog i nesavremenog sistema uprave, koji upropašćuje sve zdrave podloge snošljivog poređka, objektivno uočiti sve razloge i potankosti koje — i u našoj sredini — podržavaju staro Makedonsko i stvaraju novo Sandžačko pitanje. Razloge, slične onim, koji su ruinirali podloge turskog gospodstva u tim krajevima. Mi smo se nadali, da će g.’ Davidović tom prilikom uočiti sve stvarne i glavne motive naših nesređe­ nih i nesnosnih prilika, da će ih nepristrašno i pravično proučiti, te raditi i posredovati na izravnanju suvišnih su­ protnosti. Držali smo, da će g. Davido­ vić državničkom mudrošću, koju treba da posjeduje jedan ministar i predsjed­ nik jedne velike stranke, nama musliSarajevo, 26. jula. Službeni list naše vlade našao je za shodno, da se obrecne na našu bilješku »Službena laž« i da nam dadne uputu kako se ima — odazivati na telefon. Mi smo protestirali što naše uredništvo nije pozvano na konferenciju predsjed­ nika vlade sa novinarima i upitasmo ko uosi odgovornost za 1 a ž n u vijest »Nar. Jedinstva«, da su svi novinari pozvani. I mjesto da nešto kaže, >N. J.< nam iz­ lazi sa jednom vjetrenjačom i upliće šefa ureda za pabirčenje po zagrebač­ kim novinama. Godina II. telefon broj 124, ali se nijedan put nije I uspjelog telefonskog poziva trebao po­ slati usmenu poruku. Nije dovolj­ niko odazvao na tome telefonu. Prema no htjeti saopštiti naređenje, nego ga navedenom može svako, ko hladno i je trebalo ili saopštiti ili izvijestiti vla­ razborito misli — ustanoviti, da je du, da ona učini što treba. Ovako se navedeni napadaj bez temelja i neumje­ ne možemo oteti sumnji, da g. Stevo i san. Ako u toj stvari ima do koga kri­ u novom zvanju tjera svoju »politiku« vice, krivo je uredništvo »Pravde«, što mimoilaženja nas muslimana. No zalu­ se ne odaziva na telefonske pozive i što du. Mj smo tu, pa kome pravo, kome — članova uredništva u to vrijeme ne­ krivo. ma u redakciji«. Na račun vlade imamo primjedbu, da Tako službeni list. Prvo i prvo imamo i drugi put poziva putem svog predsjed­ naglasiti da su se u to doba slučajno ničkog ureda, naročito u stvarima, gdje nalazila u redakciji — dva člana ured­ je u pitanju naš paritet sa ostalim pred­ ništva i kategorički izjavljujemo da re­ stavnicima. A »Narodnom Jedinstvu« dakcija »Pravde« nije zvana na telefon. Prema tome upućujemo šefa »presbiroa« velimo, da naslov »Zagrižljivost« saču­ va za polemiku s kim drugim, a vala i da je krivica na »marnim« telefonistki»pamet« bi moglo prosipati kome dru­ njama. Dalje konstatujemo da nije poz­ vana п, »Obrana«, a što je glavno, nagom. Jer i ovaj put. kao obično, što bi glašujemo da je šef presbiroa nakon nc- i kola škripala. — volovi buču!... manima uliti bar nadu, da će se iscijeliti mnoge i duboke rane, koje nam do sada zadade bezbrižna centralna vla­ da, bezglava i nesavjesna lokalna uprava, te nezasitni naši tlačitelji mnogi od nazovi naše braće i sugrađana pra­ voslavnih. Mi smo se nadali pravdi i pravičnosti bar ovaj put; ali kao i do­ sada, sve nas nade iznevjeriše. Daklen je istina, da se »pravda ne prosi nego iznudava«. Kad već hoćeš tako, onda g. Davidoviću znaj i upamti, da Jugo­ slavija nije prćija »demokratske« stran­ ke. kao što ni Sandžak i Makedonija nijcsu isključivo i neogrančeno pravno vlasništvo njihovog pravoslavnog živ­ lja! Varaš se i Ti i Tvoji istomišljenici, g. Davidoviću, ako drukčije mislite i znajte da inspicirati jednu pokrajinu ne znači čuti pritužbe i mišljenja jednog manjeg dijela njezinog' stanovništva, koji je stvorio i hoće da održi metež, navaljujući odgovornost na drugu po­ (Nastavak) 2. tlačenu stranu. Inspiciranje ne znači U ponedjeljak 5. jula krenuli su naši primiti referate činovnika, od kojih bj delegati ranom jutrom iz Trebinja. a na — da im je šef ispravan — većina do­ stanici Ravno dočekao h je vrijedni Ijušla na optuženičku klupu. Njihovi su re­ binski muallim i imam Omer Hulusi ef. ferati i nestvarni i netačni, a odlikuju Durić, koji nije žalio tog truda, da pre­ se samo time, šfo kao i savjeti Vaših noći u ovoj osamljenoj seoskoj stanici. partijskih privržehika kipte samo i je­ Ljubinci su naime očekivali naše dele­ dino optužbom na muslimane. Gdje još gate u nedjelju iza podne, pa su se, radi inspiciranje znači ne primiti k sebi ni njihova okašnjenja, ostale istikbaldžije jednog jedinog muslimana, pa ne čuti morali vratiti u Ljubinje. Iza napornog njihove želje i mišljenja. Vi niste udoputa delegati su oko podne prispjeli u stojili razgovorom niti jednog muftiju, Ljubinje, gdje ih je pred isl. čitaonicom koji je to molio, a imali ste vremena, dočekao mjesni odbor, okružen velikim da u Mitrovici održite čak i pouzdanički brojem građanstva i naših kršnih teža­ partiski sastanak! To je sramota g. Da­ ka. Ispred odbora pozdravio je delegate vidoviću, to je škandal! g. Smail ef. Serdarević toplom dobro­ Vaše uredbe i odredbe »za obezbededošlicom, na kojoj se zahvalio mufti nje i povratak reda«, koje ste predložili efendija također čuvstvenim odgovo­ ministarskom vijeću i koje je »Demorom. Nakon što se je svršilo upoznava­ kratija« komentarisala, ako i ne otvore­ nje i delegati malo odmorili, gosti su no, pozivajući se na njih sa usklikom odvedeni u gostoljubivi dom Hajrudin»ugušimo Turke«, samo će biti barut u age Krilića, gdje su objedovali, a za tim nevještim i nesavjesnim rukama našeg je u 3 sata otpočela skupština, koju je činovništva, 'koHm će ono zapaliti naš kratkim govorom otvorio predsjednik kućni krov. To će pridonijeti samo još mjesnog odbora predloživši, da skupšti­ višćm zapletaju nesnosnih prilika, koje nu rukovodi g. Maglajlić. će kasnije biti još teže ugladit!. Promašen je cilj i svrha Vašeg pu­ SKUPŠTINA U LJUBINJU tovanja, jer niste htjeli ili niste umjeli bila je vrlo brojno posjećena, a naročito biti objektivan i pravičan. je upadao u oči vrlo velik broj seljaštva Da Bog do niste ni išli! tako, da nije bilo ni jednog sela koje ni­ Plevlje, juli. Orfe Ćehotinjski. je bilo zastupano bar sa 4—5 delegata. Prvi je uzeo riječ gosp. muftija Ma­ gla i 1 i ć i u duljem. vrlo iscrpnom i »U srijedu, veli »N. J.«, 21. o. mj. oko stvarnom govoru ocrtao potrebu i svr­ 10 sati prije podne, po naređenju, šef hu organizacije, dužnost, da se svi zbi­ presbiroa (?) telefonski je obavijestio jemo u čvrste i odlučne redove, te po­ uredništva ovd. novina, da g. predsjed­ trebu, da jedinstvenim nastupom bez nik vlade poziva sva uredništva ovd. ikakva straha i ustezanja izvoištimo listova, da u 11 i po sati toga dana dođe ravnopravnost, ličnu i imovinsku bezpo jedan član uredništva kod g. pred­ bjednost te ostala građanska prava i slo­ sjednika. Tom prilikom je šef presbi­ bode. Govor je kao i u Trebinju učinio roa (!) zvao i uredništvo »Pravde«, dubok dojam i mufti ef. je pri svršetku telefon broj 124, ali — nije se niko oda­ burno pozdravljen. zvao. Pošto su došli novinari oko ll'/B Zatim je uzeo riječ naš urednik K o rsati, šef presbiroa (ala se ovaj Stevo k u t, te vrlo popularnim načinom rastu­ voli šepiriti svojim naslovom!) je u pri­ mačio naš program i položio račun o sustvu novinara nanovo dva puta zvao radu predstavništva naše organizacije. Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini Naročito je govorio o potrebi jedinstva medu seljaštvom i građanstvom, te o I štetnosti nastojanja lažnih seljačkih i »prijatelja«, što pod firmom brige za [ seljačke interese unose smutnju u isl. i dio našeg naroda i hoće da oslabe našu ј otpornu snagu proti tiraniji njihovih доsa i zaštitnika. Dalje je s osobitim uspjeI nom naglasio potrebu, da se naš svijet ne da zastrašiti pritiskom i terorom vla­ sti i da smjelo istupa proti svim beza­ konjima, što mu ih čine pojedini organi oblasti. Kotarski predstojnik nije više »poglaviti« gospodin, koji može po svo­ joj volji i ćejfu udarati po glavama na­ šeg svijeta. On je odgovoran činovnik jedne demokratske uprave, dakle sluga naroda, koji ima samo tu dužnost i za­ daću da se brine za narodne potrebe i da čuva propise zakona. Zakon vrijedi kako za vas. tako i za njega. I kad go­ spodin daje nezakonit nalog, da vam se oduzmu konji i drugi "vaš hajvan i dad­ nu ljudima dobre volje i ištaha za tu­ đom mukom, onda se slobodno pritužife na ovakav postupak i ne dajte da vam pogazi pravo na slobodno uživanje vašeg imetka. Kad mu ulazite, znajte da njieste njegove sluge i robovi, s ko­ jima ne smije biti ni osoran, a kamo li da bi mu palo na pamet, da vas grdi, ponizuje i izbacuje iz ureda. Prošla su vremena, kad je narod trebao da strepi pred gospodom; danas je novo doba slobode i carstvo zakona, samo zakona, pred kojim je jednak i seljak i gospodin sreski. Tuđe ne diraj, niti od nas traži da ti donesemo takrir na Hasinu njivu, ali svoje čuvaj i ne daj nikom, da ti se u tom ortaci. Da si jači, podaj bratu is­ krenu bratsku ruku, jer ćeš se samo za­ jednicom i odlučnošću, samo snagom i neustrašivošću održati u ovim abnor­ malnim prilikama, koje ne mogu dugo, potrajati i koje se moraju. poboljšah. Dotle, a i kasnije: ruku ruci, srce srcu, glavu brdu! Jer uzobaraš li je kao do sad, budeš li nehajan i neorganizovan kao dosad — nema od tebe ništa. �Zatim je govorio o načinu organiza­ cije i potrebi, da mjesni odbor bude iz­ dašno poduprt u svom radu, o dužnosti­ ma i pravima članova organizacije, o potrebi discipline i t. d. Govor je prim­ ljen silnim oduševljenjem i odobrava­ njem. a kao vidljivu pošlledicu ističemo to, da je uz jednoglasno odobravanje izabran kotarski odbor organizacije, ko­ jem su skupštinari obećali izdašnu pot­ poru. Gospodinu sreskom nije bio po ćeifu ovaj govor, pa je mjestimice tražio da predsjedatelj upozori govornika na red. Naravno bez uspjeha, jer se govornik nije nimalo odaljivao od zakona. Na skupštini nije bilo inovjeraca. izuzam 5 -6 seljaka i komesara gradske opštine. iza skpuštine naš je urednik održao konferenciju sa nekim odbornicima i glavnim seoskim delegatima, kojima je dao upute u pojedinim pitanjima i još jednom im stavio na srce preporuku našeg predsjednika, da traže otvaranje škola u svojim selima i da podupru naš Gaj'ret«. Seljaci su na njeg učinili silan dojam, kako muževnošću tako i osobi­ tom bistrinom pogleda na prilike u ko­ jima živimo i kultnrno-gospodarske po­ trebe. kojima valja smjelo pogledati u oči. Taj seljak nimalo ne zaostaje za na­ šim prosječnim građaninom. Dao Bog, pa uskoro svi naši seljaci bili na ovakoj visini. Onaj adže. što je na pljačka­ ške prohtjeve i njihovu behu odgovorio smionim istupom i junačkom izjavom: »Ne puca se u havu. već se muško ga­ đa u čelo ili u prsa!« Treba ga vidjeti i s njim govoriti: on se ne opisuje. Pa njegovo unuče, što ga je izdržao na Ijubinjskoj osnovnoj školi i sad pita, kako će ga smjestiti u šeriatsku gimnaziju ili okružnu medresu! Treba ih gledati i upoznati, pa da čovjeku bude jasna ko­ rist rada svjesnih inteligenata u širokim slojevima našeg trijeznog i bistrog na­ roda! ... «1 БроЈ 181 Brdf .PRAVBA' — „ПРАВДА* Strana 2 Страва | I I I ! ■ ne kulture. To sramotno djelo doživje­ lo je Sarajevo u petak dne do. o. mj, gdje su dva besramna individua iz za­ sjede napala jednoga od urednika »Jugoslavije« i to u po bijela dana i tukli ga uz pogrde, spominjući pisanje »Ju­ goslavije«. Ova se sramota još podvostručuje, kada se primijeti, da je napad­ nuti urednik uz to još i svećenik. Svi se obrazovani narod; bore za slobodu štampe i troše silnu energiju, da ;e dobiju i bdiju nad njom kao nad kakvom svetinjom, dok se kod nas na­ stoji ugušiti pomoću mafije. Mi najodlučnije ptotestiramo proti ovakih zlikovačkih anpadaja i tražimo, da se bezuslovno zikovci pronađu i exzemplarno kazne. ŽANDARSKA DRZOMTOST. Uz minuli Ramazan došao je u selo Soko, kotar Graćanica, žandar Svjetličić sa još jednim drugom i sjedeći me­ đu Muslimanima seljanima. koji su po­ znati kao vrlo pobožni ljudi, javno grdio najveće svetinje, što ih Muslimani ima­ ju i to bez povoda i ma kakva razloga. Isti dan, kada su se vratili u Gračanicu. napao je sokolske Muslimane žandarski narednik Charaus sa riječima: »Treba ove Muslimane pobiti kao pašćinje, jer se vidi, da su izdajice svoje države i oni su još i organizaciju proveli«. Gornje pogrde i osvade izrekao je Svjetllčić i Charaus pred Omerom Topčagićem. Mustafom i Smailom Bešićem, te Mahmutom Bešićem. Tražimo od žanđarske predpostavljene vlasti, da o ovom slučaju povede izvide i da krivce kazni i pouči svoje podčinjene, da ne smiju izvrgavati ruglu muslimanske sve­ tinje i ovako nekvallfikovano osuđivati sa izdajstvom jedan elemenat, koji se je uistinu u svim prigodama pokazao najboljim prijateljem ove države. Naro­ čito treba podučiti toga Charausa, koji je došao Bog zna odakle trbuhom za kruhom, da su Muslimani autohtoni elenienat u svojoj domovini, za kojv ga ve­ žu i osjećaji i tradicije i ne će je napu­ stiti ni za čiju volju, a ne će ih otjerati sa domaćeg ognjišta ničiji teror. Ako su' žandari organi reda, treba da ga po­ stavljaju i čuvaju, a ne da ovako bez­ obrazno izazivaju naše težake. Istočno pitanje. mirovnog ugovora i grozeći se oduzećem Carigrada sultanovoj vladi za slu­ čaj. da ne potpiše ugovor, što znači, da je unska vlada postavljena pred pro­ blem: potpisati ili nestati — odgovor sa­ veznika ipak donosi neke veoma slabe izmjene ugovora. One se tiču poglavito Dardanela. Tako je Turskoj dozvoljeno, da Ima delgata u internacionalnoj komi­ siji, kojoj će biti povjerena uprava rnoreuzina. U primjedbama na tekst ugovora, koje je turska delegacija stavila, piše: »Daleko od toga, da osigura internacio­ nalizaciju Dardanela prema istaknutom cilju, režim kakav je naznačen u ugovo­ ru, favoriziraj će nacionalizaciju Dardanela ix> jednoj dri joj državi.« (Op. ur. »N. D.«: Misli se Engleska.) Savez­ nici nisu odgovorili na ovu prjmiedbu i ona i dalje čeka odgovor. Okupacija Trakije. Grčke Su čete za­ počele svojim napredovanjem u svrhu zaposjednuća Trakije. Daljnja mobilizacija u Grčkoj. Javlja­ ju iz Atene: Pozvani su pod zastavu: 1) klasa rezervista iz 1905. godine porijetlom iz Stare Grčke; 2) novaci iz 1921. i 3) prirođeni Grci od 1. maja 1918. do 5. juna 1920. Ova nova pozi­ vanja dovode se u vezu o glasovima o bugarskoj mobilizaciji, a vrše se i radi pojačanja trupa u liniji. Smirna odcjepljuju ispod turskog go­ Odgovor saveznika Turskoj. »Narod­ spodstva. jer su ha tim teritorijima Tur­ no Djelo« prenosi iz »Tempsa«: Tursko ci u manjini.« pitanje u Spaa kao i u San Rentu bilo Ako ove riječi izazivaju izvjesne ne­ je tretirano paralelno s njemačkim pita­ zgodne uspomene, treba priznati, da se njem. Dok su Francuska. Italija i Belgija stvar ne tiče nas. Francuska je jedina zahtijevale od Njemačke ugljen, na koji sila, koja je žrtvovala, a i danas žrtvuje imaju pravo, bio je sastavljen odgovor, vojnike za obranu Armenaca: događaji kojim su saveznici označili Turskoj Svo­ u Cihciji to dokazuju. Kavkaski Ar­ je definitivne mirovne uslove. »Temps« je već više puta prikazao ovakav rad menci, koje francuske trupe nisu mogle Po zlu [»znati »demokratski« mini­ i dokazao, da bi se sva pitanja trebala doseći, predane su na nemilost boljše­ star za agrarnu zbrku, Hinko Krizman, vika i Turaka. A poznata je stvar, da odjelito rješavati, U Turskoj zahtijeva izdao je 14. o. mj. naredbu o ustrojstvu interes mira, da saveznici nadu ravno­ su engleske trupe — makar je Fran­ »agrarne direkcije u Sarajevu i njenih težu među sobom. Prema Njemačkoj, cuska poslala jedan bataljun pojačanja ■izvršujućih organa«, koja će prema od­ sasvim protivno, interes mira zahtijeva, — evakuirale Batum. koji je bio jedina redbi § 1. biti izvršni organ mini­ da se saveznici međusobno pomažu. solidna baza, da se preko nje snabdjeva starstva za agrarnu reformu za područ­ Konkurencija saveznika na istoku ne siromašna armenska republika Erivan. Radi telefonskog izvještaja iz Stoca, je Bosne i Hercegovine, te njemu ne­ smije da zapriječi njihovo jedinstvo pre» Sto se tiče Tracije, ona bi već pred našim delegatima nije bilo moguće udo­ posredno podvrgnuta. rna Njemačkoj. I nije dopustivo, da 40 godina otpala ispod turske vlasti, da voljiti vrućoj želji Ljubinjaca, da noće Prema š 2. naredbe zadaća je te di­ Francuska, koja je prisiljena održavati Engleska nije godine 1878. zaustavila u njihovoj sredini, pa su iza ićindije na­ rekcije, da na svom području i z v r š ujedinstvo fronte protiv Njemačke, radi pobjedonosno napredovanje Rusije. S stavili svoj put. pozdravljeni srdačnim j e poslove podjele zemlje s obzirom na toga izgubi jedan dio svoje baštine na druge je opet strane dozvoljeno vjero­ ovacijama Ljubinjaca i ispraćeni na više broj porodice, mogućnost obradbe i na­ istoku. Evo, što su si saveznici trebali vati, da londonski kabinet nije još ne­ kilometara od strane njihovih odlič­ ročite ekonomske prilike. Kod podjele reći. davno shvaćao etnografske razloge, koii nika. zemlje vodiče agrarna direkcija brigu o Ali. učinjeno je drugčije. Sudbina is­ naređuju, da se istočila Tracija da Grč­ Nekoliko kilometara pred Stocom do­ bivšim (!) zemljovlasnicima, koji su bili taka bila je rješavana u doba, kad je koj, jer je misho prije pet godina, da čekalo ih je izaslanstvo tamošnjeg mje­ zemljoradnici ili koji će svoju egzisten­ Amerika absorubirana svojim unutraš­ Bugarska treba zadržati zapadnu Trasnog odbora sa predsjednikom Hasan ciju vezati uz zemljoradnju. Ona će da njim pitanjima, Rusija predana na mi­ ciju i dobiti uz to jedan dio grčke Ma­ ef. Šehićem na čelu, kod kojeg su otrukovodi kolonizacione poslove i lost I nemilost komunista, Italija preokedonije: okrug Kavalu. sjeli ј izvanredno ugošćeni. Sutradan dodijeljivanja zemlje dobrovoljcima i kupljena ekonomskim ј socijalnim pro­ Napokon za Smirnu zna svako, da ju (utorak 6. jula) su održali konferenciju kontrolira vršenje državnoga nadblemima, kojima se mora dodati i jadran­ je Lloyd George htio dati Italiji pred sa mjesnim odborom i posjetili islam­ zora i državne uprave na zemljištu ve­ sko pitanje, a Francuska mora da bude tri godine, za sastanka u Saint-Jeansku čitaonicu, odakle su oko 10 sati kre­ likih posjeda, da kontrolira promet i stalno spremna, da prisiljava na pošti- . de-Maurienne. Istoga ljeta Engleska je nuli u salu »Jugosl. zanatlijskog udru­ opterećivanje zemlje te da preko podre­ vanje versailleskoga ugovora. Ovo ne izmijenila note s Francuskom i Italijom ženja«, da održe jednu od najbrojnije đenih agrarnih ureda provada revizije bijahu dobri uslovi za stvarnje trajne o tom, da se Smirna s okolinom preda posjećenih skupština u ovom gradu. pobeglučenja i uzurpacija. Ona će dalje odluke o istoku. Konzekvencije će se Italiji. Tek god. 1919. g. Lloyd George (Nastaviće se.) odlučivati u sporovima kmetova i begs vremenom razviti. je odobrio odluku, koju je tako isto po­ lučara, naročito u sporovima o posjedu Odgovor, koji su saveznici upravili tvrdio i g -Clemenceau, da se grčke čitlučkih i beglučkjh zemalja, te o pra­ Turskoj, ne donosi ni jednog novog ar­ trupe iskrcaju u Smirni. Istina je, da je gumenta. U njemu se opetuju misli tako grčka vojska učinila saveznicima veli- j vu, upisu i ispravku upisa, obitelji poje­ dinaca na čitlučkim i beglučkim zemlja­ česte u Engleskoj još iz vremena Gladkih usluga. Ona je parirala konzekven­ ma. Dalje će presuđivati u drugoj mol­ stona: »Turčin je nepopravljivi ugnjecije. koje su mogle nastupiti uslijed en­ Barbarski napadaj na novinara. Uz tavač i treba ga odjuriti.« »Saveznici« gleske istočne politike, politike, koja je | bi o vrstama begluka i o zahtjevima, — veli se nadalje u odgovoru — vide sva nedjela, što se događaju po našim zahtijevala upotrebu sile, a sile nije bilo. I koji se na njih stavljaju, o njihovom izselima i gradovima, bilježimo jedno zlo­ jasno, da je došlo vrijeme, da se iedDa nije bilo grčke vojske, moralo bi se | lučenju, te o izlučenju mulkovnlh obje­ djelo. gdje su zlikovci počeli napadati nom za uvijek dokrajči s turskom do­ kata ispod agrarne reforme, odnosno o slati vojsci generala Milnea još mnogo i predstavnike javne štampe, koja je minacijom nad drugim narodima....... bataljuna pojačanja, vojsci, koja do da- i njihovom privođenju svrhama agrarne nekim našim izvjesnim elementima ne­ Kroz dvadeset posljednjih godina Ar­ nas nije uspjela da istrgne Carigrad is- I reforme. Ona ureduje financijalnu stra­ poćudna. Pljačkašno-batinaška je tjesnomenci su bili masakrirani na najbarbarpod upliva turskih nacionalista. Posve nu agrarne reforme naročito prema biv­ grudnost posegnula i zatim, da šakama skiji način... Savezničke sile ne mogu je, dakle, prirodno, da saveznici ne mo- I šim (?!) gruntovnim vlasnicima, rješa­ ; toljagama uguši slobodu štampe, koja I pristati ni na kakve izmjene klauzula mi- I gu ništa prigovoriti grčkim zahtjevima, | va o pravu kmetskih i kmetstvu sličnih, se poštuje i kod naroda vrlo primitiv­ I rovnog ugovora, kojima se Tracija i i Odbijajući promjenu stipulacija teksta i te bglučarskih odnosa vrši djelomičnu Naredbo o ustrojstvu адг. direkcije u Sarajevu. Bilješke. F E LJ TON. A Hifzi Bjelevac . Rene Logotetides. (в5> XX. Za bijeg Rene i Zijaa doznalo se je tek drugi dan. Salih paša je naredio, da se pretraži čitava okolica I izdao za njima tjeralicu slijedećeg sadržaja: »Kažnjenik Petro Papadoplos oko trideset i osam godina srednjeg stasa, tamne puti, sa osječenim malim prstom u lijeve ruke, plave kose, izbočenih zelenih očiju pobjegao je iz zatvora, u noći od dvadeset šestog i dvadeset sedmog marta po starom kalendaru. Posebno obilježje, po kome će se poznati jest tvrd naglasak u govoru i teško iz­ govaranje »gain-a“. S njim su pobjegli, kako iz­ gleda i dr. Zija bivši liječnik u Carigradu, sredo­ vječan, visoka rasta, crne brade i brkova, suhonjav sa osobitim znakom na glavi od posjekline, te li­ ječnica iz Carigrada, Grkinja Rene Logotetides, oko trideset godina, visoka, crne kose, lijepa izgleda s crnim madežom na lijevoj strani pod vratom. Tur­ ski govori dobro naglašujući »kj«, kao »ć«. Ko ot­ krije njihov trag ili ih pronađe, neka javi prvoj voj­ ničkoj ili žandarmerijskoj karauli, a za to će biti nagrađen sa pet hiljada groša. . . « Telal je vikao dva dana izasebice, određene su potjere na sve strane, ali se nije ništa moglo pro­ naći. Tek nakon deset dana iza toga našli su ri­ bari na morskom žalu između stijene »KaradenizTepe«, i obale jednu nepoznatu lešinu, koja se je počela već raspadati. Istražna komisija je ustanovila identičnost lešine prema opisu u tjeralici. Bio je to Petro Papadoplos Pretraživanjem Tepe pronašli su ostatke čamca, koji se je morao o stijenu razlupati. Kako se je to dogodilo nije se moglo tačno usta­ noviti , pa se je komisija zadovoljila zaključkom da su sigurno i Rene i Zija tu zaglavili kada se je čamac razlupao o stijenu. Ovi zapisnik s valijinim izvještajem poslan je u Carigrad. Poslije se ustanovilo, da je na imanju Azerbeidžani Oglu prenoćila jedna djevojka dva dana iza toga događaja, koja je mogla biti indentična s Renom Logotetides. Azerbeidžana su zatvorili, ali su ga opet pustili, jer se je ustanovilo, da nije mogao znati za bijeg Rene Logotetides. Azerbeidžana su zatvorili, ali su ga opet pustili, jer se je ustanovilo, da nije mogao znati za bijeg Rene i Zija-a. Poslije tri mjeseca donijela je »Helenia« vijest, da je velika pobornica mladogrčke ideje sretno iz­ makla iz zatvora u Trapezuntu i da se je povratila u Grčku, gdje boravi na imanju svojih rođaka u Ksantisu. Na ovu vijest izvijestio je turski atenski poslanik svoju vladu ovako: „Iz ovdašnje »Helenije« doznao sam, da je po­ bjegla iz zatvora Rene Logotetides, pa sam se informisao o njezinu daljnjem radu. Na večeri u mladogrčkom klubu, koja joj je u počast priređena re­ kla je: »da Grci moraju ostvariti svoj ideal i doći tamo odaklen su ih potjerali divlji narodi Seldžuka . Započeto djelo dovršiću tamo!. . « Ona sada boravi u Ksantisu, ali držim da će sigurno pokušati opet doći u Tursku. Ovdje prilažem jednu njezinu foto­ grafiju radi ravnanja, ako dođe pod drugim imenom.« Ovo je izvješće dostavila vlada Jildizu, da on odredi shodne korake. Izetbey je dobivši ga u ruke sjetio se događaja prije četiri godine, a s ovim -u vezi Ihsana Sururzade, kojeg je već bio i zaboravio, jer nije bio u Carigradu. Za to je odmah naredio, da se istraži gdje je Sururzade, da se na nj pazi i eventualhi put u inozemstvo da mu se zabrani, ka­ ko ne bi opet došao u dodir s tom opasnom Grkinjom. Međutim dobio je Izet brzo izvještaj o Ihsanu, koji ga je maio i iznenadio. Pouzdanik Izetov javio mu je, da ga je vidio na Terapijama, kada je raz­ govarao u prisutnosti Akifbeya s princesom Nesimom. Izet nije ni čim odao svoj nemir na tu vijest, ali otpustivši svoga doušnika skočio je kao bijesan na noge i promrmljao: »Ta žena! . Ja ću je rastaviti od njih« . . . A za tim je unišao sultanu .. (Nastaviće se) �Број 181 — Broj ■ekspropriaciju velikih posjeda i begluka, koji se privode u svrhe agrarne refor­ me, i izdaje zemlju u privremeni zakup. Prema specijalnim ovlaštenjima i upu­ tama ministra za agrarnu reformu ona sarađuje kod uređenja pitanja servltuta na svim javnim 1 privatnim šu­ mama i pašnjacima, te u svim ostalim agrarnm operacijama. Konačno ona ru­ kovodi agrarnu statistiku, izrađuje na­ crte i predloge u poslu agrarne refor­ me, tc rukovodi i nadzire podređene uredbe i komisije svoga područja. Po § 3. agrarna je direkcija druga instancija u poslovima provedbe agrarne reforme i kao takova rješava u drugoj instanciji žalbe protiv odluka okružnih agrarnih ureda. Žalbe protiv odluka agrarne direkcije imadu se uložiti kod nje same u roku od 14 dana iza dostave odluke. Žalbe nemaju odgodne moći, ako je predmet spora obrađivanje zemlje. Žalbe na minstarstvo za agrarnu re­ formu protiv odluka agrarne direkcije dopuštene su u svakom slučaju, osim ako ih naročiti propisi isključuju. § 4. propisuje da će agrarna direkcija imati ovih šest otsjeka: I. Opći odsjek koji prima, otvara i dodjeljuje poštu, vodi personalija činovnlštva i vrši administrativnomanipulacione poslove. 2. Pravni odsjek, koji sabire pravni i statistički materijal za uređenje agrarne reforme, te izrađuje osno­ ve, nacrte i predloge te pravna mi­ šljenja u pitanjima agrarne refor­ me. 3. Odsjek za kmetske, kmetstvu slič­ ne i beglučke odnose, koji rješava poslove, što se odnose na kmet­ ske odnose, na prioračke. pridržničke i napoličarske odnose, te na prijepor nebezlučkezem- l 1 i e. ■4 . Odsjek za velike posjede, koloni­ zaciju i dr., koji nadzire upravu ve- . likih posjeda, izdaje u privremeni | zakup zemlje velikih posjeda, vrši revizije zakupnih i sličnih odnosa, i vrši djelimične i konačne poslove : ekspropriacije, podjele i likvidacije j velikih posjeda, rješava o servitu- ; tima i o pravu servituta drvarenja i ispaše u šumama i pašnjacima. Sve ovo vrši i za one beglučke zemlje, koje se otkupom imadu da privedu svrhama agrarne reforme. Ovaj odsjek vrši i sve poslove i oko unutrašnje kolonizacije, oko preseljavanja naših nacionalnih elemienata iz inostranstva i u druge krajeve Kraljevine, vodi poslove oko podjeljivanja zemlje dobrovolj­ cima, te se stara o ekonomskom i kulturnom stanju i podizanju | zemljoradnika. 5. Agrarno-tehnički odsjek, koji or- : ganizuje, rukovodi i kontrolira sve tehničke radove za provadauje agrarne reforme. <5. Financijski odsjek, koji vrši nadzor nad pobiranjem prihoda agrarne reforme i rukuje s njim a prema članu 17. uredbe o ustrojstvu mi­ nistarstva za agrarnu reformu. On vrši kontrolu nad finacijskim po­ slovima vilikih posjeda, uzetih u । državnu upravu, likvidira obraču­ ne u poslovima pređašnjih otkupa kmetskih selišta, uređuje financijalnu stranu agrarne reforme naroči­ to prelTni bivšim (?!) gruntovnim vlasnicima, te uopće vodi sve fi­ nancijske i računovodstvene po- I slove agrarne reforme. (Svršiće se.) Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izjava dra Vesnlća. »Teinps« javlja iz Beograda: G. Vesnić, predsjednik mini­ starskog savjeta, izrazio je svoje žalenje radi napetosti do koje je došlo iz­ među Italije i Jugoslavije te je pokazao potrebu što bržeg riiešenja pogranič­ nog pitanja, da se slični događaji ne po­ vrate. »Baš smo jutros napisali telegram — rekao je g. Vesnić — koji će biti poslan g. Trumbiću jugoslavenskom delagatu na konferenciji u Spaa, da izričito traži od vrhovnog savjeta, da se bezodvlačno odrede granice između Italije i kra­ ljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Če­ kati dulje znači produžiti jednu tešku situaciju za obje države i riskirati nove, nategnute i mnogo opasnije odnošaje. Unatoč mnogo činjenica kao što su do­ gađaji u Splitu, pljačkanje našeg kon­ ПРАВДА* — „PRAVDA, zulata jugoslavenskih domova u Trstu, pojačanje talijanskih trupa na demarkacionoj Imiji, upadi aeroplana na naš te­ ritorij što predstavlja sistematičnu provokacju sa strane Italije, unatoč svega togh — rekao je g. Vesnić pri kraju *mj hoćemo prije svega očuvati savezni­ štvo, koje nas je ujedinilo za vrijeme rata i u tom duhu obraćamo se‘vrhov­ nom vijeću, da bi se odstranila svaka nova opasnost.< putile su u Moskvu delegate, da na licu mjesta ispitaju situaciju i donesu s id o mjerama, koje bi valjalo preduzeti. VANJSKI POLOŽAJ. Grčka okupira Trakiju. Prema vijestima iz Carigrada javlja grčki ge­ neralni štab, da su uz pomoć engleskog brodovlja, među kojim su se nalazile i dvije veće ratne lađe, kod Eraklia i Rodosta slomile turski otpor i zapo­ sjele susjedna mjesta. Turci se povla.e prema sjeveru. Grčki brodovi iskrca­ vaju čete. Neutralnost Bugarske. Ministar za vanjske poslove izdao je notu, u kojoj izjavljuje, da će Bugarska ostati posve neutralna kod događaja, koji se sada odigravaju u Trakiji. D’ Anunzijeve prijetnje Iz Bakra javljaju, da je D’ Annunzio opet održao jedan govor, koji je ovaj puta držao u počast nekog Rizmunda iz Splita koji je navodno pao za Italiju. Tom prigodom odlikovao je jednu svoju četu kolajnom, koju je dubioza vrijeme rata za neki avijatički pohod nad Ba­ krom. Odlikovana četa morala je triputa priseći, da će kod zauzeća Ba­ kra ući prva u grad. Svaki dan izlaze strahoviti podaci o štetama, ko;e su Talijani na Rijeci nanijeli našem na­ rodu. Sada Talijani voze u Italiju sku­ pocjene stvari i razne vrijednosti, ko]e su morale ostaviti naše izbjeglice. D’ Anunzijo je izjavio javno, da još za malo dana na Rijeci više ne će biti r.i jednog Jugoslavena. Rumunjska mobilizacija. Kraljev sKO poslanstvo Ruinuuije umolilo nas je da objavimo ovaj demanti: Izvjesni beo­ gradski listovi donijeli su vijesti, da su Rusi ušli u Besarabiju i da je rumunj­ ska vlada naredila opštu mobilizaciju. Ove vijesti apsolutno su netačne. Rusko-poljski spor. 0 poljskom pita­ nju dao je Lloyd George ovu izjavu; Kad poljske vlade bio je drzak i nera­ zumljiv, i ako je susjedstvo boljševičke države ulijevalo Poljskoj opravdane bo­ jazni. Ako hi boljševici pregazili Polj­ sku, Njemačka bi iskoristila situaciju za odustajanje od svojih obaveza. Savez­ nici su odlučili zaustaviti napreduvanie boljševičke vojske u Poljskoj. Oni su uputili notu Sovjetskoj Rusiji, a kojoj su obavijestili, kako će pomoći Poljsku svima sredstvima, ako se napredovanje njene vojske u Poljskoj nastavi i pored primirja. Odgovor boljševičke vlade bio je tako dvomišljen, da smo morali oba­ vijestiti dva sovjetska delegata u Revalu da nam je potreban jasniji odgo­ vor. Međutim Francuska i Engleska u­ i Prosvjeta i šhola. Opsadno stanje Poljske na nje­ mačkoj granici. Glede proglašenja Oko riješenja krize. U petak prije pod­ ne sastali su se u predsjedništvu Mini­ starskog Savjeta Vesnić i Ninčić s jedne strane i Davidović i Pribićević s druge strane, te su zajednički pretresali sva pitanja u vezi sa obrazovanjem nove vlade. Kako se dokazalo, potrebno je da u izvjesnim pitanjima dadu svoj sud partijske grupe, koje obe strane pred­ stavljaju. Riješeno je, da se poslije tili savjetovanja sa svojim politćkim pri | jateljima pregovarači opet u što kra­ ćem roku sastanu. Zaplijenjeno imanje izdajnika. Službeni list hrv. vlade donosi zaključke kraIjevskog sudbenog stola zagrebačkog pred kojim se temeljem zakona imo­ vinskoj odgovornosti kod izdajničkih djela određuje zaustava pokretnog i ne­ pokretnog tuzemnog imetka dra lv Franka,' dra Vladimira’ Sachsa i dra Manca Gagliarda, svi iz Zagreba, a to s razloga, jer su se samovoljno uda­ ljili u neprijateljski teritorij, pošto su se združili s Klobućarićem i pošto su došli u doticaj s raznim agentima iz Ma­ džarske i inozemstva, a sve u svrhu, da rade prot’v narodnog jedinstva kraljevstva S'ba, Hrvata i Slovenaca pa su u tu svrhu surađivali u inozemnim listo­ vima uvrštavajući u njih članke o to božnjun raspadu kraljevstva SHS. i za­ govarali, Kako bi trebala da se osnuje poscoua hrvatska republika. U tu svihu šire po u v-cmstvu propagandu, i to ae­ roplanima, Tim proglasima se hoće, da se ustav nasilno promijeni i vlad’ da spriječe vršenje svih ustavnih prava, pa da se jedan dio kraljevstva SHS. na­ silno otrgne. Страна 3. . , i I Stipendije za visoke škole. Školske godine 1920./21. dijeliće Zemaljska Vla­ opsadnog stanja na granici prema da pripadnicima Bosne i Hercegovine Njemačkoj saznaje se, da je tome bio stipendije iz zemaljskih sredstava za glavni urzok njemačko neprijateljsko visoke škole u našoj državi a izuzetno držanje prema Poljskoj. Na kolodvoru i za visoke škole u inostranstvu, ali u Poznanju našli su njemačke plakate, samo za medicinu i za struke za koje u u kojima je bio slijedeći poziv: »Dru­ našoj državi nema stručnih škola ili igovi! Budite spremni. Dolje Poljska 1 maju samo niža godišta, koje je molilac Neka živi Njemačka! Nijemci nadasvel već svršio. Konac Poljske se približuje.« Đaci, koji misle moliti stipendiju, ne­ ka pošalju molbe Zemaljskoj Vladi u Izjava Lloyd Georga. Na juče­ Sarajevu putem kotarskog ureda rod­ rašnjoj sjednici parlamenta uzeo je riječ engleski ministar predsjednik nog mjesta ili mjesta stalnog boravka, najkasnije do 15. avgusta 1920. Molbe Lloyd George, te je dao izjavu o kon­ ferenciji u Spaa. Na to je upozorio koje prispiju poslije ovog roka, neće se na uspješnu akciju grčkih četa. Obzi­ uzeti u pretres. U molbi treba molilac rom'na bliži Orijent, Lloyd George tačno da označi: 1) nauku, poimence upozorio je na veliku važnost novog specijalnu struku, koju želi izučavati: teritorija, koji je bio do sada pod 2) ime i mjesto visoke škole, koju želi turskim gospodstvom. Nada se, da će pohađati: 3) je li prije imao zemaljsku Turci potpisati mirovi.: ugovor, jer stipendiju ili koju drugu ili se je iz svo­ će se uvjeriti da je to najpodesnije, jih sredstava izdržavao; 4) da li moliako hoće da zadrže suverenitet u zem­ teljev brat ili sestra imaju kakvu sti­ pendiju iz zemaljskih sredstava ili su lji, koji im je priznao mirovni ugo­ vor. Engleski ministar predsjednik podn.jeli molbu, da im se ona podijeli. Lloyd George govori zatim i o meMolbe valja obrazložti ovim svje­ gjunarodnom ugovoru glede obnove, dodžbama u originalu ili u zvanično vite ga je odobrio. Glede davanja ug­ diranom prepisu: 1) ako je molitelj ap­ ljena izjavio je, da je ugovor, koji osolvent koje srednje škole: svjedodž­ dobravaju rudari, za dobavu ugljena bom zrelosti i pošljednjom godišnjom saveznicima mnogo povoljniji od svi­ svjedodžbom; 2) ako je visokoškolac: ju ostalih prisilnih odredaba. Glede indeksom j svjedodžbama visoke škole razoružanja Njemačke naglasio je, da o uspjehu, što ga je postigao u naukasaveznici računaju, đa će predaja oma za pošljednja dva semestra. Ovamo ružja do septembra bili dovršena, jer spadaju u prvom redu svjedodžbe o bi u suprotnom slučaju situacija mo­ glavnim ispitima. Ako u nekom seme­ gla da postane opasnom. stru po naučnom redu visoke škole ne­ ma nikakvih glavnih ispita, onda treba dodati svjedodžbe o ispitima, bez kojih visokoškolac ne može biti pripušten glavnim ispitima, a ako nema ni tih ispita, onda svjedodžbe o kolokvijalnim ili drugim ispitima, i to najmanje iz dva (Nastavak.) glavna predmeta od 12 nedjeljnih sati 16) Hamdibegu Džiniću i dr. iz Banje ukupno; 3) rodnim listom ili svjedodž­ Luke opljačkan je i popaljen imetak u bom zavičajnosti; 4) svjedodžbom ko­ Krminama kot. Banja Luka. Sudbenim tarskog ili okružnog liječnika o zdrav­ očevidom od 23. marta i 4. juna 1919. lju moliteljevu; 5) svjedodžbom siroma­ ustanovljena je šteta na 395.058 Kštva. koju valja da izda u ovu svrhu 17) Hamdibegu Džiniću iz B. Luke nadležna vlast, u tekućoj godini. popaljene su zgrade u Lomovitoj kot. Molitelji. koji žele pohađati visoke Prijedor 19. decembra 1918. Uredovno škole s nastavnim jezikom, kojeg nijesu ustanovljena šteta iznosi 64.000 K. 18) Suljagid-itriću ј dr. iz Banje Lu- ; u srednjoj školi učili, imaju dokazati da viadati tim jezikom u mjeri, koja je do­ ke opljačkane su zgrade odmah iza i voljna da mogu predavanja pratiti. prevrata u selu Radosavskoj kot. Ba- | uja Luka, a sudbeno ustanovljena šteta iznosi 33.250 K. 19) Mustajbegu Kulenoviću-Šenigdžiću iz Koluniča kot. Bos. Petrovac po­ paljeno je, opljačkano i demolirano po­ Nar. posl, Dr. Halidbeg Hraskretnoga imetka i zgrada po procjeni nica povratio se iz Beograda, jerbo sudbene komisije od 12. februara 1919. su odgogjene sjednice Priv. Nar. Pred­ 62.212 K. stavništva uslijed ministarske krize. 20) Husrefbegu Kulenoviću-Semgdžiću iz Bos. Petrovca paležom i pljačkom Iz Akcije. Sjednica šireg odbora u selu Koluinću kot. Bos. Petrovac naje sjutra u srijedu dne 28. o. mj. u 5 sati nešena je šteta sudbeno ustanovljena poslije podne sa dnevnim redom: I.) O12. januara 1919. u iznosu od 22.300 K. dobrcnje pravila dioničarskog društva, 21. ) Sulejmanbegu Sulcjinanpaš'ću iz za ostvarenje akcbmih poduzeća i 2.) Sarajeva popaljene su i demolirane Ostali poslovi. zgrade u Donjoj Dubici kot. Deive.đa Sudbenim očevidom od 11. januara 1919. Krade i hajdučij.a Seljaci muslimani u ustanovljena je šteta na 109. 635 K. selima Kuljenu i Crijevčićima, kotar Tu­ 22. ) H. Hifzi ef. Bahtijareviću iz Banje zla stalno se uznemiruju od pravoslav­ Luke demolirane su i opljačkane zgrade nih seljaka iz Bijelog polja, kot. klau Bajincima kot. Bos. Gradiška. Sudbe­ danjski, koji graniče s njima. Od pre­ no ustanovljena šteta iznosi 90.52 b K. vrata ovamo kradu im Bjelopljci mar. 3.) Muhamed ef. Magla,iiću i dr. iz vu, hranu i ostalo do čega dođu i mje­ Danje Luke ocmourane su zgrade u sto da se tome stane na kraj, kladanjr.udosavskoi kot. Banja Luka a sudbeski žandari dolaze prekopavati kuće n> t.Hano.ljena šteta iznosi UTrTo muslimanske, da su tobože pokrali BjeCi ljačKane pokretne stw i sud nije lopoljce. Između ostalih najgora je fa­ procijenio. milija Karaća. Stjepan je Karać ukrao 24 .) Ruhiji Đumišič i dr. iz Banje Lu­ od Beše Bešića 6 koza, 1 krvu i 10 mtc ke opljačkane su i demolirane zgrade sijena. Istragom su pronađene samo 4 u Sokolovu kot. Ključ, a sudbeno us­ koze, a ostalo je propalo. Ova se stvar tanovljena šteta iznosi 124.857 K. nalazi na okružnom sudu. Isto tako po­ 25 .) Ibrahimagi Tabakoviću iz Banje krao je Živko Karać sin Tošin janjad Luke isječena je šuma u Tabak. Ilovi Omera Tulumovića, te je kod njihove kot. Prnjavor, a sudbeno ustanovljena kuće nađeno meso. I ti opće poznati lo­ šteta iznosi 301.500 K. povi i hrsuzi dolaze 6. jula t. g. kući 26 .) Anti B. Duiću u Bos. Šamcu u- Beše Bešića sa kladanjskim žandarima paljena je kuća, a sudbeno ustanovljena uz asistenciju Stjepana i Jake Karaća, šteta iznosi 3660 K. te Stanka Mićića. kneza bjelopoljskog i 27 .) Zajimbegu Zaimoviću iz Rahića prekopavaju mu kuću, a da nijesu tu bili (Brčko) demolirane su i opljačkane prisutni ni seoski načelnik, ni muhtar zgrade odmah iza prevrata. Sudbenim niti ko od medžlisa. Premetačina je oočevidom od 15. januara 1919. ustanov­ stala bez uspjeha. Oni su se toliko usloljena je šteta od 491.675 K. bodili. da je jedan seljak pravoslavni 28 .) Zumruti Kulenović iz Bos. Dubice tražio da u otsutnosti hodže Ibrahim ef. demolirane su i opljačkane zgrade u Šarića peče gljive u njegovoj kući veVlaškovcima kot. Bos. Dubica odmah leći da. ništa ne smeta što je samo ženiza prevrta. Sudbeno ustanovljena šte­ skinje (valjda uslijed toga, što je to zahtjev »narodnog jedinstva«). Ali naj­ ta iznosi 73.644 K. 29 .) Ihrahimu H. Alijagiću u Bos. Šam­ veći belaj prijeti tamošnjim musliman­ cu demolirane su i opljačkane zgrade u skim seljacima od hajduka, koji se po Hasićima kot. Samac odmah iza pre­ tim krajevima vidjau u vojničkoj uni­ vrata. Sudbenim očevidom od 29. marta formi i s vojničkim puškama oboružani. 1919. ustnovljena je šteta od 27.786 K. I ne samo što muslimanski seljaci stra­ (Nastaviće se). huju od tih hajduka, nego žandari hoće Ogledalo. Domaću vijesti �Бро) 181 Broi .ЛРАВДА* — .PRAVDA Страна 4. Strana da su ti hajduci glavom muslimani iz tih sela, pa ini se prijete progonom. Upozorujemo nadležene vlasti na ovu samovolju žandara i pravoslavnih selja­ ka iz Bijelog polja dok je još za vre.mena. jer se u protivnom slučaju može dogoditi ono što se ne bi smjelo doga­ đati u uređenoj i pravičnoj državi. Na lopove je i hajduke već upozoreno pa ih neće biti teško pronaći samo ako se hoće. Noćni napadaji u Mostaru. U noći izmeg,u 17. i 18, o. mj. u 2 i pol sata po ponoći lupao je Žarko Škoro sa dva druga na vratima Fazlibega i Ali el. KajtazajHasanage Drljevićai Hasana Elezovića na Luci u Kajtazovoj ulici i psovali turskoga Boga, sveca, balijsku mater i inače vrijeđali. Policija usprkos što joj je prijava podnešena nije našla za vrijedno, da zlikovce za­ tvori, kako bi se u buduće ovaka iza­ zivanja i napadaji onemogućili. Gradsko poglavarstvo izdalo je slije­ deći poziv na društva i korporacije: »Povodom predstojećeg dolaska Njeg. Kralj. Visoćanstva Regenta Aleksandra misli gradska općina uspostaviti jedan širi građanski odbor. Čast mi jc zamo­ liti Vas, da izašaljete Vašeg opunomo­ ćenog delegata na sjednicu, koja će se održati u gradskoj palači soba br. 63 u utorak 27. o. mj. u 16 sati. Dodaje se, da će se kasnije ptijave i teško uzeti u obzir. Pozivate se u isto vrijeme, da Vaš zastupnik donese sa i sobom po mogućnosti jednu listu onih I članova, koji bi po Vašoj uvidavnosti mogli eventualno preuzeti dužnosti re­ datelja«. . Upozorujetno naša društva, da je po­ trebno delegirati zastupnike, jer bi se inače moglo desiti da nametnuto vijeće i ovaj put predstavi muslimane Sara­ jeva kao neznatnu manjinu. Valja ma­ nifestirati, da muslimani predstavljaju više od trećinu ukupnog stanovništva grada. Povlačenje novčanica po 1 i 2 krune. Ministarstvo Fmansija saopštava: Pošto se osjeća oskudica sitnog novca a nov­ čanice Austrougarske Banke od jedne i dvije krune koje se još nalaze u opti­ caju. sasvim su pohabane, te ih pojedin­ ci nerado i teško primaju, ministar finansija naredio je, da državne blagaj­ ne, koje primaju novčanice Austrougaiske Banke od jedne i dvije krune, ove novčanice ne puštaju više u opticaj, vec da ih zamijene sa krunskodinarskim nov čanicama. Zamjenjivaće se samo one novčanice, koje su u svoje vrijeme is- | pravno žigosane žigovima naših gra danskih ili vojnih vlasti. »Jedan drzovit maltar« zvala se jed­ na domaća bilješka u broju 74. »Prav­ de«, na koju smo dobili ispravak od istog maltara Joze Miljka, koji se bra­ ni od navoda Mehmeda Kulišina i pozi­ va na komšijc, da sadržaj odnosne notice protiv njega ne odgovara istini. Naročito nam je milo, što se poriču na­ vedeni napadaji na vjersko osjećanje, jer da Miljak »kao Bosanac ne može vri­ jeđati vjerske odnošaje«. Toliko ispravljamo za hator istine ne želeći napadati prave ljude. Vjenčani. Naš istomišljenik i pri­ jatelj gosp. Sabri ef. H. Prohić iz Gračanice vjenčao se je na 24. o. mj. sa gdicotn Safetom Muftić, kćerkom vri­ jednog i uglednog građanina Mujage Muftića. Mladom paru želimo dug ži­ vot i sreću u njihovom bračnom životu, te im srdačno tebrik činimo! PRIPOSLANO.*) Na adresu Ahmeda Hasandedlća. Pošto od stanb. ureda nijesam dobio obavijesti mišljah, da je u mojoj kući Garaplina broj 6. rekvirirao za Hasandedića 4 sobe i kuhinju, koje on i drži. Skoro se osvjedočili da je stanbenj ured glasom svoga protokola pod brojem 141 od 13. oktobra 1919. Hasandediću samo 2 prazne sobe dao a i kuhinju pošto je iz nje moje stvari iznio i zatvo­ rio u onu treću praznu sobu. Dakle oue druge 2 sobe u kojima je moje cijelo pokućstvo, posoblje i druge stvai i smješ­ tene i zaključane bile nije stanbenj ured izdao, pa po tome je njiha obio i stvari u njima netaknute ostavio. Ali pošto se je Hasandedić osim u svoje 2, također i u ove druge 2 sobe nastanio, a mojih stvari u njima nema, slijedi, da je on ove obje sobe provabo i stvari iz njih u bestrag uputio. Sudska komisija na licu mjesta po vještacima zapisnikom R 595 od 15./4. i. g. kotarskog suda u Sarajevu, usta­ novila je da je za spas moje kuće od upropašćenja vremenima, te uporabom još nedogradenog zahoda nužno odmah dograditi za koji posao mora kuća‘is­ pražnjena biti. Korpus delikti za ovu ustanovu bio je pun podrum fekalija, koji se radi nedogradenosti zahoda tu­ đe salijeva te zidove razrovljuje i ku­ ću okužava. Usljed ovoga je ova komi­ sija odmah zabranila upotrebu zahoda i zakjučala ga; ali ga je Hasandedić od­ mah obio, čim je komisija otišla. No na raspravi koju nije vodio sudac očevida, nego drugi, predloži Hasandedić protuočevid ј primi mu se. Na to on odmah ne smijući drugom kome stvar povjeriti osobno sav onaj korpusdelikti-fekalija svojim vlastitim sekretarskim rukama pokupi i iznese, a obustavi j upotrebu zahoda, pa ta njegova komisija sastojeća od jednog jedincatog vještaka ko­ ga on sam negdje napipa nade sve očišćeno pa mu za to priveza veliki afenm. Hasandedić mi ote bašču i u njoj trav­ njak od 4 đunuma prekopa i time na njem za pune 4 godine uništi travu, koja mi je godišnje 2500 K donosila. Oteo mi je štalu i provalio, te uzevši sav materijal iz nje i nju razvaljuje i loži. Za mo­ derni stan od 4 velike sobe sa kabel­ skim pećima, kuhinje s kahel šparhetom, 2 tavana s vodom, dvorištem, šta­ lom, baščom j voćnjakom od 6 dunuma što nije prije nikad iznajmljivano, a za koje mi se sada nudi 600 K mjesečno, Hasandedić je sam sebi odredio za ovo sve punih 50 K mjesečno plaćati. Ta ; to istom nakon C mjesečnog stanovanja pred strahom od tužbe za 5 mjeseci kod suda položi. Ova izjava skupa sa onom u »Prav­ di« od 24. aprila t. g. kao i ona nedav­ na u nekoj novini, da je Hasandedić po­ krao silni šećer i druge namirnice :z zalihe za prehranu siromašne djece po­ kazuju. da niega ne samo ne ženiia, ne­ go upravo čudi što ga Obrana od 5. juna t. g. anoncom »Glasu Težaka« bagateliše radi rečenih djela, koja ga od­ likuju kao praktična sekretara i uredni­ ka »Glasa Težaka«, da znade iskoristi­ li ovaj teški poiožaj - najjeftiir? stra­ ne, dok se ostali svijet druge vrste u skupoći guši. Abmed Šerifović. Vakufsko mearifski saborski odbor _________ u Sarajevu._________ Mogu se natjecati šer. sudci i ap­ solventi šer. sudačke škole. Broj 7307-20. b) Islamska vjeroispovjest i pripadništvo H. i H. Sarajevo, 21. jula 1920. Natječaj. Kod ureda vak. mearif. sabor, od­ bora <1 Sarajevu ima se popuniti mje, sto vaku. mearifskog direktora sa bej rivima VI. čin. razreda državnih na­ mještenika, a uslovi su: 1) Visokoškolska ili i manja nao­ brazba, ako se ustanovi, da je molitelj dugogodišnjom praksom stekao I faktičnu sposobnost Centralna drogerija Braća Šahinagić :: ♦ PAP1RNICA :: HAMDIJE KOPČIĆA t ,‘ ‘’ *; i <’ < 4► preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo 1 točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Valjano dokumentirane molbe neka se pošalju do 30. septembra 1920. va­ kuf. mearif. sabor, odboru u Sarajevu, a imenovanje će uslijediti u narednom zasijedanju sabora. Miševi, štakori, stjenke, i žohari Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. [ c) Dobro moralno i društveno vla­ danje, tako da molitelj nije počiniodelikta iz pohlepe niti je suđen zbog zločina, dok traju kaznene posljedice. i T ♦ Z 4 > i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10 —, za štakore i miševe K 10'— za žohare ruse r Švabe po K 10’— Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 10.— Za iholjce po K 10'—, prašak za buhe po K 6 — i K 12—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5'— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 :: Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I :: NegimatiHviše pjege, prištiće, sujedice? Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. Ili. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?,Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochlna-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna, K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna, Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Etsa-turistički melem djeluje beztolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6 — Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francevka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, *) Za pisanje i sadržaj pod ovom ru­ brikom uredništvo ne odgovara. Ur. Elsatrg br. 310. Hrvatska. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno upiačena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. <7 Odgovorni urednik: F. Salaka. Vtasak: CtttrahM Odbor »1 M. O.< •kHHrih D. k X КЦи, BmjlUL � https://kolekcije.nub.ba/files/original/81f517a940658c7b4c7eb7dc79f158af.pdf 96f48b4018103e977034cab4db0b3ee7 PDF Text Text poitarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. likuje ndahcioni odbOL <МТЈ1И^ РТОСЛЛВЕНСЖЖ Broj 77 (182) Sarajevo, četvrtak 29. jula 1920. (14. zilkade 1338.)/ Iz Sandžaka i Makedonije. Povodom inspiciranja 9. Li. Davidovića Da je naš ministarski savjet sačinjen štvo, kojem sc zabrani uživanje njego­ iz sredinđ makedonsko-sandžačkih »na« vih prava — ima slobodu i pravo na rodnih« poslanika, kojima je vrlo mno­ bunu i odmetanje«.... go stalo do toga, da uguše i falsifikuju I ada bi shvatili zašto nema ni je­ pravo slobodnog glasa pri novim izbo­ dne državne škole u selima, što rima za naredni parlamenat i sebi, bar ih nastavaju muslimani, zašto se u grad, još jedanput, osiguraju mandate; da je školama ne predaje u dovoljnoj mjeri portfelj ministra unutarnjih djela u ru­ muslimanska vjeronauka. Zašto se i kama kojeg od onih »naših« poslanika, muslimanska djeca početkom i svršet­ što — 'zaklanjajući se za imunitet — kom svakog nastavnog sata moraju ne odgovaraju radi insceniranja gra­ po prav-o slavnom obredu po­ bežnog umorstva nad H. Kajabegovimoliti Bogu (jer tim se hoće i djeci i ćem i dr., kao ni radi »kontribucije«'od roditeljima omrznuti škola i na taj na­ 170.000 kruna i 2000 napoleondora, što čin podržavati nepismenost i neućenost je nametnuta plevaljskim i prijepoljskim muslimanskog podmlatka), zašto je zamuslimanima — razumjeli bismo nebranjeno muallimima, da podučavaju brižnost centralne vlade u predmetu djecu svoga džemata o najprimitivninesnosnih, i srednjevjekovnih prilika i jim počecima vjeronauke i zašto ft oni šikaniranja muslimana u Sandžaku i- koji pfekrše tu zabranu globe po 100 Makedoniji. do 200 dinara. Tada bi pojmili, zašto ne smiju opstojati mektebi ibtidaije Onda bismo njpgli shvatiti i ova-, (osnovne škole) na narodnom jeziku za kav način »informativnog« putovanja Turke i Arnaute, te zašto se ne smiju jednog ministra unutarnjih djela i poj­ osnivati kulturna društva u Sandžaku. miti, zašto su trebali ostati »zaborav­ ljeni« i neispitani pogromi nad musli­ I koja će na primjer prikupljati omiadimanima u Sandžaku, gdje je palo, i još l.nu, priređivati analfahetske tečajeve pada, stotine naših života: djece u be- •j (ni za učenje ćirilice!), držati predavašici, bjelobradih staraca; nevinih dje­ I nja o zemljopisu V historiji Jugoslavije vojaka i trudnih žena; gdje je popljač­ I i Jugoslavena, te ostalim početnim kano i popaljeno preko hiljadu musli­ ј predmetima koje treba da zna svaki manskih domova i radnji. Tada bi shva­ I čovjek .1 građanin jedne moderne države. upućivati mladež na zanat i tr­ tili' zašto treba da pojedini abnormalni govinu te odgajati i promicati svijest i zlikovački načelnici i sekretari po ljubavi i zajednice interesa nteđu'mu­ deset i više mjeseci u svom rajonu pri­ slimanima i pravoslavnim. Čovjek se ređuju muslimanima pakao na zemlji, i stidi o ovom j govoriti, ali je na žalost a pored svih optužaba ne budu niti oI istina, da je i osnivanje ovakvih drupomenhti zbog tog barbarstva, a smiienjuju se sa dužnosti i privode odgo­ i stava kod nas zabranjeno. Tada bi znali zašto se uz obilje drvornosti tek pošto žrtvom njihovog žučnog partizanskog rovarenja pane I žavnih -zgrada okupiraju muslimanski mektebi, medrese i džamije u nekoliko činovnika pa i oficirskih ži­ vota. Tada bi znali zašto se nehigijen­ I svrhu smještanja' raznih ureda i kance­ larija, vojnog materijala i drugih stva­ ski uređene, strašno upravljane te ni ri, zašto se dijele muslimanza stan marve nedolične sandžačke ski mezarluci čak i Ciganima, da hapsane pune stotinama nevinih musli­ po njima kuće prave, pored sve ogrommanskih prvaka, koji tamo po 10—20 nosti pustog erarnog zemljišta. Tada mjeseci leže, bez da na red rješavanja bi razumjeli zašto u Sandžaku i Make­ dođu izmišljeni predmeti njihove oN doniji nema niti (jedan postotak) tužbe. Tada bi razumjeli zašto svaki činovnika muslimana, i ako u tim po­ naš sugrađanin pravoslavni ima najmakrajinama prebiva preko milijun niuslihjev bar po jednu pušku, koju slobodno mana, daklen dvije trećine cjelokupnog nosi I njom prijeti svom susjedu musli­ stanovništva, te i ako ima dosta muslimanu, a od muslimana se oduzima i mana koji bi bili i spremniji i'revniji od kustura iz kuhinje i traže puške, pa današnjih činovnika. Tada nas nebi ču­ ako ih n‘e daju — jer ih nemaju — modio ni govor dra Krulja, hi pisanje beo­ raju mrijeti pod‘batinama i kundacima, gradske »Demokracije«, skopljanskog moraju skakati u vodu da še spase mu­ »Demokrata«, sarajevskog »Zvona« i čenja, ili ih za 5—10 dukata kupiti od ostalih listova. Tada bi lahko i bez ve­ pravoslavnog komšije i onda predrti like muke odgonetnuti silesiju tih »za­ vlastima. Shvatih bi zašto oni koji niti što?«. Tada bismo potražili i našli raimaju puške, niti dukatima je kupe, niti dikalan odgovor i radikalan izlaz iz mogu sami sebi kidisati prepustivši se svih tih nepodopština. batinanju ili bacivši se u vodu — bježe Ali ovako, kada je ministar predsjed­ u goru i, poresidivši sebe, onda ni svo­ j nik jedan VesniS, za konstituantu Proga brata dalje ne žale. Ovdje mi i ne­ tić, unutarnjih djela Davidović, pravohotice pada na pamet jedna od tačaka suda Trifković, nastave Pribićević, da­ »prava čovjekovih«, proklamiranih za kle ljudi, koji obećavaju savremenu, vrijeme francuske /revolucije, naime 6solidnu i demokratsku podlogu za tena, gdje se veli: da »čovjek, kao i dru­ I ; ■ : i , j Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt.stedionicelllO. Godina 11. drugova bilo mišljenje, da je svrha ovo­ melj i krov naše državne i narodne za­ jednice; kada su, velim, ovi i ovakvi ; ga sastanka, da se izabere građanski ljudi podržavatelji i odgovorni faktori i odbor, koji će zastupati pri dočeku cje­ lokupno građanstvo i u kome će sta­ za skroz nezdrave i sudbonosne prili­ novništvo po svojoj snazi biti zastupa­ ke koje haraju kod nas u Sandžaku, no. Sigurno je želja i Njegovog Kralj. Staroj Srbiji i Makedoniji, onda u Ovom Visočanstva i držvne vlade u Beogra­ slučaju niti možemo razumjeti — zago­ du, pa možda i zemaljske vlade u Sa­ netni splet, niti predvidjeti konačni ras­ rajevu, da Regenta dočekaju pravi pred­ plet ovih strašnih i sudbonosnih prilikd. stavnici sarajevskog građanstva, a to Plevlje u julu. Orle Ćehotinski. nije sadašnji općinski odbor. Taj je od­ bor samo zbor od vlade postavljenih komesara. I ako imamo već preko de­ Sarajevo, 28. jula. set mjeseci potvrđen izborni red i ako Na 27. o. mj. pozvao-je predsjednik su Hste-birača već davno pravomoć­ od vlade postavljenog općinskog odbo­ ne. izbori još niješu provedeni. Napose ra u Sarajevu predstavnike sarajevskih muslimani nijesu ni brojem ni povjere­ korporacija, i društava, da izaberu gra­ njem građanstva, u sadašnjem odboru đanski odbor za doček Njegovog Kralj. zastupani: Pošljednji tri puta ponovlje­ Visočaflstva Prijestolonasljednika. Na ni vakufski izbori pokazali sn jasno, da sastanak su došli izaslanici skoro svih sadašnji imenovani članovi općinskog korporacija i društava u Sarajevu. Ododbora ne mogu nikako predstavljati man n početku sjednice rekao je od muslimane, grada Sarajeva, koji čine vlade postavljeni predsjednik općine, da blizu polovicu sarajesldh birača. Vruća će odbor, Jcoji bi se imap.izabrati, ima­ je želja i muslimanskog građnastva, da ti samp savjetodavni glas 5 općinski svoga vladara što dostojnije dočeka i odbor samo pomagati, a da" će on — da mu iskaže svoju neizmjernu ljubav predsjednik — rukovoditi svim«poslovi- i i odanost. I stoga traži da se izaberp rita. Na to je g. dr. S p a h o u ime va- I posebni odbor za doček, u kome će sve kufskog povjerenstva, džematskog megrupe biti zastupane prema broju bi­ džlsa i većine muslimanskih društava rača. izjavio da je njegovo i njegovih , Nema suda, nema zakona. , 1 ' Našoj je javnosti dobro poznat doga­ i đaj u Gomjenici (kotar Prijedor), kada I je zatvoreno 80 slovima osamdeset mit- I I siimana, koje su optužila braća Srbi , ptavoslavni, da su buntovnici, a da im I je voda Mehmedbeg Kapetanović (koji , je htio osudom suda dosuđeni plod sa svoje zemlje da pobere), uslijed čega su odležali četiri mjeseca u uzama okružnog suda u Baijjoj'Luci. Stroga is- , traga o ovom događaju ustanovila je, da su muslimani nevini i nekrivi. Kada i bi naša‘braća Srbi imali ljudstva i sti- 1 da sigurno bi ga sada pokazali. Napro­ | tiv evo šta se dogodilo. Glede gore spomenute zemlje vodena je parnica kod prvomolbenog suda u Pri- ., jedoru, te još prije prošlogodišnje žetve osuda izrečena u korist vlasnika Mehmedbega Kapetanovima, na što su pro­ tivnici uložili utok. Dne 13. novembra 1919. je okružni .kao drugomolbeni sud potvrdio u cijelosti ospdu prve instan­ cije i dostavio je vlasniku prije deset i dana. Gdje je osuda ležala preko 8 mje­ seci,-to je stvar okružnog suda. Dobivši osudu Mehmedbeg se je pre­ i ko predsjednika Jug. musi, organizacije obratio sreskom načelniku (jer je bez nogu, pa mora tražiti ko će ga poslu­ žiti) i pitao šta ima poduzeti, bojeći se ; lanjske denuncijacije i proste podvale od ! strane Srba pravoslavnih kao braće o-. timača, jer kao neljudi i ove godine mu jirijete kako težaci.tako i građani, ’ ; da n? smije nastupit) na zemlju, pa je j vjerojatno, da bi ga i ove godine oruž­ jem napaji; a po tom i denuncirali, da je buntovnik, kako su to prošle godine ; i izveli. Predstojnik mu je odgovorio,.da je to stvar suda, a ne kot. ureda, te da sud treba Mehmedbega na licu mjesta uvesti u posjed. Na to je Mehmedbeg preko odvjetnika g. Ivana K. Ostojića predao molbu kot. sudu za uvedenje u posjed, koji uviđavši opravdan zahtjev odredi komisiju na dan 17. jula 1920. u subotu i" o tom obe stranke obavijesti. Protivnici dobivši obavijest o uvedeuju u posjed, potrčali su odmah svo­ jim huškačima građanima i od njih tra­ žili pomoć, da se zakonom dosuđeno zemljište ne smije dati vlasniku musli­ manu na štetu Srbina pravoslavnoga, koji je svojim požudnim okom uočio taj komad zemlje, a Bog dao slobodu, te se i oteti može. Za jedan, čas svi su građani bili na nogama i latili se pošta. Na prvom redu su pokušali, da prijet­ njom zastraše Mehmedbega, da odusta­ ne od uvodjenja u posjed, pa kad im to nije uspjelo, onda su podnijeli podne­ sak njih preko 80 potpisanih kot. ure­ du, da ovaj predusretne i komisiju osu­ jeti uvjeravajući ga. da će biti vrlo lo­ ših posljedica, jer da se je cijelo gra­ đanstvo pobunilo. Na to im je predstoj­ nik izašao u4susret toliko, da je osob­ no sve sile uložio ne bi li se postigao sporazum između stranaka. Pošto ie protivnicima cilj oteti zemlju, to se o nagodbi ni iz daleka nije moglo govo­ riti. Nezadovoljni sa ovim pothvatom g. predstojnika Srbi građani su drugim podneskom opet sa preko 80 potpisa po­ slali odvjetnika dr. Čiru Stiepovića na okružnu oblast u B. Luku, da osujeti stvar. Kako je tom ‘gospodinu uspjelo, to on zna, samo je fakat, da je okruž­ na oblast telefonski naredila kot. "hre- Muslimanska trgovačka I abrtniika Ma a Basnu i Hercegovinu (i i) н Sarajevu. Bavi is snio ђшНШт ам1в»1иа. Kašlja мМ f anilini ■ W|natiii SUS. 1 u JnhbiIn. aШИnauletu tolfflciiteUnć« niut Iakanat« »uf jats Ijalji. hitila sn mjinjiiu fн1ан I tamm Hsji glanfca R 3.000Ж I Kancelarija: Kralja Petra ц||и Z prizemno, Иjego - вмјјајЕтп^^ Ваје sezonske i o^orizacllsk« Miti. — Hspuh I ■rađali сШ1, valuti I vHjetaMts na tnti idili b М I i 11 Н » I prodali ih mti rabi, i HSlnit! m uHtu ainlniu. �.PRAVDA' — »ПРАВДА' Strana 2 Стрлна Iz flRcijB. du, da ne poduzima kakovih mjera, a okružni sud brzojavno izvijestio sud, da ne poduzima komisije. •Glavno, poslovanje Akcije iza rama-. Kod ovoga postupka staje čovječji razum i pita se gdje smo. Da li u kul­ i zana do sada — osim dnevnih prepotuka i nastojanja za uposlenjem musi, turnoj Evropi u dvadesetom vijeku ili siromašnog žcnskinja bilo je osi­ u Africi u 15 vijeku? Tolika nasilja, oguranje kapitala, s kojim bi Ak­ timačine i krvoprolića provode se na cija mogla otpočeti da podiže svoja po­ muslimanima Bosne i Hercegovine, te duzeća. Predviđalo se odmah kod os­ Sandžaka i Makedonije, koji obesprav­ nutka, da se od samih dobrovoljnih pri­ ljeni i potišteni traže slobodu i ravnologa neće moći sakupiti potrebni kapi­ .pfavnost, pa se za dvije godine ne mo­ tal za osnutak većih poduzeća, u koše vlada odlučiti, da im opravdanim vapajima udovolji. Muslimanima se ne ■ jima bi se dosta ženskinja uposlilo, pa je pregovarano sa mogućnicima i Musi. da ni ono što im zakon daje, dok se Srbima prvoslavnim izlazi u susret i ; trg. bankom, da se potrebni kapital naprotiv zakona i čistog razuma u roku 1 makne makar drugim načinom. I došlo od tri dana. Da li zaslijepljena vlada . se dotle, da su već izrađena pravila za vidi, da se ovakim postupkom ponižuje j osnutak posebnog dioničkog društva, i uništava autoritet suda? Velimo joj. ■ koje će financirati Akcijina poduzeća. Ova su pravila prošla prethodno kroz da ovo ne vodi dobru, nego općem zlu potrebite odbore i biće sjutra usvojena i anarhiji. u širem odboru Akcije, a po tomu od­ Svako je imao priliku vidjeti kako su mah idu na odobrenje u Beograd. Do­ sve novine digle glas zlovolje za do­ tle se odmah otpočinje sa pripremama gađaje u Trstu i Rijeci. Kada su tamo za nabavke nužnih stvari i mašinerija naša braća Hrvati i Slovenci napad­ ' i, što je glavno, sa osiguranjem i urenuti, sve su novine digle svoj opravda­ I denjem zgrade, koja je nužna za glav­ ni glas ogorčenja i 'negodovanja proti ni posao i jedne druge, koja je predvi­ šteti koju im nanose naši neprijatelji đena za druge poslove. Po ovim praviTalijani, a ni jedan organ naše braće । lima novog diohičkog društva predvi­ Srba ni slova ne napisa <» mukama, zu­ đene su lijepe koristi i koncesije koliko lumima. nasiljima i ogromnim štetama ■ za Akciju toliko još više za »Mcrhamet«, koje mi pretrpjesmo ј iz dana u dan pa se nadamo da neće biti čovjeka, koji sve. više trpimo, od kako se oslobodineće kupiti dionica ovog novoga drusmo tuđe ruke, i to ne od Talijana, nas | štva. kad se njihova emisija radpiše. sviju neprijatelja, nego od naše braće Međutim, koliko god bi ostalo ne ras­ Srba koji zbore o jednakosti. prodanih dionica u prvi mah, njihova Veli.se. da i muslimani u Jugoslaviji je kupnja s druge strane osiguaana već I intadu prava i dužnosti jednaka kao i sada, pa s te strane neće biti -više po­ svi drugi, dočim se to nigdje u praksi teškoća u poslovanju Akcije. Sada je ' nt, vidi, niti se provodi, te se potpunim na dnevnom redu glavno: osiguranje i pravom govori, da tako može hiti sa­ solidne zgrade za radionicu i njezin u- i mo u jadnoj Jugoslaviji, gdje nema ni redaj do jeseni, da bi se što prije otpo­ suda ni zakona. Vahld. čelo s radom u njoj. 0 satnim pravili- | ma progovoriće se kasnije po potrebi. Bilješke. Jeftini izgredi. Nedavno je nekoliko pravoslavnih- seljaka uzbunilo bučnim i tvoruim izgredima čitavu Aleksandro­ vu ulicu oko zemaljske banke;-napadi!i su mirne prolaznike, naročito one u fesovima, pa je čak bilo i ranjenih. Svi­ jet je bio i u okolnim ulicama radi ovih izgreda uzrujan. I za sve to globila je policija ove izgrednike sa po 100 K globe. A kad u koga siromašnog bakala muslimana spadne slučajno cijena s voća, zeleni ili hljeba, policija ga sara« jevska nemilosrdno globi dvostrukim i višestrukim globama. Kraj ovake pra­ vednosti i strogosti naše policije nije ćudo. što se kod nas ovakvi izgredi Cesto ponavljam. Za sto kruna uzbuniti najživlji dio Sarajeva doista nije skupo. Da ti i Akcija mogla sudjelovati što jače svojim kapitalom u nqvom dion. društvu i odatle vući i materijalne ko■ nsti za potrebe svoje kancelarije, ho­ noriranje dobrih vazova i predavanja, potpomaganje siromašnih'djevojaka pri udaji i t .d., odlučila se sada posve in­ tenzivno da ubere potpisane dobrovolj­ ne priloge u novcu, kao da' ponudi i za potpisivanje i uplatu novih priloga, sa kojima se je još u ramazanu bilo pre­ stalo. Pri ovom su Akciji izašla dru­ štva u susret i preuzeli raspoređenie najveći dio upisivanja na sebe, na če­ mu im budi najljepša hvala! Pojedinci neka shvate ovaj njihov rad kao da ga vrši i samo vodstvo Akcije! i ' . I ■ I' Podnesene žalbe obustavljaju u pra­ vilu izvršenje rješidaba okružnog ag­ rarnog ureda, osim u slučajevima, gdje se radi o hitnom obrađivanju zemlje. S 6. Prjje nego izdaju svoje odluke, agrarni šu uredi dužni saslušati mišlje­ nje postojećih agrarnih odbora i svih interesenata, a isto su tako uredi dužni, da o svojim .uredovanjima pra­ vodobno obavijeste sve interesente. § 7. veli da na čelu agrarne direkci­ je stoji agrarni direktor, a za­ mjenjuje ga zamjenik direktora. Na čelu pojedinih odsjeka agrarne di­ rekcije stoje šefovi odsjeka. Na čelu Okružnog agrarnog ureda stoji okružni agrarni povjere­ nik. (Blago Šećerovima! Op. Ur.). Osim toga kod pojedinih odsjeka di­ rekcije, kao i kod podređenih agrarnih ureda, postoji potrebni brbj pravnički, ekonomski i tehnički obrazovanih lica. Broj se ovog osoblja utvrđuje budže­ tom, a raspored njihov po pojedinim odsjecima i unutar agrarnih ureda vrši direktor po odobrenju ministra za ag­ rarnu reformu, a mogu se dodijeliti iz činovničkog statusa ministarstva .11 ’ privremeno od zemaljske vlade. Postavljanje ovog osoblja vrši se po propisima, koji važe za postavljanje osoblja ministarstva za agrarnu reformu. Osoblje iz privatne službe postavlja se u državnu privremeno na godinu dana. . Pomoćno osoblje kao i vježbenike iinenuje prema potrebi ministar za ag­ rarnu leformu, koji im određuje nagra­ du u okviru budžeta. § 8. veli da stalni namještenici agrar­ ne direkcije spadaju u status namješte­ nika ministarstva za agrarnu reformu. •Naknada putnih troškova i dnevnice ovih namještenika uređene su općim pro- ") pisima za javne službenike, a § 9. daje direktoru pravo, da može ovlastiti za­ mjenika direktora ih’ šefove odsjeka, da po njegovoj naredbi poltpisuiu iz­ vjesne akte. § 10. propisuje kaznene ustanove, po kojima su činovnici krivično odgo­ vorni radi zloupotrebe svoje uredovne vlasti, radi primanja mita i radi svih ćlna, koji su zabranjeni krivičnim zako­ nom. Disciplinarno odgovaraju svi či-. ! novmcj agrarne direkcije i podređenih I joj Agrarnih ureda prema disciplinarn.m i prop'Sima koji važe za činovnike gra­ đanskoga reda. § 11. veli, da na zamolbu ministra za agiainu reformu mdgu nadležni mini­ stri pojedine namještenike prema potre ­ bi službe dodijeliti agrarnoj direk­ ciji u Sarajevu, odnosno podređenim ag­ rarnim uredima na prolazno službo­ vanje. Dok agrarnoj ^direkciji podređeni ag1‘rtrni uredi -ne budu imali dovoljan broj vlast toga osoblja za provadanje pošlo■ va agrarne reforme, može ministar za agrarnu reformu, u hitnim slučajevima, imen' vati privremeno fiotrebne s.ie (pravnički, ekonomski i tehnički Oorazbvana lipa) uz određenu im nagradu povjc.iti izvršenje naročitih pošlo ’a u pojedinim kbtarevima. § 12. Dok agrarnoj direkciji podređe­ ni agrarni uredi ne urede svoj sopstveni ured, mogu se uz privolu nadležnJi ministara-prisloniti na postojeće okruž­ ne odnosno kotarske urede svojega sjedišta, koje će im staviti na raspola­ ganje nužno činovništvo. prostro.je i mat- iijal. xOsibito je značajan § 13. ove nared­ be. pokojem će. do konačnog konstitnsanja okružnih agrarnih ureda, ag­ rarna direkcija donositi prvomolbena -riješenja prema § 2. i 5. ove naredbe. Ta će riješenja u drugoj i zadnjoj inštarciji rješavati ministarstva za ag­ rarnu reformu. 4. od strane Akcije nije nikome data informacija, da je kod Akcije konstatovano, kako su njezini pouzdanici (»age­ nata« nema!) prekoračili dozvoljeno; 5. od strane Akcije nije nikome data informacija da se doseljeni Arnauti izatzovno vladaju s prostitutkama; 6, Akciji nije glavno, da se prostitu­ cija samo ne vidi i ne sablažnjuje, nego vodi ozbiljna računa o toniu, da. se i temeljito izliječi; 7. ljudi iz Akcije ne misle, da su se digli iznad svakoga,' pa da po tomu uzurpiraju pravo kvalificirati druge je­ su li moralni ili ne, nego vakufski džematski medžlis, snagom vjersko-jirosvjetnog Statuta, vrši svojti dužnost o čuvanju džematlija u moralnom pogle­ du preko svojih desetak članova u Ak­ ciji, danas jednih isto onako, kako bi to mogao vršiti sjutra i preko drugui i desejak; 8. Akcija niti je povela nedoličnu kam­ panju proti »Osvitanja«, niti uopće ika­ kve kampanje vodi proti »Osvitanja«, pa' nema ni mržnje nt zlobe u njezinim izvještajima proti »Osvitanja«; 9. prilikom zabave »Osvitanja« nije niko iz Akcije radio proti ovog dru­ štva, i sve glasine, koje su tom prilikom neodvažjti anonimusi rasturali šapatom u društvenom razgovoru o dvojici od­ bornika Akcije, mogu se kratko ozna­ čiti kao proste Iaži; 10. Akcija ni konačno ni nekonačno nije povela borbe protiv lične slobode' muslimanke (generalno); 11. u savezu sa imenom Akcije ni po kakvom planu nije zaustavljena pred­ sjednica »Osvitanja« od »čuvara mo­ rala«; 12. Akcija nije stvorila zaključka, da se svrgne predsjednica »Osvitanja« ■ i učiteljica na muslimanskoj školi, šio se Je navodno samo jednom otkrila; 13. koliko se Akcije tiče, ovq ne želi zakovati vrata muslimanki. Svjedok su za sve ovo: službeni spi­ si i sjednički zapisnici Akcije. Draga nam je konačna konstatacija »N. V.«, koji »ne poriče dobru vje' ru i ozbiljnu želju da pomognu j muslimanki i onim iz Akcije«. ; Naredba o ustrojstvu адг. McijB u Sarajevu. ♦ Ramazanski vazovi za ženskinje i predavanja u društvima pokazali su li­ jepe uspjehe, pa da bi se s njima i od jeseni preko godine nastavilo, zaklju­ »Srpska Riječ« o svojim saveznicičeno je sada u sjednici Akcije, da se ma. Organ jednog smiješnog krila radivazovi i predavanja honoriraju prema kala, koje brani svoj neprirodni pakt sa njihovoj vrijednosti, na što će paziti »demokratima«, vrlo borbena »Srpska posebni pododbor Akcije, a teme će biti Riječ«, zaletjela se je malo u svom bro­ one, koje Akcija obilježi kao zgodne za ju od ponedjeljka, pa je o ištahu »de­ potpomaganje njezinih ciljeva. Maksi­ mokrata« donijela ovaj potpuno is­ mum honorara za najbolja predavanja pravni sud: »..../ili prema pisanju ; i vazove predviđen je sa 200 kruna za njihove (»demokratske«) štampe, traže ’ tri mjesta u bosanskoj vladi, među ovim | jedan vaz ili jedno' predavanje, a za i unutrašnje poslove. Karakteristično je : srednje i slabije srazmjerno manje. Na posebnom sastanku inteligencije i predda demokrati svuda baziraju svoju snastavnika društava odrediće se u svo­ gu na p o I i c i j i : -u Srbiji, Bosni i Herje vrijeme kada i kako će se otpočeti Vatskoj. Mi se ovoj pojavi ni najmanje sa ovim redovitim predavanjima, a i ne čudimo, jer njihovi današnji vode iz za vazove će se u svoje doba potrebno SHS prošli su s dobrim uspjehom po­ ticajne škole Tišine, Kuenove, Vekerlojaviti. ve i Tomašićeve. Njihov je apetit na U svrhu ispredania vune i tkanja AkBosnu velik. Otkako se osnovala težač­ čija bi reflektirala i na kurbanske ka »stranka«, oni su izgubili i ono malo kožice. Ali pošto su se ove darivale pristaša, a ipak imaju danas u vladi na­ šoj 3—4 resora. Prema njihovoj snazi većinom do sada »Merhametu«; prepoteško da bi imali pravo i na jedan jedi­ ruča.se da se i ovaj put što više »Mer­ hametu« daruju, a Akcija će se već ni. Oni po gotovo nemaju pravo na unutarnje poslove u Bosni, prvo jer već sporazumjeti sa »Merhametom« za eimaju u vladi 3—4 stručnjaka, ventualnu vunu sa njih; • (Ovo je netačno. Grda je stručnjak u izvozništvu. Krulj je u Bjelini otpušten »Novi Vijek« u 6. i 7. broju od 1. radi nesposobnosti, Simić przni i t. d. juna i I. jula o. g. u posve nelogičnim Op. ur. »Pr.«). a drugo, jer su poznati člancima napada osnutak Akcije kao iz Solina vremena kao zagrijani parti­ anakronizam i podvaljuje joj sve mogu­ zani. koji su policiju zloupotrebljavali će izmišljotine, samo da je diskrediti­ ti stranačke svrhe. Ako demokrati ima­ ra u očima svojih čitatelja. Iz toga pi­ ju dosta poslanika iz Bosne, to je puki sanja vidi se, mržnja govori, pa se na slučaj, a više ie nego sigurno, da neće to naravno stvarno i ne odgovara. Je­ niko od njih više vidjeti parlamenta kan dino, za hator javnosti, mora se konsta­ demokrat. tirati ovdje da: Apetit naših demokrata ie. kao što se I. Akcija ne ide za tim, da ograniči vidi, nečuven. Oni se geriraju kao da slobodu kretanja i ličnu slobodu musli­ njihovi nametnuti i naimennovani posla­ manke; nici iz Bosne nekoga predstavljaju. Kad 2. Akcija ne služi obrtnoj oblasti; ne bi bilo žalosno, bilo bi smiješno«. 3. Akcija ne može biti kriva, ako hi kakav policajac udario štapom koju že­ - Potpisujemo od slova do slova, samo nu, ntii zna za takav slučaj, da je neka se bojimo- da »S. R.« ne poliže što je tekla. Ima taj običaj... žena na pazaru ošinuta; __ __________ ,_____ број 182 Broj (Svršetak). § 5. propisuje qsnivanje okružnih ag­ rarnih ureda, koji će biti u sjedištima okružnih oblasti. Ti će uredi, sami i pre­ ko svojih kotarskih delegata vršiti u prvoj molbi sve poslove, koji su .pomenuti u § 2. ove naredbe, a naročita im je dužnost, da donose odluke o po­ stupku provođenja agrarne reforme prema postojećim propisima, zakonima, uredbama i naređenjima, da sabiru i sređuju potrebni statistički materijal, da sastavljaju operate za definitivnu razdi­ obu zemlje i kolonizaciju uz 's a-r a d nj u općinskih i kotarskih odbora prema izdanim uputama ag­ rarne direkcije. Oni dalje izvr-' šuju nadzor nad većim posjedima pre­ ma naročitim propisima i ustanovama. Okr. agr. ured izdaje sve odluke p is m e n o, te ih dostavlja interesentima'. Odluke o razdiobi zemljišta na pojedi­ ne općine, sela i poleđine zemljoradni­ ke, kao i odluke o pitanjima, koja su s time u vezi izriču okružili agrarni uredi — puteni svojih komisija i izasla­ nika na licu mjesta prigodom uredo­ vanja. Ovaka riješenja imadu se zapis­ nički ustanoviti, te predložiti okružnom agrarnom uredu. Protiv odluka okružnih agrarnih ureda. koje se Izdaju pismeno, može ne­ zadovoljno lice uložiti žalbu kod istoga ureda ili njegovog delegata na agrarnu direkciju u roku od 14 dana nakon do­ stave odluke. Protiv odluka, koje komisije izriču ustneno prigodom uredovanja na licu mjesta, a koje moraju najksanije za 14 dana biti interesentima u pismenom otpravku dostavljene, može nezadovoljno lice uložiti žalbu na višu oblast kod ok­ ružnog agrarnog ureda u roku od. 14 dana nakon primitka pismenog otpravka. * I prekasno podnesene žalbe imadu se provesti uz izvještaj višoj agrarnoj oblasti radi preispitanja postupka. Žalbe su pravodobno podnesene, ako su predane na pošti u određenom roku .za ргЈшацјс. — Pravodobno podne­ sene žalbe imadu okružni agrani uredi što prije sa svim spisima i svojim iz­ vještajem predložiti višoj agrarnoj vla­ sti na daljnje uredovanje i riješenje. Ogledalo. (Nastavak.) 30) Zumrut-lianumi H. Alibegović iz Gradačca demolirane su i opljačkane zgrade if Vranjaku kot. Gradačac od­ mah iza prevrata. Sudbenim očevidom od 4. i 24. marta 1919. ustanovljena Je šteta od 17J.606 K. 31) Avdibegu Salihbegoviću iz BijeIjine demolirano je i popaljeno zgiada u Srednjem Dragaljevcu kot. Biieljina u iznosu od 143.050 K. 32) Eminbegu Salihbegoviću iz BijcIjinc МетоНгапе su i popaljene zgrade u Obarska-Dragaljevac i Rači kot, Bijeljina odmah iza prevrata a šteta je ustanovljena na 212.370 K. . / 33) Mustajbegu Batotiću u Cainiću nanešena Je šteta pljačkom i grabežom • • �tipo; 182 — Broj Страна 3. НРАВДА* — .PRAVDA, 4>о komitama i raznim pljačkašima u Miljeni kot. Cajniće, a sudbeno je usta­ novljena šteta u iznosu od 29.650 K. 340 Ibrahimbegu Kulenoviću iz Bos. Petrovca popaljene su i opljačkane zgrade ц Koluniću kot. Bos. Petrovac odmah iza prevrata, a sudbeno usta­ novljena šteta iznosi 21.300 K. 35) Malodobnom Rizahu Cengiću i dr. iz Sarajeva popaljene su i opljačka­ ne zzrade odmah iza prevrata u Сгкvini kot. Prnjavor. Sudbenim očevidom ■od 7. decembra 1918. ii 17. februara 1919. ustanovljena je šteta na 15.176 K. 36) Ahmedbezu Kulenoviću iz Bos. Petrovca popaljene su i opljačkane zgrade u Koluniću kot. Bos. Pptroeac odmah iza prevrata. Sudbeno ustanov­ ljena šteta iznosi 56.680 K. 37) Hasanbegu Salihbegoviću iz Bijeljine opljačkan je .pokretni imetak u Rači i Dol. Bradcu kot. Bijeljina, a šte­ ta iznosi 58.060 K. 38) Husrefbegu Kuienoviću-Šenighcdžiću iz Bos. Petrovca paležom i pljač­ kom u selu Koluniću kot. Bosi Petro­ vac nanešena je šteta sudbeno usta­ novljena IZ januara 1919. ii iznosu od 26.350 K. 39) Smalibegu Ferizbegoviću iz Tešnja Isječena је' i odnešena šuma u Gor. Raduji kot. Tešanj odmah iza prevra­ ta. a sudbenim očevidom od 19. jula 1919. ustanovljena je šteta od 150.000 K. 40) Suljbegu H. Mehmedovlću iz'BijeIJine uništen je imetak paležom i pljač­ kom u Balatinu kot. Bijeljina. a usta­ novljena je šteta od 35.000 K. 41) Hasanbegu Filipoviću iz ‘Glamcča demolirane su zgrade i pokretna imo­ vina u Filipovićima kot, Glamoč. Uči­ njena šteta iznosi 350.000 K. 42) Dervišebgu Gradaščeviću iz Gradašca zapaljene su zgrade, demolirane i opljačkane u Boku kot. Gradačac 3. novembra 1918. Sudbeno ustanovljena šteta iznosi 195.508 K. 43. Mahmudbegu Kulenoviću iz Bos. Petrovca opljačkane su i zapaljene zgrade u Gunievcima kot. Bos. DtiL.ca, a sudbenim očevidom od 11. i 19. fe­ bruara 1919. ustanovljena je šteta od 63.104 K. i Naši dopisi 44) Mldb. Ibrahimu i Fadilu Džiniću iz Banje Luke popaljene su i opljačkane, zgrade u Sundićima kot. Brčko. Sud­ beno ustanovljena šteta iznosi 121.71? Mostar, 14. jula 1920. krune. (Opet Gozze-Gučetić). — Nedavno 45) Mehmedbegu ml. Kapetanoviću i sam iznio lični opis našega predstojnika iz Prijedora popaljeno je i opljačkano u Grofa Gozze-a-Gučetića, a sada ću da Johovoj kot. Dubica pokretno imanje dodam nekoliko podataka o njegovu i zgrade, a sudbeno ustanovljena šteta radu. Upadno je, što je kotarska skup­ iznosi 269.000 K. ština naše organizacije u svojoj rezolu-, 46) T. Sokoloviću iz Foče opljačkano čiji uzela stav.protiv ovega delije, ali je imetka po komitama u Curevu kot. ‘ ko je bio "dionikom skupštine, mogao je Foča na 5. novembra 1918. u vrijed­ o njem od skupštinara pobrati lijepe nosti od 16.590 K. dojmove. Da rezolucija nije iznijela stavprotiv Gozze-a, eruptivnom bi silom iz­ 47) Suiejmanu Šukalu iz Foče opljač­ bilo negodovanje skupštinara, koji su kano je imetka 3.500 K. 48) Idrizbegu Omerbegoviću iz .Ba-. se pripremili da javno iznesu jade i nevolje, što ih taj dahija čini. Da nije" kod nje Luke opljačkane su demolirane i po­ nas uviđavnog okružnog načelnika gosp. paljene zgrade i pokretni imetaK u RoVulovića, koji razumije naše jade i koji manovcima kot. Bos. Gradiška. Sudbe­ gleda svakom prilikom da ispravi nama nim očevidom od 17. maja 1919. usta­ nanešene nepravde, možda bi koja de­ novljena je Šteta od 56.750 K. putacija već dosada objasnila vladi dr­ 49) Smailagi Smailagiću iz Boi. Gra­ žanje ovoga satrapa. Naš je predstoj­ diške opljačkane su,.:popallene i demo­ nik našao za shodno, da prigodom Vi-, lirane zgrade u Gredi kot. Bos Gra­ dov-dana odredi prisilno zatvaranje du­ diška. Sudbenim očevidom usta mvljećana i to na 16 sati prije, nego što bi iia štfta iznosi 1,291^)81 K. imalo početi zatvaranje. Njega nije žu­ 50) Alibegu Omerbegoviću iz Ba­ ljalo, što su mnogi prodavači zeleni pri­ nje Luke popaljeno je i opljačkano iza bavili robu u dućan i što im je usljed prevrata u Romagovcimu kot. Gradi­ te nagle bedaste naredbe učinjena šte­ ška i u Kremnoj kot. Prnjavor zgrada ta — kako se govori — preko 100.000 i pokretnog imetka po sudbenoj proK. Tko da naknadi ovu štetu? Čuvši tjeni od 11. januara i 9. marta 1919. za tu naredbu ovi su se ljudi pritužili 188.000 K. i molili da bar do 9 sati otvore (s tim 51) Fehiine-hanumi Čekić ud. Ibrišje bio i okružnik sporazuman), ali Goz­ agić iz Banje Luke popaljene su i oze ne dade ni pisnuti nego se držaše opijačkane zgrade i pokretni ipietak u ne: Befehl je Bcfehl! Što sam naredio, Lamincima kot. Bos. Gradiška,? a sud­ " to se mora izvršiti. Niti jedna radnja benim očevidom ustanovljena šteta iz­ sa životnijn namirnicama, niti jedna nosi 70.000 K. kavana ne irhađaše pardona. 52) Istoj je u selu Vaganima kot. KoSad se je dogodilo nešto što se u Ev­ tor-Varoš popaljen ijjpljačkan pokretni ropi ne događa. Po nalogu plemenitoga imetak i zgrade, a sudbeno je ustanov­ Gučetiča, dućandžije koji su biti neobaljena šteta na 30.000 K. .viješteni o naredbi i otvorili svoje rad­ ’ ♦ nje, nijesu nd policije bili opomenuti i pređbilježeni, nego- smjesta zatvoreni. Ispravak. U uvodu, kojim je popraćen A zatvarani su samo oni, koji u znoju i pvaj prvi iskaz šteta, stoji da ove štete lica svoga zarađuju kruh za svoju si- | iznose preko 13,500.000. To je pogrješromašnu obitelj. Treba samo pogledati no, jer ukupni iznos tih šteta predstav­ osude, koje je izrekao proti Hasanu lja svotu pd- K 34,528.510. Molimo da se Žugoru, Mehmedu Ćordi, Ahmetu Bato uvaži. S. džaku, Osmanu Hadžiomeroviću, Ibra­ himu Sefiću i drugovima, pa da se vidi kako se je taj grof popeo na leđa našoj. Savez Arapa s Kemal-pašom. Kako sirotinji. ' je bilo »Tempsu« javljfcno iz Londona, saznaje >Daily Mail« iz Carigrada: Ulti­ Brkanu Hasanu konfiskuje se meso i matum generala Gauranda emiru Fej- ' nakon procesa manjka mu pri povratku UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. salu imao je ozbiljne posljedice po sa­ 10—15 kg. I na intervenciju stranke. Pregovori za sastav vlade. Dne 26. veznike. U Ciliciji,. Arapi su s KemalGozze veli, rfa on ne odgovara. U osta■o. mj. u 10 časova prije podne sastali pašom sklopili savez za obranu i nava­ su se u predsjedništvu ministarskog lu. Kemal je već poslao čete u okolmn •lom, to je njegovo pravničko shvaćanje i ako je on rekvirirao meso i vodio pro- I savjeta . Vesnić i Njnčić sjedne i Drašriaicna.za pojačanje tamošnjih arapskih ces: Ima nekoliko slučajeva, gdje je ković i Pribićevič s druge strane, da trupa. gradsko-kot. ured sudio, a nije htio iz- I produže započetu izmjenu misli o ob­ Napredovanje Grka. Grci-su okupi­ dati pismenu presudu okrivljenima, ; razovanju nove vlade. Razgovor se premda su to oni zahtijevaj! i premda i rali Cbrlu. prođuž.o do 1 i po popodne 1 rastaviće još i danas vrijedi naredba od 26. marta i se supa ujutro. Boljševička propaganda u Indiji. U 1883.. br. 3.1,39. na koju upozorujem engleskoj Donjoj Kući državni tajnik za Evakuacija i posljednje pogranične te­ Gučetića. Indiju Montagu izjavio je glede afgaritorije. Kako je saintgermainski ugo­ U procesu .Muhameda Hinde rekviri- I I nistanskog pitanja, da se rješavanje vor »tupio u život, kraljevska vlada na­ rano je 13—14 kg masla, od koga je to­ međa Afganistana povoljno razvija. Do ­ redila je da se izvrši evakuacija ob­ kom procesa manjkalo 2 kg. Na upit dao je, da je u Indiji očit cilj boljševič­ lasti, koje pripadaju Austriji i naredila da ka propaganda, ali u tom on ne vidi oštećenoga, odgovoreno mu je: »Misi j se izvrši posijedanje dijelova, koji pri­ ga pojeli«. (Nije pobliže rečeno, da li uzroka bojazni pred boljševičkim nava­ padaju kraljevini. Sa teritorije koja nije su to bili puhovi ili kućni miši). Trgdv- | lama na granice Indije. vidnim znacima na mjestu obilježena ili cu A. K. je jednom prilikom zaprijetio j je ostavljena komisiji za razgraničenje Ultimatum Rumunjske Sovjetskoj Runaš Gučetić, da će mu se osvetiti i os­ da na samom mjestu obilježi, privreme­ siji. Kako javlja fiavas iz Bukarešta, veta je izvršena. Muh. Takmaković i no će se izvršit: evakuacija ili posjeodržano- je pod predsjedanjem kralja Hamza Deronja zatražili su obrtnicu za , danje po sporazumu s bečkom vladom. krunsko vijeće, na kome se raspravlja­ samostalno vođenje krojačkog posla, a- I Ovo pitanje je u toku rada, prema to­ lo o mjerama protiv prodora sovjetskih li "im Gučetić nije htio dati, tražeći od , me su neistinite i tendenciozne sve dručeta na rumunjski teritorij'. Rumunjska njih nekakove diplome koje nisu propi- ’ kč je vijesti. vlada je poslala u Moskvu protest pro­ sanc obrtnim naredbama, jer su posje­ tiv ovoga prodora. Nakon tog protesta dovali ispravne svjedodžbe o propisa- i Izvještaj admirala Andrcvrsa. Prema uložit će rumunjska vlada u Moskvi ul­ nom naukovnom vremenu i praksi. Bilo । izvještaju dopisnika »Matina« iz Rima, timatum, u kome će tražiti, da se odmah bi poželjno, da Gozze objavi te propi­ američki ambasador u Rimu predao je povuku sovjetske ćete, koje su na više se. po kojima se on vlada i koje su si­ talijanskom ministru spolj'nih poslova mlesta prešle Prut. Jassy je spremljen gurno njegov umni produkt. izvještaj američkog admirala o doga­ na ohrhnu. Dvije boljševičke armije ka­ đajima u SpHtu. Što sam prošli put u dopisu sporne- i ne da najkraćim putem pređu preko Rumanjske i uđu u Madžarsku. Jedna dru- | rtuo./ia inu se vrzaju u glavi kojekakve VANJSKI POLOŽAJ. misli o tobožnjoj pobuni muslimana i ga armija prešla je preko Dnjepra i pri­ Turska će potpisati mir? Turska katolika, to ću da sad potkrijepim jed­ bližava se granici kod Cernovica. Ru­ vlada je zaključila brzojavno izvijestiti nim dokazom. Jedne mu se noći dogodi­ munjska je vojska mobllzovana, a nje­ lo i to, da je poslije ponoći zvao iz kre­ Rešid bega u Parizu, da obavijesti anzina glavna snaga je koncentrisana iz­ veta učitelja A. Dikića te ga pitao, zna tantui da fe Turska [»otpisati mirovni među Jassya i Galaca. Ii on išta o tome, da će muslimani i ka­ ugovor. Njemačka i prodor boljševičkih četa. tolici izvesti prevrat. (Gospodo čitate­ Turska delegacija za potpis mirov­ Njemačka je vlada zatražila od vrhov­ lji. ne čudite se. ta mi smo vam i prije nog savezničkog vijeća, da joj se do ­ nog ugovora otputovala je na francus­ pripovijedali o njegovoj bujnoj mašti!) zvoli veći broj četa u istočnoj Prusiji. koj torpiljarki u Konstancu. Vidi se dakle, da nije nimalo ozbilj­ Kao obrazloženje uzima eventualni pro­ niji nego što je biq kad ga je Mustafa Kemal i sultan. Mustafa Kedor boljševičkih četa. Njemački predlog M. B. upregao u kola u Stocu. metnuo mpl je obavijestio sultana, da će, ako nalazi se pred savezničkim vijećem. mu konjske hamove na glavu, opalio on potpiše mirovni ugovor s aliircima. Sjedinjene Države I Poljska. »Morbičem u zrak i počeli se — o ponSCi' — prenijeti hilafet na> Huseina, kralja od ningpdst« javlja iz New-Yorka: Nije igrati konja i kočijaša. Uostalom i u lleđasa. „ vjerovatno da će Sjedinjene Države Mostaru je upregnut od' izvjesnih ele> ukazati vojničku pomoć Poljskoj, jer je menata, samo mu ne vidimo hamova na Propaganda Mustafa Kemala u Anavratu. Još nešto! Gučetić je zaboravio ioliji. Times« javlja iz Carigrada: Mu­ javno mnijenje tome protivno. § 7., druga "alineja zakona o sakuplja­ Autonomija za Irsku. Lloyd George stafa Kemalpaža razvija među stanov­ izjavio je zastupnicima Tred Uniona, nju. po kojem se rezolucije moraju pod­ ništvom Anatolije silnu propagandu da nijeti u roku od 48 sati po održanoj sku­ da će se Irskoj dati "autonomija ma u se pobuni. On obećaje predstojeću po­ kom obliku, ali pod uslovom. da Irska pštini i pismeno saopćiti vlasti, pa je moć boljševika. Ogorčenje protiv Grka ostane sastavni dio Velike Britanije. prikratio taj rok pozivaju tajnika Jug. raste s .dana u dan. Politički pregled . i . i Musi. Organzacije H. ĆemMoviča i za! prijetio mu globom od hiljadu kruna, aI ko kroz sedam minuta ne donese ispi­ sane revolucije. Gospodine ureduiče, ovo nije sve, što nas tišti i što'nam čini taj despot, pa ne­ ka Vas ne čudi, što je njegovo ime unešeno u našu rezoluciju. O njemu i o njegovim potčinjenim ću yam drugi put poslati štogod opširnijega, a za sada ne­ ka bude samo ovo. Jedan koji pazi. Ошш vijesti NEOPRAVDANO ZAMJERAVANJE. Mnogi pretplatnici kojima obustavismo slanje Usta zamjeravaju nam 1 ljute se što nemamo potrcbnrM povjerenja, da će »platiti neznatni dug«. Drugi se opet ispričavaju da su »»zaboravili«, treći ve­ le ovo, četvrti ono. Bele Iz svega se vidi, da smo mi »krivi«, što nakon više opomena odlučlsmo obustavu lista lju­ dima. koji ne izvršše dužnost prema svom organu. Stoga Još jednom naglasujemo, da ne možemo odustati od svog zaključka I obustavu ćemo provesti bez ikakvih obzira. Dosta smo popuštaU i gledali kroz prste; vrijeme je da i drugi izvrše dužnost i mjesto pohvala pošalju dug i pretplatu. Javno nasilje u Vratnici. Arifaga Kobić iz Sarajeva imade kuću i nešto svo­ je zemlje u Vratnici, kotar Visoko. Si­ romah se spremo sa djecom i u prošli petak dođe, kad na kućnim vratima pre­ ko njegova katanca nametnut još jedan katanac. Misleći, da je to učinio neko od njegovih komšija s namjerom, da mu bude kuća sigurnija, upita jednu seosku ženu, ko je metnuo ovaj drugi katanac, našto dobije odgovor, da je to učinio Vaše Vujić, ali s namjerem, da Arifagi zapriječi ulaz u kuću. Arifaga obije ka-' tanac i uniđe sa djecom u kuću. Isti dan oko-7 sati poslije podne do­ đoše Vaso Vujić i Sava Bošković Arifaginoj kući. Vaso je naoružan vojničkom puškom. Narede Arifagi. da se odmah gubi otale, jer da to nije više njegovo. Kad se Arifaga opro tome. Vaso se lati puške i Arifagi ni pet ni šest, nego gro­ mko zapovijedi, da se izgubi ili će ga snaći zla kob. Vidjevši, da nije druge, nego ili ginuti ili ostaviti svoje dobro, Arifaga pokupi svoju dječicu i ode do obližnje oružničke postaje, da im prija­ vi. što se dogodilo. Tražimo u ime pravde, ali ne Cokorilove, da se Kobiću dadne zaštita proti zlikovaca, da može uživati svoju siro­ tinju i da se ovaj zločin ne ostavi ne­ kažnjen. Smetaju im i naše svetinje. Vrlo mar­ ljivi mezaristanskj odbor, što ga je izabiao vakufski džematski medžlis, po­ čeo je već. od dulje vremena, da naša zapuštena groblja ograđuje te je mnogo naročito po gradu i ogradio. Ovih dana je otpočeo s ograđivanjem groblja u okolici. među ostalim i na Bakljama. Nekolicini pravoslavnih seljaka, koji prolaze kraj i preko našeg groblja, za­ smetao je. i ovaj naš rad, pa su radni­ cima zaprijetili, da do buduće nedelje [no raj u ogradu ukloniti. Na ovu je pri­ jetnju policija na vrijeme upozorena, pa se nadamo, da će s potrebnom energi­ jom uzeti naše svetinje u zaštitu. Gospodarstvo Stanje usjeva i stoke u Bosni i Her­ cegovini u mjesecu junu 1920. Klimat­ ske prilike "tokom ov$ izvještajne pe­ riode bile su ovakove: Prva polovica periode bila je kišovita sa vjetrom i hladnoćom. U nekim srezovima bilo je kiše i suviše koja je sa vjetrom prouz­ rokovala da su polegla žita (naročito czima). Elementarnih nepogoda bilo je u srezovima: stolačkom i Ijubuškotn. u srezu prozorskom grad .je uništio vi­ nograde u nekoliko opština. Stanje razvoja ozimnih usjeva povoljno je u svakom pogledu jedino je nepovoljna pojava ц tom što će usljed neprestanih kiši i vjetrova poleći usjev kao što se već i dogodilo u nekim predjelima. Ljet­ ni strni usjevi za sada stoje vrlo dobro. U ovom mjesecu izvršeno je i silanje prosa i heljde u nredjelima srednje Bo­ sne. Kukuruz, krumpir i duhan razvijaju se vrlo dobro naročito u nizinskim pre­ djelima. U visinama je zbog hladnoće zaostao razvoj krumpira. Okopavanie i bgrtanje već je svuda završeno. Krm- ______.____________ _____________ _ ___________________________ _ �ЛРАВДА Crpaka 4. Strana no je bilje poprečno u dobrom- stanju. Naročito su dobra djetelišta. Trave su bujnije u nizinskim nego u brdskim • predjelima, jer je u posljednjim radi ki­ še vladala veća studen koja je sprje­ čavala normalan razvoj.' Zbog kiša u junu zostala je košnja livada i otpočela je tek pod kraj mjeseca. Stanje je voća za sada dobro. Šljive su u brdskim pre­ djelima mnogo-bolje ponijele nego li u ravnicama. Rod je jabuka i krušaka pri­ ličan. doćim oraha vrlo dobar. Stanje vinograda također je dobro, u koliko nijesu oštećeni elementarnim nepogo­ dama (mostarska kotlina i prozorski srez stradali od bure i grada). Loza je dobro ponijela. Životinjski, i bilinskj štetočinci pojavili su se u slijedećim srezovima: a) skakavci u mostarskom, Ijubuškom i stolačkom (Čapljina), b) šljivin potkornjak u derventskom (0džak) i prnjavorskom; c) krvava uš na jabukama u bihaćkom i prnjavorskom; d) crvi te podgrizanje korijenja žitima, travama i duhanu u čajničkom, srebreničkom i bihaćkom; e) šljivin crv u banjalučkom; f), hrda i snijet na pše­ nici i ječmu u bihaćkom i bugojanskom; g) divlji krmci čine znatne štete na usjevima u gorskim predjelima srednje Bosne i Hercegovine. Isto tako napa­ daju vuci blago. Zdravstveno stanje stoke nije najbolje: a) Konjske šuge ima u prnjavorskoin, glamočkom, kotor-varoškom,/ duvanjskomj bihaćkom, ' tešanjskom, bosanskom Novom, cazin• skom, (Velika Kldauša) i bugojanskom srezu. b) Ospica na оусата ima u gla­ močkom i tluvanjskom srezu. Stoka ima hrane kao i paše dovoljno. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato sto var ište svib vrsta papira, , kancalarijskog i Školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < | | i Trešeljah SUMORNE MISLI. O Bože, No*9* hoćo l‘ ‘ ovaj put tabora« riti Svetozar. Da me z&miaietri'npjevao bih mu odu, čavitveniju od hvalospjeva Habsburgovcima. Eksniinistar Alaupović. Ja sam eksučitelj, ali imaaa više diplomatskog talenta cegu li Treeić-Pavićić. Mjesto da težim Ketkute, ja ga fakineki iagrdih. Tuli li ine, sakrića ne pod imunitet; np teši U mnogi če misliti da ima istino u шот koBtrušenju. Peh je same, što me.je spopala „Narodna Politika" Đuro Džamonja . | . | i | j i I I Čuvaj se Đaro, da te Korkut no potklipi. Ja sam во triput s njime ogledao, a uvijek os* tadoh kratkih mkava. A priznAĆeš, da je moja glava ipak priličnija od tvoj«. Us to sam dok­ tor i .novinar* u aktivnom stanja. Dr. S. Kapor. Po nanatu sam pop, po prijašnjem glasu „hu­ morista", po sastavcima u „Osi" vodenjak, po ugledu Danteov pračovjek, a po zanimanju blejalo »pred imareta. Jovan ProtiĆ. STAN sa koštom može oobiti učenik ili uče­ nica muslimanske* vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji.4 Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji neka se za informacije obrate admin’straciji našeg lista. Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va. sjetite se vašega _Merhameta“. Kako upotrijebili 8Uvo-Fluid i Zagorčeve pi- < lule još malo pa mi ae.će trebati — Carčić (Milan 0) Napretkova groaaica gotovd je popu­ stila. Muči me samo još pozdravobelja. Manfrod Makale. Š. Korkut. Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100% i 128%, dr- • vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecdjuću robu U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. „Pravda* je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglašuje u „Pravdi" :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: :: Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? u Upotrebijujte Fellerovu pravu »Elsa« potnadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najfiniji Ijiljanov mliječni sapun 16 kruna. Veći je peh odgovarati jol i sa glupo po­ povske »Listiće«. Jošo. A još strašnijo slušati Petrakine i iesareviI eeve besmislice ili čitati Tvoj pracai referat o sastanku ft belodiji. Bez zamjerke! 'х Rilhclm F. TiBfenbach i drug OGLASI Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Ja omastih brke, a Ti, Jošo, hodaj i potpi­ su) bianko-prisaaniee. Chef ,,pressbureaua“ Muslimani Sjetite se „Gajreta". Број 181 Br PRAVILA" ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za gla»u 8 kruna. Šampon 1 krunu. Poг<Ц«Г mada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— 6LSA" Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrđe kože. Mala ku4 risa tija Kruoe 4— velika kutija Kruna 6’— Želite li još štogod? peilerove Essa-pustiije za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Cijenik šaljemo franko. уижжжжжижжжжжжжж»жжжмижи«шжжж^ I Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu § Toninala II Uullll'ulu U Canaionil filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — IspOltave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, UUl’UjuVU. Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Ženica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, 11 Goražda, Konjic, Nevesinje, Boš. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrži uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prlai kao ilatno zuUupsfra ta B. i H. »silcurazlonl geienali i Pmg saaapćeg društva za osiguranje protiv nczgiia i itata, sve vrati osiguranja. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod«—Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svak^ vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. šataka. (Мм << 0. i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/25e1db1c379d83fe4e2e7689db66b99c.pdf dbfe3b7d97c2c5c58c54016766837519 PDF Text Text poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i Četvrtkom. ОгеИпјк PBđahcioni od№. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 78 (183) Godina li. Sarajevo, subota 31. jula 1920. (16. zilkade 1338.) Dan naše organizacije. U prvim danima našeg nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja jedan je dio našega naroda zlo šhvatio ovo zamaš­ ne djelo. Umjesto da se slavi pobjeda, za koju se vijekovima borilo, koja je pozobala ogroman broj dragocjenih ži­ vota i bila konačni cilj cjelokupnog na­ šeg naroda od Soče do Vardara, nasta­ la je prosta pljačka i otimačina, nastala su razbojstva i ubijtsva, paleži i razva­ line. Klika, koja je u prvim tim danima prisvojila sebi vlast u ruke, kanda nije marila za sva ova zločinstva, što su se događala, te umjesto da upotrijebi svu energiju i autoritet vlasti, da se ovo zlo uguši, izgleda, da je sama u tom saučestvovala, jer nije ni u čem poka­ zala volje, da se ovo zlo suzbije. Muslimani Bosne i Hercegovine is­ kusivši gorko na svojim životima i imovini ovaj nebratski postupak, odlučiše da se organizuju na jednom programu, koji če obuhvatiti u sebi sve đržavopravne, socljalno-ekonomske i kulturnoprosvjetne Ciljeve. Dne 15. februara 1919. god. osnovala se »Jugoslavenska Muslimanska Organizacija«, koja je odmah pr| svome osnutku pokazala da se je u njezinim redovima okupilo 4Z bos.herć. muslimana. Danas, nakon jedan i po godišnjeg njezinog opstanka, vidi­ mo muslimane sa vrlo malo iznimaka okupljene u redovima naše organizaci­ je te nema grada, a skoro nema ni sela u Bosni I Hercegovini, gdje nije prove­ dena organizacija i gdje se cijeli naš elemenat i u građu i u selu nije izjavio za našu organizaciju. Za ovo kratko vrijeme svoga opstan­ ka, organizacija je razvila svoj rad u svima gore istaknutim pravcima. Ovaj rad bijaše pun borbe i mukotrpnog pregaranja našega vodstva i pristaša, ali ■ 1 : i i ■ I i danas vidimo i lijepih plodova: Narod zbijen u guste neprobojne redove, pri­ pravljen za borbu, spreman i za uajočajnije podvige, gleda sa punim ponosom i neograničenim povjerenjem u svoje vodstvo i vrši najsavjesnije sve što mu se preporuči, jer je svjetan, jer zna da če se samo tako dobro organizovan održati i spasiti svoje svetinje, svoje tra­ dicije i svoju imovinu. Da se manitestuje snaga naše orga­ nizacije i njezina jednodušnost. da se po­ kaže kako su muslimani Bosne i Her­ cegovine spremni na borbu za svoje održanje i opstanak, odlučilo je naše vod­ stvo, da se drugi dan Kurban Bajrama proslavi kao dan Jugoslavenske Musli­ manske Organizacije. Taj dan peka bu­ de dan našega veselja po svim našim selima i gradovima. Neka se toga dana sastanu svi i stari i mladi i neka obdržavaju zajedničke zborove, zabave, akademje i predavanja. Neka se svi naši mjesni odbori stave na čelo svoga pod­ ručja i ako je potrebno neka se prošire, da ova naša svečanost što bolje i što sjajnije uspije. Neka se toga dana ništa drugo ne radi, nego propovijeda sloga, bratstvo i jednakost svih muslimana. Neka se kupe dobrovoljni prilozi za naš list i za izborni fond i neka se svagdje prirede zabave, sijela | teleriči u korist organizacije i njezina nakladnog i izbor­ nog fonda. Izbori su na pragu. Dijeli nas od njih još dva tri mjeseca, pa treba sada da se pokžemo šta smo i šta možemo. Mu­ slimani se nemaju u što uzdati nego u Boga i u svoju vlastitu' snagu. Druge pomoći i drugog spasa im nema. Svak na posao! Nusret je od Boga! RADNI ODBOR. Iz Sandžaka i Makedonije. Povodom inspiciranift g. U. Davidovića HI. Iz ovoga što iznesoh kao i iz čla­ naka i dopisa, što su pod ovom rubri­ kom objavljeni u cijenjenoj našoj »Prav­ di«, čitaoci mogu sebi predstaviti pri-lično vjernu sliku naših prilika i nepri­ lika, naročito što se tiče nas muslima­ na iz Sandžaka. A ako je koji od gg. čitaoca imao prilike razgovarati se sa kojim od nas, ili kojom zgodom pro­ putovati kroz Sandžak i Makedoniju, taj je C^o i .vidio podrobniju sliku tih svakodnevnih nesretnih događaja i si­ gurno se čuddm čudio velikoj izdržlji­ vosti i trpeljivosti nas muslimana, još . višoj i nezasitljivoj grabežljivosti i nasrtljvosti naših pravoslavnih sugrađa­ na, a naročito bezglavosti i srednjevjekovnom mentalitetu administrativnog, juridičkog, ekonomskog i prosvjetnog sistema uprave i rada u našim krajevi­ ma. Ali' se je sigurno najviše čudio mr- korakom zašlo na stranputicu. Naše je stanje predstavljeno i shvaćeno potpu­ no obratno svojoj suštini i stvarnosti, pa se ie -bojati da će i zaključci, koji su donešeni povodom te krive konstata­ cije stanja i razloga, kao j usvojeni na­ čin i pravac daljnjeg rada polučiti ob­ ratne plodove. Jer kao što je neshodnom Abdul Hamidovu režimu u ovim krajevima bio izvor neobaviiešteni Ca­ rigrad. rasadnik nesvjesno i nekultur­ no činovništvo. a kum uredbe i nared­ be koje ne odgovaraju mjesnim prilikama i potrebama, taki je slučaj i ovaj put s tom razlikom, da sadašnji Cari­ grad nije samo Beograd, nego pored njega i svaki pravoslavni kvart pojedinih kasaba i što nesposobnom ćinovništvu asistira još i masa pravoslavnog življa. Dobro je opazio g. Vesnić, kad reče da treba ukinuti okrutni i apsolutistički, korumptivni i reakcionarni Abdul. Hamiđov režim, ali je pitanje: dostaje li za ot g. Vesniću i drugovima dovoljno snage i ■ vještine, a naročito dobre volje i mudrosti. Prvt izgledi i koraci ne pobuđuju nade. Treba uočiti L dobro držati na umu, da se ovih dana nikako ne rentira sta­ rodrevni način rada. Treba uvažiti da puk već ne predstavlja materijal koii bi se bez prigovora i otpora podao eks­ ploataciji nia po kojim osobama i in­ strumentima, i ma u koje. svrhe i ci­ ljeve. Narodf već žive za se, a ne za drugoga; žive svojim prirodnim j slo­ bodnom voljom upravljanim životom, a ne po čijem ćeifu i propisu. Dvade­ seti vijek i njegovi specijaliteti prevlađuju ukusom i samih Abesinaca, kamo ii da im se može prepriječiti prodor u našemu dijelu Evrope.. Naročito ne treba nikad gubiti iz vida, da S. i M. ne priznaju nikome nikakva prava osvajanja, oni su svojim geografskim položajem, ekonomskim interesima i nacionalnim osebinama upućeni da žive i razvijaju se u okviru Jugoslavenske zajednice, ali ne kao čija kolonija. Da- pače ne ni kao sastavni dio koje dosa­ dašnje pokrajine, nego autonomno, sa istim pravima i dužnostima, kao i osta­ le pokrajine Jugoslavije i pod istim uvjetima i mogućnostima sudjelovanja ■ svih slojeva njezinog pftčanstva u ra­ du i plodu njezinog napretka, jer imaju ! specijalni karakter. I U svom dosadašnjem radu i nasto­ I i ; j janju protuslovili smo ovim važnim faktima, pa zbog toga nismo mogli po­ lučiti ni u ččmu vidna uspjeha, kao što ga ne ćemo ni polučiti, budemo И išli dosadašnjim pravcem. Još nije preka­ sno. Osvijestimo se, ali i ne oklijevaj­ mo. ier nemamo vrertjena na pretek. Rukovodimo se zdra *m razumom i razborom, pravičnošću i savremenošk ću; koristimo se vlastitim i tuđim isku­ stvima, razmjerimo svoj položaj, svoje više interese, svoju vrijednost i sna­ gu, a naročito se klonimo avantura i sumnjivih eksperimenata. Želimo li istinski učiniti kraj syima i trzavicama, želimo li da mS. i M. uči­ nimo nešto dobro, sigurno, korisno i | plodno, obratimo se glasu — naroda, koji je do sada pa i prilikom informa­ tivnog putovanja g. Davidovića ostao i zaglušen; uvažimo njegove želje i sa­ vjete — sigurno ćemo i po te krajeve i po skupnost državnih i narodnih in­ teresa i po dobar glas i potpuni auto­ ritet naše države polučiti brzo vidan i zadovoljavajući uspjeh. Povratimo'se sa ćor-sokaka na izlazan put! i Rekoh svoju i spasiti dušu. Plevlje. u julu. Orle Ćehotinjski. Musi, kongres u Skoplju. Od nekoliko dana traje u Skoplju kongres predstav­ nika muslimana iz Južne Srbije. Zada­ tak je kongresu, da muslimani opredi­ jele svoje držanje u predstojećim opštinskim izborima. Odluka još nije do­ ; nijeta«. Tako presbiro, koji regbi nije ; nimalo informisan. Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini tvoni snu i grobnoj tišini koja u tom pogledu vlada u ministarskim kabineti­ (Nastavak) / 3. ma i privr. nar. predstavništvu. SKUPŠTINA. U STOCU, Mi smo od. kako ie Jugoslavija za­ kola je držana u utorak 6. jula, a po« snovana, tokom minulih 20 mjeseci obi­ jali pragove redom svih naših mjero­ čela oko 10 sati, bijaše sjajna mamfedavnih faktora i svoje nesnosno stanje j stacija privrženosti Stoćana našoj orpredočavali kako nar. predstavništvu, J ganizaciji i ujedno odličan primjer solidarnosti tamošnjeg građanstva sa tako i svim dosadašnjim vladama. Ali ie bila preča borba o ministarske sto­ ! svojom braćom sa sela. Prostrana dvolice, jagma za nesvjesnim glasačima, k rana »Jugoslavenskog (doskora Muslimanskog) zanatlijskog udruženja« bijastranačke trzavice, igra kvoruma i še dupkom puna tako, da je dosta svitrajne kabinetske krize, nego li najde­ ieta moralo slušati s vana.Među polikatniji unutarnji i vanjski problemi. Trebalo je da se S. i M. dvije godine ј sjetiocima bijaše i. nešto Srba pravonasteniu u zlikovačkim i razbojničkim j slavnih kao i Hrvata katolika, ali ne u pandžama, da se naše 'Pitanje posve I velikom broju. Skupštini: je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Hasan komplicira i zamrsi, da stupi u sudbo­ nosnu fazu, pa tek onda dođe na dnev­ I ’ef. Šehić, koji je izabran i za predsjej datelja skupštine te daje riječ g. mufni red — gotovo uoči pada Sagunta. Uz to se je, na žalost, već prvim । tiji Maglajliću, da u zbijenom i : vrlo jezgrovitom govoru prikaže svr­ hu organizacije i njenu potrebu u ovim nesređenim prilikama. Govor je salušan j osobitom pažnjom i učinio ie jak do­ jam. ■ Iza njega je uzeo riječ naš urednik ] K o r k u t. da prikaže politički i kul| turon-prosvjetni cilj naše organizacije. I Bijaše vrlo raspoložen, pa mu razlaga­ j nje bijaše i stvarno i temperamentno । tako, da je pogdjekad prekidan silnim odobravanjem. Gledajući pred sobom velik broj svjesne i agline omladine, on je u prvom redu objasnio naše sta­ jalište glede nacionalizovanja širokih muslimanskih masa, uzevši osobito na nišan jalovi metod naprednih naciona­ lista, koji ne mogu da uvide, kako je glavna zapreka u tom djelovanju — �konfcsionalnost širokih slojeva pravo­ slavnog i katoličkog dijela našeg naro­ da. Za tim je podvrgao oštroj kritici štreberstvo naših »boraca« i sramnu ulogu koju vrše njihovi namet­ nuti zastupnici u privr. Narodnom Pred­ stavništvu. Jasno je osvijetlio svu mizernost njihove .uloge kao i štetnost nji­ hova djelovanja kako po muslimanski dio našeg naroda, kojeg svojom neprontišljenošću samo izazivaju na reakci­ ju, tako. i po narodnu cjelinu, u kojoj vrše ulogu zapirača, jer svojim ispa­ dima ometaju prirodan tok razvoja mu­ slimanske mase. Osobito je živo prikazao besramnu protekciju, tjesnogrudnost i nesposob­ nost »demokratskih« nametnica u bo­ sanskoj vladi, označivši ih kao glavne krivce obespravljenosti, a po tom i opravdanog nezadovoljstva muslimana u\našoj pokrajini. Silom i kundakom ne može osigurati temelj narodne države. Može • osigurati temelj nrodne države. Treba spreme i razumijevanja, obzira i smisla za svačije tradicije i osjećaje. Tom je prilikom podvrgao oštroj kri­ tici i nastojanje, da se pod smiješkom firmom narodnog ujedinjavanja uvlače neumjesna svetkovanja crkvenih praz­ nika kao što su Vidovdan, Savindan i slični blagdani. Pravoslavni i katolici mogu se u tom nekako složti, jer obo­ je pripadaju kršćanskoj crkvi makar i različitih smjerova, no nama je to ne­ moguće, jer n№ možemo za popom i njegovim "krstom, niti smijemo slaviti .crkvene ljude, budući naša vjera ne poznaje ni svetaca, ni svetitelja. U ovakitn pitanjima nema i ne može biti 'kompromisa, već svakom svoja slobo­ da savjesti. Drukčiji postupak bio bi nasilje i onda, kad se ovim crkvenim slavama dadne* oblik državnog prazni­ ka. Jer suština se ne mijenja. Ako je, Sava Nemanjić učinio veliku uslugu ’ srpskom narodu, šireći prosvjetu, neka ; se slavi kao takav, a njegov svetački dodatak nek slavi crkva u svojim pro­ storijama M ne možemo vršiti svetosavskih proslava. Osobito je toplo go- I vorio o podupiranju »Gajreta« i apelovao i na mlade i na starije da što prije zaspu jaz. koji ih bezrazložne dijeli je­ dne od drugih. Za tim je gpvorio o sa- ' inoj Organizaciji i stranačkoj disciplini. 1 Kad je završio bio je burno pozdrav­ ljen. Iza njega se je prijavio za riječ je­ dan omladinac, da se osvrne na izvo- i de, ali je bio loše sreće. Nije pogodio pravu žicu, pa je udario na prigovore, i koji su se još više pojačali, kad je četiripet mladića pošlo vikati: »Tako je, go- . vori Maše!« Korkut je uzeo riječ i a- i pelovao na slušatelje, da budu mirni i ' ustrpljivi. Pojmovi se ne bistre gala- | mom već razlozima, pa treba saslušati i drugo mišljenje. 1 sahabei-kjiram nijesu uvijek bili složni, i oni su se katkad razilazili, pa i vatreno raspravljati, ali ■ nijesu smetali jedni druge, već je svak mogao reći ono što misli. Ako vam se ne dopada govor, molim vas da govor­ nika za moj hator saslušate. Skupštinari su se umirili i obećali da će govor­ nika salušati. Međutim mu je kot. pred­ stojnik oduzeo riječ i tako je svršena ova skupština. Iza podne istog dana delegati su kre­ i žanje nametnutih »predstavnikac-munuli put Čapljine, a usput Ju oko pet j slimaua kao i nastojanje, da svoje pr­ ljave ciljeve prikriju tobožnjom brigom sati održali za težačke interese. Razgolitio je svu SKUPŠTINU U RECICAMA mizernost »Mutež« stranke osvrćući na kojoj je bilo oko 200 težaka iz okol­ se na plakate, u kojima četvorica čapnih sela. Mufti efendija hn je go­ Uinskih zanešenjaka izvrću istinu na vorio o potrebi sloge i’ međusobnog ' jedan vrlo drzak način, pozvao narod, podupiranja, o lijepu življenju sa komšida pristupi našoj organizaciji. Bijedni jama bez razlike vjere, o dužnosti pre­ sastavljač ovih plakata, jedno brkesuma zajednici, potrebi nauke i t. d. Iza zo golobraće. koje se zove Huso Metoga im je Korkut prikazao svrhu i tiljević i koje uzvišenu dužnost narpdcilj organizacije, potrebu solidarnosti nog učitelja shvata na ovako naopak sa građanstvom, važnost glasanja pri način, bijaše ko na žeravici, dočim mu dolazććim izborima i t. d,’ Osobito ih je drug Hamid uoči skupštine — odmaje bodrio na rad i izdržljivost i upo­ glio u Sarajevo. Dobili su sVoje, a da zorio. da se za svoje potrebe slobodno' se nijesu ni usudili protusloviti. 1 tako obraćaju kotarskom predstojniku, jer je potpuno skrahirala njihova »hošgelje on dužan izaći u susret njihovim že­ dija«, u kojoj »braći muslimanima« ve­ ljama i potrebama. le. da Vkao dobri državljani nemaju Seljaci su s osobitim interesovanjem mjesta u »J. M. 0.«, jer je dosadanji saslušali razlaganje .naših delegata i njen rad ispunjen stvaranjem — vjer­ izjavili, da su listom uz organizaciju, skog neraspoloženja prama ostalim dite da će svojim drugovima saopćiti ove jelovima našeg naroda i n e p o v j e*ilpute i u svemu podupirati vodstvo renjem prama našoj državi*. organizacije. Inteligentni imam i mualBijedni Metiliević samo je stupao i tre­ litn H. A. Zubćević toplim se je govo­ sao se kao-jasika. a njegovo upozorerom zahvalio delegatima na pažnji, .is­ nje Korkutu, da ne vrijeđa I ne izaziva pričavši se što radi posla nije bilo mo­ popratio je ovaj jednim lahkim smiješguće sastaviti veći zbor i pozvavši pri­ kom. I »pametni« jt upravitelj dobio po­ sutne na upis dobrovoljnih priloga u trebni obrisač. On je naime na početku znak slaganja i odobravanja rada or­ skupštine »zabranio« vrijeđanje — diganizacije. Korkut je izjavio da je bo­ I nastije i kralja Petra, pa ga je Korkut lje, ako se mjesto dobrovoljnih priloga poučio redu i govoreći o prvoj tačci prijavi koji pretplatnik za »Pravdu«. I ! našeg programa, prema kojoj naša or­ tako je završena ova skupština u naj­ ganizacija stoji na stanovištu ustavne boljem raspoloženju. i monarhije pod dinastijom nar. dinastije Nakon malog odmora delegati su se ! Karađorđevića — prosvjedovao proti oprostili sa stolačkom pratnjom pre­ ovako smiješnoj »zabrani« g. upravite­ šavši u eapljinske fijakere, koji su pred lja. Skupštinarj su ovaj prosvjed popra­ njih izašli pod vodstvom Ahmed ef. tili burnim povicima »Živio Kralj Pe­ Fazlagića, u Čijem su domu bili tu noć tar«. a upravitelj je oborio nos i samo ugošćeni. Sutradan, u srijedu 7. fjula mijenjao farbu. Tako je to. kad manipu­ održana je lant dobije upravnu službu! — Kad je skupština U Čapljini, Korkut dovršio svoj govor, burno je koja je bila vrlo brojno posjećena. Mo­ pozdravljen, a onda se je prešlo na iz­ že se reći da su bili prisutni svi odrasli bor mjesnog odbora, koji se je kasnije muslimani, a bijaše i velik broj pravo­ konstituisao kako slijedi: Predsjed­ slavnih i katolika. Skupštinu je otvorio nik': Ahmed ef. Fazlagić; tajnik: Ahmed ff. Fazlagić predloživši za pred­ i Avdo Koso; blagajnik: Hamid Hosjedatelja Muharoedbega Kapetanovića, [ džić, a članovi bez funkcije: Mujo Bea zatim ле uzeo riječ g. M a g 1 a i 1 i ć, gić, Muhamed Šišić, Memišaga Fazlagić da snažnim govorom rastumači šta i Osman Kajić. Time je skupština zavr­ znači sloboda i demokracija, bratstvo šena. • i narodno ujedinjenje. Finom je ironiIza podne su delegati krenuli u Ljunijom objasnio da riječ: »Mi smo vas oslobodili« znači: »Mi smo vam — do­ ' buški. nijeli slobodu*, pa prema tomu nema mjesta tlačenju i obespravljivanju nikog, a kamo lj nas muslimana, koji smo ovu grudu 400 godina branili od tuđinačke najezde i očuvali ioj naičišći narodni karakter. Bratstvo nigdje ne znači otimanje, pa ne može to ni kod nas značiti, a jednakost nije u tom. da jedni uživaju sve, a drugi ništa. Za­ tim je govorio o potrebi sloge i uzajam­ nosti, bratstva i solidarnosti naglasivši da naša organizacija nije separatistič­ ka. već da teži za jedinstvom i prirod­ nim zbližavanjem. Iza njega je uzeo riječ urednik Kor­ kut, koji je opširno prikazao cilj i svr­ hu naše organizacije, te dosadanji rad vodstva i neprilike, na koje je udario u svom radu. Prikazujući našu borbu sa »demokratskim« nametnicima i nji­ hovim predstavnicima u vladi i nar. prćdstavništvu, oštro je kritikovao dr- F E LJ T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. ' (65) £X1. Kod prvog susreta s Nesimom sjetio se je lhsan jos jednom onog svog pisma što ga je pisao njojzi prije uhapšenja Rene. Još jednom je kao vi­ zija onaj prizor iznijela njegova mašta pred oči mu, da ga podsjeti na prošlost. Kada je čuo za Renin bijeg odlanulo mu је' i činilo mu se, kao da je ne­ stalo i onog što je ostalo u njegovoj duši, ćutio se sada potpuno oslobođenim. No za ovim rađala se je jedna želja, da pode u Grčku i da je vidi. Zar ga ne bi tamo usvatili? Zar mu ona ne bi vra­ tila milo za drago? Pa zar ne bi postao mrtav za mladotursku politiku? Njegov bi rad u narodu bio onemogućen — on bi bio proglašen izdajicom u domovini, a u Grčkoj — neprijateljem, Na djugoj strani utjecala je sultanija na njega jače nego što je i' mislio, pa je on konačno napus­ tio sve planove, kako bi se ispričao Reni. Jedno veliko srce, jedna velika duša sa ljubavi, koje ka­ sno rasplamsaju i brzo osjećaju zahvatila ga Nesime svega, pa se je osjećao zadovoljnim, sretnim. U njezinoj velikoj ljubavi zaboravljao je prošlost. I Nesime se bijaše posve promijenila. Nije više dvorom prolazila kao začarana sa vječitom zago­ netkom na sjetnom licu. To su mnogi opazili. 1 sam - Bpoj 183 Bio »PRAVDA- — »ИРАВДА* Strana 2 Стран» : i i ' i pada našoj organizaciji tako, da će kod budućih izbora svi muslimanski glasovi past za našu organizaciju. Iznosimo ovo kao lijepi primjer dru­ gim našim mjestima i gradovima, neka se ugledaju u naše 'vrijedne Odžačane. Bilješke. | I [ I । I Kot. odbor naše org. u Ljubi nju kon­ stituisao se je kako slijedi: Pred­ sjednik: Husein ef. Serdarević, potpredsjednik : Omer Hulusi ef. Durić; tajnik : Salih Zeki ef. Bakšić; blagajnik: Mustafa Z. Serdarević, a odbornici bez funkcije: Suljaga Šarić. Dervišaga Bakšić, Mustafa Softić-Serdare.vić, Omer Zećo, Adem Sadžak, Velija Žuštra. Mahmud Rudan. Mustafa Serak, Adem Krehić. Meho Burek i Mu­ stafa Salman. 1 --------/' Rad mjesnog odbora u Odžaku. Naše tajništvo je primilo 29. o. mj. izvješće našeg mjesnog odbora u Odžaku, ko­ tar Derventa. Iz izvješća se vidi, da se u našu‘organizaciju upisao na temelju našega Statuta vrlo mnogo aktivnih članova, te se napominje, da u Odžaku nema ni jednog muslimana, koji ne pri- i sultan primijetio je tu promjenu, pa je jednom re­ kao Nesimi: »Promijenila si se! "Nesime, šta će to značiti?« Ona je mislila da je uhvatila zgodnu priliku, pa odgovori sultanu: — Mili rođače, i ti to opažaš? Ja imam to za­ hvaliti tvojoj milosti« . . . Sultanija Nesime jedina od njegove rodbine tikala je sultana Abdul-Hamida. Sultan se osmjehne i pomiluje je po licu Jesi li se predomislila? Izet me još uvijek moli za tvoju ruku.« Nesime ga pogleda i reče laskavo: »Mili rođače. Ja se nadam da ,ti Nesimu nećeš u cviliti.« — Kako to? Zar ti se Izet ne svjđa. A on mi kaže da te voli.« i »Nemoj rođače... Pusti me ovako! Ja sam zadovoljna jer već volim drugoga« . . . — Drugoga!.. A koga? „Ne ćeš me pitati, ako hoćeš da budem sretna. ali nećeš tražiti niti da pođem za lzetbey-a.« Sultan se osmjehne I pođe naprijed ne rekavši ništa. On joj nije smijo dati odgovor, jer Odbiti opet Izeta značilo bi također mnogo. Poslije je Izet promijenio svoje držanje prema Nesimi, jer mu je sultan preporučio, da njegovu ro­ đaku može dobiti samo, ako i njezino srce dobije. A taj novi odnos — držanje lzetbeyovo bilo je i komično, jer je u njemu svega više bilo nego iskrenosti i ljubavi. Tako je prošlo ljeto. U igri dvora, u igri mla- | | ! i I I i ) ' , »Progres« o spremama za Regentov doček. Beogradski »Progres« u broju od 27. o. mj. donosi: »U Bosni se vrše velike pripreme za regentov rfoček. Troše se ogromne sume novaca, koje bi se mogle mnogo korisnije upotrije­ biti. Odbor sarajevske opštine odobrio je zajam od 2’A miliona kruna za uljep­ ša vanje Sarajeva.. Gprnfi sprat zgrade zemaljske vlade preurediće se za stan regentu, i na to će se izdati nekoliko stotina hiljada kruna. Građani mostarski odabrali 'su odbor koji će otići u Beč da kupi namjesniku na poklon sablju za 100.000 kruna. Vidi se da su se mno­ gi već zaželjeli bečkih sabalja. Mnogi­ ma je bilo ugodno zveckanje tih saba­ lja. pa bi sada htjeli da ga još jednom čuju, da ih želja mine. U odboru za do­ ček nalazi se nekoliko ličnosti koje su bile i u odboru za doček Ferdinanda. Dok bosanski n^rod gladuje, dok ne­ ma odijela i stana, nema škola gdje će vaspitavati svoju, djecu, dotle njegovi vlasnici troše ogromne sume na nepo­ trebne i smiješne parade, kao što su i prije radili. Oni n$ mogu pojmiti da na­ rodu nije do paride . do veselja.. On nema dovoljno sredstava da zadovolji svoje najprimitivnije potrebe, a kamo li da izdaje toliki novac na lude prohtje­ ve svojih nametnutih predstavnika«. Džamonjina »ispravnost«. »Nar. Po­ litika« javlja, da je imunitetni odbor ovih dana raspravljao o dva slučaja iz­ ručenja narodnih poslanika Dža'monje i Minića. Džamonju traži sud u, Mosta­ ru radi pretjerivanja cijena pšenici. Odbor je većinom glasova za­ ključio, da se Džamonja nema izručiti, jer -tla se to dogodilo za — vrijeme Austrije. U tom grmu leži gec. Džamonja zna da ga njegovi drugovi ne će izručiti i stoga se konstruši po »Glasu Naroda«. Međutim bi bolje učinio da tuži »obične lašce i hajdučke napadače tuđeg pošte­ nja«. Na taj bi način irpao priliku da se opere, jer evo šta je jednom članu na­ še redakcije kazao dobrovoljac B. S.. iz Ljubuškog baš' povodom izvoda g. Džamonje u »Gl. Naroda«: »Ja.sam bio n Vinkovcima kod jedne francuske mi­ sije i znam da su na vinkovačku stanicu stalno dolazili vagoni robe g. Džamo­ nje. Kad 6i šef stanice zabranio daljnji provoz. Džamonja bi s dbzvolama mi­ nistarstva — kad ih niko nije mogao dobiti, osim njega i njemu sličnih — ipak provoz osigurao.. Više se je nala­ zio na trgovačko-švercerskom putova­ nju nego li u parlamentu«. Muslimani Sjetite se „ Gajreta doturske politike trzala su se dva srca, da konačno postanu žrtvom politike i dvora. Na jesen ostala je Nesime na Terapijama u je­ dnoj privatnoj vili, gdje je bila zadnje dane ljeta i gdje je u slobodi bez dvorski!) etikecija mogla se češće sastati i sa Ihsanom Sururzade. No ai jedna posjeta Ihsanova nije prošla, a da za nju nije doz­ nao Izet i da se nije naljutio. Kada je jednom oba­ vijestio sultana o tome Abdul-Hamid se osmjehnuo i rekao: »Izet, nisi me poslušao. .. Akp hoćeš, da Nešime postane ikada tvojom ne smiješ je uhoditi To nije dostojno/ lzetbey se začudio Ovoj primjedbi i rekao: — Ali Veličanstvo, sultanija je zaljubljena u lhsanbeya, onoga mladoturskog prvaka, — ili je i ona upletena u taj pokret... « Sultan se zamisli- na časak, pa onda reče: — Ja se ne bojim Nesime, jer ona neće nikad mene izdati... »AH hoće državu. . . primijeti Izet. — A kome?« upita sultan »Akifbey-u i drugovima. . . « — I oni su Osmanlije i dobri patrioti. . . ' 1zet se začudi ovom odgovoru, pa rie reče ni­ šta. Znao je otprije, da je sultan često razmišljao o Mladoturcima i nekad I nekad prilagođivao se njihovim idejama govoreći sam sebi: Ljudi buduć­ nosti! . . . Moram i ja popustiti. .. Tako je Nesime i čitavu zimu provela mi(no, daleko od svijeta predavši se poipuno osjećajima i ljubavi. ’ (Nastavite se). �• ПРАВДА" — »PRAVDA, број 183 — Broj Kraljevina Sirija. Sirija se je etablirala kao samostalna kraljevina, a njezina je vlada zaključila, I da izda jednu diplomatsku knjigu, u ko­ 1 joj bi se prikazala* aktivna djelatnost i Arapa u svjetskome ratu sve do pro­ I klamacije same kraljevine. Vlada je tu ј knjigu predala već svim evropskim ve­ . levlastima i počela.je da izrađuje i je­ ; dan nacrt ustava. Ma da još nije došlo i do ustavne vlade kralj je odredio, da se svaki opseg od 25.000 četv. kilome­ tara imade smatrati provincijom ako na njemu živi 500.000 duša. Ovakove pro­ vincije imadu da pošalju slobodnim iz­ borom izabrani zastupnike u parlamemat. Privremeni kongres sirijski te je u- I stanove i prihvitio. Važnije je pitanje I državnih financija. Pošto francuska vla­ da više ne plaća Fejsalu subvencije, te !i pošto su prinosi na carinama i porezi-' ma minimalni prema potrebama moder' ne države to je kongres počeo razmiš­ i ljati o raspisu novih poreza. U izvanjoi politici nova se kraljevina opire tome, I da je Palestina zaključkom u San Remu 1 potpala pod britanski protektorat te pro­ tiv toga.,da Palestina postane narodna židovska država. Arapi iz Sirije i iz ! Palestine odaslali su u tu svrhu evrop­ skim velevlastima posebne delegacije. Arap) se nalaze u velikoj protimbi koli sa Francuzima usljed uskraćene sub­ vencije toli protiv Engleza uslijed nji­ hovih teritorijalnih aspiracija. To je dovelo do p'reioma, sve ako još nije potvr­ đena, da su se АгарГ pod ermiom Fejsalom složili, sa nacionalističkim četama, koje vodi Kemal paša. Ta vijest nije ni­ kako potvrđena; a ne može se u nju ni vjerovati, jer baš su Arapi u Siriji ot­ pali za »vrijeme rata od otomanske vla­ sti poradi svog nacionalizma. Arapi od' turskih nacionalista nemaju što da oče­ kuju osim jednu sitnu malenu autono­ miju a ne slobodnu državu. Za to će razlozi što Fejsal ne će da dalje operi­ ra sa Francuzima biti kud i kamo druk­ čiji. a ne razlozi koji govore, da su se Arapi pridružili panislamskom pokretu. Čini se. da emir'Fejsal hoće da prinudi Francuze, .da mu dalje podadu subven­ ciju novčanu, kako bi mogao da uredi novu svoju državu. Francuske .vijesti vele, da su čete emira Fejsala krive, da će francuski vojni odjeli morati zaposjesti evropski dio Damaska. Ove čete napale su francusku vojsku generala Gouranda, koji od početka nakon što se je emir Fejsal bio izvinuo nije htio okupirati glavni grad Sirije, nego je sa­ mo saopćo, da će obustaviti svoje napredo.vanje ako bj mu druga strana pru­ žila dovoljne garancije, za sigurnost nje-' govih trupa. Međutim kako javlja »Temps« u isto vrijeme napao,je jedan odio od 400 šerifskih konjanika francuske predstraže, koje su se morale povući. U isto vrijeme pripremao se i je­ dan napadaj na čete duž ceste DamaskBejrut. Pošto je osim tog bdo javlje­ no, da se od sjevera približuju turske ćete, u pravcu na Hateb, morao je francuski zapovjednik poduzeti sve potreb­ ite mjere, kako bi spriječio, da nebi njegove čete došle u nezgodnu poziciju, te bile napadnute od Arapa sa juga, a od Turaka sa sjevera. Iz tog razloga dne 23. jula francuske su čete napale neprijatelja, te ga bacile natrag, kojom su prilikom zarobile 50 ljudi, 2 oficira i 1 top.. Glavni dio četa emira Fejsala za­ uzeo je pozicije nedaleko Damaska, te je htio tamo da jirkosi francuskoj .voj­ sci. NO francuske su čete poslije krat­ kog boja potpunoma pobijedile neprija­ telja, oduzele fiiu 9 topova. 25 strojnih pušaka i velik ratni materijal. Za vrije­ me boja, pao je i ratni ministar emira Fejsala Jusuf Azm. Nakon što je sada ; slomljen otpor četa emira Fejsala. tre­ i ba se- pobrinuti, da Sirija bude upravlja­ na na jedan način, koji se slaže sa inte­ resima arapskog stanovništva. Treba I napomenuti, da je u tom pogledu upra­ va emira Fejsala bila veoma rđava. te da nije vodila računa 0 pravima pučan­ stva, koje je imalo da podnosi terete velikih poreza. ___ (»Obzor«)’ Regent u posjeti kod Njeg. Veličan­ stva. Prestolonasljednik regent Alek­ sandar otputovao je u Topolu i Aranđelovac.. da posjeti svoga oca kralja Petra. • Deputacija iz Vojvodine. U Beograd doputovala je deputacija uglednih vlas­ nika velikih posjeda iz Vojvodine. De­ putacija bila je kod, ministra za agrar­ nu reformu dra Krizmana i umolila ga. da se daju pod zakup najprije zemljišta državna, crkvena i općinska, zatim gro­ fovska imanja, a tek poslije tog zem­ ljišta onih, koH svoju zemlju sami ob­ raduju. 1 VANJSKI POLOŽAJ. Borbe u Trakiji. Carigradski dopis­ nik lista »Dayli Express« javlja: U oko­ lici Drinopolja nastavlja se borba. Ot­ por Turaka u istočnoj Trakiji bio je br­ zo slomljen. Grci kane opkoliti Djefars. koji leži između Drinopolja i Kirklise. Grčko topništvo razbilo je turske utvr­ de na Marici. Politički pregled Politika« javlja, da su demokrati izni­ jeli u pregovorima i pitanje predsjed­ nika parlamenta. Parlamentarna zajed­ nica stoji na tom stanovištu, da se to pitanje ima riješiti u parlamentu' glasa­ njem. Ona ne tmže dopustiti provizo­ rij, da u parlamentu predsjeda jedan mačku vojsku, koja je pripravna da se s njima združi. Ruško-Hnski pregovori. Prema brzo­ javci iz Helsinforsa. finski je ministar izvanjskh posova primio vijest, da su ruski mirovni delegati za rusko-tinske pregovore otputovali iz Moskve u Jurjevo, gdje će se pregovori nastaviti. S rusko-poljskog bojišta javlja polj­ ski generalštabni izvještaj, da su Rusi probili poljski položaj na Narevu. Pinsk je napušten. Austrija proti Madžarskoj. »Edeuburger Tagblatt« javlja« da se protiv Ma­ đarske sprema jedan vojni komunistič­ ki napad. Kod Bečkog Novog Mjesta radi komunistički vojni štab na organi­ zaciji četa za upad u Mađarsku. Izvršni odbori ovog štaba rade još u Beču, Lisingenu i Badenu. Rddnički bojkot piotiv Mađarske smatrale kao predigra ovim događajima. S ovim dovode u vezu velike transporte oružja i muni­ cije koji su posljednjih' dana raziMjetj iz Beča i okoline. Građanski rat u Irskoj. Zadnje vijesti iz Belfasta glase prilično pomirljivo. Tamo su komandirane nove čete. U bo­ jevima, koji su bili u. srijedu palo je oko 20 ljudi, ali se drži,- da Su nekoliko mrtvaca kradomice odstranili. Ranjenih je bilo preko stotinu. Državni tajnik za Irsku izjavljuje, da će poduzeti sve što­ god bude bilo moguće, da se dovrše bo­ jevi. Čete nijesu zato, da krste narod, nego dazspriječe građanski rat. Ćete Kemal paše uskraćuju posluh. Kako javlja dopisnik »Tempsa« iz Lon­ dona čete Mustafa Kemal paše ne će više da slušaju njegove zapovijedi. Po nekojim vijestima Mustaia Kemal paša naredio je svojim četama, da navale na Armence, ali pošto šu njegove čete pot­ punoma desorganizirane ima malo vje­ rojatnosti, da će mu to uspjeti, pobijedi- ; Kako Francuzi otpremaju čete u Polj­ ti Armence. Doznaje se. da su u nekosku. »Frankfurter ^eitung« javlja iz za­ jim »krajevima Male Azije već obrazoposjednutog područja, da Francuzi već vane protuvlade. 10 dana spremaju ekspediciju u Poljsku pod izlikom, da će zamijeniti Cehe u Raskol medu turskim nacionalistima? »Temps« javlja iz Carigrada, da je me­ Gornjoj Šleskoj. Francuzi nastojaće đa ishode prevoz četa diplomatskim pu-» đu turskim nacionalistima pukao raz­ tem. ako bi im se činilo, da to odgova­ dor. Zapovijed za pohod u Armeniju otra političkom položaju. • klonila je momčad uskrativši posluš­ nost. Preko 2000 pobunjenika domoglo Bojevi u Kini. »Times« prima vijest se utvrđenoga mjesta Karuma. iz Pekinga, da se tamo čuje pucnjava Francuzi su ušli u Damask 25. o. mj., 1 gdje je sastavljena nova vlada. pa vršena je pod rukovođenjem talijan­ skih oficira. Upadača ima oko hiljadu. Dalje je utvrđeno, da su talijanski ae­ roplani. koji su se vidjeli nad našom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. granicom i nad Cetinjem, pošli iz mje­ Vlada će biti sastavljena ovih dana. sta Koplika. na sjevernoj obali Skadar­ Posljednji izvještaj o pregovorima pred­ skog jezera na teritorij Albanije. Naše stavnika pojedinh stranačkih grupa koje snage pristižu. Neprijatelj popušta i ko­ imadu ući u buduću vladu, označuju se leba se. Po dosad pribranim glasovima u stanovitim političkim krugovima po­ upadači su počinili mnoga zvjerstva i voljni!^ tako da bi do obrazovanja vla­ pljačke. Borbe se još vode. Upadači ude došlo još danas. potrebljavaju topove i mitraljeze. Jedan talijanski aeroplan pojavio se na bojiš­ Zadaća nove vlade. U političkim se tu u četvrtak pred podne i odmah iškrugovima tvrdi, da bi nova vlada od­ čezao. mah poslije votiranja izbornog zakona imala da označi i dan izbora, koji bi se Trupama albanske vlade u Tirani ko­ raspisali u prvoj polovici mjeseca no­ je su izvršile upad na našu teritoriju, vembra. komanduje Hasanbeg Bušati, koji je od bairaktara iz Kastrati i okolnih pleme­ Sporazum ometa — agrar. U četvr­ na tražio besu, da ga ne će napasti dok tak u 10‘/. časova sastali'su se u pred­ on vrši operacije protiv nas. Nije dobio sjedništvu ministarskog savjeta Vesnić besu. Naprotiv bajraktari su izjavili da i Ninčić s jedne, a Drašković i Pribiće­ не odobravaju napad na Jugoslaviju. I vić s druge strane. Ponovno su prešlt visoki dostojanstvenici tiranske vl^de svit .pitanja ko.-a su u vezi s krizom i u Skadru i okolini otvoreno priznaju obrazovanjem nove vlade. Konstatovagrešku, koju je učinila albanska vlada no je da još nije postignut sporazum ovim neizazvanim i nepromišljenim na­ u svima tačkama. a da naročite teško­ padom naše teritorije. Prema dosadaš­ će zadaje pitanje agrarne reioime. njim rezultatima istrage o upadu trupa Tko je krivac. »Samouprava« donosi I albanske vlade na našu teritoriju komintervju St. Protića u kojem se veli, da ■ promitovani su osim Hasana Bušati još Pribićević nije bio ni lojalan ni pošten, | •i mnogi visoki činovnici vlade, "kao Đešto kod posljednje parlamentarne sjed­ mal efendija, kadija u Skadru. Seredi. nice nije obavijestio vladu 0 svom ko­ podprefekt Skadra i Man Hot. podpreraku premda je to u ministarskom vije­ fekt Velike Malesije. U izgledu je da se ću obećao, da će učiniti prije sjednice. otkriju imena i drugih dostojanstveni­ Pribićević je imao o svom koraku ili ka albanske vlade. obavijestiti Davidovića ili istupiti iz vla­ Na 25. o. mj. trideset je Arnauta na- . de. Čitavoj je ovoj ministarskoj krizi palo sa tri strane karaulu Krstac, za- | kriv Pribićević i njegova politika. padno od Struge, ali su odbijeni. Gubi- | taka nije bilo. Kompromis u agrarnom pitanju. Na sastanku Stojana Protića i dra Kriz­ U smislu odluke mirovnog ugovora mana za riješenje agrarnog pitanja, — u četvrtak smo ispraznili Spilje i Su­ kako se u kompetentnim krugovima botu. tvrdi. — izgleda, da je Protić voljan Okršaji na madžarskoj granici. U čet­ da primi predlog Krizmanov za uvedevrtak su mađarski vojnici kod Bikeznje agrarnih administracija, te će tako da napali na našu vojničku patrolu, -a vjerojatno i Protić pristati na to, da se kod Hošuhetenja napali su žandarmeproduži zakupni rok od jedne na četiri risku patrolu. Poslije kratkog puškajgodine. Samo u pitanju begluka (član­ ranja Mađari su se povukli. Na našoj ka 6. i 7. agrarne reforme) nije još po­ strani nema gubitaka. stignuta saglasnost. te će se razgovori o tome nastaviti. Izbor predsjednika parlamenta. »Nar. Borbe na albansko] granici. S trupa­ ma albanske vlade u Tirani, koje su upale na našu teritoriju vodi Se upor­ na borba. Upadač je prodro do sela Buksani Ekica južno od Tuzija. Upadači ■imaju mitraljeze i topove. Po nesum­ njivim podacima pprema’ upadičkih tru- potpredsjednik. Ovo je pitanje tim važ-1 nije, što u vrhovni odbor za izbore ula­ zi predsjednik parlamenta i oba potpred­ sjednika. Страна 3. Azerbejdžan u boljševičkim rukama. »Times« doznaje iz Cđrigrada, da se Azerbejdžan nalazi posvema u rukama boljševika. topova i strojnih pušaka. Drži se da kitajske čete bježe pred četama iz Mukdena. Peking je opkoljen sa svih stra­ na. Pobjedonosni generali odbacuju sva­ ke pregovore. Naši dopisi Rusija dolazi na mirovnu konferenci- I. ju. Sovjetska vlada izjavila je Engles­ koj, da pristaje da učestvuje na kon- ! ferenciji mira u J-ondonu. Povodom oZvomik. ц julu. ♦ og odgovora Llyd George je izjavio Teror kancelista Rogića. čitajući u Millerandu želju, da s njime konferiše. »Pravdi« članak, koji prikazuje brutal­ Millerand je otputovao za Bulonju u no kžnajavanje trgovaca u Mostaru ra­ pratnji Focha« gdje će se sastati sa di otvaranja radnja na istočno-prav. Lloyd Georgeom. praznik »Vidovdan«, dade mi povoda, da prikažem. da je teror u Mostaru kud Francuska i Rusija. Kako saznaje i kamo zaostao za terorom, što ga je »Journal« iz Londona, francuska je vla­ da zadržala slobodne ruke, hoće li su­ provodio naš »sreski upravitelj« kanceiista Rogić, inače gorljivi komunista. djelovati na konferenciji sa sovjetskom Narodna priča veli: kad Ciganina zapavladom ili ne. ne 'carstvo, najprije objesi svoga'vla­ Rusija proti Češkoj. — Boljševički stitog oca. Tako isto kada je kanceli­ list u Helingforsu (»Komunist«) u 170. sta Rogić postao »sreski upravitelj«, broju donosi ovu izjavu Radeka o na­ odmah je počeo provadati takove zulu­ mjerama sovjetske vlade: Naši neprija­ me. kako tp može činiti samo jedan netelji osim plemićske Poljske jesu Litva vaspitan i neubrojiv čovjek. Ovaj se čo^ i Čehoslo va č k a. gdje vlada straš­ vjek. dug dva metra, sa mrtvačkom fi­ ni bijeli teror. Za kratko vrijeme daćegurom kao- kostur, toliko uobrazio, da 1110 Vilnu Litvi, te ćemo ujedno stvo­ od svakoga očekuje, da ga mora prvi riti litavsku sovjetsku republiku, kojoj pozdraviti, jer spram sobom ne vidi ni­ će stajati na čelu Kapsukas Mickiewicz. koga, jer nije šala jsreski upravitelj«. Sto se tiče Češke, to ćemo nakon os- I Na Vidovdn dao je po telalu proglasiti, lobođenja Poljske poći u,Prag, gdje nas da cijela čaršija' do pola dana mora poziva narod, o čemu imamo dostatne biti zatvorena, čemu se je svatko 1 po­ razloge pogledom na događaje u Kladkorio, znjaući što ga sve može stići od nu. Predsjednikom Češke postade Muna jednog Rogića. koji se sam naziva »steili dr. Šmeral. Masarik nije više popu­ skim upraviteljem. Vjerujući telalu po­ laran. jer se u očima čeških radnika slije pola dana netko u 3. a netko u 4 kompromitovao sa svojim reakcionarsata otvori dućane, ali na sveopće zastvom. Posve smo uvjereni, da će Се- i čudenje budu pozvani pred »poglavisi drage volje pristati na sovjetsko utog« gosp. Rogića koji ljude bez pita­ redenje države«. nja i obrane osuđuje globom po 200 K. Njemačka i Rusija. Po svom položaju J ne dozvoljavajući zakonitog roka, da Nijemci obraćaju svoje oči sa zapada | mogu uložiti utok (kada bi on taj zakon poznavao). Ne mislite, da je telal mož­ na istok, te se od onuda nadaju pomo­ ći. *Га njihova nada porasla je usljed - da pogrešno izvršio zapovijed gospo­ dina »velemožnog« kanceliste. pardon posljednih događaja ‘ između Poljske i I Rusije. Nijemci su uvijek simpatično I »sreskog upravitelja« Rogića. Telal je gledali na uspjeh boljševika, te je i sam : dobio od oblasti napisano na cedulju, Ludendorf priznao, da je boljševička , ali to nije ništa jjomoglo. te je dapače propaganda Ljenjina započeta pod pro- j i telala kaznio isto kao i druge, ma da se je branio sa napisanom ceduljom. .tektoratom njemačkog generalnog šta­ ba. Nijemci su se tom revolucijom slu­ Mi se ne čudimo Rogiću, za nasilja žili kao obranom protiv neprijatelja, na­ što ih čini, ali se čudimo okružnom na­ dajući se-pri tom, da će boljševički val čelniku g. Otudiću. što osoli pamet predsjedniku vlade g. Dru Srškićil, da moći zadržati pred svojim granicama. Prema priznanju Ludendorfa. Nijemci preda vlst ovom nevaspitanom čovje­ su se u tom malo prevarili u računu.. ku. jer ga gosp. Dr. Srškić sigurno nije poznavao, te sigurno on ne bi tu pogre­ Uza sve to nastoje, da izvuku što veća šku. bolje reći sramotu, počinio, dočtm korist usljed poraza Poljaka. Kad bi kako čujbmo i čitamo, u novinama od boljševici mogli prijeći preko cijcie Gradića se može očekivati svašta ј još Poljske, naišli bi na neoficijelnu nje­ �većih sramota i protuzakonitosti, jer iz­ i niku vlade, da mu se povjeri uprava gleda, u Grudića glavi se sastoji svo i ovakog važnog kotara, kao što je poštenje samo u istočno-pravoslavnim. i Zvornik. Makar to bilo i privremeno, ipak je jedan nečuven Skandal, zbog Np. koji smo suđeni bez prava na utok, mjesmo se smjeli žaliti na višu vlast, . kojega se krnji uglčd vlasti. Ako je mona okružno načelstvo, jer znamo, da je j гао biti zamijenjen musliman predstojRogić Grudićev čovjek, pa što Rogić ’ nik, zar se nije mogao telefonski po­ zvati je'dan predstojnik iz Tuzle, koja rekne, rekao je i njegov Grudić, a na ih je u zdravlju Grudićevu puna, a ako vladu nismo smjeli, jer smo se bojali osvete ovog nadriinteligencije Rogića. ■ *se to nije htjelo, ima kod nas'još jedaii drugi kancelist, vrijedan, inatljiv i če­ Sto on javi Grudiću, to je kao sveto; a stit,'a osim toga stariji, pa zašto nije kako Grudić javi vladi jest isto, a mi smo siromašni obrtnici, pak bi nam se I mogao on biti privr. upravitelj? Bezmalim moglo naškoditi. Pošto ova dvo­ , beli zato, što je l+atolik, a osim, toga jica »velemoža«, ne biraju sredstava, i ne miriše fanatičnim Grudiću. Rogić, kada se osvećuju, osobito muslimani­ | istočno-pravoslavni, Bože zakloni, da je ostao dulje, narod bi u сгпђ zavio. ma, morali smo pfetrpjeti ovu nečuve­ nu kaznu, ali ipak ne mogosmo odo­ Novi predstojnik g. Milišić za sada ljeti, da se ovaj Skandal ne čuje i ne izgleda pristupačan, ako ne .nasjedne ostane kao lokalni događaj. Ovaj neudošaptaču Rogiću, te ga on ne skrene brojivi kancelist Rogić prije nego će sa pravog puta, ali se nadamo, da će postati »upravitelj kotara« lumpario je brzo proučiti karakter ovog neubrojisa jednim Ciganinom sviračem u bludivog čovjeka. Molimo naše vodstvo, da lištu do zore. Račun je platio Ciganin, pokuša uvjeriti mjerodavne faktore, da pa kada se je sutra dan otrijeznio, za­ se ne može dalja trpjeti vječito beza­ traži od druga Rogića, da mu plati ma­ konje abnormalnih budi, te neka mjekar pfila troška, ali Rogić pograbi Ciga­ lodavni faktori utuve u glavu Grudiću nina i obori ga na zemlju. Tukući ga i jnegovim konfidentima, da se ovakim oblije Ciganina krv, našto se sakupila " sistemom progona i nasilja ne može vla­ silna svjetina, jer je bio pazarni dan. dati. Mi muslimani ne ćemo pod tero­ Iz toga uvuče ga u zgradu policije i rom i nasiljem slvaiti Vidovdana, kao nastavi opet tući. Ovaj skandalozni pri­ ni drug:ii tuđili svetaca, a ne tražimo. zor je prouzrokovao zgražanje i opće : da tko naše slavi. Neka svatko slavi negodovanje. Napokon se iz mase usu­ svoje, a mi poštujemo svačije. Tražidi ovdašnji ugledni građanin i općinski mb, da se Rogić pozove na odgovorvijećnik gosp. Avram Levi. koji uniđe ‘ nosi za svoja protuzakonita djela i eku zgradu policije i prosvjedova proti semplarno kazni, pa ma bio ne znam ovog mrcvarenja upozorivši, ako je što I čiji ljubimac, jer ako ga bude narod kakriv, da proti njega ureduje po propi­ i žnjavao, biće mu malo tješnje, a vara sima zakona i naredaba, a taki postu­ i se svatko, ako misli, da ćemo mi popali, da Mjernu ne prisotji. Ovo je pro­ i činiti pogrešku kao za vrijeme Austriizvelo u gradu opće negodovanje; ali ■ je i početi seliti u Aziju. Mi smo patpuŠta mislite, šta se tada tek dogodilo?! 1 no svjesu'. suda ovi postupci smjera­ Pijan Rogić se ispravi sa svojom mrt­ ju, ali nema sila, koja će nas natje­ vačkom figurom, te se izdere na Levirati, da se odrečemo svoje vjere, pa ja: »Marš napolje, inače ću vas zatvoda slavimo tuđe svetkovine. Ako će eriti!« Zastiđeni gosp. Levi, viđavši, da se jedan dan slaviti kao državni blag­ pijana glava ne tiosi bajraka i da mu dan. taj ne smije nositi ime Sv. Vida, se zbilja rtiože i dogoditi ta neugodnost, za ,<oji je propisana i posebna molitva udalji se, ali za pobješnjelog kancelista i crkveni obred, ako se traži i od nas to nije bilo dosta, nego kako čujemo muslimana, đa slavimo taj dan. denuncira Levija i optuži radi smetaU budućem pismu osvmućemo se na nja oblasti u službi. Šta se kasnije do­ oporezovanje i na način pobiranja pogodilo i kako se je taj Skandal svršio, reza. Mučenik. zna najbolje pričati gosp. Avram Levi. Ovaj skandal kanceliste bio je dobro poznat gosp. Grudiću, pa ga ipak nije smetalo, da predloži Rogića predsjed- Šaljite odmah pretplatu Centralna drogerija Braća Šal\inagić WilhElm F. Tiefenbach i drug Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNiCA HAMDIJE KOPČIĆA li I preporučnje tvoje bogato stovarište <i svib vrsta papira, - kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se - • obavljaju brzo i točno. <» X Cijene umjerene. < Ф Sarajevo, štrosmajerova ul. Tel. 619 ' X U Bpoj 181 Br« .ПРАВДА* — „PRAVDA* -трана 4. Sirana Osijek I. uvoz i izvoz kentički tehničkih proizvoda Preporučuje pa veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova, škrob u sanducima, amoniak sode, jetkog natrona 100%, i 128’/<>. dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bieizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo franko. 1 Domaće vijesti i ■ 1 I Iz »Merhanieta«. Opazilo se je da u zadnje doba mnoge osobe, koje dobiva­ ju ođ »Merhameta. potporu, po čaršiji prose i kazuju da samo dobivaju od ovog društva po 10—15 kruna mjeseč­ ne potpore, što ne odgovara istini. Dru­ štvo »Merhamet« Izdaje 820 potpora redovnih mjesečno, osim izvanrednih. Najmanja je pbtpora mjesečna 40 K, a najviša 200 kruna. Društvo »Merhamet« daje samo onim siromasima potpore, za koje je drutšvo-točne podatke dobilo, i po samom se društvenom odboru, na licu mjesta ustanovilo da su za rad nesposonbe, i da su bez sredstava. Novi fakultet u Zagrebu. Po jednoj najnovijoj uredbi otvoriće se na zagre­ bačkome upiverzltetu fakultet za trgo­ vinu i obrt. Redovni slušaoci mogu bi­ ti samo gimnazijski maturanti i apsol­ virani đaci trgovačke akademije. Pre­ davanje će trajati šest semestara. Lovačke karte. Jvljaju iz Beograda: Po naređenju ministarstva šuma i ru­ da ne će više izdavati lovačke karte policijske vlasti, već savez lovačkih udruženja i šumske uprave. U isto vrijeme propisane su i nove cijene lovač­ kim kartama. Za lov u cijeloj kraljevini plaćaće se 50 dinara godišnje, za lov u okrugu 30 dinara, a u srezu 20 dinara. Udruženje Jugoslavenskih Inženjera i Arhitekta priređuje lia dan 2. augusta o. g. u 'I, 9 ria večer u svom domu oprosno sijelo u počast nekolicine za Udruženje zaslužnih; članova, koji radj imenovanja drugim nadleštvima ostavljaju naš grad. Prije sijela biće u 7 sati vanredna skupština radi izbora novih funkcionara- da su ih sigurno ubili pljačkaši i njiho­ ve komšije. Nakon pola sata pozvao lile po podvorniku kotarski predstojnik gosp. D. Stevanović i u prisustvu Filipa "MihoIjevića, koji me i prijavio, počeo me is­ pitivati kako ja smijem g-.voriti. da su muslimane u Fatnici pobili Srbi. Ja sam to pobijao i htio sam navesti i svjedo­ ke, ali me predstojnik ne htjede saslu­ šati nego me zatvori , nakon 24 sata pozvat me preda se komesar i osudi me na đva dana zatvora bez sasluša­ nja mene i mojih svjedoka. Moj je zat­ vor uslijedio sigurno zato, da se dadne važnost F. Miholjeviću, koji je pobjedo­ nosno uzviknuo, kada je izlazio iz ko­ tara; neka znadu siolačke halijeko sam ja! Mene se ne tiče što g. predstojnik vjeruje F. Miholjeviću i što mu poka­ zuje službene depeše, ali držim, da bi gospoda, koja nam pričaju o bratstva i ravnopravnosti, trebala da poduče i ove ljude i da im izbiju iz glave uvje­ renje, da smo mi muslimani roblje za prodaju. Ovo iznosim pred javnost, kao jedan dokaz više kako se Jednom »bratu« vjeruje đa se drugom sudi, a ja ću naći način, — ako bude pravde — da pri­ bavim sebi zadovoljštinu. Stolac,'' 16. jula 1920. ./ Jilsuf NikMć. ) * PRIPOSLANO. Jesmo 11 ravnopravni? Na 5r jula došao sam pred ovdašnju ! kafanu »Balkan« gdje je došao i Filip i Miholjević iz ovdašnjeg kot. ureda, te nastavio pričati đa su muslimane u Patliiti ubila dva muslimana i jedaii pravo­ slavni, a to da mu je kazao ovdašnji predstojnik. Na to sam Miholjeviću od­ govorio, da u tu vijest ne vjerujem i ) * PR1POSLANO. Gospodin, Jozo Miljak poriče moje navode iznešene u »Pravdi« br. 74. gle­ de izazivanja i vrijeđanja s njegove strane, te se poziva na seljane musli­ mane, da sam ga zlobno obijeđio. Pošto je u 76. broju »Pravde« ured­ ništvo uvažilo njegovo poricanje i da­ lo mu zadovoljštinu, primoran sam ja­ vno, da mu rečem, da su moji navodi sasvim istiniti i da ću mu sve na sudp dokazati sa vjerodostojnim svjedocima. Njegovo pozivanje na neke muslima­ ne ne će biti od velike važnosti, kad se uvaži da su oni protiv mene zlo ras­ položeni i da će iz mržnje i neistinu protiv mene govoriti i svjedočiti. Sarajevo, dne 29. jula 1920. Mehmeđ Kulašin. I •) Za pisanje i sadržaj članaka pod I- ovom rubrikom uredništvo ne odgo­ vara. Uredništvo. •) Za stvari pod ovom rubrikom ur’ednišivo ne preuzima ni u kojem slu­ čaju odgovornosti. • ' ' : : I I — Ko žali da mu ponovno Šaljemo list neka od * mah poSalje dug i novu pretplatu. STAN sa koštom može oobiti učenik ili uče­ nica muslimanske vjere u jednoj mu­ slimanskoj činovničkoj familiji. Stan se nalazi blizu gradskog centra i vrlo je moderan. — Roditelji ili staratelji i neka se za informacije obrate admi­ nistraciji našeg lista. Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega „Merhameta". OGLASli U .PRAVDI *! imaju najbolji uspjeh, je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda” list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da ogiašuje u ,,P r a v d i“ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K 11,OOđ.OOO. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. -* Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. т Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavila sve bankovne poslove neibrie i najpovoljnije. /ii Odgovorni uraMk: F. SniniM, ИМЛ: LWraM ОЛ<и 4M <D Rinmrth D. K №. KaM. Umi— � https://kolekcije.nub.ba/files/original/96e0212bc7ac55572d9ccaaf748eb2db.pdf f513a85d773566b7552b9830a32bf21d PDF Text Text Poštarina u »»tovom plaćena. POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. 308 Broj 79 (184) Grudićevi kurbani. Žalosni događaji, kojima je obi« lovala Hercegovina i istočni kraje« vi srednje Bosne, prenose se i u pi« tomu Posavinu. Zašto? Odgovor je na dlanu: Jer je tuzlanski okrug u rukama jednog skroz naskroz ne« sposobnog upravnika, koji niti ima smisla za upravu, niti osjećaja za objektivnost i pravednost. Mi smo silesijom primjera dokazali, da ok« ružnik Grudić nema ni talenta ni formalne kvalifikacije (nije vidio ni sedmog razreda srednje škole!) da gpravlja ne okrugom, nego ni jed« nim srednjim srezom. No vlada ga uza sve to drži i provodi sve nje« gove prcdloge. Da ne spominjemo drugih njegovih čina, istaknućemo samo činjenicu, da je za kratko vri« jeme svog službovanja razjurio go« tovu sve činovnike muslimane, od manipulativnih pa do upravnih, a nimalo mu ne smetaju Krstići, Тт« bojevići i ostali zvani i nezvani. O policijskom komandantu Ču« purdiji pisali smo u više navrata, naravno uzalud. Grudić ga štiti i gura naprijed sigurno radi toga, što je pridonio »ogromnom« broju sto i pedeset tuzlanskih građana, što Grudiću potpisaše požnatu pouzda« niču i blamiraše ga pred svakim pa« metnim čovjekom. Eto o tom i tak« vom čupurdiji moramo da ponovno pišemo i da po deseti put prosvje« dujemo proti držanju ovakih nes« posobnih zvaničnika, radi kojih pa« daju i mrtve glave. O Čupurdinom haračenju dobismo naime ova dva brzojava: ж V ■ Jf* . Sarajevo, četvrtak 5. avgusta 1920. (21. zilkade 1338.) upravnika na poduku, jer će inače i u Posavini nastati stanje kao u Hineći. Prenite se i dođite sebi, gospodo! Sarajevo, 4. augusta. Pod naslovom »Suđenje odmetni« cima — zlikovcima« dostavlja naš presbiro ovo saopćenje: »Pred ne« koliko dana uhvaćena su dva opas« na odmetnika«zlikovca, Jovan Ra« čić iz Zijemlja (Zimlja!) Žrez mo« starski i Đoko Šiljegović iz Budi« savija, srez nevesinjski. Odmetnuli su se 24. februara o. g. i za pet mje« seci izvršili su pet zločina grabeža, od kojih su dva vezana umorstvom t r i lica. Ovi isti zločinci razboj« nički su napali i opljačkali — g e« nerala Terzića i drugove 28. Uređuje FEdikcioni odbir. Pretplata godiš. 120 kru­ na, napola godine60kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni Godina 11. marta o. g. Nakon predizvida u i skupštinarima na brojnom odazivu. Mostaru predao je državni tužilac j Kot. predstojnik dr. Politeo nije obojicu na suđenje prijekom sudu mogao, a da govorniku ne upadne svojim neumjesnim primjedbama. u Nevesinju, koji je danas otpo« Iza toga je uzeo riječ g. muftija čeo suđenje. U predistrazi su zlo« Cinci većinom tajili zlodjela, ali ih ,Maglajlićiu kratkim potezima iznio cilj naše organizacije, njenu terete očevidci, koji su ih prepo« potrebu i vidnu korist po b. h. mu« znali. Rasprava će biti dovršena, slimane. Naročito je govorio o po« po svoj prilici, u četvrtak. Zlikovci trebi stranačke discipline i zahvalio su mladi ljudi od 23 godine«. Ljubušacima na uzornom i odvaž« Prvo, bi nas interesiralo znati: nom držanju i u časovima najteže kad je to proglašen prijeki sud u borbe. U polovici govora prekinula Nevesinju i radi čega? A on« da ne bi ništa škodilo, kad bi pres«/ ga je deputacija djevojčica sa veli« kim kitama cvijećai pružila dirljiv biro službeno povukao vijesti, koje prizor. Iza njega je urednik Kor« su lansirane o tobožnjem sudjelo« kut izvijestio o političkom položa« vanju muslimana pri napadaju na ju i radu našeg predstavništva, os« generala Terzića. vrnuvši se naročito na agr. pitanje Toliko bi se valjda moglo očeki« i prikazavši svu apsurdnost »demo« vati od naše pokrajinske vlade. kratskog« naziranja na ovaj vrlo važni socijalni problem. Razlaganje naših delegata primljeno je na zna« nje burnim odobravanjem. Iza toga je Jusuf ef. T a n č i c a stavio predlog, da se skupština so« lidariše sa postupkom Korkuta prilikom Kruljeva dovlačenja u Be« ganizacije, neka vide naši dušmani, da se ne damo gaziti, da smo spre« govu džamiju. Predlog je jednogla« sno usvojeni time je skupština oko mni svi za jednoga, a jedan za svi« 5 sati završena. ju, da smo pripravni na borbu i žrtve, jer hoćemo da ostanemo ov= Prenoćivši kod gostoljubivog Za« dje, jer hoćemo da živimo kao image Konjhodžića, delegati su su« ljudi. tra dan oko 8 sati krenuli put Čap« Pripravljajte predavanja, spre« ljine, ne mogavši sklonuti tamoš« majte sijela, zabave i teferiče u njih uglednika, da odustanu od korist organizacije i njezina izbor« pratnje. Pred podne su prispjeli u nog i nakladnog fonda, s čime ćete Mostar, gdje su na stanici pozdrav« osigurati buduće izbore, da nas ne Ijni od strane članova mjesnog od« zateču nepripravne, jer o rezultatu bora i drugih odličnika i burno ak« lamirani od strane velikog broja predstojećih izbora zavisi naš op« stanak. Sve je zinulo na nas, sve se građanstva, koje bijaše izišlo na okrenulo proti nama, te se nema« stanicu. Otsjeli su kod g. Mujage Komadine, a u 5 sati je održana mo u što uzdati nego u Boga i u svoje mišice. VELIKA SKUPŠTINA U MO« Gajret braćo! STARU • Spremajte se za dan naše organizacije. Računajući od današ nema više nego dvadeset dana do'Kurban baj« rama. Svaki se musliman veseli U« jepim bajramskim danima, dok se članovi i privrženjci Jugoslavenske Muslimanske Organizacije vesele dvostruko, jer će drugi dan bajra« ma slaviti uz bajramske blagdane i dan naše organizacije. Taj dan će biti dan narodnog slavlja, narod« nog veselja, dan bratske ljubavi i solidarnosti, kada treba da musli« mani pokažu, da su sposobni za ži« vot, jer su složni, jer su jedinstveni. Braćo muslimani, članovi i prista« še naše organizacije! Stavite se na raspolaganje svojim mjesnim od« borima, stupite svi u akciju i pro« slavite što ctostojnije dan naše or« Bjelina, 30. jula. Na 28. ov. mj. u noći napali-su Jovo zvani Šiljak sa policijom na Abdulaha Salihovića isprebijav« ši ga tako, da se mora od uboja u kože zavijati. Oteto mu tom prili« kom hiljadu dinara. Sinoć* u op« hodnji na zapovijed kapetana po« licije Čupurdije ubijen iz pušaka Šemso jedini sin Huse Selimovića. <1 4. (Nastavak) Iste večeri iz pušaka raniše tri pu< Mjesni odbor u Ljubuškom oče« ta Avdu Bećarovića, prebivši mu kivao je naše delegate u četvrtak nogu i upalivši štalu Avde Zuhri« izjutra, pa mu je bilo vrlo žao sto­ ća pucajući na ranjenog. Sresko na« je kasno saznao za izmjenu raspo« čelništvo poduzelo je enegične mje« reda te nije mogao izvesti naumlje« rc. Policija pritvorena. Molimo o« nog dočeka. »Mi smo svoji, reče bavijestite radni odbor. Dopis sli« Maglajlić, pa mi nije baš ugodno, što Mjesni odbor. jedi. se svijet zahmetio. Delegati su bili gosti predsjednika mjesnog odbora Bjelina, 2. augusta. naše organizacije, g. dra Hasan ef. Po policiji teško ranjeni Avdo Mahića, kpd kojeg su se vrlo ugod« Bećarević danas kod operacije pod« no osjećali, a sutra su zajedno s Dumišić. legao ranama. njim i članovima mjesnog odbora o« tišli u ubavu Vitinu. Vitinjani su Pitamo zemaljsku vladu: šta zna« ih primili osobitom srdačnošću i če ovake provokacije i kad će uči« veseljem. Svi su izašli u susret, i« niti kraj Grudić=Čupurdinim nepo« mara je držao topao pozdravni go= dobštinšma? Hoće li g. Petrović o> vor a male su djevojčice također tezati dotle, dok padne još koja učinile svoje, uručivši mufti efendi« ji više lijepih kita cvijeća. Nakon žrtva njihove nesposobnosti i bje« somučnosti? Ne gonite mak na ko« odmora održan je sastanak u bašči Mehmedalibega Kapetanovića. Taj nac i povucite ovog nesposobnog Iz naše organizacije Naše skupštine u Hercegovini ■ ______________________________________________________________ ZBOR U VITINI bijaše nešto bratsko, nešto toplo i intimno, a otvorio ga je g. dr. Ma« hić toplom dobrodošlicom deleg»i« ma i bratskom zahvalom svima u« česnicima. Iza toga je mufti efen« dija opširno govorio o ciljevima i radu naše organizacije, osokolivši skupštinare na izdržljivost i ustraj« nost. Odgovorio na sva pitanja, ko« ja su mu stavljena i dao optrebna obavještenja. Po zaključenju zbora delegati su razgledali ovaj krasni i ubavi kutak naše Hercegovine, a zatim su se oko 11 sati vratili u Ljubuški, ispraćeni na vrlo lijep na« čin. Isti dan oko 3 sata održana je SKUPŠTINA U LJUBUŠKOM u dupkom punoj dvorani tamoš« njeg hotela. Otvorio ju je predsjed« nik mjesnog dobora, g. dr. Mahić, zahvalivši delegatima na posjeti i koja je održana u dupkom punim prostorijama »Hrvoja« i kojoj je moglo prisustvovati oko 1.501) ljudi. Premda je bilo doba najvećeg polj« skog rada ipak je skupštini prisus« tvovalo kojih 200 seljaka. Skupsti« nu je otvorio predsjednik kotarskog odbora g. Mujaga Komadina, pred« loživši za predsjedatelja g. Maglaj« lića, koji se burno pozdravljen za« hvaljuje na izboru i daje riječ taj« niku mjesnog odbora g. Makiji Će« maloviću, koji u kratkim potezima prikazuje rad mjesnog odbora. Organizacija stranke, reče g. Će« malović, provedena je početkom 1919., a koncem iste godine proši« rena je prema proglašenim statuti« ma. Ističe dobru stranačku discipli« nu naročito braće težaka, kojih ni« kakvo rovarenje nije moglo otuđiti od organizacije. Podvrgava kritici . držanje jednoga dijela građana, ko« ji rado kritikuju a ništa ne rade, te se iz nekih neshvatljivih razloga ne će da priključe islamskoj zajednici. Politički rad obiju odbora (kotar« skog i gradskog) sastojao se u dije« lom uspjelim, a dijelom neuspjelim intervencijama kod oblasti. �birana 2 Стран* Kulturno socijalni program orga« nizacije provađaju postojeće musli< manske korporacije. Mjesni je od« bor sastavio i predao odjelu za soci« jalnu politiku preko 150 molbi za potporu muslimanskoj ratnoj širo« čađi i to još u novembru prošle go« dine, ali još do danas nijedna mol« ba nije riješena. Nakon tajnikova izvješća, uzima riječ sam predsje« datelj Maglajlić i u duljem govoru izvađa slijedeće: Da smo se grupisali na konfesio« nalnoj bazi uzrokom je pristranost, nasrtljivost i intolerancija mnogih naših sugrađana Srba pravoslavnih, te jedan doAskrajnosti šovenski i koruptivni sistem uprave. Odmah uz prevrat i nakon prevrata uperen ni najveći udarci protiv eksisten« čije ifluslimana bez razlike staleža. Nesigurnost života, imetka i časti muslimana zavladala je po cijeloj Jugoslaviji. Najveći atak na naš op« stanak došao je baš sa one strane, otkle bi trebala doći utjeha i zašto ta, to jest, sa strane vlasti, jer je pro« glašenjem privremenih odredaba za provedbu agrarne reforme musli« manima oduzet glavni uslov njiho« ve eksistencije, a nehaj prama ubi« janju. pljačkanju i zlostavljanju muslimana doveo je muslimanski dio našega naroda u položaj očaj« nika. Bio sam tri mjeseca članom »narodnoga vijeća« u Tuzli i radio svim silama za uspostavu narodnog jedinstva, te iskrenih bratskih od« nosa između sve tri konfesije, ali sam došao do uvjerenja i spoznaje, da i dan danas u eri XX. vijeka kod mnogih naših pravoslavnih su« građana glavnu ulogu igra srednjo« vjekovni duh vjerske mržnje i skraj« njeg šovinizma, ušljed kojeg teže za potpunim uništenjem muslimana. To je dovelo do postanka naše organizacije, te je pomoću nje raz« vijena naša politička otpornost, ko« ja se ispoljava u jednoj jakoj i je« dinstvenoj volji i energiji, da živi« mo, da moramo živjeti i da se ne« damo ni od koga trti, a da smo uza sve to spravni na pomirljivost. koja dolazi od iskrene susretljivosti. Mi smo ovdje starosjedilački i autoh« toni živalj, koji smo ovu grudu 400 godina sami natapali svojom krvlju, braneći je od najezde nezasitnog pangermanskog »Dranga««. Za to nas ne će ni jedna sila pokrenuti sa rođenog' topraka i nikada se, ako Bog da, ne će ispuniti skromna že« lja, koja nam kliče u Aziju! (Burno i dugotrajno odobravanje i povici »Živio Mufti«ef.«). Uočivši ovako kritćni položaj muslimana preporučujem, da se svi uhvatimo u jedno bratsko kolo- i zbijemo u čvrste redove te da svo« ju dužnost kao članovi naše orga« nizacije kojoj pripada 95% musli« manskog elementa Bosne i Herce« govine savjesno izvršujemo i da svojski podupiremo svoje odbore, FELJTON. ; I i I I ] ; I . i i , svoje centralno vodstvo i svoju štampu. Prelazeći na kulturno«socijalni i ekonomski program organizacije a« polira na prisutne, da. svim silama nastoje da se suzbija nepismenost, pijanstvo i prostitucija, đa se mla« dež u masama šalje na škole i za« nate, da tako odgojimo jednu jaku generaciju, doraslu potrebama vre« mena i savremenoj borbi za opsta« nak i da obrazujemo neodvisnu na« rodnu inteligenciju, koja će i znati i umjeti da vodi svoj narod, da ga brani od svih napadaja. U to ime moli skupštinare, da svojski podu« piru naš »Gajret«. Znanjem oboru« žani bićemo materijalno dobro si« tuirani. a politički u pozitivnom pravcu odgojeni postaćemo jedna jaka etična cjelina, koju mora i pri« jatelj i dušmanin rešpektovati. Bur« no pozdravljen od skupštine, zah« valjuje se na pažnji i strpljivosti uz poklik: »Živjeli moji Mostarci!« Nakon predsjednika uzima riječ naš glavni urednik Korkut, pozdra« vljen aplauzom i općenitim pokli« kom »Živio!« na što on sa smiješ« kom odgovara: »Strpite se da vi« dim hoćete li begenisati!« Govori o drugoj tački dnevnog reda »po« litički položaj muslimana u našem kraljevstvu«. (Svršiće se). 1 i i j ■ i Bilješke. ! ' i I i Pokazuju pravu boju. »Obrana« i »Glas Naroda« u isti mali osuše napadajima na naše predstavnike u Sarajevu, što na sastanku od 27. pr. mj. u sarajevskoj belediji zatraži« še. da se izabere poseban građan« ski odbor za doček Nj. Kr. Vis. Prijestolonasljednika, u kom bi odboru i muslimani grada Saraje« va bili i brojem članova a i povje« renjem muslimanskog građanstva razmjerno i dostojno zastupani. O« vaj zajednički istup dvaju sarajev« skih listova, koji se na prvi pogled u svom pisanju diametralno raži« laže, nas nije ni malo iznenadio, jer su nam već odavna ponzate veze između redakcije »Obrane« i muslimanskih »demokrata«, što se okupljaju oko poznatog izvozniča« ra Alije Kurtovića. Mi smo znali, da je Kurfović uveo među vladine komesara u sarajevskoj općini gosp. Šahinovića i družinu i da oni služe jednom cilju samo različitim sred« stvima. Nama je ovaj napadaj na naše predstavnike — da iskreno rekne« mo — vrlo dobro došao, jer je i »Obrana« ovaj put potpuno poka« zala svojti pravu boju, koju smo mi odmah s početka vidjeli, a koju po koji neupućeni, zaveden krup« nim i bombastičnim izrazima »Ob< rane«, nije mogao vidjeti. Da je ćanja o školi i njezinoj zadaći, o v^pitanju (uzgajanju) dosad i u bftuće. Nekada je učeniku trebalo samo uho da ponese u školu, goto« vo je i bez oka, pa i bez ruke mo« gao biti u Škoti, jer je samo slu« šao; »danas treba i da gleda i da radi. U staroj se školi samo govo« djelo je, kako se vidi i po naslovu, i rilo, u novoj se radi. Nekada je u« čisto stručno, ali je od take važno« čitelj stupao u školu gotov, nau« sti, da zaslužuje da ga čita ne sa« čen, pečen, da druge naučava; no« mo svaki učitelj već i svaki rodi« va pedagogija hoće, da učitelj up« telj. Milan Šević profesor i peda« ravo ulazeći u školu počinje da u« goški pisac u Srbiji, poznat je i iz« či, on samo od svojih učenika mo« van granica uže svoje domovine po že da nauči, kako treba da ih uči. svojim djelima ovoga smjera, a o« Nova pedagogija traži, da škola vo mu je zaista djelo, koje je stvo« bude košnica, da se u njoj radi, ali rilo ne samo dugogodišnje nastav« ne svi (učenici) da rade sve, nego ničko iskustvo i jaka stručna spre« samo ono, za što je koji i u mjeri ma, nego i topli osjećaj učitelja pa« svoje sposobnosti. triote za nove generacije svoga na« Velik preokret sprema nova pe« roda. Za učitelja je pak ovo djelo upravo jedna naslada. Naročito je i dagogija u našoj školi, kad traži da ovo dobra okrepa i lijepa uputa za I samo najjača sposobnost učeniko« srednjo«školskc nastavnike, koji su ' va dođe do izaražaja, da se razvi« ja i da se njom rukovodi sva ob« ušljed pritiska didaktičkog materi« razovanost njegova. »Velika djela jalizma tako stegnuti nastavnim o« u svim oblastima ne izvode oni, ko« snovama, da se posve zabacio gla« ji su svestrano obrazovani, nego je« vni objekat uzgoja: učenik, već se dnostrani«. Učitelj treba da u sva« samo gramzi, Ла se što više gradi« kom učeniku (proučavajući im in« va strpa, u mladež kao u kakve ma« dividualnost) nađe najjaču sposob« šine. nost (Ostwald). Isto tako preponi« Ova knjiga na 150 stranica 8° ima ča, da se učenicima (u sred, škola« u glavnom ova 4 odsjeka: stara i ma) dade slobodan izbor predme« nova škola, o osnovnoj školi, o ta, da dakle uče, za što imaju naj« srednjoj školi i na početku odsjek više smisla i volje. U tom se već o učeniku i učitelju. U prvom se učinio i dobar korak rastavljanjem odsjeku vrlo izrazito prikazuje ra« predmeta srednje škole u skupine zlika između starog i novog shva« Stara i nova peda­ gogija . .PRAVDA* —„ПРАВДЛ* ' : i ■ I : gospodi oko »Obrane« imalo stalo do pravednog i dostojnog zastupa« nja ugroženih muslimanskih intere« sa i da ne služe istom cilju kao i Kurtovići, oni bi se zahtjevu naših predstavnika priključili i kao i mi tražili, da u odboru, koji će doče« kati Regenta, bude onoliko musli« mana, koliko odgovara broju musli« manskih birača u Sarajevu. Mjesto da se s nama zajedno žale, što »Jugosl. Musi. Organizaci« ja«, za koju i oni moraju priznati, da je oko sebe okupila ogromnu većinu muslimana, nije dobila u Privr. Narodnom Predstavništvu razmjeran broj mandata, oni — isto onako ko i njihovi saveznici Kur« tović, Sarić i dr. — napadaju jedi« nu dvojicu .naših poslanika za to, što kao i ostalih 288 poslanika pri« maju poslaničke dnevnice. Koliko je g. dru Spahi i Hrasnici stalo do tih poslaničkih dnevnica, mogla, bi gospoda oko »Obrane« doznati od članova našega Centralnog Odbo« ra, koje su g. dr. Spaho i Hrasnica molili, da im dozvole da polože svoje mandate i dh im izaberu za« mjenike. Predbacivati da prcdpos« tavljaju lične interese narodnim drm Hrasnic i Spahi, koji je radi zapostavljanja, pravednih musli« manskih« interesa kod donašanja prve uredbe o agrarnoj reformi i radi nečuvene nepravde pri podjeli mandata u Privr. Narodnom Pred« stavništvu ostavio ministarsku sto« licu, mogu, samo ljudi najniže mo« ralne kvalifikacije, koji su predu« želi da siju razdor među složnim muslimanima i koji bi htjeli da do« đu do poslaničkih mandata — sa« mo radi dnevnica. Ponavljamo, da nam je vrlo milo, što su tako brzo svoju pravu boju pokazali. Jedna sudbe'na rasprava. Ovih se dana vodila sudbena rasprava kod ovdašnjeg pkružnog suda proti sudskom savjetniku Mati Boškiću, koji je optužen, da je kao kot. su« dac u Foči u početku rata godine 1914. počinio vejjka zločinstva, jer je objesio 71 srpskog seljaka. Je« dan dio ovdašnje štampe posvetio je osobiti interes ovoj raspravi i pod zvučnim naslovima: »Austrij« ski dželat pred sudom«, naprosto sugerirao svjedocima i sudu, šta imadu raditi, te je već bila unapri« jed skovana osuda, da se imade u« zeti »glava za glavu«. Rasprava se vodila punih osam dana, presluša« no je mnogo svjedoka i konačno je pala osuda, kojom se okrivljeni Boškić riješava od krivnje,, koja mu se nije mogla dokazati, jer ne pred« leži ni objektivni ni subjektivni u« čin zločinstva umorstva, niti uboj« stva, niti sukrivnje. Mato Boškić je bio u početku ra« ta kao kotarski sudac u Foči, te je nakon crnogorskog uzmaka fungi« rao kao sudac istražitelj i tumač prijekog suda, koji se nakon ovog број 184 Broi događaja u Foči postavio. Austri' ski žandari su pohvatali 71 srpskog seljaka, koji su se bili priključili Crnogorcima i digli pušku proti Švabe. Ove je kot. ured u Foči pre« dao Boškiću kao kot. sucu, da pro« yede istragu proti njih, kojima je nakon toga sudio vojnički prijeki sud, pri čemu je Boškić sudjelovao kao tumač, jer je poznato, da se kod austrijske vojske sve radilo u njemačkom jeziku. Boškić je od« mah iza oslobođenja stavljen u pri«> tvor, te je konačno raspraVa pro« vedena ovih dana. Budući je javni tužilac uložio ništovnu žaobu proti razrješavajuće osude, Boškić je i nadalje ostao u pritvoru. Jedna štreberčina. ; I | i I | ‘ i ■ ’ . i 9 Nedavno je usrećio naš grad po zloj sreći čuveni Osman Nuri Ha« džić, koji je po nalogu ministra u« nutrašnjih djela g. Davidovića po« slan ovamo da prouči sigurnosne prilike u zemlji i da ga izvijesti o svojim opažanjima povodom uče« stalih tužbi od strane muslimana. Kako je Hadžić provodio svoja isleđenja, koja bi imala služiti za podlogu, da se iziđe u susret našim opravdanim pritužbama i da se sa« niraju nesnosne prilike u našoj zemlji? Kroz čitavih osam dana i više viđali smo ga na vladi, gdje leta iz jedne sobe u drugu, kabval« tiše, smeta referente počam od predsjednika zemaljske vlade pa do zadnjega kancelista, pravi se važnim f zvrči na telefonu kao da je šef telefonske centrale za pri« vatne razgovore. Jednoga, dana o« de službeno u Hercegovinu i to svojoj tetki u Gnojnicu, gdje je tri dana teferieio, a zatim podnio izvješće ministartsvu, đa u Bileći vlada potpuni red i mir. Nakon povratka eto ga u Sarajevo, da o« pet .smeta referentima u poslu i da snubi po kojega njemu poćudnog činovnika za ministarstvo u Beo« grad, obećavajući mu, da će ga promaknuti u viši razred i stavlja« jući mu,u izgled, da će odanle mo« ći sekirati vladu. Kakvoga ie još posla ovdje svi« dio, osim što je svoje prosto -vri« jeme proveo u igračnici, nije nam poznato, samo znamo, da je ova« kav način izvješćivanja kako ga Hadžić praktikuje, jedan Skandal za našu upravu? Ministar Davidbvić kanda nema ni pojma kome je povjerena sud« bina ovdašnjih muslimana kod mini« sta'rstva unutarnjih djela u Beo« gradu niti zna: da je Hadžić šari latan najgore vrsti, koji cijeloga svoga života nije ništa radio, nego podvaljivao drugima klipove pod noge, bez ikakovih moralnih nače« la. iskorišćujući svaku političku priliku u svoje lične svrhe. Čitav I humanističku i realističku. Da li je ' dividualnost dječiju i određuje im I. posve u tančine izvedivo, to što poziv (kao što je to slikovito i i« 1 nova pedagogija traži, da se uče« dealno prikazano u Modačevoj Co= niku, dade slobodan izbor pred« vekoVoj tragediji u dalekoj buduć« ; meta, to će pokazati dugogodišnje nosti, gdje stručnjak asentira djecu za školu i mjerpći im metrom lu« iskustvo. banju određuje smjer nauke i po« Interesantni su i drugi zahtjevi živa djetetu), i na koncu učitelj nove pedagogije u pogledu učite« onamo dobiva i školsku sestru lja. Dok se u nas još o tom i i (Schulpfelegerin, brižnica veli Se« radi, da se učitelj .oslobodi raznih vić). Ova je sestra uvedena već u tereta, da se mogne posvetiti samo L Njemačkoj, a zadaća joj je, da pa« I školi, tamo na dalekom zapadu da« zi, da se vrše nalozi i propisi škok j ju mu još i razne pomoćnike. U skog liječnika, ona je hopće, što se nas, u zemljama i narodima, koje kaže, desna ruka i učitelju i liječ« — prama Americi.— tek počinju niku, i još je vrlo dobra veza iz« da žive, pa su sretni, kad steku među škole i kuće, informira viče školu i učitelja, samo se od sebe verza jednu o drugoj i t. d. Na« nameće učitelju, da bude neki pr« ravno da u nas o svemu tome ne vak i vođa u svom školskom pod« može biti govora, kad nemamo još ručju. nu pored škole drži i gospo« ni škola dosta ni dosta žiteljstva, darske tečajeve, nabavlja i montira koji je želi. nove plugove, kanderisava svijet, No pored toga nas ipak donekle da daje djecu, da im se kaleme os« tješi što nam pisac u ovom lijepom piće, on treba da umije da impro« svom djelu iznosi u jednoj paraleli vizira i binu i zgradu za zabavg, osnovne i srednje škole i univerzi« pa ako je potreba i đa sam i ko« teta povijan sud o osnovnoj školi mad napiše, na pošljetku on osni« uopće, a taka je i naša danas. U va moderne ustanove, on radi i za svakog je, veli, ostala ugodna us« stranku, on kortešuje i za izbore i pomena o učenju u osnovnoj školi t. d. i t. d., sve to on radi — u nas, i na univerzitetu, dok se godina a onamo na dalekom zapadu on je provedenih u srednjoj školi mnogi oslobođen svega toga i još po vrhu s neugodnim čuvstvom, strahom i dobiva pomoćnike u svoin čisto t. d. sjećaju. Taj fakat nameće fak« školskom radu. On dobiva školskog torima srednje škole važnu i zh< liječnika (i u nas su uvedeni po je« mašnu dužnost — reforme te škole. dan za više škole, pa 2a to ne mo« že ni jednoj da posluži kako valja), Pored tih posve novih misli u dobiva psihologa koji proučava in« našoj pedagogiji ova je krasna knji« �(Spoj 184 — Broj * njegov politički crcdo nije ništa drugo, nego niz političkih prljav« ština i intriga, da sebe što više is« takne i svaku situaciju materijalno iskoristi. Kad je god. 1895. bio Fra« njo Josip I. u Zagrebu, predstavio mu se Hadžić kao »Hrvat« iz.Bo« sne, a kad se vratio u Bosnu, po« stao je najveći »Bošnjak« u zemlji. Tako je mijenjao svoju farbu do god. 1914., kada je postao veći a« ustrijanac od Potioreka. Kada je koncem rat,a već svakome bilo jas« no, da se-priprema slom Austrije, oćuti on u sebi neodoljive simpati« je za srpske »mučenike«, kojima je iskazivao male usluge u zatvoru i kojima je to držanje za vrijeme prevrata skupo naplatio. Prvi njegov korak, koji je u ho« vembru 1918. učinio, bio je, da je odletio narodnom vijeću u Saraje« vu i predložio se za okružnog na« čelnika u Banjoj Luci. Isposlovav« ši to protuzakonito unapređenje prisajedinio je svoj okrug Srbiji, i onda zato zahtijevao ništa manje nego jedan ministarski portfelj, Pošto mu to nije uspjelo, intrigi« rao je na sve strane, postao »de« mokrata« i dobio od Pribićevića mjesto kod ministarstva unutar« njih djela. Okružje banjalučko, ko« jim je Hadžić upravljao nekoliko mjeseci, pruža žalosnu sliku jedno« ga kraja, kojim je upravljao čo» vjek. kojemu nijesu po srijedi jav« ni interesi i'dobrobit područja ko« jim upravlja, nego samo lični i ma« ferijalni probitci. Još se uvijek na okružnome sudu u Banjoj Luci vo« di istraga radi nekih deset vagona šećera koje je Hadžić preko gra« niče propustio i za koje je primio masnu proviziju, kako smo to či« tali u banjalučkim listovima. Ni jedno okružje u zemlji 'nije bilo tako zapušteno i jii u jednom se nije toliko pljačke i paleža dogo« dilo, a autoritet vlasti dublje pao. nego u okružju banjalučkom. Po« ПРАВДА" — .PRAVDA. znato je, da je narodno vijeće u Prnjavoru nesmetano funkcionisa« lo još tri mjeseca nakon ukinuća te institucije od ministarstva unu« tarnjih djela. U Banjoj Luci je u« pravljao Hadžić, u Gradiškoj Zo« rić, a u Prnjavoru pop Davidović. Kao »demokrati« — uspjelo je Hadžiću, da brzo postigne peti čin, a kad je Pribićević pao, prevrnu se Hadžić’od jedan put u radikala i postade načelnik odjelenja u čet« vrtom dnevnom razredu. Svoje je zvanje u ministarstvu shvatio ta« ko, kao da je pozvan da se osveti svojim bivšim drugovima, koje' je onako оЗ ćejfa penzionisao, pre« mještao i preterirao.' Najbolji je dokaz tomu Dr. Ahmedbeg Def« terdarević, jedan od najspremnijih naših upravnih činovnika, koji u malom prstu imade više znanja i poštenja nego sav Hadžić i kojega je on na nečuveni -način do današ« njeg dana progonio i zapostavljao. Kad su ga jedan .put upitali zašto to radi, odgovorio je da je izašla proti Defterdareviću jedna notica u »Zvonu«. Ako smo mi dotle do« šli, da napredak i zadovoljstvo na« šega elementa ovisi o »Zvonu«, on« da bi Hadžić morao biti davno za« tvoren i otjeran iz službe, a ne na« laziti se na ovako važnom mjestu, za koje se s pravom može tražiti ozbiljan, objektivan pravičan funkcionar, a ne čovjek onakovih prljavih svojstava i niske duševne kulture kao što je Hadžić. Mi svraćamo na ovo pozom <st mjerodavnih krugova, u prvom rc« du ministra g. Davidovića, da o« voga parazita što prije spremi u »zasluženo« stanje mira, jer ako ovako pođe dalje, ko nam garan« tira, da ne će Hadžić u svojoj bole« snoj ambiciji jednog daha osvanu« ti kao predsjednik zemaljske vla« de ili ministar policije, dok mu mi ne bi dali ni da bude mula od Vranduka. Iz Sandžaka i Makedonije. U prošla tri broja- našeg lista broju od 21. jula piše* taj list do« štampasmo članke anšeg prijatelja slovce: O .Ćehotinjskog o prilikama u S. i Problem javne bezbednosti u ce« M. Naš je prijatelj iznio crnu loj Jugoslaviji a specijalno u ovim sliku tamošnjih prilika, prem« krajevima jako je zainteresovao da nije, što voli reći »Srpska Ri= naše zvanične faktore i štampu. ječ«, nikakav »frankovac«, već pu« Mi smo odmah tačno kostatovali nokrvni Srbin, islamske vjere. Da uzroke odmetništvu i hajdučiji. Mi potkrijepimo pisanje našeg prija« • se strogo pridržavamo zakona ka« telja, koje je izazvalo izvjesnu *zlo« uzaliteta — uzročnosti, jer svaka volju i među radikalima, premda je pojava mora ima# svojih uzroka upravljeno na adresu »demokrata«, iz kojih rezultira. Mi smo tvrdili i prenosimo šta o tamošnjim prili« sada tvrdimo, da uzrok od« kama piše skopljanska »Socijalis« metništva leži u samim ekonom« tička Zora«, za koju se ne može skim uslovima i — u načinu držav« reći da bi potegla »Turcima«. U 50. ne uprave. Mi smo naveli masu Za preporuku i tjelesnog i du« ševnog uzgajanja veli: Bez života i zdravlja ne može biti uopće nikak« va uzgajanja (vaspitanja), a bez moralnog vaspitanja, intelektualno gubi u velike svoju vrijednost. U vaspitanju su dom i škola po« dijelili uloge, — domu ide u prvu dužnost fizičko i moralno, školi in« telektualno vaspitanje. Naše nam duše valja obdelavati (obrađivati) kao i naše zemlje, ni jednu ne smijemo ostaviti pustu. Govoreći o filozofiji u srednjoj školi, traži sposobna nastavnika za taj predmet. Ako taj predmet pa« ’nc u šake nesposobnu, onda je tu« de ništa, zaista više nego ništa, jer ono ništa može biti i negativno. .... djecu treba radom za rad vaspitavati, treba ih navikavati, sve što se postiže i za sadašnjost i za budućnost, treba da se sve sa« mo ličnim radom i ličnom vrijed« nošću postiže. Odnos između učitelja i učenika ne može biti’u svemu pravilan sve dotle, dok se ne postigne i pravi« lan odnos između doma i škole. • Dom je u ljubavi postao i Ijuftv ga održava. Ljubav mora biti pre« nešena i u školu i to škola mora od kuće primiti. Iz ljubavnog se kruga dijete, prenešeno naglo u je« dan ravnodušan krug, ne može ra« zvijati bez štete po svoje nježnije strane kao ni biljka presađena sa svjetlosti i toplote u taman i hla« dan kraj. Ne mogu još da završim, a da ne istaknem lijep i čist jezik i po« pularan i vrlo razumljiv stil kojim je pisac zaodio ovo svoje djelo. Zaista i s te strane iskače ova knji« žica mimo druge ukočene naše knjige ove struke. Još ističem osobito, da je vrijed« na naša knjižara I. Đ. Đurdevića, koja smjelo za naše čedne prilike istupa kao izdavačica mnogih ova« kih djela, i ovo djelo lijepo opre« mila. Cijena je knjizi 7% dinara, a do« biva se u spomenutoj knjižari. Mi Em. je toplo preporučujemo. konkretnih slučajeva: trgovačke da će doći u Sjenicu 200 poručenih špekulantne pljačke, maltretiranja, Crnogoraca »da učine svoje«. Ka« tuče, hapšenja, uzimanja na da je zet Hadži Džona Agovića o« v e ž b u, progona i raznih drugih tišao da'zapita okružnog načelnika nečuvenih bezakonja od strane dr= za ova batinanja, on mu je odgo« vorio da pojma o tome nema. žavnih vlasti. U ovim rajevima zavladao je potpuno b e 1 i teror Nekima je trebalo da iz ubijstva i njegov je neposredni rezultat od« jednog odmetnika skupe čitavu po« metništvo u šumu, u slobodu. Haj« bunu muslimana u raškom okrugu, duci su u sred sela i varoši u uni« kako bi ostvarili svoje paklene pla« formi, na visokim birokratskim po« nove batinama. „ ložajima i razni špekulanti i pljač« Načelnik okružni Živ. Šušić sa kaši, a ovi koji su po šumama to austro«mađarskim metodama neće su odmetnici od ovih legalnih haj« postići veliki uspeh. On sve mu« duka. ■ slimane smatra kao nepri« Mi smo dobili iz Sandžaka jedan j a te lj e i ne val j ale ljude. očajni krik, jedan vapaj, koji fre« Njegovi organi prilikom pretresa ba da bude izraziti protest tamoš« pokazuju svu surovost. Za njeg življa protivu svih nepravdi i sada nemoguće nam je o svemu bezakonja u Sandžaku. Mali for« govoriti. Iziće svačije delo na vi« mat lista dozvoljava nam da pusti« • delo, progoxoriće se o svima o« mo samo neka mestj iz ovog veli« nim modricama, o onom batinanju kog dopisa. U dopisu se veli, kako po selima Varevu, Trnovi, Ribari« naše vlasti turski živalj tretiraju ćima, Žabronu i dr., postupiće se još uvek kao neprijatelje i zato su nekad i po onim davno predatirn im oduzeli oružje a ostavili ga kod tužbama seljaka iz Vareva i Riba« hriŠćanskog elementa, tako da je rića, dobiće reč i pisar Pešić i pisar* i poslednji lump iz pravoslavnih re= Jotović. Ovaj će poslednji ako bu« dova mogao se svetiti i zlostavljati de bar toliko pošten, pokazati i na« mirne muslimane. redbodavca za upotrebu bati ta i Dopis veli: Jednoga ubiju, a brat kolaca, konopaca i lanaca pri pre« mu se spase, nađe pušku negde i tresima, pošto je piscu ovih reda« od straha pravo u šumu. ka pred svedocima rekao: »Pa mi Tako postane odmetnik, a onaj što imamo takvo naređenje da tu« mu je ubio brata — šeta seslo« | ćemo«. b o d n o ...« Od poštenih ljudi, ko« | Ovim se redcima završava ovaj ii su voleli miran i radan život I stvaraju se hajduci.Psiha našeg se« ! užasni dopis, koji najrečitije go« vori o nečuvenom teroru i peču« ljaka nije pariška, pn svojom gla« | venoj inkviziciji, koja vlada u San« vom misli, pa kako misli. A još džaku. kad vidi hrđav postupak vlasti kud ćeš dalje? Tu stane pamet, stvara se zlo i gore, postaje haos, a svi Držimo da bi skopski »Privredni trpimo i trpećemo, dok se tomu le«' Glasnik« učinio mnogo pametnije ka ne nađe. Kod sela Triiebinja u kad bi se osvrnuo na o v c o p t u ž< srezti Sjeničkom 18. juna t. g. po« besvog socijalističkog druga, u« ginula su od strane odmetnika Ju« mjesto da se đilita na »Pravdu« i sufa Mehonjića trojica Belo«Polja« obara »laži« S. Korkuta. On ne pi« ca. Jedan pd njih zvao se Tode še sastavaka pod ovom rubrikom, Morakovac. Još u tursko vreme o« pa da g. Elezović ima povoda, da vaj je Toda osuđivan na robiju ' na njemu iskaljuje svoju srditu ne« zbog zločina koje je počinio. P# os« moć. A mi nijesmo krivi, ako je is= lobođenju, kad su po Bijelom Po« tina — bodljikava. Iju opljačkani muslimanski domovi i počinjena nečuvena zverstva od strane Crnogoraca, i Todi je bi« ■ lo zapalo da ara »Turke« i — da | otkriva bule i gleda’koja j e 1 e p a. Sestri Jusufa Mehovića ; UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. dogodio se je ovakav slučaj: odve« ’ du je kao čuvenu lepoticu i ko zna Oko krize. »Jugoslaveskom Listu« šta je sa njom bilo. Njen brat Ju« . javljaju iz Beograda: Dne 3. o. mj. suf nije mogao otrpeti tu ljagu na , prije podne bio je u ministarskom svom obrazu i lati se osvete. Jusuf predsjedništvu sastanak Vesnića, se oda hajdukovanju, 18. juna na« J Davidovića. Pavla Marinkovića, basa na Todu Markovca, ubije nje« j Ninčića i Joce Jovanovića. Razgo« ga i njegove drugove i na taj na« ( varalo se o uslovima za sastav no« čip se osveti. Vlast sreza Sjeničkog vog kabineta. Radikali su pokušali naredi poterii za Jusufom i pove« da ublaže svoje zahtjeve glede ha« de istragu. Na licu mesta u selu Tri« ka, te 6. i 7. čl. beglučke uredbe, ko-jebinju bude ubijen jedan musli« ! je su samo stilistički izmijenili. Ргс« man i jedna kuća zapaljena. U Sje« govori će sutra biti nastavljeni. Po« niču je doterano 5(4 100 ljudi i že« slije podne je Vesnić demokratima, na i stavljeno u pritvor. Jusuf je predao tako novo formulisane zah« pobegao i ne kazuje nikome gde tjeve. Demokrate će sutra odgovo« će, u koga dođe mora mu dati hle« riti na ove predloge i staviti svoje ba, vode i skloništa. Ti ljudi pri« kontra=predloge. Protić je već otpu« znaju da je Jusuf jeo i pio kod njih tovao u banju. Kako se čuje. Na« i vlast ih oglašuje za jatake i sve rodni klub traži, da na njegovo mje« ih pritvara. sto ne dođe Dr. Marković već dr. Polić. To nailazi na stanoviti otpor 21. juna po naredbi Vida Laptaša p. poručnika i sreskog pisara Kali« kod drugih grupa, pošto je Dr. Po« lić otvoreni federalista. Večeras su čanina vojnici su pozvali pet ug« leđnih muslimana, da se jave u ko« kod Regenta bili na večeri Vesnić. mandu i to: Kuja Prelića, trg., Baj« Davidović i Ninčić. rama Jakupovića trg., Rasima Fi« VANJSKI POLOŽAJ. juljanina, kafedžiju, Ćamil efendi Nikšića, trg. i Hadži Džona Ago« Abdikacija turskog prestolonas« viča, trg. Poslednji od ovih bio u Ijednika. Javljaju iz Londona: Pre« N. Pazaru trgovinom, predzadnji ' ma vijestima iz Carigrada, odrekao takođe odsutan, te se samo prva ! se je nasljednik prestolja Abdul trojica prijaviše. Uveli svu trojicu I Medžid svoga prava na prestolje u jednu sobu, gde su ih dvojica, je« kao protest protiv potpisa ugovora dan toljagom, a jedan puškom mla« I mira. tili, dok ih nijesu izprebijali na Raspad nacionalističkog pokreta. mrtvo ime, tako da su sva trojica, Francuski listovi naročito »Temps« prema lekarskim uverenjima teško i »Journal des Debats« objavljuju povređeni, a Kuju Preliću čak le« brzojav iz Carigrada koji kaže da va ruka i jedno rebro slomljeni. na čitavom teritoriju Male Azije Sva trojica i danas leže u postelji koji je zauzela grčka vojska vlada i životi su im u pitanju. Kakvo je mir i da je izvan te zone situacija ovo batinanje bilo najbolje se vidi očajna. Isti listovi javljaju, da se po tome, što je onaj svoju pušku nacionalistički pokret raspada. prelomio tukući, te je pisar JKaliča« nin naredio da mu se da nova puš« Potpisivanje tursokg mirovnog u« ka iz magacina. govora. »Journal« javlja, da je pu« kovnik Непгу jučer primio puno« Iza ovoga varvarskog događaja, moći turskih delgata. Drži se da će zavladala je po varoši opšta stra« ugovor o miru biti u četvrtak pot« va i mirno građanstvo, kad je ču« pisan. Turski opunomoćenici će bi« lo šta biva od najuglednijih trgo« ti danas primljeni u ministarstvu i« vaca. pozatvaralo je čaršiju i svak nostranih djela. Prema pisanju »Ma« se sakrio u svoju kuću, jer se do« tina« francuski politički krugovi že« znalo da je napravljen spisak svih le, da se ugovor mira što prije pot« uglednih muslimana, koje je čeka« la ista sudbina. Još su proneli vest. piše. Politički pregled Jedan glas o prilikama u Sandžaku žica puna lijepih uputa u metodi uzgajanja^ zgodnih primjera iz kon« kretna života, koji učitelju, a do« brim dijelom i roditelju mogu vrlo dobro da pomognu. O školi, o uči« telju, o učeniku, o odnosu škole i kuće, učenika i učitelja j t. d. ima zgodnih misli gotovo na svakoj stranici. Stoga ne možemo završi« ti da ne prenesemo nekoliko tih riječi za primjer čitatelju, da vidi ljepotu i vrijednost ovog djela: Propagirajući nova pedagogija rad mjesto riječi u školi, veli: Karakter nije djelo riječi, najmanje još tu« đin riječi, on nije ni djelo tuđih djela, on je djelo svojih djela. • Страна 3. ; I I ! �Spoj 184 Bro; „ПРАВДА* — .PRAVDA' Страва 4. Stran* Iz uredništva. Broj našeg lista od utorka nije izašao radi štamparij« skog praznika, a notica o tom is« puštena u prošlom broju radi slu« čajne pometnje. Naši zaborljenici u Sibiriji. Kon« cem marfa ove godine, rastao se jc jedan naš prijatelj, koji je sko« ro došao iz' ropstva s ovim našim zarobljenicima: Fcridom Abasbe« govićem iz Modrica, Alijom Poz« dercom iz Cazina, Muhamedom Mujićem iz Mostara, Mustafom Hajdarovićem iz Stoca, Ibrahimom Beharom, Zahirom Kudrom i Sali« hom Jesenkovićem iz Sarajeva, Fa= dilom Jasenicom iz Bos. Samca, Os« manom Dizdarevićem iz Bos. No« vog, Ibrahimom Dautovićem iz Ba= nje Luke, Pašom Tambićem, Av= dom Karadžićem iz Sarajeva, Ah« metom Kavgićem i Mehmedom Mi« raščijom iz D. Tuzle. Ostavio ih. je na putu iz Irkutska u Citu, jer su pošli u Vladivostok da se ukrcaju za put u domovinu. Divljanova skupština u Foči. Na 26. o. mj. obdržao je Nikola Div« ljan skupštinu težaka kotara Foče na koju osim 3—4 prišipetlje Div« ljanove ni jedan musliman težak nije pristupio i ako je od strane iz« vjesnih osoba najživlja agitacija provođena. Od svakog su dobili od« govor: »Nai»a netreba Divljan ni njegova organizacija, mi čvrsto sto« jimo na programu J. M. O. u čije vodstvo imamo neograničeno po« vjerenje«. Stipendije za okružnu medresu. Ulema medžlis za Bosnu i Herce« govinu u Sarajevu raspisuje slije« đeći natječaj: Početkom školske godine 1920./21., prim.ćz se u I raz« red Okružne medrese u Sarajevu 30 učenika. Najsiromašniji uživaće sve besplatno os m odijela. Imuć« niji će plaćati faktične troškove, dok svi bez razlike moraju đoni« jeti po nekoliko pari rublja (čama« šira) i barem po jedno odijelo. Molbe treba najkasnije do 20. au« gusta o. g. predati kod nadležnog kotarskog vakufsko«mearifskog po« vjerenstva i priložiti im: 1.) liječ« ničku svjedodžbu o potpunom du« šcvnom i tjelesnom zdravlju moli« telja; 2) svjedodžbu nadležne op« čin e o imovinskim prilikama; 3) izvadak iz nufusa iz kojeg će se vi« djeti da molitelj nije prekoračio 14 .godina života i 4). svjedodžbu o svršenju narodne osnovne ško« le. Molitelji će se podvrgnuti i pri« jadnom ispitu, koji će se:obavlja« ti I. i 2. septembra (u srijedu i čet« vrtak), a nastava imade otpočeti u subotu na 4. septembra o. g. Na ispitu će se molitelji pitati1: 1) iz kiraeta: razgovjetno učenje u Kur'anbAzimu: 2) iz srpsko«hr« vatskog jezika: pravilno čitanje i Miševi, štakori, stienice, i žohari Centralna drogerija Braća Šaninagić Apel velikog vezira na činovnik štvo u Traciji. »Times« jaylja iz Ca« rigrada, da je vćliki vezir obzirom na činjenicu, što su velevlasti neo« pozivo zaključile Traciju odstupiti Grcima, pozvao sve činovništvo da zapriječe otpor protiv Grka. Dalje ih pozivlje da Grcima pruže svaku pripomoć i ostanu na mjestima, dok ne dođe nova atenska vlada. Boljševici organizuju Kavkasce. Iz Amsterdama se javlja: Prema vijestima iz Carigrada, boljševici su raspustili vojsku Ascrbejdžana, te organizuju nanovo armiju repu* blikc kavkazke. Već su organizo« vana četiri puka otišla na poljski front. Boljševici organizuju tako* đer terske i kubanske kozake. Talijani se odriču Grčke. —i Rimska štampa bavi'se potanko sa talijanskosgrčkim sporom. Sva štam pa je mišljenja, da ugovor između E'ikonija i Venizelosa iz 1919. nije aktuelan, jer se promijenilo fakti« čno stanje. Italija je Grčkoj obeća« la Dodekanez uz pretpostavku,, da će dobiti rekompenzacije u Maloj Aziji, Albaniji i na Jadranu. Pošt6 to nijp postigla ne smatra ni taj ugovor obvezatnim. Ozbiljan položaj u Slovačkoj. Iz Praga se javlja: Prema pisanju »Ceha«, u Slovačkoj je položaj jako ozbiljan. Cesi se iseljavaju iz Slo« vačke u Moravsku i Češku. Socija« listi također nisu u Slovačkoj sas« vim sigurni. Čini se, da pokret, u Slovačkoj ima boljševički i nacio« nalistički karakter. Domaće vijesti i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10’—, za štakore i miševe K 10"— za žohare ruse i Švabe po K 10’— , Osobito jaka vrsta К'— Osobito jaka tinktura za stjenke K 10-— Za moljce po K 10'—, prašak za buhe po K 6'— i K 12'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 i K 10'—, mast za uši u glavi K 5’— i 10'—, Mast ža uši na blagu K 6’— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pou­ zećem Zavod za eksport M. JOnker Zagreb br. 16. Petrinjska ul br. 3, III. kat. 60 i j ! I I I I I I I I i 1 ! [ I I I pisanje latinicom ili ćirilicom, ra= zumjevanje pročitanpg, glavne vr« zumijevanje pročitanog, glavne vr« ste riječi i dijelovi proste rečeni« ce; .3) iz matematike: okretno-'ra« ćunanje, usmeno i pismeno, cijelim jednoimenim i višeimenim broje« vima. Prijamnom će se ispitu pod« vrgnuti (i molitelji, koji će plaćati opskrbninu kao i oni, koji će sta« novati izvan medreskog konvikta. Lijepa perspektiva za buduć« nost. Prenosimo iz »Obzora«: Na« javljeno povišenje željezničke ta« rife, koja će sada stupiti, na snagu, doskora će se manifestirati u ža« losnim posljedicama, jer nade, ko« jima smo se počeli podavati, da je konačno došla era teško iščeki« vanog sređivanja cijena, postaju i« luzornima. Seljaci već sada izjav« Ijujn da i ne misle na to, da bi stu« panjem novih’ željezničkih tarifa na snagu, donosili svoje produkte na tržište uz maksimalne cijene, već se groze, da će na eventualne represalije sa trane vlasti od« govoriti najtvrdokornijim dob« ro organizovanim sveopćim bojko« tom. -Trgovci, koji su u posljednje vrijeme već počeli snizi vati cijene preko noći opet su ih povisili. Se«. ćer se je još pred kratko vrijeme direktno turao u ruke mušteriji, pa mu je (Sjena bila pala na 45 K po kili, danas je već dobrano po« sakrivan, a cijena mu se digla na novo 56 K, pa od dana u dan po« stepeno raste. Sve više i više po« staje glasnijom verzija, koja govo« ri. da će cijene brašnu silno posku« piti, a da ni ne spominjemo pita« nje ogrijeva. Dakle, lijepe pers« pektive za budućnost!« ' »Hurrijetova« zabava. Ovo naše radničko i zanatlijsko udruženje u Sarajevu priređuje u petak 6. augu« sta o. g. cijelo poslije podne t e f e= r i č u Gaju više Hrida uz sudje« lovanje vojne glazbe b. d. obi. i tamb. zbora »Jugosl. Musi. Sport« skog Kluba« u Sarajevu. Čist prihod ove zabave upotrije« biće se za potpomaganje siromašnih šegrta na modernim zanatima! pa je radi toga posebna preporuka su« višna. Krovni crijep (Dachziegel) ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAP1RNICA • HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje svoje bogato stovarište svib vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. • Cijene umjerene. + Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X I ♦ $ ž ф 1 narod u slučaju, kao ito jo desio n alem od (ovornem uredniku radi danka „Krtičnjaitvo u našoj politici'. Mahmud Džaferovie-OkBu.nd tulio gn i« naime radi prestupka i* §§ 442 i 450 kaz. »ak. i § 24 zak. o itamp> u-savezu ва § 447 kaz. zakona iz razloga, 6to jđ „od vrhovnog crkvenog (!!) poglavice mad» manake vjero u Bosni postSvljefc za pntujuseg propovjednika- (!!), a u članka mu s® predba­ cuje đa je na nepošten i nepravilan način do­ dao do svog avaničnog (IP) položaja", da je pretvoran i t. d. Ušljed našeg članka ovem je isključenom đakn „toško povređen ugled u narodu* pa „п« može valjano da vrši ovojU dužnost, dok se ne opere prod javnoiću" jer će »vak u njem „vidjeti propalicu (ko da svijet sna da je on propao na ispitn!). varalica niskih i pogrdnih kvaliteta, nedostojan svanje koje iziskuje visoki moralni autoritet". Ta­ ko optuženica, sa čija stilizaciju nosi odgovor­ nost i dr. Miso Semjan. Pored gornje optužnice ugledni je Džaferovi« dao i intervju „Glasu Težaka" pa ćemo, da upotpunimo njegova biografija, dodati još đvijs tri. Prvo nije istina, da je on imenovan, putuju­ ćim propovjednikom", nego je dobio preporuku na povjerenstva, da mu budu na raku pri dr­ žanju »predavanja« i džerrenju (kupljenju mi­ lostinje) uz ramazan, jer da je siromah. Sto se tičo njegove ispravnosti, ona se zrcaii u „dopisu“ iz Carina, koji je citiran u 65. broju „Prav- . de“, a njegova „dostojnost sa sranje koje izisknje visoki moralni autoritet" ogleda se u ovom ugovora: „Prodao в»и — bickl sa njegovim poirebštinama koje se sastoje: pumpa,blatobran, tain, zvono, bikeajg, komad gume, ključ, i ito ima na njem (1 par gami i par mantli) M. Š. Džaferovieu za K 1000 (hiljadu) uz uvjet da ga naučim jahati, a on će meni pri prie manja becikla isplatiti ostatak kupovne svotod 8®0 K (osam stotina) — Ja ča becikl pre­ dati sasvim u redu kad on dođje po njega. Fojnica 27. maj 1920. Prodavaoci E. 8.“ Ete taka izgleda taj „propovjednik" .... . | ! I ! i . j i ! | ; | , Sta ko želi? 1 ! ! j ј , Ekrem želi, da se njemu i njegovu društva a općini dade potpuno povjerenje sa maslini, strane, kad već on sa svoje strane daje veli­ kodušno povjerenje dru Brusnici i Spahi n na­ stup inju musi, interesa u Beogradu. Baš je če­ dan i pametan!... Predsjednik dobrovoljaca želi, da se jed­ nom prestane govoriti o muslimanima, katoli­ cima i pravoslavnim u građa Sarajevu, veo da se govori samo o gragjanima, ali opet bez „klju­ ča«. Razumije se, da bi ova njegova želja bila na pravom mjesta vnegju dobrovoljcima samim u prvom reda, koji prave veliku razliku izmegju s em lje mnslimanske i nemuslimanske, kad provode pljačka, otimačinu i palež. U tra­ ženju prava ne smije se dakle potezati ključ, jer ide muslimanima a prilog, ali će se dobro­ voljački ključ uvijek primjenjivati na musli­ mansko dobro. Ko želi da mu ponovno Šaljemo list neka od­ mah požalje dug i novu pretplatu. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamente, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. t Trešeljah Podigle ве tuke u hajduke r»kao bi uai Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co Zsom^olva, Banat Prodaje se žsž« MLIN za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima Vrlo lijep izgled. — Za V, sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. Sa uspjehom oglašuje se u „Pravdi". W ■ "" .... Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo uSaraj’evu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.HOO. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavila sve bankovne poslove najbrže I najpovoljnije. ■ддшиви^&Јввмпдднндоввмдннддв|дннм ___ Odgovorni ur^tA: F. SnWin, 47 ¥1МШ: ОмПмШ CMbM < ■. ft. BteMMtila D. k Ж. КМм, IVMina. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c76681aa20db854b5e898313348f6895.pdf d756ef62c9f82c079ee258ff67ef8d19 PDF Text Text — — • - . ... i p • ' ■ * ■ ' Poštarina u gotovom plaćenb. w I ш WW жВ>' ^až ЈВјГ 'Wv ЛИк tfc ■ ГМСШ® ЈЈГГОСЛАВЕНСКЖ Broj S0 (l^) Bilećki slučaj. ■U broju od 6. jula donesosmo -brzojavni izvještaj o pokolju u Bi« leći, a budući je pismeni izvještaj, koji je odmah otpremljen, — po< jeo mrak, donosimo danas nje« gov duplikat, što nam je poslan putem jedne osobe. Ne možemo, a da i ovom prilikom ne žigošemo drski način plijenjehja poštanskih pošiljaka. Izvještaj glasi: »Na 2. ju« na u petak u jutro pronese se glas, da je nekoliko muslimana u selu Njeganovićima zaklato od Перо« znatih pljačkaša i šta više da žan» darmerijska stanica sa Plane javlja da su ovaj zločin počinili Aleksa Biberdžić iz Vranjske (Bileća), koji se prije nekoliko mjeseci odmet« nuo u šumu, te — Meho Ćatović, propalica iz Bileće, koji se kako se čuje, vćć dulje vremena nalazi u Slavoniji. Razumije se, da je ova« kav strašan zločin dirnuo sve po« štene građane, pa nijesmo mogli o« doljeti, a da ne odemo na lice mje« - sta i o stvari se potanko informiše« mo. Evo šta smo doznali: ’ U petak izjutra između 5—6 sati pošlo je oko 20 muslimana iz sela Njeganovića u Fatnicu, da okopa« vaju kukuruz. Između sela Njega«, novića i Pađena u kršu sjedili su trojica mladih ljudi potpuno obu« čeni u — nove žandarmeriske halji« ne, te kako su muslimanski seljaci išli' jedan za drugim, »žandari« su ih zaustavljali i pitali za imena, a jedan je, као najstariji, imena istih pisao. Najzadnji je ’došao jedan pravoslavni, imenom Tupanjanin. Pošto su utvrdili, da više niko ne • ide na rad, jedan im je od krvnika saopćio da su oni žandari od čete potporučnika Vuka Lubarića, koji krstari jzmeđu Gacka i Bileća, te pošto su se pokazali pljačkaši oko Bileće, da imaju zapovijed, da iz svakog sela uzmu sa sobom po ne« . ■ koliko mladića, da bi im pomogli ove pljačkaše progoniti. Dalje re« koše da su iz Njeganovića odrede« na šestorica, koje je odmah iz po« niša pročitao, izabravši najbolje momke: četvoricu Đapa, jednog Av« dića i jednog Bajramovića, saop« ćivši im da i oni moraju sa njima ići u potjeru za pljačkašima, a pu« ške da će dobiti na žandarmerijskoj stanici Plana. Isti su se izgovorili, da ne bi rado išli pošto moraju svr« šiti prispjeli poljski rad, ali pošto im je rečeno, da je taka zapovijed, oni su bez otezanja pristali. Osta« ■ lim seljacima krvnici su dozvolili, da. idu na rad, i oni su, ne misleći da bi se moglo šta dogoditi, mirno otišli na rad. Odabranoj četvorici saopćiše, da ’ <će ih jedan goniti do žandarm'erij« ske stanice Plana, gdje će dobiti puške, ali ih moraju svezati pošto ih goni jedan, a njih je šestorica te bi mu mogli pobjeći. Isti su se opi« rali i pitali zašto da ih vežu, nu ngj« kašnje kad su im puške u prsa pri« nijeli, morali su se predati, te su ih tako svezali. Sad je izašla nova na« redba. Svaki od krvnika uzeo je po dvojicu, te su ih odmah skrenuli sa puta u krš. Odmakavši jedno 300 metara sa puta jedan je od krvnika, ’ koji je gonio svezanog Bajramovića i jednog Đapa, htio da pušku na« puni, a ova dvojica opazivši da im jc opasno, počeli su ispred istog bje« žati. On se dao za njima u potjeru te je Bajramovića u ruku ranio, do« čim je Đapo zdrav pobjegao. ■ Druga dvojica krvnika odmah su ostalu četvoricu namjestu iz pušaka __ -■ илк l '^И Konjic ■ 4|И Ш POJEDINI BROJ 1 X r u n a. 11 ■ ж iz,az\8& «1 ЖЈИ Uređuje FBeahcioni SS Ж ВЛ Igra «4BBNB^ fl| ЈМн> етНВШЦЦ|&> W Sarajevo, subota 7. avgusta 1920. (23. zilkade 1338.) - . Sigurno vas zanima kako se vodi istraga i jesu li poduzete kakve op« sežnije mjere proti zlikovačkim na« padačima. Jok. Do sad nema kakve energične istrage, već kao što je i obično kod nas postupano. U Nje« ganovićima kod Rogana i ostalih pravoslavnih vodio je istragu jedan žandarmenjski narednik sa Plane, koji je, kako se čuje, zaručen kod Rogana, a inače je poznat kao ju« nak, jer je svoj gnjev iskaljivao na muhtaru Avdiću. Čudimo se gosp. potporečniku Narančiću, da je mo« gao ovako šta dozvoliti i još ovoga deliju drži na jednoj, te istoj sta« nici. I izvještaj, da su kako gore navedosmo,, zlikovci bili Biberdžić i Ćatovic, potječe od ovog naredni« ka i ne odgovara istini za Ćatovi« ća, jer je isti izvan područja B. i H„ dočim se zlikovci još tačno ne zna« ju, već se govori o Biberdžiću, Man« diću i drugim. Još nešto: Prije 20 dana javno je telalom proglašena po gradu naredba zemaljske vlade, kojom se poziva Aleksa Biberdžić, da se preda u roku od 10 dana, jer će se u protivnom slučaju njegova familija iz područja B. i H. izagnati, cijeli imetak prodati i t. d. Ali do danas ništa na stvari. Sarajevo, 6. augusta. U službenom listu naše zemalj« ske Jade čitamo ovu vijest pod naslovom »Osvještanje nove škol« ske zgrade«: Javljaju nam s Ilidže, da će na Pantelijev«dan 27. o. mj. biti svečano osve stanje no« ve zgrade narodne osnovne škole, koju je podigla vlada uz pripomoć naroda iz sela Vojkovići, općina Hrasnica. Umoljavaju se prijatelji škole, da posjete ovu narodnu sve« čanost«. Selo Vojkovići broji u svemu 268 žitelja, od kojih je 266 pravoslavnih i 2 katoličke vjere. I eto, dobiva školu premda ima tri i četiri puta većih muslimanskih sela koja uza« lud v,ape 'za školom. No ostavimo to na stranu. Ovdje nas više jnte« resira pitanje: čijom se inicijativom zavodi — osveštavanje narodnih osnovnih škola? Toga nije bilo ni pod klerikalnom Austrijom, pa bi« smo htjeli znati: odakle se na tu ideju dolazi u »slobodoumnoj« i »naprednoj« Jugoslaviji ? Šćepan Mali jedva je jedvice iz svog na« slova izbacio riječ »i c r k ▼ e n e po« slove«, pa Se bojimo da vjetar ne puše jz njegove kancelarije. Stoga tražimo razjašnjenje. Godina 11. JEDAN SKANDAL IZ STANBENOG UREDA. Mi smo prije mjesec dana đoni« jeli podnesak isL štamparije, kojim je zatražila ispražnjenje stana u gornjem boju, zgrade u svrhu, da proširi štamparijski posao i otvori tvornicu papirnatih vrećica. Ovim poduzećem štamparija ide za tim, današemsiromašnomžen« skinju pruži zaradu ina taj način zaposli oko sto« t i n u n a š i h s i r o.t a i i z b a vi ih bijede i nevolje u ovo skupo doba. I šta mislite, kako se ponaša naš stanbeni ured u tom po našu sirotinju tako važnom pi« tanju? Od uprave »Merhameta« i naše »Akcije« izviješteni smo, da stan« beni ured kani zaobići ovaj zahtjev za ‘pripomoć naše sirotinje, jer da ima — »prečih mušterija«. Nijesmo mogli vjerovati 'da je tać« na ova informacija pa se obratismo na stanbeni ured, da provjerimo o« vu glasini). 1 zbilja, stanbeni nam je ured donekle potvrdio ovu infor« maciju saopćivši nam, da o izdava« nju rečenih prostorija nije još do« nešena odluka, budući ima više kompetenata, među kojima ima i — činovničkih obitelji. »Ima činovničkih kompetenata« i to Je odmah dovoljan razlog, da naš stanbeni ured stavi u pitanje eksistenciju stotine naših sirota! To je dovoljan razlog, da naš gosp. Mačkić jednim hicem ubije i dru« gog zeca, pa spriječi razvoj jednog našeg zavoda, jedine naše štampa« rije. Mi se prosto zgražamo na o= vaku besavjesnost i pitamo šefa tog Mentalite ubojica vidi se i po o« vom užasnom Jaktu: Kao što spoj menusmo, sa 'muslimanima je za« stavljen i jedan pravoslavni kojeg su pitali: kakvi su za vrijeme rata bili zaustavljeni muslimani. I kad je Tupanjanin rekao da ih zna kao poštene 1 j*u de, skočio je jedan krvnik i nožem mu otsjekao jedan brk govoreći: »Majku Ti, zar i u Tebi ima Muhamedanske krvi te ih braniš?« Uz to ga je udario nogom i odmah ga otjerao. i račun poSt.steđionicelllS. Ho ruši naše eksistencije? I poubijali, te nezadovoljivši se time, 1 dvojicu su još noževima zaklali. ф Interesantno je da je kod umore«, . nih nađen cijeli njihov novac, po I čemu se vidi, da je naročito bilo od« i ređeno da se ubiju, jer nije bilo po« i hlepe za novcem. Čudnovato je sa« mo, kako su isti znali dan, sat i mje« sto kuda će proći njihove ijftve. Svakako su još i drugi imali udjela u ovome zločinu. * odbor. Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. : I ' I i ureda, kako smije žrtvovati ovako velik interes,islamske zajednice jed« noj fiks' ideji, da kao član ravna« teljstva štamparije ne može odluči« ti o njenom opravdanom zahtjevu. Stoga protestiramo proti ovoj nje« govoj rigoroznosti i tražimo, da stvar uzme u svoje ruke i riješi je na korist naše sirotinje. Mi ne ćemo dozvoliti da se i ovdje ošteti naša sirotinja i izjavljujemo otvoreno, da će rješidba, kojom bi se pokuša.« la protekcija pojedinaca na štetu zajednice udariti na najodlučniji naš otpor. 1 dotjera-li g. Mehmedbašić dot« le, da Mačkić zloupotrijebi ®jego« Vu popustljivost, onda neka nosi od« govornost kako za demonstracije tako i za sve daljnje pošljedice, ko« je bi mogla izazvati eventualno ne« povoljna rješidba njegova potčinje« nog. Kako čujemo, »Merhamet« će intervenirati kod vlade, pa se nada« mo, da će i ona sa svoje strane uči« niti potrebni korak, da se izbjegne suvišnim trzavicama i neprilikama. Jer po srijedi je eksistencija stoti« ne naših sirota, pa se ne treba ču« diti, ako izazov stanb. ureda prouz« roči oštru obranu tih ugroženih in« teresa. Još nešto. Kad je naše uredništvo dobilo otkaz štamparije nijesmo u« ložili ni prigovora proti tom utka« zu, prpmda evo godinu dana uza« 1 u d n o tražimo prostorije pa ćemo doći u silnu nepriliku. I o tom bi g. Mehmedbašić trebao povesti ra= čuna, a i vlada, kojoj prtimo na du« šu ovih stotinu svojih sirota. Agrarna reforma i taa. ' I I I Glavni organ radikalne stranke, beogradska »Samouprava« u broju od 1. o. mj. donosi ovaj uvodni čla« nak: »Kiko Pravda (beogradska. Op. ur.). Politika i drugi listovi, sigur« no po jednostranim obaviještenji« ma demokrata, predstavljaju sa svim n^tačno poglavito onaj dio pregovora koji se odnosi na agrar« nu reformu, g. St. Protić, čije se i« me naročito tu ističe, ovlastio nas je izjaviti ovo: 1. Pitanje o isplati haka za 1918., 1919. i 1920. godinu i pitanje o čl. 6. i 7. uredbe o beglucima nije novo sporno pitanje. Ono je bilo predmet pregovora pri samom obrazovanju vlade g. Vesnića. Za to je ono i sad predmet pregovora, jersedosad ništa nije učinilo u s m i s« lusporažuma portom pi« tanju. 2. Po želji g. predsjednika vlade g. Protić je prethodno razgovarao o tome s g. Krizmanom, ministrom za agrarnu reformu. Opet po želji g. predsjednika g. Protić je dao, poslije toga, njemu, g. predsjedniku, zabilješku o tome šta bi trebalo tražiti i uraditi po pitanju agrarne reforme sad odmah, kazavši mu da iz razgovora s g. Krizmanom nije mogao određeno saznati šta derao« krati misle o toj stvari. 3. Povodoip toga je došao pismen odgovor demokratske zajednice ko« ji je objelodanio veliku razliku iz« među oba gledišta — veću nego što se mogla predviđati i očekivati po« slije razgovora s g. Krizmanom. 4. Najhitnije tačke g. Protićeva I shvatanja stavljene na hartiju su • . ove : a) da se odmah obrazuje agrarno privredni komitet ministara, po u« gledu na komitet privredno«finan« sijski, koji bi raspravljao sva važ« nija i načelna pitanja iz oblasti ag« rame reforme i ona od njih koja su u vezi s poljskom privredom i šumarstvom. b) da se utvrdi i punovažno ob» znani da zemlju mo'gu dobijati sa« mo oni koji su dosad bili zemljorad« nici, bez obzira na to da li su oni bili dobrovoljci ili nisu; c) da se oni koji su poslije 25. februara 1919. godine samovlasno zauzeli zemlju, u prvom redu u Bo« sni, smatraju kao zavatinari, i kao I takvi od strane državne vlasti tre« t tiraju; I d) da se, do k 1 e s e na licu mjesta ne izvidi stanje i stvari u pogledu svih zemalja iz ! člana 6. i 7. uredbe o beglucima ! od 14. februara ove godine, odmah oslobode i sopstvenicima stave na i slobodno raspolaganje i obradiva« : nje svi dijelovi begluka ili cijeli be« gluci koji nisu bili naseljen do 25. februara 1919. godine ni zakupnici« ma, ni četvrtarima, ni pridržnicima i — u veličini koja je agrarnim ured« bama dopuštena kao maksimum privatne svojine; i e) da se odmah, u koliko već nije ј otpočeo rad u Bosni s osnivanjem agrarnih institucija (direkcija) i ravnomjernim provođenjem uredbe o beglucima zajedno s čla« nom 6. i 7. te uredbe; �Strana 2 Страна f) da sc odmah otvore i 0 opti« caj stave novčana sredstva za is« platu rente .(haka) z r 1918., 1919. i 1920. godinu u Bosni i južnoj Srbiji — po osnovi p r a v i čn i j o j nego sto je paušalni dese* tak. Veličinu šume potrebne za to i osnov davanja, kao i procenti ko« ji bi od toga na pojedine kategori« je sopstvenika došao, d a u t v r d i a g r a r n o «p r i v r e đ n i k o m i« t e t: a ministar finansija da je du« ■žan pdmah staviti na raspoloženje tako utvrđenu sumu za ovu upo« trebu. Na ove prcdlpge g. Vesnić je dp» bio pismen odgovor u kome su ka« rakteristične poglavito ovc'tačKeI. ad b) Izuzetno mogu se zemlje davati u zakup i zđdružnim orga* nizacijama i skupinama interesana« ta agrarne reforme, te dobrovoljci« ma koji hoće da sc vrate zemljo* radnji. To znači dopušta se da se zemlja daje i onima, koji nisu ze* mljoradnici, a šta sve kroz ovaj »i« zuzetak« može da prođe pokazuju dosadanji primjeri, gdje je zemlja davana —i berberima, i učiteljima, i đacitiia i t. d. i t. d. II. ad d), traži se od strane de* mokratske stranke, da ostane nared* ba bosanske vlade od 19. marta 1920. godine koja određuje »da sva« ki sopstvenik ili težak koji je lani obradio zemlju i istu drži u mirnom posjedu imade pravo da zemlju da* lje obrađuje i u ovoj gospodarskoj godini«. III. ad e) »Odnosno zemalja iz čl. 6.- i i® uredbe o beglucima stavrno je ne m o gu ćn a s v aka r asp o« ložba dok se ne ustanove vrste begluk a, njihova površi* na i zahtjđvi koji se na njih stav* ljaju. U koliko su begluci po čl. 6. i 7. uredbe od 14. februara naselje* ni poslije 25. februara 1919. za njih ima da važi naredba od 19. marta 1920. godine«! IV. ad f) Ova je primjedba valj* da najljepša i n'ajkarak,terističnija — odnosno isplate haka: »Načelno' je stanovište demokratije da za i z« gubljeno feudalno pravo nema bivši imalac nikak« na naknadu. voga Tek se zakonom može dati iz po* litičkih. nacionalnih, socijalnih i drugih razloga neka naknada i za ta prava, u koliko to zakonoda« vac za' umjesno nađe. Među tim dok se to zakonom ne reguliše, ima se postupiti po Prethodnim Odred* hama od 25. februara 1919. godini^ Ne može se imati ništa protiv to* ga, da država, u koliko je u moguć* nosti, počne odmah odgovarati toj svojoj obavezi, ali u svakom sluča* ju ne prije, no što bi pristupila is* plati hrane, stoke i drugih tako ne* ophodnih obaveza državnih, kao i drugih pokretnosti koje su državne vlasti rekvirirale za potrebe vojske u 1912, 1913., 1914. i 1915. godini. Ako pak za ovo nema mogućnosti, onda se može vršiti samo isplata akopto haka i rente onim bivšim imaocima feudalnih prava kojima je gubitkom tih prava ugrožen opsta« nak. U predlogu budžeta za ovu godinu predviđena je suma od 80 miliona kruna za tu svrhu, i iz nje* se ove isplate mogu vršiti u grani* čama koje utvrdi agrarno«privredni komitet u sporazumu s ministrom finansija«! Bilješke Što dikla navikla ... Tuzlanski okrugli načelnik, bivši birtaš a kas* nije policajac, ne može se nikako da odvikne svoje davnašnje navi* kc. Neki dan je na Kiseljaku kod Tuzle sjedilo jedno društvance i te* ferićilo, kad se pomoli, vraćajući se sa »Jenji Dunja«a«, gospodin ok« rugli. Društvo u veselju ispali iz revolvera h*tac, ne pazeći ko nrola« zi i dolazi. Taj hitac rasparao je Kortijev organ g. okruglog, koji je tog časa poslao svog kočijašadakc* ja. da pita: ko se je smio drznuti ida Д. okruglog uznemiruje? Kad je društvo sikterisalo kočijaša*lakcja, izvolio je osobno i glavom g. okru« gli tu stvar izviđati. Nakon krut* kog, ali po g, okruglog ne baš ugod* nog objašnjenja, doznao je ko jc bio tako drzak, da opali hitac. Zabilje* živši ime i prezime »krivca«, te u* bpbf 185 —Broj »PRAVDA* — »ПРАВДА' ! daljujući se izvolio je dati ovu zna* [ čajnu ispriku: »Oprostite, ali ja ino* | ram vršiti svoju dužnost«. Eto, što će reći moć navike. Ovo nam ujedno objašnjava zagonetnu simpatiju pretpostavljenih prema g'„ , okruglom. Blago njemu i nama, kad ! predpostavljeni znaju cijeniti krup* ne i sitne stvari jednako! Tako' i treba. Živih! Stipo Radić osuđen. Dne 4. o. mj. u 10 sati prije podne izrečena je o* i suda proti Stjepanu Radiću, koja je proglašena u njegovoj’ otsutnostf, jer nije htio da bude prisutan pri , proglašenju osude. Stjepan Radić proglašetf je krivim zločistva izda* jc otečestva i prestupljenja’ proti ustavu, te se osuđuje na kazan zat* j vora od dvije i po godine. Kad dobijemo uvid u ovu osudu, progovorićemo o njoj opširnije. Za sad konstatiramo da je i neki neu* tralni listovi označuju pristranom. »Hrvatska Obnova« o Cokorilu veli ovo: »Prije nekoliko dana je na arnautski način bio ižlupan urednik »Jugoslavije« g. Gavrić povodom pisanja »Srpske Zore« od nekoliko pitomaca Čokorilovih ideja. Mi smo u mnogo navrata ustali proti ovom buntovničkom organu, k o j i s t v a* raunašemnarodunabesti« jalan način rat između Sr* b a, Hrvata, i Muslimana i organizovanim sredstvi* ni a obara temelje naše države. Mi protiv terbra novinskih osoba sa strane nevaspifanih barbara najoš* trije protestujemo i otpužujemo — našu vlast, jer ona trpi, da s e"u n a š o j d r ž a v i š i r i n a 1 e* g a I a.n i s i s t e m a ti.čk i n ačin anarhija«. Nikad nije ništa pravije rekla! I .1 ■ ; ! i : , I | j : I ■ j- i ‘ ; I Jajce se priključilo našoj orga* nizaciji. Pišu nam iz Jajca: U prilo* gu vam šaljemo prepis zapisnika od 23. jula t. g. iz kojeg se vidi, da smo. i mi već jednom poveli potrebitu organizaciju. U odbor su izabrana slijedeća gospoda: za predsj.ed* n i k a g. Abdulah ef. Moranjak, za pod predsjednika g. Mah* mudbeg Kapetanović, za tajnika g. Husein ef. MenziMžić,-za bi a* gajnika g. Zuhdi ef. Žužić, za odbornike bez funkcije gg. Hafiz Sejfo Hadžiosmanović, Sado Šamić, Salihaga Sarač, Fadilbeg Zaćiragići Sado Sardupalović. i : j ! i : : Prigodom .skupštine predložio je ij Hafiz Ejjub ef. Makić da se prisut* j ni izbornici sjetio našeg dičnog, a jedinog lista »Pravde« sa dobro* voljnim prilozima, te je u tu svrhu sakupljena svota od 500 K koju će* t mg poslati na redakciju »Pravde«'. S. — U prošlom članku prikaz^« i .Ujedno molimo, da nam se poš.a* i smo, koliko su materijalne štete pre* Iju i potrebite upute za daljni rad. ! trpjela samo ona 53 zemljovlasnika, koji nam poslaše ovjerovljene za* Odjek Kruljeve afere. Iz Novog pisnike o sudbenim očevidima. Uz* I dobismo K 2.520.— sa ovim pro* me li se u obzir da samo ova 53 pratnim pismom: U prilogu dostav* slučaja predstavljaju svotu od pre* ljamo Vam iskaz dobrovoljnih pri* ko 24 milijona kruna, onda se mo* loga kao i imena doprinosnika za že zamisliti, kolika bi ta svota iz* naše glasilo »Pravdu«, koje darova* nosila, kada bi svi oštećeni iznijeli telji dopriniješe kao znak svog o* sume pretrpjelih šteta. Tada bi, si* dobravanja Sakib ef. Korkutu, po* gurno ta svota Iznosila ne milijune, vodom njegovog energičnog nastu* nego, milijarde! No o tome ćemo govoriti kada bude trebalo, a sada da nastavimo sa prikazivanjem o* : nih nepravdi, koje se svaki dan po* navijaju, i koje jasno potvrđuju o* ; no što smo nekoliko puta ustvrdili, naime da se radi na sistematskom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. uništavanju muslimana u Jugosla* i viji. Oko krize. N'a sastanku gg. Ves* 1 .) Da sama b. h. zemaljska vlada, nića i Davidovića postignut je spo* rkzum gotovo u svim pitanjima o« odnosno sadanji predsjednik g. dr. 'sim u agranom pitanju. Dr. Vesnić Srškić podupire taj rad evo dokaza: početkom jula t. g. boravio je dr. . jc donekle ublažio ranije zahtjeve Srškić u nekom poslu u HamPijes* • Stoj ana Protića glede riješavanja ku-kot. Vlasenica. Tom prilikom je ' agranog pitanja, naročito u Bosni i Hercegovini. Vesnić je tražio, da držao govoranciju sakupljenim se* se begovima ima platiti dužni hak ljacima, u kojoj je prisutne uprav i da se seljaci, koji su nasilno za* nagovarao da svojevoljno otimaju uzeli begovsku zemlju, imaju srna* i obrađuju begluke. Sta više, ima trati kao zavatinari, da se naime znakova, da je uslijed nagovora zemlja ima držati kao da je ođ njih Srškićeva, neki Glavučič oteo mu* uze.ta u najam'. Demokrati žele, da slimanu Salaharoviću njegovu vla« štitu zemlju, koju je Salaharović ■ nova vlada učini samo priprave za riješenje tog pitanja, koje ima da kao težak vazda sobom obrađivao. Na isti način je među pravoslavne i se iznese pred konstituantu. seljake razdijeljen i slobodni po* Slabi izgledi za sastav koncentra* sjed Fadilpašića zvani »Visočnik«, ” cionog kabineta. Parlamentarni klub kojeg su oni vazda u vlastitoj re* Demokratske Zajednice držao je žiji obrađivali. sjednicu, na kojoj se je raspravljalo 2 ) Sa znanjem zem. vlade je me* o Vesnićcvoj formuli glede riješe« nja bosanskog agrarnog pitanja. đu seljacinja razgrabljen i slobodni Nakon dugog vijećanja demokrate posjed Muhamed bega Bukovače su odbili tu formulu. Ministar Davi« iz B. Petrovca, pa da bude ruglo još dović priopćio je to danas prije po* veće, tamo se pokazao jedan pro« dne g. Vesniću. Povodom toga odr« sti seljak Lazar Jialaban izjavlju* žana je u utorak konferencija, pred* jući, da on ima od zem. vlade do* stavnika Parlamentarne Zajednice zvolu, da upravlja sa Buko* te je sačinjena druga formula, u ko« vačinim slobodnim posje* joj je načelno priznato pravo be* dom, te je poče 6 kupiti i gova na hak. Ta je formula u svo« h a k o vc od seljaka, koji su jim zahtjevima blaža od prve. Ista na silu begluk obrađivali, je u utorak po designiranom mi« i u svoju kuću ostavljati, nistru predsjedniku g. Vesniću tiru* dočim sc Bukovači brani i breme ecna demokratima, koji su u večer trave ukositi, da svojoj kravi polo* u svojoj sjednici o njoj raspravlja* ži, i to na posjedu, kojeg je vazda ti. Izgledi za koncentraciju sve su u svojoj režiji obrađivao. Tako se manji, jer se jasno vidi i opaža, da dopušta da se jedan prosti seljak demokratima nije stalo do koncen« njegovim imetkom razmeće, a on fracije. Neopravdanim zahtjevima neka pokućstvo prodaje i sebe, i oni nastoje da je ometu, jer se na« familiju prehranjuje. Ovakova ne* daju, da će u slučaju neuspjeha Ve« pravda prelazi i same granice bolj* snićeVu»misije sastav kabineta biti ševizma i mi zaista neznamo kako Palitičhi pregled 1 . 1 (Nastaviće se). iz naše organizacije. Ogledalo ! vaka, da su oni 1919. tu zemlju o* brađivali, ostali su bezuspješni i nj i* vu i sada drži Pervan. Usput napo* пЛгјсто, da je Brkić od prevrata do sada pretrpio 50—60.000 kruna štete, doČim je Pervan osim toliko svojih vrlo unosnih radnja još i veleposjednik, te je pred kratko vri* jeme uzeo samo za jedan komad svog posjeda 160.000 K, a bavi se i posuđivanjem novca uz gruntov* no osiguranje, te danas njegova po* traživanja na gruntovno osiguranim nekretninama predstavljaju jednu veliku svotu novaca. Pitamo zemaljsku vladu kako motiviše оуај s^čaj otimačine: da Ii su ovdje po srijedi socijalno*go* spodarstveni, ili privatno*pravni mo tivi, ili je i ovdje glavni uzrok sis* tematsko uništavanje »Turaka«. • Riječ ima dr. Srškić. I bismo jc drugačije okrstili nego: • sistematsko uništ iš anje »Turaka«. 3) Ahmcd Brkić iz Livna kupio jc : u godini '1919. jednu njivu u površi* ni od 9 dunuma u svrhu da kasnije ji sagradj sebi i četvorici braće kuću 'za stanovanje. Čim .jc njivu kupib počeo ju je raditi, te je jstu pod je* sen preorao a onda preko zime iz« ruko veliku količinu đubreta i na proljeće opet preorao i počeo sijati. Nu kada je bio ii polovici-sijanja • na jedan put na njivu dođe pol. pri« stav Savić sa oruž. patrolom i za* : brani Brkiću daljnji rad na njivi, ; koju uruči ratnom milijoneru, ve« i letršcu, birtašu, posjedniku mlina i - velikom zemljoposjedniku Stipi i' Pervanu, koji je dotičnu njivu-tek I u 1914.. god. pod ćesim držao. Sve I dokazivanje Brkića, da Pervan nije I। dotičnu njivu nikada a kamo li j. Kl 9. sobom obrađivao, kao i dokaz i 'bivših .vlasnika Naherlovića i. No« pa protiv Dru Krulju prilikom.po* sjete Njegova Visočanstva presto« lonasljednika Aleksandsa u Begovoj džamiji. Neka i ovom zgodom Dr. Krulj i njegovo mržnjom protiv muslimana zaslipljeno društvo, još jedanput primi na znanje, da će nas milom "ili silom morati podnositi u ovim zemljama barem još 500 godina. Uz m. selam: Alija Džankić, trgovac. Gornji iznos priložiše ova gospo* da: Po 500 K: A. Džankić, po 200' K: Alibeg Cerić, M. Cerić*Kalende* rac, po 100 K: Mustafa Memić, S. Čatišević, S. Muftić; po 50 R: Hafiz R. Rasovac, M. Muratbegović, A. Bišćanm, M. Džankić,. H. Mautče* haić, M. Topić, ,H. M. Memić, H. J. Safić, M. Čaušcćić, H. O. Kapetano* vić, H. Cerić, A. Biščević, S. Sulej« manović, M. Dautović i M. Topić; po 40 K: A. Krličbegović, po 30 K: A. Rakovac, H. Čaušević, J. Spahić, po 25 K: A. Cerić, F. Berberović; po 20 K: R. Mulić, H. M. Avdagić, M. Zahić, M. Džafcrbegović, M. Kadić, O’. Ibrahimbegović, M. Ka« Jenderac) M, Dedić,, H. Ahmetano* vić, H. Čaušević, R. Kapetanović, A. Begić, II. Kadić, po 10 K: H. Še* hović, S. Muratagić, H. Biščanin, M. Topčagić, M. Veletanlić^M. Raka* nović, A. Memić, M. Šehović i A. Hankić. z povjeren Jlčnosti iz demokratske zajednice. Uviđavniji političari De* mokratske Zajednice nezadovoljni su sa vodstvom glede takvog po* stupka, pa opstoji radi toga među njima jaka struja, koja na svaki na* čin hoće zbliženje s Parlamenta!* nom Zajednicom. No klika Pribiće* viceva terorizira cijelu stranku i o* nemogućuje približenje. Kakva je situacija. Vesnić, koji je od regenta primio mandat za sa* stav koncentracione vlade, imao je sastanak s g. Davidovićem 3. o. mj. s kojim1 je nastavio započete pre* govore. Demokrati preko svoje štampe pokazuju kako su iznenade* ni, što Parlamentarna Zajednica i poslije odlaska g. Protića zahtijeva izvršenje stanovitih pitanja. Zbog toga su demokrate o,dlučili da one* moguće kombinaciju dr. Vesnića odnosno parlamentarne zajednice. Međutim kako se čuje u dobro oba* viještenim političkim • krugovima mandat g. Vesnića je na mnogo ši* roj osnovki nego što se držalo, pa* će se govori, da je g. Vesnić od re* genta primio, ovlaštenje da za slu* čaj neuspjele koncentracije sastavi koalicionu vjadu. Demokrati našav* ši še pred tom alternativom da ili uđu u vladu g. Vesnića ili ne, odlu* čili se na ono prvo, to jest da pri* hvate uvjete parlamentarne Zajed« nicc i da uđu u vladu g. Vesnića. • Mandat dra Vesnića. »Tribuna« donaša: Saznajemo za verziju da je mandat _g. dr. Vesnića na široj os* novi. U izvjesnim se krugovima tvr* di, da će g. Vesnić ako li naiđe na negativni rezultat i nesporazumak kod demokrata, sastaviti vladu iz grupa parlamentarne zajednice. Po izvještaju, kojeg smo dobili g. Sto* jan Protić izjavio je svojim prijate* Ijima, da je protiv koalicije s Iju* dima, koji svakog dana mijenjaju svoje misli i stvaraju uvijek nove �ПРАВДА* — »PRAVDA, t>poj 185 — Broj nas stigli izvještaji, koji ne mogu da prikriju neku tjeskobu. Ruske čete prodrle su preko Buga. One o« vog časa napreduju protiv Varša« ve. Poljaci nisu srušili mosta preko Buga. Boljševičke sile, koje se raču« naju na 40.000 ljudi, napreduju duž gl-anice prema Mlavi, te će odreza« ti jedinu željezničku prugu iz Var« šavc u Gransko. Poljska vlada po« Uži program vlade. Dric 30. pr. i čela je da misli na to, da isprazni mj. prije'podne gospoda su se Lju« Varšafu. Vlada će se nastaniti, u ba Davidović i dr. Milenko Vesnić j jednom gradu na zapadu, odakle će sastali u predsjedništvu ministar« . stva, da pregovaraju o sastavu no« I organizovati obranu zemlje. ve vlade. G. Davidović iznio je Boljševici hoće kapitulaciju Polj« stanovište demokratske zajednice I лке. »Petit Parisien« javlja: Rusi i te je izjavio, da demoktate(nc mp« | ne pomišljaju ‘da s Poljskom sklope gu da popuste u agranom pitanju. mir i hoće da je natjeraju da kapi« Gosp. Davidović predložio je gosp. I tulira. Ruske trupe neprekidno na« Vesniču, da sc pitanje agrarne re« i preduju. Konjica se nalazi samo 30 forme skine s dnevnog reda, te da j kilometara od Varšave. se prepusti konstituanti, da ga ova Konferencija sovjetskih delegata riješi. Ujedno jc g. Davidović pred« u Londonu. »Reuter« javlja: Danas ložio da se stvori koncetraaona vla« u 4 časa Krasin, Kamenov i drugi da s užim programom rada, koje« članovi ruske sovjetske delegacije mu bi glavni zadatak bio izbori. bili su kod ministra predsjednika i konferirali s njime i Bonar Loom. ' Pitanje haka. U političkim krugo« vima radikala govori se da je radj« Konferencija je trajala odprilike 2 časa. Prema obavještenju Reutero« kalni poslanički klub stavio u duž« nost g. Milenku Vesniču da traži od ve Agencije razgovor .je vođen is« demokrata pristanak, da se za prve ključivo o produženju napredovanja sovjetskih trupa protiv Poljske us« dvije godine vlasnicima imovine is« plati hak, kako je to uređeno i ured« prkos otpočetom primirju. Uvjera« bom, koju- je donesla- koaliciona vaju, da su se britanski ministri vlada-g. Protića sa pristankom de» izjasnili sasvim otvoreno po ovom pitanju. mokrata. Ako se demokrati tome protive, onda se mora sada isplatiti ' Irska deputacija u Londonu. Ja« dio haka pošto među vlasnicima i« vljaju iz Londona: Ovamo je stigla manja imade i takovih, koji su os« deputacija irskih nacionalista i uni« talf bez svakih sredstava za život. onista u jednakom broju i to veći« Pitanje agrarne reforme. Poslije nom iz Dublina i Gorka. U Irskoj daju veliku važnost rezultatu te konferencije između gg. Davidovi.« ća i Dr. Vesnića, posjetio je g. dr. konferencije sa britskom vladom. Vesnića dr. Ninčić, te su oni ras« Razoružanje Njemačke. Parlame« pravljali o pitanju agrarne reforme. nat je danas primo zakon o ražo« G. dr. Vesnić još će konferirati sa ružanju u trećem čitanju. Državni poglavicama parlamentarne zajed« ministar inostranih djela dr. Si« niče, te će prema rezutlatu tih pre« mons izjavio je pred skupštinom govora uđesiti svoju daljnju tak« među ostalim: Antanta hoće da ša« tiku. • lje svoje čete na istok kroz Nje« Bosanski radikali osuđuju g. Pro« mačku. Ako bi antanta počela sa o« tića? Brzojavljaju »Epohi« iz Sara« dašiljatijem takvih transporta, zna« jeva: Jedan od istaknutih političa« čilo bi to krštenje njemačke neutral« nosti. Njemačko područje ostaje rj bosanskih radikala, izjavio je na« šem, dopisniku, da se bosanski radi« Njemačkoj, dakle neutralno, a kroz kali nikako ne mogu složiti sa ušlo« nijedno neutralno područje ne srni« vima g! Stpjaua Protića, u pogledu ju se provožiti čete. \ članova 6. i 7. uredbe o beghicima. Bosanski radikali, rekao je politi« čar, učinili bi izdaju prema narodu kad bi pristali na Protićeve zahtje« ve i da bi to značilo onemogućiti se u narodu. Sve bosansko.«hercego« Banja Luka, u julu. vačke stranke, osim jugoslovenske muslimanske organizacije stoje na (Predstojnik koji ne zna agrarnih stanovištu, da se uredba o begluci« uredaba). Javljaju nam iz Banje Lu« ma ima bezuvjetno da provede o« ke: Skoro sam. bio u-Kotor«VaAšu, nako, kako je donijela demokratska gdje mi tamošnji težak Muharem vlada. Mehmedović iz sela Vrapića pokaza smetnje za rad. Za to ne će-da u daljnjim pregovorima učestvuje. Pa ipak je izjavio, da će pomagati koalicionu vladu, ako sc sastav ove povjeri g. Dr. Vcsniću kao pred« stavniku parlamentarne zajednice. Sličnu je izjavu dao a. Protić i Nje« govom Visočanstvu Prestolonasljed niku Aleksandru. K ■? / ' ■. ч Naši dopisi odluku tamošnjeg predstojnika Ju« ratovićif, prema kojoj bi ovaj Mu« harem morao da preda jednu njivu nekom sudskom glasniku Mati Praj« zu na'obrađivanje, jer je bajagi dr« ži 30 godina, pa je ima i dalje dr« žati i to n a o s-n o v u č 1 a n a 6. u« redbe o beglucima. Muha« rem je predao* utok proti ovoj od« luci Juratovićevoj u kom je doka«* zao da nije istina kako Prajz drži tu zemlju 30 godina, nego najviše 10—12 godina, da Prajz ima čis« te svoje zemlje 450 dunuma, da prodaje svoju zemlju, a Muhare« movu otima i da je Mato glasnik a brat mu putar, pa se hvali da je »kader i prava čovjćka osuditi«. Nopokn je istakao i to, da je član 6. uredbe o beglucima ukinut, pa se odluka izdana 13. jula ne mo« že na njemu temeljiti. VANJSKI POLOŽAJ. * Turski ugovor o miru odgođen. Potpis turskog ugovora o miru od« gođen je za subotu 7. o. mi. Mir sa Turskom. Interesantno je, što pišu turski listovi o miru. »Va« kit«, koji izlazi u Londonu veli: »Potpis neće uspostaviti mir; Čari« grad sliči tijelu stavljenom između Anatolskog nakovnja i Evropskog čekića. Međutim, zadaća vlade je. da traži zgodne mjere za uspostavu svog autoriteta u Anatoliji i da po« kaže želju, da će izvršiti pogodbe »mira«. Carigradski »Alemdar« ve« Ii: »Jedina mogućnost da se spase Turska je reorganizacija uprave pod pritiskom činjenica sadašnjeg sta« nj a«. • Dalnje napredovanje Grka. Grč« ke trupe zauzele su Enos. Zaista je čudnovato da g. Jurato« Ugroženo stanje engleskih četa vić ne zna da je 6. i 7. član famoz« u Mezopotaniji. »Matin« javlja iz ' ne beglučke uredbe ukinut — pored Kaira: U Mezopotaniji je položaj sve one novinarske i druge hajke, još uvijek vrlo ozbiljan i za Engle« koja se je mjesecima o toj izmjeni ze upravo kritičan. Na Eufratu i Ti« vodila. Tako ti je to, kada se par« grisu napadaju engleske brodove I niči Mato i Muharem, a kada sudi neprestano arapske bande. 1 — Adrija. Uzmak Engleza u Perziji. »Ti« [ Čuo sam i to, da isti ovaj pred« mes« prima iz Teherana vijest, da ; stojnik dozvoljava demokratskom su sc Engleske čete povukle 60 ki« . popu Mlađenoviću, da nepozvan lometara sjcveroszapadno od Tehe« ! prisustvuje i miješa se u rasprave rana. Uzmak jc izvršen ušljed pri« o beglučkim hakovima i da prj ras« tiska ‘boljševika. U Teheranu je pravi govori seljacima: »glavu po« prouzročena panika, koja vrlo utiče daj, a begluka nedaj« — a g. Jura« na perzijsku vladu. tović to trpi i — ne spriiečava. I taj i takav g. Juratović kompetira za Očajan položaj Poljske. Pariški gradskog bilježnika u našoj banja« Večernji listovi smatraju, na teme« Iju informacija iz dobro upućenih ' lučkoj opštini, gdje je većina mu« slimana! krugova, da je položaj u Poljskoj Adžajip! vrlo očajan. »Temps« drži, da su da« __ __ Стоана 3. Domaće vijesti i I ’ i ; ! ; I i ! I ! I ( ' • (I ! ‘ ! ! i . [ , ! Mostar, polovicom jula. (Državničko »cveće« naše demo« kratije). O državničkim sposobno« stima naših »demokrata« bilo je do« Osuda aievesinjskim zlikovcima. sta govora u našoj javnosti i kad« Jučer prije podne pukla jc pred ne« god je neko pokušao ф pred neo«_ vesinjskim prijekim sudom osuda bavještenim svijetohi s te strane i« pozna'tim zlikovcima Račiću i Šiljc« lustrira njihovu vrijednost, kao po goviću. Siljegović je osuđen na smrt komandi, osulo bi se cijelo hovislo na vješalima, a. Račić na 15 godina pogrda u »demokratskoj«’ štampi tamnice. Prema propisima prijekog na dotičriika. Nu da sc vidi, kako suda Šiljegovič je »iva sata poslije njihove reforme u. praktičnom ži« osude obješen.- . votu izgledaju lude i šašave, neka Drvljanov fijasko u Goraždi. — ■ nam, posluži izrmđu ostaloga, i sli« jedeći primjer bezglavosti njihovog ' Pišu nam iz Goražde: Na 25. pr. mj. obdržavao je ovdje g. Divljan »reformatorskoga« rada. skupštinu, ali mu nije ispala kako ' U. općini Kifino selo (kotar Ne« jc on želio, jer je posjeta bila vrlo vesinje), braća Dizdarevići iz Bla«, loša. Upadno je da od .pravoslavnih gaja posjeduju, pod gruntov. uloš« cima br.- 52,- 53, 54 i 141, nekoliko ' građana skoro nitko nije istoj pri« sustvovao. parcela košnice i oranice, koje i Što se tiče muslimana nije nitko glasom gruntovnice važe kao potpu« posjetio ove skupštine; premda je no vlasništvo braće Dizdarevića. g. Divljan čak uvrstio u odbor mu« Koristeći se »blagodatima« sve« slimana cestara Halila Kurtovića iz općeg haosa, prouzročenog šašavim Zubčića, koji niti je bio na skupšti« uredbama naših »reformatora«, Kri« ni niti jc znao da je biran u odbor. zmana et consortes, braća su Da« Govori se da je g. Divljan uvr« z hričić Jovo, Jefto, Lako i Milan, svi stio ovog cestara u odbor po pred« iz istoga sela, jednostavno »priva« tili« neke od gornjih košnica i oja« logu ovdašnjeg ce,starskog nadgled« nika. Čudnovato da se g. Ccstarski i ko prava braća među sob nadglednik brine kako bi pomogao podijelili. Istina, na pritužbu vlasnika zerh«. g. Divijana da otme koji begluk, a ne brine se za ono za što je riaro« lje kotarski je predstojnik u Neve« čito pozvan naime: pod drinske ću« sinju (13. jula 1919.) »oslobođenu« prije na više je mjesta provaljen braću Dabričiče bio malko urezilio, tako, da je opasno ргекб iste pre« odstranivši ih silom sa tuđeg zemlji« šta. No kako pravi junaci lako ne . laziti i pješaku, a kamo li konjima napuštaju bojišta, tako su i braća i marvi, radi čega se umoljava ok« Dabričići u eri novog predsjednika^ ružna oblast, da se ova sramota po« pravi, jer se svaki dan čuju pogrde vlade, a i novog predstojnika u Ne« vesinju ponovno sreću pokušali! ,0« -od naroda radi oteščanog prolaza preko spomenute ćuprije. ni su u lanjskoj godini kosili reče« ne livade, pa kako prema naredbi Stojan Protić u Zagrebu. Prošle novog predsjednika vlade (koji se noći doputovao je u Zagreb g. Sto« je i inače pokazao kao pravi »džen« jan Protić i ostao preko dana u Za« tlman« u pitanju tuđe imovine) od grebu. Jučer poslije podne oko 4 19. marta 920. br. 48,348/20, prjpada sata otputovao je sa kćerkom gđi« pravo na pobiranje plodova sa zem« com Micom u Karpinske Toplice lje onome, koji je i u prošloj godi« na odmor i liječenje. Računa se, da ni dotičnu zemlju »obrađivao«, za« će taj odmor potrajati kratko vri« tražili su od kotarskog ureda u Ne« jeme, jer Je teško predstaviti ’ras« vesinju da im dotičnu zemlju uruči. plet ministarske krize bez g. Proti« Kotarski ured u Nevesinju izdao ća, koji je imao toliko udjela u par« im je ovu odluku od 10. jula o. g. lamentarnom životu ovo zadnjih broj 6.459.: par godina. Odsjeo je u Grand Ho« U agrarnom sporu Jusufa, Alije, telu. (»Obzor«). A hrpe ta, Abida i Muhe Dizdarevi« ća iz Blagaja sa Jeftom, Lkom, Jo« Sitni novac. Povlačenjem kruna vom i Milanom Dabarčićem iz Ki« iz prometa, ostaće kod nas kao naj« fina sela, poslije provedene raspra« manja jedinica pola dinara ili dvije Ve kod ovog ureda dne 8. i 9. jula krune. Usljed toga će nastati velike 1920. donio je ovaj ured na osnovu neprilike, jer će onda nastati još ve« naredbe zemaljske vlade u Sarajevu će gulenje i zloupjjtrebljivanje, te broj 48348/20 od 19. marta 1920. sle« će se na taj način udariti najmanja deću odluku^ cijena pojedinim artiklima dvije Dizdarevići imaju ostati u mirnoj krune. Treba za vremena predusre« obradi vlastitog zemljišta upisanog sti ove neugodnosti. u gr. br. 52, 53, 54 k. o. Kifino selo, Natječaj za bolničkog imama. — izuzimajući bare »Dorupe«, »Trnje«, Svraćamo pozornost našeg ilmijan« »Dijelo«, »Zabarci« i oranicu »Voz« nik« za koje je utvrđeno, da su ih I skog staleža, da je zdravstveni od« lanjske godine pokosili, odnosno o« I sjek zemaljske vlade raspisao na« bradili i to: Jovo Dabarčić. kosani« i tječaj u 153. broju službenog »Nar. cu Dorupe«, »Trnje« i oranicu »Vo« I Jedinstva« za popunjenje, mjesta znik«, Milan Dabarčić kosaniou I jednog imama na zemaljksoj bol« »Dijelo«,.a Lako Dabarčić kosanicu I nici u Sarajevu, koji će doći u IX. »Zabarke« sva trojica zajedno sa I činovni razred. Molitelji za ova mjesta treba da'predlože biljegova« suvlasnikom Dizdarevića Radom ■ ne molbenice zdravstvenom odsje« Vujadinovićem iz Kifina sela. ku u Sarajevu do 20. septembra Na osnovu gornje naredbe sva ove godine. Molitelji imaju da pri« tri Dabarčića imaju ostati u mirno lože: 1) list o rođenju, 2) dokaz da obradi na spomenutim kosanicama su državljani kraljevine Srba, Hr« i oranici. Naknada priroda zemljo« vata i Slovenaca, 3) svjedodžbu da vlasnicima Dizdarevićima ima se su'postigli kvalifikacije po svršenoj obračunati po propisima uredbe o bogoslovskoj-izobrazbi i 4) svjedo« pobiranju priroda sa beglučkih ze« džbu fizičke sposobnosti. malja u god. 1919. Svako smetanje obrade kazniće se globom od 1000 Već bi bilo vrijeme, da se sagradi K ili zatvorom od 30 dana. Protiv most preko Koševa potoka u Mis ove odluke otvoren je put pritužbi • Irbinoj ulici, da se spriječe tolike na agrarnu direkciju u Sarajevu u neugodnosti, a i nezgode koje se roku od 14 dana, o čemu se stranke tamo događaju. Neki dan je auto« obavješćuju. mobil američke misije najurio na Sreski načelnik: Ljubo Marković, . barikadu balvana, koja je tamo na« Apstrahirajući »slučajne« omaš« I pravljena, da bude svjedočanstvo ke sreskog načelstva u Nevesinju, gradske općine i spomenik potkradene »slučajnim« izostatkom i nemara indolencije. Osobito sada, kada bu» napomene grunt. ul. br. 141, u nje« de Regent boravio u našem gradu, govoj odluci, kao i »slučajnom« na« j morati će se stanoviti dio prometa pomenom o tobožnjem s u vi as^ ‘ sa Aleksandrove ulice premjestiti u n i š t v u Rade V u j a d i n o v i« druge ulice. Zar se u gradskoj opći« čas a D izd a reVi čem, ipak nje« ni misli, da će se sav promet moći gova »pametna« odluka zaslužuje ј obavljati preko Vojvode Stepe o« osobitu pažnju. Jer, kako već iz bale? gornjeg njegovog pravorijeka logič« ki proizlazi — onaj, koji je kao pra« Povlastice za đake. Povlastice iz« vi »đctić« u lanjskoj godini tuđu i date za vožnju u četvrtinu cijene u« zemlju prisvojio, u pravu je da pio« niverzitetskim siromašnim studenti« dovc svoga truda i ove godine uži« i ma proširene su prema naređenju va; a sljedbeno tome u punome će , ministarstva saobraćaja i na sve pravu biti da do godine uživa opet, učenike^ srednjih, stručnih i njima ono, što bude ove godine prisvojio! sličnih škola u našoj kraljevini. Pra« Pa da se čovjek ne raspline od u« i vo na te povlastice imadu: 1. stu« divljenja državničkoj mudrosti na« I denti univerziteta, kad idu na pr. ših balkandera! — Mi sc divimo. I od kuće u školu i krajem školske i godine; kad se iz škole vraćaju svo« �• Crtana 4. S^an» Spoj Brn' 185 .ПРАВДА* — .PRAVDA" jim kućama; za vrijeme uskršnjih i božičnih praznika i dva semestrab na raspusta: 2. đaci srednjih škola, kad idu na upis, krajem školske go. dine, i za vrijeme uskršnjih i božić= nih praznika. Sve ovo važi, ako se pored'indek* sa (đačke karte) pokaže na kasi bis leta i uvjerenje svoje školske up= rave o siromašnom stanju, odnos= no da roditelji dotičnog đaka plaćaš ju najmanje od j60 dinara ukupno godišnjeg poreza. Ov’a povlastica vrijedi za ‘II. i III. klasu, brzim i običnim putničkim vozovima u ci« jeloj kraljevini. Dar našim ustanovama. G. Mu. jaga Kučukalić iz Gračanice poslao je preko našeg glavnog urednika 11= jev dar od K 500.- da se podijeli po K 100.— na slijedeće naše usta* nove »/’ravćii«, »Gajrctu«, »Osvitas nju«. Akciji za zaštitu morala i Mu. slim. akad. menzi u Zagrebu. Mi se plemenitom darovatelju najljepše zahvaljujemo! Realna gimnazija u Banja Luci. Školska godina završena je 24. pr. mj. U svih osam razreda bilo je 471 đaka, od kojih je 56 privatnih. Po vjeri bilo je: muslimana 70, katoli« ka 151, pravoslavnih 253, jcvreja 46, unijata 6 i evangelika 2. Maturu je polagalo svega 6 učenika i ovi su prošli na ispitu. U čitavom zavodu prošlo je 416 učenika, a pao je 41. Zavod je ijnao 22 nastavnika. j I I ; Amerikanski konzulat u Zagrebu. Ministarstvo inostranih djela saop= stava: Kraljevska vlada na traže« nje vlade Sjedinjenih Država dala je svoj pristanak za otvaranje a« meričkog konzulata u Zagrebu. Vib burg Koblinger, konzul od karijere, privremeno će upravljati pomenu« tim konzulatom do naimenovanja stalnog američkog -konzula u Za« grebu. Upravitelji dječijih domova. Na prcdlog ministra za socijalnu poju tiku postavljeni su za upravitelje državnih dječijih domova i to: u Reljevu Jovo Arežina, u Kr. Sutjes= ci Anto Barišić i u Tuzli Mehmed Nožić. * Izjednačenje poreznog sitema u čitavoj zemlji. Ministarstvo finan. šija odlučilo je izjednačenje pore'z. nog sistema u cijeloj zemlji. Taj rad ministarstvo povjerilo je gosp. Andronikovu ruskom profesoru fi« nancijalne nauke. , Ne prima se pošta sa Madžar« skom. Ravnateljstvo pošte objav. Ijuje, da je usljed prekida saobra« čaja između Austrije i Madžarske, po ministarskom nalogu-obustavljen no primanje poštanskih pošiljaka, koje su određene za naslovnike u Madžarskoj. Do sada preuzete po« šiljke biti će povraćene predatelji« | ma. Ova mjera uslijedila je, jer na« še kraljevstvo nije sa Madžarskom uspostavilo direktne veze. Kazna za putnike bez karata. Beogradska željeznička direkcija o. bjavljuje raspisom svim željeznič. kim stanicama i revizorima da u buduće za putnike koji uđu bez karte u vlak ili s kartom koja više ne vrijedi ili pređu u viši razred s kartom za niži, da se kazne dvo. strukom vozarinom za cijeli propu. tovani put. - - - - - - - - - - - - - —- - - - £» Nilhelm F. Ticfenbach i drug Osijek I. uvoz i izvoz kemički tehničkih proizvoda Preporučuje na veliko: Benzin nadomjestak, acetona, na­ domjestak gor. žeste, uljene i su­ he boje, parafina, lanenog firnisa sikativa, brunolina, lakova,škrob u sanducima, amoniak sode, jet-. kog natrona 100% i 1280/0, dr­ vnog katrana, octene kiseline, 80%, drvni ugalj, kolofoniuma. razni toaletni sapuni, olovni še­ ćer [Bleizucker] kem čisti, te svu drugu u tu struku zasijecajuću robu. Cijenik šaljemo fratiko. Ko želi da mu ponovno šaljemo list neka od« mah pošalje dug i novu pretplatu. ■nslimanska trgovački I Mb M a Bosnu i HtrcajCTini (d. i) n Sarajevu. Ш9» < ImI u sito kuesnHa мтим. jbWi I u aKilnstrii SK. I i inziamu. nlš rWks ii ulete8 НЈ№г I tzkift мкп I ЛвнЛјг 0 sajHiilMi. Нмјјд si! n'ltnletoi pislm I tonumc u№>gi Seji snomh I uroilMcUski truliti. — Inpoli I orađaje внЉв, Hiute I mtkmi min trik mta. И 0 0 И 0 h 9 1 1I f B JI ks₽9h I srodolB ih mtz nln, i platite m Лудћи mlrclct. н l,IO Novome. •______ Kancelarija: Kralja Petra ni ha Z prizmo, lij eno - Brzojati: Труижка lwnk Sarajm - lnterfftai triifa: Zli _________________________ Podružnica u Bos. Šaljite odmah pretplatu ♦ PAP1RNICA ♦ I ♦ HAMDIJE KOPČIĆA Prodaje se MLIN t Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I I X preporučuje svoje bogato stovarište ф [ ф svih vrsta papira, kancalarijskog i J • ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ , obavljaju btzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda“ je jedini muslimanski list u na1 Soj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je ’ svakom trgovcu đa’oglašuje u „Р r a v d i“ „ Ne imati više pjege, prištiće, sujedice? : ?Btjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i. ponude od zsombolyaške ciglane OGLASI : Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za V« sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: M. Bohn&Co 'ПСшМ Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu , prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3'— Muče li Vas kurje oči? Felierov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ risa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Zsombolya, Banat Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudblfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Oijene najumjerenije. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. —. Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. - , |PriuilBgouana Zemaljska Вапћа za Bosnu i Hercegovinu^ Г0п1пл1л Uullllulu ............. P P II U ^ЛПЛ10Ш1 uUlUjuVlI« "= Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bbs. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. ZaitupttvS: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički hapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kai ilaini zastopstDi za B. I H. SsiIcumzIhI geitnll I Pnig ntigitg iruitii za asl|urn|t gntii nzzgiU I Stila, sn irstl oiiguranja. Odgovorni urednik: F. Šalaka. VhiMik: CentraM Odtooi M. O.« 0 8lua*ariii D. * i Kala«, Шв»аИ»и. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c708db34cbff3a3b8f2684f98f293554.pdf 82cb1a126d5791343a012e78bf992d49 PDF Text Text Poštarina u gotovom platana; POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcisni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj bi (186) Sarajevo, utorak 10. avgusta 1920. (26. zilkade 1338.) Mani okružnika Grudica. PODVORNIK OBAVLJA TORT URU. HARAČENJE POLICU« SKOG KAPETANA ČUPURDIJE. - DVOSTRUKO UBOJSTVO., ' PALJEVINA. - DEMONSTRACIJA GRAĐANSTVA. -GRU« DIĆ ZAŠTITNIK ZLIKOVA CA. - DOLJE TIRANIJA 1 U pretprošlom broju iznesosmo brzojavni izvještaj našeg mjesnog odbora u Bijeljini, o zvjerstvima državne policije, a danas ćemo da osvijetlimo i pružimo jasniju sliku nesnosnih prilika, koje u mirnoj Posavini stvara nesposobna ruka okružnika Grudića. U izvještaju se veli; Na 28. jula jedan sahat poslije pola noći naišao je kroz Pašine baš« te, vrcajući se kući, radnik Ab« dulah Salihović malo ubijan. Na ulici dočeka ga poznati haramija Savo Gjurić, zvani Šiljak, pod« vornik kotarskog ureda i miljenik bivšeg .načelnika Milišića, sa policajnim narednikom Zečevi« ćem, te po svOm običaju zaustaviv« ši ga ša pitanjem: »gdje ćeš sada?« i ne saslušavši ni odgovora, da ovaj ide kući, takom ga žestinom udari žilom po gla’vi, da je ovaj bez svi« jesti pao na zemlju. No Savi nije ni to bilo dosta, nego je nastavio sa svojom demokratsko«dobrovo« ljačkom žilom i dalje po Abdula« hu udarati. Pribravši se, Abdulah je nagnao u bijeg i utrčao u obliž« nji han, da se spasi od ovog haram« base, ali nije naša onikoga nego jednog stranca katolika, koji mu ništa nije mogao pomoći. Zatim je uletio i Šiljak te ponovno ga izvu« kavši napolje, stao ga je opet mla« titi. Salihović ga se je teškom mu« kom riješio, a kad se je malo pri« brao pogledao je u svoj džep, ali na njegovo zaprepašćenjojfalilo mu je teškom mukom zasluženih 1000 dinara. Cijeli taj barbarluk mirno je gle« dao policajski narednik Zeiević. Nije ni čudo, jer je još u 11 sati iste noći u lokalu Cvjetka Džafero« vića pred više gosti dobro ugrijan rekao, da je deliju otjerao kući spavati, da ga on ne čuva kako se priča naokolo, jer j... svakom maj« ku koga, se boji; on baš ide i vodi Savu pa će večeras netko znati za njeg. Kad je Salihović upitan da li je imao kakve razmirice sa policijom, reče da on nije imao nikakva po« sla sa policijom, niti mu vrijeme dopušta s time se baviti, već je is« toga dana prispio' iz Beograda sa posla, gdje je zaradio tih nesuđenih 1000 dinara, da sebi kupi kola. Sa« lihovića i danas u prijesne kože za« vijaju, a liječnička svjedodžba do« stavita je sudu, pa ćemo vidjeti ka« ko će se stvar razvijati. Kad smo kod Save Šiljka istak« nućemo i to, da je, Savo dobro po« znat među muslimanima, radi bati« nanja i drugih haramiluka što ih čini, od kako ga je bivši predstoj« nik Milišić (pomenuo se ne povra« tio se!) u^eo u podvOrničku službu. Ovaj je delija strah i trepet gra« danima muslimanske vjere, jer se je na više mjesta izrazio, da je »Turcima« — Bog. Kad sresko na« čelstvo povede izvide, u što ne sumnjamo, jer u sadanjcm sreskom načelniku gledamo čovjeka objek« tivna i prava, pribavićemo o Savi još mnogo dokaznog materijala. Pošto smo sretni u harambaša« ma, gosp. okružni načelnik Grudić posla nam svoga miljenika i štiće« nika, kapetana policije Cupurdiju, da mu doprati nećakinju koja je imala iz Beograda doći preko Bije« ljine. Da pribavi što više veselja svomu pretpostavljenom, Cupur« dija naredi na 29. jula uvečer ov« dašnjoj ‘ policiji, dimdušmanima muslimana, u kojima vide roblje i bespravnu masu, nekaku raciju ko« ja se imala kretati u muslimanskim dijelovima grada. U 8 sati došli su kući ovdašnjeg gradskog vijećnika Ibrahimage Mulalića te upitaše za njegova sina. Ibrahimaga im odgo« •vori da je prije tri dana došao iz Šabca na ots^stvo i da se sada kod kuće ne nalazi. Ta izjava ne bijaše dostatna za »državnu policiju«, već poznati ugnjetač narednik Delija sa Čupurdijom pjevali u kuću, bez da je najavio da se ženskinje sklo« ni. Prekopavšbje svu i ne našavši sina Ibrahimagina obrati se njemu sa riječima; »Nećete da služite kra« lja Petra!«, no dobi bolji odgovor: »Kad smo služili Franju, zašto ne bi služili kralja Petra? Jaču sam moga sina odvesti njegovoj koman« di ako je prekoračio otsustvo«. Iza toga su krenuli u Salihbcgovi« ća ulicu u kalanu Idriza Omići. Pred samoga kafanom sretne Delija jedinka šina Huse Selimovića, Sem« su i zavikavši »to-je taj« uhvati ga za ruku te ga predade policajcu Stojanu, koji je dosad mnogo mu« slimana isprebijao, a da za to nije uzet ni na odgovornost. Dok je Cu« purdija druge muslimane sa Deli« jom pregledao, Šemso, bojeći* se da će ga opet tući kao prije dvadeset dana (jer ga je tada policija na mrtvo ime prebila) počne bježati u nadi, da će se bijegom spasiti i mjesto ležanja u hapsu posvetiti se sređivanju ljetine, kojom će ishra« niti starca oca, mater i osmero ne« jačadi. Policajci dadoše se u potje« ru, no' kapetan Čupurdija naredi da se puca, što nije od potrebe bi« lo, niti je smjelo biti, jer je Šemso bio na domak policajskih ruku. Je« dan hitac, zatim druga dva i — Šemso se sruži pogođen u vrat i u leda. Očevidci Pandžić Salih, Omić Idriz, Selimović Rejfo, Ahmetović Mustafa. Bijedni Šemso ostao je cijeli sahat a da liječnik nije bio pozvan, jer je tako godilo musli« manskom krvoloku Čupurdiji i nje« govoj momčadi. Do jedan sat do« šao je na lice mjesta o nesretnom slučaju istom obaviješteni sreski načelnik sa liječnikom Dr. Pejiči« ćem, gdje je bio prisutan i Čupuy dija, da se nagleda svoga heroj? stva, ali nađoše nesretnika mrtva. Sreski načelnik silno je bio ganut nad događajem, ali koga nema, da mu kuća znade. Tako stari Huso sa nesretnom staricom i osmero neja« ke djece ostade bez hranitelja i bra« nitelja. ' Rahmetli Šemso povratio se je iz talijanskog ropstva tek pri« je dva mjeseca i istom što se je malo odmorio stiže ga Čupurdino tane. Gospodinu Čupurdiji nije bilo ni to dosta, već je naredio policajnom naredniku, da sa poznatim Menči« kom (ubojicom Selima Mokrovića) te Matom Lincnerom pođe u Guz« deviće, drugi muslimanski dio gra« da. Pred kućom Husejna Zuličića sretnu Avdu Bećarovića koji je i« šao sa posla zavikavši »stoj!«, na« što je i on počeo .bježati. I ove ju«' načine odrpah prihvate za. puške i počnu pucati. Avdo pane’, no oni Godina IL tim mirno razišlo, odnsesavši sa so« su pucali i dalje te mu tom prili« bom tugu u srcu te uvidjevši da mu kom prebiju npgu. Nije im ni to nema drugog spasa nego u tvrdoj bilo dosta, već su upalili i štalu Hu« (i otpornoj« Op. ur.) zajednici. sejna Zuličića i jedino se ima za« hvaliti kišnom vremenu da fiije ci« Gospodine Gruđiću, zar nije do« jela mahala izgorjela. ’sta nasilja dvije godine dana? Ni« smo ni mi djeca od maćehe. Na I ranjeni je Avdo ostavljen bez Vama je da učinite što Vam spa« ikakve lijqfničke pomoći sve do da u djelokrug, te da protiv Čupur« pola noći, jer su policajci dali va« dije i Save Gjurića zvanog Šiljka tru tabanima, misleći da će tako te drugih policajaca provedete po« zabašuriti svoj zločin. No njihov stupak, ali samo objektivan, a ne je čin vidio M. Mehmedović.. (Ka= kao sa braćom Mura,tbegovićima, ko smo brzojavno izviješteni i Av« jer u drugom slučaju izbijaćemo do je podlegao ranma. Op. Ur.) klin klinom i vraćati šilo za ognjilo. Gosp. Čupurdija osjetivši šta jq Mogli ste narediti da se Čupurdija počinio, nije se smio usuditi na u« zatvori još istoga dana, pa’bi nam licu izaći, već kad se je iniala po« se dopekle zadovoljština dala, ali kopati žrtva njegova bijesa pod si« za Vas muslimani nisu ravnoprav« grundm. je pratnjom žandara mak« ni građani, pa zato neredujetd da nuo prama Rači. Tako je uostalom mu se ništa ne’ dogodi i da dođe glasilo i telefonsko naređenje gosp. pod sigurnom pratnjom. Ovo nam Grudića. još više potvrđuje ispravnost tvrd« Kada je Šemso bio ukopan kre« nje o Vašem partizanstvu, o kome nula je povorka od kojih 500 mu« je »Pravda« u nekoliko navrata pi« slimana bez razlike staleža demon« sala. strativno ispred policajne Zgrade, Ovom prilikom ne možemo mi« da potraži zlikovca i heroja Ču« purdiju. Ali. zahvalivši trijeznom moići, a da se ne zahvalimo sres. vodstvu demonstracija se je razmi« načelniku gosp. Milanu Blažiću, jer nam je svojim nastojanjem donek« nula sa povicima: »Dolje zlikovci, len ublažio bol. Ali šta će i on, kad dolje ubojice!« Došav pred Čitao« »riba s glave srprdi«. No ja da se niču, gdje je povorku pomirljivim ostvari naša stara: »Pašuj, pašo, govorom oslovio H. S. i rekao da dokle li ćeš tako? — Pašovanju i ćemo kaznu za .zlikovce tražiti ’ le« galnim putem, građanstvo se je za« i tvom kraj će doći!« № begovi već zemljoposjednici. Među tendencioznim izrazima, kojima »demokrati« hoće da oslabe opravdanu borbu naših posjednika proti Krizmanovoj uredbi i ostalim pljačkaškim odredbama viših i nižih organa vlasti, u zadnje nam doba osobito upada u oči izraz »beg«, kojim se generalno označuju svi naši posjednici slobodnog kme« tovskog zemljišta. Tendencija upo« trebe ovog izraza sasvim je jasna. Beg u običnom smislu te riječi, ka« ko je razumijeva srbijanska i hr« vatska javnost, znači nešto' slično grofu i baronu, nešto što označuje velikog posjednika. Prema tome ne« što, što ne zaslužuje osobita obzi« ra. Ušljed toga, i izraz »begluk« do« biva sasvim drugo značenje: — »b e» govski posjed, dakle nešto slično veleposjedu , latifundiji, er« go posjed koji treba olahko treti« rati. koji se može pomalo i kusati. Kad se ovaj izraz ne bi malo po« malo prenosio i u novinstvo parla« mentarne zajednice, mi bismo ovu. »demokratsku« smicalicu pustili bez prigovora. Poznato je naime, da se njihovi voždovi kao i njihova štam« pa, ne mogu podičiti kakvom sa« vjesnošću i poštenjem, pa taj izraz ne može, mnogo značiti na njihovoj težnji, koja je i onako prepuna raz« nih laži i opsjena. I No ovako moramo konstatirati i tendencioznost tog izraz i upozoriti j priječko novinstvo, da je agrarnom i uredbom od 14. februara u glavnom pogođen naš mali posjednik (veli« ' kih posjednika kod nas je vrlo ma« I lo), pa je i sam barbarin Krizman , morao javno priznati da je tom u« ■ redbom ugrožena e k s i s t e n= čija mnogih maloposjedničkih fa« milija. A kad jedan »demokrat«, pa j još ministar, priznaje kakav svoj j nedostatak," onda se tek može mi« . sliti, kako stvar uistinu izgleda. Me« ; đu žrtve Krizmanove neuredbe u glavnom spadaju obitelji naših O« brtnika, koji u znoju svog Ijca sku« čaše koji krajcar i k ispiše koma« dić žemlje, zatim tako zvane »agin« ske« porodice, koje većinom posje« ' duju nekoliko dunuma begluka i ko« jeg kmeta. Njiina ne pada ni na kraj pameti, da bi prisvojili begov« sku titulu, sve kad bi im to dopu« stih običaji, radi kojih bi zbog ta« kog prisvojenja postali smiješni i drzoviti. Oni su demokratičan i ra« din elemenat, koji bi svoju zemlju obrađivao daleko bolje od tadanjih uzurpatora, jer nema drugog zani« manja i jer se ne može uzdati ni u Sju protekciju. Dakle: ne begovi, već — zemljo« posjednici! ф Iz Sandžaka i Makedonije. Kako skopljanski špekulanti zamišljaju ulogu muslimana. Na drugom mjestu, u bilješkama, »Na zatvorenim konferencijama donosimo kako su imenovani cen« ovdašnjeg džemijeta donose se od« zori narodne banke, a ovdje ćemo luke, o kojima svako ko vole ovu da pribilježimo »prijateljsku skrb« državu mora da vodi računa. Za za muslimane, kako je ispoljena u sada se, naravno, te odluke drže u »Privrednom Glasniku«, organu tajnosti. skopaljske trgovačke omladine. G. Saznaje se, međutim, da je dže« Elezović, bivši turski iajme« mijet ozbiljno đlskutovao pitanje kam i poslanik u carigradskom o stvaranju jedne čisto musliman« parlamentu pod naslovom »Musli« ske banke u Skoplju, naravno po manska banka« napisao je ove ret« ugledu na muslimansku banku u 9 Sarajevu. Ne možemo da se n a« ke u 64. broju od 29. jula: �Strana 2 Страва -PRAVBA" — .ПРАВДА* čudimo mentalitetu džemijet« džiia, da i ekonomsko=finansiske prometne prenose na verski teren. Računali smo da su u stanju, da razumeju e su prošla vremena or« ganizacijama na osnovi, na.kojoj radi džemijet, ali smo se prevarili. Oni koji su vekovima eksploatisali I radni narod, i stekli neizmerna bo« j gastva, oni koji su pod neprijatelj« skom okupacijom prosto preručili I blaga n aš c g naroda u svoje dže« pove, jer su im Nemci, Mađari i Bugari bili saveznici protivu' nas, sadašnjih svojih sugrađana, oni i« sti ljudi hoće da stvraaju musliman« sku banku, da bi zaštitili musliman« ч ski živalj. Napomenimo im još od sada, da svaka akcija ima svoju re« akciju, da jb nemuslimanima daleko lakše boriti se p r o« tiv muslimana — ako ovi ta« kvu borbu žele — nego muslimani« ma protivu sviju ostalih. Pogrešan je i starinski, put kojim džemijet«* Spoj 186 — Broj Bilješke. se nećemo utrkivati u d e« m a g o š t v u, jer se nadamo, da će nas ipak narod i njegova zdrava Svijest potpuno razumjeti, kad zna* Cenzori Narodne banke. Čujemo, mo. da naš narod po svojoj naravi da je upravio odbor Narodne ban« * , nije nikadajrio otimač. kc u Beogradu ovih dana imeno« I vao cenzore za svoju ovdašnju fi= Koncentraciona vlada. lijalu. Među imenovaniij rmadu i — Želio bih znati Vaše>gledištc o dvojica muslimana, dok su svih os« koncentracionoj vladi. talili sedam samo pravoslavni, a ne« — Uvijek smo bili pa i sada za ma nijednog katolika ni j’evreja. koncentracionu vladu, jer smo htje« Dok su kod imenovanja mimoiđeni li konsolidovati državu i pristupiti i najugledniji trgovci, dotle su od BRZOJAV IZ ŠTIPA. u izbore u jednoj mirnijoj atmosfe« pravoslavnih postavljeni za cenzo« ri. Gospoda s protivne strane sva« Štip, 7. augusta. re i ljudi, koji su se već davno pre« ku stvar posmatraju s p a r ti« Mi štipski muslimani, sa skupsti« stali baviti trgovinom ili posve ne« zanskog gledišta i hoće, da ne, na kojoj je Midhatbeg Hodžić iskusni mladi trgovci, pa čak i oni, pristupe izboru, dok su nesređene koji su eto nedavna bili pod steča« držao govor, šaljemo mahsus selam prilike, kako bi radi svojeg uspjeha braći oko »Pravde«. Kao što su Ka« jem. Za upravnike i činovnike o= upotrebili bombastičku parolu. Od« vadar i Veles obećali sto dvadeset vih filijala u Bosni i Hercegovini tud se javljaju između nas i njjh postavljeni su s a m o'p r a v o s 1 a« hiljada, tako i mi obećavamo kupo« razlike, koje su, da se tako.izrazim, vinu akcija od sto” hiljada dinara. vn i. I tako i Narodna banka, koja nepremostive. Kad bi se poveli za Pozdravljamo vaš rad i želimo vam ima vrlo važnu zadaću u našem pri« njima, onda bi se nametnuli u agi« vrednom životu, započinje svoj rad uspjeht Predsjednik zbora: Salih« taciju i ucjenjivali bi ekstremna o« beg Mustafa. potpuno u znaku sistema, koji je . bećanja masi. To nije državna poli« kod nas zaveden i koji se u svim tika, jer bi u tom slučaju otišli u granama uprave i privrede s neču« tabor najskrajnijoj partiji. Ovo je venom dosljednosti provodi. Samo nezdrav pojav koji maj« pripadnici pravoslavne vjere smiju muniše pokret u Rusiji, a igrati ulogu u upravnom i privred« tim putem ne želimo poći. Mi se nom životu, pripadnici drugih vjera | od drugoga tražiti poniženje, kako moramo vladati prema prilikatna su tu samo da snose dužnosti, da ' se to od nas tražilo. Popuštanje u naše^ naroda, čije se stanje i sav ja« plaćaju poreze i globe i idu u voj« tom pitanju g. Pribićeviću, po čijoj vni život može s malo dobre volje sku. smo želji pristali, da bude povjere« urediti na sveopće zadovoljstvo i Demokratski pljačkaši. Pod na« nikom unutrašnjh posala g« Roje, prpevat kraljevine. slovom »Evakuciona priča« »Politi« koji je uostalom ozbiljan čovjek, — Kakav je ishod iz ove situ« - ka« donosi ove retke: »Graf Kara« značilo bi izazvati nove nemire i tr« acije ? čenji, iz Banlaka, čije ј^ ogromno zavice u pokrajinama, gdje šu se imanjć u orlom dijelu Banata koji — Točno neznani kako će se ra« prilike — nakon teških muka — ra« ^vijati rasplet krize. Mislim, da bi smo mi poseli pa ga zatim ustupili .zboritbm politikom prilično pobolj« Rumuniji, podneo je molbu našoj u tom bio dobar putokaz za srede« šale. Demokrati su bili uporni, tek nje odnošaja rad proSlog kabineta vladi, da mu se naknadi šteta koja su u posljednji tren pristali na po« g. Protića, koji je uza svu opoziciju mu je učinjena pri evakuaciji i ko« pustljivost, ali su zato plasirali pita« ja, po njegovom računu, iznosi tri­ . u parlamentu dokazao, da je znao i nje agrarno u Bosni, te su ponovno mogao u teškim prilikama održat naest miliona dinara. Ali mu je ta oteščali situaciju, kako bi razvili molba ostala neuslišana. Kada je na visini autoritet države, na zado« koncentraciju, u providnom cilju da tako isto prošao i kod francuske voljstvo pe samo čitave razborite snube tamo prstaše, Ikojih tamo ne« i kod engleske vlade, obratio se inteligencije, nego- i cjelokupnog maju. • španskome kralju. I madridska in« pučanstva, koje od svojeg truda Agrarno pitanje. tćrvencija, koja nije bila na odmet hoće da živi. Tu politiku narod je za vreme rata, uspela je i sada za odobrio i prihvatio, a tomu je naj« — Koji je glavni uzrok razilaže« vreme mira. bolji dokaz ono oduševljenje, na nju u agrarnom pitanju s demokra« Naša država će morati da nakna« koje je bilo naišlo u Zagrebu i Lju« tima? di grofu Karačenji svu štetu. Ali bljani Nj. Vis. prestolonasljednik. — Mi nemožemo sa gledišta dr« sad je nastalo jedrio sitno pitanje Vi ste svjedoci kako je to simpa« žavnih interesa odstraniti se od pra« među nama: pored sve vršene is« tično i toplo odjeknulo u Srbiji.-Da vodnog, racionalnog, i poštenpg ri« trage nije se nikako moglo se neki ljudi drže manje partije i jesenje agrarnbg pitanja. Nesmije« utvrditi ni ko jc naredio partijskih ćiljeva, a više države, ne mo u Bosni stvarati novi proleteri« evakuaciju grofovog ima« bi nikada u ovako kritično doba i« jat Osim toga u našoj državi ima n j a ni gde su pare od prodatih zazivali krize i teškoće zbog svojih oko ,2 milijuna muslimana, koji bi stvari. Direkcija Plena odriče da iš« sebičnih i uskih partizanskih, ra« upravo ovakav način riješenja, ka« ta o tome zna i ako su evakuisane čuna. ko bi to želili demokrate, mogli stvari u svoje vreme bile kod nje — Demokratski listđvi sve svalju« shvatiti ne kao pogrešku jedne po* (razume se, sada ih više nema): o« litičke stranke, nego kao vjerski L ju na račun g. Protića. što velite na deljenje za sekvestar takođe odri« progon, U prilog toga napominjem tu poteku. če. ma da su njemu bile poslate pa« — Dragi gospodine, rekao je gda i muslimani imadu svoju inteli« . ус od prodaje; sud, pod čijom je Drinković bez ustezanja, u kolikđ genciju, koji su svi bez obzira soli« zabranom* imanje bilo, takođe od« darni u pitanju agrarne reforme, jers■ sam mogao upoznati ovdje sve po« riče i ako je i kod njega bilo nova« su kod vakufskih izbora tri puta za« 1 litičarc, mogu Vam reći bez uvrede ca od prihoda sa imanja. dobili ogromnu većinu — odprilike | na'druge, da u g. ministru I’rotiću I kako niko ništa ne zna, to će 800 : 10 — stranke koje su bile pro« I imamo čovjeka visoke državne spo« držala morati i da plati grofu Kara« ■ sobnosti, silne inteligencije, sve« tiv demokrata. Meni je čudno, da čenjiju tih trinaest miliona. Jedina strane naobrazbe i nada sve isprav« I nam utjeha može biti to, da mu taj se gospoda ovako danas ponašaju nog političara, koji u svemu drži in«. I nesrećni broj — 13 —. neće doneti prema tuđoj svojini, dok terese države i prestolja iznad in« ne diraju u svoje džepove nikakva dobra. z teresa ćak i svoje stranke. Onda koje su napunili tekom ra« možete razumjeti zašto je on na ni« ta. iprotivilisezakonskim šanu stanovitih navala, kad su na Muslimani mjerama, koje treba u ova« kvom slučaju primjeni ti. , suprotnoj strani posve drugi pozivi Sjetite se „Gajreta". za njihovu politiku i rad«. I u ovom svemu gledam jedino dr« -žavni, a ne partijski interes i zato džije danas idu. a i vrlo o pa« f a n. Trezveni elementi će svako« jako uvideti da borba koju mu« slimani izazivaju na svima poljima •može da svrši katastrofom baš po one, koji vaskfsavaju j su« I.ičo ЛлНгЛ nn'znotri metode t-vv rio više dobro rtom nam poznate borbe,iz prošlosti.« Donosimo bez komentara, jer je suvišan za svakog, ko ima imalo mozga u glavi.. : j i I Intervju sa drum Orinhovićem Beogradski »Balkan« pod našlo« vom: »Država iznad partije donaša razgovor sa ministrom u demisiji Dr. Drinkovićem 'о uzrocima sada« nje kriz^. Budući je g. Drinković je« dan od najodličnijih članova »Na« rodnog Kluba«, mi taj razgovor prenosimo u cijelosti. Na upit no« vinara: »Mnogobrojna «pitanja ote« ščavala su brzo riješenje situacije, recite mi g. ministre, gdje je pravi uzrok današnjoj krizi?«, reče Dr. Drinković: »Držim, da je demagogija glav« nim uzrokom ovoj krizi, kao i osta« lim, izazvanim od strane »demokra« ta«, koji nijesu shvatili pravi zada« tak prave vlade. Kad Vi zpate, da su bankiri podigli hajku protiv središnje zadruge, čiji je zadatak bio. da drži cijene proizvoda našeg zemljoradnika na normalnoj visini, dajući pravilan put našoj jzvoznoj trgovini, i da korist u prometu s inozemstvom imadc direktno naš zemljoradnik, država i cijeli narod, a ne pojedini špekulanti: kad Vi znate, tko vodi u agranom pitanju nesolidnu i partizansku politiku, po« litiku zavadanja naroda: kad Vi znate, da su neki članovi bivše vla« de g. Dr. Vesnića upotrebili kao zgodno sredstvo za preporuku uči« teljstvu. koje je do tog trenutka do« šio do najplemenitijeg značenja: kad Vi sve to znate, onda znate gdje je glavni uzrok krize. Pokrajinska hrvatska vlada. ■ Dopustite da primjetim da je pi« tanje pokrajinske hrvatske vlade o« teščavalo situaciju! — U tom pitanju kao i u svim drugim išli smo u susret do skrajnih granica, koje nam je dopuštalo po« štenje i dostojanstvo. Nama je u pi« tanju povjejeništva za prosvjetu stavljen ultimatum, kakav se uopće ljudima nesmije postaviti, ako se želi voditi računa o političkoj tak« tici. Mi smo ljudi i nemožemo jedan FELJTON. A Hitri Bjelevac Rene Logotetides. t • (67j ' XXII. • Na carigradskom pristaništu Galati zaustavio se je rumunjskk parobrod Carol prije podne koncam marta 1917. i iz njega izašla dama, koja je imala putnicu ridiranu po engleskem konzulu u Sofiji. Policajni činonik, koji je pregledao njezinu putnicu pogledao ju je pozornije ne za to što je ona pobudila kakvu sumnju u njemu, ndgo za to što je svojom Ijepotem svratila pozornost ne samo nje­ govu, nego i drugih, koji su bili prisutni. U masi svijeta i vrevi, koja obično vlada na pristaništima ipak je od mnogih zapažena jedna gospodja s en­ gleskom kapom na glavi, sivim ogrtačem, jer nje­ zina boja kose i opaljeno lice odavalo je sve drugo osim Engleskinju, keje je ime nosila. Za to je i činovnik u carinarnici pročitavši ime Магу Maetling nenadno pogledao Engleskinju i priznao sebi, da je rijetka ljepota, koju je u ovoj gospodji poslala bez­ lična i hladna Engleska. — Магу Maetling je odsjela u Hotelu »Krokor« Poslije se je presvukla I otišla u šetnju. Prošla je Perom, zaokrenula kod ugla pred Galata Sarajem,’ pa pošla pred francuski 4 magazin, a odatien se vratila i dugo stajala na ćošku pred Sultanijom. Obični prolaznik bi mislio da ova En- I i : j , i ; gleskinja gleda kroz željezne ograde nekadanji dvor sultana Aziza, a da je neko mogao zaviriti u nje­ zinu dušu našao bi druge želje i druge osjećaje. Odatien je pošla prema gradskoj bašči i prošla je dva puta unakrst zaustavivši se pred kioskom is­ pred kojeg je pucao pogled na Bešiktaš, Jildiz, Bosfor, — preko njega Usklldar, Hajdar paša, pa tamo još dalje visoke anadolske planine. I Магу Maetling pregledavši sve.to jednim pogledom zaustavilo se je njezino oko i za gledalo u dvor podnu kojeg ja sta­ jala munara obasjana suncem. A ispod dvora viju­ gala se ulica široka zasađena zelenim platanama; — dolje — u Galati, gdje je vječita vreva 4jila po­ redao se bezbroj jedrenjača, koje su se kao labu­ dovi bijelile na zelenoj površini vode. Tamo preko mora je lijepi Stambol, načičkan koćama i munara­ ma, a preko njega je opet more... ■ Магу )e sjela i prošaptala sama sebi: O, lijepi grade moje mladosti I. .: Došlo je vrijeme, da' dola­ zim u te pod tuđim imenom i da se stranim tebe,.. Ti si bio moj ideal i danas — konačni cilj. .. Pod nepoznatom Engleskinjom, pod imenom у Магу Maetling krila se je niko drugi nego — Rene Logotetides, koja je pošla u Carigrad gonjena jed­ nom neodoljivom silom, da izvrši jedno djelo, da izvrši zavjet i baci bombu pod Jildi?. . . I kada se digne,veliki oblak prašine, kada eksplozija zagluši uši, kada nastane opća zbrka i strava ona će tada biti već uhvaćena — rastrgana, možda ne će vi­ djeti ni uspjeha svoga čina. Ali će tada biti početak oslobođenju; nestaće gnijezda jildiske” kamarile... Ali sve ove misli, koje su izvirale iz jedne nesvijesne ali i nepokolebive odluke tražile su u tom i velikom Carigradu jednog čovjeka, kojem bi se htjele i približiti i kojeg su se u isti čas plašile —■' Rene je ! tužnim sjećanjem predstavljala sebi jednog mladog saradnika i prijatelja; htjela još jednom vidjeti Ihsa1 na Sururzade, Je li to bila ljubav, koju nije moglo ništa iščupati iz njezinog,-srca ili samo, želja damu I pokaže, kako čovjek mora, biti dosljedan sam sebi j i ideji. , . A je li to bila, uistinu samo ideja što je Renu vuklo u Carigrad, što ju je vuklo u opasnost života ili je bila ljubav — slijepa kao uvijek; daše i žrtvuje, pogine, da njega podsjeća naše? Ko zrfe? No Rene je znala. U dubini njezine duše, u svim njezinim odlu­ kama bio je opet uvijek on — Ihsan nakon ras­ tanka u Grčkoj, pa i u času kada ju je drugi čovjek primio čuvstveno u zagrljaj u času smrti na mor­ skoj pučini — u času kada je hiroviti vžl razlupao mali ribarski čamac pred tvrđavnim zatvorom u Trapezuntu. Jest, i tada, kada ju je Zija prigrlio i podjzao na svojim rukama iz vode, da njega proždre crna dubina ona se nije mogla otresti misli na lhsana, I kada je zahvatio val Zija-a i kada mu višo nije mogla pomoći mislila je na Ihsana slušajući zadnji pozdrav utopljenika: Rene, ja odlazim Mor­ skom Caru, u dvore od bilura. .. Taj čovjek, neprijatelj njezina naroda, čovjek, Croji ju je izdao i koji će jc opet izdati vladao nje­ zinim srcem i bio zadnja pomisao njezina. Pa i danas ga je njazina misao tražila, a jedan glas srca prodirao je kroz revolucionarne osjećaje, da joj prišapće meko i sjetno sumornu priču 0 lju­ bavi, koja ne prolazi. (Nastaviće se). �• 0 'aooi 186 — Broj' Naši dopisi U Vlasenici, koncem jula. Još pod upravom gimnazijalca Krstića. Izgleda, da ilustracije, koje su iznošene o našem gospodinu predstojniku, nijesu dovoljne, da ponukaju mjerodavne, kako bi se sudbina od preko 30.000 ljudi iztrgla ■ ■ iz šaka svog još nedograđenog up= ravnog činovnika, te povjerila kvas lifikovanu, savjesnu, nepristranu i pravednu čovjeku, pa bio qn koje« god vjere ili narodnosti. Ako je za vrijeme preokreta izgledalo, da će nam manjkati dovoljan broj kvali« •• fikovanih, doriiaćih, povjerljivih u« pravnika, pa se jedan«dva imenova* la privremeno i bez kvalifikacija, to bar danas nakon gotovo dvije go« dine oslobođenja prestaje biti po« trebom.lioš doma'Če svršenike pod* činjavati ovim slučajnicima (kao što je to kod nas); jer dijeljenjem ovakih sinekura kvari se ugled vla« sti i daje jasan dokaz toliko spor minjane »jednakosti« kod nas. Mi smo do sada iznijeli nekoli« ko, primjera, koji jasno dokazuju štb' je sve u stanju da poteče od . ovog političkog polučinovnika, koji ne obazirući se na zakon i paragraf vlada i upravlja »na svoju«, a i ne misleći pri tom, da »bi« imao za sve odgovarati. Poslije u ovom listu već spomenutog slučaja njegova beza« , konja nad učiteljem Demirovićem ■ vrijedno je spomenuti i ovo: 5аф« ja Hadžić iz Nove Kasabe, kotar vlasenički, služeći u Crnoj Gori za vrijeme rata kao žand. asistent ku« pio je i donio kući raznih ručnih radova (čilim, vezeni gunjac i si) što za upotrebu, što za uspomenu na Crnu Goru. Gospodin Krstić ne* maj ući« zašto drugo da ulovi ovog j i viđenog i.poštenog, a nada sve vrlo radinog muslimana, nego ga — to« bože na nečiju prijavu, okrivi, da je ove stvari napljačkao u .Crnoj Gori, zatvori ga i dadne (opet »na svoju«) otpremiti gdje je služio na« dajući se, da će ga tamo braća, ma« kar j prava, kao Turčina smaci. Ali gle, kako se prevario! Ispitivanjem seljaka iz kraja, u kojemu je on slu« žio bude nakon dvomjesečnog bo= ravkta u nikšićkom istražnom zatvo« ru ispostavljena potpuna nevinost, te se čovjek, kao pošten, rješava potpuno krivnje i pušta na slobodu. Da je Hadžić zaista nevin, dokazu« je i to, što su Crnogorci žalili, da je toliko prepatio za ništa, te ga sa« vjetovali, da traži zadovoljštinu preko suda za besramnu podvalu dodavši: »Mi bi tome predstojniku sudili,- božja ti vjera, onako, kako on misli, da mi sudimo svakom Tur« činu!« Kad je Hadžić zatražio od Krstića, da mu reče, ko ga je prija« vio, odgovorio mu je, da mu nikad neće kazati. Taj umišljeni apsoluti« sta zbilja misli, da za učinjeno ne« će odgovarati! Žalim, da si neuk, te bih Ti preporučio, da sc unišeš na univerzu, ili ako si već upisan, da učiš i ispite polažeš; jer Tvoja spre« ma iz gimnazije i zadnja praksa u rač. odjelu zem. vlade njiesu ti mo« gle dati dovoljno praćne spreme, da sjediš na tako odgovornom mje« stu, niti su Te mogle oplemeniti to« liko, da ne mrziš svakoga, ko se Jovom ne zove. Znam, da se sje« ćaš svoje nedavne žrtve, gosp. De« mirovića, opće obljubljenog učite« ljab Misliš li,dg će uspjeti klevete proti njemu; samo ako nigdje ne bude pravde! Pa kako ćeš onda po« gledati u lice ovom nevinom čovje« ku? Tu si učinio nešto i izvan moći: izrabio si vlast i obustavio (»na svo« »ju«) sva beriva evo već 2 i po mje« seca g. Demiroviću, koja ga idu čak i kad bi se suspenzija potvrdila, a dobro znaš, da je to čovjek bez i« kakve druge pomoći, koji mora još . i dvije nejake sestre*izdržavati. Ju« naštvo! Nego je još više čudo,, da vlada tako dugo ne odgovara ništa! Kad se ovako radi od jednog uči« telja, šta onda trpi jadni i nezašti« ćeni musi, seljak?! Evo i za to jed« nog primjera. Pred mjesec i po da« na napali su pravosl. seljaci iz Cer« ske na kuću muhtara Hadžića iz is«. tog sela, te je sreća, da je Hadžić i« mao taj dan kopače, koji su prite« kli u pomoć, da ne bude više mrt« vih muslimana do jednoga\ Stvar se javlia Krstići, ali je oil predaje su« du. Najkraći i jedini put vodi.kroz kuće ovih pravoslavnih u varoš,’ te se od tada ne smije nikad jedan ili ПРАВДА* — .PRAVDA, dvojica muslimana zaputiti u grad. Gospodin Krstić je tu učinio uslugu muhtaru Hadžicu, jer mu je baš tom prilikom oduzeo oružje. Uopće kod nas je rijetkost, da musliman, a na« ročito seljak, ima dozvolu na oruž« je, pa ko je i imao, oduzima mu se bez ikakva razloga ili s razloga, što je molbu prije od onih (naravno pravoslavnih), koji su je nanovo dobili. Pa kako se to ima tumačiti, neka javnost prosudi! Musi, seljak mora kružiti čitav dah, ako nema društva, dok dođe u varoš; sredstva nema za obranu svoju i svoga mala od zvjeradi, dok se dijeli drugim beskućnicima, da napadaju »braću«. Čuje se, da je došao nekakav vi« ši činovnik, da-prouči prilike naše aprovizacije. Vidili su ga<u’ hotelu sa sreskim. Je li sve knjige savjesno pregledao, ne znamo, samo je tre« bao upitati koga, je li se po onu cijenu prodavalo i je li se onoliko dijelilo, kako je to u knjige »rodbi« na« tačno unosila. Ovdje je mjesto spomenuti, kako je g. Vaso Avra« mović iz Podgore, koji drži aprovi« zaciju za nekoliko sela, prodavao otvoreno u manjim i većim količi« nama so, šećer (po 100 K) i gas (po 40 K). Jakob Simanič, koji je opet za Cikote i bliža sela dijelio iste aprov. artikle, došao je u grad i nu« dio javno šećer i gas na veliko (po 100 kg šećera i 50 1 gasa) kod više trgovaca, te i trgovcu g. Zulfagi Bušatliću (gdje je bio prisutan i Hasan Arifhodžić). G. Bušatlić Je odmah prijavio stvar nadstražaru (slučajno pravoslavnom), koji ina« če budno prati na trgovanje ispod ruke, a ovaj puta je prijavljeni Se« ćer i gas« prodat na oči iza prijave, a da se ništa nije poduzelo. I još bi se koješta dalo iznijeti o našoj a« provizaciji, da nam nije stalo do njena »dobra«' glasa i »naših« ljudi oko nje! Za sada, javnosti i mjerodavni« ma ovoliko o našem nesretnom i malom mjestu, koje toliko trpi. Birčak. ' I I I je ovoga komiteja, da u prvom redu stvori uputstva za provedbu agrar« ne reforme. Hak za godinu 1918. i 1919. ima se još do 1. septembra o. g. platiti. Protić ne ulazi u novit vladu. Pre« ma glasinama iz dobro informira« nih krugova, g. Stojan Protić neće ući u novu koncentracijom: vladu. Ministarstvo za konstituantu vje« rojatno će preuzeti dr. Laza Mars ković. Trumbić u Beogradu. Dne 6. o, mj. doputovao je iz Pariza naš ministar vanjskih djela dr. Trumbić. . Pašić dolazi. Pašić je javio iz Pariza, da će za 10 dana krenuti u Beograd. Demisija g *.Pribićevića. Govori se da će g. Pribićević u interesu dr« žave i uklanjanja partizanskih zađe« vica ovom prilikom demisonirati. Na njegovo mjesto u novu vladu došao bi neki pomirljiviji član de« mokratske stranke. Ovaj korak g. Pribićevića bio bi jednodušno po« zdravljen od svega našeg svijeta koji želi da se političke strasti sti« šaju. Pribićević protiv Hrvata i Slove« nača. »Nar. Politika« ajvlja iz Be« ograda: Posljednjih dana bio je kod regenta Svetozar Pribićević, te je počeo da kleveće pred regentom Slovence i Hrvate. Osobito je na« valio na Pučku stranku i Narodni ’.lub, nazivajući njihovu politiku neiskrenom prema jedinstvu naro« da i prema dinastiji, a regent mu je *— kako vele —. odgovorio: Poslije moga pohoda u Zagrebu i Ljublja« ni takVe stvari više ne upaljuju. — l’nbićeviću je na to zadala z. jbč od iznenađenja. Italija izjavila žaljenje. Talijan« ska je vlada izjavila našemu posla« niku u Rimu žaljenje zbog doga« đaja u Trstu, ali, pitanje o naknadi štete riješavaće se tek po završenoj istrazi. Italija i u ovom pjtanju o« dugovlači. Naša ministarska križ1 ide toj ha ruku. VANJSKI POLOŽAJ. Politički pregled UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Izgledi’za sastav vlade poboljša« ni. Na pregovorima, koji sp se vo« dili 6. o. mj. za sastav koncentra« cione vlade, raspravljalo se o pi« tanju' agrarne reform| i izvoza. Do« šio je do sporazuma u više tačaka, ali ne u svim. Prema pouzdanim informacijama gotovo su sve pre« preke s malim izuzetkom otklonje« ne, te se može vjerovati, da će kon« centracioni kabinet biti sastavljen u roku od nekoliko dana. Demokratski uvjeti. Na 6. o. mj. nastavljeni su pregovori između g. Vesnića i g. Davidovića u pogledi: sastava koncentracione vlade. Tom prigodom g. Daviđović predao je slijedeće, uvjere demokratske za« jednice za ulaz u vladu: Izbori,za konstituantu imadii sc održati u mjesecu septembru. Rekonstrukci« ja pokrajinskih vlada ima se pro« vesti na slijedeći način: u hrvat« skoj vladi demokrati Zahtijevaju unutarnje poslove, gospodarstvo i zdravstvo. U vladi za Sloveniju: socijalnu skrb i pravdu, unutarnje poslove ima preuzeti neutralac. U Bosni i Hercegovini unutarnje po« slove i prosvjetu. U Dalmaciji bi se imala vlada ovako sastaviti: pred« sjednik dr. Krstelj, unutarnje po« slove dr. Desnica, prosvjeta dr. Lo« zovina. Glede 15. čl. izbornoga za« kona demokrati predlažu, da pasiv« ho pravo glasa dobiju samo mini« stri, ministri na raspoloženju, sve« učilišni profesori pravoslovnog fa« kulfeta, dok ostali otpadaju, kao i državni savjetnici. Predsjednici vlada također ne mogu biti izberi« vi, osim hrvatskoga bana, jer je u rangu ministra. Predsjedništvo par« lamenta dobiva parlamentarna za« jednica. U upravnoj službi u Srbi« ji, Macedoniji i Vojvodini ima raz« mjer činovnika biti 9 : 7, t. j. kao i u vladi. Glede izvoza još nije po« stignut sporazum, naročito glede izvoza masti i pšenice. Mini« starstvu za agrarnu reformu ima se pridijeliti kao savjetujući agrarno« privredni komite, u koji ulazi mini« star za agrarnu reformu, poljopri« vredu, šume i rude, pravde, unjtar« njih poslova i financija. Dužnošt I ; I i ј i ! • i ! j I 1 I Napredovanje Grka prama Cari4 gradu. Berlinski" »Lokalanzeiger« javlja: Grčko napredovanje prama Carigradu ide neprestano naprijed. Najnovije vijesti javljaju, da su Grci došli do linije na Cataldži, pa su po tome udaljeni od Carigrada samo pedeset kilometara. Sud o mirovnom ugovoru sa Tur« skom. Javljaju iz Londona: U gor« njem domu bivši admiralisimus iz« javio "je da ratifikacija ugovora o miru s Turskom ne može proći bez protesta onih, koji misle da su jnno« ge stvari ugovora štetne, pa čak i opasne. Ustupanje Trakije Grčkoj, oduzimanje Bugarskoj izlaska na Jegejsko more i dovođenje grčkih trupa u Jedrene ne otklanjaju klice budućih ratova. Turska i Bugarska tražiće momenat da sabljom zauz« mu ono što su na sablji izgubili. Poljska vlada prihvaća predloge za mirovne pregovore. Iz Beča jav« ljaiu: Prema novinskim vijestima iz Varšave se javlja, da je poljska vlada načelno zaključila da je pri« pravna prihvatiti predloge sovjet« ske vlade za otvorenje mirovhih pregovora. Otposlaće u to ime svo« ju delegaciju u Minsk. ako sovjet« ska vlada udovolji zahtjevu da polj« skim delegatima zajamči nesmeta« ni brzojavni i telefonski saobraćaj sa svojom vladom. Mirovni delega« ti krenuće odmah u Minsk čim sti« gne povoljan odgovor. Pariška štampa o stanju Poljske. Javljaju iz Pariza: »Temps« javlja, da Poljska skoro nije ni branila li« niju Buga nit je uništavala mostova na njemu. Napredovanje crvene vojske na sjeveru predstavlja oz« biljnu opasnost za prestonicu. Fran« cuska vlada brižljivo studira posije« diče teške poljske situacije i stoji u stalnoj i tijesnoj vezi s engleskom vladom. Italija se ne pridružuje akciji protiv Rusije. Iz Rima javljaju: »11 Tempo« donosi senzacionalni u« jadnik, u kome kaže, da se Italija ne će pridružiti eventualnoj akciji protiv Rusije. Italija treba mir i ra« đi tog će se starati, da što prije sklopi s Rusijom povoljan politički i ekonomski ugovor. Jedan interesantan upit. Javljaju iz Lonodna: U donjoj kući stavio je jedan poslanik upit: Namjerava Страна 3. li britanska-vlada: 1. da pozove nje« mačku vladu, da ova kooperira u, neprijateljstvu protiv Rusije; 2. da li 'je mađarska vlada pozvana ili je ona ponudila kooperaciju i 3. ka« kav je odgovor primila ili učinila u tom smislu. — Bonar Law odgovo« - ■ rio je negativno na prvo i drugo pi« nje. Bojkot protiv Mađarske obustav« Ijen. Iz Beča javljaju: »Arbeiter Zeitung« javlja, da je stručna komi« • šija od sekretarijata međunarodnog stručnog saveza u Amsterdamu do« bila ovu brzojavku: .Danas situat čija u Mađarskoj nepovoljna. Vod« stvo međunarodnog stručnog save« za ’ podlozi opšte situacije zaklju« čilo je da dokine bojkot 8. augusta. Moli, da se obzirom na to učine po« trebne odredbe. Raspust rum. parlamenta. Buku« reška štampa saopštava, da je ru« rumunjski parlamenat raspušten. Kralj je povjerio generalu Averes« ku i Oktavijanu Goti sastav novog kabineta. Priprava madžarsko=rumunjske ofenzive protiv boljševika. »N. Fr. ® Presse« prima iz Budimpešte: Ov« dje se pripravlja madžarsko«™« munjska ofenziva u korist Poljaka a pod francuskim vodstvom. Ako se i ova vješt u ovoj konkretnoj ' formi u političkim krugovima sum« nja, to postoji ipak činjenica, da je Madžarska učinila sve vojničke pri« prave, ali pregovori još nisu tako daleko napredovali, da se ta vijest može potvrditi. Proti mobilizacije. Zbog even« fualne mobilizacije prefekt ru« munskog Bahata pozvao je na po« vjerljivu konferenciju sve opštinske bilježnike. Bilježnici su jednoduš« no izjavili da je narod protivan mo« bilizaciji i da oni ne mogu primiti odgovornost za eventualne posije« diče ako bi mobilizacija bila objav« Ijena. 420 prisutnih bilježnika sta« vili su prefektu položaj^na raspo« loženje izjavljujući da ne smiju narodu objaviti mobilizaciju. ' Boljševici pred Jassijem. »Vito« ™1« javlja, da se crvena vojska na« laži 11 kilometara od Jašia i da na« pada njegovu istočna obranbenu li« niju. Ko vodi boljševike? Javljaju iz Bukurešta: Među boljševičkim trupama na besarabskom frontu i« • ma mnogo mađarskih četa, obrazo« i vanih od mađarskih ratnih zarob« Ijenika. Na čelu mađarskih forma« čija stoji biv# branilac Pšemisla ge« neral Kuzmanck. Izdržljivim napa« dima tih formacija pripisuju se us«; pjesi boljševičkih armija. Domaće vijesti BEZ KOMENTARA. Foča, 7. augusta. Na drugog ovog mjeseca ubili su komite u Opici Vikecu Skendera Spahića a izmrcvarili i orobili Ha« sana Koprivu. Među narodom vla« da silno ogorčenje i strah. Mjesni odbor. ‘ Deputacija Udruženja Zemljopo« sjednika za B. i H. Iz Beograda javljaju, da je ministar unutarnjih djela g. Ljuba Daviđović primio u svome kabinetu deputaciju Udru« ženja Zemljoposjednika za B. i H. pod vodstvom nar. poslanika gosp. Suljagc Salihagiča. Deputacija je prikazala g. Davidoviću potišteni položaj zemljoposjednika u Bosni i Hercegovini i nasilni i nepraved« ni način provođenja agrarne refor« me. Na pažnju svršenicima dar=uL Kinina. U Dječijem Domu u Relje« vu imade se popuniti mjesto eko noma s mjesečnom plaćom od 1000 kruna i stanom u naravi. v Pravo kompetovanja ha to mjesto imadu koji su vješti racionalnom marvo« gojstvu, povrćarstvu, voćarstvu i pčelarstvu. Prednost kod namještanja imaće oni neoženjeni apsolventi Dar«ul« mualimina, koji su s uspjehom u« pravljali vlastitom ili tuđom eko« nomijom i koji su voljni uz dužno« ski ekonoma uz posebnu nagradu preuzeti i dužnost vjeroučitelja mu« slimanske djece na narodnoj os« novnoj školi uz Dječiji Dom u Re= Ijevu. Molitelji treba da molbi pri« �Страна 4. Strana.ПРАВДА* — »PRAVDA* su: Foča, Višegrad, Bileća, Čajniče, 1918. broj 22б.174Т.«2, povisuje se za lože: 1. Vodni list;"2. konačnu svje« Trebinje i Gacko. dodžbu o svršenim naukama; 3,50%, počevši od 1. avgusta ove god. svjedodžbu nadležne političke vlas Svaki fijakerdžija je dužan onome, Adžeba, hoče li od ove svote i koga vozi, pokazati vojni cijcnik od sti o ponašanju i 4. kratak životo« muslimani štagod dobiti, ili će im pis. Molbe se imadu najkasnije do I se mjeriti istim aršinom, kojim" je 8. novembra 1918., pa se po istpme može iako ustanoviti sadašnja čije« 15. augusta 1920. predložiti Oblas« i mjereno prilikom popravka zgrada? na, ako se tadašnjoj cijeni priraču« noj Državnoj Zaštiti Djece i Mla« j Obraćamo pažnju naših mjesnih na još 50%. deži u Sarajevu. odbora i pozivamo ih, da se zainte« resuju pri podjeljenju ove robe. Deputacija iz Vojvodine. »Nas Pljačkanje i «degenečenje. Mo U kr. zemaljskoj obrtnoj školi u rodno Djelo« javlja, da ie mini« Zagrebu otvara se školske godine i starska »Narodna Sloboda« donosi star unutrašnjih Tcla Ljuba Davi« pod naslovom: »Šta ovo znači?: Či« 1920—21. dekorativno kiparski odio, dović primio deputaciju radikala iz tamo upravo, kako su dva oružnika koji je za posljednjih 6 godina bio Vojvodine, koja se je došla pritu« u Dalmaciji uhvaćeni i kod njih je žiti na nepravedno provađanje ag« ' dokinut. Mladići, koji se žele deko« nađeno pola milijuna kruna i t. d. parne reforme. Deputacija se je pri« I rativno kiparskoj struci posvetiti, I kod nas su ljudi počeli ostajati tužila na pristranost afir. povjereni« I treba da se upišu u kr. zemaljsku goli radi oružnika. — Tako je oruž« ka i iznijela dokaze 'da, demokrate obrtnu školu u klesarski odio. U o« nićka patrola iz Rakitna, do gola brtnu školu primaju se samo oni sami štite velike posjede kad im ide svukla Antu Jurčića iz Ružica i je« u račun, a cijepaju zemlju ondje,, mladići, koji su s dobrim uspjehom dino odijelo, koje je imao, digla mu. gdje im to služi kao agitaciono svršili dva razreda Srednje ili više Sta ovo ima da znači? Hoće li se« pučke (građanske) škole a nijesu sredstvo. ljaci i ispred oružnika početi bje« prekoračili 16 godinu života. Kredit za postradale u Bosni. Mi« žati mjesto da kod njih traže za« nistarstvo ishrane odobrilo je kre« Povišenje fijakerske tarife. Fija« štite? Dalje u Posušju; u noći od dit od dva milijuna dinara za na« kerski cijenik za vožnju u gradu Sa« I. avgusta bio je prizor pravog oar« rajevu, koji je odobren naredbom ' barstva. Tu je opet pijani narednik bavu robe postradalim okružjima u Bosni i Hercegovini. Ti okruži je« I Zemaljske Vlade od 8. novembra Radočhj uz viku cijelu noć, udarci« вр°ј Broj 186 ma dopratio u vojarnu, starca .Matu Q ' Ivankovića iz Mamica, koji je vra« ' I ćajući se iz Duvna kući htio u Po« I sušju da prenoći. Isti je u kasarni bio pošteno izdegenečen, pustili su j ga na slobodu«. Suci oslobođeni vojne službe. Mi« nistarstvo vojno izdalo je naredbu, kojom se oslobađaju vojne službe do prvoga studenoga o. g. svi suci, a oni koji se sada nalaze na vježbi,, odmah da se puste kućama. Prodaja duge. Trgovačka i obrt« i nička komora nam javlja: Jedna dražđanska tvrtka kupila bi oko 10 milijona francuskih franaka, piljene i cijepane hrastove duge u dimen« zijama: duljina preko 100, širina preko 10 i debljina preko 20 centi« metara- i to franco lađa Trst. Inte« resenti, koji bi imali ove robe, a htjeli bi je prodati neka se obrate na našu trgovačku i obrtničku ko« moru u Sarajevu. buta и lisnu i HcrcEgniM (1i) в Sarajevu. lustasltij]^^ Bluni b?i н п1в kuksnlm пДОли. ЕкнЦа sristi I mitsma ■ ЗДонпи Hi. f i Si iШке as alažii baJŽIte I tilub Ml№! I икзпЗД II ulНпНа na ailaajata posij »e 1 bunu« Bista Bale itznniki I ajmlHcihli - Kapula I anđela artikl, salete I a^tbaasi ш1н »Uf vrata. I 01 U б b I 3 I ( E И 3 I &PII|8 I mdili iva vrata raka, a paplssltv an iiHtve nilnilu. R зжш Podružnica u Bos. Novome. Moj brat Prodaj’e se Krovni crijep Uzelr Burek iz Sarajeva, bio je u austrijskoj vojsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo Izragjen je sasvim moderno i da se je u Skadarskom jezeru ima vrlo lijep izgled. — Za ‘А utopio.. Umoljavam, ako kogod i sata samelje 1 kilogram kave. što zna o njemu poslije aprila Težak je 30 kg. — Upitati u administraciji lista. 1918. da me uz nagradu pd K ■ 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. za mljeti kavu. Vejsil Burek Čast mi je javiti cije­ Halači ul. br. 10. — Sarajevo. da sam preselio njenom građanstvu _ ♦ i HAMDIJE KOPČIĆA ♦ . preporučuje svoje bogato stovarište ’ svih vrsta papira, kancalarijskog i ’ školskog pribora. — Naručbe se ► obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. ► Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X J ♦ 4 $ * *♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn^Co Zsombolya, Banat ispred Imareta u Kralja Petra ulicu. Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor. — Cijene vrlo umjerene. Murat Balićevac. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul.br.-3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenata, te svih fotografskih potrebština Posluga brža i taćna. — Cijene najumjerenije. OGLASI Prodaje se jedna dobro iduća Jugosl. narodnu huhiiju PAPIRNICA (Dachziegel) Šaljite odmah pretplatu ' obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu s* dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dru­ gog posla. Za adresu upitati u uredništvđ. U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. „Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je svakom trgovcu da oglaštfje u „Р r a v d i“ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šaiaka. CntnH ОАки «1 И. O.« Štamparija Danici & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a477376d460fa56161c4266f82409fc.pdf 628726e5da48775c11ac50b20fd5d949 PDF Text Text PUteNMi đ иш«в tfMeria. POJEDINI ВРОЈ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakioni odbor. ГЛЛСИЖ* ОТОСЛАМНСКЕ М№ШАШВСК& Q№UffiaAlJ^ Broj S2 (187) Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 12*. čekovni račun pošt. štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 12. avgusta 1920. (28. zilkade 1338.) Mjesnim odborima. Priredba »Dana naše organizaci« saopćenje putem »Pravde«. Potre« je« vrlo je važna dužnost naših od« ban je rad odbora i izdašna pripo« bora, pa stoga ponovno skrećemo moć svih članova organizacije, a njihovu pažnju na ovaj zadatak i sami način priredbe prepušta se i« molimo da se tom zadatku posveti nicijativi pojedinih odbora, kojima što veća briga i pažnja. Privatno napominjemo samo to da »Dan na« smo izviješteni, da su u nekim mje« še organizacije« treba biti odraz stima. poduzete vrlo opsežne mjere bratstva i jednodušnosti svih čla« za što sjajniji ispad ove naše sve? nova, bez obzira da li su u gradu ili selu. canosti, no iz drugih mjesta nema« mo nikakvih vijesti, pa nijesmo u Da bi se pak omogućio pregled stanju dobiti ni približnu sliku pri. ove akcije, nužno je da mjesni od« prema za ovaj dan. bori odmah izvijeste o do« Neki odbori očekuju i posebnu ' sadašnjem svom radu ti instrukciju i pitaju: »da možda o« gornjem pravcu, prikazavši kružnica nije propala na pošti?« ujedno kakav je uspjeh u izgledu i Ne. Okružnica nije ni izdata, niti zatraživši eventualno razjašnjenje je potrebna, kad smo o tom izdali i uputu. Radni Odbor. Godina II. im država odmah plati štetu, koju su prouzrokovali njeni nesavjesni organi. A ona poslije neka obraču« nava sa svojim organima. Samo ovaj korak može spriječiti tragediju u daljem razvoju.« « đene su mnoge zloupotrebe i neko« rektnosti od strane agrarnih pove« renika, jer'se agrarna reforma pro* vodi u partijskom agitacionom ci« Iju, tako da će daljnje parnice pred redovnim sudom biti ’pravi škan« dal i za ministarstvo agrarne refor« me i za »demokratsku« stranku. »Samouprava« se je također op« širno osvrnula na ovaj slučaj, a svoj članak o tom završuje ovim riječima: Kada smo god govorili o agrar« noj reformi, mi nismo nikada Tjili protiv iste, kao što nam se to pod« meće od naših političkih protivni« ka i beogradske žute štampe, nego protiv izvesnog rada agrarnih po« verenika i zloupotrebe agrarne re« forme u agitacione partijske svr« he. Slučaj sa g. Da’nčikom Dungjer« skim je jedan od dokaza više da smo imali pravo.« »Zbog ovog svog akta g. Dun« gjerski bio je predveden prekom sudu, koji ga je oslobodio optužbe i pustio na slobodnu nogu, a stvar uputio redovnom sudu. Prilikom saslušavanja okrivljenog i raznih svedoka pred prekim sudom utvr« Sarajevo, 11. augusta. I tom, da moraju dobiti srazmjeran Izvraćenost »demokratskog« po« ! broj — svojih činovnika. Šta može značiti taj zahtjev, ne« imanja o pravim interesima drža« go li nastajanje, da se putem uprav« ve i njihovo slijepo partizanstvo nog aparata, žandara i policije za« najbolje se ogleda u njihovu za« vede sistem Kuena i Cavraka i da i u Srbiji, ona je zemlja, na kojoj -htjevu, da se upravno činov« se tako nasilnim sredstvima iskrivi n i š t v o u Srbiji, Macedoniji i je usjev zapaljen, svojina Dančike narodna volja i omogući pa« ima. postavljati — pre« Dungjerskog. Po zakonima kralje« Vojvodini ma omjeru 9 : 7, t. j. kao i u tvorena kons t i tuanta? vine Srbije jedpo lice može imati vladi: devet pristaša parlamentarne Uviđaju li »demokrati« svu b« do 500 jutara zemlje. (Oko 2.500 pasnost ovakog postupka i jesu li dunuma! Op. ur. »Pravde«.) A Dan« zajednice naprama sedam »demo« krata«. Mi ostavljamo na stranu, svjesni, da bi nas taki postupak čika Dungjerski nema ni 150 juta«' što ovaj novi uvjet dolazi u sukob diskreditirao pred Zapadom i svim ra. Cijela porodica ima 500 jutara, kulturnim svijetom? Zar im je ma« no ta je zemlja još 1917. godine le« sa dosadanjom teorijom »demo« krata« da se kod činovništva ima lo, što su gotovo u svim pokraj i« i galno podijeljena na četiri dijela: uzimati obzir samo na sposobnost. nama dobili upravu unutarnjih po« I na mater, sestru, Dančiku i širo« Nije to prvi slučaj njihova odstu« slova i zar ih nije stid, što povrh Čad umrloga brata. Po tom zako« panja od načela, pa nas toliko i ne toga traže još i ovako skandaloznu I nu Dančiki Dungjerskom nisu smje« garanciju? Što se nas tiče, mi smo iznenađuje. li oduzeti ni brazdu zemlje, a ne Ali se moramo ograditi proti to« o njima i dosad imali crnu sliku, 200 jutara, od kojih su blizu 150 mu, što oni tim uvjetom odstupaju ali njesmo mogli vjerovati, da će i jutara njegovih. Dakle, ostaviše ga i od načela, da se upravni činov« ovako zabrazditi. Jer ovo više nije bez i jedne brazde. strančarstvo; ovo je skandal i stra« No Čerkhayerovi momci — bi« j nici ne smiju aktivno baviti politi« šna ljaga za našu — državu i na« jedni povjerenici izigrali su i ured« | kom. Jer baš su oni izdali ovaku naredbu, baš su oni prvi, koji se rod; ovo je diskreditiranje svakog bu, koju je kraljevska vlada đoni« razmeću time, da se na izborima morala i ubijanje svake vjere u jela. Po toj uredbi ne smije se odu« za konstituantu mora čuti pravi ne« normalan razvoj naše države. Sto« zeti zemlja ispod sto jutara čak ni patvoreni i slobodni glas naroda. ga smo više nego uvjereni, da će onom, koji zemlju sam ne radi, a Baš je njihov Pribićević neka pre« ovaj uvjet biti zagušen odlučnim onomu pak, .koji sam ekonomiše, teriranja naših, bosanskih, činovni« gestom svih koji žele dobra ovoj ne smije se oduzeti od kompleksa, državi i pravilno shvataju svoju ka branio time, što su obilježeni koji je manji od 500 jutara. A Dan« kao pripadnici pojedinih stranaka. dužnost prema njenom toliko na« čika nema 500 jutara zemlje, nego paćenom narodu. I eto ih sad na jednom sa u v j e« cijela porodica i to još porodica, koja sama ekonomiše. 0 Ali sad tek dolazi ono, što je u« pravo užasno, i što umnog čovje« ka u brigu baca. A to je: Dančika je u svom očajnom stanju tražio visoku zaštitu našeg umnog Re« genta. Njegovo Visočanstvo je i (Nastavak.) 5 pohitalo spriječiti bezvlašće. No Čerkhaverovi momci izigraše i vi« Govor S. Korkuta. uvjet: okupiti se u jednu soku zaštitu našeg Regenta. Oni na Politički položaj muslimana u čvrstu falangu, pa se onda brzo podijeliše pšenicu tako, da su našem kraljevstvu može se najtač« latiti svih legalnih političkih sred« porodici ostavili samo sedam juta« nije označiti izrazom: obesprav« stava, kojim ćemo naše ugnjetače ra, i ako njoj za život, za sjeme, Ijenost. (Burni povici: Pravo!) prisiliti, da nas smatraju i s nama poslugu i risare treba najmanje 30 Ta je obespravljenost pošljedica postupaju kao sa slobodnim i rav« jutara. Kao zamjenu dali su Dan« jednog šovenskog te fanatički ne« nopravnim građanima naše narod« ciki zob i ječam, no sutradan do« ne države. Našoj je dakle organi« prijateljskog administrativno»poli« đoše ljudi i donesoše od povjere« tičkog sistema, koji stepenom pri« zaciji u prvom redu bila dužnost, nika akt, po kom oni uzimaju i zob. stranosti, moralne pokvarenosti i da prikupi našu snagu i pripremi I kad se sve ovo događa? Događa svojom koruptivnošću prelazi • i sredstva za našu obranu, da učvrsti se krajem mjeseca jula. Dakle, po« austrijski režim. (Burno odobrava« borbene pozicije i da muslimanima, slije više mjeseci od izdavanja na« nje i poklici: Tako je!) Da musli« koji su podržavanjem austrijskih redbe, koja je izdata na temelju mane izvuče iz ovog teškog polo« šovensko=jezuitskih upravnih me« odluke kraljevske vlade, da se po« žaja, da njihovim pravima pribavi toda stjerani na građane drugog i slije 15. marta 1920. god. ne može realnu zakonsku zaštitu, da ispos« trećeg reda, jzvojšti jednakoprav« i više dijeliti zemlja za ovu ekonom« nost i slobodu u granicama naše luje i za njih slobodu, pravdu, jed« sku godinu. Kao što se vidi, Čerk« nakost i toleriranje, osnovana je zajedničke domovine. To ne bija« haverovi momci — povjerenici ag« »J. M. O.«, kojoj je bio prvi zada« še lahak posao, ali je, hvala Bogu, rarne reforme, da bi porodicu jače tak, da okupi naše raštrkane sile, uspješno izvršen i time udaren so« upropastili, sačekaše lijepo da po« da u muslimanima pobudi pouzda« lidan temelj za daljnji uspješan rodica uzore, posije i plati skupe rad. Pored toga smo polučili i neke nje i pravi smisao za slobodu. Po« nadnice, a da joj onda razbojnički što živjesmo i živimo u. jednoj stra« pozitivne uspjehe, od kojih naro« otmu osjed. šno zagušljivoj političkoj atmosfe« čito ističem ove: 1. Pošlo nam je Mi žalimo Dančiku Dunđerskog, ri, koja muslimanima priječi i naj« za rukom, da premostimo jaz iz« ali se za njegovu sudbinu ne boji« manji slobodni disaj, morali smo među naroda i inteligencije, pa u« mo. Mi imamo smjelosti. Pametni« potražiti načina, kako da rastjera« šljed toga u našem centralnom i ma to neka bude dosta. Mi traži« mo ovaj nesnošljivi vazduh, pa da radnom odboru prevladava aka« mo, da se pod sud stave nesavjesni i muslimanima pribavimo slobodan demski obrazovana inteligencija,, i obijesni povjerenici i njihovi od« i nesmetan kulturno«socijalni raz« koja, imajući predratne mature i govorni šefovi. Mi žalimo oštećenu vitak. Razmišljajući o tom, dođo« potpimo • dovršene universitetske srbobransku sirotinju i tražimo, da smo do zaključka, da je prvi pred« studije, posjeduje solidnu i struč« Jedan očajni čin. Ovih se je dana odigrao u Voj« vođini jedan žalostan čin, koji je odjeknuo u cijeloj našoj zemlji. Dančika Dungjerski, posjednik iz Srbobrana zapalio je svoje požnje« veno žito koje su mu htjeli rekvi« ritati, uslijed čega je bio uhapšen i doveden u Novi Sad, te stavljen pred prijeki sud. Sva se je naša žurnalistika osvrnula na ovaj doga« daj, koji je prouzrokovan nesavje« snim provađanjem agrarne refor« me, samo ga je naša domaća, bo« sanska, štampa prešutjela. Prešu« tjela je tendenciozno, jer joj ne ide u račun, da upre prstom u posije? diče jednog zločinačkog načina provadanja agrarne reforme. Da se yidi, kako se u Vojvodini misli o ovome slučaju, prenosimo članak iz »Narodnog Djela«, koje« ga je u novosadskoj »Zastavi« na? pisao Nikola Marković pod našlo« vpm: »Početak bolne tragedije« i koji glasi: »Djelo, koje je Dančika Dungjer« ski odlučno izvršio, može se na« zvati početkom bolne tragedije, koja, će se sad neminovtio odigra« vati kao posljedica suludosti Cer« khayerovih momaka — povjereni« ka Radiše Jovanovića. .Tragedija je teška i bolna. Ona bi to bila i zbog .samog Dančike Dungjerskog, ali je ona još teža i bolnija, što je ona, ako se za vremena ne trgnu mjerodavni, početak velike nacio« nalne tragedije. Neoproštajni je grijeh, kad državni‘organi gone iz obijesti čestite građane u zločin. Dančika Dungjerski je zapalio veći kompleks usjeva u doba prijekog suda, kad se paljevina smrću kazni. Po tom je u sudskom zatvoru na« pisao testamenat mirno i bez sva« kog straha od smrtne kazne. Ova« ko šta može učiniti samo čovjek, kome je savjest mirna i koji je svi« jestan, da nije izvršio zločin. On to vjeruje i kaže. Njegova rečenica: »Ja sam svoj usjev zapalio«, to svjedoči. Da vidimo, čiji je usjev zaplio Dančika Dungjerski. Mi mirnom dušom tvrdimo, da je Dančika Dungjerski zaplio svoj usjev, jer je zapaljeni usjev bio samo božji pa njegov po svim zakonima i u« redbama. Dozvolite nam, da dokažemo da zločin ne tereti Dančiku Dungjer« skog nego lica, koja su zloupotreb« ljavala datu im vlast i povjerenje, lica, koja su grubo izigravala po« stojeće zakone, uredbe, pa čak i visoku zaštitu našeg milog Regen« ta. Jer po postojećim zakonima o svojini, kako u Vojvodini, tako Iz naše organizacije. Naše skupštine u Hercegovini. �Sirana 2 Crpada nu naobrazbu, oprobanu političku dalekovidnost i, što je najglavnije, jaku volju i energiju, da teško na* paćenom i nevino progonjenom muslimanskom dijelu našeg naroda svojski pomogne i obrani ga od svih udaraca. 2. Nije manje važna ni druga naša pozitiva, koja se sastoji u tom, da smo široke muslimanske mase za vrlo kratko vrijeme odgojili u potpuno patriotskom pravcu. Mo« gu da sloboMno konstatujem, da je I patriotizam muslimana relativno daleko yeći, nego i kod jednog dru* gog dijela građana naše države. Jer samo je jaka patriotska žica uzrokom, da je muslimanski eleme* I nat i u časovima najstrašnijih pro* : gona (da ne kažem pogroma) i stra« danja znao da sačuva hladnu krv i dostojanstven takt, junačku strp* ljivost i dalekovidnu političku uvis đavnosf pogledom na vitalne inte* rese naše države. Naš je uspjeh i u tom što smo I probudili političku svijest isl. dijela I našeg naroda, što smo u kratkom vrđmenu odstranili njegovu letar« I giju i indolenciju i usposobili ga, da vodi tešku borbu za obranu svo* ga opstanka. Na kulturno*socijalnom polju u* spjelo nam je da su naše i najšire mase došle do uvjerenja, da im je što brži kulturni i ekonomski raz* voj glavni preduvjet opstanka i najsigurniji oslon za uspješnu poli* tičku borbu. U našem radu naišli smo i na teške zapreke. U prvom redu valja mi u tom pogledu spomenuti ono nekoliko mladih brzaca, koji su se, položivši ratne mature, pro* turali nekako na univerzu i sebi u* tuvili u glavu, da narod bez obzi* ra na svoje potrebe, osjećaje i tra* diciju mora slijediti njih i njihove teorije. U kulturnom pogledu hi* percivilizovani, a u politici do skraj* nosti servilni prema svojim gosa* ma, koji jednim bez ikakva oprav* dana naslova dadoše zastupničke mandate, a drugima dobaciše ne* znatne službice, ovi se brzaci nije* su žacali, da se sa čitavom pregršti uvreda i pogrda bace ne samo na ■ vodstvo naše organizacije, već i na svjesni muslimanski elemenat. koji ih nije htio slušati i nasijedati njihovim smiješnim savjetima. Ta* ko su nas prisilili, da svoju energi* ju moradosmo trošiti i na obranu svoje građanske i državljanske is* pravnosti. Njihove su klevete mno* go smetale našem radu, ali su se srozale isto onako kao i njihovi autori, koji se koprcaju u zadnjim trzajima, potpuno onemogućeni i potpuno nemoćni. Druga zapreka našem radu jest jedna uobražena grupa samozvanih »državnika« i »političara«, za koje vrijedi teorija, da je naše oslobo* đenje provela samo srpska vojska i naši dobrovoljci. Kolikogod se mi divimo herojski^! podvizima srp* ’ ske vojske i lojalno, priznajemo njezine velike /asluge za naše oslo* . bođenje, ipak moram naglasiti, da to nije samo njezin uspjeh. Naše oslobođenje je rezultanta naših za* jedničkih napora, pojačanih snaŽ* nom potporom velikih zapadnih demokracija. Vodeći se manjom pogrješnom pretpostavkom naši domaći pravoslavni i njihovi pred* stavnici shvaćaju oslobođenje na taj način, da mjesto austrijskog kundaka treba da u našoj slobod* noj otadžbini zavlada njihova ne* bratska pesnica. Oni ne vide, da je baš taj kosovski mentalitet ove ćorave klike glavna i gotovo jedi* na smetnja konsolidovanju naše države i najvažniji uzrok nezado* voijstva Hrvata i muslimana, koji su teško povrijeđeni novim izda* njem austro=mađarskog režima. Vrlo mi je žao, da kao izraziti sr* bofil za vrijeme Austrije, moram ovdje, u Mostaru, gdje je najprije udaren temelj za složan rad i za« jedničku borbu muslimana i pra* voslavnih Srba, otvoreno ustati pro* tiv negdašnjih naših suboraca, a danas nezahvalnih protivnika, koji vrlo lahko zaboraviše zasluge mu* slimanskog elementa što ih je ste* kao u našoj zajedničkoj stvari za vrijeme naše desetogodišnje zajed* ničke borbe. Da opravdaju upotre« bu svoje grube sile, svoje progo* ne i tlačenja muslimana, danas nam jezuitski predbacuju da smo — au* strofili. Kolike ironije!! Zar austro* fili mi. Koji smo 400 godina sami natapali ovu grudu svojom krvi i junački branili njezine granice baš od te izrazite predstavnice panger« manskog dranga. koju SU drugi po* zdravljali opće poznatim poklikom: »Eto Švabe, eto babe«?? Zar smo austrofili mi. koji smo se jedini od domaćeg elementa za vrijeme oku* pacije, kao neorganizovane čete, suprotstavili ulasku Švabe u naše zemlje i puškom i handžarom u ru* ci prisilili generala Filipovića. da svoju bosansku vojnu plati sa naj* manje 20.000 švapskih grenadira? Naš otpor proti okupacije sačinja* va zlatni list u istoriji borbe za na* šc nacionalno oslobođenje i ujedi* njenje, a muslimane Bosne i Her« cegovine stavlja u prvu plejadu svih naših boraca, dok tadašnji po* klik naših pravoslavaca g »Eto Šva« be. eto babe« baca crnu ljagu na njihovu nacionalnu svijest. Gatačka čobančad, koja je »pro« letjela« kroz škole, a da joj se kul« tura nije ni malo primila srca, is* kaljuje danas srednjovjekovni, kri« žarski, bijes nad nevinim i nezašti* ćenim muslimanima. I ova je ne« sposobna i koruptivna klika jedan od glavnih uzroka današnjeg neza* dovoljstva i nesnosnih prilika u jednom dijelu naše mlade države. Kad je Svetozar Pribićević, tgj ma* đarski husar i ponizni sluga grofa Tisze, u februara 1919. došao u Sa* rajevo. da i u Bosni udari temelj »demokratskoj« zajednici, nije tra* žio dodira sa narodom i njegovim predstavnicima, već je kao zadrti šoven, strašan megaloman i još strašniji nasilnik tražio — aminaše i pužavce, koji će se s jednu stra* nu razbacivati blistavim frazama o jedinstvu i ravnopravnosti, a s dru* F E L J T O N. lutno nesposobna da primi nepo* sredno staranje o celokupnoj upra* vi u zemlji. Ministarstva niti su qr« ganizovana shodno administrativ* nim potrebama države, niti raspo* lažu potrebnim, sposobnim perso* nalom. Mislimo da u ovoj tačci neće biti spora, i da niko, ko iole poznaje rad i organizaciju mini« starstava za pojedine upravne re« šore, neće tvrditi da su sadanja mi« nistarstva sposobna za ovako kru* pan državni zadatak. Da li se mi* nistarstva mogu reorganizovati, preporoditi, snabdjeti i novim i brojnijim osobljem, i tako osposo* biti za .cjelokupno upravljanje ad= ministracijom, г.а to pitanje mi gledamo yrlo skeptički. Drugi uslov odnosno saobraćajnih veza još manje postoji u našoj kraljevini. Kad se pomisli samo "kolika je u* daljenost pojedinih krajeva od pre* stonice, i koliko će desetina godi* na sve ostati tako po starom, mo* ra se priznati da u pogledu komu« nikacija, jedan centralistički sistem organizacije najmanje bi bio pogo* dan. Treći uslov, koji se tiče jedno* likosti upravnoga prava tkođer ni« je ostvaren u našoj državi. Narav* Skopljanski »Privredni Glasnik« no, if toku,vremena izvršiće se po« silno se pjenuši na vodstvo san* stepeno unifikacija adminstrativ* džačkosm'akedonskih muslimana, nog prava, gli taj pošao zahtijeva što mu tie će da raportiraju o svo* i vremena i mnogo prethodnih stu* jim zaključcima, pa u broju od 5. augusta iznosi ovu denuncijaciju: •dija. Prema sadanjem stanju stvari, ako bi se htio sprovesti centrali* »Kad se prošle nedelje jedan od stički sistem uprave i pored razno* naših urednika pojavio u džemijet vrsnosti provincijskog upravnog da potraži nešto obaveštenja o o« zakonodavstka, to bi značilo štvo* nome šta muslimani većaju pri za« riti u svakom ministarstvu još i za* tvorenim vratima, odgovoreno mu sebne podsekretarijate za svaku je da će odluke biti publikovane provinciju. Taj ogromni aparat bi preko »Haka« od četvrtka. Izašlo je toliko bio glomazan i skup, da bi od tada još nekoliko brojeva »Ha* se pojavljivao kao pravi anahroni* ka«, ali se nije našlo za zgodno da zam u današnjem vremenu koje se donese makar i jedna beleška traži brzu, jeftinu i što neposred« da se u opšte i konferisalo. Odluke su ostale — džemijetska tajna. Sli« niju upravu. Kad su telinički razlozi protivu čno tome smo radili, i mi kad smo pre oslobođenja podrivali tursku centralizacije uprave, onda se o o* nim drugim razlozima oportunosti carevinu. Vremena se menjaju, pa i ljudi. Ranije smo tursku državu i praktične potrebe naroda iz po« rušili mi, a danas ruše našu — Mu« jedinih krajeva i ne moia naročito govoriti. Ali, potrebno je istaći to. slimani. Ko ima oči, neka vidi, i da je naš narod u pojedinim kra* uši, neka čuje!« jcGma ' navikao na svoju, nepo« Nije se čuditi ovom postupku g. srednu upravu, i da se ta pokrajin« Gliše Elezovića, jer je on, kao biv* ši osmanlijski fcajmakam u Make* ska uprava može i smije ukinuti, bez opasnosti po dalje posljedice, doniji, znao šta je radio i kako se je pretvarao. No ne treba da svakog samo u slučaju ako bi se na mjesto pokrajinske uprave dovela bolja, drži tako niskim i da poštenim ljudima, koji se bore za građanska celishodnija i pravičnija uprava, pa makar ona bila malo i sporija prava, podbacuje onako nisko za« od pokrajinske uprave. Smije li nimanje. To je sramota i za detek* se pak prema sadanjim prilikama tiva, a kamo li jednog novinara. naše centralne administracije, tvr« diti da bi centralna uprava, koja bi zamijenila pokrajinske uprave, u istini bila i bolja, i celishodnija, i pravičnija od pokrajinske uprave? Mi mislimo da se to ne može tvr* G. dr. Lazar Marković, profesor diti, i zato smatramo da se i iz beogradskog univerziteta i član ko* ovoga razloga ne može ozbiljno mi« misije za izradu ustava, objeloda« sliti na jedan centralistički sistem nio je u »Novom Životu« članak administracije.« pod gornjim naslovom, u kojem na* Ove zaključke treba tim više ci* kon svestranog raspravljanja ovogo jeniti, što je do njih došao priznat vrlo važnog pitanja dolazi do ovih stručnjak, koji je kao član odbora zanimivih zaključaka: za izradu .ustava imao prilike da u* »Što se tiče organizacije Central, pozna upravnu organizaciju u svim nadleštava, ta je orgatizacija, pre* dijelovima naše države. ma svom sadašnjem sklopu, apso* gu sviđati svoj posao i ru* šiti najprirodnija prava čovjeka i građanina. Samo je on mogao trp« jeti i štititi strašnu upravu jednog , Ate Šole i zaministriti a kasnije za« naćelničiti jednog. Uroša Krulja koji je morao »poletjeti« čak iz male Bjeline, da i ovdje kod vas bude mimoiđen nesamo od musli* mana i katolika, već i od Srba pra« voslavnih. Vi ga znate bolje nego ja. a znate i za njegov balkanski ski povik u nar. predstavništvu i odvratni članak u »Dcmokratiji«. Pa Šćepan Grgjićl Ko bi još ova* kog čovjeka držao na stolici povje« renika za prehranu i ko bi drugi osim Pribićević potrpao njegove korupcionističke ‘ poslove u ovom resoru? Ko bi drugi trpio glasovitu »berzu« u hotel Evropi? A kakvu je spremu pokazao taj Grđić u škol« skom odsjeku? Zar je dovoljna kvalifikacija to, što umije prikra* ćivati muslimanske đake? (Nastaviće se.) Bilješke. ! ; i 0 nemogućnosti centralizma u administraciji. : . (в8) privlačilo, nešto što je bilo između srca i svega onoga što je značilo »narod i ideju« Rene je "razmišljala o zadnjim riječima dra Periklesa: — pođi tamo, nađi mir šuojoj'duši. jer si ti za stvar dosta trpila. Rene je razmišljala Ispružena na divanu o jed­ noj mogućnosti, da potraži Ihsana i- da mu rekne: Ponovo dolazim sa srcem, da ga primiš, ili pogaziš... A za, tim je bacila pogled na Jildiz i pomislila: To se moia srušiti. .. Ja ču dati znak, a trojica njih će izvršiti... • Rene elektrizovana ovom pomisli ustane sa sto­ lice i pode prema izlazu iz bašče. Na izlazu je susrela jednog starog poznanika i brzo zaklonivši se šeširom prošla mimo njega. Na ulici, К°ја je u ovaj čas — bilo je podne — bila vrlo živahna susretala je dosta poznatih. Jedna gospodja, njezina klijentica zaustavila se za njom. Rene je prešla na trotoar i okrenula u pokrajnu ulicu a odatlen ispred grčkog sjemeništa u gostio­ nicu. Tu je ručala u samoći, a za tim otišla u hotel, gdje je hašla kartu za Магу Maetling. Na večer se je po tomu trebala sastati u hotelu »Palače«, s jed­ nim Englezom radi »obiteljskih stvari«. Rene je znala, ko se krije pod tim Englezom, pa nije podavala to­ liku važnost. Pa, to su bili oni koji su s njom došli i koji će sada ponovo pokušati, da ožive mladogrčku ideju u Turskoj. Rene se osjećala tmorenom, pa je pošla, da se odmori, da razmisli bar na čas o tom životu, koji ju je opet svom silom zaratio. Jedna sila, koja ju vukla u Carigrad; — uspomena, koja ju je progo­ nila u Grčkoj ponovo je zahvatila, pa je Rene po­ čela misliti o nečemu što ju je plašilo i u isti čas Na večer je iznenadila Renu vijest »The'Levant Heralda" u kojem je prefektura carigradske policije javljala, da će se zaplijenjeni imetak Aleksandra Logotetidesa i njegove nasljednice Rene prodati sutra javnom dražbom. Pokretnine i kućni uređaj proda­ vače se u kući na licu mjesta, a dućanske stvari u Baluk pazarima. Za obe dražbe određena su tri ddna, te će se stvari moći tom prilikom i pogle­ dati. Kada je Rena pročitala ovu obavijest zamisli se čas, a onda rekne sebi: »Šta se može učiniti? A meni i onako više ne treba ...” No za ovim rodila se želja u njoj, da pođe tamo i pogleda iz prikrajka, kako se prodaje njezin namještaj, njezine one sitne i krupne uspomene. Osjetila je želju, da još jednom to sve pogleda i bar da kupi koju uspomenu. Tu će viditi kako drugi kupuju ono što je njezino bilo, ono što je slušalo i vidilo njezine najskrovitije tajne. Vidjeće sve a ne će smjeti protestovati, ni zaplakati ... Naručena večera stajala je pred njom. Rene je još tupo zurila u novine i ponovo čitala policijsku A. Hifzi Bjeievac: Rene Logotetides. Spoj 18' .»PRAVDA* — »ПРАВДАЈ XXIII. objavu i svoje ime. »Ostaću sada bez išta... Biću siromašna i na teret svome aarodu, jer sve ono što je moj otac teškim radom stekao zaplijenjuje sada država, da se naplati, što me je u zatvoru držala... Nije mogla večerati. Tek je uzela komadić kruha, ali joj je stao na ustima. Vilice nisu mogle žvakati. Nešto je stiskalo u grlu, a duša osjećala potrebu da zaplače. Naruči konjak i popije dvije čašice. Pokuša opet jesti, ali nije mogla. Uzme još. čašicu konjaka pa onJa ustane i ode u sobu i tek što je stupila na vrata učini joj se u po­ lumraku, da vidi pred sobom gomilu svjetine, zapr­ ljane. pretrge i šarale, kako razgledaju njezine dra­ gocjenosti i jagme njezino dobro. Jok, Rene je tačno vidila, kako se iznos'e tepihi, zastori, namještaj, ka­ ko se njezin dom ispraznuje, ostaju goji zidovi . . . A poslije će i. kuću prodati... Rene Logotetides ostaćc bez ičega — pa će morati samo radom svoga umijeća stvarati sebi novu eksistenciju! Stvarati će je ako bude trebalo, ako ostane, ako djelo uspije i uskrsne sloboda... Radom će poći U budućnost,jer konačno budućnost i mora biti sazidana samo na radu i — radom No opet ona tuga, što ju je osjetila u času kada je u duhu gledala zamišljeni dan prodaje nje­ zino dobro, mučila je. Čas za časom odmicao, mrak se uhvatio;.— noć odmicala, a Rene sjedila na di­ vanu gledajući kroz prozor jednu žmirkajuću svje­ tiljku. I negdje pred zorom usnula. (Nistariće se). �Politički pregled. javlja, list »A1 Mokatam« piše, da menfarnoj zajednici kao obični Emir Fajsal namjerava sa svojim šlager demokratskoga ministra, da bratom Zeidom preko Aleksandri« može pa drugoga svaliti odgovor« je otići u Englesku. nost, jer ne može da zadovolji po« UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. trebama, premda je kod svoga na« Protest KemaLpaše kod Mille« Pregovori prekinuti. »Jugosla« .stupa izjavio, da državna blagajna randa. »Chicago Tribune« javlja iz venski List« javlja iz Beograda: ima dosta novaca i da će on moći Carigrada: Dok čete Mustafe Ke« Radikali pretresali su 9. o. mj. za« dotirati sve potrebe. Pokazalo se maLpaše izvađaju napadaje na Gr« htjeve, koje su demokrati pođnije« do sada, da je on, prema srpskom ke u blizini Balikesera i Bruse, do? li preko Dra Davidovića. Zaklju« ustrojstvu ministra financija nala« šla je jedna delegacija Kemalista čili su da ne pristanu na slobodni zio novaca za ministarstva, koja bi u Smirnu, da ondje pregovara o izvoz pšenice, pa ma i u ograniče« mogla demokratima pribavljati primirju. Jedan dalnji znak za ne« glasova, dok za potrebni ugalj kod noj količini. Također nijesu. pri« sigunost položaja Kemal«paše jest, stali na ukidanje Središnje zadru« željeznica, za nabavljene stvari že« da su mu nacionalistički vođe od« ge odnosno njeno ograničenje na Ijeznica i pošta u inostranstvu nije bili 50.000 ljudi, koje je morao pri« ■ statistički ured. U agrarnom pita« rjalazio novaca za isplatu. Te su miti bd Enver«paše. — Nova čari« nju traže radikali, da isplata haka pojave danas u političkim krugo« gradska vlada proglasila je mani« započne 1. septembra i da agrarni vima na pretresu, pa će one bitno fest, u kojem poziva na borbu pro« utjecati i na razvoj krize. ministarski odbor mora riješiti sva tiv Kemalista. — Mustafa Kemal načelna pitanja glede agrarne re« Komisija za razgraničavanje iz« poslao je dugi apel na Milleranda, forme. Demokratski klub zaključio među Jugoslavije i Austrije. U ne« u kojem protestira radi zaposjed« je, da ustraje na svom stanovištu. djelju došla je u Maribor komisija • nuća Carigrada, te izjavljuje, da je Iza njegove sjednice, koja je traja« za razgraničavanje između Austri« ignoriranje Halifata i povreda sve« la do 8 sati uputili su se Davidović, je i Jugoslavije. Komisija broji oko tog prava Islama. Drašković i Pribićević Dru Vesni« 50 osoba. Jugoslaviju zastftpa ge« Tajni ugovor između Austrije i ču, da mu saopće ovaj zaključak, neral Plivelić, a dodijeljen mu je Rusije. Iz Pariza javljaju: Saop« ali ga nijesu našli, pa su to učinili kao stručnjak major Koser. štavaju iz New«Yorka telegrafski, tek danas prije podne. Na sastan« Na novinske napadaje. Beograd« da je američki ministar spoljnih ku danas 'prije podne konstatova« ski »Progres« donio je napadaj na poslova objavio tajni ugovor za« na je nemogućnost sporazuma u | predsjednika ministarstva g. Ves« ključen u toku prošlog mjeseca iz« pitanju izvoza. Demokrate su od« nića i to. da je dd države primio među Rusije i Austrije. Glavne od« bili također zahtjeve radikala gle« milijun dinara za potpomaganje redbe ugovora glase: Austrija' se de agrarne reforme. Radi toga se srpskih obitelji u inostranstvu, a obavezuje da će ostati neutralna došlo do uvjerenja, da su daljnji on da je taj novac zadržao sebi. u slučaju rata protiv Sovjetske Ru« pregovori suvišni, pa je Dr. Vesnić Na ovaj napadaj izjavio ie g. Ves« sije i da će spriječiti pralos preko poslije podne otišao u dvor, da po« nić, da se za sada ograničava na svoje teritorije ratnog materijala vrati svoj mandat. izjavu da su se u pariškom poslan« namijenjenog neprijateljima - Rusi« U dugoj audijenciji razložio je stvu, vodile knjige o prilozima i je. Uspostavljanje ekonomskih i Dr. Vesnić Regentu vanjsku i unu« njihovoj upotrebi, da su one otvo« trgovinskih odnosa odmah, Kome« trašnju situaciju, te razloge zašto rene za svakoga i da su uz to svi ti sari bivše mađarske vlade, koji se nije moglo doći do sporazuma.’Re« prilozi upotrehljeni na određenu nalaze u Austriji, bić^ pušteni na gent je iza toga apelovao na stran« namjenu, te da od njih nema više slobodu i daće im se pomoć da ke da popuste i omoguće zajednič« ništa u blagajni, pariškog poslan« stignu u Rusiju. ki rad. Nakon audijencije sastao stva, preko svih ostalih potvaranja se Dr. Vesnić.sa vođama parlamen« Provađanje -blokade protiv Ru« u tom*i u ranijim sličnim napadi« tame zajednice, s kojima je do 8 sije? Iz Londona javljaju: Britan« ma prelazi g. Vesnić sa odvrat« sati u večer konferisao. Ušljed Re« ski admiralitet dao je bezžični na« nošću. gentovog apela situacija je u, ve« log svim zapovjednicifna brodova čer bila mnogo povoljnija nego u VANJSKI POLOŽAJ. za pomorsku blokadu protiv Rusi« podne. je. Svi laki brodovi su otplovili iz Izigravanje Ćehoslovačke po an« »Rresbiro« također potvrđuje engleskih voda, a flote u sjevernom gornju vijest, donesavši jučer ovaj .tanti. Iz Praga javljaju: Konačnim i sredozemnom moru dobile su na« riješenjem konferencije predstav« brzojav iz Beograda: »Danas su se log, da se drže pripravno. Krassin nika velikih sila u Parizu, kojim je u predsjedništvu ministarskog sa« je o tim pripravama obavješten. bio priznat Čehoslovačkoj Repu« vjeta ponova sastali Vesnić. Nin« blici tješinski revir ugljena, odlu« Što će Rusija zahtijevati na lon« čić i Janković s jedne, a Davidović, čena jerbila ujedno i podjela i tran« donskoj konferenci? »8«UhrAbend= Drašković i Pribićević s druge stra« sportovanje toga ugljena za Polj« blatt« javlja iz Kopenhagena iz in« ne, da još jednom pregledaju me« sku.’Ova posljednja odluka teška formirane strane: Dođg li do mi« đusobne uslove političkih grupa za je za Čehe i bolna, jer ovo je mije« rovne konference u Londonu, to obrazovanje nove vlade. Ovom pri« će 'sovjetska Rusija u bilo kojoj Sanje antante u ekonomske odnose likom konstatovano je da se do između ČehoslovaćKe i Poljske, formi priznati stare dugove Rusije. sporazuma nije moglo doći i da se tangira ne samo egzistenciju čeho« ’ U Moskvi su mišljenja, da se u prema tome —. pregovori prekida« slovačke industrije, nego i ekonom« ovom pravcu učini antanti konce« ju«. ' ske odnose ćehoslovačke države šija, ali će zato Rusija zahtijevati, Novi uzroci krize. »Hrvat« jav« prema prijateljskim državama, ko« | da se prizna pravnim nasljednikom lja iz Beograda. Koncentracijom jima bi'Cehoslovačka mogla i htje« carističke Rusije. U tome slučaju je kabinet bio u petak malone go« la da pomogne sa koksom i uglje« će sovjetska Rusija zahtijevati, po« tov. U subotu 7. o. mj. demokrate što nije bila prisutna kod sklapa« nom. izađoše sa svojim mišljenjem i za« nja mirovnih ugovora, da se o svim htjevima o trgovačkoj politici. Dok • Pregovori između Italije i Grčke. svjetskim pitanjima povede nova Po »Corriere della Scra« traju još se ne riješi pitanje slobodne trgo« diskusija, te će staviti ove predio« uvijek u Parizu pregovori između vine i slobodnog izvoza svih pre« Venizelosa i tamošnjeg talijanskog .ge: 1. Opći mir na temelju 14 tača« hranbenih artikla, ne može se ni o ka Wilsonovih; 2. nikakvo miješa« poslanika. Italija traži neograniče« čemu drugom razgovarati. U trgo« nje u nutarnje ruske prilike i 3. ni posjed otoka Rod i veli, da Grč« vačkom pogledu za izvoz ima se Njemačka i ostale pobijeđene dr« ka nije ispunila obveza stvorenjh dokinuti i izvozna centrala kao i žave pozivaju se pregovorima kao. između Venizelosa i Tittoni«a, a središnja zadruga. Dozvola za 15 ravnopravni članovi. U Moskvi su hiljada vagona pšenice ima se od« I izim toga predbacuje Italija Grč« na čistu o tome, da ove zahtjeve koj da je ona potpomagala alban« mah podijeliti za izvoz. Da se ne antanta neće primiti, ali se nadaju, ske ustaše oružjem. Engleska di« prekorači taj broj, ima se osnovati da će ovi predloži povećati sveop« plomacija čini sve moguće, da do« ured, koji će registrirati, koliko se đe do sporazuma, pa je i iz ovog j ći svjetski kaos i boljševičku pro« je izvezlo. Za slobodni izvoz napo« razloga ponovno odgođen potpis i pagandu u drugim zemljama. se se zalaže dr. Voja Veljković i turskog mirovnog ugovora, koji je I dr. Fr. Poljak, dok drugi demokrate Englezi se povlače u Perziji. »Ti« imao uslijediti već u subotu. mes« javlja iz Teherana, da su se n^ bi na ovom pravili tSko velikog Novi turski kabinet. Kako »Mor« I engleske čete povukle iz Mendžila pitanja. Po svemu se opaža, da de« __ ________ od.Tebe« _____ mokratima nije ozbiljno stalo do : ning Post« piše, konstituisao je ve« I u„ Kazvin. 60 kn^dšljeno liki vezir Damad«Fcrid paša po« 1 rana, pošto je zaprijetila velika o« koncentracije, već traže samo po« pasnost od Džangala, koje podu novno kabinet, uzimajući u obzir vod, pod izlikom kojega, bi razbili želje saveznika. Tri ministra sa na« piru boljševici. Ovaj uzmak je u koncentraciju. cijonalističkim tendencijama is« Teheranu probudio pravu konster« Radi toga novog stanja, što je i stvoreno, u nedjelju ne će biti ni« I klj učeni su. Drži se, da će se veliki naciju. _ i vezir znati braniti od reakcijona« kakvih pregovora. U ponedjeljak Više engleskih odjeljenja napad« raca. Odluka da će se mirovni u« u 14 sati zakazana je ministarska nuto u Iraku (Mezopotamiji).’ Iz govor potpisati, primljena je u Ca« sjednica. Ta će se sjednica baviti Londona brzojavljaju »Le Temps«« rigradu sa resignacijom i gotovo po svoj prilici i situacijom, koja je u: Jedno engl. službeno obavješte« hladnokrvno. nastala zbog postupka ministra fi« nje javlja, da se nemiri nastavlja«* nancija, demokrate Koste Stojano« Mali neuspjeh Grka u Anadolu. ju u dolini donjeg Furata (Eufra« vića. On je naime obustavio ispla« Ageniciji »Radio« javljaju iz Lon« ta). Željeznica iz Bagdada u Hille tu svih računa i votiranih kredita dona: Brzojav iz Izmira (Smirne) više je puta prekinuta. Ipak nije ža saobraćaj, za pošte, za poljopri« javlja, da su u odsječku oko Fila« bilo organizovana ustanka u okoli« vredu tako,, da prijeti potpuni za« delfije (po prilici 130 km od Izmi« ni Hille. Britanske su straže na vi« stoj, ako ne i štrajk radništva zbog ra), iza žestokih bojeva od 24 sata še mjesta napadnute, ali su protiv« toga postupka. Ministarstvo mora grčke čete morale uzmaknuti pred pici odbijeni: međutim je-engleska voditi poslove do sastava nove vla« turskim silama, sastavljenim od re« posada u Divanijje uzmakla pre« de, pa je potrebno, da se i taj po« dotnih vojnika i dobrovoljaca, koji ma Hjn«Aliji. O garnizoni u Kufa« stupak uredi. su stigli iz Armenije. Grci su izgu« mu nema vijesti. Jako izviđničko bili 155 mrtvih, ranjenih ili izgub« Skandalozni postupak ministra odjeljenje, koje je poslano 24. jula Ijenih. S druge strane je jedno tur« u Hille, napadnuto je od urođeni« financija. Posljednje razlaganje sko odjeljenje udarilo na zasjedu ministra financija Koste Stojanovi« ka, ali mu je pošlo za rukom, da i posve uništeno.. (»Le Temps«). ća u klubu demokratske zajednice oružjem u ruci prokrči sebi put i da se vrati u Hilie. Ovo je odjelje« o financijalnim prilikama države Putovanje emira Fajsala. Neki stvorilo je takovu situaciju, da će dan prispio je emir Fajsal iz Dera« nje izgubilo puno konja, mnoštvo o tom morati biti govora u današ« je u Haifu. Počasna straža dočeka« mazgi, 1 poljski top i 12 mitralje« njoj sjednici ministarskog savjeta. la ga je pri dolasku. Emir je gost za. Imalo je 60 momaka onespo« gradskog guvernera. Kako »Times« To razlaganje se smatra u parla« sobljenih za boj. I ; I I I ; , Moskovska »Pravda« o politici • boljševika. Boljševički službeni list »Pravda« koji izlazi u Moskvi do« nosi značajan članak u kom se na« laži ovaj pasus: »Čas oslobođenja radnika i seljaka je kucnuo. Volja ruskih armija da pobjede manife« stiraće se onog dana, kad one bu« du stavile crvenu zastavu ria Var« šavu. Uskoro će da nestane bur« žoaske i kapitalističke Poljske. Na njeno mjesto mi ćemo postaviti komunističku Poljsku vladu koja će činiti vezu između socijalističke Rusije i revolucionarne Njemačke. Naše će pobjede uticati na prego« vore u Londonu, jer ruska crvena armija neće prestati da se bori pri« je nego što izvojšti pobjedu.« U toku jednog drugog, članka »Prav« de«, nalazi se ovaj pasus: »Novi pregovori ni u čemu neće sličiti na pregovore u Brest«Litovsku, jer ru« ski su sovjeti dosta <ianas jaki da ne osjećaju potrebe za kapitulaci« jom. Mi ne treba da zaboravimo da je naš diplomatski uspjeh ot« kupljen teškim žrtvama. Garancija za naše buduće .uspjehe leži u raz« dijeljenju Poljske i porazu generala Wrangela.« Turski nacionalisti i boljševici. Turski nacionalisti sli dobili mili« jon rubalja u zlatu i stoje stalno s boljševicima u tijesnim vezama. Mustafa Kemal je poslao Bekir Sa« lihbega u Moskvu da zatraži novi predujam nđvca i municiju. Rusija prihvaća antantine uvjete. »Figaro« javlja, da je u zadnje vri« je'me engleska štampa veoma opti« mistična. Kamenjev je naime na« vodno izjavio, da će sovjetska vlada prihvatiti zahtjev i zadnji u« vjet, o kojem se je još4raspravlja« lo naime o bezodvlačnoj obustavi napredđvanja crvene vojske. »Ex» celsior« javlja, da je između engle« skog kabineta i članova Kamenjev« Ijeve delegacije zaključen privre« meni sporazum. Za obustavu ru« sko«poljskih neprijateljstava oda« bran je jedan dan iduće sedmice. Od toga dana dalje ostaće nepri« jateljske vojske na onim pozicija« ma, gdje će se nalaziti u času pri« mirja. Poljska se obvezuje, da od onog časa dalje neće više uzimati dobrovoljce* pod oružje, a savez« ničke će vlade odmah obustaviti sve pošiljke ratnog materijala Polj« skoj. Kako piše »Petit Parisien«. o svim tim pitanjima postignut je sporazum, samo su ruski delegati tražili, da se obrazuje komisija, ko« ja će nadzirati izvršenje ovih uvje« ta sa strane Poljske. Engleski mini« stri navodno su na to pristali uz uvjet, da ruski članovi te komisije ne će propagirati boljševičke ideje u Poljskoj. Kamenjev je brzojavno zatražio od moskovske vlade, da taj sporazum ratificira. e Domaće vijesti. Općinski izbori u Beogradu. Iz Beograda BJvljaju: Doznaje se, da su prekinuti pregovori između ra« dikala i demokrata u pitanju op« ćinskog odbora, tako, da će na iz« borima. koji će se vršiti 22. kolo« voza t. g., demokrati i radikali po« ći sa posebnim listinama u izbornu borbu. Liječnički kongres. Ministar na« rodnog zdravlja odobrio je tri da« na odsustva bez putovanja liječni« cima Jugoslavije da mogu poći u Zagreb na kongres, koji će se obdr« žavati 6. do 8. septembra ove god. Upisivanje u trgovačku školu za sva 4 razreda počeće 1. septem« bra a trajati uključivo do 4. toga mj. Upisivatiće se od 8—12 sati do podne. Ko se želi upisati, mora do« ći u pratnji roditelja ili staratelja i donijeti školsku svjedodžbu, te rodni list. — U školu se pri« maju i djevojčice kao redovne uče« niče. Potpore za trgovački studij. Dru« štvo apsolvenata trgovačkih aka« demija u Sarajevu javlja svojim članovima da^-e početkom septem« bra Q. g. podijeliti četvorici najpo« trebnijih molitelja po 500 kruna potpore ža studiranje na visokim trgovačkim školama. Molbe treba poslati društvu do 31. augusta 1920. Muslimansko dobrotvorno dru« štvo za sprečavanje prosjačenja i potpomaganje sirotinje u Jajcu. �Страва 4. Strana ЛИАВДА Svjesni i napredni muslimani gra« da i kotara Jajca, opazivši potrebu, da se stane na put prosjačenju, ko« je u zadnje doba sve više raste i da muslimanskoj sirotinji u gradu i kotaru dade prilike poštenoj za« radi, osnovali -su pred kratko vri« jeme društvo, koje nosi gornje inie. U odbor su izabrani i to: predsjed« nik g. Abdulah ef. Maranjak, pot« predsjednik g. Mujaga Sarač, taj« nik g. Ibrahimbeg Kršlak, blagaj« nik g. Fadilbeg Začiragić; odbor« nici bez funkcije gg. Rušidbeg Kož« beg, Mustafa ef. Okić, Mehmed ef. Popaja„ Bećiraga Makić, Ahmetbeg Aganović i Hasan ef. Vinčević. Za zamjenike: gg. Dervišbeg Cerić, Mujaga Hrusto i Remzo Jašarović. Za revizore: gg. Šakir ef. Begić, Mahmutbeg Kapetanović , Šerif ef. Muzur. Za dobrotvore ovog društva, ko« ji uložiše jedanput za uvijek po 500 K upisala su se gg.: Lutvaga Zjajo, Šerifđ%a Šaračević, Mehaga H. Osmanović, Edhem ef. Bahtija« rević, Šakir ef. Begić, Fadilbeg Za« čiragić, Nurudinaga Sarač, Mujaga Burek Suljagin, Mujaga i Hađo Bu« rek Begini, Suljaga Hrnjić, Ibrahim Mađo i H. Muharem Zjajo. Za u« temeljitelje koji uložiše po 200 K prijavila su se sljedeća gg.: Mah« mutbeg Kapetanović, Mujaga Sa« rač, H. Sejfo H. Osmanović, Ah« met ef. Škrgo, Fehimaga Šaračević, Zuhdi ef. Žužić. Čamil ef. Mulao« , merović, Mehmed ef. Šaračević, Žužić Hasanaga, Imširbeg Imširpa« šić, Mustafa ef. Vehabović, Saliha« ga Sarač i Rušidbeg Kožbeg, te još preko 250 redovitih mjesečnih čla« nova. Prigodom svadbe vrijednog i ob= ljubljenog građanina Smailage H. Osmanovića, sakupljeno je u korist gornjeg društva 3,78 K, uslijed čega .se darovateljima najljepše zahva« Ijuje. Umoljavju se i ostala braća mu« sliamin, da što više ovom društvu pomognu. Sobekov postupak sa strankama. Agrarni referent kod ovdašnjeg ko« : I tarskog ureda g. Sobek ponaša se prama muslimanima vrlo drzovito. ; Naš prijatelj M. B. imao je neki dan kod njega jedan vrlo hitan po« sao, kojega mu Sobek nije htio o« baviti. Radilo se samo o tome, da stavi svoj potpis na gotov akt, аНФ je g. Sobeku preče primati Nikolu ■ Divljana. i druge, a gospodina B. otjerao je i rekao mu da dođe sju« tra. Mi ovoga tuđinca upozoruje« ! mo, da posveti malo više pažnje | muslimanskoj sirotinji i da je ne 1 izgoni iz ureda, koji nije zato, da I se u njemu razmeću gospodstvom ! kojekakovi dotepenci, nego da slu« I 1 že narodu; čiji hljeb jedu. Mi smo proti ovome čovjeku i j tanije dobivali mnogo pritužaba, ali 1 smo držali, da su to samo nehotič? ■ I ni propusti. Zato ćemo u buduće . Број Brn' 187 .PRAVDA' ’malo bolje pripaziti na njega i nje. gov postupak prema našem svijetu. Kamo ćumur? Čim se pročulo, da će željeznica poskupiti, odmah je nestalo ćumura u svih trgovaca. Oni ne primaju više narudžaba, jer da im je dovoz ćumura obustavljen bd strane rudarske vlasti pa ne mogu odgovarati za narudžbe. Ali ko plati K 54 za jedan metar, taj ipak može dobiti ćumura. Ovu ne« dopuštenu lihvu tjeraju trgovci sa ćumurom na sramotu ureda za po« bijanje skupoće, koja uguši širo« mašne Slojeve* naroda, a niko mu neće da pomogne, ko je za to po« zvan. Isto su tako date slobodne ruke seljacima, koji sa drvima i dr« venim ćumurom tjeraju najgoru lihvu i sadiru nemilosrdno narodnu kožu. — Gdje je vlast, da uredi o« vu stvar? Gdje su cijene za ćumur i drva, kad se svemu drugom" uda« raju? Smiju li seljaci prodavati dr« veni ćumur 2.50 K po kili?, a tovar ■ drva po 50 K? Hoće li se udariti cijena* ćumuru? Kakav treba da bude sudac. Pi« šu nam iz Zenice: Ovih je dana premješten sudac gosp. Koprivica, koji radi svoje pravednosti, zaslu« žuje naročitu pažnju. U nas je teš« ko naći činovnika, da je za sve građane, bez razlike vjere, dobar i pravedan i da svak žali njegovu promjenu, kao što je to slučaj kod gosp. Koprivice. Ne ostavlja nam iza sebe u miraz mržnju i klanje, kao drugi, nego ljubav i poštenje, što mu služi na čast i ponos. Ono, što je postalo skoro mrtvo slovo, to je vodilo gosp. Koprivicu u nje« govU zvanju: Zakon i pravda! Ni« jedna sirota ne izađe od njega suz« na oka, nijedan se ne potuži, da je njegovom osudom nezadovoljan ili da je bez razloga kažnjen. Svakom se lijepo javljao, a u službi strog i bez ikakva obzira energičan. Ne obazirući se na vjersko i nacional« no uvjerenje stranke, jednako je bio pravedan Muji, Anti ili Jovi, što je danas rijedak slučaj. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom Bajrama sakupio je mj. odbor J. M. O. u Bijeljini dobrov. priloga za »Pravdu« u iznosu od K 564, a darovala su slijedeća go« spoda: Po 100 K Hifzibcg Gjumi« šić, Mehmed«Alibeg Pašić: po 50 K Nurudinbeg'Kapetanović; po 40 K Ahmetaga H. Salihović i Rifat« beg Rifatbegović; po 20 K Hifzibeg Zulfikarpašić, Safetbeg Ljubović, Hamdibeg Pašić i Hasanbeg Salih« begović; po 10 K Jusuf H. Saliho« vić,. Eminbeg Muratbegović. Omer« aga Imamović, Kasim eff. Krehić i Mula Mustafa Nakič; po 5 K Meh« medaga Mehmedefendić i Alija Smaić; po 2 K N. N. i N. N.; po 60 K N. N.; po 30 K H. Muharem« beg Pašić. Plemenitim darovatelji« ma najljepša hvala! Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i HercegoBinu (d. d.) н багајвви DiseRla tat u п!и iM&mln шИтЈша. 8киђ niiti I Ш1ВД1 g tatijnstn 5HS.Ta tailstn. Мм »I li и|Mr u Hobi klinci I trtite iml№ 0кнД< m шјепјоои poslove I bunom Ntagi I Вајв iiianili I ipmluclliki brUlti. — Hupull li "I mtl. tn mti Fakt, i pglHlto m МјвГп« . milji ou DUllniSI. 3,080.330 HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo ■ Brzojavi: Trgovačka banЦа, Sarajeva - Interunban telefon: Zli Elegantna Moj brat * Prodaje se Uzeir Burek , iz Sarajeva, bio je u austrijskoj vojsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pis^io iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se jo u Skadarskom jezeru utopio. Umoljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. " za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za V« sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. - — Upitati u administraciji lista. Sarajevo. M. Bohn&Co Zsomi;olya, Banat Prodaje se njenom građanstvu da sam preselio jedna dobro iduća Jugosl. narodnu kuhinju ispred Imareta u PAPIRNICA ♦ Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane Čast mi je javiti cije­ Veisil Burek Halači ni. br. 10: dobar Hromi i crijep MLIN (Dachziegel) Kralja* P^tra ulicu. t HAMDIJE KOPČIĆA ♦ i* svih preporučuje svoje bogato stovarište vrsta papira, kancalarijskog i Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor.-— Cijene vrlo umjerene. 4 školskog pribora. — Naručbe se $ obavljaju brzo 1 točno 2 Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Murat Balićevac obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dru­ gog posla. Za adresu upitati u uredništvu. spavaća soba; trpezarija sa ćilimima prevučenim stolicama i kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir- solidan namještaj za kuhi­ nju i ptedsobl|e;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Zavidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1, kat desno 15, Koševo. Ceptralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul, br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Prodavače se ja v п o m 1 i c i taci j o m na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 Zahidbega Popi ere u Sarajevu, Toplik ulica br. 9. Šaljite odmah pretplatu Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Tontiula UullllulU W 0 II U Члпа1РП11 "ИИ|в1в: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, UUl UjuVU> Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, ' 1,1 ' — Goražda, Ko: Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, banski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital 20 milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Primi kn iliiu uitipitn H I. i L HsiltirKtaitl getirili i Гпц nngUi iruitn u «l|itrii|c i«ti» nezgoda i ttrfi, m irstl osiguranja. Vi Štamparija Daaiel & A. Kajoa, Satajavo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/725ddf88aaf6a84dbe3df781ebbef53e.pdf 7cb6847cc907c3185264631c29fdf6af PDF Text Text u Kotavcm. nlaćzna. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrsđujB FBdsbcioni odbar. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. ГЛАСИЖО ЈУГОСЛЛВВНСКВ Broj S3 (188) Sarajevo, subota 14. avgusta 1920. (30. zilkade 1338.) Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostarskoj skupštini. Izvinite što mi zdravstveno sta« nje ne dozvoljava biti opširniji i hvala na pažnji. (Burno odobrava« nje.) Iza njega uzima riječ član našeg I Centralnog Odbora g. profesor S a« lih e f, B a 1 j i ć. (Nastavak.) 6 se i time posluže u našoj borbi pro« ti njihovom teroru i nasilju. No i Svršetak Korkutovog govora. u tom nam'podvaljuju. Da mi ni« Sarajevo, 13. augusta. Kao što je u upravnu službu po« jesmo anacionalni, dokazom je či« »Beogradski Dnevnik« u 126. bro« stavio .te i take tipove, tako je Pri« njenica, da ni samim Trucima, koji bićević i u Narodno Predstavnik su preko 400 godina ovim krajevi« ju sa potpisom g. Krste Cicvarića' štvo proturio sve same sile, ma gospodarili, nije uspjelo, da svoj u članku pod naslovom: »Avram, koje će o svemu šutjeti i pomoću jezik u našoj domovini prošire. Korošec, Korkut«, pravi paralelu kojih će,izvršavati sve svoje pro« Tačno je da naše mase nijesu još između gg. Dra Korošca, Dra Hra« htjeve. Spomenuću neke koji upa* plemenski osviještene, ali sve«nji« snice, Korkuta i nekakih-Židova daju u oči. Glavni mu je »intelek« hove osebine i njihov karakter go« Levija i Bulija, te ih naziva nepri« tualni amin^š« Danilo D i m o v i ć, . vore da su najplemenitiji i najiz« jateljima države. G. Cićvarić rezo« taj prononsirani crnožuti tip, taj razitiji ogranak jugoslavenske rase. nuje, da radikali »sad drže begove stvaralac srpskih austrofilskih stra« Sinteza je našeg nacionalizma »ju« i brane njihove ličnosti i njihove пака, štreber, koji je u godini 1909. goslavenstvo«, koje se usprkos ple« privilegije: da bi i muslimane str« iza leđa muslimanske opozicije i menske zasukanosti sve više izgra« pali u svoju biračku torbu!« Iza to« njezinoga vođe Alibega Firdusa đuje i koje će danas sjutra priliva« ga bez imalo srama nastavlja jed« »po mandatu Srba Bosne i Herce« titi i Srbi, Hrvati i Slovenci. Pola« nu ordinarnu laž, koja je pobijena govine i u njihovo ime« prvi učinio zeći sa ovog stanovišta mi osudu« i sa najmjerodavnijeg mjesta do« smjerno poklonstvo baronu Buria« jemo’svaku plemensku hegemoni« kazana kao prosta i podla podvala nu i priznao aneksiju naše domo« ju, a kamo li da bismo odobrili i nabacivanje na poštenje čovjeka, vine Austriji. vjersku supremaciju. Kao što smo koji nikada u svome životu nije ni« Onda upada u oči jedna vaša fi« protiv velike Srbije, isto smo tako kome, ma nikome, zla učinio. Cic« gura, Đuro D ž a m o n j a, taj iz« protiv velike Hrvatske, jer smo u« varić nastavlja: »Poznato je ko je n. pr. Halidbeg vozničar propale Austrije, koji je vjereni da su .obje te ideje danas na ime katoličke sirotinje dobivao anahronizam. da su se preživjele i Hrasnica: jedan dželat iz doba o« izvoznice na tolike vagone život« da. stoje u diametralnoj opreci sa , kupacije. _AIi zato što je uticajan nih namirnica. Pošto je plaćala nje« temeljnim pojmom nacionalnog i i među muslimanima i zato što je govu robu, zna vaša sirotinja, a i državnog jedinstva Srba, Hrvata i naklonjen radikalima, »Samoupra« »pedagog« Đuro, koji živi kraljev« Slovenaca. U našem centralnom i va« ga ovako zove: »poštovani g. ski i tjera stari ?anat .pod novom odboru sjede inteligenti, od kojih f Hrasnica«. Dakle, poštovani g. đže« firmom, izvozeći naš živež opet u su neki Srbi, a neki Hrvati naciona« . lat: odista »francuska učtivost«!« »Poznato je ko je Korkut i ka« Austriju. listi, ali to ih ipak ni malo ne srne« ' Pa onda dr. Tugomir A 1 a u p o« ta, da svim silama zajednički rade kve su njegove političke tendenci« v i ć, pjesnik jubilarne himne au« na kulturnom, ekonomskom i poli« I je: »Samouprava«, srpski list; piše: »simpatični g. Korkut«! Da musli« strijskom ćesaru prigodom njegove tičkom osvješćivanju muslimana. 60kgodišnjice vladanja u 1909. go« Veli se da vodimo hrvatsku po« mane metne u svoju biračku torbu, dini, stihotvorac k. u. k. Eisenwehr« litiku. Ni to nije tačno. Istina, mi »Samouprava« će i najgoreg musli« manna u Sarajevu i konačno za vri« smo sasvim blizu »Narodnom klu« ' manskog krvopiju, koji ima uticaja jeme blažene demokratske ere pot= bu«, no to ne znači i ne može zna« | među muslimanskim svetom, pro« puno jalovi ministar vera. čiti da smo proti Srbima. Obratno, glasiti čestitim i nazvati ga uvaže« No sve je začinio Šukrija K u r« mi smo sasvim dobro stali sa pra« nim! Korošec je najbezobzirniji i, ako t o v i ć, koji ima kuraži, da javno vim Srbima i ozbiljnim njihovim pobija i ublažuje fakta o progonik državnicima. Mi u njih imamo isto mogu tako da se izrazim, najpod« ma muslimana, premda je i vlada tako povjerenje, kao i u članove liji agenat političkog katolicizma u 'morala priznati da su se dogodila »Narodnog kluba«. Što su se pro« Srbo«hrvatskoj: za radikale i za silna pljačkanja, zlostavljanja i u« mijenili naši odnosi sa jednim di« njihove listove on je »uvaženi g. bijanja. Međutim ih taj »musi, bo« jelom bosanskih radikala ne leži Korošec«! Dakle, uvažena osoba g. rac« pripisuje nekoj ratnoj psihozi, krivica na nama, već na njima i Avrama Levija, uvaženi g. Korošec, koju nitko normalan ne može da njihovom nadmetanju sa »demo« siiiipatični g. Korkut! Jevrejin« kratima« u pitanju agrarne refor«- grabljivac, katoliksjezuit, musli« shvati. Ovo su bile glavne zapreke Via« me. Oni su na žalost više pravo« man«srbožder: uvažene i simpatič« šem radu, a ujedno i glavni uzrok slavskog, nego li čisto nacionalnog ne figure! I teško nama koji neće« da smo bili prisiljeni stupiti u ptvo= mentalieta i naravna je stvar, da mo da poštujemo Levija, Korošeca renu opoziciju. Posve je razumlji« smo s njima morali doći u opreku. i Korkuta: mi smo najgori ljudi na vo, da mi, stjerani u takav položaj, Mi ne možemo pristati na njihove svetu!« Još jedanput naglašujemo, da je ne možemo evetati, niti u borbi sa zahtjeve, koji znače naše ekonom« raznim podvalama zadržati miran sko upropaštenje, niti smećemo s g. Krsta Cićvarić potpisao gore ci« stav. Nas i previše bole rane, što uma činjenicu, da bosanski Srbi i tirane laži! Slučaj g. Dra Hrasnice je doka« nam ih je zadao brat«nebrat svojim »demokrati« i radikali, pa čak i poganim nožefh. Mi ne možemo, njihovi komunisti — miriše veliko« zan na temelju službenih dokume« nata i na temelju mjerodavnih iz« dapače ne smijemo, biti fini sa Iju« srpstvom, samo ga s manje ili više dima kao što su Grgjić, Pribićević uspjeha prikazuju. Oni teže ne sa« java. »Demokrati« su ovu laž pod« i Ato Šola, koji je na vrhu naše mo za supremacijom Srba, već i valili Reissu, koji se je odmah po« vlade glavinjao godinu dana i koji p r a v o s 1 a v n i h, pa je i to jedan vukao, čim su uslijedila zvanična je nama muslimanima zadao neiz« od uzroka, radi kojih su pomućeni izvješća. Korkutovo »srbožderstvo« recivih jada i boli. Ove„riječi upuk naši odnosi prema bosanskim radi« nam je jedna novost, koju nam ser« vira g. Cićvarić, ali je ni s čim ne * čujem u prvom redu na adresu o» kalima. Mi svoju politiku ne udešavamo đokumnetuje. nog malog broja oportunista, koji Zašto dakle g. Krsta Cićvarić pi« drže da se sa ljudima balkanskog prema čijim lijepim očima, pa kao •odgoja može u rukavicama općiti. ■ što pravimo razliku između srbijan« še i potpisuje ovake laži? Zašto Mi tražimo poštenu ustavnost, a skih i ovdašnjih radikala, tako smo naziva gg. Dra Hrasnicu i Korkuta razgolićujemo lažni parlamentari= 'bliži i prečanskim. nego li ovdaš« neprijateljima države? Zašto ih zam, mi hoćemo slobodu, pravdu njim Hrvatima. Jer i oni se nad« uspoređuje sa Židovima Levijem. i i jednakopravnost. A to se može meću sa »demokratima« u svojim Bulijem? Sigurno zato, što su mu« agrarnim rezolucijama zaboravlja« slimani. Drugog razloga nema. Ušli« samo jakom borbom izvojštiti. Kao što'nam se bezrazložno pred« jući da zahtjevi i prohtjevi, koji jed toga iznosimo ovo pred jav« bacuje austrofilstvo, prigovara nam idu za našim gospodarskim upro« nost, da je upozorimo na ovoga pa« se i da smo protiv ove svoje držak paštenjem, miniraju temelje našim pirnatog križara i ordinarnog laš« ve, naravno samo zato, da se lakše dobrim odnosima. A baš Hrvati i« ca, s kojim prekidamo svaku pole« opravdaju progoni muslimana. Me« maju interesa, da o tom vode malo miku. Muslimani su ovdje staro« đutim nevesinjski događaji i slučaj više računa. I mi se nadamo da će sjedioci, koji su znali sačuvati "svoj sa' generalom Terzićem najbolje bni shvatiti tu potrebu i prema njoj jezik,« svoje običaje i svoje narod« dokazuju gdje se imaju tražiti antik umjeriti svoje neopravdane zahtje« ne osebine, te će znati u budućno« ve. Jer nije samo agrar po srijedi, sti čuvati i svoju vjeru od raznih državni elementi. I Osim apstrofilstva i antidržav« pa da radi njega ponove pogrješ« križara. i Dolje lasci! nosti fanatični nam križari predba= ku, koja ћп se je kao i nama vrlo I čuju još i .nacionalizam i hoće da osjetljivo osvetila. Godina Ii. „Skandali u Beogradu". Komentarišući držanje »demo« krata« u stvari izvoza i strančarski postupak njihova ministra financi« ja u raznim prigodama, zagrebački je »Hrvat« u broju od 9. o. mj. do« nio uvodni članak, koji zaslužuje osobitu pažnju, pa ga stoga preno« simo u cijelosti. »Hrvat« veli: »Da su to Skandalozne prilike i da je ovakvi postupak demokrata upravo nečuven, to ne treba niko« mu napose isticati. Samu stvar že« limo našim čitaocima u njezinoj suštini razložiti, da ne budu izne« nađeni, ako još danas doznadu, da je Vesnić predao ponovno mandat za sastav kabipeta u ruke regentu i da se više ne će moći govoriti o koncentraciji u vladi. Bez obzira na prilike u našoj dr« žavj bivši ministar Veljković i dr. Poljak forsiraju riješenje o općem slobodnom izvozu svih živežnih na« mirnica. Dr.1 Veljković bijaše od veljače 1919. ministar trgovine. Svi trgovci, a napose ovi naši znadu, što je i kako je trgovinu vodio g. Veljković. Svako zna, da je baš on bio onaj, koji je sa svojom trgo« vačkom politikom uništavao mili« june i milijune. On je bio onaj, ko« ji je doveo izvozničarstvo u cvijet i za njegova su ministrovanja sta« noviti izvozničari bili favorizirani. Napose je. gledao, da izvozničar« stvo u novim krajevima bude i prema političkoj boji porazdijelje« no. Ušao je u ministarstvo kao član liberalne stranke Ribarčeve, da u najkraće vrijeme ostavi tu stranku i priklopi se Pribićeviću te ostane za račun liberala ministrom trgovi« ne. U Davidovićevu je kabinetu postao ministrom financija. Kao predsjednik nadzornog odbora Srp« ske Narodne Banke preduzimao je sve, da krunsko područje s krunom što više ošteti, pa je on uzeo onih 20% krunskoga novca — tobože zbog smanjivanja krunskih novča« nica, a uistinu, da ih kao ministar financija u svoti od 900 i opet sta« vi u opticaj. Kad je »veštački« svo« jom trgovinom i financijalnom po« litikom krunu preko svojih sarafa potisnuo, onda je udario temelj za« mjeni jedan dinar za četiri krune. Njemu se ima zahvaliti, da danas Francuzi prodaju naše brašno jef« tinije u Francuskoj nego li ga mo« gu sad kupiti kod nas. On je onaj ministar financija, koji je omogu« čio, da se izvezlo robe bez carine na milijune itđ. Dakle svakako pot« puno kvalifikovani demokrata. Sad se uortačio s čuvenim bivšim mini« strom agrarne reforme drom Polja« kom, sJ potpunim stručnjakom u izvoznim stvarima, jer je on to do« kazao kao glavni ravnatelj Hrvat.« slav. gospodarskoga društva, da zajedno izvojuju slobodan izvoz. Niti je dru Veljkoviću stalo do na« roda niti dru Paljaku. Treba i on naći momentanu lozinku, pod ko« jom će moći izvađati svoje plano« ve, a s kojom će moći neupućeni« ma oči zaljepljivati, pa je dalje nji« hova briga, da nađu račun za svo« ju političku akciju. Eto u tome leži važnost pitanja slobodnoga izvoza žita. Počet će se derati, da je protiv« na stranka porušila cijene ovogo« dišnjem prirodu, da je zagušila tr» govinu, da je neprijateljica radno« ga naroda i seljaka poljoprivredni« ka — budući da mlinovi nisu mogli mljeti pšeniiH, a prijatelji nisu mo« gli da zarađuju na korist — sebi, Nesposobnost njihova ministra prehrane ne će doći u račun. Ne će �Stran* ? Стпав« .FRAVDA' — „ПРАВДА* ga kriviti, što nam nije mogao ka« zati potrebu za vojsku i za oskud« ne krajeve. Njih se ne će nevolje drugih ticati, kako ih se nisu ni la« ni ticale, dok je njihov Bukšeg jav« ljao. da nema hrane, a poslije se ispostavilo sasvim protivno. Ovakvi postupak odgovornih Iju« di traži, da še prije postave pred sud nego li da im se povjeri vođe« nje državnih poslov^ Drugi je upravo nečuveni škan« dal, što ga izaziva postupak mini« stra financija. Doduše prema za« konskim odredbama o uređenju ministarstva financija može mini« star financija da svakomu svomu drugu . pravi toliko neprilika, da mu i sam život dojadi. Po tom za« konu ministar financija doista je onaj jedini pravi ministar, koji o svemu odlučuje. Ako ne da nova« ca — ne da, pa radi što hoćeš! Ako hoćeš ubiti svoga ministra protiv« nika, samo treba ministra financi« ja za to pridobiti. Onda je uspjeh siguran. To se sada događa od strane mi« nistra Stojanovića. Košta Stojano« vić bijaše za rata veoma slobodo« uman član Jugoslavenske Lige. Sve, što hoćete, možete od toga čistoga Jugoslavena dobiti. Sad je demo« krata. Poput svih demokrata i nje« mu nije stalo ni do države, a ka« mo li do naroda. Glavno je stran« ka, i to samo čista državotvorna stranka demokrata. On to dokazu« je ovako: Parlamentarna zajednica ne pri« staje na zahtjeve demokrata. Nje« zini ministri vode poštu i željezni« cu. Ministar financija traži, палг., od zagrebačkoga ravnateljstva po« šta i željeznica, da mu se pošalju ji ,j :| j■ svi novci, koji uđu u blagajnama njihovim. On te novce daje mini«« stru demokrati, a ne daje ih mini« stru željeznica, pa se smije, kako Korošec nc će imati ugljena. Što željeznice ne mogu bez ugljena ići, to njega ne smeta. Za saobraćaj odgovara Korošec. On je kriv, ako željeznice ne budu išle, ako radni« ci ne budu'isplaćeni. On je kriv što ugljen ne dolazi rii za industriju ni za obrt. Ministar financija za par« tizanska'ministarstva dobiva kredi« ta od Narodne Banke. A ako za^ druge nema, novaca, krivi su oni, koji ne potpomažu industrije, tr« govine, saobraćaja, pošte, i t. d., i ,t. d. Pošta samo u Zagreb: ne mo« že isplatiti od stranaka uplaćenih 20 milijuna kruna, jer gospodin mi« nistar ima novaca za kortešacijo« [ ne. a ne za produktivne svrhe. Mogla bi se šaljiva knjiga napi« sati o ministarstvu financija, pa za« bilježit$demokratsku vijest, da je u subotu odobrio kredit za željez« niče od 120 milijuna — kao da on ima odobravati! Ali ne ćemo u ša« i ljive žice. Ovo je preozbiljna stvar, , koja graniči sa zločinom. 'Škanda« .lozno vođenje pregovora, upravo mahnito, ludo postupanje s držav« nim i narodnim opstankom traže, da se ovakovome ruglu jedanput odlučno stane na kraj. Mi nismo išli u oslobođenje, da postanemo ruglom svijetu: mi to oslobođenje hoćemo da [Jrovcdemo u potpuno« sti. Oni, koji prave Skandale na ra« čun države i na račun naroda, ima« du što prije da se uklone. To je je« dini put i jedini spas, ako ne ćemo, da nastupe prilike, koje iz ovakva' rada moraju da dođu. (Nastaviće se.) Sta govore brojke o našem prosvjećivanju? Da zorno prikažemo slab pola« I nih statističkih podataka. Ona veli zak škole u našoj pokrajini, dono« | ovo: simo ovu tabelu na temelju službe« ! ■_______________ _ _______ Pravoslavni Muslimani, Po okružjima: Ukup­ ђчн; Di,’<,ifUkno'“ Djevoj. no 528 Sarajevo grad 122 651 673 «5 1118 Katolici Djee. .Djevoj. Ukup*[ no | 300 1881; 981 Sarajevske okružje 1547 79 1626 1399 658 2057 1203 652 185oj Taslanako 2693 169 3232 5140 1846 6982 2046 948 2994| 1113 1003 474. 1477 1896 718 2614 51 Об' 7p| „ 1034 Mostarsko „ 1678 1721 1950 2462 888 3350 3403 1703 banjalučko „ 1478 167 1645 2408 972, 3374 2689 976 '3685: Bihaćko „ 004 1о9 1143 1615 2029 400 235 635' 9926 | 927 10889 14694' 20.385 12618 6187 18750; Travničko Ukupno 414 5691 Pametnu je čovjeku dosta, samo da vidi ove brojke, pa da odmah uoči našu slabu«brigu za se, za svoju djecu — svoju budućnost. Pred nama, je eto statistika o po« hađanju škole u Bosni i Hercego« vini škol. god.31918.«19. Da damo malo života gornjim brojkama. Nas muslimana u №. i H. ima po prilici 600.000. a u školu šaljemo muške djece 9962. ženske 927, da« kle svega 10.889. Naših pravo'slav« nih ima u B. i H. oko 820.000, a ša« Iju djecu u školu ovako: muške 14.694, a ženske 5691, svega dakle 20.385. Katolika ima u B. i H. oko 434.000, a šalju u školu muške dje« ce 12.618, ženske 6.132, ukupno 18.750. Kad malo pregledamo ove brojke, vidjećemo evo ovo: od 600 hiljada muslimana trebalo bi da polazi školu najmanje -60 hiljada djece, a ono ih u istinu polazi s a« mo 10 hiljada, od 800 hiljada pravoslavnih trebalo bi da polazi u školu oko 80 hiljada djece, a ša« lje se samo 20 hiljada, a od 400 hi« hljada katolika trebalo bi da se u školu šalje najmanje 40 hiljada, a ono se šalje samo 18 hiljada. Naj« bolje šalju djecu u osnovne škole rimo«katolici, a najslabije m u s I i« m a n i. Osobito je malen i strašiv broj muslimanske ženske djece. Dok od katoličkih djevojčica po« hađa osn. školu preko 6 hiljada, muslimanskih pohađa samo 900. Pa zar da ovo nije sramota i’ grjehota? Kako se vidi iz gornjih brojaka naš narod uopće vrlo s 1 a b o ša« lje svoju djecu u škole. Mi musli« mani najslabije. Čovjeka poštena i čestita, koji osjeća za ovaj narod, zaboli u duši, kad pomisli na ovaj naš nemar, našu nebrigu. Pa gdje su tolika muslimanska djeca? Eno ih kad »svrše mekteb« po ulicama i po čaršiji: skitaju se i na'sramotu svojih nemarnih rodi« telja i staratelja, te sviju nas koji imamo obraza i namusa, eno ih gdje svoju mladost troše u bespo« šlicu, kvarenje — u očitu propast. Roditelji naše djece, progledajte malo! Sabetite se i promislite o svo« joj rođenoj djeci. Daj, barem, da ove godine i svake u buduće, ne zaboravljamo svoju dužnost, da .šaljemo svoju djecu u škole, jer: narod koji ne prosvjećuje svoju djecu, polagano gine i brzd ga ne« stane. Molimo svu uvaženiju i svjesniju svoju braću širom domovine, da naš svijet na zgodan način i po gradovima i po selima savjetuju i upućuju, da.šalju svoju djecu, mu« šku i žensku u škole. Učitelj. Biljeg. ■ i to s razloga, što pitanje bosanske vlade nije uređeno na zadovoljstvo I naroda. Ne znamo, što da rekne« i mo, jer se u Sarajevu sve u šešna« l^est sprema na doček Regenta. Ta i' nije se vahda bos. vlada htjela na« I šaliti da tim putem prisili sarajev« I sku gradsku upravu, da malo do« I ćera Sarajevo, koje se već stalo »Regent ne dolazi«. »Hrvatska Sloga« donijela je ' ovu bilješku: »Javlja nam naš prijatelj iz Beogra« da, da se u tamošnjim političkim krugovima ozbiljno sumnja u do« lazak Regentov u Sarajevo i Bosnu pretvarati u pravu kasabu!? Nu bi« lo kako bilo motivacija s koje Re« gent ne bi došao u Sarajevo, je po« ■sve dobra. Regent bi imao doći či« tavu narodu u posjet, a ne samo jednom njegovom i to manjem di« jelu, pošto je samo ovaj manji na vladi reprezentiran. Pa'ni ovaj ma« nji dio nije čitav,reprezentiran, već samo nekoliko obitelji, a soobito one, što se kupe oko Tašlihana. Zar da ga i' opet kao i zadnjeg bo« ravka u Sarajevu ovi Isti ljudi ok« ružuju i dočekuju, koji su se tada toliko obrukali? Ili oni ne zhaju, što je bruka? Vrijeme bi već bilo, da- uvide, da oni nijesu za tog po« sla, pa da ustupe mjesto ljudima, u koje ima čitav narod povjerenja, a ne santo njihove tetke i kumovi. Da nije toga, Regent bi sigurno već odavna došao svojoj Bosni i Her« cegovini. Regent kao svaki čovjek, a pogotovo vladar voli vidjeti oko sebe zadovoljan svijet, nu to ne može vidjeti, doksunabosan« s k o j upravi ovi ljudi, dok ne budu u njoj zastupani i Hrvati katolici i muslimani. Drskost jednog makedonskog po« litičara. Gosp. Gliša Elezović ne bi« ra sredstava u borbi proti musli« mang. On je sebi postavio princip, da se moraju zatrati muslimani u Sandžaku i Makedoniji, da mognu razni Elezovići p*reko njihovih le= ševa ostati na površini. Od kako su se naša tamošnja braća organi«4 zovala, Elezovićev »Privredni Gla« snik« bjesomučno sikće na džemi« jet i njegove predstavnike, jer mu naravski džemijet ne ide lično u račun. G. Elezović je sebi upiljio u gla« vu. da mora kod predstojećih izbo« ra izići kao narodni poslanik, ali kad džemijet isturi svoje kandida« te, onda će Elezovićeva želja ostati iluzija. Zato mu je džemijet kriv, zato je džemijet leglo bandita, iz« vor pogibelji za državu i za cijeli javni poredak. Da se vidi kako svakom zgodom ovaj makedonski političar zabada ondje, gdje ne bi smio zabadati, prenosimo iz 67. broja njegova »Privrednog Glasnika« bilješku pod naslovom »Muslimanski sveštenci«: »U Minstarstvu Vera dovršava se posao na organizaciji musliman^ skin parohija (džemata) u Južnoj Srbiji. Time će muslimanski sve« štcnici dobiti stalna mesta službo« vanja a njihovo materijalno pita« nje biće uređeno i obezbeđeno. Nadamo se da će se pri izboru pa« roha voditi računa o tome kome se poverava pastva muslimanska. Trebalo bi jednom za svagda otrg« nuti Od džemijedžija i baškimdžija versko oruđe koje oni upotreblja« vaju u političke i prevratničke ci« Ijeve. Imami imaju da budu u služ« bi prave vere Alahove, a ne u služ« bi begova i neprijateljskih agenata. Mir kod muslimana zavisiće od iz« bora imama. Svakome je slobodno u našoj zemlji da ispoveda svoju veru i da vrši sve obrede - ali nije slobodno, naročito kad Su to dr« žavni činovnici, da ti imami draže i fahatizuju muslimansku masu. Netrpeljivost i proželi« t i za m potphno su zabra« njeni našim zakonima, a tako to treba da bude i u svima modernim demokratskim država« ma.« Politici pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Eliminiranje Narodnog i Jugo« slavenskog kluba. Poslije sjednice, referirali su demokratski poslanici u svom klubu o razultatu pregovo« ra. Demokratska je zajednica za« ključila, da ne popušta u agrarnom pitanju. Tijekom razgovora pao je predlog, da se postigne sporazum s radikalima, tako da bi demokra« ti popustili u agrarnom pitanju pod uvjetom, da radikali isključe iz Parlamentarne zajednice Narod« ni i Jugoslavenski klub. Protić pozvan u Beograd. U sve« zi s političkom situacijom pozvan je Protić iz Krapinskih Toplica u Beograd. On će odmah.krenuti u Beograd. Kad banke odlučuju. Riješenje ^Izvoznog pitanja«, koje igra veli« ku ulogu u ovoj krizi, zapinje zato. Број 188 —B'o' jer se radi o profitu kapitalista. Beogradske banke nakupovale su žita za izvoz i radi toga ne prista« ju demokrati na Jankovićev pred« log, koji štiti producente i konsu« mente. Za slobodne izbore u Srbiji. Iz Beograda se javlja: Ministrastvo unutrašnjih djela izdalo je dva spi« ■sa u prilog slobodnih općinskih iz«' bora u Srbiji.-Prvim se preporuča političkim organima, da nc utiču na slobodu biranja, a drugim se svra« ća pažnja građanstva, da čini upo« trebu od svog građanskog prava i svaku činovničku nepravdu da pri« javi sudu za suđenje. Talijani uhapjili tajnika naše trš« ćanske delegacije. Iz Ljubljane jav« ljaju; Na granici kod Logatra u« hapsili su Talijani tajnika naše trš« ćanske delegacije Dra Novaka, ko= ji se upravo vraćao iz Beograda. Talijanske oblasti su u neprilici što da sada s njime učine. Talijanski aeroplan nad Bakrom! 10. o. ipj. je pet talijanskih aero? plana letilo nad Bakrom. Poslije ■ kratkog vremena vratili su se pre« ma Rijeci, potjerani vatrom naših straža. Prometna konferencija u Mari« boru završena je i potpisan ?apis« nik. U svim tačkama ipostignut je sporazum. Carinske revizije putni« ka vršiće se u Mariboru. U poštan« •skoj službi izvršene-su promjene u toliko, da će se uvesti sa Austri« jom opet predratni promet. O ca« . rinskoj, sigurnosnoj- i sanitarnoj službi ostaju sve dosadašnje odred« hc na snazi. Ugovor stupa na snagu čim ga odobre obe vlade, što se očekuje za, 14 dana. VANJSKI POLOŽAJ. Savez između Cehoslovačke i Ju« goslavije. Dopisnik »Bucaresti Neue Journal« saznaje iz pouzda« nog izvora,, da će biti uskoro za« ključen savez između Jugoslavije, i Cehoslovačke. Isti list javlja iz ■ Sofije', da će biti rumunjsko«bugar= ska konferencija o Dobrudži odr« žana mjeseca septembra. Mobilizacija u Madžarskoj. U \ Madžarskoj se' punom parom pro« vodi mobilizacija. Jedan dio četa već je krenuo na čehoslovačku gra« niču tobože radi ruske opasnosti. Za, novine je uvedena ratna cenzu« ra, koja se obdržaje' nemilpsnom strogošću. Interes Nijemaca za naše prilike. »Politika« donosi: U posljednje vrijeme u njemačkim industrija!« nim krugovima osjeća se jedan živi pokret i čine se svi pokusi, da se osnuju poslovne veze sa našom dr« žavom. Savez njemačkih industri« jalaca obratio se sada preko naše, trgovačke komore s predstavkom, da se u Berlinu ili u kojem drugom industrijalnom centru ustanovi za« stupstvo naše države, preko kojega bi oni mogli dolaziti u vezu s na« ma i dostavljati nam potrebne ma« šine. Interesantno je u svemu još i to, da savez njemačkih industri« jalaca ob&ćaje, da će kod berlin« ( ske vlade isposlovati liferovanje svih stvari bez ikakvih zahtjeva u kompenzaciji s naše strane. Rusi garantuju integritet Poljske. Kamcnjev je u ime sovjetske vJade izjavio britskoj vladi, da će Rusija Poljskoj dati daleko šire granice, nego li je to zahtijevalo vrhovno vijeće 'antante. Rusi su zaželjeli, da između njih i saveznika što prije dođe do konferencije u Londonu. Bojevi se nastavljaju. Izgledi za povoljno riješenje rusko«poljskog spora iz dana su u dan slabiji. »Journal des Debats« piše, da se Lloyd George sve više približava > Milierandovu stanovištu. Antantđ će oružanom rukom ustati protiv Rusije, ako ova ne obustavi ofen« živu. Ruski delgati izjavljuju, da ćc ofenziva trajati sve dok ne bu« de potpisano primirje. . Intervencija Amerike. -Sve se vi« [ še širi vijest, da će se kongres, koji ima biti sazvan istom u decembru, već sada sazvati na izvanredno za« sijedanje. Amerika će Poljskoj ot.« voriti visoko, kredite i opskrbljivati je medikamentima. Kongres će od« lučiti, hoće Ii se Ujedinjene Drža« ve poslužiti protiv boljševika otu« žanom intervencijom, u koju se po« lažu velike'nade. Vojnički planovi antante protiv I Rusije. »Echo de Pariš« javlja, da I je antanta u slučaju, da se Rusija �t poj 138 — Broj prema Poljskoj pokaže nepopustljiv va zaključila slijedeće mjere: 1. Po« oštrena blokada protiv Rusije; 2. mornarička ekspedicija u Danzig i 3. jednu vojničku ekspediciju i skuplianjć svih pogtaničkh država Poljske za zajedničku akciju pro« tiv Rusije. Posljednjih dana priku« pilo se u Kopenhagenu mnogo en« gleskih ratnih brodova, kojih je većina u petak otplovila u baltič« ko more. General Vrangel zaprijeka spo« razumu. Iz .Moskve javljaju: Tele« gram sovjetske vlade Krasinu u London: Nikakvog odgovora ni« smo dobili o tome šta Britanija mi« sli činiti, te da dezavtpše akciju Vrangelovu. Međutim pomoć Vran« gelu neprestano se šalje. Kad an= tanta tako aktivno uzima učešće protiv nas, biće veoma teško ubi« jediti naše mase o umjesnosti u pogledu na ' zahtjeve britanskih kreditora. Britanska krimska poli« ' tika poremećuje sve naše napore. Pred novim krvoprolićima u Ma= džarskoj. Iz Pečuja javljaju:, Pod naslovom »Nova krvoprolića se spremaju u Pešti« objavljuje ov, dašnji list »Hir« zapisnik koji je sastavljen na sastanku oficira ma> đarske narodne vojske i koji jasno svjedoči, 'da se oficiri spremaju na odlučan rad protiv protivnika krš« ćansko«socijalističkog režima, jer su opazili da u redovima radništva pa i među građanma vrije nezado« voljstvo i da postaje opasno po njih.'Prema tome zapisniku sve je spremno i čeka se samo odsudni čas kada će pouzdanici vojnih or« ganizacija da započnu sa gonjenjem zavjerenika i vođa komunističkog prevrata, koji su se 41 tajnosti do« bro organizovali. Francuska štampa protiv lonđon« ske konference. Pariški »Temps« otklanja. misao londonske konfet rence između saveznika te Rusije i Njemačke. Na jednoj takvoj kon« ferenci, na kojoj ne može sudjelo« vati Amerika obzirom na nutarnje pitanje, nastojati će Njemačka i sovjetska Rusija da provedu revi« I ziju versailleskoga ugovora i pro« mijene istočne granice Njemačke. Povest će tamo kampanju sa paci« . fističkim i socijalističkim argument tima, da svijet misli, da je Francu« ska jedina, koja sbriječava izmire« nje naroda. Francuska neće se u ovu stvar dati uvući, jer se nije I net godina krvarila zato, da konač« no pomogne pruskom revanšu. Lord Curzon o turskom mirov« nom ugovoru. Iz Londona javljaju: U zastupničkoj kući izjavio je lord Curzon, da se po turskom mirov« nom ugovoru dijele od Turske svi drugi narodi, koji su bili pod nje« nim gospodstvom. Turskoj ostaju sve pokrajine na prijašnjem malo« azijskom zemljištu, pa će biti po svom stanovništvu obzirom na je« zik i vjeru više homogena. Budu« ća Turska veća je nego Šp'anija a 32 puta veća nego Njemačka Au« strija, Lord Curzon je naglasio, da se od Turske ne zahtijeva rtikakova ratna odšteta, te da će uživati na podlozi mirovnog ugovora financij« sku i gospodarsku pomoć. Ako se turska vlada i turski narod odreknu starih tradicija daće im se mo« gućnost uspostaviti ravnotežje a« koprom i na manjoj podlozi. Sporazum između Grčke i Italije. Iz Pariza javljaju: Grčka i Italija sporazumjele su se u dodekanes« kom pitanju. Ova ostrva, prema sporazumu između Titonija i Ve« nizelosa, biće ustupljena Grčkoj. Odnosno Rodoša ostrva, koje je Ita lija tražila sebi, pripašće joj privre« meno; plebiscitom poslije 15 godi« na biće definitivno odlučeno. Liga . Naroda odrediće modalitete ovoga plebiscita. Italija će dati široku au« tonomiju pomenutom ostrvu. Jedna nota Njemačke savezni« cima. Agence Havas javlja, da je predsjednik njemačke mirovne de« lcgacije u Parizu predao u mini« ' starstvu vanjskih poslova notu, u kojoj upozoruje saveznike na ne« mir pučanstva istočne Pruske, koji je izazvalo razaranje oružja i mu« ničije od međusavezničkih oblasti. Emir Fejtal kralj Mezopotanije? »Dailv Express« javlja, .da je na sjednici ministarskog, vijeća ras« pravljano o osnutku novog kraljev« »tva Mezopotanije. Ime Emira , Fejsala, bivšeg sirskog kralja, ko« jeg je rascarila Francuska, sporni« I ПРАВДА' — .PRAVDA. nje se kao prvi kandidat za novo prestolje. Do sada još nije stvoren nikakav definitivni zaključak, pa se ovo pitanje dalje raspravlja. E« mir Fejsal još Uvyek je u Haifi. . Grci u Mrenu. Specijalni dopisnik pariškoga »Tana«, koji se zatekao ti vojsci Džafer Taj ara za vrijeme pada E« drene poslao je o tome ovaj izvje« štaj svome listu: ,»Kada sam pri« spio u varoš, svi su turski oficiri vjerovali u mogućnost jednog du« žeg odupiranja. Svaki -od njih bio je spreman, da lijući i posljednju 'kap svoje krvi za odbranu druge turske prijestolnice, spase čast Tur« ske. Dva grčka napada protiv pr« vih varoških obranbenih linija bi« la su već odbijena, ali se između grčkih i turskih baterija nastavljao artiljerijski dvoboj preko varoši. Jedino nekoliko rđavo, upravljenih zrna palo je u varoš, prouzrokuju« ć manje štete i nekoliko žrtava. Međutim, poslije iskrcavanja u Ro« dostu, brzo napredovanje grčkih trupa prema Corlu zaprijetilo je uskoro najozbiljnije pozadini e« drenske odbrane. Tako isto tada se odjednom raširi vijest o izdajstvu, i odmah, još od subote u podne pr« vi znaci da je odbrana propala po« češe da se manifestuju. Oficiri na« pustiše varoš prvi, a vojnici osta« doše bez uprave. Uveče, čim se spusti prvi suton, vojnici napusti« še rovove između Kanagača i Je« drene i u malim grupama rasturiše se po varoši. Kako, međutim, grč« ko bombardovanje nije prestajalo, stanovnici ovu posljednju noć pro« vedoše po podrumima dućana i ka« fana. Više od osam stotina lica — među njima i ja — bilo se sakrilo u katolički kolež. U zoru jedna de« legacija, koju je sastavio Ševket bej, muftija i poglavari svih vjero« ispovijesti iziđe pred grčke pred« straže. U 11 časova istoga.dana je« dan puk evzona ušao je u varoš, pozdravljen od jednoga dijela gra« đanstva. Sutradan ušao je u E« drenu i kralj Aleksandar, praćen velikom svitom generala. „Bistrenje pojmoun". Povodom saopćenja »Iz Akcije«, što je štampano u 77. broju našeg lista od 29. jula »Novi Vijek« do« nosi sastavak pod gornjim našlo« vom, kojeg prenosimo bez ikakve izmjene. »Mi smo u 5. broju našega lista napisali noticu o »Akciji za zašti« tu morala«, gdje smo u kratko iz« ložili njezin program i djelovanje, tom prilikom preporučivši je paž« nji naših imućnika konstatovali smo, da je težak zadatak zapriječi« ti širenje nemorala i da kod toga treba mnogo pažnje, mnogo obzi« ra i psihološkog razumijevanja stvari. Istodobno ustali smo odluč« no proti upotrebljavanju pblicije i policijskih mjera, jer se s njima malo postizava*nego više blagom riječi i pažnjom prema onim ne« sretnim bićima¥ koji nisu svjesno pali, neSo ih je nužda navela, ili ih i sami ljudi tamo gurnuli. Za ovim napisali smo članak u 6. broju »Novog Vijeka«, podvrgav« ši kritici početak rada Akcije izni« jeli smo svoje idejno gledište na ovo pitanje i osudili ograničavanje slobode — generalno musliman« ke. U istom članku iznijeli smo. da moral, istina Je, u društvu pada, da to treba suzbijati i liječiti. Tražili smo od Akcije, da počne organizo« vanjem propovijedi u ovom smislu: uzgajanjem omladine i iste čaršije, koja se je digla proti nemorala mu« slimanke. U slijedećem (7. broju)1 donijeli smo članak od g. A.«Hifzi Bjelevca pod naslovom »Pitanje Osvitanja«, gdje smo iznijeli historijat i posta« nak ovog udruženja muslimanki. U tom članku konstatovali smo, da već postoji muslimansko žensko pi« tanje, i. da će ga trebati definitiv« no riješiti. -Tu smo konstatovali, da neki izvjesni elementi vode agi« taciju proti ovog našeg ženskog u« druženja i stavili smo povodom prenagljenog otkrivanja predsjed« niče »Osvitanja«, koje je prouzro« čila protuakcija neodgovornih ele« menata, pitanje: 1. Ulema Medžli« su: Je li protuislamski ako žena danas otkrije samo lice, te 2. Ak: čiji: Je li istina, da su donijeli za« ključak, da se predsjednica »Osvi« tanja« svrgne s njezina mjesta i kao nastavnica na muslimanskoj ženskoj školi? Na ovo je Akcija odgovorila u »Pravdi«, broj 77. od 29. jula 1920. sa 13 tačaka, koje ovdje prenosi« mo doslovno. (Mi ih ispuštamo, jer su objavljene u 77. broju našeg li« sta. Op. ur. »Pr.«) 1 • Nit ovo nam je radi razbistrcnja pojmova primijetiti slijedeće: Iz« nešeni odgovori Akcije pod tač. 1., 2., 6., 8., 10., 11., 12. i 13. zadovoljili au nas posye, te nam je drago ope« I tovati načelo, da ni oni iz Akcije I ne idu za tim, da skuče ličnu slo« i bodu muslimanke, te da vode oz« ■ biljnu brigu, da se zlo koje se je I počelo širiti u korijenu liječi. . U 3. tačci veli se: da Akcija ne i može biti kriva ako bi kakav poli« cajać udario' štapom koju ženu; u« I pozorujemo, da se ne smije ludi dati štap u ruke, a tvrdnja (tač. 4.) I glede informacija nije na mjestu, I jer je g. Sarajlić član Akcije na u« j pit našeg urednika odgovorio: da ako su pouzdanici Akcije zaustav« ljali muslimanke bez razloga onda ! su prešli granice dozvoljenoga. Što ! se tiče Arnauta u našem gradu i ' njihova izazovnog vladanja (čast 1 iznimkama!) prema muslimankama, I to ostajemo kod naše tvrdnje i ! j tražimo od Akcije, da ovake per« : verzne elemente protjera uz po« 1 moć (ovdje može policija se poka« I zati) vlasti, jer ima stotina sluča« ■ jeva, gdje su doseljeni Arnauti sa 1 svojim lako stečenim novcem ražo« rili sreću muslimanke. A naravno nisu samo stranci . nego i mnogo drugih ovdašnjih muslimana nose na svojoj duši krivicu za ovaj per« ložaj muslimanke. Оефко kao odgovor i razjašnje« nje prelazeći preko pitanja »Osvi« tanja« dqk drugi pozvaniji faktori reknu svoju završujemo ovo s ri« jecima jednog našeg saradnika, koji je rekao: »Ko hoće, da radi u narodu, mora sam da bude oslo« boden, ili jasnije da reknemo, ne« ovisan od svoje vlastite rđe, po« šten borac, tijelom i dušom! Ima ljudi, koji hoće da kultiviraju dru« goga, da ga oslobode od nekulture. a sami su robovi nekulture! Biti svoj, biti kulturno oslobođen, je« | dan je od najvećih ideala čovjeko« 1 vih. To svojstvo potrebno je po« 1 jedincu i čitavom narodu.« Na stilizaciju uvoda u Akcijinu I odgovoru i završetka tačke 9. ne će uredništvo »Novog Vijeka«, da na ovaki način polemiše sa kance« larijom Akcije.« Naši dopisi. I Gračanica, u augus.tu. Zapostavljanje jednog muslima« na činovnika. Prije nekoliko dana ■ donijeli smo u cijenjenom listu 1 »Pravdi« jedan članak, u kojem ■ smo u kratkim potezima nabacili ' refleksije na očajni položaj nas mu« slimana, te smo istakli mnoge ne« pravde naše bosanske vlade pfe« ! ma nama, a naročito smo se osvr« nuli na nekorektni postupak naše vlade prema jednom muslimanu, svršenom pravniku. Radi bolje ilu« : stracije a i radi objektivnijeg pro« [ »suđivanja ovaj puta donosimo tu 1 stvar 11 cijelosti, da javnost može i o tome konačno izreći svoj objek« | tivni sud. Radi zamašitosli ■ same te stvari, kao i radi negodovanja, koje u na« ma budi taj nekorektni postupak naše vlade, moradosmo iznijeti u javnost, da se vidi, kako naša bo« sanska vlada postupa sa nama mu« sljmanima i kako provodi zakon pravednosti i jednakosti nad nama muslimanima. Prošle godine zamo« lio je naime jedan naš prijatelj musliman, svršeni pravnik kod na« še vlade, da ga imenuje za politič« : ko«administrativnog činovnika, ■ te je nakon nekog vremena i imeno« ■ van i dodijeljen kao perovodni vježbenik jednom ovdašnjem ko« i tarskom uredu. Nakon nekih devet mjeseci dobije obavijest, u kojoj ga vlada obavješćuje, da ga i po« red njegove kvalifikacije ipak ne može smatrati svršenim pravnikom, jer u smislu najnovije naredbe mi« nistarstva u Beogradu, kojom se pored dosadašnje kvalifikacije tra« ži još posebno polaganje judiciel« noga ispita.Kako ,po dosadašnjim naredba« o ma nije tražen judicielni ispit za polit«administr. struku, naravna je stvar, da taj gospodin nije ni tre« bao u to vrijeme polagati pomenu« ti ispit, jer je gornja'naredba ka« snije stupila na snagu, nego li je taj gospodin stupio u službu. Pošto naredba ne može djelovati urfatrag, to se u ovom konkretnom slučaju svakako ne bi moglo u smislu gor« nje naredbe tražiti od toga gospo« dina, da polaže ispit temeljeći na pravni princip: lex posterior dero« gat priori. Pa "pored sve te jasnoće naša bosanska vlada nastoji pro« tivno da dokaže i da time posvje« doći svoje držanje prema nama mu« slimanima, držeći se još uvijek one stereotipne: »Dolje sa muslimani« ma!« Zar ne zna naša bosanska vlada, da ima još i danas skoro Jedna tre« čina njenih činovnika, koji istu ta« kovu kvalifikaciju imadu kao taj gospodin? Prema tome šta će reći naša vlada onim činovnicima, koji su već toliko godina u službi? Ho« će li vlada po gornjoj naredbi i njih osuditi da polažu taj ispit? Zapra« vo bi po gornjoj naredbi morali i oni polagati ispit, jer se ta nared« ba i na njih u istoj mjeri odnosi. No po svoj prilici izgleda da naša vlada ima oko samo na ovog go= spodina, dok se samo njemu na« laže, da ima položiti ispit. Pogledajte »pravednosti« naše vlade? Jednog svršenog pravnika, koga je univerza priznala kao ta« kovog. ne prizna naša vlada, nego ga kategorički upućuje na polaga« nje ispita. Pitamo ovim našu vladu, zašto ne bi ovaj slučaj prosuđivala bar po onom principu, po kojem sudi svojim »mučenicima«, koje bez i« kakove akademske spreme »trpa« na takova mjesta gdje-se samo iz« iskuje akademska naobrazba? Pa pored toga kako da ostanemo rav« nodušni i da ne planemo gnjevom, te najžešće ne osudimo taj neko« rektni postupak naše vlade, koja na sve moguće načine radi kako bi zatrla i uništila nas muslimane. Ta čovjeku pamet staje, a život mu postaje gorak, kad vidi, da se principi pravde apsolutno nikako ne poštuju. Mi mslimani uopće ni­ šta suvišna ne tražimo kako ovom tako i drugom zgodom, nego samo. da se po pravdi postupa i da se obećanja vrše. Domaće vijesti. Poziv imamima. Vakuf, mearif. džemat. medžlis poziva sve mahal« ske imame u gradu Sarajevu, da u srijedu, dne 18. o. mj. u 4 sata iza podne dođu u sjedničku dvoranu vakuf, mear. sabora. Gg. muallimima. Centralni odbor mual'imskog udruženja odustao je od ovogodišnjeg saziva glavne skupštine. Razlozi će se posebnim izvještajem objaviti. Odbor. Muslimanska trgovačka i obrt« nička banka za Bosnu i Hercegovi« nu u Sarajevu. Ovaj naš mladi za« vod koji je otpočeo -svoj rad u martu o. g., otvorio je svoju pod« ružnicu na 1. augusta u Bos. Novo« me. Uprava podružnice povjerena je zavodskom tajniku g. Osmanu Sikiriću. Zahvaljujući -agilnosti i zauzetnosti ravnateljstva i nadzor« noga vijeća te ravnatelja g. Oma« novića kao stručnjaka, zavod je u stanju da odgovara potpuno svo« joj svrsi. Kako saznajemo još u ovom mje« secu obdržavaće sc izvanredna gla« vna skupština radi-povišenja dio« ničke glavnice na deset miliona kruna. Sjednica šireg glavnog odbora radikalne stranke. »Samouprava« od 7. o. mj. donosi na čelu Usta »Proglas svim radikalima i radikal« nim organizacijama, potpisan od predsjednika Privremenog glavnog odbora g. Stojana M. Protića, u ko« jem se saziva plenarna sjednica ši« rega glavnoga odbora stranke za drugu polovicu septembra. Privre« meni glavni odbor narodne radi« kalne stranke Srba, Hrvata i Slo« venaca, u sporazumu sa klubskim �Стоана 4. Strana Брс-ј Brt>) 1В8 „Г.РАоДА* — »FRAVDA* odborom radikalnih poslanika, od« lučio je da. se u drugoj polovini septembra sazove u Beograd ple« narna sjednica širega glavnoga od« bora radikalne stranke sa predstav« nicima iz cijele kraljevine. Natječaj za prefekta okružne medrese. Početkom ove školske go« dine imade se popuniti mjesto mu« diri=dahilije (ekonoma, prefekta) na Okružnoj medresi u Sarajevu, koje je skopčano s berivima IX. činov. razreda, hranom i stanom u naravi. Imenovanje je, prema § 2. osnove pragmatike za tu medresu, od 1 do 3 godine u privremenom svojstvu, a nakon toga, ako imeno« vani dokaže svoju sposobnost i do« bru upotrebljivost, biće u smislu pragmatike sa svim pravima u svo« me svojstvu potvrđćn. Reflektanti treba da su: 1. musli« nianske vjeroispovijesti; 2. držav« ljani kraljevstva Srba, Hrvata i Slo> venaca; 3. potpuno tjelesno i du« ševno zdravi; 4. lijepog društvenog i moralnog vladanja (mutedejjini) i 5. apsolventi ma kojeg sveučiliš« _ nog, a naročito filozofskog fakul« teta (pedagogiuma) ili osposoblje« ni za srednjoškolsko učiteljstvo pred kojim zakonito određenim is« pitnim povjerenstvom; apsolventi carigradskog mektebi«nuvaba ili šeriatske sudačke škole u Saraje« vu. Na to mjesto mogu biti imeno« vani i oni, koji su inače stekli opću naobrazbu ili specialnom spremom ravni gornjim kandidatima. Svi re« flektanti na ovo mjesto moraju bi« ti potpuno vješti srpsko«hrvatskom jeziku, a prednost imadu oni, koji su u sličnoj službi stekli i praktit« nu spremu, i koji su neoženjeni. • Molbe treba poslati najkašnje do konca ov. mj. na ured vakufsko« mearifskog saborskog- odbora. UzeirBurek da sam preselio iz Sarajeva, bio je u austrijskoj v.jsci, / te' sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se ju u Skadarskom jezeru utopio. Umoljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1000 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. ]ugosl. narodnu kuhinju Vejsil Burek ispred Imareta u Halaei ul. br. 10. . — Sarajevo. Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu Kralja Petra ulicu. Uređene prostorije i brza posluga. Jela na izbor. — Cijene vrlo umjerene, Krovni crijep Moj brat Oglašujte u „Pravdi" Murat Balićevac. (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom2oiya, Banat Prodaje se jedna dobro iduća obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom. - zbog preuzimanja dru­ gog posla.' Za adresu upitati u uredništvu. fluslimansha trgovačka i Mičk ђапк u Bosnu i Harcegovinu (d. i) a Sarajevu. Stenja glavici H 3,689.088 Ini n п!ш kubonln postovima. Uniji ntets I aurtsBji i knllevstn SHS. 1 g Ineziiifn. ma г №e na nlotu клјтса I takate patant I BkisUalt № naj- inaljBlja. Stavlja »t mjenjatm poslati I оапп« Me|i Eajt »zonika I apmliacllsbi tautitL — Вврвја I orodale mUt, valuti I »rbedEasna npln nĐi vrata. R 8 I ■ Ов11 11 BIJ I №ВЦ I muli m vnte rate, a posiasita m ilntai imlruln. ____________________________ Podružnica u Bos. Novome.__________________________ KancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeva - Brzojavi: Trgovaca banha, Sarajeva - Interurban telite Ш Gradsko poglavarstvo u Bosanskoj Krupi. ' Broj 1599/1920. Oglas. Dne 21., 22. i 23. septembra o. g. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa Prodavače se Elegantna javnom licitacijom na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 spavaća soba; k ucз = Zahidbega Popiete u Sarajevu, Toplik ulica br. 9. godišnji marvinski i robni sajam Svakovrsna marva iz zdravih predjela i sa valjanim marvinskim putnicama može se na taj sajam doćerati, a također i razna roba donijeti. Obznanjuje se također, daše na ovdašnjim'sajmovima vrle mnogo marve za izvoz (Export) kupuje, te je U interesu proda­ vaoca i kupaca, da ovaj godišnji sajam što obilnije posjete, oso­ bito obzirom na željezničku vezu svaki dan, koju je ovaj ured upravo radi ovog vašara isposlovao. U Bos. Krupi, dne 25. jula 1920. Gradonačelnik: Mesić. Prodaje se dobar MLIN za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za sata samelje 1 kilogram kave. Težak, je 30 kg. — Upitati u . administraciji lista. rtpezarija a ćilimima prevučenim stobcama’l kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir; solidan г. amještaj za kuhi­ nju i predSOblje;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Zavidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1. kat desno 1'5, Koševo. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA ♦ X preporučuje svoje bogato stovarište a T svih vrsta papira, kancelarijskog i Y ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno. 2 X i ф Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ф Muslimanska Centralna Banka 1» 1 g I a za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.OOo. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. a? Odgovorni urednik: F. Salaba. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daiial & A. Kajoi, Sarajeva. • � https://kolekcije.nub.ba/files/original/357a9be63df4ff7ecc8498b67e129031.pdf 50f71de88ed0b5820cc9e09b650c2ad4 PDF Text Text rnnVDA Broj 84 (189) Sarajevo, utorak 17. avgusta 1920. (1. zilhidže 1338.) Dragocjena priznanja. Starnjevo, 16. augusta. Naša školska politika vodi se u znaku srpsko«pra« RIJEČI I DJELA. - SREDOVJEČNI VJERSKI FANATIZAM. - i proračunato voslavlja, otkako je nekom nesre« TOZLUKAŠKA TJESNOGRUDNOST. =OSVEČENJE NARODNE ' ćom i slijepim slučajem zasjeo na ŠKOLE. - BESMRTNA BLAMAŽA NAČELNIKA PROSVJETE. stolicu šefa prosvjete zloglasni i Naši politički protivnici stalno klerikalnosti i vjerske zatucanosti zagrižljivi partizan Šćepan Grđić. podmeću našoj organizaciji nazad« te kulturne zaostalosti nesavreme« ■ Kako je on cio svoj život proveo njaštvo i nesavremenost radi naše nog hrišćanskog tozlukaša iznosi« u fanatičnoj mržnji spram svega, tobožnje konfesionalnosti, što smo mo to famozno saopćenje ponovno što nije srpsko«pratoslano i kako muslimane organizirali kao politič« na sramotu i sablazan našeg kul« je rano svrnuo u nepomirljivu bor« dru stranku na vjerskoj osnovici, turnog vremena. Da bude sramota bu protiv muslimana i katolika, to jer da bajagi ovako grupisanje još veća, dao je to »kulturni« Šće« se nažalost ove nekulturne navike smeta provađanju narodnog jedin« pan u službeni list, da se škndalizi« ■ nije mogao otresti ni u onom mo« stva i da izaziva mržnju i prezir. ra sav obrazovani svijet nad ova« mentu, kad je sticajem prilika u Mi smo nebrojeno puta odbili o« kim prozelitskim šovinizmom. Ta općem metežu i kaosu došao na vako naopako mišljenje i djelima besmrtna blamaže Šćepaova glasi: čelo naše prosvjete. I s ovoga mje« dokazali, da smo baš mi muslima« »O svještanje nove škol« sta otvoreno je poveo svoju zlo« ni, premda smo posebno kao mu« ske zgrade«. Na Pantelijev«dan kobnu politiku mržnje, koja i na slimani organizirani, iskreni prija« 27. o. mj. biće svečano osvještenje drugoj strani urađa reakcijom u telji narodnog jedinstva, osnovana (?!) nove zgrade nrodne (!) osnov« obliku ostavljanja službe u Bosni, na jednakosti i tolerantnosti bez ne škole, koju je podigla vlada jer mnogi rado ne bi ostao u do« vjerske i plemenske hegemonije. (sic!) uz pripomoć naroda iz sela sfegu moći i vlasti ovoga pravoslav« Na žalost na drugoj strani ne su« Vojkovići, općina Hrasnica. Umo« nog šovena, kojiTidara(po licu lyil« srećemo ovake širokogrudne iskre« ljavaju se prijatelji škole, da po« turu i evropsku pristojnost ikojim nosti i otvorenog bratstva, nego se sjete ovu narodnu (sic!) sveča« beozbzirnim fanatizmom. uvijek pod zvučnim frazama pri« nost.« Napominjemo, da selo Voj« 1 aj se nevaspitam čovjek ios ni« krivala bezočna tjesnogrudnost i kovići ima svega 268 žitelja, pravo« je zasitio Skandaloznih Svojih dje« sebična netrpeljivost. Mi ćemo ovo slavnih 266, a 2 katoličke vjere, pa la u prehrani, nego svoj kbmpro« dokazati nekojim činjenicama no«' opet u zdravlju »pravednoga« Šće« mitirani duh i dalje ostavlja u na« pana dobiva školu, dok brojem tri šoj prosvjeti. On je dosada na« vijega datuma. Demokratski organ »Glas Naro« i više puta veća sela muslimanska mjestio svuda za upravitelje sred« da« od 4. augusta donio je članak ne mogu da dobiju škole iz pozna« njih škola samo svoje pravoslav« tih razloga. Ali mi školi ipak toliko pod natpisom »Povodom orlovskog ne. u koje taj naš žalosni načelnik sleta«, u kojem se među ostalim ne prigovaramo, koliko ovoj anti« prosvjete imade jedino povjere« kulturnoj metodi zavođenja osvje« veli: Naš je narod jako osjećajan njet dok drugih, mk«kc i ne može i vjerski i nacionalno, pa u koliko štavanja kao bajagi narodne sve« da trpi. On još nije dao svoga pot« čanosti. Valjda se Grđiću u novije se više ističe jedna konfesija ili piša na unapređenje jednog ие» jedno pleme, u toliko raste nesklo« doba prikazuje, pa želi rastjerati pravoslavnog nastavnika po svom vještice i vukodlake i oko škole, gatačkom- zavjetu. Dokaz su zato nost i nepovjerenje drugih konfe« šija i drugih plemena prema njoj. da može tamo u smislu svoga »kul« nova mjesta upravitelja - srednjih Djelovanje ovakih stranaka na na« turnog« programa sa manje opas« škola: u Bijeljini, Brčkom, gdje je rodno jedinstvo nije konstruktiv« nosti po njihovu glavu namjestiti postavio svoje pravoslavne, a želio no. U našoj državi sva ?u plemena kojeg muslimana ili katolika učite« je i Livno dati svome čovjeku, ali ravnopravna i sve su konfesije jed« lja. A razgonjenje vještica i vuko« nije nijedan tt štacije htio da pri« nake i danas se ne smije dozvoliti, dlaka pomoću zapisa i »kropljenja mi, zato je gurnuo katolika preko da se vjera ili pleme uzima za po« vodom doista je narodno sujevjer« svoje volje i namjere, pored već litičko i agitaciono sredstvo. Narod je, ali da jedan gatački delija na tolikih pravoslavnih na upravama nije igračka, vjera nije monopol našu bruku i sramotu zavodi još (u Tuzli, Bihaću, Sarajevu) pa mu niti neka specijalna odlika, s njom neka osvještenja narodnih ško« je i to malo, već svako prazno se ne smije trgovati, ona se ne srni« la, to prelazi i sujevjerje. (Pa još mjesto popunjava svojim pravo« uzimaju crkveno«slavensku riječ plavcem, prfemda nije po kvaiifika« je zloupotrebljavati »osvještenje«, mjesto da kažu pro« čiji nikakav lumen. Sada opet do« Tako piše u demokratskom or« sto narodno (i na gatačku) osve« znajemo, da je taj bezobzirni hri« ganu, i mi to sve usvajamo i potpi« ćenje, nam ni u ovoj formi ne šćanSki fanatik predložio i za pre« sujemo. Ali stanje samih stvari i trebajualiovake sredovječne crkvene parandiju u Derventi jednog Srbi« prilike u neposrednoj blizini tuku ceremonije protiv vještica i vam« na profesora i to, da bude bruka po glavi ovako idealno tvrđenje pira, kojih se svijet želi jednom veća, po godinama mlada, a po zavedenog člankopisca, koji ne vi« kurtarisati.) struci klasičnog filologa, premda bi di dalje od nosa. Neka pogleda sa« Da ovakim fahatičkim postup« osjećaj pravde već jednom iziski« mo našu vladu i prebroji sve še« fove i šefice, pa će se uvjeriti, da kom pobuđuje demokrata Gtđić vao, da se gdjegod i musliman bdr je baš na bosanskoj vladi šavrše« »nesklonost i nepovjerenje drugih za mustru postavi na čelo jadnoga no ostvareno načelo isticanja jed« konfesija i izaziva mržnju i prezir opć^g, nekonfesjpnalnog zavoda, ne konfesije i jednog plemena. drugačije vaspitanili<i, to će valjdg kao što je preparandija. Osobi(<y Kudgod naime pođeš u načehiištva, uvidjeti i »Glas Naroda« i upozo« je u Derventi bio zgodain. jedan svuda ćeš naći isključivo zastupa« riti Šćepana na silno protivuriječje msllman profesor, koji već služi no pravoslavlje, srpstvo i ćirilicu, između riječi i djela i ha zloupotre« više ghdina na toj Školi, poznaje te bi neupućeni stranac mislio, da bu svoga položaja jačajući zablu« prilike i bdnošaje, imade još i pu« ovdje i nema drugog elementa do de i predrasude svoje vjerski i ona« nu akademsku naobrazbu, te ni u srpsko«pravoslavnog. Tako je sta« ko silno fanatizovane mase. To je čem ne zasotaje za predloženim nje u cijeloj zemlji i kod svih ure« ona bruka i besmrtna blamaža na« Grđieevim miljenikom, osim stoje da, premda baš nisu pravoslavni čelijika prosvjete, koji još tobože musliman, a nije od privilegovane Srbi pokušali svu mudrost i priku« ima program kulturnog ujedinje« vjerske grupe. pili najbolje kvalifikacije, ali jesu nja našeg trovjerskog naroda. Je li Ni Austrija nije ovako radila. odabrani elemenat, i to je u nas to program? Ona je bar za mustru postavljala glavni uslov. To je jedna očita raz« Takak Grđić sa ovakim srednjo« rdugovjerce na gdjekoje manje lika između demokratske teorije i vjekovnim pojmovima o prosvjeti iistaknuto mjesto,, a »tolerantni* prakse. sjedi na žalost u nas na čelu škol« Šćepan ne da ni jednog mjesta ne« I u isto vrijem. kad piše »Glas skog odsjeka, a bilo bi' mu mjesto pravoslavcu. I takav Čovjek imade Nroda« protiv isticanja jedne kon« u crkveno«Školskoj autonomiji obraza, da napiše u odgovoru fesije, jer je to nazadnjačko i ne« srpsko»pravoslavnoj, gdje bi mo« još radi kongregacija^ i ove riječi, ko« savremeno sredstvo, koje da u nas gao nesmetano proVađat i »osvje« je oskvrnjuje svojim radom: »Sam pobuđuje mržnju i prezir prema o« štanja« crkvenih'Školskih Zgfadg, osjećaj pravde iziskuje, da država nima, koji nisu tako rođeni ni va?« podignutih novćem Srba pritvo« jednako postupa prema svima grd« pitani, u to isto vrijeme daje dć« slavnih. Protiv tohie ne bi imao nf« đonima bež razlike, vjere i politič« mokratski prvak i žalosni načelnik ko ništa, ali naše narodne škole ne kog uvjerenja«. I ove su riječi prč« naše prosvjete Š. Grđić jedno škan« smiju se osvještavati. Pa još Šće« šle preko zub^ jednog Šćepana, ko« dalozno i nekulturno saopćenje, pan itna obraza da prigovara šeri« jeg. je rad najdrastičniji demanti'' koje drastično demantuje sve de« jatskoj gimnaziji, fer da ometa njći“ gornjih misli. Ovaka nemoralna mokratvske deklamacije o Slobo« gpv kulturni program ujedinjava« rabota vrši se ц žnaku konfcsio« doumlju i oslobođenju od tjesno« nja trovjerskog naroda Bosne!1 nalnosti. A. ■ 1 grudnih fanatičnih predrasuda. Kad savršen i jedinstven đokumenat bo sbno s olia ! sb sj rt cćbS .sjm obui в. POJEDINI BROJ k r u n a 1.50 Izlazi subotom; utorkertl i četv/e/:?^ Uređuje refatal Pretplata godiš. 120 kru. na, na pol ie 6® kmi uprava na. Ured nalazi se u Carevoj ulici. Telef< BEb124, račun ppšt.^lecHorfVce I Godina U. Nacrt ustava. Iz Beograda *se javlja,,da će do« skora ući u štampu nacrt ustava g. Stpjana Protića. Nacrtu Protićevu biće priložena osnova ustavne ko« misije,, sastavljene od profesor^ beogradskog, zagrebačkog i Ijub« ljanskog sveučilišta, koji se od srp« skog ustavg, 1903. godine razlikuje u tome, što su pojedini članci prer uređeni naprama novijn prilikama drgave Srba, Hrvata j. Slovenaca. Neriješena su pitanja o prestonici, p pravima presudnoga nasljedstva kraljevića Đorđa« i kneza Payla, kao i pitanje o grbu, jer se ova pi« tanja smatraju političke naravi. I?tfi tako mimoišlo se pitanje i o granicama oblasti ip financijalnom odnošaju između države i oblasti. Kao uvod u ustav predložila je većina komisije ovu stilizaciju: »Mi, narod Srba, Hrvata i Slo« venaca, oslobodivši se pobjedama srpske vojske, potpomognuti jugo« slavenskim legijama, pod vrhovnim zapovjedništvom Aleksandra i na« doritna roduljuba u zemlji i na stra« rij, pa ujedinivši se u jednu narod« riu državu, slobodnom voljom na osnireu suglasnih zaključaka hrvat« skbga sabora i Narodnog Vijeća, srpske i crnogorske Narodne skupe štine; a hoteći udariti temelje dri, žarnom jedinstvu troimenog jugo« slavenskog naroda i zajamčiti sebi i potomstvu blagodat slobode, đa» jemo po izabranoj za to ustavo« tvorPoj skupštini ovaj ustav.« Dr. Ladislav Polić, član Narod« nog kluba i komisije za nacrt usta« va, učinio je prije raspravljanja slijedeći: rezervi): -»Smatram za svoju dužnost, da ovom prilikom jednom za uvijek iznesem svoje načelno gledište o unutrašnjoj Or« gartizaciji države. Stojeći na prin« cipu narodnog jedinstva nostuli« ram i državno jedinstvo, koje će se ogledati u jednoj narodnoj su« verenosti, u jednoj ustavotvornoj vlasti, u jednom ustavu, u jednom teritoriju, u jednom narodu, t. j. jedno državljanstvo i jedna ustav« ni pi-ava građana, u jednoj držav« noj vlasti, u zakonodavnoj, izvrš« noj i sudskoj funkciji, samo što će se ona manifestirati sad u fornii centralnoj, sad u formi pokrajini« skih vilasti. Osim toga da za čitavu državu važi jedan oblik vladavine, pa da ona bude jedan međunarod« ni subjekat, jedan nosilac sile i jed« no carinsko trgovačko područje sa svim konsekvencijama, koje se danas iz navedenih načela izvode. Za koordinaciju i za sklad između centralnih i pokrajinskih vlasti va« lja utvrditi sve potrebne garancije. Us granicama opisanog državnog jedinstva i u smislu napred ozna« čenih načela, da se dade oblasnim predstavnicima jednako« za sve ob« lasti hesuvereno zakonodavstvo u? odgovornu vladu i sudsku organi« zaciju. Ovo izneseno gledište oznaj čuje moju generalnu rezervu prj raspravi i zaključivanju o svim pir tanjima, koja bi bila predmet rada ove poštovane komisije, pa zato je moje surađivanje pri zaključci« ma, koji se s ovim gledištem n? poklapaju,, čisto tehničke prirode.« Član komisije dr. Lazar . Marko« vić,. niverzitet^ki profesor u Beo« gradu predložio je slijedeću stili« zaciju: Ћ ..»Prva ustavotvorna skupština , kraljevine Srha, Jlrvata i Slovena« ca potvrđujući ujedinjenje.troimie« nog, (. srp^kmhrvatsko’slove« naČkog u iedmstvcnu narodnu .dr? ogtlog- �Strana 2 Страаа žavu propisuje slijedeći državni u« stav, koji mi proglašujemo narodu i naređujemo svim vlastima držav« nim i samoupravnim i svim grada« nima, da se-po tom ustavu uprav« ljaju i njegove propise izvršuju.« Bilješke. Ali i njegova družina.. Seno je svojina Blagoja Kujačića, Andreje Adalovića iz V. Sla« tine, Nikole i Riste Čvarovića, Mi« ne i Krste Đilasa iz Ariljača. Svi su sopstvenici zapaljeog sena naše« Ijenici. Svi znaci govore da je ovu palje« vinu izvršio Ilijas u dogovoru sa mesnim Arnautima. Ovi hoće da oteraju Srbe naseljenike iz ovih krajeva, naročito iz Ariljača. Noću između 30. i 31. jula nepo« znati kačaci upalili su požnjeveni ječam na njivi Mila Milutinovića iz Orlana, u labskom srezu. Treba li naročitog komentara o« zvim događajima? Onaj smetenjak 'Dunđerski spalio je letinu na zemlji koja je bila nekada jegova svojina. Čim je Džemijet za to saznao, evo na drugom kraju zemlje, javljaju se paljevine mala naših naseljeni« ka. Pošto begovi i veliki feudalci i nisu mogli da svuda upregnu mu« slimane da brane-njihove posede, došli su na »pametnu« misao da stanovništvu muslimanskom čija zemlja nije dodirnuta uliju misao da terorom oteraju naseljenike sa zemlje koju im je država dodelila. Ovaj opasni pojav otkriva čitav sistem arnautsko«muslimanske rad« nje protivu države. Krajnje je vre«' me da se preduzmu odbranbene mere ne samo protivu palikuća koji uništavaju letinu naših ljudi, nego i protivu onih koji po raznim od« borima, Džcmijetima, kuju paklene planove i u svemu vaskrsavaju na« cionalnu borbu Baškim — i — Ko« mit.« Makedonski denuncijanti. Drzo« vitost skopaljskog dahije g. Gliše Elezovića prelazi sve granice. Ka« ćaći zapalili nekoliko plastova si« jena pravoslavnih doseljenika, a on ni pet ni šest, nego čini džemi« jet odgovornim i denuncira džemi« jet kao leglo odmetnika. Mi djela kačak osuđujemo i zgražamo se nad jima, ali ne manje osuđujemo i djela g. Elezovića, koja su kod i kamo gora od gorkih razbojnika. Kačaci u Makedoniji su nastali zbog zlodjela, što su ih razni Ele« zovići počinili na životu i imovini tamošnjih muslimana. Elczović se nije zgražao, kada su paljeni do« movi muslimanski, kada su se pro« vodile besprimjerne pljačke musli« manske imovine, kada su frcale muslimanske glave. On je tada li« kovo. A kada uslijed silnoga tero« ra nastane s druge strane reakcija, pa se zapali plast sijena, onda su svi muslimani izdajice, palikuće, zlikovci i neprijatelji svoje domo« vine. Da se vidi s kakvom sortom Iju« di deveraju naša braća u Sandža« ku i Makedoniji, prenosimo ovaj člančić iz Elezovićevog »Privred« nog Glasika« od 8. o. mj. Članak glasi: »U jednom od ranijih brojeva »Privredni Glasnik« je zabeležio važnu činjenicu da razuzdani Ar« tjauti, po nagovoru džemijetskih odbora po varošima, čine sve da naseljenike Srbe, koji su dobili zemlju na Kosovu, oteraju sa nji« hovih imanja,. Posle pretnje došla su dela, jasna, opipljiva. Džemijet« džije meću u ruke raznim banditi« ma ugarak da pale srpsku letinu. Dakle ubice i razbojnici postaju i palikuće, i sve to- u jednom istom smeru, političkom. Evo nekoliko primera tih palje« vina koje kazuju mnogo yiše nego . sve drugo — onima koji hoće da razumeju položaj u kome se nalazi naš živalj u oslobođenoj i ujedinje« ’ noj našoj otadžbini. Noću između 28. i 29. jula nepo« znati zlikovci zaplili su dva stoga sena. jedan koji je svojina Ilije Milićevića iz Uroševca, a drugi svo« jina Nikole Milićevića iz Urošev« [ ca; obojica su doseljenici Herce« govci. Stogovi su biji sadenuti na ' livadi kod katličkog groblja, a ta I je livada bila dodeljena oštećeni« I ma opštinske utrine, i predaju je izvršila komisija za naseljavanje po agrarnom zakonu. Utvrđeno je da je na tim stogovima bilo 14.000 kilograma sena. Noću između 29. i 30. jula zapa« Ijena su dvadeset plasta sena u Vrelu ispod Golcša (selo Radevo). Paljevinu su izvršili hajduk Ilijas ; Ko plaća najviše poreza kod nas? U predlogu buđeta za godinu 1920./21., što je malo prije početka vladine krize predložen parlamen« tu, predviđeni ukupni redovni dr« žavni prihodi ovako: Opći prihodi među koje se ubra« jaju carine i sporedne carinske tak« se, trošarina, dobit na novcu, pro« metni porez i pomorska uprava, 1.922.788.500 dinara (prema ргосјз« ni od 245,000.000 za prošlu godinu). Specijalni prihodi, među koje spadaju izravni i neizravnni pore« zi, prihodi od monopola, željezni« ca, državnih dobar, taksi i dr., ras« poređeni su na pojedine pokrajine ovako: 1. Srbija 871,287.110 dinara (pre« ma procjeni od 167,031.768 u proš« loj godini), 2. Crna Gora 60.368.359 dinra (prema procjeni od 4,296.230 za pro« šlu godinu), 3. Bosna i Hercegovina 1.918 mi« lijona i 26.453 krune (prema pro« cijeni od 289,754.296 za prošlu godi« nu). 4. Dalmacija 342,189.607 kruna (prema procjeni od 26,895.482 za prošlu godinu). 5. Hrvatska i Slavonija 2.213 mi« lijona i 52..336 kruna (prema pro« cjeni od 339,628.269 za prošlu go« dinu). F E L J TON. A. Hlfzi Bjele.vac: Rene Logotetides. (69) XXIV. Već jutrom rano došlo je povjerenstvo u Renin stan i otvorilo ga. U sobama je bio težak, sparan zrak, koji je mirisao po ljekarijama, koje su se is­ paravale i zahvatile sve sobe prvoga sprata. Ljekarski instrumenti stajali su na svojim mjestima, nekoji zaprašnjeni, a nekoji počeli i hrđati. Bočice etera, špiritusa, te drugih medikamenata bile su prazne. U drugoj sobi, gdje je bio radni kabinet Renin stajao je- stol s pismima, knjigama, a to je sve prekrivala prašina. Isto tako i u čekaonici: za­ stori posve isplavili, a mjestimice i ispucali od jakog Ijetnjeg sunca. U drugom dijelu kuće, gdje je bio stan vladao je isti red, kao i onoga časa kada je Rene uhvaćena. Ovdje nije bilo toliko prašine, jer stan nije bio od ulice, pa se je manje prašilo. Ali za pet godina naslagalo se malo pomalo i pokrio zlatna ogledala, svilene stolice, stolove, tepihe, ćilime pa i same zastore. Ovdje je bio zrak drugačiji; zaparan i težak, ali je u njemu nešto mirisalo. Možda su još ostali u bočicama parfiml, koji su pomalo ishlapivali. Činovnik s povjerenstvom stupao je polako kroz raskošno uređene sobe i razgledao ih, a onda od­ redio, da se otvore prozori i prozrači. Za sat iza toga otpočela je dražba kada se je iskupilo nekoliko trgovaca i sarafa. Ali za čudo nije ' i I ; I I | I hool — Broj 189 — ,11г’АидА“ »t kavDA I ' ! I ; krajevi kao što su Banat, Bačka i Baranja ili Hrvatska i Slavonija. U općim prihodima učestvuju sigur« no sve pokrajine približno jednako, a u specijalnim odskače Bosna i Hercegovina prema svom stanov« ništvu daleko pred drugima. U bo« sanskoj financijskoj upravi živi još uvijek stari duh Prileskoga koji je još prije rata počeo da ove zemlje starim povišenim i novim porezi« ma što više eksploatiše. I pored o« ve notorne nesrazmjerne podjele državnih tereta na pojedine pokra« jine i ministar financija — mjesto da predoči da se radi izravnanja nejednakosti u teretima kod nas porezi snize a neki ukinu — on u predlogu financijskog zakona traži znatno povišenje raznih poreza i taksa i u Bosni i Hercegovini. Mi ćemo se na ovu stvar još koji put osvrnuti. 6. Slovenačka 1.298.869.451 kru« na (prema 260,953.707 za prošlu go« dinu). 7. Banat, Bačka i Baranja 1.790 milijona 989.838 kruna (prema 212,685.850 za prošlu godinu). Za Srbiju i Crnu Goru nijesu predviđeni nikakvi vanredni speci« jalni prihodi, a na ostale pokrajine raspoređeni su ovako: Bosna i Hercegovina 35,400.000 K Dalmacija 5,089.520 » Hrvatska i Slavonija 43,500.000 » Slovenačka 26,768.114 » Banat, Bačka i Baranja 45,000.000 » Kad se ovi predviđeni prihodi u« porede s brojem stanovništva po« jedinih krajeva naše države, onda se odmah na prvi pogled vidi, da Bosna i Hercegovina doprinose u državnu kasu nesrazmjerno mnogo više nego li ijedna pokrajina naše države, pa čak nego i najbogatiji U Mekteb, u školu! Još nas dijele samo tri hefte od I početka nasteve u mektebu-i školi, j Odmah iza Kurban«Bajrama počet« I kom mjeseca septembra otvaraju se vrata mekteba i škole, koja su bila zatvorena dva mjeseca dana, da se učenci odmore za to vrijeme od duševnog rađa i napora u čistoj Božijoj prirodi te na žarkom sun« cu i čistom zraku prikupt nove sna« ge za daljnji duševni rad u školi, Tako okrijepljeni i osvježeni tre« ba da se opet prihvate ozbiljno knjige i da savjesno prebiru slova i listove ne žaleći rođenih muka i ne bojeći se truda, jer na muci i trudu osnovani su plodovi i uspjesi I svakog čovjeka, a rada se ne smije« I mo plašiti. Svakome je stvorenju suđeno da ’ radi. Suđeno je nijemoj životinji, j koja razuma nema, da se muči i I znoji ža ljudsku korist, a suđeno i je i čovjeku, koji razum imade, da se trudi i muči za svoju sreću i na« predak svoje okoline. Ako se da« kle učenik znoji i trudi za svoju korist i bolju budućnost, time vrši samo neumoljivi prirodni zakon, koji goni svakoga, da osigura sebi koricu hljeba svagdanjega, »jer bez muke i truda sudbina je huda«. Ta I će sudbina biti još crnja onome, ' ko se u mladosti ne poštara za svo« i ju bolju budućnost, jer su danas I vremena i životne prilike teže mno« go nego prije. Današnja vremena . traže mnogo sposobnosti i spreme od svakog pojedinog čovjeka, pa da mogne u životnoj borbi da se takmi i održi od propasti, koja će ga neminovno zadesiti, ako uđe nespreman i nenaoružan modernim oružjem, t. j. naukom, u životnu borbu. Ta sprema i doraslost za I mučnu životnu utakmicu stiče se u školi, u mektebu, jer vremena da« i nas traže junaka, koji će nas i se« be braniti od zla modernim onjž« jem — znanjem. Ovo su tako razumljive stvari svakome čovjeku, da ih gotovo ni« I je nužno ni isticati. Svako će odo« i | i i i j ; I : j ■ i ; I : briti gornje navode bez ikakova okolišanja, ali to je na žalost samo u teoriji, u havi, a u životu, praksi, posve drugo lice pokazuje naš čo« vjek. Dosada je naime vrlo slabo mario za mekteb, a još slabije za školu naš muslimanski svijet, jer je krivo mislio, da samo onaj treba da uči, ko nema ništa svoga pa mora trbuhom za kruhom i znojiti se na klupi u školi, a njemu je dosuđeno da ljenčari i provodi život u bes« poslići. Ovako naopako mišljenje dovelo nas je u današnji naš po« ložaj, gdje smo na najzđdnjem mjestu u svakom pogledu: u nauci, u trgovini, u zanatu i t. d. Ali ovako mišljenje našega svi« jeta mora se temeljito izliječiti, njegova hladnoća prema mektebu i školi mora se iskorijeniti, jer ne samo da takovo krivo shvatanje znači našu sigurnu propast u borbi i utakmici, već ono znači i gaženje propisa naše svete vjere, ono je dakle čisto nemuslimansko i proti« vjersko, jer Islam zadužuje svakog muslimana i muslimanku da uči i usavršuje se. (Talabul ilmi farida« tun ala kul’i muslimin ve muslime« tin!) Čovjeka je dakle Bog odredio, da se jednako uči i sve naraštaj od naraštaja pametniji-da postaje, a nije nam zapovijedio, da pletemo kotac kao i otac, jer neznanje i ne« haj za škdlu naših otaca nama se danas ljuto osvećuje u čuvanju se« be i svoje zajednice. Osobito da« nas, kada smo ostali- golih ruku i bez djedovskog imetka, škola nam je jedini spas, i mi ne smijemo ni pred Bogom ni pred ljudima na se uzeti silne odgovornosti za svoju omladinu, ako je ostavimo bez ško« le i nauke, jer bi to značilo smrt našoj zajednici i konac budućnosti naše djece, koja su naša nada i uz« danica. A to bi bio neoprostiv gri« jeh za nas, kad bismo pripremali tako žalosnu sudbinu sebi. (Svršiće se). bilo mnogo interesenata. Naročito upalo je u oči da I nije bilo takih koji bi željeli kupiti čitav namjeje Grga sasvim malo: dva tri trgovca i jedan saraf. ' štaj. Neopaženo, kao da se je krio od prisutnih uni- , Židova je bilo sedam, — osam, a tako i Turaka. šao je mlad časnik i stao do vrata. Komisija je pošla Neki su došli samo da pogledaju, a među ovima i u drugi dio kuće, a za njom i prisutni polako raz­ nekoliko dama, te dvije hanume u zarima. gledavajući sobu po sobu i predmet po predmet. • Direktor jermenske bolnice molio je, da se za­ Mladi časnik — ihsan Sururzade, koji je doznao da počne s prodajom Ijekarskih instrumenata, jer je se prodaje Renin namještaj i kuća pošao je da kupi htio to kupiti za sebe. Medjutim se povjerenstvo bar koju stvarcu, da još jednom pogleda taj dom odlučilo da se prodaju najprije dragocjenosti, kojih u kojem je proveo mnogo sretnih časova — i Ihsan nije mnogo ni bilo. Tako je počela dražba. Jedan je pošao s drugim i prošao sve sobe, koje su mu po jedan predmet prodavan je bez buke i bez ve­ bile vrlo dobro poznate. Došavši u malu u ćošku likog natjecanja, tek kod prodaje jedne ogrlice od sobu u' kojoj ga je Rene redovito primala zastane bisera i jednog dijadema od briljanata nastalo je kraj ogledala i baci pogled na mramornu ploču na natjecanje, jer se je umješala i jedna hanuma, koja kojoj bijahu poredani razni predmeti i uspomene ja drugu iskličnu cijenu od petsto lira podvostručila. izrađeno u srebru ili zlatu. I ako je prašina pokri­ Šarati su je začudno pogledali i nabacivali po pet— vala svojim tankim slojem prepoznao je Ihsan jednu deset lira. No ipak je nakon po sata dostigla visinu sliku u srebrenom okviru na kojoj je bila zadjedo pet hiljada osmanlijskih lira, pa je ovoj hanumi vena crvena ruža, već odavrjo suha. .. To je njegova i uručena. Onda se prešlo na prodaju;. Ijekarskih slika!.. i tu sliku kupiće možda kakav Židov, da sprava, koje su dosuđene uz vrlo nisku cijepu dije proda sa ostalim starim i nepotrebnim stvarima, rektoru jermenske bolnice. Kroz to vrijeme nakua da nikad niko ne će znati šta je to nekad u ži­ pilo se nešto više interesenata, među kojima je bilo votu značilo.. . i priličan broj znatiželjnika. Među ovima stajala je Ihsanu postane teško. Baci pogled na svijet koji postrance jedna mlađa gospođa i posmatrala pro­ je stajao okolo. Telal je počeo uzvikivati. Neko daju s jednim neodređenim izrazom lica. Došla je u času kada su bili rasprodani Ijekarski instrumenti, I predloži, da se pokuša prodati čitav namještaj u svim sobama. Komisija prihvati. Prva je cijena bila hiljadu pa je tek prošla kroz sobe, razgledala zaprašnjene lira, koja je dosta brzo rasla. Najednom stade.... predmete i opet stala po strani, u kraju do jednoga Zar samo toliko? upita se Ihsan iznenađen, pa priđe prozora. stolu, gdje je komisija uredovala: Komisija se savjetovala kako će rasprodati Re­ »Kolika je zadnja cijena?' upita Ihsan. nin stan; da li komad po kqjnad, ili sobu po sobu. — »Sedam hiljada«... odgovori telal. Bilo je raznih mišljenja, pa su na koncu odlučili, (Nastavtće se). da prodaju pojedine predmete, jer među prisutnim �— ,₽ravdX. bfoi 189 — BfOj Šta govore brojke o našem prosvjcćisanju? Pravoslavni Muslimani Po okružjima: Ukup­ no Dječ. 528 Sarajevo grad Sarajevske okružje ^loatareko „ 1678 Bihaćko 1478 „ Ukopno 981 зоо| 1881 1399 658 2057 1203 6521 1855 5140 1846 6982 2046 948; 3282 1034 „ 1118 1G9 «698 „ Banjalučko 445 1626 „ 79 1113 172 . 1950 107 рј‘гч-1 Ukup-: nu 678 79 Travničko Katolici Djač. 651 1547 Tulaneko Ukup­ ne Dj.č. 1845 IMsl 2482 2401 474 888 972 1477 1896 3850 3403 3374 2689 100 189 1148 1615 414 2029 400 992« 927 10889 14694 5691 20385 12618 7is| 1703 97б| 285| 2994 2614 5106 3615 635 6137; 18759 Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite ovu sramotu od sebe! • * Politički pregled. prvim poslovima ministra za ag* rarnu reformu bit će, da podnese predlog komiteta za isplatu haka za 1918. i naknadu za 1919. godi* UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. nu. Ova će .isplata odmah početi, Vladina kriza. U pregovorima za čim komitet podnese riješenje, a sastav koncentracione vlade opet najksnije do konca decembra ove je nastupila mala stanka. I ako je godine. Skoro u svim pitanjima postignut 6. Naročito će predstavništvo sporazum, dr. Vesniću još nije us* primiti izborni zakon, sve među* pjelo. da u svim krugovima Parlam. narodne ugovore i budžetske jiva* zajednice provede taj sporazum. naestine. Izvjesni krugovi Parlamentarne'za* 7. Izabrat će se predsjedništvo jednice zahtjevaju da demokrate Narodnog Predstavništva, Parla* dadu garancije, da u buduće njiho* mentarna zajednica dobiva pred* va štampa ne će napadati prvake sjednika. a demokratska zajednica Parlamentarne zajednice, kako je oba potpredsjednika. bio slučaj posljednjih dana. Osim 8. Pristupit će sc rekonstrukciji toga traže, da se rasprave neka lič* pokrajinskih vlada u Zagrebu, Lju* na pitanja, pošto se u Parlamentar* bljani. Sarajevu i Splitu. noj zajednici osjeća jedna vrlo ja* 9. Obrazuje se ukazni komitet ka struja protiv makinacija gosp. ministarstva, koji se ima baviti na« Pribićevića, koja zahtjeva da on u* mještanjem, razmještanjem, ot* opće ne uđe u novu vladu. Zbog puštanjem i penzioniranjem činov* toga su pregovori nešto malo za* nika. koji imadu plaću preko stali, ali se' ipak vjeruje, da će biti 2.500 dinara. Ministar predsjednik sastavljena lista nove vlade, koja interavenira u slučaju ne slaganja. će se od pređašnje vrlo malo raz* Izbori u Srbiji i vojnici. Ministar likovati. U ovdašnjim krugovima još se tačno ne zna tko će biti na* vojni izdao je slijedeće naređenje: 1. da se svi vojni obvezanici iz sljednik g. Protića, dok se drži da bi mjesto Pribićevića ušao u vladu granica kraljevine Srbije, koji su pozvati na vježbu,‘otpuste 17. o. g. Milorad Drašković. mj. svojim kućama, kako bi mogli Protokol sporhpuma za riješava* na dan izbora biti u svojim opći* nje krize. Pošto je danas u prin* nama i nastupiti kod glasovanja. 2. cipu postignut sporazum u svim Da se u vremenu od 17. kolovoza pitanjima predložio je Vesnip pro* do svršetka izbora u ovim krajevi* tokol.u kojem su naznačene sve ma ne pozivaju na vježbu i smotru tačke sporazuma. O tom sporazu* ni obvezanici, ni njihova komora. mu imaju dati svoje mišljenje, sve 3. Da se u ovom Vremenu ovim stranke do sutra poslije podne. krajevima obustavi vršenje popisa Sporazum'imade 9 točaka. i žigosanje stoke. . 1. Smatramo, da jc glavni cilj Naše poslanstvo u Beču. (Zva* koncentracione vlade izbor narod* nično). Ministarstvo Inostranih nih poslanika za konstituantu i donešenje ustava. Stoga se rokovi Djela saopštava: Kako je ugovor za izbore narodnih poslanika mo* o miru ratifikovan, Kraljevska Via* raju sniziti, kako bi se izbori mo* da je ustanovila poslanstvo u Be* gli obaviti do konca novembra q* ču i odredila za otpravnika pošlo* vc godine. Čim vladar sankcionira va g. dr. Miroslava Jankovića, koji izborni zakon, odredit će se dan je predao svoja preporučena pisma sekretaru za spoljne poslove Ren* izbora i sastanak skupštine. neru 11. o. mj. 2. Izmjenom misli o osnovnim Dr. Beneš u Beogradu. Javljaju pitanjima ustava mogla se konsta* tirati mogućnost izrade jednog iz Beograda od 14. o. mj.: Danas projekta ustava, tako da paralel* u I5.sl prispio je dr. Beneš, minis* nih redakcija može biti samo u tar inostranih djela Čehoslovačke manje važnim pitanjima. Razumi* Republike u pratnji Stripela, mini* je se, da je svaki član vlade dužan starskog savjetnika i svoga ličnog dati svoje mišljenje prilikom us* i sekretara Šajnija. Na stanici su ga i dočekali, osim poslanika Kaline, tava. 3. Pasivno izborno pravo imadu osoblje čehoslovačkog poslanstva samo ministri i to iktivni i na ras* i generalnog konsulata, izaslanik položenju i profesori pravnog fa* Njegovog Kraljevskog Visočanstva nasljednika prestola, dr. Momčilo kulteta. 4. Pitanje izvoza riješeno je ta* Ninčić, zastupnik ministar inostra* ko, da će biti slobodan izvoz svih nih djela i ministar trgovine i in* predmeta narodne produkcije ko* dustrije, Tihomir Popović, pomoć* ji aaročito ne budu izuzeti odlu* rtik ministra inostranih djela Hri* kom privredno financijskog ko* bar naš poslanik u Pragu, dr. Dra* miteta. Izvoz je pšenice slobodan gutin Kojić u ime predsjednika Mi* do kontigenta 15.000 vagona. Prije nistarskog Savjeta i Svetozar Ra* nego se ovaj kontigenat iscrpi, od* šić vršilac dužnosti direktora Poli* lučit će se, dopušta li stanje naše tičkog Odjeljenja. Antantjna komisija u Mariboru. zemlje dalji izvoz ili ne. Poslovi tr* govačkih ugovora i inostranih i e» »Slovenski Narod« javlja: 12. ov. mj. u 11 sati prije podne prispio je videncija i organizacija izvoznog kontigenta prelazi u nadležnost mi* dio antantine i austrijske komisije nistra financija, koji vodi eviden* u Maribor. Njemački dio delegaci* čiju i nadzor nad izvozom kontin* je prispio je u Maribor u automo« genta, zato se ne će izdavati ni* bilima, te ih je primio bivši nje* kakve specijalne dozvole za izvoz. mački načelnik dr. Šmiderer. Dosa* 5. O agrarnoj reformi dat će se da nije poznato, da li se je to do* izjava, da će se obrazovati jedan ‘godilo slučanjo ili sa naročitom agrani privredni komitet. U taj će tendecijom. Delegaciju je iza toga komitet ući ovi ministri: ministar primio okružni glavar dr. Lajušić. za agrarnu reformu, ministar poljo« Kako se saznaje iz vjerodostojnog privrede, ministar šuma i ruda, mi* vrela, namjerava komisija ostati’ u nistar unutarnjih djela, ministar Mariboru 2—3 mjeseca, a prema pravde i ministar financija. Među i potrebi i dalje. Zelje Bugara zn sporazum s Ju* su poduzeli stroge mjere protiv kri* goslavijom. Iz Beograda se javlja: vaca. Revolta je međutim takova, U Sofiji se bavi već dvadeset dana da je Kemal zatražio neposrednu g. Šuster, državni sekretar u češkom pomoć sovjetske vlade u Moskvi. ministarstvu trgovine. On vodi pre* Turski mirovni ugovor konačno govore sa predstavnicima bugar* potpisan. Iz Pariza javljaju od 13. skog ministarstva trgovine o trgo* o. mj.: Najzad je potpisan ugovor vinskom ugovoru između Čehoslo* mira s Turskom. Ceremonija je bi* vačke i Bugarske. Na banketima, la danas popodne. Do poslednjeg koji su davani u čast čehoslovačke časa nije se znalo, da li će biti ce* delegacije, više puta je istaknuta remonije pošto turski delegati nisu nada u sporazum između Jugosla* htjeli potpisati mir sve dotle, dok vije, Bugarske i Čehoslovačke. Bu< sve sile ne uzmu učešća. Ali naj* garski listovi konstatuju, da je po* 'zad su popustili i pored uzdržava* slije koraka u Beogradu, već orno* lija naše kraljevine i Hedžaza. Li* gućen prevoz trgovačkih artikala stovi tumače odbijanje učestvova* prejeo Jugoslavije iz Češke u Bu* uja naše kraljevine na toj ceremo* garsku. ■niji time što ona ne pristaje da Albanija i naša država. Iz Beo* uzme udjela u otomanskom dugu grada javljaju, da je albanska vla* za zauzete teritorije na. nekadaš* da iz Tirane zahtijevala od naše njoj otoimanskoj imperiji. Hedžas vlade, da se povedu pregovori o je odbio zbog skorih događaja u riješenju spornih pitanja između ‘Siriji. nas i Albanije. Ciljevi Rusije. Iz Revala javlja* ju: »Maba Mag« Objelodanjuje in* VANJSKI POLOŽAJ. terview sa jednim visokim politi* Pregovori o miru. Poljski parla* čarom sovjetske Rusije, koji je mentarci vratili su se 12. avgusta prije kratkog vremena boravio u s fronta, utvrdivši sa sovjetskim Revalu. On je izjavio, da Rusija predstavnicima sporazum o sastan* ima riješiti tri pitanja: 1. Bezod« ku delegata za vođenje pregovora vlačnu kapitulaciju Poljske, 2. za« primirja u ‘Minsku. Poljsku dele* štitu ruskih interesa na dalekom gaciju sačinjavaju državni podsek* istoku, gdje su Japanu učinjene ve* retari Doubrovski i Vrohlevski za* like koncesije, kao i interese na Cr» tim predstavnik parlamenta i ■ ge* nome moru, na kome Carigrad mo* neralštaba. Delegacije će preći li* ra da pripane Rusiji. Kod konač* niju fronta 14. augusta u jutro. Do* nog riješen ja pitanja o Istočnom pisnicima listova pristup je dozvo* moru, isključeno je, da se Rusija Ijen. pozabavi željama malih država* Venizeloiovi atentatori. Prema Tek onda će se sovjetska Rusija »Petit Parisienu« jedan od napada* osjećati sigurna, kad bude Istočno ča na Venizelosa zove se Apostol more. Alandski otok Oesel i drugi Cerepis, bivši oficir grčke vojske, u njezinim rukama. Pošto je Rusi« koji se predstavljao kao direktor ja izvršila svoje zadatke' spram jednog finansijskog lista u Ateni. proletarijata, ona se danas osjeća Njegov saučesnik Đorđe .Kirjakis i unutarnjim i u vanjskim prilika* je poručnik na raspoloženju grčke ma potpuno sigurna, da bi- mogla vojske. upotrijebiti cijelu snagu ruskog Pučki povjerenici u Azerbejdža* naroda u zaštitu svojih interesa. nu. Vijesti datirane 25. jula prispje* le iz Baku*a za Tiflis glase: Na če* lu povjerenika nalazi se dr. Nari* manov, pučki povjerenik za vanj* ske poslove, njegov je podtajnik Rogatica, u augustu. Husejinov, povjerenik za rat Ka* Gejza NoSzlopy. Svako, ko čita rajev; povjerenik za unutrašnje po* slove Hamid Sultanov ,za pošte: »Pravdu«, čim ■vidi ovaj naslov, po* Bajbuthan Dživangir, za sudstvo: godiće, da je po srijedi »sretna« Čakmakinski; za javne radnje: Rogatica i njezin »usrećitelj« kotar, Džingiz .Sultanov. Na čelu »Črezvi* predstojnik Gejza. O ovom zem« čalke« nalazi se Baba Alijev ,a a* ljaku Bele Kuna pisalo se i prituži* đutant mu je boljševik Baukratov. valo i potrošeno tinte i papira vi* Sva ostala raspoloživa mjesta po* še, nego li on sav vrijedi. Sve naše vjerenika su zauzeli domaći Tata* opravdano pisanje i pritužbe na g. ri i svi rade pod jakim utjecajem Gejzu bile su našoj vladi jedna u ruskih boljševika, među kojima i uho, a druga mimo uho. Izgleda Židova. »Russagent«. nam, da vladi baš nimalo nije za Internacionalne divizije boljše* tim stalo, da se i u našem zaista vičke vojske. Boljševici su formi* nesretnom kotaru jednom mir i red rali nove 4 divizije: internacional* uvede, jer je svemu krivac samo g. nu diviziju pod imenom Karla kotarski predstojnik i njegova ho* Marksa, sastavljenu od starih nje« timična ili nehotimična nesposob*’ mačkih ratnih zarobljenika, kojom nost upravljanja kotarom. Da vla* zapovijedaju njemački oficiri: di* di leži na srcu volja, da sc i u nas viziju mađarskih komunista pod i« uvede red, makla bi se dosad, pa menom Bele Kuna; azijsku divizi* provela preko jednog svog nepri« jtr. sastavljenu od Kineza. Tura* stranog činovnika izvide i »rad« g. ka, Perzijan.aca i malog dijela Hin* sreskog (kako se on voli zvati), te duša. Ove četiri divizije poslate su bi nam ga već jednom skinula s na poljski front. vrata i spremila ga onamo, gdje Atentat na Venizelosa. Kada je spada, a ne da zavada narod, te 12. o. mj. Venizelos htio otputova* nam poslala za predstojnika ener* ti s kolodvora u Lvonu u Nizzu, gična, sposobna i objektivna činov* odapele su dvije osobe iz samo« nika, koji bi uveo i u našem kotaru kresa 8 hitaca na nj. Venizelos je red. ranjen, ali se nadaju, da nije teš« Na ovakav postupak naše vlade ko. Atentatori su pobjegli. Listovi čovjek bi rekao, da vlaad misli, da donose u opširnim člancima potan* ga i nagradi za njegov ovako us* kosti o atentatu na Venizelosa. Li* pješan dosadašnji rad zavada* ječnički bulletin konstantira, da je n j a naroda, pa nas evo, da joj tane ostalo u mekom mesu u blizi« pružimo još malo materijala za ni ramena. Općenito zdravstveno podlogu predloženja gosp. Neszlo* stanje je izvrsno i ni najmanje руја na odlikovanje. opasno. Među grčkom kolonijom U nas je oduvijek običaj, da se prouzročio je atentat vejiku uzbu« na svadbama zapjeva i poigra ko* denost. lo, ali to našem GŽjzi smeta (jer Stanovište Sjedinjenih Država u je muslimansko) te je prije nekoli« poljskom pitanju. Iz \Vashingtona ko dana globio Mehagu Peštu sa javljaju: Državni departman pre* 150 K globe i 8 dana zatvora dao je talijanskom poslaniku notu zato, jer mu se na svadbi pjevalo kao odgovor na talijanski upit u i kolo igralo. pogledu shvatanja vlade Sjedinje* Sigurno misli Gejzasbaći, da mu* nih Država u poljskom pitanju. Dr* slimani u ovoj slobodi ne smiju ni žavni departman odgovorio je, da j zapjevati, tako je valjda on shva* američko stanovništvo želi očuva* tio našu slobodu. nje teritorijalne nezavisnosti i in* I Pred tri dana oženio se' jedan mu* tegriteta Poljske. Sjedinjene Drža* i sliman činovnik i naravno ko na ve ne vide u nastojanju izvjesnih I svadbi pjevalo se, igralo i pucalo. krugova o zaključenju primirja ni« ; To njemu nije bilo pravo, jer je šta neumjesno, ali kraj svega toga opet po srijedi musliman, pa je po ne mogu učestvovati na evropskim policiji dao predvesti dotičnog konferencijama u tom pitanju. mladoženju, i upozorio ga, da se Pokret protiv KemaloVaca u Ma* to ne smije događati. Radi toga loj Aziji. Uvjerava se iz vjerodo* istog slučaja pozvao je jednog mu* stojna vrela o ozbiljnom pokretu slimana činovnika po policiji, koji antikemalista u Maloj Aziji. Izne«- u kancelariji pokorno javlja: »Go« nađeni ovim pokretom Kemalisti spodine, predveo sam ga!«, pa mu Naši dopisi. �Страна 4. Stran« daje ukor radi pjevanja. Kad ga je ovaj činovnik upozorio, kako to, da' se kroz čaršiju u svako doba noći smije pucati (kao što je to bio slučaj na noć prije u svatovima njegovog gosp. pristava, gdje je i gosp. Gejza bio i veselio se), a da se ne smije pjevati, »poglaviti« mu je rekao: »Pjevanje je zabranjeno, a za pucanje još ništa nijesam od* redio«. Kakvo je raspoloženje naših u« pravnika u kotaru prema nama mu* slimanima, najbolje ilustrira ovaj slučaj: 1. o. mj. išli su sa Mesića svatovi jednog Srbina*pravoslavnog, a iza svatova išla su još dva fijakera o* nih. koji su stigli željeznicom. U jednom fijakeru vozio se ugledni građanin iz Goražde Izetbeg Ku« Ijuh sa Ismetom Kukavicom, jed« nim muslimanom iz Ustiprače i dvojicom pravoslavnih Čajničana. Kako svatovi na putu često zastaju i piju, ova petorica u fijakeru do* govoriše se, da je pametnije, da prođu mimo svatovske fijakere. Kad su prošli sve fijakere do pr* vog, iskočiše iz fijakera dvojica svatova, opsovavši Kuljuhu mater i počeše ga grditi. On im je rekao, zašto ga napadaju, a oni na to u* pravo podivljaše i počeše ga tući. Njegovi drugovi u fijakeru branili su ga, te je njegovom suputniku pravoslavnom Srbinu ruka ozlije* đena, jer su njega udarili po ruci, što je branio Kuljuha. Otu su nekako izmakli i došli u Rogaticu. Čim su za njima svatovi došli i svojim moćnim uplivom is« poslovali kod gosp. predstojnika ili njegova g. »pristava« zapovijest policiji, da ovog »turčina« zatvori, Policija ga u ime zakona ni kriva ni dužna uhvati i odvede u zatvor, gdje morade prenoćiti. Sjutradan se gosp. predstojnik izvinjavao, da on nije dao toga naloga, ali tim nije ništa gotovo, izdao nalog on ili ko drugi, on za to odgovara i ne* vine i poštene ljude ne smije za* tvarati. Ako se imalo kog zatvoriti, to je trebalo napadače, a ne napadnu* toga, ali se možda gospoda i tu dr* že one: »Turčin je, pa ....«. Kolika je sila gosp. Neszlopy, najbolje je pokazao u petak večer. Nekoliko gg. činovnika iz kotar* skog suda zabavljali su se u jednoj gostionici u večer, pa kad su pošli kući, putem su zapjevali i baš slu« čajno pod prozorima gosp. Nesz* lopvja. On je otvorio prozor i vik* nuo: »Policija, vodite ih sviju u hapsi« Kad su ga ovi upozorili, da su to suci, on je odgovorio: »Mene se ništa ne tiče, pred zakonom je svak jednak, policija, vodite ih u hapsi« I šta mislite, policija je počela u« redovati, ali na savjet građana, koji su se tu sakupili — jer ih je vukla znatiželjnost na viku i buku — od* ustala je od toga. Kako čujemo, svi su se ovdašnji činovnici našli povrijeđenim u svom ugledu radi ovakvog postup* ka g. Neszlopyja, te su za danas sazvali sastanak u svojoj kasini, da ga islkjuče iz kasine i prituže se ujedno vladi. Šta će zaključiti — ne znamo, ali svakako bi to trebali da urade radi svoga ugleda. Mislimo, da je i vlada već jed*. . nom uvidjela nesposobnost i ne* taktičnost ovog činovnika, koji ni* Je za uprave kotara, pa je poziva* to, da ga već jednom makne oda* ' len, da se i ovdje uvede red. Ako < stane vlada i ovaj put gluha, mo= 'To bi biti malo drukčije, jer je strpljenja i previše. Građanin. Бргј Broj 1S* .ПРАВДА" — »PRAVDA* Domaće vijesti. Revizija dućanskih dozvola. 0» vih dana je sarajevska policija po* kupila sve od godine 1914. izdane dućanske dozvole, da obavi neka* kvu reviziju. Jedan ovdašnji list javio je, da će se poništiti sve do« zvole izdane od godine 1914., ako onaj, kome je dozvola data, ne do* kaže spreme A odnosni posao. Ne znamo, da li je ova vijest tačna i u koju se svrhu provađa revizija, nu svakako smatramo ovu reviziju u onom opsegu, kako se provodi, posve nezakonitom. Mi upravljamo na policiju javno pitanje, po kome se zakonu ili makar j objavljenoj naredbi ova revizija obavlja i kako se može oduzeti jednom podijelje* na dozvola, ako se njezin vlasnik nije ogriješio o zakon; zatim u ko* jem to zakonu ii naredbi — naravno objavljenoj — propisano, da se za one poslove, o kojima se ovdje ra* di, mora dokazati sposobnost? Dr* žimo, da nam je poilcijska direk* čija dužna na ovo pitanje odgovo« riti, jer se ono tiče opstanka stoti* na pa možda i hiljada porodica si« roinašnih bakala i zanatlija, koji* ma se ovom drakonskom i nezako* nitom mjerom oduzima pošteno za* rađivani hljeb. Kao kod svake mje« re sadašnje vlade, i ovdje će si* gumo muslimani najgore proći. Zar Vam je malo, što stotine mu« slimanskih porodica gladuju, jer ste im na najbrutalniji način oteli i pošljedziji komadić zemlje, pa sa* da hoćete da i drugima izbijete po« šteno zarađivani hljeb iz šaka! To je previše, pa makar dolazilo 1 od Srškićeve vlade. Tražimo i od tr« govačke komore, da proti ovom nezakonitom postupku sarajevske policije najodlučnije protestuje. Moraju naučiti naš jezik. Mini« starstvo saobraćaja izdalo je na* redbu, po kojoj svi željezničari, ko« ji ne znaju našeg jezika moraju ga naučiti do 1. oktobra inače će biti otpušteni iz službe. — Jedna posve umjesna naredba! Za pobijanje alkohola. Za pobi* janje alkohola unešene su u ovo« godišnjem budžetu ove sume no« vaca: za Srbiju 50.000 dinara za propagandu. 20.000 dinara za izlož* be, a 40.000 dinara za publikacije; za Hrvatsku i Slavoniju 200.000 K, a društvu apstinenata u Hrv. i Slav. 50.000 K; za Vojvodinu 297.000 K; za Bosnu i Hercegovinu 50.000 di« nara; za Sloveniju 15.000 dinara; za Crnu Goru 10.000, a za Dalma* čiju 50.000 dinara. Što se zateže? Stvar je poznata muslimanskoj javnosti u stvari do* suđenja prostorija Islamskoj štam« pariji, koje će biti smještene mu« slimanke kod otvorenja radionice za pravljenje papirnih vrećica. »Merhametovo« predsjedništvo in* tervenisalo je kod predsjednika ze« maljske vlade i on je blagohotno izašao u susret naredivši stanbe« nom uredu da dotične prostorije dopita štampariji, koje i jesu vlas« ništvo njezino. No stanbeni ured i na ovo vladino naređenje oteže s odlukom. Koliko nam je poznato spis je kod g. Mačkića pa najod« lučnije tražimo, da se ova stvar uz« me iz njegovih ruku bojeći se da se nije g. Mačkić kome »obvezao«, da će mu dati stan islamske štam* parije! Od novog predstojnika stanbenog ureda g. dra Šutića tra* žimo, da uvaži socijalni interes mu« slimana i da odmah ovu stvar rije« ši, ili će trebati i Beograd da zna? Kulturna društva protiv alkoho« la. Još pred tri mjeseca su sva tri ; kulturna društva u ‘Sarajevu pre* j dala jednu peticiju na vladu u ko« I joj su tražila da se ograniči pro« daja alkoholnih pića u Bosni i Her« cegovini. Sad vlada obavješćuje pomenuta društva da je primila dopis od centralne vlade u Beogra« du, u kome joj se javlja da će u skorom vremenu djelomično srna« njiti prodaju alkoholnih pića u ci« jelom našem kraljevstvu. Lov na razbojnike. Odjeljenje javne bezbjednosti ministarstva u« nutrašnjih djela saopštava: U Ple« venu u Bugarskoj uhvaćen je i na« šim vlastima predan Stanoje Simić, odmetnik iz Zagubičke Oraovice, okrug požarevački. Doveden u Niš priznao je mnoga razbojništva, ko« ja je izvršio s društvom u okrugu požarevačkom i smederevskom, o« dakle se je zbog potjera morao skloniti u Bugarskoj. Pisar načel« stva niskog otputovao je u Bugar* sku radi traženja za ostalim njego« vim društvom. Načelnik okruga krajinskog telegrafiše da je Petar Jovanović*Malajničanin iz Grabo« viče, opasan hajduk, koji je ucije« njen sa 2000 dinara, naišao 5. o. mj. na potjerničku zasjedu, koja ga je ranila i uhvatila. Načelnik okruga skopskog javlja, da je i posljed« njeg odmetnika sreza skopskog Ne« džiba Zejnila 4. o. mj. ubila žan« darmerijska potjera noću poslije duge borbe. Načelnik okruga raš« kog telegrafiše, da mu se 6. o. mj. lično predao sa oružjem i munici« jom Osman Maljić, odmetnik iz Saronja, sreza stavičkog. Načelnik okruga kolašinskog telegrafiše, da se 6. o. mj. predao vlastima Rado« van Tapusković. Potjere u srezu istočkom, u okrugu metohijskom ubile su četiri kačaka, među kojima vrlo opasnog odmetničkog vođu Idriža Abdulu iz Iztoka, koji je još prilikom našeg povlačenja 1915. godine izvršio mnogo razbojništva i ubijstava. Policija sreza vračar* skog, pomoću žandarma konjanika beogradskog žandarmerijskog es* kadrona pohvatala je prije četiri dana sedam razbojnika, koji odgo* varaju za jedno ubijstvo u Malom Mokrom Lugu i više razbojništva, a juče je uhvatlia odmetnika Boži« dara Milićevića iz Ripnja, koji od« govara za nekoliko razbojništva. Inspektor Bolla uhapšen. Kako saznajemo uhapšen je policijski in« spektor pl. Bolla pod sumnjom šu« rovanja sa Madžarima. Kako je poznato, njegov sin je u Subotici zadržan, kada je htio da prenese pismo svoga oca guverneru Hor« tyju, kojim se nudi za madžarsku pograničnu policiju. Bolla je u tom pismu navađao koliko je koristio mnogim Madžarima, prebacujući ih preko granice. Protiv njega po* vedena je disciplinarna istraga. Moj brat Uzeir Burek iz Sarajeva, bio je u austrijskoj v.jsci, te sam najzadnji put dobio od njeg pismo iz Albanije u aprilu 1918. Poslije sam čuo da se jo u Skadarskom jezeru utopio. Umiljavam, ako kogod što zna o njemu poslije aprila 1918. da me uz nagradu od K 1009 i putni trošak do Sarajeva i natrag dođe izvijestiti. Veisil Burek Halači ul. br. 10. — Sarajevo. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M.Bohn&Co Zsomtoiya, Banat Prodaje se jedna dobro iduća obućarska radnja na vrlo dobrome mjestu sa dva šivaća stroja i cijelim obućarskim alatom, zbog preuzimanja dra­ gog posla. Za adresu upitati u ured»ištvu. Elegantna spavaća soba; rtpezarija a ćilimima prevučenim stobeama i kanapetom, veliki stol za izvlačenje, dva masivna ormara, veliki engleski pisaći stol, dvije stolice za glasovir; solidan namještaj za kuhi­ nju i predSOblje;ledenica,sanduci, ambalaža i ino prodaje se u jednom ili pojedince. Ža vidjeti preko cijelog dana. Kablareva ul. 2.1. kat desno 15, Koševe. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovariste svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosm eterova ul. Tel. 619 Prodavače se javnom licitacijom na 19. avgusta 1920. u četvrak u 10 sati kod šer. suda u Sarajevu (Sudbena palača) u sobi broj 4 = kuća = Zahidbega Poplete u Sarajevu, Toplik ulica 'br. 9. Prodaje se za mljeti kavu. Izragjen je sasvim moderno i ima vrlo lijep izgled. — Za 7< sata samelje 1 kilogram kave. Težak je 30 kg. — Upitati « administraciji lista. MmaRSša trgaA i MHi hnb u Basnu i HsFcagovinu (i i) o Sarajevu. ЗМк u trtu kaikinla MdHinn. Инф ejisfi I U* e iini|wiriss SM5. Г u 1ииаЈ1и1. hiee eм Uttai fenjhici I tehaja hJme I uhmbl« № мјHhIMl BnijiHi шЈвп1мв*р»ј109« I bunom MlM« a ,, : ЧИдоДО um »c ... i.f mea ouvbuKi лп'г>пг ■ J;1 R Bali iHSMbi I sjfHteidlsbi kntitti. — ИвриЈв I Indu. nluh I HlJlđHgKH И4Р1И »Ш mtl. 1’31 31 1 Hl mh rebt, a nulailti m Itatsi иш1ппи. Podruinica u Bos. Novome. ip ; ■''''Уи.шИр: C^atal Oi^ ilaiii.rnu>f то1Ј|>‘И| nitvn ,•.!•/> .onab t ide-iloa ЗМтјДО« DnUl иТг.ГС u»пишг i ju. .-:vi � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe504787916b3af486500486044c9680.pdf 00a99b69ebd124301f7060bf32c58033 PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rEdakcioni odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj S5 (190) Sarajevo, četvrtak 19. avgusta 1920. (4. zilhidže 1338.) mektebu. Zato ne smije biti nijed« nog muslimana, koji bi bio toliki dušmanin svome djetetu, da mu ne dadne u ruke to moderno oružje, da ga ne pošalje u mekteb. školu ili na zanat, jer su djeca bez škola prava siročad, koja su nama na sramotu, a društvu na teret, jer samo prošnjom, lolanjem, krađom i neradom kaljaju naš život. Tako« vo potomstvo ne želi sigurno niko iza sebe ostaviti, jer bi time dao sebi najžalosniju svjedodžbu ne« shvatanja života i svjesno dokazao, da je sijući takovo zlo sjeme sam sebi pripremao kobnu sudbinu. A svaki je musliman dužan da odga« ja svoju djecu za ona vremena, u kojima će živjeti. To znači, da Is« lam nalaže nama savremen odgoj djece, a današnje vrijeme iziskuje odgoj posve drugi, nego li je bio dosađanji. Još će biti svaki rodi« telj pitan i kod Boga za svoje sta« do, svoju djecu, pa zato i po Boži« jim i po ljudskim propisima mora svaki musliman da svoje dijete od« goji i spremi za život, a tome će se najbolje odužiti, ako ga dadne u mekteb i školu ili na koji moderni zanat, jer je narod bez budućnosti, koji nema djece školovane. Hoće« mo li mi biti takovi? Skrajnje je vrijeme, da se prene« mo i du shvatimo ozbiljno svoj po« ložaj pa da barem mi svojoj djeci osiguramo bolju budućnost. Danas je mnogo muslimanskog svijeta o« stalo bez onog naslijeđenog ima« nja, pa je prinuždeno da sebi za« raduje životne potrebe na kakav Posljedice „demokratske" agrarne politike. Slučaj koje se dogodio u pone« djeljak 16. o. mj. u Donjoj Vogošći kotar Sarajevo, mora zabrinuti sva« kog iskrenog patriotu. Izvršeno je javno nasilje na oblasno povjereni stvo, koje je u ime kotarskog ures da u Sarajevu na nalog od 7. o. mj. broj 13097/20. dqšlo da procijeni ljetinu na zemlji Muhamedage A« ganagića iz Sarajeva. Razuzdana rulja seljaka napala je na članove ag rarne komisije, na čelu koje je bio vladin podtajnik g. Vaclav Sobek, te na zemljovlasnika Muhamedagu Aganagića, sa koljem, kamenjem i sjekirama, te je rastjerala i izmrc« varila. G. vladin podtajnik Sobek, na kojeg je napao knez iz Mališića Vidak Bjelina-, te Četko i Ljuboja Berović i Đuro Petrović, psujući mu onoga, ko ga je poslao, pobje« gao je i sakrio se u jednu svrtaču, koja je bila obrasla travom, dok su potjerali članove agrarne komisije Muhameda Jazića i Z. Sijerčića, te ih tukli koljem i kamenjem, za« davši svakom teške tjelesne ozle« de. Kada su poslije našli g. Sobe« ka, nasilno su oteli od njega revol« ver, kojega je imao u" džepu. Čuje« mo. da se isti dan nešto slično do« godilo i jednoj sudbenoj komisiji, koja je pošla uredovati u Sarajeva skom Polju. Na ovako žalosnim činjenicama mora čovjek stati i upitati se, kuda ovo vodi? Besavjesna politika »de« mokrata« i njihova' saveznika g. Dra Srškića dovela je dotle, da je autoritet državne vlasti sasvim pao. Svojim ludim obećanjima i pljač« kaškom agranom politikom raspo« jasali su neuku i za tuđom zemljom gladnu masu, da više ne razabire ni što je dozvoljeno ni što je ne« dozvoljeno, te da više ne rešpek« tuje ni držanve vlasti niti njenih organa, kada vrše uredovanje. Srškić«»demokratskoj« akciji po« maže uz Nikolu Divljana i zloglas« ni Čokorilo, koji zabašurujući či« njeince piše o ovom slučaju u svo« joj Crnoj »Zori« slijedeće retke: »U mesto kmeta — begovat se bunil — Ono što se dogodilo sad, u prošli ponedeljak, u blizini Sara« jeva, u selu Malešićima kod Vogoš« će, ne srne ostati nezapaženo i ne« kažnjeno. Sarajevski beg Muhamedaga A« ganović sastavio je na svoju ruku nekakvu »komisiju« od bivših šucr kora i razbijača i bez ičijeg odo« brenja i ovlaštenja krenuo u selo Malešiće da procjenjuje ljetinu ... Ovi šuckori bili su svi naoružani re« volverima i imali su očitu namjeru da prave nasilje nad težacima. Pošto o dolasku ove »komisije« nije bio izvešten ni seoski stareši« na, ni seoski odbor, to je seljake, ] među kojima, je bilo i srpskih do« brovoljaca, ovaj iznenadni dolazak bega Aganagića malo začudio, te ; ga upitaše da li ima pismenu puno« ! moć od zemaljske vlade. Šuckori se nisu hteli dugo objašnjavati, ne« i go povade revolvere i otpočnu palj« bu na seljake... Blagodareći svesnosti naših teža« ka krv nije pala, — nego su seljaci prosto poterali »komisiju« iz svoga sela i nagnali je na — Bosnu, Tom prilikom oteli su pun i otkočen re« volver jednome begu iz Rogatice, a Muhameda Jasića, po zlu poznatog zlikovca i šuckora, koji je prvi ot« vorio vatru na seljake, nagnali da skoči u Bosnu. | Mi zahtevamo, da se beg Agana« gić i Muhamed Jasić smesta zatvo« rc, kao glavni krivci ovoga inciden« ta, gdje je mogla pasti krv, jer se« ljaci više neće da trpe ovakvih pro« vokacija i izazivanja od strane be« govata. Mi upozoravamo vladu da, ako želi red i mira u ovoj -zemlji, neka više ne dopusti da nas ovakve »komisije« iznenađuju«. Gornjim riječima ne treba ko« mentara. Čokorilo huška seljake na zločinstva, huška ih na neposlušnost prema državnoj vlasti i njenim or« ganima. On zabašuruje pravu či« njcnicjj, da je ovu komisiju odre« dio.kotarski ured u Sarajevu gore citiranom odlukom i da je procje« nu ljetine Jmao obaviti lično vla« din podtajnik g. Sobek. Zabašuru« je, da su svi interesenti bili i oba« viješteni i pozvani i nazivlje Muha« medagu Aganagća sarajevskim be« gdm, dok Aganagić ne posjeduje više od 160 dunuma zemlje i ora« niče i livade. Vidjećemo šta će naše vlasti po« duzeti na ovo javno nasilje. Miče« mo o ovome voditi tačne račune i ne ćemo šuštati, dok se pravdi i zakonu ne pribavi potpuna zado« voljština.. Zlikovce treba odmah staviti u ztavor i podignuti proti njih optužbu radi zločina javnog nasilja na uredovne osobe i teške i tjelesne ozlede. Inače, biće ugro« ' žena budućnost naše strašnim žrt« vama podignute Kraljevine. U Me№, u šholu! I bilo način i da se pati sa svojim [ golim rukaffia. Da svome potom« i stvu ostavimo u nasljeđe sposob« nost i.spremu za mučnu borbu, va« lja da ga školujemo i tako damo u ruke sigurno oružje, da očuva sebe i zajednicu našu od propasti, koja se vije više naše glave, da nas uništi. Jedini je lijek protiv te ne« sreće mekteb, škola i zanat. Zato stavljamo u dužnost svim našim odborima i svim patriotama, da se svojski pobrinu oko što mno« gobrojnijega učešća naše omladine u mektebu i školi, da lično potiču na što življi posjet mekteba i škole kako mušku tako i žensku djecu počevši od šeste godine dalje, da upućuju svršenike osnovne, škole na dalje školovanje ili na kakav savremen zanat. Niko ne smije o« stati golih šaka, niko ne smije biti ćorav kod očiju, svako naše dijete mora da pođe kroz mekteb i školu! . Na mlađima svijet ostaje, a da mognemo mirne duše gledati u bu« dućnost muslimanskog elementa u ovoj zemlji, moramo odgajati spo« sobno potomstvo za život i borbu. Stoga je na prvacima i odborima velika odgovornost za napredak i opstanak muslimana na našoj gru« di. Tu će tešku odgovronost savje«, sno ispunjavati samo oni rodolju« bi, koji neprestano dokazuju naro« du korist nauke i upućuju na jedini j spasonosni put, koji će naći u mek« i tebu i školi. Stoga svako dijete bilo I sa sela ili iz grada upišimo u mek« teb ili u školu, jer su djeca bez i škola siročad gola! Dan naše organizacije. ! ' ; i ; I I ' I > i : ; • Stara je riječ, da je svako kovač i svoje sreće. Ne okreće dakle nijed« nim čovjekom slijepa sreća, nego zdrav razum i sposobnost vodi čo» vjeka do njegove sreće. Ta će sre« ća biti sigurnija i potpunija, ako se za vremena spremimo za bor« bu i život, jer živjeti znači boriti se. A sposobnost za borbu, doras« lost za utakmicu stiče se u školi i Naš apel za priređivanje dana naše organizacije odjeknuo je u ci« jeloj Bosni i Hercegovini. Naši su se mjesni odbori ozbiljno latili po« sla i punom parom spremaju kako će što veličanstvenije, što dsotojnije ovo slavlje prirediti. Mnogi mjetai odbori pozivaj.u pojedine članove našega vodstva, da dođu k njima, da u zajednici provedu ovaj sve« čani dan. Naravna stvar, da će se udovoljiti u koliko se bude mogu« će, jer bi svaki želio, da toga dana proboravi ondje, gdje je nastanjen. Niže donašamo ovaj proglas našeg vrijednog mjesnog odbo« ra u Tešnju, kojega je obnarodo« vao u svome području, pa molimo i druge da se ugledaju u vrijedne naše Tešnjake. Naprijed braćo! Spremajte se i pokažite što možete, pokažite, da stojite čvrsto u redovima organi« zacije, čiji se blagotvorni uticaj ja« sno vidi u našem novom životu na« kon njezinog jednu i po godišnjeg opstanka. Naprijed za slobodu, bratstvo i jednakost, koje je pa« rola, cilj i svrha organizacije, jer Muslimansha ti^oyačha i оМВиШам Ini и svim Inobgraln niloilna. Иаф nifti I ouitule i imHlmtia ш I u kiNisim. №a i!iUt u uložne bnjiite I tihote I okaBsial« ft гојMigllillB. Otinvlja ш nlcajioi pgilen I honnti аОДс Godina II. H 3,sos.m da se je ova parola vršila i primje« njivala na muslimane kao i na dru« ge, ne bi bilo uopće potrebe, da se posebno organizujemo. Složno na« prijed, sloga će nas jedino održati! i | j i PRIPREME ZA DAN NAŠE OR« GANIZACIJE U TEŠNJU. Naš mjesni odbor u Tešnju po« vodom dana naše organizacije iz« dao je slijedeći proglas: Braćo Muslimani! Ovaj odbor priređuje u subotu 28. augusta 1920. t. j. četvrti dan bajrama u sahat 7 ala turka na Je« lahu pod Topolama Veliki Te« f e r i ć s narodnim utakmicama, te pozivi i moli svakog brata musli« mana, da ovo svakom objavi i na« stoji, da na ovaj teferič dođe što više svijeta. Naročito apeliramo na muhtare, seoske hodže i imame, da prvi kod seoskih skupova ovo ob« јауе, dočim drugi u džamiji kod baj« ram namaza i džume drugoj braći muslimanima objave i nek prove« du agitaciju, da ni jedan musliman iz njihova područja na ovom tefe« i Hercegovim! (11) u Sarajevu. Bale minski I egrovlzacltiba kratiti. — Kupoli I vadili iHtte, valute I iFUidneiBi wjl« itOi ifste. I 0 f И 0 0 8 J 11 ri ] J НпЛ I gradili su mft rabi, i nglailti m Knin Bulnlni. Podružnica u Bos. Novome. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trga A basu Sarajevo - lotabau telefon: Ш �Strana 2 Сграва riču ne fali. Ovaj teferič mora po« kazati našim dušmanima da islam« ska zajednica 'stoji poput čvrste klisure, ovaj četvrti dan bajrama mora našu 'ednodušnost i slogu manifestirati. Zato, brate muslimane koji god ovo dobije, nek ne zaboravi, da je njegova sveta dužnost da svima svojim poznanicima ovo priopći i da nastoji da na ovom teferiču ni jedan brat musliman ne fali. I mlad i star i zgodan i siromašan u subotu četvrti dan bajrama složno na Je« lah na teferič. M. selam! Bilješke. Kako se isplaću je hak za godinu 1918.? U Alibega Omerbegovića iz Banje Luke zaostalo je pri kmeti« ma u god. 1918. u selu Romanovci« ma kot. Bos. Gradiška haka i to: kukuruza 22.000 kg, zobi 7.000 kg, pšenice 6.400 kg, sijena 8.500 kg, šljiva 1.700 kg, krumpira 2.-100 kg, da ne računamo luk. jabuke, kru« ške, grah i ostale sitnice. Kotarski ured u B. Gradišci proveo je svo« jevremtno raspravu u smislu narod« be min. za agrarnu reformu od 22. jula t. g. pod brojem 7825/20 poslao je poštanskom naputnicom u ime »isplate neplaćenog baka za 1918. god.« šta mislite, koliku je svotu dobio) Ali beg Omerbegović, koji uzdfžaje familiju od 6 članova? . Dobio je ravnih 18 kruna i 60 ће= lera. Slovima Osamnaest kru« na i 60 h e 1 e r a. G. Alrbeg Omerbegović je izja« vio u zapisnik kod gore spomenu tog kotarskog ureda, da mu se srni« Inju i pošalju još jedan put ovoliku svotu, da bar može kupiti ličinu da se objesi. Užasno! Grudić i Čokorilo. Đorđe A. Čo« ,korilo se razgljagoljao proti naših »obilnih svagdanjih napadaja na Srbe, osobito u zadnje vreme pro« tiv okružnog načelnika tuzlanskog g. Dimitrija Grudića«. Zatim na« stavlja: »Ta svifna Srbima u Bosni još su savim svježe uspomene od nekih crnožutih muslimana iz 1914.. pa danas u m.esto da se stide svojih nedela, ti crni tipovi dižu glave i ho« će da sude onima, koji u stvari tre« ba njima da sude. A to je za to, što su naše slepe vođe »utopile« Sr« biju, pa nisu prilikom preuzimanja vlasti u svoje ruke najpre proreše« tali sve austrijske činovnike, pa da su ostali u službi državnoj samo oni, za koje se tačno dokaže, da su do« stojni da ostanu pa svome mestu, a ne da danas narod srpski vadi oči sa njima i đa i dan«danas još plaća mnoge svoje zlotvore. A najgore je to, da im se dzovoljava da napada« ju naše vredne i odlične ljude i či« novnike, kao što je između ostalih i naš okružni načelnik tuzlanski g. Grudić«. Nemamo običaja osvrćati se na Gollasova špijuna Čokorila i njego« ve blentave jadikovke, ali ovo bilje« žimo, da vidi naša javnost svu is« tinitost one poslovice: »Vrana vra« ni očiju ne vadi«. Od Đorđa A.. Co« korila nema poganijeg sluge crno« žutog režima na svijetu, pa ipak i« ma obraza da nekom i to generalno muslimanima tu manu pripisuje. Za njega je Grudić »vredni i odlični« čovjek i činovnik.« jer je zatornik muslimana kao i Čokorilo, koji pi« še o našoj kraljevini gore nego i je« dan neprijatelj, nazivajući je »pri« vremenom, veštački iskrpljenom državom«, koja nema još ni svoje određene forme, ni zakona, ni us« tava, ni parlamenta, pa ni odrede« nog imena. Grudić—Čokorilo sa« činjavaju jednu družinu, kojoj ne će niko biti Zavidan. Iz naše organizacije. Mjesni odbor u Vitini. Na skup« štini držanoj dne 5. pr. mj. izabran ie mjesni odbor naše organizacije, koji se konstituirao ovako: Pred« sjednik g. Mehmcdalibeg Kapcta« nović Ljubušak, Podpredsjednik: Hafiz Ahmet ef. Mesihović, tajnik: g. Hajzibeg Kapctanović Ljubušak, blagjnik g. Rašid Alagić. Članovi bez funkcije Hafiz Mehmed ef. Diz« darević imam i Ahmetaga Dizdare« vić muhtar. Ovdašnji su muslimani bez ikakve iznunk^»vi članovi na« PRAVDA ПРАВЛА* Hpel — Broj 190 še organizacije. Vitina broji 76 pu« zacije u Kladnju, na kojoj se iza« nodobnih ljudi i svi su upisani kao brao i konstatirao kot. odbor kako aktivni članovi. Potpuno odobrava« slijedi: Predsjednik: g. Ruščukli mo rad naših zastupniku, kao i Cen« Cazim, Podpredsjednik: g. Đozić tralnog odbora. Nepokolebivo sto« Mehmed ef., tajnik: g. Mašić Abdu« jimo uz organzaciju i najljepše se lah et, blagajnik: g. Rustcmović zahvaljujemo Presvijetlom g. Mufti Mujaga; odbornici bez funkcije: gg. cf. i Sakib ef. što su nas posjetili. Suljić Mumin cf., Fočić Muhamed Kotarski odbor naše organizacije cf., Dedić Ibrahnh ef, Ramadan cf., i u Kladnju: Dana 8. o. mj. održana Hurić, Abdaga Herić i H. Smail ef. je kotarska skupština naše organi« I Mašić. ________ __ _______ „Muslimani i agrarno pitanje". I Naš odlični prijatelj i član raditkal« I j ne stranke g. K. M. (Krsta Marić), kojega su naši čitaoci već ranije među našim odličnim saradnicima upoznali, napisao je u »Samoupra« । vi« broj 128 od П. o. mj, članak । pod gornjim naslovom, kojega u iz« ■ vatku prenosimo. U samom članku i ■ imade nekih netačnosti. koje su na« . stale usljed krivih informacija, koje j jc g. pisac sa strane dobivao. Vični | slušati i čitati samo pogrde od stra« ) ne izvjesne štampe i izvjesnih krugo va. mi smo vrlo zahvalni g. Krsti Mariću, kao i njegovim poštovanim drugovima u radikalnoj stranci, ko« 1 I ji nađu bratskih riječi za nas, bra« I ću svoju, koju neka nebraća hoće I ; silom da ubroje među tuđe element I i te i kao takove nastoje da raskuće I i i obesprave. Mi ćemo ovu bratsku | , susretljivost naše braće u Srbiji zna« I , ti cijeniti i vratićemo im sa ono« I I liko ljubavi i više, sa kolikom smo ■ mi od njh susretani. Članak .glasi: j »Kad god je kriza, tada se kroz i i naše novine, a naročito kroz žutu beogradsku štampu počinju napa« j dati Muslimani i radikali kao to« i božnji zaštitnici aga i begova. I ta« i ko na ovaj način mi nanosimu smr« I tnu uvredu, činimo ogromnu nepra« ’ vdu jednom i po milionu naše ino« I vjerne braće. Muslimanima, kojih I se svi odričemo kao Pilat Hrista. A ! međutim Muslimani su isto takq dobri građani naše države kao i | Pravoslavni i Katolici. Prije rata bi« j lo je i Muslimana, koji su učestvo« | vali u nacionalnoj akciji, a za vri« I jeme samog rata mnogi su vidjeli I tamnicu zbog svoje odanosti Srbiji i Beogradu, a dosta ih j^ bilo kao ' dobrovoljci u srpskoj vojsci, od ko« jih je jedan poginuo sa Slijedećim ' riječima: »Ne žalim što umirem, jer Srbija postaje carevina«. Dakle, kao I što vidite patriotizma ima i kod : Muslimana kao i kod ostalih vjera ' j našeg troimenog naroda. »Bilo je među Muslimanima ne« ispravnih ljudi, ali ih je bilo i kod katolika i pravoslavnih. Zato se ne s»e uzeti da su svi Muslimani bili šuckori i da ih sve zbog toga treba anatemisati. Sve one. koji su služili neprijatelju, kojoj bilo vjeri pripa« dali, možemo strpati u tabor izroda i preći preko njih kao da i ne po« stoje, a ne zbog nekoliko šugavih ovaca upropašćivati cijelo stado. Muslimani su naša jednokrvna bra« ća i mi njima nesmijemo činiti ne« pravdu samo zato što nijesu Pravo« slavni i Katolici, nego ih moramo poštovati i ljubiti. Ako oni slučajno nisu u našoj partiji, to ne znači da oni treba da snose sve državne te« rete, a ostali građani baš ništa. »Demokratska« stranka sa svojim nakaradnim programo agrarne re« forme čini ogromnu nepravdu. Aga i begova medu Muslimanima kao veleposjednicima ima vrlo malo. U cijeloj Bosni i Hercegovini nema ni deset Muslimana, koji bi'imali beg« ’ .lučke zemlje oko hiljadu hektara, I a valjda svega ih dvaestak koji i« maju nešto više od pet stotina hek« : tara. Sve ono drugo, iako se kiti titu« , lom age i bega, mali je psojednik, posjeduje između dvadeset do tri j stotine hektara, jer koliko su danas naši državni činovnici »gospoda«, toliko isto vrijede i titule tim bo» sanskim feudalema. U Bosni ima tri vrste posjeda: kmetluk, begluk i obični privatni posjed. Još regentovim reskriptom i ag« rarnom uredbom od 25. februara 1919. godine riješeno je kmetsko pi« tanje u Bosni u korist seljaka i ne« stalo je feudalnog odnosa. S time su se tako brzo pomirili svi Musli« mani, sve age i begovi, da danas ni« ko od kmetluka ne pravi pitanje. Što se. pak. tiče begltika, stvar stoji, malo drukčije. I što je najglavnije rijetko je naći posjednika Muslima« na. a da nema makar malo begluka. Tu zemlja obično su oni radili ili sobom, ili u vlastitoj režiji, a neki su davali i kmetovima na obradu. Kako velika većina muslimana živi po varošima i varošicama u Bosni, to se oni bave mješovito, i zemljo« radom i zanatima. Rijetko je naći nekog muslimana u varoši, i da ne« ma makar nešto beglučke zemlje, i velika ih većina imaju između pet i pedeset hektara, to obrađuje i ta« ko se ispomaže u ishrani. I kao što bi priličan broj zanatlija i bakala u Srbiji, u mirno vrijeme, živjeo vrlo bijedno pored svoga zanata, da mu nije bilo njivice zemlje, tako je isto i sa bosanskim Muslimanima. Mno« gi od njih davno bi otišao u svijet, u pečalbu, da mu nije bilo nekoliko hektara zemlje. I dok je dan oslobođenja bio za ove naše građane, dan slobode, za naše muslimane to je dan početka bijede. Beglučka zemlja’ svih Muslima« na. zaposjednuta je tako da slobod« no možemo kazati, da nema nijed« nog Muslimana u Bosni, koji živi u varoši, a da ima i pedalj zemlje danas u svojim rukama. Ima vrlo mnogo težaka pravoslavnih i katoli« ka, koji imaju oko pedeset hektara kmetluka, pa su pored svega toga oduzeli od muslimana njegovih pet ili deset hektara begluka. I tako dok jedan umire od gladi samo zato što je Musliman, dotle drugi živi u izo« bilju samo zato što je pravoslavni. Ovo je svakako očita nepravda na koju ne smije pristati ni jedan po« šten čovjek, a pogotovo državotvor« ne stranke. Bezbroj muslimanskih porodica u Bosni formalno gladuje, jer od ba« kalstva i zanata ne može da živi, a ono malo zemlje što jc bilo, oteli su »demokrati« svojom demagogi« jom. I što je najgore, desi se da bu« du dva begluka jedan do drugoga; prvi je Muje Mujagića, a drugi pre« šao u ruke Petru Petroviću. I sada težaci Zaposijedaju begluk Muje Mujića, jer je muslimanski, a na begluk Petra Petrovića niko i ne okrete glave, jer je pravoslavni, i ako su i Petar i Mujo zanačije. E pa sada samo »demokratski« poli« tičari i demagozi mogu ne nazvati zavatinarima ljude sa begluka Muje Mujagića. A ovakvih slučajeva ima bestraga mnogo. Seljaku u Bosni treba dati zemlju, vratiti mu cio kmetluk, izvršiti re« viziju begluka, pa ako mu je i to malo, onda mu razdijeliti državnu zemlju, a ne otimati muslimanske sitne posjede i stvarati nove kmete. To ne bi bilo pravo, i to ni narod ne može odobriti. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. U Beogradu postignut sporazum. »Jug. List« javlja, da je na mini« starskoj sjednici od 16. o. mj. sa« općio dr. Vesnić. da su svi klubovi, pa i Narodni i Jugoslavenski klub potpisali protokol sporazuma bez ikakve ograde. U novo ministarstvo ulaze kao ministar unutrašnjih dje« la umjesto dra Davidovića dr. Draš« ković, a kao ministar za konstitu« antu umjesto Stojana Protića, dr. Mušicki advokat iz Pančeva. Pita« nje pokrajinskih vlada riješit će se po već poznatom ufanačenju protokola sporazuma. Vesnij je danas poslije podne bio u dvoru, gdje je izvijestio Regenta o uspje« loj koncentraciji. Novi ministri će po svoj prilici već sutra položiti pri« sćgu. Parlamennt će biti sazvan tek iza 22. o. mj. nakon izbora za beograđ« sku općinu. , | i : . ' I I ' ' ' ; I Ministar predsjednik Vesnić kod Regenta. »Jugoslavenski List« jav« lja: Po uspjeloj koncentraciji po« šao- je ministar predsjednik Dr. Vesnić danas ponovno u dvor, gdje je prestolonasljednika izvijestio o političkoj situaciji. Vesnić lje ista kao važnost sklopljenog saveza, sa Čehoslovačkom povodom boravka ministra Dra Bencša u Beogradu i njegov utjecaj na budući politički i ekonomski razvitak obiju država. Prestolonasljednik čestitao je Ves« niču na velikom diplomatskom us« pjehu izrekavši svim članovima ka« bineta zahvalnost na tom '■poslu. Audijencija bila je vrlo duga i van« redno srdačna. Cehoslovaci i mi. U zanosnom govoru kojim je čehoslovački mi« nistar inostranih djela g. Dr. Beneš odvratio dobrodošlicu našeg mini« stra predsjednika, rekao je između ostaloga: Narod Srba, Hrvata i Slo« venaca najviše je voljen kod nas u Češkoj. Mogu reći da može biti ni« kad nisu na svijetu postojala dva naroda, koji su se tako dobro ra« zumjeli kao Vaš i naš, da nikad ni« su postojala dva naroda čije su uza« jamne simpatije bile tako duboke, tako iskrene i tako odane. Mi smo vas voljeli zbog vaše iskrene oda« nosti slavenskoj stvari, kojoj smo i mi bili uvijek odani. Poštovali smo vas zbog vaše velike ljubavi prema otadžbini toliko tlačenoj, zbog nesravnj ivih podviga i hrabro« sti, koju ste pokazali prilikom obra« ne vaše slobode. To će ostati za nas vječiti primjer. Poštovali smo vas isto tako zbog velikih patnji, koje su pripremale vašu slobodu, ali ko« je su bile isto tako i osnova neza« visnosti Cehoslovačke. Upit radi Koruške. Narodni po« slanik Dr. Novak uputio je mini« stru predsjedniku i ministru prav« de upit glede uplitanja koruške plebiscita? komisije u unutrašnju uredbu zone A. On je naveo kon« kretne slučajeve, da se komisija u« plitala u naše sudstva, pa je po« zvao ministre, da čuvaju suvere« nost naše države. Zavjera pt*otiv Jugoslavije. Fran« cuska štampa prima iz Beograda, da postoji sporazum'između make« donskih komiteta i ustaša alban« skih, pod kontrolom Italije, da stvore federalnu makedonsku dr« žavu. Jedni su se obvezali drugima da će upadati u granice naše drža« ve. Talijani misle ovako prisiliti nas, da dio vojske prenesemo iz Hrvatske na albansku granicu, i da Italija isposluje pravo plebiscita, u korist Arbanasa, u oblasti Prizre« na, Debra i Ohrida. U ovaj posao ulaze i Bugari. General Graziani i Jugoslaveni. Pariška »Cehoslovenska Republika« donosi razgovor sa generalom Gra« zianijem. koji jc za vrijeme svjet« skog rata bio zapovjednik čchoslo« vačkih legija na talijanskom frontu. Na koncu razgovora rekao je gene« ral: Po mom mišljenju je neprija« telj talijanskog naroda svako, ko ga goni na neprijateljstvo spram Ju« goslavena, s kojim imamo da živi« mo u prijateljstvu i sujsedskoj dru« štvenosti. Uvjeren sam, da jedino Cehoslovačka republika, koja uživa potpuno povjerenje obiju strana, i njezin predsjednik, državnik toli« kog obzorja kao što je Masaryk, može izvršiti suprotnosti. To je isto jedno od poslanstava čehoslovačke republike«. — Neki dan se čehoslp« vački ministar predsjednik Tusar sastao sa talijanskim ministrom i« nostranih djela Sforzom i u taliian« skim listovima se pronijela vijest, da se radi o sondiranju terena za sporazum sa Jugoslavenima. Da ge« neral Graziani nije izrekao službe« no mišljenje? Sastanak između Sforze i dra Trumbića. Novi direktni pregovo« rj s Italijom. Uporno se šire vijesti, da put grofa Sforze u Veneciju ni« je ni u kakvoj vezi sa izložbom ne« go da će se grof Sforza tu sastati sa predstavnicima vanjskog mini« starstva kraljevine SHS. »Giomale d’Ttalia« donosi ovu vijest i tvrdi, da je istinita makar će ie dementi« rati agencija Stefani. Pošto se jc u Veneciji Sforza sastao sa TusA« rom, ova vijest dobiva dvostruku važnost. VANJSKI POLOŽAJ. Boljševici i Armenija. Carigrad, 10. augusta. »The Times« javlja prema brzojavu iz Erivana, da su �najviđeniji turskođatarski poglavi* cc pobjegli iz Nahičcvana u Per« ziju. Boljševički su oficiri obavijc« stili Armence, da su zaposjeli Šah* ruu (tu je bio opsjednut od Arme« nača Enver«pašin brat Nurifpaša. Pr. ur.). u ime crvene Rusije i cr« vene Turske, ali da ne misle na* pasti na Armeniju. Velika zbrka u Bagdadu. »Jour* nal de Debat« javlja iz Bejruta: Položaj je u Iraku (Mezopotamiji) sve jednako ozbiljan, engleska od* jeljenja na Furatu (Eufratu) uzmi* ču; garnizona u Divanijji je opsjed* nuta. Veliko vrijenje vlada u Bag« dadu, gdje gore garaže vojničkih automobila. Poljsko*ruski pregovori za mir i primirje bili su opet za kratko vri* jeme prekinuti. Prema vijestima iz Varšave 12. o. mj. vratili su se polj* ski parlamentarci iz Minska. Delc« gaciju sačinjavaju državni pocjtaj* nici Dombrowski i Wrohlewski te predstavnik parlamenta i general* nog št^ba. Ovaj prekid havijestio je Cičerin preko Kamenjeva engle* skoj vladi telegramom u kojem ve* li, da će poljska delegacija preči borbenu liniju 14. o. mj. u cilju po* novnog sastanka s boljševičkom delegacijom. Dopisnicima listova dozvoljen je pristup pri pregova* ranju. * I Francuska se povlači. U uvod* nom članku piše »Temps«: Kao što engleska, tako i francuska vlada ni* je namjeravala poslati Poljskoj po* moć protiv crvene vojske. Obzirom na vojnički položaj bila bi opasna svaka ekspedicija u zemlju, koja le* ži između neprijateljske Njemačke i neprijateljske Rusije. U politič* kom pogledu bile bi bez smisla, jer francuska politika ide za tim, da se poštuje versailleski ugovor o miru, te da se čuvaju obale rijeke Rajne. Ako bi Francuska morala štititi Poljsku, to će ona učiniti na zapa* du, a ne na istoku. Vrhovna komanda poljske voj* ske prelazi iz ruke u ruku. Prema vijestima iz njemačkog izvora fran* cuski general Weygand ipak je od* bio položaj vrhovnog komandanta poljske vojske odnosno odgovor* nog' šefa generalnog štaba. On je preferisao, da ostane u svom dosa* dašnjem položaju trojnog savjetni* ka. Prema vijestima iz Ziiricha od* stupio je poljski vojni ministar Lesnijevski. To mjesto preuzeo je general Setnokovski. Mobilizacija ruske flote. Moskov* ska »Pravda« javlja: Sovjetska vla« da saznala je, da neprijateljska mornarica hoće da preduzme napa* daj na ruske vode. Radi toga je ko* manda crvene armije naredila mo* bilizaciju ruske flote i proglasila rat* nom zonom Petrograd i kronstatski zaljev. Atentatori na Venizelosa uapše* ni. Iz Lyona javljaju: Atentatori na Venizelosa su uapšeni, jedan od Страна 3. „ПРАВДА" — .PRAVDA. Epoj 190 — Broj njih se zove Apostol Cerepis, bivši oficir grčke vojske, koji se pred* stavljao kao direktor jednog finan* cijskog lista u Ateni. Njegov sau« česnik Đorđe Kirjakis jc poručnik na raspoloženju grčke vojske. Na prvom saslušanju izjavili su, da su u Pariz došli jula mjeseca i da su bivši oficiri, koje je Venize* losova vlada otpustila iz službe do padu Konstantinovom, kao vatre* ne pristalice svrgnutog suverena. Pretres, izvršen u njihovim stanu, dao jc istražnim vlastima njihove korespondencije, pisane na grč* kom, francuskom i njemačkom je* ziku: bilo ih je šifrovanih. Pretres korespondencije daće važnih otkri* ča. Izgleda ovog momenta sigurno, da su atentatori došli direktno iz Berlina. Poznato je da Konstantin izdržava u Berlinu jedan propa* gandistički krug, čiji je cilj zamje* njivanje današnjeg grčkog kralja njegovim starijim bratom i na taj , način priprema na Konstantinov povratak na presto ili bar u Grčku. Izgleda da zavjera ima hiljade pri* I stalica među grčkim' oficirima. Domaće vijesti. i j I : i ’ ! j i I 1 Brzojav banjalučkih posjednika ministru predsjedniku g. Vesniću. Šalju nam slijedeći brzojav, kojega je udruženje zemljoposjednika iz Banje Luke poslalo gosp. ministru predsjedniku dru Vesniću u Beo* grad: »Banjalučki muslimani zemljo* vlasnici — nekad u svoj Bosni naj* bogatiji, a danas usljed »demokrat* ske« samovolje najbjedniji držav* ljani — prate grozničavom nervoz* nošću i napetošću borbp parlamen* tarne zajednice sa »demokratima« oka uslova za sastav nove koncen* tracione vlade. Zahvalni smo Vama na ispravnom shvaćanju, da se pri* stranim rješavanjem agrarnog pita* nja ne smije u dva miliiona musli* mana uzdrmati vjera u mogućnost opstanka u ovoj našoj zajedničkoj državi. Zahtijevamo samo jednakost za sve podanike bez razlike vjere i staleža, kako u dužnostima tako i pravima. Pravdu, samo pravdu tra« žimo! Fiat justitia pereat mundus! Zahvaljujući se. cijeloj parlamen* tarnoj zajednici naročito njezinim vođama, molimo da i u buduće us* trajete nepokolebivo na putu pravde. Za mjesni odbor udruženja banja« lučkih zemljoposjednika: Predsjednik: Hamdibeg Džinić«. Stipendije građa Sarajeva. Grad* sko poglavarstvo izvješćuje, da je gradska općina sarajevska predvi* dila i ove godine u proračunu kre* dit za stipendije i potpore đacima. Reflektanti nastanjeni u Sarajevu imadu do konca o. mj. svoje mol* be podnijeti kod gradskog pogla* varstva uz priklop svjedodžbe o do* sadanjim naukama, siromaštvu i zdravstvenim prilikama. Uhvaćeni i poubijani kačaci. — (Zvanično). Odjeljenje Javne Bez* bjednosti Mjnistarstva Unutrašnjih Djela saopštava: Žandarmcrijske patrole u okrugu požarevačkom uh* vatile su žandarma Ugrina Domi* rovica koji je pobjegao iz skopljan* skog zatvora, u kome je bio zbog krađe državnog novca od 22.000 di* nara. Gonjeni po Kosovu i Metohi* ji kačaci su se sklonuli po šumama na granici srezova stavačkog i is= točkog. Jedno potjerničko odjelje* nje okruga raškog naiđe iznenada na njih. Poslije borbe od nekoliko ; časova jedan kačak jc ubijen. Po« | slije njihovog razbijanja vođene su j po šumi pojedinačne borbe u koji* ' ma je stradalo nekoliko odmetni* kd. Od žandarma teško je ranjen Usein Milićević. Kačaka je bilo pre* ; ko jedne stotine, koji su pobjegli : pravcem Skadra. Potjera sreza jab*. 1 laničkog uhvatila je Veljka Jevtića iz Grgurevca, osuđenika na robiji. : koji se sve vrijeme odmetništva iz« i davao za majora. • Lovci i lovačka društva u B. i H. U Sarajevu se osniva »Savez lova* ca za B. i H.«. Pozivaju .se lovci i društva u B. i H. da se najkašnje do 21. o. mj. pismeno izvole izja* j viti, da li su voljni ovom savezu i pristupiti. Adresa: Lovačka sekcija Društveni dom, Sarajevo. Izdavanje ioli i gaša. Gradska i nam aprovizacija javlja, da počam [ od juče izdaje so i to po Ч, kg I na osobu, a od danas gas u neo* ! graničenoj količini. Cijena je gasu 24 K na veliko, a 26 K na malo. Stipendije za medicinare. Škol* . ske god. 1920./21. davače Zdrav* stveni Odsjek Zemaljske Vlade pripadnicima Bosne i Hercegovine Stipendije za Studente medicine i to: Đaci koji misle moliti štipen* diju neka pošalju molbe Zdrav* stvenom Odsjeku u Sarajevu preko kotarskog ureda rodnog mjesta ili mjesta stalnog boravka najkasnije do 19; septembfa 1920. Molbe koje prispiju poslije ovoga roka, neće se uzeti u obzir. U molbi treba mo* ‘ lilac tačno da označi: 1.) mjesto ' medicinskog fakulteta koji želi po* hađati: 2.) je li prije imao državnu Stipendiju ili koju drugu, ili se je iz svojih sredstava izdržavao; 3.) da I li moliteljev brat ili sestra imaju kakvu stipendiju ili su podnijeli molbu da im se ona podijeli. Molbe valja obrazložiti ovim svjedodžbama u originalu ili u zva* j nično ovjerovljenom prepisu: 1.) a* ko je molitelj apsolvent koje sred* nje škole: svjedodžbama zrelosti i j pošljednom godišnjom svjedodž* i bom; 2.) ako je visokoškolac: in« ; deksom i svjedodžbama vis. ško* le o uspjehu, što ga je postigao u I naukama za pošljedna dva semes* tra. Ovamo spadaju u prvom redu svjedodžbe o glavnim ispitima. A* ko u nekom semestru po naučnom redu visoke škole nema nikakvih glavnih ispita, onda treba dodati svjedodžbe i ispitima, bez kojih vi* sokoškolac ne može biti pripušten glavnim ispitima, a ako nema ni tih ispita, onda svjedodžbe o kolokyi« jalnim ili drugim ispitima i to naj* manje iz dva glavna predmeta od 12 nedjeljnih sati ukupno; 3.) rod* nim listom ili svjedodžbom zavi« čajnosti; 4.) svjedodžbom kotar« skog ili okružnog liječnika o zdrav* Iju moliteljevu; 5.) svjedodžbom siromaštva koju valja da izda u o« vu svrhu nadležna vlast u tekućoj godini. Molitelji koji žele pohađati vi* soke škole s nastavnim jezikom, kojeg nijesu u srednjoj školi učili, imaju dokazati da vladaju tim je« zikom u mjeri, koja je dovoljna da mogu predavanja pratiti. Stipendiju može dobiti samo o» haj, koji potpiše propisani revers o stupanju u državnu službu i os* talim obavezama. , ♦ PAPIRN1CA HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preporučnje svoje bogato stovarište ф svih vrsta papira, kancalarijskog i 9 školskog pribora. — Naručbe obavljaju brzo i točno se ♦ X Cijene umjerene. Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglana M. Bohn&Co Zsom olya, Banat Centralna drogerija Braća Šaninagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. Poziv na izvanrednn glavnu skupštinu „Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu", koja će se obdržavati 2. septembra 1920. u 16 sati (4 sata poslije podne) u prostorijama banke. Dnevni red: X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X . 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000'— na K 10,000.000 —. 2. Promjena pravila. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem: Ravnateljstvo Musi imanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d. dj Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj $Iavooj skupštini, imadu privremene potvrde položiti na našoj blagajni u Sarajevu, ili na blagajni naše podružnice u Bos. Novom, najdalje do 27, avgujta 1920. �.ПРАоТа* — .PRAVDA* Стпана 4 Stran« Soci Bro! 188 na potpisivanje dionica Tvornice pokućstva d. d. u Sarajevu I. Potpisani osnivaju po propisma trgovačkog zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: ,Tvornica pukućstva dioničarsko društvo ц Sarajevu" sa sjedištem u Sarajevu. П. Trajanje društva ustanovljeno je na neodredjeno vrijeme. 1Џ. U djelokrug društva spada: a) da se bavi preragjivanjem i izradom svake vrsti drvenog materijala naročito u svrhu fabričkog izragjivanja pokućstva i gragjevne stolarije: b) da prodaje gotove nokućstvo i stolarsku gragjevnu gragju: c) da preduzimlje izradbu svake vrsti drva u šumi na svoj račun te u tu svrhu kupuje i zakupljuje šume i podiže pilane. IV. Osnovana glavnica društva ustanovljuje se na 4,000.00© K koja je razdijeljena na. 40.000 dionica po 100 K. Dionice društva glase na donosioca. Dionice se ispostavljaju kao jedinice, desetice, petice, de­ setice i dvadesetpetice. V. Osnivači doprinašaju u dioničku glavnicu u smislu § 155 t. z. toč. 5. kao apport: 1, Nekretnine upisane u gr. ul. br. LVI|74 i 93 k. o. Sarajevo sastojeće se od jedne kuće tro­ katnice u Koševo ul. br. 22 zatim od jedne velike fabrične zgrade sa drugim potrebnim nuzgrednim objektima te od neizgragjenog zemljišta u ukup­ noj površini od 4520 m2, koje leže djelomično izmegju Koševo ulice i Skerlićeve ulice a djelomice na drugoj strani Skerlićeve ulice, sve ovo na temelju vještačke procjene sa vrijednošću od 1,300.000 K. 2. stolarske strojeve sa potrebnim električ­ nim motorima, potrebnim priborom i stolarskim alatom, što se sve nalazi za pogon i izradbu po­ desno u fabričkoj zgradi, i to na temelju procjene 1 vještaka sa vrijednošću od 1,500.000 K. Prema tome doprinašaju osnivači u dieničku glavnicu uz priuzdržaj ispitivanja i obračuna po konstituirajućoj glavnoj skupštini uložak u vrijed­ nosti od 2,800.000 K i primaju za to protuvrijed­ nost od 28.000 dionica po 100 K. VI. Preostalih 12.000 dionica u nominalnoj vrijednosti od 100 K po komadu prepušta javnom upisu uz ove uvjete: Rok upisa dionica traje od 15. augusta do 15. septembra 1920. Prije »očetka rada imade se na svaku dio­ nicu uplatiti prilikom upisa 10 posto a ostatak’, prema riješenju konstituirajuće glavne skupštine ali najdalje za mjesec dana nakon obdržavanja konstituira uće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaje se upisnicima pot­ vrda pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a pošto budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privre­ mene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. II Kad upisnik odnosne dioničar zadocni sa upla­ tom, platiće za zadocnjenja 6 posto kamata na ncpoložouu svotu od dana propisanog roka za uplatu do .dana uplate. Koi ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana,, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 t. z- za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dio­ nica odnosno potvrda, za keje uplata nije polo­ žena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos.-herc. vlade. Kad istcče očekni rok od 3-mjeseca, dotične potvrde na dionice, za koje uplata ne bude polo-, žena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju se nove potvrde, sa istim brojem i stavljaju se u promet, uplata za poništavanje potvrde, kao i višak, koji se dobi.e preko uplaćene vrijednosti za prodane nove dionice, unosi se u rezervni fond. Dioničarom postaje onaj, koga društvo primi ' te bude upisan u knjigu “dioničara. Osnivači imaju pravo, da po svom pronagjenju pojedine upise dionica sasvim otklone i upi­ sani broj dionica za pojedine upisnike smanji, a da za to ne navedu razloga. g VII. U ime troškova osnivanja otpada na svaku dionicu 15 K, koja se svota imade odmah kod upisa uplatiti. VIII. Osnivači su se odlučili, da u ovo po­ duzeću dadnu vidljiv udjel svima radnicima po­ duzeća i time osigmaju skladno sudjelovanje rada i kapitala te će se od čistog godišnjeg dobitka podijeliti 33 posto svima zaposlenim radnicima u razmjeru njihove plaće. .'X. Predbilježbe na dionice i plate primaju: Hrvatska Centralna banka d. d. u Sarajevu i njezine podružnice u Derventi, Mostaru, Tuzli, B. SamCu i Zenici, Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu, Hrvatska Poljodjelska Banka d. d. podružnica u Sarajevu, . • Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u B Novom, Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u Tuzli, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, Hrvatska Eskomptna Banka u Zagrebu, Hrvatska Poljodjelska Banka u Zagrebu, Prva Muslimanska Banka u Brčkom, Hrvatska Banka u Banjojluci, Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju, Hrvatska Kreditna Banka i Stedienica u B. Brodu, Muslimanska Banka u Banjojluci, Hrvatska Banka u Travniku, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu. X. Osnivači pridržali su sebi pravo imenovati prvo ravnateljstva na tri godine dana (155 t. z.). U SARAJEVU, 15. augusta 1920. Hrvatska Centralna Banka za B. i H. d. d. Hrvatska Poljodjelska Banka podružnica u Sarajevu d. d. u Sarajevu. Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka u Sarajevu. d. d. u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za B i H. d. d. u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampanja Daaiel & A. Kajos, Sara/ev* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c9c5c837f9682de7b35f8002b9a600bf.pdf e735cff24c22099d5da1997a68e70af7 PDF Text Text POJEDINI SRO« kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom __ i četvrtkom. Mabcioni ГЛАСМЈ® №СЛАВЕНСКЖ МУ^ММ^ЖЖВ ОРГАИВЗАВДЈГ?.. Sarajevo, subota 21. avgusta 1920. (б. zilhidže 1338.) Broj >6 (191) Dragocjena priznanja \ ___ _ . _________ ŠUPI lAC.rAVOST DRA KAPORA. - ISKRENA ISPOVIJED. dRIŠĆANSKA OSNOVA NA SVE STRANE. PRIM« VJERSKA JER ZA UGLED virusa U Momentu m Naroda« govoi* u«dnlk’ £7 znoglati dokter o muha« me dan sko (U) 1 urs*°J 1 ° m u h a m e d a n.s * v ? - ’ ’ u ^vaJ drzoviti Dalmati?ađ. koj* “ dranuo u FočH dovikl’u^: Aziju, I ur« cil«, ddkumen 'гао » ponovno svo« ju neupućenost ‘ totalno nepozna« vanje historije na^i« razvoja, i*jer1 . bi kao urednik '.doktor morao zna« ti, da ne posti’H muhamedanstva, nego Islam, muhamedanci, već musHma'®1' kao sto mko ne zove pristaše 'susove nauke isu« sovcima niti tu AJeru naziva isu« sovstvo, jer bi to b'Ja da 1 иУге' da. Ali taj dalm^tlpskir»demokra« ta« hotimice ost a, 9 J40.? ovoga po« grdnog naziva zamushmane, i ne« ma volje da što đa¥,CI.’ Јег on v,se zna o svojim »brt*^;11"®/ * а1ч*1И' ma i susjedima, ne^oh o istopleme« noj braći’ muslimr'M,ma- C ostalom bi bila dužnost brace Kurtovica i drugova, da pouče' а™Иа istomislje« nika, kako se m1 nazivimo, barem bi toliko mogli /папo Islamu. I o« liko bi mogao i. dr. Kapor kopirati živeći nKđuiniffsP™4, da se bar AMiko pokaže l'culturtnm pa da ne vrijeđa ovdje, ₽dje muslimani sa« čin java ju dobrd trećinu pučanstva, ali pravo govori*^’. °.vo njegovo ne« znanje ne iznena.duje, jer kad nje« $ov zelnljak, *oji je jo^sveuciliš« ni profesor, .nema ugovorne tačne POj-iove, оу oj . Ista )it.r„MWK.'sukanost i farjati« zovanje misa, umjetno podržavano štetnim nazadnjačkim i nesavreme« nim odgojem i mračnjačkim ideja« ma, vidi se ne samo u radu Sćepa« na Grđića, nego nažalost i na dru« goj strani. Tako čitamo u mitro« vačkoj »Srbiji« od 8. ov. mj. u članku »Narodni politički bukvar« i ove riječi: »U prvom redu treba da podignemo narodne škole, u ko« jima će se djeca učiti! Te škole tre« ba da su državne i na v j e r > skoj hrišćanskoj osnovi, jer samo se tako može budući gra« đanin obrazovati pa da bude'razvi« jena uma i oplemenjene duše. Ško« . la mora biti narodna, polaz do 16. godine obavezan, a obuka besplat« na. Bezvjerstvo kao izvor nevaljal« stva i pokvarenosti društvene ne smije da se unosi u školu«. — U sa« rajevskoj »Jugoslaviji« od 11. ov. mj. u članku »Preduvjeti narod« nog blagostanja« veli se i ovo: »Ka« ko su god kriva mišljenja o samom pojmu prosvjete, tako isto još is« krivljenija o temeljima, na kojima treba dizati prosvjetu. Ti temelji moraju biti u prvom redu stalni. trajni, neprejmijenjivi i nerazrušivi. Ispremiješali su se razni filozofski sistemi, pale su bezbrojne zasade ljudskog duha. Našu prosvje« tu moramo da zidamo na istoj stalnoj i nerazruši« voj pećini, na kojoj je po« digao Krist Crkvu svoju. To su vječna načela Kri« s t o v a*. Navedosmo, što piše »Srbija« i »Jugoslavija«, a napomenusmo, šta radi naš Sćepan Debeli, i možemo konstatirati, da je takovo mišljenje prava bruka i sramota za našu tro« v j e r s k u i troplemensku Ju« goslaviju. To je najočitiji dokaz vjerskog separatizma i konfesional« nosti i demokrata i radikala i puča« na. Na ovaj bi se način naša zem« lja pretvorila ne u jednu modernu demokratsku državu, već u čistd sredovjekovnu klerikalnu kršćansku državu na sramotu našeg kulturnog vremena i vjerske i plemenske rav« nopravnosti. Uza sve na nas miisli« mane neprestano viču radi naše to« božnje konfesionalnosti i separisa« nja, a sami naši sugrađani prelazf sve granice svojim hrisćansko«krš« ćanskim mentalitetom i ograđuju se kineskim zidom od nekršćana pa čak hoće školu i prosvjetu da hri« stijaniziraju! Mislimo, da je daljni komentar suvišan. Mi smo za vječnu spomen zabilježili gornje kuriozno mišlje«. nje kao dokumenat žalosnog shva« tanja naših sugrađana. Ipak želimo naglasiti, da je ovako nesavremeno mišljenje ne samo znak vjerskog separatizma i klerikalnog nazadnja« štva, koje se mora odlučno pobi« jati, nego je ono i jedan apsurd u našoj trovjerskoj državi. Kultura je internacionalna, ona se ne smije bazirati na »kršćanskim načelima« ni na preporodilačkoj ideji kršćan« stva«, prosvjeta je kao ptica selica, koja se udomljuje, gdjegod nađe povoljne uvjete. Kultura je gojena stotine godina kod Grka, pa je prenesena Arapima i od ovih došla u kršćansku Evropu, ali je uvijek zadržavla opći čovječanski smjer, da digne duhovni nivo i oplemeni dušu. Međutim je svakom dopušteno podržavati vjerski odgoj u konfe« sjonalnim školama, ali državne ško« le ne smiju se postavljati na vjersku hrišćansku osnovu niti se osvješta« vati, a još manje je dopušteno na« šu prosvjetu zidati na »vječnim na« čelima Kristovima«. To je bilo mo« guče u srednjem vijeku u čisto krš« ćanskim državama, ali je danas ta« kova pomisao prava bruka i sramo« ta za naš vijek. Ni sama ozloglaše« na »muhamedanska« (?!) Turska u naponu svoje moći nije poduzima« la ovake fanatične i netolerantne pokušaje, premda je mogla po ugle« du na kršćansku Europu (Cuius re« gio, illius reljgiol), Ali se ipak i dan« danas mnogo koješta zamotava na račun »nekulturnog« Turčina i sva« ko zvjersko nasilje označuje »azi« jatskom« metodom. Da pak sijed« benici Islama ne mogu biti toliki barbari ni tirani, to je svakome po« znavaocu Islama dobro poznato, kao i to, da su muslimani vazda pokazivali toleranciju i širokogrud« nost. Kao dokaz navađamo mišlje« nje priznatog stručnjaka g, dra Ći« re Truhelke, koji u »Tursko=slov. spomenicima« na str. 175. veli ove značajne riječi: »Osmanlija nije širio svoju vlast obarajući i uništavajući kulturne tradicije, što bi ih zatekao, do te« melja, da na njima sagradi svoju islamsku kulturu, nego je sebi pri« lagodio autohtone kulturne prilike i na njima snovao svoju građu. O« na tvrdnja, koja se povlači po svim školskim historijama, da su oni n e« milice obarali h r i š ć a n s k u kulturu u osvojenim zem« ljama, ne odgovara — bar što se Bosne tiče — nikako i s« t i n i. Oni tu nisu na silu isturčili ni kmeta ni vlastelina, nisu proganjali kršćane, nisu obarali crkve ni ma« nastire, nisu otimali staroj vlasteli vlastelinstvo i privilegije, već su posao asimilacije prepustili vreme« nu, koje razgrađuje, ali i iznova gra« di. Osobito su dokazali svoju dr« žavničku vještinu u tome, što osvo« jenom narodu nisu nametali ni svo« ga jezika, a baš se u tome odliko« vahu od svih ostalih naroda, koji su kao osvajači zahvatili u paoke kola svjetske historije, a baš tomu ima se možda pripisati silni razvoj turske carevine. Nijemci, kad os« voje pedalj tuđe zemlje, germani« ziraju. Francuzi galiciziraju. Rusi rusificiraju, a za ruskim vojnikom stopu za stopom slijedi pop sa pra« voslavljem; a zloglasni Turci? Oni su Grcima ostavili grčki jezik, sa grčkom gospodom se dopisivala porta grčkim jezikom, latinskoj go« spodi pisala je latinski, a sa slovjen« skom gospodom dopisivala je porta slovjenskim jezikom i pismom«. Ovaki »azijatski« metodi bi mo« gli i danas Jugoslaviji služiti za ug« ied, jer ne ističu jednu vjeru niti unitšavaju kulturne tradicije, već puštaju proces asimilacije vremenu, a ne jednome Grđiću i Prebićevi« ću, koji će svojim partizanstvom strmoglaviti čitavu Jugoslaviju, a isticanjem jedne vjere i protežira« njem jednoga elementa izazvati na drugoj strani opravdanu osudu i zgražanje. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Rezolucija naše skupštine u Rračanici. U petak dne 13. o. mj. obdržala se velika javna skupština naše or« ganizacije u Gračanici, na kojoj su u ime Centralong Odbora sudjelo« vali predsjednik Presv. gosp. H. Ha« fiz Ibrahim ef. Maglajlić i naš glav« ni urednik g. Korkut. Skupština je bila jedna sjajna manifestacija so« lidarnosti sviju slojeav naših masa, a naročito našeg težačkog svijeta. Ovaj kotar koji broji preko 18 hi« ljada muslimana dokazao je, da I stoji čvrsto i nepokolebivo uz našu I organizaciju, da stoji uz njezin pro« I gram i odobrava njezin rad. Na i skupštini je bilo preko hiljadu i po 1 duša, pretežno težačkog svijeta, koji I je sva razlaganja salušao sa najve« ■ ćom predanošću i oduševljenjem. I Mi ćemo se u narednom broju osvr« i nuti na tečaj skupštine, a sada do« I nosimo rezoluciju, koja je jednogla« , spo usvojena na pretilog g. I. Me« himagića. Rezolucija glasi: Saslušavši referat izaslanika Cen« i tralnog odbora muslimani kotara I Gračanice okupljeni na skupštini o« držanoj 13. augusta usvajaju ovaj . zaključak: 1 .) Prima se na znanje i odobre« nje rad .vodstva naše organizacije, te se Centralnom i Radnom odboru izriče potpuno povjernje. 2 .) Ogorčeni nedoličnim postup« kom policajnog komandanta Ču« purdije čijoj su surovosti i nepromi' šljenosti pala žrtvom dva mlada ži« vota u Bijeljini, skupštinari odluč« no zahtijevaju, da se ovaj nemili slučaj podvrgne nepristranoj istra« 1 zi i krivci privedu oštroj i doličnoj kazni. Braći u Bijeljini izrazujemo svoju sućut, radi ovog drakonskog šikaniranja, od strane polici je, a vla« di obraćamo pažnju na činjenicu, da okružnik Gruđić u ovakim slu« čajevima pokazuje mnogo pristra« nosti. 3 .) Protestiramo što se u našem kotaru ne pristupa isplati beglučke rente, premda ima dosta posjednik kih familija, koje su radi toga zate« zanja ugrožene u svojoj eksistenciji. 4 .) Protestiramo što je vlada glu« ha na molbu seljana iz Lukavice za i otvorenje škole, premda selo broji preko 1300 duša i premda su selja« ni obećali i zemljište i materijal i potrebne irgate. Ovo zavlačenje u« pada u oči, tim većma što u cijelom našem kotaru nema ni jedne škole i u muslimanskim slelima, premda mu« slimani broje preko polovicu žitelj« j stva u ovom kotaru, i premda u : srpsko«pravoslavnim selima postoji [ šest državnih škola. 5 .) Tražimo da vlada u našim kra« jevima podigne ratarsku školu, po« j moću koje bi se pridiglo naše skroz I primitivno gospodarstvo. luslimansha trgovačha I оМп№ banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Ini и nhi taokonlR j i knijivstvii SHS Miioiii 1 trti MNtjnliL Ohntji sn Hinili Dlosifta glavnica R з.поо.тео iipfcl Ш vrsti. ----------. . nedaji sjt vrets гађс, i fsgleilto m ilsetai MulralBL ____________________________ Podružnica u Boa. Novome.____________________________ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka baaЦа, Загајвуо - Interurban telgfon: Zli �prilikom podjele izvoznica, koje je on davao samo svojim ljudima itd. Šta govore brojke o našem prosvjećivanju? Ukup­ no Dječ. .Sarajevo grad 528 122 651 Sarajevsko okružje 1547 7» 1626 Tatlaneko 2698 1691 3232 Mostarsko Banjalučko Bihaćko „ r „ 1678 „ „ Ukupno 1113 1034 17«! 1950 1478 167j 1 1645 100' 139; 1143 9921 92 7' 10889 Ukup­ nu Dječ. Dj«s. 673| I 1399 445; i 6581 1118 . 2057 981 200 1881 1203 652 1855 5140 1849' 6982 2046| 948 2994,' - —J 1003' 1 246z| 474* i Seal 1477 1896 718 2614 3403 1703 5106j 2402' 97t[ 3374 2689 976 3685: 16u[ 4u| 2039 400 285 635! 12618 G137 18750 14694 3350 5691' 20385 Naša su djeca, naša nada i naša budućnost. Ako zaboravimo našu djecu, učinili smo najviše zlo sami sebi. Zato već u ovoj školskoj go* dini dajimo djecu u škole. Nastoj* mo, da nam djeca redovito pohaš daju škole, jer svaki izgubljeni dan ju nauci, velika je šteta. Što se u nas uci izgubi vremena, to se teško na« doknađuje. Mnogi se naši ljudi — mislim nas ročito na muslimane — ispričavaju, da ne šalju djece u školu jer nema* ju učitelja muslimana. To nije po* sve opravdano. Po gotovo kada uo« cimo ove brojeve: u Bosni i Herce* govini ima učitelja musliamna samo 114. Srba pravoslavnih 490, rimokas tolika 511. jevreja 13. a drugih vje* ra 9. Eto i pvdje smo se mi poka« zali, kao stari nehajnici za'prosvjes ćivanje. Zalud je od zemaljske vlade tras žiti muslimana učitelja, kada ona ne može od 114 učitelja muslimana udovoljiti svakom mjestu. Red je na nama, da što više islamske omlas dine šaljemo u učiteljsku školu. Što smo zaboravili do sada, ne zaboras vljajmo od sada. Osim toga, kada je zbilja ovako malen broj učitelja muslimana, vr* lo je neopravdan i čak glup razlog zbog toga ne slati svoje dijete u školu. Ako iko, a ono učitelji naj* manje paze na vjerske razlike. Uči« teljima su mili njihovi đaci, pa koje oni vjere bili. Naša je dužnost, da što više od* gojimo omladine svoga naroda. Sa* mo školom i prosvjetom polučiće* mo narodnu sreću i pravo oslobos đenje. Učitelj. Bilješke. naše uredništvo tu vijest dobilo u i poštom poslanom pismu s Ilidže«. Da se ova stvar objasni, rrebaće se »N. J.« još koji put da osvrne I na ovu tugaljivu i žalosnu novost, koju nam je upriličio Šćepan »ne* prikosnoveni«, nc bi li ovu našu zlosretnu državu duhovno centra* lizirao oko grkvcno»pravoslavnih ; svetkovina i unificirao pomoću pra* i voslavlja pa da postane prava hriš* i ćanska država. Da ovaku konačnu ; nakanu goji Grđić, to se vidi iz sva* kog njegova micaja u školskoj po* . litici, koju on vodi u znaku pra* i voslavlja. Mi smo o ovakoj potaj« ! noj žlji Šćepanovoj potpuno uvje* reni i osvijetlili je više puta kao n. I pr. prilikom podjele štiendija, gdje I je muslimane zakinuo na račun i pravoslavnih za četvrt milijuna kru* I na pa prilikom namještanja nastav* nika na razna viša mjesta, gdje sa* i mo postavlja svoje istovjernike pa Ipak je kriv. Mi smo u dva nav* rata osudili uvađanje čisto crkvenih ceremonija i osvještanja, što ih po* malo zavodi u narodne škole naš »liberalni« načelnik prosvjete gosp. Grđić. Službeni list kuša da skine krivnju sa g. Grđića, koji tobože daleko stoji od svega toga, pa u broju od 18. augusta donosi: »J e= dan osvrt«, u kome ovako op* ravdava svoga gospodara: »U 155. broju »Narodnog Jedim stva« objavili smo noticu o osveš* tanju nove školske zgrade u selu Vojkovićima. Jučerašnja »Pravda« na uvdonom mjestu među ostalim citira pomenutu noticu. navodeći, da je tu vijest dao načelnik pro* svjetnog odjeljenja g. Š. Grđić na* vodno kao »saopćnje4. Taj »Prav* din« navod je neispravan, jer je Glede skandaloznog slučaja os* većenja nove školske zgrade u Voj« kovićima, koje je obavljeno 27. o* mj. (po starom) imamo primijetiti samo toliko, da je »N. J.« učinilo slabu uslugu g. Grđiću onim osvr* tom, jer ga od krivnje ne može op* rati. G. Grđić valjda je toliko svje* stan, da on nosi odgovornost za sve, što se radi oko škola u našoj zemlji, jer je on načelnik za pro* svjetu i vjere. Kao takav odgovo* ran je Grđić i za ono osvećenje jed* ne državne školske zgrade i samo je on mogao narediti ili dozvoliti to sredovječno glupo praznovjerje na sablazan svega kulturnog svi* jeta. Katolici Pravoslavni Muslimani Po okružjima: Travničko БраЈ — Broj 191 .PRAVDA* — „ПРАВДА" Strana 2 Страна A Hitri Bjelevac: Rene Logotetides. (7o) »Moraju li se odmah novci položiti?" — »Moraju«... odgovori činovnik komisije. »Može li se čekom na banku? — Može. . . reče isti činovnik s kojim je ihsan razgovarao. Nasta šutnja. Svi su gledali prisutnog časnika, jw su već sada mnogi trgovci znali, da će ili skupo platiti, ili ne kupiti.., »Deset. . .“ reče kratko Ihsan. Telal ponovi: »Deset hiljada lira! . .« Jedan omalen -Židov, kudrave kose i malih očiju ispod prosijedih obrva, piskutljivp^^učljivo dobaci: »Dvanaest...« Ihsan nije dao telalu 'opetovati: — Petnaest... Opet šutnja. Velal opetova : »Petnaest hiljada lira. ..“ Mali Židov kudrave kose pogleda mladog čas­ nika i progovori nešto hebrejski. Telal ponovi još jednom: »Petnaest hiljada lira...“ .. . »Oko tristo hiljada franaka...“ reče neko od prisutnih francuski. ... Onaj časnik kupuje!.. reče jedna gospodja, koja je stajala iza vrata pokazujući na Ihsana itog jedinstva! Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostr /skoi skupštini. Apelujeino -na našu srednjoškob sku mladost, da se u što većem bro= ju upisuju u učiteljske škole u Mos staru i Derventi, jer su narodni uči* telji prvi i pravi prosvjetitelji svo« ga naroda. Bez učitelja nema prave narodne prosvjete, a prosvjećivanje je farzi ajn svakom muslimanu. U* čitcljsko je zvanje osim toga jedno od najidealnijih zvanja, jer je uči* telj onaj, koji neposredno prisluš* kuje bilo svoga naroda, s njime op* ći u svim zgodama i nezgodama, s njim osjeća i veselje i bol. Uzme li se u obzir, da su u našoj kraljevini učitelji vrlo dobro situirani, onda potpuno mirne savjesti možemo preporučiti našoj učećoj mladosti, da se posvećuje ovom lijepom zva* nju. Uredništvo »Pravde«. FELJTON. Ako je dakle ta vijest o osveće* nju šk. zgrade došla »s Ilidže u poštom poslanom pismu«, to ipak ne ispričava načelnika prosvjete u očima nepravoslavnog svijeta, koji to osuđuje, jer je takovo pismo mo* glo doći samo sa znanjem i odo* brenjem g. Grđića, a valjda ga dru* gačije ne bi ozbiljno uzelo ni »N. J.«, koje znade, ko upravlja našim školstvom. A ako je počem bio ka« kav »tajanstveni muhur« sa Ilidže na tom pismu, mogao je samo po* teći iz blizine Šćepanove, koji se nalazi na ljetovanju i odmaranju od »napornog« rada u jednoj vili na Ilidži, gdje jc po svoj prilici i pala pdluka-o osvještanju državne škol. zgrade. Ipak je kriv! Samo tako na* prijed u interesu stvaranja duhov­ : ' i I ' ' j j < I j (Nastavak.) Govor profesora I. Baljića. Vrlo me veseli što sam doživio čas, da se na ovakoj1 impozantnoj skupštini muslimana razvije pro* gram naše organizacije, istaknu re* zultati njezina rada i dadne direk* tiva. To mi je tim milije, što se ova skupština održaje baš u Mo* staru, gdje sam čuo sa raznih stra* na prigovore proti radu organizaci* je, pa držim da je gg. predgovorni* cima uspjelo dokazati da je istak* nuti način našeg grupiranja naj* shodniji. Podvrgava oštroj kritici, odvojenost i povučenost nekih na* ših inteligenata od narodnog rada, te uz burno odobravanje skupštine konstatuje da biti kulturan ne zna* či ako se čovjek, žaca nositi fes i priznavati se članom J. M. O. Ko nema kuraže za ovo dvoje, ko ima* de nastrani politički odgoj, toga može naša zajednica mirne duše da pusti, jer bi svojim prisustvom ka« ipo mogao kvariti harmoniiu rada i stabilitet naših redova. Dotični je malodušan, kad mirna oka gleda patnje svoga brata i sestre i zato od drugih prima komlimente kao kul* turan elemenat. Zatim vrlo popularnim načinom objašnjava značenje narodnog je* dinstva, te jednom jakom kritičkom analizom upozoruje na razliku, koja vlada u shvatanju ove ideje kako je za nju radio i cijeli se život bo« rio naš kralj Nj. Vel. Petar I. Ka* rađorđević i Njegovo Kr. Vis. Re« gent Aleksander i kako je ova ideja konačno kristalizovana u krfskom paktu, što ga stvoriše naši najbolji sinovi, te kako su istom idejom bile nošene one hrabre legije naših bo* raca, kad sa solunske fronte dohr« liše k nama da' nas oslobode i shvatanje, što nam ga silom hoće da narinu neki naši pravoslavni šove* ni. Ovi pravoslavni šoveni misle da se narodno jedinstvo sastoji u hegemoniji srpskog plemena, te je ovo shvatanje jedino krivo nesre« ... Skupo je plaćeno!.. govori neko grčki. ... Ja sam poznavala liječnicu, Renu Logoteti­ des ...« govori jedna gospođa jermenski. »Njezin se imetak prodaje, jer je pobjegla iz zatvora u Trapezuntu...“ , Do prozora zaklonjena zavjesom stajala je jedna žena odjevena u bijelu haljinu sa komprenom na licu i posmatrala prisutne ne skidajući svoga po­ gleda s časnika, koji je drhčući vadio lisnicu i raz, motavao ček, da ga preda komisiji, ako se više niko ne natjecao. Da ju je ko izbližeg pogledao vidio bi koliko se je borila da se ne oda, da ne krikne, da se ne sruši na pod gledajući tu prodaju onoga što je bilo tako usko vezano uz njezin život i njezinu prošlost. Rene Logotetides, koja je bila pod kopre­ nom te nepoznate gospođe htjela je u ovaj čas kada je vidila, da je dovršena prodaja njezina namještaja prići časniku da ga zamoli, da joj ustupi sliku. Šta će njemu? mislila je ona ne mogavši prepoznati Ihsana u časničkoj odori obrijanih brkova, koji se je u ovo pet godina toliko promijenio, da ga mnogi nisu poznali. Nu, Rene se je plašila, bojala se ne­ čega — kao da taj časnik mora biti ili on, ili ne­ kakav detektiv, koji je došao ovamo možda i radi čega drugoga. Možda i radi nje? .. . Možda su doz­ nali, možda je isti taj časnik gleda i izaziva? A ka­ da bi zatražila njegevu sliku onda više ne bi bilo sumrtje.. , Teliti je prekinuo njezino razmišljanje povikom: »Petijaest hiljada lira. .. drugi... treći puti... Svi suk prisutni pogledali časnika koji je položio na oko hladnokrvno ček na stol i stavio na njega svotu i potpis. Neki su Još međusobno razgovarali, a onda đenosti naše mlade države i neza« dovoljstvu muslimara ј Hrvata ka* tolika. Ovo је;.шВ jenje riesamo nekulturno i nešavrerAenOi ne{.0 mo* že da ostane vječitin uzrokom raz* dora, sto je veoma opaSno za sre* đenost naše države. Izgleda mi da je nas muslimane oqnosno naju Or» gamzaciju zapala ta 2adaća. da is» pravno shvatajući rlarodno jedin* stvo ne samo najvgc trpi zbog to* ga, nego da izglađuje i premošćuje opreke koje vladaj u između ovako oprečnih shvatanja. Muslimanski e« lemenat po svojjj pitomoj naravi i blagoj ćudi, pp svojoj tradiciji i svojn odgoju гдг»ј osvetu i ta paša mržnja proti ovaga najogavnijeg ijudskdg svojstva daje nam pred« nost i mogućnost^ da zaboravljamo nanešene uvrede ј teške rane koji« ma još od prevrata do danas krva« rimo te smo rifljpripravntii da dje? lujcmo u duhu Г-omirljivosti, ako nim se s bratske strane iskreno pru« ži ruka pomirnica. ■ Nažalost svag* dašnji događaji i ^„Јс činjenice: progoni Muslimana razna podme* tanja i klevetanja govore jasno, da su mnoga naša braca j0§ daleko od ove pomirljivosti, ti da mi još uvi«4 jek moramo koncenkrjsati svoje sile za samoobranu. Naj ve(ji 8U nepri. jatelji nMnda i državu onj mračni rUhienti, Tcoji‘podgriiL}vaju nekc nemile epizode u* koji huškaju u mase, W^svoju vlast misle uspostaviti podbadajući na ntržnju i osvetu. Napomenuo sam, da nam je puha i kapa i jaka, ako prikupljamo sile za samoobranu, a kamo li da bismo činili ono što je u očitoj opreci sa našim karakte* rom. Mjesto da intelektualne vođe o« ne šovenske klike lojalno priznaju svoju i svojiB sunarodnjaka i su« vjerenjaka krivnju kod napadaja na generala Terzića i kod raznih razbojničkih napadaja u Hercego* vini, mjesto, da priznaju da samo pripadnici ovog elementa jesu i mo* se počeli razilaziti, jer je prodaja kuće odgodjena do sutra. Časnik je stajao kraj stola i gledao u ne­ kim mislima preda se. Njegovo lice bez čita, kao mramor izgubilo je izraz živa čovjeka. Kao mra­ morna statua stajao je i gledao preda se u jednu tačku, koje nije bilo u ■ prostoru. Rene se još čas odlučivala bili prišla tome čovjeku, koji je postao vlasnik njezina imetka, ali je uvijek odvraćala bo­ jazan, da je ta skromna želja ne oda. Kada je komisija ustala i zaputila se vratima, Rene pomakne koprenu s lica pod šešir i zagleda se u mramorno lice časnika, koji je još uvijek stajao kraj stola i njemo gledao preda se. On!., prošapće grčevito Rene i nešto je stisne u grlu. Zamagli joj se pred očima, uhvati je nesvje­ stica i učini joj se kao da se čitava kuća oko nje okreće. Brzo pusti koprenu na lice stisne grudi ru­ kama i pođe prema vratima. Zaustavi se na pragu i baci još jedan pogled na časnika, koji se nije ni maknuo, ni pogledao. . . Polako klecajući nogama, zaustavljajući dah i gušeći plač siđe Rene niz basamake i izađe na ulicu. (Nastaviće se). Muslimani, čitajte i širite „PravduH �iSooj Hl — Broj gu biti agitatori ех kralja Nikite, oni su se poslužili najogavnijim sredstvom: podvaljivanjem, da ta« ko jednim hitcem ubiju dva zeca. Aranžirali su u beogradskoj štampi izvješća o tobožnjem organizova« nom komplotu muslimana na gene« rala Terzića, da time javno mišljc« nje Jugoslavije uzbude proti musli« mana i dadnu povoda brahiajlnoj sili, da nevine muslimanske seljake dane i dane drži zatvorenim i da ih užasno zlostavlja, a da sa druge strane skrene pažnju suda sa pravih zločinaca. Vuk je janje zaklao, što mu je lani mater psovalo, te se da« iias na žalost naš nevini i teško na« paćeni muslimanski ekmenat nala« Vi u položaju tog janjeta. Vrlo je strašan simponi da se jednom okor« ее»Л crnožutom tipu, Đordu Co« I irilun.r^ža da u ovoj harangui vo« di glavnu’ stvara neprijatelj« ski front pri** muslimana i Hrvata. Interesantno’c uz Čbkorila sto« je svi negdašti* miljenici austrijske uprave i najre1^* šP*cl* crnoga ka« bineta, a za na?e ie upravnike vrlo nečasno što v!Ć jednoć teftere cr« nog kabineta ¥ ^tvore, da se vidi ko je vjera, a ро.јепеује™Rad naših irfađ*h ljudi oko osm« vanja zemljor;d***čk'b zadruga i obdržavanja a^’^tskih tečajeva smatra se kac rovarenje proti dr« žave, te se tin.e Priječi naš kultur« ni i ekonomsP '”Predak-, Našim obrtnicima ogjčuva se život, jer sc za neznatni prekršaje užasnim globama kažnjav?iu-,te svaki ova« kav siromah dati* n°ć strepi kad će ga ćeif naših protivnika lišiti nje« gove cijele imoVne * oduzeti mu posljednji uslov {ksistencije. Svrša« та burno aklaminP °d cijele skup« štine. . Politički pregled. UNUTRASN f POLOŽAJ. Pitanje zemalja« vjađe u Sara« jevu. Isti list јз^Ја: klede rekon# strukcije zemalj’ke vlade za Bosnu i Hercegovinu nije stvorena dc* finitivna odluka PoSto se ministar na raspoloženja, Miša Irifunovic ustručava primi'*, tijesto predsjed« r»iV-a 7Pm 11 јчкр dade. Demokratska zajednica preteže za mjesto po«' vjerenika unu.ra^ni'h djela srem« skog velikog ^рапа Misi vica, a za - vi erenika prosvjeti,! Šcepavia Grdite. p4jar!>din klub predlaže"' za povjerenika .». trgovinu Dra Bado« vinca, a za poljoprivredu prof.Jan« kovića. Kandidati.ostalih grupa još nisu poznati. , Dr. Mušicki odbio portfelj. »Jug. List« javlja: Pošto je Đr. Mita Mu« šicki odbio portfelj za konstituan« tu, to će ovaj biti ponuđen profe« šoru univerziteta Dru Laži Marko« viču, koji u pitanju ustava zauzim« lje stanovište slično Protićcvom. Pripreme za napadaj. Brzojavlja« ju iz Ohrida: I ovdje se čine pripre« me za napad na našu granicu. U Podgoricu dolaze mase Arnauta i primaju oružje i municiju iz maga« čina, koji je pod upravom Sali Bit« ke, poznatog italijanskog agenta. Napadaj na našu granicu je ranije pripravljen. Predomišljaji pripreme za napad na našu demarkacionu li« niju su nesumnjivo utvrđeni. Uhva« ćeni dekreti albanske vlade u Tira« ni, kojim je ona prije mjesec dana imenovala Jašara Erebaru, pozna« tog bečkog agenta za prefekta de« barskog, isto tako i dekret kojim je imenovan za vojnog komandanta te oblasti Ramizbeg Vac, raniji ofi« cir turske vojske, sada poznati pri« stalica turskih nacionalista i njiho« vog vođe Kemela. Provala Arnauta na naš teritorij. 13. o. mj. jaki organizovani odredi Arnauta napali su naša odjeljenja na demarkacionoj liniji na Crnom Drimu sjeverno od Debra, naime od Topovijaskog mosta do ušća rijeke Busterice. Pod pritiskom jakih sna« ga naši su prednji dijelovi povukli se na svoje glavne položaje. Nema razloga nikakvoj sumnji da će ovaj ničim neizazvani napad Arnauta koji je s planom pripremljen, biti zaustavljen i da će naša prvobitna demarkaciona linija u najkraćem , roku biti postavljena. Prema tome netačne su vijesti o padu Debra i druge slične njima. Napadaj na Crnu Goru. Iz Rima javljaju, što se čuje iz crnogorskih krugova, da će Crnogorci u Gajeti, »ИРАВДА* — *PRAVDA. njih do 10.000, u septembru biti pre« VANJSKI POLOŽAJ. nešeni u St. Ivan Meduvanski i u Proglašenje nezavisnosti grgda Ri« Skadar, da zajedno s Arnautima u« padaju u Crnu Goru. Hranom i o« jeke. Prema jednoj depeši iz Rima dijelima snabdijeva ih talijanska in» »Epoha« javlja, da će jedna delega« tendantura. Razumije se, da je me« čija riječkog narodnog vijeća pri« spjoti u Rim sa zadatkom, da izvi« đu njima najmanje Crnogoraca u« opće, a pravih nimalo. Ako je ova jesti italijansku vladu o volji naro« vijest uostalom istinita, tada se je da grada Rijeke, da se Rijeka ргб« proti jedinstva naroda Srba, Hrva« glasi nezavisnom državom. Država bi imala svoj parlamenat. Vojsku ta i Slovenaca sakupila banda svjet« ne bi imala, ali svi njeni građani skih pustolova, sakupljenih s koca između 17 i 52 godine starosti bili i s konopca, u društvu s Arnautima. bi obavezni braniti otadžbinu. A pravi Crnogorci će im već pot« »Temps« u vidu depeše iz Rima do« prašiti tabane. nosi izvjesne detalje o projektira« Izlika za provalu preko naše gra« nom ustavu te države. Izabrani ob« niče. Pripreme za napad nesumnji« lik bio bi republikanski s jednim vo se utvrđuju prema saopštenju odgovornim predsjednikom i vla« koje je neka albanska delegacija još dom zatim jedan parlamenat iza« 16. o. mj. pustila u francuskoj, En« bran od građana oba spola i jedan gleskoj, Švajcarskoj i Italiji, u ko« ekonomski savjet izabran od sedam me se veli da su srpske trupe upale velikih profesionalnih, korporacija. u Albaniju u tri pravca: Skadar, Ministri sa političkm resorima bili Elbasan i Debar. Kako se međutim bi izabrani u parlamentu, a ministri vidi iz beogradskih saopštenja po« s resorima tehničkim u ekonomskom vrij edena demarkaciona linija sa savjetu. Granice buduće države ni« strane trupa albanske vlade nije još su određene i neće biti dok pome« uspostavljena. To su stare bečke i nuta delegacija ne dođe u vezu s i« Beogradu dobro poznate metode za talijanskom vladom. Postoji jedan bacanje krivica na drugoga. projkat koji predviđa inkorporaci« Poboljšanje na demarkacionoj li« ju istočne obale Istre sa ostrvljem niji. Javlja se iz Beograda: Stanje koje je specifikovano u londonskom na povrijeđenoj demarkacionoj li« paktu, naročito ostrva Rab i Krk. niji u Donjem Debru poboljšano je. Ima ih koji bi htjeli također da i Provala bugarskih komitadžija I Bakar pripadne novoj državi. na naš teritorij. »Jugosl. List« javlja Izjava Kamenjeva. U izjavi đatoj iz Beograda qd 19. o. mj.: Na juče« 1 socijalističkom listu »Humanite« od rašnjoj ministarskoj sjednici izvije« I Kamenjeva, obraća se predsjednik stio je Dr. Vesnić, da su jake bugar« i ruske misije protiv vijesti francu« ske komitske čete provalile na na« skih listova da sovjetska vlada na« šu teritoriju u Macedoniji. Dr. Ves« mjerava kod pregovora o miru sa nić je naglasio, da je bugarski mi« Poljskom postaviti predloge u pri« nistar predsjednik Stambuliski ne« log Njemačkoj. Dalje izjavljuje, da što prije upada obavijestio o nje« sovjetska vlada nije ni s Njemač« mu našu vladu, označivši mjesta, kom a ni sa jednom drugom drža« gdje će komite provaliti i imena vom učinila kakvih ugovora, koji bi njihovih vođa. Bugarska se izjavila direktno ili indirektno bili upereni nemoćnom, da taj upad spriječi. O« protiv Poljske. Poljacima su po« vaj korak naišao je u političkim i stavljeni uvjeti, koji ne sadržavaju diplomatskim krugovima na vrlo ništa o odnošajima između Nje« simpatični prijem, pa se smatra kao mačke i Poljske niti o odnošajima prvi korak Bugarske za približenje sa drugom kojom susjednom drža« našoj državi. • vom. Sovjetska vlada odbija svako Talijanske spletke. Nekoliko po« I mišljenje da bi pobjeda nad polj« slanika podnijelo je u komori rezo« i skim imperijalistima mogla da služi luciju u kojoj se poziva vlada, da i pojačanju militarizma u Njemačkoj Crnoj Gori izvojuje pravo samo« i ili u kojoj drugoj državi. opredjeljenja i da nesmatra okupa« Stanje boljševičke vojske. Var« čiju ove države od strane Jugosla« , , savski dopisnik pariškog »Matina« vije kao gotovu činjenicu. Raskralj Nikita u Skadru? Isti ; brzojavlja svom listu: Cijela crve« list javlja: Prema vijestima, koje se I na armija sliči sada enormnoj pred« sada potvrđuju, nalazi se bivši cr« [ straži, bez artiljerije i bez potrebnih nogorski kralj Nikola sa svojim si« i sredstava da uspješno nastavi ofen« nom Danilom u Skadru. Talijani su I živu. Radi brzine poljskog uzmaka, ih prebacili iz Italije u Albaniju. Sa I ruska pješadija je mogla napredo« na konju, pa u kolima i auto« njihovim boravkom dovode se u ve« : vati mobilu, hraneći se s time što je na« zu posljednji napadaji Arnauta na i lazila kod seljaka. Ali municija i to« našu teritoriju. povi ostali su daleko otraga. Tgmo Sastanak poslanika iz okupiranih se sada grozničavo radi na tomu, da krajeva. Narodni predstavnici iz Ii taj materijal pođe naprijed. Oteš« Gorice, Trsta, Ljubljane i predstav« čano je to zato, jer na većini polj« nici iz zaposjednutih krajeva dola« t skih željeznica ne mogu da se kre« zc u Zagreb na sastanak 21. o. inj. ću ruski vlakovi radi razlike u kolo« Na tom će se sastanku vijećati o sjeku. vrlo važnim pitanjima jadranskog Strava i oduševljenje u Italiji. U problema i o tužnom stanju našega I nekoliko sedmica u Italiji je eksplo« naroda u okupiranim krajevima. diralo pet barutana, a kod nekih još Položaj u Sloveniji. Kako se iz osujećeni su pokušaji za uništenje. Ljubljane javlja postati će u Slo« Uništene su dvije velike, u Mleci« venskoj deželnoj vladi povjereni« ma i Florenci. Iz izvještaja u tali« kom za unutrašnje poslove neutra« janskim nacijonalističkim listovima lac Dr. Pitamic, profesor pravnog razumije se, da je zavladala prava fakulteta ljubljanskog sveučilišta. depresija', jer njihovi krugovi shva« Povjereništvo za socijalnu skrb do« ćaju. da su ovo djela radnika, da o« biti će Dr. Ravnihar, a za pravosu« đe bivši predsjednik deželne vlade । sujete ratovanje. »Dolje oružje, Ita« lijo!« govore joj rođeni sinovi, jer Dr. Žerjav. Općinski izborni red za više neće da se biju, i ne osjećaju Sloveniju se revidira. Već raspisa« da su opravdane aspiracije talijan« ni izbori se odgađaju. , Otpravnik posala Njem. Austri« I skih socijalista. Stanje u Mezopotamiji znatno se je u Beogradu. U cilju obnavljanja pogoršalo. Englezi su poslali u po« normalnih diplomatskih odnosa po« slije izvršene ratifikacije senžer« ! moć opkoljenoj posadi u Jerboji menskog ugovora o miru dr. Nin« ; veći broj četa, na koje su pobunjeni Arapi više puta navalili. U oštrim čić zastupnik ministra inostranih bitkama bilo je mnogo mrtvih i ra= djela, ministar industrije i trgovine primio je u naročitoj audenciji , njenih. Indijskim četama uspjelo je, da forsiraju Eufrat i da rastjeraju predstavnika austrijske vlade Ho« vojsku od 2000 Arapa, koji su ima« fingera. Ovom prilikom Hofinger li 250 mrtvih. Englezi su izgubili 20 je predao svoja akreditivna pisma, ljudi. Napadaj na Bagdadsku že« kojima se akredituje kao otpravnik poslova vlade Austrij. Republike. Ijeznicu traje. Pobunjenici pokuša« vaju, da opkole grad. , Dokle će zasijedati Narodno predstavništvo. Kako nam iz Beo« Bitka oko Varšave. . Prema /f>o« grada javljaju, izjavila je jedna is« sljednjim vijestima iz Vrašav«' pro« taknuta ličnost demokratskog klu« tinapadi Poljaka razvijjau set sa us« ba, da će novo ministarstvo ostati pjehom u sektoru ispred A'aršave na kormilu sve do izbora za usta« kao i u sektoru sjeverno iod Varša« votvornu skupštinu, a možda će i ve. Na ovom sektoru »Oljske trupe sama provesti izbore, koji bi sc i« dolazeći u pravcu od/Toma napre« mali obaviti u drugoj polovici mje« duju prema istoku. Bmatra se da je seca novembra. Već sada se opaža veza s Gdanskon^osigurana i da je živahno gibanje i pripravljanje na« prolaz pristaništu prokrčen. Vozovi rodnih poslanika za izbore. Narod« idu do Strasbpmda. Bitka koja je no predstavništvo neće se raspu« sada u prvoj/fazi razvija se na čije« lome frontu/ povoljno po Poljake i štiti sve do samih izbor*. Страна 3. uliva nade da će Poljaci moći odni« jeti pobjedu sličnu francuskoj pr« voj na Mami. Nesuglasice u rumunjskoj vladi. Londonski »Daily Mail« javlja da je u rumunjskoj vladi došlo do ne« suglasica obzironj na ■ boljševičke predloge o miru._____________ ___ Silovanje žena u Krajini. I I I I i I I | Velika Kladuša, 17. augusta. Nasilja narednika Zatezala i nje« gova krstarećeg voda u Vranogra« ču dostigla su vrhunac u silovanju muslimanskih žena. Zatezalo, mje« sto da krivce privede kazni, dopu« šta da tuku pred njim i javno na čaršiji one, koji su se došli pritu« žiti. Sam Zatezalo, postavivši pod oružje 30 žandara, izgrdi na naj« prostiji način seoske starješine, kad su se došli pritužiti ispred sela, u kojem je silovanje bilo. Vlasti gle« daju mirno ova nasilja, čekaju valj« da, da narod sam sebi pribavi za« dovoljštinu za ovaka žandarska na« silja. Mjesni odbor. Ovako nama brzojavlja naš mje« sni odbor, a mi pitamo poštovanog načelnika g. Sokrata Petrovića s či« me može opravdati to da usprkos tolikih pritužaba i usmenih i pisme« nih intervencija drži ovoga čovje« ka na našoj Krajini, gdje je neodr« živ i za svoje zvanje neupotrebljiv. Pouzdano se nadamo, da će ga na« kon ovoga maknuti, da prištedi i sebi i nama neugodnosti, koje bi mogle nastati uslijed nevaljalog dr« žanja ovoga žandara.________ * Naši dopisi. Rogatica, u augustu. Hotimično omalovažavanje mu« I slimanskih vjeroučitelja. Na na« rodnoj osnovnoj školi u Stjenicama I služi od polovine decembra 1919 kao ■ vjeroučitelj Ramiz Dobrača, koga I je zemaljska vlada u spoarzumu sa I Reis«ul«ulemom imenovala, a porez« ■ ni mu ured isplaćuje honorar. Ka« i ko je našem nufuščiji Franzu Wid« I moseru punokrvnom »Jugoslavenu« 1 trn u oku svaki musliman, pogoto« 1 vu hodža (odnosno »odža«, kako I on govori), zapalo mu je oko na , Dobrači, da ga pošalje u vojsku na I dvomjesečnu vježbu i poslao mu je poziv. I Ramiz Dobrača odazvao se po« , živu, došao gosp. mufuščiji i po« ’ kazao mu naredbu zemaljske vlade, kojom je imenovan vjeroučiteljem, a g. \Vidmoser mu je rekao: »Do« bro, Vi možete ići kući«, a zadržao je dotičnu naredbu. Mjesto, da g. Widmoser postupa sa Doibračom kao s vjeroučiteljem, pa makar i muslimanskim, on je iza leđa Ramizovih uime kotarskog ureda napisao ovo izvješće pod brojem 8627.: »Komandi sarajevske pukovske ok« ružne* komande u Sarajevu. Ramiz Dobrača sin Rašidov iz Sočica sreza Rogatice. 1896./14. regrutnog spisa, pozvat je na dvo« mjesečnu vežbu, dokazuje najed« nom da je muslimanski vjerou« čitelj, premda u našim knjigama niti od pre ništa označeno nije da je isti bio ma kakvi kandidat ili đak, pa je kao takav i u biv« šoj vojsci (2) godine služio, a da« nas sc brani od vežbe. Molim ko« mandanta za naređenje, hoće li se primeniti povlastice priznate svešteničkim licima ili imade isti vežbu izdržati. Ja sam toga mišljenja, da dotičnik vježbu izdržati imade. Načelnik sreza: Noszlopy. Iz ovoga se najbolje vidi, koliko ,/ gosp. nufuščija poštuje naredbe z&« maljske vlade i ministarstva, у Znatiželjni smo, da natjv saopći g. Widmoser, bi li se n/jadio tako nešto učiniti jetifiom svešteniku drugg vjeroispovijesti. Nadamo se, da ni Ramiz Dobra« ča kao ni naša Rijaseti«ilmija neće preko ovog postupka g. nufušči« je preći šutke, nego da će zatražiti od pozvanih faktora, da pouče sve« moćnog gosp. Widmosera na pošto« vanje izdatih naređnja, tim prije, što su njegovim ovakovim izvješ« ćem Dobrači nanešene neugodno« sti, jer vojna komanda na osnovu ovog izvješća naređuje, da se Ra« miz Dobrača stražarno u Sarajevo doprati. Muslimani. �Strana 4 Страна 8roi 141 Број .PRAVDA” — „ПРА8ДА* ke za činovnike cntralne vakufske uprave, te pravom na mirovinu u smislu mirovinskog propisa za či« Kurbanske kožice za »Merha« novnike centralne vakufske uprave; a čije će dužnosti biti: voditi mani« met«. Društvo »Merhamet« umo» ljava braću muslimane, da bi prigo« pulativne i računarske poslove ko« ! dom Kurban Bajrama kurbanske tarskog vakufsko«meariskog povje« kožice u što većem broju darovali renstva, te rukovoditi ujedinjeni ovom društvu, kao što su to i pro« vakuf za grad Bos. Gradišku, i to šlih godina činili. Danas društvo i« sve po tačno izrađenom propisu i made toliko nužne sirotinje, da ne ■ djelokrugu. Ko ovo mjesto polučiti želi, tre«" može ni približno pružiti potrebne pomoći, budući mu manjkaju nov« ba da podnese pismenu i vlastoruč« čana sredstva. Od utrška kurban« no pisanu molbu na podpisano po« skih kožica moglo bi se puno širo« vjerenstvo, najdalje do konca no« tinji pomoći, s čime ujedno daro« vembra 1920. u kojoj treba doka« vatelji zaslužuju i jedan veliki se« zati sa dokumentima: — da je bo« vab. Ko želi darovati »Merhametu« sansko«hercegovački pripadnik i kurbanske kožice, neka ih izvoli državljanin kraljevine SHS; musli« poslati u Imare kod Begove dža« manske vjroispovijesti; da nije pre« koracio 42 godinu života; da je tje« mije. Odbor. Gajretov glavni odbor apelira na lesno podpuno zdrav: da je vješt svu braću širom Bosne i Hercego« i kancelarijskim manipulativnim i vine, da prigodom Kurban Bajrama I računarskim poslovima; da podpu« pokupe pred džamijama na skupo« i no vlada sa srpsko«hrvatskim jezi« vima (sastancima) kao i prigodom ; kom u govoru i pismima latinici, čestitanja Bajrama što više dobro« ; ćirilici i arabici; te da je nekažnjena voljnih priloga za Gajret. Ujedno osoba sa dobrim moralnim i poli« umoljavamo sve pododbore, povje« ј tičkim vladanjem. — Reflektanti. renike, kao i sve prijatelje Gajre« I- koji stoje u vakufskoj ili kojoj dru« ta, da svaki u svome mjestu prove« I goj javnoj službi, neka svoje molbe de agitaciju za sakupljanje kurban« pošalju putem svojih starješinstva. skih kožica. Gajretov se odbor na« Natjecati se mogu i reflektanti, da, da će ovaj apel naići na topli o« koji su preko 42 godine stari i koji daziv u svim mjestima, na čemu se . stoje u mirovini, ali će biti vezani unaprijed zahvaljuje i svima srdač« na očitovanje (revers), da se odriču no dovikuje »Bajram m u b a« prava na mirovinu ili odpravpinu. rekj o lsu n !« 2 .) Imama i vaiza glavne džamije, Tužba težaka na trafiku. Tuže sa temeljnom godišnjom plaćom nam se težaci iz sela Hrasnice na od 2400 K, i skuparinskim doplat« neprilike sa duhanskom trafikom. kom od 4800 K, te stanom (i baš« i Oni mjesto da imaju trafiku u sa« čom) u naravi, koji odgovara nje« I mome selu, gdje su je imali ima to« ' govom časnom položaju, te čija be« i liko godina, sada moraju ići čak na riva neće dirati i one doplatke od I Ilidžu po duhan. Trafiku je nedav« države, na koje imam glavne dža« t no držala žena Muje Pašića. baš« mije ima pravo reflektirati. čovana a skoro je oduzeše i dado« Na imama glavne džamije pro« ' še nekome invalidu na Hidži. Mi tegnut će se također mirovinski ! nemamo ništa protiv toga, da se in« propisi i pravo na promaknuće na । validi pomažu, ali moramo uzeti u podlozi službene pragmatike i rni« j obranu naše težake koji usred svo« rovinskog propisa za službenike I ga rada u polju, moraju ostaviti centralne vakufske uprave. — Duž« j svoj posao i ići 4 km daleko na Ili« nosti imama glavne džamije, biti će ' džu po duhan. Upozorujemo finan« u glavnom ove: da obavlja ev«, cijalno ravnateljstvo na ovu po« kati hamsiju; da drži vazu«nasihate ' grešku. i da drži po potrebi naučna preda« i vanja u smjeru kulturnog preporo« j Kotarsko vakufsko«mearisko povje« divanja muslimana: da obavlja »A« ’ renstvo Bos. Gradiška. ! kiku«, to jest utvrđivanje imena i I ; dana rođenja kod muslimanske no« ' Broj: 167./1920. vorođenčadi u cijelom gradskom području i izdaje »Rodne listove« i (Akikat«ul«musemma ve tashihi vi« ( Kod ujedinjenog vakufa za grad ladet«el«vakti) u smislu za to na« Bos.«Gradiškui imadu se popuniti i ročite uredbe, čime su skopčani i slijedeća upražnjena mjesta vakuf« i ovim zvanjem vezani posebni do« | I hodci. skih i džamijskih službenika: Reflektanti, koji ovo mjesto po« ; 1 . Poslovođa i ujedno mutevelija ■ ujedinjenog vakufa za grad Bos. ј lučiti žele, treba da podnesu vlasto« Gradišku, koji uživa činovnički ka« | ručno pisanu molbu na ovo povje« ] rakter, sa temljnom godišnjom pla« ' renstvo, najdalje do konca septem« | ćom od 1440 K, i skuparinskim dop« bra 1920. u kojoj trebaju dokumen« , latkom od 2880., sa pravom proma« I tima dokazati: — državljanstvo i knuća u smislu službene pragmati« I kraljevine SHS., da nisu prekora« i Domaće vijesti. Natječaj. čili dobu od 40 godina; da su umno i tjelesno podpuno zdravi; da su za imame i vaize osposobljeni; da osim arapskog i turskog jezika pod« puno vladaju srpsko«hrvatskim je« zikom u govoru i pismima latinicom i ćirilicom. — Oni koji stoje već u vakufskoj ili kojoj javnoj službi, neka svoje molbenice pošalju pu« tem svojih starješinstva i istoj još priklope svjedodžbu o moralnom i političkom vladanju izdanu po nadležnoj opštini ili političkoj vlasti. 3 .) Imama mahalske džamije »O« biadovca«, koje je mjesto skopča« no sa temeljnom godišnjom plaćom od 1200 K, i skuparinskim doplat« kom od 1200 K te stanom u naravi. Reflektanti koji ovo mjesto po« lučiti žele, treba da podnesu vla« storučno pisanu molbenicu na ovo povjerenstvo najdalje do konca septembra 1920. u kojoj trebaju do« kumentovati: — državljanstvo kra« Ijevine SHS.; da nisu prekoračili 40«tu godinu života: da su umno i tjelesno podpuno zdravi; da su za imama osposobljeni: da osim dru« gih jezika podpuno vladaju srpsko« hrvatskim jezikom u govoru' i pis« mu, te da su dobrog moralnog i olitičkog vladanja. 1 na ovoga imama će se protegnu« ti propisi za promaknuća i mirovi« nu, dotično odpravninu. I 4 .) Muezzina glavne džamije sa temeljnom godišnjom plaćom od 1200 K, te skuparinskim doplatkom od 1800 K. 5 .) Muezzina mahalske džamije »Obradovca«, sa temeljnom godiš« njom plaćom od 600 K, te skupa« rinskim doplatkom od 600 kruna. Reflektanti pod 4. i 5., trebaju vlastoručno pisanim molbenicama, koje imaju ovom povjerenstvu naj« dalje do konca septembra priposla« ti, dokumentovati: — da su dr« žavljani Kraljevine SH§., da su za muezzine osposobljeni; da su pis« meni u oba pisma latinicom i ćiri« licom; a uz to da posjeduje lijep glas kod učenja ezana i salavata. Njihova je dužnost jedino ta, da džamije drže čiste i u redu, te da pravoremeno daju ezan i u oči mubarekj večeri i na mubarekj da« ne uče salavate, i u slučajevima smrti mahali ana učiti salle. — Mu« jezin glavne džamije će u potrebi zastupati imama u evkati hamsiji. 6 .) Gassala (za kupanje muških mejjita), sa temeljnom godišnjom plaćom od 1000 K, te skup.' doplat« kom od 1000 kruna; 7 .) Gassale (za kupanje ženskih mejjita), sa temeljnom godišnjom plaćom od 600 K, te skuparinskim doplatkom od 400 K. Reflektanti i reflektantice, koji o« va mjesta polučiti žele, trebaju sa podnesenom molbom na ovo no« vjerenstvo dokazati: da su za ku« panje mejjita osposobljeni; da su građani Bos. Gradiške i kao nekaz« nena lica. Ova beriva ne diraju u one do« hodke, koji su uobičajeni, da se ga« ssali i gassale nagrade pri oprema« nju mejjita. Mjesto pod 1) treba nastupiti 1. januara 1921.; a 2) do 5) treba će nastupiti sa 1. oktobra 1920., a ona pod 6) i 7) odmah. Predsjedaik: u. ž. Hodžić, s. r. Import! * Export! Alija Begovid, veletrgovina samo na ’ velikr manufakturne i ko^nl* jalne robe « pe. trinjska ulica br. 30. (nterurbaa telefon 19-98. Вггеј^пј naslov: Regnis-Zag^b. PAPIRNIMA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA 2 i 1 ♦ 2 ♦ preporučnje svoje bo[ato ,tov»riM» $ svih vrsta papira, kjncalarijskog ♦ školskog Pribora. - Naru4be 9e obavljaju brzo(1 ločno. t 2 t Cijene umj.rene « Sarajevo, Štrosmaj^ova nl Tel. CI9 i Krovni crijep (Dachziegel) Ako trebate, raŽite uzorke i ponude od zsoi. bolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsombolyat Banat Centralna a^ogerija Braca Šabinas|C Sarajevo, Štrosmajorova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. —; Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) u Sarajevu. POZIV izvanrednu glavnu skupštinu na „Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarsko društvo) м Sarajeva”, koja će se obđržavati u 16 sati (4 sata poslije podne) u prostorijama banke. 2. septembra 1920. Dnevni red: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000 — na K 10,000.000—. 'J; -^Promjena pravila. Umoljavaj se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem: Ravnateljstvo MuslimaosbB trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (đ. i) Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj jhvnoj skupštini, imadn privremene potvrde položiti na našoj blagajni a Sarajeva, ili na blagajni naše podružnice u Bos. Novom, najdalje do 23, njujta 1920. Odgovorni urednik: F. Šalaka. УкмМк: Camlraiall Odbor J. M. O. Štampala Daniel & A. Kajon, 8*аИге. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/831eefb70ddcd2e95dd3050b932c83ea.pdf dee765936f98a725152f9115bdf29810 PDF Text Text POJEDI№ BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. irEđuje PEdahcioni odbor. wcm® лпгасллвевсга Broj 87 (192) Sarajevo, utorak 24. avgusta 1920. (9. zilhidže 1338.) Bajram mubarek olsun! Sjutra osviće dan slave i veselja, dan kada muslimani cijeloga svijeta vršeći jednu Božiju zapovijed čine tavafi«zijaret Božijega hrama. Allahu ekber, Allahu ekber, izvi* jaće se iz usta pobožnih muslimana i uz pobožne molitve će se muslima* ni sastajati, grliti i ruke stiskati. Bajram mubarek olsun! Dobaci* vaće muslimani jedan drugom, ali neka to ne budu samo prazne rije* či, nego neka budu borbena trublja obespravljene braće, koji se spre* maju u borbu za svoja sveta prava, u borbu za svoje održanje, u borbu za svoju budućnost. Sizifov posao. 'I ako bi se zgodno moglo nazva* ti riješavanje krize u Beogradu. Kao što se Sizif iz mitologije veselio, kada će mu uspjeti poslije teška na* pora da dovalja kamen na vrh br* da, da malo odlane, i ne sluteći, da će se kamen sam od sebe otisnuti niz brdo i da će on morati opet za njim letjeti, da ga hvata i ponovno valja gore, da mu se opet izmakne i da tako nastavi tu igru bez izgle* da na svršetak, tako se je i ^osp. Dr. M. Vesnić mučio pune četiri ne* djelje, dok mu je poslije toliko zgo* da i nezgoda pošlo za rukom, da sa* stavi koncentracione ministarstvo i izvede zemlju iz neizvjesnosti. Kri« za je dakle na jedvene jade skinuta sa dnevnog reda, ali nažolost samo privremeno, do prve zgode, da se opet javi u istom obliku, jer su u kabinetu ostali s malom promjenom isti ljudi, koje dijele oprečna miš* ljenja i principijelne stvari, što se ne daju izgladiti preko noći ni jed* nim »protokolom sporazuma« sklop* Ijenim između parlamentarne za* iednice i demokrata. Mefisto će i dalje vršiti svoj razorni rad i vatra će planuti prvom prilikom, da se o* pet traži vještak, koji će je momen* tano zapretati, ali ne ugasiti. Uga« siti je može jedino narod slobodnim svojim glasanjem, a ne brutalna si* la, koja drži danas na kormilu Iju* de, koji su se popeli na vlast pro« tiv volje narodne. Jedini je izlaz iz ove nezdrave situacije apel na »a* rod. Ali dotle valja da se nekom po« vjeri uprava naše zemlje i oko toga se baš vrti cijela stvar. Narod mora čekati, dok »demokrati« izlicitiraju njegovu kožu, dok se zasite i nagra« be pa dragovoljno sjaše. A dotle će narodu oči pobijeliti, jer je strplje« nja i previše. Naročito muslimani naše kraljevine imaju ponajviše razloga da željno pozdrave čas, koji će im omogućiti, da jzreknu pra« vednu osudu nad radom uzurpato* ra. Međutim neka svi nasilnici i da* lje žare i pale, ali će ipak jednom doći kraj i njihovoj sili. Muslimani Bosne uvjerili su se ponovno, đa u današnjim stranka« ma narodnog predstavništva imaju malo iskrenih prijatelja, jer im je učinjena opet izdaja interesa. Oni su izručeni kao kusur na milost i ne* milost ponovno demokratskoj sa* movolji, jer je samo skrajnja neuvi« đavnost i nepoznavanje pravog sta* nja stvari u najoj zemlji moglo pre«, pustiti na bos. vladi najvažnija mje* sta (prosvjetu i administrativu) o» noj stranki, koja sama sumnja u svoju snagu u Bosni i Hercegovini. To je tim veće zlo, što se baš s tih mjesta i do sada činilo muslimani« ma najviše nepravdi. Mi ne može* оровваш^р-- »Svi su muslimani braća« riječi su Svevišnjega. Zato musliman ne smije u očaj pasti. Složna braća u zbijenim redovima ne mogu pro* pasti. Bog je dragi stvorio Musa (a. s.), a stvorio i fir’avna, pa je i fir’avn sa svom svojom moći propao, dok je Musa svoj narod Božijom pomo* ću oslobodio od njegova zuluma. Braćo, vjerujte u Boga i u svoju vla* štitu snagu, a Vaša je snaga u čvr* stoj i jedinstvenoj organizaciji. U to ime Vam kličemo: Bajram mu* barek olsun! mo nikada odobriti ovakog postup« ka niti razumjeti, kako se može još sa odobrenjem naših saveznika i dalje muslimanima stavljati nož pod grlo i prelaziti preko njih na dnevni red bez pitanja i vođenja računa o našim interesima. Musli* mani nemaju povjerenja u rad jed« ne vlade, u kojoj sjedi jedan fana* tični Grđić ili čak nekakav Miso* vić, kvji nema pojma o nama i na« šoj otadžbini pa da nam vlada. Baš bi bilo skrajnje vrijeme, da i mjerodavni faktori dođu do uvje* renja, da treba jednom u obzir uzj« i mari'muslimane i voditi računa i ii ' njihovim zahtjevima. Ne može o« ) sjećaj pravde dozvoliti, da se vlada bez muslimana i protiv muslimana. Dosta je toga, ako želimo skinuti s dnevnoga reda Sizi(ove muke. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Godina II. Muslimani šaljite djecu u školu! U Brčkom je školu pohađalo 131 U prošla dva broja iznesosmo I na ovome mjestu školsku statisti« islam djece, u Zvorniku 162, u Janji ku, po kojoj se vidi, kako naš na* 172, u Gradačcu 179, u Gračanici rod uopće, bez razlike vjere, šalje 153, u Tuzli 205, u Sarajevu 651, svoju djecu u osnovne škole. Upo* u Visokom 114, u Višegradu 104, redismo dječije školovanje po kon* u Foči 180, u Mostaru 439, u Tre* fesijama i ustanovismo, da mi mu* binju 214, u Stocu 93, u Lastvi 127, slimani najslabije školujemo svoju u Cazinu 107, u Tešnju 186, u Pri* djecu. Da je naše djece najmanje jedoru 110 islamske djece i t. d. po školama to mi već dobro osje« Sada je interesantno upoređivati. čamo na svakom koraku. U nas je Uzmimo n. pr. Sarajevo, gdje živi najmanje inteligencije, to jest Iju* oko 25 hiljada muslimana, a školu di, koji nešto znaju i koji se umiju pohađa 651 isl. dijete, dok u malom snaći. U nas je najviše neobavješte« mjestu Lastvi (varošici kod Trebi« na svijeta. Pokraj današnjih prilika nja), gdje živi oko 1 hiljadu mu« mi stojimo smeteni, a u naših su* slimana školu pohađa 127 islam, građana nemuslimana ide posao na* djece. To drugim riječima znači: u prijed. Svjesni smo, da smo mi sta* Sarajevu od svake stotine šalje se riji neupućeni i smeteni i da nam to po 3 (troje) islam, djece u osnovne najviše ometa našem napretku, pa škole, a u maloj Lastvi muslimani opet zaboravljamo, da i svoju ro* šalju u školu od svake stotine po đenu djecu ostavljamo u istom ha« 13 (trinaestero) djece. Još kad se lu, u kojemu je. i naš život prošao. uzme u obzir, da je Sarajevo naš To nam se eto ljuto osvećuje i, ako glavni grad, da je tu narod imućni* ne daj Bože nastavimo ovako, na« ji i da je djeci u školu lakše dola* ša će nas nemarnost i nehaj za na« ziti, a da je narod u Lastvi većinom ukom upropastiti. Ko se brine za težačkog staleža kojemu su djeca u svoju djecu, pa je šalje u škole, taj poslu vrlo nužna, onda dolazimo do se brine za svoj opstanak i za svoju . zaključka, da su muslimani male sigurniju budućnost. Lastve daleko napredniji od musli* Nije u svim krajevima naše do* mana i iz drugih naših gradova, a movine naš narod jednakog razumi* ne samo glavnog grada Sarajeva. jevunja • jednake svijesti. Irna u Ja ovo ne pišem u zloj namjeri, nas mjesta, gdie je naš musliman ili da koga hvalim a nekoga kudim, svjestan svoje dužnosti, gdje je bis* nego mnogo osjećam za svoj narod tar i čak vruć za svaki napredan i za to evo iznosim primjer između rad. Ima opet mjesta, gdje se naš nas. narod istom vrlo polagano budi kao Zamislimo se i u ove ostale broj* iza sna. Interesantno će biti, da ovdje iz* ke, okrenimo se oko sebe, pogledaj* nesemo broj islamske djece koja mo očima, pa daj da zaključimo, da polaze osnovne škole po pojedinim ćemo u ovoj škol. godini odmah mjestima naše domovine, da se vidi biti svi svijesniji, svi vrući za na« kako je gdje naš narod bistriji i predak svoj i svoje djece. Muslimani, roditelji, sjetite se svjesniji. Samo ćemo neka mjesta navesti svoje dužnosti i upišite 1. septem* iz škol. statistike u god. 1918./19. u bra o. g. svoju djecu u školu. Svaka kojima su muslimani u većnii a ne« izgubljena godina djeci u nauci na« ša je ogromna šteta. Učitelj. što bolje šalju djecu u školu: Sarajevo, 23. augusta. Ovih dana su pohađale neke fine 1 mlade dame kod nekih naših ljudi i i ustanova. Svrha je ovoga prozirna, I a tendencija nemoralna, kao što su nemoralni i njihovi gospodari, koji ih našiljaju.’ 0 koga je nečista sa« vješt, boji se i svoje sjene; ali u ko« ga nema u njedrima oraha, ne boji se zveke. Klika, koja samo sebi uzurpira vas patriotizam, a uistinu ga nema ni trunka, nego se njen pa* triotizam sastoji od toga da napuni svoje prazne džepove i zasiti svoje nezasitne ralje, nastoji da se održi Muslimani Pravoslavni Katolici pomoću špijunaže, u koju su počeli Po okružjima: upotrebljavati mlade dame. Ukup­ Ukup­ Ukup­ Dječ. Djevoj. Dječ. Djovoj. Dječ. Djevej. nu Svaki je sistem, koji se oslanjao no no na ovo nemoralno sredstvo, bio 651 528 673 1118 981 1881 Sarajevo grad 122 445 900 kratkotrajan, a konac njegov kata* 4 strofalan. Hoćete li zato primjera, 1399 Sarajevske okružje 1855 1547 79 S58 2057 1203 652 1626 eno vam bivše Rusije, propale Au» stro«Ugarske i Turske zavrijeme 2994 Tnalansko „ 2693 169 3232 51« 184. 6982 2046 948 sultan Hamidove vladavine. 1034 1896 1477 Travničko „ 79 1113 1..3 718 2614 474 Mi bi preporučili onima, kojih se to tiče neka se okrenu oko sebe i Mostarsko „ 1678 5166 172 1950 24 .2 888 3350 8403 1703 metu ispred svoga praga. Muslima* ni su elemenat, koji je privikao na Banjalučko „ 3685 167 976 1478 1645 2689 2«! »7« 3374 red i traži 8a vlada pravda i zakon. Dokle to ne bude boriće se kao lavo* 635 Bihaćko „ 235 139 414 2029 400 1143 1616 100' vi svim zakonitim sredstvima, a pro* ti svakoga i neće šuštati dok to ne a Ukupno 9926 937 10889 14694 5691 20385 12618 6137 18760 poluče. Kao autohtoni živalj ovih zemalja ljube svoju domovinu i Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite spremni su sve žrtve doprinijeti za ovu sramotu od sebe! njezin boljitak. Ne teže za vlašću, da mogu izvozničariti i pobirati si* nekure, nego sarađuju sa onim ele* mentima, kojima je stalo do sreće i blagostanja našeg milog naroda. Među muslimanima nema Nastića Dne 5. augusta o. g. osudio je U prvom redu valja napomenuti ni Čokorila, nema Račića ni Šilje« prijeki sud u Nevesinju uhvaćene jedno za kulturna čovjeka nepoj* govića. Muslimani su- iskrenošću razbojnike Jovana Račića na 15 go« mljivo shvatanje nekih mostarskih! duše svoje pozdravili ujedinjenje dina teške tamnice i Doku Šiljego« nevesinjskih građana, koji u Račiću našeg naroda i naše domovine. Mu* vića na smrt na vješalima, što su i Šiljegoviću nijesu gledali obične slimani su kao viteški elemenat na crnogorsko«hercegovačkoj grani« razbojnike i hajduke, što ubijaju svom predanošću pozdravili i svoju ci počinili više zločinstava grabež* prave ljude i pljačkaju sirotinju, ne* monarhiju i svoju narodnu dinasti* nog i potajnog umorstva i razboj« go — horribile dictu! — neku vrstu ju, dok se revolucionarci i republi« stva. Ta je stvar svršena, i nećemo nacionalnih boraca i nosioca neke kanci nalaze među onima, koji su je opširno iznositi, nego želimo sa* narodne ideje. Zaista gadno i sra* stekli patent na rodoljublje. Ne« mo nekoje interesantne i karakte« motno shvaćanje! mojte nas tegljiti za jezik! ristične stvari konstatirati, koje su Što se tiče samih svjedoka sa ras* izbile prilikom ove rasprave. prave, treba naročito istaknuti is= Sta govore brojite o našem prosvjećivanju? Nevesinjski razbojnici. �Strana 2 Страаа kaže nekih, koji pod zakletvom is« kazaše, da su ih spomenuti razboj« nici navraćali na odmetništvo u ko« mite i kad su im odgovorili da će biti vjerni kralju Petru, oni su vri« jeđali Veličanstvo. Razbojnici su silno grdili državu i državno ure« denje. Osobito upada u oči suglasan iskaz svih svjedoka, da su razboj« nici od svih zaustavljenih putnika najgore tukli i mlatili muslimane, da su čak i pušku slomili o jednoga muslimana, a poznavali su ih tako, ds su svakog nagonili da moli »oče« naš«, pa koji nije znao, nastavili su ga nemilosrdno tući. Što se pak branitelj dr. Žokalj protivi preslu« sanju svjedoka muslimana, jer da on s obzirom na današnji odnošaj muslimana, katolika i pravoslavnih ne poklanja vjerodostojnosti mu« slimanskim svjedocima, čini se. da on ne polazi sa pravednog i huma« nog stanovišta da se otkrije istina, već da je vođen namjerom, da i on razbojnička zlodjela stavi u okvir nekog nacionalizma, slično onome uglednom licu, koje se htjelo na ra« spravi zauzimati za stvar, koja na njega ne spada, radi čega je oštro opomenut od p. p. Tmokopovića. Branitelj naime vjeruje u neko srp« stvo zlikovaca, a ne pomišlja, kako može srpstvo učiniti nekog odmet« nikom i izdajicom domovine, koji ubija i pljačka braću Srbe, jer je razbojnicima glavno bilo doći do pljačke pa bilo to od Srbina ili Hr« vata. Značajno je za raspoloženje raz« bojnika svjedočenje dra Save Po« poviša i potpukovnika Raketića, koji iskazuju, da razbojnici klicahu: »Živio Nikola I., živile komite, do« lje sa Srbijom!« i da su nosili na kapama znak N. 1. Uza sve to isti« Ću svjedoci, da medu razbojnicima nije bilo Crnogoraca, već sami do« maći ljudi, koji su govorili čisto kao u našim krajevima, a ne na crno« gorsku. Braniteljev sud, da ova zlodjela treba uzeti kao u neznanju počinje« na. dok se inače poziva na srpsku svijest razbojnika, zaslužuje zbilja čuđenje. ] i ' ; ■ ; j I i i j | ' i [ ■ ■ Bilješke. Gdje su stvari prijedorskog lage« ra? U Prijedoru i Ljubiji. za vrije« me rata, bio je vojnički i zaroblje« nički lager. Zarobljenika je uvijek bilo od 4—6 hiljada, a vojnika od 800 do 2000. Tu je bilo također ku« palište. gdje su vojnici iz cijele sje« verozapadne Bosne dolazili i kupali se kada su išli bilo na frontu bilo svome lageru u Grac ili gdje dru« gdje. U tom lageru bilo je hrane i odijela i obuće i uopće svega što spada u opskrbna sredstva. Bilo je dakle toga svega u vrijednosti pre« ko tri milijuna kruna. Čitavi taj i« metak se u prevratu raspačao me« đu članovima prijedorskog narod« nog vijeća. Upozorujemo zemalj« Бро| — Broj 192 »PRAVDA* — »ПРА8ДА* I , | ' | . ј sku vladu i ministarstvo, neka povedu o ovome istragu. a za bliže i detaljnije infor« macijc neka se potraži i -upita on« dašnji vonjički intendant,tog lage« ra. koji je čitavi inventar predao narodnom vijeću. Taj intendant se zove Josef Rakos, Budapest, Vise« gradi uteza. »Za vjeru i domovinu« bijaše ge« slo srednjega vijeka, koji je na zlu glasu zbog vjerske gorljivosti i ne« trpeljivosti i zbog nebrojenih rato« va vođenih u ime vjere i domovine, jer je samo taj poklič pokretao ma« se u boj. Ali i u novom vijeku slu« žio je taj poklič kao lozinka medu ostalim i propaloj Austriji, radi čc« ga je sa svih strana napadana i osu« divana kao »klerikalna i jezuitska« država, koja je na sramotu svome vremenu. Čini se, kao da je taj sred« njovjekovni specijalitet prešao u nasleđe i našoj Jugoslaviji, koja se inače rado ponosi liberalnosti i to« lerantnosti kao i rastrgnučem sa sredovječnim vjerskim predrasuda« ma. To se često ističe sa svih strana, ali se nažalost propušta upozoriti na odstranjenje preostataka. koji svjedoče protivno i odaju našu dr« žavu kao sljedoavteljicu sredovječ« nih principa. Mi ćemo upozoriti na ovake neke pojave, koje su nam udarile u oči kod službenih faktora. Već od našeg ujedinjenja čitamo često o proglašavanju krsnih slava kod raznih pukova i o lom« ljenju kolača uz asistenciju duhov« nika i uz crkvene ceremonije. Mi« sijasmo, da je to bio običaj za voj« sku kraljevine Srbije, gdje je pre« vlađivalo pravoslavlje, ali da će to« ga naravno pomalo nestajati u voj« sci kraljevine Srba. Hrvata i Slove« nača, gdje se nađoše skupa t r i •fjere, koje neće trpjeti da se ističe u vojsci pravoslavnih, katolika i muslimana obilježje jedne konfe« sije. Međutim se i dalje prakticira i još službeno s ovim nesavreme« nim uticajem jedne vjere na čudo i neshvatanje većine vojske u dru« gom duhu vaspitane. koja se sne« biva zbog takvih vjerskih firmi. I vojno ministarstvo kao da dije« li isto mišljenje i ne pomišlja na u« kidanje krsnih slava u Jugoslaven« skoj vojsci, jer se još uvijek slave provode u znaku konfesionalnosti čitave vojske. To nije u redu. U ob= jašnjenju o praznicima priznatih vjeroispovijesti naše kraljevine od, 26. marta veli se, da se priznaju kao državne svetkovine među drugim i Vidovdan, kad se čini spomen izgi« nulim srpskim borcima za vjeru (?) i otadžbinu. Opet dakle isticanje vjere! Upozorujemo vojno ministarstvo na ovo neumjesno i nesavremeno isticanje jedne konfesije u našoj vojsci, jer je naš narod vjerski ve« oma osjećajan, pa isticanjem jedne vjere raste nesklonost i nepovjere« nje drugih konfesija, koje nisu kao takove rođene niti odgojene. Uosta« lom ako je i istina, što je rekao dr. FELJTON. A. Hitri Bjelevac: Rene Logotetides. (7i) XXV. Svaki dan došao je Ihsan u kuću, gdje je ne­ kad Rene stanovala i ostajao po nekoliko sati. Sve je ostalo na svom mjestu kao i prije što više nije ni oprašeno, nisu prozori otvarati, nisu zastori di­ zati. Jedio što je Ihsan oprašio bilo je staklo u buduaru s velikom Reninom slikom. Kod te slike na stolu za kojim je Ihsan sjedio stajalo je nebrojeno otpadaka cigareta, pepela, duhana i poderanih listića s neizvjesnim šarama, koje je nervozna ruka crtala. Slika je prikazivala Renu u kućnoj laganoj nošnji. Oči, profil, pa grudi, davali su slici toliki život, da je Ihsan gledajući u nju duže vremena osjećao slast onih dana, kada je s njom na istom ovom mjestu sjedio. Krupne velike crne oči s ne­ kim čeznutljivim pogledom, kao da su htjele prozrijeti u njegovu dušu da vide veliko i teško kaja­ nje, a Usne s jednom finom crtom prema licu kao da su progovarale... Ihsan sjedeći pred njom upijao je svaku crtu njezina lica, svaki oblik lika da ga ureže u srce — tamo u taj okvir gdje nikad ne će izblijediti i da je sakrije od čitava svijeta. Ova sobica, ova kuća s namještajem, koji je pokrivala prašina bila je hram, jedno svetište, u kojem se ne moli, ne želi, ne traži nego samo osjeća. U ovoj sobici i medu stvarima, koje su podsjećale na nju osjećao je Ihsan .MUžkokmir i — sreću T. Popović prilikom Viodvdanske slave u Sarajevu, (vidi »Nar. Jed.« br. 130.) da je u shvatanju srpskog naroda vjersko i narodnosno jedno, da vjerski običaji postaju narodni, a narodni vjerski, da tako pravo« slavna crkva postaje narodnom srp« skom crkvom, ipak držimo, da je već vrijeme nadošlo, da se razluči, što je narodno, a što vjersko, a na« ročito da treba prestati već jednom isticati vjbru službeno. „G a j r e t“. i I I i ■ ; i Gajret je lani preuzeo sarajevski konvikt iz vakufskih ruku, uredio ga i omogućio školovanje stotini) đaka. Ove godine preuzima i druge konvikte, dakle onaj u Tuzli. Biha« ću. B. Luci i Mostaru. Osim toga otvorio je ženski konvikt u Sara« jevu a namjerava otvoriti i jedan konvikt za šegrte. To je jedan fa« kat koji treba da se težinom cijele svoje važnosti duboko zasiječe u srce svih onih muslimana koji shva« čaju današnje vrijeme i koji osje« čaju za muslimane i njihovu bu« dućnost. U glavnom ovdje treba uočiti dvije stvari: kulturnu zaostalost muslimana za braćom drugih vje« ra. te silne troškove koji su potreb« ni za školovanje mladeži na današ« njoj skupotinji. Sto se tiče prve stvari izgleda da je naš muslimanski clemenat počeo stresati sa sebe teški jaram mračnog kohzervatizma i popuštati u otporu prema školi. Nešto rat i ratne re« kvizicije. nešto prevrat i njegove posljedice, nešto opet agrar i nje« govo djelovanje uzdrmalo je mu« slimanskim mozgovima i malo po malo dovodi ih do zaključka da je nužno spremiti se na borbu za cgzistenciju, da su za tu borbu potre« bna druga sredstva: škola i zanat. Posljedica toga svega je da danas, za stipendije, za potpore, za kon« vikte stižu i siplju molbe kao kiša: na vladu, na komoru i na sve kul« turne ustanove. Nasam Gajret ih je do danas stiglo preko pet stotina itosvezasrednje škole. Prije rata je bilo mnogo manje ,đaka, pa je trebalo i mnogo manje stipendija. Sa 30 K mjesečno mo« gao je jedan đak imati potrebnu opskrbu. A danas je mnogo veći broj đaka, a za svakog đaka treba 8 900 kruna mjesečno da se može bezbrižno školovati. Prije koji je čovjek bio« imućan te je mogao i tuđu djecu na školi uzdržavati, da« nas nijp kadar ni svoje dijete da školuje. Vakuf, nalazeći se u slabim ma« terijalnim prilikama i nemajući do« volnjo pokrića ni za svoje vjerske službenike, bio je prisiljen da zat« vori svoje konvikte. Ali kad se zat« vore konvikti, zatvoriće se i škol« ska vrata svim onim đacima, koji su U tim konviktima živjeli, jer kako da pohađaju škole kad nema« ju o čemu živjeti. A može li se do« zvoliti da na stotine đaka bude pri« siljeno prekinuti nauke i da ostanu Inače bio je vrlo rastrešen. Klonio se svakoga i zavlačio se sve više i više u sama sebe, da jače osjeti ono što je bilo u njemu. Dolazilo mu časova, da ostavi sve, da se riješi svega i pođe tamo gdje je ona ... Da, u Grčku ... Tamo je ona .. . Izdaće domovinu ili će ga kao sumnjiva protjerati ... Da je potraži i predloži jedan dio svijeta, daleko, da­ leko, u samoći.. . miru.. . Da se izgube.. . Da s nji­ ma prestane ideja, borba između dva naroda... I Nesime je osjetila promjenu. Posmatrajući Ihsana s dana u dan, kako njegovo lice postaje mračnije i tužnije razmišljala je šta bi mu moglo biti? Pitala ga, a on bi joj odgovarao s jednim tuž­ nim osmjehom: , »Ništa, Nesime.. . Ljeto prolazi.. . Život prolazi i skoro će lišće početi opadati...« — Pa šta 1e to? Sjećaš li se lanjske godine i onih ugodnih časova. »Da, da.. .• — »Šta ti smeta da živiš?« »Sve me tišti...« — Ne možeš, da stvoriš djelo, koje si zapo­ čeo. .. Ruzumim. . . »Teško je to razumiti Nesime... Ti znaš da na mojoj duši ima neokajan grijeh. .. — Ihsan! Spasio si domovinul.. »Ne znam; možda joj samo produljio život, da se više muči. .. Nesime sjedne blizu njega i reče mu: »Ti si tužan. Hajdemo u bašću, da se malo raz­ vedriš. .. Ihsan odbije. U to unidje Hadema i preda Nesinu jedan list Ona otvori kuvertu, a iz ove ispane druga adresirana za Ihsana Sururzade. Nesime po­ gleda rukopis, ali ga ne poznade. Pruži je Ihsanu s riieAiW.< .... .... , — .... i I 0 ■ I I bez budućnosti? Kad bi to mi do« zvolili, naši bi budući naraštaji nas radi toga proklinjali i u kamen za« tucali. Pred ovim faktom treba da zatrepti srce svakog muslimana ko« ii ima mozga da pošteno misli. Ne« ka dadne uho svaki musliman i nc« ka dobro prisluša svoju savjest; sigurno će čuti, gdje mu ona veli: »Ako se bojiš Boga, pomozi siroti« nji radi božjeg rizaluka, spasi je od propasti, podaj lijepim nijetom i u dobroj namjeri da on postane čov« jek; a ako se nađe koji pa se po« kvari i postane nečovjek, to je iz« nimka kao i u svakoj drugoj zajed« nici, nemoj misliti da su svi taki. U svakom žitu ima kukolja. Mnogo je veći broi onih koji su daleko od svake pokvarenosti i koji dobiju li« jep odgoj, korisnu nauku i koji će biti sjutra na diku i ponos nama I svima. A i za one iznimke koji za« I đu stranputicom, nemoj misliti da ; ih je škola pokvarila. U školi đak I ništa lošega niti vidi niti čuje niti | nauči, nego uči samo ono što je li« | jepo. dobro i korisno. Koliko ljudi i ima koji nijesu nikad ni školskog i praga prekoračili, pa i piju i liju, i : lažu i varaju, i psuju i grde i pod drugim jamu kopaju i svojoj ženi zulum čine i da mogu zgulili bi ko« žu s drugoga... Gdje su postali zlikovci ti ljudi koji nijesu nikad ni zavirili u ško« lu? Postali su taki u zlu društvu. Družeći se sa nevaljalim ljudima dobili su gadne sifate. Stara je ri« ječ: »S kim si onaki si!« U školi se to ništa ne uči, nego obratno, i ško« la čovjeka upućuje na sve ono na što ga i vjera upućuje, i škola mu kaže: »Ne laži, ne kradi, ne podli« ježi svojim strastima, ne misli i ne čini drugomu ono što ne želiš da se tebi čini i misli, ljubi bližnjega a poštuj starijega ... i t. d.« Što se morala tiče u školi se čuju samo take stvari. Osim toga treba uzeti obzira i na mladost, treba metnuti ruku na srce pa reći: »I mi kad smo bili mladi griješili smo više nego kad smo zašli u godine. Pravednost zahtijeva da prosuđujemo i druge onako kako prosuđujemo sami se« be. Stara je riječ: »Kad dođu go» dine doćiće i pamet!« Svemu ima lijeka samo džehaletu nema, spasi« mo našu djecu od džehaleta neka ne budu najzadnja klasa u zajedni« ci, neka nc budu hamali, sluge, nc« ka ne budu kao čergaši. Spasimo ih i pomozimo sve one koji zbog si« romaštva nc mogu da dođu do nau« ke za kojom čezne njihova duša...« »Preko Akifbey-a za te jedno pismo... Ihsan je pogleda i pruži ruku. Brzo razdere kuvertu, razmota list, i s jednom gestom iznena­ đenja, straha, bojazni, radosti čitaše prve retke: »Jednu tešku dužnost prema tebi i Reni Logatetides vršim ovim dostavljajući ti njezino pismo, jer vršeći ovo kršim dužnost drugu i stavljam u opasnost nas sviju. Dr. Dževdet«. Ihsan je uzbuđeno čitao Renino pismo. Lice mu se mijenjalo, ruke drhtale, a oči poprimile čudan izraz Najednom krikne i počne čupati kose. Nesime ga pogleda zaprepašćeno, ne znajući šta bi počela. Brzo priskoči k njemu, uzme pismo iz ruku mu, ali ga nije razumila. Pismo je pisano grčki. Pro­ čita drugo popratno pismo i stvar joj postane jas­ nija: Doktor Dževdet je Ijekar u Orhanovoj tvrđa­ vi. .. Dostavlja Renino pismo preko Akifbega Ihsanu ... Sigurno su tu zloglasnu Renu ponovo uhap­ sili. .. Ihsan je nijemo zurio u pod, a onda skočio s mjesta i rekao: »Ništa nije Nesime... To je samo trenutačno uzbuđenje. .. Ja moram otići... Nesime ga pogleda tužno i isprati do vrata. Kad je Ihsan otišao Nesime uzme pismo koje je on ostavio na divanu i naredi Hademi neka zovne Grkinju Olimpu. Kad je izdala taj nalog najednom joj se učini kao da se čitava kuća sa svom okolicom okreće oko nje. Učini joj se kao da joj nestaje zraka, kao da je neko kroz nekakav vrtlog nosi daleko. .. u dubinu... I htijući koraknuti bliže divanu, uhvati se za čelo i sruši na mekani sag. _.. (Nestav*5e sol. — - јв �Боој 1,2 — Broj Страиа 3. „ПРАВДА* — .PRAVCA, To je glas savjesti, to su riječi koje će čuti svaki čovjek kad pri« sluša šta mu savjest govori. Osim toga, nek se razmisli svaki onaj imućni musliman koji ima svo« ju vlastitu djecu. Neka u svoju dje« cu pogleda, pa neka sam sebi rek« ne: »Ako meni što bude ako li ja umrem prije vakta i zemana, pa mo» ja djeca ostanu bez skrbnika, ko će se pobrinuti za njih i njihovu bu« dućnost? Hoće li moja djeca osta« ti na ulici, hoće li se potucati od nemila do nedraga? Ili će se naći kakav dobrotvor čovjek ili kakvo dobrotvorno društvo koje će se za njih brinuti i spasiti ih od propasti? Kada čovjek o svojoj vlastitoj dje« ci tako misli navuče mu se mrak pred oči i spopanu ga trnci od glas ve do pete. Ali treba da te ti trnci spopanu i kad pogledaš na tuđu si« romašnu djecu koja su ti muhtač. Ne žali, podaj, pomozi mu neka dođe do sreće. Što ti danas p'osiješ, to će požnjeti tvoja djeca. Pozajmi danas, ako hoćeš da ti se taj zajam vrati s kamatama sjutra....... Vrši svoju islamsku i humanitarnu duže nost. A kako ćeš je vršiti? Vršićeš je najbolje ako budeš potpomogao Gajret. Jer, kako gore rekosmo Gajret je preuzeo sve konvikte, preuzeo je brigu za sve musi, širo« mašne đake. Gajret je kulturna ća« bu u koju je uperila oči sva musli« manska mladež koja je siromašna a želi da dođe do sreće, Gajret je kulturno ognjište na kom ima da se ogriju sva ona srca muslimanske siromašne djece kojima će toplina Gajrcta omogućiti da dođu do svo« je sretne budućnosti. Ovako treba shvatiti visoku Gajretovu misiju. I« deja Gajreta treba da prožme sva« kog muslimana koji ima mozga da misli i srca da osjeća. Svi treba da dajemo Gajretu, pa da onda Gajret mogne usrećiti što veći broj musi, sirotinje. Pomislite, treba uzdržati šest konvikata sa nekih 500 đaka. Te đake treba opskrbiti hranom, po« steljom, ogrijevom rasvjetom, a ve« činu od njih još odjećom i obućom, i to sve na današnjoj strašnoj sku« potinji! Milijoni trebaju! ništa ma« nje. Potpomagati Gajret znači us« rećiti naša buduća pokoljenja, a to znači brinuti se za muslimansku bu« dućnost u ovim zemljama, a to o« pet znači patriotizam. Što je god izvan toga nije drugo nego čisti e« goizam. V. Sadović. Iz naše organizacije. Nastavak izvještaja o mostarskoj skupštini. (Svršetak.) Nakon toga uzima riječ urednik Korkut, da objasni naše stanovište u trećoj tačci dnevnog reda: a g« rarnom pitanju. Ispričava se što radi slabosti mora biti kratak, a za tim prelazi na prikaz našeg programatskog stajališta u agr. pi« tanju te radu našeg predstavništva u tom pogledu. Veli se, da »Pravda« ne posvećuje dovoljno pažnje o« vom pitanju, a ja konstatiram da je ona agrarni problem osvijetlila sa svih gledišta i da je baš radi svog pisanja o tom pitanju navukla bi« jes i navale naših političkih protiv« nika kao i neopravdani naziv »feu« dalskog organa«. Istina, ona pri tre« tiranju ovog pitanja nije nikad go« vorila o nekakvim »kapijama« na zapadu i tu frazu prepušta onima oko »Obrane«. Jer mi ne trčimo za popularnošću pod švaku cijenu, ni« ti hoćemo da svom svijetu dajemo u ruke »šarenu lažu«, od koje mu ne može biti nikakve koristi. Mi vodimo realnu i odgovornu politi« ku i nikad ne govorimo ono, što bi naš dio naroda moglo uljuljati u is« prazne nade i odvesti ga na stran« putiću. Tu nesavjesnost prepušta« mo drugima, a mi ćemo da kao i do sad idemo svojim određenim i potpuno jasnim putem: putem le« galne borbe za potpuno opravdane zahtjeve naših zemljoposjednika. Nije istina, da smo mi feudalci i da tražimo da nam drugi i dalje robuju. Mi smo pristali na Regen« tov manifest o pravednom riješe« nju agr. pitanja i dokinuću kmet« stva uz pravednu odštetu i prema tomu agrarni problem tretiramo kao čisto socijalno pitanje i te« žimo samo za tim, da ono bude i riješeno u duhu pravde i na teme« iju naših pozitivnih prava. Za kme« tovska selišta pravedna odšteta, bcglučka zemlja neprijeporan po« sjed, o kojem ne može biti nikakve diskusije, a pri podjeli zemlje, pra« vedan aršin, po kojem će se sva« kom zemljoradniku omogućiti do« voljna količina zemlje. Mi u ovom, kao i svim drugim pi« tanjima, idemo za tim da polučimo uspjeh na korist musi, dijela našeg naroda i daleko smo od tog, da svo« je uspjehe vješamo na veliko zvo« no. Kako znate mi še nijesmo oba« zrli ni na smiješnu tvrdnju »Glasa Težaka«, da je povišenje rente za hak zasluga muslimanskih »posla« nika« »demokratskog« kluba i pu« stili smo da se ovi »prijatelji« mu« slimana kite našim zaslugama. Isto tako nijesmo nikad istaknuli da je izmjena 6. i 7. Krizmanove ured« bc plod našeg rada i truda, djelo naših veza. I nimalo se ne ljutimo, kad neko i neko pripisuje to sebi i svom mudrom opredjeljenju. Glat^u|M^e da se poluči uspjeh, i i I i I ; i mana ne može nikako doVesti u sklad sa položajem upravnoga či« novnika. 6 .) Protestiramo pry.i svim po« stupciam prema muslnnanima, koji nas degradiraju na građane drugo« ga stepena, te svečano izjavljujemo da ćemo svim opravdanim sredstvi« ma i svim dopuštenim silama izjoJ« štiti i dopitati sebi ravnopravnost u granicama zakona i naših zajed« ničkih narodnih i državnih, interesa. Nakon njega uzima riječ pred« sjednik »Ittihada« M. O. Cišić, te u kraćem ozbiljnom govoru sa fak« tima potkrepljuje razloge koji su nas natjerali da se posebno grupi« šemo. Konstatuje da se je u svag« dašnjem svom javnom djelovanju uvjerio da je ovakva organizacija za nas najzgodnija, te moli prisut« ne, da čvrsto stoje u njezinim re« dovima. (Odobravanje). Kako se obnavlja naša zemlja? Mi smo u svoje vrijeme prosvje« dovali proti pristranoj obnovi naših pograničnih krajeva, što su ratom nastradali, jer se obnavljaju i iz« građuju samo domovi pravoslavnih stradalnika, dočim se na muslima« ne ne uzima obzira. Da se u tom pogledu ni dan danas nije ništa po« boljšalo. dokaz je ovo pismo, što ga je upravio naš mjesni odbor u Bileći na mostarskog okružnog na« čelnika. Pismo glasi: Gospodinu Lj. Vuloviću, okr. na« čelniku u Mostaru. Prilikom rata i prevrata naš srez je stradao što nije ni jedan u B. i H. tako, da i danas kod nas nekim postradalim, a osobito muslimani« ma nije nikakva šteta nadoknade« na. Na granici Bileće i Crne Gore, nalazi se jedno selo Okolište u ko« me je stanovalo 24 familije musli« mana Jaganjaca. Kada je buknuo rat, uništene su im kuće usljed rat« nih operacija, te su se bili naselili u gradu Bileći. Kada je Austrijska vojska uljegla u Crnu Goru godine 1916. Jaganjci su se povratili na svoje posjede, jer im je bivša au« strijska vlada kuće popravila. Za vrijeme prevrata su ih pljač« kaši potpuno uništili, kuće im ražo« tvrdo uvjereni, da narod, zna pro« i suditi, odakle vjetar puše. Ja ću da ; ovom prilikom istaknem činjenicu, : da je agr. pitanje činilo jednu od i najvažnijih tačaka u svima našim i predstavkama i svima političkim i akcijama i da je baš ono razlog, da • su zategnuti naši odnosi kako pre« • ma bosanskim radikalima, tako i prema bos. Hrvatima obiju frakcija. Mi ne vodimo politiku od dana na dan, niti smo zaljubljeni u čije oči. Još 'ntmjc smo voljni da za mio pogled i lijepu riječ žrtvujemo na« Hadži Mehmed Buljugija iz Duv« rodni interes i izdamo njegova pra« na ogorčen radi okupacije Bosne i va. To treba da upamte naročito Hercegovine po Aus.«Ug. monarhiji braća Hrvati, koji bi morali znati nij se mogao sprijateljiti s time, da da imaju i prečih interesa nego li stenje pod švapskim jarmom, nego je »nekoliko njivica« kako zgodno je svojevremeno ostavio svoju dje« reče jedan njihov predstavnik. nas, nakon oslobođenja, odlučili su Govor je primljen burnim odo« preminuo. Ostala su iza njega dva bravanjem, a za tim je tajnik pro« sina Salih i Ibrahim, koji i danas ži« čitao, a skupština jednoglasno us« ve u Turskoj. Ova familija se je za« vjetovala, da se neće nikada vratiti vojila ovu , u svoju domovinu, dokle bude ste« REZOLUCIJU: njala pod švapskim okovima. Da« 1 .) Protestiramo proti programi« nas, nakono slobođenja odlučili su ma pojedinih nenarodskih grupa i se povratiti u svoju domovinu i ako proti izjavama pojedinih elemena« tamo zauzimaju lijepe položaje, te ta, koje su pale na različitim mje« su zamolili da im se povratak do« stima, jer ruše naše krvlju i bež« zvoli. Imetak H. Mehmeda Bulju« brojnim žrtvama postignuto narod« gije sekvestrirale su naše vlasti kao no i državno ujedinjenje i smatra« imovinu neprijateljskih inozemaca. mo to izdajničkim djelima najniže Sekvestrom je postavljen Fazlaga kvalifikacije. Numić iz Duvna, koji je i prije bio 2 .) Protestiramo proti nehaju da« zastupnik Buljugijin. Fazlaga je u našnjih vlasti, koje ne pokazaše prošloj godini unovčio sav prihod dovoljno volje, da zapriječe napa« od zemalja i od kuća i predao kot. daje na život i imetak hercegovač« uredu. Dekretom ministarstva tr« kih muslimana (ponovan pokolj u govine i industrije u Beogradu ime« novan je državnim komesarom nad Bileći!), kao što su zapriječile po« kolje i napadaje na pravoslavni e« Buljugijinim imetkom kancelista lemenat u Srbiji, unišavši u trag haj« Mate Kordić, s čime je Fazlaga ri« ducima i razbojnicima. ješen od dosadanje starateljske duž« 3 .) Protestiramo proti klevetama, nosti. U Duvnu postoji običaj da se koje nose na sebi najsramotniji žig crnožutoga režima i koje su upere« zemlje košanice obrađuju po jed« ne bile protiv muslimana uopće, a nom turnusu tako, da dobra, sred« naročito nas u Mostaru, te činimo nja i loša livada naizmjenice zapa« najviše odgovornim baš one ele« ne jedne godine jednog, druge dru« mente, koji su upućeni i odgovor« gog i t. d. Taka zajednica postoji iz« ni za napadaje hrišćanskih pljačka« medu Buljugije, Feriza Dizdara, Ili« ša na generala Terzića i Rankovića. jc Zrne, Marka Rubića i Naima Bu« 4 .) Tražimo od vlasti, da što više Ijugića. Ovi naime posjedđju tri za« jedničke livade, koje u tri godine unese svjetla u način vođenja istra« ge nevesinjskim događajima, a čini« obrađuju sad jedni, sad drugi. Negdje proljetos zovne Kordić mo najviše odgovornim potpukov« bivšeg Buljugina zastupnika Fazla« nika Trnokopovića, koji je prijetio gu Numića, da mu označi koje li« da će sam korbačem pokazati piscu i vade ove godine spadaju Buljuginu vijesti o mAcsinjskim događajima turnusu. Fazlaga je od prilike držao, u »Pravdi«, kao i narednika Simu Stoisavljeviću. za koga se pozitiv« da Buljugiji ove godine spada Ve« lika Livada i reče to Kordiću. Kor« no zna da je korbačem zlostavljao muslimane iz Podvelcža i drugih dić je iza toga izdao ovu livadu pod zakup dobrovoljcima uz jednu vrlo sela. 5 .) Protestiramo proti samovolji bagatelnu cijenu. gradsko«kotarskoga predstojnika Prije kositbc na mjesec dana Faz« Gozzca, zvanoga Gučetića, koji za« lagu su upozorili drugi zadrugari, da postavlja muslimane zanatlije i tr« je Kordić izdao dobrovoljcima liva« govce, koji im pretjeranim globa« de, koje Пе spadaju ove godine Bu« ma ogorčava svakidanji kruh i čije Ijugijt Fazlaga je s njima otišao od« prijetnje muslimani skupo plaćaju. mah Kordiću i saopćio mu, da je Naročito protestiramo proti njego« napravio pogrešku, jer da Velika voga vladanja, koje se zbog niego^. ^ivada ove godine ne spada. Bulju« va podmetanu i MLi zamolio ga, nekvto ispravi. rili, hajvan i pokućstvo odnijeli, a neki su i životom platili. Tako su ponovno spomenuti Jaganjci, da spasu živote pobjegli u Bileću, gdje se i dan danas nalaze bez igdje iš« ta, golo, boso, gladno, žedno, a da se niko od vlasti na njih ne oba« zire. Ovakovih bijednih muslima« na imade i drugih osim Jaganjaca. •Prije nekoliko vremena došlo je u Bileću nekoliko vagona daske i greda u svrhu da se posrtadalim na« prave kuće. Ovaj se materijal di« jeli od strane sreske uprave, ali kome? 24 familije Jaganjaca, koji su najpotrebniji, što će posvjedo« čiti i pravoslavni i muslimani čije« log sreza Bileće, nedobiše do danas ništa (samo 3 familije) a niti drugi potrebni muslimani. Slobodni smo obratiti se sa mol« bom na Vas gospodine načelniče, da se Vi zauzmete za bijednike, jer Vi kao uman i pravedan, uvjereni smo. da ćete nanešenu nepravdu po sreskom načelniku u Bileći ispravi« ti, te bijednicima naći sklonište. Primite izraz našeg dubokog pošto« vanj a Za mjesni odbor J. M. Organizacije Alija Z. Hadžić, s. r. Kapičić, s. r. Hasilja kotarskog ureda u Duvnu. j i i ! I ' ! : , ■ i j I Kordić nije htio da čuje za to, re« kavši, da je on prodao Veliku Liva« du dobrovoljcima i da on neće za to da zna. Otišli su predstojniku Saviću i molili ga, da on ispravi tu pogrešku, ali ih je i on odbio. Za vrijeme kositbe pozovu u kotar Faz« lagu, gdje je zatekao Iliju Zrnu. Predstojnik Savić naredi Fazlagi. da se imade izravnati sa Ilijom Zr« nom i platiti mu diferenciju, koja je natsala odatle, što je Iliji Zrni zapala lošija livada zato, što je Faz« laga tobože krivo saopćio Kordiću turnus Buljuginih livada. Zaprijetio je Fazlagi sa ovim riječima: »Ko ne sluša mene, ja ću ga zatvoriti«. Faz« laga ne navikao bivati rezil, a ujed« no u strahu pred zatvorom morao je pristati na to, te je položio u ime kaucije -4000 kruna. Nakon tri četiri dana došao je Fazlagi tutor djece Feriza Dizdara, koji su treabli ove godine u zajednici sa Ilijom Zrnom pokositi Veliku Livadu, te je u ime djece uzeo od Fazlage 1000 kruna, kao oštetu i pogodili se da ima u zajednici sa Ilijom Zrnom do godi« ne spomenutu livadu pokositi. Po« slije nekoliko dana pozvao je pred« stojnik Savić Fazlagu, te kad je o= vaj došao, zatekao je kod njega Ili« ju Zrnu i Kordića. Predstojnik ga je pitao, da li se je sa strankama nagodio, te kad je Fazlaga kazao da jest sa tutorom djece Feriza Diz« dara i da je pripravan na isti način i sa Zrnom, ali ovaj rekao, da neće, nego traži sijeno. Kordić je na to izja.vio. da ne da gore spomenutim zadrugarima Velike Livade. Nakon povratka Fazlagina sa pu« ta iz Sarajeva donio mu jc jedan privatni čovjek odluku kot. suda, da je na temelju riješenja kot. ure« da sekvestrirano sijeno na njegovoj vlastitoj livadi i na livadi Jabuci, koju mu je dao Kordić kao stara« telj Buljugina imetka, da je pokosi. On je otišao odmah Kordiću i pi« tao zašto i njemu nije dostavljena odluka, na što mu je ovaj rekao, da je može sada dobiti. Na Fazlaginu primjetbu, da je sad kasno, odgo« vorio mu je ovaj riječima: »Šta ću ti ja«. Kako se iz čitave stvari vidi ovo je čisto nezakonit postupak i sra« man čin predstojnika Savića i kan« celiste Kordić^joji drže u ruci u« nravu kotaW^^Mb: јЛмАвт po �Strana 4 Страма »PRAVDA* — »ЛРАВДА* ni najmanje u svom djelovanju pri | gradu, te iscrpivo komentira tamo postignuta utanačenja. Značajno je ovakim stvarima. Uhvativši priliku, kad Numić ni« pisanje listova ljevice, naročito »A« je kod kuće izdaju odluku protu« benda« i »Arbeitcr Zeitunga«, koji stranci i ova odmah diže njegovo direktno zago£ara ju potrebu što tje« vlastito sijeno, te onemogućivši ga šnjih veza s Sigoslavijom. Izrazuju da traži zakonito riješenje spora, nadu, da će se dr. Beneš na povrat« stavljaju ga pred gotovu činjenicu. ku iz Bukurešta zadržati u Beču. Isti je slučaj sa livadom Parića VANJSKI POLOŽAJ. Luke od koje je jedna trećina vla« sništvo spomenutog Buljugije, a KBenešovo putovanje u Bukurešt. dvije trećine vlasništvo Alije Kri« »Praška »Tribuna« javlja, da će u« lica i Luče Bašića. Prema tome i ko« govor između Cehoslovačke i Jugo« si je jednu godinu Buljugija, a dvi« slavije biti perfekcioniran u najkra« je godine Alija i Luča. Kordić se ćem vremenu. Putovanje Benešovo nije htio obratiti na. stranke kao ni u Bukurešt u uskoj je vezi sa pu« na gruntovnicu, nego samo na biv« tovanjem bugarskog ministra pred« šeg staratelja Numića, koji ga je siednika Stambuliskog. Stambuliski pogrešno uputio, te je on i tu liva« će otputovati iz Bukurešta u Beo« grad, a odatle u Pariz, gdje će se du izdao drugima. Kad su stranke sastati sa Venizelosom. tražile, da im se poradi toga dadne Indijski muslimani bune se proti odšteta, pozvao je predstojnik Sa« vic Fazlagu Numića i zaprijetio mu, engleskoj vladi. Najugledniji mu« slimani otposlali su potkralju list, da se mora nagoditi ili u zatvor. Kad je Numić rekao, da će im dati ko« u kojem se groze, da će otkazati liko su i dobrovoljci platili ove go« poslušnost, ako se turski mirovni u« govor ne podvrgne reviziji, koja bi dine za zakup (2500 K) reče mu predstojnik, da je to malo i Numić udovoljila njihovim zahtjevima. Taj list otposlan je u London za« da se spase hapsa ponudio mu je 4000 K. Ni Luča ni Alija nijesu htje« jedno s pismom g. Ganobi, koji za« li pristati, te im je rečeno da tuže govara njihove težnje. U tom pis« mu muslimani ne mogu se složiti sudbeno Numića. Dakle namjera je Kordićeva i s time, da bi sultanova vlada bila kažnjena stoga, što se združila s Ni« predstojnika Savića da Numića što jemcima. prisiljena okolnostima. U više oštete. Kordić jes ve livade prodao prije sezone na podrug mje, listu opominje se britska vlada da će se svi muslimani složiti s Indi« sec za oko 36.000 K, a mogle su naj, ako se ne udovolji njihovom manje donijeti 70.000 K. Ovo je ma, zahtjeva«. strašno gospodarstvo, pa makar se Boljševički nemiri u Norveškoj. smatrao taj imetak tobožnjom imo« »Dailv Telegraph« donaša iz Kri« vinom »neprijateljskog podanika«, stijanije vijest da su u nekim kra« jer se šteti s time i država. Što se tiče postupka predstojnika jevima Norveške buknuli boljše« vički nemiri. U Drontheimu prokla« Savića i kanceliste Kordića prema je sovjetska republika. U Fazlagi Numiću to je jedno neću« mirana nekim drugim mjestima vlast se veno nasilje, koje se može samo kod nalazi u rukama komunista. Nor« nas dogoditi, kada se radi 0 tome, veška vlada na'redila je odmah mi« da se ošteti jedan musliman. Škan« litarizaciju željezničkih namješte« dal je i pravi zločin, da upravni či, nika i proglasila je u čitavoj zemlji novnici nasilnim putem provode o« iznimno stanje. na djela, koja ne spadaju u njihovu u Španiji. Iz Španije javlja kompetenciju, uslijed čega se stran, se Teror o velikim neredima, i to u Kata« kama nanosi ogromna šteta na imo« loniji. Vlasti su preko ljeta uapsili vini, a da i ne govorimo koliko tr= preko 15.000 radnika, pod sumnjom pe moralno od ovakih i sličnih zu, da su teroristi, zašto su sindikalisti luma. Naravna stvar, da nije nika« sa štrajkovima i atentati« kvo čudo, što se ovako nevaljala u« započeli ma. Napadaju ubijaju policijske redovanja obavljaju, kad je pred« činovnike, sudce,i te istaknutije pro« stojnik Savić vječno pijan i mah« tivnike. bilo je u mje« muran. Ako ga nađeš u mejhani, sec danaU45Barceloni atentata. onda sjedi s njime i svršićeš posao. Rumunjska i Madžarska. Po vi« Trezveni ljudi kod njega nemaju jestima iz Pariza rumunjska vlada, posla, niti su u stanju šta svršiti. na položaj, na istoku, za« Fazlaga se je Numić pritužio za obzirom je francusku vladu za posre« ovo sve kod okružne oblasti u Trav, molila dovanie u pogledu uspostave pri« niku i kod zemaljske vlade, gdje ga jateljskih odnosa sa madžarskom je predveo nar. poslnik g. Dr. M. vladom. Francuska vlada je odmah Spaho. to poduzela korake u Budim« Tražimo, da se o ovome povede na koje je madžarska vlada pri« najstrožija istraga, da se krivci kaz« pešti, hvatila velikom simpatijom. ne i Fazlagi šteta namiri. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Stojan Protić i novi ustav. U na« crtu što ga je izradio gosp. Stojan Protić je u članu 4 da se Kraljevina dijeli na pokrajine ili oblasti, i to: Srbija, Stara Srbija sa Makedoni« jom, Hrvatska i Slavonija sa Rije« kom Istrom i Međumurjem, Bosna, Crna Gora s Hercegovinom, Bokom i Primorjem, Dalmacija, Srem s Ba= čkom, Banat, Slovenačka s Preko« murjem. Ovaka podjela je i u na« crtu komisije. Pitanje je jako deli, katno i teško, što priznaje sam, g. Protić, ali, i ako sumnjamo da će naići na odobravanje, treba odobri« ti namjeru g. Protića, kada nam ka« že, da je baš zato i iznio ovo rije« šenje, da ga inteligencija prouči i raspravi. Naš poslanik u Budimpešti. Za našeg poslanika u Budimpešti po« stavljen je Milan Milojević, dosa« danji naš poslanik u Haagu. On je već otputovao na svoju dužnost. Mir s Bugarima. Budući da je mi« rovni delegat Pašić potpisao ratifi« kacioni mirovni ugovor sa Bug.ar« skom, poslane su sofijskom poslani« ku upute, da preda akreditive i us« postavi normalne odnose sa Buga« rima. Sekvestri će biti dignuti? Javlja« ju iz Beograda: U skoro će vrijeme biti dignut sekvestar sa imanja stra« nih podanika i njihova imovina pre« dana njima u vlasništvo. Nakon sklopljenog saveza. Cjelo« kupna bečka štampa u velike se bavi boravkom čehnrl^a^&og ministra Naši dopisi. Gračanica, u augustu. Opet Grudićev kurban! ) * Našoj je javnosti već dozlogrdilo neras« položenje okružnog načelnika Gru« dića prema muslimanima uopće, a prema muslimanima činovnicima napose. Nu ne možemo propustiti ovu priliku, da ne priključimo uz a« feru oficijala Ahmetovića i Sejdića Skandalozni slučaj bivšeg kot. suca Bernardia naspram gruntovničara Krupića. Svojevremeno je javljeno drsko proganjanje od strane suca Bemar« dia nad čestitim i agilnim činovni« kom g. Krupićem, koji je spor ne« davno riješavan pred disciplinar« nim senatom u Tuzli, komu je na čelu predsjedao g. Dimitrije Gru« dić. G. Krupić je u tančine učinio vjerodos^jjnom svoju obranu, što •) Iznosimo ovo kao nov primjer nasilja ovog muslimanskog krvopi« je, koji svakom prilikom, pa evo i u disciplinarnom senatu upliviše, da se izreče kriva presuda, jer treba ocrniti jednog muslimana, treba na njeg baciti ljagu. Ovo je previše. To se više ne da trpiti, to se više ne može podnositi. Apelujemo na cen« tralnu vladu ako joj je stalo do mira i zadovoljstva naroda tuzlanskog okruga neka miču ovog nesposob« nog izazivača sa ovog mjesta. Go« spodo ne igrajte se vatrom, nije se valjda Grudić vjenčao sa tuzlan« skim okrugom. Kada bi ga ljudi hvalili ovoliko koliko ga kude, neka ga bijes nosi, preveć je, pa mi ne razumijemo, zašto ga jedanput ne smaknu. . Pr. Broj 192 Број derventskog društva »Jedinstvo« priredio je na 14. o. mj. u krasnoj bašči svog hotela, jednu zabavu u korist našeg kulturnog Jr --rva »Gajret«. Zabava je briljantno us« pjela i donijela je Gajrctu čistih K 11.200.—. Brodsko stanovništvo bez razlike vjere, staleža, dobi i spola, posjetilo je zabavu u og ' >m« nom broju. Bilo je dosta ljudi koji su darovali po sto dinara dobro« voljnog priloga. Bufet je bio snab« djeven obilnim luksuznim jelima kao baklave, kadajifa, pečeni janjci i t. d. Bačša je bila dekorirana naj« ljepšim ćilimima, serdžadama i dru« gim lijepim prostirkama, tako da je na posjetioce činila utisak jednog velegradskog salona. U ime visoke Gajretove ide je, Gajretov odbor najljepše zahvalju« je inicijatorima zabave gospodinu i gospodi Smajlagić,' koji su uz pripo« moć asistenta brodske stanice g. R. Fetahagića i drugih patriota ulo« žili dosta truda i vremena a i ma« ferijalnih sredstava za tu plemenitu akciju. Gradski izbori 26. septembra. Prenosimo iz »Jugosl. Lista«. Si« noć je trebala biti sjednica gradskog općinskog odbora, ali naravski se velika većina odbornika nije ni pokazala. Prisutnih je bilo tek đe« setak. kojim je predsjednik g. Pe« trović najavio da će pedsjedništvo općine uputiti Zemaljskoj vladi do« pis i predložiti, da se izbori za grad« sko općinsko vijeće obave u nedje« Iju 26. septembra. Prisutni odbor« nici primili su to na znanje. — Uo« štalom već je i onako skrajnje vri« jeme. da se obave općinski izbori i kod nas. Upis u zem. žensku preparandiju i vježbaonicu u Sarajevu izvršiće se 1. i 2. septembra o. g. od 9 do 12 sa« ti. Kod upisa u I. god. preparandije treba da se svaka učenica sama pri« javi i da predloži ove dokumente: a) rodni list za dokaz da je navr« šila 15. godinu; b) svjedočanstvo o svršenoj nižoj srednjoj, trgovačkoj ili višoj djevojakčoj školi bilo dr« žavnoj bilo privatnoj s pravom jav« nosti; c) svjedočanstvo zvaničnog liječnika, u kome treba da je naro« čito istaknuto, da je učenica fizički sposobna za učiteljsko zvanje. Tih dana obaviće se i popravni, naknađ« ni, te ispiti privatnih učenica. Re« dovna nastava .počeće 4. septem« bra. Ispit zrelosti u jesenskom ro« ku počeće dne 6. septembra o. g. Komunističke pobjede prigodom općinskih izbora u Srbiji. »Glas Slo« bode« javlja iz Beograda: Sinoć IZ UREDNIŠTVA. Radi bajram« smo iz Beograda dobili slijedeću te« skih blagdana »Pravda« će izaći is« lefonsku vijest: Na općinskim izbo« tom u utorak 31. o. mj., radi čega rima za Beograd lista Komunističke Partije Jugoslavije odnijela pobje« ovaj broj štampamo na 6 stranica. du: sva uprava i 30 odbornika ko« Odgođeria nastava okružne me« drese. Uprava okružne medrese munisti. — Čukarička općina tako« nam javlja, da će nastava mjesto na đer u rukama komunista. — Iz unu« 4. septembra o. g. započeti istom na trašnjosti do sada stigli izvještaji 15. septembra. Ova se je odgoda javljaju za pobjedu naše Partije u morala odrediti zato, jer se poprav« Šabcu, Valjevu i Lješnici. Iz osta« ci na zgradi medrese nijesu mogli lih većih mjesta izvještaji još nisu pravovremeno dovršiti. Uslijed to« stigli. Otvorenje filijale Narodne banke ga se’ obavještavaju učenici, da ne dolaze u Sarajevo prije 14. septem« u Sarajevu. Trgovačka i obrtnička komora nam javlja: Ovdašnja fili« bra. jala Norodne banke otpočela je rad. Natječaj za muallimski tečaj. Svaki polaznik tog tečaja, koji će Skreće se pažnja svih novčanih za« voda, koji imaju namjeru raditi sa se otvoriti 15. septembra o. g. u Sa« Narodnom bankom, da je potrebno rajevu, uživaće mjesečnu pripomoć uz molbu za kredit priložiti statute od 200 kruna. Propisno biljegova« zavoda i posljednju bilancu. nim molbenicama za primanje u taj Čehoslovacima. Konzulat čeho« tečaj, koje treba izravno odmah po« slovačke republike moli sve pripad« slati zemaljskoj vladi neka se doda: 1. rodni list; 2. domovnica; 3. svje« nike u Bosni i Hercegovini, da mu dodžba o svršenoj osnovnoj školi jave, jesu li i u kakvim društvima organizovani, od kada društvo po« i Darul«Mualiminu; 4. svjedodžba zvanična Ijekara o potpunoj tjele« stoji, koliko ima članova, kako se zovu, predsjedništvo itd. Tamo snoj sposobnosti za učiteljsku služ« gdje nema drutšava neka jave ime bu; 5. svjedodžba o vladanju. U te« povjerenika, na kojeg se obraćaju čaj će se primiti samo takovi moli« za savjet i slično. telji, koji nijesu navršili 39. godinu Protiv hajdučije. Javljaju iz Beo« života, jer se samo do navršene 40. godine života može da dobije na« grada: Potjera načelnika sreza po« mještenje u državnoj službi. Kan« sečkog ubila je u planini Štrbcu og= didati, koji sa uspjehorp svrše tečaj, lašenog hajduka Milana Kalafitovi« stječu time pravo, da mogu moliti ća iz Manastirice, koji je ucijenjen sa 2000 dinara. U srezu vučitmskom za mjesto privemenog učitelja osn. škola sa godišnjom platom od 1.600 okruga zvečanskog, ubijeni su Abue dinara, besplatnim stanom i ogrije« Zećir i Musa Ajrazović iz Dunice vom (odonsO stanarinom i drvari« istoga sreza, opasni kačaci, ubice nom). Privremeni učitelji nemaju pokojnog Gligorija Ristića, bivšeg prava na mirovinu i povišice, ali iza učitelja. Kod njih je nađen jegov zlatni sat i kaput. dvogodišnje učiteljske prakse mogu Upisivanje u Trgovačku Akode« oni postati stalni, ako polože učitelj« ski ispit po programu, koji propiše miju trajaće, kako nam direkcija javlja, od L—4. septembra o. god. mjerodavna školska vlast. Za to vrijeme održaćc se i svi po« Gajretova zabava u B. Brodu. — U B. Brodu vlasnik »Hotela Jugo« pravni, prijamni, godišnji i nađok« nadni ispiti. Redovna nastava zapo, slavije« g. Zijaudin Smajlagić sa čeče u ponedeljak 6. gospođom i uz pripomođ potvrđuje i sama osuda u svojim ; razlozima. Ali ga usprkos toga Gru« I dić iz vlastite pobude osuđuje na pismeni prijekor i nošenje discipli« i narnih troškova. Evo kako se to zbilo. Branitelj Krupića uz ostali obran« beni materizal navede primjerice da je poznato da se danas nagra« đuju svi dobrovoljci is lični oduži« manjem tuđih imetaka, dočim moj g kolega Krupić, koji je uzor činov« nik i nosi jedanaest vidljivih rana j i napokon toliko odlikovan u minu«' ; lom ratu, mora da snosi kao nagra« ; du ovaka nasilja i nezakonite pro« I gone od jednog BernardiaOkružnik Grudić potrešen sa o« vim riječima, i ako do tada nije ni prozborio, primijeti slijedeće: Go« spodin se je borio proti nama i da« našnjem režimu, — a u prevelikoj zagrijanosti je morao na dulje vri« jeme povući se iz raspravne sobe u svoju sobu. Kada sc Krupić zahva« lio na ovu njegovu primjedbu, na« što je Grudić odgovorio on to ab« strahira i da mu je slučajno to na jezik došlo. Dakle rezultat raspra« ve je presuda, koja glasi: I ako je Krupić svoju obranu vjerodostojno učinio, moralo ga se je ipak suditi i t. d. Da je Krupić nevina žrtva Grudi« ća dokazuje i ^jmi premještaj Ber« nardia iz Gracanice u Mostar kao podređeni, dok je u toku njegova disciplinarna, istraga. ' Naravna stvar da se Krupić sa presudom nije mogao zadovoljiti, pa je potražio lijeka na najvišem mjestu, a evo deveti mjesec, kako čeka isplatu od svojih uzapćenih benva. Gg. Grudić i oni kao Gru« dić, neće da znaju, kako li je morao preživjeti ovaj činovnik četiri mje« seca sa 6 obiteljskih članova sa 162 krune mjesečne alimentacije. Sama presuda ne bi bila kadra na Krupića sa moralnog gledišta na« baciti prljavu sjenu, ali sa materi« jalnogg ledišta je taj činovnik ba« čen u ponor u ovim skupotnim vre« menima. Za sve ovo ide havla jednome Grudiću, koji je prigodom svog do« laska u Gračanicu već unaprijed pokazao, primivši u posbenv audi« jenciju i u četiri oka suca Bernar« dia, kakva će sudbina Krupića za« desiti. Narod svestrano prati i dovikuje mu: Pali — žari!.... Domate vijesti. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7a6f9b45bb13250afc182a8baae131ae.pdf 4d7e35adc1f7b1a71352d9aad1eb9d81 PDF Text Text / . • vr-:.^- POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мјв rBdakcioiii ed№. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovai račun pošt. štedionice 1H9. Broj 88 (193) „Glasu Naroda*'. ,Pravda- i ćela ajibova stranka »•gubili »a svaka mara a pitanja proti naše države. Vlasti to mirno gleđaja- Mino sa slaisli i gerere КоГkatove o privremenosti naše dršave Dokle eo ovako? Ili možda ćokaja da narod ponovo ,umi red** i iavrši ona nameta a kojoj sa ga sprećili, da očisti „gubu is torine“, stoje aulamdar« ia doba Auotrijo i 1914. Mi uposoravamo da ne bude kasno, jor pisanje „Pravde- vodi samo tom«. 1 danas na Kurban Bajram upravlja destitko i posiva „obespravljenu braću* u borbo pro­ tiv tirauaa (faraona), nasilnika i sulumčara; bodri ih da je Muca (Mojsijo) uništio faraona i pored sva njegove moći, jor je počivala na zulumu. Drugim režima: propašću i Jugoslavija jer počiva na nopravdi i anlštićemo je mi „obespravljeni" pomoću božjom — ainiu. Tako „Pravda* i alko joj no smeta. O obespravljena J ago ti ivi jo! Me vide ti protudržavni elementi, da nijedan šuekor nije ni osagjon, ai jedan đlolat nije satvoren, da jo i l oškić eslobogjen. a da su po­ dignuta troja vješala — sa koga? — sa Srbe i dobrovoljce, koji su doneli naša slobodu«. I, Gosama »Glasa Naroda« ide zlo, pa su pomahnitali. Latili su se Co» korilova zanata, pa lažu, dcnunci, raju, izvrću činjenice, tumače nao, pako, zovu*»da narod ponovno uz, me reč i izvrši onu nameru, u ko, joj su ga sprečili, da očisti gubu iz torine, svoje zulumćare iz doba Austrije i 1914.«, zovu »obesprav, Ijenu Jugoslaviju«, da zatvara dže, late i šuckore i kukaju, što su se podigla »troja vešala za Srbe i do, brovoljce, koji su doneli našu slo, bodu«. Moramo iskreno reći, da smo os, jetili veliko, neizmjerno zadovolj, stvo, kada smo pročitali luđačko pi, sanje u 309. broju »Glasa Naroda«. Svakom prilikom mi dobivamo za, dovoljštinu ed naših protivnika, ali ovaj put je takova i mila i drago, cjena kao nikad dd sada. Mi ćemo biti slobodni, pa ćemo se malo po, zabaviti sa tvrdnjama »Gl. Naro, da«, što nam ih podvaljuje, pa pita, mo njegove gose, neka nam citira, ju, šta je »Pravda« pisala proti na, še države i kada? Ako oni sebe smatraju državom, pa naše citate koji se na njih odnose, primjenju, ju državi, onda smo zaista u tom slučaju protudržavni elemenat. U nazočnom slučaju riječ fir’aun od= nosila se je na »demokratsku« kli, ku, koja je izvor svih zala, svih o, pačina i svih neprilika, na koje u, dara naša mlada država i naš izmu, čeni narod. Oni to znadu dobro i to svako razumije. Ali da nije bilo laži, ižopačivanja i izvrćanja činje, nica, »demokraska« bi klika davno izdahnula. Tako su se i ovdje latili svoje prokušane metode ne bi li i» zazvali nemuslimanske mase proti nas, pa da onda u mutežu love. Godina II. Sarajevo, utorak 31. avgusta 1920. (16. zilhidže 1338.) Denuncijanti oko »Glasa Naro, da« huškaju nemuslimane, da uzmu reč i izvrše onu nameru, u kojoj su ga sprečili, da očisti gubu iz torine, svoje zulumćare iz doba Arstrije i 1914.« Drugim riječima »Glas Na, roda« poziva hrišćane da protjera, ju muslimane ili ih pokolju ili pou, bijaju, jer su muslimani zulumćari iz doba Austrije i 1914. Ovdje mo, ramo malo zastati. Kome su muslimani za vrijeme Austrije zulum činili? Kada i kakav je taj zulum? Je li to bio zulum, što su muslimani dočekali Švabu golih prsa i borili se proti njegove oku, pacije, dok su drugi vikali: »Ma, šala, mašala, eto Švabe, eto babe?« Je li to zulum, što su stotine naših najodličnijih familija bile zatočene u Olomucu i drugim austrijskim garnizonima, jer su bile nepouzda, ne Švabi? Ili je to zulum, što su hi, ljade naših ljudi iza austrijske oku, pacije mušketani? Ili je možda i to zulum, što se je jedna trećina bos., herc, muslimanskog stanovništva morala seliti iz svoje domovine zbog zuluma i nasilja što ih je tr, pio za vrijeme austrougarske oku, pacije? Ili je zulum to, što su mu, slimani prigodom desetgodišnje gi, gantske borbe za vjersko=prosvjetnu autonomiju pod vodstvom rahmet, Ii Ali Fehim ef. Džabića i Alibega Firdusa, išli ,zajedno sa , . Srbima , pra« voslavnim stopu za stopom, koji su zajednički trpi! . Pr^onštva sve neprilike tadašnjeg Švabmog režima? Mi ne poričemo našoj pravoslav, noj braći, da nijesu pretrpili, kao što »demokratski« zlikovci to na, ma poriču. Trpili su mnogo, ali tr, pili smo i mi više, a ta trpnja je bila od zajedničkoga nam neprija, telja — od Švabe. Naproti, kada bi htjeli prevrćati stare knjige i listi, ne, mi bi imali puno razloga, da se tužimo na našu pravoslavnu bra, ću, koja su se Švabi odmah prila, godila, smatrajući nas Turcima, a Švabu babom, osloboditeljem, ali nam naš uzgoj to ne dopušta, jer želimo da se stare rane zaborave, da se ne povređuju. Šuckori su bili ološ između muslimana i katolika, pa ako su kome šta učinili, ne mo, že se zato činiti odgovornim čitav elemenat. Srpskih je šuckora bilo više za vrijeme 40,godišnjeg Švabi, nog vladanja, pa nikome nije ni na kraj pameti, da cijeli srpski narod blati s njihovim nedjelima. Treba dakle očistiti gubu iz tori. ne. Bujrum. gospodo »demokrat, ska«, mi se od vas nijesmo nikakvoj sreći ni nadali, ali zapamtite, da je bilo vukova i duljih repova, nego što ste vi, pa su ostali kusasti. Sto, jimo vam na piku. Muslimani su iz, držali na sebi borbu mnogih cara i carevića i ostali su uvijek kao po= bjeditelji. Milijon i po ljudi se ne more poklati, ne more povješati, a svoje domovine ne ćemo ostaviti I a on će mu preksjutra stvar razjas, ni za čiji hator, niti ćemo uzmaknu, I niti. U putu sreo je narednika za, »ti ni pred čijom silom. Upamtite povjednika postaje, te mu je i ovaj to dobro. Ovo vam govori milijun 1 rekao, da slobodno ide kući. Sutra, ; i po dobro organizovanih muslima, dan je došao učitelj Simo Kneže, ; na, koji su ptopuno svjesni svoga vić s još dvojicom odbornika i re, položaja u Jugoslaviji, koji su svje, kao da smjesta mora seliti u Sara, sni svoje vrijednosti i neće se dati jevo, jer tako oni hoće i njihov na, ni od koga pregaziti, a najmanje od rod, pa neće da odgovaraju za ona, šake demagoga, koju je revolucio, ke događaje, kao što je AganagK narno doba izbacilo na površinu, ćev. Naveli su kao razlog, što bi on da joj se poslije ni za trag ni za dao primjer drugim muslimanima glas ne znadne. Mi smo došli do da se preko ljeta iseljavaju, a oni svoga cilja, mi smo doprinijeli da to hoće da zapriječe. Oni će kroz istjeramo gubu iz torine, da uništi, kratko vrijeme i sve ostale istjerati mo »demokratske« klikaše. Za nas i učitelj mu je napomenuo i jednog je to pitanje riješeno. Još par dana »junaka« koji ima 40 oružanih dru, gova za taj posao. Zato mu savje, i lanetlejisavamo ih. tuju, da se odmah seli. On je iz stra« ha morao s velikom žurbom isti dan Sarajevo, 30. augusta. i odseliti. Napominjemo, da se govori, da Ova naša sretna Bosna postala je jedno čudovište u sadašnjoj krimi, je taj učitelj u 1914. god. prešao na nalistici; postala je to poradi naši, katoličku vjeru, da bolje prolazi, a lja i napadaja na muslimane i nji= iza prevrata vratio se opet u pravp, Kove familije, poradi otmice njiho, slavlje, jer mu se to sada bolje e, va imetka, a sada u okolini Saraje, i plati. Zato je postao predsjednik va i poradi izgona ispod vlastitih dobrovoljaca, a sam nije dobrovo, krovova. Bijes i mržnja pravoslav, ljac nikako ni bio. nih težaka u okolini Sarajeva pro, Drugi slučaj desio se je Hadži tiv muslimanima dotjerala je dotle, Mehmedu i Vejsilu Ibrahimoviću iz da su ih počeli tjerati iz njihovih Sarajeva. Oni su išli u llijaš i svra, domova. [ tili se u selu D. Malešiće, da vide Slučaj Hadži Muhameda Kuma, i svoju ljetinu. Prešavši preko Bosne šina ilustrira najbolje bijes i mržnju vidjeli su jednog seljaka, koji je o, : pravoslavnu! pravoslavnih senata seljaka i njiuuvm njihovih pod. puu, I k - k j držan, naše vlade tišao u selo, a kad su oni htjeli po= vlasti). Kjhe'&sviW1sr ći. opomene iz pridržnik njihove ne khr već | pr£vno može nazvati zlikovačkim ј "žemljo neka se odmah gube, jer da mu je ta, I skroz nemoralnim, jer pasivnost ko džematbaša Marko Čelik kazao. j njena prema zlikovcima i napadači, I Inače će biti od seljaka napadnuti. j ma ne spada u područje savreme. I U tom momentu izbije iznenada 50 ne uprave nego u red najvećeg zlo, I do 60 seljaka s koljem i kamenjem činstva i apsolutnog i namjernog i naoružani, koji bi ih ubili na prav, zatiranja muslimanskog svijeta i : di Boga, da nijesu iz revolvera pu, njegove imovine. cali u zrak i tako napadače zastra, Spomenuti Hadžija Kumašin po, šili. Dokle će ovaki slučajevi dovesti? sjeduje u D. Vogošći u selu Miha, ljićima kuću za ljetovanje, koju je prije deset godina sagradio. Kako u Sarajevu nema ni pedlja bašče, izišao na 14. o. mj. u svoju kuću u Mihaljiće s familijom, da tamo ne, ko vrijeme proboravi. Nakon dva Sjutra će osvanuti 1. septembra. dana pozvali su ga dvojica članova Našemu svijetu obično dođe i pro, seoske organizacije, da mu saopće đe ovaj znameniti dan u godini kao naredbu vođa organizacije iz Ilija, i i ostali prvi u mjesecu. A taj je dan ša, kojoj su kolovođe: učitelj Simo toliko važan, toliko dragocjen u Knežević i Košta Lonco iz Semi, kulturnome svijetu. Prvi septembra zovca. Na njegovu primjedbu, da je prvi školski dan. Njemu se odav, jc on došao u svoju vlastitu kuću na vesele sretna dječica, vesele se poradi zraka, a nc poradi čega dru, i sretni roditelji, osobito koji prvi gog i na zamolbu da ga puste u miru pbt upisuju, svrije dijete ‘u školu. barem desetak dana, odbornici su Prvi septembra je važan školski rekli, da mora odmah prtljati, jer dan. Nema roditelja koji se čestito će biti napadnut te večeri i da će ■ brine za svoj porod, da taj dan važ, se s njim zlo dogoditi, ako odmah I no i svečano ne dočeka. Naša su ne odseli. To je nalog njihove or, I djeca, naša nada i budućnost. Ka, ganizacije i tako hoće njihov narod. kva će nam biti omladina, onaki će nam biti opstanak na svijetu. Na, Nakon toga uputio se je Hadžija rod bez školovane omladine brzo> do žandarske postaje da stvar pri, smalaksa i propane. Danas nijesu javi. Tamo je našao i seoskog kne« više ona vremena u kojima su naši za. koji mu je rekao, da on 9 tom ništa ne zna i da ide slobodno kući. i stari živjeli, danas su vremena koja 1. septembra. Baslimansha tfgoiiiičba I obrtnica banka и Bosnu i НвгсциЈаи Ц1] и Sarajm ШзА Daj! ininiiu 1 а*№Ш1ш indBle sntkt, aelirti I a 3,8ВШ __________ Г MIl — Hufnja I пА trefa. I Hl • 8 8 И И B 1" m I Rtaji ni mti ralu, i pgiMtti m Ша itainau Podružnica u Bos. Novome. | Kancelarija: Kraljafetra ulica Z prizemna, lijem - 8mja»l: ТгцогаВи hita, Sarajean ■ interurban telefon: Zli | �.PRAVDA" — „ЛРАВДА" Sirana 2 Cnpaai išću čovjeku prosvjete kao i svag« danjeg hljeba, Ćorav je kod očiju ko čitati ne zna, davno se reklo. I mi moramo jednoć da progledamo, jer će nas inače nestati u mraku. Skoro izncsosmo kobne brojke, koje kazuju o našem školovanju djece u preklanjskoj godini. Mjesto da se školuje preko 60 hiljada naše djece, školuje se samo 10 hiljada. Ne smijemo mi mirno i hladno pre« ći preko toga. Treba da nas to opo« mene, da što jače i što brže popra« vimo ono, što smo do sada puno izgubili. Osobito je malen broj naše žen« ske djece u školama. Oko 35 hilja« da naših kćeri koje bi morale po* hadati osnovne škole, danas stoje oborenih šaka u svojim kućama, besposlene, neupućene, smetene i neprosvijećene. Šta će onda biti od te djece? Kakve će nam biti buduće majke? Ko će nam za današnja vremena djecu valjano odgajati? Roditelji pomislite, da vi nijeste vazda uz njih. Promislite šta biva od neupu« ćene, nezaposlene i neprosvijećene, osobito ženske, omladine. Danas su prošla ona stara vremena, kada si mogao svoje dijete ostaviti bez škole, da se u samoj kući uči i od« gaja. Danas prilike traže i od žen« skinja škole i prosvjete. Zaludu ju je sakriti i u kuću zatvoriti, valja i njima danas kruha, a pošteno žara« đena kruha nema bez poštenog, ali i čestitog posla. Zaludu je i pokriti žensko, a ne prosvjećivati ga, kada peča na licu ne čuva obraza kao što ga čuva prosvjećena i dobro odgo« jena duša. Muslimani, uvažimo i mi danas ja ikada svoju dužnost prema svojoj djeci. Prvi septembra neka je i na­ šoj dječici muškoj i ženskoj prvi školski dan. Upisujte djecu u školu! ! [ ! | I : | Učitelj. Šta govore brojke o našem prosvjećivanju? Muslimani Po okružjima: Dječ. Djevoj. Pravoslavni Ukup­ no Dječ. i Di.F.j,|lJkupno Katolici Djeć. Г jerej. Ukup­ no sasj 122 651 673 445 i 1118 981' 900 Sarajevsko okružje 1547 j 79 1626 1399 6581 2057 1203 652 1855 Tualaneko 2693| 169 3232 5140 1840 6982 2046| 948 2994 1113 1мз! 474 1477 718 2614 1950 2462 888Ј 3350 1703 5106 1645 2402 972 3374 976 3685 1143 161 f 414| 2029 400 5691' 20.385 12618 Sarajevo pad 1034! Travničko „ Mostarsko „ 1G7S| Banjalučko „ 1478' te? Bihaćko „ 100- 139 9926 927 Ukupno 10889 14694 189б| 340з) 268в| 235ј 6137 1881 635 18750 Muslimani razmišljajte o ovim brojkama i nastojte da uklonite evu sramotu od sebe! Prosvjetna politika g. Grđića. U 84. broju »Pravde» osudili smo način vođenja naše školske* politi« ke, koja se namjerice kreće u zna« ku pravoslavlja. Tu su navedeni i dokazi neobjektivna i pristrana mračnjaštva, gdje je istaknuto, da g. Grđić namješta svuda za direk« tore srednjih škola samo svoje pra« voslavne bez obzira na kvalifikaci« ju. pa da i u Derventu dolazi jedan Srbin pravoslavni kao direktor pre« parandije, premda bi osjećaj prav« de već jednom iziskivao, da se gdje« god i jedan musliman profesor po« stavi za direktora. Osobito bi bio zgodan za derventsku preparandiju jedan musliman profesor, koji služi na toj školi više godina, a ima fa« kultetsku spremu, te ni u čem ne zaostaje za predloženim miljeni« kom, osim što je musliman, dakle nije od privilegovane vjere. Na ovaj naš prigovor bilo jc »Nar. Jedinstvo« br. 172. »ovlaste« no«, da dade objašnjenje, gdje se<t tvrdi ovo: Neopravdan je prigovor . načelniku prosvjete zato, što je po« stavio za direktora gimnazije u Bi« j jeljini g. Kondića, a u Brčkom g. Zrnića, jer da se »pri imenovanju । direktora uzimaju u obzir stariji na« ' stavnici sposobni, koji raspolažu i I sa dovoljno zdravlja i snage (!) (je« dino svojstvo, koje je u dovoljnoj mjeri pri načelniku prosvjete) i sa ' dovoljno vještine, da mogu preu« ; zeti tešku dužnost upravitelja jed« ' nog zavoda«. G. Grđić da ne pazi, ! ko je kakve vjere (?) pa ističe, da su lani ponuđena za direktore još tri Hrvata i jedan Srbin, koji kad su tu čast otklonili, onda je tek po« stavljen g. Zrnić i L'rumović kao mlađi, dok je g. Kondić po rangu među najstarijim (?). U Derventi je postavljen g. Vladimir Perinović, koji je »istih godina sa muslima« nom, za koga plediraju gospoda oko FELJTON. A* Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (72) XXVI. Grkinja Olimpa našla je Nesirnu onesviještenu. I misleći, da ju je hadema za to pozvao priskoči brzo k njoj i podigne je na divan. Za tim donese vodu i umije je po licu. Nesime progleda i prošapće: »Jedno je pismo tu na podu pisano grčki.. Nadi ga i pročitaj". Grkinja pogleda u čudu misleći da sultanija bunca,1 pa se i ne mače. No na drugu zapovijed ustane i na mjestu, gdje je Ihsan sjedio nade list što ga je Rene pisala Ihsanu. Grkinja ga počne čitati i istodobno rečenicu po rečenicu prevoditi. Pismo je glasilo po prijevodu Grkinje: »Prijatelju, lhsanbey! Ovo je zadnje pismo i zadnje moje riječi. Jučer mi je došao časnik tvrđave i rekao mi, da se pri­ pravim za smrt. Govorio je hladno, kao da raportira najobičniju stvar... Rekao je: »U današnji dan u četvrtak sastaće se prijeki sud. koji će vas po na­ logu Jildiza osuditi na smrt... Možete se kroz to vrijeme po vašem zakonu pripraviti, a dozvoljeno vam je i oprostiti se s prijateljima i rodbinom. Mo­ žete to učiniti i pismeno...« Onda je otišao, a ja sam čas ostala kao okamenjena ovom hladnoćom E»W — Broj 1*3 »Pravde« i inače mnogo jačih spo« novine, a do danas nije na to rca« sobnosti«. Tako objašnjuje stvar girano«. Valjda po shvatanju šefa g. Grđić. prosvjete jagma za narodnom imo« Drago nam jc, što nam je g. na« vinom najbolja je preporuka za te« čelnik prosvjete dao jednom povo« ške dužnosti. — Treći direktor dr, da, da unesemo u ovu cijelu stvar Vaso Zrnić napravio je ispit 1. a« direktorata malo više svjetla. Mi prila g. 1908. te je preskočio oko smo mu zahvalni na objašnjenju, dvadeset kolega, dok je izletio za ali ga moramo ispraviti i nadopu« upravitelja u Brčkom. Ovdje mora« niti faktima, koje je on zatajio i is« mo naročito spomenuti, da ova dva krivio. U prvom redu ne odgovara mjesta Bijeljina i Brčko nisu nika« stvarnim činjenicama, da pri ime« ko nuđena Hrvatima, nego su po« novanju direktora dolaze u obzir stavljeni mladi Srbi, pa je istom stariji, sposobni nastavnici, jer da Livno, kad ga je odbio Srbin kao se ovo mjerilo u nas prakticira, sva« bijednu stanicu, nuđeno »veliko« ko bi bio zadovoljan i ne bi nas o« dušno« Hrvatima i to trojici po stavio toliki broj najsposobnijih rangu starijih od gornjih direktora: profesora, koje je baš nesavjesno dr. A. Lovriću (ispit 1. novembra 1901.), dr. E. Aleksandru (ispit 1. protežiranje »mučenika« i bagateli« novembra 1902.) i Stj. Jankoviću ziranje ostalih otjeralo. Uostalom da su sposobnost, iskustvo i starost (ispit 1. novembra 1905.), a onda je u našem školskom odsjeku mjero« tek u Bihaću nađen kandidat za Livno u osobi prof. Koste Urumo« davni, kao što je običaj u ostalim kulturnim dražvama, ne bi ponaj« vića (ispit 1. novembra 1902.), koji prije sjedio na čelu naše prosvjete je od Glušca i od Kondića stariji jedan Sćepan Grđić, koji nije ni za pet godina, pa su ipak prije do« najsposobniji ni najiskusniji ni naj« šli na upravu u Tuzlu i Bijeljinu, a stariji među profesorima. To će on poslije u Lismo, gdje nije htio valjda i sam priznati. A kako on niko od Srba profesora da ide. Najnoviji kandidat za Derventu per nefas postade načelnik, tako je i mnogi direktor na isti način došao jest Vladimir Perinović, koji je — do časti. Da ovo osvijetlimo primje« veli g. Grđić — istih godina sa mu« rima, pa ćemo vidjeti, da li gornja slimanom. koga bi htjela gospoda svojstva posjeduju Grđićevi direk« oko »Pravde«. Ovo je svjesna ne« tori ili ih je na to mjesto dovela sa« istina da se zavede javnost. VI. Pe= rinović je napravio ispit 1. jula mo »objektivnost« g. Grđića. 1909., a onaj musliman »istih godi« U Tuzli je direktor dr. Vaso Glu« šac, koji je napravio ispit 1. febru« na« Šukrija Alagić 1. novembra g. 1908., dakle gotovo' jednu godinu ara 1907., dok je ispit položio n. pr. dr. E. Aleksander 1. novembra prije, i to je za prof. matematike g. Grđića ista starost i isti rang. Gle« 1902. ili dr. A. Lovrić 1. novembra 1901., a nije im Tuzla ni ponuđena. de »mnogo jačih sposobnosti« VI, Ali ne samo da su ova dvojica pre« Perinovića, o kojem načelnik pro« skočena, yeć ih je gotovo petnaest svjete po svom osjećaju pravde i preskočeno, da se Glušcu napravi svjesnosti svog položaja onako o« mjesto. Istina, Glušac je pokazao lako i to u javnosti govori, ne mo« veliku sposobnost kao predsjednik žemo ništa sigurno tvrditi, dok ne Nar. vijeća u Prijedoru, gdje je o« bismo usporedili kvalifikacijske ta« groman narodni imetak u vrijed« bele, ali mislimo, da bi Alagić pri nosti preko* tri milijuna kruna ras« strogo objektvnoj presudi dobio pačan među članovima Nar. vijeća prvenstvo, jedno što je musliman, za Gluščevog sjajnog predsjedniko« kojih nigdje na upravi srednje ško« vanja, o čemu bi znao pričati i sam le nema, drugo, što je upućen u sve Glušac. Р^ kad je taku tešku duž« prilike školske i mjesne u Derventi, nost uprave stvari prijedorskog la« i treće, što je po godinama ispita gera bio u stanju da kraju privede, stariji. Dakle ni u jednom gornjem zašto ne bi bio i za direktora. — slučaju .direktora, a naročito u zad« Drugi direktor Lazar Kondić, polo« njem nije odlučivao nepristran ar= žio je ispit 1. marta 1906., dakle pri« šin sposobnosti, iskustva, vještine i je Glušca, a poslije Aleksandra, starosti, nego jedino vjerska pri« Lovrića, Urumovića i drugih mno« padnost. Može li se to odbiti »n a go, (nije dakle među najstarijim!), vjersku intoleranciju i na pa mu je ipak data preko svakog s k r a j n j u n e v a s p i t a n o s t«, neka o tom razmisli nepristrana jav« reda i bez ponude Hrvatima uprava u Bijeljini samo radi vjere. Ali i nost. Kondić je posvjedočio svoju spo« sobnest kod Nar. obrane kao i g. Grđić u prehrani, o čemu je »Zvo« no« pisalo pa opet u br. 62. piše po« vodom molbe dir. Kondića radi os« Kompanija Grudić Ćupurdija. nutka poljoprivredne škole, ako mu vlada odobri 5000 dunuma za uzor« Mi smo svojevremeno javili, da no gosodarstvo vrijednih oko 10 mi« je dželat muslimana Huršid efendi« lijuna kruna i ovo: »Na čelu tih na« ja Ćupurdija jedno dijete, Fadila dripatriota stoji poznati pseudo«pa= Ibrišimovića iz Tuzle prilikom pre« triot prof. Lazar Kondić, koji je po« slušavanja prisilio, da klanja, te je znat, kako je iza prevrata manipu« svakom prilikom, kad se je dijete lisao sa narodnom imovinom (kao vršeći vjerski obred nagnulo, uda« i Grđić i Glušac), o kojim je pr« i rio štapom po zadnjici. Pri tome su ljavštinama pisalo »Zvono« i druge i sudjelovala dva svjedoka. Iz Beo« Bilješke. čovjeka, koji mi je govorio o smrti, za tim sam Iza njegova odlaska pišem ti ovo pismo i ša­ zatražila, da mi dozvole neka dođe moj svećenik, ljem ti zadnji pozdrav! Prema svakom sam bila jača otac Georgis iz stare crkve u srijedu i da mi do­ osim prema tebi.. . Znam da si neprijatelj moga nesu jedan arak papira na kojem ti pišem ovo naroda i — opet tebi, jedinom pišem i u času, kada pismo. Oca nemam. U Grčkoj znaju za moj zavjet ću umrijeti želim samo tebi sreću, a ta sreća neka pa nisam htjela nikom pisati osim tebi. Ja sam o bude u spoznaji slobode!.. tebi mislila.. . da čitavo vrijeme od kako sam došla Ja osjećam, da si ti postao drugi Ihsan, drugi ponovo u Carigrad mislim o tebi i pratim te kao čovjek; osjećam, da si blizu meni... Blizu, sasvim sjena. Za to i hoću da ti rečem zadnje riječi prije blizu... Osjećaj ne vara... smrti. Ja je se ne plašim. Nisam je se nikad pla­ Ovdje me ostavlja razmišljanje, ovdje me ostav­ šila, ali je za to tim jača želja za životom. Ti si lja jakost, ruka drhće i ja počinjem plakati. Nešto vlasnik svega moga i ja ti se zahvaljujem, da ne me steže u grudima, u grlu, stiskaju se zidovi ovog će nedostojna noga okaljati uspomene na one sretne zatvora oko mene, glava pada na drveni stol... Ja časove moga života. Uhvatili su me uoči sultanova plačem.. . Plačem za nečim velikim i neostvarenim, dana zajedno s jednim mojim drugom, ali je naša što me je pokretalo, što je bilo jače od mene, od stvar ostala tajnom. Njega su odmah pustili, a mene života... Ja plačem, ali se ne plašim...« zatvorili u Orhanovu tvrđavu. Nisu me ispitivali. Pismo je ovde završavalo i ako nije misao. Javljeno je Jildizu i došao je odgovor. Ja znam šta Rene se nije ni potpisala... Mrlje suza pri kraju će se dogoditi. Doktor Dževdet me je pregledao s lista odavale su njezinu bol i svršetak onoga, što je toliko saučešća, da je počeo plakati, a ja sam mu ostalo nenapisano. . rekla: Dok je Grkinja tumačila čitajući u sebi i sama U borbi za slobodu ima samo sloboda i smrt... I samo je onaj čovjek dostojan je, koji se je za nju I je plakala. Nesime je ležala na divanu otvorenih borio. Lav pobuđuje u nama udivljenje I mrtav i I očiju i gledala u lice Grkinje niz koje su suze tekle ... A kada je Grkinja dovršila tumačenje podigne zatvoren i u-lancima... se sultanija i reče odlučno: On me je gledao i čudio se mojoj mirnoći. A »Ne, ta plemenita duša makar i neprijatelj mo­ onda je rekao: »Smijem li u čelo poljubiti tu slo­ ga naroda neće umrijeti...« bodu?« Ja sam ga pogledala, a on je uzimajući Grkinja je zahvalno pogleda i poljubi joj ruku. moju ruku orosio je suzom. Vruć poljub osjetila Nesime naredi da se upregnu kola. sam među očima od čovjeka, kojeg sam prvi put vidjela... I on je osjetio slobodu, a daj Bože, da je (Naeteviće se). svi ljudi tako osjete kao što smo je mi u onaj čas I osjetili. On je otišao... �S»oj 193 — Br«) Uradi naređeno je na našu prituž* bu stroga istraga, ali je Grudić tu stvar umio tako udesiti, da je jedan svjedok iskazao, da je jedan svje* dok iskazao, da se ne sjeća, a drugi uopće nije preslušan. Osim toga za* držao je Grudić taj spis u svojoj lađici, te ga unatoč više urgencija ne šalje na vladu, jer se on smatra višim od vajnog Sokrata i od lorda Srškića. Pošto im ne mislimo ovu stvar pustiti, neka javnost vidi, ka* ko se sa nama muslimanima postu* pa i kako se čak i vjerski obredi na policiji izruguju, to tražimo, da se ovi svjedoci sudbeno pod zaklet* vom preslušaju, a Grudić koji je poznat sa svoje partajičnosti i iz* vrtavanja istine u ovakim i sličnim stvarima radi zloporabe uredovne vlasti i krivog izvješćivanja stavi pod istragu, jer smo mi siti ovakog srbijanskog načina upravljanja ko* ji je stoput gori i štetniji po nas nego je bio pređašnji sistem, gdje se ovake stvari nisu mogle dešavati. S 326. Uredbe o natpisima i našlo* vima. Ministar«prcdsjednik g. dr. M. Vesnić predložib je ministar* skom savjetu nacrt uredbe o javnim natpisima po kojoj će se svi našlo* vi i napisi na javnim građevinama i nadleštvima pisati ćirilicom i lati* nicom. Riječi u natpisima i naslovi* ma moraju biti iste u oba pisma. I nazivi ulica po gradovima pisaće se jednim i drugim pismom i u cijeloj kraljevini. Davnašnji običaj u poje* dinim mjestima 0 većoj upotrebi jednog ili drugog pisma odlučivaće, da li će gdje ići ćirilica pred latini* com ili latinica pred ćirilicom. Pro« tivno postupanje kazniće se po § 326 srpskog kaznenog zakona. Po* krajinske uprave i ministri imaju da se staraju o izvršenju gornje u* redbe. Jedan unikum od uprave. Prem* da je, kako smo čitali, agrarna Di* rekcija potpuno neodvisna od ze* maljske vlade i podleži izravno mi* nistarstvu za agrarnu reformu ipak naš nedisciplinirani predsjednik vla* de Dr. Srškić ne respektira nimalo ministarske naredbe, ako se to ko* si sa njegovim partijskim interesi* ma. Tako nam se tuže neki posjed* nici iz Sarajeva a i iz provincije, da Srškić pravomoćne osude agrarne direkcije, koje su sve zakonite in* stancije prošle, jednim gestom uki* da i na komadiću papira ili visitkar* ti naređuje kotarskom uredu u Sa* rajevu, da se naredba agrarne di« rekcije ne imaju provesti, nego po* stupak iznova zavesti ili vratiti u prvobitno stanje prema tome, ako li se radi o kakvom ličnom prijate« Iju, partijskom pristaši ili striženom kumu. — Jesmo li mi u sređenoj pravnoj državi ili smp prepušteni ćeifu ii ambiciji jednoga Srškića? Dali se tako daje primjer mlađima na poštivanje zakona i uredaba? Jeli onda čudo, da je autoritet vla« sti u zemlji tako duboko pao? Za sada iznosimo samo ovoliko, a na* ši će se poslanici potruditi, da po« jedine fakte iznesu pred parlame« nat i zatraže, da se ovakoj vrsti u* prave kako se niti u Indiji niti u Albaniji ne prakticira; i kod nas što prije učini kraj. Pa onda se čude, da mi nismo zadovlojni, kad se vi* še ne možemo pozvati ni na zakon ni na pravomoćne osude koje res« pektiraju i najprimtivnije države i krunjene glave osim Bosne i Herce* govine i prejasnoga Dra Srškića! Žandari batinaju! Tuže nam se muslimani seljaci iz Kalesije i Me« đeđe na barbarsko batinanje kale* sijskih žandara, koji za najmanju denunciju pravoslavnih seljaka iz Kalesije provode najstrože izvide i tom prilikom grozno batinaju sas« vim nevine muslimane ne pazeći na doba i tjelesno zdravlje i ne preza« jući što će to batinanje izvađati pred više ljudi i u nazočnosti muh« tarevoj. Tako je dne 11. ov. mj. Branko Simić vođa patrole izbati* nao Muju Hamzića iz Kalesije radi poljske štete, koja je njemu poći« njena po pravoslavnim seljacima, komšijama, a dne 16 .ov. mj. Mar« ko Ledić i Luka Scmić oružnici ka« lesijski zvjerski su izbatinali u Me« đedi Ahmeta Ahmetovića, Ibru Riz« vanovića (kojem se i sad zna na li« jevoj obrvi modrica) i Mustafu Rahmanovića (bolesna čovjeka), te njihove sinove usljed prijave kale« sijskih prav, seljaka da je jedan nji* hov čovjek bio bijen. U zadnjem Сфиа 3. „■РАВДА' — »РЛАМОА. odatle, kao starosjedioce, rasele. Žandari im Opet idu na ruku i s mu* slimanima postupaju kao s marvom ikad progovore opravu, žandari im ga psuju, a pra« vos 1. seljaci im vele, da je ■»tursko« prošlo i da sad oni vladaju. Pozivamo odlučujuće faktore, da ovoj anarhiji učine kraj i muslima« ne zaštite s jedne strane od obijes* nih komšija pravoslavnih, a s druge strane od žandara, koji zaboravlja* ju, da naši zakoni ne poznaju kaz« ne batinama i da muslimani nijesu stoka, koja se bez odgovornosti može batinati. Ako bude ova tuž* ba bezuspješna, obratićemo se na koju drugu stranu i potražiti lijeka i zaštite, jer se ne damo šikanirati i progoniti u vlastitoj državi. Ba* kalum! slučaju morao je muhtar Mumin Ahmetović da otima žrtve iz žan« darskih pandža. Kad su izbatinani mdlimani došli kod krilnog zapo« vjedništva, našao ih je kalesijski narednik Četni i odvraćao da to ne prijavljuju prijeteći im se osve* tom u noći i govoreći da se m o g u kajati radi svoje n e p r o « š 1 j e n o s t i, no oni su ipak stvar prijavili, pa ćemo vidjeti kako će se dalje rajvijati. Vele nam, da su svi navodi unešeni u zapisnik osim prijetnje i odvraćanja Černijeva, no im je usmeno obećano, da će ga za to pozvati na odgovornost od« mah, jer znaju da je u Tuzli. Tom istom prilikom jadali su nam se na svoje komšije pravoslavne, koji su doseljenici, od Kotora i Cr* ne Gore. Čine im sve njoguće štete, napadaju ih i izazivaju, samo da ih Pitanje narodnog poslanika dra. Mebmeda Spahe na ministra za socijalnu politiku. Okružni načelnik u Pljevlju na* 1 Stoga stavljam pitanje na Vas redio je da i muslimani moraju za* gosp. Ministre da li ste voljni na* tvarati svoje dućane nedjeljom i a« rediti okružnom načelniku u Plev* ko mi je poznato da postoji Vaše Iju, da postupa tačno u smislu Va« riješenje, prema kojem je odnosna šega riješenja o zatvaranju musli* zakonska odredba protumačena ta« manskih radnji. ko, da muslimani mogu svoje radnje Sarajevo, 30. augusta 1920. zatvarati petkom mjesto nedje* Ijom. Dr. Mehmed Spaho. Maši dnpisi. Teslić, u julu?) Rad naše organizacije na selu. Primamo iz Teslića od jednog ino* vjerca kao nepristrana i nezainte« resovana posmatrača ovo: Gospodine uredniče! Dopustite mi, da Vama i Vašoj organizaciji s ovo par redaka čestitam i izrazim svoje divljenje na Vašem poštenom i iskrenom radu za dobrobit naro« da. Ja sam na 9. o. mj. opazio, ka« ko velika množina konjanika, pje* šaka i u kolima seljaka muslimana prolazi u grupama mirno kroz Te« slić. Interesirao sam se za to, pa mi jedan musliman reče, da je kot. od« bor J. M. O. u Tešnju zakazao za danas jednu skupštinu u Ruže viču i pokaza mi jedan obični poziv na muslimane, da dođu u petak u Ru« žević. U to dođe vlak iz kojeg iza« đe oko 800 težaka muslimana i od* bor J. M. O. Ta brojna masa krenu se sa priređivačima na čelu u Ru« žević, gdje ih dočekaše iskreno i bratski. Nakon molitve zasjede od« bor, a oko njeg se okupiše težaci u broju do 1500 ljudi. Ustaje pred« sjednik, te ozbiljno bez ikakvih fra« za proglašuje skupštinu otvorenom i daje riječ prvom govorniku g. Ve« liji Sadoviću profesoru iz Sarajeva, koji govori narodu u njegovom či« stom jeziku o kutlurnom položaju, prikazuje potrebu škole, a kod na« roda vlada interes i razumijevanje. Iza njega ustaje impozantni starina profesor Ali ef. Kadić i govori o slogi muslimana i radu. Oba govor* nika nemaju ni trunka politike u svome govoru. Govorili su o pro* svjetno«ekonomskom zadatku na« roda i vide se odmah pravi kultur* ni redenici. Ova dva govornika po« kazali su, da se može narod osvje« šćivati na ovaj način, vidjelo se je, da iskreno svome narodu dobro žele i tako rade, te da im nije stalo do aplausa. Masa ih je saslušala sa velikim razumijevanjem, interesom i odobravanjem. Iza toga ustaje taj« nik kot. odbora A. Ajanović iz Te« šnja. koji živom riječju prikaza po« litički položaj, zadaću i rad organi« zacije. Iskreno u oči pokudi sve zle strane, nehaj i zastoj seljaštva. Do« tičući se agrarnog pitanja razloži stanovište organizacije, da ona ne može nikom na tuđe dobro dati pra« vo vlasništva. Što dobiju drugi te« žaci, to moraju dobiti i muslimani, a ne kao do sad, da se od muslima* na težaka otimlje. Navodi primje« re, koji su svima prisutnim pred o« *.) Rado uvrštujemo ovaj dopis, neka se vidi, kako djeluje naš orga* nizatorski rad na našu inovjernu braću. Ovaj je dopis poslan iz Te* slića prije mjesec dana, a redakcija ga je primila istom prije tri dana. Ur. »Pr.« : ’ I I i : i I I I 1 • I i I j čima. Poziva prisutne da se ne daju zavesti od besavjesnih političkih spekulanata i šarlatana. Upozoruje, da hoće neki izvjesni elementi se« ljaka, građana, trgovaca i t. d. musli* mana razdvojiti, a masa mu odgo* vara: »Samo dragi Bog može nas rastaviti, mi smo bez vas propali«. Poziva prisutne da kod izbora za konstituantu glasaju za J. M. O., ali im ne obećaje. kako to čine protiv« nici J. M. O.. badava zemlje i dru« gih povlastica, nego mi tražimo, da nas seljaci u borbipomognu i s novcem i s hranom za našu siroti* nju i đake. Seljaci oduševljeno go= vorniku aplaudiraju i zahvaljuju se na njegovim iskrenim riječima, Skupštinari se nadalje iskreno i mir* no bratski o daljenjem radu spora* zumiše i bratski se oprostiše. Gosp. uredniče! Bio sam na mnogim skup« štinama, ali ni jedna kao ova nije na me ovaki dojam učinila. Prije tri dana skupštinu zakazati i bez ikakve agitacije iz svih sela tešanj* skog kotara u jedno selo dovesti ovoliku masu samo je u stanju va* ša organizacija. Druge grupe zaka* zuju prije na mjesec dana agitaciju na sve strane i ne bude ni 200 Iju* di. kojih je preko polovine došlo iz radoznalosti, dočim sam vidio kod ove skupštine, da se baš svaki poje* dini za sve interesuje. a osobito mi u oči upade, da nakon govora taj* nika Ajanovića izjavi se više mu* slimana organizovanih komunista, da će se upisati u J. M. O.. Još jed« noć Vam čestitam uspjeh Vašeg organizatorskog rada. Katolik radnik. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. O redakciji članaka izbornog za* kona. Iz Beograda se javlja: Mini* star za konstituantu dr. Laza Mar* ković, spremio je redakciju članka XV. izbornog zakona, po kojem se pasivno izborno pravo dodjeljuje samo ministrima i profesorima pravnog fakulteta. Isto tako sprem* Ijena je i redakcija jednog članka u dodatku izbornog zakona radi smanjenja rokova za izbore. Po toj redakciji rok se tako skraćuje, da će se izbori za konstituantu raspi* sati 28. novembra ove godine. General Krsta Smiljanić preuzeo je, kako iz Beograda javljaju, za« povjedništvo nad našim četama u Albaniji, pa je pred tri dana otpu« tovao na granicu. Herman Wendel putuje u Mace* doniju. Ovih dana je boravio u Ljubljani njemački publicista Her« man Wendel. Odavle je otputovao za Macedoniju. Njegov put u te krajeve imade naučnu svrhu. I i ; i ■ . VANJSKI POLOŽAJ. Crvena armija ušla u Anatoliju. »Dailv Telegraph« javlja iz Čari« grada, da je jedna boljševička ar* mija ušla u Anatoliju i da je prim« Ijena velikim oduševljenjem od Ka* ra Bećira i Mustafe Kemala. List veli da ovo znači svršetak nada ne« kih krugova, da je moguće pobolj* sanje situacije. Rusi priznaju svoje poraze. Bolj« ševička »Izvestija« piše: Pod pri* tiskom poljske vojske naše su če* te morale isprazniti čitav niz gra« dova. Mi moramo sakupiti još više dobrovoljaca! Drugovi, hajte na zapadnu i južnu frontu, zaustavite prodiranje Poljaka i Wrangela! Mi moramo ratu i gladi prirediti svr* šetak! Što su Poljaci tražili? Poljska ambasada u Vashingtonu objavlju* je uslove mira, koje su Poljaci pod* nijeli sovjetskoj vladi u svoje vri* jeme kada su bili pobjednici. Ušlo* vi glase: 1, Zapadna granica Rusije mora biti povučena do granica od godine 1772, koje su bile njene prije prve podjele Poljske. 2. Rusija se obvezuje priznati ne« zavisnost svih država na svojim za« padnim granicama. 3. Rusija se obvezuje da će uki« nuti svaku boljševičku propagandu ■a teritoriju Poljske. 4. Rusija se obvezuje da Poljskoj plati odštetu za štete počinjene od ruske vojske prije 1914. za vrije« me okupacije. 5. Rusija se obvezuje vratiti Polj« skoj sve lokomotive i drugi željez« nički materijal, koji je iz Poljske ođvučen početkom rata. 6. Rusija se obvezuje platiti od« štetu u gotovom svima. Odmah po« slije potpisa ugovora izvršiće se za* mjena zarobljenika i besplatno re« patriranje poljskih emigranata. 7. Rusija se obvezuje staviti na raspoloženje vozove za transport poljske vojske iz Sibirijc. 8. Rusija se obvezuje povratiti Poljskoj arhive, umjetnička djela, biblioteke, razne zbirke, odnesene iz Poljske 1772 pa do danas. Ova klauzula odnosi se na javne kao i na privatne zbirke. 9. Za garanciju izvršenja ovog ugovora Poljska vojska zauzeće gu* berniju i varoš Smolensk, koju će evakuisati tek poslije izvršenja svih ovih klauzula. 10. Ovaj ugovor mora biti zakon« ski potpisan od strane ruskog na« rodnog predstavništva. Domaće vijesti. Regentov dolazak. Nj. Vis. Reg. Aleksander doći će službeno u Sa* rajevo u prvoj polovini mjeseca septembra. Javna zahvala. Čast mi je, a i duž« nost. da se najljepše ovijem putem zahvalim svima mjesnim odborima naše organizacije i svima milim prijateljima, koji mi čestitaše Kur« ban Bajram. Nije mi moguće na* pose svakom ovu dužnost izpuniti. pa to činim ovijem putem. Ujedno molim sve mjesne odbore, da se što energičnije zauzmu za sređenje svojih prilika prema našem statutu i da se udesi pravo bratstvo među članovima naše organizacije, te učvr ste svoje redove, kako će što sprem­ nije dočekati predstojeće izbore. Blagodareći svima šaljem mahsus selam. dovikujući: »Probudimo se braćo!« Maglajlić. Sjednica šireg mjesnog odbora naše organizacije u Sarajevu, obdr« žavaće se u četvrtak dne 2. septem bra t. g. u 4 sata iza podne u pro« storijama kiraefhane, na koju se gg. članovi umoljavaju da nefaljeno dođu, jer se radi o vrlo važnim i prešnim stvarima. Muslimanska djevojačka škola u Sarajevu. Upisivanje u musliman« sku osnovnu i višu djevojačku ško* lu s preparandijskim tečajevima o« baviće se u četvrtak 2. i u subotu 4. septembra t. g. svaki put od 8 do 12 sati. Učenicama za upisivanje u osnovnu školu u koji bilo razred treba da dođe, kogod od roditelja ili skrbnik. Nastava će početi u sve tri škole, 6. septembra, a iza 15. to« ga mjeseca neće se primiti ni u jed« nu gornju školu ni jedna učenica ni nova ni dosadanja iz kog višeg raz« �Broj 193 — Број .P»AVDA“ — „ВРАВДА* Stona 4 Страна reda, ako nije s opravdana razloga zakasnila ili ako ije dobila dozvolu od uprave zavoda za zakašnjenje. Čestit činovnik. Dobili smo iz Stoca ovu noticu, koju su potpisa« la 84 najuglednija građanina sviju vjera i staleža, te reprezentanti svi« ju kulturnih, prosvjetnih i gospo« darskih ustanova, a koja glasi: »Po« vodom pisanja u sarajevskom »Gla« su Naroda« broj 279 pod naslovom »Paša u Stocu« i mostarske »Na« rodne Slobode« broj 37 pod našlo« vom »Naš sreski načelnik«, mi do« lje potpisani izjavljujemo: Sve što se u spomenutim listovi« ma iznijelo protiv sreskog načelni« ka gosp. Stevanovića to je sve sa izvjesnom namjerom. Od oslobode« nja do dolaska sadanjeg sreskog načelnika, mi smo u ovom srezu i« I mali, može se sigurno reći, jedno haotično stanje. Tek s njegovim dolaskom na upravu ovoga sreza, to se s tanje počelo popravljati, i krenulo je nabolje i to se poboljša« nje jasno osjeća. Čovjek spreman, radin, objektivan i predusretljiv prema svakom, dakle sa svima lije« pim osobinama, počeo je da sredu« je, da u red dovodi stvari u našem srezu, a to nekima ne konvenira iz raznih razloga, stoga su nastali ti tendencijozni napadaji.« Ispiti za političke činovnike. Iz Beograda javljaju: Ministarstvo u« nutarnjih posala namjerava, da podvrgne naročitom ispitu sve po« litičke činovnike, koji su proveli iz« I vjesno vrijeme u državnoj službi, a misle i dalje u njoj ostati. Oni, 1 koji bi iz ma kojih uzroka odbili i da se prijave za ispit, bit će otpuš« teni iz državne službe. Naš novi sitni novac. Javljaju iz j Beograda: Sitan novac od 5, 10 i 25 para dinarskih, koji je ministarstvo ! financija odlučilo da iskuje u beč« koj tvornici, predstavlja svotu od 30 milijuna dinara. Isporuka novca počet će prema ugovoru od danas, pa za mjesec dana i to po 10.000 kg svake nedjelje. Iz stanbenog ureda. Primamo na uvrštenje: Stanbeni ured upozoruje p. n. općinstvo da je po novoj na« redbi zemaljske vlade, koja je stu« pila na snagu dne 6. o. mj. svaki vlasnik kuće dužan na vrijeme ja« viti stanbenom uredu kad će se is« prazniti koji stan u kući. Karijdžija dužan je javiti stanbenom uredu makar 14 dana prije nego će iseliti iz stana. Niko nije vlastan sam iz« dati pod kiriju stan ili dio stana, ni« i ti useliti u stan bez odobrenja stan« benog ureda. Sve pogodbe učinjene u tom pogledu ništetne su. Stanbeni ured će prisilno odalečiti iz stana bez iznimke svakoga, ko mimo stanbenog ureda neovlašteno zapo« sjedne koji stan. Bez dozvole stan« benog ureda ne smije niko dosa« dašnji stan mijenjati. Prostorije ko« je su do sada služile za stanovanje, ne smije niko bez odobrenja stan« benog ureda upotrebiti za radioni« cu. Potkirija za jednu sobu ne smi« je ni u jednom slučaju prekoračiti 250 K mjesečno; sa poslugom 300 K, za jednu sobu. Za prekoračenje gornjih odredaba predviđena je kazna od 200 do 5000 K ili zatvora od 3 dana do 4 nedjelje. Obavije« sti glede povišenja kirije, kao i gle« de svega, što se odnosi na najam partizanstva. Kano dokaz ove tvrd« ili podnajam stanova te dućana i radionica, da je stanbeni ured sva« nje služi nam tako zvana deklara« kog utorka, četvrtka i subote od 10 čija zadruge b.«h. akademičara u Prahi, izašla dne 24. pr. mj. u »Zvo« do 13 sati. nu«, u kojoj je grupa političkih par« Tužba proti vojnika u Skenderiji. tizana isključila iz bos. menze 15 Tuži nam se jedan naš prijatelj iz akademičara kao »klerikaice«, kao Skcnderije ulice, da mu vojnici, ko« ji stoje u barakama u Skenderiji »šuckore« i »frankovce« i »asocijal« ne«. kradu voće, trgaju ogradu i si. Do« Uvod te deklaracije služi kao naj« tični se je jedan put pritužio Ko« bolja ilustracija s kolikom je zablu« mandantu baraka, koji mu je rekao, dom ta grupa ljudi uzela na se pa« da će to on zabraniti. Međutim do tenat narodnog jedinstva i u koli« sada od toga nije bilo nikakve ko« risti, nego vojnici i nadalje čine ve« ko je strančarstvo zapalo vodstvo bos. menze. Akademičare, koji ne liku štetu. Dne 25. o. mj. provalili dijele njihovih kulturnih i politič« su ogradu na tri mjesta, te su voće obraii i polomili i nanijeli štete pre« kih nazora, počeli su sistematski iz« goniti jednako kao i one, koji ne ko hiljadu kruna. Kada se je do« trpe apsplutističko vođenje menze tični ponovno pritužio komandi, od« bili su ga i rekli, da to vojnici nije« bez računa, proglašuju ih »asocijal« su uradili. Kao korpus delikti, nala« nim«, »klerikalcima«, »frankovci« ma« i »šuckorima«, te ih u to ime zi se kod oštećenoga kolac, koji sc kao neprijatelje narodnog jedin« nalazi samo kod Skenderija bara« stva na najnelegalniji način izbacu« ka. Dne 29. o .mj. na večer došla su četvorica vojnika u ovu bašču, u ju iz opće humane institucije sub« vencionisanc državnim narodnim kojoj je konačno vlasnik postavio čuvara. Vojnici su na čuvara navali« novcem. Ovog proljeća osnovana je u Pra« li. te je morao pobjeći. Tražimo od hi menza za akademičare iz Bosne vojnih vlasti, da ovu napast spri« i Hercegovine, kojoj je zemaljska ječi. vlada darovala 3 četvrtine životnih Borba protiv razbojnika u Srbiji. Ministarstvo unutrašnjih djela jav« namirnica, dok je preostalu jednu lja: Načelnik okruga kosovskog iz« četvrtinu poklonilo građanstvo o« vještava da je 21. o. mj. potjera na« kružnih mjesta. Vodstvo menze preuzela je grupa ljudi iz »Udruže« išla na odmetnike i u borbi ubila nja b.«h. akademičara«, koje je dis« Šalju Ejupa. Jusena Arifovića i Ša« poniralo ovom općom humanom ćira Bativicu. Zasjeda sela Prelaza institucijom kao s vlasništvom sta« (kosovski okrug) ubila je u noći 19. novitog dijela studenata. Između o« i 20. o. mj. odmetnika Šabana Ibra« staloga popunio je odbor na nele« hima i seljake Ajdara Sadika i Azi« galan način 10 besplatnih mjesta, ma Sadika, koji su htjeli otjerati se« određenih za kolege iz zaposjednu« osku stoku. Neke od prebačenih komitskih četa pojavile su se već tih krajeva naše domovine kojeka« na desnoj obali Vardara. Jedna ta« ■ kvim partizanima nezaposjednutih kova četa sukobila se je 25. o. mj. krajeva, a što je najgore nije odbor menze kroz 3 mjeseca polagao ni« na granici kruševačkoj i porečkog sreza i u toj borbi poginuo je žan« kakva računa, premda je odbor bio dužan da iznese mjesečni obračun darm Dimitrije Dabović. pred skupštinu, tim više, što je ve« Rene Logotetides. Roman u tri liki broj akademičara taj obračun dijela od A.«Hifzi Bjelevca odštam« naročito zahtijevalo. Kano odgovor pan je i razaslaće se slijedeće sed« miče svima, koji su ga naručili. Dje« bila je ova markantna frazerska iz« java predsjednika menze: »polažem lo je oštampano u ograničenoj na« vladi i narodu račun, a ne vama«. kladi radi velikih štamparskih troš« Mjesto obračuna, nakon nekoliko kova, pa svi koji ga žele kupiti ne« ka pošalju novac 7 dinara (28 K) neuspjelih skupština, na kojima su ti partajski ljudi istupili na najbru« poštom Uredništvu »Novog Vije« talniji neakademski način kao ba« ka«, Sarajevo, ili se jave kartom pa će im se knjiga poslati pouzećem, canjem opozicije kroz vrata, napa« danjem stolica, ličnim uvredama i ali će se najprije podmiriti oni ko« t. d., sazvan je tajno privatan (po« ji su se već predbilježili. uzdanički sastanak, na kom je stvo« ren komplot, da se jednom dekla« racijom isključe opozicijonalci kao »asocijalni elementi«, »klerikalci«, »šuckori« i »frankovci«. Nakon toga je iznesena rezoluci« Dosad je Jugosl. akad. omladina u inozemstvu svojim kulturnim ja pred skupštinu, na kojoj je naj« smjernicama i svojim nastupom bi« nedostojnijim sredstvima prokriom« la najzdravijom jezgrom narodne | čarena. I tako je pred našom jav« omladine. Prvi fenomen izgrađenja nošću osvanula jedna izjava mimo đaštva »za granicom« bila je visoka svih pravnih podloga društva, s oči« tom tendencijom, da se svi akade« kultura srca, jedna jaka akcentua« čija recentnih socijalno«ekonom« mičari, koji ne konveniraju stano« skih naziranja bez najmanjeg tra« vitoj grupi ljudi denunciraju pred ga negativnih političkih trzavica, širim forumom i u to ime isključe iz koje vladaju u domovini. Ukratko: jedne opće humane institucije kao naše je đaštvo u Montpelieru. Aixu, što je menza. Parizu, Ziirichu, Genevi, Wienu i Ovaj postupak odbora bosanske dr. ostalo je dosad pod utjecajem ! menze osudilo je sve praško đaštvo kulturnog horizonta tuđine nezara« iz ostalih krajeva domovine, koje žene politikom. se hrani u menzi amerikanske Y. M. Nažalost je taj kulturni idealizam C. A., a kao najbolji odgovor na o« jednog dijela našeg akademskog vu deklaraciju i partizanski apsolu« đaštva u Prahi pao žrtvom nejasnih tizam vidimo u tome, da je naše političkih aspiracija i stranačkog đaštvo kolegu Mihajla Sirnica, is« Izjava. ključenog iz bosanske menze kao asocijalnog, izabralo za predsjedni« ka »Jugoslavije«, reprezentativnog društva svih studenata u Pragu. Sam čin kao deklaracija samo do« kazuje da se prvotni razlozi ovom nezakonitom i niskom činu jednog dijela đaštva temelje na političkim makinacijama. Duh te političke ko« rupcije inspiriran je s poznatih strana. Uz ovu informaciju javnosti i mjerodavnim faktorima ulažu pot« pisani akademičari iz Bosne i Her« cegovine najodlučniji protest. Ova je izjava poslana svim sara« jevskim listovima. Slijede 63 potpisa akademičara iz TrešBljah. Svašta po malo iz Tuzle? Ovih d**« ©žđrijebiU «e Gradićeva kobila u TnaJi i kako nije pri roci bilo konjake babice, te se bivki konjaki vakmajator a sadanji komandant poli­ cija Cuprdija dobrovoljno prijavi, da <?e prob­ djeti noć kraj kobile i prvn joj pomoć pružiti. 1 doista uatrajao je Čoprdija av* noć, te je avo na aadovoljatvo proklo. Ždrijabetu je nadjennte ima Uranka, jar iagleđa, da je vrlo brao i okret­ ne, ne bi li ва ugledalo u okružnog zantopnika, a autra dan đožla je na čestitanje ava Tesla pod vodatvom Adema Biae i Kargorove Kobile, te slavi i veselju nije bilo kraja. Od eilne sobi brzalo je društvo 3 dana i poalalo pokloastvenibrzojav Čokorilu i Mlika a liidie. Pa da nije iš­ aao veselo! Muslimani Sjetite se „Gajreta". Krovni CFijop (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom^olya, Banat Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA t preporučuje ovoje bogato stovarite svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 X X X Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000«00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tecući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/861c4c8f0aee151ec6858bacd53d62fc.pdf 00e4e9fbd0182fb935324136c326d4d7 PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkem i četvrtkom. Uređuje redakcioni i№r. Pretplata godiš. 180 kru­ na, napola godine90kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovai račun pošt. štedionice 1119. Broj 89 (194) „Glasu Ma". 4 чРгат4а“ i ćela, njihova stranka izgubili ta eraku meru u pisanju prati naie države. Vlasti to ш!то gUdaja Mimo ea slušali i govore Korkutove o privremenosti naše dr­ žavo Dokle će ovako? Ili možda će kuj« da narod ponovo „tzino reč* i iavrši onu numeru u kojoj su ga ■prožili, da očisti „gubu is torine", svoje aulumčare iz doba Austrije i 1914. Mi uposoravamo da ne bude kasno, jer pisanje „Pravde* vodi samo tom«. 1 danas na Kurban Bajram opravlja čestitke i poziva „obespravljenu braću* u borbu pro­ tiv tlraaaa (faraona), nasilnika i auinmčara; bodri ih da je Masa (М.јц.) uništio faraona i pored sve njegovo moći, jer je počivala na aulom«. Drugim recima: propade« i Jugoslavija jer počiva na nepravdi i naiMićemo je mi „obespravljeni" ретем božjom — amin. Tako „Pravda* i niko joj no smeta. O obespravljena Jugoslavije! Me vide ti protudržavni elementi, da nijedan šuckor nije ni osagjen, ni jeden dželat nije aatvoren, da je i Eoikid oslobogjen^ a da su podigeuta troja vješala — za koga? — za Srbe i dobrovoljce, koji su doseli našu slobodu«. II. »Demokrati« su u Bosni izgubili svoj lažima i nasiljem zauzeti po« ložaj. Općinski izbori u Srbiji su pokazali, da im ni tamo ne cvjeta* ju ruže, jer je Radikalna Stranka dobila apsolutnu većinu općina nad svima strankama. Njihove se laži i opsjenjivani a iz dana u dan raz« golićjvaju i njihova posvemašnja propast postaje već svakome jasna. Nekada je u Srbiji sama Napredna Stranka tukla radikale sa velikim uspjehom, dok je danas Radikalna Stranka potukla cijelu »Demokrat* ,sku« Zajednicu i sve druge stranke skupa. Naša organizacija je zabila klin u sudbinu »demokrata« u Bosni i sa svim je naravna stvar, da se »Glas Naroda« u svojoj dešperat* nosti laća krajnih sredstava, laži i denuncijanstva. Zbog zamjernog rada naše organizacije i gigantske borbe u obrani muslimana- i musli* manske lične i imovinske bezbjed* nosti, naša je organizacija postala tako popularna, da joj to svako pri* znaje. Njezini su uspjesi veliki i ja* sni. »Demokratsku« kliku to boli i sada hoće da je oblati, da joj pod* vali izdaju i da onemogući njezi* no vodstvo, ц daljnjem svom dje* lovanju, a naročito kod predstoje* ćth izbora. Krivi su im zato svi mu« slimani, pa ih treba istrijebiti, treba očistili gubu iz torine, jer ne će da trpe »demokratsko« nasilje, jer, ne će da sagnu šiju pred njihovim sa* trapima. Uslijed svoje propasti, počele su im se prikazivati vizije, koje su im ugrijale mozak, pa u vrućici bunca* ju o Korkutovim govorima »o pri* vremenosti naše države«. Sarajevo, četvrtak 2. septembra 1920. (18. zilhidže 1338.) Godina 11. Mi pozivamo »Gl. Naroda« neka nje, što se vješaju zlikovci, koji su uperen naš članak, ali se čudimo o* citira odnosni stavak iz ma kojeg počinili mnoga nedjela. Biva vaša kružnom sudu, što je i on usvojio Korkutova govora, članka ili ma o* »demokratska« načela odobravaju ovo neKvalifikovano stanovište «. • dakle. Ako nam dotični citat izne* Račiću i Siljegoviću, što su se kao državnog odvjenika. su, mi ćemo g. Korkuta pozvati ha vojni bjegunci odmetnuli u plani* G. državni odvjetnik zapljenju«; red i kao izdajnika žigosati. Evo nu i počinili nebrojena grabežna u* je naš list u 11 sati, kada je već^av уат gospodo prilike da se kurtari* morstva i razbojstva, što su hulili gotov, da nam još nanese i velikusete čovjeka, koji vam je najopas* i našega kralja i radili proti naše df* materijalnu štetu, jer nam se uni* niji za optsanak vaše stranke, a na žave, te nagovarala mnogobrojne stava cijela naklada, propada nam kojega iskaljujete svu žučljivost naše težake, da se odmeću u plahi* toliki papir i prave nam se ogromni svoje otrovne denuncijantske du* nu? Te i take lupeže, vi nazivate troškovi. Zar i to nešto ne govori? še. Citirajte demokratski denunci* Srbima i dobrovoljcima. Sramota i Ali neka g. drž. odvjetnik zapamti, janti! ste puta sramota! da ne će ugušiti našu riječ i našu Nije dosta reći, kako se mogu kritiku ovakim sredstvima. Mi zna« slušati Korkutovi govori »o privre* Sarajevo, 1. septembra. demo, da su u njegovoj ruci i čekić menosti naše države«, treba to do* G, državni odvjetnik u svojoj re» i orasi, ali se ne damo niti hoćemo kazati, treba reći, gdje i kada je g. vnosti za održanje mira i poretka plašiti ni od čega. Ako je stalo na* Korkut to rekao. Gose »Glasa Na* i u velikoj brizi za više državne šim vlastima do toga, da mi oštri« roda« ne će to ni pokušati da učine, interese, zaplijenio je naš list od 31. cu svoga pera zatupimo, neka nam jer su slagali, jer su g. Korkutu pod« augusta t. g- i to jedan stav'članka dignii slobodu. • Neka obezbijede valili riječi Đorđa A. čokorila, ko* , »Sarajevo 30. augusta«, jer sadržaj slobodu naše imovine i našu ličnu je je u svojoj Crnoj »Zori« napisao. toga stavka čini učin prestupljenja slobodu i mi ćemo odmah naše pe« Tako oni svoju »demokratsku« te* iz § 103. srp. kaz. zakona. Odmah ro zatupiti. Neka g. državni odvjet* lad neprestano hrane lažima i de* iza toga okružni sud u Sarajevu do* nik podigne optužbu proti zlikova« nuncij acijama, a kada se pritisnu stavlja nam odluku, kojom je u ne« ca, koji su poubijali toliko musli« uza zid onda šute kao beštije, jer javnoj sjednici potvrdio zapljenu, mana, neka optuži palikuće, koji su se laž neda dokazati. usvajajući predlog držanvog odvjet* popalili bezbroj mušlimanskih do« Kada su gose »Gl. Naroda«' slu« •nika i njegovo mišljene. G. đržav« mova, hambarova, čardakova itd. žile grofu Tišzi, kada su kao vjerne notn odvjetniku se čini, da srrijer i neka tuži zlikovce, koji su nasilnim sluge Mađara vršili razne povjerlji* sadržaj našeg pisanja, kada pođvr« putem oteli tolike muslimanske ve službe, g. je Koi-kut vodio bor* ga,vamo kritici pasivno držanje na« zemlje, ne samo posjednika musli* bu proti tuđina — ugnjetača, onda še vlade (upravnih vlasti), kada na* mana, nego i težaka muslimana i-mi je g. Korkut radio za naše oslobo* huškani pravoslavni seljaci namjer« ćemo odmah promijeniti način svo* đenje, dok su u isto vrijeme, gose no zatiru muslimane i njihovu-imo* ga pisanja. Neka g. drž. odvjetnik »Glasa Naroda« vršile službu ma* vinu, kada muslimane izgone ispod u višem državnom interesu sve Ovo đarskih špijuna i konfidenata. Sa* vlastitih krovova, čini obilježje u« učini, evo je vjera, ne će naći pito* da se prave patriotama i »oslobodi- čina prestupljenja iz § 103. srp. kaz. mijeg elementa od nas muslimana. Mi ćemo onda vjerovati, da je g„ teljiam«. bačuvaj nas Bože od ova* zakona. kih »osloboditelja«. Narod je to Blaženoga shvatanja u još blaže« državnom odvjetniku, kao i gro* uvidio, narod je prozreo njihove na* nijem vremenu! Oduzima nam se movnicima, koji mu naloge izdaju, mjere, pa im je listom okrenuo leđa. zemlja, izgonimo se ispod krova, u* stalo do prava i pravice i da su u Hrvatska im je dala žutu teskeru, grožava nam se lična sloboda i to njihovim očima jednaki svi građa« u Sloveniji nijesu nikada ništa ni sve od neodgovornih elemenata, pri ni bez razlike vjere. Ovako nas ne značili, Srbija ih je konačno sada čemu vlada (upravne vlasti) ostaju može niko uvjeriti, da se ne ide strmoglavila, a Bosna? Osim šači* pasivne i sada dolaži g. državni od« hotimično i proračunano za našim ce izvozničara i lihvara nije niko vjetnik, da nam uguši slobodu ri* fizičkim, materijalhim i ekonom« nikada uz njih ni pristajao. Težač« jeai, slobodu javne kritike, slobodu skim uništenjem, a iza toga za po* ka organizacija, koju su oživotvorili štampe i slobodu javne obrane. Mi svemašnjim istrijebljenjem. Spriječavati nas u samoobrani ne bi li razbili redove Radikalne se ne čudimo g, drž. odvjetniku za Stranke, također ih je iznevjerila. njegov postupak, on je zato dobio jest jedan zločin, koji se ne more Hrvati katolici su listom u Hrv. Te* mig od gromovnika, na koje je bio kvalifikovati. žačkoj i Hrv. Pučkoj. Stranci, mu* slimani i jesu u našoj organizaciji. Oni to vide, oni su svijesni švoje propasti, pa su se latili očajnog sredstva, da se posluže još pošljed« (GRĐIĆEVO PRIZNANJE. — OSVEĆENJE NIJE NEOBIČNO NI njim udarcem, da izazovu pokolj ZAZORNO. - GRĐIĆEVA TOLERANCIJA I VASPITANOST.) nad muslimanima, izgoneći gubu iz Načelnik prosvjete ipak se jed* ća. Ipak želimo upoznati naše čita« torine, ne bi Ii na ta'j. način što ulo« nom požurio da »ovlasti« »Nar. Je* telje, s kako malo ozbiljonsti, a vili. "Muslimani nijesu krivi, što su se dinstvo« na obavještenje »gospodi mnogo smjelosti operira načelnik »dignula troja vešala za Srbe i đo« oko »Pravde«, glede .članka u 84. br. prosvjete. Sada smo tako daleko u spornog brovoljce. koji su doneli našu slo* pod natpisom »Dragocjena prizna* bodu«. Vješala su se digla za zlo* nja«, u kojem smo osudili šefa pro« tački osvještenja škole napredovali, čince, za ubojice, za izdajice, za svjete i vjera radi pristrana vođe* da znamo podrobno, kako je došlo razbojnike i pljačkaše, a nijesu za nja školske politike u znaku pravo* do te sredovjekovne hrišćanske ce* Srbe i dobrovoljce. Žalosna vam slavlja. G. Grđić naručuje u br. 172. remonije, dok »N. J.« od 18. augu« vaša majka, još žalosnija »demo* »Nar. Jed.« od 24. augusta svoju o* sta u »Jednom osvrtu« ne zna ništa, kratijo«, kada ne znate razlikovati branu, gdje se njegov postupak gle« nego brani g. Grđića time, da je ta izdajnika, odmetnika, razbojnika, u* de osvještenja nove školske zgrade vijest došla s Ilidže u poštom posla« bojica, pljačkaša i bandita od Srba u selu Vojkovići i zavađahjgicrkve« nom pismu. Sada je valjda doznao i dobrovoljaca. Zar se vaša »demo* nih pravoslavnih obreda u n™. ško* više o tom i g. Grđić, jer je možda kratija« sastoji iz tog, što ste izgu* le pokušava opravdati. Ali se loša stigao i inspirator te vijsti, koji se stvar ne da braniti i obraniti, pa ta* predomislio, pa pripovijeda detalj«« bili osjećaj pravde prema svojoj domovini, te izrazujete svoje žale* ko i antikulturni postupak g. Grđi« no: »U čisto pravoslavnom selu. Osvještenje narodne škole. muslimanska trgovačha I obFtnič&a banka и Bosnu, i Негседђрјпи (t i) a Sarajepu. taif u п!ш brokanlm šalterima. Ии1}а roleti I Miitnli u bnllmtvu SH3, I ii bmiaitN. Ми aliBi na ulaint knjižice I №n ре«ппв I Baratali la ca||iNl|nl]L Obavija sit mјевјабпв pasloia I bunarm Mto|i 0 Oloni^a jtoslsa H 3M9N Baja sBzonsha I sproilzacftsbi iridlti. — Hapsit I grada]! агвСћг, valuta I jrl еЉкад ropln mti. I 0 4 li 8 h Ш 1 ! J ! sapnli I prodaji svi mti robi, i peglavita m Urotili мш!го1ав. Podružnica u Bos. Novome.__________ KancElarija: HraljaPBtra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Tpgavažha ban^a, Sarajeva - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страв« .PRAVSA" — .ПРАБЛА* bp»i — Broj 194 U daljnjem mom razgovoru sa g. položaj zlorabiti u svrhu pokriva* prcudešena je uz pripomoć naroda Čauševićem, došli smo i na agrar* jedna zgrada za školu. Da bi sku« nja svojih nepromišljenih podviga, nu reformu. On kaže, da je u Bosni pili što više priloga, udesili Su te« koje mora osuditi i stiditi ili se sva* žaci narodnu svečanost sa osveće« ki kulturan čovjek. Samo ljudi Gr« »Glas Naroda« pregori jedan put svaki posjednik zato, da se praved* njem zgrade na Pantelijev«dan i po« đićeva mentaliteta mogu takove reći istinu! Mi smo se u jednom od no što prije riješi ovo sazrelo soci« zvali na svečanost susjedna sela. To škandalozne stvari odobravati i pro* prošlih brojeva osvrnuli, kako se jalno i ekonomsko pitanje. Samo gosp. Čaušević veli, da u praksi rje« je sve.« U ovoj »iskrenoj« ispovije« voditi. pristrano sastavljaju cenzori Na« di g. Grđić izbjegava svaku napo* rodne banke za ovdašnju filialu. šavanja imadu dva mjerila. Smiona.tvrdnja g. Grđića, da se Među imenovanim su i dvojica mu* Jedno od tih vrijedi samo za Mu* menu. da je vlada podigla školu, kako je službeni list u notici o osve« »podjednako radi u muslimanskim slimana, a ostalih sedam samo pra* slimane, a drugo dolazi u račun on* štenju nove škol. zgrade, u br. 155. kao i selimA drugih konfesija«, kad voslavni, dok od katolika i jevreja dje, gdje nije o njima riječ. Na o« donio, nego se sve pripisuje spon« podižu škole, odnosno preudšavaju nema nikoga. Isto tako su za up> vaj su način provađanjem predhod* tanoj izvedbi težaka, krijući se »ju* koje zgrade za škole, jer samo da ravnike i činovnike ovdašnjih fili« nih odredaba pogođeni posjednici tako, da im je oduzeta mogućnost nački« za njihova leđa, da skine je odlučan što manji trošak, osniva ala postavljeni samo pravoslavni. za svakdanji život, dok od privile* krivnju zavađanja čisto" crkvenih se na posve izmišljenim temeljima ' Narodna je banka s tim počela svoj pravoslavnih obreda u narodne i vrijeđa osjećaj pravde svakog ob« rad u znaku sistema, koji je kod gija, što ih tobože sadržavaju prin« škole i svaku odgovornost sa svoje jektivnog čovjeka, koji je malo u* nas zaveden u svim granama upra« • cipi agr. reforme,,nisu zahvatili ni pućen u naše školsko stanje. Ta op* ve i privredu. To je čak postalo za« jednog muslimana' — zcmljorad* osobe. 1 pored ovakog nedostojnog zamotavanja stvar je ipak odviše ćenito je poznato, da je princip g. zorno i »Glasu Naroda«, koji u 311. nika. Na posljedku o ovome je bilo jasna, a namjera očita, jer se gosp. i Grđića što više otkinuti od drugih broju od 28. augusta pod naslovom mnogo govora, da je i onome jasna na račun pravoslavlja. Tako je on »Cenzori Narodne banke« piše: Grđić proračunato uklanja onome, granice poletio Ma što prije potroši ono no* na što mi upiremo prstom naime: »Ovih dana su imenovani cenzori situacija u Bosni, koji van Tako je vaca na školu u jednom pravoslav* filijale Narodne Banke u Sarajevu. posmatra njene prilike. ko je smio dati dopuste* prije nekoliko vremena jedan beo« nom selu, gdje »diže vlada uz pri* Među imenovanim cenzorima ne nje težacima, da osvećuju pomoć naroda« (»N. J.« br. 155.) nalazi se nijedan Hrvat. Isti takav gradski list, koji spada u b 1 o k d e= ■ srodnu školu i ko ima m,o kratske štampe, otvore« školu, da ne bi morao to utrošiti metod provodi se kod postavlja« pravo dopustiti tako što. te k o je odgovoran za ta* kao pripomoć za školu u jednom nja uprave u filijalama narodne no prizbao radikalno provađanje »turskom« selu kao n. pr. u Luka* banke u Mostaru i Banjoj Luci. Ma agrarne reforme samo ondje, gdje kova djela, a nije glavna riječ o tome, ko je »zaveo« osvještenje vici (Gračanica). koja broji 1300 da ne smatramo tu stvar samu po , se radi o nacion. manjinama i u duša (a Vojkovići samo 268, dakle sebi tako važnom ipak naglasuje« Bosn'i -kod muslimanskog i ko je »dao« u služb. list bilješku, pet puta manje) i nudi z e m 1 jj« mo, da je s tim počinjena i pogreš« svijeta, zbog toga valjda, što ih na što hoće da svrati pažnju g. Gr* đić. Mi osuđujemo principijel* šte. materijal i potrebne ka, koja će uroditi nezadovoljstvom, svemoćni zakonodavci smatraju no svako osvještavanjc naših na* i r g a t e, pa ipak »pravedni i tole« a izvesnim krugovima daće se po« . »Turcima«. Evo dakle vidimo na koncu, ka« rodnih škola kao djelo antjkultur* rantni« Grđić ostaje gluh po svom voda da opet dokazuju, kako se i no i fanatično, a u svakom slučaju vaspitanju i osjećaju pravde. To u privrednom životu Hrvati poti« ko stvari stoje i to u vrijeme, kada Čokorilo i »Srpska Riječ« ne biraju kriv je načelnik prosvjete, za koje* oglušivanje »kulturnog« Grđića tim skuju. Takav postupak smeta našoj ga se to događa, jer se pretpostav« je upadni je. što u gračaničkom ko« konsolidaciji i mi konstatujemo, da sredstava, da ovaj obezprav« lj e n i.n a r.o d besavjesno o p= lja, da se sve radi po njegovu zna* taru musliamni broje preko polo* oni. koji su inicirali ovakav metod vicu žiteljstva, pa ipak nema u mušl. nisu ni srpskoj ni državnoj stvari ■tu užu ju. Ovakav rad sarajevskih nju i odobrenju, kao što se vidi iz obaviještenja. Dakle i Grđić je mo« selima ni jedne škole, dok u čisto koristili, već škodili. M ćemo takve listova mora se kvalificirati, kao rao da znade za ovo osvješćenje i srp.*prav. selima postoji već šest metode pobijati, a upravu narodne najpodlija izdaja na vlastitom svom državnih škola. Ovaka savjest jed* banke u Beogradu uzoporujemo na narodu — Ako »Srpska Zora« mi« da dade svoju privolu ili ne dade, a nog načelnika prosvjete i kod naših velike posljedice koje će nastati ra« sli, da na taj način umanji zvjer« budući da je osvještenje u služb. li* stva, što su izvedena / na Muslima* balkanskih shvatnja jedan je aten« di ovako sitnih stvari«. stu saopćeno i pored našeg protesta nima onda se vara, jer ne može ni* tat na kulturu. poslije nesmetano i obavljeno, sli* I tako makar jedan put moramo gdje naći toliko naivnu publiku, da jedi logično, da je nadležno mjesto dati pravo i »Glasu Naroda«. bi joj vjerovala. — Međutim, po* to odobrilo. . stupak g. Čokorila povlači jedno No najažlosnijc je u cijeloj ovoj drugo zlo za sobom. Ako se Musli« »kulturnoj« stvari to, što »tolerant« mani budu i dalje prikazivali u svi* ni« Grđić u osviještenju narodne jetlu pravoslavce zore, onda posto* škole ne vidi ništa zazorno. što bi U posljednj vrijem zapažaju se U nizu tih dopisa, došao je prije ji opasnost, da kod nas i seljaci — »dalo povoda drugim konfesijama čokorilovci otpočnu brusiti svoje u sarajevskoj štampi čudnovate po* izvjesnog vremena »Srpskoj Zori« da prigovaraju«, a kad bi nešto slie* jave, koje su vrlo karakteristične i takav jedap, gdje se zlonamjerno handžare. no pokušali muslimani ili katolici, zbog prikrivenih tendencija, kad Tko bi za ovo odgovarao? Čoko« prikazuje muslimanski dio naroda, prvi bi g. Grđić osuo drvlje i ka* nekoji listovi pišu o stvarima, o ko« kao neka buntovnička klasa, kao rilo je najfatalnija ličnost po slogu menje protiv isticanja separatistič* jima će na ovom mjestu biti go« ljudi, koji organizuju banditske če« bos.shcrccgovačkog naroda. On kih vjerskih obilježja, koja ometa* smeta našem jedinstvu više, nego te i »ugrožavaju« u tim krajevima vora. ju narodno ujedinjenje i pobuđuju li što to čini Sachs i GagHarđi. Ili Mi znamo, da je agrana reforma imovinsku i ličnu sigurnost gra« prezir drugih konfesija. Ali kad je izazvala spor između bosanskih ra* dana. možda ovakav metod istrebljivanja nešto pravoslavno po srijedi, onda , dikala i demokrata, s jedne strane treba da bude analogna posljedica To su naravski najobičnije srni* ne smije to da bude drugima krivo ' i jugoslavensk muslimanske organi« calice jednog antisdcijalnog tipa, zločinstava, koja su nad Muslima« i zazorno! zacije s druge strane. — Ali i ako kao što je Čokorilo, jer tko će vje« nima izvedena poslije balkanskog rata u krajevima, što su bili pripa« Neozbiljna doskočica g. Grđića, ovo pitanje duboko zadire u inte« rovati, da Muslimani poduzimaju o« da izvršenje osvještenja ne diskva* rese bosanskog naroda i to ne ve avanture, kad su oni naše jedin« li Crnoj Gori? Dobro bi bilo, kad lifikuje zgradu za opću školu, jer kod svih slojeva u jednakjnl zna« stvo relativno pravilno shvatili, ko« bi .Čokorilo pošteno rekao, da li on da se onda ni jedna bivša srpska I čenju. ipak sarajevska štampa liko im je dozvoljavala nacijonal« smatra Muslimane pravim Jugosla* venima ili ne? škola niti mektebi«ibtiđaija ne bi ne ostaje na visini načelne diskusije na svijet i kulturni preduslovi. Ta* Drugačije se njegov metod ne mogla pretvoriti u narodnu školu, nego pokazuje mnogo pristranosti kav postupak sa strane pravoslav« može razumjeti! »Hrvat«. pošto su u njima vršene vjerske ce«’ i gorčine, čim je riječ o Muslima« nih/Srba daje povoda svakom pri« remonije, jedan je obični sofizam, nima. jatelju naše države na ozbiljno raz« ------------------------------------------- — koji skreće pažnju na drugo polje, i mišljanje. U polemikama oko agrarne re« ali pametan čitalac će ipak osjetiti Ja sam tako u svoje doba, kao forme, išle su »Srpska Rijčč« i »Srp. veliku razliku između konfesionalne Zora« u borbenim sredstvima tako dopisnik »Obzora« razgovarao sa i opće narodne škole, kao što i iz* daleko, da je ogorčenost kod Mu* Reis«ul«ulemom, gosp. Čauševiće'm. među crkve i džamije, a ipak se mo« i slimana izbrisala granicu između UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Nijesam nikada vidio toliko tuge že pretvoriti crkva u džamiju i dža* širokih slojeva naroda i zaintereso« u izražaju lica, kao što sam primje« Deklaracija kabineta Dra Vesni« mi ja u crkvu ili školu bez imalo o« vane posjedničke klase. Jer ton, u tio kod njega, kad smo govorili o pasnosti za diskvalifikaciju zgrade, kome su ova dva partijska organa položaju muslimanskog naroda «u ća. »Jugosl. List« javlja: Dne 31. augusta poslije podne od 5 i po do za određenu svrhu. Radi se samo o pisala, nije se mogao drugačije ra* Jugoslaviji. — Pokazao mi ie n 9 i po sati bila je sjednica Narod« tome, s m i j u li se osvještavati na* zumjeti, nego kao neka skoncen« svom pisaćem stolu cijelu gomilu nog predstavništva. Početak sjed« rodne škole u jedrioj trovjerskoj trirana paljba na narod musliman* žalbi i protesta tamošnjeg naroda, niče bio je dosta animiran. Mini« zemlji? Mi držimo, da ne smiju, i ske vjere. Gotovo da nije agrarna koji u očajnom stanju pokušava, da ovo odlučno naglašujcigo čudeći se i reforma postala u Bosni identična bar kod svoga vjerskog poglavice star predsjednik Dr. Vesnić proći« tao je deklaraciju vlade. bezobzirn'oj smjelosti * Grđića, da , muslimanskom pitanju. Zbog toga potraži utjehe. Ja ovdje ne mislim U stavci o spoljnoj situaciji na* se još usuđuje braniti zavođenje nekog čudnog i nekog svojstvenog u detalje nabrajati, što su Muslima* čisto pravoslavnih crkvenih cere* držanja srpskih novina, prinukalo ni trpili u N. Pazaru i Makedoniji, glašuje prama Italiji naša neospo« monija u narodne škole. Zaista je je Muslimane, da postave sebi jed« ''ali spominjem samo to, da su p o« riva prava na naše krajeve, ali i pri« pravnost s naše strane na direktne to skrajnja perfidija i bezob« rtu novu orijentaciju i da se spreme č i n j e n a t a k o v a nasilja i pregovore. Toplim riječima osvrće zirnost. zvjerstva, koja prelaze, sva na sar®obranu. na jugoslavensko*čehoslovački Sto se tiče prigovora, da »gospo* Zato danas u jugoslavenskoj mu« moguća pomišljanja.. Da je to isti« se da oko »Pravde« jedan crkveni pra* slimanskoj organizaciji imade naj« I na, najbolji je dokaz ovo: ove go« savez. Glede Albanije naša država je uvijek pripravna da prizna ne« voslavni obred izvrgavaju ruglu pri* i heterogenih elemenata: zastupani i dine u mjesecu veljači uputili su Muslimani jednog okruga .molbu zavisnojst Albanije, ali će ujedno kazujući ga sujevjerjem«, to je g. . su u njoj bogataši, siromašno pu« Grđić iznio, jer u »Pravdi« stoji: čanstvo i seljaštvo isto tako, kao (njen tekst izašao je u »Samoupra* najodlučnije braniti naše granice tim više što je nedavni sukob bio »Valjda se Grđiću u novije doba što sose zajedno našli najskrajniji | vi«), ministarstvu unmarnjih djela, da im se dozvoli useljavanje u gra« sigurno i posljednji. Deklaracija ža« prakizuje, pa želi rastjerati vještice konzcRativci sa inteligentnijim i vukodlake i oko škole«. Da narod slojevima, među kojima je gotovo niče prdratne Srbije, kako bi bar li bratski sukob Rusa i Poljaka. Gle« de unutrašnje * politike naglašuje vjeruje u vještice i vukodlake, to je sva starija gcnracija liječnika, prav«' živu glavu spasili! poznato valjda i u Gacku kao i to, i nika, profesora itd. I sad, kgd ova : Uostalom sjećamo se izvjštaja o privremenu misiju sadašnje vlade, koja ima da učini zadnje pripreme da ih razgoni'zapisima i osvećenjem organizacija imade apsolutnu poli« zulumima u sarajevskoj »Pravdi«, kuće, o čemli se može čitati i u Nu* I tičku i materijalnu moć u zemlji, : po kojimu je određna i izvidna ko« za izbore za konstituantu. Deklara« šićevoj humoreski »Njgova četvr«. I otpočele su još jače atake, koje za* ; misija, da ustanovi njihovu točnost. čija svršava naglašujući odlučnost ta žena«, kojemu se neće valjda I ista po svojoj tendenciji predstav« Ta je komisija ministra Priibćevi« u pitnju provođenja agrane refor« me i to u smislu predhodnih odre« priljepiti, da izvrgava ruglu, kad is* ljaju vrlo antipatičnu pojavu. ća faktički utvrdila zulume i daba i izjave Regenta. Iza toga ot« tiče narodno sujevjerje. U konkret* Sta više nekoji partijski listovi ; podnijela svoj izvještaj. Naravski, nom slučaju mišljeno je, da s gosp. donose tobože dopise iz Novog Pa« i da nije protokol ove komisije pro* vorena je debata o izbornom redu, Grđiću prikazuje radi vijesti o pro* žara, u kojima možete čitati riječi gutala prašina arhiva, mogli bismo od kojeg je primljeno 120 članaka* mjeni vlade, pa da je htio »i oko kao n, pr. »rasna mržnja«(l), »tuđin« se osvjedočiti, kako su ova naši« bez velike debate. Pri kraju sjedni« ce udaljili su se iz dvorane gotovo škole« vještice rastjerati misleći, da ski elemenat« itd. Ovo se piše i uspr« lja i službeno priznata. je oko svoje kuće već rastjerao, pa kos toga, što mi znademo, d& tamo Tko bi sada mogao vjerovati u’ sviz astupnici. Ostalo ih je oko 30. a (ninistra isto samo dva tri. valjda to nije izvrgavanje ruglu obitava autohtoni jugoslavenski na« pisanje poluanonimnih dopisnika, Parlamentarni odbor za vanjsku pravoslavnog obreda, jer se Grđić rod raznih konfesija sa nešto malo da nije tako, nego da si! to Musli . ■ije identičan sa pravoslavljem, o« muslimana — Turaka. Nije moguće mani, koji potkopavaju državne te* j politiku. Poslanici, koji su ir Beo« ■im ako on misli, da je »neprisno« dakle, da se preko toga pređe bez melje i da se baš oni odtneću u haj« gradu pokrenuli su pitanje o usta« duke? , I ■•vlj»«ju stalnog parlamentarnog ve«« pa može i vjeru kao i svoj komentara. Bilješke. Metod istrebljivanja. Politički pregled. �bnaj 194 — Br«i „ПРАВДА* — ,RRAV»A„ •dbora za vanjsku politiku. Izgle« ta željeznicom. Ruska armija došla čević i Muhamed ef. Zahirović, taj« da, da će o tom parlamenat odluči« je pješke do Varšave. Duž cijelog nik. Po zaključku sjednice kot. od« ti u toku naredne nedjelje. U parla« puta rekvirirala je od seljaka kola bora imao je ići na skupštine i g. ■cetarnim krugovima vlada veliko i konje. Izgled jedne zarobljene Hafiz Osman ef. Vilovič, potpred« intercsovanje u kojoj se ppzi nala« boljševičke baterije, koja je ovih sjednik, ali usljed neodloživifi te« zi riješcnje jadranskoga pitanja, što • dana prolazila Varšavom bio je ja« kućih poslova u grad, općini, nije je sa odštetom našim sugrađanima dan; ljudi nisu imali uniformi, ko« mogao sudjelovati. u Trstu i ostalim mjestima, koliko njima su virile kosti iz tijela. Tek Kako su terenske prilike dosta ne« je ratne odštete dobila Srbija i tko 20% boljševika nosi cipele. povoljne, a i poljski radovi, ipak je je kriv za posljednje događaje u AL Neće da se tuku. Poljski dopisni odziv bio preko očkivanja sjajan. baniji. O svim ovim pitanjima biti ured saznaje, da je pet poljskih di« Našem se seljaku rijetko pruža pri« oe stavljene interpelacije na mini« vizija, koje su došle iz Sibirije us« lika, da na ovakim skupovima su« stra spoljnih poslova dr. Trumbića, kratilo posluh. One su trebale da djeluje i pun, je radosti i veselja, koji bi u toku iduće sedmice trebao pođu u pomoć ugroženoj sjevernoj kad vidi, da se' njegovi prvaci i vo« da se vrati. armiji. General Budieny promijenio đe brinu za njeg<w hal i ne žale tru« Put ministra financija. U subotu je pravac povlačenja četa, koje sa« da, da dođu u njegovu sredinu i da kreću na istok. otputovao je u Zagreb ministar fi= s njim se o svemu kao s bratom po« Ulični bojevi u Irskoj. Iz Londo« ■ancija, dr. Stojanović. Odatle će razgovore. On je siromah neprosvi« krenmi u Ljubljanu. Svrha je nje« na javljaju: Iz raznih irskih građo« jećen, pa ne može da se služi, štam«. •ova puta, da uvede kontrolu o pri« va, kao n. pr. Belfasta, Korka, jav« jfom; njemu je potrebna živa riječ hodima i rashodima kod pokrajin« ljaju nove izgrede, pljačkanja i pa« i to iz usta onog, u koga on ima po« le^e. U Kvenstovnu vojnici su izve« vjerenje. O njemu se do sad vrlo skih vlada. malo vodilo brige, bio je prepušten Radi granice u Štajerskoj naša li pljačku, da tako osvete ubijsrvo sam sebi i raznim bezdušnim izrab« vlada uložila protest. Ljubljansko svojih drugova. Kod toga je došlo do uličnih bojeva, koji još traju. ljivačima. Vjekovima varan i izrab« »Jutro« javlja iz Maribora: Usljed Molbe i protesti za gradonačelnika Ijivan, s nepovjerenjem susreće sva« toga što su se antantini zastupnici, grada Korka množe se. ku akciju pa makar ta išla za vla« koji imaju odlučivati o granicama Uhapšenje engleskih novinari u štitim njegovim usrećenjem. Kon« u Štajerskoj, htjeli staviti na -stano« Skadru. Iz Skadra javljaju: Italijani servativan je do skrajnih granica i vište da smiju tumačiti ugovor o teško se odlučuje za novotarije. S riiiru na takav način, da se može su uhapsili u Skadru engleske novi« nare-Borlena i Dibona, koji su zbog toga njega treba dobro poznavati granica protegnuti južno od Mure, posljednjih borbi između Albana« i kod podizanja i prosvjećivanja u« tako da bi pripalo južno obrežje ca i Srba izaslati od svojih novina potrpbljavati ona sredstva, koja će Mure i jedan dio slovenskih gora za izvještaje. Noću su im u Banni na njegovu dušu djelovati. Austriji, naša vlada uložila je Vr« cu ulazili neki ljudi, koji su im smr« ■hovnoin Vijeću protest i tražila, da I ako su naše skupštine nosile se ugovor o miru tumači pravilno, ću prijetili, ako pred engleskom jav« politički karakter,'ipak se je najve« jer su izričito kaže, da granicu iz« nošću ne brane talijansko«albansku ća briga posvećivala prosvjetnom i među Jugoslavije i Austrije imade stvar. ekonomskom pridizanju našeg predstavljati Rijeka Mura od Špilja . Madžari i njihovi Talijanski pri« ljaka. Mufti ef. Maglajlić govorio do Radgone i da područje južne od jatelji. Prema vijestima iz Pariza je na svima ovim skupštinama pr« Mure pripada Jugoslaviji. Dok se još od izvjesnog vremena stižu o« vi, a onda su iza njega govorili Ko« namo iz Italije vagoni puni munici« ovo pitanje. ne tiješi neće komisija vačević i Zahirović. Uloge govor« je i oružja, deklarisani kao roba. »astaviti svoj rad. • nika nijesu bile podijeljene, pa su Primjećeni su topovi koji stižu pre« prema raspoloženju govorili, ali se kriveni sijenom. , VANJSKI POLOŽAJ. ipak teme mogu označiti. Mufti ef. Pripreme Rusa. »Morning Post« Opet evropska konferenca. Beč« je govorio o svrhi i cilju organiza« ke novine javljaju prema »Daily piše, da se moskovska vlada ćirti čije, analizirao program i štatut, o ugroženom usljed poraza, kojeg je Mailu«: U oficijelnim krugovima potrebi sloge i njezinoj koristi, o računa se sa sazivanjem evropske pretrpjela crvena armija, pa radi međusobnom i uzajamnom podu« poduzimlje zadnji pokušaj da spa« konferencije, koja bi se bavila gra« piranju, o koristi znanja i štetno« nicama između poljskog i ruskog te« se situaciju. Od nekoliko dana od« sti neznanja i o radu. Od prilike bi premaju se sve sibifske čete u kraj ritorija. otpočeo svoj govor ovim riječima: Dvinsk-Krakov, gdje se koncen« »Mila braćo! Vrlo se psječam sret« Pitanje mira između Rusije i Polj« trišu i žurnim maršom idu prema nim ,da vas toliko vidim na okupu. ske. Iz Londona javljaju: Engleska Bialystok. Po tom sudim, da vas ovamo nije vlada proučila je sad odgovor so« Poljaci se »grupišu«. Javljaju fz dovela pusta znatiželja, nego vruća vjetre vlade. U dobro upućenim Pariza: Izgleda da su za sada polj« engleskim krugovima drži se, da se ske operacije ograničene na lokalne želja za popravljanjem i poboljša« njem svoga teškog stanja u zajed« zasada akcija engleske vlade neće akcije. Poljska je komanda sada nastavljati i da će se prepustiti polj« preduzela reorganizovanje i grupi« ničkom i bratskom radu. Ja ću vam skoj i ruskoj delegaciji, da među« sanje službe u pozadini, ■što je ne« baš o današnjem našem stanju i njegovu poboljšanju govoriti, pa sobno riješe mirovni problem. ophodno potrebno zbog doskoraš« vas molim, da me dobro slušate i Poljske čete neće preći ruske gra« njeg brzog nastupanja. pratite. Možda ću ja tečajem govo« niče. Iz Londona javljaju: Prema Megju češkim socijalistima. Zad­ ra reći koju riječ vama nerazumlji« jednoj brzojavci iz Washingtona, njih dana su u zapadnoj Čehoslovač- vu ili govoriti nešto, što nećete mo« Sjedinjene Države'su poluslužbeno koj izvršeni izbori delegata za kon-’ ći potpuno shvatiti ni razumjeti, pa primile od poljske vlade garanciju, gres čehoslovačke socijaldemokratske , vas molim, da preko toga šutke ne da poljske čete neće prekoračiti stranke. Službena odborska listina do­ prelazite, nego da o svemu, što ne granica, određenih u versajskom u« bila je preko 10 hiljada glasova, a I razumijete, pitate i tražite razjaš« govoru. protivničke listine t. j. marksističke 1 njenje. ste došli ovamo napu« Loša opskrba boljševičke vojske. ljevice 877 glasova. Svi izabrani dele­ I stivši svoj poljski rad. i ako sa ove »Times« javlja iz Varšave: U Rusi« gati pristaše su oficijelne socijal-de- I skupštine odete svojim kućama sa ji nema nikakvog vojnog transpor« mokratske stranke. dosadanjim pametima i ostanete kao dosad nehajni i lijeni, onda je žalosno što su vam tolike nadnice uzalud propale, a osim toga i meni će biti žao. što sam se ovako star i iznemogao, zamučio doći do vas. Jučer.smo dobili slijedeći brzo« še glave frcaju svaki dan, pa su evo Osvijestimo se. braćo, prenimo se jav: počele frcati i na uzvišenom mjestu I i pregnimo za rad. jer u radu je gdje se kroji pravda. Toliko je pao »Du v ti o, 31. augusta. Jučer Ili« I spas«. Onda bi im nastavio govori« jasbeg Bušatlija u kancelariji kotar« autoritet naše vlasti, da čovjek ni ti o svakoj temi opširno i jasno, u sudu nije siguran za svoj život. da ga je svaki točno mogao shva« skog suca četiri puta uhođen i jute Demokratski fir’avni! Ovo je slobtj« titi. Govorio je vazda više od sata, ros ranama podlegao«. da, jeli de. što ste je vi donijeli? a mjestimice i po dva sata. • • Mi ćemo se na ovaj žalosni slučaj Kovačević govorio je Evo su počeli muslimane ubijati osvrnuti dok dobijemo podatke. u Ahmetaga glavnom o zemljoradničkim za« i na onom mjestu, odakle se mora Ucviljenoj familiji naše saučešće. i drugama i njihovoj koristi po teža« da pruža zaštita i bezbjednost. Na« Mcvla rahmet ejlesun! j ka. te o ekonomiji i racionalnom ■ gospodarstvu. Govorio je o lošem I materijalnom stanju vjerskih služ« ј behika. a naročito mualima, apelu« jući na seljake, da ih potpomognu novcem ili u naravi. Kad mufti ef. (Skupštine po selima). ' , ne bi o kojoj .temi nikako ili ne bi Sporazumno sa povjerenicima na« : pokon su neprilike i smetnje u iscrpno, govorio, Kovačević bi je še organizacije kot. je odbor u Tu« glavnom svladane, jer su bili kod objasnio. Kao seljak govorio je do« zli zaključio još u februaru t. god., kuća svi članovi kot. odbora, a i sta popularno i upirao dosta zgod« da se u martu održe skupštine or» težaci su u glavnom posvriukvali o» ntđ na pogreške, koje seljaci čine, ganigacije po selima tuzlanskog ko« ne neodgodive poslove: okopali ku« I a koje se u većini slučajeva пјеЛи tara. Čitav kotar podijeljn je u de« kuruze. pokosili trave i strvi pož« samom osvećuju. Naročito je spret« vet rajona, centara, na kojima se njeli. Stoga je na zadnjoj sjednici ■no pobijao socijalističke smicalice imaju održati skupštine, na koje će kot. odbora 29. jula donešn zaklju« kojima nastoje primamiti seljaka u doći okolišnja i najbliža sela. Ma da čak, da se bezuvjetno održe skup« svoju, a odvratiti od naše organi« su bili raspoređeni dani i pozivi na« štine. I zbilja, taj je zaključak, hva« zacije. pisani za skupštne u martu, mora« la Bogu,'potpuno izvršen i skupsti« Muhamed ef. Zahirović govorio lo se odustati usljed vojne pregled« ne na određnim mjestima održane. je o potrebi škola i šiljanju djece bc. koja se je u te dane u našem ko« Skupštine su održane u slijedećim u njih, o otvaranju preko zime a« taru obavljala. Kasnije su nastupi« rajonima: Vukovije (11. augusta), nalfabetskih tečajeva, te o širenju . li neodgodivi poljski radovi, a i ne« Gor. Tuzla (12.), Dobrnja (14.), Li« našeg društvenog organa »Pravde« ki članovi kot. odbora morali su sovići (15.), Leona (16.), Puračić i proslavi Dana Organizacije, nje« 0 biti otsutni radi zasijedanja vakuf« (17.) Poljice (18.), Banovići (19.) i govu značenju! svrhi i prilozima, »kog sabora i sjednica centr. odbo« Đurđevik (20. augusta). Kao dele« koji se togg dana kupe. Opširno je r«, konačno je nastao i ramazan. gati kot. odbora prisustvovali su govorio o važnosti lista »Pravde« i To je sve prethodilo, da se je sa o« tim skupštinama gg. mufti ef. Mag« ulozi koju vrši u narodu iznoseći mu državanjem skupština odlagalo. Na« lajlić, predsjdnik, Ahmetaga Kova« u svakom broju razne upute, savje« Ubojstvo u sudnici. . Had hot. odbora naše organizacije u Tuzli. - • z etpaaa 3. te i potrebe i stojeći • čvrsto i neu« strašivo na braniku njegovih prava, koja mu izvjesni elementi gaze. »Prđvda« je najbolji posrednik, ko« ji nas poput telefonske centrale spaja sa našim vodstvom i vodstvo s nama, te nas jedne s drugima bez razlike na prostornu udaljenost. No pored te važnosti i uloge naš list »Pravda« nije raširen među narod u onolikoj mjeri, u kolikoj bi tre« bao. Tomu je najglavniji razlog ne« pismenost našeg osobito seoskog naroda, koju moramo, kao opasnu bolset i zapreku našem napretku iz« liječiti, otstraniti. Govornici su s najvećom pom« njom slušali, a po svršetku i mje« stimice tokom« govora oduševljno pozdravljani. (Svršiće se.) Domaće vijesti. Pozivaju se članovi šireg mjesnog odbora .naše organizacije u Saraje« vu, da hefaljeno dođu na sjednicu, koja će se obdržavati danas u 4 sata iza podne u Kitaethani. Qbzi« rom na važnost predmeta o kojem se radi, nužno je, da dođe svako, da niko ne izostane^ Pozor muallimi! Privatne i pota« nje informacije o učiteljskom teča« ju za mualime daje g. Halil Hujdu« rović, društveni podpredsjednik i mektebski referent u vakufskoj di« i rekciji u Sarajevu. Svi mualimi. ko« jima treba kakvo razjašnjenje u gornjem predmetu, neka se direkt« nć obraćaju na gornju adresu i ne« ka svaki uz pismO priloži marku od jednu krunu za odgovor. Općinski izbori u Bosni. Kako iz Beograda javljaju, naredilo je mini« starstvo unutarnjih djela, da se u Bosni i Hercegovini izvrše čim pri« je formacije općina kako bi se u najkraće vrijeme moglo da pristupi izborima. Što se tiče Vojvodine ta« mo već postoje općine, pa će se od« mah nakon što se izvrše izbori u Bosni, Hercegovini i 'Crnoj Gori, raspisati izbori i tamo. Značajni istup. Kako ovdašnja »Jugoslavija« javlja, istupio je do« sadašnji predsjednik Hrvatske te« žačke stranke g. fra .lozo M^kušić iz stranke. Za žrtve arnautske invazije. Mi« ; nistar ishrane, u sporazumu sa mi« nistrom unutrašnjih djela, tražio je ! kredit od 80.000 dinara za ishranu , sirotinje i bjegunaca koji su morali napustiti svoje domove spašavajući se od arnautske invazije. Doktorati izdajica. . Akademski senat sveučilišta u Zagrebu zaklju« čio je. da se oduzmu doktorati na« rodnim izdajicama Franku. Saksu i .Galjardiju, jer se nalaze u tuđin« skoj službi i rade s onim našim ne« prijateljima, koji nam oduzimaju našu teritoriju i podjarmljuju i u« gnjetavaju naš narod. Šegrtski dan. Hrvatski Radiša i Srpska Trgovačko-zanatlijska omla­ dina u Sarajevu priređuju na 5. sep­ tembra o. g. »Šegrtski dan«. Isti dan iza podne daje se velika zabava u gradskoj bašči. Čist prihod namenjen je u korist siromašnih šegrta. Prepo­ ručujemo građanima, da se na taj dan , svaki koliko može novčanim prilozi­ ma sjete siromašnih šegrta. Hajduci u Kozari planini. — Od nekoliko dana pojavila se u Kozari planini kraj Čajniča četa haj« duka, koja po starinskom, sada 'Sa« mo još u Arnautluku i Macedcniji uobičajenom načinu pljačka put« nike. U ponedjeljak je ova banda na raskršću” u planini ustavila kola put« nika„među kojima su se nalazili i sarajevski državni odvjetnik g. I« konić, te đak trgovačke akademije Vojislav Marinković, koji je puto« vao tf Sarajevo, da nastavi studije. Razbojnici odveli su kočijaša u o« bližnju kavanu, gdje su pregovarali s njime i tražili od njega novce. Pošto ih nije imao, napali su na putnike: »Pare van!« Oduzeli su ne samo i sav novac putnicima, nego su im skinuli još prstenje sa ruku, oteli im I satove i sav putni, prtljag. Ko je imao bolje odijelo ha sebi, tomu su ga skinuli.. Ova sudbina zadesila je i g. Ikonića. Razbojnici, kojih je bilo desetak, imali su na sebi vojnička odijela, oboružani su vojničkim puškama i bajonetima, a aa glavi »ose šajka« �Strana 4 Ст»«а Brei 194 — Epoi ЛКАУВА"— „МРАВДА* će. Oni su počinili.već više nasilja u tome kraju. Jučer je iz Sarajeva otišao u Ko« žaru planinu jači odred žandarmć« rije, da pohvata hajduke. Škota za zdravstveno prosvjedi; vanje. Zdravstveni odsjek zemalja ske vlade šalje nam slijedeće: »Po; četkom oktobra o. g. otvara Zdrav; stveni Odsjek Zemaljske Vlade ve; černju školu za zdravstveno pro; svjećivanje (higijenu). Predavače se ovi predmeti higijene: 1. Javna (opća) i socijalna higijena: 2.) Škol« ska i obrtna higijena (hig. rada); 3.) Rasna higijena u vezi sa zakonom nasljednosti; 4.) Individualna (oso« bna) higijena: 5.) Higijena seksu; aln.og života. Seksualna pedagogija i seks, etika. Higijena braka, trud; noće i porođaja; 6.) Higijena dje« teta: »d rođenja do puberteta. So= cialna zaštita djece; 7.) Predohrana zaraznih bolesti u vezi sa bakteri; ologijom: 8.) Tuberkuloza; 9.) Ve; neričn bolsti; 10.) Alkoholizam; 11) Paraziti i parazjtarne bolesti i 12.) Njega bolesnika i prva pomoć. Svih ovih dvanaest predmeta bi; će podijeljni u dva kursa po šest predmeta. Svaki predmet predava« će se dva put nedljno. a jedan kurs trajaće od 6—8 nedjelja. Predava; nja će s držati živa sata dntvno o« sim nedjelje оЛ 7 u veće u zgra; di Velike Gimnazije. Predavanja su javna i besplatna te će ih moći po= sjećivati svako ko 'se za ov ustvar intercsuje. Predavanja će biti uz' prikzivanje slika projekcionim apa ratom. Za ova predavanja angažovana su za predmete ova gg.: 1. Dr. Ku; šn, 2. Dr. Mandić, 3. Dr. Jeremić, 4. Dr. Lukač, 5. Dr. Krulj, 6. Dr. Prašek;Calszynska, 7. Dr. Prašek, 8. Dr. Vučićević, 9. Dr. Stopa, 10. Dr. Stjepanović, 11. Dr. Kaunic, 12. Dr. Luke. Dan otvaranja škole, početak predavanja i detaljni ras; pored časova objaviće se kasnije. Preporučujemo našim cijenjenim pristašama, članovima i čitaocima ovaj korisni kurs i tpolimo ih, da se u što većem broju upišu u njeg. »Tehnički List«. Udruženje Jugo; slavenskih Inženjera i Arhitekta i; zašao je 15 broj sa slijedećim sa;« držajem: P r o f. ing. Jefta Ste; f a n o v i ć : Prilog računanju oluka kod lučnih jezičaka na skretnica« ma. HenriFayol: Načela in; dustrijske administracije. — Ing. V. P.: Katašter puteva. Ing. Stj. Savić;Noosan : Podmorski tu« ne! između Francuske i Engleske. Javnatehničkaslužba: Ka; ko moramo urediti pri nas tehnič« no službo. Tehničko š k o l; s t v o : Geodetski inženjerski odio na tehničkoj visokoj školi u Zagre; bu. Stručne vesti: Hidro; električna centrala u Plitvičkim J?« zeriam. — Beogradski vodovod. — ■ Razne vesti: Ovlašteni civilni inženjeri i arhitekti. Građevna djelatnost u Beogradu. — Izgradnja 500.000 stanova u Parizu. — Konfe« rencija o gradnji gradova, т- Ras; pis natječaja za uređenje i prošire« nje Pariza. - - Natječaj za učitelj« ska mjesta u tehničkoj stručnoj školi u Sarajevu. •— Bibliografija. »Tehnički List« izlazi dvaput mjesečno. Godišnja predplata 80 dinara ili 320 kruna. eer|tralqa drogerija Braća Šahjnagić Sarajevo, štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAP1RN1CA HAMDIJE Ponuda za ženidbu. Jedan činovnik musliman, stalno namješten u Sarajevu, 26 godina star, samac i neženjen želio bi se oženiti uz prethodno lično poznanstvo sa dje\ојкот ili udovicom od 18 do 25 go­ dina, muslimanske vjere, koja imade vlastitu kuću i po mogućnosti nešto bašče u Sarajevu. Ponude s tačnom oznakom ulice i kućnog broja, treba1 slati na admini­ straciju »Pravde«. Diskrecija strogo zajamčena. Ogiašujte u „Pravdi" Krovni crijep (Dachziegel) KOPČIĆA preporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i toćn« Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsom2oiya, Banat ^жжштжижжжжшижжмиетжишжжжжжж^ '8 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Грп1пл1л UullllUlU II U Чг!Па!рП11 UUI UjuiU. . .■ ■ Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Šamac, Travnik, Trebinje, Višegrafl, Zenica i Zvornik. Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i find za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. \ Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu Prima kn glano zastupstvo za B. i H. Hssicurazioni gtierali i Pmg »mtes društva za nslguraa|E pntlr nzzgika i šteta, sve vrsti osiguranja. OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica „Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojađisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseće na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se. pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod upisivanja 5Oo/0, a ostalo 50% mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. 111. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. е IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo kroz 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijenosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem 6°, kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu po gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 11. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dd. u Težnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Šamac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu, i nje­ 15. Muslimanske prometne banke đ. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. • 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. . i. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 1^ Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. 7. Muslimansku kreditne b^ke d. d. u Foči. . Sarajevo, dne 15. augusta 1920. ' Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u SarajevuAhmetašrvie Sezfraga, član 1.1. H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašagić Dr. Safvetbeg, književnik. Blčakčić Edheniaga, vlasnik t t. Bičakčić i Slinić. Cenglć Ibrahimbeg, veletržac. Dagallć Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć. Snlejnanbeg, baka!. • II. JiHufaglć Muhamedaga. član t. t. Braća H. Jusufagić. H. Hasanović Uzelraga, član t. t Tašaković i H. Hasandvić. Odgovorni urednik: F. Šalaku. Masliinatiska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžlkadfć Dr. Atil, profesor. Karkut Huk Ih, glavni urednik »Pravde«. Maftić Sallin sf., muftija. Omanovlć Ниие1и, direktor Muslimanske trg.' i obrt, banke za B. i H. Haraj IIć Šemeudin, gradski činovnik. Spaho Dr. Mehmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžuković Mujaga, sahaćija. Šerlć AIim«d, posjednik. Vlauik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daski A A. Kajoi, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0935db0cfb8836e4c2fb316f5a19b8d6.pdf 46e16fba5c21b7660c9b2b1e2528bcfa PDF Text Text POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređaje ndabcioni uBw. Pretplata godiš. 180 kntna, na pola godine 90 kr»na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovat račun pošt.stedionicelH9. Broj 90 (195) Sarajevo, subota 4. septembra 1920. (20. zilhidže 1338.) Deklaracija gosp. Vesnića. Gospodo! Kako po svojemu stra« načkom i ličnom sastavu, tako niti po svojim političkim težnjama vla« da, koja vam se predstavlja, da« nas ne razlikuje se od prošle, da bi bilo potrebno, da pred privremeno narodno predstavništvo izlazimo s kakvom novom izjavom. Mi osta« jemo dakle na onom, što smo ov« dje izjavili 26. maja o. g., a to jest, da svojom glavnom zadaćom sma« tramo što skorije, potpuno slobod« ne i ničim ne sprečavane izhpre za ustavotvornu skupštinu i doneše« njem ustava za našu kraljevinu. Ja držim ipak, da mi je dužnost, da vam bar s nekoliko riječi razložim uzroke trajanja posljednje krize, te da vam u isto vrijeme saopćim na. čin, na koji smo te uzroke otklo« nili, nadam se u tolikoj mjeri, da ćemo bez daljnjih ozbiljnih teško, ća moći izvršiti zadaću, koju smo primili od krune’ i za koju računa, mo na vašu iskrenu suradnju. Jedna od velikih teškoća, s ko« jom je imala da se bori prošla vla. da kao i one, koje su joj predhodi. le, nalazila se u sređivanju agrarnih odnosa u našoj zemlji. »Ja želim, rekao je kraljević na« mjesnik, u svojoj proklamaciji od 24. .decembra 1918.. godine, da se ukinu kmetstva i veliki zemljišni posjedi. U oba ova slučaja zemlja će se podijeliti među siromašne ze. mljoradnike s pravičnom nakna. dom dosadanjim njezinim vlasnici, ma. Neka svaki Srbin, Hrvat i Slo« venac bude na svojoj zemlji gospo, dar. U slobodnoj državi našoj mo. že da bude i biće samo slobodnih vlasnika zemlje. Zato sam pozvao svoju vladu, da odmah obrazuje ko. misiju, koja će spremiti riješenje agrarnog’pitanja, a seljake, kmeto« ve pozivam, da sa povjerenjem u moju kraljevsku riječ mirno saće, kaju, da im naša država zakonskim putem preda zemlju, koja će una. prijed biti samo Božja i njihova, kao što je to već odavna u Srbiji. U cilju izvršenja određenog za. datka, te prema samoj svojoj pri. rodi, privremena današnja vlada je riješena pridržati se u svom radu na ovom pitanju osnova istaknutih u ovoj proklamaciji, sve dok se ono zakonodavnim putem ' definitivno ne riješi. Na taj način će ona pored ostalog postupno iskupljivati obeća, nja kao Krune, tako i ranijih vlada prema onim našim državljanima, koji su ovom reformom pogođeni, odnosno interesovani. Iskupljujući ovu vladalačku svečano zadanu ri« ječ, vladi je u ovoj prilici stalo do toga da izjavi, da u njenim očima agrarno pitanje nije vjersko, već socijalno i ekonomsko. To riješe, nje, kao i u svakom drugom, naši državljani bez razlike vjere kod nje će naći jednaki postupak i zaštitu. Osnivanje naše opće domovine je veliki, težak i ozbiljan posao. Za njegovo uspješno izvršenje treba mnogo predanosti i obazrivosti, ali je taj uspjeh prvi i neodložni uvjet zajednička, na uzajamnom povjere« nju osnovana suradnja. Mi ponov« no ulazimo u posao s gotovošću za ozbiljan rad i za uzajamna potrebna popuštanja. Mi smo se sporazumje« li o svim pitanjima, kojima će ima. ti da se bavi sadašnja vlada bilo sama, bilo uz saradnju sa privre« menim narodnim predstavništvom. Po primjeru državne, obrazovaće se, u koliko to već nije učinjeno, sporazumno pokrajinske vlade, od kojih očekujemo i zahtijevamo, da rade u pomirljivosti ne imajući u vidu stranačke već opće pokrajin« ske, a preko njih i drž. i narodne in« terese. Kao i u ostalim, tako i u na. šoj zemlji ogroman ratni potres os« tavio je za sobom jedno izrovno stanje, za čije je sređivanje potreb. no mnogo vremena, strpljenja i pre« danog rada, ali je rat neminovno pojačao i izvjesne protudržavne nagone, protiv kojih se mora bori« ti svaka vlada, koja je svijesna svo. jih dužnosti. Za ovaj rad mi Vam ne možemo za sada razlagati opšir« no programe. Možemo Vam među« tim reći toliko, da ćemo imati pred očima jedino rad i red u našoj zem« lji, a s tim u vezi suzbijanje ničim neopravdane skupoće. Prinuđeni da hitamo izvršenju svoje glavne zada« će, mi ćemo se uskoro obratiti tra« ženjem ovlašteja, da uredbom sa zakonskom snagom možemo koriš« no voditi ove državne potrebe. Od kad se naš parlamenat po« sljednji put sastao, u međunarcd« nom životu desili su se važni doga« đaji, koji nisu mogli ostati bez utje« čaja na interese naše otačbine. Po« sljednji rusko.poljski sukob bacio je u veliku brigu evropsku diploma, čiju, koja se morala njime ozbiljno baviti. Mi smo samo mogli žaliti Ovo bezciljno prolijevanje krvi dva« ju bratskih naroda i prirodno smo ostali neutralni u toj borbi. Od tu« da je došlo, da je i jadransko pita« nje, koje nas interesuje u najvećoj mjeri, za to vrijeme bilo potisnuto u drugi red. I ako u ostavci vlada međutim nije prestala ni jednog tre« nutka posvećivati ovom pitanju svo« ju brigu, te je nastojala, kod naših saveznika i prijatelja oko njegova što skorijeg riješenja. Ona je bila prinuđena činiti ovo tim prije, što su nemli događaji, koji su se desili u posljednje vrijeme u Splitu. Zad« ru, na Rijeci, u Trstu i po drugim mjestima, o kojima je u ovom do« mu već bilo govora još jednom naj« očiglednije dokumenatovati nemo« gućnost stanja stvorenog kako pri« mirjem s bivšom Austro«Ugarskom tako naročito avanturama D’Anun« zievim i njegovih saučesnika. O gornjim nemilim i teškim događa« jima i njihovim krivcima i repara« cjama vode se oregovor s tajijan« skom vladom, te se možemo nadati da će i oni pripomo« ći da še u Rimu utvrdi što prije uvjerenje, da naši naizmjenič« ni interesi nalažu podjednako obje« ma stranama dužnost, da ove po« slove uredimo sporazumno što prije u duhu što boljih susjednih odno« sa. Mi vjerujemo da je svaka po« litika rđava, koja računa samo s te« škoćama svojih susjeda i zagovor« nika, koja računa tako reći, isklju« čivo s negativnim činiocima. Ja se nadam dakle, da će italijanski i naši predstavnici moći uskoro nadove« zati pregovore ondje, gdje su ih pre« kinuli u Palanci i da ćc taj posao dovršiti na korist, i ako ne na pot« puno trenutno zadovoljenje obiju naroda. Italijanska vlada zna da smo mi gotovi obnoviti te pregovo« re u svakom trenutku. U Rimu se znade također, da mi imamo dosta strpljenja, te da za docnije riješenje ovog pitanja ne će ni u koliko utjecati na dogradi« vanje i utvrđivanje nkše narodne zgrade, u kojoj poslovi idu poteško više zbog naše snage i bujnosti, nego zbog kakove stvarne slabosti. Naši prijatelji i saveznici znaju takođe, da mi nismo nikad podcje« njivali ulogu Italije u svjetskom ra« tu i ako niko ne treba da zaboravi, da smo mi prvi još pri kraju 1914. godine oborili vojni ugled Austro« Ugarske i da smo u prvom redu mi, a u društvu s Cehoslovacima i Ru« munjima, razorili njenu vojnu i političku organizaciju. Izjave, koje su u posljednje vrijeme učinili po« zvani i mjerodavni italijanski dr« žavnici, ulivaju nam osnovnu nadu, da se i u Rimu počinje gledati pra« vilnije na naše odnose, što sam ja očekivao od državničke mudrosti i patriotizma gospodina Giolittija. Naši susjedi Arnauti, koji bi i« mali biti naši prijatelji, jer smo se mi uvjek vladali prema njima kao prema takovima, počeli su u posljed« nje vrijeme zauzimati prema nama otvoreno neprijateljski stav i siste« matski napadati demarkacionu li« niju, koja nas ima dijeliti dok god se među nama ne utvrde stalne gra« niče. Te napade mi smo morali od« biti i mi smo ih odbili. Nadati se je, da se ovi napadi ne će više po« navijati. Ako se to ipak desi, mi ćemo biti prinuđeni poduzeti protiv napadaču još energičnije mjere, ali vjerujem, da će se i Arnauti urazu« miti, ako samo budu u stanju, da svojim očima gledaju svoje životne interese, koji su u prijateljstvu s nama. Naš pojačani položaj u međuna« rodnoj zajednici nameće nam duž« Godina II. nost starati se što ozbiljnije za ob« ranu naših državnih i narodnih in« teresa. Danas mi više ne smijemo ostavljati velikim silama silom bri« gu o održanju mira među nama i našim susjedima, već tu obvezu moramo uzeti na sebe. Na tom pu« tu mi smo učinili prvi korak. Potpis sali smo s vladom bratske Cehoslo« vačke ugovor o strogo obranbenom savezu u duhu i prema odredbama pakta o društvu naroda i mi ćemo ga savjetu saopćiti u što kraćem roku. Kr. je vlada bila sretna, što je ovaj značajan čin mogla izvršiti u punom skladu misli sa vladom predsjednika Masaryka, starog i o« svjedočenog prijatelja cjelukupnog našeg naroda. Naš međunarodni položaj zavisi i zavisiće u prvom redu od toga, koliko budemo i u svome domu uređeni i učvršćeni. S toga vas mi pozivamo na saglasan rad oko najpotrebnijih zakona. Dajte nam potrebne kredite, izgla« sajte izborni zakon, kako bi u naj« kraćem roku mogli pozvati sloboda ne građane naše mile otadžbine pred glasalačke kutije, da svijesni svojih prava i dužnosti odluče kako o svom novom uređenju, tako i o lju­ dima, kojima će povjeriti odgovor, nost njihovog pravog uvođenja u život. (Burno dugotrajno pljeskanje i gromki uzvici živio!). Had hot. odbora naše organizacije u Tuzli. (Svršetak). ' [ ; i I : I ' i j 1 ; ; : i i , (Skupštine po selima). Poslije izrečenih govora razvila bi se nevezana diskusija o nabačenim pitanjima, u kojoj bi sudjelovalo vi« še seljaka stavljajući svoje gdjekad neumjesne, ali gdjekad i oštroumne primjedbe. Tad bi im se to pitanje i s te strane objasnilo i seljak nije mogao otići, samo ako je htio pi« tati i primjećivati, a da mu pitanje nije potpuno leglo u glavu. Stavlja« no je naivnih i intersantnih primje« daba, kojima se je dakako na zgo« dan način odgovaralo. U Vukovija« ma nam jedan seljak veli, da ih fa« brički radnici odvraćaju od organi« zacije, jer da organizacija hoće kra« lja Petra i vojsku. Dakako da im je na razumljiv način rastumačena kraljevina i republika i da je za na« še prilike najpodesnija kraljevina, kojom upravlja narodni vladar iz proslavljene narodne dinastije Ka« radorđevića, koju mi dinastjju Iju« bimo tim više, što je sadanji vla« dar, Nj. V. Kralj Petar I. cijeli svoj život proveo radeći na oslobođenju i ujedinjenju jugoslavenskog naro« da, čije plodove mi danas beremo. Mi hoćemo vojsku samo iz nužde ne da s tom vojskom otimamo tu« đe, nego da branimo svoje, kao što pošten čovjek nosi ružje uza se kad gdje putuje, ne da ubijaju koga pu« tem sretne, nego da ga upotrebi sa« mo u slučaju da bi ga napao razboj« nik. I radnička je organizacija za voj sku. Eno njihovi vođe i prvaci u Rusiji vode rat kao što ga je i car. vodio, svejedno što se njihova dr« žava zove republikom a ne kralje« vinom. Govor o potrebi školovanja naše mladeži nailazio je na prigo« vor kod starih, konservativnih se« Ijaka i njihovi prigovori bili su vr« lo naivni i smiješni. Jedni vele, da se u školama uče nemuslimanski vjerski zakoni. Jedan misli, da je škola isto što i crkva, a jedan veli, da ne može dozvoliti, da mu sin bude pametniji i učevniji od njega. Nakon preslušanja svih prigovora, koji se iznose proti školi, mufti ef. bi na vrlo popularan način sve te prigovore obeskrijepio. »Braćo — rekao bi — ja pojmim vaš otpor prema školi, jer su vas tako naši dušmani obmanjivali i jer ste ne« znani, a ljudi su neprijatelji onomu što ne shvaćaju. Da li vi imate po« vjerenje u me? (Imamo). Drži« te li, da ću vas navratiti na zlo ? (Bože sačuvaj !) E, onda ću vam ja reći šta je škola. Škola i mekteb je jedno, samo se po nazivu razlikuju. Mekteb je ono mjesto, gdje se uči čitati i pisati, a to je škola. U školi se ne uče ino« vjerski zakoni, nego ono, što je svakom čovjeku bez razlike vjere najnužnije. Tu se osim čitanja i pi« sanja uči račun, gospodarstvo, po« znavanje životinja, trava i drugih korisnih i štetnih stvari, koje niču iz zemlje. Tu se uči, jednom riječi, o svemu, što je čovjeku za njegov -život najpodesnije. I nauki vjere daje se dostojno mjesto tako, da učenik, koji ne zna vjeronauke, ne može preći u viši razred makar je polučio odličan uspjeh u svim os« talim predmetima. Ja vam. dakle velim, da je škola isto što i mekteb i polaziti je dužnost je svakom pra« vom muslimanu. Ja sam muftija i ja znam čitati i pisati i latinicu i ćirilicu, pa mi to ne samo ne škodi, nego čak služi na čast. Vi da znate što je škola, vi bi je i cijenili, ali vi ne znate, pa otud i vaše opiranje. Mi moramo s ovim biti na čisto: ili ćemo ovdje živjeti kao ljudi ili kao bespravno roblje. Hoćemo 1 živjeti kao ljudi, a ne kao roblje, moramo u školu, na nauku, jer bez toga će nas i dost i dušmanin pregaziti! Iza ovih riječi moglo se jasno vidjeti na licima prigovorača, da popuštaju. Pripomoć vjerskim službenicinla je jedno nesimpatično pitanje za seljaka. On se naučio da mu hodža uči djecu, obavlja imamske pošlo ve za stotinu groša godišnje i dhb para, što je davao hodži nije tib« jeftinila, dok kod ostalih stvari ina joj tačno cijenu. On se izpričaVg. da hodže ne vrše u redu svoje duž« nosti, a »zaboravlja« da je hodža liqu �Stran« 2 Страаа „Р«А¥*А* — .ПРАВДА' morao pobrinuti se za svoju opskr* bu, jer drugi nijesu o tom vodili brb gu po onoj: »Svejedno je svijetu što je hodža bos«. Ovo pitanje mjesti* miče se je tretiralo po cijeli sahat uz živahno sudjelovanje mnogih se* ljaka. Kad bi se u diskusiji iscrpili svi prigovori, onda bi Ahmetaga Kovačević te prigovore jedan za drugim obeskrijepio, a za tim do* dao, da pripomoć vjerskim službe* nicima ne samo da nije nemoguća, nego nije niti teška. On je 0 Lu* kavcu sve vjerske službenike u za* jednici sa džematlijama prilično o* sigurao. Pžematlije su već u tu svr* hu obećali 1400 kg žita i neki već i dali. Nijednom čovjeku nije mno* go ako svom hodži. koji mu uzgaja evlada i koji obavlja ostale vjerske poslove, dade jednom u godini od svoje ljetne privrede prama svom imovnom stanju od 10 pa dalje ki* lograma žita. To njemu nije ništa, a hodža bi bio opskrbljen i ne bi se mogao ispričavati, ako uredno ne vrši svoje službe, na kućnu po* trebu. Razlaganja su biia ubjedlji* va, ali seljaku se je teško rastati «а novcem ili zahirom, pa eto. Do duše ovako ne misle svi. niti veći* na. ali eto odupiru se neki, pa rad u tom pravcu koči. Trebalo bi va* ljanih džematbaša, kojih na žalost vrlo malo imamo, i stvar bi se dala privesti kraju. Inače seljaci su neopisivo veseli i radosni, što se je medu njih došlo. Ovake skupštine bi trebalo po či* tavoj zemlji obavljati bar svake go* dine jednom. Naš je seljak čestit i dobar samo mu fali znanje. Zna* пјеш će se moći oboružati, ako se među njeg zalazi i živom riječi dje* luje. Sam ovaj pohod među seljake vrijedan je neizbrojivog blaga. Dok seljaci jave izbor novih od* bora, sazvaće se kotarska skupština u Tuzli da izbere novi odbor i do* ■ese potrebne zaključke za daljnji rad u pravcu promicanja ciljeva or* •anizacije. Bilo sretno. —h— h— položaj u mračne svrhe jedne skra* hiranc partije izrabljujući i doček Njeg. Kralj. Vis. Regenta u partij* ske svrhe. Tuzlanski okružnik Dimitrije Grudić nije mogao propustiti ni o* vu zgodu, kada Njeg. Visoč. Re= gent dolazi u posjete svojoj Bosni i svojim Bosancima, da ne pokaže svoju provokatorsku ćud i svoj par* tizanski bijes, da ga ne iskali na muslimanima tuzlanskog okružja, koji su listom pristaše naše organi* zacije, nazivajući ih kompromitova* nim, te da ne mogu sudjelovati pri Regentovu dočeku. Imamo pred so* bom masu pritužaba iz raznih kra* jeva ovoga okružja, gdje nam se tuže pojedini ljudi, koje Je narod izabrao, da u ime njegovo sudjelu* ju kod dočeka Kraljevićevog, a Gru* dić je to zabranio i odredio, da idu njegovi trabanti, koji niti što zna* če, niti koga predstavljaju. Njego* vo je ludilo besprimjerno, te već prevršuje sve mjere. Mi nemamo dovoljno riječi, sa kojima bi žigosa* li ovo provokatorske djelovanje o* kružnika Grudica. Odakle on dola* zi, da žigoše jednu patriotsku or* ganizaciju, koja reprezentuje više od pola milijona b'os.*herc. musli* mana, da je kompromitovana. Sa* mo mahnit čovjek može proglasiti tolike mase kompromitovanim . j i Regent ne dolazi Grudicu, već nama svima, bez razlike vjere i bez razlike, kojoj partiji ko pripada. On je Kraljević namjesnik sviju nas, a mi smo Njegovi. Zemaljska je vlada na jednu pri* tužbu iz Bijeljine zapriječila ovo Grudićevo izazivanje, koje nijesmo mogli propustiti bez javnog pro* testa, neka cio svijet vidi, kako o< vaj čovjek nijeti ljubav naroda pre* ma kralju i dinastiji. Lijep primjer moralne snage na* šega muslimanskog težaka. Pripo* vijeda nam jedan prijatelj ovo: U Sarajevskom Polju u raznim selima ima jedan uvaženi sarajevski gra* đanin više begluka i zemlje pod kmetovima. Naravno kmetovi pra* voslavne vjere ne daju mu haka već od prevrata, a kmetovi muslimani daju kao obično. 1 ove je godine došao i ponudio zemljovlasniku nje* gov hak. Njegov zemljovalsnik, i* nače plemenit čovjek time ponov* no zadivljen rekne kmetu muslima* nu, kad mu pravoslavni ne daju ha* ka, neka i on ostavi to svojoj djeci. »Ja ću ti ga predati kako sam i do* sada radio, a ti ga onda ako hoćeš prospi. Ja neću tuđega haka. Bože, da i ovo svoje sa halalom potro* šimo!« Oslobogjenje Egipta. Bilješke. Jedna provokacija. Još nas krat* ko vrijeme dijeli od dolaska našeg Kraljevića Namjesnika, čijem se dolasku svi iskreno veselimo i želi* mo, da Njegov boravak među nama bude što prijatniji. To je želja sva* kog patriote i cijelog našeg naroda bez razlike vjere i bez razlike stra* načke boje. Sva naša mjesta su pri* premila deputacije, koje će se po* kloniti pred našim Kraljevićem, ko* je će u ime svoje i svojih sugrađana izjaviti čuvstva duboke privrženo* sti i nepokolebive odanosti prema Njemu, Njegovu uzvišenom Ocu i Njegovu Domu. Ali ni ovo veselje nije moglo o* stati nepomućeno. Našao se jedan provokater. te nije mogao propusti* ti ni ovu zgodu, da u nju ne ubaci žalac svoje otrovne duše. Našao se jedan denuncijant, koji zlonamjer* »o zloupotrebljuje svoj činovnički ; I 1 1 i । i | j S»»j — Broj 1 >5 ; | j i : Već mnogo prije svjetskog rata je nicala buna protiv Evropljana sad u jednoj a sad u drugoj musli* ■anskoj zemlji, za vrijeme rata je nekoliko muslimanskih naroda po* kušalo da strese sa sebe tutorstvo evropskih velikih sila, poslije veli* kog rata poče da vrije među svi* ma muslimanima, a danas jarkim plamenom gori u cijelom musliman* skom svijetu od rifskih gora do svetih valova Gangesovih i od Kri* ma do Dar*el*Salama. Ruska sov* jetska vlada dolijeva ulja i — zlata tomu opasnomu požaru, koga u o* čaju i opaljenih ruku guše svi im* perijalisti, od najvećeg — Engleske, pa do najmanjeg — Grčke. Ali tek što na jednom mjestu plamen na kratko obamre, na drugom se vine u nebo. Engleska gleda da popuštanjem spase što se spasti dade, držeći se one »bolje j₽ i kasno nego nikada«. Tako i Egiptu priznađe slobodu, da spase suezki Kanal i Indiju. U vezi s vijestima o oslobođenju Egipta ispod engleskog protektora* ta biće zanimljivo ako iznesemo tok razgovora, koji je u Kajiru s naj* starijim egipatskim muftijom ne* davno vodio Lord Millner, pred* sjednik velikobritanske komisije u pregovorima s egipatskom opozici* jom. »Otkako sam posljednji put bio ovdje, mnogo su se promijenile pri* like u Egiptu, zagovorio je poslije pozdrava Lord Milner. Muftija: Da, mnogo se je izmi* FELJTON. A. Hltei Bjetevac: Rene Logotetides. (73) j XXVII. Vozeći se prema Jildizu razmišljala je Nesime kako će početi stvar. Znala je, podje li Izetu, da će tražiti od nje ucjenu, a podje li sultanu ne će opet ništa svršiti bez Izeta. Ljubomora, koju je u prvi čas osjetila pretvorila se pod dojmom Renina pisma u želju, u dužnost, da spasi svoju suparnicu i neprijatelja Turske. A ako je to upitaju? No oni ne te uzeti stvar tako ozbiljno! Njezin je grijeh što je pobjegla iz zatvora. Braniče je, a na koncu predložiće pomilovanje. Možda bi to i u Grčkoj tumačili kao znak zbižavanja i jedan korak naprijed u izglađenju još uvijek napetih odnosa između dva su­ sjeda. U tom su se već kola zaustavila i Nesime se uputila lzetbeyu. Ovoga puta bila je nesigurna, pla­ šila se i bojala. Kada su je najavili Izet je ustao i sam joj otvorio vrata. Nesime ga pogleda da vidi njegovo raspoloženje. Prisiljen osmjeh zapazio je tada Izet na Nesiminim usnama. Ostavši na noga­ ma kraj njegova stola ispričala mu je sultanija svoju Želju. »Renu Logotetides osloboditi... pomilovati?« upita iznenađen izet. | j i ! ; i jenilo, za vas na gore, a za vas na bolje. Lord: Egipat, uopće govoreći, po* kazuje veliki progres. Muftija: Da. osobito napreduje revolucijonarni nacijonalizam. Lord: Možebit da je tako. Ja sam opazio uznemirenost u narodu, ali ne mogu da joj nađem uzroka. Muftija: Uzrok joj je posve pri* rodan. Sjetite se, da egipatski na* rod čeka, da se dogodi ono, što su savezne sile svečano obećale naro* dima. Mi hoćemo nezavisnost i slo* bodu. Lord: Ja bih rekao da je engleski protektorat u interesu Egipta, jer vas brani od nasilja. Muftija: Egipatski narod osjeća nasilje samo s vaše strane. Vaš protektorat?! Čuvao vuk jagnje. Lord: Zar egipćani ne shvaćaju, da interesi Velike Britanije i Egip* ta zahtijevaju protektorat. Vaša nezavisnost bi prijetila našim inte* resima u Egiptu i na orijentu. Muftija: Egipćani znaju interese i vaše i drugih sila, ali najbolje svo* je. Bliža je koža od košulje. Mi se ne možemo pomiriti s protektora* tom. Jedino realno riješenje kon* flikta je samostalnost Egipta, uz garantiju zaštite stranih interesa. Lord: O svem tom je nužna dis* kusija. Muftija: Nijedan egipčanin se ne će upustiti u diskusiju, osim uz po* godbu samostalnosti. Lord: Ja sam uvjeren, da ima e< gipćana, koji bi htjeli pregovarati s nama, ali se nekako boje. Muftija: Svaki narod ima izdaji* аа, ali će svi patrioti s prezirom •aibiti vaš poziv na diskusiju. Zatim Lord Millner okrenu raz* govor na bojkot, "koji su predstav* nici egipatskoga naroda objavili nad engleskom komisijom. Lord: Ne bi li Vi mogli uvjeriti vaše sugrađane o tom, da je disku* šija nužna i da će donijeti bolje plodove nego bojkot. Ne zaborav* ljate, da smo mi najjača država na svijetu. Niko nam se ne može odu* prijeti. I tim, što predlažemo disku* siju, mi pokazujemo da smo vam prijatelji. Ja mislim, da nije u va* šem interesu da nas silite,’ da vam nametnemo našu volju. Muftija: Ja kao vrhovna vjerska glava ne mogu uvjeravati naroda o takvim interesima, kad sam i sam uvjeren o sasvim protivnom. Cio narod traži samostalnost i govoriti o čem drugom, znači mlatiti praznu slamu. Ja ne zaboravljam na vašu moć, ali ako prisilite Egipat, da se pred njom pokloni, on će tim više misliti o revolti. U ostalom, svaka je sila za vremena. Lord: Sve to ne isključuje lojalnu diskusiju. Ulema mi je poslala bo* jovitu poruku pa stoga bih ja ras* pravljao s vama. Muftija: Poruka neoružana naro* da ne može nikad biti boj ovita, već je bojovita vaša proklamacija pro* tektorata. Mi ne ćemo pregovarati s vama, dok ne dignete protekto* rata. I Egipćani zaista nisu pregovara* li, dok god Engleska nije ispunila conditionem sine qua non, t. j. pro* glasila slobodu Egipta. Istina, tu slobodu tišti nekoliko klauzula, ali je egipatski narod ipak postigao vr* lo mnogo. Za Englesku to znači poraz. Tre* ći veliki poraz od pobjede nad Nje* mačkom. Prvi je poraz pretrpila u ljeto prošle godine, kad se je Afga* nistan oslobodio njezina protekto* rata i — zaključio savez sa Sovjet* skom Rusijom, a drugi, kad je pod pritiskom buna u sjeverozapadnim provincijama Indije i u centralnoj provinciji Radžputani morala pri* stati na pokrajinske parlamente u Indiji. Nema sumnje, da j-u iza o* vog trećeg poraza u Egiptu, čeka i četvrti u Irskoj. O manjim porazima da i ne go* vorimo, kao što je fiasco engleske politike u Buharskom Hanstvu, na Kavkazu, Zakavkazju i Perziji. »Jugoslavenski List«. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Naš teritorij očišćen od Arnauta. Iz Beograda javljaju: Pošto su na* šim četama došla pojačanja, to je 27. pr. mj. poduzet napadaj, da se naš teritorij oslobodi od Arnauta. U samu zoru počela je artiljerija strašno djelovati na arnautske po* ložaje i to tako, da se Arnauti nije* — Renu Logotetides i osloboditi i pomilovati... I da se je nečega sjetio, a onda se okrenuo Nesimi odgovori Nesime odlučno, kao da zapovijeda, a ne I rekavši: moli. — To je nekadašnja ljubavnica Ihsana Surur»To nije u mojoj moći sultanijo Nesime. . . j zađe... Njezin je imetak prodala država, a on ga je kupio. I novac ćemo joj povratiti...« Nesime se osmjehne ironički i reče: Nesime ga je pogledala besćutno, srdito i ne — Nije u tvojoj moći? Nije... Sve... Ovaj Jilslušajući šta je govorio. Izet napisa još jedan nalog diz, čitava Turska, pa i sam sultan!.. glavnoj carskoj riznici, koji je glasio: »Vi mislite. .. A ja sam rob svega toga, pa i »Reni Logotetides isplatiti prodajom njezina sama sebe.., Da sam tako moćan vi znadete... imetka postignutu kupovinu...“ Nesime ga pogleda, pa se ponovno osmjehne Za tim stavi svoj potpis na oba naloga i pre­ jednim osmjehom u kojem je bilo i cinizma i prijedajući ih Nesimi reče: gora. »Nadam se, da sam iskupio. . . Izet opetova: — Reci sultanu, da sam pristala. .. »Vi znadete visosti. . . Ja da imam toliko moći uzeo bih vas... Izet je pogleda, jednim pogledom punim strasti i požude pred kojim Nesime opet pocrvenje, posta­ — »Je li to ucjena?« upita Nesime pocrvenivši de joj vruće, pa ne rekavši ni riječi ostavi kabinet u licu kao da ju je krv oblila. i izađe. Izet je pogleda i reče primaknuvši se stolu: Izet izađe za njom, ali se Nesime ne okrenu »Ako želite.. . Onda mogu. ..» ii na njegov poklon ni na njegov osmjeh. Brzo, kao Nesime se uspravi, pređe rukom preko čela kao da se je nečega plašila dođe kolima i naredi, da je da se brani od nekakve nagle misli, koja ju je osva­ odvedu na mejdan Sultana Ahmeda. jala pa reče odlučno: — Neka bude!.. *4a«t«viće se). Na Izetovu licu zasja radost. Kao pobjeditelj, kao da čini najveće djelo, najveću dobrotu priđe stolu i napiše »Po najvišem nalogu oslobađa se zatvora i kazne Rene Logotetides, koja je zatvorena u Orhanovoj tvrđavi. Carska naredba slijedi za ovom. Ovo treba odmah izvršiti...« No prije nego je metnuo potpis na nalog kao Muslimani, čitajte i širite „Pravdu^! �Up*j 145 — Br*j ■ - „МЛ^А, Domaće vijesti. ne čete odrezale su im svaku vezu I burga i prispjela u Grodno da stupi su mogli nikako povući, jer je i to »ii« artiljerija priječila. Poslije ar« »i uništile transporte. Wrange! go« I u crvenu armiju. To je, veli ured, tiljerijske pripreme prešlo se u 8 sa« spoduje danas samo još na Krimu. I novi dokaz zašto Moskva polaže Rade s Njemačkom nego s dru« i toliko važnosti u to, da ostane u ti a dva pravca u napadaj tukući Dar Hercegovine Regentu. Kako Aruaute sa obje strane. Napad je gim državama. Po listovima koji su direktnom odnošaju sa Berlinom. je već poznato zaključili su u Mo« bio tako snažan, da su Arnauti od« prispjeli iz Moskve izrekao je Troc« staru, da se Regentu u znak ljubavi Da ostanu u susjedstvu Njemač« mah izgubili prisutnost duha i da je kij četama, kada su odlazile na polj« ke čine Rusi najveće napore. Kako pokloni skupocjena sablja. Sablja zavladala u njihovim redovima stra« ski front, govor u kojem je istakao: iz Varšave javljaju, sva njihova ak« je već gotova, pa su radnju na sve« šna panika. U prvom naletu su na« Mi smo optuženi, da smo oruđe Ni« I čija na sjeveru uperena je sada pro« opće zadovoljstvo izveli braća Do« še čete osvojile Konjarevo i Selce jemaca. Ova optužba ne treba ni tiv tvrđave Osowiec, koju Poljaci der. Balčak te sablje u obliku lavlje i prebacile Arnaute preko riječine vas ni mene da zabunjuje. Mi ra« nanovo utvrđuju. Na ovaj način ho« glave izrađen je od čistog zlata. U Gušterice. Sutra dan nastanio se na« đe kooperišemo sa Njemačkom na ■ će Rusi da održe komunikaciju sa sredini balčaka izrađena je Kruna pad još jačom žestinom, tako da su uništenju imperijalista cijelog svi« istočnom Pruskom, odijelivši Polj« Karađorđeva i slovo A u bfiljanti« Arnauti bili spriječeni, da svoje od« jeta, nego da budemo uz vlade t. . sku cd Litavske. ma. Oštrica je od belgijskog da« rede skupe i organizuju. Naše lijevo zv. slobodnih zemalja. Nama je masširanog čelika sa natpisom: Kra« Glavne tačke poljskih mirovnih Ijeviću Oslobodiocu vjerna Herce« krilo zauzimajući Trebište nanijelo lakše oduprijeti se njemačkim im« ' perijalistima samim, nego da ima« I uslova. Poljaci su po jednoj Kopen« je neprijatelju velike gubitke i pre« govina 1920. Korice su od srebra, a mo sami protiv sebe imperijalistič« I haškoj vijesti postavili ove glavne bacujući ga preko Crnoga Drina i« preko njih se obvija tanka srebrena uslove: 1. Priznanje izvanje i unu« pantljika, ku Francusku, Englesku itd. malo je jači otpor kao i kod Piško« ukrašena lovorovim liš« peje, gdje su Arnauti nastojali svim Jadno stanje u Petrogradu. Iz Hel« tarnje neodvisnosti Poljske; 2. Pri« ćem. Na srebrenoj pantljici urezane silama, da uz svaku cijenu zadrže singforsa javljaju »Stockholm Tid« znanje istočne granice, po kojoj svi su sve glavnije pobjede Njegovog lijevu obalu rijeke. Kod Glogova su nigenu«: Stanje u Petrogradu se po« I krajevi sa pretežno poljskim pu« Visočanstva Regenta Aleksandra. satrveni cijeli odredi Arnauta, ne« goršalo. Trgovačke slobode nema čanstvom ili poljskom kulturom i« Travnik za »Radišti« i »Napre« ■lajući mogućnosti, da se povuku i više, veći broj radnja je zatvoren. . aaaju pripasti Poljskoj; 3. Trajna đak«. Primili smo iz Travnika sli« preko rijeke pređu. 30. pr. mj. su i Svi vrijednosni predmeti su zaplje« pripadnost istočne Galicije Polj« jedeću noticu, koju rado uvrštuje« posljednji odredi Arnauta bili pre« njeni. Općenito nezadovoljstvo se I skoj; te najzad zahtjev da se po« mo. »Radiša i »Napredak« priređu« bačeni na desnu obalu i naš je teri« izražava čestim manifestacijama, - ‘ granične ruske države stave pod ju 5. septembra o. g. veliku narodnu torij potpuno čist od arnautskih koje boljševici ugušuju na jedno« j zaštitu Saveza Naroda, jer inače svečanost i koncerat. Na koncertu četa. stavni način pucajući u masu ili hva« i postoji opasnost, da bi te države sudjelovaće gđa dra Čalete i g. Mi« Razgraničenje u Štajerskoj. Jav« tajući kolovođe i strijeljajući ih. bile odvisne od sovjetske Rusije. lan Ćurčić, poznati koncertni solis« ljaju iz Maribora: Članovi komisije Italija i Amerika u rusko«polj« ti iz Sarajeva. Biran, umjetnički Saznaje se također da se među voj« za razgraničenje otputovali su ju« nom posadom razmahala protu« skom pitanju. Prema jednoj depeši program pobuđuje već od sada ži« čer na Muto, otkud su otišli u pod« boljševička agitacija. Profesor Sy« iz Washingtona ministarstvo ino« vahan interes, te se očekuju posjet« ručje, u kojem se ima provesti raz« ahmatov, znameniti ruski filolog, stranih djela objavilo je notu, ko« nici i iz svih obližnjih mjesta. Rado graničenje, da na licu mjesta pre« umro je od bijede i gladi. jom izjavljuje da je talijanska vla« konstatiramo, da i naši sugrađani gledaju teritorij i da saslušaju za« Njemački oficiri u službi crvene da potvrdila Sjedinjenim Država« muslimani lijepo doprinesoše u na« stupnike pojedinih općina i pojedi« armije. Poljski dopisni ured sazna« ma da se obje vlade stvarno slažu ravi i novcu za luku sreće i buffet. ■ih posjednika u pogledu njihovih je iz najboljeg izvora, da je jedna u pogledu rusko«poljskog pitanja. Ova naklonost i darežljivost pobu« želja. njemačka vojna misija, koja se sa« U toj se noti još dodaje, da je i đuje pouzdanu nadu, da će »Radi« Plebiscit u Koruškoj. Iz Celovca stojala od 80 oficira, otišla iz Inster« Poljska dala isto uvjerenje. ša« u krugovima naših muslimana javljaju, da će prema odlukama ple« i nadalje naći bratskog odaziva i biscitne komisije izborne listine bi« susretljivosti. Braća muslimani ne« ti zaključene 15. o. mj. Nakon to« će i ne mogu zaboraviti, da je »Ra« ga započeće reklamacioni postupak. diša« do danas porazmjestio 70 mu« Glasače se na bijelim i zelenim gla« slimanske djece u razne zanate. sovnicama. Bijele glasovnice odre« Pozivaju se imami svih mahal« Osim ovoga odjeljenja otvara se »Radiša« nas svojim zamašnim đcne su za Jugoslaviju, a zelene za skih džamija, da nefaljeno dođu u za naše ženskinje polje privrede još radom i nastojanjem sviju zadužu« Austriju. Na bijelim glasovnicama sjednicu dne 6. septembra o. g. u ; u ovom mjesecu i u Islamskoj štam« je. Na 5. septembra pruža nam se bič«, naslov Jugoslavija, a na žele« ponedeljak u 5 sati poslije podne u pariji, koja ovih dana dobiva stro« prigoda, da mu olakšamo tešku, ali nim Oesterreich. Dan glasanja od« sjedničkoj dvorani vakufskog sa« jeve za svoju tvornicu papirnatih vrlo važnu zadaću u pridizanju na« reden je za 1. oktobra. bora, a da se dotle raspitaju u svo« kesica. Za taj posao odrediće Akci« šeg esnafa i jačanju gospodarskog Pred ostavkom dra Trumbića? jim mahalama o siromašnim musli« ja u sporazumu s »Merhametom« stanja. Time ćemo ujedno nedvoj« mankama koje znaju raditi na šiva« ■ ženske radne snage ех offo, koje beno i dostojno pokazati, da želi« Beogradski »Balkan« javlja: G. dr. A. Trumbić, ministar 'spoljnih po« ćim mašinama i koje bi trebalo u« se za taj posao neće sada na novo mo bolju i sretniju budućnost u za« prijavljivati. slova, ove nedjelje vraća se u Beo« posliti, pa bilo u njihovim kuća« jedničkoj oslobođenoj domovini. * grad. Odmah po njegovu dolasku ma, ako same imaju šivaće stroje« Jedan besavjestan činovnik u po« Najvažnije uposlenje musilman« - licijskoj direkciji, koji u pomanjka« održaće se naročita sjednica mini« ve ili u Akcijinoj šivaćoj radionici, starstkog savjeta, na kojoj će g. dr. ako iste svoje šivaće mašine ne« skog ženskinja već je na pomolu i nju svake savjesti i čuvstva odgo« čita se u ova tri broja »Pravde« maju. Trumbić izložiti spoljnu situaciju i vornosti zlorabi svoj zvanićni po« * prospekt za tvornicu rublja, potpi« ložaj kao i zloglasni Latinović, zo« tok vođenih pregovora. Kako sa« san od 10 — 15 naših uglednih lično« i znajemo iz krugova bliskih prijate« ve se Nikola Dakić, kotarski pred« Prema gornjem izgleda, da Akci« i lja g. dr. Trumhića, on će položiti ja već počinje s poslovanjem. Jest. sti sa naše dvije banke na čelu. stojnik. Ovaj je neozbiljni činovnik Tvornica rublja ! naše poduzeće, ostavku na položaju ministra spolj« radi poznate afere sa jednom po« Akcjja se pobrinula makar i za ma« nih poslova. nji posao (šivački) dok ne dođe do koje sa silnim poslovnim naporom štenom gospođicom, na koju je i« Poslovnik za konstituantu. Iz Beo« njezina glavnog djelovanja u tvor« hoćemo u najkraćem vremenu da mao veliki merak pa je htio u kan« grada sc javlja: Na jednoj od idu« nici rublja. Ali ne privremeno da ostvarimo, zove sve naše mogućni« celariji da ljubi »službeno«, te još ćih sjednica parlamenta iznijet će će ova grana poslovati, nego će i ke i patriote, da potpišu dionice za radi uobičajenog napastovanja žen« neki poslanici predlog da se ovlasti ova kao sporedna trajno ostati u nju. Po pravilima dolaze od Akcije skog svijeta bio jednom maknut i »Merhameta« delegati u ravnatelj« sa svog mjesta i poslan u Nevesinje vlada, da izradi poslovnik za usta« rukama Akcije, kao jedno njeno ▼otvornu skupštinu, dok si ona sa« posebno odjeljenje. U ovom odje« stvo i nadzorno vijeće ove tvorni« na popravak, gdje je pokazao svoju ma poslovnika ne izradi. Taj se ljenju predviđeno je i zauzeto jed« ce; »Merhamet« ima pravo, da kroz »kulturu« na muslimanima, pa ga predlog motivira time, da može u« no opsežno poslovanje, u kojem će pet godina prekupi sve dionice ovo« je to valjda i prpeoručilo, da se vra« ga poduzeća i da tvornica tada bu« ti u Sarajevo. Ovdje mu je dat re« stavotvorna skupština odmah zapo« se moći stalno zaposliti odmah 30 de posve njegova, u ovu tvornicu ferat javnog morala, koji on svojim četi svoj redovni rad. Ministar za do 40 muslimanki, a po vremenu i primaju se u posao radnice (radni« sablaznjivim postupcima »krasno« konstituantu dr. Marković umolio više, naročito kad se uz šivaće spo« ci) koje preporuči u prvom redu štiti. je sve vladine stranke, da podupru ji i krojačko odjeljenje. Prijave za i Akcija, drugom redu »Merhamet« ovaj predlog. No nas se najviše tiče moral mu« uposlenje u ovom odjeljenju prima , a tek u utrećem redu ostali; preko slimanki, koje Dakić i njemu slični Njemački diplomatski predstav« upravitelj Akcie Šemsuddin Šaraj« I 6% dividende i ostalih potrošnji iz nik u Beogradu U cilju obnavljanja lić, a što prije uslijede, tim će si« > silom gone u nemoral, premda bi može glavna skupština do« kao referent morala morao on sam normalnih diplomatskih odnosa po gurnije se zaposliti. Za ovo odje« bilance pitati neki postotak čistog dobitka izvršenoj ratifikaciji versailleskoga biti glavna prepreka širenju nemo« ljenje dobila je Akcija od vakufske I ugovora o miru Fridrich von Heller direkcije gornji boj Buzadži H. Ha« ј i za »Merhamet« i t. d. Pa samo ovo rala. Mi smo ovoga gospodina do« njemački predstavnik predao je 31. sanova mekteba, koji se ovih dana kad se uzme u obzir, koliko lijepih sada promatrali mirno, ali odsele povoljština imaju Akcija i »Merha« ćemo bez obzira žigosati svaki nje« pr. mj.*na naročitom prijemu za« opravlja. A potrebne strojeve za । met« im osnivači samoprije« gov ispad protiv morala musliman« stupniku ministarstva inostranih radionicu Akcija je već predvidila : gorno koje daju u tvornici rublja, onda djela ministru trgovine i industrije da kupi. Samo pošto će ovaj opra« ' ki. Danas iznosimo jedan slučaj, bilo srce od kamena, koje ne bi koji se desio jednoj muslimanki sa dr. M. Ninčiću svoja preporučna pi« vak, kao i strojevi stati Akciju ' bi pohitjelo da uzme sada što više di« sma kojima se određuje za otprav« Hrida. Jedan podvornik kod jednog mnogo novaca, a već je Akcija u ! nika poslova njemačkog poslanstva konkretnom slučaju u početku svog i onica tvornice rublja, da je što ja« sekcions«šefa oblijetao je oko jed« če ispravimo i osiguramo već jed« u našoj kraljevini. prvog poslovanja, to bi bilo nužno, norti poštenu zaradu našem vrlo si« ne muslimanke i našiljao čak i pro« vodadžije, ne bi li mu oni pomogli da joj se sada uplate svi potpisani j romašnom ženskinju. koje nevolja VANJSKI POLOŽAJ. prilozi, kao i nove priloge da pot« ; nagoni i na takove niske puteve ži« izvesti njegovu nepoštenu namjeru, pa kad mu je sve uzaludno bilo, tu« pišu i uplate svi oni, koji obećaše Turski nacijonalisti i boljševici. pred kojim svakom čovjeku ži je Dakiću, da je tobože nepošte« dobru pomoć čim Akcija počne ra« ■ vota, Prema jednoj depeši, ko ju je »New od obraza krv u lice udara. Da im na. Dakić je poziva i naređuje, da York Herald« primio iz Carigrada, diti. Eto već radi, pa neka se sada osiguramo zaradu jednom za uvijek se imade podvrći viziti kod dokto« utvrđeno je da su turski nacionali« i obećanja ispunjen! od zbilje, pa da poslije ne bude vi« ra. To ova odbije, ali Dakić je po« sti primili veliku količinu oružja, še trzavica! Gajret braćo! novno poziva za heftu dana, da ima« municije i novac od sovjeta. Bekir de na vizitu ići. Na ovaj je nekva« Sami i jedan od šefova turskih na« lificirani način vođenja referata jav« cionalista nalaze se ovog momenta nog morala, mnoga muslimanka mo« u Moskvi. ralno uništena i zlonamjerno uvr« Austrijski komunisti. List »Die Današnja „Srpska Zora‘; po prijetnji svog direktora, donesi štena među bijelo roblje. Protesti« Rote Fahnc« donosi Lenjinovo pi« rajući protiv ovakog sramotnog po« smo komunističkoj stranci u Austri« svoju dosada najvežu senzaciju, napadaj na knjižara stupka Dakićeva tražimo od gosp. ji, u kojem poziva da sudjeluje kod Alberta Kajona iz Sarajeva iz iskusnog pera'čuvenog novinarskog Ljeskovca, da Dakića makne s tog općinskih izbora i izbora za narod« pehlivana, patološkog pobornika Istine, Pravde i Morala, Žurnapoložaja, jer mi nećemo mirno gle« su skupštinu. Radi toga poziva ko« liatičkog apaše (liske), kome nema ravna itd, itd. vrlo uvaženog i dati kaljenje našeg morala. munisti će revidirati svoj zaključak, surevnjivog plaćaoca svojih dugova Gjorgja A. Ćok orila! Beograd—Spljet. U ministarstvu P* će kao stranka učestvovati kod saobraćaja gotovi su planovi, te bi izbora. se doskora imalo odstupiti gradnji Wrangel na Krimu. Wolfov ured pruge Beograd—Spljet. javlja, da je ruski delegat Kame« Gradska aprovizacija izdaje se Za mnogobrojnu kupnju moli ■jev primio brzojavku, prema kojoj samovo ulje I«a (prve presije) svo« su Wrangelovi transporti, koji su Albert Kajon, kajižar. jim trgovcima za podmirenje gra« se htjeli iskrcati na kubanskom tori« đanstva, koje se u datalju prodaje toriju, bili potpuno uništeai. Crve« Iz akcije. Kupujte „Srpsku Zoru**! Potpomaže „Srpska Zoru" dobrovoljnim prilozima. �Stalna 4 СфШ 55 kruna na litar. Ovo je ulje izvrs» ne kakvoće, pa upozorujemo П№ slimane, da se za zimu snabdiju sa njim i to za vremena, dok se nije rasprodalo posvema. Koje Ra mu= šterije ne inognu kod svoga trgovca dobiti, dobiće ga u maloprodaji ap< rovizacije dok zaliha traje. Umro od gladi. Javljaju nam iz Mostara: Muhamed Haljevac umri. Saliha iz Mostara imao je nekoliko kuća kmeta u Raškoj Gori kot. Mo» star, koji mu od god. 1916. nijesu dali nikakovog haka. Isto tako imao je kmetove u Bijelom Polju kot. Mostar, ali na njegovu sreću pro< dao ih je u god. 1912. za 7000 K. Od tih 7000 K živio je i proživio kubureći ovih 8 godina odnosno os vih 6 ratnih godina na taj način, da kroz spomenuto virjeme nije kus pio u svoju kuću niti 14 klg mesa ni masla, nego je jeduć suh hljeb gladovao, i šta mislite; na 9. o. mj. umro od gladi! Umrli Muhamed Haljevac je je* dan od najboljih mostarskih famis lija, a stat je bio oko 70 god. bez ikakvog zanimanja, jer je bio ne* sposoban za rad. Muslimani Sjetite se „Gajreta“. .алдуал" — .иравда* Muslimani i musli­ manke grada Saraje­ va, sjetite se vašega „Merhameta". Import! Broi 195 — Врој Export! Alija Begovi^ veletrgovina satno ne veliko manufakturne i koloni« jalne robe u Zagrebu, p»trinjska ulica br. 30. Interurban telefon 19-98. Brzojavni naalov: RegniB-Zagreb. Centralna drogerija Braća Šalpnagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svib droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. trgovina koža ♦ :: HAMDIJE KOPČIĆA Prijedor. i Preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta kože, kao i po­ trebnog pribora za obućare. Razašilje svaku količinu poštom. Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. < ► preporučuje «voje bogato »Uvarište ž J * svih vrste papira, kancalarijskog i T < ► školskog pribora. — Naručbe se ♦ <> obavljaju brzo i točno ! > Cijene umjerene. Jedan činovnik musliman, stalne namješten u Sarajevu, 26 godina star, samac i neženjen želio bi se oženiti uz prethodno lično poznanstvo sa dje­ vojkom ili udovicom od 18 do25gedina, muslimanske vjere, koja imade vlastitu kuću i po mogućnosti nešto bašče u Sarajevu. Ponude s tačnom oznakom ићм i kućnog broja, treba slati na adsetaistraciju »Pravde«. Diskrecija strogo zajamčena. Kraća Stojanović Krovni crijep ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAP1RNICA Ponuda za ženidbu. Z ž < > Sarajevo, Štrosmajerova tri. Tel. 619 л ! 4►♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦* (Dachziegel) Ako trebate, tražite uzorke i ponude od zsombolyaške ciglane M. Bohn&Co Zsombolya, Banat ■nslimansha trgneažba I obrtnička Ma za Basnu i Нжвдвта (d. d.) a Sarajeva. Dionici М к ntm teatonta mlntii«. нЗД I рвнВДв1 toallnitn Ш, I в taniatfvu. snikt м Blatni кпрИс« I tškuc« hnhi I вквпн^ 0 к>ПмЦпЏв. 01иф ni mjsnlatMpMloj« I bunara ивр 8 a,m.m _ __________________________ Podružnica u Bos. Novome.____________________________ BancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijepo - Brzojavi: Trgorta banlta, Sarajevo - Interurban telefon: Zli OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica „Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu". I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojadisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseče na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se. pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod > upisivanja 50»/°, a ostalo 50°/0 mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. HI. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo krož 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijenosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem в°/, kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu pb gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. 11. Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke dd. u Tešnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Samac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu i nje­ 15. Muslimanske prometne banke d. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 6. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 19. Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. 7. Muslimansku kreditne banke d. d. u Foči. Sarajevo, dne 15. augusta 1920. 7 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u Sarajevu. Ahmeta&ević Nezlraga, član 11 H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašaglć Dr. Safvetbeg, književnik. Bičakčič Edhemaga, vlasnik t t. Bičakčić i Slinić. Čenglć Ibrahlmbeg, veletržac. Dagallč Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć Sulejmaubeg, bakal. H. Jusufagić Muhamedaga, član t t. .Braća H. Jusufagić. Н. Haaanovlč Uzeiraga, član t. t Tašaković i H. Hasanović. Odgovorni urednik: F. šalaka. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžikadlć Dr. Atit, profesor. Korkut Bakib, glavni urednik »Pravde«. Muftlć Balim ef, muftija. Omanovič Husein, direktor Muslimanske trg. i obrt, banke za B. i H. Barajllč Bemsudin, gradski činovnik. Spaho Dr. Mebmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžukovič Mnjaga, sahačija. Serlč Ahmed, posjednik. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/46a2d9ee50fa8270bb804ac1c7001159.pdf 805f3ccde5f45533967fa480f145e0ae PDF Text Text ■«u estsvom п!в<*ла. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fedabcloni ite Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulioi. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice UK). Broj 91 (196) Opet stare brige. Ne prođoše ni pune dvije godine, od kako se nebrojeni vojnici, koji preživješe do sada nečuvene tego« be velikog i dugotrajnog rata, po« vratiše svojim domovima, da na« stave svoj stari posao i da obnav« ljaju ono, što im je rat porušio; ne prođoše ni pune dvije godine od to« ga radosnoga časa, a po našim gra« dovima i selima izbiše objave, ko« jima se opet velik broj vojnika zo« ve pod oružje. Traže se opet od na« roda konji i volovi za komoru. O« pet se pojaviše stare brige, šta će biti s kućom, djecom i ostalom po« rodicom. I te su brige ovaj put mno« go teže za onoga, na koga padaju. Zemljoradnik nije svršio svojih poljskih poslova, ljetina slabo rodi« la, marve jedva nešto skupio, a -dr« žava mu traži najbolju radnu sna« gu, uzima mu jedinoga konja ili vola, koga je teškom mukom naba« vio iza kako mu je prijašnja vojna uprava i pošljednje goveče rekviri« rala. Zanatlija i radnik nijesu još ispunili ni onih velikih praznina, koje im je rat u kući i poslu ostavio, još nijesu nabavili ni najprečih stvari, što im ih je žena ili majka za vrijeme rata isprodavala da pre« hrani gladnu djecu, a opet moraju da ostave praznu kuću i porodicu u najvećoj oskudici. Država se sada ne brine za one, koji ostaju; ne daje više prinosa za uzdržavanje porodica vojnika, koje poziva na dužnost. U pozivima se govori istina samo o dvomjesečnoj vježbi, a svatko znade da se radi dvomjesečne vježbe ne dijeli pot« puna ratna oprema. Već dolaze tuž« ni glasovi — istina još nepotvrđeni — da su neki od nedavno pozvanih na albanskim brdima i poginuli. Nu ne samo to. Vojni zakon kra« Ijevine Srbije, koji je proširen na čitav teritorij naše države, nije ni« kada kod nas po zakonu objavljen. Naši su poslanici tražili nekoliko puta, da se taj zakon objavi, da svatko znade, kolika je njegova dužnost. Svatko znade, da su po tom neobjavljenom zakonu hranio« ci porodica oslobođeni od vojne dužnosti, a nitko ne zna, do koje granice to oslobođenje ide i kako se ono postizava, kome treba mol« bu predati i koje dokumente treba za to priložiti. Mi nikako ne može« mo vjerovati, da se po tom zako« nu može oduzeti zemljoradniku i jedini konj ili vo, bez koga se ne može nikako biti. Ministar vojni od« govorio je našim poslanicima, da je zakon o ustrojstvu vojske i pravilo o regrutaciji otštampan u tolikom broju primjeraka, da ih pri ruci i« maju bar komande i ustanove, koje po njima imaju da rade. Nu to nije dosta. Svatko, koga se ovaj zakon tiče, a vojni zakon stavlja svim dr« žavljanima najteže dužnosti, imade Sarajevo, utorak 7. septembra 1920. (23. zilhidže 1338.) prava po ustavu svake države da traži, da se taj zakon publikuje o« nako, kako se publikuju i ostali za« koni; svakome mora biti omoguće« no da na lahak način sazna njegov sadržaj. Iz odgovora vojnog mini« stra našim poslanicima razabiremo da ministru vojnom nije ni jasan pojam publikacije zakona, i ako je publikacija svagdje ustavom propi« sana. Ovu krupnu pogrešku treba po« praviti, ali još prije toga treba o« lakšati terete i brige onima, koje država poziva pod oružje. Ili treba hranioce ..osloboditi od vojne duž« nosti ili njihovim porodicama dati uzdržavanje iz državne blagjane. dok oni vrše dužnost; inače će pa« sti mnoge porodice u najtežu nevo« Iju u vremenu ove do sada nečuve« ne skupoće. Brašno, ogrijev i sve ostalo dostiglo je cijene, koje za« prepašćuju i one, koji su se dosele brojili među imućne, a šta će da radi i kako da živi žena s nekoliko djece, kojoj hranioc ode u vojsku. Konje i volove treba ostaviti onima koji bez njih ne mogu biti, jer će drukčije ne samo oni pasti u nevo« Iju, već će i naša poljoprivreda iza i onako slabe ljetine još više da strada. Sarajevo, 6. septembra. U eri špijunaže. U nedjelju dne 3Q. augusta vodali su polic. agenti jednog otrcanog i maskiranog indi« vidua kroz sarajevsku čaršiju. Ka« da su naišli'pokraj dućana g. Ismeta Šišića, maska je kimnula glavom našto su agenti Šišića proglasili u« hapšenim. Kada su ga doveli u po« liciju, otrcani je individuum dema« skiran, koji je izjavio, da je bio na ručku kod kuće g. Ismeta Šišića i da ga je Ismet vodio u magazu i po« kazivao mu bombe koje je pripravio za urotu proti Regenta. Šišić je za« tvoren u samicu i držan je sve do petka 3. o. mj., a međutim je za to vrijeme provedeno mnogo kućnih premetačina kod sarajevskih građa« na muslimana i vrlo mnogo svijeta predvedeno na policiju. Naravna stvar da se nije moglo ništa usta« noviti i ništa pronaći. Mi se ne možemo načuditi, kako naša policija ovako lakoumno i ne« prestano nasjeda kojekakovim ne« ozbiljnim provokatorima! Prosvje« dujući protiv ovakog postupka, ko« jim se naše mirno, uvijek svojoj državi i dinastiji lojalno građan« stvo izvrgava neugodnostima ušli« jed nečijih provokatorskih težnja. tražimo,( da se ovake stvari sa po« trebnom ozbiljnošću i opreznošću uzimaju i izvode. Također tražimo od polic. direkcije, da ovake provo« katore progohi svom strogošću za« kona, kako se neće više nikada u« suditi, da se nabacuju blatom na tuđe poštenje i državljansku vjer« nost. Godina IL Jedna dužnost. Muslimanima grada Sarajeva na« metnuta je ovih dana jedna odgo« vorna dužnost. Akcija za zaštitu morala privela je kraju sve pred« radnje za osnutak tvornice, u kojoj bi naše siromašno ženskinje moglo naći zarade i na taj način sačuvati svoj obraz i — naše poštenje. Da naše poštenje. Jer: »fukarluk is« tom što nije ćufur« veli naš Dev« letlija (a. s.). I kad on vodi ćufuru naravna je stvar, da vodi i drugim opačinama, kao što je raskalašenost i moralni pad. Treba ga dakle suz« biti, moramo ga suzbiti. Farz nam je to, farz! Pri vršenju ovog farza ne treba nikakovih žrtava. Kupiti koju dio« niču tvornice rublja ne znači poklo« niti taj novac, nego ga korisno ulo« žiti. Glavnica ti sigurna, imaš dio dobitka i uz to opet — daješ pomoć svojoj zajednici. Ne može li ti poći od srca, da koju dionicu kupiš na račun naše »Akcije« ili »Merhame« ta«, kupi je sebi, svom djetetu. I« pak moramo naglasiti da bi bilo mnogo bolje, kad bi svak prema svom haddu kupio nekoliko dionb ca u korist tih naših dviju ustano« va, jer i najtanjem čovjeku nije mnogo dati 400 kruna u ovako ha« jirli poduzeće. I onako bacamo mi« lione na kojekakove besposlice, a kupnja dionice ne iznosi više od dvomjesečnog duhanjenja, da je i ne uspoređujemo sa pet šest litara rakije, kojom uništavamo i svoje zdravlje i svoju obiteljsku sreću. Smilujmo se sebi i svojoj obitelji, pomislimo na svoju budućnost i iz« vršimo ovu dužnost! Natječimo se u ovoj svetoj požrtvovnosti prema svojoj zajednici i njenoj bijednoj sirotinji i razveselimo joj lice obil« nim kupovanem dionica za »Akci« ju« i »Merhamet«! Osvjetlajmo o« braz i pokažimo svoj islamski osje« čaj bratstva i ljubavi prema siroti« nji, bez kojeg nam je uzaludno i klanjati i postiti! Gajret! Kuenovština na pomolu. BEZRAZLOŽNA INTERNACIJA U CAJNICU. - UPAMTIO BI TI DA TI NIJE ROĐAKA. - PRIJETNJE OKRUŽNKA RUŽIĆA. - OBERPREDSTOJNIK U ČAJNICU. - SISTEMATSKE ŠIKANA« ČIJE. Naš mjesni odbor u Cajniču bio s g. Midžićem, kadijom i još dvoji« je, kao i ostali odbori, odlučio pro« com trojicom ljudi da se oprosti, te slaviti dan naše organizacije u for« upravo kad je htio da sjedne u fi« mi teferiča, pa se je obratio na rad« jaker i pođe, došao ga je sluga pred« ni odbor, da im pošalje jednog iza« stojnikov zvati, da dođe odmah k slanika, koji bi ih informisao o ra« njemu. Sastavši se na ulici s pred« du organizacije i političkom polo« stojnikom reče mu ovaj, da danas žaju. Stoga je delegiran g. Ahmed ne može ići i da ide u hotel, gdje Kulenović, upravitelj našeg lista, mora čekati g. okružnika Ružića iz koji je otputovao 31. pr. mj. da mo« Sarajeva, dok se vrati s Metaljke. gne sutradana teferiču prisustvova« Rekao mu je da ne smije niko« ti. Došavši u Cajniče doznao je da ga od muslimana primati, je teferič odgođen, jer su ,se poja« niti skimopćiti ni usmeno vile komitske bande koje su u oko« n i p i s m e n o ili kuda iz hotela ići, lini Cajniča počinile tri umorstva i to da je okružnikov nalog s Metalj« opljačkale masu naroda. Nakon ve« ke. Išao je i dalje pa je pred hotelom čere otišao je posjetiti kadiju gosp. na cesti postavio jednog špijuna, Buturovića u društvu s učiteljem g. da hoda i gleda da ne bi kogod na« Midžićem. Dok su sjedili kod kadi« šem izaslaniku došao. Taj dan u je zovnuo je jedan žandar s ulice mrak došao je okružnik s Metalj« kadiju i rekao da predstojnik zove ke, te odsjeo u istom hotelu. »onog gospodina što je došao«. Već oko 11 sati zapitao je gosp. Kad je g. Kulenović izišao na u« Kulenović predstojnika, koji je mi« licu, dočekao ga je kot. predstojnik mo njegov sto prolazio, zašto ga o« Popović sa dvojicom oružnika i pri kružnik već ne zove, a ovaj mu od« karbidnoj lampi pretražio i pomno vrati da sad ne može, nego da će pregledao sve njegove papire i pri« sutra to učiniti prije podne. No ni vatna pisma, koje je imao u svojoj sutra prije podne nije ga zvao, već lisnici. Videći, da se je strašno bla« je otputovao u Sarajevo. Istom oko mirao (ako se onaki ljudi uopće 4 sata po podne pozvao ga je pred« mogu blamirati) i da ostade bez že» stojnik u ured i davši mu »Gebun« Ijenog »corpusa delicti«, rekao mu dene Marschroute« za Sarajevo je da ide u hotel spavati, ne dopu« proglasi ga slobodnim od taočke stivši mu ni da uzme kutiju s ciga« dužnosti, te izjavi da se može slo« retama iz kadijina stana, nego je bodno po čaršiji kretati i s građa« poslao žandara po nju. Sutra dan nima družiti. Na upit Kulenovića, prije polaska sastao se je Kulenović zašto ga je interenirao u hotelu i Muslimanska trgovačka I obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i i) u Sarajevu. Oliiiaa Ibnlsa I 3.1ШИ Ba|i menite I ipmteacnsh Mite. - Bupoli I иттуттвбгл m mte rabe, i poglavito m Iteatea nelnlši. bbeIfbIci. ____________________________ Podružnica ц Bos. Novome. ___________________ [ Kancelarija: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijeno - 8rznja»i: Trpoiatea baalia, Sarajevo ■ Interurban telefon: ZIV । �Stran* 2 Croana pretražio, nije dao odgovora, nego je rekao da bi mu bilo i gore, da njegova dva rođaka nijesu pred« stojnikovi školski drugovi. Da objasnimo ovaj drakonski postupak iznosimo ove interesantne pojave. Taj dan prije podne pozvao je okružnik u kotarski ured nekoliko uglednih muslimana i rekao im, a« ko neće — komitama stati na put, da ih čekaju zle posljedice, te da će poslati vojsku koju će oni mo> rati hraniti, a šta ona u Cajniču u« čini, da on za to ne odgovara. Na« dalje je rekao, da će se i agrarno pi« tanje na veliku našu štetu riješiti i ako je izgledalo da će se praved« no i po nas povoljno likvidirati. Po« slije je pozvao pravoslavne građa« ne, ali ne znamo šta je njima rekao. Kako dolazi g. okružnik do ova« kih zaključaka i odakle crpi svoje krive informacije? Stvar je jedno« stavna. Predstojnik čajničkog kota« ra nije g. Popović, nego hoteljer Milović i još nekoliko članova pra« voslavne čajničke čaršije. Evo je« dan dokaz. Naš izaslanik Kulenović sjedio je u hotelu s hotcljerom Mi« lovićem, a u taj čas dođe poštar tražeći predstojnika sa brzojavkom. Predstojnik nije bio u hotelu, te ga je poštar na polju našao. Odmah za tim došao je predstojnik s brzo« javom u ruci u hotel, te je izazvao pred hotelska vrata g. Milovića, po« kazao mu brzojav i nešto s njim govorio. Vrativši se Milović k sto« lu, saopćio je našem izaslaniku sa« držaj brzojava. Pobjeglo, reče, de« setak vojnih obvezanika muslima« na i odmah dodade svoj komentar: Sad će se pritegnuti njihove famili« je i izaći će na srijedu vinovnici i učesnici počinjene pljačke. Na dla« ku isti postupak kao u Nevesinju, gdje se optužišc muslimani, a mo« radoše kazniti Šiljegović i družina! Držimo da je ovim primjerom do« voljno osvijetljena predstojnička kvalifikacija g. Popoviča, a ima ih još isto tako jakih. Njegovi tajni savjetnici i doglavnici i inače de« nunciraju i sumnjiče nevine čajnič« ke muslimane. Dovoljno je da koji od njih štogod izmisli i — odmah’ musliman žrtva. Slučaj Hamzabega Batotića govori dosta. Brača Bato« tići imaju vrlo lijep posjed i zgra« de u Milijeni nekoliko kilometara od Cajniča. Došle komite i odnijele pčele iz pčelinjaka, a kad je Ham« zabog čuo lavež psa pobjegao je iz kuće i sakrio se u pilani koja je na tom posjedu i tako glavu spasio. Cajnička pravoslavna čaršija s Mi« lovićem na čelu neće tako, nego vele da Batotići daju komitama ve« čere, i — Hamzabeg se zatvara, premda, što se kaže, ne bi znao po« kazati četiri strane svijeta. Pitamo vladu: dokle će ovako? BiljEšlis. Prijedorski lager. U 87. broju »Pravde« objelodanjena je bilješka pod naslovom »Gdje su stvari pri« jedorskog lagera?« Na upite u toj bilješci mogli bi osim bivšeg inten« danta Josefa Rakosa iz Budimpešte (Višegradi uteza), najtačnije odgo« vore dati Dr. Vaso Glušac, predsjednik narodnog vijeća u Pri« jedoru, sada direktor u Tuzli i Mi« lan Čeklić, koji je bio povjerenik nar. vijeća za željeznicu Steinbeiss i Ijubijski rudnik. Zli jezici govore, da su mnoge stvari dovažane kuća« ma nekih članova narodnog vijeća, koji su ih zadržali kao svoje. Ako se hoće, da te stvari ne propanu i da se država ne ošteti, svakako bi bila moralna dužnost dra Glušca da izvijesti, gdje su te stvari, da se one pokupe, odnosno naplate. Ova se stvar ne smije i ne može u interesu zemlje i naroda ostaviti na stranu, jer se tu radi o narodnim milijunima, a što je najvažnije i o osvjictljenju značaja ljudi, koji su se postavili kao suvereni, da uprav« !jaju i rukovode s tom imovinom. Javnost imadc pravo da traži nak« nadno polaganje! računa od ljudi, koji su uzeli u onom kaosu na svoju dušu i savjest narodni imetak. Ri« ječ ima g. dr. Vaso Glušac i Milan Ceklić! Muslimani Sjetite зе „Gajreta". .ffAVDA’ „ПРАКДА* Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. ZAŠTO JE ODGOĐENA MUALIMSKA SKUPŠTINA? - JESU LI NAM POTREBNE MEKTEBI.IPTIDAIJE POGLEDOM NA KULTURNI POLOŽAJ B. H. MUSLIMANA? - UČITELJSKI TEČAJ ZA MUALLIME. U 84. broju »Pravde« od ove go« dine, centralni je odbor muallim« skog udruženja kratkom noticom javio mualimima, da se odustaje od saziva ovogodišnje glavne skupšti« ne i tom prilikom najavio, da će se posebnim izvještajem obavijestiti muallimi o razlozima, koji su ruko« vodili odbor, da skupštinu odgodi. Prema poslovici »E1 va’du dejnun« odbor bi morao to dosad učiniti; ali pošto je spao samo na dvojicu odbornika (na pisca ovih redaka i blagajnika Prašu), to bi njegov iz« vještaj i svaki zaključak toga-smje« ra bio bez zakonskog karaktera. Da mualimi ne budu dalje u po« ložaju neizvjesnosti, preuzimam na se dužnost, da ih u kratkim crtama izvijestim o odgodi skupštine. Od« velo bi me daleko, kad bi opisivao cijeli historijat mualimske borbe za poboljšanje materijalnog i urede« nje pravnog im položaja, koja je bila povodom njihovoj staleškoj or« ganizaciji, te ću ukratko reći, da je njihova borba bila teška, žilava i ustrajna sve dok oružje te borbe nije prešlo u ruke ljudi živahnijeg temperamenta, koji su jednim ener« gičnim jurišem osvojili tvrđavu, ko« ja je bila opsijedana dugi niz godi« na. Nada, da će se u toj tvrđavi naći »Karunovo blago« bijaše is« prazna; odbor je našao dobrohotno lice njezinih upravljača i — praznu kesu.... — A gdje su pare? — upitat će koji naivni mualim. Dragi brate, okani se iluzija! Evo neka ti na to pitanje odgovore gole cifre: Vakufsko«mearifska centra!« na zaklada u glavnom sastoji se iz 10%«tnog t. zv. mearifskog prireza, vulagrno: hodžai;ine, koji iznosi go« dišnje 740.000 K, drugim manjim prihodima od 642.000- K, u svemu dakle 1,412.570 K. Iz te svote pod« miruju se potrebe: ureda saborskog odbora, sabora i saborskog odbora, kot. povjerenstava, medresa, mek« tebbiptidaija, ulema medžlisa i muf« tijskih ureda, vakufskog sirotišta, konvikata, stipendija, džamija, sib« jan mekteba, uzapćenih vakufa, te« kija, uzdržavanje zakladnih nekret« nina, mirovinskih fondova itd. itd. Poznavajući raspoloženje i dobru volju predstavnika sadanjeg vakuf« skog sabora, odbor bi bez sumnje uspio, da se mnoge gorenavedene potrebe u korist mualima upotrije« be, ali ne samo time da se muali« mirna ništa ne bi pomoglo, nego kad bi se i cijeli prihod centralne zakla« de upotrebio u mualimske svrhe, o« pet bi to bila samo jedna kap u more, prema današnjoj skupoći i vladajućim prilikama. Da se mualimi plate samo onoli« ko, koliko imade jedan državni pod« vornik i da se mektebisiptidaije podmiruju kako treba, potrebno je u najmanju ruku 10 milijuna kruna! A odakle da se tolika svota na« makne ? ... Recimo neka se udari namet na vilajet, drugim riječima neka se me« arifski prirez poveća. To bi istina bilo idealno, al ako se promisli re« alno, taj bi se prirez morao pove« ćati ništa manje nego blizu 150%, da se gornja svota namakne. Kad se uvaži okolnost, da naš narod i inače stenje pod drugim raznim po« režima i prirezima i da teškom mu« kom plaća i sadašnji 10%«ti mea« rifski prirez, logično je, da je ap» surdum i misliti -na povišenje toga prireza. A šta sad? Da se mualimsko sta« nje uredi na način istaknut u gor« njim recima, morao bi odbor ana« logno prvašnjoj borbi — stupiti u borbu protiv još jednoj mnogo ja« čoj tvrđavi, koju bi branili i ljudi mnogo jače otporne snage; borba bi bila mnogo teža i dugotrajnija te dok bi sc ta osvojila, sadašnji bi mualimi bili pepeo crne zemlje. Ta je tvrđava negativno šeriatsko pra« vilo: »La jubau ve la jurhenu«, a borba bi se vodila da se to pravilo pretvori u pozitivno. Poznavajući mentalitet čuvara toga šeriatskog pravila, koji i svaku drugu sitnicu vežu za zastarjelo «jedžuzu i la je« džuzu«, što rekao jedan napredni poslanik vakuf, sabora, rade napu« štam borbu i polažem oružje, a dr« žim da moje mišljenje dijeli i ve« čina sadanjeg odbora. Osim toga da se takva borba uz« mogne uspješno voditi, potrebne su — što no rekao nekakvi vojskovo« da — tri stvari: pare, pare i pare; jer bez para nam je oružje nemoć« no, snaga slaba i ruke vezane. Svaka organizacija pa makar i či« sto kulturna, potrebna je, da imade svoj društveni organ, kao polje, u kojem će svoje staleško pitanje slo« bodno tretirati i svoje interese jav« no štititi. Za jedan takvi organ potreban je u današjem vremenu kapital od naj« manje 100.000 K, a odakle muali« mirna tolika svota? Kad bi, recimo, pretvorili članarinu u din^-sku vri« jednost, ona bi iznosila samo jednu hiljadu kruna mjesečno, a to je to« liko, da se ne bi mogle podmirivati niti najnužnije režijske potrebe društva, bolje rekuć ništa. U pomanjkanju staleškog orga« na, sadašnji odbor nije mogao raz« viti kakvu opsežniju akciju oko raz« vijanja staleške svijesti, tretiranja stručnih problema i inače moralnog i intelektualnog unapređenja dru« štvenih članova; nije mogao javno istupati onakvom energijom, kak« vom bi u protivnom slučaju mogao učiniti.*) Rad sadašnjeg odbora kroz cijelu godinu u -davnom se je sastojao na izvršivanju glavnijih zaključaka prošlogodišnje skupštine a između svega je najživahniju akciju vodio za otvorenje učiteljskog tečaja za mualime i to mu je napokon pošlo za rukom o kojem ću u slijedećim recima posebno govoriti. Po za« ključku ove skupštine, odbor je pi« sao predsjedništvu »Džemijjeti«il« mije« radi razvrgnuća zajednice i radi povratka društvenog kapitala, ali na takve podneske odbor nije dobio nikad odgovora; pisao je ne« što i bogatijim muslimanima, da nas materijalno potpomognu i da nam omoguće pokrenuti društveni organ — ali odziva nije nikakva bilo. Ra« di pomanjkanja materijalnih sred« stava, nije se moglo, a odbor nije držao niti oportunim, da svoj organ izdaje u prilogu »Pravde« jer i to je bilo skpočano s jedne strane ve« likim troškovima, s druge pak i mo« ralnim žrtvama. U ovaj odbor, koji je, kako jednom prilikom neko u javnosti reče, sastavljen iz mlađih sila mnogo se je polagalo i od njega iščekivalo više, nego što je to bio u stanju učiniti, a nitko se sa strane od starijih i iskustvom bogatjih mualima nije micao, da ga u nje« govom teškom pozivu moralno pot« pomogne niti ga je poticao na kak« vi intenzivniji rad i po dužnosti sta« rijeg.u njegovom radu direktive da« vao. Upućen sam na se, odbor je radio energijom svojih sila i koristeći se svojim službenim položajima borio sc i zauzimao za interese mualima gdjegod je to bilo potrebno; a što u nečemu moguće nije uspijevao, krive su zapreke, koje su mu na pu« tu stajale. Odbor je očekivao mno« go više interesovanja muallima za njihovo pitanje, ali je ostao ražo« čaran. Na javni proglas, da se sami mu« alimi pismeno izjasne, jesu li zado« voljni privremenim uređenjem nji« hovih beriva, hoće li stupiti u pasiv« nu rezistenciju ili ne, nije se niti je« dan mualim javio. Da li je to skraj« na indolencija ili je bijedno stanje dotjeralo ih u stanje takve apatije, da ne mare niti za svoje najvitalhi« je interese? — ja neznam. Bilo jed« no ili drugo, rekao sam u predaš« *) »Pravda« bi, kao što smo jed« nom prilikom izjavili nekim odbor« nicima, rado ustupila izvjestan pro« stor za tretiranje ovih pitanja. Ur. BlW) — Bre| 196 njim recima, a to opet velim, da je svaka daljna borba beskorisna. To je jedan razlog, a drugi je pak sib no poskupljenje podvoza, koji bi onemogućio pristup ogromnoj ve« čini mualima, te se ne bi mogla odr« žati valjana skupština. Radi toga je bilo potrebno, da se odgodi saziv glavne skupštine i da se privreme« no poluči oružje borbe. Društvena imovina u koliko je i« madc, ostaće i nadalje koristonosno uložena, a pisac ovih redaka obe« ćaje da će u granicama mogućnosti ići na ruku svakom mualimu koje« mu bude od potrebe i sve dok sc bude nalazio u svome sadašnjem službenom položaju štititi interese mualima. Nu ako mualimi nisu zadovoljni ovakim zaključkom, od volje im stoji pismeno zahtjevati saziv skupštine, koju će odbor odmah sazvati i drage volje prepustiti vod« stvo u ruke novoga odbora, koji će možda znati i htjeti bolje raditi i interese mualima bolje čuvati. НаШ Hujdurović. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Dr. Beneš o savezu Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske. Dr. Be« neš je saopćio u jednom brzojavu na pariški »Matin« osnovne razlo« ge, koji su doveli do entente izme« đu Jugoslavije, Rumunjske i Ceho« slovačke. On je rekao: Od primirja nalaze se male države centralne Ev« rope u jednom nervoznom stanju, koje je proizašlo iz mnogostrane o« pasnosti iz vana, naročito iz stra« ha, da ne izgube teško iskupljenu nacionalnu slobodu. Mala će enten« ta dakle stabilizirati normalne od« nošaje u centralnoj Evropi i njezini će narodi tim savezom dobiti više pouzdanja u svoje vlastite snage. Osim toga mala će ententa politič« ki uspostaviti također red u eko« nomskim vezama. Politika Cehoslo« vačke, Jugoslavije i Rumunjske jest politika mira i pacifiziranja Central« ne Evrope. Zajednički rad ovih tri« ju država osniva se na sprovađanju mirovnog ugovora u Trianonu. Zbog toga su ova tri naroda odluči« li, da ovaj ugovor sa Madžarskom najodlučnije brane, ako bi se poka« žalo ma bilo s koje strane, da se njegove klauzule izmijene. Isto 4e tako zapriječiti ovaj savez svim mo« gućim sredstvima, da u buduće ma« džarska država ne ostane i dalje ognjište konflikata za svoje su« sjede. Ovim ne znači, da mala en« tenta ima prema Madžarskoj kako« ve agresivne namjere, naportiv, o» na će sa svoje strane nastojati da među Madžarskom i njenim susje« dima dođe što prije do normalnih i prijateljskih veza. Vodećim kru« govima ovoga novoga saveza ozbilj« na je namjera, da pokažu velikim silama Evrope, da nije bila nikako« va pogrješka, što se je austro«ugar« ska monarhija uništila, kao što isto tako savez balkanskih država i Ce« hoslovačke republike potiskuje u pozadinu potrebu namjeravane po« dunavske konfederacije, jer mala ententa u srednjoj Evropi mnogo će više doprinijeti svjetskom miru nego li sve druge političke kombi« nacije. Komentari našeg saveza sa Čeho« slovačkom. U političkim krugovi« ma Rima tumači se naš savez sa Ce« hoslovačkom na slijedeći način: O« branbeni savez između čehoslovač« ke republike i Jugoslavije imade ta« kav karakter, zbog kojega se ne mo« že njemu priključiti rumunjska dr« žava. To slijedi i iz toga, što je Ru« munjska poslušala savjet francuske vlade, koja traži načina da se Ru« munjska približi Madžarskoj. Na« dalje se u Rimu drži, da se Jugosla« vija — pošto je okružena sa nepri« jateljima i zbog toga, što trpi na unutarnjim krizama — ne će moći oduprijeti provađanju londonskoga pakta. Njezin savez sa Čehoslovač« kom imade samo obranbeni karak« -ter protiv Madžarske. Italija se ne može od ovoga saveza uplašiti i ona će konzekventno ustrajati u svojim zahtjevima glede Jadrana. Odlazak naše vojne misije u Prag. Iz Beograda javljaju: Naro« čita vojna misija otputovati će na« skoro u Prag, da tamo s čehoslovač« kom delegacijom utvrdi detalje voj« ne konvencije. �Okršaji sa bugarskim komitama. Ministarstvo unutrašnjih djela služ« beno saopćuje: Noću između 27. i 28. augusta jedna grupa bugarskih četnika naišla je na jedno odjelje« nje naših graničara u okrugu kuma« novskom i u zametnutoj borbi tro« jica su ubijeni, a dvojica su pobjeg« la u Bugarsku. Naši nisu imali gu« bitaka. VANJSKI POLOŽAJ. Borbe u Tripolisu. Kako zapravo izgleda u ovoj »talijanskoj« koloni« ji opisuje jedna vijest »Petit Pari« siena« iz Rima: Ramahdan el Šetuj, šeik plemena Misurata, koji je od uvijek bio jedan od najvećih nepri« jatelja Talijana u Tripolitaniji i ko« ji se još pred kratko vrijeme ista« kao ubijanjem talijanskih oficira i činovnika, ubijen je. Koncem pr. mj. napao je Ramahdan na čelu 2000 ljudi pokrajinu plemena Orfe« lah, jer su ovi prijatelji-Talijana, i zauzeo glavni grad Beniulid. Kad su se Orfelasi opet prikupili, oštro su napali i opet osvojili grad. Zarobili su oko 700 Misurata a ostale su pro« tjerali i poubijali. Sam Rahmadan bio je zarobljen, a ubio ga je jedan Orfelah hicem iz revolvera. Emir Fejsal u Luzernu. Baselski listovi javljaju, da je emir Fejsal sa svojom brojnom pratnjom prispio u Luzern. Lloyd George ga je oba« vijestio, da je pripravan sastati se s njime. Listovi vele, da je Lloyd George odlučio da još i ovu sedmi« cu ostane u Luzernu usprkos lošeg vremena. Rezerva sovjeta: 4,700.000 ljudi? Po agenciji »Evropske novosti« službeni organ sovjetske vlade na« viješta probuđenje masa u Rusiji. Svugdje se vježbaju novi vojnici. Crvena armija raspolaže sa 4,700.000 ljudi rezerve, koji će ovih dana biti potpuno izvježbani i disciplinova« ni, a onda će se postepeno mobili« zovati. Engleska ne popušta u irskom pi» tanju. Švajcarska brzojavna agen« čija javlja: Engleska vlada neće promijeniti svoje stanovište u pi« tanju Irske. Ni pitanje načelnika grada Corka ne daje za to povoda. Novo oružanje Germanije? — »Echo de Pariš« donosi otkrića ne« kih francuskih inžinira, da u Ger« maniji uništavaju stari r^tni mate« rijal, ali izrađuju novi, i to ne samo u tvornicama Krupa nego i u dru« gim, a osobito u Meppenu, gdje se; čine i eksperimenti sa novim spra« vama. Tu imadu već 380 novih og« romnih topova, koji se lako pokre« ću, a pucaju bez dima i bez buke. Bacaju kugle dalje od sviju topova do sada poznatih. Izrađuju također zračne torpede i topove proti aero« planima. Još javljaju, da Nijemci sada kušaju i neki novi zagušljivi plin. Zasijedanje Saveza naroda u Že« nevi. Švajcarska brzojavna agenci« ja javlja: U svrhir priprava za na« redno zasijedanje Saveza Naroda u Ženevi došla su onamo četiri člana tajništva Saveza Naroda. Vlada je prepustila Savezu Naroda za vrije« me zasijedanja, kojem će prisustvo« vati 39 država, jednu veliku dvora« nu i 80 manjih dvorana. Svaka dr« žava imaće svoju dvoranu. Iz naše organizacije. Proslava dana naše organizacije. PROSLAVA U BOS. KRUPI. Naša je mila Krajina prva pro« govorila. Progovorila je onako, ka« ko to dolikuje potomcima naših vi« teških junaka, koji su stoljećima branili serhat od dušmana. Potom« ci Hrnjice Muje i brata mu gojenog Halila i drugih tolikom slavom ov= jenčanih i narodnom pjesmom op= jevanih junaka, prvi su nam se ja« vili kako stoje čvrsto u našim bor« benim redovima, prvi su nam po« kazali kako u njima plamti osjećaj bratstva, osjećaj solidarnosti, osje« ćaj ljubavi prema domovini. Poka« zali su, da nad njima i danas bdije genij onih serhatskih junaka, koji su cijeli svoj život provodili u bor« bi za slobodu i u ovoj vjekovnoj borbi nijesu nikada i ni pred kim uzmaknuli, nijesu se nikada i ni od koga plašili, čija će djela ostati ne« umrla svima pokoljenjima dok je svijeta i vijeka. Proslava dana naše Organizacije, što ga je priredio Krupski mjesni odbor u Bužinu Gradu, podsjeća nas na ona lijepa vremena, što su o« pjevana u narodnoj pjesmi, te nam ulijeva čvrstu nadu naše bolje bu« dućnosti, jer složna braća nove dvo« re grade. Da se vidi kako je proslava te« kla donosimo izvješće našeg mjes« nog odbora u cijelosti, izvješće glasi: Bos. Krupa, dne 28. augusta. Odazivajući se apelu našeg vod« stva mjesni je odbor u Bos. Krupi upriličio »Bajramski sastanak« u Bužimu, koji je posjećen iznad sva« kog očekivanja. I ovom prilikom pokazao je naš težački svijet koli« ko cijeni našu Organizaciju i njezin rad. Ranim jutrom u petak krenuo je cjelokupni odbor uz brojno sudje« lovanje građanstva put Bužima. Ci« jelim putem dočekani smo od naših težaka burnim ovacijama te uz pri« ključak još mnogo«brojnjh kola is« kićenih barjacima — prije džume došli smo u Bužim. Pri ulasku u samo mjesto pucanje prangija ob» javilo je naš dolazak. Staro i mlado izišlo je u susret, da dočeka svoju .braću. Klicanje: »Živjeli« i »Bajram mubarck olsun«, razlijegalo se je po prostranim brdinama i dolinama u« bave Krajine. Pri sastanku prizor je bio dirljiv sve se grli i ljubi i pita za ostale. Nakon bratskih zagrljaja i čestita« nja »Bajrama« krenusmo put Ples« ke. Sad je povorka još impozantni« ja. Preko pedeset kola kreće se vi« jugastim putem uz svirku i pjeva« Страиа 5. »НРАВДА* — ^PRAVBA, Брај 146 — Broj nje. Narod stao u špalir i pozdrav« lja goste bacajući cvijeće i pozdra« ve. Prangije neprestano pucaju. Kad se je došlo na određeno mjesto, gdje će se obdržavati skupština veselju nije bilo kraja ni konca. Vi« še nego tri hiljade (3.000) osoba pri« milo nas je u svoju sredinu. Prizor je bio tako dirljiv, da se nemože opisati. Bratskom dobrodošlicom ispred sakupljenog mnoštva pozdra« vio nas je Caušević Abdullah ef. Nakon odmora i klanjanja džu« me otvara skupštinu predsjednik mjesnog odbora u Bos. Krupi g. H. Husniaga B. Pašalić te pozdravlja prisutne i zahvaljuje se na bratskom dočeku. Zatim uzima riječ jedan član odbora, te prikazuje sakuplje« nom mnoštvu rad naše organizaci« je, svrhu njezinu i radi čega smo se organizirali kao posebna stran« ka. Svi prisutni saslušali su mimo referat i odobrili rad naše organiza« čije i njezinih vođa, te im šalju po« zdrave i mole da i dalje ustraju u svome radu za interese i dobrobit Muslimana.« Živjeli naši Krupljani! Živio mje« sni odbor, koji je znao ovako lijepo okupiti braću pod naše zastave. • Prilikom održavanja dana naše Organizacije u Bužinu sakupljeno je dobrovoljnih priloga za »Pravdu« K 1000.—, a darovala su slijedeća gospoda: po 50 K: Ahmetaga Sahi« nović i Omerbeg Kulenović; po 40 K: Mehmedaga Mesić, Caušević Hašim, Ljubijankić Suljaga, Pajalić Omer i Burzić Zajim; po 30 K: Ju« sić Hasan; po 20 K: Šahinović Os« man, Čauševrć Abdullah eff., Babić Mustafa, Isaković Alaga, Mahmić Huso, Sekić Omer, Sijambodžić Be« čir, Duranović Alija, Abazović Sa« lih, Burzić Hase, Šahinović Osma« naga, Šahinović Salih, Eminić Ha« so, Dizdarević Ej do, Lelić Husein, Mulalić Mujo, Šahinović Mahmut, Šahinović ibrahim, Šahinović Šerif, Alešević Meho, Pajalić Osman, Re« džić Omer, Mehić Sulejman, Muja« gić Mustafa, Begić Huse, Abdurah« man eff.; po 10 K: Dizdarević Os« man, Bužimkić Osman, Abazović Hase, Duranović Duran, Dizdarević Ibrahim, Sijamhodžić Salih, Halilo« vić Hasan, Caušević Bećir, Aleše« vić Mehmed eff., Avdić Ahmet, Malkić Ibro, Sijamhodžić Habib; po 6 K: Caušević Maše; po 4 K: Ravnjak Mahmut, Dizdarević Ah« met, Sijamhodžić Sejdo, Melkić Hase, Tahić Ahmet, Bajraktarević Omer. Hvala plemenitim darovateljima! Domaće vijesti. кз’ки-п п р?ду у хотслу г. Велихсра Мкловића, друга у оружју нашега Ахмета, с том разликом, да je Ахмет служио с ознаком „Р. V.“ (политички непоуздан), јер je у бањалучком процесу суђен н a r од ■ м у дана тешке тамнице и одатле одјурен у војску, дочим je Ваш информатор г. Милсвић био писар у пештанској батаљунској канцеларији I. б. х регименте као — врло повјерљива л н чност. јер je имао официрски резерват, који се je давао само људима праве црножуте пасмине. Опростите да вам не испунисмо „Gebandene Marschroutu-, јер наш Ахмет не воли црножутих остатака н јер на њој нема ћирилског текста. Задовољите се дакле овим „beriehtom* и поздравите нам Вашег доглавника г. Велу. Уредништво „Трешељка". Zbog praznika u štampariji idući broj našeg lista izaći će u subotu dne 11. o. mj. Dan naše organizacije u Sarajevu. Zbog kišovita vremena nije se mo« gao održati dan naše organizacije u Sarajevu. Pošto se počelo po ma« lo vrijeme uljepšavati, naš je mje« sni odbor odlučio, da se ova sve« čanost obavi u petak 10. o. mj. u Bijeloj Bašči na Medresetima ispod Demerdžine kule. Upozorujući na ovo Sarajlije, članove naše organi« zacije, molimo ih, da se pokažu i Gradsko poglavarstvo u Gradačcu. ovom zgodom, kako su to znale u« vijek pokazati, da im leži na srcu dobrobit našega mileta. O ovome će se izdati i posebni Broj 827. dne, 27. avgusta 1920. letači. U slučaju hrđava vremena, Kod ovog općinskog poglavar« proslava se odgađa za idući petak. Građani Sarajlije! Pokažite, da stva upražnjeno je bilježničke mje« čvrsto stojite u našim neprobojnim sto koje je skopčano sa 3600 K pla« redovima, pohrlite svi u Bijelu Ba« će i 8400 K doplatka godišnje. Kompetenti, koji ovo mjesto po« šču. Pokažite svoju islamsku svi« lučiti žele imadu svoje vlastoručne jest! Iz uredništva. Naš gl. urednik g. pisane i propisno biljegovane mol« Korkut povratio se je sa tronedjelj« be najkasnije do konca septembra nog dopusta i dobro oporavljen 1920. ovom poglavarstvu predložiti i dokazati. preuzeo uredničke dužnosti. 1 .) da su bosansko«hercegovački Zgodna naredba. Ministarstvo nutarnjih djela izdalo je nalog u« pripadnici ili SHS. državljani; 2 .) da su dobrog moralnog, soci« pravi grada Beograda, da poticajni organi imaju da pripaze na pona« jalnog i političkog ponašanja; 3 .) liječničkom svjedočbom da su šanje djece i đaka na ulici i na dru« gim.javnim mjestima. Ko se zateče, potpuno zdravi; 4 .) da sii šrpsko«hrvatskom jezi« da psuje i govori sramotne i nepri« stojne riječi, ima se kazniti radi po« ku u govoru i pismu potpuno vješti. 5 .) da su vješti računarskom knji« vrede javnog morala. Mi smo više puta pisali o raskalašenosti naše govodstvu propisanom za bos.«herc. dječurlije, pa pozivamo vladu, da gradske, odnosno seoske općine, te se povede za ovim lijepim primje« perovodnoj i manipulativnoj službi. rom i izda sličnu naredbu i za Sa« Gradonačelnik: rajevo. Izzetbeg Jahić. Prijeki sud u čajničkom kotaru. Radi nedavnog razbojničkog napa« daja proglašen je prijeki sud za cijelo područje kotara Cajniče za ove zločine: protiv državne vla« sti (pobuna), javnog nasilja, umor« stva, paleža, razbojstva, davanja pripomoći kojem od pomenutih zlo« Prijedor. činstava i za zločinstvo krađe, ako Preporučuje svoje bogato stovase krađa učini osobito drzovito i na« silno. Za sva ova zločinstva se kaz« rište svih vrsta kože, kao i po­ ni smrću. trebnog pribora za obućare. RaIz Osvitanja. U patek dne 17. o. zašilje svaku količinu poštom. mj. u 3 sata poslije podne obdrža« vaće se izvanredna glavna skupšti« Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. na ovog jedinog našeg ženskog u« druženja. Dnevni je red izbor no« vog odbora, jer je pređašnji demisi« onirao. Revizija obrtnica sa strane Ureda za pobijanje skupoće dovršena je. Ured je sa svoje strane oduzeo pre« siromašnu muslimanku, koja ne­ ko stotinu obrtnica. Sada je akt-o« ma obitelji i koju nema ko uz­ Ušao odjeljenju za privredu Ze« državati, uzeo bih za obavljanje maljske vlade, koje će definitivno kućnih poslova. Bila bi kao kućno odlučiti o oduzimanju obrtnica. Vjenčanje. Naš prijatelj g._Emin čeljade. Molim da se adresa ta­ ef. Brka činovnik kod pol. direkcije kove osobe javi ured. „Pravde“. vjenčao se s gđom Sidika hanumom Sejfo Husejnagić. Ahmetašević iz Sarajeva. Želimo im sreću i srdačno čestitamo. Pronađen novi rudnik ugljena. Iz Beograda javljaju: U selu Prljeni« ma sreza Kolubarski pronađen je Moju krojačku radnju preselio sam rudnik ugljena odlične kvalitete. uHadžiRistića ul. 4 preko puta Naročita komisija ispitivača obišla Hotel Europe u kojoj izrađujem sve je rudnik i našla da ima kamenog vrsti haljina uz umjerene cijene. — uglja u velikoj količini. Eksploati« Također iz provincije se naručbe po­ ranje ovog novog rudnog blaga po« voljno primaju. čet će naskoro. S poštovanjem Natječaj. Braća Stojanović trgovina koža Jednu ženu, Preseljenje. Trešeljah. U znaku bratstva. U Travnika во drenaže kradljivci a dućan jednog voćara i beetandžije i pokrađoJo jedne noć! nefito zeleni. Sumnja pade na vojnike i uhvatile dvojica, kuji Sa to djelo izveli. Na raportu kod mjesnog koman­ danta rasabra во is imena njihovih, da jo jedan od vojnika kradljivaca musliman, a drugi pravHlami. Kad to mjesni komandant sarnađe. on ovako poče resonlrati: „Dakle, ti Srbin (govo­ reći pravoslavnom),q>a krao, na Šteta svog brata, sugrađanina i državljanina, a Sto jo „Turčin" krao, to nije čudo, on i onako nije prijatelj ove države, ali ti, ti, — to ti nijosi smio činiti". I usuda puče: dođože na zapovjed komandanta vojnici i odvalile Srbina 60 Stapova, a „Turči­ nu1* samo 6. Pre poi taj ući gosp. Komandantu i njegovoj naobrazbi suđenje o tom: ko je prija­ telj a ko neprijatelj države, čaršija komentira osudu Sto se tiče broja itapova tako, da je u cijelosti odobrava, kad — vele - - Srbi viče iz­ vlače na svim linijama, pravo jo i da broj žtapova izvuku viče. ПРИЗНАНИЦА. Господин/ Михајлу Поповићу, кот. предстојнику у Чајмичу. Част нам je обавијеститн Ваше господство, да je В a ш таоц, a наш управитељ листа r. Ахмедбег КуленивиК дне 4. о. мј. здрав н жив овамо приспио. Није га ннко опљачкао, дапаче нн напастовао. Захваљујемо Вам F. Jerlagič, akad. diplom. krojač. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA $ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ preponićnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 81» �Stana 4 Сграва Broj 196 — Број »PRAVDA* — „ПРАВДА* Prospekt i poziv na potpisivanje dionica „Tvornice pokućstva d. d. u Sarajevu". I. Potpisani osnivaju po propisma trgovačkog, zakona za Bosnu i Hercegovinu dioničko društvo pod imenom: »Tvornica pukućstva dioničarsko društvo u Sarajevu* sa sjedištem u Sarajevu. П. Trajanje društva ustanovljeno je na neodređjeno vrijeme. Ш. U djelokrug društva spada: a) da se bavi preragjivaujem i izradom svake vrsti drvenog materijala naročito u svrhu fabričkog izragjivanja pokućstva i gragjevne stolarije; b) da prodaje gotovo pokućstvo i stolarsku gragjevnu gragju: c) da preduzimlje izradbu svake vrsti drva u šumi na svoj račun te u tu svrhu kupuje i zakupljuje šume i podižp pilane. IV. Osnovana glavnica društva ustanovljuje se na 4,000.009 K koja je razdijeljena na 40.000 dionica po 100 K. Dioniee društva glase na donosioca. Dionice se ispostavljaju kao jedinice, desetice, petice, de­ setice i dvadesetpetice. V. Osnivači doprinašaju u dioničku glavnicu u smislu § 155 t. z. toč. 5. kao apport: 1, Nekretnine upisane u gr. ul. br. LVI|74 i 93 k. o. Sarajevo sastojeće se od jedne kuće tro­ katnice u Koševe ul. br. 22 zatim od jedoe velike fabrične zgrade sa drugim potrebnim nuzgrednim objektima te od neizgragjenog zemljišta u ukup­ noj površini od 4520 m', koje leže djelomično izmegju Koševo ulice i Skerlićeve ulice a djelomice na drugoj strani Skerlićeve ulice, sve ovo na temelju vještačke procjene sa vrijednošću od 1,300.000 K. 2. stolarske strojeve sa potrebnim električ­ nim motorima, potrebnim priborom i stolarskim alatom, što se sve nalazi za pogon i izradbu po­ desno u fabričkoj zgradi, i to na temelju procjene vještaka sa vrijednošću od 1,500.000 K. Prema tome doprinašaju osnivači u dioničku glavnicu uz priuzdržaj ispitivanja i obračuna po konstituirajućoj glavnoj skupštini uložak u vrijed­ nosti od 2,800.()00 K i primaju za to protuvrijed­ nost od 28.000 dionica po 100 K. VI. Preostalih 12.000 dionica u nominalnoj vrijednosti od 100 K po komadu prepušta javnom upisu uz ove uvjete: Rok upisa dionica traje od 15. augusta do 15. septembra 1920. Prije početka rada imade se na svaku dio­ nicu uplaliti prilikom upisa 10 posto a ostatak prema riješenju konstituirajuće glavne skupštine ali najdalje za mjesec dana nakon obdržavanja konstituira uće glavne skupštine. Na uplaćene iznose izdaje se upisnicima pot­ vrda pod brojem, koji odgovara broju upisanih dionica, a pošto budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice uz povrat privre­ mene potvrde najkašnje tri mjeseca poslije objave, da je društvo upisano u trgovački registar. Kad upisnik odnosno dioničar zadoeni sa upla­ tom, platiće za zadoenjenja б posto kamata na nepoložonu svotu od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Ko ne položi drugu uplatu za tri mjeseca dana, gubi stečeno pravo na uplate, koje je do tada položio, ali jamči i dalje u smislu § 158 t. z- za Bosnu i Hercegovinu. Brojevi dio­ nica odnosno potvrda, za keje uplata nije polo­ žena na propisani rok, objaviće se u zvaničnom listu bos.-herc. vlade. Kad isteče očekni rok od 3 mjeseca, dotične potvrde na dionice, za koje uplata ne bude polo­ žena, poništavaju se, a na njihovo mjesto izdaju se nove potvrde, sa istim brojem i stavljaju se u promet, uplata za poništavanje potvrde, kao i višak, koji se dobi.e preko uplaćene vrijednosti za prodane nOve dionice, unosi se u rezervni fond. Dionič.arem postaje onaj, koga društvo primi te bude upisan u knjigu dioničara. Osnivači imaju pravo, da po svom pronagjenju pojedine upise dionica sasvim otklone i upi­ sani broj dionica za pojedine upisnike smanji, a da za to ne navedu razloga. VII. U ime troškova osnivanja otpada na svaku dionicu 15 K, koja se svota imade odmah kod upisa uplatiti. VHI. Osnivači su se odlučili, da u ovo po­ duzeću dadnu vidljiv udjel svima radnicima po­ duzeća i time osigm aju skladno sudjelovanje rada i kapitala te će se od čistog godišnjeg dobitka podijeliti 33 posto svima zaposlonim radnicima u razmjeru njihove plaće. IX. Predbilježbe na dionice i plate primaju: Hrvatska Centralna banka d. d. u Sarajevu i njezine podružnice u Derventi, Mostaru, Tuzli, B. bamcu i Zenici, Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu, Hrvatska Poljodjelska Banka d. d. podružnica u Sarajevu, Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u B Novom, Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu i njezina podružnica u Tuzli, Prva Hrvatska Štedionica u Zagrebu, Hrvatska Eskomptna Banka u Zagrebu, Hrvatska Poljodjelska Banka u Zagrebu, Prva Muslimanska Banka u Brčkom, Hrvatska Banka u Banjojluci, Muslimanska Trgovačka i Poljodjelska Banka u Tešnju, Hrvatska Kreditna Banka i Stedienica u B. Brodu, Muslimanska Banka u Banjojluci, Hrvatska Banka u Travniku, Hrvatska Trgovačka Banka i Štedionica u Livnu. X. Osnivači pridržali su sebi pravo imenovati prvo ravnateljstvo na tri godine dana (155 t. z.). U SARAJEVU, 15. augusta 1920. Hrvatska Centralna Banka za B. i H. d. d. Hrvatska Poljodjelska Banka podružnica u Sarajevu d. d. u Sarajevu. Hrvatska Trgovačka i Obrtnička Banka d. d. Muslimanska Trgovačka i Obrtnička Banka u Sarajevu. d. d. u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. d. d. u Sarajevu. Odgovorni arednik: I. 8aJnbn. Csttaata Odbor J. M. O. Šttaptah DaaM * A. К4ов, S«4»vs. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cd5dd663829b20cce2ff34652df8ed99.pdf ae51a7c5a31c21317f009d6c3d62afe9 PDF Text Text '.-r- ■■мнвуз u °°tovom alaiena. BDrugo Izdanje. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redabcioni odbor. Pretplata godiš. 180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt. štedionice 1119. Broj 92 (197) Sarajevo, subota 11. septembra 1920. (26. zilhidže 1338.) Poruka klevetnicima. Ovdašnji je »demokratski« organ u svom 309. broju iznio smjelu tvrd« nju da su vlasti »mirno sluša« le i govore — Korkutove o privremenosti naše drža« v e«. »Pravda« ga je u mojoj otsut« nosti pozvala da dokaže tu svoju tvrdnju, pa je u broju od 3. o. mj. izišao sa »dokazom« koji glasi: »Cenimo još svoj život i zdravlje da bi smo smeli preli« stavati i čitati komplete »pravde«, podsetićemo je samo na aprilsku skupštinu begova na Baš«čaršiji. Tu je pored ostalih epiteta državi i u« pravi, pored pretnja da će begovi »dovesti Lenjina da rešava agrarno pitanje«, pored podsećanja na »sta« re lepe dane, koji će se povratiti«, pala i izjava jednog od gospode go« vornika, među kojima je bio i g. K o r k u t, da je ovo »privreme« na država«.« Držim da je ’za dokaz perfidije onih oko »Glasa Naroda« dovoljan gornji citat, ali ću ga ipak popratiti sa nekoliko primjedaba. U prvom redu konstatiram 1 a ž n o s t tvrd« nje, da sam i ja bio među govorni« cima na dotičnoj skupštini. Ja sam, kao i drugi novinari, bio među slu« šateljstvom i »Glasu Naroda«, ako dokaže ispravnost svoje tvrdnje, nudim svoju mjesečnu platu. Izvo« li, gospodine Kapore, samo nemoj uzmaknuti kao što si uzmakao pri« likom polemike o fočanskoj skup« štini. Sramota je takome junaku.... Gospoda oko »Gl. Naroda« slu« že se plgralom i govore o mojim govorima. Znači dakle, da su vlasti bar dva puta slušale mo> je govore o privremenosti naše dr« žave. Ako je ljudima oko tog lista imalo stalo, do časti i obraza dužni su pružiti dokaz za svoju tvrdnju i navesti mjesto i datum tih mojih govora. Inače su prosti klevetnici i ništarije i ja ih sve tako nazivam, dok faktima ne dokažu svoju tvrd« nju ili je muževno ne povuku kao po_dvalu nesavjesnih doušnika. Kao što se »Gl. Naroda« lažno nabacuje na me i moju političku is« pravnost, tako isto perfidno izvrće i stavak u govoru g. dra Hrasnice o Lenjinu. Nije naime istina, da se je prijetilo »da će begovi dovesti Lenjina da rešava agr. pitanje«, već je istina, da je g. dr. Hrasnica — govoreći o nepravednom ine« jednakom postupanju u ovom pitanju — citirao svoju izjavu jed« npm od vođa »demokratske« zajed« niče: »Ako hoćete, dovedite i Le« njina da on riješi to pitanje; mi će« mo i na takvo riješenje pristati, sa« mo ne možemo dozvoliti d a s e o« no riješi u Bosni drukčije, a u Srbiji drukčije.« Govor je dakle uperen proti n e j e d n a« kom rješavanju agr. pitanja, a ni« pošto za komunistički nazor, od ko« jeg smo mi daleko ako ne više, ono sigurno koliko i gospoda oko »Gl. Naroda«. Kad »Glas Naroda« odgovori na ovu poruku, razgovorićemo se i o izjavi, koju je podvalio jednom od gospode govornika o privremenosti države. Sakib Korkut. Prosvjeta i šhola. Muallimsko pitanje« Piše: H. Hujdurović. JESU LI NAM POTREBNE MEK« TEBMBTIDAIJE? U prvome članku sam prikazao sadašnje financijsko stanje vakuf« sko«mearifske autonomne uprave i nemogućnost poboljšanja maulim« skih beriva u onolikoj mjeri, kako bi im se njihov položaj obezbijedio. Sada pak postavimo se na pozitiv« no stajalište i predpostavimo, da bi »revni« čuvari šeriatskih propisa dozvolili prodaju ili zalog vakufskih nekretnina, da li bi se moglo uredi« ti mualimsko pitanje? Istina onda bi; jer financijeri su proračunali vrijednost vakufskog imetka blizu jedne milijarde kruha; te kad bi se taj imetak unovčio i njime osnovala jedna vakufska banka, taj bi ogrom« ni kapital donosio godišnje oko sto« tinu milijuna kruna faiza, a iz te bi se svote bez sumnje mogle podmi« rivati u potpunoj mjeri potrebe svi« ju vjerskih službenika. ' To bi dabome bilo idealno ako polazimo sa mualimskog stanovišta nu ako pođemo sa stanovišta općeg dobra muslimanskog dijela našega naroda, onda držim da svak ko iole napredno misli, napredno osjeća i svome miletu dobro želi dolazi pred jedan veliki upitnik: dalinampostojećemekte« bi«ibtidaije donose želje« ne koristi? I ako je to pitanje, obzirom na konzervativni osjećaj muslimanske mase, delikatno, mo« ram biti iskre’n i reći ne samo da nam ne donose te koristi, nego su nam na štetu normalnom prosvje« ćivanju širokih narodnih slojeva. To govorim iz vlastitog iskustva kao bivši nastavnik mektebi«ibtida« ija, a sada u položaju gdje mi se je pružila prilika, da njihovo ustroj« stvo i temeljitije proučim. Imali smo prilike, da javno čuje« mo mišljenje naših pedagoških strukovnjaka kako se‘može vjero« naučko gradivo, koje je potrebno svakom muslimanu, svladati i kroz osnovnu školu; pa i ti, dragi muali« me, stavi se u položaj jednog na« predna muslimana, malo se dublje zamisli u prosvjetno stanje b.«h. muslimana, metni ruku na srce« i pravo po duši reci: ima li smisla, da mi i nadalje zadržavamo naše mektebi«iptidaije, kad se to isto, dapače još više i temeljitije vjer« sko gradivo može svršiti kroz os« novnu školu? ... Ima li smisla i je li pravo, da vakufska uprava za hator recimo 3 do 400 mualima žrt« vuje budućnost 600 hiljada drugih slimana i da njihovu djecu indi« rektno usporava u prosvjetnom po« gledu tri godine unazad za sugra« danim drugih konfesija? Nedavno smo imali prilike čita« ti u »Pravdi« grafički prikaz jednog našeg učitelja o prosjvetnom sta« nju muslimanskog dijela prema dru« gim dijelovima našega naroda. Sva« kog muslimana«rodoljuba, ako se je duboko zamislio u nijemi sadržaj onih brojki moralo je srce zaboljeti radi našeg tako niskog prosvjetnog stanja i sam sebe zapitati: hoćemo li pustiti, da muslimani i dalje sB« jede svoje sugrađane u takvom pro« svjetnom srazmjeru? Da uzmorgnemo jednim tempom s nima koračati držim, da je neop« hodno potrebno ukloniti sve one zapreke, koje na putu stoje nor« malnom prosvjećivanju našega na« roda. Držim, da je svaki ma i naj« topliji apel na muslimane da svoju djecu školuju — suvišan, ako se radikalno na riješi pitanje opstanka mektebi«iptidaija i ako se ne bude strogo primjenjivao zakon o obve« zatnom pohađanju škola radi hato« ra tih m.«iptidaija. Znadem da imade teoretičara, koji će reći da će tako radikalno riješenje teško ići obzirom na kon« zervativni osjećaj muslimanske ma« se i tvrditi da isto to pitanje treba rješavati putem progresa, ali ja dr« žim da je ta teorija u ovome pita« nju pogrešna, jer mi slijedeći kroz četrdeset godina taj progres i oba« zirući se šta će reći Mehaga, Mu« jega; Alibeg i Velibeg i došli smo u ovako mizerno stanje, pa ako bu« demo i nadalje takva pitanja rješa« vali prema raspoloženju mase onda ne samo da ćemo ostati gdje jesmo, nego će nas vrijeme pregaziti i to« talno ćemo propasti. Odlučujući faktori trebali bi ovo pitanje slo« bodno, radikalno i bez pesimistič« kog pogleda da čim prije riješe, jer napokon i naša je masa uvidila po« trebti školovanja, pa mnogi danas i ne čekajući da mu dijete potpuno svrši mektebi«iptidaiju, šalje ga u osnovnu školu. Ne samo da su to osjetili musli« mani građani, nego i mnoga musli« manska sela potražuju pretvaranje svojih seoskih mektebi=iptidaija u osnovne škole, a taj se korak naših seljaka može samo pozdraviti. Kao što se je počela buditi svijest i že« lja za školom kod našeg muškog spola, tako se isto vidi i kod žen« skinja. Kao jedan lijep primjer na« vodim, da sam prije nekoliko dana sreo na Keju jednu staru musliman« ku gdje-vodi svoje dijete, da ga u« piše u školu i tom ga prilikom sa« vjetuje, da uči, da sluša učitelja i da se ne lola, a ona će na svojih deset nokata zarađivati i njega hra« niti dok ne postane pravi čovjek. Tako naša baka, a ja sam u sebi mislio dok naše majke budu ovako odgajale svoju djecu, onda možemo kroz ružičaste naočale gledati u bu« dućnost svoju. Kad je već i naša stara baka uvidila potrebu škole, onda treba oboriti sve predrasude, da naš narod ne će škola. Njemu treba oduzeti samo mogućnost, da svoju djecu šalje na drugu stranu i dokazati mu, da će njegovo dije« te i u osnovnoj školi učiti vjerona« uku isto kao i u mektebu, dapače više i temeljitije, ako budu pozvani uredili podesnije udžbenike. Ovaj prelaz sličan bi bio prelazu iz starih sibjan mekteba u sadašnje m.«iptidaije. Narod je u ono vrije« me bio puno konzervativniji nego li danas i većim je nepovjerenjem gledao na te »novotarije«, nego li na današnje osnovne škole; ali kad se je osvjedočio, da djeca u tim no« vim mektebima uče i bolje i brže, počeo je listom slati svoju djecu. Danas pak kad su se i te mektebi« iptidaije po mome mišljenju poka« žale nesavremene i sa svojim na« stavnim planom skroz nepotrebne, onda neka se narodu pokaže drugi, savremeniji put, kuda treba svoju djecu da šalje i neka mu se dokaže da ga taj novi put vodi samo njego« voj sreći i boljemu blagostanju. Godina II. BiljBšliB. Detektivski Glasnik, koji se pod zvučnimi menom »Glas Težaka« u zadjje doba bavi gotovo samo do« kazivanjem naše »protudržavnosti«, zaveo je rubriku* »Čistimo austri« janštinu« u kojoj među ostalim ci« tira i ovaj stavak iz 60. broja na« šeg lista: »Zakonske se oštrice ne primjenjuju na privilegovane ele« mente, njima je slobodno sve radi« ti, slobodno im je ubijati' i klati i paliti i svako zlo činiti. Niko ih ne poziva na odgovornost, niko ih ne progoni za počinjena zlodjela. Za njih ne postoji zakon. Sudovi su postavljeni za druge, obespravljene elemente, dok se hrišćaninu ne smi« je ni suditi.« Tim citatom htio je »Detektivski Glasnik« dokazati našu protudržav« nost, jer eto, mi se opiremo neprav« di, jer smo puni — austrijanštine. Pa lijepo, recimo da je tako. Ali šta onda znači notica »Novi šef unu« tarnjeg odsjeka«, koja je izašla u istom broju tog »demokratskog« klepetala? Kad je kod nas sve u re« du, kako da objasnimo nadu go« spode oko te »patriotske« novine, da će novi šef »umjeti zavesti red u svom zapuštenom odjelje« nju i da će narod odahnuti od — nesigurnosti u ovoj zemlji i odozgo i odozd o«? Ako laže koza ne laže rep. Ako pet« lja »Pravda«, pravo govori »Glas Težaka«. A eto i on piše o nesigur« nosti koju stvara nahuškana n e» mu s 1 i m a n s k a masa (»odozdo«), jer joj u tom (»odozgo«) pogoduje zapušteno upravno odjeljenje, u ko« jem treba zavesti red. Držimo da je ovo dosta i za Iju« de, koji na licu nose debelu nasla« gu gjona, pa mećemo punkt i — pe« remo ruke. Travnički kotarski ured ima ču« dan agrarni aršin. Kad kmet hriš« ćanin ponese hak sirotoj musliman« skoj udovi sa više nejačadi, eto od« mah organa vlasti, da zabrane ovu »nezakonitost«. Nu kad m i 1 i j o« n e r Merkuš pumpa svog kmeta« muslimana, onda su ti organi i sli« jepi i gluhi. Taj kmet može mimo njih pronijeti čak i šljive. Čudni su ovi putevi naših »objektivnih« or» gana vlasti. �Strana 2 Страиа .PRAVDA* — .ПРАВДА* „Muslimani su dobri ljudi" reče jedan činovnik zemaljske vla« de pravoslavne vjere, kad inu je gospođa saopćila poruku svo« jih kmeta muslimana. Kako ovaj gospodin, tako i njegova gospođa od radosti ni jesu mogli taj dan ru» čati, nego je oboje govorilo i pri« znavalo: fakat su muslimani dobri ljudi, dobro odgojeni i jedini, što se čuvaju greha, samo ih mi ne ra« zumijemo u njihovom osjećaju, do« broti i plemenitosti. Vidiš li, M...« še, sreće naše, šta bi bilo, da su nam kmeti druge vjere? — Bilo bi ti isto, što i našim muslimanima, re» če gospođa. Kmetovska je poruka glasila: »Mi smo vaši kmeti i ostajemo sve dotle, dok se na pošten način ne otkupimo. Ako vam je na prodaju vaša očevina, koju mi obrađujemo, molimo vas. da nam javite zadnju cijenu. A ako se ne bi mogli nare« diti, onda kao i dosada: volja vam u naravi, volja u gotovu, da vam pošaljemo pripadajući hak sa vaše babovine. Nimalo se ne bojte, va« šeg haka ne ćemo prisvojiti, jer nam ne da naš vjerski edgoj, naš ponos i savjest. Odgojeni smo. da se ču« vamo tuđeg haka, tim više, što od Boga želimo, da nam Allah da bere« ket i u džanu i u našem malu. Sa otimačinom ne bi ovo mogli postići, makar vidili šta biva od naših kom« šija, koji su pohlepni za tuđim do« brom: Svaki im dan izbija po koja nesreća, nekad u hajvanu, nekad u čeljadima. Oteto prokleto!« — Mo< limo vas, da ovu našu poruku sa« općite i ostalim suvlasnicima, a naj« viša bi nam bila želja, kad bi od vas koje među nas došlo, da se o« sobno osvjedočite. I opet vas uvje« ravamo, da ne ćemo pokolebati u svojoj nakani usprkos nekakvih te« žačkih organizacija i nezakonito iz« datih Poljakovih i Krizmanovih ble« sastih i Bogu mrskih agrarnih na« ređenja. Što se tiče vašeg haka, sad ćemo vam na ovom gorkom vaktu bolje iskusuriti nego ikad prije, a znate, da je vaš pok. babo s nama uvijek raži bio, kao što i mi s njim.« Eto tako postupaju naši ljudi, a mi gornji slučaj iznosimo jedno ra« di toga, da se vidi ispravnost našeg svijeta, a drugo stoga, što jednog krupnog gospodina sa vi a« d e hoćemo da obavijestimo, da i mi znamo, kako postupa kad je u pitanju interes njegovih ljudi. Njemu naime nije palo ni na pa« met, da bi ovaj čin naših ljudi pod« vrgao korekturi i svoje rođake u« putio u »spasonosne« odredbe mini« starstva i naše pokrajinske vlade. Socijalni prevrat u Italiji; U Italiji opet je stanje takovo, da prijeti teškom unutrašnjom krizom. Agencija »Stefani« je razaslala for« malni demanti glasina, o ugroženom položaju u Italiji. »Osim u kovinar« skoj industriji — veli se u vijesti a« gencije — za koju ima nade da će doskora sva sporna pitanja biti ri» ješena, položaj u Italiji je sasvim normalan«. Kakvo je pravo stanje u Italiji može svako vidjeti iz ovog izvještaja: Pokret kovinarskih radnika za« počeo je u Milanu. Bez ikakvog o« sobitog razloga kovinarski radnici zaposjeli su 31. augusta sve tvomi« ce svoje struke. Nigdje nije došlo do incidenata, tim više što vlast ni« je poduzela nikakvih koraka protiv uzurpatora. Do sada su radnici za« uzeli oko osamdeset kovinarskih tvornica. Milanski industrijalci sastali su se odmah na konferenciju, da vije« čaju o svom držanju, ali o svojim zaključcima čuvaju tajnost. Pozna« to je samo toliki, da su odaslali ne« koliko delegata šefu policije, da pro« testvuju protiv uzurpacije i traže pomoć. Sef policije odgovorio je, da do ovog časa nije dobio iz Rima nikakvo naređenje u pogledu svog držanja prema radništvu. Na to se jedna delegacija industrijalaca upu« tila u Rim. Međutim se i u Rimu dogodilo i« sto što i u Milanu: i tamo su kovi« narski radnici zaposjeli tvornice. U Turinu je već prije toga bio proglašen »lock«ont«, isključenje radnika sa strane poslodavaca. Rad« nici, koji su na 1. o. mj. došli da ra« de u tvornicama našli su ih zatvo« rene. Vijeće kovinarskih radnika zaključilo je jedno veče prije, da se tvornice silom zauzmu. 50.000 radnika provalilo je to ju« tro u tvornice, istjeralo inžinjere, di« rektore i vlasnike, te započelo redo« vitim radom. Radnici su sami po« stavili direkciju, preuzeli blagajne i pisarne, te efektuišu i naplaćuju narudžbe. Oni se drže najstrože discipline i rade osam sati dnevno. Na tvornice objesili su crvene za« stave. U Napulju i drugim centrima ko« vinarske industrije dogodilo se isto, bez da je do sada došlo do znatni« jih incidenata. Tako se iz Ligurije javlja, da su i tamo zauzete sve ko« vinarske tvornice, naročito ona dru« štva »Societa ansaldo«. U Speziji zauzete su tvornice Fiat i San Gior« gio. Svugdje su direktori istjerani, a na nekim mjestima zarobljeni su inžinjeri. Stanje se neprestano pogoršava. Radnici, koji su zaposjeli tvornice naoružali su se i stavili tvornice u obranbeno stanje povukavši oko njih bodljivake žice, iskopavši stre« FELJTON. БроЈ — Broj 197 ljačke jarke i postavivši mitraljeze. U Turinu, u tvornici automobila »Fiat«, stoje im na raspolaganju dva tanka. Anarhistički elementi pozivlju radnike svih struka da se prikjluče pokretu, tc da zaposjednu zemlju, rudnike i ostale tvornice. U Milanu vijećali su u nedjelju vođe svih rad« nićkih organizacija, da li bi se štrajk proširio na sve branše. Zaključak nije stvoren, ali se usprkos tome na više mjesta desio slučaj, da su rad« nici protjerali vlasnike tvornica, premda ne spadaju u kovinarsku struku. Tako su u Milanu zaposjeli jednu tvornicu stakla, a u Turinu jednu tvornicu bombi kisika. U Temi za« posjeli su tvornicu i željezaru, u Pa« lermu brodogradilište. U Genovi pucali su policisti na štrajkaše, pa kada su radnički vo« đe radi toga intervenisali prijeteći generalnim štrajkom, stavljeni su oni policisti, koji su pucali, u zatvor. Na to su policisti proglasili štrajk, radi čega su uhapšeni morali biti pušteni. Milanska burza rada izdala je u« ostalom proglas kovinarskim radni« cima, da okupiraju sve tvornice, koje zaposluju preko 200 radnika. Socijalistički »Avanti« donio je proglas zemljoradnicima, da štraj« kuj uče kovinarske radnike u sve« mu podupru. U tom proglasu ape« lira se na radništvo, koje list naziv« lje uniformisanim proleteriftia, da ne podupiru buržoasku silu i ne brane radnicima da zauzmu mjesta rada. Ni u kojem slučaju pak neka ne poslušaju naloge oficira, da pu« čaju u masu. Vojnici treba da se sa ostalim proleterima slože protiv društva izrabljivača. Vlada u ovom sporu čuva apso« lutnu neutralnost, tim više što do sada do nemira nije nigdje došlo. Cijelo njeno djelovanje ograničeno je na to, da izmiri zavađene strane. Ovo njeno držanje prouzročeno je po svoj prilici izjavom socijalistič« ke partije i generalnog sindikalnog vijeća, koja je izašla neki dan u »Avantiju«, da će kako stranka, ta« ko i sindikati radnika drugih stru« ka zauzeti najoštrije držanje, ako se protiv kovinarskih radnika upo« trijebe represivne mjere. U izjavi prijeti se vladi generalnim štrajkom. Radnički vođe, barem talijanski listovi vele tako, sami uviđaju, da je ovaj pokret apsurdan, pa traže da stupe u doticaj sa industrijalcima, nastojeći da ih sklone na neke ma« nje koncesije radništvu, kako bi na ove potonje mogli utjecati, da po« vrate redovito stanje. Industrijalci su odlučni, da ni u čemu ne popu« štaju. Za samo držanje vlade veli soci« jalistički poslanik u »Avantiju«, da ga radništvo nije nikako očekivalo. Ozbiljnost situacije dade se pro« suditi najbolje, ako se uvaži, da se do sada nalazi u pokretu preko pola milijona radnika. Naši zarobljenici u Sibiriji Dobrotom g. Sinahbegi Kapela« novića iz Doboja, koji se je prije nekoliko dana povratio iz sibirij« skog zarobljeništva u stanju smo da obeselimo porodice mnogih na« ših zarobljenika u Sibiriji. Kapeta« nović je vodio tačan iskaz o svim svojim zemljacima s kojima je mo« gao doći u dodir i podijelio ih je u dvije grupe: 1. one koje je ostavto u Vladivostoku i koji bi uskoro imali doći kući i 2. one, koje je vidio u godini 1919. po raznim mjestima Sibira i o kojima sad ne« ma pobližih podataka. Mi tg podat« ke iznosimo prema saopćenju g. Kapetanovića i osjećamo dužnost, da mu se na ovoj susretljivosti za« hvalimo kako ispred »Pravde«, ta« ko i ispred obitelji dotičnih zarob« Ijenika. U PRVU GRUPU SPADAJU: Mehmed Ćurulija od Čapljine, Sa« ćir Kusturica od Bileća, Alija Sel« man, Fojnica, Omer Hodžić ili Ha« sanović, Srebrenica, Meho Durako« vić, Srebrenica, Osmftn Tanković, Srebrenica, Ibro Halilović, Foča, Seferović, Cajniče, Meho Džamdžić, Vlasenice, Ramo Memišević, Vlase« niče, Hadžo Hamidović, Vlasenice, Muharem Zulić, Kulenvakuf, Ibra« him Draganović, Prijedor, Redžo Linić, Petrovac, Smajo Musić, Ko« zarac, Husejn Hadžić, Cazin, Hu« I — Ništa Akifbey... Sve je svršeno!.. Za ta dva papira, za oslobođenje Renino prodala sam se Izetu... Znaš kako to boli!.. Ali je za nj — za njega zadnja i najteža žrtva...« — Nesime! Nesime! vikne uzbuđen ovom izja­ vom Akifbey: Nesime, za Boga... Nije moguće?« »Predaj ova dva pisma odmah Ihsanu — odmah još danas, jer će nju strijeljati, a ona ne smije biti strijeljana radi njega... Za moju odluku ne smiješ mu reći. Nagovori ga neka odmah s njom ostavi Tursku...« Akifbey je stajao bez daha ne znajući šta će reći. Borio se je sam sobom, a onda kao da se sam razgovara rekao: Ah ta ljubav kako daleko može otići, da čovj'ek pođe s njome i proti domovine,.. Ihsan je izgub­ ljen. .. Nesime opetova zadnje riječi svoga rođaka: »...i proti domovine... Ihsan je izgubljen! Ljubav je bila jača ... sejn Redžić, Otoka, Hasan Duraf« begović, G. Vakuf, Salih Mujagić, Visoko, Omer Huremović, Gračani« ca, Salih Džinić, Maglaj, Hasan Ar« tuković, Tešanj, Ramo Hasanović, Tešanj, Huso Glavaš, Bos. Gradiš« ka. U DRUGU GRUPU SPADAJU: Od Zenice: Pivić Nezir, Jusuf Bihorac, Omer BaŠić, Mustafa Ka« rahesanović, Omer Bajić, Hivzo Be« ganović. Od Cazina: Smajl Hadža« lić, Mehmed Dautović, Husnija Še« bić. Od Srebrenice: Mujo Šehić, Ma« ho Karić, Abid Kamenica, Šaćir Ri« džić, Hakija Ridžić, Atif Musić, Salih Selimović, Ibro Selimović, Se« lim Hasanković, Suljo Sulejmano« vić, Rasim Mujanović. Od Bileće: Rizvan Ćatić, Hamid Selimović, Šućrija Jaganjac. Od Banjaluke: Ibro Dervišević, Alija Šeremet, Mu« stafa Šeremet. Od Petrovca: Redžo Alivuk, Avdija Delić, Ibro Talić, Maho Golić. Od Bjeline: Muhamed Jazić. Mustafa Mulahmetović. Od Ključa: Ahmet Kulenović, Derviš Kulenović, Mustafa Hadžić, Salih Keranović. Od Ustiprače: Mujo Solok. Od Sarajeva: Mustafa Mra« horović, Mušan Čajo, Salih Jusić, Ahmet Sabljar, Ćamil Tucaković, Osman Hamzić, Meho Bujak, Is« met Hadžibajrić, Pašo Sejdić, Av« do Karačić, Mehmed Mehmedika. Izet se zbuni. Rijetko kada da se ovaj prepre­ deni lisac nije znao snaći pred sultanom sada je zastao ne znajući šta će odgovoriti. Sultan Hamid A. Hifzl Bjelevac: nestrpljivo će: »A I Izet, govori Istinu! Ovo oslobođenje mora Rene Logotetides. (7з) da je u savezu s Nesimom...« — »Veličanstvo, dosjeti se Izet — ja sam čuo XXVHl. želju službene Grčke, da se Rene Logotetides po­ miluje. ..“ Ihsana nije zatekla kod kuće. Za to je pošla Akifbey-u i-ostavila kod njega Izetove naloge, da Sultan se zamisli, pa reče: ih preda ihsanu. »Izet, odgovori mi na prvo pitanje! Ja se bo­ Akifbey je upravo razgovarao sa svojim zetom jim da su Mladoturci preko Nesime.. Dindarom o ponovnom uhapšenju Rene Logotetides Izet je opazio, da se sultan ljuti. Riječ »Mlado­ i izjavio svoju bojazan, da bi ovo moglo zahvatiti turci« izgovorio je skoro gnjevan. To je bila nje­ Ihsana. Kada mu je najavljena Nesima ustao je gova mana, da ni pred kim nije znao sakriti straha Akifbey i primio je u posebnoj sobi. Kad je doznao pred Mladoturcima i u svakom činu, u svim sluča­ o čemu se radi mahne glavom i reće: jevima gledao je samo njihove prste. »Nijesam zadovoljan rodice... Ja se bojim za »Govori istinu Izet!.. opetova sultan skupivši njega, jer će najposlije stradati...« obrve. — Ne će Akifbey... Ja ću ga i nadalje čuvati. — Kako vi zapovijedate veličanstvo: Nesime »Ne vjerujem, jer ako Izet htjedne, ako se ko­ sultan ljubi lhsanbey-a Sururzade ... načno odluči...“ Dok se je Nesima zadržala u Akifbey»ovu koSultan kao da se je htio dosjetiti metne prst — Onda ćemo propasti svi; i ti, i on, i — naku, dotlen je Izet smjerno unlšao svome gospo- , na čelo, a Izet pripovijedaše: ja!.... daru da mu sankcioniše odluku i da mu javi za j »Rene Logotetides, bila je liječnica u Peri, koju Nesimin pristanak. Akifbey je pogleda začuđeno i reče: je Ihsan ljubio...« Sultan ga je pažljivo saslušao kao uvijek, ras ­ »I ti? 1 ja?« Sultan mu upane u riječ i presiječe ga: »... jer spašavajući Renu potkopavamo našu dr­ pitivao o svim sitnicama, a onda naglo kao da se — Ihsanbey Sururzade bio je čini mi se zaru­ žavu. .. Ali je srce jače i od toga... Ja za njega, je dosjetio nečega primjetio: čen s kćeri Abdurahman paše i s tim imenom mora »Kako je to Izet? Ona je pobjegla iž zatvo­ a on za nju...« nešto to biti u savezu? Nesime nije više mogla govoriti. Čuvstva na­ ra? A? »Da veličanstvo, Nesime sultan se je danas — Jest, veličanstvo, ali je bila zavedena! .. . vale, bura koja je harala njezinom dušom pretvori zauzela za tu Grkinju.,..« se u-plač i sultanija oslanjajući se o zid zadrža se Pa jedna žena nije toliko važna... odgovori luka­ Sultan se razbjesni naglo: vo Izet. da ne padne. (Nastaviće se). »Nešto si mi govorio, da je vrlo opasna i da »Šta je Nesime? Što se s tobom događa?« upita, Akifbey gledajući je .pred sobom u suzama. je treba staviti pred prijeki sud... A?« �Epoj 197 — Broj Ahmet Stupar. Od Foče: ibro Pja« njić, Mušan Magoda. Od Doboja: Rešo Mujagić, Salih Hadžikadunić. ‘Od Vlasenice: Jahija Jahić, Omer ■Hurić, Hasan Korkutović, Mujo Fctić. Od Zvornika: Adil Terzić. Od Glamoča: Zulfo Gjugum. Dedo Hadžić, Redžo Zelković. Od Tuzle: Mustafa Zrnić, Mehmed Kukuruz, Muharem Kovačević, Alija Kukić, Ahmct Korgić, Mehmed Miraščić, Hasan Mujkanović, Ahmet Kavgić. Od Prnjavora: Hasan Ćejvan, Selim Odobašić, Ismet Sovtić. Od Bos. Gradiške: Salih Dautović. Od Tes« liča: Ibro Sivić. Od Tešnja: Hasan Kurtić, Omer Ibrišimović. Od Der« vcnte: Mustafa Bajrić, Arnautović. Od Bilaja: Mehmed Selimović, Me« ho Zulić. Od Gacka: Bećir Krva« vac. Od Ljubuškog: Bećir Latić, Tahir Sarajlija. Od Konjica: Bećir Kurtović, Salih Zlato. Od Travnika: Avdo Krajišnik, Salih Ćorbeg, Re« džo Kukić. Od Livna: Ahmet Vela« gić, Suljo Velagić, Sulejman Dizda« Tević. Od Duvna: Salih Ferušić. Od Rogatice: Adil Lutvić, Murat Šah« manija, Atif Azizović. Od Mostara: Avdo Zukanović, Muhamed Mujić, Mumin Osmanović. Od Kladnja: Fehim Hasić. Od Brčke: Bajro Ha« lović. Od Pazarića: Adem Džafić. Od Vakufa: Salih Delić. Od Više« grada: Ramo Ramović. Od Stoca: Alija Beso, Mustafa Šabanović. Od Velike: Hamzić. Od Bugojna Hiv« zo Duratbegović, Adem Aganović. Od Visokog: Šaban Kalem, Avdija Bisić. Od Čajniča: Derviš Sarajlija. Od Stoca: Mustafa Hajdarević. Od Vrašca: Ibro Halilagić. Od Ključa: Hamdija Zukanović. Od Sanskog Mosta: Sabit Kurbegović. Od Via« senice: Ramo Ferhatović. Od Liv« na: Salih Polić, ' Pol№l рггдИ. tlNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Na čemu je jadranski problem. »Giornale d'Italia« raspravlja ga svestrano, pa završuje, da se je konstatovalo -u zadnjoj sjednici ta« lijanskog ministarstva, da ne može biti bolji položaj od današnjega »za aneksiju Rijeke, izvršenje london« skoga ugovora, i još čega«. Priznaje -da su u tome Francuska i Engleska za Italiju, ali Italiji ne treba da hi« ta, jer joj se protivi Wilson, ali da ■ovaj nikako neće više biti izabran. Italija, dakle, treba da se još malo ustrpi. Poriče Jugoslaviji moć, da o» vo osujeti, jer su jqj proti Madžari, Arnauti, Bugari, Rumunji, a da unutrašnje nije sređena za rato« vanje. A mi kažemo, da se smije najslađe ko se zadnji smije. Intere« santno je svakako da i talijanska štampa priznaje, da je naša vojska konačno potukla Amaute. Svrha male antante. »Zbornik« • organ čehoslovačkog ministarstva inostranih djela piše o maloj antan« ti, da je ona stvorena da brani di« rektne zajedničke interese njenih članova, a da ne obuhvata krupna pitanja, koja su specijalno pitanja pojedinih članova antante. A kad takva pitanja budu iskrsla i tražila individualno riješenje, onda će sva« ki član antante rješavati ta svoja pitanja po svom najboljem nahođe« nju. Ministarsko vijeće o nemirima u Hrvatskoj. Na 9. o. mj. održana je sjednica Ministarskog Savjeta koja je trajala od 4 do 8.30 časova. Na ovoj sjednici pored ostalih tekućih pitanja raspravljano je naročito o neredima, koji su izbili u nekim žu» panijama Hrvatske. Utvrđene su mjere koje ima 'komandant četvrte armijske oblasti sporazumno sa ze« maljskom vladom da izvrši u cilju uspostavljanja reda. Plebiscit u Koruškoj. Kako iz Ce« lovca javljaju, izdala je plebiscitna komisija osmi oglas, u kojem obraz« laže pojam o redovitom obitavališ« tu obzirom na uvjete, na koje je vezana pravo glasovanja. Nadalje se u tom oglasu ustanovljava, da svaki, koji ima pravo glasanja, mo« ra glasati u općini u kojoj je imao svoje redovito prebivalište 1. janu« ara 1919. VANJSKI POLOŽAJ. Talijani opskrbljuju Arnaute sa municijom. Dvije talijanske lađe prije nekoliko dana istovarile su o< ružje u Draču. Arbanasi šalju mu« Страна 3. »ПРАВДА* — .PRAVDA, ničiju u Elbasan, u oblast Podgra« ca i na grčku granicu. Dvije lađe oružja u Medovi. U Medovu su stigla dva broda nato« varena oružjem, municijom i hra« nom. Fijasko „demokrata". Mjesec dana najavljivao je »Glas Naroda«, da će se 5. o. mj. u Sara« jevu održati zbor »demokratske« stranke. Među sazivačima donosio je i »popularne« potpise Ibrahima Sarića, Ševkije Gluhića, Đure Dža« monje, Milana Ćukovića, Hadžije Svrze, pa čak i — Šukrije Kurtovi« ća. Pravio je sve. moguće reklame, obraćao se na koga je god znao I jedva jedvice napunio stolice dru« štvenog doma slušateljstvom, od ko« jeg dobra polovica pripadaše — drugim strankama. Obećani dolazak g. Pribićevića izostao je radi »služ« bene zaposlenosti«, a popularnost »demokratskih« ministara ispoljila se je dočekom pedesetak ljudi i vla« dinom prijetnjom, da će proti umi« šljenim demonstrantima istupiti svom raspoloživim silom. U za« sjenku državne, mjesto stranačke, moći »demokratski« ministri i prva« ci ispucaše sve svoje fraze, ukaza« še narodu mjesec u vodi i — poku« piše like. Rezolucija, apel za bolji rad na organizovanju pristaša, obligatna, govorancija Steve Markovića i — narod listom uz »demokrate«. Da« kako, samo kad ne bi bilo i pustih želja. Sirote su dbživjeli još jednu neu« godnost. Ministar Krizman uvalio se u auto i došavši u Zenicu za vri« jeme nedjeljnog pazara našao za shodno, da održi skupštinu. Zašto no bi? Kad je Stevo od radikala i komunista napravio »demokrate«, zašto da i on ne okupira zenički srez? Sreski malo obletio čaršijom, namignuo knezovima i Krizman po« če da drži skupštinu. Prva, druga i eto radnika uz urnebesne povike »Dolje!? Okreni, obrni i Krizman otprtlja pred kotarski sud. Nu situ« acija ista. Kad je htio provocirati upitom »Ko je za Kralja?« nastade lom. I ministar pobježe, stavivši se pod okrilje žandara, koji su ga ču« vali, dok se po mraku nije usudio na odlazak. BijegdraKrizmana, eto to je uspjeh duge kampanje bijednog »Glasa Naroda«. Pa da ne čestita« mo 1... Domaće vijesti. dare, da šišiće ponovno tuku. Ca« baravdić i Bošković su intervenirali, da ne tuku ljude, žandari su udarili i načelnika Boškovića, rekavši mu, da je lopov, kad »Turke« brani. Žandari su otale poveli Sišiće i doveli ih u Visoko, pri čemu ih je Jovo Kokoruš za cijelo vrijeme pra« tio i uvijek žandare nagovarao, da ih tuku, što su žandari i činili. Ušli« jed ovih udaraca su Šišići dobili vi« še tjelesnih ozleda, koje su vidne, te su liječnički konstatovane. Ova« ko izmrcvarene su zatvorili, što je vrlo uzrujalo visočke građane, koji su odmah intervenirali kod kot. u« reda. Zahvaljujući savjesnom pu« stupku kot. predstojnika, koji se odmah zauzeo za ovo, nije se ništa dogodilo, jer je odmah Šišiće pustio iz zatvora. Brzojavni pozdrav i odgovor Re« gentov našem mjesnom odboru u Bihaću. Prigodom svečane proslave dana naše organizacije, pozdravio je naš mjesni odbor Nj. Kr. Vis. Regenta sa slijedećim brzojavom: »Njegovom Kraljevskom Visočon« stvu Regentu Aleksandru Beograd. Na današnjoj velikoj bajramskoj svečanosti J. M. O. obdržavanoj u gradu Sokocu, kotar Bihać, done« šen je jednodušni zaključak sa bur« nim pozdravima Njegovom Veli« čanstvu našem Kralju Petru I. kao i Vašem Kraljevskom Visočanstvu izraz najdubljeg poštovanja i oda« nosti. 'Za mjesni odbor J. M. O. Muhamedbeg Ibrahimpašić«. Na ovaj pozdrav je dne 26. au« gusta t. g. stigao odgovor slijedećeg sadržaja: »Njegovo Kraljevsko Vi« sočanstvo toplo zahvaljuje musli« manskoj organizaciji grada Bihaća na izjavama odanosti Kraljevskom domu. Šef kabineta Kr. V. kancela« rije: Janković«. Muslimanska trgovačka i obrtnič« ka banka za Bosnu i Hercegovinu dd. u Sarajevu javlja, da će ovih dana njezine dionice biti gotove i poslate svakome dioničaru. Izvanredna glavna skupština. — Odbor Jugosl. Must Športskog Klu« ba poziva članove na skupštinu ko« ja će se obdržavati u petak dne 17. o. mj. u 3 sata podne u društvenim prostorijama. Dnevni red: 1. Pro« mjena pravila. 2. Izbor 6 zamjenika odbora.. Prije početka skupštine obaviće se revizija članskih iskaznica. Ko iste (iskaznice) nema, neka to javi društvenom blagajniku gosp. A. K. Haliloviću. U slučaju nedovoljnog broja pri« sutnih članova skupština će se ođr« žati I sat kJsnije (§ 10, 2.). Proklanjanje džamije u Gračani« ci. U petak 17. o. mj. biće otvore« nje i proklanjanje Pašazađe džami« je u Gračanici, koju je o svom tro« šku nanovo sagradio H. Medaga Šuman. Uprava »Novog Vijeka« javlja svima pretplatnicima, da im je ob« ustavila list, koji nijesu obnovili pretplatu a ček im poslat. Trgovačko odjeljenje konzulata čehoslovačke republike u Sarajevu upozorava interesente, koji namje« ravaju posjetiti Praški velepazar, da mogu kod njega dobiti u vrije« me uredovnih sati (9—12) legitb macije i ostale potrebne isprave uz pristojbu od 25 Kč. Ujedno će dobi« ti i legitimaciju, koja ovlaštuje sva« kog posjetioca na 50% popusta na svima čehoslovačkim željeznicama i to za jedno putovanje u Prag i na« trag u kojemgod razredu osobnog vlaka i brzovlaka. Slobodno je pre« kinuti putovanje i to jedanput kod vožnje u Prag te jedanput natrag. Pristojba za visum na proputnice snižena je za posjetioce velepazara na 20 K jugosl. Osim toga pružiće se posjetiocima razne ugodnosti. Tačne informacije podjeljuje gore spomenuto odjeljenje. Velepazar će trajati od 12. do 28. septembra. Pozor mualimi! Svi mualimi, koji su predali molbe za učiteljski tečaj neka ne idu ovamo prije, nego što budu službeno obaviješteni, da su primljeni u tečaj i dok ne dobiju željezničke certifikate za popust. Oni, koji još svojih molbi nisu pre« dali, a imadu sve preduvjete, neka to odmah bez ikakva premišljanja učine. Potanje o tečaju pisaće se u slijedećim brojevima »Pravde«. Hujdurović. Otputovali. Narodni poslanici gg. dr. Hrasnica i dr. Spaho otputovali su u Beograd, da prisustvuju sjed« nicama Nar. Predstavništva. Ovom će prilikom otići i u Skoplje, da se informiraju o stanju naše braće u Sandžaku i Makedoniji. Zvjerski postupak žandara. Zi« mus je provalio A. Burko u kuću Avdije Sišića u Vratnici kot. Viso« ko, uslijed čega su braća Šišići za« podjenuli proces, koji ide svojim tokom. Da im ne propane pokuć« stvo, došli su u srijedu 8. o. mj. u Vratnicu Avdija i Bajram Sišić, da dignu pokućstvo i prevezu ga kući u Vareš. Kada su došli u Vratnicu, zatekli su Burka u svojoj bašči, gdje bere šljive, koji je, čim je ugledao braću šišiće, ostavio posao i latio se koca, sin mu noža, a žena kamenja i uz psovku i pogrde navale na ŠiŠi« će. Potukli su se, i odmah iza toga otrčao Burko po žandare, koje je sreo na putu i prijavio im, da su Šišići navalili na kuću. Cim su žan« dati došli, odmah su navalili na Ši« šiće sa puškama i počeli ih tući, te su ih tukući doveli do kafane Av« dije Čabaravdića. Tu su zatekli na«’ čelnika Vašu Boškovića i Jovu ^Ко« koruša, koji je počeo huškati žan« Savez drž. namještenika saziva u nedjelju dne 12. ov. mj. u 9 sati prije podne izvanrednu glavnu skupštinu u prostorijama Apollo Kina. Dnevni red: 1. Izvještaj pred« sjednika o dosadanj em radu i us« pjehu; 2. čitanje i debata o sastav« Ijenoj rezoluciji glede nacrta prag« matike i drugih vitalnih pitanja; 3. pretres pravila o boles. blagajni za Savez i 4. eventualija. Na skupšti« nu izašilje u smislu pravila svaka organizacija po 10 delegata, a mo« ga i ostali članovi doći i zauzeti mjesto na Balkonu, ali nemaju pra« vo glasanja. Strašan potres u Italiji. Izgleda da je zemljotres učinio velike štete i mnogo žrtava u sjevernim talijan« skim oblastima. Varoš Fivizano, mjesto od 17.000 stanovnika potpu« no je razoreno.. Usljed kvara tele« fonskih Unija u izvjesnim oblastima još je nemoguće da se dođe do tač* nih podataka katastrofe. U oblasti« ma Karare, veliki mramorni majda« ni gotovo su sasvim porušeni. Ne« koliko mjesta sada su samo gomile ruševina, a izvjesna druga mjesta iako su oštećena. Kralj je otišao za Pizu. Telefan 1181. Advokat u Beogradu Dr. Milan Dan. Orelj Raacalari ja: Hnjulnje Ljubice Z. Stan: Misarska Ч. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i. većim zajmovima povoljno i brzo. HnrtiuaStncija: Srpski, Francuski, njemački I Mađankl. ♦ ♦ PAPIRN1CA I HAMDIJE KOPČIĆA t X J preporučuje svoje begato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog I T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno. X $ Cijene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. TeL 610 * i Braća Stojanović trgovina koža Prijedor. Preporučuje svoje bogato stova­ rište svih vrsta kože, kao i po­ trebnog pribora za obućare. Razašilje svaku količinu poštom. Cijene umjerene. Brza i tačna otprema. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Preseljenje. Moju krojačku radnju preselio sam uHadžiRistića ul. 4 preko puta Hotel Europe u kojoj izrađujem sve vrsti haljina uz umjerene cijene. — Također iz provincije se naručbe po­ voljno primaju. S poštovanjem F. Jerlagić, akad. diplom. krojač. Muslimanska Privredna Banka d. d. u Gračanici. odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te če se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. I �Strana 4 Страна Broj 197 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо.— na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi 2a upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi, 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanške trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: . b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru,. Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu . OSNOVA I POZIV na potpisivanje dionica Tvornice rublja, dioničkog društva u Sarajevu" I. Tvornica je rublja sa odobrenjem Zemaljske Vlade po propisima trgovačkog zakona utemeljeno na neizvjesno vrijeme dioničko društvo. Ista će se baviti pravljenjem, popravljanjem, pranjem, peglanjem i bojadisanjem sviju rubenina. II. Temeljna glavnica iznaša jedan milion kruna, a podijeljena je na 2.500 dionica po 400,— kruna nominalne vrijednosti glaseče na ime, ali ona se može zaključkom glavne skupštine na pet miliona kruna povisiti. Na zahtjev dioničara izdaju se: pet, deset, dvadeset, pedeset i stotinu dionica u jednom komadu. Uplata temeljne glavnice ima se obaviti: odmah kod upisivanja 50»/’, a ostalo 50°/» mjesec dana nakon konstituirajuće glavne skupštine. Za pokriće troškova osnivanja ima se po svakoj dionici odmah kod upisa položiti po K 20.—. III. Prvo ravnateljstvo na tri godine imenovat će osnivači. IV. Dobrotvornom društvu „Merhametu" u Sa­ rajevu pristoji pravo kroz 5 godina od dana konstituiranja društva od dioničara prekupiti dionice uz cijenu vrijednosti prema bilanci zadnje računske godine te odobrenjem 6% kamata u tekućoj godini otkupa. V. Spomenutih 2.500 dionica po K 400.— nominalne vrijednosti prepušta se javnom upisu po gore naznačenim uvjetima do konca septembra 1920. Predbilježbe na dionice primaju se kod: 1. Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Her­ 8. Muslimanske banke d. d. u Stocu. 9. Muslimanske banke d. d. u Visokome. cegovinu u Sarajevu i njezine podružnice u Bos. Novom. 10. Trgovačke banke u Trebinju. 2. Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. • 11. Muslimanške trgovačke i poljodjelske banke dd. u Tešnju. u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli. 12. Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju. 3. Podružnice Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercego­ 13. Bankovne kuće M. Mahmutbegović Bos. Samac. vinu u Derventi, Mostaru, Tuzli i Zenici. 14. Težačke banke d. d. u Cazinu. 4. Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Brodu i nje­ 15. Muslimanske prometne banke d. d. u Bos. Krupi. zine podružnice u Bos. Gradiški. 16. Hrvatske banke dd. u Travniku i njezine podružnice u Jajcu. 5. Prve Muslimanske banke d. d. u Brčkome. 17. Hrvatske trgovačke banke i štedionice d. d. u Livnu. 6. Prve Muslimanske banke d. d. u Bjeljini. 18. Narodne kreditne banke d. d. u Livnu. 7. Muslimansku kreditne banke d. d. u Foči. 19. Muslimansko privredne banke d. d. u Gračanici. Sarajevo, dne 15. augusta 1920. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. u Sarajevu. Ahmetaševič Neziraga, član 1.1 H. Mukamedaga Ahmetašević i sinovi. Bašagič Dr. Safretbeg, književnik. Bičakčlč Edhemaga, vlasnik t t. Bičakčić i SUnić. Ceiiglč Ibrabimbeg, veietržac. Dugallč Aslmbeg, prokurista Herceg-Bosne zem. osiguravajućeg zavoda. Hadžlć Sulejmanbeg, bakal. H. Jusufaglć Muhamedaga, član t t Braća H. Jusufagić. II. Hasanovlć Uzeiraga, član t t Tašaković i H. Hasanović. Odgovorni inednik: F. Šolaka. Muslimanska centralna banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Hadžlkadlč Dr. Atlf, profesor. Korkut Sakib, glavni urednik »Pravde«. Muftlč Balim ef, muftija. Omanovlč Huseln, direktor Muslimanske trg. i obrt, banke za B. i H. Barajllč demsudln, gradski činovnik. Spaho Dr. Mehmed, tajnik trg. i obrt komore. Sudžukovtč Mujaga, sahačija. Berić Abmed, posjednik. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daaiel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6199f4f64e6f355883a731df6ebe98b1.pdf 52889dc71dab13a4955b76126849f7bc PDF Text Text u ootgvom пг* * лт A -"“X"" I ВД -u гллаип JVTOCJULBEBCKE МГРЧИЖЛЈКЖЕ ОРГАНКЗАШ^ Broj 93 (19S) Sarajevo, utorak 14. septembra 1920. (29. zilhidže 1338.) Svim kotarskim odborima! I. Obzirom na predstojeće izbore za ustavotvornu skupštinu pozivaš ju se svi kotarski odbori naše or« ganizacije, da najdalje do 5. oktobra bezuslovno održe kos tarske skupštine, na čiji se dnevni red, među ostalim, imaju staviti ovi predmeti: 1 .) Izvještaj o radu odbora. 2 .) Izbor delegata za glavnu skup« stinu. 3 .) Oznaka zgodnib kandidata za izbor u konstituantu iz okružnog i kotarskog područja. 4 .) Izbor kotarskog odbora, ako to već dosad nije učinjeno prema propisima štatuta. П. U roku od osam dana ima se ovamo predložiti obračun o prihodu i rashodu u ovoj godini i poslati go= tovina, izuzam iznos, koji je prije: ko potreban. Prihod od proslave »dana organizacije« iiha se poslati bez ikakvih odbitaka. Ш. * Od(l. oktobra htjeli bismo »Prav: du« pokrenuti kao dnevnik, pa do 25. o. mj. treba izvijestiti: 1) bi li sadanji pretplatnici dr: žali list i uz razmjerno povišenu cU jenu i . 2.) bi li se moglo naći novih pret« platnike: ko i na koliko? IV. Centralni će odbor biti sazvan o: ko 10. oktobra, a glavna skupština oko 15. oktobra. Stoga treba da se odbori ozbiljno late posla, pa da tačno održe gornje rokove i bezuslovno izvrše gornji zaključak proširenog Radnog Odbora, kako ni u kojem pogledu ne bi bilo smetnje pravilnom srede: nju predradnja za izbore. Sarajevo, 12. septembra 1920. Predsjednik Centr. Odbora: Maglajlić. Povodom saopćenja predsjedništva. 28 . novembra ima naša organiza« čija da pokaže snagu i uvjeri i do« sta i dušmana, da su njeni redovi čvrsti kao stanac kamen, da je nje: na svijest budna, a njeni zahtjevi neopozivi. Kako se odazovemo svo: joj biračkoj dužnosti i kakve ljude pošaljemo u konstituantu, taka će nam se i sudbina skrojiti. Kakva sjetva, taka žetva. Predstavništvo naše poziva sve kotarske odbore, da održe kotar: s k e skupštine i na hjima izvrše iz: bor svojih delegata za glavnu skup: štinu. Zašto to? Zato što i ovom prilikom hoće da dokumentuje naš pravi demokratizam i da narodu dadne priliku, da izrekne svoju slo: bodnu volju i istakne sve svoje že: lje. Šta je glavna skupština, kako se biraju delegati i koga treba iza: brati ? Glavna skupština je vrhovno ti« jelo naše organizacije, koje odlu: čuje o izmjeni i nadopuni progra: ma, koje odlučuje o političkom dr: žanju organizacije, bira centralni odbor organizacije i postavlja kan: didate za parlamenat. Nju sačinja« vaju izaslanici svih kotarskih od: bora u zemlji, koji se biraju tako, da kotarevi koji imaju do 250 čla: nova sa pravom glasa šalju po jednog izaslanika, kotarevi sa 251 do 500 takih članova dva dele: gata, sa 501 do 750 članova tri iza: slanika i t. d. Pravo glasa imaju oni članovi, koji su osim upisnine pla: tili još i članarinu. Izbor delegata neka se izvrši tako, da kotarski od: bor stavi skupštini više-kandidata poredavši ih tako, da naprijed po: stavi one kandidate, za koje drži da su najsposobniji. Odluka se ima prepustiti skupštini. Pri tom treba da se pazi na to, da se izaberu naj: učeniji, najiskusniji i najtrezniji na: ši ljudi, po mogućnosti ne iz jednog staleža. Kod nas nema razlike izme: đu seljaka i građanina, bega i efen« dije, age i zanačije. Svi su jednaki, svi mogu biti izabrani, ako su po: kazali ljubav prema svom milletu, pa ih skupština odlikuje svojim po: vjerenjem. Oznaku zgodnih kandidata za izbor u konstituantu traži Radni Odbor stoga, što bi htib da ima pre: gled najprikladnijih ljudi, pa da lak. Še može staviti predlog o kandida. tima. Naravna stvar, da će ova oz: naka imati savjetujući karakter, jer odluka pripada glavnoj skupštini. Izbor kotarskih odbora nužno je provesti kako radi uspješnijeg га: da prilikom izbora tako i radi toga, da se ne mora poslije sazivati ko: tarska skupština. Ako u odborima, koji su po statutu izabrani, ima Iju: di, koji ne vrše svojih dužnosti, tre: ba da se na skupštini provede dje: lomični ili potpuni izbor novog od. bora. Sad je najodlučniji momenat u radu naše organizacije i treba od: straniti sve, što bi moglo smetati tom radu. Šiljanje obračpna»i dostava nov. ca određeni su radi toga, što Radni Odbor mora imati tačan pregled o financijalnoj snazi organizacije, jer o tom ovisi odluka o pretvaranju »Pravde« u dnevnik i jer je potreb: no, da se sredstva organizacije skoncentrišu. U više je mahova naglašavana potreba, da se širenju »Pravde« po: sveti što veća briga. Jedni su kraj e. vi dobro i ispravno shvatili šta zna. či raširenpst stranačkog lista i »Pravda« je tamo dobro rasprostra. njena. No ima i mjesta gdje ona ide od ruke do ruke ili se čita samo u čitaonicama. To ne bi smjelo biti. Naročito valja istaknuti, da jedni odbori posvećuju pažnju, da »Prav: da« dolazi bar u jednom primjerku u svako selo njihova područja, do: čim drugi odbori toj potrebi ne po: svećuju pažnje pa ima kotareva, u kojima »Pravda« zalazi tek u neko, liko sela. Pošto bez dobre rašireno, sti »Pravde« baš po našim selima nema izgleda za dobar Uspjeh naše organizacije, upozoravaju se ođbo« ri, da ovu manjkavost čim prije od. strane. Naravna stvar, da su i dru. gi članovi organizacije dužni, da odbor pomognu u ovom radu i o« lakšaju mu uspjeh. Za pretvaranje »Pravde« u dnev. nik hoće se mnogo troška pa bi se pretplata morala podvostručiti. Zna. mo, da će ta povišica osjetljivo po. goditi naše pretplatnike, nu uvje. reni smo da će oni pridonijeti i tu žrtvu, jer je u interesu opće naše stvari. Da mognemo imati tačan i jasan sud o ovom pitanju, molimo sve pretplatnike, dasvom mjes. nom odboru odmah jave: biše li pretplaćivati »Pravdu* kao dnevnik. Od članova organizacije, koji dosad jiijesu držali »Pravde«, a mogli bi je držati, očekujemo da će u ovim ozbiljnim časovima iz. vršiti dužnost prema svom glasilu i da će ga poduprijeti i pretplatom i širenjem među svojim užim prija, teljima. Konačno se upozoravaju svi od. POJEDINI BROJ kruna 1.50 Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Sređuje redataioni idbor. Pretplata godiš. .180 kru­ na, na pola godine 90 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekova! račun pešt. štedionice 1119. Godina II. bori da pomno prate pisanje lista, naročito saopštenja Radnog Odho« ra i rubrike »Iz naše organizacije« i »Izborni glasnik«, u kojoj već da. nas počinjemo prikazivati izborni zakon i u kojoj će se donositi sva potrebna obavještenja. Bil hajr na posao! Jedna zloporaba. NEZAKONITO ŠIKANIRANJE NAŠIH VJERSKIH SLUŽBENIKA Pred nama je o d 1 u k a kotarskog oslobođavanju duhovnih lica od ureda u Travniku od 20. augusta o. vojne obaveze. Da se to spreči, a g. broj 8.786 koja glasi: »Vašoj mol. da se i inače počne uvoditi u red bi za izdanje potvrde o oprostu od muslim. verska služba i nastava na« vojne dužnosti ne može se udovo: ređujem: ljiti pošto po naređenju ministar, 1. Niti sreske niti okružne muf« vojnog i mornarice po F. G. ad broj tije nemaju više prava, da samo« 108.491 od 8. marta o. g. imadu sa. stalno postavljaju verske službeni: mo oni apsolventi medrese pravo ke (imame, hatibe, mujezine, mu« na privremeno oslobođenje, koji na derise, mualime, šejhove i t. d.) nego postavljenje čekaju četiri godine, treba da od sada svako imenovanje što kod Vas slučaj nije, jer je pro. predlože Vrhovnom muftiji te spi: pisani rok protekao. Kot. predstoj« sak svih verskih službenika, koji su nik: Tašner«. od godine 1918. do sada postavljeni. Gornja je odluka izdana g. B. 2. Verske i prosvetne službenike, M. iz Goleš.Komara, koji u tom se. koji platu od vakufa, pos: lu vrši imamsku dužnost glasom de« tavljaprimaju 2. tačka 9. Privremene kreta ulema«medžlisa od 19. aprila urendbepoo§upravi vakufa Ministar: 1915. broj 602/4293. i koji se u i. vera. Predlog za ovakova ime: mamskoj službi naFazi još od go. stvo novanja treba slati preko vrhovnog dine 1892. Naredba ministarstva vojnog i mornarice, na koju se po. muftije. 3. U medrese se nesmiju primati živa izdavač gornje odluke saopće, na je u formi dopisa komande bo. đaci, (softe, talebe) koji su prešli sanske divizijske oblasti od 22. mar« šesnaestu godinu života. 4. Nove džamije nesmeju se gra« ta Đ. Br. 4029 na zemaljsku vladu diti bez naročite dozvole Ministar« i glasi: »Komandant druge armijske ob. stva vera. Molbama za podizanje lasti sa Br. 27.243 od 19. ov. mj. tek. novih džamija treba priložiti plan godine dostavio je: Gospodin Mi. i navesti jesu li troškovi gradnje o« nistar Vojni i Mornarice sa Pov. Đ. sigurani. F. O. br. 108.491 od 8. ov. mj. tek. 5. Gde nije vakfijom izrično odre« god. dostavio je: Čast mije u pri« đeno ili gde nije teamuli kadimom logu pod 1.) dostaviti raspis Mini, utvrđeno, da u džamiji bude pose« starstva Vera pod Pov. Br. 35 od ban imam, a poseban hatib, nesme« 26. pr. mj. na upotrebu. U cilju da ju se te službe rastavljati, nego tre« se pribegnu zloupotrebe odnosno ba, da imam i hatib bude jedno li« oslobođavanja od službe u vojsci ce. Kad god se uprazni mesto hati« duhovnih lica priznatih veroispove« ba, koji nije u vakfiji predviđen tre« “sti, naređenje G. M. Vojnog i Mor« ba hitabet dati imamu dotične dža« narice F. Đ. O. Br. 79.333 od 15. ok. mije. tobra pr. god. biće dopunjeno u Izvolite mi aktom potvrditi, da sledećem: ste ovaj raspis primili, čime predu« 1. Koji nisu sveštena lica, pa sto« zimate svu odgovornost za sve zlo« ga netreba da budu oslobođeni voj« upotrebe, koje bi se od sada u ovom ne obaveze: pravcu dogodile. Ministar Vera: Dr. 2. Mujezini i derviši oslobođava« Franjo Janković«. ju se vojne obaveze samo u sluča« Kako je dakle vidi, kotarski ured ju, ako im je verska služba jedino u Travniku (a čujemo da tako po« zanimanje. Ako se pored službe u stupa i onaj u Zenici!) svjesno zlo« džamiji ili tekiji bave kakvim bilo rabi neupućenost naših imama i os« drugim poslom, koji nije duhovne porava im pravo pozivom na nare« prirode, naročito ako se bave trgovi« đenja, koja se na njih uopće ne od« nom ili obrtom nemaju pravo na nose. Stoga pozivamo zemaljsku oslobođenje. vladu, da smjesta dokine gornju i 3. Đaci medrese (softe, talibi) ko« sve slične odluke kot. ureda i da ji od sada budu primljeni u medre« jednim cirkularom spriječi ovu i su posle navršene 16. godine živo« slične zloporabe uredovne vlasti. ta, nemaju prava na oslobođenje. 4. Za apsolvirane đake medre« sa i šerijatske sudačke škole koji čekaju na postavljenje o« graničava se rok toga čekanja na četiri godine, posle koga nemaju Stanbeni ured pošao je tako da« prava oslobođenje. leko, da je počeo posizati za musH« Dostavljajući prednje da se sva. manskim kućama, u kojima nema ki slučaj zloupotrebe u ovom po. ni posebnog dvorišta, ni posebnih gledu dostavlja da bi Ministarstvo vrata, ni uopće išta, što bi moglo Vojno moglo narediti istragu i kriv« odvojiti jednog stahara od drugog. ce uzeti na odgovor, čast mi je u Tako je odredio, da se ukuću Os« prilogu dostaviti raspis Ministar« mana Durića u Arnautovića ulici stva vera, pod pov. B. Br. 35 od 26. broj 32.useli jedna tuđa familija, pr. mj. s molbom da se o ovome koja ne stoji sa Durićem ni u kak« obaveste vjerske poglavice musli« vim rodbinskim odnošajima. Fami« mana i sve civilne vlasti radi budu« lija Osmana Durića sastoji se iz ćeg upravljanja«. 7 članova, a kuća ima 4 sobe, bez i« »Raspis« ministarstva vera, na kakva posebnog ulaza i bez ikakve koji se poziva gornje riješenje glasi: zgode, kako bi se mogla Osmano« »G. muftiji. Došlo mi je više tužbi va familija zakloniti od one fami« od vojnih vlasti, u kojima se tuže, lije, koja se hoće da naseli u Osma« kako se čine mnoge zloupotrebe pri novu kuću. ВЛјЕбћв. �Strana 2 Страпа .PRAVDA* — .ПРА8ДА* Ovo je preveć. Stanbeni ured je počeo zadirati u jedno pitanje, u koje se nije usudio zadrti ni zvan ni nezvan, zadro je u pitanje islam« skog familijarnog života, koje bi zadiranje moglo proizvesti najve« ću zbrku, prouzročiti ogorčenu i ko» bnu reakciju odozdo. Prosvjeduje« mo ovaj put na ovaj način proti ovakog samovoljnog postupka stanbenog ureda, kojemu poručuje« mo, neka se nipošto ne usuđuje o» vakova šta činiti, jer ćemo proti o« vakovih anomalija zapodjenuti i najogorčeniju i najočajniju borbu, jer ne ćemo dozvoliti Mačkićima i sl„ da svoje prste turaju i u svetost našeg familijarnog života. Tražimo od šefa stanbenog ureda, da bolje pripazi na rad svojih referenata i da ih strogo opomene, da se u bu« duće ne usuđuju dirati u naše fami« lije. Tražimo od načelnika, da nam o ovom slučaju dadne objašnjenje. I to je odgovor!... Još u novembru prošle godine podnijeli su naši narodni poslanici na ministra vojnoga i mornarice o« vo pitanje: »Mi smo u mjesecu avgustu ove godine podnijeli na ministra vojnog i mornarice upit glede provađanja regrutovanja u Bosni i Hercegovini. Tada smo među ostalim pitali: po kojim se propisima ovo regrutova« nje obavlja i zašto ti propisi nisu objavljeni. Na ovo pitanje primili smo odgovor preko predsjedništva Privr. Narodnog Predstavništva br. 4374 od 21. avgusta ove godine, da će ministar vojni i mornarice na gornje pitanje odgovoriti čim pri« kupi potrebne podatke. Iza toga smo čitali u novinama, da je vojni zakon kraljevine Srbije s nekim formalnim izmjenama proširen na čitavo kraljevstvo SHS. Međutim ovaj novi zakon nije nigdje u no« vim krajevima publikovan i ne mo« že se njegov sadržaj saznati. Cak i vojni odsjek zemaljske vla4e u Sa« rajevu nema toga zakona, već ima« de samo jedan primjerak naputka glede provađanja regrutovanja. Taj naputak sadrži samo odredbe o pro« vađanju materijalnih odredaba za« kona, a iz njega se nikako ne može razabrati sam sadržaj vojnog za« kona. O sadržaju vojnog zakona kola« ju u narodu najraznovrsniji glasovi. Govori se, da su po tom zakonu o» s 1 o b o đ e n i jedinci i hrani« telji porodice, domaćini u zadrugama i t. d., ali niko ne može' da.dozna pozitivne odredbe zakona u tom pravcu.- Čak se ni molbe, koje se podnose vojnim vla« stima radi oslobođenja iz ovih razloga ne uvažavaju. Držimo da zakon koji se proširu« je na nove krajeve mora prije sve« ga biti publikovan, pa da se tek on« da može provoditi. Isto tako šire se sasvim protuslov« ni glasovi o dužnosti plaćanja op« skrbnih troškova onih, koji su po« zvani na izvršenje vojne vježbe. Pojedine kotarske i opštinske vla« sti traže od onih, koji su odslužili vojnu vježbu, da plate po nekoliko stotina kruna za opskrbne troško« ve. Međutim čitamo u zagrebačkim hovinama. da ovakva dužnost po vojnom zakonu ne postoji i da su vijesti glede plaćanja tih opskrbnih obrađuju s djecom lakše jedinice iz ibadata i amelijata na pamet; ali ogromna većina mualima, koji su svršili Darubmualimin prije njego« ve reforme kao i oni, koji ga nikako nisu svršili, teško se snalaze u na« činu predavanja tog »Ilmihala«’ te djecu jedva upoznaju samo u po« znavanju i razlikovanju pojedinih slova. Oni pak mualimi, kop su svr« šili reformirani Darubmualimin po« red sve svoje spreme, spretnosti i okretnosti, pored njihovog i najbo« Ijeg poznavanja didaktičko«meto» dičkog sistema predavanja dotič« nog »Ilmihala« — ne mogu da svla« daju toliko drugo gradivo, a ono malo vjeronaučkog štiva u ogrom« noj većini i ne dolazi u obzir. Tako naša djeca, naša uzdanica u oba slučaja prelaze u drugi razred, gdje se iste operacije nastavljaju ili pak u osnovne škole, a da sa sobom ne ponesiT nikakve vjerske spreme. Ne mogu poreći, da te nastavne knjige nijesu udešene po propisima pedagogije i da njihovo gradivo ni« je metodički raspoređeno, niti da njihov tekst u sebi ne sadržaje mo« ralnu pouku za našu djecu, ali sve kad bi to naša djeca potpuno svla« dala i potpuno shvatila, pitanje je, je li nam sve to potrebno. To isto štivo, članke koji u sebi sadržavaju još i veše moralne pouke naša dje« ca uče i kroz osnovnu školu, pa ka« kva je onda potreba, da naši mek« tebi vrše sličnu dužnost i služe sa« mo kao pripravilište za osnovne škole? Ne mogu poreći niti dobru na« mjeru onima, koji su uveli takvi si« stem obuke u našim mektebi«ipti« daijama, jer u doba, kada su bivše troškova kako od strane zemaljske vlade u Zagrebu, tako i od strane IV. armijske oblasti, kategorički demantovane. Uza sve to neke vla« sti još uvijek traže plaćanje ovih troškova. Iz ovih razloga upućujemo na g. ministra vojnog i mornarice pita« nje: zašto dosele nije bio publiko« van na propisan način zakon voj« ni, koji je proširen na čitavoj teri« toriji kraljevstva SHS i kada će taj zakon biti publikovan? Pošto se sjednice Privr. Narod« nog Predstavništva sada ne održa« vaju moramo se zadovoljiti i pis« menim odgovorom.« Istom ovih dana primio je g. dr. Spaho od ministra vojnoga ovaj od« govor: »Ukazom Nj. V. Kralja od 19. avgusta 1919. g. riješeno je da voj« ni zakoni Srbije važe p r i v r e m e= n o za sve oblasti kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Na osnovu to« ga ministarstvo vojno i mornarice je preduzelo mjere, da se vojni za« koni, a među ovima prvo zakon o ustrojstvu vojske i pravilo o i-egru« tovanju, otštampaju u tolikom bro« ju primjeraka, da ih pri ruci imaju bar komande i ustanove koje po njima imaju da rade. Još u prošloj PROSLAVA DANA NAŠE OR« godini otštampano je ćirilicom u GANIZAČIJE. nekoliko hiljada primjeraka: zakon Bihać, 28. augusta. o ustrojstvu vojske, pravilo i uputa Kako smo Vam dopisom od 19. za regrutovanje, pa je to razdijelje« no ne samo komandama, nadleštvi« o. mj. javili mi smo drugi dan Kur« ma i ustanovama koje pripadaju ban bajrama priredili dan naše or« vojsci, već i svima civilnim mini« ganizacije, kojeg smo proslavili u historičkom gradiću Sokocu. Oko 9 starstvima, zemalj. vladama i dr. . sati u jutru stigao je odbor na od« Ministarstvu unutarnjih djela stavljeno je na raspoloženje 1.500 ređeno mjesto, a iza rtfeg braća primjeraka zakona o ustrojstvu Ripčani pod barjakom udruženja vojske da podijeli opštinskim i sre« »Braća Hrnjičići«, te braća Golubi« ćani pod vodstvom uglednog Muja« skim vlastima. Zakon o ustrojstvu vojske i pra« ge Pašića, a iza ovih braća iz grada vilo za regrutovanje jesu knjige Bihaća i pojedinih sela tako, da je bez povjerljive sadržine i zaintere« grad Sokolac oko podne imao pre« sovani ih mogu dobiti iz knjižnice kodvijehiljade člapova naše ministarstva vojnog i mornarice, organizacije. Starodrevnu kulu grada Sokoca pošto ih za sada nema u tolikom broju, da se mogu dati kniižarama resio je barjak »Braće Hrnjičića« radi prodaje, kako je to ranije bilo.« dok su se o gradske zidine odbijali Mi ovaj odgovor donosimo radi zvuci tamburica »Itihada«, pomije« ravnanja našeg svijeta i čudimo se, šani sa izmjeničnim pjesmama i da je za ovako prosto saopćenje, puškaranjem. Oko podne pojavi se na tribini trebalo »kupi i podatke« ništa ma« nje nego —• deset mjeseci. To je, predsjednik organizacije, g. Muha« da prostite, mnogo i za jugoslaven« medbeg Ibrahimpašić okružen sa čestitom ilmijjom gg. Mustafa ef. skog ministra!.... Dedićem, Hfz. ef. Dupanovićem, Sulejman ef. Hadžićem, Salih ef. Sarajlićem, Huscjn ef. Mujekićem i Muharem ef. Memagićem, koji po« zdravi prisutne, rastumači cilj i svr« hu ovog sastanka, upućujući braću da pomno saslušaju govornike. Za« hvalivši se na ovako lijepu sastan« Piše: H. Hujdurović. ku daje riječ gosp. Dr. Selimbe« III. g ovi ću, koji se raduje što vidi NASTAVNI PLAN MEKTEBI« njemu i sva sila nekakvih članaka ovako velik broj braće na okupu. IPTIDAIJA. »poučnog« smjera; kao: Mekteb, Rastumačivši današnje stanje, pre« Da dokažem svoju teoriju o ne« Mudri dječak. Milo dijete, Svijet, poručuje da se posveti što više pa« Čovjek, koji se razlikuje od drugih žnje predstojećim izborima, Hvali potrebnosti današnjih mektebiđp« tidaija, moram ukratko prikazati životinja, Oči, da ih čuvamo od pra« stranačku disciplinu, a osuđuje o« njihov nastavni plan obzirom na šine i dima;JUši, da čujemo kad nas ne, koji su na smetnju islamske slo« vjerski odgoj«muslimanske mladeži. zovnu, jer ko ne čuje taj je gluh; ge i- zajednice. Upućuje na škole, Za prvi razred propisan je t. zv. Usta, da njima jedemo; Zubi, da zanate, uzorno gospodarenje i dr. H i 1 m i e f. M c h m e d a g i ć tu« »Prvi Ilmihal«, bolje rečeno: pre« njima žvačemo; Jezik, da njime ku« pisani buk var narodnih šamo kakva je hrana i — blago o« mači znamenite ajeti kerime, koji nom ko je zdravih zubi! Zatim upućuju na slogu i hadisi šerife, koji osnovnih škola, jer u njemh svega imade više, nego li onoga, što Ruke, na kojima imademo po pet se odnose na one, što traže da ome« prsti. (Kad sam kao nastavnik pre« tu zajednicu i osuđuje postupak o« je muslimanskom djetetu kao tak« vom potrebno da nauči. Na primjer davao djeci ovu metodičku jedini« nih, koji su radili proti musliman« cu, skoči jedan mališan i veli, da skoj organizaciji, što svi prisutni o« tamo ćemo naći osim običnih vjež« bi uz svaki harf (slovo) još i imena njegov otac ,imade na jednoj ruci dobravaju sa povicima: »Dolje’ iz« gradova, rijeka i voda, po kojima samo — tli plista. Poslije sam do« dajice!« Apsolvent ovdašnje velike gim« patke plivaju: šuma i planina u ko« znao da mu je otac — invalid.) No« jima golubovi guču i -5 medvjedi ge, da njima gazimo po blatu; Bje« nazije Hasan Saračević tu« ži od hrđava društva; Rad, Mali mači ■ opširno štetnost alkohola i ruču još i kradljivac, Vrijeme, Dan, Noć, njegove zle posjedicc, upućuje na Majka Fatu sitno pletijaše, Hevta, Mjesec. Godina, Proljeće, potpomaganje »Gajreta«, te potre« U petero i u devetero. Ljeto, Jesen, Zima i t. d. i t d. bu, da se što više djece daje na za« Pletenicu kako pletijaše. Od vjeronauke zastupani su član« nate. Iza toga je učenik H u s e j n Na svaku joj po dukat mećašc ci: nekoliko kratkih sureta iz Ku« Z j a k i ć«deklamovao »Savjet oče« I ovako njojzi besjeđaše... i t. d. rana (a. š.), dvije«tri dove, Musli« vima« 'od Mirze Safveta. Napokon Šta to ima saveza sa — ilmi«h a« man i Kako se klanja sabah«namaz. stupa na govornicu brat težak lom? Osim arapskog teksta za u« Istina posebnim propisima narede« g. Halil Alagić i oslovi sa ri» poznavanje arapskih slova imade u no je da mualimi kroz to gradivo ječima: Draga braćo! Od strane ne« Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. Број — Broj 198 vlasti smatrale muslimanski dio na« roda jednim trećim elementom o« vih zemalja i kada su nam svakom prilikom pokazivale smjer poseb« nog odgoja, onda je bilo moguće potrebno odgajati našu djecu u o« vakom pravcu i naše vjerske knjige pisati arapskim na naš jezik preu« dešenim slovima. Ali danas, kad smo oslobođeni,! kad smo svi uvjc« reni, da smo dio jugoslavenskog na« roda i kad imademo svoja dva na« rodna pisma, zašto ondif da učimo jedno treće pismđ? Glavnim pioni« rima toga pisma moramo biti za« hvalni, jer su nam njime naše vje« ronaučke knjige nacionalizirali, i ono nam je vršilo jednu vrlo ple/ menitu misiju, ali danas, kad je o« no svoju misiju potpuno izvćšilo, treba da ga s najvećim pietetom predamo kulturnoj historiji b.«h. muslimana. Učinimo li to i prepiše« mo li sve vjerske knjige, koje su dosad tim pismom napisane, jednim narodnim pisrtiom, učinili smo još jedan dobar korak u vjerskom od« gajanju našega naroda, jer bi se hi« ljade muslimana, koji nisu to pismo poznavali, upoznali sa izvorima svo« je lijepe vjere. • Neka se ispravi. U svome prvo« me članku mualimskog pitanja na« veo sam između ostalog, da se iz vakufskih sredstava podmiruju i — potrebe ulema medžlisa i muftijskih ureda. Mjesto »potrebe« treba da stoji »putni tro« škovi« jer druge potrebe rečenih tijela podmiruju se iz zemaljskih sredstava, što na zahtjev članova u« lema medžlisa, rado ispravljam. H. H. Iz naše organizacije. kojih ljudi, kao i nekoliko njihovih aminaša, govorilo se da je ova skup« ština begovska. To nije istina. Ovo je skupština sviju muslimana, kojj su svi braća i koji se ne smiju dije« liti. Što boli bega, agu, hodžu, tr« govca i zanatliju, boli i nas težak*.-. Braćo, ljudi koji ovako, govore, to su neprijatelji islamske zajednice. Konačno istupa na govornicu gosp. predsjednjk te zahvaljuje braći na ovako lijepom posjetu i poziva da se pošalje brzojavni pozdrav Nj. kr. Vis. Regentu Aleksandru, te da svi zajednički kliknemo kraljev« skom 'domu junačkih Karađorđevi« ća, što prisutni rado prihvaćaju sa trokratnim »Živio!«. Iza toga se prešlo na zabavu, koja je u programu istaknuta, kao baca« nje kamena s ramena, skakanje u dalj, pješačka utrka, gdje se oso« bito opazilo takmenje pojedinih boraca. Za to vrijeme rasprodava« le su se karte za tombolu. Uvaženi naš Mujaga. P a š i ć pre« dočuje slučaj Mustafa cf. Dedića I. mualima ž. m. ibtidaije, kojem je oduzeto poslovodstvo u vakufskom povjerenstvu i predlaže da se gosp. Dedić umoli da ostane kod nas, a đ/će mu se sakupiti znatna odšte« ta kao nagrada, te je ovom zgodoVn sakupljeno preko 10.000 K u goto« vom osim žita i drva u naravi. De« dić se zahvaljuje na tako velikom daru, te žali, što je obećao Glamo« čanima da će im doći i dao riječ preko koje ne može preći. Iza toga se pošlo pod. barjakom u dugoj povorci u Bihać, u kojoj se manifestirajući kroz grad dalo o« duška svom zanosu kličući živila J. M. Organizacija! živio centralni odbor! živio Jugoslavenski kralj Petar I., živio junak Regent Alek« sandar! živio muftija Maglajlić, te dolje sa protivnicima .i odipetnici« ma! Povorka je u najboljem redu ulicama ophodnju pravila sve do pred čitaonicu »Ittihad«, gdje se predsjednik ponovno zahvalio i u« molio da se bez ikakove upadice raziđu i -da nakon ohšama posjete »Gajretovu« zabavu, koja je sa vr« lo dobrim uspjehom ispala. SKUPŠTINA U DOBOJU. U petak 3. o. mj. odćžana je u Doboju skupština naše organizaci« je, koju je sazvao mjesni odbor. О/ sim građana odazvalo se je- pozivu i mnogobrojno seljaštvo. U 2 sata po podne otvara skupštinu potpred« sjednik mjesnog odbora, pozdrav« lja prisutne zahvaljujući se na broj« nom odzivu i podjeljuje riječ Dža« feru Mehmedagiću, koji tumači ka« �Број 198 — Broj „ПРАВДА " — .PRAV0A, “7------------------------ - ------ ko je došlo do naše organizacije i nas je i poslušao, te u pogledu svo« u Sarajevu odužiti cijeloj zemlji. U razlaže uzroke, zašto je osnovana je stranke nije u javnosti ništa ni tom brzojavnom naređenju, koje je na konfesionalnoj bazi naglašujući, poduzeo. Da je to čista i nepatvo« upravljeno kotarskom predstojni« da je ona nužna posljedica naših rena istina, najbolji je dokaz tome ku, izričito stoji kako se imadu bi« nesređenih prilika. Naša je želja, taj, što nije htio doći ni na skup« rati te deputacije, te se naročito is« da u javnom životu nikako ne ф’ štinu »Zemljoradničke Zadruge«, tiče, da deputacije mor^u biti slo« laži do izražaja vjerska razlika, ali koju smo namjeravali u prvom re« žene tako, da budu zastupane sve smo prisiljeni na ovakovu organi« du osnovati sa svojim rođenim ka« konfesije i sve političke stranke. zaciju od onilj, koji još uvijek ha« pitalolh. Za vrijeme skupštine, Ha« Naglašujući, da taj princip bude stoje, da na naš račun podignu svo« sandedić je rade volio biti u dru« proveden bezuslovno i pod ličnom je istovjemike, a nas stjeraju na štvu s kadijom kod gosp. predstoj« odgovornošću kot. predstojnika, u« prosjački štap. Vazda smo spremni nika u uredu.«_________________ jedno je istaknuto, da u deputaciji ne smije biti ličnosti, čija politička’ svim silama zajednički raditi za do< bro našega naroda i države sa svi« prošlost ne bi bila u suglasju s du« hom vremena. ma onima, koji u nama vide svoju braću, te prema tomu s nama i po« To brzojavno naređenje stiglo je stupaju. Za tim prelazi na tumače« IZBORNI ZAKON ZA KONSTI« kot. predstojniku za grad Mostar 12. augusta i on ga je uputio gor« nje principijelnih točaka našega TUANTU. . programa. Govoreći o dosadanjem Ukazom od 3. septembra o. g. ko« njem odboru za doček sa tim, da radu organizacije upozoruje na je« ji je objavljen u »Službenim No« sve potrebno odredi, to jest, da iza« dan veliki uspjeh, a to je, da smo vinama« od 6. septembra broj 195. bere deputaciju koja bi ispred gra« o opravdanosti svojih zahtjeva u« — kojim danom stupa na snagu — đanstva išla u Sarajevo, smatrajući vjerili i bar donekle pridobili jez« proglašen je »zakon o izboru narod« taj odbor najkompetentnijim za tu stvar. Taj dopis bio je nekim »čud« gru sve triju plemena našega naro« nih poslanika za ustavotvornu da, što nam ulijeva nadu u bolju skupštinu kraljevine SHS« i na te« nim slučajem« dostavljen na blagaj« budućnost. melju njega je drugim ukazom s a« nika toga odbora g. Kostu Kostića. \ Po tom su seljaci izrazili jedno« zvana konstituanta za nedjelju Do 2—3 dana uslijedilo je drugo na« dušni protest proti poskupljivanju 12. decembra ove godine. Time je ređenje, i to brzojavno, da se vladi monopolnih artikala i zahtijevali nakon podrugodišnjeg skanjivanja odmah saopće imena tih deputiraca. slobodno sađenje duhana za vlasti« i natezanja pružena narodu prilika, Kot. ured dostavio je prepis i ovo« tu potrebu. Predloženi brzojav da kaže svoju mjerodavnu riječ i ga naređenja odboru za doček, o« predsjedniku organizacije mufti ef. učini kraj trzavicama i vrludanju, pet preko g. Kostića, sa tim, da se Maglajliću, u kom se izražava pot« od kojeg je njegova država pretr« odmah jave imena deputiraca. Ti dopisi, koji su čudnim slučajem do« puno povjerenje vodstvu organiza« pila mnogo štete i neprilika. čije, jednoglasno je primljen uz po« Izborni zakon sadržaje 121 para« spjeli u ruke blagajnika, a ne koje« klike mufti efendiji: »Da nam ga graf i dijeli se na deset poglavlja. ga predsjednika ili tajnika odbora, Bog poživi!« Od danas počinjemo iznositi nje« doneseni su pred odbor nakon sed« Nakon što je Abdulgani ef. Gani« gov sadržaj i trudićemo se da ga miču dana, ali sa dopisom g. okruž« begović svojim govorom utješio se« prikažemo što kraće i što nika Vulovića, kojim ovaj već ime« ljake. koji su izrazili veliko ogorče« shvatljivije. Pri tom se ne će« nuje deputaciju kao odgovorna li« nje zbog raznih nepravda, uzima o« mo držati reda kojim su pojedini ca pred narodom i vlasti, navodno pet riječ Dž. Mehmedagić i govori paragrafi poredani u semom zakonu »da u tom pravcu olakša posao od« o prosvjeti. Dokazuje da je glavni nego ćemo ih svrstati tako, da bu« boru«. Ujedno je tražio od odbora uzrok dosadanjega našega nazado« du pregledniji. Pri kraju svakog pa« mišljenje o navedenim licima, dr= žeći da je što se tiče izbora deputi« vanja naš nehaj za školu i pređo« ragrafa označićemo broj, koji on čuje strašne pošljedice, koje nas nosi#u dotičnom zakonu ispuštaju« raca pogodio pravi put. G. okružnik čekaju, ako se ne osvijestimo i ne ći sve, što nema praktične vrijed« turio je u deputaciju ljude svoga, a prihvatimo za nauku. nosti za naše čitatelje, a da im pri ne narodnoga povjerenja, ljude koji Govori dalje o »Gajretu«, njego« tom ipak pružimo potpuni sadržaj ne reprezentiraju ni političke orga« nizacije niti svoj elemenat tako, da voj zadaći i djelovanju, te pozivlje ovog važnog zakona. to ne bi bila deputacija građanstva skupštinare, da se upisuju za člano« Zadaća Konsiituante. grada Mostara nego — deputacija ve »Gajreta«. Kad se je upisalo 46 Ustavotvorna skupština, koja će g. Vulovića. Dapače kod sastavlja« novih članova, pretvorena je skup« ština u »Gajretovu« skupštinu, na se sastati u Beogradu, radićesve nja liste deputiraca nije mogao za« kojoj je izabran pododbor. Nakon dok ne donese ustav, a po« tomiti svoje radikalsko srce (prem« tpga se predsjednik zahvalio skup« tom i sve zakone koji stoje u tije« da ističe, da je u Srbiji ostavio ra= snoj vezi s ustavom. Ona će đoni« dikalski program), pa je n. pr. kod štinarima i zaključio skupštinu. jeti i financijske zakone, koji ne muslimana »slučajno« pogodio n a * trpe odlaganja. Proglašenjem usta« Tako naš dopisnik. No što se nas va konstituanta se pretvara u obič« same radi k'a 1 e, a od katolika, tiče valja nam primjetiti, da nas ne ni parlamenat. Stoga će tad prestati ne priznajući »prema programu« Hrvata u Hercegovini, našao dva — zadovoljava ovako malen broj upi« njen ustavotvorni a nastati sanih članova našeg »Gajreta« i a« zakonodavni rad. Zakonodav« Dalmatinca. Kada je taj do« pelujemo na građanstvo da taj broj ni rad ne smije traja'ti više od dvi« pis g. okružnika pretresen u odbo« ru, zaključeno je da tri člana odbo« bar učetverostruči. Jer »Gajret« je je godine (§ 1.). ra odu gosp. okružniku i da mu ka« glavna tvrđava naše bolje buduć« Petnaest dana prćd izbore (koji žu — u smislu njegova dopisa i upi« nosti i niko se ће bi trebao ustezati će biti 12. decembra) i dva dana u njegovu što izdašnijem podupira« iza izbora nikakva vlast ne« mo« ta u njemu — da u izboru delegata nije pogodio pravi put, jer da se je nju. Više razumijevanja! že birače pozvati na kakve skupo« ogriješio o temeljni princip gornje« JEDNA NETACNOST. ve kao zajednički rad, kuluk i sli« ga vladina naređenja, te da pri iz« Od g. Derviš ef. Herića, učitelja čno. U to se*vrijeme birači ne mo« boru uopće nije postupao demo« u Prozoru dobismo uz gotovo obli« gu pozvati ni na vojničku kratski, obazirući se na mišljenje gatnd zakašnjenje u dostavi ove smotru (manevar) i vježbu svih građana, nego samo na želje retke, koje rado uvrštavamo: »U (ibung) osim u slučaju prijeke opas« svojih doušnika slijedeći njihove broju 73. od 20. jula t. g. Vašeg П« nosti. Dapače se u to vrijeme ne upute. G. okružnik je posve cinički sta »Pravde«, a moga političkog or« smiju pozivati ni pojedini birači jednim policijsko«birokratskim ge« gana izišla je u rubrici »Trešeljak« pred sud ili političku oblast osim u stom odbio svaki savjet i primjed« notica, koja i mene lično dohvaća. slučaju prijeke potrebe ili kad se be odbora, od koga je tražio miš« Ne u obranu, već za ljubav pravde, vodi istraga radi zločina i prestupa« ljenje. Šta više, kada je odbor i dru« istine i ozbiljne javnosti molim, da ka ili prekršaja prijevare i krađe. gi put poslao druga tri svoja člana Ako su birači bili ranije kud god g. okružniku, da posljednji put po« u Vašem cij. listu uvrstite ovu moju pozvani ili iskupljeni, moraju se kušaju spriječiti samovolju i bruku Izjavu. raspustiti najmanje šesnaest 'njegovu, odgovorio je čisto auto« Nije istina da sam se ja sve do dana.prije izbora (§ 3.). kratski: Quod scripsi — scripsi! (Nastaviće se). dolaska Hasandedićeva u Prozor Posljedica ovakvoga postupka bi« grozio proti njegovoj stranci kao ni la je (što su došaptači g. okružnika to, da sam u tome popustio, kad je i on sam valjda i htjeli) zahvala na on ovamo došao; nije mi to u obi« odborskoj časti sedmorice katolika čaju, a niti mi uzgoj dopušća, da i muslimana kao i protest, uložen tako radim« To je posao dopisnika, Mostar, početkom septembra. na zem. vladu, te ministra predsjed« kao i ono'ga činovnika, što je Ha« (Okružnik izigrava narodnu vo« nika i ministra unutarnjih posala. sandediću dobacio, kad ga je ovaj Iju.) .Kad se je prije 2 i po mjeseca Deputacija, koja bi išla na poklon šaha nadigrao, da je on (Hasande« pročulo, da će Nj. V. Regent doći u Sarajevo, imala bi predati i sablju dić) u Prozoru na svim linijama u Bosnu i da će tom prigodom i Mo« Nj. Visočanstvu. Ovaj važni mo« propao. star pohoditi, obrazovao se je je« menat htio je g. Vulović i njegovi Istina je, da sam i ja razgovarao dan odbor za doček visokoga go« došaptači da iskoriste po ljudima, s ljudima,* ali mirno i trezveno o sta. U taj odbor izabrala je svaka koji će posvjedočiti velikosrp« Hasandedićevoj stranci rekavši im, konfesija po 4 delegata, i on je od« stvo naše Hercegovine! Uslijed da je dužnost svakog poštenog čo« mah počeo pripremama za doček. istupa gornje sedmorice iz odbora, vjeka ostati kod one stranke, uz Izabrale su se sekcije, napravili pla« u kojem se niiesu dali nedostojno koju je već i pristao bar dotle, dok novi za dekoraciju grada i zaklju« šikanirati, g. Vulović se laća nevje« na lijep način ne vidi s njome ob« . čilo, da se Nj. V. Regentu prigodom rojatnih i nedostojnih sredstava sa« račun i ne ustanovi, da li ga njen posjeta glavnoga grada Hercegovi« mo da omogući put svojim ljudima rad zadovoljava i hoće li ga moći ne preda u ime cijele Hercegovine ' u njegovoj deputaciji. Obratio se je i dalje zadovoljavati. Budući nas je kao dar sablja. U tu su se svrhu po« naime brzojavno na sve predstoj« rad J. M. O. do danas zadovoljavao, ćeli kupiti po cijeloj Hercegovini nike po kotarevima u okružju, da dužnost nam je da i dalje ostane« prilozi, te je sablja nabavljena i na« mu ovi barem iz drugih mjesta iz« nude privolu od strane darovatelja mo uz nju sa uvjetom, đa je još laži se već u Mostaru. Međutim, kad je sablja već bila u priloga, da Nj. Visočanstvu preda bolje potpomognemb, nego smo to do danas činili. Ko bude drukčije Mostaru i kad su ostale pripreme sablju njegova deputacija. U Mo« činio, čini atentat na svoj zdrav ra» bile u najvećem toku dođe glas, da staru se je preko svojih ljudi obra« Nj. Visočanstvo neće doći u Mo« tio da mu pomognu i neke kulturne zum. To naše stanovište, naime tnoje, star. Domalo iza toga dođe i brzo« institucije. Mi upozorujemo Murat ef. i kadijino, kao i veliko javno naređenje od vlade, da se svoje ljude, da u tom ne na« negodovanje ovdašnje ehalije pre« kupe deputacije po cijeloj Bosni i s i i e d a j u. G. Vulović sa ovakom svojom u« ma Hasandedićevoj stranci izjavili Hercegovini za doček u Sarajevu, smo mu, čim je ovamo došao. Isti jer aa će se Regent svojim posjetom pravničkom sprenjom nekadanjeg Izborni glasnik. Maši dopisi. Страна 3. srbijanskog profesora neće daleko doći. Naš narod nije ni u danima ropstva trpio, da mu se odozgo na« tura sve pod gotovu paru, a još će manje danas dozvoliti, da ga neko priječi, da nesmetano pogleda u ii« ce svpga Kraljevića i Oslobodioca ■i da mu slobodno izrazi svoje želje, svoje nevolje i svoju, zahvalnost. I ako postoje kakove makinacije kod iz« vjesnoga dijela našega građanstva, muslimani i katolici će se najsveča« nije ograditi, makar to sankcionisao i jedan upravnik a la Vulović. Ma« kar je izvjesna štampa donijela da g. Vulović ima pravo, što ne dozvo« ljava da u deputaciji budu bivši »šuckori«, neka joj je na umirenje baš to, da čast i ponos katoličkog i muslimanskog građanstva u Mo« staru ne dopušta, da ga takovi ili slični pred Kraljevićem reprezenti« raju, zato se upravo i protive depu« taciji izabranoj od strane gosp. Vu« lovića. Gosp. Vulović se je doduše s po« četka pokazao faktičnim i susret! i i« vim, ali su ga njegovi toliko nagla« šivani demokratski nazori napustili te je, držeći da je već dosta povje« renja pobrao, stao pomalo da uvo« di praksu radikalsko«policijsku iz blaženih vremena predratne Srbije. Ali Mostar je dosta tvrd orah i ko je god kušao da ga smrska, taj je brzo polomio zube. To je valjda is« kusio i g. Vulović kod prvoga svoga pokušaja, kao što je ovaj u stvari odašiljanja deputacije. Ako je žaba pod svojom korom dosta skrivala glavu i noge, ipak, katl ih je jednom pokazala, svijet ih je ugledao i pre« poznao. Gosp. se "je Vulović grdno prevario izdavajući patriotske legi« timacije izvjesnim sumišljenicima. a prelazeći preko naroda i čitavih organizacija. Držimo, da će predpostavljena vlast u ovome reći svoju, a mi za« sad iznosimo samo ovoliko, da upo« znamo javnost sa ovom besprirrijer« nom policijskom gestom jednoga upravnika u ovim sretnim časovima prvog kraljevskog posjeta u Bosnu ponosnu i našu kršnu Hercegovinu. Drugom prilikom pozabavićemo se još malo o ovoj veličini, koja se je počela u pravoj boji pokazivati. Domaće vijesti. Iz uredništva. Radi nove godine idući broj našeg lista neće izaći. Meihametov teferip. Odbor »Mer« hametov« namjerava dati »teferič« u korist ovdašnje sirotinje, koji će se održati u petak dne 17.»ov. nr. u Bijeloj bašči u Medresetu, kod Demcrdžića kule. Mole se braća mu« slimani da u što većem broju ovaj teferič posjete. Odbor. Poživi trgovcima radi ispitivanja faktura i određivanja . iiena robi Da bi se stalo na put učestalim žal« bama trgovaca i obrtnika, komora je odazivajući se ■ želji trgovaca predložila zemaljskoj vladi listu tr« govaca sviju branša, koji će prili« kom ispitivanja faktura i određiva« nja cijena robi fungirati kao struč« njaci. U listu je unešen veći broj naših uglednih trgovaca tako, da će ista lica biti u duljim razmacima vremena pozivana Zemaljska vla« da je komorski predlog usvojila, pa se umoljavaju svi oni, koji od ure« da za suzbijanje skupoće poziv do« biju, da se pozivu tačno i na vri« jeme odazovu. Pri zaključku lista dobismo iz Tešnja ove tel. izvješća: »13. o. mj. u 9 sati izjutra napa« la je rulja težaka katolika, kako iz« glfeda nahuškana, na H. Suljagu E= minagića, dvojicu njegovih sinova, nevjestu, unuče i slugu, opkolila mu kuću u Tešnju i sjekirama osijeca« jući kuću i podmećući sa tri strane vatru vikali: »Hadžibeg sad si pogi» nuo, bacaj geveru, sad ćeš izgorje« ti«. Molio ih da ga puste na miru, no oni provale u kuću i poletiše uz basamake. On opali tri puta iz dvo« cjevke i ubije dva težaka, a trećeg ie smrtno ranio. Seljaci su se raz« bježali, a Hadži beg se sudu sam prijavio i pritvoren je. Objektivna istraga određena, a rezultat ćemo javiti. Mjesni odbor. Sada prispjela vijest da je i treći težak izdahnuo. Mjesni odbor. �Stnn< 4 Страна B raj 198 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Muslimanska Privredna Banka Gradsko poglavarstvo u Bos. Krupi Broj 1599)1920. Oglas. d. d. u Gražanici odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem . zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. Najuspješnije se oslaSuje u .,P R Д V D Г. Centralna drogerija Braća Ša^inagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene . najumjerenije. PAPIRNICA | HAMDIJE KOPČIĆA : X J preporučuje svoje bogato stovarište < svih vrsta papira, kancalarijskog I ’ ♦ školskog pribora. — Naručbe se ’ X obavljaju brzo i točno. < X a Cijene umjerene. < Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 < Dne 21., 22..i 23. septembra o. g. obdržavaće se u gradu Bos. Krupa • godišnji marvinski i robni sajam Svakovrsna marva iz zdravih predjela i sa valjanim marvinskim putnicama može se na taj sajam dećerati, a također i razna roba donijeti. Obznanjuje se također, da se na ovdašnjim sajmovima vrlo mnogo marve za izvoz (Export) kupuje, te je u interesu prodavaoca i kupaca, da ovaj godišnji sajam što obilnije posjete, osobito ob­ zirom na željezničku vezu svaki dan, koju je ovaj ured upravo radi ovog vašara isposlovao. U Bos. Krupi, dne 25. jula 1920. ( Gradonačelnik: \ MesiĆ. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tecući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. ♦7 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (1 d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3vooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo’ povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će diO' nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000 Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Neve dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na Ime ili na donosioca, *pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potprsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je prldržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te ked: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. dr u Foči, ■ ( e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, о Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, ј) Bankovne kuće M. Mahmudb?gović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke, d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. n Visokom, n) Hrvatske kreditne banke 1 štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, • o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanlci. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgoverai urednik: F. Šahta. Vlanik: CeatraU Odbor J. M. O. Staaaparija Daiid & A. Kab>, Sarajeva. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8083ece3a229c0016b9c1929b05c07f0.pdf 855790d8ef6b09e9bdaf75d3bbf12994 PDF Text Text POJEDIjMI I3ROJ К 1-50 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. ~ UREĐUjE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180,—, NA POLA GODINE K 90.—. UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 94 (199) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDI­ ONICE 1119. Sarajevo, subota 18 septembra 1920. (3. muharrem 1339.) Godina II. Dobro nam došao, Kraljeviću! ■ Након сјајног дочека у бијелом Загребу и питомој Многи су, Краљевићу наш, заборавили на традицију Љубљани сутра ћеш да прођеш крај древног Бобовца Тврткове постојбине. Многи мисле да je у рушевинама и примиш поклонство народа поносне Босне и кршне Бобовца покопан и понос Босне, na да не треба нимало јрј посестриме. Не ћеш, Краљевићу наш, наики на сјај штеДити осјетљивости њених синова. A ипак je она Загреба и културу Љубљане, но нека Te то нимало не срце наше уједињене краљевине, и о њену задовољству смета; бивша колонија није крива, што Ти не може у .многочем овиси стабилитет сјајног дјела, које je платога пружити. Но наићи ћеш на нешто љепше и дра- кено толиком крвљу одабраних синова нашег прострагоцјеније: Тврткови he Te потомци поздравити драгим ног краљевства, што у Теби нађоше примјер узорна срцем и оном истом љубављу и одушевљењем, којом вође и правог представника. je поздрављен триумфални улазак команданта ослоУ земљи си, гдје се, поред двију племенских, субодилачке војске у Бијели град на споју Саве и Дунава. срећу и три вјерске традиције, na нам пружи примјер Окупиће се тај двоплемени - дио нашег јединстве- апсолутне трпељивости и поучи нас све, да вјера, као ног народа око Тебе и Твоје идеологије, да се ствар савјести појединаца, не смије играти улогу у након толико стољека загледа у лице Краљевика своје грађанским и држављанским правима. Није код нас крви и да се поклони пред оствареном идејом свог сувишна ни ова подука и потребно je да се она акценславног Твртка, na и из Твојих уста чује велику ријеч тује. Потребно je да се она нагласи баш ради нас о Слободи и Јединству нашег троименог народа. муслимана и управног система, који нам не пружа ниЧуо je он ту ријеч много прије овог свечаног момента, какових олакшица и који нас, нарочито услијед екоизговарала су му je у ове двије године многа и многа номског слабљења, тјера у очај и безнађе. Хиљаде уста већих и мањих управника, но — што да тајимо наших обитељи стјеране су на просјачки штап, a да — дјела су њихова убила дојам тих лијепих ријечи и им управне власти не посвећују готово никакве пажње. ушљед тога су оне изгубиле чар и привлачивост, Просвјећивању нашег села не посвећује се никаква коју имађаху и коју би имале да није било тих дјела брига, a вјерско-просвјетна управа принуђена je да и тих поступака. Ваља их дакле поновити искренијим затвара средњошколске конвикте, na чак и једино сиротоном и већом топлином, a за ту улогу најпозванији си тиште, само да би како-тако одржала један реформии најприкладнији Ти, Краљевику. Јер Ти си први про- рани завод за одгој вјерских службеника. Њене предплакао под дојмом тих великих ријечи, кад их je изго- ставке и молбе за припомоћ леже без одговора. Исламворио бијели Загреб; из Твојих je уста изашао онај ска заједница у овим покрајинама пуна je сиротиње, о топли одјек браћи Хрватима, који je за вијеке запеча- којој мало ко води рачуна, a представници се те затио јединство и загрљај Загреба и Београда. Очекујемо једнице сусрећу с неповјерењем баш стога, што изих и ми, јер ни у чем не заост^емо за Београдом и носе њене тегобе и траже им лијека на исти начин и Србијом, Загребом и Хрватском, Љубљаном и Слове- истој висини, у којој се он даје другим конфесијама. нијом. Очекујемо их, јер нам je потребно умирење и Сумњиче се без икаква разлога. утјеха, јер нам треба подстрека и наде у боље дане Муслимани Санџака и Македоније не пролазе ништа и свјетлију будућност. И баш стога, што штујемо и боље. Њихово je стање дапаче несносније, њихове су цијенимо Твоје сузе у Загребу, морамо истакнути тегобе веће и многобројније. Опрости, Краљевићу, што ти се мало изјадасмо да си у земљи, гдје се ријеч Хрвати пише у наводницима и гдје се муслимански дио, најчишћи огранак и у овим свечаним и радосним часовима и буди увјерен, нашег јединственог народа, са свих могућих положаја да се, уза све бриге и невоље, искрено радујемо Твојој шаље — у Азију. Боли та ријеч, Краљевићу! посјети и искрено кличемо: „Добро нам дошао, јуначки наш Краљевићу!“ „Živio Regent Jugoslavije Aleksandar!“ „Живила народна династија Карађорђевића!“ �Stran* 2 Стран* »PRAVDA* — »ПРАВДА* za put i dočEh Njegovog Hraljevshog Visočanstva u Sarajevu(Prema zvaničnom saopštenju zemaljske vlade). SUBOTA 18. SEPTEMBRA sjednik opštine i pregleda se vijeć« polazak iz Beograda u 9 sati u jutro. nica. — U 11.30 č. iz vijećnice Ke< jom, Kralja Petra ulicom u srpsko« SUBOTA 18. SEPTEMBRA prav, novu crkvu. Pred crkvom po« Bosanski Brod dolazak u zdravlja mitropolit sa svešten« 14.30 časova. Na peronu počasna stvom, pri ulasku u crkvu pjeva četa. Kratki pozdravni govor pred« hor himnu. Nj. Kr. Visočanstvo u« sjednika gradske opštine. Javlja se zima mjesto na desnoj strani olta« komandant II. armije, načelnik ok« ra. Sve skupa traje 15 minuta. ruga banjalučkog i upravitelj sre« Sveštenstvo prati do vrata. ske ispostave. Voz polazi u 15.30 č. U 11.45 č. polazak Kralja Petra za Sarajevo. i Strosmajerovom ulicom do rimo« Derve'nta u 16.16 sati. Kratki kat. katedrale, gdje pred crkvom pozdravni govor predsjednika op« pozdravlja biskup sa sveštenstvom. štine. Javljaju su: vojni komandant Pri ulasku sviraju orgulje. Nj. Kr. i sreski načelnik. Polazak u 16.24 Visočanstvo staje s desne strane sati. oltara. Služba traje najviše 15 minu« D o b o j u 19 sati. Kratki pozdrav ta. Sveštenstvo prati do vrata. predsjednika opštine. Javljaju se U 12 č. polazak Ferhadijom u načelnik okruga tuzlanskog i upra« GazisHusrefbegovu džamiju. U dža« vitelj sreske ispostave. mijskoj avflji pozdravlja reiseubu« lema sa ulemom i predstavništvom NEDJELJA, 19. SEPTEMBRA. sabora. Iz džamije prate Ga do Polazak iz Doboja u 10 sati. vrata. Sve traje najviše 15 minuta. Maglaj u 10.58 sati. Kratak U 12.15 č. polazak Saračima, Baš« pozdrav predsjednika opštine. Jav« čaršijom i Aleksandrovom ulicom ljaju se: vojni komandant i sreski do hrama sefardičke bogoštovne načelnik. Polazak u 11.04 sati. općine. Pozdravlja nadrabin i po« Zavidović u 11. 56 sati. Kra« slije službe prati do vrata. Najviše tak pozdrav predsjednika opštine. traje 15 minuta. Javljaju se vojni komandant, na« U 12.30 povratak Aleksandrovom čelnik okruga travničkog i upravi« ulicom do zemaljske vlade. telj sreske ispostave. Polazak u U 13 č. intiman ručak. 12.02 sati. — Doručak u vozu. Voz Od 15.30 do 17 časova prijem ide smanjenom brzinom, da bi se deputacija i korporacija u Svečanoj svršio doručak do Žepča. dvorani zemaljske vlade. Ž e p č e u 12.26 sati. Kratak po« Primiče se: članovi Narodnog zdrav predsjednika opštine. Javlja« Predstavništva, srp.sprav. mitropo« ju se vojni komandant i sreski na« lit sa sveštenstvom i predstavnici« čelnik. Polazak u 12.33 sati. ma eparh, savjeta i crkv. škol. op« Zenica u 14.16 sati. Kratak štine, reis«ul«ulema sa ulemom i pozdrav predsjednika opštine. Jav« predstavnicima vakuf, mearif. sa« ljaju se vojni komandant i sreski bora. rim.«kat. biskup sa franjevač« načelnik. Polazak u 14.32 sati. kim provincijalom i redovnim sve« Visoko u 16.03 sati. Kratak štenstvom, nadrabin i predstavnici pozdrav predsjednika opštine. Jav« sefard, bogošt. opštine, evšng. žup« ljaju se: vojni komandant, načel« nik sa predstavnicima bogošt. op« nik okruga sarajevskog i načelnik ćine, nadrabin i predstavništvo aš= sreza. Polazak u 16.15 sati. kenaske bogošt. općine, šefovi od« Sarajevo (duhanska fabrika). jeljenia zemaljske vlade sa područ« Dolazak u 17.40. nim činovništvom do VI. razreda pod vodstvom predsjednika zemalj« U SARAJEVU. Doček: počasna četa sa mu« ske vlade, strani konzuli koji imaju zikom, predsjednik vlade i kratak eksekvaturu, gradsko zastupništvo pozdravni govor predsjednika op« pod vodstvom predsjednika opšti« ne, deputacije seljaka iz Bosne i štine, koji je na čelu opštinskog Hercegovine, trgovačka i obrtnička odbora (so i hljeb). Na dočeku: Ministri na ra« komora za Bosnu i Hercegovinu, spoloženju iz Bosne i Hercegovine, advokatska komora za Bosnu i Her« narodni poslanici, šefovi zemaljske ccgovinu, predstavnici sarajevskih društava. vlade i povjereništava, upravitelj U 20 č. svečani ručak, govor Nj. vrhovnog suda, načelnik sreza sara« jevskog, srpsko«pravoslavni mitro« Kr. Visočanstva i predsjednika ze« polit, reis«ul«ulema, rim. kat. biskup maljske vlade. i franjevački provincijal, nadrabin UTORAK, 21. SEPTEMBRA. sefardičko«bogoštovne općine, e« U 8.45 č. polazak ulicom Vojvode vang. župnik, nadrabin aškenaske bogoštovne općine, strani konzuli Putnika do ždrepčane. gdje Nj. Vi« koji imaju eksekvaturu, predsjed« sočanstvo i svita pojašu konje i na vojno vježbalište. Ostali od« nik trg. i obrtničke komore, pred« idu laže ranije. sjednik advokatske komore i sve U 9 časova revi i defile sarajev« ličnosti, što će ih predsjednik grad« skog garnizona. ske opštine naročito pozvati. Sa revije u 11 č. ulicom Vojvode PUT KROZ GRAD. Putnika u muzej, koga pokazuje Sa stanice: Mustajbegovom direktor i kustosi. ulicom. Obalom Vojvode Stepe U 11.30 ulicom Vojvode Putnika (Kej) do gradske vijećnice, Kočiće« do duhanske fabrike, koju pokažu« vom (Nova testa), Aleksandrovom je direktor. uh (Varoš) do rimo«kat. katedrale, Povratak u zemaljsku vladu ul. • zatim Strosmajerovom, kralja Petra Aleksandrovom, odakle u 13 č. A« i Aleksandrovom ulicom do zemalj« leksandrovopi i Kralja Petra ulicom ske vlade, gdje Njegovo Visočan« da Oficirskog Doma, gdje oficiri priređuju doručak. stvo ostaje. U 14.30 č. povratak u zemaljsku PRATNJA. U prvim kolima maršal dvora i vladu. U 20 č. intiman ručak. policijski direktor, fanfare i dio Poslije ručka odlazak u Oficirski garde, kola Nj. Kr. Visočanstva sa predsjednikom ministarskog savje« Dom na svečani bal. SRIJEDA, 22. SEPTEMBRA. ta, dio garde, kola sa najstarijim ministrom i predsjednikom zemalj« Vozom za Bos. Brod, gdje se sti« ske vlade, komandant.armije, pred« že do 19 č. Prelazak u voz i ručak sjednik opštine, svita Nj. Kr. Viso« u vozu. Doručak u 13 č. na putu čanstva, svi sa po jednim odgova« u vozu. rajućim licem iz zemaljske vlade. 23. septembra u 9 časova dolazak Intiman ručak bez govora u 21 sat. u Beograd. BAKLJADA. Detalji prilikom dočeka. U 22.30 časova bakljada građan« stva sa vojnom muzikom, koju Radni odbor za doček Regenta predvodi kroz varoš predsjednik poslao nam je ovaj detaljni raspo« opštine i pred zgradom vlade po« red za doček Regenta: ’ Na stanici (duhanska tvornica).' zdravlja Nj. Kr. Visočanstvo, na koji mu On odgovara. Sarajevska U kiosku i pred njim honoracije: pjevačka društva otpjevaće sve tri od kioska do slavoluka pred Mari« jinim Dvorom: Izaslanstva građan« himne, vojna muzika će svirati. stva i težaka iz Bosne i Hercegovi« PONEDJELJAK, 20. SEPTEMBRA ne i odbori sarajevskih korporacija. u 11 časova Aleksandrovom i Ko« Od slavoluka Mustajbegovom u« čiče vom ulicom do gradske vijećni« licom do Vrazove ulice: Korpora« ce. Ovdje kratko pozdravlja pred« tivne deputacije: Ruske izbjeglice iz okupiranih krajeva; Dobrovolj« ci; Pjevačka društva i Sportska dru« štva. Od Vrazove ulice Mustajbego« vom ulicom, Vojvode Stepe obalom do pred Magistrat: Građanski špa« lir bez razlike vjere i staleža. Na Obali Vojvode Stepe pred Magistratom: Muslimanke i žene drugih vjeroispovijesti (pristup mu« škarcima u ovaj prostor je zabra« njen). Od Magistrata, Kočićevom uli« com i Baščaršijom do Stare Srpske crkve: Težaci bez razlike vjere i spola. Od stare Srpske crkve Aleksan« drovom ulicom do Prednnareta: Trgovačka akademija. Ženska prc« parandija i Ženska stručna škola. Od Predimareta Aleksandrovom ulicom do rimo«katoličke crkve: Velika gimnazija. Pored katoličke crkve (Stara Pošta): Srednja škola i Zavod sv. Josipa. Od rimokatoličke crkve, Štros« majerovom ulicom i ulicom Kralja Petra do Nove srpske crkve: Veli« ka Realka. Od Srpske crkve Kralja Petra ulicom do gimnazije: Srpska ,Bogo» slovija; Provincijali bosanskih fra« njevaca; Šerijatska sudačka škola; Okružna medresa; Gazi Husref be« gova medresa i Trgovačka škola. Od gimnazije ulicom Kralja Pet« ra do Sulejmanove ulice: Viša dje« vojačka škola. Od Sulejmanove ulice, Kralja Petra ulicom i Aleksandrovom uli« com do slavoluka pred vladom: Sve djevojačke i dječačke osnovne ško« le i to: Zavod sv. Vinka, Zavod sv. Josipa, Zavod sv. Avgustina, Mek« tebi i sve gradske osnovne škole. Pred zgradom zemaljske vlade izmetu slavoluka: Članice svih go« spojinskih sarajevskih društava. Bilješke. Zaostali hak. Ministarski savjet dozvolio je u svrhu isplate preduj« niova za račun privremene rente i zaostalog haka iz 1918. godine vla« snicima zemlje u Bosnu i Hercego« vini ponovni kredit od 10 milijona dinara. Agrarna direkcija već je ot« počela potrebne predradnje tako da će se moći odmah čim stigne novac pristupiti~isplati ovih pre« dujmova. Bez komentara. Iz Ljubuškog pri« mismo jučer ovaj brzojav: Potpisa« ti odbor Jugoslavenske Musliman« ske Organizacije stavlja do znanja zemaljskoj vladi, da delegat ov« dašnjeg kotarskog ureda Hilmija Sadiković prigodom dočeka Njego« vog Visočanstva ni u kojem slu« čaju nije ovlašten da zastupa ma i jedno lice muslimanskog življa u o» vom kotaru, jer je uz ostali protiv« narodni rad tražio aneksiju Bosne Švabi. Ovakav brzojav smo danas opremili i zemaljskoj vladi. Moli« mo da ovo u »Pravdi« iznesete. — Kotarski odbor«. Agrarno pitanje u Francushoj. Pod naslovom »Le mćtayage dans les Landes« donio je pariški list' »JoumaLdes Dćbats« u svom 247. broju od 7. o. mj. članak, koji glasi: »U povodu agrarnih nemira, koji su se desili u landeskom departma« nu (okrugu) dobili smo. značajno pismo slijedećeg sadržaja: Opći ze« mljoradnički Savež izabrao je*ovaj okrug i to baš krajeve, u kojim se vodi agrikulturno, a ne šumsko go« spodarstvo, da u njima izazove i raspali* klasnu borbu. Mir, najljep« ši mir vladao je u ovim krajevima, te su odnosi između obrađivaoca (mćtayers) i vlasnika zemlje imali na sebi značaj prave familijarnosti; obrađivaoci (mćtayers) držali su i težačili istu pridržničku zemlju (la mćtairie) od nazad više generacija i može se navesti velik broj istih, čija familija nastava istu kuću a.na istoj zemlji još od vremena, koje prethodi revoluciji iz godine 1789. Ova stalnost, ova našljednost bi« le su od velike koristi za obradiva« oca (mćtayer) i valjani rad žena, staraca i dječaka za vrijeme rata stvorio je ovdje jaka gospodarstva; svaki obrađivaoc (mćtayer), ja to Број — Broj 199 velim bez iznimke, ima danas više novaca nego ga je ikad imao. I kad ispane prilika, da se prodaje jedna takova pridržnička zemlja, javi se čitava hrpa i gomila obrađivaoca (les mćtayers) da je kupe. Svi javni bilježnici mogu to po« svjedočiti. I gle! Opći zemljorad« nički savez izabrao je baš ovo vri« jeme, da uzbuni obrađivaoce (les mćtavers) proti vlasnicima zemalja. Jesu li životni uslovi landeskog ob« radivališta (le mćtayage), naročito onog u Chalos«sais«u teški i na lavovski način odmjereni? Evo tih uslova za skoro sve krajeve. Zar ne? riječ »mćtayor« potiče od sta« те francuske riječi »Moitayer« (fai« re par moitić = raditi na polovicu). U landeskom departmanu nije to tako, jer se je ovdje ta riječ izne« vjerila svojem etimološkom zna« čenju. Žitarice, pšenica, kukuruz i grah (to su glavni kalemi, jer se dobro isplaćuju) dijele se petina« ma: tri petine dobiva obrađivaoc (le metaver), a vlasnik zemlje s a« m o dvije petine. Samo se vino di« jeli napola, ali je vlasnik zemlje du« žan, da nosi sve troškove zasađiva« nja vinograda, troškove, koji su vrlo narasli uzrokom cijene lozovih kalema. Nego ima još dobra i boljeg: si« jeno se i otava, djetelina, stočna repa i ostala zelen za hajvan ne di« jele i obrađivaoc uzimlje rod tih plodina. Samo ako su livade previ« še prostrane, i to samo u nekim općinama, plaća obrađivaoc za to neznatni hak od 30 do 50 franaka na godinu. Obrađivaoc ima još pravo, da se sluzi ogrjevnim drve« tom iz gajeva, što okružuju polja, a ti su gajevi sama hrastovina. Osim toga ima obrađivaoc lijep vrto, či« ji sav rod njemu samom pripada računajući u to i grožđe od loznice (odrine), od kojega se često može da izgnječi jednu do dvije ili tri bačve od 300 litara. Kao malu od« štetu za vlasnika zemlje, dariva mu obrađivaoc neka podavanja u nara« vi: jednu šenku, jedan par gusaka, jednog purana, jednu tuku, te troje« četvero pilića. Treba uvažiti, da ob« rađivaoc podgoji velik broj peradi i da ono, što on daje vlasniku zem« lje, nije ni šesti dio peradi, koju on može prodati. Kad je hajvan vlasnikov, a to je vrlo rijetka iznimka, neki vlasnici dobivaju polovicu čiste koristi, što je hajvan baca. Neki opet drugi vlasnici uzimlju % (jednu četvrti« nu) čiste koristi od hajvana, kad ovaj nije njihov, nego vlasništvo samog obrađivaoca. To nije ništa pretjerano obzirom na tekst zako« na od godine 1889., ali u većem dije« lu krajeva obrađivaocu ostaje sva korist od hajvana, izuzev jednu % (osminu) čiste dobiti od prodatih svinja, što se mjestimice tu i ovdje mora da dade vlasniku zemlje. Čemu dakle ovaj revolucijonarni pokret? Taj je pokret po svoj pri« lici potaknut stoga, što je opći ze« mljoradnički savez, koji je politička i socijalistička organizacija, u na« kani, da sebi privuče obrađivaoce (les metayers) i da sa njima poveća redove svojih pristaša. Nemajući za tp nikakva staleškog zahtjeva od strane samih obrađivaoca (les metayers), koji bi iz njihova odno« šaja bio opravdan f mogućan, stao je iste uzbuđivati kazujući im, da su navedena podavanja jedna sra« motna uspomena prošlih vremena, i jedno ropsko služenje svojem gospodaru. Au istinu ta poda« vanja nijesu drugo nego modalitet djelidbe zemljišnog prihoda iz« među obrađivaoca i vlasnika zem« lje, modalitet tako koristan za ob« rađivaoca. Malo po malo opći je zemljorad« nički savez stavio' obrađivaocima u izgled opću eksproprijaciju zem« lje u njihovu korist; eto to je u is« tinu čarobna i primamljiva riječ i , svakom poznata tajna ove ag« rarne agitacije«. Pri završetku pisac se obara na ovu kampanju socijalista i traži da vlada učini svoju dužnost i zaštiti — tradicionalna prava vlasnika. Mi se za danas zadovoljavamo prenaša« •jem gornjeg članka, a kasnije će« mo Se na njeg opširnije osvrnuti. —....... ' ----------------—------ V 1 *' Muslimani Sjetite se „Gajreta". �K» Вро! 199 — Broj „ПРАВДА" — .PRAVDA, Страна 3. iz zone A, a da se neće prije njih ili u isto vrijeme povući i talijansko vojništvo iz austrijskog područja U 91. broju »Pravde« iznijeli smo osudiše pravi zločinci. Mi konstati« u Koruškoj. Nadalje ima se povući Muslimani Sarajlije! Sjutra u 5" u jednom članku austrijski postu« ramo, da su se u ove dvije godine čitavo aktivno oruzništvo, koje ni« pak predstojnika Popovića s našim našeg samostalnog života pljačkaš« je rodom iz Koruške, te konačno sati poslije podne dolazi među nas izaslanikom, a danas donosimo slu« ke bande pojavljivale u krajevima da se imade obustaviti do plebisci« Namjesnik Prijestolonasljednik Nj. čaj osmerice. uglednih muslimana iz gdje nema ni jednog stanovnika ta vršenje nadzora nad Velikim po« Kralj. Visoćanstvo Aleksandar, bu« Cajniča. Na 4. o. mj. poduzeo je taj muslimana. Minstarstvo je raspisi« sjedima. Obzirom na to Zemaljska dući Kralj naše oslobođene domo« gospodin premetačinu kod gg. Ra« valo i ucjene na glave hajduka, pa Vlada je na izvanrednoj sjednfei vine. Da bude doček Nj. Kr. Viso« gib ef. Memiševića, predsjednika smo radoznali, ko je tamo uzrokom 15. o. mj. prije podne zaključila da čanstva što svečaniji i dostojniji Visokog Gosta, odredio je građan« našeg mjesnog odbora; Derviš ef. pljačke. Neće valjda muslimani biti dade svoju demisiju. Oko jadranskog pitanja. Iz Pa« ski odbor, da se cijelim putem, ko« Buturovića, šer. suca; Muhamed ef. vinovnici hajdučije oko Kragujev« Midžića, školskog upravitelja; Mu« ca i Čačka, te drugih mjesta u Srbi« riza javljaju: Giolitti je izjavio no« jim će prolaziti Nj. Visoćanstvo stajbega Batotića, Hasan ef. Foče, ji? Znaju li g. sreski i njegov pret« vinarima o jadranskom pitanju, da postavi špalir, u kojem će sudjelo« Ali ef. Čatića, Muhamed ef. Sabića, postavljeni, da se demoralizacija, Italifa želi da se dođe do sporazu« vati članovi sviju korporacija koje muderiza i Sulejman ef. Gorića. kao pošljedica rata, izražava goto« ma i kao pri sklapanju svih ugovora postoje u gradu Sarajevu. Između Pretraženi su im stanovi i provede« Vo u svim našim pokrajinama po« ona je gotova na pregovore i popu« ostalih sudjelovaće i vakufsko«me« na — premetačina žena, koju su o« najviše u razbojstvima i pljački? štanje. »-Journal des Debats« piše, arifski džematski medžlis pod vod« stvom džematskog predsjednika i bavile pravoslavne građanke. (Srbija, okolina Dalja, Makedonija, da su Millerand i Lloyd George riješeni, da neitervenišu u direktnim to na prostoru između Careve i Rezultat je te premetačine, da je Hercegovina, Crna Gora). naivni »upravnik« nasjeo denunci« 1 Čajnički predstojnik i njegovi pregovorima, koji će početi izme« Skenderpašine Ćuprije. Braćo muslimani! Iziđite svi iz jama svoje čaršije, što su skovane konfidenti nemaju pojma ko je u đu jugoslavenske i talijanske vlade. Opstrukcija u konstituanti one« svojih radnja i domova, svi, svi i u Milovićevu hotelu, koje je blago« bandi, što je upala u čajnički kotar, stari i mladi i dođite na određeno slovilo i jedno osvešteno lice. Na« dočim zna sigurno, da nije niko s mogućena. Iz Beograda javljaju: kon toga otišla su dvojica premeta« područja njegova kotara, a pogoto« Parlamentarni odbor raspravljao je mjesto, da iskažemo svoje duboko nih tražiti razjašnjenje i zadovolj« vo niko od muslimana. Političkoj o novom poslovniku za konstitu« poštovanje prema našem milom štinu po toj stvari. I šta reče gospo« vlasti je najlakše pomoću aparata, antu. Poslovnik je izrađen tako, da Kraljeviću, da iskažemo svoju žar« din sreski? Jednostavna izjava: »bi« koji joj je na raspoloženju, ustano« se omogući brzi rad, a onemogući ku privrženost prema Njemu, Nje« govu uzvišenom Ocu, da pokaže« li ste osumnjičeni, ali je sada sum« viti boravište svakog pripadnika opstrukcija. Antantina komisija otputovala u mo, da su muslimani vjerni građa« nja otklonjena«.... njezinog područja, pa i g. Popović Cjnički je kotar bio najsređeni« već sigurno zna, da se tu radi o u« Beograd. Iz Maribora javljaju: An» ni svoje Kraljevine i odani orivrže« ji od. svih pograničnih kotareva, ali padu razbojnika iz Crne Gore. Sto« tantini komesari za razgraničenje nici svoje narodne dinastije. Neka poslije onog komitskog upada iz« ga se za nedjela koja čine kršteni i otputovali su u Beograd, da se ta« se od fesa i saruka ne vidi ništa prostoru, neka se gleda, da neki fanatični ljudi denun« nekršteni Mehonići i Boškovići, ne mo predstave našoj centralnoj vla« drugodana uovom Sarajevu živi pretežan ciranjem građana muslimana hoće bi smjeli napastovati i odgovornim di, pa će biti više dana odsutni. Za« vidi, to se ove sedmice neće držati ni« broj muslimana. U 4 sata poslije da krivnju na silu podmetnu musli« činiti muslimani čajničkog kotara. jedna sjednica komisije za razgra« podne treba da bude svako na s r a« manima. Predstojnik i okružnik na« Pitamo nadležne: čime mogu o« mjestu. sijedaju ovim makinacijama, stoga pravdati sramni postupak čajnič« ničenje, ali će se zato intenzivno meMuslimani! Okitite cvijećem i za« istraga sliči onoj u Hercegovini, kog predstojnika i premetačinu naj« nastaviti rad tehničkog odsjeka. stavama svoje kuće i radnje kuda VANJSKI POLOŽAJ. gdje su muslimani zlostavljani i si« uglednije osmorice muslimana, me« Mala antanta. Poslije sastanka u će prolaziti Njeg. Visoćanstvo. Ijeni da priznaju tuđa nedjela kao đu kojima je jedan vjerski dosto« Svagdje treba izvjesiti samo naše svoja, dok napokon ne izađe na vi« janstveink i trojica državnih činov« Aix«les«Bainsu razgovaro je Take državne zastave. Jonescu sa Millerandom i Giolitti« djelo istina i dok se ne otkriše i ne nika? U ponedjeljak će Njeg. Visoćan« jem, u kojem im je obrazložio cilj i značaj Male Antante, o kojoj je stvo posjetiti Begovu džamiju. U rekao, da imade potpuno defenziv« 10 sati treba da *ispunj cijeli рто« ni značaj. Prema »Matinu« odgo« stor kroz Sarače, Terhadiju i ispred vorio je Millerand na pitanje, da Imareta, kuda će Nj. Visoč. proći. MJESNIM ODBORIMA. VELIKI ZBOR U CAZINU. li će podupirati takovu politiku, da Neka muallimi i hodže dovedu svu je sporazuman s njom. List javlja mektebsku djecu, koja će praviti Upozorujemo naše mjesne odbo« Povodom proslave ‘»dana naše selamluk na sofama Begove dža« re, da im je sada prva i glavna bri« organizacije u Cazinu održan je nadalje da je Millerand sporazu« mije. ga, da paze na sastav biračkih spis« veličanstven zbor, na kojem je sii« man s predlogom Jonescua, da se Braćo, osvjetlajmo obraz pred kova, koji prema propisu zakona o djelovalo preko 7.000 ljudi. Mi će« od vremena do vremena premjesti licem našeg Kraljevića! izboru nar. poslanika moraju biti mo se na taj zbor osvrnuti u kojem sjedište dunavske komisije, kako Hoće li Sarajevo1 gladovati? Sa dogotovljeni do 25. ovog mjeseca. od idućih brojeva, a danas donosi« -fto bi nitko bio zapostavljen. »Pe» Dan iza toga, t. j. 26. o. mj. moraju mo zaključak koji glasi: »Muslima« tit Parisien« piše, da je Take Jo« 15 protiv 10 glasova donešen je općine ove spiskove predati sudu ni grada i kotara Cazin, okupljeni nescu izjavio, da sve države, koje zaključak u plenarnoj sjednici grad« na potvrdu i kada ih on potvrdi, iz« na svom bajramskom zboru u Ca« sačinjavaju Malu Antantu stoje u skog vijeća ц srijedu dne lp. o. mj. iožiće se kod sviju općina, odnosno zinu nakon saslušanja govornika najboljim odnosima prema Au« da se ukine gradska aprovizacija u Sarajevu i da se pored prazne čar« striji. kot. ureda. Ovo će izloženje traja« usvajaju slijedeću Borbe Rusa i Poljaka traju. Iz šije 65.000 gradskih stanovnika pre« ti 8 dana. U ovom roku imade svak rezoluciju: Varšave javljaju: Izvještaj s fron« pusti sudbini i preko zime sami bri« pravo, da birački spisak pregleda, te od 14. o. mj.: Boljševičke čete nu kako da ?e prehrane. U debati prepiše, obznani i da ga štampa. 1 .) Najenergičnije protestiramo, kojima je uspjelo da prodru u oko« o daljnjem opstanku ili dokinuću Svako ima pravo da i za se i za dru« što vlada шзато .da nije udovoljila goga traži ispravak u spisku onoga, opravdanim zahtjevima naroda ovo« lici Rogatina, zaustavili smo na ri« aprovizacije drznuo se je »podpred« sjednik« gradske općine g. dr. Zist« što drži da je netačno ili manj« ga kotara, istaknutim u rezoluciji jeci Kvirzi. Na ostalim frontama Male Poljske vlada mir. Kod So« ler, da na temelju, posve krivih i kavo. To se mora dozvoliti. donešenoj na prošlom bajramskom kala naše su čete prešle Bug i u kr« neosnovanih tvrdnj a svali Ako opazite, da je neko u spisak zboru, nego je u našoj sredini za« na upravu gradske aprovi« unešen, a na to nema pravo, traži« držala čak i krivce krvoprolića u vavom boju zadale neprijatelju teš« krivnju zacije i njezine šefove činovnike i ke gubitke. te da se briše, a ako je neko ispuš« Peckoj. njih učini odgovornim za dosada« ten, onda treba tražiti, da se unese. 2 .) Narod se gnjuša nad životinj« nje neuspjelo poslovanje aproviza« Pazite, da u vašem području ne skim djelima izvršenim na našem čije, kao da on i njegovi drugovi bude ni jednog muslimana, koji na ženškinju od strane krstarećeg žan« iz predsjedništva i gradskog vijeća dan izbora navršuje 21. godinu, da darmerijskog voda u Vrnograču, Broj poslanika u konstituanti. nemaju narodu ništa za to odgova« ne bude uvršten u spisak. Bio čo« kojem je na čelu narednik Zateza« dosadašnjim podacima u rati. ban, bio makar ko mu drago, treba lo. Tražimo da se ova ostavština Prema će biti 429 poslanika. Jedino nas svečani momenat Re« da bude uvršten, jer je to njegovo austrijskog žandarskog sistema o« konstituanti će imati 157. Crna Gora 8, gentovog dolaska sprječava da od« najsvetije pravo, što ga imade je« davde makne, jer bi inače narod Srbija Hrvatska i Slavonija 95, Bačka i mah ne dadnemo tim nametnutim dan čovjek u državi. mogao doći u iskušenje, da preko« Baranja 25, Banat 20, Dalmacija nam Zistlerima što zaslužuju, nego Pošto je naš izborni red osnovan rači granice strpljenja.’ 21, Slovenija 40, a B o s n a i H e r« ćemo to učiniti u broju od četvrtka na tenjelju općeg prava glasa, to se 3 .) Pozivamo vladu, da ne naši« c e g o v i n a 63. Kako izborni za« i dokazati koliki su zločin činili na« ne uzima u obzir daje li ko porez, kon određuje, da na svaka 4 posla« namet«vijećnici u godini 1919. i ima li kuću, zemlju, je li zanačija jeda izvještajima svojih pojedinih nika u izbornom okrugu dolazi po ši 1920. u pitanju prehrane glavnog! ili trgovac ili je bogat ili siromah. oblasnih organa, koji po austrijskom jedan kvalifikovani, to će konsti« grada i Hercegovine, dok nasSvako, ko je navršio 21. godinu, pa sistemu iz ličnih motiva o cijelom tuanta imati najmanje 100 kvalifi« najzadBosne nijesu evo doveli nad pro<§ i vojnici, koji će na dan izbora biti ovom narodu i o vođama naroda kovanih poslanika. valiju, da stojimo pred katastrofom otpušteni, imaju pravo, da se u spi« ovoga kotara podnose lažna izvješ« Bosanski mandati. Državni je od« gladi preko zime. Pokazaćemo mi ća. — Oni idu za tim, da što više sak uvrste. bor donio zaključak o raspodjeli g. Zistleru šta znači navala na še« U idućem broju donijećemo o zabašure svoja činovnička nedjela mandata u B. i H. pa će pojedina fove (u ovom slučaja muslimane) ovome opširan izvadak zakona o iz« iz austrijskog vremena. Neka se okružja birati ovaj broj: banjaluč« ni krive ni dužne, za koje bi se borima, pa ponovno svrćemo paž« 'vlada jednom osvjedoči po nepri« ko okružje na 406.051 stanovnika htjeli da zaklonu pravi krivci iz stranim ljudima kako o lojalnosti nju naših mjesnih odbora i svib (od tog je muslimana 70.365) dobi« predsjedništva i v i j e ć a! <. članova organizacije, da dobro či« vođa tako i naroda ovoga kotara. va 13 mandata; bihaćko okružje na općine i to škandalozne navale taju naš izborni glasnik i da strogo 4 .) Tražimo da nam vlada otvori 229.588 (muslimana 90.906) dobiva predsjedništva i u javnoj sjedni« paze, da se sve tačno provodi kako •što više škola® da nam pošalje ko« 8 mandata; sarajevsko okružje na iz ci vijeća, gdje naši šefovi ne mogu. zakon propisuje. jeg učitelja muslimana. 299.075 žitelja (muslimana: 132.623) doći do izrazitog i slobodnog op» ' dobiva 10 mandata; Hercegovina na ravdanja, navale iz busije, na koju, sa nekoliko mrtvaca natrag., Sada 281.662 žitelja (muslimana: 63.666) se samo možemo zgražati! ondje vlada posvemašnji mir. dobiva 9 mandata; travničko okruž« Pravimo dakle iz ovog pitanje,: Stišan pokret u Hrvatskoj. Zad« je na 285.572 žitelja (muslimana kao i u opće iz naumljenog dokinu« nji seljački pokret, izazvan netak« 76.928) dobiva 9 mandata, a tuzlan« ća aprovizacije, o čemu ćemo već. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. tičnošću vlasti utišan je posvema. sko okružje na 429.854 žitelja (mu« zauzeti svoje stanovište. Dotle upo« Protić protiv budžeta. Stojan Niodkuda nema glasa o novim ne« slimana 177.649) dobiva 14 man« zorujemo zemaljsku vladu, da do« data. bro promisli o pošljedicama doki« Protić je sudjelovao na pošljednjoj mirima. Dr. Trumbić -preuzeo poslove. nuća aprovizacije u našemu gradusjednici radikalnog kluba, te je ne« prije nego li bi potvrdila zaključak obično oštro istupio protiv oktroi« Zastupnik ministra inostranih dje« Odvjetnik gradskog vijeća, naročito sada, ka«' sanog budžeta. Protić traži za bus la dr. Momčilo Ninčić predao je da i »Konzorcija« likvidira i kada džet najmanje odobrenje financij« dužnosti dru Anti Trumbiću, mini« stru inostranih djela. ne ostaje u gradu više ni jedna in« skog odbora. stituacija, koja bi mogla regulisati Provala Madžara u Međumurje. Demisija slovenačke pokrajinske Madžarske su trupe na 13. o. mj. vlade. Ljubljanski dopisni ured ja« Otvorio je dne 15. septembra tržne cijene životnim namirnicama bacanjem robe na pijacu. ‘4 pokušale da provale u naše Među« vlja: Na sjednici održanoj 14.'ov. murje. Međutim su se namjerile na mj., zaključila je plebiscltna komi« 1920. svojti pisarnu u Mostaru, ' Privilegovana zemaljska banka za Gernica ul. 6. naše spremne čete i povratile su se šija da se naša vojska ппц povući Bosnu i -Herćgovinu obavješćuje o» Metoda ćajničhog predstojnica. Domaće vijesti. Iz naše organizacije. Izborni glasnih. PolitiJhi pregled. Dr.RadaSmoljan �Bro) 199 — Број * »PRAVDA — »ПРАВДА * Strana 4 Страна vijem sve svoje ostavljaše osta« va, da će ona kod njezine centrale u Sarajevu kao i kod njenih pod« ružnica pohranjene oblifiacije rat« nih i predratnih državnih zajmova bivše Austrougarske Monarhije, te Austrije i Ugarske sama predam ti, dati žigosati, odnosno prijaviti državnim oblastima, kako to zadnje naredbe ministra finansija propi« suju. Nu i pored toga su ostavljači obvezani prijaviti nadležnim po« reznim uredima svoj posjed gore pomenutih vrijednosnih papira uz napomenu, da se isti kod Privilego« vane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u pohrani nalaze. Proveli ste raspravu i izrekli od? luku preslušavši samo jednu stran« ku i to moga protivnika. Kada je sudski glasnik donio moju pozivni« cu radi ove stvari,-tada sam se ja na« lazio na liječenju u Kiseljaku, a moj poslovođa nije iste htjeo primiti, te ju je glasnik povratio, a ja nisam u opće ni znao kada je ročište od« ređeno, dok nijesam odluku primio. Kada sam odluku dobio, došao sam Vama u kancelariju da Vas upozo« rim na učinjenu pogrešku i neprav« du. Vi ste mi rekli nervoznim ges« tama i povišenim glasom, da st^ Vi odluku stvorili po svome ćejifu i svojoj uviđavnosti, te da ja sa mo« jom inteligencijom nisam u stanju Vas kritizirati. Ja," gospodine savjetniče, ne vi« dam u Vama nikakvog višeg bića, koje se nesmije kritizirati, a ne vje« rujem da ste nepogrešiv i nepriko« snoven, i ako se zamišljate, šta vi« še, evo Vam ja javno velim da ste neobjektivan i jedno« stran, pa ako je sa ovim Vaša nepogrešivost« povrijeđena, izvoli« te tražiti zadovoljštinu na koji ho» ćete način, ja Vam stojim na ras« polaganju. D. Vakuf, dne 7. septembra 1920. Edhem beg Miralem. MeljaL SUMORNE MISLI. Ako ne smjedoh doći na konferencija od 5. septembra kao političar, smijem sada kao ministar. U stvari je isto. Mase ne će shvatiti- da sad idem a sjeni vlasti i ja ća — makar 1 kao Stipanov alat - doživjeti po­ novni triamf u Sarajevu. Čik sada.. Turci i radikali! Svetozar Prlbićević. Bravo ministre! Da nije vlasti »ar bih ja nekad — makar i ad hoc — došao za podnačelnika? Da živi komesarijat! Dr. Ekrem Sahinović. Stan'te malo nezvane delije — Makar i od Foče i Banije — Izbori će mnogog otpuhnuti. Uredništvo „Trešeljka". Djevojčica, Oh ne g’juzel! Ja sam sasvim ozbiljan kan­ didat'. Crven fes (malo na hero), odijelo male poabano (kao u pravih mučenika), brada kesasta kao u 1 brak ima Bariću (od solufa do br­ kova ostrogana), pozdrav: temenna s tala, go­ vor: turski, jer „ne znam" srpski, zanimanje: špioniranje „Ј. M, O.“ i njenih iredentističkih saveznika Arnauta. Glasuj narode, samo nemoj upotrijebiti štapa! Ilija Boškić. *) PRIPOSLANO. Gosp. J. Stroblu, kotarskom sudcu u Bugojnu.. U stvari mojoj proti Stipe Đapića iz D. Vakufa radi pravljenja vrata na prijepornom putu, učiniliste jed« nu pogrešku odnosno pristranost, da je prava bruka za jednoga pravnoga savjetnika kao što ste Vi. *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svpjih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Oglašujte u „Pravdi". Muslimanska Privredna Banka d. d. u Gražanici odpočela je od 1. septembra 1920. svoj rad, te će se baviti svim u bankovnu struku spadajućim poslovima, kao eskontiranjem mjenica izdavanjem zajmova na tekući račun, lombardiranjem vrijednosnih papira, valuta, robe i t. d. i t. d. Centralna drogerija Braća Šahinagić I koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za pouku u njemačk m jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka se izvole obratiti na administraciju »Pravde«. Rangon riže Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarlšte svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. Narućbe se obavljaju brzo i točno. Ci;ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Novo otvorena radnja dobila je veću količinu ŠVELJA za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji«„Ptavde". vunenih i pamučnih fanela (zimskih košulja). Cijene umjerene. RIZ0 VRANIĆ, trgovina manufakturne I kolonijalne robe na malo i veliko. Sarajevo, Sarači ul. 31. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu I Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo.— I povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. (J tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 OOO dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari! nedioničari.uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije Izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpclja počlma 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice Ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači Ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih I uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavija se: na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke I poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimftske banke d- d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Nacdne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. đ. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, nj Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanid. Ravnateljstvo Muslimanske trgorађћв i obrtnice banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J..M. O. t4 Štamparija DanJel & A. Kajon, Sarajev«. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d1c083c3a63b48513e6a5b9a74ba49c2.pdf 2212c0592e68def616f2c2d3d44a55e8 PDF Text Text -''^OVOM PLAĆENA. Pojedini broj Kl 50 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 95 (200) Sarajevo, utorak 21. septembra 1920. (6. muharrem 1339.) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. Svečani govor Regenta. — Posjeta u Begovoj Džamiji. Regentov govor. Na svečanom objedu, kojem su prisustvovali svi viši dostojanstven nici i predstavnici naroda. Regent je izrekao ovaj govor: Gospodol Bosna i Hercegovina su uvek bile drage zemlje srcu našega naroda. Odkada se za nas zna, mi braću iz ovih krajeva nismo delili od ostalih naših plemena. Kako bi moglo biti drugače? Nije li naš prvi pismeni spomenik narodnim slovom, koji se do sada sačuvan našao, delo srodni: ka Nemanjinog Kultna Bana. Zar bi se drugače moglo odbraniti počiva: nje Sv. Save u Mileševu? Nije li kralj Tvrtko želeo da produži poli: tiku i slavu Nemanjića, narodnu po: litiku, kad se je prilikom svog prvog krunisdbja za kralja, opet u Mile: ševu, pozvao na srodstvo sa njima? Nisu li Bosna i Hercegovina u isto vreme vezivale dva naša plemena Srbe i Hrvate, koji su se u ovim kra: jevima približili jedni drugima, na: ročito za vreme tuđinske azijatske vladavine, a već i pred ovom kad se Tvrtko 1390. proglasio i hrvatskim kraljem. Sam geografski položaj na: menio je međutim Bosni i Hercego: vini gotovo tragičnu sudbinu, jer su ove dve pokrajine i narod koji u njima živi,_ bili i suviše izloženi u: takmiči i šurevnjivosti Rima i Vi: zantije, Beča i Stambula, od čega su pretci vaši tako mnogo prepatili. Od kuda je došlo da su se društve: ne, ekonomske i verske prilike ov: de razvijale drugače nego po osta: lim našim zemljama i da su česti ne: redi onemogućili svaki napredak. Ali ni svi ti spoljni i tuđi, tako jaki, uticaji, nisu bili u stanju, odvojiti vaše pretke od glavnog stabla naše: ga naroda, te ih stoga vidimo, gdje se dva puta biju: na Kosovu s osta: lom braćom za narodnu nezavisnost, a već svima nam je u uspomeni, da je hercegovački ustanak od 1875. bio prvi moćni podstrek za narodno oslobođenje i ujedinjenje, i da mi njemu u velikoj meri imamo da zah: valimo, što se možemo u oslobode: nom Sarajevu, sastati oko ove trpe: ze, te zahvaliti Svevišnjemu, što nam je ovu sreću i čast dodelio, a zatim setiti se i junaka i mučenika za našu opštu stvar, koji živote svo» je prineše na oltar otadžbine zbra: timljeni u toj velikoj i plemenitoj misli bez obzira na to, da li se i ka» ko se krste, ili se klanjaju proroku. I u ovom trenutku Ja sam naročito srećan, što fam mogu doneti poz: drav Moga Uzvišenog Roditelja, Njegovog Veličanstva Petra I. Kra: 1ja Srba, Hrvata i Slovenaca, koji se, kao što svi znate, borio po krševima vašim i za vašu slobodu, onako isto kako su se borili za nju i vaši veli: kani Luka Vukalović, Don Ivan Mu: sić, Husein Kapetan i Ali paša Riz: vanbegović. Uz ovaj topao pozdrav, Kralj vam preko Mene šalje u isto vreme poruku da se čuvate među: sobnih razdora, koji su bili toliko pogibeljni vašim starijim pokolenji: ma i koji su ponajčešće bili ubaciva: ni među vas iz tuđine. Delo našeg ujedinjenja, gospodo i braćo, jedan je od najveličanstve: nijih uspeha velikog svetskog rata i to tim pre, što je ovaj otpočet sa potpuno protivnom namerom, pošto je, kao što znate, imao za zadaću, da nas komada i još većma podjar: mi. Ali, kao što je čitav ovaj stra: šan rat, tako je naše narodno ujedi: njenje praćeno uzastopce neizdrži: vim društvenim i ekonomskim tež: njama, o kojima i mi moramo vo: diti najozbiljnijeg računa. Ti neiz: bežni društveni i ekonomski preob: ražaji ne idu bez teškoća, a često i bez potresa, te zadaći njihovoga sređivanja mi svi moramo pristupiti, oslobođeni svih predrasuda i preda: ni jedino službi opštem dobru, tru: deći se da se pri tom ne ogrešimo ni o velike državne i narodne inte: rese, ni o osnovne pojmove i oseća: je o pravdi i pravici, tako duboko usađene u duši našeg naroda. Moja je želja, da se u ovom duhu izvode sve važnije reforme u našoj zemlji, a to je i u пагћегата Moje Vlade. To nam uostalom zapovedno nala: žu i neocenjive žrtve koje su podne: li svi saveznici, pa i naš narod u cilju što šire, što slobodnije i što pravednije narodne vladavine. Sa ovim mislima. Ja sam došao u vašu sredinu, te se koristim ovom srećnom prilikom da vam izrazim svoju želju, da bratski rame uz ra: me prionete svi na opštem zajednič: kom narodnom delu. Ako i idemo u razne hramove da se Bogu moli: mo, nas je sve rodila i na grudima svojim odgajila ista mati, šapćući nam miloštu, i pevajući nam pesmu uspavanku istim našim divnim je: zikom. Pod ovim čarobnim pod> nebljem, od koga na svetu nema lepšeg, mi svi zajednički živimo; pod njim treba da obrađujemo ovu dra: gu nam zemlju, koja je veliki hram naše zajedničke, teške ali slavne prošlosti i pouzdana nada naše sjaj: nije i lepše budućnosti. Zahvaljuju: ći besprimernim žrtvama našega naroda i naše junačke vojske, Bo: sanci i Hercegovci moći će od sad, na svojim domovima i u krugu svo: jih porodica raditi na podizanju svoga blagostanja, te više neće mo: rati napuštati svoju milu rođenu grudu. Ma da se i ovde kao i svugde u ozbiljna vremena, pred nas ističu velike teškoće, Ja živim u nadi, da ćemo i mi savladati, kao što smo već uspeli učiniti na drugim poljima i po drugim krajevima naše prostrane zajednčke otadžbine. Zato nam je pouzdano jemstvo u velikim podob: nostima naše braće iz Bosne i Her: cegovine udruženo sa uverenjem, da će svi umeti i hteti sa toplom usrd: nošću gledati otadžbinu i preko ku: beta, tornjeva i munareta, i da će im same molitve njihove pomoći, da njoj iskreno i predano posluže. U toj misli Ja upućujem zbratimlje: nim građanima svih vera ovih Bo: gom blagoslovenih nokrajina, Svoju Vladahčku zdravicu i pozivam ih da dignu svoje čaše za sreću i na: predak Bosne i Hercegovine. Poslije ovoga jezgrovitog i otadž: beničkog govora Kraljevića Namje: snika razleglo se je burno odobra: vanje a gardijska muzika na gale: riji intonirala je narodne himne. Govor predsjednika vlade. Predsjednik Zemaljske vlade g. Dr. Srškić pozdravio je Regenta U: jepim govorom, u kojem je istakao radost našeg naroda što je dočekao sretni čas, ostvarenje svojih zavjet: nih, stoljetnih misli. Spomenuo je tradicije koje vežu naš narod sa slavnom dinastijom, koja je bila i jeste vazda nosilac narodne ideje. »Narod Bosne i Hercegovine — rekao je — vezan je trajno i neraz« dvojno uz prejasni Dom Karađor: đevića, osjećajima sinovlje lubavi i nepokolebive odaničke vjernosti i odanosti, kao i dugom neizmjerne blagodarnosti i priznanja, o čemu se je Vaše Kraljevsko Visočanstvo u svakom gradu, svakom selu, sva: kom kutiću ove zemlje moglo uv: jeriti«. Naročito je naglasio, da će ovaj narod vazda biti najpouzdaniji os: Ion svoje omiljene narodne Dina: stije Karađorđevića, vazda gotov, da gine za Kralja i Otadžbinu i da ih brani od svakog bezumnog i pu: stolovnog pothvata, dolazio ma sa koje strane. Svoj govor završio je g. dr. Srš: kić riječima: »Neka živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar I.! Neka živi Njegovo Kraljevsko Visočan: stvo Namjesnik Aleksandar! Živio! Gardijska muzika intonovala je uz burne poklike »Živio« narodne himne. Prisutni su ispili čašu u zdra: vije Njegovog Veličanstva Kralja Petra 1. i Njegovog Kraljevskog Vi: sočanstva Regenta Aleksandra. Poslije dinera prešlo se u salone, gdje se razgovaralo uz crnu kafu i cigarete. Nešto prije 24 sata raži: šli su se uzvanici, a Kraljević Na: mjesnik pošao je na počinak. Pred Begovom Džamijom, Jučer o podne prispio je Regent sa svojom pratnjom pred Begovu: džamiju. Pred vratima dočekao je Regenta presvjetli gospodin Reis: Ulema Džemaludin eff. Čaušević sa Mutevelijom Gazi Husrefbegova Vakufa g. Mutevelićem i drugim dostojanstevnicima. Gosp. Reis U: lema i muftija sarajevski g. Mag: lajlić pozdravili su Kraljevića, na: što ga je Reis uzeo ispod u ruke i uveo u harem džamije na naročito za to opredjeljeno mjesto. Sakup: Ijeno veliko mnoštvo naroda odu: ševljeno je klicalo. Tu je Reis oslovio Kraljevića o: vom dobrodošlicom: Vaše Kraljev: sko Visočanstvo! U ovom svečanom času prva mi je dužnost istaknuti da Muslimani Bosne i Hercegovi: ne imaju najiskreniju ljubav prema Vašem Kraljevskom Visočanstvu a i prepia cijelom Vladalačkom Do: mu Slavne Dinastije Karađorđevića. Ljubav prema domovini nalaže mi da naglasim da Muslimani u Bosni i Hercegovini žele da uzvišenoj o= sobi Vašeg Kraljevskog Visočan: stva vide izvor potpune jednakosti i ravnopravnosti. U to ime pozdrav: ljam Vaše Kraljevsko Visočanstvo i od srca kličem: »Dobro došao naš mili Kraljeviću, vijekove te sreća pratila sretno, sjajno dug niz godi: na živio!« Narod je oduševljeno prihvatio ovaj poklik i gromko se zaorilo: »Ži: vio!« Po tom je g. Reis sa Regentom ispod ruke ušao u džamiju, gdje su ga prisutni dočekali sa »Živio!« U džamiji bila je prostrta duga crve: na halija od vratijm do mihraba. Na lijevoj strani džamije bilo je na is: točnjački način pripravljeno mjesto za Regenta: na podiju skupocjenim ćilimima i tkivima okićeno prije: stolje. S desne strane stajale su najugled: niji muslimanski građani iz Sara: jeva i sa strane koji su došli da pri: sustvuju ovoj rijetkoj svečanosti. Odmah uz prijestolje stajali su mu: ftije i šerijatski suci. G. Reis uzveo je Regenta do treće stepenice pri: jestolja. Regent je stao držeći u jednoj ruci kapu, a drugu je podbo: čio na sablju. G. Reis po svom obi: čaju rastumačio je svrhu današnje dove. G. Reis proučio je na arap: skom jeziku dovu, u kojo se moli zaštita Allaha za Regenta i za sre: ću u svim Njegovim poduzećima. Time je svečanost bila dovršena i Njegovo Visočanstvo sa svojom svitom napustio je drevnu Gazi Husrefbegovu džamiju. Na polju ga je svijet opet dočekao sa burnim poklicima. Odavle je pohod otišao u sefardičko:jevrei<u sinagogu. �Strano 2 Стразз i Sarajevo, 20. septembra. Težak je temelj ovoj državi, on joj je glavni oslonac, ona na težaku sto­ ji« čujete iz usta svih naših političa­ ra. Svaki dan i u svim prilikama ču­ jete i čitate te riječi; svak se živ raz­ bacuje tim praznim frazama. No kada dođe do ostvarenja tih napirlitanih laskanja, onda se postupa sasvim druk­ čije, onda je seljak deveta rupa na svirali. Najlošiji primjer u tom pogle­ du pružio nam odbor za smještanje stranih gostiju prilikom sadanje na­ rodne svečanosti. Seljaci ne samo da nijesu dobili pristojnih stanova, nego su im na nekim mjestima falili čak i pokrivači. Prostriješe im nešto slame i Bog te veselio. Misle zar ljudi, da »gedžo« ne bi umijo leći u pristojnu postelju i da je pokrivač nuždan sa­ mo gospodi iz gradova. Čudnovato poimanje, i kad nas ovaj postupak ne bi srdio, mi bi smo ga zabilježili samo kao primjer naopakog shvaćanja. 0vako moramo proti tomu najodlučnije protestirati. Slično se je postupalo i sa prima­ njem seljačkih deputacija. Najprije se je htjelo da se pred Kraljevića uvede samo malen broj seoskih delegata, a kad je taj postupak naišao na oprav­ dane proteste zbubani su u salu svi članovi tih deputacija tako, da je već tehnički onemogućno ovoj jezgri na­ šeg naroda, da se otvoreno porazgovori sa svojim Kraljevićem o prilika­ ma u kojima živi, kamo li da se na­ rodu pruži prigoda, da iznese svoje tegobe i svoje želje. Dva tri uj du­ ri san a kratka pozdrava, zatim po­ vici živio i to je sve. Ovaku je para­ du pravio i čuveni Potemkin, nu to mu nimalo ne služi na čast: njegove se ujdurme spominju kao primjer ob­ manjivanja i niko se pametan ne po­ vodi za njegovim primjerom. Kod nas je vrlo u modi riječ »de­ mokracija« nu djela govore sasvim nešto drugo. Predstavnik jednog Ve­ ličanstva došao je drugom, pa je mje­ sto ceremonije trebalo pružiti priliku, da se ta dva veličanstva nesmetano porazgovore i upoznaju. To bi bilo demokratski, ovako smo doživjeli sa­ mo jednu praznu paradu, s kojom ne­ će biti zadovoljan ni narod ni njegov Kraljević. Manje parade, gospodo!... Pozdravi našeg novinstva. Povodom svečanog slavlja, koje slavi Sarajevo i cijela Bosna i Herce­ govina, gotovo sva naša štampa do­ nosi pozdravne članke, pa neće biti na odmet. ako prenesemo markant­ nije stavove iz tih pozdrava. Radikalska »Srpska Riječ« is­ kočila je, čini nam se, iz okvira svog programa. Ili možda tačno tumači taj program kad veli da je Bosna danas ponosna, jer je (ne znamo kojim ak­ tom) p r i s ajedi n j e n a Srbiji« i jer je Regent ostvario misao čitavih generacija i vekova — „ujedinjenje Srpstva i D u ša n o v o g carstva.« Zahvalni Srbi znaju šta si Ti i Tvoj narod prepatio dok si nam donio slo­ bodu, koju dve godine uživamo. Nisi se plašio najtežih muka, junački si pošao putem Golgote, dok Tvoje čelo nij^ovenčano lovorom Slave. Veliko Tvoje delo još nije završeno jer srp­ ski Skadar, hrvatska Rijeka i slovenačka .Gorica još stenju pod teškim jarmom robovanja i čekaju dan, kada će Tvoji orlovi da polete munjevitom brzinom u pomoć našoj zarobljenoj braći, koja Tebe čekaju da im doneseš slobodu zlatnu. U tome času si­ novi Bosne ponosno stupaće pod Tvoje slavom ovenčane barjake i паpraviće čudesa od junaštva. Zovi, zovi, samo zovil... Potomče Crnoga Đorđa i junački sine Petra Mrkonjića, koji se puškom borio za našu slo­ bodu, pobedniče, osloboditelju naš i Vojvodo nepobedive srpske armije — u ime Tvojih vernih Srba iz Bosne i Hercegovine, koji će biti najjači stub Tvog uzvišenog prestolja, mi Srbi triju vera pozdravljamo te u srcu srpske Bosne, uveravajući te i ovom prilikom o našoj nepokolebivoj vernosti i homogijalnosti Tebi i Tvom uzvišenom ocu, našem Kralju Petru I. , »Demokratski« organ »Glas Na­ reda«, koji bi Imao da dadne izražaja svom jugoslavenstvu, jer bi imao da govori ispred Srba i Hrvata, nekako je bojažljiv, nekako maglovit. Čudno zvuče strune nj^ove lire, nejasne su i riječi njegov“uvoda, koji glasi: .PRAVDA* — .ПРАВПА* »Njegov dolazak u Bosnu znači jedan istorijski datum. Bosna, mučena tolike vekove, podjarmljena od Turaka, zatim rastrzana od austro-madžarskih okupatora, imala je uvek u duši jedan san o oslobođenju i strpljivo je iščekivala čas kada će na njena vrata ući oslo­ bodilac da mu se preda jed­ nom za uvek. Datum Regentovog dolaska predstavlja taj radosni čas u koji će se i zvanično uspostaviti si­ lom prilika prekinute, veze s junačkom Srbijom i njenom slavnom dinastijom.« U nastavku veli dalje: »Radost s Njegovog dolaska je sasvim posebne vrste. I do sad su u Bosnu dolazili vladari, ali to su bili tuđinski vladari, kost druge kosti i krv druge krvi, uzurpatori narodnih prava i tirani. Ovaj što danas dolazi u našu sredinu, On je kost od naše kosti i krv od naše krvi, prvi narodni vladar, sav iznikao iz naroda i sav predan narodu. U toliko je naša radost veća, spontanija i svečanija. On ne dolazi kao nametnuti, nego kao dugo išče­ kivani. On ne dolazi samo što želi da vidi ovaj toliko namučeni narod, nego što je njegov sin koji razume Sve strune narodnih osećaja, koji živi s narodom u njegovim radostima kao i njegovim bolovima. Beli Orle, dugo iščekivani, Ti si čvrsta mišica narod­ na, Ti si sve njegovo najlepše i naj­ bolje i u Tebi je usredotočeno ono o čemu je narod snevao, umirući.« Interesantno je da ni ovaj, inače ratoborni borac za narodno jedinstvo nije ukazao farbe, pa se je i on kao i »Srp. Riječ« zadovoljio okvirom od crnih šara. Sigurno s toga što su izbori na pragu ... „Hrvatska Sloga«, glasilo hrv. tež. stranke«, napominjući iskreni do­ ček u Zagrebu i Ljubljani veli: To će isto uvjerenje Kraljević-regent steći i u Sarajevu, a daće mu ga čitav bo­ sanski i hercegovački narod uopće, a Hrvati napose. Hrvati u ovoj zemlji, kao god i njihova braća preko Save, vide u Kraljevića Aleksandra i idealnog čovjeka i idealni simbol. Čovjeka, iz čije se spoljašnosti izvija vjera, iskrenost i dobrota, koja iza­ zivlje harmonične korelate: povjerenje, poštovanje i ljubav. Simbol, koji uje­ dinjuje troimeni, a istokrvni narod, štono živi u raznim krajevima, u jednu vidljivu vitešku cjelinu. Pet stotina hiljada Hrvata katolika — četvrtina stanovništva ovih zemalja — radostno i poufano đarovaše svoja srca i povjepiše svoju sudbinu KraIjeviću-regentu Aleksandru, kao što radostno i poufano u Njega vjeruju i u Njega se nadaju. Oni u Njega vje­ ruju, jer znaju, da se baš Njemu ima zahvaliti državno ujedinjenje našeg troimenog naroda. A u Njega se na­ daju, jer s pouzdanjem očekuju, da će baš On — oslobodivši ih od tu­ đinskog gospodstva — pravedan i nepristran osloboditi ih također i od onih domaćih zala i isku­ šenja, štono su na putu jedinstvu i sreći jugoslavenskog naroda.« Glasilo hrv. pučke stranke »Jugo­ slavija* veli između ostalog: »U našoj državi traje još proces konsolidacije. Javljaju se još uvijek fragmentarni ljudi, koji ne mogu da budu jedna­ ko pravedni prema svim našim kra­ jevima. Ali jezgra je naroda zdrava. Jezgra je naroda sprema, da svu svoju ljubav, svu svoju moralnu i fizičku snagu stavi na raspolaganje onima, koji jednako velikom jugoslavenskom ljubavlju obuhvaćaju Srbe, Hrvate i Slovence. Koji će državu urediti tako, te nijedna pokrajima ne bude ni za­ postavljena i protežirana. Koji će već u početku shodnim zakonima onemo­ gućiti hegemoniju i centrifugalne tež­ nje. 1 socijalna konsolidacija naše dr­ žave bit će teška. Kod nas se također opaža težnja zastupnika velikog ka­ pitala, da se nametnu radnomu na­ rodu kao neki privilegovani plutokrat­ ski stalež. Ali naša je država demo­ kratska država. Jer ju je stvorila demokratska težnja oslonjena na nadčovječne napore našeg naroda. Kao što je narod oborio feudalne stupove društva, tako se s pouzdanjem okreće reprezentantu svoje snage očekujući od njega, da će se uvijek oslanjati na suverenu volju seljaštva i radništva, jer su oni krvlju svojih žila iskupili tu vlast i položili je u njegove ruke, jer je on član dinastije, koja je pri­ mila vlast voljom naroda — jer je on demokratsko koljeno. li tom znaku pozdravlja Te, svijetli Kraljeviću, jediostvena duša Tvog na­ roda, duša zemlje ove. Pozdravlja Te duša kršne Bosne, u kojoj se imaju riješiti temeljni problemi naše Jugo­ slavije. U toj zemljj će se dovršiti proces našeg ujedinjenja istom onda, kad prodre u sve slojeve živa svijest, da su Hrvati i Srbi doista jedan na­ rod, da imaju iste želje i iste interese. Bosna je razmeđa triju kultura, triju religija, čvorište naših narodnih aspi­ racija. Na njezinom će se teritoriju riješiti I problem naše jedinstvene kul­ ture, bez koje nema jedinstvenog na­ roda. »Nova Otadžbina«, organ sa­ veza dobrovoljaca za B. i H- u du­ gom članku slavi viteštvo Kraljevića, i ističe patnje što su ih dobrovoljci preturili »uz braću s one strane Dri­ ne i Save« pa nastavlja: „А ko od nas može izraziti ono zadovoljstvo i onu sreću, kad smo Te našli i na onome mestu, odakle smo se spre­ mali na teški put u porobljenu Otadž­ binu? Ko će shvatiti našu radost, što smo mi, Tvoji vojnici, danas u stanju videti Te opet u svojoj sredini, ali danas u drugim prilikama, u prilika­ ma koje smo s Tobom stvorili. No ove prilike’ još nisu onake, kakve si Ti i kakve'smo mi želeli i želimo. Još zemlja osim političke slobode, ne­ ma onih željenih uslova za napredak i razvoj, koji će je staviti među ostale napredne države. Mnogo još rana ima na našem državnom, nacionalnom i ekonomskom telu. Bes rata i destruk­ cije; apetiti proždirarja slabijih i neotpornijih, još vladaju- Evropom i sve­ tom. Još ima naše braće koji sad nisu osetili slast slobode, još ima ne­ prijatelja koje treba svladati i kojima treba pokazati našu volju da živimo. Još ima pitanja, koja nisu rešena, još ima golih i gladnih, porušenih i po­ tištenih, koji čekaju da budu nahranjeni, koji žele da budu pomilovani. Sve su ove dužnosti na Tebi, Kralje­ viću! Velike su one i teške, ali je ve­ lika i jaka vera naša, da ćeš Ti hteti, znati i moći dokrajčiti ono delo, koje je Tvoj otac sa našim očevima za­ počeo, a koje smo mi s tobom nasta­ vili*. „Izložba bijede«. Jedan Priječanin umeračio da dozna čiji su onoliki ćilimi u Kočićevoj (prije Nova teste) ulici. „Krasno iskićeno, divno, uređeno, govori svom pratiocu.« — Da, zaista divno. Vidi se da ovaj muslimanski svijet ima ukusa i veli­ ka smisla za antikne stvari. Pogledaj­ te, molim vas, na one bakrene tanju­ re, pa na one vaze i male tepihe. Sve je nekako privlačivo. — Eto vidite, umiješa se treći mi­ mohod, eto vidite njihovog sjaja, a opet se tuže na narodni režim i nije im. pravo, što im seljak ne da trećine i što hoće svoje begluke. — »E zbilja imate pravo*, zazinu Priječanin, nu ne može dovršiti jer se umiješa jedan iz mase. — Laže ti, gospodine, otpoče naš čovjek. Ovo nije od jogunluka iznešeno na pazar, niti je kakva izložba. Ovdje je ulica, što se kod vas rekne, za staretinare, a mi reknemo telali. Samo mi ne vičemo po ulici »Stare stvari«, već ovdje sjedimo 1 kupujemo od islamske sirotinje, pa prodajemo ovoj novoj gospodi da kiti duvarove. — Ali odakle sirotinji ovaka roba? — Hehe, gospodine! Mi imamo novu sirotinju, koja je do pre­ vrata dijelila i bila, prva, a sad pro­ daje i cvili, jer joj oteše i kmete i begluke, pa ni živjeti ni umrijeti. Ova je antika njihov djedovski amanet, ali je glad ćorava, a vlada gluha, pa se i to mora prodavati. • — Dosta mi je, zbogom gospodine ja više ne mogu da gledam ovu izožbu bijede reče Priječanin i ne po­ gledavši u svog nezvanog provodadžiju. Iznesosmo ovaj razgovor radi toga, što držimo da bi se g. ministar-predsjednik Vesnić trebao ozbiljno poza­ baviti ovom „izložbom bijede* i u njoj naći najbolji odgovor na svag­ danje laži „demokratske* štampe o toj božijoj nepravednosti „feudalskih* zahtijeva. Zavirite u tu izložbu, ras­ pitajte ko prodaje a ko kupuje u te­ Број — Broj 200 lalima, pa će vam biti jasno zašto se „Pravda* odupire Krizmanovom bolj­ ševizmu. Odgovor na učitBljshu rezoluciju. • Da poštena javnost i neobaviješteno S. H. S učiteljstvo ne bi bilo zavedeno rezolucijom, diktovanom od nekoliko tendeciozno zavedenih uči­ telja grada Sarajeva i njegove oko­ lice, usvojenom na njihovoj vanrednoj skupštini od 11./9. 1920. glede naumIjenog postavljanja apsolvenata Darulul-mualimina učiteljima narodnih osnovnih škola« odbor mualimskog udruženja smatra se pobuđenim izja­ viti, da se ta rezolucija osniva na skroz netačnim pretpostavkama: 1. Nije istina, da vlasti misle di­ rektno postavljati mualime apsolvente Darul-ul-mualimina, učiteljima narod­ nih osnovnih Škola, nego se oni mi­ sle u prvome redu za to zvanje usposobiti šestomjesečnim tečajem, a nakon toga postavljati ih po jednom §-u školskog zakona kraljevine Sr­ bije t. zv. »privremenim učiteljima« kako je to već u samom natječaju, objelodanjenom u službenim i drugim novinama izričito navedeno. 2. Odbor mualimskog udruženja se čudi, da sarajevsko učiteljstvo u tome aktu vidi atentat na njihove staleške i školske interese, kada se misli dati pravo učiteljskog naziva ljudima koji su svojom spremom, stečenom u Darul-ul-mualiminu ako ne više, ono bar ravni bivšem učiteljstvu srpskih komunalnih škola, koji su također sličnim tečajem ili čak samim hospitiranjem primljeni u status državnih učitelja, a da sarajevsko učiteljstvo taj akt nije smatralo „činom, koji je podoban da ponizi u javnosti ugled učiteljskog staleža*. 3. To isto učiteljstvo šutke je akceptiralo u svoj status i ratne matu­ rante, koji su i s dva razreda niže srednje škole kratkim tečajem ospo­ sobljeni za učitelje i koji su iz rata donijeli razne nastranosti, podobne da ih usade u mlada srca povjerene im mladeži a protive se u svoj stalež primiti ljude, koji su dobar dio svoga života proveli u nastavi r moralnom odgajanju svojih istovjernika, a kroz to svojim lijepim vladanjem nisu se nikada ogriješili o narodno jedinstvo, čime se ne može pohvaliti svaki, a naročito učiteljski stalež. 4. Sarajevsko učiteljstvo u svojoj sredini trpi ljude, koji su samo s os­ novnom školom osposobljeni za uči­ telje; a protive se primiti one, koji su, osim lijepe stručne spreme, mnogi još svoje ime ovjekovječili na polju lije­ pe, stručne i poučne književnosti, jer u tim ljudima vide »zapreku uređenja pravnog im položaja, koji bi naškodili ugledu narodnih osnovnih škola i os­ labili uspjeh njihovog prosvjetnog dje­ lovanja* (?!) 5. Sarajevsko učiteljstvo u svojoj rezoluciji „smatra za svoj prvi zada­ tak obranu prava učiteljskog staleža* koja ali ničim nisu niti ugrožena — mjesto da u prvom redu sipatra tak­ vom zadaćom uklanjati silni analfabe­ tizam našeg naroda, koji nas u kul­ turnom svijetu predstavlja kao — div­ ljake. Žalosno! To isto učiteljstvo, koje je poz­ vano, da u dječija srca usađuje klicu patriotizma: da je svaki Sovjek dužan svoje lične interese u svako doba žrt­ vovati, ako to zahtijeva opće dobro naroda; ono svojim djelom obratno dokazuje i ovakovom izjavom uvjera­ va nas, da mu je posve svejedno u kakvom se prosvjetnom stadiumu na­ lazi naš narod uopće, a muslimanski dio napose. Mjesto da pozdravi ovaki plemenit čin naših vlasti i raširenih ruku primi u svoje kolo nove suborioce protiv našeg najvišeg neprijatelja — našeg žalosnog analfabetizma; sa­ rajevsko učiteljstvo u tome vidi — ugrožene interese svoga staleža. Vrlo žalosnol Danas, kada su muslimani, koji su po nesreći svojoj najizostaliji dio jugoslavenskog naroda, osjetili potrebu škole više nego ikad, i kada im se ta potreba može prilično nado­ mjestiti ako se sadašnji nastavnici njihovih autonomnih zavoda pomoću tečaja osposobe za učitelje, te njihovi zavodi budu pretvoreni u narodne os­ novne škole, nalazi se ljudi, koji po­ kušavaju osujetiti to plemenito djelo �Spoj 200 — Broj i nadalje ostaviti taj dio naroda u ta­ mi neznanja ne predviđajući, da taj dio sačinjava nerastavni dio cjelokup­ nog jugoslavenskog naroda, koji bi kao takav u očima stranog i kulturnog svijeta bacao hrđavu sjenu i na dru­ ge svoje dijelove. Mualimi, kao članovi toga dijela osjećali su se pozvanim, da mu po­ mognu i da ga prosvjetno podiju te su radi toga tražili od vlasti, da im se omogući vršiti tu plemdnitu misi­ ju, a te su vlasti — imajući- u vidu dobrobit i blagostanje cjelokupnog na­ roda — rado izašle u susret njihovim željama. Što se tiče same njihove spreme, odbor mualimskog udruženja časti se izjaviti, da su to ljudi, koji su apsol­ virali Darul-ul-muallimin (muslimansku autonomnu preparandiju) koji je svo­ jim nastavnim planom ravan nižim srednjim školama i pokraj kojeg su još i pedagoški osposobljeni za vrše­ nje nastavničkog zvanja u musliman­ skim početnim školama te su mnogi u svome zvan;u stekli i takvu prak­ tičnu spremu, da bi se mogli i bez posebnog učiteljskog tečaja postav­ ljati učiteljima narodnih osnovnih ško­ la. — Istup sarajevskog učiteljstva, da im onemogući vršiti prosvjetnu misiju, daje povoda mualimskom udru­ ženju, da u tome vidt samo konfe­ sionalnu intolerantnost, što baca hrđa­ vu sjenu na narodne prosvjetitelje, koji su na prvome mjestu pozvani, da takvu intoleranciju među, našim narodom iskorjenjuju. Za odbor mualimskog udruženja: H. Hujdurović. Regenta doćeh. Kao što se je moglo naslutiti, Regentov dolazak u našu domovinu po­ budio je opće veselje i neoposivo odu­ ševljenje naroda bez razlike vjere i plemena. I staro i mlado i muško i žensko hiti da mu iskaže svoju ljubav i svoju privrženost. Nas veseli naro­ čito to, što se je ovim pohodom mu­ slimanskom dijelom našeg troimenog naroda pružila prilika, da pokaže ko­ liko su niske i koliko bezrazložne op­ tužbe izvjesne klike i njene štampe o tobožnjoj protudržavnosti i protudinast'čnosti tog u svakom pogledu i ispravnog dijela naroda. Laž je bila ručala, ali će večeru tražiti kod svoje majke u crnoj špilji. Regentov doček duž pruge i u glav­ nom gradu, pri kojem su muslimani sudjelovali u zamjernom broju, naši iskreni poklici Nosiocu ideje narod­ nog jedinstva dokumentovani isklju­ čivim ižvješivanjem državne zastave najbolji su dokaz da borba naše or­ ganizacije nije uperena proti dinastiji ili državi, već proti hrđavom uprav­ nom sistemu. Nek se poboljša taj si­ stem, odmah je nestalo povoda našoj oporbi, odmah će prestati žalbe i pro­ testi. Toliko imadosmo reći kao uvod, a sad ćemo da ukratko prikazemo pohod svog Regenta. Na beogradskoj stanici s koje je krenuo u subotu u 9.50 iskupili su se svi ministri, predsjeda ništvo Narodnog Predstavništva i brojni narodni poslanici, predstava nici državnog savjeta, oficirski i di« plomatski kor, više činovništvo i velika masa građanstva. U Regentovoj pratnji nalaze se ministar predsjednik Dr.Vesnić, mi« nistar Dr. Trifković, Pribićević i Dr. Kukovec, u zastupstvu ministra vojnog admiral Priča, te prvi adju« tant general Zečević. Putem kroz Hrvatsku Regent je pozdravljan vrlo srdačno. U Bos. Brodu. Pred Nasljednika Prestola izišao je do Broda komandant druge ar» mijske oblasti general Hadžić. Ne« pregledna masa svijeta pozdravila je burno Nasljednika Prestola, koji je zahvaljivao. Tu ga je pozdravio predsjednik brodske opštine Grga Potušek, a jedna djevojčica preda« la mu je kitu. U 14.45 krenuo je dvorski voz put Doboja. U Derventi, gdje se je na stanici iskupilo neko« liko hiljada težaka i građana bez razlike vjere, pozdravio je Kralje« vica Namjesnika predsjednik op« štine g. Šemsibefi Abdulahefcndić, „ПРАВДА* „PRAVDA, pjevačka družina otpjevala je sve svijet, koji je burno pozdravljao tri himne, a narod je frenetički kli« Njegovo Kraljevsko Visočanstvo. cao očito ganutom Kraljeviću Na« V Zenicu mjesniku. Jedan dirljiv momenat bio je kad je Kraljeviću Namjesni« je stigao dvorski voz u 14.16 čašo« ku predan istorijski barjak iz bune va. Jedan topovski metak oglasio popa Jovice Ilića od godine 1834., je ulazak dvorskog voza u stanicu. koji se kao vrijedna starina čuvao • Na samoj stanici bilo je preko 3000 u porodici Trifkovića u Prnjavoru. duša građana i težaka, a između že« Ijezničke ćuprije i kaznionice isku« Najoduševljeniji doček bio je pilo se mnogo muslimanskih žena. na stanici Kotorsko Kad je Regent izišao iz voza po« pred Dobojem. Jedna nepregledna zdravio Ga je predsjednik opštine masa težaka dočekala je otvorenom Osman ef. Mutampić, poslije čega i nevezanom radošću Kraljevića je Kraljevsko Visočanstvo upravi« Namjesnika, koji je izišao iz voza lo nekoliko pitanja na predsjedni« i ušao u narod, gdje je duže vreme« ka opštine. Hrvatsko pjevačko dru« razgovarao sa starcima i staricama, štvo »Zvečaj« otpjevalo je narodne koji su u ovoj rijetkoj radosti pla« himne, a gromke poklike iz hiljade kali. Kraljević Namjesnik razgova« grla popratio je jedan topovski me« rao je sa dobrovoljcima, interesu« tak. Po tom je srpsko pjevačko dru« jući se za njihov današnji položaj. štvo »Dečanski« otpjevalo narodne Kad se je dvorski voz krenuo, himne. Nakon što su vjerske pogla« narod je jurnuo za vozom i leteći viče predstavljene Kraljevskom Vi« uz voz u masama slao je oproštajne sočanstvu, upustio se Kraljević Na« oduševljene pozdrave svome Kra« mjesnik u razgovor s dobrovoljci« ma, a po tom je prošao kroz na« Ijeviću. koji ga je neprekidno aklami« Oko 19.30 prispio je dvorski voz rod, rao sa poklicima »Živio!« U 14.30 u Doboj. časova krenuo je voe dalje, što je Čitavu stanicu i ogroman prostor također oglasio jedan topovski me« oko nje prekrio je silan svijet iz tak. Doboja, Tešnja, Gračanice, a naro« čito iz Tuzle. Kad je voz stao pro« lamao se zrak od gromkih poklika iz nekoliko hiljada grla. Predsjed« Otac je Karađorđa Petrovića. Pe« nik dobojske opštine Mehmed Ha« tarPetrović, za koga nema po« džimujagić pozdravio je Kraljevića Namjesnika, a pjevačka družina in« dataka o godinama rođenja, a koji tonovala je sve tri narodne himne. je ubijen negdje oko 1787. Njegova Po tom se Kraljević Namjesnik u« supruga Marica umrla je oko 1800. Karađorđe je rođen 1762. u Vi« pustio u razgovor s narodom i o« stao pune tri četvrtine sata u srdač« ševci. Od 1804. do septembra 1813. nom razgovoru interesujući se za bio je vrhovni vođ srpskog naroda. opšte prilike srezova. Oko 20 sati Ubijen je u Radovalju kod Smeđe« servirana je u vozu večera, a zatim reva noću između 12. i 13. juna 1817. je Kraljević Namjesnik poslije таг« Njegova supruga Jelena, kći obor« govora s pratnjom pošao na poći« kneza Nikole Jovanovića iz Maslo« ševa umrla je 1842. u Beogradu. nak, koji je udešen u vozu. Njihova su djeca: kći Sava, Sara, U nedjelju se uputilo odaslanstvo predsjedništva dobojske opštine u Pola, Simka, Stamenka, Aleksa i A« dvorski voz, gdje je Kraljeviću pre« leksandar Karađorđević, koji je ro« dalo dar gradske opštine dobojske: đen u Topoli 29. sept. 1805., postao sliku dobojske tvrđave, koju je’ iz« knez Srbije i umro 3. maja 1885. u radio profesor tuzlanske gimnazije Tcmišvaru. Njegova supruga bila je Timšišin. Kraljević Namjesnik iz« Persida, kći vojvode Jevrema Ne« razio se vrlo pohvalno o ovom da« nadovića. Njihova su djeca: Alek« ru. Odaslanstvo zamolilo je Kralje« šija, koja je bila udata za srp. mini« vića, da ispuni želju naroda, koji strom i istoričarom Konstantinom se na ovaj svečani dan sakupio u Nikolajevićem, Kleopatra, koja se Doboju i da mu dade prilike dš ga vjenčala sa Milanom A. Petrovićem, vidi. Na najljubazniji način oda« srp. kapućehajom u Carigradu, A« zvao se Kraljević ovoj želji i stao lefcsa (umro 1841), Svetozar (umro sa svojom pratnjom na jednu uzvi« 1847), Jelena, koja se vjenčala sa sinu, kraj koje je narod svrstan u Đorđem Simićem, ministrom, An« povorku prošao kličući svom oslo« drija (umro 1864.), Jelisaveta (rođ. boditelju. Oko 10 sati krenuo je voz 1856.), Đorđe (rođ. 1856.), Arsen ro« uz oduševljene manifestacije iz do« đen 1859. u Temišvaru vjenčan u Kijevu sa Aurorom kneginjom San« bojske stanice. U Maglaj prispio je dvorski voz Donato. Knez Arsenov je sin Princ Pavle, u 10.47. Na stanici sakupili su se predstavnici vlasti i velik broj te« koji je rođen u Petrogradu 1896. žačkog naroda, koji je oduševljeno i Petar I., rođen 1844. u Beogradu, manifestovao svoju ljubav za ju« kralj Srbije od 2. jula 1903., kralj načkog Kraljevića. Tamburaški države Srba, Hrvata i Slovenaca od zbor odsvirao je sve tri himne. 1. decembra 1918. Supruga Zorka, Sreski i općinski načelnik pozdra« kći kralja (prije kneza) Nikole I. vili su Kraljevića Namjesnika, koji umrla je na Cetinju 1890. Djeca Nj. Vel.’Kralja Petra I. je« je izišao među narod i razgovarao se sa težacima i dobrovoljcima. U su velika kneginja Jelena, rođena na 10.56 nastavio ie dvorski voz uz Rijeci 1884., vjenčana za velikog oduševljeno klicanje sakupljenog kneza Jovana Konstantinovića«Ro« šanova, koga su boljševici ubili naroda svoj put. U 11.46 stigao je dvorski voz 1918. godine: Milena umrla na Ce« tinju 1887.; Kraljević Đorđe, rođen u stanici Zavidović, na Cetinju 1887., zahvalio se na koja je bila krcata svijetom, naro« prestolonasljedstvu 1909.; Andrija čito težačkim. Kraljevića Namjes« rođen i umro na Cetinju i Aleksan« nika pozdravio je okružni načelnik dar, rođen na Cetinju 7. decembra i predsjednik zavidovićke opštine. 1888., nasljednik prestolja od 27. Jedna djevojčica, Muslimanka, pre« marta 1909., regent od 1914, dala je Kraljeviću Namjesniku kitu cvijeća uz riječi: »Dobro nam do« šao mili Kraljeviću!« Kraljević se je upustio u razgovor s narodom Na proputovanju kroz Zagreb u naročito s dobrovoljcima, interesu« jući se za njihovo ekonomsko sta« subotu je ministar vanjskih pošlo« nje. U 12.2 krenuo je voz put Žep« va dr. Trumbić dao neke interesan« tne podatke o podjeli bivše austrij« ča uz veličanstvene manifestacije ske mornarice između nas i kralj. oduševljenog svijeta. Italije. Ovo je pitanje sada konač« U Žepče no riješeno na konfereniciji dra došao je dvorski voz oko 12.30 ve« Trumbića i talijanskog delegata ličanstveno dočekan ogromnim bro« Bartolinia, te je još samo potrebno, jem naroda. Školska djeca i milo« da taj sporazum, radi formalnosti, srdnice iz rimo«katoličkog samosta« potvrdi vrhovno savezničko vijeće. na otpjevale su himne. Kraljević Od sveukupne flote mi primamo Namjesnik izišao je na peron, gdje sve one brodove, kojima su vlasni« mu je predsjednik opštine Hadži ci naši ljudi, dok Talijani dobivaju Hasaga Ćatić izrekao dobrodošlicu. one brodove, kojima su vlasnici Tri djevojčice predale su Mu kitu Talijani iz bivše Austro«ugarske uz cvijeća. Regent je otišao među na« višak odštete za tonažu, koju je Ita« rod propitujući se za njegove ži» lija izgubila u ratu, a koja iznosi do votne prilike. Deset časaka iza to« 80.000 tona. Tonaža cjelokupne ga nastavio je dvorski voz put. flote koja bi se po ovom ključu i« Duž čitave pruge između Žepča mala podijeliti iznosi 650.000 tona, i Zenice iskupio se je silan težački a mi dobivamo u naše vlasništvo HodoslovIjB па в dinastije. Naša mornarica. Страна 3. 180.000 tona. Po razdiobi s obzirom na nacionalitet pripast će nama sli« jedgća parobrodarska društva: »O« ceana«, »Ungaro«Croata« (ova za obalnu i slobodnu plovidbu), nada« lje dubrovačko paroborodarsko društvo, Račić, Dalmacija, Austro« Croata i sva mala parobrodarska društva, koja su imala svoja sijela na Krku, te hrvatskoj i dalmatin« skoj obali. Od lađa bivše austro« ugarske ratne mornarice, koje su joj služile u razne prometne i teh« ničke svrhe, primamo brod »Cik« lop«, jedan veliki brod od 2000 to« na, nadalje jaht »Dalmacija« i dva najveća broda — cisterne od bivše austr. bojne flote, tender »Gigant« i tri broda koja su pripadala biv« šoj dalmatinskoj’ financijskoj obla« sti, a to su: »Dubrovnik«, »Split«, »Zadar«. Konačno će nam pripasti još i naš školski brod bakarske na« utike »Vila Velebita«.' Definitivna odluka reparacione komisije, koja će bez sumnje pot« vrditi ovaj naš sporazum, biće na« skoro donešena, a najkasnije za mjesec dana nakon ovog odobre« nja dignuće naši brodovi na svojim jarbolima našu državnu za« stavu i pod njom ploviti na Ja« dranu i izvan njega. Savezno s ti« me sve će se lađe registrovati u svim onim pristaništima, koja se nalaze pod jurisdikcijom naše dr« žave. Sva pak ona parobrodarska poduzeća kojima pripadaju lađe po ovom sporazumu moraju se regi« strovati kod-sudova u našoj zem« lji. Konačno administracije i direk« čije tih društava imadu biti u na« šoj državi. Velik je to korak naprijed, jer će kroz malo dana nekoliko stotina brodova ploviti sa našom državnom zastavom i od sviju vlasti biti tre« tirani kao l»đe naše države, a mi tako postati priznatom pomorskom državom. Ovim sporazumom po« stigli smo velike prednosti u kabo« taži, jer izim brodova bivšeg »Lloy« da«, koji je postao talijansko dru« štvo i prema tome pripao Italiji, te nekoliko brodova na zapadnoj oba« li Istre, sva ostala kabotaža pripala je našoj državi. Prema ovome mi postajemo državom koja raspela« že najvećom kabotažom na Ja« dranu. Iz naše organizacije. Naš mjesni odbor u Kupresu proslavio je »dan organizacije« na vr­ lo svečan način. Drugi dan KurbanBairama okupili su se svi članovi na­ še organizacije, te je ušljed prisutno­ sti svih naših pristaša proslava sasvim uspjela. Predsjednik mjesnog odbora g. Nuribeg Alajbegović pozdravio je prisutne, a zatim je tajnik g. Abas Mandžuka obrazlagao statut naše or­ ganizacije. Kad je blagajnik g. Naimaga Karaosmanovič izvijest^) o finansijskom stanju odbora, digao se je ugledni građanin g. Mustajbeg Bećirbegović i izjavio da su svi članovi organizacije potpuno odani vodstvu i potpuno zadovoljni s njegovim radom. Svi prisutni odobriše te riječi i izja­ više povjerenje vodstvu. Tom prilikom igrala se tombola, koja je našem listu donijela 500 kruna. Privilegovana zemaljska banka za B. i H. u Sarajevu javlja ovijem svo« jim klijentima, koji su od iste uzeli u najam Safedepozit pod klju« čevima, da izvole izvaditi iz tih do« lafa (pretinaca) sve svoje ratne i predratne zajmove bivše Austro«U» garske Monarhije, Austrije ili Ugar« ske, pa da te papire ako ih imaju, još u pravo vrijeme prijave odnosno da ih podnesu kompetent« nim vlastima na žigosanje. Za propuštene prijave banka ne preuzima ni u kojem slučaju odgovornost, pošto se ondosni do« lafi (pretinci) ne mogu otvoriti bez ključeva, koji se nalaze u pojedine stranke. Odvjetnik Dr.RadaSmoljan otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. 6. �Broj 200 — Број »PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 4 Страна Muslimani sjetite se ,,GAJRETA“! Natječaj. Rangon riže ŠVELJA Djevojčica, stalni sekretar i Trgovačkom udruženju za grad I Sarajevo potreban je za odmah vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za. pouku u njemačkom jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka Upitati u administraciji ' se izvole obratiti na administraciju „Pravde". »Pravde«. za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. PAP1RNICA preporučnje svoje bogato stovarište ф svih vrsta papira, kancalarijskog i školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. ♦ Cijene umjerene. Novo otvorena radnja ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ i Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 ♦ Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. dobila je veću količinu vunenih i pamučnih fanela (zimskih košulja). Cijene umjerene. Riza VHflHIĆ, trgovina manufahturnE i kotanijainE robe na malo i veliko. Sarajevo, Sarači ul. 31. Muslimanska trgosačka i obrtnička banka za Bosno i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000«— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva-puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.00©.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7» Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da. naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će 'se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanib i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (đ.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu'Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanshe trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranusvake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f1266d6c1686c494d98901df0536b27d.pdf fd9072f73b5885fe5545ac3e2e93b3a5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K150 ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 96 (201) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1«0, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE Štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 23. septembra 1920. (8. muharrem 1339.) Regentova oproštajna riječ, Pri ostavljanju Sarajeva odnosno Bosne i Hercegovine uputio je Re« gbnt, putem novinarske poklon« stvene deputacije ovu poruku: »Sa kakvim sam osećajima došao u Sarajevo, rekao sam sinoć u zdra« vici. Znao sam, da sam govorio iz srca svih, koji istinski vole ovu zem« Iju, kad sam istakao svoju želju, da svi bratski, rame uz rame,- prionu na zajedničkom narodnom delu. Odlazim iz Sarajeva očaran do« čekom. U ljubavi, kojom Me je na« rod, još od ulaska u Bosnu, tako o« bilno okružio, ja nalazim jemstva na našu budućnost, a posebice za budućnost Bosne i Hercegovine. Po drugi put sam već u glavnom Vašem gradu, ali još nisam mogao proći kroz zemlju. Želim da mi se ta prilika što pre ukaže. Poziv na glavnu skupštinu Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora« zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa« zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central« nog Odbora glede političkog dr« žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo« tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventuallja. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od« bori, da bezuslovno do 5. ok« t o b r a održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj J98.) polo« žiti račun o dosadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštini^ Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu« njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izVan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati- poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod« nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 2^0 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki-broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup« štiha vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. S a r a j e v o, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglailič. Koče li Sarajevo gladovati ? U 199. broju našega lista najavi« smo, kako je gradsko vijeće zaklju« čilo sa 15 protiv 10 glasova, da se dokine gradska aprovizacija i kako je u toj sjednici potpredsjednik g. dr. Zistler svalio krivnju za slab rad aprovizacije na njezine upravne činovnike. Iz ovoga napravismo pi» tanje, a čemu moramo reći svoju odlučnu riječ. ■ Kad je koncem godine 1918. po«' ч stavljen u sarajevsku općinu vladin komesarijat od više lica u mjesto jednog povjerenika do tada i ti se brzo razdijelili u odbore, najavio je aprovizacioni odbor odmah da preuzima svo rukovanje s a p r o vi z a c i j o n i m poslovi« , m a u s v o j e r u k e. I to nije bilo puko obećanje, jer su od tada u isti« r.u i išli svi poslovi aprovizacije pred odbor na pretres, naročito što se tiče nabavki i kupovanja te re« gulisanja plaća namještenika. A kad su u prvom semestru o. g. ti odbot« nici izgubili svaki interes za apro« vizaciju našega grada i prestali do« laziti u sjednice, odlučivao je pred« sjednik aprovizaciong odbora krat« kim putem, kad se sjednice nijesu mogle obdržavati, koja će se kada roba nabaviti i pošto se smije naba« viti kao i u drugim svim važnijim pitanjima, što se imade činiti. Osim toga su principijelna, a često i de» taljna pitanja iznošena pred grad« sko vijeće na pretres, što se sve može sa bezbroj primjera doka« zati. Iz ovoga proizlazi, da je gr, vije« će pridržalo sebi sva prava odluči« vanja u poslovima aprovizacije i da su upravi ureda bile potpuno vezane ruke. Nego su njoj ostajali na izvr« šavanje poslovi, koje je odbor već u smjernice postavljao, da ih samo promeće i dokončava. Pa i same kalkulacije robe, pošto se koja ima prodavati, odbor je često ispitivao i zaključivao. Ovo je najbolji dokaz, kako je samo gradsko vijeće u glavnom ru« kovalo sa aprovizacijom, a rukuje njom i dan danas, dok odlučuje o njezinnom dnevnom i daljnjem po« slovanju. Pridržavši sebi vijeće sva prava u poslovanju aprovizacije, razum« ljivo je po sebi, daje preuzelo na se i dužnostti proučavanja prilika ko« je proživljujemoi -i prema kbjim treba da se upravlja i način pošlo« vanja aprovizacije; preuzelo je da« kle na se i davanje inicijative. Ali unatoč toga, uredovna uprava nije nikad stajala previjenih šaka, neijo je baš ona u prvom rćdu stav« ljala odboru predloge za nabavke, za prehranu i opskrbu građanstva, davala često inicijativu i nosila te« žište posla na svojim plećima tim mučnije, što su joj bjle vezane ru« ke i — što joj se nijesu na« makla potrebna sredstva. Čija je bila zadaća, da namakne potrebna sredstva za poslovanja a« • provizacije? Svakako gradskog vi« jeca, koje je preuzelo čitavo ruko« vanje s aprovizacijom. Ovo je mo« glo da namakne sredstva za druge potrebe od mnogo manjeg zamaša« ja, nego li pitanje prehrane grada. I tu je prvi zločin nehaja prema gra« đanstvu, koji je sadanje gradsko vi« ječe počinilo! Jer, da je gradsko vi« banaka u godini 1919. isposlovalo samo po pola milijuna kruna kredi« ta za aprovizaciju i omogućilo da u« red taj kredit 'upotrebljuje pa po« trebi, Sarajevo bi bilo uvijek do« voljno' opskrbljeno hranom i t o t a« ko jeftinom, da nam pre« hrana ne bi zadavala nika« k v i h briga. Ali kad to nije uči« nilo,« nego prepustilo građanstvo, naročito siromašnije, dnevnom trgu i plaćanju skupih cijena, onda je po« činilo drugi zločin tim, što za ovo osiromašivanje građanstva nije po« vuklo konzekvencije i ustupilo svo« ja mjesta narodnim izabranicima, koji bi imali više smisla i ljubavi u pitanju grla svojih sugrađana. gl Treći zločin u pitanju prehrane počinilo je gradsko vijeće time, što je krivnjom potpredsjednika dra Vite Alkalaja prošle jeseni u svojoj plenarnoj sjednici odbilo predlog u« reda, da se kupi dvije stotine vago« na pšenice po -'jednu krunu i šezdeset helera na kilogram. G. dr. Alkalaj je kazao tom prili« kom, da ima jeftiniju ponudu, a pri« je 24 sata je očitovao da je nema pozitivno, ali nije odredio da se o« bavi kupnja po 1.60 K niti je zatra« žio bar saziv još jedne plenarne sjednice, da ova makar sličnu kup« nju zaključi, nego je aprovizaciju o« stavio na cjedilu. Brašno od ove partije pšenice moglo je građanstvo imatf po t r i k r u n e u aprovizaciji kroz svu godinu donove žetve, a ušljed ovog propusta gr. vijeća plaćalo ga je — kako svi zna« mo — prosječno po deset kruna. To znači da je sirotinja morala sa če« trnaest milijuna kruna ni kriva ni dužna da plati pogrešku svoga na« met«gradskog vijeća! Možda će se prigovoriti, da je tržište od nove go« dine bilo općenito skuplje. Nu to se Sarajeva ne bi ticalo, kad bi ono (do nove žetve zatvoreno za izvoz) imalo u aprovizaciji dovoljne zali« he, preko kojih ni jedan siromah ne bi bio upućen na tržište. Zločin je dakle tu i zanijekati se ne može! Četvrti zločin u prehrani počinilo je gradsko viječe, što je dokinulo gradsku mesaru, instituciju, koja o« sim slučaja krađe volova pri prevra« tu nije nikad bila na teretu grad« skoj aprovizaciji, a gradskoj općini uopće nikada! Ostavši čaršija bez bitnog ■ regulatora cijena mesu, koji izlaganjem robe reguliše čije« ne, penjala se iza dokinuća mesare u cijeni mesa qd deset postepeno na trideset kruna po kilogramu. Mogu« će, da po deset kruna ne bi ostalo meso ni uz gradsku mesaru, ali je sigurno, da pored nje ne bi ni vrlo skupo bilo, pa i tu tereti gradsko vijeće sva plaćana viša razlika u cijenama kao i na brašnu, koju su siromašni slojevi građanstva morali da snose od svoje i onako slabe za« rade. Peti zločin u prehrani počinilo je sadašnje gradsko vijeće, što je u godini 1919. dokinulo »narodnu (pučku) kuhinju« u kojoj su gradski siromasi i nemoćnici mogli da se prehranjuju uz cijenu od jedne kru« ne po obroku. Pa kpd bi bilo i dvi« je, pa i tri krune, to bi bilo još uvi« jek bolje, nego što je sirotinja tim dokinućem ostavljena na ulici i u« pućena na prehranu uz pet puta skuplje cijene po obroku! Istina, o« va je institucija teretila financije naše gr. aprovizacije, ali nije nikad teretila općinskih financija. Pa i a« Godina II. provizacione financije ako bi imala da tereti konačno, ne bi ih baš morala teretiti, jer bismo mi prvi bili, koji bi dragovoljno dozvolili da se taj deficit zaračuna u kalku« laciji druge robe na teret konzume« nata. Šesti zločin u prehrani počinilo je sadanje gradsko vijeće, što ove go« dine od jula do septembra, kroz pu» na dva mjeseca, nije htjelo uzeti u pretres predstavke aprovizacionog odbora i njegova ureda o daljnjem intenzivnijem poslovanju, reducira« nju ili dokinuću aprovizacije, koju je prouzrokovalo saopćenje mini« nistarstva ishrane, da se aproviza« čija može snabdjeti hranom u se« kvestriranim mlinovima u Bana« tu. Bačkoj i Baranji, U ovim mlinovima, dok stoje pod dr« žavnom sekvestracijom, zasigur« no bi se mogla aprovizacija jef« tino snabdjeti hranom, jeftinije ne« go igdje u našoj kraljevini, što nam potvrđuje i slučaj, koji čitasmo pred 20 dana u beogradskim listovima, da je iz njih dobila beogradska op« ćina hiljadu vagona brašna. Narav« no, da bi dobila i naša općina raz« mjeran dio, možda više nego li i Beograd, pošto leži u pasivnim kra« jevima prehrane i to uz povoljne kondicije, posredstvom države ta« ko, da se roba pri podizanju sukce« sivno plaća, a vrlo^Šerojatno i na« kon prodaje -trgovcima od utrška, dokle bi se imala smatrati u lom« bardu. Ah sve badava, kad su pre« ma namjeri predsjedništva o doki« nuću aprovizacije svezane ruke i odboru i :;redu za te velike zuključ« ke i kad su nakon promašena dva djeseca (jer se u pitanju sekvestri« ranih mlinova radilo o tomu: ko prije stigne) svi ti dobri izgledi pali u vodu! Sad je više isključeno, da se te povoljštine postignu i Saraje« vo će opet morati da kuburi sa pre« hranom i to strašno kuburi, a sve krivnjom svoga namebgradskoga vijeća! Sedmi zločin u prehrani grada Saraje.a činile je gradsko vijeće svojim zaključkom na 15. septem« bra ove godine, da se aprovizacija potpuno dokine, ne uzevši u obzir ni predloge odbornika g. Bogdano« vića i prof. Markoviča, da ostane bar za siromašne familije, koje ima« ju manje mjesečnog prihoda od dvi« je, tri odnosno četiri hiljade kruna. Tek malo zdravijeg pogleda u situ« aciju loših prehranbenih prilika u dolazećoj zimi diktovalo bi nemino« van zaključak za daljnji opstanak aprovizacije i namaknuće sredstava za njezin rad pošto po to! Ogrijev skup, hrana skupa, transportne pri« like mizerne, svi izgledi užasni za sirotinju u predstojećoj zimi, da nam se s njih hvata mrak pred oči« ma. Ukini im još i aprovizaciju, tu jedinu nadu, da će makar ona moći da dobavlja i izdaje hranu na vfi« jeme, a kao reorganizovana i ogri« jev, e onda je to zločin nehaja i ne« mara, koji se nikad oprostiti ne mo« že! I baš s toga, što se to ni pod ko« je žrtve ne smije izvršiti, pozivamo zemaljsku vladu, da taj ćoravi za« ključak općinskog vijeća smjesta poništi i da izađe našoj aproviza« čiji izdašnom pomoći u susret: da joj se potpuno osiguraju financijal« ni temelji, da joj se ide na ruku kod prevoza njezine Yobe prvenstveno odmah iza vojske, da joj priteče u pomoć kod novog prepisa pučan« stva u svrhe njezine reorganizacije, da joj zabranom izvoza osigurava dovoljne zalihe robe što treba za građanstvo, da joj kod susjednih pokrajinskih vlada ishodi brzo iz« ručivanje robe deklarirane pa nje« zinu adresu i t. d. — ukratko, da joj �Strana 2 Стоапа u svemu pomogne, što bi je čim prije osnažilo ii njezinom intenziv« nijem poslovanju. Ovim nijesmo iznijeli sve pogre« ške općinskog vijeća u pitanjima prehrane glavnog grada naše po« krajine. Ostala su još neriješena pi« tanja Kostić i Alkalaj«Stupareva šećera, pitanje šećera u komisiji sa bankama, kafe u komisiji sa trgov« cima, nabavke kafe i šećera iz ino« zemstva uz proviziju, koju je imao izvesti odbornik g. Makale i t. d. Ali, »mrtvoj se kobili ne zaviruje u zube« kaže naš narod, pa bi i mi nekako prešli preko svega što je već za leđima uz kratku presudu: loš je odbor, pa je loš i posao! Glavno je da nam se buduća pre« hrana osigura kako treba. A to tra« žimo i od vlade i od općine da bu« de, pa uz koje žrtve bilo da bilo! (Svršiće se.) Sarajevo, 22. septembra. Na adresu ministarskog savjeta imamo upraviti jednu primjedbu, za koju bismo htjeli da se dobro za« pamti -i da sć jednom za uvijek u« •čini kraj neupućenosti, koja bi se — ako se ponovi — mogla uzeti i kao neko zabadanje. Radi se o pasusu Regentovog govora: »da li se i kako se krste ili se klanjaju — proroku«. Mi ne ćemo da se na dugo upu« štamo u razlaganje apsolutnog i naj« čišćeg monoteizma naše religije i konstatiramo samo to, da Muhamed (a. s.) nije idol, kojem se može kla« njati, već Božiji Poslanik, a nipošto kakav prorok. Sramota je da i šu« ster ministar, a kamo li ministar« ski savjet, pokazuje ovako malo ra« zumijevanja o vjeri, koja je u našoj državi i priznata i ravnopravna s drugim konfesijama, a još je žalcs« nije, da je ovako nepoznavanje na« šio izražaja u jednom svečanom ak« tu, kao što je govor našeg Kralje« vića. Gornji pasus može samo izazvati negodovanje i mi kategorički tra« žimo da se on na zgodan način is« pravi, a u buduće da se ovaka deli« katna mjesta podvrgnu i cenzuri vjerskih oblastIPMi se ne damo ba« gatelisati, a kamo li da bismo pre« sli šutke preko očitih uvreda, na koje bi moglo upozoriti i dijete iz osnovne škole. Kog će onda vraga ministarstvo vera? Regentou doček. U nedjelju, dne 19. o. mj. doziv« jelo je Sarajevo neobično slavlje, jer je doživjelo čas posjete našeg Kraljevića Regenta Aleksandra. Već samim jutrom su oživjele sara« jevske ulice, koje su bile okićene za« stavama, ćilimimg,, slavolucima, cvijećem i zelenilom. Naročito je lijep izgled davala naša čaršija, ko» ja je bila iskićena sve samim jugo« slavenskim zastavama, ćilimima, narodnim vezivom i cvijećem, te je davala cjelovitu sliku, jednog pre« krasnog slavoluka. Pred duhanskom fabrikom. Najviše naroda sakupilo se pred duhan, fabrikom, na mjestu gdje se imao obaviti svečani doček Re« genta. Ljudi, koji su iz svih kraje« va pohrlili u Sarajevo, da se poklo« ne Kraljeviću Osloboditelju, nisu mogli propustiti priliku, da vide ka« ko će ga dočekati njegove Sarajli« je. Građanski redari, imali su naro« čito na ovom mjestu vrlo mnogo posla. Oko tri sata poslije podne bile su već sve korporacije na svom nije« stu, zaokruživši veliki prostor od kioska duž ograde duhanske tvor« niče do Marijinog dvora i tribina, koje su se počele puniti, jedna obi« teljima viših činovnika, a druga, mnogo veća, odaslanstvima teža« ka, koja su iz cijele pokrajine, na« ročito iz najbližih seoskih općina, u velikom broju pohrlili u Saraje« vo, da prisustvuju historičkom ča« su, kada Kraljević Osloboditelj do« laži u srce Bosne i Hercegovine. Pred čekaonicom lokalne željez« niče podignut je slikoviti kiosk, o« kićen zelenilom, a iznutra narodnim bojama. Iznad ulaza u kiosk postav« Ijen je narodni grb, a povrh njega vije se u zraku državna zastava. Oko tri sata počeli su u kiosk pridolaziti visoki dostojanstvenici svjetski i vjerski: .PRAVDA* — .ПРАВДА* Predsjednik Zemaljske Vlade g. dr. Milan Srškić s načelnicima: gg. Vidojem Mišovićem, dr. Milivojem Simićem. Sćepanom Grđićem, Mi« lanom piažekov.ćcm, dr. Urošem Kruljom, Perom Jankovićem, Vik« torom Pogačnikom, Pajom Zurov« ccm, delegatom ministra finansija dr. Dušanom Sijanom i predsjed« nikom senata Pajtonijem. Zatim ministri na raspoloženju gg. dr. Spa« ho, dr. Alaupović i Šefkija Glu« hić, te svi narodni poslanici koji se nalaze u Sarajevu. Engleski i čeho« slovački konzul, predsjednik opštin« skog odbora g. Aristotel Petrović sa potpredsjednicima i članovima odbora, Reis«ul«ulema sa članovima rijaseta i vakufsko«mearifskog sab. odbora, mitropoliti Zimohjić, Po« pović i Radonić; biskupi: Šarić, Mi« šić i Garić, nadrabini dr. Vesel i dr. Levi, te pastor Sefer. S desne strane postavio se je cjelokupni oficirski kor sa koman« dantom Bosanske Divizije g. pu» kovnikom Čedom Markovićem na čelu. U prvom redu bilo je i neko« liko viših ruskih oficira, među ko« jima i general Adamović, koman« dant ruskog kadetskog korpusa u Sarajevu. Dolazak dvorskog voza. Tačno u 5.30 s. došla je lokomo« tiva sa jednim vagonom — bijaše to avizo=voz. Tačno deset minuta iza toga vidjelo se gdje dolazi cvi« jećem i zastavama okićena lokđmo« tiva, a za njom vagon po vagon dvorskog voza. Jedan vojnik dao je signal — sve oči su se zasjale i voz sa Regentom na prozoru ušao je na mjesto dočeka. Gromki poklik: »Živio Regent Aleksandar!« zaorio je iz tisuća, tisuća grla. Vagon u i^jem je došao Regent bio je pun cvijeća. Muzika je intonirala sve tri himne, koje su saslušane mirno. Prvi pozdrav. Kraljević Namjesnik izišao je iz voza sa svojom pratnjom: mini« strom predsjednikom g. Drom Ves« ničem, ministrima Drom Trifkovi« ćem, Pribićevićem. Drom Kukov« cem i Ivicom Kovačevićem, te admi« ralom Pričom i generalom Hadži« ćem. Predsjednik Zemaljske vlade g. Dr. Srškić izrekao mu je dobro« došlicu. Kraljević je iza toga primio raporte komandanta Bosanske Di« vizije g. pukovnika Cede Markovi« ča i komandanta mjesta g. pukov« nika Stankovića. Pozdrav gradonačelnika. Po tom se povratio kiosku, gdje Mu je predsjednik gradske općine sarajevske izrekao ovaj pozdrav : »Vaše Kraljevsko Visočanstvo ! Dopustite da kao predsjednik op« ćine glavnog grada oslobođene Bo« sne i Hercegovine pozdravim Vaše Kraljevsko Visočanstvo i podnesem Vam po našem narodnom običaju hljeb i so i da Vam u ime blagodar« nog Sarajeva kliknem: Dobro nam došao Viteški sine Velikog našeg Kralja Oslobodioca, dobro nam do« šao junački Vojvodo nepobjedivih srpskih armija«. U kiosku predstavljeni su Kralje« viču prisutni dostojanstvenici, sko« jima se je na najljubazniji način rukovao. Međutim se dvorski voz yeć po« vratio na stanicu. Pred kiosk do« vezao se cvijećem okićeni šestero« preg, šest bjelaca vođena kočijaši« ma u bosanskom i narodnom odi« jelu. Pred šesteropregom jašio je banderij, četiri konjanika u skupo« cjenom, zlatom izvezenom bosan« skom odijelu, a iza kola još trojica. Neposredno iza njih stajao je još jedan eskadron gardijske konjice. U času kad je Regent izašao iz kioska, opet su zaorili urnebesni poklici oduševljenog naroda, koji je davao izražaja svojim simpati« jama prema mladom Kraljeviću i uzvišenom Kraljevskom Domu. To« povi sa žute Tabije zagrmjeli su, a muzika je po treći put intonirala himne. Sa ministrom predsjednikom Ve« snićem ušao je Kraljević Namjes« nik u kola, koja su čas prije djevoj« ke u bosanskoj narodnoj nošnji,— a bile su i dvije u lijepom češkom narodnom kostimu — obasule cvi« jećem. Kola su krenula, a pred si a« volukom pošao je i tamo smješteni eskadron gardijske konjice, koji je otvarao pohod. Kroz veličanstveni slavoluk pred Marijinim Dvorom ušao je Kra« Бро| — Broj 201 Molimo Vaše Kraljevsko Viso« Ijević Aleksandar u Sarajevo uz o» duševljeno i burno klicanje razdra« čanstvo, da blagoizvoli reći svome uzvišenom Gospodaru Ocu, da mu ganog naroda. je Sarajevo nepokolebivo, vjerno, Prolaz kroz grad. odano i blagodarno, i da će Ga vje« Neposredno za konjičkim eska« čno slaviti kao Svoga Osloboditelja. dronom išla su kola sa ministrom Sretni smo, da Vas možemo po« Drom Trifkovićem i predsjednikom zdraviti i kliknuti iz dna blagodat« vlade g. Drom Srškićem, iza ovih ne duše: kola sa prvim ađutantom, general« Da živi Njegovo Veličanstvo nim'ađutantom i dežurnim ordonan« Kralj Osloboditelj! som, a iza ovih u svakim kolima po Da živi Njegovo Kraljevsko Vi« jedan ministar sa jednim povjere« •sočanstvo Prestolonasljednik Re« nikom vlade, te po jedan član svite gent! sa jednom ličnošću iz Sarajeva. Da živi slavna Dinastija Kara« Duž cijelog puta, kao ogroman ' ubav vijenac, slegao se svijet u špa« đorđevića! prihvatili su klicanje, lir, koji je svuda održan. Na Kra« a Sakupljeni sa žute Tabije pala su tri hica. Ijevića Namjesnika osula se kiša Oduševljenje kao da nije htjelo je« cvijeća, a neprekidno klicanje uz pjati. Tek kada je Regent počeo go« mahanje maramama i zastavicama, voriti nastao je duboki muk, da se orilo se kao grmljavina. Sa žute onda dvostrukom silom opet po« tabije grmili su. topovi. • Vrlo je lijepo i dirljivo bilo vi« novi. U svom odgovoru rekao je Re« djeti duž puta školsku mladež na« gent, da je rado došao među svoje ročito u Aleksandrovoj »ulici iz za« Sarajlije, kojima nosi pozdrav svo« voda bijelih sestara. Stotine i sto« ga oca, Kralja Petra. Zahvaljuje se tine djece obučene u bijelo sa ju« Sarajlijama što su srdačno dočekali goslavenskim zastavama u rpci a njegovu vojsku, koja ih je oslobo« svrstane u uzornom redu pozdrav« dila od tuđina. Naročito je zahva« ljalo je visokim dj'ečjim grlima svog lan na srdačnom i impozantnom do« Kraljevića, a on im se smiješio i čeku. odzdravljao, gledajući u toj djeci Iza Regentovih riječi nije odu« buduće generacije, gledajući u njoj ševljenju bilo ni kraja ni konca. buduću uzdanicu domovine. Još dugo vremena stajao je svijet U dvoru. pred dvorom dajući oduška svojim simpatijama spram mladog Kralje« Kad je' Kraljevsko Visočanstvo stiglo pred dvor intonovala jc inu« vića. Regent se više puta pokaži« zika narodne himne, a postrojene vao na balkonu, zahvaljujući se nu čete odale su počast. Nepregledna ovacijama. Oko 10 sati prije podne započeo masa svijeta zaorila je »Živio!« Kraljević je ljubazno odzdravljao je pred zgradom Zemaljske Vlade na sve strane. Na ulaznim stepeni« gdje se nalazi Dvor Kraljevića Na« čama još je jedanput zahvalio, a mjesnika dolazak i svrstavanje gar« po tom je s pratnjom otišao u dijske konjice, koja je imala da su« dvor. No oduševljeni svijet nije se djeluje pri svečanom pohodu Kra« micao. Neprekidno klicanje nastav« Ijevića Namjesnika u Gradskoj Vi« Ijeno je još burnije. Kraljević Na« j’ećnici i bogomoljama. U 10.40 ušao mjesnih* tri puta se pojavio na bal« je Kraljević u šesteropreg pred ko« konu, a sa osmjehom zahvaljivao jem je kao i pri prvom pohodu jašio razdraganom općinstvu. Po tom se banderij u slikovitim bosanskim svijet počeo razilaziti, ponijevši- so« nošnjama. Po gradskim ulicama bom neizbrisive, silne impresije jed« gdje je imao Regent da prolazi svr« nog rijetkog, veličanstvenog do« stani su pojedini odredi gardijske pješadije i čete ovdašnjeg garnizo« čeka. na. Mnoštvo svijeta po ulicama o« Intimna večera. duševljeno je klicanjem pozdrav« ljalo Kraljevića Namjesnika koji Po dolasku Regentovom u dvor bila je intimna večera, kojoj je su« je u polakom vozu preko Aleksan« djelovalo 46 uzvanika i 2i članova drove i Kočićeve ulice otišao u , svite. Među uzvanicima bile su muf« Gradsku Vijećnicu. tije, visoko svećenstvo rimo«kato« U gradskoj vijećnici. ličko i srnsko«pravoslavno, mini« Čim se pojavio pred zgradom po« star Dr. Spalajković, viši, časnici, zdravilo ga je mnoštvo tamo sakup« nekoliko trgovaca, težaka itd. Ijenog svijeta burnim poklicima. Predsjednik grad, općino izišao mu Bakljada i iluminacija. ie u susre^pozdravivši ga ovim rije« Na večer bili su rasvijetljeni svi čima: Kraljevsko Visočanstvo! prozori i dućanski izlozi, a mostovi Sretni V^še smo, da Vas u našem domu su u konturama bili okićeni nebro« dočekasmo slobodni građani. jenim svjetiljkama. Pred gradskom Dobro nam kao došli!« U vestibilu do« vijećnicom svrstavala su se društva čekali su Regenta gradski odbor« i korporacije u impozantnu, nepre« • glednu povorku, koja je predvode« nici. Kraljević Namjesnik sa svojom na banderijem na konju i glazbom sa nebrojenim bakljama i lampijo« svitom i predstavnicima gradske op« štine otišao je preko ukusno deko« nima oko 9 sati krenula ulicama do risanih stuba u veliku dvoranu Regentovog dvora. Kada se Regent pojavio na bal« Gradske Vijećnice, koja je naroči« konu, zaorilo je iz nebrojeno grla to u tu svrhu preuređena. Kad je Regent ušao zaorilo je bur« oduševljeno klicanje. Pjevačka dru« štva intonovala su sve tri himne, no »Živio!« Predsjednik opštine predstavio je Kraljeviću Namjes« iza čega je predsjednik opštine g. niku pojedine članove radnog od« Petrović održao ovaj govor: bora s kojim se Kraljević vrlo Iju« Vaše Kraljevsko Visočanstvo! bazno rukovao. Pošao je po dvora« U istoriji gradi Sarajeva biće dva ni i dao si predstaviti više ugled« dana zapisana zlatnim slovima: 6. nih ličnosti te sa svakim pojedinim novembar 1918. kad nam stiže he« izmijenio nekoliko riječi rojska srpska vojska i današnji dan, Iza toga je otišao u srpsko«pravo« gdje nam Bog dade, da vidimo u slavnu i rimo«katoličku crkvu, se« punom Kraljćvskom sjaju Vaše ferdičku sinagogu i Begovu džamiju. Kraljevsko Visočanstvo, junačkog U 13 i po sati bio je u Dvorp sina našega JCralja Osloboditelja, doručak, lovorom okićenog vođu oslobodila« čkih ratova, potomka slavne narod« na kome je osim ministara i svite ne dinastije Karađorđevića, našeg bilo oko 60 uzvanika. Doručak je dičnog Prestolonasljedni« završen u 15 sati. Poklonstveni prijem. ka Regenta. Čekali smo pet vjekova na ovaj Zatim je Njegovo Kraljevsko veliki dan, čekali i Boga molili, evo Visočanstvo primalo audijencije. Bog sp smilova te ga dočekasmo. Najprije su bili primljeni na« Sreća se danas razlijeva glavnim rodni poslanici, po tom vjerski gradom Bosne i Hercegovine: Veli« predstavnei i predstavnici bogošto« ko i malo, svi smo tronuti od sve« vnih opština, opštinski sarajevski čanog uzbuđenja, kad ugledasmo odbor,-Trgovačka i obrtnička ko« Vaše Kraljevsko Visočanstvo! Mi mora i sliĆne korporacije. vidimo u Vama ostvarene naše na« Najimpozantniji bio je prijem rodne ideale, mi vidimo u Vama delegacija težaka iz cijele zemlje. glavni stup i simbol našeg jedin« Oko 1000 težaka iz cijele zemlje, stva, mi vidimo u Vama zalog naše svih plemena i vjera Ušlo je u veli« srećne i ponosne budućnosti. ku svečanu salu. Kad je maršal dvo-. Bog svemogući neka štiti Vaše ra objavio dolazak Njegovog Kra« Kraljevsko Visočanstvo na slavu Ijevskog Visočanstva, nastala je ti« naše mlade Kraljevine i na sreću šina. Kad se Kraljević Namjesnik Vašeg za navjek ujedinjenog troi« pojavio, zaorio se trokratni gromki menog naroda. »Živio!« �Бро| 201 — Broj Poslije težačkih delegacija prim« Ijene su delegacije gradova, prtd« stavnici svih sarajevskih društava kulturnih, prosvjetnih, dobrotvor« nih i drugih. Dvije Istranke, izbjeg« lice, u krasnoj nošnji svoga kraja predale su Kraljeviću Namjesniku lijepu umjetničku sliku. Ovaj pri« jem trajao je do 17.20. Prisutni su nekoliko puta burno aklamovali Njegovo Visočanstvo. Time je za« vršen poklonstveni prijem. Po završenom prijemu sjeo je Kraljević Namjesnik u auto i izve« zao se u okolinu. U 20 sati priređen je u dvoru gala«diner Učestvovali su osim ministara i svi« te gg. ministar Spalajković, pred« sjednik vlade dr. Srškić,' general Hadžić, ministar na raspoloženju Dr. Spaho, svi narodni poslanici, ničelnici zemaljske vlade, Reis«ul« ulema, članovi našeg vodstva gg. mufti' ef. Maglajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Karamehmedović, Alibeg Biš« ćetić, Osman Vilović i Hamidbeg Kurbegović. Kao predstavnik va« kufsko«mearifskog saborskog odbo« ra, bio je naš tajnik g. Ahmed Še« rić, zatim poglavice i predstav« nici drugih vjera, mnogobrojni te« žaci, predstavnici gradova i korpo« racija. (pršiće se.) Iz naše organizacije. SVIM KOTARSKIM ODBORIMA I PRISTAŠAMA! . I. Predsjednici kotarskih odbora, koji još ne udovoljiše III. taćkl po« živa od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) najozbiljnije* se upozoravaju da se ni jednog časa ne može odla« gati obračun o prihodu i rashodu. Isto se tako obzirom na pretvara« nje »Pravde« u dnevnik, te druge izdatke, s kojima je skopčan uspje« šan rad Radnog Odbora u ovo iz« borno doba, pozivaju predsjednici kot. odbora, da smjesta dostave svu raspoloživu gotovinu. Budući posebna korespondencija iziskuje i mnogo truda i suvišan tro« šak, bićemo prisiljeni, da odbore, koji ne udovolje ovom pozivu, putem lista pozovemo na vršenje dužnosti. To naročito vrijedi za od« bore, od kojih еуо mjesec dana ne dobismo nikakva izvještaja. Sadanje vrijeme ne trpi odlaga« nja, pa neka se niko ne ljuti, ako njegov nehaj priopćimo javnosti. II. Upozoruju se svi odbori i prista« še na § 14. Statuta naše organizaci« je, gdje je jasno odregjeno, da po« stavljanje kandidata za parlamenat i odluka o političkom držanju orga« nizacije spada jedino i samo u kompetenciju glavne skupštine, koju će sačinjavati delegati iz svih kotareva. Nadalje se upozoruju svi pododbori, da se ni s kim i ni u kojem slučaju ne upuš« taju u pregovore glede zajedničkog istupa kod izbora i da ne prave ni« kakvih kompromisa za postavljanje i izbor kandidata. . Osim toga se upozoruju svi istak« nutiji pojedinci, da za sebe ne pra« ve nikakav teren, dok se ne postave kandidati. Inače će morati posije« diče ustanova statuta sami sebi pri« pisati. Ova se poruka osobito stav« lja na srce svakom odboru i pristaši naše zajedničke stvari i nadamo se, da se u ovim predstojećim sudbo« nosnim historijskim političkim do« gođajima ni jedan pristaša J. M. O. ne će ogriješiti o stranačku discipli« nu, Eto za kratko vrijemb naše glavne skupštine, pa ćemo na istqj bratski bez obzira na ličnosti posta« viti kandidate, sporazumiti se o kompromisu i o svemu drugom što će služiti na dobrobit muslimana. Ko god pozove koji odbor na kako« ve pregovore nek ga uputi na cen« tralni odbor. Odvjetnik Dr.RadaSmoljan Otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. в. . »ПРАВДА* — .PRAVDA. Prosvjeta i škola. Muallimsko pitanje. Piše: H. Hujdurović. IV. UČITELJSKI TFČAJ ZA MUALIME. selam, Sarajevo (uslovno i bez štiU svom prvom članku obećao sam pendije); 2. Mašić Izet, Sarajevo (bez da ću o ovoj temi opširno i potanko Stipendije); 3. Toromanović Mehmed pisati u namjeri, da time prikažem Tržac (Cazin); 4. Kurt Mehmed, Sa­ važnost tečaja za mualime i njegov rajevo, 5. Ajanović Derviš,Rogatica; 6. kulturni značaj po muslimanski dio Sulejmanović Ahmed, Velino Selo (Brč­ našega naroda. Ali pošto sam u ovaj ko); 7. Kozličić Husejn, Orašac (Bos. mah opterećen službenim poslom, a Petrovac); 8. Merdanović Selim, Kapredmet je take aktuelne naravi, da kanj-Doboj (Visoko), 9. Basara Musrtse ne da odgađati, prisiljen sam da fa, D. Vakuf (Bugojno); 10. Begić Absvoju namjeru ograniči samo na ono, dulah, Kakanj-Doboj (Visoko); 11. SuIjić Salih, Suha (Tuzla, uslovno); 12. što je najnužnije. Jedpa od najslavnijih zadaća, koju Alibegović Alija, D. Moštre (Visoko); je odbor mualimskog udruženja sta­ 13. Nović Salih, Ljubuški; 14. Hodžić vio sebi u dužnost, jest akcija za i Derviš, Jablanica (Konjic); 15. Ibrahiotvorenje učiteljskog tečaja za mua- mović Mehmed, Derventa; 16. Hotić lirtie. Poznavajući financijsko stanje j Salih, Duvno; 17. Fazlić Džemal, Seovakufsko-mearifske autonomne upra­ na (Tuzla); 18. Imamović Ramiz, Sa­ ve, da se mualimima s te strane ne rajevo (uslovno); 19. Salihović Nazif, može ništa pomoći, odbor je radio Jaruške, općina Turije (Tuzla, uslovsvim silama, da dođe do ostvarenja , no); 20. Babić Šemsuddin,Sokolović, ovoga tečaja, jer u njemu je jedino (Rogatica); 21. Husika Mehmed, Kavidio spas za mualime u materijalnom, kanj (Visoko); 22. Lemeš Alija, Bos. a veliku dobit za sve b.-h. muslimane I Petrovac; 23. Berbić Abdulah, Tuzla, 24. Bogunić Ibrahim, Brda (Rogatica), u prosvjetnom pogledu. ■ 25. Devedžić Hasib, Moranci (GračaNesređene prilike i razne političke । nica, uslovno), 29. Omerović Kasim, trzavice u našemu kraljevstvu bile su i Seona-Miričina (Tuzla,uslovno); ЗО.Миuzrokom, da do ostvorenja ovoga te­ lić Abdulah, Sarajevo; 31. Pašić Musčaja nije došlo prije, ali moramo biti Nevesinje; 32. Islamović Muhamed, zahvalni, da je i sad došlo do nje­ lija, Hadžići (Sarajevo); 33. Haračič Meh­ gova ostvarenja, kad pomislimo kakve med, Kakanj (Visoko), 34. Dreca Der­ su nam se sve zapreke stavljale, pa viš, Cvilna (Foča); 35. Jahić Mustafa, i u najzadnjem vremenu šta je sve Miljanovci (Zvornik,uslovno), 36. Jusufpokušano, da se on osujeti. begović Mehmed, Sutjeska (uslovno); Kako je već svima mualimima iz 37. Ibrekić Atif, Kozarac (Prijedor). Oni, službenog natječaja poznato, tečaj koji su još molili, a u ovom iskazu počima na 1. oktobra ove godine. U nisu navedeni, biće privatno obavije­ njega će se primiti samo 44 kandi­ šteni jesu ii primljeni. data i to 40 sa, a 4 bez vladine štiZa sve gornje kandidate danas će pendije, koja u svemu iznosi po 200 K na mjesec. Pošto je to na današnjim se spremiti certifikat za popust na skupim prilikama vrlo neznatna po­ željeznici te isti imadu po primitku moć, tražio sam od vakufsko-mearif- . toga odmah ovamo krenuti. U vlasti­ ske autonomne uprave, odnosno v. m. tom interesu neka svaki ponese, ako saborskog odbora, da i on u tu svrhu mu je to moguće, što više životnih materijalno nešto doprinese. I ako je namirnica, a s tim zajedno postelju i financijsko staoje vakufske uprave u pokrivač, jer se to pored najbolje vo­ poznatom lošem stanju, saborski je lje i nastojanja nije imalo odakle pri­ odbor u granicama mogućnosti naj- baviti. Oni pak kandidati, koji svojo; mol­ pripravnije izašao u susret mojoj mol­ bi. Po tom se zaključku svima mua­ bi nisu priložili dokumente, primljeni limima, koji su primljeni u tečaj, a su u tečaj uslovno, t j. ako dopri­ nalaze se u mualimskoj službi, ostav­ nesu dotične dokumente, te radi toga lja njihova potpuna plaća i u spo­ neka se ti kandidati u vlastitom inte­ razumu sa ulema medžlisom, podje­ resu za to pobrinu. Ujedno se dodaje, ljuje im. se šestomjesečni dopust, kroz da će svi oni kandidati, koji - nisu koje će.ih vrijeme u mektebu zastu­ pregledani po zvaničnom liječniku, đa pati II. odnosno IIL mualimi; a gdje su ne samo tjelesno zdravi, nego i za takvih nema, onda posebni supstituti, učiteljsko zvanje sposobni — biti podkojima će se doznačiti primjereni ho­ vržeiji novoj pregledbi te se radi toga norar. Dozvolom istog saborskog od­ upozoruju na ovu okolnost: nije do­ bora,, tečaj će se obdržavati u prosto­ voljno, da je kandidat samo zdrav, rijama G. Husrevbegove m.-ibtidaije, nego mora biti i bez ikakve tjelesne a kandidati će biti ukonačeni u nje­ mane; t'. j. ne smije biti sakat u ruku govim medresama, gdje će imati svoju ili nogu, slijep ili previše kratkovidan, posebnu kuhinju, u koiu je svrhu sa­ gluh, grbav ili da imade takvu tje­ borski odbor poklonio svu zalihu hra­ lesnu manu, koja bi izazivala smijeh ne i ogrjevnog materijala, koji je pre­ među djecom4 jer će svi takvi kandi­ ostao od bivšeg Dar-ul-mualimina, te dati bezobzirno biti povraćeni natrag. ujedno obećao, da će čak i eventualni Oni pak mualimi, kojima neće biti deficit te kuhinje podmirivati iz va­ suđeno, da ovaj tečaj polaze neka se kufskih sredstava. tješe, jer po svoj prilici ovaj tečaj U tečaj su dosad primljeni slije­ neće ^iti jedini. deći kandidati: 1. Jelečković Abdu- Muslimani I Brinite se da budete upisani u birač* ke spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost. Izborni glasnik. - Izborni zabon za Konstituantu. KAKO ĆE SE BIRATI? Biranje poslanika ne će se vršiti razdijeljeno na pojedine vjere, kao što se je prije biralo kod nas u B. i H., već će pripadnici svih vjera bi« rati zajedno. Isto se tako ne će birati pojedini zastupnici, već se ima glasati za koju od listi. Što će ih istaknuti pojedine političke stran« ke. U Bosni i Hercegovini birače pojedina okružja svako za sebe i to: banjalučko okružje 13 posla« nika, bihaćko 8, sarajevsko 10, mos« tarsko 9, travničko 9, a tuzlansko 14 zastupnika. Tako će biti i u Sandža« ku i u Makedoniji s tim izuzetkom, da će okruži prijepoljski, plevaljski, bjelopoljski i beranski sačinjavati jedan izborni okrug, a tako isto će se spojiti okruži zvečanski i raški. Crna Gora u starim granicama sa« činjava jedan izborni okrug. Gra« dani i seljaci biraju zajedno, a ne odijeljeno kao do' sad u B. i H. (5 4.) U pojedinim kotarevima biće više birališta, pri čemu će se postu« pati tako, da se na svakih 800 bira« ča odredi posebno biralište. Koliko će manjih općina glasati zajedno, na koliko će se birališta razdijeliti veći gradovi i gdje će biti pojedina birališta — odrediće državni odbor i ta će se njegova odredba slpžbe« no objaviti. Taj ć§ odbor odrediti i ko će biti predsjednik izbornog odbora (§ 8.). Broj zastupnika, koji otpada na pojedina okružja odregjen je prema popisu nufusa od god. 1910. i to ta« ko. da na svakih 30.000 stanovnika dogje jedan mandat. Ako višak sta« ■ novnika bude veći od 17.000, onda Страна 3. se na taj višak bira još po jedan poslanik (§ 5.). Ko može birati, a ko ne može? Pravo biranja ima svaki muška« rac, kojr je do početka sastavljanja biračkih spiskova navršio 21 g o« dinu i u tom času bio državljanin naše kraljevine. Državljanima se smatraju svi, koji su do 1. decem« bra 1918. bili državljani Srbije i Cr« ne Gore ili imali državljanstvo u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, ili imali domovinsko pravo (zavičaj« nost) u kojoj općini ili dijelu opći« ne drugih jugosl. zemalja, koje su pripale u vlast naše kraljevine. Ko« načno se državljanima smatraju svi Slaveni po rodu i jeziku, koji su se do početka sastavljanja biračkih spiskova stalno nastanili u kojoj općini kraljevine SHS. Stanovnici kraljevine SHS iz«, van Srbije i Crne Gpre, ko« ji po mirovnom ugovoru sa Nje« mačkom, Austrijom i Madžarskom imaju pravo opcije za svoje nacio« nalne države, kao i oni koji su se iselili iz Južne Srbije prije no« vembra. 1915., a dotle bijahu turski podanici — nemaju izbornog prava za konstituantu. (§ 9.) Isto tako nemaju prava glasanja oficiri aktivni i izvan službe, te voj« nici pod zastavom (aktivni). U ovaj izuzetak ne dolaze rezervni oficiri i civilni činovnici voj. struke. (§ 10.) Nadalje ne mogu birati: 1. koji su” osuđeni radi kakvog zločina, u koliko se ne radi o političkom zločinu, učinjenom do obrazovanja kraljevine SHS, dok traju s osudom skopčane posije« diče: 2. koji su osuđeni radi prestu« p a ili prekršaja, učinjenog iz koristoljublja (krađa, pronevjere« nje, prevara, lihva) ili inače neča« snih djela (prosjačenje, vagabunda« ža, svodstvo), dok ne prođu tri go« dine nakon izdržane ili zastarjele kazne. U krajevima Srbije i Crne Gore ne mogu birati: 1. koji su osuđeni na robiju, dok se ne povrate u pra« va; 2. koji su osuđeni za prestup na gubitak građanske časti za vrijeme dok traje ta kazna; 3. koji su sudskom presudom o« suđeni, što su zloupotrebljavali svo« je vlasti, ili silom ili prijetnjom, ili poklonom, ili obećanjem poklona, radili da budu izabrani oni ili da ko drugi bude ili ne bude izabran za narodnog poslanika; 4. koji su sudskom presudom o« suđeni što su primili poklon, da bi« rački glas dadu ili da se od biračkog glasa uzdrže. Ni u jednom dijelu naše kraljevi« ne nemaju prava da biraju posla« nike: 1. koji se nalaze na izdržava« nju sudske kazne i oni koji su u ro« bijašnici (zavodima sa prinudnim radom); 2. koji su pod stečajem (iflas); 3. koji su pod starateljstvom (o« činskoj vlasti, tutorstvom i kura« teli); 4. koji su bež dopuštenja vlade stupili u službu strane države i 5. koji su siidskom presudom o« suđeni, što kao pristalice neprizna« tih vjera nisu vršili svoje građanske * i vojne dužnosti. (§ 11.) (Nastaviće se). Domate »ijesti. Odlazak Regenta. Mnogo prije 7 sati počele su se sarajevske ulice puniti svijetom, kojeg je osobito mnogo bilo pred zgradom zemaljske vlade. U 7 sati navijestili su topovi sa žute tabije odlazak Kraljevićev. Oko 8 sati izišao je Kraljević sa svojom svitom iz zgrade i rukovao se sa dostojanstvenicima, koji su se tamo nalazili. Narod je burno klicao. Tom prilikom je Kraljević nagradio svojim priznanjem direk« tora policije g. I.jeskovca radi u« zornog reda, koji je Vladao u gradu prilikom Njegovog boravka. U pr« vi automobil sjeo je Kraljević sa predsjednikom viade g. Drom Srš« kićem, a u ostale automobile posje« dala je pratnja. Gdje god je Regent’ prolazio, svugdje ga je veliko rano« štvo naroda pozdravljalo klicanjem. Pred gradskom vijećnicom ustavio se Regent i izrazio svoje zadovolj« stvo i hvalu građanstvu na sjajnom dočeku predsjedniku opštjjic gosp. �& PRAVDA* — .ПВАВДА' Strana 4 Страна Petrovjću, koji se tamo nalazio sa Rekvenjiju — malo više sa vj gradskim odbornicima. Kod Da Ri« sti i pravednosti! ve još jednom se zaustavio automo« Deficit prehranbenog ureda u Sa« bil. Tu su .školska djeca iz” zavoda rajevu. Ovih dana stigla je u Beo« milosrdnih sestara priredila Kralje» grad bilanca povjereništva za pre« viču oproštajne ovacije. Regent je hranu u Sarajevu. Bilanca iskazuje ganuto stiskao dječici ruke ... deficit od samo nešto neko 15 mili« (»J. L.«) 'juna (petnaest milijuna) kruna, i to Zakon o sastajanju. Ministarski za vrijeme od prevrata pa do konca je savjet zaključio, da se srbijanski mjeseca lipnja ove godine. U ovaj zakon o sastajanju protegne na či« deficit nije unešen ni jedan heler od tav teritorij naše države. izvozničarske robe (sode, špirita i Tečaj za naobrazbu majstora t. d.) već je taj deficit nastao od one pruge ovih je dana završio obuku robe (životnih namirnica), koju je sa jednim ispitom, na komu se zbi« vlada kupovala i preprodavala. lo ono, što se zbiva u nas svagdje Vjenčanje. Danas se vjenčaje i svuda kao po nekom proračuna« naš prijatelj g. Kasimaga Korić iz tom planu. Na ispitu su naime sko« Kotor Varoša sa gospođicom Vah« ro svi nastavnici bili otvoreno pri« detom, kćerkom g. Riza ef. Mude« strani i razumije se na štetu kandi« rizovića. Tom je prigodom mlado« data muslimana. Tečaj je pohađalo ženja darovao u dobrotvorne svrhe 12 muslimana, a 3 pravoslavna. Mu« 400 K i to: po 100 K »Pravdi«, slimana je palo 6, a od pravoslav« »Merhametu«, »Gajretu« i »Akciji nih nitko. Svih ovih 6 muslimana za zaštitu morala«. Mladencima že= imali su kao prednaobrazbu mo» Hmo sreću i bračnu slogu! starsku zanatlijsku školu, dok su od pravoslavnih dvojica samo sa os« novnom školom; a treći sa 3 razre« da zanatlijske škole. Od pravo« slavnih je jedan čak dobio i odliku, Hercegovačka sablja — Timeo Danac« et dok su je dvojica muslimana sas« dona ferente«! vim neopravdano izgubili. Sta znači jedan ovakav ispitni re« zultat? Jesu li muslimani jedna ma« Muslimani i musli­ sa, za čiju se kožu nitko ne brine? Jesu li pravoslavni dobri đaci samo manke grada Sara­ za to, jer su dobrovoljci, čime su prkosili za vrijeme cijeloga tečaja? jeva. sjetite se vaše­ Mi ćemo se na ovu stvar još osvr« ga „Merhameta". nuti, a sada poručujemo gg. savjet« niku Rado, nadinženjeru Starku i Тгв§в1јаћ Broj 201 — Број Telefon 1181. Rangon riže Advokat u Beogradu vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Dp. Milan Dan. Orelj lancutarlla: RnJeglnlB Ljubici Z. Stan: MiJareha I. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i većim zajmovima povoljno i brzo. Honspindenclju: Srpski, Francuski, ИјгааШ i Balanbl. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. • Djevojčica, Oglašujte u „Pravdi" koja po familijama daje njemačke sa­ tove, preporučuje se muslimanskim familijama za pouku u njemačVbm jeziku. — Cijenjeni reflektanti neka se izvole obratiti na administraciju »Pravde«. PAPIRNICA : HAMDIJE KOPČIĆA I I preporučnje »voje bogato stovarište ; svih vrsta papira, kancalarijskog I • školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. . ‘ ■ I Cijene umjerene. I Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 1 ŠVELJA za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji „Pravde". ^жжж^«штшижж»жжж1жжжжшижжж^жжж<ж<^ privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu | TpntnalA Ubllll UlU II U Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispoitave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnil^, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Zaitupitva: Bugojno, Gacko, ЧаПЛЈОПП UUl Uj&VU. - Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. — Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna I Redovite rezerve I fond zo sigurnost založnlca 13 milijuna kruna Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prime kao slavno lostapitn u L I R. Hssicnrrzioni gnirili I Pmg mopftg dniitia u osiguranje protiv nezgoda i tteta, nt vrsti osiguranja. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupžtina Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajeva, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 1.1. družtvenih pravila poviženje dioničke glavnice - od K 3,000.000-— na K 1o,ooo.ooo.— - i povjerila ravnateljstvu, da' ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim,/ ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravOm na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo/blagajničke potvrde (međutomniče), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. -Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji [e se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, 0 Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, 0 Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Težnju, i ij Narodne kreditne banke d. d. U Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samca, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. a Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradižci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HaonateljstBD Muslimanske trgaračhe i obrtničke banke za B. IH. (d. d.) u Sarajevo. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3abf367ea462d29120ee617ba84431da.pdf b29c84d5a548cfdb2caf8781824f08e7 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. knVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 97 (202) Pojedini broj K150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC10NI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 25. septembra 1920. (10. muharrem 1339.) Godina II. ■ Poziv na glavnu skupštinu. Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora, zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav. na skupština naše organizacije sa. zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central, nog Odbora glede političkog dr» žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo. tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od. bori, da bezuslovno do 5. ok. tobra održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) polo« žiri račun o doeadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni. je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. , Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu. njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod, nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko> jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa. da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup, ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. Sarajevo, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglajlit. Povodom Regentove posjete. Dopisnik »Agence Havas« gosp. še organizacije. U Begovoj džamiji, Poligue imao je prilike, da od pred« gdje se najeklatantnije odražava sjednika kraljevske vlade g. dra volja islamskog dijela našeg naro« Vesnićš dozna kakav je utisak u« da, ne bijaše nikakvih drugih, već činio sarajevski doček na Kraljevi« samo naših korporacija. Tu se ća Namjesnika. G. dr. Vesnić izja« Sarići, Kurtovići, Hasandedići, Ma« vio je dopisniku, da su i on i Regent hinići i slični ne smjedoše ni poja« vinreano zadovoljni sjaj« viti. Bilo bi-stoga dobro, kad bi i nim i oduševljenim dočekom u Sa« »demokrati« shvatili stvarnost ka« rajevu. Naročito su muslimani afir« kva jest i kad bi se prošli suvišnog mirali svoju duboku lojalnost i — i uzaludnog napora, da raznin\ narodno jedinstvo.« smicalicama krivotvore volju naro« Tako glasi saopštenje presbiroa i da. mi ga primamo na znaje s onim i« Pomirivši se sa stanjem kakvostim mirom i ozbiljnošću, kojom jest, mnogo bi lakše ispunili želju smo, u stotinama prigoda, odbijali našeg Regenta »da svi bratski, nesavjesne ' insinuacije izvjesne r a m e u z rame, prionemo štampe, kojoj su prednjačili »demo« na zajedničkom narod« kratski« listovi. Dobro o tom pri« n o m d e 1 u«. Jer zaludu su svi na« mjećuje zagrebački »Obzor« u bi« pori: narod naš, naročito islamski Iješci/ koju nadovezuje na gornje dio njegov, ne će i n e m o ž e pri« saopćenje presbiroa, pa je prenosi« hvatiti dosadanje ideologije »demo« mo u cijelosti. Ona glasi: »Ovaj put krata«, niti hoće i može slijediti vjerojatno, biti će izjava g. Vesnića metode, kojima se je služio musli« dosta mjerodavna o lojalnosti Ju« manski dio »demokrata«. Mi ne će« goslavena muslimanske vjere, što mo i ne možemo trpjeti podrede« najbolje svjedoči govor g. Čauševi« nosti, mi ne ćemo i ne možemo do« ća i oduševljenje muslimanskog di« žvaliti, da nam se kapa kroji bez jela. Dobro je, da se o tome može našeg pitanja. I kao što Regent na« osvjedočiti i g. Pribićević, pa se je laži jamstvo naše budućnosti »u nadati, da »demokratska« i mnoga ljubavi, kojom Ga je narod, još druga štampa ne će više tražiti ne« od ulaska u Bosnu, tako obilno o« prijatelja države ondje, gdje ih kružio«, tako bi i »demokrati« mo« najmanje može naći.« rali napustiti metodu intrasigentno« Da, među muslimanima Bosne i sti i odbijanja i zamijeniti je Iju« Hercegovine, koji gotovo listom bavlju i većim razumijevanjem za pripadaju našoj organizaciji, nema tegobe i patnje potpuno lojalnog i ne može biti protudržavnosti ten« muslimans"kog dijela našeg jedin« dencija. Govor g. reis«ul«ulme Čau« stvenog naroda. Samo se putem jednake ljubavi i ševića, koji ne pripada našoj organizaciji, najkompetentniji je bratskog susretanja može ići sret« ustuk proti Pribićevićevim makina« nijoj budućnosti, samo se hladnim cijama, koji nam je u svojoj mega« i trezvenim radom može postići n a« lomaniji pripisivao nesamo antidr« rodno zadovoljstvo, bez žavne težnje, nego i nijekao legiti« kojeg nema ni jake države ni sret« maciju, da možemo govoriti ispred nije budućnosti. I nas će osobito ovdašnjih muslimana. I nama je vr» veseliti, ako se djelom pokaže lo milo, što možemo konstatovati, iskrenost divne misli, koja nalazi iz« da su se njegovi »napredni« i »de« ražaja u stavu uvodnika »Glasa Na« mokratski« elementi mogli pojaviti roda« od 23. o. mj. koji glasi: »Ispratili smo ga s uverenjem, da samo u korporacijama raznih ko« mesarijata, dočim su se predstavni« Njegov kratkotrajni boravak u na« štva biranih tijela i korporacija šoj sredini ima značaj i uspeh ta« sastojala isključivo od pristaša na« van Njegovim velikim dosadanjim dehma. Onje uneomeđu nas Svoje duboko i pravo shvatanje na« rodnog jedinstva braće, koja su »i ako idu u razne hramove da se Bo« gu mole, ipak svi deca jedne grude, koje je odgojila i« sta majka, pevajući im istu pe« srnu uspavanku istim divnim narod« nim jezikom.« Ova svetla misao mora nas voditi na svakom koraku našem i u svima delima našim. Raz« like koje su tražene, a koje nikad nisu nalažene nego uvek na. silno stvarane, moraju bezuslovno pasti pred špoznanjem braće, koja vekovima živi pod istim krovom, slave iste radosti, muče iste patnje, boluju iste boli.« Kad »Glas Naroda« ovako otvo« rerio govori o traženim a nikad ne« nađenim i nasilnostvaranim razlikama, onda bi po našem miš« ljenju morao poći i korak dalje pa — prekinuvši sa dosadanjom ideo« logijom, koja se pomlađuje u biju« tavom piskaranju »Glasa Težaka« — povesti se potpuno za lekcijom našeg Regenta i koregirati svoj na« strani nazor o agrarnoj reformi. Jer zaista nije nikakva pretjeranost na« še isticanje, da je dosadanji sistem našeg ekonomskog slabljenja hilja« de naših obitelji stjerao na pro« sjački štap. To stanje ne može o« stati i država mu mora naći lijeka. Kako? I tu nam je Regent pokazao do« bar put, samo treba da ga svi i po« slušamo. On veli, da zadaći sredi« vanja neizbežnih društvenih i eko« nomskih potresa »mi svi moramo pristupiti oslobođeni svih predrasuda i predani jedino službi opštem dobru, trudeći se da se pri tom ne ogriješimo o velike državne i narodne interese, ni o osnovne pojmove i osećaje o pravdi i pravici, tako duboko usađene u duši našeg naroda. Moja je želja, da se u ovom duhu izvode sve važ« nije reforme u našoj zemlji«. Naše želje ne idu preko ove Re« gentove i vrlo bi nas veselilo, kad bi se to shvatilo i sa strane, koja ima u rukama izvedbu agrarne re« forme. Sarajevo, 24. septembra. U »Jugosl. Listu« izišao je razgo. vor sa g. Vladom Besarovićem, glavnim aranžerom Regentova do« čeka, iz kojeg razgovora prenosi« mo ove značajne stavke, koje se odnose na držanje nas muslimana. Besarović veli: »Prestolonasljednik je za vrijeme bala u Oficirskom Domu posjetio spontano islamske predstavnike Bo« sne i Hercegovine, koji su se okupi« li u malom salonu i probđravio s nji« ma u prijatnom intimnom razgovo« ru više od pola sahata. Ova uz više« na pažnja pobudila je veliko intere« sovanje. Naša braća Muslimani, ko» ji su vrlo mnogo doprinijeli, da je doček ispao ovako srdačno, bili su blaženi. Iskusni i oprobani srpski po« litičari, što održavaju bratske veze sa Muslimanima kroz decenije i ko* ji su se borili godinama zajedno sa njihovim prvacima protiv svirepog austro.ugarskog režima te i time do« kazali pred cjelom Evropom, da je Bosna naša, dobili su sjajnu zado« voljštinu, a mladi, pošteni ali neis« kusni političari Srbi iz Bosne i Her. cegovine blagu očinsku opomenu sa najvišeg mjesta. Naša (srpska. Op. ured.) rđava skroz pogrešna politika spram naše jednokrvne braće Muslimana od oslobode« nja do danas dostigla je u zadnjih nekoliko mjeseci svoju kulminaciju. Čas dvanajesti iskueava: Radikali i Demokrati Srbijanski, sinovi naše proslavljene majke Srbije, položili su za oslobođenje Bosne i Hercego. vine na osveštani oltar otadžbine vi. še od milijon žrtava i prolili naj» čistiju krv svojih blagorodnih šino, va. pa sada pomozite još jednom, prionite i izvucite kola bosanske vlade iz gliba, u koji su, na žalost, zaćerana. A nadam se da ćemo mi Bosanci«Srbi biti barem u buduće obazriviji. Radimo zajedno i složno rame uz rame sa našom braćom Muslimanima i Hrvatima. To nam preporučuje u Svojoj dekla« raciji Sarajevskim novinarima i naš mudri Vladar, najotmeniji i najis. kreniji prijatelj države i naroda Sr« ba, Hrvata i Slovenaca.« Čitajte današnji „Izborni glasnik0. Hoće li Sarajevo gladovati? (Svršetak.) A sad malko da se obazremo na potpredsjednika općine g. dra Zi« stlera. Ime mu nekakp švapski zvu« či, pa već odatle odmah ne vjeruje« mo, da nam je dobar prijatelj i da bi nam ga braća Hrvati katolici mo« gli označiti kao svoga govornika. On reče u javnoj sjednici vijeća od 15. o. mj. da luči aprovizacioni od« bor, koji se vazda ne može sastati za odluku od činovničke uprave a« provizacionog ureda, koja onda po« slove poduzima i loše izvodi, odno« sno pravi propuste, koji se poslije grdno svete. Za primjer navodi: kako su gradski volovi krepavali u snijegu, a da se uprava nije za njih pobrinula, kako su činovnici apro« vizacije išli da nabavljaju hranu i po deset puta se vraćali ne obavivši posla; kako krivnjom uprave nije zaključena kupnja pšenice po kru« nu i šezdeset helera, nego je kasni« je kupovano mnogo skuplje; kako u proljeću o. g. kupljeno kukuruzno brašno leži u magazinima, a da ga niko neće; kako je sa kapitalom a« provizacije (navodno četiri miliju« na kruna) mogao jedan trgovac na« praviti godišnji promet od 50 mili« juna kruna; kako je uprava sa svo« jom manipulacijom poskupljivala čak i monopolne ariikle, kako apro« vizacija daje u dobrotvorne svrhe samo po 3.000 kruna Zadrugi Jugo« slavenki, t. j. 36.000 kruna godišnje i ništa više, kako troškovi aprovi« zacije (krivnjom uprave) »na pla« će, pisarničke potrebe, papir i tin« tu«, prema jednom izvješću od gr. računarskog odjela iznose za godi« nu dana preko 400.000 kruna; kako je gradska aprovizacija u deficitu i prema tome za općinu — hoće reći — jedno pasivno poduzeće i t. d. To govori jedan potpredsjednik općine sa predsjedničke tribine, nota bene doktor prava. Da, i jedan advokat. A njegovi drugovi iz pred« sjedništva na to šute! — A na ko« ga se to odnosi? Na šefove- aprovi« zacije i to: B. ef. Mehmedbašića od početka 1919. do jula o. g. te Š. ef. Sarajlića od jula o. g. do danas. Šta, misli g. dr. Cisler, muslimani su, pa se može na njih krivnja obaliti za sve, bez daljnih pošljedica. A sa koliko istine? Tvrdnja, da aprovizacioni odbor �nije vazda pravovremeno aktivno djelovao u aprovizaciji potpuno je neosnovana, kako se to objasnilo i naprijed u ovom članku, nego baš na protiv odbor i vijeće su o svemu odlučivali. Po tome nema onda više krivice pri upravi ni za event. loše poslovanje i propuste. Tvrdnja, da su pored nehaja uprave krepavali volovi aprovizacije u snijegu tako« đer je neosnovana. A i kad bi bila, za gradsku je mesnicu fungirao je« dan očinski mjernik kao referent i on je za mjesec i po dana s početka godine 1919. (dalje nije ni opstojala mesara) direktno odgovarao odboru za poslovanje, a uprava je u to do« ba, kako je bilo naviješteno doki« nuče mesare, bila zadužena, da vo» di brigu o drugim poslovima. Među« tim, odbor je od uprave bio upozo« ravan na slabu prehranu volova, ali o tom pozitivno nije odlučivao više, nego li je pokušavao da ih proda i konačno kazao da se pokolju. Tvrd« nja, da su činovnici sami trčali da nabavljaju hranu. može upravi (i odboru i šefu) da služi na čast, kako su se ma i na taj način starali za opskrbu građanstva, dok tvrdnja, da su se vraćali ne obavivši posla ni u jednom od pet slučaj e« vanije osnovana. Tvrdnja, da krivnjom uprave nije zaključena kupnja 200 vagona pšenice po 1.60 K, posvjedočiće i g. dr. Alkalaj, da je neosnovana, a mi bi mogli na« vesti i još mnogo drugih primjera, gdje uprava nije kriva za propuste povoljnih zaključaka. Tvrdnja, da u proljeću kupljeno kukuruzno bra«« šno leži i truhne u magazinu tako« đer je neosnovana, jer u magazama gradske aprovizacije nema nigdje ni pola vagona kukuruznog brašna, koje bi čekalo na mušterije. To je g. dr. Zistler mogao doznati i od tr» govaca, koji u magaze zalaze, ako već neće da se interesira kod same aprovizacije za njezine zalihe i po« slovanje. Tvrdnja za kapital apro« vizacije od 4 milijuna također je neosnovana za godišnje poslovanje, jer ni dugovi ni krediti nijesu stal« no jednaki, niti se vazda mogu u vremenu da podudaraju, nego nji« hove cifre zavise od momenta, a momenat nije nikad baza, dok tvrd« nja za promet od 50 sa 4 milijuna može da bude istinita, pa dapače i više dopuštamo, kao što bi dopustio i g. dr. Zistler, da mu je poznato ono što je već i vani odavno po« znato, naime, da je i gradska apro« vizacija, može se reći s ništa kapi« tala, pravila oko 100 milijuna kruna prometa u godini 1919. Tvrdnja, da je uprava doprinosila poskupljiva« nju i monopđlnih artikala također je neosnovana, jer opće je poznato, a to bi morao da zna i jedan advo« kat, kako vlada u službenom listu objavljuje svake nove cijene mono« polnim artiklima, kako duhanu, ta« ko i soli i šibicama, bilo za prodaje na veliko ili u detalju i da niko tih cijena ne smije prekoračiti ni za je« dan heler. Neosnovana je i tvrdnja, da aprovizacija u dobrotvorne svr« he izdaje samo 3.000 kruna mje« sečno, jer ona za to izdaje godišnje na stotine hiljada kruna i mi ćemo vidjeti ove godine g. dra Zistlera o« dakle će nabaviti drva i ćumur za sirotinju grada Sarajeva, ako ne bu« de više aprovizacije! Tvrdnja, da su troškovi aprovizacije preveliki krivnjom uprave također je neos« novana, jer plaće namještenika u regulativu odobrava gradsko vijeće, a kako u svim trgovačkim poduze« cima, tako i u aprovizaciji mora da su u dobitku od rčbe pokriveni i svi režijski troškovi. Međutim aprovi« zacija ima i svoje zasebno knjigo« vodstvo (neka nam oprosti g. Zi« stler, ako ga o tom podučavamo), gdje jedan potpredsjednik općine može doznati pravo stanje stvari, a ne tražiti izokola manjkavih infor« macija, koje nemaju podloge. Nije istina, da je aprovizacija u deficitu i pasivna,za općinu, nego je istina, da je prošle godine pokrila deficit iz godine 1918. i završila godinu 1919. sa lijepim dobitkom, a aktivna je i ove godine do sada. To, kao i sve drugo, trebao je g. dr. Zistler najprije konstatovati kod same a« provizacije, pa tek onda govoriti. Ovako pak, kad sa predsjedničke tribine iznosi proti svojih činovnika tvrdnje, od kojih su sve i jedna ne« osnovane, a pošto su ti činovnici u ovom slučaju naši, muslimani, moramo to shvatiti izazovom i u« Bpol — Broj 202 .PRAVO** — .ПРАВЛА* Sirana 2 Стоача zori ih u zaštitu pred nepravednim samo oni isticali austrijske zastave? stvenom i oduševljenom do« objedama i napadajima potpred« Što mi znamo, ćesarska se je zasta« čeku, koji je priredio naš narod sjednika g. dra Zistlera, koji se drz« va vijala baš na domovima današ« svom sijedom vladaru, Nj. Veiič. nu, da u njih nedužne upre prstom njih »velikih patriota«, a o klicanju Franji Josipu .1. u maju 1910 go» masi i građanstvu da bi, kod sviđa« Franji Josifu mogao bi govoriti dine.« nja kakvih obračuna, među njima svak, samo ne »Srpska Riječ« i nje« »Taj osjećaj lojalnosti i pošto« tražili krivce i njihove glave razbi« ni redaktori. Jer baš je u njihovom v a n j a prema vladaru bili su vaz« jali. To je Skandalozan napadaj pr« organu od 25. juna 1914. izišao u« da svijetle odlike srpskog na« ve vrste ja«ga na vezana slabijega, vodnik, u kojem, među ostalim, sto« roda«, stoji dalje u tom uvodniku to je nemealno, gospodine dok« je i ove »patriotske« riječi: »Naš »Srpske Riječi«, a mi ne ćemo da srpski narod imao je vazda pravo dalje citiramo, jer bi sirota «Nao= tore! I I nad tin^ se mi zgražamo! Ako shvatanje homogijalnih dužno« kolo« — ako ima stida i obraza — je g. dru Zistleru namjera, sti prema Vladalačkom Domu«. — propao u crnu zemlju. Žao nam je da rehaBilitira svoga šo« »Ovom osjećaju davao je naš na« što svoje stupce zaprljasmo i ovim gora g. savjetnikaBradača, rod otvoreno i iskreno iz« citatima, pa svojoj koni poručuje« onda to može činiti ina r a z a u svakoj datoj prilici, što se mo da drugi put ne zabada trna u drugi način, a ne ovako manifestovalo najjasnije u veličan« zdravu nogu.... preko leđa naših šefova! To mi ne dozvoljavamo! Ne mogavši više na ovaj način nositi odgovornosti za poslovanje gr. apravozacionog ureda, čujemo u okrugu ili varoši svoje službe. da je sadanji šef aprovizacije Šem« Bivši policijski činovnici ne mogu sudin Sarajlić podnio ostavku i za« (Nastavak.) se kandidovati u okrugu ili varoši, molio da mu se dadne drugi referat. A uza nj idu i šefovi prometnog o« KO MOŽE BITI IZABRAN, A KO gdje su u tom svojstvu služili, ako njihova policijska služba u tom djela i knjigovodstva aprovizacije. NE MOŽE ? kraju nije prestala najmanje mjesec Ne dadnu li Sarajliću mirnijeg refe« Ko nema prava da bira, taj ne dana prije ukaza o izborima narod« rata, radije će se žrtyovati i na iz« može biti ni izabran za poslanika. nih poslanika. Služba se ima sma« laz iz općinske službe, nego li uz o« 12.) trati prestalom danom predaje služ« ovakve okolnosti ostati dalje upra« (§ Za poslanika može biti izabran benih poslova predstojniku dotič« viteljem aprovizacije. samo onaj, ko osim uslova za pra« nog ureda. (§ 17.) Ovo već prevršuje mjeru. Najod« vo biranja, ima još i ove uslove: lučnije protestiramo protiv držanju SASTAV I ISPRAVAK BIRAČ« 1. da uživa sva građanska i poli« predsjednika gradskog vijeća što je tička prava; KIH SPISKOVA. u javnoj sjednici dopustio neoprav« 2. da stalno živi u kraljevini SHS, U roku 18 dana poslije ukaza dane navale na naše činovnike pa izuzimajući one, koji se stalno bave o izborimaod (dakle najkasnije do 25. ma od koga dolazile i odlučno traži« na strani po državnome poslu; septembra) imaju se napraviti bi« mo d^ im se u prvoj narednoj jav« 3. da je navršio 25 godina rački spiskovi, u koje će se abeced« noj sjednici pruži potpuna zadovolj« i da zna čitati i pisati i nim redom unijeti imena svih bira« ština, a u buduće da se ovako ne« 4. ako je prirođen, da je najmanje koji su u dotičnoj općini nasta« opravdani i netaktični napadaji ni« deset godina od dana prirođenja ča, najmanje šest mjeseci. Ako kad više ne dozvole, ako neće, da stalno nastanjen u kraljevini SHS. njeni općina bude razdijeljena na dva im slijedećeg dana ne osvane pola (§ 13.) ili više birališta, onda će se za sva« Sarajeva sa žestokim prosvjedom Na svakoj kandidatskoj listi iz« ko biralište sastaviti poseban birač« na općinskim vratima! Naši činovnici služe sistemu, a bornoga okruga mora biti kao kan« ki spisak. Pri upisivanju valja dobro da se ne uvede niko, ko nema ne pojedincima u općini i nijedan didat najmanje po jedno li« paziti pojedinac ne smije da se igra sa nji« c e, koje pored ostalih pogodaba izbornog prava. U taj će se spisak unijeti hovom časti! Mi čvrsto stojimo iza ima još Г naročitu pogodbu, da je njih na obranu njihovih prava i svršio koji fakultet u zemlji ili i vojnici, koji će do dana preporučujemo gr. vijećnicima ne« na strani, ili koju višu stručnu ško« izbora odslužiti svoj rok. Pri kraju spiska označi se slo« ka ne zabadaju trna u zdravu nogu, lu, koja stoji u redu fakulteta. Izborni okruži, koji biraju više od vima broj upisanih birača i broj nego neka prelaze na stvaran, pozi« tivan rad u općini ako mogu i za četiri poslanika sa općim pogodba« listova tog spiska. Za tim će se sta« grad srca imadu. A ako ne mogu i 1 ma, imaće na kandidatskim listama viti datum kad je spisak zaključen, nemaju, neka se pokupe i odu iz onoliko kandidata sa tim naročitim udariti broj urudžbenog zapisnika, općine, kad i onako znadu da su pogodbama, koliko se puta broj če« muhurleistati i potpisati. (§ 20.) Sastavljanje biračkih spiskova u uzurpatori vlasti, koju drže otetu tiri sadrži u broju poslanika sa op« štim pogodbama, koje ti okruži bi« srbijanskim i crnogorskim krajevi« od pravih narodnih zastupnika. raju. Svaki kandidat sa naročitim ma vršiće opštinski sudovi, a u dru« • gim pokrajinama općinski uredi Opaska. U prvom dijelu članka pogodbama mora imati i svog kva« (gradska poglavarstva), te varoške pogrešno smo spomenuli, da je u lifikovanog -zamjenika. (§ 14.) Činovnici i svi, koji se inače na« i seoske općine. U mjestima Bosne inozemstvu trebao kupiti kafu i še» i Hercegovine, koja nisu organizo« ćer g. odbornik Makale. To nije tač« laže u državnoj službi, kao i pred« vana u općine, spiske će sastaviti sjednici općina (načelnici, knezovi, no. Radi se o drugoj osobi, pa tu nadležni kotarski ured. nehotičnu pogrješku ispravljamo iz predstojnici), ako bi bili izabrani za Poslove oko ispravka biračkih vlastite pobude žaleći, da smo gosp. narodne poslanike i toga se manda« Makaleu učinli krivo ovom netač« ta prime, gube svoj položaj. spiskova vršiće opštinski sudo« Predsjednici općina smatraće se da vi, odnosno u našim krajevima, gdje nom konstatacijom. su na odsustvu od dana, kada ib su organizovane općine pa imaju nadležni birački odbor proglasi za općinska vijeća — općinski izabrane, dok Ustavotvorna Skup« predsjednik (načelnik, knez, ština ne odobri njihov izbor. Izu« džemadbaša) ili njegov z a m j e« zetno zadržavaju svoje činovničke nik u društvu sa dva općin« s k a vijećnika, što ih u tu svr« Mala paralela. Muslim. Centralna položaje zajedno sa poslaničkim hu izabere općinsko vijeće. U ne« Banka darovala je narodnom pozo« mandatom ovi činovnici: 1. ministri organizovanim našim općinama taj rištu lijep iznos od 25.000 kruna. u službi i na raspoloženju i 2. profe« će posao vršiti kotarski sud. (§§ 31. Tešto, neka se podupiru prosvjetno« sori pravnog fakulteta. (§ 15.) Činovnici, spomenuti u § 15., koji i 32.) kulturne institucije. No kako da o« Zaključeni spisak ima se 26. sep« značimo ovu darežljivost, ako se o« su izabr'ani za narodne poslanike, tembra u dva primjerka poslati na usporedi sa darom te banke na« ne mogu za vrijeme trajanja posla« nadležnom prvostepenom sudu (kod šim kudikamo humanijim i potreb« ničkog mandata biti penzionisani nas: okružni sud) radi potvrde. nijim institucijama, kao što su niti premješteni u drugo mjesto ili Sud će u roku od pet dana pregle« »Merhamet« i »Akcija«. Stid nas je drugu službu bez njihova pristanka, dati spisak i uvjeriti se je li sastav« iznositi bankine priloge ovim dvje« niti otpušteni bez osude redovnih Ijen prema zakonu. Za tim će jedan ma institucijama i pozivamo upra« ili disciplinarnih sudova. No ako primjerak potvrditi i povratiti pre« vu banke, da čim prije ispravi ovu takav činovnik bude po svom pri« ko nadležnih političkih ureda, a stanku, a za vrijeme trajanja posla« pogrješku svog ravnateljstva. drugi zadržati u svojoj arhivi. Ako Inače ćemo biti prisiljeni, da ovaj ničkog mandata, unapređen, presta« u zakonitom roku spisak ne bude postupak pođvrgnemo oštroj kritici je biti poslanik. predložen sud če zatražiti da se i usput izenesmo i bankin dar »O« Gube mandat poslanici, koji za predloži u roku od 5 dana i ujedno svitanju«. vrijeme trajanja poslaničkog man« pobrinuti da propust bude po Glupo zabadanje. Kad »Srpskoj- data rade sa državom predu« be zakonu kažnjen. (§§ 21. i 22.) Riječi« ne pođe za rukom, da pro« zimačke i liferantske poslove, ili bu« Potvrđeni spisak mora se izložiti turi kakvu svoju željicu, onda lu« du koncesionari povlašćeni od dr« čem traži razlog, kojim bi napako« žave, ili su direktori i njihovi po« kod općine i suda, koji ga je potvr­ stila onima, što ne će da rade po moćnici, upravnici (članovi uprav« dio i mora punih osam dana sta­ njenom befelu. Desetak je dana gr« nog i nadzornog odbora) p o v 1 a š« jati na raspolaganje da ga svak može mila da Sarajevo ima pokazati svoj ć e n i h trgovačkih, industrijskih ili pregledati i prepisati, obznaniti, isključivo srpski karakter i sad smo bankarskih preduzeća, ili uopće ma štampati i svak mu prigovoriti i joj mi krivi, što u duhu svog pro« kojeg poduzeća, koje radi sa drža« tražiti ispravak bilo gleda sebe, grama o jedinstvenosti vom. Isto tako gube mandat posla« bile glede drugoga. (§ 23). Općinski sud (poglavarstvo, odnosno naše države i troplemenog nici, koji u svojstvu advokata naroda izvjesismo — državne za« rade poslove, čije riješenje zavisi kot. ured) mora izlaganje spiska ob­ od vlade i pojedinih ministara, kao javiti odmah čim ga izloži na uvid. stave. Mjesto da se veseli ovoj pojavi, i oni narodni poslanici, koji se više Ta se obznana u varošima i varoši­ kao što joj se je veselio Regent i od šest mjeseci nalaze u nekoj ho« cama vrši pismenim objavama, koje se imaju prilijepiti na općinskom ure­ svi pametni državnici, ona prosto norisanoj misiji. (§ 16.) kipti od jeda i govori o »taze«drža« Policijski (politički) činovnici ne du (sudnici) i po ulicama. Po seoskim votvorcima«, koji su »u ogromnoj mogu se kandidovati za poslanike. se općinama mora obznaniti još i či­ većini do 1918. isticali austrijske za« Predsjednici pokrajinskih vlada ne tanjem samog spiska na općinskom stave i klicali Franji Josifu«. smatraju se političkim činovnicima i seoskom sastanku. Gdje nijesu uo­ Recimo da je tako, Recimo da u smislu ove odredbe. Predsjednici, bičajeni taki sastanci, onda će se ob­ muslimani nijesu izvješivali bosan« odnosno predstojnici i sudije držav« znana izvršiti na način koji je oubiske zastave. Ali je pitanje: jesu li nih sudova, ne mogu se kandidovati čajen u dotičnom selu. U toj se ob­ Izborni glasnik. izborni zahon za Ronstituantu. . Bilješke. �»ПРАВДА* Нг-oi 202 — Broj znani mora izriCito naglasiti, da će moći glasati samo oni koji su uve­ deni u spisak. (§ 24.) Ispravak Se mora tražiti neposred­ no kod općinskog ureda (poglavar­ stva, načelnika, kneza, kot. ureda) bilo pismeno, bilo usmeno. Us­ meni se zahtjev mora staviti u zapi­ snik. Uz traženje ispravka moraju se podnijeti i dokazi, za koje mogu slu­ žiti samo službene isprave. Ured kod kojeg se traži ispravak dužan je — ako to stranka zahtijeva — dati i pismenu potvrdu lo traženom isprav­ ku (§ 25.) Podnešeni prigovor mora se rije­ šiti u roku od 24 sata i riješenje se predaje onom, ko je tražio ispravak i to odmah čim se javi. Ako se tako riješenje tiče druge osobe i bude na njenu štetu, mora se i ona obavijestiti. Predaja takog riješenja izvršiće se u svemu onako, kako naređuje zakon o postupku sudskom u građanskim parnicama. Za slučaj, da se interesovano lice ne pronađe, riješenje će mu se za drugih 24 sata prilijepiti na dom pred dva pismena svjedoka, koji će se potpisati na dostavnicu zajedno sa zvaničnikom, koji je riješenje na dom prilijepio. Ako se ne zna ni gdje je dom interesovanog lica, te mu se pre­ daja riješenja ne bi mogla izvršiti ni na jedan od izloženih načina, onda će se riješenje prilijepiti na opštinski dom (ured). Oni, koji su odbijeni, što uz tra­ ženje nisu podnijeli dokaze, kakvi se traže u čl, 25. ovog zakona, mogu ponova tražiti ispravku i podnijeti doka­ ze, ako rok za traženje ispravka ne bude uopšte istekao. Ako općinski sud (ured) u određe­ nom roku od 24 sata ne donese ri|ešenja smatraće se da je prigovor od­ bijen i prigovaraču stoji pravo, da se prituži na prvostepeni (kod nas ok­ ružni) sud. (§ 26). 0 svima ovakvim riješenjima op­ ćinski sud (ured) mora u roku od tri dana ustupiti na ocjenu prvostepenom (okr.) sudu zajedno sa svim spisima, koji se odnose na to riješenje. Okru­ žni (prvostep.) će sud u roku od tri dana ili potvrditi to riješenje ili ga preinačiti i to će svoje riješenje isti dan poslati općinskom sudu (uredu). Ovo je riješenje izvršno i punova­ žno, pa ako sadržaje izmjenu biračkog spiska, ima se unijeti u birački spi­ sak, koji se nalazi kod tog suda u pohrani (§ 28). Kako onaj koji traži ispravak spis­ ka, tako i onaj koga se tiče taj is­ pravak imaju pravo, da se u roku od 24 sata nakon primitka riješenja žale nadležnom prvostepenom (okruž­ nom) sudu. Ta se žalba predaje pis­ meno ili usmeno u zapisnik. Stranke imaju“pravo, da traže potvrdu o tom, da su se pritužile, a napadnuta stran­ ka može navesti i dokaze u svoju korist (§ 27). Za poslovanje oko ispravka birač« kih spiskova ne smije se na« platiti nikakva taksa. Isto se tako ne smije naplatiti biljeg za potvrde, koje su potrebne prigova« raču, kao izvadak iz nufusa, sudska potvrda o kažnjavanju i slično. Via« sti su dužne, da ovake potvrde iz« daju u roku od 24 sata. (§ 29.). Šezdesetog dana po ukazu (8. no« vembra) mora se birački spisak za« ključiti i u njeg unijeti sva lica, ko« jima je pravomoćnim riješenjem priznato pravo glasanja, a brisati sva lica kojima je eventualno to pravo oduzeto. Tako ispostavljeni spisak ima se odmah ustupiti prvo« stepenom (okružnom) sudu na po« novnu potvrdu, koji ga onda ima sravniti sa svojim spiskom i kad se uvjeri, da je u redu, ima ga potvr« diti i u roku od tri dana povratiti. (§ 30.) Eto to su propisi zakona koji su sad najvažniji, pa preporučujemo svim odbornicima i članovima orga« nizacije da ih dobro upamte i prema njima se ravnaju. " Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „Merhameta". , Naši dopisi. . Banja Luka, 9. septembra. 2. o mj. kasno poslije podne pro« nio se našom čaršijom glas, da će istu večer vlakom doći naš omiljeli sugrađanin, predsjednik »J. M. O.« prosvijetli gospodin H. H. Ibrahim ef. Maglajlić. Prem se za ovo vrlo kasno doznalo, ipak je lijep broj odličnih građana izišao na kolo« dvor, da dočeka svoga sugrađanina i vođu. Na kolodvoru je ispred na« roda pozdravio mufti ef. g..Hadži Mustafa ef. Nurkić, muftijski taj« nik i u kratkom i lijepom govoru istaknuo osobito naše veselje, što nas je sa svojom posjetom počastio. G. Maglajlić se je zahvalio svojim sugrađanima na lijepom dočeku i još ljepšem pozdravu. Pred kolo« dvorom se sakupilo mnoštvo građa« na koji su burno pozdravili gosta, a odlični naš pristaša Hamzaga Hu« seđinović pozvao presvijetlog k se« bi u goste, te ga sa svojim fijake« rom u pratnji većeg broja su^rađa« na svoioj kući kao gosta odveo. U ретак cijelo prije podne g. mu« fti ef. Maglajlić besprekidno je pri« mao posjetnikc, svoje sugrađane. Naš dični starina sa svakim se naj« prijaznije ispitao, interesirao se za naše prilike uopće, a napose se je informirao o našoj organizaciji. Isti dan je održana sjednica od« bora organizacije, kojoj je prisu« sustvovao i presvijetli mufti ef. te je zaključeno, da se 5. o. mj. ima održati javna skupština. Skupština se je imala održati u Medreskoj baš« či, te se je u nedjelju odmah posli« je podne svijet počeo skupljati, ali se skupština nije mogla početi, ka« ko je određeno^ u 2 sata, nego istom u 3 i po poslije podne, jer je mufti ef. Maglajlić, što satrven od dugog pufa, što od nazebe, bio naumio iz« ostati od skupštine, ali na molbu prijatelja zapostavio je i svoje zdravlje za naš opći interes, te je došao na skupštinu, gdje je od pri« sutnih bio burno pozdravljen. Na skupštini je bilo nekoliko stotina osoba, među kojim je bilo i našeg ženskog svijeta, a sigurno bi bilo i puno više, da se nije pročulo, da je mufti ef. slab, te su se mnogi vra« tili držeći, da se skupština ne će o« držati. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog odbora naše organizacije g. Dr. Ali Kjamilbeg Džinić i pred« ložio za predsjednika iste presvijet« log gospodina H. H. Ibrahim ef. Maglajliča, što je sa velikim odušev« ljenjem primljeno. Nakon što je g. Maglajlić zauzeo predsjedničko mjesto podijelio je riječ g. Mustafa begu Kapetanovi« ću, sudbenom savjetniku, koji je kratkim govorom pozdravio g. Ma« glajlića osobito istaknuvši, da se mi možemo dičiti, da u ovim velikim historičkim vremenima imamo čo« vjeka tako dalekovidna i duboka mislioca, koji je već davno opazio da nastaje -novo poglavlje svjetske historije i odmah nakon prevrata pozvao nas na ujedinjenje i rad prema današnjem vremenu. Napo« menuo je neumornost našega vođe i istaknuo kako on ne izbjegava ni od kakve žrtve u radu za svoj na« rod. Pozivlje prisutne da svoga vo« đu nagrade time, da se u njega u« gledamo u radu, požrtvovnosti i us« trajnosti za svoj narod i ističe da će ovo njemu biti najdraža nagrada. Govor Kapetanovića bio je burno pozdravljen. Sada je ustao sam presvijetli mufti ef. Maglajlić, zahvalio se pri« sutnima na iskazanim mu počasti« ma i onda u vrlo krasnom govoru prikazao važnost »J. M. O.« i raz« bistrio današnje političke prilike. U kratko rečeno njegov govor bio je sjajan i dostojan jednog narod« noga vođe, da su mu morali i poli« tički protivnici to priznati (bilo je naime na skupštini »demokrata«, radikala i pristaša drugih stranaka). Iz govora g. Maglajliča osobito mi je istaknuti, da je u prvom redu na« glasio da smo mi muslimani oni, koji smo prvi nakon prevrata zdu« šno pozdravili naše oslobođenje i ujedinjenje, istaknuo je da smo mi i danas najoduševljenije pristaše narodnog jedinstva, ali je osudio da se to od nekih strana nama hoće da poreče. Mufti ef. je naglasio da j se mi zapostavljamo na svim polji« I PO »v« ma javnoga života, da se prema na« ma ne postupa kao prema drugima, da nas se hoće da drži nekim podre« đenim građanima, te je muževno naglasio da ćemo se protiv te pri« stranosti boriti svim zakonitim sredstvima sve dotle, dok nam na« ši sugrađani ne pruže bratsku ruku, koju ćemo mi kao prkva braća pri« miti. Isti je bio tokom svoga govo« ra više puta prekinut sa povicima »Živio!« i burnim aplausom. Nakon mufti ef. g. H. Mustafa ef. Nurkić podrobno je i razgovjetno prikazao pravila i program naše or« ganizacije. Nakon govora Nurkića ponovno je uzeo riječ g. H. H. ef. Maglajlić i pozvao prisutne, da na« še redove stisnemo, da se složimo i da se -čim više u organizaciju upi« šemo. Nakbn ovoga zahvalio se je Maglajlić ponovno, skupštinarima i skupština sc je u najboljem redu razišla. U kratko budi rečeno skupština je vrlo dobro uspjela, a posjeta pre« svijetlog g. Maglajliča nas je za na« šu-zajednicu pravo rekuć elektrizi« rala. Što nije bilo upisano u organi« zaciju sad uprav hrli da se upiše, jer iza njegovog posjeta svi hoće nesamo da budu pristaše organiza« čije nego i članovi prinosnici. 7. o. mj. ostavio nas je naš sta« rina H. H. ef. i mnogi su se na nje« ga pohatorili zato, što je tako brzo otišao između nas, a mnogi zato što su želili da ga i oni u svome do« mu počaste. Folitićhi pregled. Talijani u Boci Kotorskoj. »La Vedetta« ima dopis iz Šibenika o prilikama u Boci Kotorskoj. Tu je svakih izmišljotina, kao da se ne« prestano tuku Hrvati i Srbi, i da Sr« bi progone Hrvate, jer su katolici, koji traže autonomiju Boke, ili da dođu pod Italiju. Dosta je ovo da se shvate laži, jer baš u Boci žive bratski Srbi i Hrvati. Na čelu je bo« keških katolika biskup Uccellini, uzvišen kao patriot i kao odušev« Ijeni zagovornik bratske sloge, na« rodnoga jedinstva i vjerske toleran« čije. Ali rodoljubima u Boci ipak služe- za uspomenu ove zlobne izmi« šljotine, da se čuvaju intriga, jer Talijani pišu ono što bi željeli. Boljševička agitacija u Turkesta« nu. Službeni organ sovjetske vlade »Izvestija« javlja, da je na »crveni istok« otišao transport propagandi« sta, koji su posebnim vlakom upu« ćeni u Turkestan. Propagandisti i« maju misiju, da rašire boljševičke ideje između naroda u Maloj Aziji. Oni raspolažu ogromnim novčanim sredstvima. Turski brodovi napadaju Wran« gelove transporte. U London stigao je sa zakašnjenjem radio iz Moskve u kojem se veli: »Turski ratni bro« dovi napali su u Crnom moru trans« portne parobrode, koji su vukli o« ružje i municiju armiji generala Wrangela«. U Lončlonu se misli, da se radi o nacijonalističkim brodo« vima. Domaće vijesti. Javna zahvala. Prilikom posjete Njeg. Kr. Visočanstva Regenta A« leksandra u našem šeher«Sarajevu, muslimani građani su potpuno shva« tili želju vakufsko«mearifskog dže« matskog medžlisa, te su, kako kiće« njem svojih dućana i čitavih ulica, tako i svojim mnogobrojnim sudje« lovanjem pri špalirima, bakljadi i t. d. nesamo ovo narodno slavlje uve« ličali, nego su još dokazali, da pot« puno shvaćaju svoju podaničku vjernost i domovinsku ljubav. U« jedno su dokazali i to, da je šeher« Sarajevo u pretežnom dijelu musli« manski grad. Zato u ime vakufsko=mearifskog džematskog medžlisa izričem svima učesnicima muslimanima najljepšu zahvalu. Živilil Sarajevo, 22. septembra 1920. Predsjednik vak.«mear. džemat. medžlisa: SejidsAlibeg Filipović. Učiteljski tečaj za mualime. U zadnjem su broju ispuštepa imena Сграиа 3. slijedećih kandidata, koji su tako« đer primljeni u učiteljski tečaj: 1. Durić Salih, Tupković«Gračanica (Tuzla); 2. Kudić Mustafa, Todoro« vo (Cazin) i 3. Prašo Munib, Sara« jevo (uslovno). Osim toga su primljeni naknadno ovi kandidati: Begić Šaban, Šaraje« vo (uslovno); Ibilić 'Emin, Maglaj i Jahić Munir, Tuzla, te je time ko« načno popunjen broj kandidata za ovaj tečaj. H. H. Još jedan razbijen »demokratski« zbor. Predsjednik mjesnog odbora »demokratske« stranke u Travniku, pop Rade, u dogovoru sa »demo« kratskim« eksponentom kot. pred« stojnikom Tašnerom, zakazao je na 13. o. mj. veliki »demokratski« zbor pod otvorenim nebom kod Kestena. Kako je među težaštvom bila raz« vijena silna agitacija za taj zbor, naravno preko načelnika, muhtara i knezova (kojima je prije na tri da« na u dvorištu kot. ureda prvi prija« ’telj i doušnik Tašnerov pop Rade naložio, da na zbor potjeraju iz svo« jih općina sve težake) — očekivalo se je da će taj zbor što sc tiče po« sjete uspjeti i koliko toliko popra« viti neuspjeli ministerijalni zbor u Sarajevu i eksministerijalni u Ze» nici. Osvanu trinaesti nema nikoga, dođe podne — opet nikoga! Tako i Travnik doživje jedan razbijen »de« mokratski« zbor. Sjutra dan se je iza zatvorenih vrata predstojnikove sobe čulo kako jad jaduju na ruše« vinama »demokrat.« tvrđave dvoji« ca dobrih prijatelja i političkih dru« gova: pop Rade i njegov kum Ta« šner. Kakvi su Grudićevi saradnici vr« lo zgodno liustrira jedan t u z 1 a n« ski sudac u 195. broju ovdašnje »Hrv. Sloge«. On navodi da je de« tektiv Ivezić napastovao jedno dru« štavnee sudaca u kafani »Bristol«, a onda nastavlja: »Jao onome, koji kriv ili nedužan zapadne u tuzlan« ski zatvor! Nijedan nije iz njega izašao, a da ga Ivezić nije istukao do krvi. Čamila Mulahasanovića, koji je ni kriv ni dužan zapao u haps istukao je tako, da je ovaj glasomliječničkognalaza z a d o b i o o z 1 j e d e batinom po leđima, uslijed kojih je 15 dana bolovao. Nekog mla« dića Krekovića istukao je tako, da se je htio od boli ubiti. Ivezić ide i dalje. Čuvši da je ne« ki sudija, po predlogu državnog od« vjetnika, preslušao svjedoke o tome, da li je Ivezić jednoga hapšenika batinao, osvetio se je na slijedeći način: Imajući pik na tog sudiju (višeg činovnog razreda), došao je dne 8. o. mj. u 10 sati na večer pred njegovu zaključanu spavaću sobu u pratnji policijskog uhode Hajvana i jednog stražara, te je pred komši« lukom vikao, da imade obaviti pre« metačinu sobe. Dotični sudija, znajući da se pre« metačina smije obaviti samo na temelju sudskog naloga, a bez sudskog naloga samo na teme« Iju naloga kotarskog ureda, ako po« stoji opasnost u zatezanju i ako se radi o zločinu, a za premetačinu kod činovnika treba — ako se ne radi o zločinu — i dozvola zemalj« ske vlade, protumačio im je to kroz vrata, no naređeni junaci vikali su, da će vrata silom btvoriti i njega još iste noći odvesti u zatvor. Na to je sudija — popuštajući sili i bezako« nju — otvorio svoja vrata. Na riječi sudije, da će ga prijavi« ti vladi, odgovorio je Ivezić: »Haj« demo dole na ulicu, tamo možemo obračunati«. Prije izlaza iz sobe, pri« stupivši Ivezić sudiji, prijetio mu je: »Gospodine, Vi vodite protiv mene izvide radi batinanja; okanite se Vi mene, jer ja sam u stanju stupiti u Vašu kancelariju, te Vas pri Vašem pisaćem stolu ubiti«. U nastavku svog dopisa sudac ci« tira i neke prijave policijskih age« nata, iz kojih se jasno vidi, da se okružni načelnik Grudić mnogo sta« ra o tom da potkopa ugled sudaca, miješajući se preko svojih agenata čak i u privatni život pojedinaca. I onda se neko čudi, što naši sudovi gube jednog po jednog suca i što mlađi pravnici bježe od sudačkog zvanja! Skrajnje je vrijeme da vla« da jednom učini kraj Grudićevom glupom upravljanju i da ga pošalje u Tibet, gdje spada po svojoj» spre« mi« i upravničkim sposobnostima. Nama ga je i previše. �Broj 202 — Број .PRAVDA- — „ПРАВДА* Strana 4 Страна Rangon riže Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajetu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Telefon 1181. Advokat u Beogradu Dr. Milan Dan. Orclj Haraste riju: Hnjeglnji Ljubice l. Stan: Hliarsha I. Zastupa i interveniše kod sviju sudo­ va, administrativnih vlasti i ministar­ stava. Posreduje na manjim i većim zajmovima povoljno i brzo. Bortipondsaclja: Srpski, Francuski, njemački I Mađarski. stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. Švelja za šivanje svakovrsnih odijela, preporučuje se za posao u fami­ lijama. Upitati u administraciji „Pravde". Ko oglašuje taj napreduje! Centralna drogerija Braća Šalpnagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje tvoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 Prodaje se štednjak (Sparherd) i nekoliko peći Upitati u uprav? Islamske dioničke.štamparije, Careva ulica od 9—12 i 3—6. Muslimgnsha trgopačkд i obrtnička banha za Bosnu i Hercegopiru (d. d.) u Sarajcpu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо — na K 1o9ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni-e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti providene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potp:sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjeibu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružrtice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d; u Gračanici. Ravnateljstva MuslimanshB trgavaihE i obrtnice banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.00o. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Uložci preko K 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. --------------------------------------------------------------------------- (------------------- ----------------------- Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d0879413e34d0b8e3bbbbdeaa8a68d42.pdf 377b49f277cdb88e48876690afc45088 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К150 Г -ило ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 98 (203) IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA! GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 28. septembra 1920. (13. muharrem 1339.) Poziv na -glavno skupštinu. Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or= ganizacije Radni je Odbor u spora: zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa: zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central, nog Odbora glede političkog dre žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavo« tvomu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Od« bora i 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski od« bori, da bezuslovno do 5. o k= t o b r a održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od 12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) polo« žiti račun o dotadanjem radu, iza« brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stitnantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopu« njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tuantu označiti ne samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već sp mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod« nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (qa svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup« ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. Sarajevo, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: MaglajiH. Iz Sandžaka I Makedonije. NASILJA KOD OPĆINSKIH IZBORA U BIJELOM POLJU. Kad »Pravda« ili »Hak« donesu da postavim.ovo pitanje i da zamo« kakvu pritužbu sandžačko«makedon« lim gospodina! ministra, da mi izvo« skih muslimana, žuta je štampa li odgovoriti na slijedeće: 1) Je li poznato gospodinu mini« (sad joj prednjači plaćenički »Glas Težaka«) odmah hazur, da ospe či« stru unutrašnjih djela, da su pravo« tavom pregršću grdnji i podvala o slavni ■ odbornici opštine bjelopolj« protudržavnosti naših vođa i zlo« ske u oči samog sređivanja glasač« činačkoj težnji za rušenjem teme« kih spiskova nasilno izbacili iz lja naše države. Stoga dajemo ri« opštinskog odbora odbor« ječ Srbinu pravoslavnom, da on ko« nike muslimane, njih 9 .na ju prozbori. Narodni poslanik g. broju? 2) Da li gospodin ministar zna, T. Žugić podnio je 15. o. mj. ovu da su odbornici pravoslavne vjere značajnu interpelaciju: »Javna bezbjednost i poredak u — pravili glasačke spiskove, iz ko« oikrugu bjelopoljskom nalazi se is« jih su protuzakonito! izba« pod svake kritike. Ovo naročito va« čili većinu glasača musli« ži ža muslimanski ž i v a 1 j, mana? 3) Da li je gospodin ministar izvi« koji je u ogromnoj većini u tome okrugu. Od oslobođenja toga kraja ješten o nepravilnosti izbo« krajem 1918. godine od strane ne« ra opštinskih časnika u Bijelom Po« prijatelja, nastali su strašni dani po Iju, gdje su 150 pravoslavnih kuća dobile cjelokupnu opštinsku upra« život i imanje muslimanskog sta« vu sa odbornicima, dokle su 500 mu« novništva. izvjesni .predstavnici dr« slimanskih, kuća ostale bez ijednog žavne vlasti u tome okrugu iš» predstavnika u opštini? i 4) Želim pozitivan odgovor od li su svjesno na ruku pojedinim pro« palim kriminalnim tipovi« gospodina,ministra unutrašnjih dje« m a, koji su pod vidom srbizma i la: šta misli da preduzme po ovoj partijske maske, za svoje lične in« stvari. i da li će gospodin ministar terese i da bi od živih svjedoka sa« biti voljan, da zaštiti zakonska pra« krili svoje stare grijehe, nemilice i va većine bjelopoljskih građana od krvnički satirali muslimane, ubijaju« ovakvih učinjenih nepravilnosti i da ći ih javno i tajno i pljačkajući im li će u buduće tome muslimanskom njihova imanja. Da su tamošnji mu« življu obezbijediti prava, koja mu slimani vanzemaljskih za« Ustav i zakoni ove zemlje daju?. Odgovor želim usmen u prvoj na« k o n a govore jasno i sadašnji izbo« ri predsjednika i odbora opštinskih rednoj sjednici«. » u pomenutom okrugu. Eto! takim izrazima i • takim to« U Bijelom Polju, gdje se nalazi oko 500 domova muslimanskih a je« nom govori o tamošnjim prilikama dva 150 domova pravoslavnih, na jedan Srbin pravoslavni. Mi ne će« naknadnom opštinskom izboru koji mo /dodavati svog posebnog ko« se je prije nekoliko dana izvršio u meptara i zadovoljavamo se sa kon« Bijelom Polju — 'nevjerovatno ali statacijom, da je taj tori oštriji istinito! — cijelu upravu i sve od« o d n a š e g, da je optužba strasnija bomiko dobili su pravoslavni glasa« od naše i da je' izdajnička či. Iz , ovoga se može zaključiti: ka« kampanja »Glasa Težaka« osuđena ko je teško i nesnosno stanje mu« sa strane Srbina i Srbijanca. Pita« je samo, hoće li crnožuti tipovi slimana u Bijelom Polju i kako su j nje isti Hšeni zakonskih prava, koja i« oko. tog -»demokratskoga reptila i« da i ovu optužbu po« maju kao , i ostali građani ove drža« mati obraza, prekriti plaštem svoje »veli« ve. Da bih na ovo skrenuo pažnju kušaju gospodinu ministru tinutrašnjih dje« ke brige« za »interese« države! Mi la i ako u IZ času, bio sam slobodan smo znatiželjni. Sarajevo, 27. septembra. Površno kako se uopće kod nas svuda radi sastavio je ministar fi« nansija novi finansijski zakon, u kome je predočio mnoge nove i sta« re povišene poreze. Taj je zakon predložen narddnom predstavniš« tvu, finansijski ga je odbor- uzeo u raspravu, a vlada nije ni čekala, da naredno predstavništvo rekne svo« ju riječ, već ga je ukazom stavila na snagu i objavila u »Službenim Novinama«. Ovo je skroz nezakonit postu« pak i u ustavnim državama dosele nečuven. Bezi privole narodnog pred« stavništva uvćtde se mnogi novi po« rezi, što se protivi osnovnim načeli« ma ustavnosti. U tom finansijskom zakonu, ko« ga zapravo ne bi smjeli nazvati za« konom, predviđen je i porez na po« . Godina II. slavni obrt, koji bi prema objavi delegata mininstra finansija i imao stupiti na snagu na 25. o. mj. J/eći« na finansijskog odbora u parlamen« tu izjavila se je odlučno proti ovom porezu, jer je u većem dijelu naše države zbog nepismenosti naroda neprovediv. On će postojati samo za to, da porezne vlasti mogu ljude — m krive ni dužne, što im vlada nije dala mogućnosti da nauče pisati — pretjeranim globama globiti. Ministar finansija, znajući da ve« čina parlamenta-ne odobrava ovoga poreza, ipak se odlučio da ga pro« vede. Naši su poslanici već davno — kad je izašao predlog finansijskog zakona.— upozorili članove finan« sijskog odbora, s kojim zajedno ra« de u parlamentu, da se ovakav po« rez nf može kod nas provesti. Zašto јв sud izgubio autoritet? Prije 16 godina kupio je Hadži Agan ef. Vehabović, urođeni sin sela Brijesnice, gdje ima svoju dje« dovinu, na javnoj sudskoj dražbi neke nekretnine u tom selu, koje su njemu po sudu iza dražbe bile, pre« dane u posjed i koje je on od tada neprekidno uživao na taj način, što ih je po svojne bratiću Omeru Ha« biboviću obrađivao i svake godine preko ljeta stanovao u kući, koja se na tim nekretninama nalazi. Ovo je stanje trajalo 16 godina, dok ni« jesu I. H., njezin suprug R. i rođak S. M. dne 23. aprila 1919., kad su mislili da je došlo vrijeme pljačka« nja i otimanja, u času kad je kuća bila prazna, u istu silom uljegli i u« jedno prihvatili i uzorali jedan dio spomenutih nekretnina. Zbog ovog smetanja posjeda tužio ih je vla« shik kod kot. suda u Gračanici, koji ih je osudio, da moraju prihvaćene nekretnine vlasniku predati. Ovu je osudu potvrdio i okružni kao pri« zivni sud u Tuzli svojom osudom od 17. jula 1920. Pr. 146/19=6. Na temelju ovih osuda zatražio je vlasnik kod kot. suda u Gračani« ci ovrhu prisilnim odstranjenjem svojih protivnika sa uzurpiranih ne« kretnina. Isti pak čim su osudu okr. suda dobili, isposlovali su od kot. ureda u Gračanici, a da isti ni vla« snika niti njegovog zastupnika u predmetu preslušao nije, odluku od 28. augusta o. g. br. 4114/20, kojom se svekolike nekretnine,* što ih H. Agan ef. Vehabović posjeduje u Brijesnici. dakle osim onih gore spomenutih još i njegova djedovi« na ustupaju na privremeno obradi« vanje gornjoj trojici uzurpato« ra i vlasniku se zabranjuje doslov« ce: »do konačnog riješenja agrarnog pitanja smetati R. H. i drugove u posjedu spomenutih nekretnina« uz dodatak, da će svak biti najstrožije kažnjen, ko od stranaka bude ura« dio nešto protiv te odredbe. Ovu odluku izdao je kot. upravitelj Ber« ničević nakon što je pročitao gore označenu prizivnu osudu. Ova odluka podvrgava pod agrar« nu reformu nekretnine, koje pod istu ni po kojoj postojećoj zakon« skoj uredbi ne spadaju. Upitne ne« kretnine nisu nikad bile pod kme« tom niti su ikada njihovi u z u r p a« tori obrađivali ih kao zakupnici, pridržnici ili slični, te zato po ured« bi ministarstva, za agrarnu reformu od 11. maja 1920. br. 48. komad XXII zbornika zakona i naredaba za B. i H. ostaju slobodne od ag« rame reforme, dok se potrebni te« žaci mogu podmiriti zemljom od državne ili javne zemlje, što će se svakako moći ustanoviti tek prigo« dom provađanja agrarne reforme. . Sada nastaje pitanje: Je li gosp. Ber« ničević, izdajući gornju odluku, znao za gornju po Njegovom Viso« čanstvu Regentu Aleksandru potpi« sanu zakonsku uredbu i za nju nije mario, ili moguće gosp. Berničević . i ne zna temeljne, propise agrarne reforme? Pita se također, je li gosp. Berničeviću poznat čl. 8. uredbe o pobiranju priroda u 1919. god. sa beglučkih ziratnih zemljišni u B. i H. br. 60 komad XXXVII zb. zak. i-nar. za B. i H., koji određuje, da se zemljoradniku, koji je poslije 27. februara 1919. u« šao u posjed zemlje otima« njem, imade prirodsa z e m« lje, koju bespravno drži u posjedu, oduzeti i predati vlasniku, pa ga valja i u buduće isključiti od bi a« godati agrarne reforme? Svojom odlukom kot. ured u Gra« čanici, nesamo da mimoilazi i krši načelne zakonske propise, već svo« jim postupkom dovađa kako stran« ke tako i sud u položaj, čije su se posljedice za kratko vrijeme nemi« novno morale pokazati u formi, ko« ja je kadra, da potkopa pravnu si« gurnost i ruši ugled suda kao i sa« mog kotarskog ureda pred narodom i time najštetnije djeluje po držav« ne interese. Evo do šta je radi toga došlo i moralo doći: Na temelju označenih sudskih o« suda dozvolio je sud u Gračanici zemljo vlasniku zamoljenu ovrhu prisilnim odstranjenjem uzurpatora i predajom zemlje vlasniku, te je za obavu ovog uredovanja izišlo na li« ce mjesta sudsko povjerenstvo. Po« što su se ovršenici uredovanju protivili, zatražio je uredujući sudac asistenciju oružnika od oruž« ničke postaje u Gračanici, te je na licu mjesta čekao na patrolu. I za« ista nakon kratkog vremena stiže patrola, ali ne da sucu pruži pomoć kod uredovanja, već da mu pokaže nalog kot. ureda u Gračanici od is« tog dana, koji je tako značajan, da zaslužuje, da se doslovce odštampa. Komandiru žandarm. stanice u Gračanici. R. H. i dr. iz Brijesnice pritužuju mi se, da je danas otišla u Brijesnice sudska^komisija, koja hoće da Hali« lovića Istjera iz posjeda nekih ne« kretnina, koje je kot. ured odlukom od 28. augusta 1920. br. 4114/20 dao na privremeno obrađivanje prituži« telju. Pritužitelj navodi, da sudska komisija hoće, da to svoje uredova« �Strana 2 Стран« .PRAVDA* — „ЦРАВДА* nje silom, naime žandarm. asisten« vi za stanovište Stojana'Protića i za čijom, provede. U povodu toga pri« > njegov nacrt ustava, onda je moguć lažem Vam ovdje pomenutu odlu« i daljnji zajednički korak parla« ku, iz koje ćete viditi što je odre« mentame zajednice, a to je spora« đeno glede tih nekretnina, pak Vam zum za izbore. Pošto su jugoslavcn« nalažem, da za slučaj, ako ska pučka stranka i Narodni klub sudska, ili bilo koja vlast, dotično Hrvatska Zajednica auto« ne htjcdne ovu odluku re« nomističke stranke, a pošto nacrt š p e k t i r a t i, upotrebi te pro« ustava Stojana Protića dolazi bar ti bilo.kome, sva ona sred« stva, kojima ćete najlakše i najbrže odredbe ove ob« lastiizvršiti. — Kotarski ured. Berničević.« MJESNIM ODBORIMA. Sudac je naravno nakon toga ob« ustavio daljnje uredovanje i otišao. Mi smo u 94. broju našeg lista od Množina svijeta, koja je tome pri« 18. o. mj. upozorili naše mjesne od« zoru prisustvovala, ostala je okame« bore, da im je sada najglavniji rad njena od ovakog slučaja i može se i najpreča dužnost, da paze na sa« misliti, koji je utisak isti kod nje stav biračkih spiskova i da paze, da ostavio. se u njih unesu svi muslimani, koji na 28. novembra t. g. navršuju 21. Prijatelj, koji nam šalje gornje godinu. Ovi su spiskovi trebali da retke veli da na ovaj njegov prikaz budu gotovi 25. o. mj. ali mnoge op« možomo dodati svoju kritiku. Če« čine i kotarski uredi nijesu to učinili mu? Prikaz veli sve i mi pitamo sa« u pravđ vrijeme, nego su zakasnili, mo to, hoće li šef pravosuđa ispra« čekajući tobožnje instrukcije. Zato viti ovu rugobu ili će se povući? treba budno paziti na ovo i čim se opazi, da se ovaj posao radi, treba da svaki mjesni odbor odredi jed« nog ili više svojih povjerenika, koji će uzimati uvid u ove spiskove i po« punjavati ga, ako opaze kakve Manje potrpavanja! Čujemo da manjkavosti. je povodom potrage za pljačkašima /~Svaki državljanin naše kraljevine, u čajničkom kotaru na Miljenu na« ikoji u jedno; općim ffalnoboravi đena »Srpska Zora« od 15. augusta, šest mjeseci, a na 28. novembra, t. ali se taj značajni fakat hoće da j. na dan ižFđra navršuje 21. godinu — potrpa i zabašuri. Pri tom potr« imade pravo biranja i on se mora pavanju vodi glavnu riječ'Samoilo uvrstiti u spisak birača. To pravo Davidović, koji je bio crnogorski pripada i vojnicima, koji će na dan sreski načelnik, a sada je sudionik izbora biti otpušteni, t. j. koji će firme »drvarska radnja u Čajniču«. biti otpušteni 28. novembra t. g. Ovaj se gospodin ističe ‘osobitom Prepišite spiskove, pa pozovite mržnjom na muslimane, koju je za I muhtare i druge ljude, koji poznaju vrijeme crnogorske okupacije na * svijet u vašem području, pa im ф šihistoćnih krajeva zasvjedočio stra«/ tajte i raspitujte, da li je ko izostav« čnn Krnipm interniranih i х 11 A1 — je i* šno velikim brojem interniranih i' Ijen. Ako opazite, Jda zatočenih muslimana. JSiaklifinZtaŽitfi da se un I nakon prevrata »odlikovao« se vidite, da je neko un n, a nema denunciranjem i — podgovaranjem na tđ prava, tražite da se briše. Akj^ pravoslavnih građana, da traže pro« vam trebaju kakvi dokumentr za~ gon nekih muslimana (ističemo slu« ; nekoga, m pr. za nečiju sf3r6šr~ffi" čaj Ragib cf. Memiševića, Mustafa ! jjgpPfbčndst, to s~tr~VrtTTFduzLić sve ef.i Jajčanina, muderisa Sabićj, Mu« vlastrTTH J.pflnSgcr'kcrfars’ke i sud« stajbega Praše, Mujage H. Smajlo« | ske, izdalfu roku oci 24 ~šataT~Ne vića i drugih). Mi skrećemo osobi« ’ treba za to biljeg^Tir pula'. Sve se tu pažnju vlasti na ovog mutikašu i izdaje besplatno bez ikakva troška i tražimo, da se — obziromina to, ■ i sve u roku od 24 sata. Bude li vas da se sumnjiči naša organizacija — i ko u tome smetao ili vam pravio unese više svjetla u. podzemni rad f neprilike, ili vas ne htio poslužiti u g. Davidovića i njegovih kotapanjo« j pravo vrijeme, treba proti take oso« na. 'Strašno je da se u tamošnji mir« I ђе podnijeti prijavu nadležnom su« ni kraj unosi zublja razdora, a još 1 du radi progona. je strašnije ,što pojedinci mogu da - Nemojte se šaliti sa ovim, jer je« na svoj način zavode vlasti na kri« dan čovjek može odlučiti o izboru, vu stazu i. prave račun, koji moraju a izbori će odlučiti o našoj sudbini, da plate nevini muslimani. Manje odlučiće o tom, da li ćemo živjeti potrpavanja! kao ljudi svoji u svome ili ćemo biti »Obzor« za izborni kompromis. tuđe sluge, koje će ostati bez svoje U broju od četvrtka donosi »Ob« volje, bez imovine — bez igdje išta. Proslava dana naše organizacije zor« članak, u kojem govori o po« trebi idejnog raščišćenja u radikal« u Derventi i Kotorskom. Mjesni od« noj stranci i završava ovim riječi« bor naše organizacije u Derventi ma: »Ako se radikalna stranka izja« priredio je drugi dan Kurban«bajra« Бро< — Brci 203 donekle toj ideologiji u susret, on« da je takav zajednički istup moguć. Ako i ne dođe do zajedničke listi« ne, al može da dođe do izbornog sporazuma, a što je važnije, može se u konstjtuanti nastaviti rad par« lamentame zajednice. Riječ ima ra« dikalna stranka.« Iz našB organizacije. Bilješke. I FELJTON. A. Hifzl Bjelevac: Rene Logotetides. (74) — »Nesime se zauzimlje za neprijatelje moga carstva. Ona, šuruje s Mladoturcima!.. Da, da ona je posredovala i zaAbdurahmanpašu,paje isjan *)bio..." Izet je čas zašutio, da se sultan smiri, a onda počeo: »Ja nisam mogao odbiti... Veličanstvo, ja sam izdao nalog u vaše ime...« . — G6zum gormesun!. ).** vikne Ijutito sultan, a Izet se polako, ponizno, ropski odmakne i stane do vrata. Sultan je skočio sa sjedala i prišao prozoru. Bijes, strah, — zloduh je zavladao njim, da nije mogao ni misliti, ni govoriti. Izet je čuo samo mr­ mljanje sultanovo: „Mladoturci... Mladoturci... Ihsan Surur... Abdurahman... Logotetides ... Nesi­ me. . .«------ ---------------------- —----------------Najednom se okrene i vikne: »Izet!..« Izetbey uniđe polagano, ropski, ponizno, učini temenah i stade pred sultana: »Vašeg veličanstva najpokorniji sluga i rob moli milosti . .« — Izdaj nalog neka se odmah zatvore Ihsan Sururzade, Rene Logotetides, Nesime, AkifbeyI. . Jesi li tazumio? Čekaj I Dr. Dževdet, Dindar Haki, Arifbeyl.. Jesi li razumio?« — Milost veličanstvo!.. • „Ovoga časa! .. — Milost! Sultaniju Nesimu, Renu Logotetides i Ihsana Sururzade nemojte zatvoriti...“ •) „Odmetnuo »e“. ••) „S očiju!. . Nek te mole oči ne videl. ■vijek zadnja riječ sultanova kada se je razjario. bila je ma proslavu dana naše organizaci« je, koja je bila čedna i jednostavna, ali je uspjeh i moralni i materijalni bio posve dobar. Sastanak se odr« žao u bašči uglednog derventskog građanina i vrijednog člana naše I organizacije g. Avdage Husejinče« hajića u 5 sati poslije podne. Šasta« nak je otvorio predsjednik mjesnog ; odbora g. Osmanbeg Osmanbego« ! vić pozdravnim govorom, u kojem j je istaknuo svrhu sastanka. Iza nje« I ga je član odbora prof. g. Šukrija • Alagić u najmarkantnijim crtama prikazao važnost današnje prošla« ve, uzroke osnivanja »Jug. Musi. Organizacije«, dosadanji rad i nje« zinu zadaću do izbora za konstitu< antu. Govoreći o zadaći i svrsi kon« stituante te o važnosti izbora apeli« rao je na sve članove i pristaše or« ganizacije, da se ne daju ni od ko« ga zavarati, nego da u odsudnom času budu potpuno svjesni, odlučni i složni, jer nam je spas jedino u složnom i zajeničkom radu svih i jer samo tako možemo postići svoj glavni cilj i postati jedanput jedna« kopravni građani naše slobodne kraljevine. Tom je prilikom palo dobrovolj« nih priloga preko K 5.000. Treći dan Kurban«bajrama odr« žan je u istu svrhu sastanak u Ko« torskom, na koji su od mjesnog odbora iz Dervente otišli gg. Smajil ef. 'Halepović, H. Mustafa Havur« dić i 5. Alagić. Kako je Kotorsko čisto muslimansko selo, a svi su pri« staše naše organizacije, to su na skupštini, koja se održala iza džu« ®c«uamaza, bili svi Kotorani, koji su najvećom pozornošću pratili raz« laganja gosp. Alagića o radu i za« daći organizacije kao i o dužnosti« ma njenih pristaša. I ovdje je sa« kupljena lijepa svota dobrovoljnih priloga u iznosu od 2.230 K. Zbog neupućenosti našeg seljač« kog svijeta u Kotorskom do sada nije bilo ni škole ni mekteba, prem« da selo broji oko 270 kuća sa 1300 duša isključivo muslimana. Stoga im je g. Alagić u lijepom govoru obrazložio, da su danas vremena drukčija nego li prije i da se bez nauke i škola u svijetu čovjek ne može nikud maknuti, pa ih molio, da odmah zatraže, da im se škola otvori. Ovaj je goyor naišao na li« jep prijem, jer su se i oni, koji su »Ja sam rekao.. . Izdaj nalog ovoga časa!..“ — Veličanstvo, milost za Nesimul „Ne, i ona neka ide s njima!. . 1 ona je ne­ prijatelj moje države!.. — Onda, — poče drhtavo Izet — onda molim, da me milostivo otpusti veličanstvo, jer ja ne mo­ gu... Ja sam dao u ime vašeg carskog veličanstva nalog po kojem je pomilovana Rene Logotetides...“ Sultan mahne rukom i bijesno vikne: Gdzum g6rmesunl“ Izet se pokloni i ponizno ropski, kao uvijek udalji se iz sultanove sobe. Sultan otvori pokrajna vrata, a na njima se pojavi Devretbey, prvi tajnik sultanov. „Izetbeya premješćam u Bagdat. Izdajte mu o tome naređenje i drugi nalog prefektu policije, da se zatvore Ihsan Sururzade, sultanija Nesime, Rene Logotetides, Akifbey, Doktor Dževdet, Dindar Haki i ArifbeyI Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo", odgovori Devretbey. — Sultaniju Nesime neka zatvore u Ihlamur palačiI., Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo.. . — Kada bude sve izvršeno treba me o tome odmah obavijestiti I Jesi li razumio? „Jesam veličanstvo — odgovori ponovo Devret držeći ruke sklopljeno pred Hamidom. Sultan ga otpusti i vrati se u svoj kabinet, ljut, mrk, nervozan kao što nije nikad do sada bio. XXIX. Jedan dio skrajnjeg carigradskog starog -tvrdavnog pojasa zapremaju Jedi kule s Orhanovom bastilom. To je skup zidina još iz bizantijskog do­ ba, koje su na pola već porušene, pa nisu ni posjednute vojskom. Obrasle mahovinom sada su leglo štakora, predmet proučavanja arkeologa i slikarastranaca, koji Ih najviše i posjećuju. Pred njima su velika prostrana groblja s visokim čemprezima pod najkonzervativniji, uvjerili o po« trebi škole i obećali, da će se odmah latiti posla i zatražiti školu. Time je završena ova impozantna skupština, na kojoj se sjajno mani« festovala moć i snaga naše orglni« zacije i jednodušnost njezinih pri« staša. Mjesni odbor u Ljubuškom pro« slavio je »Dan organizacije« na vr» lo svečan način. Čitaonica »Gožulj« bila je dupkom puna građana i te« žaka. Zbor je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. Dr. Hasan Mahić i razložio značenje i potrebu naše organizacije. Govorio je dalje o na« rodnom jedinstvu, te su ga prisutni nagradili burnim oplauzom. Iza nje« ga je Kasim cf. Sadiković održao predavanje »O kulturnoj misiji Is« lama<w istaknuvši naročito zasluge Arapa u procvatu znanosti i ocrtav« ši njihovu civilizaciju. Iza toga se igrala tombola i kupili prilozi za »Pravdu« i »Gajret«. »Pravdi« je pripalo 2016 K, a »Gajretu« 1420 K, koje nam je uručio član mjesnog odbora g. Hasanaga Gujić. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom teferiča naše organizacije sakupile su dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, Fadile hanuma Topalbe« gović i Zejre hanuma Krehić u Travniku, svotu od K 2039, a daro« vaše slijedeća gospoda. Po K 200: Uzejirbeg Hrustanpašić i Salihaga Džulabić; po K 160: Salihaga Mulić; po K 100: Besimbeg Teskeredžić; po K 80: Muhamed ef. Arnautović; po K 50: Hf. Teufik ef. Vareniko« vić, Salihaga Sujoldžić i Salih ef. Alihodža; po K 40: Bećirbeg Idris« begović, Hamdaga Alibašić, Ibra« himaga Sujoldžić, Salihaga Šehaga« nović, Jpkubaga Čatić, Jusufbašić Mehmedalija, Hamidaga Samokov« lić, Ahmedaga Čatić i Kadraga Ko« rić; po K 30: Salihaga Alagić; po K 20: Ahmedaga Sujoldžić, M. Sof« tić, Hamidaga Mujkić, Salihaga Šeć« kić, Ibrahimaga Hadžabdić, Omera« ga Heldo, Hamzaga Nurko, Salih« aga Pinjo, Ahmedaga Terzić, Uzejr« aga Alihodža, Hamdo Hadžisetimo« ’dć, Mustafa Bambić, Salihaga Riz« vanović, Mehaga Zukić, Omeraga Terzić, Muharemaga Hadžiosmano« vić, Derviš ef. Korkiit, Muharema« ga Salaković i Anto Malić; po K 10: Mehaga Korić, Mahmudaga Džula« bić, INazif Tabak, Hasanaga Feru« šić, Hamidaga Arnautović, Mahmud Sivro, Hasan Beganović, Mehaga Stanić, Jakub Salaković, Zajko Muj« čić, Salihaga Agačević, Hamdaga Pinjo, Avdo Buljubašić, Omer Sej«. fić, Nezir Kargić, Omer Šehić, Ala« ga Arnautović, Muhamed Simičić, Sulejman Bojić, Omer Alagić, Mu« harembeg Hadžalić, Muhamed Ha« sanbašić, Alaga Agić, Sulejman ef. Kajmak, N. N., Harmandić Ibrahim Ahmed Nikšić, Suljo Hadžiselimo« vić, Omeraga Brajić, Smajić, M. ha« kojima počivaju kosti svih onih bezimenih vojnika još iz doba osvajanja Carigrada, pa do najnovijeg datuma. Putem od Jedrenskih vrata među poruše­ nim zidinama nalazi se Orhanova bastila u koju su za doba janjičara hapsili carigradske prvake, a za doba Mahmutova i prvake samih janjičara. Neki ra­ čunaju i Orhanovu’ bastilu među Jedi kule, pa nije ni poznata pod ovim imenom. U zadnje”vrijeme po­ novo je popravljena i sultan Hamid je odredio, da se i u nju zatvataju Mladoturci, kako ih je lakše mo­ gao neopaženo otpremati preko Marmare u Aziju. Naseljena od, jednog malog odjela vojnika bila je kao neko strašilo za prolaznike, jer straža nije ni­ kog pušćala u njezinu blizinu, a razlog je bio što je bilo tu i spremište municije. Zidovi mjestimice obrasli bršljanom, a mjestimice izrovani, pocrnjeli okruživali 'su tvrđavicu pred kojom su za ljetnih dana sjedili vojnici čisteći puške i razgovarajući u teškom anadolskom nariječju kada će ih već jed­ nom otpustiti kućama. U poderanim odijelima, mr­ šavi, s teškim borama na licu zaneobriveni doimali se čovjeka teško i mučno, a podnosili su svoju sud­ binu i vojničko robovanje po sedam i deset godina, jer je »devlet« *) uvijek u ratu s đaurom. Ti ljudi, koji nisu u sebi osjećali čovjeka, a ni Turcima, koji su gledali u sultanu jedno više biće, koje drži svećevu sablju i bajrak pokoravali su se slijepo i bez roptanja jildiskom silniku. U njihovim rucima i ako su bile mile one male kućice razasute po prostra­ nom Anadolu bila je jača moć i sila onog vjerskog ubijeđenja da je to volja sultanova i da je on naj­ preči. Ovim poimanjem bila je obavljena njegćva silnička osoba za koju su se ti ljudi svaki dan mo­ lili, a koja je već davno bila okaljana i poprskana nevinom krvlju... •) Kratka oznaka za Tursku.'Pod ovim se razumi sultan. (Svršiće se). �Ерој 203 — 8roj numa Ljubović i Abdulah ef. Va« reniković; po K 8: Derviš Arifagić; po K 7: Hf. Salih ef. Begović i N. N.; po K 6: Hakija Kurtalj; po K 5: Mujo Turušlija, Rešid Šabić i N. N.; po K 4: Hasan Seper, N. N., N. N. i N. N. Iskrena hvala plemenitim daro« vateljima. Gajretov glasnih. Budući da je Gajret ove godine proširio svoj rad preuzimanjem va« kufskih konvikata, morao se je ob« ratiti na sve strane i apelirati na patriotizam svih ljudi, koji osjećaš ju potrebu da se pomogne našoj si« romašnoj mladeži. Iz Sandžaka je Gajretov odbor dobio vesele vi« jesti, da je u tamošnjim krajevima, a naročito u Priboju, već osnovan Gajretov pododbor i da živo radi oko'upisivanja članova i sakuplja« nja priloga i članarina za Gajret. Gajretovim prijateljima iz Priboja i drugih krajeva Sandžaka, Gajre« tov Centralni odbor najljepše zah« valjuje i moli ih da budu ustrajni u toj plemenitoj akciji. Gajretov Centralni odbor dobiva vijest'iz Stoca, da je Gajretova ideš ja prodrla i među muslimansko žen« skinje, te da su neke hanume u.Stos cu osnovale ženski Gajretov pod« odbor. Neka bude hvala tim hanu« mama na tom plemenitom koraku, koji treba da služi kao uzor za dru« ge naše sestre i majke po čitavoj Bosni i Hercegovini! * Neki Gajretovi odbornici obrati« li su se na svoje poznanike i prija« telje u Americi kao i na tamošnje »Prosvjetine« pododbore sa zamol« bom, da se i tamo među našim Iju« dima poduzme akcija za potporna« ganje Gajreta. Sada Centralni Od« bor Gajreta dobiva iz Amerike та= dosne vijesti, da je i tamo pokrenu« ta akcija i da se intenzivno radi za naš Gajret. Nadamo se da ćemo u brzo dobiti lijepe pomoći z' Gajret od naše braće preko Oceana. Gajretov Glavni Odbor je preko novina, posebnim dopisima na po« vjerenike i izašjljanjem svojih de» legata na sve kotareve potakao mi« sao o sakupljanju hrane za Gajretov ve konvikte. Gajret uzdržaje da« nas 6 konvikata sa blizu 350 pito« maca i pitomica, koje treba opskr« biti sa hranom preko čitavih 10 mje« seci. Zato se ponovno obraća čije« lom pučanstvu Bosne i Hercegovi« ne, a naročito onim kotarevima gdje su povjerenici i pododbori di« rektno pozivani da kupe hranu u naravi, neka jave Glavnom Odbo« ru koliko je hoje hrane do sada sa« kupljeno i koliko će se još moći sa« kupiti. Neka to pododbori odnos« no povjerenici jave odmah, da im Glavni Odbor može- odmah dati uputu za otpremanje hrane. • Doznajemo da je i u Nevesinju otpočeo intenzivni rad za Gajret. Tamo se dosad nije za Gajret ra« dilo, ali kako je došao mladi šer. sudac g. Derviš ef. Korkut i jedan mladi musi, veterinar počeli su bu« diti ideju Gajreta i za ovu plemenitu stvar zainteresovali svijet, od čega se nadamo lijepom uspjehu za Gaj« ret. • Interesantna polemiha. U prošlom broju donesosmo iz« vadak iz razgovora, što ga je g. Via« do Besarović imao sa urednikom »Jugosl. Lista«. Pošto je povodom tog razgovora nastala vrlo intere« santna polemika, držimo da ne će biti na odmet,/ako pred naše čitate« lje iznesemo neka markantnija mjesta. S/lužbeni list naše zemaljske vlade, u broju od petka veli, da je ovlašten izjaviti: »da uopšte u ze« maljskoj vladi nije postojao nikakav odbor za doček, a još manje da mu je bio šef g. Vlado Besarović; da je cijeli doček 'aranžovalo i vršilo predsjedništvo zem. vlade u koliko\nije bila angažovana općina i građanstvo. G. Vlado Besarović uportrebljen je od predsjedništva zemaljske vlade za izvjesne pripre« ПРАВДА' PRAVDA, me'čisto tehničke prirode.- Pred« na odgovornost, a njemu ne konve« sjedništvo zemaljske vlade imalo je nira, da si na jedan od spomenutih dosta Neprilika, da otkloni eventu« načina pribavi zaddvoljštinu, nego alne kobne posljedice, koje su mo« istražuje onoga, ko piše o njemu, gle nastati nepozvanim miješanjem da mu, valjda, prebije dvoje re« g.. Vlade Besarovića u dje'pkrug os« bara. talih nadležnih faktora, za što nije Osim toga Cupurdija kao »dobar« bio ovlašten ni kao političar ni kao Srbin i novopečeni patriota na si« organ vlasti. Predsjedništvo zemalj« ’ lu stvara nepouzdane državljane i to ske vlade imalo je mnogo važnijih među najmirnijim i najlojalnijim poslova i nije imalo vremena za to, državljanima: među muslimanima. da pazi, da li će se povrijediti ovom On je 17. ov. mj. vratio iz Doboja prilikom1 nerazumljiva osjetljivost natrag u Tuzlu Mujagu Hadžiefen« gospodina Vlade Besarovića. Jav« dića, člana građanske deputacije, nost će se osvjedočiti sa koliko se koja je imala kao neoficijelna depu« je savjesnosti i nepristranosti postu« tacija pokloniti se u Sarajevu Nj. palo (pri predlaganjima za odlikova« Visočanstvu Regentu. Ova je de« nja i druga priznanja onda, kad ova putacija sastavljena sporazumno sa stvar budg definitivno riješena. okružnim načelnikom i gradonačel« Drugi, mnogo važniji i mjerodav« nikom i kotarski im ured izdao put« niji faktori, pozvani su da rcknu niče, ali Cupurdija to ne priznaje svoj sud, dalisuiukolikosu i čovjeka vraća iz Doboja iz razlo« upala u blato vladina kola, ga, što je u »crnom tefteru«, jer da i da odrede ko ih je dužan izvla« se kao bivši željezničar navodno čitL.Za prvo je najmanje pozvan g. Vlado Besarović, a za drugo se, bar nije htio zakleti kralju Petru. To je zasada, neće na njega niko obra« sve što mu je Cupurdija na dušak izgovorio i. s mjesta ga vratio na« ćati«. Na taj komunike zemaljske vlade trag. Mi poznamo Mujagu kao vrlo odgovara g. Besarović u nedjelj« čestita i mirna čovjeka, koji se do« nom broju »JugosL Lista« između sad nije nikad ogriješio o zakon ni ostalog i ovim riječima »Komunike o građansko i državljansko pravo. u «Narodnom Jedinstvu« od 24. Na denuncijaciju iza prevrata oba« septembra nije ni tačan ni istinit vljana 'mu je premetačina stana i i nosi na sebi pečat kolebljivog nije mu. se ništa našlo, za što bi mo« gao biti povučen na odgovornost. inspiratora, koji je od Protića do Sto se tiče ustezanja zakletve, to Korkuta ostavio na cjedilu svakog, ko je s njime radio. Prepao se ne« također je izmišljotina, jer da je ko, da mu ja ne otmem slavu, /ta« ustegao zakletvu, ne biše mu davali man kao da sam ja »Dr. Nikola«, penzije, nego biše ga jednostavno otpustili iz službe. Jedini mu je gri« onaj čarobnjak, Što ga je uvijek samOm svojom pojavom'naćerao da jeh, što je musliman i vrijedan član počini kakvu novu nepromišljenost. naše Jug. Musi.'Organizacije. Ovim »Za incidenat za vreme vojne re« je činom Cupurdija htio postići dva vije nc može zemaljska vlada da cilja: kompromitovati muslimana i preuzme odgovornost.« Zaista uzor u isto vrijeme J. M. O. Mujaga, kao od jedne vlade pa makar to bila i i naša organizacija znače pribaviti današnja bosanska. Ona sve nagra« sebi zadovoljštinu na mjerodavnom de, sve pohvale prima, samo odgo« mjestu i Cupurdija će imati vreme« vornost ne. Pa dobro, primam je ja, na da se kaje radi ovog izazovnog ne samo za se nego i za sve moje čina, samo ako bude potpadao i on saradnike za vrijeme cijelog posla. pod postojeće zakone. Drskost je od Cupurdije, da u Mogao bih o ovome više reći, ali hoću da ostanem konzekventan, pa drugog traži trun u oku. a u svom neću ni po ovoj stvari, da govorim nc vidi brvna. On je pazio na red u javnosti otvoreno kao što bih mo« kad su dolazili u Bosnu njegovi cr« nožuti vladari, iz čijih se je jasala gao. »Narodno Jedinstvo« konačno hranio i njima zakletvu polagao, i veli, da se neće niko obraćati na kad bi se na to pazilo, onda on ne Vladu Besarovića, da izvlači vladi« bi smio ne samo paziti na red, nego na kola, ako su i u koliko upala u ni blizu biti Nj. Visočanstva Re« blato. A ja na to odgovaram hvala, genta. Ovaj postupak Čupurdijin po sto puta hvala Bogu kad neće, znači na silu stvaranje buntovnika i jer ja dobro znam, da teško onome, to ondje, gdje ih se ne smije tražiti. koji ih bude izvlačio iz gliba. Da je Njemu je stalo do toga, da kod proganjanja muslimana može u svo« to tako, svako vidi ko oči ima«. ju obranu uzeti činjenicu, da su mu« slimani nepouzdan elemenat, jer su htjeli na račun ‘ deputacije da pro« kriomčare jednog »anarhistu«. Po« trudićemo se da mu ta ne upali. Za ovaj slučaj činimo odgoornim Tuzla, 20. septembra 1920. i okružnog načelnika Grudića, koji (Cupurdino vrijeđanje muslima« umije simulirati suze kad govori o na). Šta mi sve trpimo od Čupurdi« svojoj »žarkoj ljubavi« prema mu« je i njegove sile, ne da se opisati. slimanima i njihovoj »nezahvalno« Njegova mržnja prema muslimani« sti« prema njemu, zašto je dozvo« ma prelazi sve granice. Makar se to« lio, bivši glavni aranžer u Doboju, liko pisalo o njemu i iznošeni kon« da se ovom muslimanu, a preko nje« kretni dokazi o njegovoj krivnji, ga i cijelom muslimanskom građan« mjerodavni ne nađoše sbodnim ni stvu učini ova sramota. —h« h«. da povedu makar formalne izvide o njegovim nedjelima. Ovaj postu« pak viših vlasti prema jednom Cu« purdiji, koji na svojoj duši nosi to« liko grijeha ne možemo shvatiti drukčije nego da su sa svim tim UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. sporazumni li da našim iznešenim tužbama ne vjeruju. Red je kod svih VLADA I OVLASTI. Uspr« kulturnih naroda, da se daje puna kos akcije protiv zakona o uredba« važnost javnoj štampi i da se oz« ma misli ga vlada u utorak iznijeti biljno vodi računa o njezinu piša« pred parlamenat. Iz vladinih krugo« nju. a to kod nas, na žalost, nije va saznaje se, da je vlada uvjerena, slučaj. Mi možemo da pišemo šta da će svi klubovi primiti ovaj zakon god hoćemo, a da onom koga se tim više što će u njemu biti pojedi« tiče ne bude ništa. Ovim ne misli« načno navedene sve uredbe, koje mo, da se pisanje štampe uzme od« vlada misli donijeti. mah pod gotov groš, ali hoćemo i HRVATSKA PRED PARLA« tražimo, da se povedu izvidi i kriv« MENTOM. — Danas će na redov« ci, ako se krivica ustanovi, po za« noj sjednici parlamenta vlada sluzi kazne. Ako je pak tko nevin odgovoriti na interpelaciju narod« napadnut, treba da si pribavi zado« nog poslanikaBukšega o nemirima voljštinu ispravkom, ih tužbom ili u Hrvatskoj. U vezi s tim pozvan oboma zajedno. Mi smo u Cupur« je u Beograd ban Dr. Laginja, kojeg dijinom pitanju prisiljeni da vjeru« se dolazak očekuje sutra. Ban ima jemo doslovno u sve ono, što se je da podnese posebne podatke na os« o njemu pisalo, jer niti je to ikad novu kojih će biti redigovan odgo« demantovao, niti nas je tužio sudu. vor na interpelaciju. Mi smo čekali jedno ili drugo, pa VANJSKI POLOŽAJ. da nastupimo *sa dokazima i izne« semo još koji novi slučaj, kojeg do« TALIJANSKI ZAHTJEVI. Grof sad nijesmo upotrijebili, kao na pr. Sforza izvijestio je na sjednici vlade jedan misteriozno naplaćeni putni o jadranskom pitanju. Parlamentar« trošak i t. d„ ali sve badava. Pret« na komisija za inostrana djela za« postvljeni ga, valjda, ne pozivaju vršila je svoj rad. Komisija se slo« Raši dopisi. Političhi pregled. Страна 3. žila u ove dvije tačke: 1. Komisija ovlašćuje vladu na direktne, prego« уоге sa Jugoslavenima i 2. apsolutno je potrebno za Italiju, da si osigu« ra istočne granice i neophodno po« trebiti prestiž u Dalmaciji polažući važnost na talijanske interese, te u« zajamne trgovačke i ekonomske od« nošaje s Jugoslavijom. Italija u novoj neprilici. Listovi talijanski donose opširne izvješta« je o žestokim borbama između A« rapa i Berbera u Tripolitaniji, sa priznanjem, da su ove borbe jako opasne i za vlast talijansku u onim predjelima. Pred novom ofenzivom generala Vrangela. Kako javljaju iz Helsings« forsa, organizovala su se sada u Poljskoj dva cijela armijska zbora Rusa. Ovi dobivaju direktivu od poljskog komisara u Varšavi. Ove četp nastupiće u ofenzivu četa ge« nerala Vrangela, koja će naskoro započeti. 02inate vijesti. Dobra lekcija, f Javljaju Inam iz Kupresa, da je »Glasu Težaka« dne 14. o. mj. odaslano ovo pismo: »Na ovdašnju mektebi iptidaiju usprkos svih opomena i danas stižu! primjer« ci vašeg lista na rasprodaju. Pošto su svi kupreški muslimani pristaše Jugosl. Musi. Organizacije«, te je« dino »Pravdu« smatraju/pravim gla« silom muslimana, to vaš list sasvimbagatelišu svi ovd. muslimani, te ga nijedan ne čita. Antecedencij a i (prošlost,| po kojoj se može suditi sadašnjost. Op. ur.) vođa vaše stranke najbolje svjedo« či da su to ljudi puni ambicije, koji fingiranim pisanjem u »Glasu :Te« žaka« gledaju omiliti svo« jim »demokratski m« d o« bročiniteljima, zavađajuć ne« znani svijet i pokušavajući napra« viti razdor u »J. M. O.«. Ali go« spodo, džaba vam muka, jer svaki musliman koji pozna vaš cilj i cilj »Jugosl. Musi. Oroganizacije« (pri« staša je jedino »J. M. O.« Ovo vam stavljamo'do znanja, te najenergič« nije osuđujemo onako brutalno pi« sanje u vašem »Glasu Težaka« pro« ti »Pravdi« te gg. - Maglajliću, Dr. Spahi i Hrasnici i ogorčeni smo radi zavađanja neznana svijeta«. Nova uprava »Osvitanja« na iz« vanrednoj glavnoj Skupštini ovog društva od 24. septembra o. g. iza« brana je od ovih lica*. Upravni odbor: Esma h. Spaho, Habiba h. Bušatlić, Nafia h. Šarajlić, Aiša h. Korkut, Aiša h. Rašidagić, Esma h. Ruždić, Fatima h. Hadžikadić, Fata H. Karić, Fatima h. Ahmeta« šević i Nura h. Bakarević; a z a«, mjenice: Hajrija h. Arifhodžić, Manira h. Dizdar, Aiša h. Hadžialić, Sejda Cajo, Habiba h. Spaho, Ražija Đulbegović i Mula h. Berberović. Časni sud: Hajrija h. Biserović, Šemsa h. Smailbegović, Latifa h. Hasibović, Šerifa h. Kobić i Derviš« h. Tulić; a zamjenice su im: Behija h. Jakubović, Emina h. Še« rić, Aiša h. Fočo, Rabija h, Sijerčić, i Ata H. Karić. Nadzorni od« bor: Ahmed ef. Šerić, Šemsuddin ef. Sarajlić, Husein ef. Omanović, Ragib ef. Bakarević, Ahmedaga H. Omerović i Edhemaga Đulizarević. Revizioni odbor: Dr. Meh« med ef. Spaho, Fehim ef. H. Bašča« ušević i Sulejman ef. Šerbić. Upravni odbor se u svojoj prvoj sjednei konstituisao ovako: Spaho Esma h. predsjednica, Hadžikadić Fatima h. podpredsjednica, H. Ka« rić Fata I. tajnica, Sarajlić Nafia h. II. tajnica, Bušatlić Habib h. bla« gajnica (a zamjenjuje ju u odsustvu Hajrija b. Arifhodžić) i Korkut Ai» ša h. kućna nadzornica. Bilo, sretno! Putovanje u Beograd radi novča« ne pomoći. Kod ministarstva za go« cijalnu politiku u Beogradu dnevno se javljaju ljudi, koji traže novčanu pomoć. Mnogi dolaze bez zarade u nadi, da će im ministarstvo pružiti poveću novčanu pomoć, dok ne na« đu zaradu, ili traže zajmove za sa« niranje svojih bijednih prilika. Budući da za pojedine kategori« je molilaca (dobrovoljce, invalide, izbjeglice iž zaposjednutih krajeva, nezaposlene radnike i t. d.) već op« �Brci 203 — Број .PRAVDA* — .ПРАВДА' Strana 4 Страна stoje zasebne ustanove u pojedi« nim ipokrajinama naše kraljevine, ministarstvo neće u buduće'dijeliti novčanih potpora ni trenutnihh ni trajnih, jer dotični molioci treba da se. obraćaju na svoje nadležne vlasti. Ta odluka ministarstva daje se na znanje svim prijateljima naroda s molbom, da interesente upućuju kotarskim uredima, koji će na os« novu propisa njihove molbe slati nadležnim odjeljenjima pdlkrajin« ske vlade. Takav postupak biće od koristi moliocima samim, jer se bez tačnih zvaničnih podataka o imo« vinskim prilikama molilaca ne mo« že ispravno da ureduje. Čestitamo! Kadija u Cajniču g. Derviš ef. Buturović 'oženio tee je ovih dana'kćerkom*našeg prijatelja g. Edhemage Salihagića iz Fojnice. Bilo s hajrom! Zahvala. Ovim se najljepše za« hvaljujemo knjižaru gosp. Hamdiji Kopčiću, koji nam je darovao 36 li« jepih poučnih knjiga za našu kućnu biblioteku. Ujedno preporučujemo našim drugovima, da sve svoje po« trebe kod našeg darovatelja podmi« ruju, gdje će moći uvijek biti lijepo posluženi. Hvala također mede. g. A. Musakadiću, koji je darovao za siromašne drugove potpuni šestar i risaćeg pribora. Ovo neka vrijedi kao primjer ostalim našim imućni« cima, da se sjete siromašnog musi, đaštva i neka se ugledaju i slijede ovaj plemeniti primjer.. Pitomci »Gajretova«1 konvikta. » 1^1=-..... '■ Trešeljah. PAP1RNICA : HAMDIJE KOPČIĆA $ PABIRCI 8 vanredne učiteljske skupštine. Mi tratimo, da ie i učiteljicama povjeravaju •prava osnovnih tkola. Po dosadainjoj praksi to sa pravo imali samo muškarci, pa još sada kad se postave i ti mubalimi — mulalimi, ka­ ko U ik sova — onda moramo doći i pod njiba ... Jedna učiteljica. Cijene umjerene. . Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 618 Ja во inim, gospodo, što nas je ovako malo — obasirnći se desno i lijevo voli Druga učiteljica s naočalima. Moalimi posjeduju taku spremu, da sa u austrijskoj vojsoi postavljani a rangu kapetana, a učitelji su morali slutiti kao prosti vojnici. Referent IHd. Taj čin podoban ugled učitelja . . . je da u javnosti ponisi Galeb. Oglašujte u „Pravdi". Rangon riže Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Дајем овим на свеопће знање, да сам са својом женом Катицом Смиљанић кбр. 29 из Вос.*Костајнице растављен те да с њоме у заједничком кућанству не живим стога за њу не плаћам никакове дугове које би она направила. Перо Смиљанић, кбр. 29 гостионичар у Б. Костајници. Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.20. ».н„. 3 ' ■a^laa«n»n—Mf Kod Salihage Mirice, trgovca vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. ■ X J 2 2 2 ( preporučnje »voje bogato stovarište ( svih vrsV papira, kancelarijskog I ; školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Muslimani Sjetite se »Gajreta". ■*=... J Privilegovana Zemaljska Banha za Bosnu i Hercegovinu { Centrala u Sarajevu. Filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. — Zastupstva: Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. — Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna kruna. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrti uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavno zastupstva ia Bosnu I Hircigoiinn Bssicurazioni generali i Pmg sveopćeg društva u osiguranje protiv nezgoda 1 štita, sva vrsti osiguranja. —■ -....... . 2 ........................... Muslimanska trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ооо.ооо na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijeđnostr tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom espjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g/ 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, 1) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. I Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Dervesti, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnatBljstvo Muslimanske trgovale i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniti & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/12691606634ca3db6435adb33c8b1304.pdf daf822bb490519cfc9503260f9cbeace PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAMENA. Pojedini broj K150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCI0N1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1»0, NA P.OLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГуОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 99 (204) TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, Četvrtak 30. septembra 1920. (15. muharrem 1339.) Jedna interesantna osuda. U prošlom broju iznesosmo jedan vrlo markantan slučaj ponižavanja sudstva od strane političke vlasti, a danas ćemo da registrujemo jedan primjer, po kojem sud sam sebi da« je lošu svjedodžbu. Stvar je u o« vom: Jovo Vidić i drugovi odnesoše (opljačkaše) dne 1. aprila 1919. trideset i dva metra kukuruza iz k6» šane u selu Grku H. Hamidage H. OmerbegovićaJOnih tuži okružnom sudu u Banjaluci radi naknade i taj sud izdaje ovu osudu, koju donosi, mo u cijelosti: Tužitelj odbija se sa svojim zah« tjevom stavljenom u tužbi od 15. Sovembra 1919. br. P. 1334/19. te nade platiti tuženima parbeni да 120 K obređeni trošak u roku od 14 dana pod prijetnjom ovrhe. Razlozi: Činjenično stanje. U svojoj tužbi i tekom postupka tvrdi tužitelj, da su tuženici iz njegovoga čardaka iz Košane odnijeli u društvu 32 metra kukuruza, pa pošto račina kg. kukuruza po 2 K 40 h to su ga tuženici oštetili za svotu od 7680 K, stoga stavlja zahtjev, da mu tu« ženici imadu solidarno naknaditi tu svotu. Tuženici t v r d e, da su se u jese« ni god. 1918. nalazili još u vojsci, a njihove su žene na zahtjev tuži, teljev davale hak u kukuruzu sa njihovih kmetovskih nekretnina. Kada su se tuženici iz vojske vra« tili uzeli su natrag taj kukuruz uz dozvolu samoga tužitelja. Tvrde da su svakako manje od 26.6 met. ku« kuruza Adnijeli, nego su im žene u ime haka tužitelju predale. U do« kaz toga da je tužitelj pristao na to, da tuženi hak u kukuruzu vra. te, pozvali su se tuženici na više svjedoka. Tužitelj je priznao, da preporni kukuruz potiče sa kmetovskih se« lišta tuženika, nu tvrdi, da pošto je taj hak bio već primljen, dakle u posjedu 'tužitelja, da tuženici nisu bili ovlašteni da ga vrate. Pravno razlaganje. Kraljevim ma< nifestom te agrarnom reformom ukinut je odnošaj kmetstva već za godinu 1918. Tim su momentom prestali kmetopravni odnošaji a kmetovi postali su Samovlasnici svo« jlh kmetovskih selišta. Davanje ha. ka dospjelo je sa 31. decembra 1918. za godinu 1918:, a pošto je kraljev manifest izašao i p rogi a« šen bio u mjesecu decem« b r u to je očito, da je tužitelj pri. mio nešto na što nije bio ovlašten, pa je stoga dužan ono povratiti što je na taki način primio. Među tužiteljem i tuženicima je« ste momentom manifesta na« stao obligatorni odnošaj, po kojem je nastala na strani tužiteljevoj du» žnost povratka onoga što je neov« lašteno primio. Stoga, jer su tuže« nici svoj indebitum sami sebi po« vratili ne može nastati za tužitelja još pravo i ovlast, da traži oštetu premda je pravno ‘nesumnjivo, da je isti primitkom kukuruza u tom slučaju indebitime — postao i vlasnik istoga. Valjalo je stoga, tužitelja sa zah« tjevom kao pravno neutemeljenim odbiti. Tužitelj kao nadvladana stranka dužan je nositi parbene troškove. Tuženici jesu doduše o» sobno sudjelovali u parnici, nu tro« šak im se mogao priznati samo o« naj kojega bi imali da su se u mje« stu sudovanja poslužili pravdoza. stupnikom. Stoga im je obređen tro. šak na 120 K jer taj nebi bio veći da su se poslužili odvjetnikom. — Okružni snd. Banja Luka 7. juna 1920. Predsjedatelj senata: (Potpis nečitljiv). Eto tako glasi ta osuda. Pitanje je sada: sa koliko se prava može sud pozivati na kraljev manifest. Mi ćemo citirati odnosne stavke manifesta, a na vladi je, da stvar sređuje. Manifest veli: »Ja želim, da sc odmah pristupi pravednom rješenju agrarnog pitanja i da se uki« nu kmetstva i veliki zemljišni po« sjedi. U oba slučaja zemlja će se podijeliti među siromašne zemljo, radnike uz pravednu odštetu dosa« danjim vlasnicima njezinim. Neka svaki Srbin, Hrvat i Slove« nac bude na svojoj zemlji gospodar. U slobodnoj državi našoj da bude i biće samo slobodnih vlasnika zem« lje. Za to sam pozvao Moju vladu, da odmah obrazuje komisiju, k oj a će s p r e m i t i riješenje agrarnog pitanja, a seljake kmetove pozi« vam, da sa povjerenjem u Moju kra« Ijevsku riječ mirno sačekaju, da im naša država zakonskim putem preda zemlju, koja će unapri. jed biti samo božija i njihova, kao što je to davno već u Srbiji«. Jasno je dakle, da manifest nije ništa riješib, nego samo obećao i navijestio — zakonsko riješe« n j e o predaji zemlje, koja će u« naprijed biti težačka. Uostalom valja konstafovati i to, da je mani« fest datiran sa — 6. j a n u a r a 1919. pa je prema tomu potpuno neis« pravna tvrdnja, da se hak »koji je dospio na 31. decembra« nije imao na temelju čega‘primiti. A upravo je žalosno, da okružni sud ne zna ni za datum manifesta i da ga vra« ća u decembar sa tendencijom, da može — na temelju iskrivljenog da« tuma — reći da tužitelj nije bio ov« lašten na primanje. Kako da na« zovemo ovako postupanje, gospodi, ne Simiću? O drugom dijelu »pravnog razla« ganja« suvišno je i govoriti, jer smo gore konstatirali da ne odgovara činjenicama glavna baza ove osudS. Karakteristično je pri ovoj osudi i to, da sud ne zauzima nikakva sta. novišta o prigovoru tužitelja, da Prethodne Odredbe ne djeluju u« nazad. i................ .i, ■ , Sarajevo, 29. septembra. Sarajevska okolica opet je u zad« nje doba postala poprištem napa« daja, prijetnja i izgona muslimana s njihovih imanja i iz njihovih ku« ća. Razni elementi i podstrekači se« ljaka protiv muslimana hoće da ih pridobiju za se i za svoju partiju, govoreći im da izvode nasilje na ne« vinim muslimanima i njihovu imet« ku, koji im .je iza famozne agrarne reforme još preostao. Osmanaga Abadžić iz Sarajeva iselio se je koncem juna o. g. u Za« brđe općina Crnotina da obradi svoju ljetinu. Na 26. o. mj. došao je seljak Gaja Brežar sa Lazarom Lantošom, te je počeo napadati i psovati Osmanagu i njegovu fami, liju govoreći, da odmah mora seliti iz kuće i da njegovo ondje ništa nije, Po tom su se udaljili, te kad se je smračilo došla su pred kuću druga dvojica seljaka i prijetili đa niko od Osmanagine čeljadi neće do sutra živjeti. Obilazili su oko kuće te su u svom bijesu prevrnuli kola. U isto doba pojavio se je na drugoj i strani kuće Milan Buhač i Lazar i Lantoša, koji su se počeli groziti re< I kavši, da moraju sami za vazda oti« ći s njihova imanja. U to je nadošla rulja od dvadesetak seljaka sa sje« kirama i koljem, te je jedan od njih bacio kamen na kućni krov Abadži« I ■ Godina II. ćev i provalio ga. Iz kuće nije niko smio izaći, a napadači su pred ku« ćom psovali i bih odlučili da kuću zapale, u čemu ih je spriječio jedan trezniji težak, koji je došao da vidi zašto su se okupili. Kako bi bilo, da se ova stvar malo raščisti? PposjatenjB težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). Kao seljak težak hoću da progo« vorim o velikim prijateljima nas te« žaka na papiru i u frazama. Kada uzmem glasilo koje političke stran« ke koja računa na težačke glasove kao: »Glas Naroda«, »Glas Slobo« de« i »Srpsku Riječ«, pa pročitam šta sve o nama težacima pišu, od« mah mi se pred očima ukaže težač« ki raj i najveće blagostanje nas te« žaka. No kad pomislim ko su ti Iju« di, što pišu u spomenutim listovi, i ma, dobivam savim drugi sud o nji« I hovu pisanju. To su većinom isti Iju« di koji su za vrijeme zloglasne i propale Austrije i u vrijeme rata sa zloglasnim Tiszom nama težacima mnogo zuluma i nepravdi učinili. Za vrijeme rata bila je srpsko»hr« vatska koalicija na vladi u Zagre« bu, a njen je član i glavni stup bio gosp. Svetozar Pribićević. Kao ta« kav, on je sa svojim društvom na vladi izvršavao sve naredbe zloglas« noga Tisze, svoga u politici učitelja, pa kao uplitmi član stranke, ono vrijeme, taj tobože naš težački pri« jatelj, je li išta u obranu nas težaka, u najteže vrijeme, kada težak nije mogo snositi natovareno mu breme, ama išta učinio u obranu nas? Jok, nije! On je samo pokorno Beč i Pe« štu slušao! Kao član vladajuće stran« ke u ono vrijeme nije htio ili nije smio sa svojim društvom izjaviti se za narodno jedinstvo sve dotle, dok nijesu naši vojnici na talijan« skoj fronti puške pobacali i dok srpsko«francuske čete nijesu probile bugarsku frontu. Kada je vidio da je Austro.Madžarska propala, tek onda se je ko riba u vodi koprcnuo, te u hrvatskom saboru dao poznati predlog, da hrv. sabor kida svaki odnošaj sa Austro.Ugarskom. Tako je bilo do prevrata. Kada je nastupio prevrat Pribiće« vić je utekao u Narodno Vijeće, koje po narodu nije izabrano i koje je sa srpskom vladom u Beogradu utanačilo ugovor kako se ima vlada« ti u našoj novoj državi do konsti« tuante. Kod sastavljanja ministar« skog vijeća u Beogradu, postao je ministrom unutrašnjih poslova bez narodnoga povjerenja. Kao takav došao je u Sarajevo sa lozinkom, da iz sviju političkih stranaka sa« stavi privremeno narodno prestav« ništvo. Kako sam čuo, naredio je svojim pristašama koga imaju po« zvati u sarajevsku općinu na sasta« nak, da slušaju ministrov program, odnosno program »demokratske« stranke. Kada je počeo svoj centra« lizam apsolutistički prisutnim nari« vati, odmah je pametan čovjek vi« dio, da će prestati narodno veselje koje je nastalo prevratom. Od ta« da se je jugoslavenska voda zamu« tila, u kojoj su Pribićevićevi pri« staše, zvani »demokrati«, »izvozni« čari« i razni »patriote« mnogo ribe ulovili na račun državni odnosno narodni. Kada je g. Pribićević u Sarajevu bio, muslimanska je jugoslavenska organizacija bila provedena skoro u svoj zemlji. Kao takova je po svima . delegatima iz zemlje izabrala pripa« dajući joj broj poslanika u privre. meno narodno prestavništvo, te je poslala svoja dva delegata u sara, jevsku općinu, da saopće g. ministru Pribićeviću listinu izabranih, i da primi izbor na znanje. Ali Pribiće« vić ne htjede ni da čuje nego je po« čeo tražiti među ostalim muslima. nima sebi poćudne ljude i pokorne sluge. Kako sam čuo prvi je Pribi» ćeviću na divan stao Šukrija Kur« tović i rekao: gospodaru ja ću za tvoju volju i za volju mandata tebe pokorno slušati! FalaBogu kada je došlo vrijeme, da se može biti na. rodni poslanik bez narodne volje i glasa, inače ne bi drukčije mogao biti narodni poslanik! Samo jedan mali uvjet, gospodaru, da mi kod izbora a naročito kod izbora na »Gajretovoj« skupštini dadneš, kao ministar unutrašnjih poslova, poli, cijsku i žandarsku pomoć, da uz« mognem usprkos 98% organizovanih muslimana svoju i tvoju volju na« metnuti i izabrati u odbor nama po. ćudne ljude i time ćemo svoju stran« ku proširiti. Gosp. Pribićević: Tau« glich! uzet si! Samo moraš biti vje« ran stranki. Bogme i meni. Kurtović: »Hoću, gospodaru! Nesamo poko« no slušati, nego i sve napadaje, koji budu u muslimanskom glasilu »Prav, di« na te iznešeni, najenergičnije u tvome listu »Glasu Naroda« po« bijati pa bili oni istiniti jli ne!« I tako se javilo još deset musliman« skih namet.zastupnika, koji su sa« činjavali muslimansku »demokrat« sku« stranku. Kada su namet zastup« nici otišli u Beograd i za vrijeme prvog zasijedanja »narodnog« pred« stavništva, muslimani Bosne i Her« cegovine su skoro svi preko svojih izabranih mjesnih odbora brzojav« no na ministra predsjednika prote« stirali i izjavili nepovjerenje »na« met« zastupnicima. Kada suje pred predstavništvom protestni brzojavi čitali, naši su namet zastupnici, tu« rili ham«pamuka u uši i nijesu se stidili svojih kolega i dalje kao za« stupnici ostali, jer svaki inteligen« tan, pametan i pošten čovjek neće da proti naroda i njegove volje bude njegov zastupnik, nego mu njegova čast nalaže, da se kao takav i po« vuče. Osobito onda kada se na nje. govim istovjemicima na čiji račun došao kao zastupnik i koje tobože zasupa, čine zlodjela kao što se je to činilo na bos. herc, muslimanima. Kada je g. Pribićević vidio, da njegovi slugani, koji su došli u pre« stavništvo na račun muslimana, ne« maju povjerenja muslimanskog ele« menta, odmah je uskratio financi« jalnu pomoć listu »Jednakost«, te je preko noći umrla a tako se je isto raspala »muslimanska demokratslaa stranka«. Gosp. Pribićević je opet počeo tražiti među muslimanima se» bi novih pristaša i vjernih sluga, te mu je opet uspjelo kao i prije, jer u svakom žitu ima kukolja. Sad je na« šao nečuvenog Hasandedića, učite, lja, Jakića kadiju i Dr. Novu ured«, nika »Glasa Težaka«, koji su na pa7 piru organizovali »muslimansku te« žačku stranku«. Narod govori, da su spomenuta gospoda pod tim uvje« tom pristupili gosp. Pribićeviću, da �SUana 2 Стоана .PRAVDA* — .ПРАВДА* ♦ im »demokratska« stranka list ft« koje su izgubile u ratu svoje hrani« nancira, kojim će unositi neslogu i telje i svoju marvu i skoro sve, pa razdor među islamskim elementom. ipak nisu kao takve ništa dobile, jer Sva su t^gospoda na jednom posta« su težačke i seljačke familije. »De« li »težaci« misleći, da je dosta što mokratska« vlada, davala je izvoz« su uzeli naslov stranki »Musliman« niče pravoslavnim gazdama i-trgov« ska težačka stranka«, a ja kažem to cima, koji imaju ugleda u masi i to je filijala »demokratske« stranke. isključivo svojim pristašama, i zato, Narod nije ćorav i zna šta znači po« da im ovi masu na izborno biralište stupak onih, što su počeli veličati kao krdo ovaca dovedu, te da za »demokratsku« uredbu u pogledu njih glasaju. Kada bi vlada bila na« begluka i što odobravaju pravoslav« rodna i državna, i pravo svoju duž« nim njihovo nasilje i otimačinu mu« • nost vršila, trebala bi uzeti sve one slimanskog dobra, te paljenje, ubi« artikle na koje je izvoznice davala janje i napadaje na muslimane. U« li svoje ruke kao so, sodu, drva, špi« .pravo je sramota, što su ti »težaci« rit, šljive, trenicu, hranu i t. d., te počeli upućivati naše poštene musli« se truditi i po najboljpj cijeni spo« mane težake, da to i oni čine, i što menute artikle prodati, pa u sporne« kao muslimani zaboravljaju na pro« nutu stavku nadomiriti. Toliko o pri« piše uzvišenog Kurana, koji strogo jateljstvu »demokrata« prema nama zabranjuje svojim sljedbenicima či» težacima. (Nastaviće se.) niti nasilje na drugim, paliti, ubija« ti, varati, krasti itd. Kao muslimani trebali bi da dobro znaju, da je ote« to prokleto i da otimačina mora o« tići istim putem kojim je došla. Mi Proslava dana »J. M. O.« u Trav« muslimani težaci nikad nećemo oti« mati tuđeg vlasništva, nego ćemo niku. Drugi dan Kurbambajrama čekati da nam zakonito i po narodu o. g. priredio je kot. odbor »J. M. izabrano predstavništvo kao i za« O.« u Travniku veliki teferič konita centralna vlada potrebnu na Bunarbaši, koji se s punim pra« zemlju dadnu zakonitim putem, a vom može nazwati pravom mani« »demokratima« poručujemo da mi fe štaci jomjugoslavenske težaci ne tražimo njihova prijatelj« misli muslimanskog d i j e « stva nego ih javno pitamo, koliko la našega naroda, koji se su za svoje vladavine podijelili iz« jeokupio pod bajrak »J. voznica težacima, kada su ih izda« M. O.« Usprkos ružnog vremena vali svojim pristašama pod lozin« pohrlilo je na teferič staro i mlado, kom potpore« postradalim u ratu. veliko i malo, sa sela i grada, da Lahko je biti patriota i prijatelj nas proslavi dan našega bratstva i jed« težaka na račun tuđega dobra i vla« podušnosti- i manifestuje snagu na« sništva i obećavati nam tuđu zemlju se čvrste volje za izvojštenjem jed« ne gledajući je li to pravo i kosi li nakosti, pravednosti i tolerancije se sa zdravim razumom i sa posto« sviju vjera i plemena u oslobođenoj jećim zakonima, samo da dobiju za Jugoslaviji. tuđu zemlju naše glasove na izbori« U 2 sata po podne otvori teferič ma. Za ovu moju tvrdnju dokaz je tajnik mjesnog odbora naše or« najbolji što »demokratsko««izvozni« ganizacije g. A. Dautbegović poz« čarska vlada, kada je pašovala u dravnim govorom, dajući oduška našoj mladoj državi, te izdavala ču« svojemu veselju nad narodnim oslo« vene svoje izvoznice, nije davala bođenjem i ujedinjenjem, kojeg su seljacima težacima, premda je te« jedino muslimani u Jugoslaviji is« žački seoski narod najviše nastra« pravno shvatili vrstajući se u redo« dao u ratu i najviše zasluga stekao. ve »J. M. O.«, koja je izvjesila na Ipak nije mogao od svojih novih bajrak demokraciju, slobodu, jed« prijatelja zvanih »demokrate« nika« nakost, pravednost i toleranciju. Za kve potpore niti milosti dobiti, a tim ističe svoje veliko veselje, što nastradali muslimani uopće nisu do« su muslimani prvi istupiti sa svo« bivali nikakvih izvoznica, premda jom organizacijom protiv elemena« svak zna, da su u više kotareva kao ta nereda, kpji str umišljali da su Višegrad, Rogatica, Vlasenice, Fo« oni jedina državotvorna kasta, ko« ča, Bileća, Goražda i t. d. muslima« ja imade samo prava, a ostali sa« ni kao i pravoslavni u ratu nastra« mo dužnosti. Vrijeme i događaji dali. dali su nam. pravo. Ako smo se o« Ako je »demokratska« vlada uze« borili svom žestinom protiv nezva« la za princip pomoći samo pravo« nih i po sebi nametnutih upravni« slavne, trebala je bar predvidjeti u ka, koji su doveli zemlju našu sko« državnom budžetu jednu stavku, iz ro na rub propasti — služili smo u koje bi se davale potpore nastrada« korist naše otadžbine, netom oslo« lim u ratu uz tačnu informaciju ko» bodene Jugoslavije. Kada je go« tara i dotične općine, u kojoj moli« vornik; nastavio govoriti o fanatič« telj stanuje, da li je potreban za kom i prema muslimanima do skraj« potporu ili ne. Jer pravoslavnih fa« nosti neprijateljskom administra« milija u više seoskih općina imade, tivnom sistemu, kojeg su zaveli ne« Iz naše organizacije. F E L .1 TON. ■ i ■ -- Ж.1 ■ 7. = A« Hifzl Bjelevac: Rene Logotetides. (7W (Svršetak). Jednog lijepog jesenjeg dana negdje iza podne kada su vojnici sjedili kraj otvorenih vrata pred bastilom i razgovarali dojahao je u brzom kasu'jedan časnik u odori miralaja i zaustavio se pred vratima. Vojnici su brzo skočili na »selamldk« *), a on odmahnuvši rukom skoči s konja i pođe vratima. Vojnik, koji je stajao na straži podigne pušku i opet je spusti u znak pozdrava. Časnik mu reče: »Trebam odmah zapovjednika, dolazim iz »MaBeina«**).,. Vojnik podigne pušku i opet je spusti u znak odobrenja, a miralaj, Sururzade lhsanbey brzo prođe preko vrata i izgubi se u prostranom dvorištu. Jedan vojnik prihvati za uzde usplahirenog i oznojenog konja i stane ga tamo-amo vodati. Niz kbnja je tekao znoj kao da je vodom poliven, konj je hrkao na nozdrve. Drugi vojnici stajali su još na nogama iznenađeni ovim dolaskom. Jedan šapne po­ lako svome drugu na uho: »Nešto je opet...« — Da nije rat?», upita ga drugi, a on će na ovo: »Znaće onaj drug na vratima.. , .S njime je go­ vorio. ..« Djugi su šutili oslonivši se o zid čekajući dok se povrati miralajbey, da ne moraju ponovo ustajati. Prošlo je više od po sata. Vojnik je vodao mlralajeva konja tamo amo, a drugi su već bili po•) Vojnički pozdrav, «•) Dvor. bpot — Broj 284 I g prijatelji našeg pravog istinskog jedinstva — oduzima mu izaslanik vlasti riječ. Iza njega govorio je član Radnog Odbora i glavni urednik našega li« sta gosp. S. Korkut o slozi i brat« štvu, o zajedničkom radu i među« sobnom uzajamnom potpomaga« nju, o izborima i važnosti naše or« ganizacije u političkom, gospodar« skom i socijalnom pogledu za nas muslimane. Gosp. Korkut je govo« rio više od sahata stvarno i tiho, njegova je riječ zvučila poput nad« naravnog tajinstvenog glasa ukle« savajući se u srca i duše prisutnih. Izaslanik vlasti g. Matković više je puta govorniku upadao u riječ, ta« ko da je tim svojim upadicama po« stao smiješnim i nerazumljivim? Stranačko kretanje. I »NARODNO DJELO« ZA IZBORNU KOOPERACIJU. U prošlom broju pribilježismo miš« rese, a s druge strane omogućivalo ljenje »Obzora« o .izbornoj koope« uništavanje svakog auto« raciji stranaka parlamentarne za« riteta oblasti, mora da pre« jednice, a danas donosimo još je« stane. dan glas, za tu kooperaciju. »Na« Kakvi su rezultati dosadašnjeg re» rodno Djelo«, organ Medakovićeve formiranja u agraru, to na žalost, grupe razvija tu mi$ao u uvodniku osjećamo svi, ali stručnjačkog pro« »Prevarene nade«, iz kojeg vadimo učavanja tih posljedica nema, na« ove markantnije stavove: prosto za to, jer je agrar postao ne« »Konferencija glavnog odbora kqm zvaničnom domenom demo« radikalne stranke započela je svoja krata, koji se naravski čuvaju, da vijećanja i stvorene su odluke, koje stala uslijed dosadašnjih metoda. će primiti izaslanici svih zemaljskih , Utješno je, što se iz općega raz« organizacija stranke. Odluke su voja naših političkih prilika vidi, da stvorene sporazumno — i tako su se te metode nailaze na osudu i u pri« u ništa rasplinule sve nade demo« vrednom i u političkom pogledu. kratskih organa, koji su svojim Sastanak radikalne sUahkc, u kojem vjernima bajali o nekoj krizi u su zastupane mnogobrojne ofgani« stranci, o protivštinama između Pa« zacije iz svih naših krajeva, nov je šioa i Protića, pače o otvorenom dokaz za to. Ništa ne će pomoći g. rascjepu radi incidenta sa »zakon« Miloradu Draškoviću, da istupe ra= skim uredbama«. Demokratski li« dikalnih prvaka nazivlje reakcijom. stovi donose sami vijesti o konfe« Ujltovo je komično, da isti ljudi, renciji, pa konstatuju, da je na njoj koji su radi raspusta zagrebačkog primljen nacrt ustava g. Protića, ali gradskog zastupstva dizali kuku i »sa izmjenom, da država ima biti motiku na »reakcionarcc«, danas jedinstvena« (kao da je Protić u-op« reakcijom krate otpor protiv dona« će i mogao i htio svoj nacrt osnivati šanja zakona naredbenim putem. na ikakvoj drugoj bazi!). U odluci Da, doista se u narodu rađa reakci« glede agrarne reforme podcrtavaju ja, ali ne reakcija u idejnom smislu demokratski listovi, zaključak kon« te riječi, nego otpor protiv jedne ferencije, da se razdijeljena zemlja fikcije: Demokrati geriraju se, kao imade platiti posjednici« da i za njih doista stoji broj pučan« m a, t. j. da nikakvo reformiranje stva razmjeran prema onom broju, ne smije stubokom okrenuti načelo do kojega su u Narodnom Predstav« privatne svojine, koje je srpskim gra ništvu došli.- Sad se međutim u danima zagarantovano ustavom i Dalmaciji vidi, da demokrati imadu koje i u svakom budućem ustavu doduše dnevnik, ali nemaju mora biti naglašeno. Demokratima pristaša, pa su prisiljeni sakri« nije pravo, što je i ovom odlukom vati se iza izvanstranačkih leđa. U radikalne stranke ptvrđeno ponov« Sloveniji je njihova skupština d o« no, da ona na legalni način vršila s krahom. »Slovenski želi provesti agrarnu reformu, a ne Narod« prestao je biti demokratski bezvlađem i anarhijom, kpja je na« organ, a netom javiše sami njihovi stala uslijed dosadašnjih metoda«. listovi, da će se politici Protićevoj Današnje stanje, koje je omogu« priključiti i g. Hribar, vođa liberala« čilo s jedne strane najdemagoškiju ca u Sloveniji i poslanik naš u Pra« agitaciju, bez obzira na opće inte« gu- sjedali i prešli na svoje prijašnje razgovore. Sunce je naginjalo zapadu i zlatilo svojim svijetlom vrhove čempresa u groblju pred tvrđavom. Vladao je mir, koji je presijecan cvrkutom ptića ili glasnijim go­ vorom vojnika. Najednom glas: *). »Selam-durl ..« Vojnici se okrenu i skoče na noge. Na vratima se pojavi onaj prijašnji časnik praćen jednom ženom visoka rasta u sivom kaputu s kapicom od platna na glavi ispod koje su se prosuli,pramenovi crne kose i krili velike oči orošene suzama. Za njima je išao zapovjednik tvrđave topnički časnik Ahmedbey praćen liječnikom doktorom Dževdetom. Izašavši pred vojnike pogleda konja i reče ženi koja je sta­ jala kraj njegar »Pješke?« ... — Da, odgovori tiho ona i pogleda vojnike, a onda se okrene doktora Dževdetu i pružajući mu ruku reče: »Hvala! Do viđenja« ... Vojnik privede konja miralaju, a on ga primi za uzde, pozdravi vojnički zapovjednika i doktora i pođe nekoliko koraka. Vojnici su ih radoznalo posmatrali. Najednom se očuje tutanj, a zatim štropot kola po kaldrmi. Ihsan se okrene ženi koja je stajala do njega I rekne: ’ »Možda su čija kola Rene. Pričekaćemo i uzeti ih« ... »Ihsan! 1 opet sam na slobodi!... Na zavoju se pokazaše kolar koja su pratili voj­ nici na konjima s jednim časnikom i brzo se pri­ bližili Orhanovoj bastill. , Kočijaš zaustavi naglo konje, a iz kola izađe jedan činovnik Ma-Belna I odmah pristupi Ihsanu i Beni: •) Na pozdrav! Iza govora gosp. Korkuta odsvi« rala je muzika sve tri naše himne za kojima je slijedio pravi teferič s na« rodnim, igrama sve do mraka. Tom je prigodom palo za naš organ »Pravdu« 2039 K, a za naš izborni fond oko 2000 K. Živili naši svjesni Travnjaci. Fehim. Skupština u Počitelju. Na' 13. au« gusta t. g. održala sc skupština na« še organizacije u Počitelju, te je i« zabran mjesni odbor u koji su do« šla slijedeća gospoda: Predsjednik: g. Muhamedbeg Kapetanović, pod« predsjednik: g. Muhamcdaga Resu« lović, tajnik: g. Muhamedaga Bc gić, blagajnik: g. Mnhamedaga Ala« gić, odbornici: Halilaga Šabanović, Sabitaga Kapetanović, • Mehmed Čulić i Omer Veledor. »Ihsanbey Sururzade i Rene Logotetides...« Ihsan protrne. Činovnik izvadi naređenje i reče: »Po najvišem nalogu sultana Abdul Hamida, čija je riječ neopoziva ja vas oboje hapsim...« Ihsan korakne nazad i povuče Renu, pa reče: — »Ista ta riječ sultana oslobodila je.. . Ja se ne ću predati despotskom sultanu, koji ne poštuje ni svoje riječi... • ' • Činovnik opetova: »Ja vas hapsim. . . Ihsan trgne sablju i zakloni Renu lijevom stra­ nom svoga tijela. Ona ga čvrsto uzme za ruku i priljubi se uzanj., Činovnik še okrene časniku i vojnicima davši im znak rukom, a onda ponovo reče: »Sururzade lhsanbey, vi ste uhapšeni...« — »Samo me mrtva možete uhapsiti...« od­ govori ponosito Ihsan. Časnik komandova. Vojnici stadoše unaokolo i nategoše puške. Rene se stisne Ihsanu i reče polako: »Ihsane... To je nagrada za slobodu...« Šest vojnika opali prvi put u zrak. Časnik za tim pristupi Ihsanu s revolverom: »Predati se!..« Ihsan mahne sabljom a,u isto vrijeme revolver opali. Rene krikne i prihvati se rukom za grudi. I Ihsan osjeti krv. Tane je proletilo kroz njegovu ruku i pogodilo Renu. Časnik opali još jednom. Rene pane onesviještena u krvi u Ihsanovo naručje. On je po­ lako spusti na osušenu travu, a onda se ispravi, otpaše sablju i baci je pred vojnike, koji su stajali zapanjeni pred kapijom: »Evo vam sablja, pa operite ovu nevinu krv, koja je ovdje prolivena.. . Dr. DŽevdet pristupi Reni. Ihsan se spusti po­ lagano do nje, podmetne joj svoju krvavu ruku pod uzglavlje i klone. .. �Bpoj 204 — Bro] Svaki dan — što se više približe« vamo izborima — javljaju se simp« tomi. koji kažu, da će reakcija pro« tiv fikcije o demokratskoj snazi kod izbora uroditi za njih sasvim neže« Ijenim rezultatom. Ako stranke par« lamcntarnc zajednice, kako je i po« trebno, nađu platformu z«a izbornu kooperaciju, od te fikcije ne će ostati ništa. Konferen« čija radikala pokazala je put — i sad treba da o tom vode računa i ostali klubovi. Većina budućeg par« lamcnta, koju će nesumnjivo postići sporazumnim radom .stranke par« lamentarne zajednice, treba da bu« de na čisto glede svoga radnog pro« grama u konstituanti bar u te« meljnim potezima. Radika!« na stranka dala je svojom konfe« rencijom primjer ispravnog shvaća« nja. Rezultati njezini ne mogu os« tati bez korisnoga ploda«. Politički pregled. UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Regent dolazi opet u Hrvatsku. Javljaju iz Zagreba, da je sigurno, da će im u oktobru opet doći Re« gent na dulji boravak, i to prilikom 50»godišnjice hrvatske opere. On je tu želju izrazio nedavno, kada je bio u Zagrebu na povratku iz Pari« za. — Još javljaju, da će Regentova popularnost koju je stekao svuda u dodiru s narodom, • djelovati blago« tvorno baš uoči izbora, i da će ga cijela Hrvatska primiti objeručke i ^srdačno dočekati, i time još jednom dokumentovati privrženost našoj državi i ideji, narodhg jedinstva. , VANJSKI POLOŽAJ. Engleski glas o našim pregovori« ma s Talijanima. Iz Londona javlja« ju: »Daily Telegraph« donosi čla« nak diplomatskog dopisnika pod na« slovom »Italija i Srbija« u kome se veli, da je vijest o obnavljanju pre« govora o jadranskom pitanju prim« Ijena sa zadovoljstvom u svim di« plomatskim krugovima. Postoji skepticizam radi izhoda tih prego« vora, jer beogradska vlada neće pri« znati D’Annunzijevo regenstvo na Rijeci i Kvaerneru, a grof Sforza dao je obvezu parlamentarnom komite« tu za spoljne poslove, da će čuvati talijanska prava i interese u Dalma« čiji. Osim toga Italija će tražiti ne« zavisnost Albanije u granicama od 1913. godine, a Srbija se neće htjeti odreći potraživanja, koja su joj da« ta još 1918. godine tako zvanom D’Espereyevom linijom. Madžari za Habsburgovce. »Pra« vo Lidu« otkriva detalje o madžar« skoj propagandi, koja ide na to da ocijepi Slovačku od češke, da je prisajedini Madžarskoj i da vrati Habzburšku dinastiju na prijesto. Vođa madžarske propagande je mađarski poslanik u Beču Grac. Njegov je najvredniji saradnik pu« kovnik Rajči i bivši sovjetski ko» mesar Mandl, novinar. »Pravo Lidu« donosi tajni raport koji je mađarsko poslanstvo u Be» ču uputilo peštanskoj vladi, u ko« me se nalaze svi podatci o propa« gandi i o špijunaži u Čeho«Slovač» koj u cilju, da se izvede pobuna u Slovačkoj. Velike sume novaca bi« le su upotrijebljene na kupovanje listova. U tome raportu pukovnik Rajči dostavlja da je kupovina beč« koga lista mađarskih emigranata, »Beči Mađar Ujnjar« učinjena po« moću francuskoga kluba, i da simpatije Francuza za Madžarsku postaju sve jače. Francuzi či« ne presiju na Mađarsku, da pristupi sporazumu sa Rumunijom, čiji mo« narh nije protivan ponovnom do« lasku dinastije Habzburgovaca. Strane misije u Beču u intimnim su vezama sa mađarskim poslan« stvom, koje dobiva informacije o svakome pokretu Renera. • Odvjetnik Dr.RadaSmoljan Otvorio je dne 15. septembra 1920. svoju pisarnu u Mostaru, Cernica ul. S. v „правда- — »PRAVCA,1 Maši dopisi. Doboj, 20. septembra. Regentov doček u Doboju bio je, što se tiče srdačnosti, jedan od naj« veličanstveni)ih dočeka, a glede or« ganizacije jedan od najzbrkanijih i najgorih. Nije ni čudo, jer je i u to umiješao svoje prste tuzlanski ok» ružni načelnik Grudić i u zadnji čas cijeli raspored na svoju ruku pro« mijenio i napravio taku zbrku da je uprav bio Skandal. Vide se od« mah nespremni ljudi makedonskog kova i mi protestujemo, da se je ovakom jednom čovjeku povjerilo, da nešto ovakog aranžira. Među pri« sutnim korporacijama i deputacija« ma, premda je Grudić radio i ruka« ma i nogama da ovom dočeku dad« ge čisto mrišćanski karakter, upao je u oči ogroman broj muslimana i elite i seljaštva. Naročito je bio do« bro zastupan Tešanj, jer nesamo da su zastupane korporacije, nego se može reći, da niko kod kuće nije ostao. I druga mjesta također su dobro bila zastupana. Njegovo Kra« Ijevsko Visočanstvo rukovalo se je sa avim deputacijama i razgovara« lo. Kod našeg tešanjskog odbora in» teresovao se je Regent koliki je broj članova, a kad Mu je rečeno, da su svi muslimani tešanjskog kotara u našim redovima vidilo Mu se je na licu zadovoljstvo. Kad se je Nje« govo Visočanstvo udaljilo od na« šeg tešanjskog odbora, pristupio je našem tajniku Abasu Ajanoviću predsjednik ministarstva g. Vesnić i upitao ga: »Kakve su prilike kod vas?« A j a n o v i ć : Jadne i očajne. Sve mi se čini da se nalazimo u tre« ćoj fazi anarhije. Upravni aparat ne valja ništa. Da je se prema nama pokazalo imale? bratskog osjećaja, da nam se je jeflnim aršinom mje« rilo bar za hator, što smo kroz 400 godina sačuvali slavenski značaj o« vih pokrajina, mi bi bili, najzado« voljniji i najhamiji podanici. Do sad je na nepravedan način od nas oti« mato, naše je stotinu siročadi uš« Ijed te nesretne agrarne reforme od gladi umrlo, pa su i skoro tri ljudske žrtve pale. Dapače ima slučajeva, da se od muslimana težaka otima nje* gova vlastita zemlja. I kod nas ima«' ju tri«četiri taka, a i više slučajeva. Gospodine ministre 'predsjedniče, prilike su očajne i nesnosne. — Ministar predsednik: A što Vi to ne izložite preko Vaših narodnih poslanika? Imate valjda poslanike? , — A j a«n o v i ć : Nažalost samo dvojicu. Ovo je stotinu puta kroz rezolucije, deputacije, memorandu« me i pedstavke kraljevskoj vladi do znanja stavljeno, no do danas nam nije pomognuto. — Ministar predsjednik: Stotinu puta, biće za godinu i po dana pretjerano. — Ajanović; Baš, gospodine ministre predsjedniče, stotine" pu« ta, jer i ja sam ovo odlučujućim krugovima prikazivao. — Ministar predsjednik: Ko su vaši poslanici? — Ajanović: Dr. Hrasnica i Dr. Spaho, a drugi su nam nametnu« ti i komandiram. U narodu bukti i vrije radi nepravdi upravnog apa« rata, jer ima slučajeva, gdje agrar« na direkcija stvar prfcudi, a vlada izvršenje presude zabranjuje i dru« go određuje. • — Ministar predsjednik: Strpite se! Vaša je dužnost zaći me« đu narod” i miriti ga. Sve će se po« praviti. — Ajanović: Mi smo uvijek među narodom i mirimo ga, jer da nije toga, do sad bi svašta bilo. Nek drugi onako iskreno među narodom rade kao mi, pa ne će biti mirnije, veće i sretnije držav^ od naše dra« ge Jugoslavije. Gospodin ministar predsjednik oprostio se od našeg tajnika dubo« ko dirnut i otišao dalje među na« rod. Kod ovog razgovora nastojao je jedan uniformisani individium smetati našeg tajnika, upletajući se 'u arzgovor: »Nije sve tako«, a oko« lo stojeći muslimani povladili su A« janoviću: Jest! onako je sve i još Šore. Сграна з. Muslimani I Brinite se da budete upisani u birat* ke spiskove, jer o tom ovisi vala budućnost! , Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Damaće vijesti. Drva na prodaju. Odbor za zaš« titu i nadzor muslimanskih groblja u Sarajevu zaključio je da po grob« ljima postojeće nepotrebno i šteto« nosno drvlje posiječe i pretvori u gorivo drvo dviju vrsti: cjeplju i ob« liku. Na tom radu već se je otpo« čelo na Kovačima. Drvo će biti na licu mjesta složeno u metre i klaf« tere, te će se mušterijama proda« vati. Tko želi ovoga drveta kupiti, ne« ka se odmah obrati odborskom taj« piku g. Tašakoviću u Sarači ulici U dućanu. Nepravedna razdioba oružnih li« stova u Tuzli. Ni u jednom kraju naše zemlje ne čine se tolike s v j e« s n e nepravde muslimanima kao u okružju tuzlanskom. Nema dana da nam ne stižu tužbe iz pojedinih tuz« lanskih kotareva, gdje vape za po« moć proti samovolji i partajičnosti Grudićevoj. Pritužbe ne pomažu ništa, jer se upućuju okružnom na« čelstvu na nadležnost, a kako ta nadležnost izgleda, to' smo iskusili nebrojeno puta na našim leđima. Kad na primjer jedan on naših Iju« di zamoli oružni list na navede razlog, da mu oružje treba za gra« bežljivu zvjerad i za obranu od raz« bojnika, molba se ne rješava, nego se molitelj globi radi širenja ne« istinitih vijesti sa 200 K globe, jer mu nije uspjelo dokazati, da u nje« govom srezu ima razbojnika ... Kad su muslimani Bijeljine tra« žili da se povede istraga zašto je Čupurdija ubio na pravdi Boga dva naša mladića ni kriva ni dužna, Grudić vodi istragu ko je vikao: »dolje policija«, a što su platili gla« vom dva jedinca sina bez ikakvog razloga i potrebe, o dom ni riječi 1 U namjeri da prikrati muslimane u pravu na nošenje oružja i posjed eružnh listova, Grudić ih je đutu« re predstavio kao ljude n e p o u z« dane i opasne za državu, a ako se još kogod ističe u našoj or« ganizaciji, onda po gotovo lista do« biti ne smije. Od tri stotine novih molbi odbio je skoro sve muslima« ne, dok su Srbi pravoslavni dobili listove od reda, kako je tko molio. Ogorčenje je usljed toga neopisi« vo. Ako je predstojnik Defterda« rević koga našeg preporučio, taj je konsekventno odbijen, dok Stakić bez pre.dloga i službenog puta podjeljuje oružne listove svojim miljenicima, podvornicima i osobama koje su opetovano kažnji« ve. Tako u Puračiću od 15 srpskih familija njih 14 posjeduju oružne li« stove, među njima i čuveni Mika Elektrika, koji je iz Sarajeva pro« tjeran radi izgreda i pijanstva i 20 puta policajno kažnjen! Ali je on rođak sreskog načelnika Stakića i ovaj mu je izdao oružni list iz ru» ke u ruku, jer je znao, da ga kot. ured nikad ne bi preporučio. A kako se stalo s muslimanima? Od 400 muslimanskih kuća, u Pura« čiču posjeduju samo 6 oružni list, pa jeli onda čudo, da je i staro i mlado i kuka i motika ustalo proti ovakom režimu i proti ovako »sa« vjesnih« i »nepartaičnih« upravnika kao što je Grudić i Stakić? Gospo« dine Miloševiću, istražite ove sluča« jeve, ako Vam je do pravde i na« rodnog jedinstva! Novi »moral«. Čitamo u »Glasu Slobode«: »U broju od subote »Ju« goslavenski List« je donio oglas sle« deće sadržine: »Gospođica mlada i 1 i j e p a traži se za jednu špedici« ju. Posao samo narudžbe i telefon. Upitati Jeftanovića ul. br. 8.«. Ovaj mali oglas najvernija je sli« ka »visokog morala« zadriglih, sitih trgovačkih trutc»a, kojima nije do« voljno što sirotinju oguliše, već 'po« staju i toliko drski, da se usuđuju da javno pozivaju kćeri te sirotinje da im za te pare prodaju svoju mla« dost i lepotu. O bezočnosti izvesnih ovdašnjih trgovaca, pisano je u ov« . dašnjoj štampi, a iznošeni su i pri« meri kako su se pojedini trgovci svojim bogatstvom toliko osilili da njihovoj bestidnosti nema kraja i da se oni ne žacaju, ističući svoju zadriglost i svoje bogatstvo, na naj« sramniji način nasrćati čak i na de« cu koja još nisu propala u trulež i nemoral koji su do u srž zahvatili ovo društvo u procesu dekompozi« čije i .propadanja. Trgovci i uopšte poslodavci su do sada ri oglašavanju da im je potreban neki nameštenik, tražili samo školske, poslovne i druge stručne kvalifikacije. Sada im je. pak, to nepotrebno: oni traže le« pog i svežeg tela! Da je ovo bez« obrazluk to niko ne može poreći: jer šta sa poslovima imaju telesne kvalifikacije, ovakve prirode kao što je.lepota? Šta lepota ima za« jedničkog sa poslom narudžbe i te« lefona! Konstatujući da ovaj oglas sači« njava najbestidniji prekršaj javno« ga morala, mi zaEI^vamo da on ne srne ostati nekažnjen. Da bi se za« drigli besni gulikože sirotinje na« vikli da razumevaju da se »posao narudžbe i telefona« može obavljati i bez lepote i mladosti i da bi se ovaj "bezobrazluk poučio stidljivosti i po« štovanju sirotinjske časti, mi, u in« teresu javnog morala, zahtevamo da se on najstrožije kazni i da se nje« govo ime javno objavi na istom . mestu na kome je izvoleo počiniti ovu drskost. To je dužnost policije, a to je dužnost i »Jugoslavenskog Li« sta«, kao što je i dužnost Saveza Privatnih Činovnika i Nameštenika, da u interesu časti svojih” članova, nad ovim zadriglim bestidnikom proglasi bojkot«. Mi se sa ovim Zahtjevom »Glasa Slobode« potpuno solidarišemo, pa i sa svoje strane tražimo da se uči« ni kraj ovakim bczobrazlucima. Jer zaista je uva drskost prevršila sva« ku mjeru T morala bi se kazniti baš na taj način, da se njen počinitelj stavi na srarrmi stub. Na adresu državne zaštite djece. U mjesnim odborima za zaštitu djece, treba da pored »Prosvjednih« i »Napretkovih« povjerenika budu i »Gajretovi«. Tako bar mislim, jer u dopisu (nesjećam se datuma i broja) odbora u Sarajevu na jedan mjesni odbor glasaše ... prema va« • šem izvještaju vidimo, da u vašem m^stu nema povjereništva »Pros« vete«, »Napredka«, »Gajreta«, »Ra« * diše« i »Privrede«, jer nijednog po« vjerenika istih društava u izvješta« ju i konstituisanom odboru ne vi« dimo«. Tako pisaše, a baš u tome mjestu postoji i »Gajretov« i »Prosvjetin« povjerenik — nu kod »Prosvjete« se ispravilo ali kod »Gajreta« još nije, ali da vidimo. Mjesto nećemo za sada imenovati, ali ako se kroz krat« ko vrijeme ne ispravi ta pogreška, ondj ćemo još uz to napisati: Neka centr. odbor izvoli ispraviti! Jedan Gajretov povjerenik. Barbarstvo deli«Čokorila. Kako je poznato, gremij sarajevskih knjigo« tiskara zaključio je, da neće štam« pati »Srpsku Zoru«, organ famoz« nog Donkihota Đ. A. Čokdrila, dok ovaj ne dade zadovoljštinu gremiju radi nanešene mu uvrijede. Čokorilo je radi toga imao naročiti »pik« na ovdašnjeg knjižara i štampara g. A. . Kajpna, odbornika gremija. Ne mo« gući mu se osvetiti, napao je jučer na prostački način jednu uglednu gospođu, Srpkinju, radi toga što je bila u društvu sa sestrom g: Kajo« na. Dobacio joj je, kako se ne stidi ići sa »čifutkinjom«. Gospođa za« pitala ga je što mu je, jer je deli« Čokorilo izgledao kao da je mahnit. Kako je bilo gđici Kajon, djevojci finog odgoja, lako je zamisliti. To još nije bilo dosta barbarskom pro« štaku. Zatrčavši se od ostrag na gđicu Kajon htio ju je udariti bati« nom, koju uvijek nosi uza se. Na« mjerio se na krivu adresu. Gđica Kajon opalila mu je tako »zdravi« �Broj 204 — Број .PRAVDA" — .ПРАВДА" Strana 4 Страна šamar, da su mu štetili nabčari s no< sa, a kad mu još ni to nije bilo do« sta, bacila ga je na zemlju. Za čas' se sakupio sfijet, koji se zgražao i oštro osuđivao ovakav postupak na zemlji ispruženog delije nazivajući ga huljom. Pred protestom radi o» vog podlog napadaja na slabu ženu, Cokorilo je brže bolje odmaglio. Gornju vijest prenosimo iz »Ju> goslavenskog Lista« i najoštrije o« suđujemo ovaj ispad g. Cokorila. Sramota! Trcšeljak. Sloboda Zamaranja. U danjom prak­ tičnom život« imajo dvije slobode. еакипека, fdje м pred aakonom ne pravi raelika nikom* i nova, keja uilvaja ievjeeni ljudi, a mogla bi •e osnaćiti imenom aloboda iameranja! 2a prvu ■loboda male ke ana u Tu ali, ali je ва t« buj­ na aloboda Zamaranja, koja ,blagodej«t»uje“ pod okriljem Gradića i Čnpurdije. Blagodareći rodimo, kojeg au inaugariaala ova dva junak« u Tu ali i okolici mi ćemo naakoro po ata ti jednaki Rćipetarima, a poito tamo raaliku među ljudi­ ma do Čini druitveni položaj nego fiaička anaga, to ćo i kod naa savladati .fiaićki" aakoa. Poito jo aada aloboda iamaranja monopoliairaва i, poput iavoaaica, ograničena ва iavjoatan broj Dalih .osloboditelja*, to ćo ta ogranićeooet nalom aaimilaeijom »a Šćipotarima preoteti i i maće tu aloboda ovako, a onda . . onda . . . ■ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ na adravljo Čupurdija! ;• PAPIRNICA Onda noće Čupurdija amjeti leuti gluvnom ulicom aa Oincom, koji „velikoduino" dijeli ia:> HAMDIJE KOPČIĆA 5 mare po hotelu Briatolu i aateie revol­ ver, niti će Dr. Branko ttakić, bivii odvjet­ !! preporučnje »voje bogato slovarište • nički perovođa, a nakon oalobođonja provrnut aa aroakog načelnika, amjeti ia mar at i putnike j! svih vrsta papira, kancelarijskog i J ■ voiu (ieljeanici) oalanjajaei ao na »voje: .ko '; Školskog pribora. — Narućbe ae ♦ aam ja, anal li, ti brof!" Onda raane Nođo i obavljaju brzo i točno. 1 Modo ne će amjeti iamarati 70-godiinjih ihti! Cijene umjerene. 2 jara, pa makar i njihove (nekad noaretne, a aada aretne) vjero bio. Staro ljude troba polto! Sarajevo, Štroamajerova ul. Tet. 819 Z vati, a ko ih joi kamara, treba da oojoti toiinu agrćone pijeoti na dobu. Poito živimo n herojako doba, gdje modu tolikim brejotn oaeloinih potamnjava pojedinac, teiko je biti pravedaa i »oboleiiti* koga hero­ jem. Nu nal nam novinanki aanat no da, da proko tega jednostavnu pređemo i da aa naio potomke niita u amanet no ootavimo, pa amo počeli pomno ietraiivati djela ia taknetih ljudi, podvrgavajući ih atrogoj ocjeni. Uatanovili amo kao najroćo savremano herojstvo: i a m a r anjo nemoćnih. Budući da jo Dr. Stakić Umarao učitelja ia M (dakle potćinjenog), Predimaret br. 16. Cinco opet katolika (dakle Ariavljaaina II. ro­ da), a Modo Jovanović Lasa Jovanovića (dakle 7t-godiknjeg atarca), to oru trojicu junaka po kroničarskoj duinoeti bilježimo Herojima naleg doba, a poito je audbina taka, da voliko Ijudo nikad no cijene nitkovi savromonici nego tok kaanije generacije, to i mi svoje sasad tr­ pamo n saaluini kut Treieljka. Centralna drogerija Braća Šatiinagić Sarajevo, Strosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato Skla­ dište svih droga i medikamenta, •te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani sjetite se „Gajreta*! Kod Salihage Mirice, trgovca izdaju se — Telefon 809. krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po Fnruke uredništva. K 2.-. Н. Ж. Jajce. Vaieg dopisa nijeamo primili. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .*. razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. ■----------------------------------------- - ----- =---------------- -Ч' 1 1 Iliri......................... ■■■■■■■■ Hl ■■■■»——<t II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1929. zaključila ja na temelju ustanova § 11.društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,000.000 — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tak., da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dmnica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ae izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je prave opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, • pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. g Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači Ime i prezime, na koje bi potpisane dionice Imale glasiti. Ravnateljstvo <si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske, banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović a B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, * m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d.' d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostar«, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d, d. ■ Gračanid. Kavnatiljstio Muslimanshr fpgorath i obrtničke banke za B. i H. (d.d.] u Sarajevu. Odgevee^ i i i Л g. IbAMsZ VUanfc ОаММ Odbor J. M. Q. Staavarija Dadd A A. КаЈм. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8a14fd3c621c56321890c6300a0f9d28.pdf acffb851d0e19248e1883158b3f98f65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj l^ 1.5C Ж HE ^Шж Hl uA Мм W izlazi subotom, JF И ж fB e> B II КгЧбп ВМШВД HEflF EH Кн ■v’ 1 МИ1 'V Д JBHL W* ШЖ В">Ш Ш W ВИ ■■ GODIŠNJE К NA POLA GODINE К 90. мИ «ИИМ ВД Ш мК Ш вЛ ЛЛ ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 100 (205) Sarajevo, subota 2. oktobra 1920. (17. muharrem 1339.) Poziv na glavnu skupštinu. л Nakon dviju konferencija sa provincijalnim članovima naše or« ganizacije Radni je Odbor u spora; zumu sa više članova Centralnog Odbora donio zaključak, da se glav« na skupština naše organizacije sa; zove U ČETVRTAK 21. OKTOBRA sa ovim dnevnim redom: 1. Rasprava o predlozima Central« nog Odbora glede političkog dre žanja organizacije. 2. Oznaka kandidata za ustavoe tvornu skupštinu; 3. Izbor novog Centralnog Ode bora i / 4. predloži delegata i eventualija. Mjesto i sat kad će se skupština održati objaviće se naknadno putem našeg glasila. Stoga se pozivaju svi kotarski ode bori, da bezuslovno do 5. oke tobra održe kotarske skupštine, na kojima će u smislu saopćenja od .12. o. mj. (»Pravda« broj 198.) poloe žiti račun o dotadanjem radu, iza. brati kotarski odbor (ako on već ni« je izabran prema štatutu), označiti zgodne kandidate za izbore u kon« stituantu i izabrati svoje delegate za glavnu skupštinu. Pređašnji zaključak glede oznake kandidata i izbora delegata nadopue njuje se kako slijedi: Da se mogne dobiti jasnija slika o volji naroda, mogu se kao kandidati za konsti« tUantu označiti nc samo prikladni ljudi iz kotarskog sjedišta pojedi« nih odbora i njihova okružja, već se mogu označiti i ljudi izvan kotara i okružja, dakle iz cijele naše pokra« jine. Pri tom će se, naravno, kandi« dati poredati tako, da se na prva mjesta meću ljudi s najviše narod; nog povjerenja. Obzirom na veliku udaljenost, te« gobe putovanja i troškove, s ko« jima je skopčan sastanak glavne skupštine, dozvoljeno je da se mje« sto pripadajućeg broja delegata (na svako 250 aktivnih članova po jedan delegat) izašalje i ma« nji broj. Takim će se delegatima pri glasanju priznati onoliki broj glaso« va, koliko pojedinom kotaru pripa« da prema broju njegovih aktivnih članova. Naravna stvar, da je skup, ština vlasna i ne poslužiti se ovom olakšicom i poslati potpun broj svo« jih delegata. S a r a j e v o, 21. septembra 1920. Predsjednik centralnog odbora: Maglailii. Podzemni rad G. DRA SRŠKIĆA U AGRARNIM POSLOVIMA. Ministarstvo za agrarnu reformu Dr. Milan Srškić ne propušta ni najmanju zgodu, da svoje neraspo« najavilo je već instrukcije1) u pita« loženje prema posjednicima i dje« nju procjene roda sa beglučkih ze« lom pokaže. Osim mnogih nezako« malja za god. 1920. Te inštrukcije nitih njegovih uplitanja i svojevolj« još dobio niješam. Međutim dok te nih( poništavanja legalnim putem do. ne stignu izdaj te uputstva podre« nošenih agrarnih presuda i odluka, đenim organima, da stranki, koja njegova je krivica, da su se u zad« traži procjenu roda, ako je u izgle. nje vrijeme na nekoliko mjesta do« du, da će komisionalno procjenji« godili otpori seljaka protiv agrarnih vanje roda izazvati ogorčenje i ot« komisija, koje su na temelju »Ured« por seljaka, prema organima vlasti, be« od 22. jula 1919. kotarski uredi savjetujete, da ne traži te procje« izašiljali u svrhu ustanovljenja ko« ne, i u tim slučajevima sistirajte ličine' plodova na slobodnim »beg« izašiljanje komisije dclk od vlade zatražite uputstva, jer je vrla neu« lučkim« zemljama. / U svakoj pravnoj državi ovakovi godno po auktoritet vlasti, da komi« bi se javni otpori i tvorni napadaji sije u sela 1г1дге pa pred otporom seljaka protiv službenih organa vla« seljaka uzmiću i uklanjaju se, kako sti morali kvalificirati kao javno na« se to na nekoliko mjesta desilo, a silje i' državne vlasti bi morale, ja neću da se tim povodom sve učiniti, da se otpor onemogući upotrebljavaoružanasila. S toga komisiopalne procjene, ra« i njegovi začetnici kazne, da se na taj način osigura i utvrdi auktoritet đe neka se određuju do daljnjeg na« državne vlasti. No ta se metoda ne ređenja, samo tamo, gdje su sfran« dopada gospodinu dr. Srškiću, jer ke sporazumne, ili gdje je sigurno, bi na taj načjn makar neki zemljo« da uredovanje ne će izazvati ne« vlasnici došli do svog prava i do rede. .U svim drugim slučajevima kakove bilo koristi od svoga slo« neka se komisije za procjenu roda bodnog imetka. A to i jest baš ono, ne izašilju dok u svakom konkret« što dr. Srškić neće. Taj gospodin u nom slučaju ne dobijete uputstva svojoj zaslijepljenoj mržnji prema od zemaljske vlade?) Stižu i pritužbe sa mnogih stra« zemljovlasnicima gazi i svoju juri« dičku spremu, omalovažav i sa« na, da se moja naređenja od 19./3. mi auktoritet državne vlasti, te bez 1920. da zemlju drži do daljnje od« znanja ministarstva, i sasma na svo« redbe onaj, koji je lanjske godine ju ruku, izdaje svima okružnim držao, mnogi kotarski uredi ne pri« predstojnicima šifriranu brzojavnu državaju. Svratite pažnju potčinje« naredbu od 20. aug. broj 237/20 pre« nim sreskim načelnicima, da se ovog naređenja, pod vlastitom odgovor« zidijal, koja glasi: »Prema vijestima sa svih strana nošću sreskog načelnika, svi uredi gruntovni sopstvenici be« moraju strogo držati. Predsjednik gluka, koje seljaci obrađuju, ;traže zem. vlade: dr. M. Srškić«. po smislu naredbe od 22./7. 1919. ko« ‘) Ove će instrukcije valjada stići misionalnu procjenu roda sa beg« u decembru, dok snijeg zemlju po« lučkih zemalja. Seljaci u mnogo slučajeva odupi« . krije i seljaci plodove unovče. ’) To će reći: pošaljite spise na ru se ovakoj procjeni, te tom prili« kom dolazi do izgreda i proljevanja , vladu i čekaćete najmanje 6 mjese« ci, dok se povrate. krvi. Eto to je sadržaj te najnqvije »tajne« naredbe dra Srškića, ko« ja nije ništa drugo, nego atentat na zemljovlasnike, iz koga se sasma ja« sno razabire, da taj gospodin ide samo za tim, da zemljovlasnicima onemogući ma išta dobiti sa njiho« vih slobodnih zemalja, ne bi li što prije poskapali od gladi. A sada da malo prorešetamo tu Srškjćevu na« redbu: U prvom redu upada u oči, da g. dr. Srškić naziva zakonite vlasnike i posjednike slobodnih »beglučkih« zemalja tek »gruntovnim sopstve« nicima«. S ovim g. dr. Srškić onako furtimaški kuša da ospori, ili bar -omalovaži, snagu privatnog prava vlasništva zemljoposjednika nad ' tim slobodnim posjedima. Vidi se dakle, da je i g. dr. Srškić pošao stopama Korača i Poljaka, koji su vlasnike kmetovskih selišta nazvali tek »nosiocima prava«. I su« više je prozirna tendencija te »bolj« ševičke« grupe naših »usrećitelja«. Nu neka sigurni budu, da su s dru« ge strane i zemljovlasnici potpuno svjesni jačine svojih, zakonima za« jamčenih i ni s čim neosporenih po« sjedovnih prava, kako svojih slo« bodnih zemalja, tako isto svojih kmetovskih selišta, te ćese svim legalnim sredstvima bori« ti, da im se njihovi slobodni po« , sjedi, koji su čisto »privatno pravo vlasništva« netaknuti ostave u slo« bodnom i neograničenom uživanju, a da se kmetovska selišta u smislu Regentovog obećanja i po predlogu Udruženja Zemljoposjednika stav« Ijenom u memorandumu od 28. no« vembra 1919. pravedno riješe. Treba da su ta gospoda na čistu, da zemljoivlasnici ne će i ne mogu nikada pristati, da im se njihovo pravo vlasnosti ni na kmetovskim selištima gazi i uništava! Zemljo« vlasnici su potpuno svjesni, da je njihovo pravo vlasnosti i na kme« toVskim selištima neosporno i za« jamčeno posjedovnim »gruntovnim zakonom«, koji mora da se rešpek« tuje sve dotle, dok drugo le« gal no 'z a k o n o d avno tijelo ne donese drugi zakon i onaj prvi ne proglasi ništetnim. Za to ako su zemljovlasnici pristali na propise Predhodnih Odredaba, đa se »kmet« stvo« ima smatrati ukinutim, jer im je nosioc vladalačke dužnosti Nj. V. Regent’ svojom Vladalačkom ri« ječju garantovao, da će se to pitanje riješiti na pravedan način po obadvije zainteresovane stranke, to još ne znači, da su se zemljovlasnici odrekli svog po« sjedovnog prava na te kmetovske zemlje i prema tome oni smatraju svkku promjenu gruntovnog stanja protuzakonitim aktom isto onako, kako bi recimo smatrao gosp. dr. Srškić kada bi mu kogod brisao nje« govo poSjedovno pravo na vlasti« tu kuću, ili bi recimo neko ospora« vao g. Koraću pravo vlasnosti na njegove »teškom mukom« stečene milijune. • Što še pako tiče slobodnih posje« da »begluka«, o tome još manje mo« že da bude diskusije, jer su prava zemljovlasnika na te zemlje po svim zakonima puno i puno jača od pra« va ratnih bogataša i kojekakvih obilno nagrađenih »mučenika« nad njihovim zgrnutim imetkom. Za to u ova prgva ne smije nitko, pa ni dr. Krizman i dr. Srškić, dirati ako su voljni, da u našoj mladoj državi zavlada red i mir, jer neka budu UREDNIŠTVO 1 UPRAVA u NA- carevoj TELEFON BROJ ČEK0 vstE^onicEp^ Godina 11. sigurni, da zemljovlasnici ta svoja zakonom zajamčena prava zaštite i očuvaju. G. Dr. Srškić u svom obrazlože« nju gore citirane naredbe veli: »da on ne će da protiv otpora seljaka upotrijebi oružanu silu«. To drugim riječima znači: Ja gazim i svo« jevoljno uništavam i mi« nistarske naredbe i aukto« ritet državne vlasti, jer mi je želja, da mase seljačkog naroda još više razdražim i nahuškam pro« ' tiv zemljovlasnike, da im onemogu« ćim svaki i najmanji prihod sa nji« hovih slobodnih posjeda. Dakle g. dr. Srškić se stavlja nad sve posto« jeće državne vlasti i u svojoj zašli« jepljenosti naprosto gazi i svetost privatnog prava vlasništva i prestiž drž. vlasti, te daje mig neukim ma« sama naroda, da jednog lijepog da« na zaredaju otimačine i pljačke i po dućanima, magazama i privatnim pa i javnim zgradama. Za što ne bi, " kada znadu da dr. Srškić »neće« da protiv buntovnika upotrijebi oružanu silu? Ostali dio Srškićeve »Naredbe« i odviše je jasan, a da bi mu tre« balo 'daljnjeg komentara. Samo je zaboravio u zadnjem stavku, gdje prijeti sreskim načelnicima da se imadu strogo držati njegovog nare« đenja, da zemlju drže oni, koji su je lani držali, da se to odnosi samo na težake pravoslavne vjere, a ni« pošto i na muslimane, jer nam o tome jasno svjedoče mnoge Srški« ćeve svojevoljne odredbe, kao n. pr. kod Alije Jelke, Bukovače i mnogih drugić muslimana, koji su lanjske godine svoju zemlju sobom obrađivali, a ove godine su im te iste zemlje od pravoslavnih po« otimane i ne mogu naći načina kako da te zemlje opet u svoj posjed dobiju. S. Sarajevo, 1. oktobra. U »Trešeljku« donosimo objaš« njenje »odbora četvorice«, koji je utrne sarajevskog »gradskog veća« imao podnijeti vladi obrazlože« nje ostavke ovog slavnog i pre« slavnog veća ljudi, koji po vlasti« tom priznanju nemaju ni povjere« nja naroda, ni povjerenja vlade. Da pravo reknemo, nama je neugodno, što se makar u šaljivom tonu, mo« ramo osvrtati još i na te trice. Te trebao je feldvebel Alija biti u fi» jaktru ili bar voditi paripa, te tre« balo je Hodžića uputiti na tribinu mjesto pod! tribinu, te trebalo je Ekremu uz pridjevak »ad hoc« dati i koju paricu, te Caleti ta čast, te Makalu ta mast, te Pešutu pršut, te Zistleru vo ili to. Podajte im, šta god žele, samo ne zaboravite pakračkog dekreta i ot« pravite ih što pre. Zar samo tako ćete ih spasiti od ponovne bruke, da poližu što su »svečano« zaklju« čili i ne zaplaču što gube jednu ti« tulu. Smilujte im se, gospodine Mišo« viču i pazite da ne nasjednete Mar« kovićevim »osnovama«: izvana je, istina, bubanj, no iznutra je šušanj i te kakav šušanj. Čuvajte se, jer i kod nas se narod budi, pa biste mo« gli imati kakvih većih neprilika. Jer narod je gladan, a aprovizaci« ja prazna. Otvorite oči i manite glu« maca. Izbore gospodine I... Muslimani! Brinite se da budete upisani u biračke spiskove, Jer o tom ovisi vaša budućnost! ♦ IM . •* - , •.'ФжЗИ-лЈв! ..... IbftiA-v ' . . ....... •/. �Strena 2 Страиа .PRAVDA" — .ПРАВВА" РгобјаСвпјв težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). (Nastavak.) Da sad ukratko prikažemo pri« jateljstvo radikala prama nama te« žacima. I radikali licitiraju, ali malo pametnije, nego demokrati. Valjda čuvajući ugled naše mlade države prama vani. Ali kako se brinu za nas težake najbolje će se viditi iz člančića koji je izašao u 135 broju »Glasa Slobode«. Clančić nosi na« slov: »Profit od 133. milijuna kru« na« i glasi: »Bivši radikalski mini« star finansija osnovao je središnju zadrugu kao izvoznu centralu. '1 a centrala, koja jedva postoji, načini« la je izvozni posao od 2000 vagona kukuruza i zaslužila po vagonu 67.000 kruna, što sve ukupno čini o«‘ rijašku dobit od 133У. milijuna kru« na. Akcioni je kapital te zadruge 7 milijuna dinara ili 28 milijuna kru« na znači, ta je radikalska banka ra» dila sa 470% profita i to u par nije« seci i to sve na kukuruzu kojeg su pod jeftine cijene od seljaka poku« povali«. »Glas Slobode« donio je taj člančić radi kritike pjpti jednoj političkoj stranci, a nije da uzme težačke interese u zaštitu. Gospoda »demokrati« i radikali na jednoj strani oslobađaju kmeta od nemoćnog age i bega, a na dru« goj strani stvaraju državnoga kme« ta. Država imade moć i snagu gnja« viti težaka više i jače nego aga.i beg i meću svoju jaku ruku na težaka tako, da gospoda, sjedeći u fotelji« ma, zarade preko središnje zadru« ge više na težačkim zemaljskim pro« izvodima, nego sam težak, koji se kupa u znoju radeći na svojoj zem« Iji. Tako je koncentraciona vlada, ako se ne varam, izdala naredbu na kotarske urede, da težaci ne smiju prodavati nove hrane do izvjesnoga ’ vremena. Zar to nije diktirati teža« I ku i praviti ga kmetom? Mi težaci poručujemo gospodi uzurpatorima, da ne ćemo dozvoliti, da budemo zavisni u našim težačkim proizvodi« ma, ama od koga bilo. Mi državi pls« timo propisane poreze na svoje ze« maljske proizvode, pa hoćemo da budemo svoji na svome, slobodni težaci. Država nam mora ići na ru« ku, a ne da nas čini zavisnim. Sada da pređem na prifiteljsrvo bos. herc, komunista prima nama težacima. Oni zovu nas tež ike u svoju partiju, govoreći nam, da je naš spas jedino u radničkoj komu« nističkoj partiji i da su naši težački interesi jednaki sa interesima indus« trijalnih radnika. Da vidimo je li tako. Kada je rat počeo svi su po« litički listovi u B. i H. ako se ne va« ram, bili po vlasti zabranjeni, osim bivšeg »Hrvatskog Dnevnika«. U godini 1916. ili 1917. ako se ne va« ram opet je počelo izlaziti glasilo socijahkomunista »Glas Slobode«. Kako sam čuo sa dozvolom i potpo« rom bivše Austrougarske vlade. Svak znade kakav je tada bio hal bosansko«hercegovačkog i hrvat« skog težaka i to od 1914.—1918. go« dine, kada je morao ratovati i ma« lom i džanom i evladom, kada^mu se je sve njegovo prisilno rekviri« ralo i to skoro badava. Jeli u to po težaka najteže vrijeme komunistič« ko glasilo »Glas Slobode« ili njiho« vo vodstvo išta poduzelo u obranu težaka? Jok nije, nego je na protiv socijabkomunističko vodstvo rado unišio u nekakvo prehranbeno vije« će, koje je sastavljeno po bivšoj up« ravi. To vodstvo je u svom organu kao i u prehranbenom vijeću traži« lo najenergičnije od bivše vlade, da sve, iživotne namftnice vlada rekvi« rira i posatvi maksimalne cijene. A nijesu nikad socjal.komunisti od vlade tražli, da se sve u našoj zem« lji što se zateklo do 1915. godine, bilo to zemaljski težački proizvodi bilo to industrijalni proizvodi, što komunisti proizvađaju, rekvirira, i postave maksimalne cijene pa 'da proizvodi svih staleža idu u cijena« ma usporedo. Isti su tražili da se samo težački proizvodi rekviriraju i maksimalne im se cijene postave kao na marvu i svu hranu, dakle I .......... BiljEšhE. sve težačko. U to je vrijeme vod« stvo komunista (tada socijalista) sa generalom Sarkotićem u prehranbe« noto vijeću pašovalo i određivalo težacima, odnosno njihovim žena« ma koliko će raditi, a koliko smiju jesti mjesečno. Uz nadzor žandara težaci su morali raditi od svanuća do smrknuća, a jesti su smjeli sa« mo mjesečno osam kila po osobi. Višak su im prisilno oduzimali žan« dari uz cijenu po 35 helera na kilo« gram. Međutim se je od rekvirirane hrane industrijskim radnicima dava« lo dnevno po jednu kilu pečena hljeba, valjda zato, da mogu više ratnog materijala proizvađati. Ko« munisti su rado skoro badava pri« mali i jeli jifanu vojničkih familija, ne gledajući i ne misleći jesu li voj« ničke familije dostatno opskrbljene hranom, koju su same svojim zno« jem proizvele. > Dakle vojničke 'žene i djeca mo« rali su prisilno gladne raditi, da se industrijalni radnici mogu dobro hraniti, a ovi mjesto zahvalnosti za datu im hranu pravili su po fabrika« kama ratni materijal, topove, puške, šrapnele, bombe i svu municiju, ko« jom su ubijani njihovi sinovi i očevi. Svi industrijalni radnici, danas zvani komunsiti, bili su u ratno vri«* jeme po raznim fabrikama enthebo« vani i ratni materijal kako sam go« re rekao proizvađali. Također sya gospoda, koja se kupe oko sporne« nutih listova koji pričaju i piskara« ju da su tobože prijatelji nas teža« ka, bila su za vrijeme rata entl^e« bovana ii? namještena kod pojedinih magazina a težački se narod skoro isključivo sam borio u ratu i pa« tio, a da se za njega niti za njegovu familiju nije niko u ono vrijeme bri« nuo. Tako je težački narod skoro sve izgubio. Kad je prestao pucati top i puška, odmah se pojaviše na« ši tobožnji prijatelji i nude nam na papiru sve moguće, samo zato, da im poklonimo glasove. Iz ovoga ja« sno proizlazi da težački interesi sa interesima gospode koja se kupe o= ko »Glasa Slobode« nisu i ne mogu nikada biti jednaki, jer hranu pro« izvađa seljak, a oni je troše tražeći da bude što jeftinija. Da interesi spomenutih staleža nijesu jednaki, najbolje dokazuje to, što industri« jalni radnici hoće da rade u 24 sata samo 8 sati odnosno 7, dočim te« žak radi u ljetno doba 14—16 sati. Kada bi težak isto tako radio samo 8 sati dnevno, ko bi hranio gore spo« menute naše prijatelje, odnosno ne« prijatelje. Zemljoradnički proizvodi posko« čili su samo 15 do 20 puta, dočim su radnički proizvodi poskočili 60 do 100 puta. U normalno je vrijeme kila kukuruza bila 20 helera, a da« nas je 3—4 krune, meso je bilo 1 K 60 hel. a danas je od 20—24 krune, dočim su industrijski proizvodi po« skočili mnogo više. Tako na prim« jer jedna šibica u mirno vrijeme bi« jaše 2 helera, a danas 2 krune, me« tar beza u mimo vrijeme od 30—40 helera a danas od 50—80 krun. Ta« ko je i s basmom i svim jjomaćim radničkim proizvodima kao-sol, ću« mur, cigla, crijep, trenica i t. d. So je bila na kg u mirno vrijeme 18 do 20 helera, a danas je 16—20 kruna, cigla je bila 1000 komada 7—8 K a danas je. 1500 kruna, ćumur je bio na metar u mimo vrijeme 70—80 helera a danas je 50—60 kruna, eri« jep je bio u mirno vrijeme 1000 ko« mada 80 K, a danas je 3000 K, treni« ca je bila u mirno vrijeme na kubik 18—20 K a danas je 1800—200 km« na. To su Sve proizvodi komunista, koji traže visoke blaće i zajedno s vladom postavljaju cijene svojoj robi, ne vodeći računa o tom, da tu rbbu težaci trebaju kao što i komu* ništi težačku hranu. Neka se vidi iz gornjih brojki postojećih cijena je« su li interesi težaka sa interesima in» dustrijalnih radnika i mogu li ikad biti jednaki. Toliko o prijateljstvu komunista, (Svfšiće se). ■ I I Spol — Broj 293 . ■' Muslimani sjetite se „Gajreta“! Šta veli agr. direkcija na ovaj in« teresantan slučaj: »U selu Garani« ma, kotar Konjic prodala je Manda Golemac tri parcele zemlje, na ko« ju joj je muž imao kmetovsko pra« vo. Ona je ovu zemlju prodala za K 3000,— Marku Kostiću i napla« tila. Između se su sklopili pismeni u« govor čim se njoj zemlja dadne, da će mu ona takrir dati. Kad su je pitali zašto je prodala ove tri par« ćele, ona je rekla: za ovih polu para mogu cijeli čifluk isplatiti. Iznesosmo ovaj od mnogobrojnih primjera ove vrsti i pitamo agr. di« rekciju: što misli o ovakim ugovo« rima? Povodom članka »u eri'špijunaže«, što je iznešen u 91. (196.) broju »Pravde«, dobismo od policajne di« rekcije saopćenje, da je Ušanović, kojega su iskazi pred vlastima bili povod pretresanju nekih dućana na Baščaršiji, dana 6. o. mj. predan državnom odvjetništvu u Sarajevu na nadležni postupak, među osta« lim i zbog zločina potvore na štetu Ismeta Šišića, Saliha Cebelića, Av« de Pilava, Edhema Pilava, Mahmu« ta Mačkovića i Saliha.Sokolije, svih iz Sarajeva. Zanimalo bi nas znati: odakle je taj (Jšanović i na temelju čega se je moglo povjerovati njegovom is« kazivanju. Držimo naime da se sumnjičenje i pretres ispravnih'gra« dana mora osnivati na jakim teme« ljima. Batinanje u derventshoj policiji. 19. septembra pokradena je der« sentskom trgovcu g. Aronu Hajo« nu pšenica. 20. septembra stala je policija hapsiti sve one, koji su bili prijavljeni, da su upleteni u tu stvar, među ostalim i Muhu Cava« lića, Mujku Bobana, Vejsila Cavali« ća i braću Mehu i Mahmuda Hu« sejnćehajiće. Istragom je ustanov« Ijeno, da nijedan od njih nije su« djelovao u krađi nego da su je po« činila sasvim druga petorica ljudi? koji su priznali djelo. Spomenuta petorica nevinih doduše su odmah pušteni na slobodu, isto tako Muho Džikić, ali će Meho Husejnćehajić. Muho Cavalić, Mujko Boban i Mu« ho Džikić dobro zapamtiti, kad su bili na policiji. Evo zašto: ■ Kad su dovedeni u karaulu, str« pali su ih u jednu sobu, a onda su jednog po jednog vodili u sporednu sobu pred policajnog narednika T. Čamparu, koji ih je nagovorio da priznaju krađu. Kad oni, kao nevi« ni, nisu htjeli ni mogli priznati, stao ih je Čamparin pomoćnik Pavo No« vokmet nemilosrdno tući v o Го v« s k o m žilom. Novokmet je na« tjerao Mehu Husejnćehajića, da se nagne, a onda mu je stisnuo glavu među svoje krake i ošinuo ga devet puta žilom po zadnjici (prije toga mu je zagrnuo kaput), a udario ga je i 5 puta po rukama. Iza toga- je Ćampara naredio policajcu Vladi Pijevcu, da ga vodi i diflje bije, ali ga je ovaj ošinuo samo jednom lah« ko po lijevoj plećki, a kad ga je iz« veo ispred Ćampare, pustio ga je u miru. Kod šibanja je bio prisutan derventski građanin Jovo Rankić, koji se je zauzimao za šibane mo« leći policajce, da ih puste kao nevi« ne i poštene ljude, a u sporednoj su sobi svi čuli strašnu pomagljavinu onoga, koji je bio batinan. Meho Husejnćehajić otišao je liječniku, koji je ustanovio ozlede (te se i sad vide:, ispucane masnice po dlanovi« ma i modrice kao čivit po debelom mesu), ostali na žalost nisu, i ako su izjeli veliku vatru, osobito Muho Čavalić, koji je strašno isprebijan. Tražimo energično da se odmah stane na put ovom barbarskom postupku policije, kojoj se mora jednom za uvijek zabraniti, da na svoju ruku kažnjava ljude, koji po nesreći zapanu u karaulu. Trebalo bi već jednom odrediti, šta policija smije nositi i, šta joj je dopušteno činiti, jer gledajući derventsku po« liciju, 'čovjek bi rekao, da je propi« san za policajca-, i krbač i pletena ja« hačka kandžija i volovska žila, te da smiju udarati kome god hoće »19 i 6« ne bojeći se kazne, pošto to sve čini derventska -policija (ovaj joj slučaj nije prvina), pa nikom ništa. Stranačko kretanje. ZBLIŽENJE DVIJU HRVATSKIH STRANAKA. Pišući o neuspjelom pokušaju vrijeme regentova boravka u Bosni, Mandićevih pristalica »Hrv. Sloga« kao što dokazuju slučajevi: mostar« od 30. sept. iznijela je i ovo: »Stb ska afera radi sablje, ekskluzivitet se tiče zajedničkog istupa u izbori« tuzlanskog »okružnika« te drugih u« ma za konstituantu, bio pi ovaj sa« pravnika (n. pr. onog kotarskog stanak popuno suvišan, jer se — predstojnika u Zenici), ili pak ma« kako prisutni pristaše HPS (hrv. hinacije srpske manjine u Sandžaku, pučke stranke) i HTS (težačke) iz« koja čini nasilja nad muslimanskim javiše — na tome već od ne« življem, kako je to glavom Srbin koliko dana najozbiljni« član narodnog predstavništva £u« je radi«. gić iznio u svojoj jednoj interpela« Pitanje je sad na kojoj bi se ba= čiji. Takovo nastrano držanje po« zi prdveo taj zajednički istup? jedinaca pa i većih skupina jedno »Hrv. Sloga« daje razumjeti tu bazu je veliko zlo, koje treba odstranji« po uvodniku »Na okup — u bor« vati. b u«, u kojem između ostalog veli Jedno je i važno i temeljito isti« doslovce: nito: hrvatski dio naroda osjeća se OJavna težnja — ujedinjenje tro« u svojoj rođenoj državi zapostav« imenog naroda — postigla se, i sada Ijenim, i osjeća, da ga neki dio dru« otpadaju, odnosno morale bi otpa« '■gog plemena ne smatra jednako« sti velikosrpske i velikohrvatske po« pravnim. I kada to hrvatsko pleme sebne težnje, a sva briga imala bi osjeća na sebi, ono mora da traži se posvetiti tome, kako se ima naša lijeka tome zlu zajedno sa svi. država da uredi iznutra. Što ma onijna, koji su voljni se tiče hrvatskog dijela našeg na« d^ porade o tome, da se to roda, on se je već »našao u novim zlo odstrani. To zahtijeva in« prilikama. To nije ni čudo, jer je on teres države naše, jer inače ona ne ■ bio odgajan za ovakovo ujedinje« će moći uslijed trzavica i groznica, njđ. Dok je u hrvatskom dijelu na« što nastaju od te bolesti, onako na« roda prije postojala stranka hrvat« predovati, kako bi morala napredo« skog državnog prava, koja je dizala vati. A nazaduje ono, što ne napre« u narodu samosvijest i držala ga ta« duje onim tempom, kakovim bi mo« ko otpornijim protiv težnja bivših ralo«. »Hrvatska Težačka Stranka u tirana, dotle je u isti mah u nas Hr« vata bilo i struje, koja je plovila ju« svom programu stoji na stanovištu potpune plemense 1 jednakopravno« goslavenskim vodama. Srpski dio našeg naroda nije mo« sti, i hema sumnje, da će njezini č1a< gap biti tako odgojen i on se nije novi kao i svi drugi Hrvati u Bosni sav mogao posvema snaći u novgm i Hercegovini htjeti i znati da izvr« vremenu, te ih je bilo, a i ima ih, še svoju patriotsku izborničku duž« koji još ne mogu da se otresu starih- -not, scijcsni toga, da će svaki biti nazora. Staro je i nesavremeno na« izdajica narodne i državne koristi, ime sve, što se ne podudara ko ne bude pristupio na izbore. posvema s idejom narod« JEDAN UZALUDAN POKUS. nog jedinstva i posvemaš« .»Jugoslavenski List« javlja, da je nje ravnopravnosti. A tih starina vidimo svagdje i na svakom uoči četvrtka u prostorijama ovdaš« mjestu. One su izbile dapače i za njeg »Trebevića« održan sastanak �Број 205 — Broj Hrvata, koji stoje izvan tadanjih dviju hrvatskih stranaka. Sazivači (anonimni!) imaju namjeru, da oži« vc bivšeg civilnog doglavnika g. dra Nikolu Mandića. Zbor je bio slabo posjećen i valjda je pod dojmom tog neuspjeha izabaran odbor od tri lica, koji će doći'u doticaj sa obima hrv. strankama, u svrhu zajednič« kog istupa na izborima. Govorkalo se poodavno, da bi se dr. Mandić imao priključiti hrv. pučkoj stranci, no »Jugoslavija« u uvodniku od četvrtka dosta jasno odbija tu kombinaciju. Ona naime veli: »Još manje je na mjestu, kad ljudi, koji sudosadšutilii pre« zirno se smiješili promišljenom i in« tenzivnom radu pojedinih političkih stranaka, najednom sada ustaju i stvaraju nove [ftograme, nove kom« promisnc predloge — riječju novu zbrku, koja je tim kobni ja, što nam je upravo sada neophodno psi treban jasan pregled rada pojedinih stranaka i političara. Upravo stoga se i mi najodlučnije protivimo po« novnom uskrisivanju i oživljavanju starih i preživjelih programa, koji imaju samo historičku važnost i »političkih mrtvaca«, kojima je sva javnost već davno jednoglasno ot« pjevala opijelo.« »Hrv. Sloga« (broj 205.) otvoreno osuđuje taj pokušaj i veli: »Poznata je stvar, da je naša stranka bila vaz« da za slogu Hrvata. I njezin organ ve£ svojim imenom pozivlje ih na slogu. Ali da neko u ime-sloge uz« diže g. dra Nikolu Mandića, koji je pred godinu i po dana samo radi svojih interesa razbio slogu Hrvata, za to naša' stranka neće nikada biti.« S Mandićem smo dakle — kvit. . »JEDNAKOST« NA POMOLU. Ima desetak danS kako se održa« vaju povjerljivi sastanci sa svrhom da se oživi skrahirana »stranka« o« portunista (mehkiša), koja je u svoje vrijeme tako jadno svršila šašavom akcijom sa »Jednakosti«. Pokretači »Obrane«, veli se, već su 'pristali na obustavu svog lista, a i Hamid Svrzo pristade, da opet spili ■ sa šerifom i pokuša hudu sreću — novom o r i j e n t a c Fj o m. Spo« razumna su s tom akcijom i pozna« ta dva »borca« za naša pogažena prava: Ševkija Gluhić, nazvan mini« starska mumija i »slavan« po skup« Stini u Visokom, i — Dr. Zečević. Šuška se i o privoli stambolskog putnika Ibrahimkadije Sarića. Tešto, /tešto. Nije zgorega, ako prilikom izbora imadnemo i malo šale, gledajući kako se jedna za dru« gom prostiru ove »veličine«. Još ako ih vrag natenta, pa se pojave u San« džaku....... »ПРАВДА* — .PRAVCA, direktni pregovori između Italije i Jugoslavije otpočeće u najkraćem roku. Italijanska vlada diskutovaće na bazi sporazuma, do kojega se došlo u Palanci pod vladom Nittia. Da li Narodno Predstavništvo smatra Radića svojim članom? Iz Zagreba javljaju da je u stvari pro« testa Radića sto sedmorice kao vr« hovni sud, koji se bavi ništovnom žalbom Stjepana Radića, stvorio'za« ključak, da se upita Narodno Pred« stavništvo u Beogradu, da li smatra Stjepana Radića svojim članom, na« dalje aa li je njegov zastupnički« mandat, koji je dobio nominiranjem svoje stranke, u kreposti. Općinski izbori u Koruškoj. Iz Ljubljane javljaju: U zadnje vrije« me su održani u Koruškoj općinski izbori, koji su protekli vrlo intere« santno. U općinama vilske dohne, koje su po saint.germainskom ugo« voru pripale Austriji bez plebiscita dobili su Slovenci do sada trinaest općina, koje su prije imali NijerAci. Radi takih nepovoljnih rezultata, Nijemci su obustavili daljnje izbo« re u svim općinama, gdje bi Sloven« ci mogli pobijediti. Priprave za plebiscit u Koruškoj. Javljaju iz Celovca: Za buduću ne« djelju 3. oktobra i na dan plebisci« ta 10. oktobra zabranjeno je svako točenje alkoholnog pića na plebis« citnom području u zoni A. Gostio« niče moraju već uoči toga dana biti zatvorene u 8 i po sati na večer. Nitti za sporazum s Jugoslavijom. »Associated Press« . javlja intervju svoga rimskoga dopisnika sa Nitti« jem, koji je o jadranskom problemu kazao: »Uvijek sam želio izravan sporazum s Jugoslavenima. Evrop« ski rat bio je veliki dvoboj među (germanskim i slavenskim rasama. I« talija je radi ideala pravde prešla iz saveza sa germanskim rasama sla« venskim, pa može li Italija sad spre« mati nove sukobe sa slavenskim ra« sama. Smatram dobrim jedino ono riješenje, koje će se temeljiti na spo« razumu, a svaki nametnuti položaj bio bi uzrokom rata«. Poljski političar u Zagrebu. Već nedjelju dana zadržava se u Zagre« bu poznati poljski političar g. Sta« nislav Roskovski, jedan od istaknu« tih članova poljske radničke stran« ke. Roskovskoga poslala je njegova stranka da se na licu mjesta upozna sa političkim odnošajima u Kralje« vini Srba, Hrvata i Slovenaca. VANJSKI POLOŽAJ. Debata o Pečuju i Baranji u ma« džarskom parlamentu. Iz Budimpe« šte javljaju: U narodnoj skupštini interpelisao je zastupnik Perlaki o raboti eksponenata Karolijevog re« volucionarnog režima u predjelu Ba« ranje i Pečuja. Ovi predjeli su od Vrhovnog Vijeća obećani Madžar« skoj, ali od Srbije nijesu još ispraž« njeni. Međutim su se tamo ugnijez« dili komunistički elementi, koji pod izgovorom protiv bijelog terora raz« UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. vijaju crveni teror. Ministar pred« Amnestija za Bosnu i Hercegovi« sjednik Teleki izjavio je, da je po« nu. Službeni list je u vanred« sredovao radi toga kod jugoslaven« nom izdanju donio ukaz o amnesti« skog poslanika u Budimpešti i pri« ji prilikom prvog zvaničnog borav« kazao čitavo tamošnje stanje antan« ka Regenta Aleksandra u našoj po« tinoj misiji. On je upozorio poslani« krajini. Po ovom ukazu opraštaju ka da trpljenje komunističkog dje« se kazne svima onima, koji su kaž« lovanja u neposrednoj blizini ugro« njeni po IX. i X. gl. srp. kazn. zak. žava i beogradsku vladu, pa je radi ili za zločinstvo odnosno prestupak toga i urgirao upražnjenje ovih pre« davanja pripomoći, te prestupak djela te da jugoslavenska vlada ba« protiv javnog mira i reda i za one rem preda civilnu upravu madžar« koji su*kažnjeni po kaz. zak. za B. skim vlastima. On je ovo pitanje i H. Dalje se oprašta: zločinstvo potaknuo i kod velevlasti pa od nj i« krađe drva u erarskim šumama; de« hovog koraka u Beogradu ovisi us« likti iz koristoljublja onim koji još Pjeh. nisu bili kažnjeni i ako kazna ne Rumunjska u svim zgodama na premašuje 6 mjeseci; polovica kaz« strani Italije. Iz Rima se' javlja: Na ne žena za čedomorstvo. Jednako dineru priređenom u rumunjskom se obustavlja kazneni progon za sva poslaništvu u čast Take Jonescu«a, djela, koja spadaju u amnestiju, a kojem su prisustvovali Sforza, Tit« počinjena su prije 21. septembra toni i članovi diplomatskog zbora, o. g. naglasio je u svome govoru Jonescu, Državni odbor je utvrdio člano« da će Rumunjska uvijek i u svim ve biračkih komisija, te će odmah prilikama stajati na strani Italije. .odrediti mjesta, gdje će se izbori w Sforza je odgovorio, da se smatra bavljati. sretnim, što može u Rimu pozdra« Pašić ne ide na pregovore. Do viti zastupnika bratskog naroda i sada nisu nastupili nikakvi novi bratsko jedinstvo obaju naroda. momenti u pregovorima s Italijom. Grožnja Japana sa istupom iz Pašić je definitivno odbio sudjelo« Saveza Naroda. Iz Pariza javljaju: vanje na pregovorima sa Drom Po vijestima iz Tokia namjerava ja« Trumbićem. Zastupaće ga po svoj panska vlada ponovno iznijeti na prilici jedan član vlade. Savez Naroda princip rasne jedna« O direktnim pregovorima između kosti. Ako se ovo pitanje neće u« Jugoslavije i Italije. Iz Pariza se jav, vući u debatu grozi se Japan sa is« lja: Prema izvjesnim informacijama tupom iz Saveza Naroda. Pol№i pregled. Utisak njemačkog izvještaja. Iz«, vještaj njemačke delegacije na bru« xelleskoj konferenciji o teškom pri« vrednom stanju Njemačke učinio je veliki utisak na parišku štampu i uništio iluziju, da Njemačka može sve platiti. Neki pariški listovi do« puštaju da je stanje za Francusku opasno zbog njemačkih finansija, ali se uz to nastavlja kampanja štampe; da se eventualno zauzme oblast Ruhra. Izjavu amerikaflskih delegata u Bruxellesu, prema kojoj je vrlo oslabljena nada u američke kredite za Evropu, njemački izvje« štaj iz Bruxellesa jako podvlači i služi kao dokaz da je potreban za« jednički privredni rad sviju evrop« skih država. Drži se, da će ameri« kanska izjava djelovati i na. fariz. Kitaj i sovjetska vlada. »Times« javlja iz Pekinga, da se tamo odig« rava interesantna komedija. Oda! slanik sovjetske vlade u Verhnij U« dinsku, Jurin, došao je, da započne pregovore za uspostavu trgovačku) odnošaja i bio primljen po jednom funkcionaru ministarstva inostranih djela. »Times« veli, da Jurin nije ni« ko drugi veg veliki komesar Zeval« tovskij, koji je za vlade Kerjensko« ga,zauzimao istaknut) položaj. Iz« gleda da je ovaj Jurin direktni oda« slanik moskovske vlade. Cim je do« šao, obrazložio je kitajskoj vladi, kako je od neophodne nužde, da u Pekingu bude stalni zastupnik mo« skovske vlade. Misli se* radi toga, da će se princ Kudačev i ostali broj« ni ruski konsuli na Kitaju zahvaliti na svojim mjestima. Boljševički nemiri u Meksiku. Kako javlja »Chicago Tribune«, u gradu Meksiku bili su boljševički nemiri. Boljševički agitatori navalili su na Narodnu Palaču i sa balkona držali raspaljujuće govore mnoštvu, koje se je u velikim masama skupi« lo. Narodna Palača bila je okićena crvenim zastavama. Sa svih strana zemlje poslane su čete u grad da se nemiri utišaju. Situacija je vrlo oz« biljna i to tim više pogibeljna, jer je obolio predsjednik Huerta. Rusko«poljski pregovori koji su trebali otpočeti 25. u Rigi odloženi su prema pariškim vijestima za da« nas po traženju sovjetske Rusije u« slijed smrti njihovoga vojnog eks« perta generala Polivanova. Potvrdu« je se, da boljševici žele što skorije zaključenje mira a naročito obusta« vu neprijateljstva. Ta žurba izgleda, da ima dvojaki razlog: p-vo zato, što su Poljaci zauzeli Grodno žaro« bivši veliki broj crvene vojske i ve« like količine ratnog materijala i sa« da nastavljaju gonjenje potučenih ruskih trupa sjeverno od Njemena, a drugo št.o ukrajinska vojska us« pješno nastavlja širenje svog opera« cionog fronta. Sa obustavom nepri« jateljstva boljševička komanda ne bi više bila uzhemirivana sa poljske strane i prema tome mogla bi i sa toga fronta povući svoje najbolje divizije i okrenuti se protiv Wran« gela sa nadom da ga. pobijedi do proljeća i da se onda sa novo re« grutovanim trupama povrati protiv Poljske. Sinn«feinerska urota u Londonu. Engleska vlada je doznala o velikoj zavjeri u Londonu, kojom se kom« promituje preko stotinu uglednih ti« ca. Sinn«feineri namjeravaju da dig« nu*u zrak irski i gradski ured u Lon, donu. Kako se policisti osvećuju u Ir« skoj. U Ballsigganu izveli su polici« sti strašne izgrede kao osvetu za u« bijstvo jednog agenta. Brojne rad« nje i oko trideset privatnih stanova zapaljeno je, a jedna cijela gradska četvrt uništena. Narod je pobjegao na polja i sada dolazi malo po malo u Dublin. Mnogo od njih je pobje« glo, a da nije imalo vremena ni da se obuče. Dan iza ovog strašnog naši« lja razbježali su se policisti po gra« du pucajući iz pušaka u prozore ku« ća, u kojim stanuju Sinn«feineri. Još se javlja, da su i u Newcastle«West policisti počinili slična nasilja. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Страва 3. Malo odgovori „Srpskoj Riječi". Poznati istup sarajevski!^ učitelj a, da osujete učiteljski tečaj za mua« lime, dao je povoda mualimskom udruženju, da se u javnosti oficijel« no osvrne na njihovu rezoluciju i time prikaže ko su sve ti mualimi. Taj odbor nije mogao ni sanjati, da će se naći ijedan pošten i kulturan čovjek, da bi se mogao staviti na stranu zavedenih sarajevskih učite« lja i odobriti njihov nekulturni is« tup. Ali eto, na žalost, nađe se ne pojedinac, nego čak i jedan javni organ. »Srpska Riječ« u svome 192. broju osvrćući se na taj tečaj pozdravlja »energični istup« sarajevskih učite« lja, bolje rekuć nekolicine pravo« slavnih ševena i nazivlje tečaj — atentatom na škole i učiteljstvo (?!) Dok u kulturnom svijetu javna štampa svakom prilikom i u svako doba nastoji promicati školu i pro« svjetii, dotle se eto u našoj sredini nalazi i takvih organa, koji žele pro« micati mračnjaštvo. Žalosno! »Srp. Riječ« u svojoj naivnosti ne zna koji su obziri vodili naše pro« svjetno odjeljenje, da muslimane — po njezinom mnijenju bez ikakvih kvalifikacija (?!) — prima za učite« lje i u svojoj mržnji na sve, što bi muslimane prosvjetno podiglo, ho« timično zaboravlja, da nas je 75% općenito, a među muslimanskim di« jelom i 95% nepismeih. Svako ko iole imade pameti u glavi, pa ako ćete i — njihov Niko Dunderović, može misliti, da je naše vlasti pri otvorenju učiteljskog tečaja vodila praktična strana, a nipošto kakvi politički motivi, kao što to reče re« ferent llić na vanrednoj skupštini učitelja. Da se ukloni ta silna ne« pismenost našeg naroda, potrebno je, ne samo da se — po teoriji gg. oko »Srp. Riječi« — zgodno raz« mjeste svTšene pripravnice, nego i čitava vojska prosvjetnih radnika; a taku vojsku, znajte, vi gospodo o« kd »Srp. Riječi«, nijesu u stanju naše preparandije u doglednom vre« menu liferovati. Jer kad bi se čeka« lo, da nam te preparandije d^dnu za naše potrebe dovoljan učiteljski aparatj morali bi više decenija sta« jati u svom sadanjem prosvjetnom stanju, koje nas u kulturnom svijetu predstavlja poludivljim narodom. Naše vlasti imajući to na umu od« lučile su se na ovaj korak, a vi gg. oko »Srp. Riječi« budite bez bojaz« ni, da će muslimani od škola napra« viti »mejtefe« i imajte na umu, da su oni svojom spremom ravni učite« ljima vaših bivših komunalnih ško« la. Da se o tome uvjerite, zavirite malo u nastavni plan bivšeg Dar«ul« mualimina, a raspitajte se malo i o njihovom prosvjetnom djelovanju kroz zadnja dva decenija. Njihova će vas pisana djela po« buditi, da budete — pristojniji u svom pisanju i da ne vrijeđate je« dan čitav stalež, koji je sebi stavio ičasnu zadaću i jednu plemenitu mi« siju: da svoj narod prosvjetno di?e i kulturno ojača. H. Hujdurović. Braćo u slobodnoj domoviii! Iz okupiranih krajeva stižu očajni glasovi. Narodni domovi u Gorici, Trstu, Pulju, Zadru i drugim kraje« vima neoslobođene Jugoslavije u« ništeni su. Ova žarišta narodne pro« svjete, jedina utjeha u crnim dani« ma, koje proživljuje naš narod u onim teško iskušenim krajevima, zapaljena su od pobiješnjele talija« naške rulje, poduprte po talijanskim vojničkim hordama, Na ove ispade talijanske nekulture treba odgovori« ti obnovljenim prosvjetnim radom. Potpisano Udruženje postavilo je za zadaću, da u svrhu uspostave starih i osnivanja novih pučkih knjižnica u okupiranim krajev.ma, sakupi što veći broj knjiga, pa se ovim pozivom obraća na sve na« rodne krugove, knjižnice, društva i pojedince u slobodnoj domovini, da darovanjem i sakupljanjem knji« ga doprinesu uspjehu ove akcije. Svaki pa i najmanji dar biti će zah« valno primljen, te će probuditi u �Strana 4 Страаа____________________________ ____________________ .PRAVDA* — .ИРАВЛА*_______________________________________________ 8r»| 205 — Број našim patnicima u Primorju novu ‘razumljivo, a katkad je i nepojmlji« otpornu snagu, uvjerivši ih, da nisu vo. zaboravljeni. — Darovi neka se ša« Francuski aeroplan u Pančevu. — Iju na Udruženje Jugoslavenske A« Na 30. pr. mj. se kod Pančeva spu« kademske Omladine iz Primorja. stio jedan francuski aeroplan siste« NarodnoObranbena sekcija. Zag« ma »Aero»limusine« sa 4 putnika. reb, Sveučilište. On ide iz Carigrada za Pariz. Put iz Bukarešta u Pančevo prevalio je aerqplan za 3 sata i 30 minuta. Domate vijesti. Nar. poslanik g. Dr. Spaho otpu< tovao je u Beograd, da prisustvuje sjednicama Nar. Predstavništva. Čestitamo! Naš prijatelj Ahmed M. Basara položio je administrativ« no«manipulativni vojnički ispit, pa je odmah raspoređen na službova« nje u Bos. diviz. oblasti. Naša sr« dačna čestitka! Činovnički doplatci. Na 30. pr. mj. potpisan je ukaz o dbplatcima činovnika i javnih namještenika, koji važe u krunskom području na« še kraljevine kako slijedi: Do siste« mizovane plaće od 3399 K dnevno 68 K; od 3400 -4799 K dnevno 72 K; od 4800-6399 K 76; od 6400 do 7999 K 84 K; od 8000-9999 K 88 kruna; od 10.000—15.000 kruna 100 kruna; od 16.000—18.000 kruna 120 K. Za članove porodice, među koje se osim supruge i djece računaju djed i baka, roditelji, braća i sestre u koliko ih odnosni činovnik isklju« čivo uzdržava, 12 K dnevno. Su« dije dobivaju doplatak od 450 din., a sudsko osoblje od 250 din. Ofici« ri i vojni činovnici dobivaju dosa« dašnje dodatke, ali na članove po« rodice 3 din. na dan. Zašto muslimani simpatišu sa boljševičkom Rusijom? naslov je radnji, koju ćemo od idućeg broja početi iznositi u našem listu. Radnju piše jedan nemusliman, koji je du» lje vremena boravio u Rusiji i koji dobro poznaje prilike islamskih na« roda u Rusiji i njenom susjedstvu. Mi svraćamo osobitu pažnju na« ših čitaoca na ovu zanimivu radnju, koja će objasniti tamošnje prilike i iz koje će biti sve ono, što nam ušljed manjkavih informacija, nije Gospodarstvo. Privredni krugovi u Hrvatskoj protiv poreza na poslovni obrt. U Zagrebu sastali su se u petak i su« botu zastupnici svih privrednih or« ganizacija, te izabrali uži odbor, ko« ji ima 'izgraditi konkretni elaborat o štetnosti i neprovedivosti te anti« socijalnom karakteru propisa o no« vim porezima, sa zadatkom, da sa« brane podatke u roku od 48 sati pu« tem u Zagrebu nazočnih članova fi« nancijskog odbora privremenog ria« rodnog predstavništva, podnesu na prešnu raspravu tomu odboru. U« jedno Su spomenuti članovi finan« cijskog odbora zamoljeni, da u ime svih privrednika Hrvatske najodluč« nije protestiraju protiv načina, ko« jim su ti golemi porezni tereti na« prečac uvedeni u krijepost. Državni monopol na šećer. Iz Be» ograda javljaju: Financijalni odbor usvojio je predlog ministra finan« čija o novom porezu za šećer. Dr« žava će uzeti monopol na šećer i preuzeti prodaju šećera u čitavoj zemlji kao što je provedena pro« daj a duhana. Potrošnja šećera ii« nosi godišnje 8 hiljada vagona. U Jugoslaviji proizvađa se 5 hiljada vagona u 14 tvornica. Država bi od tih tvornica kupovala šećer po 7 dl« para, dok bi ostatak kupovala u inozemstvu. Taj bi se šećer proda« vao u monopolu uz cijenu od 11 di« nara po kg. Nitko nebi smio pro« davati šećer skuplje, a preprodava« oci bili bi obvezani da uvijek ima« du šećera na skladištu. Na taj bi način potrošači imali šećer jeftini« je nego do sada, a država bi od no« vog monopola imala godišnji pri« hod od 160 milijuna, dinara. Trešeljah. Natiežai. Jedno obarjedtenje. Primamo te besplatno i bes promjeae donosimo: wOđ dana odstupa opći nekog odbora grada Sarajeva, proneeoie eo a javnoati raaai glasovi i nagađanja, Ito ave no odgovara faktičnom stanja stvari. Odbor četvo­ rico, koji je od općinskog odbora iaabran, da sastavi i preda vladi obrasloženi n^emoranđom, oviar isjavljnjot da eo taj memorandum biti prodat semaljskoj vladi u četvrtak 80. o. mj. Jedino je fakat, da an podpiaaui sajedno sa bivšim podpredajedaiclma gg, Dr. Alkalaj'om i Dr. ZiaUerom bili posvati od g. Miiovioa na­ čelnika unatarnjih poslova, koji je tom prilikom Jtorak opoinakog odbora požalio i tražio obja­ šnjenja u ovome pitanja, Što mu je obaćano, da će ao isnijetl u memorandumu. Prema tome sa ovi novinakl glasovi o rekonstrukciji odbora i predsjedništva samo kombinacije, a napadaji na pojedine dlanove bivšeg odbora pod puno neo­ snovani. '— Sarajevo, dne 80. septembra 1920, Prof. Btevo Marković v. r., Dr. Jakob Kajon v. Dr. Hamid Šahinović v. r., Dr. Rafo CaleU v. r. Šaljite odmah pretplatu Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Strosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem silinom društvu te da, je trgovačku akademiju svršio. ; ^oooooooooooooooooooooooooo 'PAPIRNICA :: HAMDIJE KUPČIĆA 2 ‘! / preporainje »veje bogato »torarište 2 ; [ svih vrsta papka, kancelarijskog I f 'Ч školskog pribora. — Narućbe obavljaju brzo i točno. se ♦ 2 2 ! Cijene umjerene. <! Sarajevo, Štrosmajerova nl. Tel. SIS 2 vrlo dobre, uz povoljne cijene uudi Muslimanska centralaa bauka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku I i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova pl. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih .fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. т-. Cijene najumjerenije. Kod Salihage Mirice, trgovca Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3tooo.ooo — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. , Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi - ' A Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualne po dioničarimi ne optirane dionice, mogu upisati dioničari! nedioničari.uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionke učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te če prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripclja počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. .8 . Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice Imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da, dionice do­ dijeli jli na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, , c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, • ’v m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, •) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Berventi, Mostaru, Ženici I Tuzli, ( pj Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanisi. Ravnateljstvo Muslimanske trgoražhe i obrtničke banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu Staopaslia BaaM * A. Kajon. Sarajevo. OdgovenM taaduic: F. Šalaka. šSaajA'ja. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e623d492ce36bb4b25237e6f271dc9b4.pdf 638a302d2b9a2ba27c6374c2e687cf8e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj i.o IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM ' ČETVRTKOM UREĐUJh REDAKCIONl ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE K «80. NA POLA GODiNH K «f. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ nl.lCl. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 101 (206) Sarajevo, utorak 5. oktobra 1920. (20. muharrem 1339.) Jedna prešna dužnost! Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite.se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajde. Samo ć.e oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu uneseni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! Pravo da bude unesen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako- Meoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Govor narodnog poslanika dro M. Spahe, IZREČEN U SJEDNICI PRIVREMENOG NARODNOG PRED« STAVNIŠTVA OD 28. SEPTEMBRA 1920. (Po stenografskim bilješkama.) Kad je koncem prošle godine izi« smo iz obrazloženja g. interpelanta šio saopštenje u novinama, da je razabrali, da je čak bilo i oblasti, vojni zakon kraljevine Srbije pro« koje nisu imale ni jednog primjerka tegnut na čitavu teritoriju naše dr« toga vojnog zakona. Ja sam taj za« žave, onda sam očekivao, da će taj kon tražio i kod zemaljske vlade u vojni zakon, koji važi za čitavu dr« Sarajevu i nisam ga mogao naći ni žavu biti također proklamovan i u kod onog referenta, koji ima da ri» onim krajevima, gdje do sada nije ješava te stvari. Ima već preko go« važio. To je bilo učinjeno kod jed« dinu dana što sam podnio pitanje na nog zakona, koji je malo ranije bio g. ministra vojnog, a dobio sam od« protegnut na čitav teritorij; naime govor pred kratko vrijeme, iz koga kod onog dijela kaznenog zakona, mogu samo zaključiti, da ni on sam koji se odnosi na političke delikte. ne zna šta je to publikovanje zako« Kad je protegnut taj zakon na čita« na. Dozvolite mi da taj vrlo kratak vu teritoriju, on je bio publikovan odgovor pročitam. (Čita.) Ukazom Nj, Vel. kralja od 19. av» u Bosni u »Zborniku Zakona«. No to se nije dogodilo sa vojnim zako« gusta 1919. godine riješeno je, da nom. Ja sam stoga, kad je prošlo vojni zakoni Srbije važe privreme« izvjesno vrijeme, podnio pitanje g. no za sve oblasti kraljevstva SHS. ministru vojnom, jer sam smatrao Na osnovu toga ministarstvo vojno da je publikovanje zakona, koji se i mornarice preduzelo je mjere, da proteže na nove teritorije ne samo se vojni zakoni, a među ovima pr« sa gledišta zakonskog ili ustavnog, vo zakon o ustrojstvu vojske i pra« ne samo s toga formalnog gledišta vilo o regrutovanju, odštampaju u potrebno, nego i sa praktičnog gle« tolikom broju primjeraka, da ih pri ruci imaju baV komande i ustanove, dišta. Vojni zakon stavlja državljanima koje po njima imaju da rade. Još u vrlo1 velike dužnosti i svaki držav, prošloj godini odštampan je ćiri« ljanin, koji je dužan da te dužnosti licom u nekoliko hiljada primjeraka: izvršuje, ima pravo tražiti da se s zakon o ustrojstvu vojske, pravilo i tim zakonom upozna, a to će biti uputa za regrutovanje, pa je to raz« samo onda, ako se taj zakon publi« dijeljeno ne samo komandama, nad« kuje. Svaki državljanin treba da ima leštvima i ustanovama koje pripada« prilike prozreti u sam zakon, da vi« ju vojsci, već i svima'civilnim mini« di kolika je njegova dužnost. Da je starstvima, zemaljskim vladama i g. ministar vojni tom općenitom u« drugim. Ministarstvu unutrašnjih stavnom principu udovoljio, ja sam djela stavljeno je na raspoloženje uvjeren, da bi se izbjeglo mnogim 1500 primjeraka zakona o ustrojstvu nesporazumcima, koji su dali done« vojske, da podijeli opštinskim i sre« kle povoda ovim događajima. Mi skim vlastima. Zakon o ustrojstvu vojske i pra« vilo za regrutovanje, jesu knjige bez povjerljive sadržine i zainteresova« ni ih mogu dobiti iz knjižnice mini« starstva vojnog i mornarice, pošto ih za sada nema u tolikom broju, da se mogu dati knjižarima radi proda« je, kako je to ranije bilo. Ja, gospodo, ne mogu da vjeru« jem da štamparije u Zagrebu, Sara« jevu, Ljubljani i Splitu nisu bile u stanju, da zakon odštampaju tako, da svaki pojedinac, kojeg se tiče taj zakon i koji zakon svakom pojedin« cu donosi teške dužnosti, za sadržaj toga zakona dozna. Imao sam pri« like dolaziti u položaj, da su me Iju« di pitali o raznim ustanovama toga zakona, za koje su dočuli da u za« konu postoje. Ja sam čuo i držim da je to tačno, da su po vojnom za« konu kraljevine Srbije oslobođeni hranioci porodica od vojne službe, ali nikada nisam mogao da doznam, jer nisam dobio zakona u ruku pa da znadnem: u kojem slučaju se to oslobođenje može postići, kakve korake treba preduzeti, kakve doku« mente treba priložiti i koja vlast i« ma da riješi takovu molbu. Tako se događalo da su mnogi hranioci po« rodica, ne znajući blagodati toga za« kona, otišli u vojsku i služili zato,. jer možda ni komandant nije imao pri ruci zakona, pa da toga čovjeka uputi. Ja znam mnogo slučajeva, gdje su pravi hranioci bili pozvani na vojnu službu. Znam jedan slu« čaj, u kom sam se obraćao i na mi« nistra vojnog, gdje je i ministarstvo vojno ustanovilo, da [molitelju kao braniocu obitelji pripada Jo pravo i stvar je riješena kod ministarstva, ali je kod nižih oblasti čekala više mjeseci i tako je molitelj odslužio više, nego je bio dužan. Ja mislim, gospodo, da ne bi došlo do nemilih događaja u Hrvatskoj i do nesretnih događaja u Bosni, o kojima je g interpelant također go« vorio, ne bi došlo do žalbi sa strane mnogog siromašnog težaka, da je barem pismeni svijet imao pri ruci vojni zakon. Ja znam nekoliko kon« kretnih slučajeva u Bosni i Herce« govini, da je zemljoradniku oduzet njegov jedini konj. Ja ne mogu da vjerujem, da je takav zakon mogao postojati u kraljevini Srbiji, da se za vrijeme, kad nema opće mobili« zacije može oduzeti pošljednji konj od jednog siromašnog zemljoradni« ka. Taj je konj oduzet seljaku samo na potvrdu, procijenio ga je oficir, a ne stručnjaci, procijenjen je na 500 dinara, a seljak ga je kupio pri« je mjesec dana za 5000 kruna. Nije znao taj seljak, kuda da se obrati, gdje da traži svoje pravo, a nisam ni ja sam znao. Ja sam ga poslao sa pismom komandantu divizijske ob» lasti, ali to znam, da do konja nije došao i ne zna gdje i kuda bi ga tražio. Tliko sam htio da reknem o toj stvari, o kojoj je mnogo diskutova« no i ja bi ponovio svoj zahtjev, dr» žim da će se s time saglasiti sva go« spoda poslanici, da je neophodno potrebno, da se vojni zakon, koji je protegnut na čitavu teritoriju i pro, glasi na čitavoj teritoriji tako, da svaki državljanin imade mogućnost, da sazna sadržaj toga zakona. Dr« žim, da tomu mojemu predlogu ni« kakvoga prigovora ne može biti. Ja ću još nešto da spomenem. Gospodin predsjednik ministarskog savjeta spomenuo je da nije bilo shodno vrijeme, da se vojni zakon sada mijenja, jer da se to pitanje TELEFON BROJ 124 ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. sada ne bi moglo u parlamentu pre« tresati. Vojni zakon je prenešen u« redbom na čitav teritorij. Ja držim, da se već tada, kada je stvoren za« ključak, da se vojni zakon protegne na čitav teritorij, znalo koje odred« be ne će biti podesne za nove kra« jeve i da su se mogle ur^ibom te od« redbe izmijeniti i reći: vojni zakon kraljevine Srbije vrijedi za čitavo kraljevstvo sa slijedećim izmjena« ma. Jer kad je bilo moguće reći, da čitav zakon uopće važi za čitavo kraljevstvo, onda je bilo moguće re» ći i to, da on važi sa izvjesnim iz« mjenama. Ja čak znam, da su iz« vjesne izmjene to^ zakona ured« bom učinjene. Ja znam da je u po« gledu oslobođenja duhovnih lica po toj uredbi nešto izmijenjeno u to« me zakonu bar za nove krajeve. Ali prvi zahtjev, koji je ovdje postav« Ijen i sa kojim će se, držim, svi sa« glasiti, to je da zakon treba da bude publikovan. G. predsjednik ministarstva je u svome govoru kazao, da žalbe, koje se iznose, ne smiju da budu šumar« ne, nego bi trebalo da se iznose preko nadležnih faktora. On je da« lje rekao, da vlasti takve žalbe i prijave savjesno ispituju, da sudo« vi sude ondje gdje su pozvani i da se, kratka rečeno, zakoni tačno svu« da primijenjuju. Ja se sa tim navo« dima g. predsjednika ministarskog savjeta ne mogu saglasiti, a ne mo« gu se saglasiti naročito u pogledu postupka prema muslimanima, đr« žavljanima ove države. Gospodo, dosada je bilo govora u ovome domu o tome, a i u javno« sti isto tako, koliko su muslimani od novembra mjeseca 1918. godine pre« trpjeli do danas. Na njima su izvr« savana pljačkanja, ubijano je mno« go muslimana u raznim krajevima. Ti događaji nisu se događali samo u novembru i decembru 1918. godine, nego i docnije. Svi ti događaji pri« javljivani su nadležnim vlastima i vlasti su za sve te događaje na vri« jeme doznale. Mi smo očekivali, da će se krivci za te zločine pozvati na odgovornost, ali smo to uzalud oče« kivali, i malo nam je poznato sluča« jeva, da su krivci, koji su bili prona« đeni, i kažnjeni. I kad je došlo do suda, događale su se vrlo čudnovate stvari, koje su za naše društvene prilike vrlo značajne. Nedaleko od Sarajeva u proljeće 1919. godine do« godio se jedan težak zločin. Iz za« sjede su neka lica dočekala tri put« nka koja su išla sa pazara iz Sara« jeva u selo, pucali na njih, jednog ubili, opljačkali i uzeli mu novac i o« stalo. Jedan od tih krivaca uhvaćen je i predan okružnom sudu u Sara« jevu. Sud je sudio, sproveo istragu i izrečena je smrtna presuda. Ali šta je dalje bilo? Znatan dio javnosti, koja je prestavljena u ovom domu, digao se protiv te presude i pitao: kako može jedan dobrovoljac biti osuđen ha smrt? Taj zlikovac slu« čajno je bio dobrovoljac i sva jav« nost ustala je protiv toga — počev od demokratskog »Glasa Naroda«, pa do Čokorilove »Zore« — i pita, kako to može da bude? Digli su se protiv te presude i htjeli su da uti« ču na sud još prije, nego što je ta presuda postala pravomoćna. (Kur» tović: To ne stoji, to »Glas Naroda« nije pisao! Niste dobro čitali.) Ja ću Vam to pokazati da je to pisano u »Glasu Naroda«. O žalosnim događajima, koji su se desili na jugu i istoku Hercego« vine, u Bileću i Nevesinju, o silnim �Stran 2 Сгоаи« mukama, koje su muslimani morali da pretrpe, bilo je mnogo govora u našoj javnosti. Svi ti događaji pri« javljeni su i vojnim i civilnim obla« stima, i te vojne i civilne vlasti ni« su se gotovo ni micale. Morao je da bude opljačkan komandant druge armije sa svojom pratnjom, pa tek onda da se preduzmu stroge mjere protiv tih pljačkaša i zločinaca. (Kurtović: To je najbolji dokaz, da to nije upravljeno samo protivu mu« slimana.) Ja priznajem, da su stradali i pra« voslavni od tih pljačkaša, ali stra« dali su devet puta više muslimani. 5 početka su stradali samo musli« mani i vlasti nisu ništa preduzimale. (Valerijan Pribićević: To je bilo sve u »Pravdi«. — Potpredsjednik Adolf Ribnikar: Ja bih molio g. poslanika, da bude kraći u svome govoru i da se drži predmeta interpelacije.) Gospodo, proglašen je prijeki sud u nevesinjskom kotaru, uhvaćena su dva zločinca, koji su sudjelovali kod napada na generala Terzića. Čuo sam da’je još prije toga pred« sjednik zemaljske vlade u Sarajevu predlagao vladi u Beogradu, da se cio ovaj postupak obustavi, jer bi, veli, bila sramota, da se ovakav po« stupak provede. (Ministar pravde Trifković: To ne stoji.) To je glas iz Sarajeva, koji sam ja čuo, a mo« lim Vas opozovite to i ja ću primiti. (Ministar pravde M. Trifković: Je su li strijeljana ta dvojica?) Jedan je obješen, a jedan je suđen na 15 godina robije. (Kurtović: To vam treba za agitaciju!) Meni ne treba agitacije. U Sandžaku su prilike još gore, pa i danas su hrđave. (Dušan Vaši« Ijević: Tamo pravoslavni više stra« daju.) U bjelopoljskom okrugu je od konca 1918. godine pobijeno vi« še od hiljadu, blizu dvije hiljade muslimana, i za to niko nije pozvan na odgovornost (Dobacivanje: To su samo priče.) Molim vas, neka to kaže gospodin Tripko Žugić, posla« nik iz Crne Gore, koji je podnio pitanje na g. ministra unutrašnjih djela, i koje je pitanje, izgleda mi, povukao. Ja ne ću da se pozivam na ono što pišu naši listovi, ja ću se pozvati o Sandžaku na ono što pišu listovi ve« likih stranaka. Ja ću citirati dopis iz Novog Pazara, koji je donijela »De« mokatija«, u kojem se veli doslovno, da policijska vlast u srditoj nemoći stvara sa lažnim svjedocima krivice pojedinim muslimanima i odmah ih pritvara. 1 odmah zatim nabraja po« jedine slučajeve, među njima da je zatvoren i učitelj, za koga se zna da je morao za vrijeme Austrije po« bjeći iz Bosne i Hercegovine zato, što je razbijao njemačke natpise; sad se on zatvara radi izmišljenih djela. I sada je u policijskom pritvo« ru sa još oko 80 muslimana, koji su većim dijelom pritvoreni na ovaj način. Da ne bi s druge strane bilo prigovora, ja ću spomenuti šta o tim prilikama piše »Srpska Riječ«, organ radikalne stranke u Sarajevu. Ona kaže: U Beogradu se dosad prakti« kovalo, da nam amo šalju za policij« ske činovnike ljude, koje je trebalo zbog njihovih nedjelja najuriti iz državne službe. Prije par mjeseci i« mali smo za načelnika skroz nepis« menog čovjeka, koji ne bi mogao biti državni činovnik ni za vrijeme Miloševo. Ne ću ovdje da vas uma« ram šta piše o tim prilikama organ komunista, što izlazi u Skoplju »So« cijalistička Zora«. Vi bi čuli još žešću kritiku nad tim prilikama i mogli bi razabrati, koliko je musli« mana u tim krajevima stradalo. (Dušan Vasiljević. Mi smo naučeni na nepismene predstojnike.) I sama agrarna reforma, kako se kod nas u Bosni i Hercegovini pro« vodi, ne predstavlja ništa drugo, nego otimačinu onoga, što je u mu« slimanskim rukama. Već sam način, kako se počinje sa provođenjem a« grarne reforme u našoj državi, do« kazuje jasno, da je ona naperena protivu jednog dijela našeg naroda. (Dušan Vasiljević: Protiv svih aga i begova bez razlike. — Jedan glas: Je li razdijeljen imetak predsjedni« ka bosanske vlade?) Nemojte se, gospodo, uzrujavati. Ja ne uzimam u zaštitu velike posjednike, nego male, kojima otimate i pet dunuma ,Р?*ЈПЛ* — .»ПДНИ« zemlje. (Jedan glas: Mi njih imamo u vidu.) Vi njih nemate u vidu, jer oni skapaše od gladi. Gospodo, kada se raspravljalo u ministarskom savjetu o prethodnim odredbama za agrarnu reformu, on« da je predsjednik — demokratske stranke g. Ljuba Davidović donio predlog, da se agrarna reforma u o« nome opsegu kako je predviđena u prethodnim odredbama, ne odnosi na kraljevinu Srbiju u granicama od g. 1912., jer da je agrarno pitanje u Srbiji riješeno. Jeste, gospodo, ag« rarno je pitanje u Srbiji od 1912. go» dine riješeno u onome opsegu, ka« kvom riješenju niko ne prigovara. Neka se prema kraljevskoj prokla« maciji od 1918. god. dokinu kmetov« ski odnošaji i veliki posjedi, i ja na to pristajem. To i ja potpisujem. Ali, gospodo, ono što se radi u Bo« sni i Hercegovini, to je mnogo više nego što je rečeno u proklamaciji kraljevoj i mnogo više nego li ono, što je u Srbiji godine 1880. prove« deno. (Šefkija Gluhić: Lanjske godi« ne ste trebali to govoriti!) Ja sam i do sada to zastupao, ja sam potpi« sao proklamaciju od decembra 1918. godine, na kojoj su potpisani pred« stavnei svih stranaka u ovome do« mu. U Bosni i Hercegovini provodi se već, a ja tu riječ »provodi se« pod« vlačim, konsekventno načelo, da zemlja pripada onome, koji je ob« raduje. Ja bi se i s tim načelom mo« gao s vama složiti, kada bi se to na« čelo jednako provodilo u čitavoj našoj državi. Ali mi ne možemo dopustiti iznimnih zakona samo u Bosni i Hercegovini, gdje je zemlja većim dijelom u rukama muslimana. (Dušan Vasiljević: Mi ćemo svršiti.) Vi možete to svršiti, jer je sila u va« šim rukama, ali to je nasilje. (Du« šan Vasiljević: Mi hoćemo samo da izvršimo historijsku pravdu.) To ni« je pravda, gospodine Vasiljeviću, to je najveća nepravda. Ako socijalna nužda traži, da zemlja pripada ono« me, koji je radi, onda to treba da važi podjednako za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, za Dalmaciju i druge pokrajine. U Bosni i Hercegovini o« tima se i posljednjih pet dunuma zemlje od siromašnih posjednika muslimana. (Vasiljević: Ne otima se.) Otima. U Srbiji se ne dira u ne« koliko hiljada dunuma zemlje, u Hrvatskoj se ostavlja po nekoliko hiljada hektara. Jednaku, gospodo, agrarnu reformu za čitavu državu, pa ćemo svi pristati na to. Tako zva« na agrarna reforma ne zaustavlja se u Bosni na malim posjednicima mu« slimanima. U Bosni i Herceg, do« gađa se da se i muslimanskim zem« Ijoradnicima zemlja otima. (Jedan glas: Gdje?) Kod Sarajeva oteta je zemlja Aliji Jelki, koji je sam radi i sije povrće. Ja sam bi u toj stvari dva puta kod predsjednika vlade, ali nisam uspio. (Prigovori: Kod »de« mokrata«.) Vaš drug Svrzo bio je kod ministra za agrarnu reformu i isposlovao je povoljno riješenje za Jelku, ali ono nije izvršeno, i Alija Jelko ostao je sve do danas godinu dana bez svoje zemlje. Ja bih mogao spomenuti još mnogo takvih sluča« jeva, da je muslimanima zemljorad« nicima oteta zemlja, a nisu mogli naći zaštite kod vlasti. A kako se postupa sa Srbima pravoslavnim sad ću vam reći, gospodine Vasilje« viču. U kotaru gradačačkom ili br« čanskom imadc nekolika posjednika pravoslavnih i na njihovim posjedi« ma napisan je natpis »Posjed Ko« stića, Celovića i t. d.« I u te posjede niko nije smio da takne; tu je vlast znala da pribavi zaštitu. (Jedan glas: To je netačno!) To je tačno. Nićifor Kostić branio je svoju zem« Iju i plod sa nje s puškom u ruci i niko ga nije pozvao na odgovor, a u prijedorskom kotaru zatvoreno je 80 najuglednijih muslimana zato, što je jedan od njih htio da obrani dio svoje zemlje. (Podpredsjednik Adolf Ribnikar: Na dnevnom je re< du interpelacija o Hrvatskoj, ne go« vorite sada o agrarnoj reformi.) Go« spoda su me odvela upadima u riječ da govorim o ovim stvarima i ja sam to samo spomenuo. Gospodo, iz svega ovoga što sam spomenuo, a mogao bih da Vam spomenem još mnogo manjih i krup« i nijih stvari, vidite, da muslimani u — Broj 206 ho Džikić dobro zapamtiti, kad su bili na policiji. Evo zašto: Kad su dovedeni u karaulu, str« pali su ih u jednu sobu, a onda su jednog po jednog vodili u sporednu sobu pred policajnog narednika T. Camparu, koji ih je nagovorio da priznaju krađu. Kad oni, kao nevi« ni, nisu htjeli ni mogli priznati, stao ih je Camparin pomoćnik Pavo No« vokmet nemilosrdno tući v o 1 o v« s k o m žilom. Novokmet je na« tjerao Mehu Husejnćehajića, da se nagne,* a onda mu je stisnuo glavu među svoje krake i ošinuo ga devet puta žilom po zadnjici (prije toga mu je zagrnuo kaput), a udario ga je i 5 puta po rukama. Iza toga je Campara naredio policajcu Vladi Pijevcu, da ga vodi i dalje bije, ali ga je ovaj ošinuo samo jednom lah« ko po lijevoj plećki, a kad ga je iz« veo ispred Čampare, pustio ga je u miru. Kod šibanja je bio prisutan derventski građanin Jovo Rankić, koji se je zauzimao za šibane mo« leći policajce, da ih puste kao nevi« ne i poštene ljude, a u sporednoj su sobi svi čuli strašnu pomagljavinu onoga,: koji' je bio batinan. Meho Husejnćehajić otišao je( liječniku, koji je ustanovio!ozlede (te se i sad vide: ispucane masnice po dlanovi« ma i modricd kaol čivit po debelom mesu), ostali na žalost nisu, i ako su izjeli veliku vatru, osobito Muho Cavalić, koji je strašno isprebijan. Tražimo energično da se odmah stane na put ovom barbarskom postupku policije, kojoj se mora jednom za uvijek zabraniti, da na svoju ruku kažnjava ljude, koji po nesreći zapanu u karaulu. Trebalo bi već jednom odrediti, šta policija smije nositi i šta joj jei dopušteno činiti,; jer’ gledajući derventsku po« liciju, čovjek bi rekao, da je propi« san za policajca i krbač i pletena ja« hačka kandžija i volovska žila, te da smiju udarati kome god hoće »19 i 6« ne bojeći se kazne, pošto to sve čini i derventska' policija (ovaj joj slučaj nije prvina), pa nikom ništa. ovoj državi nijesu ravnopravni dr« žavljani i to je uzrok njihova neza« dovoljstva. (Glas: Mi vas smatramo ravnopravnim.) Vi nas takim srna« trate samo na papiru, i samo riječi« ma, ali nas na djelima nigdje ne smatrate ravnopravnima. (Boža Vu» kotić: Vi ste bili i ministar.) Ja sam bioi ministar, ali sam dao i ostavku, što se ovako postupalo. Mi tražimo samo da budemo ravnopravni i da se ispune riječi, što ih je Prijestolo« nasljednik izrekao za svečanim ruč« kom u Sarajevu: neka sve tri vjere budu potpuno ravnopravne. Ali ako budu svi političari ovakvi kao gosp. Vasiljević, ne ćemo biti ravnoprav« ni i nezadovoljstvo će sve više rasti. (Dušan Vasiljević: Neka svaki radi i uživa plodove svoga rada.) Ne date im da rade g. Vasiljeviću. (O« dobravanje parlamentarne zajedni« ce.) Prošli broj našeg lista zaplijenjien je oko JL sati 115 minuti, pa ne mogoemo prirediti drugog iz« danja, jerjeslogbiovećraz« v r g n u L List je1 konfiskovan i radi uvodnika,' u kojem je podvrgnut kritici postupak g. Srškića u agrar« nim sporovima. Ovo je druga zap« Ijena našeg: lista u ovom predmetu, pa ćemo se postarati da se o tom povede riječ u Nar. Predstavništvu i da se ustanovi: je li g. dr. Srškić iznad zakotna i izvan domašaja stvarne kritike, koja se temelji na činjenicama, makar g. Srškića i predstavila u ružnu svjetlu. Pobri« nućemo sdjda centralna vlada dadne obavještenja o tom, da li g. Srškić svoj protuzakoniti postupak može braniti eto ii trećim paragrafom srp« skog krivičnog zakona. Da bismo mogli završiti članak »Prosjačenje težačkih glasova«/ slo« žismo ponovno njegov nastavak iz prošlog zaplijenjenog broja, kao i neke sastavke, o kojima treba da su obaviješteni naši čitatelji. •Bilješhe. latlmji u dBrratshoj policiji. 19. septembra pokradena je der« ventskom trgovcu g. Aronu Hajo« nu pšenica. 20. septembra stala je policija hapsiti sve one, koji su bili prijavljeni, da su upleteni u tu stvar, među ostalim i Muhu Cava« lića, Mujku Bobana, Vejsila Cavali« ća i braću Mehu i Mahmuda Hu» sejnćehajiće. Istragom je ustanov« Ijeno, da nijedan od njih nije sii« djelovao u krađi nego da su je po« činila sasvim druga petorica ljudi, koji su priznali djelo. Spomenuta petorica nevinih doduše su odmah pušteni na slobodu, isto tako Muho Džikić, ali će Meho Husejnćehajić, Muho Cavalić, Mujko Boban i Mu« ’ , I I ! Konstatiramo da »Glas Naroda« sve do danas nije odgovorio na čla« nak našeg urednika »Poruka klevet« ncima«, što je štampan u »Pravdi« od 11. septembra. Iz tog slijedi, da ljudi oko tog lista nemaju dokaza za svoju tvrdnju »da su vlasti mir« no slušale i govore Korkutove o pri« vremenosti naše države«, niti po« š t e n j a, da tu klevetu povuku i da se bar sa dvije riječi izvinu radi to« ga, što su se u borbi sa političkim protivnikom poslužili jednom ovako niskom denuncijacijom. Pa lijepo. Mi to konstatiramo, a na poštenoj je javnosti, da presudi o ovakom postupku onih oko »Gla« sa Naroda«. Prosjačenje težačkih glasova. (Iz težačkih krugova). (Nastavak). Da sad ukratko;' prikažemo' pri« jateljstvo radikala' prama nama te« žacima. I radikali licitiraju, ali malo pametnije, nego demokrati. Valjda čuvajući ugled naše mlade države prama vani. Ali kako se brinu za nas težake najbolje će se viditi iz člančića koji je izašao u 135. broju »Glasa Slobode«. Clančić nosi na« slov: »Profit od 133 milijuna kru« na« i glasi: »Bivši radikalski mini« star finansija osnovao je središnju zadrugu kao izvoznu* centralu. 'I a centrala, koja jedva postoji, načini« la je izvozni posao od 2000 vagona kukuruza i zaslužila po vagonu 67.000 kruna, što sve ukupno čini o» rijašku dobit od 133'/, milijuna kru« na. Akcioni je kapital te zadruge 7 milijuna dinara ili 28 milijuna kru« na znači, ta je radikalska banka ra« dila sa 470% profita i to u par mje« seci i to sve na kukuruzu kojeg su pod jeftine cijene od seljaka poku« povali«. »Glas Slobode« donio je taj člančić radi kritike proti jednoj političkoj stranci, a nije da uzme težačke interese u zaštitu. Gospoda »demokrati« i radikali na jednoj strani oslobađaju kmeta od nemoćnog age i bega, a na dru« goj strani stvaraju državnoga kme­ ta. Država imade moć i sn.igu gnja« viti težaka više i jače nego aga i beg i meće svoju jaku ruku na težaka tako, da gospoda, sjedeći na fotelji« ma, zarade preko središnje zadru« ge više na težačkim zemaljskim pro« izvodima, nego sam težak, koji se kupa u znoju radeći na svojoj zem« lji. Tako je koncentraciona vlada, ako se ne varam, izdala naredbu na kotarske Urede,: da težaci’ 'ne smiju prodavati nove hrand -do izvjesnoga vremena. Zar, to nije diktirati teža« ku i praviti ga kmetom?' Mi težaci poručujemo gospodi uzurpatorima, da‘ne ćemol dozvoliti, da budemo zavisnilu našim težačkim;proizvodi« ma, amabd koga bilo. Mi državi pla« timo propisane poreze na svoje, ze« maljsKe proizvode, pa: hoćemo da budemo svoji na svome, slobodni težaci. Država nam mora ići na ru« ku, a ne da nas čini zavisnim. Sada da pređem na prijateljstvo bos. herc, komunista prima nama težacima. Oni zovu nas tež ike u svoju partiju, govoreći nam, da je �Број 206 — Bro| „ПРАВДА* — „РОАУЕА, naš spas jedino u radničkoj komu« Zemljoradnički proizvodi posko« jnualimina, a raspitajte se malo i o nističkoj partiji i da su naši težački čili su samo 15 do 20 puta, dočim su njihovom prosvjetnom djelovanju interesi jednaki sa interesima indus« radnički proizvodi poskočili 60 do kroz zadnja dva decenija. trijalnih radnika. Da' vidimo je li 100 puta. U normalno je vrijeme Njihova će vas pisana djela po« tako.l Kada je rat počeo! svi su’ po« kila kukuruza bila 20 helera, a da« buditi, da budete — pristojniji u litički listovi u B. i H. ako se ne va» nas je 3—4 krune, meso je bilo 1 K svotn pisanju i da ne vrijeđate je« ram, bili pol vlasti zabranjeni,' osim 60 hel. a danas je od 20—24 krune, dan čitav stalež, koji je sebi’ stavio bivšeg »Hrvatskog Dnevnika«« U dočim su industrijski proizvodi po« časnu zadaću i jednu plemenitu mi« godinft 11916. ili 1917. ako se ne va« skočili mnogo više. Tako na prim« siju: da svoj narod prosvjetno diže ram opet je počelo1 izlaziti glasilo jer jedna šibica u mirno vrijeme bi« i kulturno ojača. H. Hujdurović. socijal«komunista »Glas Slobode«. jaše 2 helera, a danas 2 krune, me« Kako sam čuo sa dozvolom i potpo« tar beza u mirno vrijeme od 30—40 rom bivše austrougarske vlade. helera a danas od 50—80 krun. Ta« Svak znade kakav je tada bio bal ko je i s basmom i svim domaćim bosansko«hercegovačkog i hrvat« radničkim proizvodima kao sol, ću« CENTRALNI ODBOR naše or« skog težaka i to od 1914.-1918. go« mm, cigla, crijep, trenica i t. d. So ganizacije sazvan je na zasijedanje dine, kada je morao ratovati i ma« je bila na kg u mirno vrijeme 18 do za utorak 19. oktobra o. g. Na dnev« lom i džanom i evladom,1 kada mu 20 helera, a danas je 16—20 kruna, nom su redu predloži za glavnu se je sve njegovo prisilno, rekviri« cigla je bila 1000 komada 7—8 K skupštinu. ralo1 i to skoro- badava; Jeli u to po a danas je 1500 kruna, ćumur je bio POZIV NA GRADSKU SKUP­ težaka, najteže vrijeme komunisti^« na metar u mirno vrijeme 70—80 ŠTINU. ko glasilo »Glas Slobode« ili njiho« helera a danas je 50—60 kruna, eri« Gradska skupština pristaša »Jugo« vo vodstvo išta poduzelo u obranu jep je bio u mirno vrijeme 1000 ko« težaka? Jok nije, nego je na protiv mada 80 K, a danas je 3000 K, treni« slavenske Muslimanske Organizaci« ca je bila u mirno vrijeme na kubik je« obdržavaće se u petak dne 8. ok« socijal»komunističko vodstvo rado 18—20 K a danas je 1800 2000 kru« tobra u 1 sabat iza podne (iza dža« unišlo u nekakvo prehranbeno vije« će, koje je sastavljeno po bivšoj up» na. To su sve proizvodi komunista. ma«namaza) u avliji Kolobara hana, * ravi. To vodstvo je u svom organu Koji traže visoke plaće i zajedno s na koju se svi pristaše pozivaju da nefaljeno dođu. kao i u prehranbcnom vijeću traži« vladom postavljaju cijene svojoj lo najenergičnije od; bivše vlade, da robi, ne vodeći računa o tom, da tu Sarajevo, 27. septembra. 1920. sve; životne namirnice vlada rekvi« robu težaci trebaju kao što i komu« Predsjednik: Tajnik: rira i, postavi maksimalne cijene. A ništi težačku hranu. Neka se vidi iz Dr. Hrasnica. S. Filipović. nijesu nikad socjabkomunisti od gornjih brojki postojećih cijena je« SKUPŠTINA U VISOKOM. vlade tražli, da se sve u našoj zem« su li interesi težaka sa interesima in« U petak 2. o. mj. održana je u dustrijalnih radnika i mogu li ikad lji što se zateklo do 1915. godine, bilo to zemaljski težački proizvodi biti jednaki. Toliko o prijateljstvu Visokom dobro posjećena kotarska skupština naše organizacije. Skup« bilo to industri jalni proizvodi, što komunista. ština je držana u dvorištu »lsi. či« komunisti proizvađaju, rekvirira i (Svršiće se). taonice«, a kao izaslanik Radnog postavi maksimalne cijene pa da Odbora prisutvovao joj je glavni proizvodi svih staleža idu u cijena« urednik našeg lista g. S. Korkut. O« ma usporedo. Isti su! tražili da se sobito je upadao u oči velik broj samo težački proizvodi rekviriraju ■ seoskih delegata i drugih težaka. i maksimalne im se cijene postave Skupštinu je otvorio predsjednik као' na marvu i svu hranu, dakle Poznati istup- sarajevskih učitelja, kot. odbora! g. Ćamil ef. Mujagić sve' težačko. U to je vrijeme vod« stvo komunista (tada1 socijalista) sa da osujete1 učiteljski tečaj za mua« zahvalivši na brojnom odzivu i pri« kazavši ukratko’ rad novog kotar« generalomi Sarkotićem u’ prehranbe« lime, dao je povoda mualimskom nom vijeću pašovalo i bdređivalo udruženju, da se u javnosti oficijel« skog odbora. Iz blagajničkog izvješ« taja napominjemo to, da je odbor težacima,1 odnosno1 njihovim žena« no osvrne na njihovu rezoluciju i ma koliko će raditi, a koliko smiju time prikaže ko su sve ti mualimi. od aprila ove godine ubrao preko jesti mjesečno. Uz nadzor žandara Taj odbor nije mogao ni sanjati, da 20.000.— kruna članarine i dobrom težaci su (morali raditi od svanuća će se naći ijedan pošten i kulturan voljnih priloga. Nakon izvještaja o radu odbora do smrknuća, a1 jesti1 su smjeli sa« čovjek, da bi se mogao staviti na mo mjesečno osam kila po osobi. stranu zavedenih sarajevskih učite« uzeo1 je riječ S. Korkuti i u duljem Višak su im prisilno oduzimali žan« lja i odobriti njihov nekulturni is« govoru prikazao svrhu i cilj organi« tup. Ali eto. ma žalo&t, nade se. ne Jtacijc, te rad Centralnog i Radnog dari.uz cijenu po 35-holcr.a.i»akilo« gram. Međutim se je od rekvirirane pojedinac, nego čak i jedan javni Odbora, a za tim je opširno prika« zao važnost izbora za Konstituantu hrane industrijskim radnicima dava« organ. »Srpska Riječ« u svome 192. broju i način kako će se ti izbori obaviti. lo dnevno po jednu kilu pečena hljeba, valjda zato, da mogu više osvrćući se na taj tečaj pozdravlja Razlaganje je praćeno osobitom po« »energični istup« sarajevskih učite« zornošću i jasno se vidjelo, da su ratnog materijala proizvađati. Ko« munisti su rado skoro badava pri« lja, bolje rekuć nekolicine pravo« naši svjesni težaci potpuno shvatili mali i jeli hranu vojničkih familija, slavnih šovena i nazivlje tečaj — sudbonosnu vožnost kuglica, koji« ma ćemo, ako Bog da. učiniti kraj ne gledajući i ne misleći jesu li voj« atentatom na škole i učiteljstvo (?!) ničke familije dostatno opskrbljene Dok u kulturnom svijetu javna teškom!stanju, u kojem se nalazimo hranom, koju su same svojim zno« štampa svakom prilikom i u svako od prevrata pa do danas. Nakon to« doba nastoji promicati školu i pro« ga se prešlo na izbor dvanaest dele« jem proizvele. svjetu, dotle se eto u našoj sredini gata za glavnu skupštinu, iz čega se Dakle vojničke žene i djeca mo« nalazi i takvih organa, koji žele pro« vidi da naša organizacija u Viso« rali su prisilno gladne raditi, da micati mračnjaštvo. Žalosno! kom broji oko tri hiljade aktivnih se industrijalni radnici mogu dobro članova. »Srp. Riječ« u svojoj naivnosti ne hraniti, a ovi mjesto zahvalnosti za zna koji su obziri vodili naše pro« Iza tog se je sejjar vaiz g. Salih« datu im hranu pravili su po fabri« svjetno odjeljenje, da muslimane — begović, koji je;ovih’dana imenovan kama ratni materijal, topove, puške, po njezinom mnijenju bez ikakvih muftijom u Bijelom Polju, kratkim šrapnele, bombe i svu municiju, ko« kvalifikacija (?!) —-prima za učite« ali vrlo dirljivim govorom zahvalio jom su ubijani njihovi sinovi i lje ii u svojoj mržnji! na sve, što bi na pažnji i susretljivosti, koju su očevi. muslimane prosvjetno podiglo, ho« mu seljani iskazivah prilikom vrše« nj a njegove dužnosti, a za tim je Svi industrijalni radnici, danas timično zaboravlja, da nas je 75% zvani komunsiti, bili su u ratno vri« općenito, a među muslimanskim di« predsjednik zaključio skupštini, po« jeme po raznim fabrikama enthebo« jelom' i 95% nepismenih. Svako ko novno se zahvalivši na tako dobrom posjetu. Mi možemo,' da odboru če« vani i ratni materijal kako sam go» iole imade pameti u glavi, pa ako stitamo na ovakom uspjehu, a braći re rekao proizvađali. Također sva ćete i — njihov Niko Dunđerović, gospoda, koja se kupe oko sporne« može misliti, da je naše vlasti pri iz Visokog i sa svoje strane dovi« nutih listova koji pričaju i piskara« otvorenju učiteljskog tečaja vodila kujemo: »Hvala vam, braćo!« Samo naprijed! praktična strana, a nipošto kakvi t’u da su tobože prijatelji nas teža« :a, bila su za vrijeme rata enthe« politički motivi, kao što to reče re« bovana ili’ namještena kod pojedinih ferent Ilić na vanrednoj skupštini magazina a težački se narod skoro učitelja. Da se ukloni' ta silna ne« isključivo'sam borio u ratu i pa« pismenost našeg naroda, potrebno »JEDNAKOST« NA POMOLU. je, ne samo da se — po teoriji gg. tio, a da se za njega niti za njegovu Ima desetak dana kako se održa« familiju nije niko u ono vrijeme bri« oko »Srp. Riječi« — zgodno raz« nuo. Tako je težački narod skoro mjeste svršene pripravnice, nego i vaju povjerljivi sastanci sa svrhom da se oživi skrahirana »stranka« o« sve izgubio. Kad je prestao pucati čitava vojska prosvjetnih radnika; a taku vojsku, znajte vi gospodo o« portunista (mehkiša), koja je tu top i puška, odmah se pojaviše na« ši tobožnji prijatelji i nude nam na ko »Srp. Riječi«,' nijesu u stanju svoje vrijeme' tako jadno svršila papiru sve moguće, samo zato, da naše preparandije u doglednomjvre« šašavom akcijom sa »Jednakosti«. im poklonimo glasove. Iz ovoga ja« menuiliferovati. Jer kad bilse čeka« Pokretači »Obrane«, veli se, već su sno proizlazi da težački interesi sa lo, da nam te preparandije dadnu pristali na obustavu svog lista, a i za naše potrebe*'dovoljan učiteljski Hamid Svrzo pristade,, da opet spili interesima gospode koja se kupe o« ko »Glasa Slobode« nisu i ne mogu aparat, morali bi višel decenija:’ sta« sa Šerifom i pokušaj hudu sreću — nikada biti jednaki, jer hranu pro« jati u svom sadanjem prosvjetnom novom orijentacijom. Spo« izvađa seljak, a oni je troše tražeći stanju, koje nas u kulturnom svijetu razumna su s tom akcijom i pozn’a« ta dva1 »borca« za naša pogažena predstavlja poludivljim narodom. da bude što jeftinija. Da interesi prava: ŠevkijatGluhić, nazvan mini« Naše vlasti imajući to na umu od« spomenutih staleža nijesu jednaki, lučile su se na ovaj korak, a vi gg. starska mumija i — Dr. Zečević, najbolje dokazuje to, što industri« »slavan« po skupštini u Visokom. jalni radnici hoće.da rade u 24 sata oko »Srp. Riječi« budite bez bojaz« samo 8 sati odnosno 7, dočim te« ni, da će muslimani od škola napra« Šuška se i o privoli stambolskog put« žak radi u ljetno doba 14—16 sati. viti »mejtefe« i imajte na umu, da nika Ibrahimkadije Sarića. Tešto,'tešto. Nije zgorega, ako Kada bi težak isto tako radio samo su oni svojom spremom1 ravni učite« 8 sati dnevno, ko bi hranio gore spo« ljimapvaših; bivših komunalnih ško« prilikom' izbora: imadnemo i malo šale, gledajući kako sejedna za dru« menute naše prijatelje, odnosno ne« la. Da' se o tome uvjerite^ zavirite malo u nastavni plan bivšeg Dar«ul« gom prostiru ove »veličine«. Još ako prijatelje. Iz naše organizacije. Malo odgovora „Srpskoj Rijeti". Stranačko kretanje. Страна 3 > ih vrag natenta, pa se (pojave |u San« džaku ili Makedoniji!... JEDAN UZALUDAN POKUS. »Jugoslavenski List« javlja, da je uoči četvrtka u prostorijama ovdaš« njeg »Trebevića« održan sastanak Hrvata, koji! stofle izvan sadanjih dviju) hrvastkih stranaka.1- Sazivači (anonimni!)' imaju namjeru, da oži« ve( bivšeg civilnog doglavnika g. dra Nikolu Mandića. Zbor je bio slabo posjećen i vlajdaf je pod dojmom to(g neuspjeha izabran odbor od tri lica, koji će doći u doticaj sa obima hrv. strankama, u svrhu, zajednič« kog istupa na izborima.; Govorkalo se poodavno, .'da bi se dr. Mandić imao priključiti hrv. pučkoj stranci, no »Jugoslavija« u uvodnikd! od, četvrtka dosta jasno odbija 'tu kombinaciju. Ona naime veli: »Još manje je na mjestu, kad ljudi,, koji sudosadšutilii pre« zirno\se smiješili promišljenom i in« tenzivnom radu; pojedinih političkih stranaka, najednom sada ustaju i stvaraju: nove programe, nove kom« promisne predlogei'— riječju novu zbrku, koja je! tim kobni ja, što nam je upravo sada; neophodno po« treban jasanl pregled rada; pojedinih stranaka i političara. Upravo stoga se i mi najodlučnije protivimo po« novnom uskrisivanju! i oživljavanju starih i preživjelih programa, koji imaju samo historičku važnost' i — »političkih mrtvaca«, kojima je sva javnost već davno jednoglasno ot« pjevala opijelo«. »Hrv. Sloga«; (broj 205.) otvoreno osuđuje taj pokušaj i Veli: »Poznata je stvar, dalje naša stranka bila vaz« da za slogu Hrvata. I njezin organ već svojim imenom pozivlje ih na slogu. Ali da neko u ime-sloge uz« diže d. dra Nikolu Mandića, koji je pred goklinu i po’jdana samoradi svojih interesa razbio slogu Hrvata, zas^o naša stranka neće nikada bit i«.l ZBLIŽENJE DVIJU HRVATSKIH STRANAKA U BOSNI. Pišući o neuspjelom| pokušaju Mandićevih pristalica »Hrv. Sloga« od -30. sept. iznijela, je i ovo: Što se tiče zajedničkog istupa u izbori« ma za konstituantu, bio bi ovaj sa« stanak popuno suvišan, jer se — kako prisutni pristaše HPS (hrv. pučke stranke) i HTS (težačke) iz« javiše — na tome već od ne« koliko dana najozbiljni« je radi«. Pitanje je sad na kojoj bi se ba= z i proveo taj zajednički istup? »Hrv. Sloga« daje razumjeti tu bazu po uvodniku »Na okup — u bor« b u«, u kojem između ostalog veli doslovce: Glavna težnja — ujedinjenje tro« imenog naroda — postigla se, i sada otpadaju, odnosno morale bi otpa« sti velikosrpske i velikohrvatske po« sebne težnje, a sva briga imala bi se posvetiti tome, kako se ima naša država da uredi iznutra. Što se tiče hrvatskog dijela našeg na« roda, on se je već snašao u novim prilikama. To nije ni čudo, jer je on bio odgajan za ovakovo ujedinje« nje. Dok je u hrvatskom dijelu na« roda prije postojala stranka hrvat« skog državnog prava, koja je dizala u narodu samosvijest i držala ga ta« ko otpornijim protiv težnja bivših tirana, dotle je u isti mah u nas Hr« vata bilo i struje, koja je plovila ju« goslavenskim vodama. Srpski dio našeg naroda nije mo« gao biti tako odgojen- i on se nije sav mogao posvema snaći u novom vremenu, te ih je bilo, a i ima ih, koji još ne mogu da se otresu starih nazora. Staro je i nesavremeno na« ime sve, što se ne podudara posvema s idejom narod« nog jedinstva i posvema š« nje ravnopravnosti. A tih starina vidimo svagdje^ i na svakom mjestu. One su izbile;' dapače i za vrijeme regentova boravka u Bosni, kao što dokazuju slučajevi: mostar« ska afera radi sablje, ekskluzivitet tuzlanskog »okružnika« te drugih u* pravnika (n. pr. onog kotarskog predstojnika u Zenici), ili pak ma« hinacije srpske manjine u Sandžaku, koja čini nasilja nad muslimanskim življem, kako je to glavom Srbin član narodnog predstavništva Žu« I gić iznio u svojoj jednoj interpela« �Strana 4 Страна 8ro| 206 — Број .PRAVDA' — .ПРАВДА' čiji. Takovo nastrano držanje po« jedinaca pa i većih skupina jedno je veliko zlo, koje treba odstranji« vati. Jedno je i važno i temeljito isti« nito: hrvatski dio naroda osjeća se u svojoj rođenoj državi zapostav« ijenim, i osjeća, da ga neki dio dru« gog plemena ne smatra jednako« pravnim. I kada to hrvatsko pleme osjeća na sebi, ono mora da traži lijeka tome zlu zajedno sa svi« ma onima, koji su voljni da porade o tome, daše to zlo odstrani. To zahtijeva in« teres države naše, jer inače ona ne će moći uslijed trzavica i groznica, što nastaju od te bolesti, onako na« predovati, kako bi morala napredo« vati. A nazaduje ono, što ne napre« duje onim tempom, kakovim bi mo« ralo«. »Hrvatska Težačka Stranka u svom programu stoji na stanovištu potpuno plemenske »jednakopravno« sti, i nema sumnje, da će njezini čla« novi kao i svi drugi Hrvati u Bosni i Hercegovini htjeti i znati da izvr« še svoju patriotsku izbomičku duž« nost, cijeni stoga, da će svaki biti izdajica narodne i državne koristi, ko ne bude pristupio na izbore. Domaće vijesti. Ubojstvo u Gacku.] U subotuismo primili ovaj brzojav iz Gacka: »29. sep^. ubijen od pravoslavnih u selu Mirovica-’Džafer Pašić iz Avtovca idući, iz'šume. Pismo slijedi opšir« no. — Arif Pašić«. Donosimo, a komentar očekuje« mo u — »Glasu Naroda«. Jer mož« da se opet radi o »par zapljačkanih koza« ... Mjesto inspektora. U musliman« skom odljeljenju ministarstva vjera u Beogradu popuniće se mjesto in« spektora, za koje je određena godi« nja plata od 4.500 dinara sa pripa« dajućim dodacima na skupoću. Ime« novanje je ukazno, a molbe treba poslati na ministarstvo vjera najka« snije do 31 oktobra o. g. i priložiti niji nesporazum nastao je uslijed štamparske pogreške u »Službenim im svjedodžbu, da je molitelj: 1. državljanin kraljevine ŠHŠ i da Novinama«. Proti novom porezu. Svi porezov« je musliman; 2. da je svršio pravni fakultet ili koju muslimansku višu nici grada Travnika na svom sastan« bogosloviju (šerijatsku sudačku ško» ku jednodušno zaključiše da kod lu ili idžazet) ili pak koji drugi za« ministra predsjednika i predsjedni« vod, u kojemu se može steći ovakva ka Nar. Predstavništva prosvjedu« ju proti svim novouvedenim pore« sprema; 3. da je najmanje četiri godine zima. U svom protestu izjavljuju, služio u muslimanskoj vjerskoj (va« da navedene poreze ne mogu plati« kufsko«mearifskoj) upravi kao či« ti iz jednostavnog razloga, što bi novnik ili u kojem višem bogoslov« tim bile Uzdrmane, a djelomično i skom zavodu ili srednjoj školi kao porušene mogućnosti za opstanak nastavnik, te da je potpuno u govo« poslova i familija. Ovaj porez je Же« ru i pismu vješt srpsko«hrvatskom održiv i nepravedan i po tome, što jeziku. nije protegnut na cijelu državu, pak Molioci koji su u državnoj službi traže da se odmah opozove i o tom treba da svoje molbe pošalju preko obavijeste porezni uredi, jer se čine već priprave za nasilno utjerivanje svoje predpostavljene vlasti. Donosimo gornji natječaj u nadi, poreza. da će se za ovo važno mjesto natje« cati svi naši mlađi ljudi, a od ule« ma«medžlisa tražimo, da se pobrine, kako se ovo važno mjesto ne bi po« Trgovačkom, udruženju za grad punilo protekcijom kojekakvih Re» baca, već da se povjeri ispravnom i Sarajevo potreban je za odmah sposobnom čovjeku. Zašto muslimani simpatišu sg boljševičkom Rusijom? naslov je radnji, koju ćemo od idućeg) broja početjiznositi'j našem listu. Radnju Ponude sa uvjetima slati na gosp. piše jedan nemusliman, koji je du« lje vremena' boravio u Rusiji i koji Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba da je po mogućnosti vršio d®bro poznaje prilike islamskih na« roda u Rusiji i njenom; susjedtsvu. više godišnju praksu u kojem sličnom Mi svraćamo; osobitu pažnju na« društvu te da je trgovačku akademiju ših čitaoca na ovu/zanimivuitradnju, svršio. koja će objasniti tamošnje prilike i iz koje će biti jasno ono, što nam ušljed manjkavih/informacija,' nije razumljivo, a katkad je i nepojmlji« vo. Predimaret br. 16. Natječaj, stalni sekretar PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA i preporučnje evoje bogato atovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Kod Salihage Mirice, trgovca Gospodarstvo. Izvoz bez obezbijeđenja valute. Trgovačkoj je i obrtničkoj komori na telegrafski upit naknadno javljc« no, da se prema raspisu C. O. broj 51.125 od 13. avgusta 1920. mogu bez obezbjeđenja valute izvoziti suhe šljive i pekmez od šljiva. Ra« izdaju se — Telefon 809. krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegoviru (d. d.] u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3vooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prenfa potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio* nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K IJO.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionin, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31 oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržaio pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime iii na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Đerventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanshe trgorathe i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8f7838c104d3dd8f2eec042e307fd135.pdf 3fb531ee4be939ff7d054ec9d3a8abb0 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj к. iZLAZi SUBOTOM, UTORKOM • ČETVRTKOM * IIREĐUJ- KEDAKCIONt ODBOR PPE ' . \тд GODIŠNJE K ISO, Ч -'OLA GO ' '> K u(;. Uxh" LAZr ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broi 102 (207) Sarajevo, četvrtak 7. oktobra 1420. (22 muharrem 1339.) ŠTVO UPRAVA NAU Ч sRE. )J ulici. IELEFON KRo? 124 ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠIEUiONICE 1119. Godina II. Jedna prešna dužnost! Ovih će še dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko-> ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti rli kakve fajde. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih* zastupnika, koji budu unešeni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. j Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Zašto upozorujemo na važnost biračhih spiskova ? Kao što je poznato, naš list ne< prestano. upozoruje na sudbonosnu važnost upisa u biračke spiskove i više puta je pozvao mjesne odbore •i sve članove naše organizacije da se pobrinu kako ni jedan član ne bi ostao neupisan. Taj je upis, kako sm® već više puta objasnili, važan g'am toga, što će ee pripustiti glasa« nju samo oni, koji budu uvršteni u glasački spisak. Ne budeš li unešen ugt&j spisak u određenom r o« k u, ne će ti koristiti nikakav kasni« ji prigovor i ti ćeš biti vraćen sa bi« rališta bez obzira na to, što imaš pravo biranja- A zašto je tako va< žan svaki pojedini glas pri ovim iz« borima? Evo čuj i dobro upamti! Upamti i neprestano tumači i kazuj svakom s kim dođeš u razgovor! Mi smo već u prikazivanju izbor« nog zakona (vidi broj 96. »Pravde«) 1 naglasili, da se kao dosad ne će gla« sati odijeljeno po pojedinim vjera« ma, već će svi glasači jedinog okruž« ja glasati zajedno, bez obzira na ple« me i vjeru. Ne će se kao dosad gla« sati ni za pojedine kandida« t e, ne/o se ima glasati za listu po« litičke stranke. I o tom, koliko se za koju listu predadne glasova, ovisi i broj poslanika, što će ih dobiti do« tična stranka. Da to razjasnimo jed« nim brojčanim primjerom. Uzećemo za primjer tuzlansko okružje. (Na drugom mjestu današnjeg broja do« nosimo statistiku stanovništva Bo« sne i Hercegovine, pa se prema do« njem računanju može lahko napra« viti pregled i za ostala okružja.) Tuzlansko okružje broji 425.496 žitelje i prema tomu će izabrati 14 zastupnika. Muslimana ima 177.649, pa bi im pripalo 6 mandata, pravo« slavnih Srba 183.213 sa 6 manadata, a Hrvata katolika 60.130 pa im spa« daju 2 mandata. Taj bi račun bio tačan samo onda, kada bi sve tri konfesije imale i srazmjeran broj glasača, te kad bi se sve tri jednako odazvale svojoj dužnosti da dođu na biralište. No ko će sad tačno znati, da li je poginulo više musli« ' mana ili Srba ili Hrvata katolika? I ko će znati, da li je sad više mu« slimanskih muškaraca ili pravoslav« nih? To se, naravno, zasad ne zna, i moći će se ustanoviti tek onda, kad budu definitivno za« vršeni birački spiskovi. Upišemo li u te spiskove sve svo« je birače, onda smo i očuvali svoje glasove. Obihmalimo li ili se ne bu« član^ naše islamske zajednice, da u« pregne sve sile, kako'nijedan naš glasač ne bi ostao neupisan u birač« demo brinuli za;,taj upis, može nam kl spisak. Budemo li propustili ovu se trefiti da izgubimo na stotine bi« svetu dužnost, o kojoj ovisi naša rača, a radi toga i — kojeg narod« bolja budućnost, onda nemamo ko« nog zastupnika. Jer treba da neka ga kriviti: ni Gradića ni predstojni« stranka imadne samo jedang las više ka, ni muhtara ili kneza; nikog, ni« i naš mandat propada u njezinu ko« kog, već sami sebe i svoju nemar« rist. Eto, u tom je ta velika važnost nost. Jer svaka se pogrješka u bi« upisa u biračke spiskove. ručkom spisku može i mora ispra« Ne pobrinemb li se dakle, da sć1 viti. Samo treba na vrijeme za« u svakom kotaru upišu svi naši tražiti njezin ispravak. Koji ec od« birači, i ne budemo li se dobro bor ili član organizacije bude držao interesirali za biračke spiskove i našeg nesretnog »Nemelazum!«, taj ispravili ih u pravo vrije« nosi na vratu i krivnju, što bismo me, mogu nas drugi preteći i time radi tog nehaja i propusta mjesto nam oduzeti jedan, pa i dva man« 22 nftgli ostati samo sa 15 ili i manje data. Evo kako: U tuzlanskom o« narodnih zastupnika. kružju mi muslimani nemamo ni« Stoga na posao svak, i odbori i jednog svog kot. predstojnika. O« svi pojedini članovi organizacije; kražnik Grudić otvoreno radi proti svak neka vrši ovu dužnost, jer bi našoj. organizaciji. Nek dadne na« sadanji nehaj mogao izjaloviti sve log predstojnicima i onima što sa« naše dosadanje nastojanje. Kako se stavljaju spiskove, da ispuštaju prigovora netačnim biračkim spisci« što više naših ljudi, nek se osim to« ma, može se svak uputiti iz članka ga rekne muhtarima i ljudima kod »Sastav i ispravak biračkih spisko« kojih će biti izloženi birački spis« va«. kovi, da ne o b j a v 1 j u j u tih spis« Još jednom: svak na posao! kova т- mi smo izgubili pa stotine birača. Treba samo još to da se naši od« bori i ostali članovi ne pobrinu za ispravak tih hotimičnih pogrješaka i — ode mandat, odoše ako hoćete Gradska skupština pristaša »Jugo« i dva! Jer za druge će se pobrinuti sama vlast i, može biti, upisati i o« slavenske Muslimanske Organizaci« ne koji nemaju biračkog prava. Za je« obdržavaće se u petak dne 8. ok« nas se moraju brinuti mjesni odbo« tobra u 1 sahat iza podne (iza džu« ri i svi mi sami. Kako? To smo ka« ma«namaza) u avliji Kolobara hana, zali u 97. broju »Pravde«, no tu u« na koju se svi pristaše pooivaju da putu opet doncjdmo, na drugom nefaljeno dođu. Sarajevo, 27. septembra. 1920. mjestu današnjeg broja, a ovdje ćemo upozoriti kako se može izgu« Predsjednik: Tajnik: biti zastupnički mandat. Dr. Hrasnica. S. Filipović. Recimo tahmina, da će u tuzlan« skom okružju biti srazmjeran (pod« Sarajevo, 6. oktobra. jednak) broj birača i da će svaki Nakon beogradske konferencije deseti stanovnik imati pravo glasa« nja. U tom bi slučaju muslimani i« bosanski radikali udaraju u malo mali 17.700 birača, pravoslavni sitnije žice. Nema sad one bahato« 18.300, a katolici 6.000.' Nek nam sti, kojom je o nama pisala »Srpska Grudićevi predstojnici ispuste sa« Riječ«, niti se osjeća zadah Andri« mo desetog birača u gradovima, a ćeve tjesnogrudnosti, kojom je bio osmog u selima, naš će broj glasa« protkan njegov »državnički« govor ča spasti na 15.000 i mjesto šest za« proti našoj organizaciji. Lijepa po« stupnika dobićemo samo pet. Je« java i mi se radujemo, što nakon dan ode u korist pravoslavnih (n a 5—6 mjeseci .možemo iz »Srp. Rije« onih 300 što prelazi 18.000) i či« opet da preštampamo koju sim« oni mjesto šest dobiše sedam. Mi patičnu riječ prema muslimanima. U broju od ponedjeljka donosi izgubismo dvostruko: hem nas je manje, hem je više koji »demokra« »Srpska Riječ« ovaj značajni pod: ta« ili Čokorilovac! Dupla glavobo« uvodnik: »Na velikoj radikalnoj konferenciji, održanoj dne 26. sep« lja! Stoga je sveta dužnost naših od« tembra, govoreći o muslimanima bora, a bogme i svakog pojedinog rekao je g. Nikola Pašić među osta« Poziv na gradshu skup­ štinu. lim i ovo: »Odnos između nas i mu« slimana važna je činjenica za našu stvar. Za vrijeme okupacije svi su sporazumno s nama radili i gotovi su bili ustanak podići protivu A u« strije. Naši su čekali lozinku iz Sr« bije, a mi im nismo mogli to dati zbog tadašnjih prilika. Zbog lo» k a 1 nih prilika ne treba dovo« diti u pitanje naše odnose s musli« manima. U agrarnom pitanju rekao sam muslimanima, da oni po nezna« nju rade što liči na austrijsku poli« tiku. Austrija je to pitanje tamo is« takla da nas zavadi s muslimanima. Muslimanska i naša organizacija u Bosni vršena je sporazumno s nama. Mi moramo naći neku vezu s musli« manima, inače će biti to od velike štete. Zemlja se mora dati seljaci« ma, ali uz naknadu. Kad se govori o muslimanima nemojte uzimati sa« mo rđave primjere. Ako se s njima sporazumijemo Bosna će biti naša jaka tvrđava. Trebadaimiiz« mijenimo svoje d.ržanje i onda će to učiniti i musli« mani.« Da, da. Treba da poput g. Pašića i bosanski radikali jedijom za uvijek uvide, da se politika ne može i ne smije osnivati na izigravanju i kr» šenju obveza; treba da upamte, e se bez nas. a kamo li proti nas, ne mo« že vladati bez velikih opasnosti. Treba da »izmene svoje držanje« i da još više dadnu riječ onima, koji su ih mnogo prije upozoravali na nemogućnost pređašnje protumusli« manske orijentacije. Jer, što da kri« jemo, teško je kad se hoće glavom kroz zid. Teško je....... Upit nar. posl. dru M. Spahe na min. unutarnjih djela. Zbog prešnosti u stvari stavio je Dr. M. Spaho ovo pitanje na mini« stra unutarnjih djela o pokolju u selu Pesočani, srez ohridski: »Na 14. septembra o. g. progoniH su žandarmi u blizini sela Pesočani srez ohridski neke odmetnike. Do« šio je i do pucanja između žandar« ma i odmetnika, pa je tom zgodom ubijen i jedan žandarm. Dva daha iza toga došao je u ovo selo sreski pisar iz Ohrida sa žandarmima i s naoružanim pravoslavnim seljacima iz okolice i zatražio na svaku kuću po 10 zlatnih lira, jer da će im ina« če sve kuće popaliti. Preplašeni se« ljaci skupili su teškom mukom po 10 lira, ali sreski pisar nije bio s ti« �Strana 2 Стпана me zadovoljan, već je tražio više. Seljaci gu davali, dok su još imali novaca, a kad je nestalo novaca, onda su sreski pisar i žandarmi po« palili sve kuće u selu, jedan je dio stanovnika sela pobjegao od stra« ha, a ostale su — 40 ljudi, 2 žene i 3 djece — zatvorili u džamiju. Na« kon što je selo popaljeno, započelo je klanje pred džamijom i vriska i jauk, koje je to klanje izazvalo. Рг» vog su izveli seoskog kmeta Destan« agu, koji je odmetnika prokazao žandarmima, i zaklali ga uz jauk i pisak ostalih. Iza njega je došao na red hodža Kamil ef. i tako redom .PRA«DA* - „ПРАВДА* sve do posljednjega djeteta. Sve su pobacali u jamu pred džamijom, u kojoj se i danas nalaze. Pisar, žan« darmi i seljaci, koji su ovaj nečuve« ni zločin izvršili, opljačkali su svu imovinu poklanih. Zgražajući se nad ovim strašnim zločinom, pitam g. ministra unutraš> njih djela, šta je preduzeo da se zlo« činci po zakonu kazne i kada će ovakva grozna djela prestati u o« nim krajevima? Molim pismeni od« govor. Beograd, 1. oktobra 1920. Dr. M. Spaho narodni poslanik.« Sastav i ispravak biračkih spiskova. BpoJ — Broj 207 va; 2. koji su osuđeni za prestup na gubitak građanske časti za vrijeme dok traje ta kazna; 3. koji su sud« skom presudom osuđeni, što su zlo« upotrebljavali svoje vlasti, ili silom ili prijetnjom, ili poklonom, ili obe« ćanjem poklona, radili da budu iza« brani oni ili da ko drugi bude .ili ne bude izabran za narodnog poslani« ka: 4. koji su sudskom presudom o« suđeni što su primili poklon, da bi« rački glas dadu ili da se od biračkog glasa uzdrže. Ni u jednom dijelu naše kraljevine nemaju prava da biraju poslanike: 1. koji se nalaze na izdr« žavanju sudske kazne i oni koji au u robijašnici (zavodima sa prinud« nim radom); 2. koji su pod steča« jem (iflas); 3. koji su pod staratelj« stvom (očinskoj vlasti, tutorstvom i kurateli); 4. koji su bez dopuštenja vlade stupili u službu strane države i 6. koji su sudskom presudom osu« đeni, što kao pristalice nepriznatih vjera nisu vršili svoje građanske i vojne dužnosti. Popis nufusa u Bosni i Hercegovini Prosjačenje težačkih glasova Ио može birati. a ho ne može? data Broj man ­ Da našim mjesnim odborima i о« simo ovdje ■ statistiku stanovništva stalim članovima naše organizacije u B. i H„ prema kojoj je odmjeren (Izvadak iz izbornog zakona.) bude jasnija važnost današnjeg u« broj poslanika u pojedinim okruž« U roku od 18 dana poslije ukaza stva, načelnika, kneza, kot. ureda), vodnika »Zašto upozorujemo na jima. važnost biračkih spiskova?«, dono« o izborima (dakle najkasnije do 25. bilo pismeno, bilo usmeno. Usmeni se zahtjev mora staviti septembra) imaju se napraviti bi« rački spiskovi, u koje će se abeced« u zapisnik. Ukupni Broj Froj Srba Uz traženje ispravka moraju se | Broj musli­ pravoslav­ nim redom unijeti imena svih bira« Hrvata broj K e i a r mana ča, koji su u dotičnoj općini nasta« podnijeti i dokazi, za koje mogu iiteljstva nih katolika njeni najmanje šest mjeseci. Ako služiti samo službene isprave. Ured općina bude razdijeljena na dva kod kojeg se traži ispravak dužan 3.505 27.907 Bihać ..................................................... 18 342 10 864 ili više birališta, onda će se za sva« je — ako to stranka zahtijeva — 86.426 3.323 ^ОО 46.357 Caain.................................................... dati i pismenu potvrdu o traženom Ključ ................................................ 9.894 2 .718 31.189 1.96'.! ko biralište sastaviti poseban birač« 15.332 Krupa .................................................... 28.886 213 44.185 ispravku. ki spisak. Pri upisvanju valja dobro 6.428 Petrovac.............................................. 32.826 2.1 ТЗ 1.011 Podneseni prigovor mora se rije« paziti da se ne uvede niko, ko nema Banski Most......................................... 9.984 23.598 38.422 4.78.3 siti u roku od 24 sata i riješenje se izbornog prava. Bihaćko okružje 90.906 125.468 8 12.336 229.071 U taj će se spisak unijeti i vojni« predaje onom, ko je tražio ispravak Baajalaka......................................... 9.024 45.108 4 17.982 73.160 ci, koji će do dana izbora odslužiti i to odmah čim se javi. Ako se ta« Boa. Dubica......................................... 2.635 41.384 1’402 25.794 ko riješenje tiče druge osobe i bude svoj rok. « 4.839 80.143 Boa. GradiJka....................... 5.777 41.868' Sastavljanje biračkih spis« na njenu štetu, mora se ona obavi« • Boa. Novi.............................................. 5.338 22.889 , 1.576 29.433 9.068 Dervcnta............................................. •. 23.170 32.448 65.784 kova u srbijanskim i crnogorskim jestiti. Kotor-VaraJ ......................................... . 4.238 Г .088 4.452 . 23.780 Predaja tog riješenja izvršiće se krajevima vršiće opštinski sudovi, 26.150 Prijedor......................................... 13.512 4.047 44.256 a u drugifh pokrajinama općinski u« u svemu onako, kako naređuje za« 28,202 Prnjavor 8.578 9.111 46.314 redi (gradska poglavarstva), te va« kon o postupku sudskom u građan« 18.138 24.626 Telanj........................................ . 10 052 £3.418 roške i seoske općine. U mjestima skim parnicama. Za slučaj, da se in« Banjalučko okružje 286.266 70.865 403.817 86.847 13 Bosne i Hercegovine, koja nisu or« teresovano lice ne pronađe, riješe« 8 450^ Sarajevo grad................................... 18.460 17.922 51.919 ganizovana u općine, spiske će sa« nje će mu se za drugih 24 sata pri« Čajniču............................................... 13.537 6.396 300 20.271 lijepiti na dom . pred dva pismena staviti nadležni kotarski ured. Foča....................... ..... 25.955 13.589 39.980 352 svjedoka, koji će se potpisati na do« Fojnica . ............................. 554 8.061 14.882 23.550 Poslove oko ispravka bi« Rogatica 17.287 17.774 479 35 772 račkih spiskova vršiće opštinski su« stavnicu zajedno sa zvaničnikom, 15.844 Sarajevo (aela) ................................... 28.631 4.830 47.519 dovi, odnosno u našim krajevima, koji je riješenje na dom prilijepio. Visoko.................................................... 21.533 9.352 13.357 44.750 gdje su organizovane općine pa i« Ako se ne zna ni gdje je dom inte« Vitngrad ............................................... 11.459 11.839 698 24.350 maju općinska vijeća — općinski resovanog lica, te mu se predaja ri« Sarajevsko okružje 132.623 94.098 52 820 288.061 10 predsjednik (načelnik, knez, dže« jesenja ne bi mogla izvršiti ni na • ngojno............................................... 14.929 15.289 16.001 46 293 madbaša) ili njegov zamjenik u dru« jedan od izloženih načina, onda će Glamoč............................................... 8 848 15.795 1.135 20.445 štvu sa dva općinska vijećnika, što se riješenje prilijepiti na opštinski Jajce..................................................... 9.074 15.932 8.703 33.B13 Livno............................. . . . ‘ . .3.305 21.507 40.661 ih u tu svrhu izabere općinsko vi« dom (ured). Prokor . .... 7 ... , 4.745 35 7.759 12.6« Oni, koji su odbijeni, što službe«1' ječe. 15.099 4 140 Travnik ............................................... 17,503 37.268 U neorganizovanim našim opći« nih isprava nijesu podnijeli, mogu Varcar-Vakuf................................... 2.564 19.599 2 447 2-1 620 16.069 Zenica . ............................................... 5.276 7.044 28.849 nama taj će posao vršiti kotarski p o n o v a tražiti ispravku i podni« jeti dokaze, ako rok za traženje is« Žepče ..................................................... 5.997 .2.597 1 8.402 17.729 sud. i Žapanjac . .................................... 1.798 1.122 19.407 22.341 pravka ne bude uopće istekao. Potvrđeni spisak mora se izložiti Ako općinski snd (ured) u odre« Travničko okružje 76.928 95.602 109.968 284.561 9 kod općine i suda, koji ga je đenom roku od 24 sata ne denese Bijelina............................................... 13.362 40 925 1 662 58002 potvrdio i mora punih osam dana riješenja smatraće se da je pri« 16.332 Brčko............................................... 18.649 22.473 57.71« stajati na raspolaganje da ga svak govor odbijen i prigovaraču stoji Gračanica................................... 18.465 13.079 253 31 898 može pregledati i prepisati, obzna« pravo, da se prituži na prvostepeni Gradačac . .......................................... 18.656 20.491 18.013 67.283 Kladanj ............................................... 6.673 3480 976 11.215 niti, štmpati i svak mu prigovoriti i (kod nas okružni) sud. 11.672 15.832 3 022 29.569 “ •gUj ............................................... tražiti ispravak bilo glede sebe, bilo Kako onaj koji traži ispravak Srebrenica ......................................... 15.596 15.432 175 31.285 glede drugoga. Toala (grad) ...... 5.859 1.976 3.839 12.353 spiska, tako i onaj koga se tiče taj 39.959 Tusla (sela)......................................... 7.293 10.166 57.469 Općinski sud (poglavarstvo, od« ispravak, imaju pravo, da se u roku 12,887 ▼laaeniea............................................... 10.169 239 30 928 nosno kot. ured) mora izlaganje od 24 sata nakon primitka riješenja Zvornlk ............................................... 20.906 26.169 282 47.756 spiska objaviti odmah čim ga izloži žale nadležnom prvostepenom (o« Tuzlansko okružje 177.64» 183.213 60.130 425.496 14 na uvid. Ta se obznana u varošima .kružnom) sudu. Ta se žalba predaje c Bi leće..................................................... | 15.978 8.437 218 19.661 i varošicama vrši pismenim objava« pismeno ili usmeno u zapisnik. 5 291 9.667 Gacko.................................................... 137 15.107 ma, koje se imaju prilijepiti na op« Stranke imaju pravo, da traže po« 15.129 3.989 Ronjic.................................................... 8.922 28.Q73 ćinskom uredu (sudnici) i po ulica« tvrdu o tom, da su se pritužile, a 2.153 8.527 Ljubinje........................................ . 3.916 14.606 ma. Po seoskim se općinama mora napadnuta stranka može navesti i Ljubutki . ......................................... 2.846 231 39.211 42.297 Meštar (grad) 7.212 4.518 . 4 307 16.392 obznaniti još i čitanjem satnog spi« dokaze u svoju korist. 7.923 6.925 Mostar (sola).................................. , 37.276 60.226 ska na općinskom i seoskom sastan« Za poslovanje oko ispravka bi« 13.650 917 Nevesinje............................................... 5.773 23.283 ku. Gdje nijesu uobičajeni taki sa« račkih spiskova ne smije se napla« 9.468 9.101 Stolac . . % ................................... 15.973 84.L63 5.889 16.294 stanci, onda će se obznana izvršiti titi nikakva taksa. Isto se-tako ne Trobinje ............................................... 1.143 22.830 na način, koji je uobičajen u dotič« smije1 naplatiti biljeg za potvrde, 68.666 90 781 112.020 Mostarsko okružje 267.038 9 nom splu. U toj se obznani mora iz« koje su potrebne prigovaraču, kao ričko naglasiti, da će moći glasati izvadak iz nufusa, sudska potvrda samo oni koji su uvedeni u spisak. o kažnjavanju i slično. Vlasti su Ispravak se mora tražiti neposred« dužne, da- ovake potvrde izdaju u no kod općinskog ureda (poglavar« roku od 24 sata. • (Svršetak.) staše »demćkrata« i radikala, pa im Još nešto o prijateljstvu »demo« treba ići na ruku. Još nešto. Čuo sam, da ti trgovci uzimaju od krata« i radikala, odnosno koncen« tracione vlade kao i'naše bosanske seljaka težaka šljive po 60—70 he« Pravo biranja ima svaki muš« (aktivni). U ovaj izuzetak ne dolaze vlade prama nama težacima. Ove lera i to ne će na kilu nego na staru k a r a c, koji je do početka sastav« rezervni oficiri i civilni činovnici godine rodile su u nekim krajevima oku, dočim,kako se čuje ove godine ljanja biračkih spiskova navršio voj. struke. Nadalje ne mogu bi« tuzlanskog kotara šljive, pa težaci šljive sirove vrijede na 1 kg po 1 K trebaju drva za sušenje. Šta mislite, 40 helera. 21 godinu i u tom času bio d г« rati: Eto taki su ti naši težački novi 1. koji su osuđeni radi kakvog kako je postupano? Vlada koja je ž a v 1 j a n i n naše kraljevine. Državljanima se smatraju svi, ko« zločina, u koliko se ne radi o proizašla iz gore spomenutih parti« prijatelji t. j. »demokrati«, radikali, ji su do 1. decembra 1918. bili dr« političkom zločinu, učinjenom do ja po svojim šumarima zabranila je komunisti i njihovi za svoj vlastiti žavljapi Srbije i-Crne Gore ili imali obrazovanja kraljevine SHS, dok težacima usjeći drva u državnoj šu« interes pristaše. Jasno je sad sva« državljanstvo u Hrvatskoj, Slavo« traju s osudom skopčane posije« mi i ondje, gdje imaju pravo servi« kom, zašto su uzurpatori uzeli vlast tuta za kućnu potrebu i za sušenje u svoje ruke i piskarajući u svojim niji i Dalmaciji, ili imali domovin« dic^: 2. koji su osuđeni radi p r e s t u« šljiva. To nije činila čak ni bivša listovima .zavadili naš troimeni na« sko pravo (zavičajnost) u kojoj op« čini ili dijelu općine drugih jugosl. pa ili prekršaja, učinjenog iz crnožuta vlada. Šumari zabranjuju rod; svak sad vidi zašto se skoro zemalja, koje su pripale u vlast na« koristoljublja (krađa, pronevjere« dapače i ležeće suho drvo, koje ba« dvije godine međusobno po Beogra« nje, prevare, lihva) ili inače neča« dihavp truhne, govoreći im »ne srni« du svađaju i zašto prave nepotrebne še kraljevine. / Stanovnici Južne Srbije, koji su šnih djela (prosjačenje, vagabunda« jete ni suha drveta vući kući dok krize i time narodu život i napredak, se iselili prije novembra 1915., ža, svodstvo), dok ne prođu tri go« šljive ne prođu!« Što to znači? Pro« kao i slogu oteščavaju tako, da su a dotle bijahu turski podanici -- dine nakon izdržane ili zastarjele dajte težaci svoje šljive trgovcima doveli i narod i državu u taki kaos, u kace, jer ne možete sušiti! Ne da« da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. nemaju izbornog prava za kon« kazne. U krajevima Srbije i Crne Gore mo vam drva, niti suhih, a kamo li Svakim danom oni svojim uredba« stituantu. Isto tako nemaju pra« va glasanja oficiri aktivni i izvan I no mogu birati: 1. koji su osuđeni sirovih. Neka trgovci prave milijo« ma, naredbama i progonjenjem či« službe, te vojnici pod zastavom ' na robiju, dok se nč povrate u pra« ne na narodnoj grbači, jer su pri« novnika, osobito muslimana, stva« �Spoj 207 — Bro) raju u narodu nezadovoljstvo i čak narodu i prkose. Oni nimalo ne za« rezuju narodnih želja, i kad narod ‘ cijelog jednog kofara preko svojih zakonito izabranih predstavnika za« moli zemaljsku vladu ili ministar* st*5o, da mu ostave na mjestu pred* stojnika, koji je više godina služio na zadovoljstvo naroda i korist dr« . žave, i to po nekoliko puta zamole, oni usprkos svih narodnih molbi, opet samovoljno i bez ikekvih o« pravdanih razloga dotičnoga činov* nika premještaju samo zato, što je musliman ili katolik. Pa zar to nije prkositi narodu i praviti u državi nezadovoljstvo? I opet ti ljudi ima* ju obraza po svojim listovima piša* ti i drugim dobacivati, da su nepri* ■ jatelji države, separatisti, crnožuti i t. d. Još nešto gore i smiješnije. Gore spomenuta gospoda svojim govori* ma prostom narodu na skupštinama i pisanjem u svojim listovjma, kao i crni Čokorilo, nahuškali su težake • pravoslavne, pa su počeli napadati, ubijati, otimati, paliti vrijeđati i t. d. Ti su huškači uz-to metnuli i mu* slimanski imetak na telala, pa ko za njih glasuje obećaju mu dati »tur* ski« imetak i uz to će još postati veliki Srbin i patriota. Sto su još učinili »demokrati«? Oduzeli su 20% gotovine, u uredima napravili nerede premještajući svo* jevoljno činovnike muslimane i ka* tolike koji-su po više godina služili i praksom se potpuno usavršili, i na* mještajući na njihova mjesta mlade i neiskusne ljude, i to samo pravo* slavne ili pristaše svoje stranke. Ti« me su ubili autoritet državnoj- vla« sti. Pa zar ovakim ljudima, težače, dati glas?* Jok! Bože sačuvaj! Po« šten težak ne će nikada dati svoga glasa onima, koji samo prose od njega glas i zavaravaju ga pisanjem i govorima, a nikad se za njega i njegove interese ne zauzeše. Njima je za nevolju prositi težačke glaso« ve, jer znaju da su radili bez naro« da, odnosno proti naroda, pa se bo* je na izborima, da ne dođu drugi i u istinu pravi narodni ljudi, koji će možda po zahtjevu svojih birača njih grješnike i uzurpatore u budu« ćem zakonitom predstavništvu pod optužbu staviti. A to mora biti kad narod jednoć na usta svojih zako« nitih prestavnika progovori. Ukratko rečeno, brate težače, ni* pošto ne daj glasa onim ljudima, koji nisu do danas ništa držali do tebe i tvoga interesa! Oni, koji da« , nas prose tvoj glas, za volju i ha« tor gosp. Pribićevića, a još više u vlastitom ,svom interesu, uvukli su se u narodno predstavništvo i skoro dvije godine ništa ne rade nego se svađaju* i primaju masne plaće, a sve na tvoj račun, težače. Oni su se svađali samo za tvoj glas, brate težače, a nijesu se svađali za tvoju bolju budućnost i tvoj interes. Svak dobro znade od kad su ti uzurpato« ri, ti naši »usrećjtelji«, uzeli samo« »voljno vlast u svoje ruke, koliko su našem narodu i državi nanijeli šte* te i sramote prema vani. Oni ne sa« mo, da su napravili nered u našoj mladoj državi, nego su i našim vanj« skim neprijateljima davali dobrog materijala pišući jedni protiv dru« gih. Ti su ljudi zavadili cijeli naš troimeni narod, zavadili pojedine konfesije, staleže i sve, tako da je mnogi brat od svoga istokrvnog brata bio ubijen. Ti su se ljudi igra« li, a i danas se igraju čašću, imet« kom i životom našega naroda. Jer huškanje jednoga na'drugog mora uroditi zlim posljedicama. Stoga dragi težače, biraj i glasuj za one ljude, u kojih je čista i neokaljana prošlost,, a osobito one,',koji se od prevrata do danas nijesu politički uprljali i u mutnu lovili, nego su. s bolom u duši pratili sve nemile do« gađaje u našoj mladoj državi, žale* ći što se jednokrvna braća zbog ne« moralne politike međusobno taru i nastojeći, da poprave što se je mo« glo i koliko se je moglo. Ti su ljudi narodni prijatelji, jer su riječima i djelom, u koliko su prilike dopušta« le, nastojali, da pomirljivo djeluju među zavađenom braćom. I tim Iju« dima, brate težače, podaj svoj glas i svoje povjerenje. • ПРАВДА' Crpam 3 , PRAVCA, Iz naše organizacije. DAN ORGANIZACIJE U BRČKOM. Dan naše J. M. O. na drugi dan ljubiti svoju domovinu, svoga bra« Bajrama proveden je, i kod,nas do«' ta, pa rfia koje on vjere bio, to su sta dobro. I tom je prilikom svakom dokazali nebrojeno puta, a dokaza« u oči pala stranačka disciplina, Iju« li su isto da se nedaju tiranizirati i bav i bratstvo. U bašči g'. Husein zapostavljati, pa su se proti tomu i ef. Trebinčevića, gdje je Hasan dizali. B. h. muslimani su sa puškom Trebinćević sa ostalim odbornici« u ruci ustali proti okupatorske Au« ma već sve potrebno bio priredio, strije pa su radi toga strašno i stra« kao klupe stolove, šatore za tombo« dali i mnogi bili vješani i mušketa* lu i drugo, počeo se je svijet od« ni. Mnogi su otišli u azijske močva« mah iza podne skupljati. Oko 2 sa« re, kao Ankaru gdje i mačke groz« ta došao je odbor organizacije, kao nica hvata, samo zato, jer nisu mo« i dosta svijeta iz općina i sela. Oso« gli. trpiti zuluma austrijske uprave. bito su se pozivu odazvali Orašljani, Za vrijeme rata trpili su i opet a bilo ih je dosta iz sela Brke, Mao« najviše muslimani, jer im se je, sve če, Rahića, Broda, Vražića i Palan« oduzimalo i rekviriralo, a naš cvi« ke. Da je vrijeme bilo роЛ>1јпо bi« jet, naša mladost posijala je kosti •lo bi još, dvaput više svijeta, ali i po ruskim i drugim pustarama. Do« usprkos zla vremna i opet je bilo šio je oslobođenje, trula se Austrija oko 500 članova, osim omladine iz raspala i muslimani opet skočili me« Brčkog. Svi ugledni građani grada đu prvima, da srpsku hrabru voj« Brčkog i sva omladina došla je da sku, te bele Orlove dočekaju. Ali provede dan organizacije i da pro« rte puškom u ruci, nego sa solju i teferiči. Predsjednik našeg odbora hljebom, sa pjesmom i veseljem o« Dr. Bukvica otvorio je sastanak sli« nako, kako dočekuje samo brat bra« jedećim govorom: ta, kojeg je dugo' pogledao. Od sr« »Draga braćo! Bajram Vam naj« ca i svom iskrenošću 'pozdraviše srdačnije čestitam' želeći, da ovakih muslimani svoju braću, pozdraviŠe dana uzdejčekujemo još puno i puno oslobodioce sa potpunim uvjere« godina u bratskoj ljubavi i slozi, bo« njem da su došli dani sreće, slobode, Ijem rahatluku i zadovoljstvu. Ve« bratstva, sloge i jednakosti. Nu lim boljem’1 zadovoljstvu, jer ove kratko iza toga ispupoljiše se šove« mubareć dane, od kako smo se oslo« ni i oni, koji su zadojeni mržnjom bodili, nismo provodili u potpunom na sve što je muslimansko i dobaci« zadovoljstvu, jednakosti i bratstvu. še nam nazive »cmo«žuti, konfi« Nije se sloboda shvatila1 onako ka« đenti, šuckori«. I udri po nama. ko treba, jer ima među nama u na« Tražismo i mblismo, da se iznesu šoj ujedinjenoj otadžbini nebraće, spisi crnog kabineta, da se vidi ko koji hoće, da se na naš račun, na ra« je vjera, a ko nevjera, ali dosad to« čun b. h. muslimana podignu. Ima ga ne bi: Ne bi zato, jer sam uvje« braće, koja hoće da1 nas muslimane ren, da je nas među ovim najmanje. u svakom pogledu zapostavi, hoja (Tako je! Živio!) Tražismo, da se hoće da nam i zadnju koru hljeba stave pred sud svi, koji Su se o na* iz usta otme. Posjednicima osim pri* rod hotimično ogriješili. I šta vidi« hoda kmetova oduzima se i lono smo? Osim nekoliko sarajevskih malo slobodne zemlje što je ostalo hamala i liski, ne vidjesmo nijednog i ona zadnja njivica, koja je preos« našeg uglednog građanina pred su« tala. Imamo primjera, gdje su neki dom. Pa usprkos svega toga pretr* kao Zvaničnici govorili »Tur« pismo od prevrata do danas, a i sad činu valja oduzetu sve i pomesti ih još trpimo, progone, zapostavljanja u svakom njihovom radu«. i šikanacije. Planuše mnogi naši Muslimani- činovnici zapostavlja*’ čardaci, mnogi dragocjeni život na ju sfe i velim da je žalosno, što su pravdi Boga ugasnu, a materijalna muslimani predstojnici većinom sju* je šteta na milijone i milijone. Eto, reni u Sarajevo, sigurno zato, jer su braćo, to je uzrok što se organizo« onim na vladi' nepovjerljivi. U na* vasmo u jednu skupinu pod imenom šoj višoj upravi nemamo ni jednog J. M. O. Da nije ovog svega bilo, muslimana, premda ih za ta mjesta da su nam naša domaća braća bili ima dosta sposobnih pa i sposobni« kao prava braća ne bi mi trebali jih od drugih. Našim trgovcima ne na^e posebne organizacije. Danas ide se na ruku kao drugim, a što je bi mi bili svi u jednoj stranki, me« braćo najgore, imamo primjera u đu »demokratima« (Povici: »Dolje našem brčanskom kotaru,' g^je se demđkrate!«) ili radikalima, ali ova« je nastojalo i našem težaku ko nas je sila prilika natjerala da muslimanu zemlju oduže« se ujedinimo, i da uzmemo pravi ti i dati je bratu pravoslavnom (slu* stav prema svakom, ko dira u naše čaj sa seljacima u Celiću). Pa ne sa« svetinje i u naša građanska prava, mo to, nego smo još morali i to do« koja nas idu i po Bogu i po zakoni* živiti,. da su počeli i naše ugledne ma. Naši štatuti izričito vele, da smo građane nizašto u haps zatvarati, kao što je to tahni demokrata Dr. za monarhiju pod narodnom dinasti« Ikić, dok je bio naš sreski, učinio jom Karadorđevića; da smo za je« sa H. Orhanbegom H. Muhamedo« dinstvo države b,ez, hegemonije, da vičem1 i njegoivim sinom. Kod nas smo svi jednaci i da u našoj državi se u Brčkom oduzimaju oružni li« nema građana prvoga i’drugoga re* stovi prvim i uglednim građanima da. Mi smo muslimani'Jugoslaveni, muslimanima, a na drugoj se strani a ta je baza za naše jedinstvo prih« daju i onim, koji ih ne bi smjeli do« vaćena od svih trezvenih plemena« biti. Našu J. M. O. i njene članove ta, ali i opet se nama podvaljuje da nastoje prikazati kao protudržavnu, smo anacionalni. Nu rekao je veli« pratudinastičnu i prevratnu. Svrha kan Ante Starčević još onda, kada je svemu ovom ta, da se naši redovi su nas preko Save i Drine nazivali razbiju, da se mi pocijepamo pa će »Turcima« ove značajne riječi: onda našim dušmanima biti lakše, »Kakvi Turci u Bosni i Hercegovi« da s nama postupaju i rade kako bi ni! Ne, ono nisu Turci, ono su ljudi najčistije slavenske krvi, Muhame« oni htjeli. Da su b. h. muslimani najlojalniji dove vjere, i ako nestane među na« elemenat, da su odani i vjerni našoj ma Slavena, tražite ih među tim narodnoj dinastiji, to su već više bosanskim Turcima, tu ćete naći puta dokazali, a biće naskoro vre* našu krv,. pravu slavensku krv«. Da smo vjerni svome kralju i svo« mena, gdje će se naši diišmani još bolje moći osvjedočiti o našoj lo* joj otadžbini, čiji je svaki ku^jć na* jalnosti i ljubavi za našu ujedinjenu •ša krv zalila, dokaz je i to, da osta« otadžbinu. Dokaz je tomu i ovo: B.« jemo ovdje svoji na svome usprkos h. muslimani su pravo autohtono povika »U Aziju Turci!« Nama je žiteljstvo ovih zemalja, to su staro* samo ovdje mjesto i mi ćemo svoje sjedioci 'drevnoga grada Bobovca, čuvati i braniti svim silama, to su pravi potomci Kulin Bana, mi ćemo svoga kralja ljubiti, pa Borića i Tvrtkovića. Povješću je ut« ako ustreba i krv proliti. Nek nas vrđeno, da je pri zauzeću Jajca po samo pozove, pa će se svako osvje« sultanu Fatihu oko 70.000 paterana dočiti o našoj privrženosti. (Povici: prešlo na našu svetu vjeru Islam i Živio kralj Petar, živio Aleksandar!) sačuvali sva prava, kao i ondašnje Ko ne će s nama, ko je proti nama bogatstvo, koje sve do dana današ« neka ide kuda hoće, ali mi ostajemo njeg datira. Crna je i prevejana laž, ovdje.' (Glasovi: Tako je! Živio!) Molim vas, ne zaboravite, da smo da je oteto ono, što danas muslima« ni imaju. Da b. h. muslimani znaju jako zaostali: ima nas preko*90% analfabeta. Stoga treba da tražimo škole po selima i pridonosimo sve žrtve, koje su moguće za škole, jer narod bez škola sirotinja gola. Pot« pomažimo naša humana i kulturna poduzeća kao »Gajret«, »Osvitanje« i Akciju za zaštitu morala u Sara« jevu, a ovdje društvo »Islahijet« i zajedničko društvo žena SHS, od kojeg1 ćemo imati velike koristi. Ču* vajmo našu omladinu, dajmo joj dobre duševne i moralne hrane, ne dopustimo da naša omladina zalazi u pušljive kavane i smrdljive birti« je, nego je pripravimo, da budu do« bri građani, dobre patriote i korisni članovi ljudske zajednice! Živimo u slozi i ljubavi i u iskrenom potpo« maganju sa našom braćom drugih vjera, pružimo obje ruke pomimice, ali držimo se i dostojno i ne dajmo se gaziti! Ustrajmo u borbi za naša prava! Tuđe poštujmo, a svoje ču« vajmo i poginimo za svoje! Ima muslimana, koji nisu u našoj zajednici, u organizaciji, ali zato ih ne prezirimo,' lijepo s njima živimo, jer će se i oni, kao i naši dušmani osvjedočiti o našem iskrenom radu, koji je uperen jedino i izričito za boljitak naše oslobođene i ujedinje« ne države. Pri koncu velim vam: iz navedenih razloga ne slavimo ovaj dan, kako rekoh, potpuno zadovolj« ni, a kad ova sva prava stečemo i budemo potpuno u svemu jednaki i ravnopravni, onda će nam ovaki dani biti slatki, biti dani sreće i za« dovoljstva, a nadam se, da ćemo i to naskoro doživjeti, jer će nam ta prava dati naš uzvišeni vladar, daće nam ih naš plemeniti regent Alek« sandar, koji jednako ljubi sve svoje podanike. Neka Bog pozivi našeg vladara kralja Petra 1. i regenta A« leksandra na diku i ponos njegovih podanika. Živio! Svi prisutni popratiše jednodušno trokratni povik: živio naš vladar. I« za toga je bila tombola, a tamburaš« ki zbor »Islahijeta« zabavljao je go» ste sviranjem. Bila je utakmica no« gometa, kao trke i bacanje kamena pa su se gosti kasno u mrak vratili sa teferiča zadovoljni, jer su izmi« jenili mnoge korisne misli. Materi« jalni 'prihod bib je, štood tombole što pd dobrovoljnih priloga, oko K 5000. S. ----------- a. PoiitiCHi pregled. Slovenski socijaliste za federativ« no uređenje države. Ljubljanski »Naprej« donosi programatički dri* žavopravni članak, u kojem se zau« c, zima za organizaciju naše države po engleskom uzoru. U članku se kaže, da će socijaldemokratska stranka tražiti u konstituanti federativno u« , ređenje države sa suverenim pokra« jinama. Predsjednika pojedinih po« krajina birat će narod, a isto tako i sve više državne činovnike. U ok« viru pokrajina tražiće se i za op« čine što šira autonomija. Državne vlasti neka imaju samo pravo nad« zora nad autonomnim korporaci« jama. Makinacije Italije i Austrije radi plebiscita u Koruškoj. Čim se više približuje dan plebiscitnog glasanja opaža se kampanja u austrijskim i talijanskim listovima, da taj ple« bi^cit odgode, jer je sigurno, da će ispasti u korist Jugoslavije. Tako ja« vljaju iz Beča, da je austrijska vla« da predložila konferenciji Atnbasa« dora, da plebiscitno područje u Ko« ruškoj posjednu međusavezničke čete ili pak na svaki način neutralne čete. U tom bi slučaju došla u ob« zir Nizozemska, Švedska i Švicar« ska. Posjesti bi se imalo područje Pliberka i Rožeka. Međutim milan« ski »Corriere dela Sera« zahtijeva da međusavezničke čete posjednu zo« nu A. Ako bi to bilo prekasno neka se na želju Austrije glasanje odgodi. Glasanje o priključku Austrije Njemačkoj. Iz Beča javljaju: Aus« trijska narodna skupština primila je I. o. mj. jednoglasno predleg, da se ima u Austriji izvršiti pučko glasa* nje u pogledu priključka Austrije Njemačkoj. U trećem čitanju bio je odobren zakon o promjeni Austrije u federativni savez država sa glav* nim gradom Bečom kao samostal« nom saveznom državom. �Strana 4 Cvpaaa --------------------------------- б----------------- 5ta je Čupurdija? О ovom tuzlanskom satrapčiću, koji j'e nedavno prouzročio smrt ne« koliko naših mladića u Bjelini, bilo je u našem listu (a i drugim novina« ma) i previše govora. Iznošena su proti njemu taka gravamena, da bi radi njih u svakoj pravnoj državi bio strpan u haps i osiiđen na ro< biju. Nu zaludu pritužbe, kad ih kod nas nema ko slušati. Čupurdija ima nekakva zaštitnika, i to jaka zaštit« nika, i zaludu je iznositi njegova zlodjela. Ko bi ga mogao štititi? Ako ne okružnik Grudić, koji je neka vrsta obervlade, mi ne znamo ko bi dru« gi. Jer samo ga je Grudić slao po 'nećakinju na Raču, samo on uredu« je na njegove prijave i samo je on — promijenio mišljenje o ovom na« silniku. Da, samo je Grudić promi« jenio to mišljenje, jer je u decem« bru 1919. sasvim drukčije mislio o ovom nasilničkom tipu. Evo kako glasi Grudićeva rezervatna prijava od 26. decembra 1919. broj 27 Pov., koja je upravljena na prvo odjelje« nje zemaljske vlade: »Dostavljeno mi je da g. Milan Čupurdija, inspektor ovdašnje po« Hcije, nije uredan na dužnosti. Ovo sam odmah proverio i utvrdio, da 25. o. m. ceo dan nije bio na duž« nosti i da je toga dana bio na Kreki u napitom stanju, gde je pu< cao iz revolvera i napit tukao jednog socijalistu. Noću iz« među 25. i 26. o. m. ni jednog poli« cajca nije bilo u patroli i varoš je bila bez organa javne bezbednosti. Organi javne bezbednosti su la« bavi u vršenju službe i bez ikakve discipline i sa takvim .organima ne« da se mnogo uspeha postići. Molim da se zbog radenika na Kreki i so« lani, na koje treba obratiti najveću pažnju zbog njihovih protivdržav« nih ideja, postavi za inspektora po« licije u Tuzli kapetan g. Svetozar Zrnić, koji je sada u Bos. Brodu. za Broi 207 — Bpoj, .PRAVDA* — .ПРАВДА’ koga sam izvešten da je dobar služ« benik.« Kad stvar ovako stoji, pitanje je: šta onda veie g. Grudića uz ovaj kriminalni tip? I ko je kriminalniji: Grudić ili Čupurdija? To 'pitamo nadajući se, da će nam g. Mišović dati pozitivan odgovor. ’ i ПотаСб vijesti. Regentov put po Jugoslaviji. Iz Beograda javljaju Regent će posje« titi tijekom ovog mjeseca Hrvatsku, a nakon toga stići će u Srijem -i Bosnu. Odziv Foče na našu skupštinu. Jučer smo primili ovaj brzojav: Fo« ča 4. oktobra Danas održana kotar« ska skupština naše Organizacije. Po« sjeta izvanredna. Uz najveće odu« ševljenje izabrano osam delegata za glavnu skupštinu u Sarajevu. Mjesni odbor. Uvažena ostavka predsjednika općine. Zemaljska vlada uvažila je ostavku predsjednika gradskog op, ćinskog odbora g. Aristotela Petro« vića i pozvala ga. da svoje agende preda podpredsjedniku g. Dru Čist« leru. Natječaj za Kuršumliju i Hani« kah. Uprava Gazi Husrevbegovih medrsa u Sarajvu objavljuje, da će se iste na 16. oktobra otvoriti i sa predavanjem nauke otpočeti. U o« vim medresama popuniće se 19 mje« sta sa učenicima i t^ sa prijamnim ispitom, koji će se obdržavati na gornji dan otvorenja t. j. 16. oktob« ra 1920. Molitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije podne i pri« javiti se upravi medresa. Da moli« telj bude pripušten prijamnom is» pitu treba da posjeduje slijedeće u« vjete: I. da zna učiti ukuranu i da bude svršio narodnu osnovnu školu ili da zna potpuno na svom jeziku čitati i pisati; 2. da ne bude životno doba moli« telja manje od 12, a više od 16 go« dina i da bude zdravstveno sposo« ban: 3. molitelji, koji su učili,u kojoj drugoj medresi pripustiće se ispitu bez obzira na životno doba, ali će polagati ispit iz sarfa i vjeronauke koja se obučava u nižim razredima dotičnih medresa i imaju da dopri« nesu svjedodžbe svojih medresa o pristojnom ponašanju; 4. isto tako imade velija svakog pitomca zajamčiti, da će naknaditi višak opskrbnih troškova što bi iz« našali mimo onaj iznos, kojeg mu vakuf daje a koji se satoji za sva« kog pojedinog softu dnevno 4 samu« na i 36 K mjesečne Stipendije; r 5. primljeni učenici imadu donije« ti sa sobom čisto i čitavo odijelo kao i tri para rublja sa potrebnim vešom. * Obrtnici i trgovci! Trebate li do« bra šegrta iz Like, pišite na Pod« ružnicu Hrv, Radiše u Gospić. Uje« dno‘javite uvjete, uz koje primate naučnika u zanat. Ženidba. Naš prijatelj Šalim cf. H. Baščaušević, trgovac vjenčao se ovih dana sa gospođicom Munirom Imamovića iz Sarajeva. Tom prili« kom darovao je sto kruna kao do« brovoljni prilog za našu »Pravdu«. Mladenchna želimo u njihovom bračnom životu svaku sreću i na« predak. Oglašujte u „Pravdi". Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Travniku e i Gružu. Brzojavi: ^uslimbanka Sarajevo. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, , te svih fotografskih potrebštlna Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučnje »voje bogato eto vari Ste svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Narnčbe se obavljaju brzo i točno. Cf ene umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova uL Tel. 619 Kod Salihage Mirice, trgovca Predimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po K 2.-. Muslimansha trgovačka i obrtnička banha za Bosnu i Horcegoviru (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice , od K З.ооо.ооо na K 1o.ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput, ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javou« supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti takp, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7.000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodiieljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se oznaćit', da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1u20. te će prema tome biti *oviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (medutomnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti’izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100,’člionica, 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potp sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dpstaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo I točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2- ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zakoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanslftcentralnebankeu Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u .Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d u, Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke .i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgouathB i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1a38f3645d0e2acd0270c2cf267923b9.pdf a6bf4eccfcfbf0cd375dcbb66ec43fd5 PDF Text Text POŠTARINA Uf GOTOVOM PLAĆENA Pojedini broj K 150 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM < ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 40. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 103 (208) Sarajevo, subota 9. oktobra TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 11J9. 920. (24. muharrem 1339.) Godina 11. Jedna prešna dužnost! Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajde. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu uneseni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobpo pregledajte! Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen- u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro -pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! Sarajevo, 9. oktobra. Danas vršimo ugodnu dužnost bilježeći jednu pametnu i ozbiljnu Od nekog vremena »Glas Teža« j. da svi seljaci, bez obzira na vjeru, akciju, koju namjerava naše mini« ka« ne piše ni o čem drugom, već o uđu u jedno demokratsko kolo.« starstvo provesti u svrhu umrivanja našoj organizaciji. Sikće, kipti, pri« Kako sć vidi, Nježić se vrlo žuri, Amauta. Milo nam je, da se ipak jeti se, nabacuje se blatom na naše da zgusne prorijeđene redove svoje jednom i naše ministarstvo uvjerilo istaknutije predstavnike; kratko re« stranke, pa u toj hitnji ne umjede , o istinitosti one zlatne riječi: Lijepa čenoc jede se živ,'što se niko ne o« ni traga sakriti. Otkri opašičare svo« besjeda i gvozdena vrata otvara. O« svrće na njegovo pisanje i što niko je nakane i neka mu je ža’ sobrto je utješno, da’su mjerodavni ne sluša njegovih »dubokoumnih« to naša hvala i iskreno priznanje. uvidjeli, da se kundakom i batinom savjeta. Da pravo reknemo, nama Neka mu je hvala i priznanje radi he uvodi red i mir ni u jednoj dr« je ugodno, što ova plaćena sku« toga, što će sad i malom djetetu žavi, pa da se od nasilnog režima pina nekolicine crnožutih tipova biti jasno, zašto se za izlaženje vraćaju opet zakonitom postupku i prelazi svaku granicu pristojnosti i »Glasa Težaka« interesuje jedan I« blagoj riječi, jer su se sjetili one: što je ovako bijesna na »izdaj« brahim Sarić i.zašto onaj šeširlija Kome zakon leži na topuzu, trago« ničku »Pravdu«. Znak je to, trčkara za Alijom Kurtovićem i tra« vi mu smrde nečovještvom. To sa« najbolji znak, da smo na pravom ži sporazum. Ta radi se o tom, da općenje glasi: putu i da je naš neustrašivi rad za ne zagori »demokratska« tava! Stalno ugrožavana javna bezbed« dobro muslimana bez razlike stale« Hvala »zadrtom Živku« i još na nost u našim južnim krajevima, na« ža — ob e zu mio gose onih, što jednom priznanju. On nam naime terala je mjnistra unutarnjih dela da su opružili svoje jdrljave jezičine, pa u svom pismu otkriva još jednu u« više razmišlja o merama, koje tre« im uši ne čujn š.a žvalje izbacuju. logu »Mutež« stranke, jer je u pri« ba preduzeti pa da se ustalasane ar« Neka ih, neka sikću; neka ih, neka kazivanju naše organizacije upotri« nautske mase smire i tako povrati glamataju. Šta drugo i mogu plaće« jebio i ove riječi: »O njoj je bilo red i mir. Toga radi, ministar-je iz« nički tipovi ala Mahinić i Hasande« govora napred. Pisanje njenog or« radiošjedar/ referat, upućen ministar« dić? Mi se na to pisanje ne osvrće« gana »Pravde« prisiliće državnu u« skom savetu. u kome se odustaje od mo radi ovih plaćenika već stoga, pravu na mjere, koje neće nimalo dosadašnjih metoda i neposrednih što hoćemo, da utvrdimo potpunu goditi — siromašnim muslimanskim policijskih mera za održavanje reda tačnost našeg pređašnjeg prikaza б slojevima. Zato je krajnje vrijeme u tim krajevima. Na mešto toga, ulozi i prljavim' nakanama vođa da muslimani seljaci, zanatlije i ma«« preporučuju se druge nove mere, »Mutež« stranke. Mi smo rekli, da li trgovci okrenu ovoj organizaciji kao što su, sistematska kolonižaci« je njihova zadaća, da pokušaju leđa i da pristupaju demokratskoj ja, prpsecanje nr^ih i opravka. sta« razbiti čvrstoću islamske Stranci ili direktno ili posredstvom rih puteva, otvaranje škola i t. d. zajednice i navesti vodu na »Gajreta«, »Budućnosti« ili preko G. Drašković, naročito je istakao jednu od tih mera, koja se sada i »demokratski« mlin. Nije 'trebalo muslimanske seljačke stranke.« dugo čekati i mi dobismo kompe« On nam se dakle i prijeti. Pa li« na praksi pokazala kao v^rma opor« tentnu potvrdu o istinitosti ove na« jepo. Samo nek ne zaboravi, da sva« tuna i efikasna. Pre izvesnog vre« še tvrdnje. Dade nam je predsjed« ka motka ima dva kraja i da u na« mena, pristupilo se dograđivanju nik glavnog odbora »demokratske« šoj organizaciji ne će naći ljudi, koji puta kroz čuvenu rugovačku klisu« stranke za B. i H., dr. Živko Nježić, će stuknuti pred njegelvim prijet« ru (put Peć—Andrijevica), koju na« koji u jednom blcsastom pismu, što nj ama. Naše oko nije Mahinićevo, seljava najdivljiji arnautski eleme« izlazi u više brojeva ‘ovdašnjeg pa da štrca radi bojazni pred austro« nat, i koju dobro patnje i sve naše »Glasa Naroda«, evo ovim riječima filskim držanjem; naša borba nije izbeglice iz vremena povlačenja.. crta ulogu »muslimanske« težačke Hasandedićeva, pa da se boji izvr« Taj put bio je toliko ugrožen od Ar« stranke i njena glasila: nutpg čanka; naša uloga nije Sarić« nauta, da je žandarmerija i vojska »Muslimansku seljačku (!) Kurtovićeva, pa da se vrti oko udob« tamo jedva održavala red. Međutim stranku osnovali su mlađi i napred« na položaja. Mi smo sasvim drugi sada, otkako se put pravi i otkako ni muslimani, da muslimanske se« ljudi. Kakvi, o tom će se, ako Bog je na tim radovima zaposleno goto« ljačke mase otrgnu ispod begovskog da, vrlo brzo uvjeriti predsjednik vo sve samo arnautsko stanovni« vodstva i da ih privedu demokratiji. izvozničarske bande, kad moradne štvp, tamo je od jednom zavladao Sa’ ovakovom se metodom ja lično polagati račun d — vagonima sode red i mir. Amauti su čak izjaviti da ne slažem, jer mislim, da4 se musli« i špirita. Hoće li on 1 i č n o doći pod će oni sami od sada biti najverniji mani, ma da šu najviše zaostali, mo« optužbu, ovisi o tom, koliko će biti, čuvari reda u ćelom tome kraju, jer gu demokratisati neposredno pristu« istine u tvrdnji nekih listova, da jđ1 ■su uvideli da za državu, od koje i« pom u demokratsku stranku i ako i dr. Živko upleten u aferu sode ili maju koristi, moraju i da se založe. Videći od kakvog je značaja Ovaj su u opšte nužne za njih kakve pri« špirita.... posao, g. Drašković je u sporazumu preme, to su taj zadatak mogle us« Toliko imademo reći na Živkovu sa ministrom građevina naredio da pješnovršitimuslimanske prijetnju, a što se tiče njegova ot« kulturne ustanove »Gaj« krića, još mu jednom zahvaljujemo se i po drugim mestima pristupi ra< dovima na opravci puteva. r e t«, »B u-d u ć n o s t«, a nikako nije trebalo u tu svrhu pokretati još na. priznanju, da je »Mutež« stran« i posebnu političku stranku, najma« ka filiala izvozničarske »demokrat« nje seljačku, jer se time postizava ske« zajednice. baš obrnuto od onog što se želi, t. Đr, Hježić о zadaći „Glasa Težaka" Oglašujte u „Pravdi". Zašto muslimanski narodi simpatišu s boljšBvičhcm Rusijom?^ gf MJESTO PREDGOVORA. Veliki svjetski rat, koji je uzdr« mao države gotovo cijelog svijeta, samo je na oko likvidiran. On još uvijek traje — na novim frontama između drukčije nego dosad grupi« sanih država i naroda. Uzrok svjet« skomu ratu bio je imperijalizam ev« ropskih država, a posljedice su mu nacijonalne i socijalne revolucije na svim krajevima zemljjne kugle i s njima skopčani ratovi. Muslimanski narodi zagaziše u svjetski rat razdijeljeni na oba ne« . prijateljska tabora. Jedan dio musli« manskog svijeta, brojno i ekonom« ski slabiji, ali u ono doba politički daleko važniji, stupi u borbu rame uz rame s centralnim silama, jer su ga k njima vukli i nacijonalni i po« litički i ekonomski interesi. Drugi dio muslimanskih naroda, brojno kudikamo jači t finansijski snažniji, ali politički, osm u Egiptu, u ono vrijeme gotovo bez značenja, nađe se u kolu antantine koalicije — ne po svojoj volji, već pod pritiskom političkih, za muslimane krajnje ne« povoljnih faktora. 1 ovi bi musli« manski narodi, da su mogli udariti putem, kđji im je pokazivalo srce, bili stupili u kolo onih prvih. Muslimanski saveznici centralnih država, u prvom redu Turci, padoše porazom tih država u tešku opću krizu. Njihove osnovane nade u bo« Iju budućnost, ako borba okruni u« spjehom oružje centralnih cfražava i Turske, legoše u grob zajedno s njemačkim planovima. Pobjednici sa zapada i njihov privjesak na bal« Jcanskom jugu baciše se kao glad« ni vuci na prostrane turske zemlje. Muslimani antantine sfere ne po« želješe stupiti u borbu za antantu, ali moradoše. Koncesija, koju im antanta priznade: da ne će biti istu« reni ni na kakav front, gdje bi se mogli sukobiti s muslimanskim ar« mijama, nije ih zadovoljila, ali ipak muslimani Maroka, Alžira, Tunisa, Tripolisa, Egipta, Kavkaza, Perzije, carske Rusije i Indije biše prisiljeni da gusto ispune redove antantinih armija. Dakako, njihovo srce i nji« hove nade bile su s onu stranu tran« Seja. Ipak uza sve to muslimanski narodi antantine sfere u ta teška vremena, generalno govoreći, ne da« �o Strana 2 Страна doše povoda, da ih iz Londona, Pe« trograda, Pariza di Rima upozore na lojalnost. Makar i ranjena srca i sti« snutih zubi, ti muslimanski narodi ostadoše pokorni čak i onda, kad je — mnogo prije nego što je Amerika stupila u rat — trebalo samo malo jače udariti nogom o pod, pa da na ratnom kantaru prevagnu utezi cen« tralriih sila. Još jednom, uprkos to« likom gorkom iskustvu, ti muslima« ni povjerovaše, da će vlade Engle« ske, Francuske i Italije iskupiti ri« ječ, kao što je privikoše iskupljivati muslimani. Da u te evropske države nema vjere, upozoravali su već s prvog početka rata izabrani sinovi musli» manskog istoka, ali je trebalo krva« vog iskustva velikog rata, da do tog saznanja dođu i široke mase. An« tantin blok je iz prve faze svjetskog rata izišao kao pobiednik. ali musli« manski narodi tog bloka, koji krvlju i bogatstvom svojih zemalja bitno dopriniieše toj pobjedi — doživješe da ih Englezi. Francuzi i Talijani tretiraju kao pobijeđene. Muslima« ni saveznici pobijeđenih centralnih sila i muslimani pobjedničke antan« tine kaolicije nađoše se u istom po« ložaju. Pobjednica antanta im od« mjeri jednim aršinom. Muslimanski narodi, koje iz Londona, Pariza i Rima, dok su zapadni saveznici bili u škripcu, pozvašc u boj kao ravne sebi, spadoše poslije rata na ono, što su i prije njega bili: robovi. Ta« kav rezultat donese veliki rat musli« manskim narodima, jer im je kroji« la sudbinu i dijelila pravdu — Ev« гора, grabljiva zvijer. (Nastaviće se). ПвшоћгаТбћа pravednost? Нс. — Biće poznato našim čitao« cima, da je još lanjske godine de« mokratsko«socijalistička vlada u iz« vršivanju predhodnih odredaba za provedbu agrarne reforme donijela bez odobrenja parlamenta jednu na« redbu, prema kojoj je t. zv. četvr« tarima u Hercegovini stavila na vo« Iju, da zemljovlasniku spadajući dio dohotka t. j. četvrtinu od ploda grožđa dadnu ili u novcu ili mjesto te četvrtine plate trideseterostruki iznos godišnjeg desetinskog paušal« nog poreza, koji se na dotičnu par« ćelu plaća. Služeći se ovom pogod« nosti i činjenicom, da zemljovlasnik ni u jednom ni drugom slučaju nije mogao doći do svoga prava ovrš« nom presudom kotarskog ureda, ve« čina ovih »četvrtara« nije dala zem«' Ijovlasnicima spadajućeg im dohot« ka ni u kojem obliku, a zemljovla« snici su, razumije se, morali platiti državi propisane poreze. Mi smo svojevremeno protiv ove drakonske naredbe u članku »Če« tvrtari« protestvovali i zatražili o« poziv ove naredbe. Mostarski pododbor udruženja pemljovlasnika u brizi za eksistenci« ju mnogih zemljovlasničkih obitelji, koje su ovom naredbom teško po« gođene, zatražio je ove godine u jednoj predstavci na agrarnu direk« čiju, da se ova naredba ukine i »če«. tvrtarima« naredi, da uobičajenu četvrtinu ove godine zemljovlasnici« ma u naravi izdaju. Ovaj je zahtjev potpuno opravdan, jer četvrtame zemlje nijesu kmetovske i jer se vi« nogradi obzirom na visoku cijenu grožđa (10—12 K po kg) vanredno dobro rentiraju i konačno zbog to« ga, jer je većina ovakovih zemljo« vlasnika nasilnim oduzimanjem kmetovskih čiftluka i begluka do« vedena na prosjački štap, a naroči« to danas u vrijeme ove silne krize Tada i nečuvene sveđer rastuće sku« poče. Ali »vrana vrani očiju ne va« di!« Agrarna direkcija mjesto da u« dovolji ovom potpuno opravdanom zahtjevu, izdala je naredbu, kojom jsc i četvrtarski vinogradi proglašu« ju kao kmetovski, te je zemljovlas« nicima ukazala samo tu »milost«, da je naredila, da «od ove godine četvrtari poreze plaćaju. i Boljem se nijesmo mogli ni na« dati od g. dra Luje Novaka, tog »modernog socijologa« i inicijatora one razbojničke naredbe o begluci« ma. Kako pak u praksi izgleda ova socijalna jednakost naših demokra« ta, neka posluži slijedeći primjer: .PRAVO*" — .HPABflA" Franjo Sarae, bogataš, čiji se ime« tak cijeni oko dva milijona, drži u Ljutom Docu kod Mostara jedan vi« aiograd pod četvrtinu, koji je vlasni, štvo malodobne djece r. Muhameda Jonića. Otac ovo dvoje nejake žen« ske djece (starijem je 7, a mlađem 5 godina) poginuo je u Italiji 1917. godine, a majka im malo prije toga umrla. Kad bi ovaj »četvrtar« ovoj djeci, kojima je proslavljena Po« Jjakova agrarna »reforma« otela sve kmetstvo, a Krizmanova bcglučka .uredba sav begluk' — te danas dje« ta prosjače — dao njihov dohodak po Božijoj pravdi, zapalo bi ih oko 7000 K u gotovom, a kad bi im dao po »demokratskoj« pravdi (desetin« ski paušalni porez), dobili bi 324 K! Ali g.'Franjo je pod zaštitom g. Lu« je i drugih križara XX. vijeka, a djeca su »turska«, pa po pravdolju« bivosti naših »demokrata« trebaju da pocrkaju. Zbilja odlična metoda za vođenje krstaških ratova XX. vijeka. pored prijetnja glasati za našu J. M. O„ koj#ide za olakšanjem narodnih tegoba. Га ti ne pah, g. Grudiću! Stranačho hretanje. Ministar dr. Korošec održao je na sastanku pouzdanika Slovenske Ljudske Stranke u Mariboru govor, u kojem je razvio program strankd obzirom na skore izbore. Njegova stranka traži da sva tri plemena bu» du ravnopravna i da nijedno od njih nc bude nad drugim. Zato treba da porezi budu svuda jednaki, da dr« žavna briga za škole, bolnice i či« novništvo svuda bude jednaka i da bodno obogaćivati, dočim verižno sve vjeroispovijesti budu jednake oporezovanje nosi samo privremenu pred državom« U izbornoj borbi u korist državnom fiskusu, a svim Sloveniji radiće se kao i drugdje o svojim teretima nišani jedino na si« pitanju državne uprave. Demokrat« romašnu masu konzumenata, koji i ska stranka bila je sve do pred iz« onako pod jadnim životnim mini« bore strogo centralistička, htijući mutnom životari te je tako postepe« da se sva uprava vrši iz Beograda. no lišava mogućnosti, da bude uopće Sada je i ona zapala među separati« potrošačem, t. j. da bude onim fak« ste. Komunisti su centraliste. Stari torom iz čijeg neposrednog i eko« socijaliste vele, da su za autonomi« nomskog odnosa i saobraćaja crpe ju, ali teško im je vjerovati da li su svoju životnu snagu maloobrtnik i iskreni, jer njihovi srpski i hrvatski trgovac, najglavniji objekt držav« drugovi zagovaraju centralizam. nog poreza i faktori državnog žiijjj« Što se tiče Slovenske Pučke Stranke ta, a u čijem posrednom odnosu vi« treba naglasiti, da je ona za jedin« di proizvodnja i trgovina na veliko stvoi države, dakle otklanja triali« svoje glavne životne uslove. zam, otklanja federalizam i uopće 5. U ovom verižnom oporezova« svaki separatizam, koji bi slabio nju u Čehoslovačkoj, gdje nem» a« snagu države. Mi zahtijevamo da se nalfabeta, tek što je tamo kao to« država radi brže, bolje i zgodnije božnji spas državnih finansija uve« uprave razdijeli na više pokrajina. deno bilo, primjotili su opasnu kli« Mi nismo u principu za to, da se cu socijalnog i ekonomskog razvra« razdioba provede po plemenskim 'ta države, te su ga odmah i ukinuli. razlikama, jer bi to bilo nemoguće Glasoviti fiskalni operatori države kod Hrvata i Srba. Neka budu kod nazrijevali su u ovom porezu dođu« njih mjerodavni zajednički goso« še uspjelu operaciju, ali nisu mogli darski i kulturni interesi, ali što se za nju naći snažan obiekat u pri« tiče Slovenaca, gdje je dosadašnji vrednim krugovima niti u krugovi« gospodarski i kulturni razvitak pod« ma konzumenata, koji bi imao toli« jednak, tražimo da se svi slovenski 'ku otpornu snagu, pa da uzmogne krajevi odrede kao jedna upravna ovoj operaciji odoljeti. Cjelina. Vodstvo samostalnih stvari 6. Naša par excellence agrarna dr« neka se povjeri pokrajinskoj vladi, žava sa ogromnim brojem analfa« koja će biti odgovorna pokrajin« beta, u kojoj treba stvoriti prosječ« skom parlamentu, U izbornoj borbi ,ni opći eksistencijalni minimum bez biće jedno vrlo važno pitanje mo< obzira na kulturne zahtjeve naroda, narhija ili republika. Demokratska a kamo li uslove za eksistencijalni stranka ponaša se kao jedina zaštit« minimum kulturnog čovjeka i gra« nica monarhističke ideje u državi, i đanina, ne može niti smije skrajnje ako svi znamo, da je većina demo« potrebne životne uslove najširih krata u svojoj unutrašnjosti repu« slojeva naroda još za ovaj super« blikanskog uvjerenja. Za narod je plus indirektnih poreza smanjiti, a glavno da je ustav demokratski, da da ovi najhitniji uslovi narodnog i narod sam odluči o svojoj sudbini, državnog opstanka ne postanu su« naročito o ratu i miru. Nije svejed« višnim luksusom života. no ko predsjeda narodu i ko drži 7. Što teži i opsežniji porezi, tim neke najvažnije funkcije. Na Bal« teže njihovo tehničko provedenje i kanu su sve države osnovane na mo« kontrola, te tim i veća prilika — ob« narhističkom principu. »Ja sam, veli žirom na prirodni nagon za samo« Korošec, monarhista i svaki patrio« održanjem — za rafiniraniji način ta republikanac mora mi priznati, zloupotrebe odnosno korupcije, ka« da još nismo zreli za republiku. Da ko sa strane porezovnika (naročito je Regent demokratski čovjek, sto« nepismenog porezovnika) tako i’ sa ji izvan svake diskusije. Odnosi iz« strane izvršnih i nadzornih organa među crkve i države moraju se’ ure« države. diti nanovo. Odlučiće se hoće li u Sakupljeni predstavnici na osno« Školama ostati krst ili neće. Odluči« • vu navedenih glavnih motiva i raz« će se, smije li svećenik u crkvi go« loga jednoglasno protestuju protiv voriti slobodno ili ne. Mora se od« uvođenja spomenutih poreza, te rediti, hoće li država štititi zakon« smatraiu građanskom i rodoljub« ske propise različitih konfesija, ili nom dužnošću upozoriti vladu na neće. Zatim je govorio o antimili« neizbježivu opasnost, koja prova« tarizmu svoje stranke, o momenta« danjem • ovih ukaz»zakona prijeti noj potrebi vojske, te navodi, da iz« čitavom organizmu države i naroda. vor nezadovoljstva i separatizma u našoj državi leži u carinarnicama i postupku soldateske, koja bi mora« la da bude pametna, čovjekoljubiva i moderna. ' Povodom ovoga Koroščeva govo« Gradić agitira. Jednog uredovnog ra donosi ovdašnja »Srp. Riječ« od dana izišli su u lov na zvjerad gg. 7. o .mj. uvodni članak, u kome me« sreski i okružni načelnik: Borić i đu ostalim veli i ovo: Grudić. Kad im lov na zvjerad nije »Što se tiče nas Srba u Bosni, mi uspio, pokušali su da šta ulove za bi bili kakvim novim paktom majo« »demokratiju« među seljacima. U rizirani u našoj rođenoj zemlji, ko« Puračiću ih je upitao za oružni list ja i po božijem i ljudskom pufačićki načelnik Muminović Mu« zakonu pripada samo i je« jaga, našto mu je Grudić odgovorio, dino Srbiji, čiji je ona sa« da otužnog lista neće dobiti zbog stavni deo. Naš je državoprav« togag Što pristaje uz — muftiju i s. ni položaj rešen pobedom Srbije, a njime održaje skupštine. tako i položaj svih srpskih pokraji« No uza sve to ovdje neće dobiti na. Mi ne tražimo ništa više nego lovine. Naši ljudi znaju, da ničija da se što tešnje spojimo nije do sabaha dogorila, pa neće ni sa Srbijom i u upravnom po« Grudićeva. a njegova prijetnja sa gledu. Mi smo zato protiv svih po« oduzimanjem i nepodjcljivanjcm krajinskih vlada, jer smatramo, da oružnih listova slabo je agitaciono je time nanesena nepravda Srbiji i sredstvo. Naš narod zna, da ishodi« načelima našeg narodnog Ujedinje« šte izbora za konstituantu navješ« nja. Nama je više nego dovoljna o< ćuie istrjcbljenje namet»upravnika i kružna samouprava i savez ekonom« i silnika, navješćuje ozdravljenje da« ski jače vezanih upravnih jedinica 1 pašnjih nesnosnih prilika, pa će i u administrativno«ekonomskom po« Konferencija centralnih tugovali!) i obrtničkih organi• zacija proti novim porezima. U ponedjeljak dne 4. oktobra o. g. održali su predstavnici svih obrt« nih i trgovačkih grupa u Bosni i Her« cegovint bez razlike političkih stra« naka u dvorani Trgovačke i obrt« ničke komore u Sarajevu .plenarnu konferenciju sa dnevenim redom: Stanovište trgovaca, maloobrtnika i konzumenata spram novih poreza: trošarine i poreza na poslovni obrt. Aktualna tema, o kojoj su opširno i detaljno referisali govornici sa sta« novišta zanatlija, trgovaca, gostio« ničara i konzumenata iz najširih slojeva naroda, izazvala je svojim sadržajem i važnim značajem živah« nu diskusiju. Nije bilo, na žalost, zahvalnije teme, nad ovu, koju su ugledni i iskusni predstavnici na te« melju prethodnih specijalnih ?nketa pojedinih organizacija na ovoj kon« ferenciji iscrpili. Privredni život našeg naroda pri« je rata, za rata i iza državnog pre« vrata bio je tu prikazan tako živah« nim bojama, da nije bilo ni jednog učesnika konferencije, kome ne bi referenti iz dna duše govorili, na« roč;to kad su u kaleidoskopu ne« brojnih poreza, prireza, nameta i drugih državnih i općinskih doća prikazali neizbježive katastrofalne posljedice novih poreza: trošarine i poreza na poslovni obrt, koji su bez volje nar. predstavništva i bez prethodnog mišljenja mjerodavnih privrednih krugova naređeni. Ova je plenarna konferencija ma« loobratnka i trgovaca bila ujedno i prvom etapom za konsolidiranje najširih privrednih krugova uz de« vizu poštenog rada za svestrani pro« cvat i napredak mlade države i nje« zino narodno jedinstvo. Rezolucija, koju je naročita de« putacija predala zemaljskoj vladi i Trgovačkoj komori, i koja je posla« ta Ministarskom Savjetu i Narod« nom predstavništvu, glasi: 1. Izdati porezni ukaz«zakoni i to o trošarinskom porezu i porezu na poslovni obrt jesu u apsurdnom od« nosu spram same porezne i Tinan« sijalne politike držaVe, budući da su zasnovani bez obzira na stručnjač« ko mišljenje i iskustvo privrednih krugova i bez obzira na produktiv« nu, izvoznu i uvoznu snagu, kao'i bez obzira na vjerodostojnu stati« stičku brojku koflzumne snage dr» žave, te su i tehnički neprovedivi. 2. Zasnovani porez trošarine pre« ma stručnjačkoj statistici konzuma, daleko nedmašuje budžetnu kvotu, koja ministru finansija treba za sa« niranje državne ekonomije, potro« stručavajući je već kod glavnih ar« tikala, kao što je šećer, špirit i pivo o ostalim konzumnim artiklima i ne govoreći. 3. Porez trošarine pored postoje« ćih visokih monopolskih taksa i ci» jena (vozarina, pošta, brzojav, ću« mur, sol i t. d.), koje su Smanjile već i onako znatno skraćeni eksistenci« jalni minimum najširih a time i naj« brojnijih slojeva naroda, povećava niz. indirektnih poreza, a smanjuje konzum i proizvodnju robe, te time na štetu države smanjuje vrelo po« reza i neizbježivo' prouzrokuje i pomnožava socijalne pokrete, koji se u radništvu i seljaštvu usljed ne« podnbsive skupoće pojavljuju. 4. Porez na poslovni obrt je neo« graničeno verižno oporezovanje svekolike robe i životnih namimi« ca, koje je u svojim posljedicama puka analogija verižne trgovine s tom razilkom, što je subjekt verižne trgovine bio nevidljiv, te se je mo« gao na štetu državnog poreza a na nezadovoljstvo narodnih masa slo« fipol — Broj 208 Bilješke. �fino! 208 — Broj gledu, ali da se igramo države u dr« žavi i. da cepamo njen suverenitet, na to nikada ne možemo da prista« nemo. Ne možemo, jer je ovo upe« rcno u akademskoj formi protiv Sr« bije.« Nakon ovakih izjava držimo, da će više i »S. R.« uvidjeti, koliko se iznevjerila ideji narodnog jedin« stva, jer ovako pisanje najočitiji je dokaz plemnskog separatizma, koji se slaže u bitnosti sa načelima »Ka« ra«Zore« izraženim u njezinu motu: Svi Srbi Srbiji. Konstatiramo, da se ovakim cnuncijacijama dolazi u proti vriječje sa revidiranim progra« mom nar. radikalne stranke, koja je napisala na svoj barjak narodno i državno jedinstvo Srba, Hrvata i Slovenaca pozivajući' pod svoju za« stavu svakog brata Srbina, Hrvata i Slovenca. Ni beogradska »Tribuna« ne raz« likuje se mnogo od svoje drugarice, jer ovako piše o bosanskim musli« manima: »Ta čista srpska rasa pot« puno je u opasnosti, da se od nas odvoji i ide u.tuđi zagrljaj. A nama nije svejedno hoće li otići u Beo« grad ili u Zagreb«. U istom broju »Tribuna« piše: »Treba svim silama ostvariti narod« no ujedinjenje«.... ' »Obžšor« od 4. o. mj. govoreći u svom dopisu iz Sarajeva o partij« skom komešanju u Bosni donosi iz« među ostalog o našoj organizaciji ove laskave riječi, koje će, ako Bog da, na izborima potvrditi naše pri« staše, jer mi tvrdo vjerujemo u svi« jest naših pristalica, koji će nam o« braz osvjetlati. »Obzor« veli ovo: »Najviše se pokazuje uspjeh kod Jugoslavenske muslimanske organi« zaoije. još prije moglo se je kon«. statovati, da ova partija raspolaže sa apsolutnim povjerenjem musli« manskog dijela. Ako se računa stranački uspjeh pojedinačno, onda se može predpo« staviti sa sigurnošću, da’će ЈМО. iz« nijeti najviše mandata. Svi tznaiS govore da niti radikali, a naročito demokrati, ne mogu imati nikakvog uspjeha kod muslimana. Zbog toga nema materijalnog razlbga, da bi o« va strenka u izborima sa kojom dru« gom kooperisala, ako već ne dođe možda do stvarne fuzije sa onom grupom oko »Obrane«. Muslimani u demokratskoj stranci smatraju se u Bosni generalima bez vojske. Haši dopisi. Tuzla, 2. oktobra 1920. (Naš novi seoski kot. predstoj« .nik.) Ovih dana je od g. dra Ah« jnetbega Defterdarevića preuzeo seoski kot. ured Ahmet Borić. Tre« bali smo po običaju da javimo in« Stalaciju i nastup novog predstojni« ■ka i da ga preporučimo pažnji na« šeg seoskog naroda, ali smo to od« godili sve do sada iz više razloga, koje nećemo ovdje navoditi. Nu g. ,»sreski« se je za nreporuku i pred« Stavljanje pobrinuo sam. On se , predstavio: ko je i šta je, načelnici« ma, muhtarima i knezovima jednog uredovnog dana na »tembihu«. »Tembih« počinje u 10 sati, a on nastupa pred seoske glavare u pola 12, a da im se što više omili, zatvo« rio je sobu, u kojoj su seoski glava« ri čekali na »tembih« i u kojoj su imali i klupe za sjedenje, pa sad Čekaju po hodniku i valjaju se po tlima i prahu. Misliće tko, da je go« spodin »sreski« bio zaokupljen ne« odgodivim službenim poslom, pa nije mogao u pravo vrijeme doći na ptembih«. Jok, nego je imao u au« dijenciji ex«ministra Glphića, koji je izabrao baš uredovni dan, da za« bavi j a g. »sreskog«; a glavare da o< ganisava. Kad su mu to glavari pred« bacili i protestirali što ih gnjavi, ■objasnio im je na sasvim »demo« kratski« način šta j« on, a šta su oni, te kako ih može, ako budu ro« goborili, razriješiti zvanja, koja im je narod povjerio. Stoga su agitator ji, koji su već počeli po obližnjim eelima čarkari proti naše organiza« čije, govoreći između ostalih đoz« .ПРДНМ’ — „PRAVCA. bajadžiluka da su im promijenili drugog predstojnika, dobivali odgo« vor, da oni žale Dra Defterdarevića, jer je bio jnnogo bolji od sadanjeg. Agitaciona parola s Borićem je jed« ■no jako sredstvo za učvršćivanje ■redova naše organizacije. Izvolite gospodo »demokratska« s tim paro« lama kroz Sva sela, da nam olakšate posao. Mi ćemo se o g. »sreskom« jed« nom zgodom malo više pozabaviti, a sad nam je bila namjera tek to, da ga predstavimo. Iz naše organizacije. Pouzdanički sastanak u Bos. Gra« diški. Konačno se i Bos. Gradiška već u dvanaestom času priključi na« šoj organizaciji i organizova se na našem programu. Premda su naši Gradisčani sa udivljenjem proma« trali rad naše organizacije i borbu njenu za naša prava i opstanak, o« stali su do sada po strani, čekajući zgodu, da.se uhvate u bratsko kolo i popune naše redove sa još nekoli« ko hiljada duša. Predsjednik naše organizacije, tu« zlanski muftija presvijetli gospodin H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlić, po« sjetio je ovo ubavo mjesto na Savi i održao u njem pouzdanički sasta« nak u ponedjeljak dne 27. pr. mj. u prostorijama muslimanske čitaoni« ce. Na sastanku je sudjelovalo mno« gobrojno građanstvo od sviju sta« »leža i sviju zvanja, i sve se je izja« vilo za naš program i odobrilo do« sadanji rad našeg vodstva i naših narodnih poslanika. Sastanak je otvorio kao sazivač g. Mehmcd Varmaz, a predsjedao mu je g. mufti ef., koji je u vrlo krasnom govoru razvio program or« ganizacije kao i njene ciljeve u bor« bi proti onih elemenata, koji s na« ma postupaju kao sa tuđinskim na« rodom i ako smo se kao autohtoni elemenat borili za slobodu proti tu« đinskog jarma. Naša je borbalegal« na i konačna joj je svrha dotle, dok nam naša braća riebraća ne pruže pravu bratsku ruku, koju ćemo mi vrlo rado primiti. U odbor su izabrana slijedeća go« spoda: Predsjednik g. Mustafa Zuh« di Hodžić,' podpredsjednik: g. Ab» dul«Aziz Bošnjak, odbornici: gg. Osmanaga H. Alagić, Hasan Ger« zić, H. Mehmed ef. Sokol. Mehmed Bešić .Mehmed Varmar, Kadir Sof« tić, Smailaga Smailagić i Husein Bogić. a Ро11Ш1 pregled. ' UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. Pripreme za pregovore sa Talija« nima. Na sjednici ministarskog od« bora za inostrana djela izrađen je izvještaj o pitanjima, koja će se ras« pravljati na pregovorima sa Talija« nima. Prema izvještaju tiče nas se albansko pitanje samo u koliko se kosi sa interesima naše države. Pi» tanje Crne Gore smatra naša vlada riješenim Glede zaključaka o riječ« kom i dalmatinskom pitanju čuva se duboka tajnost. (»J. L.«) Hrvatska zajednica traži koopera« čiju. Pokušaj da se postigne spora« zum između Hrvatske zajednice i Radićevaca izjalovio se. Usprkos tomu prekjučerašnji »Hrvat« po« življe sve Hrvate na zajednički is» tup prilikom izbora za konstituan« tu, te obećava da će Hrvatska za« i ednica stvoriti takav program, sa kojim bi se svi Hrvati pod geslom: »Jedan narod, jedna država na te« prelju federacije« mogli okupiti. (»J. L.«) Ko dobivji zemlju agrarnom refor« piom. Ministarstvo za agrarnu re» .formu objavljuje povodom podjele zemlje dobrovoljcima, da se među njih imadu da broje i oni, koji su za vrijeme rata predavši se srpskoj ili kojoj drugoj savezničkoj vojsci, stupili u srpsku žandarmeriju. To se obrazlaže time, što su i oni rizi« kovali, da se u Austriji postupa s njima kao sa dobrovoljcima. Jed« nako dobivaju zemlju i izbjeglice iz Istre i Dalmacije. (»J. L.«) »Hrvat« napada Dra Srškića. »Hr< vat« donaša dugi dopis iz Sarajeva u kojem se najžešće napada pred« sjednik vlade Dr. Srškić radi nje« govog držanja spram posjednika. U dopisu se veli, da je on zaslijepljen mržnjom na posjednike, krivac ag« rarnih nemira u Bosni. («J. L.«) Podjela monitora. Iz Beograda se javlja: Vijest o podjeli monitora, koje je naša vojska zaplijenila, izaz« vala je veliko negodovanje u svima našim političkim krugovima. I ako naša vlada još nije donijela odluku o tome da li će pristati na tako ne« pravednu podjelu ipak se može srna« trati kao pouzdano, da će ti moni« tori biti prije potopljeni nego pre« dati raznim »međunarodnim« komi« šijama u Pešti. Iz plebiscitnog područja. Oko Ve« likovca zavaravaju protivnici sld« venski narod na taj način, da ga u« pućuju da glasa sa zelenim glasov« nicama, otrgnuvši prije toga jedan komadić, koji neka ponesu sa so« bom, jer će na njega dobiti svaki platu. Na taj način nastoje uništiti vrijednost naših glasova. Plebiscit« na komisija ne vidi što rade naši protivnici. VANJSKI POLOŽAJ. Kuga na Rijeci jenjava. Prema iz« vještaju riječkog gradskog fizikata, zadnjih par dana nije se pojavio ni jedan novi slučaj kuge. Ako tako potraje dalje, misli se, da će se u ponedjeljak moći ukinuti sve mjere poduzete za očuvanje grada od dalj« njeg širenja te pogibeljne zaraze. Glasanje u zoni »B«. Kako iz Ljubljane javljaju, na zadnjoj sjed« nici, koja se je održala od 11 do 13 sati, odlučila je plebiscitna komisija da se glasanje u zoni »B« održi 31. oktobra. (Saintgermainski ugovor mira u 50. članku kaže: Ako glasa« nje u zoni »A« ispadne u prilog SHS države, izvršiće se glasanje u drugoj zoni u roku od 3 sedmice nakon ob« jave rezultata glasanja u prvoj zoni i to'na dan koji odredi komisija.) Prema tomu jasno se vidi, da plehis« citna komisija za zonu »A« drži, da je ova za austrijsku republiku već izgubljena. Borbe po atenskim ulicama. Jav« lja se iz Soluna: U Ateni je prilikom proslave pobjede ujedinjenja svih Grka došlo do manifestacija u po« čast Vcnizelosa. Pristaše kralja Kon« statina nisu to mogli da mirno gle« daju, pa su izazivali, tako da je do« š!o‘ do oštrih sukoba, gdje je bilo i žrtava. Opoziciji su se priključile i radničke mase. Po službenim poda« cima ima 147 žrtava. Njemačkosruski koridor? Iz Lon« dona javljaju: »Daily Telegraph« javlja iz pouzdanoga vrela, da je u septembru bila u Šavli južno od Mi« tan«a konferenca između Trockija, generala Polivanova, generala von der Goltza te rusko«njemačkog ofi« čira Bermond«Avalova. Konferenca bavila se pitanjem koridora između istočne Pruske i sovjetske Rusije. Svrha tome koridoru leži u vojnič« kom i gospodarskom značenju za slučaj neprihvatljivih uslova pobje« donosne Poljske sovjetskoj Rusiji. Komunistička rovarenja u Čeho« slovačkoj. Iz Praga se javlja: Iz Bratislave se javlja,’ da je komunista Pfifferling izagnan jer je na nedo« pušten način rovario protiv republi« ke. Komunisti zahtijevali su od mi« nistarstva unutarnjih djela, da opo« zove izagnanstvo, jer će inače u Bra« tislavi ax odmah drugi dan iza toga nastupiti generalni .štrajk. — Povo« dom komunističkih rovarenja * izdao je narodni savez čehoslovačkih le» gionera u Pragu proglas na pučan« stvo i republikanski misleće radni« štvo, da se uzdrži svakoga štrajka u vremenu od 1. do 15. oktobra dok vlada ne protjera opasne i sumnjive strance. Ехсаг Vilim nada se u povratak u Berlin. Kako pariški »Matin« iz pouzdanog diplomatskog vrela sa« znaje, posjetila je jedna visoka nje« mačka osoba bivšeg njemačkog ca« ra, pa je izjavila slijedeće: Bivši car nalazi se u potpunom duševnom i tjelesnom zdravlju, pa je izjavio da za budućnost goji najbolje nade, pa da neće više dugo potrajati, dok se opet povrati u Berlin. Сграии 3. Napad Turaka u Armeniji. Kako doznaje »Times« iz Carigrada, po« tvrđuje se vijest, da je Kjasim»Kara Bekjir sa 15—20.000 regularnih tru« pa prešao armensku granicu i-po« sjeo Bolti. U Armeniji vlada silna uzbuđenost. Armenska vlada može postaviti protiv napadača jedva po« lovinu svojih četa, a da ne oslabi svoje pozicije na sjevero«istočnoj i južnoj granici. Crnci u rajnskoj oblasti. Berlinski listovi javljaju iz Karlsruhe, da sa« veznici ne samo da nisu snizili broj svojih četa na lijevom brijegu Raj« ne, već je u rajnsku oblast 30. sep« tembra stiglo još više crnačkih for« macija. Gubitci crvene vojske. U razgo« voru sa dopisnikom »Berliner Tage« blatt««a poznati sovjetski general, koji je prešao njemačku granicu, a sada je interniran u Konigsbergu, iz« javio je: »Gubici crvene vojske na poljskom frontu su ogromni. Apso« lutno je nemoguće nadoknaditi gu« bitak municije i ratnog materijala.« OomatE vijesti. Inna billah.... U srijedu dne 7. o. mj. preminuo je naglom smrću naš prijatelji ugledni sarajevski gra« đanin i trgovac Alijaga Šabić. Mer« hum je bio jćdna vrlo simpatična ličnost, kakvih se među našim gra« đanstvom može naći. Uz ožalošćenu familiju oplakuje ga i sarajevska si« rotinja, koioj je bio prava majka. Mevla rahmet ejlesun! Vladin povjerenik — »čokorilo« vac«. Saznajemo iz «Glasa Naroda«, da je vladin povjerenik za grad Sa« rajevo pozvao preda se predsjedni« ka gremija ovdašnjih štamparija i zaprijetio mu ništa manje ni više, nego da će oduzeti koncesije štam« parima, ako ne htjednu da štampa« ju Čokorilovu »Srpsku Zoru«. I to možda još u ime javne sigurnosti i javnoga reda, do kojega bi moralo da je stalo u prvom redu samom g. povjereniku. Ali njemu se čini, kao da »Srpska Zora« nije dosada naru« šavala i te koliko puta i javni, mir i red, a njezin direktor je u svojoj ekscentričnosti išao tako daleko, da je na javnu sablazan napadao žene po ulicama. I sada hoće vladin po« vjerenik kao čuvar javnog mira i reda da i sam podupire uznemiriva« nje javnosti i nered. .Čestitamo Sa« rajevu, koje ima ovako odličnog zaštitnika »opće bezbednosti«. Tako piše »Jugoslavija«, a u čar« šiii se govori, da je sam predsjed« nik bos. vlade g. dr. M. Srškić po« sredovao u stvari ovoj, da »Srp. Zo« ra« opet može izlaziti i da je želi svakako spasiti, jer bi valjda bila šteta, kad bi gazde ostale bez Čo» korila. Čini se, da vođa radikala baš hoće 'da na taj način svoje redove radikalizira i — stisne. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prigodom ženidbe g. Ejuba Man« džukcA Kupresu sakupili su gg. A« bazaga Mandžuka i Mustafabeg S. Bečirbegović svotu od K 176 dobro« voljnih priloga za »Pravdu«, a daro« vaše slijedeća gospoda: po 20 K: Hamidbeg Idrizbegpvić, Zaimbeg Kosterovic, Musfafabeg Bečirbego« vić; po 10 K: Naimaga Karaosma« nović, Mustafabeg Z. Bečirbegović, Ahmetbeg Husjenbegović, Iza ha« numa Alajbegović, Zlatka hanuma Mandžuka, Atifa han. Bečerbigović; po 5 K: Aasim Mandžuka, Mujo Keško i drugi po nižu svotu. Mi se darovateljima iskreno zahvaljuje« mo, a mladencima želimo svaku sreću! ) * PRIPOSLANO. G. Hilmiji Sadikoviću Ljubuški. Ja ne pišem radi sebe, jer ste me Ti i Tvoj kompanjon već prevarili. Meni je najbolja zadovoljština to, da Ti žig varalice mogu pristisnuti na čelo. Ja znam, Hilmija Sadikovi« ću, da si Ti u društvu sebi ravnih to časniji, što si bolju »patku ubio« (kako oni vole reći), ali vjeruj, da *) Za sadržaj pod ovim naslovom uredništvo ne odgovara. �Strana 4 Страна Broi 208 — Број »PRAVDA* — „ЛРАВДА* još ima poštenih ljudi, u čije dru« štvo Ti nećeš smjeti stupiti. A to je moje zadovoljština, koja nije sku« pa ni onih 35.000 K, što si ih. sa me« ne oderao. Ja ovo pišem radi sirotinje, koja bi mogla doći u istu priliku, da bude prevarena, kao što se je dogodilo već jednome invalidu, a možda još j mnogim drugim. Hilmija Sadiko« ,vić je brat moje majke, bio je dulje vremena tutor moj i mog rahmetli .brata, a koliko je dobra od mog oca i starijeg brata vidio, to će on sam najbolje znati. On je uvijek fingi« rao neko prijateljstvo prema našoj obitelji, te sam mu ja to uistinu i vjerovao. U to sam mu ime ja pre« dao, da mi proda zadnji komad na« še zemlje, da podmirim dugove, koje sam kod proglašenja punodob« nosti preuzeo. Pa šta je on učinio: On je koristeći. se nepoznavanjem prilika s moje strane (pošto sam •dulje vremena boravio u tuđini na studijama) i mojim vjrovanjem u njegovo poštenje združio se sa po« •znatim špekultantom Semizom Pe« rom, te su zgulili sa mojih leđa .70.000 K. Ovaj dostojni drug njegov •i ne bavi se ničim drugim, nego da poput šakala obilazi svoje žrtve, kojima u zgodnom času kožu sadi« re. Zakoiia pisanog za ovake zlo« čince, kojima nije ništa sveto, do« duše nema, ali Bog ne plaća svake subote. Svako vidi sada, na koje je grane spao H. Sadiković, pa prema tome neka se i čuva! Postidi se, ako još možeš, Hilmija Sadikoviću! Ljubuški, 2. oktobra 1920. Zijah Mahić, stud. tehn. u ve» • Principom, na svim fotografijama 1 filmovima (a i na banketim ) ovuda vidim Aliju Kurtovića. Jeli sanduk, eto ti Alije, jeli depu­ tacija, eto Alijo — prosto mi so popeo na mo> sak A ja sam toga istoga Aliju JKurtoviea gle­ dao 1914., kako u snak velike žalosti sa Fer­ dinandom i Sofijom, on jedini od svih muslimana nosi — crni flor sa fonom. Jesi li me sada rasumio? Molim te dakle, ostavi me na miru, jer sam sit svega .. . Ja sam sa pritajio da dujem završetak, ali nisam »iše ništa čuo. Išao sam kući i nabrajao sve funkcijo Alijo Kurtovića član Oblasnog Glavnog Odbora demokratske stranke, predsjed­ nik „Gajreta" i ‘„Buđnćnostl", vicedirektor Šte­ dionice, gradski vijećnik, brat nar. poslanika Šukrije i t. d i t. d. Rangon riže vrlo dobre, uz povoljne cijene nudi Muslimanska centralna banka za B. i H. u Sarajevu sa svojih skladišta u Sarajeiu, Mostaru, Tuzli, Travniku i Gružu. Brzojavi: Muslimbanka Sarajevo. Aoj. Bosno, sirotice kleta Alija ti po obrazu Seta!' o Centralna drogerija Braća Šahinagić Ттф! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikSttnenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Sinoć »m aloiKo orsj rt »govor: — Hoćemo li n ImperijMl-Kino du gledamo Principa i đragove? — sapita jedan Srbin omladinac drugoga. „Noću" oaiiećo ovaj. - Kako? ne ćeš da gle­ daš Principa? sapita ga prvi u čudo. „More, mani me. Neću*. — A каМо neće?? „Eto neću jer ao avijek naljutim, kad gledam ove patri•tako mani lesu čija u arajevu, njihove fotogra­ fijo i filmove. Na svim ovim Klikama, koje au Šaljite odmah pretplatu f.₽rp. R.) PAP1RN1CA ♦ 1 HAMDIJE KOPČI.ĆA I preporučnje svoje bogato etovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ X obavljaju brzo i točno« X X J * Ci епе umjerene. X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tei. 619 X X Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.j u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice na K 1o,ooo.ooo.- od K З.ооо.ооо i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,ooo.ooo.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (medutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10 000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest te se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. . 4. Nove diotji e učestvovat -će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. ■> 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, trebzt da osim toga čitljivo i točjp naznači ime i prezime, na koje bi potpisane | dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. ' 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralnebankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, • f) Prve Muslimanske banke’ d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske. Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgoiatkE i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) a Sarajevu Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilamo siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. Šalaks. Vlasnik: (centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeve. / � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ff2b6aeaf0b845dbd62f34bf058b398.pdf 56904f9312f324ecd4d080cb7bb53b74 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К1-50 IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM • ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONi ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO Г UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. тћАСИЛО југославенске муслиманске организације. Broj 104 (209) Sarajevo, utorak 12 oktobra 1920. (27. muharrem 1339.) • Postupah vlasti prema muslimanskom težahu. »Zemlja onoga, ko je obrađuje«, glasi parola pod kojom su istupile sve naše stranke i strančice, misle« ći da će ovom blještavom frazom zaslijepiti oči naših težaka, da ih predobiju za svoju partiju i tako pokupe njihove glasove. Mi smo u« vijek isticali neiskrenost te parole i dokazivali da tim strankama nije na srcu riješenjc agrarnog pitanja ra» di njegove važnosti za nacionalno ćkonomski razvitak našega težaka, nego su se svi skupa uhvatili za ovo pitanje ^licitirali su jedni druge sa« mo u svrhu agitacije, samo u tu svrhu, da na prevaran način dobiju težačke glasove. Mi smo naveli mno« go primjera iz prakse, iz kojih se vidi, da se naše agrarno pitanje tre« tira sa stranačkog stanovišta, a ne sa stanovišta nacionalno«ekonom« skog, a specijalno u Bosni da se ide za tim, da se muslimani potjeraju sa sela u grad i da im se otme zem« lja. Na nišanu je velimo, musliman« ski posjednik, ali ne prolazi bolje ni muslimanski težak. Evo novih pri« mjera: • Numan Isić iz Hrankovića, kotar Tešanj, naslijedio je prije 30 godina iza svoje majke kat. čest, broj 697/4, koju je cijelo to vrijeme kao težak sam obrađivao i svoju djecu branio. Numanovi susjedi Gavro i Ilija ©u« rić, koji su bili kmetovi Muje Kara« begovića iz Rankovića kot. Tešanj, stave nasilnim načinom ogradu oko jednog dijela Numanove njive. Na upit Numanov kako mogu ogradi« vati njegovu zemlju, odgovore mu: »Nama je preče. Vidiš da si došao nad našu kuću. Prošlo je vaše, sada j ć naše pravo i ne ćeš više ovamo!« Na prosvjed Nu« manov, Gjurići su se latili kamenje i počeli se nabacivati na Numana, koji se kao trezven težak nije htio tući, nego je došao u Tešanj i stvar prijavio kod kotarskog ureda. Kotarski je predstojnik na inter« venciju tajnika našeg mjesnog od« bora u Tešnju obećao, da će stvar izviditi, te je uistinu poslao žandar« me, koji su ispitivajući stvar na licu mjesta rekli Numanu: »Ih zašto se ti pritužuješ, baš si bezobrazan. Kud ćeš ovamo? Zar ti je malo ta« mo?« I prirodno da su oružnici pod« nijeli izvješće u ovom smislu, što je Numana prisililo, da je još jedan« put otišao kotarskom predstojniku. No on do dana današnjega nije na« šao za vrijedno, da spriječi ovu o« "timačinu težačke zemlje. Nije ovo jedini slučaj, gdje se od strane obijesnih, nevaljalom agita« čijom pokvarenih pravoslavnih te« žaka otima zemlja muslimanskih težaka. Na isti je način oteta zem« lja od Huse i Ibre Memića, Sulje Ka« rabegovića, Hasana, Mehmeda i Ah« meda Karabegovića, Gane Isića, molodobne Hatke Isić kćeri Zaimo« ve, Sulje i Idriza Karabegovića, Mehmeda Isića i malodobne djece Gjulage Mehmedovića, svi iz sela Hrankovića. Ovo su činjenice, koje se ne daju pobijati, a koje govore i potvrđuju sve što smo mi tvrdili i zašto smo se borili. Muslimanima se, misle oblasti, mora zemlja oteti, po« što poto, pa kad postanu beskućnici, onda ćemo lahko s njima dbraču« nati. Na naše se pritužbe ne uzima ob« žira, dapače i sam sud ne vrši ili ne će da vrši svoje dužnosti. Hoćete li i za to primjera? Evo jednoga izme« đu mnogih: Mihajlo Lipić iz Hran« kovića prisvojio je prije godinu i po zemlju Huse i Ibre Memića iz istog sela, koji su zapovrgli sudbeni pro« ces proti Lipića. Ovaj je proces ko« štao braću Memiće toliko, da su is« prodavali sve svoje blago pamičeći se i izvodeći komisije, te su tako o« siromašili, da danas nemaju za što soli kupiti. Pa da je to urodilo kak« vim uspjehom, ni po muke. Sud je doduše izrekao osudu u korist Me« mića,- uveo ga u posjed i oborio je« dan dio ograde, što ju je Lipić uda« rio oko Memića zemlje, ali Memići nijesu s time došli u posjed svoje zemlje, jer Lipićne će ni da čuje za pravorijek s u da, nego i dan danas nasilno obrađuje zemlju težaka muslimana Memića. I mjesto da ga sud zatvori, da ga stavi pod optužbu, nije ničem ni mu« kajet. Eto tako izgleda stvar, pa se na« damo da nam cenzura g. dra Srški« ća ne će začepiti usta bar u slučaju, kad se radi o vrsti nepravdi, koje se izvršuju na muslimanskom težaku, kad je već tako oštra proti članci« ma, koji'služe obrani beglučkog i drugog posjeda. Iz gornjih primjera jasno se vidi, da je kod nas na nišanu svaki mu« slimanski zemljišni posjed. Nema razlike da li je on u rukama građa« nina, koji ga »ne će« da obrađuju (jer mu to onemogućuje nedovolj« na zaštita od strane oblasti) ili se« ljaka muslimana, za kojeg se ne mo« že reći da je gotovan i da živi o tu« đoj muci. I baš stoga, što se ni u tom ne pravi nikakva razlika, dola« zimo do zaključka, da se radi o šis« tematskom potiskivanju nas musli« mana: najprije sa sela u gradove a onda će nakon što se proleteri« zuju — sami od sebe prhnutisa s^o« je grude, da bude šire mržnjom i la« komošću zaslijepljenoj nebraći. Je li onda začudno, što se opiremo o« voj oprobanoj metodi, koja je »istje« rala tursko uho iz pređašnje Srbije«? Je li besmisao što upozoruiemo na« šeg posjednika i našeg težaka, da su im interesi zajednički/ jer će samo u čvrstoj zajednici obraniti danas jednu, a sutra drugu svojinu? Muslimanski težak tačno uviđa o« dakle vjetrovi pušu, on zna da mu je sigurnost u zajednici i čvrstoj fa« lanzi pa stoga 1 stoji ovako čvrsto u redovima naše organizacije. Ne, nijesmo se dobro izrazili. Treba re« ći u redovima svoje organizacije, jer je u našoj zajednici tek šesti dio građanskog svijeta, a pet šestina sa« činjava naš težak, pa prema tomu može da vodi glavnu riječ. O n j e i vodi, jer prema našem potpu« no 'demokratskom Statutu ima sva prava kao i građani. I kad god se biraju naši kotarski odbori, seljak naš i te kako odlučuje o njihovu sa« stavu. Naša im organizacija "ne mo« že naturiti ni mjesnih ni drugih od« bora i kad se sastane naša glavna skupština svak će se uvjeriti da će i u njoj biti pretežan broj seljačkih članova. * Lažni »prijatelji« muslimanskog težaka oguliše se vičuć proti »be« govskoj« Pravdi i neprestano doka« zuju da naš islamski težak, uživa sve blagodati novog stanja. Zašto ne žigošu bar ove i ovako zločine, što se izvode na imetku težaka musli« mana? Lahko je brbljati o »zločina« čkoj« politici »Pravdaša« i hvaliti Krizmantovexuredbe. Lahko je bla« titi poštene ljude i prikazivati, da kod nas teče med i mlijeko, no teš« ko jc u ulozi negdašnjeg »Bošnja« ka« biti pošten i reći istinu, koja ni« šta ne uvija i koja ne zna za pu« ne ili prazne čanke. Sarajevo, 11. oktobra. Na infamije »Srpske Zore«. Bi« jedni listić još bjednijeg Cokorila donio je u broju od 7. oktobra ovaj Sastavak: »Jedan tajni letak koji se delio od ruke do ruke poverljivo među muslimanima, koji p r i p a« daju jugoslavenskoj mu« si im a niskoj organizaciji, došao je do ruku vlasti. U tome se letaku veli (»kako Enver«paša juri pod crvenom zastavom, da oslobo« di ceo muslimanski svet i da ponc« vo podigne na visinu presto kalife... I mi muslimani u ovim zemljama moramo nastojati da še о^« lobodimo srpskog nasilja i njilhova g o s p os t v a ...« — Eto kavih nesavjesnih ljudi ima, ko« ji ovakim niskim podvalama dovo« de u iskušenje mnoge poštene i če« štite muslimane! Izgleda da su ovi letači štampani u S k a d r u, te prema tome ne bi bilo teško prona« ći krivce i ući u trag tajnoj pošti koju održaju neki naši mu« TELEFON BROJ ,124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. s 1 i m a n i sa onim u Skadru i Meto« hiji...« . . л t Mi pojmimo, da se jedan Coko« rilo i sad bavi špijunažom, jer je taj »časni« zanat tjerao i pod Au« strijom, pa kao agent provokater služio njenim tajnim ciljevima pro« ti ovom narodu. I s te strane nima« lo ne zamjeravamo: šta dikla na« vikla! Nu ne pojmimo i ne možemo da pojmimo, odakle on i sad dola« zi do ovakih otkrića vlasti, pa da ih baš on može iznositi u javnost. Ta nije zar »Srpska Zora« poluzvaničan organ te vlasti! I zar ta vlasf mora upotrebljavati baš austrijske agen« te? Dobro, dobro. Peljajte vi preko Cokorila povjerljive iredentiste iz J. M. O.. pa ćete daleko dotjerati. Samo naprijed tim špijunskim pu« tem od Skadra, pa da vidimo dokle će dovesti ova »mudra« politika fa« brikacije državnih izdajnika! Što se nas tiče, mi se ovim glu« pim podvizima možemo samo os« mjehnuti: naprijed prazne glave sa još praznijom ideologijom! Imaće« te se kad i kajati. To toliko. Znajte samo da nam je sasvim svejedno: hoćete li ili ne ćete stati na kraj o« vim izazivanjima; znajte da nam je bir r demantovali vi tc bljezgarije ili se blamirali radi svoje sumnjičavo« sti. Po volji!... Iz Sandžaka i Makedonije. MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. I. a Pojedini dijelovi ljudskog dru« Prenesimo ovaj zaključak na biće štva u težnji za sigurnost opstanka države: Pojedinim udovima držav« i mogućnost razvitka, upućeni su 6« nosdruštvenog bića nfogu se srna« snivati uža i šira udruženja, pa i dr» trati slojevi pučanstva, a organima žave. Države se osnivaju, razvijaju, administrativni i sudski aparat. Tež« žive ili umiru prema zahtjevu i pri« nje i međusobni odnosi pojedinih rodi želje i potrebe puka, koji ih sa« slojeva pučanstva, oblik i način ad« činjava i osniva. ministrativnog i sudskog aparata — Državi je u izgledu dug ili kratak, daju izraz i sliku države, daju joj bujan ili kržljav život, prema tome, dušu, daju joj ustav. u koliko je njena konstrukcija u Koji su to pojedini slojevi pu« skladu ili protuslovlju sa svojim čanstva? osnovnim zadatkom, potrebi i želji Ovi se mogu klasificirati i razliko« njenih osnivača, državljana. Ovo je vati prema srodnosti i odnosu me« pravilo važilo za sve države, za ko« đusobnih materijalnih interesa i du« je nam historija pripovijeda da su ševnih težnja pojedfhaca i pojedi« negda postojale i izumrle; ovo vri« nih skupina državljana, kao što su jedi za države koje i danas egzisti« n. pr. zemljodjelci, zanatlije, najam« raju, kao i za one koje se nanovo ni — fizički ili umni — radnici, po« osnivaju. Naša država Srba, Hrvata duzetnici u raznim kategorijama i t. i Slovenaca spada u/ovaj posljednji đ., te oni koji se razlikuju, ili su niz. I kao što nam stara predenja srodni, po »tepenu i pravcu m:sao« vele, da je Bog (dž. š.) od zemlje nu.osjećam !i »pos.Jmnti . težnja. stvorio figuru prvog čovjeka. Ade« Puk koji se po zanimanju i shva« ma (a. s.), a kasnije ga obdario du« ćanju dijeli u te razne klase, po šom sa kojom je postao-— živi svom razmještaju i upućenosti jed« stvor, tako je i dosadašnja pojava nih na druge, jako je međusobno naše države bila u figuri, bez duše. prepleten i nemoguće je da rad i Duša je države njezin ustav, kojeg nastojanje jednih ne bude bez svog naša država S. H. S. još nema. učinka i utjecaja na rad i nastoja« Ustavotvorna skupština, za koju nja drugih. Regulator u težnjama i su već raspisani izbori, daće našoj međusobnom učinku i odnosu tih državi njezin ustav, s kojim će ona pojedinih — materijalističkih ili i« tek da postane potpuno živi orga« dejnih — klasa je svijest zajednice. nizam. Kakav bude ustav, u koliko I prema tome, koliko je ova zdrava bude odgovarao težnji i potrebi nas i jaka, koliko je više međusobne državljana i zahtjevu osnovnog za« popustljivosti i trpeljivosti, toliko datka jedne savremene države; ka« je i cjelokupni državno»društveni ko bude nadahnuto biće naše drža« život i razvitak zdrav, bujan i har« ve, zlo ili dobro, o tome će ovisiti moničan; naprotiv, gdje je svijest vrijednost i opstanak iste. zajednice slabo i neskladno razvije« Duša, vele, nije od tijela zasebno, na, tu je i društveni i državni život samostalno biće, ma kakove sup« u neprekidnim trzajima i stalnom stancije i ma kojeg oblika, nego je komešanju, tu se najveća količina skupni izraz i rezultat funkcija po« energije utroši na jalovom pasiv« jedinih organa i udova tijela te nji« nom polju, mjesto plodonosnom ra« hovog međusobnog odnosa. Prema du, za koji ima još mnogo netak« ovom gledištu zaključuje se, da je nutog materijala i terena. zdrav razum, zdrava duša — u zdra« Kao što kod čovjeka mozak, pre« vom tijelu. ko u njemu skoncentrisanih i iz nje« �Strana 2 Страна ga proizašlih organa, prima dojmo« ve od tijela i okoline i ravna sa nji« ma, tomu slično; i državno«društve« no biće ima svoj mozak koji je pri« vidni ravnatelj države, a stvarni tu« mač i izvršitelj narodne volje, crp« Ijene iz zahtjeva i naklonosti poje« dinih udova — klasa društvenih. Taj državni mozak je parlamenat. u sadašnjem slučaju Ustavotvorna Skupština! Rezumirajmo sve do sada nave« deno: Država se osniva i upravlja u obliku i okviru volje i potrebe na« roda. Duša je države njezin ustav i ostali zakoni koji su rezultat, iz« raz i sprovodnik težnja njezinog pučanstva. Prostor, kakvoća i traj« nost države ovisi o jačini prilagod« ljivoeti ili suprotnosti težnja raznih klasa i slojeva pučanstva. Mozak, sjedište duše, države, jest parlame« nat. Kakve budu naklonosti pojedi« nih udova države, društvenih klasa, i kakvi budu spovodnici i ravnatelji tih naklonosti, poslanici koji u par« lamentu zastupaju narod — o tome će ovisiti cjelokupni život države i naroda. U državnosdruštvenom organiz« mu vrlo je važan činilac — osobna vrijednost narodnih zastupnika. Ra« di toga trebamo najveću svoju bri« gu posvetiti izboru samih osoba, ko« je ćemo opunomoćiti da tumače i promiču volju i težnju naroda. Naša država dosada je egzistirala kao figura, kao skelet od države, bez ustava, bez svoje duše. Osobe koje ćemo birati i spremiti, kao svo« je zastupnike, u konstituantu, na« dahnuće joj tu dušu, dati će joj u« stav. Koliko ti ljudi budu znali i vjerno predstavljali potrebe i tež« nje pojedinih slojeva pučanstva, koliko budu umjeli dovesti u sklad te želje i potrebe — drugim riječi« ma: kakva bude osobna vrijednost i sposobnost samih poslanika koje ćemo birati — onoliki i onakvi će biti i rezultati njihova rada. Treba dakle umjeća, dalekovidnosti, pro« nicavosti, volje, energije i predano« sti radu majstorima, našim poslani« cima, koji će na prigotovljenom zemljištu iz pribavljenog materijala sagraditi nam državnu zgradu, ta« kovu, koja će u najvećoj mjeri i na najbolji način odgovarati našim po« trebama i težnjama našim i naših potomaka. Skopčano je sa velikim naporima i dugotrajnim nastojanjem pretre« sati i, pregrađivati zgrade, a još s te« žim rušiti i ponova zidati, preude« šavati ih u oblik, raspored i okvir kakav ti hoćeš onda, kada si već jednom izrabio zemljište i građevni materijal. Zato treba još prije nego se smjesti i stroši materijal i zapre« mi zemljište dobro razmisliti i va« ljano rasporediti šta će se i kako zi« dati; kome će se povjeriti plan, rad i nadziranje. Mi sada sagrađujemo svoju dr« žavnu kuću. Neimari će joj biti Iju« di koje ćemo <i ustavotvornu skup« štinu odabrati. Izaberimo oprobane, valjane i čestite neimare! Čuvajmo se zavodnika! 5./Х. 1920. Tevfik Tahirbegović. Na adresu »Obzora«. U prošlom broju prenesosmo iz »Obzora« je« dan stavak o šansama naše organi« zacije, koji završava riječima: »Zbog toga nema materijalnog raz« loga, da bi ova stranka (J. M. O.) u izborima sa kojom drugom koope« risala ako već ne dođe možda do stvarne fuzije sa onom grupom oko — Obrane.« Nije to Bog zna velika omaška »Obzorova« izvjestitelja, nu valja nam je ispraviti jer bi mo« gla unijeti kakvu zabunu. »Obzor« je naime vezan nekom neshvatljivom simpatijom prema bivšem predsjedniku bosanskog sa« bora, pa svakom prilikom nastoji dati neku važnost osobi i poduzeći« ma ovog gospodina. To je učinio prilikom ostavke bivšeg vakufskog direktora, forsirajući u više sastava« ka kandidaturu g. Bašagića, a izlio je tu svoju simpatiju i prilikom po« kretanja »Obrane«. Da li iz vlastite pobude ili po inspiraciji, to je za nas .PRAVDA- — „ПРАВДА* sporedna stvar. Glavno je na što ho» ćemo da svratimo »Obzorovu« $až» nju, da se bavi jalovim poslom i da je sasvim neumjesno, što se na ovaj način miješa u naše interne stvari. No kad je povukao »Obranu« u po« novnu kombinaciju valja da upam« ti da je taj list životario i — premi« nuo. Dr. Bašagić je prisaldumio' Se« rifu Amautoviću i sad ostade ni na nebu ni na zemlji: odmaglio iz »O« brane«, a do mandata mu je isti put, kao i prije formalnog solidarisanja sa kombinacijom o Serifovoj oportunističkoj »stranci«. Toliko »Obzoru«, a čitatelje moli« mo za oproštenje, što i ovoliko pro« govorismo o živim mrtvacima. Iz naše organizacije. BRATSKO SE KOLO SIRI. Kao što je poznato, našoj se je organizacij već davno priključila ci« jela naša pokrajina izuzam Gradiš« ke, Više^rada i Gacka. Gradiška se je tu skoro također priključila, a iz Višegradš smo u subotu primili ovaj brzojav: »Jučer održan sastanak gradskih i seoskih povjerenika ov» dašnje muslimanske kotarske orga« nizacije, na kojem je jednogla« s n o usvojen vaš programa i odo« bren vaš dosadašnji rad. Pismo sli« jedi. Pododbor saveza: Tvrtković, Muratbcg Cengić, Mustafaga Ha« džić, Muhamed ef. Pašić, Hasanaga Cico«. Time je završen predzadnji pri« ključak i sad je reda na našim pri« stašama u Gacku, da i oni iziđu iz rezerve i stiipe u bratsko kolo udru« ženih muslimana cijele Bosne i Her« cegovine. Čekati dalje nema nikak« va smisla. VELIKA SKUPŠTINA U MAGLAJU. U prošlu srijedu održana je u Ma« glaju velika skupština naše organi« zacije, na kojoj je bilo oko hiljadu i po seljaka i građana. Uime Radnog Odbora prisustvovali su joj nar. po« slanik g. Dr. Hrasnica i glavni ured« nik našeg lista g. Korkut. Skupštinu je otvorio predsjednik mjesnog od« bora’g. Uzeirbeg Uzeirbegović zah« valivši se na tako brojnom odzivu i jakim riječima naglasivši važnost organizacije i njenu korist za islam« ski dio našeg naroda. Iza toga je podijelio riječ g. dru Hrasnici koji je govorio o političkoj situaciji osvrnuvši se u prvom redu na nepravdu, koju su nam Srbi obih partija i demokrati i radikali, učinili prilikom određivanja poslanika ’ za Privr. Nar. Predstavništvo. Ušljed ove nepravde mi nijesmo mogli dje« lovati na razvoj prilika, no to se je osvetilo i drugima. Zatim je govorio o radu naše organizacije i njena predstavništva, te objasnio važnost konstituante i veliku zadaću, koja čeka naše zastupnike u tom narod« nom predstavništvu. Pri koncu je govorio o našoj agrarnoj poin.ci i naročito se osvrnuo na stajalište na« še organizacije u pitanju kmetov« skog odnošaja. Pri završetku govo« ra bio je pozdravljen burnim odo« bravanjem. Iza g. dra Hrasnice uzeo je riječ urednik Korkut i u skoro dvosatnom • govoru prikazao naše težnje i naše ciljeve. Već na početku govora, kad je naglasio našu težnju i čvrstu odlu« ku, da na svom u svom izvojujemo potpunu ravnopravnost, koju nam krati jedan dio našeg naroda i sa« danja nametnuta^uprava, upao mu je u riječ — g. sreski načelnik, dokazu« jući da u našoj državi vlada potpu« na jednakost i ravnopravnost. Ovo je razlaganje g. sreskog pobudilo op« ću veselost, a kad mu je g. Korkut odgovorio iznesavši činjenice, koje govore o svemu prije nego li jedna« košti, g. sreski uvuče jezik za zube, a Korkutova replika udari na burno odobravanje. Kad je dalje tumačio šta je to demokratska i ustavna vla« davina i kad je povukao praktičnu u« poredbu i prikazao silnu razliku iz« medu apsolutiste Franje Josipa i us« tavnog našeg vladaoca kralja Petra, narod je sam od sebe i bez ikakvog nukanja sa strane iz hiljadu grla zaorio: Živio kralj Petar! Ova spon« tana manifestacija narodnih osjeća« ja vrlo je ugodno djelovala, pa je o» čarala i samog gospodina sreskog. Korkut je za tim govorio o potre« bi sloge i jedinstva, te temeljnom načelu naše organizacije o zaštiti privatnog prava vlasništva. Bez ika« kva laskanja i uvijanja objasnio na« še stanovište u agrarnom pitanju, u« vedavši težake u formalnu diskusi« ju o odšteti za kmetovska selišta i zaštiti prava vlasništva na beglučki posjed. U dialogu, što ga je vodio sa jednim kmetom muslimanom izbila je sva čistoća naših poštenih selja« ka, koji se svi bez razlike izjaviše, da nije pravo oduzeti beglučki pos« jed od njihovih vlasnika. Još nešto interesantnije: kmet ne traži džaba zemlje, a slobodni težaci svi rekoše, da im je ne treba besplatno dati, već nek se sami otkupe. »I ja sam, reče jedan težak, kupio svoju zemlju. Pa kad Hasan (kmet), nije meni poma« gao pri kupnji, zašto da ja poma« žem njemu i plaćam državi veći po« rez, da ga ona otkupi? Nek se ot« kupi sam, jer može«. — »Tako je!« potvrdiše svi skupštinari, a jedan adže dodade: »Ako je ne će on ku« piti, hoću ja«. U daljnjem nastavku g. 'Korkut je opširno i vrlo slikovito prikazao važnost i« način izbora za Konstitu« antu. Jeste li razumjeli? pita Kor« kut. — Jesmo, odgovaraju težaci i građani. — E'dobro, da vidimo reče g. Korkut i pozva jednog starca, da prikaže kako se meće ruka u izbor« nu kutijicu. Starac ustaje i ponav« lja sve na dlaku, a kad pri koncu re« če: »Eh, kamo ti Ciganka?« nastade opća veselost, kojoj učini kraj Korkut svojim zaključnim apelom, i molbom da se svi birači osvjedoče jesu li upisani u birački spisak, da svi nefaljeno dođu na biralište i da svi zajedno drže za jedan konopac, jer nam je spas samo u iskrenoj bratskoj solzi i međusobnom potpomaganju. Kad reče hvala, braćo, na pažnji, o« dobra vanju ne bijaše kraja ni kon« ca. (Mnogi plaču). Iza toga su neki težaci iznosili svo« je tegobe, a Korkut ih je uputio na mjesni odbor i još jednom pozvao na slogu i žilav rad. Zatim je pred* sjedatelj zaključio ovaj impozantni sastanak zahvalivši se još jednom na ovako dobroi posjeti. , VELIČANSTVENA SKUPŠTINA U ZENICI. Vrativši se iz Maglaja naš je ured* nik Korkut prisustvovao još većem slavlju naše organizacije: veličan* stvenoj skupštini u Zenici. Nije tu trebalo udešavati zbor na pazarni dan, kao što to učiniše »demokra« ti«, nego su naši svjesni težaci i bez toga pohrlili na' skupštinu, koja je u petak iza podne održana na Jaliji. Ne ćerho nimalo pretjerati ako us* tvrdimo da je na toj skupštini bilo oko tri h i l'j a d e naših istomišlje« nika. Zbor je otvorio predsjednik našeg kotarskog odbora g. Caršima* nović, zahvalivši na ovakoj posjeti i predstavivši izaslanika Radnog Od* bora našeg gL urednika g. Korku* ta, koji uzima riječ 'da u dvosatnom govoru objasni naš program, rad na* šeg predstavništva' i nade, što ih na* ša organizacija polaže u sudbonosne izbore za Konstituantu. Sigurno razlaganje i neumoljiva logičnost kojom je g. Korkut doka« zao potpunu ispravnost našeg ra« da i programa neodoljivom je sna* gonj djelovala na slušateljstvo tako, da mu nijesu upadali ni »demokra* ti«, ni komunisti, pa čak ni predstav* nik radikala, čije je vrludanje pod* vrgao 'neomiljenom bičevanju. Ka« ko se je dojmilo ovo razlaganje vi« di se najbolje po tom, što je jedan katolik«težak izjavio: »U nas nema ovakih ljudi. Možemo li i mi glaso* vati s vama i za vaše ljude?« Ističe« mo karakterističnu konstataciju g. Korkuta, da se danas traže i dozi* vaju na jednoj strani Hrvati katoli« ci, a na drugoj »Srp. Riječ« figanji da je u opasnosti srpski karakter Bosne, pa na okup poziva sve Srbe« pravoslavne. A mi se čudimo toj ra« boti i izgledamo poziv na izbornu kooperaciju stranaka parlamentarne zajednice... Kad su, nakon Korkutova govora, Spol — Вт»ј M9 težaci htjeli da govore o nepraved« nosti novih poreza, a on predložio da se u tom pravcu usvoji rezolu« čija, umiješao se je g. sreski i zabra« nio taki zaključak. Nije bilo druge, pa je Korkut savjetovao težacima, da to učine na posebnoj skupštini, koju bi trebali održati svi građani i težaci bez razlike na vjeru i politič* ku pripadnost. Iza toga je skupština zaključena. NASA SKUPsTINA U PAZARICU. , , U petak dne 8. o. mj. održala se impozantna izborna skupština u Pa« zariću, na kojoj su učestvovali teža* ci iz Hadžića, Pazarića, TarČina, Korče i Raštelice. Skupština je bila mnogbrojno posjećena, a održala se kod same džamije neposredno iza džuma namaza, te se je i ovom zgo* dom manifestovala potpuna harmo< nija naših narodnih slojeva sa vod« stvom i temeljnim principim naše Organizacije. Naš težak potpuno razumije naše ciljeve, on ih slijedi sa potpunom predanošću i ne će da zna ni za koga ko ne slijedi naš program i ko nije pristaša naše Or« ganizacije. Milo nam je i ponosni smo, što i ovom zgodom možemo ovo zabilježiti. Ejvala našim svjes« nim težacima! Kao delegati našeg mjesnog od« bora izaslani su na ovu skupštinu tajnik mjesng odbora g. Sejid Ali« beg Filipović i tajnik centralnog od* bora g. Ahmed šerić, koji su naro« du na vrlo popularan način rastuma* čili rad i ciljeve Organizacije i važ« nost predstojećih izbora. Rastuma* čili su narodu i izborni red i pozvali ga, da u zgusnutim redovima naše Organizacije slijedi njezino vddttvo i da 28. novembra t. g. dođu svi kao jedan na biralište i dadml svoje gla« sove za našu listu. Težaci su sa ve« likim interesom i potpunim razumi« jevanjem pratli gornje razlaganje, na koje su stavljali svoje primjedbe, koje su im naši izaslanici odmah ra« stumačili i potpuno osvijetlili. Po« slije toga se razvilo vrlo lijepo sije« lo u pazaričkoj Islamskoj čitaonici, gdje su naši izaslanici proveli u naj« ugodnijem razgovoru sa težacima sve do ićindije. Zašto muslimanski narodi simpatišu s bol šivišhini Rusijom1 (Nastavak). U isto vrijeme, kad javno mnije« nje cijelog kulturnog svijeta istaknu princip, da narodi sami odlučuju o svojoj sudbini— što znači da svi na« rodi budu slobodni — muslimanskim narodima Evropa odreče pravo na slobodu. Pa ni to joj ne bi dosta, nego pođe u organizovanu pljačku u muslimanske zemlje i na musli* manske narode. Francuski, engleski, talijanski i grčki vojnički odredi — usprkos zaključenom primrju — atakovaše demobilisanu Tursku Francuzi i Englezi stadoše harati po Siriji, Palestini i Kilikiji, Grci po či« tavom primorju Male Azije, Talija« ni po crnomorskim obalama, a svi zajedno po Carigradu. Turski na« rod, koji časno ispuni sve pogodbe primirja, postade žrtvom grube sile i najteže nepravde. Perzija, koja je Englezima kriva jedino tim, ili već tim, što je živa, pada na prevari u šake engleskih džentlemena. Meso« potamija u rođenoj krvi iskusi koli« ko vrijedi svečano obećanje engle, skog vicekralja u Indiji. Arabija u užasu vidje, kako daleko može da dođe velikobritanska nezahvalnost. Indijskim se muslimanima za krv, koju potocima proliše na bojištima Francuske, odužiše iz Londona voj« ničkom diktaturom i prijekim sudo« vima, koji hiljade patriota popeše na vješala. Afganistanu, koji u veli« kom ratu ostade vojnički neutralan, uzvratiše Englezi tim, što mu najne« .čovječnijim ratom što se je ikada vodio, htjedoše nametnuti za vla« dara — izdajicu. Egiptu je valjalo proći kroz tri godine krvavih buna i sahraniti stotine žrtava engleskih mitraljeza i nekoliko puta dupkom napuniti kazamate malteških kula, pa da vrati samo dio prava, koja mu ote Velika Britanija. • , �Број 2>9 — Bref___________________________________________ . 11РАВДА' — ,PRAVDA._______________________________________________Сграва 3 Šta nam je danas najpreče? Ovih će se dana završiti sastav biračkih spiskova, a valjda će već za koji dan ti spisci biti izloženi radi uvida. Brinite se da budete upisani u te spisko­ ve, jer ako progje rok za prigovor, onda kasnije ne će biti nikakve fajd^. Samo će oni imati pravo bira­ nja narodnih zastupnika, koji budu unešeni u bi­ rački spisak. Stoga ga dobro pregledajte! ' Pravo da bude unešen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer zakon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez Maroku, umjesto priznanja za ne« potvrđene djelima. Muslimanski na« utralnost, uništiše i posljednje zna« rodi Rusije, koji su u carska vreme« kove samostalnosti. Alžir dragocje« na prosto bili kao stoka u torovima nom krvlju svoje omladine plati po« gubernatora i generalgubematora, kret za priznanje — elementarnih danas imaju svoje države, potpuno ljudskih prava. Tunis doživje istu slobodne i potpuno ravnopravne. To sudbinu. Te tri velike zemlje, koje su države kazanskih Tatara, Baški« su za vrijeme rata hranile dobru tre« ra, Kirgiza velike horde i musliman« činu Francuske, dočekaše od »drža« skih naroda Turkestana. Te drža« ve slobode, bratstva Г jednakosti« ve su po svojoj volji članovi sovjet« mjesto priznanja brutalne represije. ske federacije. Peta muslimanska dr« Kako Italija »vlada« u Tripolisu, žava sovjetske federacije danas je znamo svi, a znamo i kako Grci momentano pogažena odredima dik« »uvode red« u turskim provincija« tatora ruske kontrarevolucije, baro« na Vrangelja, prije lakeja Nikoje ma. II., sad egzekutora anglofrancuske Evropa se je digla da generalnom bankokratije. atakom dotuče muslimanske narode, Na teritoriji sovjetske Rusije or« koje je stotine godina davila. I njoj, Evropi, se žuri. Zato, jer je musli« ganizuju se brojne armije, čija je manski svijet iznenada pokazao o« zadaća oslobođenje muslimana is« pasne znakove otpora, ali još više pod evropsih država. Stotine hilja« zato, što je akcija muslimanskih na« da muslimanskih boraca, ruku pod roda dio zajedničke akcije sa So« ruku s Rusima već tuku teškim zve« vjetskom Rusijom. Nova Rusija i kitom u vrata Sejistana, Vazirista« muslimanski svijet istupaju zajedno na, sjeverne i istočne Perzije. Od« na arenu historije za prava, koja im redi kavkaskih sovjetskih armija već stisnuše bratsku ruku ustašama poriče Evropa. u zapadnoj Perziji i pružaju ruku Dvije i po godine su prošle, ot» turskoj vojsci u Anadolu. Arapi en, kako je u Moskvi grupa predstavni« tuzijazmom, kakvog davno ne po« ka muslimanskih naroda prvi put kazaše, dočekaše muslimanske iza« povela pregovore sa sovjetskom vla« slanike sovjetske Rusije,. Opet se dom o koordinaciji intemacijonalne oštre sablje u Siriji, pune puške u politike Rusije i muslimnaskih na« Indiji. Već kipi boj na Tigrisu i gru« roda. Otad su u Rusiji održana još vaju topovi na Vanu. Ustalasao se tri velika zbora muslimana cijeloga je i muslimanski svijet Afrike. Qg« svijeta. Izrađeni su detaljni planovi romno more muslimansko šiba bura. akcije, nađena su sredstva, pošle su Mi ćemo u nekoliko na brzu ruku na posao hiljade učitelja i agitatora, napisanih refleksija, bez ikakve rastureni su milijoni knjiga i brošu« pretenzije na potpunost ili nepo« ra. Tri hiljade i šest stotina pred« grješivost, projuriti historijom glav« Stavnika od tri stotine i žezdeset mi« nih mđslimanskih naroda, spo« lijona muslimana od Gangesa do menuvši samo najmarkantnije peri« rifskih gora i od Kazana do nilskih jode i posvetivši tek nekoliko re« vrela — najbrojniji parlamenat, što đaka čak i onim pojavama, koje su ga je ikad zabilježila historija — na dostojne da ispune debele .knjige. zboru u Moskvi jednoglasno kon« Onda ćemo, opet vrlo kratko, prika« statovaše da je jedini put koji će zati savremene političke i socijalne muslimanske narode povesti i dove« prilike u muslimanskim državama i sti k slobodi: zajednički istupaše So« zemljama, istaknuvši momente, ko« vjetskom Rusijom protiv antante — ji muslimanskim narodima dadoše Evrope. povoda, da u internacijonalnoj' po« Svi članovi velikog muslimanskog litici uzmu rusku orijentaciju. S ne« kongresa, koji je prošlog mjeseca o« koliko riječi ćemo upozoriti i na držan u Baku na Kavkazu, hiljadu motive, radi kojih moskovska vlada dvije stotine i šedmadeset i tri de» dosljedno provodi politiku oslona na legata u ime svoje i naroda koji su muslimanski istok, Upozorićemo na ih poslali, položiše na šezdeset i dva ulogu, koju će u bliskoj budućnosti jezika svečanu zakletvu, da će se os« igrati u svjetskoj politici musliman« vetiti Evropi — antanti. ski narodi ma koliko se zapad tje« Sovjetska je Rusija, istakoše ti šio varavom nadom, da će vode is« delegati, jedina velika država, koja toka, koje se preljevaju, ubrzo sjek« prirfcip slobodđ naroda proteže i nuti natrag u staro korito pa i dalje pa muslimane. To je sovjetska vla« svojom neiscrpivom silom tjerati K. M. da već tri puta jasno izjavila pred mlinove zapada. cijelim svijetom. I njezine su riječi (Nastaviće se). Revidirani program „Narodne Radihalne Stranke". Koncem prošlog mjeseca održana je u Boegradu zemaljska konferen« čija radikalne stranke, o kojoj je u našoj štampi bilo mnogo govora. Mi se' nijgsmo htjeli osvrtati na ovaj zbor iz razloga, što smo očekivah objavu zaključaka ove važne kon« ferencije. Držasmo naime da je naj« ispravnije dati mjesta zaključcima, a ne pojedinim govorima i tumače« njima. »Samouprava«, glavni organ oves franke donijela je te zaključke u 176. broju od 6. o. mj., pa ćemo da ih prikažemo u najglavnijim crta« ma. U uvodu se veli, da je R. Stranka u svom programu od godine 1881. imala u vidu: »unutra narodno bla« gostanje, a s polja državnu nezavis« nost te oslobođenje i ujedinjenje i Ostalih dijelova — Srpstva«. — Ona tada nije mogla obuhvatiti cio naš narodni problem ni zbog unutarnjih i drugih prilika Srbije, a ni stoga, što nije bilo moguće provesti spo« razum sa ostalim dijelovima našeg naroda, koji su imena hrvatskoga i slovenačkoga, jer su mnogi njihovi prvaci bili mišljenja, da »treba uje« diniti naš narod sva tri imena, Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak.' Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi bio ispušten ni jedan član naše organizacije. Kako se prigovara objasnismo u 102. broju „Prav­ de". Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju' bolju budućnost! Na intenzivan rad! koji je živio pod Austro«Ugarskom u okviru same Austro«Ugarske«. No tokom vremena R. Stranka je poli« tički i kulturno pripremila teren za izvođenje cjelokupnog narodnog programa, a kad je došlo vrijeme, ona je prednjačeći razvila o« tvoreno zastavu oslobođenja i uje« dinjenja cjelokupnog našeg naroda. Od 1903. činila je to u potpunoj sa« glasnosti s krunom. Danas, poslije izvršenog ujedinjenja ma i pri« vremeno (jer ne može održati glavnog partijskog skupa) »čini smo« tru nad svojim programom« i hoće da vidi i procijeni: šta se ušljed iz« mijenjenih prilika i evolucije same stranke ima da izmijeni i dopuni. Glavna je izmjena u tom, što stranka ima da i formalno postane ono, što je ona faktički već postala: Narodna R. Str. Kraljevine SHS, u koju je »slobodan pristup, svagda pozdravljen dobrodošlicom, svakom bratu Srbinu, Hrvatu i Slovencu«, kao i svakom drugom bratu Slove« ninu ili drugom lojalnom građaninu naše države, ma kakve narodnosti i vjere bio, samo ako iskreno pri« hvati i hoće predano da služi načeli« ma, koja zastupa radikalna stranka! Ističući da je politiku ujedinjenja svih Srba, Hrvata i Slovenaca obja« vila još u novembru 1914., a po tom u jtilu 1917. manifestovala i na Krfu, stranka naglasuje da i sad stoji na načelima krfske d ekla« racije, pa će se založiti za ispu« njenje tih načela. Naročito se na« glasuju ove tačke te deklaracije: , 1) »Država SHS biće slobodna, nezavisna kraljevina s jedinstvenom teritorijom i jedinstvenim držav« ljanstvom. Ona će biti ustavna, de« mokratska i parlamentarna monarhija na čelu sa dinastijom Ka« rađorđevića koja je dala dokaza da se s idejama i osećajima ne dvoji od naroda i narodnu slobodu i volju stavlja vrh svega. 2) Država će se zvati: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a vlada« lac: Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca. 3) Ona će imati jedan državni' grb, jednu državnu zastavu, jednu krunu. Ovi državni emblemi biće Sastavljeni iz naših sadanjih, po« sebnih emblema. Državna cjelina obilježavaće se državnim grbom i državnom zastavoim Državna za« stava, kao simbol jedinstva, istica« ćc se na svima nadleštvima kralje« vine. 4) Posebne zastave: srpska, hr« vatska i slovenačka, ravnopravne su i mogu se isticati i slobodno upo« trebljavati u svima prilikama. I gr« bovi posebni mogu se isto tako upo« trebljavati slobodno i u svima pri«, likama. 5) Sva tri narodna imena: Sr« bi, Hrvati i Slovenci, potpuno su ravnopravna na cijeloj teritoriji kraljevine, i svako ih može slobod« no upotrebljavati u svima prilikama javnog života i kod svih vlasti. 6) Obje azbuke, ćirilica i latinica, također su ravnopravne i svako ih može slobodno upotrebljavti na ci« jeloj teritoriji. kraljevine. Sve dr« žavne i samoupravne vlasti dužne su i u pravu upotrebljavati i jednu i drugu azbuku, saobražavajući se u tome — želji građana. 7) Sve priznate vjeroispovijesti vršiće seslobodnoijavno. Pra« voslavna, rimokatolička i muhame« danska (Ne bi bilo zgorega, kad bi se ovaj neumjesni izraz zamije« nio sa »muslimanska« ili »islamska« Op. ur.) vjeroispovijestjcoje su po broju sljedbenika najjače u našem narodu, l^ićejednakeiravno« p r a v n e p r e m a d r ž a v i. Na os« novu ovih principa zakonodavac će se starati da se čuva i o d r ž a« va konfesionalni mir, koji dtigovara duhu i prošlosti cjelo« k u p n o g našeg naroda. 8) Svi građani (državljani) na ci« jeloj teritoriji jednaki su i ravno« pravni prema državi i pred zako« nom. л 9) Izborno pravo za izbor narod, nih poslanika za Narodno Pred« staVništvo, kao i izborno pravo za opštine i druge upravne jedinice je« ’dnako je i opšte, i vršiće se nepo« srednim i tajnim glasanjem po op« štinama. 10) Ustav, koji će poslije zaklju« čenja mira donijeti Ustavotvorna Skupština, izabrana na osnovu op« šteg i jednakog, neposrednog i taj« nog prava glase, biće osnova čije« lom državnom životu, izvor i u« toka svih vlasti i prava, i po njemu će se uređivati cjelokupni državni život. Ustav će dati narodu i mogućnost, da razvija svoje posebne energije u samoupravnim jedinicama, obilje, ženim prirodnim, socijalnim i eko« nomskim prilikama. Ustav se ima primiti u cjelini u Ustavotvornoj Skupštini brojno kvaiifikovanom većinom. I ustav i drugi zakoni, ko, je bude donijela Ustavotvorna Skupština, stupaju u život — kada ih Kralj sankcioniše. (Svršiće se). Politiihi pregled. Opet hoće da nam snize ratnu od« štetu. Iz Beograda javljaju: U oba« Vještenim se krugovima tvrdi, da je i onaj mali dio odštete, kojf Srbija treba da dobije, došao ponovno u pitinje. Izgleda, da naši saveznici — i Francuzi i Englezi —koji su spo, razum o odšteti bih potpisali, sada traže, da mi pristanemo na smanje« nje procenta. Zbog toga je žurno pozvan u Beograd g. Mate Bošković, predsjednik naše reparacione komi, sije u Parizu. Amerika nam ne bi pomogla. Jav, lja se iz Washingtona, da je pred, sjednik Wilson uputio jedno pismo republikanskom senatoru Lodgeu u kojem demantuje tvrdnju, što ju je ; učinio Lodge prilikom izborne kam, panje, naime da je predsjednik Wil« son obećao vojnu pomoć Rumuniji i Srbiji u slučaju da te zemlje budu napadnute. Međunarodna dunavska konfe« rencija sastala se je 6. o. mj. da vije« ća o statutu dunavske plovidbe: Pri prvome čitanju usvojila je tekst članka, koji se odnose na pravni i poslovni djelokrug međunarodne dunavske komisije u pogledu rada oko održavanja i poboljšavanja pio« vnosti rijeke kao i uslova pod ko« jim bi se taj rad vršio te formal« nosti koje bi imale da ispune du« �Bro| 209 — Bpoj „PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 4 Страна naveke države u slučaju kad bi htje« le da preuzmu obranbene radove protiv poplava ili upotrebu hidrau« ličkih snaga, te navodnjavanje. Na idućoj sjednici biće proučavani članci, koji se odnose na takse o pio« vidbi. Loše finansijalno stanje evropskih država. Prema vijestima lista »Duet« sche Allgemeine Zeitung« iz Bruxel< lesa ističe izvještaj prve komisije fi« nansijalne konferencije da tri če« tvrdne država zastupanih u konfe« renciji računaju sa deficitom u na« rodnom gospodarstvu. Tim država« ma moraju se u svrhu konsolidacije dozvoliti sve moguće olakšice. Ko« misija je izradila želju da bi se vi« ječe Saveza Naroda što prije spora« zumilo sa raznim vladama obzirom na ograničenje općeg naoružanja i da bi se vlade već jedanput okanile svih odredaba kojima pred stanovni« štvom pokrivaju svoj gospodarski položaj. Izvještaj komisije bavi se također pitanjem dozvole kredita. Primirje između Rusa i Poljaka. Primirje koje je potpisano u Rigi između Poljaka i Rusije trajaće ka« ko pariški listovi javljaju, 20 dana. Uslovi primirja još nisu poznati, ali prema vijestima iz Varšave Polja« ci su dobili potpuno udovoljenje u svim tačkama, naročito u pitanju granica. Engleski dopisnici u Rigi javljaju da će se pregovori o miru voditi i potpisati bilo u Parizu, bilo u Londonu. Boljševička opasnost u Armeniji. »Times« javlja iz Carigrada, da je tursko«boljševička ofenziva protiv Armenije započela. Neregularne kurdske formaciji pod komandom turskih oficira već su prešle armen« ske granice, dok boljševici sakuplja« ju čete a druge strane, u neutralnoj zoni. Socijalistička stranka u Arme« niji uputila je iz ovog razloga poziv svim sindikalistima u Evropi i Ame« rici, u kojem se. protestuje protiv politike moskovske vlade. Skupštine crvenih vojnika. Agen« čija Havas javlja iz Narve preko Helsingforsa, da crveni vojnici na zapadnom frontu održavaju velike 'skupštine na kojim traže mir. To podsjeća živo na doba Kerjenskog, veli Havas. Domaće vijesti Krađa hajvana. Tuže nam se se'« ljaci iz općine Romanije i Pale, da su .pošljednje vrijeme opet učestale krađe hajvana sa ispaša. Tako je o= vih dana ukradeno više goveda sa ispaša sela Bogovića i Zečića. Krade se isključivo muslimanski hajvan, a oružnička postaja u Palima nije ni čemu ni mukajet. Ona ne pokazuje ni malo volje, da ovome zlu stane na put i da zlikovce lovi. Upozoru« jemo g. Perkovića, zapovjednika o« ružničke postaje u Palima, neka se ugleda u rad oružriičke postaje u Prači, u čijem se području očistila sva guba iz torine zahvaljujući va« ljanom i ispravnom radu njezinih zapovjednika. Skupština protiv novih poreza u Ljubljani. U četvrtak sazvale su go» spodarske organizacije iz Slovenije, javnu protestnu skupštinu protiv novih poreza koji se nameću našem gospodarstvu provizornim finansij« skim zakonom za 1920—1921. Skup« ština je zaključila opširan memo« randum, koji će se predložiti vladi. U memorandumu se konstatvje da je finansijalni zakon bio proglašen neustavnim putem te se traži da prometni porez bude ukinut. Spo« menica otklanja plaćanje potrošači« ne u zlatu i protestuje protiv speci« jalne otrošarine za Sloveniju i Lju« bljanu. Nadalje traži spomenica da se potrošarina djelomice ukine a djelomice ublaži. Na koncu skupšti« ne bila je primljena rezolucija koja uoči predstojeće jadranske konfe« rencije naglašuje naše narodno sta« jalište. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Prilikom sastanka u Sanskom Mostu, sakupili su naši prijatelji i pristaše u korist »Pravde« svotu od K 1115, koju darovaše slijedeća gospoda: Po K 100: Huseinbeg цСе« kić, Huseinbeg Čekić Bačvanski iz S. Mosta, Braća Hadžiahmetović iz St. Majdana i Mustafa Hromalić iz S. Mosta. Po- K 50: Bego M. Mujić, Alija Hasanagić iz St. Majdana, te Mustajebg Džumišić i Sulejmanbeg Čekić iz S. Mosta. Po K 40: Sulej« man Bilalbegović, Moho Avdagić iz S. Mosta i Ahmedaga Pašalić iz St. Majdana. Pp K 30: Muhamedbeg Biščević, Hasanbeg Cerić, Hadži Huscin Kljunić iz S. Mosta, tc Ah« med Suljanović iz Džcvara. Po K 25: Ahtjied Sarić iz St. Majdana. Po K 20: Omer Bilalbegović, Smail Ja« kupović, Gale Ramić, Hasan Muj« djić, Ahmcdbeg Kurbegović, Alibeg Biščević, Muhamed Cerić, Hamid Cerić i Alibeg Čekić iz S. Mosta i Husein Sarić iz St. Majdana. Po K 10: Ibrahim Topalović, Salih Jo« hovac, Meho Kadić iz St. Majdana. Darovateljima sc bratski zahvalju« jemo. Živjeli! U Bos. Samcu prilikom svad« be kod g. Ibrahima Fodalovića tr» govca u Bos. Samcu sakupio je naš prijatelj g. Esad H. Alibegović svo« tu od 580 K za »Pravdu« i »Gajret«, od koje pripada »Gajretu« 300 K, a »Pravdi« 280 K. — Najljepše se zahvaljujemo sakupljaču i darova« teljima. Živjeli! Oglašujte u „Pravdi PAP1RNICA HAMDIJE KOPČIĆA preporučuje evoje bogato stovarile svih vrsta papira,, kancalarijskog 1 školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. , Cijene umjerene. SarajeVo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Natječaj. Trgovačkom udruženju za grad Sarajevo potreban je za odmah stalni sekretar. Ponude sa uvjetima slati na gosp. Stojkanovića, Štrosmajerova ul. Isti treba'da je po mogućnosti vršio više godišnju praksu u kojem sličnom društvu te da je trgovačku akademiju svršio. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje .svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. Kod Sallhage Mirice, trgovca Pređimaret br. 16. — Telefon 809. izdaju se krumpiri najmanje po 5 kg, a više, koliko ko hoće po Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovim (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila'povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi • К 7,ooo.ooo.— , Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K tA—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali jSš ne izdanim dioničama, na kojim če se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari.uz emisioni tečaj K 115.—. * 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionbe učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravopi na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdžtemo blagajničke potvrde (međutom- ' niče), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. —; Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljen^ dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, П Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke’d.’d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livmg j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke Lštedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel A A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/135b357006f157493e7f7826f0aef225.pdf 4ccf3096e3d0704c80b1cfe921ba1de4 PDF Text Text ---------------------- ------ ЈТЧ A FnnVDA * POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Pojedini broj K 1.50 - -------,---------IZLAZI SU30T0M, UTORKOM • ČETVRTKOM. UREĐUJb REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180. NA PQLA GODINE K W. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAĆUi* POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 14. oktobra 1920. (29. muharrem 1339.) Broj 105 (210) Iz Sandžaka i Makedonije. Tragedija u Pesočanima. Na pis« nieni upit nar. poslanika g. Dra Meh« meda Spahe o žalosnoj tragediji u na sela Pesočane, okruga ohridskog«. Što smo ga objelodanili u 102. bro« ju »Pravde« od 7. o. mj., odgovorio je ministar unutarnjih djela g. Draš« ković predsjedniku Privr. Nar. Predstavništva slijedeće: Gospodi« ne Predsjedniče, U odgovor na Vaš akt br. 4495 od 1. tek mjes. odnosno pitanja narodnog poslanika g. Dr. Mehmeda Spahe »o pokolju građa« na sela Pesočane, okrug ohridskog«, čast mi je izvijestiti Vas, da ću na isto odgovoriti, kada mi inspektor, koga sam povodom toga događaja u okrug ohridski poslao, bude podnio iscrpan izvještaj. Gajret. Neki su dan došla u Gajretov konvikt đva predstavnika američke misije, koji su bili na putu za po« granične krajeve da tamošnjoj širo« tinji dijele robu. Pri ulazu u sam konvikt, bili su kao začarani kras« nim cvijetnjakom u dvorištu, a red i čistoća u samim prostorijafna kon« vikta učinili su na njih najugodni« ji dojam. Lijepe slike koje«su na zgodan i umjetan način ponizane po zidovima dale su im povoda da se uvjere da se u konviktu daje veli« ka važnost njegovanju ukusa i estet« skih osjećaja, koji s# glavni temelj finoće, uglađenosti, i uopće moral« ne kulture. Osvjedočili su se da se u mlada srca đaka usađuje i pomno odgaja klica uljudnosti, pristojnosti i humanosti. Vidjeli su da se nastoji oprezno iščupati i iskorijeniti sve ono što je grubo, surovo i neotesa« no u ljudskoj prirodi. Obzirom na duboki mir i tišinu koja je vladala dok su bili u hodniku, mislili su da u zgradi nema ni žive duše, ali kad ih je g. prefekt uveo u učionice, te kad su vidjeli da za vrijeme te gro« bne tišine u razredima sjedi i uči preko stotinu đaka, bili su izvanred« no zadivljeni i prosto nijesu mogli da nađu izraza svom divljenju. Iz neke ugodne znatiželjnosti, zahti« jevali su da vide sve prostorije, te sii zašli u kuhinju, ćilar, banje i sve ćoše i budžake, pa kad su vidjeli čistoću i urednost koja jvuda vla« da rekli su da se higijenskim propi« sitna može samo ovoliko udovoljiti. Vidjelo se je očito da njihovo čuvstvo divljenja sve više i više ras« te, te kad su sve pregledali to je divljenje doseglo svoj vrhunac, će« mu su dali izražaja na taj način da su srdačno pružili ruku vrijednom prefektu«pcdagogu \ g. Ibrahim ef. Vrepcu i čestitali mu na tako sjaj« nom uspjehu, kojega je on postigao na kulturnom terainu. Doslovce su rekli: »Ovaj bi internat mogao s po« nosom parirati i s američkim inter« natima. Mi u ovom konviktu vidimo budućnost'bosanskih muslimana ko« ji će se — ako samo vi i vaši drugo« vi ustrajete j dalje — zamjernom br« zinom evropeizirati i dostići visoki niveau kulturnog zapada. Budite u« strajni na ovom putu, ne umorite se, ne klonite duhom i neka vam bude najveća nagrada moralna sa« tisfakcija vaše savjesti, te ona vječ« na zahvalnost i priznanje što će vam bez sumnje podijeliti vaše buduće generacije«. Iza toga su otišli u Gajretov žen« ski konvikt gdje su dobili isti dojam kao i u' muškom. Da dadnu i vidljiva izražaja svo« joj ugodnoj impresiji rekli su g. Vrepcu da izvoli poslati jedna kola na željezničku stanicu, gdje se na« laže vagoni puni razne robe, koju dijeli ta misija našoj sirotinji. Kola su sa štacije došla puna rublja, o« dijela, kondenziranog mlijeka, safu« na i još druge robe. Ovo sa ponosom ističemo da ovim povodom javno izrazimo duboku zahvalnost kulturnim i plemenitim Američanima koji su iz čisto hu« manitarnih motiva obratili svoju blagonaklonu pažnju našoj siromaš« noj učećoj omladini. U isto vrijeme crpimo iz ovoga pouku kbja se može generalizirati na sve grane ljudskog života: »Pokaži svojim djelom da si sposoban, da nešto znaš i vrijediš, pa će drugi o« braćati pažnju na te i potpomagaće te«. Država, banka, fabrika, svako poduzeće i svaki pojedinac traži od svog podređenoga svjedodžbu, tra« ži sposobnost u djelu i hoće najpri« je da vidi koliko on na poslu vnje« di, pa tek onda uzimlje u obzir nje« gove zahtjeve i uvjete. Za malu Bel« giju i za njezin žilavi narod svak znade, i o njoj cijeli kulturni svijet vodi računa i svakome bi žao bilo da je ona propala, iz čega slijedi da svak ^impatiše s njome i potpo« maže je; jer je svojom kulturom pokazala svoju vanrednu sposob« nost, da se Albanija, koja je pro« stranija od nje smatra kao mali«mej« jit i uvijek je predmet licitacije. Nastavimo samo dalje ovako, i svi bez razlike staleža i polit, mišlje« nja potpomažimo zdušno našu in« štituciju Gajret, i gledajmo u nje« mu svoj kulturni centar, pa ćemo kroz kratko vrijeme izbrisati iz ne« muslimanskih glava one po nas uv» redljive, rasude, da smo »glupi, li« jeni i nekulturni«. Radeći na ovom putu razuvjerićemo svakoga ko o nama loše misli, i ulićemo u njega uvjerenje, da smo i mi jedan aktiv« ni i valjani dio u državnom organiz« mu i da smo i mi jedna grana na stablu kulturnog čovječanstva. Zlgtnim slovima će se napisati da« tum prošle Gajretove skupštine, na kojoj se kategorički odlučilo da se iz Gajreta izbaci svaka politička natruha i da se odlučno pozove na rad oko Gajreta svaki pojedinac, koji osjeća u sebi volje i sposobno« sti. Kao sretna posljedica toga sret« nog događaja, danas ne samo da niko ne priječi Gajretov rad, nego svak ga sa simpatijom prati, inte« resira se i potpomaže ga tako, da Gajretov .odbor odatle crpi veliku moralnu snagu. Slanje dobrovoljnih priloga i kup« ljenje hrane u naravi znak je veli« kog interesa za Gajret. Vakuf, pre« dajući svoje konvikte Gajretu, o« mogućio mu je da u tim vakufskim zgradama, po planu i kalufu sara« jevskog konvikta uredi dotjera i one konvikte u provinciji i da osi« gura pohađanje škole stotinama đaka. Riječ Gajret, koja znači: trud, na« por i nastojanje, sad je tek dobila Svoj puni sadržaj, koji se iz apstrak« tnog pojma prenosi na konkretno djelovanje. Pozivamo svu braću neka podvo« struče svoj interes za Gajret, neka imadnu pred očima njegovih šest konvikata i one stotine naše djece, što se odgajaju u njima, nek se sje« te da je zima pred vratima Gajre« tovih konvikata i neka im pohrle u pomoć što obilnijim prinosima. ■__________ V. S. Zašto maslimanslii narodi simpatišu s boljMom Rusijom? . (Nastavak.) Nekoliko refleksija o prošlosti i sa« dašnjosti muslimanskih naroda. Grandijozni pokret, koji je od vremena mladoturske revolucije malo po malo obuhvatio preko tri stotine milijona muslimana na og« romnoj teritoriji triju kontinenata i koji danas prima jasne forme, po« sjeća svijet, da su se muslimani, gdje god ih ima, probudili iza sna od ne« koliko vijekova, otresaju se zapad« nog tutorstva i da kidajući lance, u koje ih sputaše evropski narodi svih triju vjera, traže mjesta, koje im među narodima i pripada. Musli« manr erjelog svijeta manifestuju bu« nama, ratovima, političkim i kultur« nim pokretima u znak protesta pro« tiv evropske eksploatacije. Evropa sa strahom gleda u susret događajima, koji se razvijaju na muslimanskom istoku, a antantin blok, od nezasitnog engleskog kolo« sa pa do nadute grčke žabe,, u užasu gleda, kako muslimanski istok, ko« ga varvarskim ekspedicijama i za zelenim stolohi u komade iskasapi« še, prebije sve muke i diže glavu. »Bolesnik« ustaje s postelje, u koju ga položiše razni »prijatelji« i »do« brotvori«. Muslimanski narodi, koje evropski grobari htjedoše žive za« kopati, razgone grobare. Evropa je bila uvjerena, da će lanci, u koje njezina vojna sila i diplomacija ste« gnuše muslimanski istok, još na du» gi niz godina osigurati njezinu vlast nad istokom — ali je nada i Vjera ljuto prevariše. ... . Godina II. Kulturna zasotalost muslimanskih naroda, ma koliko imala svojih uz« roka u samim narodima, ipak je do« brim dijelom rezultnta smišljene ak« čije zapada. Zapad je s jedne stra« ne smetao direktno i indirektno sve, što bi islamskom svijetu omogućilo progres, pomažući ujedno punom parom sve destruktivne faktore u muslimanskoj sredini, a sdruge je strane unosio ц muslimanski svijet, milom ili siloni, sve negativne ele« mente zapadne kulture. Narodi zapada, koji se hvale, da su bili i da jesu nosidci kulture i cl« vilizacije na muslimanski istok, faks tično su unosili tamo samo grubu silu ili zašećereni otrov. Na žalost, često su i same vlade muslimanskih država bile svjesno oruđe u rukama nemuslimanskih ugnjetača i eksplo« atatora, a narodni predstavnici mu« slimana pod imenom zastupnika, delegata i poslanika (— naturenih narodu, naznačenih odozgo ili sa« mozvanih — bili su one zaprjeke, koje su progresu muslimanske ma« se smetali često više nego kamenje, koje su muslimanima bacali pod no« ge heterodoksni tuđinci. (Nastaviće se). Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U LIVNU, DUVNU, KUPRESU 1 BUGOJNU. Mjesni odbor naše organizacije u Livnu, sazvao je na 3. o. mj. skup« štinu, na koju je brzojavno pozvan član našeg vodstva gosp. Hamid Kurbegović i Mustafa ef. Bukvica. I ako se skupština obdržala u 9 sati na večer, ipak je posjet bio iznad svakog očekivanja. Naročito je nuž« no istaknuti, da braća težaci u svoj« stvu naših partijskih povjerenika ne požališe ni te žrtve, što su radi ta« ko kasnog vremena morali prenoći« ti na čemu im svesrdna hvala. Skup« štinu je otvorio predsjednik mjes« nog odbora gosp. Delalić, i umolio Kurbegovića, da izloži principe na« še politike kao i korist, koja proizla« zi iz njihova ostvarenja. Kurbegović u svom ozbiljnom'go« voru najprije ističe patriotizam i borbenost Livnjaka. Ni u jednom 1 pokretu Livnjaci nijesu kolebali, već Narodi i rase, kao i pojedinac čo« su odmah ustali na branik pogaže« vjek, bdiju i spavaju, rade i odma« nih prava svojih i svoga naroda i raju se. Samo u pojedinca to ide na domovine. O tom nam priča proš« dane i noći, a u naroda na vijeko« lost i one porušene zidine i tabije ve. I što je intenzivniji bio rad. tim starodrevnog i viteškog grada Liv« je dublji i dulji san. Muslimanski su s kojih se pucalo na najvećeg narodi prespavali cijele historijske na, perijode, a sad odmoreni trljaju oči našeg dušmanina: na austro«mađar« skog soldatesku. Iz livanjske sredi« i ustaju iza sna. Dok su muslimanski narodi spa« ne nikao je* poznati narodni borac vati ili u slabosti polusna se nesi« Ali beg Firdus, koji nam je uzor u gurno snalazili u novini prilikama, budućem radu. Pravdaši računaju na stvorenim bez njihova učešća, Ev» Lijmo kao najtvrđu svoju kulu s ob« ropa im nametnu jaram. Jedne mu« žirom na njegovu prošlost. Neka 'slimanske narode zarobi Evropa e« Livnjaci ne zaostanu za svojom konomski, druge politički, treće izo« prošlosti, jer bi to značilo njeno de« lira kulturno^ ali većinu prignječi mantovanje. Govoreći o programu i politici u sva tri pogleda. Jedni narodi i ne zamijetiše, kako odjednom postado« »J. M. O.« veli, da je naša životna še robovi, u drugih se taj proces potreba, boriti se i biti u njenim dovrši malo po malo, a ima malen redovima. Muslimani imaju jakog broj i takovih muslimanskih naro« protivnika svoga opstanka, što do« da, u koji je taj proces istom u ne« kazuje današnj upravni sistem. Ng davnoj prošlosti počeo. Neki mu« slijedi to samo iz agrarne, već i iz slimanski narodi, makar i u lancima, prosvjetno«ekonomske politike. Na ipak koracaše naprijed, sve mučan svim se stranama najkonzekventni« korak po korak; neki se ne makoše je provodi načelo: »u Aziju Turci«, ni s mjesta dva ili tri vijeka; a ima. što nam ga dobaci jedan fanatički ih, koji — s tolikim lancima — nači« vjerski proselita. Mi smo muslimani niše dug put u nazad. bespravan elemenat. 'Ovakom sta« — �Strana 2 Страма »PRAVDA* — .ПРАВДА* nju, какоур je danas naše, teško je borni spisci? Ovaj ga je uputio u sobu br. 72. Kad ih tamo nije na« naći primjera u prošlosti/ To su šao uputiše ga bašmuhtarima, pa pokretači naše Organizacije u nas kad ih ni tu nije našao bio je upu« prijed predviđali. Za to su osnova« Kamo birački »pisci? Na drugom ćen gore, gore ud drugi kat. I na li »J. M. O.«, koja je odmah u po« mjestu donosimo službeno saopće« koncu povratio sc, a da spiskova četku svog osnivanja nazvana od nje sarajevskog općinskog predsjed« nije ni vidio. naših ugnjetača »protudržavnom«. ništva. da su birački spisci počam Upozorujemo ovijem okružni sud, Ali to nije moglo smesti, naše vod« od jučer u 9 sati u vijećnici kroz o» da s mjesta poduzme istragu protiv stvo da ne nastavi započeti rad. jer sam dana građanstvu na uvid izlo« krivaca u smislu čl. 22. i 23. izbor« je to izbačeno zlonamjerno. Htjeli ženi. Međutim nije nigdje objavljen nog zakona i to da se po zakonu su protivnici, da provedu naše uni« broj sobe u kojoj bi imali spisci iz« bezuvjetno ktznc oni, koji su već štenje na lahak način i bez otpora i loženi biti. prvoga časa naše općinstvo prikra« • trebalo je taj otpor onemogućiti. Kako je stvar od velike važnosti tili u najdragocjenijem pravu, koje Držali su, da će to najlakše postići, jučer se iza 9 i po sati u općinu upu« uživa svaki građanin jedne ustavne ako nabace jednu objedu, za koju tio jedan član naše redakcije. Kako -države. S osobitom pozornošću ćemo pra« nemaju dokaza. Ali trud im bijaše u općinskom predvorju nije bilo u * lud i naš je otpor tu. Naša je uopće nikakova oglasa u pogledu iz« titi u ovom pogledu svaki korak sr aga organizovana i samo treba bornih spiskova, ovaj sc obratio por« zvaničnika koji su u tom poslu za« tiru sa upitom, gdje su Izloženi iz« posleni. čvrsto ustrajati. Niko od nas nesmije kolebati i sumnjati u ostvarenje naših načela. Ono, što mi tražimo, nije neosnova« (Svršetak.) no, već neosporno naše pravo. Ako to i ne postignemo preko noći ili Tački o jedinstvenosti države da« tio pravilno, pravično i kroz kratak razmak vremena, po« je' se ovo tumačenje: »Pod jednom zdravo riješenje njegovo. stići ćemo u duljoj borbi. Samo me« jedinstvenom državom mi razumije« Po mišljenju Radikalne Stranke, đu nama nesmije biti kolebanja i ne« mo državu s jednim parlamentom, agrarnom pitanju u nas ima da bu« odlučnosti. Ko bi kolebao i bio ne« kojem odgovara jedna državna vla« dc zadatak: odlučan, taj , i nehotice pomaže na« 1) Oslobođenje seljaka od feudal« da i koji s krunom ima nepodijelje« šeg protivnika. nu suverenu, zakonodavnu vlast za nih stega i davanje seljaku u sop« stvenost one zemlje, koju je obra« cijelu zemlju. Kao dalju karakte« Izbori su na pragu i mi trebamo ristiku ove jedinstvene države R. S. đivao pod feudalnim teretima i ob« sve i jedan na izbore. Taj dan mi moramo pokazati našu snagu i ma« smatra samoupravni prin« licima; 2) Davanje zemlje dobrovoljcima, nifestovati svoja načela. Sad je pri« c i p, proveden kroz cijelu državnu lika da pokušamo ostvariti ono, što i društvenu mašinu sa širokom lo« ali istinskim dobrovoljci« ni a, prema kojima je država i u o« želimo« pa možda više nikada. Ko kalnom upravom, ili kako mi obič« bavezi, kao i davanje zemlje širo« no kažemo samoupravom t. j. s pu« ne dojde na dan izbora, da izvrši nim učešćem naroda u upYavi, u op= mašnim zemljoradnicima i porodi« svoje pravo i dužnost prema svojoj stini i oblasti, s tim da je za veličinu čama koji budu zemlju izgubili iz« zajednici, taj je naš protivnik. On oblasti mjerodavan isti taj princip vršenjem tačke pod 1, sa svim ili u ne želi dobra sebi, ni svojoj poro« samouprave: t, j. oblast treba da je tolikoj mjeri da im ostatak nije do« ’dici. ni narodu a dosljedno ni dr« toliko velika, da on, ovaj princip, voljan za život; žavi. Nema prava poslije kukati, može doći do istinskog izražaja svo« 3) Ovo davanje zemlje u koliko ako mu bude tijesan čulah, što mu ga s jedne strane, a s druge strane nije slučaj pod 1 trebadabude ga budu skrojili. Svak može a i tre« da ona svojom veličinom i nadlež« vezano s unutrašnjom ko« ba. da pristupi na izbore, ako želi nošću ne stasi u pitanje jedinstve« Ionizacijom u prvom redu i promjenu današnjeg upravnog sis« ’ nost države. na prvom mjestu onamo, gdje je to Radikalna Stranka je još 1881. go« za pojačanje našeg narodnog, ele« tema. Ljudi, koji budu izabrani na I dine uviđala principijelnu važnost menta naročito potrebno, pri čemu 28. novembra, udariće temelje drža« vi i izraditi zakone, pri čemu mora« veličine samoupravne jedinice za is« se mora paziti da naseljavanje bu« mo i mi sudjelovati ako hoćemo da finsko izvođenje samoupravnog de u jačim kompaktnim grupama i principa, pa je još tada u drugom sa planom izvođene. osiguramo valjane uvjete našeg raz« 4) Najprije se ima davati zemlja vitka u budućnosti. Ako pristupimo odjeljku svoga programa rekla: »i svi redom na izbore, moći ćemo to opštine i srezovi da se urede po na« državna i opšte narodna, a u koli« čelu samouprave, a srezovi'da bu» ko nje nema dovoljno, davače se i postići. du dovoljno veliki, kako bi finan« privatna zemlja. Prevelika pri« Za tim je g. Bukvica progovorio sijski bili dovoljno jaki, da što us« vatna imanja u ovom pogledu izjed« nekoliko riječi o potrebi naše sloge pješnije vrše ekonomne, prosvjet« načuju se sa državnom zemljom. i jedinstva, bez čega nema našeg na« ne i zdravstveno«policiskc zadatke«. 5) Oni, koji dobiju zemlju mogu pretka. Samo ako budemo složni, .Stranka dalje »ne čini pitanje od je otuđiti samo po odredbama za« vrijedićemo i kao dobri građani i toga, da li će Nar. Predstavništvo kona. kao dobri muslimani«. biti sastavljeno iz jednog ili dva do« 6) Onima, kojima se zemlja uz« Sutra dan je Kurbegović u društvu ma« i ne nalazi potrebe, da se i da« me, bilo za ciljeve agrarne reforme, lje zadrži VeNka Narodna Skup« bilo za druge potrebe državne, m o« s Bukvicom, krenuo natrag kući pre« ko Duvna, gdje je usput održao štin, koja bi imala odlučivati o pi« ra se dati naknada čiju ve« tanju ustava. O instituciji Državnog ličinu'ima da odredi za« vrlo uspjelu skupštinu. Isto tako Savjeta misli da je korisna i slobo« k o n. navratio se u Kupres i Bugojno, gdje doumna ustanova. 7) Država može zakonom odre« je također održao brojno posjećene U vanjskoj p o 1 i t i c i »treba diti preko koje veličine zemlja ne skupštine. Na skupštinama se govo« može biti u opšte predmet kupova« rilo o programu »J. M. O.« i važnosti čuvati i njegovati tradicije Srbijine nja i prodaje, to jest biti u privatnoj izbora za konstituantu. Svugdje je spoljne politike, te prijateljstva i svojini. saveze, koji su pomogli da se dođe program naše partije usvojen kao 8) Naknadu za uzetu zemlju daje do oslobođenja i ujedinjenja na« naša životna potreba, od koje se ne rodnog, ne odbijajući i druga prija« država. smije ni za dlaku odstup:ti. 9) Seljaci, odnosno sela i opštine, teljstva, kad i u koliko dobro shva« Livno, Duvno i ravno Skoplje — ćeni narodni i državni interesi naše koje nemaju dovoljno pa« Se i šume imaju dobiti od držav« to će biti najtvrđe kuie naše orga« otadžbine to zatraže«. O agrarnom pitanju zauze« ne, opšte narodne zemlje i šume, ra«nizacije. Izbori će to dokazati. la je stranka ovo stajalište: »U no« zumjevajući ovde i imovinske šu» SKUPŠTINA U BOS. KRUPI. voj našoj otadžbini mi smo se na« me i zemljine zajednice. 10) Izvođenje agrarne reforme i« šli pred jednim krupnim pitanjem Dne 6. oktobra t. g. održata je u privredno«dru4tvenog karaktera, ko« ma se što prije postaviti na zakon« Bos. Krupi skupština naše organiza« je zahtijeva ibrzoipametnoi sku osnovu i obezbijediti njegova čije, koja je bila osobito posjećena, mudro riješenje u interesu i našeg objektivnostipravičnost. te je kao prvi govornik uzeo riječ zdravog i pravilnog ekonomskog Ono što prije mora biti uzeto iz ru« prosvijetli Mufti cf. Maglajlić prika« razvitka, kao i u interesu unutraš« ku političke vlasti i njenih organa, zujući političko stanje od prevrata njega reda, bezbjednosti i p r a vn o« u koliko oni nisu stavljeni pod si« do danas, te histdrijat i postanak »J. ga p o r e t k a. To je pitanje agrar« gumu kontrolu suda. M. O.« radi čega su se ©torali musli« no. Obim ovoga pitanja može bi« S obzirom na osobeni karakter ag« mani posebno grupisati. Nakon ob« rarnih odnosa u Bosni i Hercegovi« ti r a z 1 i č a n prema zadatku koji razlaganja presvljctlog Muftieff. o se hoće da postigne. Ovo može i« ni, radikalna stranka ističe ovaj za« načinu glasanja i svrsi predstojećih mati i karakter društveni, refor« datak agrarnoj reformi u tom kraju: izbora uzima riječ gosp. Hasan Milj« Potpuno oslobođenje seljaka od mu samoga pitanja svoji« ković. Govoreći o izborima tumači ne zemlje, a može imati i ka« feudalnih tereta i davanje seljaku u njihovu važnost i način kako će se rakter oslobođenja. privatne sojine sopstvenost one zemlje, koju je on provoditi a i kako je potrebno, da zemlje od stega i veza feudalnoga obrađivao kao kmet, ili koja mu je svi muslimani kao jedna duša istu« karaktera i davanje zemlje onim pripadala kao bivšem kmetu, te ko« pc na 28. novembra, da mognu osi« siromašnim zemljoradnicima, koji je ju drži kao priorac ili pridržnik. Na« gurati svoj opstanak i svoju buduć« nemaju ili je imaju u vrlo oskudnoj dalje davanje u sopstvenost begluč« mjeri, te im nije dovoljna za život. ke zemlje seljacima mještanima u nost. U nas Su, nažalost, oba ova karak« koliko oni nemaju dovoljno zemlje Sav se je narod jednodušno izja« tera pomiješana, i u riješavanju o« za život, i ako spahija ovu zemlju .vio za našu Organizaciju, te nema voga pitanja pošlo sepogreš« nije do sada radio u vlastitoj režiji. ni jednog muslimana u našem ko« nim putem. Još je više za žalje« Naknadu za uzetu beglučku zemlju taru bilo na selu, bilo u gradu, da ne nje, što se ono posmatralo sa partij« i za oslobođenje kmetova platiće odobrava pravac i rad naše organi« skoga gledišta i u njega unosio ele« država. zacije. O tome će Vas uvjeriti pre« menat partijsko«politički koji je, po« U daljnjem dijelu zaključaka na« svijetli Mufti ef. kada se povrati ta« • red elementa nesigurnosti i nereda glašava se da treba posvetiti osobi« mo. I u rješavanju toga važnog i osjetlji« tu pažnju razvoju i usavršavanju I vog pitanja, sasvim poreme« zemljoradnje pomoću jeftinog zc« Bilješke. Htiidiraii program „Narodne KadibahE Stranke. Бро| — Broj 21 © mljoradničkog kredita te podupire« njem zadrugardva. Dalje treba raz« vijati industriju, naročito onu, za koju ima u zem ji dovoljne sirovi« na. Osobitu pažnju treba posvetiti zdravoj trgovinskoj politici i dobro je organizovati, kako bi služila na korist narodne cjeline. I domaćim Zanatima treba posvetiti dobru bri« gu razvivši i tu zadrugarstvo i daju« ći jeftini kredit. Poreze treba iivesti progresivno štedeći ekonomsku sna» gu naroda i njegujući državni kre« dit, naslonjen na javnost. »Princip borbe društvenih klasa nije princip na kome se može zashovati narodna i državna zgrada«. Zato valja težiti za tim, da se radničkim zakonodav« sivom ostvari društvena solidarnost i u njenom okviru zaštite pravedni interesi radništva. Visokoškolske Stipendije. Za ovu godinu podijelila je ze« maljska vlada 501 Stipendiju za raz« ne visoke škole kod nas i na strani u iznosu od 4,756.000 K. Najviše Stipendija otpa'da pa medicinu i pravo. Muslimani su dobiji 113 štipendi« ja u iznosu od 1,069.000 K ili 22—%. Prema našem broju morali bi musli« mani dobiti 1,585.000 K, te smo i o« vaj put prikraćeni za 516.000 K ili za 11%. Za m e d i c i n u su dobili po 10.000 K: F. Ahić, I. BaUć, K. Dil« berović, H. Džemanović,-S. Hadži« mulić, H. Hasanbegović, M. Hodžić, S. Kapetanović, A. Musakadić, S. Omerhodžić, H. Rizvanbegović, H. Saračević, S. Serbić, H. Simitović, S. Spahalić, A. Drače (farmaciju), S. ^bdagrć, A. Borić, M. Kundurović, A. Tomić, A. Alikalfić, Z. Biščević, I. Dedjć, I. Džananović, F. Idrizbe« gović, S. Tatarević i S. Sefić; po 5000 K: J. Ćustović, O. Bahtijare« vić i H. Raljević. Za pravo po 10.000 K: A. Ba« bajić, H. BaAgić, H. Behmen, M. Beširević, A. Bešlagić, A. Bužaljko, Z. Ćustović, S. Delić, A. Džindić, M. Dizdarević, A. Glavović, A. Gruhonjić, I. Hadžioman, V. Had« rović, M. Husić, F. Hadžihasanović, H. Kapić, M. Kapić, R. Kršlak, A. Krupić, R. Kurtagić, I. Ljutović, Dž. Mehmedagić, A. Mehmedbašić, A. Pašić, M. Pašić, A. Rizvanbegović, E. Softić, H. Tataragić, Dž. Vuko« tič, A. Zahirović, S. Zečević i J. Ta« nović; po 5000 K: J. Jašaragić. Za visoku trg. školu po ’IO.OOO K: S. Bajraktarević, A. Ben« men, O. Ćustović, H. Hadžihasano« vić, A. Kulenović, H. Loga, F. Vo« i lić i H. Hromalić. Za t e h n i k u po 10.000 K: H. Biščević, S. Huscdžinović, Z. Ma« hi.ć, H. Muftić, Hilm. Muftić, O. Muftić, S. Muftić, H. Nikšić, I. So« kolović, M. Tabakovići A. Biščević. Za agronomiju po 10.000 K: S. Bubić, M. Balić, S. Efendić, M. Fazlagić, I. Filipović i F. Kurtagić. Za filozofiju po 10.000 K: S. Alikadić, N. Čejvan, A. Drljević, M. Džinić, H. Humo i A. Seremet. Za šumarstvo po 10.000 K: M. Balić, M. Đulepa, R. Bećiragić, M. Imširagić. M. Kapić, S. Sefero« vić i I. Torlić. Z» rudarstvo po 10.000 K: S. Halilović, H. Hmjičević, I. Šaćira« gić, i Ć. Ugljen. Za veterinu po 10.000 K: Bi« ial S., I. Krupić i A. Sadiković. Kako gore rekosmo, prikraćeni smo ove godine za 11% ili za 516.000 K u visokoškolskim Stipendijama, pa ako eventualno nije bilo molite« lja, zašto se ta svota nije dala kao Stipendije našim srednjoškolskim đacima, koji sa Stipendijom od 160 do 200 K, ne mogu ni živjeti ni um« rijeti i na taj način omogućilo, da mogu pohađati školu. To bi školski 9dsjek morao učiniti našoj omlađi« ni već i poradi toga, što je učenike drugih vjera osigurao otvarajući im menzu, koja reprezentuje dva puta veću vrijednost nego ono 200 K, što ih dobivaju muslimani sred« njoškolci. Srednjoškolska omladi« na je kadcr iz kojega se rekru« tuju visokoškolci, pa ako je gospo« di na vladi iole stalo do toga da i muslimanski dio našega naroda bude obasjan sa svjetlom znanosti, ne bi smjela da ovako postupa, ne« go bi morala jednakim arširom mje« < �Bfoj 210 — Broj „PRAVDA, Сгрзна 2 Pazite na biračke spiskove! Od jučer su izloženi svakome na uvid birački spiskovi za grad Sarajevo u belediji i kod okruž­ nog suda. Rok je za prigovore postavljen od 13. do 21. o. mj. Samo će oni imati pravo biranja na­ rodnih zastupnika, koji budu unešeni u birački spi­ sak. Stoga ga dobfo pregledajte! Pravo da bude unesen u birački spisak ima svaki muškarac, koji je polovicom septembra navršio 21 godinu, ako je pripadnik naše kraljevine i ako nije kažnjen radi zločina ili prljavih činova. Fukara i bo­ gataši potpuno su jednaki u ovom pravu, jer za­ kon ne propisuje da birač mora plaćati i najmanji porez. riti, a ne na račun naš drugima šti« pendije dijeliti. Žao nam je, što i ovaj put moramo dignuti svoj glas proti nejednakom postupanju naše vlade prema našoj učećoj mladeži. Tražimo, da se odmah među naše srednjoškolce podijeli svota od K 516.000.—, da ne gladuje naša mla« dež na nečiji račun. Lihvarima. X—ć. Sva su komunistička i socijalistička glasila puna do bljutav vosti pogrda i napadaja na kapita« liste i buržoaziju kako nabijaju ci« jene i gule radni narod. Isto tako su i njihove skupštine ispunjene o« vim pogrdama i frazama nastojeći da tom opsjenom patenciraju ne« zadovoljstvo u masama-proti istaka nutih ljudi u građanskim partijama. Napadajući na današnje nesnosno stanje i upirući prstom u kapitaliste i buržoaziju kao jedine uzročnike ovih nesnosnih prilika, nastoje so» cijaliste i njihovi voždovi da obma* nu i zavaraju masu da napušta gra« danske partije i priključuju se nji* hovim, kako bi demagoški voždovi, preko te obmanute mase došli na vlast pa da je onda »usreće« dikta« turom. Mi znamo da socijalistički voždo« vi u svojoj štampi'i na skupština* ma obmanjuju svoje pristaše, kad ovu skupoću prisvajaju isključivo kapitalistima i buržoaziji. Gramzi« vost za novcem i udobnom življenju prirođena je jednako i socijalistima kao i buržoaziji i kad je u izgledu zarada na lak način, nema te soci« jalističke savjesti, koja ne bi izra* "bila tu priliku i ogulila težaka poput najvećeg kapitalističkog lihvara. Da ovo nijesu puste riječi i da mi ne fraziramo, evo konkretnih dokaza. Industrijalni radnici, koji su jezgra socijalizma i komunizma svakog ča« ва prave štrajkove u svrhu pobolj« -šanja svojih plaća, a svaka poviši« ca njihovih plaća pada na leđa baš tome siromašnom našem težaku, za koga se oni ko bajagi zauzimaju. Industrijalni radnici, uživaju osim velikih plaća i pogodnosti ko!d tvor« nica u pbgldu obskrbljivanja. Oni dobivaju brašno šećer i ostale na« mirnice po predratnim cijenama, a odmah čim te artikle preuzmu u svoje ruke, prćdaju ih težacima po najvećoj lihvarsko«švercerskoj čije« ni. Fabrika amoniaka u Lukavcu već od dulje vremena ne radi, ali radnici za to neće da znaju, nego podižu svojć »gebire« i prodaju ih svojim komšijama, težacima, koji nemaju te sreće, da »pate« kao nji« hovi »nesretni« socijalisti. Na pr. o« ni »fasuju« šećer svakog mjeseca po 1 kg na svakog člana Svoje porodi« ce uz cijenu od 1 K po kilogramu, a prodaju ga od 60—80 K, dok su ga prije 4—5 mjeseci, kad je br, skuplji, prodavali od 100—120 K. Brašno »fasuju« od 40—60 hclera po, kilogramu, a odmah ga iz ruke u ru« ku prodaju svome komšiji od 16 do 18 K. Prema tomu prodani*! sve os« tale namirnice, koje od tvornice »fa, ши«. Povrh ovoga oni primaju još «losta masne dnevnice.. Kad se ovo ima pred očima, onda se čovjek pro« sto snebiva, kako mogu biti ti vajni komunisti tako bezobzirni i na dru« gog vikati da guli, a sami to čine. Ako nije po onoj »narodnoj: »Sjela ruga pokraj puta, pa se svijetu ru« ga«. * Pitamo vođu tuzlanskih komunis« ta uču Trifunovića, da li on smatra ovaj postupak svojih »drugova« lih« varstvom ili se to po komunističkoj praksi ne smatra lihvarstvom. Tri« funović ne umije nigdje na skupšti« ni govoriti, a da se svim komunis« tičkfm terminima pogrda ne obori na mnoge poštene ljude radi tobož« njeg isisavanja, izrabljivanja, i gu« ljenja radnog naroda, pa ga poziva« mo, da na prvoj slijedećoj skupšti« ni zauzme svoje stanovište prema ovoj vrsti proleterskih lihvara. Politički pregled. Pošto o broju predanih kuglica zavisi koliko će koja stranka dobiti poslanika, pa se može dogoditi da samo radi jednog glasa druga stranka nadvlada i dobije mandat, dužnost je svakog člana naše orga­ nizacije, da se osvjedoči je li unešen u birački spi­ sak, jer birati može samo onaj, ko je unešen u taj spisak. Stoga se pozivaju svi mjesni odbori, kako gradski tako i seoski, da se za vremena pobrinu i dobro pregledaju biračke spiskove, kako ne bi obio ispušten ni jedan član naše organizacije. Kako se prigovara objasnismo u 102. broju „Pravde“. Na posao svi, jer samo tako možemo osigurati svoju bolju budućnost! Na intenzivan rad! dosadanji posao, jer om znaju, dok je Trifkovića biće vazda muslimani za njih žrtve, što je najgrdnije još, da je trafika nevoljniku muslimanu oduzeta, a u isti čas podijeljena tr« govcu Gazdi Trifkoviću koji i ona* kq, od izobilja nema šta drugo da radi, nego bistri evropsku politiku. Mi molimo Ministarstvo financi« ja da se ovom invalidu čim prije po« vrati trafika i sa time omogući hjegovo daljnje življejne, a ujedno, da nam se dosadanji komandir fi« nancijskfe postaje čas prije svrata skine,'a ako nam se i dalje ostavi, smatramo d je upravo postavljen, za sistematsko ubijanje muslimana i bićemo prisiljeni latiti se i najočaj« nijih sredstava, da se kurtarišemo ovoga nasilnika i zatornika musli« mana. ke odbio od traženja i ovim će ima« ti pravo da se žali neposredno ok« ružnom sudu u Sarajevu. Jevrejska skupština. Pri zaključ« ku lista dopade nam ruku ovaj le« tak, kojega uvršćujemo sa primjed« bom, da nam ne ide u glavu, da bi moglo ministarstvo unutarnjih dje« la proti jasnom slovu zakona lišiti jednu masu naroda najsvetijih i najvažinjih prava, što ih državljani imaju. Letak glasi: Jevreji! Minis* tarstvo unutrašnjih djela kani ne« ispravnim tumačenjem zakona o iz« boru nrodnih poslanika za ustvot« vornu skupštinu da nas liši izbor« noga prava, koje nam po zakonu neosporno pripada. Ova nečuvena nepravda ministarstva izazvala je među Jevrejima naše Otadžbine op» ravdano ogorčenje. Smijemo li do« pustiti, da se stavi jednim potezom pera izvan zakona nas, državljane i pripadnike ove države, koji ovdje živimo niz stoljeće te s ovdašnjim narodom od vajkada dijelimo sreću i nesreću, dobro i zlo? Svim sred* stvima moramo nastojati da se ova nečuvena nepravda što prije ukine. Dodirno stoga svi na protestnu skupštinu koja će se obdržava* ti u četvrtak 14. oktobra 1920. u 6 sati poslije podne u velikoj dvorani »Društvenog Doma«, da jednoglas« no protestvujemo proti povredi na« ših najvažnijih građanskih prava. Diplomatski ručak kod Regenta. U subotu, je Regent priredio diplo«matski ručak, na kome je prisustvo« vala i princesa Jelena. Ručku je još prisustvovao ruski poslanik sa go« Birački su spisci izloženi. Javlja spođom, ruski vojni ataše, čehoslo« vački poslanik i poljski poslanik sa nam gradsko poglavarstvo, da je gospođom. Od ministra bio je pri« abecedni birački spisak grada Sara« sutan Pribićević, Jovanović i Trif« jev potvrdio okružni sud u Sraje« ković. vu i počam od srijede 13. oktobra Regent u Subotici. Preetolona« t. g. punih 8 dana stavlja se u smislu sljednik otpirtovao je u nedjelju U zakona o izboru narodnih poslani« jutro u Suboticu, gdje je prisustvo« ka za ustavotvornu skupštinu na ug< vao trkama. Masa naroda iz Bačke led građanstvu. Po § 22 istog zako« burno je aklamovala Regenta. Po« na svaki ima pravo u gornjem ro« slije trka otišao je kraljević automo« ku da spisak pregleda, prepiše, abz* Jugoel. muslimanski športski klub bilom u Novi Sad, odakle je u noći nani i štampa i da bilo za sebe bilo u Sarajevu poziva na izvanrednu vozom stigao u Beograd. glavnu skupštinu koja će se obdr« Konferencija predetavnfca trgo« za drugog traži njegovu ispravku u žavati dne 15. o. mj. u društvenim onom, što on nalazi da treba činiti. večko*obrtničkih komora. U nedje« prostorijama u 2 i po sata pos. p. Svako to može činiti za vrijeme u« Iju prije podne bila je na poziv mi« Dnevni red: 1) Otvaranje skupšti« nistre financija konferencija pred* redovnih sati kod gradskog pogla« ne, 2) Izvješće tajnika, 3) Izvješće etavnika svih trgovačkih i obrtnič* varetva t. j. od 9—14 sati. Ujedno se ovim javno obznanju« blagajnika, 4) izvješće kapetana i kih komore. Na konferenciji se vi* starješine sporte, 5) izvješće revi? .ječalo o načinu, kako bi se mogao je, da će u smislu propisa § 24. iz« zora, 6) promjena pravila, 7) podje« ubirati obrtni porez. bornog zakona na izborima moći la apsohjtorija dosadašnjem odbo« Općinski izbori u Bugarskoj. Pri« glasati samo oni, koji su u spisak u« likom djelomičnih općinskih izbora vedeni, pa da je stoga dužnost sva« ru, 8) eventualije, 9) izbor novog koji su izvršeni 3. o. mj. u 300 opći« koga, da se obavijesti dali je u spi« odbora. Pristup je dozvoljen uz po« kaz članske karte. U slučaju nedo« na dobila je prema dosadašnjim iz« sak uveden. voljnog broja prisutnih članova vještajima po selima ogromnu ve« Po § 25. izbornog zakona ispravak skupština će se obdržati 1 sat kas« činu zemljoradnička stranka Stam« spiska traži neposredno pismeno ili bolijskog na štetu komunista i gra« usmeno kod gradskog poglavarstva nije. danskih partija. Zašto nije bilo vode a Sarajevu? iH okružnog suda u Sarajevu, ali kod okružnog suda samo pismeno. I 'z Jedan komunikej građevnog odsje« traženje ispravaka moraju se pod« ka gradskog poglavarstva otkriva nijeti dokazi. Za dokaze mogu slu« nam razlog zatvaranja vodovoda od žiti samo punovažne isprave a po 24. septembra do 6. o. mj. Prema o« § 29. istog zakona za sve isprave, rom komunikeju ustavio je 24. sept. Gračanica, početkom oktobra 1920. vlasnik pilane Danilo Granzov vodu Jedan vapaj. Kod nas je ovih da« uvjerenja, potvrde itd. koje su po* i naveo je na pilanu, koja uslijed ne« trebne kao d< ’ azi za ova traženja na oduzeta trafika jednom invalidu stašice vode nije mogla raditi. Kada neće se naplaćivati nikakva taksa, a (bez jedne do ramena ruke) i to ini« je vidio da se istražuje razlog po« cijativom nama dozlogrdilog ko« nadležne vlasti dužne su ih izdati manjkanja vode, opet je zatvorio potraživaocu u roku od 24 sata. mandira financijske postaje Trifko« zapor ne otvorivši zračnih ventila. Po § 26. izbornog zakona oni ko« Uslijed ove manipulacije pukle su •vica. ji su odbijeni što uz traženje nijesu vodovodne cijevi na pet mjesta, a Da uputimo javnost kako se to zbilo, navešćemo slijedeće: u augus« podnijeli dokaze kakvi se traže u § na tri mjesta izbačeni su kolčaci. tu ove godine uhvaćeno je kod pe« 25. ovog zakona, mogu ponovno tra« Šteta nanešena gradskoj općini iz« žiti-ispravku i podnijeti dokaze, ako naša 106.000 K od vodovoda i torice trafikanata, da su prodavali duhan skuplje nego li je cijena. Tom rok za traženje ispravke'ne bude u 220.000 K od elektrane, dakle svega 326.000 K. Danilo Granzov je uhap« istom prijrko'm uhvaćen je invalid opšte istekao. Protiv riješenja gradskog pogla«, šen. — Ovaj jedinstveni slučaj ne« R. Tahirojvić da je crveni paklić prodao za 6 K, jer svi trafikanti po varstva prigodom potraživanja is« kulturne i za općenitost štetne ma« to prodaju, što je kao pošten čovjek pravaka po § 27. izbornog zakona nipulacije valja najstrože osuditi. Ovo je opet dokaz što su stanoviti i sam priznao, izgovarajući se, da je svako ima pravo u roku od 24 sata ljudi kadri da učine iz aajobičnijeg pri prijema riješenja žaliti se okruž« to njegova jedina zarada, a da to nom sudu u Sarajevu, a žalbe se I koristoljublja. U komunikeju se ve« više učiniti neće. Ii, da će od sada opet biti vode. predaju usmeno ili pismeno grad« U mjesto, da se ovaj invalid po* učio ukorjo ili novčano kaznio, o» skom poglavarstvu. Izvanredna glavna skupština Ud« duzeta mu je trafika i tako onemo* Ako gradsko poglavarstvo potra« I ruženja bakalskin i špecerajskih tr« gućeno daljne življenje njegovo, ženog ispravka spiska ne donese ni« : govaca u Sarajevu. U petak 15. o. dočim navedena četvorica trafika* kakvo riješenje smatraće*se po’§ 26. i mi. u 2 sata poslije podne u Grad« nata tjeraju i dalje mirne .duše- svoj istog zakona, da je potražioc isprav« i skoj bašči (Aleksandrova ulica) ob» Domaće vijesti. Raši dopisi. �Brof 210 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 <арана državeće se izvanredna glavna skup« ština ovoga udruženja sa ovim dnevnim redom: 1) stanovište baka« la i špecerajskih trgovaca prema od« ređivanju cijena pojedinim artikli« ma, 2) ujedinjenje udruženja sa Trgovačkim društvom u Sarajevu, Odbor poziva članove ovoga udru« ženja, da ovoj skupštini nefaljeno prisustvuju. Predsjednik: Alagić v. r., tajnik: Mutić v. r. Uprava »Novog Vijeka« obavješ« čuje svoje pretplatnike, da će 10. i 11. br. lista skupa izaći, jer vlasnik i odgovorni urednik g. Bjelevac je već preko mjesec dana na putu. . PRIPOSLANO. ) * Gosp. Josefu Diamantu. nadglednik tvrtke »Eeuberger i sin« u R Palima. Napali ste me u mojoj otsutnosti pred više osoba na 5. okt. o. g. na •) Za riječi i sadržaj ne preuzi« ma uredništvo nikakve odgovorno« i ati. željez. stanici Koran, sa najpogrdni« jim riječima i psujući .mi svetinjeOpsovali ste mi oca i mater b a« 1 i/n s k u, te Boga i sveca »Tursko« ga«. Tb sam dobio kao zahvalu, što sam Vam uslugu učinio«. Ovakim prostačkim i balavim riječima dali ste dokaz Vaše »inteligencije« i du« ševne fukaraštine, a najmanje ima« te pravo, da me Vi, kao naduti ku« feraš koji mrzi sve što je naše, kao domaćeg sina ovakim riječima ča« štite. Ovo iznosim, da naš narod upo« zna još jednog, koji je kao i ostali što su nam davali »sikter teskere«, i slali nas u Aziju, ali hvala Bogu prije oni kufer iznesoše. Stvar sam dao na kot. sud, pa ćemo se vidjeti. Pale, 8. oktobra 1920. Ibrahim Šehić, nadlugar u Palima. Oglašujte u „Pravdi". Muslimani sjetite se „Gajreta"! umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno ktspuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкдсу u Ljubljani^ Kranjska, za 5 omota. Stoji 50 kruna poštom. Onda: PAPIRNICA ► ! HAMDIJE KOPČIĆA I preporučuje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancelarijskog I ► Školskog pribora. — Naručbe se 1 obavljaju brzo i točno. I Cijene umjerene. i Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. . svrbe2> kraste, lišaje odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prdb svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 15 K kod ljekarne Тгпкосу, Ljubljana ClM Šaljite odmah pretplatu Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. II. , EMISIJA * Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ooo.ooo.— na K 1o,ooo.ooo.^ i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na Jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.—' kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi . Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: • 1. Posjednici starih dionica Imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljlma uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice -dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d-d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, ■■ h) ) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne binke d. d. u Llvnu, ј) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici j Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnatEljstvo MuslimanshE trgovale i obrtničke banke za B. i H. (d. 1) u Sarajevu. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c07b27a1c7764bd3a1a200169ccad011.pdf dc1fa9ef34e6be7c857889f1998e2d77 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 1.50 IZLAZI SU8OTOM, UTORKOM ' ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKC1ON1 ODBOR PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U CAREVOJ ULICI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 106(211) Sarajevo, subota 16. oktobra 1920. (1. safer 1339.) Prosvjetna poli№ u Bosni. Otkako je g. Šćepan Grđić zasjeo na stolicu šefa našeg školskog ode sjeka, naš je list nebrojeno puta u« pirao prstom u protivnarodni i proe tivumuslimanski rad tog žalosnog načelnika prosvjete? ali su pozvani faktori ostali gluhi' na sve glasove naroda, jer su j sami došli do veli« kih položaja bez pitanja i protiv volje većine našega naroda. Toga se pravila drži i g. Grđić te i dalje žari i pali u prosvjetnom odjelenju po svojoj nezasitnoj i neutaživoj želji, da nam što više nanese štete u ovim mutnim prilikama. On vidi da se primiče kraj i njegovoj samo« volji i tvrdoglavosti i da će mu na. uvijek odzvoniti kao i drugim nas metljivcima, koji zauzimaju visoka mjesta protiv volje većine bos. herc, naroda, čim ta većina proogvori. I prva osuda narodna tražiće, da se uklone ljudi Grđićeva kova, koji mrze- u duši svojoj sve što nije pra« voslavno i kojima se hvata mrak pred očima, kad moraju'da vode ra« čuna još o željama i tužbama ne« pravoslavnih, a naročito muslima« na ne mogu ni čuti ni vidjeti pa ih traktiraju kao kvantite negligeable i toga se bez imalo stida uvijek drže. To je osobito pokazao g. Šćepan Grđić kao načelnik prosvjete. Lani smo dokazali njegovu mržnju i ne« savjesnost prema muslimanima tim faktom, što je oteo iz usta mus slimanske sirotinje par stotina hi« ljada kruna i dao tu ogromnu svo« tu svojim pravoslavnim kao štipens dije na visokim školama, dok je nas ša siromašna omladina morala da ostane bez škole i prosvjete i da ode u pisare. Ovu sramotnu činjenicu nije g. Grđić ni pokušao pobijati u javnosti, valjda ne drži potrebnim još o tome razbijati glavu i davati »Turcima« objašnjenje o onom, čes mu nije nužno nikakvo tumačenje, jer samo po sebi sve kazuje i otkris va dušu začetnikovu. Još taj nekuls tumi akt Grđićev nije ni zaboravs Ijen, a on pokazuje još očitije svoj plan prigodom podjele ovogodišnjih stipendija visokoškolcima tim, što prikraćuje duplo muslimansku širo* tinju i otima joj ništa manje nego pola milijuna kruna i daje svojim pravoslavnim. To je dakle njegov odgovor na naše pritužbe! Doista rječit te mu ne treba komens tara! Za dvije godine prikratiti mu« slimane na samim stipendijama go« tovo za milijun kruna, to može samo čovjek Grđićeve kulture i mentaliteta. Da je ovo jedina žalost, ne bi ni po muke bilo. Ali g. Grđić takav je na svakom koraku: zakinuti musli« mane njegov je princip. Neda im ni osnovnih škola ni tamo, gdje traže i nude sav materijal, kao n. pr. u Lukavici (Gračanica), koje selo broji 1300 duša i daje zemljište i materijal i irgate, a diže školu svos iim pravoslavnim u selu Vojkovići kod Ilidže, premda, broji samo 266 pravoslavnih žitelja i 2 katolika. Gr« đić ovu školu daje još s_yečano os« veštati (!), kao da je to jedna vjer« ska zgrada, čime kod drugih vjera pobuđuje nesklonost i nepovjere« nje prema svemu svome radu i »prosvjeti«, kad miješa školu sa vjerom i politikom. Da g. Šćepan Grđić ovakim svo« jim postupkom sije razdor i mržnju prezir među našim narodom, to jasnos vakome, a razumljivo je svi. ma koji poznaju Grđića kao profe« šora i novinara. Kao profesor on je redovito progonio đake nepravosla« vne i ocjenjivao ih besavjesno, a kao političar on je bio stalna smet« nja sporazumu Srba i Hrvata u Bo« sni, jer je on shvaćao ravnoprav« nost u riječima »srpski p a hrvatski, ćirilica p a latinica«, dok su drugi tražili mjesto onog »pa« da dođe »i« ali to g. Grđić nije dopustio i zato se ,sloga razbijala. Toga se načela drži i danas nakon deset godina iskustva g. Grđić i unosi svoju mržnju i nes trpeljivost i u prosvjetnu politiku na sramotu našeg bratstva i jednas kosti. Tipovi a la Grđić uvijek će biti pravi kamen smutnje narodne, zato ih narod mora odbaciti i osu« diti. I to mislimo nije daleko i čuče se narodni sud! Dotle neka javnost zapamti, kakva žalosnog načelnika prosvjete imade nesretna Bosna, kos ji prosvjetu upreže u službu svojih principa: fanatizma, mržnje i netos lerancfte i kao državni činovnik po« kazuje svoje neraspoloženje krateći muslimanima školu i otimajući musi, siromašnoj omladini zalogaj iz usta. Iz Sandžaka i Makedonija. MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. 11. Pojedine — obrtne i idejne — drus pitanje; ali je faktično stanje s ko« štvene dijelove puka i države uspos jim se mora računati, da je sada redili smo sa udovima tijela, i rekli naš puk podvojen, i to baš u te i ta« smo, da cjelokupni .državni i drus kove polovine — muslimansku i srp« štveni život ovisi koliko o samim sko«pravoslavnu. Nimalo nije pogrešna oznaka ni težnjama i potrebama tih klasa, to« liko i o njihovd međusobnom odnos kod prve, što je samo »musliman« su. Ako težnje društvenih klasa bu« ska«, ni kod druge, što je povrh du umjerene i razumno rukovođene »srpske« i — »pravoslavna« i fo u svim linijama i (nal svim poljima ako njihov međusobni odnos bude skladan i što manje sukobljiv i op» javnog rada — strogo i jako — pra« rečan, biće i društvenosdržavni ži» voslavna. I jedna i druga polovina našeg pučanstva nije na te glavne vot više zdrav i harmoničan. Kod nas se u Sandžaku mogu u klase razdijeljena samo po svom najizrazitijim crtama za sada pri« duševno«osjećajno(m mentalitetu, mijetiti samo i jedino dvije društ« nego i po svom naziranju materijal« vene klase: muslimanska i srpsko« nih interesa i nastojanju oko pro« micanja i zadovoljenja tih svojih pravoslavna. interesa. Podvojenost našeg stanovništva To su fakta, kojima«treba bez u ove i ovakve jedinice može biti nezdravo i nesavrem "o treba to mreže pred očima ravno u lice po« otkloniti i nivelirati — lv je zasebno gledati i koja kao stvarnost sači« njavaju, najglavniji motiv i predmet političkog rada. Pod turskom vladavinom musli« mani 'su imali položaj — da tako rečem — obostranog sina, a pravo« slavni pastorčeta; zato su prvi bili bez iskrene prijateljske rodbine, bez ikakve razumne brige i pažnje glavnih stupova porodice, raznježe« ni i raskalašeni, inače dobroćudni; a drugi, i ako bez prave porodične ljubavi, ipak okretni i prepredeni, bili su stalno krijepljeni i štićeni od svojih — po slučaju prilika ili krvnih — rođaka. Prvi su uživali to« božnju naklonost i ljubav u držav« noj zajednici, ali. i obavljali sve sa pogibelju i rastrojenošću skopčane i skončane službe; drugi su bez pre« teških obveza i tereta u nerazumno i nebrižno upravljanoj zajednici u« živali dosta mogućnosti, da mnoge pogodnosti prokrijomčare, koje su ih koliko mu drago osposobile, da se uzdignu pouzdavajući se u svoju snagu i vještinu na stepen samostal« na čovjeka. Kako je prije i drugdje bilo, to ne znam, ali tokom posljednjih 12 godina turske vladavine u Sandža« ku, koje su mi u živoj slici još u sjećanju, nepobitno je. da je polo« žaj muslimana i pravoslavnih bio u navedenom obliku. Т|рти je svjedok materijalno sta« nje pravoslavnih porodica, onih po varošima i onih po selima, gdje ih je bilo mnogo više od muslimana sa većim kapitalom^ pokretnim i ne« pokretnim, sa velikim brojem po. rodičnih članova, sa stokom, stoč« nim i agrarnim proizvodima; tomu je svjedok i to,1 što su pravoslavni mogli po miloj volji i slobodno ot« varati i osnovne i srednje škole, u njima bez ikakve 'kontrole preda« vati kakav hoće nastavni materijal. Dotle su muslimani prelazeći iz .muazafa u ihtijat, redifu, ilavu, a u sijedim danima svoga života u mu« stafezu, trošeni i umirali, po Albani« ji, Makedoniji, Durziji, Kurdistanu, Jemenu i Fizanu, nikad nemajući vremena i prilike da se ekonomski i kulturno osove i podignu. Ko je dakle bio stvarno privilegi« san? Muslimani ili pravoslavni? Pripisuje se to nama, a što je naj« nezgodnije, i mnogi od nas dijeli to mišljenje! Koliko li griješe oni, ko« ji nam pripisuju tu privilegisanost, a koliko trpimo i štetujemo mi, što povlađujefno tom grijehu?! Svaki udarac, koji smo od g. 1912. do da« našnjih dana osjetili nad svojim ži« votom, i još mnogi, koji nam se pri« premaju, nosi na sebi pečat toga gri« jeha i »opravdanja« našom neraz« boritošću! Pomenuh udarce, koje podnosismo tokom netom minulih 8 godina, po« menuh i slomih pero, neka ne za« bada u te duboke rane, od kojih na« še žiće krvari ... krvari... Nije namjera ovih redaka podgrij avati strasti i povređivati teške bolove, nego je moliti i — koliko se umije —. proučavati ‘njihovo liječenje u ime samilosti prema klonulom bo« lesniku, u ime — ako ne prošlosti, a ono buduće naše zajednice te u ime fizičke i duševne, narodne i držav« ne cjelokupnosti i jednodušnosti! Pristupajući ispitivanju i liječenju našh rana, prvo, što treba da zapa« zimo i uvažimo, jest, da smo mi sa« mi najpozvaniji i najdužniji iskre« no se brinuti oko naših nevolja, i predano tražiti im lijeka i izlaza. Ma koliko mi polagali nade i pouzdanje u Sarajevo, Zagreb i Beograd, ma koliko ovi pokazivali dobre volie prema nama, ipak na prvom redu mi smo oni, koji treba najviše da TELEFON BROJ 124. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. pridonosimo svome napretku i sre« ći. Sarajevo, Zagreb i Beograd go« tovo su cijeli absorbovani oko svo« jih briga i nevolja, bez kojih na ža« lost ni oni nijesu, i nama samo toli« ko pažnje mogu pokloniti, koliko je mogu i smiju uskratiti sebi, a ovo je tako nedostatno, da mi to u pra« vom smislu ni osjetiti nećemo. Na« še dvogodišnje jalovo iščekivanje tomu su najbolji svjedok. Dakle pri« stupimo sami na posao! Pa šta je naša nevolja, ili koje su naše bole« sti? Jesu li istinito konstatovane? Kada bismo izlagali sve pojave i faze naše bolesti, morali bismo oti« ći daleko i ponova povrijediti bolo« ve i uzbuditi gorke uspomene, a to nije shodno. Zbog toga zadovolji« mo se tim, da ih svaki za se hladno i trezveno predočimo i sigurno ćemo doći do jednodušnog zaključka, i reći, da je naša nesreća: međusob« na zagrižljivost, netrpeljivost i ne« povjerenje; manjkavost kulture i te« gobnost ekonomskog pridizanja. Ovo vrijedi za nas i pravoslavne na« pose i za međusobni naš odnos u« opće. Jest, to Je naša nevolja, to su na« še bolesti! To i ništa drugo. Sve nje« zine faze i pojave nose znak te pri« rode. Sada dolazimo do tačke, kako će« mo najkraće i najuspješnije liječiti te bolesti? Kako ćemo osigurati, da bude što manje, što snošljivijih na« stupa do definitivnog oporavka i izlječenja? To i jest ono, što je naj« glavnije u našem problemu, o kome naši poslanici u ustavotvornu, skup« stinu imaju poći, određenog pravca. Osobe, koje ćemo u konstituantu birati, treba da nam svojom osob« nom vrijednošću jamče, da će htje« ti i umjeti naći najshodnijeg lijeka i načina za liječenje naše bolesti. Biljke. Škola bez vjeroučitelja. U selu Trnovu, kot. Sarajevo postoji os« novna škola, koju pohađaju djeca muslimanske ‘i pravoslavne vjere. Vjeroučitelj g. Smail ef. Mahmuto« vić je poradi terora sa strane upra« vitelja škole g. Milana Mačka dao ostavku i sada muslimanska djeca nemaju obukle u vjeronauci. Škol« ska odjelenja nav lađi morala bi u« putiti dotičnog starješinu škole, da svoj postupak prema nastavničkom osoblju promijeni, a mi tražimo od vlade, da odmah imenuje vjerouči« telja za islamsku vjeronauku, jer to zahtijeva sam škoiski red, a da i ne spominjemo pritužbe, koje nam svaki čas stižu od naših težaka. Ina« če ćemo ovo smatrati prostom pro« vokacijom, da se našem i onako konzervativnom težaku omrzne ško< la, pa da u nju ne da svoje djece, jer je notorno, da musliman neda svoga djeteta ondje, gdje će mu di« jete ostati nevaspitano iz vjerona« ukc. »Unaokolo«. Naša se seja »Srp« ska Riječ« tuži na svoju komšinicu »Pravdu«, što se »često tuži na haj« dučiju u Sandžaku, a naročito na ličnu bezbijednost u Plevljima«. Da« jući »komšinici« donekle pravo, podsjeća je, da je »zaboravila spo« menuti da među hajducima u San« džaku sačinjavaju ogromnu većinu muslimani«. Mi smo vrlo zahvalni našoj do« brodušnoj »Srpskoj Riječi« što nas je podsjetila, da vaistinu »u Sandža« ku sačinjavaju ogromnu većinu« hffMuci d-daklc slijedi da imade mnogo i hajduka pravo« •lavnih. Ovo nam priznanje daje �,PRA^OA‘ — .ПРАКаА* Strana 2 Страаа povoda, da upitamo našu blagogla« goljivu seju zašto se pravoslavni od« meću u hajduke i spadaju li oni me« đu šuckore, koji su »za muslimanske (?) okupacije učestvovali u politič« koj akciji, da se Sandžak prisajedini Austriji«? Našoj su se blentavoj se« ji uslijed poremećenosti u mozgu počele pojavljivati vizije »musli« manske okupacije«, u kojoj učestvu« ju šuckori muslimani i pravoslavni. ' . Što se tiče prave istine c ■ ?-< ■ i nosti u Sandžaku, konstatujemo, da je naša matuh«seja potvrdila sve naše izvode nedavno u jednom do« I pišu iz Sjenice, gdje je našla uzroke u nevaljalom činovničkom aparatu, 1 koji mjesto da upravlja, on buni i teroriše, uslijed čega je jadni svijet , prisiljen, da se odmeće u goru. Za« ista se ne odmeće od medenih kola« i ča, nego od zla i nevolje. Iz naše organizacije. Svi su se prisutni izjavili sa veli« KOTARSKA SKUPŠTINA kim oduševljenjem za složni brat« U DERVENTI. Dne 1. o. mj. održana je skupsti« j ski rad u redovima naše Organiza« čije, te je izabran kotarski odbor na naše Organizacije u Derventi, kake slijedi: iz Sarajeva Dr. Halid« na kojoj su bili izaslanici seoskih beg Hrasnica, Đr. Mehmed Spalio, odbora iz Kotorskog. Velike, Du« Dr. Mamdiia Karamehmedović, Dr. bočca. Kukavica, Potočana, Luža,« ,na, Begluka i Omeragića. Cijele | Atif Hadžikadić, Muhamed ef. Ka« đić, Seiid Alibeg Filipović. Ibrahi« prostorije društva »Jedintsvo« kao i svi hodnici bili su puni građana i ' maga Hadžibaščaušević, Muhame« težaka. Skupštinu je otvorio i pred« i đaga Ii. Jusufagič, Mujaga H. Ka« sjedao g. Osmanbeg Osmanbegović j pet^nović, Osman A. Sokolović, a govorili su gg. Derviš M. Korkut, ; Mustafa cf. Aganović, iz sela: Mu« Mustajbeg Jusufbegović, Rizabeg 1 hamed Grbo, Ahmed Gljiva, Arif Abdulahefendić i prof. Šukrija Ala« [ ef. Pekić. Zaimbeg Glođo, Muha« gić. Govorilo se o djelovanju naše : medaga Kolar, Hafiz ef. Mahmuto« Organizacije, a specijalno o djelo« ' vić, Muhamed Fejzić, Ibrahim Đu« favac, Zaimbeg Babić, Scrver ef. vanju ovog vrijednog mjesnog od« bora i njegovim zaključcima. Pre« Šuvalija, Atif ef. Brkanić, Silihbeg .tresalo se o izboru, o historijatu na« | Beglerović i Hrustembeg Ablako« šeg oslobođenja, te o postanku i I vić. razvoju naše Organizacije, o konsti« | SKUPŠTINA GRADA SARA« tuanti i načinu izbora za nju. Svi su i JEVA se prisutni izjavili jednodušno za 1 U petak dne 8. o. mj. održala se naš program. Prema tome je Der« ' mnogobrojno posjećena skupština venta jedna naša nepobjediva tvr« ! naše Organizacije za grad Sarajevo đava. koja će na izborima istupiti I u Kolobari, čije je veliko dvorište složno za našu listu. bile dupkom puno naših Sarajlija. KOTARSKA SKUPŠTINA U SA« Skupštinu je otvorio i predsjedao RAJEVU. joj g. Dr. Halidbeg Hrasnica, na, Na 13. ov. mj. održana je u 2 sa« ' ko’oj se istaklo mnogo govornika, ta poslije podne u ovdašnjoj Kira« ; koji su obrazlagali naše stanovište ethani sarajevska kotarska skupsti« I u pogledu predstojećih izbora za us« na naše Organizacije, na kojoj je Itavotvornu skupštinu. Svi do jedno« osim građana sudjelovalo preko o« ga su izjavili, da stoje nepokolebi« samdeset težaka iz sviju seoskih op« vo uz Organizaciju i da poklanjaju čina. Skupštini je predsjedao g. Se« 1 svoje povjerenje njezinu vodstvu. jid Alibeg Filipović, koji je na vrlo U odbor su izabrana gg.: Dr. H. Hrasnica, Osman A. Sokolović, Su« popularan način rastumačio rad i program naše Organizacije kao i lejman ef. Krivošić, Mahtnud ef. Mi« svrhu skupštine. Govorio je g. Uzej« sirlija, Mujaga Sudžuka. Edhemaga raga H. Hasanović o zajedničkom Đulizar, Ibrahim ef. Šahinagić, U« radu muslimana građana i težaka, zejraga H. Hasanović, Hamdi ef. a naročito je naglasio, da je ova Rašidagić, Hafiz Mustafa ef. Kovač« bratska sloga potrebna sada prili« Mujezinović i Mehmedbeg Đulbe« kom izbora za konstituantu. gović. Zašto muslimanski narodi simpatišu s boljševičkom Rusijom? 2 Islamski svijet nije uvijek bio na • ovom relativno vrlo niskom nivou kulture i civilizacije, na koji je pao posljednje dvije«tri stotine godina. Historija zna za vremna, kad je u muslimanskim zemljama evala pu« nim cvijetom civilizacija i kultura, znanost i umjetnost. I ta su vreme« i na trajala ne decenije, nego mnogo i vijekova. Nekako pred pojavu Muhameda i istok i zapad preživljavahu peri« jod opadanja. Samo dok se je taj perijod na zapadu otegao duboko u srednji vijek i vratio Evropu u sta« nje potpunog varvartsva, istok se je brzo uspravio na noge i pod baj« .rakom islama postao čvrstim stu« pom kulture i civilizacije. Pa čak i u vrijeme kratkog zajedničkog opa« danja sa zapadom, kad je nauka is« lama slavila tek svoje prve pobje« de i još nemala krupnijih plodova — istok je, kalameći novu ideju na pio« dno stablo svoje drevne kulture, stvorio beskrajno otmenije forme razvitka nego zapad sa svojom ne« ukrotivom i surovopi i primitivnom silom germanskih 1 slavenskih ple« mena. Dok je politeistička i hrišćanska Evropa bila međusobni boj i razdio jeljena na bezbroj plemenskih drža« va davila se u krvi i anarhiji i kad varvartsvo sa sjeveroistoka zapljus« nu čak i daleko na jug Evrope te u vremenu od jedva stotinu godina zali neprolaznim blatom svu rimsku civilizaciju i pokri debelom praši« nom svu drevnu kulturu — na is« toku je islam već u prvo vrijeme svoje stvorio jaku državu na prav« nim osnovama i udario solidne 'te« melje jednoj od najoriginalnijih ci« vilizacija i najbujnijih kultura. Kad antični grčko«rimski svijet utonv. u varvarskom moru german« skih i slavenskih osvajača, muslima« ni Arapi primiše baklje prosvjete i progresa iz ruku grčkih i rimskih fi« lozofa, istraživača, pjesnika i um« jetnika pa je dostojno pronesoše kroz vijekove, osvjetljavajući crnu pomrčinu divljaštva i neznanja, u koju oviše Evropu seobe naroda, s njima skopčane perturbacije, na« silno krštenje cijelog niza evropskih naroda i duboki pad morala. Za ne« vjerovatno' kratko vrijeme islam je stvorio državu, koja baca u sjenu državu Aleksandra Velikog, ako za« mijeniš grčko»evropski dio s dijelo« vima sjevernoafričkfm. Već prva tri halifa ujediniše ne samo narode A« rabije nego i čitav istok do Central« ne Indije, sjevernu Afriku i Hispani« ju. Šta je ekspanzija hrišćanske im« perije Karla Velikog prema tom pobjedonosnom vjetru musliman« skog porasta? , Religija Ozirisa; Iside, ma koliko kulturan i silan bio narod, koji ju je ispovijedao, nije mogla da uhvati korjena dalje od obale Nila. Fara« oni Totmes, Ramzes i njihovi nas« Ijednici dugo su i čvrsto držali u ru« kama svu zemlju od Sahare do In« da, ah ni jedna od osvojenih drža« va ne primi vjere pobjednika. Ju« dejska religija ostade vječno og« raničena na jedan narod. Asirci po« klopiše i Palestinu i Egipat, ali vie« ra ovih zemalja osta netaknuta. Re< ligiju Rima ponesoše sa sobom rim« ski osvajači i koloniste na sve četi« ri strane svijeta, ali ona ostade og« raničena na Rimljane. Uistinu, ne« ma poglavlja u historiji svijeta, ko« je bi dostojnije bilo divljenja nego ono« koje bilježi širenje islama. Dok se je religija Budhe, Brahme i Hri« sta tek malo po malo u borbi od mnogo vijekova s teškom mukom primicala ono« mv opsegu, koji danas ima — islam ie kao orkan jednim mahom osvo« lio pokrajine, zemlje i države, ple« mena. narode i rase. U prvo je vrijeme držala na oku« pu muslimanske narode po ogrom« nom prostoru od Hcrkulesavih stu« pova do himalajskih klanaca osim religije još i čvrsta političkovojnič« ka organizacija. Ali otkako se dr« žava halifa u toku historijskog raz« vitka podijeli na dijelove iz kojih je nastala, ostade jedinom, ali tim čvršćom vezom koja obuhvata sav muslimanski svijet: islam, vjera ko« ja sve do naših dana ne samo što obuhvaća te zemlje, nego se je od tog vremna raširila još preko kud i kamo daljih krajeva sve do duboko u Tibet i Kitaj, daleko na hladni sjever Rusije i još dalje na žarki jug Afrike. Islam je religija, koja sve svoje pristaše i dan danas veže u jednu veliku cjelinu, uprkos svim historijskim, političkim i rasnim di« ferencijama naroda, koji mu se po« kloniše. Nikakva druga religija ni« je bila kadra to u takoj mjeri uči« niti. Islam postade osnovom novoj kulturi, koja divnim beharom pro« cvjeta u bagdadskom halifatu u vrijeme, kad je zapad za ere frana« čkih i saskih kraljeva tek počeo pro« bijati kao okno k civilizaciji i kul« turi, koja ostade u povojima još ci« jelih tri stotine godna, dok joj tri« naesti i četrnaesti vijek humanizma i renesanse ne dade poticaja uskrs« nulom iz groba drevnom grčkom i rimskom prosvjetom. Pa i tom ve« ličanstvenom preporodu klasične ■kulture i civilizacije utrše put musli« manski narodi, u prvom redu Ara« pi. Da nije bilo cijeloga kola musli« manskih učenjaka enciklopedista, kojima se rodiše takmaci tek u pred« rcvok.cijskoj epohi Francuske, Ev« ropa bi se preporodila istom mno« go vijekova kasnije, a možda bi o« no« što mi razumijemo pod huma« nizmom i renesansom, i sasvim izo« stalo. Ko ne zna za sjajna vremena di« nastija Abasida, Fatimida, Tahirida i cijelog niza drugih? Ko nije ma« kar čuo za zlatno doba Omajida, Bu« jida, Ihšidita? Filozofija, prirodne nauke, geografija, historija; medici« na procvaše cvatom; kakvog nema« doše od vremena Empedokla, Ari« stotela i Tacita. Muslimanski Arapi izgiješe na sunce duhovno bogat« stvo Atine, Teba, Korinta, Rima i Aleksandrije a spasoše od zaborava i civilizaciju dalekih vremena Vavi« Iona, Ninive, Medije, Perzije i E« gipta. Potpuno je opravdan naziv spasitelja i čuvara antične prosvje te, koje njemački učenjaci dadoše Arapima. I muslimanski su narodi to dra« gocjeno nasljedtsvo ne samo očuva« li, već su ga i nadopunili novim ot« krićima na svim poljima nauke i iskitili raskošnim cvjećem nenatkri« ljivc pojezije. Astronomiji r mate« matici utvrdiše muslimanski Arapi onaj temelj, na kom se i danas drže, a na perzijskoj i arapskoj pojeziji će se. dok god bude svijeta, grijati srce čovječije. I materijalna kultura drevnih, ra« sa nađe u muslimanskim narodima doraslog premca. Arhitektura Kor« dovc, Alhambre, Sevile i cijelog niza gradova na pirenejskom poluostrvu, ostaci arapskih građevina po cijeloj sjevernoj Africi, monumentalne gradnje Egipta muslimanske ere, djela arapsih majtsora po Siriji i Mesopotamiji, raskošne ruševine dvoraca i bogomolja Tamcslanskog vremena u Samcrkandu i po Ferga« ni, džamije po Perziji i po Buhari, ostaci grandijoznih irigaciionih sus« tava na teritoriji Kara i Teketurk« mena, ruševine akvedukata i ogrom« hih vodnih rezervoara po bivšem taškentskom, kokandskom i meros« kom hanstvu, grobnice hanova- po kitajskoj Kašgariji, nedostiživa or« namentika hiljade svakovrsnih gra« devina po svim krajevima prostra« ne Indije, njihovi kolosalni razmje« ri, harmonija kompozicije i original« noet strukture mora drevnih, napu« štenih ili renoviranih gradova o<J Inda do Gangcsa — eve je to, makar i u fragmentima, neoboriv znak, da muslimanskim narodima pripada vi« dno mjesto u historiji kulture i ci« vilizacije. Fno' — Broj 211 I , | 1 1 Ko. je bio makar i samo u neko« liko starih muslimanskih prosvjet« nih centara u Indiji, pa vidio n. pr. palače Timurida u Agri, bisernu džamiju u Ak-barabadu; ko jc vidio Tadž«Mah^l, najljepšu zgradu u cijeloj Aziji, a valjda i na svijetu, načinjenu iznajrjeđeg mramora fan« tastičmh boja i načičkanu s vrha do dna mozajicima iz ahata, jaspisa i smaragda; ko je bio pred grobnicom /\kbara Velikoga u Sikandri, vidio krasotu od tri stotine džamija u Be« naresu, тгаЛогпц mošeju u Ahine« dabadu, ukrašenu ornamentima iz slonove kosti, bisera, srebra i dra« gog kamenja, pa ccnotaf u Alaha« badu, minareta u Hajdarabadu — kako će mu se običnim činiti Vene« čija, Verona, Napulj pa čak i Rim. Sav svijet se čudom čudi kosom tornju u Pizi — a u samom Samar« kandu jc šest kosih tornjeva i to mnogo viših. Sa sviju dijelova zem« ljinc kugle hiti svijet da se divi ve« nccijanskomu campanile — a toranj u Delhi jc dvaput viši i deset puta veličanstveniji. O palači duždeva u Mlecima je napisano preko stotine debelih knjiga gotovo na svim ev» ropskim jezicima, a šta je ona pre« ma carskim mauzolejima i kulama u Lahoru ili prema dvorcu silnog Džehangira. Bez zrnca pretjerivanja možemo reći, da je mletačka palača prema ovoj indijsko«muslimanskoj što i sarajevski konak prema dvori« ma bivših austrijskih ćesara. Slikovito je rusko Kijevo, ali zar mu Kahira s oceanom mošeja nije dostojan takmac? Sijaju pod sun« čevim zrakama pozlaćene kupole moskovskih katedrala, ali šta je taj sjaj prema blijesku s prsta debelog zlata na minaretima i krovu džami« je u Mešhcdu? Ako hrišćanski za« pad s ponosom gleda u bečku Ste« fanovu crkvu, u kelnsku sabornicu i u Petrovu baziliku u Rimu — zar je manje dostojna, divljenja veli« čanstvena džamija Šah«Zade«Abdub Azim kod Tcherana sa zlatnim ku« betom i jedinstvenom ornamenti« kom nad grobnicama vladaj uće po« rodice i nekolikih potomaka Muha« medovih, ili džamija sultana Hasi« nina i Ašar«džamija sa više nego 400 stupova u Misr«el«Kahiri, pa dža« mija Okba u Tuneziji s 300 stupova iz mramora i porfira, ili džamija Se« limija u Jedrenama s porfirnim ku« betom šest metara višim od kubeta Aja«Sofije pa cijeli niz carigradskih džamija: Sulejmana. Ahmeta, Mu« hameda, Mahmuda, Selima i mnogih drugih, pa onda medresa Sir«Dar i mauzojel Šah«Zinda u Samarkandu. Parkovi Luja XIV. se ne mogu takmiti s baščama Džehangira u Lahoru s 450 šedrvana i svim vrsta« ma flore sa polovice svijeta. Ostaci arapske umjetnosti na Sići« liji su prava pravcata dragocjenost usred svakakvih osrednjih i niže ne« go osrednjih tvorevina hispanskih. Kad su normanski osvajači ugledali pred sobom čuda arapske arhitek« ture na Siciliji, neizreciva radost is« puni njihova primitivna srca i — o« korjeii ratnici se rasplakaše pa oslo« bodiše sve arapske zarobljenike, koje je inače čekala smrt. Ostaci arapske muslimanske arhitekture u Čefalu pokazuju savršenstvo, kako« vo više nigdje ne ćete naći. Mozai« ci u Čefalu i Monrealu blješte u ne« opisivoj ljepoti. Predstavite sebi džamiju iz mramora od vrha do te« melja iskićenu i ispisanu riječima iz kurana u zlatu, srebru i divnim bo« jama istoka. O džamiji u Kordovi vele i Nijemci i Francuzi i Englezi, da jc valjda najljepša i najveličan« stvenija zgrada na svijetu. Hiljado i dvije stotine prekrasnih stupova nose svodove kojima nema ravna. Putnici se čudom čude a arheolo« zi u zvijezde kuju etrurske i rimske iskopine Herkulana i Pompeja, dva« ju gradova ... a koliko je nesrav« njivo više i mnogo savršenijih um« i’etnina otkriveno u cijelom nizu is« :opanih gradova muslimanske ere po nepreglednom prostranstvu Bi« hara, Vrise, Misora, Redžputane, Pendžaba, Behavalpura, Sinda i Kajpura u Indiji pa u okolici Kala« ta u Beludžistanu, po Horasanu, Kirmanu i Ispahanu u Persiji, a tako i u Termezu, Mervu, Buhari i buk« valno svud po srednjoj Aziji. I šta se još sve krije pod pješčanim plaš« tom sunčanih krajeva Arabije i Su« dana? �tinm 211 — Rrot »ПРАВД** — Страи* 3 PF" Muslimani! Brinite se da budete upisani u birale spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! Ali kao da postoji tajni dogovor između vlada, akademija i univer« siteta Evrope, da se rezultati nauč« nog istraživanja kulture i civilizaci« je muslimanskih naroda ne publiku« ju za cio svjet, već samo za malu porodicu zapadnih profesora — spe« cijalista. U nečijem je interesu, da stranice historije, koje govore o pro« šlosti islamskih naroda budu tabula rasa ili u najboljem slučaju iznesu krnjave i animozne prikaze histo« rije muslimanskog svijeta. Ža čitava dva pokoljenja su evro« pejci učeni putnici, baveći se u mu« slimanskim zemljama'istraživanjem prošlosti islamskih naroda, bezob« zirno tvrdoglavo i s prezrenjem od« bijah saradnju muslimanskih kul« turnih organizacija i učenih musli« mana pojedinaca. U zemljama pod vlasti ili pod kontrolom cvropejaca nije se trpjelo da muslimani sabiru, čuvaju i restauriraju svoje historij« ske i kulturne tekovine. Evropa ne želi da se muslimanski ponos ogri« je na slavi prošlosti ni da se svijest muslimanskih naroda probudi u us« pomenama na mrtve kapitale. Bilo je čak i takovih učenih kapaciteta zapada, ljudi s velikom reputaci« jom, koji poslije izučavanja istoka cijeli svoj vijek, ustvrdiše, da je is« lam isto što i odricanje progresa i da je karakteristična osebina musli« manskih naroda fanatizam. Najzna« menitiji između tih »priznatih« is« traživača je Francuz Renan. Taj ev« ropejac tvrdi ni pet ni šest, nego da je tnuslimanski fanatizam sramota za čovječanstvo. Ovom prilikom mi samo ukratko konstatujemo/da islam i musliman« ski narodi nikad nisu znali za fana« tizam, u kakvom se je davila ЕЛо« pa vremena Filipa II. hispanskog, retra Groznog Kastilskog ili Pija V. Vele, da je islam mržnja na zna« nje i personifikacija reakcije. Ali . i ' I : I I : i I islam nc'zna za borbu, какоуи je protiv progresa u divljem bijesu vodio hrišćanski zapad, niti zna za užase španske inkvizicije. Nikad islam nije zakivao čovječji mozak kao što je to činila zapadna crkva, niti je metao smetnje tankoj misli, rafiniranom čuvtsvu i racijonalnom istraživanju. Sve oružane sukobe musliman« skih naroda s hrišćanskim država« ma zapad je uvijek karakterisao kao ataku islama na hrišćanstvo, pri« pisujući islamu u grijeh krajnju ne« tolerantnost, čiji su tragovi krv, škrgut zubi i svakojaki drugi užasi. I to veli ona išta Evropa, koja je svirepošću, kojoj nema ravne, na« gonila u hrišćanstvo saska plemena, šenlučila u vartolomejskim noćima, istrijebila u znaku vjere cijele naro« de u Amerići i krstaškim ratovima unijela takove grozote u musliman« ske zemlje, da se i dželatu mora kosa naježiti.. Ispred »tolerantnih« hrišćana Jevreji su masama grnuli iz Evrope u — Tursku. Krstaške vojne »u ime Hrista i pravde« donesoše u nekoliko maho« va na istok smrt i uništenje, a osta« više za sobom ruševine, zgarišta i pepeo. Pod cijenu potoka krvi odbi« še muslimanski narodi udarce i teš« kom mukom spasoše u to vrijeme duboko civilizovani istok od za« padnih varvara. Tad se Evropa i muslimani, zapad i istok, licem u li« ce upoznaše — jer oni, istina česti ali samo trenutni ili djelomični su« kobi u ranija vremena ne otkriše jednog drugomu — i vidješe, kako dubok jaz dijeli kulturu i civilizaci« ju istoka od neznanja i varvarstva zapada. Krstaški ratovi pokazaše, koliko su hrišćanski narodi bili za« ostali iza muslimanskih blagom i duhovne i materijalne kulture. (Nastaviće se). Mea culpa. Dvije godine bijah »oslobođen«, a danas istupam iz reda »oslobode« nih«. Moje je ime bez ikakve važ« nosti za javnost, ali pošto je slučaj tipičan, mislim, da ga treba čuti. Prije dvije godine dana, na vr« huncu nacijonalne opijenosti a u prvom poljupcu sa »oslobođenjem« izlih svoja čuvstva na papir u jed« noj maloj raspra vici, koja je do danas ležala u fijoci, a u kojoj se nalazi ovo mjesto: .»Uočivši dakle duboku religijoznost mase, snagu svešteničkog prestiža i feudalnog staleža i moć islamske tradicije la« ko je razumljivo, što su se naši muslimani i u politici i u kulturnom i u socijalnom radu grupisali, a gru« pišu i danas s a mo ko n f esi j a 1« no... Sve ovo, što je rečeno, ima tu svrhu, da dokaže, kako je danas opravdan i utemeljen pojam, pun svježe snage i jasno zaokružen kao vrhovno geslo više od pola milijona Jugoslavena: Mi muslimani. U interesu je jedinstvenosti naše dr« žave, da taj pojam što prije iščezne. To će biti najodlučnija, ali ujedno i najteža zadaća muslimanske inte« ligencije. U prvom redu musliman« ske, ali pošto ona broji tek desetak svijesnih i radenih tipova, to bi ima« la vrlo skromna i spora uspjeha. Treba bratski, svojski i intenziv« ne pomoći od svih jugoslavenskih kulturnih radenika, ali naročito sa srpske strane, sa strane onoga na« šeg plemena, koje je četiri stotine godina živilo i stenjalo pod utica« Jem ovog istog Istoka, koji je u nje« mu i stvorio naše muslimane. Te četiri stotine godina utisnute su si« lom u srpsku dušu mnoge i mnoge simbole Istoka, koji su danas kod naših muslimana bitnost njihovog karaktera. Radi se dakle o oživljeniu jedne dosta velike napola obamrle grane jugoslavenskog stabla«. Tako je mogao pisati samo jedan takozvani čisti nacijonalizovani mu« sliman, koga od muslimanske zajed« niče rastavlja velika distancija. I problem se počeo uistinu riješe« vati po mome rccentu, ali na kakav način! Na jedan sasvim originalan . način, kojim dosada nije niko od I postanka svijeta nacijonalno osvi« ješten: otimanjem bratske svojine i prolijevanjem bratske krvi. Daleko prije nego je »Pravda« po« čela izlaziti, došle su prve vijesti, radi kojih je nastalo zastrašeno sa« šaptavanje među muslimanima. I mene je zaboljelo onih stotinjak op« ljačkanih i popaljenih begovskih i« manja, ali kako sam već stajao na gore spomenutoj distanciji, to re« koh: »Raja se sveti spontano, revo« lucijonarno svojim vjekovnim, feu« dalnim tiranima«. Onda je počela »Pravda« da puni iz dana u dan svoje stupce slika« njem užasnih događaja, koji mi se silom ucijepiše u mozak. Nisam to mogao više opravdavati revoluci« jom, jer se je vuklo neprestano kroz dvije godine, ali rekoh: »Pravda« pretjeruje, petlja i laže!« Čekao sam, jer kad se u javnosti tvrdi, da se cijela sela sistematski is« trebljuju klanjem i ubijanjem, a da državne vlasti ne čine ono, što bi mogle, da to spriječe, to sam držao neizostavnom dužnošću svake vlasti, ne samo svake evropske, da se što prije ispitaju ti navodi i naravno kao izmišljeni (čvrsto vje« rovah u to) prikažu na onom istom mjestu, gdje su iznešeni. Ali u og« romnoj većini tih slučajeva vlasti su se činile, kao da su gluhe, a u onima najužasnijim, pred kojim se nisu mogle oglušiti, izmotavale su se, kojekako sa običnim refrenom: »Mi smo nemoćni i ne smijemo da upotrijebimo oružja protiv onih, o čijoj smo lojalnosti najubjeđeniji«. Tada se preda me, preko moje vo« lje i kao daveći me, postavilo pita« nje: »Kako se mogu osjećati oni, nad kojima se vrši narodna volja tih najlojalnijih?« No to sam pitanje progutao i svrnuo pogled na onu stranu, oda« kle se imalo na lijep način rastuma« čiti oslobodiocima, da su braću os« lobodili i oslobođenim, da su ih bra« ća oslobodila! Na štampu, naročito na srpsku, a najnaročitije na demo« kratsku! I vidio sam, da je osnovna nota te štampe, kad se već dotle ponizi, da piše o takovim sitnicama, uvijek Naša vojska unišla u Korušku. ista: »Pravda« svojim turskim piša« »Slovenski,Narod« javlja: Dne 14.; njtin izazivlje gnjev narodni i time ov. mj. u 3 i % sati unišla je naša pogoršava stanje, na mjesto da ga vojska sa svojim prvim odjelima u poboljša«, a jedan od gla-nih prva« Korušku. Odjeli se nalaze u Sent ka oslobodioca pisao je čak pod svo« Jakovu, Rožu, Rožeku, Borovlju, jim punim imenom, da će pisanje Grabštajnu, Velikovcu i Pliberku. »Pravde« prisiliti državne vlasti na Na čitavoj crti preuzeli su službu mjere, koje će biti štetne po mu« također naši oružnici. siimanske siromašnije slojeve. Izjave skadarskih emigranata. Opet me je davilo u grlu i opet Iz Beograda javljaju: U Beogradu je iskočilo preda me pitanje: »Sta se bave već nekoliko dana nekoliko mogu osjetiti na primjer oni, koji« emigranata, sveštenika, trgovaca, u« ma se, kad se dreče što im se siječe čitelja iz Skadra, koji su došli ova« ruka, prijeti, da će im se odsjeći i rfio da budu tumači Skadra i cijele glava, ako se budu i dalje drečili pri Zadrimlje za sporazum s našom toj operaciji; a šta će istom osjetiti kraljevinom. Oni izjavljuju da je oni siromašniji, koji se ne dreče, a« danas Skadar pod uticajem Italijana li kojima se prijeti, s toga, što im i da Arbanasi očekuju da naša kra« rođenog brata pod nožem stoji dre« Ijevina potpomogne njihovo oslobo« ka?<< đenje. Isto tako otvoreno vele da Pa i to sam pitanje progutao i ok« ako ne bude Albanija nezavisna »sa renuh uši spram one strane, gdje sestrinskim naslonom na braću Sr« sjede narodni predstavnici, ne nih be, koji su dali Albaniji prvu slobo« li čuo s toga najvišeg mjesta riječi, du«, da žele biti u sastavu naše kra« koje bi mi pomogle. I čuo sam, ali Ijevine. Je li Stj. Radić poslanik? Iz Beo« šta! Kad jedan Jugoslaven musli« manske vjere ustade i poče, da ja« grada javljaju: Ministar Pravde u« putio je pitanje Narodnom Pred« dikujc nad tim zulumima, kojima se gnječi c i o muslimanski dio j u« stavništvu: da li se g. Stjepan Radić goslavenskog, ne turskog na« smatra za narodnog poslanika, pošto je protivu njega podignuta nova tu« roda, dobaci mu jedan oslobodioc: žba za veleizdaju. »Pa to smo već čitali u »Pravdi«!, VANJSKI POLOŽAJ, a drugi, još uza to demokrat: »T o je istorijska nuždaimi će« Mezopotamija ugrožena. 'Kako mojeizvršiti«. javlja »Agencija Havas« :z Carigra« Čime sam se mogao braniti, a da da, dolaze iz Mezopotamije nepo« ne iskoči preda me i ovo pitanje: voljne vijesti. Boljševici ugrožava« »Zar oslobodioci tim vršenjem »is« ju zemlju sa sjevera, dok na drugim torijske nužde« ne zasjenjuju Ama« mjestima napadaju turski r.aciona« ute sa njihovom jednostavnom b e« liste. som krvne osvete, jer ta isto« Poljaci ponovno zauzeli Vilnu. rijska nužda oslobodioca sveti se za Ne priznavajući poljsko«litvanski dje^, koja su drugi činili, a sveti sporazum poljski general Zeligov« se na onoj svojoj krvnoj braći, ko«, ski, poreklom Litvanac, praćen vjer« ja je samo druge vjere, a kojoj su nim trupama prešao je, kako iz Var« .oslobodioci govorili od 1878. do šave javljaju, primirjem utvrđenu li« godine preko Drine: »Mi ćemo niju i zauzeo Vilnu, glavni grad Vam donijeti oslobođenje?«. Litvanije. Kad su poljske čete pro« Ovo me pitanje za malo ne za« drle u litavski glavni grad, zgrozili davi, ali s teškom mukom i njega su se svi Litavci i inostranci nad tim, progutah. Drugi to ne bi nikad mo« što se Poljaci ne drže ugovora o mi« gao, ali ja, kako'rekoh, stajah u o= ru. Litva je prema vijestima iz Kov« noj distanciji od muslimanske zaje« na uložila u toj stvari najoštriji pro« dnice i imađah jednog zaista iskre« test, u kojem veli da neće priznati nog prijatelja među oslobodiocima, ni jednu drugu vladu osim one u koji me je volio. Jer šta me se na« Kovnu. U Vilnu je krenuo posebni pokon tiče i oslobođeni i njihovi os« voz, da preveze u Kovno tamo za« lobodioci, kada meni 1 i č n o ide do« ostale inostrane misije. bro i tamo i ovamo! Ojađen dakle, tim gornjim pita« njima dođoh prijatelju, da mu se izjadam. Kao individualnost i sto« ječi na toj distanciji, nisam s njime Birački spiskovi. Gradsko pogla« nikad, pa ni ovaj put, govorio o varstvo u Sarajevu nam javlja, da nama muslimanima, nego o n j i« m a, o bos.«herc. muslimanima. Bra« je abecedni birački spisak općine nio sam ih. kao što samo Jugosla« grada Sarajeva za sve 7 kotareva ven može braniti Jugoslavene. A izložen od petka na ugled gradan« moj mi dobri prijatelj i priznade na« -stvu i za prijavu ispravaka u zgradi pokon: »Nema fajde, ima ih i među •gradskog poglavarstva soba broj 70, 71, 72 i 73, što se ovim javno Vama čestitih!« Moj me je najbolji prijatelj otje« obznanjuje. Merhametova skupština. Danas u rao s moga distanciranog mjesta i silom me zatjerao među oslobode« 3 sata poslije podne obdržavaće se »Merhametova« skupština, na koju ne I Tako sam, gospodine uredniče u« se pozivaju svi prijatelji Merhame« vadio, da nikako ne spadam u oslo« tovi, jer se radi o vrlo važnim stva« bodioce, zgriješio sam, mea culpa. rima. Skupština će se održati u Be« govu mektebu. Zahvaljujem na prostoru i primi« Protestna skupština Jevneja. Prek« te selam. Oslobođeni. sinoć je u Društvenom domu bila iz« vanredno dobro posjećena protest« na skupština jevrejskih građana protiv naredbe ministra unutrašnjih djela, da se Jevrejima oduzimlje pravo glasa prilikom izbora za kom UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. stituantu. G. Avram Majer Altarac Regentov dolazak u Zagreb. Nje« otvorio je skupštinu, kojoj je pred« govo Kraljevsko Visočanstvo Re« sjednikom izabran g. inž. Sumbul. gent Aleksandar dolazi ovih _ dana Kratkim, ali jezgrovitim riječima o» na odulji boravak ц Zagreb. Kralje« crtao je ovaj cilj skupštine, istak« .vić Namjesnik stanovaće u Grad« nuvši naročito, da je ovo prva pro« skoj kući, gdje je biovu svoje vri« testna skupština Jevreja u Bosni, jeme istorijski kraljevski dvorac. te se ne pamti, da su Jevreji ikada Jučer je boravio u Zagrebu uprav« u Bosni održali protestnu skupšti« nik dvora Raketić da udesi posljed« nu. Danas se u eri demokratizma' nje pripreme za boravak. Dan do« lišavaju najsvetijih građanskih pra« laska Kraljevića Namjesnika nije va i prave građanima drugog reda, još definitivno ustanovljen, no drži dočim kod naplaćivanja poreza su se, da bi imao doći ili ove subote Jevreji te kako prvorazredni gra« ili najkasnije sredinom naredne sed« dani. miče. Regent će ostati u Zagrebu Svi su govornici oštro osudili pro« otprilike tri nedjelje, te će upotre« tuzakonito naređenje ministra poli« biti tu priliku da se tačnije upozna čije, kojim se krši zakon, kojega je sa našim kulturnim ustanovama i donijelo Privremeno Nar. Predstav« sa okolicom grada Zagreba. Sad se ništvo, a sankcionisalo Nj. Kr. Vi« dovršuju posljednje radnje oko u« sočanstvo. Ovo se naređenje ne mo« ređenja dvora, da bude u svakom že održati, jer se vlasti moraju dr« pogledu dostojno boravište Kralje« žati zakona, te ova naredba ne vri« vića Namjesnika. ' jedi za naše okružne sudove. Svi Domaće vijesti. Politici pregled. �Srof 211 •— Број „PRAVDA* — .ПРАВДА* Stmaa 4 Сцрана narodi moraju imati jednaka prava, kad imaju i jednake dužnosti. Skupština je bila jedna sjajna ma«« rdlkstacija proti samovoljnog krše« nja zakona, te je donešena i sa ve« likim oduševljenjem prihvaćena sli« jedeća rezolucija: Jevreji grada Sarajeva sakupljeni na velikom protestnom zboru u Društvenom Domu u Sarajevu 14. oktobra 1920. svom odlučnošću pro« testu; u protiv nezakonitog narede« nja Min. Unutrašnjih Djela, koje im uskraćuje temeljno građansko pravo — pravo izbora za Ustavo« tvornu Skupštinu. Ovo naređenje ,ne samo da vrijeđa moderna demo« kratska načela, na kojima treba da ■bude poput i ostalih kulturnih dr« žava sazdana naša proširena otadž« bina, što više ono se kosi i sa jas« nim slovom zakona, sa člankom 9. izbornoga reda kako je primljen u Narodnom Predstavništvu. Iz tog zakona jasno proizlazi da pravo gla« sa imadu bez razlike svi državljani, što je i posve naravno, jer držav« ljanska prava nijesu vezana za na« rodnost. Jevreji protestu ju protiv toga, da bi se pravila ma kakova razlika između njih i ostalih držav« ljana naše Kraljevine, te smatraju teškom povredom' naređenje, kojim se statuiraju za njih posebne pre« postavke za uživanje najelementar« nijeg državljanskog prava. Ne nalazeći za potrebno posebno naglašavanje svoga domoljublja prema rodnoj grudi, za koju se ču« te isto tako kao i ostali sugrađani, čvrsto i istinski vezani dugogodiš« njim tradicijama i dubokom ljubav« Iju, Jevreji ovih zemalja ne prose i ne traže nikakvo pravo — ovo im se i onako ne može na temelju po« stojećih zakona osporiti — nego je« dnodušno i odlučno zahtijevaju, da se vrši zakon primljen u Narodnom Predstavništvu i sankcionisan Re« gentovim potpisom. Dižući svoj glas protiv pokušaja da nekonpetentne vlasti jednostav« nim naređenjima očigledno krše za« kon i time otvaraju opasan preče« dens pri primjenjivanju zakona u našoj Kraljevini, Jevjreji grada Sa« gradske ulice, tako se zanemaruje rajeva traže od mjerodavnih fakto« i sajmište, odakle naša beledija crpi ra, da se b’ezodvlačno opozove na« neizmjerne koristi sa leđa naših te « ređenje Ministra Unutrašnjih Djela. žakav Otvaranje škole za zdravstveno Nama se pritužuju težaci, koji do« prosvjećivanje moralo se je radi ne« gone na sajmište sitnu stoku, da je predviđenih poteškoća odgoditi na nemaju gdje sklonuti. Goveda Ima« izvjesno vrijeme. Kada su bile već du svoj odio, svinje imadu torove, sve pripreme učinjene pozvata su dok se sa sitnom stokom nema kud. tri predavača na dvomjesečnu voj« Zašto se i za sitnu stoku nebi po« nu vježbu i time otvaranje* škole za gradili torovi, gdje bi se sklonula, neko vrijeme onemogućeno. Kad bu« da se .pruži zgoda i dogoniocima i du zapreke uklonjene otvaranje kupcima, da sklonu svoju stoku u škole biće pravodobno objavljeno. ,kraj, da se ne mora na svakog ovna ili kozu mećati po jedan čuvar? Tra« Gradska aprovizacija upozoruje rajonske trgovce da mogu još dobi« zimo bezuslovno, da se ovo uzme u ti izvrsnog zejtina i na kante za obzir i da se na sajmištu napravi o= podmirenje mušterija, koje je tako lakšica našim težacima. dobro, a bez mirisa, da u svemu Regulisanje penzije ratnim inva« može maslo zamjenjivati. Ovaj zej« lidima i'udovama i siročadi. Vladin tirr, koji je prema maslu za polovi« povjerenik za zemaljski glavni grad cu jeftiniji, bio je u dobrom dijelu Sarajevo nam šalje na uvrštenje sli« rezervisan za zimsku potrebu našeg jedeće: Radi regulisanja penzije i siromašnog građanstva, ali se sada doplataka ratnim invalidima, udovi« mora odmah staviti u promet, pa cima i siročadima iza poginulih i upozorujemo naše siromašnije gra« nestalih vojnika, naredilo je Mini« đanstvo, da se s njim za zimu od« starstvo socijalne politike, .povjere« mah podmiri, jer će poslije na dru« ništvo za Bosnu i Hercegovinu, da gom mjestu mnogo skuplje i slabiji se o njima predlože izkazi Ministar« zejtin plaćati. Ko ga ne dobije kod stvu. Izkazi za grad Sarajevo sastav« svoga rajonskog trgovca, može do« ljaju se kod vladinog povjerenika, biti koliko treba u maloprodaji ap« te se pozivaju svi I. ratni invalidi i rovizacije (Aleksandrova ulica broj invalidi dobrovoljci; II. porodice 30) dok zaliha traje. palih, umrlih ili nestalih vojnika i Sa našeg sajmišta. Naša se grad« dobrovoljaca; III. siročad bez oca i ska općina brine samo kako će što majke iza u ratu poginulih vojnika više nametnuti namet na vilajet, da ili nestalih vojnika i dobrovoljaca; pokrije svoju skroz nevaljalu upra« IV. bivši internirani i konfinirani vu, a ako se radi o tome, da se pru« građani, koji su zaista siromašni i ži kakova olakšica građanstvu, da zadobili su ozlijedu ili bolest; V. sa« i ne govorimo o kakvoj udobnost, mo ona lica odista siromašnih po« ona je i gluha i slijepa. Dosta je, da rodica, koje je neprijatelj usmrtio sjedi u njoj takozvani i samozvani iz političkih razloga, kao i onih li« odbor, da je zatjera u veći glib, ne« ca, koja su pomrla za vrijeme in« go je ikada bila. Dosta je, da ovi terniranja ili docnije, a zbog bolesti ljudi sjede u dobnim stolicama, ta tada zadobivene ili pogoršane; VI. građanski invalidi, koji su prilikom koće o narodu voditi računa? Sramota je pogledati na naselili« vojnih .operacija osakaćeni; VII. ce, našu rasvjetu, kanalizaciju itd. •strani državljani invalidi i porodice itd. i da nas nije usrećilo Nj. Kr. palih vojnika, pozivaju se, da do 25. Visočanstvo Regent Prijestolonaš« oktobra 1920. kod ovog ureda oz« Ijednik, ne bi se moglo koraciti gla« načeni u tački I—III i VII u sobi vnim ulicama. Pokrajnim se ne ino« broj 75, a oni iz tačke IV do VI u že proći od rupetina, blata i smetlja. sobi broj 10, da se uvjere, da li su I kako god se zanemaruje grad i u iskazu popisani ili ne. Г i »♦♦<>«♦♦♦* <►♦♦*»♦<>♦♦♦♦♦♦♦♦♦ PAPIRNICA | A H Л M DI j E K O P ČIĆ A ž X preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i T školskog pribora. — Naručbe se ♦ a obavljaju brzo i točno. X X X ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ X Cijene umjerene. * Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Miševi, štakori, stjenice i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebile moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10'—, za štakore i miševe K 10.—, za žohare ruse i Švabe. Posebno jaka vrsta K 20.—.Osobito jaka tinktura za stjenice K 12.—. Za moljce po K 10, prašak za buhe po K 10 — i K 20'—, pra­ šak za ISi u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5'— i 10'—, Mast za uši na blagu K 6'— i 10'—, Prašak proti mrava K 10.—,Mast proti svrabu K 12'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ul. br. 3, III. kat. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Traži se jedan krojački 'pomoćnik Ponude sa uvjetima treba slati na Hilmiju Sunagića u Konjic. SE Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i HErcogovinu (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 3,ооо.ооо — na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi , K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110,—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Musl^nanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Mpslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanlci. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štampala DarM & A. Какж, вага>»»о. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2183c69abad9e9d64e16edfb620dde44.pdf 40d75b6ee0a7d9c9daab85c281b65c52 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREEMJJ-. -&EDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO' I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI Ц VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, utorak 19 oktobra 1920. (4. safer 1339.) Broj 107 (212) Dvomjesečni! vježba — obustavljena. Ministar vojni i mornarice donio bra do 3. novembra, s tim je pod fdj broj 16.909 od 5. o. mj. daše više ne v r a ć a j u n a ovo riješenje: Obzirom na član 3. vježbu; zakona o izborima narodnih posla« 4, rezervne oficire, koji dobrovolj« nika za ustavotvornu skupštinu, kao no žele ostati na vježbi, zadržati na i na finansijske i ostale okolnosti, a službi s tim, da im se prema članu i u vezi moga naređenja fdj br. 10.035 3. zakona o izborima narodnih pq« od, 11. avgusta naređujem: slanika za ustavotvornu skupštinu Г. da se više ne pozivaju na dvo« dade odstustvo zbog izbora; mjesečnu vježbu oficiri obveznici; 5. za slučaj neophodne potrebe 2. rezervnim oficirima i ob ve » mogu se činiti predloži u najograni« n i c i m a koji su pozvati na vježbu, čenijem broju za poziv na dvomje« a još nisu stupili na istu, odmah o= sečnu vježbu u zakonskom roku bustaviti dolazak i više ih ne pozi« poslije izvršenih izbora za ustavo« vati na vježbu; tvornu skupštinu, rezervnih o f i c i« 3. da se svi rezervni oficiri i o b= г a po struci, pravnika, Ijekara, apo« veznici, koji se nalaze na dvo« tekara, veterinara i inžinjera (arhb mjesečnog vježbi, otpuste sa tekti i tehnički činoviiici). iste u vremenu od 27. o k t o« -i Mlata snage — mlata generacija. Š«in. Na 21. o. mj. sastaje se na« sobnije! Iz zemlje <h vadite, samo Ša glavna skupština delegata iz či« ih danas kako treba dostavite tu, da tave zemlje, da izabere kandidate kod udaranja temeljnih državnih za ustavotvornu skupštinu (patla« zakona u novom parlamentu bude« menat), kao i novi centralni i radni mo zastupljeni kako treba. I samo odbor naše organizacije. U danas« topli patriotizam i istinska žarka njim prilikama to nije pitanje obič« ljubav za svoju po vjeri braću, sestre ne važnosti, nego je to pitanje up« i sudbinu podmlatka i nejačadi, ravo sudbonosno po naš budući ži« sklonuće naše kandidate da uoče, vot ovdje, pa je, smatram, upravo kgkone može biti drukčije, nego da sveta dužnost, da se o njemu kgže se moraju pokoriti kocki, koja na i jedna intimnija riječ prije skup« njih pada, da budu, ne kao u drugim štine upućena delegatima na razmi« prilikama neka viša klasa narodnih sijanje. Raščlanićemo ga prema re« poslanika, nego zapravo žrtve svo« du riječi iz početne rečenice: jih mandata Za narod. 21. oktobra 1920. je datum koji Jer naša ustavotvorna skupština, pada samo na pet hefti prije izbo« taj novi parlamenat, koji će zamije« ra, datum dakle vezan na vrlo krat« niti sadanje Privremeno Narodno ko vrijeme, u kojemu treba da se Predstavništvo u Beogradu, imade sav ogromni izborni materijal pre« toliko materijala da obradi, da će pariše do povoljnog isturenja glaso« vjerovatno iz dana u dan trajati va na 28. novembra o. g. Na ovaj njegove sjednice dvije godine da« kratki razmak ne smije niko da za« na. I da’Jbi samo ta dužnost bila .boravija! našim poslanicima, da sjednicama Skupština delegata, rukovođena ,samo prisustvuju, ni po muke! Ne« u pažnji na ovaj kratki rok do iz« ,go tu valja i u poslu sudjelovati i bora, ne bi se smjela upuštati u duge kod svake točke, svakog članka i diskusije one vrsti poslova, koji ni« svakog predmeta braniti i zastupati jesu vrlo prešne naravi i koji će interese u prvom redu naše, musli« kasnije svojedobno doći u pre« manske, a u drugom redu savjesno tres pred Klub naših narodnih i objektivno i interese svih žitelja poslanika, odnosno centralni odbor, kraljevine po najboljoj uviđavnosti. osim ako bi trebalo postaviti nove I to je tek jedan dio posla! A smjernice u pitanjima, koja nijesu mnogo veći dio posla obavlja« istaknuta u sadašnjem programu« J. će naši poslanici u radu Kluba naših zastupnika u parlamentu, gdje će M. O._ Naročito što se tiče postavljanja sve i jedan morati preuzeti funkcije kandidata za ustavotvornu skupsti« i referate. Ovo je vrlo važno, pa za« nu (parlamenat) skupština delegata služuje pobližu pažnju: treba, da pokaže mnogo smoprije« . Prije svega ne smijemo zaboravi« gora svojih pojedinih članova, pa ti da po našem statutu vodstvo po« da se nipošto ne ešofiraju za ugled« . lirike J. M. O. prelazi ha Klub na« ne ljude iz svoga mjesta, ako ih u ših narodnih poslanika, gdje će tomu ne bude podupirala i ogrom« .predsjednik i jedan tajnik imati pu« na većina skupštinara, koji su os« ne šake posla, jer će pošta donosi« vjedočeni u sposobnost aotičnika, ti svaki dan nove teške komade za da bi njihova prisutnost u parlamen« rješavanje (a daj Bože, da nam bo« tu u istinu i nužna bila.’Jer, za sre« lje bude, pa da se prevarim u ovom računu i da tih komada mnogo ne đenje sadanjih rastrovanih prilika u administrativi naše kraljevine i bude!). Jedan drugi tajnik sa pot« za postavljanje novih temeljnih za« predsjednikom, jer se poslovi mora« kona, apsolutna je potreba, da u no« ju, zbog pravilnog fUnkcionisanja vi parlamenat dođu samo sposobni razdijeliti, imaće pune šake posla i što radeniji ljudi, koje će — ka« sa sređivanjem i prometanjem po« ko nedavno reče »Obzor« — trebati slova parlamenta u njegovom unu« moliti, da se te preteške dužnosti tarnjem radu. A ostali poslanici mo< prime. I to je istina, da će svaki sa« rače preuzeti referate i njima biti vjestan čovjek, pouzdan inače da zaokupljeni potpuno kao i istaknuti se u to kolo uhvati, videći pod ko« funkcionari. I to sve po jedan za. liku odgovornost ulazi, zastati i stupnik pravilno da stoji naprama jednoj grani državne uprave, ne pt. reći: Jok! uzmite sposobnijeg, uz« mite još sposobnije, uzmite najspo« posebno referat politike, posebno U-, I ------------------■■------------ 1 ■ '----------------- дг* Muslimani! Brinite se prosvjete, posebno agrara, posebno prehrane naroda, pa saobraćaja, so« cijalne Skrbi, pravosuđa, • gospodar« stva, vanjska politike, vojske, trge« .vine i obrta, šuma i rudff i t. d. A osim toga jedan naročiti za dono« šenje novih zakona i naročiti jedan opet, da u tim zakonima nađu do« voljne zaštite sva naša vjersko pro« svjetna pitanja. I ne samo statistič« ki podatci i študije tih referenata do sjednica Kluba da će piti njihova teška zadaća, nego još k tomu do« laži i dnevno čitanje svoje rubrike u glasilima svih stranaka iz čitave kraljevine, da se pomno Mati, kak« vo koja stanovište zauzinfe u poje« dinim pitanjima do potpunog stabi« liteta naše politike, koji moramo i« mati. Međutim će jedni naši poslani« ci morati putovati^ulo u parlamen« tarnim komisijama ili u interesu specijalno naše stvari po kraljevini, drugi budu koji dan spriječeni i bo« lesni, pa jedan bi trebao biti skoro stalno u Sarajevu za intervencije i bliže veze sa radnim i centralnim odborom i t. d. Jednom riječju naši poslanici biće potpuno zauzeti parlamentarnim po« slovima, tim više, kad uočimo, da ćemo ih na izborima u najsretnijem slučaju dobiti u B. i H. samo devet« naest. Kažem s amo l9, jer je to u istinu mali broj prema velikom bru« ju referata i njihovih funkcija u.par« lamentarnom radu. I na njih na jspo« sobnije, malo šta više možemo raču« nati u drugim našim poslovima. Za to bi u naš novi centralni, a naroči« to radni odbor moralo u pretežnom dijelu doći mnogo novih' drugih snaga za dnevno pravilno vođenje, a što je nužno i proširivanje pošlo« va J. M. O. u zemlji. 1 njih čeka vrlo važno polje rada, naročito u go« spodarskom pogledu, a i u kontroli rada Kluba naših poslanika, koji je po štatutu odgovoran centralnom odboru za sve svoje zaključke. A hoćemo li moći naći posebne podesne ljude za izbor po redu u jednS i druga tijela, a da za te ne moradnu ipak neka trpiti, ili će trpi« ti, ako budu u prttežnom dijelu jed« na te ista lica na pr. i u parlamen« tu i u vakufskom saboru, u centra!« nom i radnom odboru, u vakufskom saborskom odboru i t. d. To je eto pitanje, o čijem sretnom rješenju ovisi sve, što veže za našu buduć« nost! Jer, na sve strane nas čeka mnogo posla, a mi opet imamo vrlo mali broj neovisnih, odnosno onih, koji bi mogli potpuno zarizikati sa svojom službom, obzirom na svoju porodicu, pa da stoje isključivo u službi naroda. 1 ako naša skupština delegata, u« zevši sve gornje pred oči, sretno riješi ovo pitanje, ja ću to smatrati tolikim uspjehom, kakovog nikad do sada ne poluči J. M. O. u stvarnom radu na našem preporodu! Delegati skupštine pak neka ni« kad ne šture s uma duboko iskustvo koje će kod riješenja ovo« pitanja sada steći, pa neka Am odgajaju kolo mlađeAeneracije, koja bi bili pripravljana ! pripravljena za pre'« uzimanje po redu i po potrebi pošlo« - va ovih, koji se sada na kormilu na« laže. Takvog kola još mlađe gene« racije ja ne vidim u pripravi iza nas, (Manje pesimizma! Op. ur.) a moralo bi biti, ako nećemo, da se pri kakvom izboru do dvije i do pet godina ne nađemo u još težem po« ---------- ----------------------------------------------------------------------- ‘ 11 Godina П. ■ ložaju, nego što ga imamo sada. Jer, ljudski je vijek kratak, ljudi, a na« I ročito oni s mnogo napora brzo izu« miru, pa bi za njih trebalflla imamo ; zamjenike i nasljednike. Možda ih i i imademo, ali da su nam njiheve 1 snage nepoznate. Te bi morali iz« I vući iz rezerve, jer možda u njima tinja mnogo vrijedne eneržije i ra« I dine sposobnosti, koj'a bi nakon ma« I lo vježbe i sadanje istaknute lično« ' sti natkrilila. Neka istupaju, neka se izbruse, sveta ih dužnost na djelo« vanje poziva, a kako sadašnjost ta« ko je i budućnost njihova tih svje« žih narodnih mlađih snaga — mlađe generacije. Sarajevo. 18. oktobra. Pekmezli ištah. Nekakav dosad nepoznati, nečuveni Jusuf Kazazić iz Mostara razaslao je ovih dana letak pod naslovom: »Sanžermenski ugo« vor verificiran«, u kojem objavlju« je pokretanje 'lista »Samoodrede« nje« i njegov program: 1) potpuno i neograničeno pravo narodnog sa« moodređenja kod — nutarnjeg ure« đenja države i 2) sve »dosadanje ti« red'be u agrarnom pitanju u B. i H. nemaju pravne zakonske moći sve dotlen, dok je u krijeposti san žer« menski ugovor«. Nas se, naravna stvar, ne tiče ni - Kazazić ni Pekmez ef. i njegovi pri« jatelji Englezi i Francuzi, ne bi nas se ticalo dapače ni isticanje, da se već izrađuje memorandum, koji će ! biti predan u Pariš početkom no« vembra. To je stvar Pekmez efendi« je, koji se je i dosad nezvan mi« jašao u političke poslove. No tiče nas se i te kako, što g. Kazazić ve« li, da njegov list »mora izaći na prvi novembra, da pomogne Jugo« slavenskoj muslimanskoj organizaciji u izborima«. Čast svačijoj političkoj naklonosti, no ove i ovake potpore mi niti tra« žimo, niti je možemo primiti. Mi i« mamo svoj program, mi imamo švo« je glasilo i nije nam potreban hi Pekmez ni njegovo »Samoodređe« nje«. Muslimanima je danas potreb« na sloga i jedinstveno istupanje, a posebne akcije onogu samo navesti vodu na tuđi mlin. Stoga otklanjamo ovu »prijatelj« sku« uslugu i »skromnim« pokreta« čima, koji ne će tražiti za posjed« ničku organizaciju nego »samo dva mandata« poručujemo jednom za uvijek, da će o postavljanju naših kandidata za konstituantu odlučiti glavna skupština naše organizacije, koja nije nikad gledala niti će ikad .gledati u zanimanje i stalež svojih predstavnika, već u čvrstoću volje, nesbičnost karaktera i predanost u borbi za neosporno pravo islam« skog dijela našeg naroda da u s v o« j o ј domovini bude potpuno slobo« dan i sasvim ravnopravan^sa osta« lim dijelovima našeg troimenog na« roda. Naši će predstavnici ići i biti u Beogradu, a daleko smo i od po« misli da bi mogli i raspravljati, a kamo li usvojiti uvjet g. Kazazića, pardon Mehmed ef. Spahića, sve i onda kad bi on uistinu mogao go« voriti uime Mostaraca, odnosno svih Hercegovaca, kako to s a m o v 1 a« s n o ističe u svom letaku. »Putuj igumane i ne brigaj za — mandate, jer oni će, ako Bog da, doći u požvane i — potpuno d o z v a n e ruke. ............ ........ ------------------------A-------- da budete upisani u biračhe spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! �Број — Broj 212 .PRAVDA* — .ПРАВЛА' Strana 2 Crpan* j račiću 91. a broji oko 1200 stancv« ' nika, u Lukavcu 110, a broji oko ! 1890 stanovnika itd. U Gradačcu Proživljujemo ozbiljne časove. I školu pohađa 234 islamske djece od Nađosmo se t^vojoj novoj mladoj ; 3000 musi, stanovnika, u Gračanici državi. Već se osjeća, da se jače j| 190, u Zvorniku 137, u Bijeljini 174, u Odžaku 78 islamske djece itd. Sa krećemo, bistrije razmišljamo i — Posavljacima takme se Hercegovci žurimo se na posao. Što se prije u istom broju. To znači, ako ovaki mnogo koješta važna propustilo, vas ljudi zađu i po cijeloj našoj domo« lja sada da oporavimo. Sada su jas« vini, da će se onda dobro probuditi niji naši ciljevi, opredjeljeniji naši zahtjevi. Jasniji su nam sada uslovi J naš narod u Krajini i srednjoj Bo« za opstanak. Jasno nam je i to: ko« ' sni. Svuda je naš narod bistar, svuda razlogu odan, samo mu eto treba liko ko umije bolje da te uslove tumača, odanog prijatelja, da mu shvaća, toliko se uspješnije i bori. stvar razjasni. A u svemu igra ulogu u prvom redu Pođimo još i dalje. Na ovom us, kultura. Bez kulture nema ništa, a kom krugu ne će ostati kulturna njoj je prvi uslov prosvijećenost. misija prijatelja naroda. Ovako Pitanje prosvijećenosti danas je na* će se narodu tumačiti i potreba ze« še najvažnije pitanje. mlioradničkih, mljekarskih i voćar, Dosada smo govorili i pisali samo o našoj zapuštenosti, o našoj ne« I> skih zadruga. Usput se povede i prosvijećenosti. Ljetos iznesosmo !•’ stručnjak u ove svrhe koji odmah kobnu školsku statistiku koja naro« I »gvožđe kuje dok je vruće«. Pro« čito za nitisjimane mnogo Znači. O« ■; pagiraće se među omladinom po na nas je udarila u obraz. U njoj ’ gradovima ideja Sokolstva koja po« se*vidjela naša dosadanja neman | bija ljutu zmiju — alkohol. Propa« nost, naša strašna nebriga za svoju ! giraće se i inače rad, posao, da se našemu svijetu jasno rastumači ona djecu. kulturna: Koliko i kako ko radi, o« I evo otada ne prođošc ni puna no'iko i vrijedi. A ako i ko, to će dva mjeseca, već prevrćemo drugi naš dio-naroda shvatiti... list, bolji i utjcšljiviji. Naš se narod Učitelj. počeo buditi'. O školi imamo sada pravi pojam. Akademske omladine dosada u nas bijaše vrlo malen broj. Ove se godine čuju u nas lijepi glas sovi. Preko 200 akademičara musli« mana iz naše domovine danas uče Šta su i kakvi su naši, bosansko, na visokim školama u Zagrebu, Be« hercegovački, izvozničari vrlo zgod« ogradu. Češkoj itd. Naše srednje« no opisuje glavni zagrebački organ školske omladine daleko je jači broj »demokratske« zajednice, »Riječ« Sam »Gajret« danas izdržaje na od 12. oktobra, ©na, nakon što je srednjim školama preko 500 naših uprla prstom u rastvorni rad Čoko, omladinaca. Znatan ih je broj koji rila, veli o izvozničarima: »S druge se školuju o svome trošku a i sa strane na račun narodnog mučeni« pripomoću zemaljske vlade, naruči« štva navalili su na zemaljsku to na učiteljskim školama u Derven« kasu i stali se trgati o iz, ti i u Mostaru. voznice baš oni, koji su za Ogroman je trošak što ga snosi narodnu stvar najmanje podnijeli i naš »Gajret« izdržavajući u ovim najmanje ’štetovali«. skupim vremenima toliki broj mla« Drago nam je što makar nakon dića. Zato nije ni ^udo, što zahti« dvije godine možemo konstatovati, jevamo da se i među nama musli« da i »demokratski« organ priznaje manima nađe oveći broj »Gajreto« zločinačku rabotu svojih ekspone« vih« dobrotvora sa znatnim vasijje« nata Ate Šole, Šćepana Grđića i tom (zavještajem). Među našim tr« družine. Kad smo mi podvrgavali govcima danas je dosta milijunaša, oštroj kritici ovo rasipanje narodne pa ne ćemo da izostaju iza pravo« imovine »Riječ« se je bunila i na« slavnih i katolika. »Prosvjeta« broji zivala nas — protudržavnim ele« na milijune dinara samih za« mentom. Danas svira uz druge diple vještaja, a »Napredak« onomadne i mi njeno naknadno priznanje o podiže velebnu zgradu. Dužnost je našoj ispravnosti bilježimo ne sto« naša i naše inteligencije da na to ga, što bismo htjeli dokumentirati upozori naše imućne ljude. svoju ispravnost, već stoga, što bi« A tek kako su istom pune naše smo htjeli znati: hoće li i ljudi oko narodne osnovne škole! Ima u nas »Riječi« pristati na zahtjev, da se malih mjesta i sela pa nas zadivlju« ovi pljačkaši stave pred sud i da im ju, kako krasno shvataju potrebu i se oduzme ugrabljena narodna imo« važnost školovanja svoje djece. Ne vipa? će više ni bosanski muslim, da mu »Glasu Slobode« je krivo, što ko« djeca ostanu slijepa kod zdravih o« munisti nijesu mogli razbiti i našu čiju. ,Ljudi već shvataju, da školu skupštinu u Zenici, pa u broju od treba kako naš zanačija, bakal, tr« 16. oktobra donosi dopis »težaka govac, hodža i hadžija tako i naš muslimana«, u kojem se na najne« težak. Svaki posao traži umijeće dostojniji način izvrće govor našeg u duhu svoga vremena, traži pro« urednika, kojeg označuje »čuvenim svijećenosti, a nju daje škola i to reakcionarom«. Ostavljamo na stra« u ljudskoj mladosti. Bez škole se ne nu, što »Glas Slobode« laže o broju pristaje danas ni na ulicu. skupštinara i hoćemo da se osvrne, U nas je još vrlo malen broj mo na njegovu podvalu, da je »leni škola. Nešto ih je oko 530, a naša efendija« držao »besraman i čini« je mlada kraljevina, pa još nakon čan gcA-or« o — potrebi veli, rata istrošena, istom u razvitku i sto« k i h poreza. Istinoljubivi »Glas ga opterećena silnim potrebama. Slobode« ide u bestamnosti tako Svjesni ljudi i to donekle razumješe daleko, da našem uredniku podme« i u potrebi doskočiše. Eno u nekim će ove riječi: »Protivu poreza koji našim selima narod traži, da se u vlada određuje niko ne treba da se dosadašnjim mektebima otvore ško« buni. Vlada je u č e v n a i ona beli le. Pitaju za to g. reis«ul«ulemu i naš ' zna šta radi. Radnici i .seljaci naro, vakuf, a ovi naravno, idu im u sus« čito moraju biti zadovoljni sa ubi, ret. Dašto, mektebi i škola, je jed« ranjem poreza, jer iz tih poreza pla« no. Glavno je, da naša djeca uče o« čaju se žandarmi i policajci i kotar, no što će im u životu t?ebati kao ski predstojnici koji nas — čuvaju ljudima i muslimanima. od svakog napadaja«. Šta da se rekne na ovako izvrta, U zadnje vrijeme upada u cči još nje činjenica? Ostavićemo na stra« jedna krasna pojava,, koja rodolju« nu bjelodani fakat, da se baš »Prav« bivo srce usplamćuje i žari. To je kulturna misija naše J. M. O. Naro« da« najviše tuži na predstojnike i čito se tu ističe predsjednik Orga« žandarsko«policajske nepravde, o« stavićemo na .stranu činjenicu, da nizacije g. Hafiiz I. cf. Maglajlić. Sijedi starac ide od sela do sela, od se baš »Pravda« najodlučnije bori grada do grada širom naše domovi, proti bezglavosti naš^’d i 1 e t a n t« s k e uprave i zadovoljićemo se jed« ne i propagirajući ideju bratstva, nom konstatacijom, koja će valjda ljubavi, sloge i rada, nc zaboravlja moći natjerati rumenilo i u lice Iju«' ni naše prosvjete. Gdjegod dođe di oko »Glasa Slobode«: U »Prav, govori o potrebi mektoba i školo« vanjn. I ne govori džabe. Bistar je di« od 12. oktobra stoji i ovaj sta« naš svijet.'Polagano tumači narodu, vak u izvještaju o zeničkoj skupšti« a narod ga shvata. I eto kuda je on ni: »Kad su, nakon Korkutova go« prošao kazuju nalbolic primjeri. U vora, težaci htjeli da govore o ne« pravednosti novih poreza, a on Posavini u ovoj školskoj godini po« predložio dese u tomprav« laži školu u selu Kalcsiji, 102 musli« c u usvoji rezolucija, umije, manske djece, premda Kalesija ne šao se je g. sreski i zabranio taki broji više od 1000 stanovnika, u Pu« Utješljive pojave. (Bilješke. zaključak. Nije bil® druge, pa je Korkut savjetovao težacima, da to učine* na posebnoj skupštini, koju bi trebali održati svi građani i teža« ci, bez razlike na vjeru i političku pripadnost«. Ove su riječi štampa« ne u »Pravdi« od 12. oktobra. Kon« statiramo tu činjenicu i idemo dalje. »Gl^s Slobode« veli da su radnici prosvjedovali proti izvodima našeg urednika — »burom negodovanja«. Znači dakle, da su bili u iščezava« jućoj manjini, ergo, da je rAša skup, ština potpuno uspjela. Inače bi navalili na skupštinare. Jer oni su taki. Koliko je istine na tvrdnji o »buri negodovanja« može se zaklju« čiti po gore prikazanoj istinoljubi« vosti. Treba u ostalom, da Zeničani znadnu na koji se način laže i ob« manjuje, pa im gornju tvrdnju »Glasa Slobode« prenosimo radi to« ga, da se znadnu ravnati prema — obećanjima komunista, a vala i da se malo nasmiju. Jer svak živ zna, da nijedan komunista nije ni usta otvorio, kamo li đa je došlo do bure negodovanja. Na koncu iznosimo veselu vijest redakciji »Glasa Slobode«: Korku, tov je govor tako »odbio« naše te« žake, da su od petka do srijede uru« čili kotarskom'odboru samo — o« sam hiljada kruna upisnine i članarine. Eto tako izgleda taj »ne« uspjeh«, a izbori će ga još jače iš» taknuti. A vi samo lažite, gospo« d o oko »Glasa Slobode«..... ToddFB, sa zla na gore. Od kako je ujedinjena naša na« čija imali smo svu silu kršenja i mi« moilaženja zakonskih propisa. Svu silu i svaku vrst vladinih presizanja u građanska, prava. No ono, što je počinio sadanji ministar unutarnjih djela — prelazi sve granice. Drugi su rušili utanačen ja i nasrtali na građanska prava, jer nije bilo pozi« tivnog zakona, koji bi im zabranio taki postupak. Ali Drašković ide i korak dalje, pa ruši i sasvim pozi« tivan zakon. Radi se o § 9. izbornog zakona, što je potpuno redovitim putem prošao kroz parlamenat i na jedan, sasvim ustavan način dobio sankciju. Po tom paragrafu pravo biranja u Konstituantu ima »s v a k i muš« karac, koji je-do početka sastavlja« nja biračkih spiskova navršio 21. godinu i koji je u tom času bio d г» ž a v 1 j a n i n kraljevine SHS«. Ko je državljanin? I to sasvim jasno i precizno određuje ovaj paragraf izbornog zakona pa veli: »U smislu ovog zakona smatraju se državljani, ma kraljevine svi, koji su bili držav« ljani Srbije i Crne Gore do 1. de« cembra 1918. i svi oni koji su do 1. decembra 1918. imali državljanstvo u Hrvatskoj,.Slavoniji i Dalmaciji, pripadništvo u Bosni i Hercegovini ili domovinsko pravo (članstvo, zavičajnost) u ko« joj od opština ili dijelova opština drugih jugosl. zemalja, što su pripa« le u vlast kraljevini SHS.« Zakon dalje daje pravo svim Slovenima, koji su se stalno naselili u našoj kra« Ijevini, a onda veli; »Oni stanovnici kraljevine SHS izvan Srbije i Crne Gore, koji po ugovorima o miru sa Njemačkom Austrijom i Madžarskom imaju pravo op« pije za svoje nacionalne države.... nemaju izbornog prava u^mislu o« vog zakona.« Paipak je ministar Drašković na« šao za potrebno, da »tumači« taj potpuno Jasni propis i da pomoću sanžermanskog ugovora odreče pra« vo glasanja onim bosanskim pripad« nicima, koji nijesu Slaveni, pa jed« nim proizvoljnim gestom pogodi i Jehudije, koji u ovoj zemlji žive od stoljeća i stoljeća. Ostavljamo na stranu, što su baš sanžermanskim ugovorom (vidi § 7. i 8.) zaštićena građanska i politička prava naših državljana bez obziranarasu, jezik i vjeru, pa se sa tim et« ničkim, vjerskim i jezičnim manji« nama ima postupati na isti način kao i sa državljanima naše nacije, već pitamo g. Draškovića: odakle mu pravo, da bez znanja parlamen« ta daje »autentično tumačenje« sve i onda, kada bi bio nejasan koji propis izbornog zakona? Nijesmoq valjda u srednjem vijeku, pa da mo< že raditi šta ko hoće i kako ko ho« će? Ako se gospodinu Draškoviću $ muti u mozgu radi neuspjeha nje« goves tranke, pa mu nije jasno ne« što, što je jasno i malom djetetu, onda je trebao pitati za« k o n o d a v c a, a ne sam po sebi izdavati »tumačenja« i — blamirati nas pred čitavim kulturnim svije« tom. Blamaže nam je i onako dosta. Utješljiva je pojava, što se je pri« likom ovog bezakonja probudila sudačka savjest, koja ne će da prizna ovih i Ovakih nasrtaja na neosporna prava naših sugrađana Jehudija. No uza sve to osjećamo dužnost, da i sa svoje strane još jednom osudimo Draškovićev nasr« taj i zamolimo svoje sugrađane Je« hudije, da ovaj ludi čin zaslijepi je« noga strančarstva ne pripišu cijelom našem narodu. On je u velikoj ve« ćini, a naročito njegov islamski dio, daleko i od pomisli, da bi se mogao solidarisati sa ovakim nezakonitim postupcima i osuđuje ovaj nasrtaj istom iskrenošću i odlučnošću, ko« jom ga je osudila sarajevska pro« testna skupština. • Vrlo nam je začudno, što se i »Srpska Riječ« povodi ,za ovom za« bludom »demokratskog« ministra« satrapa. Bezakonjem i terorom no će se učvrstiti temelji naše mlade države, a još manje ima mjesta na« silnom posrbljivanju elementa, koji je i u daleko kulturnijoj sredini o« čuvao svoju individualnost. A u« pravo je žalosno, što je »Srpska Ri« ječ« Mogla napisati: »Mi mislimo, da bi ovi naši sugrađani *najlakše postigli svoj cilj, ako se povedu za svojom braćom u Srbiji i priznaju — da su Srbi. To je najkraći i n a j« rentabilniji put i — u n o p a« žaro«. Baš naprotiv. Tako je piša« nje najkraći put, da Jehudije okrenu leđa i srpstvu i njegovim propaga« torima. Malo više takta ne bi škodi« lo ni listu, koji hoće patenat na iz« grSdnju naše države. Bez zamjerke, gospodo radikali^što govorite i pi« šete u srcu — Jugoslavije. Zašto muslimanslii narodi simpatišu s MjšESičhom Rusijom? в> 3 Poslije punih osam vijekova in« tenzivnog rada na svim poljima pro« gresa stade energija muslimanskih naroda brzo opadati i muslimanski svijet pade u iperijod stagnacije, koju su nekoliko puta silno ali bez« uspješno drmali vojnički i diplomat« ski uspjesi Turaka. Istok je htio da se odmori. Taj fakt stagnacije ne poriču ni muslimanski pisci, već se staraju, o» sobito od početka prošloga vijeka, da joj nađu uzroke i lijek. Nekoji evropski istraživači misli« še da su našli glavni uzrok stagna« ciie i riješenje tog problema u dok« trini o Kismetu, koja veli, da je progres među muslimanima parali« zovan vjerom u to, da je sve, što se događa, unaprijed određeno pa da je uzaludna svaka energija, qsim a« ko slučajno udari sretnim pravcem. Ma da ta'teorija jma u sebi i isti« ne, ipak ona ne motivira stagnaci« je. Kismet zemalja istoka nije apso« lutan gospodar duhovnog i materi« jalnog života muslimanskih naroda. Kao što god Kantov determinizam i doktrina o slobodnoj volji para« lelno gospodare čovječanstvom za« pada, tako se isto ne može tvrditi, da muslimani tumače sve, što se do« gađa, nepromjenjivom i unaprijed određenom sudbinom, ma da mo« menat predestinacije u muslimana igra veću ulogu nego na zapadu. Nasilje, eksploatacija, socijalna ne« pravda, nacijonalna i vjerska neto« lerantnost, zakonom dozvoljena pljačka — sve je to mnogo rjeđe na muslimanskom istoku nego na ет< �Број 212 — Bro] ropskom zapadu, što u velikoj mje« ri dokazuje, da muslimanski fatafi« zam nije ni blizo onako dominantan, kako se obično, na zapadu misli. Istočni anali i historija musliman« •skih .naroda puni su primjera mu< ževa s energijom, ambicijom, širo« kih koncepcija, točno izrađenih shema i duboko zasnovanih doktri« na — a to sve ne bi bilo moguće, da je kismet ono, što na zapadu ve« le da je. Od prvih dana islama pa sve do u nedavnu prošlost historija je mu« slimanskih naroda puna velikih ka« raktera. Napoleonovom vojničkom talentu, i vještini državničkoj, nje« govom ličnom junaštvu i željeznoj energiji muslimani mogu o bok sta« viti Timurlenka, Nadir«šaha, Meh« meda. Ahmed«šaha, s tom razlikom da su vojske svakog W bve četvori« ce osvojile kud ikamo više svijeta nego Napoleonove. S Napoleonom padoše i države, koje je stvorio, ali imperije one četvorice preživješe dugo svoje osnivače. Turska je ima« la Sulejmana Velikog, koji je u sve« mu takmac Fridrihu Velikom. Fra« nački Karlo Martel ili Nijemac Bar« barossa nije ni blizu ono, što je Ta« rik«ben»Zijad, koji dade ime Gib« raltaru (Gebel«al«Tarik znači Tari« kovo brdo). Zar je diplomatska vje« ština velikog vezira Mehmeda So« kolovića i u čem manja od majsto« rije Talejrana i Meterniha? Ako je Kolumbo otvorio Evropi srednju A« meriku, Koliko više su otkrili arap« ski, perzijski i indijski putnici na istoku? Dok je hrišćanskoj Evropi sve do Karla Velikog čitav svijet izim centralne i zapadne Evropi bio tabula rasa, muslimanski su geogra« fi tačno znali Pamir, Turkestan. Af« ganistan, himalajske krajeve, Indiju, njen arhipelag i gotovo polovicu Kitaja. Do duboko u srednji vijek hrišćanski je zapad znao o istoku santo onoliko, koliko je vidio po o« balama Levanta i Crnog Mora, kud ga je vukla želja za blagom istoka — a koliko su se prije toga musli« mani historičari, geografi, filozofi, i smjeli putnici svake ruke upoznali sa svim tajrfama unutrašnjosti isto«, ka ! I najposlije među velikim umovi« ma i misliocima Evrope ima mnogo takovih, koji vjeruju u nauku o pre« destinaciji, koja je u svojoj bitnosti potpuno analogna kismetu. Mnogi učeni ljudi nalaze jedan od uzroka stagnacije u progresu muslimanskih naroda u njihovoj kozervativnosti. Istina je, da su svi elementi konzer« vativnosti: duboko poštovanje sta« rine, neobična uporn^t starih miš« ljenja, vjerovanja i ntfrika — pred# rasude mulimanskog istoka, ama sve su to bile univerzalne predrasude i u Evropi čak do u šestaesto stolje« Ј1РАВДА* — „PRAVDA, sali i popravljali na sve strane, pro« odbornici gg: Ibro Šahinović, Šerif strijevši se i na takove zaostale ze« Gerzić, Ramo Alimamović i Ramo mije kao što su ultrakatolička His« Bašić. panija i ultrapravoslavna Rusija. A« Pouzdanički sastanak u Turskim li muslimanski svijet, izuzevši do Dubravama. nekog stepena evropsku Tursku i Naš čestiti prijatelj i pristaša g. Egipat, ostade tim pokretom nedir« Huso Hatić sazvao je u svoju kuću nut. Dok je ljudski um išao napri« dne 6. o. mj. u Turskim Dubravama jed postepeno ali čvrstim koracima, pouzdanički sastanak, na kojem je razdirući veo nad prirodom, obara« vrijedni sazivač obrazložio naše ne« jući zastarjele društvene forme, dok snosne političke prilike i pozvao, da se je javni duh uzburkano talasao se ljudi priključe našoj organizaciji. — muslimanski, narodi su spavali, Svi su je’dnoglasno i jednodušno bezbrižni, neosjetljivi za utiske od pristupili i upisali se u organizaciju, ostalog svijeta, u posljednja dva vi« te su izabrali ,odbor, u koji su ušla jeka bez jakih duhova, koji bi je slijedeća gospoda: Predsjednik Hu« potresli, ležala je kao mrtva ogrom« so Hatić, podpredsjednik Omer Ko« na muslimanska masa, osamljen vačević, tajnik Agan Fajković, bla« svijet, zadrijemali ostatak osjećanja • gajnik Ibrahim Fajković; odbornici i znanja prošlih vijekova. gg.: Ramo Galić i Muharem Pivač. Bezobzirnost evropejskih država Pouzdanički s^tanak u Rovinama sve je te negativne osobine .musli« sazvao je imam Arif ef. Ćatić u svo« mansikh naroda nemilosrdno i do joj kući, na kojem je Arif ef. pri« krajnjih granica iskoristila. kazao važnost organizacije i pozvžo (Nastaviće se). prisutne, da joj pristupe i upišu se kao članovi, čemu su se svi bdazva« li i upisali u naše redove. U odbor su izabrani: Predsjednik g. Arif ef. Ćatić, podpredsjednik g. Ahmed Glavna skupština naše orga­ Lović i član g Osman Lović. Kotarska skupština u Bos. Gradišci. nizacije održaće se u KiraetDne 6. o. mj. održala se u prosto« ћап1, a počinje u četvrtak u rij ama muslimanske čitaonice u Bos. I 10 sati prije podne. Gradišci kotarska skupština, na ko« i joj su sudjelovali članovi i delegati BRZOJAV IZ NEVESINJA. Nevesinje, 15. oktobra 1920. Do« sviju mjesnih odbora iz grada i sa laže na skupštinu dvojica delegata. sela. Iz tajničkog se refrata konsta« tuje, da je za ovo nekoliko dana naš Oduševljenje težaka i građana za vrijedni odbor upisao 385 aktivnih organizaciju izvanredno. članova u našu organizaciju i da su Mjesni odbor. sva sela organizovana, kako smo to SKUPŠTINA U ŽEPČU. naprijed iznijeli. Izabrana su dvoji« Na 1. o. mj. odžala se kotarska ca delegata za glav. skupštinu u Sa« skupština naše oragnizacije u Žep« rajevu i to jedan iz grada, a jedan ču, koju je sazvao predsjednik g. sa sela. Ko članovi kotarskog odbora iza« Nezir Hadžinalić, kraljevsko«srpski učiftlj u ostavci. Skupština je odre« brani su: za predsjednika g. Musta« dila trojicu delegata za glavnu skup« fa Zuhdi Hodžić. za podpredsjedni« štinu u Sarajevu i stavila svoje pred« ka g. AbdulsAziz Bošnjak, za.tajni« ka g. Mehmed Varmaz, za blagaj« loge Centralnom odboru. ' g. Hasan Gerzić, za revizore RAD NAŠEG MJESNOG ODBO« nika gg. H. Mehmed ef. Sokol i Sejfuddin RA U BOS. GRADIŠKOJ. ef. Kuloglić, za odbornike: gg. Su« Mi smo nedavno javili, da je naš ljaga Softić, Huso Hatić, ibrahim predsjednik presvijetli gospodin Jaran, AbdubKadir Softić, Smailaga Hadži Hafiz ibrahim ej. Maglajlić Smailagić, Osman H. Alagić i Meh« posjetio Bos. Gradišku i dne 27, pr. med Bešić. mj. održao pozudanički sastanak, SKUPŠTINA U GRADAČCU. na kojem je provedena organizaci« Iz Gradačca smo 15. o. mj. dobili ja (grada Bos. Gradiške i izabran mjesni odbor. Danas smo u položa« slijedeći brzđjav: Dr. Bukvica odr« ju zabilježiti radosnu vijest, da je žao je skupštinu Jugoslavenske Mu« naš vrijedni i marni mjesni odbor slimanske Organizacije, na kojoj je sa najvećom požrtvovnošću proveo bilo prisutno mnogo naroda iz seta. organizaciju cijelog gradiškog kota« Svi jednodušno pristaju uz organi« ra, obišavši sva sela, u kojima su zacijii. Za glavnu skupštinu izabra« izabrani mjesni odbori i učinio sve na su četiri delegata. H. Gradašče« pripreme, koje su potrebne za izbo« vić. SKUPŠTINA U BIJELJINI. re. Ni najmanja sitnica nije propu« štena, da se nije predvidilo i za nju U petak 8. o. mj. održala se skup« ština naše organizacije u Bijeljini, pobrinlilo. koja je izabrala delegate Г stavila Skupština u Orahovoj. predloge glavnoj skupštini. Delegati Dne 3. o. mj. održan je javni zbor Ističući pojam da su sve istine, će doći iz Bijeljine, Janje, Koraja, u dvorištu g. Suljage Softića u Ora« koje su najvažnije da se znaju, već Janjara, Atmačića i Glinja. Izabran hovoj, na kojem je bilo prisutno poznate, te su predrasude gušile o« je ujedno i novi mjesni odbor, u ne težnje i potkopavale ono pleme« sve što se paše muškim pašom. Zbo« koji su ušla slijedeća gospoda: mu« ru je predsjedao g. Mustafa Zuhdi nito vjerovanje u budućnost, bez deris Salih Rifki ef. H. Jusufović, kojeg se ništa stvarno ni veliko ne Hodžić iz Bos. Gradiške, koji je pri« Mehmedbeg Fidahić, Ahmed ef. H. sutnima obrazložio svrhu naše or» može izvršiti. Narodi, koji suviše Salihović, Izetbeg Salihbegović, Zi« rado gledaju u prošlost, ne će se ni« ganizacije i njezinu važnost u da« jabeg Pašić, Osmanbeg M. Salihbe« našnjim političkim prilikama, te ka,d dovoljno intenzivno postarati gović, Mujaga Ismić, Mujaga H. Be« o radu za sadašnjost i budućnost i njezin pravac i program. Kad je upi« ganović, Saćir Dragić, Alija Ham« tao da se izjave: jesu li za organiza« često će jedva vjerovati, da je pro« zić, Alija Berberović, Alijaga Ima« gres moguć. Njima je starina šino« čiju, svi su jednoglasno izjavili, da mović, Dervišaga Lipničević i Ah« jesu. Iza toga je izabran odbor, u nim mudrosti a svaka popravka — med Avdagić. opasna novotarija. U tom je stanju koji su ušla slijedeća gospoda: Pred« SKUPŠTINA U TUZLI. sjednik g. Suljaga Softić, podpred« Evropa proboravila mnugo vijeko« U .Tuzli se održala naša skupština va, a do nedavna i muslimanski svi« sjednik g. Osman Avdić, tajnik g. Sejfuddin Kuloglić, blagajnik g. Su« dne 9. o. mj., koja je odredila 20 de« jet. Otuda je dugo vremena karakte« Ijo Gabelić, odbornici gg.: Jusuf legata za glavnu skupštinu. VELIKE SKUPŠTINE U JAJCU ristika dobrog dijela muslimanskih Sejkić, Zaim Mašić, Alija Čehajić i I VARCAR VAKUFU. naroda bila mlitavost, nesposobnost Hasan Begić. akomodacije, otsustvo nade i inici« Skupština u Mokricama i Čikulama. Ц srijedu i četvrtak održane su u jative, što ih je u novije preduzim« Na dan 5. o. mj. sazvao je muhtar Jajcu i Varcar Vakufu izvanredno ljivo doba izoliralo od civilizacije i Ramo Trešnjić javnu skupštinu, ko« ' uspjele skupštine, na koje, su izasla« kontakta s kulturom zapadnih na« ja se održala u dvorištu Mahe Ger« ni delegati Radnog Odbora gg. Dr. roda. Uvjereni da se malo može u« zića u Mokricama. Na ovoj skup« Hrasnica i urednik Korkut. Na obje činiti, oni se ni maloi nisu žurili da štini su prisustvovali naši vrijedni je skupštine pristupio veliki broj to učine. Vjerujući da je znanje, ko» Gradiščani Mehmed ef. Sokol i Mu« Srba pravoslavnih- i Hrvata katoli« je su naslijedili, veće od ma kojeg stafa Zuhdi Hodžić, koji je i pred« ka, pa ćemo o njima — radi po« koje mogu steći, oni su se držali od« sjedao skupštini. I na ovoj su skup« « manjkanja prostora — izvijestiti op« luke da svoju umnu tekovinu oču« štini bili prisutni svi muslimani iz širnije u budućem broju. vaju cijelu i nedirnutu, bojeći se da Mokrica i Čikula. Gospodin je Ho« joj i najmanja izmjena ne umanji džić rastumačio program organiza« vrijednosti. Zadovoljni onim, što čije, njezinu svrhu, zasluge i važ« su iz koljena u koljeno naslijeđivali, nost, te su se svi izjavili, da stupaju ne uviđajući potrebe da se nasljed« u organizaciju i da će se boriti u stvo, ma kako ono bilo dragocjeno, njezinim redovima. Izabran je od« Naši delegati za pregovore s Hali« dopuni i usavrši, oni su ostali po mah m;esni odbor, u koji su ušla jom. U subotu je održana sjednica strani od velikih evropskih pokre« slijedeća gospoda: Predsjednik g. ministarskog savjeta, na kojoj su ta, koji'su se od početka srednieg Ibro Jaran, podpredsjednik g. Ra« određeni za punomoćrie delegate za vijeka stalno nizali jedan za drugim mo Trešnjić, tajnik g. Muharcm Sa« pregovore sa Italijom dr. Vesnić .potresali stare predrasude, reformi« rač, blagajnik g. Salko Halilbvić; predsjednik ministarskog savjeta, Iz naše organizacije. Politički prcglEd. . ________________________ Страна 3. dr. Trumbić ministar inostranih djo la i dr. Košta Stojanović ministar fi« nansija. Oko -jadranskog pitanja. Grof Sforza izjavio je rimskom dopisniku kopenhagenskoga »Berlingske Ti« dende«, da je on kao i Giolitti pro« žet najboljom voljom i živom že« Ijom, da se sporazumi s kraljevinom SHS u jadranskom pitanju, dodavši da bi on želio također da vidi Alba« niju potpuno nezavisnu. Prema vije« stima, koje-je donijela talijanska štampa, pregovori bi se vodili u San Paulu, 60 kilometara od Rima. Zašto je naša vojska prodrla u Korušku? Kako je 10. oktobra izvr« šeno glasanje u zoni, određenoj saintgermainskim ugovorom za ple« biscit i kako je po nahođenju ple« biscitne komisije, sastavljene od članova savezničkih sila, to glasanje izašlo u korist Austrijske Republi« ke. kraljevska vlada donijela je ove odluke: Da se plebiscitnoj komisiji dade uvjerenje, da je naša vojska ušla u zonu A sa zadatkom, da za« štiti naše sunarodnike i naše činov nike od partizanske osvete i da se uz proteste za zloupotrebe u zoni A plebiscitnoj komisiji preda admini stracija plebiscitne zone, što je o« na tražila na osnovu člana 5Cf. siant« germainskog ugovora. Austrijski protest odbijen. Iz Be« ča je objavljen telegram, prema ko« me je austrijski otpravnik poslova uložio protest kod beogradske vla« de povodom ulaska srpskodirvat sko«slovenačke Vojske u plebiscitnu zonu. Povodom toga beogradski je presbiro ovlašten izjaviti, da je au« strijski otpravnik poslova doista 15. o. mj. učinio protest, o kome je rt' ječ i da usmeni protest kao neumje« stan, nije primljen od beogradske vlade iz razloga, što pitanje o ple« biscitnoj zoni uopće* dolazi u nad« ležnost ne bečke vlade, nego jedne međunarodne ustanove, kakva je plebiscitna komisija. Prijetnja antante. Bečki dopisni ured javlja: Poslanička konferencija u Parizu uputila je akreditiranim poslanicima Austrije i Jugoslavije u Parizu note, koje imaju jednak tekst. U njima se izvodi da se je. prema informacijama, bojati da se sprema nasilno riješenje zaključakt međunarodne plebiscitne komisije u času, kad bude proglašen uspjeh glasanja u Koruškoj. Poslanička konferencija upozorava«na teške zt« pletaje, koje bi mogao prouzrokova« ti svaki pđkušaj spriječenja plebis« velikih sila i međunarodne plebi.« citne komisije, u koliko izviru iz v.« govora o miru. Velesile otklanjaju da budu postavljene pred svršeni čin, pa bi u takvom slučaju morala za sebe pridržati slobodu postupa« nic. Domaće vijesti. Naknadni natječaj za Kuršumliju i Honikah. Uprava Gazi Husrevb ч govih medresa objavljuje, da će te popuniti 15 odnosno 12 mjesta sa učenicama i to na prijamnom ispit::, koji će se obdržavati na 1. no« vembra t. g. Molitelji trebaju doći na rečeni dan u 8 sati prije p- ‘ dne i prijaviti se upravi medresa. Da molitelj bude pripušten prijam nom ispitu, treba da posjeduje si ■ jedeće uvjete: 1. da zna učiti u Ku?« anu i da bude svršio narodnu osne « nu školu, ili da zna na svom jeziku čitati i pisati; 2. da ne bude životu > doba molitelja manje od 12 a vSe od 16 godina i da bude zdravstva« no sposoban; 3. isto tako ima veli a svakog pitomca zajamčiti, da će na« knaditi višak opskrbnih troškova, što bi iznašali mimo onaj iznos, ko« jeg mu vakuf daje, a koji se sastoji za svakog pojedinog softu dnevr o 2 somuna i 36 K mjesečne štipendi« je; 4. primljeni Učenici imadu dor i« jeti sa sobom čisto i čitavo odije o kao i tri para rublja sa potrebnim vešom. Umoljavaju se čitatelji, Ua ovaj natječaj priopće nepismeni n roditeljima odnosno skrbnicima a nauku sposobne i valiane djece. »Nepristranost« naše ifinancijs'C vlasti vidi se h'jepo iz ovog slučc >, koti se je skoro zbio u našem gl -v« nđm gradu na oči svih naših g »« dana. Neki dan je naime oduz t* trafika u Abadžiluk ulici od jedu J �Broi 212 — l^poj .PRAVDA* — „ПРАВДА" Strana 4 Страна malodobnog muslimana, kojega je familija već 40 godine živjela od prihoda te trafike i od malo zemlje. »Socijalna pravda« mu je otela zad« nji komadić zemlje, pa je kao jedi« no vrelo' egzistencije cijeloj familiji ostala trafika, koju također u ime »ravnopravnosti« oduže financijska uprava, a dade jednom tobožnjem invalidu Nikoli- Krajini, kojeg kao kelnera sav grad poznaje i koji ina« če uživa »dobar« glas kod našega svijeta, o pumu znadu pričati i spisi kod okružnog suda. 1 Tako »jednako« i »pravedno« po« stupanje naših vlasti u svakom slu« čaju, kad se radi o muslimanima, neće baš uroditi dobrim plodom ni« ti će učvrstiti narodnog i državnog jedinstva. Stoga tražimo, da se ova stvar strogo ispita i učinjena ne« pravda ispravi. Općinski činovnici neokupiranog dijela Dalmacije stupili su u štrajk, jer nije uvažen njihov zahtjev u pogledu plata. Splitski općinski či« novnici kojima je uprava već pove« ćala platu, štraj kovali su iz solidar« nosti dva sata. Primanje stranaka u željez. direk« čiji. Daje se interesentima na zna« nje, da vršioc dužnosti direktora, gOsp. inž. Gartner Josip i pomoćnik direktora, gošp. inž. Alačević Jerko primaju stranke utorkom, četvrt« kom i subotom od 10 do 13 sati. TrešBljat Prazna nada. „Srpska ZoA“ govoreći o eknpštiui Jwr«ja veli, đa zaista imaj« pravo, jer „kad ле već daje pravo isticanja konfe­ sionalnih Kata u izborima — muslimanima, saSto se to nebi dalo i Jevrejima? Ili u pro­ tivnom, ai muslimani no bi smeli imati toga prava, nego bi i nj ih trebalo uputiti da glasaju ili sa . Srbima ili sa Hrvatima«. Lijepo jo od „Srpsko Zore“ sto pokazuje svoje papke, »mo je žalosno, ito nema pojma o tom, da su muslimani K o ovog srpsko-hrvatskog naroda. Uostalom treba da zna, da se ■ama nije ništa dalo niti nam ee Šta možo oduzeti: п svom smo i na erom,' pa kome pravo kome krivo. A glasaćemo baš kako ona nalazi za munasib; za Hrvate (Hrasnico), Srbe (Karamebmedoviće) ili Srbo-Hrvate. kakvim se osjećaju i jedni i drugi i — treći. Za velikosrbe ne damo ni jodnog glasa, a isto tako ni za velikohrvate. \Vissen Sie, Herr Crocodillof / Miševi, štakori, stjenke i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotri­ jebite moja najbolja iskušana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 10;—, za štakore i miševe K 10.—, za žohare ruse i Švabe. Posebno jaka vrsta K 20.—.Osobito jaka tinktura za stjenice K 12 —. Za moljce po K 10, prašak za buhe po K 10—.i K 20’—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 10 i K 20, mast za uši na glavi K 5 — i 10'—, Mast za uši ria blagu K 6 — i 10‘—, Prašak proti mrava K 10.—, Mast proti svrabu K 12'—. Razašilje pouzećem Zavod za eksport M. J 0 n k e r, Z a g r e b br. 16. Petrinjska ui. br. 3, III. kat. Traži se jedan krojački pomoćnik Ponude sa uvjetima treba slati na Hilmijn Sunagića u Honjic Oglašujteu „Pravdi". ♦ I PAPIRNICA 5 HAMDIJE KOPČIĆA I preporučnje svoje bogato stovarište Z Y svih vrsta papira, kanćalarijskog I Y ♦ Školskog pribora. — Naručbe se ♦ Ф obavljaju brzo i točno. a Cijene umjerene. o * 4 Sarajevo, Štrosmajerova ui. Tel. 619 ф ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦Ф4444444 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo’stftsmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza 1 tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska trgovačha i obrtnička banka za Bosnu i Herccgoviru (d. dJ u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog iruštva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice $ od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. ,0stalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K.115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi’ potpisane dionice imale glasi.ti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na оче dionice'obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, ф g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, ♦ k) Težačke banke dt d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke' d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d.. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banhB za B. i H (d.dj u Sarajevu. J Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion, društvo u Sarajevu Podružnica u Tuzli Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000, Pupilarno siguran. — Prima uloške .na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdajje kreditna pisma, Daje sezonske i /. razne druge kredite. kvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. ■ Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/213536687f3da38a7392af1b7d9c7d32.pdf 56aa4009af39dd8d6151309a11947850 PDF Text Text реагмикл u gotovom plaćena. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJ.-: RE15AKCION1 ODBOR.' PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 108(213) Sarajevo, četvrtak 21. oktobra 1920. (6. safer 1330.) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE t119. Godina II. Muslimani! Brinite se da budete upisani u birale spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! Bilo sretno i berićetno! Danas se u deset sati sastaju po« Mi živimo u vrlo ozbiljnim vre« krajinski delegati naše organizacije, menima, kad svaki čas Znači godinu ida na glavnoj skupštini pretresu naš i više, kad mala grješka može imati politički položaj i dadnu direktivu sudbonosno značenje. Otvorimo oči ,našem budućem predstavništvu u ; smjelo pogledajmo zbilji u zjeni« Konstituanti i novom Centralnom i cu;«zbijmo redove, slijmo srca i ma« Radnom Odboru. Nije^Jednostavan nifestirajmo ono što je danas najpo« i lahak zadatak ove skupštine, pa trebnije: samoprijegor, uzd?žljivost pjena članovi moraju biti svjesni, da i apsolutnu predanost svih pojedina« su u njihovo držanje i njihove za« • ca i svih slojeva, da žilavom bor* ključke uprte nesamo oči svih b.«h. bom i apsolutnom solidarnošću o= muslimana, nego i pogledi naših o= bezbijede naše pravo, da u svojoj staiih prijatelja, a bogme i — nepri« domovini budemo slobodni i potpu« no ravnopravni građani. jatelja. Treba dakle dobro otvoriti oči; , Mi smo više nego uvjereni, da će glavna skupština biti pravi od« treba svaku izvagati ne jednom, već naša raz bratstva, sloge i solidarnosti svih deset puta. Jer poslije boja kopljem klasa islamskog dijela našeg naroda, u trnje, poslije učinjene pogrješke pa u to ime kličemo našim delegati« ili propusta teško je naći naknadni ma: »Dobro nam došli i Bog vam lijek. Da, vrlo teško. bio na pomoći!« Iz Sandžaka i Makedonije, MALO RAZGOVORA SA SVOJIM ZEMLJACIMA, SANDŽAK« LIJAMA. III. Prije nego što se pristupi istraži« nj a što više i što boljih, naročito vanju kako bismo uklanjali nezdra« osnovih, škola; trudeći se da svako ve pojave koje kod nas i oko nas doraslo dijete uredno pohađa i svrši kruže, kako ćemo umanjiti i ublaži« šoklu, te da školsko gradivo i na« ti nezgode koje potiču od samih bo» stavna metoda budu savremenog lesti i koje te nastupiti pri liječenju pravca. Školski program treba da istih, trebamo strogo uvažiti ovo ne« odgovara svojoj svrsi, pa se naša koliko činjenica: Svaki lijek sadr« djeca trebaju odgajati u musliman« žava u sebi elemenata koji proizva« skom, jugoslavenskom i čovječan« daju gorčinu, koji su ponešto i o« skom duhu; nipošto kao vjerski fa« trovni; ali jer je sama bolest nesno« natici, plemenski zagrižljivci i na« šljivija i opasnija po opstanak, od< cionalni šoveni. U našem podmlat« važno i rade se prima gorki lijek ne» ku treba uzdizati čovječanske sklo« go li se trpe muke bolesti nosti, buditi toplu ljubav prema ju« Muslimansko i pravoslavno ste« goslavenskoj zajednici i pored toga novništvo našeg Sandžaka ne samo krijepiti veze muslimanskog brat« da su shičajne komšije nego su i — stva. To bi imala biti prva tačka na« sticajem prilika, obostranom neraz« šeg radnog progftirna. boritošću i tuđim smućivanjem za« A druga je: omogućiti i pospješiti vađena — krvna rodbina. A znamo, ekonomsko podizanje i razvitak na« da je komšijski hak težak, teži ne« šeg pojedinca i naše pokrajine. A« go li i bratski, a pogotovo ' brata ko su nauka i moral zrak i sunce komšije najteži Muslimanski i pra« društvenog organizma, privreda je voslavni živalj našeg Sandžaka pče« krv, a prevozna sredstva — željez« le su jedne košnice, koje se ne srni« nički, kolski i ini putevi — su dama« ju međusobno nositi i kositi, jer bi ri, kroz koje ta krv kola i razilazi se se izgnijeČile, već moraju raditi u svaki kutić tijela, da ga krijepi i složno i zajednički, da sebi nabave obnavlja. Promet je Tirana, koja je potrebitu hranu, da budu jake i jača u koliko je viši izvoz a manji ispremne odbiti svaku eventualnu uvoz. Gdje je jača hrana — snažniji nvahi pčela iz drugih košnica i stra« izvoz ekonomskih proizvoda — tu nih pčelinjaka i ne dadnu im se po« je zdravija i obilnija krv, privreda; moriti i svoj privrijeđeni med raz« gdje su dobri i svestrano raspleteni dainari, prevozna sredstva, tu je i jagmiti. • To saznanje i ta dužnost nalažu kolanje krvi, privreda, veća i ured« nam da budemo najobazriviji i naj« nija. Čovjek bez damara, -krvi i susretljiviji jedni prema drugima i hrane ne može opstojati; ni narod samo na toj osnovi možemo sa ve« uznapredovati bez valjanih puteva, ćim izgledom u uspjeh poći putem privrede i pretežno izvoznog pro« meta. liječenja naših bolesti. Kako je kod nas sa putevima, sa Na prvom mjestu što je potrebno i zdravom, a pogotovo bolesnom, prometom, sa ekonomskim proizvo« biću, jest: čistoća zraka i dovolj« dima? J.adno i čemerno! nost sunca. Moral i nauka su zrak i Ni jednog željezničkog .kraka, ni sunce društvenog organizma- ulaze jednog čestitog kolskog druma; a i pročišćavaju se kroz jedan‘te isti ono par konjskih i kozijih puteva prozor — kroz školu. Više puta smo vidjeli po koji cvi« u vlasti razbojnika, drumskih ili — jet, po koje drvo u haluzi i hladu, što bi kazao g. Žugić — uniformisa« kako je zaostalo, kržljavo i jedva nih. Naravski da pri takom stanju živo pa ne može dati nikakva pio« stvari ne može biti ni govora, ne o da i mirisa. Isto je tako bezvrijedan razvitku, nego ni o začetku indu« čovjek i narod koji ostane u haluzi strije i obrta u većem stihu. Za naše ekonomsko pridignuće i hladu neznanja i nemorala. Pretežni dio svoga napora mora« prijeko je nužno da se spoji željez« mo dakle usredotočiti oko podiza« ničkom prugom najsjevernija i naj« južnija fačka Sandžaka, Priboj i ka, kao što nemamo ni jednog čo« 'Mitrovica; da se sva okružna i sre« .vjeka koji je ikad imao s’ čim a da ska mjesta prepletu dobrim kolskim nije kupio i đa ne 'posjeduje bar drumovima i — ovo je osobito važ« nešto zemlje, jer »zemlju nije mos no za cjelokupni život u Sandžaku gao odnijeti ni vuk ni hajduk«. Ali evo došlo vrijeme, da zemlja — da se iz osnove izmijeni i preina« či administrativno«sudski aparat i bude najpogibeljniji posjedovni ar« sistem. O administrativnom urede« tikal i mi treba da smo skloni i pri« nju misliin u zasebnom jednom pravni pomiriti se s vremenom, na« članku malo opširnije govoriti, jer ravno uz preduvjet, da nas ne pre« je najvažnija tačka programa, sa kosi i ne satare. Prije godinu dana, na sastanku u kojim trebaju naši narodni poslani« Prijepolju, izaslanici su posjednika ci poći u ustavotvornu skupštinu. A sada još kojmo jednom od na« jednog dijela našeg Sandžaka po« ših ekonomskih pitanja, najaktuel« veli diskusiju o tome, koje stanovi« , jem i najvažnijem našem problemu, šte da zauzmu naši posjednici u koji tako duboko zasijeca u sve slo« predmetu agrarne reforme. Ali po« što na tom sastanku nisu bili zastu« jeve našeg naroda —o agraru.... svi naši krajevi i pošto prisut« Makar da su agrarno pitanje i od« pani ni izaslanici ne bijahu dobili dovolj« nosne reforme suženi samo na kra« no instrukcija od svojih izbornika, jeve, gdje su posjednici i vlasnici ne mogaše se u tom pitanju đoni« zemlje u pretežnoj većini muslima« jeti zaključak radi toga se odgodi ni, u Herceg«Bosni, Sandžaku i Ma« zbor i zakaza iponovni za kedoniji; makar da je ovo pitanje mjesec kasnije, kako bisastanak mogli — naročito kod nas — stavljeno u .prisustvovati izaslanici iz mu cijele ob» brigu posve pristranih i nestručnih lasti i kako bi dobili potrebite po« Hčnosti i da je još u početku svoga datkc za stalno i konačno stanovi« riješavanja skliznulo sa baze soci« šte. Međutim nikako nije išlo u vo« jalnih zahtjeva i pravičnosti i uzelo Iju i račun nekom i nekom, da se pravac agitacionog sredstva za vr« i slični sastanci održavaju, da bovanje zavedenih izbornika; ma« ovaki se sam narod o svojim stvarima bri« kar što cijeli niz neparlamentarno ne i međusobno savjetuje, te se raz« i nezakonito izdatih uredaba i nare« nim makinacijama osujeti taj đo daba prvenstveno odiše ciljem, ka« mjesec dana zakazani sastanak. No ko da se muslimanima onemogući što je propušteno valja da se na« ekonomski razvitak i opstanak u knadno učini. I danas nije izlišno krilu naše otadžbine, s kojom su sra« održati zbor posjedničkih izaslani« sle naše boli i naše veselje, koju ka naše oblasti, koji bi bio najpo« smo-vijekovima branili i gajili na« zvaniji u ovom pitanju riješiti s kog šom krvlju i našom ljubavlju; ma« stanovišta da se pođe i do kojih . kar sve to tako bilo, mi ipak ne granica da se popusti. Pri takvoj smijemo malaksati u vjeri i nadi, da zgodi ja bih predložio: će u našem državnom vodstvu pre» 1. da se agrarna reforma proteže vladati razbor, mudrost i zdrav ra« samo na čifluke, i to one, na koji« zum, pa da će se ovo pitanje svesti ma je dotični mustedžir (ratarska o« u granice pravde i socijalne nužde. bitelj) stalno nastanjen od nazad Napravićemo se gluhi i slijepi 10 godina, u koliko odnosnim idžar« prema činjenici, da su agrarni od« u*istidžar«ugovorom nije precizira« nqsi nesavremeni također i u onim no, da je predmetna zemlja »beglu« pokrajinama naše države, u kojima ku« sličnog značaja; su zabašureni sa dnevnog reda rije« 2 u koliko gornjim riješenjem šavanja. Mi razumijemo i osjećamo pojedini posjednici budu ostali bez potrebu reforme agrarnog pitanja dovoljno zemlje za vlastito obradi« kod nas, željni smo i pripravni udo« vanje, da im se prepusti jedan cio voljiti istoj, ali sa preduvjetom, da njihov čifluk, kojeg budu oni oda« ta reforma bude rukovođena obzi« brali; rima pravde i potreba obostranih 3. da se oduzeti čifluci isplate po interesenata, vlasnika kao i ratara faktičnoj vrijednosti. (čifčija). 10. oktobra 1920. Naši agrarni odnosi zasebnog su Tevfik Tahirbegović. karaktera i drugačijih pravnih pod« loga od onih u Herceg»Bosni i onih Sarajevo, 18. oktobra. u Makedoniji. Zemlja, kao jedini Kako su radile onako su i prošle sigurni i stalni artikal, u koji smo mi i naši pređi ulagali sav svoj ime« — kukavne ulizice g. Pribićevića. tak i prištednju, nije kod nas u ve« Kad je bila muka svagdje išo Duka, Jikim kompleksima, da bi se mogla no sad, kad bi trebalo da se honori« koristonosno osobna obrađivati, ne« ra bar Kurtovićeva izdajnička piša« go u manjim parcelama, raštrkanim nija po »Demokratiji« i »Glasu Na* i međusobno udaljenim, radi čega roda« ili Sarićev šamar u privr. je vlasnik nije mogao obrađivati o« Predstavništvu — niti se zovu, niti sobno (ili u vlastitoj rgžiji), već ju ,im se daje kakova bilo nagrada. Sad je davao pod j d ž a r u (č i f č i« se traže drugi, a iscijeđenim limuno« luk) na dulji rok. Ima je i u vima nema ni moralne utjehe, da bi većim komadima, ali ne tolikim, da makar kao Stipanov alat mogli biti bi mogli zadovoljiti potrebi i enagi na košiji. Nije nam nimalo žao o« jedne obitelji pa da se na njih na« vih ispucanih lumbardi i pišemo o stani i svoje zanimanje jedino ob» ovim pakračkim dekretima samo radi fctih posveti. Radi toga je išla radi toga, da i na ovom, primjeru pokažemo neiskrenost »demokrat« na »prisjev«. Treća je vrsta zemlje ona, koju je sam vlasnik skih« voždova i silnu razliku »preda se« obrađivao, zanimaju« njihovih riječi.i djela. Dasad su proglase »damokratske« ći se uzgred i svojim zanatom u va« roši. Kod nas nije proveden valjan stranke potpisivali svi njihovi mu« kataster zemlje, niti je ista označe« slimanski praporci, no ovaj put su na »bćglukom« ili »kmetovstvom*. tu »čast« ukazali samo Svrzi, napi« Dobar dio naših ratara slobodni su sayši mu naopako ime (Hamid Ha« vlasnici zemlje koju obrađuju. Mi dži Svrzo!) i — Šefkiji Gluhiću, sta« nemamo niti jednog veleposjedu!« vivši ga na zadnje mjesto valjda �Strana 2 Страна stoga, što je i inače u svemu bio zadnji. Ostalih nema na proglasu. Zašto? Zato,’što Su postali teret i balast i što je Pribcu mnogo, da is= takne više od dva »turska« imena. Neprestano se isticalo, da je jed« na od temeljnih ideja »demokrat, ske« stranke, da se ne pazi na ple« me i vjeru. Koliko vrijedi ta »ideja« vidi se iz gornje činjenice, a još je bolje ilustrira informacija »Obzo« ra«, koji govoreći o skorašnjem po, uzdaničkom sastanku »demokrata« u Sarajevu, iznosi ovu značajnu po> javu: »Na tom sastanku upitao je Pribićević zastupnike Šefkiju Glu« hica, dra Mehmedbašića, Ibrahima Sarića i Suknju Kurtovića, jesu li se izgledi demokratske stranke me, đu muslimanima poboljšali? Kada su mu odgovorili, da se stanje nije na bolje okrenulo, te da oni ne mo« .PRAVDA* — .иРАВДА* I I I | gu misliti na to, da se pojave u mu, jasno, da je glavni i opravdani cilj slimanskim kotarevima, kod izbo« .Franctiske osigurati sebe protiv nje« ra, rekao im je Sv. Pribićević otvo, mačkog revanša. Da 11 je u tu svrhu reno: »Kada je stvar takova, onda potrebno kidanje. Njemačke, tako ,vam gospodo moram saopćiti, da _,da se Bavarska. Austrija i Madžar/ ; ,vas ne možemo ni mi na ,ska slože u jedan savez, ili se hoće ' naš račun primiti niti kandidovati ■savez između Poljske, Madžarske i I u srpsko/pravoslavnim i katoličko, .Rumunjske ne mijenja mnogo na hrvatskim izbornim kotarevima.« .stvari, dosta je da znamo, da Fran, Kako se vidi i kod ovih ljutih bo, cuska na nas ne računa, pa da nas raca za »narodno« jedinstvo igra .prema tomu neće nigdje ni pomaga« glavnu ulogu — konfesija. I kad bu« ti. Doduše službene novine demen, I de stani phni, čak i notorni švercer •tiraju tajni ugovor između Francu« ■' Damonja nosi barjak pred stambol, .ske i Madžarske. Uza sve' to postoji I skim putnicima! Hoće li Kurtovići jasna nakana Francuske i Beč i Pe« i Sarići shvatiti: šta znače riječi »ne Štu upotrebiti za svoju politiku. možemo vas ni mi na naš račun Tim ostaje Jugoslavija izvan inte, primiti, to je sasvim drugo pitanje, resne sfere ove politike. Dobro. To bez važnosti za njih, no i te kako ne bi bila, nesreća kad bi naša poli« I važno za svakog, ko ima mozga i tika računajući sa tom situacijom savjesti. I stoga im posvetismo ovaj kušala da iz svoje izolacije izađe, i da na Balkanu uredi svoje odnose prostor i ovoliku pažnju. tako, da nam ne će ni u kojem slu« .čaju biti ugrožena leđa. Danas je si« tuacija nepovoljna, u ovoj diplomat« skoj igri, danas stojimo bez jake za« štite jer Rusije nema, a Wilsonova Zar smo, gosp. uredniče, tako da, ■zvijezda zapada, pa bi se moglo do, leko došli, da nam se agrarna refor, goditi, da se pregovori u Italiji pre« ma proteže i na grad Sarajevo, ili je Rinu zato, jer će Italija stavljati pre, ta ista naredba o agrarnim reforma, velike zahtjeve, koje mi pa da smo ma tako elastična, da se dade raste, ovaj čas i još slabiji, ne bi mogli pri« zati kako je god volja pojedinih ■hvatiti. Mi se nadamo, da naša vla« vladinih organa? Svakom je pozna, da nikako neće ići ispod onog mini« to, da se ista proteže samo na teri, muma, koji je u javnosti poznat, no torije izvan gradova, a nipošto na ,isto tako da i neće pristati da se pre« nekretnine ležeće u gradu. Ali eto, govori uz koju god izliku zavuku. vlada veli drugačije! Po gornjoj ri, Ili će Italija na našu ponudu prista« ješidbi zemaljske vlade potpale bi ■ti, ili su pregovori s naše strane do« i sve naše kuće i bašče pod udar a« vršeni, a antanta neka izvoli odre« ■diti riješenje jadranskog problema grarne reforme. t .kako znade i hoće. Da ta odluka ni Smiješno riješenje. Stoga Vas najljepše molim, gosp. ;i Koruškoj, ni u Dalmaciji ni na uredniče, da ovo donesete u Vašem Rijeci ne će biti u našu korist to je cijenjenom listu, * našoj »Pravdi«, posve iasno, no to je mnogo manje boljerekuć našem tanku, jer što je zlo nego da sami pristanemo uz sra« bilo oružje u vojničkim rukama, ko, .motne uvjete ili da se pitanie i za je bije sa tanetom, plinom i sličnim, daljnju godinu dana odgodi. Pravo« to je danas naša »Pravda«, Vaš ci« .rijek antante nije odluka božja, ko« jenj. list, kome svaki musliman mo« ja se ne da mijenjati, a mi ćemo ju ra biti pretplatnik i na svakom ko« ■mijenjati, pošto će nam biti nari« .raku potomagati ga i čitati, a njene nuta. prvom prilitom koja će nam ljude, bolje rekuć Vas .saradnike, ■se pružiti. Prama međunarodnom da poštiva, u Vas gleda i Vašem se položaju čini se, da ne ćemo trebati . migu pokorava, a u nuždi da još dugo čekati. Za to se ne bojimo to« koju doprinese, a naročito u pogle, Jiko tih svih pregovora, samo neka du sada predstojećih izbora, kako bude čim prije gotovo, da znademo jednih tako i drugih. Uz mahsus se, na čemu smo i da možemo prema lam M. T. tomu svoju politiku udesiti. Jedno interesantno pismo. Gosp. uredničc! Slučajno mi do, đc do ruke spis v. m. povjerenstva, kojim Vakufska uprava moli zemalj, sku vladu, da pogrešno upisano gro, bije opet upiše i prenijeti dade na pravog vlasnika u korist vakufa Džamije Hadži Jahja u Sarajevu, na što vlada vakufu odgovara slijedeće: Zemaljska Vlada za B. i H. Broj 97.515/19,V,5. U Sarajevu 24. maja 1919. Pritužba radi priznanja pra, va vlasništva na česticu LXXXVII/34 u mahali H. Jahja u korist vakufa dža« mije Hadži Jahja u Saraje, vu. K lyoju 4784 od 9 maja 1919. Riješnjem Zemaljske Vlade od 31. marta 1911. br. 62008/"V,5 obaVi, ješćen je naslov, da je konačno ri, ješnje predmetno molbe odloženo do vremena, dokbudeodobre« no provađanje agrarnih reforama, kojom prilikom će se pretresati sve mplbe i potraživanje na državne zemlje. Napadnuto ri, ješenje ostaje dakle u krijeposti, bez da prejudicira konačno riješe, nje molbe. Načelnik odjelj. za poljoprivredu: R. Smijawynsky, v. f. 0 Jadranskom problemu Bilješke. .donio je »Obzor« u broju od 17. 6. šli nikog koji bi nam mogao pomd, O Srškićevoj skupštini u Više« ći. Koncepcija male antante slomila .gradu raspisala su se oba organa ov» mi. ovaj- značajni članak: »Dr. Trumbić provezao se jutros se onim časom kad se vidjelo dad/. dašnjih Srba. Po »Srpskoj Riječi« kroz Zagreb, da negdje u Italiji pre« Beneš hoće maloj antanti dati dru, ■Višegrad je uz radikale, a po. »Gla« govara sa talijanskim državnicima ди zadaću nego Take Jonescu i kad su Naroda« uz »državotvorne« ele« o jadranskom problemu. Položaj dr. | se konstatiralo, da ni jedan ni dru, .mente. Nije prvi put da se ova dva Trumbićeva i Vesnićeva kabineta gi usprkos lijepih riječi nisu naišli lista ovako diametralno razilaze, pa vrlo je težak. U početku naših pre, да odobrenje Francuske, koja vodi .nas to toliko i ne zanima. Više nas govora glede Jadrana u Parizu bila sasma drugu politiku u Evropi. Mi je zanimala tvrdnja »Srpske Riječi«, je naša država od cijele antante vr« ■imamo neki defeitzivni savez sa da su i tamošnji muslimani uz radi« lo dobro pažena. I Engleska i Fran, (Češkom i nešto slično sa Grčk»m. kale, pa smo se informisali i u stanju cuska a ponajviše Amerika zauzi, ■Akoprem tekst tih pregovora nije smo. da donesemo ovaj telefonski male su se za nas tako te Italiji ne .poznat ipak je sigurno, da ni Grčka izvještaj: samo nije uspjelo, da nam narine ni Češka ne kane a i ne mogu u ja, »U Višegradu se je održavala u londonski ugovor nego je doživlja, dranskom pitanju uplivati na Italiju. isto vrijeme skupština radikalne i Rumunjska uza sve dobre odnose vala baš radi nas i blamaže, pa su demokratske stranke. Muslimani su pe počele mijenjati vlade dok nije više simpatizira s Italijom nego s sudjelovali kao posmatrači. .uskrsnuo opet stari »lisac« (ne mi, nama, a za Madžarsku i Austriju je Bila je strašna buka s jedne i s dru« plimo to pogrdno) Giolitti, koji je prilično jasna stvar. Ove dviie dr, ge strane tako, te su jedni drugima svojom vještinom zapriječio gra« žave, kakogod su u kaosu i kakogod omeli skupštinu. »Demokrati« su vi, danski rat i pokušao uzdrmano po, su nemoćne da bi nam pomogle kad kali pogrdne riječi — proti musiima, vjerenje Francuske i Italije opet bi i htjele sigurno će s velikim vese« pima, a i Srškićev ih se govor doj« steći što mu je u glavnom i uspjelo. Jjem pozdraviti naš eventualni ne, ,mio vrlo loše, tako, da su muslimani Nesumnjivo je Italija svoj položai u uspjeh u jadranskom pitanju. Ma, dobili jednak dojam o radikalnoj i Parizu i Londonu popravila i doče, .džari tobože simpatiziraju sa Bco, o »demokratskoj« stranci. Srškić je kala potpuni pasivitet Amerike (što gradom, hoće da šalju deputacije i govorio vrlo žestoko protiv a« joj je vrlo važno). Time što je pri, da »obnove« prijateljstvo, a u isti ga i begova, Je se je n ri j e t i o m u« stala na izravne pregovore isključila čas skupljaju čete i vrebaju kako bi sli m a ni m a, da će vrlo loše pro« je jadranski, problem iz evropske mogli provaliti u Hrvatsku ili Voj« ći, ako ne stupe u radikalnu stan« politike, barem za neko vrijeme što vođinu. Na pola normalni odnosi s ku.« svakako ide njoj u korist, jer Italija Austrijom poremećeni su plebisci« Eto tako naš izvjestitelj, a mi se drži zaloge Dalmaciju i Rijeku u ,tom u Koruškoj i moraju se pogor, nimalo ne čudimo ni »Srpskoj Ri« šati, ako Austrija ne ponudi kom, svojoj ruci. ječi« ni »Glasu Naroda«; ako lažu S druge pak strane mi smo u ovu promis u što mi dvojimo. Komisija ■imaju i — kriva računa. pntante u kojoj čini se talijanski u« posljednju godinu svoj položaj po, goršali, u prvom redu vlastitom p1iv prevladava, nastojati će na sve krivnjom jer nismo znali i mogli moguće načine, da izazove konflikt konsolidarisati naše unutarnje pri« između antante i nas, jer Talijanima like,/U drugom redu što nismo naš bi išlo u račun, da antahta otvoreno ondos ni prema Francuskoj ni pre, istupi protiv nas, i recimo dade Ita« KAKO I SVE OSTALO OD GO. SA »OBRANE«. *) ma Engleskoj znali poboljšati, tako liji mandat, da njene odredoe koje te je Engleska danas prama našoj ,mi ne bi htjeli provesti pokuša si« Taj list često (?) izlazi; predzad« državi sasvim ravnodušna a Fran« lom provesti. Antanta koja nijedi« nji broj izišao je pred dolazak Nj. cuska sasvim nerspoložena, Potpo« -rala u D'Annunzia koji je dao po« Vis. Regenta Aleksandra, a zadnji ги Amerike i antante koju smo za (Strijeljati njene časnike, mogla bi vrijeme pregovora u Parizu u vrlo .zauzeti protiv nas odlučnu gestu, *) Puštamo ovaj članak prijatelja velikoj mjeri uživali, ne ćemo više u, ,već zato da tim Italiji olakša polo« izvan redakcije, premda smo uvje« iivati, osim u koliko to ide i/ravno žaj. reni, da i inače niko ne bi vjerovao Uza sve nastojanje Millerandovo u istinitost »Obraninog« pisanja. u račun Francuske ili Engleske/U« mjesto potpore antante nismo na« da ne pokaže svoje osnove, ipak je Ur. Smiješno, Бр«) — Вмј 2t» 16. oktobra, biva pred izbore za konstituantu. Pa ipak nije mogao i, mati kakva drugog havadisa, da se ispuni, dok se nije tendenciozno o« češao o vakufsku upravu i musli« manska groblja, u oduljoj notieipod naslovom: »Nevjerovatno — ali istinito«. Koliko su u vakufske stvari upu« ćeni autori »Obrane« najbolje svje« doče ta njihova novinska klepeta, nja. Ta eto sirote još ne znaju, da vakufska uprava nema nikakva po« sla sa muslimanskim grobljima; ne znaju da je, nakon njihove propasti kod vakufskih izbora, ustrojen sa, mostalni mezaristanski od< b o r, sa neograničenom vlasti, koji je uzeo za zadaću:’ upravljati meza, ristanima ,po svqjoj uviđavnosti i bez da zašto upita vakuf ili koga drugoga. Autori »Obrane« znaju do, bro, u kakvom su halu bili svi naši mezaristani iza prevrata, znaju da su (zaslugom pređašnjeg »marlji« vog« povjerenstva. Op. ur.) bili svi odgrađeni i pretvoreni u svijetska smetljišta, pašu hajvana i krmadi; po njima su vatre ložene, pečena ja« njad na ražnju i t. d., o čemu svemu tome svjedoče mnoge prijave od« bora kod policajne direkcije, pa su to sve »Obranaši« za dobro vidjeli i nikad ni beknuli nijesu. Mezaristanski je odbor, došavši na tu, takorekuć pustinju, otvorio »iane tefter«, sakupio nekoliko hi« ljada kruna od muslimana i pomoću toga — makar i primitivno — ogra« dio do sada sva groblja u opsegu Sarajeva. Obzirom na iane«tefter valja nam napomenuti, da niti jedan »Obranaš« nije u taj tefter niti he« lera dao, a ipak imadu obraza tikati i tendenciozno kritikovati vrijedno poslovanje mezaristanskog odbora! Nakon uspostave ograde oko groblja na Nadkovačima počeli su inovjerci ograde razvaljivati, ulaziti u groblja, brati di-Лје trešnje, dude, orahe i šljive tako, da su se ograde morale u hefti po dva puta na grob« ljima popravljati. S jedne strane to a sa druge opet nakana odbora, da ova groblja dostojno otrijebi, da popravi povaljane nišane, iskorijeni nevaljalu travu po grobljima, koja je uslijed prevelika hlada podivlja« la, te je zamijeni sa lijepom sitnom i plemenitom travom, i uopće da provede melioracije kakove su do« stojne grobljima Islama — dovela je odbor do zaključka, da po sre« dini groblja naraslo dnto posiječe.i rasproda, što je i učinjeno. • Rasprodaja drva oglašena je u novinama, koje redovito izlaze (vi« di »Pravdu« broj 99 (204) od 30. sep« tembra) a i svestrano kroz telala. Da niko od »Obrane« nije čitao »Pravde« i čuo telala, nije krivnja mezaristanskoga odbora. U »Obra« ni« nije se moglo ni oglasiti, dok joj se ne zna vrijeme kada će izaći. Ni« je dakle istina, da je odbor radio bez objave. Nije istina, da je drvo iz groblja prodavano ispod cijene, niti je isti« na, da su ga kupovali ljudi iz dže« matskog medžlisa, kao ni to, da se je za sječu potrošilo više, nego se je kupovnine za drvo dobilo. Za sječu drveta platilo se je po 200 K na 1 klafter, koji su na licu mjesta prodavani preko 400 K granje, a cjepka do 800 K na klafter. To se može dokazati i knjigom odbotsko« ga tajnika Sejfage Tašakovića, u kojoj je prodajna cijena drveta za« bilježena. Pri tom valja uzeti u ob« zir da je drvo vrlo slabe kvalitete, da ima unutra miješano mnogo vr« bovine, trešnje, šljive i oraha. Pošto je drvo tek usječeno, to ga naravski i osušiti valja, a kada to bude, jedva će ga biti suha i 3 me« tra, mjesto današnjeg 'klaftera, pa pe i po tom vidi kako je »jeftino« rasprodano. 17, oktobra naveo je predsjednik mezaristanskoga odbora g. odvjeb« nik Biserović jednoga člana odbora »Obrane« u groblje na Nadkovači« ma, pokazao mu vrstu drveta i čije« nu pošto je prodavalo, te će ovaj moći i druge »Obranaše« informi« sati o kakvoći i cijeni prodanoga ' drveta. Piscu je bio najveći ures dr« veće po grobljima, a nama je to pu« stinja, dok debla i žile drveta razva« Ijuju grobnice naših pređa. Ako »O« branaši« trebaju sebi za ures tako« vog drveća, neka Idu onamo, od kuda «u i došli, pa im neće žao biti. �Spaj 213 — Broj Još se mora napomenutu da me> zaristanski odbor kani sa ovim za ,drvo dobivenim novcem na prema« Ijeće sagraditi jednu kuću na Grli« čiča brdu za grobara i tako osigu« rati vječitu kuću sarajevskim mm slimanima, među koje — valjda — spadaju i autori »Obrane«, da tako budu sačuvani u vječitosti od napa« sti, hajvana i ostalog. »ПРАВДА' — »PRAVDA. _»Qbranaši«, eto sad vidite da iz prazne pucate na vakufsku upravu, a ako ste islapiske patriote, stupite i vi u mezaristanski odbor, koji vas rado poziva, pomozite mu moralno i materijalno, da se naša groblja što ljepše urede pa da se ne stidimo pred našim sugrađanima drugih ује« ra, a ne brbljajte iza kulisa kao.... i prođite se od grobalja praviti ures grada. Zašto muslimanski narodi simpatijo s boljševičkom Rusijom? (6) - Poslije mnogo stoljeća punih- e« ncrgije, kad se muslimanske mase kao vjetar pronesoše preko Egipta, Tripolisa, Tunisa, Alžira i Maroka, ispuniše Hispaniju sve do pirenej« skih gora i preko Balkana i Ugarske segnuše do pod zidove Beča i u Lbm« bardiju, sa Krima i Kavkaza u srce Poljske, iz beskrajnih stepa turke« stanskih u Moskvu, Kazan i Kitaj, a pod Tamerlanom čak na jug Indi« je, ostavivši tragove duboke civili« zacije gdje im je noga kročila: u Hi« spaniji, na Siciliji, duž cijele Afri« ke, u Arabiji, Danjasku, Bagdadu, Perziji, Samarkandig Kitaju, Indiji muslimanski svijet je zasnuo da se odmori od truda i posla, umstve« nog u svima granama znanosti, u« tnj etničkog u svem što uzdiže srce i veseli oko, poslije rada u vrijeme, kad je sav hrišćanski svijet, punih se deset vi jekova krveći s drevnim religijama Rima, Slavena i Germa« na, čamio u neznanju i divljaštvu, vodio ratove protiv istoka i samog sebe, a Vizantija u paralizi fizičkoj a duševnoj umirala i umrla, predavši nasljedstvo svetih ratova protiv »ne, vjernika« pravoslavnom sjeveroisto« ku i katoličkom jugu i zapadu Ev, rope. Treba razlikovati opadanje i pad muslimanskih država od zastoja u progresu muslimanskih naroda. Uz« rok ovom posljednjem, kako u ne, koliko iznijesmo, .u glavnom je opći zakon o odmoru čovječanskih rasa. Uzroka rđavom stanju, opadanju i padu muslimanskih država ima ne« koliko. Heterogeni elementi, koji u vrije« me apsorbacije silnih muslimanskih duhova čisto vojničkim poduzeći« ma, pomoću lukavosti, puzanja; am« bicije ili sticanjem prilika, pružiše prste u sve ostale grane državnog života i u sve slojeve 'društva — ra« di svojih interesa pljunuše na df« žavne. Grci, Jermeni, Gruzini i dru« gi nemuslimanski elementi, koje mu« slimanske vlade priviše njedrima s liberalnošću, s kakvom hrišćanske države nikad nisu izilazile u susret muslimanima, gurnuše, došavši do vlasti, nož u srce državama, koje su ih smatrale ravnima svojim podani« cima muslimanske vjere. Izdaje, mito, prevare, nesavjesnost, lijenost — sve Де bolesti državnog organiz« ma uvukoše se preko nemusliman« ske birokrati je i malo po malo ras, trovaše cijeli upravni sistem. Evrop« ske velike i neke male sile sistemat« skim su burgijanjem svud i svugdje, pa i razvijanjem korupcije u musli« manskim državama, potkopavale te« melje muslimanskog istoka. Evrop, ske vlade konsekventno su svim mogućim smicalicama ometale sve refonne, koje su preduzimale vlade muslimanskih država. Istini za ljubav moramo priznati, da je i neizmjerno bogatstvo i opće blagostanje, koje se u nebrojenim pobjedonosnim ratovima nagomila« lo u muslimanskim centrima, ubrza« lo opadanje istočnih država, kao što je gotovo bez iznimke bilo u svim drugim državama. Političke i socijalne neprilike, in« teresi brojnih neprijatelja, koji su musBmanske narode razdvajali a -često i rtapravili jedan protiv dru, gog, mnogo dopriniješe tomu, da ti narodi izgubiše na nekoliko vijeko« va svoje vidno mjesto u svijetu. Uplitanje stranih vlada, naturiva« nje sveg rđavog što imaju zapadni narodi, vjerske, političke i ekonom« ske najezde pa vojnička osvajanja, nasilno uvođenje tuđih religija, za« kona i običaja — sve je to smetalo ;normalnomu razvitku muslimanskih naroda. Pa i uza svu stagnaciju u progresu ne može se reći, da muslimanski na« rodi poslije zlatne ere u svojoj hi« storiji nisu dalje zidali na zgradi ljudskoga razvitka. Istina, udio nji« hov u ovo doba nije bio ravan ud je« lu hrišćanskih naroda, ali je kud i kamo veći od udjela hrišćanskih na« roda u vrijeme muslimanske kultur« ne supremacije. A ako nije bilo kontinuiteta u progresu musliman« skih. naroda poslije kulminacije o« nako, kako je bilo u evropskom pro« gresu počevši od posljednja dva .stoljeća srednjega vijeka — dubljem istraživaču je jasno, da ga nije ni moglo J>iti. Osim eruptivnih najez, da nemuslimanskih naroda iz dubi« ne i s krajnjeg istoka Azije, smetale su mu neprekidne atake manje ili više udružena zapada. Ali uprkos svim destruktivnim faktorima ostade jezgra musliman« skih naroda zdrava i netaknuta. Sa« mo ona zaspa. Tako i sloboda samo usnu. Ona je živjela, makar i teško ranjena. Ona je živjela, makar i ne uvijek u potpunoj svijesti mush« manskih naroda. Duh, koji provede muslimanski svijet onako slavno kroz mnoge vijekove i okruni ga so« lidnim uspjesima, ostade, ma da je do nedavno umoran drijemao. 3. Evo je prošlo osam vijekova, ot» kako je muslimanski svijet stalno objekat ataka zapada. Nekad uže a nekad šire koalicije ne dadoše mira muslimanima. Mnoga duboka rana u tijelu muslimanskog svijeta duge je i duge godine isticala krvlju. O» gromne prostore odsjekao je zapad od islamske zajednice. Današnji događaji pokazuju, da se istok vra« ća na pozornicu svijeta s podmlađe, nom energijom. Istok se budi. Istok sa svojom nepokolebivom vjerom, dubokom intuicijom, originalnim i dubokim pogledima na život i smrt, žeđom za idealom. Sve premise za progres, koje je i dosad imao — o« sim kolektivne energije masa. Da« nas je jasno, da je i ta energija po, tekla žilama naroda istoka. I jasno je, da je moralo doći vri« jeme, kad će se narodi, koji su tako srdačna ljubili slobodu, dignuti da osvete svoja prava. Morao je kuc, nuti čas, kad će se muslimanski na, ■ rodi prenuti iza sna kao kakav go, rostas i, raskinuvši lancg, u koje ga okovaše gorj od njega, mahnuti ši« rokim krilima, silnim mahom. Taj pokret muslimanskih naroda ide pa, ralelno i ugovoreno s velikim kreta« njem brojno najjače indogermanske rase, u čijoj sredini i s njom ispre« miješano žive mnogi milijoni musli« mana. Pokret islamskog svijeta ima danas saveznika u ruskim armija, ma od mno'go milijona, koje nišane na iste dušmane, na koje i musli« manski milijoni. Hiljade delegata sa sviju krajeva svijeta gdje ima muslimana, već su se nekoliko puta sastajali u ROsiji i ustanovili plan zajedničke akcije. Već ima primjera krupnih Uspjeha: Afganistan se je otresao engleskog protektorata, Egipat se je oslobo« dio, Perzija se oslobađa. Turska tre« se okovima. U ruskoj su se federa« čiji organizovale četiri muslimanske države: republike kazanskih Tata« ra, Kirgiaa veljke orde, azerbejdžan« skih Tatara i Turkestana. Ruski je narod osudio carsku ru, sku politiku prema muslimanskim narodima i državama i dao joj pri« jateljski pravac s principom ravno« pravnoeti. Tri stotine milijona muslimana miču se u isto vrijeme, kad stotinu milijona Rusa, njima najbližeg ne« muslimanskog naroda po karakteru, mentalitetu, analogiji tradicija, iš» prepletenom historijom i ispremije« šanom krvlju — probijaju vrata u Evropu, Neka im je sretnoj K. M. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U ZVORbtlKU. U četvrtak 14. o. mj. održana je ovdje impozantna i brojno posjeće« na kotarska skupština, kojoj je pri« sustvovao i predsjedao izaslanik iz Tuzle g. Muhamed ef. Zahirović. Skupština je održana u velikoj sali medrese, koja je bila dupkom pu« na građana i seljaka'iz svih sela na« šeg kotara. Skupštinu je otvorio potpredsjednik kot. odbora g. Hu« sejnaga Ćumavić predstavivši iza« slanika g. Zahirovića, te izaslanika političke vlasti g. Škrivaneka i za« hvalivši se najtoplije skupštinarima да ovako sjajnom odzivu. Predlaže za skupštinskog predsjedatelja g. Zahirovića, što se jednoglasno usva« ja. Zahvalivši se na izboru predsje« datelj daje riječ g. Ćumaviću, da u otsutnosti tajnika i blagajnika izvi, jesti o dosadanjem radu odbora, ko« ji, i ako nije potpuno verziran, u kratkim potezima i razgovjetno iz« laže stanje blagajne i dosadanji rad odbora, koje izvješće skupština pri« ma na znanje i odboraje rad odbora. Zatim je uzeo riječ Muhamed ef. Zahirović i u govoru, koji je trajao sahat i po, razložio je historijat, uz« roke i cilj organizacije tumačeći pri tom naš program u tančine i na vr« lo razgovjetan način. Zatim je op» širno govorio o predstojećim izbori« ma i njihovoj važnosti za opstanak muslimana u ovim zemljama i nji« hovu — bolju budućnost, te o zlim posljedicama, ako bi bili nehajni i ne .htjeli kompaktno i svi do zad« njeg stupiti na biralište i glasati za listu naše organizacije. Onda je tu« maćio kako se postupa pri pregledbi biračkih spiskova a i reklamaciji, te kako će se obavljati izbori. Kod to« ga je g. Ćumavić izvadio dvije kuti« je i zorno pokazao način biranja razlažući pri tom odnosne propise. Nakon što su izabrani delegati za glavnu skupštinu u Sarajevu, uzima riječ g. Ćumavić i u'-kratkom ah pu« nom sadržine govoru osvrće se na tragični slučaj, koji se desio musli« mani ma u ohridskom srezu te veli, da su tamo prilike grozne i jezovite, аН da i naša sudbiba nije mnogo bo« lja, jer se i mi koljemo tupim oruž« jem, koje ne daje krvi. Mi se na svim poljima sistematski progonimo i ubijamo gospodarski, prosvjetno i u svim drugim pravcima. Ovo je bi« la aluzija na nesnosne prilike, koie su inaugurisala dva satrapa: sreski »upravitelj« Rogić i policajni nared« nik Savić, koji poput harambaša ha« rače po tom kotaru, da je skoro do« šio dotle, da svijet bježi u goru od njihova zuluma. Džemal ef. Hulusić je u svom go«^ veru hrabrio, da se prigodom izbo« ra ne boje ničijih prijetnja i zastra« šivanja. Biće toga, veli, pa će se pri« jetiti oduzimanjem oružnih listova i sličnog, ali se toga ne treba bojati. Pošto ste čuli program naše organi« zacije i razumjeli za čim ona ide, onda vas nikakva sila niti prazna i neostvariva obećanja neće moći skloniti da dadete svoj glas za koju drugu stranku osim naše. Pri svršetku skupštine n^ predlog ,Hafiz Ibrahim ef. Mehimagića, šer. vježbenika upisuju se članovi za »Gajret« i kupe dobrovoljni prilozi. Odmah se je upisalo 60 članova i sa« kupilo K 1450 dobrovoljnih priloga, a vrijedni i agilni starina Ibrahim ef. Šehić, šer. sudija izriče nađu, da će u najkraće vrijeme moći osnovati i »Gajretov« pododbor. Pošto se više niko nije javio za riječ, predsjeda« telj zaključuje skupštinu. Ovo je u najkraćim potezima tok skupštine, koja je u svakom pogle« du sjajno uspjela. Poslije skupštine razgovaralo se neobvezatno i tu se je moglo čuti jezovitih primjera na» silja i progona, koji se vrše nad mu« slimanima u zvorničkom kotaru. Ta« mo i sad pravoslavni poput Alba« nije ubijaju muslimane i otimaju njihova dobra, a po Zvomiku na« rednik Savić sa svojom jadnom po« licijom što no riječ žari i pali i sve pritužbe muslimana proti ovom po« bješnjelom policajcu ostale su bez uspjeha. Vlada ga dapače unapre« đuie u XI. činovni razred za polic. podnadzomika. Ovo je u najmanju ruku izazov muslimanima od vladi« ne strane, ako su joj do ruku dola« žile sva one tužbe, a ako nijesu on« a l. da ćemo joj mi u najskorije vrije« me putem našeg lista javno podni« jeti, pa da vidimo kako će se držati. O sreskom »upravitelju« Rogiću, na čiji se blentavi postupak i »mu« dru upravite*jednoglasno tuže i gra« dani f seljaci muslimani, plačemo posebno, a sada konstatujemo, da je jedna strašna blamaža, da vlada prepušta upravu kotara jednom p i« saru, koji je svršio nauke izdajući pašoše na goveda i naplaćujući re< sum na goveđem sajmištu. Skandal! X, Y. Političlii pregled. Izbori se nikako neće odložiti. Iz Beograda se javlja: Pošto je rad Državnog Odbora naišao na izvjee« ne smetnje, proturavale se u јау« nost vijesti, kako će radi toga biti odgođeni izbori za konstituantu. Kako sada beogradska »Pravda« e pouzdane strane javlja, ne može se ni pomišljati na to, da će vlada od« ložiti dan izbora. Komisija za istragu o nemirima u Hrvatskoj. U Zagreb stigla je an» ketna komisija, koja će ispitati uz« roke minulih nemira u Hrvatskoj. Kod hrvatske vlade pregledati će i sva akta, koja se odnose na te ne« mire. Kemalistički pokret u Albaniji hvata, kako iz Korice javljaju, sve više korjena naročito uslijed prido« laska turskih oficira. Poslije Vehib« paše i Edhem«paše u Albaniju treba da dođe još 280 turskih oficira Ar< banasa, koji se u Carigradu sprema« ju na akciju u Albaniji. Ekskralj Konstantin na djelu. Javljaju iz Berna: Bivši kralj Kon« stantin priprema se da iskoristi situ« aciju u Grčkoj, stvorenu opasnom bolešću svoga sina. Namjerava da se vrati opet u Grčku i — stupi na prestolje. Švajcarske vlasti pređuze, le su potrebne mjere, da osujete za« vjeru, koja se u Svajcarekoj prmre« ma protiv današnjeg režima u Grč« koj. Domaće vijesti. Reisuloulema otišao u Beograd. Prekjučer je g. reisubulema otputo« vao u Beograd, da se zahvali na od« likovanju ordenom Sv. Save prvog stepena. Veseli nas ovaj odlazak, koji je od strane naših predstavnik ka preporučen još u prošloj godini i nadamo se, da će g. reisuhulema upotrijebiti ovu priliku i za to, da mjerodavne faktore informira o sla» bom materijalnom stanju naše v,«m« centralne zaklade. Baš je ovih dana g. dru Vesniću uručen memorandum vakufske di» rekcije, pa se nadamo, da će ga g. reisul»ulema i sa svoje strane izdaš« no poduprijeti. Opet Petrić. Javljaju nam iz Mo« stara: »Došao opet pristav Petrić. Počeo progonima muslimana. Za« tvorio 30 muslimana«bakala radi ba» jagi prekoračenja maksimalnih čije« na ne čekajući ni odgovora na utok. Daljnja zatvaranja slijede. Veli pri« stav: Pa šta im škodi 10 dana u za« tvoru! Opširan dopis slijedi.« Satrap Rogić. Sramota, koju vlada trpi držeći još i sada na upravi jed« nog velikog kotara famoznog Rogi« ća, pisara, prelazi u škandal, koji ee ne da više podnositi. Intelektual« na mješina, fanatizirani pravosla« vac, zadojen neiskazanom mržnjom na sve što je muslimansko, on je prosto pomahnitao. Ne ističući za« sada ona mnogobrojna bezakonja, koja ovaj naduveni pisarčić u ulozi .upravitelja kotara čini nad nezašti« /onim muslimanskim dijelom naro da, hoćemo ovaj put da upozorimo .zemaljsku vladu na jedan najnoviji atak na muslimansku kulturno«pro« svjetnu instanciju, učinjen od etra« ne Rogića. On je ovih dana izdao odluku kot vakuf, mearifskom po« ,.v;erenstyu i Muslimanskoj Čitaonici »Sloga«, u kojoj traži pod prijete ,njom deložacije i s pravom na utok od 3 dana, da čitaonica ustupi svoje prostorije Milki rođenoj Nikolić, u» datoi Cesarović, čija braća imadu svoiih zgrada i prostorija, da bi j’e mogli smjestiti, a da se Rogić nije trebao laćati ovih skrajnjih sređstrf« va. Cak Milkina braća imadu jednu �Зкааа * Оцрмд Broj 213 — Број »PRAVDA* — „НРАВДА* dosta prostranu kuću, u kojoj im во poieo Bjaličak prijetiti, aatim jo napisao „Veliko Reži", da na копсв konca iside sa — Stanuje sluga. Konstatiramo li jod i amaotekim plaftilom. Teik>, Hito, „lijupi" itijoto, da je to jedino muslimansko dru« po i slatki" Milaae, imaeeto so kad i plimaaiti itvo u Zvorniku i da bi se uselje« radi ovo i ovakvo kratkovidnosti. Samo napri­ дјет Milke moralo rasuti, te da u jed! Da nali iitaiolji namogna desnati kakvim nam se kaučima prijeti organ bosaD»kih radikala, ,tim prostorijama još od god.-1901. prenosimo в cijelosti njegova biljotka „Nova ,postoji "čitaonica pod raznim nazi« muslimanska stranka11 koju jo ,,Srpska Biješ" vime, onda je i previše naglašena donijela u broju od atorka. Ta so Voli: „Demokratski nar. poslanik g. dr. (!) fcofkija protuzakonitost, pristranost i bez« obrazluk Rogićeve odltikc. Štošta Gluhi« istupio jo ia demokratske stranko — kao ito javlja.taalanskl „Opitinski Glasnik'1 i Osno­ naduvena mješina i karikatura od vao jo a VusU sa g. đrom Bahrijom Kadićom upravitelja kotara nije take odluke novu muslimansku stranku, koja će istupati dao srpsko«pravoslavnom društvu? samostalno na iaborima. Kako deanajomo u «i• 3to li to baš za jednu Milku bi dr« joloj so semlji (?) osjoća jak pokrot među mu­ da so otvori uova stranka, koja ee ■žavna nužda, da se raspe jedno je« slimanima, nate muslimane približiti državi i neće stva­ dino musi, društvo, koje je okupilo rati od njih neprifatelje ove zemlje. Kao lio preko 130 članova, većinom omladi« dosnajemo na Ćelo (hopa, mala! Op. ur.) ovo ne? Valja pokazati moć i silu upra« nove muslimansko stranko stupio bi.g. Šerif a organ stranko iaaeićo iduće ne­ vitelja kotara poput Ciganina, koji Amaatovie Pokretače novo stranke rukovodi ova idoja: je, kad mu je zapalo carstvo, svog djeljo. Muslimanski olemouat no može da ostane u bu■oca ubio. daćom političkome divota osamljen i bos ikaOdbor je, međutim u otvorenom kovib jačih oslona, muslimanski olomenat mora n prvom, roda, da svojim radom dokaže privr­ -roku uložio redovitim putem utok ženost i iskreno prijateljstvo naprama ovoj đr< na načelstvo okruga u Tuzli, pa će« šari, treba pod svaku cijenu da manifestujo ,mo vidieti, hoće li se viša vlast so« svoju državotvornu svijest i time učini svoju Jidarisati s ovim glupim i protuza« prvu drčavljunsku dužnost, pa na osnova to isvrieno dužnosti da traži od državo ваkonitim riješenjem naduvenog Ro« svojo svojih prava, koja mu se moraju očuvati. gića. Ne bude li se poništila odluka itita Nerazboritom opozicijom i postavivli so u Rogićeva, Zvorničani će znati naći neprijateljski tabor naprama (Denuoiraj samo put i sredstvo, kojim će Rogiću pre« šerife, to Ti je sanat!) državi razrješava se ,više bodljikave rogove stući, da mu država eo ipso dužnosti, da zaštiti i obezbipravo ■ dotičnog dijela njezinih državliana više neće nikad pasti na um, da ih jedi i u ovakovom odnosu mora da bude ugrožena ' uperava proti muslimanskoj kultur« budućnost toga elementa. Mije korisno, a ni no«prosvjetnoj instituciji. Vladu lijepo natvarati oči pred istinom, no treba mah­ ,pak pozivamo, da već jednom po« nitom i beskorisnom opozicijom zavoditi narod labirint i goniti ga, da glavom raz­ šalje za upravitelja kotara akadem« ubijapolitički zid, nego froba poći stasom opreznosti (kao .sko obrazovana čovjeka, da ovaj 6to jo, na primjer, postupano pri rekviziciji blesavi pisarčić ne pravi nad nama bakra!) i razboritosti, pa u opiti narodni život unijeti elomono i savromeni metođ političkog upravnih eksperimenata. — Tim putem hoće da udari nova mu­ Filmovi za propagande« M’» aa« života. slimanska stranka." rodnog Zdravlja sprema radio»icu Iznesosmo „program", a sad očekujemo hoću za izradu filmova koji •• .odužiti li doći lisae, da ma akaiemo — kiselo groŽgjo... zdravstvenom prosvjećSva»j« »a« ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ roda« I PAPIRNICA I HAMDIJE TFEšBljak. 8*kl Data »p«t вева8ит«1јвв držanjem «▼•)• кове „Pravde*. Njeiin „iekljoćeni" uredaik, ■iajer Btijepo ed Dabrornik-građa, nijaiie твlikoerpakof „kata*, pa ma ae čini da će njejovom вагов preplatiti i пав oke „ Pravde" i na­ tjerati nas в ćor-sokak nekog plemenskog aoparatUaaa. Dijelio nam je najprije savjete, onda KOPČIĆA o i t preporučuje »voje bogato stOTarište ,, svih vrsta papira, kancelarijskog i ■' ( ♦ školskog pribora. — Narućbe se 1 ’ 2 obavljaj« brzo i točno. i t Cijene umjerene. '> * Sarajevo, Štrosmajerova nt. Tel. MP i > !! Domaća industrija!! Pm jugoslavenska hurnica rdiatlohuma i hopiha u Sarajevu, Izrađuje najbolje vrste RAHATLOKUMA u luksuznim kuti­ jama i sandučićima, razne čajna i desertne KEKS-E, te TATIAN HALVU. — Dnevno razašiljanje u provinciju. —. Narudžbe na: Arifović'Predimaret, br. 47, Sarajevo Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova, ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani < Sjetite se „Gajreta H. Hafiz flbđalsb uf. Tabnh Os. 1069/18. 53. OGLAS. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat če dne 16. novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača-mulk nekret umrlog Server ef.Svrze iz Sarajeva i to: l. У2 kuće i bašće u površini od 1 d< 389 m. u Ulomjenici gr. ul. br. LXXIV/10; 2 cijelu kuću u Tubegovićevoj'ulici u kojoj se nalazi glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo u površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. uj. broj 231 i 238 kat, opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, ajreća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI ŠERIATSKI SUD. U Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Traži se jedan krojački pomoćnik Baručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 16. Talefon 27S. Ponude sa uvjetima treba slati na HilmijD Sundglća o Hoajlc. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skue&tina Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, odriana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо. na K 1o.ooo.ooo. I povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. 4 ’ / Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali jo? ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno ,po dioničarima ne eptirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničarl, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionire učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti provlđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31..oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potplsateljima uručiti u roku, koji če se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je prlđržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dioiMca glasom tačke 2. ovih usta­ nova prldržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje I uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (đ.d.) u Sarajevu I njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice uTuzli, c) Muslimanske trgovačke I poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. 4- u Bjelini, a) Muslimanske banke 4, d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u. Tešnju, i) Narodne kteditne banke d. d. u Livnu, б Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, Težačke baifke d. d'. u Cazinu,, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u DerVenti, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. < Ravnateljstvo Muslimanslie trgoratke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odtfovorni urednik: F. Selaka. Vlasnik: Centralni Odbor J> M. ®. štatamll ВмМ & A. IMoa, Sa^vo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9900f4e715eca135e000bd8daa7c67d9.pdf a518f23330533a3c769bfa3811e5d6b9 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj ^ЧННВ^ ИГ в ИГг^ Ј|ж ^HL 9 B ЈВ ЛЛ jB В> ■ ■ f® jsb 1ИДОЦ^ I Н BS izlazi №&ИГ BN Kl ЈКЈМ ■■ af НЖ VHV КД |В ■■ ^ВЖ Ef ЖИ la JML^^ar h M Лк JML V ■* 4Mb ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 109 (214) PF* Muslimani! Brinite lU« Sarajevo, subota 23 oktobra 1920. (8. safer 1339.) sb ^^00" PRETPLATA: GODIŽNJE К UREDNIŠTVO I NA- laže se u kralja petra ulici и vakufskoj palačl . Godina 11. da budete upisani u Iriračhe spiskove, jer o tom ovisi vaša budućnost! jim su udareni čvrsti temelji ovoj našoj organizaciji. U isto vrijeme kada smo mi na nađe sa svojim roditeljima za koje ovom mjestu održavali svoju veliku je držao, da ih nikad više neće vi« skupštinu, na kojoj je bila zastupa« djeti. Ovo je veselje bilo iskreno i na većina našihTnjeata održavao je neusiljeno, jer su muslimani i pre« g. Svetozar Pribićević u svečanoj već gorko iskusili na svojim leđima dvorani beledije skupštinu, na kojoj tiraniju austro.madžarsku, a naro« je udario temelj »demokratskoj« čito tečajem dugih i teških ratnih stranji. Ton g. Pribićevića, kao i godina. Bos-na je pod Austrijom njegov programni govor, vrlo .je lo« smatrana jednom prostom koloni« še djelovao na naše delegate, a na« jom, koju su tuđinske rase upotreb« rpčito njegova nesusretljivost pre« ljavale u svoje privredne, koloniza« ma nama muslimanima, jer je jed« torske i ratne svrhe. Bosna je bila nostavnim gestom odbio predloge zemlja, u koju je useljavan i naše« naših delegata, koji su sa punovaž« ljavan ološ, koji nije mogao pro« nim punomoćima već tada zastupa« sperirati u svojoj domovini, s jedne li 70% muslimana Bosne i Hercego, strane, dok je s druge strane bila vine. On je pošao i korak dalje, pa domena tuđinskog duševnog prole« nam je sasvim otvoreno navijestio , tarijata, iz kojeg se rekrutovalo či« borbu do istrage. Za pomagače u toj novništvo, koje nam također ni u borbi javila mu se grupa mladih za« kojem pogledu nije bilo prijazno. bludjelih, neiskusnih ljudi, koja se Ovo i ovako činovništvo sa čita« pod tajnim rukovanjem glavnog vim jatom doseljenih trgovaca, o« stupa Autro«Madžarske bijaše oku« brtnik* i drugih staleža stavilo se pila, oko »Jednakosti«. Oni nijesu bilo na našu narodnu grbaču, gulilo znali niti su mogli shvatiti svu za« nam kožu i na sve načine iskorišći« mašnost i težinu položaja, u kojem valo prirodno bogatstvo naše zem« smo se nalazili, pa nam je pomoću lje. A šta da reknemo o mukama, njih g. Pribićević naturio kojeka« koje smo podnijeli u ratu? Opusto« kve Sariće, Kurtoviće, Svrze, Gluhi« šiše nam sela i gradove, odvedoše će i sve, koji su se^naprosto odrekli sve i staro i mlado u vojsku i ko< svoga islamskoga elementa i bezu« moru, oduzeše nam hranu i stoku, vjetno se predali u naručaj jednog te nas oguliše tako, što se kaže, da silnika, koji nam je navijestio naj« trn povučeš, ne bi imao zašto za« oštriju borbu. Ovi su se nesretnici peti. Bojne su poljane bile poštrca« rugali svemu što je naše i omalova« ne našom krvlju, leševi su naših zavali našu borbu. I kada su u Bi« vojnika pokrivali razbojišta na leći, Nevesinju i u mnogim drugim svim frontama, jer smo se morali našim mjestima i krajevima frcale boriti svagdje u prvim redovima. muslimanske glave, oni su nam se Naš je vojnik morao na sebi iznije« rugali i govorili da se bunimo zato, ti prvu vatru, on je morao prvi gi« što su se u Bileću ukrale dvije tri koze. Do pada »demokratske« vla« puti. Morao ginuti. U tim i takvim časovima buknuo de morali smo izdržati jednu tešku je prevrat i mi smo bili oni, koji su i mučnu borbu, punu samoprijego« se svom iskrenošću svoje duše pre« r^. Prijetilo nam se hapsom, progo« dali u naručaj ^vome bratu i sugra« mma; naš se rad izvrtao, naše se đaninu, držeći da ćemo naći bratsku kretanje naopako tumačilo. Ali što susretljivost i bratsko ponašanje pri je najinteresantnije: od početka na« izgradnji svoje nacionalne držJve. še borbe pa do danas nijesu nas Dok smo se spremali za zajedničku prestali nazivati elementom, koji je akciju, da protjeramo tuđina iz svo« protiv države, protiv monarhije i je kuće, izgledalo je da su sve opre« proti svakog reda i poretka. Nas to ke među nama izravnate i da ćemo nije nimalo smetalo, jer u njedrima se bratski i zajednički svi založiti njesmo imali nikakvih oraha. Juri« za svoju slobodu, koja nas je staja« šali smo nekad otvorenom vatrom, la tolikih žrtava, tolikih jada. Ali... nekad drukčije: kako je kada vrije« Ali već prvi dan oslobođenja bi« me iziskivalo. I evo nas, Bogu hva« jaše za nas prvi dan — ponovnog la, na drugoj skupštini delegata na« mukotrpnog iskušenja, goreg i žalo« še organizacije, koja se razlikuje snijeg nego smo ga ikad igrali. Na« od one prve u tom, što ova pred« ša nebraća umjesto da nam pruže stavlja 59 naših dobro organizova« bratsku ruku, da je stisnemo i da nih mjesnih odbora, koji predstav« svi složno radimo za svoju sreću, ljaju okb osamdeset hiljada organi« svoju zajedničku domovinu, digoše zovanih i dobro disciplinovanih čla« zločipačku ruku proti nas i prvi nas nova. Ova skupština reprezentuje dan počeše ubijati, paliti, pljačkati dakle volju jedne impozantne ple« i sva nam moguća zla činiti. Sustegli jade boraca, koji su spremni sve žrt« smo se prvih dana, držeći da se to ve doprinijeti za slobodu opstanka učinilo u prvoj oslobođeničkoj groz« • i ravnopravnost muslimana. nici i da će to prestati čim se du» Disciplina je u našim redovima hovi smire i uspostavi neki red. Ali do sada bila izvrsna, a nadam se u se, braćo i gospodo, prevarismo u buduće inšalah da će biti i sve bolja, računu, jer što je išlo dalje, to je jer nas baš sada čeka najveća za« za nas bivalo gore, pa smo se, htjeli daća, da svoj rad okrunimo uspje« ne htjeli, morali okrenuti oko sebe hom, pa da se naš glas ne samo ču« i sporazumjeti se kako da se posta« je, nego i uvaži. O nekim našim vimo uobranbeni stav. Naš mjesnim odborima ne mogu se na dični predsjednik i prvak naše or» žalost izraziti najpovoljnije. Ima ih, ganizacije, prosvijetli g. mufti -ef. koji su se konstituisah i nijesu se Maglajlić, naši poslanici Dr. Hras« više nikad sastali, ima ih koji još nica i Dr. Spaho, naš glavni urednik nijesu ni računa položili i koji su Korkut i mnogi drugi snašli su se nas slabo materijalno potpomagali, dosti) brzo i udarili prve temelje no ima i velik broj koji su do naj« muslimanskoj organizaciji, krenuvši manjih tančina vršili svoju dužnost, dvama putevima, da se odmah na« nama o svakoj pari položili račun, đu i dne 15. februara 1919. na velikoj te nijesu propustili ni najmanje sit« skupštini, na istom ovom mjestu, niče, da nam je nijesu dojavili i pi« provedu stapanje i ujedinjenje, kp« tali za savjet i sporazum. Da je i - Naša glavna skupština. . Znate Ii šta znače riječi: sloga, bratstvo i jednakost? Ako ne znate, pitajte onu masu naših delegata iz svih krajeva naše pokrajine, što se prekjučer sastado« še u islamskoj čitaonici, da na našoj glavnoj skupštini saslušaju izvještaj predstavništva naše organizacije i dadnu mu pravac u daljnjem njego« vu radu za dobromaše mlade države i njenih pripadnika što ispovijedaju uzvišeni Islam. Znate li šta je požrtvovnost, jed« nodušnost i odlučna riješenost, da pomogne brat bratu, da ga očeliči i podupre svim što može i kako mo< že? Znate'li? Ako ne znate, trebali ste biti na toj skupštini, da vidite one ljude iz krvave Krajine i kršne Hercegovi« ne, kojima daleki put nije niukoliko narušio veselog raspoloženja; treba« lt ste da čujete izlaganje naših go« vornika i pratite lica, koja vele: »Dobro jel«, te usne koje su govo« rile: »Tako jel«. Trebali ste da ču« jete izjavu: »Mi hoćemo slobodu, pravdu i jednakost u ovoj svojoj državi!« i da vidite oduševljenje, kojim su te riječi popraćene od svih skupštinara bez razlike dobi i zani« manja. Trebali ste, braćo, da pro« matrate našeg inteligenta i sijedog sarukliju, kako jedan drugom tepa i guguće; da pratite kretnju građani« na i njegova brata težaka, pa da vam bude jasna sva besmisao tvrd« nje, da im nijesu interesi zajednički i da im se treba razdijeliti. žnate li kako se svršavaju narod« ni poslovi i kako braća trebaju da vode razgovor? Ako ne znate, trebali ste da bu« dete na našoj skupštini, pa da se osvjedočite, kako so i šest i šezde« set kandidata može izabrati za dva« tri sata; kako težak dragovoljno i iz vlastite pobude promeće naprijed svoje školovane ljude i kako svje« eno govori: to su naši sinovi. Da, da, gospodo oko plaćenih »demokrat« skih« i drugih glasila, svi vi koji si« jete smutnju u našim redovima, tre« bali ste tamo biti i čuti narodni glas, pa da vam bude potpuno jasna sva uzaludnost vašeg izdajničkog nasto« janja i sva niskost uloge, koju vam namijeniše protivnici islamskog na« „ pretka i bolje nam budućnosti. ’ Mi smo ponosni ovakom skupšti« nom i zahvaljujemo Bogu na ova« kom Njegovu daru i nimetu. • * Skupštinu je oko 10 sati otvorio dični naš predsjednik, časna naša' starina, g. muftija Maglajlić, krat« ’ kim govorom u kojem je istaknuo svu važnost ovog satanka i zaželio da nas svemogući uputi pravcem, koji će biti na sreću i spas naše kra« Ijevine, a naročito islamskog dijela njenih državljana. Njegove su rije« ći išle iz srca u srce i učinile jak i svečan dojam na sve skupštinare. Kad je svršio svoj govor bio je po« zdrayljen burnim i oduševljenim klicanjem, a zatim je podijelio riječ tajniku centralnog odbora, g. Ahme« tu Seriću, da podnese ovaj TAJNIČKI IZVJEŠTAJ. Muslimani B. i H. pozdravili su •elobođenje i narodno ujedinjenje onim iskrenim veseljem i oduševlje« njem, kakovo se može pojaviti sa« aao ■ sretnom času, kada se čovjek Шш Ш 2.“” kod nas bilo nedostataka bez svake je dvojbe, ali pri tom treba uzeti u obzir, da su naša dva poslanike bila kao dva navita točka. Sad su u Beo« gradu, sad u Sarajevu, u nepresta« nom trčkaranju, a u redakciji i taj« ništvu samo dva čovjeka, koji su morali uz poslove, koji su potrebni oko lista neprestano trčkarati po raznim vladinim odjelima i u inter« vencijama gubiti dane i dane. Financijalne prilike stranke nije« su baš povoljne, jer ono što je do sada ulazilo u našu stranačku bla« gajnu, to su bili većinom sitni do« prinosi naše sirotinje, dok se naši mogućnici nijesu sjećali da nas po« dupru sa ovećim svotama, a bez no« vaca se ne mbže maknuti, naročito sada u ovim teškim i skupim prili« kama. Naš list, naša »Pravda«, vršila je svojju dužnost sjajno i njezinu piša« nju imademo zahvaliti najveći dio uspjeha, koje smo polučili. Njezino je pisanje našlo odražaja u svim na« šim slojevima a na mjerodavnim mjestima se prosuđuje kao sasvim ispravno i mjerodavno. Svojim is« pravnim i dostojanstvenim drža« njem prodrla je »Pravda« i na naj« više mjesto, otvorila sebi vrata i u kraljevski dvor, te se čita i na naj« višem mjestu. Zasluge su našeg li« ste goleme, one se ne mogu ni pro« cijeniti. Naš je list ogledalo našeg rada, koji nam može služiti samo na diku i njemu imademo zahvaliti, da se danas muslimani promatraju sa nekog višeg stanovišta i za nas se danas otima svako ispravan, kao za jednu čistu djevicu. Uza sve to ipak moram Istaknuti da naš list nema ni iz daleka onoliki broj pret« platnika, koliki bi ih trebao da ima. Jer ne bi smjelo biti ni jednog mu« slimana, koji znade čitati i pisati, da je ne drži, da s® na nju ne pret« plati i da je ne čita, jer ćeu njoj naći sve što mu je potrebno, te će iz nje crpiti sve potrebne pouke i o« bavještenja. Apelujemo na Vas braćo. (Ne brigaj!) Od 15. februara 1919. do danas održano je 5 sjednica C. O., koje su svaki put trajale po više dana. Na ovim sjednicama pretresana su naša najveća i najpreča životna pi« tanja i ustanovljivana naša politič« ka orijentacija. Radni se odbor sa« stajao svake hefte, a nekada i više puta. Njegov se rad kretao oko svi« ju naših najprečih potreba i on je učinio mnogo sitnih i krupnih stva« ri, koje su zasijecale u naša politič« ka, kultumo«ekonomskar socijalna i mnoga druga pitanja. Nije bilo skoro ni jednog dana, kada se nije pritužio koji pojedinac ili deputaci« ja, koje su uvijek sa najvećom su« sretljivošću predvođene pojedinim vladinim odjelima i interveniralo se za njihove želje, tegobe,'muke i za« htjeve. Centralni i Radni Odbor posveći« vao je mnogo pažnje skupštinskom pokretu, jer se na skupštinama naj« bolje uzgaja u narodu volja za rad i za našu islamsku zajednicu, te su pojedini naši članovi održali mno« štvo skupština u svim krajevima B. i H„ gdje se narodu rastumačilo šta hoćemo i kako treba da se držimo. Naš dobri predsjednik g. mufti ef. Maglajlić u svom je radu stekao ne« umrlih zasluga, uslijed čega će nie« • govo ime biti zapisano zlatnim slo« vima u historiji b.«h. muslimana. (Živo odobravanje i buran,pije« sak.) (Nastaviće se.) �S'rana 2 Стоач» .PRAVDA* Prva nagrada na trci u honstituantu. Naredni izbori u zakonodavna ti« jela uvijek su period političkih ot« krića i iznenađenja. To je period, u kome svaka politička grupa mora otvoreno pokazati čime misli pređo« biti za se blagonaklonost biračkih masa; a kako je u natjecanju za bi« račku blagonaklonost potrebno po« goditi najskrovitije i na i vruće želje biračke, to se tim događanjem i ne« hotice daje javnosti onakva slika psihe birača, kakvu sebi zami« šljaju vođe pojedinih političkih grupa. U ovim danima, kad je no« vinska izborna agitacija za konsti« tuantu već u punom jeku, javljaju se jasne konturc’raznih slika, te je upravo uživanje, čitati iz redaka i iz« među redaka različitih programa i programatičnih članaka, kako oni • sebi zamišljaju da izgleda narodna duša, kad je gola. Mislio sam, da poznajem svoj na« rod, ali danas na svoje veliko izne« nađenje vidim, da je moja slika o njemu sasvim drukčija, nego ona njegovih današnjih političkih vođa, koji tvrde, da ga najbolje poznaju. Sve naše političke partije iznose već na javu nagrade svojim birači« ma, ako ih iznesu prve na cilj u trci za konstituantu. Ovaj puta me inte« resuju nagrade onih partija, u koji« ma pravoslavni vode glavnu riječ. Najoriginalnija je nagrada srpske narodne organizacije, koju je u nje« no ime isturio Čokorilo u »Srpskoj Zori«. Tu sc govori direktno i indi« Tektnot »Konstituanta SHS će po« gaziti srpski JJstav, uvrediti srpsku Dušu, uprljati srpsku Zavetnu Mi« sao i t. d.« Prevedeno na čisto srp« ski to znači: Mi ćemo da rasteramo tu jugovinu! I zaista za sve one, ko« ji drže, da iz prava pravoslavnog dijela našeg naroda na potpunu slobodu u ovoj državi proističe i pravo ograničavanja slobode svih drugih u državi, ima ta Čokorilova nagrada magičnu privlačivost. Ali nadam se, izbori .će pokazati, da srp« ska narodna organizacija ne pozna psihe svojih birača. Kakvu nagradu obećavaju radika« li, a kakvu demokrati? Centralizam ili decentralizam? Demokrati, ima« jući na umu, da pravoslavni birači do'bro znaju, kako je to nova parti« ja i kako među njima ima i katoli« ka, smatraju nužnim naglasiti riječ centralizam to jest: nadmoćnost pravoslavnih u svim dijelovima Jugoslavije, a radikali, uzdajući se u prestiž svoga imena slobodniji su i smiju da izbace samo jednu fra« z u: jedinstvenost države i lokalne autonomije. To^c fraza, jer »lokal« na« autonomija (samouprava) mo« že da bude na pr. u seoskoj općini i obzirom na srez, isto tako kao što može biti, da govorimo groteskno, autonomija zemaljske kugle »lokal« na« s obzirom na svemir. Centrali« zam i decentralizam su uopće dva toliko široka pojma, da u jednoj dr« 'žavi može da znači decentralizam, što je u drugoj centralizam i obrat« no. Državopravna pitanja su inače u Evropi najvažnija agitaciona sred« stva među biračkim»masama, jer se zna, da se poglavito njima stvaraju ili ometaju ravnopravnosti svih gra« dana u državi, ali kod naših partija, u koiima pravoslavni vode glavnu riječ, .jedino je Čokorilo obilježilo sasvim precizno svoje državonrav« no stanovište s obzirom na Bosnu i Hercegovinu: B. i H. pored još ne« kih drugih »srpskih« zemalja ima da sa predratnom Srbijom sačinja« vaju jedno pokrajinsko«zakondavno tijelo, drugo Hrvatska, a treće Slo« venija. Međutim je vjerovatnije, da * radikali i demokrati vjernije zamiš« ljaju psihu pravoslavnih birača u Bosni i Hercegovini, držeći, da to što je Čokorilo reklo nije ni po« trebno naročito isticati. Oni znaju, da je svaki pravoslavni danas,' po« slije svoga oslobođenja, a priori čvr« sto uvjeren o svojoj političkoj nad« moćnosti u državi, te da je potpuno suvišno pričati mu, kako istom kon« stituanta ima da izvojšti tu nadmoć« nost. *) Pisac je onaj isti što je u 106. broju našega lista napisao članak »Mea kulpa«. I ovaj mu članak pu« štamo bez ikakve izmjene. Ur. - .ПРАВДА* Bppl — Вг<Ј 214 pare platiti.« Priča se, da će Divljan još ponajljepše od svih iskititi svo« ju nagradu; on se sprema, da i »vla« štitu režiju« smakne sa života i da muslimanu ostavi toliko zemlje, ko« liko je isključivo on sam može da obradi vlastitim rukama i nogama. Dakle sve partije B. i Н.» u kojim pravoslavni vode glavnu riječ, ista« kle su kao prvu nagradu svojim bi« račima kožu sa muslimana sa jedi« nom razlikom, .što jedni obećavaju * kože s glavom, a drugi bez glave. Kakvu dušu kod svojih birača za« mišljaju sva ta gospoda, kad se na« daju, da će ih takovim obećanjima predobiti za se, to će moći i sami čitaoci prosuditi. Mene lično pri po« misli, da živim usred te družine, za« tre$e jeza, slična od prilike onoj, ka« kva je mogla trepti one prve Evro« pejce u Americi, kad bi panuvši u ropstvo Indijancima, vezanih ruku morali gledati, l^ajco ih skalpiriju redom jednog ,po jednog. I ovaj put Vam, gospodine ured« niče, najljepše zahvaljujem na pro« storu i molim da primite m. selam. Oslobođeni. Državopravno uređenje domovi« ne po ćeifu pravoslavnih birača ni« su dakle otvoreno, istakle ni demo« kratska ni radikalna partija kao pr« vu nagradu biračima. Prva je nagra« da darivanje muslimanske . z e m 1 j e pravoslavnim biračima. ^Та nagrada mora da ima u sebi naj« više cara za oči pravoslavnih bira« ča i s tog se ona danas opisuje i ne« prestano proširuje, da ne može biti ljepše. Pri tome su, mora im se pri« znati, demokrati mnogo milosrdni« je ruke. Oni su čisto u neprilici, ne bi li se još šftogod, te još štogod moglo obećati. Nakon toga, što su obećali ne samo »beglučku« zemlju, DRA. SRŠKIĆA U AGRARNOM PITANJU; nego i zemlju kmetstvu »sličnih« odnošaja, kao »prioraca« i »pridrž« ne samo svoje »spahije«, nego uop« »Srpska Riječ«, glavni organ b.«h. nika« obećavaju u najnovije doba će muslimane, pa i ženskinje i nevi« Radikala, donijela je u svom 204. još napose nekakve »četvrtare« i nu djecu. Što ne spomene žalosne broju od 13. o. mj. uvodni članak »hodalice«-. pod naslovom »Agrarno pitanje i događaje u Gacku, Sarajevu, Bileći, Uzgred spominjem, da sve parti« »Hrvat«, u kojem se napada na »Hr« Bitolju, Bijelom Polju, Ohridu i t. je, u kojima pravoslavni vode glav« d., gdje su razjareni i protiv musli« vat«, što je u 190; broju objelodanio nu riječ, baš tim nazivima kao što mana nahuškani pravoslavni poči« članak pod gornjim naslovom. su begluk, kmetstvu sličan, priorac, Gospoda oko »Srpske Riječi« ne« nili toliko zla, da se ni opisati neda? vlastita režija, hodalica i t. d. daju majući nikakvih argumenata, da po« Mi svakako mislimo, da su i ona svjedočanstvo bizantiskog' duha biju tvrdnju o podzemnom radu dva žalosna slučaja u Duvnu i Te« među sobom, jer oni tim pojmovi« šnju, na koja »Srpska Riječ« upire dra. Srškića, nego se laćaju svoje ma ni u jednoj naredbi državnih stare taktike, da izvrtanjem činje« prstom, plod buškanja sa strane vlasti ne dadoše nikad nikakve de» pravoslavnih, i da se nad njima nica prikažu rad svoga vođe korekt« finicije, tako da bi sc napokon zna« zgražaju i osuđuju ih svi svijesni nim i u današnjim prilikama savrc« lo, šta to sve znači. / katolici u užoj nam domovini. menim i.umjesnim. U prvom redu se kuša prikazati, da ovdašnja Hr« • »Srpska Riječ« kuša na silu da Radikali se ovaj puta nisu smjeli prikaže, kako je u članku »Podzem« vatska Težačka Stranka na svojim pouzdati u prestiž svoga imena. I zborovima i u štampi prikazuje se« ni rad« pod jednu kapu strpano i oni odbaciše masku i rekoše otvo« ljacima, da iskreno vodi brigu o in« kmetsko pitanje, kao i pitanje beg« reno, što misle o svojim biračima. luka, t. j. naših slobodnih posjeda, teresima seljačkog svijeta i da će Stojan Protić je tu nekada po pri« poraditi svim silama, da se zaplete« . pa tvrdi, da se ne bi našao ni najo« čanju zaprijetio nekoj težačkoj de« korjeliji »feudalac«, da pod taj čla« no agrarno pitanje pravedno i na putaciji iz Bosne i Hercegovine, 'da nak stavi svoj potpis i s tim ustvrdi, korist seljaka riješi, dok glavni or« će poslati na njih vojsku, ako se gan matice tih Hrvata, zagrebački da su obje te vrste zemalja čisto pri« budu bunili, i muslimani pomisliše, da je to on htio njih uzeti u zaštitu, »Hrvat«, donosi gore spomenuti čla« vatnopravna svojina, koje »spahija« nak protiv rada dra. Srškića u ag« ma« moraju' ostati u slobodnom i pošto su oni i bili jedini izvrgnuti rarnom pitanju. S time bi »Srpska neograničenom posjedu. Ovo je svim mogućim pobunama. Vojska Riječ« htjela, da konstatira neku skrajnja drzovitost gospode oko nije nigdje slata, da uzme musltma« disharmoniju između naših bos.« »Srpske Riječi«, jer se u spomenu« ne u zaštitu, a pisanje »Samoupra« ve«, glavnog organa radikalne par« herc, pristaša Hrvatske Zajednice i tom članku jasno i bistro veli o njihove matice,' t. j. centralnog od« kmetovskim selištima, da zemljo« ti je, posljednjih je dana iskreno po« vlasnici i ako su potpuno svijesni bora te stranke u Zagrebu. Nu i sa« kazalo, da Protić pod anarhijom mi« ma priznaje, da je i vođama i prista« svojih posjedovnih prava na njima, slio vo: ako Mitar, koji ima 50 du« neće nikada dozvoliti, da im se to numa zemlje, od Pavla, koji ima šamh ovdašnje Hrvatske Težačke pravo ništi, dok ne dobiju praved« Stranke glavni princip, da se naše 150, otme 50, da imaju oba po 100, agrarno pitanje riješi pravedno i nu odštetu, ali su ipak, crnčivši so» to je onda anarhija. A nije anarhija, dakako na korist seljaka. Ovaj prin« ’ cijalnu nuždu i današnji duh vreme« ako pet Mitara, koji imaju po 100 na, pristali da se na temelju »Pred« cip »pravedno« riješenje našeg ag« dunuma zemlje, od Muje, koji ima rara, jest i ostaje glavni princip i hodnih Odredaba« imade smatrati isto 100, otmu po 20, tako da Mujo svih zemljoposjednika kao i svih kmetstvo dokinutim, jer im je no« nema ništa a oni po 120. Na ovaj muslimana u našoj državi, pa se o» sioc vladalačke dužnosti Njeg. Vi« zaključak mi daje pravo osim toga datle ne može izvoditi kakova raz« sočanstvo Regent svojom vladalač« i novi program radikalne partije, da lika и principima b.«h. Hrvata i nji« kom riječi garantovao, da će se to i ne govorimo o administraciji bos.« hovih glavnih odbora i organa u u« pitanje riješiti na pravedan način herc, vlade, koja je zakonodavno po »obje zainteresovane stranke.« žoj Hrvatskoj. tijelo za se. Nagrada i demokratske i radikal« Iz ovoga se jasno vidi, da su se Samo je razlika u pojmu praved« ne partije kulminuje u tome, da će nosti između Hrvata katolika i mu« zemljovlasnici sasrria pomirili s ti« se dati zemlja onome, ko je radi. slamana sa jedne strane i naših pra« me, da »kmetstva« nestane i da se S tim bi se principom mogao neka« to pitanje jednom za vazda digne voslavnih sugrađana sa druge stra« ko složiti i koji Evropejac, ali vrlo ne. Jer dok muslimani i katolici ri« sa dnevnog reda, i ako je svakome revolucijonaran. pretpostavivši, da ječ »pravedno« tumače tako, da se poznato, da u Bosni i Hercegovini čita programe i novine samo onih prrriješavanju jedne socijalne nuž« i nije nikada bilo kmetstva u pra« partija, u kojima pravoslavni vode de ne smije ni jednoj strani krivo voin smislu riječi, nego da su to glavnu riječ, jer u njima može da činiti, da se ne smije od jednog nje« zemlje, koje su čisto privatnoprav« čita i o »krštenim begovima«, tako govo privatno vlasništvo naprosto na svojina pojedinaca, davane pod da mu to sve izgleda kao kakvo ra« oteti i drugome badava dati, da se trajne zakupne ugovore. Naziv dikalno nacijonalizovanje tla. Da dakle ne smiju stvarati novi prole« ■ »kmet« i »kmetsko pravo« naturila to nacijonalizovanje znači « uistini teri i prosjaci, nego da se imade sva« je bivša austro«ugarska vladavina i konfesijonalizovanje mo« kom jednakom mjerom mjeriti, — to za kompenzaciju oiiima, koii su gao bi se taj Evropejac uvjeriti sa« dotle bi naši sugrađan^ pravoslavne za vrijeme okupacije vikali: »Dođe mo onda, kad bi zašao u zemlju, na vjere htjeli, da je »pravda« tuđe o= Švabo, dođe babo!« — a koji su pak ! sela; i vidio kao se to u praksi pro« teti i drugom dati, bez obzira, da li to vikali, valjda će znati gospoda : vađa. Najprije je nahuckano pra« će onaj potonji uslijed toga stradati oko »Srpske Riječi«. Što se pak tiče slobodnih posjeda, voslavno, a djelomično i katoličko i pasti ira prosjački štap. Neka go» težaštvo, da slobodno otima'svaku spoda oko »rSpske Riječi« samo »begluka«, to se mora smatrati či« zemlju muslimansku, a to je ovo i pročitaju rezoluciju organizacije stim posjedom privatnopravne na« činilo i moglo učiniti u svakom slu« Hrvatske Težačke Stranke u Der« ravi i neka budu gosnoda oko »Srp« čaju, osim u onome, gdje su se vla« venti, objelodanjenu u »Obzoru« ske Riječi« uvjerena, da ćemo se za snici opirali oružjem i gubeći ži« od 3. januara ove godine, pa -će se tu našu svojinu boriti svim sredstvi« vote. (Muslimansko težaštvo nije u osvjedočiti, kakav imaju pojant o ma i da smo pripravni na sve even« tome sudjelovalo, niti je moglo sve tualnosti, jer smo potpuno svijesni pravdi naši težaci Hrvati, i odmah da je htjelo, pošto je i ono siste« , će doći do uvjerenja, da ne postoji svojih prava, kao što smo i odveć matski pljačkano i plijenjeno.) Za« ni najmanja razlika u mišljenju i ra« dobro prozreli namjere naših sugra« ’ tim su iznijeli parolu: Zemlja je o« du hrvatskih vođa u Bosni i Herce« dana pravoslavne vjere, koji bi' noga, ko je radi. Drugim riječima: govini i onih u Hrvatskoj. htjeli da od nas naprave novo rob« ima da se sankcijonišc prosta oti« »Srpska Riječ« u potkrepljivanju lje, te da nas na taj način istrijebe svojih tvrdnja spominje i ona dva iz naše djedovine. mačina. Vrlo je smiješna tvrdnja »Srpske To i jeste najjači razlog, zašto je žalosna slučaja u Duvnu i Tešnju, i muslimansko težaštvo uz Jugosla« gdje su Seljaci katolici digli ruku na Riječi«, da pravo vlasništva zemljo« svoje spahije, a ne će da spomene posjednika na slobodne zemlje ne vensku Muslimansku Organizaciju, jer kad se stotinama muslimana te« na hiljade sluča'eva po čitavoj na« spada u kategoriju privatnopravne žaka otima silom zemlja, kako će Soj državi, gdje su i seljaci i građa« svojine, nego da je javnopravne na« ravi, pa da svoju tvrdnju učini vje« ni pravoslavni dizali ruku i ubijali moći biti uz'one, koji je otimaju i rodostojnom, potkrepljuje ju i sa kliču: »Zemlja je onog, ko je radi!« *) Ovaj članak prenosimo iz za« šeriatsko«pravnim shvaćanjem. O» I težačka organizacija kao partija grabečakog »Hrvata« od 19. o. mj. i stavljajući da tu tvrdnju »Srpske pravoslavnih težaka a i »Slogrf« Gr« zahvalni smo redakciji tog cijenje« Riječi« kasnije pobijemo, sa čvr« đića'i Ljubibratića obećavaju svo« nog lista, da je omogućila polemiku stim dokazima konstatujemo, da je jim biračima is.tu nagradu samo još i tu skoro donijela članak radi kojeg pisac sa tom svojom tvrdnjom istr« nešto poljepšanu; jer oni kažu: čao pred rudu i dokazao svoje pot« je naš list bio konfiskovan.' Bilo bi »Za tu zemlju, koju ste vi već oteli, dobro, kjad bi cenzura i nama do« puno nepoznavanje ne samo prav« mi ćemo da skrojimo lijepo i zakon, nih propisa, nego da ne poznaje ni zvolila raspravu u ovom nitanju. da je vaša, i ne samo to, nego ne Uredništvo. najprimitivnijeg historijskog raz« ćete za nju ni naknadno nikome ni > Podzemni rad ) * �Број 214 — Broj voja Bosne i Hercegovine. Jer da i« ma iole pojma o historiji naše do« movine, ne bi se usudio, da posjeda nicima zemalja osporava njihova prava i sa »porijeklom«. Zato ćcm° u jednom članku govoriti i o tome »porijeklu«, pa ćemo vidjeti, tko je u nas došljo, a tko je starosjedioci Drago nam je, da i »Srpska Ri« ječ« sama priznaje, da se je njezin vođa dr. Srškić izdigao i nad sam ministarski savjet, pa je sistirao po« stojeće sankcionirane ministarske naredbe i druge po svom ćejfu iz« davao, a činjenica, da su te njego« ve tajne i zlonamjerne naredbe ka« snije nailazile na odobrenje mini« stra dra Krizmana ne mijenja ništa na stvari, jer je svakome poznato, da je i dr. Krizman zakleti neprija« telj posjednika, a i svih muslimana uopće, isto tako kao i dr. Srškić, te bi i jedan i drugi najvoljcli, kad bi u našoj državi uopće iščezlo ime muslimana, što ali neće doživjeti! Da još Kojim faktom dokažemo, da dr. Srškić radi samo proti musti« mana, navesti ćemo ovo: U vreme« hu njegove vlade dogodilo se, a i sada se događa, da pravoslavni oti« maju zemlje muslimanima težacima, pa gdje se je dr. Srškić pobrinuo da to zapriječi i nepravdu ispravi?! Eto u samom tešanjskom kotaru o« teli su pravoslavni od muslimana težaka na više mjesta*njihove zem« lje, pa šta je dr. Srškić uradio? S druge strang, kada dr. Srškić ne do« zvoljava više ropstva i kmetstva i kada ide za tim, da se i begluci pre« daju seljacima, a da posjednici od njih ništa ne dobivaju, kako onda mogu razne gazde Kostići, Kujun« džići i mnogi drugi primati hakove od svojih posjeda, a da ne mogu Muje, Mehe i Alije? Na ovo je sa« srna kratak i jednostavan odgovor: jer su prvi pravoslavni, a drugi mu« slimani! Eto na kakav pravedan način naš usrećitelj dr. Srškić raskida sve ono, što liči na sredovječne feudalne ste« ge. Nije li tako, gospodo oko »Srp« ske Riječi«?!... . Ali da završimo sa ono mnarod« Ali da završimo ea onom narod« dok i tvojoj kuli reda dođe!... Naši dopisi. Tuzla, 16. oktobra 1920. (Nova musi. »stranka«. ~ Pokre« tači ex=ministar Gluhić i Dr. Bahri« ja Kadić: odluka u 12. času.) Sinoć se održao incijativom gg. Šefkije Gluhića i Bahrije Kadića u kancela« riji potđnjcg pouzdanički sastanak u svrhu osnivanja nove musliman« ske »stranke«. Tom su sastanku pri« sustvovali većinom »političari<c«mu« slimani iz radikalne i »demokrat« ske« stranke i oni dosad još »neo« predeljeni«. Dr. Kadić, kao sazivač i domaćin objasnio je svrhu sastan« ka i »potrebu« osnutka nove musli« manske »stranke«,’ koja bi okupila oko sebe »sve muslimanske intelek« tualcc«, a koja bi bila pristupačna svim slojevima muslimanskog elementa. Razlozi za osnutak nove musi, »stranke« su: bir, »iz dana u dan »povećava« se broj muslimana (?). koji ne mogu da odobre taktiku i način borbe J.-M. O., kojima se mu« sPimanskom elemntu više škodi ne« go li koristi. Ići, organ J. M. O. »Pravda« načinom i tonom svog pi« sanja nije nikako u stanju, da mje« rodavne ličnosti (a, tako?) i našu ši« ru javnost uvjeri o tom, da je mu« slimanski narod u ovoj zemlji drža« votvoran elemenat i t. d. Uč, rad vodstva J. M. O. prošao je posve ne« gativnim pravcem i svojim skraj« njim radikalizmom izgubio svaki o« slon,u državnoj vlasti (nu, opet vla« sti!). Istaknuvši razloge za novu »stranku«, koje mi u glavnom svr« stasmo u tri tačke, sizavač ih je stao »pravnički« analizirati otprilike o« vako: »Nerazboritom opozicijom i postavivši se u neprijateljski tabor prema državi (ne državi, nego reži« mu i nametnutim vlastodršcima. Op. dop.) razrješava se država eo ipso dužnosti, da zaštifi i obezbijedi pravo dotičnog dijela njezinih dri žavljana....« Kad smo istakli »dovoljno« ob« razloženu potrebu nove musliman« »ПРАВДАГ — .PRAVDA. ske »stranke«, dužnost je da rečemo nešto i o njezinu cilju. Pošto u »kul« tumo«prosvjetnom, gospodarskom, privrednom i socijalnom životu mu« slimanskog naroda u našoj državi ima vrlo mnogo bolesnih tačaka (i« ma li i zapeta?) .onda prva dužnost vođa musi, naroda mora da bude briga oko liječenja tog nezdravog stanja«. Ne treba svijet zavaravati, ne treba voditi beskorisne opozicije i zavoditi narod u politički labirint i goniti ga, da glavom razbiia zid, nego treba poći stazom oprezno« s t i i razboritosti, pa u opći narodni život unijeti savremenc elemente i savremeni metod političkog života. (Kakav li je to adžeba? Da nije mehkišluk?) Tim putem hoće da u« dari nova muslimanska stranka.« Ovo smo popabirčili sa nekim svojim primjedbama iz tuzlanskog »Opštinskog Glasnika« od 16. okto« bra 1920, broj 5. I ovo je 1 i c e osnutka nove musi, »stranke«. Naličje je, naravno, drugo. Šefkija je Gluhić iza prevra« ta vrludao: iz naše organizacije na nelijep način u »Jednakost«, a oda« tle u »demokrate«, jer je tu uz ja« kog Pribićevića vidio siguran man« dat, koji mu je donio i ministarstvo. On zna da se.»opreznim i razbori« tim putem unosi u opšti narodni ži« vot savremeni metod političkog «i«. vota«, pa je odmah tim putem i kre«' •nuo. Na tom je putu htio i dalje ostati i počeo je po našim selima sa Mikom Blagojevićem agitirati za »demokrate« i za se. Govori se da je bio kupio konja i taljige, da ne mo« ra mnogo trošiti, ali mu »demokrat« ska« konferencija u Brčkom pomrsi sve račune, jer ga ne stavi u svoju listu kandidata za tuzlanski okrug. J. M. O., posve naravno, ne vodi računa o njemu, pa mu je i tamo mandat propao. Šta sad? Osnivaj novu muslimansku »stranku« na konfesionalnoj podlozi. Istina, on je strašno napadao uvlačenje vjere u politiku, ali je kao »iskusan« po« litičar pronašao »savremeni metod« i »savremeni elemenat«, koji će, valjda, moći paliti kod mase, jer »niie lijepo zatvarati oči pred isti« nom«. Dobro je, da makar u skraj« njoj nuždi priznaje indirektno naše stanovište u tom pravcu. Mi smo, dakle, imali pravo. Da se Šefkija u dvanaestom času kuša dići na povr« šinu, nije nimalo čudno, jer mu se je osladila vlast i čast, ali narh je, iskreno govoreći, čudo za Dra Bah« riju, koji je malo dulje ostao u na« šoj organizaciji i koji je na jo?g do« sad neobjašnjen način otklonio iz« bor za narodnog poslanika u Privr. Nar..Predstavništvo, koje mu je na« ša glavna skupština u februaru 1919. poklonila. Istina, naših poslanika ni« ’ jesu primili, ali se to onda nije mo« glo pozitivno znati, a i kad se je moglo znati, njemu je to bilo naj« veće priznanje od musi, naroda. On je to povjerenje bagatelisao i po« vukao se iz organizacije. Sad, je li baš njemu stalo do poslaničke sto« lice ili je rad da kolegu Gluhića u« stoprlji na nju, ne znamo. Ako mu je bilo stalo do poslaničke stolice, nije mu je bilo potrebno na ovaj način tražiti; mogao ju je dobiti ti« me da je ostao u našoj organizaciji. Nama nije ni jedan musliman su« višan i bezvrijedan, a pogotovo a« kademski obrazovan, pa ni Dra Bahriju ne bismo manje cijenili ne« go što vrijedi. Ali bi gospoda htjela nešto više i sigurnije. Ni Gluhić ni dr. Bahrija nijesu ni« čim zadužili islamski narod, da im pokloni svoje povjerenje. Od pre« vrata ovamo, kad je islamski narod ovih zemalja proživljavao najcrnje dane svoga udesa, kad je morao da se organizuje samo da obrani svoj goli život, tada je i kroz cijelo fo vrijeme Gluhić iz »demokratske« stranke i preko »demokratskih« gla« sila blatio naš islamski narod, cinič« ki mu se smijao i odobravao one sramne poklike: »U Aziju!«. On je, što više, opravdavao one nebratske napadaje Srba«pravoslavnih na mu« slimanc i njihov imetak, ako ne zborom, a ono ćutanjem. Dr. Bah« rija je opet kao slabić i strašivac povukao dušu u se i sve ovo bez« brižno promatrao, radeći u svojoj kancelariji. Kad se je naša organi« zacija strane izvjesnih političara i njihove štampe proglašavala anti« dinastičnom, antidržavnom i šepa« ratističkom, naravno, da je bilo ris« kantno biti članom take organizaci« je, a pogotovo joj biti na čelu, jer se časom moglo omastiti ličinu ili doći s onu stranu brave. Ni jedno ni dru« go Dr. Bahrija nije mogao žrtvo« vati. No sad, kad bi se dalo štogod u« ćelepiriti bez velikog rizika, makar po jedan mandat, nuđaju se ove dvije veličine tome islamskom na« rodu za vođe, kao da narod ne zna njihove skore prošlosti. Narod je naš toliko svjestan, da će im jedno« stavno reći: »Kamo vas do sad da nam pomognete? Ne trebamo vas ni sada, idite onamo gdje ste prije bili!« Da se posluže »savremenim ele« mentom« i »savremenim metodom« političkog života, neće da budu o« samljeni, bez jakog oslona, osniva« ju — muslimansku stranku! O tem« pora, o mores!... »Savremenost« i »neosamljenost« nije, valjda, u stranci osnovanoj na vjerskoj pod« lozi, nego’ u narodnoj, »drž ivotvor« noj« — kako vi velite — sastojećoj od cijelog našeg naroda bez razlike vjere i plemena. Ta zar to nije ono, što st« vi nama jako zamieravali govoreći nam, da je to u današnje vrijeme nesavremeno i čak izazov« no, da se politički grupišemo po vjerskoj pripadnosti? Mi vam veli« mo, gospodo advokati, da ste zle sreće, jedno što ste skroz na skroz zakasnili, drugo što ste ušeprtljili, pa ni sami ne znate šta biste i treće što su redovi naše organizacije tako čvrsti, da ih ni mnogo veća'sila od vaše ne može pokolebati. Politični pregled. Talijanska štampa o jadranskim pregovorima. Prema vijestima iz Rima talijanska konzervativna štampa jasno se izražava protiv svakog ponovnog preduzimanja pre« govora o jadranskom pitanju. Taj dio štampe drži.da je predhodno po« trebno usostaviti red u unutrašnje« sti Italije, inače bi se Italija našla u situaciji inferiornosti prema protiv« niku i smatra da bi odlaganje tih pregovora bilo ujedno izvrsno rije« šenje. Obratno tome poluzvanične vijesti nagovještavaju da bi bilo moguće, da mjesto sastanka bude Isola Bella blizu Palanze. Izdajnici Koruške, Beogradska »Epoha« pod naslovoSi: »Izdajnici Koruške donosi, da je po izvješta« ju našeg predstavnika u plebiscit« noj komisiji Jovanovića utvrđeno, da je iz raznih magacina ministar« stva ishrane u Slovenačkoj prodava« na veća količina hrane austrijskim Nijemcima, koji su ovo upotrebili kao agitaciono sredstvo, razdavajuć! je stanovništvu u zonama »A« i »B«. Ministar Trumbić predložio je ministru finansija obrazovanje ko« misije da ove zloupotrebe ako ih ima ispita. Komisija biće sastavlje« na od predstavnika ministarstva is« hrane, spoljnih poslova i financija krenuće uskoro u Korušku. Pitanje ratne odštete. Iz Beogra« da se javlja: Vlada ponovno je po« zvala u Beograd g. Matu Boškovića, predsjednika naše delegacije u rc« paracionoj komisiji u Parizu. On će imati da podnese izvještaj, šta je sve do sada učinjeno, da Srbija do« bije ratnu odštetu. »Politika« ovom dodaje, da se u obavještenim krugo« vima tvrdi, da se vlada neće poko« riti odlukama reparacijone komisije, da naša kraljevina vrati jedan dio zaplijenjenog željeznog voznog par« ka i monitora. Isto tako vlada odbi« ja, da na račun odštete Srbiji, pri« mi jedan dio ratnog materijala na« ših saveznika u Solunu i Francus« koj. Oko Male Antante. Iz Londona javljaju: Tace Jonesku stigao je u London 14. o. mj. Njegova posjeta je u vezi ša pitanjem Male Antante između Grčke, Rumunije, Čehoslo« vačke i eventualno drugih susjednih država. Jonescu je šaglasan sa Bene« šom i Venizelosom u glavnim pita« njima te je već iznio svoje planove francuskoj i talijanskoj vladi. Po« slije razgovora u Londonu će čitav plan dobiti određeniju formu. Jo« nescu nije protivan da Bugarska i Mađarska uđu u antantu. On će dis« kutovati i pitanje da se dobiju en« gleske lađe za dunavsku plovidbu. Страна 3 Kavkaska republika i Kemalisti. Javljaju iz Carigrada: Vlada Geor« gije poslala je notu šefovima Kema« lista, u kojoj veli, da će svaki po« kušaj prelaza nacijonalista na geor« gijsku teritoriju biti smatran uzro« kom rata. Izjava exkralja Konstantina. Iz Pariza javljaju: »Petit Parisien« ja« vlja iz Ženeve: Upitan o svojim namjerama odgovorio je bivši kralj grčki Konstantin ovim telegramom: »Ne bih primio regentstvo, ali su moji projekti isti, kako projekti mo» ga naroda«. Republika Bijela Rusija? »Times« javlja iz Varšave: Pošto su boljše« vici evakuisali Minsk, u kojem se sada nalaze poljske čete, postaje sve veća mogućnost, da će biti progla« šena nezavisna republika Bijela Ru«. šija. Može se očekivati, da će no« va država biti prijateljski raspolo« žena prema Poljskoj. Bjeloruska de« legacija u Rigi izrazila se uostalom da je nužno poljsko«bjelorusko pri« jateljstvo. Ukrajinska sovjetska vlada se preselila. Ruska agencija u Carigra« du javlja, da je ukrajinska sovjet« ska vlada dala nalog, da se svi so» vjetski uredi iz Kijeva premjeste u Karkov. U okolici Kijeva i u sa« mom gradu došlo je do krvavih uz« buna. Domaće vijesti. Fiasko »demokrata« u Bugojnu. ’ U nedjelju dne 17. o. mj. sazvali su »demokrati« skupštinu u. Bugojnu, kojoj je prisustvovao gosp. dr. Stje« pan Kukrić i Sime Eraković kao iza« slanici glavnog »demokratskog« par« tijskog odbora. Na skupštini je bilo ■ 4—500 slušatelja što građana što te« žaka, od kojih je samo jedna ne« znatna manjina bila uz »demokra« te«. Najprije je uzeo riječ gosp. dr. Kukrić i govorio o prosvjetnom i zdravstvenom dijelu »demokrat« skog« programa. Iza njega je govo« rio Simo Eraković o stanovištu »demokrata« u agrarnom pitanju. Veli, da je još u bosanskom saboru u društvu sa poznatim Kočićem po« veo borbu1 za riješenje kmetskog pitanja na osnovi otimanja zemlje od vlasnika. Provalom svjetskog ra«, ta ta je borba obustavljena. Iza o« slobodenja sastala se njih nekolici« na u Beogradu i počeli su pregova« rati sa svim partijama. Jedino je »demokratska« stranka usvojila gle« dište, koje su oni u tom pitanju za« stupali. Radikali su im rekli, da vo« de — višu politiku i da s tim treba za sada očekati. Druge stranke izja« vile su se za riješenje tog pitanja, ali na drugoj osnovi, koja nije mo« gla zadovoljiti njega i njegove dru« govc. On i drugovi nijesu htjeli u stranku, gdje sjede bogataši i gro« fovi. (Glas: Nego među izvozniča« re.) Govori dalje o podjeji slobod« nih posjeda u Bosni. Spominje ko« risti po težaka ako se sprovede beg« lučka uredba, koja je djelo njegovo i drugova rhu. Nastoji pobiti tvrd« nju tla oni vode protumuslimansku politiku, jer u »demokratama« ima i muslimana. (Glas: Samo Kurtovi« ći, koji nemaju ni kokoši za sobom.) Veli, da će »demokrati« voditi bor« bu za težaka. (Glas: U toj borbi ste eto tako i »omršavili«.) Svršava s apelom na težake, da glasaju za onu stranku, koja se bori za njih, a to su — »demokrati«. Mjesto odobravanja nasta buka i zviždanje. Čuju se samo povici: »Kamo izvoznice? Kuda ste pro« švercovali 15.000 vagona, žita?« U« čitelj Lapčević dobacuje Subašiću, da je on izvozničar i pokazuje na jednu ženu, kojoj je on — navodno — oduzeo zemlju. Padaju glasovi sa svih strana: »To je naručeno«. U to ugledni težak Marijan Dra« gun sa grupom težaka diže na rame« na g. Hamida Kurbegovića i nosi ga do tribine, da govori. Kurbegović uz odobravanje velike većine teža« ka počima govoriti, a međutim ob« lasni izaslanik raspušta skupštinu. Dr. Kukrić i Eraković s blijedim Lapčevićem ostavljaju govornicu, a za njima krene veoma mnogo te« žaka i građana te uz zvizgu i buku doprate ih sve do hotela. Tako su »demokrati« doživili fia« sko, kakav nisu ni u snu snili. �3>гал. 4 Страи«__________________________________________ .PRAVDA* — »ПРАВДА* ________________________________ Bro|213 — Број Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. POZIV izvanrednu glavnu skupštinu na .Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici*, koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 »ati (5 »ati poslije podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000.—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. 8 poštovanjem •» Ravnateljstvo Muslimanshe privredne banhe (d. d.) v _______ Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do 1. novembra 1920. položiti. [Muslimani i muslimanke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „jMerhameta". Hasan Pobrič, ЗТ godina star iz Velagića kotar Ključ, služio je do prevrata u Ga­ beli i čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za njeg ništa ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na i adresu: SulEjmanbEg Filipovlć, Rljuć. Oglašujte u „Pravdi". Н. Hafiz Miilali at. Tabak.Д - -.... .... -Г-------- =------- - ЈД Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Naručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 15. Telefon 276. Os. 1069/18. 53. Centralna drogerija Braća.Šahinagić OGLAS. • Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat će dne 16. novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača mulk nekret. umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva i to: 1. У, kuće i bašće u površini od 1 d. 389 m. u Ulomjenici gr. ul. br. LXXIV/10; 2. cijelu kuću u Tubegovićevoj ulici u kojoj se nalazi glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo u površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. ul. broj 231 i 238 kat. opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, a treća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI. ŠERIATSKI SUDU Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. ♦ Sarajevo, ŠtroAnajerova PAP1RN1CA ul. Tel. 61b < • * I hamdije kopiC• ića : obavljaju brzo 1 točno. preporučnje bogato stovarile < Ci evo enejeumjerene. svih vrsta papira, kancelarijskog i ' ; školskog pribora. — Naručbe se * Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. * II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog'društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od И 3,000.000 — na K 1o,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100-— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (meOTtomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisatiSdioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionj e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1V20. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, p.a svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljlma uručiti u roku, koj* će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, • f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M.Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, ' m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostara, Zenici I Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za B. i H. (d.d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlaanik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daaiai & A. Kajoa. Sarajeva, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8cce2b50e528241313eb5a7f18f04855.pdf 6aa3116fce8d3ab5b118a63364785e97 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAGv PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 110(215) Sarajevo, utorak 26. oktobra 1920. (11. safer 1339.) Naša glavna skupština. Referat g. dra M. Spahe. Braćo! Sastali smo se u jednom od najsudbonosnijih časova da po« ložimo temelje našoj boljoj buduć« eoeti. Na 28. budućega mjeseca o» baviće se izbori za ustavotvornu skupštinu, kojoj je zadaća da našoj mladoj državi dadne stalno urede« nje, da stvori ustav. Mi smo u ovu državu unišli s opravdanim odušev« ljenjem, bili smo sretni, kad smo se otresli teškog bremena austro« mađarske uprave, od koga smo mi najviše trpjeli, naročito u pošljed« ajim godinama rata. Široke mase muslimanskog svijeta najviše su patile od toga, jer smo mi najvećim .dijelom slani na fronte i vojne ra« dove, od nas je gonjeno i pošljed« nje goveče, nama je skidan i poš« Ijednji bakrli kotao s ognjišta. Ja i moj drug dr. Hrašnica bili smo i članovi Narodnoga Vijeća u Zagrebu kao i glavnog odbora u Sarajevu, a ja povrh toga i član Na« rodne Vlade za Bosnu i Hercegovi« bu. Očekivali smo, da ćemo u zajed« alčkom radu kod'svoje braće dru« Jih vjera naći onu predusretljivost, koju brat bratu duguje. Htjeli smo tla u bratskoj slozi i međusobnom sporazumu izgrađujemo zajedno o« vu našu zajedničku državu, koju svi jednako ljubimo. Ja sam u toj namjeri unišao i'u prvu centralnu vladu, koja se je u decembru 1918. obrazovala od svih stranaka u na« •oj državi. Na žalost sam se i su« više brzo razočarao. Ni jesu prošla ■i puna tri mjeseca, a ja sam mo» r a o dati ostavku, jer nijesam mogao dopustiti, da se za Bosnu i Hercegovinu donose iznimne agrar« ■e uredbe i da se ovo pitanje kod Bas drukčije rješava nego u ošta« lim dijelovima naše države — na« ravno samo stoga, što je ovdje zem« lja najvećim dijelom u rukama mu« alimana. Dao sam ostavku i sto£a, Što nijesam mogao odobri« ti nečuvenog zuluma, koji je ovdje u februaru 1919. na nama počinjen, kad su neki nametnuti vlastodršci dijelili mandate za Pri« vremeno Narodno Predstavništvo. Vi vrlo dobro znate, da je tada vaš glas ostao potpuno nečuven i da su za t. zv. narodne predstavnike mu« •limana postavljeni ljudi, kojima vi i ostali muslimani ne bi nikada po« klonili povjerenja. Još je veća ne« pravda izvijena tada na ostalim muslimanima u našoj državi, jer su oni dobili samo dvojicu poslanika, i ako bi ih po broju išlo mnogo vi« še. Uporedo s ovim ponavljali su *o vama dobro poznati napadaji na život, slobodu i imovinu muslimana, •od kojih su napadaja najviše stra« vitla naša braća u istočnim krajevi« ■a Bosne i Hercegovine, da i ne govorim o stradanju muslimana u Sandžaku i po Makedoniji. U takvim prilikama nije preosta« lo našoj organizaciji ništa drugo, već da prema ondašnjoj vladi stu« •imo u opoziciju i da se i javno ža« Smo na velike nepravde kojo smo morali podnositi. Radi ovakog na« šeg držanja osuli su na nas raznim ■apadajima sa svih strana i poče« li au nas nazivati čak i protudržavnim. A šta amo tražili? Tražili smo samo da bude« mo jednakopravni s državljanima drugih vjera, da nam se dadne za« štita života, slobode i imovine, da« Ha aamo ono, što avaka država svojim državljanima daje. (Burno odobravanje). Braneći se od ovih napadaja i tražeći lijeka teškome stanju, u ko« je su zbog svega toga muslimani došli, nastojali smo da nađemo b 1 i« žega doticaj a s drugim ve< ćim strankama, koje imadu jačega uticaja na državne poslove. I to nam je privremeno pošlo za ru» kom. Kod stranaka, što su se u dru« goj polovici prošle godine okupile u parlamentarnoj zajednici, našli smo razumijevanja za naše nevolje i do« bru volju, da se isprave nepravde, koje su nam nanešene. Odlučnom i neumornom radu ovog parlamen« tarnpg bloka pošlo je za rukom, da u februaru ove godine sruši de» mokratsko«socijalističku vladu, ko« ja je svojim apsolutističkim reži« mom toliko zla nanijela i nama i državi. Na svom izdisaju donijela je ova vlada i poznatu uredbu o be« glucima, kojom se samo kod nas o» duzima i pošljednji komadić slo« bodne zemlje muslimanskog posje« dnika. Vlada g. Davidovića, koji je godinu dana ranije tražio da se u Srbiji ne diraju ninajveći posjedi, riješila je da musliman« ski posjednik u Bosni ne može imati ni pedlja zemlje, rko je sobom ne obrađuje. Kad je iza pada ove vlade obra« zovana vlada parlamentarne zajed« niče, u kojoj su bili zastupani radi« kalna stranka te narodni i Jugosla« venski Klub, mi smo od te vlade prema obećanjima predstavnika o« vih stranaka očekivali da će ispra« viti nepravde, koje su nam nane« šene. Obećali su nam, da će se is« praviti beglučka uredba, da će i mu« slimani sudjelovati u bos. vladi i da /е se i stanie ostalih muslimana u državi poboljšati Nu ono, što su nam mjerodavni predstavnici radi« kalne stranke u Beogradu obećali, nije htio da ovdje ispuni njihov eks« ponent: dr. Srškič. Ova je vlada donekle ublažila odredbe beglučke uredbe, ali to nije htio da izvrši predsjednik zemaljske vlade dr. Srš« kić. On je u svom pogodovanju jed« nom dijelu naroda išao tako daleko da je dopuštao, da pravoslavni se« ljaci smiju otimati zemlju težaka muslimana. Držanje dra Srškića spriječilo je i naš ulazak u bosan« sku vladu. Te se prilike nijesu pro« mijenile ni danas. Moj i moga druga dra Hrasnice rad u Privremenom Narodnom Predstavništvu poznat vam je ve» ćim dijelom iz novina. Vi ćete nam možda prigovoriti, da smo malo us« pjeha polučili. Taj bi prigovor bio osnovan, da nam nije učinjena ona velika nepravda, pri podjeli manda« ta. Šta smo više mogli nas dvojica polučiti među 290 poslanika? Jedi« na svijetla tačka u radu narodnog predstavništva je izborni zakon, koji je makar i vrlo kasno donešen. On nam daje mogućnost, da izabe« remo za svoje poslanike one, koji« ma po njihovoj sposobnosti i pro« šlosti možemo povjeriti da nas predstavljaju (Odobravanje). Na vama je, braćo, da svoje izborno pravo, a i svoju državljansku duž« nost izvršite onako, kako ćemo naj« bolje osigurati svoju budućnost. A sada da reknem nekoliko rije« či o našim pogledima na buduće uređenje naše države, na pitanje u« stava, što će ga donijeti skupština, Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONi ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 1в«, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKt ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. To vrijedi i za t. zv. muslimansku koju ćete i vi na 28. budućeg mjese« ca birati. Prvo i glavno, što ćemo težačku stranku, u kojoj — nema radi dosadašnjeg gorkoga iskustva težaka. Ono što smo mi od osnutka morati tražiti, je to, da ravnoprav« ove stranke tvrdili, potvrdio nam nost državljana bude jače zagaran« je ovih dana i sam »Glas Naroda«, tovana nego je to dosele bilo. Ne Sjući da će Muslimanska Te« stranka u izborima ići zajed« ćemo nikada dopustiti da budemo, kao dosele, građani nižega reda. no s »demokratima«. (Burno odobravanje). Tražićemo da Među te nove stranke treba ubro« i pravna zaštita života, slobode i i« jiti i apetit Šerifa Arnautovića za movine državljana bude jače zaga« mandatom. I on hoće da pod svaku rantovana nego dosele i da oni, ko« cijenu uđe u ustavotvornu skupšti« ji se ogriješe o ovaj osnovni prin« nu. I on nam-— као i Gluhić — cip svakoga ustava, budu sigurno predbacuje da je naša organizacija na odgovornost pozvani i da osjete protiv države, da bi trebali najprije posljedice svoga protupravnog ra« da se pokažemo vjernim državi, pa da. Ne ćemo da kao dosele mognu da onda tražimo svoja prava. Mi predsjednici vlada gaziti zakone i smo na tu viku navikli već iz vremo poništavati i pravomoćne osude. na, kad je Šerif htio da oživi preko (Burno odobravanje). pokojne »Jednakosti«. Mi smo te Javnost najviše zanima buduće napadaje i u ona burnija vremena unutrašnje uređenje naše države. sretno prebrodili. Zar pošten čovjek Puno se piše i govori b centralizmu, može nazvati protudržavnom stran« decentralizmu i separatizmu, sve ri» ku, koja svagdje ističe da je za mo« ječi, čije značenje nije mnogome narhiju i dinastiju? Ili možda ti jasno. Mi smo za jedinstvo države, ljudi smatraju, da braniti se od zu» ali u isto vrijeme i za široke auto« luma i nepravdi, koji se na nama nomije. Mi smo za monarhiju i za vrše, znači raditi proti državi? Mi narodnu dinastju Karađorđevća, ka« smo uvjereni, da smo svim tim pri« ko je to i u našem programu reče« govorima oduševljenim dočekom na. (Burno odobravanje). Protivni našega Prijestolonasljednika (ŽL smo plemenskim autonomijama; a vio!) za vazda začepili usta (Burno za autonomiju smo pokrajina po odobravanje). dosadašnjim geografskim granica« Namjera je svih tih pokretača ma. Ovo naše gledište plod je do« novih stranaka jasna: oni hoće sa« sadašnjeg iskustva. Upravni aparat mo da razbiju slogu muslimana, ko« centralne vlade u Beogradu poka« ja je u našoj organizaciji ostvarena. zao se je dosele nesposobnim, da I kad vam ti ljudi dođu i zatraže dobro upravlja svim poslovima u vaše povjerenje, upitajte ih samo: pojedinim pokrajinama. Do toga gdje su bili onda, kad su muslimani zaključka došli su i najpozvaniji u raznim krajevima naše države stručnjaci u državnom i upravnom Stradali i kada su proti tome svoj pravu, koji su to pitanje u pojedi« glas digli; upitajte ih, gdje su bili, nim pokrajinama proučavali. I za kad se je po Bileći, Rogatici, Neve« nas su u tom pogledu mjerodavni sinju i drugim mjestima proljevala samo ovi stvarni razlozi. naša krv i pljačkala naša imovina; Mi smo dakle za jedan parlame« upitjte ih naročito vi težaci, kojima at, koji će rješavati o pitanjima, ko« će oni najviše laskati, zašto tada ne ja su cijeloj državi zajednička, r’ta istupiše, da vas brane, već sada pred pokrajinske sabore, koji će da rje« izbore (Burno odobravanje). Na šavaju o ostalim pitanjima i kojima nas su bacali i drvlie i kamenje, što će pokrajinske vlade odgovarati. smo se pod pritiskom najtežih pri« Dosada su šefovi pokrajinskih vla« lika organizovali na vjerskoj bazi, da bili hpsolutni gospodari i izdava« a sada oni to isto čine samo za to, li su naredbe o pitanjima, koja se jer im se hoće poslaničkih manda« po općenito priznatim načelima mo, ta. Oni su samo eksponenti drugih gu samo zakonom rješavati. Bolje stranaka, jedan Pribićevića, a drugi je da ta pitanja rješavaju od naro« dra Srškića. I takvim ljudima, koji da izabrani predstvnici pokrajina, samo radi svojih mandata kušaju da nego narodu neodgovorni faktori. razbiju našu slogu, treba da dovik« (Odobravanje). nete svi jednodušno: Na stranu ne« Naš odnošaj prema velikim dostojni! (Burno odobravanje). strankama, koje će ući u ustavo« Mi imamp samo jednu svoju tvornu skupštinu, određivaćemo strank^ a to je naša organizacija. prema predilsretljivosti, koju nam Ona je sviju nas, i u njoj imademo one budu iskazivale, držeći se na« svi jednaka prava. Vi ćete danas ravno osnovnih tačaka našega pro« kao izabrani izaslanici iz svih kraje« grama. Bosne i Hercegovine da odluči« Kao vazda pred izbore tako i sa« va slobodno, kome muslimani treba da niču nove stranke, pa ću da te da poklone svoje povjerenje, da ih progovorim i o novim musliman« zastupa u ustavotvornoj skupštini. skim strankama — ako one uopće Vas je zapala zadaća teška i puna to ime zaslužuju. U Tuzli pokreće odgovornosti, pa da je savjes« dosadašnji »demokratski« poslanik no izvršite. Samo treba tako ćete da osi« Šefkija Gluhić novu stranku. Ta gurate svoju budućnost, budućnost nam vijest dolazi nekako u isto vri« djece, budućnost svojih poto« jeme, kada novine donose vijest, da svoje maka. (Burno odobravanje). je ministar Pribićević rekao dosa« dašnjim muslimanskim »demokrat« skim« poslanicima — među njima i Sarajevo, 25. oktobra. Šefkiji Gluhiću — da ih ne može Ograničenje slobode zbora. Doš« kandidovati na račun glasova Srba« pravoslavnih i Hrvata«katolika, kad la nam je ruku ova »uredovna dpo« im šanse među muslimanima tako mena« kot. upravitelja u Travniku, slabo stoje. Ističem da u isto vrije« g. Manojlovića: »Doznao sam da se u mom (!) me, kad Gluhić pokreće novu stran« ku, beogradska »Demokratija« do« srezu pod firmom pouzdaničkih sa« nosi izborni proglas »demokratske« stanaka i izleta obdržavaju političke stranke, na kome je i Gluhić potpi« skupštine, koje se prema § 2. zako« san. Nigdje još nije javljeno, da je na o sakupljanju moraju prijavlji« Gluhić istupio iz »demokratske« vati ovom uredu kao nadležnoj up» stranke pa bi prema tome ta njego« ravnoj oblasti. Da se u buduće ova« va nova stranca bila samo filijala ko šta ne bi dogodilo, to stavljam do znanja, da se i pouzdanički sas« »demokratske«' stranke. �.PRAVDA* — .ЛРАВДА* Strana 2 Стран« tanci, koji prema današnjoj praksi nisu ništa drugo, negoli skupštine, imaju ovom uredu prijaviti ispuniv« ši sve zahtjeve zakona o sakupljaj nju. Bude li i nakon ove opomene tko bez ovouredskog odobrenja držao skupštinu, ili pouzdanički sastanak, to će se kazniti najstrože po posto« jećem zakonu o sakupljnju«. Ne ćemo da kritikujemo ovu o« pomenu g. sreskog, jer se po svemu vidi da je upravni novajlija, čitaj: nečiji miljenik, već pitamo vladu, hoće li zvaničnim cirkularom orno« gućiti slobodu kretanja i sastajanja bar u ovo izborno doba. Hoće li? Naši kandidati za Honstituantu. Rukovođen željom, da sve važni« rajevo, 3.) Mujo Šehović, težak iz je stvari rješava u sporazumu sa ši» Orahovica (Foča), 4.) Derviš Ome« rokim slojevima našeg naroda. Cen« 4 rović, sudac iz Žcpča, 5.) Osman ef. tralni je Odbor naše organizacije, Valjevac, muallim iz Radovlja( Vi« kao što je poznato, pozvao sve naše soko), 6.) Salih Remzi Muftić, upra« mjesne odbore, da na kotarskim .vitelj musi, banke, Foča, 7.) Hafiz skupštinama ispitaju narodnu želju Rašid Tvrtković, svršeni nuvablija, i prema njoj stave svoje predloge o Višegrad i 8.) Ibrahim Dupovac, te« ljudima, koji bi se imali postaviti žak iz Drozgometve (Sarajevo). B) Kandidati prema § 14. izb. za« kao naši kandidati za Konstituantu. U sjednicama od 19. i 20. o. mj. kona: 1.) Dr. Hrasnica, 2.) Prof. Dr. Centralni je Odbor pretresao sve te Atif Hadžikadić, Sarajevo; zamje« predloge i izradio nacrt svog pred« nici: 1.) Osman A. Sokolović; pod« loga o tim kandidaturama. No da tajnik trg. komore, Sarajevo, 2.) bi još jednom mogao uzeti narodno Šukrija Alagić, profesor, Derventa. mišljenje. Centralni je Odbor odr« ZA MOSTARSKO OKRUŽJE: žao i posebne, odijeljene, konferen« A) Kandidati prema § 13. izb. za« čije sa delegatima pojedinih okruž« ja iznesavši im svoj predlog o kan« kona: 1.) Sakib Korkut, 2.) Prof. Sa« đidatima za dotično okružje. Na lih Baljić, Mostar, 3.) Mustafabeg tim se je konferencijama, koje su Kapetanović, sudski savjetnik, Ba« tekle vrlo mirno i bratski, povela njaluka, 4.) Hajdar Colić, težak iz rasprava o svakoj listi i pošto je sa Kruševica (Mostar), 5.) Haf. Ahmed delegatima postignut potpun spora« ef. Kasumović, muderris, Konjic, 6.) zum i saglasnost o kandidatskim li« Muharemaga Alikadić, posjednik stama, stavljen je Glavnoj Skup« iz Ostrošca (Konjic) i 7.) Mehmed« štini konačni predlog, po kojem je beg Bašagić, posjednik iz ■ Neve« I ona jednoglasno zaključila, da sinja. B) Kandidati prema § 14. izb. za« .se ispred naše organizacije postave kona: 1.) Dr. Hamdija Karamehme« ove kandidature: dović, 2.) Prof. Velija Sadović, Sa« I ZA BANJALUČKO OKRUŽJE: rajevo: zamjenici: 1.) Dr. Hasan ; A) Kandidati prema § 13. izb. za« Mahić, liječnik, Ljubuški i 2.) Mah« kona: 1.) Muftija Maglajlić iz Tu« mudbeg Hrasnica, sudski savjetnik, i zle, 2.) Dr. Mehmed Spaho, Saraje« Travnik. vo, 3.) Profesor Velija Sadović, Sa« ZA TRAVNIČKO OKRUŽJE: rajevo, 4.) Alibeg Biščević, gradona« A) Kandidati prema § 13. izb. za« čelnik iz Bos. Novog, 5.) Dr. Ham« kona: 1. Sakib Korkut, 2.) Hamid dija Karamehmedović, 6.) Derviš M. Kurbegović, trgovac, D. Vakuf, 3.) Korkut, preparandijski vjeroučitelj, Nezir Nalić, bivši kr. srpski učitelj, 7.) Dr. Abdulahbeg Bukvica, liječ« Žepče. 4.) Avdibea Ibrahimpašić, nik, Brčko, 8.) Dr. Hasan Mahić, li« posjednik, Travnik, 5.) Mustafa ef. ječnik, Ljubuški, 9.) Atifaga Sitni« Bukvica, umirovljeni kadija, Bugoj« ca, posjednik, Kozarac i 10.) Husref« no, 6.) Murad ef. Nuhefendić, mual« beg Kapetanović, posjednik iz Pri« lim. Prozor i 7.) Izetbeg Kapetano« jedora. vić, posjednik, Županjac. B) Kandidati prema § 14. izb. za« B) Kandidati prema § 14. izb. za« kona (kvalifikovani): 1.) Hamzalija kona: 1. Dr. Hrasnica, 2.) Prof. Dr. Ajanović, svršeni filozof iz Tešnja, Atif Hadžikadić, Sarajevo; zamjeni« 2.) Profesor Dr. Atif Hadžikadić, ci: 1.) Husejn Mašić, auskultant, Sarajevo, 3.) Derviš Omerović, su« Sarajevo, 2.) Prof. Šukrija Alagić, dac, Zepče. Zamjenici: 1.) Profesor Derventa. Husejn Alić, Koprivnica, 2.) Profe« ZA TUZLANSKO OKRUŽJE: sor Šukrija Alagić, Derventa i 3.) Dr. Mustafa Kadić, liječnik. Bos. A) Kandidati prema § 13. izb. za« Dubica. kona: 1.) Muftija Maglajlić, 2.) Dr. Hrasnica, 3.) Ahmedaga H. Kovače« ZA BIHAĆKO OKRUŽJE: vić, težak. Lukavac (Tuzla), 4.) Ah« A) Kandidati prema § 13. izb. za« med Šerić, tajnik .). M. O., Sarajevo, kona: 1.) Muftija Maglajlić, 2.) Ha« 5.) Šemsuddin Sarajlić, činovnik san Miljković, svršeni pravnik, Vel. gradske općine, Sarajevo, 6.) Fehim« Kladuša, 3.) Prof. Husejn Alić, Ko» beg Kurbegović, upravitelj kot. su« privnica, 4.) Nurija Pozderac, po« da. Bos. Petrovac, 7.) Nazif Begano« sjednik, Cazin, 5.) Ahmed Šarić, te« vić, težak iz Celića (Brčko), 8.) Der« žak iz Starog Majdana (Sanski viš M. Korkut, Derventa, 9.) Ham« Most) i 6.) Ahmed Balić, težak iz zalija Ajanović, svršeni filozof, Te« Gate (Bihać). šanj, 10.) Hifzibeg Gjumišić, posjed« B) Kandidati prema § 14. izb. za« nik, Bjelina i 11.) Ibrahim Dedić, te« kona: 1.) Džaferbeg Kulenović, od« žak iz Miljevića (Kladanj). vjetnički perovođa, Bihać i 2.) Ibra« B) Kandidati prema § 14. izb. za« him Pajazetović, veterinar, Cazin. kona: 1.) Osman Vilović, gradona« Zamjenici: 1.) Husejn Mašić, aus« čelnik, Tuzla, 2.) Dr. Abdulahbeg kultant, Sarajevo i 2.) Dr. Mustafa Bukvica, liječnik, Brčko, 3.) Prof. Kadić, liječnik, Bos. Dubica. Husejn Alić, Koprivnica; zamjeni« ci: 1.) Mustafabeg Kapetanović, ZA SARAJEVSKO OKRUŽJE: sudski savjetnik, Banjaluka, 2.) Prof. A) Kandidati prema § 13. izb. za« Velija Sadović, Sarajevo i 3.) Dža« kona: 1.) Dr. Mehmed Spaho, 2.) ferbeg Kulenović, odvjetnički pero« Sejdalibeg Filipović, posjednik. Sa« vođa iz Bihaća. Zašto muslimanshi narodi simpatišu s boljšEBičhom Rusijom 1 (7) MUSLIMANSKE DRŽAVE NA TERITORIJI BIVŠE CARSKE RU« SIJE. Otkako su u Rusiji, u oktobru 1917., vlast uzeli u ruke sovjeti, ko» raknuše muslimanski narodi Rusije, koji su do tog vremena bili građani drugog i trećeg reda, divovskim ko» rakom naprijed. Već u prvom svom proglasu .»Narodima Rusije« 3. no« vembra 1917. godine objavi moskov« ska sovjetska vlada princip, da svi narodi, koji žive u granicama Ru« sije, treba glasanjem da odluče o svojoj sudbini i po svojoj slobod« noj volji riješe kakvu državnu for« mu žele. U koliko se taj proglas ti« cao muslimanskih naroda, bilo je kazano, da pravo glasa imaju svi slojevi muslimanskih naroda osim onih muslimana, koji su u carska vremena služili kao oficiri i činov« nici. Svi muslimanski narodi s vese« Ijem pozdraviše proglas ruske во« vjetske vlade i na prijedlog Cen« tralnog Izvršnog Komiteta ruske re« publike poslaše već početkom 1918. godine predstavnike na zbor u Mo< skvu. Na tom zboru bi jednoglasno zaključeno, da muslimanski narodi u Rusiji organizuju pet samostalnih država, koje će s centrom u Moskvi biti u tijesnom političkom, vojnič« kom i ekonomskom savezu. Odbo« ru od stotinu lica, u koji uaiđoše te« žaci, radnici i delegati inteligencije, bi povjereno da izradi plan organi« zacije novih muslimanskih država, prelazne norme i modalitete te da primi sve mjere, kako ne bi stvara« nje novih država bilo od rđavih, a možebit i sudbonosnih posljedica po zajedničku federaciju u vrijeme^ kad se je digla sva Evropa, da po« moću ruske kontrarevolucije povra« ti carska vremena. Povratak tih vre« mena za muslimanske bi narode Rusije značio pad u staro ropstvo i stare muke. Ujedno je određeno da se dignu na noge tri stotine hiljada muslimana vojnika i pruži ih u po« moć sovjetu narodnih komesara. Vojska treba da bude dobrovoljač« ka i samo ako se ne javi toliki broj dobrovoljaca, treba armiju nadopu« niti mobilizacijom. Rezultat poziva, što ga odbor objavi muslimanskim . narodima, prijeđe svako očekivanje. Preko pet stotina hiljada muslima« na javi se pod barjak sovjetske fe» dcracije. Muslimanski narodi Ru« sije, koji su u carska vremena bje« žali od vojske kao od kuge — sta« više na noge veliku oduševljenu ar» miiu, koja, podijeljena na tri pod« jednaka dijela, stupi na obranu slo« bode ruske i muslimanskih naroda po frontovima Arhangelska i Fin« landije, Petrograda i Estonije, Ukra« jine i Besarabije, Kavkaza, Trans« kaspija i Fergane, Urala i Sibirije. Dvije i po godine, krvave ali slavne, biju muslimanski narodi ruske fede« racije ljuti boj s imperijalističkom reakcijom Rusije i cijeloga svijeta. Dok su muslimanske armije, koje već u proljeće 1919. godine nara« stoše do šest stotina hiljada ljudi, branile granice domovine, narod je kod kuće organizovao države. Ko« misije i odbori su, u tijesnom i is« krenom prijateljskom kontaktu s moskovskim centralnim izvršnim komitetom, savjetom komesara i glavnim štabom crvenih armija, pretresli i riješili sva pitanja, koja isturi na tapet formacija slobodnih muslimanskih država na teritoriji bivše carske Rusije. Ni trunka ne« povjerljivosti i nikakva nesporazu« ma ne bi pri pregovorima. Uz pri« jatcljsku susretljivost s obje strane i svjesnost zajedničkih interesa pre« govori u ljeto 1919. biše privedeni kraju. Već u augustu te godine stupiše u život i formalno i faktično dvije muslimanske države sovjetske fede« racije: država kazanskih Tatara i država, turkestanskih naroda. U de« cembru iste godine bi proglašena slobodna država Kirgiza velike orde i država Baškira»Nogajaca. Slobod« nu državu krimskih Tatara proglasi općemuslimanski centralni izvršni komitet u Ufi 1. januara 1920. godi« ne istaknuvši tvrdu nadu, da će Krim, po kom privremeno haraju i pljačkaju bijele garde ruske i ev« ropske kontrarevolucije, ubrzo biti slobodan i stupiti u krilo ostalih muslimanskih naroda velike federa« čije. Koliko je politika sovjetske vla« de bila i jest povoljna po musliman« ske narode, jasan je dokaz već taj fakat, da od momenta kad sovjeti uzeše u Rusiji vlast u ruke pa do današnjeg dana u taboru ruske kon« trarevolucije ne bi ne samo nijedne muslimanske armije, već ni najma« nje čete. Spomenute četiri muslimanske dr« žave sovjetske federacije su potpu« no suverene u svakom pogledu i potpuno ravnopravni članovi fede« racije. Uprava, sudovi, finansije, promet — sve je to u rukama mu« slimana. Velike socijalne reforme su provedene bez svakih trzavica — , upravo čudo neviđeno. Mimo pro« vađenje njihovo bilo je moguće — i to u vrijeme kad je po čitavoj Ru« šiji jarkim plamenom gorio građan« ski rat i najjače države svijeta s ci« jelim nizom prirepaka atakovale sovjetsku federaciju — zato, jer je muslimanima bila dana mogućnost, da te reforme provedu bez tuđeg u« plitanja. Agrarno pitanje u musli« manskim državama sovjetske fede« racije riješeno je savremeno: od« stranjene su zastarjele institucije u Број — Broj И5 koliko su smetale ekonomski razvi« tak naroda i države, ali privatne vlasništvo na zemlju, taj temelj so« lidnoj državnoj zgradi i apsolutan preduvjet ambiciji, dakle i napretka širokih narodnih slojeva, ostade netaknuto. Kad je jedan permski socijalista, »čovjek iz naroda«, na zboru u Ka« zanu primjetio bombastićno«dema» goškom frazom, da zemlja bez sva« kih klauzula pripada onomu ko je obrađuje, odgovorio mu je Tatarin iz uraiskih planina: »Ako banda drumskih razbojnika protjera me« ne, vlasnika triju oranica, sa zemlje, pa te oranice obradi ili ih stane ob< rađivati — zar je i onda zemlja vh* sništvo tih razbojnika?« (Nastavićc se.) Bilješke. Glavni birački odbori u Bosni i Hercegovini. Državni odbor odre« dio je kockom predsjednike glav« nih biračkih odbora u Bosni i Her« cegovini i ujedno postavio za čla« nove ovih odbora slijedeća lica: Banjalučki izborni okrug: za pred« sjednika Jovana Stankovića, člana Državnog Savjeta; za člana Emila Navratila, predsjednika okružnog suda u Banjaluci. Bihaćki izborni okrug: za pred« sjednika Peru Petrovića, člana Dr« žavnog Savjeta; za člana Cvetka Radovića, predsjednika okružnog suda u Bihaću. Mostarski izborni okrug: za pred« sjednika Mihaela Gabrielčića, dvor« skog savjetnika pri Višem Zemalj« skom Sudu u Ljubljani; za člana Ti« ta Koleckog, predsjednika okružnog suda u Mostaru. Sarajevski izborni okrug: za pred« sjednika Josipa Pobora, vijećnika banskog stola u Zagrebu; za člana Josipa Ilnickog, predsjednika okruž« nog suda u Sarajevu. Travnički izborni okrug: za pred« sjednika Frana Milčinskog, riječni« ka stola sedmorice odjeljenja B u Zagrebu; za člana Josipa Kazimura, predsjednika okružnog suda u Trav« niku. , Tuzlanski izborni okrug: za pred« siednika dr. Julija Srkulja, vijećnika banskogs tola u Zagrebu: za člana Nikolu Nardelija, predsjednika o kružnog suda u Tuzli. Iz naše organizacije. KOT. SKUPŠTINA U ROGATICI. Dne 4. oktobra održana je u Ro» gatici kotarska skupština, kojoj je prisustvovalo 114 delegata iz sviju se oskih općina, kotara Rogatice i velik broj građana. Skupštinu je otvorio predsjednik Hasanbeg Sahinpašić, pozdravivši delegate i tumačeći svr« hu današnjeg satanka. Zatim podje, Ijuje riječ tajniku g. Husejinu Čami, da izvijesti o radu odbora. Tajnik izvješćuje šta je sve mje« sni odbor poduzimao i kako je na« stojao i u većini slučajeva uspio, da se muslimanima nanešene nepravde isprave i da se sa muslimanima po« stupa kao sa ravnopravnim građani« ma. Nadalje ističe rad Centralnog Odbora, na što prisutni jednoglasno jzrazuju Centralnom Odboru kao i mjesnom odboru neograničeno po« vjerenje. Zatim je tumačio svrha današnje skupštine kao i važnost iz« bora za konstituantu, gdje treba svaki musliman, da izvrši svoje bi« račko pravo i da dade svoj glas sa« mo kandidatima »Jugoslavenske Muslimanske Organizacije«. Izvješ« čuje, da u kotaru naša organizacija ima 2.836 članova, a od toga ih je 2.614 aktivnih. Iza toga je položio račun o finam cijalnom stanju odborske blagajne, prema kojem ukupni prihod u godi« ni 1920. iznosi K 35.683.— koji se sa« stoji od: 1.) upisnine (K 5.672), 2.) članarine (K 17.147), 3.) dobrovolj« nih priloga, prihod »Dana Organi« zacije (K 12.364) i 4.) od kalendara (K 500). Izdaci su iznosili K 12.697.10, a sa« stoje: 23. marta 1920. spremljeno Centr. odboru upisnine K 5.228; 21. maja 1920. za kalendare K 500; 22. maja 1920. upisnine K 284; 22. maja od članarine K 4.000; troškove жјев« I nog odbora K 2.685.10. �Брвј 215 — Broj Prema tome sadanja gotovina iz* nosi 22.985 K 90 h, od čega se ima spremiti Centralnom odboru: upis« nine K 160 i prihod od »Dana Orga« nizacije« K 12.364, pa će prema to« me ostati mjesnom odboru gotovine 10.461 K 90 h. Ako bude od potrebe, moglo bi se još Centralnom odboru poslati prema odobrenom našem proračunu sadašnji pretek od po pri« lici 4.000 K. Skupština prima jedno« glasno i bez ikakva prigovora izvje« šće na znanje i iskazuje svoje zado« voljstvo na radu mjesnog i Central« nog odbora. Delegata za glavnu skupštinu u Sarajevu trebalo bi birati prema broju aktivnih članova 10, ali obzi« tom na skupoću putovanja, biraju se samo četvorica i to: Hasanbeg Sahinpašić, Osmanaga Akšamija, Zajimaga Karahmet i Bajramaga Hota, Iza toga se je prešlo na oznaku kandidata za Konstituantu, pri če« mu je predsjednik istaknuo kako baš ti kandidati ne moraju biti po« stavljeni za kandidate, nego će se stalno postaviti kandidati na glavnoj skupštini u Sarajevu, a naša je duž« »ost, da svi glasujemo za te kandi« date, što svi jednoglasno obećaju i obvezuju se da će svim silama na« stojati, da svaki musliman birač do« đe na biralište i da dade svoj glas za kandidate »J. M. O.«. Zatim je tumačio način izbora i upozorio prisutne da nastoje, da niko od mu« slimana ne nasjedne agitatorima protivnicima naše Organizacije. Svi prisutni sa velikim oduševlje« njem saslušali su ovo tumačenje i razišli se u najvećem oduševljenju. Iznoseći gornji izvještaj osjeća« mo svojom dužnošću, da rad ovog vrijednog odbora istaknemo kao u« zoran primjer svim drugim našim odborima. Rad, ustrajnost i agil« nost ovog odbora u kraju, koji je tako rekuć, uništen i poharan raz« nim nedaćama pruža najbolju sliku, šta sve može da učini bratska Iju« bav i islamska svijest. Živjeli naši Rogatičani, Žvio naš svjesni odbor u Rogatcil SKUPŠTINA U SANSKOM MOSTU. Predsjednik naše Organizacije Presvijetli g. Hadži Hafiz Ibrahim ef. Maglajiić bio je dne 12. o. mj. u Sanskom Mostu i održao sjajno posjećenu skupštinu, na kojoj su sudjelovali i građani i težaci musli« mani. Skupštini je predsjedao sam g. mufti ef., te je održao krasan govor o svrsi Organizacije, njezi« nim ciljevima i programu. Govor je primljen sa velikim odobrava« njem i svako se izjavio za Organi« zaciju, te je vodstvu iskazano ne« ograničeno povjerenje. Iza mufti ef. govorio je g. Hasan Miljković o slozi i jedinstvu. Naročito je rastu« mačio izborni zakon i biračka pra« ▼a te opširno govorio o zadacima listavotvorne skupštine. I ovaj je govornik pozdravljen burnim odo« bravanjem. — Iza toga se izabrao mjesni odbor, u koji su unišla sli« jedeća gospoda: Alibeg Čekić, Sa« bit ef. Kondžić, Bećiraga Hromalić, Hamid Alagić, H. Husein Kljunić, Ahmet Losić, Zulfo Aganović, Mu« stafa Talić, Maho Kamber, Asim« beg Biščević, Hasanbeg Alajbego« vić, Hasan Ćordić, Hasanbeg Alaj« begović mlađi, Vahidbeg Krupić i Omer Zukić. U kotarski su odbor izabrana sli« jedeća gospoda: Abdurahman ef. Velić za selo Gorice, Jusuf Vuko« lić za selo Naprelje, Alaga Džafić za selo Kamengrad, Salih ef. Begić za selo Trnovo, Latif Mabić za se« lo Kijevo, Ibro Kenjar za selo Hljcvci, Džaman Subašić za selo Sk. Vakuf, Ali ef. Omanović za selo Čaplje, Hamid Mušić za selo Tomi« ne, Bego Avdagić za-selo Lužani, te iz S. Mosta Hasanbeg Alajbego« ▼ić, Hasan Ćordić, Bećo Hromalić, Vahidbeg Krupić i Alibeg Čekić. • SKUPŠTINA U LIVNU. Dne 18. o. mj. održana je kotar« «ka skupštna naše Organizacije u J.ivno, na kojoj se naročito poka« zao osobiti interes za našu Organi« zaciju, te se može reći mirne duše, da je njihova privrženost organici« zaciji našla svoju kulminaciju. U kotarski su odbor izabrana gospo« dg: Predsjednik g. Ahmetaga Brkić, .ПРАКДА* — .PRAVDA, podpredsjeđnik Omer ef. Čehić, taj« nik Mehmed Ljiibunčić, blagajnik Abdulah Delalić, odbornici: Ahme« daga Fehimović, Mehmed Mulić, Mahmutaga Mulalić, Mustafa Mula« lić, Alija Zijadić iz Gubera, Nurija Hodžić iz Grboreza, Bećiraga Mi« lak iz Komordna, Gjulić Bajrakta« rević iz Golinjava, Nuko Žunić iz Podhuma, Zaim Šeremet i Salih Gušo iz Livna. no svoje pravilo o zemlji. Pogotovo, kad mi ne tražimo, kao drugi, da se od vlasnika otima, nego samo da se u naše ne dira. Ovaj slučaj nasilja na opstanak čitavog sela muslimanskog nije o» samljen, nego' je isti gospodin, veli se, po vladinoj naredbi i Velečevu, najoskudnijem selu s paškulom, o« duzeo dobar dio ispaše i dao je do« brovoljcima. Seljak musliman. SKUPŠTINA U JAJCU. Vlasenica, početkom oktobra. Na impozantnoj skupštini, što su Cvili, rajo, al’ ti fajde nije, je održali naši delegati nar. poslanik Jer nepravda odozgor se sije! g. dr. Krasnica i gl. urednik našeg Ovako ili slično bi uzviknuo čo» lista g. Korkut na 13. o. mj. u Jajcu vjek, koji poznaje prilike i neprili« izabran je kotarski odbor naše Or« ke raje u ovom sretnom zakutku, ganizacije, u koji su došla slijede« što pod upravom gimnazi« ća gospoda: Predsjednik g. Abdul« jalca Krstića (sadačuvenog u ulozi sreskog lah ef. Moranjak muderis, podpred« načelnika) već pune godine sjednik g. Ibrišimbeg Aganović,- sno^i njegov balkanski dvije despotizam. tainik g. Sado Sardupalović, blagaj« Svi pokušaji, da se ovome stane na nik g. Hafiz Abid Zjajo; odborni« kraj, ostaju bez uspjeha. Šta više, ci: gg. Husein ef. Menzildžić, Mah« on to nastavlja i dalje u puno većoj mudbeg Kapetanović, Mehaga H. mieri. Javnost je više puta bila oba« Osmanović, Fadilbeg Zaćiragić, Ru« o tom, te je iz navada« šidbeg Kožbeg, Hadžo Burek, Said viještavana istinitih slučajeva mogla stvoriti Spahić, Bcćir Makić, Hasan hodža nih sud o spomenutom gospodinu. Vinčević, Smail Ganibegović, Stnail pravi (Šutnja je priznanje!) A bilo bi vri« Julardžija, Mustafa hodža, Fejzić, jemc, da se i mjerodavni zaintere«' Muharem hodža Šahman, Ibrahim suju više za ovog »upravnika«, koji Imamović, Derviš Talić i Salih Ko« po prvi puta iza pevrata dolazi na kič. ovako odgovorno mjesto i već evo SKUPŠTINA U TRNOVU. dvije godine sjedi na njemu, bez da U petak dne 15. o. mj. održata je se je itko ozgor na mjestu uvjerio (ili pokušao uvjeriti) o njegovoj u« skupština naše organizacije u Tr» novu (kotar Sarajevo), na kojoj je pravničkoj sposobnosti. Zar je do« učestvovalo oko 300 svjesnih naših voljno, da se zove Jovo, Tane ili članova iz općina Trnova i Zijamet« Pero, da je bio zatvaran, progonjen Crna Riieka.Skupštinu je održao ili patenik kojegod naravi, pa da mu naš izaslanik Sejid Alibeg Filipović, se daje ovakova ili slična sinekura, koji je na popularan način prisutni« makar i nemao kvalifikacije, koje cima rastumačio važnost organiza« se od drugoga strogo traže?! Naš Tane ima sigurno dobro za« čije i potrebu zajedničkog i složnog istupa svih muslimana pri dojdućim lede, ima kumove i rođake kudgod izborima za konstituantu, što su svi se krene; ta valjda mu je i sam pred« prisutni pomno saslušali i potpu« sjednik neki rođak ili kum, jer ga pred par dana vidjesmo u Sarajevu, no odobrili. gdje se vozika u državnom autu, SKUPŠTINA U GORNJOJ VO« kao da je i Sarajlijama htio poka« GOŠĆL zati, da je On vlasenički »sreski«. Prije dva«tri dana, odmah iza nje« U petak dne 22. o. mj. održata je skupština naših pristaša iz općine gova putovanja u Sarajevo, počelo Gornja Vogošća (kotar Sarajevo), se dijeliti rublje, koje je Amerika na koioj je sudjelovalo do 200 na« ' poslala za sirotinju. I tu su se isku« ših svjesnih težaka muslimana. Iza« pili kume i kumovi, prijatelji i po« slanik naše organizacije g. Sejid A« znati. Roba se noću nosila, a libeg Filipović i na ovoj skupštini prava sirotinja, koje na žalost ima je prisutnicima prikazao važnost or« dosta, slabo se okoristila. Moguće ganizacije i zajedničkog istupa mu« da će javnost reći da se samo mu« slimana pri dojdućim izborima, što, slimani tuže na nepravde, jer među su prisutnici, ne samo pomno sa« njima ima najviše sirotinje; ali bi se ta javnost i prevarila, jer cvili i slušali nego i potpuno usvojili. pravoslavna sirotinja, koja je ovaj puta ostala kratkih rukava zajedno s drugom sirotinjom. Tako je jedan siromašni pravoslavni seljak upozo« rio sreskoga na nepravedno dijelje« nje, a on mu je odgovorio, da je u Ključ, početkom oktobra. njega vlas.t u rukama i d a č i n i Naše mjesto i kotarsko područje štahoće, a kad drugi dobije vlast bilo je prema ostalim mjestima u u ruke, neka čini, što može. Ovdaš« nekoliko pošteđeno od presizanja nji jedan građanin musliman otišao pojedinaca kao i službenih organa. je da traži štogod za svoju sestru i To nas je relativno činilo i zado« njezino 4 nejake i neopskrbljene voljnima, te smo i šutjeli. No u djece, koja ne posjeduju ništa osim zadnje doba se javljaju pojave, ko« kuće, u kojoj stanuju i njivice zem« je ruše onaj dosadanji mir i zado« lje od 2—3 dpnuma; no iz »našega« voljstvo, pa da stvar ne ostane po« je Tane provalila ona prava balkan« znata samo među nama iznosimo je ska mržnja, koja je tokom godina u javnost i uppzoravamo na nju bila zatomljena. Ona sa četvero dje« mjerodavne faktore. Radi se o sa« ce nije siromašna, a on, g. sreski, je movolji našeg geometra, koji na siromah. Siromah je i Beato« svoju ruku hoće da uvede metode, vić, koji ima veleprodaju što se praktikuju samo ondje, gdje solii veleprodaju duhana, se gaze principi prava i nastoji za« siromašni su oni, koji imaju toča« vesti stanje, koje je čak i u boljše« rinske dozvole i maloprodaje duha« vičkoj Rusiji danas neodrživo. U na, zatim oni, koji posjeduju selu Častovičima naselio se je prije 500 dunuma zemlje, a uz. to dva mjeseca jedan Ličanin. To selo još i pedesetak glava ro« graniči sa našim selom Rejzovići« gate marve. A tada je slijedila ma, te je dotični ugovorio s geo« povorka dobrostojećih građana, ku« metrom da mu dođe i dadne u po« mova, kuma/kumica i t. d. Vlada je sjed našu paškulu. Dotični gospo« istina poslala i jednog činovnika, da din došao je, te je na svoju ruku podijeli to rublje, koji je, kako mi odmjerio naše ispaše, a da nije ni« se čini, htio da pravedno razdijeli, kog od seoskog odbora ni zvao, da ali i taj je siromah nasjeo. Ta samo se o stvari informiše. Ne znamo, je trebalo doći, da se vidi, tko dijeli da li je geometar to učinio po na« i kome se dijeli! Ulaze mnogi, upo« logu kot. ureda ili na svoju ruku. zoruju, da se ne bi na kojeg »jadni« Kako bilo da bilo, stvar je samovolj« ka« zaboravilo! na i nezakonita, pošto se naše selo I dijeljenje rublja već se svrši. služi od svog postanka s tom pašku« Mnogi će dugo i dugo spominjati lom. Ameriku, a mnoga će sirotinja i da« Naše selo ima 40 kuća, te držimo lje kukati na nepravde. Zato ovoga da i po novostvorenom »principu« puta pitamo zemaljsku vladu, da li o zemljišnom posjedu ta ispaša pri« je dijeljena roba došla za »mučeni« pada nama, a ne prije dva mjeseca ke«, koji su se i inače dosta nagra« doseljenom čovjeku iz druge pokra« bili državnoga dobra, potpora i iz« jine naše države. Stoga upozorava« voznica, ili je roba došla za onu si« mo i pozivamo našu vladu, da ovu rotinju, koja je uistinu ratom na« stvar popravi i da barem ovdje na stradala, te koja i danas strada gola nas muslimane seljake primijeni o« i bosa pod oVakim »pravednim« na« Maši dopisi. Crpatu 3 metnicima, koji jadni narod do pro« pasti tjeraju! A da je istinita naša tvrdnja o zavađanju istokrvne braće dviju vjera i sijanju mržnje među njih od strane »našega« Tane najbolji je do* kaz izjava poštenjačine Riste Suči« ća, koji mu je u brk rekao po prilici ovako: »Ja ne znam, šta ti radiš. Mi smo prije s muslimanima živjeli kao braća, a od kada ti dođe u Vlaseni« cu, zavadi nas!« Do viđenja! Birčak. • Dodatak uredništva. O ovom g. sreskom pisali smo i previše. Zašto ga vlada trpi i zašto se ne ustanove njegove pristranosti? Hoće li se jed* nom čovjeku žrtvovati sloga čita« vog jednog kotara? Ta pitanja stav« ljamo g. Mišoviću uz zahtjev, da se informira o svim dosadanjim prituž« hama. Vrijeme je. Poiitičhi pregled. Iseljenici turske narodnosti. Iz Beograda se javlja: Ministarstvo u« nutrašnjih djela izdalo je naredbu, da se iseljenici turske narodnosti, koji su poslije balkanskih ratova svojevoljno iselili sa svoga zemlji« šta, pa se sada vraćaju, nemaju srna« rrati našim podanicima. Isto vrijedi i za iseljenike hrišćane, izuzevši o« ne, koji su odgovorili dužnostima kao naši građani za vrijeme rata. Istup iz demokratske stranke. — »AgramerTagbalt« javlja, da je iz Demokratske stranke istupio narod« ni poslanik i bivši ministar dr. Po* ljak.‘ Reaktiviranje oficira osuđenih u solunskom procesu. Zagrebačka »Ri« ječ« doznaje iz Beograda da će ovih dana izaći u »Službenim Novinama ukaz, kojim se reaktiviraju neki o= ficiri koji su bili osuđeni u pozna« tom solunskom procesu. Položaj Poljske. Iz Pariza javlja« ju: Juče je doš^o iz VaršaVe gene« ral Henri, šef francuske vojne misi« je. U razgovoru s predstavnicima štampe izjavio je da je položaj Polj, ske odličan. Boljševička opasnost vjerovatno je za duže vrijeme od« klonjena, a sigurnost Poljske obez« bjeđena. Odnosno okupacije Vilne iskazao je uvjerenje, da će taj do« gađaj biti u skorom vremenu skinut s dnevnog reda. Dnevna zapovjed Trockoga pro« tiv Wrangela. Iz Moskve se javlja: Službeni organ sovjetske vlade ob« jelodanjuje najnoviju dnevnu za« povjed Trockoga, koja glasi: Pre« liminami mir s Poljskom je potpi« san. Ovaj mir je iskupljen-krvavim žrtvama crvene vojske. Da na jugu nema Wrangela, da nas bi konačno bili oslobođeni rata. Veći dio vojske bio bi demobilizovan, a radnici i seljaci mogli bi se povratiti na miran rad. Za kratko vrijeme bi mogli osi« gurati obnovu naše zemlje, kad nam ne bi prijetili novi ratovi. Vojnici crvene vojske i mornarice! Jedini Wrangel nam još preostaje! Mora« mo ga ugušiti! Tko hoće mir i rad, neka ga uništi! Tko hoće mir i rad, neka ide na južni front«. Protuboljševički pokret u Sibiriji, List crvene armije »Bojevala Prav« da« javlja o velikom protuboljševič« kom pokretu u Sibiriji. Po ovom li« stu naredila je izvanredna komisija brojna uhapšenja u glavnim građo« vima Sibirije. Tako je u Tomsku u« hapšeno 326 osoba, u Krasnoj arsku 100, u Irkutsku 100 i u Cerjabinsku 100'osoba. Churchill o boljševizmu i irskom pitanju. Engleski ministar vojni Winston Churchill održao je neki dan u Dundee govor u ko* jem je između ostaloga rekao: »Ru« šija umire od gladi, a boljševizam je za to odgovoran. Ako se ikada pro. budi, učiniti će to ruski seljaci otre* savši se upliva Lenjina.« Govoreći o Irskoj oštro je napao što se ova zemlja daje voditi od bande uboji« ca. Ali ako ovi zločini nisu djela ir* skih patriota i ako zemlji radi njih prijeti teror, onda je dužnost Veli« ke Britanije, da joj pomogne. Kra* Ijevina raspolaže neograničenim sredstvima da spase Irsku i da je pridigne na noge. Japanci zauzeli Sahalin. Jedan ra* diogram iz Moskve javlja, da su Ja* �Strana 4 Страна »PRAVDA* — »ПРАВДА* panci zauzeli otok Sahalin. Okupi« rali au telegrafske linije i radiograf« eku stanicu. Kako je poznato po ru» sko«japanskom mirovnom ugovoru dobili su Japanci u svoje doba južni dio Sahalina. ОатаЕв vijesti. Netačna informacija. U pretproš. lom broju donesosmo vijest da je presvij. g. reisul«ulema otputovao u Beograd radi zahvale na odlikova« nju ordenom sv. Save prvog stepe« na. Kako ee je jedan.član naše re» dakcije razgovarao sa g. reisul«ule« mom, u stanju smo izjaviti da ta vi« jest nije tačna, jer je putovanje us« lijedilo na brzojavni poziv ministra vjera, a ne radi zahvale. Na viso« kom se odlikovanju g. reisul«ulema zahvalio prilikom Regentova bo« ravka u Sarajevu. Položio ispit. Naš prijatelj i po« slanički kandidat naše organizacije, g. Husejn Alić, položio je dne 20. o. mj. profesorski ispit na sveučiliš« tu u Zagrebu. Naše iskreno čestita« nje. Prodaja drva. Danas će se u 2 sata poslije podne prodavati drvo za gorivo iz groblja Nadkovačima, pa se mušterije pozivaju da na tu dražbu dođu. Mezaristanski odbor. Komandant policijske karaule u Bistriku, neki Andrić, pravi se veli« kim gospodinom i pod zaštitom g. Mandića terorizira svakog, ko ne će da igra po njegovom taktu, što je još gore taj se gospodin ljuti na muslimane koji ne će da pred hjeg izvode svojih žena. I njegova ne« vjenčana »supruga« napravi« la se je tutoricom u mnogim našim kućama, posreduje kod razvjenča« vanja i vjenčavanja, prima boščalu« ke, uvodi »muža« u mnoge naše ku= .će i t d. Svraćamo na ovu pojavu pažnju ulema«medžlisa i naše Akcije i tra« žimo od policijske direkcije, da An< drića pouči redu i uputi ga na vrše« nje njegovih pravih dužnosti. Zasada ovoliko. Izmjena financijalnog zakona. Iz Beograda javljajii: Ministar finan« šija Košta Stojanović poslao je svim ministrima izmjene finanaij« skog zakona. Drrr Kapor na izbornoj skupštini u Travniku. Pišu nam: Dne 19. o. mj. prispio je Dr. Kapor u Travnik, da prisustvuje »demokratskoj« iz« bornoj skupštini, koja se je imala obdržavati isti dan. Prije na 2—3 dana razlctjelo se je nekoliko do« brovoljaca po selima, da što više seljaka i težaka dovedu na skupšti« nu. Govorili su im, da će se toga dana dijeliti— »turska« zem« 1 j a, pa kogod želi što više zemlje neka dođe u Travnik. Kada su vi« djeli, da im naši svjesni seljaci ne vjeruju i da im okreću leđa, prijetili su im da će ih dati po žandarima o« tjerati, jer tako vlada hoće. Usprkos svih lažnih obećanja i prijetnja naši svjesni seljaci ostaše kod svojih kuća. Kad je g. Kapor vidio, da će se razbiti namjeravana skupština — da ne doživi blamažu svoje stranke — obdržao je u 6 sati na večer pouzdanički satanak u ka« fani »Jugoslavija« na kojem je bilo ni manje ni više nego 15 »demokrat« skih« telića i to većinom stipendista akademičara. Šta ćeš doktore, kad vas svijet ne razumije, a još manje vam vjerujel O činovničkim konsumima. Iz Be» ograda javljaju: Prema uredbi o u« redovanju činovničkih plaća ima« de se pod državnom upravom os« novati činovnička konzumna za« druga, koja bi dobivala dovoljne subvencije iz državne blagajne, a opskrbljivala bi iz centrale sve či« novnike konzumne zadruge po ci« jeloj zemlji. Za ovu je zadrugu bio potreban kredit od 25 miliju« na dinara, kojega nije radi slabih državnih financija mogao da da« de ministar financija, nego je na« šao drugo vrelo za potporu ovih činovničkih konzumnih zadruga. On je naredio, da se prigodom is» plate liferantima, trgovcima i in« dustrijalcima zadržava 1 po sto od isplatne sume, a sami će činovnici davati po 10 po sto svoje plaće za ovu zadrugu. ' Zakon o izboru narodnih poslani« ka za ustavotvornu skupštinu kra« Ijevine SHS oštampan je u posebnoj knjižici džepnog formata. Ovaj za« kon je sada pred izborima narodnih poslanika neophodno potreban svim izbornicima, da iz njega upoznaju svoje pravo i dužnosti, radi toga se preporučuje svim izbornicima da ga nabave. Zakon se može dobiti u svim knjižarama u Sarajevu uz ci« jenu od 2 dinara. Narudžbe iz po« krajine prima knjižara Alberta Ka« jona u Sarajevu. Prilozi »Pravdi«. Naš prijatelj i istomišljenik Omerbeg Cerić iz Bos. Dubice predao nam je svotu od K 2925 kao prilog listu, a darovaše ova gg.: Po K 600: Tabaković Sulej« man; po K 500: Cerić Omerbeg; po K 400: N. N.; po K 100: Pezić Os« managa, Cerić Sulejman Fehmibeg, Dr. Mustafa Kadić, Pezić M. Muja« ga; po 80 K: Skopljak Alija; po K 50: Dizdar Karanfil, Seferović Be« ćir i Pezić Hasanaga; po K 40: Sev« lić Salko,« Čehaić Fehim, Ajvaz Smail, Caušević Zajim, N. N., Ba« šić Ahmo, Zubović Mustafa, Klajić Zaim, Obrvaš Adem i Talić Husein; po K 22: N. N.; po K 20: Alendarc« vić Hasan, Kljajić Hasan, Dolić Mehmed, Cuturić Smail ef., Tabako« vić Smail i Islamović Uzeir; po K 12: Caušević Smajo; po K 10: Šerić Hf. M„ Hadžić Avdo, Metić Murat, Caušević Husein. Horozović Meh« med, Alibašić Suljo, Međed Hasan, Hatibović Hasan, Bečirević Osman, Petrovac Omer, Tabaković Ahmet, Arapović Hasan, Cehajić Ibro, Kriv« dić Mustafa, Hasić Osman, Emina« gić Ibro, Seferović Mehmed i Bejto« vić Mujo; po K 8: Krivdić Mujo; po K 7: Topić Pašo;.po K 6: Seferović Omer; po K 4: Logo Mehaga i Ali« bašić Bećo. Darovateljima i sakupljaču srdač« no se zahvaljujemo na ovoj pažnji i kličemo: Živjeli! Brol 215 — Spoj H. Hafiz flbdulah ef. Tabak. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Naručbe obavljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 16. Telefon 276. PAPIRNICA HAMDIJE I preporučuje svoje bogato stovarište X svih vrsta papira, kancalarijskog i т Sarajevo, ul. Tel. 619 školskog Štrosmajerova pribora. — Naručbe se % ♦ Cijeno umjerene. X obavljaju brzo i točno. X Hasan Pobrić, 37 godina star iz Velagića kotar Ključ, služio je do prevrata u Ga­ beli i Čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za njeg ništa ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na adresu: Sulejmanbeg Filipović, Ključ. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. —• Cijene najumjerenije. Muslimanska trgopačka i obrtničha banka za Bosnu i Нвгсвдорјр.и (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu- i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajeva, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o9ooo.ooo. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio■ička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovl: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionie učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskrlpcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koj'u vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na Ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime I prezime, na koje bi potpisane U dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržaio pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih ustaA.va pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu I Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu I nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo MuslimanshB trgovah i obrtničke banke za B. i H. [d. d.) u Sarajevu. Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlaanik: Centralni Odbor J. M. O. I KOPĆIĆA I Suomarija Dani.) k A. Kaloti. Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9bcbc7058711b79c115763751050ad85.pdf 6f9805253c8f82449ab8a09bc36ddf0b PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. • UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. Н. Ahmed Hamdi ef. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA’ KRALJA PETRA SKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ, Broj 111 (216) Sarajevo, četvrtak 28. oktobra 1920. (13. safer 1339.) Šta to znači? (NA ADRESU G. MINISTRA VOJNOG I MORNARICE). Premda je izašla naredba vojnog ministarstva, da se do izbora za kon, stituantu obustavljaju svi pozivi za vojnu vježbu, ipak je ovih dana po, zvano iz Banjeluke 120 muslimana a samo jedan pravoslavni i jedan katolik. Između ovih pozvan je i Kasim Mešinović, trgovac kožom, radi to« ga što je u trgovačkom poslu bio odsutan, premda je za tu otsutnost dobio usmeno odobrenje vojnog referenta. Mešinović je zakasnio eamo dva dana i za to je na prijavu istog vojnog referenta osuđen da služi još 20 dana usprkos toga, što je donio i svjedodžbu općine, da je bio u trgovačkom poslu zapriječen. Interesantno je i to, da je iz Ba, njaluke samo'iz jedne ulice pozvato 5—6 muslimana cipelara a ostavljen jedan mlađi pravoslavni Srbin. Pitamo ministra vojnog i morna« riče: šta znači ovaki postupak? Ra« đi li vojni referent u Banjaluci po svom ćejfu ili možda postoji r e, servatna uputa, na temelju koje se obilazi naređenje o obustavi daljnjeg pozivanja na dvomjesečnu vježbu? Mi smo još s jedne strane čuli da še krše propisi ministarske naredbe o obustavi vojnog poziva, nja pa stavljamo ovaj upit uz kate, goričan zahtjev, da se bar s vojnič« ko strane ne Vodi protumusliman« ska politika. Naša glavna skupština GOVOR G. DRA HRASNICE. ma. Đumruci imaju svrhu ili da za« štđe domaću industriju i zemljo, radnju ili su samo vrelo državnih prihoda. U prvom pravcu đumruci su opće korisni, jer domaću indu« striju zaštićuju od vanjske konku, rencije. No ovu svrhu nemaju naši đumruci, nego služe skoro isključi, vo onoj drugoj t. z. fiškalskoj svrhi, da njima država namakne sredstva za pokriće svojih potreba. Ovako, vi đumruci poskupljuju životne potrebe i nijesu opće korisni, jer o« vim načinom plaćaju porez držav, ljani ne po razmjeru njihove porez« ne snage, nego po svojim potreba, ma. Još jedan momenat moram ov« đje da istaknem, koji se uplivao i upliva još i danas na naše ekonom, ske prilike. To je valutno pitanje. Ovo pitanje najjače tišti nas, koji živimo u tako zvanom krunskom području, jer je centralna vlada u Beogradu, uzevši omjer 1 : 4 uništila tri četvrtine naše gotovine a da no, va novčanica nije dobila jače ku, povne snage. Meni je poznato, da su naše pojedine pokrajine morale založiti Narodnoj banci za fundira, nje novih krunsko«dinarskih nov, čanica svoje šume u razmjeru, ko, liko se je u pojedinoj pokrajini na« šio krunskih novčanica austro»ugar, ske banke. Kad je tako, zar sp nije mogla uzeti blaža relacija, i zar se nijesu mogle krune izmijeniti al pa« ri, da i ne spominjem onih 20% go, tovine što nam ih ie država oduže« la prilikom štempliranja. Kako vi, dite, braćo, dosadan! a politika vla, do nije nikako pogodovala ekonom, skom podizanju naše države, pa će biti najpreča briga onih, koje bude, te poslali u konstituantu, da ovu lo, šu gospodarsku politiku centralne vlade skrenu u sigurnije vode. Hoću sada da rečem i koju o ag, raru, o čemu se puno govori a još više piše. Naše je stanovište u ovom pitanju određeno. Mi stojimo na tom da-kmeti posta i u vlasnici zem, ljišta, koje su do sad obrađivali, ali dau isto doba dosadnji vlasnici do« biju punu odštetu što u većoj mjeri treba da vrijedi za male posjednike. Sto se tiče ostale zemlje, koja nije opterećena kmetskim pravom ne možemo dozvoliti da se to pitanje kod nas riješi i z n i m n o i posebno za Bosnu i Herceg.,,već neka se ri, ješi jednako za cijelu drža« v u pa se u takom slučaju ne bismo Braćo! Ja ću početi gdje je svršio aoj drug g. Dr. Spaho, ali ću se u glavnom držati ekonomske strane našega javnog života i rada centra!« ae vlade u Beogradu i Privremenog narodnog predstavništva na tom polju. Ekonomija ili privreda jest aauka, koja nam kaže kako se stiču dobra za život, kako se ta dobra proizvađaju te kako se prerađuju i porazdijeljuju među pojedince, koji ih trebaju. Govoriću dakle o prili, kama, koje su uplivale na trgovinu i industriju te o agrarnom pitanju. Slom AustrcUgarske monarhije dogodio se je upravo u jesen a naša prva centralna vlada u Beogradu obrazovala se je početkom zime go, dine 1918. Vlada je bila sastavljena iz onih elemenata koji su izvršili narodno ujedinjenje, dakle prije nego se je veći dio članove vlade partijski opredijelio. Vlada se je ta obrazovala u znaku složnog patri« 'otskog rada. Što dalje, išlo je sve gore i sve više ponestajalo potrebne složnostl u vladi, dok u prolieće,-os» nutkom »demokratske« stranke, ni« lesu nastale posve vidljive opreke. U ovo doba pada period izvozni, čarske trgovine. Znalo se je naime, da naša država ima znatnu količi« nu životnih namirnica, koje bi se mogle zamijeniti za one industrijske produkte, koje mi nemamo a s dru« ge je strane trebalo čuvati da se ne izveze previše hrane, kako ne bi do« šla u pitanje prehrana u državi sa, moj.. Da se bajagi udovolji ovim gore istaknutim potrebama, centra!« na je vlada, u kojoj su »demokrate« imali pretežnu većinu, držala svu iz, voznu i uvoznu trgovinu u svojim rukama, te je svojim partijskim Iju«, dima dozvoljavala uvoz i izvoz, bez ikakovog sistema, koji je diktovao interes same države. Radi toga se pojaviše »trgovci« koji se nikad nijesu bavili tim poslom i nagomilaše nebrojeno blago, dok su solidni trgovci potisnuti u pozadinu. Radi toga je naša trgovina silno stradala i strada još i danas, a po« sljedice se toga pokazuju u sve većoj skupoći, koja uprav davi najšire slojeve našega naroda. Radi ove skupoće rastu neminov« no i potrebe države uz još druge uzroke o kojima ovdje ne ću da govorim. Država povisuje poreze a osobito đumruke i željezničke tari« fe, te time u većoj mjeri pogoduje dizanju cijena životnim namirnica« protivili čak ni tom, da se primije« ni princip, po kojem bi zemlja pri« pala onom koji je radi. U protiv, gramatičnog razlaganja uvidjećete; begiučkog pitanja na dosadanji na, čin samo za B. i H. deposediranjem muslimanskog dijela našeg naroda, proti čega ćemo se .boriti svim do« pustivim sredstvima. Iz ovoga pro« • gramatičnog rdzlaganja uvidjećete, braćo, da je kleveta i ništa drugo nego li kleveta i podvala, kad se na« ša organizacija naziva samo »agin, skom i begovskom strankom«. Pro« tivnici naši hoće to, da nas pocije« paju, pa da onda s nama rade po svom ćejfu. No mi tom njihovom ćejfu ne ćemo ugađati, nego ćemo punom snagom braniti interese svih muslimana u našoj državi. Da mi nijesmo »begovska« «arti« ja vidi se i iz našeg programa i iz našeg rada, jer jednakim žarom branisido i branimo interese naših težaka, kojima smo posvetili osobi, tu pažnju i za koje ćemo se boriti isto onako, kao i za interese ostalih klasa islamskog dijela našeg naro« da. Ne treba se povoditi za lukavim riječima i praznim frazama, već tre, ba gledati u rad pojedinih parti« ja. A koja to stranka uze u zaštitu muslimanskog težka izuzam naše? Ko otima zemlju slobodnog težaka muslimana a ko je brani bolje od nas i naše organizacije? Uzaludne su sve riječi: naš težak osjeća i zna za nšu brigu i pomoć, on je svijes« tan, da ćemo se samo mi pobrinuti za njegovo bolje življenje i zna, da mu je mjesto samo u našim brat« skim redovima. I stoga ih i drži o« vako čvrsto, stoga i čini jez, gru naše organizacije. Naš težak dobro znade, da u na« šem programu stoji: »Svaki zemljo« radnik mora dobiti zemlje i to toli« ko, koliko mu je potrebno«. On zna da naša organizacija zastupa stano« vište da je državnu meru n a j p r e« če dati našemtežaku. On zna da se je baš naša organizacila najviše isticala u obrani pokretnog i nepokretnog težačkog imanja, na koje bijahu bacili oko neki »dobro« voljci« i njihovi pomagači. Naš te, žak dobro zna, da je samo naša or« ganizacije stavila u program zahtjev, da država plati teret našeg zaduže, nog težaka i potpomogne ga onako, kako hoće da potpomogne kmeta i ■ ostale svoje štićenike. On vidi, da se njemu ne mjeri istim aršinom, kojim se mjeri njegovom komšiji Jovi i Peri; on osjeća da nije sa nji, ma jednak čak ni u plaćanju poreza, jer se on cijedi bez milosrđa, a drfi, gima se traži i nađe stotinu olak, šica. ■On tačno vidi, da mu je sudbina vezana uz njegovu braću iz grada i potpuno je svijestan, da mu valja s njima zajedno zbiti i zgusnuti redo« ve, ako hoće da ne bude pregažen, isto onako, kako je nekad pregažen njegov brat u drugim krajevima na« še današnje države. I ja se ponosim što mogu da govorim na ovakom zboru, gdje većinu sačinjava naš brat lsa sela. Ja sam svršio. (Pije, Sarajevo, 27. oktobra. »Muteža« se stide i — »demokra, ti«. »Glas Naroda« ub roju od 19. oktobra donio je na čelu lista ovaj komunike: »Sve napredne stranke u Bosni i Hercegovini uviđajući veo. ma veliku, sudbonosnu, važnost iz, bora za Ustavotvornu Skupštinu koja će doneti temeljni zakon, ustav za našu državu, smatrale su da je potrebno povesti akciju, da udruže. POŠTANSKE 1119. tio^ina 11. ne stupe ii borbu, da bi se osujetio rad svih nazadnjačkih stra, naka. Pregovori, koje su vodili opu« nomoćeni delegati uspeli su. Demokratska Stranka, Savez Te« žaka i Muslimanska Težačka Stran« ka stupaju u predstojećoj izbornoj borbi jedinstveno. Jedinstvena država, radikalno rc šenje agrarnog pitanja temelj je, na kome se postigao ovaj složan rad na, prednih stranaka u izborima, koji su na pragu. Javljamo ovo svima orga« nizacijam i članovima navedenih stranaka. Sav rad oko izbora treba od sada svagde u svima okružnim, sreskim i mesnim organizaci’ama da vode sporazumno sve organizacije, . koie su u ovome državotvornome bloku. U Sarajevu obrazovan je od de« legata stranaka u ovome bloku je, dan Centralni Odbor, koji će svu akciju oko izbora vršiti«. Gornje su saopćenie potpisali: Dr. Nježić, Vasilj Grđići Lu, јо Novak ispred »demokrata«, te Đ. Perin, Nikola Divljan i Dr. Ri, sto Jeremić ispred »saveza težaka«. »Glas Naroda« nije iznio imena predstavnika »Mutež stranke«, a Grđić je pošao i korak dalje, pa je u gornjem komunikeu, koji je štam« pao na uvodnom mjestu 2. broja svoie »Sloge« — ispustio čak i ime »Mutež« stranke. Drugi odlomak tog komunikea glasi naime u »Slozi« o« vako: »Demokratska stranka LSa« vez težaka stupaju« i t. d. Grd* se dakle stidi i »stranke«, kamo li nje« nih »predstavnika« dra Zaima Sar« ca i neispitanog »inžinjera« — Haj, dar ef. Čekre. Šta je uzrok ovakom postupku? Da li mržnia Grđićeva i njegovih drugova na muslimane uopće, ili bo« jazan, da bi ih ostavili »tolerantni« seliaci pravoslavni kad bi se pojavili u društvu sa »Turcima«? Ili je uz« rok možda u tom, što se stide Haj« dara Čekre. koji je u aprilu bio taj, nik mjesnog odbora naše organiza« čije, u julu pisao članke u »Obrani«, a sad se na jednom stanjio u »Mu, tež« stranci? Bilo šta bilo: jedno, drugo ili treće — ili, što je najvje« rovatnije — sve troje skupa, mi konstatujemo fakat, da se »Mu« tež« predstavnika stide čak i izvoz« ničari ala Nježić i karijeristi ala No« vak. vak. I — čestitamo im na ovom »od, likovanju«... Razgovor sajosp. reisululcmom Швшсел. Povodom boravka pres. g. reisul, uleme u Beogradu, urednik tamoš« nje »Pravde« našao je za potrebno, da ga intervjuiše, pa u 223. broju od 24. oktobra donosi taj razgovor ko« ji prenosimo bez ikakve izmjene. Jedino smo podvukli značajnije mjesta. Razgovor glasi: »Kao što je našim čitaocima poz, natb, u Beogradu je nekoliko dana boravio reisulema Džemaludin ef. Čaušević, vrhovni verski poglavica bosanskih muslimana. S obzirom na istaknuti položaj, koji Čaušević’C, fendija zauzima među svojim jed« novernicima i u našoj državi u opšte smatrali smo da ne treba propustiti a da mu se neobratimo pitanjem o utiscima, koje je u prestonici stekao i -o njegovom mišljenju ..... ......... —■—■—o rprilikama muslimana u našoj državi. Prvo pitanje, koje je naš sarad, nik uputio reis«ulemi glasi: — Kakav utisak čini na Vas Beograd, reis»e« �— Brei 21* .PRAVDA* — .ПРАНЛА* fendija, a kakav utisak pojedini dr, žavnici i javni radnici u pogledu u« ređenja naše zemlje? — Navraćao sam u Beograd, rekao je rcs«ulema. 1903. god. kao slušaoc pravničkog fakulteta u Carigradu. Zatim sam dolazio 1910. godine kao profesor šerijatsko«sudske škole u Sarajevu. Opazio sam veliku razli« ku između sadašnjeg i prijašnjeg stanja Beograda. Grad je očevidno mnogo pretrpeo u toku rata u sva« kom pogledu, ali se sa sigurnošću može tvrditi da će se kroz kratko vreme sve urediti, jer rapidno na« preduje. Njegov'krasni položaj, ko« ji dosta liči na položaj Carigrada pruža mu sve preduslove jedne veli« ke prestonice. Što se tiče naših državnika i jav« nih radnika, o mnogima sam slušao lepih stvari i pohvala, ali po onoj arapskoj poslovici: »Lejselhaberu kjeUjan« (nije čuveno kao viđeno), njihova susretljivost i iskrenost u svakom je pogledu n a d m a« šila moje očekivanje. I ako sam poglavito raspravljao s njima o verskim i versko«prosvetnim po« slovima bos.«herc. muslimana, ipak mi je pruženo dovoljno prilike d a stečem čvrsto uverenj e u dobru volju i iskrenu že« Iju merodavnih faktora za urede« nje naše države, naročito u versko« prosvetnome pogledu na osnovu verske ravnopravnosti. — Reis«efendija, kakvo je sada ra« spoloženje vaših vernih i u koliko odgovaraju istini vesti o nezado« voljstvu muslimana u našoj državi? Ako ga ima, koji su mu uzroci, i kako se ono može odstraniti; ovde naročito mislim na Vaše razgovore sa članovima vlade prilikom sadaš« nje posete u Beogradu? ___ — Što se raspoloženja muslimana u Bosni i Hercegovini tiče, mogu vam reći da su oni dovoljno mani« festirali svoje dobro raspoloženje prema državi, koju oni vide utelov« Ijeuu u svome vladaru. Nj. Kr. V. Regentu. Što. se tiče glasova o neza« dovoljstvu muslimana, ja Vas uve« ravam da to nezadovol’tsvo — kako rekoh — nije prema državi, nego o« no potiče jedno stoga, što potčinje« ne vlasti u nekim krajevima i sluča« jevima ne rade po intencijama preb postavljenih i neobaziru se dovolj« no na rodne potrebe i — verske obi« čaje. Drugi je uzrok stupan;e na snagu nekih ozbiljnih reformi koje su se po mom mišljenju počele primje« njivati bez prethodnog svestranog ispitivanja dotičnih pitanja. Uzroke toga nezadovoljstva istakao sam na merodavnim mestima. Bilo je govo« ra i o načinu odstranjenja istih. Pri« znajem sa Zadovoljstvom da sam stekao uvjerenje, da su moja razla« ganja od svih faktora sa velikim itv teresovanjem saslušana i u najviše tačaka podudarala su sa niihovim mišljenjem. Uveren sam da će se sve učiniti u koliko to spada u nji« hovu kompetenciju, da se. ti uzroci nezadovoljstva odstrane, ali, veruj« te, opet će zavisiti veoma mnogo od konstituante jer će mnoga pita« nj a istom tada moći da se dovedu u red. — Jesu li, reis«efendija, tačne ve« sti nekih listova o nekom pokretu u Hercegovini, koji ide na to da ta« mošnjim muslimanima naturi ose« ćanje, da su — narodna manjina, koja treba da traži za se povlastice čl. 51. senžermenskog ugovora? — Pri polasku za Beograd proči« tao sam neki letak, izdat u Mosta« ru, koji upozoruje muslimane na čl. 51. s.«žerm. ugovora i poziva ih da se koriste mirne. Iskreno da Vam re, čem, ja to ne smatram nikakvim pokretom' o kom treba voditi raču« na, jer se muslimanski deo našeg naroda služi legalnim putem, kojim će postići svoja potraživanja, te će tako prestati potreba pozivanja na rečeni čl. 51. — Šta inače mislite o razvitku pri« stalica Islama u našoj kraljevini?« — O tome mogu Vam reći ovo: Glavni uslovi za sretnu budućnost Islama u našoj državi već su tu. Pr« vo: ravnopravnost svih vera i dru« go: sjedinjenje vjerske i vakuf, up« rave u celoj državi, ili tako reći cen« tralizovanje verske uprave koje predstoji. Verujući u dobru volju pretpostavljenih vlasti i požrtvova« nje muslimanskog dela našeg naro« da, gajim najlepše nade u sjetnu bu« dućnost Islama u našoj državi. • Izvjesna dva lista neprestano ope« rišu tobožnjim neraspoloženjem g. reisubuleme prema vođenju naše politike načinom, kojim jc vodi na« ša organizacija. Bijedni »Glas Te« žaka« oguli se živ dokazujući da je naš svijet zadovoljan i da ga »Prav« daši« zavode u svrhu, da ga upreg« nu u begovska kola. U toj kampa« nji on naročito upire prstom na g. reisukulemu, htijući na svaki način ustanoviti njegovo razilaženje sa našom politikom, pa tim povodom uvjeriti svijet o potrebi, da se razbi« ju zbiieni muslimanski redovi. Gor« nji intervju najjasniji je dokaz, da »Glas Težaka« iskrivljuje pravo stanje stvari, jer iz tog razgovora jasno proviruje potvrda g. reisubu« leme, da je naša borba i po« trebna i opravdana. Mi smo s intervjuom potpuno za« dovoljni i osjećamo dužnost, da se radi njega iskreno zahvalimo svom vjerskom poglavici. Jer kad on u svom visokom neutralnom po« ložaju ovako govori, onda uvjera« vanja plaćeničkog »Glasa Te« žaka« ne piju vode i rasplinuće se kao obični vodeni mjehurići. Još jednom hvala presvij. gospodinu re« isubulemi. Rad oko handidatskih listi. Glavna je skupština donijela za« ■ključak o postavljanju naših kandi« data pa je vrijeme, da naše odbore, a i ostale pristaše pobliže obavijesti« mo o radu oko postavljanja kandi« datskih listi. U ovom ćemo članku, kojeg odbori imajushva« titi z v a n i č n i m saopšte« njem Radnog Odbora, izni« jeti sve zakonske propise, koji se odnose na kandidatske liste, pa će se ušljed toga odborima dostaviti više primjeraka ovog, broja »Prav« de«, kako bi ih svojevremeno mogli uručiti našim predstavnicima za po« jedina biračka mjesta. Da najprije objasnimo za čim ide izborni zakon svojim odredbama O KANDIDATIMA SA KVALI« FIKACIJOM. U § 14. određuje taj zakon, da »na svakoj kandidatskoj listi izbor« nog okruga mora biti kao kandi« dat najmanje po jedno lice, koje pored ostalih pogodaba ima još i naročitu pogodbu, da je svršio koji fakultet u zemlji ili na strani, ili koju višu stručnu školu, koja stoji u redu fakulteta«. U izbornim okruzima sa osam za« stupnika moraju se kandidirati po dva ovaka kvalifikovana zastupnika sa dvanaest po tri i t. d. Tim pro« pisom teži zakon za sigurnošću i jamtsvom, da bar četvrtina poslani« ka bude iz redova inteligencije, ka« ko bi se time oblakšao pravilan rad parlamenta. Da osigura izbor ova« Novi predsjednik bosanske vla« kih kvalifikovanih poslanika, zakon de. Zadnjih se dana pronosi vijest, ie u § 35. propisao da se poslanici da će namjesto g. dra Srškića doći koji se kandidiraju kao »kvalifiko« za predsjednika bosanske vlade na« vani« moraju odijeliti od drugih, pa rodni poslanik g. Vojislav Š o 1 a, i se radi toga poslanički kandidati to po predlogu radikalskog kluba u moraju rastaviti na dvije grupe: U Beogradu, koji je predlog preporu« prvu grupu (pod brojem 1.) meću čio i sadašnji predsjednik g. dr. se kandidati sa općim pogodbama, Srškić. To niie bilo pravo našim a u drugu (pod brojem 2.) kandida« bosanskim, radikalima pa su u pro« I ti koji moraju imati kvalifikaciju. šli ponedjeljak održali sastanak, na Samom tom razdiobom ne bi se kojemu su zauzeli stanovište pro« ispunila želja zakonodavca, koji t i v postavljenja g. Šole i o tomu iz« hoće da zaštiti i n t e 1 i g e n« vijestili mjerodavne faktore u Beo, c i j u, pa je stoga u § 80. određeno, gradu. da se imaju obaviti dva s k r u t i n i« Taj su svoj korak motivisali ti« j a, to jest: da se traži poseban ko« me, što bi Šolino postavljenje bilo ličnik za kandidate sa općim pogod« nezgodno u sadašnje izborno doba, bama, a poseban za kvalifikovane jer je g. Šola »prijatelj begova a i kandidate. Da se to lakše shvati, po« sam je veleposjednik«. Interesantno s’užićemo se primjerom na tuzlan« je da je tom sastanku prisustvovao skom okružju. U tom okružju ima glavom i sam g. dr. Srškić i — kako 177.649 muslimana, 183.213 pravo« je vazda konsekventan — nije mu slavnih Srba i 60.130 Hrvata kato« ništa smetala njegova ranija prepo, lika, a mogu svi skupa izabrati 14 ruka, da se sada saglasi sa svojim poslanika. Koliko će koja stranka političkim drugovima protiv po« dobiti mandata sada se sigurno ne štavljenja g. Šole. zna, a ne će se ni znati sve dok, ne Milane, Milane, daleko si otišao. budu provedeni izbori. To sad mo« Tvornica karbita u Tajcu dala je že samo nagađati, jer će taj broj tamošnjem potpornom društvu »og« ovisiti o tom, kako koja stranka bu« roman« prilog od K 500 (pet sto« de organizovana i kako se njene tina kruna). Ovaj zavod stoji u pristaše odazovu svojoj bi« tuđinačkim rukama i znojem našeg račkoj dužnosti. Mi ćemo ov« gladnog radnika puni kese nje« dje'pretpostaviti, da će biti samo tri mačkih kapitalista, zgrćući im mili« grupe i da će se sve tri jednako o« jone i bez ikakve protuusluge isko« dazvati te ćemo uzeti da će glasati rišćujući vodenu snagu naše Plive. svaki deseti birač. U tom bi sluča« I mjesto da bude harna za nepro« ju bilo predano 17.764 musliman« cjenjive koristi, što ih ima od naše zemlje i našeg naroda, mjesto da potpornom društvu dopita bar pet. hiljada mjesečnog doprinosa, direkcija ove tvornice zbija šalu sa Makar je svjesnim ljudima ispod odborom potpornog društva i daje mu iznos, koji se u sadanje doba ne časti odgovarati na brbljanje, poje, dinaca, osobito o stvarima, koje na daje ni prosjaku. Iznosimo ovaj škandalozni postu« dlanu stoje, kao što su bila naša pak na javu i pozivamo direkciju, groblja uz prevrat i danas, ipak je da ispravi svoju pogrješku, jer će« potpisani odbor, radi šire javnosti, mo inače biti prisiljeni istupiti sa ja« odlučio — na denuncije »Obrane« — odgovoriti slijedeće: ' čim argumentima. Istipa je, da se je nezaboravljivi Burgijanje »demokratskih« repti« la u Kreševu. Povjerenik Težačkog H. Hafiz Hasan ef. Hadžefendić po« Saveza u Kreševu Ivo Malenić i u« brinuo sa svojim odborom, da naša čitelj Marko Pavičić burgijaju me« groblja ogradi i uzme u zaštitu, ali je đu težacima, da ne daju haka mu« istina i to, da je njegovim odlaskom slimanim i to im je potpuno uspjelo, u Gračanicu taj odbor prestao i vi, te kreševski težaci kato’ici ne daju še nikad poslije osnovan bio nije. haka muslimanima, dočim ga k a, Potom je poslove mezaristana pre« tolicimaposjednicimada« zelo vakufsko povjerenstvo, ali ga ju drage volje i bez ikak« je predalo u ruke vašem Sariću, ko« ji je grobljima gospodario. va ustezanja. Kada ste vi i bivši vakufljani, na Demokratska se »pravda« prote« že eto na svakog samo ne na mu« vakufsko meariskim izborima hljos« slimane, jer ih treba iskorijeniti i nuli i kada su svjesniji ljudi došli, protjerati u Aziju. Bez komentara. vakufskoj upravi na kormilo, vidje« li su, da šale nemogu izaći na kraj ni sa drugim po staroj upravi zamu« ćenim i do ništice dotjeranim admi« Muslimani nistrativnim i' financijalnim poslovi, Sjetite se „Gajreta". ma — a kamoli, da se i tužnim me, zaristanima brinu*— te su zamolili ska glasa, 18.321 pravoslavnih i 6.013 katoličkih. U k u pn odakle 42.098 glasača. Kako će se sad razdijeliti manda« ti? Svega ima 14 poslanika dakle 3 kvalifikovana (prema § 14. izb. zako, na) i 11 sa opććim pogodbama (pre» ma § 13. izh. zakona). Stoga će se ukupni broj glasača razdijeliti naj« prije sa 11 i taj broj, 3.827, daje tako zvani »količnik«, pre, ma kojem će se razdijeliti mandati na pojedine grupe. U tom bi sluča« ju muslimani dobili pet mandata (na četiri količnik a ina ost a« tak od 2456 glasova) pravoslav« ni pet (na četiri kohčnika i ostatak od 3.013 glasova), a katolici — je« dan mandat, jer bi preko tog mandata imali najmanji ostatak 2.186 glasova, pa na taj ostatak ne mogu dobiti i drugi mandat. A šta jc sa kvalifikovanim kan« didatima? I za njih će se tražiti ko« ličnik i to na taj način, da se ukup« ni broj glasača, t. j. 42.098, razdijeli na 3 (jer je toliki broj kvalifikova« nih mandata). Taj bi količnik izno« sio 14.032, pa bi prvi mandat pri, pao pravoslavnim (propalo bi im 4.289 glasova), drugi muslimanima (propalo bi im 3.732 glasa), a treći — k a t o 1 i c i m a, jer je broj njiho« vih glasača veći i od pravoslavnog i od muslimanskog ostatka. Ovaj je primjer ujedno i najbolja ilustracija: koliko vrijedi svaki po« jedini glas. Jer Hrvati ha 6.013 gla, sača tuzlanskog okružja dobivaju dva mandata ugrabivši jedan man, dat pomoću 1.724 glasa kojim su brojem u odjeljku 2. natkrilili vi, šak propalih pravoslavnih glasača, koji iznosi samo 4.289 glasova. Pomoću tog viška katolici bi dak« le spasili jedan mandat. Inače bi ostali sa jednim zastupnikom na 6.013 glasača. Nek se slabije odazo« vu od Srba i muslimana, ugrožen im je još drugi mandat. Nek mi izo« stanemo, ode naš mandat. I tako da« lje. Pošto kandiati sa fakultetskom spremom imaju također i opće po« godbe, naravna je stvar, da se taki kandidati mogu metnuti i u 1. odje« ljak kandidatske liste. Tako sm» mi na primjer kandidirali dra Hras« niču na travničkoj i sarajevskoj listi kao prvog u odjeljku 2, a u tuzlan« skoj listi, kao drugog u odjeljku 1. Prođe li on na sva tri mjesta, onda će se odreći dvaju mandata i zadr. žati samo jedan. -Napusti li sarajev« ski ili travnički mandat, onda će mjesto njega doći dr. Hadžikadić, napusti li tuzlanski, onda bi ga za« mijenio šesti kandidat u odjeljku I. Mandat pripada naime onom kan« didatu, koji dolazi na red u odjelj« ku, iz kojeg je istupio koji poslanik tako, da zamjenici kva« lifikovanih kandidata mogu dobiti mandat samo enda, kad odstupi ili umre poslanik iz odjeljka kvalifi« kovanih poslanika dotične liste. (Svršiće se). Ha novu denunciiu „Ођгапв" pojedince izvan stranaka, da se pri« me poslova oko uređenja, kako i sami »Obranaši« priznaju, opusto« šenih mezaristana, pa se je tako sa, stavio Mezaristanski Odbor, koji je na tim mezaristanima poradio neu« momo i harikul — ade, što mu je od cjelokupnog Islama priznato, samo eto ne od 3—4 »Obranaša«. Odbor ne smatra gg. H. Baščau« ševića i H. Šabanovića »Obranaši, ma«, nego valjanim trgovcima iz čaršije, koji se u politiku ne miješa, ju, niti traže masnih sinekura. Prostačka je kleveta »Obrane«, da je tko od odbora kuće gradio na vakufskim zemljištima, samo je iz odbora jednom od vakufske komi, sije ponuđeno bilo, da jedan koma« dić, više nizašto neupotrebljivog zemljišta u površini od 1. m. i 25. cm. upotrijebi sa svojim zemljištem pod svoju zgradu, uz plaćanje mu, kate, a ta se mukata redovito plaća, i ta okolnost dokazuje se knjigama v. m. uprave u Sarajevu. Vakufljani i članovi mezarista«, skoga odbora, neće imati kada, na premaljeće, kontrolirati poslove o �Spoj 216 — Broj gradnji čuvarske kuće na Grličića brdu, jer će ako Bog da, u to doba kontrolirati poslove i financije ne« zakonitog općinskog vijeća u Sara« jevn. Stoga se vi »Obranaši« opet pozivate, da sva trojica ili četvori« ca vas stupite u mezaristanski od« bor, ili ako to nije moguće,- odabe« reto bar jednog i pošaljete u odbor, koji će to rado primiti, pa da sa ab» destom kontrolirate rad odbora, jer se drugačije u groblja ne ulazi. Mezaristanski odbor. IHualimsko pitanje. Pod gorn'im naslovom u našoj cijenjenoj »Pravdi« broj 91. pod« predsjednik naše organizacije piše, ako muallimi nisu zadovoljni ova« kim zaključkom koje on razlaže u svojim člancima govoreći od volje im stoji pismeno zahtjevati saziv skupštine, koju će odbor odmah sa« zvati. Mi mual'imi grada Sarajeva traži« mo da se što prije sazove glavna skupština. Uz to pozivamo sve ko« lege, da se i oni izjave bilo brzo« javno, ili u javnosti našem Central« nom odboru t. j. Halilu Hu’durovi« ću v. direkcija Sarajevo, i to što pri« je, jer nam odbor nije bio u stanju još ni pravila da uredi, a kamo ii šta dru Po. Pošto je strašna skupoća zavla« dala, to će biti težak saziv, ali ne« ka seoski uponomoće kotarske, a ovi okružne muallime, te tako iz šest okružja kada dođu po dva mualli« ma, može se održati skupština. U Sarajevu 25. oktobra 1920. Muallimi greda Sarajeva: Fazlić Hafiz Hasib, Fočo Abdullah, Zeče« vić Mustafa, A. Hadžimulić, Muez« zinović H. Mustafa, Smaiš Hafiz lb« rahim, Selimović Sulejman, Polić Mehmed, Habibija Ahmed, Tulić Mustafa, Sirćo H. Asim, Smajiš Haf. Tbrahim. — Učiteljice rada: Čajić Sejda, Berberović Mulija, Latas Marija i Čamila. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U GLAMOČU. Dne 4. o. mj. sazvao je naš mjes« ni odbor u Glamoču kotarsku skup« štinu, na koju se odazvalo sve što je moglo doći. Predsjednik g. Husein ef. Berberović izvijestio je skupšti« nu o dosadanjem radu Organizaci« je, što ;e primljeno sa odobravanjem i jednoglasno izabran novi odbor, u koji su unišla slijedeća gg. Pred« ejednik Husein ef. Berberović, pod« predsjednik Hafiz Adil ef. Omera« gić, tajnik Muharem Bajrić, blagai« nik Nasko Kovačević, odbornici: Hafiz Džemal ef. Kršlak, Muhare« maga Omerhodžić, Bećir Čolić i Ša« čir Zeljković. Pošto je ljetos izgorjela glamočka čitaonica, u kojoj je bilo i sjedište mjesnog odbora, pali su žrtvom po« žara i svi spisi organizcije, te se moli Radni Odbor, da se pošalju potrebne knjige i tiskanice. SKUPŠTINA U.ODŽAKU. Na 1. o. mj. održana je u Odžaku vrlo dobro posjećena skupština, ko» joj je predsedao g. H. Sulejman ef. Fazlić, koji se zahvaljuje na odzivu i daje riječ potpredsedniku H. A. Hodžiću. H. Adem Hođžić obrazla« že razlog osnutka naše organizacije, te ističe između ostaloga da je od« bor a napose on sam mnogo trnio od ovdašnjeg bivšeg upravitelja is« postave Dolića. Iza toga uzima riječ H. Arif Dža« nanović tajnik, i izvješćuje skupšti« •nu o radu odbora između ostaloga, da je odbor poduzimao mnogo in« tervcncija među kojima su mnoge usp;ele, te je napravljeno i poslato »em.v lađi za 72 dvije familije u Odžaku i 69 familija iz Jakeša molbi, da im se podijeli erarne zemlje za obrađivanje ali do danas nijesu ri« ješcne. Osim toga napravljeno je 19 molbi za Odžačku a 9 za Jakešku sirotinju za potporu iz zemaljskih sredstava, koje su poslate »Oblas« nom odboru za zaštitu djece« za B. i H. u Sarajevo. I ove su također vrlo slabo uspjele. Na koncu je is« taknuo afem sa bivšim upravite« Ijem ispostave Dolićem, koji nas je Страва 3. »ЛРАВДА* — »PRAVO*. vrijeđao i nedužne ljude hapsio i nezakonito kažnjavao narod batina« njem. Prisutni sa odobravanjem pri« maju izvješće na znanje. Izabire se aklamacijom mjesni odbor kako slijedi: Predsjednik: H. Adem Hodžić, podpredsjednik: Hadži Ćainil ef. Jupić, taj« nik: H. A. Džananović, bla« gajnik: Sadik ef. Karić, odbor« nici bez frnkcije: Alaga Ademović, Dcdo Delić, Huso Šabanović i Ha« dži Hasan Piragić. Za ši r i o d b o r: Tahir Zahirović i. Muharem Muja« ković oba iz Jakeša. Muho Tcrzić iz Odžaka prižalja« va se, da se pokraj mnogih općin« skih rabota naređuje i od ovd. po« litičke vlasti, da se uređuju jarci (hendeci) pokraj državne ceste, ko« ja se nalazi između kuća, pa moli odbor, da se zauzme ispred naroda, da se umanje ove rabote. Meho Šogorović iz Odžaka pred« laže, da se odbor zauzme kod vla« sti, da se zabrani držanje kelnerica po ovdašnjim gostionama i hotelu jer one daju povoda kvarenju mla« deži. Mehmed Hamzić iz Odžaka moli, da se odbor zauzme za njega kao invalida i siromaka, da mu se od strane vlasti podijele erarni konji, jer on nije u stanju osobno ništa ra« diti. SKUPŠTINA U KREŠEVU. Naši prijatelji i istomišljenici u Kreševu održali su 24. o. mj. lijepo posjećenu i vrlo uspjelu skupštinu, kojoj je predsjedao uvaženi krešev« ski građanin g. Asifaga Čizmić. Ot« varajući skupštinu, Asifaga se zah« valio prisutnicima, što su se tako lijepo odazvali sazivačima, te je ob» razložio potrebu osnutka mjesne organizacije, dodajući kako se svu« gdje braća muslimani ujedinjuju, te je od. prijeke potrebe, da se i musli« mani u Kreševu organizuju, da ne ostanu za ostalom svojom braćom. Obrazlažući svrhu i cilj naše Or« ganizacije, predlaže da se organizu« ju na temelju našeg programa, što svi prisutni bez iznimke prihvćaju i odmah izaberu odbor, koji-se kon« stituisao ovako: Predsjednik g. A« sifaga Čizmić, podpredsjednik g. I« lijas Musić, tajnik g. Ibrahim Fej« zagić, odbornici bez funkcije: gg. Hafiz M. ef. Granić, Avdaga Čiz« mić, Salihaga Skopljak, Husejnaga Nuhić i Hasan ef. Čizmić. Tjnik g. I. Fejzagić moli prisutne da po svojoj mogućnosti prilože dobrovoljne priloge kao i članarinu i da zamole Centralni Odbor, da po« šalje jednog delegata, da održi skupštinu i protumači program Or« ganizacije, te uputi narod o izbori« ma. Članarine i dobrovoljnih prilo« ga je palo K 600.—, a doprinesoše slijedeća gg: po 66 K Ismet i Hamdi« ja Fejzović; po 58 K: Asifaga Čiz« mić; po 38 K: Uijas Musić: no 28 K: Avdaga Čizmić, Mehmed Fejzagić, Atif Fejzagić, Ibrahim Fejzagić i lb« rahim Skopljak; po 30 K: Uzejir i Vejsil Ahbabović i Braća Nuhić; po 20 K: Salih Čizmić i Atif Čizmić; po 14 K: Sulejman Lisovac; po 12 K: Hasan Čizmić i Šaćir Nuh'ć; po 10 K: Nezir Ahbabović, Meho Ku« čuk, Salih ef. Skopljak i Meho Li« šovac; po 8 K: Tajib Čizmić, Mušan Skopljak, Sabit Čizmić, Halt.n Čiz« mić, Mehada Maglajlić, Mujo Mus« tać, Junuz Ahbabović, Ibrahim Nu« hić, Smajo Skopljak, Ibrahim Bej« tić, Takir Bejtić, Sa’ih Karapašić, Salih Adžobić, H. Mustfa Berbić i Ibrahim Kambur. Naši dopisi. Rogatica, 18. oktobra. (Kako g. Predsjednik Vlade drži »skupštine«?) U nedjelju 16. o. mj. obdržavao je kod nas skupštinu ra« dikalne partije predsjednik vlade g. Dr. M. Srškić u bašči vojnog lagera. Skupštini je prisustvovalo oko 50 do 60 što građana što seljana, pri« brojivši još desetak«petnaest naših pristaša. O bok g. predsjedniku vla« de bio je naš »obljubljeni« (čuli se ne vid’eli se. Op. ur.) sreski načelnik Madžar Geza Naszlopi, pa rogatič« ki pop i Mića Kojić. Istom što je g. Dr. Srškić zazinuo, počeše mu se« Ijaci odmah upadati u riieč stavlja« jući kojekakva pitanja. Prvo su pi« tali: »Oćemo li davati ak sa beglu« ka?« — »Aaa! Haka nikome!« odgo« vori g. predsjednik. Ko obrađuje zemlju, njegova je, a ko treba zem« lje neka traži od države«. — »A šta ćemo s porezom, gospo« dine? Mi ne možemo četverostruko porez plaćati« dodade drugi. »Porez ćete platiti — jedno« struk. Povišicu su vam naturili demokrate, koji i onako varaju i lažu« odgovori g. predsjednik i — okrenuvši se birtaš-u Savi Cvije« tiču — reče mu neka odmah ide po« rezniku i kaže da naplaćuje jedno« struk porez. Čujemo, da je poreznik bio pametniji od predsjednika, pa otporučio, neka mu g. predsjednik pošalje naredbu centralne vlade. — »Oćemo li vikati živila velika Srbija, doli Jugoslavija?« upade o« pet u riieč jedan od skupštinara. G. predsjednik malo zašutje, a Vuka« din iz Prače dobaci da to ne viču, što i g. Milan nekako potvrdi. Iza toga istupi jedan seljak i po« kaza odluku g. predsjedniku veleći: »Evo'gospodine, odluke kojom me je osudio ovaj (pokazavši prstom na sreskog načelnika) da dam »ak« o« vomu«. Tu je upro prstom na — Mi« ć u K o j ić a, desnu ruku gospodina predsjednika. No on ne dođe u ve« liku nepriliku: okrenuv se sreskom načelniku Naszlopiu i reče: »To ne smijete činiti!« Sreski mu odgovori, da su take naredbe i stvar kvit. Ko« je i čije, javne ili — tajne, nije se moglo čuti ni doznati... »A hoćemo li vikati živio kralj Petar i Aleksander«.pitaju opet se« Ijaci. (Glasovi: Aleksandru treba fes). Na to je g. predsjednik zašutio i п»је ništa odgovorio. Bijaše zar preneražen o v a k i m pitanjem i primjedbama iz težačkih usta. Oh ti »demokrati«! Opet se svrnu raz« govor na pitanje o beglucima, našto je g. Dr. Srškić rekao, da »na begluk ne smije niko doći!« G. predsjednik je nastavio dalje govoriti ali su mu seljaci nepresta« no upadali u riječ, a jedan između njih poviče, pokazavši prstom na gazdu Miču Kojića: »Eto ga, gospo« dine, kod vas koji nosi uvijek fes, pa još crven, taj ne pripada nam a«. G. predsjednik vlade go« vori, dalje, da biraju samo onog, ko« ji će im i čelom pritisnuti na one riječi, koje im govori. Neka ne bi« raju njega, ali što on rekne, to će i izvršiti. I tako se je svršila ova »im« pozantna« skupština iza koje se je g. predsjednik povukao u sobu, te primao razne pritužbe i žalbe! U petak 22. o. mj. vikao je telal u Prači, da sve kućne starješine do« đu u nedjeFu u Praču i da se u pod« ne nađu na skupu. Oko podne je do« šao u Praču g. dr. Srškić na zbor, ali ni'e više našao g. Vukadina, koji ga je prije pratio u Višegrad i Rogaticu huduć siromah bijaše zatvoren, jer da je pokrao neke malenkosti, kao vola i nekake cerade. Stvar je suda, da ispita koliko je istine na prijavi, kojom se dovodi u pitanje poštenje Vukadinovo, a mi to ističemo da se samo zna kako ie tekao zijaret g. predsjednika u naše »sretne« kraje« ve. Neka ga, neka je došao. A. Smrt grčkog kralja Aleksandra. (Izvorne vijesti »Jugoslavenskog Lista«.) " Atena, 26. olnobra. Jučer poslije podne u 4 sata i 40 minuta premi« nuo je grčki kralj Aleksandar. * Beograd, 26. oktobra. Regent A« leksandar po svoj prilici odlazi su« tra u 7 sati u jutro u Atenu, da pri« sustvuje pogrebu kralja Aleksandra. Sa njim putuje šef civilnog kabineta Drag. Janković i ministar vojni ge« neral Jovanović, a do Soluna pratiti će ga grčki vojni ataše. Regent će PolitičKi pregled. Radikalski prvaci u Zagrebu. Iz Zagreba javljaiu, da će između 6. i 10. novembra stići u Zagreb gg. Ni« kola Pašić, Stojan Protić i ministar« predsjednik Milenko Vesnić. Svrha njihova dolaska su stranački po« slovi. Skupština seljačke stranke u Za« grebu. U nedjelju obdržavala je se« ljačka stranka u Zagrebu svoju iz« bornu skupštinu, na kojoj je posta« vila svoje kandidate. Kandidirani su svi njezini poznati članovi. Radića kandidira stranka u Zagrebu i Sri« jemu. Predsjednik Predavec razvio je program stranke, te traži hrvat« sku .državu unutar granica Jugosla« vije, država ima da bude republi« kanska i neutralna. Svaku izbornu kooperaciju bilo sa Hrvatskom Za« jednicom bilo sa strankom prava seljačka stranka odbija. Pokret protiv Italije u Tripolisu. Iz Tripolisa javljaju: Među doma« ćim stanovništvom opaža se sve ve« će gibanje koje je upereno protiv Italije i njezinih oblasti. Poglavice tamošnjih plemena sakupljaju se na kongres na teritoriju, koji je nezavi« san od Italije i na kojem hoće da stvore odluku o daljnjem svom dr« žanju. Ovaj pokret unaša veliku za« brinutost među talijanske političke krugove. Napredovanje kemalista u Arme« niji. »Times« javlja iz Carigrada, da su po vijestima iz sigurnog izvb« ra turski nacijonalisti zauzeli Igdir, grad udaljen 40 kilometara od Eč« mijadzina. Igdir je centar georgij« ske crkve u Armeniji, gdje se nala« zi knjižnica od vrlo velike vrijed« nosti i mnoge druge vrijedne histo« rijske uspomene. Po zadnjim vije« stima armenci su napustili Novo« Selim, iza oštre bitke, ali su ustavili napredovanje bivše 3. i 12. divizije redovite turske vojske, koja je na« predovala u kraju Gola. Talijanska intrasigentnost. Rim« ska »Epoca« donaša članak jednog valjda biti jedini suveren, koji će sudjelovati pogrebu. * Atena, 26. oktobra. Jučer je vla« da izdala proglas narodu u ko jem se veli, da je zakoniti nasljednik pre« stoija princ Pavle, ali još nije pro« glašen kraljem, jer se ne zna, da li će tu čast primiti. U četvrtak sa« staje se raspuštena grčka Narodna skupština, koja ima da imenuje na« mjesnika. Po svoj prilici će biti iza« bran admiral Konduriotis. jadranskog stručnjaka o strateškoj važnosti Dalmacije za Italiju, nagla« šujući potrebu da Italija mora po« sjedovati Dalmaciju. Čitav članak kreće se u duhu dosada iznešenog stanovišta talijanske intrasigent« nosti. Domaće vijesti. Iz uredništva. Članak »Rad oko kandidatskih listi« morali smo pre« kinuti radi tehničkih poteškoća. Stipendije gradske općine. Odbor gradskih odbornika za raspodjelu Stipendija za đake završio je svoj rad. Ove godine votirano je za šti« pendije 200.000 K, dakle dva puta toliko koliko prošle. Odbor je ovaj iznos rasporedio na najpotrebnije đake u Sarajevu. Novi povjerenik poljoprivrede. Zemaljskoj vladi stigao je ukaz od 22. o. mj. kojim se postavlja za po« vjerenika odsjeka poljoprivrede i voda zemaljske vlade u Sarajevu, činovnik toga odsjeka g. dr. Josip Andrić. Novi povjerenik je prista« ša Hrvatske pučke stranke. Maksimalne cijene. Skoro svaki dan čitamo u našem službenom lis« tu, kako je po koji trgovac ili bakal kažnjen zbog pretjeranih cijena ili što nije ha vidnu mjestu istaknuo maksimalne cijene robi. Gledasmo svojim očima, kako se jedan put natežu jedan detektiv i jedan stra« žar sa jednim siromašnim voćarom pretrgom, što mu je sav njegov du» ćan i kapital u onoj korpi, jer nije tobož istaknuo cedulje s cijenom, a on se zaklinje da mu je oborio vje« tar i kiša. I nije pomogao izgovor, globljen je. Pa neka, zakon je tal^i, ama sad nastaje pitanje, zašto se taj zakon ne primjenjuje na sva« kog? Naši seljaci kroje cijenu svojim tovarima drva po svojoj miloj vo« lji. Dok se je prošle zime i tek mi« nulog ljeta kupovao tovar drva bu« kovih naiviše 35 K, a jelovih 26 do 30 K, sad nikakva ne možeš dobiti ispod 50 K a naravno ima slučaj e» �Stmna 4 Стпана Broj 215 — Bpoj »PRAVDA* — »ПРАВДА* va gdje traže i po 60 do 70 za to* var, ali je fakt, da se ispod 50 K ee može kupiti ni najslabiji. Za to ne* ma maksimalnih cijena. Još nešto: u nas je kukuruznom brašnu udarena maksimalna cijena 6 K, a seljaci prodaju nasred čarši« je svoje kukuruzno brašno po 7 K. Za njih nema maksimalnih cijena. Šta više, za njih uopće nema nikak* vih propisa, trgovci plaćaju dućan* sku kiriju i tečevinu, a prodaju_bra* šno na kilu, nije pravo nit je no propisu, da i seljak krčmi brašno na čaršiji ne plaćamći tih daća. Ali o» ni uistinu prodaju sve na kilu i na dvije, jer trgovcima je premalena ci* jena po 6 K. i ne smiju ga skuplje prodavati, pa ga za to i ne drže u dućanu i ne prodaju ga i zato je on* da sirotinja upućena a seljaka, za koga nema propisa. Žalosna nam ma;ka kad su nam ovaki gradski oci! JugosL musi, sportski klub u Sa* rajevu priređuje »zabavno veče« na 29. oktobra u petak u 6 sati na večer u društvenim prostorijama sa bira* nim rasporedom, na koje se poziva* ju svi članovi i prijatelji kluba. »Cehoslovački konzul primaće da* nas na dan narednog oslobođenja u prostorijama konzulata ovdašnje dostojanstvenike od 11 do 1 sat, a deputacije čehoslovačkih društava odnosno podanika (češke i njemač* ke narodnosti) od 4—5 sati poslije podne. Prilog »Pravdi«. Prigodom obdr* žavanja kotarske skupštine šaku* pljeno je K 2.970,— a darovaše: po K. 1.000.—: Husejn M. Džafić iz O* rašja: po K 403.—: Alija Beširović iz Orašja i Rašid Ibrahimović iz Če< lića: po K 100.—: Đulaga Mulahme* tović iz Celića, Ba'ro Abdić iz Šato* rovića i Muhamed Abadžić iz Brč* kog; po K 60.—: Hadžaga Bakić iz Celića i Mustafa H. Ibrahimović iz Brezova Polja; po 50 K: Osman Krajnović iz Begovače, Dedo Dedić iz Palanke. Smail Mujkić iz Brčkog Ibrahim H. Egrić iz Brezova Polja; po 40 K: Salko Brodić iz Begovače, t Ahmet Ahmedbašić iz Palanke, Mu* Os. 1069/18. 53. la Ibrahim Bečić iz Maoče, Dr. A. Bukvica iz Brčkog, Mujo Dervišević iz Brezova Polja i Bajro Djedović iz Brke; po 20 K: Mujkan Abdić iz. Satorovića, Omer Bajrić iz Maoče, Huso Dervišević iz Brezova Polja, Bego Husić, Mešan Hasičević, Meh*. med ef. Kadić i Mujo Karamujić iz Broda, Ibrahim Husić, Jusuf Husić i Abdo Arifović iz Repinog Brda te H. Mumin Ramić i Abid Junuzo* vić iz Ratkovića; po 10 K Ahmet Primača iz Orašja, Suljo Lejlić. Fe« him Ahmedbašić i Meho Đonlić iz Palanke. Haf. Mehmed Hamidović iz Broda, Emin ef. Vražić i Meh* med Mujanović iz Ratkovića. Hvala, živjeli! G. Avdija Zukić iz Trcštenice (Tuzla) sakupio je kao dobrovoljni prilog svotu od K 170.—. Živio! Svetislav 8. Protić, advokat radi sve advokatsko poslove. BEOGRAD, čika Ljubi na ulica br. 16. do Grand Hotela. H. Hafiz Bbdulah ef. Tabak. Trgovina koža te obućarskog pribora, svakovrsnih kalupa, muških i ženskih amerikanske fazone. Kad tvrgjave padaju ... „Ргрвкв Riječ* od J6. o. mj. broj 215 donoei ovaj brsojav: „Kljać, 25. oktobra. Piije dva dana pokušao itvosnićar dr. Nježić, nekadašnji naš iaabtani poslanik, da održi n Kljtfča demokratsku skupštinu. Na nju je dužio 29 ljudi, od kojih je većina s’lom dovedena Propast Njeiića je potpuna. Odbor,* Jo li onda sač-dno, što je 4Srp. Riječ" nud ovaki braojav stavila niastan naslov: „Dr. Nježić propao’? . . . Л!’ ne lozi vraže, o istoj toj stvari ima vi­ jest i u „Glasu Naroda" Ukođar od 26. o. mj. (broj 356) koja nosi naslov „l emikratska skup­ ština u Kljuca" i glasi ovako: »Primamo ovaj telegram: Radikalska tviđava Ključ pade jučo (23. o. roj ) u ruko -demokrata. Demokratska skupština sjajno uspjela. Organiaseija sprove­ dena. Opširnije pošiom. Predsednik Bovan“. ' E sad, ljudi Bož ji, dajte se snađite u ovakoj prilici« Da reknemo: lažo „St paka Riječ* nije pravo, jer bude i istine u njezinim stup­ cima. Eto, na primjer, on<baš u uvodniku istog tog broja — glede jba — sasvim pravo ka­ že: „Vaš jo vođa dr. Nješić javno pozvao „Ju­ goslavene na okup", ali u Bosni ■ ema Jugosla­ vena, nema ih naročito među 'rbima težacimst koji su najvećom bi godamošću i suzama radosnicama dočekali — Srbija naša". Ds kaže­ mo: laže ,,Glus Naroda** nije pravo, jer i on katkad rekne istino, pa bi se morli ogriješiti. I u njegovoj su redakciji „žarnalisken auch”, pa stvar isnosimo pred popa Prptića, da je on provjeri. Dotle ćemo dizati da lažu — oba od­ bora, a siroto novinari oaruo polaguju . . . : ! I i Naručbe oba vljamo brzo i tačno. SARAJEVO, Halači ul. br 15. Telefon 276. i OGLAS. Kotarski šeriatski sud u Sarajevu prodavat će dne 16 novembra 1920. u utorak u 10 sati prije podne soba broj 1 (sudbena palača mulk nekret. umrlog Server ef. Svrze iz Sarajeva i to: 1. У, kuće i bašće u površini od 1 d. 389 m.u Ulomjenicigr. ul. br.LXXIV/10; 2 cijelu kuću u Tubegovićevoj ulici u kojoj še nalazi'glavna trafika u gr. ul. br. ХХХ1Х/74 kat. opć. Sarajevo e površini od 351 m. i 3. cijele zgrade sa zemljištem nala­ zeći se u gr. ul. broj 231 i 238 kat opć. Butmir gornji u površini od 21 d. 850 m. ali prva ne ispod 200.000 K druga ne ispod 700.000 K, a treća ne ispod 150.000 K. Uvjeti dražbe mogu se viđeti za vrijeme uredovnih sati kod kotarskog šeriatskog suda u Sarajevu. KOTARSKI ŠERIATSKI SUD. U Sarajevu, dne 9. oktobra 1920. ...«««««.«♦♦»♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ ♦ PAP1RN1CA ♦ i HAMD1JE KOPČIĆA * * preporučnje »voje bogato stovarište $ svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ф obavljaju brzo i točno. $ Ci ene umjerene. * T ♦ X £ Ф Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 £ ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦ Centralna drogerija Braća Šahinagić Hasan Pobrič, Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. 37 godina star iz' Velagića kotar Ključ. služio je do prevrata u Ga­ beli i Čapljini. Poslije je otišao u špitalj Ravnice (Ravna), te se za nje£ ništa, ne čuje. Govori se da je u Ro­ gatici kod žandarmerije. Umoljava se svak, ko bi znao što god o njem i njegovu boravištu da kartom javi na adresu: Oglašujte u „Pravdi". I SulBjmanbEg Filipouić, RljuL Muslimansha trgovaca i obrtnica banka za Bosno I Hercegovi"« (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke I obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice na K 1o.ooo.ooo.— od K З.ооо.ооо i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi К 7,000.000.— Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju pre­ dočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioni­ cama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari,uz emlsioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni-e iičestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1920. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i. 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene 'će se dionice ispo­ staviti i potp'sateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi petpisane I dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca, 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na'blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružniceuTuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, * d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, ii Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Šamcu, Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d.'d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke I štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. HavnateljstiD MusIimanskE trgovačke i cbrtnitlie banke za B. i H. (đ.i] u Sarajccu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e95ed8d3078f1b21b62911fc642d138.pdf 51baa7b695805dbdb9f583037b8fe300 PDF Text Text P—TAMNA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJ-. REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K IH, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 112(217) Sarajevo, subota 30. oktobra 1920. (15. safer 1339.) Svim kotarskim odborima. U članku »Rad oko kandidatskih listi«, što je štampan u prošlom i današnjem broju »Pravde« objaš« njeno je šta sve imaju raditi poje« dini odbori u jednom od najvažni« jih izbornih poslova: sređenju kam didatskih listi. Kao što se vidi iz do« tičnog članka, kao i napomene što je odborima stavljena u pismu na« šeg tajništva, ovaj posao ne trpi nikakvaodlaganja pa se od« bori umoljavaju da mu posvete što veću pažnju i da ga izvrše š t o j e moguće brže. Odbori u mjestima, koja su oda« Ijena od okružnog sjedišta, pa radi toga nije sigurno da će njihovi do, piši stignuti na pravo vrijeme, ima« ju se poslužiti telefonom, a ako toga nema, onda brzojavnim izvještajem po ovom formu« laru: »Predstavnicima liste označite za biralište Bratunac Salku Meša« novića, težaka iz Podgore, za Vu« kovije Ibrahima Suljića, muđUima iz Velike« i t. d. Pri predaji brzojava treba umoliti dotičnog činovnika da pripazi na tačan oitpravak brzojava. Pored brzojavnog izvještaja treba i« pak poslati i pismeni i z v j e« š t a j okružnom povjereniku i rad« nom odboru naše organizacije. Od« bori se, naravna stvar, mogu poslu« žiti i posredovanjem pouzdanih Iju« di, ako bi slučajno krenuli u okruž« no mjesto. Radi jedinstvenijeg rukovanja o« vim poslom, Centralni je Odbor za« ključio, da' kotarski odbori u ovim stvarima imaju općiti sa ovim iz« bornim povjerenicima: Za Banjalu« ku: Hamzaga Huseđinović, trgovac (telefon br. 70.); Bihać: Muhamed« beg Biščević, gradski načelnik (te« lefon broj 8.); za Mostar: Muhamed ef. Butum, posjednik: za Sarajevo: uredništvo »Pravde« (telefon 138.); za Travnik: Abdibeg Ibrahimpašić; za Tuzlu: Osman ef. Vilović, grad« ski načelnik (telefon broj 68.). RADNI ODBOR. Riječ na svom mjestu. (U SPOMENAR VOĐI OBERRADIKALA G^JRU MILANU SRŠ« KIČU). »Samouprava« se u broju od 22. tanje »oglase-nadležnim — dva i vi« o. mj. bavi pitanjem plebiscita u še ministarstava i donose n e j e d « Koruškoj i iznosi razloge, radi ko« n a k e odluke, ili pak da se pitanje jih su mnogi Slovenci glasali proti upućuje iz jednog ministarstva u prisajedinjenju sa našom Kraljevi« drugo, i da se n i j e d n o ne oglašuje nom. Ova su njena razmatranja vr« kao nadležno«. lo poučna i vrlo karakteristična, pa Kao logična, veli »Samouprava«, i ćemo ih u glavnim crtama iznijeti u neminovna posljedica ovako nesre« našem listu, kako bismo još jednim đeno-g stanja javlja sc: pokolebano kompetentnim priznanjem potvrdi« uvjerenje (pouzdanje op. ur.) u dr« li, ispravnost našeg stajališta, da žavne vlasti, slabljenje pravne svi« ■boljševički način agrarne reforme — jesti kod naroda, te postepeno ru« šteti interesima naše- države. še n j e pravnog poretka t. j. Ne poričući, da je na ovako na« onih pravnih osnova, na kojima ba« opak ispad plebiscita mogla djelo« žira država. Kao jedan zao primjer vati — kako obično objašnjava dne« tog zlog djelovanja ističe »Samou« vna štampa —i nelojalna agitacija prava« našu — agrarnu »refor« od strane Austrije, nepravilnosti pri« m u«, o kojoj iznosi ovaj doslovan likom glasanja i okolnost, da u Au« etriji nema opće vojne obvezatno« sud: »U riješenju agrarnih pftanja u sti kao kod nas i t. d. »Samoupra« va« ističe da sve to nije pravi Bosni i Hercegovini imamo jedan uzrok. Izlažući taj pravi uzrok »Sa« eklatantan dokaz, da u našoj zemlji mouprava« veli doslovno: »Držimo ne postoji ni pravna svi« da se ne ćemo prevariti kad tvrdi« jest opojmu svojine, ni mo, da naš neuspjeh leži u našem pravna zaštita iste. Kada — hrđavom državnom ure« smo, prije punih 40 godina, poslije đen j u i u posljedicama, koje oda« srpsko«turskog rata, imali da riješa« tlc proističu«. Ona za tim sasvim vamo isto pitanje, mi smo napravi« otvoreno konstatuje da »haos koji li agrarni zajam: da bi agama je prije dvije godine postojao i koji dali naknadu, a kmetovima omogu« je tada mogao biti razumljiv, po« čili postepenu otplatu. Danas, posli« stoji i danas i to još u jačoj mjeri«. je 40 godina, mi rješavamo to pi« Ostavimo, velf »Samouprava«, spor tanje na način, kako bi se ono rije« o federativnoj i jedinstvenoj drža« šilo u jednoj k u lt u r n o j d r« vi, pustimo u miru republikanske žavi: — deposediramo age bez i« teorije, no »kod nas su ostala ne« kakve naknade, i kmetovima preda« sređena i sva ostala državopravna jemo zemlju besplatno. I kada se pitanja«. Tu sad upozoruje »Samo« zapitamo otkuda je to riješenje, on« uprava«, da nije riješeno pitanje da dobijamo interesantan odgovor: nadležnosti centralne vlade i pokra, Kmet ga nije tražio. On je jinskih vlada, pa potonje često pu« bio zadovoljan, da se zavede obli« ta ne ćc da slušaju Beograd; onda gatan otkup i da mu se omogući a« ističe kako su neuređeni odnosi i inortizacija za duži niz godina i uz između pojedinih hnših'Spinižih dr« povoljne uslovc. Predlog za onako žavnih i samoupravnih vuafti, pa ra, Fa 'k o m i s 1 e n o i bespravno di toga’ stranke nijesu nikad sigur, riješenje, pri kome se od kmetova ne, da će biti izvršeno i pravomoć« ništa ne traži, a agama ništa ne da« no riješenje (presuda) viših vlasti, je, potekao je od lakomislenih par« jer sc lahko može dogoditi da ga iz« tijskih agitatora, koji su mislili da vršna niža vlast može odbiti s mo« će na taj način pridobiti za se kme« tivacijom, da ga je izdala nenadlež« tove, odnosno njihove glasačke ku« glice. Ne možemo tvrditi da li su ti na vlast. Ništa bolje nije ni među pojedi« agitatori postigli svoj cilj; ali da nas nim ministarstvima, jer še dešava način na koji se rješava ovo pitanje svaki dan, da se za jedno te isto pi. prezentira kao jednune« ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina 11. pravnu zemlju, to je van ma, te da što skorije uredimo ovu našu lijepu i bogatu zemlju«. svako sumnje«. • U nastavku svog članka ističe »Sa« Prenesosmo gornju »gorku pilu« mouprava«, da su životne namirni« ce skuplje kod nas nego li u Austri« lu«, da je podnesemo pod nos gosp. ji, u koju ih mi izvozimo, govori o Srškiću i njegovoj kratkovidnoj tom, da naša štampa stoji na vrlo »Srpskoj Riječi«, a vala ako hoćete i niskom nivou, a onda donosi ovo — »Samoupravi«, čiji ministar bija« še iznio predlog, da bi zulume i pod« završno razmatrnje: mitljvost činovnika u Sandžaku i »Svojim rđvim državnim urede« Makedoniji trebalo kažnjavati time, njem i svojom još gorom štampom, što bi se uništavala čitava sela i mi smo bili u Koruškoj najbolji a« naselja ...______________________ gitatori u — korist Austrije. Tamoš« nje stanovništvo, čija je nacionalna Sarajevo, 29. oktobra. svijest slabo razvijena, odlučivalo U govoru g. dra Hrasnice, što je se prema momentalnoj koristi. Iz« štampan u prošlom broju našeg li« bor nije bio težak: dok se naša kra« sta, ušljed isprometanog Ijevina prezentirala kao još neure« sloga nije jasan jedan vrlo važan đena država, sa poremećenim pasus, pa molimo gospodu čitatelje pravnimporetkom, ukojoj da taj pasus (počam od trećeg ret, suiličnaiimovnabezbjed, ka na trećem stupcu lista) isprave nost vrlo slabo zajamče« kako slijedi: n e. dotle je Austrija, i pored svih »LJ protivnom slučaju smatramo gubitaka u ratu,« davala sliku ipak rješavanje beglučkog pitanja na do« jedne uređene, pravne države. sadanji način, samo za B. i H„ de« Nile mnogo čudno, što se to stano« posediranjem musliman« vništvo za nju izjasnilo! skog dijela našeg naroda, Da završimo s jednom naporne« proti čega ćemo se boriti svim do« nom: Plebiscit u Koruškoj dao nam pustivim sredstvima. Iz ovoga pro« je jednu gorku pouku; pravo je aa gramatičnog razlaganja uvidjećete, se tim skupo plaćenim iskustvom braćo, da je kleveta i ništa drugo koristimo, i da pregnemo svima sila« nego li kleveta i t. d.« Rad oho handidatskih listi. (Svršetak). O BIRALIŠTIMA (GLASAČKIM MJESTIMA). Prema izričitom propisu § 8. iz« bornog zakona Državni je Odbor bio dužan, da najdabe za 35 dana računajući od dana ukaza kojim će se odrediti izbori«, dakle do 13. oktobra, ustanovi: »koliko će u kojoj općini biti glasačkih mjesta, odnosno koliko će se općina sasta« viti u jedno glasačko mjesto i ko« ja će lica fungirati kao predsjedni« ci biračkih odbora«. Kao svi ure« dujući organi Jugoslavije, tako je i ovaj odbor zakasniou svom ra« du, pa je tek prekjučer javljeno da je dogotovio svoj posao. Bilo bi i čudo, kad bi se kako drukčije de« silo !... Gdje je zapeo ovaj posao ne će« mo da ispitujemo i prelazimo na to, kako se određuje opseg birališta. O tom izborni zakon propisuje slije, deće: Biralište (glasačko mjesto) ne smi, je biti u kojoj bogomolji, već se u tu svrhu ima uzeti bcledijanska zgra da ili, ako sc glasanje vrši na više mjesta, školska ili druga zgrada, ko, ju odredi poglavarstvo općine (op, štinski sud), odnosno kotarski ured. Ako zgrada, u kojoj se obavlja gla« sanje, nije sama dovoljno'prostra« na, onda mora imati ograđeno dvorište, koje se inože zatvoriti. Pri određivanju birališta zakon je uzeo u obzir pravilo, da se birališ« ta imaju udesiti tako, da bude lakše biračima. Tako se na primjer, u § 50 veli: »Ako su do« movi jedne opštine mnogo udalje« ni od zgrade, u kojoj bi se imalo obaviti glasanje, pa će biračima biti teško doći na biralište. Državni Od, bor može i manje općine razdijeliti u odjeljke. U većini općina koje imaju preko 800 birača, glasanje se mora vršiti na više mjesta, po odjeljcima i prema mjestu, gdje bi« rači stanuju. Svaki taki odjeljak či« ni jedno posebno glasačko mjesto i mora imati poseban birački od« bor. No ta olakšica ne može ići do« tle, da svako i najmanje selo ima svoje biralište, već Državni Odbor može, ako je to potrebno, spojiti dvije manje općine (nahije, džema, ti), i dati im jedno glasačko mjesto. No u tom slučaju ne smije biti ud« ruženo više od 800 glasača. Mjesto glasanja i zgradu, u kojoj će se vr, šiti glasanje moraju općinski, odnos« цо kotarski uredi obznaniti narodu najmanje na deset dana prije izbora. O ustanovljenju broja glasačkih mjesta odlučuje Državni Odbor na predlog pokrajinske vlade, a vladi su opet stavili predloge kotarski u« redi. Oni dakle znaju koja će i koja sela zajedno glasati, te koliko će bi> rališta biti u gradu. A pošto nije pri, like, da će Drž. Odbor mijenjati nji« hove predloge, naši se odbori tre« baju odmah obratiti na kotarski ured i zatražiti da ih obavijesti o načinu kako su i gdje određena po« jedina birališta. To je nužno radi toga, što se naši odbori moraju već sada brinuti za dobar SASTAV BIRAČKIH ODBORA o kojem umnogo čem ovisi uspjeh naše organizacije. Jer ako se sasta«vu tih odbora ne posveti osobita pažnja, može se lahko dogoditi za« buna među našim prištašama, a va« la i kakva hilla, koja se kasnije ne« da ispraviti. Zakon naime veli, da će na svkom mjestu, gdje sc vrši glasanje biti birački odbor, koji će se sastaviti na ovaj način: Predsjednika će imenovati Dr« žavni Odbor i to tako, da za svako glasačko mjesto odredi u prvom re« du po jednog suca, odnosno sudskog činovnika ili svršenog pravnika. A« ko u kotaru ne bude dovoljan broj takih ljudi, onda se za predsjedni, ke imaju u prvom redu postaviti Iju« di koji su svršili koji fakultet, a ako nema dovoljno ni njih, onda ljudi koji su svršili koju bilo stručnu ško« lu uz uvjet da nijesu u poli« tičkoj službi. Osim predsjednika ulazi u ovaj birački odbor jedan općinski vijeć, nik, kojeg izabere općinsko vijeće (u �S” кпч I . • -------------------------------------------------- d) ispod toga: imena, prezi« neorganizovanim našim općinama m’esto tog vijećnika vršiće birač tnena, boravište i zanimanje dvojice dotične općine, kojeg odredi o k» predstavnika liste za glavni o k« ružni sud), a u slučaju da bude ružni birački odbor i dvoji« spojeno više općina u jedno glasač« ce njihovih zamjenika; e) imena i prezimena, zanimanje ko mjesto, onda se iz svake općine izabere po jedan vijećnik odnosno i boravište po jednog predstavnika birač, ako nema organizovanc opći« bste i. po jediiog njegova zamjeni« ka za svaka glasačko m j e« ne. Osim toga dolazi u ovaj birački sto svihikotareva dotičnog okružja; f) ispod avega toga potpisaće se odbor po 'edan predstavnik sviha kandidatsklh listi, na kojima je bio jiredlagači liste kojih mora biti naj. označen takav-stranački pouzdanik. manje stotinu; g) na zadnjoj strani ovakih listi Neko će reći: »pa što će nam ti po« vjerenici, kadete stvar voditi su«" treba da ostane praziia prostora za potvrdu suda.j dao«. Ali nije tako. Članstvo: u birač« Dg se pobliže osvrnemo na gornje kom odboru vrlo je važno za poje« jline stranke, a naročito za našu or< tačke. 'lačke a, b, c riješene su na glavnoj skupštini i.ojijima se ,pe< ganizacijd. Evo zašto: 1. Taj predstavnik može kontro« ma šta raditi? Tačku (d) imaju izvr« lirati da li je u redu predan birački siti naši kotarski odbori u o k r u ž« spisak, jesu li u redu glasačke kuti« n i m mjestima označivši po moguć« je, a što je najvažnije, on ima pra« nosti ljude sa akademskom spre« vo da uzme sebi treći ključ od naše mom. Tačka (e) zahtijeva ponajviše glasačke kutije i ustanovi je li u re» rada i na njoj moraju sarađivati svi du pnlijepljena naša lista na našu naši kotarski odbori. Ko ika je duž« nost ovih predstavn.ka objasmli smo kutiju. 2. On potpisuje sve biračke zapis« u pređašnjem poglavlju, a ovdje u« nike i ima pravo da prigovori svakoj pozorujemo kotarske odbore, naro« nepravi’nosti koju bi učinio pred« čito one iz udaljenih krajeva, da je S’cdnik ili koji drugi član biračkog potrebno ovaj posao odmah izvrši« ti i o tom brzojavno obavije« odbora. 3. On ima pravo, da biračima ka« sliti našeg povjerenika u okružnom že kojoj partiji pripada koja kutija, mjestu. Tačku (f) izvršiće odbori u okruž« pa na taj način može pomoći našim pristašama, da se ne bi zabunili kod nom mjestu, pri čemu valja paziti na slijedeće propise: Potpisaće se glasanja. 4. On može kontrolirati da koji oba pr.mjerka originalne (liste, a birač ne bi glasao pod tugiim ime« mogu ih potpisati samo ljudi, koji nom i da ne bi bio vraćen koji naš su unešeni u birački'spisak. Nepis« mene birače potpisaće uz'njihov pri« birač. 5. On može kontrolirati je li od« stanak kogod drugi, ali se mora i on mah nakon svršenog ižbora zaklju« potpisati. (Na primjer: Mujo Sal« čena kutija, iz koje se vade biračke kič po: Ahmetu Rašidagiću; Ibro Se« kuglice, a osim tog ima dužnost, da limović po Sulji Malkiću itd.). Na sobom izbroji kuglice iz naše ku» tim primjerima mora se potpisati najmanje stotinu birača, no odbori tije. 6. On ima konačno pravo, da pra« u okružnim,mjestima imaju se po« ti predsjednika biračkog odbora, brinuti da našu listu potpiše bar kad bude glavnom odboru ponio dvije stotine ljudi, kako ne bi bilo kakvih neprilika pri eventualnoj spise o biranju. smrti ili opozivu potpisa. Pri tom Kako se vidi članstvo u biračkom se odbori upozoruju da potpis može odboru nije mala stvar, pa naši od« osporavati samo onaj, čije je ime bori trebaju upregnuti sve sile, ka« potpisano. ko bi u te odbore izabrali naše naj« 2. ) Predlagači su dužni, da uz listu vještije i najokretnijc ljude. Ovdje podnesu sudu i pismenu potvrdu nam valja prinrietiti, da se u birač« svakog pojedinog' kandidata, da pri« ke odbore mogu izabrati samo oni staje na kandidaturu. — O ovoj birači, koji spadaju dotičnom gla« stvari brine se tajništvo Radnog sačkom mjestu. Nije dakle do« Odbora, a naši se kandidati urno« z v o 1 j e ivo, da se u seoske biračke ljavaju da o a m a h udovolje pisme« odbore metnu gragj.ini ili seljani iz noj zamolbi što im je u tom pogle« drugog glasačkog mjesta. To ce u du oviti dana upućena od strane tog nekim mjestima zadavati malo ne« tajništva. prilika, ali dobra volja sve postiga« 3. ) Uz dva pisana primjerka ori« va, pa će naši odbori prebroditi i tu ginalne liste, predlagači su dužni po« zapreku. dmjeti sudu još i onoliko š t a m» Pošto zakon veli, da se niko ne p a n i h primjeraka biračke liste, ko« smije bez privole označiti predstać« liko u dotičnom izbornom okru« tukom liste ili njegovim zamjeni« g u ima glasačkih mjesta, te po vr» kom, odbori su dužni, da se u tom hu još i ova štampana primjerka za sporazume sa ljudima, kos sud. je žele označiti našim Ova se štampana lista ima razli« predstavnicima, odnosno nji« kovati od originalne u tom, što je hovim zamjenicima. Ko bude ozna« na njoj zabranjeno stavjati i« čen bez privole ima pravo, da od mena predlagača i što će na vrhu suda zahtijeva brisanje svog imena morati nositi oznaku: »Za glasačko i sud mora udovoljiti ovakom zah« mjesto...« inače se mora potpuno tjevu i o brisanju izvijestiti jednog podudarati sa tačkama a—d origi« od donosioca liste. naine liste. O načinu štampanja ove Posao oko oznake ovih predstav« Lste sporazumjeće se tajništvo rad« nika trebaju odbori svršiti što mo« nog odbora sa izoorniin povjereni« guče prije, jer o pravilnom i preš« c.ma za pojedina okružja. nom izvršenju ovog posla ovisi i Štampane liste moraju se također pravovremena prijava kandidatskih potvrditi cd strane suda. Ta potvr« listi. Stoga je dužnost svih članova da ima glasiti: »Pošto se potpisani naše organizacije, da odborima u uvjeno da su imena predloženih li« tom pogledu budu što više od po« ca saglasna originalnoj listi, to istu, moći. A sad da prikažemo kako će a na osnovu člana 39. izbornog za« se postaviti kona, potvrđuje. Br.......... Predsjednik KANDIDATSKE LISTE. mjesec (Muhur) Suda Ok« Kandidatske liste moraju se pod« dan, godina mjesto ruga N. N. N. nijeti okružnom sudu na potvrdu. Ove liste igraju vrlo važnu ulogu To se mora učiniti u roku od 12. do 22. novembra, a da lista bude prim« pri izborima, jer se u roku od tri Ijena, valja da se ispune ove for« ! dana imaju razaslati općinama, da ih upute onom glasačkom mjestu, malnosti: 1 .) Ima se u dva primjerka kojem je pojedini primjerak nami« sastaviti »originalna lista«, ko'a će jenjen, pa ili predsjednici biračkih biti pisana i koja mora sadrža« odbora moraju uoči izbora prilije« piti na posebnu biračku kutiju. vati: a) na čelu: ime izbornog okru« One su dakle neka vrst -putovođe ga i dan izbora, za koji vrijedi li« izbornicima. Ovd,e nam valja svratiti pozor« sta: b) p o d odsjekom I: imena i nost naših odbora, a i svih drugih prezimena, miesto življenja i zani« članova naše organizacije na jednu ntunic predloženih kandidata, koji vrlo važnu okolnost, koju ne bi imam opće pogodbe prima § smjeli gubiti s vida. U mnogim će mjestima biti n№ih prijatelja ne« 13. izb. zakona: c) pod odsjekom U.: imena muslimana, kojima će se bolje i prezimena, bira’ište i zanimanje sviditi naši kandidati, nego li kandi« kvalifikovanih kandidata i dati drugih stranaka. Po § 40. izb. zakona »svaka kandidatska lista, ko« njihovih zamjenika: — .НРАВДА* ja bude po ovim pravilima utvrde« na, imaće na dan izbora svoju za« stbnu kutiju na svim glasač« kim mjestima«. Prema tome ćemo mi imati svoje kutije i ondje, gdje ne mislimo dobiti ni jednog glasa. Zakon dapače daje i tu oblak« šicu da »za predlagače liste nije obavezno, da na listi koju pred« lažu/naznače predstavnika i zamje« n.ka za ono glasačko mjesto, ža ko« jc nemaju svojihdjudi..(§ 35XTa je okolnost nredviđena i u § 55. gdje se veli »Ako predstavnika ili nje« govog zamjenika nema, bilo što ni« je došao, bilo što nije naznačen, predsjednik biračkog odbora uzeće i treći ključ«. No lista će se prilije« piti na kutiju bez obzira na to, što fali predstavnik toje liste. 4.) Na gornji način uređena dva primjerka originalne kandidatske liste, te štampane liste, i privole kandidata odnijeće okružnom sudu radi potvrde najmanje pet potpisnikai uručiti ih predsjed« niku ili njegovu zamjeniku, koji će im o d m a h izdati povrdu (revers), da su Lste predali. Tada će sud ispi« tati: jesu li potpisnici liste upisani u birački spisak, ima li ih dovoljan broj i je li priložen pismeni prista« nak svih kandidata. Kad se sud vv« jeri da je sve u redu, potvrdiće oba primjerka liste i na njima napisati: »Potpisani se uvjerio, da su predla« gači ove liste ispunili sve uslove ko« ji se traže po članu 33., 34., 35., 36., 37. i 39. izbornog zakona i zato, a na osnovu člana 38. istog zakona potvrđuje ovu kandidatsku listu s tim, da su oba podnešena primjer« ka potpuno saglasna jedan kao drugi. Br.... Predsjednik dan, mjesec i (Muhur) Suda Ok« godina mjesto. ruga N. N. N. Jedan primjerak na gornji način potvrđene liste mora se vratiti do« nosiocima urokuod24sata na« kon predaje, a drugi če čuvati sud pod svojim nečatom i na sigurnu mjestu, a prepis će bez imena pred« lagača odmah poslati upravi držav« ne štamnariie u Beogradu, da se ob« javi u službnom listu. Time je prikazan cijeli rad oko postavljanja kandidatskih listi, a sad nam valja upozoriti odbore, da se naše liste ne će zvati listama J. M. O., niti će ikoje druge nositi na« slov svojih stranaka (radikalska, de« mokratska i t. d.) nego će ih pred« sjednici biračkih odbora, a i naši predstavnici, morati zvati prema propisu § 66. izb. zakona. Taj pa« ragraf glasi: »U izbornim okruzima lista će se zvati imenom onih dva« ju lica koja su na n'ima prva za pisana jedno pod 1. a drugo pod II.« Prema tome će se naša lista u ba« njalučkom okružju zvati: lista Mae« lajlić—Ajanović; u bihaćkom: li« sta Maglajlić—Kulenović; u sara« jevskom lista: Dr. Spaho—dr. Hras« nica; u mostarskom: lista Korkut— dr. Karamehmedović; u travničkom lista Koskut—dr. Hrasnica, a u tuz« lanskom: lista Maglajlić—Vilović. hpoi — Broj 217 To u ostalom ne će.unositi nikak« ve zabune, jer su nosioci naših li« sti poznafi u našem svijetu. A sad braćo na posao: odbori na rad, a č anovi na pripomoć. Ve billahit« tevfik! A & SiSješ:iE. Ko to laže? Čitamo u jučerašnjoj »Hrv. Slozi« ove retke: »Ovdašnji je demokratski organ donio onoma« dne vijest, da su predstavnici demo« kratske stranke, saveza težaka pod vodstvom Divljana i dra Jercmića te muslimanske težačke stranke ug< lavih sporazum za izbore. .Objelo« danjena su dapače i saopćenja- o to« me te čak i »manifesti« na narod » potpisima predstavnika tih skupina. I mi smo po kroničarskoj dužnosti javili tu stvar — nu evo sada »Glaa Težaka«, glasilo muslimanske težač« ke stranke, oorovrgava taj glas i doslovno piše: Demokratska stran« ka i Savez težaka izdali su proglaa na narod, javljajući, da te stranke zajednički stupam u predstojećim izborima za konstituantu. Taj smo proglas mi prenijeli iz »Glasa Na« roda« u prošlom broju našega Hsta. »Težački Pokret« donio je taj isti proglas supotpisan po gg. dru Zai« mu Šarcu i inž. Hajdaru Čekri is« pred naše, Muslimanske Težačke Stranke. Nas je to jako iznenadilo, jer znamo, da taj proglas gornja dvojica nijesu potpisala ni u ime svoje, a po gotovo ne u ime naše stranke, jer ih na to nije niko ovla« stio. U ostalom g. Cekro i ne pripa« da odboru naše stranke, te već ti« me nije mogao ni zastupati nas. Is« tina, mi smo vodili pregovore po dvojici drugih naših delegata sa ob« jema prvim strankama, da zajedni« čki istopimo pri ovim izborima i mi bi se s njima lahko sporazumjeli za to, jer imamo iste nazore i poglede na narodno i državno jedinstvo, ali sc nijesmo mogli složiti baš u tom proglasu, kojim se stvara novi pro« gram zajedničkog rada, a taj se pro« gram, u agrarnom pitanju posve ra< zilazi'od našeg programa i zato se mi nijesmo mogli s tim proglasom solidarisati i potpisati ga. Prema to« me taj proglas po našoj stranci nije potpisan«. Teško je sad ustanoviti ko to ta« ko krupno laže: »Muteži« ili »demo« krati«, jer »Glas Naroda« od čet« vrtka u svom izvještaju o skupštini u Ključu donosi i ove retke: »G. Nježić ipak je govorio i objasnio g'avne tačke programa demokratske stranke, obavestivši ujedno birače o postignutom sporazumu sa Savezom težaka, sa Muslimanskom težačkom strankomisa Hrvatskom Obno« vom,š to su birači sa zadovoljstvom primili na znanje«. Ko to dakle tako strahovito laže: predsjednik glavnog odbora »demo« kratske« stranke ili »Glas Teža« ka«?... I opet Sršhiće« podzemni rad. Dr. Srškić kojeg »Srpska Riječ« onako vatreno brani i dokazpje nje« govu nepristranost i ispravnost u ag« rarnim poslovima, počinio ie baš u« oči samog odlaska sa vlade, opet jednu grubu nepravdu i pokušao da nanese štetu jednom muslimanu te« žaku. U našem je listu nekoliko puta pi« sato o slučaju Alije Jelke, kojem su oteli zemlju sinovi i rođaci bivšeg njegovog kmeta, koji su po zanima« n;u — željezničari! sa kojima se je on prije više godina nagodio. On je ušljed te nagodbe dobio je« dan dio zemlje i preuzeo ga na obra« du, te kroz toliko godina pa i god. 1919. sam sobom obrađivao. No u proljeće 1920. napali su mu i na zemlju i na kuću gore spomenuti že« Ijezničari, te zemlju na silu zao« rali, a kuću zaposjeli pri čemu su mu uništili pokućstvo, ratarsko oru« đe i zalihu hrane, u vrijednosti od nekol.ko hiljada kruna. , Jelko je radi ove proste otimačine čitavo ljeto po raznim uredima i vladi trčao i lijeka tražio, a s ovim se je i samo ministarstvo bavilo dok je napokon dobio odluku kotar« skog ureda u Sarajevu od 3. avg. 1920. broj 12.902/20. kojom mu se javlja, da je zemaljska vlada na te« melju tačnih izviđa, kao i prizna« ma samih stranaka pronašla, da su Kneževići pr ot uf ravno na zemlju i kuću napali i da se imadu odstraniti, te zemlju i kuću Jelki u« ručiti, kao i sve faktične troškova platiti. ~ Alija Jelko je na temelju ove pra« vomoćne odluke zem. vlade, kojoj je kumovalo i ministarstvo za ag« rarnu reformu (jer su spisi u Beo« grad slati) zatražio deložaciju oti« mača, aljje na svoje veliko čudo saznao d* j e dr. Srškić opet s .v e s pIR s e b i d o b a v 1 j a o i kot. uredu naredio, da u •« voj stvari ponovno odre« di nekakvo ročište. Ako ovo nije skrajnja drzovitost i izlijev mržnje protiv mus'imani« ma, onda mi ne znamo šta bi dru« go bilo. Ovdje se bar ne radi o kak« vom »feudalcu« ili begu nego o čis« tom težaku za kojeg svak u Sara« jevu znade, da se od svog djetinj« �»DOi 2'7 — Broj stva bavio obrađivanjem svoje zem, lje i đa spada u onu vrst bostandži« ja, koji naš grad opskrbljuju sa po« vrčem. Stoga najodlučnije protesti« ramo protiv ovog Srškićevog pod, zemnog rada i tražimo da se na temelju pravomoćne presude zem« lja i kuća od otimača odmah oduz« me i Jelki predaju. Gajretov glasnih. Prva zabava u Sandžaku. Podod, bor u Priboju priređuje u nedjelju 7. decembra o. g. veliku zabavu sa jednim kraćim pozorišnim koma« dom, koncertom i tombolom. Ugle«, dali se u ovaj lijepi rad za Gajret i drugi naši ljudi u Sandžaku. Darovi u naravi. G. Kasim Dža« nović, koji se iskreno brine za našu školsku omladinu i koji se za Gajret više zauzima nego drugih 50 boga« taša, darovao je Gajretovu ženskom konviktu jedan nov pisaći sto, je« dan pult, dvije školske table, jedan veliki pisaći sto i jednu stalažu za knjige. Da ie Gajret ove stvari mo< rao kupovati i za njih novac broji« ti, sigurno bi ga to stajalo mnogo više od 10.000 K, ali ovako je svi« jesni radnik, ljubitelj prosvjete i napretka g. Džanović uštedio Ga>, retu taj veliki teret. Živio, sretan bio i drugima poslužio kao uzoran primjer! Zanatlijsko društvo »Hurrijiet« u Sara'evu na svom jednom teferiču sjetilo se našeg Gajreta, te mu ie poslalo 40 kg pekmeza, ^vile naše sviiesne zanatlije! Trgovina Mešinović Bajraktare« vić, poslala je Gajretovu kon« viktu 100 kg nirinča, na čemu joj se u ime naše učeće mladeži, najljepše zahvaljujemo. Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U PRIJEDORU. Predsjednik naše organizacije, Kesvijetli g. H. Hafiz Ibrahim ef. agladić, održao je dne 11. o. mj. vrlo uspjelu skupštinu naše organi« zaeije u Prijedoru, na kojoj je uče« etvovalo mnogobrojno građanstvo i seljaštvo iz Prijedora, Kozarca, Puharske, Carakova, Cejreka, Ham« barina, Ljubije i drugih musliman« ekih sela. Mufti ef. je održao lijep govor, rastumačio ciljeve organiza« čije, važnost izbora za Ustavotvor« nu Skupštinu i protumačio izborni zakon. Naročito je apelovao na na« šu težačku braća, da kod predsto« jećih izbora omoguće našoj organi« zaciii, da bude dostojno zastupana u budućem državotvornom radu ka« ■ ko to dolikuje muslimanima. Skup« štinari su primili ovo razlaganje sa najvećom pomnjom i razišli se puni samosvijesti i oduševljenja za našu organizaciju i njeno predstavništvo. RAD NAŠEG MJESNOG ODBO. RA U TREBINJU. Naši vrijedni Trebinjci proveli su organizaciju na temelju naših štatu« ta i upisano je oko 600 aktivnih čla« nova. Kada se uzme u obzir, da je u trebinjskom kotaru malen broj mu« slimanskog nufusa, onda je ovaj broj članova golem. Tako stoji ovaj kršni hercegovački grad sa svojom okolicom kao nepredobitna kula na« še organizacije. IZVJEŠĆE NAŠEG MJESNOG ODBORA U DOBOJU. Dne 13. januara 1919. provedena je organizacija u Doboju i izabran je odbor. Tokom godine držalo se sedam odborskih sjednica i dvije skupštine. Osim redovitih poslova, izvršeno je šest pritužbi i interven, čija kod vojnih i civilnih vlasti, koje su većinom obavljene sa uspjehom. U decembru 1919. g. i u januaru 1920. g. odbor je u smislu štatuta o« bavio popis članova. Koncem janu« ara o. g. držana je skupština i iza« brat mjesni odbor. Nakon što su po selima održane skupštine i izabrani odbori sazvana je kotarska skupšti« na i izabrat je kotarski odbor. Kroz čitavu godinu držane su redovite sjednice od obrva odbora, zatim skupštine na kojima se je narod u« .ПРАНК.А" pućivao i razlagana mu svrha i po« treba organizacije. Naša organizacija broji u našem području preko pet stotina članova. Na poziv radnog odbora održana je kotarska skupština, na kojoj su izabrani delegatima za glavnu skup« štinu u Sarajevu g. Derviš ef. Smail« begović i Ahmedaga Mulalić. SKUPŠTINA U BUGOJNU. Obavješćuje nas naš mjesni od« bor, da ;e na 6. o. mj. održana jav, na skupština naše organizacije u Bugojnu, koja je bila vrlo dobro po« sjećena od strane seljaštva i bugo« janske ehalije. Na njoj je aklamaci« jom izabrat ovaj mjesni odbor: Predsjednik g. Muhamedbeg Sulej« manpašić, potpredsjednik g. Abid ef. Učanbarlić, tajnik g. Mehmed Mlaćo, blagajnik g. Ahmet Tupo, obornici gg. Hamdija Mutevelija, Muharem Karadža, Šaćir Hrgić, Mu« šo Dževahirić i Mujo Bajrić. Zamje« nici: gg. Tahir Bosto, Tahir Ćatić i Remzibeg Abdalajbegović. flaši dopisi. D. Vakuf, 14. oktobra. Mi se iz našeg mjesta ni jesmo već od dugo vremena javili kojim do« pisom, u kojem bi se potužili na naše prilike, pa prema tom izgleda, da kod nas vlada red i pravda i da nam tako rekuć teče med i mlije« ko. Ali nije tako. Kod nas su prili« ke gore nego u mnogom mjestu na« še »blažene* Jugoslavije, a što smd šutili razlog je što smo mislili i oče« kivali, da će već jednom prilike na bolje krenuti, da će se već jednom prestati sa protekcijama i nepravda« da, da će se naši sugrađani pravo« slavne vjere opametiti i manuti se zagrižljive čokorilovštine, u kojoj se guše. Ali toga još ne doživjesmo. Naši sugrađani pravoslavni uz po« moć bivšega sreskoga načelnika u Bugojnu I. Lučića, učinili su nekoli« ko slučaieva nepravde i samovolje, da smo mi svi ovdašnji muslimani ■ time duboko povrijeđeni, jer nam se očito krše i gaze naša građanska prava, daiući nam razuljeti da ni« jesmo ravnopravni sa pravoslavnim. Kod nas se usprkos našeg prote, sta, oduzima malo«prodaja soli mu« slimanu trgovcu bez ikakva razloga i ako je ovaj preko petnaest godi« na ima, te se daje pravoslavnom i to ne trgovcu nego jednom — b r i« ci. Tako na ruglo naše »moderne« i »demokratske« uprave ovaj »tr« govac« u jednom lokalu brije i so prodaje. Ja mislim da ovake ured« be ni u Tunguziii nebi mogli naći. Isto se tako oduzima liceticija še, ćera od uglednoga trgovca muslima, na i daje se pravoslavnom i to pro« palici prvoga reda, kojega je nje, gov rođeni otac razbaštinio u s 1 j e d njegove nesređenosti. Kad kod nas straža sigurnosti za, tvori pijane individue radi rušenja javnoga reda i mira, tada dolazi — sveštenik i nalaže komandantu straže, da ih smjesta pusti. I on slu« ša jer se radi o pravoslavnim. Ovaj »patriota« naravno ne zna, da time čini zločinstvo prve vrsti na svojoj vlastitoj državi, jer ubra i onako slabi auktoritet vlasti, ali njemu je glavno da pokaže svoju moć i da pravoslavni budu nad zakonom. Kod. nas se premiešta učitelj mu, sliman sa uprave škole i šalje tamo, gdje će biti potčinjen, premda je već deset godina na upravi škole, a postavlja se za upravitelja pravosla« vac, koji istom godinu i po služi na nar. osn. školi, te koji apsolutno ne, ma spreme i prakse a osim toga ne, uživa simpatije većine građanstva. Naša se škola ostavlja bez 1 jedne učiteljske sile muslimanske v'ere, premda smo mi ovdje u apsolutnoj većini. Što je najgore, ovaj premje« štaj najavbuje prije službenoga u, kaza, ovdašnji jedan gazda, inače prijatelj Šćepana Ma'oga, razmećući se i hvaleći da on može svakoga pre, mjestiti ko mu nije po ćudi. Naši »Čokorilovci« uslied silne ali bezrazložne mržnie, gledaju na sva, ki način da nam neprilike prave. Oni daiu protest na zem. vladu proti zaključku ovdašnjeg opć. vijeća, ra, đr novčane potpore jednoj našoj kulturnoj ustanovi. Oni osujećuju nastup službe na izgubljeno mjesto • Ч.ТРАИО 3. .PRAVCA, općinskog bilježnika, jednom musli, manu, koji je potpuno nevin sus« pcndovan od strane jednoga austrij, skog zulumćara za vrijeme rata. Sve se to kod nas dešava i mi mu, slimani uzalud očekujemo, da nas makar malo ogriju zrake pravde, jer ih sve više i više prekriva gusti mrak tmine. Mi prosto ne znamo zašto su naši sugrađani ovoliko zagrižlji, vi i zašto nas ovoliko mrze, jer im nijesmo apsolutno nikada nikakova zla učinili. Dapače ni u kobnoj 1914. godini kod nas ni’e niti jedan pro« zor razbijen, niti je ma ko sa jed« nom riječi povrijeđen bio. Prvih da« na iza narodnog oslobođenja, vla, dala je ovdje prava bratska sloga i solidarnost, dok ne pođoše da rova, re i mržnju siju pojedine gazde i gazdinice, pope i popadije, kojima nije u interesu, da narod obiju vje« ra živi u slozi i ljubavi. Ako je na, šoj današnjoj vladajućoj klasi. Sr« bima pravoslavnim, istinito i iskre« no stalo do sretne budućnosti ove države, treba da imaju obzira prama potlačenim, jer vele da zemlja sva« šta može trpjrti ali zuluma ne! Jugoslaven. leđna umjesna naredba. POLITIČKI ČINOVNICI NE SMIJU SE MIJEŠATI U IZBORNU AGITACIJU. Zemaljska je vlada ovih dana iz, Dostavljajući ovo okružnim na, dala ovu naredbu: čelnicima i policijskom direktoru, Vladi je do sada dostavljeno ne, vlada im stavlja u dužnost, da sa o« koliko žalbi, koje pokazuju da se iz« vim upoznaju sve svoje organe i da vjesni organi upravne vlasti na njihov rad u ovom pogledu obra, miješaju u izbornu agitaciju, svaka, te najveću pažnju. Čim primietite, ko u namjeri, da time utiču na iz« da koji od njihovih organa postupa borne rezultate, i ako je to zakonom protivno ovom naregienju, provešće izrično zabranjeno. Povodom ovoga te najbržu istragu i akta istrage sa zemaljska vlada smatra za potrefe, svojim mišljen’cm dostavljaćete što no da objavi, da je zakonom za* prije vladi. I prestavke, primljene od garantovano, da izbori narod, pojedinaca, bilo od partijskih orga, nih poslanika, koji se imaju izvršiti nizaciia itd., uzimaće se u hitan po, 28. novembra tek. god., budu a p s o, stunak i u svakom konkretnom slu, lutnoslobodni, kako bi njihov čaju provešćete najhitnije istragu, rezultat pokazivao potpuno slobod« na ćete akta istrage sa svojim miš, nu volju i pravo raspoloženje na« ljenjem što prije slati amo. roda. Uopće za striktno izvršenje ovog Zakonom je propisano, da se or, naregjenja nosiće u prvom redu od, gani upravne i policijske vlasti apso« govornost okružni načelnici odnos, lutno ne smiju miješati u izbornu no polici’ski direktor. O prijemu o« agitaciju i uopće uticati, ma na koji vog naređenja kao i o n’egovom sa, način, na izbore, a naročito je zako, općenju područnim organima pod« nom zabranjeno, da svoju vlast i nijeti vladi pismeni izvještaj«. svoj službeni položaj upotrebljuju, • da ovoj ili onoj partiji pri izborima Priopćujući gornju naredbu pozi« pomažu ili odmažu. Protivno postu« panjo povlači kazne: novčane, zat« vamo sve mjesne odbore kao i sve članove naše organizacije, da nam vor pa i gubitak službe. brzojavno prijave svaki prekršaj ove Objavljajući ovo, vlada naglašava naredbe i bez ikave bojazni optuže da će u već dostavljenim joj sluča, svakog žandara, svakog kan« jevima, a i u buduće u svakom do« celistu, agenta, predstojnika i ok« stavljenom joj slučaju miješanja ružnika, koji bi se usudio da se og« organa upravne ili policijske vlasti riješi o slobodu izbora. U jednom u izbornu agitaciju i u opće utica, ođ idućih brojeva mi ćemo donijeti nja na izbore, bez ikakvih obzira i propise izbornog zakona o kažnja« učiniti da odgovorni organ bude van,јu onih, koji se ogriješe o zlobo« na;strožije kažnjen. đn izbora. Рв11Ш1 pregled. Rad komisije za razgraničenje s Austrijom. Slovenski Narod« jav« lja: Komisra za razgraničenje po, vratila se je iz Radgone, gdje je pre, gledala međe kod Mure, natrag u Maribor. Talijanski zastupnik u toj komisiji, bio ie odmah, nakon po, vratka u Maribor, pozvan u Graz, kamo je i otišao. Komisija je misli, la da ove zime preseli u Graz, no konačno je zakijučeno da ostane u Mariboru. Drži se, da će komisija završiti svoj rad do proljeća. Talijani postaju drzoviti. Iz Ljub« Bane javljaju: »Slovenski Narod« piše, da iz Bohinjske Bistrice jav, Ijaiu, da su Talijani odkad smo iz« gubili Korušku postali sasvim drzo, viti, te prelaze bez obzira na de« markacionu liniju na naš teritorij bez ikakve dozvole. To je uzrok da se kod našeg naroda šire vijesti, da će Tali’ani okupirati Bohinjsko je, zero. Na našo j granici se nalazi pre, malo našeg vojništva. Nijemci se osvećuju. Na bečkoj visokoj školi za poljoprivredu bio je ovih dana isključen jedan slušač ove škole, pripadnik Koruške iz Sv. Jakova kod Roža, Gregor Svitar, ra, di denuncijacije koruškog Heimats« diensta, jer je navodno agitovao za Jugoslaviju. Princ Pavle grčki. Grčka vlada proglasila je zakonitim nasliedni, kom prestolja grčkog najmlađeg si, na raskralja Konstantina Pavla. O, vom prilikom »Excelsior« podsjeća na nedavnu izjavu Konstantinovu: »Po ustavu nema nego jedan kralj grčki, a to sam ja!« Isti list saznaje iz posve sigurnog vrela, da će se Konstantin svim silama oduprijeti, da na prestolje dođe njegov sin Pa« vle i da Konstantin misli, da je do, šao čas. kada će se povratiti na prestolje. Jedan govor njemačkog državnog kancelara. Iz Berlina javljaju pod 27. o. mj.: Državni zbor je danas raspravljao o pokriću državnih tro« škova. Državni kancelar Ferenbach izjavio je u svom govoru, da je Nje, mačka danas vojnički posve bez i« kakve snage. Predstavnica militariz« ma danas je Francuska. Francusko oboružavanje nrema n'emačkom ne može se ni usporediti. On ie izrazio nadu, da bi razoružanje Njemačke bilo početak jednog sveopćeg ražo« ružavanja. Nadalje se je u svom go« voru bavio pitanjem neovisnih soci« ialista i njihovog priključka trećoj internacionali, kod čega je izjavio, da će se vlada sa svim raspoloživim sredstvima boriti protiv eventual« nim građanskim ratovima. Konačno je opomenuo komuniste, da izbjega« vaju nerede, koji bi bili upereni protiv opstanka državnog reda. Značajni govor belgijskog mini« stra. Iz Tourneva javljaju da je ta, mo belgijski ministar Vandervelde održao govor irkojem je izjavio, da se protiv razoružane Njemačke ne smije voditi agresivna politika. Na« dalje je osudio boljševizam obzirom na kojeg je kazao, da je za to naj« bolji primjer englesko radništvo. Ubijanje Sinnđeinera u Irskoj. »Matin« javlja: U Drogheda došli su neku noć na teretnim automobi« lima pomoćni policisti i počeli pu« cati na sve strane. U gradiću nasta« la je panika. Policija je uhapsila 8 ljudi. U Ballygaru kucali su iatu noć policisti na vrata jednog Sinn«fci« nera. Kada je ovaj izašao, ubili su ga. U Tipperary ustrijelili su polici« sti dva brata u prisustvu njihovih roditelja. U Ruanu ubijena su tri Sinn«feinera bez prethodnog euđe« nja kao represalija za ubijstvo triju agenata. Oglašujte u „Pravdi". �Str>nn 4 Страна Brol 217 — Bpoj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Domaće vijestiIZ UREDNIŠTVA. Radi blagda­ na u štampariji, ne će izaći broj na­ šeg lista od utorka. Svečanost u Zgošći. U petak 8. novembra biće svečano otvorenje mektebi ibtidaije u Zgošći (kotar Visoko). Pošto će tom prilikom biti održana i velika seoska skupština naše organizaeije, molimo svijet iz obližnjih mjesta, da dođe na tu skupštinu, na kojoj« će govoriti i jedan delegat našeg Radnog Odbo« ra. Prilike u Gacku. Primamo i dono­ simo bez ikakva komentara: »Kako smo vam već brzojavno javili Džafer Pašić iz Avtovca poginuo je na 29. prošlog mjeseca kod sela Milovića nedaleko od sela za 10 minuta. Isti je Džafer brao drva sa 3 mu­ slimana pa su pošli u večer sa praz­ nim volovima i konjima u musli­ mansko selo Zagradce, da prenoće pa kada su bili blizu spomenutog pravoslavnog sela, sreo ih je jedan nepoznat pravoslavni, naoružan pu­ škom i revolverom u ruci i — jednom bombom. Kad ih je sreo prinio je revolver Džaferu pod grlo i zavi­ kao »stoj«. poprativši taj povik velikom psovkom. Dvojica drugova bila su sa Džaferom ,a treći je bio malo dalje, koji je odmah pobjegao. Zločinac je zavikao drugu Džaferuvu, da Džafera veže koji je to i uči­ nio, zločinac je zatim istog druga privezao uz Džafera a trećem, dje­ čaku koji je bio sa Džaferom, nare­ dio da potjera volove pred njim. Kad je on potjerao volove, Dža­ Porube uredništva. fer se odriješio i pošao da volove ot­ me. Zločinac je opalio iz revolvera na Džafera i pogodio ga u glavu. Kad je Džefar panuo pucao je opet zločinac velikom puškom, pogodiv­ ši Džafera u srce, te je ostao na mje­ stu mrtav. Zločinac je utekao. Na taj je način, od prevrata do danas, u našem kotaru puno musli­ mana iizgjinulo. Uvijek smo vlasti pri’avili ali se još niko nije kaznio. O pljačkanju od prevrata do da­ nas da i ne govorimo jer su u ovome kotaru skoro svi seljaci muslimani o prevratu opljačkani. Musliman ko­ ji je god otišao u šumu da ubere drva uvijek je strahovo od ovako sudbine kao što se sa Džaferom do­ godilo. U mnogog su oteti u šumi konii ili volovi, a dosta ih je i gla­ vom platilo od pravoslavnih. Mi muslimani nismo slobodni u drva niti u mlin otići, niti smo i u čem ravnopravni s pravoslavnim. Zato tražimo zaštitu, slobodu i jednakost. Molimo da kod vlasti zatražite da se zločinci strogo kazne i da nam se zajamči sigurnost života i imet­ ka te da smo ravnopravni drugima. Mjesnom odboru u Kladnju. Ne štampasmo ispravka na kladanjski dopis u »Glasu Težaka«, u kojem se govori o porazu g. Maglajlića, jer ne nalazimo za shodno, da isprav­ ljamo krivu Drinu. Svak zna šta su i kakvi su, pa se i vi zadovoljite šut­ njom. Prezir jc najbolji odgovor o-voj čeljadi. TrešeljaL karta Primili ime od ielieanidko direkcije u Sarajera novi red roinj« na natim ieljaanicama. Na njemu je od i ta npana i aamljopiana karta Boe ne i Hercegovino ■ okolicom, na kojoj •• nalaao ovo ioljeanićko proge. Uered Boeoe na toj aa karti »ovo jodna atuniea Pliva q a o 11 e. Nala Uidda oo bovo Ilidia*Banja-Had. No eto ako to Ivapdarenjo nekako i prekorimo naloj direkciji, koja ne mole da aaboravi etaroga vakta. no raaumlje* mo, aa Siju volja »a ava imena naklh mjesta po Dalmaeiii raatnmadena i — talijanaki, van ako ljudi nemaju namjero da podupru ta­ lijanski apetit. AH ni to ne noiemo raaumjeti, ier nije rastumaien sam Zadar u Zarn ni Ši­ benik a Sebonieo. nogo su i ava nesporna mjeata tako potalijandona, to jo i D«brovnik-Ragusa i Grni-Gravosa, pa бак i Kotor-Cattaro. Interesantna Pri zaključku lista Centralna drogerija Braća Šahinagić dobismo iz Višegrada ovu telefon­ sku vijest: »Danas ovdje zakazana skupštine naše organizacije sjajno uspjela. Prisustvovalo joj više od hiljadu građana i težaka. Govor dra Spahe naišao na burno odobravanje i dopadanje. Pokušaj komunista i »demokra­ ta«, da razbiju tu našu skupštinu os­ tao je bez uspjeha«. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Svetislav S. Protić, advokat radi sve advokatske poslove. BEOGRAD, Čika Ljubina ulica br. 16. do Grand Hotela. PAP1RN1CA HAMDIJE KOPČIĆA p-eporučnje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog I školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ciene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. SU Muslimnnslia trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana 2. septembra 1920. zaključila ja na temelju ustanova § 11. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K З.ооо.ооо na K 1o,ooo.ooo.“ i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dva puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 40.000 dionica po 100.— kruna nominalne vrijednosti tako, da će dio­ nička glavnica po provedenju tog povišenja iznositi K 7,ooo.ooo.“ Za upisivanje ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dionicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 110.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (medutomnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dioničama, na kojim će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 10.000 dionica, kao i eventualno po dioničarima ne optirane dionice, mogu upisati dioničari i nedioničari, uz emisioni tečaj K 115.—. 2. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dioni e učestvovat će na poslovnom uspjehu od 1. no­ vembra 1420. te će prema tome biti previđene prvim kuponom sa pra­ vom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutomnice), na temeliu kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, o pojedi­ nim komadima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Supskripcija počima 3. septembra, pa traje do 31. oktobra o. g. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na donosioca, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispo­ staviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. — Svaki potpisatelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dionice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane 1 , i dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice do­ dijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje I uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Herceg, (d.d.) u Sarajevu i njezine podružnice u B. Novom, te kod: b) Muslimanske centralne bankeu Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Poći, e) Prve Muslimanske banke d. d. Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bjelini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u B. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, I) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, , n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i nje­ zine podružnice u Bos. Gradišci, o) Podružnica Hrvatske Centralne banke u Derventl, Mostaru, Zenici I Tuzli, p) Muslimanske privredna banke d, d. u Gračanici. Ravnateljstvo IMimanshE trgoraćke I obrtniChe banhe za B. i H. (d.d.) u Sarajevu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Danlel & A Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1c0ddda4c8a3bb6010eaedd571ab9a4e.pdf c0cbb1a6887b2dad417e24e0e9f2745c PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM i četvrtkom: UREĐUJE REDAKCION! Odbor. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 113(218) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE * ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 4. novembra 1920. (20. safer 1339.) Izigravanje biračkog prava. je« dokaz su da se i među nama pošlo nešto da radi, no nama se či« ni, da je sve to maleno, tiho i skop« čano sa nekom — bojažljivoš« ć u.« Stoga će »tek sada da se u ovoj borbi osjeti malo jači život i među muslimanima, jer iz čitave provin« čije stižu glasovi o nezadovoljstvu izbornika sa mnogim postavljenim Godina II. kandidatima na objavljenim lista« ma »J. M. O.« Mutićemo, misli Šerif effendija, pa ja da se šta ulovi. Tešto, tešto. Samo da po čem ne ulovi peša, pošto naš svijet mnogo dura, ali i zadugo pamti. Na »prvu riječ« tog lista osvrćemo se malo i u uvodnom članku. VOJNE VLASTI NE VRŠE MINISTARSKOG NAREĐENJA. IMA LI KOD NAS PRAVA I ZAKONA? U rukama nam je poziv sarajev« vrijedi i za drugih osam dana. — ske pukovske okružne komande od Ako su birači bili ranije kudgod pos 22. oktobra broj 9198, potpisan po zvani ili iskupljeni, moraće se pukovniku Milutinu M. (prezime raspustiti najdalje šesnaest das nečitljivo) kojim je S. Z. iz Saraje« na prije izbora« (dakle 11. novtems va pozvan da se na 1. novembra u bra). 8 sati rano zbog — dvomjeseč« _ I eto, pored sveg jasnog i imperas ne vježbe lično predstavi dotič« tivnog zakonskog naloga, pored »DEMOKRATI« I RADIKALI N E MIRUJU. - ZAVADI PA VLA« noj komandi. Ovake su pozivnice potpund precizne naredbe ministar« DAJ. - AKCIJA ŠERIFA ARNAUTOVIĆA I ONIH OKO »O= izdane još mnogim Sarajlijama, a stva vojnog i mornarice, koje je nas BRANE«. - U KRAJ NEDOSTOJNI! kako čujemo, izdaju se i u provin« redila potpunu obustavu pos čiji i to gotovo samo — m u s 1 i« zivanja — obrazloživši je f i n a ns Što se više bliže izbori i sve jače laži sa »Pravdaškim«, jer mi hoće« m a n s k i m obvezanicima. S i j s k i m i degim okolnostima — i vidnije manifestuje potpuna mo, da sva naša sporna pitanja Mi smo u 107. broju našeg lista i koje je naredno, da se najkašnje sloga muslimana, okupljenih u raspravljamo bratski i prija« donijeli naređenje ministra vojnog do 3. novembra imaju otpustiti našoj i džemijjetskoj organizaciji, teljski sa ostalim dvanaest mili« i mornarice od 5. oktobra broj fdj svi obveznici, koji se nalaze na vje^s sve su nestrpljiviji sadanji vlasto« jona stanovništva naše kraljevine, antidržavnom 16.909, kojim jeobziromna§3. bi — niže vojne vlasti naređuju pos dršci i sve jače apeluju da se već a »Pravda« hoće izbornog zakona kao i obzL zivanje i još se prijete zakonskim jednom pokrene akcija, kojom bi se politikom i nekulturnom bor« razbili naši črvsto zbijeni redovi. b o m, što ne bi bilo opravdano ni rom na finansijske i ostale os posljedicama, ako se kogod ne bi kolnosti određena obustava svakog odazvao ovom njihovom nezakonis Vladi i njenim strankama ne ide u onda, kad bi u državi bilo nas mu« pozivanja na vojnu vježbu. U tačci tom pozivanju! Ni po muke, da se račun žilavost i otpornost naše or« slimana dvanaest a nemuslimana 2. tog naređenja stoji: »rezervnim pozivaju od reda i da se mjeri jeds ganizacije; njoj se ne dopada naša jedan milijon, ili da su Kjemal pa« oficirima i obveznicima koji su nim aršinom! Ali jok .Te vlasti pos težnja, da muslimanskom dijelu na« ša i Lenjifi sa svojom osvajačkom p o z v a n i na vježu, a još nisu stu« zivaju gotovo isključivo — muslis šeg troimenog naroda izvojštimo vojskom na domaku Bosne.« pili na istu, treba odmah o b u s t as mane i daju jasna dokaza, da se ras jednakost i ravnopravnost sa osta« Naši će nam čitatelji oprostiti, viti dolazak i — više ih ne di o sabotiranju samo našeg izbor« lim sugrađanima, pa je uprla sve što ćemo se malo pozabaviti ovim Sile, kako bi nas, makar u zadnjem stavkom Šerifove deklaracije. Pu« pozivati na vježbu.« Nareds ničkog prava. ba ide 1 daije, pa u tačci 3. određuje: Mi se zgražamo nad ovakim pos Času, oslabila i pocijepavši štamo na stranu potpunu nepisme« »da se svi rezervni oficiri i obveznis stupkom i odlučno tražimo, da g. naše redove, omogućila svojim nost tog stavka i osvrnućemo se sa« ci, koji se nalaze na dvomjesečnoj ministar vojni učini kraj ovim nes čankolizima, da se još jednom pop« mo na idejnu njegovu šepavost. Pu« vježbi, otpuste sa iste u vremes zakonitostima, izdavši ujedno nas nu na našu grbaču i poput propalih štamo u miru i Kjemalpašu. jer on nu od 27. oktobra do 3. novembra s log, da se kazne svi koji na ovakav Svrza i Sarića, Gluhića i Kurtovića sirota nije kriv Arnautovićevoj ne« tim, dasevišenevraćajuna grub način krše zakon i krnje naša — omalovažuju naše zahtjeve i ce« logičnosti i pitamo: kakva je to vježbu.« građanska prava. Pred zakonom rekaju se nad našim patnjama i ne« borba, koja se sastoji ii bratskom i prijateljskom — raspravljanju? Što maramo biti svi jednaki. A pošto u voljama. Izborni zakon u § 3. veli o ovas Dvije glavne srpske partije, radi« mi znamo, ćeretanje niko ne naziva kom pozivanju slijedeće: »Za vrije« ovom slučaju postoji delikt iz § 92. i »demokratska«, koje se ina« borbom i biće da se je ovaj izraz me poČev od petnaestog dana prije izbornog zakona, jer pojedini kos I kalna izbora, dakle od 12. novembra, pa mandanti »nasiljem, a ne za« če ne mogu ni očima pogledati, i d u izmakao g. Arnautoviću. A kad on do trećeg dana nakon izbora, dakle konskim putem, sprječavaju jednog ruku o ruku u ovoj akciji proti već hoće da zastupa »politiku« 2. deeembra, ne može nikakva ili više građana da upotrijebe svoje našoj orgahizaciji. Jedni mute pre« bratskog i prijateljskog raspravlja« vlast pozvati birače pojedis biračko pravo«, jasna je stvar, da ko »Glasa Težaka« i Gluhićeve ak« nja, onda je trebalo da bar u prvom nih općina ni na kakve skupove, potpadaju pod udar zakonske kaz« čije oko osnivanja nove »musii« broju ne protuslovi sa tom izjavom, kao: na zajednički rad, ili kuluk; ili ne zatvora od jednog mjeseca do- m a n s k e« stranke. Drugi su proti pa da izbaci pasus svoje prve riječi, nama naperili — ispucanu lumbar« koji glasi: »Ono jadno privid« na vojničke smdtre i vježs dvije godine. banja osim slučaja prijeke opass Znatiželjni smo: hoće li se u ovom du, misleći da će i naš svijet prijeći no prijateljstvo »Pravde« sa — ne ulazi u obzir, nosti; a tako isto ne može pozivati slučaju izvršiti propis zakona, a sve, preko Šerifove tamne prošlosti, kao Fankovcima nam situaciju samo pogoršava.« ni pojedine birače, osim u koji budu na ovakav način pozvani, što to učiniše neobaviješteni Beo«’ jer Taki način pisanja nije u duhu nje« slučajevima neodložne potrebe ili u upozorujemo da se odazovu pozivu, građani. Što je najsramnije, ovi se ljudi ne gova »programa«, sve kad bi bila i slučajevima 'išljeđivanja zločina i ali istodobno ulože protest proti os istinita ta tvrdnja. Međutim je sva« prestupaka ma koje vrsti kao i pre« voj nezakonitosti i kod predstojnis zastidiše učiniti pokušaj, da i neu« kom poznato, da »Pravda« nema ni« kršaja krađe i prevare. — U općiš ka i kod dotičnih vojnih referenata. tralnog našeg vjerskog poglavicu u« kakvih veza sa Frankovcima, izu« nama, u kojima ne bi bio izvršen iz» Vladu pak pitamo: ima li zakona u vuku u »rtlog ove akcije. Šta više, zam slučaj, da g. »Neču doči« nema oni spremiše'i materijalna sredstva bor dana, određenog ukazom, ovo ovoj zemlji?... pojma o razlici između Frankovaca za razbijanje naših redova. Nama i »Narodnog Kluba«, koji svom sna« je osobito milo, što su sa te strane gom pobija pogubni separatizam Radi njene politike 600 hiljada b.«h. dobili odlučan i doličan odgovor. Sarajevo, 3. novembra. muslimana nema »nikog ko prija« Reis im naime otvoreno reče, da ove Šačice političkih usijanaca. Ili »Domovina«. Ovako se zove novi teljski o nama misli. Nemamo ni« nezadovoljstvo jmuslimana, koji su nas je možda g. Arnautović htio i »nezavisni muslimanski list«, što je kog ko bi htio s nama bratski i pri« skoro bez iznimke okupljeni u na« na taj način obijediti protudr« uoči iz boga počeo izlaziti u Sas jateljski progovoriti i naše oprava šim redovima, nije proti državi već žavnošću? To su uostalom spored« rajevu pod uredništvom dra Avde dane i minimalne zahtjeve sa« proti lošem sistemu. On je na pitanja. Glavno je u ovom: Kad Hasanbegovića, a vlasnik mu je g. sljjšati i uvažiti.« Stoga izlazi On, izgovorio i krupniju riječ, da se na« »Pravda« vodi antiđržavnu politiku, Šerif Arnautović. U »prvoj riječi« Spasitelj, jer »v e 1 i k o d u š n i Beo« ime »muslimanski dio našeg naroda kako je onda moguće, da se pro« ističe g. Arnautović, da je »podles grad, duša i centar naše kraljevine, služi legalnim putem, kojim će gram g. Arnautovića »u glavnom ne gao prijateljskom pozivu« (g. dra voljan je, da prema muslimanima postići svoje potraživa« razilazi • od programa »Pravdaša«? Milana Srškića) i »ukabulio odreći povede bratsku politiku; voljan je, n j e, te će tako prestati potreba po« ' Jedno ili drugo; oboje ne može biti, se svog rahatluka i spokojstva«, kas da zaboravi vratolomne skokove i zivanja na čl. 51. sanžermanskog u« dragi Šerif effendija!.... ko bi spriječio »očito zlo sviju nas«, netaktičnosti »Pravde« i njeneor« govora«. Da nijesu slijepi i gluhi, to • u koje vodi »vratolomna politika ganizacijo- Ko li ga je to umekšao, bi im bilo sasvim dosta. I Bašagićeva je »Obrana« bacila »Pravde«. S početka se je ustruča« ne govori g. Arnautović. Treba sa« No teško je našim vodećim dr« foju. Saburila, saburila.i — na jed« vao »primiti tu tešku odgovornost« mo biti mehke kičme, veli da« žavnicima izbiti iz glave ono, što su nom eksplodira. Praska,' psuje, viče, spašavanja, ali »kako je »Pravda« lje g. Arnautović, i udesi ti »takt i jednom upiljili. I tako se je u subo« kara; i ovako progovara: Dva man« jednako išla ša zla na gore«, tako je rad prema novim prilikama«, pa tu pojavila Amautovioeva »Domo« data; samo dva mandata, pa ćemo pritisak prajafelja bio veći da se »spašavati ono, što se u doba revo« vina«, da nastavi ondje, gdje je pre« pristati na fuziju. Malo naklonosti makne, da »osujetimo očitu pros lucije i demokratizacije« dade sp£» stala pokojna »Jednakost«: da blati prema Bašagiću i Halilbašiću, dva« past«. siti. Ne smije se ustajati protiv o» našu organizaciju i podmeće joj — ma oprobanim borcima, pa ćemo se Programa mu »ni uz najbolju vo» nih, koji »o našem položaju i — protudržavne težnje. Da odmah složiti. Za dra.Ekrema ne Iju njje bilo moguće iznijeti«, jer su opstanku u državi odlučuju«. kogod ne bi pomislio e je to jedna tražimo ništa; on je sad i onako vaš: mu istomišljenici »raštrkani na sve Kako se vidi, list će ploviti potpu« naša kriva predpostavka, evo mu dali ili ne dali, to je nama bir. Tako strane po svim oblastima naše kra« no mehkiškirrt vodama, a flavni mu odmah dokaza iz »prve riječi«, pod je glasila njihova poruka. , Ijevine bez ikakve organizacije. je cilj: proturiti g. Arnautovića u kojom je potpisan g. Arnautović. Kod nas, naravna stvar, nije mo« Stranka i organizacija će se konstru« konstituantu, kako bi se vlada mo« On veli: »Kako se iz ovoga vidi naš glo biti šeprtljanja i vrludanja: Ko isati iz ovog našeg — lista«. »Do« gla bar nečim pokrivati. Ta Beograd je program kratak i jasan. On se u je podrugu godinu dana bio po stra« movina« je puna napadaja na naš je tako veledušen. Stoga list već u glavnom ne razilazi od ni, konijehtioujatokadje list i našu organizaciju, koja je »svo« prvom broju puca na. nas iz svih programa »Pravdaš a«, ali se bilo tijesno i duša u kotla« jim destruktivnim radom dovela kalibara i veli:- »N e k o 1 i k o odr« naš takt (misli valjda: taktika! Op. c u, može i dalje zastranjivati. I re« muslimansku politiku u ćor«sokak«. žanih skupština »J. M. Organizaci« ur.) i način borbe diametralno raži« kosmo: Jok; to tako ne ide. Ne mo« Velihi I mali halibri. �S-'-an* ? Стоан» že se biti — jekden binbaša. Valja auli općinske palače 5. novembra u se očeličiti, okaliti, s j a t i t i, pa tek petak u 2 sahata poslije podne. Tu onda u medžlis. Kad smo se mi or=. > ćemo se, vele »Obranaši«, musli« fianizovali i radili, vi ste htjeli manski i bratski porazgovoriti, kan« na akšamluke pa makar vam i ne đidacione liste sataviti i organi« dali. Kad smo mi izdržavali najbje« zovati za — izbore (Ah, ti iz« snije navale, vi ste bili u mišijim bori!), da barem nekoliko ljudi spre« rupama i tražili svojoj glavi se« mimo u ustavotvornu skupštinu, ko« lameta. Pred smrt se ne naklanjava. ji će znati i umjeti svojim glasom Mi ne idemo u Konstituantu, da se i uplivom zastupati interese islam« trzamo i sređujemo između se, već skog elementa. U njihovoj prošlosti da istupimo jedinstveno i odlučno. tražićemo jamstvo za budućnost.« Onako, kako smo i do sad činili. U Tako sada nariče »Obrana«. Ta« klubu se hoće potpuna sloga i čvr« ko se sada, uoči izbora, preporu« sto međusobno povjerenje: jodna čuju Bašagić i Halilbašić. Pa lijepo. volja, jedna misao vodilja, jedna Dođite ljudi, ako imate merak da jedinstvena taktika. Sad se nemamo poduprete cijepanje musli« kad objašnjavati i izglađivati, sad manskih redova i da, za Iju« treba rada i, discipline, jedinstveno« bav nekoliko ištahlija za manda« sti i potpune harmonije. S vama bi tom, porušite slogu i zamutite mir« se trebalo tek obikavati. Ja se sla« nu vodu, kako bi nekoliko ribara gati, ja ne slagati. A to sad, u ovim štogod ućelepirilo. Dođite, ljudi. ozbiljnim časovima, ne ide i ne mo« Naša je savjest čista, naša je ambi« že ići. Sabur malo. Ako se razdani, čija umjerena, i ako vas bude po lahko se je naći. dva iz svakog kotara, koji ćete I »Obrana« zasu ko iz rukavice. predstavljati bar po stotinu ljudi, U subotnjem broju izdade poziv mi ćemo vam odstupiti ne dva, ne« na skupštinu. »Posebna boja J. M. go pet i deset mandata. Samo ćete O.« najednom je — »m r a č n i d e« u tom slučaju preuzeti i odgovor« magoški karakter«. J<ezado« nost za šepavo vođenje narodnih voljstvo »s nametnutim kandidati« poslova. Mi međutim ponovno na« ma opaža se po cijeloj z em« glašujemo, da se danas ne radi o 1 j i« i malo po malo (za ciglu heftu Hasi i Husi i njihovim mandatima, dana!) prelazi u pokret, kome je već o disciplini i harmoniji, koju je svrha, da se bez obzira na političke tako divno pokazala naša organiza« stranke biraju u konstituantu naši čija. Slijepe je igre bilo dosta; vri« najviđeniji i najistaknutiji ljudi.« jeme je da svak obuzda svoju am« Musi, narodna stranka »smatra biciju i ne pomaže našim mnogo« se pozvanom, da u ovim važnim ča« brojnim neprijateljima. I Stoga do« sovima (Ljudi, radi se o mandati« vikujemo neznanim i nezvanim sa« ma!) zamoli širom domovine sve zivačlma. kao i njihovim suborioci« pristaše, istomišljenike i — n e z a« ma iz »Domovine«: dovoljnike s izbornim listama »U kraj, nedostojni, sad nije vri« J. M. O., da dođu u Sarajevo na jeme zamućivanja, već rada i uvi« skupštinu, koja će se obdržavati u đavnosti!« Pred izbornim nasiljima. »Zvono« Jove Šmitrana, koji je kod lanjskih prvomajskih događaja igrao ulogu glavnog špijuna i određivao ko će u haps a ko ne će, u 86. broju od 30. oktobra donosi o« vaj sastavak pod naslovom »Protu« državni komplot otkriven«:' »Napokon se pronađoše vinovni« ci crnogorskih hajdučija, albanskih upada i čajničkih razbojnika. Ono, što se u javnosti prikriveno i s re« zervom isticalo, pokazalo se kao zgoljna istina. U železnoj blagajni člana Jugoslavenske Muslimanske Organizacije Abdurahmana Prcića u Tuzli nađeni su važni dokumenti, iz kojih je veza J. M. O. sa Italijom i Albanijom za upad u našu otačbi« nu potpuno dokazana. Prcić je pre ovog nalaza utekao u Rim. I uhap« šeni Mehmed ef. Spahić zvan Pek« mezefendija i Kazazić bili su uple« teni u ovaj komplot. Slede mnogo« brojna senzacionalna uhapšenja. Radi same istrage, donećemo potan« kosti posle. Mi se ovome ni najmanje ne ču« dimo. Begovat je već pre nekoliko stotina godina radi zemlje okreno Bilješke. Opreznost je zlatna. Šta žele i za čim idu pokretači »Domovine« yidi se iz ovih njenih redaka: »Mi se ne otimljemo za mandate, ovo naroči« to ponavljamo i podvlačimo, ali daljnja pasivnost s naše strane pri« vlači na nas veliku mjeru odgovor« nosti pred Allahom i narodom. I naša će grupa možda u mnogim mjestima istaknuti svoje kandidate i to ne radi mandata, nego da de« monstriramo protiv naopake takti« ke »Pravdaša« i da poštenoj javno« sti dokažemo da muslimani nisu ne« prijatelji ove države, nego da je * ogroman^broj onih, koji hoće da za« jednički i složno rade sa našom jed« nokrvnom braćom Srbima i Hrvati« ma pri konsolidovanju i izgradnji ove naše zajedničke države.« Opreznost vrijedi zlata. Prođu li gdjegod, kao što se nadaju dobiti koji mandat u Sandžaku, dobro i jest: jaki su i čvrsti. Hljosnu li, ni« kom ništa: nijesu ni htjeli proći, već samo pravili demonstraciju. Mudar »takt«, zar ne?....... , Izborna parola hrv. pučke stran« ke, kako je masnim slovima iznosi Бро! — Broj 218 »PRAVDA* — »ПРАВЛА* ] verom, služio je svakome, pa će i opet izdati i prodati svakoga, ko dirne u njegova »prava«. Ovo neka upamte njegovi najverniji prijatelji: radikali, a i težački narod, oko ko« jeg radikalski voždovi sada obleću.« i I ; j i j I Iznosimo gornje »otkriće« špiju« na oko »Zvona« i ne dajemo mu ka« kva velika komentara. Konstatuje« mo samo to, da je g. Prcić bio u Sa« rajevu i dana, kad>je gornji špijun« ski podnesak bio štampan u »Zvo« nu«, a u Sarajevu je i danas, kad mi pišemo ove retke. On ne igra nika« kve uloge u našoj organizaciji. Ako međutim neko misli, da će nas za« plašiti ovakim »otkrićima« i da će pomoću podmetanja ili i otvorenog nasilja začepiti naša usta onda se grdno vara. Mi stojimo na bilježi u svako doba dana i noći i ne plašimo se nikakvih »dokumenata« ni iz ka« se, niti s kakva drugog mjesta. Mi idemo svojim putem, a na špijun« ske provokacije i nečije p^ste želje samo se smješkamo. Jesmo li se ra« zumjeli? mostarski organ te stranke glasi o« vako: ’ »U izbore k drugu drug Za hrvatstvo, k r i ž i plug.« Ovoj lozinci daje se na drugom mjestu lista ovaj dodatak: »I male« ne stranke, ako su poštene, mogu mnogo dobra učiniti. Pučka stranka nesamb što je poštena, nego je i najjača stranka izvan Srbije. Stupi« mo svi u nju, da hrvatska, k r š ć a n« s k a j seljačka vojska odnese kod izbora što veću pobjedu.« Intere« santno je da se »Jugoslavija« ne slu« ži ovakom parolom. Valjda bi htje« la da izgleda malo modernija.... Jedna denuncija »Domovine«. U članku »Država — opšte dobro« na« iđosmo na ove retke o radu naše organizacije: »Na tačnom vršenju dužnosti prema državi od strane dr« žavljana leži napredak i snaga dr« žave. Cim je država napredna i snažna napredni su i snažni i njeni članovi. Onaj, ko sć usteže da dade državi ono što drugi daju, nema prava da od nje traži ma štabilo, ninajmanjiobzir, U državi se mora raditi, a ne jauka« ti, tužiti se, i čekati skrštenih ruku da dođe sve iz vazdiiha. Oni, koji to i tako rade, najveći su neprijatelji državi, jer svojim neradom, svojim prkosom slabe državu, isto tako svjesno, kao što to čini neprijatelj s polja.« Te su riječi malo uvijene i opće« nite, no iz daljenog odlomka jasno se vidi kuda ciljaju i na što smjera« ju. Nastavak naime glasi: »Pq oslo« bođenju nametnuli su se muslima« nima za vođe nepozvani ljudi, koji nisu marili za to da kod muslimane omile dužnosti prema državi. Oni su samo tužili, opadali, jaukali, dok su drugi radili. Oni su takvim ra« dom medu muslimanima htjeli da stvore nehaj prema dr« žavi i njenim potrebama. Oni su vidjeli jedno veliko dobro za musli« mane u — b o 1 j š e v i z m u, a nisu to vidjeli u zajedničkom radu sa svojom braćom po jeziku i krvi, naj« bližim, kao članovima iste države, po zajedničkim potrebama. Njima su bili bliži Jevreji iz Rusije, nego njihova braća. Pa šta su time učinili za muslimane u Bosni i Hercegovi« ni? Kako su dobro vidjeli muslima« ni od nerada i od nesarađivanja u pozitivnom izgrađivanju države? Neka upru prstom u najmanju sit« niču, koju su svojom politikom do« nijeli muslimanima. A ipak su učinili Za dvije godine učinili su to, da nas ostali smatraju jedno isto s Frankovcima. Učinili su da nemamo od devetnaest mini« stara nijednog muslimana. Učinili su da o nama niko ne vodi računa pri svima velikim događajima u dr« žavi. Učinili su da muslimane zava« de sa svojim komšijama, s kojima muslimani moraju živjeti kao što žive braća. Učinili, su najposlije to, da su mnogo otcšČali posao onima, koji danas istupaju među muslima« ne, da im otvore oči, onima, koje boli duša pri pomisli, da bi muslima« ni mogli biti neprijatelji ove države, za koju su dali mnogo svojih šino« va, po Aradu i u dobrovoljcima u srpskoj vojsci.« Iznosimo gornje odlomke, a sud o ulozi »Domovine« prepuštamo ob« jektivnoj javnosti. Ne ljutimo se, niti se zgražamo, jer znamo s kim imamo posla. Konstatiramo samo to, da se ista ova potvora ponavlja i u članku »Važnost izbora«, a sve radi toga, što »Pravda« donosi in« formativne članke: »Zašto mu« slimanski narodi simpatišu s boljše« vičkom Rusijom«. Ištahlijama za mandatom što se kupe oko samozvane »Obra« ne« nije jasno, zašt^smo odbili nji« hovu ponudu o fuziji, pa na jednom udariše u dreku i halabuku. Saziva« ju i nekakvu skupštinu. Nije nam drago voditi polemiku, no ovaj put moramo, da odstupimo od ^>g pra« vila i gospodi oko tog lista posveću« jemo još nekoliko redaka osim o« nog> što im posvetismo u članku »Veliki i mali kalibri«. Prvi je razlg našeg odbijanja u tom, što »Oranaši« nemaju progra« ma. Oni su naime već u prvom bro« ju svog lista svečano izjavili, da ne će stalna programa, između ostalih razloga i radi toga, što hoće slobod« ne ruke i što ne će da »stranka za izvjesnu periodu svoga rada sebi ru« ke sveže i da se toga programa dr« ži«. Mi, naprotiv, imamo stalan pro« gram i čvrsto stojimo na svima nje« govim tačkama. Oni u svom prvom broju naglasiše da »vrlo moderno misle«, a naš list da zastupa »jedno previše konzervativno stanovište«. Stoga su preuzeli ulogu, »da ne oba« raju izgrađeno, nego da dograđuju i — popravljaju«. Sto su se tako br« zo osanisali te uloge nije dobar znak za njihovu istrajnost, pa već radi te mahane nijesu pouzdani,za upotre« bu pri mnogo težem poslu, koji na« šu organizaciju čeka u Konstituanti. Drugi je razlog u tom, što ta gru« pa ima samo jednog predstavnika, koji bi nekako, gledajući mu kroz prste, pp svojoj formalnoj kvalifi« kaciji mogao ući u kombinaciju. To je g. dr. Safvetbeg Bašagić. N®ko je pozornije pratio njegove članke d lenskim i baštinskim motivima, koje unosi u raspravu o agrarnoj reformi, jasno mu je, da bi ovakav zastupnik bio klubu više na teret nego li od koristi. Ima još jedan razlog, radi kojeg je g. dra Bašagića nemoguće kandidovati u Konstituantu, a to je: njegova prošlost, po kojoj i sama »Obrana« hoće da traži jamstvo za budućnost. Mi ne ćemo opširnije is« ticati potpune jalovosti njegova za« stupnikovanja u bosanskom saboru i zadovoljićemo se samo dvama ka« rakterističnim momentima: on je brao predsjedničke dnevnice i on« da, kad je bivši bosanski sabor bio raspušten, a što je još gore, on je sa smiješkom prešao preko — nepo« vjerenice svojih birača, zaklonivši se za jedno formalno slovo zakona. Bašagićevi izbornici u banjaluč« kom okrugu uputiše mu u novembru 1P13. nepovjerenju, u kojoj rekoše: »Kroz tri godine dana ne čusmo Va« šeg glasa u saboru u obranu naših interesa, kroz tri 'godine ne nađoste za vrijedno u našu sredinu doći i na« še mukc4'tegobe ispitati, a kamo li doći i kazati djelovanje svoje i us« pjeh istog na korist nas. Vaših iz« bornika.« Dalje mu rekoše: »Nismo Vas izabrali za svog zastupnika sa« ,mo za to, da Vam dademo hljeb u ruke, nego da branite naše interese, a Vi obratno, hoćete na našu štetu da nove poreze na nas penjetc. Sto«ga osuđujemo Vaš nehaj za naše in« terese, i Vašu nemarnost kroz ove tri godine, te Vas pozivamo, da svoj potpis sa poznate rezolucije smjesta opozovete ili da položite mandat, jer u naše ime ne smijete pristati ni na kakve poreze.« Kako se je držao g. dr. Bašagić prema toj poruci? Opozvao potpis ili položio mandat? Jok. Ni jedno, ni drugo, već se jed« nostavno mašio pera i napisao da mu nije hitnja polagati mandat »jer ja po ustavu s mandatom raspola« žem, a ne raspolaže s njime niko drugi, dapače ni moji izbornici.« On je dapače napisao i ove retke: »Kad biše mi svi izbornici izdali nepovje« renicu, opet bih zadržao mandat, jer ne bih mogao dozvoliti, da hiljade mojih izbornika nasjedne intriga« ma« i t. d. Pitamo sada: smije li se u ovako ozbiljnom času dati mandat čovjeku ovakih nazora? Mi smo na čisto o tom, da ne smije i stoga odbismo ponudu o fuziji pod ovakim uslovi« ma. Treći je razlog u tom što »Obra« naši« vide'dlaku u tuđem oku, a u svom ne vide ni brvna. Njima je naša organizacija najednom — men« ka i kukavna, a predstavnici joi, g. dr. Spaho i dr. Hr'asnica, slabići i puzavci. Bez svake šale. »Obrana« to sasvim ozbiljno tvrdi u uvodnom članku i doslovno veli, da naši nar. poslanici »nijesu nikada, bilo td htjeli ili smjeli, da prigodom koje debate ustanu, progđvore i svrate pozornost ostalih predstavnika na sitne i krupne zulume, pašovanja (!) Šole i Srškića; nego su vječno šutili kao ribe u vodi i čekali na — ministarske stolice.« Eto tako se dr« lja i piše nakon odbijenice. I to da ko, već ljudi koji se ne mogu da od« lijepe ni sa stolica u sarajevskoj op« ćirti, nego se nagađaju sa onim istim SrškiĆem, iz čijih ruku, nakon pre« kršaja datih obveza, mi ne htjedo« smo primiti ni povjereničkih mjesta u vladi! »Čekali na ministarske stolice«, veli se dru Spahi, koji je u tu stolicu udario nogom odmah nakon hille, koja je nama i Sandžačko»makedon« skim muslimanima učinjena prili« kom sastava Privr. Nar. Predstavni« štva i Koraćevih prethodnih odre« daba o agrarnoj reformi. I to im veli list dra Bašagića i Halilbašića, koji« ma izbijeliše oči za kakvim mansi« bom! Oni idu i dalje, pa se usuđuju dijeliti “i lekcije. Vele nam:» Pro« šlost te cijele kamarile (!) ne daje nam jamstva, da će znati i umjeti dostojno zastupati nas u Konstitu« anti i s dovoljno energije stati na braniku islamskih interesa. Oni da« pače pjtaiu, o'dakle našim poslanici« ma dru Spahi i Hrasnici smjelost, da stupe pred narod, onim poslani« cima, koji održavaju najbrojnije i najveličanstvenije skupštine u na« šoj zemlji! Pa da se čovjek ne o« smjehne.... O »kritičkom« razmatranju »O< brane« glede nekih naših kandidata �Број 218 — Broj ne ćemo da govorimo. Naročito se ne možemo upuštati u razmatranje o izreci: »Na kandidacionoj listi i« ma kandidata čak i vrlo odvratnih lica«. Neka ta»finoća« služi na čast njenom desperatnom autoru, a mi ćemo da završimo zahvalom, što »Obrana« priznaje vrijednost ma> kar samo dra Karamehmedovića. Nijesmo eto ni u njenim očima pot« puno crpi. Od koga je, dosta je i toliko priznanja.... Ho je hriv? Objašnjujući nesnosno stanje, u kojem su se nalazili muslimani Ju« goslavije, ovdašnja »Domovina« iz« nosi ovaj »patriotski« razlog tim događajima: »J. M. O. je svojim de« struktivnim radom dovela musli« mansku politiku u ćor«sokak. O nje« nom dobrom ili rđavom radu i po« litičkom taktu u mnogom je zavisi« lo držanje odgovornih i neodgovor« nih faktora prema nama muslimani« ’ma. Ona mjesto da trezveno udesi držanje prema duhu vremena, poče« la je sprva početka neopravdanim nepovjerenjem i nekulturnom i ne« državničkom borbom ustajati pro« tiv sviju, koji o našem položaju i opstanku u državi odlučuju. Zar može stati u pamet i polutrezvena čovjeka, da u prvoj godini pobjedo« nosnog ulaska srpske vojske u B. i H. jedini muslimanski list piše o »ženskim'gaćama Srpkinja«? Zar imalo trezvena pamet može pisati o — Srbiji i o Srpstvu kao o istorij« ski zloglasnim »Firaunima«? Zar normalan čovjek može, o Srbima — koji su jedan i po milijon svojih najboljih sinova žrtvovali za Bosnu — pisati pogrdno »Pravoslavci«? Držimo da je dosta tužbi, jer ih svi znamo; svježe su i krv nam se bu« ni, kad počnemo misliti o svim is« padima, koji su našu braću — iza« zvali do krvne osvete.« Od oslobo« đenja do sada učinjeno je nama muslimanima od odgovornih i ne« odgovornih faktora mnogo grdnih nepravda; stradali smo na svim li« nijama, ali za to stradanje veoma mnogo nose odgovornost — J. M. O. i njen list »Pravda«. Gornje riječi prenosimo iz uvod« nika, koji nosi potpis g. Arnautovi« ča. Kako se vidi/ on čini odgovor« nim napadnute, a za napadače ne« ma ni jednog oštra izraza. On da« kle zauzima pozu vuka, koji je kaz« nio janje radi toga, što mu je »za« mutilo vodu« stojeći na donjem kra« ju rijeke. On se još ljuti na nas, što smo se tužili na pljačke i ubojstva1 i, šta više, pravda taj barbarluk — prvom godinom pobjedonosnog u« laska srpske vojske. Nije naša stvar da g. Arnautovića upućujemo kako bi se trebao izražavati o vojsci, i njenoj zadaći i citiramo gornje nje« gove riječi samo kao primjer dokle može dovesti povrijeđena taština jednog političkog vampira. Lupetaj samo, gospodine Arnautoviću, de« nunciraj samo, Potiorekova i Sarko« tićeva ahbabino!.... Mi se ne ćemo braniti od ovih i sličnih denuncija i iznosimo ih sa« ma zato, da g. Šerifa imamo u što obmotati, kad ponovno dođe u mu« zealno spokojstvo i vra^i se svom rahatluku, koji je obezbijediO slu« žeći Austriji i Madžarima.... Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U VIŠEGRADU I RUDOM. Nar. posl. g. Dr. Mehmed Spaho održao je u Višegradu u petak dne 29., a u Rudom u Subotu dne 30. pr. mj. dvije sjajne i vrlo impozantne skupštine, koje su bile dvije velike manifestacije naše organizacije. Je« dna i druga skupština je bila vrlo dobro posjećena, u Višegradu bilo je bilo preko 3000 duša složnih i dobro disciplinovanih muslimana građana i težaka. Mi ćemo donijeti u idućem broju opširniji prikaz ovih dviju skupština, dok u Trešoljku donosimo »fiasko Sakiba Korkuta-u Višegradu«. SKUPŠTINA U DOBOJU. Naš predsjednik požrtvovni i ne« umorni g. mufti ef. Maglajlić odr« „ПРАВДА" — »PRAVDA, žao je u petak 29. pr. mj. u Doboju vrlo uspjelu skupštinu, koja ?e sa«' stojala pretežno od naših težaka iz dobojskih sela. Skupština je bila je« dan uzor sloge i’jedinstvenosti mu« slimana, te su naši težaci sijedom našem borcu napravili silne ovacije. SKUPŠTINA U KRASNICI. Nar. posl. g. Dr. Halidbeg Hras« nica odžao je u prošli petak skupšti« tlu u Hrasnici, na koju se bilo uvu« klo sa strane nekoliko izroda i iz« dajica svoga naroda, da skupštinu ometu. Svjesni naši Hrasničani su odmetnike odstranili, te su saslušali govor Halidbegov, kojega su odo« brili i izjavili, da svi stoje nepoko« lebivo u redovima naše organiza« čije. MAGLAJLIĆ I DR. KRASNICA U GRAČANICE Javljaju nam iz Gračanice: U ne« djelju dne 31. pr. mj. na prolasku u Gradačac uvratio nam se H. mufti ef. sa g! Dr. Krasnicom te smo ih na stanici vrlo sjajno dočekali. Bilo nas je preko 150 građana. Kadija g. Kapetanović je pozdravio goste na« kon čega smo krenuli u Kiraethanu, a gosti kadiji na večeru i u 7 sati došli u Kiraethanu, gdje se skupilo mnoštvo građana. Tuđe je održan satanak na kojem je i muftija i Hra« snica opširno izvijestio o svrsi i ci» Iju organizacije, te o načinu izbora, što su svi prisutni jednoglasno usvo« jili i primili izvještaj i nakon toga klicanju nije bilo ni kraja ni konca. Noćivši tu večer u kadije Kapeta« novića otišli su g. muftija i Hrasni« ca jutros u 8 sati put Gradačca gdje će u Srnicama danas održati skup« štinu, a u putu između Gračanice i Srnica biće pozdravljeni na dva 1 mjesta i to u Sokolu i Doborovcima. Ovdje će izići na doček obližnja se« la. Šanse organizacije su u ovom ko« taru sjajne. Političfii pregled. Utješljivo pisanje. (Hrv. Zajedni« ca za jedinstvo države.) »Hrvat«, or« gan »Hrv. Zajednice« piše u broju od subote: »Mi danas možemo i mo« ramo reći: Naš je program Jugosla« vija, i više nego program — naša je država Jugoslavija, i više nego dr« žava, naša je domovina Jugoslavi« ja. Mi Hrvati u Jugoslaviji potpuno rješavamo u svoju korist sva tri hi« storijska svoja najteža pitanja: Pre« ma Mađarima s potpunim oslobode« njem, prema Nijemcima s potpu« nom emancipacijom, a prema Italiji dobivatno, s potpunim oslonom na Srbiju, prirodno uporište, da se taj naš spor s Italijom mora svršiti pra« vedno«. U drugoj prestonici otomanskog carstva. Specijalnom odaslaniku pa« riškog »Excelsiora« uspjelo je, da dođe u Angoru i da stupi u doticaj sa šefovima druge turske vlade, ko* ja ne priznaje sevreski mirovni ugo« vor. U svom listu objelodanjuje novi« nar fotografije iz Angore i svoja o« pažanja. U Maloj Aziji, gdje vlada Mustafa Kemal je potpuni mir, Iju« di idu za svojim poslom, hrane ima dosta. Angorskoj vladi uspjelo je, da nađe pokrića za sve svoje izdat« ke i tako ona nema pasivni budžet, dok carigradska vlada ne zna odakle da pokriva svoj kolosalni deficit. Mustafa Kemal upravo reorgani« žira svoju vojsku i postavlja čete očekujuti novu ofenzivu Grka. U krajevima, koje su okupirali Turci vodi se komitadžijska borba. Regu« lamih četa ima 150.000, a osim toga je vrlo velik broj dobrovoljaca iz svih islamskih krajeva. Sada ih oružjem i municijom op« skrbljuju boljševici preko Bakua i Nahirčevana. Osim toga je u cijeloj Maloj Aziji veliko kriomčarenje o» ružja i municije. U unutrašnjosti i to u Sivasu i Koniji osnovane Su tvornice municije, koje rade posve u redu. » Uopće dok su u cijeloj Evropi do« vršeni ratovi, izgleda da u Maloj A« ziji tek počimlju. U Angori nalaze se poklisarstva Afganistana, Bedžis« tana, nacijonalističke Perzije. Aser« bejdžana, Buhare i Turkestana. U Angori su, veli odaslanik »Ех« celsiora«, sve lice pune šaranih go« mila, predstavnika svih potlačenih naroda u Aziji od Indijaca do Kita« jaca i čovjek se pita, ako se jednog dana sav ovaj nedisciplinovani na« rod, kojeg boljševici hqpe da naoru« žaju, digne, što će biti sa svjetskim mirom! Svi ovi ljudi sastali su se po prvi puta na azijskom kongresu u Baku. Mustafa Kemal, da uništi mirovni ugovor s Turskom hoće da zapali sve engleske kolonije п Aziji i radi dan i noć u ovom cilju. »J. t.« N acijonalistićki kongres u Erze« , rumu. Po vijestima iz Angore, sa« stati će se doskora nacijonalistički kongres u Erzerumu, kojemu će sudjelovati Enver«paša i drugi istak« nuti mlado«turski vođe. Drži se, da će Mustafa Kemal ovom prilikom proglasiti raspust sadašnjeg parla« menta, jer je radi nesuglasica, koje su u njemu izbile, rad nemoguć. Armenija odbija pregovore sa so« vjetima. Agencija »Hgvas« javlja iz Carigrada, da je armenska vlada ka« tegorički odbila pregovore sa sovjet« skom, koje je ova potonja ponudi« la. Trebalo se raspravljati o primir« ju i odstupu turskih četa sa fronta pod uslovom da Armenija prizna sovjetsku vladu. Izjava princa Pavla. Prilikom de« marša grčkog ppslanika u Bernu kod princa Pavla, izjavio je princ, da bi grčki presto primio samo u slučaju, kada bi helenski narod izjavio da ne želi povratak raskralja Konstan« tina i da isključuje princa Đorđa od nasljedstva prestolja. Kitaj protiv sovjeta. Agencija »Havas« javlja iz Pekinga, da je ki« tajska vlada desavuisala generala Čauga i konsula Čua, koji su bili u Moskvi, da povedu pregovore sa so« vjetskom vladom. Njih dvojica do« bili su instrukcije, da što prije odu i? Rusije i da se povrate u Kitaj. • Engleska se osigurava. Rimska i londonska štampa već nekoliko ne« djelja piše o zbliženju između En« gleske i Njemačke. Engleska računa s padom Wilsona i Lenjina i želi da se sporazumije s Berlinom, da u predstojećim političkim događa« jima i poremećenju svjetske ravno« teže ne bude osamljena. Po smrti načelnika grada Corka znatno su se umnožali atentati u Ir« skoj. Engleske novine svaki dan do« našaju cijeli registar novih nasilja. Engleske vlsti počele su prena« šati političke krivce iz Irske u En« glesku. U Dublinu je policija oba« vila kućnu premetačinu u stanu gra« donačelnika. Za vrijeme premetači« ne policija je zatvorila sve ulaze u ulice, koje vode spram Mausion Ho« use (gradonač. residencije). Jaki • vojni odredi bili su smješteni po u« licama, a oklopljeni automobili krs« tarili su okolo. Osim kod gradona« čelnika bile su premetačine u mno« gim privatnim stanovima. Sva kola ustavljena su i pregledana da ne no« se municiju. Svršena misija de Valere. »Mor« ning Post« javlja, da je na sinnfei« nerskom kongresu u Glasgowu pro« čitana poslanica iz Dublina, u kojoj se veli, Ma je misija »predsjednika irske republike« od Walere u Ame« rici dovršena. Dr. Valera imao je zadaću, da zainteresuje Savez naro« da za Irsku da dobije službeno priz« nanje irske republike sa strane a« meričke vlade, i napokon da dobije zajam za republiku. Wrangelov ministar kod Milleran« da. Kako »Zadnje Ruske Novosti« javljaju, primio je predsjednik Mil« lerand u odulju audijenciju ministra inostranih djela Južne Rusije Stru« va. Predsjednik je pomno saslušao ekspozej ministra o političkoj situ« aciji na Krimu. Drži se, da je ova audijencija u mnogo čemu približila Wrangela Francuskoj. Izjava generala Vrangelja. Lyon« ski radio javlja: Pri svečanom pri« manju visokog komisara francuskog De Martela izjavio Je general Vran« gelj između ostaloga: Mi smo odluč« ni da nastavimo borbu do skrajnosti ne zato jer smo obuzeti raspolože« njem za ratovanje, već da oslobodi« mo ruski narod od tiranije i dademo mu priliku, da sam odluči o svojoj sudbini. De Martel je odgovorio, da će Francuska dati Rusiji svaku mo« ralnu i materijalnu pomoć. Municija za Wrangela. Pariški li« stovi javljaju, da je municija, koja Страна 3. je bila određena za generala Wran» gela i trebala biti ukrcana u savez« nički parobrod »Teslakoklen« u Marsilju, ostala tamo, jer mornari nisu htjeli,'da je ukrcaju. Parobrod je natovaren raznom robom otpio« vio u Crno More. Domaće vijesti. NAŠ GLAVNI UREDNIK IN« TERNIRAN. Sinoć u pet sati, kada je naš list bio u mašini, dobismo te« lefonsku vijest iz Konjica, da je naš glavni urednik g. Sakib Korkut in« terniran i da će sa detektivom biti dopraćen u Sarajevo vlakom u 10 sati na veSer. Valjda pokušavaju, da i Korkuta uvuku u aferu Pekmez ef. Spahića. Nije isključeno da se ra« di o jednom običnom triku naših protivnika, koji misle, da se mećka sa rešetom plaši. Žandarska nasilja: Pišu nam iz Visokog: Došla 30. oktobra žandar« ska patrola iz Breze u Gračanicu i po nagovoru Krste Stojanovića, Ri« ste Paranovića i Jove Nogića iz Podvinaca, koji su bili sa patrolom u društvu; navališe na nevine mu« slimane Avdu i Muhameda Lerneša iz Gračanice pod izlikom, da pre« daju revolvere, koje oni'tobože i« maju. I ako su nevini ljudi molili, da ih ne tuku, jer da nemaju zašto, pošto isti nemaju tobožnjega oruž« ja, nije im uspjelo. Avdi su izbili zdrav zub, a kundacima od pušaka isprebijali ih obojicu da će ćutiti o« bojica dok su živi. Zvjerski postupak ove žandarske patrole nije se ni na tom svršio, ne« go su provalali još i u kuće nevinih ljudi, te pošto su pretražili sve bu« džake u kućama i porazbijali san« duke, da kanom nađu sumnjivo o« ružje, povezali su sinove izbatina« nih otaca i to Nazifa Lerneša sina Avdina i Osmatja Lerneša sina Mu« hamedova i otjerali u Brezu, bati« najući i njih pod izlikom, da imaju oružje. Nijesu se ni s tim zadovo« ljili, nego su još i dalje pošli, pa su psovali najviše svetinje, a vođa pa« trole je vikao: Ovo je Srbija, nema više aga ni begova, ja ću vas sviju popržiti. Ovo mi ozlijeđeni i izbatinani iz« nosimo u javnost, da se vidi kako postupaju organi sigurnosne straže u dvadesetom vijeku. Zar smije je« dna patrola žandarska u ovolikoj mjeri tući i krive ljude, a kamo li mirne i poštene građane ove države, kojima se ne može dokazati, da su ičim okaljani. Što je još interesantnije, patrola je došla bez prisutnosti načelnika općine ili njegova zamjenika. Ako je imala šta uredovati, tome se mo« ra svak pokoriti, ali se vidi da se je išlo baš za tim da se nevini ljudi na ovaj način zlostavljaju. Mi koji smo pretrpjeli te silne udarce traži« mo od vlade da poduzme stroge mjere proti krivcima i da ih kazni onom kaznom koju su zaslužili. Mi na temelju liječničkih svjedočbi pre« dajemo stvar kaznenom sudu. Svje« doci ovog groznog nedjela su oče« vidci i to: Šerif Brkić i Nikola Pa« vić, oba iz Trnovaca. Gluhićeva propast u Biljeljini. Br« zojavljaju nam iz Bijeljine: Konjho« džić i Muradbeg Zajimović pokuša« li su ovdje održati skupštinu Gluhi« ća stranke, te su doživjeli strašan fiasko. Muradbega prijatelji i roda« ci izbaciše iz čitaonice sa riječima: »Huljo, izdajico, ti da razbijaš na« šu slogu, a Konjhodžića natjeraše kantamš i zviždanjem preko pijace u općinu. Dopis slijedi. Odbor Organizacije. Premetačina u našem uredništvu. Naš glavni urednik g. S. Korkut ot« putovao je u utorak 2. o. mj. vozom u 2.45 poslije podne u Konjic u svr« hu izborne agitacije i neposredno iza njegova odlaska, došla je polici« ja u njegov stan u Avdage Zildžića ulici i provela premetačinu kuće. I« sta je polic. komisija došla i u naše uredništvo i obavila premetačinu, te je odnijela čitav paket'članaka, dopisa, feljtona, pisama od naših mjesnih odbora i drugih. Naš tajnik g. Ahmed Šerlć, koji je vodio re« dakciju u otsutnosti našeg glavnog urednika, prosvjedoavo je proti pre« metačine uredništva i konfiskacije �uredničkih spisa, čija je tajnost u« stavom zagarantovana, te ni sam sud nema prava otkrivati uredničke tajne, a ne kamo li policija. I us« prekos toga, što je policija imala nalog da obavi kućnu i tjelesnu pre« metačinu našeg glavnog urednika, pri kojoj imade naročito tražiti sumnjivu korespondenciju prema dobivenim uputama, ona je ipak »kao sumnjivu korespondenciju« pokupila uredničke članke itd. — stvari kojima ustav obezbjeđuje taj« nosi. Ni u crno Kallay«evo vrijeme ni« jesu se ovaki zulumi pravili. Premetačine i uhapšenja naših prijatelja. U isto vrijeme, kada je kod nas obavljena premetačina, iz« vršena je kućna premetačina kod naših prijatelja i istomišljenika gg. Sejid Alibega FilipoviA, Atif ef. Soče, Nazif ef. Svrze i Hamdibega Muteveliča, koji su odmah uhapše« ni i cijelu noć su ispitivani, te ljudi nijesu mogli cijelu noć oko na oko sklopiti, niti su se imali našto na« sloniti, niti našto leći. Sjutra rano posjetio je uhapšeni« ke nar. posl. g. dr. Mehmed Spaho i s njima seTazgovarao, a iza toga je posjetio sa tajnikom organizacije g. Serićem predsjednika Izemaljske vlade g. dra Srškića u njegovu pri« vatnom stanu, te su prosvjedovali protio vakog postupka policije, koja je ljude cijelu noć stavila na muči« la. ne davši im ni kreveta ni tople sobe. Novi vozni red na prugama sarajevske željezničke direkcije. Od 1. novembra vrijedi ovaj vozni red: Brzi vozovi Brzi voz 10002 odlazi iz Sarajeva u 13 sa­ ti, dolazi B. Brod 23.5, sa priključkom za Beograd dolazi 6.50 i Zagreb dolazi 5.42. Brzi voz iz B. Bsoda 10001 sa odlaskom u 225 dolazi u Sarajevo u 12.55 sa vezom iz Zagreba polazi u 20, a iz Beograda polazi u 18 sati. Pruga Sarajevo—B. Brod. Putnički voz 10012 polazi iz Sarajeva u 7.30, dolazi B. Brod 19.25, sa priključkom za: Vareš dolazi 11.30; Jajce dolazi 19 sa­ ti; Tuzla dolazi 19.20; Beograd dolazi 6 sa­ ti. Natrag p. voz 10011 polazi iz B. Broda u 10.5 sa vozom iz Beograda polazi u 23.35; iz Tuzle polazi 9.50; iz Jajca polazi 11.50. Putnički voz 10014 polazi iz Sarajeva u 23 Broj 218 — Број .PRAVDA* — ,ПРАВДА” Strana 4 Страна sata, dolazi B. Brod 10.28 sa priključkom za Tuzlu dolazi 10.18; za Beograd dolazi u 20 i 22.35; za Zagreb dolazi u 21.37 i na­ trag voz 10013 iz B. Broda u 17.30 dolazi u Sarajevo 5.40 sa vezom iz Zagreba u 7.28 ili 9.20; iz Beograda odlazi u 7 sati; iz Tu­ zle odlazi u 15^5. Mješoviti voz 10032 odlazi iz Sarajeva u 16.5 s-ati, dolazi u Zenicu u 20.10, sa pri­ ključkom za Vareš dolazi u 20 sati, u Trav­ nik dolazi u 21.40 i natrag voz 10031 polazi iz Zenice u 3 sata, dolazi u Sarajevo 7.10, sa vezom iz Travnika u 2 sata, iz Vareša u 3.28 sati. Pruga Sarajevo—Gruž. Putnički voz 10112 odlazi iz Sarajeva u 6.45, prolazi Konjic u 10.40, Mostar u 14 sati, dolazi u Oruž u 20.55, sa priključkom za Metković dolazi u 16. sati, u Trebinje do­ lazi u 22.25; natrag voz 10111 polazi iz Oruža u 6.30, dolazi u Sarajevo u 21.15, pro­ lazi Mostar u 11.30, Konjic 15.50, sa vezom iz Trebinja polazi u 4.45. Putnički voz 10114 polazi iz Sarajeva u 17.15 sati, dolazi u Oruž u 7.20, prolazi Ko­ njic u 21.20, Mostar u 24.50, sa priključkom za Trebinje dolazi u 9.5, za Zeleniku dolazi u 11.45 i natrag voz 10113 polazi iz Gruža u 20 sati, dolazi u Sarajevo u 10.35, prolazi kroz Mostar u 2.20, kroz Konjic u 6.10, sa vezom iz Zelenike polazi u 15 sati, iz Tre­ binja polazi u 18.25 sati. Mješoviti voz 10132 polazi iz Sarajeva u 14.45, dolazi u Metković u 4.40, prolazi kroz Konjic u 19.30, kroz Mostar u 24.5 i stoji tamo do 2.40, i natrag voz 10131 polazi iz Metkovića u 18.55, prolazi Mostar u 21 sat, Konjic u 2.30 i dolazi u Sarajevo u 7.20 sati. Teretni vozovi sa otpremom putnika. Izim ovih vozova biće stavljeni n promet sledeći teretni vozovi sa otpremom putnika: Voz 10072 polazi iz Sarajeva u 6 dolazi u Zenicu u 12.27 vraća se kao voz 10041 u 15. 46 dolazi u Sarajevo u 21.45. Voz 10236 odlazi iz Sarajeva u 13.45 do­ lazi u PraČu u 16.35 voz 10265 odlazi iz Sarajeva u 23.10 dolazi u PraČu u 2.36 1 natrag voz 10265 odlazi iz Prače u 17.29 dolazi u Sarajevo u 20.25 i voz 10261 po­ lazi iz Prače u 4.15 a dolazi u Sarajevo u 8 sati. PRI ZAKLJUČKU LISTA. • Sinoć u 9 i po sati doveden je nas glavni urednik g. Korkut uz asistent čiju detektiva i nakon premetačine džepova i prtljage uz asistenciju žandara sa nataknutim bodovima u Sarajevo, gdje je preslušan u po* licajnoj direkciji i nakon potpisa zapisnika pušten na slobodu. Na Konjičkoj stanici ispratilo ga je najodličnije građanstvo, a omlas dina se bijaše spremila za demons stracije protiv nedoličnom postupku konjičkih vlasti. Trešeljak Kobna štamparska pogrješka. „vrpikoj Riječi" • 218. broja od 80. oktobra desila se je strašna neprilika. Kobasica joj odnesena na nekakvu skupštinu, da malo zamezete njeni korteŠi Laso Dimitrijevls i terabiju, a glavat urednik, hodajući ,,u n a o k o 1 o“, nabasa na urednički koš i nagje povjerljivi izvještaj © vinogradskoj skupštini — g. dra Srškića. Sjedne na bastal i onako „eor-eatak" prihvati za pero da * „ofarba' taj izvještaj. Okrsni dolje, obrni gore: * nikad na kraj. Kad se je već pjan namučio, supe mu u glavu ,,sjajna Ideja'1: mjesto da petljam i lažem o uspjehu g. dra Srškića svijet će i s većem ponornošću pročitati i prijo vje­ rovati da je propao Korkut, nego li da je uspio Siškić. Zgrabi pero, umoči najprije u glavicu luka v onda u tintarnicu i jedva jedvica uspije da mjesto Srikićova imena umetne Korkutovo. Kad je bio gotov, dado rukopis u štampu i na taj način osvanu u spomenutom broju „Srpske Riječi11 ova originalna bilješka: „Korkutov fijasko u Višegradu. Jutros smo dobili telefonsku vest iz Višegradu da je kan­ didat Jugoslavenske Muslimanske Organizacije i urednik muslimanskog konzervativnog lista „Pravde", g. Sakib Korkut hteo jučer održati u Višegradu skupštinu, ali je bio izžviždan. Na­ ročito veliko nezadovoljstvo izazvalo je kod sa­ kupljenog sveta to, Što se je na govorničku tri­ binu popeo da „govori" i jedan bivši šuckor. Čim se je Korkut pojavio bio je pozdravljen jednim pljuskom psovki i pogrda. Sama njegova pojava u Višegradu izazvala je u građanstvu silno ogorčenje, i da se Korkut nije blagovre­ meno uklonio bio bi napadnut. Da nije do toga došlo, ima se zahvaliti je­ dino našim istaknutijim ljudima, koji su shva­ tili u kako se teškoj situaciji nalazi Korkut pa su ga Ispred raspaljenog naroda uklonili. Na njegove reči: „da živi Jugoslavija!" odgovorio je narod urnebesnim klicanjem: „Živila velika Srbija!" Višegradski muslimani sa svojim gradona­ čelnikom listom prelaze u radikalnu stranku". Kako će se ponašati direktorska kobasica kad je vrate doma i kažu joj, da Korkut nije ni išao u Višegrad, toje stvar g. ,,Unaokola", i ređakeioneg odbora „Srpske Riječi '. * Mi je ne ćemo radi te laži mnogo napastovati: nije joj prva, a ni pošljednja. Neka laže i uži­ va u timi lažima. Samo je prijateljski upozorujemo, da drugi put laže — pristojnije. Jer, mogla bi pobuditi čiju zavist, pa bi onda Kobasica mogla i po drugi put biti šupirana... Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". Svetislav 8. Prutić, advokat radi sve advokatske poslove. BEOGRAD, Čika Ljubi na ulica br. 16. do Grand Hotela. Gradsko poglavarstvo Sanaki Most. Br. 846,- 9./10.1920. Oglas. Gornje poglavarstvo iznajmljuje sa danom 15. januara 1921. općinski hotel sg svim prostorijama, namje­ štajem, nuzzgradama i baščom. U hotelu nalaze se 4 sobe za strance te 1 soba za kasino i sve nužne pro­ storije za redne goste. Ponude imadu se slati na općinski ured do 15. novembra 1920. koji dan će se obaviti javna licitacija. Za gradonačelnika: Povjerenik: Alajbegović. I PAPIRNICA I j HAMDIJE KOPČIĆA I X preporučuje svoje bogato stovarište X i I svih vrsta papira, kancelarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ a obavijaju brzo i točno. Cijene umjerene. ♦ Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 a Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. Poziv na izvanrednu glavnu skupštinu ,Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici”, koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 sati (5 sati poslije podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000.—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioniiari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem • . Ravnateljstvo Muslimansfte privredne banhe (d. d.) _______ Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do 1. novembra. 1920. položiti. * Odgovorni urednik: F. Šalaka. , Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, .Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a326ae7a74106fd7c88f3e65c4487f8b.pdf e6b693c36b59a017e9577b0679b6f541 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Drugo izdanje. Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 114(219) Malo pouke. »Nerazboritom opozicijom i po« stavivši se u neprijateljski tabor prema državi razrješava se država eo ipso dužnosti, da zaštiti i obez« bijedi pravo dotičnog dijela njezi« nih državljana.« Ta tvrdnja jednog muslimana, koja se odnosi na Ju« goslavensku Muslimansku Organi« zaciju, izbija vrlo često i u veoma raznovrsnim oblicima na površinu. Pravoslavna štampa i pravoslavno društvo su nju već davno lansirali u svijet, tako da pomenuti musli« man nije trebao drugo, nego da ru» kom zahvati malo zraka i uhvati tu misao. To im je lansiranje, čini še, toliko uspjelo, da će svaki inovjer« ni, koji ne čita »Pravdu«, odmah i« mati pri ruci sličan odgovor, kad se državi prigovara maćuhinsko postu« panje s muslimanima Jugoslavije. U tu svrhu se osniva, kako javlja »Srpska Riječ«, i neki novi »musli« manski« list »Domovina«, koji ima da muslimane »približi« državi. To jest u tu svrhu, da u javnom mišlje« nju još jače utvrdi pravoslavne predrasude, da su muslimani u ne« prijateljskom stavu prema državi. Stoga neće biti zgorega, da se poka« že kako su te predrasude prazne i neosnovane. Prije svega treba s nekoliko riječi razbistriti osnovne pojmove o teo« riji državnog prava, koje mora da je, za čudo Božije, ishlapilo iz moz« gova mnogih pravnika u Jugoslaviji. Neka pogledaju na pr. »Osnove pravne teorije o državi« od Slobo« dana Jovanovića, srpskog kapacite« ta. Na str. 44. te knjige stoji ovo: »Ako država nije u stanju, da u svakom slučaju obezbedi materijal« no izvršenje svojih zapovesti, onda je još manje u stanju, da u svakom slučaju izazove kod nas unutrašnje uverenje, da njene zapovesti treba vršiti.« Na str. 46. stoji: »Ako se državna vlast ne bi mogla vezati svojim vlastitim pravnim poretkom, jedna takova vlast, kao sudska, koja ima da sudi strogo po zakonu, bila bi nemogućna. Isto tako bila bi ne« mogućna i modema uprava, čija se radnja mora osnivati također na za« konu.« G. Jovanović veli dalje: »Pravo se ne može odvojiti od drža« ve.... Ono je državna volja, skup pravila, kojima je država dala sna« gu.... Niti može biti prava bez države, a ni države bez prava.« Treba te riječi dobro utuviti i on« da pročitati onaj famozni tajni cirkular predsjednika bos.«herc. rla« de, kojim zabranjuje upotrebu za« konitih sredstava za održanje prav« nog poretka i izvršavanje sudskih presuda u zemlji, gdje je nasilje kod kuće. Kakove predstave o državi mogu da niču u glavi onih, nad koji« ma je izvršeno nasilje i koji, kao neku otštetu, imaju u rukama pra« vomoćne sudske odluke, ali ništa dalje od tih odluka? Komad papira, kao i svaki drugi, kojim se ne da opet uspraviti popaljeno ognjište i povratiti oteta njiva i oteto blago.... Šta je zadatak države? Općenito, da posreduje, interveniše, a sa prav« nog gledišta, da održi pravni pore« dak na svojoj oblasti. Pravni pore« dak jesu tako regulisani društveni odnošaji, da je iz njih isključena u« potreba nemoralnih sredstava. Po individualističkoj teoriji, kao eks« tremno pravnoj, državno bi posre« dovanje bilo samo u toliko oprav« dano, u koliko se bez njega ne bi mogao učiniti kraj privatnim naši« Sarajevo, subota 6. novembra 1920. (22. safer 1339.) ljima. U Bosni i Hercegovini vlada interveniše u svim mogućnim sluča« jevima, gdje pojedinci imaju duž« nosti prema državi, to jest kad su podanici; ali u onim slučajevi« ma, gdje oni imaju prava prema dr« žavi, to jest kad su građani, tu ona ne interveniše, i to principijel« no ne interveniše onda, kad musli« mani pokušaju da se osje« te kao građani: kad traže za« štitu od države zbog privatnih na« silja. Ili, prema individualističkoj teoriji, baš onda kada država ima da ispunjava svoju jedinu o« pravdanu zadaću. Pa ipak, pored svega toga, nisu muslimani neprijatelji ove države, niti mogu to bitu Elementi svake države jesu: 1. oblast, teritorij; 2. skup ljudi, narod na tome teriitori« ju i 3. jedna zajednička vlast, kojoj se svi pokoravaju. Kako bi muslimani mogli biti ne« prijateljima ovom teritoriju, koji im je domovina i za koji su vezani vjekovnim tradicijama? I pogotovo kako bi mogli biti neprijatelji sa« mom sebi? Ta i oni su integralni dio ovog skupa ljudi, južnoslovenskog naroda, koji živi na tom teritoriju! Ali prema nepravednosti vlasti bi mogli biti neprijatelji i jesu to u o« nim slučajevima, u kojim su samo objekt vlasti, t. j. kad vlast neće da ima nikakvih obveza pravnog ka« raktera prema njima. Glavna obve« za državne vlasti prema pojedinci« ma u pravnim državama jeste ta, što je upravljanje i vladanje svede« no u granice zakona, a ne lične volje pojedinca, ili neke klase, konfesije, reda i t. d. Muslimani svojom borbom protiv uprave, koja nije u granicama zako« na manifestuju volju, da se i ova dr« žava sastoji iz elemenata, bez kojih se ne da zamisliti pravna država. Po tome, oni žele da ne postanu ne« prijatelji države i onda su oni, go« spodo pravnici, »eo ipso« jedan »dr« žavotvorni elemenat« par excellen« ce. Oslobođeni. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. Povodom izvoznice g. dro Živka Nježića. Naša je štampa u više navrata , motivacija. Jer mi na primjer pozi« istaknula kako i predsjednik glav« tivno znamo, da se je soda davala nog odbora »demokratske« stranke i tuzlanskom mitropolitu g. Ilarionu za B. i H., g. dr. Živko Nježić, spa« Radoniću! Op. ur. »Pravde«.) a Na« da u red »mučenika«, koji su se za« rodno Veće i Narodna Vlada Sr« glibili u lukavačkoj sodnoj bari i s bima stradalnicima, da se narodne grbače otkinuli lijep iznos pomognu. Eventuelne z 1 o u p o trebe Narodne Vlade ne v za teferiče i gospodsko uživanje. »Glas Naroda« bijaše se udajanio i du na moju adresu, jer po ne« podeljenoj oceni tadašnjeg javnog pravljaše se gluh i nijem na sve vi« jesti koje su iznošene o dru Nježiću mišljenja, među one, koji su patili, i njegovoj družini. No kako je »Srp« spadao sam i ja i kao takav bio ska Riječ« u zadnje doba počela sam legitimisan, da se kori« mnogo operirati sa tim izvozničar« stim ovim državnim dobrom, u ko« stvom i pomoću toga bataliti izbor« liko to bude išlo na podmirenje naj« ne račune g. dra Nježića i drugova, nužnijih potreba moje porodice i nije mu preostalo drugo, nego da moga posla. Samo u toliko i samo u učini jedan »patriotski« gest i po« toj meri, ja sam se koristio, žara« vrati u mutno vrijeme ugrabljenu divši pri tome svotu, koju narodnu imovinu. Na taj je način Vam ovim šaljem.« Puštamo sad malo na stranu stvar došlo do Nježićeva pisma upravi invalidskog fonda u Beogradu, ko« g. dra Nježića i hoćemo da se žaba« jim je obavješćuje da je Srp. centr. vimo nečim drugim. On govori o banci u Sarajevu dao nalog, da tom eventualnim zlouporaba« fondu doznači 32 hiljade kruna. m a »narodne vlade« i odmah do« Pošto se u pismu g. dra Nježića daje da te zlouporabe ne idu na nje« otkriva dosta koješta, mi ćemo ga govu adresu. Polahko, g. Nježiću. priopćiti u glavnim izvadcima. In« U »narodnoj vladi« haračili su u teresantan je već sami početak, glavnom Vaši stranački istomišrie« gdje veli da prilog od 32.000 kruna nici, naročito Ato Šola i Sćepan Gr« nadmašuje njegove sile »ali on ipak đić, kojeg ste uslijed strašne novin« podnosi taj teret, jer podnoseći ske kampanje morali maknuti sa njega — skida sa sebe jedan drugi: povjereništva za ishranu. Pa kad ste teret moralni«, koji je na njeg već i prije konstituante nabacili to natovarila »nesavesna štampa poli« pitanje, i to u javnosti, onda tičkih protivnika«. Tu se sad g. dr. ne ćete i ne možete izvući like sa« Nježić jada na svoje patnje i pro« mo time, što ćete se lično udariti u gone, što ih je pretrpio kao »malo prsa i položiti svoj »zarađeni no« koji od Srba u Bosni«, govori o ra« vac«. Vi i sami priznajete, da ste sulu svoje advokatske kancelarije, taj »m oralniteret« zbacili pod a onda doslovno navodi: »U novem« pritiskom štampe i da Vam je bru 1918. g. vratio sam se u Otadž« vlada imala dati — »z a j a m«. I binu bez sredstava. Tadanje Narod« kad je tako, odakle sad vraćate na Vlada u Sarajevu, ceneći moj »zaradu« na izvoznici ne intere« rad pre oslobođenja i muke koje sirajući se i o tom, da kao predsjed« sam podnio, — u oskudici gotova nik pokrajinskog odbora »demo« novca, koji bi mi dala pod povolj« kratske« stranke ustanovite: šta će nim uslovima kao zajam — po« se raditi i kako će sć postupati sa nudila mijenaprodaju 114 v a« ostalim članovima »demokratske« gona ljute sode, da je pre« partije, koji su eventualno također p r o d a m i na taj način da dođem opterećeni »grijehom, koji do neba do sredstava u onoj meri, u koliko vapije«. Od Vas nije dosta dati iz« mi je potrebno da počnem raditi. javu, da ćete platiti i kamate na iz« Ovo prodavanje sode uobičaje« vozničarski novac, kojim ste se do« no je za vreme rata. Sodu je sad služili, već morate koračiti i davala bivša austrijska uprava u malo dalje pa unijeti više svjetla u Bosni svojim miljenicima za zaslu« ovo pitanje. ge, (Ne bismo rekli da je tačna ova Valja naime u prvom redu usta« �St’ana 2 Стоан« noviti: ko je sve i koliko narodne imovine digao putem izvozničar« stva, ko je i koliko ućario na pođi« jeljenim izvoznicama, te ko je i ko« liko ućelepirio pri podjeljivanju tih izvoznica. Ovo nije mala stvar, jer je poznato, da se izvoznicama nije« su koristili pravi mučenici i istinski stradalnici, a što je još gore, izvoz« ničarskim su kajmakom neki ljudi učinjeni pravim gavanima. Rukovo« đeno pristrano i klikaški, izvozni« čarstvo je postalo predmetom pljačkanja narodne imo« vine i najsramnijim sredstvom stranačke kortešacije. Što je naj« strasnije, od tog narodnog imetka naši težaci iz poharanih krajeva ni« jesu imali nikakve koristi; nesamo muslimani, nego i Srbi pravoslavni. Tu su imovinu razgrabili stranački korteši i kumovi pojedinih vođa »demokratske« i radikalske partije, a sad je gladni narod namiče — pretjeranim porezima i Bog zna hoće li biti u stanju, da i na taj način zajazi rupu, koja ušljed nesavjesnog i nerazumnog gospoda« renja sve više zja u državnom ргб« računu. Valja dakle ovu aferu izvesti pot« puno na čistac i ustanoviti sve pljač« kaše, koji su svoj ugrabljeni zvanič« ni položaj iskoristili u svoje sebične svrhe. Stoga ćemo da ovoj stvari posvetimo posebnu pažnju, a ovdje kategorički demantujemo tvrdnju g. dra Nježića, da mu izvozničar« skog posla nije »niko u greh upisi« vao«. Boš, dragi gospodine dokto« re. Sva je nezavisna štampa od pr« vog početka osuđivala ovaj graba« džijski metod naših namet«upravni« ka i nesamo tražila njegovu obusta« vu, nego i zahtijevala kaznu svih, koji su na koji bilo način sudjelova« Ii u ovom nečasnom poslu. U toj je kampanji ’ odlučno sudjelovala da« pače i »Srpska Riječ«, a što je ona najednom zamuknula, ne znači da je i ova prijava afera postala čistom i časnom. To može značiti samo da je jedan borac klonuo iz sebičnih interesa i jer se je i sam uprljao. I« nače ništa više........ * Da bismo ovu stvar oteli zabora« vu i onemogućili njeno utrpanje, prenosimo uvodni članak »Glasa Naroda«, kojim je popraćeno Nje« žićevo pismo na upravu invalidskog fonda. Članak nosi naslov: »Gde su izvozničari?«, a glasi doslovno: »Protivnici demokratske stranke ne biraju sredstava u svojoj borbi i napadanju na nas. Njima je svako sredstvo, dozvoljeno i nedozvolje« no, dobro došlo. I kad jedan od njih izmisli (?) štogod, odmah drugi to prihvaćaju oberučke. Takvi je slučaj i sa izvoznicama. Našim je protivnicima najmilije da nas krste imenom izvozničara i ako dobro znaju da taj epitet pripa« da pre svakom drugom nego nama. U ono vreme kad su kod nas da« vane izvoznlce, radi kojih nas na« padaju, na upravi Bosne i Hercego« vine bilo je Narodno Veće u кбте su bili predstavnici sviju predratnih stranaka i sviju vera. (Pitanje je samo: u kojem razmjeru i sa ka« kvim uplivom na zaključke? Op. ur. »Pravde«.) Izvoznice u Beogradu davalo je minsitarstvo trgovine, ko« jim je upravljao prijatelj radikala i član Parlamentarne Zajednice Sto« jan Ribarac, a vlada je bila koncen« traciona pod predsedništvom Proti« ćevim. Što se tiče Bosne, izvoznice su postojale i za vreme rata. Austrija je davala k r i š o m sode i špirita svojim ljudima, kojima je verovala i koje je smatrala kao svoje. Pored stranaca tu su bili i neki domaći Iju« di, koji nisu danas u demo« kratskoj stranci. Posle oslobođenja zateklo se na stovarištu dosta sode i špirita. Veliki broj Iju« di, koji su se vratili kućahia, a koji su bili ili kao taoci ili internirani, progonjeni, zatvarani i na razne na« čine materijalno unropašćeni, bili su u bednom i očajnom stanju. Narod« no Veće, mislilo je da treba tim, Iju« dima, koji su stradali i upropašćeni, pomoći koliko bilo i izvući ih iz ve« like nevolje. Radi toga je rešilo da im priskoči u pomoć. Novaca nije bilo. Tada je Narodno Veće rešilo da im pomogne na taj način, što će im dati dozvolu da mogu da proda« du manje količine sode i špi« .PRAVDA* — „ПРАВДА* rita i da tako dođu do najpotrebni« jih sredstava za prvo vreme. U Na« rodnom Veću sedeli su, kako smo već rekli i kako je svakome pozna« to, ljudi iz sviju stranaka i sviju vera. Naši protivnici znaju sve to vrlo dobro. Ali za njih cilj opravdava sredstvo, i oni se ne stide niti pre« zaju od podvaljivanja i neistina. O« ni su sigurno imali u rukama i ima« ju i spisak onih lica koja su 'dobila, izvoznice. A1 im ne konvenira da ga obelodane. Znaju oni dobro da je danas više od dve trećine tih lica u radikalnoj stranci, pa se boje svoje vlastite bruke. (Kad je tako, zašto ga onda ne objavi »Glas Naroda«? Op. ur. «Pravde«.) Demokratska stranka nije ni« kadaodobravalataj način pomaganja. Ona ga ni danas ne odobrava. Širiti vesti i tvrditi da mi odobravamo sistem izvoznica vi š e je nego nemoralno. Nazivati nasjzvozničarima samo je agitacio« no sredstvo kojim se pokušava u« biti ugled demokratske stranke u narodu. I upravo takve vesti i tvrdnje iznose ljudi koji su najviše kompromitovani izvoznicama. A sada malo statistike iz ere izvoz« ničarske. Izvoznice su davane na sodu u vremenu od 29. novembra 1918. g. do kraja aprila 1919. U fabrici sode u Lukavcu, izdano je za to vreme u svemu oko 108 vagona (1,827.757 kg) amonijak«sode, kristalne sode, ljute sode i sodebikarbone. O d toga je izdato apotekama i ljudi« ma koji su se i pre rata bavili pro« dajom sode 75.796 kg; za potrebe pojedinih kotara i ispostava 67.994 kg; za gradnju katoličke crkve 3000 kg; po naređenju mi« nistarstva trgovine 71.500 kg; za fa» brike koža, papira, hemikalija, sa« puna i stakla na molbu pojedinih fabrika i po traženju hrvatske vlade 63.000 kg; za potrebe dal« m a t i n s k e vlade 20.000 kg; za Hrvatsku Centralnu Banku i za Hr« vatske i Srpske Zemljoradničke Za« druge 86.183 kg. U svemu dakle 387.483 kg ili nešto više od 38Va va« gona. Ostatak od 695.274 kg ili oko 70 vagona podeljeno je među 219 oso« ba iz ćele Bosne i Hercegovine. Pro« sečno na jednu osobu dolazi po 3174 kg ili manje od jedne trećine vagona. Pojedine osobe dobij ale su obično po 5, 10, 20, 30 kvintala, a najviše 2 vagona (gosp. Kašiko« v i ć). Kad se uzme u račun pošto je prodavana u to vreme soda i ko« lika je zarada bila na prodaju, onda se vidi da su pojedinci dobijali u ogromnoj većini po 1280, 2560, 5120, 7680 kruna, i samo nekolicina po deset ili nešto više hiljada. Naši protivnici, kojih je ogromna većina na spisku lica koja su dobila izvoznice, trebali bi da povuku kon« sekvcncijc i da se ne nabacuju na druge kojekakvim neistinama. A o« sobito »Srpska Riječ«, jer za radi« kalnog režima u Bosni dobiva jedan jedini njihov čovek izvoznicu na 11 vagona (slovom jedanaest vago« na) sode i to čovek k o j i nd j e z a r a t a p os t r a d a o ni najma« n j e. To je upravo koliko 34«tvorica onih kojima je davalo Narodno Veće i na osnovu rešenja toga Ve« ća, ili više od sedmine celokupne sume, koliko je izdano svima 219 o« sobama!« I Šerif hoće u Honstituantu... Zagreb, 1. novembra. Pored svih poteškoća i borbe za opstanak akademska omladina nije izgubila interesa za našu opću stvar, unutrašnje uređenje naše države, o kojem ovisi sreća ili nesreća svih . društvenih slojeva, zadovoljstvo -svih plemena i ravnopravnost sviju vjeroispovijesti. Izbori su za ustavo« tvomu skupštinu na pragu. Pojedi« ne stranke rade punom parom da uvjere birače kako je njihov pro« gram najbolji i najpodesniji za so« luciju naših unutrašnjih prilika. To je obična pojava pred izbore u sva« koj zemlji, a sada kod nas pogoto« vu, jer udaramo temelj državi, a na« ša konstituanta ima da donese u« stav, o kojem će ovisiti naša buduć« nost i sreća za stoljeće i više. U ovo predizborno vrijeme po« javljuju se na sceni i ljudi, za koje smo mislili da su i sami došli do u« vjerenja, da su svoju ulogu u poli« tičkom životu odigrali — da su mrt« vi. Pogotovo s obzirom na pjihovu rabotu prije rata i pred slom Austri« je, držali smo, da su otišli u miro« vinu i iščezli iz javnog života. Među« tim u ovdašnjem »Jut. Listu« od ju« čer čitamo vijest, da je izišao prvi broj »Domovine«, organa Šerifove »stranke«, u kojem je on napisao uvodnik i u njem napada rad J. M. O., koju naziva antidržavnom. Riječ »antidržavna« treba podvu« ći, jer dolazi od Šerifa Arnautovića. Ko poznaje Šerifa i njegov rad pri« je i za vrijeme rata, a naročito pri« je našeg oslobođenja, taj će sigurno — iako nije detaljnije upućen u rad i politiku J. M. O. — nakon ovog njegovog »istupa« doći do uvjere« nj a, da je rad i politika njena, kako po one koji je sačinjavaju, tako i po sve državne interese ispravna i realna. Ona traži jednakost i rav« nopravnost svih građana Jugoslavi« je pretpostavljajući, da je temelj svakoj društvenoj organizaciji red, ravnopravnost i zadovoljstvć nje« zinih članova, a državi pogotovo. Bez toga nema ni sreće ni napretka. I baš stoga stoje na čelu »J. M. O.« svi, koji su u doba najvećeg Šerifo« vog protunarodnog djelovanja u brk izjavili austro«madžarskom eks« ponentu Tiszi ono, što žele i oni L čitav narod srpsko»hrvatski u Bosni. Zato »J. M. O.« i predstavlja musli« manski dio toga naroda. Kako da se onda uzdrma ta organizacija po«' moću onog Šerifa, čiji se sadanji »patriotizam« i »srpstvo« ne može nikad i nikako dovesti u sklad sa njegovim protunarodnim radom do Tiszinog dolaska u Sarajevo, a na« ročito njegovom izjavom Tiszi i putešestvijima u Peštu i Beč za spa« savanje monarhije? Da oživi kao mrtvac politički, podvaljuje antidržavnost stranci, u kojoj se je usredotočio sav musli« manski dio našeg naroda, čijom je pomoći Šerif nekad došao do vrlo važnog političkog položaja, s kojeg je radio po uputi raznih Pittnera na antagonizmu i stvaranju mržnje među našim narodom u Bosni. Kao revanš narodu, što ga je kao općin« skog pisara bez ikakvih kvalifikaci« ja — kod toliko kvalifikovanih — doveo na položaj politički i inače vrlo važan, pomoću kojeg je od pro« letera postao bogataš — milijoner, naziva organizaciju, koju taj isti na« rod sačinjava antidržavnom. Iza« brao je ovu metodu kako bi dobio simpatije onih, koji su ovaj kobni sitem inaugurisali i da bi mu pomo« gli da se rehabilituje i uskoči u kon« stituantu. Pošto je »J. M. O.« opasan rival sadanjim njegovim prijateljima, bo« sanskim radikalima, prate ga njiho« ve simpatije, jer se nadaju da bi se njihove izborne šanse popravile i da bi muslimani zaboravili na ne« pravde, koje im neprestano čini nji« , hov vožd, pa dali svoje kuglice nji« ma. Uzaludan napor, jer je Šerif, kako kod muslimana, tako i kod svakog ko pošteno misli — umro. Njegov rad, njegov lični interes, tr« govanje s narodom, nikakve kvali« fikacije, nikakve moralne i intelek« tualne vrijednote ispisaše mu slova: »Irtihali đari beka, Šerif ef.« i ne dopuštaju da bude neimarom pri izgradnji naše državne zgrade. Po oslobođenju bio je poslat “u arheo« lošku galeriju muzeja, pa ga treba tamo i zadržati, da ga buduća po« koljenja mognu gledati kao vođu njihovih zavedenih predaka u doba bečko«peštanskog gospodstva u Bo« sni. , Ovo je mišljenje svih muslimana akademičara s kojima sam govorio o tom istoričkom političaru i neka« danjem »voždu« narodnom. Svak ga je odbacio, a bosanski radikali ga uzimaju, ne bi li im izborna kola kolikogod’napred pomakao. Notre felicitation cordiale, mes« sieurs lef Radicauxl A. K. Rpoj — Broj 219 Bilješke. Odjek pisanja »Domovine«. Iz Banjaluke primismo prekjučer ovaj brzojav: »Danas došla u našu kira« ethanu Šerifova »Domovina«. Zbog izdajničkog pisanja šerifova ogorčeni članovi kiracthane spališe javno na čaršiji »Domovinu« u pri« sutnosti mnogo svijeta i uz poklike: »Dolje Šerif!« — Članovi kiraetha« ne.« — Eto tako sudi narod, a mi dodajemo: »Samo naprijed Potiore« kov druže!« Glavnog uredništva Šerifove »Domovine« primio se je poznati »prijatelj« nas muslimana, propali radikalski kandidat za povjereništ« vo socijalne politike, čuveni »novi« nar« g. Dušan Maksimović. Ovaj je tip dobro poznat muslimanima još iz pokojne »Jednakosti«, u kojoj ni« je bilo gotovo ni retka, u kojem se nijesu blatili muslimani i njihova organizacija. Našla vreća zakrpu, pa i Šerif svog pjanog Dušana. „Ženske gaće Srpkinja". G.'Arnautović ponovno'podgrij a« va »aferu o dimijama«, pa je iznosi kao važan razlog neraspoloženju Srba pravoslavnih proti muslimani« ma i radi toga čini odgovornim »Pravdu« i našu organizaciju. Da bismo jednom za uvijek začepili u« sta ovom austro«madžarskom čan« kolizu i odvratnom političkom šar« latanu, prenosimo u cijelosti dotične bilješke, kako su štampane u 5. bro« ju »Vremena« od 25. januara 1919. One glase: »Ozbiljni znaci. Poslije podne u nedjelju 19. o. mj. sakupljali se se« ljaci na mejdanu Nadkoivačima. Bi« lo ih je oko stotinu, kojima su prido« lazili drugi iz raznih ulica i hanova. Bila je i straža, koja je gledala sa strane. Šaputalo se u uho i kao da je već ugovoreno. Pošli su u velikoj masi, njih oko tri do četiri stotine. Straža, koja je »pazila na red«, o« stala je. Na Vratničkom mejdanu počeli su —' pljačkati muslimanske dućane i razbijati prozore. U ovoj rulji prepoznati su: Gavrić Đorđo Krstin, Cincar Petrović Nikolin, Handžić Mladen, Miljušević Ostoja, svi iz Hreše. Ta je rulja u svojoj razjarenosti opljačkala 13 dućana na Vratniku i ranila kamenjem 3 o« sobe. Međutim je i Mejra Cavrk ra« njena kod oka, koje smo i liječnič« ku svjedodžbu gledali. Kad je ta rulja prošla kroz kapiju, počelo je pucanje. Žene, koje subileutoj rulji, vadile su ba« jonete i revolvere iz dimija i davale muškima. Za to imamo svjedoke. Poslije su demolirali han Janjoša Ahmeta, kuću Almase Čono, Rami« ća han, kuću Imamovića Mušana i Nazifa Ljuće. Otišli smo pregledati neke kuće i vidili smo:, na tovare: kamenja na« bacano je. Ko je sve ovo izazvao, mislimo da ne treba ovdje sporni« njati. Zna svak! Poslije je zašla ne« kakva komisija, da popiše štete. Mi se u čudu pitamo šta će se iz ovoga sve izroditi?! Ovi seljaci su pozvani od urednika »Srpske Zore«, te g. Kobasice, kojisjediuuredni« štvu »Jednakosti« i još od nekih gazda, da dođu opet na Savin« daTl u Sajajevo i da — p r o t e s t u« juproTivujedinjenjasvih Jugoslavena, te da traže da se Bosna pripoji Srbiji. Nemajući ni« šta protiv toga, da seljaci opet dođu u Sarajevo i da manifestuju kako hoće tražimo da se kod toga poštedi tuđa imovina, osobna sigurnost i da se na malti pri ulazu u Sa« raje v o pretraže muški i ženske, te da im se oduzme oružje. Toliko valjda smijemo tražiti od g. direkto« ra policije.« Gornja je vijest bila u cijelosti zapljienjena odstrane preventivnog ceftzora, a odmah iza nje ostala je nezaplijenjena ova vijest: »Malo se miču. Policajna direkcija za B. i H. javlja nam, da je u nedjelju 26. i u ponedjeljak 27. januara o. g. t. j. uoči i na dan sv. Save zabranjeno svim gostionama, kavanama i si. (izuzevši lokale prvog reda) točiti ili prodavati alkoholna pića. Ko se o« griješi o gornju zabranu biće kaž« njen. — Ne zaboravite još �pretražiti dimije pravo« slavnih se 1 j akinj a«..... pouzdaničko sijelo; 8. u selu Bileti« ćima za sve općine Donjeg i Gor« njeg Brotnja dne 31. oktobra. Prva vijest, kako rekosmo, bila je u cijelosti zaplijenjena, a druga je propuštena možda baš zato, da se mogne napadati na naš list. Tako je i bilo. Serifova je »Jednakost« toj notici odmah sutradan posvetila či« tav članak, htijući iz nje napraviti čitavu aferu i prikazati nas i z a' z i« vačima proti Srbima pravoslavni« ma. Naravna stvar, da nije mogla upaliti kod vlade i policije, jer su o« ne imale i zaplijenjenu bilješku, ali je i te kako upalila kod srpske jav« posti, izrabljujući to u svakoj danoj i nedanoj prilici. Ti su zbirovi išli tako daleko, da su ovaj slučaj, na« ravno u svom svjetlu, prikazali — svim ministrima, pa čak i Štojanu Protiću, tadanjem predsjedniku mi« nistarstva. I mjesto da poklopi uši i zastidi se svog nečasnog posla, g. Arnauto« vić i danas podgrij ava tu stvar; i da« nas hoće da pomoću nje sije razdor među nama i Srbima pravoslavnim. Na čast mu ta i taka rabota. Svuda su skupštine (sastanci) bile brojno posjećene, a naročito ona na Rečicama, te su razlaganja naših de« legata svuda bila pozorno saslušana i na najbolji prijem naišla. Dosa« dašnjem radu naših izaslanika i du« boko uvriježenoj političkoj svijesti naših čestitih težaka ima se zhvali« ti, da je svaka riječ naših delegata saslušana s najvećim odobrava« njem, te je gotovo jedini zadatak naših delegata bio, da birače upute o načinu biranja. Sami težaci su potpuno disciplinovani članovi već od početka života naše organizaci« je. Ideja islamske zajednice duboko • je uhvatila korijena u njihovim sr« cima, te sve makinacije naših pro« tivnika ne mogu nam ni pera odbiti. Kad bi htjeli da potanje osvijetlimo svijest naših težaka, najbolje bi je ocrtali u pojedinim primjerima i in« timnim razgovorima s našim dele« gatima. Tako se je u jednom od na« vedenih sela digao jedan starac si« jede brade i drhtavim plačnim gla« som rekao: »Da Bog da mu se ona skamenila, čija se ruka u organiza« cijinoj kutiji ne otvorila!« Primije« titi nam je da je Šerif Arnautović sa svojom koterijom bio počeo do« laziti u dodir sa nekim našim građa« nima i težacima i opipavati bilo, ali je bio odbijen svjesnim pitanjem od strane naših težaka: »Šerif e« fendija, gdjesidosadbio?« Iz naše organizacije. IZVJEŠTAJ IZ MOSTARA. Po zaključku kot. odbora «J. M. O«. u Mostaru zakazane su i dosad održane stranačke skupštine naše organizacije u slijedećim mjestima: 1. u selu Raštanima dne 17. oktobra; 2. u Humilišanima za dvanaest bje« lopoljskih sela dno 22. oktobra; 3. u selu Pologu 24. oktobra; 4. na selu Zimlje pouzd. satanak 28. oktobra; 5. na Rečicama za sve mostarske i stolačke Dubrave dne 29. oktobra; 6. u selu Drežnici dne 29. oktobra; 7. u selu Jablanici dne 29. oktobra Naš okružni povjerenik dobiva iz svih kotarskih mjesta hercegovač« kih najpovoljnije vijesti o dobrom stanju naše organizacije. Gacko, koje dosad nije organizovano, p o« ručilo nam je da izašalje« mo naše delegate. Tako će i posljednji kotar naše najuže domo« vine biti u našim redovima. Slom abcije onih oho „Obrane" Potajni kompanisti Šerifa Arnau« tovića, što u prošlom broju »Obra« ne« navijestiše rat našoj organizaci« ji — doživješe potpuni krah. Nešamo da im se nije oda« zvao n i k o iz provincije, nego ni iz samog Sarajeva ne mogoše dovesti na skupštinu ni dvadeset ljudi. Pro« matrali smo lica njihovih vođa i mo« žemo izvijestiti, da je boja tih ge« nerala bez vojske odavala — »jedan mračni demagoški karakter«. Bij a« hu, da prostite, bijesni i nevoljni, jadni i utučeni. Prema izdanoj paroli našeg mje« snog odbora, Članovi naše organiza« čije zauzeli su mirni stav motrioca. Četrdesetak naših ljudi bijaše se is« kupilo da sejri ovu »manifestaciju nezadovoljstva i ogorčenja provin« čije« i kad su vidjeli da je to samo maštanje'ishlapljenog pjesnika, sta« doše zbijati šalu sa šačicom protes« Страна 3. „ПРАВДА* — „PRAVCA, Број 219 — Broj nika. Kad su se siti našalili, opazi je« dan crn bajrak, što se je vijao na vi« jećnici i misleći da je to znak korote muslimanskih »vijećnika«, diže ru« ke i izgovori jednu kratku mersiju (tužaljku). Nijesmo je čuli, ali drži« mo da je glasila ovako: »Mirza naš, koji bijaše u bosanskom saboru, ni« jesi za konstituante, jer si se pro« igrao kao najodaniji sluga Šerifov. Sjedio si misleći da ne treba ništa govoriti; dizao si plaću misleći da je ne treba ničim zaraditi. Zgriješio si, ali ti mi praštamo, jer često puta ni« jesi mogao znati štajadiš. Pokoj ti i rahatluk izvan konstituante kao i tvom gosi Šerifu u sjeni Avdine sla« ve i pamjati. Na vječnaja!« Kad je svršio ponoviše se glasovi: »Na vječnaja«, a jedan dodade: »I tvom dru^u Muji i tvom drugu Mu« ji Begu Halilbašiću!« Da, da, i njegovu drugu Muji!... ojačala netolerancijom i terorom lo« ših upravnika tako, da će je »ure« dovne opomene«, javne i tajne »za« povijedi« i »nalozi« gosp. sreskog upravitelja prije ojačati, nego li o« slabiti. Mi koji smo zašli u narod, radili u njemu i potpuno uspjeli da provedemo čvrstu organizaciju, znamo najbolje šta nam ide u pri« log. Lijepo karakteriše. jedan naš list, govoreći o narodnom nezado« voljstvu koje je prouzročeno lošom upravom, kad kaže, da je moćniji i uplivniji u narodu hrvatskome je« dan Stj. Radić u tamnici, nego svi ministri u službi i na raspoloženju, nego svi jugoslavenski političari. To je živa istina. Jer otakako je do« šao ovamo na stolicu sreskog načel« nika nekakav Manojlović i Matko« vić i kako su počeli zabranjivati po« Uzdaničke sastanke i kažnjavati is« taknutije članove organizacije, sav je muslimanski svijet osim 15—20 ljudi stupio u njezine redove. To dobro znade ona šarena dru« žina, koja obija pragove sreskog u« reda denuncirajući i objedujući na« še ljude. No pored svega toga mi pozivamo okružnog načelnika gosp. Perkovića, kojeg do sada poznava« | smo kao nepristranog činovnika, da malo pripazi na svoje novajlije i po« uči ih o propisima zakona o sakup« ljanju. Mi ćemo također budnim o« kom pratiti rad ove dvojice novaj« lija, sakupljati njihove nekorektno« sti i onda ih metnuti na sramni stup administrativnog aparata zemaljske vlade. Upozorujemo naročito na to, da se u ovo izborno doba provodi rekrutovanje i to gotovo samo mu« slimana i pitamo: na temelju čega se obavlja ova nezakonitost? Ža sad ovoliko. Vahid. Domaće vijesti. NAŠI ZAROBLJENICI U ŠIBI« RIJI. Na 25. pr. mj. došao je iz Si« birije Alija Omić iz Kulen Vakufa, koji je bio u ropstvu punih šest go= dina, te nam javlja, da je iza sebe ostavio i vidio ove naše zemljake: AHju Pozderca iz Cazina, Saliha Hasića iz Kladnja, Ragiba Hodžića iz Rogatice, Ejuba Bilkića iz Cazina, Osmana Sarajlića iz Gračanice, Ha« kiju Rizića iz Srebrenice, Aliju Dri« nu iz Hadžića, Ahmeta Sabljara iz Sarajeva, Sulejmana Dizdara i' Ah« ■ meta Velagića iz Livna, Saliha Dau« tovića iz Bos. Gradiške, Haskića iz Prijedora, Mujkanovića iz D. Tuzle, Saliha Husadžića iz Bos. Petrovca, Fadila Terzića iz Bjjeljine. Sviju sam ostavio zdrave u Sibiriji, te će i oni najzad kroz mjesec dana, ako Bog da, stići svojim kućama. Državna Masna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i I januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60 000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje, 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 800.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijena srećaka za svaku Masu: Naši dopisi. Travnik, 28. oktobra. Ograničavanje slobodnih izbora. Sresko načelništvo u Travniku za« daje veliku brigu našoj pokrajinskoj vladi u Sarajevu. Kroz ove dvije zadnje godine izmijenilo se na ovoj stolici i palo u nemilost sijaset sre« skih upravnika, jer ni jedan nije bio u stanju, da izvrši povjerenu mu mi« siju s kojom je bio ovamo poslat: uzdrmati temelje »Jugosl. Muslim. Organizacije« u čijim su redovima svi muslimani ovoga kotara, i poći« jepati »H. T. S.«, koja je opet oku« pila sve čestite Hrvate katolike. A to je bila glavna zadaća, koju je morao gosp. »sreski« u prvome re« du riješiti — ako nije htio pasti u nemilost svojih gosa — a onda na ruševinama ovih dviju glavnih stra« naka sazidati »demokratsku« ili »ra« dikalnu«, već prema tome s koje je strane bio poslat. To ne bijaše nimalo zahvalan po« sao za gospodu sreske načelnike u Travniku. Jer ovaj stari vezirski grad zapamtio je i preturio mnoge careviće i kraljeviće, vezire i baro« ne, Dželalije i Rukavine, među ko« jima je bilo vukova i duljih repova od današnjih kojekakovih »sreskih« novajlija, pa ih je ipak — večernji povjetarac ša Vlašića otpuhnuo. Stoga'je i svaka protunarodna akci« ja »sreskih« udarila uvijek na reak« čiju, a čgsto puta u Travniku i na akciju, koja je snažno parirala pot« hvate »sreskoga«, te našu organiza« čiju tako učvrstila, da ona sviješću .svojih članova i unutarnjom disci« plinom može da bude uzor svim organizacijama i strankama u zemlji To će potvrditi i naredni iz« bori za konstituantu. Radi toga nas nimalo ne straši do« lazak nekakvog Manojlovića, Srbi« na,.sigurno nečijeg protckcionskin« da i miljenika, kojemu je zapovije« đeno da izvlači iz gliba one, koji su do sada žarili i palili, pa se konačno uglibili. Badava je stotinu Manojle« vića: oni se već duše u vlasfitome glibu, pa bi mogli za sobom povući i svoje prišipetlje Manojloviće, a« ko ovi za vremena ne otpanu od njih. Njihovi tajni i javni »befehli« pofčinjenima u svrhu ograničavanja slobodnih izbora ne će nimalo upa« liti, a vjera je i Bog, ni pokolebati čvrstu volju naših izbornika, jer oni dobro znaju da upravnici — zvali se veliki ili mali — samo su sitni crvići u službi naroda, koji ih on na svojim žuljevima izdržaje. Naša se je organizacija rodila u progonima, okalila nepravdom, a — 11 srećka Dinara VE ili Kruna I9Z IZ srećke Dinara ZV ili Kruna 9E IV srećke Dinara IZ III Kruna V8 1 8 srećke Dinara б ili Brunu ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi ME9UN9H0DNil ШНЛ D. D. Na adresu zemaljske vlade. U na« šem listu smo jednom upozorili ze< maljsku vladu, da seljaci pravoslav« ni neprestano napadaju na kuću Os« mana Abadžića iz Zabrđa kod Sa« rajeva. No vlada još nije našla za munasib, da u tome išta poduzme, valjda iz razloga, što se radi o jad« (Nastavak teksta na 4. stranici.) odio razredne lutrije. W Zagreb K Mali brojevi od 1—200, dobivaju se isključivo samo kod gornje glavne kolekture. �nim muslimanima. Abadžić nam se tuži, da ti napadaji neprestano tra* ju i skoro svaku noć se ponavljaju. Pitamo g. Mišovića: je li voljan već jedan put ovoj obijesti seljaka učiniti kraj, ili čeka dok jedno jutro u Zabrđu osvane koja mrtva glava. »Udruženje šeriatskih sudaca i vježbenika za Bosnu i Hercegovi« nu« nakon što su društvena pravila ovih dana odobrena, konstituisalo se je i svoj rad počelo. Gg. članovi se umoljavaju, da počam od 1. na« vembra o. g. članarinu šalju na dru« štvenog blagajnika. Hasan ef. Kadi« ća, šeriat. suca u Sarajevu i to po 48 K šeriatski suci, a po 24 K šeriat. vježbenici godišnje, te upisninu po 5 K i po 1 K mjesečno'za Savez dr« žavnih činovnika i namještenika za Bosnu i Hercegovinu. Konferencija zanatlija. Pozivaju se svi organizovani obrtnici grada Sarajeva, da neizostavno dođu na konferenciju, koja će se održati u nedjelju 7. novembra u 2 sata po podne u prostorijama trgovačke i obrtničke komore. Dnevni red: 1. odluke i zaključci kongresa; 2. čita« nje pravila i 3. ižbor provizornog mjesnog odbora. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova EIsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« Broi219 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Страна rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. izvrsna naravna njega kose. Želite li racionalno njegovati lice, rake; odstraniti prižtiće, •njedice; hrapavu opora koža učiniti svježom i elastičnom, upotrsbljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNE-PASTILE, 1 kutija K 10 60. Pemada na usnice po K 2*— i 4'—. Poraet koso unapregjujo, kožu na glavi krijepi, od ćelavosti i prerano sjedine čava FELLEROVA TANNOCH1NA POMADA ZA PORAST KOSE „EL8Ae, 1 veliki porculanski lončić K 15'—. JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MaGJARBKI BRKOMAZ po K 6 - 18'-, NEŠKODLJIVA ulja za kosu, orahovo ulje, mala boca K 6 —, velika K 80'—, ŠAMPON za pranje kose K 4'—. Ideal svih sapuna. jait FELLEROV LJILJ1NOV MLIJEČNI SAPUN K 19'—, TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12*- i 15’—, najfiniji glicerin K 6’— i 30’—. Vaselin po K 3'—, 7'— i 12*—. Neškodljivi puder ta lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 29'—. TrcšEljah. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV WELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10'50. Što je ELSA-FLU1D, to se zna! Puder gospogje, boja se u to razumije- 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42-. jest pravi Dra KLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24* — Kurje uči Za usta t zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljite i brao FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM вЕ1ваи u kutijama po K 6*— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa*, 1 bočica K 10*—. Hega-zubni prah sa kisikom, 1 kutija K 20'—, Dra Heidera prah za zube 1 kutija K 6'—, Elsa-vođa za usta K 80, četke za žabe počamži od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca pe K 40'—; na vagu prema količini poćamii od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito EL8A-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15'—. Tinktura za stjenice K 80*—. Naftalin počam&i od K 2'—. Šta se svaki dan treba? Engleski melem K 2*—, Lysoform K 30, pravi Lysel K 30'—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kuglo K 5'—, arnika po K 6'—■ i 30'—, Crnogoričin miris za sobu K 35, Malinov sok K 80'—, Kineski Čaj po težini počamči od K 3'—• Miševi I štakori! Otrov za miieve K 8'—, otrov za šta­ kore K 8'— i 10’—. Omot 1 poštarina Kod upita računaj« se POSEBNO, ali što jsftiaije. Što viie se na jedan puta naruči, to ee manje ovim troškovima poskupljuje roba. treba svagda priložiti poitanske biljega za odgovor. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. URA! ♦ PAPIRN1CA I I HAMDIJE Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svaka kove po* trebstine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigaći, novčarke itd. sve dobro i Jeftino 1 Tražite cijenik od tvrtke preporučnje svoje bogato stovarište 4 svih vrsta papira, kancalarijskog I J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ 4 obavljaju brzo i točno. 8. Sattner D Ljflbijani ђгој 706, KOPČIĆA Centralna drogerija Braća Šahinagić ♦ koja čini trajno veselje ? Samo Suttaerova ura ! Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene .najumjerenije. X T X Cijene umjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 4 4444444444444444444444444444 Muslimanska privredna banka (dioničarsko društvo) u Gračanici. Poziv na izvanrednu glavnu skupštinu »Muslimanske privredne banke (dioničarsko društvo) u Gračanici", koja će se obdržavati 7. novembra 1920. u 17 sati (5 sati poslije, podne) u prostorijama banke. DNEVNI RED: 1. Predlog ravnateljstva na povišenje dioničke glavnice od K 500.000.— na K 1,500.000,—. 2. Promjena pravila. 3. Eventualije. Umoljavaju se gospoda dioničari, da izvole ovoj izvanrednoj skupštini prisustvovati. S poštovanjem Ravnateljstvo Muslimanske privredne banke (1 d.) Gospoda dioničari, koji žele prisustvovati ovoj glavnoj skupštini, imadu privremene potvrde na našoj blagajni najdulje do1. novembra 1920. položiti. „PROMET" trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Odgovorni urednik: F. Šalaka. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. ' Ovlašteno carinsko posredništvo. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Intb. Telef. Z9. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9ad0b4ad587440b6da9eff73e75bb49a.pdf bde2268eb2f7345a54a905a2f018ef31 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Drugo izdanje. PRAVDA Pojedini broj K 2-— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 115 (220) Sarajevo, utorak 9. novembra 1920. (25. safer 1339.) Zar baš i u Minja? U subotu smo primili ovaj brzo« javni izvještaj našeg odbora u Tre«' binju: »Pokolj muslimana u Ora« hovcu. Jutros dobismo telefonsku vijest, da su Hamid i Mehmed Sal» ković nađeni zaklanL Otjeran cjelokupni hajvan, 190 brava i 9 go» veda dobro ugojenih. Tko su zli« kovci nije zasada poznato. Među muslimanskom ehalijom u Trebinju vlada ogorčenje, a u Korjenićima, gdje j ei Orahovac, neopisivi strah. Potankosti ćemo poslati dok usta« novimo«. л Tako glasi taj tužni izvještaj iz Trebinja, o kojem smo dosad dono« sili samo lijepe vijesti i bratske od« nose između tamošnjih Srba pravo« slavnih i muslimana iznosili kao u= zoran primjer drugim mjestima u našoj pokrajini. I eto, na jednom dobismo konstemirajuću vijest i iz ovog kraja, u kojem je dosad tako divno cvalo bratstvo, ljubav i sloga. Pošto su Korjenići na crnogorskoj granici, držimo da se u ovom sluča« ju radi e upadu njihovih bandi, što na kapama nose znak »N. I.« i ape« liramo na sve trezvenije ljude u tre« binjskom kotaru, da ovoj pošasti u> čine kraj izdašnom pripomoći kako bi vlast ušla u trag ovom zločinu Nb kitinih plaćenika. Stoga braći u Ko» renićima savjetujemo da se potpu« no pouzdaju u objektivnost svog kotarskog predstojnika, a Trebinj« ce upućujemo da mjesto ogorčenja, hladnim i trezvenim držanjem pri, nesu svoj obol zadržanju doeadaš« njih bratskih odnosa sa svojim is« pravnim sugrađanima. To velimo u tvrdom uvjerenju, da ovaj zločin nije izveden od strane naših domaćih ljudi. Mislimo da se u toj pretpostavci nimalo ne vara« mo i s nestrpljenjem očekujemo daljnji izvještaj našeg mjesnog od« bora. Jedan trezven glas. I. »Srpska Riječ«, koja se inače ni« kad nije odlikovala kakvom pameću i pronicavošću u tretiranju odnosa između muslimana i Srba pravoslav« nih, učinila je jednu iznimku i u bro?1 ju od 6. o. mj. donijela vrlo trije« zan članak. U predpostavci, da je pisac dr. Milan Jojkić, mi ćemo se njime pozabaviti opširnije i učiniti nekoliko svojih primjedaba. U prvom redu osjećamo svojom du« žnošću, da g. piscu zahvalimo na objektivnosti, a sada ćemo da ga malo citiramo. Gospodin gost »Srpske Riječi« vrlo je dobro i pravilno uočio, da »ima već skoro dvije godine, kako u našoj državi postoji, međri osta« lim krupnim pitanjima, i musliman« sko pitanje. Nije to pitanje u vjerskom smi#1 u, t. j. nije nastalo radi toga, što muslimani m:» sle da je ugrožen islam i slobodno ispovjedanje vjere, već za to, što se muslimani, kao građani i državljg« ni naše nove države, osjećaju zapo« stavijenim i progonjenim. Kada je krajem 1918. došlo oslobođenje, mu« slimani su sa najvećim oduševlje« njem, dočekali srpsku, voj« sku. I njima je, kao i nama svima, propašću Austrije pao težak, silni teret sa srca, i oni su se osje« tili oslobođeni od neprijatelja, ko« ji ih je jednakokaoinas pro« gonih i pritiskivao. Kada je Austri« ja ušla u Bosnu da jć okupira, baš su muslimani bili oni, koji su, sto« pu po stopu, branili svoju (i Vašu gospodine! Op. ur. »P.«) domovinu od tuđina — okupatora. Austrijan« ci i Mađari mislili su da je dosta jedna vojnička muzika da okupira Bosnh, a morali su poslati 200.000 vojnika, dok su skršili otpor musli« manskih ustaša. Mnogo je tada žrtava palo po bojnim poljima, a mnogi su viđeni muslimani platili svoj otpor i svoju ljubav za domovinu životom pod kur« š u m i m a i vješalima. Sasvim ob« ratno su dočekali muslimani srpsku vojsku. Sa cvijećem i suzama u oči« ma su pozdravljali srpske vojnike«. Mi s osobitim zadovoljstvom pre« nosimo ovu izjavu i konstatiramo da se ona u'cijelosti podudara sa stanovištem i držanjem naše or« ganizacije. Drago nam je što ova« ku izjavu Srbina pravoslavnog mo« žemo donijeti u istom broju, u ko« jem Citiramo i provokater« sko piskaranje onih oko »Domovi« ne«. Ko naime ovu konstataciju sra« vni sa sramnim podmetanjem u »Domovini«, pružen mu je odmah i uzrok radi čega se naša org. jed« nako gnjuša nad austrijskim ostaci« ma iž »Domovine«, kao i nad — njihovim saveznicima, što danas vode politiku bosanskih radi« kala, Konstatujući da je bilo ta k o ra« spoloženje muslimana iza oslobode« nj a, g. J. veli da »kratko vrijeme za tim nastaje preokretu njihovim redovima. Osjetilo se nezadovolj« stvo i —} a z o č a r a n j e«. Sasvim tačno; jer zaista je nastao preo« k r e t i zaista smo se mi razočarali nad postupkom i držanjem Srba pravoslavnih, kao i vlade, koja je u glavnom bila u njihovim ruka« ma. Sasvim je tačno, što veli dalje g. J. u svom članku, da su se u »n e« kimkrajevima zemlje, a naro« čito u Sandžaku, dešavali pojedini slučajevi lične osvete«. Samo ih bi« jaše mnogo i premnogo. Tačno je i što veli da je u tim slučajevima os« vete »dosta muslimana platilo gla« vom a nekom je čardak izgoreo«. No nije tačno da »u zemlji nije bi« lo organizovane vlasti«, jer je musli« man tu vlast osjećao i onda, kada se je pokušao braniti a i onda, kada je trebao biti zatvoren na denunci« je pojedinaca. Za muslimana jetavlastpostojala o d p r< » vog mo men t a, samo je »nije bi« lo«, ka dga je trebalo zaštiti. Kao markantan dokaz ove tvrdnje isti« ćemo prvomajske događaje iz 1919. koji su pokazali da je ta vlast imala sve što joj je trebalo da manifestu« je svoju snagu. Samo je u is t o d o» b a »nije bilo« kad se je radilo o tom da se spriječe pljakče u sara« jevskom polju ili nađu krivci zvjer« stva, što je izvršeno na obitelji Ali« je Halvadžije. Napominjemo još slučaj zatvaranja muslimana u ma« sama, što je izvršeno u Prijedoru i idemo dalje. Dopuštamo da razrijeđena srpska vojska »nije mogla svakom po« jedincu pružiti dovoljno zaštite, osobito po selima i u zabitnim brd« skim krajevima«. Dopuštamo da se »pljačkaške bande uvijek u ovakim vremenima pojavljuju«. Ali mora« mo naročito akcentirati da i sam g. J. priznaje, da su one, osobito u pograničnim* krajevima, napadale »v e ć i n o m na muslimanske kuće«. Žao nam je samo, što se g. pisac nije upustio u opširnije objašnjenje ove stavke svog članka, kako bismo mogli znati: je li preko ovog vrlo važnog stavka prešao radi toga, što možda ima kakvog razumijevanja za ovu tamnu pojavu ili stoga, što nije imao kuraži, da otvoreno osudi ovo nebratsko postupanje. U tom je, po našem shvaćanju, gor« dijski čvor nejasnog i zbrkanog na« šeg nacionalizma; u tom je i ključ za riješenje »muslimanskog pitanja« u našoj kraljevini. Preko tog se ne može prijeći jednim nejasnim ges« tom: valja u to duboko zaroniti i ’ odgovoriti nam na pitanje: »Kako to, da i pravoslavni p 1 j;a č k a š i udaraju najviše na muslimane?« Nije i ne može biti slučaj, da opljačkani i ubijeni muslimani stoje prema opljačkanim pravoslavnim u omjeru 20:1. Da, dvedeset naprama — jedan. Nije i ne može biti svejed« no: ko je krivac ovakog mentalite« ta tim prije, što je notorno pozna« to, da su u uskomešanim krajevima skoro u pravilu glavnu riječ vodili — popovi, učitelji i drugi inteligenti. To su fakta i njih treba objasniti, jer su se odražavala čak i pri sas« tavu vlade i raspoređivanju činov« ništva, kako višeg tako i nižeg. I nama bi bilo vrlo drago, kad bi se TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. g. J. ošvrniio na ovu pojavu i iznio svoje mišljenje o ovom kardinalnom pitanju. Što se nas tiče, držimo da su mu« slimani imali potpuno pravo, kad su te »pojedinačne« slučajeve — jer su postali pravilom — shvatili tako, »da se hoće da progoni ceo milet«. I pot« puno su u pravu, kad su radi tog po« stupka bili nezadovoljni, jer se ni u doba potpunog našeg približenja radikalnoj stranci nije niko trsio, da ispravi učinjene nam nepravde. Naprotiv, Hoćete i dokaz, je li de, gospodine dre Joj« kiču? Pa lijepo, poslužićemo jednim primjerom najnovijeg datuma. Sarajevo, 8. novembra. Prošli broj našeg lista bio je za« plijenjen radi toga, što naše uredni« štvo »nije umjelo« da odgonetne pravog smisla vladinom saopštenju od 5. novembra, koje glasi ovako: »Izvjesne pojave posljednjih dana u Mostaru i nekim drugim mjestima dale su povoda, da se preduzme išle« đenje o svim ovim pojavama. Z a« 1 i j e t a n j e (!) štampe u ovu akci« ju vlasti, u koliko, je prešlo granice žurnalističkog registrovanja, mora« će se spriječiti jer je ono štetno po samo isleđenje i jer je — protivno zakonu. Treba imati vjeru u vlast i sačekati rezultat isleđenja«. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. dj u Sarajevu. Dionička glavnica Ц, 3,000.000 Podružnica u I3os. JMovome Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne nalog?. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno,lijevo.- Brzojavi: Trgovaca hanha, Sarajevo.- Interorban telefon: ZU �Strana 2 Страш .PRAVDA* — .ПРАВДА* Iz Sandžaka i Makedonija. IZBORNA NAS ILJA U SANDŽAKU. Varaju se gospoda sandžačko«ma« U nedjelju smo iz Prijepolja do« bili ovaj brzojav: »Demokratski agi« kedonski zvaničnici, ako misle da će tator Mihailo Kurtović (Zar i tamo« pri verifikaciji mandata proći ona« šnji Kurtovići idu Šukrinim tragom? ko jeftino kao što prođoše pri dek« retiranju članova Privremenog nar. Op. ur. »Pravde«), učitelj i p o v j e« renik agrarne reforme za predstavništva. Ovaj put ih ne će ujesti ista buha i mi ćemo se pobri« plevaljski okrug pokušava da psov« nuti da iznesemo svako i najmanje kom i prijeteći — paljevinom nasilje, što će se izvesti nad tamoš« i ubistvima ograniči slobodu njim muslimanskim biračima. Stoga opredjeljivanja muslimanskog živ« pozivamo braću iz Sandžaka i Ma« lja prilikom idućih izbora. Žalbe kedonije, da stresu sa sebe plašt po« podnete vlastima. Pismom opširni« vučenosti i nebrige i da svačijim na« siljima suprotstave svoje pravo, što je. Molimo objavite«. Mi se nimalo ne čudimo ovakom im ga daje zakon. Dosta je što su postupku, jer »demokrati« ovu zem« prepustili nesrazmjerno .velik broj Iju drže svojom kolonijom i misle da svojih mandata predstavnicima stranke, koja dosad nije imala ni« im je tamo slobodno raditi sve šta kakva razumijevanja za njihove te« im srce zaželi. Ali nam je začudno gobe pa je vrijeme, da nezasitnim da se zvaničnici usuđuju upo« trebljavati ovaki metod pri propagi« apetitima učine jednom kraj i od« ranju slobode i jednakosti, o kojoj lučno izjave: »Dovle, ali ne dalje!« toliko trabunjaju baš gospoda »de« Mi ćemo drage volje iznositi sve mokrati«. Zar taj vajni učitelj i ag« pritužbe naše braće iz Sandžaka i rarni povjerenik ne zna za propise Makedonije i ponovno ih upozoru« našeg izbornog zakona i zar misli, jemo da u eri demokracije, koja is« da ćemo ga mi smatrati jednom đi« ključuje tiraniju. Nijeste osamljeni, dom, kojom naša država ima brilji« rati u inostranstvu? braćo. zadovoljila time, da pod proglas mjesto potpisa stave: »Musi. Težač« ka stranke, Dem. stranka, Savez Težaka«. Šta ih je vodilo pri o< vakom potpisivanju, nije teško od« gonetnuti: ispred »Mutež« stranke nema se ko potpisati^er Mahnić i Hasandedić ne smiju potpisati radi toga, da od »Muteža« ne odbiju i ono stotinjak zavedenih ljudi. Pakt sa »demokratima« objašnja« va »Glas Težaka« u članku pod na« slovom »Naša stranka i izbori«, u kojem donosi i ovo objašnjenje: »Dem. stranka i Savez Težaka iz« dali su jedan proglas na narod.zNa« ša stranka nije sarađivala na tom proglasu i nije ga potpisala. U tom proglasu, koji principijelno p o t p u« no odgovara našim pogle« dima, nije dovoljno istaknuto na« čelo zaštite malih posjednika i oba« veze države, da im dade naknadu za obezbijeđenjc života. Mi smo u« vjereni, da bi to bilo unešeno, d a smo bili pozvani na saradnju toga proglasa, jer ni Savez Težaka ni Demokratska stranka — nijesu protivni tomu.« Kako se vidi »Mutežima« je do« voljno, da ih kogod primi u dru« štvo makar i bez poziva na zdogo« vor i premda »detalji sporazuma nijesu još utvrđeni«, oni vele da je dužnost njihovih ljudi, da »svuda sporazumno rade sa ovim stranka« ma i da nađu sporazumno s njima najbolji način, kako da ojačaju na« predne redove, a oslabe protivnič« ke, nazadne.« Kako se iz svega vidi, odgovor na naše pitanje: »ko to strahovito la« že«, može glasiti samo ovako: »Sla« gaše oni oko .Mutež »stranke«. Bilo im na čast!... Propast tvoja od tebe. ЗвгИова „Domosino"! U .pretprošlom broju prikazasmo pravac novog »nezavisnog musliman skog« lista i donesosmo nekoliko iz« vadaka iz njegova prvog broja. Od danas ćemo redovito pratiti taj list u ovoj posebnoj rubrici i donsićemo »cvijeće« iz njegovih članaka i sa« ISTINA O »ODLASKU« MEHMEDPAŠE BAJROVIĆA U SAN« stavaka, ne preuzimajući, naravna DŽAK. stvar, nikakve odgovornosti ni za stil ni za gluposti sastavaka, koji će Beogradska »Politika«, u kojoj se Kad god je došao sudski upit: može se citirati u toj rubrici. Mi nosimo istovaraju sve »demokratske« laži li se otpustiti iz bolnice, odgovorne odgovornost za komentarisanje tih o stanju u pojedinim pokrajinama, bolnice i liječnika glasio: »Ne mo« citata. Rubriku uvodimo iz dva raz« donijela je u 4.508. broju od 4. no« že. Bolestan je«. Sandžački sudovi, loga. Prvo stoga, što hoćemo da »na« vembra ovaj »dopis« iz Sarajeva: koji »ne mogu« raditi kad je po sri« cionalizujemo« naSu povjest i mje« jedi oslobođenje na razne denunci« sto Herostrata i Efijalta pružimo »Pre neki dan otišao je odvade u je uhapšenih muslimana, u ovom su našem budućem pokoljenju još Novi Pazar zloglasni Mehmed«paša slučaju pokazali osobitu marljivost Bajrović koga prvostepeni sudovi iz grozniji primjer bolesne ambicije i i savjesnost, pa su dva puta izaslali narodnog izdajništva. Drugi je raz« Sandžaka već punu godinu dana tra« svoje p os ејз ne liječničke že da odgovara zbog nedela koja je log uvođenju ove rubrike taj, što komisije, kak® bi se osvjedočili počinio za vreme austrijske okiipa« hoćemo da za bliski- parlamentarni da počem ovdašnja bolnica nije or, čije. Bajrović je za ćelo to vreme rad imadnemo gotov materijal, koji tak ovog »zloglasnog« čovjeka. Oba bio sk-1 o n j e n u Sarajevu — kao da ćemo pljusnuti u »časno« lice onih, izaslanstva potvrdiše iskaz ovdaš« što će naskoro morati da našoj or« je ovo druga država — i da to ne njih liječnika i saglasiše se sa nj : ho« bi ličilo na otvoreno odmetanje, on ganizaciji pruže ruku pomirnicu i da je s vremena na vreme pokazivao vim negativnim mišljenjem. Ušljed zatraže nejnu saradnju. Jer, Šerifovi toga je paša ostao u bolnici. lekarsko uverenje kako je bolestan će se napadaji i podmetanja raspli« No to nije godilo nekom i nekom, i kako zbog toga ne može da pre« nuti kao mjehurići safuna; on će još pa ovih dana osvanu u državnoj duzme toliki put. jednom i to za vječnost, dobiti glo« bolnici policajni agent sa zahtje« gov kolac, pa će njegovi sadanji ja« Ali sada kada su se približili izbo« vom, da mu se g. Bajrović :zruči. ri, Bajrović se ipak k r e n u o u No« Kad je od upravitelja odjelenja do« taci, stupivši pred nas, biti i čedniji vi Pazar pa ipak ne pod oružanom bio odgovor, da on bolesna čovjeka i sramežljiviji. Toliko kao uvod, a sad da pređemo na stvar. stražom, kako zakon propisuje za ne će i ne može izruč'ti, agent je sve zločine, nego u društvu jednog U uvodniku drugog broja veli donio pismeni nalog policijske di« sarajevskog advokata. Račun je »Domovina« g. Arnautovića: »Kad rekcije, kojim se zahtijeva izruče« prost. Ili će sud uhapsiti Bajrovića, nje g. Bajrovića bez obzira na se govori di piše o muslimanima, i onda će to biti vrlo zgodna agita« to, da li je njegovo puto« onda' treba uvijek i svakom zgodom čija za draženje muslimana kako ih vanje opasno pe zdravlje strogo lučiti muslimanski elemenat ova država goni, ili će se vlasti po« od njegova vodstva, koje mu se u i život. Upravitelj odjelenja upu« bojati da ne draže muslimane sada tio ga je direktoru bolnice, koji je najviše slučajeva — naturalo i pred izbore pa će Bajrovića ostaviti konačno popustio pred ovim naši« silom htjelo da ga pred« nekažnjenog. U svakom slučaju živa Ijem i g. Bajrovića izručio. Mi ne stavlja«. Ovaj pasus imao bi se zgoda i za pašu Bajrovića, i za nje« ćemo da sad podvrgavamo kritici odnositi na vodstvo naše organiza« gove zaštitnike u Sarajevu«. postupak g. Jerenrća i zadovoljava« čije, no slučajno je njime ocrtana mo se time, da »Polit.ku« još jed« — prošlost g. Arnautovića, koji je Da poštena javnost ne bi bila za« vedena u bludnju ovom lažnom nom uglavimo kao stovarište naj« u zdravlju Pittnera, Kollasa, Sarko« inspiracijomu »Politici«, srna« besramnijih oficijelnih laži i izvr« tića i drugih predstavnika austrijske sile plivao čitavih deset godina i tramo svojom dužnošću, da ovaj tanja. »odlazak« prikažemo u pravom Sa koliko je opravdanja ovo bar« sve do uoči sloma Austrije govorio svjetlu. Nije istina, da se je g. Baj« barstvo vidi se učinjeno po tom, što * kao tobožnji predstavnik 99% mu« rović »krenuo« u Novi Pazar, nego je g. Bajrović — »došavši« u Novi slimana. Nestalo austrijskog kunda« je istina da je on tamo — otjeran Pazar — predan na k u ć n u n i e g u, ka i on se slegao kao mušemali fe« na jedan najbarbarskiji način. G. jer ga^je i tamošnja liječnička ko« njer. Zavukao se u mišiju rupu i Bajrović je više od pola godine le« misija pronašla bolesnim i izjavila sprijateljio se s nekoliko srpskih o« ficira, kako bi očuvao živu glavu. žao u ovdašnjoj državnoj bolnici. da se ne može staviti u zatvor. Držeći da je siguran, daitas se o« pet pomalja iz mišije rupe i pušta »Mutež« stranke i da ih ne htjedoše u svom listu čak i sastavak »Ko iznijeti u izbornom proglasu na na« plače za Austrijom«, u kojem se rod. U slijedećem (112.) broju veli: »Bolest i pokvarenost ljudska »Pravde« prenesosmo »jedno objaš« u današnjem našem društvu do« U raboš g. dru Krizmanu. Jedna njenje« iz »Glasa Težaka«, u kojem segl^ je do kulminacije. Ljudi, da udovica u Sarajevu, naravno musli« je izjavljeno, da gg. Čekro i šarac bi zabašurili svoje grijehe, svoju manka, primila je od kotarskog u« nijesu bili ovlašteni na potpis pro« mračnu i podzemno«! ezuitsku pro« reda u Visokom poštanskom naput« glasa, jer da su pregovore vodila šlost, Лр o ktiš a v a j u da ocrne nicom K 2 (slovom dvije k r u« »druga dvojica delegata«, ali se ni« druge pred javnosti. Takvih eleme« n e). Na kuponu je napisan ovaj ob« jesu mogli složiti »baš u tom pro« nata mi imamo danas u našoj kra« račun: glasu, kojim se stvara novi program Ijevini veoma mnogo. Oni s jednu Predujam na privr. rentu zajedničkog rada, a taj se pro« prikrivaju, a.s drugu naba« za godinu 1918. . . . 3 K 60 h gram u agrarnom pitanju stranu čuju se blatom na muslimanski ele« Poštarine.......................... 1 » 40 « posve razilazi od našeg menat Bosne i Hercegovine.« Pa« programa«. »I zato se, veli se metni redaktori »Domovine« nijesu Netto . , . 2 K 20 h dalje u tom objašnjeju, mi nijesmo ni osjetili, da su gornjim svojim ri« Ovih 20 h odbila je pošta valjda mogli s tim proglasom solidarisati i ječima dali fotografski sni« 'za dostavu tako, da je ova udovica potpisati ga.« mak svogvođe. A ipak je tako. dobila u ime te rente u svemu — Tako je pisano prije heftu dana. Arnautović zaista nastoji zabašuri« dvije krune. Primjećujemo, da Međutim »Glas Težaka« od 30. ok« ti svoju sramnu prošlost i &oje gri« ova udovica u visočkom kotaru po« tobra donosi na čelu lista objavu o proti ovom narodu i zemlji, sjeduje četiri čifluka (kme» izbornom sporazumu, koja nosi da« jehe što ih je počinio radeći za pripoje« tovska selišta) a i begluk joj je uz« tum od 15. oktobra i koja je — isto« nje Bosne Madžarskoj. On bi htio urpiran. Bez komentara. vjetna sa proglasom što ga je donio i da utrpa svoje veze sa Pittnerom, Pa ipak odoše. U 111. broju našeg »Glas Naroda«, a mi prenijeli u 111. dbk je još bio općinski pisar, kao i* lista donesosmo sastavak u kojem broju našeg lista. Razlika je samo u mračnu prošlost, koju je onako konstatirasmo, da se Grđićeva »Slo« tom, što u »Glasu Težaka« nijesu iz« strašno razgolitio Hasan Rebac u ga« i »demokratski« organ »Glas nešena imena predstavnika pojedi« beogradskoj »Pravdi«, gdje je reče« Naroda« stide svojih kompanista iz nih stranaka, nego su se gospoda no da je^>. Arnautović bio znanac Bilješke. Rpot — Broj 220 i srbijanskog dispozicionog fonda. Ali eto sadanjoj nesposobnoj vladi trebaju i tipovi ovake prošlosti, pa jč vaskrsnuo i g. Arnautović, kojeg vlada upotrebljava u prljavoj ulozi, da se nabacuje blatom na musi, ele« menat, , prikazujući našu organiza« čiju neprijateljem države i naroda. Ta pokvarenost ide još dalje, pa tom i takom Šerifu namjenjuje čak i časnu ulogu predstavnika musli« manskog elementa u ovim pokraj i« nama. Zaista kulminacija pokvare« nosti!... Pitate kako nas Šerif prlja u dru« gom broju svog glasila. Evo nekoli« ko citata: »Po svojoj prirođenoj duševnoj crti — junak, ratnik, ri« ter u pravom smislu riječi i kao takav voli junake, pa ma se to od« nosilo na pojedinca Цј na ceo na« rod, muslimanski elemenat kao ta« kav ne bi mogao nikada poreći Sr« bima i hrabroj, srpskoj vojsci veli« činu njena učinjenog djela. To mo« gu da učine samo oni bijednici, sli« jepci i kukavice u redovima vodstva Musi. Jugosl. Organizacije, a to či« ne s jednu stranu, što su to izrodi našeg elementa, a s drugu, što mi« ^le, da time pogoduju instinktima masa, računajući na njihovo neza« dovoljstvo zbog napre.d navedenog, pa da to iskoriste u svoje lične, bo« lesne i vratolomne ambicije. Kakim je elanom i oduševljenjem musli« manski elemenat u Bosni i Hercego« vini susreo i dočekao našu oslobodi« lačku vojsku, to je poznato svako« me; simpatije za srpsku vojsku ni« su se ni danas ni u koliko smanjile u tome elementu — i ako ih je bi« lo, što moramo priznati — iz da« našnjeg vodstva Musi. Jugosl. Or« ganižacije, koji su savjetovali na« šem elementu u provinciji, da se prilikom ulaska srpske vojske u 1Лše krajeve dr« že prema toj vojsci povu« čeno i rezervisano.« U svojoj provokatorskoj ulozi »Domovina« ide i korak dalje, pa prikazavši viteštvo i ljupkost srbi« janskih oficira veli, da su to »vi« djeli i osjetili i oni muslimani, koji danas nastoje, da našu narodnu vojsku one mile muslimanima i da srpskoj vojsci poreku njene velike i po naše oslobođenje jedine zasluge. A kad bi oni bili pravi pri« jatelji muslimanskog mileta, morali bi radošću pozdraviti, da smo dobili vojsku i da ne moramo da je sr/ara« mo iznoya. Morali bi biti presretni, da mi danas stvaramo našu narodnu vojsku na srpskoj vojsci, najslavni« joj u svijetu i najoprobanijoj u bra« njenju domovine. Njoj se dive Francuzi, Englezi, Američani i pri« znaju joj, da je na Balkanu odluči« la, a time najviše doprinijela rije« šenju ratne nadmoćnosti. Njoj ski« daju kapu generali i ministri, i kažu, da je prva vojska na svijetu. Što bi bilo razumljivije, nego da i dojakp« šnji vođe muslimanskog mileta b» dadu priznanje oslobodiocima. Šta bi bilo bliže pameti, nego da organ Jugoslavenske Muslimanske Orga« nizacije, »Pravda«, dade srpskoj vojsci prvo mjesto među faktorima našeg oslobođenja i da musli« manski milet ne odvraća od današnje naše vojske.« Eto to i tako piše organ g. Šerifa Arnautovića, koji se je tokom rata �Број >220 — Broj najviše interesirao o tom, kad će bi« ti satrvena Srbija i »zdrobljeno leg« lo naših zakletih dušmana«. To veli organ onog Šerifa, koji je u doba prevrata plakao u klubu i govorio da će na Seherćehainoj ćupriji »va» trom dočekati srpsku vojsku, samo da pogine i ne dočeka tog užasnog poniženja«. To veli organ onog Še» rifa, koji .je na opomene uviđavnih ljudi, da se prođe besplodne madža« rofilske politike, odgovarao riječi« ma: »Ne mogu. Kad me dovedu i nad mrtvo tijelo Madžarske i rek« nu mi: Okreni se od nje ili ćeš i ti s njom poginuti; odgovoriću: »Ne ću se ni od mrtve otkrenuti pa ma« kar propao!« Zaista je nečija pokvarenost na kulminaciji.... V Страна 3. »ПРАВДА* — .PRAVDA. • Treći broj »Domovine« ne piše mnogo o »Pravdi« i našoj organiza« čiji. Šerif se ovaj put pjenuši na Hr» vate i njihova dva ovdašnja lista, a na nas se osvrće samo u domaćoj vijesti »Hapšenja u Sarajevu«, u ko» joj među ostalim iznosi da je odne« šen »odulji naramak spisa iz »Prav« de« i iz posjedničke organizacije«. — »U ovom savezu je, veli dalje »Domovina«, i Sakib ef. Korkut po« vraćen u Sarajevo sputa — pre« ma Dalmaciji, kamo je kako zli jezici (i špijuni iz »D.«) govore, htjeo strugnuti.« Drago bi ti bilo, Šerif Effendijal... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U GRADAČCU. U ponedjeljak 1. ov. mj. održao je presvijetli gosp. muftija Maglaj« lić sa doktorom Hrasnicom skupsti« nu, koja je bila od sveg građanstva kao i od težaka te okolišnih sela najsjajnije posjećena. Iskreni jedan govor, što ga je .održao naš pošto« vani muftija učinio je jak utisak i na protivnike naše organizacije, a mnogi su do suza bili dirnuti. Iza njega je govorio g. dr. Hrasnica, ko» li je .podrobnije razložio program naše organizacije i način glasanja te pročitao listu nših kandidata. Skuj« ština je burnim odobravanjem tera« žila svoje povjernje vođama i mi svi stojimo čvrsto uz organizaciju. Neki agitatori »oživjelog« Šerifa, koji su ovoj skupštini prisustvovali u nadi, da makar nešto čopnu od organizacije, vidjevši našu čvrstoću i odlučnost — povratil su se pora« ženi svojim klientima u Modriču, da bar njih očuvaju za se. U nedjelju 31. oktobra održate su u našim selima Srnicama i Kerepu skupštine, kojim je predsjedao pre« svjetli g. Maglajlić. Obje skupštine su usprkos oštre studeni iz svih oko« lišnih sela bile vrlo dobro posjeće« ne. Naš obljubljeni predsjednik i kandidat držao je lijep govor o je« dinstvu, svrsi organizacije i izbori« ma što smo i mi težaci potpuno ra» zumjeli. Iza njega je govorio g. dr. Hrasnica koji nam je podrobnije razložio program organizacije i na« čin glasanja te pročitao listu naših kandidata. Mi se našim vođama naj« srdačnije zahvaljujemo da su se i u naša sela potrudili svi listom čvr« sto stojimo uz organizaciju. SKUPŠTINA U DONJOJ ZGOŠ« ĆL U donjoj Zgošći kod Kakanj Do« boja obavljeno je otvorenje nove mektebi ibtidaije u petak dne 5. o. mj. kojom je prilikom održana i naša vrlo uspješna skupština, na ko« joj su govorili članovi našeg radnog odbora Dr. M. Spaho i dr. A. Ha« džikadić. Mnogobrojni težaci, sa« kupljeni na toj skupštini, pošto su saslušali govore naših izaslanika iz« javili su s oduševljenjem, da ih ni« kad ništa ne može rastavljati od J. M. O. i da među njima nema čo» vjeka, koji ne bi bio u zajednici sa svim muslimanima. Predsjednik mjesnog odbora Hodža Šehagić sa« kupio je nakon skupštine oko 1.500 kruna za dogradnju novog mekteba, za koji se mnogo starao od početka gradnje. Živio Hodža! KOTARSKI ODBOR U VARCAR VAKUFU. Na kotarskoj skupštini J. M. O. u Varcar Vakufu održanoj 14. ok« tobra 1920., kojoj su prisustvovali članovi Centralnog Odbora, narod« ni poslanik Dr. Halidbeg Hrasnica i gl. urednik »Pravde« g. Sakib eL Korkut, izabran je kot. odbor naše Organizacije u Varcar Vakufu kako slijedi: Predsjednik g. Šaćir Šeho« vić, tajnik g. ^hmed Dedić; blagaj« nik g. Muharem Šehić; članovi gg.: Ahmedaga Medić, Smailbeg Kule« nović, i Salih Sehović. Gornja šesto« rica sačinjavaju mjesni odbor. Kao podpredsjednik kot. odbora i član za općinu Bilajce izaburan je g. Ha« saubeg Kulenović. Dalje su izabra« ni članovima kot. odbora: Derviš« beg Kapetanović za općinu Bočac, Omer Hadžić za općinu Baljvine, Sulejman Pivelić za općinu Vlasi« nje, Ćamil Hodžić za općinu Drag« njićsPodove i Sulejman Ćuk za op« ćinu Trnovo. Na sjednici Kot. Odbora držanoj 14. oktobra t. g. kako je navedeno konstituisali smo se izabrali izasla« nike za glavnu skupštinu, koja se obdržala 21. oktobra t. g. u Sarajevu i na kojoj su prisustvovali naši iza« slanici Hasanbeg Kulenović i Ah« med Dedić te nas o istoj izvijestili, koje smo izvješće sa zadovoljstvom primili na znanje. Rad oko upisiva« nja članova i uplaćivanja članarine započeli smo, te ćemo Vas svoje« vremeno izmjestiti. Izbor srpshog patrijarha. Službene Novine od 27. o. mj. do« nijele su ukaz kojim se određuje, da se Izborni Sabor za biranje pa« trijarha ima sastati 12. novembra u sabornoj crkvi. U istom je broju objavljena i uredba o izboru prvog srpskog patrijarha, koja ima 24 pa« ragrafa i bavi se u glavnom načinom izbora. Prema § 3. uredbe, članovi su tog sabora osim raznih sveštenič« kih predstavnika još i ova civilna lica: predsjednik ministarskog savje« ta i svi bivši ministri predsjednici, predsjednik i potpredsjednik nar. predstavništva i svi- pravoslavni sve« štenici koji su članovi parlamenta, zatim vojvode, predsjednik drž. sa« vjeta, kasacionog suda, glavne kon« trole i općina Beograd, Skoplje, Kar« lovci i Peć: rektori univerziteta te dekdhi i redovni profesori bogoslov« skog fakulteta i predsjednik Aka« demije nauka pod uvjetom, ako su ta civilna lica istočno«pravoslavne vjere. Po § 12. svi se članovi imaju za« kleti svemogućim Bogom i svim, što im je najsvetije i na ovom svijetu najmilije, da će pri savjetovanju i izboru srpskog patrijarha imati u vi« du »samo blago sv. pravoslavne cr» kve, kralj a i otadžbine« i da će svoj glas dati samo za onoga o kome su uvjereni, da će najdostoj« nije vršiti dužnost srp. patrijarha.« Izborni sabor bira patrijarha iz« među trojice kandidata, što ih pred« loži arhijerejski sabor srpske patri« jaršije. Izboru mora prisustvovati više od polovicu članova izb. sabo« ra, a glasa se tajno i ceduljicama. Izabran je onaj, ko dobije bar jedan glas više nego li iznosi polovica u« kupnog broja prisutnih članova, a ako niko ne dobije tu većinu, pristu« pa se užem izboru između ^dvojice kandidata koji su dobili veći broj glasova. Poslije glasanja izborne se cedulje imaju uništiti. Ime izabra« nog patrijarha objavljuje predsjed« nik, a kad kralj izbor potvrdi onda se na predlog mnistra vjera izdaje ukaz. Potvrdu i ukaz ministar vjera ima isti dan saopćiti saboru. Zatim se izbor ima proglasiti u sabornoj crkvi, onda slijedi ustoličenje i čla« novi izb. sabora idu kućama, pri« mivši iz državne kase putne troškove i dnevnice isto kao i da su članovi parlamenta. Interesantno je da se patrijarh zove srpskim, a ne srpsko«pravo« slavnim, premda ima Srba katoličke i muslimanske vjere. Naši dopisi. Stari Majdan, 30. oktobra. U 22. broju »Glasa Težaka« ili, kako ga ovdje zovu, »Novina klepe« tala«, pročitah dopis iz Sanskoga Mosta od 12. o. mj. pod naslovom »Kako pravdaši kortešuju na svojim skupštinama?«, kojim kukavni do« pisnik uobičajenim sredstvima svo« jih vođa i istomišljenika — drskom i bezobraznom laži i petljanjem prikazuje tobožnji fiasko presvij. g. Mufti ef. Maglajlića prigodom bo« ravka u Sanskom Mostu. Poznava« jući onu narodnu »utopljenik se i za slamku prihvaća«, mišljah da se na ovake bljezgarije i ne osvrćem, ali ipak se osjetih dužnim, da kao skupštinar unesem pravo svijetlo istine u podle laži »Novihog klepe« tala« i njegovog dopisnika, te da is« tini za volju, a ne u svrhu korteša« čije, opišem boravak Mufti efendije medu nama. Dana 12. o. mj. povrvile su hrpe kola i fijakera punih raznog svijeta u selo Čaplje, kojih 7—8 km pred Sanskim Mostom, da tamo iščeka i pozdravi našeg Mufti ef., koji je taj dah imao iz Kljuca prispjeti u San« ski Most. I ako je ovog dana padala nesnosna kiša i vrijeme postajalo sve neugodnije, nije se ipak ni na čijem licd primijetio ni tračak ne« zadovoljstva. Svak je sa radošću čekao čas, kad će se vrijedni naš starina među nama pojaviti. I zbilja u 3 sata po podne stiže naš vrijedni predsjednik, naš Mufti ef, a dugi špalir raznolikog svijeta zaori tro« kratni »Živio!«. U sred špalira po« zdraviše ga iskrenom dobrodošli« com imam g. H. Babić, a. ispred Staromajdanaca g. A. Šarić, na što se naš Mufti ef. kratkim govorom, popraćenim sa burnim »Živio!«, svi« ma prisutnima zahvalio. Poslije o« vog pozdrava krenuo je Mufti ef. put Sanskog Mosta u društvu sa svojim pratiocima te Krajine gg. H. Miljkovićem,' M. Biščevićem, S. Fi« lipovićem i drugima, a za njihovim kolima nizala se duga kolona fija« ra i kola, punih našeg svijeta iz raz« nih staleža. Nije istina, da je bilo samo 10 begova kao što to tvrdi do« pisnik »Novinog klepetala«. Tik pri ulazu u varoš dočekala je našeg Mufti ef. velika skupina te« žačkog svijeta; pozdravila ga brat« skom dobrodošlicom i burnim »Ži« vio naš starina! Živila naša Organi« zacija!« Zahvalivši se ukratko na bratskom prijemu, Mufti ef. je kre« nuo sa cijelom pratnjom kroz varoš do Musi. Čitaonice, gdje je naš sta« rina također mnogobrojno dočekan i burno pozdravljen. U čitaonici je održan pouzdanički sastapak, a su« tra dan, 13. o. mj., održana je skup« ština u dvorištu džamije, kojoj je prisutvovalo mnoštvo svijeta raz« nih vjera i staleža, a ne samo neko« liko prolaznika, kako tvrdi dopisnik ili bolje reći lažov u »Novinom kle« petalu«. Na skupštini je govorio naš Mufti ef. te g. H. Miljković i ne« koliko skupštinara, a ti su govori naišli na posvemašnje odobravanje sviju skupštinara, jer sve što se go« vorilo, samo je faktična istina, a ne ono, čim se služi dopisnik kao i svi Novine vci. Na skupštini je izabran mjesni odbor kao i izaslanici na sarajevsku glavnu skupštinu naše organizacije, a poslije toga otputovao je naš vri« jedni Mufti ef., praćen opet sa mno« go kola i fijakera, punim našeg svi« jeta, put Prijedora, a njegovi pratio« ci iz Krajine otputovaše sutra dan, ponesavši dobre uspomene i sigurne garancije za uspjeh naše organiza« čije u ovitg krajevima kao i u dru« gim širom naše domovine. Ovako i nikako drukčije proteče ova naša skupština i boravak našeg Mufti ef. među nama, a ti, lažni do« pisniče, stidi se da u vašem klepeta« iu izlaze onake laži. I onaj (ako ih ovdje takih uopće ima) koji je mi« slio da u vašu »mutež stranku« stu« pi ili ako ste nekog već prevarili i sebi ga privukli, okrenuće vam le« đa čim tvoj »jalan dopis« pročita, jer u njemu će da vidi koliko ste is« kreni. Zapamti, da narod ne pokla« nja svoje povjerenje kojekakvim lašcima i izvozničarima, a najmanje vama gospodo oko »Novinog kle« petala«. Ne vjerujete li, pokušajte vi sazvati skupštinu, pa ćete onda vidjeti koliko vaša »mutež stranka« kod našeg svijeta vrijedi i koliko ovdje pristaša imate. Ali vi to ne ćete učiniti jer to je malo »škaklji« vo«. Bolje je pisati »o silnom na« predovanju vaše mutež stranke«, pa makar i a bianco, jer se bojati, da vam vaš Novo ne pane u nemi« lost svojih »Befehlinhabera« kao što je njegov renome pao kod nas Krajišnika. Znamo mi dobro pre.d kakvom alternativom stojite vi No« vinovci pa vani kličemo: »Odzvo« nilo vam je, gospodo!« Sve vaše pi« sanje ne vrijedi kod nas ništa, mi u njemu naziremo samo golotinju du« še vaše i ogledalo niskog i pokva« renog karaktera, pa bi dobro bilo Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,OOO.OOQ. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. �Strana 4 Страна »PRAVDA* — »ПРАВДА* TELEFON NAŠEG UREDNIŠ. TVA. Od jučer je naše uredništvo dobilo svoj poseban telefon pod brojem 842. Obraćamo na to pažnju naših prijatelja u provinciji uz na« pomenu, da na isti "broj treba zvati za to gledajte da se odmah — izme« i kad se želi govoriti sa tajništvom đu nas izgubite«. Tabelaux! Radnog Odbora. Darovi »Merhametu«. Gg.: Mu« jaga H. Baščaušević i Teskeredžić Murat Sabljica, invalid s Vratni« darovaše 100 kg pirinča i 159 meta« ka (Sarajevo), koji se bavi donoše« ra razne basme, tvrtka Mešinović i njem mlijeka sa sela išao je prije Bajraktarević 103 kg pirinča. Mu« heftu dana iz Faletića noseći mlije« hamedaga Aganović 2 sanduka sa« ko. Za njim je išla žena mu, koja je funa i 2 vreće cikorije, a tvrtka H. također nosila mlijeko. Nedomak Abdaga Nanič, Šehić i Hafizović Vasina hana sreli su ih Risto Šućur, sin Mićin i Miloš Plakalović sin Ni« 50 kg cikorije. Živjeli! Izvrsna osnova igre državne raz« kolin, oba iz Bioskog. Sa Muratom redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« su se lijeno pozdravili, ali kad su su« ja svijeta ne može iskazati, zajam« sreli njegovu ženu, zavikaše oboji« ca: »Otkrij se. Ako ne ćeš sama, ot« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti krićemo te mi, jer se sad više žene će posve sigurno u najkraće vrije« ne smiju pokrivati«. Pošto se žena me razgrabljeno. Neka se stoga sva, nije pokorila njihovoj komandi po« požuri da sam ili zajedno sa dru« lete obojica put žene. Ona zaporna« ko govima osigura poželjnu srećku, že. Čuvši joj muž pomagljavinu vra« dok zaliha još traje. Pobliže u da« ti se natrag u pomoć (bio je pred našnjem oglasu državne glavne ko« njom podobro izmakao), ali ga do, lekture: Međunarodna Banka d. d. čekaju gornja dva »junaka«, navale odio drž. razredne lutrije, Zagreb, na njeakamenjem i izubijaju ga na Gajeva ul. 3, više mjesta. Izrazbijali su mu i đugume i pro« lili mlijeko, napravivši mu na taj način štetu od kojih 500 kruna. Н. B., Sarajevo. Atlf »f. je u втот daćana. Stvar je odmah prijavljena žandar, ва Srnom moiei govoriti a kiraethani. Glede skoj postaji u Koševi, ali se do da« adućana obrati ee matevoliji Hamdibegu, koji nas nijesu poveli nikakvi izvidi. Pi« uređaje u vakufskoj direkciji, soba broj 7. tamo državnđ odvjetništvo, da li će Špijunu Sirriji Abdaglću preporučujemo radi ovog napadaja na savjest i i« da »o okani naieg odgovornog urednika. Svoje njuikanje ia hiljadama »koje ва uručene Soči movinsku sigurnost sirotog Sabljice FHipoviću- mole obavljat^ na dragom mjestu. povesti potrebno uredovanje i napa« ili Nastavi li вато joi jedan, rasgovor ва nalim đače poučiti da je u ovoj zemlji slo« odg. urednikom, nek pripremi svoj brovsing, jer bodna vjeroispovijest i lična sigur« bi inače mogao da opipa namečena leđa ili da mu engleska lola postane sastavni dio lica. nost? Jedno očitovanje. Od Salke Ka« zaza, muhtara iz općine Knežine (kot. Vlasenica) primismo ovu izja« vu: »Ja dolje potpisani očitujem, da Mi dolje podpisane učenice, drži, je moje ime potpisano bez moga znanja za Musi. Tež. S., te izjavlju« mo za svoju dužnost ovime izraziti jem da uvijek ostajem članom J. M. najljepšu zahvalnost »Univerzal« O. a nikako ne ću da budem od os« školi za krojenje i šivanje, koje smo talih muslimana rastavljen«. tečaj pohađale, osobito gđ. učitelji« Donosimo ovo očitovanje za ha« ter potpisniku, a ne radi toga, što čama te gosp. upravitelju Š. Rosiću prinisujemo kakvu vanžost pisanju koji nam je dodijelio dobre učitelj« organa »Mutež stranke«. ske sile, te smo za šest sedmica do« Komunisti na selu. U selu Gornja bar uspjeh postigle. Vinča opć. D. Prača kotara rogatič« Pozivamo i ostale naše sestre ši« kog, sakupilo se jednog dana više rom cijele domovine, da nastoje o« seljana iz obližnjeg komšHuka, da ukopaju jedno umrlo dijete. Uprav vu školu svršiti, jer nam je jedan kad su se sakupili i htjeli krenuti na od najpreči uskrva za dobru doma« groblje, ugledaju trojicu uznojenih ćicu znati krojiti i šivati. stranaca, gdje hite putem u selo. Do Hatidža Sadiković, Jaha Henić, Mu« šavši u selo i opazivši onoliki broj nira Avdagić, Vasfija H. Selimbe« sakupljenog seljaštva strancima za, gović, Ešrefa Selimbegović, Kadi« sja radost na licu i nemadavši kada ra Babić, Aiša Jakubović, Habiba ni odahnuti od teška umora, zazva« Medić, Naja Crnalić, Munira Crn« še sakupljene seljane k sebi. Kada Hć. Bisera Crmdić, Hanka Crnfkić, se ovi okupiše, poče jedan od doš, Halima Džananović, Emina Hergić, ljaka da govori kako su se eto oni Hajrija Crnalić, Nura Kapetanović, žrtvovali da prohodaju kroz sva se« Šamija Kapetanović, Derviša Vele« la, da seljacima otvore oči i da ih tanlić, Sevleta Crnalić, Zehra Cr« poduče, kako će se spasiti od gule« nalić, Ženika Mustajbegović, Muni« nja bogataša, aga, begova i gazda, ra Cerić. Nura Kapetanović, Midžić te da pristupe u komunističku stran, Tifa, Hajrija H. Selimbegović, Naja ku. koja ide za tim, da se nagomila« Dakovac, Fatima Mandić, Alija ni imetak od bogataša ima oteti i Mandić, Makbula Kovačević, Asija među sirotinju razdijeliti. Na to će Badić, Katarina Balić, Bertha Seide« jedan između seljaka: mann, Olga Latal, — Ama molim te, komšija, od ko« Odbor prijedorskih muslimana za ga su ti naki bogataši pootimali taj održanje tečaja »Univerzal« škole imetak? Komunista: Pa od nas sirotinje! pridružuje se gornjoj izjavi i očituje Seljak: Ama zaboga zašto ste dali svako priznanje i zahvalnost otimati? Ja, vjeremi, ne bih šale Predsjednik odbora: dao oteti ni jednog pileta. I kada bi Sadiković, mi ko došo da otme, ja bih mu gla« . šerijatski sudac. vu raseopo! Komunista: E moj dragi, mi nije« Prijedor, dne 23. oktobra 1920. smo do sada bili osviješćeni i ujedi« njeni, ali za to sada treba da i mi Centralna drogerija od njih otmemo! Seljak: Aja bogme! Zar bi vi htje, Braća Šahinagić li da mi seljaci postanemo otimači, Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 biva otvoreni lopovi. To mi nećemo, (prije Rudolfova) — Telefon 319 jer nam to vjera zabranjuje mi zna« mo da je oteto prokleto! preporučuje svoje bogato skla­ Drugi seljak: Ama molim te, kom, dište svih droga i medikamenta, šija, ja koje Ste vi vjere kada tako te svih fotografskih potrebština govorite? Posluga brza i tačna. — Cijene Komunista: Kod nas je, dragi, najumjerenije. vjera sasma sporedna stvar. Svatko može biti koje vjere hoće; mi ra« dimo za našu komunističku ideju. PAPIRNICA Drugi seljak: Aha, otuda mi dođi, 'brajane. Vi biva nemate vjere i za HAMDIJE KOPČIĆA to hoćete da otimate. Sada vas pot« pdno razumijemo. Ali'sada čujte i preporučuje ivo je bogato stovarište naš odgovor: »Mi smo muslimani i svih vrsta papira, kancelarijskog i vjera nam je nada sve. Sa onima, (kolskog pribora. — Naručbe se koji do vjere ne drže ništa, kao što obavljaju brzo I točno. eto ti kažeš, nećemo ni da se u putu Cijene umjerene. sretnemo, jer znamo da oni, koji ne, Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 zna za vjeru, ne zna nj za Boga, ni za poštenje ni za obraz ni zašto, pa Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. kad biste tim prestali, jer mi eto s vama nećemo, mi vama, kao ni va« šem Novi dugog ovratnika, baš ni« malo ne vjerujemo. Za sad basta. Težak sa Krajine. Bajretov glasnih. Pododbor u Priboju. Agilni rade« nik za Gajret g. Fevzija H. Hamzić, pravnik iz Priboja, osnovao je sa ostalim našim prijateljima Gajretov pododbor, koji se je konstituisao na slijedeći način: Predsjednik Fevzija H. Hamzić, pravnik; tajnik Aziz Hasanagić, trgovac; blagajnik Omer Zlatariić, trgovac; I. revizor Dragiša Jovanović, upravnik pošte, a II. re» vizor Zahirbeg Prašo, trgovac. Že« limo dobar uspjeh. Dobrotvori u Priboju. Kao dobro« tvori upisala su se slijedeća gospo« da: Sukrija H. Hamzić, Hamdibeg Hasanagić, Salihaga H. Hamzić, Ju« suf Zlatanić i Aziz Hasanagić. Darovi u naravi. Povjerenik u Ne« miloj g. Burzić, šef tamošnje stani« ce, sakupio je za Gajret 700 kg žita i javlja da će nastaviti sa sakuplja« njem priloga u naravi. Povjerenik iz G. Vakufa g. Os« man Cepalo sakupio je 114 kg pše« niče i poslao upravi sarajevskog konvikta. Podoodbor u Priboju sakupio je među tamošnjim hanumama i osta« lim gospođama drugih vjera: 36 ru« baca, 7 marama, 31 čevru, 2 para čarapa, 1 rukave, 1 salvetu, 1 bošču, 4 vezena svitnjaka, 1 košuljtf! 1 bos« čaluk od 6 komada, svega u vrijed« nosti K 4.200. Salih Gjerzić iz Gara (Maglaj) sakupio je 106 kg zobi, 10 kg gra« ha, 20 kg šljiva i Ш kg krompira. Muslimanska centralna banka da« rovala je Gajretovu konviktu u Sa« rajevu 1 vreću pirinča, a konviktu u Tuzli 200 kg pirinča. Dobrovoljni prilozi. Upravnom odboru prispjeli su slijedeći dobro« voljni prilozi: G. Sulejmanbeg Fili« pović. Ključ, od prodatog namješta« ja činovničke čitaonice 2.140 K, gradsko poglavarstvo, Varcar«Va« kuf 1000 K, Muhamed Merdan, O« lovo, prigodom vjenčanja 80 K, pododbor, Bugojno, članarine i pri« hoda od zabave 2822 K, Ahmet Ša« rić, Stari Majdan, sakupio dobro« voljnih priloga 340 K, gradsko po« glavarstvo, Gračanica 200 K, grad« sko poglavarstvo. Bos. Novi 800 K, Kadraga Kunosić, Tuzla, od svoje« ga zekjata 3000 K, općinski ured, Tržačka Raštela (Cazin) 100 K, pododbor, Derventa, sakupio do« brovoljnih priloga 5172 K, općinski ured, Modrič 500 K, Muhamed Ha« džić, prigodom vjenčanja 100 K, gradsko poglavarstvo, Ljubinje 5230 K, čitaonica »Iršad« Ljubuški, 2.000 K, činovnici duhanske režije, Sara« jevo, umjesto vijenca Eugenu Peli« cariću 125 K, Gojačić Ibrahim, Kla« danj, sakupio dobrovoljnih priloga 700 K, Sabrija Limić, Ustikolina, sa« kupio dobrovoljnih priloga 536 K 20 h, Milan Vidaković, Prozor, sa* kupio priloga 398 K, Policajna di« rekcija, Sarajevo, dar 80 K, Mujo Cimić Stolac, prilog 100 K, Husnija Kosović, Sarajevo, mjesto odgovo« ra prijateljima prigodom vjenčanja 20 K, Jugoslavensko d. d. za šumar« stvo i industriju Sarajevo 1000 K, op ćinski ured, Velika Kladuša 100 K, Adem Salković, Trebinje 500 K, pododbor, Bos. Brod, od priređene zabave 11.200 K, M. Ibrahimpašić, Bjelaj, dar 150 K, Fahrudin Agano« vić, Jezero 175 K, pododbor, Bos. Novi, od zabave 3.633 K, pododbor Bos. Brod od priloga 500 K, Hilmija Sadiković, Ljubuški, dobrotvor 2000 K, ibrahimbeg Filipović, Jeze« ro, sakupio dobrovoljnih priloga 830 K, Mehmed' Odobašić, Bos. Brod 150 K, Sejdo Sardupalović, Jajce, dar 50 K, Abdulazi« Tafro, Zenica, članarina i darovi 2016 K. Domaće vijesti. Poruke uredništva. Zahvala. Broj 220 — Број Državna Klasna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i V. januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka i 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,200.000,150.000, 100.000, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po. 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 1 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600,000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160 000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: hl srećka Dinara 18 III Kruna 19Z l/Z srećke Dinara Z4 III Kruna 96 VI srećke Dinara IZ Ili Kruna 98 18 srećki •Dinara 6 III Kruna Zf Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprav^ poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolektiiri IHEBUNDRODNil ВДМКД D. D. odio razredne lutrije. «Zagreb » Mali brojevi od 1—200, dobivaju se isključivo samo kod gornje glavne kolektore. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0270067da512946089bc6bfb60fb2431.pdf 413e882fd5033d5cf0f9daa71620d6e5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GQDIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. . UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛДДЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, četvrtak 11. novembra 1920. (27. safer 1339.) . Broj 116(221) Utjeh a. • Xs — U 1914. godini, u Trebinju, kada je inkviziciona vlada generala Brauna zadavala strah i trepet svim pravoslavnim Srbima, kada ih je sva ki dan po nekoliko ljuljala na kono« pu, kada je potpaljivala njihova se« la, kada je odrasle ljude listom in« ternirala i u taoce uzimala a njihovu djecu i ženskinje s hajvanom zajed« no dogonila sa sela u grad i trpala u vojničke barake, dakle kada su naj« cmiji dani osvićali za pravoslavne Srbe, jedan je musliman zatekao svqg pravoslavnog komšiju na njivi gdje se bijaše sakrio ujcukuruz. — Dobro jutro, Jovo! — Dobra ti sreća, H... aga! i us« tane na noge. — Ama šta ti je, bolan Jovo, šta si se prepao, šta se treseš,- Šta li se kriješ, ama ti Bož’ju vjeru zadajem da se u našem selu ne će nijednom rišćaninu nikakva zla dogoditi, sa« mo ako budu nas muslimane zvali da svjedočimo o vama, ne boj se... IH., .aga sjede u kukuruz, s Jo« vom zajedno zapali cigaru i sa još nekoliko riječi utješi Jova i osokoli ga. Jovo, kao i svi trebinjski Srbi pravoslavni, koji su se tih paklenih dana sakrivali u mišije rupe i sa zeb« njom u srcu očekivali kada će ih zgrabiti neumoljiva Braunova pan« dža, Jovo taj, čuvši svog komšiju muslimana gdje mu tako prijazno govori i tješi ga, obraduje se kao da ga je sunce ogrijalo, jer tih dana jedna lijepa riječ bijaše za njega nešto vilo dragocjeno, milo i utje« šljivo. Taj isti Jovo, za vrijeme ra« ta, pa i poslije nikad nije zaboravio tih slatkih riječi svoga komšije, uvi« jek mu je ostao zahvalan prema os noj staroj »Prijatelj se u nevolji po« znaje!« Danas je, nažalost, u sličnom po« ložaju musliman, koji iskreno ljubi svoju braću muslimane a ni najma« nje ne.iprzi svoju braću nemusli« mane, koji iz dna duše želi da se o« va država čvrsto izgradi i solidno uznapreduje, pa da barem njegova djeca i unučad budu sretna u toj dr« žavi, da s ponosom upru prstom u nju i glasno doviknu Francuzu, Ta« lijanu, Nijemcu i svakom strancu: »То*ђе moja država, ja sam njezin građanin; to je moja domovina, do« bra, lijepa, sretna, uzvišena kao i vama vaša!« Jer kad musliman koji je prožet tim i sličnim osjećajima, pomno promatra kakve su se sve nepravde odigrale nad njegovom braćom kroz ove dvije godine, kolu ko je zločina izvršeno nad životom i imetkom njegove braćo, srce mu se mora cijepati od tuge i boli, a ta tuga se još povećaje kad vidi da drugi ne osuđuju tu nepravdu, nego šute ili još opravdavaju. Što je naj« gore,.ako se ko zauzme, progovori i potuži na te nepravde, odmah za« spu grdnjama, navale klevetama i vele: »Šutite vi, neprijatelji drža« 9e!« Stoga je tome muslimanu jed« na velika utjeha uvodni članak »Mu« slimapi« koji je izišao u »SrpBkoj Riječi«, glasilu ogromne većine bo« sanskih Srba pravoslavnih. Čovjek, videći da ipak ima ljudi koji pošte« no, plemenito misle i prosuđuju sve što se je muslimanima dosad učini« lo, k tomu još otvoreno i iskreno to priznaju, govore i pišu, osjeća neku utjehu, dičnu onoj koju je Jov<? u kukuruzu osjetio kad mu je musli« •man«komšija došao i onako se slat« ko s njim porazgovorio. • Potpuno je ispravno, kad pisac tog članka veli da se muslimani nije« su okupil u jednu grupu, da brane svoju vjeru, jer svaki musliman vi« di i zna da mu nije Vjera u opasno« sti: ne brani nikoju džamiju ići i klanjati, na munaru izići i okujisati; sjutra, kad se otvore putevi ne će niko braniti ni na Meku ići, nitt ce se sprečavati da se uspostavi vjert ska veza sa Hilafetom. O tomu je svaki musliman na čistu. Samo de« magozi, sebičnjaci i intereščije mo« gu da tumače smisao muslimanske Organizacije, kao da je ona tu zaj to, da trubi kako je vjera u opasno« sti i da je treba braniti. Demagozi, koji kroz ove dvije godine, uprljaše i profanisaše uzvišenu ideju demo« kratizma misle da i musi. Organiža« čija zlorabi 'i profaniše uzvišenu i« deju religije. Misle da svak barata svetinjama kao i oni. Rekosmo: »silan broj muslimana odjednom pade na prosjački štap i nema šta da večera; imate li srca i u srcu malo osjećaja čovječnosti prema tim bijednicima? Oni doče« kaše: hoćete da podržavate srednjo« vječne feudalne odnošaje, hoćete da vam kmet robuje, a vi da ljenčarite; šutite i budite zahvalni da ste ostali živi. A ako vam je krivo, idite u A« ziju 1 Rekosmo: »poklaše ljude u Bile« ći i drugim mjestima a katili slo« bodno hodaju; kakva je ovo upra« va, što se jednom ne učini ovomu kraj?« Ortl zasuše: Ukradeno je par koza i ništa više, šta galamite vi antidržavni elementi? Rekosmo: U Cazinu i drugim mje« stima otimlju zemlju muslimanskog težaka; kakva je ovo jednakost, za« što se bar muslimanski težak ne u« zima u zaštitu? Valjda za to što je musliman?« Zaurljaše: Lažete, jer težaku je muslimanu dobro kao i nemuslimanu; vi age i begovi, hoće« te od agrarnog da napravite vjer« ’sko pitanje«. Rekosmo: »uzeše duhansku doz« volu iz ruku jedne siromašne mu« slimanke i dadoše je jednom pra« voslavcu koji ima i drugo zanima« nje i lijepo življenje; zar je to pra« vo?« Oni dočekaše: Šutite azijate, šta uvijek ističete muslimana, mu« slimanku i islam? Ukratko: nepravda na svakom ko« raku, udarac s; desna, udarac s lije« va, zapostavljanje u svim granama državnog i narodnog života. To je osjetio svaki musliman: bio po« sjedovnik, težak, trgovac, činovnik i uopće kojoj kategoriji pripadao da pripadao.Ta je li čudo, što se oku« piše u jedno kolo, kad vidješe da su izloženi udarcima neko u jed« nom, neko u drugom, neko u trećem pravcu? Okupiše se, ne zato da bra« ne vjeru, nego da brane sebe kao ljude koji pripadaju toj vjeri, jer vidješe da su svi bez razlike staleža u istom tužnom položaju. I šta traže u tom kolu? Kakvi su njihovi zahtjevi, jesu li neudovolji« vi? Traže li posebnu državu Bosne? Očekuju li sultana? Rade li da oži« vi Austrija ili se nadaju pomoći iz Rima? Jesu li valjda tako ekscen« trični njjhovi zahtjevi? Apsolutno ništa toga po srijedi. Neka muslimanski život i imetak bude zaštićen od ubijanja i pljačke, nek se agrarno pitanje riješi u čije« loj državi jednako, nek se musliman činovnik ne zapostavlja, n^k se mu« sliman trgovac ne šikanira, nek se muslimanu težaku ne otimlje zemlja već nek i on osjeti blagodati riješe« nj a agrarnog pitanja, neka i musli« mani sudjeluju u upravi... i t. d. Eto to su zahjevi muslimana koji su se okupili u kolo što nosi ime J. M. O. I kad oni istaknu te zahtjeve, kad se potuže na režim koji neće da udovolji tim opravdanim zahtjevi« ma, isprsava se izvjesna grupa de« magoga i grakće epitetima: neprija« telji države, antidinastični elementi, Ijenčine, paraziti i slično. Pošto smo se već od dvije godine navikli slu« sati take klevete i odgovore jedne nemoralne klike, je H čudo što smo osjetili neku utjehu, kad ц spomenu« tom članku »Srpske Rijeci« vidjes« mo da ima ljudi koji vide položaj muslimana onako kakav on jest, i prosuđuju ga sa čisto bratskog i hu« manitamog gledišta. Naša je vruća želja, da broj' fakih ljudi bude što veći pa ćemo u buduće lahko pru« žiti ruku jedni drugima i početi u djelo provađati iskreno bratstvo. A i sa demagozima ćemo se ako Bogda vidjeti u konstituanti. Sarajevo, -9. novembra. Radikalska štampa, ovdje i u Beo« gradu, puna je oduševljenja radi Senfove akcije i rastapa se nad u« mišljenim uspjehom ovog ohronu« log pehlivana. U svojoj zaslijeplje« nosti ova štampa potpuno zaborav« lja na prljavu ulogu, što ju je Šerif igrao u bliskoj i daljoj prošlosti, pa mu dapače pjeva hvalospjeve. Bez obzira na to, što prošlost ne daje g. Arnautoviću nikakva prava na igra« nje kakve uloge u sadašnjosti, već TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. ga tjera iz svakog narodnog kola, ova štampa prelazi u — ofenzivu proti našoj organizaciji i piše o na« ma tonom, koji bi vrlo lahko mo« gao popaliti sve mostove između nas i radikalne stranke. Da to čine samo neodgovorni li« stovi, ni pola muke, ali kad i »Sa« mouprava« gubi ravnotežu, pa se povodi za potpuno krivim informa« cijama o šansama g. Arnautovića, •onda nam je dužnost, da je pravo« vremeno upozorimo na pošljedice ovakog nerazboritog pisanja i naj« ozbiljnije skrenemo pažnju vođa njene stranke, da i naša ustrpljivost ima granice. Ovom prilikom hoće« mo da učinimo još jednu naporne« nu. Kad je učinjen prvi korak za na« še približenje radikalnoj stranci, mi smo bez ikakva okolišanja i sasvim jasno izjavili da je nemoguće i na« še približenje, a kamo li zajednički rad sa g. Amautovićem. Nijesmo tražili da i radikalna stranka ima prekinuti svoje veze sa tim gospo« dinom i u tom pogledu stavismo sa« mo uvjet, da ta stranka u našoj e« ventualnoj borbi sa g. Arnautovi« ćem ima biti — neutralna. To je radikalna stranka prihvatila i,mo< ra se priznati, do najnovijeg vreme« na ostala vjerna toj obavezi. Sad odstupa od tog principa. I nesamo to, nego još i pomaže g. Arnauto« vića paleći na nas. Nas toliko ne smeta njena pot« pora, jer znamo da Arnautovića može od propasti spasiti samo Bog čudotvorac, ali moramo staviti pi« tanje: zašto nam se navješćuje bor« ba bez objave? Što mi znamo, u na« šem držanju nije nastupio nikakav preokret, niti smo ičim dali povoda za novo grupiranje gospode iz Beo« grada. Držimo da nas gospoda ra« žurniju, pa pitamo: je li po srijedi naša otpornost ili je krivo naše is» kreno jugoslavenstvo? U ostalom mi ćemo se opširnije pozabaviti pisanjem »Samouprave« u idućem broju. Dotle bi nam mo« gla štagod kazati i »Srpska Riječ«. х ----- Sarajevo, 10. novembra. Gospoda oko »Domovine« razba« čuju se svojom snagom i velikim brojem pristaša u Mostaru i cijeloj Hercegovini. Govore o basnoslov« nim ciframa pa ih pitamo: Kako bi bilo, da pođu u Mostar na skupšti« nu naše organizacije, koja će se ob« državati u subotu 13. o. mj. iza po« dne? Tako će najlakše omjeriti svo« ju i našu snagu, a ujedno im je to i zgodna prilika, da osvijeste svijet i odvrate ga od »vratolomne politi« tike »Pradaša«. U Ostrošcu ćemo držati skupšti« nu u petak« 12. o. mj., pa se mogu i tamo navratiti, kako bi spasili »za« vedeno« seljaštvo. S naše strane mogu biti potpuno sigurni i za’slo« bodu govora i za osobnnubeZbjed« nost. Bujrum, Šerif Efendija!... Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (dl) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.00$ Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. . — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Стран» Jedan trezven glas. .PRAVDA* — „ПРАВДА* ko zaslijepljeni, da taj ništavni raz« log zaodijevaju jednim svijetlim ru« hom i govore o glavnim načelima — Islama. Ovi razbijači islamske slo« ge i zajednice, bez imalo stida, pišu naime slijedeće: »Sloga, ljubav i bratstvo — glav« na su načela Islama. Stotine ajeta i hadisa preporučuju i bodre šljed« benike islama na zajedničku akciju, kad se radj o.općenitim pitanjima, koja se tiču jedne islamske zajedni« ce. Stavljajući se na to uzvišeno stanovište, »Obrana« nije nikada dala povoda stranačkoj borbi, nego preporučivala slogu u više navrata. Svi znamo da najviše stradamo ra« di nesloge, da nikakova koraka ni« gdje ne možemo poduzeti radi ne« sloge, da ekonomski i politički nisko stojimo radi nesloge, pa uza sve to neki ambicionzni »političari« iz vodstva M. J. O. ograđuju se kine« skim zidom, pračakaju se i nogama i rukama prpti svakom pokretu, ko« ji bi vodio slozi svih muslimana kod budućih izbora. Njihovo ambićiož« no držanje izaziva proti sebe sve, šte^vojom glavom misli — sve. što neće da vjeruje u sposobnost i pa« triotizam kamarile, koja se isčahu« rila iz lakovjernosti naših neobavi« ještenih masa. Ta lakovjernost je njezino sve znanje, s kojim se raz« težaka, čiji je interes isti kao i teža« II. Naš državni odvjetnik plijeni is« ka pravoslavnog i katoličkog. Uzrok to onako, kalao je plijenio za vrije« opštem nezadovoljstvu kod musli« mana leži ne u principu već u naći« me Šohno: ne da prigovoriti pred« nu kako se to pitanje rcšavaJB, i u sjedniku vlade, pa svršen đon. Mi tome, što su, valja priznati, mnoge stoga moramo da u daljnjoj polemi« do skora imućne muslimanske poro« ci vodimo osobita obzira prema o« diče, usljed naglog preokreta došle vom raspoloženju g. drž. odvjetni« na prosjački štap. Komuniste ka i g. nam Jojkić ne će zamjeriti, što ćemo sad više citirati nego li i demokrate su na sav glas trubili, da zemlju treba oduzeti od bivših primjećivati. Potpun odgovor dobi« aga i begova bez ikakve naknade. I će ondje, gdje ne dosiže vlast našeg to je izazvalo sve muslimane, »državnog«, ondje, gdje ćemo se paitauslimane — težake, pod zaštitom imuniteta moći slo« koji su se solidarisali sa svojim jed« bodnije izjadati. Ovdje moramo ići novjernim agama i begovima. ispod žita, jer je govor o agrarnoj Tako je raslo neraspoloženje i ne« reformi, radi koje je naš list do« živio evo četvrtu zapljenu. Da za« zadovoljstvo iz dana u dan. Pred grizemo u tu kiselu jabuku i Achilo« činjenicama netreba za« vu petu našeg slatkog Milana. tvara.ti oči. Ono što je na sun« Taćno veli g. J., da je drugi uzrok cu, ne treba i nekorisno je, stavljati našeg nezadovoljstva: agrarno pi« u sjenu. Istina je i ne može se sa« tanje. Ali nije taćno, što kaže da je kriti, da su muslimani kao cjelina ne« taj uzrok »mnogo važniji« od onog, zadovoljni sa današnjim stanjem i što o njem govorismo u prvom član« da se smatraju građanima drugoga ku, jer nigdje na svijetu, pa valjda reda«. . ni kod nas, nije preča imovna slo« Drugim riječima: pisanje »Prav« boda od lične. Mi smo u svim pred« de« nije ni lažno ni hinjeno. Ona stavkama i svim razgovorima uvijek iznosi »ono što je na suncu« i š t o na prvo mjesto stavljali zahtjev o je »nekorisno stavljati u ličnoj sigurnosti, pa to i ovdje po« s j e n u« pomoću — provokatorskog novno naglasujemo. i izdajničkog pisanja »Glasa Teža« Što se tiče agrane reforme, g. J. ka« i »Domovine«... tačno zapaža kad veli: »Ministri za Nama, vjerujte, može biti sasvim agr. reformu smatrali su da se agr. svejedno, hoće li radikali — a naro« pitanje mora riješiti što brže, tako JEDNA KLEVETA. čito bosanski — shvatiti važnost i reći preko noći«. I mi, kao i g. J., značenje gornjih duboko promišlje« U 2. broju »Domovine«’štampa« neprestano naglašavamo smiješnost nih i bratski proćućenih riječi sim« no je jedno »Pismo iz unutrašnje« i smušenost vladina nastojanja, da patičndg gosta »Kobasičine sti«, u kojem nekakav J. podvrga« ovako »krupno i zamašno pitanje« I Riječi«. Jer mi nesamo da smo uv« riješi jednim potezom pera. I mi I jereni, da će nam se obezbijediti li« va kritici kandidovanje g. Nezira smo,_ od prvog početka — čna sloboda i ravnopravnost u sve« Nalića ističući da je on »denunci« rao malo«zvorničkog imama koga kao što to čini g. J. u dvanaes« mu, pa i u agrarnom pitanju, već je, malo poslije toga, neki Nezirov tom času — neprestano upozora« smo uvjereni i o tom, da nam se to drug, komita, i ubio«. Dalje reče vali da je strašna stvar, kad mini« mora obezbijediti, jer je to zahtjev stri za agr. reformu« bez velikog po« ■ demokratskog vremena i mjesta, na spomenuti J., da je g. Nalić »bio u« i u poznatu Solunsku aferu, znavanja stvari« od ovog »čisto so« kojem se nalazimo. Mi tačno vidi« • miješan zbog koje je i osuđivan na du« cijAnog pitanja« prave »pitanje mo da ne će i ne može biti parla« stranačko i sredstvo za agitaciju i menta, цkojem će se s nama postu« ž u robiju. Pošto ,je pomilovan, otvoreno je počeo da ispovijeda re« za pridobijanje pristaša«. Stoga nas pati kao u sadanjenr privremenom publikanske ideje«. Istovarivši te može samo veseliti, kad g. J. otvo« nar. predstavništvu; mi znamo i svoje klevete, g. J. slavodobitno kli« reno konstatira da je »jedna stvar potpuno jasno naziremo, da vlada če: »Eto kakve ljude hoće »Prav« koja je bila tako jasna, da se težaku mora iskupiti Regentovu riječ iz daiši« da pošalju u Konstituantu«. mora dati onoliko zemlje, koliko proklamacije od 6. januara. Prema No sirota je zaboravio, da su u laži mu je potrebno z a život, i tome nam je sasvim svejedno ho« kratke noge, pa gdje ruča, da ta« da se kmet mora osloboditi, a da će li »S. Riječ« i dalje petljati ili će mo ne večera. I tako je laži«domo« se onom kome se zemlja oduzme se prikloniti realnom sudu g. J. koji vina dobila ovih dana Ovaj ispra« ima platiti pravedna odšteta — po« veli, da se pravedna odšteta ima da« vak od g. Nalića: stala u rukama onih ministara sred« ti »onima kojima se bude morala o« »Nije istina da sam ja svojim ra« stvo za omrazu između muslima« duzeti zemlja«. Da, težacima treba dom u Malom Zvorniku dolazio na i Srba«. dati zemlju i oni »mogu biti smire« Stalno u sukob sa mesnim muslima« Tačno je i što g. J. dalje veli o ni, da će se to pitanje riješiti u nji« nima i da sam radio protiv tamoš« tom pitanju,’ pa ćemo da bez ogra« hovu korist«, ali i »druga strana ne njih prvaka, a papose imama Meh« de prenesemo jedan čitav odlomak smije biti oštećena i zapostavljena«. med ef. Imširovića. Pogotovu nije njegova članka. On kaže: »Niko oz« 1 to nesamo pri isplati odštete za istina, da sam gaja denuncirao. Na« biljan ne slrvata olako agrarno pi« zemlju, koja se bude morala oduže« proti v\je istina, da sam ja sa’musli« tanje. Ono je jedno od najvažnijih ti već i u tom slučaju ako ta »druga manima u M. Zvorniku živio u do« pitanja, koja potresaju našom drža« strana« htjedne ostati na svojoj dje« brom i iskrenom prijateljstvu, što vom. Niko uviđavan, pa i među dovini da je obrađuje. Pa i u sluča« najbolje znade cijela chalija M. muslimanima ne zatvara oči ju, ako je htjedne »davati pod za« Zvornika, na koju dopisnika nepo« pred sadašnjicom i svak znade, da kup«, a taj način eksploatacije tla ne sredno upućujem. Ćela ehalija M. duh vremena kategorično zahtjeva, bude dokinut u svima krajevima Ve Zvornika najbolje zna, da ja ni sen« da se ukinu zastarjeli i preživjeli fe« like Srbije, Velike Hrvatske ili Ju« ke ne nosim krivnje za ubistvo udalni odnošaji. Nema ni jednog goslavije... Mehmed Hodže Imširovića, šta vi« muslimana, koji danas ne bi shva« I baš stoga, što bi radikali tre« še njegov se ubicS znade. tio, da se duhu vremena valja pri« bali malo realnije gledati na svoje Svaki građanip kako M. Zvornika, klopiti. Veliko socijalno načelo, da odnose prema nama muslimanima, tako i okolice znade da ga je ubio svaki zemljoradnik treba da ima prenijećemo još nekoliko redaka iz komitski narednik Božo Milosavlje« dovoljno zemlje, da može od trijeznog članka g. Jojkića koji veli: vić pri vršenju vojničke službe, ka« znoja svojih ruku mirno živjeti i »Da se to pitanje ovako riješi, ne da je dobio naređenje, da ga spro« imati ono, što sva’ ’ radin čovjek zahtjeva samo pravda već i veliki vede u Loznicu. Potanje o tom, ako mora da ima, našlo je punog ra« državni interesi. Muslimana ima u želi dopisnik upućujem ga na nad« zumjevanja i kod ogromneve« našoj državi preko jedan i po mili« ležne vojne vlasti. čine muslimana. Ne bi dakle to na« juna, i oni se moraju osjećati u njoj Neistinito je prikazana i solunska čelo smjelo biti pravi razlog što su kao u svojoj pravoj otadžbini«. afera. Na protiv ja sam samo su« muslimani, kao cjelina, nezado« Na apel g. J. što ga je upravio na okrivljen i nasmrt optuživan, ali se voljni sa današnjim stanjem, jer i adresu braće muslimana osvrnuće« to sve rasplinulo pred forumom među muslimanima ima vrlo mnogo mo se u idućem broju. pravde, pa i ako sam u istražnom za« tvoru odrapio 9 meseci, ipak sam de države, da u mutnom lovi; zfto rešenjem Vojnog Suda za Oficire S. Br. 31048, od 4. novembra 1917. g. izmišlja razne meke, da namami na« nevinim pronađen i pušten u slobo« rodne mase, koje će ga iznijeti na du. površinu kao predstavnika; samo • Zepče, 8. novembra 1920. Zašto se kostruše »Obranaši« ? ne zna svak da to reče, nego se osla« Nezir H. Nalić«. Pišući o povodu i razlpzima, radi nja na druge — po njegovom miš« kojih se kostruši šačica ljudi oko ljenju pametnije — koji u ime nje« ODJEK U PROVINCIJI. »Obran^«, mi smo u 113. broju rekli govo pišu i govore u javnosti.« Iz Prijedora dobismo ove brzoja« da sč tu radi o pomršenim računima Zaista, da je »Obrana« uvijek bila ve: »Muslimani Prijedora, građani i nekolicine ljudi, pa da je sva hala« pametna, ovaj put je totalno beda« težaci, saslušavši na svome, današ« • buka radi neudovoljenog ištaha za sta i »stranka« neće biti nimalo za« mandatima. Da smo tačno uočili si« .hvalnaonom, što je ovaj put u nje« njem sastanku razlaganje izaslanika Kulcnovića i drugih govornika, o« tuaciju vidi se iz jednog stavka, što no ime pisao i govorio u javnosti. dobriše rad i program naše organi« ćemo ga da prenesemo iz 27. broja Dokle dovodi ambicija ljudi oko zacije. Osudiše izdajnički rad Ar« »Obrane« od 9. o. mj. U uvodnom »Obrane« vidi se najbolje po zbrci nautovića i javno spališe njegovu članku »Obrane« stoji naime i ovaj u mislima, .koja je nastala nakon »Domovinu«. Mjesni odbor«. pasus: »Ono što nas dijeli u stran«' sloma i potpunog neuspjeha njihove »Na skupštini prijedorskih građa« ke i strančice nije ništa drugo ne« skupštine od prošlog petka. Oni i na i težaka danas javno spaljena go — ambicija pojedinih osoba, ko« sami priznaju, da ih od nas dijeli je se glože među se. Svak hoće u o« samo neudovoljena a m b i« izdajnička Šerifova »Domovi« na«. Hasan Memić«. vpm nesređenom stanju naše mla« čija pojedinih osoba, pa ipak su ta« ft Број — Broj 221 meće kao politička i nameće kao je« dino spasavajuća stranka.« Ta čeljad nalazi za potrebno, da po prvi put objasni šta imaju znJ« čiti riječi: »mi vrlo moderno misli« mo«, koje su iznijeli u prvom svom broju, pa svoj prekjučerašnji uvod« nik završuju ovako: »Mi smo vjerovali vazda, i doga« đaj po događaj svaki dan nas sve više uvjerava, da su nazovi hodže, miješajući se u politiku, povele sve islamske države i narode n a r u b P r o p a s t i, pa će najposlije dove« sti i nas, ako tenazadnjake za vremena ne uklonimo s političkog poprišta. Pred« sjednik MJO. je hodža Maglajlić,.a njezin spiritus infernalis nazovi ho« dža Korkut. Dokle će nas dovesti —•‘historija islamskih naroda bilježi nam na svakoj stranici po jednu ne« pobitnu činjenicu, da i mi slijepo i« demo istim putem, kud su otišli mno gi islamski narodi pod vodstvom nazadnjaka, doživićemo politički fiasko, kakav u mašti ne mogu pred« staviti usijani moždani kvalifikova« nih pravdaških perjanica.« Držimo da ovom bjesnilu uistinu Usijanih moždana ne treba kakva ko mentara, pa se zadovoljavamo mol« bom: »Oprosti im, Bože, ne znaju šta buncaju!« ..i. • Propast tioja od tebe, Šerif ova „Domotino"!. Eilješlie. Iz Bos. Kostajnice nam telegrafi« šu: »Muslimani Bos. Kostajnice sa« slušavši izaslanike Biščevića i Ku« lenoVića na pouzdaničkom sastanku od 7. o. nsj. u cijelosti usvojiše pro« gram naše organizacije, odobriše cio rad našeg vodstva i osudiše naj oštri« jp pokret i z d a j ni k a Arnautovi« ća i drugova. Predsjednik: Rasim Ferhatović«. i Iz Mostara nam poslaše ovaj br« zojavni izvještaj: »Dvjesta kućnih starješina muslimana Blagaja i o< kolnih sela spalili Šerifovu »Domo« vinu« na istom mjestu, s koga je 1910. godine Šerif narodu govorio.« Tako ti prolazi slava svijeta! Iz Srebrenice primismo ovaj br« zojav: »Jučer održana ovdje skup« ština naše organizacije u prisustvu Maglajlića i dr. Hrasnice. Na skup« štinu je grnulo sve, kako nikad Src« brenica nije zapamtila. Jednoglas« no primljena lista naše organizacije sa najvećim oduševljenjem na veli« ku žalost Šerifa i drugova. Molimo vas recite Šerifu, neka šuti. Dosta je u Mostaru i jednog Pekmez ef. Nije mu naša organizacija kriva, što nema više grofa Tisze. — Od« •bor.« • PONOVNO SIKTANJE. Ako ste zaboravili kakp sikće zmija u procijepu, pročitajte članak »Mahnitanje »Pravde«, što je izišao u 5. broju »Domovine«. Tu se izme« đu ostalog veli: »Ko je viši špijun i ko je ogavniji vladinovac od »Pravdaških« prvaka?« Pozivajući se za tim na željezne verige, koje su jednog prostog pisarčića po^dile na stolicu vakufskog direktora, da uništi vakuf i pomoću svog položa« ja zgrne silu blaga, jadna »Domovi« na« hastavlja: »Pa zar da tako pokvareni i dege« nerišani« tipovi danas pišu o nama i osuđuju naš pokret? Ako musli« manski svijet hoće da tako lahko zaboravi na desetgodišnja špijun« ska zlodjela tih pokvarenih tipova — mi protiv toga nemamo ništa; ne« ka čvrsto stoji uz njih, .ali neka pret« hodno dobro promozga, kuda će ih ti šarlatani odvesti i doklen su već do sada doveli. Ozbiljna su Vreme« na pred nama. Svaki gest može biti sudbonosan za naš opstanak, pa svakom preporučujemo, da pomno promozga, o onom što će da radi. Nas nj najmanje ne smeta; šta više zahvalni smo im za napadaje, jer baš iz njihovih napadaja vidimo, da jć naš rad pravilan.« BAŠ IM PRISTAJE. Izbezumljena postupkom Banja« lučana pohitila je i »Domovina«, da u .5 broju donese ovu domaću vi« jest: »Odjek pisanja »Pravde«. Iz Modriča danas primismo ovaj br« zojav: »Danas došla u našu kiract« hanu Sakibova »Pravda«. Zbog glu« pavog i razbojničkog njenog piša« nja ogorčeni članovi kiraethane i o« �Број 221 — Broj stali muslimanski građani spališe javno na čaršiji »Pravdu« u prisut« uosti mnogo svijeta i uz poklike: »Dolje Sakib! Dolje prdekter Ma« glajlić!« Da je ne bi kogod uzeo na trehu radi ovog nemoćnog ispada njena neubrojivog Hadži«Zemana, redak« čija »Domovine« dodala je toj vi« jesti ovu primjedbu uredništva: »O« vo je kanda revanš na banjalučku glupost, nu mi držimo, da ova sred« stva nisu za pohvalu, jer ako partij« ske strasti budu tako daleko išle, doživjećemo mnogo iznenađenja.« Vidjela žaba gdje ,se konji kuju.... AVDIBAŠINA PRIJETNJA. U uvodnom članku 5. broja veli »D«. o islamskom dijelu našeg naro« dao уо: »Mj — specijalno mi musli« mani — do sada smo veoma malo radili na tome, da u našim masama uzgajamo naš određeni nacionalni tip. Sva lijepa svojstva, koja su na« šega čovjeka iz mase krasila još u primitivno doba, kao na pr. »čoje« stvo«, »junaštvo«, »blagodamost« i t. d. danas se gube i potrpavaju, jer u tome nijesu vaspitani većina onih, koji hoće danas da vode i vaspita« vaju naše mase.« Osudivši na pasja preskakala na« ' še vođe, završava dr. Hasanbegović svoj članak ovim riječima: »Ti i ta« ki ljudi su neprijatelji ovog naroda i ove države, a to Oni i javno ispo« vijedaju. Mi volimo ovu državu, jer je naša i jer smo je ovaku htjeli, pa nećemo dozvoliti nikome ni da pokuša što prt>tiv*nje da se učini, a najmanje ćemo to dozvoliti onima, koji za’nju nikada ništa ne učiniše. Mi smo .se borili za ovu državu i bo« rićemo se još ako ustreba, pa zato vas i opominjemo da u nju ne di« rate.« s Strepite ljudi, govori dr. Avda.... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE OKO MOSTARA. Upetak, dne 5. novembra, održa« na je skupština u Podveležu, selo Svinjarina. Bila su zastupana sva o« kolna sela, oko 150 kućnih starješi« na. Delegati su rastumačili važnost izbora i uputili narod u način gla« sanja. Svi tamošnji ljudi stoje čvr« sto u našoj organizaciji. Čak je i je« dan pristaša Šerifove grupe, koji bi« jaše jedini u svim mostarskim seli« ma, prešao u bratsko kolo. U ne« djelju dne 7.’ novembra prije podne održan je pouzdanički sastanak za Bunu i okolna sela, koja pripadaju biralištu Buna. Viđeuiji težaci i mješćani poučeni su u načinu gla« sanja i svi su obećali da će na si jeli« ma svoje seljane upućivati. Svijest o jedinstvenom istupu muslimana u izborima duboko je zahvatila i u najmanjem seocu. Niko ne može zavarati našeg svjesnog i poštenog težaka. Nakon toga su delegati krenuli u Blagaj, gdje su u 1 i^o sata po pod« ne održali velebnu skupštinu. Bila su zastupana sela: Gnojnice, Kru« žanj, Dračevice, Kokorina, Malo Polje, Vranjevići, Kosor i mjesto Blagaj. Prisutno preko 200 kućnih starješina muslimana i još nekoliko pristaša »Hrv. Tež. Stranke i »Srp« ske Rad. Stranke«. Predsjedavao je Jusuf ef. Dizdarević i otvorio skup« štinu. Delegati su održali oduhe go» vore. Rastumačili su stanovište naše organizacije u pogledu političkih, gospodarskih, kulturnih i opće na« rodnih pitanja. Ocrtali su u kratko tad naše organizfcije i njenog vod« stva kroz 2 godine u parlamentu i li narodu. Nadalje su razjasnili za« daću ustavotvorne skupštine i važ« host pristupa na biralište na dan iz« bora. Prisutni su s odobravanjem pratili razlaganja naših delegata. S najvećim ushićenjem i ponosom slu« šahu naše delegate, koji su s nepo«. bitnim činjenicama osvijetlili is« pravno i patriotsko stanovište naše organizacije i njenog vodstva u po« 'gledu narodnog i državnog jedin« stva. Nakcfn nekohko izmijenjenih upita i odgovora plfdsjcdnik je za« ključio skupštinu uz najveće odo« bravanje prisutnih, koji iskreno ma« nifestiraše svoje odlučno pristaja« nje uz program, rad i vodstvo naše organizacije. Delegati su potom o« „ПРАВДА",— .PRAVDA, stavili Blagaj uz burno pozdravlja« nje i najbratskiji. oproštaj. KOT. SKUPŠTINA U PRNJAVO« RU. Iz Pmajavora primismo prekjučer ovaj brzojav: »Sa kotarske skupšti« ne, držane 7. o. mj. primite izraz čvrste i nepokolebive vjernosti i o« danosti 500 članova naše organiza« čije ovoga kotara. Vodstvu naše stranke iskazujemo potpuno povje« renje muslimana ovoga.kotara, a i nosiocima kandidatske liste banja« lučkog okruga naše stranke. Izvje« šće o toku skupštine slijedi. — Ko» tarski odbor.« » SKUPŠTINE U POSAVINI. Nar. poslanik g. dr. Hrasnića po« vratio se je iz Posavine, pa ćemo u idućem broju donijeti opširniji iz« vještaj o tamo održanim našim skupštinama. Ovdje uzgred ističe« mo, da su vijesti »Domovine« o to« božnjem fiasku u Tarevcima, Mo« driču itd. puka izmišljotina, udeše«na radi toga, da se Šerifu omogući bar istaknuti listu. O tom imamo iz« vještaj i u današnjem »Trešeljku«, a kako stoji ova jadna Šerifova ak« čija vidi se najbolje po današnjim domaćim vijestima iz Mostara. « . Naši dopisi. Bijeljina, 2. novembra. (Nečuven fiasko Gluhićevaca u Bijeljini.) Kako je poznato, cijenje« nim čitateljima »Pravde«, Šefkija Gluhić je u sporazumu s nekim pro« palim bivšim veličinama (kao Seri« fom) pokrenuo akciju za osnivan^ nove »muslimanske« stranke, koja će okupiti »ždrave i savremne« e« lemente i makar u dvanaestom ča”su spasiti muslimansku politiku, koja je dospjela u ćor«sokak zbog nespo« sobnosti vodstva J. M. O. Ovako od prilike vele novi apostoli musli« manskoga naroda i misle da će ti« me svakome zalijepiti oči. Zbilja su oni naivni, kad misle, se islam« ski dio našeg naroda jos i sada da« de zavaravati kojekovim bomba« stičnim frazama. Naivni su ovi »spasitelji« i zato, što su dopustili kojekakovim Pribićevićima, da ih vuku za nos dokle hoće a onda ih opet ćušhu. Znamo da je njihovo razočaranje teško. Razumijemo i njihovu bol, ali ih ipak strogo osu« đujemo, što zbog svoje ambicije ho« će da naškode čitavom musliman« skom dijelu naroda u našoj državi, jer ga — cijepajući ga u kojekakve stranke i strančice — sve više os« lebljuju. Da im još i to kažem: ni najmanje ih se ne bojimo, jer smo i previše jaki, a da bi nam mogli biti opasni kojekakovi ljudi, koji se nalaze u posljednjim trzajima svo« ga političkoga života. A sada da prijeđem na povod naslovu. U nedjelju je brzojavno obavije« šteno »vodstvo« ovdašnje musli« manske težačke stranke (dva piša« ra, muhtar i podvornik), da u Bi« jeljinu dolaze dva političara iz Tu« zle sa svrhom, da u ponedjeljak o« drže skrpštinu. »Vodstvo« se odmah dade na agitaciju, kako bi skupština bila što veličanstveni ja. Mi »Prav« daši« s velikom napetošću očekiva« smo te »političare« i njihovu skup« štinu. Dođe i žuđeni čas. Pomoliše se ti polićari, pardon političari. Gle« damo a ne vjerujemo očima. U tim najavljenim »političarima« vidimo »« austrijskog hohštaplera Muratbega Zaimovića i nekakvog općinskog ćatu Konjhotjžića. Gledajući u njih u sebi Smo neprestano govorili: Ja« dna Ti i žalosna majka, Gluhiću, kad si muhtač ovakim ljudima. Sad smo znali s kim imamo posla, ali smo ipak odlučili otići na skupštinu i prislušati govorancije ovih »poli* tikusa«, pogotovo, kad smo bili duž« ni uzvratiti posjetu g. Zaimoviću, koji nas je prije skupštine počastio svojim posjetom ii kiraethani i po« zvao nas, da vučemo za uši g. Glu« hića. A kad mu mi poččsmo izno« siti gijehove g. Gluhića, onda nam on veli: »Pa ni ja ga ne branim.« Hele nejse mi dođosmo na skup« štinu. U sobi »napredne« kiraetha« ne, gdje se je skupština održala za« tekosmo nekoliko težaka, koje je muhtar Hajrić iz svoje mahale ne« kako skuckao. Mi dođosmo u toli« kom broju, da dupkom napunismo sobu pa gospodi »političarima« zvrknu oko, jer’su mislili da smo svi njihova tevabija. Skupština se'o« tvori i riječ dobi g. Konjhodić. Oa se najprije uozbilji, da bi učinio što veći efekat na skupštinare, a onda poče zboriti počevši od Kulina ba« na pa ga zbog toga osim nas opo« menu i g. sreski načelnik, rekavši da prijeđe na stvar. Kolo naokolo i g. govornik- dođe na glavnu stvar: obori se na našu organizaciju i po« moću svoje logike proglasi je ni ma« nje ni više nego protudržav> л o m. Te su riječi, naravna stvar, kod nas izazvale negodovanje i mi smo počeli na njih reagirati, tražeći od g. govornika, da to dokaže. To dade povoda »vođama« težaka da zatraže od g. sreskog načelnika, da nas — odstrani sa skupštine, jer je to skupština »težačke« stranke. G. sreski načelnik nam uljudno reče, da s₽ udaljimo, što mi i učinismo. Ušljed našeg odlaska na skupšti« ni ostade tamam ravnih t r i n a« e s t »težaka«?.... »Skupština« se je iza toga brzo svršila, jer je valjda g. govornik iz« gubio apetit za go^prom. Šta je još iza nas govorio ne znamo pozitivno, ali mislimo da je zbog nemoćnog bijesa palo još dosta pogrda na na« šu organizaciju. Muratbeg je ipjk toliko drzak, da je opet došao u na« še društvo, ali smo mu mi pokazali put pa i njega i njegova druga ispra« tili onako, kako to zaslužuju narod« ne izdajice i prodane duše. Ovaj je • neuspjeh Gluhićevaca potpuno po« mrsio njihove osnove i oni su svo« je putešestvije, koje su mislili pro« duljiti do Zvornika, odmah skratili i vratili se odakle su i došli. Ako su živi i danas im nije dobro. Tako se svrši Gluhićev salto mor« tale п Podrinju. Mi mu čestitamo na uspjehu uz savjet, da se još sad poč« ne pomalo opraštati sa slatkom ti« tulom »ministar na raspoloženju«. Na koncu još napominjem, da nam je g. Zaimović rekao da ne zna ni 1 imena ni programa stranke za koju radi, ali su se ipak odali, jer su se obratili na »demokrate«. Dakle dr« vo še na drvo oslanja, a »demokra« ta« na »demokratu«. —ul— -------- t------------------- РоИ1 pregled. Šta hoće Talijani? »J. L.« dono« si: »U Piccolo« donaša odulji izvje« štaj sa sastanka jugoslavenskih de« legata sa talijanskim. List veli, da će talijan. delegacija tražiti grani« cu preko julijskih Alpa i to od Tri« glava uzduž brijegova istočno od 1« drije, te kraljevskog brda do Snjež« nika po londonskom ugovoru sa iz« lazom ha Jadransko more. Italija bi ustupila samo kut Logatca, zadržav« ši kotar Postojnu, te ogranak željez, ničke pruge Svetog Petra na Krasu, južno od Julijskih Alpa.. Nije po« znato da li će Italija tražiti.vrlp važ« ni trokut Aslinga sa željeznicom. U pogledu Rijeke tražiće Italija priznanje sadašnjeg stanja uz teri« torijalni kontinuitet Rijeke s Itali« jom. Glede Krka nisu poznate služ« bene namjere, ali prema pouzdanim vijestima može se zaključiti, da o» tok neće pripasti Hrvatskoj. Što se tiče Cresa ne radi se viš^ o odrica« nju, a isto i glede Raba, koji je ad« ministrativno već dodijeljen Istri. Dok svi ti zahtjevi donekle odgo« ' varaju, veli list, nikako ne može u« miriti, što se talijanska delegacija kani odreći Dalmaciffe. To ne mo« že usprkos nekih »ali« i »ako« te iznimaka za Zadar, koji da će se o« duzeti Dalmaciji i priključiti Istri, zajedno sa nekim maznjim otocima, kao Visom i možda kojim korčufan« skim otokom. Talijanska delegacija zahtijevati će doduše jamstvo pro« tiv oružanja Šibenika, ali će to biti samo komadić papira, kojeg će Ju« goslaveni razderati u slučaju prve svjetske konflagracije. Tamne su, dapače nejasne namje« re delegacije u pogledu Albanije i Crne Gore, ali u svakom slučaju Skadar neće biti priznat Jugoslaviji. Ovo, pa izjave ministra inostra« nih djela grofa Sforze, koje jučer donesosmo, jasno pokazuje s kojim namjerama ulaze Talijani u prego« vore. Da li će se moći na ovakovoj bazi doći do sporazuma, u to sum« Страна 3 njamo. Za sada vjerujemo nepre« stanom uvjeravanju, da su obje de« legacije »čvrsto odlučne na врфа« zum i spremne na> popuštanja«. _ Bugari protestuju proti zaposjed« nuća Caribroda. Iz Beograda jav« ljaju: U subotu, uvrijemc kad su naše vojne i civilne vlasti primale nove krajeve od Bugarske, zastup« nik sofijskog ministra predsjednika, ministar unutrašnjih djela Dimitri« jev uputio je našoj vladi jedan te« legram kojim protestvuje protiv o« kupacije teritorija dodijeljenih nam Nejskim ugovorom. Iznosiće u tome telegramu da pkupacija Caribroda može da une« se zlu krv između nas i Bugara i da naškodi našim budućim odnosima, Dimitrijev na kraju veli da je oku« Racija prŠtivna 29. članu*Nejskog ugovora. Što hoće Radićevci? Zagrebački »Hrvat« prima vijest iz Gospića, da su 7. o. mj. tamo održali skup« štinu pristaše seljačke stranke. Glavni govornici na skupštini izja« vili su, da će njihova stranka ići na konstituantu u Beograd i tamo se boriti za svoj program jugoslaven« ske federativne republike. Pašić u Zagrebu. U Zagreb pri« spio je vozom iz Banja Luke vođa radikalne stranke g. Nikola Pašić. Izazovi zadarskih Talijana. Iz Zadra javljaju: Admiral Milio po« zvao je nakon povratka iz Rima se« bi vođe ovdašnjih Talijana i saop« štio im važne vijesti, a što, to se ne zna. Jedino je poznato da je histo« rik profesor Brunelli kazao, da bi bilo bolje da ih nije ni znao. Prili« kom godišnjice dolaska prve tali« janske torpiljarke izdala je nacio« nalistička zadruga proglas, u kojem grđi Jugoslavene i naziva ih »bal« kanskim kozarima«, koji neće opo« ganiti venecijanske ulice. U progla« su prijete, da će zapaliti hramove i balače te obojiti neprijateljskom krvlju ulice, polja i planine. Interc« santno je, da je ovaj proglas prošao cenzuru pukovnika Dannina i onda bio afiširan. Borbe u Armeniji. »Times« javlja iz Carigrada, da je akcija kemalista u Armeniji u punom jeku. Pošto su osvojili Kars, nastoje da dođu do željeznice koja vodi u Merdenek. Kemahpaša bacio je u borbu dvije nove divizije. Armenci se bore očaj« no, pri čemu im izvrsno pomažu do« duše malobrojna ali dobro organi« zovana zračna flota. Englezi ne daju Cipar. »Matin« javlja iz Londona, da je onamo pri« spjelo odaslanstvo uglednih ličnosti sa Cipra, koje traže pripojenje o« vog otoka Grčkoj. Odgovoreno im je, da vlada nikako ne namjerava promijeniti statut otoka Cipra i da se nema više što reći. Francuska štampa o saiut«ger« mainskom ugovoru. Iz Pariza jav: ljaju: Mark Епгу piše u listu »E« clair«: Događaji su jasno pokazali pogriješke ugovora o miru, koje su na područje bivše austro«ugarske države prouzrokovale gospodarske i geografske zbrke, jer su se upotre« bili samo negativni uvjeti saint»ger» mainskog ugovora, dok su uvjeta, koji predviđaju stanovite obveze nasljednih država u korist Austrije, ostali mrtva slova. Austriji preosta« je samo ova mogućnost: ili dunav« ska konfederacija t. j. uspostava prijašnjeg austro«ugarskog organiz« ma u bilo kojem federativnom ob« liku ili priključak Austrije Njemač« koj. Drugog izlaza nema. Bez revi« zije francuske politike ne mogu se ugovori ispuniti. Harding o Poljskoj. Javljaju iz New«Yorka: Prije izbora razgova« rao je Harding %a’delgacijjm sme> ričkih Poljaka i izjavio ovo: Ja ne« ograničeno dijelim sveopštu simpa« tiju Amerike prema pravednim as« piracijama Poljske. Mi smo sretni nad obnovom Poljske i želimo nje« zinu konsolidaciju i sigurnost. Mi želimo da se njezine aspiracije o» stvare, jer ona na njih ima pravo -kao veliki narod i velika zemlja. Mi želimo, da učinimo za Poljsku sve što nam je moguće. Poljska ima is« ključivo pravo da sama odredi svoje granice bez strane intervencije. Odnošaji između Italije i Wran« gela. Danas bi, prema vijesti »L’In« formation« trebao talijanski senator Garroni da ode preko Carigrada u Sebastopolj i da uspostavi odnošaje �' Brol 221 — Бро| .PRAVDA-* — .ПРАВДА* Strana 4 Страна između Italije i vlade generala MJangela. Koliko je poznato V ran« gel je zamolio talijansku vladu, da uspostavi s njime političke i trgo« vačke odnošaje, na što je Italija po primjeru ostalih velsila osim r'ran« cuske izjavila, da je pripravna stu« piti u trgovačke odnošaje, dok bi se politički za sada odgodili. Domaće vijesti »Osvitanje«, udruženje musliman« ki u Sarajevu otvara 15. o. mj. u svojim prostorijama Džinina ul. br. 10, školu za šivanje i krojenje (šnaj« deraj) te će primati na izradu sve vrste rublja i odijela i uKdno podu, čavati u krojenju i šivanju. Prepo« ručujemo našim prijateljima, da u« pućuju naše hanume da svoje po« trebe u šivanju podmiruju samo kod gornjeg društva. Tim će se po« moći zaposlena naša sirotinja u dru« štvu i jeftinije proći. Svoj svome! »Težak« Varvarić (Hasandedić) u Mostaru. Pišu nam: Ovamo je pri« spio čuveni težak, vaš Hasandedić, a naš Varvarić. Vidjesmo ga na »It» tihad««ovoj zabavi: Zatražio je po« časno mjesto na zabavi kao novi« nar, ali ga odborska cenzura odbi. Primjetilo se da je bio u ćeifu. Svi« jet govori da je došao u Mostar, da samo zaračuna masne । korteške dnevnice. U narod — među težake — nema kud. Pozivan je od naših pristaša, da pođe na skupštinu na« še organizacije u Blagaj i na Bunu, ali reče da tamo njemu nema mje« sta i da je njemu jedino put u Bje« lemiće. Razumijemo, jer će troškov« nik izaći bolji, kad ode naokolo pu« tovati, nego da je direktno pošao u Bjelemiće. Naš Smajica u poslu. Otkako se je počelo raditi o izborima, uhvati« la je i našeg Smajicu izborna groz« nica. Najprije mu se je prohtjelo, da ga muslimani biraju u Ustavo« tvomu Skupštinu na radik. progra« mu, »jer bi mu osobito pogodovalo, da bude izabran od strane muslima« na«. (Vanredna diplomatija!) Počeo kupiti preko službenog osoblja op« štinskog potpise, pa kad mu nije u« spjelo, napustio je taj skupi šport. Sad se je dao na drugi posao. Do« laže u kortešaciju radikalski mini« stri, a on im je provodadžija. Vje« čito je zaposlen — opštinski fija« ker i Smajica se vozika sad u Ne« vesinje, sad u Stolac. (Te još vele: »Nema džabe fijakera!« Ima i te kako, pa makar opština i nemala para.) Usprkos tomu, što se Smaji« ca pokazuje s ministrima, ne uspi« jeva mu, da ikog predobije od mu« sHmana. Sad očekujemo, na kakvu će se treću pustolovinu baciti, kad mu ni ova ne uspijeva. Adjunkt Petrić u Mostaru. Pišu nam iz Mostara: Naš Mostar je uvi« jek bio neka iznimka u načinu polit, uprave, a obično su tražene poseb« ne »sposobnosti« pojedinih polit, či« novnika. Ja ću ovdje samo da bacim malo svijetla na našega adjunkta gradskog kot. ureda, Petrića, o ko= jem je skoro »Pravda« iznijela jed« nu malu noticu. Da počnem: Ovaj pred 20 dana pozvao preda se 37 bakala muslimana i katolika i kaznio ih (da im je svima pravo) po deset dana zatvora zato, što nijesu imali od gradske općine potvrđena cijenika. Rasprave je tobož vodio, ali nijedna stranka nije smjela go« voriti, niti se pravdati. Najbolje se to vidi iz toga, što je kroz 2 sata proveo sve te rasprave. Koji su po« kazali potvrđenajeačune, rekao im je, da to nije ništa, to je izdato pri« je 20 dana, a kad mu se je prigovo« rilo da to još vrijedi, jer da je roba još tu, odgovorio bi: »Ja ne ću da to istražujem, to moja stvar nije, ti moraš u zatvor!« Jedan se baka'l poziva na svjedo« ke, da mu se baš roba istovarivala, kad ga je policist potpisao, ali Pe« trić, »mudra glava«, »mudro odgo« vara«: »Dok se no potvrdi račun, robu ne smijete pregoniti u rad« nju!« Ta neće valjda u vagonu ili na cesti stati izložena ležarini i krađi. Jednom bakalu opet izreče osudu, a kad ovaj reče da će praviti utok, on ga zlopogledno promjeni i reče: »Kad ćeš praviti utok, onda da imaš radšta, povisujem ti kaznu zatvora na dvostruko«. Dakle se i zakonom dozvoljeni utok oteščava! Jedan mu se opet ihtijar tuži da ne može ležati i da u svojih 60 go« dina nikad ni globe nije platio, a nekmoli-da leži u zatvoru, na što mu »mudri« odgovori: »Pa šta udi, ako odležiš 10 dana, nećeš — kre« pati,« Kako gore rekoh, ja sam tek za« počeo, ali pošto ovog materijala i« ma dosta, nast^iću drugi put. Dr. Murat Sarić. Bijaše s počet« ka pristaša »demokrata«, kad ne do« ,bi mandat od Pribićevića i Dra Kru« ђ’а, nego jedan drugi Gačanin, Su« krij a Kurtović, prede usprkos Kru« Iju u radikale. Pošto vidje da ga ra« dikali ne meću na listu, stade raditi za Šerifa, samo da dođe na njegovu listu. Pošto i tu bi hude sreće, svijet govori, da naš Murat i Šerifa ostav« lja. Sad.promišlja, gdje bi i pjevu« ca: »Oj, oj, Bože moj, gdje ću naći stanak svoj!« — Kako mu svugdje ide zlo, tako ide zlo i našoj sirotinji, naročito onoj, koja umire. Toliko je kivan na muslimane, da im ne da dozvolu, da svoje mrtve na vrijeme pokopaju, te mora mejjit čekati po 24 sata. Како se vidi, da nije baš halissradikal, pa bi g. -Vulović mo« gao mirne duše uredovati. Zanatlijsko Udruženje u Saraje«^ vu objavljuje svojim članovima konstituisanje privremene mjesne uprave kako slijedi: Upravni odbor: Predsjednik g. Branko Hrisafović, krojač; potpredsjednik g. Franjo Moravec, graditelj; tajnik g. Dragu« tin Rošek, obućar; blagajnik g. Jo« sip Taubman, stolar; članovi bez funkcije 6g. Nikola Sučić, sobosli« kar. Johan Haberl, pokrivač, Risto Čelić, pekar, Anton Liše, kovač i I« van Lederefe, brijač. Nadzorni od« bor: Predsjednik g. Hamid Jelečko« vić, obućar; članovi: gg. Avgust Ta« bori,' stolar i Mihael Rezić, elektri« čar, Šta je Čokorilo vitli se najbolje ,iz ovog pisma barona Kolasa na biv« šeg mitropolita Leticu: »Pozivomna‘vrlo cijenjeno pismo Vaše Pre« uzvišenosti od 14./1. o. mj. čast mi je javiti Vama po nalogu Preuzvi«' šenog gospodina zemaljskog pogla« vara, da je g. Cokorilu, koji je to« kom zadnjih mjeseci prošle godine od strane zemaljske vlade primio preko 600 K honorara za manje članke u Sarajevskom Listu, odob« ren daljnji honorar od 200 K. Go« spodin Čokorilo obaviješten je o toj odluci Njegove Preuzvišenosti s primjedbom, da obzirom na visinu dotacije službenog lista eventualni novi hođorar ne bi mu se mogao doznačiti prije početka drugog kvartala ove godine. Tom prilikom čast mi je naglasiti, da je odobravajući ovaj izdatak bi« la intencija Njegove Preuzvišenosti (Potiorek) da ne samo pomogne čo» vjeku, koji je ostavio stranputice, te se je povratio na politički ispra« van put, nego da u prvom radu u» dovolji i želji njegovog vrlo štova« nog zagovornika. Preuzvišeni gospodin zemaljski poglavar je nadalje da pruži novi dokaz svoje osobite simpatije pre« ma Vašoj Preuzvišenosti, tc svoje naklonosti prema pravoslavnoj cr« kvi odredio, da se .sveštenik Blagoje Kozomarić iz Bilješeva na Vaš za« govor oslobodi uopće dužnosti tao« ca.« * Gđrnje pismo donijela je subot« nja »Srpska Riječ« izloživši njegov original u svom uredništvu. Znati« željni smo, što će na to »mučenik« Čokorilo. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog koje*g bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H, Suttner, Ljubljana br. 706. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi« cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« kovih zlih časova Fellerov pravi El« safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« cijalne boce 42 krune. Državt^ tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr« sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa«pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatska. B. F Trešeljah NA ZNANJE! Budući prošlog petka nije dozvoljeno obdržavanie naše skupštine, to će se ista obdržati u idući petak dne 12. o. mj. u 2 sata po podne u prostorijama »Muslimanskog Kluba«, Koturova ulica broj 8. na koju se svi istomišl0iici i prijatelji pozivaju. U imes tranke (Musi. »Narodne«): Mustajbeg Halilbašlć. Dr. Setvetbeg Bašaglć EPOHALNI DOGAĐAJI U TUZLI. »Kolo sreće u okoli« ... Mrtvi se vampi, re, živi pokopavaju. Šerif.se kandiduje, i ako — sBože zakloni! — »n merari« za mandatom; Šefkija se zabacuje, i ako mu — Bog mu bio u pomoći! — od meraka srce puče. Šta ćemo: Kjako čovjek ne bi htio, udešen ie svijet cio.... Ko prezire žensko društvo, sve Zuleihe za njim teže, a kb bi im dušu pio, čak i babe od njeg bježe...« Siromah šefkija! Iza prevrata bijaše se nortačio sa Šerifom pod firmom »Jedna­ kost«, na kojoj se brzo poklaše i Šerif ode u radikale, a Šefkija u »demokrate« za mi­ nistra brda i dolina. Ovoj dvojici starih ahbaba nije smetalo što su ove dvije frke iz­ među se vodile ljuti boj, ahbapstvo je ostalo ierunde. Šta je'Šerif sa svojim pasavitetom, a šefkija eksponentstvom učinio ovom oja­ đenom islamskom miiletu, nećemo ovdje is­ ticati, jer to je i najmanjem djetetu pozna­ to, nego ovdje hoćemo da prikažemo tok pouzdaničkih satanaka, koje su ova dva ahbaba kod nas održali. I ako je bio pristup zabranjen »Pravdašima« ipak se moglo ne­ što anlaisati, pa evo blijede slike sa tih sa­ stanaka: * Prvi sastanak, u petak uvečer. Otvara ga Šefkija i u zabuni ili »ugrijanosti« naziva ga skupštinom! Stenjući i žvačući jedva je mo­ gao kazati zašto su se sastali. Valjda ga je stid hala, u koji je dopao ušlied pohlepe za mandatom. Iza njega je govorio Šerif obore­ nih očiju preda se, kao da se i on stidi gle­ dati po svijetu, premda mu davno rekoše, da je don-obraz. Njegov je govo^bio repro- dukcila »Prve riječi« u 1. broju njegove »Domovine« i malo refleksije na svjetlije momente svoje prošlosti: na internaciju, haps i triumfalni izlazak iz hapsa. Završio je poput lisice, koja ne mogaše dokučiti grozda, da — ne želi mandata. Tu večer izabran je odbor, koji će sutra u isto doba predložiti kandidate. Dragi »astank u subotu uvečer. Šefkije ne­ ma. Sastanak otvara Muratbeg Zaimović, austrijski dobrovoljac proti — Srb®, (kole­ ga dra Avde Hasanbegovka). Čita listu, šerif nasioc liste, a onda se redaju po izbor »iskusni« političari kao H. Salihaga Kučukalić i njemu slični. Ustaje Šerif i objaš­ njava ožalošćenoj gospodi, šta ie uzrok, pa nema među kandidatima »obljubljenog« Šefkije (a Bogme ga nema ni na sastanku; ma­ kao čovo!) Šta biste rekli da je uzrok? Še­ rif tužna srca veli doslovno: »Dobio sam brzojavne i telefonske proteste iz okružja, da se Šefkiia ni pod koju cijenu ne kandiduje. Inače istupaju iz »Stranke«. Meni je žao da svijet ne razumije cijeniti rad Šef­ kije.« Nastade grobna tišina — — — Rasta­ nak bi čemeran. Šefkije neće ni šaka nje­ govih ljudi usprkos njegova »rada« i Šerifova »autoriteta«. Sad »pristaše« traže sto­ tinjak potpisa. Samo stotinu potpisa, a za kugle oni unapred znaju, da ih neće dobiti. SUMORNE MISU. Da ne iznesosmo laži o 600 potpisa в Mo­ stara, Šerif ne bi imao popudbine za »konierenciju« tT Tuzli. »Domovina«. Domovine ne izdaiem ja, nego Šerif. To Dr. Hasanbegović. ie njegov zanat. Da mi nije žao birača i dnevnica, ovaj put no bih nikako kandidirao. Agilni Sakrila. Meni je naižaliie šib viš» neću ići u Stambol i što mi nijesu kazali za § 34. izb. za. kona, koji traži da kandidat mora sabrati 100 potpisa. Zar nije bilo dovoljno tri potpi­ sa, pa da i ja mognem bar kandidirati? Ibrahlmkadija. Meni je naižaliie što se svijet bavi najno­ vijom istorijom, pa povlaći u raspravu i mojii nepovjerenicu. Mirza BekrL Tako je Salvete. I ja bih volio da pođu malo dalje u prošlost, pa makar i preko Alipašina Mosta u arhiv okružnika Pittnera. Koji im je vrag, da potrzavaju moju izjavu pred ulazak srpske vojske? Zar nije dosta, što sam danas srpski patriota. • Ali-Šprli-Raljević. Aferin, draže! Ja bih volio da iznesu i moje rušvete pri izdavanju dekreta, nego 1Г da obejane moju crnožutu prošlost i špiju* niranje rahmetli Firdirsa. Mahinić. Belu vala. Bolje da pišu i o aferi Mičijević, nego li da pitaju za peći i olovo. Cekro. Ja tako ne mislim. Volio bih da objave Г moje švneovanje, pa i pirinač i šećer, nego li da malo dalje odu u moju prošlost. Hasandedić. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih' fotografskih potrebština Posluga brz^ i tačna. — Cijene najumjerenije. PAPIRNICA HAMDIJE KOPĆIĆA I, preporučuje svoje bogato stovarište ; J svih vrsta papira, kancalarljskog I • > školskog pribora. — Naračbe se 11 ” obavljaju brzo i točno. 11 Cijene umjerene. I j Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Privilegovana Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegoumu Pontnala II Uullllulu U *>ЛПЛ10ПП UuldJuVU« filijale: Banja Luka, Bijelina, Brčko, Mostar i Tuzla. — Ispostave:.Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. • Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. — Zastupstva: — Bugojno, Gacko, Goražda, Konjic, Nevesinje, Bos. Petrovac, Rogatica. Sanski Most, Srebrenica. Stolac i Visoko. Uplaćeni dionički kapital ZO milijuna kruna. Redovite rezerve i fond za sigurnost založnica 13 milijuna hruna Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima kao glavne zastupstvo za Bosnu I Hercegovinu Ossicurgzlonl generali I Prvog »zopćtg druitva zs osiguranle protiv nezgoda I itita, in vriti oilguran|a. □ Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. Ml O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1561c703cd34232583c866832d10474a.pdf 80ca1d2a8c2c94954eb4b5f59f0ef8df PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Dru«o izdanje. Pojedini broj K. 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 117 (222) Sarajevo, subota 13. novembra 1920. (29. safer 1339.) Naša veličanstvena skupština u Sarajevu. CIJELO SARAJEVO ZA NAŠU ORGANIZACIJU. - JEDNO. DUŠNOST MUSLIMANSKIH TEŽAKA I GRAĐANA. - 5-6000 LJUDI NA SKUPŠTINI. — STRAHOVIT ODGOVOR SARAJEVA IZDAJICAMA OKO »DOMOVINE«. J. M. O. sazvala skupštinu u 1 po gim pokrajinama jedan gazda, mo» popdne u auli općinske zgrade. Ci* že imati po dvije hiljade jutara zem* tava je aula bila dukpom puna, svi lje koju nije nikad sam obrađivao, hodnici i svi araluci između stupova a da se kod nas u Bosni otme i zad* grcali su od svijeta. Cijeli balkon nji pedalj slobodne zemlje, to ne bio je natrpan. Pred zgradom bilo trpimo. (Ovaj pasus govora biće da je onoliko svijeta koliko u zgradi. je strašno veleizdajničkog sadrža* Bez imalo pretjerivanja bilo je ja, jer politički izaslanik vlasti, preko 5000 prisutnih. Bilo je kato« lujava se, ne da govorniku da dalje lika, pravoslavnih, jevreja i uopće govori i traži od predsjednika da mu šeširlija preko dvije stotine. oduzme riječ. Masa koja je u blizini Ona stisnuta,. ogromna i nepre* tribine, giba se i uzrujano pita: za gledna masa svijeta upilila oči u tri« što mu oduzimate riječ? Uzruja* bunu i nestrpljivo čeka otvorenje nost, kao ustalasana voda sve se vi* skupštine. I Politički izaslanik izlazi še širi dok ne obuhvati cijelu skup* na tribinu, traži predsjednika Hras* štinu. Sa svih strana viče se iz svega niču kaže mu: »Molim Vas neka se grla: govori! govori! nastavi dalje!) ništa ne govori o ovim najnovijim Predsjednik zvoni i umiruje skupšti* hapšenjima!« — Ali gospodine, to je nu, govornik nastavlja dalje: Pa po* sastavni dio političke situacije, to ne gledajte kako je sastavljena naša možemo izostaviti iz programa! vlada, sve su stranke u njoj zastu« Malo iza toga predesjđnik Hras* pane, samo od muslimana nema ni* nica otvara skupštinu ва riječima: ko (politički izaslanik ustaje i dre* »Gospodo i braćo! Mi smo odmah či: Raspuštam skupštinu! Raziđite iza oslobođenja stvorili našu orga* se, skupština je raspuštena. Dr. Spa* nizaciju, i dobro se sjećate kada smo ho se okreće njemu i pita: ama zaš« na ovako jednoj impozantnoj skup, to raspuštate, šta se reklo, kakva je štini u društvenome domu udarili to nepravda? uostalom ja ću govo« temelj našoj stranci. Stranku smo riti pa me vi zatvorite. To ču neko osnovali za to da osiguramo sbi ono iz mase pa doviknu: Zatvorite nas pravo i onaj položaj kojeg uživaju svijeh, svi .ćemo zajedno, mi smo ne* naša braća drugih vjera. Mnogo se razdruživi. Polit, izaslanik i dalje in« napadaja izvršilo nad nama musli* zistira i viče raspuštam skupštinu). manima. Trpjeli smo dosta neprav« Cijela skupština viče: jok! jok! ne di i to nas je prisililo da se posebno ćete raspustiti skupštine! neka go» grupišemo. Naši su protivnici istica« vori, živio govornik, živio Dr. Spa* li da državna vlast ne raspolaže sa ho!) Spaho nastavlja dalje: Ako će dovoljno snage i da ono što se zbi« sva zemlja pripasti zemljoradniku, va nad nama nije drugo nego pri* mi na to pristajemo, ali u svim po* rodna posljedica revolucijo. Mi smo krajinama jednako. Ali da negdje to slušali ali i iz dana u dan podno« mogu gazde i dalje gazdovati i da sili sve uvrede i napadaje. To nas mu drugi obrađuje zemlju, a da se u je prisililo da se okupimo u jedno Bosni oduzme i zadnji komad u mu« kolo i da zbijemo redove. Organi« slimana to ne dozvoljavamo (Ni* zacija naša, koja je od početka do kad, nikad, viču muslimanski tdža* danas iz dana u dan postojala sve ci koji k tomu dodaju: i od nas će jača i snažnija, dotjerala je dotle da se oduzeti, ako se ovako bude dalje su se danas svi muslimani okupili u nastavilo, svi ćemo braniti naša pra« njoj. Neki smutljivci kušaju va i boriti se protiv te nepravde). pred izbore da razbiju... (publika Nastavlja Spaho dalje: Koliko je ne da dovršiti, razliježa se glas: Do* slučajeva bilo gdje se iz musliman* lje izdajice, dolje Šerif i drugi pla« skih sela oduzimaju ispaše i daju ćenici! Niko neće moći razbiti naše se štićenicima izvjesne konfesije. redove, svi smo za jednoga a jedan Mi tražimo da se sa svakim bez raz* like vjere postupa jednako i da i za sve). Iza toga daje riječ Dru Spahi koji muslimanski težak uživa blagodati počima ovako: Svi muslimani bez agrarne reforme (urnebesno: živio! razlike staleža okupili su se u našoj traje više od tri minute). Organizaciji, jer svaki pojedini mu* Iza toga govornik prelazi na važ« sliman osjeća potrebu sloge i jedin* nost izbora i veli: Svi vi koji ste ov» stva; samo nekoliko podmićenih, di došli, a kažite i onima koji njesu niskih i podlih duša kušaju da raz* došli, trćba da shvatite ogromnu va* biju naše redove (gromki odjek: do* žnost predstojećih izbora, i da svi lje Šerif i druge izdajice). Nastavlja dođete na biralište tako da ne bi dr.-Spaho dalje u vrlo blagom i u* nijedan muslimanski glas propao. mjrujućem tonu: Danas su se prili* Na ovim izborima mi ćemo udari* ke hvala Bogu u mnogo koječemu ti teme* budućnosti za našu djecu poboljšale, nema napadaja kao što i našu unučar. Nemojte se zastra* je bilo sprva, ne pale se kuće- i ne šivati, nemojte se dati zavesti kak* događaju se otimačine u onoj mjeri vim obećanjima kojekakvih smutlji* kao prije. Ali još predstoji za nas vaca koji kušaju da unesu razdor dosta borbe dok izvojujemo pravo među nas (dolje Šerif,4olje izdaji* koje nas spada kao prvoredne gra* ce! ori se glas cijele skupštine). dane. Naši su zahtjevi skromni: nek se agrarno pitanje riješi u čitavoj državi jednako; ali da u Srbiji i dru* (Do« lje apsolutizam. Policijski izaslanik eksplodira-kao bure baruta: Rafpuš* tam skupštinu, oduzimam riječ go« vorniku, raaiđite se, nema više skup« štine ... Svijet se već do skrajnosti uzrujao, iz hiljada grla ori se glas: Neka govori, hoćemo da govori! ži« vio govornik!... Izaslanik sve više diže glas i kategorički raspušta skupštinu, uisto vrijeme razmahiva rukama na sve strane i viče raziđite se, gleda onamo prema portirovoj sobi, nešto namiguje i nekoga do« življe. Na koncu je ona silna masa pred beledijom, jednodušno urnebesnim vikanjem izrazila ogorčenje proti iz« dajničkom postupku plaćenog Seri« fa, njegovu pačavku »Domovinu« digla u zrak i svečano je spalila. ♦ S druge smo strane dobili tako* đer jedno izvješće, koje niže dopo* simo: Jučer su svjesni muslimani Šaraj* lije kao valovi tihe rijeke dolazili nila je svjetina na skupštinu na« še organizacije, za par časaka napu« nila je je svjetian cijeli oktogon, sve kuloare, terasu na prvom katu i još je puno ostalo vani, što nije moglo stati. Bilo je prisutno 5000 duša. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Godina II. U 1 i po otvara skupštinu pred* sjednik mjesnog odbora, narodni zastupnik g. dr. Halilbeg Hrasnica. Podsjeća skupštinu na prvi sastanak prije 2 godine kad je udaren temelj organizaciji, napominje razloge, ko* ji su nas rukovodili pri tom, kad su se počinjena zla djela počela pro* puštati nekažnjena. OrganizovaK smp se da branimo naše interese, da kažemo, da smo i mi državljani ra* vnopravni s drugim. Sada smo se e* vo satsali da pred izbore za usta« votvornu skupštinu damo izražaja negodovanju za djela, koja se nama čine. Cijela je provincija uz nas, ali ipak u svakom žitu ima kukolja, pa tako i u nas se našla grupa ljudi, koji neće s nama i s našom organi« zacijom nego odobravaju sve ne* pravde, što se nama čine (Silna vi* ka: dolje izdajice, dolje, dolje!) Go* vornik na to daje riječ dru Spahi. G. dr. Spaho napominje skupšti* nu delegata naše org. iz sviju mjesta naše domovine koja je prije dva* estak dana onako sjajno manifesto« vala našu stranačku svijest, došvši u Sarajevo riješila mnogo važnih pi« tanja, izabrala sporazumno kandi« date za izbore u konstituntu. Naša organizacija svojom borbom još ni* je postigla naše ravnopravnosti, is» tina krenulo je malo na bolje, al još pred nama ima dosta borbe, a naj* veća nas borba čeka 28. novembra na dan izbora. Taj dan treba da po* kažemo svoju svijest, da pokažemo da mi tražimo da ova država bude i naša kao i drugih (silna vika i odobravanje: Tako je, živio!) Za to se mi svoje pravo moramo boriti, da budemo ravnopravni, i kad to postignemo, onda ćemo se grupisati i sa drugim strankama (slino odo« bravanje). Za tim govornik govori o agrarnoj reformi, kojom se zemlja oduzimlje samo nama, i od našeg si« romašnog seljaka oduzima se, pa se više puta daje kakvom gazdi u dru* gom selu, dok u Srbiji jedan boga« taš ima i po 10.000 hektova zemlje da mu se ne dira u nju. Kad se u Hrvatskoj dijele veliki posjedi, vlas« niku se ostavlja na hiljade hektara... Na to vladin povjerenik bez i jedne riječi prije toga raspušta skupštinu. Dr. Hrasnca mu objašnjava, da go« vornik nije ništa rekao protiv zako« na, u skupštini silno negodovanje protiv zabrane održavanja skupšti« ne, protesti, galama... i skupština se opet nastavlja. Dr. Spaho opominje skupštinare, da se ne daju zavarati, pitajte ih, veli, kad dođu, da vas mole da gla« sujete za njihovu listu, za što ne pristupe našoj organizaciji, gdje su svi muslimani okupljeni. Za to ne dajte se zavesti ni obećanjima, ni novcem, naši će se neprijatelji po« služiti svim sredstvima (glasovi: do* lje izdajice, dolje Šerif!) Mi braćo, treba da budemo svjesni .svog pra* va i svoje dužnosti, da dođemo na izbore, i ni jedan razlog ne može nas ispričati da ne dođemo na izbo* re. Vi vidite braćo, kako nas musli« mana nema nigdje u upravi, i ono što ima naših upravnih upravnih či« novnika potisnuto je u kraj, da ne može utjecati na upravu. Vladin izaslanik opet raspušta skupštinu, na tribini nastaju prepir* ke, u skupštini silno negodovanje i protesti protiv ograničavanju slobo« de govora, ali na sve to vi. povje« renik ostaje nepopustljiv, jednako raspušta skupštinu i daje znak lije« �Stran* 2 Страва .PRAVDA* — „ПРАВДА* vim kuloarima. Dr. Spaho nastavlja. U taj čas povjere« nit opet raspušta skupštinu ■ noj stisci padaju protesti, čuju se povici: Živila sloboda, živila Jugo« slavija ... „Samouprava", glavni organ radikalne stranke do« dikalna stranka dala je do sada nijela je u 202. broju od 5. o. mj. bezbroj svjedočanstava o svojoj dva članka u kojima veliča akciju toploj želji, da u novom redu stva« g. Arnautovića i njegov rad iznosi ri olakša i ublaži položaj onih koji kao uzoran primjer za vođenje po« su slobodom naroda prekraćeni, a lirike »braće muslimana« u B. i H. do ovih je da svojim razložnim i Uvodni članak »Bosanski Muslima« razboritim držanjem olakšaju naš ni« bavi se isključivo agranim pi« rad i omoguće što brže i što skorije tanjem. Pošto smo se mi istom te« skidanje s dnevnog reda tog veli« mom pozabavili u prošlom i danas« kog spora. Nov pokret Muslimana, njem nastavku članka" »Jedan trez« izgleda, da je shvatio taj preokret ven glas«, ne ćemo se upuštati u i obećava da će svojom trezvenošću daljnji pretres tog pitanja i zado« utrti put razumnoj poetici našega voljavamo se time, što ćemo preni« zbliženja koju mi najiskrenije i naj« jeti nekoliko odlomaka »Samoupra« tcjplije želimo. Temelji ove' naše vina« uvodnika. Ona veli: zemlje moraju se zasnivati na uza« »Mi ovdje moramo da priznamo jamnoj iskrenosti i predusretljivo« da naša braća Muslimani u Bosni i sti, a iz njih će lako da se rodi jed« Hercegovini imaju podosta no opšte zadovoljstvo, koje je naj« razloga da se potuže na sigurniji oslonac svih zajednica«. svojusudbinu. Mi znamo vrlo Eto tako je »Samouprava« pbjas« dobro, da su njima činjene i d a nila novu eru svoje politike u ag« im se čine nepravde. Ali ni« rarnom pitanju i već gladi bradu od ko ne smije da tvrdi, da je ponaosob zadovoljstva, što će pomoću Šerifa radikalna stranka išla za tim, da se i njegove »patriotske« akcije skinu« stvori takvo stanje. Mi smo od uvi« ti s dnevnog reda spor g. Prorića jek žalili i osuđivali svako nasilje, i dra Srškića o § 6. i 7. Krizmano« koje se ma na kom građaninu ove ve uredbe. Ona dapače zamišlja da zemlje vrši i naročito onda, kada su je islamski dio našeg naroda tako u pitanju bila naša braća Muslima« naivan, da će i svoj opstanak žrtijp« ni. Što ipak nije mnogo učinjeno vati radi sloge i harmonije u radi« da se otklone sve nepravde nije kri« kalnoj stranci. No idemo da vidimo vica do nas, nije krivica ni do dr« kako će se to sve splesti i rasplesti. žave. Dobra volja i iskrena želja da 28. novembra nije daleko, pa može« sa braćom Muslimanima odnosi na« mo ovo poglavlje završiti. ših težaka budu najbolji postojala • je od uvijek i mi smo često puta o U članku »Nova musi, stranka u tome dali živog i nepobitnog doka« Bosni« osvrće se »Samouprava« na za. Što ipak nije bilo onako ka« ko smo mi željeli i kako mi želimo, Šerifovu »prvu riječ« i veli da nema nije krivica do nas, nego u samim razloga »da s radošću ne pozdravi prilikama čija haotičnost i nesređe« ovakav pokret« jer on može biti »istinski razlegza ljepše međusob« nost je van naših snaga i moći«. Nastavljajući, govori »Samoupra« ne odnose između braće — tri vje« va« o teškim pošljedicama rata, pra« re, Muslimana, Katolika i Pravo« vu težaka na ekonomsko oslobode« slavnih«. Koliko je stvarnosti u o« nje, toj »svetinji, koju je demokr. voj njenoj neiskrenoj nadi vidi se Srbija htjela da osigura« svoj oslo« po tom, što je Šerifov pokret odluč« no osuđen od obiju hrvatskih gru« bodenoj braći i da ih riješi feudalnih pa, pa se »Domovina« radi toga na« stega i veza, a onda veli: »Ovo re« laži u ratnom stanju i s »Hrv. Slo« volucionisanje dosadašnjih odnosa, bez sumnje da je mnoge Muslima« gom« i s »Jugoslavijom«. No ta stvar ne spada ovamo, pa idemo da« lje pogodilo, ali tome 11 j e k a lje na prikaz. nije moglo biti, bar ne onak« Istaknuvši bez ograde Šerifovu vog kakvog su neki zamišljali i željeli, koji su još uvijek pomišljali podvalu, da je dosadanja politika na stare privilegije koje im je Au« muslimana najviše »nosila karakter strija (!!) davala, ne zato što ih je nepomirljivosti i nerazložnog pro« tivljenja svemu što. u ovoj novoj voljela, nego zato da mržnju i jaz među braćom što jače raširi. Radi« zajednici predstavlja državni ele« menat«, »Samouprava« dodaje ovaj kalna Stranka, tražeći pravedno za« dovoljenje težačkih težnja, nije ni« originalni stavak: »Dosadanja mu« slimanska politika palila je za so« jednog trenutka pomišljala da revo« lucionarno doba iskoristi za unište« bom sve mostove i zauzela prema ostalom stanovništvu jedan nepri« nje i ekonomsko iskasapljenje Mu« jateljski stav koji ni najmanje nije slimana. Ona je pružajući težaku ono što mu po ljudskom i božjem dokaz političke zrelosti i želje is« pravu pripada, htjela i hoće da osi« . finskog čuvanja muslimanske budu« gura poštenu naknadu i dosadaš« ćnosti. Mjesto da traži veze i stva« ra mogućnost za otklanajanje ne« njim posjednicima, ne samo zato pravdi koje se muslimanima čine.'o« što to smatra pravednim, nego i zato jer ne želi da sa grubim mje« na je netrpeljivo odbijala svaku ruku koja joj se pružala i svđ dub« rama napravi od naše braće Musli« lje otvarala jaz između Muslimana mana nepomirljive nezadovoljnike i ostalog stanovništva«. i neprijatelje ove države. Naša mla« da država nema interesa da stvara Čast »Samoupravi« i njenoj sim« proletere, naša država, naprotiv, pariji prema g. Arnautoviću, ali nas mora da ide onim pravcem, koji će ovakav način prikazivanja sili, da ga obezbijediti svima građanima ove označismo nesamo nelojalnim pre« zemlje ne samo potpune političke ma našoj organizaciji, nego i potpu« slobode, nego i mogućnost zadovolj« no protuslovnim sa faktičnim sta« nog života«. njem stvari. Mi se ne ćemo poziva« Vjerna tom stanovištu, veli dalje ti na riječi g. dra Vesnića, što ih je »S.«, radikalna je stranka »stavila u dao prilikom Regentove posjete u svoj program davanje odštete — Sarajevu, jer su u odveć velikoj op« Muslimanima, čija imanja prelaze u reci sa sadanjim pisanjem »Samo« ruke težaka«. Muslimani treba da u« uprave«. Dosta je ako istaknemo, da vide kako im j« nemoguće održati je naša organizacija već godinu da« »povlastice iz austrij. vremena, pa na bila u savezu sa strankama parla« će oni koji suizbačeniizsvo« mentarne zajednice, u kojoj su gla« jih dosadašnjih posjeda vnu riječ vodili radikaU. A ističe« najpametnije učiniti, ako se pomb mo i to, da se Beograd sve do ovih r e sa sudbinom i traže moguć« zadnjih dana nije slagao sa drža« nosti, da se uokvire što bolje mo« njem ovdašnjeg radikalskog vod« guće u nov red stvari«. stva i da je uvijek krivio svoje Iju« Iznoseći svoje gore označeno n o« de, a ne našu organizaciju. Što sad v o gledište o agrarnom pitanju, ve« najednom spočitava našoj organiza« ledušna »Samouprava« nalazi ,i ne« čiji d je »palila mostove« i zauzi« koliko toplih riječi za ljude, kojima mala »nepomirljiv stav« znak je da meće nož pod grlo, pa dodaje: »Ra« I su i Beograđani glumili dvije ulo« Бро! — Brol 222 do mjesta kao i na mjestu gdje se ge: jednu prema nama, a drugu pre« ma g. Arnautoviću, koji — kao je skupština obdržala. Braća, koja jeftin i bez ikakvih ušlo« nakon džume listom pohrliše na eta« va — bolje konvenira ovim »iskre« inicu da dočekaju milog nam Dra Mehu, kojih bijaše oko 3.000 i koji nim prijateljima braće muslimana«, pisanih sa veliko' M, ali tretiranih svojom množinom pokriše sve pu» građanima drugog reda. teve pohitili su dru Spahi, kako će Da su se gospođa oko »Samoupra« koji bliže njega biti i dobrodošlicu ve«prebacila u svom računu, poka« mu nazvati. Vidjelo so na stotine zaće izbori; a da na našoj strani ni« starih bradatih muslimana kako liju je bilo ništa novo, što bi trebalo i« suze radosnjce i dovu čine našem zazvati neraspoloženje radikala vi« doktoru i vodstvu oko organiza« di se po tom, što je naš ost prema čije. Nar. Klubu u istom stanju, u kojem Oko 1 i po sat popodne bili smo je bio i prije šest mjeseci. Među« svi na mjestu gdje je agilni pred« tim nije loše, što smo doznali da je sjednik mjesnog odbora g. Hafiz R. naš most prema radikalima bio na — Tvrtković otvorio skupštinu vrlo sr« čekmu s onu stranu, pa ga oni mo« dačnim riječima i preporukom o slo« gu dizati i spuštati prema svom će« zi muslimana. Već tom zgodom se ifu, ne obavijestivši nas i ne upitav« čuo poklik jednog poznatog galam« ši. Drugi put ćemo bolje pregle« džije demokrata: »Dolje šuckorski dati oba kraja i ne ćemo se osla« sine, to je vjersko, što ti pričaš«. Iza njati samo na izjavu neimara. Na tu njega stajaše negdje u zakutku naj« opreznost pobuđuje nas nesamo o« više jbš 5—6 njih, koji su ga po vo pisanje »Samouprave« nego i či» gdjekada u galami pomagali. Valjda njenica, da je Suljaga Salihagić po« ase siromasi bili spremili, da ometu stavljen tek na četvrto, peto Ii mje« skupštinu njih 5—6 galamdžija na« sto u radikalskoj listi za banjalučki ma, kojih bijaše oko 3.000. okrug. Mi kao i uvijek — dok ne pregu« sti — ostadosmo mirni, a nekad te nekad, gdje je zatrebalo, odvratismo i njima po koju masnu. Bijaše smi« jeha, a onda se prešlo n,a dnevni red pa je predsjednik mjesnog odbora Rodila majka šeprtlju. »Glas Te« predložio našeg vrijednog muderiza primilo sa klicanjem: »Živio naš žaka« u 25. broju od .6 o. mj. dono« Mustafa ef. Kapetanovića za ravna« si na uvodnom mjestu ovu vijest »Iz telja skupštine, što se jednoglasno stranke«: »Sporazum uglavljen između De« muderiz ef.« Ovaj se zahvalio na izboru i dao riječ našem milom Dru teokratske Stranke, Saveza Težaka Mehi. Hiljade grla kliču: »Živio Dr. i naše stranke, nije se mogao odr« ■žari u svim okružjima uslijed toga, Spaho« i to tako dugo, dok ih on ne što se kod Saveza Težaka pojavila morade zamoliti da može govoriti. Dr. Spaho je u svom duljem i jaka opozicija i taj sporazum uništi« la u svima okruzima osim u mostar« jezgrovitom govoru upoznao prisut« ne sa programom »J. M. O.« te nje« skom. Tim i naša stranka ima slo« bodne ruke i udesiće svoje držanje nom svrhom i potrebom, a onda je obrazložio važnost izbora za konsti« na izborima, kakobudenajbo« tuantu i prikazao način glasanja sa ljeodgovaraloideji,zako« ju r a d'i i interesima nje« kuglicama i kutijama itd. Za vrije« n i m. Detaljno ćemo izvijestiti o me govora bio je mnogo puta pre« tom u idućem broju našega lista. kinut burnim odobravanjem naše Dotle upozorujemo naše prijatelje braće i klicanjem: »Živio Dr. Spaho u svima okruzima, da rade marljivo i vodstvo naše organizacije«. i da jačaju stranku. Neka nas o sve« Neki od demokrata na čelu im šumar Risto Čekrlija, a na veliko mu odmah pismeno obavijeste«. Mi smo dosad ustanovili dva sta« čudo i neki od komunista dobaciva« novišta ove »stranke« u pitanju iz« hu nam, da smo protudržavni, da ne bora za konstituantu, pa donosimo kličemo Kralju Petru i t. d. Drugi opet dovikuju: »Vi se organizujete i ovo treće ne jamčeći, da i ono ne će biti promijenjeo. Rodila majka na vjerskoj bazi«, ali je ovome od« šeprtlju... govorio naš tajnik Muratbog Cen« (O našoj skupštini). Možebit bi« gić riječima: Natjeraše nas prilike smo se i zadovoljili onim malim iz« i taki kao što ste Vi«. Dr. Spaho im vješćem »Pravde« o toku i uspjehu odgovara: Cim budemo ravnoprav« naše skupštine, koju je održao naš ni sa vama, prestaće J. M. O. Čuo mili gost g. Dr. Spaho sa najvišim se je i po koji povik: Dolje ag^, be« govi, šuckori, fesovi itd. uspjehom i na sveopće zadovoljtsvo svih nas, — da se ne pojavi nekakav Kad je vrijeme bilo Dr. Spaho je izvještaj u »Srpskoj Riječi«, kojeg spomenuo našeg sijedog i vrijednog je sadržaj po svoj prilici izvjesti« vladara Kralja Petra I. i pozvao pri« telj ili urednik usnio, pa mu se do« sutne, da mu kliknu: Živio Kralj Pe« pao i htio ga eto i na javi prikazati. ' tar, što su svi naši nekoliko puta u« A možda se je siromah i zabunio, činili. Oni pak, koji su nas prije na to podsjećali — kada nije bilo vri« pa umjesto imena Dra Srškića iznio jeme od toga— ostadoše sada sa ime Sakiba Korkuta, jer se upravo onako dogodilo sa Drom Srškićem, kapama na glavi i nijedan ne otvori usta, da i on kralju klikne, nego tu« kada je ovdje htjeo radikalnu skup« riše prste u usta, pa zviždahu kao štinu da održi. Da je Sakiba zamije« nio sa Drom Spahom ne bismo re« budale. Eto tako poštuju vladara kli, jer ako nije bio gluh, onda je oni koji sa Čekrlijopi galame. U 3 sata po podne skupština je morao čuti, kako se iz hiljade grla kliče: Živio Dr. Spaho. dovršena, pa je Dr. Spaho u pratnji Eto radi gornjeg ćemo, da se op« uglednih i vrijednih građana i selja« širnije javimo o toj stvari. Čjm se ka pošao na šetnju, mehabeteći, a ovdje čulo, da će nam doći Dr. Spa« onda su pošli u gostoljubivi dom ho i Sakib Korkut da održe našu Mustafaga Hadžića trgovca i vele« skupštinu — munjevitom se je brzi« posjednika i bili večerom počašće« nom raširila ta radosna vijest do ni. Iza večere je bilo priređeno sijelo svakog kutića ovog kotara, u kojem u Muslimanskoj Čitaonici. Oko 9 ima muslimana. Svak je nestrpljivo sati pošao je Dr. Spaho na počinak očekivao čas, kad temo vidjeti i ču« u hotel »Višegrad«, ali ga je čitavo ti te vrijedne i opće obljubljene go« sijelo iz čitaonice dopratilo tamo, ste u našoj sredini. Dnevno se pita« gdje se je opet morao odazvati op« lo sa svih strana: kada će nam doći, ćenitoj molbi i nakon serenade, ko« hoćemo li pred njih u Sarajevo ili ju mu priredi pjevački i tamburaški samo u susret i t. d. Teškom mu« zbor Musi, čitaonice nastavilo se si« kom je pošlo za rukom mjesnom jelo u hotelu »Višegradu«. Tom zgo« odboru, da u petak dne 29. oktobra dom se je Dr. Spalio ponovno zah« smanji na deset broj Ijudifr koji su valio na velikom dočeku i iskazanoj pošli na Međeđu pred naše vrijedne mu počasti pa se je sijelo u 12 sati goste. Toga se dana već ranim jut« razišlo. rom vidjelo kako braća muslimani, Idućeg dana u subotu prije podne, okupljeni i zaorljeni, dolaze od svih bio je naš Doktor sa pratnjom gra« sela, da vid* i čuju svoje vođe. dana i seljaka pogošćen ručkom Dok se je džumamamaz sklanjao kod g. Nailbega Tvrtkdvića trgovca naši su ljudi sa Drom Spahom sa i posjedenika, pa se uputio sa istima Mcdeđe javili da dolaze i da nam u Rudo, da i tamo braću muslimane Sakib nije mogao doći ušljed jače zadovolji svojom posjetom. Na pu» prehlade. Pris^eše oko 1 po popod« tu prema stanici sretoše našeg dok« ne i prije nego je voz ušao u stani« tora dvojica deda, pa mu plačući cu na jednom se zaorilo iz hiljade pođoše ruci i učinišc hajirdovu kad grla: Živio Dr. Spaho, živilo vodstvo je onaki prijatelj muslimana. To jo »J. M. O.« To se opetovalo i putem bio vrlo dirljiv momenat. Biljke. �»ПРАВДА* — .PRAVDA,* >’«• 222 — Rro| U 12 sati prispjeli su u Rudo gdje su muslimani bili već okupljeni u najvećem redu, pa je imam iz Ru» dog Strojilović Salih ef. zahvalio dr. Spahi na požtrvovnosfi i posjeti, a onda otvorio skupštinu i podjelio mu riječ. Klicanju Dru Spahi i vod« stvu nije bilo kraja ni konca. Dok« tor je govorio u istom smislu kao i u Višegradu. Iza njegea je govorio Hafiz Tvrtković predsjednik mjes< nog odbora, a onda i agilni član De« daga Bahtović seljak iz Mioča. Ovdje nije bilo nikakovih upadi« ca, što dokazuje, da su braća drugih vjera u Rudom trezveniji od Čekr« lije i njegove družine u Višegradu. Oko 3 /sata po podne uputio se Dr. Spaho prema Sarajevu, gdje je praćen od naših ljudi do na Međe« đu i tu se oprostili. Eto tako je bilo i nikako drukčije, a ko god drukčije kaže i piše, beli onamo on laže. Teš« ko onom ko laže. Adžeba, šta li će sada onaj, koji je to izvjestio, od« nosno unio u »Srpsku Riječ«. Biće i crvenila i znoja, ako nije obraz postao đon, što bi lako moglo biti Član — posmatrač Jedan trezven glas. III. »I ovom prilikom, veli pri koncu svog članka g. J., dužnost nam je, naročito obzirom na neke nemile pojave, koje su se desile u zadnje vrijeme, da našoj rođenoj i jedno« krvnoj braći muslimanima kažemo nekoliko iskrenih riječi«. Vrlo nam je drago, što se našao bar neko, ko će nam reći tih nekoliko riječi, ali.nam je ujedno vrlo žao, što obzi« rom na cenzuru ne može'mo da se kako treba ogradimo proti pasusu o nemilim pojavama, koje su se desi« le »u zadnje vrijeme«. Nije nam na« ime dozvoljeno, da govorimo o tim pojavama onako, kako bi trebalo govoriti, pa neka stoga g. J. primi na znanje samo to, da su krivci ovih pojava — izvan naših redova. Do« či će vrijeme, kad ćemo i to objas« niti. A sad da pređemo na te iskre« ne riječi gospodina J. »Mi smo, veli g. J., jedno i samo nas vjera dijeli. A među Srbima pravoslavnim i muslimanima zbog vjere nikada nije dolazilo do mrž« nje i nesporazuma«. Ovih riječi ne bismo mogli potpisati. Tačno je da smo jedno, ali nije tačno, da nikad nije radi vjere dolazilo do nespora« zuma. Mi ne ćemo ići u daleku pre« šlost i zadovoljićemo se sa nekoli« ko primjera najnovijeg datuma. Je« dan' bivši ministar reče usred parla« menta: »dosta smo vas 500 godina trpjeli; ne ćemo više«. Predpo« stavimo da se te riječi odnose baš samo na muslimane posjednike, o« pet stoji pitanje: šta to progovara iz Kruljevog povika? Drugi prim« jer: »Turci u Aziju!« poklik je koji se čuje nesamo na selu i običnoj čaršiji, nesamo u »Zvonu« i »Srp« skoj Zori«, nego i u daleko ozbilj« niјцп krugovima, nego i u listovima, koji hoće prvenstvo u kulturnosti i prefinjenosti. Recimo, da su i to tri« ce, pa poslušajmo jednog odličnog prvaka radikalne stranke. Šta zbo« ri i kako o toj toleranciji misli pred« sjednik odbora te stranke za okrug Sarajevo g. dr. Tomo Popović? Ako g. J. nije čitao, mi ćemoi mu ovdje servirati neke odlomke Vidovdan« skog slova g. dra Popovića, kako je izašlo u službenom listu naše zemaljske vlade. U »Narodnom Je« dinstvu« od 30. juna o. g. broj 130. stoje i ove riječi g. dra Popovića: »No sa propašću srpske države na polju Kosovu, sa krvlju palih ju« naka za vjeru i otadžbinu, koji« ma danas dostojan pomen učinismo posijana je u srce srpskog naroda ideja oslobođenja i ujedinjenja. To sjeme narodne ideje zalijevali su i njegovali vrijedni narodni vrtlari: srpski sveštenici s krstom a srpški guslari s guslama u ruci«. G. J. će sigwrno pitati: kako će. se narodno ujedinjenje njegovati s krs« tom u ruci?, Lijepo, ali to pitanje ne ide na našu adresu, već na adre« su stranke u kojoj tako vidno mje« sto zauzima čovjek ovakog menta« liteta. Nek pita makar i sama g. dra Popovića, a mi ćemo da još malo citiramo iz tog njegova slova. On reče: »Vjera, gusle i pjesma održa« le su i odnjegovale tu ideju u srcu i duši srpskoga naroda, dok se ona nije potpuno razvila u p r a v u s rp« sku ideologiju, dok nije obra« ■zovala■ potpuno jedan posebni mentalitet — mentalitet srpskog na« roda. Zbog toga u mentalitetu, u shvatanju našega naroda odražava se vjersko i narodnosno kao jedno. Ono što je vjersko i narodnosno je, a što je narodnosno i — vjersko je. Vjerski običaji postaju narodni, a narodni običaji postaju vjerski. Ta« ko pravoslavna vjera prožeta na« rodnim duhom postaje narodnom vjerom, a pravoslavna crkva posta« je narodnom srpskom crkvom«. Držimo da pri ovakom stanju stvari nema smisla i »nekorisno je stavljati u sjenu ono, što je na sun« cu« pa je nužno najveću pomnju posvetiti baš njegovanju vjerske snošljivosti, jer je u Bosni religija igrala glavnu ulogu daleko prije, ne« go li je u nju došao Turčin i Islam. Po našem mišljenju u našoj domo« vini postoji »muslimansko pitanje« baš radi toga, što postoji mentalitet g. dra Popovića i što srpska inteli« gencija nema nimalo volje, da širi misao «brat je mio, koje vjere bio«. Prema tome neslogu nije ubacila sa« mo tuđinska uprava, nego i »prili« ke, u kojima smo kroz stoljeća ži« vili«, a kojih gotov niko ne nastoji izmijeniti izuzam našu organi zaci« ju. Ona je i samo ona svoje mase pripravila na zajednički rad, ali nam vođe radikala više puta naglasiše, da još ne mogu s nama držati zajednič« kih skupština, jer da je teško nji« bove težake privesti »Turcima«. Nas veseli što g, J. prekida s o« vom bojažljivošću svojih stranačkih drugova i vođa, pa stoga rado citi« ramo daljnje njegove riječi koje gla« se: »Krajnje je vrijeme, da tome bude kraj. Danas živimo slobodni u svojoj slobodnoj, zajedničkoj o« tadžbini. Nikuda nemamo iz nje i nigdje ne možemo, ako se mi sa« mi ne sporazumijemo i ne složimo u spornim pitanjima. Niko nam ne će i ne može biti veći prijatelj od samih nas«. To je živa istina, koju mi naglasujemo od prvog početka naše organizacije, samo nas naža« lost mnogi n e ć e da razumiju i dr« že da je zahvalniji posao lupetati proti nama, nego li raditi mnogo te« ži posao oko izgradnje dobrih i brat skih odnosa među oba plemena i sve tri vjere našeg jedinstvenog naroda, G. J. nastavlja: »I agrarno pitanje će se riješiti i to što je moguće pri« je. A kad se to pitanje pravedno riješi, šta ima još da nas dijeli i zavada?« Čini nam se, da je g. J. malo prebrzo prešao na daljnji dio svog apela, pa ćemo da dodamo jed« nfl napomenu. Agrarno se pitanje mora pravedno riješiti. I to nesa« mo glede odštete za kmetovska se« lišta, već i obzirom na potrebu, da potrebni dio zemlje ostane i u mu« slitnanskim rukama. Pri tom treba dobro paziti, da naopako i pristra« no riješenje ’agrarnog pitanja ne ostavi gorčine u islamskim srcima, jer je inače nemoguće ići dalje. Pre« gaziti nas ne može niko, o tom smo mi potpuno načisto. No treba zna« ti, da bi i kakav pokušaj rastrovao naše odnose i minirao naše brat« stvo. Jer, pri glavi i oca po glavi. Ni« šta ne bi bilo štetnije i opasnije, nego kad bi Srbi pokušali obespra« viti naš svijet i proletarizovati ga makar i u vidu »pravedne odštete«. Mi ne ćemo samo švapskih dronja ili papira bez pokrića; nama se ho« će zemlje, majke naše kao i drugih. Mi se borimo više za nju, nego li za odštetu i ne ćemo nikad dopustiti da se ona oduzme samo nama i opet samo nama. Mi nijes« mo slijepi, da ne vidimo šta se ho« će. I svak treba, da je na čisto o tom, da našeg slobodnog posjeda ne će oteti ni pod kojom maskom i fiškalskom izmotacijom. Dobri su odn'ošaji mogući samo i jedino u tom slučaju, ako se Srbi postave na stanovište, da zemlju treba ostaviti i njenim sinovima islamske vjere; samo i jedino u slučaju, «ko u Bo« sni ne bude jedan aršin, a u Srbiji i Hrvatskoj drugi. Nije dosta priznati »da onom ko« ji čeka, nije lako čekati« i reći »ali valja promisliti, da su prilike takve bile, da se agr. pitanje nije moglo do sada riješiti«. Jer ako se to pita« nje nije moglo odmah riješiti, nije se smjelo dogoditi ni to, da vlada mirno gleda, kako »mnoge doskora imućne muslimanske porodice, us« Ijed naglog preokreta spadoše na prosjački štap«. Nije se naročito smjelo dogoditi to, da hiljade naših maloposljedničkih udova i siročadi skapava od gladi i svake nevolje, a da se državna vlast'pravi i gluha i slijepa na te nevolje. Zar nije zlo« čin, kad se. jednoj udovi za*hak od četiri kmetovska selišta i sav oteti begluk doznači K (dvije kru« ne)? A koliko ih je još takih, go« spodine Jojkiću... Mi znamo da je »valjalo graditi kuću iz temelja«. No ne možemo se složiti s time, da gladni i goli ljudi Страна 3 ’mogu zadržati hladnokrvnost. Lah« ko je govoriti »ne treba se dati za« vesti stranputicom« i dodati da »to trebai da važi za sve nas, jer nam je ova država zajednička i jedina o« tadžbina«. No teško je to kazati o« nom, koji se previja od gadi i koji na svakom koraku vidi, da naša vlada jednima daje kapom, a drugi« ma ne da nesamo šakom, nego ni među prstima. Stoga podvlačimo izreku gospodina J. »to treba da va« ži.za sve nas« i odlučno izjavljuje« mo: Teži li vlada za slobodnom iz« gradnjom naše države, treba da u« dari drugim putem. Mjesto sile i terora, na koji smo mi i otprije na« vikli, valja da vlada razbor i Iju« bav; mjesto protekcije ravnoprav« nost, a mjesto izigravanja i provo« ciranja iskreno nastojanje, da se već jednom izađe u susret našim opravdanim zahtjevima«. Samo je to pravi put. Propast tvoja od tebe, Šerifои „Domovino"!... PORUKA ŠERIFU ARNAUTO« VIČU. Jedan put za uvijek poručujemo ovom »oprobanom karakteru«, da se nas muslimana prođe za sva vre« mena jer se mi držimo uzvišenih ri« ječi: »Musliman se neda dva puta ujesti iz jedne stupice«. On je jedan put bio na mjestu, gdje smo mu na« še neograničeno povjerenje bili po« klonili. Sada jasno vidimo šta nam je to njegovo povjerenje donijelo — teško razočaranje. Samo se pose« bi razumije, da ni njegov organ »Domovina« ni sve što je njegovo među nama korjena uhvatiti ne može. Ovo mu još jednom svečano poručujemo. Trebinje, 9. novembra 1920. Članovi odbora J. M. O.: Jusuf ef. Fetahagić, imam; Mah« mud Zubčević, trg., Smajlaga Haj« darhodžić trg., Adem Čermaja, Ha« džahasanović Avdo, Junus Zubče« vić, Huso šahović, Alija Salahović, Omer Meh. Tičić, Mehmed Sedonić. Višegrad, 4. novembra 1920. Mostarska »Narodna Sloboda« donosi ovu značajnu izjavu: »U najnovije se doba zagovorom nekih mojih prijatelja i poznanika u krugovima islamskog dijela naše« ga građanstva povela riječ o potre« bi stupanja na iduće izbore za kon« stituantu sa jednom vanstranačkom listom, na kojoj bi ja imao da za« uzmem prvo mjesto. U svrhu toga preduzeti su već i neki koraci, a rezultat je tih predu« zeća. između ostaloga i pismeno o« čitovanje jednog znatnog dijela na« šega građanstva, da će glasati sa« mo za onu listu, na kojoj ja budem ubilježen kao nosioc iste. Pa i ako je ovim aktom mojih pri« jatelja i potpisnika dotičnog očito« vanja mojoj malenkosti iskazana najviša pažnja, tim više, što pri is« kazivanju svoga povjerenja, ne tra« žetpikakovih pismenih ili usmenih Politici pregled. NAŠA DELEGACIJA PRIHVA ČA USLOVE TALIJANA. Jug. de« legacija provela je na savjetova« nju vrijeme od sinoć, na cijelu noć i danas u srijedu cijelo prije podne. Talijanski odgovor predat je u 9 sa« ti i glasi, da Italija pristaje na rekti« fikaciju granica. Na sjeveru daje nam Idriju i Logatec sa 7.000 duša, ali traži i dalje kopneni dodir sa ri« ječkom državom i suverenitet nad Zadrom. U 11 sati otišao je naš po« slanik u Rimu g. Antonijević grofu Sforzi, a u 12 sati posjetio je dr. Trumbić Sforzu. Iza toga nastavila se je sjednica delegata. Naša je de« legacija najzad prihvatila talijanske zahtjeve. Pristali smo, da Italija do« bije suhozemnii granicu sa Rijekom, koja ima da bude slobodna država. Pristali smo također na talijanski suverenitet nad Zadrom. Mi dobiva« mo Vis i sve ostale otoke osim Cre« sa, Lošinja i Lastve. * Santa Margheritta, 11. novem« bra. (12 sati.) Jučer u 5 sati poslije podne sastala se jugoslavenska i ta« lijanska delegacija na plenarnu obaveza s moje strane, kako je to u naše vrijeme običaj, ipak ću biti slobodan, da (i bez prethodnog' sporazuma s njima) iz mnogo razlo« ga, koje ovđe ne ću da navedem, smjerno i s mnogo blagodamosti, otklonim njihovu ponudu. Na koncu najučtivije molim svo« je prijatelje i istomišljenike, da ovu moju odluku prime na znanje. U Mostaru, 5. novembra 1920. Husein Ćišić. Šerif Arnautović denuncira naše činovnike. U 6. broju »Domovine« piše Šerif slijedeću denuncijaciju: »Ko potkopav državu? — Glavnu akciju u frankovačko»pravdaškim krugovima vode danas mnogi i mno« gi činovnici. Oni uređuju »Hrvatsku Slogu«, »Pravdu« i »Jugoslaviju«. O« ni pišu protiv države, vojske, naro« da i hoće da obore današnji red stvari. Oni su odmah po polo»enoj zakletvi Kralju Petru I. pisali protiv srpske vojske i time pogazili zak« letvu svome Kralju, pogrdivši Nje« govu vojsku. Oni grde i napadaju srpski dio naše? naroda, nazivaju ga sokačkim imenima. Zato uživaju nagradu kao državni činovnici uzi« majući svakog prvog platu za svoja podzemna rovarenja. Ima među nji« ma profesora, sudaca, političkih či« novnika itd. Pa kad oni tako mrze i vojsku i Srbe, kako kao činovnici mogu vršiti savjesno svoju dužnost. Krivokletnici!« Zar ovđ nije vjerna slika Šerifova karaktera? Nesebičnost Dra Hrasnice. Špijun ska »Domovina« pod gor. nasl. pi« še, da je g. Dr. Hrasnica otputovao na bajram sa drom Sunarićem u Be« ograd »u stvari jedne izvjesne indu« strijske pljačke (Oskar bšron Kor« ner i Dr. Krauz. Mi ćemo se na ovu stvar posebno osvrnuti, a sada smo u položaju, da izjavimo, da g. Dr. Hrasnica nikako ne poznaje ni Нбг« nera ni Krauza, niti se je ma kada ili ma gdje s njima sastajao. sjednicu, koja je trajala do kasno u noći. Ovoj sjednici prisustvovao je po prvi puta voditelj zapisnika, koji je stilizovao pojedine zaključke pre« ma sporazumu stvorenom dan prije. Pošto je postignut definitivni spora« zum u pitanju granica na Julijskim Alpama i teritorijalnog spoja neza« visne države Rijeke s Italijom pre« šio se na raspravu o ostalim proble« mirna. U kasno doba noći sjednica je prekinuta i tek danas prije podne nastavljena. Debata je s obje stra« ne bila vrlo živa. Danas se pregovori imaju dovršiti, a na večer putuje Dr. Vesnić natrag u Beograd. »J. L.« Domaće vijesti. Na adresu naše pošte. Iz Banja« luke smo dobili ovaj brzojavni upit: »Sve sarajevske novine dolaze osim »Pravde«. Šta je na stvari?« Pošto mi list redovito otpremamo, uprav« ljamo gornje pitanje na adresu pog« tanske direkcije i tražimo da stvar uredi. G. Dušan Maksimović demantu« je našu vijest, da se je on primio �glavnog uredništva »Domovine«. Veli da za »D.« nije još napisao rii jednog retka. Primamo na znanje i bilježimo po kolegijalnoj dužnosti, žaleći da smo Duška izazvali na ri« tanje, Duška, koji se je toliko pu« ta očešao o nas i naš list na daleko žešći način. Muči U Vas glavobolja? Zubobo« lja? Trganje u kostima? Malo Feb lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. . C. Tpešeljak. SUMORNE MISLI. (U odnutnoeti gl. urednika.) Moj nekldainji put ii Konjica do Sarajeva bio mi je najsigurniji put u mom životu. K o r k i i. Kad ae je šake tati, ja ве i«pnim ispred 8arije, a kad je lauieti masno mjesto, onda ве Sarija isprsi ispred mene. Š u k r i j a. Da ne bi kamara u parlamentu, ne bi bilo masna mjesta u ministarstvu. Ibr ahi mk a d i j a. Centralna drogerija Braća Šahinagić Broi 222 — Број „PRAVbA* — .ПРАВДА* Strana 4 Страна Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. ^560/20. Sarajevo, 10./Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državljanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu, školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao makar čast kaplara, 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su z# neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjesečno, a za oženjene K 2.120 osim odjela i obuče. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno biljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno izvadak iz re­ gistra rođenih, 3. domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno kršte­ nice (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga.brza i tačna. — Cijene najumjerenije. ♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦♦« PAP1RNICA I HAMD1JE KOPCiĆA 4 1 preporučuje evoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 4 obavljaju brzo 1 točno. X Cijene umjerene. 4 Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Policijski direktor: u. z. G j u r o c i. ------------ ?г Opet nešto za Vas! Muči U Vas glaroboljat Trganje n kostima 1 Boli od uloga, od reumatizma i Besanlcaf Jeste ti nervozni? VI kašljetel Za probavu! 81 us ot stran,uje, kašalj utašuje ZAGOR­ SKI PRSNI SOK 9.— K, Hego kolačići (prsno postile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8. — K. Fiakerski prah 8,— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepis 41,— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4,— K, Boda biearbonica 3.— К, Sol sa čišćenje želudca 6.— K, Karlibađska sol 6.— K, REGENEROL 8А MARKOM „HEGA* (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 katija 25,— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. т K. Pa stile od tamarinda 2.60 K. ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesbleter i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja? Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV BEL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE*! 2.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv gro»nice 30.— K. Traže se sva godišta .BISERA* i .BEHARA* ako nema sve onda bar nekoji • brojevi. Slati na adresu Zubobolja) Zubne kapi š.— K. Zeleno ulje 30*— K. Voda sa oči 5*— K. Svrbljenje, evrab. Elsa šećerne paetile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo tjeme protiv glista, čisto ili ва Šećerom, po težini počamši od 4.- K. Proljev, Dlarejat В ai t ler o▼ e kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melirav« kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žeste, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) sa žene 30 — K. Sredstva za životinje. Hranivi .prah sa marvu 1 katija 7.50 K, Mašilo sa konje 25.— K. Arnika 6.-- i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuča so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i isnose sa pojedina roba manje. treba priložiti poštanske biljeg« sa od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja, Elsatrg br. 310 Hrvatska. Г1ОС1 C Vli Snk&B 0. smer о ijukljaiii bi. 706. svih vrsti fino izrađene razašilie tvornica cipela Žepče. jeftino! Fra Grge Martića trg br. 1. Protiv glista! Mast protiv Bvraba 12.— K, Naftolova mast Д6.— i 20.— K. Sumporna mast 12.-— K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.-i 12.— K. Mast sa rane 15.— K, Mast sa djecu, Kamforna šesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv osebline 15.—. Diahilon-flaštor, rubnflašter 2.— K i 4.— K. Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Mehmedalija Catić, Najpouzdanija ura le Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli. srebra ili zlata, sva­ ka će Vas zadovoljiti. Takodjer lanci, pisteMe, naušnice, svakojaki, dara vi i potrebstine kao noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigaći, dlamanti za re­ zanje stakla, sve dobro i jeftino naći čete u cijeniku tvrtke Sarajevo, Slabokrvnost? Teknći željesni ekstrakt 20.— K, Željesni albuminat 40.— K- Us lijedaički prepis: ARSOFERRINrTEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu n Beču 25.— K. HEGA FERRIN 45.— K. KreĆno-željezni sirup 20.— K. Blauđove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovite riblje nije иЕ1вам 85.— K. Kod upita Želite li kupovati dobro i trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Oj. kako 4eU biti zadovoljni, ako pokn- * tato FELLEK.VE PRAVE ELSA-PILULE! Te вц uistinu debre! 6 katija 18 — K. BAGRA DA BARBER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDČANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov baham 15.— K- T» poknUjt. i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUlD. Divit ćete se i hvaliti Fellerov Eliafloid kao dobra prijatelja u crnim danima. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalno boce 42.— K. Prah i tableto protiv reume 15.—. Aspirin praici lb K. 4444444444444444*444444444« „PROMET** Nije II Vam želndac u redu? Tr­ pite li od slabe probave? Od pokvarena apetita? ,Čevliarska Zadruga’ Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Zahtjevaite cjenik. Muslimani sjetite se „Gajreta"! drva, идЈјвпајшпод ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. 1 Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb.TelBf.Z9. Muslimanska trgovačku i obrtnička banka za Basnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. . Podružnice u 0. Brodu i 0. ftlovom Dionička glavnica K, 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i nurzovne naloge. / Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovaca banka, Sarajevo. - Intsrurban telefon: Zli Odgovorni urednik: F. falaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0c395b320a8397f3ba0675ea113ba23c.pdf abe079f980560b0fd7fe1df07f2fcf98 PDF Text Text POŠTARINA T’ GOTOVOM PLAČNA. Pojedini broj К 2— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ГЛ> j' 1 ОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 118 (223) ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 16. novembra 1920. (3. rebijulevel 1339.) Slom „demokratskog" jugoslavenstva. Iz Srbije stižu glasovi, da će na« svako drugo, imalo samo politički prednjaci i liberali, koji se bijahu okvir bez i najmanjeg oslonca u r&« stopili u demokratsku partiju istu« rodnim kulturama. piti na zborima pod svojim starim Pošto se dakle politička prošlost firmama. Nakon cigle dvije godine svih Srba u vodstvu demokratske života raspada se eto ona partija, stranke kreće u potpuno izgrade« koja je htjela za se patentovati dr« nom srpskom nacijonalizmu, to se žavotvornost, a sve druge partije ne može ni sada povjerovati tim optuživala radi manje ili više diver« ljudima, kad propovijedaju jugosla« gencije od: državnog jedinstva. Ras« venski nacijonalizam i mora se doći padanje demokratske partije, može do zaključka, da njihovo toliko iz« kao školski primjer poslužiti za do« vikano - jugoslavenstvo ima i danas kaz općenito priznatog pravila, da čisto politički okvir, kao i prije, sa« za stvaranje narodnosti nije dovo« mo s tom razlikom, što je prije Ju« ljan samo akt državne vlasti, nego goslavenstvo imalo svoj politički da se tu traži prije svega uticaj vre« okvir u zajedničkoj borbi protiv tu« mena i jedinstvo kulture. đinaca, a danas u bratskoj borbi iz« Kako se je mogla uopće i pojaviti među Srba i Hrvata, u borbi srp« ta partija sa tako jakim brojem po« skog nacijonalizma protiv hrvatsko« slanika u narodnom predstavništvu? ga — i to na taj način, što pomaže Prije dvije godine, neposredno srpskom nacijonalizmu, da ždere poslije stvorenja naše države, raz« hrvatske elemente. Kako to i zašto lio se u neobičnoj snazi preko hr« ne obrnuto? Zbog toga, što u našoj vatskog dijela' našeg naroda val ju« državi nema (historijskih odnosno goslavenskog nacijonalizma. Da je momentano administrativnih jedi« to bio samo jedan časoviti val, mo« nica, u kojima žive isključivo Hrva« gli su još tada spoznati trijezniji po« ti, kao što ima predratna Srbija i litičari i temeljiti poznavaoci naše Crna Gora, u kojima ona mala pri« historije, koja ideju jugoslavenstva mjesa Bugara i velika primjesa pro« iznosi na svoju pozornicu samo kao svjetno zaostalih Turaka i Arnau« politički okvir borbe Srba i Hrvata ta ne natrunjuju ni najmanje čisto protiv raznih tuđinskih jarmova — srpskog karaktera tih zemalja. J u« izuzevši naravno Štrosmajerov po« goslaven u Srbiji ne može kušaj osnivanja jugoslavenske kul« p r o t e ž i r a tiHrvata,aJugo« ture, koji propada odmah poslije sliven u jB oshiiHefceg o v i« njegove smrti radi nedostatka nje« ni, Hrvatskoj i Slavoniji i ga dostojnih nasljednika. Momenat Dalmaciji može prgteži« oslobođenja 1918. godine izazvao je riti Srbima. U tome je ležala kod Hrvata spontano osjećaj zah« osovina, oko koje su se dosada vrt« valnosti prema Srbima, ali pošto1 i« jeli Srbi demokratske partije. Nu pak ta zahvalnost nije išla dotle, pogreška Pribićevićeva računa sa« da se odreknu svoga hrvatskog ime« kriva se u tome, što je duboko pot« na, to je jedan jak dio njihove in« cjenjivala otpornost hrvatskog na« te’ligencije iskreno! oduševljeno pri« cijonalizma, a previsoko uzimao sna hvatio ideju jugoslavenstva, misleći gu srpskog Beograda, kao admini« u svojoj političkoj naivnosti, da će strativnog centruma cijele države. se i Srbi malo po malo odricati svo« Ono, čemu se politički školovaniji ga plemenskog imena. Hrvati još i radikali nadaju istom poslije kultur« danas sačinjavaju u demokratskoj ne i ekonomske borbe kroz decenije partiji onaj njezin sastavni dio, ko« i decenije, misle postići demokrati ji istinu govori, kad kaže, da im je za par godina političkim trikovima, jednako drago i srpsko i hrvatsko i Postigli su u istini to, da je danas ime. nakon dvogodišnjeg života ove dr= Drugi, brojno jači, sastavni dio žave, koju mnogi rado nazivaju Ju« demokratske partije čine Srbi. Kod goslavjjom, jugoslavenski nacijona« onih Srba u demokratskoj partiji, lizam deset puta mršaviji, nego li koji su prije rata u Bosni i Herce« je bio u času njena rođenja. Dođu« govini politički djelovali, pada u oči še demokrati to nisu ni htjeli druk« čudna stvar, da je to gotovo skroz čije, i ako im je firma na to glasila, grupa bivših »Narodovaca«, nacijo« ah pošto nisu postigli ni ono, što je nalnih šovena, koji su negirali hr« od njih zahtijevao srpski dio našeg vatsko ime, kao što su Frankovci naroda, naime napredovanje hege« negirali srpsko. Demokrati iz pred« monije srpske u svim dijelovima dr« ratne Srbije sastoje se iz prijašnjih žave, to ih sada svi napuštaju: Hr« samostalaca, naprednjaka i libera« vati kao prevareni, a Srbi opet kao laća, sve ljudi, koji nisu nikad imali razočarani Radikalfta partija, kao nikakvih Ini kulturnih ni .političkih vrelo današnjeg srpstva, izgleda,da veza sa idejom Jugoslavenstva. Sr« je odlučila da demokrate, kao ne« bi iz Hrvatske i Slavonije, koji su sposobne, makne sa tog odgovor« danas u demokratskoj partiji, jesu nog mjesta, avangarde Srpstva. Da članovi bivše srpsko«hrvatske koali« će to tako i biti, pokazaće izbori u čije, čije je jugoslavenstvo, kao i konstituantu. Dosadašnje izborno kretanje pokazuje strašno padanje demokrata za račun rjdikala, a o tom se može svako uvjeriti jednim običnim razgovorom sa Srbinom bi« račem van predratne Sitije. Kad mu oba kandidata, i demokratski i radi« kalski, obećavaju jednako, naime da će od »Turčina« oduzeti što se više može, pa njemu dati, to će taj bi« rač zapitati: »a ko ste vi?«, da bi znao, čijem obećanju može vjero« vati. Demokrata će morati petljati, a radikal ima jasan odgovor: »Mi smo za te ratovali, mi smo te oslo« bodili, mi smo Pašić i Protić«. Tako će se Srbin birač izvan Srbije lako opredijeliti Naglo raspadanje demokratske partije opažS se na svim stranama. A tako je i bolje. Njjhov pad će biti spasonosan po državu, jer će se njime završiti ova era histerične na« cijonalne podmuklosti, koja bi go« milajući nezadovoljstvo u državi, dovela nas do sudbonosnih posije« dica. Jakost i zdravlje naše države ne ovisi o tome, koliko će nas se zvati Jugoslavenima, nego o tome, koliko će nas biti zadovoljno sa svo« jim vanjskim materijalnim životom, a koji radi toga zadovoljstva ne će Željeti drugog stanja. U ovo vrije« me opće svjetske užasne materijal« ne bijede ona latinska izreka: Gdje mi je dobro, tu mi je domovina, — ima toliko istine u seoi, koliko je nikad prije nije imala. Oslobođeni. Sarajevo, 15. novembra. Oko članka g. Jojkića. »Srpska Riječ« dijeli nam savjet, kako se i« maju prosuđivati šifrirani članci pa veli da je članak »Muslimani«, o ko« jem smo mi ilapisali svoju seriju »Jedan trezveni glas« pisao — član radikalne stranke, a ona se s njim slaže jer nije stavila nikakve pri« mjedbe. Bilježimo ovo da se vidi dokle ide preuzetnost ljudi iz ured« ništva »Srp. Riječi«, a sad ćemo da im objasnimo jednu zabludu. »Srp. Riječ« veli da mi hoćemo da prika« žemo kao da je taj članak pisan od čovjeka, koji je samo gost »Srp. RL ječi«. Boš, gospodo! Da umijete čitati onda bi vam bi« lo sasvim jasno, da je naš uvod u« pućen na adresu uredništva »Srp. Riječi«, koje se »nikad nije odliko« jalo kakvom pameću i pronicavošću u tretiranju odnosa između musli« mana i Srba pravoslavnih«. A što smo članak pripisali g. dru Jojkiće — usput konstatiramo, da to ne is» pravija ni »Srp. Riječ« — znak je da smo u stanju lučiti trezvenost od praznog glamatanja, kojim se odli« kuje g. Kobasica i njegovo društvo iz redakcije. Uostalom napominjemo da smo mi govorili na adresu g. dra Jojkića, pa ne shvaćamo što u tom istrčava pred rudo jedna Kobasica, jedna hitka g. dra Srškića, čijem članku ili Godina II. inspiraciji ne bismo nikad posvetili one pažnje, koju posvetismo uvod« niku pod naslovom »Muslimani«. Mi svoje članke »Jedan trezven glas« napisasmo na adresu g. Jojki« ća ne samo stoga, što je njegov čla« nak.»Muslimani« pobudio opću paž« nju muslimanske javnosti već i sto« ga, što znamo da nam je iskren pri« jatelj i plemenit čovjek. Pa iako se s njegovim izvodima ne mogosmo u cijelosti -saglasitl ipak ne ćemo i ne možemo nikad zaboraviti, da je on u najkritičnijem vremenu, za vrije« me prevrata, otvoreno i hrabro istu« pao proti svim prohtjevima, koji su išli na štetu nas muslimana. Mi zna« mo i pamtimo njegov rad i nastoja« nje u Narodnom Vijeću i štovali bi« smo njegove nazore i onda, kad se sa njim ne bismo nikako dodirivali. Međutim moramo ponovno naglasi« ti da ni naš uvodnik »Utjeha« nije potekao iz kakvih spekulativnih motiva; on je iskren izražaj naših osjećaja i žao nam je što sa sličnim raspoloženjem ne možemo pisati o rušitelju naših odnosa prema radi« kalima, g. dru Milanu Srškiću, ili or« ganu oberradikala i njihovim jata« cima u »Samoupravi«. Tekst jugoslavenskotalijanskog sporazuma. Jz Santa Margherite stigao je o« vaj mjestimice manjkavi brzojav: Noćas je potpisan ugovor, koji gla« si: Italija i kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca međusobno ustanovljuju režim iskrenog prijateljstva i srdač« nih odnosa za zajedničku korist o« baju naroda. Kraljevina Italija pri« znaje konstituciju susjedne države, postignutu kao najuzvišeniji cilj ra« ta, koji je ona vodila. 1. Između obje kraljevine odredu« je se ova granica: od visine Poš (kota 1511) do visine Javlovec, pa preko planine Ponikva razvodnicom Save i Soče do visa Triglava (kota 2863), pa do visa Kuka preko kote 2086, odavde prema visu Oreven i Blegaš, tako da željeznice pripadaju nama. Zatim preko Belka (?) (kota 1050), planine Bičke Gere, Pleteša (kota 1699), Gliza putem istočno od Sniježnika (kota 817, 660, 502 do kolskoga puta koji ide dolinom do Astovele); 2. Zadar, porezne općine Arbana« si, Crno, Pohanjac i jedan dio opći« ne Dikla priznaju se kao sastavni dio Italije. Posebnim konvencija« ma utvrdiće se uzajamni odnosi; 3. Isto tako priznaju se Italiji o« strva Cres, Lošinj, Lastovo i Pela« gruž. Sva ostala ostrva pripadaju Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca; 4. Italija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca priznaju slobodnu i ne« zavisnu državu Rijeke, koju sačinja« va cijeli »Corpus separatum«. Na. teritoriju Istre pogranična linija je Muslimanska trgovačka i obrtnička banka, za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u 3 Brodu i g. |\lgvom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ib najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i -aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, ’a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interufban tilcfon: ZH �Strana 2 Стоап« koja polazi od Kastva i izlazi na drum Sv. Matija—Rijeka. Sknoči i Cesti pripadaju nama kao i cijeli kolni put od Zlosenice koji preko Matulja (kota 377) vodi na Rijeku. Na zapadu izlazi linija ispod Prel« nika. Granice teritorija o kojima je riječ u prednjem članku biće odre« đene od komisije za razgraničenje;' 5. Kroz 2 mjeseca nakon ove kon« ferencije sastaćc se konferencija stručnjaka, koja ima da podnese o» bim vladama predlog o svim pita« njima za uspostavu najsrdačnijih ekonomskih i finansijskih odnosa između obiju zemalja; 6. Kraljevina Srba, Hrvata i Slo« venaca priznaje talijaaskim držav« ljanima na njezinom teritoriju sve koncesije dobivene do 12. novem« bra 1920. godine. Talijanski držav« ljani bivši podanici Austro«Ugar« ske, imadu pravo opcije kroz go« dinu dana; 7. Vlade su sklopile rekurenciju u cilju ojačavanja kulture duša. (O« vaj dio brzojava potpuno je nera« zumljiv!); 8. Ovaj ugovor satavljen je u dva primjerka: u talijanskom i srpsko« hrvatskom jeziku. . ' Bilješke. Zagrebački »Hrvat« u broju od 10. o. mj. donio je u cijelosti naš poduvodnik, što je bio zaplijenjen u 114. broju »Pravde« od 6. o. mj. U narednom broju donio je zapli« jenjeni članak »Hrv. Sloge« u kojem je bilo govora o programu J. M. O. Drago nam je, što je javnost makar iz »Hrvata« mogla čuti naš glas, kao i glgs onih, za koje se veli da su proti našoj organizaciji. Bilo bi do« liro,'kad bi gose onih oko »Domo« vine« pročitali gornje sastavke. Osječki »Hrv. List« donio je po« vodom pritvaranja naših prijatelja vanredno topao članak o nama i na« šim tegobama. Žao nam je što ga ne možemo prenijeti i kolegama iz gornjih dvaju listova toplo zahva« Ijujemo na iskazanoj pažnji. »Pravdaška banka«. »Glas Teža« ka« nije mogao, a da se u nekoliko navrata ne nabaci i na ovaj čisto muslimanski zavod — kao što se na« bacuje blatom uopće na sve musli« mansko. »Glasu Težaka« dobro je poznato, da su ovaj zavod osnovali muslimani B. i H. bez obzira na stranke, te da u ravnateljstvu kao i ' nadzornome vijeću toga zavoda i« ' ma članova, koii ne pripadaju našoj organizaciji. Znaju li Varvarići i | komp. da je jedan od osnivača ovo« ‘ ga zavoda, g. Ing. Čekro, njihov stup i da je on za banku od H. Ju« sufagića i prostorije iznajmio? Šta je onda razlog ovim’' napadajima? Jednostavno to, što Varvarić i nje« gova kompanija nijesu u njoj našli | dobre jasle. Evo dokaza: Odmah | po izlasku prvih brojeva »Glasa Težaka« došao je g. Dr. Novo i tra« žio oglas. Direktor nije udovoljio tom zahtjevu, ne znamo iz kojih razloga, a držimo stoga, što je po« znavao njega (afera Vlaho — Dr. Novo u Gjdru, te slanje bolesnih vojnika koji nijesu mogli platiti na frontu) kao i njegovo društvo, te nije htio islamskim novcima potpo« magati protumuslimansku rabotu. Time je naravno onoj čeljadi dat povod da se banka napadajima pri« sili da oglašuje u »Glasu Težaka«. Ili je modža uzrok u tom, što je jednog dana pokušao jedan propa« lica iz njihova društva, da od banke podigne oveću svotu uz jamstvo je« 'dnoga čestitoga trgovca, koji ga nije poznavao, pa kad je dobio informa« čiju o tome »težaku«, odustao od ži« riranja? Zahvalio se na izboru. Na okruž« noj konferenciji radikalne stranke za okrug mostar^i jednoglasno je izabran za poslaničkog kandidata naš odlični prijatelj g. Smail Ćema« lović, član ‘Glavnog Odbora za o« krug mostarski. G. Čemalović je .b|agodario na tom povjerenju i paž« -nji, ali je izjavio da žali što se ne može primiti izbora. Cijela konfe« renciia je sa žaljenjem primila ovu izjavu. G. Ćemalovi^je bilo ponu« đeno mjesto na komfti bio izabran za poslanika, ali je on pretpostavio da se ne kandiduje ostajući i dalje .PRAVDA* — .ПРАВДА* da radi revnosno kao i do sada za uspjeh radikalne stranke i njenih vođa na izborima. Gornju bilješku prenosimo iz »Srpske Riječi« od 15. o. mj., a po« što nije jasna, dodaćemo joj malo komentara. Sada odlični prijatelj radikala, a prije mjesec dana »na« rodni prvak Hercegovine«, g. Smaji« ca Čemalović, nije se primio kandi« dature stoga, što mu je ponuđena oglodana kost, t. j. četvrto mjesto, pa nije htio da hljosne. No ipak se je našao neko, ko je pristao da bude čak i kao Stipanov alat: dr. Murat Sarić, onaj isti Murat, koji nikad ni« je bio vojnik, nego oficir, general, naravno bez vojske..... . „Šta su muslimani?" Da se vidi kakav pojam imaju-o nama ljudi u. Beogradu, donosimo bez ikakve izmjene donji sastavak, što je štampan u 2,164. broju polu« radikalske »Tribune« od 1. oktAra o. g. Učinili smo u’ članku samo tu korekturu, #da smo neka njegova mjesta štampali razmaknuto. Inače smo ostavili sve kako je štampano u »Tribuni«. Članak glasi: »Do pre rata znali smo da su mu« slimani u Bosni Srbi, koji su posle Kosova ostavili pravoslav« 1 j e i postali Muhamedovi vernici, ali koji nisu zaboravili svoj srpski jezik. Znali smo da su naša braća, dugo udaljena od svoga starog ognjišta, dosta žabo« ravili šta su ranije bili i iz njihovih usta čuli spao reči, koje su bolele. Nada nam je ležala u budućnosti, koja će nas jednoga dana spojiti i tada će doći renesans nacionalne svesti. Ali da dođe do«tog renesan« sa potrebno je ne samo ostvariti na« rodno ujedihjenje već leći s odu« ševljenjem na posao, koji je teži ne« go svi dosadanji. Jer je mnogo div« Ijih i zlih trava izrtslo i plemenito cveće će še ugušiti ako ne dođu gradinari! Jer šta su sada Muslimani? Budimo iskreni i priznajmo da su oni daleko od toga da budu Srbi. Ta čista srpska rasa je u opasnosti da se potpuno odvoji ođ nas i da ide u tuđi zagrljaj. Žalosno ja da naši ljudi danas tako slabo nacionalno misle, da ne razumeju jedan od centralnih problema naše rase, a to je: čija ćebitiBosna? Muslimani su danas na raskrsni« ci. Ko im pruži ruku, oni će s njime poći. A nami nije svfe jedno da li će otići u Zagreb ili u Beograd. A.« • Pa još svijet veli da je samo Čo« korilo grobar narodnog i državnog jedinstva sve triju plemena našeg naroda! Bilo bi smiješno, kad bismo se upuštali u ozbiljno raščinjanje gornjeg članka i puštamo ga bez i« kakve daljnje primjedbe. Ako ni« šta, vrijediće historičaru, koji bude pisao o ograničenosti naše današnje sredine... Propast tvoja od tebe, Šerif ova „Domovino “•I • • • Mostar. Poziv našeg mjesnog od« bora u Mostaru, kojim je sazvana naša skupština od subote, završava se ovim riječima: »Braćo! Pokažite svojim učešćem snagu i jakost naše organizacije. Manifestujte svoje o« gorčenje nad onim izrodima, koji hoće da poc^epaju naše redove i da na nesreći braće muslimana zadovo« lje svoje gadne i niske ambicije!« Dodamo li, da idu pod šilte sva Šerifova ručna pisma, kojima pozi« va »stare prijatelje«, da rade za nje« gova kandidata Husagu Cišića i da ga se je Husaga svečano odrekao iz« javom u »Nar. Slobodi«, koju smo donijeli u prošlom broju, onda je ilustrovano i raspolAenje Hercego« vine, koja ne će ni da čuje za ovog nekad velikog Austjo«Madžara, a danas jednog i sitnog Srškićeva li« žisahana. Njegova obezglavljenost odraža« va se pak u tom, što pisma šalje čak I i našim — kandidatima za Konsti« i tuantu. Sarajevo. Skupština od petka sa« zvana je posebnim pozivom mjes« nog odbora u kojem se veli: »Braćo muslimani! Dođite svi na ovu skup« stinu, pa svojom mnogobrojnom po« sjetom i ovom prilikom pokažite da je Sarajevo nepredobiva kula naše organizacije. U prošli petak bijašfe na istom mjestu zakazana skupština onih, što radi svojih ličnih koristi •pokušavaju da razbiju našu slogu i razrijede naše zbijene redove. Valja im pokazati, da Sarajevo osuđuje rovarenje »Obranaša« isto onako, kako osuđuje provokatorsku ulogu Pitner«Sarkotićeva štićenika, skrahi« ranu austrijsku veličinu, Šerifa Ar« nautovića. On ruje i izdajnički mini« Ta temelje naše organizacije, on je obmanuo »veledušni Beograd«,. da je Bosna uz njega, a proti našoj or« ganizaciji. Treba razbiti ovu njego« vu petljaniju, treba ušutkati njego« vu lažnu »Domovinu« i s gnjuša« njem odbiti njeno- izdajničko piša« nje. Sarajevo je srce Bosne, pa tre«. ba da prema tom svom, položaju i progovori. Muževno i trijezno, mir« no i dostojanstveno.« Zvornik. Šaljem jedno pismo Še« rifa Ajnautovića, što ga je upravio odličnom članu naše organizacije g. Hilmibegu Fidahiću. Štampajte ga uz poruku, da u Zvorniku nema iz« dajica. Pismo glasi: »Dragi Hilmi« beg! Jg Vas pozivom na naše staro prijateljstvo molim, da pomognete moju kandidaturu, koja je za tu« zlanski okrug postavljena. Ja se za Zvornik pouzdavam u Vas i u Smailbega da ćete pomoći, da moja kandidacija uspije u Zvorniku, jer ste Vas dvojica u koje Zvornik gle« da i sluša. Ujedno Vas molim, da mi brzojavno javite koga ćemo iz zvorničkog kotara na listu postaviti. M. selam Šerif.« Molimo gg. čitatelje da nam o« proste što štampamo i ovako srnu« šene stvari. Iz principa ne mijenja« mo historijskih dokumenata. Bos. Novi. U znak pftitesta pro« tiv izdajničkom i nemuslimanskom istupu^erifa Arnautovića protiv Ju« goslavenske Muslimanske Organi« zacije i njena vodstva po diktatu najzakletijih neprijatelja musliman« skoga dijela našega naroda, koji su se više puta i u praksi pokazali, mu« slimnska omladina Bos. Novog kao dokaza gnjušanja i prezira, spalila je njegovu »Domovinu« sa jedno« glasim uzvicima: »Dolje izdajnik i rušitelj naše sloge!« Muslimanska omladina. Kladanj. Šaljem pismo koje do« bih od »Šerifa«, a ujedno javljam, da smo sve brojeve njegove »Do« movine« povratili sa primjedbom: »Ne prima se«. Silu je brojeva raža« slao u Kladanj, ali smo sve povra« tili. Naš kotar i mjesto sve je uz J. M. O. Drugim »prijateljima« nema mjesta. Pismo glasi: Šerif Arnautović, Sarajevo. Dragi prijatelju! Molim Vas prijateljski, da poradi« te za kandidacionu listu, na kojoj sam ja nosilac. Ja se pouzdavam u naše prijateljstvo, da ćete se svojski i energično zauzeti, da ova lista u tamošnjim krajevima prođe i uspi« ja, a to će ovisiti o Vašem radu i vo« lji za rad. Ujedno Vas molim, da nam za »Domovinu« sakupite i po« lam. Sarajevo, 7./Х1. 1920. -Šerif. Sanski Most. Danas muslimanski nogometni šport, klub »Sana« spa« lio »Domovinu«, Šerifov list na jav« noj pijaci. Odbor. Lijep primjer mara i požrtvovnosti. Ovdašnja stara zlatarska radnja »Braća Zlatar« pošla je u svom za« natu sasvim savremenim i hvale vri« jednim putem, te može da bude svi« jetao primjer mnogim našim zanat« lijama, kako treba raditi na korist svoju, svoga zanata a i općinstva. Članovi ove ugledne sarajevske zlatarske radnje riijesu se htjeli og« raničiti, da proizvađaju samo stare nakite i rade na način, kako su vL Epoi — Brol 223 djeli i naučili od svojih pređa: »da pletu kotac kao otac«, nego su se odlučili da rade prema duhu vre« mena, te sp je jedan od članova u« savršivao u inozemstvu dulje vre« mena, a prije nekoliko su mjeseci nabavili moderne mašinerije i ure« dili sasma modernu radnju, gdje iz« raduju sve vrste zlatnog i srebre« nog nakita po najnovijim modelima i ukusu. Braća Zlatar stavili su sebi ujedno u dužnost, da uposle naše i onako na žalost slabo zbrinuto mu« -slimansko ženskinje, te su u tu svr« hu u svojoj glavnoj radionici os« novali pored odjela za izradu prste« nja, lanaca i broševa još i naročiti odio za-'izrađivanje ručnih pletenih torbica od srebra i zlata, t. zv. »taš« ni« svih, pa i najmodernijih fazo« na. U ovom odjelu je sada zaposle« no desetak naučnica, koje i ako po« četnice, dobivaju od ove radnje do« ličan honorar, koji iznosi od 500 do 600 K mjesečno. Ovaj lijepi primjer modernizira« nja jednog od naših zanata, a ujed« no patriotski gest ove firme mogao bi služiti kao uzor većini naših za« nata i zanatlija, da se naime ne tre« ba u zanatu i u poslu ograničiti sa« mo na se i na dosadašnji način ra« da i poslovanja, nego da treba ži« vjeti i raditi u duhu vremena. Mi ovu našu sasma modernu i solidnu radnju najtoplije preponi« čujemo braći muslimanima a i pri« jateljima muslimanskog napretka. Ujedno skrećemo pažnju mjeroda« vnih faktora, da bi bilo skrajnje vri« јете, da se povede življa akcija, kako bi se naši i onako sasma za« nemarem zanati čim prije spasili bi« lo tako, da se što veći broj mladih zanatlija pošalje na državni trošak u one krajeve našeg kraljevstva, gdje bi se mogli u svom zanatu u« savršiti, ili da se u tu svrhu odre« de stručnjačke komisije, da prouče način moderniziranja naših starih zanata pa da se onda od strane vla« sti poduzmu potrebni koraci. Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U HERCEGOVINI. U petak je dr. Karamehmedović održao skupštinu u Ostrošcu, na kojoj je bilo preko 1500 naših teža« ka. U Jablanici je isti dan skupšti« nu održao naš urednik Korkut, a prisustvovalo joj je oko 200-težaka. U suibotu je u dupkom punim pro« storijama »Hrvoja« u Mostaru odr« žana velika skpuština, kojoj je predsjedao naš kandidat g. Musta« fabeg Kapetanović, a govorili su gg. dr. Karamehmedović i Korkut uz burno odobravanje i silno odušev« ljenje. U nedjelju je dr. Karameh« medović održao vrlo dobro posjeće« nu skupštinu u Stocu, a u veče je na povratku izmijenio misli s našim ljudima u Čapljini. U Stolac ga je pratio g. Hakija Čemalović iz Mo« stara« Kandidati prof. Baljić i Kapeta« nović otputovali su u Nevesinje, a možda će se navratiti i u još koje mjesto. Održane skupštine uspjele su izvanredno, a detaljnije ćemo ih prikazati u idućem broju. Ovdje bi« Iježimo, da se je Mostar odazvaoistim oduševljenjem kao i Sarajevo, a svijest hercegovačkog težaka do« stojna .je svakog divljenja i pošto« vanja. Svugdje se ori »Dolje Šerif!« SKUPŠINA U KNEŽINI. Iz Kladnja dobismo ovaj brzojav: »Skupština u Knežini izvrsno uspje« la. Svuda ovamo nepokolebivi redo« vi organizacije. Sarajlić, Dedić.« SKUPŠTINA U KREŠEVU. U Kreševu je održana dne 12. o. mj. u petak vrlo dobro posjećena i potpuno uspjela skupština, na koju je na poziv mjesnog odbora izaslan član Radnog Odbora dr. A. Hadži« kadić. Mnogobrojni težaci iz svih okolnih sela kao i mještani, pošto su saslušali odulji govor našeg izasla« nika o programu i borbi n’aše orga« nizacije te o važnosti izbora, izjavili su oduševljeno, da čvrsto stoje uz našu organizaciju-i da ih niko nc će rastaviti pd zajednice sa ostalim muslimanima, koji se u ogromnoj većini okupiše u redovima J. M. O. Poslije skpuštine svi se prisutni ne« članovi upisaše za članove J. M. O. da time pruže i vidljiv znak šlaga« �Fpol 223 — Broj ® nja i odobravanja rada J. M. O. Predsjednik mjesnog odbora A« sifaga Ćizmić sa ostalim odbornici« ma pripremio je sve nužno i obavi« jcstio okolona sela, da dođu na skupštinu, na čemu im pripada sva« ka hvala. POUZDANIČKI SASTANAK U KOVAČEVCIMA. Vrijedni predsjednik našeg mje« snog odbora u Glamoču g. Husein ef. Berberović održao je pouzdanič« ki sastanak u općini Kovačevcima dne 7. o. mj., na kojem su bili pri« sutni svi muslimani ove općine. G. Berberović je rastumačio prisutni« ma rad naše organizacije i borbu, koju je za ove dvije godine izdržala u obranu muslimana. Razložio je potanko program i sve što je u Sa« rajevu prigodom naše glavne skup« štine čuo iz usta naših narodnih po« slanika i drugih članova našega vod« stva. Prisutni su ovo izlaganje g. Berberovića potpđno odobrili i iz« javili svoje oduševljenje za organi« zaciju i njezino vodstvoc. Tom je prilikom skupljeno za »Pravdu« 620 kruna dobrovoljnih priloga, koje na drugom mjestu donosimo. Kaši dopisi. Rečica (kot. Stolac) u novembru. Tuđi agenti iz Mutež stranke, u svom klepetalu, kao da su pobješ« njeli radi blamaže i neuspjeha što doživljuju na sve strane. Umislili se kao neke narodne vođe, pa u sva« kom broju tog demokratskog -pri« repka sikću, kleveću i petljaju, iz« mišljaju sve moguće laži i blateći sve poštene muslimane koji nijesu ni najmanje spr^nni da se prodaju kao što su se i oni prodali. Taj analfabetski listić i nema dru« gog materijala nego da izlijeva mržnju na sve one muslimane koji se nedaju za nos voditi u izdajnički posao kojeg oni vrše na štetu mu« slimana. Tu neki dan očešao se je taj pro« dani listić i o naš mjesni odbor i po« kušao da oblati našeg vrijednog va« iza g. H. Asim ef. Zupčevića, kojeg oni pogrdno prozvaše »Hodža Zu« bac« ne bi li na taj način privukli kojeg seljaka u stranku Varvara— Čekro-—Mahinićevu. Oni tvrde da su naš mjesni odbor i »Hođža Zubac« pozivali narod da dođe na skupštinu radi vakufskih stvari i vele da je na skupštini sve« ga bilo 61 prisutnih i to sa odborom zajedno. Take krupne laži mogu iz« valiti samo nemoralni ljudi koji se kupe oko tog klepetala i koji se ne stide šta će im reći oni ljudi koji su bili na skupštini, kad u njihovu listu pročtaju taku la'ž. Nek ti demokrat« ski hizmećari zavire u naš skupštin« ski zapisnik, pa nek tu vide koliko je uistinu bilo prisutnika na našoj skupštini i kako je ona tekla. Uostalom zašto se ti prodani e« lementi ne sjete naše veličanstvene skupštine na kojoj su gg. Maglajlić i Korkut onako triumfalno pobrali lovorike slave, i na kojoj su svi Sto« čani onako jednodušno manifesti« rali slogu i privrženost Organizaciji. Jedan posmatrač. r aiititRi pregled. Engleski listovi o sporazumu. »Timesov« dopisnik u Santa Mar« gheritti misli, da za uspjeh valja blagodariti dobrim odnosima izme« đu Trumbića i Sforze kao i dobroj volji obiju strana. Dopisnik »Daily Newsa« iz Santa Margheritte veli, da je značaj riješenja mnogo veći, nego što je svijet mislio dok pitanje nije bilo riješeno. Postojala je opas« nost sukoba i nemogućnost trgovi« ne, koja je oteščavala ekonomske odnošaje jugoistočne Evrope. Itali« ja je dobila strategijsku bezbjed« nost, a Jugoslavija dovoljnu garan« čiju za izlaz na more. Uspjeh valja blagodariti Sforzi i Trumbiću. Egipatsko pitanje. Iz Londona ja« vljaju: Lord Milner naišao je u brit« ekom kabinetu veliki otpor u pita« nju dignuća protektorata nad Egip« tom. U izvještajujorda Milnera se predlaže, da se Egipat konstituira „ПРАВДА* — .PRAVDA. U idućem broju donijećemo opširnu uputu o načinu glasanja i dužnostima predstavnika kandidatskih listi. kao nezavisna nacija sa garancijama za sigurnost Suezkog kanala. Izvje« štaj ne sadržaje nikakovih predio« ga za egipatski ustav, izjavljuje ali da je stvar samih Egipćana, da si organiziraju režim, pod kojim žele živjeti. Neki engleski ministri kao lord Curzon i Churchil drže, da predloži .lorda Milnera idu predaleko. Promjene u albanskoj vladi. Iz Korče javljaju: U ovdašnjim arba« naškim krugovima se tvrdi da su članovi sadašnje arbanske vlade u Tirani Coba i Kadri Hodža istupili. Oni su bili umiješani u događaje, koji su prošlog ljeta doveli do na« pada albanskog pa srpsku granicu. Domaće vijesti. Jedna greška. U prošlom je broju nekom pometnjom dopis iz Više« grada donesen u rubrici »Bilješke«, pa molimo gg. čitatelje da nas izvi« nu radi ove omaške. Još jedan Grudićev kurban. Iz Bijeljine dobismo ovaj brzojav: Ju« čer je nakon groznih muka u ovdaš« njojl bolnici preminuo Hasan Ha« džić, starac od 67 godina. Hadžić je podlegao ranama, što mu ih prije mjesec dana zadade Vidak Stanoje« vić, žandar iz Skoplja, koji je došao ovamo na dopust. Ubojica je na slo« bodi. Odbor. •— Donosimo gornju vijest i pitamo: Šfa je sa Čupurdi« jom i drugim njegovim sukrivcima? Hoće li se državno odvjetništvo maknuti i uhapsiti Stanojevića? Ho« će li se povesti kakvi izvidi proti Grudiću i njegovim organima? ' Uzaludno traganje. Pišu nam: Dne 4. novembra o. g. u 4 sata po« slije podne došao je nenadano ov« dašnji kot. predstojnik Mrzljak sa kancelistom kot. ureda M. Serdare« vičem, dvojicom opć. vijećnika Bo« škom Bijelićem i Aganom Grebom te stražarom Markom Samardžićem u trgovinu ovdašnjeg trgovca Der« višage Bakšića,. gdje su se nalazili neki građani. Predstojnik je zatra« žio da se dotični građani odstrane, što su isti i učinili, a zatim je u za« tvorenom dućanu nastala pomna premetačina D. Bakšića najprije tje« lesna, zatim dućansldh prostorija te napokon i stana istog. Predstojnik je prije premetačine rekao: »Po na« logu starije vlasti ima se obaviti pre« metačina«. Poslije obavljene preme« tačine kancelista je pokupio sve knjige i spise koji su se nalazili kod Dervišage kao člana centralnog od« bora posjedničkog udruženja te kao predsjednika mjesnog odbora u o« vom kotaru i sa sobom ponio te svi gore navedeni sa ipomenutim trgov« cem uputiše se u kotarski ured, gdje su ostali do 7 sati u večer. Sastav« Ijen je zapisnik, da je premetačina ostala bezuspješna ali usprkos tomu Dervišaga je stavljen pod policajni nadzor i ujedno mu saopćeno, da se ne smije iz mjesta nigdje udaljiti, te se i danas tako nad njim postupa. Ovoliko u javnost da se zna šta se sve i u našem malom Ljubinju događa i izvršava na muslimanima. Jedan zločin u B. Luci. U noći na 26. pr. mj. u 1 sat po ponoći izbo« den je ovdašnji posjednik Suljaga Čejvan sa vojničkim bodežom, te je ozlijeđen na četiri mjesta. Oteto mu je tom prilikom 320 K. Slučaj se je zbio u varoši pred duhanskom fabrikom, kada se je Suljaga vraćao sa svoje bcglučke zemlje sa kolima žita iz kojih je istom izišao i poslao ih sa momkom kući, htijući on pje« šice ići da se malo ugrije. Marljivim istraživanjem policije uspjelo je • pronaći krivce u četvorici vojnika ovdašnjeg vojnog slagališta. • Izborna nasilja počinju. Iz Zvor« nika smo u četvrtak primili ovaj brzojav: '»Na 7. o. mj. u noći poli« cijski je podnadzornik Sveta Savić podvaliujućim planom sa svojim policistima i povjerljivima osobama podmetnuo vojničku pušku u štalu g. Huseina Cumavića, podpredsjed« nika mjesnog odbora J. M. O. u na«. * »u I. 1 mjeri, da omete započeti rad naše organizacije u predstojećim izbori« ma, te da omete slobodu izbora. U« potrijebivši svoj službeni položaj u ovoj stvari, sproveo je g. Čumavi« ća sa prijavom i podmetnutom puš« kom u zatvor. G. Cumavić je nakon izdržanog zatvora od 22 sata bio preslušan od kot. ureda i pušten na slobodu. Istraga je u toku, opširan izvještaj slijedi. Molimo podužrtiite hitne korake na nadležnom mjestu. Mjesni odbor. Donosimo bez komentara. Izgubljen sahat. Kada je policija razjurila našu sarajevsku skupštinu, u onoj velikoj stisci i gužvi izgubio je jedan naš prijatelj sat iza poja« sa, na kojem piše London, a na srebrenom lancu vise tri muhura. U« moljava se nalaznih, da ga preda Salih ef. Karavdiću u Saračima ulici broj 15. Točno na minutu idu Stittnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706., Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuvstvo donijeće Vam Fellerov pra« vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 speci« jalne velike boce 42 krune. Državni trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Često povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra« vim Elsa«pilulama! 6 kutija 18 kru« na. Švedska žeiudčana tinktura 1 ve« lika boca 20 kruna. Omot i poštari« na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh- Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga, sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. , Gajretov glasnih. Dobrovoljni prilozi iz Amerike. Husnija Ćatović darovao je 50 do« lara: Mehmed Prelimovac 30 dolara; po 20 dolara: Osman Ćatović, Half! Kurtović, Jozo Željko; Pašo Ćeri« nagić 15 dolara. Po 10 dolara: Omer Resulović,. Hasan Ramić, Salih Lju« bović. Salih Hasanbegović, Meh« med Kapetanović, Hamid Demiro« vić, Lutfija Volić, Mustafa Sarić, Mujo Avdić, Husein Omeragić, Vejsil Zabela, Abdullah Bajgorić, Hama Arnautović, Nazif Pošković, Ahmet Avdić, Omer Šuko, Hašim Demir, Jusuf Habeš, Smajo Kravić; po 5 dolara: Nazif Sarić, Asim Bu« dala, Mihailo K. Mutka, Avdulah Željo, Hasan Hasanbegović, Smail Baraković, Mahmut Kantarević, Sa« bit Šehović, Husein Purić, Alija Će« rinagić, Begler Ćerinagić. Mustafa Ćerinagić, Mustafa Riđešić, Hašim Ramić, Mehmed Zubčević, Selman Avdić, Sulejman Busuladžić, Re« džep Omeragić, Derviš Grizović, Hakija Ljubović, Halil Ramić, Zaim Ramić, Hamdija Kapetanovič, Alija Omeragić, Agan Korić, Mrs Магу Volić, Sulejman Nurković, Nasuf Jaganjac, Sulejman Koraica, Sabit Busuladžić, Derviš Ćefo, Hamza Mehaković, Mahmut Hajirlić, Šaćir Poturović, Mehmed Bajgurić, Meh« med Čekro. Mehmed Krpo, Arif Sa« ri,ć Aćim Kijac, Mahmud Jaganjac, Ivan Antunović, Mustafa Bošković, Sabit Pervan, Muhan Šabić, Bajro Bašić, Nazif Kapičić, Ibrahim Ba» raković, Muharem Serdarević, Hu« sein Serdarević, Ibrahim Robović, Alija Osmanović; po 4 dolara: Riz« van Ćerimagić, Mehmed Ćosić, po Сграна 3 3 dolara: Sejdo Busuladžić, Nuri Dželadin, Husein Bekir, JozoCirko, po 2 dolara: Alija Beširević, Ibra« himToromanović, Ibrahim Redžep, Jure Čović, Ignjat Radulović, Vinko Krajina, Mijo Željko, Sulejman Ha« sanbegović, Alija Ibrahimpašić, Ha« san Karadžić; Božo Sučić 1.50 dola« ra. — Plemenitim darovateljima pre« ko dalekog oceana neka je najsr« dačnija hvala! Dobrovoljni prilozi. Upravnom odboru prispjeli su dalje ovi prilozi: Musi. . udruženje »Itihad« Bihać 2.000 K, Muslimanska čitaonica Ne« vesinje 354 K, Kasim Riđešić Trebi« nje, sakupio priloga 339 K; podod« bor Stolac od održane zabave 5.206 K 80 hel.; Nazif Resulović Gornji Rahić, od održane zabave" 500 K; is« ti darovao 130 K; Huso Gruda Ne« vesinje sakupio 330 K; pododbor u Bos. Petrovcu sakupio 400 K; P. Grabovac. Čapljina 40 K; Opštinski ured Odžak 500 K; pododbor Gac« ko, od održane zabave 7.827 K; Ab« dulah Gruhonjić Janja od održane zabave 1695 K; Opštinski ured Ro« gatica 1000 K; Opštinski ured Moda rić utemeljačina 500 K; Opštinski ured Cazin dar 100 K; Džemal Taf« ro Zenica sakppio 600 K; Opštinsko poglavarstvo Derventa 1000 K; Ab« diirahman Čelinić Goražde sakupio 248 K; Braća Širbegović Doboj 100 K; Hilmija Sadiković Ljubuški, sa« kupio 200 K; pododbor Rogatica, sakupio 1.305 K; Bećir Krvavac B. Brod, sakupio 1830 K; Smail Emina« gić i F. Dervić Tešanj, dobrovoljni •prilog 400 K; pododbor Ljubinje, dobrovoljnih priloga 230 K; podod« bor Konjic, od prodatih kurbanskih kožica 539 K; pododbor Maglaj, čla« narine i priloga 768 K; Abid Keso« vić, Jeleč 135 K; pododbor Sanski Most, sakupio 2.500 K; Z. Mehme« dagić Doboj, sakupio 701 K; Musta« fa Čalkić, Gornji Vakuf sakupio 411 K; Kadri ja Hajdarović i dr. do« brovoljni prilog 176 K; Zaim Hađo« vić Trebinje 1.000 K; Abdulfetah Kadić Ostrožac od kurbanskih ko« žica 582 K; pododbor Rogatica do« brovoljnih priloga 2122 K; podod« bor Maglaj, dobr. pril. 5000 K: Alija Šuljak Trebinje sakupio 395 K; Ne« zir Dervović Bijelopolje dar 4000 K; M. Tarabar Zenica sakupio 330 K; Adem Salković Rogatica dar 24 K; Hamid Filipović Rogatica dar 104 K; Dr. Karamehmedović Sarajevo, dar 1000 K; Fejzaga Salković Sara« jevo, dar 20 K; Muhamed Fočić Ro« gatica dar 260 K. Gospodarstvo. MUSL. TRG. I OBRTNIČKA BANKA ZA B. I H. S veseljem konstatujemo, da se o« vaj naš mladi novčani zavod po« voljno razvija. Razvija se povoljni« je nego smo mogli i očekivati obzi« rom na prilike, u kojima je osnovan, a koje i danas vladaju. Odmah nakon prevrata 1918. go« dine uvidjela se prijeka nužda, da se osnuje jedan jak novčani musliman« ski zavod, koji bi bio neki centar za financijalno«trgovačko> i gospodar« stveno pridizanje ■našeg elementa u cijelom kraljevstvu. Svi naši dale« kovidniji patrioti zagovarali su os« nutak takovog zavoda kao jednu ži» votnu potrebu našu, premda su se prilike borile proti toga i predviđa« la gotovo nemogućnost uspjeha ta« kovog pothvata. No zahvaljujući a« gilnosti naših prijatelja pregazile su se sve poteškoće i 17. marta ove go« đie otpočela je svoj rad Musliman« ska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Saraje« vu. Njezin osnovni kapital bijaše is« prva K * 3,000.000, od kojeg je pri početku njezina poslovanja bilo u« plaćeno tek 50% (K 1,500.000). Sa tom svotom otpočeo je taj mladi novčani zavod svoje djelovanje i pod mudrom upravom svog ravna« teljstva i svog vrlo valjanog činov« ništva postigao do danas uspjehe, koje mi ni jesmo, da iskreno rečemo, ni očekivali. 9. augusta o. g. kad bi« jaše zadnji rok uplate dionica prve emisije — konstatovano je da je di» onička glavnica od K 3,000.000 pot« puno uplaćena. Na izvanrednoj skupštini ovog zavoda, držanoj 2. septembra ove godine zaključeno je povisiti temelj« �nu glavnicu (u smislu pravila) na K 10,000.000 i prepustiti ravnatelj« stvu, da to povišenje provede pre« ma svojoj uviđavnosti. Ravnatelj« stvo je odredilo da se to povišenje provede raspisom dviju emisija di» onica tog novčanog zavoda. Prvo povišenje je (II. emisija) od tri na sedam milijona kruna. Ta je emisija trajala do konca prošlog mjeseca. Sa zadovoljstvom konstatujemo da je ova emisija potpuno uspjela i da potpuno uplaćena d i o n i č« ka glavnica ovog zavoda iznaša sada K 7,000.000 Stoga je u toku treća emisija dionica za povišenje dioničko glavnice od se« dam milijona kruna na deset melijo« na već u toku i trajaće do konca ove godine. Po dosadanjem razvoju treće e« misije uspjeh joj je potpuno osigu« ran, pa će tako Muslimanska trgo« vačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu 31. de« cembra ove godine imati 10,000.000 kruna potpuno uplaćenog dioničkog kapitala. Ako se uzmu u obzir abnormalne financijalno«privredne prilike i per« manentna općenita financijalna kri« za, koja nas sviju guši od prevrata do danas, mora se reći da je gornji uspjeh više nego dobar. Ovaj je zavod u augustu ove go= dine otvorio svoju podružnicu u Bos. Novom, 20. ovog mjeseca o« tvara podružnicu u Bos. Brodu, a u decembru ove godine u Bogojnu. Prema izričitoj želji macedonskih muslimana otvoriće u najkraće vri« jeme i u Skoplju (Uskjub) svoju po« družnicu. Središnijca Muslimanske trgo« vačke i obrtničke banke kao i sve njezine podružnice bavi se svim u bankovnu struku zasijecajućim po« slovima, a osim toga trgovanjem za vlastiti i tuđi račun. Podružnica u Bos. Brodu ima i svoje posebno spe« diciono odijeljenje, koje se bavi pri« manjem, pretovarom, otpremom i Carinjenjem robe. Kancelarija i ma. gazini ove podružnice nalaze se u blizini bos. brodske željezničke sta« niče, vis«a«vis hotela Jugoslavije. Svim našim prijateljima preporu« čujemo Muslimansku trgovačku i o« obrtničku banku za Bosnu i Herce« govinu d. d. u Sarajevu i sve njezi« ne podružnice kao kulantan, solidan i povjerljiv novčani zavod. его|223 - Edoi VraVP«" — St-'nS 4 СтГ?.«» Zavikah na sluškinju: Nosit o njeso! Baci ga kokošima! Ona ode začepljena nosa, a mi u sobi skočimo, otvorismo prozore, te sobu »izluftirasmo« — a vjera ti je i izhladismo, samo ne bil’ duša na mjesto došla. Sluškinja veli da ni kokoši nijesu htjele taj dan toga mesa jesti. Horpz Jđjucnuo jedan­ put, pa počeo glavom otresati i odveo ko­ koši na drugu stranu. Patke su ga sutradan požderale, kad se je tu večer na vani izmrzlo. Samo se je bojati, da im neće u prolje­ će, kad pronesu, jaja zaudarati. Ljudi božiji, kad »O. muteža«' ovako tesni na taze govedinu, ja kako li ga snose dži­ gerice onih, koji ga pišu, čitaju, šire i pla­ ćaju! Ja mišb'ah, evo džaba papira, pa zijanih mnogo. Odoše mi 24 K za meso i čitava vatra drva dok sobu prozračih, a nek stoji, što napatih sebe, kućane, sluškinju, mačku i * horoza. — Pošto je u ćuruk imama pod »Mutežima« bila i »Domovina«, bojati se da bi i nju mogla spopasti ista kokija, kao i moju govedinu, te da okuži prostorije, u koje uni­ đe i da pokvari »apetit« i horozu i mačka­ ma, a kamo li ljudima, jer je pošla istim sto­ pama i šire je isti ćuruk imami! Chamerani — Posavina. PAP1RNICA НАМШЈЕ KOPČIĆA preporučuje svoje bogato stovarište . svih vrsta papira, kancelarijskog i ; školskog pribora. — Narućbe se obavljaju brzo i točno. Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova u!. Tel. 619 Traže se sva godišta BISERA* i »BEHARA ako nema sve onda bar nekoji brojevi. Slati na adresu Mehmedalija Ćatić, Žepče. Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. 3560/20. Sarajevo, 10 /Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba oko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državhanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao makar čast kaplara, 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjeisečno, a za oženjene K 2.120 Osim odjela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno tllljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno izvadak iz re­ gistra rođenih, 3. domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno kršte­ nice (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Odgovorni urednik: F. Šalaka. od 60 000 do 600.000 dinara Ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 .(prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Poziv Pozivaju se svi dioničari Kreditne banke d. d. U Livnu, da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom pošljedica § 7. društvenih pravila. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće’lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. eak. a prva i druga uplata njihova smatra se propalom u korist diuitvene redovne pričuvne zaklade. Ravnateljstvo Hitne banke d. d. u Livnu svih vrsti fino iz­ rađene razašilje • t tvornica cipela Cevljarska Zadruga Vrbovec pri Mozirju, Staija Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. loo.ooo srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija u. z. G j u r o c i. Centralna drogerija Braća Šahinagić Zahtjevajte cjenik Prvo vučenje 3. i 4. januara 1921. Svake druga srećka mora dobiti! Muslimani sjetite se „Gajreta“! CIPELE LUTRIJA Policijski direktor: Wjak. Jedan tuh^f. Pođoh na pijacu, da kupim štogod za kuću. Kad ja tamo a jedan, ajptur sujlemekj, samozvani imam, i bez brade i bez saruka, u visokim cipelama, dobro za­ petljanim više članaka, nešto nudi seoskim hođžama i kanderisava ih, da uzmu. Oni ru­ kama odmahuju, nećkaju se i viču: »Ne će­ mo mi tih šejtanskih ćageta. Pa još za to da i pare dajemo!« Kad on ču ovu riječ zavika: Evo vam ih, br’te, džaba. One i meni do­ laze džaba. Oni rekoše: Nećemo ih brate ni džaba. Na to priđem i ja k njima i zapitam: šta je to? Imam malo pocrveni i pokaza »Glas muteža«, a pod njima bijaše i »Do­ movina« sa »prvom riječi«. Ja na to zapitah ćuruk imama: Zar se to dijeli i džaba? On odgovori: Meni je rečeno: Tko hoće neka plati, a tko neda para, da dadnem i džaba. Meni pade na um, da moram na kasapnicu. Stoga rekoh ćuruk imamu: Kad može bit džaba, daj i meni dva komada. On mi ih dade smiješeći se. Uzmem od kasapa kilu mesa, na koju on metnu i malo džigerice kao namet. Ja mu dadoh »Glas muteža«, u koji on to sve zamota i sa mnom po dje­ tetu posla mojoj kući. Kod kuće rekoh sluš­ kinji, da džiglericu dade mački, a nek meso uredi za večeru. Sluškinja odmah izvadi džigericu i baci pred mačku. Mačka skoči, uze je u usta i ponese preko kuće nekoliko ko­ raka, pa je izbaci iz usta i ode otresajući glavom. Nama čudo, jer je komad bio lijep. Ja odoh u sobu. Ne bi malo, eto ti sluškinje, začepila nos i viče: Ja o ovom mesu ne mo­ gu deverati. Nekoliko sam ga isjecala, pa više ne mogu. Nekako tuhaf udara. Ja u sluškinju pogledah u čudu. Znam, meso taze, pa šta će mu biti, čime će vonjati? Ne potraja dugo, a i soba zaudara. Mislim, šta li je ovo? Soba međutim još gore zaudara raz­ nim udovima!... Ja se sjetih šta je. Iz »Glasa muteža« u taze meso se uvukla Vaivarovština, demokraština, »tajnikovština«, a povrh toga i mali Meho iz Fojnice bacio fofu. Ti se razni kokuli plinovi razvili u vru­ ćoj sobi. Ušćuhla se da se ne može dahnuti Državna klasna bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,20^.000,150.000, 100.600, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000," 6O0.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.U00 kruna itd. bez odbitaka! ШЈвпг srećaka za svaku klasu: 1'1 srećka Dinara 98 ili Kruna 19Z IZ srećke Dinara Z9 Ili Kruna 96 19 srećke Dinara IZ Ili Kruna 98 1/8 srećke Dinara 6 ili Kruna Z9 Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEĐUNARODNn BflHH U D. D. odio razredne lutrije. Zagreb ST Najveći Izbir brojeva! ST Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7ffbede496ab2615bbbe8fdd46a9bb2e.pdf 892a940785b0d5ab7846e26b477231a5 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. ј^И ДН|Д KS HLgdKF ^ИВи 1ж| f№ ^9 РР wk 4Ж "’VBT 11» Кчгл B 0 Wn S B Wa ®®jST ЖМиу |Ж» S. MR 90» ЛИи ®И Inf w Pojedini broj K 2. »KM IH № КИ EP MM Pm јДПеД HM № wa ИнЗ ж^ЈК® кУ lj^W® O 0 I аЈНИН^^ B 01 №H 400 ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 119 (224) 1 UREĐUJE Umoljavaju se svi okružni izborni povjerenici, da odmah i bez ikakva odlaganja odašalju kotar­ skim odborima štampane primjerke naše kandidatske liste; a kotarski se odbori umoljavaju, da te primjerke odmah dostave predstavnicima naše liste za pojedina birališta. Predstavnici se listi umoljavaju, da tu listu po­ kažu biračima svog sela (gradskog rajona), a onda neka je ustupe i drugim selima svog birališta, da bi i oni zapamtili kako ta lista izgleda. Listu treba čuvati, kako bi se i na dan izbora mogla još jed­ nom pokazati svima biračima. Svim kotarskim odborima. U današnjoj „Pravdi" izdajemo uputu o izbo­ rima. Svi će kotarski odbori dobiti potreban broj primjeraka „Pravde", kako bi je mogli dostaviti u svako i najmanje seoce. Molimo sve odbore, da se svojski pobrinu, kako bi se po jedan primjerak lista u prvom redu odmah dostavio svim našim predstavnicima liste i svim njihovim zamjenicima, a onda i našim pismenim ljudima u svakom selu. Na posao! Radni Odbor. Uputa o načinu izbora. Sta znači 28. novembra? kralj nije apsolutni vladar kao Fras njo Josip i on ne vlada samo po mi« losti Božijoj, već i po volji naroda. To znači da on bez pristanka većine narodnih zastupnika ne može izdati nikakva zakona niti navaliti kakva tereta na narod. On je ustavan, to jest i on i vlada moraju se držati Ustava i ne mogu učiniti ništa, što je protivno tom temeljnom zakonu naše kraljevine. Ustavom će se odrediti i to, na koji će se način upravljati našom državom: hoće li se svi poslovi rje­ šavati samo u jednom saboru(skup« štini, parlamentu) ili ćemo imati i svoje pokrajinske sabore, u kojima bi se riješavali neki manji ih i krupa niji poslovi. Ko se makar malo promisli o o» vim zadaćama Konstituante, jasno će mu biti zjašto mi neprestano g№ vorimo o sudbonosnoj važnosti ovih sadanjih izbora: prođu li naši kan« didati ima dobra izgleda da će sva« nuti i nama muslimanima. No pro« đe li i jedan Serlfove, Kurtovićeve ili Hasandedićeve puzave kom­ panije mi ćemo ne samo ocrniti svoj obraz, nego se izložiti i opasnosti, da nas protivnici tuku ovim prlja« vim oruđem, da nam opet doviknu: narod nije s vama, već s ovim »pra« vim« prijateljima naroda, a vi ste narod samo prevarili i zaveli. Stoga, brate muslime, dobro otvo« ri oči, pomno pročitaj, što ti ovdje pišemo i ne daj da te još jednom peene guja iz rupe, iz koje te je jed« nom pecnula. I bolestan dođi na iz« bore, jer o jednom glasu može ovi« siti uspjeh i povoljan izbor kojeg zastupnika. Pročitaj dobro, pa će ti biti jasno, da je ovo čista i zgoljna istina. Do sad si čvrsto stajao uz na« šu organizaciju; sav će taj trud pro« pasti ako se na 28. novembra razlije« niš i obihmališ, pa ne dođeš da pre« daš svoju izbornu kuglicu. Uvaži to i dobro upamti; upamti to i nepre« stano upućuj svuakog, s kim dođeš u razgovor. Čitaj i pričaj, kazuj i u« pućuj! A sad da vidimo: redakcioni odbor. PRETPLATA: GODIŠNJE К 180, na pola godine к 9о. uredništvo i uprava naLAŽE SE 1' KRALJA ULICI U VAKUFSK0J PETRA PALAČI. TELEFON Сек0™те«^^ Sarajevo, četvrtak 18. novembra 1920. (5. rebijulevel 1339.) Izbornim povjerenicima. U drugu nedjelju stupićeš, brate muslime, na biralište, da predaš svoju glasačku kuglicu i tom predaš jom kažeš: kojojstranci i kos Jim ljudima poklanjaš povjerenje, da te zastupaju u velikoj narodnoj skupštini, Konstituanti. To je dan, kad će narod izraziti svoju volju i svoju želju; dan kada će moći da kaže: kakvu hoće državu i kakvu želi vladu. To je jedan od rijetkih časova, kad stupa na snagu načelo, da je narod gospodar u svojoj, drs žavi: da je on izvor i utoka svake, i najniže i najviše, vlasti u ovoj svojoj zemlji i svojoj državi. Nije moguće ,da cijeli narod sam upravlja državom. Jer kako bi se sas stao, kako li bi donio zaključke? Stoga je nađen način, da cio narod izabere svoje zastupnike, svoje ves ćile, koji će u njegovo ime postav­ ljati vladu, a bogme je i mijenjati i obarati, ako ne bude radila na korist i dobro naroda. Osim toga ti će nas rodn izastupnici krojiti zakone, ods lučivati o porezima i vojsci, iznositi narodne želje i tegobe; kratko rečeš no: će u ime naroda riješavati sve državne stvari, pa i rat naviješćis vati. Izbor poslanika za Konstituantu ima još jednu osobitu važnost Oni će skrojiti temeljni državni zakon, Ustav, u kojem će se ustanoviti pras va narodnog parlamenta (sabora, skupštine) i prava, našeg kralja. U sadanjoj našoj državi nije kao pod Austrijom, da o pravima narodnog sabora odlučuje samo kralj. Jok. Sad je drukčije. Sad će se narod (preko svojih zastupnika) pogađati sa kraljem i kralj će imati samo onos liko prava, koliko mu dadnu nas rodni zastupnici. Jer naš narodni IZLAZI !бСЕТУВТКОМГ°ККОМ Godina II. zakon kao i za te. I njeni će člano« vi u t&m slučaju ići u haps. Oni to znaju, ali znaj i ti, brajko, koji se spremaš na majstorluke i — ruke sebi! Budi pošten! 4. Glasati se može »samo za u« t v r đ e n u (odobrenu) k a n d i« datsku listu« znači da se sad ne glasa za pojedine ljude kao pri« KO MOŽE GLASATI? je, već za pojedine stranke i gru« Glasati može svak, ko je navršio pe. Ako si član naše organizacije, 21 godinu, ako nije aktivni voj« nemoj se ni za živu glavu prevariti nik, ako nije kažnjen tamnicom u da se povedeš za našim protivnici« Zenici, a još traju pravne pošljedi« ma, koji će te kao šejtani oblij etati ce te osude i ako nije u tri zadnje sa svih strana i nastojati da te od« godine kažnjen radi prljavih i ne« vrate od naše liste. Naročito se ču« vaj onih, koji će ti govoriti: »vala i časnih djela (krađa, pronevjerenje, prijevara, lihvarenje; prosjačenje, ja sam uz organizacija, ali ne bege« nišem što nije metnut ovaj mjesto svodstvo, klatarenje i slično). Dalje ne mogu glasati ljudi koji su pod tu« onoga, jer je sposobniji i pametni« ji«. ®vih se čuvaj kao šugave ovce, torstvom. jer to su ili naši munafici ili ljudi iz GDJE ĆE SE GLASATI? protivničkog tabora, koji će nasto« Mjesto gdje će se glasati i zgradu, jati, ako te ne mognu privući sebi, u kojoj će se glasati obznaniće ko«* da te bar odvrlje od naše organiza« tarski ured oglasom (u gradu) ili čije. Ovake ljude i odbij i upozori preko muhtara (u selu). druge, da ih se dobro čuvaju. Nji« ma je na jeziku med, ali im je u sr« KAKO ĆE SE GLASATI? cu otrov i jed, pa ih odgurni i upo« Birač može glasati samo na svom zori druge, da ih se čuvaju. Znaj glasačkom mjestu ili biralištu, samo dobro, da je naša organizacija pra« jednom, samo lično i samo za koju vi prijatelj naroda i čuvaj se svakog od odobrenih kandidatskih listi. ko ti šta drugo šapće i kazuje. Na« Tako veli zakon. A šta to znači? ročito se čuvaj onih, što će ti žaliti 1. »Na svom glasačkom mjestu« organizaciju i isticati manjkavosti znači: ako si upisan kao birač u Lju« njezine liste/Što su sladi,*sve su o« binju onda ne mcžeš glasati u Sa« pasniji. Znaj, da naša organizacija rajevu ili Mostaru; ako je tvoje se« hoće da u konstituantu pošalje i lo spojeno sa drugim, valja ti ići ta« doktora i hodža i težaka i posjedni« mo, pa makar ti bilo i p<xlaleko. ka; znaj da se ona brine za sve nas 2. Može se glasati »samo jed« jednako i da joj je na srcu dobro n om«, znači da zakon ne trpi pet« svih muslimana u ovoj našoj kra« ljanije, pa ne dozvoljava da poku« Ijevini. Pročitaj naše kandidate za šaš zavesti izbornu komisiju kako sva okružja, pa ćeš se uvjeriti da ti bi dva puta glasao. Ovakog petljan« govorimo čistu istinu. Slušaj samo ca zakon progoni i veli da će se kaz« upptu naših odbora iz grada i sela i niti globom od 50 do 500 dinara i ne ćeš nikad zastraniti. zatvorom od jednog do šest mje« Biće ih, koji će ti govoriti: Kud seci Čuvaj se petljanja! slijepo srljaš za ljudima, što .su 3. »Samo lično« znači, da se proti ovoj državi i ovom narodu? ne može glasati ispred drugog, pa Iznosiće ti razne nevolje, koje će ni bolesnik (a kamo li zdrav čovjek) te snaći ako budeš uz organizaciju; ne može dati punomoći da kogod bajaće ti o nekakvim selametima, drugi za njeg glasa. Ako možeš idi ako budeš uz njih i njihove kandi« sobom na biralište; ako ne možeš, date. Ali se ne varaj i pitaj te smut« tvoj je glas propao. Šta će biti sa ćo« ljivce: a gdje ste bih onda, kad nas ravim, gluhim, nijemim i sakatim je organizacija branila? Ne daj se biračima, koji ne mogu glasati? Nji« zastrašiti i odlučno reci: »Laž je da ma je zakon dao polakšicu pa kaže: je naša .organizacija proti državi. ako ovaki ljudi hoće da glasaju, Ona se bori samo proti nepravda« treba ih dovesti na biralište, a oni ma sadanje vlade, koja nije jedno onda imaju pravo, da pred izbor« sa državom. Baška naša država, a nom komisijom opunomoće nekog baška vlada g. dra Srškića. Možda drugog, da za njih glasuje. Ako će ih biti i takih, koji će ti prijetiti i htjedneš biti taki majstor, da jed« koji će te htjeti prisiliti da igraš ka« nom glasaš na svoje ime, a drugi ko oni sviraju. Neboj ih se, jer te dobro štiti zakon i reci inf otvoreno: put mjesto koga drugoga; da biva izjutra dođeš u jednom odijelu, a IZBORI MORAJU BITI SLO« iza podne u drugom ili na koji drugi BODNI. način prevariš ili samo i poku« Da, izbori moraju biti slobod« šaš prevariti izbornu komisiju, te« ško ti se tebi! Zakon propisuje da ni i čisti, jer tako hoće zakon, jer se ovaki »majstor« kazni zatvorom je tako naredio Regent. Ti više ni« od tri mjeseca do jedne godine. Ču« jesi rob Austrije, već slobodan gra« vaj se, pebro, jer se zakon ne šali. đanin Jugoslavije, koja ima vrlo do« On je dapače predvidio i stupicu bar izborni zakon i ne dozvoljava za ovake majstore pa kaže: Ako se nikom, da guši i gnječi prava njenih o jednom biraču porodFsumnja u državljana. Evo šta propisuje taj biračkom odboru, donijeće se pose« naš lijepi zakon: ban zaključak hoće li se taki čovjek 5. Bira se tajno. To znači, da pripustiti glasovanju. A ako se ta« ne moraš kao prije, pod Austrijom, ko prekijafeti, da ga niko od komb kazati komisiji za koga ćeš glasati, sije ne poznaje ili im baš bude ui» pa da te onda, progoni žandar ili stinu svima nepoznat, onda će ga predstojnik, ako nijesi glasao po opisati kao đa mu daju pasoš, a njegovom ćejfu. Sad je taki pro« predsjednik može odrediti i da se gon zabranjen, jer zakon propisuje, — fotografira (uslika, ulentra). A da nikakva vlast ne smije ni fotografija se ne šali, pa se ne šali upitati birača za koga je glasao, a ni ti i prođi se svake petljanije. A« kamo li da ga može u kojem bilo ma meni će komisija potegnuti ha« slučaju progoniti radi toga; što je tor i progledati kroz prste. Aja glasao kako je on htio. Zakon kaž« bogme, slab ti je račun. Može se na« njava ovake ljude i veli: »Oni, koji ći kogod, da to prijavi, pa onda ode nasiljem ili prijetnjama spriječe jed« i ti i komisija. Jer i za komisiju ima nog ili više građana, da upotrijebe �Strana 2 Стоан« svoje glasačko pravo, kazniće se zatvorom od jednog mjeseca do dvije godine«. To stoji u § 92. iz« bornog zakona, a u $ 96. zabranjuje se policijskim (političkim) činovni« cima i oficirima u aktivnoj službi svako sudjelovanje pri isticanju kandidata za poslanike i propisuje kazna odpusta iz službe. Zakon ide još dalje pa veli: koji organ općinske vlasti propusti ili ne htjedne na vrijeme izvršiti dužnosti ili spriječi koga u njegovu pravu, kazniće se zatvo« rom od 30 dapa do 6 mjeseci i glo« bom od 300 do 3000 dinara, ako za takav čin još teža kazna nije odre« đcna. A ako to učini sudski ili koji drugi državni činovnik, kazniće se zatvorom do dvije godi« ne te gubitkom biračkog prava od 5 do 6 godina. Zakon čuva slobudu izbora i time, što propisuje da 6. na biralište ne smije niko stupiti pod oružjem ili sa oruđem, koje se može upotrijebiti za boj (kao sjekira, nož, kolac i slič« no). Dapače to ne smiju učiniti ni državni ili samoupravni službenici, koji inače po svom zvanju nose o« ružje. Dakle, kad žandari ili policaj« ci dolaze da glasaju, moraju biti bez oružja kao i ostali svijet. Ko prekrši ovaj propis zakona, kazniće se za« tvorom od mjesec dana do jednu godinu, a predsjednik je biračkog odbora dužan, da ovake ljude o d« mah odstrani sa birališta. Pošto se za red na biralištu ima bri« nuti samo predsjednik birač« kog odbora, zakon veli, da će se za« tvorom od jedne do pet godina i globom od 500 do 2000 dinara kaz« niti svak, ko bez predsjednikova po« živa naredi ili bez njegove naredbe dovede oružanu silu na biralište. Kako se vidi zakon je u pogledu iz« bora oduzeo svaku vlast i predstoj« nicima i žandarskim zapovjedni« štvima i hoće da se vlast nikako ne miješa u pravo građana, da slobod« nom voljom odlučuju koga će iza« brati. Ovaj zakonski propis treba dobro upamtiti, a valja znati i to, da se svaki birač može,pritužiti k a« ko za se tako i za drugoga. Pritužiti se može nesamo sudu na« kon izbora, već i predsjedniku bi« račkog odbora, za vriieme izbora, koji je dužan, da izazivača odmah ■odstrani sa birališta. Osim što izborni zakon traži da izbori budu potpuno slobodni traži on još i to, da IZBORI MORAJU BITI ČISTI. Nije naimedostatno, da se izbor« nici zaštite od nasilja i pritiska dr« žavnih vlasti, nego je nužno da se zaštite i od prljavština i prevare drugih nesavjesnih ljudi. Stoga je izborni zakon donio i propise o či« stoći izbora, pa zabranjuje: 7. podmićivanje izborni« k a kako pri potpisivanju kandidat« ske liste tako i pri samom glasanju. Ovo je podmićivanje zabranjeno u svakom obuku, jer zakon veli: »Ko biraču dadne ili obeća p o k 1 o n; ko mu ponudi ili obeća kakvo mjesto u javnoj ili privatnoj službi u svrhu, da ga navrati na glasanje za koju kandidatsku listu ili ga odvrati od glasanja za tu listu — kazniće se za« tvorom do jedne godine i globom od 30 do 500 dinara. Istom će se kaznom kazniti b i« т a č, koji za svoje glasanje primi bilo poklon, bilo obećanje poklona. Ako bi kogod pri takom podmićiva« nju upotrijebio silu ili prije t« n j u, kazniće se zatvorom od dva mjeseca do dvije godine i globom od 400 do 4.000 dinara. Ako bi se' takav čin izvršio zloupotrebom vla« sti, onda će se krivac kazniti najve« ćom mjerom gornje kazne. Prijet« njom se smatra to, kad se birač u« grožava da će se njemu ili bliskim č'anovima njegove obitelji učiniti nešto, što se kažnjava kao zločin, ili prestupak (ubiću te, zanaliću ti očevu kuću, isprebijaću ti brata, u« biću ti vola i slično) ili se biraču ori« ieti gubitkom m'esta u javnoj služ« bi (kao da predstojnik ili sudac za« prijete pisarima da će ih otpustiti) ili privatnoj službi, kao kad bi trgo« vac zaprijetio kalfi ili šegrtu, ili no« gatiji seljak svom čobaninu. 8. I izborna agitacija mo« ra biti dostojna i na visini. Ko na biralištu radi agitacije pronosi laž« .PRAVDA* — .ПРА8ДА* ne vijesti ili protura slike, plakate i druga sredstva za agitaciju, kazniće se zatvorom od dva do šest mjeseci. Istom će se kaznom kazniti i oni Iju« di, kou bi vikom ili prijetnjama smeta!’’ biračkom odboru ili pojedi« nim biračima u njihovom radu. Predsjednik je biračkog odbora du« žan, da ovake ljude odstrani s bira« lišta, bilo sam od sebe, bilo na za« htjev kojeg člana biračkog odbora ili birača. Ako bi ovake nedozvoljene agita« čije činilo više ljudi zajedno, ili ih više došlo pod oružjem i zabranje« nim oruđem ili zajednički činili pri« tisak, da birač primi mito, onda će svaki pojedinac te skupine biti kaž« njen zatvorom od tri mjeseca do dvije godine. Kako se vidi, zakon je u ovom pogledu vrlo strog, pa upo« zorujemo svoje pristaše, da na bira« lištu budu mirni i da se po moguć« nosti klonu svake agitacije. 9. Povreda izbornog ma« t e r i j a 1 a kazni sc još strožije. Za« kon veli: »Ko hotimično povrijedi, uništi ili odnese kakvu bilo ispravu o izborima ili ma kakav predmet, koji služi za izbor, ili pokvari broj glaso« va, davanjem, oduzimanjem ili mi« ješanjem izbornih kuglica ili kako drukčije, kazniće se zatvorom od jedne do pet godina i gubitkom gra> danske časti. Tako će se kazniti i o« naj, koji pokuša jedan od gornjih činova. Na ovu kaznu upozorujemo naročito predstavnike naših kandi« datskih listi. Neka se čuvaju da ih ne pogodi, ali nek se brinu da pogo« di svakog, ko bi sc usudio da to po« kuša ili učini. Ako je stroga i dobra je. jer će se svak čuvati da se ne o« griješi o svoju dužnost! Pripomi« njemo da će se ovako kazniti i stra« žar, koji će biti određen da čuva bi« račku sobu, ako bi kome bilo dopu« stio da učini ovaj prekršaj. U povredu izbornog materijala ubraja se i pokušaj, da neko hoti« mično krivo vodi glasački spisak i izborne zapisnike ili ih nakon pot« piša članova izbornog povjerenstva ispravi ili u,njih štogod umetne. O« vaki postupak kazni se zatvorom od šest mjeseci do dvije godine. Ko dakle bude određen za pisara, nek dobro otvori oči. 10. Zabrana pića. Pošto je piće izvor zla i nereda, izborni se je zakon pobrinuo, kako bi i tom zlu stao na put, pa je propisao ovo: »Točenje ili davanje ma na ka« k a v način alkoholnih pića za« branjeno je na dan izbora, na dan prije izbora i na dana poslije izbo« ra«. Ta se zabrana ima obznaniti, a ko joj se ne pokori, već kroz to vri« jeme toči ili na koji bilo način daje alkoholna pića, kazniće se zatvorom od 15 dana do šest mjeseci i glo« bom od 100 do 500 dinara. Ičkijaši u pamet i oprez 1... 11. Smetanje izbornog po« vjerenstva također je kažnjivo. Za« kon veli: »Birač, koji se pri glasanju bude nepristojno ponašao ili ne će da nakon glasanja ode iz zgra« de u kojoj se obavlja izbor, kazniće se zatvorom od jedan do šest mje« seci i globom od 300 do 2000 dinara. Predsjednik je uz to dužan, da o« vako zanovijetalo odstrani kako na zahtjev kojeg člana biračkog odbo« ra, tako i na zahtjev kojeg birača. Pod ovaku kaznu potpada i onaj, koji stoii na biralištu, a nije unešen u glasački spisak, pa se ne htjedne udaljiti na prvu opomenu predsjed« nika. Ko dakle ne će da bude izvrg« nut ovakoj kazni, nek se besposlen ne zadržava u zgradi birališta. U gornjem prikazu iznesosmo sve što naši birači trebaju znati o izbo« ru uopće, te svojim pravima i duž« nostima, a sad ćemo da prikažemo kako će se postupati pri samom gla« sanju. NAČIN GLASANJA vrlo je jednostavan i ne treba mno« go pameti pa da svaki birač nauči taj način glasanja. Mi ćemo taj na« čin prikazati onako, kako će se naj« lakše razumjeti. Već smo rekli, da sad ne će biti glasačkih listi, koje su se prije dijelile izbornicima, ne« go će se glasati kuglicama, koje će se bacati u biračke kutije. Pa kako će se to raditi? Vrlo jedno« stavno. Gore smo napomenuli da će bira« či biti obaviješteni gdje je njihovo biralište i u kojoj će se zgradi obav« ljeti glasanje. Ako to još ne znaš, upitaj imama, muhtara, kneza ili što je najbolje, kojeg odbornika na« še organizacije u svom selu Onda dalje znaj, v - :? f/ or obaviti u drugu nedje. a, -... цо.^ш« bra, a počinje u sedam sati izjutra (ala turka: oko sahat tri) a traje ne« prekidno cijeli dan sve do šest sati u večer (ala turka: do bir bučuka). Ne će te niko mahsus zvati; dođi sam od sebe. Pri glasanju, kao što smo gore upozorili pod tačkom 8., ne smije biti buke i vike, a kamo li svađe i tučnjave, pa se čuvaj i ukla« njaj svakom razgovoru a kamo li i« nadu. Prilazi glasačkoj sobi mirno i bez~guranja. Ako si došao deseti, nije pravo, da se proturiš i glasaš peti. Čekaj svoju suru i znaj, da se u sobu za glasanje ulazi redom i to' po jedan ili najviše pet glasača. Kad uđeš u sobu vidjećeš čitavu komisiju za jednim stolom, a među njima će biti i predstavnik na« še liste. Dalje ćeš na hastalu opaziti više kutija. Na svakoj je pri« lijepljeno po jedno ćage, na kojem su štampana imena pojedinih kan« didata. Onda ćeš opaziti pred pred« sjednikom još jednu kutiju, u ko« joj su glasačke kuglice. Nemoj se nimalo zbuniti i dobro pazi šta će te pitati i šta će ti kazivati. Čim uniđeš u sobu valja ti gla« sno kazati ko si i šta si Valja ti biva kazati: ime, prezime i zanima« nje. Ako imaš kakav pridjevak, va« lja ti i to kazati. U gradovima, gdje ima više glasačkih mjesta, valja ti kazati još i ime ulice i kućni broj. Kad to kažeš, valja ti pričekati dok predsjednik vidi jesi li upisan u tef« ter birača. Ako te nađe u tefteru, daće ti biračku kuglicu; ako te ne bude u tom tefteru reći će ti: »Haj« de kući, ne možeš glasati«. Nemoj se ljutiti ako te htjedne vratiti, već mirno i uljudno zatraži, da još jed« nom dobro pregleda tefter. U tom će ti pomoći i naš povjerenik u ko« misiji. I ako ti opet obojica kažu, da te nema u tefteru, onda im reci da to zabilježe u zapisnik i ejsaha« dile. Ne ljuti se i mirno idi kući, jer ako budeš galamio, možeš biti glob« Ijen ili uhapšen. Jer, glasati mogu samo oni, koji su unešeni u tom tef« teru (biračkom spisku). Ako te nađu u tefteru, onda će predsjednik izvaditi jednu kuglicu i dati ti je da je ostaviš u koju ti ho» ćeš kutiju. Ama ja ne znam čitati, a htio bi da glasam za našu bratsku organizaciju. PoJahko, braco! I za nepismene se je zakon pobrinuo kao i za pismene. On je naredio, da ti" predsjednik ili kogod od članova komisije mora glasno kazati koje je čija kutija. Dapače, ako si nepi« smen, možeš zahtijevati, da ti se pročitaju sva imena na pojedinim kandidatskim listama. To ti bezbel« li nije potrebno znati i nema smi« sla, da to tražiš od komisije. Dosta ti je da znaš koje je naša kutija. Stoga dobro upamti ovo: Kutija se zove imenom dvojice glav« nih kandidata. Prema tome će je svi predsjednici komisija u b a n j a« lučkom okružju zvati: kutijom H.- Hafiz Ibrahim ef. Maglajlića i Hamzalije Ajanovića; u bihaćkom okružju: kutijom H. Hafiz Ibrahim ef. Maglajlića i Džaferbega Kuleno« vića: u sarajevskom okružju: kuti« iom Dra Mehmeda Spahe i Dra Ha« lidbega Hrasnice; u Hercegovini: kutijom Sakiba Korkuta i Dra Ham« dije Karamehmedovića; u travnič« kom: kutijom Sakiba Kprkuta i Dra Halidbega Hrasnice, a u tuzlan« skom okružju: kutijom H. Hafiz I« brahim ef. Maglajlića i Osmana Vi« lovića. Svi naši ljudi treba da dobro upamte imena svojih glavnih kan« didata i čim im predsjednik kaže, da je to i to njihova kutija, nek je dobro upamte i nek samo u nju ba« ce svoju kuglicu. Šta ću, po Bogu si brat, ako žabo« ravim koje je naša kutija? Ne boj se, pobro, zakon ti i u tom. ide na ruku. Pitaj, veli zakon. Ko pita ne zalazi. Pitaj još jednom, a komisija ti je dužna opet kazati. Pitaj ako hoćeš i našeg povje« renika u komisiji, jer i on ima pravo, da ti kaže kojsj stranci pri« pada koja kutija. I on može da ka« ie: ovo je kutija naše organizacije, ovo je kutija radikalne stranke, o« vo demokratska, ovo komunistička ovo Šcrifova i t d. Rpol — Broj 224 Da našim nepismenim biračima bude lakše upamtiti koje je naša kutija, mi smo se pobrinuli da im to oblakšamo na taj način, što smo svoje liste štampali ili na zelenom ćagetu ili zelenom tintom. Osim to« ga će ih naši povjerenici obavijesti« ti na kojem će mjestu po redu sta« jati naša kutija. Dok ovo pišemo poznato nam je da će naša kutija u sarajevskom okružju biti na prvom mjestu, u Hercegovini na trećem, a u Banjaluci na drugom. U idućem broju javićemo ta mjesta za sva okružja i opširnije opisati naše liste. Eto, kazasmo ti kako će se dozna« ti koje je naša lista, a sad da te još uputimo KAKO SE GLASA ? Kazasmo, ako te nađu u tefteru, da će ti predsjednik dati izbornu kuglicu. Ona je poput krupna Iješnika ili sitna oraha, a izrađena je od gume ili druge stvari, koja ne će zvečiti kad se spusti u kutiju. Sve su kuglice jednake i na svakoj je grb naše kraljevine. Izborne kutije biće od lima ili drugog pri« kladnog materijala. Na njima će bi« ti tri brave i udešene su (obložene) tako, da se ne će čuti kad se u njih spusti kuglica. One će biti nalik na švapski mlin, biva od dva dijela ta« ko, da će gornji biti sveden, kako ti ne bi mogao izvaditi prije ubače« nu kuglicu. Nema hille ni u čem, pa ni u tom. Osim toga kutija će imati i, grljak, benzer na sulunar, u koji ćeš moći turnuti ruku, pa da niko ne može vidjeti jesi li otvorio ruku i spustio kuglicu. Što li je to tako u« dešeno? Kazali smo ti gore, ali će« mo opet ponoviti. To je stoga, što se mora tajno birati A tajno može biti samo onda, ako se n e vidi kad otvaraš ruku i ako se n e čuje kad spustiš kuglicu. Kako vi« diš ovaj je zakon mudriji i od Šva« binog, a da je pošten mogao si se uvjeriti po svemu, što smo ti do sad kazali. Je li dosta za tajnost glasanja o« no, što smo ti dosad kazali? Jest, ve« liš ti. A boš, nije tako. Ja kako je? Evo čuj! Sve jedno što kuglice ne zveče, što kutija ne šobonji i što se ruka ne vidi. Kad bi htio, ti bi opet mogao javno glasati. Dosta je samo da zgrabiš kuglicu, prikučiš se na« šoj kutiji, gurneš ruku, ostaviš ku« glicu i izvućeš ruku, pa je praznu pokažeš komisiji. Sve jedno što nije zveknulo niti se vidjelo kad si ru« ku otvorio; opet se tačno zna, da si kuglicu ostavio. A zakon toga ne će. On veli ako voliš sakriti kad glasaš proti volji predstojnika, ne ćeš mu se prodavati i uliskivati ni ako si glasao po njegovoj volji. Motaš gla« sati tajno! A ako ne ćeš onda se drži. Onda ću — globiti od 10 do 100 dinara svakog birača koji ne će da glasa u svaku kutiju ili koji glasa javno, ili na koji bilo način povrije« di tajnost glasanja. No ako kasnije kažeš za koga si glasao, onda nema globe. Kako vidiš, moraš turiti ruku u svaku kutiju i na neki se na« _ čin poigrati prstena sa izbornom komisijom. I kao što pri igranju pr« stena turaš začepljenu ruku pod svaku čarapu a ostavljaš — u kojoj hoćeš, tako ćeš i pri glasanju u sva« ku kutiju turiti i izvaditi stisnutu šaku. Ostavićeš bezbelli u našoj ku« tiji. Kad si turio šaku i u zadnju ku« tiju, onda moraš otvoriti ruku, da se zna da si za nekog glasao i da ni« jesi ukrao kuglicu, da je poneseš djeci za sigranje. • Kuglica se mora metnuti ude« snu ruku, a dužnost je komisije da pazi kako niko ne bi sakrio kuglicu i sa sobom je odhio. Čim si glasao, valja da ideš iz zgrade za biranje. Inače te može poklopiti kakva kaz« na. DOKLEN TRAJE IZBOR? Gore smo rekli da traje do jaci je, ali ako se radi kakva nereda izbor moradne prekinuti više od jednog sahata, onda će se zadnii rok za u« puštanje birača produljiti onoliko, koliko je vremena trajalo prekinuće izbora. U šest sati ne će se više u« puštati novi birači, no oni koji su se u to doba zatekli u zgradi ili avliji birališta moraju se pripustiti glasa« nju, pa makar izbor trajao i do sa« baha. Znaj i pamti! < �6poi 224 — ВУо| UVREDA BIRAČKOG ODBORA Ko uvrijedi birački odbor ili kojeg njegova člana, kazniće ee za« tvorom od 30 dana do 6 mjeseci. A ko bi n a p a o na taj odbor ili kojeg člana tog odbora kazniće se zatvo« rom od tri mjeseca do dvije godine, ako se taj postupak ne kazni i ve« ćom kaznom od gore propisane. Dragi biraču! Kazasmo ti sve što ti je potrebno znati ako hoćeš, da te ne stigne kazna, a sad ćemo završiti jednom naročitom poukom: Dobro pazi, da ti kuglica ne ispane u koju drugu kutiju. Popišmaniti se nema, niti ko može pomoći u takom neu« godnom položaju. Ona je onog, u čiju kutiju padne, pa htio tako bi« rač ili ne htio. Taka se pogrješka ne inože ispraviti: i nepažnjom dakle, možeš pomoći svom protivniku. O« tvori oči i dopusti da sad koju ka« žemo О DUŽNOSTIMA NAŠIH PRED« STAVNIKA U BIRAČKOM OD. BORU. Prvo što treba da znaju jest to, da izborna komisija može raditi i /bez nj.ih. Oni su naši povjere« nici i pomažu nama, a ne državnoj vlasti. Oni stoga imaju dužnost: 1. da nadziru rad predsjednika izb. komisije. Stoga će najprije ustanoviti, je li u redu predsjednikov dekret, kao i dekret ostalih članova izborne ko« misije. Prvom izdaje dekret Držav« ni Odbor u Beogradu, ao stalim op» ćinsko poglavarstvo ili nadležni sud. Dalje će paziti da predsjednik ob» jektivno drži red i da bez potrebe ne upotrebljuje oružane sile. Treba da stalno sjedi u komisiji (kad mo« ra izaći nek ostavi svog zamjenika) i pazi da za biračkim stolom budu najmanje dva člana kom i« sije, među kojima mora uvijek bi« ti predsjednik ili općinski odbornik ili njegov zamjenik. Treba dalje da pazi kako bi biračima bilo objašnje« no koje je čija kutija i da ne dozvoli da se ova formalnost mi« moiđe, jer bi se kasnije moglo radi toga prigovarati izboru. Ako se kojem našem biraču rekne da ga nema u biračkom spisku, treba da se naš predstavnik osobno uvjeri je li to istina. Ako je birač nepoznat, treba paziti, da se tačno opiše njegova vanjština. Na« ročito treba paziti da kogod ne bi glasao piše puta ili pod tuđim ime« nom. Dalje treba da pazi kako pred« .siednik ne bi b i g aj r i h a k kaz« nio kojeg našeg birača ili trpio ka« kvo nasilje nad našim biračima. 2. Treba da pazi na urednost izbor« nog materijala. U tom pogledu iznosimo propise izbornog zakona koji određuje ovo: »U oči dana izbora u tri sata po podne svi članovi biračkog od« bora ili njegovi zamjenici sastaće se u zgradi, gdje će biti glasanje i tu će primiti na revers od općin« skog suda potreban broj kutija i sandučića s kuglicama, azbučni spi« .sak birački, knjigu za upisiva« nje glasača, knjigu za vođenje zapisnika, kandidatske liste, općinski pečat i ostalo, što treba. Kutije će pregledati, uvjeriće se da li su tačne (prazne) i da su usta kv« tije sa platnenim prorezom, kroz koji kuglice prolaze, dobro otvore« na, i nezaptivena, pa će ih onda u« tvrditi (pričvrstiti) za zaseban sto, a prema stolu, za kojim će sie« diti članovi biračkog odbora: zatim će sva tri ključa zatvoriti i z a p e« č a t i t i tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan će ključ uzeti predsjednik biračkog odbora, drugi općinski odbornik, a treći predstavnik ili'njegov zamje« nik dotične kandidatske liste, ako ga ima. Ako predstavnika ili njegovog za« mjenika nema, bilo što nije došao, bilo što ni;e naznačen, predsjednik biračkog odbora uzeće i treći ključ. Na svakoj kutiji spolja prilijepiće se kandidatske lista. Kad birački odbor bude ovo sve uradio i bude izabrao potreban broj pisara i drugih pomagača, i uopće pripremio sve, što će mu sutra dan trebati za primanje glasova, on će o svemu tome napraviti zapisnik toga svog prvog sastanka, u kome će naročito označiti ibroi svake kutije, i kandidatsku listu, koja „ПРАВДА* — .PRAVDA. uz nju ide; kao da su i sve kutije u ispravnom stanju i prazne. Ovaj će zapisnik potpisati svi članovi bi« račkog odbora i zatvoriće prozore, izaći će iz glasačke sobe, zaključati je, udariti pečat na vrata i ključ će uzeti predsjednik biračkog odbora. Najzad će birački odbor odrediti stražu, koja će ogradu, u kojoj će biti glasanje neprekidno čuvati. Na dan izbora u sedam sati prije podne sataće se birački odbor u zgradi za biranje pred vratima gla« sačke sobe, otvoriće je i ući u nju, i kad se uvjeri da su kutije i sanduci sa kuglicama kao i sve ostalo u redu, onda će sataviti zapisnik u kome će nađeno stanje potvrditi i otvoriti usta kutija, pa zabilježiti i to u za« pisnik. Taj će zapisnik potpisati svi članovi biračkog odbora, pa će se onda otpočeti primanje gla« sova.« Za sve vrijeme glasanja vodiče se zapisnik o svemu što se bude de« silo, i što ma koji od članova birač« kog odbora bude našao za vrijedno da se zabilježi. Svi članovi odbora moraju se potpisati na zapisniku, ali ako se predstavnici kandidatskih li« sta ne bi potpisali, zapisnik važi i bez njihova potpisa. Svaki član od« bora može odvajati mnijenje i sta« viti svoje primjedbe. 3. Treba da nadzire rad izbornog povjerenstva. Kad se »vrši glasanje, veli zakon, odmah će se zaključati i z a p e č a« t i t i sandučići, iz kojih je predsjed« nik vadio kuglice i davao ih birači« ma. Ključ će ostati kod predsjed« nika. Zatim će se prebrojiti po glasač« kom spisku koliko je svega birača glasalo. Taj 'će se broj zapisati slo« vima na dnu glasačkog spiska, pa će se ispod toga potpisati svi članovi biračkog odbora. Kad se to izvrši, zabilježiće se u zapisnik: u koje je doba glasanje za« ključeno, koliko je svega glasača glasalo prema glasačkom spisku, kao i sve ostalo što se odnosi na tok iz« bora, a ranije nije zabilježeno. Svi članovi biračkog odbora potpisaće se, a svaki od njih ima pravo odvo« jiti mnijenje i staviti primjedbu. Poslije svega ovoga pristupiće se otvaranju kutija i brojanju kuglica onim redom kako su kutije postavljene. Prvo će se otvortii jedna kutija i iz nje izručiti sve kuglice u jedan sud. Predsjednik biračkog odbora pred svima članovima odbora pre« brojava sve kuglice. Cim odbroji 100, on ih predaje članu odbora op« ćinskog da ih Mm prebroji, a ovaj ih predaje dotičnom predstavniku kandidatske liste, te ih i on po treći put izbroji. Tako biva sa svakom stotinom, dok ne budu izbrojene sve kuglice. Zatim se odmah u za« pisniku zabilježi slovima broj kuti« je, za koju je kandidatsku listu ta kutija primila glasove i koliko je u njoj bilo kuglica. Svi članovi odbpra potpisaće se ispod ove zabilješke. Na ovaj način prebrojaće se kuglice i u ostalim kutijama. Kad se sve o« vo svrši, zapisnik će se zaključiti i potpisaće ga svi odbornici, a poredtoga utvrdiće se i općinskim peča« tom. Odvojena mnijenja i primjedbe o radu odbora ovdje su dopuštena. Za ovim će se zapisnik, glasački spisak i azbučni birački spisak met« nuti u jedan zavoj i pod općinskim pečatom adresovati glavnom okruž« biračkom odboru i ostaviti na stolu biračkog odbora. Pošto še sve ovo svrši, odbor će izaći iz biračke sobe, ovu zaključati na isti način kao i prošloga dana i postaviti stražu da čuva sobu nepre« kidno u kojoj su izborna akta osta« la, a ključ od sobe predsjednik će čuvati kod sebe. Te noći postavlje« na straža neće nikoga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izgovorom. Sutradan po svršenom glasanja u 7 sati prije podne, svi članovi birač« kog odbora, sastaju se pred vratima biračke sobe, otvaraju je i ulaze u nju. Pošto se uvjere da je sve u re« du, i onako kako je bilo ostavljeno, vratiće sav izborni materijal općin« skom sudu i od njega uzeti natrag revers. Ako primijete kakvu neu« rednost, oni će o tom sastaviti na« ročiti zapisnik, koji će se sa ostalim izbornim aktima predati glavnom biračkom odboru. Zatim će pred« sjednik uzeti zavoj spremljen za glavni birački odbor i krenuti se na put, da ga preda glavnom biračkom odboru. S predsjednikom zajedno imaju prava ići i predstavnici kandi« datskih lista, ili njihovi zamjenici, koji od njih želi.« 4. Treba da pazi i na se, jer izborni zakon veli, da će se čla« novi biračkog odbora kazniti za« tvorom od 1 do 6 mjeseci: a) ako sa znanjem dopuste da glasa neko, ko nije unešen u azbuč« ni spisak, ili da kogod glasa dva ili više puta; b) ako bez opravdana uzroka skrate ili produlje zakonom odrede« no vrijeme za primanje glasova, i c) ako promijene određeno mje« sto glasanja. Naravna stvar, da osim ggrnjih kazni i za članove odbora vrijede sve kazne, koje smo opisali prili« kom prikazivanja slobode i čistoće izbora, s tim dodatkom, da se kod njih može dodati kazna o zloporabi uredovne vlasti. Sarajevo, 17. novembra. Smutljivcima oko »Glasa Težaka« nije pravo, što u 115. broju našega lista donesosmo izvještaj o pokolju u Trebinju i što ga popratismo do« datkom, u kojem smo — obzirom na zasvjedočenu prijaznost tamoš« njih Srba pravoslavnih — izrazili mišljenje, da su pokolj izveli Niki« tini plaćenici. Nije im pravo ni što apeliramo na Trebinjce i Korjenića« ne, da se pouzdaju u korektnost svog kotarskog predstojnika i da hladno prosuđuju ovaj nemili do« gađaj, pa nam pripisuju nakanu, da huškamo na novi napad neosvije« štenog i politički nezrelog pravo« slavnog seljaka. Pitate kako taj list dolazi do tog zaključka. Odgovor je kratak: jer mu se hoće da huška proti »Pravdi« i da napakosti musli« manima, pa makar se pri tom služio i najnedostojnijim izvrtanjem. On naime ispušta početak na« šeg izvještaja i u svom članku veli da »Pravdina« vijest glasi: »Pokolj muslimana u Orahovcu. Jutros do« bismo telefonsku vijest, da su Ha« mid« i t. d. Na temelju tog izvrtanja »Glas Težaka« sumnja u vjerodo« stojnost naše informacije dodajući, da će se pobrinuti kako bi doznali »kako je ta vijest glasila na telefon«, t jer su »uvjereni da nam je ona bila tačno dostavljena kao i njima«. Najprije konstatiramo, da taj list uopće nema svog telefona; dalje konstatiramo, da je isključena mo« gućnost, da bi se naš mjesni odbor mogao obratiti još i na prljavi »Glas Težaka«, a što je najvažnije, konstatiramo da je taj list na naj« bezočniji način izvrnuo naš izvje« štaj. U tom izvještaju ispustio je »Glas Težaka« ovaj početak: »U subotu smo primili ovaj brzojavni izvještaj našeg odbora u Trebinju«. Kako se dakle vidi, mi smo tačno naveli izvor naše telegrafske informacije, a telefonski izvje« štaj primio je naš trebinjski odbor, a ne »Pravda«, kako to prikazuju petljanci oko »Glasa Težaka«. Kon« statiramo ovaj falsifikat i mećemo tačk*| Iz naše organizacije. SKUPŠTINA U GOR. RAHIĆU. U petak, 5. o. mj., održali su u Gor. Rahiću skupštinu naše organi« zacije gg. Dr. Bukvica, Avdaga Ku« čukalić i muderis ef. Ibrahimbego« vić. Na skupu je bilo do 200 musli« mana, kojima je Dr. Bukvica u glavnim potezima protumačio pro« gram organizacije te svrhu i važ« nost predstojećih izbora. Apeluje u više navrata na prisutne, da se lije, po paze sa našom braćom drugih vjera. U govoru je bio više puta prekidan izrazima nepokolebive privrženosti i neograničenog povje« renja njemu i vodstvu J. M. O. Av« daga Kučukalić govorio je o eko« nomškctrgovačkom pitanju nas muslimani i toplo preporučuje rad i samo rad, ma u kom pogledu bilo. Muderis ef. Ibrahimbegović ističe potrebu prosvjećivanja nas musli« mana i naročito moli, da se što vi« še prihvatimo škole. Ovom prilikom nije zaboravljen ni naš »Gajret«, te je za nj sabra« Страна 3 no K 1160, a darovaše slijedeći: po 100 K: Avdaga Kučukalić i Flašima« ga Kasimagić; 80 K: Stj. Korade; 60 K: Seiko Ikanović; po 50 K: Mu« harem Ibrišimović i Ibrahim Bećić; po 40 K: Dr. Bukvica, Emin Zlatić, Ibrahim Zlatić, Ibrahimbeg H. Ibra« himbegović, Abazbeg Sećerbegović i Avdo Musić; po 20 K: AbdubGani ef. Ibrahimbegović, Hodža Ikano« • vić, Muharembeg Isabegović, Meh« medbeg Hasanbegović, Ibro Glo« đić, Hasan Ibranović, Salko Dizda« rević, Osman Zahirović, H. Hulusi« ja ef. M. Halilović, Ibrahimbeg Za« imović, Fetah Osmanović, Uzeti Bašić, Salko Beganović, •fdrisbeg I« sabegović, H. Turk, Agan Pekić, Husejin ef. Lišić, Meho Đonlić, Ha« sanbeg Hasanbegović i Sulejman Bekrić; ptf 10 K: Numan Lišić, Os« mo Halilović, H. Hasib ef. Imamo« vić, Abid Adžikić, Hadžib Atić, Bego Ibrić, H. Bajro Ahmedbašić i Haso Imamović. Damatc vijesti. Grudić opet na djelu. »Hrv. Slo« ga« piše: »Famozni načelnik Grudić održao je na 8. ov. mj. skupštinu u Požarnici. Na toj skupštini tumačio je Grudić sakupljenom narodu pro« grame pojediriih političkih stranaka pa je tumačeći program Hrvatske Težačke Stranke ustvrdio, da je to stranka, koja želi da se uspostavi — nova austrijska vlada. Mi se ne« ćemo osvrtati na riječi ovoga bez« umnika, koji je ruglo i sramota na« še uprave i najtačnija karakteristi« ka sistema u kojem živimo. U znak prosvjeda proti tome najnovijem »državotvornom činu« ovoga »od« ličnoga« upravnika upravismo na ministarstvo unutarnjih djela slije« deći brzojav: »Protestiramo proti okružnika tuzlanskoga Grudica, ko« ji je na javnoj skupštini u Požarni« ci 8. novembra 1920. razdraživao narod proti naše stranke riječima, da želimo uspostaviti novu austrij« sku vladu. Tražimo progon u smi« slu vaše naredbe.« Anketa o stanbenom pitanju bila je u petak u zemaljskoj vladi, pod predsjedništvom načelnika odjelje« nja za unutrašnje poslove, a prisus« tvovali su joj predstavnici gradske općine, pravosudnog odjeljenja, re« ferent za stanbeno pitanje kod ze« maljske vlade, predsjednik stanbe« nog ureda, predstavnici Udruženja kućeviasnika, udruženja graditelja, inžinjera i arhitekta,- građevinske direkcije, trgovačke komore i činov, ničkog udruženja. Poslije dugih ob« jašnjenja i razlaganja konferencija je zaključila, da se zemaljskoj vla« di preporuče ove mjere, kojt^bi mo« gle imati pozitivnih rezultata za po« boljšanje stanbenog pitanja: 1. Da se gradnje i dogradnje novih kuća ostave na slobodno raspolaganje ku« ćevlasnika, oslobođeno svih prisil« nih mjera u pogledu izdavanja sta« nova; 2. da zemaljska vlada nađe načina, da se bogataši, koji posje« duju stanove drugih a koriste se naredbom o zaštiti kirajdžija pri« moraju da grade sebi stanove, na is« ti način i banke. Na anketi je upo« zoreno, da su je jednake mjere pro« vele sa velikim uspjehom u Zagrebu, i Ljubljani; 3. da se žandarmerija iz Koševa i sa Keja premjesti u ka« samu; 4. da se duhanska direkcija iz Kralja Petra ulice smjesti u tvor« niču; 5. da se ponovo provede revi« zija svih ureda u svrhu, da se uredi koji su sada smješteni u privatnim zgradama smjeste u državne zgrade i 6. da se ponovo provede revizija stanova po jednoj mješovitoj ko« misiji, u kojoj da sudjeluje i pred« stavnik oficirskog udruženja radi pregleda stanova, koje posjeduju o« ficiri. Javna zahvala. Ovijem putem za« hvaljujem se svima prijateljima i rođacima, koji se za vrijeme bolo« vanja’ moje jedinice kćeri Asime in« teresiraše za njezino zdravlje i koji mi prigodom njezine smrti iskazaše usmeno ili pismeno saučešće te koji ju ispratiše do hladnoga groba. Naročito se zahvaljujem primar« nom liječniku naše gradske bolnice gosp. Dru Mujezinoviću, koji se je sa najvećom požrtvovnošću dao na liječenje moje jedinice. Ja mu se zahvaljujem ovim putem, a neka �ga Svemogući Alah iz svoje neiscr. pive blagajne nagradi onako kako on najviše želi. Banjaluka, 25. oktobra 1920. Hamdibeg Džinić. Тгв5в1јаИ. Sa pouzdanlčkog sastanka, gdje je kapudžibaša bio Adem Biso:.... Možda Vam upada u oči što na ovoj listi nema Šefkije Gluhića. Ni uz najbolju našu volju on se nije mogao metnu^, jer sam ja dobio iz provin­ cije više brzojavnih i telefonskih vijesti, da će naše pristaše iz »stranke« istupiti, ako on bude na listi. Neka vas to ništa ne smeta. Ml ćemo nastaviti istu njegovu politiku! Ići ćemo njegovim stopama! šerif. SAVREMEN1 AFORIZMI. (Iz Tuzle.) Naša »Obrana« je rekla, da na listama J. »M. 0. ima vrlo odvratnih lica. Tuhaf! Tko li je to od Pravdaša ma i malo na me nalik? M. Halllbašić. Kako su sada na špijunske denuncijacije zaredale premetačine i kod nevinih, kuku meni, ako dođe do premetačine mozga kod mene i mog Ćupurdije. Gradić. Ne boj se, osloni se na nas. Dva Adema. Tko ide (misli sebe) za mandatom 1 stoli­ com, da Bog da mu se stolica izlupala o glavu. Šeri! (u hotel Bristolu na pozudaničkom sastanku.) Amin! Brol 224 — Epoj .PRAVDA" — .ПРАВДА" Strana 4 Страна U hotelu ... bez abdesta.... možda i među tahresuzima.... čudnovato, taku dovu činiti.... Ta znao je »On«, da Bog nje­ gove dove neće ukabuliti, pa makar mu I Muratebg i Konjhodžić vikali: Amin! Trobeg. Ja nisam kao Biso, pa da mislim na man­ dat i da u to ime oblijećem odbornike »Sena-ata«... Jok!!... Dajte vi meni rakije! Temlm Makija — Tamani Rakija oslobođeni dobrovoljac. Tako je her kulega! Aalija Čokalj. I t PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ ♦ preporučuje svoje bogato stovarište t svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ Škollkog pribora. — Narnčbe se X obavljaju brzo i točno. a J ♦ £ Ci ene umjerene. ? Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporućuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muratbeg, Konlbodžić. Poziv. Policijska direkcija za Bosnu i Hercegovinu. Br. 3560/20. Sarajevo, 10./Х1.1920. Oglas. Policijska direkcija u Sarajevu treba «ko 250 policista. Uvjeti su za pri­ manje u policijsku službu: da je molitelj 1. državljanin kraljestva Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. potpuno zdrav, 3. neporočan, 4. svršio najmanje pot­ punu osnovnu školu i da zna dobro čitati i pisati ćirilicom i latinicom, 5. služio u vojci i postigao 'makar čast kaplara« 6. dovršio 24 godine, a ne prekoračio 36 godina. Dohoci su za neoženjene osim sta­ na, odijela i obuće K 1.760 mjesečno, a za oženjene K 2.120 osim odjela i obuće. Oženjeni dobivaju osim toga za svako dijete po 360 K mjesečno više. Reflektanti neka pošalju vlastoručno pisanu i propisno biljegovanu molbu, policijskoj direkciji u Sarajevo putem svoje nadležne političke vlasti najdulje do 30. novembra o. g, a molbi neka dodaju: 1. svjedodžbu ponašanja, 2. krštenicu odnosno Izvadak iz re­ gistra rođenih, 3; domovnicu, 4. posljednju školsku svjedodžbu, 5. vojničku knjižicu ili otpusnicu, 6. vjenčani list, eventualno krštenke (ili izvatke iz registra ro­ đenih) djece. Molbe, koje iza 15. novembra o. g. prispiju, kao i one, koje nisu kom­ pletne, neće se uzeti u obzir. Policijski direktor: u. z. G j u r o c i. Pozivaju se evi dioničari Kreditne banke d. d. u Livnu, da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom pošljedica § 7. društvenih pravila. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. zak. a prva i druga uplata njihova smatra se propalotji u korist di uštvene redovne pričuvne zaklade. fl OPI P SEBURA iz fabrike Hinha Franca sinovi, Zagreb, preporučuje se,J,za tursku crnu kavu kao najeavršeniji dodatak i zamsna zrnato kave. Dobije ee u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namješteni« kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. svih vrsti fino izrađene razašilie tvornica cipela .Čevljsrska Zadruga* Ravnateljstvo Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Kreditne ћапћв d. d. u Livnu. Zahtjevaite cjenik. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu. Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - ____Jit_______ HancBlarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo? Brzojavi: Trgovačka banha, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupllarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci prekd 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i л razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovorni urednik: F. Salaka. VlMnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajoo, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c3a944ee6a6c6596f252acd1c1ca126.pdf 228629b2a7b8620399642531e5b80dcf PDF Text Text Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE Štedionice 1119. Broj 120 (225) Sarajevo, subota 20 novembra 1920. (7. rebijulevel 1339.) Jedna velika opasnost. *) Jugoslavenska muslimanska orga« nizala ujedinjuje i ima za sobom sve muslimane Bosne i Hercegovi. ?e j o je danas van svake sumnje, te da su izbori za konstituantu ob« vezatrn, moglo bi se potpuno sigur« no očekivati, da će J. M. O. dobiti s v e muslimanske glasove. Ah izbo, on od 28. novembra nisu obvezatni, a našim biračima stoje na putu mnoge zapreke, na koje je, mislim, neobično važno skrenuti pažnju svih muslimana Bosne i Hercego« vine. Muslimani se od uvijek vrlo ne« rado miješaju sa državnim organi« ma, osim kad ih zvanična pozivnica na to sin. 28. novembra će mnogi i mnogi musliman, • koji možda u svom cijelom vijeku nije došao u doticaj sa državnim organima, mo« rata iz vlastite pobude poći na bi« ratište i pomiješati se sa javnošću. Nu na to ga neće zvati pozivnica. K toj prirođenoj povučenojti prido« laži danas još i zastrašenost, kojom je uhvaćen naš mnogi i mnogi birač, a naročito iz onih krajeva, gdje se desiše razni zulumi i gdje mu dr« žarvni organi ne pružaše dovoljno zaštite. I.to će ga odbijati od bira« lišta, jer ni onda, kad je išab da moli i prosi pomoći za se, nije mu hasnilo, pa kako će sada biti osvje« dočen o nekoj fajdi, kad se njegovo zastrašeno biće ne usuđuje više ni moliti, a kamo li ići vršiti neko svo« je pravo, kojim on može da sudi tim istim državnim organima? Na mnogim mjestima će ga ustav« ljati nepogode zimske, da ne ode na biralište. Muslimanska su sela većinom planinska, a 28. novembra mogu mnoge staze s planine do bi« rališta biti snijegom zasute i bez prtine. Daljnja jaka zapreka muslimanu biraču na putu do birališta jest nje« gova kulturna zaostalost, kojom za« ostaje i za svojim sugrađanima pra« voslavnim i katolicima. A parlamen« tarne istorije pokazuju općenito zajedničku pojavu, da je učestvova« nje naroda u biranju tim življe, što je narod prosvjećeniji. Stoga ako se muslimani budu ustezali od gla« sanja i uzevši u obzir, da će na pr. Bosna i Hercegovina dobiti 63 po« slanika sasvim neovisno od toga, da li će muslimani glasati ili ne, to bi poslije naši .protivnici mogli us« tvrditi, da su i muslimani za njih ♦) Donosimo ovaj članak kao na« pomenu našim mjesnim odborima, premda smo uvjereni, da nema mje« sta pesimizmu g. pisca. Naš će svi« jet, o tom smo potpuno uvjereni, kako treba ispuniti sv>iu dužnost, jer je svjestan, da će mu bolji dani osvanuti samo onda, ako bude imao dovoljan broj svojih zastupnika. Ur. glasali, jer’ se ne zna, ko za koga glasa. Nu najjača će mu zapreka biti te« ror i nasilje, kojim će u veoma mno, go slučajeva pokušati naši protivni« ci ili spriječiti našeg birača, da ne dođe na biralište ili mu nasilno na« ređivati, da ne glasa u našu kutiju. Neka nam protivnici nimalo ne za« mjere ovu zlu slutnju, ali nemogu« će je pretpostaviti, da će dosadanja nasilja prestati jednim časom i to baš onda, kad bi ti protivnici naj« voljeli, da nas uopće nema. Sve se eto koinoeti stiču pri izbo« rima na 28. novembra u jedan pra« vac: da smanje broj glasova, datih za Jugoslavensku muslimansku or« ganizaciju i prema tome smanje broj muslimana poslanika u konsti« tuantL Među te okolnosti ne mogu se ubrojiti pokušaji »Obrane« i »Domovine«; baš naprotiv, ljudi o« ko tih listova svojim govorom i pi» sanjern, svojim radom i neradom Spodići će mnogog muslimana, da glasa za J. M. O, koji se inače ne bi u svojoj komociji ni potrudio do birališta. »Pravda« je više puta pisala' o važnosti dana 28. novembra. O to« me su svi organizovani članovi J. M. O. poučeni i osvjedočeni, ali treba voditi računa, da po strani i« ma i jedan velik broj nepismenih muslimana, koji odobravaju rad J. M. O, ali koji radi te nepismenosti slušaju samo na — živu riječ. Stoga imajući u vidu gore iznešene okolnost i, treba svaki musliman čitalac »Pravde« na svakom kora« ku i u svakoj prilici pot> sjećati na važni dan 28. no« vAibra sve svoje poznate u gradu i na selu, da tako ot« kloni jednu veliku opasnost po se i sve muslimane: jer kad ne bi svi muslimani došli na biralište, to bi ona poslanička mjesta, koja' bi po pravu njih išla — zapala drugima, a jedina je Muslimanska jugosla« venska organizacija svojim dvogo« dišnjim radom i borbom pokazala, da joj je dobro muslimana jedna svetinja. Svaki'naš pristaša treba da neprestano potsjeća svu svoju muslimansku okolicu, da će tim, što će na 28. novembra glasati za J. M. O., očitovati svoju volju, da već jednoć proživi uistini slobodnim i punopravnim životom. Treba sva« kog upozoravati, da sredi svoje po« slove, tako, da 28. novembra ne mo» radne nikud^putovati i da se mogne naći na biralištu; svaki birač mora biti čvrsto uvjeren u to, daniko nećeznati, u koju će on kutiju spustiti svoju kuglicu, jer to ne m o ž a n i k o ni čuti ni viditi. Zato ondje, gdje mu se silom prije« ti, gdje je odasvuda okružen pro« tivnicima, neka slobodno obećava, šta hoće, ah ujedno i zna šta da ra« dl jer kad jači upotrebljuje silu, tu slabiji ima pravo na varku. Oslobođeni Hoće li Tursha potvrditi?! Pod gornjim naslovom pariški »Le Temp« od 13. ov. mj. donosi o« vaj uvodnik: »Tursko pitanje pro« dužuje još uvijek svoje »kretanje«, ali se kreće kao Sizifova stijena. ) * Na 10. augusta mislilo se da će se postići željeni cilj: našli bili u Čari« gradu vrlo pokornu vladu, koja je pristala da potpiše mirovni ugovor i zaista su to njeni delegati i učinili potpisavši Severski mir. Malo prije potpisa čitale su se razne zapovije, daj uče i nesmislene formule, kao: »Sadanji ugovor," sastav« Ijen na francuskom, engle, skomitalijanskomjeziku, odmah se mora potpisati« — »Potpisugovora će biti u Parizu i to u najkraćem roku.« No već u drugoj polovini mjeseca oktobra pala je vlada koja je potpisala taj ugovor i zamijenje« na je drugom. Uslijedt oga su savez« nicl makar i dockan, promijenli svoju politiku i doveli je u sklad sa našim višekratnim pisanjem; uda« ljivši s položaja Darnad Ferid pašu i dozvolivši da dođu ljudi kao mar« šal Izzet t, j. ljudi, koji su sposobni da pregovaraju sa turskim naciona« listima iz Anatola, Od ove nove vlade očekivalo se, da će potpisati ugovor kojeg je i bivša vlada pot« pisala, ah evo vrijeme prolazi, a Turskaništanepotpisuje. Nestrpljiva antanta, u čežnji za svršetkom, poslala je tu skoro je« dan demarš carigradskoj, vladi, po« zvavši je da potvrdi mirovni ugo« vor bez okluevanja. Turska je vla« da odgovorila da ne može potpisati ugovora, dok se prethodno ne spo« razumi sa nacionalistima iz Anato« la, tražeći produljenje roka za od« go^>r bar mjesec dana. Šta će sada aliirane sile odgovoriti na turski za, htjev? Eto, dokle se je Sizifova sti« jena dokotrljala! Ako aliirane sile žele da ubrzaju rajificiranje mirovnog ugovora, on« da se mora otvoreno reći da nema mjesta čekati dok carigradska vla« da dovrši pregovore sa Mustafa Ke« mal pašom. Sef nacionahsat Musta« fa Kemal, neće naime ni da čuje o Severslfom miru. On će doći u doti« Caj s carigradskom vladom jedino onda, ako ona obeća sigurnu reviziju tog mirovnog u« g o v o r a. S druge je strane opet si, gumo, da carigradski Turci ne će *) To jest, kad Evropa misli da je uspjela, Turska se vrcne i zadaje joj nove brige i nevolje. Godina II. protiv anatolskih Turaka braniti je« dan mirovni ugovor, koji raspačava Trusku. Za jednoga, koji poznaje Istok jasno je da će sultanova vla« da raditi svim mogućim sredstvima, da dokine aliirske koncesije u Tur« skoj posluživši se pri tom presijom Kemalpašine vlade i zakloniviši se * tim njezinim pritiskom. Tražeći da« kle potvrdu mirovnog ugovora, ne« će se moći postići ništa, osim da se ponovo stavi na tapet pitanje vrije« di li potpis, što su ga pređašnji tur« ski delgati stavili? Sizifova stijena neće dakle ništa drugo učiniti osim što će se još malo niže spuštati. Ne preostaje drugo, nego zahtije« vati da se odmah ugovor povrdi i to 'nezavisno od svih pregovora izme« đu carigradske i Kjemalpašine vla« de. Ali da ses tavi takav zahtjev, treba ga moći i provesti. A kako će se to učiniti? Da bi se turski ministri primorali na potpis ugovora prošlog su ljeta poslate grčke čete. No grčka je sa« da zabavljena nesamo izborom kra« lja već is trašnom unutarnjom kri« zom, koja dovodi u pitanje njen op« stanak. Je li vrijeme da od nje za« tražimo novu pomoć u Aziji?! O« lakšajmo onda zadatak gosp. Veni« zelosa! Ima, istina, još jedno sredstvo, kojim bi allirci mogli provesti svoj zahtjev. Oni se mogu pozvati na 36. tačku mir. ugovora, gdje se kaže, da-se Turskoj ostavlja Carigrad, uz dodatak, da aliirane sile mogu to i preinačiti »... u slučaju, ako Tur« ska ne izvrši ili ne htjedne izvršiti pojedine tačkeo vog ugovora«. Mo« glo bi se carigradskoj vladi reći: ako ne potpiše i ne potvrdi ugovora, da će Turska izgubiti Carigrad i da će sultan biti preseljen u Aziju. Ovo bi izagnan je bilo u skladu sa tradi« čijom g. Gladstone«a i toliko puta naglašenom željom Engleske. AJi je pitanje, hoće li Engleska imati ko«. risti kad bi primila na se tu odgo« vomost?' Jedan od najistaknutijih muslimana Indije — poznat kao do« bar prijatelj Engleza — publikovao je dva kuražna pisma u »Times««u od prošle nedjelje, koja zaslužuju osobitu pažnju AghasHan piše: »Mi smo sa prevelikom zebnjom opazili politički kaos, i azijatske avanture, koje se iz dana u dan sve više ispo« Ijuju, a naša centralna vlada, kojoj smo u svemu poslušni, nema o tom ni pojma...« Aga«Han dalje kaže, da je vrlo opasno, što se indijske truj>e neprestano šalju u daleke kra« jeve, a Indija ostavlja bez obrane, jer se na ovaj način sa Indijom res« kira. Nije isključeno, da ušljed to« ga jednog dana u Indiji zavlada — boljševizam. Napokon Aga«Han traži, da se smjesta evakuiše kako Perzija, tako i Mezopotamija osim Basre. Bi li u takim prilikama bilo oportuno, da se Aga«Hanu odgovo« ri: »Naprotiv, mi ćemo protjerati Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Podružnice u B Brodu i Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvo SHS. i u inozemstvu. PrimaMoška na knjižice i tekuće raćune i nkamaćuie ib najpovolj­ nije, Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. . Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgopačha banha, Sarajevo. - Interurban telefon: ZN �' .PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 2 Страна Turke iz Carigrada, a ako naiđemo na tegobe, mi ćemo upotrijebiti in« dijske trupe, da te tegobe odstra« ne?!«... Evo šta još komplicira situaciju: Turski su nacijonalisti odlučili d^ izvojuju pobjedu nad Ermenskom, a ako smo dobro razumjeli smisao tursko«ermcnskog primirja, čiji je tekst predat engleskim vlastima u Carigradu, Ermenskoj prijeti opas« nost da bude uništena i rasparčana s dvije strane, a u jedno te isto do« ba. Na sjeverozapadu ermenske prijestolnice Turci su okupirali A« leksandropol io kolicu, presjekli že, Ijezničku prugu koja veže Ermeniju sa Tiflisom i sa Crnim morem. Na jugoistoku Erivana ermenske se trupe povlače prema zapadnoj obali Arpa«Caja. Na taj se način Turci u« vlače između ermenske teritorije i perzijskog Azerbejdžana, zauzevši liniju Агах. Sevreski mir u 89. para« grafu predviđa, da aliirane sile: »ri« ješavaju da se pod upravom pred« sjednika Američke Unije postave granice između Turske i Ermenije.« Predpostavimo li da će se mirovni ugovor potvrditi, pitanje je: kako ćemo izvršiti ovaj njegov stavak? Kako ćemo dalje primorati Tur« ke, da poštuju 88. paragraf tog u« govora, u kom se kaže: »Ermenija se smatra kao jedna nezavisna dr« žava«? Kako se vidi, Turci ostvaruju ne« što savim drugo. Mi smo upozora« vali na sve što se danas događa, ali su aliirske vlade potcijenile tursku snagu i potpisale ugovor sa jednom potpuno nemoćnom vladom. Stoga danas imaju u svojim rukama — je« dan prazan ugovor. Ovu nespretnu politiku savezni« ka danas skupo plaćaju Armenci i drugi mali narodi, koje je Evropa po svom orijentalnom kalufu stvo« rila. Englezi koji su praktičniji od nas zasigurno će udesiti svoju poli« tiku prema stvarnim prilikama. Uz« dajmo se, da će znati svoje interese spasiti i naša Francuska u kojoj je mnogi od nas predvidio ovo što se na Istoku događa, predvidio i vladu uzaludno upozo« rio. Ad. Bilješke. Situacija u Hrvatskoj. Nekim mi« nistrima izgleda da je situacija u Hrvatskoj mutna, pa je u ministar« skom savjetu zaključeno, da se ona« mo »gdje prijeti opasnost, da će do« ći do izbornog kreševa« odašalju — jaki odredi vojske i žandara. In« teresantno je da se žandari šalju baš u Hrvatsku, gdje nimalo ne cvatu izborne ruže g. Svetozaru Pribićevi« ću i uopće strankama, koje držahu kormilo naše države. Mi se nadamo, da će ova asistencija žandara biti suvišna i da će opržiti baš one, koji su donijeli ovaj zaključak. Verifi« kaci ja mandata ne će teći onako ka« ko je tekla u privr. predstavništvu. Nasilja će se skršiti i — kazni« ti; o tom će,se uvjeriti i Svetozar Pribićević. Držanje Radićevaca. Pronose se vijesti, da će vođa hrv. težačke stranke, g. Stjepan Radić, biti oslo« boden još prije izbora. Da će biti izabran u Konstituantu, to je sigur« na stvar. Govori se i o promjeni po« litike njegove stranke, jer je Dr. Horvat na jednoj skupštini izjavio, da je ta stranka za jedinstvenu dr« žavu pod dinastijom Karađorđevića i za jedinstvenost našeg tropleme« nog naroda. Premda su republikan« ci, ipak drže da za to još nije došao pravi čas. Bez naslova. U krugovima »J. M. O.« znalo se to, koliko je trebalo vremena, dok već poodavno, da Šerif sa svojom je narod progledao očima i uvidio šačicom nešto snuje i kuje protivu ko ga vuče za nos. nas^a naročito protivu naše organi« Šerifov budžakliiski sporazum, zacije, koja je našla svoj minimalni koji nema nigdje oslonca u narodu zahtjev u svom utvrđenom i već niti igdje, ispoljava se iz svakog ret« davno objelodanjenom programu. ka njegove »Domovine«, pa se nije Znalo se i za njegove internalne ni čuditi što mu je sada i »Beograd spletke i šurovanje sa odgovornim i veledušan«, samo je daleko zabraz« neodgovornim elementima protivu dio, kad se onom i onolikom žesti« naše organizacije, ali se znalo i to nom oborio na vodstvo naše organi« da ni on, ni njegova šačica pristaša zacije, jer mi dobro i predobro zna« nisu u stanju inscenirati ni toliku mo, što ga vodi, ko mu kormani i kampanju, o kojoj bi trebalo pove« na čija solila pada. On se do duše sti riječ, riječ ozbiljnu, riječ koja bi obraća onom istom narodu, koji mu ih mogla podići dotle, da s njima je okrenuo leđa, poziva ga da opet treba računati. njega slijedi i ne žaca se što to čini I tako ti elementi, koji su vječno u ovoj izbornoj žari, jer njegov ko« i slijepo služili Pešti i Beču, a koji« rak pada baš neposredno u izborne ma je sada Beograd veledušan, izmi« dane, skoro uoči izbora, radi čega je liše sa svojom džeridom, koju pro« izišao na mavi ćage, jer mu je |pn« zvaše »Domovina«. dencija i previše prozirna i jasna. Nikome ne osporavamo pravo, da Ova njegova žurba, ova naglost i hi« se miješa u politiku, šta više imamo trina. i sa izlaskom lista i sa svime, uvjerenje, da svaki slobodan i is« upravo je kuriozna. U časovima, pravan član jedne društvene zajed« kada muslimani u cijeloj Jugoslaviji niče ima prava, da vodi računa o proplakaše i zacviliše nad ložačom javnim poslovima, da se miješa u svojih stoljetnih prava i državnih politiku i da propovijeda svoja po« garancija, Šerif i njegova družina litička uvjerenja. Na tome neospori« skloniše se u mišije rupe. Šta više, vom pravu zasnivaju se sva ostala čuje se kako se ismijavao klubski čovječanska i građanska prava. političar i, ako je istina, čak govo« Stari ljudi kažu, da sa godinama rio nešto krupno, vrlo krupno . . . Pa kad narod sada pita klubskog dolazi i pamet. Mi samo to mislili i za Šerifa i nadali se, da će makar u političara Šerifa i ono njegove dru« -ovim ozbiljnim časovima odbaciti- žinice: gdje ti, brate, bi kada mi plakasmo i kukasmo, šta li će Šerif svoje dosadanje jogunasto držanje spram svojih političkih protivnika na to reći? i udariti stazom koja je pristupačna, Čovo zaćorio, ne obzire se ni de« stazom pristojnosti. Ali ko se nau« sno, ni lijevo, zaboravlja da ovo ni« čio blatiti, teško mu je udariti čisti« je Švabino vrijeme, kada se on mo« nom, pa i Šerif odmah blati i kleveta gao preko prezidi! al biroa drmati svoje političke protivnike izdajst« i načelničkim stolicama i po opći« vom i antidržavljanstvom. Poput nama zadavati jada predsjednicima Cokorila bjesni prostotom igrača, opština, pa se nudi i javlja u časovi« koji je unaprijed vidio da će izgubi« ma, kada se naši legalni branioci ti igru. Ako uvažimo njegovu pro« pojaviše kao legalna korporacija, šlost i pogledamo njegovu sadaš« sastavljena iz najboljih elemenata njost, ne bi se trebali čuditi, jer mu muslimanskog dijela naroda, i obe« je narod okrenuo leđa i doviknuo ća’e da će isto kao i J. M. O. zastu« »dur more«, pa izgleda da mu se pati interese »muslimanskog naro« duša savija od bola, jer on najbolje da«, samo ga narode glasuj, pa ma« zna, šta znači imati narod uza se. kar Gluhić i Mutevelić ostali. Pored svega toga ipak je krajnje U predizbornoj groznici čovo za« vrijeme, da se naučimo pristojnoj boravio, da se može pasti lakše« ne« borbi u našem vlastitom inetresu. go dići. Mi se ne brinemo, mi već Velim u našem je interesu, jer mi < znamo kome će se muslimani •oda« svi znamo, da je među nas kult lič« zvati. Nisu oni ludi. Oni imaju do« ne borbe unio glavom Šerif i niko voljno pameti i znače da se za is« drugi. Znamo mi dobro, da on za lamski dio naroda ove kraljevine ne drugo nije ni sposoban, ali znamo i bi mogao Šerif boriti ni blizu onako. O Број — Broj 225 uzela prostorije uz kiriju od 3.000 kako to može, smije i umije da se kruna, iako bi se za te prostorije bori jedna ogromna narodna orga* putem licitacije postigla godišnja nizacija. Šerif se sam tie bi mogao kirija od 50.000 K. Lijepo. Nek »Gl. boriti ni onda, kada bi mu bile čiste Težaka« ponudi vakufu tu kiriju i namjere, jer mi smo najbolje na »Pravda« će odmah prtljati. Sto se vlastitoj koži osjetili dokle ide Šeri« tiče zaista »stručnjačke« laži, da fova borba.... Ovo je za nas tako su »Pravdaši« dali Braći H. Jusuf« jasna'činjenica, da je je suvišno i agić priliku, da zgrnu 103.000 kruna ponavljati. sa prostorija u donjem boju vakuf« Ali ima drugih činjenica na koji« ške palače valja nam izjaviti ovo: ma se je vrijedno zadržati. kiriju za bankine prostorije ubire Bože dragi, zašto li Šerif i njego« ured sab. odbora, a glede dućanskih va družina tako radi, zašto li to ta« ko piše? Zašto oni baš stvaraju iz« prostorija u kojima je radnja Braće H. Jusufagića podignuta je tužba i nova jednu atmosferu nesigurnosti, najam sudbeno otkazan. Bićcmo za« mržnje, podvala, sumnjičenja i pri« hvalni g. »stručnjaku«, ako za dućan jetnji? Zašto sc hoće i od njihove nađe mušteriju i za 70.000 kruna. strane, izmišljanjem neke pogibelji za našu mladu državu, vratiti neki .Ujedno ga molimo da se nauči zbra« jati, jer K 47.000 i K 103.000 ne iz« teror nad ovim jadnim i obesprav« nosi ni pola milijona, a kamo li Ijenim muslimanima, koji su i ona« K 1,500.000! Kad petlja, neka bar ne ko nečuveno pretrpjeli i nastradali upotrebljava cifara, jer one ne daju za ovo nekoliko vremena, da kraja lagati. Ovako je smiješan. nema. Ovaj teror, ovaj način borbe, Konačno bismo upitali »Glas Te« ove podzemne metode jćš više u« žaka«: Kad je toliko zabrinut za va« bi ja ju ugled naše same države. Sa« kufsko dobro, bi li nam znao kazati mo luđak, idiot i cinik može reći, da koliko njegpv g. inžinjer Cekro pla« se opaža u pisanju naše »Pravde« ča za vakufsku kuću, u kojoj on sta« kakva tendencija protivu države. A« nuje? Je li kiriju podigao na pri« ko bi to postojalo i najmanje, onda mjerenu visinu ili se služi vladinom državni tužilac ne vrši svoju duž« naredbom, pa svakog mjeseca za«« nost i treba ga pozvati na odgovor« kida vakufu bar 800 kruna? Pristaje nost. A kako toga nema i kako toga li g. Cekro, da se i te prostorije dad« apsolutno ne može biti, jer nije niko nu na licitaciju? pao na glavu, a još manje je ko po« bjesnio, hoće se silom da kleveta i izvrće. Otvoreno i vedra čela ispovije« dam, da je baš J. M. O. najbolje »Jugosl. List« donosi ovaj članak: pokazala, šta više, pružila najbolji Iz Armenije dolaze vijesti, koje će primjer, kako treba voditi borbu le« zasigurno naći odjeka za zelenim galnim putem. Pa kadroga nema i stolom u Ženevi, gdje zasijeda Sa« kad toga apsolutno ne može biti, za« vez naroda, koji se opetovno bavio što tolika bjesomučna Cokorilov« ska navala na vodstvo naše organi« sudbinom ove nesretne zemlje i njezinog naroda, koji je tokom isto« zacije, zašto se širi lažno i drsko, rije prošao tolike silne kušnje. da se stvori neraspoloženje protivu Kemalisti u zajednici sa boljševi« nas, protivu svoje rođene braće?l Zar nije dosta, što se moramo boritr cima osvojili su gotovo cijeli terito« rij mlade republike. Pošto su zapo« sa stotinama drugih neprilika, jada sjeli Kars idu sada spram Erivana, i belaja? Imate li duše, imate li sr« glavnog grada republike i Tiflisa. ca, pa da pogledate što se od mu« U ovim prilikama vrijedno se sje/ . slimana za ovo nekoliko mjeseci titi nemoći antante u armenskom uradilo i učinilo?! pitanju. Mandat nad Armenijom Ispovijedam nadalje, da musli« ponuđen je raznim velesilama, ali manska organizacija ne poznaje ni ni jedna ga nije primila. Tako biv« jednog muslimana, koji ne bi iskre« še turske nrovincije, koje joj spada« no podupro najveću slogu sa svima, ju po sevreskom mirovnom ugovo« samo ne sa ljudima, koji su tako da« ru, nisu nikad ni došle u posjed Ar» leko zabrazdili i kojima je lozinka menije. Raskućiti muslimane: musliman ne Da skinu sa sebe odgovornost, sa« smije imati ništa, muslimani u Azi« veznici su 11. aprila upravili apel Sa« ju i t. d. i t. d. (Svršiće se.) vezu naroda, koji je međutim pot« puno nemoćan, jer mu ne stoje na raspolaganju nikakva materijalna Sredstva u tu svrhu. Sada tek u ča« Tako glasi članak u 26. broju «GL su kad se mala Erivanska republika Težaka«. Osvrćemo se na taj čla« nalazi na rubu propasti zabaviće nak, jer je njime prevršena svaka se njome Savez naroda, koji će granica pristojnosti i jer zgodno ilu« donijeti riješenje po svoj prilici tek strirg svu plitkost naših kritičara iz kada vojnici Mustafe Kemala i Le« tog neuračunljivog lista. Zapeo im njina budu dovršili svoje djelo. za oko naš telefon, pa vele ni ma« Na granicama Cilicije u neposre« nje ni više, nego da će raditi »tele« dnoj blizini francuske sfere izvrše« fon pod brojem 842, koji je u va« ni su ponovni pokolji nad Armen« kufskoj palači i to ne za vakuf već cima; a tako »i se mogli dogoditi za »Pravdu«, a na vakufsku štetu i novi masakri, kada Erivan padne u na vakufsko upropašćivanje«. Jadni ruke neredovitim i nedisciplinova« »Stručnjak« u vakufskim stvarima nim bandama, koje ga ugrožavaju. žali, što »Pravda« taj izdatak od Pariški »Matin« uočivši ovu opas« K 10.000 »čini pored svega toga, što nost veli, da to za antantu ne bi bio u istom uredu postoje još dva tele« samo nečasni moralni poraz, nego fona«. Siromah Cekro misli, da su ako Armenija padne prije nego što »Pravdaši« ljudi njegova tipa, pa da je ikako stvorena, bio bi to opasan iz vakufske kirije nabavljaju sebi noriv kako za boljševike tako i za telefon, kao što je on nabavljao čak Kemaliste u Maloj Aziji.. i — sprave za polijevanje bašče; Turska vlada izjavila se nemoć« kao što je on za svoj račun kupo« nom da silom istupi protiv Mu« vao kreč, da ga pod skupe pare pro« stafe Kemala, a on nema nika« daje vakufskim poduzetnicima; kao ko volje, da je izvuče iz neprilike. što je on radio sa Mićijevićem i dru« Kada još osvoii Armeniju, onda je gim poduzetnicima; posredovao uz njegov položaj tako siguran, da o« proviziju pri iznajmljivanju vakuf« sim ogromnih žrtava neće napustiti skih objekata i t. d. i t. d. svoje d’elovanje, Armenja je most »Stručnjak« se bavi i iznajmlje« između boljševičkog dijela južno« njem prostorija, u kojima je sad kavkaskog i Anatolije i te dvije si« naše uredništvo pa veli da »Pravda« le, kada se spoje zadaće jak uda« — »nikako ne javlja da su redakcija rac ugledu antante u Aziji. »Pravde« i Radni Odbor J. M. O. Ćazim Bećir zapovjednik Kemali« preselili u prostorije ureda v. m. sab. sta na Gokčanskom jezeru zahtije« odbora«. Svašta bismo mogli očeki« va razoružanje Armenije. Slično je vati od jednog Cekre, no da može zatražila Sovjetska vlada u republi« ci Georgiji, koja leži na granici iz« i ovako drsko izvrtati činienice, to nijesmo mogli očekivati čak ni od među Rusije i Armenije. Georgijci njega. Međutim en veli i dafiu da je su to odbili i proglasili mobilizaciju, noć. Jer sVakom je poznato, da na a jednako i Armenci, koji su odlu« čelu našeg lista sve počam od čili da sc bore do skrajnosti. 19. o k t o b.r a stoje riječi: »Uredni« Napadački duh Kemalista, vele štvo i uprava nalaze se u Kralja Pe» engleski listovi, mogao bi se ustaviti tra ulici u — vakufskoj palači«. I na sjeveru stvaranjem jake Arme« pored svega toga Cekro se usuđuje- nije,'kao što se to učinilo na jugu napisati gornje riječi. akcijom Grka. Sada saveznici stoje Taj »stručnjak« »znade« i računa« pred dilemom: ili da pripomognu Armeniju što će bez sumnje stajati ti. On veli da je »Pravda« mučke Poraz Егшвпа. „Pravdln tslefon".. �Број 225 — Broj ogromnih žrtava, ili da se izlože ve« Jikoj opasnosti u Maloj Aziji. Pri tom se ne smije zaboraviti da su Ke» malisti već u Batumu, a poraz Ar» menaca izgleda da je potpun. Naši dopisi. Bos. Novi, 12. novembra (Jedan sraman slučaj.) Slučaj, ko< ji predajemo javnosti, da o njem svoj sud karže, ne može se dogoditi nigdje, gdje koliko toliko vlada red i disciplina. Da policijski stražari u maju prava provoditi arnautske me< todc'batinanja i mrcvarenja nevinih Ijddi, to je za nas novost i nismo vjerovali da se ovo i ovako može i kod nas dogoditi. Dne 11. o. mj. unišao je u Šurlanovu gostionu (ta« mo muslimanima i nema mjesta. Op. ur.) Mustafa Cerić, želj. stražar ne znajući da se u njoj nalaze sva« lovi na gozbi. Unišavši unutra istje« rao ga je šef policije Bogdanović, odvezavši mu šamar i rekavši, da za njeg nema rhjesta. Ovaj je ofišao kući i oko 11 sati došli su stražari po njeg i poveli ga na policiju. Pu« tem su ga toliko tukli, da su se ne« koji ljudi iz obližnjih kuća probu« dili ušljed njegova plača i jauka. U policiji su ga tukli tako i toliko da je sav otekao i pomodrio kako po licu tako i po hrptenjači i ostalom tijelu. Od udaraca mu je udarila krv na oči i na nos. Ljječnička svje« dodžba najbolje svjedoči taj var« varski čin. *Ne upuštajući se u to, da li je o« vaj nesretnik kriv kakvog policij« skog prekršaja ili ne, konstatiramo da policija ne smije nigdje gdje vla« da red upotrebiti ovu metodu, nego podnijeti prijavu protiv prekršitelja 'ili eventualno ga do predvođenja vlasti zatvoriti. U zemljama gdje se poštuje slo« boda i postoje kulturni zakoni i pro« piši, krivac se kažnjava propisanim kaznama, a ne ovakim torturama i mrcvarenjima. I protiv lica, krivih najviših zločina upotrebljava se moć zakona i legalne kazne, a ne o« vake zločinačke metode mrcvarenja od strane policista, a da prije toga ne prijave stvar kotarskom pred« stojniku. Stvar saopćena g. Gajiću, kotar« skom predstojniku, koji je obećao krivce ovog zločina kazniti i even« tualno ih predati sudu na isleđenje. Radosno konstatiramo da je naš predstojnik odlučan protivnik ova« kih metoda, te se nadamo da će ov« dašnju policiju naučiti pameti i vr« šenju njezine dužnosti. Da se divljaštvo ovdašnje polici« je bolje ilustrira navodimo i slučaj, koji se je danas odigrao na našoj čaršiji. Policija je danas bez potre« be sabljom nasjekla jednog vojnika pravoslavne vjere koji se nalazi na odsustvu. Primjećujemo, da je Novi najmirnije mjesto u ovom kraju, pa pored svega čim se spusti mrak, po« lici ja je toliko drska, da najčestitije građane zaustavlja, kao da su suin« njivi stranci u rodnom mjestu. Ovo u raboš g. Mišoviću! х. Propast tvoja od tebe, Šerifova „Domovioo “I■ • • • Janja. Naš vrijedni, neumorni i obljubljeni Dr. Bukvica održao je ovdje skupštinu u petak 12. o. mj. prije podne, koja se sastojala veći« nom od janjarskih težaka. Skupšti« na je sjajno uspjela. Govorilo se o mnogim današnjim prilikama, a na« ročito o radu »veleumnog« g. Šerifa Arnautovića, koji je toliki »prija« telj« uzvišenog Islama, da ga hoće srušiti i uništiti svojim prijateljskim i »trezvenim« radom. Ni onda, ka« da se on mogao nadati da imamo povjerenje u njega, nismo ga imali, a pogotovo danas, kada je svakom jasno šta hpće naš »dragi« g. Šerif Arnautović. Oduševljeni za Šerifov »rad« usvojismo jednoglasno slije« 'deću rezoluciju: Od nazad nekoliko godina, a oso« bito iza prevrata pa do danas stoji Šerif Arnautović i njegovo raštr« kano društvo jedino na tom, da pli« vaju na površini i zavađaju musli. dio našega naroda. Radi toga ga javno osuđujemo i izjavljujemo da on i oni nisu nikako zastupnici musi, dijela našeg naroda i da svojim dje« lovanjem štete nesamo nama mu« slimanima, nego i državi. Zato ga mi predajemo javnom narodnom preziru i javno spaljujemo njegov šarlatanski list »Domovinu«, koji list po našem uvjerenju piše direkt« no u antidržavnom smislu.« Kulen Vakuf. Danas u 10 sati pri« je podne spalili su članovi musli« manske čitaonice Šerifovu »Domo« vinu« radi njenog protivislamskog pisanja, te napadanja na naše vod« stvo. »Domovinu« smo brzojavno obavijestili da ne šalje list. Odbor. Cazin. Na skupštini, držanoj 14. ovog mjeseca, gdje su bili.svi odbori ovog kotara, Arnautović s gnjusa« njem osuđen. Njegova »Domovina« spaljena. — Mjesni odbor. Šerifov letak. Pretprošlog petka dijeljen je Itod nekih seoskih dža« mija u tuzlanskom okružju jedan letak, u kome stoji i ovaj odlomak: »Muslimani! Nama je učinjeno mnogo nepravda, ali vas zavarava svako ko vam kaže, da se to na na« ma čini samo zato, što smo musli« mani’, svu odgovornost za te teške nepravde nose samo tvoje vođe iz Jugoslavenske Muslimanske Orga« nizacije, jer oni svojim postupkom izgubiše svaki oslpn kod državnih vlasti i proigraše sve one simpatije, koje su gojene naprama nama mu« slimanima naročito u našoj prije« stolnici Beogradu.« Iz naše organizacije. puno, a vidjelo se i,seljaka i građa« na drugih vjera. Govornici S. ef. Sa« rajlić i g. M. Zahirović burno su po« zdravljeni poklicima: »Zivili!« Tom su prilikom svi strančari a la Šerif i Muteži osuđivani izrazima negodo« vanja: «dolje izdajice!« Cijeli grad i četrdest sela našeg kotara, čvrsto stoji uz Jugoslavensku Muslimansku Organizaciju! SKUPŠTINE U KUPRESU. Mjesni odbor J. M. O. u Kupresu održao je skupštine u općinama: Kupresu i Zloselu u petak 12. i su« botu 13. o. mj. Obadvije su skupšti« ne bil esjajno posjećene. Predsjed« nik mjesnog odbora u Kupresu g. Nurbeg Alajbegović govorio je u objema skupštinama o važnosti na« še sloge, te kad je razložio značaj i svrhu naše organizacije, skupljeni težaci i građani odobriše rad vod« stva radnog, centralnog i svog mje« snog odbora J. M. O. Predsjednik je zatim rastumačio skupštinarima važnost јЛога. Tokom govora čuli su se izrazi negodovanja onim od« rodima, koji se pojavljuju s namje« rom da našu slogu razbiju: dolje Se« rif, dolje Gluhić! Tim su skupštine svršene, a skupštinari su razišli pot« puno zadovoljni s tokom i rezulta« tom njihovim. SKUPŠTINA U KLADNJU. Na dan 15. o. mj. održana je skupština u Kladnju. Gg, Šemsudin Sarajlić, član centralnog odbora J. M. O. i Muhamed Zahirović iz’Tn« zle održaše ovu sjajno posjećenu skupštinu, na kojoj sobe i hodnici ovdašnje medrese bijahu pune. Se« ljaštva iz svih sela Kladnja bilo je Страиа 3. »ПРАВДА* — »PRAVDA, Politici pregled. Nova nota saveznika Turskoj. »Morning Post« javlja iz Carigrada, da su saveznici predložili ponovnu notu turskoj vladi, prema kojoj tra« že da se .odmah ratifikuje sevreski mirovni ugovor. Notom se odbija navod turske vlade, da sa ratifikaci« jom valja pričekati dok dođe do re» zultata u pregovorima sa kemalisti« ma. Primirje između Turaka i Arme« nača. Agencija Havas javlja iz Ca« rigrada: Po-službenom komunikeju armenske vlade potpisano je primir, je sa kemalistima. Armenske čete e« vakuisale su zapadnu obalu Apaj« kija, a za vrijeme pregovora Turci su zaposjeli Aleksandropol i okoli« cu. Turci su garantovali, da će dr« žati red i čuvati sigurnost stanovni« štva. Do primirja je došlo radi po« bune muslimana kraja oko Aleksan« dropola, koji su htjeli da podu u pomoć kemalistima. Armenci radi toga nisu mogli da ga održe. Prema jednom komunikeju kemalista ušli su ovi u Eri van, glavni grad armen« ske republike. Domaće vijesti. Od rente se ne smiju naplaćivati porezi. Unatoč telegrafskog narede« nja ministarstva za agrarnu reformu i naredbe agrarne direkcije, koju je izdala u sporazumu sa delegacijom ministarstva* fieansija, da se ne smije od rente, koja sačinjava mini« mum egzistencije ništa odbijati za poreze, porezni ured u Prijedoru od« bija od rente sve poreze bez privo« le posjednika, koji moraju uslijed toga Skapavati od gladi. Upozoruje« mo na ovo agrarnu direkciju, kao i delegaciju ministarstva finansija, da izda brzojavno naređenje, kojim će se ova anomalija ukinuti. Otvaranje škole za zdravstveno prosvjećivanje biće u subotu 20. o. mj. u 5 sati poslije podne, u zgradi velike gimnazije sa uvodnim preda« vanjem Dr. Uroša Krulja. Redovna predavanja počeće zatim u ponedje« Ijak 22. o. mj. i obdržavaće se svaki dan od 5—6 sati poslije podne (osim nedjelje) na istom mjestu sa ovim rasporedom: Ponedjeljkom: javna i socijalna higijena, Dr. Ku« šan; utorkom: rasna higijena, Dr. Jeremić; srijedom: inđfvidu« alna higijena, Dr. Lukač; četvrt« kom: tuberkuloza, Dr. Vučičević; petkom: paraziti i parazitarne bolesti, Dr. Kaunic; subotom: venerične bolesti, Dr. Stopa. Kada se poslije izvjesnog broja časova završi jedan predmet, biće na .njegovo mjesto uvršten odmah kao nastavak jedan od drugih šest predmeta sve dok se ne iscrpi cjelo« kupno gradivo. Povlačenje novčanica. Ovoga mjeseca će se — kako doznaje »S. R.« — započeti sa povlačenjem banknota bivše austro«ugarske ban« ke od jednu i dvije krune. U Beč odlazi iz Beograda naročita komi« šija, da prezume novu partiju naše« ga metalnoga novca, koji se tamo izrađuje. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebate li blago, pouzdano tjera« juće sredstvo? Fellerove prave Elsa« pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna.,— Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boea 20 kruna. — Omot i poštarina poseb« no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatska. E. Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski' glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubliana br. 706. Nešto i za Vas! Kaclonalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti priJtioe, sujedice; hrapavu oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, npotrsbljujte FELLEROVU PRAVU POMADU Z.A LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15 —. ELSA TOALETNE-PA8T1LE, 1 kutija K 10'50. Pomada sa usnice po K 2’— i 4'—. Ideal svih sapuna. jeat FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJILJANOVO ■MLIJEKO K 18i 15*—, najfiniji glicerin K 6'— i 30’—. Vaselin po K 3’—, 7 — i 12’—. Neškodljivi puder sa lice u vrećicama po K 5'—. Rumenilo, 10 omotića K 20*—. Izvrsna nšravna njega kose. Porast kose unapregjuje. koiu na glavi krijepi, od ćelavosti ©prerano sjedine čuva FELLEROVA TANNOGH1NA POMAD\ Z\ PORAST KOSE ,EL8a“, 1 veliki porculanski lončić K 15 —. JAKI KATRANOV 8APUN Z\ GLAVU K 14, M \GJAR8KI BRKOMAZ po K 4 — i 8'-, NEŠKODLJIVA ulja sa kosu, orahovo ■lje, mala boca K 5—, velika K 30’—, ŠAMPON za pranje kose K 4'—. Protiv tjelesnoga znojenja djeluje pouzdano FELLEROV »ELSA*PRAH ZA POSIPANJE, 1 kutija K 10-50. Što je ELSA-FLU1D, to se zna! Fudcr oospogjE, hoja st u to razumije, jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije К24' — 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42*—. Kurje oči Za usta 1 zube! bradavice, l.ljc od.tranjnje se teme* ljito i brao FELLEROVIM TURISTIČKIM MELEMOM .Elsa" n kutijama po K 5‘— i 7 60 i FELLEROVOM TURISTIČKOM T1NK TUROM ,Elsa“, 1 bočica K 10 —, Hega-subni prah sa kisikom, 1 kutija K 20*—, Dra Heidera prah sa sube 1 kutija K 6'—, Elsa-voda sa usto K 30, četke sa sube počamči od K 20'—. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40*—; na vagu prema količini podam 4 i od K 20'—; 8achet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8'—. kao muha, buha, stjenica, rusa, djeluje pousdano i temeljito EL8A-PR4H ZA GAMAD. Velika kutija K 15*—. Tinktura sa stjenice K 30*—. Naftalin počamii od K 2*—. Šta se svaki dan treba! Engleski melem K Ly«oform K 30, pravi Lysol K 30'—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kugle K 5* , arnika po K 6 — i 80*—, Crnogoričin miris sa sobu K 35, Malinov sok K 80'—, Kineski čaj po težini počamči eđ K 3'—* Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljega sa odgovor. Miševi i štakori! Otrov sa miševe K 8'—, otrov sa šta­ kore K 8'— i 10'—. 1 Omot i poštarina računaju se PO EBNO, ali Sto jeftinije. Što viče se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. f IDFI F svrađene *h vrst*razašilie нп°' tvornica cipela ,Čevljarska Zadruga* Vrbovec pri Mozirju, Zahtjevaite cjenik. Slovenija. �8ro| 225 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Страва Muslimani sjetite se „Gajreta"! URA? Apsolvent SEBURA iz fabrike Hinha Franca sinovi, Zagreb, preporučuje se za koja čin* trajno veselje ? Samo Suttnerova ura! trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse Od nikla, ocjell, srebra, zlata, u svakoj cijeni — I vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove po trebštine kao škare, noževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke Itd. sve dobro i jeftino I Tražite cljenik od tvrtke traži namieštenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. l Snttner d Ljobljani b’oj ZOB. PAPIRNICA ♦ HAMDIJE JKQPČIĆA • Poziv. preporučuje svoje bogato stovarište Z talili crnu kavu svih vrsta papira, kancalarijskog i J Školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Cl ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 л kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Pozivaju se svi dioničari Kreditne banke d. d. u da treći dospjeli obrok za uplatu dionica, naj­ kasnije do 15. januara 1921., a četvrti obrok najkasnije do 15. marta 1921 uplate pod prijetnjom posljedica § 7. društvenih pravila. , Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisanog roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°|0 kamata, biće lišeni prava, koja potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče u smislu § 158. trg. вак. a prva i droga uplata njihova smatra se propalom u korist diuštvene redovne pričuvne zaklade. Livnu, Ravnateljstvo [Muslimani i muslimanke grada Sara­ Kreditne banke d. d. u Livnu. jeva, sjetite se vašega „|Vlerhameta“. „PROMET" trgovačkt^ i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet * Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telet Z9. MUSLIMANSKA PRIVREDNA BANKA D. D. U. GRAČANICI. II. EMISIJA. Poziv na upisivanje dionica. Izvanredna glavna skupština Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici, održana dne 7. novembra 1920. zaključila je na temelju usta­ nova § 12. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 5OO.OOO.— na K 2,ooo.ooo.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema pbtrđbi na jedanput ili više puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 5000 dionica po K 100.— nominalne vrijednosti tako, da će dionička glavnica po provedenju povišenja iznositi / K 1,000.000.— Za upisivanje dionica ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dio- niču preuzeti jednu novu uz tečaj K 108.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim ali još neizdanim dionicama, na kojima će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Po dioničarima neoptirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 112.—. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova oko povišenja dioničke glavnice pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovati će na poslovno uspjehu od 1. januara 1921. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice) na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice sa brojevima 5001 do 10.000 i glasit će na ime. • • 6. Supskripcija počima od dana prvog uvrštenja ovog poziva u služ­ benim novinama i traje do 31. decembra o. g. 7. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim uplate od 5O»/o nominalne vrijednosti položiti još i to: svaki stari dioničar po K 8.— a svaki novi dioničar po K 12.— za svaku upisanu dionicu. Ostatak od 5O"/o nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku jednog mjeseca računajući od zadnjeg dana roka određenog za supskripcijl novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplala dospjela. Ko ne položi uplate za 30 dana po izmaku roka, gubi upisano stečeno pravo na uplate, koje je do sada uložio, ali jamči dalje u smislu § 158. trgovačkog zakona. Dionice ovakih dioničara uništuju se i mjesto njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. Uplate na uništene dionice kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodate nove dionice unose se u pričuvnu zakladu. Ravnateljstvo Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Odgovorni urednik: F. Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/93d34753d3cd56cd95aa4f27de114b72.pdf c3ec68038f1cff66cf1bf43a513c0035 PDF Text Text POŠTARINA P GOTOVOM PLAĆENA Drugo izdanje. Pojedini broj K 2.— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČE ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. 121 (226l TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Saraievo, utorak 23 novembra 1920. (10. rebijulevel 1339.) Godina Ii Naše kandidatske liste. U U U U U U okružju okružju okružju okružju okružju okružju Banjaluka naša je lista zelena, a stajaće na trećem mjestu; Bihać; ružičasta, na petom mjestu; Sarajevo: svijetlo zelena, na prvom mjestu; Mostar: zelena sa varakli slovima, na trećem mjestu; Travnik: zelena, na ptvom mjestu; Tuzla: bijela sa zelenim slovima, na sedmom mjestu. MNlidun-ubiji (a. s.) Stojiš, brate muslime, pred godiš* njicom rođenja svog Devletlije; ro* đenja najodabranijeg Božijeg Miloš* nika, što ti je ukazo put spasa i na ovom i na onom svijetu. Otrijezni se i dođi sebi; pokaj se i osjeti slast .uzvika, što će se širom svijeta raz* lijegnuti iz više stotina milijona bratskih srdaca i grla: Meviaje salli ve sellim, daimen, ebeden, Ala Habibikje, hajril halki kjullihimi!!... ■ ■ Poruka braći u Sandžaku. Šta čini pusti ištah za mandatom pokazuje najbolje postupak »vođa« grupe oko bivše »Obrane«. U pret* prošli petak stade cijela stranka u jednu sobu »musi, kluba« i nakon pretresa situacije razidoše se kud koji. I eto uza sve to »vođe« kandi* duju i kupe potpise na kandidacio* nu listu. Mi o tom ne bismo trošili riječi: hoćel judi da hljosnu i da protivnike islamske budućnosti po* dupru sa nekoliko glasova. I svršen đon. Neka im bude na — opameće* nje. No oni idu i malo dalje. Da zave du sarajevske birače oni se hvale ti* me, što je g. dru Bašagiću ponude* na kandidatura u Sandžaku i hoće pod svu silu da proture lažnu vi* jest, kao da su sandžačkosmakedon* ski muslimani proti našoj organiza« čiji. Mi ovim slijepcima ne ćemo da otvaramo oči; to je i suvišno i uza* ludno. Do mjesec dana ćemo da se porazgovorimo. Sad ćemo da kon* statiramo ove činjenice. Predstavnici sandžačko»makedon» skih muslimana sklopili su u Beo* gradu izborni sporazum sa radikalima, pema kojem su uglav« liena kandidatska mjesta za pojedi* ne okruge, a izbor ličosti prepušten je odborima dotičnog okruga. Taj je sporazum u nekim okruzima naišao na otpor i s jedne i s druge strane. Među take okruge spada i prijepolj« ski sa njemu priključenim trima ok» ruzima. Tu je pored zvanične dže* mijjetske liste iskrsnula i jedna dru* ga, također muslimanska lista. Zva* ničnu bi imao nositi bivši član privr. nar. predstavništva dr. Aleksa Sta* nišić, a drugo mjesto i mjesto kva* lifikovanog poslanika pripalo bi mu* slimanima. Povodom tog utanačenja naš je Centralni Odbor dne 5. no* vembra dobio pismo četrnaetsorice tamošnjih odličnika, među kojima ie potpisan i plevaljski muftija g. Šećerkadić, u kojem između ostalog vele, da na prijepoljskom sastanku muslimanski delegati pojedinih ka* saba nisu mogli doći do jednoduš* riog zaključka pa nam stoga uprav« l'aju ovaj apel: »Ovim vas molimo, da nam nađete jednog kvalifikova* nog i njegova zamjenika i z v a š i h r e d o v a što bismo najzadovoljniji bili sa g. drom Mehmed ef. Spa* hom«. S druge strane dobismo pro« tuzahtjev. Šta nam je preostalo či» niti? Ono, što bi učinila svaka is* pravna islamska stranka: Među zavađenu braću — ne ćemo da ulazimo!... Tako smo i učinili, obavijestivši i jedne i druge. Pri tom smo ostali i onda, kad je Spahina kandidatura zamoljena i preko presvij. g. reisul* uleme. A kako se je držao g. dr. Bašagić? Dograbio se te ponude ko ćelav kape i odmah potrčao na ok* ružni sud, da dadne privolu. Nije mu smetalo ni to, što će mu zamje* nik biti famozni — dr. Mehmed Zil* džić. I kao što je sretan u svemu, tako se je i ovaj put namjerio na ahbabinu: drugo mjesto iza dra Sta* nišića, zašehatila je »patriotska« fi» gura — Šerifa Arnautovića! Bašagi* ću to, naravno, ništa ne smeta i gla* vno je da se kako bilo dočepa man* data. On nas međutim toliko i ne inte* resuje, koliko nas interesira činjeni« ca, da je na listu u Sandažku ipak prošvercan i jedan Šerif Arna* utović. Neka nam oproste gospoda potpisnic pisma od 5. novembra što moramo da im nakon ovog postup* ka upravimo javan apel, da trgnu s pravca, kojim su u zadnje vrijeme udarili i da ne hrane guje, koju smo mi nakon velika okapanja učinili neškodljivom. Mi smo bili potpuno bitaraf u njihovoj borbi sa Midhat* begom Hodžićem i nijesmo ga htjeli poduprti ni jednom riječju, premda smo imali dosta razloga, da to uči* nimo. Ni danas ne ćemo dopustiti da se štampaju dopisi, kojim se brani njegova kandidatura ili napa* daju neki potpisnici pisma od 5. no* vembra. Mi ćemo da budemo iznad tih razmirica, ali moramo da usta* novimo ovo: Bašagić je samo štro* man g. Stanišića, a Amautović mo* že biti samo kamen smutnje između nas i Sandžaklija. Mi ne možemo .nikad zaboraviti njegove strašne prošlosti pod Austrijom i njegove sramne uloge u »J e d n a k o s t i«, nikad mu ne opraštamo pisanja u »Domovini« i nikad ga ne ćemo pri* miti u društvo, jer je — nedostojan. Stoga ih molimo, da se dobro pro« misle prije li se radi jedne šuše u* puste u bratozavadnu borbu: ni de» set Stanišića, ni hiljadu Šerifa nije vrijedno, da se za njih upravi mrk pogled na brata, a kamo li rekne koja gorka riječ. Šta vam je donio dr. Stanišić, gdje je dosad bio Ama* utović? Mi rekosmo svoju, a na bra* ći je u Sandžaku, da ne cijepaju svo* jih redova i da svojim izborom o« moguće skladan i zajednički naš rad. Budite oprezni, braćo, i znajte: kad bi Šerif šta valjao, ne bi ga lanetleisao cio naš svijet. Pa kad mi ne radimo proti vama, ne radite ni vi proti nama. Ljubav za ljubav, braće !... Dva pitanja nar. zastupnika g. dra M. Spahe na ministra unutrašnjih djela. I. Policijska direcija u Sarajevu na 2. o. mj. zatvorila je Atif ef. Soču, Nazif ef. Svrzu, Hamdibega Mute« veliča i Seid Ali bega Filipovića. Prva su trojica puštena na slobo« du nakon nekoliko dana, a Seid Ali bega. Filipovića drži policijska di* rekcija još uvijek u kućnom zatvo* ru pod nadzorom jednog policajnog agenta. Ovo ograničenje slobode građana stoji u opreci sa zakonom a naročito sa § 186. kaznenog po* stupnika za Bosnu i Hercegovinu, prema kojem policijske vlasti mora* ju osobe koje stave u pritvor, preda* ti sudu za 48 sati. Međutim se Fili* pović nalazi u policijskom pritvo* ru — jer se kućni zatvor mora sma« trati jednakim ograničenjem slobo* de — preko 14 dana, a ne predaje sa sudu. Stoga stavljam pitanje šta namje* ravate preduzeti proti onim organi* ma, koji na ovakav protuzakonit način ograničavaju slobodu držav« ljana. Molim pismeni odgovor. II »Na 12. o. mj. održala je »Jugo* slavenska Muslimanska Organizaci« ja« u Sarajevu svoj zbor u auli grad* ske vijećnice, na kojem je bilo pre* ko 5000 učesnika. Policijski izasla* nik je ovaj zbor raspustio i ako za to nije imao razloga. Razlogom za raspuštanje smatrao je on to, što sam ja u svom govoru spomenuo, da se muslimani ne smatraju ravno* pravnim državljanima i to dokazi* vao načinom provađanja agrarne reforme u Bosni i Hercegovini, ko« je se provađanje bitno razlikuje od provađanja u ostalim dijelovima na« še države, zatim sastavom zemalj« ske vlade u Sarajevu. Osim toga je policijski izaslanik smatrao razlo« gom za raspuštanje skupštine i to, što sam ja rekao, da se našim pri« stašama ograničava sloboda kreta« nja na temelju jedne iznimne na* redbe iz godine 1914. Pošto Narodno Predstavništvo ne održava sjednica molim pismeni od« govor. Sarajevo, 17. novembra 1920. Dr. Mehmed Spaho, narodni poslanik. Sarajevo, 22. novembra. »Sloga« Braće Grđića, Vasilja i Šćepana, koji se je za vijeki vjekova »proslavio« svojim izvozničarst* vom, govori o neprijateljima drža« ve, pa je tom prilikom i našoj orga* nizaciji posvetila uvodno mjesto, nazivajući nas »šuckorima, koji su se udružili pod imenom Jugosl. Mu« slimanske Stranke«. Mudri Šćepan u toj svojoj labuđoj pjesmi veli, da smo klerikalci, koji se »preko hodža deru: »Aman din je u opasnosti« čak i onda, kad »kakva begovska kobila slomije nogu na rđavu putu.« Gatački dripci, u svojoj velikoj Iju* bavi za narodnu slogu, vele ni ma« nje ni više, već da se je naše raspo* loženje prema Srbima osetilo u 1914. godini. »Austrijskim vlastima nije ništa drugo trebalo, nego da im da« du oružje i džebanu i ovi su šuckori kao bjesomučni udarili na goloruke Srbe da ih tuku i ubijaju i da im oti* maju imanje.« Dalje veli taj list: »Mislili su da će zatrijeti Srbe i već su govorili: nesta krsta od tri prsta!« U tom se pravcu niže kleveta za kle« vetom, a kulmen je tih bljezgarija u tvrdnji, da državu nazivamo — privremenom, da izvrgavamo ruglu srpske svetinje, da napadamo srpsku vojsku i t. d. Iznesosmo ovo sa svrhom, da u« kažemo prstom: gdje su pravi sijači razdora i mržnje, a glavna stvar, ra« di koje pišemo ove retke, odnosi se na shvatanje ove gatačke čeljadi o našoj državi i narodnom jedinstvu. Grđići su do nedavna bili glavni stupovi »demokratske« stranke u o« vim pokrajinama. I evo kako govo« re o tom jedinstvu i kako shvaćaju �Stfaoa 2 crna’ .ек»*ол* — ulogu kraljevine Srba, Hrvata i Slo« treba da iz njihova rada naučimo koliko nam treba još više pregnuti venaca: »Ali svi ovi neprijatelji države ne i podikatiti da ih pobijedimo onako, bi mogli mnogo naškoditi kad bi bili kako se pobjeđuje onaj koji ti o složni pravi prijatelji države. Imade glavi radi. Bog će se smilovati, pa — hvala Bogu — dosta prosvijećen će i za nas nastupiti vedriji dani, nih sinova Hrvatskog i Slovenačkog dani u kojima ćemo i mi biti dionici dijela naroda koji su od vazda bili one slobode. neprijatelji ovih klerikalaca. Njiho« vu borbu treba s v i S r b i da prigrle kao svoju u interesu države i držan va je spašena. Da radikali nijesu u« činili veliku grešku i ove ljude don veli na vladu bili bi oni bezopasni i i već danas mnogo mekši nego su. i Treba znati: u čem god se sami Srbi slože u ovoj državi to će biti. Uzmi« mo samo valutu. Sjetimo se koliko su galamili ovi klerikalci pa i još neki Slovenci i Hrvati protiv zamjen ne dinara u četiri krune. Ali čim se S r b i s 1 o ž i š e na toj osnovi, to se je provelo i sada nema uopšte nin koga da što prigovara. Neka se sjutra Srbi slože da un ređenje države bude jedinstveno sa centralnom upravom u Beogradu, biče i niko neće pr^ovaratr. Demon kratska ]e stranka bez razlike da li su u njoj Srbi, Hrvati ili Slovenci sva za takovo riješenje. Treba samo da na to pristanu i Srbi radikali i stvar je uređena. Demokratska je stranka odlučno protiv klerikalaca. Treba da budu protiv njih u interen su države i radikali pa da ovi neprin jatelji države prestanu vršljati kako su naučili. Ovim posljednjim pokušajem, ja Radikalska je stranka učinila je« za stalno držim, Šerif je i družina dan veliki grijeh što je klerikalce mu sebi posljednji smrtni udarac dovela na vladu, a mnogo, mnogo zadala. Dobro mi vidimo, da su os veći će učiniti ako ih nadalje bude vo posljednji trzaji. Kada ne bi bili držala, jer bi njihova uloga mogla posljednji trzaji, kako bi mogao pri« da bude sudbonosna ako se nađe i seban čovjek, čovjek koji hoće da Srba koji ih budu pomagali. Naj« iznova zaigra veliku rolu i čak da skori i a će nam budućnost pokazati povede narod, kako bi mogao takav da li će ovaj grijeh prema državi čovjek priznati se i izložiti kao ve« radikali ponoviti iza izbora.« liki promjenjlivi igrač riječi. Ako Tako zbore ljudi oko »Sloge«, ta« ne to, onda jamačno on svoj poziv ko se kod nas propovijeda — h e« ispunjuje ne obazirući se na činje« g e m o n i j a jednog plemena nad niče, koje su danas među nama i ostalim... nama svima poznate. Stari lisac, a još stariji grešnik, nije se mogao ni pod Starost otresti svoje drskosti, pa sve jednako pros vodi japansko umjetno jongleniras (Svršetak.) nje. Ko god usčita »Domovinu« i os ne lične napadaje na vodstvo orgas Ludo bi bilo od nas muslimana, a nizacije, koja uživa povjerenje naj« još luđe od našeg vodstva, da nismo uočili i dobro upoznali svoju pogi« manje 90% isE dijela našeg naroda, taj se mora uvjeriti, da on svojim belj, a najbolje smo upoznali odakle pisanjem sumnjiči i kleveće preko nas tuče led. Mi dobro znamo svoje po milijuna muslimana. Tako to vitalne interese, pa s toga što to sve mora svako razumjeti, jer je to oči« znamo, treba da naši neprijatelji za ta tendencija. Neka se on koliko vazda upamte i imaju uvijek na u« hoće izmotava i tvrdi, da tako nije, mu, da mi nikad i ni u kome slučaju da tako ne misli, očiti se meram vidi nećemo dopustiti i prignuti šiju, da nam se odreže glasa. Nema te vla« i jasno prezire. de, koja će nas moći sputati, kao što U svojoj prevelikoj mržnji na« nas je austrougarska vlada sputavaš sparm vodstva J. M. O., koju otkri« la, vezivala i našu krv pila. Mi smo va svaka njegova riječ u »Domovi« potpuno svjesni svoga položaja. Šta ni«, dvojbe nije, on kani osporiti, a više, mi smo više nego uvjereni, da donekle već i osporava sve, što je to od nas ne može niko svjestan ni do sada poduzelo vodstvo J. M. O., tražiti, pa čak vjerujemo da i neće. braneć svoj obespravljeni dio jugo« Pa kad ovo vjerujemo i ispovijedaš slavenskog naroda. Ljuto se je pre« mo, kažemo otvoreno, da nas srce vario, još će se ljuće pokajati nad boli i da upravo osjećamo fizičku tim poduzećem, jer nije to šala, već bol, kada se uvjerimo, i kada vidiš je to najveća sramota i grijehota, mo, da se među nama još i danas da se narod kleveće, sumnjiči i pod« nađe po gdjekoje lice u ljudskoj valiuje mu se čak i ono, što mu nje« spodobi ala kadija Sarić, Šerif, Ha« gova uzvišena vjera zabranjuje. Za« mid, Kurtović, pa još i Gluhić, koji boravlja on i njegovo društvo, da su u stanju da podupru sve naše ne« smo svoja prava branili i protivu sa« prijatelje, moga Stambola! Ne ćeš nas više vu« ći za nos. Mi znamo dobro, da ćemo se pomoću vlastitih sila, pomoću sa« danjeg i u budućnosti još boljeg vodstva, podići i dokazati našim u« gnjetačima, da se naša prava mora« iu respektirati. Vama je slobodno, da i dalje prosjačite čiju hoćete mi« lost, ier ste tome svikli i obikli. Ta« kova borba, kakovu vi zavodite nije dostojna čovjeka, koji se čovjekom zove, a znak je najvećeg kukavičlu« ka i najniže servilnosti, kada se slu« ži onome i kada se prosi od onoga, Bez naslova. Neka Šerifa i družine mu, Bog im platio. Neka njihove hajke na nas; Bog nam ih je namusallatio, a mi Široko vam polje; intrigirajte bez« dušnici zajedno sa Čokorilom, pri« ređujte denuncijantske hajke proti« vu nas, samo ne zaboravite, da je bezdušno optuživanje i denuncira« nje, u kojem bilo smislu u jednoj zemlji, a naročito gdje se ovoliko nepravdi' dogodilo, svakako jedna HFASrtA' najpodlija rabota. Podla rabota ne dolikuje čovjeku, koji hoće javno da vodi riječ, a još manje čovjeku od pera, jer svi oni, koji podvaljuju i koji denunciraju, sami sebe brišu iz redova onih, koji imaju pravo da javno djeluju i da perom vode jav« nu riječ. Žalosno je da vas ni vlastita vaša pokojna »Jednakost« nije osvijesti« la i dovela pameti. Nezir H. Nalić. Sirote »demokrati«, koji su u ne« ko doba govorili da je sva Bosna uz njih i njihove prvake, spali su na to. da u izbornoj agitaciji kriju čak i — svoje ime! U Herce« govini naime kandiduie njihov don Juraj Bijankini, a da bi mogao ima« ti kakva bilo uspjeha, njegovi se »demokratski« predlagači zakuku« ljiše u »Hrv. agrarnu stranku te« žačkog saveza«. Ti predlagači ima« ju i malo »pjesničke« žice, pa na koncu proglasa vele: »Živio nam Ju« raj Bijankini, što govori Hercego« vini!« Puštamo na stranu ovaj šepavi pjesnički umotvor i pribilježićemo samo neke druge stvarčice. Najpri« je se ističe Bijankinijeva briga za kruh i bolje plaćanje duhana, radi čega da su ga Švabe silno zamrzile »pa su plaćali silne svote samo da ga — ko ubije!« Naravno uzalud, jer je don Jure »znao uvijek n;ih prevariti i iznijeti živu glavu«. Da« lje se veli da je Bijankini Dalma« tinac »pa i ako je sromah i ne po« bire redovine, ipak je — najpamet« niii i nainošteniji u Jugoslaviji!!« I« ma i bedastijih stvarku tom progla« su: duhan će se bolje plaćati, žito i bpq| — Broj 226 Sve što trebamo biče jeftinije, pore« ze će plaćati oni koji novaca imaju a ne oni koji ih nemaju! Da ga je pisao Šerif ne bi ovaj proglas bio gluplji i šašaviji! Ima još nekoliko điđa: Za popa Jurja treba glasati jer su — fratri prevarili narod, spremali ga da ide u rat i da gine. Pop Juraj »ne dobi ni fale, ni plate, ni od koga, pa ni ordena (nikšana)«, dočim fra Didak Buntić »dobio je orden sv. Save«. I kraljevo se odlikovanje ističe da« kle kao jedan noksanluk, jedna ma« hana... Unaljetkovasmo ovo nekoliko »kitica« iz ovog »demokratskog« proglasa i znatiželjni smo šta će na sve to patriotski »Glas Naroda« ili Grđićeva »Sloga«. Iz Mutež »stranke«. »Glas Teža« ka« od 20. o. mj.. donosi saopćenje, da će »Muteži« istupiti samostal« n o u tuzlanskom i mostarskom ok« rugu, a u sarajevskom okružju kan« dididiraju u zajednici sa »de« mokratima« ostalih farbi i dlaka. Nosilac je sarajevske liste — Š u k« rija Kurtović, kojeg vodstvo kandidujs »radi velikih zasluga o« vog našeg nacionalnog radnika«. Zašto ne kandiduju u bihaćkom, banjalučkom i travničkom okružju? I za to imaju smišljen odgovor. Ve« le, stoga jer se tamošnje »pristaše« ne odazvaše u dovoljnoj mjeri po« živu odbora, da pošalju priloge za izborni fond. Oni ko bajagi imaju svoj fond! Kao da svijet ne zna s kojih jasala zoblju ovi »patrioti«; kao da svijet ne shvaća odakle puše ovaj vjetar proti jedrima naše orga« nizacije! Samo naprijed, patrioti« čna gospodo! Petljajte, lažite, ob« manjujte. Još pet šest dana, pa će biti svršena i komedija o »stranci« težaka kojoj je svrha, da razbije muslimanske redove... Propast tvoja od tebe. Senfova „Domovina"!. Bjelina. Na javnom zboru naše organizacije, održanom na 12. o. mj. nakon pretresa pogubnog rada Šeri« fa Arnautovića i njegovog pisanja u »Domovini« usvojena je nakon spalenja »Domovine« jednoglasno slijedeća . rezolucija: Osuđujemo tendenciozno i proti« islamsko pisanje Šerifa Arnautovi« ća i njegova glasila »Domovine«. Ovako lažno pisanje »Domovine« dovodi nas do toga zaključka, da Šerifu stoji jedino do mandata i na« ših alasova. Njegovo pisanje ne sa« mo da je protuislamsko nego i pro, tudržavno, jer baca ljagu na nas, kao dio našega naroda, podvaljuju« ći nam protudržavno držanje. Dolje Šerif i njegova pačavra »Domovi« na«! Junak svakog dana. U tuzlan« skom okrugu širi »Odbor« (čitaj Še« rif!) proglas, u kojem se veli: »Mu« slimani! Kucnuo je dvanaesti čas, kada još uvek imadete priliku da skrenete s pogrešnog puta, da od« kažete poslušnost onim ljudima, ko« ji vas zavedoše u ludu borbu i n e« prijateljskistav naprama ovoj našoj državi.« Spas je moguć, veli se dalje, samo na taj na« čin, ako kod prestojećih izbora da« demo povjerenje i naš glas našoj n o v o(!)državotvornoj stranci, ko« ju je poveo naš prvi narodni bo» rac za vjersko«prosvjetnu autono« miju. Taj naš vođa je Šerif Arnau« tović. Da bi Šerif izgledao još na« rodniji, »Odbor* veli dalje: »U naj« težim danima tuđinske uprave imao je jedini Šerif Arnautović odvaž« nosti, da se založi za prava nas mu« -slimana, nije se bojao tamnice i teš« kih progona, pa je on zaslužio, da mu svi dademo svoj glas i svoje po« vjerenje, pogotovo, kada smo čvrsto uvjereni, da će njegovim istu« p o m u politici nastati novi i s r e ć« n i j i (!) dani za nas muslimane.« Da bismo upotpunili gornje »od« like« g. Arnautovića dodajemo ove činjenice: Šerif se je borio za vj.«pr. autonomiju, kako bi od pisara po« stao vakufski direktor; od siromaha bogataš. Lance mu je narod pozla« tio. Šerif se je »borio« za vakuf, ali je lanjske godine iz njeg izbačen, jer ga je — 0 b o r i o. Što je zaslužio to je i dobio. Šta je učinio kao političar vidi se najbolje po tom, što je slavan kao politička vjetrenjača,.koja se je o« kretala prema svima vjetrovima. Sr« be je ostavio sklopviši pakt s Hrva« tima; Hrvate, sklopivši divlji brak sa Madžarskom. Sad izdaje i te sa« veznike i priselembetio je radikali« ma, da ih blamira i omrazi među muslimanima. I eto, ta i taka pet« ljančina traži narodno povjerenje i čvrsto se nada, da će se probiti u Konstituantu. Osobita nam je čast, što nas o« vaka sorta objeduje neprijatelj« stvom prema državi i nadamo se da će se uskoro crveniti svi, koji se o« prljaše time, što se nazivlju šerifo« vim drugovima. Zagrebački listovi o našoj organizaciji. »Hrvat« gl. gasilo Nar. Kluba, donio je u broju od 17. o. mj. članak pod naslovom »Sabljama protiv mu« slimana« koji glasi: �tpoj 226 — Broj Hrvati su to već pokazali i onda, Ikad je austrijanska aždaja svojim terorizmom htjela da utuče braću Srbe na veleizdajničkom procesu. Uz veoma rijetke iznimke, hrvatski je narod, zadojen slobodarstvom, ustao protiv tog nasilja. Hrvat, da« nas jednako ustaje protiv sličnog sistema sa našom jednokrvnom mu« slimanskom braćom. Braća musli« mani nek znadu da ih Hrvat katolik nikada napustiti neće. Slobodarstvo s jedne strane, a osjećaj o jednoj rođenoj krvi s druge strane biće u« vijek onaj poriv koji će nas tjerati na obranu potlačene braće. U kolo! Jedno kolo, koje će raži« grati slobodno, a u igri će ga pratiti pijev pravde, glazba jednakosti po ritmu ravnopravnosti za svakoga. Ustrajte braćo! Kukavice, odmetni« ke pravda, jednakosti i ravnoprav« nosti, ulizice i malodušnike odgur« niti za na vijek! « »Obzor« od 18. o. mj. donosi pri« 'kaz situacije u Bosni u kojem, me« ■đu ostalim veli: . Međutim ne će biti zgorega, da podsjetimo javnost, kako su dosada nastojali demokrate, a u dobroj mjeri i radikali, da bosansko«herce« govačke muslimane privuku sebi, jer su računali sa činjenicom, d a će baš muslimani b i t i o« naj jezičak na vagi, koji će odlučiti, koja će strana prevagnuti i kakav će karakter izborima u Bosni i Hercegovini dati. Poznato je, da Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini stoje listom na stanovištu, da se ovim pokrajinama imadc dati autonomna, da svoje u« nutrašnje stvari samostalno riješa« vaju. Kompaktnost Hrvata, koja je razbijena dvoličnošću pučke stran« ke ne će biti time, bogzna kako u« grožena. ali ipak će biti barem u to« liko nancšena šteta, što će na izbo« rima dva mandata manje dobiti Hr» vati, nego bi ih bili dobili, da su kompaktno istupili. Demokrati nije« su mnogo radili, da Hrvate zadobiju za sebe, glavno im je bi!o srpske mase imati uza se. Manevrirali su sa agrarnom refor« mom na na’demagoškiji način. Mu« slimane su s prezirom odbijali od sebe i javno se na zborovima usudi« vali douškivati na adresu bosansko« hercegovačkih muslimana, da se a« grarno pitanje imade riješiti onako, kako je u Srbiji pred pola stoljeća riješeno. Demokrati dakle nijesu htjeli ni da ču’u za muslimane ispo« ređuiući ih jednostavno sa dahija« ma u Srbiji. Nije im bilo žao dirati u osjetljivost muslimanskog življa, koje te po krvi i jeziku Jugoslaven« sko. Sve su to demokrati radili u na« .ИРАВДА' - .PRAVDA. di, da će lakše srpske seljačke mase lan iz Radešine, Mustafa Tiro iz Ri< privući sebi. Kad eto jada iznenada. | bića; Bešo Ćosić iz Ribića; Salko Ono što su već bili za sebe dobili Delalić iz Ostrošca, Omer Ramić iz odbjegnu listom od njih, kada su Ostrošca, Ramo Ramić iz Ostrošca; dr. Nikola Stojanović i Đoko Perin Salko Kovačević iz Ribića. osnovali zemljoradničku stranku, Poduzeti su koraci da se sruši Mu« radikali su svoje pristaše u varoši« tež kutija. Seljaci su strašno kivni. ma i na selima već dovoljno disci« Čovjek ih mora da smiruje. Vele: plinovali, da demokratima s te stra« »Ko će mene potpisati, da sam ja ne ostaje posao jalov, da novih pri« proti Maglajlića!« staša steku, a ono što su držlia u ru« Još nešto: Kurtović prošao u Mo« ci odbježe u zemljoradničku stran« star. Hasan Zahirović, učitelj bio u ku. Jedina nada demokrata ostado« Jablanici. Ništa nije uspio. U srije« du imamo skupštinu na Bivolju br« še braća Grđići i dr. Nježić, koji u bosanskoj krajini imade dosta pri« du i Rečicama. Lista Muteža je svijetlo zelena. Izdan je pro« staša. glas i upute, da se svijet ne zabuni, Sada ih i oni napuštaju, pa na taj ako ostane njihova kutija na bira« način kud bi demokrati, nego da se okrenu muslimanima. Kušali su mi« lištu. lom, a kad im to nije upalilo, okre« nuše silom. Jugoslavenska musli« manska organizacija, u kojoj su o« kupljeni svi muslimani iz Bosne i Hercegovine, uzeta je na nišan. S jedne strane džilita se famozni Šerif VELIKA SKUPŠTINA U TEŠ« NJU. Arnautović, da izbije koji mandat, sa druge demokrati preko par svo« Na 18. o. mj. došli su u Tešanj jih pristaša muslimana nastoje mu« predsjednik naše organizacije mufti slimansku sirotinju odalečiti iz Ju« ef. Maglajlić i narodni poslanik, g. gosl. muslimanske organizacije. Sve dr. Spaho, da se odazovu davnaš« im je uzalud. Muslimani u Bosni i njoj želji stanovništva cijeloga ko« Hercegovini, pa u Makedoniji, Sta« tara i da održe skupštinu. Već od roj Srbiji i Crnoj Gori ostaju kom« ahšama čekalo je građanstvo pred paktno uz ovu jedinu muslimansku čitaonicom svoje goste, koji stigoše stranku, koja je istinski za« istom oko jacije. Sutra dan je iza stupala njihove interese. džume održana na musali velika skupština, na kojoj je bilo preko tri hiljade učesnika, većinom težaka iz svih sela tešanjskoga kotara koji dođoše da čuju i vide svoje buduće poslanike, i još jednom javno poka« žu svoju prokušanu privrženost or» ganizaciji. Skupštinu je otvorio g. Hamzalija Ajanović lijepim govorom i kojim je zahvalio narodu na odzivu i poz« dravio goste te predložio za pred« Iz Mostara smo primili telefonsku sjednika mufti ef. Maglajlića. Skup« vijest, da su »Muteži« podnijeli kan« ština je ovaj predlog uz burno odo« didatsku listu sa lažnim potpisima. bravanje prihvatila. Bili su naime tako drski, da su na Mufti ef. se je najprije zahvalio na svoju kandidatsku listu za mostar« povjerenju a onda je u poduljem sko okružio potpisali oko stotinu govoru razložio postanak i svrhu članova naše organizacije. Naši Iju« organizacije, te značenje i način di u Mostaru doznadoše za ovu pri« provađanja izbora. Zatim je dr. jevaru, pa su se informisali o imeni« Spaho protumačio politički i priv« ma »potpisnika«, došli u Ostrožac redni program naše stranke i objas« i jučer do podne najavili 30 opozi« nio naše odnošaje prema drugim va. U toku je informiranje daljnjih strankama. Kad je spomenuo agrar« potpisnika, pa će lista ostati bez nu reformu, mnogi su težaci zavi« predlagača. I tako će kandidat no« kali: »I našu zemlju otimaju«! Te« silac Alija Kurtović, hljosnuti prije žaci su jednodušno osudili tzv. mu« nego li se je i pojavio na izbornom slim. težačku stranku, kojoj nije mezevu. svrha da brani muslimane težake, Mi iznosimo gornji postupak da već samo da razbije muslimansku se pošteni svijet malo zaibreti, a ne slogu. Jedva što je dr. Spaho izgo« radi toga, što bismo htjeli kazneni vorio_jme »Domovine« a iz skup« progon ovih smutljivaca. Dosta im štine se zaori jednodušni poklik: je što su spali na ovako niske grane. »Dolje Šerif«. £ Zatim je Hamzalija Ajanović go» Kad su gornji retci bili štampani vorio o zadaći ustavotvorne skupšti« primismo ovaj dopis o postupku tih ne i važnosti izbora, a Abas Ajano« vić o nekim smutljivcima, koji se desperatera: potajsno uvlače u seoski svijet i na« »Musi. Težačka Stranka« u nesta« šici svojih pristaša potpisala je bez stoje da ga zavedu. Prisutni su te« žaci jednodušno osudili ovaj pod« znanja članove naše organizacije zemni rad, a jedan dosjethivi težak kao predlagače na svoju listu. Slu« dobaci duhovito: »Za takve mi ima« žili su se i varkom. U Konjicu je mo hrastića«. opažen arak, koji nosi natpis Jugosl. Skupštinari su pozorno saslušali Musi. Organizacija« i devet punkti« ranih linija, gdje bi imala biti imena- razlaganje svih govornika i često ih kandidata, a ispod toga je potpisa« burnim odobravanjem prekidali, a na svršetku nije bilo kraja odobra« no 120 imena*"iz Ostrošca, Dobro« gošća, Ribića, Dragansela, Višnjev« vanju. SKUPŠTINA U КОИЛСи. viče, Žuglića, Rodica, Gorice, Vrha, U petak je držana naša skupština Luga, Orahovice i Mrakova, sve po Hasanu Zahiroviću, vjerou« u Konjicu, kojoj je prisustvovalo preko 1200 težaka i građana. Govo« čitelju. rio je naš glavni urednik i nosilac Naše su pristaše odmah obaviješ« tene i danas su već poslali okruž« hercegovačke liste g. S. Korkut upu« nom sudu u Mostar protest protiv tivši svijet o ciljevima i programu naše organizaeiie, o našem dosada« ovakog nostupka i zatraži’i da ih niem radu, značenju i važnosti sada« sud pobriše. Dosad je odaslano 30 potpisa, a daljnii slijede, kako prido« njih izbora i potrebi sloge i čvrstoće u danima bliske borbe za naša pra« laže. Protes glasi ovako: »Mi dolje va i slobodu. »Tražeći vaše povje« potpisani iz'avljujemo, da niiesmo renje ne obećajem vam nikakvih se« potpisali niti ikog opunomoćili, da lameta; dajem vam samo riječ, da nas potpiše kao redlagače liste Mu« tež Stranke i smatramo taj čin drs« će se naša organizacija neustrašivo zalagati za načelo ravnopravnosti kim. Putem suda tražićemo ostupak proti onoga, koji se je zaigrao svih državljana bez razlike vjere i ištem od. vas riječ, da ćete našom č aš ć u«. kontrolisati naš rad i podupirati ga Ostrožac. 21. nov. 1920. ako bude u skladu sa našim progra« Smajo Delalić, Huso Delalić, Mumin Bešić. Ibro Delalić, Alija Begić, Ra« mom. Ne idemo na teferič već u mo Hamza, Salih Hamza, Avdo De» borbu; budite spremni i odlučni, a dao Bog. pa nam ne trebalo te bor« lalić svi iz Ostrošca. — Bećir Zečić, be. Dao Bog pa sve išlo onako kako Huso Zečić iz' Dobrigošća. — Omer bi trebalo da ide među braćom jed« Mujo, Bećir, Smajo, Salko, Ibro i A« ne krvi i jednog naroda!« lija Bešić, Alija Džino, Mustafa Skupština je nrotekla vrlo mirno i Džino svi iz Papraska. — Hasan Ja« dostoianstveno, a prisustvovao joj palak iz Zuglića; Falan Mumin iz je i priličan broj Hrvata«katolika i Rodića: Avdo Gabela iz Gorice; Avdo KeŠko iz Gorice; Dervo Jab« Srba»pravoslavnih. Može se reći da’ Iz naše organizacije. IMi —falztfiMoFi... Страма 3 je Konjic jedna od najjačih kula naše organizacije. Hvala Bogu i marljivom odboru. SKUPŠTINA U RAKOVOJ NOZI U petak 19. o. mj. obdržana je skupština naše organizacije u Rako« voj Nozi (kot. Sarajevo) na kojoj su učestvovali iz Sarajeva gg. H. Hamdi ef. Berberović, Mujaga H. Kapetanović, Bećiraga Goro i naš tajnik Ahmed Šerić. Usprkos silne mećave, usprkos toga što sniježna vijavica nije dala oka otvoriti isku« pili su se rodoljubivi i požrtvovni težaci Rakove Noge, Ozrena, Sred« njeg. Ćifluk Crne Rijeke, i Sudića u tako velikom broju, da se uopće ne pamti, da je ikada bilo tako mnogo svijeta kod džamije u Rako« voj Nozi. H. Hamdi ef. Berberović i Ahmed Šerić govoriil su narodu kako treba da žive u slozi i ljubavi i kako se trebaju vladati, te su rastumačili program i ciljeve naše organizaci« je, razjasnili izborni zakon i važ« nost izbora, upozorili na štetu, koja bi muslimane zadesila ako ne bi svi učestvovali u izborima. Narod je sve ovo sa najvećom pomnjom sas« lušao, te se je vidjelo i mnogo suz« no oko dobrog našeg težaka, koji se je naprosto hranio sa razlaganjem naših izaslanika. Svi su jednodušno odobrili pravac i rad naše organiza« čije i obećali, da će svi doći na bira« lište i glasati za našu listu. Razišli su se blagosivajući naše delegate, koji su ih obišli i progo« vorili im bratsku riječ. POUZDANIČKI SASTANAK U SANSKOM MOSTU, Dne 15. o. mj. održali su tamo gg. Alibeg Biščević i Ahmedbeg Ku« lenović pouzdanički sastanak, na kojem je bio sakupljen velik broj građanstva a i težaka je bilo iz svih sela ovog kotara koji su na sasta« nak došli u neočekivano visokom broju. Alibeg je govorio o izboru u konstituantu i o izbornom pravu a poslije njega Ahmedbeg o važnosti izbora, poučivši prisutne o pristupu na izbore i postupku kod istih. Oba su govornika pozdravljena po neko« liko puta sa hurnim živio. Danas su mili nam gosti otputo« vali dalje vlakom, a do kolodvora ih je ispratila mnogobrojna svjeti« na. vijesti. KANCELARIJA AGITACIO« NOG ODBORA NAŠE ORGANI« ZACIJE za grad i kotar Sarajevo radi svaki dan od 8 sati u ju« tro do 6 sati na večer u pro« storijama Islamske kiraethane, gdje može svako tražiti i dobiti potreb« ne upute, koje se odnose na izbore, a naročito na kojem će biralištu ko glasovati. Umoljavaju se naše pri« stase, da se u svim izbornim pitanji« ma obraćaju na ovu kancelariju. Mevludi šerif u Gazi Husrevbeg®« voj džami'i, učiće se po običaju da« na 12. RebiuLevela 1339. u srijedu iza podne. Posebni se pozivi ne će slati. G. Živojin M. Ružić — advokat. Penzionisani sarajevski okružnik g. Ružić otvorio je u Beogradu (Ke« sovska ulica broj 5) advokatsku kancelariju, pa obraćamo na to paž« nju naših ljudi u uvjerenju, da će u g. Ružiću naći pouzdana i solidna zastupnika. Razbojnici u južnoj HercegovinL »Jugosl. List« javlja: U subotu su razbojnici između Bastoš i Huma oboružani karabinjerima i ručnim granatama orobili mnogo ljudi, koji su polazili u Foču na sajam. Na« padnuti su opljačkani za više stoti« na tisuća kruna. Zemaljska vlada je brzojavno umoljena za pomoć pro« tiv razbojnika. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« ciialista za ženske bolesti, ordinira od 19—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« �droi 226 — БОО1 „Pravda* — .правда' Strana 4 Страна ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pihile! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najiača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa=preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka« ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa« fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držite se samo Fellerovih pravih Elsa«pilula! 6 kutija 18 kruna. — Želudčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eu0en V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr« vatska, CIPELE svih vrsti fino iz­ rađene razašilje tvornica cipela ,Čevliarska Zadruga* Vrbovec pri Mozirju, Slovenija. Zahtjevajte cjenik Muslimani sjetite se ,,Gajreta“t Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse SEBURA traži namješteni e kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. iz fabrike ♦ PAPIRN1CA I HAMDIJE KOPĆIĆA I 2 ▲ preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se * obavljaju brzo 1 točno. X T ♦ * ♦ t Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Teh 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. > Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursliii crnu kavu g kao najsavršeniji dodatak i zamcna zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000.000 Podružgice u g Brodu i JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Hancelirija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. ■ Brzojavi: Trgovačka banka, Sanjivi. - Interurban tslefoi: Ш MUSLIMANSKA PRIVREDNA BANKA D. D. U GRACANICI II. EMISIJA Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici, održana dne 7. novembra 1920. zaključila je na temelju usta­ nova § 12. društvenih pravila povišenje dioničke glavnice od K 5oo.ooo na K 2,000.000.— i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili više puta provede. Na temelju tog zaključka izlažemo na javnu supskripciju za sada 5000 dionica po K»100.— nominalne vrijednosti tako, da će dionička glavnica po provedenju povišenja iznositi K 1,000.000 Za upisivanje dionica ustanovljeni su ovi uslovi: 1. Posjednici starih dionica imadu pravo na svaku jednu staru dio­ nicu preuzeti jednu novu uz tečaj K 108.—. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutomnice) o dodijeljenim ali još neizdanim dionicama, na kojima će se označiti, da je pravo opcije izvršeno. 2. Po dioničarima neoptlrane' dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 112.—. Razlika između nominalne vrijednosti I emisionog tečaja privest će se po odbitku troškova oko povišenja dioničke glavnice pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovati će na poslovno uspjehu od 1. januara 1921. 5. 0 uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutom­ nice) na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice sa brojevima 5001 do 10.000 i glasit će na ime. i. Supskripcija počima od dana prvog uvrštenja ovog pozivahu služ­ benim novinama i traje do 31. decembra o. g. 7. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim uplate od 50% nominalne vrijednosti položiti još i to: Svaki stari dioničar po K 8.— a svaki novi dioničar po K 12.— za svaku upisanu dionicu. Ostatak od 50% nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku jednog mjeseca računajući od zadnjeg dana roka određenog za supskripciju novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplala dospjela. Ko ne položi uplate za 30 dana po izmaku roka, gubi upisano stečeno pravo na uplate, koje je do sada uložio, ali jamči dalje u smislu § 158. trgovačkog zakona. Dionice ovakih dioničara uništuju se i mjesto, njih izdaju se nove i izlažu se javnoj prodaji. Uplate na uništene dionice kao i višak, koji se dobije preko uplaćene vrijednosti za prodate nove dionice unose se u pričuvnu zakladu. Ramteljitn Muslimanske privredu banke d. d. u Gračanici Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevu, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/095aaae5a976edb6cad3638a215f91d1.pdf 4dcaa1e3f95b84e4177e7d8edd9ff72f PDF Text Text pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA. ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 122 (227) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 25. novembra 1920. (13. rebiul-evvel l339.) Godina П. _ Članovi naše organizacije U mnogim su mjestima pripremili kola, a u selima nosila za sakate, gjuturume i bolesne birače. Zašto? Zato, što će ovi izbori odlučiti o našoj budućnosti i jer bi naša organizacija Samo radi jednog glasa — mogla izgubiti koje zastupničko mjesto. Nek se sva mjesta ugledaju u ovu islamsku svijest i nek svak dogje na biralište. To je jedna islamska dužnost, jedan farz. ----- «-------- Kakve su naše liste i na kom će mjestu biti naše izborne kutije? U banjalučkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Hamzalije Ajanoviča i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U bihaćkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Džaferbega Kulenovića a stajaće na petom mjestu. Na njoj je ružičasta lista. U sarajevskom okružju naša se kutija zove po imenu dra Spahe i dra Hrasnice i stajaće na .prvom mjestu. Na njoj je s v i j e 11 o-z e I e n a lista. U Hercegovini naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Karamehmedovića i slajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U travničkom okružju naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je zelena lista. U tuzlanskom okružju nosi ime muftije Maglajlića i Osmana Vilovića i stoji na sedmom mjestu Na njoj je lista na bijelu papiru i zelenim slovima. U ovom okružju treba dobro paziti na broj kutije, jer je blizu nje * erifova. Važnost svako izborne huglice. Mi smo dosta puta upozorili na važnost izborne kuglice, no ne će biti zgorega, ako to još jednom po= novimo. Sadanji izbori n i j e s u kao prijašnji izbori za bosan« ski sabor, kad su muslimani birali posebno, katolici posebno, a pravo« slavni posebno. Danas se ne glasa odijeljeno po vjerama niti se zna koliko treba da bude muslimanskih, a koliko opet katoličkih i pravo, slavnih zastupnika. Danas glasaju svi zajedno i o broju muslimanskih zastupnika odlučiće broj glasača, koji svoju kuglicu bace u izbornu kutiju naše organizacije. Ako na glasanje dođu svi člano. vi naše organizacije, dobićemo ono. liko mandata, koliko nam pripada po broju našeg nufusa. Ako dođe manje naših birača, odmah će se to osjetiti na broju naših — posla, n i k a. Jer sadanji je izbor nalik na trgovačku kompaniju: koliko ko u. loži glavnice, toliko će mu i ćara pripasti. Kod glasanja glavnicu sa« činjavaju predane izborne kugli, ce, pa će se prema njima dijeliti i poslanička mjesta. Uložimo li u tu kompaniju sve svoje kuglice, dobi, ćemo i sve poslanike koji otpadaju na muslimanski dio našeg naroda; uložimo li ih manje dobićemo i ma. nje svojih zastupnika. Da to objas. nimo primjerom. U sarajevskom okružju, koje bro. ji 288.000 stanovnika izabraće se deset poslanika. U tom okružju ima nas muslimana gotovo polovica (133.000), Srba pravoslavnih ima o» ko 94.000, a Hrvata katolika 52.000. Koliko će biti birača to se ne zna. Mi ćemo uzeti da će svaki deseti i. mati pravo glasa, pa bi prema tomu bilo 13.300 muslimanskih birača, pravoslavnih 9.400, a katoličkih 5.200. Kad bi se svi jednako odaz. vali svojoj biračkoj dužnosti ohda bi bilo lahko, mi bismo dobili 5 mandata i gotova stvar. No moglo bi se i drukčje dogoditi, pa da na biralište dođe samo 8.000 muslima. na, 9.000 pravoslavnih i 4.000 katoli. ka. Hoće li se i u tom slučaju nama dati pet mandata? Jok, brate, mi bismo u tom slučaju dobili samo četiri mandata, pravoslavni četiri, a katolici dva. Moglo bi i još gore ispasti. Kad bi muslimani rekli »Ne. me lazum«, a i katolici se razlijenili, pa muslimana došlo ispod polovice (6.000), katolika nešto preko dvije trećine (3.900), a pravoslavni svi do pošljednjega (9.400), onda bi se mandati razdijelili tako, da pravo, slavni dobiju pet mandata, musli« mani tri, a katolici dva. Kako se vidi svaki glas može od. lučiti kojoj će stranci pripasti man. dat, a kad ima više stranaka onda se može pomoću jednog glasa i — u ć a r i t i. Smije ii dakle musliman ostati kod kuće? Smije, ako mu ni. je nimalo stalo za islamskom zajed« nicom i ako mu je svejedno hoće li se i njegovo dijete, unuče i praunu. бе ponositi time, što pripada islam, skoj zajednici. Ovi će zastupnici udariti nesamo temelje našoj državi, nego će joj izgraditi i gornje bojeve. Prepusti, mo li taj posao tuđim neimarima ili pošaljemo svoje, ama nevješte i ne. pouzdane — kao što je Šerif, Halil. bašić, Rašagić, Kurtović i tevabija — ne će nam biti fajde od kasnijeg vanjkanja i pišmanluka. Poslije bo. ja kopljem u trnje. Stoga, ako ne želimo svoju propast, moramo doći na biralište svidojednogaisvi do zadnjega ostaviti kuglicu samo u kutiju muslimanske organizacije. Nemojte, braćo, da ostanemo rezil; ne dopustite da se iko osmjehne našem javašluku i da se mogne po. hvaliti: ja dobih mandat radi »tur. ske« lijenosti. Pri ovom glasanju mjeri se naša svijest, naša ljubav prema domovini i naša požrtvovnost za islamsku za. jednicu. Nek niko ne odvrlji od is. lanskog jata, nek se niko ne povede za došaptavanjima, onih, koji svim sredstvima nastoje razbiti našu slo« gu! Otvorite oči, braćo, i nemojte smetati s uma, da će bolji dani na= šoj zajednic svanuti samo u tom slučaju, ako se sve vaše kuglice na. đu u našoj izbornoj kutiji. Dobro otvorite oči, braćo !... Sarajevo, 24. novembra. Izborna agitacija Muteža prelazi svaku granicu pristojnosti i uljudbe. Malo im je što su preko Grđića raspustili m u a 11 i m s k i kurs, kako bi dobili nekoliko plaćenih agi. tatora, već su se bacili i na profani, sanje religije, samo da kako bilo o. čuvaju svoje ugrožene pozicije. No. sioc njihove liste svemu musliman, skom žiteljstvu dobro poznati Šuk. rija Kurtović, hoda po selima, uzi. ma abdest i — klanja d ž u« me. I turkesa: »Je li izun, imam efendi, da progovorim nekoliko ri. ječi?« Evo što bi Šukrija klanjao, ali odakle dođe na to, da svoje kor. teše upućuje na učenje sala. vata kad — oblače cipele? Ovo je skrajnja demagogija i utvrđujemo je sa svrhom, da se Šukria ne bi mogao kasnije razmetati. Glavno nam je da utvrdimo jeHnu drugu njegovu besramnost. Nakladom Mutež »stranke« štam« pan je u tiskari »Bos. Pošte« jedan letak u kojem se na najbestidniji nčin navaljuje na »Pravdaške« Iju. de, koji su težacima i malim posjed« nicima »i do sad dolazili, sve mo« guče obećavali a uvijek lagali«. Da« lje nam se podmeće nasilan upis ratnih zajmova, kupljenje dobro« voljaca, mirno gledanje, kad se je otimalo i žito i hajvan i bakar i zla« to našeg siromašnog naroda i t. d. Muteži vele da smo uništili va« kuf, ukinuli sirotište i plate svim se« oskim hodžama, da se ne brinemo za hareme, džamije, mektebe me« drese i t. d. U svojoj pokvarenosti idu tako daleko, da nam predbacu. ju i grijehe svog kompanista Ar. nautovića, pa na naš teret svaljuju iznajmljenje Morića hana, Kolobare Brusa bezistana pa čak i — Hotel Centrala, radi kojeg je njihov Č e k r o, utužio braću H. Jusufagić radi provizije pri posredovanju. Eto tim i takinf sredstvima agituju proti našoj organizaciji ljudi, koji i ne znaju šta je vakuf, a kamo li bi bili u stanju, da ga urede i spase od pro« pasti, u koju ga je doveo Šerif Ar« nautović i njegova desna ruka Haj« dar Čekro, koji nastoji da nama podbaci svoja kukavičija jaja. Sram vas bilo, Šarci i Kajtazil... Muslimani Sjetite se „Gajreta". �strada 2 Ctdsrb.PRAVDA* — „ПРАВДА*Fpo1 — Rr«' 227 Koji god musliman ne dogje na biralište, ugrožava muslimanske interese i pomaže našim protivnicima, da ugrabe koje naše poslaničko mjesto. Braćo muslimani, budite oprezni i čuvajte se da vas radi tog nemara ne bude pratila kletva sadanjeg i budućeg našeg naraštaja. O vašem odzivu zavisi naša bolja budućnost. Izbori su potpuno slobodri. Iz nekih mjesta dobismo vijesti kako se korteši težačkog saveza prijete našim seljacima, da im ne će valjati ako se usude glasati za našu organizaciju. Mjptimice ima i nedozvoljene agitacije sa službe« ne strane: tu se javi kakav pred * i stojnik sa svojim nasihatom, ondje i »prijateljski« poručuje adjunkt da i se glasa za Šerifa ili Kurtovića, a i javi se i po koji žandar, da i on dad« ne svoje mjerodavno mnijenje o o« I voj ili onoj stranci. ' Da naš svijet ne bi nasio ovim makinacijama naših protivnika po * navijamo još jednom, da ovi izbori moraju biti potpuno slobod« ; ni i da nikakva vlast ne smije ni upitati birača za koga je glasao, a kamo li g progoniti rdi toga, što je glasao kako je on htio. Politički, sudski ili koji drugi činovnik, koji bi se usudio da kojeg birača s p r i« ječi u slobodnom glasanju kažnjava se zatvorom od dvije do | pet godina, otpustom iz službe i gu« bitkom građanskih prava najmanje na pet godina. Ko bi se usudio, da nasiljem ili prijetnjom spriječi birača u njegovu pravu slobodnog glasa« nja kazniće se od jednog mjeseca do dvije godine. Gdje se korteši ili članovi težačkog saveza prijete na« šim ljudima, da moraju glasati s nji« ma a ne s nama, nek se dotični Iju« di prituže sudu i zatraže da ih zaš« titi. Naravna stvar, da za ovaku tuž« bu treba imati i svjedoke. Plašiti se ne treba nikog, jer je izborni zakon strog i pravedan. Uostalom izbor je tajan, pa se nema smisla svađati sa drugim strankama. »Moraš sa mnom!« veli ti radikal ili ko bilo. — »Peke, brate!« odgovori mu na tu prijetnju, a kad dođeš pred iz« bornu komisiju, znaš gdje je naša kutija. Muteški falsifikatori o čijim smo prevarama donijeli op« šimiji prikaz u prošlom broju našeg lista zapliću se sve više i više. Pa« daju sve niže i niže. Pored 35 opo« živa, što smo ih iznijeli u prošlom broju podnešeno je tokom jučera * njeg dana još 50 opoziva tako da je njihova kandidaciona lista za Hercegovinu potpuno oborena. O njihovim sramnim makinacijama doznaiemo još i to, da su zloupo« trebili i 90 potpisa, što su bili sakup * Ijeni za listu g. Husage Ćišića. Kad se je doznalo za ovu prijevaru u Mostaru je nastalo silno komeša« nje i među tim potpisnicima, pa ni« je isključena mogućnost, da se i ve« ći dio tih ljudi, premda su većinom ovisni o komesaru općine Smaji Će« maloviću, izjavi proti upotrebi nji« hovih potpisa. Interesantno je da naši ljudi, tra« žeći raščišćenje, nailaze na izvje« sno mrgođenje, da ne rekne« mo i zapreke. No zaludu je svako štićenje: Muteži su fertig, a Aliji ćemo Kurtoviću opet metnuti crni šerit oko fesa, samo širi nego li je onaj, što ga je postavio za Franjom Ferdinandom. Jer nesamo da će hljosnuti Alija, nego je pokopana i Šukrina »stranka«, koja nosi naziv »Muslimanska težačka« valjda sto« ga, što je bila sevep, da i Šukrija uzme abdest i okrene se prema ju« goistoku. Kad smo već kod ovog predmeta, da prikažemo i »d e m o« k r a t s k u« listu, koju je u sara« jevskom okrugu postavila u spora« zumu sa Mutež »strankom«. Nosioci su joj Šukrija Kurtović i — Vasilj Grđić. Drugo mjesto za« premio je referent eparhijskog savjeta dr. Savo Ljubibratić, a tre« će — muderis iz Visokog Mustafa cf. Basic. Tobelerosum; ko kakva klerikalska lista! Odakle muderis na listi? He, he, treba da bude de« finitivan da dobije kakvu službicu. Jer kad Džumhur može biti kazas« ker — bez ikakve kvalifikacije, za« što, misli muderis, ne bi i on bio bar mulla od Vranduka 1... Na četvrtom je mjestu Emilijan Blažeković, inspektor poljoprivre« de. onda — Munib Osmana« g i ć, što no ljetos pozdravi Čokori« la, zatim terzija Branko Hrisafo« vić, a onda šumarski inžinir Omer Kaitaz i Derviš Tafro, profesor — bez ispita. Iza Grđe zlopoglede do« laži kao drugi kvalifikovani direk« tor gimnazije Milan Ćukove, a za« mjenici su im dr. Zaim Šarac i dr. Bećir Novo valjda stoga, što se prvi mora naučiti kako se govori, a dru« gom treba da se prođe — alkohola... A gdje ostadoše muslimanski te« žaci? pitaju muteški korteši He, he, zar zna balija šta je halija — misle vođe Muteža i uza svu svo« ju podlost i lažljivost imaju još ku« raži, da se pojave u islamska sela i nas prikazuju protivnicima teža« ka; nas, koji smo na sigurnim mje« stima kandidirali četiri«pet težaka. Arnautovićeva Domovina. *) Koja? Da li ona od Soče do Var« dara, ili Bosna i Hercegovina? Ili ona od žličice do gornjeg mu dije« la nogu? Koju misli od te tri, on ne kaže. On je tu zagonetku osta« vio da je riješe oni, kojima je on na ogled poslao svoju i svoga do« brovoljca Dra Avde štampanu »Do« movinu«. Da reknem, da on misli na onu od Soče do Vardara, ne da mi nje« gova dvogodišnja šutnja iza ćorso« kak«madžarofilske politike sve do pred sami prevrat i njegovi neopro« štivi grijesi iza borbe, u koju on prs« tom upire. Da reknem da je to Bo« I ’ ; j ; *) Donosimo ovaj članak prija« telja iz provincije, premda Šerif ne zaslužuje ovolike pažnje. Ur. I sna i Hercegovina ne da mi to ustvr« diti njegovo direktovanje u vakufu. Da reknem da tim misli na muslima« ne ovih krajeva i njihov Islamijjet, ne da mi tašlihanska mes’ela pa ho» tel Central i njegovi razni ahbabi, kojima je nagađao davanjem vakuf« skih magaza, hotela, dućana, zema« lja i kuća i time oštetio »braću« muslimane kao cjelinu i njihovu vjcrsko«proevjetnu autonomiju. Ne« da mi to reći ni prvi broj njegove pisane »Domovine«, jer u njoj na jednom mjestu veli, da oni ne idu za mandatima, ali da će onamo nje« gova grupa u mnogim mjestima is« taknuti svoje kandidate, da de« monstrira protiv »Pravdaše« i da »poštenoj javnosti dokažu, da muslimani nijesu neprijatelji drža« ve«. Dakle muslimanska javnost ni« je poštena, jer iz duha tog odlomka izlazi da on pod riječi »javnost« smatra i misli druge ljude, osim bra« će muslimana! Aferim ti bilo Šerife! Predaleko te ie pamet odvela. E baš si pravi prijatelj svoje braće, od ko« je svakim retkom svoje »Domovi« ne« tražiš da te pošalju u historisku konstituantu, ali ti firaunluk ne da, da im to otvoreno rekneš, nego u« vijaš i zavijaš svoju mizernu želju u napadaje na ljude, kojima ti ni« jesi u stvaralačkom duhu ni do ko« Ijena. U konstituantu trebaju ići Iju« di jakog stvaralačkog duha, učeni i obrazovani kakvih ima dosta u našim listama, a ne samo jakog ka« kotnjaka, koji je jedino tvoje obi« Iježje! Tvoj i tvojih ahbaba stvara« lački duh i inačiluk na žalost je gor« ko iskušen u vakufu. Lezi gdje si i do sad ležao i ne petljaj se u Ijud« ske poslove. Iz ovog odlomka se vidi, da si pametniji kada šutiš, a muslimani su i bez tebe dokazali da ' nijesu neprijatelji države, a ponaj« bolje prigodom dočeka Regenta A« loksandra. Muslimani su bili i osta« ju protiv režima, a nipošto protiv države. Ta je tvrdnja prosta iftira i laž i od tebe i od sviju drugih, koji tako kao ti tvrde i govore. Šerif dakle i njegovi hoće da de« monstriraju protiv »Pravdaša«, ko« jih ima preko 90%. Drugim riječi« ma: on hoće da demonstrira protiv gotovo sviju muslimana B. i H., a donekle i onih iz drugih krajeva ove države, jer su na istom našem pro« gramu i u doticaju s nama. Prema tome gori i od »demokrata« i od Čo« korila. Ovi se u glavnom zadovolje« vaju demonstriranjem protiv samih naših 6—7000 posjednika, a onamo on zahalapušio sve muslimane, pa demonstrira protiv sviju. Takih mi dostova nađi bre! No varaš se, ako misliš da ćeš se drekom i vikom kurtarisati svoje političke grobnice, makar ti taka smrt bila teža i od obične smrti! Nema više džaba fi« jakera! Tvoja »demonstracija« nije demonstracija, u to ne vjeruje nit« ko, nego pokušaj ne bi li kakogod o« živio! Ako hoćeš da oživiš, možda bi ti pomogao ovaj recept: Uzmi tahret i abdest, očisti tijelo i odije« lo, pokaj se za sve svoje dosadanje« a i sadanje grijehe, učini tobei ne« suh, pa se nadaj afvu. Inače sva je prilika, da će te politički kašalj, za« duha i sušica dovesti na tanke gra« ne i da ćeš uvehnuti. Da ti se je mozak počeo suštii i da si dobio političku zaduhu, dokaz je najbolji, prvi broj tvoje »Domo« vine«. Opake bljezgarijc nadrljati može samo sušičav i zaduhljiv mo« zak. Nemoj se ljutiti nego pročitaj ti sam tu svoju »Domovinu«, ama polahko i kritički kao da nije tvoja, pa ćeš ovo sve i sam priznati. Dođu« še onako- pisati je sramota i za čo« vjeka, koji ima samo osnovnu školu, ali bilo — bilo; šta ćeš, povratiti se ne može. Nu moglo bi ti biti od has« ne za buduće, ako mogneš bljezga« rije i glupe misli iz svog ćorsokač« kog mozga izbiti. Nastoj, sinak, o» p'ametiti se, možda će ti valjati jer ti nijesi još sasvim omatorio. Evo ću ja sa tobom kao sa svrše« nikom osnovne škole, da malo pro« hesabim onu tvojii »demonstraciju«. Ti češ postavit svoju listu u tuzlan« skom okružju, gdje ima najviše mu« slimana. Za nju će ti agitirati reci« mo u Brčkom Rico Dubinović demo« krata i sabrati po svoj prilici jedno 33 glasača. U Modriču Ćazimbeg o< ko 43‘/г; u Samcu kadija Halilović 17.%; u Tuzli Adem Kurbeg sa GIu« hićem, Bisom i Konjhodžićcm i Ha« kijom, pardon, Rakijom Temimom oko 39, u Maglaju znam da je Mah« mudbeg umro, ali eto recimo 5. To je svega skupa 139%. Ako te glaso« ve metnemo u demokratsku relaci« ju 1:4, biće 557. Nu recimo da su to ljudi a ne krune i dinari pa se za to ne može kod njih uzimati u obzir relacija 1:4, nego to treba ofrlje pomnožiti. Pomnožimo to sa 10, on« da će izaći ravnih 1392%. E opet količnik čikmaz, posao boš, hesab janliš, ako nećemo iz bogate fanta« zije dodavati »nule« dok ne rekne« mo: dosta je, da bi se rahatnije noć prospavala. Uzmemo li poprijeko računati svaki kotar po 100, opet 10 kotara 1000 glasova, dakle još ma« nje! Tih 1000 glasova je »demon« stracija« tvoja protiv »Pravdaša«, t. j. protiv cjelokupnih muslimana. Od tog je tebi »mafiš«, muslimanima šteta, a čija korist? Ja to znam, a znaš i ti. To je u korist zloglasnih islamoždera Čokorila, P *i bićevića, Srškića, Krizmana, Korača i dr. Ako si ti taki, da voliš njih i i njima, nego li braći muslimanima, onda neka đavo nosi i tebe i sve one, koji bi za tvoju »demonstraci« onu« listu glasali, skupa sa tim tvo« jim Srškićima«Marškićima i nez« nam, kako se oni još sve zovu! Zar ti nijesi vidio, šta uradi je« dan Pribićević od potpuno sebi rav« nog Šefkije Gluhića i cijelog njego« vog društva. Jednostavno im otka« za ljubav i izbaci ih iz »demokrat * ske« liste, premda su mu, često i pre« ko srca, sve odobravali i potpisivali i premda ih je on namamio u stran« ku svojom tobožnjom »nekonfesio«. nalnošću«. A i čemu demonstrirati? ■Sra settiTJ pttgovoriti spremi i agi!« nosti ljudi kao što su: Mufitja Mag« lajlić, Dr. Hrasnica, Dr. Spaho, Dr. Karamehmedović, Dr. Bukvica. Dr. Mahić, Dr. Hadžikadićj profesori: ј Alić, Baljić, Alagić i drugi akademi« čari kao M. Hrasnica, M. Kapetano« vić, Vilović, Šerić, Dž. Kulenović, F. Kurbegović, Pajazetović, Derviš -ef. Korkut, H. Miljković i drugi, te Sakib ef. Korkut i druge nuvablije, onda Nalić, od seljaka Kovačević i drugi? Daj Bože da nam svi pro« đu. Svi bi ti ljudi bili i kod tebe do« bri, da ti nijesu politički protivnici. Ti bi ih sam u zvijezde kovao, da su ti u zaleđu, ali pošto nijesu eto ti neda tvoj nesretni egoizam, da isti« nu priznaš. ' Ti bi, je li, zamijenio Dra Hras« niču sa Šefkijom Gluhićem? Ali šta bi s tim dobio neobazirući se na sko« ru prošlost i »rad« toga Sefkije čak i kao ministra? To je tvoja samo lična simpatija i antipatija. Taki su ti i svi drugi tvoji ahbabi, kada se omjere sa lujdhna s naših lista. Nu ovdje se ne smije zaboraviti, da su u mnogo i mnogo slučajeva ljudi iz naših redova mnogo jačeg karaktć« ra od mnogih tvojih ahbaba, jer su se od prevrata ovamo mnogi od njih pokazali previše ljubitelji samo svog džepa. Istina, ima iznimaka, kao što ' je Salihagić, ali su oni rijetki. Ti u svojoj »Domovini« prizna« ješ da je »Pravdaški« program do« bar i moderan. Ali ni ti ni tvoji ah« babi oko »Obrane«, nećete progra« ma, nego hoćete slobodne ruke. Drugim riječima: vi hoćete diktatu« ru, hoćete da radite po svom ćejfu — hoćete, da budete vi program is« lamskom milletu. Vi nećete nikakve kontrole nad sobom. Iz tog izlazi da vam je nepoćudna i kritika. A to ne ide. To se je preživjelo. Ti nas govorom g. N. Pašića ma« miš u radikale. Hvala lijepo! Mi ho« ćemo, da vidimo kod izbora koliko vrijedimo sami. Nek nas nitko ne precjenjuje, a i ne potcienjuje. Mi smo riječi g. Pašića dobro zapam« tili. Vakti var - vidjećemo se iza izbora. Samo ti prišapni svojim pri« �6pol 227 — Broi .прдвтв« pp*vn» Страна 3 Ко glasa za Šerifovu, Halilbašičevu ili mutešku listu ne pomaže njima, nego Pribićeviću i Srškiću. Istodobno odmaže muslimanima, jer ugrožava naše kvalifikovane kandidate i one kandidate, koji će proći pomoću većih, a pasti radi manjih razlomaka. Uvažite to, braćo! . . . jateljima iz radikalskih redova kao n. pr. g. dru M. Srškiću da musli« mani odnosno svi »Pravdaši« drže: haška g. Pašić, a baška bosanski ra« dikali, jer što se tiče nas muslimana držimo da je razlika između »demo« krata« i g. Pašića, a između »demo* krata« i bosanskih radikala, skupa sa njihovim vodom g. Drom Srški« ćem, razlika je samo u imenu! Vi ste sada stavljeni pred alter« nativu: da odbacite inačiluk i ne smetate »Pravdašima« u ovom zad« njem času neumjesnim »demonstra« cijama«, nego makr i preko volje poduprete njihove liste i sami za njih glasate, ili da mutite među mu* slimanima i odgulite koju stotinu njihovih glasova bilo za se, ili za radikale ili »demokrate«. U ovom drugom slučaju — ako bi radili za , se — nećete sebi koristiti, jer nema nikakva izgleda, da biste mogli ma* kar jedan mandat izguliti tim više, što nije čitava zemlja jedan izborni kotar. Pa kad biste i dobili jedan mandat, takav bi poslanik izgledao kao Stipendista. Morao bi ili među »Pravdaše«, primvši njihov pro* grflb, ili otfrljiti u koju drugu stranku, čiji su nam programi poz« nati. Nu ako biste radili za koju drugu ncmuslimansku stranku iz simpatije prama njoj ili iz antipati« je prema pojedinim licima na list našoj, tim biste hotimice nanosili štetu muslimanskom milletu. Svat* ko bi vas držao tuđinskim plaćenici* ma i izdajicama vlastte braće. Bili biste manji od makova zrna i u oči* ma naših najvećih protivnika: Ka* pora, Srškića, Cokorila, Nježića. E* rakovića, Grudića, Krulja i sličnih. Osim toga će vas gristi savjest — ako imate savjesti — odmah onog časa, kad spustite kuglicu u drugu kutiju, jer je to momenat, u kojem maljem udarate po glavi one mu* slimane, koje do tog momenta bra» ćom nazivaste. Neće bit na odmet spomenuti ov» dje i komesarijatsku aferu g. Će« malovića u Mostaru. On je Srbin na kubus. Alim u to ne pomože kod braće Srba, već ga nevina baciše iz općine. Pa tko diže glas za njeg u Mostaru? Da li nacionalni Srbi, bi« lo radikali ili demokrate? Ne, ne ! Nego njegovi politički protivnici, Muslimani »Pravdaši«. Stoga pa* met u glavu bar u odlučnom mo« mentu, bacite lične antipatije na« prama pojedinim ličnostima iz na* še liste. Poslovica veli: S tuđeg ata u po blata! Da mi stojimo pred alternativom, pred kakvom stojite vi, osobito ob* žirom na vidljivi neuspjeh — ne vjerujem, da bi se među nam našlo i jedno srce, osbito kod ljudi, koji stvar razumiju, kojć bi poseglo za sličnom demonstracijom, kakvu vi mislite i eto poduzimate, pa makar se u vašem taboru, a osobjto u li« sti nalazili najve a naši lični i poli« tički protivnici. Možda najviše, što bi moglo (bit jest to, da iznimni pojedinci ne biše pristupili biralištu, što je pak teško pomisliti kod uvi« davnih ljudi. Jer ovi izbori nijesu ni u čem nalik na bivše izbore za bo« sanski sabor. Mi smo tada imali stalna 24 mandata. Tada inad i »de* monstracije« u glavnom nijesu bile uperene protiv muslimana kao cje« line i nijesu.mogle biti od materijal* ne koristi našim protivnicima. A danas jesu. Danas demonstracija, koja bi nas oštetila bila bi veselje i mandat više Cokorilu, Srškiću ili Pribićeviću. Pa bujrum! učini ono, na što si se o d 1 u č i o i u agitaciju pošao 1... Ja odoh predaleko od Arnauto« vićevih domo« na Bar sada da se malo opet na njih vratim. Kad ne mogu reći da on svojom i svog do* brovoljca Dra Avde pisanom »Do* movinom« misli na domovinu od Soče do Vardada, niti ha B. i H., niti na bos. herc, muslimane, onda hoćeš«nešeć, moram priznati da mi« sli na onu od njegovih bedara do prsa i žličice, koju može svaki čas i desnom i lijevom plehnuti. To je sada njegovo najviše veličanstvo. On je poodavna »dobar« trgovac, ali ne onaj, koji sjedi na dućanu i pošteno mjeri metrom ili na po ki« le, nego koji hoda naokolo i gepi poveću sumu u džep. Za ovaku tr» govinu je-potrebna 1) reklama, 2) lahak skok, 3) dobra volja i 4) slo« bodno vrijeme. On je vazda imao za taki posao dobru volju i lahak skok. Vakufsko direktorstvo mu je bila dobra reklama, a slobodno je vrijeme imao, jer je stari vak. sa* bor prevario, te mu je dozvolio, da sam sebi može dopuste podjeljiva« ti, Stoga se ej onako često i viđao po Beču, Pešti i Zagrebu kao vakufski direktor u »trgovačkim« poslovi« ma. Sad se nekako ponajbolji trgo* vački poslovi prave u veledušnom Beogradu. On ima slobodna vreme« na, staru dobru volju i lahak skok, samo mu fali još dobra reklama. — Oh, a ta bi bila mandat — m»a«a*an* dat mannndgtt i t. d., što on može izgovoriti na 19 različitih načina u raznim srez*kotarima ili kotar«sre« zovima tuuuzlannnnskooog Kurbeg adem—Gradić—Ghihić—Čupurundi ja okruglog—okružja. — Istina, mo« že se živjeti i sa manjom trgovi* nom: ali što je više*više, što je bo« lje»bolje. Eee brajko! Mandatli tr* govac, radikalno*hercegovačkog po* rijetla može iz veledušnog Beogra« da izvesti preko sinjeg mora u (ne= znam kako bih je nazvao) dobru« mrsku Italiju iz bos. šuma po 100 vagona drveta. Nije to šala! Pošteni Husaga Ćišić, nek i dalje klanja i živi u svojoj političkoj neodređe* nosti, kako je živio — Šerif zna šta radi! On pjeva: Lijepa moja »do« movina« i — po njoj se plehne ... Cham. Jedna senzacija. Pod naslovom : »Četiri sto hiljada franaka, da bu« de nosioc radikalske kaniddatske li* ste« i podnaslovom: »Šerif Amau* tović i Dr. Safetbeg Bašagić kandi* dati radikala«, donijela je jučeraš* nj a »Hrv. Sloga« ovu vijest: »Saznajemo iz pouzdana vrela, da su radikali ponudili našemu reisu Džemaludinu ef. Cauševiću, kad je nedavno boravio u Beogradu, svotu od 400.000 franaka, pod uvjetom da bude nosiocem jedne radikalsko* muslimanske kandidacione liste. Reis je dakako odbio takovu nečas« nu ponudu, jer neće da bude izdaji* com svoga islamskog elementa, bu* duć da je svjestan, da bi radikalska Velika Srbija donijela muslimani« ma potpunu propast. Nu dok ovo s pohvalom za g. rei« sa bilježimo, dođe nam vijest da su radikali i muslimani u Novom Pazaru i Makedoniji stvorili izborni' sporazum, te u tim krajevima istu« paju jedinstvenim listama u izbo« re. Na jednoj takvoj listi nalazi se među kandidatima sa općom nao« brazbom Šerif efendija Arnautović na drugom mjestu, a Dr. Safetbeg Bašagić kao prvi kvalifikovani. I nehote nam se ovom zgodom na« meće pitanje: Koliko su ovima dali radikali? — Jadni naši muslimani kod ovakih svojih ljudi!« Tako taj list. Je li nužno ponovno naglasiti »Muslimani na oprez«? »Snažna demokratska zajednica«, čiji su ministri bili do u zadnje vri« jeme uvijek u većini i dapače se nosili (mišlju, da zavedu diktaturu — gine i uzmiče na svim linija« ma. (Stisnula se kao makovo zrnce: mirna, čedna i tiha. Ni trunka one samodopadnosti i drzovitosti, ni traga onoj nekadanjoj silovitosti i bahatosti. Kandiduje na četiri načina: u Tuzli s a mo s ta Ino, is« tičući firmu Ljube Davidovića; u Sarajevu u zajednici sa Mu« t e ž »strankom« nosi Šukriju Kurs tovića. Naš svijet dobro poznaje o= vog pauna, no ipak ćemo iznijeti njegov opis i po »Glasu Naroda«. Taj list veli da je Šukrija: novinar, dobrovoljac i narodni poslanik. U prvo i zadnje ne vjerujemo, no vje« rujemo da je bio dobre volje, a i sad je naročito za mandatom. U Hercegovini istupaju »demokrati« u sporazumu sasavezomtežaka i dobrovoljaca, noseći Doku Peri« na i dra Ristu Jeremića, ljude, koji su potisnuti iz odbora težačkog sa« veza. U ostala tri okružja kandidu« ju u sporazumu sa savezom do« brovoljaca. Interesantno je kako su postupa* li sa svojim »turskim« robljem: u Bihaću kandidu ju dra Hamida Svr* zu kao prvog kvalifikovanog, jer su za taj mandat nesigurni, pa vo* Ijedoše »dekovati« svog Živka Nje* žića. Da zavedu Krajišnike i učite* l je metnuli su na peto mjesto ripač« kog učitelja Osmana Redžića. Ibra* hima Sarića kandiduju u Banjaluci na petom mjestu. Ko vele: ako radi totalne nesposobnosti bude zbačen sa stolice načelnika u mini* starstvu vjera, nek mu se bar može štucati za mandatom. Pa nije ni na odmet ova kombinacija 1... U Her* cegovini ističu na četvrtom mjestu težaka Mehu Isakovića iz Stoca, do* čim u tuzlanskom i travničkom ok* ružju ne 'kandiduju nikog od mu« slimana. No zato su p r a z nu sara* jevsku listu prepustiti Mutežima, dodijelivši im i 8. i 7. i 5. pa i 3. mje* sto medu nekvalifikovanim kandi« datima i oba — zamjenička mjesta među kvalifikovanim. Kaj« mak su zadržali Vasilju Grđiću i dru Ljubibratiću. No izgleda da će se i oni zadovoljiti surutkom. U ovoj listi upada u oči još i to, da su težacima data sporedna mje* sta, a prva su ugrabili advokati, pro« te, eparhijski referenti, inžinjeri ’ druga gospoda. Dvije 'su se godine razgulili pjevajući težacima pjesmu hvalospjevku, a sad pokazaše da to bijaše — uspavanka... Iz naše organizacije. SKUPŠTINE U KNEŽICI, KLAD* NJU, VLASENICI, NOVOJ KA* SABI I OLOVU. Naši kandidati za konstituantu Šumsudin Sarajlić i Ibrahim Dedić u zajednici sa izaslanikom iz Tuzle, Muhamed ef. Zahirovićem, održali su skupštine J. M. O. u gornjim mjestima dne 12., 15., 16., 17. i 19. o. mj., koje su posve mirno protekle i potpuno uspjele. Narodu, koji je u velikom broju u svakom mjestu prisustvovao skupštinama tumačili su govornici svrhu, program i štatut naše orga* nizacije, onda im razlagali važnost predstojećih izbora, način kako će se glasati te veliku odgovornost i težak rad onih naših poslanika, koji će otići u Ustavotvornu Skupštinu, a koji svojim biračima ne obećaju ništa, što bi nadilazilo njihovu sna« gu, već samo to da će raditi savje* sno i s punom voljom da brane u prvom redu interese svojih birača, a onda i svega naroda. I kada su nakon ovakvih saopće* nja pitali na svakoj skupštini na* rod: da li odobrava program, dosa* dašnji rad vodstva i listu kandidata J. M. O., svagdje je slijedio j e d« n o d u š a n odgovor da se odobra* va i da će svi glasati za kandidate J. M. O. Potpuna sloga i svijest o čvrstom udruženju U našoj organi* zaciji svuda se opazila, jedino u kladnjskom kotaru istakoše težaci, da poznaju trojicu ljudi iz raznih mjesta, koji bi glasovali možda za nekog drugoga na predstojećim iz* borima i u Knežini (kot. Vlaseni« ce) što su neki ljudi bili, po njiho* vim izjavama, zavedeni, da ne bu* du u našoj organizaciji — u islam« skoj zajednici. Ali nakon skupsti* ne u Olovu, ona trojica iz kladanj* skog kotara ostadoše čvrsto uz nas, a skupština opet u Knežini dokaza da svi muslimani iz toga mjesta (o« sim 5—6 ih na broju) posve solidar« no osjećaju i misle sa drugima iz naše cjeline, a nadaju se opet, da će se i onih 5—6 povratiti po vre* menu, čim vide, da je pravo mje* sto i za njih u našoj organizaciji. Pri koncu svake skupštine upući* vali su naši govornici muslimane, neka i dalje kao i do sada žive u slo* zi i ljubav sa braćom težacima i su* građanima drugih vjera i odgova* rali im na razna pitanja, koja su na njih stavljana glede izbora i prijet« nje na nekim stranama, da bi mu* slimani morali glasati u zajednici sa drugim vjefama i t. d. O uspjehu koje druge liste u ova dva kotara, osim kandidata J. M. O. ne može biti govora, nit su ljudi htjeli da se u opće o njima govori, samo su isticali zabrinutost i to je* dinu, da im se pri izborima ne učini kakvo nasilje ili prijevara. Na to im je naravno tumačeno, da to ne smije biti po zakonu, da su po sve« mu izbori osigurani kao tajni i slo* bodni, da se ne plaše nikakvih pri« jetnja, jer to čine samo oni, da ma* lo zastraše, koji bi željeli da njiho* ve glasove dobiju za svoje stranke Pojedini mjesni odbori naše or* ganizacije rukovodili su gornje skupštine uzorno, a u Kladnju, Via« senicama i Novoj Kasabi prisustvo« vali su im osobno i kotarski pred* stojnici jedne, kao što je to običaj... Novoj Kasabi i t r i patrole žandara mjesto jedne, kao što je to običaj... SKUPŠTINE U BIJELJINSKOM KOTARU. Na 12. o. mj. u petak prije podne održao je Dr. Bukvica sa Hifzi be* gom Đumišićem skupštinu J. M. O. u Janji, koja je bila jako dobro po* sjećena. Skupštinu je otvorio mude* riz kao predsjednik mjesnog odbo* ra i zamolio Dr. Bukvicu, da razlo« ži program i štatut J. M. O. Dr. Buk* vica je potanko razložio program naše organizacije, a osobito je po* tanko razložio kulturni dio našeg programa i govorio o potrebi otva« ranja i pohađanja škola po musli* manskim selima te o potrebi našeg »Gajreta«. Naročito je istakao po« trebu, da se naši članovi čuvaju al= kohola i kartanja, te da svim sila* ma prihvate za rad i podizanje na* šeg dijela naroda. Apelirao je na slogu, ljubav i međusobno potpo* maganje. Molio da prezru i odbiju svakog, ko bude pokušao da razbi* je ovu bratsku slogu. (Povici: »Do* lje Šerif, izdajica, denuncijant!« (Na koncu je razložio važnost izbora i zamolio skupštinare, da svi dođu na glasanje i svoj glas dadnu onom, u koga imaju povjerenje. Govor dr. Bukvice skupštinari su pomno sa* slušali i jednoglasno odobrili, rekav* ši da će samo u ovom pravcu raditi. Iza toga spaljena je denuncijantska »Domovina« u znak javnog prote* sta i usvojena rezolucija u tom smi« slu. Isti dan po podne u 2 sata održa« na je skupština u Bijeljini, koja je bila izvanredno posjećena, tako, da ovaka skupština nije odavna bila. Od strane vlasti prisustvovao je is* toj g. sreski načelnik. I ovdje je Dr. Bukvica potanko razvio program J. M. O. naročito njegov politički, e« konomski i prosvjetni dio. Kod eko* nomskog dijela istakao je naročito to, da mi stojimo na tom, da se za kmete ima dati pravedna odšteta, jer mislimo da ni država ne će do* zvoliti da oko 30.000 familija malih posjednika padne na prosjački štap, a i Regent nam je to svojom kra« Ijevskom riječi zajamčio. Govori, kako se nama oduzima i ono malo slobodne zemlje i to nesamo od po« sjednika, nego i od težaka. Navodi da u brčanskom kotaru ima oko 15 pustara, koje nije niko ni prstom darnuo, jer su u posjedu višestrukog milionera gazde Ćelovića (preko �Strana 4 Страца 2000 D) pa Neškovića, Koštica, Ko« lakovića jt. d. ijersunanjima tablesa oznakom: »Imanje firme Neškovića itd. U Sr« biji imaju mnogi po nekoliko hilja« da dunuma zemlje, pa nikom ne pade na um, da im se to oduzme. Mi u tom pravcu tražimo samo jedna« ku mjeru i ništa više. Nadalje ističe kako nam se pod« meće da smo proti jedinstva države pa čak i proti dinastije u čemu se u zadnje doba najviše ističe otpad« na »Domovina« (Poklici: »Dolje Se« rif, izdajica roda svoga!«) Neka nam se dokaže čim bilo, da smo proti države ili dinastije. Ja naprotiv tvr« dim, da smo baš mi pravi lojalni dr« žavljani jer tražimo red i mir u svo« joj domovini i hoćemo da budemo u svemu (javnopravni. Mi muslima« ni poštujemo tuđu svetinju, sveti« nju vjere, kućnog praga i ličnu i i« movinsku sigurnost, pa tražimo da se i nama to vraća. Ako iznosimo slučajeve nepravdi i ako plačemo, ne plačemo za propalom Austrijom koju smo s puškom u ruci dočekali, nego plačemo za svojim imetkom, kojeg smo znojem stekli kao i drugi, pa i više nego drugi. Neka se s na« ma postupa jednako i ravnopravno, pa će naša država imti u nama naj« lojalnije i najharnije građane. (O« dobravanje i pljesak). Mi se svim državnim dužnostima odazivamo veoma rado, pa tražimo, da nam dr« žava dade i prava kao i drugim. Ne tražimo nikakovih privilegija, nego samo pravednost i jednakost. I kulturni je dio programa podrob no razvio apelirajući na izdašno po« dupiranje »Gajreta« i siromašnih đaka. Pri koncu je zamolio da se svi odazovu i dođu na izbore te opšir« nije govorio o važnosti ustavotvor« ne skupštine. Skupštinari jednoglas« no odobriše program J. M. O. i spa« liše javno izdajničku »Domovinu«, usvojivši jednoglasno protestnu re« soluciju protiv političkog šarlatana Šerifa Amautovića. (Donesosmo je u prošlom broju. Op. ur.). Na 13. o. mj. u subotu zaputio se je Dr. Bukvica sa Hifzibegom Đumišićem u Janjare gdje je tako« đer održao brojno posjećenu skup« štinu, razvio program naše organi« zacije i govorio o važnosti izbora. Svi su skupštinari jednoglasno odo« brili rad J. M. O. i svi bez iznimke pristaju i čvrsto stoje uz organiza« čiju, odobravaju listu kandidata i vele da će samo za tu listu glasati. Na 14. o. mj. u nedjelju prije pod« ne održana je skupština u Koraju, koja je bila veoma dobro posjeće« na. I tu je dr. Bukvica govorio u is« tom smislu i naročito apelirao, da se što više pohađaju škole i moder« ni zanati a što bolje podupre »Gaj« ret«, kako prilozima u naravi tako i u novcu. Istaknuo je, da mu je veoma drago, što se tamošnji musli« mani slažu sa braćom pravoslavni« ma i što u ovome kraju nije bilo ni« kakovih trzavica između njih. Moli da muslimani tu ljubav i slogu i na« dalje zadrže i da se bratski potpo« mažu, jer u toj bratskoj slozi i Iju« bavi leži spas naroda i napredak države. Svi skupštinari sa zadovolj« stvom odobriše rad J. M. O. i jedno« glasno izjaviše da će dati svoj glas jedino za kandidate organizacije i da ne će nikom dozvoliti, da tu nji« hovu slogu razbije. Dalje su naj« energičnije osudili pogubni i denun« cijantski rad Šerifa Arautovića. Ta« ko se može reći da su naši Korajci jedna jaka kula J. M. O. Isti dan u podne bio je pouzda« nički sastanak u ćeliću, gdje pošte« ni naši težaci jednodušno pristaju uz našu organizaciju i odobravaju njezin rad. Mole, da im se ispravi nepravda, koju im je učinio bivši sreski načelnik dr. Kostić, oduzev« ši im polje Fehimbega Zaimovića, o kojem je živjelo oko 30 kuća, a danas nemaju ni pedlja svoje zem« lje. Isto polje oni obrađuju već ne« kih 50 godina. Ovo im je polje odu« zeo g. dr. Kostić i dao seljacima iz Mrtvice, koji su prije bili kmetovi, a sad se oslobodili i uz to još pođi« jelili begluk H. Abazbega Zaimovi« ća u Mrtvici, koji iznosi oko 4.000 dunuma, pa mnogi ne mogu ni svoje zemlje obraditi, nego je daju dru« gima na obrađivanje. Pored svega toga hoće još i ovo polje, da otmu Odgovorni urednik: F. Šalaka. Broj 227 — Број »PRAVDA* — »ПРАВДА* siromašnim Ćelićanima. Valja napo« menuti da su Ćelićani od ministar« stva za agrarnu reformu dobili do« zvolu, da mogu to polje i na dalje obrađivati, no uza sve to nisu još u posjed uvedeni, jer to ne daju mrtvički seljaci. Rečeno im je da u svom zahtjevu idu samo legalnim putem i da će sa« mo mirnim držanjem i legalnim putem doći do svoga prava. ZBQR U SOPOTNICI. Na želju okolnih težaka i mjes« nog odbora u Zenici Radni je Od« bor poslao dvojicu svojih delegata na skupštinu, koja se održavala u petak 19. o. mj. kraj džamije u selu Sopotnici kod Modrinja. I ako je bilo vrijeme loše i snijeg počeo da pada, prisustvovalo je ovoj skupšti« ni pored delegata iz Zenice i Saraje« va oko 80 seljaka, što iz Sopotnice, što iz okolnih sela. Pošto je skup« ština bila prijavljena vlastima, po« slaja je ova pored izaslanika, još še« Storicu žandara, valjda da »okite« ovu skupštinu. Izaslanik mjesnog odbora otvorio je iza gjume skupšti« nu, predstavio delegate Radnog Od« bora, te izaslanika vlasti. Izloživši svrhu skupštine, podijelio je riječ delegatu g. O. A. Sokoloviću, koji je razložio svrhu naše organizacije i istaknuo da je ona osnovana sasma na demokratskom načelu, pa da pro« ističe iz naroda, a ne kao većina stranaka, koje postoje bez pristaša. Govornik je počeo da navodi ne« pravde, koje su nam dosada od stra« ne vlasti učinjene, nu bio je pozvan od izaslanika vlasti, da prekine kri« tikovanje, jer da će inače skupštinu raspustiti, Da se ne bi »kita« prosula i da ne bi skupština bila raspuštena, govor« nik je počeo da tumači važnost iz« bora za konstituantu i pozvao pri« sutne, da svi neizostavno dođu na biralište. Ujedno ih je zamolio, da do izbora upućuju i druge, kako ni jedan muslimanski glas ne bi ostao nepredat za našu organizaciju. Pri« sutni su sa vilikim interesovanjem salušali govornika i izjavili mu da će svi i do zadnjega doći na birali« šte, na što je predsjednik zaključio ovu skupštinu. Sarajevska birališta. I. U Lom gradskom kotaru: 1 U Belediji glasaju oni birači, čija prezimena počinju sa slovima A, B, V, G, D, Đ (gj), E, Ž, Z, I,. J, K, L, Lj. Predstavnik je naše liste Asimbeg Dugalić, a zamjenik mu Mustafa Kumašin. 2. U zgradi jevrejske općine u prostorijama IV. narodne osnovne škole u Sulejmanovoj ulici glasaju birači, čija prezimena počinju slo« vima M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, C, C, Dž i S. — Predstavnik je naše liste Ešref ef. Rašidagić a zamjenik Neziraga Ahmetašević. vić, I. gradski kotar počinje is« pred Kiraethane pa ide kroz Kra« čule, a onda Aleksandrovom uli« com, pa iza stare banje P^trakinom ulicom do Mandića ville, zauzima Tubegovicu, presijeca Buku, uzima Kadračić, pa ide kroz gornji park i izbija između realke i zem. štam« parije na Miljacku i onda se vodom vraća natrag, II. U II=om gradskom kotaru: 1. U zanatlijskoj školi glasaju bi« rači, čija prezimena počinju slovi« ma A, B, V, G, D. — Predstavnik je naše liste Husejn ef. Omanović, a zamjenik mu Ali ef. Šahinagić. 2. U V=oj narodnoj osnovnoj ško« li u Marijinu dvoru glasaju birači čija prezimena počinju slovima Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J, K, L, Lj. - Pred« stavnik je naše liste Edhem ef. Mu« labdić, a zamjenik mu Alijaga Bre« kalo. 3. U duhanskoj fabrici, gdje je kuhinja u Mutevelinoj ulici glasaju birači, čija prezimena počinju slovi« ma M, N, Nj, O, P, R. — Predstav« nik je naše liste Husejn ef. Mašić, a zamjenik mu Omer ef. Jerlagić, 4. U VIII-oj narodnoj osnovnoj školi kod željezničke stanice glasaju birači čija prezimena počiniu slovima S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Pred­ stavnik je naše liste Jusufaga Ablakovič a zamjenik mu Halid ef. Ku­ mašin. . II. gradski kotar počinje od realke i onda od Koševo ulice sve što je na desnoj obali Miljacke naniže do na dolačku maltu, obuzimajući i Goricu i Novo Sarajevo. III. U Ill-em gradskom kotaru: 1. U tehničkoj stručnoj školi u Nemanjinoj ulici (na Čekaluši) gla­ saju birači, čija prezimena pučinju slovima A, B, V, G, D, Gj (gj), E, Ž, Z, 1, J. — Predstavnik je naše liste Ragib ef. Bakarević a zamjenik mu Mustafa ef. Tulić. 2. U zavodu sv. Josipa (kod seka) na Banjskom Brijegu glasaju birači, čija prezimena počinju slovima K, L, Lj, M, N,Nj,O, Р,—Predstavnik je naše liste Atif ef. Sočo a zamjenik mu Mehaga Ćosić. 3. U kahvi na Mejtašu glasaju birači čija prezimena počinju slovima R, S, T, U, F, H, C, Č, C, Dž, Š. — Predstavnik je naše liste Sejid ef. Ku­ mašin a zamjenik mu Eminaga Šećič. III. gradski kotar počinje od Koševo ulice, koja ostaje II. kotaru pa ide međom 1-og kotara do iza ba­ nje, ostavlja Hadži Mulića ulicu IV-om kotaru i onda ide Macinim potokom preko Budakovića sve dokle ima grad­ skih kuća. IV. U IV-om gradskom kotaru: 1. U ruždiji na Bendbaši glasaju birači čija prezimena počinju slovima A, B, V, G, D, Gj. — Predstavnik je naše liste Edhem Gjulizar a zamje­ nik mu Mahmut ef. Misirlija. 2. U šerijatskoj školi (mektebi nuvabu) glasaju birači čija prezime­ na počinju slovima E, Ž, Z, i, J, K, L, Lj. — Predstavnik je naše liste Nazif ef. Svrzo a zamjenik mu Osman Kasumagić. 3. U Sinanovoj tekiji glasaju bi­ rači čija prezimena počinju slovima M, N, Nj, O, P, R. — Predstavnik je naše liste Veli ef. Sadović a zamje­ nik mu Mehmedbeg Gjulbegović. 4. U vakufskom sirotištu glasaju birači čija prezimena počinju slovima S, T,EU, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š — Pred­ stavnik je naše liste ibrahimaga Koldžo a zamjenik mu Hasan ef. Gafić. IV. gradski kotar počinje na gor­ njoj strani od malte na Bendbaši pa ispod žute tabije ide gradskim bede­ mom do kule na Ploči, a onda osta­ vlja dio Ploče ulice što je uz bedem i po prilici po polovicu H. Šabanovića i H Jamakovića ulice petom kotaru i opet izbija gradskom bedemu ondje, gdje ulica Sumbul česma izbija na Baklje sokak. Onda ide bedemom, dokle ima gradskih kuća. S donje strane počinje ispred Kiraethane i ide granicom prvog kotara do iza stare banje, pa onda H. Mulića ulicom granicom trećeg kotara. U ovom ko­ taru ima najviše muslimana. U V-om gradskom kotaru. 1. U Hendinom mektebu na Vratniku glasaju birači, čija prezi­ V. mena počinju slovima A, B, V, G, D, E, Ž, Z, I, J, K. — Predstavnik je naše liste Dr. Mehmed Spaho a za­ mjenik mu H. Ahmedaga Kujundžija. 2. U kući čuvara vodovoda kod žute tabije na Jekovcu glasaju birači, čija prezimena počinju slovima L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je liste Mujaga Sarajlić a zamjenik mu Hašimaga Delić. V. gradski kotar sačinjava Vratnik t. j. sve što je u gradskom bedemu i još izvan bedema onaj dio Ploče, koji ne spada IV-om kotaru, a s gornje strane još Tabijska ulica i Nevjestina mahala. U VI-om gradskom Kotaru; U sirotinjskoj kući na Bi­ striku glasaju birači čija prezimena VI. 1. počinju slovima A, B, V, G, D, Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J, K, L, Lj. — Predstavnik je liste Dr. Atif Hadžikadić a zamje­ nik mu Sejfaga Tašaković. 2. U mektebu na Bistriku niže sirotinjske škole glasaju birači čija Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. prezimena počinju slovima L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, T, U, F, H, C, C, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je liste Hamdi ef. Rašidagić a zamjenik mui H. Šaćiraga Denišlija. VI. gradski kotar počinje na lijevoj obali Miljacke s gornje strane grada i pruža se do Careve džamije, pa zaokreće Bistrikom do kapije ispod ćilimske fabrike. Na domak franjevač­ kog samostana skreće brdu ispod Hulusine ulice, pa presijeca Bistrik prema Basamaci ulici. Zatim presijeca Balibegovicu kod Bistričkog potoka i ide Komatinskim potokom do više željez­ ničke pruge, a onda skreće ispod Pastrme, ide kraj Okrugle ulice i iz­ bija pokraj džamije i greblja na Begovac, koji većim dijelom ostaje sed­ mom kotaru. VI U Vll-om gradskom kotaru: U novoj vatrogasnoj ka­ I. 1. sarni glasaju birači čija prezimena počinju slovima A, B, V, G, D, Đ (Gj), E, Ž, Z, I, J. — Predstavnik je naše liste Hafiz Hamdi ef. Berberović, a zamjenik mu Abdulah ef. Ćatić. 2. U šerijatskoj gimnaziji u Tereziji glasaju birači čija prezimena počinju slovima K, L, Lj, M, N, NJ, O, P, R. — Predstavnik je naše liste Ihrahim ef. Šahinagić, a zamjenik mu Mehaga Pašović. 3. U VI-oj narodnoj osnpvnoj školi (kod Protestantske crkve) gla­ saju birači, čija prezimena pojinju slovima S, T, U, F, H, C, Č, Ć, Dž, Š. — Predstavnik je naše liste Hamdija Spaho a zamjenik mu Ibrahimaga Jusufspahič. VI I. gradski kotar počinje od donje granice Vl-og kotara i ide na­ niže sve dok ima gradskih kuća na lijevoj obali Miljacke. Izjava. Ovdašnji »Jugoslavenski List« donosi da je Mustajbeg Halilbašić prijavio svoju kandidacionu listu pod naslovom »V eleposjed« ničkaStranka«sa grupom oko »Obrane«. Iz ovoga bi se dalo zak« “Ijučifi kao da iza Halilbašića stoji »Udruženje zemljoposjednika za B. i Hr. Da se ne bi tako razumjela ta kandidatura, to ovim izjavljuje« mo da niti mjesni, a niti radni od« bor Udruženja zemljoposjednika nema nikakve veze sa kandidatskom listom Halilbašića, a da li tko od pojedinaca zemljoposjednika, stoji uz Halilbašića, to nam nije poznato. Sarajevo, 24. novembra 1920. Za Udruženje zemljoposjednika Predsjednik: Tajnik : Sočo. S. A. Filipović. Muteži i narod. Jučer dobismo ove retke: »Molim uvrstite mi ovo nekoliko riječi u naš list, jer mi je krivo: Do« šao ovamo agitator od »Glasa Te« žaka« i donio mi njihovo klepetalo; predstavlja mi Šukriju Kurtovića kao nosioca liste i traži da im bu« dem kod lonca bez mog ikakva zna« nja. Ja kao musliman volim da me naši predstavlnici, kao Halidbeg Hrasniea i njegovi drugovi, bace u vodu nego Sukrija i njegovi dru« ,govi izvade iz vode. M. selam! Trnovo, 22. novembra 1920. Šerif Hadžić. Trzšeljah. ŠTA BI ŠERIF ŽELIO ? (Is „Domovine* broj 10.) Mi ве nadamo, da će pri itboru »vi evijesni Muslimani •arajevekog okružja »postiti svoju kaglica a kutiju kaudidecione liste, koje je noailac — Mustajbeg Halilbašić. \ lito tako očekujemo od svih svijesnih ma* alimaua banjalučkog okružja, da će »puatiti svoja kaglicu a kutija kandidacione liate a kojoj sa — Nikola P. Padlć i Saljaga Sallhagić. Pousdavamo se a svijest Muslimana taslan* akog okružja, da će svi 1 i • t o m »pustiti svoja kuglica a katija kandidacione liate, koje je nosilac — Aorif ef. Arnautovlć. Svim moalimanima okruga l’levljanskog, Prijepoljskog i Beranskog najtoplije preporu­ čujemo, da spuste svoje kuglice a katija kan­ didacione liate, a kojoj ae nalaai — dr. Avdo Haaanbegovlć. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1dd143a94e0b92b484e259b6ff52032b.pdf afab6392e5bb0d19ad72e5249a4e00e2 PDF Text Text pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCLONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 123 (228) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 27. novembra 1920. (15. rebiul-evvel 1339.) Godina II. Koji god musliman ne dogje na biralište, ugrožava muslimanske interese i pomaže našim protivnicima, da ugrabe koje naše poslaničke mjesto. Braćo muslimani, budite oprezni i čuvajte se da vas radi tog nemara ne bude pratila kletva sadanjeg i budućeg našeg naraštaja. O^ašem odzivu zavisi naša bolja budućnost. U banjalučkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Hamzalije Ajanoviča i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U bihaćkom okružju naša se kutija zove po imenu muftije Maglajlića i Džaferbega Kulenovića a stajaće na petom mjestu. Na njoj je ružičasta lista. U sarajevskom okružju naša se kutija zove po imenu dra Spahe i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je s v i j e 11 o-z e 1 e n a lista. U Hercegovini naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Karamehmedovića i stajaće na trećem mjestu. Na njoj je zelena lista. U travničkom okružju naša se kutija zove po imenu Sakiba Korkuta i dra Hrasnice i stajaće na prvom mjestu. Na njoj je zelena lista. U tuzlanskom okružju nosi ime muftije Maglajlića i Osmana Vilovića i stoji na sedmom mjestu Na njoj je lista na bijelu papiru i zelenim slovima. U ovom okružju treba dobro paziti na broj kutije, jer je blizu nje Šerifova. Izrabljivanje „Gajreta" »Glas Težaka« je mnogo puta na« ne smije uvlačiti nikakva politika. padao na našu organizaciju radi t os Da obranimo ovo jedino ispravno b o ž n j e naše pasivnosti prema os načelo mi smo se zadovoljili sa dva voj našoj kulturnoj ustanovu On je mjesta u glavnom odboru društva i mnogo puta iskrivljivao činjenice, a radi toga riskirali i komešanje u nikad, ni jednim slovom nije htio redovima naše stranke. Kroz cijelo spomenuti fakat, da se je na svim vrijeme rada novog odbora nijesmo našim većim skupštinama govorilt napravili nikakve primjedbe, pa ni o »Gajretu« što se može ljepše i onda kada je došlo do oštre »Obra« povoljnije. Bilo je slučajeva, da su nine« navale na postupak pri pod« na našim skupštinama ubrane i li« jeli Šukrine diplome. Mi smo se suz« jepe svote dobrovoljnih priloga za držali i tom prigodom, a ne htjedo« »Gajret«, a ipak o tom nije done« smo se ograditi ni onda, kad smo šen ni jedan redak u »Glasu Teža« doznali da pisanje »Glasa Težaka« ka«, sve u bojazni, da se ne potam« o »Gajretu« nadahnjuju istaknutiji ni'nečija slava i da se ne poljulja članovi glavnog odbora. No mora« optička varka, po kojoj se rad za mo ustati proti tomu, da Alija Kur« tu našu instituciju ima pripisati sat tović kandiduje kao predsjednik molagilnosti Centralnog Odbora, »Gajreta« i da se uz »veliko« ime odnosno izvjesnim licima u tom od« kandidata Hamida Kukrića ističe da boru. Nas to nije nimalo smetalo, je poslovođa »Gajreta«. To je ne« dostojno i nedopustivo već radi to« niti nas je zavelo da istim mjeri« lom postupamo prema ljudima iz ga, što se sigurno zna da će ti kan« »Gajreta«, koji nijesu naši politički didati svečano kljosnuti, pa se »Gaj« retova« etiketa meće na sasvim ne« Istomišljenici. Mi smo o »Gajretu« solidnu robu. To znači profanaciju pisali mnogo više od ljudi oko »Gajreta« i njegove etikete; to je »Glasa Težaka« i mnogo laskavije kao da bi se Šihtov safun podvalji« nego li su to činili l ti razmetljivi vao svijetu kao »Đirit«. »Gajret« »novinari«. Nedostojnu njihovu kampanju se mora štediti od ovakih poniže« nastojali smo obrnuti prijateljskim nj a. Organ »treće dinastije«, Šukrije i usmenim upozoravanjima.iDava« Alije Kurtovića, donio je u pošljed« li su nam obećanja, da ih pogaze i opet pogaze. No mi smo uza sve njem broju i jedan reklamski čla« to ostali mirni i ni jednom riječju nak o »Gajretu«, u kojem se sa pro« nijesmo uvukli »Gajreta« u naša zimom političkom tendencijorfi isti« stranačka obračunavanja sa politič« če zasluge Muteža za razvitak »Gaj« kom deriščadi oko vajnog »Glasa reta«. U tom članku ima dapače i ovaj stavak: »Oni (Kurtovićevi Iju« Težaka«. Danas moramo da odstupimo od di) su nam najbolja garancija, da tog pravila i da se ogradimo proti će »Gajret« napredovati bez gala« nedostojnoj igri , što je zavodi jed« me j odmora, ne razmećući se na na neznatna šačica uobraženih veli« način kako to čine .neradni i dembeli, koji preoteše vakufe u čina. Ne činimo to možda stoga, što bismo se plašili kakvog uspje« svoje ruke, da ga pljačkaju i zatva« ha ove političke nedonoščadi već raju sirotište i konvikte, a trubeći stoga, što bismo htjeli obratiti nji« na sve strane, da su oni spasitelji hovu pažnju, da bi ova igra mogla »islama«. U domaćoj vijesti »Gaj« štetiti samom društvu i ponovno i« j ret« pljuju ovi »ljudi« i na s v o« zazvati trzavice, koje smo na jed« je svečano obećanje, da ne će spominjati pređašnje prepirke o vene jade prebrodili. Stajali smo, stojimo i uvijek ćemo »Gairetu«, ;pa vele doslovno: »Sa stajati na načelu, da se u »Gajret« kakvim obrazom mogu sada »Prav« daši« opravdati onu ogavnu kampa« nju, koju su u prošloj godini vo« dili ai danasunekimmjesti« ma vode protiv »Gajreta« i nje« gova vrijednog odbora? Trutovi i dembeli ne vole rada, oni su protiv njega«. Uzme li se u obzir, da je program Muteža »kratko i jasno« zbijen u vrlo dobru izreku: »Muslimanima je spas u radu«, doda li se uz to, da se njena lista u Hercegovini prepo« ručuje riječima: »Glasajmo svi za listu kojoj je nosioc — predsjednik »Gajreta« g. Alija Kurtović« — on« da je potpimo jasno i to, da je »Gaj« ret« nezakonito upregnut u Kurtovićeva klimava kola i da je agilni odbor učinio grješku, koja ne će nimalo poslužiti popularisanju »Gajreta«. ♦ Izborna je groznica tako djelova« la na sirotu Kurtovića, da je zatra« žio indat čak i od svog političkog protivnika g. Arnautovića. Bijedna »Domovina« sa žalošću donosi iz« vještaj »G ajretove« uprave »da još uvijek iz nekojih mjesta do« laže vijesti, da mnoge pristaše J. M. O. vode odvratnu i izdajničku kam« panju protiv »Gajreta« i bojkotuju ga. Ti »narodni ljudi« idu u ovome čak tako daleko, da im to služi i kao sredstvo — parola — u agitaciji za svoju stranku. Jedan advokat, koji je predsjednik jednog Gajretova pododbora javlja, da on u svojoj sredini i sa svojim pododborom ne može za »Gajret« ništa učiniti iz razloga toga, što pravdaši u ovome mjestu šire kojekakve laži o »Gaj« retu« i njegovoj upravi«. Iza ovog izvještaja »Gajretove« uprave slije« di čitava hrpa pogrda onih oko »Do« movine, kojima se nabacuju na a« zijatski mentalitet »Pravdaše« i u« pozoruje svijet na njihovu pogub« nost. Čitajući ove paralelne navale u »Domovini« i »Glasu Težaka«, sjećamo se priče o drugovanju vra« ne i goluba, koje je jedan mudrac objasnio time, što su oba druga bila — topalasta. No makar se Kurtovići i podudarali sa Šerifom u potpunom bankrotstvu, ipak je začudno, da su Kurtovići zaboravili svoj letak pro« ti Šerif—Halilbašićevoj zločinačkoj upravi u »Gajretu«. Da se je bar navršila godina... « Iznoseći gornje pogrješke glavnog odbora nije nam nipošto namjera, da koga odbijemo od »Gajreta«. Naprotiv mi idemo za tim, da učini« mo kraj ovoj anomaliji i da baš u interesu »Gajreta« apeliramo na o« ve zaslijepljene ljude, da se prođu svog zastranjivanja bar kad je u pi« tanju naše miljenče »Gajret«. Da su mjesto »Domovini« svoj izvješ« taj saopćili našem Radnom Odboru sigurno bi — ako je tačno što se na« vodi — mnogo bolje uspjeli nego li onako, blamiravši nekakvog advo« kata. Sapienti sat. Sarajevo, 26. novembra. »Pravdaški skandal«. List junaka s Alipašina Mosta počeo se baviti i —- moralom. U jučeranjem broju iznosi ništa manje i ništa više, ne« go jedan Skandalozan nemoralan čin g. dra Spahe i direktora banke Omanovića. Omanović poveo iz fo« čanskog sirotišta trinaestgodišnju djevojčicu, da mu bude sluškinja, ostavili je on i Spaho »u sobi sa dva kreveta, a oni otišli na »akšamluk«. Vrativši se oko 10 sati »dobro na« kresani«, Spaho ode spavati u sobu sa jednim krevetom, a Omanović u drugu sa dva kreveta, legne, na« kon nekoliko dekika ustane i »poč« ne hvatati za ženska nevina prsa i« ....... D j e v o j č i c a se odluč« no branila« i »izvjesnim slučajem djevojka je »izbjegla iz sobe i ođletila u prizemlje i zapomagala«. Kako smo naknadno obavješteni, veli Domovina (Ovdje bi bilo na mjestu njezino hercegovačko ime — Domuzovinal), vlast je povela iz« vide radi pokušanog silovanja i da osveti rz i obraz ove nevine is« lamske žrtve od »Pravdaških« mo« ralno pokvarenih perjanica«. Prikazasmo eto kratak sadržaj članka »Pravdaški Skandal«, što je štampan u jučerašnjoj »Domovini«. O njemu će biti govora i na dru.- �Stran« 2 Страна'______________ »PRAVDA* — »ПРАВДА* Rpoi — Broj 228 Članovi naše organizacije u mnogim su mjestima pripremili kola* a u selima nosila za sakate, gjuturume i bolesne biračel Zašto? Zato, što će ovi izbori odlučiti o našoj budućnosti i jer bi naša organizacija Samo radi jednog glasa — mogla izgubiti koje zastupničko mjesto. Nek se sva mjesta ugledaju u ovu islamsku svijest i nek svak dogje na biralište. To je jedna islamska dužnost, jedan farz. Som mjestu, jer ne ćemo dopustiti ovako« načina borbe, pa makar po. ticao i od najočajnijeg političkog u« topljenika. Arnautović se ovaj put ne će sakriti za leđa Alije Raljevića, jer ie on ovu klevetu rastelalm ci« jelom »musi, klubu«. Radi poštene javnosti imamo izjaviti ovo: Radi se o tom, da curica, koja je bila povedena u hizmećarstvo, nije htje« la da ide dalje od Goražde, da je plakala i pobjegla u vremenu, kad je g. Omanović bio otišao u Čaj« niče. O teroru, a kamo li pokušaju silovanja, nema ni govora. Po srije« di je ćor fišek Šerifa Arnauto« vića, kojim je htio baciti u lagum našu organizaciju. No to ne upalju« je, junačino Alipašinog Mosta — Sličan pokušaj učinio je »Glas Težaka« jednim kmušenim otvore« nim pismom Sulje Mržljaka, iz ko« jeg se ne može razabrati šta za« pravo hoće. Radi se o navodnom ko« raku našeg krajiškog kandidata Ha« sana Miljkovića koji ju je jučer po« vukao na silu, da mu bude supruga«. Kad dobijemo izvještaj osvrnuće« mo se na stvar opširnije. Zasad mo« žemo reći to, da se i ovdje radi o mu« teškoj kortešaciji, ne bi li bar na ovaj način štogod ućelepirili u — Hercegovini, kad u Krajini ne mogo« še ni liste postaviti. MutešliB laži o upravi vakufa. U prošlom se broju ukratko os« vrnusmo na laži, što su ih o vakuf« | skoj upravi iznijeli muteži u svom izbornom proglasu, a danas nam je konstatovati da su taj pamflet do« | nijeli i na čelu svog lista od 24. no« I vembra. Mi smo stvar objasnili i I ne nalazimo za potrebno, da je po« j navijamo. Osvrnućemo se na jedan ! drugi članak u istoj stvari, koji no« si naslov: »Pravdin telefon« i u ko« I jem »Glas Težaka« citira odlomak iz izjave svog kandidata za Herce« I govinu, g. Haj dara Čekre. U tom odlomku stoje i ove riječi: »Dakle, ako koji bilo član »Pravdaškog« od« bora rekne, da sam ja ... ikad u va« kufu bilo kome kakav vakufski ob« jekt pod najam izdao ili da sam ikad i jednog helera od koga bilo na ime toga posredovanja primio«. Polahko Hajdar efendija! Više svje« tla »težačka« gospodo! Možemo priznati da je ova izja« | va, kako je napisana, možda j i tačng, no ne možemo dozvoliti | da se g. Čekro izvlači fiškalskim do« skočicama i da ispod naše optužbe ' pobjegne pomoću ovih stilističkih I izmotacija. Mi smo ustvrdili da je g. Čekro među ostalim »posredovao uz proviziju pri iznamljivanju va« kufskih objekata«. Inkriminirasmo dakle posredovanje uz proviziju, a nijesmo tvrdili da je g. Čekro po« sredovao kod g. Smailbegovi« ć a, niti smo rekli da je primio proviziju, kako bi se htio izmotati. Uglavljujemo taj pokušaj igranja s riječima i prelazimo na dokaz, da je g. Čekro zaista petljao sa provi« zijom pri iznajmljivanju. U posje« du smo ovjerovljenog pre« piša Čekrine tužbe, primljene kod sarajevskog okružnog suda dana 28. oktobra 1919. pod brojem P 2065/19, zastupane po odvjetniku g. dru Pre« mužiću, a podignute proti Braći H. Jusufagić. Tužba glasi: »Veleslavni sude! Kad je vakuf« ska direkcija svojedobno raspisala licitaciju za zakup »Hotel Central« protivnici su mi dali nalog, da u njihovo ime posredujem, te su mi se tom prigodom a u za« jeđnici s njihovim kumpagnjonom I.ajošom Pintarićem obvezali ispla« titi 15100 K honorara, ako po licitaciji bude dotični hotel njima dat u zakup. Dokaz: svjedok Lajoš Pintarić iz Sarajeva, te moje preslu« šanje poput svjedoka. Protivnicima je dotični hotel za« ista po licitaciji bio od vakufske di« rekcje i dan u zakup. Dokaz: zakup« ni ugovor, koji se nalazi kod vakuf« ske direkcije. Kompanjon je protivnika, LajošPintarić, razvrgao zajednicu s pro­ tivnicima, te im je isplatio 7500 K kao na nj otpadajući dio a conto moga ugovorenoga honorara od 15 hiljada kruna, s nalogom, da mi tu svotu i u r u č e. Dokaz: svjedok La« još Pintarić iz Sarajeva te moje pre« slušanje poput svjedoka. Protivnici mi pak ove ugovorene svote neće da isplate. Nadležnost suda temeljim u § 17. grpp. — Tužim ih i molim veleslav« ni sud. da na ovu tužbu ureče ro« čiste, na isto obje stranke pozove, te makar iz ogluhe za pravo izreče: Tuženi su Muhamedaga i Avdaga Jusufagić dužni tužitelju Hajdar eff. Čekri platiti svotu od 15.000 K sa 6% kamata od dana tužbe do is« plate i naknaditi mu parnični trošak sve to solidarno i u roku od 14 da« na pod prijetnjom ovrhe«. Iznoseći gornju tužbu očekujemo kako će se držati Mutež »stranka« nakon ovog poraznog dokumenta; hoće li iz swojih redova izbaciti o« vako strašna »patriotu« ili će i na« kon ovog dokumenta imati obraza, da se petlja u vakufske stvari i sta« vi j a nekog pod optužbu. Original tužbe može g. Šarac vidjeti u arhi« vi okružnog suda, a svakom je na raspolaganju uvid našeg ovjerovlje« noga prepisa. Bude li od potrebe — nastaviće« mo otkrića, premda je i ovo dosta za vječnu sahranu g. Čekre. Maglajsha čuda i pokore. Dopao nam je ruku prepis »pre« sude« sreskog načelstva u Magla« ju od 19. novembra o. g. broj 537/20, prez, kojeg iznosimo bez ikakve preinake, a na stvar ćemo se osvr« nuti kad okružno načelstvo riješi utok, što mu je proti ovoj »presu« di« podnesen u srijedu 24. novem« bra. Riješenje sreskog glasi: »Presuda. Izrečena dne 18. novembra 1920. a proglašena dne 19. novembra 1920. Okrivljeni Uzeirbeg Uzeirbegović, Osman Muradbašić, Arif Terzime« hić, Mehmedalija Smajlagić i Suljo Numanović svi iz Maglaja krivi su ' I I I prekršaja kaon svedeno u pri« j a v i i razlozima presude, počinje« mo time, kao istaknuto te se radi toga u smislu zakona (naredbe zem. vlade) od 22. aprila 1886. broj 18402/1 kazne novčanom globom svaki po 3.000 kruna u korist opće zaklade globa odnosno u slučaju ne« ućerivosti zatvorom od 30 dana. Ostale odredbe presude jesu: da se okrivljeni Began Karahusić iz Maglaja kazni sa ukorom sto« ga što ie ma i naknadno saznavši za otposlati brzojav, šnjime se po« mirio, dok se prima na znanje da je tada otsutan bio i da nije djelo« vao na odaslanje pritužbe. Proti ovoj presudi prost je utok u roku od 8 dana putem ovoga ure« da na okružno načelstvo u Tuzli. Sreski načelnik: u. z. Bosančić, s. r. Da »presuda« bude jasna valja nam dodati da se delikt osuđenih sastoji u tom, što su se na okružni sud obratiti brzojavnim podneskom u stvari — ispravka biračkih spisko« va. Oni naime nijesu dobili riješe« nja prve instancije, pa su se poslu« žili petom alinejom § 26. izbornog zakona, koja veli: ako prva inštan« čija ne donese nikakva riješenja a podnešenim prigovorima »smatraće se da je potražioca ispravke odbila od traženja i ovaj će tada imati prava, da se žali neposredno prvostepenom sudu«. Što je još interesantnije »presu« da« je izdana »za članove Mu« slimanske Jugoslavenske Organiza« čije na ruke predsjednika iste U« zeirbega Uzeirbegovića...« • Kad smo već kod ovog sreskog, neka su nam dozvoljena dva pita« nja na zemaljsku vladu: 1) može li i smije li se držati up« ravni činovnik ovake spreme? 2) je li g. okružnik Grudić izvi« jestio, vladu o Pupićevoj manipula« čiji sa 30.000 kruna općinskog nov« ca. Ne ćemo da dublje zalazimo u ovu aferu i radi bismo bili znati sa« mo to, da li je ova stvar utrpana? Ako jest, pitamo: šta će vlada po« duzeti proti g. Grudiću; ako nije, tražimo da se o stvari informira i donese svoje riješenje. Bilješke. Suvišna briga. Senfova se »Do« movina« zabrinula šta će biti od Hercegovine. Ne će Šerifa, Husaga se odreko, a iz pojedinih joj mjesta javljaju »da je među muslimanima veliko nezadovljstvo sa obadvje« ma istaknutim musi. kand. listama i da su veoma mnogi izbornici od« lučili da nikako ne glasaju«. Kako be, pa šta bi drugo i radili? Nema te be, pa šta b drugo i radili? Na dru« gom mjestu javlja da će se oba na« ša kandidata zahvaliti: Korkut, jer voli travnički mandat, a dr. Kara« mehmedović« jer ne će nikako da ide u konstituantu i da svoju unosnu Iječničku praksu zanemari«. Odgo« varamo mu srpskom narodnom: Putuj igumane i ne brigaj za mana« stir... Zao mu i Sarajeva. Spaho će, veli primiti banjalučki mandat, pa će mjesto njega ostati Sejidalibeg Fili« pović. Sirota Šerif ne zna, da će u Sarajevu proći pet naših kandidata. Vrtoglava mu se, nije ni začudno. Ražalilo mu se i na Travnik, što će Iga zastupati Sakiib- Korkut pa dovikuje: »Kukavni travnički okru« že, zar primaš mjesto Firdusa — Budalinu Talu?« Aferim ti bilo, Še« rif efendija! Zar jadan ne vidiš da ovakim izražavanjem tučeš sebe u glavu: Kad je od tebe i tvog dru« štva bolji i Budalina Tale, ja šta ste onda vi? Ima falsifkata i osim družine Ali« je Kurtovića. Krokodilo također — pođe njihovim stopama, pa iz Žep« ča primismo jučer ovaj brzojav: »Danas je Izet Imamović poslao ok« ružnom sudu u Travniku izjavu, da je bez njegove privole potpisan kao predstavnik Čokorilovoj listi. Od« bor«. Čestitamo na društvu, gospo« dine fcldveble ... Izrabljuju i mevlud. Iz Mostara dobismo ovu telefonsku vijest: Mu« teži pokušali održati skupštinu u Rečici. Zakazali, da će biti — mev« lud. Došao Kurtović s nekoliko mla« dića iz Stoca i sjeli u kahvu. Seljaci se nijesu odazvali. Kahvedžija nije mogao da sluša, šta govore, pa ih počeo goniti. U to došo Baljić s 50 seljaka, a Kurtović odmah ušutio. Kad je počeo govoriti Baljić, Kur« tović s društvom pobjegao. Politički pregled. Priključak Austrije Njemačkoj, koji se sa obje strane propagira vr« lo velikim sredstvima, na.lazi sa strane saveznika na najžešći otpor. Što ovaj priključak znači za nas iz« jasnio je Dr. Trumbić u svom veli« kom ekspozeju u Narodnom pred« stavništvu. Sada se u njemačkim parlamentarnim krugovima pronosi vijest, da će predstavnici svih stra« naka njemačkog rajhstaga osnovati zajednički odbor, kojemu bi bila za« daća da »uzdržava ideju priključka Austrije Njemačkoj«. Položaj u Grčkoj. Pariške vijesti o situaciji u Grčkoj javljaju slijede« će: Ralisova vlada dala je naredbu svima sudovima da izriču presude u ime kralja Konstantina. Manife« stacije se nastavljaju. Gomila je is« takla u kući Venizelosovoj sliku kraljice Sofije. Francuzi koji nisu htjeli da pozdrave Konstantinov portret bili su napadnuti na ulici. Stanovništvo je ubjeđeno, da sa« vezničke vlade neće imati energije da Grčkoj nametnu svoju volju, ne« go jedino plaše revisijom ugovora u Sevru. — »Temps« doznaje, da grč« ka vlada hoće hitno da sazove skup« štinu za 25. novembra u cilju da ponovo ratifikuje ugovor u Sevru strahujući od revizije istog. — Grčki prinčevi Andreja i Kristifor otputovali su u Atinu. O odlasku Venizelosa iz Grčke. Iz Malte javljaju: Posada krstaša »Centauer«, koja je pratila lađu na kojoj je Venizelos ostavio Grčku pripovijeda, da je Venizelosa kod njegovog odlaska slijedio neki ta« jinstveni auto. Također je sa strane jednoga torpeda razarača učinjen pokus da se spriječi Venizelosov od« lazak iz Grčke, no to nije uspjelo. Ulične borbe između Konstanti« novaca i Venizelista u Carigradu. Javljaju iz Carigrada, da je poraz Venizelosa na izborima tamo proiz« veo veliko veselje. Turski oficiri otvoreno izjavljuju, da Sevreski mi« rovni ugovor sada nije nego komad papira. Oni vele, da će Turska sada dobiti nove granice sve do Tesali« je. Grci u Carigradu, koji su većim dijelom pristaše Venizelosa, vrlo su potišteni. Svađa između oficira pri« staša Konstantina i vojnika koji su uz Venizelosa dovela je neki dan do prave ulične bitke, pri čemu je više gostiona potpuno demolira« no. Bitka ie dovršena tek kada su intervenisale savezničke čete. Bilo je nekoliko mrtvih i više ranjenih. Iz pregovora u Rigi. Iz Varšave javljaju: Poljska brzojavna agenci« ja javlja iz R-ige: U razgovoru sa ne« kim novinarom izjavio je predsjed« niM poljske mirovne delegacije Domlbski, da su se radovi u pojedi« nim odsjecima samo privremeno prekinuli. Ruska nota oslanja se na netačne informacije. U zadnjim vi« jestima sa fronte javlja se, da su se poljske čete počele približavati dr« žavnoj granici. Uvjeren je, da bi ru« ska delegacija opet počela sa radom, kad bi znali, da su te vijesti istinite. Za žaliti je što su prekinuti prego« vori, koji bi koristili obim stranama. Poslije poraza generala Wrangela, Iz Pariza javljaju: Francuska štam« �Fnot 228 — H'ol pa javlja, da je.francuski komesar de Martel u pratnji francuske vojne misije 19. o. mj. stigao u Carigrad, a isto tako i general Wrangel sa po« sljednjim izbjeglicama. Broj po« sljednjih iznaša oko 130.000. Kažu, da će civilne osobe razmjestiti po Carigradu, Bugarskoj, Rumunjskoj i Kraljevini Srba, Hrvata i Slovena« ca. Kozaci na broju oko 40.000 će ići u Brusu, a drugi vojnici na Galipolj. Domaće vijesti. PROMJENA BIRALIŠTA. Ov« dašnje gradsko poglavarstvo javlja: »U V. gradskom kotaru određuje se za II. glasački odjelak na mjseto zgrade čuvara vodovoda kod žute bastione — zgrada u neposrednoj Blizini i to gostiona Josipa Hele« branda pred ulazom u kasarnu Voj« vode Stepanovića«. Molimo birače da to uvaže. Pušten na slobodu. Naš prijatelj g. Sejdalibeg Filipović pušten je u utorak na slobodu. To je učinjeno na taj način, da je odazvan detek« tiv, koji je s njim sijelio. Na vladi nam rekoše da će g. Filipović biti predan sudu, pa boš. O blažena slo« bodo 1... Muteži protiv autoriteta vlasti i pravičnosti suda. »Gl. Tež.« u br. 27 od 20. nov. 1920. donosi kilometri« čan dopis iz Visokog. Mi se na ovo prazno mlaćenje slame ne bi ni os« vrtali, da ovi »državotvorni« ele« menti na jednom mjestu ne kušaju uzdrmati i onako slabi autoritet vlas sti, pa čak i suda. Tako pripisuju jednom čestitom težaku Agi Silaj? džiji — samo za to što je naš pri« staša'— ni manje ni više, već da je potkupio sve od »vakmajstora pa do predstojnika i suca«. Predbacuju mu i njegov spor s nekim težacima za provod vode kroz njegovu vla« štitu zemlju. Eto kako Muteži hoće da jednu običnu parnicu, koja se vodi posve po zakonu, izrabe u svo« je stranačke svrhe, pa se pri tomu ne žacaju, da ruše čak autoritet i nezavisnost samog suda. Grudićeva »ispravnost«. Mi smo svojevremeno iznijeli kako je malo« dobni Fadil Ibrišimović na policiji u Tuzl bio prisiljen od Čupurdije, da klanja, te mu je tom prilikom kod vršenja vjerskog obreda udareno to« liko štapova, kaliko se je god puta nagnuo, odnosno kleknuo. Na našu prijavu I odredilo je ministarstvo strogu istragu koju je Grudić sobom proveo. A znate kako? Pozvao detektiva Ivezića i rekao mu slijedeće: Desila se je neprijat« na stvar i vi znadete kako ćete iska« zati. Jeli da nije Ibrišimović bio bi« jen na policiji? — Bezbeli da nije, odgovori Ivezić. Grudić onda pozo« ve dva svjedoka. Radu Peleša i još jednoga, te u njihovom prisuću sa«, stavi jedan lažan zapisnik, gdje Ivezić očituje da mu od svega togg nije ništa poznato. Ibrišimović je međutim potvrdio pred svjedoci« ma, da se je stvar doista tako de« sila, kako smo mi iznijeli. Pitamo vladu i ministarstvo: dokle će trpiti da Grudić nesamo tjera samovolju, nego i da utiče na svjedoke da laž« no iskazuju i da onda šalje kriva izvješća na viša mjesta? Tražimo da se u ovom predmetu svi svjedoci pred sudom preslušaju, o gor« njim okolnostima, za koje mi imamo sigurne dokaze u rukama! Mato Boškić pušten na slobodu. Prekjučer je bila kod vrhovnog 'su« da radi priziva državnog odvjetni« štva rasprava protiv bivšeg suca Mate Boškića, koji je bio okrivljen radi nasilja protiv Srba, za vrijeme rata. Boškić je u svoje doba pred o« kružnim sudom riješen krivnje, a prekjučer je vrhovni sud potvrdio ovaj pravorijek. Boškić je odmah pušten na slobodu i jučer je otputo« vao iz Sarajeva. Povratal4 kontiskovanih hiljadar« ki. Naređenjem delegacije ministra finansija imaju se vlasnicima, koji« Страна 3. .ПРАВДА* — »PRAVOA. ma su hiljadarke svojevremeno bile konfiskovane, natrag povratiti. Po« zivaju se svi vlasnici ovakovih hilia« darki, da u roku od mjesec dana mogu uz prikaz reversa o oduzetim hiljadarkama podići ih kod pore« skog ureda. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« cijalista za ženske bolesti, ordinira od 10—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Izvrsna osnova igre državne raz. redne lutrije, kakovu ni jedna hitri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije« me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Imadate li boli? U licu? U cijelo« me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 Velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite ii od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Pro« tiv toga pomažu Fellerove prave Elsaspilule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. A. Tuzlanski trešEljak Da ti pripovljdam pripovijest! Ono ti bio jedan odbor, pun svakakvih ljudi: ško­ lovanih bez pameti, pametnih bez škola, učenih-preučenih, mozgali-premozgali, zgod­ nih prezgodnih, hodžastih-prehodžastih, pjanih-prepjanih, političara-prepolitičara, radikalnih-preradikalnih, demokratnih-predemokratnih, pa, brajko moj, budalastih-prebudalastih i šta ću ti duljit, bilo ih je na broj malo — ali svake sorte — svakakih. Tu je bilo dvokatova i njihovih solicitatora, trgovaca, prijašnjih žuto-crnih đonullna, a sada u crveno-plavo-bijelo izvraćenih boškafali Adema, moderli brkesuz, dekretsuzusmeno imenovanih okružnih školskih nad­ zornika, ugursuza, koji već te titule pod svojim »Biše« ima na letačima kajte, halis rakija oslobođenih dobrovoljaca, visoko bojli ćumurdžibaša, hodža — honjli — gaskantali — diplomati — amova diplomat Salih — gazetandžiia i još dva-tri eto đozlukli, što đozluksus aga beg-efendija ! Medu njima su bila na dugo i široko ču­ vena dva Adema — kao da si jabuku razrezo — ama hah na dlaku jednakih pa­ meti. Jedina je razlika kod njih, što je je­ dan bio »svečani« radikal, a drugi obični radikal-izvozničar, koji voli demokrate, ašikuje sa komunistima, namiguje zvonašima. Tako mu, brate, reče »Zvono« i on to lo­ jalno prešutje. Dernek priznade, da voli onog, koji da više, što no reko on »faz edelum«, da je on taki, ama ja hu, zašto on proglasi Srbe rišćanima, kad se ono među njima poče govoriti o »kandidatima« i kandidatskim listama za konstituantu? I kako no on tada sa punom šubarom glave gnjavatorskim korakom (Kad te počne gnjavit Biše — Uzmi pušku i ubi se! Mirza) pristupi jednom »crno-žutom« »muftijancu« i prišapnu mu, da su vlasi pravi rišćani i da bi on s -toga sada u Organizaciju? Pa pobogu brate, kad mu muftijanac odgovori, da može, ali samo kao »vojnik«, (a ne kao »general«) on ohmulji nos i ode ko po.... i krh letak pun starih i od Čokorila pre­ žvakanih izvrtačina, u kom nazva muftiju. Čekića, Vilovića i Kovačevića najvećim »Švabinovcima« i crno-žućim — meazallah — i od njegova najboljeg dosta, druga i prijatelja Arnautovića,. te Oazim bega, Muratbega 1 ljubljenog svog dobrog brata istomišljenika i iste pameti i sposobnosti, čuruk idžazetli Adembeg-hodža-efendija Kurbegovića i cijelog tuzlanskog »Šerifa Arnautovića« odbora! Uz to u jednoj bakalnici pred nekojim čaršilijama proglasi sebe da je »nad svim školama u ovom okružju pa i više...«, i pod »letakom« na navodno »obećanje« g. Š. Orđića »usmeno« imenova sam sebe sa »usmenim« dekretom »okruž­ nim školskim nadzornikom«. E belli mu ova valja groša, pa makar to kasnije Grđić za hater i iskrpio! — Jezičnu i moralnoduševnu stranu svog »letaka« upravio je bitimajućem, a za sad još samo po »usme­ nom« dekretu »Njemu« podvrženom, cije­ lom učiteljstvu, da vidi i unaprijed znade sa kakvim će možda predpostavljenim stručnim »autoritetom« imati posla. Pošto bi mogao on kao »okružni« hodočastit po okrugu, tuzlanski trgovci svih vjera i nacija preporučuju handžijama, ho­ telijerima, kahvedžijama, aščijama i svojim kolegama, da na vidljivim mjestama izvje­ se tablje sa natpisima: »Čast svakome, ve­ resije nikome« pa se neće kajati. —- On se u letaku ljuti, što »Turci« neće da gla­ suju nekakvih Srbijanaca Davida i Momčila i »onih« koje oni preporuče. Stoga im na kraju prijeti, da im »on« neće štediti »osje­ ćaja«. Muje tvrdokorne, pa ga ne slušaju već hoće muftiju i njegovo društvo. Pri­ jetnji se smiju i viču: Tresu se brda, rodiće se miš« Daleko me odvede »letak-dekretli ok­ ružnog« od započete pripovijesti. Đavo ga odni(o. Ta spomeni onu čaršijsku : »Kurbeg selamsuz, Biše ugursuz«, pa hajde dalje... Oni su se sabrali i proglasili jednom — strankom na »vjerskoj« bazii jer vodstvo muftine stranke ne valja — pa ne valja. — Da, braco si mi dragosni, stranka hazur, ama nema vođe! Bahrija neće da se primi, a neće ni u stranku !... Valjali očima, okretali se tamo-amo... nema nikog po­ desna! Brinuli se. odhukivali, fajda jok, — hesab boš, količnik čikmaz! Da im je ka­ kav krupan, jak, da ih povede! Nema ga! Dok su oni tako bili u nervozi, netko iz »veledušnog« nožnim prstima malo gudne u kičmu zaspalog nekakva Šerifa ili Šerira i on se »makne«! Oni svi sretni, razvesele se i zavlču: Eli, evo ga! — pa i ako nije visok, krupan i jak kolik’ naš ćumurdži­ baša Alija. Ruke taru od veselja, a »Nje­ mu« oči od krmeUa. Ližu ga. pušu ga, nose ga u dubak, uzimaju mu tahret, tepaju mu. »On« kao odrastao čovjek, iznenada »mak­ nut« nogom iz »veledušnog« i iza sna iz­ nenađen ovim prijaznim dočekom — još u buncu — krh među njih. Viče: Pošto me u kičmi od »veledušne« noge još tesiri, ja ’ neću na stolicu. Ako za njom pođem, da Bog da mi se ona, o glavu razlupala. ./..Samo demonstraciju — demonstraciju za hater ove veledušne noge! Gleda malo namrgođen preda se, pipa se po kičmi, vidi se da je bio bihuzur, pa nastavlja: Zadnji su časovi, dajte listu, mećite koga bilo — koga( hoćete. Za kvalifikovane ja imam hazur doktora Avda. Šimširbega, Lahkibega. Imam glavonju agu Hadžalijagića i kadiju Halilovića. Ja ću nositi listu. (Tada mu se štucnu, sav se potrese i opet se plpnu po kičmi). Vi g. Konjkodžiću i Muratbeže m e tni te koga iz Bi j eH in e ! Eto to ih je već sedam. Vi, moji slavni odbor­ nici, nađite još drugih 7, te s brda s dola sakupite još 100 potpisnika i predajte listu! Ja idem pisati agitaciona pisma. Sješću na šilte, jer mi neda kičma na stolicu!« Oni to sve prime sa »amin i amen« i on šmudnu u željeznicu. Oni ostanu opet u brizi — raskolačenih očiju. Sutradan sabirahu potpise. Seljak, hamal, tko ie da je. Krk kruna bir potpis! Pošalju habere na sve kotare i pitaju: hoće li se kogod pri­ miti mannddaahta? — Nitko se ne javlja! U oči subote u 12 sahata noći sastanu se u medžlis i hoćeš-nećeš, rekavši: »kad neće drugi, hoćemo mi« — pocopaju se sva sed­ morica u listu. Oštampaju je po noći i to »huve hu« kao listu J. M. O. ne bi li se tkogod zabunio, pa tamo kuglicu bacio. Na toj listi imade ih svakakih, ima: ćumurdžibaši Alija, Muratbega, Konjhodžića, Ćazimbega, Adema Kurbega, Avda doktora, Š.bega i ma halakalah dvonožnih tipova. Pa ako su živi, i danas su ioš »usmeni okružni« 1 Jedan, koji ima »letak« i »listu«. Ko glasa za Šerifovu, Halilbašićevu ili mutešku listu ne pomaže njima, nego Pribićeviću i Srškiću. Istodobno odmaže muslimanima, jer ugrožava naše kvalifikovane kandidate i one kandidate, koji će proći pomoću većih, a pasti radi manjih razlomaka. Uvažite to, braćo! . . . Državna klasna LUTRIJA Prvo vučenje 3. i 1 januara 1921. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60 000 do 600 000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1'000.000 (jedan milijun) ili kruna 4'000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400 000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120 000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Сјјвпв srEćaha za svaku hlasu; Pl SFEĆha Dinara V8 11Г Kruna 19Z I/Z ЗГЕСђВ Dinara ZV ili Kruna 96 IV SFEĆhE Dinara IZ Ili Kruna V8 18 srećhE Dinara 6 ili Kruna ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEDUNDRODND BANKA D. D. odio razredne lutrije. W Zagreb И Najveći izbor brojeva! �Struns 4 Стрзда Opet nešto za Vas! Muči 11 Vas glavobolja 1 Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma I Besanica! Jeste li nervozni? Muslimani Sjetite se „Gajreta". Nije li Vam želudac u redu? Tr­ pite 11 od slabe probave? Od pokvarena »petita? Vi ka«ljetni Za probavu! Slus ot stran juje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI SOK 9.— K. Hego kolačići (prene pamtile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od slada, od trputca podani ši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8,— K. Fiaker« eki prah 8.— K. Guajakolsirup us liječ­ nički prepis 40,— K. Lipov čaj 8.— K. Probavni prašak 4.— K, Sada bioarbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6,- K, Karlsbadska sol 6.- K, REGEMEROL SA MARKOM „HEGA“ (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 kutija 25.— K. Najfin’je Ricinovo ulje po 6 — i 30. K. Pastile od tamarinda 2.50 K. ĆAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senezbleter i Muterbleter počamši od 3.— K. Glavobolja i Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV „EL8A“ klinčić PROTIV MIGRENE 12 — K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv groz­ nice 30.— K. BRIJOL Nlabokrvnost? Zuhobolja ! Svrbljenje, svrab. Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za talili crnu kavu kao na.jsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Protiv glista! Mast protiv svraba 12.— K. Naftolova mast 16,— i 20 — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.— i 12.— K. Mast za rane 15.— K, Mast za djecu, Kamfora a šesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K I 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. iz fabrike Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se p i K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Tekući željezni ekstrakt 20.— K, Željezni albuminat 40 — K Uz liječnički pre is: ARSOFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu a Beču 25.— K. HEGA FERR1N 45.— K. Krečno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblja ulje „Elsa" 85.— K. Zubne kapi 5.— K. Zeleno ulje 30'— K. Vođa sa oči 5’— K. SEBURA jRjetiaiStjŠtjKatjftSiStSftištjfltjei Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FELLEROVE PRAVE ELSA-PILULE! Te su uistinu dobre! 6 kutija 18 — K. 8AGRADA BARBER 12.— K. ŠVED­ SKA ŽELUDČANA TlNKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.-K. Pravi eehoferov balzam 15,— K- Тл pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI EI.EA-FLUlD. Dirit ćete se i hvaliti Fellerov Eleiflaid kao dobra prijatelja a crnim danima. 6 dvostrukih Ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci 15 K. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Rudolfa Loebela Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. u Maglaju. Proljev, Dlarejat Bastlerove kapi protiv kolere 15 — K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kaplji^, cimetove, melisove kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Sredstva za ŽBOtinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K, Mazilo za konje 25— K» Arnika 6,- i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali Što jeftinije. Preporuča so, naručiti što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Kod upita treba Srci 228 — Epoi »PRAVDA* — »ПРАВДА* priložiti poštanske biljege za od­ govor. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feiler, ljekarna, Zulfe Nuhanovića, Stabica donja, Elsa rg br. 310 Hrvatska. koja obavlja sve popravke civilnih O" pušaka i revolvera Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merhameta". ♦ PAPIRNICA • * HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ • ♦ * preporučuje svoje bogato stovarište J svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavijaju brzo i točno. ф J ♦ * tatno i precizno. Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Popravci se obavljaju samo uz priklop otužnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, Ispod Budahovića 3. Ci ene umjerene. > X Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 * Ф Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. „PROMET** trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namještenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. drva, ugljana, drmog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.)u Sarajevu Dionička glavnica K. 7,000.000 Podružnice u g Brodu i g. frlovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeno. - Brzoj av i: Trgoiaiha banka, Sarajevo. - Interurban telefon: ZH Odgovorni urednik: F, Šalaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Кајоп, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d0486631f70cfe7025eba4e3eb6ba650.pdf 6ce9bc55c15b6727bfe7bb23e88a7ad6 PDF Text Text PLAĆENA. Pojedini broj К 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. .>уИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације. ВгоМ24 (229) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 30. novembra 1920. (18. rebiul-evvel 1339.) Godina II. Sjajna pobjeda naše organizacije. Totalan poraz Arnautoviea, Halilbašiea i Muteža. — Propast „demokrata". — Propali i Kurtovići i Gluhie i Sarić i Hamid Svrzo. — Živjela islamska svijest! " Р?ђп1а saopćenju zvaničnog dopisnog ureda ukupni uspjeh izbora u Bosni i Hercegovini pokazuje ovaj rezultat: Najjača je naša organi­ zacija, koja je dobila 25 mandata. Za njom su po jačini: radikali i Savez Težaka, koji dobiše po 12 mandata, onda hrv. težačka stranka sa 7, ko­ munisti i hrv. pučka stranka sa po 3 mandata i jadni „demokrati44 sa 1 (slovom: jedan) mandat U pojedinim okružjima stoje stranke u ovom razmjeru: Banjaluka: Mi3 mandata, radikali 4, Savez Težaka 3, hrv. težačka 2, a komunisti i ,,demokrati-* po jedan mandat. ’ Bihać: Mi 4, Savez Težaka 3 i radikali 1 mandat Mostar: Mi 3, hrv. pučka 3, a radikali, Savez Težaka i hrv. težačka po 1 mandat. Sarajevo: Mi 6, radikali 2, a Savez Težaka i komunisti po 1 mandat. Travnik: Mi 3, hrv. težačka 3, a radikali, Savez Težaka i komunisti po 1 mandat. Tuzla: Mi 6, radikali i Savez Težaka po 3, a hrv. težačka 1 mandat. Bili bismo neozbiljni, kad bismo likovali nad ovakim ispadom izbora, no moramo naglasiti da je on u cijelosti potvrdio naše stalno isticanje, da je J. M. 0. istinska i jedina predstavnica islamskog dijela našeg naroda. Ovom nam je prilikom dužnost izreći potpuno priznanje i neizmjernu zahvalnost braći sa sela i našeg grada, koji pbkazaše i dokazaše kako privrženost svojoj organizaciji, tako i neprispodobivu svijest o građanskoj i državljanskoj dužnosti. Naše pisanje i rad naših odbora, kako mjesnih tako i glavnoga, shvaćen je potpuno trijezno i ispravno: Mi govorismo i pisasmo: „Svak na izbore!' i eto se sva braća i odazvaše Kad smo govorili i pisali o toj potrebi, isticasmo važnost izbornih razlomaka i apelirasmo na što brojniji odziv. I eto, u zdravlju tog odziva, naša je organizacija osvojila četiri mandata (među njima i mandate kvalifikovanih: u Banjaluci, Mostaru i Travniku). Neka je to ponos i dika našim izbornicima, ali i opomena, da čuvamo svoje zbijene re­ dove, jer nam je sloga i ljubav jedini zalog svjetlije budućnosti. Da žive naši birači, da živi islamska sloga i naša Organizacija! Saopćenje presbiroa o rezultatu izbora. Izborni rezultati u Bosni i Herce« govini ne mogu se u ovome momen« tu na dlaku t a č n o odrediti, jer iz nekih srezova fale rezultati sa po* jedinih birališta. Ali kako će ovi rezultati vrlo malo djelovati na pro« porcije, koje su određene dosada« njom brojčanom snagom pojedinih lista, to se može prevariti za jedan, a najviše za 2 mandata. Dosadanji rezultati su ovi: OKRUŽJE MOSTAR: Jugoslavenska i Muslimanska Or= ganizacija 11.511, Hrvatska Pučka Stranka 9948, Radikali 8840, Savez Težaka 6842, Hrvatska Težačka Stranka 6805, Komunisti- 2765, Dc» mokrati 908, Socijalni demokrati (Zvonaši) 174. Prema tome bi Jugo* slavensku Musi. Org. zapalo tri man* data, Hrv. puč. stranku tri manda* ta, a Radikalnu, Savez Težaka i Hrv. Težačku po jedan. OKRUŽJE BANJALUKA: Radikalna stranka 18.940, Jugosl. Musi. Organizacija 11297, Savez Te* žaka 9957, Hrv. Tež. Stranka 7767, Demokrati 6196, Komunisti 3012, Hrv. Pučka Stranka 2364 i Socijal* demokrati 915. Prema tome bi otpa* lo na Radikalnu Stranku 4 mandata, na Jugosl. Musi. Organizaćciju 3, na Savez Težaka 3, na demokrate 1, na Hrv. Tež. Stranku 2, i na komuniste jedan. OKRUŽJE TRAVNIK: Jugosl. Musi. Organizacija 13.900, Hrv. Težačka 10.960, Radikalna stranka 5139, Savez Težaka 4311, Komunisti 3581, Hrvatska Pučka Stranka 3005, Čokorilovci 1810, »de* mokrati« 966. Prema tome pripada Jugosl. Musi. Organizaciji tri man* data, Hrv. Težačkoj tri, a Radikali* ma. Savezu Težaka i Komunistima po jedan. OKRUŽJE BIHAĆ: Jugosl. MusL Organizacija 15,405, Savez Težaka 9297, Radikali 5264, Hrv. Tež. 1401 .»demokrati« 1330, Socijaldemokrati 450 i komunisti 400 glasova. Prema tome pripada J. M. O. 4 mandata, Savezu Težaka 3, a Radikalima jedan. • OKRUŽJE TUZLA: Jugosl. MusL Organizacija 26.222, Radikali 9080. Savez Težaka 9020, Hrv. Tež. 4499, komunisti 3107, »de* mokrati« 3085, Čokorilovci 1672, Musi. Tež. Stranka 497 i Zvonaši 437 glasova. Stoga na J. M. O. otpa* da 6 mandata, po tri na Savez Te* žaka i Radikalnu stranku a 1 na HrV. Tež. Stranku, dok 1 mandat ostaje sporan između Komunista i »demo* krata«, no izgledi su za »demokra« te«, jer još nisu poznati rezultati ne* kih birališta u kojima su »demokra* ti« jači od komunista. (Ovaj doda* tak otpada! Op. ur. »Pravde«.) OKRUŽJE SARAJEVO: Jugosl. Musi. Organizacija 21520, Narodna Radikalna Stranka 5789, Težački Savez 5209, Komunisti 4432, Hrvatska Težačka Stranka 1906, Hrvatska Pučka Stranka 1720, Srp* ska Narodna Organizacija (Čoko* rilovci) 1014, »demokrate« (Sukrija Kurtović) 722, Socijaldemokratska �Strana 2 Страва Stranka »Zvono« 476, Musliman« sova mi dobismo 1.213, komunisti ska »vanstranačka lista«, nosilac 476, radikali 470. U V r b a n j i, na« Halilbašić 276. vodnoj kuli Suljagc Salihagića mi Prema gornjim rezultatima dobila dobismo 139, a radikali 9. Na H. bi Jugoslavenska Muslimanska Or« Hivzinu biralištu u Banjaluci palo u ganizacija 25, Radikalna Stranka 12, svemu 36 glasova za radikale. U B. Savez Težaka 12, Hrvatska Tcžačk Novom dobismo 632, u Dubici 604, 6, Hrvatska Pučka 3, Komunisti 3, au Gradiškoj 460 glasova. ili 4, a Demokrati 1 ili 2. U svemu Bos. D u b i c a, 28. nov. 10 h 20. 63 mandata. Izbori su izvršeni, izu« Za našu organizaciju palo 619 gla« izevši neke neznatne incidente, u sova, u B. Novom 639, u Gradiškoj potpunom redu i miru, a naročito 460, u Orahovoj 146, a u Bos. Ko« iznenađuje veliki procenat birača, stajnici 146. koji je najveći u Hercegovini, gdje Kladanj, 28. nov. Sjajan us« ni u jednom srezu nije išao rpocenat I pjeh organizacije. Od 2330 glasača ispod 70. (Ova razdioba neće biti za organizaciju glasalo 1456. — Ruš« tačna i mi držimo, da je tačniji naš ćuklija. obračun, što ga izncsosmo u uvod« Kreševo, 28. nov. Na biralištu nom prikazu. Op. ur.) Kreševo i Muslcmin ukupno 108 gla« sova imala naša lista. — Cizmić, Fej« zagić. B i j e 1 j i n a, 29. nov. U kotaru i gradu Bijeljini rezultat izbora: srp« Busovača, 28. nov. 9.30 h. Bi« ' ska težačka 1866, radikali 1878, »de« rači muslimani zaposjeli cijelo bira« I mokrati« 1544, komunisti 203, hrvat« lište tako, da od njih ne može niko ska težačka 67, socijalisti 35, musli« da priđe biračkoj žari. manska organizacija 2187, Šefkija M a g 1 a j, 28. nov. 10 h. Svi musli« 88, Čokorilo 142, Šerif 16, hrvatska mani, i mladi i stari i bolesni, bez i« pučka 58. — Mjesni odbor. kakve agitacije pristupaju biralištu. P r o z o r. 29. nov. 1 ćoravi i sakati Uzdamo se u Boga, da ćemo odnije« muslimani bijahu na biralištu. Naša ti veliku pobjedu. organizacija primila 1023, komuni« K r u p a, 28. nov. u 6 h 15 minuta. sti 84, radikali 16, savez težaka 16, Mole me članovi organizacije da »demokrati« 7, pučka 293, Čokorilo raspitam kako je tamo. Ovdje pri« 21, hrvatska težačka 1131 glas. — stupa svak ig lasa samo za organi« Mjesni odbor. zaciju. Iz cijele Krajine dobismo vi« Gornji V a k u f. 29. nov. Svi jesti, da sve listom glasa za organi« izbornici muslimani grada i okolice zaciiu uz silno oduševljenje i brat« glasaše za našu listu Hrasnice i Kor« sku ljubav. kuta, koja dobi 892 glasa. — Mjesni Most a r, 28. nov. 8 sati. U Bla« odbor. Vareš, 29. nov. Naša ispostava gaju mi 430, mutež 3, radikali 28, hrv. pučka 3, Bijankini 43, Tež. Sa« za listu Spahe 485 glasova. — Ara« vez 28. hrv. tež. 3, socijalisti 0, Mar« : pović. T e š a n j, 29. nov. Komunisti 763, janović 1. — Mostar grad na jednom Savez težaka 1047, mi 2997, »demo« biralištu mi 280, a radikali 118. Višeg rad, 28. nov. 9 h 15 m. krati« 357, hrv. pučka 602, radikali Mi u gradu 164, komunisti 67, hrv. 2190, hrv. težačka 88, »Zvonaši« 181. pučka 2, radikali 79, hrv. tež. 7, Gračanica, 29. nov. Mi 4012, »Zvonaši« 3, Halilbašić 1. Višegrad, težački savez 1625, radikali 730, Glu« Tetima, Vlahovići, Drinak, Rudo, hić 135, Šerif 24. Srnica: Mi 942; Strpci 1; Drinsko mi Gradačac, 29. novembra. Sa« 101, radikali 4, Čokorilo 23, Mutež vez težaka 1463, radikali 732, »de« 1, komunisti 1. mokrati« 445, komunisti 186, hrv. Maglaj 28 nov. 9 h 20. Grad težačka 2.375, Zvonaši 65, mi 3216, Maglaj na tri birališta: Tež. savez Mutež 52, Čokorilo 189, Šerif 254, 216, radikali 24, »demokrati« 43, ko« hrv. pučka 568. munisti 178, »Zvonaši« 13, mi 775, Ljubuški, 29. novembra. Naša Mutež 15, Šerif 6, Čokorilo 12, hrv. stranka dobila 567 glasova. Pristup članova izboru vrlo dobar. Opširno pučka 157. B i j e 1 i i n a, 28. nov. 9 h 30. Re« izvješće slijedi. — Odbor. K a 1 i n o vi k, 29. nov. Naše bira« zultati izbora u gradu: tež. savez 3, radikali 355, »demokrati« 80,_komu« lište organizacija 191 glas. — Sulej« ništi 113, mi 894, Gluhić 63, Čokori« mar.. lo 1, Šerif 1. U Janji i Atmačićima: Rogatica, 29. nov. Naša orga« tez. savez 164, radikali 162, »demo« nizacija (bez dvije općine, o kojima krate« 297, komunisti 38, mi 678, nemamo izvještaja) 2088, komunisti 24, hrv. pučka 20, Savez težaka 1208, Mutež 3, Šerif 2. B a n j a 1 u k a, 28. nov. 10 sati: U hrv. težačka 36, radikali 670, Zvona« gradu Banjaluci od 1300 musi, gla« ši 73. Halilbašić 15. Naši izvještaji. Šerif i Bašagić hljosnuli i u Sandžaku. Iz Priboja primismđ ovaj telefon« ski izvještaj: Lista »demokrate« Vu« kosavljevića dobila je 9.018 glasova, bjelopoljskog muftije Salihbegovića 6079, radikala Stanišića 2197, Crno« gorča Žugića 1355, a Stanićeva 372 glasa. U okrugu se ima izabrati četiri po« slanika. Prema tome je Vukosavlje« vića lista dobila tri mandata (dva o« bična i jedan kvalifikovani), a četvr« ti je pripao listi g. Salihbegovića, ko« ja je kao kvalifikovanog nosila Mar« ka Cemovića. Cemović je propao, a Бро| — Broj 229 »PRAVDA* — »ПРАВДА* muftija prošao. Pošto je uglavljeno, da se muftija ima zahvaliti u korist Midhatbega Hodžića, to nam je o= vaj izbor priveo još jednog druga. Stanišić je propao, a s njim i nje« gov kvalifikovani dr. Bašagić, a ta« ko se isto blamira Stanić sa nekvali« fikovanim Šerifom i »kvalifikova« nim« Avdom Hasanbegovićem. Bilo im na zdravlje! Iz Pribojia primismo i vi jest, da su u Novom Pazaru izabrana dva mu« slimana i jedan radikal. Na jedan bratski glas.*) 1. je »Pravdi na prigovore«, .a štampan G. dr. Milan Jojkić bio je tako je u »Srp. Riječi« od 19. o. mj. Is« Ijubczan, da u ovoj vrevi stranač« kreno da reknemo, nama je vrlo kog komešanja i bezdušnog podva« drago, što nam se posredstvom g. ljivanja pusti u javnost još jedan ' dra Jojkića pruža prilika, da još je« trezven glas. Ne, nije dobro rečeno; dnom objasnimo uzroke spora, koji on je digao nesamo trezven, nego i je — u potpuno krivoj pretpostavci bratski glas, na koji se je vrijed« — oživio jednu nemoguću figuru i koji bi, ako se još više zaoštri, mo« no osvrnuti i s kojim bi se trebala sa« gao dovesti do silnih neugodnosti i glasiti cijela srpska javnost, ako joj na jednoj i na drugoj strani. je stalo do izmirenja s jednim obes« G. dra Jojkića poznajemo kao is« nravlienim dijelom našeg naroda. krena prijatelja i potpuno ispravna Taj članak g. dra Jojkića napisan je • čovjeka i može biti siguran, đa pot« povodom naših članaka »Jedan puno vjerujemo u istinitost njego« trezven glas«, štampanih u 115., 116. vih riječi, da je članak »Muslimani« i 117. broju našeg lista, naslov mu pisao stoga, što je od uvijek mislio onako, pa je mogao pisati punim sr« •) Radi izbornog gradiva ovaj je čem i dubokim uvjerenjem. Uosta« članak morao biti odložen, premda lom mi smo to naglasili i u polemici je trebao izaći u broju od četvrtka. sa »Srpskom Riječi«, što štampana Ur. i u »Pravdi« od 16. o. mj., dakle prije, I nego li je štampan njegov odgovor i na naše članke. Da sad pređemo na meritum. Svojim odgovorom g. dr. Jojkić znatnome je približio našem shvata« nju. Ncsamo u agrarnom pitanju, već i u pitanju uzroka, koji su do« veli da »ima već skoro dvije godine, kako u našoj državi postoji, među ostalim krupnim pitanjima, i m u« slimansko pitanje.« No пто« ramo naglasiti da je ipak malo suz« držljiv i da je nužno otvorenije go« voriti. Što nije učinio on, učinićemo mi, jer smo uvjereni, da se samo na taj n a č in može ostvariti za« jednička nam težnja, da na snošlji« vosti i bratstvu, ljubavi i pomirlji« vosti izgradimo solidne temelje na« šoj mladoj državi. G. Jojkić misli, da ćemo se najlakše sporazumjeti na taj način, da ne istražujemo, šta smo sve jedni drugima zadali jada; bolje je da tražimo puta, da se jedni drugima približimo i da se razumi« jemo.« Mi pak mislimo da se ne možemo razumjeti, što se nećemo objasniti, a objasniti se ne možemo dok se jedan drugom ne istuži« moineizjadamo. Pri tom tre« ba uvažiti naročito tu okolnost, da nijesmo u istom položaju, jer i sam g. dr. Jojkić priznadc u svom prvaš« njem članku, da muslimansko pita« nje naše države »nije u vjerskom smislu t. j. nije nastalo radi toga, što muslimani misle da je ugrožen Is« lam i slobodno ispovijedanje vjere, već zato, što se muslimani, kao građani i državljani naše nove države, osjećaju zapo« stavljenim i progon je« n i m.« Mi smo zapostavljeni i progonje« ni. O tom nema sumnje i to se ne može zanijekati. To priznaje i g. dr. Jojkić, pa ćemo najprije, s osobitim zadovoljstvom, prenijeti to njegovo priznanje. On veli: »Da se osvrnem na neke »Pravdine« prigovore. Ona mi zamjera, što se nisam dublje u« pustio u stvar, kad sam govorio o nasiljima i pljačkama izvršenim nad muslimanima. Nisam stoga, što se u jednom članku ne može obaz« reti na sve pojedinosti, 'a još više zato, što nisam htio da dublje zadi« rem u još nezaliječenu ranu. Moja je namjera bila da blažim opreke, a ne da pooštravam. Mislim da je do« voljno kad kažem, da me svako na« silje i svaka nepravda, ma kome na« nešena. učinjena ona pojedincu ili jednoj skupini, jednako boli i jed« nako vrijeđa. Svako nasilje i svaka nepravda mora uroditi zlim plodom i ide na štetu cjeline i države. Najbolji nam je primjer za to Austrija. Mi svi moramo ići za tim. da u našoj državi bude drukčije. Pravilno shvaćena sloboda je naj« veće blago svakog čovjeka i svakog naroda. Pravo slobodne kritike ne smije se ni jednom građaninu odu« zeti. Ja sam za to protivnik zaplje« na novina i poticajnog tutorisanja. Ali jasno je, da svako pravo nosi sa sobom i izvjesne dužnosti: Slo« boda i pravo kritike ne smije se zloupotrebiti. A toga je bilo na ža« lost dosta, svi smo se o to č e« sto ogriješili, pa i »Pravda« nije zaostajala. Da ne bih pao u is« tu pogrešku, nisam hteo i neću da istražujem šta smo sve jedni drugi« ma zadali jada; bolje je da tražimo puta da se jedno drugome približi« mo i da se razumijemo. Neću s toga da se upuštam niti da mjerim na vagi, koji je uzrok n e z ado« voljstvu muslimana važ« n i j i, da Ii nasilja i pljačke ili ag« rarno pitanje. Kad »Pravda« veli da je lična sloboda preča od imo« vine, i ja to rado podvlačim i pot« pisujem. Ali je istina, da sve dotle, dok se u Bosni ne riješi agrarno pi« tanje konačno i onako kako zahje« va duh vremena i državni interes, neće ovdje nikad biti mira i neće moći doći do prave sloge i iskrenog sporazuma između muslimana i Sr« ba pravoslavnih«. Kad se ovako govori, onda se može i slušati i uvažiti napomena, pa i oštar bratski prijekor. No kad se dr. Srškić osloni na bajonet, do kojeg je došao — našom pomoći; kad se »Samouprava« postavi u po« zu tutora i Ikomanduje način zastupanja muslimanskih intereša, izvrćući pri tom činjenice; kad se radikalska štampa zavede krivim i pogrješnim inspiracijama i pjeva hvalospjeve jednoj političkoj mje« šini ala Šerif Arnautović ili nepo« znanici ala Avdo Hasanbegović, on« da je efekat sasvim drukčiji. On ne samo da je nepovoljan, nego i p.o« razan. Jer mi nijesmo ni djeca ni slabići, već zreli ljudi, koji znaju i šta hoće i šta predstavljaju; i šta mogu i koliko teže. Kofrčenje nam nije nikad imponiralo, a još se ma« nje bojimo prijetnji i podvala. Današnji predsjednik sutrašnji — krivac. BlljeM Šta to znači? Prigodom Srškićeve kortešacije u kotarevima predsjed« nik je zemaljske vlade kotarskim u« redima zabranio da naplaćuju hak sa beglučkih zemalja, premda je to zakonom predviđeno. Radi eventu« alne konfiskacije iznijećemo ovu stvar na drugom mjestu a zasada pitamo samo to, da li zakon veže sve građane i službenike jednako ili su vlasnici begluka izvan zakona? Profanisanje svetinja. Iz Čapljine dobismo ovaj brzojav: »Muteži za« kazali skupštinu razglasivši da je — mevlud. Došlo pedeset težaka. Nakon džume došli Čekro i Kurto« vić u pratnji desetak stolačko«čap« ljinskih ferdi vahida u kavanu. Svi« jet nije dao progovoriti. Kahvedži« ja ih tjera ovan. Izviždani i osramo« ćeni otišli u Čapljinu. Naši delegati burno pozdravljeni«. I »demokrati« falsifikuju. Od glavnog odbora Saveza Težaka pri« mismo ovu izjavu: »Glas Naroda«, list demokratske stranke donio je u svom broju od 24. i 25. ov. mj. da je kandidatska lista okruga mostar« skog u kojoj je Đoko Perin nosilac, postavljena u sporazumu demokrat« ske stranke sa Savezom Težaka i Savezom Doborovoljaca. Glavni Odbor »Saveza Težaka« izjavljuje, da je ta lista utvrđena na okružnoj konferenciji »Saveza Težaka« u Mo« staru dne 1. novembra 1920. bez ikakva sporazuma sa demokratskom strankom. Prema tome je ovakav postupak »Glasa Naroda« jedna najprostija podvala«. • Bez komentara, jer je suvišan! Iz Sandžaka i Makedonije. .HAK« O DRŽANJU DŽEMIJETSKOG VODSTVA. Skopski »Hak« u broju od 21. o. tiji, ne bi to značilo ništa drugo ne« mj. donosi uvodni članak, u kojem go slijepo pristati na njihov pro« naglašuje da su tamošnji muslima« gram. Međutim nesamo da nije do« ni stranački neutralni pa će i voljno ni jednoj muslimanskoj vjer« njihovi zastupnici zadržati isto dr« skoj, narodnosnoj hi prosvjetnoj žanje u Konstituanti. List ističe da potrebi, nego nema ni sigurnih zna« su delegati džemijetskog centralnog ko.va, da će se taj propust i naknad« odbora sklopili izborni pakt s ispraviti. Kako da se onda mogne« radikalima radi toga, što su »demo« mo 'definitivno opredijeliti?« Na« krati « odbili njihove zahtjeve, pa stavljajući, piše »Hak« dalje: onda nastavlja: »Kao početnicima »Koji je od imenovanih poslanika u parlamentarizmu, muslimanima se progovorio i jednu riječ o potreba« ne imože opravdano zamjeriti, što ma ovdašnjih muslimana, koji je su uzdržljivi i neodlučni u svom stavio makar kakav prcdlog u našu stranačkom opredijeljenju. Oni vi« korist? Za cijelo vrijeme svog po« de, da se do danas nije povoljno ri« slarukovanja oni su se držali po« ješilo ni jedno pitanje, koje zasije« strance. Oni nikad ne progovorišc o ca u njihov siguran život i opsta« našim mukama, tegobama, patnja« nak. I kad bi se u ovim sudbonos« ma. i nevoljama, nikad se ne zauze« nim prilikama priključili kojoj par« še za naše zahtjeve, pa dapače ni u �Spo) 229 — Broj pogledu mekteba i nastave, e kamo li da uzmu u obranu naša druga po« gažena prava. Sjcdnički su zapisnici na mejdanu: ko je govorio? Pa zar da ponovno i svoju sudbinu položi« mo u ruke ovakih liudi? Zar da i od novih doživimo isti postupak? Ne, iskustvo prošlosti urodilo je o« vim ubjeđenjem: Mi ee muslimani ne smijemo rasuti po partijama, već moramo biti u skupu i zastupnike izabrati iz svoje sredine. Pošto će njihova srca kucati za nas i pošto ćeo sjećati naše tegobe, naravna je stvar, da će se pobrinuti za sve naše potrebe i promicati sve naše težnje. Eto to je razlog, zašto se naš cen« tralni odbor drži u'neutralnosti prc« ma svima strankama. A pošto cio narod želi da džemijjet i dalje po« stoji, ia muslimani (budu samostalni i neutralni prema strankama, iza« slanstvo se centralnog odbora oda« zvalo ovoj narodnoj želji i svoje dr« žanje udesilo prema ovom narod« nom zahtjevu. Stoga'i naše utana« čenjc sa glavnim odborom radikal« ne stranke ima samo karakter i z« bornog sporazuma. Naši za« stupnici neće biti ni radikali ni de« mokrati, niti će biti iukoliko vezani uz te partije, nego potpuno samo« Stalni i nezavisni. ISve druge vijesti prosta su laž ujdurisana samo zato, da prozuroči metež i neorijentira« nost.« Tako »Hak«. Nama jc drago, što i ovim kompetentnim dokazom mo« žemo utvrditi tačnost naše tvrdnje u članku »Poruka braći u Sandža« ku«, što je štampan u broju od prošlog utorka. Šta će sad reći naši protivnici? Страна 3 „ПРАВДА* — .PRAVCA. Turci, u Smirnu će boljševici dovu« ći topove, i posljednji Englez će iza« ći iz Persije, i pred vrata Evrope će banuti Boljševik, strašniji od Hani« bala, ako Evropa ne primi pomoć koju joj nudi Turska. Sjedinjenih država od antante u koliko bi se sudjelovanje Amerike ■u antanti odnosilo na izvršenje ugo« vora o miru. Republikanci traže na« dalje, da se odmah uspostavi mirov« no stanje sa bivšim neprijateljima i •to na temelju kongresa, te da se stu« pi sa Njemačkom i Austrijom u pre« •govore u pogledu uspostave prija« teljskih odnosa. Američko radništvo protiv boljše« IZBORI U SRBIJI I HRVATSKOJ vizma. »Newyork Herald« javlja, da je izvršno vijeće američkog rad« također su urodili iznenađenjima. •ničkog saveza primilo borbu protiv Presbiro nam saopćuje, da je o iz« tajnih komunističkih sila. Vijeće je borima u Čačku, Pirotu, Toplici i ti« izdalo manifest svojim pristašama, imočkom okrugu rezultat nepoznat. kojim upozoruje, da nemaju što o« U starim granicama Srbije radikali ičekivati od revolucionarnih princi« su dobili 37, demokrati 24, zemljo« pa. Nova republikanska vlada i se« radnička stranka 12, komunisti 9, nat neće učiniti nikakvog ustupka Ribarac 1 mandat. Još nije defini« radništvu, ako prihvati revolucijo« tivno. U Maćedoniji su u većini ko« narnu taktiku. Vladini tajni agenti, munisti, a u Vojvodini radikali. ■koji istražuju agitaciju treće inter« U županiji Bclovarskoj demokra«. nacijonale u Americi vele, da je ti su dobili 8012 glasova, Hrvatska ona postala mnogo intenzivnijom Zajednica 1229, Radić 47,634, radi« od poraza Wrangela. kali 485, Hrvatska pučka stranka Pred mogućnošću novog rata iz« 607, komunisti 902, Frankovci 908, među Rusije i Poljske? Kako javlja seljački savez 310. U virovitičkoj »Times«, čičerin je obavijestio fran« županiji do sada demokrati 1 man« cusku vladu, da Poljska nastavlja dat, Hrv. Zajednica 1. Radić 9, radi« svojim napadima na Sovjetsku Ru« kali 1, komunisti 2, hrv. pučka 1. siju, pa potpomaže generala Petlju« Zadnja vijest glasi: Približan re» ru. Radi toga ne može sovjetska zultat izbora u Hrvatskoj: Radić 50, vlada s Poljskom živjeti u miru. »demokrati« oko 20, Hrv. Zajednica »Express Telegraph« javlja iz Ri« 6, Pučka ništa. ge, da je Joffe izjavio, da Rusija Posljednja riječ naše vlade u pi« traži mir usprkos pobjede nad Vran« tanju ratne odštete. Iz Beograda se gelom, Petljurom i Balakhovićem. javlja: Naš delegat kod reparacio« Međutim »Daily Telegraph« javlja, ne komisije g. Mato Bošković otpu« da sovjetska »Pravda« donosi, da tovao je za Pariz. U političkim se se Rusija pripravlja na zimsku voj« krugovima vjeruje, da će i ovo pi« nu. Jednim ukazom pozivlju se pod tanje biti.uskoro skinuto s dnevnog oružje svi muškarci od 36 godina dalje. U industriji imaju žene nado« reda i da će biti u našu korist rije« mjestiti mobilizovane muškarce. U šeno. Po danim instrukcijama da se slutiti, da je naša vlada dala po« kraju između Moskve i Vitebska formiše se 15 novih divizija. sljednju riječ. Čitamo u ' »Jugoslavenskom Lis« Ministar=predsjednik Vesnić o Wrangel o svom porazu. Čari« tu«: Glavni pariški listovi pišu, daje crnogorskoj debati u engleskom gradski dopisnik »Daily Newsa« i« vrlo interesantan rad zvaničnih parlamentu. Iz Beograda javljaju: mao je na parobrodu »Kornjilov« predstavnika Turske u Parizu. Još Povodom ponovljenih pitanja u en« intervju sa generalom Wrangelom. jednom odlikuje se osmanlijska di« gleskom donjem domu o stanju u Ovaj parobrod je u pratnji ruskih plomacija. Oni rade smišljeno, i ra« Crnoj Gori, predsjednik Ministar« brodova prispio u Marmarsko mo« zvijaju propagandu za jedan veliki skog Savjeta i ministar inostranih re, a na njima su bili između ostalih plan, od kada su grčki vojnici u djela nalazi se pobuđenim izjaviti, i najbolji vojnici poraženog genera« Smirni dali znak, da nijesu pouzda« da je kraljevska vlada u najmanju la, od kojih će biti obrazovana jez« ni. Ovi vojnici su umorni i neće vi« ruku iznenađena ovakvim insistira« gra jedne protuboljševičke vojske, še. da se biju, a vojska Kemal paše njem. Srbija i njen narod smatraju, koja će se boriti na ma kojem fron« još je na okupu, i mogla bi se ne« da su zaslužili drugojače ponašanje tu. General je rekao, da je držanje nadno oboriti na one Grke. Agenti prema njima sa strane njihovih sa« saveznika prouzročilo njegov poraz. velikoga vezira u Parizu izrabljuju veznika. Srbi, Hrvati i Slovenci dr« »Brojčana premoć, rekao je gene« ovu situaciju, da bi se promijenio že da su žrtvama svojim stekli pra« ral, pobijedila nas je i mi svaki čas Sevreski ugovor, na korist Turske, a vo na svoje oslobođenje i ujedinje« čekamo, da ponovno preduzmemo utječu osobito na Francuze radi ne« nje. Poštovani član engleskog parla« svoju ofenzivu protiv crvene armi« stalnoga položaja njihove vojske u menta jamačno ne'zna da su Crno« je«. Ciliciji, i na Engleze, da im oni mo« gorči bar u onolikoj mjeri Srbi u Za stvaranje novog Saveza Nare« gu najviše pomoći ili odmoći u In« kolikoj su Jorkširci Englezi. Još ma« da. Iz Newyorka javljaju: Senator dijama, već prema tome, bude li Ke« nje to zna raskralj Nikola, posljed« Mac Cormick otputovati će u Ev« mal paša za ili proti boljševicima. nji tiranin u Evropi, koga je rat uk« ropu, da privatno vodi pregovore sa Ruska pogibelj svaka tri mjeseca lonio s pozornice. Kao i ostali gra« vodećim državnicima i stvara teren uplaši zapadnu diplomaciju. A Tur« dani naše države, stanovnici ranije za novi Savez Naroda po planu Har« ei ovako govore: Strah, da bi Rusi Crne Gore imaće priliku da se slo« dingovu. mogli saći na Dardanele uzalud je bodno izjasne. Poljska i boljševici. Pariški listovi nagonio Tursku god. 1914. da se u Kako je opozicija zavarala Veni« primaju iz Varšave, da se je pučan« francusko«ruski savez unese, da je zelosa? »Temps« donosi, kako stvo u prvi mah uplašilo na prijet« Turskoj obezbijeđen Carigrad. kako su prigodom izborne borbe u nje boljševika, ali ih sada ne smatra Za to je Turska, razlogom ili ne, Grčkoj pristaše opozicije zavarali ozbiljnim. • Izgleda po svemu, da smatrala, da je ugrožena, i odlučila Venizelosa. Vođe opozicije dali su iz Germanije umjetno šire glasove o je da se brani od Rusa. A sada je, svojim pristašama uputu, da svagdje skoroj ofenzivi boljševika, samo da poslije 6 godina, ista situacija, hvala prave ovacije za Venizelosa. Veni« uplivišu na pučanstvo gornje Šleske, sevreskome miru. Radi toga turski zeliste ćutili su se tako sigurnim, da gdje se, na 28. januara, ima obaviti diplomate nude antanti snagu voi« ' su još o podne na dan izbora tvr« plebiscit, hoće li biti poljska ili ger« ske Kemal paše, i šapću joj, da ona dili, da se čini, da opozicija ni ne manska. Stižu izvještaji, ako je so« uzme Kemala u svoju službu, a da prisustvuje izboru. Međutim to je vjetska armada potukla Vrangela, će oni posredovati, protiv boljševi« bio samo manevar opozicije, jer su ne prekratkoj fronti, ne bi bila u ka. Kemalova vojska, ako i nije iz« poslije podne njeni izbornici osva« stanju da izdrži novi rat s Poljaci« vrsna, još je uvijek jaka, i već go« nuli u potpunom broju i odlučili po« ma, na fronti od 1000 kilometara. spodar nad Jermcnijom, tom ženi« bjedu. Trocki je već razumio, da mu je ■ Američki republikanci traže za« com antante. lakše operisati s vojskom po Istoku Predlažu dakle, da im ponude Ke« sebni mir. »Chicago Tribune« javlja i plašiti antantu, nego protiv Polj« mala, da s vojskom dođe do obala da su republikanci koji su protiv ske, gdje je već jednom bio razoča« Sredozemnoga mora, da muslimane Wilsonovog mira, zatražili od Har« ran pod Varšavom. Jedina pogibelj približe antanti protiv sovjetske Ru« dinga, da u tom smislu postupa naj« prijeti Poljskoj što se čini, da po« sije, zašto traže, da Grci ostave radikalnijim načinom t. j. da otka« stoji neki sporazum između Pruske Malu Aziju, a da se Turskoj povra« •že potpis versailleskog ugovora o i boljševika, ali u tome slučaju stvar miru, te da proglasi odcjepljenje ti Tracija i Smima. Inače, govore Poljske je ujedno i cijele Evrope. Politički pregled. Tunsha diplomacija. U Irskoj se nastavljaju nasilja. »Matin« javlja iz Corka, da je ta« mo navodno radi umorstva jednog policijskog agenta došlo do ponov« nih nasilja protiv Iraca. Policija je provalila u nekoliko gradskih četvr« ti i počela da kolje SimFeinere. U« bijena su tri čovjeka, a mnogo ih je ranjeno. Policisti su opalili više bombi, koje međutim nisu prouzro« Čile znatnu štetu. . Domaće vijesti. SLUŽBENI REZULTATI IZBO« RA U SARAJEVU Jugoslavesnka Muslimanska Or« ganizacija (nosilac Dr. Mehmed Spaho) 3049, Komunistička Stranka (nosilac Gjaković) 2101, Narodna Radikalna Stranka (nosilac Dr. Mi« lan Srškić) 1346, Hrvatska Pučka Stranka (nosilac Dr. Milan Marako« vić) 422, Jugoslavenska Demokrat« ska Stranka (nosilac Šukrija Kurto« vić) 280, Socijaldemokratska Stran« ka »Zvono« (nosilac Bogdanović) 208, Hrvatska Težačka Stranka (no« silac Dr. Ivan Pavičić) 164, vanstra« načka muslimanska lista (nosilac Mustajbeg Halilbašić) 127, Srpska Narodna Organizacija (nosilac ge« neral Magdalenić) 92, Težački Savez (nosilac Nikola Divljan) 71. IZ UREDNIŠTVA. Broj od če= tvrtka neće izaći radi blagdana u štampariji. Stanbeni ured. O ovom čudovištu, u kome se zrcali sva nesposobnost naše uprave pisali smo već toliko, pa nije potrebno stare jade opeto« vati. Dodaćemo, da se je sad usta« novio stanbeni ured u drugoj in« stanciji, kojega vodi jedan »Crno« gorac«, na pola analfabet, koji je svojim »uredovanjem« dotjerao še« fa sadanjeg stanbenog ureda, da se zahvali na službi. Kako se postupa u tom uredu vidi se i iz ove sličice: Dok sva sila državnih službenika čeka mjesece na stan, ,p r e d s j e d« ništvovladed odjeljuje le« dičnom uredniku »Domovine«, Av« di Hasanbegoviću, koji je tek do« šao — dvije sobe i kuhinju, a dosa« danjem vlasniku koji je familija« ran, ostavlja jednu sobu i zajed« ničku kuhinju sa Hasanbegovićem. No zato na primjer Srškićeva tetka, gospođa Krista Kraljević, raspolaže za 7 soba koje joj ne trebaju, jer je sama samcata u kući. Pa da ni« jesmo u eri jednakosti i slobode!... Oružni listovi za godinu 1921. Po« licijska direkcija javlja, da će mol« be za produženje odnosno podjelje« nje listova za god. 1921. primati u zapisnik počevši od 1. do 15. decem« bra o. g. od 9 do 12 sati i od 15 do 17 sati u sobi broj 30. Molitelji imaju sa sobom ponijeti stari oružni list i bi« Ijeg od 2 dinara na molbu, a za sva« ki komad oružja svotu od 4 dinara u ime biljega. Na temelju tih molbi izdane oružne listove moći će stranke podignuti kod istoga ureda U sobi broj Зо od 5. do 15. januara 1921. Oružni listovi, koji se u gor« njem roku ne produlje, gube svoju valjanost. O ubojstvu Hasanbega Hadžića, o kojem smo u broju od 16. novem« bra donijeli brzojavni izvještaj, pri« mismo iz Bijeline ove retke: Kako smo vas već izvijestili, na 11. o. mj. umro je u bijeljinskoj bolnici pošte« ni i uvaženi starina, težak Hasan« beg Hadžić iz tur. Trnove, koji je 'podlegao ranama i udarcima zlikov« ca Vidaka Stanojevića iz Suhopo« lja, što sad služi kao žandar u Skop« Iju. Stvar se je desila ovako: U go« Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K. 7,000,000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Z19 �Strana 4 Страра ■dini 1912. prodao je Vidak Stano« jević 150 dunuma svoje zemlje u« mrlom Hasanbegu, a jedan dio je već otac Vidakov još prije prodao. Ta zemlja graniči sa tur. Trnovom i imanjem Hasanbegovim i on ju je sve do prevrata sam sobom obradi« vao. Iza prevrata pritisla su tu zem« Iju Vidakova braća i na zor je obra« đrvali. Ove godine su se nagodili sa Hasanbegom, da mu dadnu treći« nu i pozvali ga da istu odvuče. Ha« sanbeg je otišao po trećinu, ali u to doba izbije na dopust zloglasni žan« dar Vidak Stanojewić i pozove Ha« sanbega, sa puškom u ruci, da ide pred njim. Pošto su sa puta odma« kli u jednu šikaru poviče Vidak: »Znaš li balijo, da sam molio toliko vremena čika Peru, da dođem i da te bijem, zakoljem i štajahoćuod tebe izradim!« Iza toga je tražio od Hasanbega deset hiljada dinara pa da ga živa pusti. Ovaj je imao uza se samo hiljadu kruna, izvadio ih i dao Vidaku. Ali se zlikovac nije zadovoljio nego ga jalmanom uda« ' ri nekoliko puta po rukama tako, da su mu obje ruke bile na tri mje« sta prebijene. Zatim ga je oborio na zemlju i skakao po ovom jadnom starcu mrcvareći ga na taj način, kako je umrli iskazivao, preko dva sata. Konstatirano je da su umrlom Hasanbegu prebijena tri rebra. Pošto se je ovaj zlikovac svoje žrtve nazadovoljio, otišao je dalje i odnio sa sobom onih hiljadu kru« na. Iza toga su seljaci našli Hasan« bega i odvukli ga u bijeljinsku bol« niču, gdje je nakon devetnaest da« na neizrecive patnje podlegao ozle« dama. Valja znati, da se zlikovac Vidak i nadalje slobodno kreće, da nije pritvoren i da se čak prijeti mu« slimanima u Trnovi kako će ih sve poubijati. Ovo iznosimo na javnost, da se vidi ko poremećuje mir i po« redak u državi, da li mi članovi J. M. O. ili ko drugi. O sucu u Čajniču dobismo iz Go« ražde ove retke: »Tuže nam se mno« ge stranke, da su u srijedu 10. no« vembra, dakle na uredovni dan za gruntovnicu ,išle u Ćajniče radi tak« rira ali da nijesu posla svršile jer gruntovna komisija nije zasijedala. Reklo im se da g. sudac sa gruntov« ničarom — pečerakijupadane mogu raditi. Tako isto smo slušali pritužbe stranaka iz najudaljenijih krajeva našega kotara da ih g. sudac u prošli utorak, dakle opet na ure« dovni dan. nije htio primiti jer da mu je došao nekakav doplatak pa da se v e s e 1 i i časti. Kada se uz« me kolika je udaljenost nekih sela našega kotara naročito ispostave, od sjedišta suda, kad se uvaži tegoba puta trošak i danguba, onda se mo= ramo čuditi tolikoj smjelosti i ne« obazrivosti našeg g. suca. To nije njegova jedina nekorekt« nost, nego bismo ih mogli nabrojiti mnogo više, a danas ćemo navesti samo ove: Često smo puta slušali prigovore što se stranke pozivaju sudu uz mu« bareć dane. Dobro nam je u haturu, da je g. sudac lanjske godine na sa« mi bajram držao ročište sa musli« manskim strankama. Gosp. sudac ne samo da ne poštuje naredaba, nego se više puta ne drži ni samog zako« na. Tako je 15. novembra 1920. dr« žao ročište sa više muslimanskih glasača čak iz Drine i ako to izbor« ni zakon za ustavotvornu skupštinu izričito zabranjuje. Napomenuti nam je još i česte iz« lete g. suca sa gruntovničarom po .selima, koji im, kako se veli, dono« se veliku korist. Govori se da su i ,šljive za spomenutu rakiju plod tih izleta. Nu svakako je od toga sve« ga najupadniji intimni odnošaj g. su« ca sa sestrama Bajić koje se upliću u mnoge stvari. Govorka se svašta pa bi vlada ovu stvar trebala pod« vrgnuti naročitom ispitivanju. U vezi s tim bilo bi interesantno znati zašto je g. sudac pored nared« be o jednokratnoj frekvenciji od« redio za gruntovnički i šeriatski sud, da ovi i iza podne čak do pet sati ureduju, kao i to u kakvu se svrhu svaku večer priređuju — si« ,j e 1 a u g r u n t o v n i c i i na čiji se račun troše drva i gas. Ovo napi« sasmo, da svratimo pažnju nadlež« nih faktora, ne bi li se ovim neko« rektnostima stalo već jedanput u Odgovorni urednik: F. Salata. Brol 229 — Бро1 »PRAVDA* — »ПРАВДА* kraj, jer su narodu izašle na vrh glave. Riječ ima g. dr. Simić. Tarifa za tehničke sudske vješta« ke. Mjesto zastarjelih normi u tom predmetu izradila je posebna komi« šija Udruženja inženjera nove ta« rife. Pošto se tu radi o veoma važ« nim ustanovama za sve inženjera i arhitekte, to je odbor Udruženja Inženjera zaključio da se ove norme iznesu pred plenum. U tu svrhu u« rečen je mjesni sastanak za utorak 30. novembra o. g. u 5 sati na večer u društvenim prostorijama. Radi važnosti predmeta pozivaju se svi članovi da dođu što mnogobrojnije na sastanak. Dr. Kopica Jakšić Radulaski, spe« cijalista za ženske bolesti, ordinira od 10—12 sati prije podne u Alek« sandrovoj ulici 38, telefon 641. CIJENE PADAJUI Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa« kovanje se ne plaća. Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi« cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« kovih zlih časova Fellerov pravi El« safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« cijalne boce 42 krune. Državna tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr, sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Pokvaren li Vam želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsa«pilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, vatska. B. Izvrsna osnova igre državne raz« redne lutrije, kakovu ni jedna lutri« ja svijeta ne može iskazati, zajam« čuje istoj u tu« i inozemstvu sjajan uspjeh. Izdanih 100.000 srećaka biti će posve sigurno u najkraće vrije, me razgrabljeno. Neka se stoga sva« ko požuri da sam ili zajedno sa dru« govima osigura poželjnu srećku, dok zaliha još traje. Pobliže u da« našnjem oglasu državne glavne ko« lekture: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije, Zagreb, Gajeva ul. 3. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namieštenie kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. SEBURA iz fabrike Hinha Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimani Sjetite se „Gajreta". Državna klasna LUTRI3A Prvo vučenje 3. i I. januara 1921. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! ♦ PAPIRNICA ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA X i* preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1'000.000 (jedan milijun) ili kruna BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, -posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20C.000,150.000, 100.600, 80.000, 70:000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600:000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: I I srećka Dinara 48 III Kruna 19Z l/Z srećke Dinara Zl III Kruna 96 I4 srećke Dinara IZ III Kruna 48 18 srećke Dinara 6 III Hruni Zl Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi Zulfe Nuhanovića, koja obavlja sve popravke civilnih МЕЗШШМ вдш D. D. pušaka i revolvera odio razredne lutrije. tažno I precizno. И' Zagreb M Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Popravci se obavljaju samo uz prlklop oružnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, Ispod Budakovića 3. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Najveći izbor brojeva! Štamparija Danlel & A. Kajon, Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/dad4a0283e378d191ae5c0bf702bde28.pdf c62ea7d5211551a7618857f1cf4a4ab2 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K, 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČL ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 125 (230) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, subota 4. decembra 1920. (22. rebiul-evvel 1339.1 0 događajima u Gachu. Evo dva dana se Sarajevom pro« nose vijesti o paljevinama i ugroža« vanju lične slobode muslimana u Gacku i okolini. Mi smo u srijedu primili brzojav, da su peterica ljudi bili izmlaćeni i da je u Avtovcu za« paljeno pet štala sa sijenom i haj« vanom, usljed čega je muslimanima nanesena šteta od preko milijun kruna. Stvar smo odmah priopćili vladi. Interesantno je da ona dotle nije imala obavijesti, no načelnik nam je g. Mišović izjavio da će pro« vesti stroge izvide. Kasnije smo do« bili telefonsku vijest iz Mostara, da se u Gacku vrši strašan teror od strane težaka i da je zapaljena dža« mija i mekteb. Vijest smo odmah priopćili vladi uz kategoričan za« htjev, da se učini kraj ovim nasilji« ma i teroriziranju. Izviješteni smo, da su vijesti pre« tjerane. Bilo je nekoliko napadaja na pojedince, među kojima je i kan« celist Čampara, no vijest o zapalje« nju džamije i mekteba potpuno je izmišljena. Vlada je naredila stroge mjere, uputila odrede žandara i no« vog kotarskog predstojnika i uvje« rava nas, da će krivce privesti zaslu« ženoj kazni. Potvrđuje se vijest, da je kadija g. Hodžić, koji bijaše pred« sjednik na jednom biralištu, mogao otići iz Gacka samo uz pratnju 12 žandara. Toliko za sad o ovoj nemi« loj pojavi u rodnom mjestu braće Grđića, kojima poručujemo, da Gacko više ne predstavlja mumija Kurtović, već organizacija, čiji će predstavnici malo .gromkije tražiti računa o nasiljima, što ih podbada njihova »Sloga«. Nemojte tako, braćo!.... U izvanrednom izdanju od 29. no« vembra »Srpska je Riječ« napisala ove retke: »Kao što se iz svega vidi, ovi izbori nisu pravi izraz volje srp« skoga naroda, jer Bosna bi po njima izgubila svoj srpski karakter«. Prema ovoj jadikovki za srpskim karakterom Bosne čitamo u »Hrva« tu« od 30. novembra ove retke: »Iz« bor u Bosni donio je još i jednu drugu historičku istinu, a ta je. da su Hrvati katolici i muslimani — apsolutna većina zemlje. Od 62 mandata iznijeli su preko 34 manda« ta. To je činjenica, kojoj se treba pokloniti ne samo kod konstatacije broja, već i kod podjele vlasti, što se do sada nije htjelo da uradi.« Istina zagrebački se list nije izjas« nio onako otvoreno kao »Srpska Ri« ječ«, ho ipak se i u njegovim riječi« ma može nazreti plemenska nesnoš« ljivost, radi koje je zahvalan nama muslimanima. Stoga moramo izjavi« ti, da su oba shvatanja, u koliko se odnose na nas muslimane, i netačna i neumjesna. Uspjeh naše organizacije ima se shvatiti u prvom redu tako, da je muslimanski dio našeg trop leme« nog naroda sit ugnjetavanja i da je odlučio učiniti kraj svojoj zapostav« Ijenosti. U drugom redu znači to, da se je izjavio za potpunu be= smisle ikP s t p 1 e m e n s k o g se« p a Mit i z m a i da prihvaća .jedino ispravno stanovište, da nakon našeg oslobođenja i narodnog ujedinjenja nema mjesta nikakvoj državoprav« noj* ili plemenskoj politici. Srpstvo i hrvatstvo dva su brata blizanca; ne, oni su i bliže: oni su potpuno jedno te isto. Kvačenje i trvenje radi p 1 e» m e n s k o g imena, na kojem je tu« đin gradio svoje gospodstvo nad o« vim našim krajevima, treba da pre« stane jednom za uvijek: taka borba treba da bude predana zaboravi i da se sadanjoj i budućim generacijama sačuva kao stranputica, ođ ko« je se imaju čuvati kao od ljute zmi« je. Mi smo jedno i moramo njego« vati samo ono, što će nas zbližiti i omogućiti da se čim prije zaborave pošljedice lude prošlosti. To imadosmo reći na ove neumje« sne ispade i molimo naročito »Srp« sku Riječ«, da ovo primi na znanje i po tom se ravna, ako želi biti stvar« na i objektivna. Plod naše sloge. Velikim je berićetom urodila na« ša sloga. Samo su najveći optimiste u našim krugovima proricali ovaj sjajni rezultat na izborima; rezultat tako svijetao, tako sjajan, đa prosto oči zablještuje te našim pristašama i prijateljima nagoni na oči suze ra« dosnice. Kako i ne bi, kad prodane duše i odmetnici, što se još u oči izbora latiše blata i đubieta, kojim htjedoše izvršiti atentat na čast i o= braz naših najistaknutijih ljudi — leže oboreni i totalno poraženi te od sve braće prezreni i pregaženi. Mi se ne ćemo oholiti ni nadimati već velimo: ovo je Bažiia pravda, ovo je Božija nagrada i Božija — kazna. Nije uzalud rečeno: »Zna Halik što je za koga laiik« i stoga nikad nije« smo posumnjali u Božiju milost i u opravdanost našeg pokreta i rada. Veseli se, brate muslime, što si pobijedio. No ne pregoni u veselju, nego budi umjeren, ali u isto vrije« me uzmi ibret i crpi pouku iz ovo« ga rezultata. I zapamti jednom za uvijek, da samo složna braća nove kule grade, a nesložna da i stare o« baraju. Pamti to dobro!... Znate li zašto smo ovako sjajno prošli na izborima? Ni zašto drugo, nego za naš husni«nijjet, za našu dobru namjeru. Ovo je nagrada za iskrenost pokretača naše organiza« čije, ovo je naplata za našu dobru želju, da se pomogne braći musli« manirna. Vođe J. M. O. nijesu do« sada pokazali, niti su mogli pokaza« ti bogzna kakvih materijalnih zaslu« ga za svoju braću muslimane. Ali je« su pokazali čistu dušu i dobru na« mjeru, bez ikakvih pritajenih ten« dencija. Prije dvije godine u jednoj maloj grupici okupismo se oko »Vreme« na«, fuzionirasmo se sa grupom iz Tuzle i udarismo temelj današnjoj organizaciji. Dobro se sjećamo o« nog svečanog dana u čitaonici, kad se je postigla fuzija. Sa svih strana se Halidbegu Hrasnici nudi pred« sjedništvo organizacije, a on, taj »ambicijozni beg«, taj »famozni dželat«, taj »pohlepni feudalac« čeđ« no otklanja i upirući prstom u sije« dog Maglajlića, svečano izjavljuje: »Kad je ovaj časni starina među na« ma, predsjednička čast pripada sa« Godina II. mo njemu, a.ja ću kao i sva druga 1 uzalud: naša organizacija napreduje braća biti sretan, da iga slijedim kao i jača. Cvate i buja. nefer«. To je bio izraz poštene duše Što je još začudnije i neki od o» i čistog srca koje nije natrunjeno nih, koji su nam bili pružili prija« nikakvim sebičnjačkim pomislima. teljsku ruku, uvrijediše nas, veoma I drugi članovi koji su bfli izabrani nas uvrijediše time, što počeše na u vodstvo J. M. O. bili su prožeti ta« nas pucati jednim oblaćenim i za« ko plemenitim osjećajima. Sjeme rđalim oružjem. Nađoše ga u mu« naše organizacije nije dakle bilo zeumu, gdje li! Pokrenuše tu staru topjnu, namazaše je i uperiše protiv gnjilio ni trulo, nego čisto i zdravo. Naša je organizacija zakuhana kva« nas! Ne znadoše da danas ta lum« barda više ne pogađa cilja i da je scem plemenite namjere. Sa svih strana počeše dolaziti gla« mogla biti upotrebljena samo u ov« sovi o nemilim događajima, koje dašnjem srednjem vijeku, kad je sada ne ćemo spominjati i koji se, ovim divnim krajem vladala pokoj« ako Bog da, neće više nikad pono« na Austrija. • Viti. Svi ti nemili događaji nalazili Naši težaci i građani izvršiše svo« su svoj odjek u srcima vođa J. M. O. Svaki zločin koji bi se izvršio ju dužnost i impozantnim svojim nad kojim muslimanom, žestoko bi .pristupom na biralište osvjetlaše zabolio sVe one koji se kupe oko svoj obraz. O njima se može govo« »Pravde« i taj bi se bolni osjećaj riti samo s priznanjem i divljenjem. odmah odrazio u njenim stupcima. Oni učiniše svoje, a sad je na iza« To bi mogao vidjeti svaki musliman branim zastupnicima, da učine svoje i čitao bi u »Pravdi« ono, što potje« i da opravdaju povjerenje, koje im če iz njegove duše. Ono, što leži na je narod iskazao. Dao Bog, pa se srcu ogromne većine muslimana, bi« . pokazali vrijednim tog povjerenja i lo je napisano u »Pravdi«. Muslima« doprinijeli solidnoj izgradnji naše ni su u »Pravdi« vidjeli ogledalo državne zgrade. Primili su tešku svoje duše. I zato je »Pravda« uhva« dužnost, punu historijske odgovor« tila duboka korjena i spustila žile u nosti, pa im je potrebna nesamo iz« najšire slojeve muslimanske mase. dašna pomoć svih naših pristaša, Ko su te pravdaške vođe? Jezgru već i još više Božiji tevfik, bez ko« joj čini inteligencija. Po narodnosti jeg je uzaludan svaki napor. ih ima Srba i Hrvata, no svi su is« kreno zadojeni idejom našeg narod« Sarajevo, 3. decembra. nog jedinstva, svi su iskreni Jugo« slaveni, koji jednako osjećaju i za Rezultat izbora u B. i H., kako ga srpstvo i za hrvatstvo i koji se ne donesosmo u prošlom broju našeg slažu sa ekstremima ni jednog ni lista nije tačan. U prvom redu valja drugog smjera. Ima hodža. Ali kod nam ispraviti broj naših mandata ovih nema ništa, što bi se moglo na« za sarajevsko okružje. Mi smo u zvati »klerikalizmom«, jer je taj tom okružju dobili pet, a ne šest smjer Islamu nepoznat pa oni ne u« mandata, pa bi ukupni broj naših nose ništa, što bi moglo kočiti kul« mandata u Bosni i Hercegovini iz« tumi napredak prema zahtjevu sa« nosio 24. Međutim ima gotovo si« vremeniti ideja, ima posjednika. No guma izgleda, da će naša organiza« oni u agrarnom pitanju ne traže ni« čija dobiti u Tuzli sedam, a ne šta drugo nego aršin jednakosti, ko« šest mandata, pa bismo opet zadr« jim se ima jednako mjeriti u svim žali prije javljeni ukupni broj svo« pokrajinama našeg kraljevstva. Ima jih poslanika. Radikali, kako izgleda, neće zadr« težaka, koji su veseli i sretni što će uživati blagodati agrarnog riješenja, žati 12 mandata, a »demokrati« bi ali koji neće da otimlju nego hoće možda mogli proći i u Tuzli, pa bi da putem zakona dođu do svojih se njihov broj podigao na dva po« prava. Sve ove klase ljudi složiše se slanička mjesta. No to još nije si« prije dvije godine i okupiše u J. M. gurno. Isto su tako još nesigurni brojevi O. Vidjevši nepravde koje se hoti« mično ili nehotice čine muslimani« o mandatima u ostalim pokrajinama ma, bilo navalom na osobnu sigur« kraljevine, pa stoga ostavismo ob« nost, bilo ugrožavanjem eksistenci« javu dok budu sigurno utvrđeni svi je kao što je na primjer bilo otima« rezultati izbora. No prema dosada« nje zemlje od musi, posjednika i te« njim rezultatima već je sigurno, da žaka, šikaniranje musi, trgovaca, za« će konstituanta biti vrlo mješovita postavljanje musi, činovnika, nedo« i trebaće dosta mudrosti i samopri« zvoljavanje da muslimani sudjeluju jegora, dok se skalufi jaka većina. u vladi i t. d. »Pravdaši« dizahu svoj Jedno se pitanje može smatrati rije« glas protesta i s ogorčenjem pitahu: šenim: monarhične stranke imaju zar je to pravda, zar je to jednakost, preko dvije trećine glasova, pa je zar je to bratstvo? Taj glas bijaše pitanje republike — na vrbi svirala. glas svih muslimana u B. i H. Radi toga postadosmo »antidržavni«, »protudinastični« i »separatisti«, ko« je treba protjerati u Aziju. Počeše nas zastrašivati i prijetiti globom, Dvije slike. Putovah vozom za hapšenjem i drugim progonima. Ali nije nimalo hasnilo. Ljudi oko Sarajevo. Na stanici Kakanj u 4Vh »Pravde«, svijesni svoje dužnosti i sata izjutra (pred sabah na dva sa« čvrsto osvjedočeni u ispravnost ta!) uniđe jedan mladić sa torbi« svog programa i rada, sve su se više com na leđima, za njim drugi, pa jačali i čeličili u borbi. Bilo je i kan« treći. Malo kasnije i četvrti, nazvav« đerisavanja pa i mito je nuđeno sa« ši selam. Vrlo uljudni. »Kuda vi to mo da se napusti rad oko »Pravde«, ranije?« pitam jednog od njih. — U školu, odgovori mladić. — Koju ? ali sve uzalud. Protivnici ne klonuše, nego poku« — Gimnaziju u Visokom. — Sigur« šaše da drugim sredstvima razbiju no ste iz Kaknja? pitah dalje. — našu organizaciju. Potplatiše neke Da. Dvojica smo u četvrtom, jedan naivne, mlade i neiskusne derane u drugom, a jedan u prvom razre« koji se zadovoljavahu blistavim fra« du. Pohvalili mladiće i pade mi na zama i dobačenim mrvicama sa »de« um, da je kakanjski učitelj musli« mokratske« sofre. Preko njih osno« man. I razmišljah: kad li će doći vaše »Musi. Tež. Stranku« i, gledaj« vrijeme, da u svakom svom većem te nelogičnosti, za tu stranku do« selu imadnemo ovake učitelje? Kad zvoliše konfesionalnu bazu! Ali sve li će se naš svijet uvjeriti da nam Na dohvat. �Strana 2 Страв» je sad najpreče svojom djecom nas puniti preparandije pomoću kojih ćemo dobiti dobre kulauze na nas šem zapuštenom selu? Hoće li se buduća »Gajretova« skupština baviš ti ovakim pitanjima? * Idem na jedna korteško sijelo u Sarajevu. Na prozoru jedne lijepe moderne zgrade stoji nekakva že» na, a iz sobe se jasno čuje ženski djetinji glas, kako izgovara ajete. Pamti sabah. Mala je napravila po« grješku. »Vellezine ineahu« ču se glas žene, a mala ponovi i pođe da« lje. Uči vrlo dobro. Bio sam potres šen i razmišljah: ili je ispravljala »PRAVDA* — /’PABflA* majka ili guvernanta? Bilo kako bis I stane, nek bude početak novog slo« bodnog razvoja naše braće, koju se lo, dobro je i jedno i drugo. Kad spojih ove dvije lijepe slike | je sa stanovite strane već davno za« učini mi se da se nalazim u zlatnom boravilo bilo smatrati rav^oprav« nim građanima. ‘v’ . vremenu islamske civilizacije, kad Čast braći Muslimanima!« nauka i znanje bijahu glavna i prs va odlika svakog muslimana i mu« slimanke i kad je svak znao za uz« višene riječi našeg Dcvletlije: »Kad prolazite pokraj rajskih vrtova — uzberitel (Upitaše: »Šta su ra jski vr« tovi?« a on reče:) »To su naučni Odjek u Sandžaku. Povodom sastanci«. Dao Bog, pa se što prije umnožas sjajne pobjede naše organizacije do« la i jedna i druga slika i protegnus bismo iz Priboja ovaj brzojav: »Že« le se na sva naša sela i sve naše leći uspjehe u budućem vašem ra« du za napredak ovog naroda, najsr« domove. dačnije vam čestitamo narodno po« vjerenje kojeg ste neumornim i sjaj« nim radom zaradili. — Ibrahim Ha« dži Hamzić, Husein Hasanagić, Sa« lih Hadži Hamzić.« Fala braći na ovoj pažnji. se ne da pobiti, da se svijest solidarnosti među muslimani« Glas omladine. Iz Sanskog Mo« ma, zbog agrara i gorenavedenih sta dobismo ovaj brzojav: »28. no« pojava, s pravom ili nepravom, to je vembrao tvbrio nam je svima oči, a za osećajc masa indiferentno, tako rezultat izbora neka je svjedodžba probudila, da su skoro kao jedan da smo svi uz vas. Živjela probude« čovek glasali za svoju muslimansku na islamska svijest! — Muslimanska stranku. To se može nazvati da je | Omladina.« reakcionarno, nazadno i kako se ho« I će, ali to je tako; aupoliticise । Bez naslova. Čitamo u »Hrv. Slo« računa sa faktima, a ne sa zi« ove retke: »Doznali smo iz sa« nekim umišljenim pretpostavkama i svim pouzdanog izvora, da je g. Še« računima, koji vrlo lepo izgledaju rif ef. Arnautovie nekoliko desetaka na papiru, ali ne odgovaraju životu । dana prije izbora ponudio jednom i stvarnosti.« ovdašnjem listu sumu od 1,200.000 Zatim se list osvrće na »neuspjeh« 1 kruna (jednog milijuna i dvijesta hi« Srba, a onda veli: »Izlišno bi bilo ' ljada kruna), da mu se predade za pred ovim faktom kukati i jadiko« izbornu agitaciju. Vlasnik lista od« vati. Ovi su izbori ponovo dokazali, I bio je sa gnušanjem tu ponudu. da samo velike i jake, dobro vo« U slučaju, da bi ko htio demanto« đene i dobro organizova« vati ovu vijest, mi ćemo donijeti i« nestranke imaju izgleda na ve« me lista i odnosnog vlasnika. Moli« like uspehe. Manje stranke, bez ja« mo muslimansku »Pravdu« neka da« ke podloge u narodu, ne mogu ni de naslov ovoj notici.« kraj proporcionalnog izbornog reda da se afirmišu i da uspiju.« i List dalie govori o uzrocima ne« I uspjeha radikalne stranke, a onda veli: »A osim svega treba istaći još jedan momenat. Intcresovanje za izbore i disciplina, bile su mnogo Tuzla, 29. novembra. Dosada slabije u svih drugih stranaka, nego prelazi 30.000 glasova za našu listu u J. M. O. Nijedna stranka nije ni u tuzlanskom okrugu.. ^zultat će« apsolutno ni relativno izvela toliko mo javiti. “ W birača na glasanje kao J. M. O. Ona Travnik, 29. novembra. Pre« ! je zato požnjela uspjehe, a ostale ma prispjelim vijestima u travanj« neuspjehe. Ako ima smisla i pa« skom okružju glasalo je za J. M. O. meti među vođama naših strana« 14.350, za komuniste 3.700, za radi« ka, nek im to bude opomena i po« kale 6000, za savez težaka 4500, za uka za budućnost.« hrvatsku pučku 3100, za Čokorila « 3800, za hrvatsku težačku 11.790. — Odbor. »Hrvat« u broju od 30. novembra Kl j u č, 29. novembra. Rezultat iz«, donosi članak »Pobjeda Muslima« bora našeg kotara sjajan. Svijet na na«, iz kojeg vadimo ove stavove: »Muslimana u našoj državi imade hrpe pristupio uz opće zadovolj« preko milijun i pol. Da se vidi ka« stvo. Radikali dobili 1470, srpska te« ko su ta naša braća po vlastodršci« žaoka 1815, muslimanska org. 1837, komunisti 211, hrvatska težač« ma bila potiskivana i zapostavljana, ističemo, da su u današnjem Narod« ka 101, demokratska 71, socijaldc« mokrati 43. — Mjesni odbor. nom Predstavništvu bili zastupani Prnjavor, 29. novembra. Re« samo sa deset mandata. Potpuno zapostavljeni i proganja« zultat izbora našeg kotara: komuni« sti 52, savez težaka 1920, »J. M. O.« n i proveli su oni željeznu organiza« čiju i dokazali evo cijeloj državi, 776, demokrati 986, hrvatska pučka naročito onima, koji su ih zapostav« 524, radikali 2043, hrvatska težačka liali, da je njihova svijest duboko 930, socijalisti 120. — Mjesni odbor. Bos. Novi, 29. novembra. Naša razvita, Njihov sjajan uspjeh — iz« ni jeli su 28 mandata — jasan je do« organizacija u kotaru dobila 1084 glasa. — Biščević. kaz nepravednosti, koja im se je po« B i h a ć, 30. novembra. Za četiri činjala. Milijun i pol tog našeg živ« I lja, samo zato, jer nije htjelo da i« mandata u bihaćkom okružju smo gra do pogubnoj muzici demokrat« sigurni. — Muhamedbeg Biščević. G la m o č, 30. novembra. Prva sko«Pribićevićevog centralizma, ba« i čilo se bilo u stanje bespravnog kirtiia kuglica 644. Selam. — Berbe« rović. j robija. Most ar, 3(J. novembra. Izbori u Uspjeh ovih izbora u Bosni iznio je Muslimane kaonaijači ele« Hercegovini pokazuju ova> rezultat: m e n a t, a s time i njihovu Jugo« Radikali 9244, hrv. pučka 10.019, n a« slavensku Muslimansku Organizaci« ša organizacija 11.521, Bian« ju kao najjaču stranku. Pa ipak za kini 1053, hrv. težačka 7635, tež. sa« cijelo vrijeme opstanka naše ujedi« vez 7135, Zvonaši 177, komunisti njene države nijedan Musliman ni« 2889, Mutež 511. Zenica, 30. novembra. Mi do« ic-imao učešća u vladi. Zašto? Jer ih se ie smatralo građanima drugog bismo 3017, komunisti 1161, radikali reda, koji treba da plaća porez u kr« 292, savez težaka 49, »demokrati« vi i novcu, da mu se otimlje, da ga 88, hrv. pučka 277, Čokorilovci 496, se strijelja i zatvara. Da, dobacivalo hrv. težačka 191. im se je: U Aziju! Na taj izazovni pogrdni poklik odgovorili su braća Mus’imani, kako oni zapravo imadu najviše prava, da u Bosni govore i — vladaju. Zagrebački listovi donose inter« Ovom uspjehu naše jednokrvne vju sa Stjepanom Radićem obzirom braće mi se od srca veselimo i po« na njegovo odnosno njegove stran« zdravljamo sviiesne muslimanske ke držanje u konstituanti. Radić je izjavio slijedeće; Obzirom na našu izbornike i njihove vođe, koji su (Hrasnica i' Spaho) znali, da u naj« stranku i njezino sudjelovanje u konstituanti' odlučiće glavni odbor, tjesnijoj vezi sa svojđm hrvatskom koji se sataje 7. decembra. Kad smo braćom u Narodnom Klubu, brane i pošli u izbore postavili smo se na le« štite potlačene suvjernikc od baha« galan put, pa ne možemo biti za na« tog nasil'a. Nova era, koja nakon ovog rezultata u Bosni mora da na« silje. Jedino narodu priznajemo pra« Bilješke. Novinstvo o našem uspjehu. Sjajna pobjeda naše svijesti i nas še organizacije izazvala je silno — iznenađenje. U društvu, na ulici, u kafani. svagdje, ama svagdje se gos vori gotovo samo o našoj organiza« čiji i njenoj briljantnoj disciplini. Svak se čudi, pa se čudimo i mi. No mi se ne čudimo svom uspjehu, već neobaviještenosti drugih, koji svojim čuđenjem ne pokazuju ništa drugo, nego li savršeno nepo« znavanje prilika, u kojima žive ov« dašnji muslimani. Ta zar je i mogao biti drukčiji rezultat, kad se uzme u obzir, da je vodstvo naše organizaci« je u rukama svjesne inteligencije, duhovne i svjetovne, okupljene na jednom zdravom principu i udruže« ne sa svrhom da skine lance s ruku i nogu svoje obespravljene braće? Zar je i moglo biti drukčije, kad na« še vodstvo ima potpuna smisla za interese i tegobe svakog našeg bra« ta: i onog iz dućana, i onog sa sela ili radionice? .Naš je uspjeh potpu« no prirodan i potpuno razumljiv: on je plod rada i žilave akcije, on je i — plod pritiska, kojeg je dosad osje« ćao svaki sloj islamskog dijela na« šeg naroda. On je bio i bjelodan, jer se je snaga naše organizacije potpu« no odražavala u stupcima »Pravde«. I da njeni izvještaji nijesu prosudi« vani kao i ofarbani izvještaji dru« gih stranaka, niko se sad ne bi ču« dio, niko se ne bi iznenadio našim uspjehom. No da čujemo šta vele drugi. I. »Srpska Riječ« u broju od 30. no« vembra donijela je uvodni članak »Poslije izbora«, u kojem između o= stalog stoje i ove riječi: »Danas je već poznat rezultat izbora u Bosni i Hercegovini. Priznati valja da je donio velika iznenađenja. Fakat koji se osporiti neda jeste, da je jugoslavenska muslimanska orga« nizaci ja, odnela pobedu na svima linijama. Ona je dobi« la dvadeset i pet, a ni jedan direkt« ni njen protivnik među muslimani« ma, nije dobio ni jednog mandata. Pobeda J. M. O. je tim veća, što i o« na sama nije mogla računati sa više od 20 mandata; jer toliki bi broj mandata prema procentu musliman« skog stanovništva imao da pripadne udruženim muslimanima u Bosni i Hercegovini, pod predpostavkom, da svi glasaju za J. M. O. Ona je dakle dobila još pet poslanika pre« ko očekivanog broja. Šta je uzrok tom uspehu? Nesumnjivo je, da je J. M. O. bila najjače organizovana stranka u zemlji. Pune dve godine je vodstvo stranke organizovalo svoje pristaše, da joj niko među mu« slimanima nije smetao. Musliman« ska težačka stranka, čedo demo« krata, sa Šukrijom Kurtovićem, ni« je imala ni toliko snage, da bi ioj mogla oteti ma i samo cigli jedan mandat. A Šerifova je akcija i suvi« šc kasno došla. Ono što su uviđavni ljudi već davno predviđali, da se među muslimanskim težakom, ba« rem za sada, ne može operisati ni sa kakvim demagoškim šlagerima u pi« tanju agrara, a što gospoda demo« krati u svojoj kratkoj pameti, nisu htjeli da vieruju, obistinilo se: Mu« slimanski težaci su shvatili, da su niihovi zajednički interesi osobito zbog pogrešnog i jednostranog po« stupanja u agraru i zbog nemilih do« gađaja koji se dešavahu iza oslobo« đenja u nekim krajevima, jači i pre« či, od nekoliko dunuma zembe ma« nje ili više. Bilo je glasova koji su upozoravali na to. ali ih niko nije hteo da posluša. Činjenica je, koja Naši izvještaji o rezultatu izbora. RadićBua izjava. Rpo' — Broj 230 Jedan dohumenat. U prošlom broju iznesosmo Ček« rinu tužbu radi isplate 15.000 kru« na uime ugovorene p. r o v i z i« ј c za posredovanje pri iznamljenju Hotel Centrala. Pošto je g. Čekro u svojoj izjavi zanijekao »da je ikad za vakufske novce kupovao sprave za ipolijevanje bašče«, iznosimo o tom z v a n i č a п dokumenat uz na« pomenu, da ćemo se pri potrebi os« vrnuti i na ostala Čekrina hašanja. Riješeni em direkcije broj 12.627, koje nosi sadržaj »Ivan Kasparek šalje račune za popravke v o« d o v o d a u vak. mear. dvoru, Elka« meru i dr.« i riješenje »Brm računo« vodstvu da priložene račune isplati. Sar. 4. sept. 1919. Čekro, Arnau« tović«, isplaćen je račun Ivana Kas« pareka od 21. jula 1919. o ovim »ipo« pravcima« u kući u Halilbašića ul. uz konvikt: 7./7. novu pipu 12 mm sa helenderom za marpić K 65.—, mufna %X’/a i nipel a/aX’/a montirao K 13.—, desetmetara marpića iz b o t a n a K 180.—, jedna štrcaljka za marpić K 70.—, 11./7. bateriju od kupališne peći odmontirao, 2 nova sica napra« vio i opet montirao K.30.—. Ukup« no K 358.—. Veleštovahjem Johann Kasparek, vidio Čekro«. Računovodstvo je isplatilo raču« ne 5. oktobra, a po strani ima još jedan« paraf g. Arnautovića, pisan olovkom, a glasi: »Neka se isplate unutrašnji računi. Arnautović«. To je očit znak, da ga je računovodstvo upozorilo na protuslovlje između re« ferata i priloženog računa, jer je među »popravke« uvršten i ra« čun o .nabavi sprava za polijevanje Čekrinog vrta. vo na revoluciju, kad ovaj bude na nju prisiljen. Kako smo mi prihvati« li zakonita sredstva,, to ćemo svoje pristaše odvraćati od revolucije. Mi ostajemo i nadalje republikanci, jer mi ne ćemo drugo, nego da inter« pretiramo volju naroda. U sam na« crt ustava treba da uđu sve one u« stanove, koje državu čine seljač« kom. U daljnjem razgovoru izjavio je Radić, da je moguće da će se u kon« stituanti složiti i oprečne struje. Hr« vatskim zastupnicima trebalo bi pre« pustiti, da si oni izaberu bana, da postave hrvatske činovnike i organi« zuju čitavu upravu. U Beogradu bi morali potvrditi sve zaključke. Go« voreći o strankama izjavio je, da je on od svih po programu i po ljudi« ma najbolja demokratska, jer se u njoj nalaze odlični muževi. Ako u demokraciji u istipu budu demo« krati, onda ćemo se u 9% pitanja naći sporazumni. Ujedno će zastup« nici Seljačke Stranke sarađivati i sa srpskim zemljoradničkim zastupni« cima, samo je kod njih ta pogrje« ška, što su prerevni monarhiste. U pogledu naše budućnosti imade naj« bolje nade, jer će se naći pametni ljudi, koji će znati i htjeti spora« zumjeti se, te je on pripravan na sporazum, dapače i na kompromis, ako se uvaže načela Seljačke Stran« ke. pirr'ci REZULTATI IZBORA. Zagreb, 2. decembra. Večeraš« nja »Riječ« donaša iz Beograda ove rezultate izbora: demokrate 95, ra« dikali 93, komuniste 54, Rađićevci 45, zemljoradnici 30, muslimani 27, klerikali 25, socijaliste 9, Samostoi« na kmeti jska 8, Hrvatska težačka 7, republikanci 5, Bunjevci 4, Hrvat« ska zajednica 4. Рпша Hrvoj 4, na« rodni socijaliste 2 te po jedan: Trumbić, Ribarac i frankovci. Rad i trajanje konstituante. Iz Beograda javljaju: Prvi posao kon« stituante će biti, da verificira man« date, a nakon toga će se preći na ustav. Taj posao će trajati 4 do 6 mjeseci, pa će se ustavotvorna skup« ština pretvoriti u zakonodavnu i trajati će dvije godine. Naredni iz« bori će biti koncem god. 1922. ili početkom god. 1923., ako ne bude potrcb/i, da se prije obave. Uslovi KemaLpaše. Agencija Ha« vas javlja iz Carigrada, da su se �Crpa-u 3 Fpoi 230 — Broj onamo povratili odaslaniti turske mija imati veliku ulogu u borbi sa boljševizmom, koji se neće zadovo« vlade, koji su u Angori pregovarali sa Kcmahpašom. Kod velikog vezi« ljiti uspjesima postignutim na ju* ra bila je odmah konferencija mini* gu Rusije, nego će težiti osnovnom stara i delegata, na kojoj se rasprav* zadatku, da izazove svjetski požar: ljalo o rezultatima njihovog putova* teško je reći, na koju će stranu bolj« nja. Kako se saznaje Kemalpaša sta« ševici sada udariti. Ja sam predao vio je kao uslov svog odstupa, da armiju, flotu i stanovništvo pod po* antanta ublaži sevreski ugovor ta* krovitđjstvo Francuske, jedine ve* ko, da otomanskoj vladi bude osi« like sile, koja shvaća svjetski značaj guran opstanak. Veliki vezir Tev« naše borbe. fik«paša referisao je o tomu sultanu. Borbe u Maloj Aziji započele. — Glavni stan grčke maloazijske voj« ske započeo je opet izdavanjem rat* Gospodine uredniče! 'nih komunikeja sa maloazijskog Slučajno me neko upozori, da se fronta, iz kojih proizlazi, da je vob ska Mustafa Kemala opet započela je »Domovina« u 13. broju mene ta* ofenzivom. Komunikei javljaju, da kla. Stoga molim dopustite mi, da se s par riječi operem toga dodira. O» su napadi turske nacijonalističke voj ske odbijeni. Na više mjesta razju* sim toga je na istom mjestu i moj dobar znanac g. Muhamedaga H. reni su pojedini odredi Turaka. Ge« neral Paraskevopulos. dosadašnji Jusufaigić okaljan seksualno»moral* komandant na ovom frontu smije* nim blatom, te i ako to blato više njen je. Na njegovo mjesto došao je prlja onog, ko se njime nabacuje, ipak se osjećam u ovom slučaju duž* general Paptilas. ‘ Borbe u Armeniji. Kako iz Ango* nim prema Muhamedagi, da izjavim те javljaju u Carigrad, započele su ovo: Nije istina da mi je Muhamed* aga ikada ponudio »jednu vrlo lije* opet borbe između Turaka i Arme* pu djevojku od 15—16 godina.« Ka« *naca, pošto ovi potonji nisu htjeli 'da ispune zahtjev Turaka glede ra* ko je i zašto konstruisana ta potpu« 'zoružanja. Po jednoj vijesti iz аг» na izmišljotina, znače valjda jedino knenskog izvora, armenske čete za* redakcija »Domovine«, ali kojim jpočele su jaku protuofenzivu, pa im političkim rezultatima vodi tretira« je uspjelo da zaposjednu Aleksan* nje takovih tema i takvim tonom, to zna danas, poslije izbora, svako di* kiropol. Kemalistički general Kjazim jete, osim jedinog vlasnika »Domo« Karabekir se povlači. Povratak Konstantina u Grčku. vine«. Sarajevo, 3. decembra. Iz Basela javljaju: Svečani dolazak Dževad Sulejmanpašić. Kralja Konstantina u Atenu odgo* đen je za 12. decembra. Parlamen* ’) Donosimo iz obzira prema g. tama deputacija putuje u Luzern, da primi kralja, koji će putovati pre, piscu, a nipošto stoga, što bismo s »Domovinom« Junaka s Alipašina ko Italije u Grčku. Lloyd George za povratak Kon* Mosta htjeli polemisati još i o — moralu. Ur. stantina. U londonskim diplomat* skim krugovima govori se, da je Llovd George sporazuman sa po* vratkom Konstantina na grčko pre« stolje, na kojem bi ostao čovjek Engleske, jer hi njoj imao da zahva* Liječnička predavanja u Velikoj li svoj povratak. Lloyd George na* da se, da bi ga za neko vrijeme mo* gimnaziji. Kako smo voć javili, naši gao skloniti, da uzme Venizelosa za domaći liječnici počeli su obdržava* ministra predsjednika. Po mišljenju ti svoja poučna predavanja o čuva« Lloyd Georgea, bilo bi ovakovo ri» nju zdravlja. Ova su predavanja vr« ješenje bolje od revizije sevreskog ј lo korisna. Osobito će dobro doći mirovnog ugovora, ali je moguće, da našem neukom svijetu, a u današ« nje dane tim više, što su se, kako će se obvezati Konstantin, da učini se već opaža, u Sarajevu počele ši« ustupke Turcima, pa i Bugarima. riti razne prolazne i opasne bolesti. General Wrangel o svom neuspje* hu. 19. pr. mj. primio je general Koliko se dosada vidi u rasporedu, Wrangel u Carigradu na krstarici teme (predmeti predavanja) su vrlo »Komilov« predstavnike svjetske interesantne, a predavači su mahom štampe, te im je ocrtao uzroke svog stručnjaci svaki u svojoj liječničkoj struci. poraza i povlačenje sa Krima. Stoga ova predavanja najtoplije Po njegovom izvještaju glavni je uzrok velika brojčana nadmoć cr« preporučujemo našemu svijetu. vene vojske. Protiv njegovih 5 di« Predavanja su besplatna a obdrža* vizija koncetrirali su boljševici 28 vaju se u zgradi Velike gimnazije divizija, a protiv njegovih 4500 ko« svaki dan osim praznika od 5—6 sa« njanika imali su oni 25.000. Boljše« ti poslije podne. Pristup je slobodan vici uložili su sve, da zauzmu Pere* svakome. Radiotelegrafski promet sa Au* kopske položaje, pa ih je u tome sil* strijom i Njemačkom uveden je po« no potmogala Ogromna artilerija, koju su doveli s poljkse 'fronte. U sredstvom Radiostanice u'Sarajevu. svojim navalama bacali su u borbu U tom saobraćaju mogu se primati državni i privatni telegrami, za koje uvijek svježe čete, pa mu je bilo jasno, da se ne može održati, jer mu se imade naplaćivati kod predaje i je armija što na mrtvim, ranjenim to za državne telgramc obična tele* grafska taksa (za Austriju 12 centi* i nesposobnim za borbu izgubila ma = 1 K 44 fil. po riječi nu najma* preko polovicu. Videći, da je dalnja nje 1 franak 20 cent. = 14 K 40 fil., borba bezsmislena dao sam nalog za a za Njemačku 22.5 cent. = 2 K 70 evakuaciju Krima. fil. po riječi) dočim će se za privatne Na upit jednog novinara, kako se držalo stanovništvo poslije njego* telegrame naplaćivati trostruka pristojba običnog telegrama. — Kod vog odlaska odgovorio je Wrangel: svih ovih telegrama imade se u opa* — Mogu Vam reći, da su ostav. Ijena skladišta granata tri dana ču* ski naznačiti »Radi o« označivši smjer Sarajevo, odakle će se bezžič* vali radnici, kojima je bilo dato oruž je. Lučki radnici su uređivali brodo* nim putem dalje otpremiti. ve, pa se i njima mora zahvaliti, da Muslimanska Centralna Banka za je evakuacija išla u redu. Jedna de« B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« putacija radnika došla je k meni i šenjem ministrstva financija broj molila da i njih evakuišemo. ali to 6543 od 19. novembra 1920. na trgo* niic bilo moguće radi pomanjkanja vanje devizama, izdavanje čekova tonaže. Da je bilo dosta brodova ot* na inostranstvo i izdavanje »Uvere« putovalo bi s nama čitavo stanov« nja za obezbedu valute« za carinar* ništvo. Izvezlo se svega 130.000 Iju* niče uvoznicima i izvoznicima. di, od kojih je 70.000 vojnika (30 hi* MANUFAKTURNE (i luksuzne) ljada boraca i 40 hiljada službeni« ROBE SVAKE VRSTI nrodaje sa* mo na veliko Muslimanska Central« ka u pozadini), oko 7000 ranjenika, a ostalo je građansko stanov« na Banka za Bosnu i Hercegovinu ništvo. Sitni j evo Na pitanje o sadašnjim njego« Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) vim namjerama odvratio je Wran« bez ikakovog odbitka, iznaša naj* gelj: Ja ću ostati s vojskom i dalje veći zgoditak, koji sesajednom živjeti na krstarici. Vlada je znatno srećkom dobiti može. Vučenje smanjena, pa će se zanimati pita* državne razredne lutrije već na 3. i njem, kako da se izađe iz ovog sta« 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« nja. Sva predstavništva u inostran« žave neka se uprave na glavnu ko« stvu ostaju na svojim mjestima. Ja lekturu: Međunarodna Banka d. d. sam uvjeren — završio je general — odio drž. razredne lutrije. Zagreb, Gajeva ulica 8. da će u skoroj budućnosti naša ar« Pismo uredni itvi*) Točno na minutu idu Suttnerovi [ satovi, svjetski glasovita marka ! »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes* platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do* niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i Elsa*pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa*pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje* pote jesu: Fellerova Elsa*pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel* lerova Tannochina*pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel* ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva* ke preporuke vrijedni! Muči li Vas glavobolja? Zubobo* lja? Trganje u kostima? Malo Fel* lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko* liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po* sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. C. Poruke uredn štua. Piscu članka »Trgovina s politikom«. Ne možemo štamnati, jer ne ćemo da sa Šerirom opširnije polemišemo. Dosta mu je nje­ gove muke. Selam! SsiMtt vijesti. Državna hlasna LUTRlia Prvo vučenje 3. i 4. januara 19Z1. I00.000 srećaka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60.000 do 600 000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva milijutia četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju NATJEČAJ. dinara 5000 kruna nagrade onome, ko dokaže, da je letak što se širi iz Tuzle s potpisom Adema Biše pisao jedan školski nadzornik, a re obični fakin. Jedan TeŠnJak. 1,000.000 DOBRA PRILIKA! kruna Prodajemo najboljem nudiocu jednu kom­ pletnu novinarsko-političku garnituru sastojeću se od: 1 .) jednog vlasnika i sposobnog političkog vođe (bez pristaša) koji govori »više« jezi­ ka. Svršio je osim tri razreda osnovne još i »Lisken Schule« u Mostaru. Veima sposo­ ban za podvaljivanie, radi čega je pri svjet­ sko? utakmici odnio rekord u laganju. Zna pjevati »O mein Oesterreich« i »KoŠut LayoŠ«, solo i uz pratnju na zvečećem glaso­ viru. Čovjek bez karaktera, bez savjesti i poštenja — demamgog prve vrste — sposo­ ban za sve i sva. 2 .) Glavnog urednika — junaka, koji umi­ je čitati i pisati latinicom i ćerilicom. 3 .) uniformiranog glavnog urednka, immer šljigovitz trinken, govori »njemački«, »ma­ džarski« i t. d. Sve za bagatelu! Čudo jefti­ noće! Cijenjene ponude slati na uredništvo »Telala«. Oiaho |f авАммм hakndap izgleda haJOnOV za 19ZI. VI. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski bajram (IV. dan). 20 Sllverije Ponedeljak 21 26. Недеља 7 Теодот, еп. Понедељак 8 9 22 4,000.000 (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20:..000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30 000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po Ц 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaha za svahu Masu: 11 srećha Dinara 48 ili Kruna 192 1 2 srećke Dinara ZV III Kruna 9Б srećke Dinara IZ lii Rruna 18 1 3 srećke Dinara 6 ili Kruna ZV Недеља Теодор Стр. Уторак Alojzije vel. Utorak (jedan milijun) ili Točna i brza isplata sviju dobitaka Pavlin Sreda Кирило ал. Среда zajamčena! 23 10 Sidonija Četvrtak Тимотије, п. Чегвртак Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi 24 11 Ivanđan Petak Вартолн В. Петак 25 Prosper Subota 26 Jeremija Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski : Tamuz 5680. Hukat Vejivtah 12 Онуфр и П. Субота 13 Акнлина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K 30’— Na više komada: od 10 do 20 po K 25 , od 20 do 50 kom. K 24.-, od 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— Iranko Sarajevo Narudžbe prima I Izvršuje: Papirnica Danici S U. Rajon, Sarajeuo Ttlifoa iottnrbai br, 17. Brnjlii; Kajižara Kajem MEDUN9H0DN9 ВДННДП. D^ odio razredne .lutrije. K Zagreb T" Najveći izbor brojeva! �Hroi 230 -- Upo; .PRAVDA* — ЈРАНДА' §tmna 4 Страда Nešto i za Vas! Racionalna njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prištiće, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti svježom i elastičnom, upotrebljujte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15’—. ELSA-TOALETNE-PAST1LE, 1 kutija K 10 50. Pomada za usnice po K 2’— i 4’—. Ideal svih sapuna. jest FELLEROV LJILJANOV MLIJEČNI SAPUN K 19’—, TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12- i 15’—, najfiniji glicerin K 6*— i 80’—. Vaselin po K 3‘—, 7’— i 12‘—. Neškodljivi puder za lice u vrećicama po K 5’—. Rumenilo, 10 omotića K 20’—. Puder gospogje, koja se u to razumijejest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, roea. Velike elegantne kutije K 24‘ Izvrsna naravna njega kose. Porast kose unapregjuje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čuva FELLEROVA TANNOCHINA POMAD\ ZA PORAST KOSE ?EL8A“, 1 veliki porculanski lončić K 15 — JAKI KATRANOV SAPUN ZA GLAVU K 14, MAGJAR8KI BRKOMAZ po K 6 — i 8’-, NEŠKODLJIVA ulja za kosa, orahovo ulje, mala boca K 6'—, velika K 80’—, ŠAMPON za pranje kose K 4’—, Zulfe Nuhanovića, Protiv tjelesnoga znojenja koja obavlja sve popravke civilnih djeluje pouzdano FELLEROV „ELSA*PRAH ZA POSlPANJE, 1 kutija K 10 50. pušaka i revolvera Što je ELSA-FLU1D, to se zna! tatno i precizno. 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42’—. Posluga brza i kulantna. — Cijene umjerene. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brzo FELLER0V1M TURISTIČKIM MELEMOM „Е1иа“ u kutijama po K 5'— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINKTUROM „Elsa“, 1 bočica K 10’-. Hega-zabni prah sa kisikom, 1 kutija K 20’—, Dra Heidera prah za znbe 1 kutija K 6'—, Elsa-vođa za usta K 30, četke za zube počamši od K 20 —. Fini parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40’—; na vagu prema količini počamši od K 20'—; Sachet (mirisavi jastučić za rubenina) K 8’—. kao muha, boba, stjenica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika kutija K 15 —. Tinktura za stjenice K 30*—. Naftalin po­ čamši od K 2*—. Popravci se obavljaju samo uz priklop oružnog lista. Zulfo Nuhanović, Sarajevo, hpod Budahovića 3. SEBURA Šta se svaki dan treba 1 Engleski melem K 2* — , Lysoform K 30, pravi Lysol K 30’—, kompletni irigatori najfiniji K 150'—, Kamfor K 3'—, Kamforne kugle K 5’ — , arnika po K 6*— i 30’—, Crnogoriein miris za eobt? K 3b, Malinov eok K 30’—, Kineski čaj po težini počamši ed K 3'—’ Kod upita treba svagda priložiti poštanske biljega za edgovor. Miševi i štakori! Hinha Francfea sinovi, Zagreb Omot i poštarina preporučuje se za računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Sto više se na jedan puta naruči, to se manje ovim troškovima poskupljuje roba. turshu crnu havu EUGEN V. FELLER, ljekarna kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Ghazi AHMEDA TATAREVlCA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučuje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (belukjaga', bakama za gnšu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle muške starije osobe, katran suji-voda protiv kašlja, plućnog katarha i tuberkuloze, Obriel mast za skidanje dlake, otrov za miševe, serail pomada i percellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. Apsolvent trgovačke škole, koji imade i nešto kancelarijske prakse traži namještenje kod koje banke, odvjetnika ili u trgovini. Upitati kod administracije lista. „PROMET** Jedini i nepatvoreni hrijol je ouaj što ga proizvađa ljekarna kao najsavršeniji Stubica donja — Elsatrg 310 — Hrvatska. MUSLIMANSKA APOTEKA Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. iz fabrike Otrov za miševe K 8‘—, otrov za šta­ kore K 8*— i 10'—. Narudžbe adresirati na: Prva novostvorena BRUOL dodatak i zamena zrnate kave. Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Žtrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Rudolfa Loebela u Maglaju. ЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖЖ ж ж iji Muslimani $ * Sjetite se „Gajreta". Ж Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. жжжжжжжжжжжжжж Oglašujte u „Pravdi". I KO SUTTNER URA? PAPIRNiCA ♦ HAMDIJE KOPĆIĆA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište svih vrsta papira, kancelarijskog i školskog pribora. — Naručbe se obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. 619 koja čini trajno veselje? Samo Suttnerova ura I Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni 1 Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštine kao škare, < oževi, britve, kutije za cigarete, nažigačl, novčarke itd. sve dobro I jeftino I Tražite cijenik od tvrtke л J ♦ < X > H. MOH n Ljubljani b oj 7G6. trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim drva, ugljena, drvenog ugljena Sarajevo, Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Fra Grge Martića trg br. 1. Brzojaui: Promet. Ovlaštena carinsko posredništvo. Intb. Telef. 29. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K, 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovJenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u £3 Brodu i £3. Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Hnnceiarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevu. - Internrban telefon: Zli Odgovorni urednik: F. Salaka. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Daniel & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/42b523e0bcc137a9d0870f97dd3e7a3d.pdf ab18660e6f977389166a2e4a972981bd PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA, ■ Кк '■A Al . ИИИ^ 'H ■ iAHL* ^М ^А МИА ^А ЛКЖ MM A^A Ж ^А Ш Ш ^Ak Ш *Ш ^ЖА VA VA ^МП ^М ^А ЛА АА W Pojedini broj K НН vHk № мк Ml ■■ jfl| А^М КИ М a аВ ВН ■« ■ |П Hv Ш Ж M izlazi (ČETVRTKOM. ' NA POLA GODINE К ^М М. AA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Згој 126 (231) U musliman nije mogao da nađe prav« ne zaštite, ako mu je pravoslavni o« teo zemlju. Pri provađanju agrarne reforme — u koliko se ona nije pro« (ZAŠTO SE VEĆ NE PROGLAS UJE AMNESTIJA U SANDŽA« vodila jednostavnim odobravanjem KU I MAKEDONIJI?) prostoga otimanja — na muslimane Službeni je presbiro 28. novem« tuje, a kamo li još progoni. Riječ je težake nije nitko ozbiljno ni pomi« o Sandžaku i Makedoniji, koji kroz šljao, i ako je svakome bilo dobro bra donio ovaj izvještaj iz Zagre« ba: »Njegovo Visočanstvo Regent cijelo vrijeme narodnog ujedinjenja poznato, da baš muslimanski težaci Aleksandar potpisao je ukaz o op> ne doživješe nikakve amnestije i a« imaju najmanje zemlje. Uza sve to širnoj amnestiji, u koju su bolicije; riječ je o Sandžaku i Make« su se ispaše u muslimanskim selima uključeni i mnogi politički delikti. doniji, krajevima, gdje se ljudi za« davale bogatim pravoslavnim selja« Ova amnestija obuhvata takva kaž« tvaraju radi prisilnog upisa au« cima i gazdama, te se na taj način njiva djela, za koja je bio optužen stro«madžarskih ratnih zajmova. dopuštalo, da se od muslimana te« Stjepan Radić. Na temelju ove am« Ovdje hoće da vodi glavnu riječ je« žaka otima zemlja. nestije saopštio je predsjednik sud« dan od najvećih agitatora za te zaj« Musliman radnik bio je u svim dr« benog stola dr. Vajić danas u 514 move, a tamo se progone i mali Iju« žavnim poduzećima, a naročito kod sati optuženome Stjepanu Radiću, di, što moradoše da ih upisuju. državnih željeznica zapostavljen; da je amnestiran i da se smjesta Gdje je tu pravda, gdje moral? unapređivani su pravoslavni s 2—3 stavlja na slobodu. Pošto je Radić Upozorujemo centralnu vladu, da godine rada u radionicu a zapostav« saslušao riješenje, uskliknuo je: Žk za vremena udovolji našem oprav« ljani su muslimani s 10—15 godina vio Regent Aleksandar, te se je za« danom zahtjevu o proglašenju am« rada. putio odmah na biralište«. nestije i abolicije i u tim krajevima. Pod imenom suzbijanja skupoće Čudna je stvar, da se je vlada — Bila bi sramota, kad bi nas njen pro« otklonivši drakonske mjere g. Dra« pust prisilio da se već u prvim sjed« policijske su vlasti progonile gotovo škovića — sjetila samo nekih pokra« nicama konstituante moradnemo samo muslimane male trgovce i o« brtnike; jednom je prilikom policij« jina. Pa i pokrajine, koja je prilikom potužiti na ovu nejednakost. ska direkcija u Sarajevu htjela čak Regentova boravka u Zagrebu dobi« * i to, da u potpunoj opreci s osnov« la vrlo opsežnu amnestiju. Zar je sa« mo u Hrvatskoj i starim granicama Zar nije žalosno kad i nakon go« nim zakonskim propisima — oduz« Crne Gore bila potrebna vlada« re spomenutih amnestija možemo I me velikom broju i obrtnice. reva amnestija i zar su samo u dobiti i ovaki brzojav iz Prijepolja: I mi bi mogli ovako da redamo ne« njoj provođena nasilja? Što mi zna« »Moj dobri otac Muradbeg Hašim« pravdu za nepravdom, koje su nam mo, u našem kraljevstvu ima još po« begović, jnčer je preselio na ahiret činjene. Mi smo se na sve te ne« krajina, koje bi trebale znati za kra« nakon devetm jesečnog zindanskog pravde žalili i u javnosti i u narod« Ijevsku naklonost; ima pokrajina, u zatvora u Novom Pazaru?« Zar to nom predstavništvu, i vladama u kojima se kao zločin progone čini, nije grozno, da se toliko vremena Beogradu i u Sarajevu. Mjesto is» radi kojih, u drugim pokrajinama, može čamiti bez osude navodno pravljanja tih nepravdi doživjeli nikom ne pada ni na um, da ih ispi« stoga, što fali sudačkih sila ?... smo, da nas vlastodršci nazivaju ne« prijateljima države, nas, koji smo u svakoj zgodi pokazali da jednako volimo ovu državu kao i drugi i koji samo taržimo, da ova država bude Još se nisu navršile ni pune dvije pravoslavni raznih partija; kasnije zajednička domovina svih nas, i godine dana, od kako nekolicina Iju« su došli u vladu i Hrvati katolici naša kao i svih drugih, da u njoj u« di, koji se bijahu dočepali vlasti, ne svih partija, a o muslimanima u ve« živamo svi jednaka prava i izvrša« vodeći ni malo računa o volji i ras« likodušnom Beogradu nije nitko vamo jednake dužnosti. Ona je i položenju naroda odrediše zastupni« htio ni da čuje. Sta više, većina či« prostrana i bogata, da nas sve može ke Bosne i Hercegovine za Privre« novnika muslimana bačena je s is« zadovoljiti, samo ako ne tražimo meno Narodno Predstavništvo. Na« taknutijih mjesta, s uprave kotare« jedni nad drugima ni vjerske ni ple« ma je tada učinjena grozna neprav« va i okruga u kakve vladine kance« menske nadmoći, ako ne tražimo da da: ne samo što muslimani ne dobi« larije i oduzeta im svaka mogućnost jedan imadne više prava kod vlasti zato što je pravoslavne vjere, a da še onog broja poslanika, koji odgo« uticaja na upravu. vara broju muslimanskog stanovni« Zločini, što se počiniše na musli« drugi podnosi veće terete zato što je musliman. štva, nego su od muslimana odredi« manima u raznim krajevima naše Ovo gorko iskustvo, što su ga mu« vani za poslanike samo oni, koji stu« zemlje ostaše većim dijelom nekaž« piše u tada tek osnovanu »demo« njeni. Od toga je najviše pretrpio slimani u ove dvije godine stekli, kratsku« stranku. naš seoski svijet. Mjesto progona zbilo nas je u čvrste redove, stvorilo Mi smo se na tu tešku nepravdu pravih zločinaca na životu, slobodi je našu organizaciju. Nijesmo se mi žalili, ali Narodno Predstavništvo i imetku muslimana, zaredaše pro« organizovali na vjerskoj osnovi sto« ga, što hoćemo tako, već stoga što nije uvažilo naših žalbi i mi smo goni nedužnih muslimana. Provađanje agrarne reforme u Bo« su nas drugi na to prisilili svojim ne« morali podnositi i tu nepravdu. Narodno Predstavništvo, u kome sni i Hercegovini pretvorilo se je u pravednim postupkom prema nama. smo mi imali samo dvojicu svojih pravu otimačinu muslimanske ne« I došao je dan, koji je jednom i« zastupnika, nije mnogo radilo; nu pokretne imovine. Nesamo što je a« pak morao doći i koji smo mi željno zato su radile vlade, koje su proizla« grama reforma kod nas provađana i s nestrpljenjem očekivali. Narod žile iz ovog privremenog parlamen« po sasvim drugim načelima nego u je morao doći do riječi. 28. novem« ta, a rad svih tih vlada, s neznatnim ostaloj državi, nesamo što je vlada bra o. g. odgovorili su muslimani izuzecima, bio je uperen proti nama. Ljube Davidovića begluekom ured« složno kao iz jednoga glasa, da je Od obrazovanja prve centralne vla« bom pogazila i kraljevu proklamaci« dosta bilo nepravdi, da treba učiniti de u Beogradu — 20. decembra 1918. ju od decembra 1918., koju su pot« kraj dosadašnjem dijelenju držav« — pa sve do danas nije bilo ni jed« pisali ministri predstavnici svih ljana u više klasa. Preko 110.000 gla« noga muslimana u bosanskoj vladi, stranaka, već je vlada dra Srškića sača dalo je nama povjerenje i time i ako mi sačinjavamo jaku većinu pošla i dalje, pa je muslimanima u se legalnim putem pridružilo našem stanovništva. S početka su šefovi pitanju zemljišnog posjeda uskrati« protestu proti dosadašnjem sistemu vladinih odjeljenja bili sami Srbi la svaku pravnu zaštitu. Ni težak u državi. Narod je progovorio - pravda je pobijedila. 1 UPRAVA NAKRALJA PETRA ulici u vakupskoj palači. telefon ČEK0W^ Sarajevo, utorak 7. decembra 1920. (25. rebiul-evvel 1339.) Jedan irčin, gospodo!... — Godina II. Narod je napokon progovorio i svojom odlučnom'i jednodušnom ri« ječi ispravio onu prvu nepravdu o podjeli poslaničkih mjesta u Privre« menom Narodnom Predstavništvu. Ona je bila izvor svih ostalih ne« pravdi; stoga treba da i one sada prestanu. Znamo da to neće moći biti od jednom i odmah, znamo da za to treba mnogo truda i rada, ali se nadamo da je pravim prijatelji« ma ove države kao i nama mnogo stalo do toga, da naša država bude izgrađena na načelima pravde, jed« nakosti i ravnopravnosti državljana. Mi se stoga nadamo, da će svi pravi prijatelji države rado prihvatiti na« šu saradnju i s nama zajedno isprav« ljati nepravde, koje smo mi dosele podnosili. To će oni učiniti, jer to iziskuje interes naše države, i mi stoga već sada možemo reći, da je narod progovorio, a pravda pobije« dila. Sarajevo, 5. decembra. Novinske patke. Na drugom mje« stu donosimo vijest presbiroa o to« božujem odlasku dra Spahe i dra Hrasnice u Zagreb, a istodobno či« tamo u »Jutarnjem Listu«, da naša organizacija vodi pregovore sa radi« kalima posredstvom g. dra Jojkića. Ni jedna ni druga vijest ne odgova« ra istini i molimo nezvane tutore, dan as poštede ša svojim riiunasibi« ma. Mi nijesmo stranka, koja vrlu« da između dvaju polova, već pot« puno staložena i tačno orijentisa« na grupa, kojoj nijesu potrebna ni kakva putovanja ni kakvi zakulisni pregovori. Najmanje smo grupa, ko« ja bi imala Janusovo lice. Povodom ovih vijesti dužnost nam je upozoriti naše pristaše, da nipošto ne nasjednu ovakim smica« licama. Neka se kao i dosad slobod« no pouzdaju u vodstvo naše orga« nizacije i neka se drže informacija, što će ih donositi naš list, koji ni dosad nije ništa ukrivao. Osobito ih upozorujemo da se ču« vaju lažnog i tendencioznog piša« nja Šerifove »Domovine«, koja laže i sikće radi toga, jer je njezin goso ponovno osuđen, da se vrati u svo« ju vampirsku špilju. Njegovo mah« nitanje sasvim je prirodno, njegov je bijes sasvim umjestan, jer i ka« ko bi se drukčije mogla držati pra« zna mješina, u kojoj nema ni moz« ga, ni ljudskog dostojanstva. Da ni« je đon«obraz, zar bi se nakon ova« kog kraha smio pojaviti u javnost? Arapska poslovica veli: »Iza jeisel insanu tale lisanuhu — kad ko pa« ne u očaj opruži jezičinu«, pa se stoga ne treba uzrujavati radi Šeri« fova siktanja. Na njegove izazove i burgije, na njegovo blaćenje i ri« ganje otrova treba odgovoriti onom grčkog filozofa: »Zar ću se ljutiti, a« ko me i magarac očepi kopitom?« ili arapskom: »Ko će pametan gri« sti psa, kad ga on nakolje?« Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu Dionička ghvnica K, 7,000.000 Podružnice u B Brodu i 0. Novom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i, prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Kancelari ja: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - loterurban telefon: ZN �Strana 2 стран; Rpo' — Broj 231 »PRAVDA* — „ЛРАВДА' Mcrhum H. M. Hazim ef. HofM Sutra će se navršiti tri hefte od časa, kada se je okupio cio Travnik, da s ruke na ruku i suzom u očima spusti u hladni grob jednu svoju veliku dragocjenost: svijetlog pred* stavnika islamske nauke i neprispo« dobivu inkarnaciju islamskog mo, rala i uljudbe, mcrhum šejh Hazi« ma. Ko je muftija Korkut nije nuž« no tumačiti našem svijetu: zna ga i poštuje i naše malo dijete, a ka* mo li oni, koji su imali čast, da iz njegovih usta čuju blagu riječ utje« he i ljubavi prema vjeri i islamskom milletu. Blag i miroljubiv, pomirljiv i saburli nadvladao je neoprav« danu mržnju i najljućih svojih protivnika pa se i oni odazvaše po* živu savjesti, da makar u zadnji čas iskažu počast ovom velikanu uma i srca, alimu bez premca, islamskom dobroželitelju bez primjera i tak* maca. Njegovoj se sjeni pokloniše i su* građani drugih vjeroispovijesti, a njegov našljednik na muftijskoj stolici bijaše toliko dirnut, da je gotovo plačnim glasom izgovorio jedan dirljiv govor nad njegovim kaburom. A nekad bijahu politički protivnici !... * Merhum je rođen u Travniku go« dine 1249. po hidžretu, gdje je svr« šio i nauke primivši idžazet od svog oca i učitelja merhum Šejh M. Der« viš ef. Korkuta, glasovitog travnič« kog muftije. Još za života ovlastio ga je otac na izdavanje fetvi u godi* ni 1292. i označio svojim našljed* nikom u muftijskom zvanju Mer« hum Hazim efendija osim muftilu* ka preuzeo je i zvanje muderrisa u Fejzijje medrese, te je kroz to vri* jeme tri puta dao idžazet, usposo« bivši uz to i mnoge druge talibe. Bijaše učenjak prvog reda, oso* bit stručnjak u fikhu i istočnim književnostima, vladajući perfektno arapskim, perzijskim i turskim jezi* kom. Za njeg se može reći da je Numan svog vijeka i najpriznatiji poznavaoc naročito perzijske knji« ževnosti. U mlađim je godinama i sam pjevao na arapskom jeziku. Iz* vanredno bistar i oštrouman vladao ogromnim brojem hadisa, a uz to je bio i dobar poznavalac tefsira. Bio je vrlo dobar govornik, pun do* sjetljivosti i duhovitosti, skroman a* li vrlo odlučan. Osobito se je odli* kovao darešljivošću prema siroti* nji bez razlike vjere. Bio je šejh Nakšebcndijske sekte i ostavio je mnogo murida, dapače i među žen* skinjem. Uzor musliman, uzor otac i učitelj. Neka je rahmet njegovoj pleme* nitoj duši, a rodbini i poštovaocima dao Bog sabri džemili! Post festum. O —i. Dvije godine su oni svetko* vali, dvije godine smo mi račune plaćali za njihove svečanosti, koje se 28. novembra završiše jednim ne* svečanim načinom. Vjetar ih je raz* nio na sve četiri strane. Izvrsno je rekao Nijemac Borne: »Vlade su jedra, narod je vjetar, država je la* đa, a vrijeme je more«. Narod je razbucao »demokratska« jedra na lađi, da im se ni za trag ne zna, a pošto je more uzburkano, treba la* đi drugih jedara, čvršćih i jačih, ko* ja će podnijeti udarce vjetra i si* gurno dovesti lađu u luku. Ko su oni i šta su radili, to niko ne bi mogao istinitije odgovoriti, nego li je odgovorio sam narod u Bosni i Hercegovini, u ovoj nesret* noj zemlji, u kojoj su »demokrati« u svoje vrijeme najbjesnije haračili i najbezobzirnije gazili ljudska pra* va. »Demokrati« (ta riječ znači pri* stase vladanja narodne mase) dobi* še u Bosni i Hercegovini 1 mandat, koji može poslužiti kao monstrum iz tih ružnih prošlih vremena i na* rod Bosne i Hercegovine je svojom riječi kazao toj švercerskoj, izvoz* ničarskoj i nacijonalno histeričnoj bandi, da on kod njih vidi najmanje demokracije i ako se zvaše demo* krati. I ko još tu bude imao obraza tvr* diti, da su »demokrati« bili protiv* nici jedino »begovatu«, a da su ra* dili jednako i za muslimanskog i za kršćanskog, a specijalno pravoslav* nog težaka, taj neka pogleda koliko je muslimanskih seoskih općina gla* salo za njih. A znali su se u javnosti drečiti, koliko ih grlo nosi: Zemlja je onog, koji je radi!... Njihova se dvogodišnja sveča* nost završuje početkom naše sve* čanosti, koja ne će biti iskićena ni izvoznicama, ni korupcijom, ni pro* tekcijonarstvom, ali pri kojoj ne će također ni naše radovanje moći biti čisto radi nesretne sudbine, što smo njihovi nasljednici i što nam zbog toga glavna zadaća ne može biti podizanje novoga, već podiza* nje onog, što su oni kroz dvije go* dine srušili. Ne da se ni približno izračunati, u kako duboku ekonom* sku bijedu su »demokrati« gurnuli nas muslimane i koliki su naši gu* bici radi toga i u narodnom zdrav* Iju i u moralu. Nu daleko preciznije, nego nede* mokraći ju »demokraci je«, dokazali se izbori u B. i H. ispravnost i one naše toliko puta opetovane tvrdnje, da njihove luđačke agrarne ne soci* jalne, nc nacijonalno, nego kršćan* ske, i to specijalno pravoslavne re* forme nisu nikada bile zahtjev ni i I ' j | j i I i , I naroda, ni vremena, ni općih inte* resa i da je tolika prolivena krv i to* liko uništeno i opljačkano musli* mansko imanje samo rezultat njiho* vog pdomuklog huškanja. Mi ćemo to uračunati u čast pravoslavnog di* jela našeg naroda, što je tako savr* šeno poštenim gestom bacio od se* be te vinovnike mnogobrojnih kr« vavih sukoba između pravoslavnih i muslimana, u kojima su muslimani silom prilika izvlačili stalno tanji kraj. Srpski narod ne želi oimačine! To treba sada da pamte radikali i da o* no iskustvo, koje je »demokrate« poslalo u grob, upotrijebe za vlasti* to ozdravljenje. Radikali biše puno bolje prošli na izborima i pravo* slavni bi puno življe učestvovali na njima, da se radikalske perjanice ni* su povele za »demokratima« i na* rodnu naklonost htjeli dobiti time, što su i oni obećavali otimačinu mu* slimanskih slobodnih posjeda. Ali srpski narod ne želi otimačine! Srpski narod je još nešto očito* vao, čemu se mi iskreno radujemo. On je svojim bagatelisanjem osvi* jetlio svu duševnu mizernost Čoko* rilovštinc i pokazao, da realno i mu* dros hvaća život i da ne misli živiti samo od jaukanja, lelekanja i vrišta* nja »Srpske Duše radi oskvrnjenja Srpske Zavetne Misli« i još koje* čega. Radikali kao najjača nacijonalno srpska partija u B. i H. treba da ra* žurniju riječi, koje im je rekao srp* ski narod na 28. novembra i da pre* ma tome udese i svoju politiku u budućnosti tako, kako bi sigurno predobili za se i one, koji zalutaše u savez težaka, a zagrijali za opću stvar i one, koji radi nezadovolj* stva a u znaku protesta ne htjedoše ni glasati. Takva će se politika bez* uvjetno kretati onim stazama, na kojima se mi nalazimo već dvije go* dine dana, a to je politika pravde i ravnopravnosti svih u zemlji. »Demokrati« su nas dugo držali za perčin i tukli kuda su htjeli: oni su pokvarili i radikale; oni su pot* kopavali poštenje pravoslavnog na* roda u B. i H.; oni su u ove dvije godine kod nas porušili toliko toga, koliko će se jedva i za deset godina moći popraviti. Ali ne će ih ta dvo* godišnja svetkovina mititi tako, kao da nije ništa ni bilo, nego udri .lovo na novo! Poslije svakog ćeifa dolazi mahmurluk, pa ni poslije dvogodiš* njeg »demokratskog« teferičovanja ne smije izostati odgovarajući mah* murluk, koji ćc ih mnogog i mnogog s nogu oboriti. Muslimani sjetite se „Gajreta"! Ama informaciaj! Naš presbiro donio je u subotu ovaj originalni brzojav: »Zagreb, 3. decembra. Da* nas su stigli (!) ovamo narodni poslanici dr. Spaho i dr. Hrasnica te ministar pošta dr. Drinković«. Konstatiramo li, da su oba naša doktora i sad u Sarajevu, presbiro nam je dužan odgovor. Kome se je to prisnilo? Politiku g. Pribićevića osuđuje sad i »Beogradski Dnevnik«. Bez sve ša* le. U broju od 3. decembra piše Kr* sta Cicvarić ove retke: »G. Pribiće« vić, rival g. Radićev u Hrvatskoj i demagog kao i g. Radić, ali sa manje sreće nego g. Radić, predsta* vio nam je ovoga kao nepomirlji* vog protivnika naše države i kao ploitičara, koji je sa svojim pristali* čama u Hrvatskoj u vrlo neznatnoj manjini. Kod nas, u Beogradu, gosp. Pribićević, — koji nam je inače i kao ilčnost i kao demagog n e s i m* p a t i č a n, koji je »austrijski dri* pac«, kako ga je nazvao g. Protić, — kod nas, u Beogradu, g. Pribićević se održavao kao političar isključivo radi toga, što je on davao obećanja, da će u Hrvatskoj moći da parališe sve separatističke pokrete i da poli* tički sasvim onemogući ljude kao što je g. Stjepan Radić. Pokazalo se, međutim, da g. Pri« bićević ne samo da nije paralisao g. Radića, nego je, svojom »veštinom« i svojim »autoritetom«, gotovo sve Hrvate naterao u tabor g. Radićeve stranke! U neku ruku može se reći, da je kralj Milan stvorio Nikolu Pa* šića; na isti način Svetozar Pri* bićević stvorio je Stjepa* na Radića! I kao nekad sa g. Pašićem, sad se mora vrlo ozbiljno računati i sa g. Radićem i mora se pokušati, da se s njim napravi neki kompromis, ako je mogućno«. Tako biva, kad čiji magarac kre« ne nizbrdo. Onda ga i Cicvarić pod* vrgava kritici. A nekad ga je kovao u zvijezde ... Novinstvo' o našem uspjehu. II. kao jedan čovjek, da u Beograd po« Glavni organ radikalne stranke, šalju svoje pouzdane ljude, da po* beogradska »Samouprava« donosi u mognu ispravljati nepravde, da bi 225. broju od 3. decembra dugačak bili i oni zadovoljni. A t o j e u i n« članak g. Stojana P r o t i ć a pod na* teresu i države! slovom: »Izborne karakteristike i Ovim ne kažemo, da su im oprav* kuriozumi« u kojem taj odlični po« dane sve tužbe, ima ih i pretjeranih. litičar i radikalski prvak p našem Ali stavimo ruku na srce, pa se pi« uspjehu veli ovo: »Sedma je karak* tajmo, zar im se nije učinilo i ne« teristika da su Muslimani u Bosni pravda? Mi ćemo i za agrar reći i« dobili 25 mandata! Prema broju stinu, smionošću koju nam daje či« svom oni su dobili u Bosni više ne* njenica, da je naš list bio uvijek za go što bi se moglo očekivati sudeći riješenje agrara, da se i u tome po« prema broju mandata koji su dobili šio daleko. Da, zemlja treba da pri* Srbi sviju političkih boja i nijđnsa. padne onome, koji je obrađuje, ali To im je donela sloga, dobra orga* treba li, da umre od glada i onaj, nizacija i vrednoća, ustalaštvo. Srbi koji je dosada od đje živio? Tu se su brojno u Bosni za čitavu trećinu pravedna otšteta nameće po sebi. jači od Muslimana pa ipak jedva Pravo je seljaka, da mu se dade ako su dobili jedan mandat više od zemlja, ali je i vlasništvo neko pra« njih! vo, da se nikome ne otimlje, bez i« Primer Muslimana pokazuje još kakove pravedne naknade, što su dve vrlo važne činjenice. Prvo ko* nama u »četiri oka« često priznavali liko su važni oni elementi koje Bis* i najoduševljeniji, ugledni demo* mark zove imponderabilijama (ne* krati. probojnost. Op. ur.) u praktičnoj Još nešto traže muslimani, sa nji« politici i životu naroda, i drugo: k o* ma i velika većina naroda: da nam likosu tonetačno cenili se u ovoj državi, pa i u Bosni po« bosanski Srbi i demokratska vrati auktoritet vlasti, a da se to stranka, koja jeinavelasvebo* zbude treba da prestane svaka pro* sanske Srbe na jednu pogrešnu tekcija. Što traže danas svuda po dr« politiku i s gledišta opšteg, narod* žavi, tražimo osobito u Bosni, jer nog, i s gledišta užih plemenskih in* Bosna je središte narodnoga jedin« teresa srpskih, i s gledišta partijskih stva, i kada je dobro u njoj, dobro interesa i radikalne i demokratske je za svu državu. U Beogradu tre* stranke«. balo bi da ovo shvate i da se požure Milo nam je i osobito ugodno, da što prije, odmah, za povratak vjere ovaki sud čujemo iz usta jednog u auktoritet vlasti, i u nas, i to, od Stojana Protića, koji je bio glavni najveće do najniže, i sviju bez raz« protivnik obmane g. dra Milana Srš* lika, ali bez ikakvih obzira na čarši* kiča, da bi se pomoću akcije jednog je, na partizane, već jedinim obzi* Šerifa Arnautovića mogla uzdrmati rom na državni interes i na javno snaga naše organizacije. On je kon* dobro. Ovo je možda najviše nagna« sekventno bio proti toj opasnoj a* lo naše muslimane, da svi pohrle na vanturi neiskusnih bosanskih politi* birališta, a mnoge druge, pa i Srbe da cara i milo nam je što je dobio ova* se ustegnu. Jedni su htjeli da pro* ku satisfakciju, kao što nam je u* svjeduju na dosadanje stanje, drugi godno i to, da ovako objektivno ug* ne htjedoše da ga potvrde, naročito lavljuje faktično stanje. Trebao je mnogi Srbi šumsku i rudarsku poli« doći 28. novembra, pa da se ljudi tiku, za koju pada odgovornost na vrate realnosti i hoćeš ne ćeš pri« izvjesne ministre. znanju činjenica, da su Srbi, a naro« Zlo upravljanje osvetilo se u Bo* čito radikali, upućeni na dobre i is« sni, kao svuda. Ostali su bez man« krene odnose prema našoj organi« data i mnogi bivši poslanici, ali je zaciji. Sud. g. Protića pokazao se dobro što u konstituantu dolaze je potpuno tačnim, njegovo potiski« mnogi novi ljudi, nekompromitova* vanje bezrazložnim pa će mu i na« ni izvoznicama, afarizmima, niti ika* še držanje omogućiti da još jednom kvim panamama«. pobjedonosno uglavi činjenicu, da Pripominjemo usput, da je ovaj je naša organizacija blaćena i ozna* čena protudržavnom samo radi to« list dosad mnogo plivao »demokrat« ga, što se nije dala pod jaram gosp. skim« vodama, doduše pod firmom Svetozara Pribićevića. Jer, ona je »vanstranačkog« organa . .. « državotvorna u potpunom smislu te riječi... Ima i ludih glasova. Primjerice či* • tiramo beogradski »Pokret«, organ Ovdašnji »Jugosl. List« donio je zanatlija i svih naprednih ljudi, koji o nama ove retke: »A šta da u 180. broju od 3. decembra dono« rečemo o našim muslimanima ? si ove retke: »Korkut i Hrasnica, na* Vazdašnji konzervativni elemenat ročito posljednji, ne bi bili ni po* ozloglašen je, đa je destrukti« znati, da ih ne izvikašc kao 1 o p o* van! Jer su dali oduška neza« ve i ubice. Narod ih ne bi fer« dovoljstvu kako se postupa s njima, mao, ali im pronađoše prljavštine pretjerava se da istupaju proti dr« iz prošlosti, poštenjakovići im uda« žavi. A baš stoga dokazuju, da su j riše žig srama na čelo, udariše dan* državotvorni. Nijesu se odvrgli u gu i sav narod listom pođe za njima. komuniste, da stvara ju neprilike dr* Dvadeset i pet volova vuku oni žavi, nijesu se ustegli od izbora, a sa sobom u Beograd i strašan će biti mogli su jer su kompaktni, da time muk njihov preko groblja nesret« demonstrativno kažu Evropi, da ih nc čestite dccc, koja uzalud padoše za ovu državu ništa ne veže. za narodni ideal, za ujedinjenje«. Nezadovoljni, tužeći se na mnoge Konstatiramo, da četrnaest tih nepravde, svi su došli na birališta. Pokrctovih, »volova« posjeduje — �Epoj 231 — Broj ,ПНАвДл akademsku spremu, a njiho« vo će držanje uskoro pokazati koli« ko je opravdana i bojazan za narod« ni ideal. * Čokorilova »Srpska Zora« sva je izvan sebe. U broju od 5. decembra donosi uvodni članak »Prokleti da ste«, u kojem se žestoko obara na srpske državnike, optužujući ih što »uništiše svetu vezu Srpske Duše sa Njenim Telom« i što »u pozi pobed« nika ponosito ulaze u hram Krfske Veštice, u Pakao Srpskog Naroda, u — Konstituantu Eshaes«. Na dru« gom mjestu donosi članak »Iz izbor« nog zerzevata«, u kojem se o našem uspjehu izrazu je ovako: »Korkut je jedini zadovoljan onako, kako trc« ba. Zamotao je zelenu ahmediju, pa odozgo bijelu, da se Vlasi ne dosje« te. Podvio noge bivakarce, pa srka« jući fildžan kahve merka na Trebe« vić, pa mu se ponekad učini da se na onim torovima viju zelene zasta« ve. A kad vidi da je janliš, on zapali drugu cigaru, uzme »Pravdu«, da se uvjeri ima li ih baš onoliko. U čaršiji vlada neka osobita sve« čanost kao da će odmah prošetati Padišah kroz Sarajevo. Naiđe je« dan od vojnika kroz Sarače, a kao refren njihovog topota »traka«ča« ča« odieknuše s ćefenaka »ne će bit’ šajkača«. Međutim sa žute ta« bije počeše odjekivati pucnji »vlaš« kih« topova, a njihov eho zvučaše: »U čijoj su ruci gusle — u tog je i- snaga!« Citirasmo gornju glupost, da se vidi dokle može otići luđačka mrž« nja i nezajažljivi bijes radi izgublje« nih — mandata, a drugi put ćemo nastavit daljnjim citatima. Politički pregled. O demisiji vlade. Kako se iz Beo« grada javlja, vlada neće prije dati ostavke, dok ne stignu svi izvještaji glavnih biračkih odbora o konačnim rezultatima, a to bi moglo biti u ne« djelju. Vladina ostavka ne će biti uvažena prije konstituisanja usta« votvorne skupštine. Za sve to vrije« me kruna će imati vremena za sa« vjetovanje sa političarima. U tom cilju sve će uglednije ličnosti dopu« tovati ovih dana u Beograd. Raspust privr. Nar. Predstavni« štva. Ministarski savjet ukazom od 28. novembra riješio je, da se raspu« šta privr. Narodno Predstavništvo naše kraljevine. Isto je tako ukazom od 28. novembra zaključeno, da se raspušta Narodna Skupština bivše kraljevine Srbije i sabor bivše kra« Ijevine Hrvatske i Slavonije u Za« grebu. Ujedno se ovim ukazom srna« traju raspuštenima svi ostali pokra« jinski zemaljski sabori. Predstojeća demisija bana. Lagi« nje. Iz Zagreba javljaju: Pošto je Hrvatska Zajednica izgubila skoro sve mandate, to se dnevno očekuje ostavka bana Laginje. Pomilovanje političkih krivaca u Crnoj Gori. Iz Beograda javljaju: Prijestolonasljednik Regent Alek« sandar potpisao je ukaz, kojim su pomilovani svi politički krivci pri« tvoreni u Podgorici i na Getinju, od« metnici od vlasti i bjegunci u Italiju. Francuska i engleska vlada potpi« sati će rapallski ugovor. Iz Beogra« da javljaju: Francuska i engleska vlada zatražile su na evidenciju ra« pallski ugovor. One će na nj staviti svoje potpise, kako bi skinule s dnevnog reda londonski pakt, koji ih je do sada vezao. Nikitina propaganda u inostran« stvu. U Ženevi je neku večer bilo predavanje čudnih agitatora za Ni« kitu, nekog Taubera i Avenniera, koji su tražili pravo samoodluke za Crnu Goru u pitanju kralja. Više crnogorskih studenata prekidali su govor, a jedan se digao odlučno u obranu narodnog jedinstva, izjaviv« ši da Crnogorci neće da imaju kra« lja izdajicu. Nikitinci, koji su bili u dvorani, započeli su vikati, pa je »predavanje« bilo obustavljeno. Završetak d’Annunzijade. D’An« nuzio, oduševljeni mornar, kako on sam sebe naziva, a u očima cijele ev« ropske javnosti prosti arlekin, za« vršava svoju riječku pustolovinu tragikomičnim načinom. On ne pri« znaje rapallskog ugovora, kojim se Rijeci daje autonomija. Talijanska ratna mornarica krstari pred Rije« kom, da ga mirnom blokadom do« zove pameti, nu on šalje котав« dantu mornarice pozdrav sa riječi« ma: »Shvaćam potpuno veliku ža« lost mornarice, । što se nalazi pred Rijekom, a ne pred Splitom!« Ako je Italiji uistini stalo do održanja njenog ugleda u svijetu, kao jedne velesile, mogla bi veoma lako učini« ti kraj toj djetinjariji. S toga je teš« ko vjerovati u ozbiljnost poziva ge« nerala Caviglia d’Annunzijevim če« tama, da se predaju, jer tu bi tre« balo samo nekoliko pušaka ispraz« niti, i njegova bi se deriščad razbje« gala kud koje. Ali bilo to par dana prije ili poslije, d’Annunzio će ipak morati popustiti i oduševljeni mor« nar vratiće se opet svome starome zanatu, pjevanju nježnih lirskih pjesama. Austrija je dne 2. o. mj. jednogla« sno primljena u Ligu Naroda. Tajni ugovor Turske sa boljševici« ma. Iz Londona javljaju, da je obje« lodanjen tajni ugovor između Tur« ske i boljševika. Sadržaj mu je sli« jedeći: 1. Turska će u svim pokraji« nama, koje nastavaju Turci sačuva« ti svoj integritet; 2. Osiguran je pro« tektorat Turske preko Arabije i Si« rije; 3. boljševičkim agitatorima ne« će se priređivati nikakove poteško« ćqj 4. Rusija i Turska stavljaju si za zadaću sve muslimanske države o« sloboditi i zajamčiti im njihovu slo« bodu; 5. Rusija se obvezuje Tursku sa novcem i vojskom podupirati; 6. neprijateljstva protiv antante mogu se nastaviti bez odobrenja narod« nog predstavništva. Neuspjeh londonske konference. Iz Ziiricha se javlja: Francuski mi« nistar predsjednik Leygues povra« tio se nenadano iz Londona, navod« no zato, da se prikrije neuspjeh, koji je francuska diplomacija doži« vila u Londonu. Engleska odbila je francuske zahtjeve u pogledu grč« kog pitanja i povratka Konstantina, a izgleda, da je to učinio i talijanski ministar inostranih djela Sforza. I« talija je navodno za povratak Kon« stantina, ali ujedno za djelomičnu reviziju sevreskog mirovnog ugovo« ra. Svakako londonska konfcrenca dokazala je, da antanta ima u mno« gočemu posve oprečne interese. — .PRAVDA.« Страна 3 ____________________ Domaće vijesti. IZ UREDNIŠTVA. Radi blagda« na u štampariji idući broj našeg li« sta izlazi u subotu. NAŠI SARAJEVSKI POSLANI« Cl putuju za Beograd u četvrtak br« zim vlakom, koji polazi iz Sarajeva u 1 sat iza podne. Priključiće im se i ostali naši poslanici iz provincije. Bio im Bog na pomoći i sretan im put! Neotesan službenik. G. Alcksa Petrović, policijskoj direkciji dodi« jeljeni predstojnik prisustvovao je prekjučer sjednici za odmjerivanje cijena povrću i voću. Kod cijene bi« jelom luku članovi su komisije za« stupali mišljenje, da je treba podig« nuti, no velemožni se je gospodin usprotivio tom mišljenju ovim ori« ginalnim obrazloženjem: »Ne dam podizati. Vi ste izglasali da je Bo« sna vaša, ali nije. Ona je naša, ja ne dam podići cijene, a vi tužite kud hoćete« ... Kako bi bilo da se ovaj usijanac malo osvijesti i pouči, da sud o iz« borima pripada narodu i njegovim ljudima, a ne malim sreskim olina« ma? Provađanje agrarne reforme. Iz Beograda se javlja: Provađanje ag» rame reforme, prekinuto radi izbo« ra, ponovno se nastavlja. Počelo je premjerivanje zemljišta. S naše pošte. Pišu nam iz Tuzle: Bošnjaku Ibrahimu, gruntovničaru u Tuzli, poslat je iz Duvna jedan pa« ket, koji je po oznaki pošte u Duv« nu vagao 3 kg 700 g. Dostavljač pa« keta u Tuzli donio je istome rečeni paket u ured dne 18. novembra i od« mah nakon potvrde izišao iz ureda. Bošnjak je nakon toga počeo da pa« ket otvara u prisutnosti svoje četvo« riče kolega, a međutim su kolege u« stanovile, da je paket pokvaren i da nije onoliko težak koliko je na pa« ketu označeno. Bošnjak je odmah nakon toga odnio paket u poštu i stvar prijavio. Poštanski je činov« nik izvagao paket, a isti je bio te« žak samo 2 kg; dakle 1 kg i 700 gra« ma manje. Sa Bošnjakom je uzet pismeni zapisnik kod uprave pošte, ali mu je rečeno da neće po svoj pri« lici moći dobiti tražene oštete, jer nije dostavljača upozorio. Dakle ne vrijede 4 svjedoka činovnika, a ova« kovi će škandali na našim poštama i dalje trajati. U paketu fali vrijed« nog veša. Šta će na ovo pošt. direkcija. Sjednica trg. obrt, komore. Redo« vita XXIX. plenarna sjednica trgo« vačke i obrtničke komore održavaće se u ponedjeljak 20. decembra 1920. u 3 sata poslije podne sa ovim dnev« nim redom: saopćenje predsjedni« štva; izvještaj komorskog ureda; proračun, izvještaj o porezu na rat« nu dobit; izvještaj o porezu na po« slovni obrt; uređenje zanatlijskog o« brta i personalije u vezi sa proraču« nom. Stipendije sarajevske općine po« dijeljene su u zdravlju bivšeg opšt. vijeća na ovaj način: I. Za visokoškolce: Z a Z a g r e b: po K 10.000: Bravo Hamdija, medicinar, Nikola R. Pc« trović, pravnik, Hamza Tanković, filozof, Milan Božić, pravnik i Ah« med Abadžić, medicinar. Po K 6000: Josip Gaon, medicinar i Draga To« Sava. za konscrvatorij. Po K 5000: laniel Kabiljo, tehničar i Ema Montiljo, medicinarka. Z a B e č: Po K 10.000: Avram Altarac, veterinar i Ivan Waldinger, tehničar. Z a P r a g: Po K 10.000: Adolf Zamolo, Radoslav Budimlić, Junuz Mehmed« agić za medicinu, te Kažimir Kami« kowski i Dragutin Korda za tehni« ku. Za B r n o: Jakob S. Levi, poli« tehnika, 10.000 K. II. Za srednje škole u Sarajevu: Zanatlijska škola: Saćir Glibo i Ibrahim Kutijar po 500 K. Trgova čka škola: Zarif Šaha« čić, Rajko Šušljić, Kamila Raguz, I« lijas Bajraktarević, Salamon Papo, Rifka Altarac, Elijas Levi, Husein Hadžić, Rafael Levi, Isak Altarac, Moise Papo, Ivo Ramljak, Hifzija Rašidagić, Avram Rabcno, Ljubo Učukalo, Mordehaj Altarac i Du« šan Radović po 500 K. Viša d j e« vojačka škola: Ester Pinto, Ramiza Kemura, Dragica Lazarević, Dragica Cučić, Marija šeremet, Mi« lena Injac, Vasilija Divčić, Milena Cović, Vjera Janković, Marija Šta« ka, Rena Maestro, Sinjora Montiljo, Draga Vulešić i Sara Altarac po K 500. Velika gimnazija: Muhamed Ruždić, Vukosava Prija« ković, Nikola Peršić, Milica Guče« vac, Vejsil Hadžibegić, Šaćir Bukre« šević i Olga Cvjetković po K 500. te Slavko Šljivić, Đorđo Josipović i Ljubica Bikaljević po K 1000. V e« lika realka: Rajko Jovanović, Dušan Kosmajac, Branko Janković, Jovanka Trifunović, Nadežda Gru« bišić, Momčilo Nikolić, Jaroslav Ćemy, Dušan Jakšić, Moric Pinto i Ismet Šakić po K 500, te Fehim GjulbegovićK 1000. Ženskapre« parandij a: Milena Derikonjić, Edita Altarac, Zada Berberović, Marija Kamikovski, Natalij'a Šljivić, Ljubica Lazić i Emilija Ljubić po K 1000. Trgovačka a k a d e mi« j a: Marko Grgić i Ahmed Kemura po 1000 K. U ime jednokratnih potpora za putni trošak podijeljena je među raznim visokoškolcima svota od 15.000 kruna. Tako zvanično saopćenje, a mi bi« smo upitali: koliko je bilo musli« manskih molitelja, jer nam se neka« ko čini, da je dr. Alkalaj zlorabio svoj podnačelnički položaj u korist svojih suvjernika. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nja za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. MANUFAKTURNE (i luksuzne) ROBE SVAKE VRSTI prodaje sa« mo na veliko Muslimanska Central« na Banka za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju sc odmah; pa« kovanje se ne plaća. Ne možete li spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno Muslimanska Centralna Banka I za Bosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. - Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćana dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko 11,000.000. — Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. — Daje sezonske i .’. razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. л Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. �čuvstvo donijete Vam Fellerov pra* vi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 s.peci» jalne velike boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Imate li pokvaren apetit? Cesto povraćanje? Tromost crijeva? Ovo zlo odstranjuje se Fellerovim pra* vim Elsaspilulama! 6 kutija 18 kru« na. švedska želudčana tinktura 1 ve* lika boca 20 kruna. Omot i poštari« na posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska. D. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb Opaha halendar izgleda 1\аЈОПО> za 1921. preporučuje se za VI. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski bajram (IV. dan). tursku crnu kavu 20 Silverlje Ponedeljak 21 Alojzlie vel. Utorak 22 Pavlin Sreda 23 Sidonija Četvrtak 26. Недеља Недеља 7 Теодот, еп Понедељак kao najsavršeniji 8 Теодор Стр. Уторак 9 Кирило ал. Среда 10 Тимотије, п. Четвртак 24 11 Ivandan Petak 25 Prosper Subota 26 Jeremija Вартол и В. Петак Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski’: Tamuz 5680. Hukat Vejivtah dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. 12 Онуфр. и П. Субота 13 Акилина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K 30*— Na više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 do 50 kom K 24.-, M 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima i izvršuje: Papirnica Danici £ В. Rajon, Sarajevo Telefon interurban br, 17. Broj 231 — Eooi »PRAVDA* — »ПРАВДА* Strana 4 Стрзда Brzojavi: Knjižara Kajon. ZEMALJSKA VLADA ZA BOSNU I HERCEGOVINU. Br. 187.817/19. ad. Otvaranje zimske poljo­ privredne škole na Butmiru (llidža). Poljoprivredno odelenje zemalj* ske vlade otvara na Butmiru (Ilidža) 1. januara 1921. zimsku tromjeseč« nu poljoprivrednu školu, u kojoj će za ovu godinu predavanja trajati od 1. januara do konca marta 1921. U školu će se primati težački si* novi, koji su svršili osnovnu školu, a nijesu mlađi od 15 godina. Učenici imaju u školi besplatan stan i hranu. Primite se svega 30 učenika. Sva* ki učenik mora sobom ponijeti naj* manje 2 para rublja, čitavu obuću i odjeću. Molbenice za ova mjesta sa krs* nim ili rodnim listom, svjedočan* stvom osnovne škole i liječničkom svjedodžbom treba najdalje do 15. decembra t. g. poslati zemaljskoj vladi. Prvenstvo imadu oni mladići, koji su od zemljoradničkih zadruga pre* poručeni. Načelnik Poljoprivrednog odelenja: Dr. J. Andrić. Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) bez ikakovog odbitka, iznaša naj­ veći zgoditak, koji se sa jednom srećkom dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i 4. januara 1931. Narudžbe iz cijele države neka se uprave na glavnu kolekturu: Međunarod a Banki d. d. ♦ PAPIRNICA ♦ ♦ HAMDIJE KOPČIĆA ♦ Ф preporučuje svoje bogato stovarište ф J svih vrsta papira, kancalarijskog i J ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova yl. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Oglašujte u „Pravdi". Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca” Baščaršija, Hotel Ghazl АНМЕОА TA.TAREVIĆA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se preporučaje svima muslimanima. Ima taze ribljeg zejtina (belukjaga’, bakarna za gofiu. Epilepticon protiv padavici, hopove za kuovet za iznemogle mašite starije osobe, katran saji-voda protiv kailja, plućnog katarba i tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miSeve, serail po mada i percellan pomada. Sve ove artikle dobija trgovci jeftinije kad uzmu malo veću količina. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosm etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm,, Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa odio drž. razredne lutrije. ljekarna ZAGREB, Gajeva ulica 8. Rudolfa Loebela Odgovorni urednik: F. Šalaka. u Maglaju. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju Ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice * od H 3,000.000-na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica š K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ži K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4100 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti providene prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (medutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i H0 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31. decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase Ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. j 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: > b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, 'n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, u o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod ( p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J, M. O. Štamparija Daniel i A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ecd795be497e20595e5dd689833bf67d.pdf 9c14c9b96ca315eee5ea9201b25e58d2 PDF Text Text POSTA^NA u gotovom plaćena. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM i Četvrtkom. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Згој 127 (232) Sarajevo, subota 11. decembra i920. (29. rebiul-evvel 1339j Slom jedne politike. *) Sve do izbora kod nas su mnogi političari vjerovali, da je »pučina stoka grdna« i da se sa njom može raditi što se hoće, naročito ako se ima vlast u rukama. Međutim rezul« tat izbora je kategorički demanto« vao ovo nastrano mišljenje mnogih naših političara, a naročito onih »demokrata«, koji su sve do jučer bili najjača stranka u parlamentu i imah gotovo svu vlast u svojim ru« kama. Na ovim izborima nam troi« meni narod dokazao je nesamo da se razumije u politici, nego da zna zauzeti odlučan stav u svima vaza nim pitanjima, koja diraju u živac njegove životne interese. Ništa bolje od izbora za koristi« tuantu ne dokazuje nam da nije isto imati dobre ideje u politici i voditi dobru i praktičnu politiku. Voditi mudru i realnu politiku znači umjeti ocijeniti duh vremena i raspoložen nje naroda, te svoje ideje tako vje« što naturati narodu, da on nikako ne opaža da su tuđe, nego da mu se čini, da je to niklo iz njega samog. Politika »demokratske« stranke, a naročito Sv. Pribićevića nije imala spomenute aksiome u vidu, nego se u svome djelovanju služila k o m i t« skim metodama i našu državu kao i narodno jedinstvo dovela u ćornsokak. Kada smo mi u svojim mnogobrojnim člancima, publiko« vanim u »Srpskoj Riječi« i »Samou« pravi«, osudili ovakav način politi« ke, nama se je reklo sa mjerodavne »demokratske« strane, da smo još mladi, pa da se previše zalijećemo. Međutim rezultat izbora u Bosni i Hrvatskoj dozvoljava nam da mi danas »demokratskim« glavarima možemo odvratiti, da slon živi sto godina, pa opet umre kao slon. Komitska politika »demokratske« stranke u Bosni i Hrvatskoj preživ« jela je jedan strahovit poraz. Ni« gdje narod nije gore demantovao svoje dosadanje nazovi vođe kao u ovim dvjema pokrajinama. Cijela »demokratska« štampa, žuta i zva« nična, bila je digla hajku na Radića u Hrvatskoj i muslimane oko »Prav« de« u Bosni. Svi intelektualci i cio državni aparat metnuo se bio u po« kret, da kompromituje ove dvije stranke, da ih onemogući u narodu. I gle čuda! Dođoše izbori i narod dade većinu baš ovim »izdajnicima« i »reakcionarima«. Muslimani su naša braća, aRadićje sinnašekrvi, prematome mi ne smijemo postupati s njima kao sa tuđima ina b o Ijševički način otimati •) Pisac je stari znanac naših gg. čitatelja i mi smo mu zahvalni, što je i pored putnog umora (vraća se iz Crne Gore) bio Ijubezan, da se odazove našoj molbi i napiše nam ovaj članak. Ur. im imovinu imećatiihu lance samo zato, što n e m i« s 1 c k a o mi. Strašne i neoprostive uvrede »demokrati« su učinili pre« ma Radićevoj seljačkoj stranci i ju« goslavenskoj muslimanskoj organi« zaciji. Nikakvo kajanje, ako ga bu« de bilo, ne može zagladiti ovaj gri« jeh i izviniti ih za sjeme razdora, koje su bacili u narod, u jednokrv« nu braću. Rđavo razumjevši političku stvar« nost i istorijisku zbilju »demokrate« su svojom akcijom i propagandom doveli narodno i državno jedinstvo u opasnost, spremali, vjerujemo ne« hotice, državni udar i raspad naše države. Ako je istina da je Radić iz« dajnik i separatista, kao što to tvr« de »demokrati«, onda je on trebao još 29. novembra proglasiti Hrvat« sku nezavisnom republikom, jer je dobio ogromnu većinu na izborima za konstituantu. Međutim mi vidi'« mo iz izjava g. Radića, da nesamo da on nije separatista, nego će ići u Beograd i raditi na narodnom je« dinstvu zadržavajući sebi pravo sa« moopired'iljeljenja u pogledu forme države i njenog unutarnjeg urede« nj a. Što se tiče agrarne politike »de« mokratske« stranke, ona se može definisati sa jednom riječi: dema« gogija. Na kakvom naučnom siste« mu je bazirana agrarna politika »de« mokratske« stranke? Kakve intelek« tualne snage se nalaze iza njihove agrarne ideologije i koje su njihove doktrine? Uzalud ćemo postavljati ova pitanja, jer na njih ne možemo dobiti pravog odgovora. Kada su i« šli u široke mase narodne, da agitu« ju, »demokrati« nisu vodila računa o dobru naroda, a još manje o dru« štvenoj pravdi i potrebnim socijal« nim reformama, nego jedino o svom partijskom interesu i uspjehu. Svo« jom paklenom agitacijom oni su razvijali megalomanske prohtjeve kod naroda u Bosni i nudili mu i o« bećavali i ono, što on ne traži. Ni« šta nije lakše bilo, nego navesti se« ljaka na tuđe njive i polja i reći mu, da ih obrađuje kao svoje, ali ono što je teško, to je učiniti socijalnu .pravdu, riješiti tako agrarno pita« nje, da vuk bude sit i koza čitava, t. j. zemljoradnik podmiren, a bivši feudalni gospodari i zemljovlasnict posve neogoljeni. Ni jedan korak naprijed ne bismo pošli u demokra« tiji, ako bismo liječili jednu siroti«' nju stvaranjem druge. »Demokrat« ska« agrarna politika je bila pogrje« šna i nama je jako žao što moramo s bolom u duši konstatovati, da su bosanski radikali često puta bili žr» tve »demokratske« agrarne demago« gije i da su se u agrarnom pitanju često puta razilazili sa radikalima u Srbiji. Ali ipak sa zadovoljstvom napominjemo, da se došlo do spo« razuma i da sadanji agrarni pro« gram narodne radikalne stranke Godina II. Ako skinu dosadanje svoje po« može zadovoljiti i zemljoradnike i zemljovlasnike, jer vodi računa o grješne đozluke i kritičnije pogleda« socijalnoj pravdi, o interesima i jed« ju u život, naš rad i naše metode, bi« nih i drugih. će im sav.im jasno, da je njihova Priznavajući nam slom »demo« kritika bila sasvim promašena i da j kratske« politike u Bosni i Hrvat« su, mjesto negativnim, trebali ići I skoj, neko će reći da su oni dobro pozitivnim putem isravljanja naših prošli u Makedoniji. Zaista »demo« eventualnih nedostataka i pogrješa« krati« su imali uspjeha u Makedo« ka. Prazno glamatanje, koje ruši niji, ali to je n e p a t r i o t s k i us« sve — i ono što valja i ono što je pjeh. Tamo se agitovalo protiv ra« nedostatno — ne vođi nikakvom ci« Iju niti će od njeg biti kakve koristi. dikala tako, što se reklo da je Pa« Isto je tako besmisleno misliti, da šić potekao Turke i Bugare, pa da dobro potječe samo s jedne strane, oni t. j. Turci i Bugari ne treba da a još je besmislenije, da to dobro glasaju za stranku čiji je on vođa, jer im je razorio nacionalne države. monclpoliše jedna iščezavajuća ma« »Demokratska« stranka, koja je i« njina, sve i onda, kad bi predstave mala u svojim rukama nesamo po« ljala najbolje i najjače intelektuaL liciju i veći dio štampe, nego sve što ce. Da naša organizacija raspolaže treba jednoj stranci za uspjeh, ipak s jačim snagama od onih oko »Gla« sa Težaka«, držimo da će priznati i je propala, jer je bila nenarodna i radila protiv životnih , oni sami i stoga završiujemo riječi« interesa i dubini osjećaja ma: Dobro došla ovaka objektivna širokih masa narodnih. Na« kritika i svaka incijativa za poziti« van rad. rodna radikalna stranka, koja je i« malla protiv sebe sve, prema kojoj su njeni protivnici bili neobazrivi u upotrebi agitatorskih sredstava, do« živjela je pobjedu na izborima, jer je bila i ostaće uvijek pravi i jedini prijatelj naroda. Novinari — politi« Zagrebački »Jutarnji List« u bro« čari treba da imaju u vidu rezultat ju od 5. o. mj. donio je ovaj razgo« izbora za konstituantu, pa ako hoće vor svog sarajevskog dopisnika sa da budu prijatelji nareda i vjerni nar. zastupnikom g. drom M. Spa« tumači njegove volje, valjalo bi da hom: »Vaš dopisnik je intervjuisao izvrše reviziju svojih mišljenja i u« danas predstavnika J. M. O., narod« dešavaju svoje pisanje u budućnosti prema iskazanom raspoloženju na« nog poslanika dra Mehmeda Spahu. Gosp. dr. Spaho je bio ljubazan, da roda. — Sarajevo, 7. decembra. mi odgovori na pitanja, koja danas Krsta Marić. najviše interesuju javnost. — Govori se, gosp. poslaniče, da Sarajevo, 9. decembra. će J. M. O. sklopiti kompromis sa »Glas Težaka« donio je u broju radikalnom strankom u Bosni. od 4. o. mj, članak »Poslije izbora«, — Ja sam već na našoj zemaljskoj u kojem konstatira: »možemo jasno skupštini dne 20. oktobra o. g. re« ustvrditi, da nema nikoga u kao, da će naša stranka vrlo rado za« parlamentu, koji ne će ovu državu u jednički raditi sa svakom drugom današnjem njenom opsegu i koji bi strankom, koja nas muslimane is» htio da je cijepa i uništi.« — »Mi kreno prizna potpuno ravnoprav« trebamo sada, veli dalje taj list, da nim državljanima. Naravno, da se situaciju mjerimo onako kakva je. ne možemo zadovoljiti sa dosadaš« Muslimani su dali vodstvu J. M. O. njom ravnopravnošću, koja je po« puno povjerenje — to je fa« stojala na papiru, već ćemo morati kat i nije pitanje sada, kako su oni, tražiti da se ona pokaže i u djelima do toga povjerenja došli.« Citiraju« vlade. Najveća zapreka za naš spo« ći ove stavove hoćemo da konstati« razum sa većinom stranaka moglo ramo, da je gornjim riječima bez i« bi biti agrarno pitanje u Bosni i Her« kakve ograde povučena glavna ba= cegovini. No ta zapreka ne leži na za, sa koje su u svom radu polazili našoj strani, jer mi ne tražimo ništa naši protivnici iz ovog malog tabo« drugo, već potpuno jednako riješe« ra: nije dakle istinita njihova tvrd« nje agrarnog pitanja u čitavoj drža« nja, da je naša organizacija antidr« vi i u skladu s načelima, što su izre« žavna i protunarodna. čena u kraljevskoj proklamaciji od To nas priznanje veseli i držimo mjeseca decembra 1918. godine, ko« ga dobrim znakom za budući rad o» ju su potpisali predstavnici svih nih oko »Glasa Težaka« kojima na« stranaka u državi. kon ovog priznanja možemo vjero« — Držite li, da će Hrv. težačka vati da će u buduće »svoj rad teme« i Hrvatska pučka stranka tražiti sa« ljiti na moralnim zasadama«. Ovoj vez sa vašom strankom i podupirati su izjavi ostali vjerni već u prikazu vaš rad? događaja u Gacku, pa ih pozdrav« — To ovisi o njima samima. (O tom pitanju razgovarao je vaš do ljamo u nadi, da ćemo u njima u bu« duće naći objektivna i lojalna pro« pisnik i sa jednim drugim i članom tivnika, koji će biti daleko od sram« vodstva J. M. O., koji mu je rekao nih metoda onih oko »Domovine«. ovo: Naš odnošaj .prema Hrvatima I 1 ' ! Jedna izjava g. dna M. SpahE. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (Li) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u Brodu i B- JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - IiKiliFlji: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. - Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interarban telefon: Zri �»PRAVDA' — »ИРАВДА" Strana 2 Страв« bio je uvijek ispravan. Mi smo uvi« jek željeli, da oni idu zajedno. Bilo bi dobro, kad bi uvidjeli pogrješku bar sada nakon ovih izbora i s nama zajedno potražili načina, kako bi se zajednički sa trijeznim elementima na srpskoj strani utro put za izgla« đenje trzavica.) — Hoće. Dosadan; i sastav bosan« stav bosanske vlade i u kojem smje* ru? — Hoće. Dosadanji satav bosan« ske vlade, sve od obrazovanja prve centralne vlade u Beogradu, znači za muslimanski narod jednu od najve« ćih nepravda. Mi ćemo nastojati, da se kao i do sada respektira pri sasta« vu vlade razmjer stranaka u Bosni i Hercegovini, jer se je prije sastav« lialo prema strankama u Narodnom Predstavništvu a ne prema njihovoj faktičnoj snazi u narodu. — Kojoj će se grupi J. M. O. pri« ključiti u konstituanti obzirom na administrativne zahtjeve i na čiju potporu računa? — Najbolji stručnjaci u admini« straciji države iz svih krajeva naše države došli su dosadanjim dvogo« dišnjim iskustvom do osvjedočenja, da je upravni centralizam nemoguć. Mi ne ćemo tražiti decentralizaciju u upravi zbog kavih političkih raz« loga, već samo s toga, da uprava bu« de bolja, jer smo mi od loše uprave najviše trpjeli. Samo se po sebi ra« žurnije, da decentralistička uprava mora stajati pod narodnom kontro« lom, pa već stoga je potrebno, da pokrajine imaju svoja predstavni« štva. Po dosadanjem stanju pokra« finske vlade stoje pod vrlo slabom kontrolom centrale de i riješa« vaju mnoga pitanja ibenim pu» tem, koja bi se po općenitom parla« mentarnom principu morala riješa« vati samo putem zakona. Nadamo se, da ovo naše gledište ne će biti zapreka sporazumu sa drugim stran« kama. U tom pogledu je bi o dosa« dašnje iskustvo najbolja škola. — Po jutrašnjim sarajevskim no« vinskim vijestima, vi ste gosp. dok« tore jučer stigli u Zagreb, da prisu« stvujete konferenciji sa Hrvatskom Zajednicom? ~ Da. To su »pouzdane« novin« ske informacije. Kako vidite, mi sje« dimo u Sarajevu. Ja i svi moji kole« ge putujemo u četvrtak dne 9. o. mj. u Beograd, gdje će poslanici J. M. O. na naročitoj konferenciji donijeti definitivnu odluku o držanju u kon« stituanti. U Zagrebu nije još održa« na nikakova konferencija, pa su sve novinske vijesti netačne. Moram da naglasim, da mi hoćemo da budemo jednako bliski Zagrebu i Beogradu.« Novinstvo o našem ispjehu. III. cegovini policijski goniti i podme« tati im “ veleizdaju. Bezumnici! »Hrv. Sloga«, glasilo hrv. težačke Rušitelji naše države! I muslimani stranke u 258. broju od 2. decembra im odgovoriše složno kuglicama, te napisa ove retke: »Druga je senza« staviše na svoje čelo Hrasnicu i čija ogroman broj muslimanskih Korkuta! Šta će sad »demokrati«? mandata, ogroman i neočekivan. Moraće im se pokloniti, i još te ka« Sta se s izvjesne strane nije sve ra« ko duboko!« dilo, da se prorijede i razbiju musli« Ovdje moramo ispraviti jednu za« manski redovi! Milijuni su se na to bludu »Balkana«: u »bezumnike«, potrošili! Potkupiše ljude, uplivne u koji su nas policijski gonili spada i muslimanskom narodu, ali eastične dr. Srškić sa svojom tevabijom, a savjesti i gramzive na paru, i opskr« valja naglasiti i to, da se radikalska biše ih obilnim fondovima za agita« »Srpska Riječ« u zadnje doba nije čiju, za mito, za osnivanje novih li« nimalo razlikovala od žute štampe, stova .... i sve zaludu! Muslimanski elemenat pregazio ih je s takom la= j o kojoj govori »Balkan«. koćom, a u isto doba i s takim pre« U broju od 5. decembra govori žirom, da ne samo što nije niti je« »Balkan« o istinama, koje su pomo« dan od njih bio izabran, već su nji« I ću izbora izbile na javu, pa veli: hove listine pobrala najsmješniji i »Prva je, koju niko više i ne spori, najmizerniji brojčani rezultat. S da nacija nije dala jaku većinu ni tom sjajnom pobjedom naša jednoj političkoj stranci. Ni jedna su braća muslimani očitovala s jed« sama ne bi mogla parlamentarno ne strane svoju političku svijest, a s vladati. Narod se time izjasnio pro« tivu svemoći, protivu diktature ma druge svoj pošteni karakter, na koji zlatno tele nema utjecaja. koje stranke. Narod je shvatio, da Muslimanska pobjeda potvrđuje suviše veliko poverenje samo u jed« još jednom po milijunti put onu nu stranku, da suviše jaka vlast sa« staru političku maksimu, biva: da mo jedne stranke vodi u iskušenje zloupotrebe i poverenja i v asti. I sila, doduše, kola lomi, ali da srce ne slomi nikad. Ona potvrđuje historij« tako će naše stranke i njihovi prva« skim iskustvom stečenu istinu, da ci, ma da su se uzajamno toliko gr« se u borbi protiv ideja smije samo dili, bitiprinuđeni da jedni ideja i jedino ideja upotrebljavati. drugimapružeruku. Narod neće ničiju diktaturu: ni Pribićevi« Kojemudrago drugo sredstvo mora ćevu, ni Pašićevu, ni Radićevu, ni da naiđe na otpor, koji je to žešći, što je žešći pritisak. Taj se nauk Korkutovu, ni komunističku. Mora« dade crpiti iz ono 25 muslimanskih će se bar trojica sporazumeti da bi mandata.« mogli stvoriti glavni uslov parla« « mentame vladavine. Narodi se da« Radikalski »Balkan« (Beograd) o« nas i u unutrašnjem i u spoljašnjem životu kreću putem kompromi« svrnuo se je na naš uspjeh u dva maha. Prvi put j registrirao, da je u sa, pogađanja i međusob« Bosni i Hercegovini oko polovicu n o g popuštanja. Nikome pre« mnogo sile, jer ljudi su grešni, pa se sviju predatih glasova palo za Jugo« ^slavensku Muslimansku Organizaci« od nje pomame, ako im se sva dade! Pribićević će se morati pokloniti ju. Onda je istakao pogreške, koje Protiću, a obojica zajedno Radiću i su u pogledu Bosne učin jene, a koje Korkutu!« sudjelovale, da se sav muslimanski živalj u ovim zemljama stavio u je« Druga je istina, ističe »Balkan«, da dan front, kako bi se zaštitio od ga« je poražena »demokratska« partija, njanja. O persekucijama proti mu« a o trećoj se izražava ovim riječi« slimanima piše: »Počelo je n e r a« ma: »Treća je istina da su ovi izbori, z u m n o ganjanje muslimanske koji se mogu smatrati kao plebiscit, braće. Demokrati su im, zloupotreb« poraz Srpstva u Bosni i Hercegovi« Ijuiući zaštitu Beograda, bili objavili ni. Tamo ne samo da su demokrati rat za istrebljjenje. Počelo je jedno uništeni, negoje i Srpstvo tu« razbojničko i anarhističko otimanje č e n o. Ove dve divne srpske po« njihove zemlje pod lažnom dema« krajine, koje je Srbija dobila na boj« goškom firmom borbe protivu be« nom polju, kuglicama su, na izbori« gova. Plaćena žuta štampa nadala je ma za konstituantu otete od Srp« bjesomučnu 'divljačku viku na »age stva! Reći će naivni da se tamo ver« i begove«. Aga i beg bio je svak, ko ski opredeljavalo. Jest, verski, ali nije bio poklonik — Pribićevića. protivu Srpstva! Ona divljačka Šiljanc su zločinačke poruke, da hajka naših »državotvora« »za kulturu nepotrebni« muslimani c a« odmah po ujedinjenju pa sve mogu da sele u — Aziju! Kad je g. do danas protiv braće muslimana Stojan Protić proljetos, kao držav« nije mogla ni donijeti ka« nik, htio da u svoju vladu uvede i k a v b o 1 j i plod. Svi oni musli« bega Hrasnicu, ovi politički šarla« mani u Bosni, Ikoji su bili gonjeni, tani pod demokratskom firmom fa« čije su zemlje i kuće razbojnički o« rizejski pištahu: Hrasnica, Hrasni« timane, ne bi bili ljudski stvorovi, ca! I da bi 1 u d i 1 o bilo još kobnije, već bi bili viša bića, kad bi drukče pred same izbore počeše fpojedinc odgovorili. U Bosni i Hrcegovini na« muslimanske prvake po Bosni i Her« ša uprava od dve godine pokrila se I neuspesima i sramotom. Neka i dalje viče: Hrasnica! Hrasnica! pa I će dočekati i veće zlo.« 0 Prešli put smo pod ovim nasio« vom citirali dvije gluposti, pa ćemo 1 i sad jednu. Šmitranovo »Zvono« i bjesni na ovaj način: »Zamislite i drugovi! Bosna i Hercegovina šalju ; u konstituantu 27 čalmi! Ove čalme i treba da budu tumači osvetničke bosanske raje, one treba da reše a« grar i da donesu ustav. Principova Bosna i Hercegovina ispraznila je sve mejtefe i kavane, rešila se svih trutova i danguba, rešila se haram« baša i razbojničkih iataka od Čaj« niča, Hercegovine i Sandžaka: šalje ih u prestemički Beograd, da kroje ustav i stvaraju državu!« Ne ljutimo se. Nek gazda Jovo zvrnda, ako nema drugog posla........ Što se babi htilo, to se babi snilo. »Srpska Riječ« od 10. o. mj. javlja, kako se među članovima J. M. O. pojavila neka »pocijepanost«? Do« duše sa upitnikom, ali ipak javlja. To je njena skromna željica. Ta ko« liko puta ćemo joj morati opetovati da sve dotle, dok se muslimani pot« puno ne izjednače prema svim akti« ma državnih instancija sa ostalim građanima, da sve dotlen ne može ni lud čovjek pomišljati na ma ka« kve nesuglasice među članovima vodstva J. M. O. U vodama »Srpske Zore«. Srbi« janski radikali sigurno nikad ne či« taju, šta im mrči Stjepo Kobasica u svojoj »Srpskoj Riječi«, jer da zna« ju, ne bi dozvolili, da taj list, koji se zove radikalni list, donosi bedasto« će, kao one što ih čitamo u 245. bro« ju. U rubrici »Unaokolo« prijeti nam se Čokorilovim tonom »da će kuglice iz pušaka popraviti ono, što su pokvarile kuglice na izborima«. Prvo, napominjemo Stjepi, da je do« sele uvijek tvrdio, kako je Srbija I jedna od onih zemalja, u kojima ■ vlada narodna volja i dru« go, upezorujemo ga, da su kuglice iz pušaka obično pokvarile ono, što su . stvorile kuglice na izborima, kad su htjele da popravljaju. U bilješci »Pravdina maslinova grančica« podvaljuje nam, da smo provodili izbornu agitaciju sa paro« lom »islam je u opasnosti«. Da je na svijetu milijon takvih kobasica, kao što je Stijepo, ne bi ipak mogle Islamu ni zasmrditi, jer Islam, a to valjda i on zna, nije jugoslavenska, već svjetska, brojem najjača religi« ta, a mi bos.«herc. muslimani njen sasvim sićušan sastavni dio. Mi smo pri izborima isticali, da su m u s 1 i« maniJugoslavijeu opasnosti, što smo sa hiljadama fakata i doka« zali i tvrdimo, da će sve dođe biti u opasnosti, dok javnost srpska bude spominjala puščane kuglice i time navodila pravoslavne na nova naši« Jja. Što se tiče »ćorsokaka« naše po« litike, neka se Stijepo za nj ne bri« ne i neka misli samo na to, da smo mi idući »ćorsokacima« poslali 25 poslanika u konstituantu. Još nam predbacuje, da se zauzi« mamo za jugoslavenski nacijonali« zam, srdi se, što hoćemo da posre« dujemo između Srba i Hrvata i po« učava nas, da bi »mnogo korisnije bilo po nacijonalizam (čiji ?), kad bismo se nacijonalizovali«. Ako je Stijapin nacijonalizam onakav, ka« ko ба je satirički obilježio Karl Kraus, naime: »Mrzim te, što te nije rodila moja mati, a ponosim se, što ne pripadam drugoj naciji«, to on onda nema one doze čovještva, bez koje mi ne ćemo da radimo i na« ravno ga ne možemo akceptirati. Toliko na adresu »Srpske Riječi«, a one iznad nje podsjećamo na na« rodnu izreku: »Što jedna budala o« batali ne može popraviti ni stotina pametnih«. Stoga je vrijeme, da u svoju redakciju unesu malo razbo« ra, jer će odgovarati i za — gluposti sinjora Stipc. Odjek našeg uspjeha. Iz Skoplja (Ušćupa) primismo 6. o. mj. ovaj brzojavni pozdrav: »Čestitamo us« pjeh Bošnjaka. Udruženje Južne Srbije.« Hvala na bratskom pozdra« vu. Rpnt — Broj 232 ; Iz Sandžiha i Mafiedonije. ZAŠTIĆIVANJE PLJAČKE. i : i 1 j .1 1 i : I ; ’ ; Dobili smo jedan vrlo značajan dopis. Radi se, istina, o sitnici: otet je konj jednome muslimanu, ali ci« jeli tok događaja nosi na sebi bilje« ge, koje obično vidimo na svim po« stupcima upravnih vlasti, kad se ra« di o ispravljanju muslimanima na« nešenih nepravdi. Mile Novković iz Ljepojevića, srez Nova«Varoš uzeo je konja Omera M. Ibrovića iz Kladnice, srez Sjenica, s tim, da se kao predsjednik općine kladničke »njime posluži do Sjenice i natrag«. To je bilo u novembru 1918. god. i poslije dvije godine dana upotrebe, i danas se njime služi — porodica Novkovićeva, pošto je on radi raz« nih lopovština zatvoren u Čačku. Ibrović je molio sve nadležnim putem, prvo Novkovića, da mu vra« ti konja, a kad ga je ovaj odbio, re« dom načelnika sreza sjeničkog, na« čelnika okruga Raškoga, ministra u« mutrašnjih djela, zatim ponovno, kad je molba zabačena, načelnika okruga Raškoga, načelnika sreza sjeničkog ј —gospodina ministra u« nutrašnjih djela 12. septembra ove godine. Sve uzalud. Uvjereni smo da tužba Ibrovića ne bi išla dalje od kladničke opštine, da je slučaj« no Ibrović »uzeo« konja od Novko« vića. Ovako se stvar rasteže, pa pi« tamo g. ministra: misli li je kad pri« vesti kraju? Na dohvat. Crkva i demokratija. Glavni or« gan demokratske partije »Demokra« tija« donosi u 428. broju pod gor« njim naslovom među ostalim i ove značajne riječi: »Reč je o pravoslav« noj crkvi. — No ma kakih veroispo« vesti bilo u našoj državi, one mora« ju svoje ciljeve upravljati u skladu s državom. Pravoslavna je cr« k v a bila nosilac jedinstva narod« nog i ona mora i u buduće b i t i v o đ u ovom pokretu. — Isto tako sveštenicinaši, koji su kroz vekove bili budni čuva« ri, moraju sada biti apostoli na kul« turnom pre.porođenju naše nove dr« žave i duhovno naš narod ujediniti. — Sa jačanjem duhovnim i crkve« nim i država će se razvijati rapid« no, jer....« Nije riječ o mnogo ismijavanoj islamskoj zajednici, nego o pravo« slavnoj crkvi. Niti to ne piše kakav popovski list, kao što je Pravda »ho« džinska«, nego to piše organ demo« kratskih jugoslavenskih nacijonali« sta! Dar Alija, ide balija! Pod ovim inadbvcm donosi beogradski »Ju« gosl. Narcd« u broju od 30. no« vembra ove retke: »U tuzlanskom dkrugu kad prilazi balija glasač« kom stolu, na kome su povrstane glasačke kutije, onda mu se ovako Objašnjava: Ova ti je, (prva demo« kratska, Pribićevićeva), vala i bilah, švapeka; ova ti je, beli, kutija (radi« kalska) vlaška, a ova ti je kuzum (jagnjc) kutija sultanova (musli« manska), glasaj za nju, neka ti je airli. »Avaj, Bosno, sirotice kleta«. — Ili kako bi rekao rahmetli Zem« i bilj«efendija: »Osu se nebo zvezdama, I gordi Beograd hamidijama.« Bilježimo da se vidi jugoslaven« ј stvo ovog lista i da se zna kakvo glupo mišljenje još i sad vlada u Beogradu, prestonici i nas, mušli« manskog dijela srpsko»hrvatsko«slo« venačkog naroda. Velik gubitak. Preksinoć nam sti« že tužna telefonska vijest iz Bas. Novog:? Naš drug u borbi, uvaženi građanin i načelnik Novski Alibeg Biščević naglom smrću ostavi svi« jet. Naš dobri Alibeg ostavlja nas, kad nam je tako potrebna pomoć svakog nas pojedinca. U njemu iz« gubismo vrijedna druga i jaka borca za narodna prava. Što je našeg Ali« bega najbolje resilo, jest blaga nje« gova narav i mehko srce. On bijaše jedna- dobrota za svoju okolicu i svoj narod. Alibegu bijaše oko 45 godina, bi« jaše zadnjih godina načelnik u svom �Fpoj 232 — Broj Страна 3 »ПНАВДА* — ,PRAVDA* rodnom mjestu, od osnutka naše or« ganizacije bijaše elan našeg cen« tralnog odbora i jedan revan član i pristaša naše organizacije. Pa i prije bijaše on u svakom narodnom po« krctu za svaku za narod korisnu i« deju. U svom rodnom mjestu Ali« beg je dosta učinio u buđenju naro« da na prosvjećivanje i za svaki na« predak. Bio je i član upravnog vije« ča u novije doba osnovane muslim. trg. i obrtničke banke u Sarajevu, a u sadanjim izborima narod mu naš također dade svoje povjerenje iza« bravši ga svojim zastupnikom za našu konstituantu. Ali eto mu ne bi suđeno, da i tu što učini za svoj na« rod. Preča Božija nego ičija. Fah« metullahi alejhi rahmeten vasiah! Odlazak naših poslanika. Prekju« cer, u četvrtak, krenuli su odavde naši narodni poslanici put Beogra« da, da budu na okupu s drugim po« slanicima, kad se otvori konstituan« ta 12. o. mj. Prije podne se već po« čeo sipremati silan naš svijet na ko« lodvor da ih isprati. Ali oni su sami zaželjeli, da se s našim građanstvom oproste u kiracthani, a da se izosta« vi svaka pratnja na štaciju. Zato u kiraethani već u 11 sati ne bijaše mjesta, sve stolice, sva sredina, bi« jaše zapremljena, pa i predsoblje i obe siporedne sobe bijahu dupkom pune. Kako je koji poslanik dolazio, bio je burno pozdravljen. U 12 sati oprosti se u ime naših poslanika Scjd Alibeg Filipović lijepim govo« rom od naše zajednice. Na to je go« vorio u istom smislu Sakib ef. Kor« kut, a za njim i dr. Spaho. Sva tri su govornika svojim govorima tako d jelovali na nas, da je mnogi od slu« ' šatelja suze pustio, a sve ih je to« kom govora burno pozdravljalo, po« vlađivalo i na svaku njihovu riječ svesrdno davali izražaja svojoj ja« koj svijesti za stranku i obećanju, da će vjerno slijediti one, kojima dadosmo svoje povjerenje. Dirljiv b jaše rastanak u kiraethani. Posla« nici posjedaše u fijakere, koji su če« kali napolju, i odvezoše se na kolo« dvor praćepi pok'ikom iz stotine gr« la: Allah emanet! Pred odlazak vlaka oko 1 sat na« đe se i na kolodvoru golem skup pratilaca. Srdačan bijaše i tu njihov rastanak. Uz naše zastupnike iz Sa« rajeva: Hrasnicu, Spahn, Filipovića, Serića, Korkuta, Karamehmedovića, Sadovića i Sarajlića tu vidjesmo i naše ugodne poslanike Muju Seho« vida, težaka iz Foče, Saliha Baljlća, profesora iz Mostara, Mustafa ef. Salihbegovića, muftiju iz Plevalja i Midhatbega Hodžića. Kad se vlak krenuo zaori opet iz mnogobrojnih grla srdačni: Allah emanet! Na putu će se našim poslanicima pridružiti i drugi naši poslanici iz o« stalih okružja. Otvoreno pismo gosp. Mehmedu ćišiću u Mostaru. Baš uoči izbora, zadojen stranačkom mržnjom htio si, da ispališ zadnji fišek proti J. M. O., te si izdao letak, u kome tvrdiš, da sam se »u junu mjesecu 1913. baš na sv. Antu vjenčao po katoličkom obredu u katoličkoj crkvi« i »da sam se pokrstio i primio ime Ante« i da sam »pokrstio svoju djecu«. Radi Tebe samog ne bih ni odgovorio na tu tešku objedu, jer je i Tebi i Tvo« jim kompanjonima najdostojnije odgovorio naš svijesni islamski ele« menat, koji u onako impozantnom broju — odlikujući se dostojnim dr« žanjem — glasaše baš za listu, na kojoj je i moje ime. Ali ću da ispra« vim data o mom vjenčanju slijede« ćim: Ja sam se vjenčao 1914. godi« ne, po propisima Uzvišenoga Šcria« ta u Bihaću, akt Šeriatskog suda br. 1998/14 — šer. potpisan po šeriat« skom sudiji gosp. H. Ibrahim ef. Re« džiću. Da su mi djeca muslimanska, to je poznato svakomu (jer to slijedi iz senatskoga braka), a u nufusu su u« nešena, prvo dijete pod imenom'. Dudija«Zlata, a drugo dijete pod i« menom: Mustafa«Narcis (Nerkjez). Pripominjem Ti, da sam mjeseca travnja, svibnja i lipnja god. 1913. boravio na moru (na malom Loši« nju) radi plućnog katara kao đak trećeg godišta filozofije na bečkom sveučilištu. Uostalom stvar sam predao sudu, pa Te na vrijeme upozorujem, da pokupiš dokaze o svojim tvrdnja« ma, ako hoćeš, da ne ispane osuda na Tvoju štetu i sramotu. — Mostar, 29. studena 1920. Prof. Salih Baljić. (»Narodna Sloboda«.) Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nj a za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« n;a u Tuđi sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisarnu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) bez ikakovog odbitka, iznaša naj« veći zgoditak, koji se sa jednom srećkom dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« žave neka se uprave na glavnu ko« lekturu: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije. Zagreb, Gajeva ulica 8. Trpite li od reumatizma, ili od u« loga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. . Trebate li blago, pouzdano tjera« juće sredstvo? Fellerove prave Elsa« pilule vrše svoju dužnost! 6 kutija 18 kruna. — Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 9 kruna. Švedske že« ludčane kapljice 1 velika boca 20 kruna. — Omot i poštarina poseb« no, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« vatrka. E. Poruke uredništva. G. Aklf ef. Biserovlću. Žao nam je što radi druzih važnijih stvari ne možemo po­ svetiti toliko pažnje »Koteriji oko »Domo­ vine!« Tim. što Vas ona napada, ne mo­ žete ništa izgubiti, nego dobiti u očima muslmanskog naneda. Mi s njom uopće ne želimo polemisati. Opet nešto za Vas! Muči II Vas glavobolja! Trganje u kostima! Boli od uloga, od reumatizma! Besanlca! Jeste 11 nervozni! Ta pokušajte i Vi FELLEROV PRAVI ELEA-FLUlD. Divit ćete ве i hvaliti Fellerov Eisafluid kao dobra prijatelja, a crnim danima. 6 dvcetrukih ili 2 velike specijalne boce 42.— K. Prah i tablete protiv reume 15.—. Aspirin prašci lb K. Nije Ii Vam želudac u redul Tr­ pite li od slabe proOavel Od pokvarena »petita) Oj, kako ćete biti zadovoljni, ako poku­ šate FE^LEROVE PRAVE ELSA-P1LULE! Te eu uistinu dobre! G kutija 18.— K. SAGRADA BARBER 12,— K. ŠVED­ SKA ŽELUDĆANA TINKTURA 20.- K, BALZAM i ŽIVOTNA ESENCIJA 6.—K. Pravi eehoferov balzam 15. - K- Vi kaAtjet«1! Za probavu! Sluz otetranjuje, kašalj utažuje ZAGOR SKI PRSNI BOK 9.— K, Hogo kolačići (prene pastile protiv kašlja) 7.50 K, Bonboni od elada, od trputca počamši od 3.— K. Prsni čaj protiv kašlja 8.— K. Fiakerski prah 8.— K. Guajakohirup uz liječ­ nički prepie 4Ф,— K. Lipov čaj 8,— K. Probavni prašak 4.— K, Soda bisarbonica 3. K, Sol za čišćenje želudca 6.— K, Karlsbađska sol 6.- K, REGENEROL SA MARKOM „HEGA“ (fizio­ loške soli po prof. Neusseru) 1 kutija 25,— K. Najfinije Ricinovo ulje po 6.— i 30. — K. Pastile od tamarinda 2.50 K. ^АЈ ZA ČIŠĆENJE KRVI 8.-. Senesblster i Muterblcter počamši od 3.— K. Glavobolja 1 Jednako ugodan u uporabi kao i pouzdan jest FELLEROV WELBA“ klinčić PROTIV MIGRENE 12.— K. Prašci protiv glavo­ bolje 15.— K. Kinina, praška protiv groznice 30.— K. Zubobolja! Zubne kapi 5.— K. Zeleno ulje 30 — K. Voda za oči 5*— K. Slabokrvnost! Tekući željezni ekstrakt 20.— K, Željezni albuminat 40.— K- Uz liječnički prepie: AR8OFERRIN-TEKTOLETE od ljekarne k svetome Duhu u Beču 25.— K. HEGA FERR1N 45.— K. Krečno-željezni sirup 20.— K. Blaudove tektolete 15.— K. Pravo najfinije ljekovito riblje ulje „Е1ва“ 85.— K. Svrbljenje, svrab. Mast protiv evraba 11.— K, Naftolova mait 16.— i 20 — K. Sumporna mast 12 — K. Sve ostale masti, kao cinkova, blajvajs — aromatična, lovorova mast u kutijama po 3.—, 7.— i 12,— K. Mast za rane 15,— K, Mast sa djecu, Kamforna žesta 12.— i 60.— K. Mast ptotiv ozebline 15.—. Điahilon-flašter, rubnflašter 2.— K i 4. — K Žesta i mast protiv guše (Kropf) 15.— K. Sredstva za životinje. Hranivi prah za marvu 1 kutija 7 50 K, Mazilo »a konje 25 — K. Arnika G. - i 30.— K, Gusti terpent n 5.— i 10.— K, Mast protiv ušiju 3.— i 12.— K. Kod upita treba priložiti poštanske bilježe za od­ govor. Protiv glista! Elsa šećerne pastile protiv glista 1 vre­ ćica 7.50 K. Citvarovo sjeme protiv glista, čisto ili sa šećerom, po težini počamši od 4.— K. Proljev, Dlareja! Bastlerove kapi protiv kolere 15.— K, kapi protiv grčeva 10.— K, kapi od kamilice, od prominca, kimove kapljice, cimetove, melisove kapljice, baldrijanska tinktura, Hoffmanova žesta, male boce 6.— K, velike 30.— K. Dabrove kapi (Bibergeil) za žene 30 — K. Omot i poštarina računaju se posebno, ali što jeftinije. Preporuča во, naručiti Što više na jedan puta, jer se tako troškovi podjeljuju i iznose za pojedinu robu manje. Narudžbe adresirati na: Eugen V. Feller, ljekarna, Stubica donja. Elsarg br. 310 Hrvatska. Muslimani sjetite se „Gajreta“! Najbolju kremu za cipele A. H., Dulje! — Jezero. Predsjednik je odbora postupao prema našoj telefonskoj uputi. Hvala Vam, što ste se odazvali uputi vodstva. M. selam! ARAP Manufakturne (i luksuzne) robe svake vrsti izrađuje prodaje samo na veliko _- Ratković i drug Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, Kraljevića ulica. SARAJEVO. „PROMET" trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. Prodaja: drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Ovlašteno carinsko posredništvo. Brzojavi: Promet. i Intb. Tclef. Z9. �мппа 4 Стобна PRAVDA* — „ПРАВДА* Ovsho I# ј 4^ 4^ta kalendar Izgleda ЛаЈОПОУ ZQ 19ZL Vil. Месец ЈУЛИ Nedelja Muslimanski: 3. Seval 1388. Ra­ mazanski ba)ram (IV. dan). 20 Silverije Ponedeljak 26. Недеља Недеља 7 Теодот, еп Понедељак 21 8 Alojzije vel. Utorak Теодор Стр. Уторак 22 9 Pavlin §reda Кирило ал. Среда 23 10 Sidonija Četvrtak Тимотије, п. Чегвртак 24 11 Ivandan Petak Вартол и В. Петак 25 Prosper Subota 26 Jeremila Muslimanski: 8. Ševal 1388 Jevrejski : Tamuz 5680. Hukat Vejivtah 12 Онуфр. и П. Субога 13 Акилина Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar za 1921. god. Cijena po komadu K80*— Na više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 do 50 kom K 24.-, od 50-100 kom. K 23.preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima I izvršuje: Papirnica Danici E P. Rajon, Sarajevo Telefon interurban br, 17. ♦ i Brzojavi:Knjižara Кајоп. PAPIRNICA HAMDIJE KOPĆIĆA X preporučuje svoje bogato stovarište Y svih vrsta papira, kancalarijskog i Naručbe se ♦ školskog pribora. a obavljaju brzo i točno. X X Cijene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Oglašujte u „Pravdi". Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Muslimani i musli­ manke grada Sara­ jeva, sjetite se vaše­ ga „Merham eta“. SEBURA iz fabrike Hinha Franch sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Od£ov.nu tajnik: F. tnUka. Prči 222 - Ecol Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, 1. novembra 1920. I Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice od H3,000.000na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica ž K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ii K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, г.а svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4*00 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920. do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđene prvim kupanom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase :li na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrva*«'’ kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za 8. i H. (d. d.) u Sarajevu. OhakrAd Odbor J. M. O. Državna klasna LUTRIJA Pm vučenje 3. i V januara 1921. I00.000 sr e ta ka 5o.ooo dobitaka 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna. Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun) ili kruna 49ooo.ooo (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400.000,200.000,150.000, 100.000, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30.000, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200.000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za ssahu Masu; И srećka Dinara V8 Ili Hruna I9Z I/Z srećke Dinara ZV III Hrunn 96 IV srećke Dinara IZ III Hruna VB 1/8 SFEĆha Dinara 6 ili Hruna ZV Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturl МЕаиНДНОПМП ВДНКД 3.0. odio razredne lutrije. W Zagreb Nijveči izbic brojeva! Štamparija Dankl & A. Кајсв. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3e2761d7d2c127c14cc3d836aca69a08.pdf 32f47c4088251d49b98dea60a3f308c6 PDF Text Text Drugo izdanje. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 128 (233) pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORK»M 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE ŠE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, utorak 14. decembra 1920. (1. rebijulahir 1339.) Plodovi mržnje.*) Događaji u Sarajevu i po svim krajevima, gdje stanuju muslimani pomiješani sa Srbima, i ako bolno djeluju na svakog prosvijetljenog čovjeka, oni paraju srce svakom Hrvatu preko Save. Mi Hrvati ne« kako instinktivno osjećamo imutra« šnju krvnu vezu s muslimanima. To nije plod hi politićko=nacijonab ne propagande, niti posebnih inten« čija, da se muslimani privedu u ko« lo Hrvata. To je osjećaj bratstva. Taj osjećaj bratstva se u nama jav« ljao i onda, kad su braća Srbi bili izloženi progonima nekoliko godi« na prije početka rata. Od obala ja« dranskoga mora do Drave svaki po« šten Hrvat osjećao se je solidarnim sa nevino proganjanima nosti kao i mi, to ćemo sigurno vrlo brzo naići i na simpatije kod svih onih, koji su humani i pravični. Nu to ne sačinjava jezgru našeg zadovoljstva. Naše zadovoljstvo raste do neobične visine istom on« da, kad gledamo lica muslimana. Kako se sjaju ta lica! Kako se vese« lo i bezbrižno nose i bijedne prnje na tijelu! Kako je oživjela riječ! Ko« liko se čuje radosna smijeha! Musli« mani su kroz ovih pet šest dana po« slije naše sjajne pobjede na izbori« ma postali daleko svjesniji svojih građanskih prava, nego li su ikada prije bili. Naskoro će se pokazati, da li će se patriotizam naših muslimana mo« Godina 11. ći održati na ovoj visini, do koje je tako silno i spontano narastao. I mi, naučeni dvogodišnjom praksom, sumnjamo, da se sa mračnjačkih strana već ne snuju atentati, koji bi naše sjajno narodno raspoloženje pretvorili u jad i čemer i koji bi iz tog jada i čemera htjeE ponovno konstruisati našu »antidržavnost«. Ali i ako sumnjamo, to se ovaj puta ne bojimo. Jer ne samo da danas svako zna, da govorimo jednodušno opunomoćeni od naroda, nego će nam se i iglas, kojim ćemo ustati protiv svakog bezakonja, u kojoj god ono formi bilo, mnogo jače i mnogo dalje čuti, nego dosada. Otvorenje honstituante. Osijek, 23. studeni 1920. Kerubin Šegvić, narodni poslanik. Sarajevo, 13. decembra. O nama se dosada malo pisalo, a što se i pisalo, bilo je gotovo skroz izvraćeno i s očitom namjerom, da se i staro i mlado u državi i van nje uvjeri, kako smo mi ne samo »anti« državni«, već uopće po istorijskoj nuždi nesposobni za svaki progres. Danas se o nama mnogo govori i piše. Preokret se zbio preko noći, kao da smo se preko noći preporo« dili i postali drugi ljudi, koji puno više važe, nego oni dojučerašnji. Kad nas danas napadaju, razlijeva im se žuć od jeda. Prema takvim ćemo se držati Bismarckove, koju je doviknuo nekoć u rajhstagu soci« jalistima, kad mu se zgadilo na nji« hove. posvke: »Zbijmo gušće redo« ve, začepimo nosove i napred!« Kad nas hvale, to jest kad s nama nešto kombiniraju, obično ponavljaju i prežvaču naš toliko i toliko puta bezuspješno i beznadno dizani glas, da nismo »antidržavni«. Sve su to dobri znaci. Što se jače bude jugoslavenska javnost intere« sovala za nas, tim će nas, kao što je prirodno, sve bolje upoznavati i ra« zumijevati, jer će mnoge glavne uši čuti naše jadikovke, koje dosada bi« jahu glas vapijućeg u pustinji. A kako nikad ne zahtijevasmo više, nego samo ravnopravnost sa svima državljanima, koji imaju iste duž« Prenosimo iz »Jugoslavenskog Li« sta«: Beograd, 12. dec. Beograd se danas zaodio u svečano ruho, ku« će su okićene jugoslavenskim, srp« skim, hrvatskim i slovenskim zasta« vama. Okićenje kuća nije ali onako brojno, kako se to očekivalo. Već za rana jutra opažala se u beograd« skim ulicama neobična žurba, jer je došlo mnogo ljudi iz provincije da prisustvuje prvoj sjednici konstitu« ante. Već jedan sat prije otvorenja sjednice skupio se pred zgradom konstituante silan svijet uzbuđeno raspravljajući. Oko pola 10 započe« ie su dolaziti pojedine grupe posla« nika tu i tamo pozdravljane od mnoštva sakupljenog svijeta. U samoj zgradi konstituante bilo je već prije 10 sati vrlo živahno. Ga« lerija je bila puna općinstva. Diplo« matske i novinarske lože bile su ta« kođer popunjene. U Beogradu nije nikad bilo toliko diplomata i novi« nara kao danas. Nekoliko minuta iza 10 sati počeli su ulaziti u dvo« ranu poslanici. Prvi je ušao radikal« ski poslanik Mika Marjanović, a za« tim radikalski i demokratski posla« nici izmiješani. Oni su zauzeli cen« tar i to radikali desno, demokrati li« jevo. 1 U oči je upao ulazak komunista, koji su ovaj put nastupili kao orga« nizovana četa: svi sa velikim crve« nim karanfilima u zapuoku. U ži« vahnom razgovoru zauzeli su kraj« nje lijevo krilo. Između njih i de« mokrata smjestili su se zemljorad« nici i republikanci. Desno od radi« kala sjeli su socijaldemokrati. Kad je započela sjednica ušli su članovi jugosl. muslimanske organi« zacije i pučke stranke, koji su za« posjeli skrajnje desno krilo. Dr. Laginja se je sa nekoliko svo« jih ljudi postavio u pozadini iza ra« dikala. Jedino nijesu bila popunjena sje« dala Radićeve stranke, tako da je na sjednici bilo prisutno 350—360 poslanika. Na sjednicu su došli i svi članovi vlade, pa i sam Ivica Kovačević. Prvi je ustao i uzeo riječ dr. Milan R o j c te predložio za dobnog pred« sjednika g. Nikolu P a š i ć a, što je s burnim odobravanjem i pljeska« njem primljeno. Burno pozdravljen popeo se Pa« šić sa očitim uzbuđenjem na pred« sjedničku stolicu te uz svečanu tiši« nu kuće pozdravio sakupljene spo« menike ovim govorom: Gospodo poslanici! I ako sam po« zvan poslovnikom da zauzmem ovo žnačajno mjesto, blagodareći na« rodnom povjerenju i Bogu, ja vas molim, da mi dozvolite, da vam o« vom prilikom kažem nekoliko rt« ječi. Gospodo poslanici! U historiji na« šeg troimenog naroda nije bilo zna« čajinijeg i većeg momenta historij« skog od ovoga, u kojem se sada na« lazimo. Naš narod pozvan je preko svojih poslanika da utvrdi temelje naše buduće države i da osigura sva politička i građanska prava našeg troimenog naroda bez razlike na sve građane, koji živu u našoj domovi« ni. Naša mila domovina živila je dugo razdvojena u tuđe države, slu« žila tuđe gospodare i radila za tuđe narode. Sada je, hvala Bogu, proli« venoj krvi i pomoći naših savezni« ka, oslobođena i mi smo sc ujedinili. (Burno odobravanje i klicanje ži« vio! Sudbina naše buduće države i na« šeg naroda postavljena je u vaše ruke. Ako budemd umni i rukovo« dili sc iskustvom i historijom, mi ćemo moći naći put našeg napred« ka i razvitka, put koji će nas brzo dovesti u redove najnaprednijih naroda, put, koji će brzo stvoriti slobodu i blagostanje u našem na« rodu. Posao dosta težak, ali ako je dobra volja kod svih nas, da stvori« mo jednu osnovu, koja će dati mo« gućnost razvijanju svih naših sugra« dana, onda se taj posao može svt« šiti, ako se pri tom rukovodimo bla« gošću i iskustvom i ako budemo us« trpljivi i saslušamo svakog našeg brata u ovom Domu. Ja držim go« spodo poslanici, da će naš troimeni narod koji je toliko prepatio, upo« trijebiti ovaj momenat, kad je sud« ba u njegovim rukama, da stvori jednu državu naprednu i slobodnu, jednu državu, koja će zadovoljiti potpuno naš narod i sve napredne narode, koji žele da se rukovode na« pretkom i slobodom ostalih naroda, da će zadovoljiti naše saveznike i da ćemo uliti strah onima, koji mi« sle, da će nas razjaditi i raskrojiti. (Pljeskanje i odobravanje). U to i« me ja želim našoj konstituanti sre« ćan rad, na slavu i sreću kako po« slanika tako i našeg naroda. Iza toga imenovao je sekretarima najmlađe poslanike parlamenta i to: Ninka Perića, dra Svetislava Mija« tovića, Borislava Stavljanina i Via« dimira Pušenjaka. Nakon toga pozvao je poslanike da predadu svoje vjerodajnice i za« ključio sjednicu urekavši drugu za ponedjeljak u 4 sata poslije podne, �»PRAVDA- — »ПРЛВДА* Strana 2 Страаа na kojoj bi se imao izabrati verifi« 1 nik Većeslav Vidler zaviknuo je: »Živila Jugoslavija!«, a komunisti kacioni odbor. odgovorili poklikom: »Živila sovjet« Uz burne poklike predsjedniku stali su se poslanici razilaziti. Posla« ! ska republikal« Iz Sandžaka I Makedoniji. ZULUMI U VUČITRNU. Skopljanski »Hak« u svom 103. br. od 27. oktobra donosi dopis iz Vučitrna, iz kojeg vadimo ovo: »15. o. mj. došli su mi u radnju žandari, naredili da je pritvorim i odveli me, sa moja dva sinčića, koji su se zadesili u radnji, u moj stan. Taj je bio opkoljen s 200 vojnika i nekoliko žandara pod komandom vojničkog i žandarmcrijskog zapo« vjednika. Ne davši mi ni da zapi« tam za razlog opsade moje kuće, za« povjediše svoj kućnoj čeljadi, žen« skinju i nejakoj djeci, devet nas na broju, da napustimo kuću, i pod u« darcima kundaka, nečovječnim po« grdama provedoše nas kroz čaršiju i zatvoriše u mjesnu tvrđavu. U po« četku sam mislio, da sam samo ja i moja familija izvrgnuti ovom bije« su i nasilju, ali sam zatekao u tvr« davi još 10—15 familija, djece i že« na, koje kao i nas batinaše. Pucanj toljaga, jauk i lelek djece i žena bio je užasan prizor. Kada smo poslije pola sata pušteni, od rana i bolova jedva smo mogli doputovati kući, gdje mi i danas leže bolesni 8«godi« šnji sinčić i 6«godišnja djevojčica. Do sada nismo smjeli nikome ni kazati a kamo li potužiti se na ove i mnoge druge zulume, koje podno« sismo, ali nam je mjera već prevrši« la i bez obzira na posljedice ne mo« žemo dalje trpi ti i šutjeti. Tobožnji je razlog ovih zuluma bio moj sin Muharem, koji se nije odazvao pozivu na vojničku službu. Međutim je moj sin još za vremena austr.«ug. okupacije iselio u Čari« grad radi školovanja, gdje se i da« nas nalazi, a što je dobro poznato i našem opštinskom sudu i u službe« ne knjige zavedeno. Kada se ovako postupa sa jednim uglednim trgov« cem bez ikakvih stvarnih razloga, nije teško zamisliti, što podnosi si« romašni i neuki svijet, kao n. pr. što je bio slučaj sa dvije mlade kćerke Na dohvat. Ahmet na minaretu. U jednom beogradskom listu čitamo ovu crticu V. Velička: »Dvadeset mi je već godina, reče sam sebi Ahmet, a još nikad nisam bio na minaretu!« I od« mah se naš Ahmet ispe na viti mi« naret. A pred njim se, kao na dlanu, raširi ćela varoš: kuće, trgovi, tavne grupe platana.... Vrve ljudi tamo amo, prolaze kola.... A sa one visi« ne jedva se vide i ljudi, i stoka... — E gle, molim te samo: dvadeset godina živim na ovom svetu, usklik« nu on u tom času, a tek sad videh, stojeći na ovoj visini, kako je ništa« van rod ljudski, kako su prema meni svi mali i neznatni!... A daleko od džamije igrahu se deca, ugledaše Ahmeta, i govorahu među sobom: »Glete, glete, šta je ono tamo na minaretu? I odluči čitav dečiji hor: »V r a« b a c! Vrabac se popeo na džami« ju!« .... Zgodna i savremena priča.... U znaku konfesionalizma? Piše nam jedan vojnik: »Služio sam na dvomjesečnoj vježbi kod II. puka I. bataljona I. div. teške artiljerije u Dalmaciji. Komandir nas je silio, da ulazeći u kancelariju i za vrijeme predavanja skidamo šajkače, radi čega je nastalo nezadovoljstvo na« ročito među Albanezima, na koje je ova odredba silno djelovala. Došlo je i do formalnih protesta, radi ko« jih su mnogi došli u pritvor.« Čudnovato, da se u našoj vojsci još ni sad ne poštuju islamski osje« čaji i da se neki komandiri povode za svojim -osjećajima, mjesto da se drže naređenja. Kako bi bilo, da se ulcma«medžlis zainteresuje ovom pojavom? Ibrahimage Madžuna, koje su, u pri« sutnosti opetinskih činovnika jedan žandarmerijski oficir i 2—3 redova odveli i zatvorili u »zasebnu hapsa« nu«. Slični zločini izvršivani su i nad drugim muslimanima, i ovo je bilo sve po volji i ćeifu jednog kapetana. što je kasnije i sam izjavio — je« dino radi zlostavljanja muslimana. Mi smo sa liječničkim svjedodž« bama podnijeli nadležnoj vlasti tuž« bu, a Vas, g. uredniče, molimo, da objelodanite ovo pismo i da se za« uzmete, kako se ne bi više ponavlja« li slični zločini.« Upozorujemo na strašivi i blagi ton, kojim se iznosi u javnost taj balkanski postupak, koji bi po svo« joj težini u svakoj zaista pravno u« pravljanoj državi bio kulturni škan« dal prvog reda. ZAŠTO SU USPJELI KOMUNI« STI? Iz Skoplja javljaju beogradskim listovima, da komunisti za svoj veli« ki uspjeh u Macedoniji i Staroj Sr« biji imaju da zahvale ovim okolno« stima: 1. Od bugarskih komitskih četa naloženo je pučanstvu, koje inače nema političke svijesti, da glasuje za komuniste. 2. Svi Bugaraši, Grci, Turci, A r n a u t i i Kucovlasi, koji u ovim krajevima imaju svi pravo glasa, a ima ih oko 40 po sto, glasovali su za komunističku listu. 3. Komunisti su kao nosioce svo« jih lista istakli ljude većinom poštene i ugledne, koji su dobro poznati u okolici, gdje su kandidovali. Radikali i demokrati pokušavali su proturati ljude tamo nepoznate, kao i one, koji su rđavog glasa. 4. I radikali i demokrati u svakom su okrugu istakli po nekoliko lista, što ih je znatno slabilo. Maši dopisi. Tuzla, na dan izbora. Danas mi dođe do ruku Šerifova »Domovina« od 26. o. mj. br. 12., u kojoj mi zape za oko kilometrički dopis iz Tuzle potpisan sa S«(alko) K«(onjhodžić, Karo). Najprije sam jeo, da ne izgubim apetita i zasu« kah rukave, pa počeh čitati. Bože mili, ja šta ti taj »patriota« proti »Musavata« sve ne drobi! Drobi čo« vo ko karača, ne može da se zausta« vi. Pjeva ode Šerifu, staroj Musi. Narodnoj Organizaciji i njezinim vođama, a satire i hidžvije proti »naprednjaka« iz »Musi. Svijesti« i »samostalaca« iz »Musi. Sloge«. Do« duše prešutio je spomenuti »Musi. Slogu«, a zašto, on zna, a i mi ćemo to niže navesti. Borbeni stav je za« uzeo proti »Pravdi« i J. M. O. i pri navali, poput cara Vilima, ne drži se haške ni ženevske konvencije, nego juriša li, juriša. Stani, bolan Karo, i mi imamo pero i mastilo. Polahkb, brate, nije biće, znamo se; ti si vojnik za pare, šta te je briga hoćeš li gosi moći osvojiti koju for« tiču; glavno je da si u poslu, da ti se nadnica računa i gotovo. Mi zna« mo, da ti je Šerif »pao«, ali, brate, sa« svim malo. Čujemo, dali je dao cig« lih 5000 K, a to je mala malenkost, osobito za te, koji umiješ gospodski da živiš. Mi za tu malenkost ne bi« smo dali privole ni za kandidaturu na Šcrifovoj listi, a kamo li da ono« liki članak napišemo. Hajde i to bi se dalo nekako ispričati kokuzlu« kom, jer nužda zakon mijenja, ali te ne možemo da ispričamo, niti da shvatimo osim ako priznaš, da si pobudalio — kako si mogao onako sam proti sebi pisati. To je, »radi« kalski« brate, neshvatljivo. Mi znamo, a znaš i ti, da si uredi« vao »samostalnu Muslimansku Slogu« i iz nje kao iz busije pucao na Šerifa i na Srbe. Mi znamo, a znaš i ti, da si od onda do sad »u svom životu i političkom djelovanju preživio brojne metamorfoze« i da je kod tog metamorfoziranja inte« resantna stvar, da nikad nijesi imao svog uvjerenja, nego vazda bio nad« ničar i uvjerenje mijenjao prema poslodavcu. Mi znamo, a znaš i ti, da si politički šarlatan i da si mome, nat iza oslobođenja upotrijebio da se lažima i zavaravanjem rehabili« tuješ i popneš na grbaču ovog ispa« ćenog naroda. Bio si, ko đoja, radi« kal, a pisao si u »Pravdi« nekoliko članaka proti strahovladi okružnog načelnika Grudića, ili kako ti ova« ko naše pisanje nazivaš »proti po« stojećeg državnog uređenja«. Je li to šarlatanstvo, neka prosude dru« gi, a tebi savjetujemo, da uvučeš je« zičinu, jer će te tvoj smrad ugušiti. Sjećaš li se riječi, kojima te je »po« častio« okr. načelnik Grudić radi nespretne stilizacije članka u »Op« štinskom Glasniku« o samoubojstvu Smilje? Ti na te sve »epitetone« ni« si reagirao, nego samo drhtao po« put mladice. Crvenio se nisi, jer ti je obraz davno odcbljao i pocrnio. Mi to znamo, a znaš i ti, a eto i Gru« dič te je za,kratko vrijeme upoznao i opisao te točno kakav si. I ako je Grudić jedan savršeni policajac, i« pak mu je bilo gadno i odvratno, kako si mogao tako nisko pasti u podlosti, pa nije mogao, a da te tim ne pljusne po licu. Svoju si »politič« ku« karijeru proigrao kod svakog i niko ti više ne vjeruje osim Šerifa. I Šerif te zna i on ti ne vjeruje, ali njemu treba denuncijanata kao što ic i sam, pa čim svrši svoj posao, o« krenuće ti leđa. Veliš na početku svog dopisa: »Pravdu« je plaho nekako zabrinu« la akcija Šerifa Arnautovića i drugo« i va....«, a mi velimo, da to nije. Nas I ne brine »akcija Šerifa Arnautovića I i drugova«, nego se čudimo, kako to društvo smije da se pojavi pred po« šteni narod, pa da mu se još natura i za vođe. Naš je pošteni narod sil« nih žrtava dao, dok je upoznao »Še« rifa Arnautovića i drugove«, pa je ••toliko svjestan, da neće opet to svo« *e iskustvo pogaziti i pijavice svo« jom rukom staviti sebi na vrat, da mu krv piju. Naša prognoza u ovoj stvari pokazala se je tačna. Narod ih je bagatelisao i kloni ih se kao vraga. Da li su ove riječi tačne, osta« vičemo kuglicama, da one potvrde, jer danas kutija »Šerifa Arnautovi« ća i drugova« ima da izreče smrtnu osudu svojim gosama. Vlastito pri« ’ znanje najbolji je dokaz. Pri kraju i završetku ove pisanije hoćemo da upozorimo Salku Karu, da ne pokazuje svojih papaka, ako još koji put uspiše u »Domovini«, jer mi znamo mnogo koješta o nje« mu, pa bi njegova fotografija mogla i drukčije izgledati. I ovaj put, da njegovo »sočinjenije« nije nosilo o« znake mjesta, htjeli smo reći, da je Sakib Korkut prošvercovao »kefan« čiju« proti Salki Kari, patrioti proti »Musavata«, a kad tamo, a ovaj si« roti Karo napisao svoju autobiogra« fiju. Pazi Karo, da sam sebe ne karaš! I . — h. h. — Avtovac, 3. decembra. Na dan poslije izbora došao je gatački načelnik Hamid Kurtović mome puncu Osmanagi Ciloviću, starcu od 85 godina i kazao mu jav« no, da će se objesiti 8 Gaćana a pred njima on Osmanaga zato, što su radili za jugoslavensku musli« mansku organizaciju. To je Osman« agu tako prestrašilo, da je pobjegao preko brda i kao lud došao k meni u Avtovac, gdje je i prenoćio. Mi smo ga tješili i slobodili, ali on ni« kako nije smio sam da se povrati, te smo se mi, nekoliko komšija i ro» đaka iskupili i odveli ga kući u Gac« ko. Tamo jc pitao načelnika, zašto da ga vješaju, a on mu odgovorio: »Zato, što si Korkutovac!« Molim uredništvo, da ovo iznese u »Prav« di«, neka se vidi, kakvih muslimana ima kod nas. Selam. Hamdija Pašić. Бро! — Broj 233 Gajretov glasnih. ' Dobrovoljni prilozi. Upravnom fodboru prispješe dalje ovi prilozi: Bećir Omer Softić, Rogatica, 100 K; Muhamed Akšamija, Rogatica, 100 K; Muhamed Hrelja sakupio 868 K; Mehmed Fazlagić, Čapljina, šaku« pio 1900 K; Ibrahim Gavranović sa« kupio 201 K; pododbor Jajce 1000 K; Omer Halilhodžić, Ljubinje, 200 K; Mujaga Nurković, Orašje, 300 K: Ćazim Rušćuklić, Kladanj, 200 K; H. AvMaga Dclić, Sarajevo, 33 K, Muhamed ef. Džumhur, Nevesinje, sakupio 800 K, Bcćirbeg Pašić, Ne« vesinjc, sakupio 331 K; općinsko poglavarstvo Foča 300 K; Ahmed Sarić, Stari Majdan, sakupio 170 K; pododbor Bos. Samac sakupio 630 K 80 h; pododbor Stolac od održa« vane zabave 5130 K; pododbor J. M. O., Ljubuški, sakupio 1420 K; J. Dorić, .Uvac, sakupio na sijelu 50 K; općinski ured Žepče 500 K; Smail Bećiragić, Žepče, sakupio 245 K; kotarski ured Fojnica (za Ibrahima Pocilića) 300 K; Ragib ef. Hasanbe« gović, Avtovac, sakupio 160 K; E« sad H. Alibegović. Bos. Samac, pri« godom svadbene svečanosti kod g. Fodotovića sakupio 300 K; akadem« ska omladina, Bos. Novi, od prire« đene zabave 1900 K; Alija Omersof« tić, Maglaj, sakupio za Gajret 100 K, 63 kg pšenice, 14 kg raži i 69 kg kukuruza; Društvo »Hurijet«, Sara« jevo, 40 kg pekmeza; Mešinović i Bajiraktarević 100 kg pirinča, Kasim Džanović za Sarajevski ženski kon« vikt: 1 pisaći sto, 1 pult, J veliki pi« saći sto, dvije velike školske table i 1 stalažu za knjige, sve u vrijedno« sti oko 10.000 K; Mujaga Sudžuka predao je jednu Gajretovu kašicu od pododbora u Brčkom sa 4 K 17 h u sitnom novcu. Književnost. »Naša djeca«. Koliko puta čestiti roditelji budu u neprilici, šta će dati svome djetetu da čita. Kao što je za nas odrasle važno pitanje: dobra duševna zabava, naročito dobra knjiga ili dobar književni list, tako je to i još važnije za djecu. I ona žele štiva, samo to štivo mora biti napisano prema njihovom shvata« nju, a naročito žele takove sadržine, koje će dovoljno pobuđivati njiho« vu pažnju, buditi maštu, njegovati osjećaje za ljepotu, za dobro i po« štono, za nacionalne i vjerske osje« ćaje itd. Ljudi, koji naročito žive među djecom i prate ih i s ove stra« ne, pričaju nam, da su djeca više pu« ta bolji kritičari knjiga pisanih na« ravno posebno za njih, nego što smo mi odrasli za nas. Naročito je dječiji ukus vrlo osjetljiv. Nužna im je dakle knjiga, koja će ih u prvom redu zainteresovati i pobuditi im vo« Iju za čitanjem, a osim toga treba, da ta knjiga bude odgojna, da djecu oplemenjuje. Eto u tome smislu naša je dječija srpsko»hrvatska literatura dosta o« bilna u pogledu knjiga, a u pogledu dječijih listova gotovo oskudna. O« davna u Zagrebu izlazi »Smilje«, list za djecu, što ga izdaje Hrv. ped.« knjiž. zbor. U srpskoj literaturi iz« laže dva«tri dječija lista, ali ni jedan, kao što ni »Smilje«, koje se najbolje uređuje, ne udovoljavaju potpuno svoj našoj dječijoj publici. »Smilje« kao i ostali dječiji listovi pišu većinom za djecu kršćanskih roditelja. To je obzirom na svoje ■posebne prilike i opravdano, ali se radi toga muslimanskoj djeci nisu mogli ovakvi listovi preporučiti. U« šljed toga je bila dugo godina nasta« la praznina, jer nije bilo dječijeg li« sta, koji će svojom sadržinom odgo« varati svima zahtjevima, pa da ga mogu čitati sva djeca bez razlike vjere i plemenskog imena naše na« čije. Ovih dana je u tom pogledu kre« nulo na bolje, jer je u Beogradu po« čeo izlaziti list za djecu »Naša de« ca«, koji, gledajući na prve dvije sveske, nastoji, da ovu prazninu is« punjava. List se štampa latinicom i ćirilicom posebno, prema želji čitao« ca. I lijep je to dječiji list. Gradivo mu je bijano: priče interesantne, po. učne, a i s estetske strane su lijepe. �. fepoj 232 — Broj Svi slavniji -momenti u pričama i pjesmama su i naslikani. Slike su u bojama, dosta lijepe i s umjetničke strane prilično odgovaraju. Svakako je taj list u nas novost. Ima nešto i pogrešaka i nedostataka, ali ćemo ih izostaviti, nadajući se, da će se to s vremenom sve poboljšati. Uostalom marljivo ćemo pratiti taj list. »Naša deca« izlaze mjesečno je« danput. Godišnja mu je pretplata 8 »ПРАВДА* — .PRAVDA* du dosljednd pokušali, da oživotvo« re taj program, to naša kraljevina stoji bez sumnje pred veoma sud« bonošnim događajima. Šta sve može da bude, o tome piše beogradska ! »Politika« od 10. o. mj. ovo: »Dva ! su rešenja moguća: Stati na zakon« sko gledište da niko nema prava ce« pati pojedine oblasti od ove drža« ve, sačekati mimo dela i primeniti zakon u slučaju potrebe, ili ostaviti Radića Hrvatskoj i Hrvatsku Radi« ću, ali ne istorijsku Hrvatsku nego onu stvarnu Hrvatsku bez i j e d« nog srpskog, bez tjednog slovenačkog sela; svesti je na te granice i ostaviti je njenoj sudbini.« Međutim Radić tvrdi, »da škol. mjesta 4 — 8 sati hoda, broji o« je plebiscit u Bosni i Hercegovini Mi smo nepismen narod. To je to« dokazao, da ni one nisu srpske zem« liko puta dokazano statističkim po« ko 1200 stanovnika (sve većinom muslimani), a u toj općini nema hra« lje«. Mi vrlo sumnjamo, da će Radić đacima, a ko dobro gleda, to mu se ostati isti i na djelu i na riječima, ali dokazuje svaki čas. Ništa nas toliko ma prosvjete. Tu dolazi na red i op« kako god bilo, ne možemo ni pod ne dira, toliko ne zabrinjuje, kao 'čina Tuhobić, koja broji 10 sela sa 1.400 stanovnika, a nema škole, pa koju cijenu dopustiti, da se u Bosni kad konstatujcmo strašnu nepisme« i Hercegovini ašikuje sa krvavim nost, neprosvjećenost cjelokupnog općine Gorani sa 1600, Dragočaj sa revolucijonarnim pokretima. G. Ra« našeg naroda u Bosni i Hercegovini. 880, Krušćica sa 850, Lug sa 1000, Često se govori i piše o raznim ne« Orahovica sa 1500, Župa sa 900 sta« dić treba da zna, da nekoliko njego, vih batinanih pristaša nisu podnije« voljama, manama i pogreškama na« novnika i t. d. U svim tim općinama li ni deseti dio muka i patnja, koje šega svijeta i uvijek se svodi na to, živi naš jadni seljak, posve zapu« je podnio muslimanski narod u Bo« što je neprosvjećen. Kada razmiš« šten. primitivnim životom, i da ga ljamo o tome, strah nas još više se nikad niko nije sjetio kroz 40 go« sni i Hercegovini, ali koji se uza sve dina Švabinc uprave. A koliko ta« to ne prijeti »puščanim kuglicama«, hvata u pomisli na našu budućnost. Puščane kuglice među braćom bile Školska statistika narod, osnov. ško« kih općina i sela ima u našoj cijeloj domovini! bi smrtonosne za oba brata i Srbina la iz šk. god. 1917./18. iznosi, da je te godine u svoj B. i H. polazilo na« Naša je mlada kraljevina istom u i Hrvata, ali mi ni u kom slučaju ne ćemo da zapanemo među dvije va« rodne osnovne škole 10.889 musli« I svome prvome razvitku, zatekla je tre i sva ćemo sredstva upotrijebiti, inanske, 20.385 srpskowpravoslavne i 1 većinom sve naše pokrajine ispod da se ti eventualni nepromišljeni 18.750 katoličke djece. Ukupni broj Svabine uprave u ovakim prilikama. djece od tri glavne konfesije, koja Teško će biti u skorije vrijeme eksperimenti još u klici uguše. su polazila osnov. školu u toj Škol. Amnestija u Dalmaciji. Prenosi, popuniti sva prazna mjesta, gdje godini, iznosi dakle oko 50 hiljada. škole nema, ali je dužnost naše u« mo iz »Srpske Riječi«: Potpisan je Ako se uzme u obzir, da se u B. i H. prave pa i samoga naroda, da se po« ukaz, kojim su oproštene uopšte ne« računa okruglo oko 1,800.000 sta« stepeno sve više podižu škole ba« izvršene kazne, odnosno neizvršeni novnika, onda je gornji broj školo« rem odmah u onim mjestima, gdje deo kazni i pravne posledice skop, vane djece upravo strašan. Za malu je narod u materijalnim prilikama čane po zakonu sa dotičnom krivič« utjehu prošle je škol. god. taj broj nešto jači, da uz pomoć uprave i nom osudom, a ovo zadnje i u slu« nešto poskočio, a ove još jače, ali sam doprinosi materijal za svoju čajevima, u kojima je kazna izvr« velikoga koraka u napredak još ne« školu. Naročito mi ovdje ponovno šena, svima licima, koja su u Dal« ma. Nema ga, niti ga može biti, kad upozortijemo muslimanski dio naše« maciji za vreme okupacije izvesnih nam fali prije svega škola. Negdje ga naroda, da gdje god nema škole, krajeva naše kraljevine sa strane skoro iznesosmo ovdje slabe škol« a ima podesna mektebska zgrada, Italije osuđena zbog krivičnih ske prilike u gradu Sarajevu. U ba« da tu otvori školu i od zemaljske radnja političkog i voj« jagi glavnom gradu ne može se zbog vlade zatraži učitelja i škol. namje« ničkog karaktera, poći« nestašice škola da provede zakon o njenih na štetu našekra« štaj. Toliko smo puta stručnjački obaveznom pohađanju škola, a ka« dokazali, da se u školi mogu mime 1 j e v i n e a u korist kralje« mo li će se u provinciji. Koliki se 'duše djeca zajednički učiti i u vje« vine Italije ili zbog krivičnih Broj jadne, besposlene djece vuča ronauci i u škol. predmetima. Eno radnja, čiji je povod u vezi sa reče« po Sarajevu zbog toga razloga, nije baš u pomenutom konjičkom srezu nom okupacijom i naređeno je da nužno ni konstatovati. O tome go« zgodna su za to mjesta Repovci, se za takove radnje ne zavada sud« vore svaki dan policajni izvještaji, gdje se već od lani sprema narod da sko=krivični postupak, a ako je za« čaršija, ulice i naši listovi. veden, da se obustavi. — I ovaj put je sam podigne. Osim toga, kada smo već uzeli za primjer konjički skrećemo pažnju gospodinu mini« U Bosni i Hercegovini fali mnogo pravde na Sandžak i Makedo« škola. Cijele općine, nizovi naših se« šrez, napomenuti nam je, da i tome stru niju. da poradi na tom, kako bi se la, čame u neznanju, jer nemaju srezu od 30 hiljada stanovnika tre« podijelila amnestija i za tamošnje ba još jedna škola u samome Ko« hrama prosvjete. njicu, gdje će dječaci imati priliku, političke krivce, koji su strpljivo čekali, dok se je milost obredala po Da bolje ilustriramo naše žalosne da nastave nauke ili da se u kojem svima redom i koji su danas jedi« prilike u tome pogledu, navešćemo zanatu dalje naobraze. U Konjicu n i, koji na tu milost još čekaju. samo ovdje škol. prilike u jednome je n. pr. za jednu zanatsku školu go« tova i zgrada vojne kasarne, koja bi našem srezu na pr. u konjičkom. U VANJSKI. tome srezu živi oko 16 hiljada mu« se mogla lahko udesiti za školu. Šta je savez naroda? Na prvim slimana, oko 9 hiljada rimo«katolika Prema gornjem primjeru biće još zgodnih mjesta u B. i H., gdje bi se sjednicama Saveza Naroda, koji sa« i oko 4 hiljade pravoslavnih, što iz« da zasijeda u Ženevi zahtijevali su nosi ukupno oko 30 hiljada stanov« zgodnim načinom mogle što prije Englez lord Robert Cecil i Šveđanin nika. Narodnu osnovnu školu u to« podići škole, jer je to naša najviša Branting bezodvlačnu pomoć za Ar« me srezu imaju ova mjesta: Konjic, potreba. Upozorujemo na to narod« mence. koji da su u borbi s četama Oštrožac, Seonica, Jablanica, Borci rodnu potrebu i da će se zdušno da« Kjemal paše osuđeni na brzu i pot« i Bjelimići sa svojim okolicama, u« če i naši narodni poslanici, svi bez kupno dakle šest narod, osnov. ško« razlike, imati na umu ovu silnu na« punu pogibiju. Ali Savez Naroda nije mogao naći među svojim člano, rodnu potrebu i da će se sdušno da« la, koje računaju u svoja područja vima nijedne države, koja bi se u šest općina. Cijeli drugi niz općina ti pretresanju o načinu, kako da maloazijskom nepristupačnom tere« se što prije i što više otvori narod, sa velikim brojem sela u tome srezu nu mogla uspješno boriti protiv osnov. škola u našoj domovini. Ako nemaju svoje škole. A ta su sela do« Kjemala. Ni moralni utisak prijet, bro udaljena od spomenutih šokl. Ičemu, ono ovoj je narodnoj potrebi nje, koji su 41 država poslale Kje« mjesta. Eno na pr. općina Umolja« blizu dvanaesti čas. Učitelj. malu u obliku note, čini se da ne će ni, koja je udaljena od najbližeg biti ni od kave praktične vrijedno« sti. Viviani, franceski delegat, pri« znao je, da je Savez Naroda jedna glajlića, a podpredsjednika dra Hra, snicu. Ovaj potonji je izjavio jed« skupština bez moći. Nemoć Saveza Naroda ilustrira osim toga nom novinaru, da se njegova grupa izričitog priznanja i onaj paragraf ne će podijeliti u dvije frakcije, te njegov, koji kaže, da je za stvaranje će ostati prama svom programu mo« UNUTARNJI. narhistička i zastupati stanovište zaključaka potrebno j e d n o g 1 a s« j e. Savez Naroda nije dosada ništa Naša organizacija u Beogradu. državnog jedinstva. Prekjučer u 8 sati sastali su se na po« Ministri Drinković i Kovačević pozitivna učinio, ako se ne računa ziv bana Laginje predstavnici klu« jučer su konferisali sa Nikolom Pa« za pozitivno priiem Njemačke Au, ba pučke stranke sa predstavnicima ustrije za člana, koji je i naš delegat šićem. jugoslavenske muslimanske organi« Spalajković preporučio, a koji će i« Vjerojatno je da će nova vlada mati za posljedicu samo dvoje: 1. zaci je. Ban Laginja je zastupao Hrv. biti sastavljena od demokrata, radi, spriječiti težnje Nijemaca, da se Zajednicu. Vijećalo se o političkoj kala, Koroščeve grupe, zemljorad« situaciji. Sjednica je trajala do ka« ničke stranke i jugosl. muslimanske sjedine Njemačka i Njemačka Au« strija u jednu državu i 2. mjesto 41 sno u noć pa je postignut načelni organizacije. (»J. L.«) sporazum. Sve ove stranke stoje na države biće u Savezu Naroda — 42. monarhističkim principima, samo se Engleska za reviziju sevreškog Sudbonosni časovi. Našim je či, donekle razilaze o unutranjem ure« taocima sigurno dobro poznat tok ugovora. Iz Rima se javlja: Kores, đenju države. podent Agencije Stefani javlja iz Radićeve skupštine održane 8. o. Večeras se ovi klubovi sastaju sa mj. u Zagrebu, jer su sve novine Londona: Rezimirajući rad konfe« predstavnikom radikala, da s njime donijele o njoj iscrpne izvještaje. rencije izlazi, da je jedini praktični izmijene misli o uzajamnom radu u Radićeva seljačka stranka zove se rezultat postignut time, što je En« konstituanti. odsele hrvatska republikanska se« gleska privoljela na reviziju Sevreš« kog ugovora. Jugoslavenska muslimansa orga« ljačka stranka. Iz njenoig naziva iz« nizacija jučer se konstituisala i iza« bija <f glavnim crtama i njen pro« Pregovori turske vlade sa Kemal« brala za predsjednika muftiju Ma« gram. Ako pedeset Radićevaca bu« pašom. Iz Carigrada se javlja: O« dinara ili 32 krune, a na po godine 4 krune ili 1 dinar. Svakako čije« na vrlo umjerena u današnje doba, Narudžbe sa pretplatom šalje se ti Beograd, Kosmajska ulica 22. List se toplo preporučuje svoj na« šoj mladeži, jer će svako naći u nje« mu sebi lijepe zabave, a nema ništa da mu vrijeđa ma kakve bilo osje« ćaje. H. M. Školske prilike u Bosni i Hercegovini. Po№i pFEglEd. i j i j Страна 3 — Strana đavle je otputovala komisija za pre« govore s KemaLpašom u Angoru. Među njima je ministar vanjskih poslova Izzet«paša, ministar moma, riče Salih«paša kao i ministar trgo, vine Kiazinbeg. Emir Faissal u Londonu. U Lon« don je stigao navodni sirijski kralj Emir Faissal, pa je na kolodvoru do« čekan od zastupnika kralja, te mno« gobrojnih engleskih i arapskih pri« jatelja. Njegov dolazak u vezi je s konačnim uređenjem sirijskog pi« tanja. Oko abdikacije Konstantina. — »Daily Express« doznaje iz Atine, da je grčka vlada uputila Konstanti, nu dugu depešu, moleći ga da pred držanjem Antante, a u ime patrio« tizma i ljubavi prema Grčkoj abdi« čira na grčki presto u korist najsta, rijeg sina. Patrijarh je također upu, tio hitan apel Konstantinu u istom smislu. Izgleda, da je rumunjska kraljica savjetovala kralju da se od, luči na abdikaciju. Međutim Kon, stantin nije raspoložen, da se odre« če krune koju mu nudi grčki narod. On je izjavio jednom engleskom novinaru, da će se odlučiti čim saz« na potanji rezultat plebiscita. On se nada, da će moći otići odmah na front, pošto provede samo nekoli« ko dana u Atini u cilju, da primi ko, mandu nad vojskom. To je njegova najtoplija želja. Talijani protiv iskrcavanja Vran« gelovih četa u Kotoru. Javljaju iz Rima: 2 poslanika Kolona i Cezaro stavili su u parlamentu upit na mi, nistra inostranih djela, šta misli via, da učiniti obzirom na iskrcavanje jednog dijela Vrangelievih četa u Kotoru, što ugrožava jadransku si, tuaciju, te se očito protivi ustanova« ma rapallskog sporazuma. Uvjeti D’Annunzia talijanskoj vladi. Kako sč javlja iz Rima, poslao je D’Annunzio talijanskoj vladi svoje zahtjeve za riješenje riječkog pitanja. On Zahtjeva: 1. Priznanje talijanske kvarnerske Regenze. 2. Zajednicu regularnih četa i riječkih legionaša na Krku i Rabu do izvr, šenja rapallskog ugovora. Ministar, ski savjet održao je sjednicu na ko, joj se je raspravljalo o Rijeci, pa je izjavio, da priznaje riječku Regen« zu. Djelovanje macedonskog revolu« cionarnog komiteta. Iz Atene javlja, ju: Makedonski revolucionarni ko, mitet izgleda, da je stupio u spora, zum s turskim i jedrenskim revolu, cionarnim komitetom za slanje čete u Trakiju. Bugarske komite djelo, vale bi u Zapadnoj Trakiji i bile sa« stavljene poglavito iz macedonskih četnika i ovdašnjih emigranata. Ek« splozija municionog slagališta u Gu, mildžini prije nekoliko dana pripi« suje se komitetu. Nemiri u Indiju Pukovnik Vedž, vud koji je otišao da ispita stanje u Indiji izjavio je: Indijski ekstremi« sti nisu u nepravu jer je engleska birokratija ekstremnija u svojoj tu« posti i nerazumijevanju. Otpočeo je niz nesporazuma i ogromna mržnja, koja će dovesti do krvi, klanja, te, rora i anarhije. Imalo bi izgleda za mir ako bi engleska dala odmah In« diji Hom Rjul (samoupravu), stvo« rila indijsku narodnu vojsku i do« pustila muslimanima obnovu njiho« ve sile. Uskoro će se održati kon« gres u Nagpuru. Ako na njemu ne dođe do definitivnih pomirljivih odluka, sve je propalo i Indija će biti bačena u anarhiju. Ako Engle« ska istraje u svome nerazumijeva« nju, tada će indijskim ekstremisti, ma prići indijski umjereni elementi, pa za njima radnici Engleske i naj« zad i svi pravi Iberali. Шшш ffijKti. DVOSTRUKO UBIJSTVO. U selu Ćela, kotar Prijedor, ubije, ni su dva muslimana težaka Ibro Ramič i Meho Kiličić na strahovit način. Obojica su bila na sijelu kod Redže Kiličića, čiji je komšija Osto, ja Dimić toga dana slavio krsnu sla, vu. Bilo je veselog pucanja iz puša« ka, ali ta vesela zrna smrtno pogo« diše Ramića i Kiličića. prvoga na namazu, a drugoga na kućnim vrati, ma. O potankostima ćemo javiti. Ovu vijest smo dobili brzojavno 23. �Бос; 232 — Hroi .ПРАбДА' — »PRAVDA* Стоана 4. Stran* novembra, ali je radi opće izborne uzrujanosti nismo htjeli odmah iz« nositi, jer bi se sigurno reklo, kako i ljudske živote upotrebljujemo za izbornu agitaciju. Imena naših poslanika. Prema zvaničnim podacima izabrani su 28. novembra od naše organizacije ovi poslanici: Dr. Mehmed Spaho, taj« nik trg.«obrt. komore, Sejd Alibeg Filipović, posjednik, Mujo Šehović, težak, Derviš Omerović. sudac, Dr. Halidebg Hrasnica, advokat (u sa« rajevskom okružju); Sakib Korkut, novinar. Salih Baljić, profesor, Dr. Hamdija Karamehmedović, primar« ni liječnik, (u mostarskom okružju); H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, muftija, Dr. Mehmed Spaho. Hamzalija A« janović, apsolvent filozofije, (u ba« njalučkom okružju); H. H. Ibrahim ef. Maglajlić, Dr. Halidbeg Hrasni« ca, Ahmetaga Kovačević. trgovac, Ahmet Šerić. novinar, šemsudin Sa« rajlić, općinski činovnik, Osman Vi« lović, gradski načelnik u Tuzli, (u tuzlanskom okružju); Sakib Korkut, Hamid Kurbegović. trgovac, Dr. Halidbeg Hrasnica, (u travničkom okružju) i H. H. Ibrahim ef. Maglaj« lić, Hasan Miljković, općinski na« čelnik u Vel. Kladuši, Husejin Alić, profesor. Džaferbeg Kulenović, od« vjetnički perovođa, (u bihaćkom o» kružju). Pošto su Dr. Hrasnica i muftija Maglajlić izabrani u tri, Dr. Spaho i Korkut u dva okužja, a mogu zadr« žati samo jedan mandat, to će pre« ostalih šest mandata nakon verifi« kacije gornjih 18 i nakon izjave ove četvorice poslanika, koji mandat . zadržavaju, zapasti onim kandidati« ma našim, koji stoje po redu na listi iza izabranih. Pažnji agrarne direkcije. Tuže nam se posjednici kmetskih selišta iz mnogih kotareva da im se ne is» plaćuje renta za bivše kmete, ni za« ostali hak iz 1918. god. U Maglaj je još u septembru doznačena svota od 100.000 K u tu svrhu, nu do da« nas niko ništa ne prima, i ako je ta renta jedna puka milostinja, koja ne sačinjava ni pedeseti dio faktične vrijednosti nekadašnje trećine. Pažnji oblasne državne zaštite djece u Sarajevu. Tuže nam se iz Glamoča na tamošnjeg upravitelja, koji je kotao za kuhanje kakaoa za siromašnu djecu u zaštiti djece upo« trijebio za klanje praseta i po tom u neopranu i još krvavu kotlu dao kuhati kakao djeci, od koje ima sto« tina muslimanske. Taj je postupak silno uvrijedio vjerske osjećaje mu« slimana i mi upozorujemo nadležne, da u ime javnog mira odmah otstra« ne tu nepodopštinu. Saziv vakufskog sabora. Kako doznajemo vakufski je sabor sa« zvan na redovito zasijedanje na 28. decembra, a saborski odbor na 22. dcembra. Povjerenstva su poodav« no pozvana, da u naikraćem roku predlože proračune za ovaj kotar. Pošto se radi o kratkom roku, na« damo se, da će povjerenstva izvršiti svoju dužnost i velimo: Bil hajr! »Merhamet« poziva na izvanred« nu skupštinu, koja će se obdržavati u petak dne 17. decembra o. g. u 1 i pol sati poslije podne uprostorija« ma lsi. Čitaonice (Kiraethane). Dnevni red: Promjena pravila. Po« što je za promjenu pravila potreb« na barem 1 petina svih članova dru« štva, to se mole gg. članovi, da u što većem broju ovu skupštinu posjete. Odbor. Na znanje mualimimal Na 28. de« cembra o. g. sastaje se Vakufski sa« bor. Da mualimi ne bi mislili, da je odbor uslijed poznatih razloga na« pustio svaki rad i djelovanje oko : I I I I poboljšanja njihovog materijalnog joj nipošto ne bi smio biti blag. Na stanja to se ovim stavlja do znanja, dan izbora razlupali su pravoslavni težaci na bralištu Trbuk glavu pred« da je odbor i pokraj svega toga po« duzeo nužne korake, da se muali« sjedniku biračkog odbora Arsenovi« ću i onemogućili biranje. Krivci su mirna, ako ne potpuno udovolji njihovim zahtjevima istaknutim u zatvoreni i poslije četiri dana pušte, prošlogodišnjoj predstavci, a ono ni na slobodu. Skrećemo pažnju bar da im se pruži što izdašnija kancelista Bosančića na 92. član za« kona o izboru nar. posl., koji za ta« materijalna pomoć. Obzirom na to, da se je financijsko stanje vakufske kva izborna nasilja određuje kaznu uprave nešto popravilo, izgledi su, od 1 mjesca do dvije godine dana, da će vakufski sabor rado izaći u da i ne govorimo o tjelesnoj ozledi susret opravdanim željama muali« Arsenovića. ma. — Odbor Mualimskog udruže« Jedna upravna kukavica. U Viso« nj a kom su za vrijeme izbora činili iz« Izdavanje obrtnih i drugih dozvo« grede neodgovorni elementi u slavu 'ia, naplata poreza. Vladin povjere« »Velike Srbije« i tom prilikom spa« nik pod brojem 39.998/20 dostavlja lili državnu zastavu. Tu se je desio nam slijedeće: Privremeni financij« kotarski predstojnik p4. Zdunich, ali ski zakon za godinu 1920. 21. propi« nije smio da spriječi te izgrede, ne« suje odredbom čl. 107., da državne go se držao posve pasivnim, kad je vlasti ne smiju nikome izdati do« rulja tražila, da se sa općinskog ure« zvolu za obavljanje bilo kakve rad« da skine državna zastava. Šta više nje ili zanimanja, kao i uopće ka« gledao je, gdje su je poderali, po« kvu bilo dozvolu, koja za sobom po« pljuvali i onda spalili uz urlikanje vlači onoga, kome se izdaje, kakvu Čokorilu i Velikoj Srbiji. bilo vrstu primanja ili zarade, dok« Ovaj predstojnik misli, da se u« len dotična lice ne dokaže, da je prava sastoji u tome, da bezuvjetno platilo porez za ranije godine i te« amina Čokorilovcima, dok je sve kuće polugodište. Sve stranke se u« drugo za njega bespravno i podre« pozoruju. da kod predavanje pod« đeno. Tako n. pr. diktira njemu ne« nesaka odnosno molbi u svakom suđeni poslanik Gjokić, koje osude slučaju priklope dokaz, da su dr« smije izvršiti, a koje ne i tako se de« žavni porezi uplaćeni, inače podne« šava, da pravomoćne osude u agrar« sci neće se riješenju privesti. nim stvarima leže kod predstojnika, koji se ne usuđuje, da ih dostavi Administrativna podjela zemlje. Iz Beograda se javlja: Komisija mi« strankama. Ako ih na jedvene jade nistarstva za konstituantu, kojoj je- ipak dostavi, ne će da ih provede i izvrši, jer mu to Gjokić zabranjuje. povjereno da izvrši administrativ« Uslijed toga je došlo do više sluča« nu podjelu zemlje, otputovala je u jeva samoobrane, a pravno je stanje Zagreb radi studija. Iz Zagreba ko« u kotaru tako liesigirrno, da će auto« misija će otputovati u Sarajevo. Cio ritet vlasti pasti još više, ne bude li rad komisija treba da završi za vrlo zemaljska vlada ovoga kukavicu u kratko vrijeme. interesu mira i reda što prije mak« Odjeljenje za štampu u predsjed« nula. ništvu ministarstva. Iz Beograda ja« vljaju: Kod predsjedništva ministar« Tuzlanski D’Annunzio. Ko bi mo« stva obrazovano je naročito odje« gao biti drugi, nego Dimitrije Gru« ljenje, koje ima zadaću da iz svih dić? Kao što se D’Annunzio na Ri« ministarstava pribavlja vijesti vanj« jeci smatra većim od talijanske vla« ske i nutarnje politike, te ih tako de, tako se i naš Dimitrije Grozni skupljene daje na raspolaganje , smatra većim od zemaljske vlade u štampi. Sarajevu. Kako nam javljaju iz Tu« Smještanje ruskih izbjeglica. Ka« zle, —edložio je jedan posjednik ko saznajemo postavljen je za vr» Kina svoju koncesiju na produlje« nje. Grudić je predložio dalje na hovnog komesara oko poslova za vladu sa predlogom, da se odbije smještanje ruskih izbjeglica g. Fe« »iz razloga koje ne može navesti«. him ef. Spaho, načelnik u ministar« stvu vjera u Beogradu, a dodijeljeni Dakako da vlada nije mogla pristati na ovako glup predlog, te je zatra« su mu kao poznavaoci ruskih prili« ka i jezika gg. Košta Mandić i Ha« žila svjedodžbu o moralnom i poli« kib Hadžić. Dosada stiglo je u Du« tičkom vladanju moliteljevu. Grad« brovnik oko 9000 izbjeglica. Dobar ski je kotarski ured ispostavio naj« dio izbjeglica biti će smješten u bolju svjedodžbu. Grudić u svojoj Bosni i Hercegovini. U samo Sara« nedokučivoj pronicavosti i pameti jevo neće se smještati izbjeglice us« predlaže ponovno ovu molbu ali na« lijed nepovoljnih stanbenih prilika. vađa, da on znade iz pouzdana vre« Poduzete su sve policajne i sanitar« la, da je ponašanje moliteljevo ne mjere, pa će sve izbjeglice mora« skroz nemoralno i nepouzdano! Via« ti proći kroz karantenu, da se ne u« da se nije mogla na nesigurno vrelo vuku bilo kakve bolesti. obazrijeti, te je koncesiju produlji« la i izdala. Nu sada dolazi najljepše. Maglajski apsolutista. Tamošnji Grudić vraća koncesiju vladi natrag policijski kancelista Milan Bosančić i piše doslovce: »Dokle god sam ja zatvorio je šestoricu uglednih i pot« u Tuzli okružnik, dotle ne ću izdati puno ispravnih težaka muslimana, ove koncesije«. Vlada je međutim a pristaša J. M. O. iz sela Činovići, na prpstu objedu sumnjivih indivi« bila drugoga mišljenja, te je Grudi« ća strpala radi naposluha pod disci« dua. da su nagovarali svijet na ne« plaćanje poreza. Oni čame već dvi« plinarnu istragu i naredila mu, da stranci uruči koncesiju u roku od 24 je nedjelje u negrijanom zatvoru, a kotarski ured ne čini niti prijave su« sata. Ako bude tuzlanski D’Annun« du. Naš dopisnik piše o tome među zio konsekventan, daće ostavku, a ostalim ovo: »Mjesto sudu otposla« mi ćemo ga onda ovjekovječiti na ta je prijava okružnoj oblasti, a ko jednom filmu, kojega će prikazivati je u Tuzli, ne treba isticati. Stoga posjednik tuzlanskog Kina i Jova« novićev konkurent, za čiji je hator Vas najskrušenije molimo, da se Grudić u svojoj poznatoj objektiv« smilujete, ako nikome, a ono bar nosti predložio molbu da se odbije. dječici ovih nevinih stradalnika i da Kako li će još dugo ova bruka od intervenišete na mjerodavnom mje« uprave potrajati? stu, kako bi se ova drska samovolja Policija šamara. Kasim Šemić vra« naših policajnih vlasti i mučenje tih ljudi čim prije dokrajčilo.« Tome ćao se prošlog petka na večer oko dva sata kući tiho pjevajući. U Če« apsolutističkom polstupku suprot« stavljamo jedan veoma blagi postu« kaluši ulici je iznenada iskočio pred pak istoga kancelista u stvari, u ko« njega jedan policajac i uz poklik: »Stoj!« odmah ga i ošamario. Kasi« mu je pao fes s glave, te kad se je sagnuo, da ga digne, policajac ga je povukao za sobom i dotjerao na bjelavsku karaulu, gdje je s njime uzet zapisnik. Skrećemo pšžnju g. policijskom direktoru, da pouči svo« je ljude i najstrožije kazni toga svoga divljaka. Policija ne smije ni u kakvom slučaju šamarati. Mostarski stanbeni ured. Tuže nam se iz Mostara, da je u toj mla« doj instituciji već zavladalo politič« ko partizanstvo, pa se traženi loka« li i stanovi ne doznačuju po redu prijave, nego po političkoj boji. Skrećemo pažnju g. okružnog na« čelnika, da malo zaviri u taj ured i da raščisti što je za čišćenje. Prilog »Pravdi«. Jasim Midžić sa« kupio Je na jednom sastanku u Biš« ćanima (Prijedor) K 318.—, a daro« vaše: po K 80: Mehmed Kadić i Ha« san ef. Memić; K 40 Jasim Midžić; po K 20: Ademaga Ergelić, Mustafa Kadić i Salko Porčić; po K 10: Fejzo Kadić, Mile Zekanović, Ahmedbeg H. Selimbegović, Sulejman ef. Ha« džalijagić i Sejdo Kadić, a po K 4: Hasan Selimović i Meho Kepić. Ži« vjeli! Dobrovoljni prilozi »Merhametu«. Edhem ef. Foćo sakupio je na sijelu kod Mahmut ef. Bičakčića 705 K; Abdaga Nanić sakupio je na sijelu kod sebe 810 K; ukupno K 1515. Sa« kupljačima i darovateljima odbor »Merhametov« najljepše se zahva« Iju je. Živili! Zahvala. Kao bivši član društva »Ittihada« u Zenici zahvaljujem se svima prijateljima i članovima isto«, ga na njihovom prijateljskom go« stoprimstvu. — Latif Tafro, Foča. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji 'je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« biti je, umoljavaju se naročito za« robjenlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša. želj. stanica Šurmanci (Hercegovina). U prošlom broju »Pravde« ispao je naslov »Domaće vijesti« radi po« mutnje kod prelamanja sloga, a trebao je da stoji nad noticom »Ve« lik gubitak« u rubrici »Na dohvat«. Molimo gg. čitaoce, da nam to ne zamjere. Ur. Muslimanska Centralna Banka za B. i H. Sarajevo, ovlaštena je rije« šenjem ministrstva financija broj 6543 od 19. novembra 1920. na trgo« vanje devizama, izdavanje čekova na inostranstvo i izdavanje »Uvere« nja za obezbedu valute« za carinar« niče uvoznicima i izvoznicima. Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« nja u Tuzli sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisarnu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. CIJENE PADAJU! Papirnici D. i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra ul. 19., stigla je veća količina prvo« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« ka, te se prodaje, dok zaliha traje, po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske narudžbe obavljaju se odmah; pa« kovanje se ne plaća. Piruke uredništva. Ćoso, Gradačac. Uvažujemo Va« še mišljenje, da »prostor »Pravde« treba puniti važnijim gradivom«, nego li je polemika sa Šerifovom »Domovinom« i stoga nam oprosti« te što ne možemo donijeti ni Vaše« ga dopisa, koji je pun Šerifa. M. se« !am. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Horcogovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu 8HS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ib najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u 0, Brodu i g. jMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite. — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - fcntiliriji: Uniji Pitn ulica Z griviaii,Ujno. - Inojni: Trgovačka banka, Sanjan. - lotirorkan tilifoi: IH � https://kolekcije.nub.ba/files/original/2939e351db3f864528061abe7d104622.pdf 228d2bbf5ef3cf5a4df09fea02442c65 PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Г1Т* đ VFb A ~ л\1i v JL/il ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. pojedini broj К 2,— IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION) ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO I UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 16. decembra 1920. (3. rebijulahir 1339.) Broj 129 (234) Živio Regent Aleksandar! Sutra naš Regent navršuje 32. godinu. I ako u mladenačkim godinama, On je pokazao kroz ove dvije godine postojanja naše kraljevine toliko dr­ žavničke mudrosti, da je njom osvojio sva srca. Naša srca je osvojio Svojim viteškim duhom i Svojom visokom humanošću. Videći u Njemu i dalje onoga, koji je najjača zaštita slabijim i si­ gurna nada obespravljenim, kličemo Mu iskreno i srdačno: Dugo živio zdravo i veselo! Nek Mu je cijelog vijeka sretno vladanje na­ šom lijepom i žarko ljubljenom otadžbinom! х Iz našeg poslaničkog kluba. KONSTITUISANJE. - POLUČENA AMNESTIJA I ABOLICIJA POLITIČKIH DELIKVENATA U SANDŽAKU I MAKEDONIJI. - KADIJSKI DOPLACI. — SITUACIJA. - MAKEDONSKI MU­ SLIMANI. - RAD KONSTITUANTE. vog kabineta. Vlada ne poduzima Beograd, 12. decembra. nikakvih koraka, i izgleda, da je za« U petak prispjeli su ovamo naši okupljena situacijom u Hrvatskoj, poslanici: Maglajlić, Dr. Hrasnica, koja je nastala Radićevim izborom. Dr. Karamehmedović, Dr. Spaho, Općenito uzevši, oko Radića se vrti Vilović, prof. Baljić, Omerović, Fi« cijela politika i on je danas glavni lipović, Šehović, Kovačević, Šerić, junak dana. Štampa je puna vijesti Sarajlić, prof. Alić, Kulenović i A* o njegovom držanju i komentira ga janović, a danas su prispjeli još i i žučno i — bojažljivo. Mnogi se H. Kurbegović i Miljković. U petak prijete, no on i haje i ne haje. Pr« je u 3 sata održana prva sjednica, vom žrtvom njegove politike bio je na kojoj se je klub konstituisao pod ban Laginja, koji je u subotu po po« nazivom »Jugoslavenski Musliman* dne podnio ostavku. Nijesu da« ski Klub«, te su provizorno izabra* kle istinite vijesti »demokratske« ni za predsjednika Maglajlić, za štampe, da je ban smijenjen ili ka« potpredsjednika Dr. Hrasnica i Dr. ko ona »otmjeno« veli — najuren. Karamehmedović, za tajnika Šerić, Držanju našeg kluba također se a za blagajnika Sarajlić. posvećuje dosta pažnje. Štampa je, Odmah na prvoj sjednici done« kao i obično, vrlo neupućena o na« šen je zaključak, da se poduzmu šim prilikama. U tom se »odlikuje« koraci oko isposlovanja amnestije i naročito žuta i »demokratska« štam« abolicije za Sandžak i Makedoniju. pa, koia u svojoj smiješnosti ide ta« U tu je svrhu odaslana deputacija daleko, da trabunja čak i o — vladi, u koju su izabrani Maglajlić, ko Ove vijesti, naravno, iza« Dr. Spaho, Dr. Hrasnica, Dr. Kara« rascjepu. zivaju samo smiješak u našem klu* mehmedović i Korkut. Izaslanstvo bu i shvataju se kao izraz tajne že« se je oko 5 sati zaputilo predsjed* naših starih »prijatelja«, da po« niku ministarskog g. Dru Vesniću, lje zavade sviđaju svoje račune. koji ga je primio vrlo Ijubezno i moću se samo po sebi, da će se obećao, da će taj zahtjev izdašno Razumije želje kao i dosad rasplinuti, jer podupirati. Sjutra dan izaslanstvo uovenašem klubu ne sjede lutke ala je bilo kod ministra pravde g. Dra Sarić, Svrzo i Kurtović. Osobitu Tirfkovića, kod kojeg je također djelatnost proti našem klubu razvi« naišlo na vrlo ljubazan prijem i naj* iaju činovnici ministarstva vjera veću susretljivost. Još dok su naši Sarić i Kulenović, koji se nepresta* poslanici razgovarali sa g. mini« no vrte oko sandžačko«makedon« strom,' bio je gotov koncept pred« skih muslimanskih poslanika i svim loga o amnestiji i još isti dan pod« silama nastoje, da oni ne bi došli u Inešen je ministarskom savjetu. Sa« uži dodir sa članovima našeg kluba. vjet ga je usvojio i možda je kad U tom im je pogledu nažalost već ovo pišem dobio i Regentovu šank« nasio bjelopoljski muftija g. Salih« čiju. Susretljivost vlade u ovom pi» begović, kojem se pripisuje nakana, tanju vrlo je simpatično primljena da osnuje muslimanski demokratski u našem klubu i smatra se dobrim klub, u koji bi po njegovu mišljenju znakom za budućnost. trebali unići svi sandžačko«make« Prilikom posjete kod g. Trifkovi« donski muslimanski poslanici. ća potaknuto je i pitanje kadijskih Međutim ovo nastojanje nema ni« doplataka. G. Trifković je i u tom pitanju bio vrlo susretljiv pozvav« kakva izgleda na uspjeh, jer ne od« ši referenta, da se informira. On govara stranačkom opredjeljenju. mu je referisao gotovo riješenje, Od 15 tamošnjih muslimanskih po« kojim se priznaju kadijski doplatci slanika jedan je komunista (Šaraj« i ministar ga je odmah potpisao. lija Bulbulović), jedan radikal (pri* zrenski poslanik Musabeg Šehzade), Tako je uređeno i to pitanje. sedam ne opredijeljenih dže« Politička situacija nije se nimalo mijjetskih poslanika, a samo šest ih razbistrila. Službenih pregovora još je izabrano na zajedničkoj listi sa nema, nego je cio rad usredotočen »demokratima«. Džemijjetski su u zakulisnom nastojanju dviju naj« poslanici:/Kumbaradži Zađe Emin većih partija, da oko sebe okupe bey za Skoplje^Ali Šefikbey za Štip, manje grupe, kako bi pomoću njih mogle dobiti nadmoćnost, pomoću ^lusejn Ali Rizabey za TikvešpMah* koje bi dobile mandat za sastav no« mudbey za Kumanovo, Jšejtullah Redzeb za Kosovo, Kjenan Zijabey za Bitolj i novopazarskUmuftija. U sporazumu sa »demokratima« iza* brani su/Bajram Šerif za Prizren, ^Ćamil Jašar za TetovoJSejfuddin* beg Mahmudbegović 4—Ismetbcg. Karabegović-ga Peći.^Salihbegović i Nsmetbeg Karabe/ović za Peći, Sa* ЦкШЗДшЗСгга Bijelo Polje iLRamuš za Kosovo. Ima izgleda, da će za Skuplje doći još jedan, komunista, Ferid'Bajram. jer je njegov prvi drug biran na dva mjesta. Ni sami »demokratski« zastupnici nijesu o* predijeljeni (neki nijesu još ni do* šli), dočim je više nego sigurno, da će džemijjetski kandidati ili ići s nama ili sc priključiti radikalima, s kojima su istupili i u izborima. »De« mokrati« ham nijesu' još napravili posjete, dočim su džemjjetski po« slanici bili kod nas već dva puta. Čine dobar utisak, no. izgleda da su slabo obaviješteni o političkoj si* tuaciji. Ovih dana dolazi ovamo i Ne* džibbey Draga, pa je prilika, da će njegov dolazak u Savezu sa defini* tivnim opredijeljenjem džemijjet* ske grupe. Jedno krupno pitanje, koje intere« suje natročito manje stranke, sači* njava izmjena privremenog poslov* nika. Ovaj je poslovnik i reakciona* ran i neopravdan, jer onemogućuje slobodno djelovanje ne samo poje* dinih poslanika, već i samih grupa. Što je najgore, ovaj poslovnik i za primanje Ustava traži samo običnu većinu glasova. Stoga su proti nje* mu sve manje grupe. Komunisti će u sutrašnjoj sjednici podnijeti pred* log, da se ovaj poslovnik suspendu« ju, aisto će se tako proti njemu odi* jeljeno ograditi Narodni, naš i Ko* roščev klub. Težački Savez također je proti ovom poslovniku, a valjda će biti i socijalistički poslanici. Za sutra se očekuje i vladina o« stavka, a kad završujem ovo pismo primih vijest, da su džemijjetski po* slanici unišli u radikalni klub kao posebna grupa. Nijesam imao vremena, da kontroliram ispravnost ove vijesti. Godina II. Sarajevo, 15. decembra. Prije par dana donijele su neke novine vijest iz Beograda, da će za šefa bosanske vlade biti postavljen Dr. Nikola Stojanović. U prvi mah smo bili zapanjeni ovom »demo« kratskom« drskošću, da poslije to* talnog poraza svoje politike u Bosni i Hercegovini još uvijek imaju obra« za, da tako šta i misle, ali nam je odmah zatim postala jasnom ten* dencija te glasine, da se naime i da* lje nastavlja sa draženjem muslima* na, kojima se radi tolikih pretrplje* nih jada, nanešenih sa »demokrat* ske« strane, danas krv na oči navla« či, kad se samo spomene »demokra« čija«. Iz cijele provincije smo povo* dom toga dobivali neprestano uzru« jane upite i jedva smo dospjeli, da svakog pojedinog umirimo. Među* tim pendent tim upitima bio je u* pit, zašto ne bi bio postavljen za šefa naše pokrajinske vlade član na* še organizacije, što su obrazlagali time, što mi imamo daleko veći broj poslanika nego ijedna druga partija u Bosni i Hercegovini. Nu ne samo muslimanske nego i drugovjerne krugove zanima danas to pitanje. Dr. Spaho je, kako smo već javili, izjavio, da će naša organizacija sva« kako tražiti učešće u bos. vladi. O šefu vlade nije bilo govora i to će ovisiti o tome, da li će naša organi« zacija ući u centralnu vladu. Ali pc* vodom i samih glasova o tome htje* li bismo nešto konstatovati unapri« jed. Poznavajući dobro naše sugra« dane drugih vjera, očekujemo, da će nacijonalizam i srpski i hrvatski ovom prilikom imati tešku borbu sa vjerskim predrasudama u masama i da će mu biti veoma naporan posao pokazati, da mu je jezgra ono, što i sačinjava svaki nacijonalizam, na« ime naša narodna: »Brat je mio, ko* je vjere bio!« Mi rado uviđamo o* pravdanost prigovora naših protiv* nika. da se uprava jedne evropske države ne smije u dvadesetom vije* ku obrazovati po vjerskom ključu i priključujemo se njihovom mišlje« nju, da u modernoj državi imaju da vladaju one parlamentarne partije, koje su općim, tajnim i jednakim narodnim izborom dobile najviše narodno povjerenje. Iz Sandžaka i Makedonije. Teror. Prije nekoliko dana donijela je beogradska »Republika« jedan veo* ma objektivan prikaz prilika u Ma* kedoniji. Pošto se i naši izvještaji otuda potpuno slažu s tim prikazom, to iz njega vadimo slijedeće: »Jeste li bili u Makedoniji? Ako niste, idite da vidite kako izgleda Sibir XX. veka. Ako se može jed« nom rečju da obeleži izgled jedno« ga kraja, onda se za Makedoniju mora reći da je smrznuta zemlja. Suva hladnoća vas udari od prvog koraka koji učinite u toj nesrećnoj sredini. Sve vas oči posmatraju sa ledenim n ep ove r e nj em, i ako imate u sebi još malo građan« ske čestitosti, vi ćete morati pocr« veniti pred onim, što ti studeni po* gledi znače. I vi ćete morati uzdrh* tati kad budete osetili koliki je užas u kome taj svet živi. U ovome što ja ovde govorim ne* ma nikakvih preteranosti. Ja sam imao prilike da nešto malo prođem kroz makedonska mesta, i video svestrašnoštosetamora* di. Zabolela me je činjenica, da se u ime Šumadijino i pod njenom fir« mom, u Makedoniji čine ona ista nedela, koja su nekada Sumadiju sa« mu nagnala u revoluciju. I dajući je« dnu zbijenu sliku svega mračnoga, što sam tamo video, ja hoću da za« dovoljim svoju pobunjenu šumadij« sku savest. Video sam, pre svega, žandarme, žandarme, premnoge žandarme, či« tave stotine. U krajevima kroz koje sam ja prošao prirodna javna bez« bednost je idealna, ili bolje reći idi* lična. Po uveravanju sudije jednog od prvostepenih 'sudova makedon* skih, u tome kraju kriminalnih dela u opšte i nema. Za pune dve godine od kako se rat svršio, nijednog u« bistva, nijedne krađe! Jedinu krađu kojom se sud imao da bavi izvršili su bili vojnici iz drugoga kraja naše zemlje. I onda se nameće pitanje: čemu treba da služe bata* Ijoni nasrtljivih! obesnih žandarma? Odgovor je prost. Oni su neposredni sprovodnici jed* nog nasilničkog režima ko« j i t a m o v 1 a d a. Našoj vlasničkoj �Si««** 2 Oee** .PRAVDA* - gospodi nije dovoljno što je Make« poditički pristanak, ima van sumnje donija svojevoljno i dragovoljno da iskusi blagodati pomenutih vele« pristala da bude satavni deo jugo« Izdajničkih paragrafa. Video sam slavenske celine, od koje je više ni« kako se opozicioni skupovi u zatvo« šta, pa čak ni nasilje, ne mogu otrg« renom lokalu r as ter uju nao« nuti. Oni bi hteli da Makedonija r u ž a n i m žandarmima, i ka« prestane da bude Makedonija, da ko žandarmi zlostavljaju one od pri« Makedonac prestane da se oseća sutnih koji ropću na takvo nasilje. Video sam nečuvenu š p i j| u« Makedoncem; oni bi hteli, u svome nezajažljivome v e li k osrb iz mu n a ž u, i sam lično, za vreme bo« da Makedonija poštene srpskom, i ravka u jednoj makedonskoj varošt, da se sve ne samo tradicionalne, imao sam u svojoj pratnji, bez svo« nego i nesumnjive etničke razlike ga pristanka, jednog oprobanog po« licijskog agenta. I sve se to radi u i« zbrišu jednim potezom pera. me Srpstva! • I da bi imali razloga da povedu I video sam, najzad, kako se na« borbu u tome pravcu, oni su i z m i« šljali »bugarizam«. U suštini, ni« še vlasti prema makedonskom živ« Iju ponašaju manje čovečno nego šta sramnije nego optuživati Make« 'doniju bugarskim raspoloženjem. što se u kulturnome svetu tretiraju životinje. Žila i kundak rade Pokušajte da govorite s Makedon« cem o Bugarima! On je imao do« na sve srane! U žandarmskim voljno prilike da se razočara u bu» ustima je uvek spremna najgadnija garskom režimu, isto onako, kao psovka, i sreća je još ako se sve svr« ši na »oca makedonskog« ili »majku što se razočarao i u srp« s k o m. Ono što on danas hoće, to bugarsku«. Rođenim ušima sam slu« je da njegova Makedonija ne bude šao ovo što pišem. Rođenim očima sam, isto tako, video kako je na ve« ni srpska ni bugarska, nego da ima leškoj. stanici žandarm pesnicom u« svoju makedonsku slobo« dario po sred lica jednog starog i duu velikoj jugoslavenskoj zajed« nici. I tu svoju le g i t i m n u i r o« iznemoglog muslimana, zato što doljubivuželjuon danas mo« se gurao pri ulazu u voz! I onda bi se moglo govoriti još o ra da plaća skupocenim žrtvama. raznim ucenama, pljačkama On se pravi odgovornim za svaku pojavu razbojnika i pljačkaša koji i podmićivanjima! Moglo bi iz Bugarske'zalutaju pod imenom se govoriti na koji se način jedan »komita«, i ako je baš on, Makedo« posao kod vlasti svršava za pola sa« ta, a kako opet taj isti posao može nac, taj koji je svakog takvog raz« da se proteže i nekoliko meseci, I bojnika prvi prokazao našim vlasti« moglo bi se reći kako se u tom »in« ma. Njega vlasti optužuju za buga« timnem« opštenju vlasti sa naro« rofilstvo zato što govori make« donskim jezikom, jer drugo« dom sve računa na turske ga nezna, a te iste vlasti, u svome i« lire. Najmanja taksa, pet lira! I ko dijotstvu, ne vide da su baš one te zna šta bi se sve moglo reći! Bože moj, koliko još stvari koje ja za tri koje idu na ruku Bugarima kad ma« dana nisam mogao videti! kedonski jezik nazivaju »bugaraš« kim«. I da bi »srbizirali« Makedoni« ju, vlasnici vrše nasilja. O« tuda su tamo toliki žandarmi. Srp« ske »komitske čete«, koje su p u« tem terora pronosile Srbizam, zamenjene su sada t. zv. »letećim« žandarmskim odredima. I teror »Pravda« je svojedobno kratko vlada neprestano. registrovala napadaje na Osmana Video sam, dalje, da u Makedo« Abadžića, muslimana težaka iz Za« niji građani nemaju ni na j o s« brda, pokraj Rajkovića. Događaj je n o v n i j i h građanskih slo« i suviše užasan, te ga ovdje iznosi« boda. Makedonac se iz mesta u mo u cijelosti. Za vrijeme sloma mesto, iz sela u selo, ne može da bivše monarhije komšije Abadžića, krene bez policijske objave. U celoj pravoslavni težaci, podijelili su nje« zemlji sistem »objava« je ukinut, gov slobodni posjed medu se jedno« ali u Makedoniji on posto« stavnom otmicom. Na kućuAbadži« j i j o š, i korumpiranim vlastima ća je na podstrek kneza Iliša izvr« vrlo zgodno služi kao povod najraz« šeno 8 napadaja, dok ga deveti put novrsnijim u c e n a m a. Isto tako, ; nisu s posljednje njive koljem i ka« Makedoncu posle osam sati u veče menjem istjerali i zabranili mu da« zabranjeno je svako kretanje lje orati. Početkom mjeseca novem« van kuće. U ovome pogledu jedino bra orao je Osmanaga Abadžić sa izuzetak može biti da čini Skoplje. svojim slugom Uzeirom Mulavdi« Ali otiđite u Kavader, ili u Štip, ili ćem jednu njivu. U to se pomole na u Radovište, pa ćete videti da je u njivu trojica Mijatovića s koljem i tim mestima posle sedam sati sve Boško Lontoš s revolverom u ruci. apsolutno mrtvo. Jezovita tišina, Došavši do Abadžića, Lazar Mija^ narušavana samo koracima bezbroj« tović je udario šamar (Jzeiru s rije« inih žandarmskih patrola, pokazuje čima: »Izvadite plug iz oranja, vaše vam pokorenu zemlju u ko« je prestalo, nema vam više orati!« joi caru je strah. Zatim su se oborili na Abadžića i O političkim slobodama očevidno ćuškajući, udarajući i psujući sve nije ni misliti. Svaka nepokornost što je sveto, istjerali ih na cestu. O« Makedonaca prema političkim vlas« ni su se dali u bijeg, na što su ih zli« ničkim partijama tumači se kao pro« kovci kamenjem progonili. Abadžić tivdržavni akt. Ko j eproti v po« je pobjegao u kuću Pere Gjakovića, m i r e n i h r a d i k a 1 a i demo« a rulja doleti pred kuću Abadžića, k r a t a, taj je tamo protiv misleći, da se sakrio u svoju kuću, države! Makedonski Jugoslave« počeli su podavirati vrata i bacati ni u masama teže naprednim parti« kamenje na krov i prozore. Pošto se jama, koje im otvoreno garantuju iz kuće niko nije javljao, te osvje« makedonsku slobodu u Jugoslaviji. dočivši se da nikoga u njoj nema, Ali se svaki njegov javni gest u to« donijeli su jedan naramak sijena, da me smislu odmah podvodi na po« je potpale. Opazivši to žena Pere seban način pod zlogalasne para« Gjakovića, Janja, zapomaže iz sveg grafe 84. i 85. Ako nisi radikal, ti si glasa, da će i njezina kuća izgoriti, služio neprijatelju, i u ime zakon« potrči i razbaca sijeno. Na to joj skoga paragrafa 85., idi u aps! Ako reče Boško Lontoš: »Ne boj se Ja« nisi demokrata, ti si bio bugarski nje, mi ćemo njegovu zapaliti, a (vojnik, i po 84., idi u aps! I gore još, tvoju spasiti!« Ona je i nadalje po« dotle dok nekoga smatraju radika« magala i branila, da ju ne zapale, o» lom. ili demokratom, on je ispravan dustali su od namjere, te odlučili, Srbin, a čim se posumnja da simpa« da potraže sakrivenog Abadžića i tiše republikancima ili komunisti« da ga ubiju. Saznavši gdje se sakrio, ma, on postaje izdajnik. Video sam prvi je Boško Lontoš s revolverom kako susreskipolicijski or« u ruci odgurnuo vrata sobe i za vra« g a n i tražili od jednog republikan« tima našao Abadžića, gdje je drh« skog kandidata da se odrekne kan« tao u smrtnom strahu, te su odmah didacije, inače da će biti uhapšen osuli psovanjem: »Mi ćemo tebi, hu« po paragrafu 84. Međutim, isti čo« Ijo, suditi, sada ne sudi ni Karlo ni vek je pune dve godine bio smatran Srbija, nego mi!« Zapovijedili su za demokratskog prvaka, i u njego« mu, da se postavi na sred sobe dav« vo rodoljublje se nije sumnjalo! Vi« ši mu cigaru, da silom puši, metnuli deo sam još kako žandarmi mu nategnuti revolver pod vrat. Vi« nose zvanične spiskove djevši to Abadžić pao je u nesvi« Raznih predlagača lista ili čuvara ku« jest. Na ponovno zapomaganje Ja« tija radikalsko,demokratskih odre« nje Gjaković: »Prođite ga se, vidite, đenim građanima na potpis. Ko se da je mrtav!«, osvijestio se je Aba« usprotivi da tako besavesno da svoj ■džić. Za ono vrijeme, dok je Aba« Rješavanje agrarnog pita­ nja kod nas. .ГНМОДА* džić onesviješten ležao, šta su ovi zlikovci od njeg činili, može se sa« mo po sebi suditi, jer je Abadžić bio ogreznuo u krvi. Pošto se osvi« jestio, rekao mu je Lazar Mijatović: »Osmane, ti si nas prijavio kad smo ti kuću za vrijeme prevrata porobili i razrušili. Ovo što god smo od tebe učinili ne smiješ nikom kazati, te a« ko kažeš, neka znaš, posjeći ćemo te, jer nam je data sablja odavle do knezove kuće!« Za tim su izašli iz sobe, otišli u Abadžića avliju i po« čeli ogradu avlije rušiti. Isprebijani Abadžić leži i danas bolestan, te se sumnja da će moći rane preboljeti. Poslije toga događaja, na 19. no« vembra seljaci su na inicijativu kne, Milana Iliša uselili u kuću Abadži« ćevu Peru Tadića, prijatelja kneže« va, koji je ostavio svoju vlastitu zemlju i kuću i tu se naselio. Na tužbu Abadžića ko« tarskom uredu poslata je 6. o. mj. žandarska patrola, koja je izbacila Tadića iz kuće. Na 7. o. mj. došlo je seljačko odaslanstvo na kotarski sud zahtijevajući, da se izbačeni Tadić opet useli u kuću. Kot. sud ih je odbio i uputio ih na zemaljsku vladu. I velikodušna vlada poništi osudu kot. suda i naredi, da se Ta« dić opet useli. Metnuli smo‘ovome dopisu nat« pis »Rješavanje agrarnog pitanja kod nas«, ali bi puno bolje odgova« rao natpis »Rušenje državnih teme« lja«, jer prvo isprebijan je na mr« tvo ime nevin čovjek, a zlikovci se slobodno šeću i drugo vlada pro« stim potezom pera ništi sudske od« luke, te jedine naše ustanove, čiji auktoritet se dosada kako tako odr« žavao, ali koji će uz ovaku upravu naskoro da padne. Naši dopisi. Tuzla, početkom decembra 1920. (Svašta pomalo.) Rad oko izbora bacio je mnoge i baš važne stvari u pozadinu. Izbori su, po našem mi« šljenju, bili od najvažnijih naših pi« tanja, o kojima ovise i vise sva o« stala pitanja. Taj naš rad, hvala Bo« gu, bio je okrunjen uspjehom i nije nam ni malo žao, ako smo neka ma« nje važna pitanja momentano gur« nuli u pozadinu. Dvogodišnji naš rad sastojao se je u provođenju or« ganizacije i osvješćivanju našeg progonjenog i upropašćivanpg is« lamskog naroda, kojeg čeka bolja budućnost samo i jedino u složnom i zajedničkom radu. Tim smo us« pjeli. Sada će nas, bos.«herc. musli« mane zastupati, našom nepatvore« nom voljom izabrani ljudi. Dužnost je opet naših zastupnika, da svim Raspoloživim silama pređu na reali« zovanje našeg programa. Naš je upravni sitem, ovakav ka« kav je sada, neodrživ. Uprava kota« reva u mnogo slučajeva povjerena je ili skroz nesposobnim ili partizan« ski do paroksizma fanatiziranim li« cima. Među ovima ogromnu većinu sačinjavaju »demokrate«, koji su svojim apsolutističkim upravlja« njem i ugušivanjem svake slobodne misli i riječi profanisali riječ demo« kracija. Medu ove »demokratske« upravnike -spada u prvom redu naš okružnik Grudić, o čijoj se je »u« pravničkoj« i »demokratskoj« vla« davini pisalo toliko, da bi ga davno, da smo u kulturnoj državi, makli iz našeg okruga, kad su njegovi gig« seri i albanske manire i najmanjem djetetu poznate. Badava je svo pi« sanje, badava su protesti proti nje« govih ispada, on se sveđer šepiri po zgradi okružne oblasti. Za njim spo« minjemo zloglasnog policijskog ko« mandanta Cupurdiju, koji na svojoj duši osim mnogih grijeha nosi i dvi« je nevino ubijene muslimanske žrt« ve, pa se i on usprkos toga svega dr« ži na istom položaju, da svojom po« javom izaziva krv na licima musli« manskog robija, koje prepušteno o« voj zvijeri na milost i nemilost. On je sa najvećom islamskom sveti« n)am, namazom, pravio amfiteatral« ne zabave i kad ga se prijavilo, Gru« dić ga je branio i stvar nastojao za« bašuriti. Ovo napisasmo tek toliko, da na« šim poslanicima tazeleišemo one na« še neprestane tužaljke, od kojih do« sad ne imadosmo fajde. fipel — Ar»t 234 Javnost se bavi gatačkim događa« jiima za vrijeme ižbora i neki listovi hoće da svale krivnju na tobožnje huškanje od strane vodstva naše organizacije. Ma da niko ne polaže kakve važnosti na izdajničko piša« nje izvjesnih listova, koji bi htjeli, da crno prikažu bijelim i obratno, mi ćemo kao repliku tomu navesti ono, što se kod nas događa. 9. no« vembra. g. napali su osmerica pra« voslavnih seljaka iz Dubnice Salka Avdića iz Kikaca, invalida sa šaka« tom desnom rukom. Išao je u Ciga« ne, da pokleplje plužno gvožđe. Na« išavši izvan sela na njivi na tu gru« pu, nazove im Boga i za zdravlje is« pita. Prolazeći mimo njih zaišće je« dan od njih, da zapali, a kad je Sal« ko rekao, da nema duhana, jer ne puši, zaiskao je <^vaj, da mu ukreše, te kad je on rekao, da nema ni šibi« ce, dobacio je drugi onome prvom: »Pa ukreši mu ti!« i dok se je Salko obazreo, već ga je kolje počelo tu« ći. Siromah je stao bježati braneći se jednom golom rukom brateći ih, da ga se okane, jer im ništa nije kriv. Tukući ga na dostig odgovara« li su mu, da on nije njihov.brat psu« jući mu istodobno Boga i najveće vjerske svetinje. Kad je klonuvši pod neprestanim udarcima pao, na« tjerali su ga, da ustane i da ih sve redom izljubi u noge i ruke uz kli« canje kralju Petru I. i Regentu A« leksandru. Poslije ove procedure je« dan ga pojahao, a drugi šamarao po licu sileći opet na klicanje kralju i regentu. Uznesavši ga tako uza stra« nu njive, pustili su ga, da ide dalje kud je pošao. Stvar je prijavljena sudu, i očekujemo šta će od toga biti. • Zašto je vazda napadnut musli« man, a napadač pravoslavni? Ko je huškač? Da smo mi huškači, onda bi situacija bila obratna. Mjesto da •ti izdajnički i plaćenički listovi u« pru u pravog huškača, oni nas de= nunciraju. Spomenimo još jedan primjer tobožnjeg našeg nahuška« vanja. Pravoslavni seljaci iz kla« danjskog kotara, Vukaljevići i Jo« kići, napali su na Hasana Suljkića iz Gvozdevića, kot. Tuzla, nasred njegove njive natežući revolver na njega. Uzrok je napadaju, što im je neko ubio krme, koje bez čobana harači po okolnim ziratima kao »de« mokrate« po agrarnom pitanju. I mjesto da krme čuvaju i da iznađu . pravog ubojicu krmeta, napadaju Suljkića govoreći mu, da je ubio. Ovaj se branio, da nije, jer nema razloga, pošto mu nije činilo zijana. Na to su mu napadači rekli: »Ne smijete ga ubiti ni onda, kad bi vam kruh sa ognjišta jelo«. Ko li-je ovi« <ma kazao, da je ovo srpska zemlja, a da su muslimani roblje, za koje nema zakona, koji ga štite ni koliko pravoslavno krme. Mi valjda?! Oni ■znaju, da smiju raditi šta ih je vo« jja i da se ne trebaju bojati posije« dica, a eto naši muteži i izdajice htjeli bi nas za to potegnuti na od« govornost. Ako mi iznesemo faktič« ne slučajeve, koji se nikad ne de« mantuju, onda nam vele, da je naše pisanje protudržavno. Ako mi tra« žimo jednak aršin za sve, vele nam, da zahtijevamo više nego imamo prava. Treba, vele, šutiti, a »vele« dušni« će se Beograd, kad vidi (a on za ovo ne zna) naše stanje, naj« veledušnije smilovati. A ne znaju jadnici, da mi ne prosimo ničije mi« lostinje kao oni, nego tražimo samo ono, na šta imamo pravo. Milosti« nje i mrvica sa trpeze ne ćemo. Oni su »veledušno« plaćeni za svoj pod« zemni i protinarodni rad, pa misle da i mi na tako veledušje reflektira« mo. Za svoje pravo nikog ne moli« mo, nego ga zahtijevamo, a ako nam se uskraćuje, onda se za njeg borimo. Md. PolitičM pregled. UNUTARNJI. Vlada falzifikuje potpise minista« ra? U 275. broju »Službenih Novi« na« od 10. dec. publikovan je pri« vremeni poslovnik za ustavotvornu skupštinu sa potpisom Regenta i svih 18 ministara. Povodom toga pi« še zagrebački »Hrvat« od 11. dec.. da taj »ukaz nosi potpise i dvojice �Fdoi 234 — Br*| ministara, kojitih potpisani« su dali na taj spis«. Ili jc laž, što »Hrvat« kaže, ili su potpisi za« ista fabrikovani, te je stoga po sri« jedi svakako jedna Skandalozna a« fera, koja se mora što prije rasvijet« liti. Nama bi u interesu državnog tauktoriteta milije bilo, da se doka« že »Hrvatova® laž, pošto nas u oča« janje baca i sama pomisao, da bi bio mogućan ovakav javni prestupak naših najviših činovnika. Kombinacije o pokrajinskim vla« dama. Iz Beograda javljaju: Premda pregovori za sastav nove centralne vlade nisu pravo ni započeli u poli« tičkim se krugovima govori već o promjenama kod pokrajinskih vla« da u Ljubljani i Sarajevu. U Ljub« ljani bi, kako se čini, imao doći za predsjednika dr. Žerjav ili koji pri« stasa slovenske težačke stranke. U Bosni bi odluka imala pasti između dva kandidata: dra Nikole Stojano« vića i radikala Dobre Mitrovića, ad< vokata iz Beograda. Za povjerenika bi nutarnjih poslova u Sarajevu i« mao doći vjerojatno jedan pred« stavnik muslimanske jugoslavenske organizacije. Bosanske šume. Bečki list »Borse« donio je razgovor svoga urednika sa Dr. Barcckom, vođom zajednič« kog ministarstva finansija bivše laustrosugarske monarhije u likvida« jciji, u kojem u pogledu naših šuma stoji ovo: »Dr. Bareck tvrdi, da još nije potpuno objaš« njeno, kako bi se imala smatrati Bosna u državno« pravnom pogledu: kao ko« 1 o n i j a, k a a K o n d o m i n i u m, ili kao j, e d a n treći manje vrijedan sudionik. Premda mirovni ugovor ustanov« Ijuje načelo, da vrijednosti prelaze u posjed (valjda vlasništvo?) onih .narodnih država, na čijem se terito« riju iste nalaze, svejedno nema sum« nje, da su Austrija i Ugarska i na« dalje pravni posjednici bivših bo« sanskoAercegovačkih državnih do« mena. U prvom redu dolaze u obzir bosanske šume. Prigodom aneksije ovih zemalja ibio je turski sultan digao prosvjed proti monarhiji, ali je tada svejed« no uspjelo (osobito uslijed nastoje« nj a Engleske) sklonuti sultana da prizna aneksiju. Ali pošto se je na anektiranom zemljištu nalazilo vrlo mnogo državnih dobara, koja su po turskom pravu bila sultanova svoji« na, to su austrijska i ugarska vlada ponudile i isplatile sultanu odštetu od dva i pol milijuna turskih funti. To je evo dakle neka vrst otkupa. St. Germainski ugovor sadrži glede ovoga jednu posebnu ustanovu. Po šestoj alineji čl. 208 pripadaju bivše turske državne domene, za koje su austro«ugarske ylade platile dva i pol milijuna funti, i nadalje Austri« ji, a pogledom na bivšu zajednicu i Ugarskoj. Ove šume predstavljaju danas vrijednost od više milijarda. Pitanje je, kako će se ovo pitanje riješiti u praksi. Pošto se ne može pretpostaviti, da će Austrija i Ugar« ska samo upravljati ovim dobrima, to se samo od sebe nameće riješe« nje, da će austr. i ug. vlada tražiti od Jugoslavije, da im isplati vrijednost ovih dobara. Naravno, da ovdje ne može biti ni govora o prvotnim 2 i pol milijuna funti, nego o vrijedno« sti, koju ova suma predstavlja da« nas, dakle o milijardama. Komisija za reparacije imati će da odluči, ho« će li se ova svota isplatiti u gotovom ili će se ista odobriti Austriji a con« to po reparacijonoj komisiji. Dr. Bareck rekao je konačno, da su predradnje za riješenje ovog pi« tanja već dovršene te da su već do« gotovljena vještačka mišljenja o dr« ПРАВДА žavno«pravnom pitanju o aneksiji i o unovčenim bivših državnih dome« na, pa će komisija za reparacije i« mati skoro da uzme u pretres i ovo pitanje.« Ne znamo, u koliko su ispravne' tvrdnje Barcckove s obzirom na Sen«žermanski ugovor, ali pošto »Borse« nije nikakav šaljivi list, ne« go koji iznosi ozbiljne namjere beč« ke vlade, da nas ošteti za milijarde, to upozorujemo našu vladu, da od« mah predusretne toj opasnosti, ako to već nije učinila. Odlazak talijanske vojske iz oku« piranog područja. lž Šibenika jav« ljaju, da talijanska vojska već po« stepeno napušta okupirane krajeve. Iz Knina, iz Drniša, iz okolnih mje« sta dolazi vojska, te prosljeđuje u Zadar. Prevozi se artilerija. Iz Zad« ra pak idu dalje u Italiju. U Šibeni« ku se već osjeća nov uzduh. Vidi se sve to manje talijanskih trobojnica. S našim svijetom postupa se prija« teljski. Neki talijanaški vođe spre« maju se na polazak. VANJSKI. Položaj na Rijeci. Sa Rijeke se ja« vlja: Kako javljaju iz vodećih kru« gova došlo je do konflikta između riječkih rektora i D’Annunzia. Kad su ovi htjeli odstupiti zagrozio se je D’Annunzio, da će na njihova mjesta imenovati 6 časnika. Rektori su u interesu građanstva prisiljeni da ostanu i nadalje na svojim mje« stima. Osobna sigurnost i sigurnost imovine svaki je dan manja. Veliki dio građanstva preno je svoje vri« jednosne predmete u strahu pred ar« ditima na lađu »Dante Algieri«. Englesko«ruski pregovori. Kako engleski listovi javljaju, ruska sov« jetska vlada saopćila je u Londonu, da prima glavne tačke englesko«rus« kog trgovačkog ugovora. Ona urno« ljava ali za jednu novu konferencu između engleskih i ruskih delegata, da se prije konačne ratifikacije u« govora posavjetuju o nekim pojedi« nostima. Englezi zabrinuti radi svoje flote. Iz Londona javljaju: U »Fourthnig« hily Revieu« izjavljuje poznati mornarički stručnjak sir Arhibald Hurt, da će g. 1924. ratna mornarica Sjedinjenih Država nadseći britan« sku za 31 po sto. Britska flota će dapače stajat za japanskom. On u« pozoruje na ovu opasnost, pa pozi« va, da se odmah pođe na rad, kako bi se zadržalo gospodstvo na moru. Pisma na naše poslanike neka se šalju na adresu »Ustavotvorna skupština — Jugosl. Musi. Klub«. Molimo članove naše organizaci« je, koji putuju s kakovim bilo po« slom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. Ovozimska »Gajretova« zabava u Sarajevu. 13. ov. mj. sazvao je od« bor u klubu »Budućnosti« sastanak naših viđenijih građana u svrhu pri« oreme ovozimske »Gajretove« za« bave. Odziv je bio odličan a prisu« stvovali su izaslanici mnogobrojnih sarajevskih kulturnih društava, kao Zadruge Jugoslavenki. La Lyra, i dr. Dan zabave je određen za 5. febru« ar 1921. Da materijalna dobit od zabave bude što viša, izabran je i širi priređivački odbor, u koji su pristupili i predstavnici naših kul« turnih društava, osim »Elkamera«. PRAVBA |U ime toga društva izjavio je Dr. IŠahinović, da ono ne može učestvo« (vati radi lanjskih nesuglasica sa »Gajretovim« odborom i radi no« vinskih napadja povodom toga. Upozorujemo našu javnost, da (»Gajretov« ovogodišnji proračun pokazuje ogroman rashod i da je stoga patriotska dužnost svakog, da što više doprinese materijalnom us« pjehu te zabave. Sarajevska poticajna direkcija od« nijela nam je pri prošloj zapljeni li« sta i prilog (oglase), koji je bio na« pose štampan. Na našu molbu, da nam ih vrati, nije to htjela učiniti pravovremeno, te smo radi toga po« stupka materijalno jako oštećeni. Iznosimo to u nadi, da se drugi put neće opetovati. Cijenjenu gg. dopisnike umolja« vamo, da u buduće sve dopise, koje nam šalju na uvrštenje, pišu čitljivo mastilom, a ne olovkom, pošto nam štamparija olovkom pisane dopise, a pogotovo one koji su pisani t. zv. tinteštiftom i proviđeni velikim is« pravcima, vraća natrag te na taj na« čin oteščava uredništvu rad. — Mo« limo da se ovo uvaži. Ruski izbjeglice u Jugoslaviji. — Broj ruskih izbjeglica, koji dolaze u našu državu, sve je veći. Da bi se otklonila opasnost eventualnih bo« lesti, poslan je iz Sarajeva u Gruž jedan sanitetski voz sa svim potreb« nim sredstvima da se izvrši desin« fekcija svih izbjeglica, što bi moglo biti štetno kako u pogledu ishrane tako i u zdravstvenom pogledu, sve su izbjeglice raspoređeni po raznim krajevima Jugoslavije. Tako je u Bakar i okolicu upućeno 1500, u hr« vatske županije 4950, u Bačku 2040, u Baranju 250, u Slavoniju i Srijem 1330, u Bosnu 1700, dok će u Dal« maciji ostati 2400 izbjeglica. Ukup« ni broj stiglih izbjeglica iznosi 14.170. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« birije, umoljavaju se naročito za« robjenlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša. želj. stanica Šurmanci (Hercegovina). Točno na minutu idu Suttnerovi satovi, svjetski glasovita marka »IKO«. Suttnerove ure u svim izrad« bama i cijenama, kao i sve ostale dragulje i potrebštine pokazuje Vam prekrasni katalog kojeg bes« platno dobijete ako za poštarinu pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, Ljubljana br. 706. Dobar dan! i dobro zdravlje do« niječe, boli Vam odstraniti Fellerov Elsafluid i EIsa«pilule! 6 dvostrukih ili 2 specijalne boce Elsafluida 42 K. 6 kutija Elsa«pilula 18 K. Ideal svih sredstava za njegu lje« pote jesu: Fellerova Elsa«pomada za lice, najjača vrsta 15 K, Fellerov pravi medicinalni ljiljanov mliječni sapun sa markom »Elsa« 19 K, Fel« lerova Tannochina«pomada za po« rast kose, veliki lončić 15 K. I ostali Elsa«preparati tvrtke Eugen V. Fel« ler, Stubica Donja, Elsatrg br. 310, Hrvatska, veoma su pouzdani i sva« ke preporuke vrijedni! Jeste li prekomjerno osjetljivi protiv hladnog zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, ka« ko tu ublažuju boli, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsa« fluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trebali biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držite se samo Fellerovih pravih Elsa«pilula! 6 kutija 18 kruna. — Želudčani balzam 12 malih boca 72 krune. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr« vatska. Hnjižmist »Novi Život«, nedjeljni list, izla« zi svake subote. Knj. II., sv. 6. Via« snik i direktor Dr. M. Ninčić. Sa« držaj: I. Politika: Prvi saziv Lige Naroda, od Dr. L. Markovića. — O nacionalnoj politici u industriji, od Dr. A. TresićasPavičića. — Pouke sa Izbora, od Dr. D. Aranđeloviča. — II. Finansije i narodna privreda: Berzanski izvještaj, od N. — Na« rodna banka kraljevine Srba, Hrva« ta i Slovenaca. — Stanje na dan 22. novembra 1920. godine. — III. Knji« ževnost: Odmetnici, od Ž. M. Pau« novića. — Prvi rat Lige Naroda, ro« man od Roberta Elena. — Bilješke. — Pretplata na »Novi Život« iznosi 21 din. tromjesečno. Pojedini broj 2.50 din. Iz UFcdiiitia. Naš dosadanji odgovorni urednik Fehim Šalaka riješen je te dužnosti, te stoga upozorujemo gg. pretplat« nike u Sarajevu, da on nema više ovlaštenja primati kakve bilo upla« te za »Pravdu«, pa to bilo i na naše blokove. Neka mu se u ime »Prav« de« uopće ništa više ne uplaćuje. Natječaj. Policijska direkcija u Sarajevu traži liferanta za prehranu policijskih hapšenika. Broj hapšenika iznosi dnevno 62— 180, a moraju dobiti u podne gustu čorbu ili varivo i 0.40 kg kruha dostavno polic. zatvor. Interesenti, koji žele preuzeti gor­ nju liferaciju, neka pošalju svoje po­ nude ekonomatu policijske direkcije dn 20. decembra 1920. Policijski direktor: u. z. Gj’uroci. SEBURA iz fabrike Hinlia Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kovu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu s Dionička glavnica K, 7,000.000 Podružnice u 0. Brodu i 0. ftlovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS.i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti rohe, a poglavito sve životne namirnice. - - - KnuliFiji: Kralja Patri ulica Z prizemna, lijm. - Inojaii: TFjoiačka banka, бапјпв. - IntiruFban tilifoi: Zli �Muslimani sjetite se „Gajreta“! Centralna drogerija Braća Šahinagić Ofertalna licitacija u Bosni i Hercegovini. Na osnovu odluke Upravnog Odbora Samostalne Monopolske Uprave od 18. septembra ove g. M. broj 16.033, i odobrenja go­ spodina Ministra Finansija od 26. ovog meseca Br. 5212 Uprava Državnih Monopola objavljuje, da će se na dan 21. decembra ove godine održati ofertalna licitacija za davanje pod zakup prava velikoprodaje duvanskih preragjevina po prodajnim reonima u Bosni i Hercegovini za dve go­ dine, t. j. 1.—I. 1921. godine do zaključno 31. decembra 1922 god. Oferti će se primati i javno otvoriti na dan 21. decembra ove godine u 11. časova pre podne u sednici Upravnog Odbora Uprave Državnih Monopola u Beogradu, do kog se roka zaključno i mogu podneti oferti. Posle tog roka podneti odnosno predati, oferti neće se otvarati, niti uzimati u ocenu. Kaucija 1% od godišnje potro­ šnje, označene u uslovima licita­ cije, polaže se nu Depozitnoj Bla­ gajni Uprave Državnih Monopola u Beogradu najdalje do 20. de­ cembra 1920. godine do 5 časova po podne. Uslovi licitacije mogu se do­ biti u kancelariji Odelenja Pro­ daje u Upravi Državnih Monopola u Beogradu i u kancefarili Dele­ gata Ministra Finansija u Sarajevu. ♦ PAPIRNICA ♦ I HAMDIJE KOPČIĆA J X preporučuje svoje bogato stovarište ф T svih vrsta papira, kancalarijskog I T ♦ školskog pribora. — Naručbe se ♦ * obavljaju brzo i točno. * £ Ci ene umjerene. Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 61U 4 BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, naj'sigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosm etičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela. Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Pr. Br. 30.003 iz Uprave Državnih Monopola 27. novembra 1920. g. u Beogradu. Rudolfa Loebela u Maglaju. Manufakturne (i luksuzne) robe svake vrsti prodaje samo na veliko Muslisansha Centralna Banka za B. i H. SARAJEVO. Pozor! Firma Pozor! Riza Vranić, Sarajevo Šarati 31 - Telefon 838 egipatske kne (misirske) pamuka za jorgane šećera kristalnog, suhog egipatskog kafe Superiort prima 1. pirinča П-а kože za poplate I. egipatske kože odpadaka kože volovske bahije kao i svih drugih potrebština za postolare, te engleskih štofova, Sifona, zefira, te druge manufakturne robe, sve uz najniže cijene. POZOR TRGOVCI: TeIefdn859 Pljačka! Ovih dana dobio sam veliku količinu muških čarapa uz cijenu od 110 i 220 K dz. Razašiljem pouzećem najmanje dz 5, a imam basme, beza, Sifona, zefira, kafaza, hampamuka (Watte), rubaca za glavu i džepnih rubaca, valiki izbor šamija debelih i tankih, safuna mirisavih, benbona itd. Naručbe obavljam brzo i tačno uz veoma umjerene cijene. Salih H. Karić, Sarajevo, Mali Mudjeliti ul. 2. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA. Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i taćna. — Cijene najumjerenije. za velikoprodaju duvana —. Broi 2?4 - Fol „PRAVDA* — ЈНЧВДА* 4 Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice od H3,000.000 - na H 10,000.000i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica A K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica 4 K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920. do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je4pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4*00 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđene prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 1*0 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase :li na ime ili na dioničara,'pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d- u Stotu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vl.anik: Oontralni Odbor J. M. O. dtamgaaVa Danlel & A. КаЈеа, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/95f0349283011b009680cb3ef258a50f.pdf d7ebd99ae73fcbd96d12042b87c374ea PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K IZLAZI SUBOTOM, UTORKBM I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K IM, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИ^. Broj 130 (235) Sarajevo, utorak 21. decembra 1920. (8. rebijulahir 1339.) Oko privremenog poslovnika. Beograd, 15. decembra. Privremeni poslovnik za Ustavo. tvomu Skupštinu ’ zanima Sve poli, tičke stranke. On je bio i povod burnim scenama u drugoj sjednici Konstituante pa je vrijedno, da se tim pitanjem opširnije pozabavimo. Proti njemu su sve manje grupe, jer je reakcionaran i jer prosto guši ne samo slobodno i nesmetano dje. lovanje pojedinih poslanika, već i čitavih grupa i skupina. On naime određuje, da u generalnoj raspravi ispred grupe mogu govoriti najviše dva govornika i to najviše po po. drug sat, a- govori drugih poslanika ne smiju trajati više od jednog sa. ta. U specijalnoj raspravi govornici grupa mogu govoriti najviše jedan sat, a ostali govornici pola sata. Skupština je uz to ovlaštena, da u specijalnoj raspravi, čim bude go. vorio po jedan govornik svake gru. pe, zaključi raspravu na predlog vlade ili 20 poslanika. Predlog o za. ključenju rasprave stavlja sema gla. sanje bez pretresa i time se većini daje mogućnost, da zaguši sve go. vomike nepoćudne I manjine. Osim toga je predsjedniku data vrlo velika vlast kako pri samom ru. kovođenju sjednice, tako i u sluča. ju, kada zastupnici traži riječ na o. sobnu primjedbu. U takom slučaju on sam prosuđuje, je li zastupnik pogođen ili nije. Naproti ovom o. graničenju zastupnika vladi su pu. štene potpuno slobodne ruke, pa njeni članovi i mogu govoriti kadgod hoće i kolikogod hoće. Poslovnik je izrađen u glavnom samo za ustavotvorni rad skupštine, ali je ipak čudnovato, da nije vođen račun o § 1. izbornog zakona i fak. tičnoj potrebi, da vlada bude pod kontrolom parlamenta. Prema po. slovniku dozvoljeni su naime samo kratki upiti, na koje vlada daje od. govore utornikom, četvrtkom i su. botom. Rad o tim upitima može tra. jati u svemu najviše pbla sata, a za. tim se prelazi na dnevni red. Upiti se moraju staviti pismeno, a i mini, star odgovara pismeno izuzev slu« čaj, da se traži usmeni odgovor. Od. govorom ministra — završeno je pi» tanje. Najveće ograničenje satoji se u odredbama poslovnika glede dono. šenja Ustava. U tom pogledu čini silno ograničenje § 19, koji za pred, log ustavnog nacrta, odnosno do« datka i preinake pojedinih paragra« fa traži, da se ti predloži stave u roku od 10 dana, računajući od da« na, kad bude izabran ustavotvorni odbor,, Ovaki predloži moraju biti poduprti i potpisani od najmanje 20 poslanika. Na taj su način b riskira« ne sve manje grupe. Ovaki su pred« lozi moraju pismeno obrazložiti. O» sim toga ovaki predloži, ako ih pot« puno na usvoji ustavotvorni odbor, dolaze na glasanje tek nakon gla. sanja o predlogu odbora, ako bi on bio zabačen. Izmjene prilikom spe« cijalnc rasprave može predložiti sa. mo vlada i ustavotvorni odbor. Ako odbor ne usvoji vladine izmjene, o« na ima prednost i pred predlogom odbora. Pored gornjih ograničenja, po. slovnik sadrži ustanovu, da se može raditi, ako je prisutno više od tre. čine cjelokupnog broja članova i da je za valjanost zaključaka dovoljna obična većina prisutnih članova. I za prihvat cjelokupnog Ustava do. statna je polovina više jedan od u« kupnog broja poslanika. Ova je u« stanova glavna os, oko koje se vrte prigovori svih manjih državotvor. nih stranaka, jer radi nje postoji o« pasnost, da dvije veće grupe na« metnu svoju volju i donesu ustav, koji ne bi vodio računa o raspolo« ženju ostalih stranaka. Većina tih grupa plaše se pretjeranog centrali« stičkog uređenja države i tu ten« denciju izvode iz činjenice, da se je poslovni^ donio nakon što je bio poznat rezultat izbora. I naš je klub proti ovoj ustanovi, jer naš program zahtijeva ne samo kvalifikovanu ve« činu, nego i stavlja zahtjev, da se ustav ima donijeti sa dvije trećine glasova. To je glavni razlog ogradi našeg kluba proti privremenom po« slovniku. Najizrazitija je u tom po« gledu ograda Narodnog Kluba, koji se pozivom na krfsku deklaraciju, zaključak hrv. sabora, adresu na« Irodnog vijeća i Regentov odgovor na tu adresu zalaže za princip spo. razumnog donošenja Ustava, pri čemu ne bi smjelo biti nikakve majorizacije. I Radić se sada boji te majorizacije, pa vlada mišljenje, da 'uzrok njegove abstinencijc leži u glavnom baš u toj bojazni od nad. glasavanjia. Komunisti su se ogradili proti poslovniku pozivom na suve * renost Konstituante, kojoj niko i ni u kojoj formi ne može nametnuti svoje volje. Slično su se izjavili i re» publikanci. Prigovor Koroščeva kluba bazira u glavnom na nelegalnom donoše. nju poslovnika i razlikuje se od na. še ograde u tom, što traži izbor od. bora za donošenje novog poslovni, ka. Težački Savez je stvarno bliži Kroščevom klubu i komunistima, jer poslovniku priznaje samo 14 da. na, u kojem bi se roku imao donijeti novi poslovnik. ) * Ima još jedna drakonska mjera u ovom poslovniku. On naime odre« đuje da se verifikacija mandata ima izvršiti u roku od sedam dana i da se pretres izvještaja verifikacionog odbora ima svršiti za tri dana, pri čemu pojedini poslanici mogu go« voriti najviše po pola sata. Republikanske stranke ograđuju se naročito proti § 8 poslovnika, ko« ji određuje da poslanici ne mogu vr< šiti svoje dužnosti, dok ne polože zakletvu vjernosti prema kralju, na. rodu i jedinstvu države. Istina, do« puštena je motivacija pri ovoj za« kletvi, no ipak je to jedna velika smetnja za pristup Radićevaca, a komunisti će, kako izgleda, položiti tu zakletvu. Stvar izmjene poslovnika ne stoji baš loše. Radikali su se već načelno izjavili za tu izmjenu, a izgleda da su joj skloni i »demokrati« naročito obzirom na zahtjev njihovih kom« panijona iz Težačkog Saveza i soci« balističkih grupica. Ta probuđena svijest jamči mi, da će se on umjeti organizovati i na gospodarskom i privrednom poli.u, te postavši jak kesom, postati ujed« no i jak politički faktor u našoj do« movini. Težaku treba zorno prikazati prednosti zemljoradničkih zadruga i uvijek polaziti sa njegovih lič« nih imovinskih odnošaja. Sa« mo tako može se prihvatiti od srca nešto novoga, što zadire duboko u njegovo ekonomsko stanje. Imajući na umu dakle što lakšu shvatljivost prikaza za samog teža« *) Ogradu našeg kluba protiv pri« vremenomO poslovniku donosimo za« sebno. ka uvjeren sam, da će ovo moje iz« laganje imati uspjeha, pa ma i ne mogao sve rastumačiti onako, kak^o želim. Pisaću na osnovu iskustva, jer sam i sam osnivao u praksi zem« Ijoradničke zadruge, a i inače mno» go godina bavim se tim pitanjem. N Sarajevo, 20. decembra. Konstituanta ne može raditi sa o. bičnom većinom. Ona pogotovo ne može raditi sa onom običnom veći« nom, koja bi bila čisto plemenska — srpska, a takva bi bila koalicija radikalas, »demokrata« i zemljorad. ničkog saveza. Posljedica te koali« čije bila bi raspirivanje nacionalnog šovenstva, jer bi predstavljala go« spodstvo Srpstva nad Hrvatstvom i Slovenstvom. Srbi kao zreli politi« čari ne će htjeti vladati bez učešća plemenske braće. Centralistička struja, kao čisto srpska, mora s toga da podlegne. Najnoviji pokret unu« tar »demokratske« partije pokazuje tendenciju, koja odmiče od Pribiće. vićevog čistog centralizma, a pribli. zuje se shvatanju ogromne većine radikala uz Protića i Jovanovića, da interes države zahtjeva decentrali« stičku upravu sa širokim autonomi. jama postojećih pokrajinskih admi« nistrativnih jedinica. Pribićevićev prestiž je silno pao i u vlastitoj par« tiii, Njega i njegove pristaše nisu Hrvati gotovo nigdje birali i prema tome je njegovd Jugoslavenstvo do« živilo sraman fiasko. Na toj bazi ne može dalje da počiva ta partija i s toga se mora raspasti u grupe, koje će se opredijeliti prema naziranju na administrativno uređenje države. Neki bi, po svemu izgledu, pristupili radikalnoj partiji, s kojom ih de facto i danas ništa ne rastavlja. Sa tim pojačanim radikalnim blokom, iz kojeg bi imali da istupe s druge strane oni elementi, koji se pribli« žuju Pribićevićevom »tiemokratiz. mu«, rado bi ušle u koaliciju neke hrvatske i slovenačke grupe, naša organizacija, a možda i Radić, ako se okani samostalne hrvatske repu« blike. Taj bi blok sadržavao sve o« ne ljude, koji nisu zaslijepljeni ni« kakvim plemenskim mržnjama i ko. ji imaju pred očima interese kralje« vine i Srba i Hrvata i Slovenaca, a ne samo jednih od ovih. Koalicija, koja bi se obrazovala na taj način, poslije raščišćavanja »demokrat« ske« i radikalne partije od izrazitih cenitralističikh struja, imala bi veći« nu od dvije trećine, bila bi monar« histička, ne bi trebala kršiti suvere. nosti konstituante i prema tome bi imala sve uvjete za miran i jak dr« žavotvoran rad, koji se nimalo ne bi kosio ni sa krfskim paktom, ni sa uputom za delegate Narodnog vije« ća, koja traži dvije trećine za stvara« nje zaključaka. Pribićevićeva koterija je glavna smetnja toji spasonosnoj grupaciji naših partija. Ima znakova, da to počinje uviđati i njegova najbliža o« kolina i da će tako taj zloduh naše kraljevine biti naskoro onemogućen i njegovo strašilo od »demokracije« biti pokopano za vječna vremena. Mi smo uvijek upozoravali, da on kopa grob državi, te danas, u ovom najsudbonosnijem času, opet diže« mo svoj glas, ne bi li pripomogli štogod, da se što prije prozrije nje. govo ubitačno djelovanje. Pribiće« vić je i danas opasniji po državno jedinstvo, nego bi bili deset Radića, da ih ima! Muslimani Sjetite se „Gajreta". Godina 11. Hala agrada prati pFiw. poslivnihu. U stvari privremenog poslovnika dao je nar. poslanik g. dr. Mehmed Spaho ovu izjavu ispred našeg klu« ba: Gospodo poslanici! U ime Jugo« slavenskog Muslimanskog Kluba i. mam čast, da izjavim ovo: I mi srna, tramo, da privremeni poslovnik, ka. ko je ob javljen u »Službenim Novi, nama« i kako je ovdje nama razdi. jeljen, nije donešen u skladu sa čla« nom 121. izbornog zakona. Taj član propisuje, da je poslovnik za Usta, votvomu skupštinu trebalo donijeti u sporazumu s odborom za izborni zakon. Međutim taj. poslovnik nije donešen u sporazumu sa odborom, jer odbor u ono doba, kad je bio sa. zvan, nije postojao. Privremeno Narodno Predstavništvo raspušte« no je 28. novembra, a time je pre« štala funkcija svih njegovih odbora i članovi toga odbora više nisu bili članovi odbora, nego ljudi, koje je vlada pozvala da sasluša. Konstatujući ovu nelegalnost kod donošenja privremenog poslovnika, moram još da naglasim, da ovaj privremeni poslovnik sadrži mnogo takvih odredaba, koje naročito ma« njim grupama onemogućavaju, da sudjeluju u onoj mjeri u Ustavo. tvomoj skupštini, kako je to po općenito priznatim načelima bio običaj u svim ustavotvornim skup« štinama. Mi, gospodo, stoga očeku« jemo, da će ova Ustavotvorna skup« ština izabrati što prije odbor, još prije, nego što prede na izbor odbo. ra za pretres ustava, a koji će od« bor izraditi poslovni red, koji bi od« govarao poslovnim redovima, kako su dosele po općenito priznatim na« čelima primijenjivani u Ustavotvor. nim Skupštinama. MKFhm fllibeg BiščEVić. Naknadno smo dobili ovaj izvje. štaj o smrti Alibega Bišćevića, te ga donosimo, da se vidi, kakvog je čo. vjeka narod u njemu izgubio. Bos. Novi, 10. decembra. »Na 9. o. шј. u podne u kancelari« ji ovdašnje podružnice musi. trg. i obrt, banka za B. i H. udarila je ne. nadancl kap našeg najmilijeg i ni. kad nezaboravnog načelnika Alibe. ga Bišćevića. Vijest o njegovoj smrti je duboko kosnula naša srca. Sva se čaršija zatvorila, nastala je tišina, svijet se iskupio pred banku i suznim očima ispitivao jedan dru« goga o nenadanom događaju. Kad se vijest proširila po selima, seljaci stizahu iz svih sela, da učine zadnju počast Alibegu. U petak prije podne proučila se je hatma za rahmetlijju. Zatim je muslimanska omladina prenijela mrtvo tijelo rahmetlije iz banke u džamiju. Poslije džume klanjala se je dženaza, kojoj prisustvovaše više od 1500 duša građana i seljaka, a među njima vidilo se je mnoštvo stranaca iz ovdašnjih srezova kao Kostajnice, Krupe, Prijedora i Ba. njaluke, koji na telefonsku vijest pohrliše, da ga i oni isprate do me. žara. Povorka je krenula kroz glav« nu ulicu grada. Njoj se priključiše izaslanici svih ureda, društava, škol. ska i mektebska djeca i mnoštvo građana drugih vjera. Pred otvore, nom rakom na mezarima uze prvi riječ općinski vijećnik gosp. Dušan P. Drljača, koji se je veoma dirljivo u ime gradske općine i cijelog gra. đanstva oprostio za uvijek sa svo> jim načelnikom. Poslije njega je g. �~ M>»5 ■ Jg- L Hasan Cerić Kalenderac izrekao li« i ep oproštajni govor u ime rahmet« lijine obitelji, rodbine, prijatelja i ^svih muslimana ovog sreza. Zatim je govorio g. Mehmed ef. Jalovčić, koji je ocrtao rad rahmetlije na kul« turno«prosvjetnom polju. Konačno se je g. Hamdiibeg Džinić u ime Mu« slimanske Jugoslavenske Organiza« čije oprostio s ganutljivim riječima s Alibegom, kao njenim primjernim predstavnikom. Neka na njega podne Božiji rah« met i laka mu zemlja bila! Iz Sudiika i Haketonijs. Demokracija. »Demokratski Na« rodni Glas«, koji izlazi u Bitolju, donio je u svome broju od 27. nov. izborni proglas, u kome stoji ovo: »Pitamo mi vas žute (koji se sad izgleda ženirate vaše narodne boje crvenog fesa!). Kalašture žute! Što se ne javite u plakatima? Krijete se, jer znate da ste Šugavi od glave do pete? Vi Bećiri, Kemali, Amedi, Jusufi i dr. — — — — — Vi ste momentano digli glave za« to što smo svi mi, Srbi, i Grci i Je« vreji bili ushićeni oslobođenjem, i naši su osjećaji mnogo i mnogo ple« menitiji no vaši tursko«baliski; mi smo u ushićenju i vas — dindušma« ne svoje zagrlili, i vi ste taj zagr« ljaj kao uvek zloupotrebili i sad se vi, mesto da se osećate robovi ose« ćate gospodari (to tvrde vaši fesovi i kićanke u bitolj. opštini) blagoda« reći jednoj propaloj partijskoj klici radikalskoj, koja vas je trenutno zloupotrebila, ma i n račun sviju narodnosti u Bitolju! Ali, ne mislite da ćete se sa tim dugo ponositi. Mivamtvrdimo daćete vi uskoro osetiti ono što ste u stvari, a to je robljel I« matevidarobujete, barto« liko kolikosmo mivama robovali!— — — — — Ne, u vašem je interesu da 28. no« vembra sedite kod svojih kuća i milujete svoje bule i da ne izlazite na biralište i glasate za neke žute liste, inače vam se može desiti da vam ispadne sve žuto, pa možda i Ibrahimove gaćel« Ne trljajte oči, vi dobro čitate, to je »demokracija« uistinu napisala. Čovjek se fata za glavu i pita, zar ove željeznice i brzojavi, škole i knjige, zakoni i sudovi nisu možda fata morgana u pustari, u kojoj za« pravo vlada srednji vijek sa svojim robovanjem i krstaškim ratovima? JEDNA SVJESNA NEISTINA. Beogradska »Demokratija« u bro« ju od 14. o. mj. donosi ovu vijest: »Nar. poslanik g. Mustafa Salihbe« gović bio je prekjučer (dakle u ne« djelju 12. o. mj. Op. ur.) kod gosp. Alilorada Draškovića, ministra unu« trašnjih djela, i molio ga da podej« stvuje, da se amnestiraju politički krivci u Sandžaku, kojih ima oko 400 i koji leže u zatvoru više od go< dinu dana. G. Salihbegović je jam« čio svojim životom za nevinost po« menutih krivaca, smatrajući da, kad se može pustiti na slobodu Stipica Radić, Jedan javni buntovnik, da se mogu pustiti i ovi jadnici. G. Draš« ković je obećao g. Salihbegoviću, da će se najenergičnije zauzeti za te ljude.« Konstatujemo, da je pitanje am» nestije ministarski savjet odobrio još u subotu, dakle dan prije Salih« begovićeve posjete kod Dršakovića, pa je njegova posjeta bila potpuno suvišna. Još je smiješnije, što »De» mokratija« u tu stvar uvlači g. mini« stra unutarnjih djela, jer je poznato, da pitanje amnestije spada u djelo« krug ministra pravde. Drašković se može radi ovih hapšenja samo op« tužiti, a nipošto energično zauzeti. Toliko imadosmo reći povodom bi« Iješke u »Demokratiji«, koja bi dru« gi put trebala bolje provjeriti svoje informacije. Ovako izgleda smiješ« na i uz to pobuđuje sumnju, da svi« jesno širi neistinu sa svrhom, da tu« đi uspjeh pripiše svojim simpatija« ma. Haši dopisi. Banja Luka. 12. decembra. Ovdašnji radikalni list »Glasnik« u svom 19. broju pišući o rezultati« ma izbora za konstituantu veli me« đu ostalim ovo: »U našim krajevima braća muslimani ne održa« š e riječ, povedoše se za svojom vjerskom strujom i glasaše složno u Jugosl. Musi. Organizaciju za sebe i na taj način dobiše najveći broj mandata u Bosni i Hercegovini.« O« vu tvrdnju moram da ispravim. Ni« je istina, da muslimani »radikali« nisu održali riječ, nego je istina, da s oni riječ održali i složni svi kao jedan glasali za radikalsku ilstu. Ra« dikali su vjerovali Hodži Bajagilo« viču, da uz njih 10—12 stoji pola banjalučkih muslimana, pa otale i dolazi to silno razočaranje. Držimo, da će nam danas vjero« vati, kad im kažemo, da ni ono 10 do 12 njih, što vele, da su radikali, ne govore to iz uvjerenja, jer osim Suljage Salihagića i dra Mujezino« vića nemaju ni pojma ni o jednom programu političkih partija u B. i H. Šta više ni Hodža Bajagilović ne bi bio radikal, da nije slučajno radikal i Pero Blagojević, ovdašnji porez« nik, koji je odmjeravao porez na ratnu dobit, pa Bajagiloviću (firma braća Bajagilović) odmjerio 9.700 K, a Zaimagi Tetariću, članu J. M. O., koji je za vrijeme rata radio sve po« slove u društvu sa Bajagilovićem ni« šta manje nego 75.000 K. Kod naših banjalučkih muslimana radikala te« melji se njihovo radikalno uvjerenje na računu. Politici pregled. UNUTARNJI. Dr. Hrasnica u audijenciji kod Riegenta. U prošli četvrtak u pet sa« ti po podne pozvao je Regent u dvor potpredsjednika našeg poslaničkog kluba Dra Hrasnicu. Nj. kr. Viso« čanstvo bio je veoma ljubazan i či« je riješenje, da se bivšem crnogor« skom kralju odredila apanaža od 300.000 K. Zvanični izvještaj beo« gradskog presbiroa glasi ovako: »Na ovoj sednici je odlučeno, da se Nj. V. bivšem kralju Nikoli, koji je vla« dao više od 50 godina Crnom Go» rom i Nj. V. kraljici Mileni izdaje iz državne kase na ime apanaže 300.000 francuskih franaka godišnje. Pored ovoga rešavana su i ostala te« kuća pitanja, a na kraju je Ministar« ski Savet usvojio tekst ostavke, ko« ju će Pređsednik Ministarskog Sa« veta danas po podne predati Njego« vom Visočanstvu Kraljeviću Narne« sniku.« Ista radikalna štampa, koja je us« pjehe komunista i republikanaca u Crnoj Gori žigosala kao posljedice agitacije Nikitinih špijuna, pljuje sama sebi u lice i mirne duše piše: »Nj« V. bivši kralj Nikola«, a do jučer ga je zvala raskralj Nikita. Najkurioznije je ono isticanje 50 godina vladanja, jer da je Nikola po kojoj nesreći sjedio u Crnoj Go« ri 100 godina, to bi zemlju duplo o» pljačkao, a Vesnićeva bi mu vlada dala — 600.000 franaka apanaže. tavo pola sata je Hrasnica imao pri« like, da Mu podastre program i za« htjeve naše organizacije. Politička situacija u Beogradu. (Po izvještaju dopisnika »Jugosl. Li« sta« od 19. o. mj.). O držanju radi« kala izjavio je tome dopisniku je« dan ugledni radikalski političar, da se bez zajedničkog rada demokrata i radikala, kao najjačih grupa, ne da zamisliti nova vlada. Protić je miš« ljenja, da treba promijeniti izborni red tako, da favorizuje jake partije. Mišljenje demokrata razložio je Kecmanović. Oni računaju na ra» dikale iz istog razloga, kao i radikali na njih. Najvažnija su mu pitanja, kojim se vlada ima baviti, agrarno i činovničko pitanje. U agrarnom pi« tanju za Bosnu i Hercegovinu ne će oni ništa popuštati od dosadašnjih nazora. Što se tiče bosanske vlade, oni bi postavili vanstranačku činov« ničku vladu. Težački savez je na usta predsjednika svoga, Vojisla« va Lazića, izjavio, da oni nisu poli« tička partija, nego socijalna. O ula« zu njihovu u vladu nije još pala od« luka. Najglavniji im je zahtjev pot« puno likvidovanje agrarnog pitanja, naime podjela zemlje onome, koji je obrađuje bez ikakve odštete vla« snicima. To ima da se riješi usta« vom. Stoje na stanovištu najširih samouprava naročito po selima, te su stoga protiv ostajanja dosada« n jih pokrajinskih vlada. U ime N a« rodnog kluba izjavio je Šut« min, da'se teško osjeća odsustvo Radićeve grupe, jer time fali jedna jaka hrvatska reprezentacija. Glav« na im je zadaća, da Radić dođe u Beograd. U pitanju ustava zastupa« ju mišljenje, da bi svaka pokrajina imala dobiti svoju legislativu (zako« nodavstvo), koja bi rješavala ona pitanja, koja nisu zajednička. U pi« tanju predsjedništva bos. vlade, mi« šljenja su, da ga treba dati najjačoj grupi. O odnošajima sa našom or« ganizacfjom, rekao je Šurmin, da su najsrdačnji i da će nastojati, da se i dalje međusobno podupiru. Jugo« s 1 a v e n s k i k 1 u b stoji u pogledu ustava kao i Narodni klub. VANJSKI. Madžari Baranje hoće samoetat mu republiku. Iz Pečuja javljaju: U nedelju je ovdje održan veliki zbor, na kojem je održao dugi govor Mar« tin Lovaszy, bivši mađarski mini« star. Izrazio je želju za baranjskom samostalnom republikom. Zboru je prisustvovalo nekoliko hiljada iz grada i okoline i to radnika i gra« dana. Lovaszy ae najenergičnijim ri« ječim« izjavio protiv bijelog terora u Mađarskoj. Govorio je o budućoj Mađarskoj kao demokratskoj drža« vi i da će današnja vlada i njene te« rorističke grupe biti uništene. Cičerin ee zauzima za Grčku. Iz Moskve se javlja: Pučki komesar za izvanje poslove Cičerin poslao je engleskoj, francuskoj i talijanskoj vladi protestnu notu radi postupka ovih sila sa Grčkom. U noti se veli, da Sovjetska Rusija ne dijeli nika« kovih simpatija za vladare i kralje« ve ali ipak za narod, koji ne da, da mu se nameće politika antante. Pošto ee je grčka narod jasno izra« zio za željenu formu države, to je korak ovih triju vlasti teška povre« da samoodređenja grčkog naroda, protiv čega Sovjetska Rusija u ime samoodređenja svih naroda odluč« no protestira. O zakletvi u konstituanti do sa« .da je sigurno, da će je položiti га« "dikali, demokrati, zemljor. stranka, jugosl. muslimanska organizacija i aocijal«demokrate. Zakletvu će po« ložiti, kad se ovjere poslanička pu« nomoćja. Ovo je njezin tekst: »Ja (ime) zaklinjem se jedinim Bogom i svim što mi je po zakonu najsve« tije i na ovom svetu najmilije, da ću u svome poslaničkom radu do« bro Kralja i naroda, i jedinstvo dr« žave, po mojoj duši i mojem znanju, uvek pred očima imati«. Ograde uz zakletvu nisu dopušte« ne. Poslanik dok ne položi uredno zakletvu ne može vršiti poslanička dužnost, i (Jugosl. List«.) Za opštinu u Beogradu radikali i demokrati izabrali su delegate za složan izbor opštinskih odbornika. I za ovo bilo je dosta natezanja, ta« ko da »Samouprava« javlja, da je ovo posljednji pokušaj sporazuma. Nikitina apanaža. Posljednji akt Vesnićeve vlade prije ostavke bilo Lloyd George o Irskoj. Lloyd George izjavio je u Donjoj kući da jedno jedino krilo Sinnfeinerovaca hoće borbu do kraja. Prama ovim prijetnjama engleska vlada nije mo» gla ostati pasivna, pa je odlučila da povede dvostruku politiku u Irskoj. Na jednoj strani će »vim raspolo« živim sredstvima pobijati irsku ma« njinu, a na drugoj će voditi politi« ku, koja vodi miru i sporazumu. Dalje je izjavio da će vlada stupiti u pregovore aa onim Sinnfeinerov« cima, koji nijesu počinili kakov teš« ld zločin, da š njima raspravlja o položaju u Irskoj. U nekim prenijeli« ma Irske proglašeno je ratno stanje i naređena predaja oružja u stano« Statistika izbora u konstituantu za Bosnu i Hercegovinu. (po nvanižnim podacima „Mar. Jed.*) K a n d i d a t s k a C okroiju Nada Radikalna Hrv. pnčka lista Saven težaka dobila Demokrateka Hrv. tei. 761 9.007 1.780 6.208 4.193 7.825 10.040 7.140 2.787 (omunieti 1.333 ...... 23.126 6.431 moetarekom............................... 11.515 8.944 travničkom................................ 14.918 7.818 1.481 13.198 3,885 5.403 3.771 2 192 tu slan okom............................... 32 618 10.461 4.378 6.674 2.899 13.362 3.685 2.633 banjalučkom................................ 12 754 20.124 8.403 8.762 2.670 11.162 8.143 16 080 6 600 1.642 1.523 12.240 421 16.615 38.384 64.102 18 005 earajevekom nkupno . . 111006 49.463 Od 68 mandat« dobili . • . 24 11 nije kand. Гг” 7 ■lje kand. 20.774 3 13 4 (Utovi Čokori lovci nije kand. Zvono 528 176 599 1.1)46 »» . 474 — 1.738 ▲rnautoНаШкаНе vH nije kand. nije kand. 516 nije kand. nije kand. nije kand. 0.918 Mnel. tež. 559 304 od toga (laćale procent učoatvoтапја »/. 72.521 46.672 64 »9 nije kand. 66.236 49.832 75 »1 »• 74.958 62.111 69 u 107.010 76.350 71 39.860 68.084 68 60.586 37.990 76 471.171 831.039 70 — — — 449 nije kand. nije kand. i» ti 1.115 nepiekove unelene birača 449 — 304 — U noiluakom .kralja kaodldonli ja oalm loga Hala brr. agr. alranka (IHaaklal) i dobila 1867 glaaora, koji a« ukljaS.ai a abroj toga .kralj*. S«. tri .maolimanaka" parilja, Am.alorlA.r* a Tnall, l.Učk* a Tuli (Šafkija Globli) I a Moataaa (Alija КоПотН) i HalllbatUoaa a Загајата dobila ao okapna IBM glaaora, Ij. VW/, IH aa ulih W glaaara otpada ajlaaa »jedio — 1 gl». �-ritom roku. Kod kog«, poslije ovog rok«, bude nađeno oružje, biće u« hapšen kao buntovnik i predan rat« nom sudu. Molimo članove naše organizari« je, koji putuju e kakovim bilo po« elom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. »Ne igraj se s Mujom«. »Jugosla« vija« je u 277. broju od 15. o. mj. donijela vrlo nepristran i istinit čla« nak o nama. Mi najljepše zahvalju« jemo na-tom bratskom glasu s hr« vatske strane i citiramo iz njega o« vo: »J. M. O. je danas najveća stran« ka u Bosni i Hercegovini, bez koje se ne može i ne smije voditi uprava ove zemlje, šta više, njoj pripada 'glavna riječ u sastavu bos. vlade, s obzirom na stranačku jakost. Zato se čudimo, da se i sada govori o ne« kim Stojanovićima i t. d., kod je go« Vor o predsjedniku bosanske vlade, kao da Mujo i Mijo nijesu živi. Mujo je na izborima pokazao, da je živ, da hoće živjeti i da se ne da sa sobom šaliti, a pokuša li kogod, da nad njim vlada po uzoru Sveto« žara Pribićevića, onda će kod slije« dećih izbora Korkut i Hrasnica do« živjeti još veći triumf i dobiti još veću nagradu za svoj trud i napor.« Bojazan, koju smo izrekli u na« šem prošlom broju, da će naime i srpski i hrvatski nacijonalizam ima« ti da bije tešku bitku sa vjerskim predrasudama, kad bude aktuelno pitanje o sastavu bos.sherc. vlade, otpada tim člankom za braću Hr« vate. Mogu li braća Srbi tako pi« sati? Kako su nastajala kmetska selišta. Jedan naš prijatelj nam piše: »Bio sam sekvestrom selišta Pritoke, kot. Bihać, u god. 1918. Radeći svoj po« sao, dolazio sam u dodir sa kmeto« vima istog selišta. Jednog mi dana upade u oči muslimansko groblje u tome selištu, gdje nema muslimana -ni u blizini na 5 km. Isto je razruše« no, nišani oštećeni i t. d. Začudim se, otkuda tu muslimansko groblje, gdje nema ni u blizini muslimana. Stoga potražim najstarijeg u godi« nama seljaka, Đuru Đerića, starog preko 100 godina, ali koji se je i ako slijep dobro držao duševno i tjele« sno, te sam čuo od njega, da je ta zemlja nekada bila vlasništvo mu« slimana seljaka i kada je došao Mehmedpaša Biščević, od njih je zemlju iskupio, a oni su odselili u Malu Aziju. Pošto je zemlja ostala bez radnika, primili su pređi danas« njih seljaka zemlju od Mehmedpaše te je počeli obrađivati pod uvjetima kako i danas. Razgovarajući se sa seljacima opazio sam, da u njima žive još pravni pojmovi, pošto su me uvjeravali, da bi se oni drage volje otkupili i platili, samo da im se kojekakvim privremenim narede« njima ne smeta u tome.« Iz Plevlja smo dobili jedno odu« ševljeno pismo, koje nam čestita na sjajnom uspjehu pri izborima. Me« đu ostalim stoji u njemu: »Braćo, verujte, da i mi gledamo otvorenim očima na Vaš rad za opšte musli« mansko dobro. Mislim, da će se i u nas dići izvesne zapreke, koje su nas rastavljale od bosanskih muslimana; željno očekivam momenat, kada će« mo moći i mi stupiti u Vaše redove i s braćom deliti dobro i zlo.« Iz Nikšića smo također dobili je« dno veoma srdačno pisano pismo, iz koga citiramo: »Vi ste nam đoni« jeli koristi, da danas možemo sva« kog otvoreno i vedra čela gledati. Ponosimo se Vašim uspjehom, ko« jim ste dokazali svoju veliku spo« sobnost u radu oko ujedinjavanja muslimana. Molimo Allaha, da Vam podrži snagu i da Vas u buduće pra« ti sreća u radu za naš napredak.« Ubojica imenovan za prisjednika u kaznenim stvarima. Jovo Mrda, iz Briješća, općina Donji Butmir, koji je ležao u Zenici radi dvostrukog u« bijstva, o čijim je zločinima »Prav« da« dva tri puta pisala, mjesto da se sakriva, dag a ljudi i ne vide, bi« va imenovan za prisjednika pri ov» dašnjem kot. sudu. Proti njemu množe se neprestano prijave radi novih zlodjela, ali on, izgleda, za to i ne haje. Dosadanji prisjednik Za« imbeg Glodžo iz Hrasnice, ugledan i potpuno ispravan građanin, svrg« nut je bezrazložno sa tog počasnog mjesta na predlog Staniše Bosiljči« ća, da učini mjesto običnom zlikov« cu. Upozorujemo vladu, da takav postupak stvara zlu krv i nepovjcre« nje muslimana i prema ostalim čini« ma vlasti. Pododborima i povjerenicima Gajreta! Radi zaključka društvenih knjiga za god. 1920. pozivaju se svi podobori i povjerenici, da pošalju upravi Gajreta tačne obračune naj« dalje do konca decembra, o. g. Uz obračune treba poslati i novac, u ko» liko do danas nije dostavljeno u« pravi Gajreta. — Uprava Gajreta. O Muji Šabanoviću iz Stoca, koji je zarobljen g. 1915. i javio se iz Si« birije, umoljavaju se naročito za« robienlci, koji se vraćaju iz Sibirije, ko bi što o njemu znao da javi na administraciju »Pravde« ili Salka Tikveša, želj. stanica Surmanci (Hercegovina). Odvjetnik Dr. Ivo Pilar prenio je • nakon dugogodišnjeg odvjetnikova« nja u Tuži sjedište svoga djelova« nja u Zagreb i otvorio svoju odvjet« ničku pisamu u Ilici br. 25 III. kat lijevo. Imadate li boli? U licu? U cijelo« me tijelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? — Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divićete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 42 krune. Državna trošarina posebno. Trpite li od spore probave? Od slaba apetita? Začepljenosti? Pro« tiv toga pomažu Fellerove prave Elsa«pilule! 6 kutija 18 kruna. Prava švedska tinktura 1 boca 20 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 354, Hrvatska. A. Ofertalna licitacija za velikoprodaju duvana Cigaretpapir »Samun* knjižice kutija K 160.—; u Bosni i Hercegovini. Na osnovu odluke Upravnoj Odbora Samostalne Monopolske Uprave od 18. septembra ove g. M. broj 16.033, i odobrenja go­ spodina' Ministra Finansija od 26. ■ ovog meseca Br. 5212 Uprava Državnih Monopola objavljuje, da će se na dan 21. decembra ove godine održati ofertalna licitacija za davanje pod zakup prava velikoprodaje duvanskih preragjevina po prodajnim reonima u Bosni i Hercegovini za dve go­ dine, t j. 1,—I. 1921. godine do zaključno 31. decembra 1922 god. Oferti će se primati i javno otvoriti na dan 21. decembra ove godine u 11. časova pre podne u sednici Upravnog Odbora Uprave Državnih Monopola u Beogradu, do kog se roka zaključno i mogu podneti oferti. Posle tog roka podneti odnosno predati, oferti neće se otvarati, niti uzimati u ocenu. Kaucija 1% od godišnje potro­ šnje, označene u uslovima licita­ cije, polaže se nu Depozitnoj Bla­ gajni Uprave Državnih Monopola u Beogradu najdalje do 20. de­ cembra 1920. godine do 5 časova po podne. Uslovi licitacije mogu se do­ biti u kancelariji Odelenja Pro­ daje u Upravi Državnih Monopola u Beogradu i u kancefarili Dele­ gata Ministra Finansija u Sarajevu. Pr. Br. 30.003 iz Uprave Državnih Monopola 27. novembra 1920. g, u Beogradu. BRIJOL Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela »Samun* patent kutija K 160.—; »Club* kutija I 165.—; „Saver patent kutija K 160 —. Gaspari G Faninger, Maribor. Galanterija, sitnarija i virkovana roba. Na veliko! Ргта norootvoreaa MUSLIMANSKA APOTEKA kod »Mjeseca** Baštaršlja, Hotel Ghizi AHMEDA TATAREVIĆA •nabđjeveoa je iTima Ijekorima, pa se preporučaje svima тавНшавЈта. Ima Us« ribljeg sejtina (bslukjagal, balsama sa gala. Epilapticou protiv padavici, kopove aa knevet sa iznemogla malko starije osobe, katran suji-voda protiv kalija, plućnog katar ha i tuberkulese, Obrlol mast za skidanje dlake, otrov sa milovo, serail pomada i percellan ponsada. 8ve ovo artikle dobiju trgovci jeftinije kad usmu malo voća količina. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za tursku crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamcna zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. u Maglaju. Muslimanska trgovačka i obrtnica banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu |_Л1 Dionička glavnica K 7,000.000 Podružnice u g. Brodu i 0. JMovom Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i uiovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjaćne poslove i burzovne naloge. Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice.- - - - Iviji: Inija Pitri ulica Z prizma, Ujno. - Gnojni: Triazačka buka, Sanjna. - Intururba n telefon: ZN �Sirana 4 Страпа Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. ARAP II. EMISIJA. Ratković i drug Sarajevo, Kraljevića ulica. (i luksuzne) robe svake vrsti Muslimanska Centralna Banha za B. i H. SARAJEVO. 1 PAPIRN1CA ♦ preporučuje svoje bogato stovarište 4 svih vrsta papira, kancalarijskog i J školskog pribora. — Naručbe se ♦ obavljaju brzo i točno. ž Cijene umjerene. * j Sarajevo, Štrosmajerova ul. Te!. 619 £ Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Ruđolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svih droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. Prodaje se radi bolesti huća i bašča, hambar i hlanica sa nuzgrednim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David ОаПОП, Kakanj. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRG OVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih pro­ izvoda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po naj­ povoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKI POSREDNIK« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. URA? koja čini trajno veselje? Samo Suttnerova ura! Od nikla, ocjeli, srebra, zlata, u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadovoljni I Također lanci, prstenje, narukvice i svakakove potrebštlne kao škare, nbievl, britve, kutije za cigarete, Dažlgačl, novčarke itd. sve dobro I Jeftino I Tražite cljenik od tvrtke H. ћШг o Ljubljani broj 706, Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Poziv na upisivanje dionica od H 3,000.000- na H 10,000.000- prodaje samo na veliko HAMD1JE KOPČIĆA I Sarajevo, 1. novembra 1920. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice Manufakturne t Bdoi Najbolju kremu za cipele izrađuje ♦ Broj 235 — ..?RA VDA* - .ПРАЗДА' i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica i K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica š K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920. do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti previđene prvim kupanom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 190 dionica. 6. Subskrlpcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Basnu I Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojlucl, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Šamcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici' i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. štamparija Daniei & A. Kajon, Sarajevo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/320898184059111611afefb489e14634.pdf 17d0a6387c1df29e4d2b0fb620fcd04e PDF Text Text POŠTARINA U GOTOVOM PLAĆENA. Pojedini broj K 2 — IZLAZI SUBOTOM, UTORKOM 1 ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCIONI ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 180, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 131 (236) TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. Sarajevo, četvrtak 23. decembra 1920. (10. rebijulahir 1339.) Godina II. — Novine i narod. Naša je kraljevina _ poplavljena političkim listovima, štamparska i novinarska industrijja su u ove dvi« je godine ogromno napredovale. Kod nas inače slabo šta nova niče, ali političke novine su nicale i niču i danas kao .gljive iza kiše. Političke stranke boreći se za vlast smatraju novine za najjače oružje, kojim se predobivaju nove pristaše i uopće proturaju svoje ideje u mase. Dvije naše najjače partije radikalna i »de« mokratska« raspolažu sa desetcima dnevnika. Za izdržavanje njihovo troše se ogromne svote novaca, iz« dane su nebrojene izvoznice, a sve u misli, da onaj, koji ima najopšir« ni ju štampu, ima i narod za sobom. No u tome su se prevarili i radikali i »demokrati«. Oni su imali do iz« bora u prvremenom narodnom predstavništvu tri četvrtine man« data, bili gospodari tri četvrtine no« vina kraljevine, ali u konstituantu ne mogoše poslati zajedno ni pola mandata. , Izbori za konstituantu su poka« zali, da je naš narod daleko obazri« viji i bistriji, nego su ga sebi pred« stavljali gospoda vlasnici trbušastih i svim mogućim lažima natrpanih žurnala. Narod uopće slabo čita, jer je nepismen, ali i onih desetak po« stotaka našeg naroda, koji čita i ko« ji pročitano usmeno predaje nepis« menitn, pokazali su, da znaju rasu« đivati laž od istine, šuplju frazu od misli. Jer da su te novine djelovale na svoje čitaoce onako, kako su to zamišljale te partijske velike, ali dosta prazne tikve, to bi posredno preko njih djelovale i na široke mase narodne, te bi prema tome i izbori ispali sasvim drukčije. Narod je tim tikvama pokazao, da je dale« ko zreliji i samostalnji; on ih je svo« i»m izborom poučio, da se manu te svjetske pošasti, to jest odgajanja naroda žurnalistikom. Jasno im je kazao, da ne drži mnogo do njiho« vih lijepih i zvučnih fraza. Nu ta o« pomena, bojimo se, ne će upaliti, jer će se naše novinstvo i dalje množiti, i dalje slabiti volju za pra« vim kulturnim radom. Odveć jako razvijeno i razmahano partijsko« političko ^novinstvo nadražuje niže instinkte i uljuljkiva u tlapnju, da se čovjek iz novina može svemu na« 'učiti. U istini novinstvo na onom stepenu i u onom obimu, kako ga vidimo danas kod zapadnih evrop« skih naroda, prolabavi svaku zna« nost i strahovito smanjuje narodnu energiju. »Što smo mi Nijemci na maču dobili, to 'ćemo štampom iz« gubiti!«, prorekao je Bismarck za najmarljiviji i u znanostima naj« pedantniji narod, a ista bi se sudbi« na smjela proricati svakom narodu, koji će dopustiti, da potpadne pot« puno pod novinsko Iprosvjećivanje, kao što je to bio slučaj poglavito u bivšoj austrosugarskoj monarhiji. U Njemačkoj je za vrijeme rata bi« lo znamenitih novinara, koji su žur« nalistiku kovali u zvijezde riječima, da se svjetski rat ne da ni zamisliti, kad bi čovjek pokušao, da iz njega otstrani ulogu novinstva. I njemački narod je bio već dotle preparisan, da mu ni to otvoreno priznanje nije moglo otkriti užasnu ulogu njemač« ke štampe u sudbini njemačkog na« roda. Dakle na osnovu historijskog is« kustva, a radi bojazni za sretnu na« šu budućnost, neobično smo zado« voljni sa svjedodžbom zrelosti, ko« ju je narod dao sam sdbi davši po« vjerenje svoje ne onima, koji su i« mali najviše žvalje i najlzvučnije fraze, nego onome, koji mu je bez ikakve uvijenosti jednostavno i stvarno crtao njegove nevolje i ja« de, koji mu je zaista htjeo pomoći i koji mu je i pomagao. Živa riječ radenog i poštenog čovjeka važi kod našeg naroda daleko više, nego što mu stotine dnevnika naglagolja« ju. Narod se voli upuštati u pretre« sanje, on je kritičan, te stoga pri« rodno i vjeruje više živom čovjeku, koga je svojim prostim ali mudrim pitanjima opipao sa svih strana, ne« go komadu papira, sa kojim nema rasprave. Dužnost je svakoga, ko gleda malo dalje u budućnost, da u narodu održi što više taj njemu pri« rođeni kriticizam. I mi muslimani imamo da toj o« bazrivosti našeg glasača zahvalimo naš sjajan uspjeh na izborima. On se je divno odhrvao navali »demo« kratske« štampe, koja je iz dana u dan kapala u mozag lažna obećanja siromašnim i jednaku pravdu za sve; on je divno prozreo njeno pet« ljanje i logično smislio, da će se i njemu, kad dođe na red, desiti ono isto, što se danas dešava muslima« nima na pr. u Sandžaku. »Demokra« ti«su naučili i prisvojili sebi princip uspjelih ofenziva u svjetskom ratu: Ako hoćeš da dobiješ cijelu bitku, udri najprije na ono mjesto, gdje je najslabiji otpor. Muslimani su se oduprli »demokratskoj« najezdi jednostavnim pogledom oko sebe, ko je tučen, ko je zatvoren, ko za ništa leži mjesecima u zatvoru, a ko se ni za krupne zločine i ne pri« tvara. Ove riječi upravljamo u prvom redu našoj mladoj inteligenciji. U« pozoravamo je, da ne bi nasjela jednoglasnoj popijevci naše štam« pe, kako je ona tu, da o d g a j a na« rod. To nije istina, niti će ikada bi« ti. Narod odgaja u prosvjetnom po« gledu samo škola i dobra knjiga, a političkoj štampi je moralno oprav« dana egzistencija samo onda, kad ima za svrhu objektivnu kritiku dr« žavne uprave, i po tome dizanje svijesti građanskih prava, jačanje otpora protiv bezakonjima, uopće snaženju državnog organizma. Sarajevo, 22. decembra. Zloduh Pribićevića još uvijek da« vi konstituantu. U svim pitanjima on je najoentrafističniji, najreakci« jonarniji, a ujedno i najsmušeniji, jer kako je rekao neki naš prijatelj Francuz, centralisti počinju s urede« njem naše kraljevino ondje, gdje bi trebali da završe. U svojoj bolesnoj ambiciji i prekomjernom nacijonal« nom šovinizmu vodi on Srpstvo do ruba propasti, a htjeo bi, to mu pri« znajemo, da mu što prije pribavi dominantni položaj ne samo u Sr« biji i Bosni i Hercegovini, nego i u Hrvatskoj i Slavoniji, Slovenji i Dalmaciji. Ta nervozna užurbanost ruši iz reda sve državne temelje. On je bojažljiv i ne pouzdaje se u kuli« turnu borbu Srpstva sa Hrvatstvom. Htjeo bi sve silom da posrbi i to on naziva »demokracijom«. Za ovu strašnu stagnaciju u Beogradu nosi jedini on svu odgovornost. Radikali ne će bez demokrata, ali još više ne će bez Hrvata, Slovenaca i musli« mana, ali Pribićević stoji tvrdogla« vo na svojim zahtjevima, koje ni Hrvati ni Slovenci ni muslimani ne mogu prihvatiti, jer ih narod nije zato poslao u konsttuantu, da ruše državu, nego da svojim biračima do« nesu ono, što su im obećali, t. j. ne« smetanu mogućnost slobodnog raz« vijanja, odnosno ozdravljenje drža« ve nakon dvogodišnje njene bolesti od Pribićevičevog zloduha. Kako se javlja iz Beograda, naša organizacija i Kroščevklub ne će ni doći na iduću sjednicu, ako se ne promijeni poslovnik. Dosada je konstituanta održala tri sjednice, koje nas zastiđuju. Protesti i ništa nego protesti. Pregovori između stranaka nisu makli ni za korak u« naprijed. A kao rezultat toga svega jeste, da se tu i tamo u novinstvo proturaju vijesti, kako će biti raspi« sani novi izbori i kako ova konstitu« anta ima da zasijeda samo do augu« sta naredne godine. Cak se već pre« piru, kakav će izborni red da bude pri slijedećim izborima. I čuju se još odsada glasovi, koji bi htjeli izigrati narodnu volju i nametnuti mu takav izborni red, kojim narod ne bi mo« gao, da da povjerenje onima, koji« ma bi htjeo da da. Ali u tome smo i mi potpuno Radićevog mišljenja, da i nas kao i Radića mogu novi iz« bori poslati samo pojačane u Beo« grad, a nipošto oslabljene. Uz nas su simpatije svih muslimana San« džaka i Makedonije i mi bismo dva« put jače bili zastupani. Nu to mi ne želimo. Ne ćemo da nam se država bruka pred svijetom i da se rađa u svijetu misao, da je kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bolesna država. Sav naš narod listom očekuje nešto velika od konstituante, očekuje da će već jednoć prestati to djetinjsko igranje države. Kakvo bi bilo nje« govo razočaranje i kojim bi plodom moglo, ne dao Bože, da urodi, o to« me ni ne sanja Pribićević. Ili se mi možda varamo. Možda on to baš najbolje zna i svijesno vodi našu o« tadžbinu u propast. „Srpskoj Riječi". »Srpska Riječ« je potpuno preu« zela ulogu pokojne »Srpske Zore« i duh Cokoriila kao da se povampirio u duhu Stijepe Kobasice. Ali to nas se naravno ne bi ni najmanje ticalo, da se »Srpska Riječ« ne zove radi« kalni list, da prema tome nismo pri« siljeni, da vedstv^ radikalne partije upozorimo i opet na ogromnu raz« liku pisanja »Samouprave« i »Srp« ske Riječi«. Ne bismo nipošto htjeli generalizovati i za glupo brbljanje Kobasice učiniti udgovoirnim i jed« nog Protića. Ako se dakle obazire« mo na to, to u prvom redu uprav« ljamo ove riječi na adresu vodstva radikalne partije, ma da je naslov »Srpskoj Riječi«. U svom broju od 21. o. mj. kaže »S. R.« pod naslovom »Bosanska vlada« među ostalim ovo: »Mjesto predsjednika bosanske vlade spada u naš neosporni sira« nački posjed i u stipulacije, na os« novu kojih je obrazovana šira koa« liciona vlada g. dra Vesnića. Na če« lo bosanske vlade mora da dođe Sr« bin, radikal, za to što Srbi sačinja« vaju gotovo polovinu stanovništva ove zemlje i naročitim obzirom na agrarno pitanje. Rezultat izbora ne može se nikako uzeti u obzir, jer oni kod nas ne predstavljaju narod« nu volju. Istina Muslimanska Ujedi« njena Organizacija dobila je najvi« še poslanika, ali oni, koji su se orga« nizovali na vjerskoj podlozi a žaba« čili potpuno nacionalnu — sami se« be su unaprijed osudili. Sve kad bi oni danas predstavljali i 30% sta« ■novništva naročito obzirom na nji« hoivo reakcionarno stanovište u ag« raru i nedavnu prošlost gotovo svih njihovih istaknutijih prvaka — mo« rali bi da sustegnu svoje pretenzije i da ne pucaju na visoko. Poslije njih najviše je glasova do« bila narodna radikalna stranka. O« na je dobila apsolutnu većinu svih srpskih glasova u Bosni iiHercego« vini (preko 60.000). Ona je najjača srpska stranka i sve kad predsjedni« štvo bosanske vlade ne bi spadalo u naš stranački posjed, opet bi se i po parlamentarnom pravu prema nače« lima i temeljima našeg Oslobođenja i prema socijalno«agrarnim zahtje« vima vremena i duha, moralo pod svaku cijenu birati predsjednika bosanske vlade — samo i jedino iz redova narodne radikalne stranke. — Ne treba zaboraviti, koliko smo mi radikali danas prikraćeni u vr« hovnoj zemaljskoj upravi. Isti oni kriteriji, koji su rukovodili 29. februara članove Vesnićeve vla« de prilikom imenovanja g. Dra Srš« kića predsjednikom bosanske vlade, ostaju i danas u punoj snazi poslije 28. novembra i iskustva, koje smo doživjeli ovih dana u Hrvatskoj i odjeka u Bosni. Delikatni položaj naše zemlje sa svim onim što se kod nas i oko nas javno i tajno događa, imperativno nalaže mjerodavnim krugovima da dobro otvore oči i paze kome pokla« njaju povjerenje. Neka im uvijek stoji pred očima drastični primjer bana Laginje. Mislimo, da će nas Beograd dobro shvatiti.« Mi obični »Pravdaši« mislimo, da ćemo također shvatiti bedastoću te bojazni pred »braćom« muslimani« ma i totalnog nepoznavanja naše duše, ma da stoljećima živimo za« jedno. Nu to joj se može odbiti na nedostatak intelekta. Pogreška o» bičnog rezonovanja ne može joj se oprostiti i mora joj se naglasiti ono, što je svakome poznato, da su nai« me izbori kao tajni, jednaki i opšti bili sasvim istiniti odraz narodne volje i da prema tome gube važnost i sve one »stipulacije«, koje su me« đusobno činile prije izbora one par« tije, koje nakon izbora ne predstav« ljaju više većinu naroda. Laž, da je za Srbe radikale u B. i H. glasalo preko 60.000. Ispravljamo zvaničnim podacima, da je za njih glasalo 59 hiljada i napominjemo, da je naša organizacija dobila gotovo dva« put toliko t. j. 111.006. Nemamo osobitog apetita, da pri« mimo poslove, koje je vodio Srškić i da peremo tu Augijasovu štalu, ali branimo parlamentarni princip, koji je »S. R.« smiješala u jedan koš sa »oslobođenjem i socijalno«agrarnim zahtjevima vremena i duha.« Iz to« ga nezakonitog braka pojmova na« ravno da se rada i kopile«zaključak, da se »pod svaku cijenu« »mora« »samo i jedino« iz redova radikalne stranke izabrati predsjednik bosan« ske vlade. Parlamentarni principi ne pitaju, na kakvoj se bazi — kon« fesijonalnoj, nacijooalnoj, socijal« noj ili kulturnoj — osniva program koje stranke, nego, koja je partija brojem mandata jača, ima preuzeti i upravu zemlje. O našem konfesijo« �■ drpam 2 Stran« .ПРАВДА* — .PRAVDA* nalnom opredjeljenju prisiljeni smo po sto i prvi puta da opetujemo: vi ste nas, draga braćo, konfesijonalno oredijeiili, vi ste — najprije »demo« krati«, pa onda i vi oko »Srpske Ri« ječi« — nahuškali naše mirne pra« voslavne sugrađane, da pale i pljač« kaju samo muslimane, da u svakom svome bratu muslimanu vide po jednog turskog vezira 0 Beogradu i šta je prirodnije, nego da se tučeni, paljeni, batinani i pljačkani udruže u jedno kolo, ne bi li se lakše bra« nili. I baš »naročito s obzirom na a« grarno pitanje« trebao bi da bude šefom bos. vlade član naše organi« zacije, koja se pri provađanju agrar« nih reforama ne bi dala voditi od nikakvih krvoločnih fantasta, nego samo razumnim i istinitim socijal« film zahtjevima. O mizernosti njene jadikovke, koliko su radikali »pri« krečeni« u »vrhovnoj« upravi zem« lje, ne ćemo da govorimo i čini nam ’ se suvišno, da joj turamo pod nos cifre, koje bi joj dokazale, da naša organizacija ne samo da nije u »vr« hovnoj«, nego ni u nižoj, pa ni u najnižoj upravi zemlje zastupana o« nako, kako bi imala pravo po broju — pučanstva. Mi nismo uopće zastu« pani. Vrhunac bedastoće toga član« ka jeste to, da on na jedan te isti I dušak osporava muslimanima pravo I na predsjednika bos. vlade, jer da su organizovani na vjerskoj bazi, i j daje to pravo pravoslavnim na os« I novu — vjerskog ključa, jer da ih ima malo ne pola u B. i I I. On je nas muslimane ovaj puta nekim čudnim načinom zaboravio računati u Srbe, jer govori o malo ne pola pučanstva Srba u B. i H., nu mi ćemo to pre« šutjeti, neka ostane među nama, i a« ko bi zato mogli strašno opanjkati »Srpsku Riječ« kod njenih gospoda« ra u Beogradu. r I : , I 1 I nji, pa ni donskim kozacima. Nu mi imamo jednu bližu sirotinju. Kako smo pouzdano obaviješteni u Solu« nu čekaju hiljade naših južnih Sla« vena, muslimana, da im se dozvoli povratak u domovinu. U Carigradu im se reklo da je njihova molba rije« šena i poslalo ih se na put. U Solunu im se reklo, da se ne mogu pustiti u našu kraljevinu. Razlozi nam nisu poznati. Nu mi, kako već jesmo sumnjičavi, sumnjamo i ovaj put, da se to nisu ljudi namjerno digli sa svojih domova i na putu pušteni sudbini na milost i nemilost, ne bi li što prije izginuli. Oni su smješteni po džamijama. Tifus i glad užasno haraju i kose ih. Stoga pitamo Ministarski Savjet, zar ne bi bilo preče spašavati od o« čite propasti najprije ljude naše kr« vi i jezika, a onda potrošiti 120 mi« lijena dinara za donske kozake? Ili su možda donski kozaci bliži Srbima, nego Srbi muslimani? Naši muslimani. U 289. broju »Samouprave«, glav« nc(g organa narodne radikalne stranke naš prijatelj i stari znanac g. Krsta Marić, urednik »Samoupra« ve«, publikovao je članak pod gor« njim naslovom iz koga prenosimo slijedeće: »Jugoslavenska Muslimanska Or« ganizacija i ceo muslimanski milet čitave dva'godine dana bio je pred« metom podsmeha, grdnji i uvreda. Da bi se dodvorili što više sirotinji raji »demokrate« su digli hajku na muslimane i opljačkali ih do goje kože. I oni u Bosni, kao i oni u Sta« roj Srbiji i Makedoniji bili su žrtva »demokratske« agrarne demagogije i postali kao prst goli. Današnjem muslimanskom svetu bilo je suđeno da ispaštava grehe prošlosti, kao da je sadanje pokolenje krivo, što su sve do oslobođenja zadržati feuda!« ni posedi. Sve do juče muslimani su naziva« ni separatistima, a njihov patrioti« zam dovođen u sumnju. Zbog ne« koLko hektara zemlje više ili manje »demokrati« su sipali more pogrda na muslimane. I svako, ko bi ih u« zeo ma i malo u zaštitu bio je tur« koman u očima, »demokratske« štampe i klevetan da ne može, biti gore. Interese otadžbine »demokra« te« su žrtvovali interesima partije. Koliko su od njih uzvišeniji ,i rodo« Ijubiviji bili muslimani najbolji Je dokaz o tome, ako kažemo da je pre neki dan jedan od musliman« skih vođa g. Halidbeg Hrasnica iz« javio, posle sjajne pobede Jugosla« venske Muslimanske Organizacije, da njegova stranka stoji na stano« vištu državnog jedinstva i da će se u Konst.tuaniti deklarisati kao mo« narhistička. Ali šta ćemo -sa agrarnim pita« njem, zapitaće heko? Pa to nije ta« ko teška stvar kao što se čini na pr» vi pogled. Agrarno pitanje nije sta« leško pitanje, nego državno i nacio« nalno. Kada se ono bude rešavalo na prvom mestu valja imati u vidu socijalnu pravdu, pa interese države i naroda, pa tek onda interese poje« *) To ne stoji. Nijedan musliman, posjednik slobodnog zemljišta, beg« luka, nije ga stekao na sablji, nego ili nasljedstvom ili kupnjom. — Ur. Kad će biti mir na istoku? A naši muhadžiri? »Politika« od 18. o. mi. donosi zvanično saopćenje, da je beograd« ska vlada prihvatila u načelu molbu Vrangelova štaba za naseljavanje njegovih donskih kozaka u južnim krajevima Srbije, u Drenici i Meto« hiji. Saopćenje završava ovako: »Prema tome, kozaci bi se imali naseliti poglavito u okrugu kosov« skom, u Drenici i Metohiji kao naj« plodnijim predjelima, u kojima je srpski živalj jako proređen. Broj ko« zaka, koji bi se tamo naselio iznosi oko sedam hiljada, podrazumeva« jući tu i njihove porodice. S obzirom na sve ovo, Ministar« stvo za Agrarnu Reformu moraće da u svoj budžet za iduću godinu unese sumu od 120 milijona dinara, koja je prema opštem mišljenju mi« nimalno potrebna za sprovođenje ove namere. Tako bi budžet ovog ministarstva, podrazumevajući tu i sumu određenu za naše koloniste, iznosio oko 250 milijona dinara«. Nismo neprijatelji ničijoj siroti« je otimati ceo begluk, stečen na sab« lji od nekog muslimana*), u intere« su socijalne pravde, a druge beglu« ke koji se zovu Izvozna Banka ili pomodna trgovina Gavrilović i Vu» letić, ne samo ostavljati u snazi., ne« go im davati mogućnost da se.j da« lje šire, da postaju nova feudalna i» manja. 1 Muslimani su naša braća i vred« nilsinovi otadžbine. Sakupljeni u jednu kompaktnu masu, nalazeći se u Jugoslavenskoj Muslimanskoj Or« ganizaciji, oni mogu i treba da budu korisni za sređivanje prilika i krista« lizovanje narodnog i državnog je« dinstva.« dinih staleža. Kao što smo za vre« me rata dužni da svi svoje živote prinesemo na oltar otadžbine, tako u vremenu mira mi moramo često puta stezati svoje egoistične pro« hteve, kada je u pitanju socijalna pravda i društvena zajednica. Raz« govarajući jednom sa jednim od prvaka muslimanskih o agrarnom pitanju, on nam reče: »Ako se mi sporazumemo u ostalim stvarima, ako vi budete gledali u muslimani« ma svoju rođenu braću, onda mi od agrarne reforme nećemo praviti pi« tanje. Pustite vi nas da se mi spora« zumemo sa seljacima t. j. seljačkom strankom i mi ćemo agrarno pitanje resiti i bolja i pravednije a od radi« kala i od »demokrata«. Ovakav odgovor našega prijate« lja i jednoga od vođa Jugoslavenske Muslimanske Organizacije malko nas je iznenadio, a njegovo rešenje našli smo tek danas u »B. Dnevni« ku« u razgovoru sa predsednikom parlamentarnog kluba zemljorad« ničke stranke g. Vojislavom Laži« ćem, nar. poslanikom i težakom iz VaVeva. Predsednik je sledeće iz« javio: »Mi nismo za to, da se čitavo imanje ovih (naših begova i spahi« ja) potpuno razdeli. Mi dozvoljava« mo da se begovima i spahijama o« stavi onoliko koliko je potrebno za održavanje njihovih porodica, a o« stalo da se razdeli zemljoradnici« ma«. Dakle kao što vidimo, naš do« broćudni težak, pored svega toga što je lično zainteresovan, ima više plemenitosti od »demokrata«,' jer neće da bivše zemljovlasnike do ko« že oguli. Muslimani nisu protiv agrarne re« forme, Л su protiv njenog boljše« vičkog i nejednakog rešavanja. Oni traže da se uvede minimum i maksi« mum poseda, da agrarni zakon bu« dc jedan te isti za svu zemlju. Od kmetovskib selišta oni su već davno digli ruke, ali zato traže da se beg« lučki posedi smatraju kao veliki po« sedi i da se sa njima postupi onako, kako će to biti sa svima velikim po« sedima u našoj zemlji. Nepravedno Pariški poluzvanični »Temps« do« nosi u broju od 13. o. mj. članak pod gornjim naslovom, koji u cijelosti prevodimo: »Četiri su već nedjelje prošle po« slije izbora u Grčkoj, koji su oborili Venizelosa. Uzalud su vlade antan« te odbijale kralja Konstantina: uz prkos njima pozvan plebiscitom od prošle nedjelje, sprema se on da ot« putuje u Atenu. Engleska i Italija iščekuju događaje, prva držeći u svojim rukama Carigrad i Cipar, druga otok Rhodos računajući na budućnost. A Francuska! Ona nema te privilegije, da u zavjetrini mirno čeka. Angažovana sama u uat protiv Turaka, ona nastavlja s prosipa« njem svojih milijuna i također — zašto da se sakriva? — s pogibijom svojih vojnika. Rat u Ciliciji nimalo ne sliči ev« ropskom ratu. Na istočnoj fronti gubi se čitav svijet, da se dobije ne« što terena. Tu je dalje ono mjesto, gdje se počinje s gubitkom svijeta nakon malo dobivenog terena. Ko« Iona generala Gubo«a napredovala je bez poteškoća do Niziba, blizu Eufrata, a 30. novembra je stigla u Ajntab a da nije naišla na otpor; ali dok je ona tako prodirala u istoč« nam smjeru, otprilike na 250 km do Adane, divizija Difije je u samom području adanskom stajala u teškim bojevima od 23. do 26. novembra, koji su je koštali izvjestan broj mrt« vih. Zatim se desio iznenada jedan događaj, čije detalje još ne znamo, ali čije značenje ne će izmaći niko« me. U dubini Sirije — ako se ne vara« mo, to je bilo 60 km južnoistočno od Latakija — jedna neprijateljska sila dolazeći, kako izgleda, od sje« vera, srela je neki francuski detaš« man naoružan artiljerijom i mitra« Ijezima. Bitku su izgubili Francuzi, a s njom i mrtvih, zarobljenih i rat« nog materijala. Nadamo se, da će se naskoro publikovati zvanični iz« vještaji o toj aferi i živo želimo, da se istina podudari s našim informa« cijama. Ali kad jedna neprijatelj« ska trupa može da ode s turskog »fronta«, da se spusti b arapske kra« jeve između Aleksandrete i Halepa i da napadne francusku stražu u Si« riji, onda se mora priznati, koliko« god zamašni bili franesuki gubici, da je to veoma ozbiljan događaj. Dobro bi bilo, da se osim toga zna, da li postoji kakva veza izme« đu toga napadaja turskog sa sjevera i priprema arapskog napadaja sa ju« ga, koji se, kako izgleda, čine u juž« noj Siriji. Pod konac novembra je bilo signalizirano, da se emir Abdul« lah, brat emira Fajsala, nalazi u Hammanu, otprilike 80 km južno od Deraa. On je tamo kupovao, kako se čini, opskrbu za svoju malu trupu oboružanu mitraljezima, koju je do« veo sve do Maana i po pričanju je izjavio namjeru, da maršira protiv Francuza. U isto su vrijeme ljudi, koji tvrde, da govore u ime emira Fajsala upriličili pokret protiv Fran« cuske među stanovništvom Haura« na. S druge strane opet bio je emir Fajsal u Londonu i tu su ga primili članovi britanske vlade. Mogli bj se čuditi zbog tog podudaranja i pitati se, kako se vrše vojničke pripreme protiv Francuske u Hammanu ili u Es«saltu, u mjestima engleskog pod« ručja. Ali, čini se, da u stvarnosti ni sami Englezi nisiu neosporeni go« Soci 236 — Brol spodari u svojoj domeni. Na 30. no, vemlbra je jedna »šerifinska« četa na pala na jedan trenski voz na putu iz Damasa na engleskoj zoni i o« pljačkala ga. Materijal su napadači dotjerali u'Hamman, odakle je jav, Ijcno, da se tu nalazi brat emira Faj« jsala. Vidi se, da su ta dva sina šerifa Husejina podijelili međusobno ulo« ge. Dok jedan pruža Englezima ru» ku pomimicu, dotle im drugi oduži« ma tren. Nu komedija bi se mogla izvrg« nuti u dramu. Moralo bi se biti slije« pim, pa da se ne vidi, kako se svi ti azijski problemi udružuju. Boljševi« ci pomažu turske nacijonaliste, či« ne propagandu u Indiji i ašikuju sa Kinezima. Turski se nacijonalisti sporazumijevaju sa Arapima. Ako francuska vlada ne bude na oprezu, riskira pogibiju svojih vojnika u Ci« liciji, pa i u Siriji, i to ne samo od mjesnih navala, nego i od ogromnog azijatskog požara, koji može da za, pali od jednom cijelu sjevernu Af« riku. Je li pravo ne obazirati se na te troškove i na te opasnosti, kad Francuska ima da ispuni druge tako teške zadaće: okupirati lijevu obalu Rajne i pribaviti namirnice opusto« šenim krajevima? Sigurno je, da je francuska vlada markirala svoju politiku, koju hoće da slijedi, što je izabrala generala Pelle«a za predstavnika u Carigradu. Kad se u Tursku šalje čovjek toga ranga i takovog ugleda, to je očito s toga, da se učini mir s Turskom i da se tako opet uspostavi prestiž Fran« cuske, njena prava i interesi. Ali da se učini mir sa Turskom, treba biti odlučnim za modificiranje sevre« skog mira. Ili bolje treba biti sprem« nim izreći, u najmanju ruku, da je Francuska riješila da ga modificira, ma da ga sada primjenjuje. Ne sa« mo da to ne bi bilo poniženje za Francusku, kad bi izricala te riječi, nego bi to bila čak jedna emancipa« čija; jer svako zna, da sevresski mir nije saglasan sa voljom Francuske. Jesmo li spremni da to reknemo? Ako smo spremni, koliko ćemo još čekati, da se produžuje lista naših mrtvih na istoku? Ako nismo spremni, šta bi dobra mogao reći Turcima general Pelle? Pregledajmo još jednoć situaciju. Tri se pitanja i tri odgovora uka« zuju. I. Zašto gubimo svijet na istoku? Gubimo ga prije svega s toga, što se naša vojnička okupacija proteže preko arapskih krajeva čak do Tu« raka. Mjesto da smo Turcima susje« di, a Arapima protektori, i jedni i drugi su naši protivnici. II. Zašto držimo u okupaciji Čili« čiju, gdje stanuju Turci? Nije sto« ga, da je zadržimo. Naprotiv, da je restituišemo, onako kako smo obve« zani sevreskim ugovorom, čije po« godbs mi zaista ne mislimo otešča« vati. Francuski oficiri i vojnici, koji sc ubijaju u Ciliciji, umiru dakle, da obrane ono zemljište, koje Francu« ska hoće da ostavi, kad bude u mi« ru s Turskom. III. Zašto Francuska nenja još mi« ra sa Turskom? Zato, što je za pra« vi mir s Turskom potrebno odreći se podržavanja Grka u krajevima oko Smirne i u istočnoj Traciji. U koliko Francuska ostane solidarna sa grč«" kim zahtjevima, u toliko će biti pri« siljena da vodi rat na istoku. A tur« ski nacijonalisti, izmoždeni ratova« njem, padaju sve više i više u ovis« nost od boljševčke Rusije, s kojom mi uopće ne možemo raspravljati. Zaključak: Kad žrtvujemo naše ljude i naš novac na Istoku, to je zato, da Smir« na i njena pozadina od 100 km vd mora, da Jedrena i više od 60 km o« bale Crnog mora, da Galipoli i ev« ropska obala marmarskog mora sve do na 30 km od Carigrada — pri« padnu šuri Vilhelma II. Takva je istina. Dokle ćc teći krv i novac Fran« ccske za »Tina«? Kada ćemo imati mir na istoku?« Naši dopisi. Gračanica, 14. decembra. Do izbora, kako tako! Kako izbo« ri minuše, — očaino i ncsnošljivo stanje. Ne samo, da je psovanje �Б^ој 236 — Broj muftije i s njime zajedno i sultana predmet govora u budama i rakijaš« nicama, nego je hajka zauzela toli« ke dimenzije, da ni muslimanske radnje i dućani nisu pošteđeni. Onomadne se sakupila jedna ru« lja pod prozore islamske čitaonice, psujući muftiju, sultana, džamiju i sve naše svetinje. Muslimani su рге« šutjćli i sutra dan su se potužili vlasti, a ova hesab tamo, hesab ova« mo, od svih izazivača, globi dvojicu i to jednog sa 100 K, a drugog sa 60 K. i to one, koji su se pokajali, doeim je začetnike pustila na miru. Kad je nekolicina naših čula, da vlast u ovakim slučajevima ne će ništa, počnu se dogovarati, da oni bar ovakove napadaje i bez vlasti odbiju, nu to je doznao šef ovomje« Isnog kot. ureda i egzemplarno gto« bio dotične sve po 200 K globe. Osim toga se kod nas u zadnje doba opaža neka privilegisana gru« pa ljudi, koja javno grdi i samog kralja, pa im se ništa ne dogodi, dok s druge strane tajni agenti sreskog ogovaraju nevine ljude, pa čovjek upravo na pravdi Boga radi tobože uvrede Njegova Veličanstva odleži više istrage, nego li bi osuđen bio. Primjerice za ćeif polit, kanceliste, zvanog Dr. prava, Mujdža Husari« kić otpraćen je po noći od kuće u zatvor i potpuno bezrazložno odle« žao preko mjesec dana zatvora, do« čim Skočajiću Branku, koji je u Hotel Ozrenu pred više ljudi grdio kralja, i usprkos svih dokaza, ništa ■ se ne dogodi. Je li pravda za sve ili ne! Da li će se s nama i dalje maćuhinski postu« pati? Od oslobođenja do danas ni« šta se ne poboljša, nego iz dana u dan sve gore. Nadamo se još jedino u Konstituantu. Orašje, 18. decembra. Demokratsko haračenje u Posavi« ni. U brčanskom kotaru u selu Ko« panice nalazi se posjed Avdage Ku« čukalića iz Brčkog i Mehmedage Čehajića iz Orašja, koji su oni obra« đivali sve do novembra 1919. U to vrijeme je navalio na posjed zloglasni »demokrat« i desna ruka bivšeg sreskog načelnika Kostića u Brčkom Krsto Kojić iz istog sela sa još nekoliko seljaka, te je porušio tarabe oko konaka, a zemlju oko konaka uzorao. 13. februara 1920. došlo je 8 seljaka iz Krstine kuće, te su otjerali mrjmke Kučukalića i Čehajića iz konaka, i istu noć obili hambarove i odnijeli hranu iz istih. 15. februara 1920. došlo jc nekoliko seljaka, koje je predvodio knez Mi« lan Ristanić, do konaka — to je bilo u 10 sati na večer — te su tu psovali Muhameda, džamiju i druge sveti« nje i pucali su iz pušaka. Momci, ko« ji su bili u konaku, nisu smjeli izići i to je trajalo do pola noći. Malo po« slije došla je žandarska patrola, da iizvidi puškaranie i zatekla je zapa« Ijenu stanaru malo udaljenu od ko« naka, te su oružnici izvikali momke i tako spasili zapaljenu stanaru od požara. 2. marta 1920. su zlikovci obili magazu i odnijeli svu pšenicu, što jc u magazi bila. 23. maja obijen je koš i odnesen kukuruz iz koša. 18. juna obijena je ponovno maigaza i opljač« kan grah i repica iz nje. 22. juna razgrabljen je težački alat, koji se nalazio kod konaka, a i šuma je is je« čena. 14. septemrba opet je obijena magaza i odnešena hrana. 25. okto« bra obijen je i konak, te je iz istog odnešen sav namještaj f sve drugo, što je u konaku bilo. 12. novembra izgorilo je sijeno kod konaka. 11. decembra izgorile su šupe i magaze i u šupi 26 velikih kaca za rakiju. Kod svih tih slučajeva još se ni« kad nisu krivci iznašli, a što je ioš začudni'e, u blizini Kučukalića i Će« hajća posjeda nalazi se sličan po« sjed H. Ristića iz Brčkog i ovome se dosad nije ništa dogodilo. Vlast do danas nije mogla zlikovce iznaći. Osobito nas iznenađuje to, da nije iznađen krivac izgorjelog sijena, a Krsta Kojić je sam upozoravao Ku« čukalića i Čehajića momke, da ne sadijevaju blizu njegovih sijena, jer se boji, da ne će i njegova zahvatiti plamen, ako njihova uzgore. Orašjanin. Странл 3 — Strana „ПРАВДА* — .PRAVDA* , j | ■ j I Naputak za osnivaaje zimljoradničMili zadruga. Piše: A. D. Uvod. Teški položaj našega težaka, koji je glavni oslon države i od čijeg bla« gostanja u državi zavisi i blagosta« nje države i njenog naroda, vazda je silio svakog misaonog čovjeka, da razmišlja, kako se on ima pomo« ći i uputiti i kako da se, gospodarski i kulturno, što jače podigne. U nas, a naročito u Bosni i Hercegovini ra« dilo se je nešto i baš, ako ne sa naj« većim uspjehom, a ono ipak sa ne« kim uspjehom i to među našom bra« ćom pravoslavnim i katolicima i os« novalo dosta zemljoradničkih udru« ga, koje su prvi i bitni osnov, da sć naš težak u gospodarskom, kultur« nom a i ćudorednom pogledu pođi« gne i da počne misliti svojom gla« vom o svojoj sreći i t. d. Ovu je za« daću časno izvršila inteligencija na« šc drugovjerne braće, pretrpiv pri tom puno pregaranja i žrtava. Re« koh časno, jer znam dobro, šta je sve podmetano toj inteligenciji od strane nesretne propale Austro«U« garske. Srbi pravoslavni osnovali su od god. 1905. do danas preko 290 zemljoradničkih zadruga i njihov savez, a Hrvati katolici od god. 1909. preko 90 zemljoradničkih za« druga sa savezom. Muslimani su o« snovali svega t r i zemljoradničke zadruge od god. 1909. do danas. Kada se usporedi broj pojedinih zadruga i kad se uzme u obzir, da je prosvjetni nivo svih težaka gotovo isti, onda se mora zaključiti, da je netko budio prvu dvojicu i putio ih njihovu dobru, zalazivši među njih i živeći s njima, a potonji, da je bio prepušten sam sebi. Ovdje ću odustati od iznošenja razloga, koji su bili zapreka našoj inteligenciji i ilmijji, da u tom prav« cu nije radila djelom, jer ne može se poreći, da nije poticala baš nika« ko na rad. Ovo ispuštam, prvo što to ne bi imalo koristi, a drugo što je naša ilmijja i inteligencija za pre« vrata uvidila donekle svoju dužnost, a i narod pokazao svoju duboku svijest, koja se manifestovala na iz« borima. Ta probuđena svijest jamči mi, da će se on umjeti organizovati i na gospodarskom i privrednom polju, te postavši jak kesom, postati ujed« no i jak politički faktor u našoj do« movini. Težaku treba zorno prikazati prednosti zemljoradničkih zadruga i uvijek polaziti sa njegovih 1 i č« nih imovinskih odnošaia. Sa« mo tako može se prihvatiti od srca nešto novoga, što zadire duboko u njegovo ekonomsko stanje. Imajući na umu dakle što lakšu shvatljivost prikaza za samog teža« ka uvjeren sam, da će ovo moje iz« laganje imati uspjeha, pa ma i ne mogao sve rastumačiti onako, kako želim. Pisaću na osnovu iskustva, jer sam i sam osnivao u praksi zem« Ijoradničke zadruge, a i inače mno« go godina bavim se tim pitanjem. (Nastaviće se.) lenu teritoriju. Delegat Švajcarske predložio je, da Švajcarska zastupa Lihtenštajn u Savezu Naroda. Nova svjetska mirovna konferen« ca. Iz Newyorka se javlja: Harding je izjavio jednom stranom diploma« tu slijedeće: »O Savezu Naroda nije vrijedno ni govoriti« Za neko vrije« me biti će položaj u Evropi takav, da će evropske države stupiti pred Ameriku s molbom, da u interesu civilizacije pomogne. To će biti mo« menat da se sazove nova mirovna konferenca za sređenjc svih pitanja u Washingtonu. Versaillerski mir bi« ti će tada izmijenjen washington« skim mirom. Dolazak Konstantina u Grčku. Iz Atene javljaju: U nedjelju u 11 sati prispio je kralj Konstantin sve« čano i oduševljeno dočekan u Ate« nu. Iz pristaništa otišao je ravno u katedralnu crkvu a zatim u dvor. — Vlade Francuske, Engleske i Italije odlučile su, da njihovi ministri osta« nu privremeno u Atinu, ne uzimaju« ći učešća ni u kakvoj ceremoniji i ne stupajući ni u kakvu vezu sa Kon« stantinom. Članovi vojnih i pomor« skih misija uzdržaće se svake veze sa dvorom. Saveznički brodovi na« pustili su grčke vode, te tako izbje« gli dužnosti pozdrava krstarice, ko« jom je došao Konstantin. Ogromna oružanja na moru. Po jednoj vijesti iz Washingtona izja« vio je američki tajnik za mornaricu, Daniels, da je protiv ograničenja o« ružanja na moru sa strane Engleske, Japanske i Amerike. Daniels je u parlamentarnoj komisiji za mornari« cu razložio svoj program glede kon« strukcije novih brodova, koje bi se imale nastaviti, dok američka flota ne postane najjača na svijetu ili dok se ne postigne sporazum o razoru« žanju. U Londonu se međutim opet sastao obranbeni savjet, koji je na« stavio vijećanje o povećanju flote. Ugroženo primirje između Polj« ske i Litavske. Iz Kovna se javlja:' Litavska brzojavna agencija javlja: Prema vijestima iz Vilne ugroženo je ponovno primirje sa Poljskom. U posljednje vrijeme stigli su u Vilnu vojnički transporti sa municijom i opremom. Očekuje se nova poljska ofenziva i to pod vodstvom načelni« ka generalnog štaba Zeligovskog i pukovnika Popizkog. U neutralnom pojasu množe se napadi Poljaka na litavske pogranične čete, koje su morale suzbijati Poljake, a to su Po« ljaci tumačili kao kršenje primirja. Trocki kao mironosac. Kopenhaš« ki »Nationaltidende« javlja iz Hel« singforsa: Trocki je na gospodar« skom kongresu u Moskvi izjavio, da će se crvena vojska smanjiti na po« lovicu dosadanje jakosti. Sovjetska vlada, da će sa svim sredstvima na« stojati uzdržati mir te doći do ko« načnog mira sa svim velevlastima pomoću raznih koncesija. Trocki je napomenuo također ozbiljne nesu« glasiće koje su u Rusiji nastale iz« među naroda i vojske. Ove nesugla« sice odstraniti će se novom organi« zacijom vojne sile. — Iz Varšave međutim dolaze posve protivne vi« jesti, iz kojih se neda zaključiti baš miroljubivost ruskih sovjeta, već u« pravo njihove vojničke namjere, jer znaju, da bi reduciranje crvene voj« ske značilo i njihovu propast. Politici pregled. Na dohvat KemaMsti i boljševici dijele Arme« niju. Javljaju iz Tiflisa, da je so» vjetska vlada upravila ultimatum vladi u Angori u pogledu njenog dr« žanja spram Armenije. Radi ovog ultimatuma zaključio je Mustafa Kemal, da odmah odašalje u Mosk« vu jednog predstavnika, koji bi i« mao razložiti tamo njegovo držanje u ovom pitanju. Albanija primljena u Savez Naro« da. Iz Ženeve javljaju: Skupština Saveza Naroda odbila je, da primi Aserbejđan i Ukrajinu, pošto ne« maju priznatu vladu i jasno odrede« nu teritoriju. Delegati Engleske, Juž« ne Afrike i Kanade tražili su prima« nje Albanije sa granicama priznatim 1913. Delegat Indije govorio je ta« kođer u prilog Albanije. Viviani i rumunjski delegat podržavaju tali« jansko gledište. Prema tome Alba« nija je jednodušno primljena. Lih« tenštajn je odbijen, jer ima prema« Kako »Balkan« rješava jugosla« vensko pitanje. »Balkan« od 12. o. mj. piše u članku o naseljavanju donskih kozaka po našoj kraljevini i ovo: »Isto tako treba naseliti Ma« loruse i po Bosni, Hrvatskoj, Slavo« niji, Sloveniji i drugim krajevima; oni bi tada, kao naši odani prijate« lji, brzo resili jugoslavensko pitanje, da nikome više ne bi padalo na pa« met, da razorava našu otadžbinu. Ne bi tada katolički popovi, kao naši najopasniji neprijatelji, trovali Hrvate i Slovence svojim pridikama i dražili protiv Srba, jer bi se oseća« li suviše slabi i mali. Kako bi to zvučilo, da je, recimo »Hrvat«, analogno tome napisao o« vo: »Isto tako treba naseliti Galici« jane i po Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori i drugim krajevima, jer bi ta« da oni kao naši odani prijatelji, br« zo riješili jugoslavensko pitanje, da nikome više ne bi padalo na pamet, da razoravu našu otadžbinu. Ne bi tada pravoslavni popovi, kao naši najopasniji nepri« j t e 1 j i, trovali Srbe svojim prođi« kama i dražili protiv Hrvata i Slove« nača, jer bi se osjećali suviše slabi i | mali.« j j Лж vijesti. Naš list ne će izaći u subotu 25. o. mj. radi blagdana u štampariji. Molimo članove naše organizaci« je, koji putuju s kakovim bilo po« slom u Beograd, da se svraćaju u naš poslanički klub u zgradi konsti« tuante, staroj kasarni sedmoga pu« ka, kako bi se održavao što tješnji saobraćaj i izmjenjivale misli i no« vosti. Seljačke nevolje. Meho Bečić, Mi« ralem Bečić i Alija Mušinović iz se« la Modrinje, općina Viduša, srez Zenica tuže nam se na agrarnu di« rekciju, kojoj, su prije pet mjeseci predali jednu žalbu, na koju im do danas nema nikakva: riješenja i ako im o njenom povoljnom riješenju ovisi egzistencija’. Geometar je bio pitan, ali je on bez saslušanja stran« ke odgovorio, a težacima je na nji« hovo urgiranje odgovorio, da on može po svojoj volji sam da riješa«/ va. Po kome zakonu? Predmet jđ žalbe ovaj: Zenički geometar je bež ikakva prava dao Peri Stevanovićd, željezničaru, jedinu ispašu i sječu Ripišće, u kojoj je cijelo musliman« sko selo paslo svoj mal i zadovolja« valo svoje potrebe u drvetu. Dvade« set kuća težačkih bi se moralo ras« kućiti i raseliti radi toga, da se obo« gati Pero Stevanović, koji osim svo« je željezničarske plaće ima toliko zemlje, da je nije u stanju ni obra« dilti. Seljani su se tužili i sreskom na« čelniku na geometra, nu sve badava. Zahtijevamo od nadležnih, da i sre« skog načelnika i geometra odmah pozovu na odgovornost za to neo« vlašteno raspolaganje sa egzistenci« jom stanovnika jednog cijelog sela. O komandantu policijske karaule Bistrik g. Andriću, donijeli smo u 110. broju našeg lista noticu, koja ne odgovara istini, kako smo se os« vjedočli po mnogim dopisima naših uglednih pristaša, koji ga poznaju kao ispravna i korektna službenika. Smatramo za dužnost, da to javno konstatujemo. Posljedice rudarskog štrajka u Trbovlju. Iz Beograda javljaju: Di« rekcija državnjh željeznica u Beo« gradu saopštava: Zbog štrajka ru« dara u Trbovlju, direkcija državnih željeznica u Zagrebu privremeno je ukinula brze putničke vozove broj 576 između Beograda i Zagreba, ko« ji su polazili iz Beograda u 18 a sti« zali u Beograd u 6.50 sati. Direktna putnička kola za Beč i Prag dodava« će se vozovima broj 374 sa polas« kom iz Beograda u 21 sat. Također se do daljeg naređenja obustavlja prijem svekolikog bruta na otprav« ljanje sa beogradske direkcijske te« ritorije za teritorije zagrebačke di« rekcije izuzimajući živo bruto, voj« ničke pošiljke i ugalj. Primljeno bruto biće prevučeno. Islamska dionička štamparija u Sarajevu osnovala je u svojoj zgra« di tvornicu papirnih kcsica, pa je već započela radom. Tvornicu je snabdjela sa dostatnom količinom papira i materijala. Izrađuje sve vr« ste papirnih kesica razne veličine, debljine i kvaliteta, a zaposlila je do sada više muslimanskih djevojčica. Dok sc posao bolje razvije, izdrža« vaće 50—60 muslimanskih familija. Zato je dužnost svih nas, da ovo poduzeće svojski podupremo, a oso« bito naših trgovaca, da sve potrebe kesica kod naše Islamske tvornice podmiruju, tim prije što su cijene za fine dobre kesicc niže nego za kesi« ce od starog, prljavog i ispisanog papira, koje danas trgovci upotreb« Ijuju. Redukcija putničkog saobraćala. Pošto su obustavljeni na pruzi Zagreb—Beograd brzi vozovi br. 5 i 6, to će se od sutra 22. o. mi. obustaviti na prugama sarajevske direkcije ovi vozovi: Između Sarajeva i SI. Broda brzi vozovi br. 10.001 i 10.002; između Sarajeva i Oruža putnički vozovi br. 10.111 i 10.112; između Gabele i Metkovića mješoviti vo­ zovi 11.035, 11.036. 11.037 i 11.038. �Osman, Alić Suljaga, Hečo Mulaga, Ispravak. U jednom dijelu izda« Durmo Mustafa, Gogo Osman, Sof« nja našeg prošlog broja nastavljeno je pogrešno na članak »Oko privre* tić Huso. — Skupljeno 23 K. mcnog poslovnika« cd redka »Ta Točno na minutu idu Suttnerovi probuđena svijest...« 22 redka iz satovi, svjetski- glasovita marka jednog drugog članka, koji nije ni« »1KO«. Suttnerove ure u svim izrad« kako u savezu s tim. — U istom bro« bama i cijenama, kao i sve ostale ju u »statistici izbora u konstituantu dragulje i potrebštinc pokazuje za B. i H.« na mjesto broja 559 za Vam prekrasni katalog kojeg bes« listu musi. tež. stranke u tuzlanskom platno dobijete ako za poštarinu okružju treba da stoji 599, a na mje« pošaljete 2 K na tvrtku H. Suttner, sto 599 za listu »Zvona« u istom o« Ljubljana br. 706. kružju ima da stoji 559. Na mjesto Okruglo 4,000.000 (četiri milijuna) zbroja glasova radikalne partije bez ikakovog odbitka, iznaša naj« 49.463 treba da stoji 59.463. Molimo veći zgoditak, koji sesajednom da se to ispravi. srećko m dobiti može. Vučenje državne razredne lutrije već na 3. i Dobrovoljni prilozi »Pravdi«. 4. januara. Narudžbe iz cijele dr« Mjesni ogbor u Zenici sakupio je žave neka se uprave na glavnu ko= K 2.300 dobrovoljnih priloga za »Pravdu«, koje darovaše slijedeća lekturu: Međunarodna Banka d. d. odio drž. razredne lutrije. Zagreb, gospoda: Po K 100: Omeraga Mu« Gajeva ulica 8. tapčić, Mutapčić Izzet. Šestih Omer CIJENE PADAJU! Papirnici D. ef.. Salčinović H. Ibrahim, Filipović i A. Kajon, Sarajevo, Kralja Petra Muharem. Po K 80: Serdarev.ć Ah« ul. 19., stigla je veća količina prvo« med. — Po K 60: Kratina Salih, O« merspahić Salihbeg. — Po K 50: O« klasnog koncept papira, bez« uvjetno sposobnog za pisanje tin« merspahić Hasan, Fehim Imamović. tom, u težini od 11 kg za 1000 taba« — Po K 40: Ceršimomović Hilmi ef., ka. tc se prodaje, dok zaliha traje, Serdarević Salihaga, Halilović Bat« po 385 K na 1000 tabaka. Vanjske ro, Horovitz Emil, Gegić Nazif ef., narudžbe obavljaju se odmah; pa« Skupljeni. — Po K 30: Ibro Gjulan, kovanje se ne plaća. Akaskalić Dervišaga, Ekinović Ah« Prehlađeni li ste? — Bole Vas pr« med, Bošnjak Salih, Mutapčić Meh« sa? Grlo? Imate li kašalj? Hunjavi, med. — Po K 25: Tafro Džemal. — cu? Dobar prijatelj Vam je za ova« Po K 20: Šestić Salihaga, Hercego« kovih zlih časova Fellerov pravi El» vac Abdulah, Mutapčić Alijaga, Mutapčić, Husremović H. Šefko, U« ! safluid! 6 dvostrukih ili 2 velike spe« dovičić Salih ef., Nađaković Asim, , cijalne boce 42 krune. Državna tro« šarina posebno. Zagorski sok za pr« Ramić Bećiraga, Omeragić Salko, sa i kašalj 1 boca 9 kruna. Mujkić Mehmedbeg, Krehić Ferid« Pokvaren li Vam želudac od zle beg, Adolf Vaisz, Durmić Numaga, hrane? Fellerove prave EIsa«pilule Zukić Salih, Babahmetović Meh« — pa opet sve u redu! 6 kutija 18 med, Džampo Pašaga, Ekinović Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr« Hamdija, Hamzić Mehmed, Zukić kruna. Omot i poštarina posebno, Gjulaga, Totlić Hasan ef., Idrisbe« ali što jeftinije. Eugen V. Feller, gović Bećir, Imamović Rašid ef., vatska. B. Ibraković Hasan, Bošnjak Enis, Hu« scinspahić Ćamil, Smailović Salih Svibu helcnder 1 ef., Kadić Mula Husein, Jašarević Zaim. — Po K 14: Tafro Abdulaziz miuU ЛаЈОПОУ za 19ZI. ef. — Po K 10: Serdarević Lebib, 26. Недеља VII. Месец ЈУЛИ Sačak Mujaga, Šehalić Ahmed. Be« Nedelja Недеља Muslimanski: 3. Sevel 1388. Raagić Ejub, Sikteređik Haso, Ekino« 20 7 muzanski bajram vić Muhamed, Šestić H. Mehmed, (IV. dan). Теодот, еп SUverije Hercegovac Ahmed, Konić Petar, Ponedeljak Понедељак Salčinović H. Sulejman, Dajić Mu« 8 21 jo, Ramadanović Alija, Šuvalić Теодор Стр. Alojzije vel. Mehmed, Sarajlić Asim. Islambego« Уторак Utorak vić Ismet. Mehmedić Salih, Zilić 22 9 Mustafa, Torabar Mujaga, Babah« ' Pavlin Кирило ал. metović Mustafa, Sarajlić Sadik. O« Среда Sreda merspahić Mustafa, Šišić učitelj, 10 23 Mutapčić Enis, Sarajlić Salih, Kad« Sidonlja Тимотије. n. rić Hasib, Duvnjak flasanaga, He» Четвртак ćo Muharem, Haseljić Zaim, Bega« 1 Četvrtak 24 11 novih Husein, Šabih Ibrahim ef.. Ivandan Вартол и В. Terzih Behir, Imamović Zaim, Alić Петак Petak Ibrahim. — Po 9 K: Omeragić Ham« Muslimanski: 12 25 8. Ševal 1388 dija. — Po 8 K: Derventa Sulejman. Prosper Онуфр. и П. — Po 6 K: Šestić Suljaga, Sporo Субота Subota Jevrejskl: Daut, Alefendić Akif, Mujkić Emin, Tamuz 5680. 13 26 Arnaut Meho, Cerim Omer ef.. Si« Hukat Vejivtab Акилина Jeremija vac Derviš. — Po 5 K: Baručija Ha« šim, Karić Hašim, Poštadić Meha« Prvom polovicom decembra izlazi iz štampe ga, Halilović Meho, Begimam Ra« opće obljubljeni Kajonov nedjeljni kalendar 1921. god. Cijena po komadu K30'—Na sim. — Po 4 K: Begimam Derviš Su« za više komada: od 10 do 20 po K 25. , od 20 lejman, Imamović Hilmija, Bajra« do 50 kom K 24.-, od 50—100 kom. K 23,mović Ibrahim, Alić Ahmed ef. Po« preko 100 komada K 22.— franko Sarajevo. Narudžbe prima I izvršuje: dojak Mahmut, Imamović Ibrahim, Bajramović Džemil, Torakić Jusuf, Papirnica Daniti 8 B. Најоп, Sarajevo Musić Biber, Alić HaliL Beganović I Ttlifei iattrarbia br, 17. Brzojavi:Knjižara Kajon. „PROMET** trgovačko i špedicijsko d. d. prije Leopold Heim Sarajevo, Fra Grge Martića trg br. 1. БвдЈ — Broj 236 IIFAbAA* 4 Страи» Muslimani sjetite se „Gajreta"! Nešto i za Vas! KncioiialiiH njega ljepote. Želite li racionalno njegovati lice, ruke; odstraniti prižtide, sujedice; hrapava oporu kožu učiniti nv ježom i elastičnom, upotrebljajte FELLEROVU PRAVU POMADU ZA LICE. 1 veliki porculanski lončić K 15-—. ELSA-TOALETNE-PA8T1LE, 1 katija K 10 50. Pamada sa usnice po K 2’— i 4*—. Ideal svih sapunn. jMt FELLEROV LJ1LJANOV MLIJEČNI SAPUN K , TEKUĆE LJlLJANOVO MLIJEKO K 12- i 15*—, najfiniji glicerin K 6'— i 30‘—. Vaselin po K 8’—, 7*— 1 12' Nelkodljlvi puder sa lice u vrećicama po K 5*—. Rumenilo, 10 omotića K 20* — . Puder gospoglt, boja se u to razumije, jest pravi DraKLUBERA HEGA-PUDER bijel, rosa. Velike elegantne kutije K 24* ■ Izvrsna naravna njega koso. Porast kose unapregjaje, koža na glavi krijepi, od ćelavosti i prerane sjedine čava FELLEROVA TANNOCH1NA POMAD \ Z\ PORAST KOSE ,ELSA“, 1 veliki porculanski lončić K 15 — JAKI KATRaMOV SAPUN ZA GLAVU K 14, M AGJAR8KI BRKOMAZ po K 6 - i 8*-, NEŠKODLJIVA olja sa kosa, orahovo alje. mala boca K 6*—, velika K 30*—, ŠAMPON za pranje kose K 4 —, Protiv tjelesnoga mnjenja djelaj« paaedaoo FELLEROV ,ELSA“PRAH ZA POSIPANJE, 1 katija K 10'50. Što je ELSA-FLUID, to se znat 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce K 42'—. Kurje oči Za usta i zube! bradavice, žuljeve odstranjuje se teme­ ljito i brao FELLEROV1M TURISTIČKIM MELEMOM „Е1ва“ n kutijama po K 5'— i 7 50 i FELLEROVOM TURISTIČKOM TINK TUROM вЕ1ва“, 1 bočica K 10*—. Hega-zubni prah ea kisikom, 1 kntija K 20*—, Dra Heidera prah za zube 1 katija K 6*—, Elsa-voda za usta K 30, četke za aube počamši od K 20—. Fin! parfemi Protiv gamadi francuski, originalna boca po K 40*—; na vagu prema količini poćamli od K 20*—; Sachet (mirisavi jastučić sa rubeninu) K 8*—. kao maha, baba, stjeaica, rusa, djeluje pouzdano i temeljito ELSA-PRAH ZA GAMAD. Velika katija K 16 —. Tinktara za stjenice K 30—. Naftalin počamti od K 2*—. Šta se svaki dan trebat Engleski melem K 2* -, Lysoform K 30, pravi Lysol K SO*- , kompletni irigatori najfiniji K 150*—, Kamfor K 3*—, Kamforne kugle K 5*-, arnika po K 6*— i 30*—, Crnogoričin miris za sobo K 3b, Malinov sok K 30'—, Kineski čaj po težini počamii ed K 3*—* Kod upita tieba svagda priložiti poštanske biljega za odgovor. Miševi I štakori! Otrov za miievs K 8*—, otrov za ž*akore K 8’— i 10—. Omot 1 poštarina računaju se POSEBNO, ali što jeftinije. Što vite se na jedan pata nsračl, to se manje ovim troikovima poskupljuje roba. Narudžbe adresirati na: EUGEN V. FELLER, ljekarna Stubica donja — Elsatrg 31P — Hrvatska. [Muslimani i muslimanke grada Sara­ jeva, sjetite se vašega „jVlerhameta". POZOR TRGOVCI: Teltfon859 Pljačka! Ovih dana dobio sam veliku količinu muških čarapa uz cijenu od 180 i 220 K dz. Razašiljem pouzećem najmanje dz 5, a imam basme, beza, Sifona, zefira, kafaza, hampamuka (Watte), rubaca za glavu i džepnih rubaca, veliki izbor šamija debelih i tankih, safuna mirisavih, bonbona itd. Naručbe obavljam brzo i tačno uz veoma umjerene cijene. Salih H. Karić* Sarajevo, Mali Mudjeliti ul. 2. Uspješno se oglašuje u „Pravdi". drva, ugljena, drvenog ugljena Zbirni promet iz Beča i Metkovića. Brzojavi: Promet. Ovlašteno carinsko posredništvo. Intb. Telef. Z9. Muslimanska trgovačha i obrtnička bunha za Bosnu i Hercegovinu (d.d.) u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj­ nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružgice u g. Brodu i Novom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo.- Brzojavi: Trgovačka banka,Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �»11РАВДА' — »PRAVDA* tippj 233 — Hml Dobrovoljni prilozi Pododbor u Tuzsli sakupio uz bajram 10 bravi* jih i 3 goveđe kože, koje su prodane za 1900 K, zatim sakupio je 200 kg »Liga Gajreta«. Članovi pododbor mesa u vrijednosti od 5000 K za ra Gajreta u Tuzli osnovali su prili* konvikt u Tuzli. — Upravnom konj održavanja svoje skupštine odboru prispješe dalje ovi prilozi: »Ljgu Gajreta«, kojoj je svrha da Gajretov povjerenik u Visokom sa* sakuplja dobrovoljne priloge, tako, kupio 275 K; Ibrahim Šehović, V. daše svaki član obveze, Vakuf, sakupio članarine 168 K; Sa« da će sakupiti izvjesnu ; brija Brajić, Derventa, sakupio 590 svotu novaca kroz i z v j e s« K 20 h; Mustajbeg Ibrahimpašić, no vrijeme. U tu legiju upisala Bjelaj, sakupio članarine 32 K; Nu* su se slijedeća gospoda, kota su se rudin Hurcmović, Sijekovac, šaku« odmah obvezala, da će do konca o* pio 142 K; Salih Djerzić, Gare (Ma< ve godine sakupiti najmanje 100 K glaj), sakupio u naravi 250 kg kuku* za Gajret: Abdulah ef. Džumhur tr* ruža, 75 kg pšenice, 106 kg zobi, 10 govae. Lutfibcg Sijerčiić trgovac, Dr. kg graha, 20 kg šljiva i 111 kg kum* Ahmcdbeg Rizvanbegović liječnik, pira; Husein Efendić, KakanjsDo* Kadraga Kunosić trgovac, Mujaga boj, sakupio članarine 184 K; Asim H. Efendić trgovac, Mehmed H. E« ef. Zaimović, šer. sudac, Ibrahim ef. fendić đak, Husejn ef. Selesković, Čamdjić i Emin Kalabić, Maglaj, dnevničar, F aki ef. Smajlović bank. sakupili 1332 K; Mehmedalija Srna* činov., Abdi lah ef. Kunosić dnevni* ilagić i Osman Kadribašić sakupili čar i Hasan Mujezinović trgovac. — 414 K; Gajretova kašica Smailagića, (Mi pozdravljamo) ovu odličnu mi* Maglaj, 18 K 80 h; Ibrahim Čejvan, išao i požrtvovnost tuzlanskog pod* Maglaj, prigodom Ramazanskog odbora i očekujemo, da će i druga bajrama sakupio 369 K; pododbor mjesta odmah slijediti tome uzor* u Bos. Petrovcu sakupio članarine nom primjeru. Ur.) 320 K; Tahir Ćatić, Bugojno, šaku* Pododbori. U Visokom je osno* pio 45 K; Rasim Čamo, Rogatica, van 15. prošl. mjes. pododbor, koji sakupio 26 K, Idriz Imamović, Der* se konstituisao na slijedeći način: venta, sakupio 266 K; Salih Čapljić, predsjednik Jusuf Muhić, učitelji; Rogatica, sakupio 350 K; pododbor tajnik Abid Frtula; blagajnik Izet u Priboju sakupio 4208 K; pododbor Hamidović; I. revizor Hi'lmibeg Ze« u Priboju sakupio 1252 K; povjere« čević; II. revizor Hasanaga Sarače* nik Huso Metilj, od držane zabav^ vić. — Na redovitoj Gajretovoj u Čapljini 10.787 K; Osman Čepalo, skupštini održanoj 6. novembra o. Prusac, sakupio 168 K i 108 kg pše« g. u Tuzli, izabran je slijedeći pod* niče; Sulejmanbeg Filipović, Ključ, odbor: predsjednik Dr. Ahmetbeg sakupio prigodom zaruka gđice Va* Rizvanbegović; tajnik Hafiz Salih silije Ilić sa Milošem Vranjiševi« Gjezić; blagajnik Džemaludin Žu* ćem 160 K; Muslimanska centralna nić; I. revizor Kadraga Kunesić, II. banka Srajevo 1 vreću pirinča; pod* revizor Muhamed Zahirović. odbor u Bos. Gradiški preostatak Gajretove zabave. Zadnjih dana .gotovine 174 K; povjerenik u Bos. održavane su dvije zabave u korist Krupi prigodom Kurban bajrama Gajreta i to u Priboju i Prijedoru. sakupio 1414 K; Smail Bećirović, Dok o uspjehu zabave u Prijedoru Velika (Derventa) sakupio 245 K; do danas uprava još nije izviješte* Kasim Džanović, Sarajevo, sakupio na. podobor iz Priboja javlja, da je u Trebinju 200 K; Mus’imanska zabava održana 7. novembra o. g. i« centralna banka za konvikt u Tuzli mala vrlo lijep moralni i materijalni 200 kg pirinča; Kotarsko vijeće uspjeh. Da je ovakav uspjeh polu^ Duvry> 100 kruna. — Ibrahim Še* , čen najviše je idoprinijela višegrad* hić, ser. sudac u Zvorniku, sakupio ska omladina (članovi višegradske je 1000 K; Nazif Resulović, Gor. čitaonice), koja je odigrala komad« Rahić (Brčko), sakupio je pri zboru »Hadži Loja« od B. Nušića, odsvi* J. M. O. 1160 K; Lutfo Zjajo, Jajce, rala desetak'sevdalinki i narodnih konviktu u Banjoj Luci kantu kar* bita od 50 kg; Muhamed Pandža iz kola. Čist prihod iznosi 15.000 K. Neka je u ime Gajretove uprave Sarajeva, muškom konviktu 100 kg najiskrenija hvala članovima više* krumpira i 31 kg crvenog luka; po* gradske čitaonice, zatim vrijednom vjierenik Osman čepalo, Prusac predsjedniku Gajretova pododbora (Donji Vakuf), sakupio je 140 K do« g. Fevzije H. Hamziću kao i svima brovoljnih priloga; povj. Ferid Le« drugima, koji doprinesoše da je ova meš, učitelj u Bosovači, sakupio je zabava imala ovakav sjajan uspjeh. među prijateljima 269 K; Faik ef. Saldiković, Ljubuški. sakupio je me* Dobrotvori Gajreta u Tuzli. U o= đu prijateljima 162 K; povj. Ahmet voj god. upisani su u Tuzli slijedeći Šarić, Stari Majdan, sakupio je uz dobrotvori: Muratbeg Zaimović, pripomoć Fehima G. Muiića na Hakibeg Džinić, Seadbeg Kulolvić, svadbi Avde Pašalića 300 K; Mu* Hasanbeg H. Alibegović. rat Čengić sakupio je prigodom sve* U temeljeći Gajreta u Tuzli. Ča* čanosti kod Derviš ef. Kartala 220 zimbeg H. Alibegović, Šahzija*ha« K; Džaferbeg Kulenović iz Bihaća numa Gradaščević, Mehmedbeg H. sakupio je 258 K; pododbor u Kulen Alibegović, Mustajbeg Salihbego* Vakufu sakupio je 1070 K; Ahmet« vić, Abdaga H. Pašić, Osman Riza aga Kovačević, Lukavac, konviktu ef. Ponjavić, Salih ef. Konjhodžić, u Tuzli 50 kg graha; Muslimanska Fuadbeg H. Prcić, Mahmutaga Ku* čitaonica 200 K; Mustafa Doglado« nosić, Ibrahimbeg Šahinpašić, Os* vić, učitelj u Opličićima (Domano* man ef. Selesković, Smajlaga Meh* viči), sakupio je među tamošnjim medagić, Pašaga H. Prcić, Abdurah* težacima 129 K; Braća Širbegović, managa H. Prcić, Šefa ef. Gluhić, Doboj, 130 K, koju je svotu sakupio Osmanaga Mulaosmanovio,. Salih* Marko Džepina iz Kotorskog prigo« aga Delibegović, Mustafa Viloivić, dom svoje krsne slave. Faik Kadić. Muratbeg Morankić, O« Svima plemenitim darivateljima mer Gluhić, Zinethanuma Gluhić, uprava Gajreta izražava duboku Ali ef. Drljević, Alijaga Salčić, Ra* hvalu i priznanje! šidc*hanuma Rizvanbegović. Страна 5 Gajretov glasnih. Pozor! Firma Pozor! Riza Vranić, Sarajevo Saraii 31 - Telefon 838 egipatske kne (misirske) pamuka za jorgane šećera kristalnog, suhog egipatskog kate Superiort prima I. pirinča П-а kože za poplate 1. egipatske kože odpađaka kože volovske bahije kao i svih drugih potrebština za postolare, te engleskih štofova, sifona, zefira, te druge manufakturne robe, sve uz najniže cijene. Jedini na Balkanu »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, en je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je Najbolju kremu za cipele РАТКОВИћ и ДРУ Г CAPAJEBO ARAP izrađuje Ratković i drug Sarajevo, Hraljevlćz ulica. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja* i »Kupnja« u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih pro­ izvoda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po naj­ povoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čila mnogo više, uvek je pred očima. Pritom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo publikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti hiljadama tražnja za ono što nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. �-PRAVDA* - .ПРАВДА* W.a 5 Стпааа Cigaret« papir SamUn knjižice kutija K 160. — ; Samun" patent kutija K 160.—; „Clllb“ kutija K 165.—; $ЗУОУ patent kutija K 160 —. Baspari б Faninger, Maribor. Galanterija, sitnarija i virkovana roba. Na veliko! BRUOt Prokušano. nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela. Mag. Phann., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. Jedini i nepatvoreni hrijol je onaj što ga proizvađa Ijekarnaf Rudolfa Loebela u Maglaju. SEBURA iz fabrike Hinha Francha sinovi, Zagreb preporučuje se za turshu crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prva novostvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Мјетеса" Baščaršija, Hotel Ghazi AH MEDA TATAREVICA snabdjevena je svima Ijekovima, pa se ргерогабоје svima muslimanima. Ima teze ribljeg zejtina (bolukjaga', bakama za guta. Epilepticon protiv padavici, kopove za kaovet za iznemogle muške starije osobe, katran saji-voda protiv kalija, plućnog katarha i tuberkulozo, Obriol mast za skidanje dlake, otrov zu miševe, serail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad usma malo veću količinu. Odgovorni urednik: Ibrahim Muhić. Broi 2?5 — Боо) Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. II. EMISIJA, Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Državna klasna Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice LUTRIJA od H 3,000.000 - na И 10,000.000 i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplačen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica a K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciji, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica ž K 100.— nom. uz iste uslove Za upisivanje uslovi su ovi: 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim će se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti previđene prvim kupenom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na. dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se đionke ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, m) Muslimanske banke d. d. u Visokom, n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podružnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici i Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. у Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Prvo UnČEnjE 3. i 1 januara 19ZI. loo.oco srećaka 50.000 dobitaka 5 premija od 60.000 do 600.000 dinara ili 240.000 do 2,400.000 (dva mili­ juna četiristohiljada) kruna: Svaka druga srećka mora dobiti! Isplata svih zgoditaka u gotovom novcu bez odbitaka! Najveći dobitak u sretnom slučaju dinara 1,000.000 (jedan milijun), ili kruna 4,ooo.ooo (četiri milijuna) nadalje 600.000, 400 000,20 .000,150.000, 100.C00, 80.000, 70.000, 60.000, dvije po 50.000, dvije po 40.000, pet po 30 OOP, osamnaest po 20.000 dinara odnosno 2,400.000, 1,600.000, 800.000, 600.000, 400.000, dvije srećke po 200 000, dvije po 160.000, pet po 120.000, osamnaest po 80.000 kruna itd. bez odbitaka! Cijene srećaka za svaku klasu: II srećha Dinara 18 III Kruna ISZ 1 Z srećke Dinara Z1 ili Umna 98 11 srećke Dinara IZ Ili Kruna 18 18 srećke Dinara 6 ili Kruna Z1 Točna i brza isplata sviju dobitaka zajamčena! Narudžbe iz cijele države neka se uprave poštanskom uputnicom ovlaštenoj glavnoj kolekturi MEĐUNARODNA BANKA D. D. odio razredne lutrije. K Zagreb K Najveći izbor brojeva! Štamparija Danlel & A. Kajon. Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fe16a739a3974ea5bc05694ea6712525.pdf 5339c7cd9b66b29c5d2b543f2ed89409 PDF Text Text EubiAKirsA u Gl.uvuji Г1.АСЕЛА, pojedini broj К 2-~~ IZLAZI SUBOTOM, UTORK®M I ČETVRTKOM. UREĐUJE REDAKCION1 ODBOR. PRETPLATA: GODIŠNJE K 110, NA POLA GODINE K 90. UREDNIŠTVO 1 UPRAVA NA­ LAZE SE U KRALJA PETRA ULICI U VAKUFSKOJ PALAČI. ГЛАСИЈ . јУГОСЛАВЕНСКЕ муслиманске организације. Broj 132 (237) Sarajevo, utorak 28. decembra 1920. (15. rebijulahir 1339.) Opsjene se raspiruju. „let* tako Preatolonasljedaik je (pred g. Ribarom) pohvalio držanje jugoslavenske muelimaasko orgaai*aeijoc<. .. ,,Politika“ od 24. decembra. Prije prelaza na dnevni red skup« štinske sjednice od četvrtka narodni je poslanik g. dr. Spaho dao ovu o« gradu našeg poslaničkog kluba: »Na« dovezujući na izjavu, što smo je gle« de privremenog poslovnika dali u drugoj prethodnoj sjednici Ustavo« tvorne Skupštine, i ne praveći, kao monarhisti, nikakva pitanja od po« laganja zakletve, članovi Jugosl. Musi. Kluba prelaze na polaganje zakletve i izbor predsjedništva uz ovu izjavu: Pošto su radikali i »demokrati« dali obećanje, da će se izmjeni sada« njeg reakcijonamog poslovnika pri« stupiti odmah čim se izabere stalno predsjedništvo, a Savez Težaka ga je priznao samo na 14 dana, Jugosl. Musi. Klub traži, da se odmah na prvoj narednoj sjednici prijeđe na izbor odbora za izradu novog po« slovnika. Ujedno imam izjaviti, da mi je vrlo žao, što je g. predsjednik ministarskog savjeta našu prađašpju (izjavu doveo u vezu sa patriotskim osjećajima i držim, da se naša iz« java, koja je išla za tim, da se do« nese poslovnik, koji će odgovarati svrsi konstituante, nije mogla nika« ko dovesti u vezu sa patriotskim o« sjećajima.« Kad je g. dr. Spaho izrekao riječi: »i ne praveći, kao monarhisti, nika« kva pitanja od zakletve«, u klupa« ma »demokratskih« zastupnika na« stade buran pljesak i poklici »živje« li«. Pljeskahu i mnogi radikali. Sta je uzrok ovim poklicima oduševlje« nja i kakp se je moglo pljeskati baš samo našim poslanicima? Ko bude čitao samo našu izjavu, a pusti $ vi« da druge okolnosti, tome će bitr po« sve nejasno ovako držanje »demo« krata« i čudiće se njihovom postup« ku. No kome je poznato, da Beo« grad i Srbija nemaju ni pojma o na« šim pravim težnjama, ko uvaži či« njenicu, da su neki naši domaći pro« tivnici, poduprti od strane izvjesnih naših odmetnika, napravili čitave kule laži o našoj organizaciji i uspje« li da potpuno krivo mišljenje o to« božnoj našoj protudržavnosti ucije« pe ne samo srbijanskim masama, ne« go i mnogim vodećim političarima, taj će razumjeti i oduševljenje, koje se je pojavilo prilikom naše izjave. Jer zaista je neobaviještenost Srbi« janaca prešla sve granice i ne bi bi« lo nikakvo čudo, kad bi se u kojem njihovom tetu pojavio roman, u ko« jem bi bosanski »Turci« bili prika« zani ljudožderima. Opsienjvanje naših protivnika i« šio je dotle, da je unaprijed bio one« mogućen svaki ustuk našeg lista: on TELEFON Br. 842. ČEKOVNI RAČUN POŠTANSKE ŠTEDIONICE 1119. ne samo da nije sistematski praćen u kojem1 »demokratskom« dnevniku, nego je a priori bilo nemoguće otvo« riti usta u našu obranu. Na taj i sa« mo na taj je način bilo moguće, da se po »demokratiji« šepiri jedan Su« krija Kurtović, po »Pravdi« jedan Rehac, a ulogu informatora da igra jedan Hidajet Kulenović ili Ibrahim Sarić. Samo su se na taj način mo« gli publikovati bolećivi ispadi jed« nog Gostuškog i s nasladom čitati cinički sastavci jednog Cicvarića. Naše će držanje mnogome otvo« riti zasjenjene oči pa će srpska jav« nost uskoro uvidjeti, koliki su n a« cionalni zločin počinili njeni doskorašnji informatori i kakvu joj je medveđu uslugu učinila zadrlje« nost jednog Nježića i intrasigent« nost braće Grđića, Milana Srškića i ostalih demagoga. Zora puca i mi je iskreno pozdravljamo. Da se sad osvrnemo na učinak na« še ograde na drugoj strani. U istoj sjednici Konstituante uzeo je riječ predsjednik ministarskog savjeta g. Vesnić i na adresu našeg kluba upra« vio ove riječi: »Ja najprije smatram za dužnost, da izjavim radost na posljednjem dijelu izjave našeg druga' g. dra Mehmeda Spahe. Je*ni» jesam ni ranije sumnjao u pa« triotizam naše braće muslimana. I ako su oni mene u tom pogledu rđa« vo razumjeli, onda ja to rđavo ražu« mijevanje sažaljavam. Ali kako je ono bilo povod ovakovoj izjavi, ja se tome u izvjesnoj mjeri i radujem. Jer, gospodo, u trenucima, u kojima živimo i pred poslovima koji pred nama stoje, treba i zemlja naša i ono što je izvan zemlje naše da zna: sa kakvim elementima u ovoj zemlji ■ima da se r ačun a i na kakve elemente red, rad i budućnost ove zemlje treba da polažu i svo< ju vjeru i svoju nadu.« Istaknemo li, da g. Vesnić pripa« da onoj struji radikala, koja je za« kriljivala najnoviju akciju proti na« šoj organizaciji, onda smo podvukli i važnost ovog našeg faktičnog po« teza. Bilo bi d®bro, kad bi tu izjavu g. Vesnića zapamtili i ovdašnji ober« radikali. »Samouprava« je pošla još jedan korak dalje. Zabacivši potpuno gle« dište, što je u njene stupce na dosta čudan način prokriomčareno prije dva mjeseca, ona se je potpuno vra« tila Isvom pređašnjem prosuđivanju naše akcije, pa u vodniku 243. broja od 24. o. mj. donosi i ove retke: »Jugoslavenska Muslimanska Or« ganizacija dokazala je juče, to mo« ramo ovde da zabeležimo kao što je g. Vesnić to učinio u parlamentu, da je na visini svoje dužnosti i da je njeno rodoljublje i iskrenost oseća« nja za ovu zemlju iznad svake sum« nje. Ovo mi ne ističemo kao nešto, što je u našim redovima moglo da izazove iznenađenje, nego kao živ dokaz našim I političkim protivnici« ma, koji su o našoj braći muslimani« ma imali drugo i sasvim protivno mi« šljenje. Mi moramo još da naglasi« mo i to, da glavna zasluga za ovakvo dostojno držanje muslimana pripa« da radikalnoj stranci, koja je odu« vek sa najviše iskrenosti i apsolutne lojalnosti shvatala položaj i želela da izađe na susret željama i o p r a v« danim zahtevima muslimana. Ona je to naročito onda dokumen« tovala pred licem celoga našeg na« roda, kada je u vrtlogu jedne bez« dušne agitacije i licitacije, javno, čak i po cenu svoje partijske popu« larnsoti, stala na branik u g r o ž e« nih građansih prava naše braće muslimana. A oni, i ako s a pravom ogorčeni zbog mnogih nepravda, koje su im učinjene, da« nas otvoreno ulaze u red onih stra« naka koje najaktivnije hoće da uz« mu učešća u izgradnji ove naše dr« žave. To je najlepši i najveći dokaz ljubavi prema ovoj zemlji i naročito onaj deo našega naroda, koji je najaktivnijeg udela imao u oružanom stvaranju ove države zna« će stav naše braće oceniti onako kako to pristoji.« Treba li kakva komentara ovim riječima »Samouprave«? Držimo da je suvišan i citiramo ih kao po« uku — »Srpskoj Riječi«, kako bi tre« bala da piše u ovim važnim i pre« važnim časovima. I Regent i Vesnić i »Samouprava« zbore sasvim druk« čije nego li piše »Srpska Riječ«. An« laiše li to Srškić i kompanija? Vri« jeme je, skfajnje vrijeme, da to shvate i — čuju bar pljesak »demo« krata«....... Sarajevo, 27. decembra. Držanju našeg poslaničkog kluba u pitanju zakletve daju se u javno« sti razni komentari. Jedni misle, ili se prave da misle, kako taj korak znači privolu našeg kluba na Mar« kovićev nacrt Ustava. Biva, da je naš klub pristao na centralizam i u« svojio podjelu našeg kraljevstva na 35 malih oblasti. Drugi hoće da znaju, kako je taj korak našeg kluba izazvao lom u dvije grupe, od kojih jedna trči u vladu pod svaku cijenu, a druga od« bija svaki kompromis i uporno za« govara autonomizam, dapače i fede« raciju. Taj lom imao bi biti tako pp« sežan, da prijeti rascjepom u našem klubu, secesijama, odstupima i t d. Da se kakogod izbjegne tom rascje« pu, »grupe* se nekako nagodiše da se sazove Centralni Odbor, pa da on odluči. Ima i još smiješnijih na« klapanja i burgija. Da se učini kraj ovim kombinaci« jama valja nam izjaviti ovo: Cen« tralni je Odbor sazvan na 30. decem« Godina 11. bra ne stoga, što bi imao da riješi kakav spor već stoga, što je on pre« ma našem štatutu glavni forum za davanje pravca politici naše organi« zacije i jer je poslanički k’.ub vezan za njegove zaključke. O kakvom sporu među članovima poslaničkog kluba nema ni govara. Isto tako ne« ma govora ni o tom, da je naš klub prihvatio Markovićev nacrt Ustava. Pozitivan mu je uspjeh u tom, da će se danas sastati predstavnici stra« naka u svrhu vijećanja o izmjeni sadanjeg privremenog poslovnika, u kojii je svrhu predložio svoje izmje« ne. Za te ćemo se izmjene založiti svom snagom, jer ne bismo mogli pristati da se od Konstituante na« pravi sala za ćutanje i aminanje. O svemu drugom donijeće odlu« ku Centralni Odbor, a ko poznaje disciplinovanost naših redova, jasno mu je da su sva naklapanja o rascje« pu jedno pusto maštanje. Skori će dani pokazati tačnost ovih redaka i stoga po stoti put riaglašujemo, da nema nikakva povod'a za zabrinu« tost naših prija’telja. Dr. Krasnica — pitpredsjednih konstituante. KONAC JEDNE SRAMNE AFE« RE. Na petom sastanku konstituante u prošlu srijedu 22. ov. mj. obavljen je izbor predsjednika konstituante. Izabrani su: za predsjednika Dr. Ivo Ribar (demokratska partija), za I. potpredsjednika Miloš Gosić (radi« kal), za II. D r. Hrasnica (naša organizacija) i za III. Dr. Slavko Mi* letić (radikal; ovo je mjesto rezervi« sano Koroščevom klubu). I ako je naš klub po broju mandata na sed« mom mjestu, on je ipak svojim tri« jeznim i patriotskim držanjem kroz to kratko vrijeme i svoje dosadašnje najžešće protivnike razuvjerio u po« znatim predrasudama protiv musli« mana Bosne i Hercegovine. Kad je Hrasnica u svoje vrijeme bio postav« Ijen na ministarski položaj, digla se je ogromna novinska hajka protiv njega. Konstruisane su nekakve o» sude, kojima da je on presudio na smrt 25 Srba u Kragujevcu kao bivši vojni sudac u autrosugarskoj vojsci. Sjećamo se članka u »Beogradskom Dnevniku«, — tada Pribićevićevom eksponentu — kojim je Krsto Cic« varić »koji sada dijeli lekcije konsti« tuanti, zahtijevao od antante (1), da traži i Hrasnicu među onim genera« lima centralnih sila, koji se ogriješi« še o međunarodna prava. Za Cicva« rićem se je tada povela cijela »de« mokratska« štampa i Hrasnica je u očima javnosti bio ožigosan kao — dželat srpskog naroda. Ra« dikalna je štampa tome nedostoj« nom postupku asistovala time što ni« je uzela Hrasnicu u zaštitu. Čak je Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.] u Sarajevu Dionička glavnica K 7,000.000 Bavi se svim bankovnim poslovima. — Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na knjižice i tekuće račune i ukamaćuje ih najpovolj' nije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge. Podružnice u 0. Brodu i g. JMovom Daje sezonske i aprovizacijske kredite, — Kupuje i prodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. — ROBNO ODJELJENJE kupuje i prodaje sve vrsti robe, a poglavito sve životne namirnice. - - - Hucslarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo. -Brzojavi: Trgovačka banka, Sarajevo. - Interurban telefon: Zli �Nn: 237 — Втз’ Сточчв 2 S>r»n» nabavljeno i svjedočanstvo profeso« ra Rajsa, zvaničnog istražitelja au« strijskih nedjela. I danas taj isti Dr. Hrasnica sjedi na predsjedničkom mjestu konstituante. Hrasnica je do« bio — 161 glas; za njeg su glasali 1 radikali i demokrati. Naročito treba naglasiti, da je u demokrat« skom klubu kod diskusije, da li će se primiti kandidacija dra Hrasnice. ustao Ljuba Davidović, predsjednik kluba i izjavio, da je sve laž, što se protiv Hrasnice pisalo i govorilo i da će on — prvi glasati za njega. Toi se izjavi pridružio i Milorad Draško« vić. Iz toga zaključujemo, da su is« taknuti vođi demokratske partije u vrijeme napadaja na Hrasnicu bili nečijom grubom silom onemogućeni, da ustanu protiv tadašnjeg sramnog pisanja njihove štampe. Drugi za« ključak jeste, da je ta gruba sila da« nas pala i da će prema tome i demo« kratska partija moći poći onim pu« tem, na koje je upućuje već njeno samo ime, i na kome će i nas susre« sti. One ispade, kojima »demokrat« ska« štampa još i danas nasrće na Hrasnicu. smatramo za zadnje tr« za je slomljenog zloduha, u čijim se rukama, to danas možemo sigurno ustvrditi, nalazila ta štampa. Mirno se može očekivati onaj dan, kada će držanje demokratskog kluba i Smjer »demokratske« štampe pasti u jedan pravac.A možda je tim da« našnjim napadajima na Hrasnicu u« zrok labav nadzor nad kojekakvim piskaralima, jer drukčije nam je ne« mogućno rastumačiti, da i beograd« ska »Tribuna« nazivlje Hrasničin iz« kor »Skandalom i sramotom konsti« tuante«. Za njom se je poveo i je« dan ovdašnji listić, za koji moramo pretpostaviti, da ga njegovi gospo« dari nikad ne čitaju i da stoga može da piše sve, što mu iz pera kane. „Demohratiji**. Glavni organ »demokratske« stranke »Demokratija« u broju od 21. o. mj. u članku »Grupisanje« go« vori među ostalim i o našoj posla« ničkoj grupi ovako: »Odmah se ocrtavaju fizionomije dveju glavnih grupa: — fanatici muslimani i zatucani jezuiti u društvu sa p r a v overn i m Paši« ćevim pristalicama čine jednu neo« bičnu i čudnu, da ne reknem smešnu družinu. Ovo čudo od partijske me« šavine stajalo bi pod pokrovitelj« stvom mesijske brade, uz blagoslov popa Korošeca i prizivanje A« lahbo.sanskih begova. Men« tor i teoretičar ove »homogene« gru« pe biće, zna se već, St. Protić, koji je, svakako, njen tvorac. Ali mučno da će i on, sa svim svojim teorija« ma, umeti dokazati čega ima zajed« ničkog između papskih separatista, Muhamedovih fanatika i srpskih (radikala) i hrvatskih šovi« ništa.« »Demokratsko« pamćenje mora da je vrlo slabo. Treba ih potsjetiti, da su prije par dana pisali i ovo: »Krijete se, jer ste šugavi od glave do pete? Vi Bećiri, Kemali, Amedi i Jusufi!----- Mi Vam tvrdimo, da ćete Vi uskoro osetiti ono, što ste u stvari, a to je roblje!« Na drugom mjestu: »Isto takosvešteni« c i naši (riječ je o pravoslavnoj crkvi. Pr. Ur.) moraju s a d a b i« tiapostoli na kulturnom preporođenju naše nove države i duhovno naš na« rod ujediniti.« I ta ista »demo« kracija« naziva nas »fanaticima Mu« hamedovim« i piše posprdno o Al« lahu, u koga danas vjeruje više svi« jeta, nego u Hrista. Neka nam »de« mokracija« nađe i jednu riječ, koja je tako vjerski netolerantna, kao što je to njihovo prizivanje Hristosa, da duhovno ujedinjuje naš narod i mi ćemo se smjesta odreći našeg na« živa »jugoslavenska muslimanska organizacija« i postati — »demokra« ti«. Dotle su za nas ta gospoda tje« snogrudni i ograničeni pravoslavni hrišćani, koji su zaboravili na glav« ni svoj nauk: na ljubav i milosrđe. Zaista se neobično čudimo, da i« ma danas u našoj kraljevini ljudi s akademskom naobrazbom, koji još nisu u stanju da strgaju mrenu s o« čiju i da napokon progledaju, šta se krije pod tom Pribićevićevom mas« kom »jugoslavenske nacijonalne de« mokraći je«! Beograd-Jadran. Po vijesti u »Jugoslavenskom Llovdu« od 14. decembra o. g. zavr« šene su u ministarstvu saobraćaja studi je o projektu pruge: Beograd— Jadran. Dvije su linije projektovane i to: Beograd, Zemun, Klenak, Šabac, Loznića, B. Bašta, Višcgrad, Foča, Šavnik, Nikšić, Kotor. Ova je li« nija posve lokalnog značaja, i ne bi nikada bila rentabilna. Stala bi nas silnih žrtava, a ne bi se Bosne gotovo ni dotakla. Po drugom bi projektu linija ja« dranske željeznice išla ovako: B e o« grad, Zemun, Klenak, Sabac, Loz« nica, Drinjača, Kladanj, Sara je« v o, Mostar, d o 1 i n a N e r e t« ve, ušće Neretve — Jadran. Ova je pruga posve međunarodnog značaja, a svakom na prvi pogled o« čevidna je njena ogromna značaj« nost za unutarnju i vanjsku trgovinu naše zemlje. K tomu je ova projek« tovana linija i kraća od prve, ado« linaje Neretve uvijek bila po svom prirodnom položaju jedini na« ravni izlaz, koji vodi Srbiju i Her« ceg«Bosnu na more. Ona je najduža i najusječenija braz« da, koja u centralnom položaju pre« ma zemlji siječe popriječke one ni« zove uporednih planina, što odva« jaju našu zemlju od našega mora. Zar da se ta dolina sama od sebe ne nameće, da se kroz nju slije na more sav saobraćaj iz malo ne svih krajeva naše zemlje? To je najglavnija arterija naše zemlje, pa bi baš ta jmngamorala biti najvažnija pruga u našem kra« Ijevstvu. Terensko ispitivanje ove druge li« nije povjereno je sarajevskoj željez« ničkoj direkciji, pa smo uvjereni, da će učiniti sve moguće, da dođe do izgradnje ove pruge na Jadran. Za ovu se prugu mora živo da zainte« resuje svakolika Herceg«Bosna, jer u njenoj izgradnji leži napredak čije« le naše zemlje. jst. Držan je muslimana i zemljoradnik ‘ka. »Pokret« od 21. decembra piše: »U toku pregovora najsimpatičnije držanje malih parlamentarnih stra« naka zauzimaju i muslimani i zem« Ijoradnici. Obadve stranke žele da se što pre dođe do sporazuma, i da se zemlji da ustav. Ako se sporazu« me ju demokrati i radikali, u vladu bi stupili i muslimani. Zemljoradnici ne misle sudelovati u vladi, ali će 'je potpomagati. Između muslimana i bosanskih zemljoradnika počeli su se voditi privatni razgovori o reše« nju agrara u Bosni.« Taj isti »Pokret« je u broju od 3. dec. napisao ovo: »Korkut i Hrasni« ’ca vuku dvadeset i pet volova za so« bom u Beograd i strašan će njihov muk biti preko groblja nesretne če« štite djece, koja uzalud padoše za narodni ideal, za ujedinjenje.« Stalna na tom svijetu samo mije« na jest!... Buši dopisi. Jeleč, 14. decembra. Radnička nadnica — 3 K 33 h ! — Naši komunisti podbadaju radnike često na štrajkove i onda, kad dnev« nica iznosi po 50, 100, pa i više kru« na i stoga se silno čudim, da im nije zaprlo za oko ovo grozno i nečo« vječno iskorišćivanje bijednih mu« slimanskih sirotica u ovdašnjoj tvor« nici ćrlima. Početkom jula ove go« dine obnovljen je rad u toj tvorni« ci i danas je u njoj zaposleno oko 20 naših siromašnih djevojaka i žena, koje izvrsno razumijevaju svoj po« sao, jer su i prije rata tu radile. One rade po komadu. Njih četiri rade na jednom stanu i dovrše za mje« sec dana J čilim. Uprava im plaća za taj posao - 400 K, od kojih da« kle otpada na jednu radnicu 100 K mjesečno. Te sirotice nemaju ni poj« ma, šta znači štrajk, za njih se uopće niko nc stara i stoga molim našu or« ganizaciju, da se zauzme za njih. kako ne bi poskapale od gladi i teš« kog rada. . . , , . Zelja je ovih robinja, još, da im se postavi za pisara (upravitelja) je« dan musliman, koji će ih sigurno bo« 'lje razumjeti, jer sadašnji upravi« telj Gottfried Doberer nema Ljud« skog srca a potpuno je gluh za nji« hovo jadikovanje, a sam pliva u blagostanju. On drži magazin za meso i sušenje divljih koža, štalu za hajvana, trap za krtole, tri velike sobe donjeg sprata tvornice za ra« kiiu, smreku i rulj, toči i prodaje tajno rakiju, kolje krinke i t. d. I te jadnice, koje nemaju ni dosta kru« ha. mora ju svaki dan da gledaju, ka« ko se njihovom krvlijiu obogaćuje taj nečovjek. Molim Vas, draga bra« ćo, da učinite, štogod možete, nc bi li se makar koliko poboljšalo to o« čajno staije. Mehmed Tuzlak, i Janja, 20. decembra. - Na adresu Državne Zaštite Djece i Mladeži u Sarajevu. Prije nekoliko ‘dana čitam u »Jugoslavenskom Li« stu«, da će se siromašnoj školskoj djeci u Sarajevu dijeliti odijelo i o« buća i da će se znatne količine robe otpremiti u provinciju s istom svr« hom. Pošto se je od našeg oslobode« nja više puta dijelilo odijelo* hrana i novac siromašnoj školskoj djeci i drugoj siročadi, a ovamo nikada ni« šta nije doprlo, to ću biti slobodan, 'da na ovu nepravdu upozorim D. Z. D., kako bi je mogla pravovremeno ■popraviti. Priznajem, da je potreba velika, te da joj se ni izdaleka ne može u« dovoljiti, i sasvim je naravno, da se ova pomoć mora ograničiti na naj« siromašnije. Ali po dosadašnjem is« kustvu bi se dalo zaključiti, da je ova stvar postala monopolom širo« mašne dj’ece nekih gradova ili ako hoćete i izvjesne konfesije. Da budem jasniji: U nekim su se našim većim gradovima osnovali ‘dječiji domovi, otvorene su školske ‘kuhinje, redovito se dijeli odijelo, obuća, konzervirano mlijeko, novča« ne potpore (i to, naravski, kao i sve ostale posve »objektivno« obzirom na pojedine konfesije), a u s c 1 i m a toga ništa nema. Američki kakao i konzervirano mlijeko dobili su u znatnoj količini i sarajevski srednjo« 'školski konvikti, u kojima su veći« nom odraslija djeca, pa im se nije bojati, da će zakržljaviti, a seoska sirotinja ni mirisa mu nije čula. Da i ne govorim ovdje o američkim odi« jelima, u kojima se još i danas koče kojekakvi kicoši i frajlice. Svoju ću tvrdnju potkrijepiti o« vim primjerom: Kada je početkom ove godine naša vlada odredila jed« nu priličnu svotu novaca u svrhu di« jeljenja potpora ratnoj siročadi u B. i H., ja sam, kao tadanji tajnik mje« snog odbora J. M. O., napravio is« kaz ove siročadi, jer to općina nije htjela učiniti po svojoj dužnosti i, snabdjevši ga svim potrebnim doku« mentima poslao ga preko sreskog načelstva u Bijeljini na oblasni od« bor za zaštitu djece i siročadi u S., da on prema njemu podijeli potpo« re, ali do danas ni jedno siroče nije dobilo niti jednog helera. Šta je to« mu razlog? Da li možda to, što su siročad slučajno samo muslimanska? Čovjek danas ne može proći ulicom, a da ga ne zaboli u duši, kad vidi ove nevine stvorove, kako se kupe od zime i savijaju od gladi i iz dana u dan sve više propadaju. Zato ja ovim putem u njihovo i« me apeliram na D. Z. D., da im što prije priskoči u pomoć, a naročito onima, koji idu u školu, i da ih u na« šem općem interesu bar u zadnjem času spasi od potpune propasti. Abdulah Gruhonjić. Jajce, 24. decembra. Bezakonja jajačkih žandarma. Dne 25. juna ove god. doš-li su Špi« ro, Niko i Stana Stanišić vojničkom puškom i revolverom naoružani, na moju livadu u selu Bavaru, koju sam još prije 12 godina kupio i kroz to vrijeme mirno posjedovao i sam ob« rađivao, te su mi je silom pokosili. 26. juna sam prijavio napadače kot. uredu u Jajcu i zamolio za zaštitu. Ovaj je 29. juna dao nalog žandarm« 6skoj stanici u Jajcu, da u toj stvari ureduje i na 1. jula je izišla žan« darmska patrola pod vodstvom na« rednika Nikolajevića u spomenuto selo ali nije ni pokušala da ureduje. Taj je Nikolajcvić podnio lažan iz« ,'vještaj svojoj stanici, jer je izvije« htio, da uredovanja nije mogao sto« ga provesti, što Stanišića toga dana ‘nije bilo ni u selu ni kod kuće, već 'da su navodno otišli u Dolnji Va« kuf. Istina je, da su Stanišići baš 1., 2. i 3, jula kosili moju livadu, što inogu svjedocima dokazati. Poslije toga sam u istoj stvari išao više ne« go deset puta kot. uredu i jedva dva« desetog dana je patrola dotjerala Špiru Stanišića, koji je dvadeset da« na kosio moju livadu i sijeno odno« sio. Pol. pristav je Stanišića osudio, ali samo radi neovlaštenog nošenja oružja na 14 dana zatvora, ali je pu« šten prije nego je odležao kaznu. Protiv nezakonitog postupka žan« darmske patrole pod komandom Ni« 'kolajevića podnio sam prijavu kod kot. ureda, ali je ista bez izviđa i bez preslušanja predloženih svjedoka bačena ad acta. Ne znam više, šta da radim, kad i onaj, koji je pozvan, da štiti moja prava, pušta, da mi se grabi i zadnja moja imovina. M. selam. Husejn Menzildžić. РвШ pregled. UNUTARNJI. Pašić o situaciji. »Balkan« od 25. decembra dobio je od jedne autori« tativne ličnosti ovo obavještenje: »G. Pašić smatra situaciju za ozbilj« nu. Ozbiljnost situacije čine izvesne unutrašnje teškoće, koje za ovaj momenat dolaze poglavito otuda, što je kod radikala još uvek ideja vodilja da se u pitanju donošenja Ustava po mogućnosti postigne sa« glasnost sa svima parlamentarnim grupama, koje su lojalne za jedin« stvo. Posle apstinencije izvesnog dela S’.ovenačke Pučke Stranke i Hr« vatska Zajednice ove tendencije Ra« dikalne Stranke sve se teže dadu o« stvariti. Kod ovakvog stanja g. Pa« šić je mišljenja, da jedan pun i loja« ■lan sporazum sa Demokratskam Strankom naslonjen na Jugoslaven« sku Muslimansku Organizaciju i do« nekle na Zemljoradničku Stranku, jeste jedini izlazak iz situacije. Ova« kav blok stranaka koje se u bitnim stvarima mnogo ne razlikuju ima dužnost da prvo dade vladu, pošto se između ovih grupa utanači spora« zum o ustavnom pitanju kao kapital« nom pitanju za vladu i parlamenat. Pored svih teškoća g. Pašić je još optimista i on se nada da će za vre« me nastupajućih praznika duhovi i« pak da se stalože i da će u međuvre« menu do formiranaj vlade i nastav« ka rada u parlamentu, naći se dodir« nih tačaka, te da se u parlamenat vrate i g. Korošec i njegova grupa i menu do formiran ja vlade i nastav« rad na donošenju Ustava. Nu, na slučaj da se desi da neuvi« đavnost na izvesnim stranama po« traje i duže, nova vlada i parlame« nat pristupiće radu i svršavanju po« slova i bez onih elemenata koje niko iz saradnje ne isključuje.« Intervju sa drom Matom Drinko« vičem. Saradnik »Beogr. Dnevnika« je intervjuisao dra Matu Drinkovi« ća, koji mu je izjavio među ostalim, da Vesnić nije govorio istinu, kad je govorio, da je on upozoren na po« sljedice nepotpisivanja poslovnika. O tome će on detaljno izvijestiti konstituantu, ako se promijeni po« slovnik. Gledište »gospode«, da se i sa manje od pola članova konstitu« ante smije konstituisati konstituan« ta, naziva on nečistim poslom, s ko« jim on ne će da ima veze. Članovi Hrvatske Zajednice nisu protivni zakletvi kralju, ali nikad ne će do« pustiti, da se njihovim pristankom, a u ime tobožnje državne potrebe, u konstituanti radi po poslovniku, koji isključuje svaku debatu i spo« razum. Za Hrvate nc može vrijediti ono, što »gospoda« budu bez njih odlučivala. Ono nekoliko katolika, koji su položili zakletvu, ne mogu (govoriti u ime Hrvata. Hrvati hoće, da održe na visini svoj ugled i da se održi data riječ, jer su ubjeđeni, da se time najbolje služi i narodnom je« dinstvu. �Бпг,| 227 — hrnl VANJSKI. Banat Rumuniji. Beogradski pres« biro javlja da je naša vlada naknada no potpisala ugovor o granicama iz« medu svih država nasljednica Au« strougarske. Prema tome je tako zvano banatsko pitanje riješeno za Rumuniju. Posredovanje Čehoslovačke izme« đu Jugoslavi je i Bugarske. »Čas« sa« opštava izjavu bugarskog ministra /predsjednika Stambulijskoga, koji vodi pregovore sa češkim političari« ma. On je izrazio želju, da bi Če« hoslovačka posredovala između Bu« garske i Jugoslavije. To bi posredo« vanje Cehoslovačka mogla da pri« mi samo onda, kad bi za to umolila i Jugoslavija, koja međutim dosada toga nije učinila. List kaže: Mi smo ponosni na prijateljstvo sa Jugosla« venima i rado bi posredovali, ali sa« mo da nas i oni pozovu. Stambu« lijski putuje u Beograd, te će mogu« će sporazum postići lakše direktnim pregovorima sa Pašićem nego li na« šim posredovanjem. Izzet«paša okrenuo. Iz Carigrada javljaju zanimljivu novost, da je turski ministar unutrašnjih djela Iz« zet«paša, koji je u ime otomanske vlade bio odaslan Kemabpaši na pre« govore, u Angori je postao ministar vojni revolucijonarne Turske vlade. Turska misija dolazi u Pariz. Iz Carigrada pošla je u Pariz misija o« tomanske vlade. Prije svog odlaska izjavio je Nabibeg, predsjednik mi« sije jednom francuskom novinaru nadu, da će francuska vlada potpo« moći Tursku u njenoj nesreći. Na« ročito je upozorio s kakvim ogrom« nim prirodnim bogatstvom raspola« že Turska u Maloj Aziji, radi čega bi bilo u interesu saveznika, da se s njome sporazumiju. Konstantino« va Grčka morala bi se odreći svih osvajalačkih zahtjeva u Aziji. Mala Azija neće više njemačkog utjecaja niti direktnog niti indirektnog, jer znade, da b njeno podlaganje pod Atenu značilo povratak njemačkih planova od 1914. Carigradski Grci protiv Konstan« tina. Pred uredništvom grčkog mo« narhističkog lista »Pariš« u Carigra« du sakupili su se neku večer prista« še Venizelosa i priredili demonstra« čiju. Iza toga su na zgradi polupali prozore. Svaki dan dolaze u Čari« grad oficiri, koji bježe sa maloazij« skog fronta, jer neće da služe pod Konstantinom. U nedjelju su u Carigradu pred grčkim poslanstvom bile opet velike demonstracije. Grč« ka vlada ne daje pasoše onim Grci« ma, koji hoće da odu u Carigrad. z Proces Kota protiv Vilhelma II. Pred četvrtom civilnom komorom 'zemaljskog suda u Berlinu vodi se jedan proces, koji je zainteresovao cijelu njemačku javnost. Vilhelm П. tuži knjižarski zavod Kota, što je bez njegove dozvole štampao treći svezak Bismarckovih memoara, koji 'sadrže mnoga njegova pisma veoma intimnog karaktera. Prijašnji nje« mačka car se protivi, da njemački narod danas dozna, šta je on nekoć kao mlad čovjek pisao. Memoari ni« šu još dati javnosti, ali se mnogo egzemplara ukralo iz štamparije, te su tako prve njemačke novine đoni« 'jele izvatke iz njih. Bismarck je tu srditim tonom i sa mračnim pogledi« ma u budućnost ocrtao spor između njega i cara radi držanja Njemačke ’prćtna Rusiji. Da mogne prekinuti prijateljske odnošaje s Rusijom, Vilhelm je otpustio Bismarcka. Po« vodom toga danas se bavi njemačka 'javnost pitanjem, je li bilo moguće otkloniti svjetski rat, da je Bismarck ostao dulje na službi kao državni kancelar. Komunistički nemiri u Slovačkoj. Iz Bratislave se javlja: Već kad se izjalovio komunistički štrajk u Čes« koj, pokušali su komunistički agita« tori, da izazovu u nekim gradovima Slovačke nemire. Tako su grad Vra«. bio u noći od 17. o. mj. htjeli za« posjesti 2000 štrajkujućih zemljo« radnika, ali su bili raspršeni. Drugi dan prodrlo je u grad veći broj dru« gih radnika, pa je došlo do puškara« nja, te je bilo nekoliko mrtvih. Žan« darmerija, i vojska očistila je grad od prevratnih elemenata, pa je on« da opet nastupio mir. Građanski rat u Irskoj. Iz Londo« na se javlja: Usprkos pregovora, ka« ko bi se našao izlaz iz teške irske krize, traju i dalje bojevi u većini Серлпа 2 —?S.raua .ПЈХл' — .PEAV.JA" gradova Irske. Tako se javlja iz Du« blina, da se tamo utvrđuje zgrada u kojoj je sjedište irske vlade i to bodljikavom žicom. Britske čete provalile su u samostan karmelićana i Franjevaca proveli premetačinu i uapsiti patra Dominika, kapelana bivšeg načelnika od Corka. Britske čete spremaju se, da osvoje grad« sku vijećnicu, pa u blizini iste pođi« žu barikade od bodljikave žice. U samoj Irskoj prestali su svi prego« vori glede primirja. Armenija odbij'a Sevreski ugovor. Agencija Havas javlja iz Carigrada, da armenski listovi javljaju, da je predsjednik armenske delegacije Poora, na pismeni upit nacijonalis« tičke skupštine izjavio, da će nova armenska vlada odbiti Sevreski mi« rovni ugovor, pošto je sa kemalistič« kom vladom u Angori sklopila ugo« vor, kojim potonja garantira neza« visnost i integritet Armenije. Vakufsko=mearjfski sabor sastaje se danas na redovito zasijedanje, da riješi proračun za buduću godinu i donese zaključak o uređenju naših medresa i mektjeba. Kako čujemo, sabor će raspravljati i o predlogu glede revizije sadanjeg autonomnog statuta. Bio s hajrom ovaj radi Agitacijona izložba protiv alko« hola. »Pobratimstvo« nam javlja : Kancelarija za suzbijanje alkoholiz« ma iz Zagreba šalje u Sarajevo svo« ju protiv«alkoholnu izložbu. Ta će izložba biti smještena u prostorija« ma omladinskog kluba »Budućnost« Ćukovića ulica i ostaće u Sarajevu 3 dana: utorak, srijedu i četvrtak to jest 28., 29. i 30. o. mj. Izložba će se moći posjećivati od 2—6 poslije pod« ne. Ulaz je besplatan. Verifikacija mandata. Konstitu« anta je jednoglasno primila izvještaj verifikacionog odbora, kojim se 343 mandata oglašuju za neosporne. Ra« dićevci nisu uopće ni poslali svojih punomoćj a. Protiv mostarske liste naše organizacije bila je izjavljena žalba od strane Koste Kostića i dra Mandića zato, »što je žaliocima do« šio do znanja, da su izabrani kandi« dati između sebe davali unapred o« stavke i obaveze svojim biračima i time povredili ustavni propis, koji zabranjuje imperativne mandate«. Verifikacijom odbor je te žalbe od« bacio i proglasio mandate njihove za neosporene. Jugosl. muslimanski športski klub u Sarajevu poziva na veliku zabavu, koju priređuje dne 31. o. mj. u petak u 7 i po sati na večer, u svim prosto« rij ama »Društvenog Doma« uz su« djelovanje vojne glazbe. Raspored: I. dio:T. »Ouvertura« iz opere »Nor« ma« od Bellini, izvađa vojna glazba; 2. »Domovina« od profesora Gj. Ar« nolda, deklamuje Vejsil H. Begić; 3. »Stambulska ruža«, potpuri od Leo Folla, izvađa vojna glazba. II. dio: Sirota dijete (Atafbeg i Šefika, tragedija u 3 čina od Namik Kema« la, odigravaju diletanti. Između po« jedinih činova svira vojna glazba. — Odmor. — III. dio: Tombola, biffe, nagrada ljepote i ples (igranka) do zore. — Molimo, da se ovo naše dru« štvo pomogne što mnogobrojnijom posjetom. »Džerzelezova« zabava. Ovdašnje agilno muslimansko omladinsko ud« ruženje »Džerzelez« priređuje na 7. januara veliku zabavu sa vrlo bira« nim programom. Među ostalim tač« kama programa odigravaće ovo dru« štvo Ogrizovića »Hasanagini« c u«, što je prvi slučaj, da diletanti u provinciji prikazuju ovaj popular« ni koman. Taj podhvat je najbolji dokaz, da to udruženje raspolaže dobrim diletantskim silama, na čelu kojih stoji kao režiser gosp. Muha« med ef. Kurt, bivši član zagrebač« kog kazališta; on igra i glavnu ule« gu Hasanage. Zabava će se dva put davati: na dan 7. januara po danu za musi, ženskinje, a u večer za os« talu publiku. Islanjski dobrotvor. Nazif Kapi« džić iž^ikaga poslao je musliman« skoj čitaonici u Bileću. 68.375 K, Na« zif Kapić iz PortlandsOrgan 26.000 K u svrhu gradnje društvenog doma u Bileću. Zivili uzorni dobrotvori! Izvanredna skupština »Merhame« ta« držana 17. decembra 1920. u sa« rajevskoj kiraethani zaključila je da u pogledu članarine § 6. društvenih pravila promijeni ovako: § 6. a) Počasni su članovi oni, koje na pred'log upravnog odbora imenu« je glavna skupština radi osobitih za« sluga učinjenih za društvo; b) Do« brotvori su oni članovi, koji plaća« ju društvu 40 K (10 din.) mjesečno; c) Utemeljitelji su oni članovi, koji plaćaju društvu 20 K (5 din.) mjese« čno; d) Redovni su oni članovi, koji redovito uplaćuju mjesečno i to: I. reda 16 K (4 din.), II. reda 12 K (3 din.), III. reda 8 K (2 din.), IV. reda 4 K (1 din.); e) Pomagači mo« gu biti osim muslimana i svi prija« telji islamskog napretka, koji tako« đer redovito uplaćuju mjesečno i to: I. reda 16 K (4 din.), II. reda 12 K (3 din.), III. reda 8 K (2 din.), IV. reda 4 K (1 din.). Nadalje je zaključeno, da se u § 20. ima promijeniti broj članova u« pravnog odbora i to mjesto 12 da bude 16. § 21. mijenja se ovako: »Svake godine i to najmanje za 8 dana po« slije glavne skupštine ima se uprav« ni odbor konstituisati i sebi izabrati za 1 godinu predsjednika, potpred« sjednika, I. i II. tajnika i I. i II. bla« gajnika. Ako je predsjednik zapri« ječen, zamjenjuje ga u svim njego« vim dužnostima potpredsjednik, a ako je i potpredsjednik zapriječen, onda ga zamjenjuje najstariji član po godinama od upravnog odbora«. Konačno se imaju u § 23. brisati ri« ječi: »od 100 kruna«, a mjesto toga staviti »do 400 kruna (100 dinara). Ofertalna licitacija. Trgovačka i obrtnička komora nam javlja: Upra« va Državnih Monopola raspisala je . ofertalnu licitaciju za nabavku 400.000 džakova za so za upravu so= lare u Kreki. Licitacija će se održati 10. januara 1921. u 11 časova prije podne u kancelariji Uprave Držav« nih Monopola. Kaucija iznosi za dr« žavljane kraljevine 10%, a za stran« ce 20% od vrijednosti materijala, a ima se položiti prije početka licita« čije kod pomenute uprave. Uslovi li« citacije mogu se dobiti kod Trgo« vačke i obrtničke komore u Sara« jevu. Popis u Jugoslaviji. Pitanje popisa stanovništva, stoke i zgrada, koje je trebalo da se izvrši 31. deembra ove godine, što je srećno odloženo zbog zbrke, koja je nastala prilikom oda« šiljanja potrebnih formulara, sada je privedeno kraju. Prema učinjenom rasporedu, sve pripreme treba da budu završene do kraja januara 1921. godine, tako da se u cijeloj zemlji izvrši pois na dan 31. jnauara 1921. godine. Naravno, i ovo važi samo tako, ako ne iskrsnu kakve no« ve »smetnje«. (»Politika«). Divljački napadaj na Mustafu Br« kiča s Vratnika (Podžebhana ulica 5.) izvršili su: Milan Plakalo« v i ć, K a r i š i k (ime nepoznato) i B1 a g o j e v i ć (ime nepoznato) iz Hrešc u utorak dne 21. ovog mjeseca u jutru oko 8 sati, kad je pošao u Hrcšu radi svoje stoke. Spomenuti ■ zlikovci su dočekali Mustafu i nava« lili koljem, te ga je Milan P1 a« k a 1 o v i ć udario dva puta kocem po leđima i oborio s nogu, našto su ga drugi tukli nemilosrdno gvozde« nom šipkom po ruci te su mu ruku gotovo prebili. Stvar je prijavljena policiji i liječničkom pregledbom utvrđeno, da je ruka prebijena. Zah« tijevamo najoštriju kaznu za zlikov« ce, ne bi li jednoć divljaštvo i hajdu« čija prestanuli. Dobrovoljni prilozi: Ademaga Me« šić, vcletržac iz Tešnja, darovao je za ženski konvikt 1 vreću brašna od 85 kg, 1 vreću graha od 80 kg. I vreću suhih šljiva od 100 K, 2 vre« će suhih krušaka "od 200 kg. Neka je g. Ademagi ispred pitomaca na njegovom plemenitom daru najsrda« čnija hvala. Dr. H. Mahić, Ljubuški, sakupio je K 1306.60; Salih Агра« džić,, Mostar K 703; pododbor Bos. Samac K 652; odbor J. M. O. Čap« ljina 2240; Omer Nuri Smajilagić K 100; pododbor Višcgrad K 600; Salihaga Gasal, Glamoč K>64; Faik Sadiković, Ljubuški’K 291; Osman ČepaCe, Prusac 100 K; Ajif Nuhić imam, Glamoč 310 K; povjerenik Husejin Kgjjiljagić, sakupio je prili« kom zaruka g. Cenđrića, sudije, sa gospođicom Jelenom Cubelić iz Bi« haća 250 K; a darovaše sljedeća gg: po 80 K: Husejn Kabiljagić; po 50 K: Dane Cubelić posjednik i Jusufaga Pašalić, posjednik; po 40 K: Jovan Urbanek, adm. poruč.; po 20 K: Fi« lip Cendrić; po 10 K: Ivan Knežević pristav i Nezir ef. Ezić; po 5 K: Ahmedbeg Krupić i Miralembeg Be» šircvić. Predsjednik podbora u Ko« njicu Alija S. Kadić sakupio je na skupštini čitaonice »Mirze« K 5645; darovatelji su slijedeći: Mehmed A« li ef. Hadžić 200 K; Alija S. Kadić 100 K; Salih C. Prohić 50 K; Emin« beg Bcktašević i Hilmi ef. Sunagić po K 40; Mustajbeg H. Husejino« vić 30 K; Tevfik Džumhur, Avdibeg Bektašević, Hasan ef. Softić, Salih ef. Cakić, Murat ef. Cirić, Smailbeg Ljubović, Avdulah Mulić, Jusut ef. Hadžić po 20 K; Omerbeg Agić, Šerif ef. Mvšančić K 10; Ibrahim ef. Džumhur K 5. Kajonov nedjeljni kalendar nek ne fali ni na čijem stolu. Ima sve blag« dane u crvenoj boji štampane, a sa« 'držaje sav muslimanski, srpsko«pra« voslavni, jevrejski i rimo«katolički 'kalendarium. Cijena mu je po ko« madu 30 K. — Preprodavačima ra« bat. Narudžbe iz vana izvršuju se brzo i tačno. Pakovanje se ne raču« na. — Knjižara Daniel i A. Kajon. Muči li Vas glavobolja? Zubobo« lja? Trganje u kostima? Malo Fel« lerovoga Elsafluida — i nestane boli! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce. 42 krune. Državna trošarina posebno. Fellerov migrenovi klinčić »Elsa« 1 komad 12 kruna. Želudac Vam nije u redu? Neko« liko Fellerovih pravih Elsa«pilula! Te su pouzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 20 kruna. Omot i poštarina po« sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. Traljah. ,,Srpska Riječ44 u broju od 22. o. mj. predbacuje Dam, da smo glasove radikalne stranke prikratili za ravnih 10.000. i šalje nas u osnovnu školu, da učimo abrajati. Pogreška je nastala nepažnjom pri korekturi, što smo mi i ispravili prije nego nas je „S. K.“ opomenula. Na ona u istom broju krade nama ne 10.000, nego 122.000 „aveta", jer tvrdi, da smo dobili 100.000 nuvetau, a pošto čovjek ina dva„uveta“ (e čem se g. Maksimović može na sebi uvjeriti) te smo mi imali 222.000 ,,uveta“. Dakle i mi s naše strane šaljemo redakciju ,,S. R.“ u osnovnu školu, ali u prvi razred, da nauči — čitati. Ako ona možda smatra, da je samo njoj dopuštena kragja, to joj mi rado pro­ puštamo tu povlasticu. Kot. vakuf, mearifsko povjerenstvo u Bileći. Br. 89/20. Bileća, 12./ХП. 1920. Natječaj. Kod ovog kot. vakuf, mearif. povje­ renstva upražnjeno je na mektebi ibtidaiji u Bileći mjesto l-og muallima, Imama i vjeroučitelja, koje je skopčano sa imanskim doplatcima, plaćom od 1000 K mjesečno, stanom u naravi i jednirrr komadićem bašče kod džamije. Istoga če biti dužnost pored imamske službe i vazu-nasihat, te perovodje vakuf, kancelarije. Kompetenti, koji ovo mjesto žele polučiti, imaju najkašnje do 31. januara 1921. ovome povjerenstvu predložfti i dokazati: 1. Da je svršio Darul-muallimin ili koju drugu vjersku školu; 2. Da je dobrog moralnoga i poli­ tičkoga vladanja. Prvenstvo imadu oni, koji su do sada bili upravitelji mektebi ibtidaije. Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Bileći. Pređ.jednik: Muhamed Drljevićs. r. Nudjamo odmah otpremljive iz Zagreba staklene ploče u svim mjerama, kao i staklarski kit, nadalje cillndere, me­ dicinske bočice i staklene lončiće za mast, svjetiljke itd. Skladište čeških tvornica stakla i porculana i । WEISS i DRUG, ZAGREB, kraj paromlina. g« у РЧлв CSEv « najbolju kremu za cipele izrađuje Ratković i drug, Sarajevo. �Svraća 4 Стр..на .JRAVDA* - Ј1РМ4ДА' A2 Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. (d. d.) u Sarajevu. u jednoj kući od 20 dijelova svojih 7 prodajem. Kuća se na­ lazi u Hadži Šabanovića ul. 12. u blizini Ploče mahale. Ista se sastoji od 5 soba, magaze, vodovoda i bašće od 700 kv. metara zemljišta. Ahi^AI ВГжИ СВКД^| W Može se i poseban ulaz napraviti. II. EMISIJA. Upitati kod Fehim Bucalo, c рв!аг, Cirkusplac. kuća i baš^t hambar i klanica sa nuzgrednim prostorijama. U istoj kući ima dobro iduća trgovina mješovite robe. Ista se nalazi u muslimanskom selu u kojem ima škola kao i Mekteb. Upitati u istoj trgovini David Danon, Kakanj. iz fabrike Hinka Francka sinovi, Zagreb preporučuje se za Mu crnu kavu kao najsavršeniji dodatak i zamena zrnate kave. Dobije se u svim kolonijalno-bakalskim radnjama. Prva novootvorena MUSLIMANSKA APOTEKA kod „Mjeseca" Baščaršija, Hotel Bhazi АНМЕВА TATAREVIĆA Bn*bđjevena je svima )j»kovima, pa ве preporučuje avima muslimanima. Ima taae ribljeg aejtina (belukjaga\ baleama za guču. Epilapticon protiv padaviei, kopove sa kuovet sa iznemogle mučke starije osobe, katran euji-voda protiv kašlja, plućnog katarba 1 tuberkuloze, Obriol mast za skidanje dlake, otrov za miševe, eerail pomada i porcellan pomada. Sve ove artikle dobiju trgovci jeftinije kad uzmu malo voću količina. od H3,000.000- na H 10,000.000- Prokušano, nenadkriljivo, najsigurnije, posve neškod­ ljivo, bez otrovnih primjesa kosmetičko sredstvo za od­ stranjivanje dlaka kod muš­ karaca i žena iz ljekarne Rudolfa Loebela, Mag. Pharm., Maglaj dobiva se po K 15.— u svim apote­ kama i drogerijama. i povjerila ravnateljstvu, da ovo povišenje prema potrebi na jedanput ili na dvaput provede. Na temelju toga bilo je izloženo na javnu subskripciju 40.000 dionica po 100.— kruna nom., koji je iznos do 31. oktobra o. g. upisan i uplaćen. Budući, da se je prema postojećim naredbama trebalo svih 70.000 dionica i K 100.— nom. odjednom izložiti javnoj subskripciii, to ovim naknadno, kao nastavak druge emisije, izlažemo javnoj subskribciji ostatak od 30.000 dionica & K 100.— nom. uz iste uslove. Za upisivanje uslovi su ovi: Jedini i nepatvoreni brijol je onaj što ga proizvađa ljekarna Rudolfa Loebela u Maglaju. ♦ PAPJRNICA ♦ HAMDIJE KOPČIĆA 4 preporučuje svoje bogato etovarište * svih vrsta papira, kancalarijskog i ♦ školskog pribora. — Naručbe se 4 obavljaju brzo 1 točno. Cijene umjerene. • Sarajevo, Štrosmajerova ul. Tel. 619 Centralna drogerija Braća Šahinagić Sarajevo, Štrosmajerova ul. br. 3 (prije Rudolfova) — Telefon 319 preporučuje svoje bogato skla­ dište svib droga i medikamenta, te svih fotografskih potrebština Posluga brza i tačna. — Cijene najumjerenije. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« Štampa se u 50.000 primeraka i kao ekonomsko-informativni list dobro uređen, zanimljiv, potreban, on je uspeo da za kratko vrijeme prodre u sve krajeve naše zemlje. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je jedini časopis ove vrste i najviše su njime zainteresovani proizvađači, industrijalci, trgovci i zanatlije jer u svakom broju nalaze sva obaveštenja koja su im potrebna. Naročito ih je »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« zainteresovao sa svojim rubrikama »Prodaja« i »Kupnja«’ u kojima ovaj časopis kao organ Muzeja Međunarodne Trgovine i Industrije publikuje u svakom broju sve ponude stranih artikala i tražnje naših zemaljskih proiz­ voda, koje Muzej dobija svakodnevo iz cijelog svijeta, i tako oni koji imadu neki zemaljski produkat na prodaju nađu uvek najboljeg kupca, a oni pak koji trebaju neki strani artikal nabave ga iz prve ruke i po najpovoljnijim cijenama. »MEĐUNARODNI TRGOVINSKI POSREDNIK« je najpodesniji časopis za oglašavanje- jer ne samo da se rastura mnogo više od svih dnevnih listova, nego se i čita moogo više, uvejc je pred očima. Prdom cijene oglašavanja su mnogo jeftinije nego u ostalim listo­ vima. Pretplatu, koja iznosi 50.— Din. godišnje treba slati administraciji. »MEĐUNARODNOG TRGOVINSKOG POSREDNIKA« Beograd, Knjeginje Ljubice ul. broj 9, sa oznakom artikala koje pretplatnik ima na prodaju, kao i onih koje on treba, da bi se to bezplatno moglo pfiblikovati u narednom broju poslije čega će pretplatnik dobiti jiiljadama tražnja za ono štp nudi, kao i hiljadama ponuda za ono što on treba. Tarifa oglasa na zahtev. Odgoyomi urednik: Ibrahim Muhić. Izvanredna glavna skupština Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (dioničarskog društva) u Sarajevu, održana dne 2. septembra 1920. zaključila je, na temelju ustanova § 11. društvenih pra­ vila, povišenje dioničke glavnice BRIJOL Jedini na Balkanu * Sarajevo, 1. novembra 1920. Poziv na upisivanje dionica Prodaje se radi bolesti SEBURA :'roi 235 -- 1*1101 I 1. Posjednici starih dionica imaju pravo, u koliko se nijesu tim pra­ vom već kod prvoga dijela ovoga raspisa postužili, na svaku jednu staru preuzeti jednu novu dionicu uz tečaj K 110.— sa 8°/0 kamata od 1. no­ vembra 1920, do dana uplate. U tu svrhu imaju predočiti potvrde (međutimnice) o dodijeljenim, ali još ne izdanim dionicama, na kojim ć^ se označiti da je pravo opcije izvršeno. 2. Ostalih 4000 dionica, kao i eventualno ne optirane dionice..mogu upisati dioničari i nedioničari uz emisioni tečaj K 115.— sa 8% kamata od 1. novembra 1920 do dana naplate. 3. Razlika između nominalne vrijednosti i emisionog tečaja privesti će se po odbitku troškova pričuvnoj zakladi. 4. Nove dionice učestvovaće na poslovnom uspjehu od 1. novembra 1920., te će prema tome biti proviđeue prvim kuponom sa pravom na dvomjesečnu dividendu za g. 1920. 5. O uplaćenim iznosima izdaćemo blagajničke potvrde (međutimnice), na temelju kojih ćemo kasnije izručiti izvorne dionice, u pojedinim koma­ dima od 5, 10, 20, 25, 50 i 100 dionica. 6. Subskripcija počima 1. novembra 1920. pa traje do 31.decembra 1920. 7. Potpisane dionice moraju se isplatiti odmah kod upisa. 8. Dionice glase ili na ime ili na dioničara, pa svaki potpisatelj treba da naznači, koju vrstu dionica želi. Dodijeljene će se dionice ispostaviti i potpisateljima uručiti u roku, koji će se naknadno objaviti. Svaki potpi­ satelj treba da naznači pobližu adresu, na koju će mu se dodijeljene dio­ nice dostaviti, a onaj koji želi dionice na ime, treba da osim toga čitljivo i točno naznači ime i prezime, na koje bi potpisane dionice imale glasiti. Ravnateljstvo si je pridržalo pravo, da dionice podijeli ili na ime ili na donosioca. 9. Podjelbu upisanih i uplaćenih dionica glasom tačke 2. ovih usta­ nova pridržaje ravnateljstvo zavoda. 10. Potpisivanje i uplaćivanje na ove dionice obavlja se: a) na blagajni Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu i njezinih podružnica u Bos. Novom i Bos. Brodu te kod: b) . Muslimanske centralne banke u Sarajevu i njezine podružnice u Tuzli, c) Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Tešnju, d) Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči, e) Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom, f) Prve Muslimanske banke d. d. u Bijeljini, g) Muslimanske banke d. d. u Banjojluci, h) Narodne kreditne banke d. d. u Tešnju, i) Narodne kreditne banke d. d. u Livnu, j) Bankovne kuće M. Mahmudbegović u Bos. Samcu, k) Težačke banke d. d. u Cazinu, 1) Muslimanske banke d. d. u Stocu, , fn) Muslimanske banke d. d. u Visokom, • n) Hrvatske kreditne banke i štedionice d. d. u Bos. Brodu i njezine podfužnice u Bos. Gradišci, o) kod podružnica Hrvatske centralne banke u Derventi, Mostaru, Zenici ,1 Tuzli, te kod p) Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrt­ ničke Banke za B. i H. (d. d.) u- Sarajevu. Vlasnik: Centralni Odbor J. M. O. Štamparija Danlei & A Kajon, Sarajeva, � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1920 Description An account of the resource Br. 7(112) - 132(237) Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182