https://kolekcije.nub.ba/files/original/0b954577a2dca1232fd4ebb6edf05bd6.pdf 95e8eca1dd9d1d1452b078e9c80f50a8 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. t ;?<■ ик IP fe W ^»4 '4 ' ж ff' к K I w ■ V ”"■■ Ж ЖМ V?4 fl POJEĐINi BROJ 80 HELERA. v;- Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. '<^ Uređuje redahcioni odbor. V Л ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 7 (112) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt steuionice 1119. Sarajevo, subota 24. januara 1920. (2. džumadil-evvela 1338.) Anarhija u Biloa. ta tužne i potlačene Bileće do№шо jučer ovaj brzojav: »Pred deset đaaa napali su pljačkaši u selu Prijevora aa kuću Aga Babovića puškama. Vrata i prozore razlupall. Istu noć su napali i na selo Zaušlje, ali bez uspjeha. Dee 19. januara usred grada u 3 sata .•slije podne napadoše neki dobrovoljei na čelu sa predsjednikom Lazarom Džeietovićem, (sada u službi kod minlaiantva za agrarnu reformu u Beogra­ da) i nekim građanima Srbima na Ah- I meta Karaniehmedovića iz Trebinja i do mile ga volje isprebijaše. Usprkos 60 žandara u gradu još nijesu niti pokušali da zločince zatvore. Ako nam ne možete isposlovati zašti­ tu, molimo da nam od vlade Isposlujete vagone, da selimo i glavama sklonište tražimo. Mjesni odbor.« Nedajmo svog sela! Mо t to: i državi, kojitna pristupaš sa onim istim 1 burnim oduševljenjem, koje fi je srce »S ramena ću glavu dati, АГ kamena jednog ne dam!« osvajalo, kada si svojoj krvnoj braći preko Save i Drine pružio svoju brat­ Abduilah-paša Abuković. sku desnicu i pozvao ih na iskreni za­ Za koga ja pišem? družni bratski rad oko izgradnje za­ Za te moj dobri težače, za te m prvom jedničke nam države i zajedničkih inte­ redu, pa onda i za sve tvoje prijatelje. resa našega naroda. Pjevao si i vese­ Za te kažem. u prvom reda, jer tebe lio se očaran velikom srećom. Prvi bra­ smatram najvrjednijim članom ljudske hijalni istup proti tebi, islamski težače, zajednice i najčestitijlm bićem ljudsko­ umanjio je taj neopisivi osjećaj sreće, ga društva. Ti si jedini među nama koji ali si ipak, u velikom svo-m veledušju cuade svoj prag, koji postojano čuva opraštao braći njihovu griješnu zablu­ klor svojih otaca, koji najtoplije ljubi du, držeći da ih pri tom vođi samo svoju otadžbinu. Ti si najčvršći stup nagon osvete za nedjela iz 1914. koja svoga naroda i najstalniji temelj svoje je na njima počinila austrijska policija države. Tokom dugih i burn.li vreme­ i žandarmerija. Tim nebratskim činima na pokazao si što možeš. Država, Koja ispunjena je cijela jedna godina našega je od tebe samo tražila i — silom, ako oslobođenja. I danas je — na grdnu ne milom — utjerivala one silne pore­ sramotu — jOš jedan veliki broj luze, ispraznila tvoje žitnice, odvela ti peških stvorenja, koja su se, izgleda, i zadnji komad hajvana ispred kuće, organizovaia sa svrhom, da te orobe i djeci otela oca, nemoćntku hranitelja, raskuće. Dne silne tužbe iz skoro svih \ oduzimala ti krv tvoje krvi, orobila ti I krajeva naše domovine, vapaj razuđei, i' i mal i evllad puneći svoje bezdane dže- ‘ nih žena i djece, zaklanih muževa i iz; jpove i zadovoljavajući svoje nezasit- I mrcvarenih nemoćnika, garišta tvojih i »e želje, — država te je ta gospodarl stveno i ekonomski upropastila i uni- ■ domova i otimačine tvoga blaga, hara­ nje tvojih njiva i uništavanje tvojih šu­ štlla, a da nikada nije ni pomislila da ma, zatiranje tvojih vrtova i rušenje poboljša tvoje bijedno stanje. Austrija, tvojih voćnjaka jasno govore kako je I koja je preko četrdeset ljeta haračila težak tvoj život, što moraš da podno­ po našoj domovini, gledala je tebe ka­ siš i kako da se boriš ako hoćeš da ko truneš i stradaš u svojim siromašostaneš na svom dobru, pod- jsvojim . nim i nezdravim kolibama, kako ti gikrovom i na očinskom pragu. I ti to z ne mal u trošnim stajama i kako se snosiš uzdajući se još uvijek u praved­ /,1 mučiš i patiš sa rđavim oruđem. Sve nost, uviđavnost. čovječnost i bratstvo je to gledala ta nositeljica evropske — ti to snosiš, jer momentano ne znaš, kulture i nikad je ne ganu tvoja bije­ što ti drugo preostaje. da i jad, nikada nije ispunila svoje najPostigao si vrhunac svojeg očajanja. / preče dužnosti prema tebi. Ona s» nije Vapaj bilećkih i rogatičkih muslimana / starala da ti pruži priliku, da sebi sa­ za cjelokupnim iseljenjem, za kojim se gradiš pristojnu i zdravu kuću, nije se povode još mnoga mjesta nameće nam iurtnula — ili vrlo malo — da ti se u sumnju, da i nas moguće ne čeka gorka slučaju bolesti pruži liječnička pomoć. sudbina užičkih muslimana. Malo se brinula za tvoju školu, u kojoj Ti, islamski težače, koji vjerno is­ bi tvoj mlađi naraštaj stekao najnuž­ punjavaš svaku državljansku dužnost nije znanje. Nije htjela da poduzme ne­ naprama svojoj državi, moraš od svoje ku vrst reorganizacije tvoga gospodar­ države uživati | svaku pravnu zaštitu stva, da preustroji staje tvoga blaga, i treba da budeš ravnopravan sa svim da tvoje blago oplemeni. Obrađivao si svoju zemlju na jsi način kan . t>ieđ drugim svojim sunarodnjacima. I ako da­ našnja naša vlada, koja je dužna da te 100 godina a ta država nije htjela, da štiti, koja raspolaže silom i bajonetiti dadne moderna sredstva . da olakša ma, koja mora da te brani — neće to tvoj teški trud. Tražila je od tebe sa­ mo žrtve, silne i neopisive žrtve, a ti da učini, onda te ona rješava tvojih si podnašao i pregarao sve. Oštricama podaničkih i državljanskih dužnosti. svojih bajoneta zapovijedala je tvojim Ne, islamski težače! Ti nećeš i ne oduševljenjem, ali te nije nikada odusmiješ ostaviti svoje domove i svoga tmtkševljavala. — Dugo si podnosio i trpio, dobra i u masama iseliti. Tvoj očinski Lsprh kada . nijesi mogao više, sabrao si dom i plodna tvoja polja, koja si svo­ СЈггупе okrnjene sile, doprinio si još jed- jim znojem kroz vijekove obrađivao, sve'rfnAdlućnu žrtvu, stresavši a svojom krvlju, krvlju svojih -otaca, ie bas tu nn<mivši kraj bezobzirdjedova i pradjedova branio i od vuka ■ЦВ 1 «ircdm J.I ^Ceniu: utemelje i i od hajduka zar sada da pustiš u krv■HHhbij:i matermu zu ••JiJ.tkžavu. ničke. ruke svojih ubojica? - - Pod tvo­ jim krovom i na tvom dvoru, islamski ml a im z t;>. št„ državu. težače. rodio se je, živio i ^miro tvoj >žc vodi se tačno po' te, . otac, tvoj djed i tvoj pradjed, koji su taj skupi amanet čuvali i tebi ga sada uitnialhna. pa se opovjerili. Dični sine slavnih djedova Bkiuall::-. koji ui- svojih zadužen si i pred Bogom i pred ljudina braniti i čuvati dobar gjas i dičnu uspomenu svojih preda, njihov dom u kojem te rodiše, jezik u kojem te odgojiše, svoju svetu vjeru ti kojoj te osvijestiše, kao i njihovo narodno obilježje. Trebaš biti svjestan, da je samo islamska krv u našoj domovini prava, čista i neokaljana slavenska krv i kao čisti potomak bosanskih patarena imaš neoskvrnjivo otadžbinske pravo r na naše tradicjjonalno narodno ime. Razbojničke bande koje «e dižu poo krinkom nacionalizma hoće da i tebe zatru i unište samo za to jer ispo­ vijedaš leđnu drugu vjeru a ne hrišćansku. To je krvni ispad proti najčišćega dijela naroda hrvatskog i srpskog, ispad proti jedinstva naše narodne dr žave i ti razbojnici nijesu onda tvoja braća. To nijesu onda niti Hrvati niti Srbi, to su naši narodni i državni ne­ prijatelji i za takove imaš onda samo jedan jedini odgovor: Samo bratu bratsko srce, a n e b r a t u šilo za o g n j i I o ! Stoj i brani se! Inž. Čelić. Sarajevo, 23. januara. »Demokrati« se spremaju na provo­ đenje fuzije, još nešto interesantnije: »Ovih se dana udaraju solidni i — trajni temelji jednoj jedinstvenoj jemekratskoj organizaciji rla podlozi jednog jedinstvenog savremenog političkog, ekonomskog i kulturnog programa«. To javlja, pa još masnim slovima, najuređeniji list. »Glas Naro­ da«. I u to se mora vjerovati. Molimo gg. čitatelje, da nam oproste što ćemo na ovom mjestu citirati još nekoliko stavaka iz ovog najkulturnijeg lista. »Trešeljak« je danas zauzet drugim stvarčicama, pa moramo da ovdje citi­ ramo. »Glas Naroda« nagoviješta od­ mah iza gore citiranih riječi: Nije isključena mogućnost da se sve dosadanje grupe Dom. Zajednve, a to su u prvom redu nacionalci, napred­ njaci i samostalci. stope u jednu jedin­ stvenu Demokratsku Stranku. U sa­ mom Dem. Parlam. Bloku ostale bi kao nezavisne grupe — Republikanci. Socijalisti i možda nekoji građanski elementi iz koje bivše srbijanske stran­ ke. Da malo objasnimo gornju mudrost. Ovih se dana udaraju solidni temelji dem. organizaciji. Drugim riječima: dem. zajednica do sad je bila na n e- Godina li. i solidnim temeljima jedna krpanja . i »zmešanija« bez oslona u narodu, koja ima »kao val da neposredno posle toga i (stapanja) poplavi čitavu našu oj tadžbinu«. Prije ove »poplave«, veli »Glas Naroda«, provešće se jedini s t v e ufa organizacija na podlozi jer , dinstvenog političkog programa, i No ostade kao nezavisne grupe — I Republikanci. »Jedinstvena« demoI kratska Stranka biće dakle i repiiblii kunska i monarliična. Zašto i ne bi? i Svi hoće vlast, a »filozof« Cicvarić i već je davno kazao, da je regent — i kralj-republikanac!.... I »Poplava« će imati i jedinstven ei k o n o m s k i program. Zašto ne? NaI prednjački kapitalisti čuvaju slast isto • tako, kao što je čuva jedan socijalista i Koraljeva tipa. A »jedinstvena« će I Stranka biti i za kapitalizam i proti i njemu; i za privatnu svojinu i proti i njoj. Kako već gdje poplavi. Tako je i bilo do sad, pa zašto da ne uzide. i daI lje. Hvala Bogu ■Turaka- je dosta! I I kad se bude pljačkala njihova imo! vina, onda se može mjeriti ako ćeš i i komunističkim aršinom; onda grabi bez . pardona! Na taj način uesanio da neće I ogladnjeli šačica Koraćevih pristaša, 1 nogo će biti ćelepira i za naprednjačke I bankare. Moći će se omastiti i- Dr. Kra! mer. Kulturno je »Stranka« i onako homoi gena: svi pripadaju rilozoiskoj struji — cinika. Treba još samo riješiti pitanje, da li će biti amoralna ili antinivralna. , »Glas Naroda iznio je . гл.Ј.нес. radi kojih je nužno provesti stapanje i or: ganizac ju, pa ćemo i to spomenuti. On ' veli: -Samo jake organizacije Sinaju ; pravo na politički opstanak, a samo sa| vršeno izvedene političke organizacije i na vodstvo državnih poslova.. Drugim i riječima: .Dem. Zajednica- nije imala ! prava, da ugrabi vlast, niti je smije zai držati sve dotle, dok ne nastupi savrI šena — poplava. Mi drugo nijesmo ni tvrdili, pa nas veseli, što je do te istme ј jedva jednom došao i »Glas Naroda«. Hvala mu na ovom nehotičnom priI znanju, što ga je učinio u strahu pred' gubitkom jasala. No uza sve to ga mo! žemo uvjeriti, da će se pad sadanje »zaslužne« vlade dogoditi bez svake »kontra-revolucije«. Ona će ispuhati ! kao mušemali fenjer usprkos tomu, što »Glas Naroda« njen opstanak veže sa opstankom — države. Skori će dani pokazati ko se je pre­ vario: mi ili gospoda sa »demokrati S'kih« visina. Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimansbi kongres u Skopiju. Izabrani odbor izradio je nacrt pro- ■ grama muslimanske organizacije, o ko- I jemu se je vodila diskusija nekoliko da- | na. kongres ga je primio sa nekim iz­ mjenama. U savezu sa programom iz­ rađen je i usvojen također i štatut or­ ganizacije sviju muslimana izvan Bo­ sne i Hercegovine. Ovaj, štatut predvi­ đa zasebnu, samostalnu organizaciju i u slučaju ako stupe u zajednički rad sa kojom od postojećih stranaka. Pro­ gram glasi: I. Potpuno obezbjeđenje lične slobo­ de i ustavnih prava, koja se do sada nijesu u cjelini uživala. 2. ITiniiena proporcio-naltJog izbornog sistema pri izborima za općine i parlamenat. Za Vrijeme |zbora broj naših, poslaničkih kandidata ima odgovarati razmjeru našeg stanovništva. 3. Da se brzo rješavaju i otpremaju molbe onih osoba, koje se obraćaju adminisirativnim vlastima, treba da bu­ de uz svakog šefa sreskog i okružnog po jedan muslimanski savjetujući or­ gan, jer je uslijed različitosti jezika i podrijetla u našim krajevima potrebno, da bude pored sreskog i okružnog na­ čelnika po jedan musliman pomoćnik, koji bi na to mjesto došao izborom ve­ ćine glasova. Vojska. 4. Primjena i izvršenje vjerskih pro­ pisa u pogledu vojnika muslimana: a) u.tanovijetifem odvojene к-иЈите za vojnike muslimane; b) postavljanjem imama u bataljonima u kojima ima muslimana; c) oslobođenjem vojnika muslimana o.<! vojne dužnosti za vrijeme musBfcjr blagdana i dopuštanjcin, da sloboth vrše svoje vjerske obrede: d) utješiti kapu muslimanskih vojni ka na način, koji odgovara musliman sirim vjerskim propisima i osjećajima. �.ЛРАВДА' Ctpana 2. Strana | silno pritisli i opustošili, imade se od- | Šeriatske stvari. 5. Muslimanska vjerska i prosvjetna : mah ‘i bez suđenja predati vlasnicima, »danja moraju se postaviti na osnova­ I koji na to imanje imaju tapije ili mogu ma anteno m i j e. Takovo uređenje j dokazati'svoje pravo na. koji drugi naima se Sto prije u našim krajevima pro­ ' čin. . 14. Država imadu da naknadi štetu za vest:. Naši odnosi sa hilafetom imaju pokretnu i nepokretnu imovinu,»koja se zakonom osigurati. 0. Medrese se imadu preurediti na I je za vrijeme rata i prevrata opustoše­ na i opljačkana. suvremenoj metodi te propisati i preu15. Budući seoski i varoški opštinski ’đesiti njihova nastavna osnova. S tim odbori pri razrezu poreza i prireza ne u savezu: a) svi daći teoloških škola imadu se j vode računa o pravdi i pravici, treba dozvolili, da oni kojih se tiče imadu c loboditi od vojne dužnosti, kao i svi pravo, da budu prisutni kad ovi odbori službenici džamija i tekija. vrše ovake stvari. hi ima se otvoriti jedna škola za ob16. Sva imanja i zemlje, koja su od ■ ;zovanje šeriatskih sudija. okupacije 1912. do danas data u zalog c) šeriatskim sudovima upravljaju ! li su prodala, imaju se povratiti na­ muftije. Da bi se što bolje upravljalo trag onim izbjeglhn građanima, koji su ' akufima i prosvjetom, treba obrazo­ prinuđeni, da se povrate u svoju otadžvati nezavisne odbore, koji će biti od­ biim. s lim. dp oni vrate ranije primlje­ vojeni ad niuftijskih zvanja. 7. Neodložno izvršenje šeriatskih pre­ ni novac. 17. Povlasticom u taćki 16. imadu se , suda od strane izvršnih vlasti. Vakufi. l.orisr;; i oni. koji se nijesu iselili, ail 8. Obezbijeđenje sviju muslimanskih 1 su zbog terora ili tislijfed moralnih i vakufa od svakog nasrtaja i miješanja. materijalnih neprilika. ■ koje rat uzro­ a) sva vakufska, džamijska .i školska kuje. biii prinuđeni, da prodadu ili zadobra koja su uzapćena i uzurpirana 1- ; lože svoje imanje. Trgovina. madu se povratiti i predati svojim va­ 18, Obezbjc'enji' slobodne trgovine i l kufskim povjerenstvima. davanje olakšica trgovcima. Srazmjeb) ona vakufska dobra, koja su ošte­ ćena. imaju se komionaJno pregledati, ran broj muslimana imade ući u trgo­ pa odmah popraviti ili štetu naknaditi. vačke komore. c> sva groblja, koja su porušena imaAmnestija. 19. Treba da se odmah podijeli. opća dii ч' povratiti. dl groblja uopće imadu se smatrati amnestija. Štampa. k; ’ muslimanski vakufi. e) \ ' T se prlboči troše na ono, i 20. Slobodna štampa u granicama učnn -п namijenjen'; suviše! se ustu­ stava. paju muslimanskim opštinama, koje će 21. Stranački organizacioni Statut sa­ ili upotrijebiti n muslimanske dobrotvor­ stavni je dio ovog programa. ne svrhe. Prosvjeta. 9. Sloboda nastave na narodnom je­ ziku. Usvajajući obaveznu iMstavu u osnovnim 'školama, nadzor i uprava u nm školama prelazi na muslimanske O ustavotvornom odboru javlja Eopštine. U nastavnim osnovama tili i škola predvidiće se također i učenje : poha : »Održana je" sjednica predstavzvaničnog jezika, te muslimanske op­ I nika vlade i opozicije, na kojoj se rasštine određuju no svojoj uvidavnosti i pravlialo pitanje u itavotvornog odbo­ ra. Kako sporazum u izvjesnim tačkarazred, u kojem će se zvanični jezik ma i zahtjevima opozicije nije još po­ P' četi. Za uzdržavanje tih škola držastignut. definitivna odluka nije još dov’ uaje muslimanskim opštinama sraznešena. injerni đ’o od poreza, koji su namjenjeni prosvjeti. Mlade kolo republikanaca, koje već Agrarno pitanje. Izdaje list »Republiku*, spojilo se sa re 10 Pošto se agrarna reforma primipublikanchna oko Jaše Prodanovića. jenjuje na spahinska dobra, a takovih Oni će sada raditi kao jedna stranka, zemalja nas nema, zahtijevati, da se imaće svoj jedan glavni organ -i izići pravo vlasništva i raspolaganja, koja ; će na izbore zajedno. su sada važna za zemlje, zakonski za­ štite i potvrde. 11. Zemlje i zgrde, koje su državi potrebite za opće svrhe, imaju se eksproprirati putem jedne komisije za pro­ cjenu. Polovicu članova te komisije bi­ raju vlasnici. Odavno se je osjetila potreba, da se 12. Stanovništvu treba zemlju poste­ osnuje jedr.ja stručna organizacija šepeno dijeliti, te se imade davati slo­ bodna mirijska zemlja onima, koji s i riatskA sudaca i vježbenika, ali do da­ nas se, nažalost, o tom nije ništa oz­ njom graniče. biljno poduzimalo, niti se je što stvar13. Da se vrate pravim vlasnicima ona imanja, na kojima su uslijed ratnih I no učinilo. Danas, kad postoje gotovo sve stručne organizacije državnih či­ prilika zgrade porušene i stoka i ostalo novnika i namještenika. I kad se na •razgrabljeno. Isto tako i zemlja napu­ temelju tili organizacija osniva savez štenih čifluka. koju je država raznim državnih činovnika i namještenika, ne licima ustupila ili koje su pojedinci na- Stručna organizacija Bnrlat. sudaca i vježbeniha. F E LJ TON. A Hffzi Bjelevac Rene Logotetides. (28) Bilo joj je teško —teško da je proplakala. Na­ kon četiri godine što je istrgla iz svoga srca jednu ljubav prema čovjeku, kojeg se je bojala, e je ne­ prijatelj njezina naroda danas jc htjela da oživi tu istu ljubav i da je osjeti. Bol je postajala sve jača i jača i Rene klone na stolicu sakrivši suze da te­ ku po tim starim papirima i uspomenama na ko­ jim je bila ispisana mladost i — prva ljubav!... i i ; ; i [ , Ihsan se je vraćajući se kući uvijek po običajp i susreo s Ifetom ili Sabihom, uvijek na određenom mjestu ođ prolaza Nuri Osmanije do Sultan Ahmedova mejdana. A danas je mimoišao taj put i po­ i šao ».lokušom«, da dođe prije kući i da ostane sam. Nešto ga zahvatilo naglo svega i on i nemisleći na Renu osjećao ju je tako blizu i tako sil­ | no da nije ni časa pomislio na Ifetu. Izašavši na I Bajeziđ skrenuo je naglo lijevo prema mjestu sas­ : tanka, pregledao brzo trg Sultana Ahmeta i neopa- ; I Ifete ni Sabihe vratio se natrag kući. Kod kuće je Ihsan razmišljao. Sjetio se zadnjih i svojih riječi što ih je rekao pri rastanku Reni: da će se možda u životu opet naći I gle! Njih dvo­ i je nalaze se opet u životu na istom mjestu, gdje su se upoznali.. No nekad kad su se istom upo­ 1 znali nije među njima bilo onoga što je danas — 1 PRAVDA' “poj možemo, a i ne smijemo ni mi šeriatski suci i vježbenici ostati skrštenih šaka. Osim toga stojimo pred reformom šeriatskili sudova i proširenjem njihovim na sve islamske krajeve u našoj državi, tc bi prema tome ta naša organizacija I bila najpozvanija, da saradujc na toj re­ formi. Pisac članaka »Naši šerijatski sudovi- u »Pravdi« lijepo je karakterisao nesredenost šerijatskih sudova i , mizerno stanje šerijatskih sudaca i vježbenika, gdje jedan kadija treba ste­ ći bijelu bradu, pa da tek onda , dođe u ј IX. čin. razred, a jedan šeriatškj vjež­ benik da kuburi sa svojim adjutumom po 8—10 godina, dok bude imenovan I kadijom. Daljcnjc razloge o potrebi naše or- i ganizacije suvišno je navoditi, jer ko J grd je služio kao šerijatski vježbenik, taj će ih dobro poznavati. S kim god I amo od svojih kolega o tomu razgova- | rali, svaki je uviđao potrebu naše or­ I ganizacije. ali ' e je do sada svak kra­ tki, <Ц javno istupi i da tu akciju po­ vede. ■ Uočivši naš položaj i naše stanje s jedne, a našu dosadanju pasivnost s druge strane, odlučsmo staviti svoj pretilog za organizaciju šerijatskih su­ daca i vježbenika. Ujedno predlažemo da gv. šerijatski suci i vježbenici u Sa­ rajevu uzmu tu stvar u svoje ruke i čim prije izrade pravila i sazovu konstituirajuću skupštinu u Sarajevu, a gg. kole -c iz ostal.h mjesta molimo, da ovaj naš predlog javno ili pismeno i podupiru. Ako se ko ne slaže s ovim predio gom ili ako ko ima kakav bolji ili shodnji predio«, neka ga izvoli javno Vtalinoti. Bil-hajr! U Gračanlci 31. decembra 1919. Šerjatški sudac; M. A. Kapctanović. Šerijatski vježbenici: Ć. Salkić. N. N-.llandć. Politici pregled Regent će ove nedeljc ratifikovati versailleski mir. prijatelji nam šalju — ultimatum. U utorak na večer se sastalo vrhovno vi­ jeće pod predsjedništvom Clemcnceaua. da raspravlja o jadranskom1 ipitanju. Poslije diskusije sa jugoslavenskim de­ legatima vrhovno vijeće se pridružilo ■ Nlttijevom stajalištu, te je beogradskoi vladi dalo rok od 4 dana, da pri­ mi bez ikakove rezerve' projekat kom­ promisa. jer da će inače londonski ugo­ vor od 16. aprila 1915. biti u cijelosti i neposredno izveden. O jadranskom problemu javlja pari­ ški dopisnik »Epohe«: Pitanje spora iz­ među nas i Italije privodi se kraju. De­ finitivno je riješeno pitanje Albanije, u kojoj Jugoslavija kao svoju sferu dobija sjeverni dio Albanije s Bijelim Drimom kao granicu. Jugoslaviji će pri­ pasti Skadar i Lješ. Pitanje Dalmacije također je riješeno. Zadar dobiva opštinsku autonomiju pod kontrolom lige naroda. Isto riješenje donijeće se i za Rijeku. Ideja o maloj međudržavi ri­ mladogrčke ideje, koja je pošla da razori Tursku i mladoturke, koji će očuvati Tursku. Zadatak Renin i svih onih, koji su došli s njom i za koje i on zna sastoji se u tome, da što prije sruše ovaj sis­ tem. Za tim idu i miadoturci. No Grci idu još da­ lje, tražeći da se dijelovi Tracije i istočni krajevi Epira pripoje Grčkoj. A povrh svega toga traže i u Anatoliji za sada najdalekosežnije autonomije. Cari­ grad. kao trgovačko mjesto skoro je posve u rukama Grka i Jermena, pa bi na taj način u stvari bili Turci potisnuti iz Evrope. Kroz ove sumorne misli 'sinula naglo i jedna svijetla misao, koja ga je napunila nadom, a dušom prolila blago svijetlo svoje, koje je talilo zaleđenu ljubav. Da Ihsan-istrgne Renu iz mladogrčkog pokreta? Jest, ona je htjela jednom napustiti tu igru revolucionarke i predati se ljubavi. Ona je žena — ljubav će nadjačati pasiju, nestaće mržnje u njezinom srcu na Turke A on — Ihsan je može ijubiti, jer ono što ga je nekad s njom vezalo nije još poki­ dano. To eto i sada osjeća nakon četiri godine . No najedanput javila se ifeta. Zar nije već gotova stvar? Zar se može nazad; još sada, kada je on sam tražio . . . Ona meka dhša, ono srce, ona ljubav! . . Ah to je sada nemoguće . . Njezina ljubav sličila mu majskom cvijetku na kojem titra još bitra rosica, koja će pred suncem izčeznuti da njezina boja bude ljepša, da miris bude jači, kada se preda suncu . . U njegevoj duši nastao boj za Iju bav, kojaje nudila sve i za prošlost, koja ре značila sve.. Ihsan je osjećao tu nutarnju borbu, osjećao je tako fizički da mu je prouzrokovala boli u glavi I činilo mu se. kao da će mu se rasprsnuti. Obilo ga ječkoj potpuno jc odbačena. Cijelo pita­ nje inje riješeno usljed pretjeranih zah tjeva Italije u Istri i u njenom zahtjevu, da željeznička linija Rijeka—Trst os­ tane u njenim rukama. Pašićev intervju. Naročiti dopisnik Reuterove agencije intervjuisao je Pašića, koji jc izložio glavne crte našeg programa u diskusijama jadranskog pi­ tanja pred vrhovnim savjetom. Paški je rekao: »Sjednica od subote kao i današnja bila je 'posvećena izlaganju naših gledišta i naših želja. Nadajmo se da ih je vrhovni savjet povoljno pri­ mio. Naša je glavna želja, da se nađe riješenje, koje bi ne samo skinulo s dne- . vnog reda jadransko pitanje, nego bi moglo poslužiti za osnovu budućeg prijatelj-tva između Srbije (!) i Italije. Glede Rijeke možemo sanio da polio- _ ' :mo, da je to pristanište od bitnog in­ teresa po našu zemlju, jer predstavlja njen jedini izlaz na more. Za nas je to mijglaviiije, jer dovodi u pitanje čitav i li' ći razvitak ekonomske snage Jur'.skis lje. Sa druge strane treba se sje­ titi da je Rijeka vrlo udaljena od Italije : da je od nje odvojena širokim pojasom zer ;e. Pitate me da li je moguće ri­ ješit: ovo pitanje putem kompromru. Mogu samo odgovoriti da smo već ucmil! znatne u e.tpke kao na primjer u : t: ugi W:lsonovc Г.: je, prema kojoj je i ulija dobila četiri stotine hiljada na­ ših suplemenika, koji su ostali itzvaji sjeverozapadne granice Jugoslavije. Naši su predloži uvijek hili zasnovani na principu narodnosti, nncijonalne ne­ zavisnosti i isticanja naše zemlje. Korespondent je pitao Pašića da I, misli da će dolazak D’ An^unzijcvih delegata biti od koristi. Pašić je odgo­ vorio. da ne misli da će ti delegati moći ina u čemu da pomognu. D’ AnnUnzio stalno teži, da jadransko pitanje riješi sam bez učešća konferencije mira i bez spoljnjeg uticaja. Izgleda da jc dockan za izašiijanje delegata. Govoreći o ekonomskoj situaciji Sr­ bije Pašić je rekao: »Moja otadžbina užasno je patila za vrijeme rata. Sta­ novnici su izgubili svu stoku i sve po­ ljoprivredne sprave, koje je odnio nepjijateij. Sve postojeće fabrike uništene su. Naše su željeznice potpuno razore­ ne tako, da mi danas nemarno stvarno piicakvog željezničkog saobraćaja. Naš narod n je nikad znao za talas lijenosti, koji je obuzeo tolike dijelove Evrope otkako jc rat završen. On ima potre­ ba, on želi i voljan je raditi, ali mu ne­ dostaje alata i odijela. Za obnovljenje ' blagostanja u našoj zemlji potrebna i nam je finansijska pomoć, a čim ju bu­ demo dobili, mi ćemo imati vjeru « najljepšu budućnost Jugoslavije. Jugo­ slavenski je narod uvjeren, da će ga j 'britan ;ka nacija pomoći i ,da će mu poI kazati i u budućnosti simpatije, koje s« sc uvijek manifestovale u toku rata. Netačna vijest. Presbiro javlja zvaućno: Talijanski listovi javljaju da jc 1 u onom dijelu Albanije koji mi držimo, planuo ustanak i da su naše ćete ima­ le borbu sa ustašama, koji .su im čak I zaplijenili i jedan top. Sve su te vijesti I neistinite i izmišljene. Pravi ustanak hladan znoj zureći u jednu neodređenu tačku, koja je bila negdje daleko u -đubirti njegove duše, koja se je rasplinula u bezkraju. . . i činilo mu se, kao da vidi kako se iz tanke maglice, gdje više ne dosiže njegova misao ni po­ gled diže u zlatooj auroli lik žene s velikim crnim očima, primiče se njemu, a tajanstven glas obliva njegovu dušu: „Ја sam došla sa srcem i bila sam spremna da izdam svoj zavjet . . . Ihsan je sklopio oči i oćutio, da je nešto tajno i slatko napunilo njegovu dušu. VI U Abdurahmanpašinu konaku pripremalo se pomalo za Ifetinu udaju. I ako je Ifeta bila već u dvadesetim godinama nije bez neke djetinje rado­ znalosti pogledala svaku stvar, koju su krojačice iz najboljih carigradskih salona izrađivale Paša je htio da svoju jedinicu dostojno.opremi, tim više jer je odlazila i u jednu kuću, pa i ako jednog »doš­ ljaka« ipak veoma viđena i bogata. Paši se je kao starijem čovjeku svidila i još jedna stvar kod Ihsana, da se je odmah odlučio na ženidbu čim je djevojk j upoznao, jer »tako je rađeno i u njegovp doba« Г"’ je više sreće bilo u obiteljima. Osimto^J^^^ bio nenjen i u krugovima mU'lig^^HgaggK Чо je te !:o u t i ngi IO Muslimani �6>9j 112 — Broj ПРАВДА* — „PRAVDA, bjesni u južnoj Albaniji u zoni, koju su okupirali Talijani, gdje je došlo i do borbi između Talijana i Arbanasa. Dioba Arnautluka. Predsjednik Nitti izjavio je interesovannn savezničkim silama, da se ИаГја odriče otoka u Đodekanezn u korist Grčke, ali zato unatra neophodno potrebitim, da joj se povjeri mandat u Albaniji. Kako se u političkim krugovima govori mandat Italije nad Albanijom može se smatrati kao gotovoa Činjenica. Svi protesti albanskih prvaka ostali su bezuspješni. Raspust turskog parlamenta? Lon­ donski listovi primaju' vijest iz Carigrada, da je skupština raspuštena zbog nedovoljnog broja prisutnih poslanika. Diktator francuske, ministar predsjcđnlk Klemanso pobijeđen je pri iz­ boru za predsjednika francuske repu* Nike. Pobijedio ga je Dešanel. Ušljed toga je Klemanso dao ostavku i po svoj prilici se vraća novinarstvu. Ničija nije do zore gorjela. U jedinom razgovoru g. Klemanso je izjavio da kani za nekoliko dana otputovati u Egipat, gdje će ostati 2 mje­ seca. Nadalje je izjavio, -da ne će pisati nikakovih uspomena. Vrhovno vijeće u namjeri, da pomog­ ne teškom unutrašnjem položaju Rusi­ je. dozvolilo e izmjenu robe između Musije te savezničkih i neutralnih zemalja. Tđ ni u koliko ne mijenja politiku saveznika prama sovjetskoj vladi. Engleska je radnička stranka objavila manifest, u kojem odvraća vladu od svake vojničke akcije protiv Rusije naglašuje potrebu. Ja se smjesta sklopi mir sa moskovskom vladom. I I I i I i i । 1 ' ! I : ] Svi engleski ratni brodovi koji su u Malti stajali na raspoloženju, upućeni su u Crno More. Francuske bolničke I lađe dobile su također naređenje u To- i uDnu; da otplove za Crno More. шажлеашшЕтажсшшпкиа Domaće vijesti NAŠA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo ni našega težaka! Koji god nas je svjestan, da nam svima treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivati 1 unapri­ jediti. Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasi- ; I o naše organizacije. Poisljeđni je čas, pa molimo sve naše prjatelje i čitaoce »Pravde«, da šire »pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K godišnje Hl 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. u Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... Balkanizacija Baščaršije. Jučer smo oko 1 i po sat iza podne imali priliku, da promatramo jedan strašan, primjer zloporabe uredovne vlasti. G. komesar financijalne staže Duraković — tako se je predstavio našem uredniku uhva­ tio je jednog dječaka, koji je navodno kriomčario duhan i uredovao proti nje­ mu na taj način, da ga je čupao • za ušii šta' više ga okrvavio u pre­ i i velikoj službovnoj revnosti, l-.mlika se je zgražala na ovaj balkanski postupak, i a mi ga iznosimo na javnost sa zahtje­ | vom, da se oštrom kaznom učini kraj 1i torturi, što je usprkos zakonu provode ' ' neki organi javne vlasti. Ovo prelazi granice, pa je već u in­ teresu same vlasti, da svoje or’ano po­ uči u pristojnom ophođenju, kako ne bi izazivali javnog skandala. Negodova­ • nje publike moglo se je vrlo lahko pre­ I I tvoriti u insultiranje g. komesara, pa ’ je tako lahko moglo doći do ozbiljnih ‘ posljedica. Riječ ima g. Dr. Sijan. i | Koža za niuallline. Povodom okružni­ ' ce. kojom su pozvati mualmi da sa­ ' kupe i pošalju novac za podignuće ko­ I! že po označenim kategorijama, neki su ■ muallimi prve kategorije poslali novac i ispred sebe i još dvojice-trojice naj- ' wžih kolega, a nisu se pobrinuli, da o- ;j IMjeste sve muallime svoga kotara. I jc baš to imao na umu. pa je !| i odredio, da ina illmu s.< ' HB^^biju materijal za c Je ci■MMMhrud. a ne ?' tu. St" v.i шСнЕмЗЗ^Шапк. muallimi. muallima svoga kotara, da tje mogu do­ biti kožu sve dotle, dok ne pošalju is­ kaz i novac i od izostavljenih muallima ili nam ne jave da izostavljeni mualliallimi ne reflektiraju na tu kožu. Prvoj okružnici dodaje se još. i to, da unuallimi, koji su članovi šireg odbora a is­ todobno su i I. muallimi u kotarskom mjestu, imadu prepustiti raspačavanje kože jednom drusjom. ali najsiromašni­ jem mualimu. Neke nas kolege opet mole, da i za ostale miialime pošaljemo materijal za cijele cipele, jer je tomu svaki potre­ ban. To znade, ali vrlo žali, da tomu ne može udovoljiti, jer materijal za ci­ jele cipele dobiven je samo za sedam­ deset .pari, — dakle toliko, koliko ima članova odbora i muallima prve kate­ gorije. Kože za donove odbor je do­ bio u težini od 106 kg. — dakle toliko, koliko mogu dobiti svi .ostali muallimi samo za poludonove. Povrh svega nastojanja, odbor nije mogao isposlovati viši kvantum, a i ovo što je dobiveno, imade se zahvaliti njegovom neumrnm radu i zauzimanju jedne uplivne ličnosti na trg. i obrt, ko­ mori, jer slične korporacije pa čak ni činovnici nisu mogli ni toliko dobit.. šaljući iskaze neki nas muallimi mo­ le. da na nadležnim mjestima poduz­ memo korake, kako bi i muallimi do­ bili aproviziranje iz činovničkih konzuma. Odbor je pripravan, da to drage volje odmah učini, a istodobno moli da ga gg. kolege o svim sličnih) nepravJama uvijek iz viješću ili. kako bi isti odmah -nogao poduzimat' nužne ko­ rake. Odbor. U kraljevstvu SHS dosada ima 300.000 sirota bez oca i majke, za koje će se brinuti država. идиг.длдг-угг V. sva--' .'-v-vn ТгвбвЦаћ Iz bave. Bes pctrtđrtva radio stanica do biumo sa rumunjsko granice ovaj brzojav: ,,Atanaoijo Sela, predsjednik bosansko vlado, Sara­ jevo. Uspjelo. Prebačeno sedamnaest komad*. Trunspoitiubrer Risto", Pošto nad telefon naiiia veze sa vladinom centralom, niiSljaemo da se radi e aabuni, pa aamoUemo spoj sa g. Atom, no dobismo odgovoa da je na „eluibeuem putovanju". To je bio raz­ log, da smo još jednom pročitali depešo. ..Us­ pjelo. Prebačeno sedamnaest komada". Čndca li brzojava! Koji je vrag uspio i kakvi su komadi? Nešto ragoustnije od Nastićeve rane. Bacilo nas u merak, pa sapilasmo.gdjo je z Ato. Rekoše da je u Brodu kod aeetnča Hi,te Koslien. Zatralitmo spoj, t li opet mutiš. „Gospodi* ee Ato časti pa no moše ne telefon." Čekali imn cijeli dua, ali oa se ne javlja, Megjutim nam stiže brzojav ovog sadržaja' „kistu Kosti? opet sprema transport duhana. Obratite pažnju financije A-gas‘ Vrag bi znao ke je Argoe, ali pošto je poznato, da jo Kosile i prijo švercao dolina, opravdana je sumnja, ris jo ponovio švercanje, pa poaivamo padležue vlarti, da ве zainteresuju ša ova brzojave. A aijo iekljućano, da je Ato u Brodu baš radi toga, da oblakše posao svora sestrić« Ispod crte. Ni u tovar ni u treieljak. Hailo, °*^Ј° Ali ef Raljović. — Habdijere, g. kolega. — Šia aar ia Tvoj kdagn? Ja; bivši viriiieU bivši vak. direktor j bivši roda 99 postotaka? Ja tvoj kolega? Ja, koji imam vike xiata neg« vakufska uprava? Marš! btani da ti objasnim: ko dika nos. brto će biti boo! U Mostaru bijasmo Misa: Ti opeiniki ćate, a ja nešto malo niže. U wHnsavat«" »pet o!er,ajne i snbliau: Ti fakinoki pisao, ja fakirski odgovarao. U 1917. bijah ii tako ГВvan da ol u mom geijcsdu »nio kakuičijo jaje. Roslulio ai se mojim imenom i pod majna fir­ ma ianio uredovne podatke, koji te saOpćujn •amo intimneima. Nabrojao ii dapače i svojo veliko darove pokojooj Austriji. ЗјоеМ li sa? Nn da i aijo t« prošlosti. kolega oi mi po eadašnjosti: ja Mvii, Ti bivlj. Osim toga srodni srao po etilu: ja prest. ti prost- 1 prostiji Jor maju liber, ja nijesani nikad upotrijebio ouoli ko aličnjafitva koliko Ti u svojoj plaćipurucf. I ja »i veljn, <la oaaki krasi ne dolikuje ni meni, a kamo li Tobi, koji još ne vidik da si bivši i koji sanjaš o svojoj eloai u bndU; nusii Gdje si još vidio, da ee u osmrtnici upotrebljavaju israai lisaka kao „ogavno laii. do skrajaosti pohvatali individui, ona bolja i eitkov. banditske i podlo pisanje ..Pravde" po denuncijantskoj metodi, podlačko i isdajuiško denunciranje, nitkovi oko „Pravdo", podli pravdaški" ruaroderski, banditski kalibor. „PravdinA" podla i pokvarena koterija. Pravdakka mieorija and se vajter? I'ragi kolega, daa gei nike. Taa* se rasgevara и krčmi, a ne u poslanici na vakufeka povjerenstvu.’ Pa ondarijsć: 1 okati! Majn liber. jesi li Ti svjestan ita to bodajto? Zar no anai da je to činjeno i na Alipatian Mostu? — Tornjaj so. imam i pametnijeg posla nego li euiiti Tvoje prodike. Dođi da ti daduem ko­ ju krunu. TaogC ког. Nije mi potrobno. biće bolje da te uovce opotr.jebii kao oditotu vakufu sa to, tlo ei tri dana npetrijebio njegove piearo ва otpremanjo svojo or.inrtnice. Adijo, g. Mtga. Страиа 3, ЦГо jsTS ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. 8. Alečković u Travn'ku, treba perovođu. 19, 1—7 IZVANREDNA SKUPŠTINA ISLAM­ SKE DIONIČKE ŠTAMPARIJE. Zaključkom ravnateljstva Islamske dio­ ničke štamparije određena je Izvanred­ na glavna skupština radi povišenja dio­ ničko glavnice na dan 25. Januara t. g. Pošto ć» se na ovoj skupštini zaklju­ čiti povišenje dioničke glavnice to je potrebno da buila na skupštini zastu­ pano tri četvrtine dioničke glavnice. Pozivaju se gg. dioničari da svakako na ovu skupštinu dođu ili pošalju svoje punomoći kojem drugom dioničaru. Ravnateljstvo. ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ skim paketima od kg 4’/2 čisto az pouzeće dol; zaliha traje. 20. 1—5 UNIVERZAL. Staln’r zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne II. kat. (Ulaz: Prolr, Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Društvo vlasnika kuća i inih nekret­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv nina grada Sarajeva održati će svoju hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah redovnu Glavnu. Skupštinu za godinu različite boli? Oj, kako tu ublažuju- bo­ 1920. u nedeljii 25. januara u 10 sati li. čine otpornim masaže s Fellerovim u sjcdiiičltoj sali Gradske Oipštine u Sa­ pravim Elsaflui-dam! 6 dvostrukih ili : rajevu. Pozivaju se svi članovi као i 2 velike specijalne boce 24 krune. ostali kućevlasnici koji nanovo žele ( Trebale biste terajuće sredstvo, koje pristupiti da u vlastitom interesu nei­ titažuje grčeve, jača želudac? Držate j zostavno dođu. Predsjedništvo. se samo Fellerovih pravih Elsa-pilula! б kutija 12 kruna. Želučani nalzam 12 i KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa inulih boca 50 kr.tnia. Omot i poštarina 3—-5 soba, svim mizgrednim prosto­ posebno, ali što jeftinije. Eugsn V. Fel. rijama, te eventualno nešto bašće. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 310, Hr­ Najrađe u miisTmanskom dijelu gra­ vatska. đa, Umoljava se ponude slat! na itpravu lista. 26 Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb da vam ide sat’ točno na minutu. Ilnstrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (ijubjaii br. 7C6. poponude na upravu lista slati pod savjećuje Vas glede zbilja dobrih sa brojem 227. tova specijalne marke I KO« iz vlas­ V' V tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I POlanaca, prstena, narukvica, ■ u lica, LfODJELSKA BANKA (dio ч đreštve jedala, darova za krštenje i sve : po­ u TEŠNJU, traži tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ robu. Ali i drugih potrebština koo na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ nog sposobnog garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigače i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. У06. vješta svim u bankovnu struku zasiIMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU jecajućlm poslovima. Reflektira se sa­ CIJENU cijeli nov šuštcrskl halat sa mo na posve samostalnu vrsnu sile s inaštoom ljevicom. — Upitati na ad­ mnogogodišnjom praksom. Prednost iresu: G a I i b P a š 1 ć. trgovac Gra- ‘ maju natjecatelji vješti robnim poslo­ čanlca. 18, 1—5 vima. Ponude na Ravnateljstvo bauke. Tražim jednu feasu knjigo odu Musliniansha НјпА i obrrničHa banlhi za Bosnu i tapinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem S 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnikc svojih dionica na konsti№ajiićii glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituirahu dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. zakona. Odbor osnivača MmiimanshB trgovačke i obrtničke banke za za Bosna i Rorccgorinu d. d- u Sarajevo. K о ž е о (1 (1 i v I ј a č i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d, ku pu j c uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska) Brzojavi: FELAR1A, Telefon 55 �Ерој 112 tSL „ПРАВДА* — „PRAVDA СтрЛиа 4 Sirana .тжгхжгза® Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! e!i biste imati kao baršun meku kosu? I imati više pjege, prištiće, sujedice? Poziv Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lančić 6 kruna Ni. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov nsj|in;ii ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? s 5000 honada dionica ^uslimanshe trgnuačhE i poljodjelshe banhe'* i 1 u Tešnju Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peiuti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić o kruna. Nr. Ш. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov Posapun za glavu 8 kruna. Šampon -eiter • mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. I 99 Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bezbolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih oiiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku/Elsa tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Osnova Izvanredna glavna skupština dioničara »Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke« d. d. u Tešnju, obdržavane dne 21. jula 1918. zaključila je, da povisi dioničku glavnicu Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah »a posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji H₽ga-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. sa K 500.000 na K 1,000.000 Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Bosanskoj Dubici. NATJEČAJ Kod mektebi-ibtidaije u Bos. Dubici imade se popuniti mjesto I. mualima za žensku djecu sa godišnjom plaćom cd 1900 K , ч Isti mora dokumentima dokazati: 1) Da je svršio »Darul-mualimin« u Sarajevu sa dobrim uspjehom: 2) Da je potpuno vješt kancelarijskom radu sa gornjom dužnošću spojena -e i dužnost vakufsk' g povjcrenstv. vak. poslovođe, čija je plaća već uračunata i г) Svjedodžba ponašanja. Reflektanti imaju svoje vlastoručne molbe poslati na potpisalo povje­ renstvo najdalje do 20. januara 1920. U Bos. Dubici 3.-I. 1920. Predsjednik Omerbeg Cerić. © на, Trgovcima iz provincijв Na. znanje __ ___________ £------------ •_ znanje ж Pri dolasku u Sarajevo posjetite 1 manufakturnu radnju na vefiko Saliha H. Karića SARAJEVO, Mali Muđeliti ul. 2. Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao basme, beza, Sifone, zefira, rubaca, konca, čarapa, mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašiljepouzećem.CijeneumjerenelPosluga brzal i li SS URA URA toja čini trajno vbSBljE ? ? koja čini trajno VEsBlje 11 SAMO SUVTHEROVA URA! I cd nikla, ocjeii, Također lanci, r.oževi, britve, jeftino! Tražite izdanjem 5.000- komada novih dionica po 100 kruna nominalne vri­ jednosti, koje se ovijem stavljaju na javnu supskripciju uz slije­ deća uvjete: 1. Nove dionice glasiće: 2000 komada na ime, a 3000 koma­ da na donosioca. 2. Dioničarima Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke d. d. u Težnju pripada u prvom redu pravo opcije na nove dionice, i to 1 nova dionica na 1 staru. 3. Nove dionice prodaju se na supskripciju dosadašnjim dio­ ničarima po K 122— za svaku novu dionicu, a po K 150-— novo pristupajučim dioničarima. 4. Iznos od K 100 - - od svake nove dionice pribraja se te­ meljnoj glavnici, dočim višak od 22'— K dotično od 50 — K od sva­ ke nove dr niče, ide nakon pokrića svih troškova oko povišenja dioničke glavnice u korist rezervneg fonda. 5. Nove dionice izdavat će se u komadima od 100 K i 1000 K sa brojevima od 5001 do 10.000. Dionice 50(4 do 800 glasit te na donosioca, a dionice broj 8001 do 10000 glasiće na ime. 6. Prijave na upis dionica primaju se kroz 2 mjeseca, raču­ najući od dana uvrštenja ovog poziva u službenim novinama. T. Dioničari, koji se tokom prvog mjeseca određenog roka mi upisivanje dionica ne posluže pravom prvenstva, gube pravo na op­ ciju dionica us tečaj od 122'— krune. 8. Prigodom prijave za upis novih dionica imade se upisivatelj očitovati, da li žele dionice što glase na ime ili dionice što glase na donosioca. 9. Nakon izminuća roka za javnu supskripciju odlučite rav­ nateljstvo o primanju -prijava za upi« saevim novih dioničara, a rav­ nateljstvo imade naročito pravo, da takav upis otkloni, bez da za to razlog saopći Ravnateljstvo će također odlučiti o tome, kojem će di­ oničaru i koliko dionica dati glasećih na ime, te kojemu dioničaru i koliko dionica glasećih na donosioca. Kod toga će ravnateljstvo po mogućnosti uvažiti želje upisatelja. 10. Nove dionice participiraju na dobitku zali, semestar 1920 11. Pri upisivanju dionica dužan je svaki dioničar osim up­ late od 30°/, nominalne vrijednosti položiti još i to: svaki stari dio­ ničar po 22' krune, a svaki novi dioničar po 50'— kruna za svaka upisanu dionicu. Ostatak od 70’/« nominalne vrijednosti svake dionice imade se uplatiti u roku od 2 mjeseca računajući od zadnjeg dana roka od­ ređenog za supskripciju novih dionica. Od svake zakašnjele uplate moraju se društvu naknaditi 6%-tni kamati računajući od dana kada je uplata dospjela. 12. Za uplatu dionica izdavat će se privremeno potvrde, koje se imadu nakon izdanja dionica povratiti 13. Proti dioničaru, koji ne bi pravovremeno uplatio ostatak, postupat će se po § 176. trg. zakona za B. i H. i po § 7. društvenih pravila, a uplaćeni iznos propada u korist rezervnog fonda. 14. Upisivanje može se obaviti samo na potpisanom arku, u u koji je ova osnova uvrštena. Potpisani zavod staviće svakom subskribentu upisne arke na raspolaganje. 15. Upise dionica prima »Muslimanska trgovačka i poljodjel­ ska banka« d. d. u Tešnju za vrijeme stalnih uredovnih sati, a upi­ sane prijave mogu se također obaviti kod »Muslimanske centralne banke za B. i H. d. d. u Sarajevu« i njezine podružnice u Tuzli, za­ tim kod »Muslimanske banke d. d. u Banjaluci«, »Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bijelini«, »Prve muslimanske banke d. d u Bičkom«, »Muslimanske kreditne banke u Foči«, i »Muslimanske šte­ dionice u Stocu«. U TEŠNJU, 22» decembra 1919. srebra, zlata u svakoj c • i — i vi ćete biti Zadiv prstenje, narukvice i • . akve potfebštine kao: šl kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro cijenik od tvrtke. H. SUTTNER, u Ljubljani br. 5<!6. OdjEOvoiBl пгесШк: NL Swdiitk< Vlasnik: OntrahH Odbor »X M. O.« � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c0fe6d04b0e22842b841947cc4316b1f.pdf 20e796de8d929171bfb1c8cea976a980 PDF Text Text P oltarina u gotovom plaćena. POJEDENI BROJ 80 Н Е L Е R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UređuiB reda^iosi Điibop. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИјЕ. Broj 8 (113) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 27. januara 1920. (5. džumadil-evvela 1338.) Opet tužna Bileća! U subotu smo dobili ovaj brzojav iz Bileće: „Dne 22. januara uveće pljačkaši otjerali su od Muse Kapičića 30 brava, od Šeće udove 30 brava, od Begana 30 brava, Dervišbega 8 brava, Mustafe I kravu i dvoje junadi u ukupnoj vrijednosti 40.000 kruna. Ova je pljačka počinjena u blizini grada na 400 metara. Muslimani ogočeno očekuju od vas zaštitu isposlovanjem, hoće li imanja prodavati da sele i bježe. Mjesni odbor. Zaštitu munjina u Jugasluviji. U 1*2. broju »Pravdo« od 23. decem»re Jauososino desetu tačku konvencije a zaštiti manjina u našem kraljevstvu, a danas smo u stanja, da iznesemo još nekoliko tačaka te konvencije, koju <u з jedne strane potpisale: Sjedini. Ame­ ričke Države, Velika Britanija, Francu­ ska, Italija i Japan, kao glavne savez­ ničke i udružene sile, a s druge strane iaša mir. delegacija. Potpisivanja naše delegacije objašnjava ег u uvodu kon­ vencije time, što je kraljevina Srbija od početka god. 1913. zadobila velike terlorije i time što su Hrvati I Slovenci svojom sopstveuom voljom odlučili da se za svagda sjedine sa Srtiijom u cilju obrazovanja jedne nezavp «ne 1 ujedinjene države pod imenom ^Kraljevstva Srba, Hrvata I Slovena­ ca«. Dalje sc to obrazlaže time, što su našljeđnlk Prostota Srbije 1 srpska vla­ da pristati da ostvare to ujedi­ njenje, i što se je kraljevina Srbija pre­ ma tome pretvorila u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca iprlmilasuvet e n i t e t nad teritorijama, na kojima žive ti narodi, te što je potrebno reguHsafl izvjesna pitanja medanarodnog značaja, koja su izazvana ovim dobijanjem teritorija i ovim ujedinjenjem. Dalje se veli, da se to čini i s obzi­ rom na to, da bi Srbiju trebalo oslobo­ dili izvjesnih obaveza prema izvjesnim silama, na koje je pristala berlinskim ugovorom od 1878., a te obaveze zami­ jeniti obavezama prema društvu naroda i s obzirom na to, da drža­ va Srba, Hrvata i Slovenaca svojevolj­ no želi, da narodnostima na svim teritorijama koje čine sa taval dio te drža­ ve, ma koje rase, jezika i vjere bite, da­ dne potpunu garantlju, da će se njima i dalje upravljati shodnoprine i p 1 m a slobode | pravde. Radi toga su, veli se dalje, zastupnici gornjih država, pošto su mjenjali svoja punomoćja koja su nađena u dobroj i potreb­ noj formi, riješili slijedeće: Savezničke I udružene sile potpisnice berlinskog ugovora od 13. jula 1878. uzimajući u obzir obaveze, koje država Srba, Hr­ vata i Slovenaca prima na sebe ovim ugovorom, priznaju, da je država Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca definitivno oslo­ bođena obaveza doznačenih u članu ■M. pomenutog berlinskog ugovora. Cl. 1. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Sloveua1 obvezuje se, da će sve odredbe izk т u članovima od 2.—8. biti priao osnovni zakoni, da :on, nikakva uredba i nika' akcija ne će biti u proti- suprotnosti s ovim od1 ‘ m zakon, nijedna ućna akcija neće i- Čl. 2. ; kraljevska vlada se obvezuje, da će , svima stanovnicima dati punu z aI štitu života 1 slobode, bez ob| žira na rođenje, narodnost, jezik ili vjeru. Svi stanovnici kraljevstva Srba, Hr­ vata 1 Slovenaca imaće pravo na s 1 obodno ispovijedanje i vrše। n j e, kako u javnom tako i u privatnom životu, svake vjere, konfesije i vjero< vanja, čiji obredi ne bi vrijeđali moral i javni red. Cl. з. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpske, hrvatske i slovcaačke državljane (de plein drolt) 1 bea ikakvih drugih formalnosti austrij­ ske, ugarsko ili bugarske državljane, koji u momentu stupanja ua snagu ovog ugovora bude imali svoj domicil i ili svoj indiženat na teritoriji, koja je I priznala, ili koja bude priznata na osno! vu ugovora sa Austrijom i Ugarskom, ' kao sastavni dio kraljevstva Srba, Hr­ vata i Slovenaca. . Međnt’m Пеа, o kojima je gore riječ, ako su starija od 18 god'na, moći će u I slučajevima, predviđenim pomenutim ugovorima, opt'rati za državljanstvo i svake droge države, koja bi htjela da ih * primi. Opcija mnževljeva povlači za I sobom opciju žene, a opcija roditelja povlači za sobom opciju djece, mlade i od 18 godina. Lica, koja upotrijebe pomenuto pra; vo opcije, dužna su, izuzev protivnih odredaba u ugovorima o miru sa Au: stro-Ugarskom, u roku od 12 mjeseci «d dana opcije, prenijeti svoj domicil u državu, za koju su se opt'rali. Ista lica su slobodna, da zadrže nepokretna ima­ nja koja Imaju na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa sobom mogu ponijeti svoja pokretna imanja svake vrste 1 na njih ne će Imati da pla­ te nikakvu taksu za izvoz. I • I i i I ■ i j I ■ ' i | I l I | Sarajevo, 25. januara. Uočivši važnost rada u ustavotvornom odboru Nar. Predstavništva, Radni je Odbor naše organizacije u svojoj sjednici od 20. o. mj. donio zaključak, da se gg. Stojanu Protiću i dru Matku Laginji odašalje ovaj brzojav: »Ako se sporazumite (sa vladom) glede sastava ustavotvornog odbora, molimo da i za nas "rezervišete jedno mjesto.« Mi smo potpuno uvjereni, da će radikalna stranka i Narodni klub izići u susret želji našeg Radnog Odbora i ta­ ko našoj organizaciji pružiti priliku, da iznese svoje zahtjeve i poglede, koji su čista i nepatvorena volja ovdašnjih muslimana. Ujedno se nadamo, da će vodstvo sandžačkih i makedonskih muslimana iskazali povjerenje našem delegatu i preko njega iznijeti svoje želje, kad već nemaju svog zastupnika u Privremenom Predstavništvu. Više nego drskost. * ; j ' । I I ! NASA JE DUŽNOST da ne za­ boravimo n1 našegatežaka! | Koji god nas je svjestan, da nam svima I treba prosvjećenosti, dužan je da ras­ I tumači i našem težaku potrebu jednog lista, koji će ga prosvjećivatl I unapri­ jediti..Zato nakanismo da izdajemo »Po­ uku« i nadalje kao težačke glasiI o naše organizacije. Posljednl Je čas, pa molimo sve naše pr’jatelie I čitaoce »Pravde«, da šire »Pouku« među narod. »Pouka« će izla­ ziti dvaput mjesečno. Pretplata će joj biti 20 K god:šnie ili 12 K na po godine. Pretplata se šalje: Radnom od­ boru J. M. O. ti Sarajevu sa na­ pomenom: pretplata za »Pouku«. Radiklna stranka... J-’rošle je hefte g. Suliaga Salihagič stavio upit glede Regentove izjave o tobožnjem riješenju agrar, pitanja kod nas j pozvao vladu na odgovornost radi toga, što je Demokratska vlada, svjesna da je Regentovim intervjuom počinila grdnu politič­ ku pogrješku, jer je na nedozvoljen način jednu »demokratsku« opsjenu prošvercovala i u inostranstvo, našla se u nemaloj neprilici radi ovog upita. Kako i ne bi, kad baš na dan ob­ jave Regentova intervjua g. ministar Krizman daje izjavu o likvidaciji jed­ nog potpuno promašenog i sasvim kri­ vog naziranla o provođenju agrarne re­ forme. I mjesto da vlada prizna svoju pogrešku i ispravi svoj propust prema nosiocu krune, ona kroz glavni organ svoje stranke, beogradsku »Demokratiju«, nastoji — zabašuritl samu stvar i lično blati interpelanta, umjesto da stvarno odgovori na njegovu interpelaciju. Mi se, naravno, ne ćemo upuštati u obranu ličnosti g. Salihagiča, nego će­ mo da izložimo neke karakteristične opaske »Demokratije«. iz kojih se vidi sva ustavna golotinja ove nesavjesne »zajednice« kao i sva mizerija njena shvatanja o dužnostima i — pravim a državljana našeg sretnog kraeevstva O neprijepornom pravu svakog tai’amentarca, la stavlja upit i interpclacu »Ddemok.atij.i veli: »Eto tako taj bedni austrijski izdanak, koji se po­ nizno klanjao .prozorima Potjorekov'm, sme da piše i govori protiv našeg Naslednika Prestola, protiv čoveka, pod čijim je vodstvom prosjalo naše oruž­ je i naš dobar glas kao nikad pre i posle Kosova. Eto. do čega je dovela inadžijska politika g. Stojana Protića i njegovih drugova, da se i ovakvi tipovi mogu da rebre i smeju da javljaJu. Je li srpska krv prolivena za to, da sad vode ovakvu reč bivši šuckori? Jesu li naše žrtve po Aradu, Trebinhi i Doboju pale za to, da iza njih, u Beogradu, u organu jedne srpske stranke, s m e da ovakim načinom go­ vori jedan od njihovih protivnika? Ovo nije drskost. Ovo je nešto mnogo gore i opasnije. A za takav rađ treba drugi lek i drukčiji način gvora!« Nu nesamo da se »Demokratija« buni proti pravu interpelacije nepoćudnih joj parlanrentaraca. nego se ona buni i proti — ravnopravnosti naših dr­ žavljana uopće. Ona bi htjela da i slo­ boda bude privilegirana. Evo kako ona Godina II. izlaže svoje »slobodoumne« i »napred­ ne« nazore: »Sloboda, koju je d o н • la srpska vojska sa svojim p«bedonosnitn zastavama, i široka tole­ rancija, koju je pokazivalo naše dru­ štvo prema elementima starog reži­ ma i njdiovim ulizicima, a našim za­ kletim dušmaninia i krvnicima, bih« j« od miiog.h smatrana kao nešto, ua št» su bezuvetno svi imali pravo, a oe što su dobili velikodušnošću protivni­ ka. Ova sloboda, protiv koje su se oni borili i nama svima zadali mnogo crnih dana, izvojevana je ne samo bez njih, nego i protiv nj.h i nije bilo ni tako bli­ zu pameti, ni prirodno, da se njom pod­ jednako služe i jodni i đrugt Upitajte srbijanske majke i dccu, ko im e za­ davao najviše jada za vrijeme okupa­ cije I dobićete jasan odgovor — bosan­ ski šuckorl A kad je, pored svega toga, naše društvo pomrsilo stare obračune i bilo ne samo voljno, da prošlost osta­ vi prošlo:ti, nego i stvarno dalu ista prava i bratu kao i dušmaninu, bilo se s pravom nadati, da će se ta velikodušnost znati i ceniti.« »Demokratija« nije ni ovom prili­ kom zaboravila našu organizaciju, pa i njoj upravlja svoje prijekore. Ona na­ ime veli: »Mi smo, međutim, videli, da se to više naše ponašanje počelo da smatra kao nužna slabost i mnogi mračni elementi, pre ozbiljno i s razlo­ gom uplašeni za svoje sudbine, počeše od ■ jednom da dižu glave i bivaju na­ srtljivi. Vi ste videli držaflje Stjepana Radića, austrijskog himuopevca (Mno­ go je uspjelije himne pjevao demokrat­ ski ministar Alaupović. Op. ur. »Prav­ de«.) i njegovih frankovačkih savezni­ ka. Nije manje harangerski bilo ni dr­ žanje onog dela muslimana, koji se ku­ pio oko sarajevske »Pravde« i u kom je bilo ne samo denuncijanata i austrij­ skih ližisahana, nego i direktnih zloči­ naca.« Nas se naravno vrlo malo tiče ovo siktanje guje u — procjepu i samo nas veseli, da smo bili prvi, koji usta­ doše proti kliki »demokratskih« apsolutista i ugnjetavača narodne slobode. Bože zdravlje, »demokrati« će i malo jače osjetiti »deo« oko »Pravde«, koji je ponosan, što nema na duši ni korup­ cije ni izvoznica. A riječ će imati, sve kad bi »demokrati« popucali kao liešnici! Bijedna »Demokratija« tačno vidi si­ tuaciju svojih gosa. pa se kao i obično, utječe se* Jadna zaboravlja, da je baš njena stranka liferovala prve re­ publikance. U toj zaboravnosti i zabri­ nutosti piše i ove retke: »Drskost i vi­ še nego drskost tili mračnih elemenata ide još dalje. Oni danas sa cinizmom, svojstvenim ekorelim nevaljalcima, udaraju čah na ono, što je sveti­ nja svih nas, kojima je Beograd bio za svo vreme ropstva kula svetinja i nada i ponos. Eno, gdje posle Stanka Banića, opskurnog popića s nekog dal­ matinskog otoka, ustaje i Suliaga Salihagić. da preko ministra predseđnika nputi prekore samom nosiocu Krune.« Mećemo tačku, jer je komentar suvi­ šan, budući »Demokratiji« nijesu jasni pojmovi o odgovornosti vlade za čin« i izjave krune. Njoj se hoće denuncira­ nja, pa neka joj je to na čast. Bilješke Proglas republikanske stranke, koji je izišao u četvrtak, potpisalo je sedam poslanika. »Beogradski Dnevnik« javlja, da j« osnivanje republikanske stranke iza­ zvalo na dvoru veliku zlovolju i da s» �Ст»зма 2. Strana ..!'РАВЛА‘ — .PRAVDA* Број 113 Hr»j drugo nego kocke pomoćnice na staro- ,! iz krajeva, okupiranih po TalHaidm«. grešnoj kockarnici pokojne Austro-Ugar- I najodlučnije prosvjeduje protiv svakor ske. Jer, posrestvom bosansko-hcrcegopopuštanja naše mirovne delegacije, te vaćkih Muslimana mislila je bečka ka­ zahtijeva da se riješenje jadranskog pimarila da će se dočepati Makedonije i : tanja provede na tefhelju prava samo­ određenja naroda, a osobito povodom Soluna, da na taj način ostvari prve us­ zadnjeg ultimatuma alliranih vlasti i po­ pjehe svoga »Drang nadi O ten« i da zivlje vladu SHS, da pozove naš« de­ kašnje, malo po malo, poklopi Bugarsku legaciju, neka smjesta ostavi mirovnu i zajaši na vrat Turskoj, kao gospodari­ ca Bospora i Dardanela. Austro-Ugarska konferenciju. Madžarska nas kani napasti? U bli­ trebala je Carigrad, trebala je cijeli bal­ zini sela Lendve primjećene su 8. ja­ kanski poluotok. * nuara dvije mađarske straže, koje su Još god. 1878. imao sam priliku, kao sa mitraljezima vršile vježbu u nepo­ srednoj blizini demarkacione linije. 40* vojni sudijelnlk u okupaciji Bosne, da se do 500 metara od naših straža. Nije oupoznam sa onovremenim našim musli­ paženo da li su iz sela izišle. 7. januara manskim narodom i po varošima i po uvečc iskidana je naša telegrafska lini­ selima. Proučavao sam taj narod i do­ ja. Dobiveni su izvještaji, đa se sa mašao sam do tvrdog uvjerenja, da je to I džarske strane opet pripremaju upad; narod, koji je usprkos mnogostoljetnom na našu teritoriju. gospodstvu turske vladavine i turskih oRiješenje turskog problema. Vrhovni bičaja ostao čil, bistar, vedar, pošten i inteligentan. Osvjedočio sam se. da iz savjet sastao se u srijedu pod predsjed­ tog naroda, pod uplivom široke prosvje­ ništvom Clemenceaua. koji je zatim н te i slobodnog ljudskog razvitka, mora stupio predsjedništvo Millerandu i — postati jedan jako važan duševni; a i napustio sjednicu. Savjet je riješi« da gospodarski čimbenik u tvorbi svake dr­ je sadanja sesija konferencije mira za­ žave i svake vlade, kojoj bi taj naš mu­ vršena. Konferencija ambasadora slimanski elemenat bio pridijeljen i do-, počeće zasiiedati u Parizu narednog dijeljen. I ako su turske vlade sa vjer­ ponedjeljka i raspravljaće pitanja, koja skog i sa gospodarskog stanovišta u se odnose na izvršenje ugovora o nusvem favorizirale tokom tolikih stoljeća ru. Što se tiče pitanja koja još nisu ri­ naše Muslimane u Bosni i Hercegovini, ješena, kao turski p r o b 1 e tu, riieipak sa općeg prosvjetnog gledišta nisu šavaće se na sastancima, kojima će one učinile za te svoje suvjernke ama prisustvovati šefovi savezničkih vlada. Poj gornjim naslovom pariški vito pitah: kako Francuska može pri­ baš ništa. Prvi sastanak održaće se uskoro u »I emps objavljuje dugačak uvodni mati svakojake rizike, koji bi u budućTek, nakon okupacije Bosne i-HerceLondonu. Savezničke vlade žele da i članak, u kojem u glavnom piše: Juče­ • ::ost proizašli iz izvršenja londonskog Sjedinjene Države učestvuju u raspra rašnja je odluka donesena po inicijativi ugovora, i u isto doba računati na voj­ | govine, počeli su se naši tamošnji Muslivama turskog problema. jedne savezničke vlade za vrijeme pro­ nu garantiju Sjedinjenih Država za ste­ j mani buditi iz svog dugoljetnog drijemeBugarska vlada hapsi komuniste. Oža. Počela se ie stvarati lagano, ali simjene francu kc vlade, premda fran­ čaj evropskog konflikta? gurn i. umna inteligencija muslimanska. vim je povodom u Dubnici ubijen jecuski parlamenal nije pozivan, da se Na završetku »Temps« piše: Možda Godine u prolazile i novi muslimanski ' dan komunist i jedan vojnik, što je iza­ izjasni o politici koju bi trebalo vodit: i će doći čas, da se predloži drugo rijezvalo nerede. Varoš je blokirana. • izu jadranskim poslovima. Ako donesena šenje koje je u toku jučerašnje..: dana i naraštaj niknuo je na poprištu prosvjetpresuda prouzrokuje razočaranja i i uzalud spominjano. Zasada bi bilo do­ I nos rađa. Taj naraštaj dao je Muslima- I vjestan broj radnika intereiiiran. Brzojavna agencija »Dacia« javlja iz smetnje, čega se možemo boja­ bro pomišljati na opasnosti, koje nosi j nima lijep broj inteligenata. Danas naši Sofije: Bugarski je ministar predsjed­ ti, bilo bi nepravično zbog toga činiti : jadranski problem sobom. Bosansko- i Muslimani u Bosni i Hercegovini imadu nik odredio da se aretiraju svi vođe bu­ zamjerke Francuskoj. Ako jugoslaven­ hereegovačko pitanje, koje je imalo ta- i u svim vrstama svojima odvjetnika, progarskih boljševika, te je već uhapšene ska vlada ne usvoji predlog Lloyda i ko -dalekosežne i teške pošljedice. stvo- ’ feso-ra, činovnika, trgovaca, obrtnika, e। konoma. hankfra. novinara, učitelja 1 du50 osoba. Štrajk traje i dalje, jer štraj­ Georgea. Italija će moći eventualno a- i reno jc jednom pogreškom. i hovnika. kaše podupiru novčano ruski boljševici. ■ektirati teritorije koje su joj obećane * Novi svijet, novo društvo nastalo je Opsadne stanje u Italiji. »Lokal Anlondonskim ugovorom. Neće biti do­ Tourinska »Gazzetta Popolo« javlja I među našim Muslimanima. Vidi se i zeiger« dobiva iz Rima: Vlada jc izdala zvoljena nikakva nova diskusija, a sva­ i da su komentarisanja engleske štampe najstroži;e odredbe protiv štrajkaša. U ki novi odgovor, koji ne bi bio prista- i na jugoslavenski odgovor veoma oprez- ; opaža među njima neodoljivi j,njgon vlastite.inicijative i svim velikim gradovima proglašeno je -.«•. smutraće se kao odbijanje. ! ra. »Westminsler Gazette« žal- što ja, općeg gospodarskog napret, opsadne stanje. Razmatrajući zatim situaciju, koju je | dransko pitanje' još inje riješeno. »Pel ka. Muslimani naši preporađaju se i stuŽalost u Madžarskoj. Nakon št« su »roaizročio ultimatum našoj kraljevini, i Mel Gazett« sažaijeva što je odgovor ј patu odlučnim i svjesnim korakom u kolo objavljeni mirovni uvjeti Mađarskoj, iz­ Temps« dodaie: Ultimatum ima dvije : Jugoslavena razoružao Nittija. Ono, što vješene su po čitavoj Budimpešti na nezgodne strane. Pošto jc prvo zadao i u Engleskoj ne mogu da shvate i što I velike evropejske napredne obitelji. Da­ nas u ovoi ujedinjenoj i- slobodnoj držasvim javnim i mnogim privatnim ■udar, Jugoslavenima, on zatim pogađa u političkim krugovima proizvodi težak - vi našoj zauzimlju naši Muslimani časno zgradama crne zastave ili narodne zai Nitrijev kabinet, koji je jedini kvali- i pečatak, nije toliko jugoslavenska ne­ : mjesto istopravnih (?) ali i podu­ : stave sa crnim obrubom. fikovan cvakuisati Rijeku od italijanpomirljivost. koliko fakat, da su talijan­ zetnih državljana, koji već sada poka­ Po predloženom ugovoru o miiu os­ sk.h trupa, što su pošle za D'Annunziski radnički šefovi izabrali baš sada mozuju svojim radom i svojom žilavošću, da taju Mađarskoj slijedeći gradovi: BeJem. L' stvari, ako jugoslavenska vlada menat, da organizuju štrajkove koji slasu elemenat. s kojim mi svi bez razlike kesesaba., Baia Pečuh. Szombatelj, lsi. »rimi predlog Lloyda Georegea. Rijeka | be Italiju. i vjere I plemenstva moramo računati. Oni U Madžarskoj ima nekoliko anarhi­ će obrazovati jednu nezavisnu državu, I su kost kosti naše. Oni su krv krvi naše. stičkih struja, od kojih' jedna radi na koja će moći povjeriti talijanskoj vladi, ■ Oni su dragocjeni vez, koji mora nas sve uspostavljanju austro-ugarske monarda je zastupa u inostranstvu. Ali ako 1 Srbe. Hrvate i Slovence vezati s njima harhije sa carem Karlom, u kojoj bi Ma­ Rijeka ima biti nezavisna država, iz u svakom pogledu. Između nas kršćana džarska imala prvo mjesto. Ona radi nje mora izići mala neredovna D‘Ani n’ih Muslimana ne smije hiti nina obaranju sadašnjeg režima. Druga.»uazijeva vojska-i nijedan talijanski voj­ jača struja, radi na obrazovanju zaseb­ nik ne smije više ući u nju. Nitti je i Pod na lovom »Naši muslimani« donio : kakove razlike. Jednaka prava i nog kraljevstva u Madžarskoj sa nad­ suviše razuman. da ne predviđa neје zagrebački Jugosi. Ekonomista« vr­ ; jednake dužnosti za njih i za nas. Ali, mi koji smo evropejskom kulturom od njih vojvodom Josipom, u kojoj jc najaktiv­ 'gode kojima ga izlažu. Zato on i nije lo simpatičan članak iz pera svog ured­ napredniji, jer smo živjeli i razvijali se niji sadašnji ministar vojni Friedrich, a nika Adriaticusa. Premda kuburimo sa propustio da dostavi vrhovnom savje­ pod drugim političikim,-dru.štvenim. eko ­ treća struja radi za nadvojvodu Otta. prostorom, ipak nalazimo za shodno i ta, da talijanska vlada odustaje od svih nomskim i prosvjetnim prilikama, mi Poljsko je ministarstvo potpisalo ukoncesija, koje je učinila u toku sko­ potrebno, da taj članak prenesemo u ci­ moramo danas da našu braću Muslima ­ kaz o sveopćoj mobilizaciji voiske. Po­ rašnjih pregovora. Po njegovom odlas­ jelosti, zahvaljujući se na simpatiji, ko­ ku Clemeoceau ie pozvao u salu sa- i jom odiše svaki redak ovog mudrog i ne živo i ntoćno potpomogne- zvani su i Poljaci iz inostranstva. :n o u svim njihovim n a s to i aU Varšavi očekuju maršala Focba. vjeta jugoslavenske delegate i saopštio j dobro promišljenog članka. On glasi : n i i m a. (Svršiće se.) To dokazuje kako se vojnička situacija im ultimatum u ime svih prisutnih lica. ■ Okupacijom Bosne i Hercegovine go­ shvatila sa najozbiljnije - trane. Među(»Temps« dodaje u zagradi, da se ova dine 1878. po Austro-Ugarskoj došli su trn »Temps« veli, da se u oficijelnim formula bez sumnje nije odnosila na au dualistički sklop hapsburške menarkije krugovima ništa ne zna o vijesti, prema »neričkog ambasadora, koji je bio pripo prvi put bosansko-hercegovački Mu­ i kojoj će maršal Foeh uskoro otputovat* setan.- ali čija vlada vjerovatno nije bila ’ slimani. N«. austro-ugarska monarkija u Poljsku. kmrmltovana.) Italija prema tome nije • -razmrvila se at svoja prvobitna počela. U politici češkoslovačke vlado prema rezana projektom Lloyda Georgea i ne i ! došlo jc ujedinjenje Jugoslavena. A to Vijećanje o ultimatumu. U petak pri­ sovjetskoj Rusiji zbio se preokret. Slu­ može joj se predbaciti što se je povu- i ujedinjenje donijelo je Jugoslaviji još i je podne održana je sjednica ministar­ žbeni listovi češkorjovačke vlade »Sekla. »Temps« nastavlja: Muslimane Crne Gore, Novog Pazara, skog savjeta pod predsjedanjem regen­ skoslovenska republika- piše: Posljed Rta onda treba značiti ultimatum Ju- ; Stare Srbije. Srbije i Makedonije. Tako ta Aleksandra. Na ovoj sjednici ras­ nii su događaji u Rusiji bitno doprini­ gosfavenima? Treba li razumjeti da su i danas Jugoslavija, koja broji oko trinaest pravljalo se o ultimatumu, koji su nam jeli tome, da se željama Rus’ie obraća 1 loyd George i Clemenceau zahtijevali milijuna žitelja, ima I dobar milijun i pet predali saveznici. sva pozornost. Kolćakova je vojska uod Jugoslavije, da primi predlog, za sto hiljada Muslimana ako ne i više. To O našem odgovoru na predlog vr­ rtištena. Đenjikin uzmiče, a sovjetske čije izvršenje ni sami nisu mogli gaje tvrda činjenica. I s tom činjeni- ; hovnog savjeta za riješenje jadranskog čete javljaju uspjehe na svim frontama. rantovati? Ili treba razumjeti da će En­ com naša država mora držati [ Izgleda, da su se u kaosu : ovjetske gleska i Francuska, ako Jugoslavija visokoga! važnogračuna Jer, • pitanja može se reći, da je taj odgovor jasan i da sadrži potrebne preciznosti o Rusije počele poboljšavati ruske unu­ primi predlog Lloyda Georgea, morati | naši Muslimani pretstavljaju danas u Ju- i »ametauti njegovo izvršenje talijanskoj i goslaviji preko ‘/„ cjelokupnog držav- । svakoj tačci. On je napisan u skroz po­ tarnje nrilike. Ako to stanje ostane traj­ mirljivom duhu. Naša vlada ne traži su ­ no i ako vođenju moskovske vlade bo­ vladi i da će biti obvezane zahtijevati ’ nog žitaljstva. verenitet nad nijednim mjestom ili opde uspjelo predobiti one slojeve, koti da se D’Annunzio istjera, ili da ga sa­ Već ie i pokojna Austro-Ugarska pa- su dosada prema nioi bili neprijatelja c. me istjera n? Najzad, pređpostavljajući ■ lagala a muslimanski živalj Bosne i . štinotn. gdje Slaveni nisu u velikoj ve­ ćini. Istina je da se njime ne usvajaju onda će se Rusija nalaziti na najboljem Hercegovine veliku važnost i nastojala da jugoslavenska vlada odbije nvaj svi talijanski zahtjevi, ali mnogi od oputu, da ustraje, što joj kan ljudi i Sla-j nredlog. naići će se na smetnje koje ne I je : vr-, i potajno, da Muslimane za svo- 1 veni od srca želimo. mogu ostati nezapažene ni od vlada ni : je svrhe predobije. АП zna se, da su Au- i vih pošljednjih mogu biti izmijenjeni bez. ikakve štete po Italiju. U svakom slu ­ I! odgovoru na odluku saveznjl^^S ii naroda. stripnei u svojoj hapshuršk>j politici i čaju moglo se očekivati od Francuske i Prije svega svakome je poznato, da I gleda ’ da izigraju Madžare u Bosni i Eflglčske. a da se i ne govori o Sjedi­ vlada Sjedinjenih Država neće priznati ( Hercegovini. Nu. isto to radili su i Ma mjere, koje budu prcđiizete na osnovi džar- kojima nijedno sredstvo nije bilo , njenim Državama, da vrše uticaj u ci­ londonskog ugovora. Protesti Jugosla- . prc iobro. samo da nasamare Sv tbii. Ta- I lju izmfrenja na obe strane, a ne da jedItallja jc pristala na sporazume o ja­ vena kojima će biti oduzet veliki dio ] kav politički dvoboj između Austrijana- ' Dalmacije, bili bi stalno održavani u ca i Madžara u Bosni i Hercegovini naj- i dranskom pitanju. Američki ratni brod Sjedinjenim Državama. Amerikanci bi više se je ođrazivao na tamošnjem na- i sa ostalim savezničkim brodovima na­ lazi se na putu za Rijeku, gdje će iskr­ se više nego ikada uzdržavali da pot­ šem muslimanskom narodu. Tek pod drugu i treću ruku dolazili su bosansko । cati trune, koje će zamijeniti Talijane. pomažu jednu Evropu, čija bi politika hercegovački Hrvati i Srbi, koji nisu bih I Jugoslavenska akademska omladina bita protivna njihovoj. Oni bi se pogla­ ljute najviše radi tora, što su ovoj Promjena vlade u Ljubljani. Pred­ Stranci pristupili neki zastupnici iz »dc- i stavnici Demokratske Zajednice ovih mokratske zajednice«. Zagrebačka »No- 1 će dana održati sjednicu, na kojoj će se va Istina« javlja, da će se ovoj stranci j zaključiti glede zahtjeva socijalista za priključiti iz Hrvatske poznati članovi rekonstrukciju ljubljanske .pokrajinske ■Jugosl. Odbora«: Dr. Hinko Hinković, vlade. Dr. Franko Potočnjak i — Milan MarTako presbiro. Cijela Bosna traži od­ janović, te još neke druge osobe, koje stup nesposobnog Sole i njegovili kose do sad ne priključiše ni jednoj od - rupoionista, ali niko ni niukajet. Tako postojećih stranaka. | je to, gdje je stranka preča od države. Kad dobijemo taj proglas prikazaćeNa drugoj sjednici Demokratske Zamo ga opširnije. Za sada konstatiramo, I jcdnice raspravljalo se o projekta pro«: su prvi republikanci izašli iz »drža­ gramaz jedinstvene demokratske stran­ votvorne« monarhične stranke t. zv. ke. Nadalje se raspravljalo o agrarDemokratske« Zajednice. । no ni pitanju, kojom prilikom je g. što je babi milo. Presbiro javlja: »U • Kristan, ministar za agrarnu reformu, •poz .ionom bloku došlo je do nesugla­ i referisao o agrarnom pitanju. Ministai sica, jer dr. Korošec ne odobrava Pro- ; predsjednik Davidović govorio je o tćevu taktiku i ne priznaje ga vodom I vanjskom položaju. Vijećanja Demo­ kratske Zajednice traiaće par dana. •pozicije. Kad se u demokr.« zajednici izabraMinistar za agrarnu reformu pripre­ še četiri predsjednika, onda je presmio je naredbu za kolonizaciju Stare 1>то udarao u druge žice i nije bilo ni­ Srbije i Macedonije. Po toj uredbi je kakvih nesporazuma. Bijaše red. Sad je procedura oko (kolonizacije veoma pobabi milo, da se i opozicija čupa radi i lcdhostvaljena. Drugim riječima: Otmi sitnica, pa presbiro može — izmišljati, i zapljačkaj! lako je to, kad se pukotine svoje kuće traže na ludim binama. Tješite se, go­ i taiujte fcalBBdap Pprt. spodo! „Ultimatum Jugoslavenima « Bratslsi glas. Politici рвдИ �Страна 3. ПРАВДА” — .PRAVDA, Врвј 113 — Bi ej Mi prema savezničkim silama, ruska vlat* objavljuje da će napustiti teroristčke metode. Smrtna kazna biće uBuri ukinuta, a već sada će moći izrics н smrtne presude samo nadležni sudovi. >-brana Kavkaza. Po saglasnim be»inim brzojavima iz Washingtona, Londona i Rima vrhovni je savjet za­ ključio, da se pošalje 260.000 odabranih 3et* u pokrajine oko Crnoga Mora u svrhu da brane Kavkaz. Vilmja Besarabij.e Vrhovni savjet »anpštio je Vajdi Vojvodu, da je medunarodna komisija za rumunjske stvan izrazila mišljenje, da Bešarabija treba pripasti Rumuniji. Iz uredništva. Radi .prilika u štam­ pariji, redakcija je današnjeg broja zaključena u subotu. Pozor trgovci! Podružnici »Hrvat­ skog Radiše« u Sarajevu stigli su švi­ carski adresari slijedećih struka: Švio»r.ka niašinska industrija, industrija metala i metalne robe, elektrotehnička industrija, industrija satova i djindjuva, tek slina industrija (vezovi, svila, pani« ., vuna, platno, pletena roba, koniekoija . industrija hrane i slatkiša, kemijsk* industrija (kemijsko-tehnička industrija, kem. pharm. industrija, izrada mirisa, elektrokem. i elektrometalurg. industrija), sanitetski materijal i liječшо. i pribor, te izrada koža i cipela. !< n. gg. interesenti, koji žele stupiti s« švicarskom u gornjim strukama u p. , ovni saobraćaj, neka se izvole, bilo pismeno bilo usmeno, obratiti na po­ družnicu »Hrv. Radiše«, koja će ih obavijestiti o odnosnim cijenama ili ih dovesti u izravnu vezu sa eksporteriin». D rektor i vlasnik »Srpske Riječi«, g. Stijepo Kobasica vjenčao se je 25. o. mi. sa gdicom Stojankom Rajićevom. Naše čestitke! Učiteljske plate. Provođenje učitelja i učiteljica osnovnih škola na nove pla­ te vrši se na osnovu podataka o na­ stavničkom službovanju. Sprovođenjcm počelo se je bez obzira na pokrajine, ali se prije vrši ondje, gdje se dode do po. ataka. Pod brojem 37.734 od 20. no­ ve:. bra prošle godino poslan je svima pokrajinama obrazac, da se popuni i posilje ministarstvu na potpis. Ti ob­ ran.-. još nisu dobiveni i samo se na to Cei i, pa da se otpočne sa izdavanjem »ovih plata, koje počinju od 1. decembr< 1919. godine. Obustava zagrebačkih novina. Zbog togj što vlasnici štamparija nisu htjeli potpisati kolektivni! ugovor štampar­ skim radnicima, posljednji su proglasili štrajk. (Ova vijest našeg presbiroa nije tačna, jer radnici nijesu proglasili štrajk, ve. su ili vlasnici štamparija isključili iz posla otkazavši svima radnicima na 14 dana. Op. šlag.) Od svih zagrebač­ kih listova izlazi jedino dnevno glasilo poo naslovom »Zagrebačke Novine«. (Komunistički organ »Nova Istina« ta­ kođer izlazi kao dnevnik. Op. šlag.) List nema političke boje, već je čisto informativnog karaktera i svrha mu je da obavijesti zagrebačku publiku o naj­ novijim događajima u Jugoslaviji i svi•et« Ir.tadete li boli? U licu? U eelorne leiu? Popuštaju li Vam mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluidl DL vit ćete se! 6 dvostrukih lit 2 velike specijalne boce 24 krune. Trpite II ođ spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Fellarove prave Elsa-piliđe! 6 kutia 12 kruna. — Prava švedska tinktora 1 boca 10 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te d» ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomađe za lice i kožu. Ova pomada ■istranjuje.sunčane i druge pjege, kož^B^čistoće, sujedice, bubuljice. Čini om, nježnom rumenom. jis'.Rfe gos|- U 1 ui'olidii UlU USpielmn . ^u i'« vclja Gospodarstvo knjigovođu Musiimarish& trgovačka i obrtnička banka za Пвш i Hercegovinis 11 u Sarajevu pana jedna pored druge kolona u dina­ rima i kolona u krunama. 5.) Cim se povuku krunske novča­ nice austro-ugarske banke i dinarske novčanice Narodne Banke onda krun­ sko-dinarske novčanice Narodne Ban­ ke kraljevstva SHS postaju jednim i opštim sredstvom plaćanja. Plaćanja se dakle vrše jednim istim novcem bez obzira na to, u kojoj je novčanoj jedi­ nici izražena suma, koja ima da se plati. б.) Vrijednost u zlatu jedne i druge novčane jedinice odrediće se u svoje vrijeme naročitim zakonom. Ko 11 će to omastiti brke? »Tribuna« javlja: Pariška opština kupila je veliku količinu drva u Slavoniji i tražila je dozvolu za transport. Osim toga jedna francuska kuća kupila je u Bačkoj če­ trdeset vagona kudelje. Na temelju referata ministra g. Kristana o organizaciji naše industrije, ministarski je savjet izabrao jedan uži odbor ministara, koji će raditi, da se taj program što brže izvrši. 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigurgna. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. irgov. zaksita. Odbor osnivača fflHslimansRE ТгдоиШ i chrtnlthB banhs sa za Bosnu i Horcegorlnu 1 đ. u Sarajevu. K Л n гл /1 rl 1 AT 1 1 M Л 1 i Ш (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. <1. k u p uj e uz najveće dnevne cijene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, OGLAS Agenturna i komisionalna poslovni ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb VI nogradska cesta 17. posjeduje ko. kupnj* i prodaje svakovrsne kože za trgove« i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plača najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mirku za odgovor. 1—5 188 Telefon 55 i $ ' $ Na Trgovcima iz provincije на, znanje —“---------------- £------------- ±_ znanje Pri dolasku u Sarajevo posjetite Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod n fldvoktitsk’i ^nceloriju otvorio je u Trav­ niku advokat s manufakturnu radnju na veiiko Saliha H. Karića SARAJEVO. Mali Muđeliti ul. 2. Dr. Sulejman i№hvić *1 Obavijest. MUSLIMANSKA TRGOVAČKA I PO­ LJODJELSKA BANKA (dion. društvo Moj sin Mehmedalija Duraković iz u TEŽNJU, traži O valutnom pitanju. Ministar finan- . sa nastupom po mogućnosti odmah jed­ Graćanice star 21 godinu od kako se šija uputio je ministarskom savjetu sli- i je povratio prijo godinu dana iz vojnog sposobnog ništva moralno se je pokvario tako jedeće: Na osnovu riješenja ministar- ' da me je krađom do sad odštetio vi­ skog savjeta od 20. decembra pr. god., i še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ kojim je odobreno da preduzmeni sve i jeme ktivotvorivši moj i drugih ja­ mjere radi izvođenja valutne reforme i s time, da ne otpoćijem rad do 2. jami- i vješta svim u bankovnu struku zasimaca potpise podigao je na mjenice ara t. g. kad jc ministarski savjet imao | jecajućim poslovima. Reflektira se sa­ kod Banki oko 7000 K što ja ništa da donese definitivnu odluku, ja sam i mo na posve samostalnu vrsnu silu s j znao nisam, niti ću platiti ni do sad svršio slijedeće poslove: U upravi ton- ! ni od sad dugova moga toga nazovi dova spravno je sve za izvođenje teh- , mnogogodišnjom praksom. Prednost 1- »ina, za to stavilam na znanje sva­ ničkih poslova. Sa Narodnom Bankom | maju natjecatelji vješti robnim pošlo- J kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. postignut je sporazum na osnovu gore ! vima. Ponude na Ravnateljstvo banke. | spomenute odluke ministaskog savjeta I Suljaga Duraković. i ona je spremna da je odmah privede ; UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku AUJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR u djelo. Kako je već prošao rok. do ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima nudi biber u zrnu po K 95.— na kg. kojeg je ministarski savjet imao kona­ na izradu fina odijela za gospođe. — Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ čno da odluči o ovom pitanju, to mi 1 Palača Srp. Opštine П. kat. (Ulaz skim paketima od kg 47. čisto uz jc čast zamoliti za definitivnu odluku. pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 Protin Sokak) ulica Regenta AlekNa osnovu gornjeg referata ministar­ sandra br. 2. ski savjet rješava: 1.) da ministar fiADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. nansija može odmah otpočeti doštampa- I Alečković u Travniku, treba perovanje novčanica, poručenih radi valut- ; KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa 19, 1—7 vođu. ne reforme s tim, da se na svakoj nov­ 3—S soba, svim mizgrcdnim prosto­ IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU čanici na obje strane označi iznos u ! rijama, te eventualno nešto bašče. CIJENU cijeli nov šuštcrski halat sa krunama i to jedan dinar ravan četiri Najrade u muslimanskom dijelu gramašinom ljevicom. — Upitati na ad­ krune. da. Umoljava se ponude slati na uresu: Galib Pašlć, trgovac Gra2) Ministar finansija ovlaštuje se da ot- ; čanica. • 18, 1—5 pravu lista. 26 počne povlačenje današnjih krunskih i • dinarskih novčanica u zamjenu za no- ‘ ve krunsko-dinarske tiovčamce čim bu- j de imao dovoljnu količinu posljednjih. i 3.) Krunske novčanice od jedne, dvi- i je i deset kruna ostaju i dalje u opti- . čaju, dok god se ne budu pustile u op­ ticaj nove krunsko-dinarske novčanice istog iznosa. 4.) Obzirom na to, što je u jednom poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na dijelu našeg kraljevstva udomaćena kruna kao mjerilo vrijednosti, a u dru­ gom dinar u istom svojstvu, to će se na državnim kasama produžiti obraču­ navanje u obima novčanim jedinicama, t. j. na dosadanjem dinarskom podru­ čju pod nazivom dinar, a na području koja će se obdržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne n islamskoj krunskom pod nazivom kruna. Ovo : kiraethani. svojstvo novčanih jedinica ima se spro­ vesti kroz državna računska dokumen­ DNEVNI RED: ta tako, da će na ispravama biti štam­ Ista je snadbjevena svim artiklima ove struke, kao ■ basme, beza, Sifona, zefira, rubaca, konca, čarapa,mu­ ških i ženskih, hanpomuka te veliki izbor šamija tankih i debelih. Naruđbe se Šalju u najboljem redu uz dnevne ci­ jene. Razašilje pouzećem. Cijene umjerenel Posluga brza! sa ■» �ПРАВДА Cipana 4 Strana 113 Br PRAVDA" Prospekt Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosno i Herc, dioničarsko društvo u Sarajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima ed vrijednosti, da priploduje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, koji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga роВЦје određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t. d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću Ili stranu valutu, aii ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju biti najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađ_- da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Konto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog »siguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, deviaa, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; i. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedicionim poslovima; 3. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate na tuđi račun; " 10. podjeljuje kndit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre­ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti &jt temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna dru»tva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posređuj« među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske p. ivrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 14. podjeljuje hipotekarne zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijnna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne prilednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do vooet milijuna kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu dioničara. (§ 179 t, 1} Prije početka rada ima se svaka dionica uplatiti sa K 58 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to K 25'— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog za uplatu. Za zakašnjenje platiće se 6“/« kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa k imatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak jamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne piateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fond. U ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošte dionice budu potpuno uplaćene, izdaće se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na- tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po !< 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: 1. Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska banka dd. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, 4. Muslimanska kreditna banka dd. u Roči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stotu, *. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos. Krupi. 8. Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je pe subskribentu upisano, vratitiće se uplaćeni višak. Konstituirajuća glavna skupština obdržavaće se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti vet sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlast'ti i zastupstvom jednog drugog supskribjenta ili kojeg člana potpis ravnateljstva U Sarajevu, 31. decembra 1919 04 osnivačkog odbora imenovano ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke aa Bosnu i Heroegovrnu (dionHanrtro dru­ štvo) u Sarajevu. Or. Mehmed eff. Spaho, tajnik trgovačke i obrtničke komore Sarajevo, Husein eff. Omanovit, bankovni ravnatelj Dervente Hamldbeg Kurbegovlt, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamedaga H. Jusufagit. veletržae Sarajevo, Ibrahimaga Oemerđžiii veletržae Sarajevo, Or. Ali Kyamllbag Ožinit, veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, Alibeg BitCevit. veleposjednik i gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Koluder, posjednik i veletržae Mostar. Nezlraga Ahmetalevit, veletržae Sarajevo, Ahme^aga Hadžiomerovič, trgovac Sarajevo. Aslmbeg OugalH, prokurista Sarajevo. Ođcoverd oredaik: M. Sedžskt Vlasnik: Centralni Odbor »X M. O.< Štamparija D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a38701a9331d9fa0d80d1b127b2e8b97.pdf 31445818297e76270fac5a7426d5790c PDF Text Text Požtarina u gotovom plamena. POJEDINI BPOJ 80 ME LED A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fždalicioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 9 (114) ишииингаи Sarajevo, četvrtak 29. januara 1920. (7. džumadil-evvela 1338.) Muslimani Sarajlije! , žavi! A vi? Niti glave da okrenete. Ko­ tarski prestojnik Zivković, kako se vidi, ; ne vodi puno brige o narodu. On se voli i vrzati oko a p r o v i z a c i j e; doduše, danas je velika skupova! Hej slijepi Živkoviću, uzmi primjer i ugledaj se u i gosp. predstojnika Vujevića u Trebinju, pa ako nijesi u stanju napraviti red po selima, a ti ga makar u gradu napravi. Zašto si predstojnikom postavljen i za­ što pomoću 60 žandara u gradu (a vajI ske tala Bogu i nema!) ne uspostaviš 1 red. Zašto preina uvredljivim pjesma* ma. javnom izazivanju i svakodnevnom , napadnju na muslimane makar koliko i energije ne pokažeš? Išlo bi, samo kad bi htio i umioBilećaniu. Događaji u Bileći nameću nam dužnost, da di­ gnemo svoj glas proti krivcima ovih nemilih zločina i da manifestiramo svoje ogorčenje kao i bratsku solidarnost sa žrtvama ovih progona i tlačenja. Sto­ ga vas, braćo, pozivamo na protestnu skupštinu, koja će se obdržavati sutra iza džume u haremu Careve džamije. Molimo vas, da se u što većem broju odazovete ovom pozivu i da na skupštinu pristupite s omm mirom i trezvenošću, koja se do­ likuje svjesnom građanstvu. I I i i , I ' U Sarajevu, 27. januara 1920. Za sazivače: Dr Hrasnica, Dr. Spaho, Ahmed Šerić, S. Korkut, Husejn Mašić ' j i ■ ' I i | I ; i Jadi muslimana u Bileći. I I i I ' ’ j Sarajevo, 28. januara. Dok se cijela Jugoslavija prolama od protestnih skupština proti prohtjevima Talijana na našu obalu, dotle se Bosna mirno grije na blijedim zrakama zimskog sunca i spokojno zuri u brzojave, koji govore o impozantnim zborovima u Beogradu i Ljubljani, Zagrebu i tuž­ nom Splitu. Bosna mirno zijeva na pro­ lome patriotskog ogorčenja, kojima ci­ jela Dalmacija i Slovenija, cijela Hrvatska i svjesna Srbija odgovara na sirenske glasove Talijana, što zbore o nesporazumcima i razrožnom naziranju s jednu stranu srpskog, a s drugu hrvatskog i slovenačkog dijela našeg naroda! Bosna drijema, ona Bosna, koja je uvijek prednjačila u borbi proti tuđinu i koja obiluje tolikim primjerima narorlne svijesti i požrtvovanja! Sramota, sto puta sramota! Da, sramota; jer baš smo mi pozvani, da kao najbliži susjedi Dal­ macije pružimo prvu ruku pomoćnicu i da podjarmljenoj sestrici utažimo bo­ love što joj ih zadaje čizma obijesnog i svirepog tuđina. Šta šutiš Bosno i Her­ cegovino? Bole te rane zadobivene od nebratske ruke? Poveži ih, i tako po­ vezana iziđi pred svijet, da dadneš odtiška svojoj patrioskoj.boli radi otimačine, na koju se sprema nova Austrija! Da, da; poveži rane, jer je baš u tvom centru odjeknuo nezgrapni i suludi krik »Srpske Zore«, pa si baš ti u prvom redu pozvana, da sapereš lja­ gu, što ti je nanese nepromišljeno pisanje jednog ogavnog šovena. jednog »patentiranog patriote«! Progovori, Bosno !... Doživjesmo slobodu, da slobodu, ali kakvu i za koga? E gospodo ministri, šta mislite? Dajte se jednom probudite i pogledajte na -narod. Na narod, koji je vjeran, koji želi red, mir i napredak dr- | ■ : j : I ! I i ■ ; ' , I I I I I j I ] I Ta to je za Boga ona sirotinja, onaj proletarijat, kojega, velite, najviše štilite. Vi pišete o najmanjem slučaju u ko­ joj šumi ili tvornici, o najobičnijoj sva­ đi između radnika jedne i druge socija­ lističke partije i pozivate čitav svijet da. se zgraža, dočim o ovakovim progenima nad muslimanskom sirotinjom ne napisaste još ništa, bar ja ne čitah, premda revno pratim svaki broj »Glasa Slobode«, jer mi je socijalistička borba bila uvijek simpatična, a »Glas Slobodc«, kao jedino ubrojivo glasilo iste stranke uvijek cijenjen. Pošto se mnogo nas muslimana nalaži u komunističkoj strano! ili se bar pokoravamo vodstvu iste, imamo, držim, potpuno pravo zahtijevati da se zauzmete za našu istovjetnu braću, a i sam program stranke to vam nalaže i propisuje. Ja se bojim, a i mnogi će poslije svega ovog pomisliti, da vi to hotimično ne ćete da učinite baš zato, jer stradaju muslimanska »braća«. Čitajući one oštre dopise za vrijeme sarajevskih vakufskih izbora i zanimunje za iste u »Glasu Slobode«, pomislio sam: evo i »Glas Slobode« otvori rubriku i za stradalnike muslimane, ali se grdno prevarili. Ako ne reflektirate na vladine' jede kao jadni Šmitran, ako ne mislite ha ministarske stali.ee. zašto to prešućujete, zašto ‘i vi ne podignete vaš glas; ako ne plivate u kakvom ia’natizmu, što predbacujete uvijek dru­ gom. Ne ćete nas valjda i vi slati u Aziju kao što to čini vladino »Zvono«, jer po programu svih socijalističkih stranaka (osim Šmitranove) proleteru je domo­ vina čitav svijet. Vi to sigurno znate ako policajac Šmitran ne zna. m.—h. Bilješlie »Svaki sud tukne onim, što je u njemu«, veli zgodno jedna arapska poslovica. Po tom doznadosmo i šta je ne-kakav Dervišbeg Ljubović. »U Sarajevu na Sv. Savu- 1920.« javio se na uvodnom mjestu »Glasa Naroda«, pa [ nam je sad jasno, zašto prima hiljadu i dinara mjesečno, premda govori da mtt ; ni samu nije poznat naslov ovog bakšiša. Sad znamo i zašto se je vrzao oko redakcije našeg lista i dvaput pravio! posjetu našem uredniku: ta sam veli da »ima lažnih patriota, kojima je ideal (Iz željezničarskih krugova.) samo njihov trbuh. Oni rade i pišu za Čitajući broj 7. sarajevske »Pravde« pare i to ne narodne« (jer narod ne ras­ o izgredima protiv muslimana u Bileći polaže dispozicionim fondom. Op. ur.) ne mogu, a da vas kao zaštitnike slaTo su demagozi i odmetnici, čfji su bijeg, siromašnjeg seljaka, težaka i rad­ »čanci puni« i čije »kuće pjevaju« dok nika ne upitam: Biieća, Rogatica, Nevesinje i t. d. »cvi­ le u lanoima« i uzaludno vape ga redom i zakonom. Beg Ljubović ide i dalje, pa govoreći sa plaćeničkog stanovišta o »demagozi­ ma« i njihovim žrtvama iznosi da je većinom od naše ruke »palo preko 38 hiljada žrtava osim haranja, pljačkanja i rušenja imovine«. No »sve su to naša braća velikodušno zaboravila«. Beg Ljubović i sam priznaje da se desi »gdjegod po koji ispad, ali to »Pravda« diže na velika zvona i bagatelne i vla­ du u Sarajevu i vladu u Beogradu; bagateliše i državu i slobodu«. Za­ što? I na to ima odgovor »neplaćeni pa­ triota«. Beg Ljubović veli ni manje ni više: »Oni nemaju ni iskre ljubavi za ovu zemlju, za ovu našu srećnu i Bo­ gom blagoslovenu slobodnu državu. „Glasu Slobode". i i I : I Godina Ii. I I > j �Urpana 2. Strana „ПРАВДА" — „PRAVDA" svojoni nepopustljivomu uništiti ovo na- i Sarevnjiv na taj uticaj i ne mogući ga U ni služe i danas neprijate­ š; potporno društvo, no nije koristilo. 'I snositi, kralj Aleksandar Je morao iz­ lju. služe lukavom Talijanu, vršiti državni udar od 25. marta 1903., Prkonjicama je preči njihov kapric i koji je uzeo na se ulogu pokojne Au­ prestiž nego li naše đaštvo i njegovo ■ samo da bi oterao radikale i sa ono strije«. potporno društvo. Danas kukaju, ali još Ii malo vlasti što su imali. Radikali odlaMi se ne ćemo dulje zadržavati na one Ispunjuju svoje dužnosti: da se |I ze u opoziciju, i kada je 29. maja te vom sastavku .i Begu dozivamo u pa­ povuku i ustupe mjesto ljudima, koji ., i te godine nestalo posljednjeg Obrenomet sam • stih: »Prošteno je svakom, će imati riše objektivnosti i potpuno ■i vića, radikalna stranka, zdrava, snažsvakom - - samo nije izdajici«. A što na ,i puna poleta, zauzima inesto koje povjerenje naroda. se tiče velikodušnog »oproštenja naše joj je narod- namenio svojim trajnim i braću. upozorujemo ga na izjavu, što Kad će se već otrijezniti? nepokolebljivim poverenjem, i prima je je dao u našoj redakciji pred više Poslanici »demokratske«! stranke iz ■ na sebe da vodi, kraljevinu Srbiju no­ svjedoka: Ništa je Bileća i Rogatica. Bosne raspravljali su u Beogradu o agvim putem slobode i napretka. La vi znate šta je bilo u Nevesmju! Ja razumu sa narod, poslanicima »demo-' . računan da nam je u samim poU takvoj situaciji šta su uradili sa­ ::istarsko:it savjetu, da se odmah pri­ ' cio nama učinjena šteta od preko o- i mostalci, to levo krilo radikalne stranstupi riješenju agrarnog pitanja u Bosni sam milijona«. To nam reče uz zamolbu, ; ke? Dva puta su stajala otvorena: ili u glavnim tačkama, te je ujedno stavlje-' 1 da se vrate u stranku, pošto je glavni ■ a-ga ч: š urednik posjeti radi detaljnijih no precizirano stanovište. Ministar za a. Ncmadosmo »časti« da dopodatak razlog secesije njihove bio otpao ili pak agrarnu reformi: izradio je uredbu u spoćemo do tih podataka, ali konstatiramo da se konačno formiraju u zasebnu razmn sa narodnim poslanicima »demo­ ! nstur. 1 to je dosta. stranku. Da su uradili ono prvo, samo­ kratske« stranke iz Bosne. li članku »Da li postoji musi, pitanje?« stalci bi nesumnjivo zadobili u stranci 15 lo bi. interesantno, kad bi nas prestio je štampan u »Glasu Naroda« od 27. i veliki j politički i moralni -ugled, i, kao biro eha-, jestio i o držanju Priblćevi; čitamo o -Gajretu«: »da u svom mlada generacija, primili bi, uskoro je­ ćev h skutonoša: Sarića. Svr e, Gluhikonviktu ima preko stotinu pitomaca, a dan znatan deo vodstva stranke, pored ća i Kurtovića. stnenJsia ekstenrista dva puta toli­ sta.rili voda Pašića, Protića. Pačua, Mi­ V Zagrebu je održana prijesna skup­ ko, H će, na žalost, morati brzo lovana Milovanovića, Vesnića, Andre J a I i k v i d r a, jer se za ni od nas ština komunista protiv bijelog terora, Nikolića i ostalih. Sa takvom nepodekojeg je razvila sadašnja vlade. Nastu­ - lienom i neoslablj’enom snagom radi­ isku ne brine«. — Mi smo u svoje vrie- -. вгое idi.komesare i vladu, da će pilo je više govornika. kali bi ubrzo ostvarili sve prvej unu। trašnje i spoljne ■ zadatke. Ali, tako ne j bi u stvari. Jedan nesumnjivo trezven političar i pronicavi državnik -iz samostabke grupe, šef njihov, Ljuba Živković. učinio je taj gest, 1990. godine, sa proglasom narodu da je besmisleno da O samostalnim radlkalima. tunističku pokliku, i da pomaže spora­ samostalci vode borbu protiv svojih zum sa naprednjacima, bez čega opet i učitelja radikala. Ljuba Živković je naIV. krali Aleksandar nije liteo uopšte da i pustio samostalske redove, ali ostali :*re» tt<t od 1903. g. izvršen po genu rali sa radikalima. I ako su prilike, po­ samostalci formiraše se u zasebnu ubislv:.' pos.ednjeg Obrenovića i nje­ sle 1903. god. bile izmenjene, t'o krilo stranku i uđoše u otvorenu borbu progove supruge Drage Mašm. otvorio je pretvorilo se u zasebnu stranku samo. t.iv radikala. Kad su se 1916. god. iz: Srb li izglede na novu budućnost. U s'talaca. Ta samostalska stranka po­ vesni radikali, sa Markom Trifkovićem šjnjr.cn: pogledu inje se moglo uraznata je po svojim napadima na radi­ na ćelu, zbog neslaganja sa radont rai ninoi.o. u prvi mah. zbog nepbvene i svojoj borbi, protiv radikalne I dikalnih ministara, odvojili od stranke . vn. • Evrope prema novom stanju stvo­ stranke. I kako ta borba traje još i da ­ I i organizoval! grupu nezavisnih radi-' ri.u,.,; jcć om krvavom revolucijom. nas, to je potrebno na njoj se zadržati ; kala, mnogi su pomislili da će i ti ljudi Ali .: r.unutra -u zemlji nije bilo više i objasniti je. ; poći primerom samostalaca i osnovati u inetije. Slobodoumni ustav zasebnu stranku. Ali radikalni 'disidenti Kad su se samostalci 1901. god. od­ r;,di - .kl i-d 1888. bi odmah uveden, i vojili od radikala, pod uticajem svoga ‘ iz 1916 se pokazaše bolji političari od na temelju toga ustava Srbija postade vode Ljube 2ivkovića, taj gest mogao i onih iz 1903. i evo gde se tu skoro pai•iame<>t»T»a zemija par excelvratiše natrag u radikalnu stranku. Sa­ je. onda, biti vrlo simpatičan i popu1 c n c e. sa svima garantijama za slomostalci iz vremena 1903—1905 nisu laran. ^Radikali su. na predlog kralja bodnoTmanifestovamje i ostvarenje na­ Aleksandra, a da tri pomogli koliko to­ i tako -mislil. Ostali su zasebna stranka, rodne v lje. Slobodno izabrani k-ralj liko narodu, pristali na kompromisnu i i kao taki ušli su u' političku borbu. Da Petar K:.-.:Jorđev:ć raztoneo je svoj politiku. Samostalci su bili tomu prti-' ‘ vidimo njihovu aktivu i njihovu pasivu, na. iJ. j »ui trenutka stizanja' na preposle skoro. šesnaest godjna uporne tivnl. i tražili su neodstupno ostajanje što ji.. sve do kraja, on je ostao pravi akcije. na integralnoln programu. Šefovi radi­ ustavni vladar koji kraljuje ali ne ukalni primili su međutim predloženi pra-. iiu (le ral regne niais‘ne gouverne Sa gledišta istorisko-političkog može pasi. Radikali su tako bili doživeli tri-. kompromis, rukovodeći se iskustvom, - se sa pouzdanošću utvrditi, da je samo­ da se u politici ne može na jedan mali fnri pofitlke. Veće pubedc nije stalska stranka bila jedna neprirodna sve postići i da ne treba propustiti pri­ i pojava. U 1903. godini, posle dvadese­ bilo moguće ni zamisliti, ali ta pobeda liku, da se u zemlji vaspostavi ustavipak nije bila, po sadržini svojoj, pottogodišnje borbe radikala za narodne nđ stanje. Ekstremni elementi bili .su Pam.. . Jer. po slivatanju radikala, sa slobode, ostvaren je jedan slobodoum­ protivni svakom popuštanju, i na kraju, uvodi njem u život jednog ‘slobodoum­ ni režim, kojim bi se svaka demokrat­ odvojili su se od stranke i istupili za­ ska zemlja mogla ukrasiti. Narod je nog u-tava-i sa" obezbedenjem parlasebno. kao samostalni radikali. Spora­ ; dobio političke slobode, i mogao.se omeatainoga režima, ostvareno je samo zum radikalnp-naprednjački od 1901. i dati drugim kulturnim zadacima. Na­ cuo što svaka kulturna i napredna dr­ godine, koji je zlonamerno nazivan nežava more imati, kao prvi preduslov jedanput se pojavljuju samostalci kao za razvitak. Sad je trebalo učiniti nove tačnim imenom tuzija. urodio je uistinu još »demokratskija« stranka, i poziva­ napore ib. se naknadi što se propustilo, sjajnim plodom. Svemoć kralja Alekju narod u borbu protiv njegovih rokrivicom Obrenovića i njihovih savetsandra bila je znatno ograničena, narod : đenih osloboditelja! Takva-stranka, sa takvom tdlklcncijom morala je ostati nika naprednjaka i liberala, i da se Sr­ odahnu dušom i ko zna kakve bi rezultate još pokazala ova politika, da se bija irmrcm' za krupne nacionalne za­ sterilna, pa su samostalci u- istini bili datke aoji su .je čekali. Mislilo se da je kralj Aleksandar ne odluči sve da po­ naša najsterilnija stranka. Ne mogući kvari, da rasturi sporazum sa radikalizemlja dobila jednom mir, makar i po ništa stvoriti, oni su propovedali čisto skupu ccnu, i da će u buduće sve ener­ ma, da ukine ustav od 1901. i da zave­ negativne programe. U unutarnjoj pode ponova reakcionarni ustav od 1869.,, Etici nisu izveli nijednu stvarnu reforgije i sva snaga narodna biti upotrebkoji je njemu omogućavao svemoćnu| mu. a if spoljnoj politici, -posle diletantIjeha da se izađe iz jx>litičkih borba, i vladu. Državni udar od 25. marta 1903.. i skog pokušaja da rade sa Bečom, u pode drugim pravcem. Ali tako nije bilo, jedno krilo radikalne stranke bilo najbolje je pokazao, kako se oseća sna­ finansijskoj politici, primili su i sami, str odvojilo od stranke u 1901. godini, ga i uticaj radikalne stranke čak i on­ spoljnu politiku radikalne stranke. Sa­ da kad ona vodi oportunističku politiku. ne hoteći da primi ni privremeno opormo rđavi imitatori radikalne stranke, bpoj 114 Br«j samostalci padaju iz kontradikcije u kontradikciju, šefovi ih ostavljaju, je­ dan za drugim (Ljuba Živkoyić, Ljtuba Stojanović, Nikola Nikolić), tako da je izgledalo da nije daleko dan kad će se potpuno raspasti. Sav rad samostalaca u periodu od 1903—1912 sastojao se u smetnjama i -preprekama svesno iznošenim i udešavanint protiv radikalne stranke. U 1905 godini samostaci agituju u narodu pro­ tiv zajma za naoružanje, i tako spreča­ vaju radikale da Srbiju vojnički spre­ me za velike događaje. Aneksiju Bo­ sne 1908 godine Srbija bi drukčije dđčekala da nije bilo te samostalske pre­ preke, i da je naoružanje bilo dovrše­ no. U 1906/7 opet su samostalci protiv naoružinja i vode opstrukciju u par­ lamentu, samo da bi oborili radikale. Posle aneksije i aneksione krize, kan da ništa nisu naučili, opet čine to isto i priređuju u Skupštini nečuvene iprizoe partijske obestl i nepomirljivosti. Radikali glcdalrtt šta rade ova izbezum­ ljena braća, i u interesu zemlje pristajahu čak da učine i žrtve, samo da se državne potrebe podmire. Pašić se po­ vlači i ustupa tnesto gipkijem političa­ ru Milovanoviću; Stojan Protić se po­ vlači takođe i u ministarstvo unutraš­ njih, dela dolazi Marko Trifkovif. Ali sve to nije ništa samostalcima. Bezob­ zirni i bez skrupula, onj produžuju opstrukcii«, i izazivaju izbore oci 1912 go­ dine iz kojih radikali opet izidoše kao pabed'oci. Mislite da je to sanftstalce smirilo? Nikako. Nastupio je. balkan­ ski rat i on!' se smiriše koliko toliko, ali u potaj' pripremahu nž>vu borbu protiv radikala. Sjajne pobede protiv Turske i Bugarske krunisaše radikalnu politiku nečuvenim resultatima. Zemlja beše skoro udvojena, na osnovu mira ii Bukureštu, ali i samostalci uđvojiše ra-pore da obore radikale. Sto više ra­ dikali postižu uspehe, u spoljnoj i unutarnjoj politici, sve su bezočniji ovi radikalski otpadnici, koji najzad sasv n. zbacuju masku i udružujil se, s jeine strane sa militaristima (Crna Ruka) a s druge strane sa reakcionarima (libe­ rali i naprednjaci), i tako udruženi po­ činju ‘Opstrukciju, u proleće 1914 godic. Kad se-ti Beču spremahu memo­ randumi da se opravda rat protiv Srbi­ je čija jc politika, -pod rukovodstvom radikala, potresala temelje austro-ugar ske monarhije, ц Beogradu -se stvarao drugi jedan unutarnji blok od milftari sta, reakcionara i samostalaca. sa ci­ ljem da se obori radikalizam. Prvo se htelo vojničkim prevrtom srušiti radi­ kale. ali kad se izvesni patriotskih čla­ novi Crne Ruke tome usprotiviše. da ne bi kompronutovali tolike nacionalnu dobitke stečene ratovima, bi odlučeno da se pokuša sa izborima. Izbori su trebali biti 1. avgusta 1914. godine. Za te izbore liberali, naprednjaci i samo­ stalci spremali su zajedničke liste. Te tri stranke još 1914. slile su se u jedno. Sve su one jedno isto, i pravo je šteta što do izbora 1914 nije došle. Radikali bi na tim izđbrima sahranili i reakcio­ nare i njihove saveznike, lažne demo­ krate samostalske. To se vidi i po sledećem faktu: Od 1905 god. samostalci stalno opadaju. Od 81, pali su na 54, pa na 44 poslanika. U 1914 jedva da bi dobili 30 poslanika. Ali. ultimatum ausjrijski Srbiji od 10. (23.) jula, sa ev- stotina godina otkriveno dok njihovi savremenici nuvši svojim okom pronicava u Ihsana, a onda se nisu o njima ništa držali. Je li djelo i onda vriosmjehne i reče: „Ovamo se sve pripravlja",.. Ihsan ne odgovori ništa. Njega su iznenadile i' jedilo?« — Svakako — odgovori Ihsan — »i držim da dvije stvari njegovo unapređenje i Sabihino zani­ A- Hifzi Bjelevac: se. danas ne može to dogoditi, jer kod ovako raz­ manje. Pripreme u Abđurahmanpašinu konaku nisu vijene kritike ne može ni jedno djelo ostati neoga iznenadile, jer ih je smatrao običajnim Rens Logotetides. (2S> cijenjeno. Još je neko vrijeme razgovarao sa Sabihom i »Priznajem No da li vi dijelite mišljenje, da i ona se razgovarala s njim najviše o Ifeti. Pričala Na ovo ga je upozorio kao prijatelj i ispričao umjetnik, pisac i t. d. ima prava na ocjenu svo­ mu izvještaj turskog poslanika u Atini o Ihsanovu ( mu o njezinim »avikama. O njezinoj muzičkoj umga djela? radu u Grčkoj. Ali iz toga izvještaja moglo se ra- 1 jetnosti govorila je s tolikom ljubavi i zanosom, da -Ima, ali je nečedno.« je i precjenjivala njezinu sposobnost. zumiti i u drugom smislu njegov rad, koji je pri­ „Za- što? Majka obožava svoje dijete, kojem je kazan, da je bio u korist Turske, ali ne današnje Ihsan je prekinuo: život dala, a da umjetnik predaje umjetninu svijetu nego nov.e mladoturske. Među ove spise, koje je i— Hanum efendi, šta mislite, ko je veći um­ bez obrane je li pravo?« mao Said paša u rukama došlo je i jedno Renino jetnik: onaj koji da misao i ideju ili onaj, koji to­ — To je stvar svijesti i ako ću tako reći — pismo iz Grčke, koje je osvjetljivalo aferu Aleksandra me dadne ton, glas, koji to izrazi?« egoizma." Logctetidesa i njegovo oslobođenje iz. zatvora. »Za „Teško je to razlučiti, jer često onaj što je uSabiha nije odgovorila Pogledala je na šat, ovo možeš biti miran«, — rekao je Saidpaša svodahnuo svoju misao u djelo ne govori toliko jasno onda rekla pogledavši Ihsana dugo i žarko: svome prijatelju" • „ја ću stvar udesiti, a Ihsana kao onaj drugi. Jedan jecaj duše napisan nije tako »Umjetnik je osuđen prije nego je što stvorio, ću unaprijediti uz uvjet, da se prođe potajne poli­ jak kao na struni gusala ili pod tipkom glasovira. jer samo izlaze na površinu oni lašci koji se služj tike«. Na ovu izjavu bio je Abdurahmanpaša zado­ To ovisi uvijek o onom ko čita, sluša i o- j nečednom reklamom, a pravi žive poslije «« voljan, pa je na večer rekao ženi Ona naravski cjenjuje.. Koliko je on sposoban shvatiti misao toli­ smrti.« ispričala je Ifeti, a Ifeta Sabihi — Sabiha srela Ih­ ko i vrijedi u njegovim očima, ali vrijednosf djela Ihsan je razumio šta je mislila Sab’1" sana I čestitala mu Ihsan se začudio i rekao: je potpuna samo onda, kada ga potpuno osjetimo.« je samo potvrdio njezin sud.. Pri ra:' .»Hvala vam, ali ja o tome još ništa ne znam«. Sabiha ušuti čas, a onda reče: mu je još: i »Saidpaša je rekao. . .« odgovori djevojka i »Веу efendi, nadam se da bi se »Ne slažem se s vama. Vrijednost djelamo smi­ pogleda Ihsana duboko, dugo i žarko. shvaćanju, ali je razlika u n je se mjeriti po onom što drugi o njemu drže — Ihsan se smete. njegova je vrijednost u njemu samom. Koliko je : ću vidjeti i« reći ću joj, da s‘IN; a\ i umjetnika i pjesnika istom kasno, nakon mnogo — A vaša ženidba?« upita opet Sabiha zir- FELJTON. �Strana 3 Ctpaua poj 114 Broj*„PRAVDA* — „ПРАВДА* ropskim ratom, učini kraj, privremeno, đusobnog poštovanja, zajedničke skrbi <>' <; borbi protiv radikalne stranke. na svtiri poljima ljudske plemenitosti i U idućem članku govoriću o politici intenzivnog političko-gospodarskog ra­ n ■ katne stranke za vreme rata. da. Oštroumnoet i d o b -r o d u š j e naših Dr. L. Marković. Muslimana zaslužuje, da ili vodimo putevima i stazama prosvjete i gospodar­ i’. S. Moja je izrečna želja bila da skog napretka. Jer njihova sreća, njihov ■-C ovi članci štampaju latinicom. pokrok, budemo b ih svojski svjetovall, Pismo o tome nije -Pravda« -primila, i podučavali i potpomagali, bit će u čast ■r.' je bila objavila napomenu, da se i slavu nama svima, i njima i nama. Pa i d? neću zamjeriti zbog itampanš latinicom. Ja ne vidim zašto bili i bi za to bilo nužno, da se ц Zagrebu, s : > zamjeriti, kad su oba pismeni u I Beogradu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju na mi narodu primljena i ravnopravna. I pohajprije ustanove stalni odbori, kojima bi bila zadaća, da proučavaju način, kako 1.. M. bi se ufrojilo Jedno osobito organizovano društvo, sastoieći se iz Srba, Hrvata i Slovenaca, a poduprto sa musliman­ skim delegatima. To društvo moralo bi po tačno izrađenom nacrtu stvarati riječju i djelom regeneraciju svih naših ' (Svršetak). Musliiomia u Jugoflaviji, .regeneraciju, koja bi oživljavala i provađala visoku oramo, da im se sto više i prosvjetu. poiitičko;gospodarsko podigt -. bliže p r i ћ 1 i ž i m o, d a i li p r ou ... ni o, da i li naučimo s ve e no, ! nuće i društveno izjednačenje musli­ ■ i, * š n e z n a j u, a š t a z n a t i ni o- i manskog svijeta u svim krajevima na­ r a - u. Moramo, da ih slijemo s nama j še. države, gdjegod .muslimanski syijet ino bratsko i ncrazdijeljivo tijelo, u ; živi. A za tu i takovu životnu proved­ bu nužno je, da dobro budu proučeni iei u bratsku t jedinstvenu dušu. Naša prosvjeta neka bude i njihova. Nas na- . svi običaji, sve krjeposti i mane. sve po­ predak neka je i njihov. Njihovo irlago- I trebe i sav i najtanji život naših Musli­ mana. . njihova dobrobit, neka bale i Na djelo dakle. Prđlgnimo laj kra«. u ga tanina. sveopća. U tu i u*- nužno je, da proučimo sav njihov ! nf i daroviti dio našeg naroda. Ne ć- - idašnji rad i da na temelju tog prou- l krzmajmo. Pokažimo, da smo im prava čer ji poduzmemo-korake za daljni njihov I i iskrena braća. Neka vide, da ih lju­ na-' -dn: i moderni razvoj s onom ljubavi i bimo i da im žblimo dobra. Onda će > - .'- ni interesom, ko što to ćaie otac | i oni zvoljeti nas i slušati naše savjete i naše pouke. Ovaj svijet ne imiire. Jed­ i . ■ .a za svoju djecu, koju om ljube, i i/.-j žele, da -u svojoj domovini i u i nog dana ti naš! prosvijetljeni Muslima­ ni mogli bi nam biti od neizmjerne po­ Iju im društvu zauzmu dolično mjest prosvijećenih i narodno-gospodarski ' litičke i gospodarske koristi. Koristi, o i i a. čimbenika i poluga države i ; kojoj danas nikd ili možda samo r» jetko koji, razmišlja i nagađa. Svjetska sudbina dosuđuje Jugoslaviji velike za­ • - v dosadašnje rasude i zadaće i vel kii ulogu u- povijesti budućih •' • -'.medu nas i naših Muslimana nr r a I u past i. Prošlost njihova i na- i vremena. A. u tim će vremenima i Muskmahi Jogc-đavaje imat' velikog ud­ š . bude pokrivena sa gustim plašrd'gloznog pieieta. Cijelov bratske I jela tamo dolje na Istoku, gdje se sunce rađa. Na istoku, za koji se kaže: Ех iednokrvnog osjećaja nek nas j' >. j j'đno jedincato bratsko kolo me­ oriente lux. (Jiigosl. Ekonomista.) Bratsbl glas. Ii. islamskog sv§jetaa djelshiosM liaiifat*) Iz uvoda. , Slijedeća rasprava koja se bavi ne- . ’ pristranim riješenjeni pitanja Općeg is­ lamskog Halifata ima se uzeti samo kao i dopunbeno poglavlje opširnoga djela, I što ga prirediše u Njemačkoj boraveći I islamski učenjaci pod naslovom »ls- i 1 a m a 1 s R e I i g i o n d e r N c u z e i t«, a koje je kao priručnik Islama namije­ I njeno još o Islamu loše ili nikako in- i fcrmi ariom pučanstvu Evrope. Glavna je pako zadaća ovoga djela poticaj na svestrano razmišljanje o ha­ lifa uskom pitanju, te konačno kako bi se na ruke mnogih evropskih kao i is­ točnjačkih učenjaka — uz oštro osvjet­ ljenje i strogi obzir svih vjerskih, poli­ tičkih i gospodarstvenih pitanja islam- ; ske vjerske organzacije — stavilo nov prcdlog o konačnom i objektivnom rije- ’ šenju ovoga pitanja. Pišući ovu raspra­ vu čvrstoga sam uvjerenja, da siste­ matska reorganizacija muslimanskog bogoštovlja kao duševna stvar preko ' 300 milijona ljudi zahtijeva savremenu | obradbu te uz to kao naiaktuelniji dio i istočnoga pitanja također najžumije sredenje. Kao nacionalist i musliman i na te­ melju mnogih spisa — najviše onih arapskoga, francuskoga, engleskoga. rus­ koga, perzijskoga i turskoga jezika — želim ovom svojom raspravom u po­ gledu pitanja islantskog Halifata, da unesem u njemačku literaturu za prou­ čavanje Islama kroz neko »interislamlziranjc< Halifata jednu rezultanta na­ čela i izbrušenu ideju spomenutih stra­ nih literatura. Dresđen, o Kurban-Bajramu 1337. Pisac. I. Vrhovno vjersko vodstvo. U svrhu oslobođenja islamske religije od mnogih ddgmatiziranih običaja mnogobrojiHji semitskih. mongolskih, sla­ venskih i inih naroda, koji kroz duge vijekove prigrMše Islam ili stajahu u neKjsrednoin saobraćaju sa njegovim ^■bcuicima; u svrhu osiguranja ne^^^kzaštite i ЈапгЈчН svetosti; u чu : Ii ,-г-Ап inie ■ ис i .m I khn islamskim idealima čovječnosti, te u svrhu savremene dobrotvornosti i humanosti izvršavanja islamskih propisa. potrebno je da se sv.a islamska viseća pitanja пд temelju detaljnoga proučenja sa vjerske i svjetske strane na jednome općem islamskom saboru, gdje bi sudjelovali muslimani iz svih dijelova svijeta, stave na debatu i konačno -srede. Sveopći islamski sabor. 1. Ovaj bi sa­ bor imao da rješava opća islamska, je­ dino vjerska, pitanja, a imao bi biti sa­ stavljen od-predstavnika svih islamskih naroda po slijedećem principu: narodi od pol do 10 milijona šalju po dva za­ stupnika. Narodi preko 10 milijona ša­ lju za svaki daljnih 10 milijona po jed­ noga zastupnika; dok narodi čiji broj ne dosiže 5O0.000 šalju u sabor samo jednog svog alima. 2. Broj zastupnika — svega oko 120 — bira se uvijek iz krugova kako vjer­ ski tako i svjetski obrazovanih islam­ skih prvaka i to .u omjeru: za narode ispod 10 milijona 1 : 1, dok za one preko 10 milijona vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obrazovanom. 3. Sveopći islamski sabor sastaje se svake godine na jednomjesečno zasijedanje i to redovito u Zil-kade mjesecu. 4. Sjedište je sveopćeg islamskog sa­ bora u residenci.il Halife. 5. Predsjednika sabora imenuje Kali­ fa. dok dvojicu potpredsjednika bira sa­ bor u prvoj svojoj sjednici, čiji izbor treba da Halifa potvrdi. Osim ovoga, prvi sveopći islamski sabor imao bi: 1. Postaviti Halifu svih muslimana, koji posjeduje sve uvjete za to. (Vidi kašnje pod »Halifa«!) 2. Izraditi naročiti zakon sa tačnim opredjeljenjem djelokruga sveopćeg islajnskog sabora /Ovaj zakon treba da potvrdi novoizabrani Halifa. 3. Izraditi posebni pravilnik prema ; propisima šeriata b. polaganju zakletve I saborskih poslanika Halifi. 4. Ovaj prvi sveopći islamski .sabor i imao bi se sastati u Carigradu; kao re- 1 1 sideijciji sadanjeg Halife, pod pokrovi- । imao da potvrdi i dva izabrana pot­ 1 teljstvom istoga. predsjednika. Broj z a s t u p n i k a otpadao bi na 5. Prvog pred: jednika sveopćeg islamskog sabora imenovao bi sadanji ! pojedine zemlje u kojima žive muslimani od prilike ovako: Halifa t. j. turski sultan, kao što b isti ✓ I Broj atbor. I 2Uiip Zemlja: Mezheb: lsi. žlvalj I« ;«,”Ј Vtestodržac t Abesinija (Habeš malikije, hambe2,000.00C 2 1:1 Dom. kršć. dinastija lije i šaftije Aden bO.OOC 1 1 — Engleska kol. vlada hambelije Afganistan 5,500.000 2 1 1 Emir, islam, dinr-stij hanef. i Šiije Afrika: . zapad engleska malikije 2,200.000 2 i 1 ' I Engleska kiđ. vlada istoč. njemačka malikije i šafiije 400.000 1 1 — istoč. francuska malikije i šafiije 20J.000 11 i i— Francuska kol. vlad Albanija hanefi-e 1,000.000 2t1'1 Algir (Džczair) malikije 5,000.000 2 111 Francuska kol. v|ad< Amerika razni mezhebi 90-000 111 — Razne vlade Arabija: Hidžaz i Jemen malikije*! šiije 2,509.000 2 1'1 Emir, islam, dinastiji 13,000.000 3' 2! 1 Domaći isim. knežev nezavis. krajevi malikije Armenija hanefije 3,500.000 2l 1 I 1 Beludžistan 600.000 2'1'1 ' Chan p. engl. protek hanefije i šaftije 800.000 2 1'1 Domaća kršć. vlada hanefije Bugarska 1,300 000 2' 1 ,— Emir, p. ruskim prot Buhara hanefije Chiva 800.000 hanefije 2 1 1 Emir, p. ruskim prot Cipar otok 55.000 111 Engl. kolon. vlada hanefije • Egipat (Misir) malikije i-šafiije 12,Č0O.<X)0 3 21 '1 Chedivep. engl. protek Eriter.ia i okolni talifan. posjedi razni mezhebi 2,500.000 2 i 1 Razne vlade Grčka 6O0.000 2 1 1 Kralj, kršć. dinastija hanefije Indija (Hind): engleska 80,000.00м 9'6 3 Maharadže, egl. k< 1. vi ( francuska (šafiije i drugi 30.000 1 ‘ 1 !— Francuska kol. vlada 1 Portugalskakol vlada portugalska , 25.000 i' i ( Indo-Kina: ■ engl. i Singapur 1,000.000 2 1 1 Engleska kol. viada šafiije.i drugi francuska 1,700.000 2 1 1 Francuska kol. vlada Jugoslavija hanefije 1,700.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija Kina hanefije i šafiije 30,000.000 4 3 1 . Dom. budbist. vlada Kongo malikije 3,000000 3 2 1 ĐoiH.atsiSt.vlaJ«.!]«!. prot. Kreta 1 Arhipelag hanef. i drugi 85.000 1 1 — GrčkaTine evr. vlade Liberija malikije 400.000 1 1 - Domaća crn. dinast. Madagaskar šafiije i malikije 100.000 1 I 1 — Franc. kel. vlada malikije 8,500.000 2 1 1 Sult. p. franc. protek. Maroko Mozambik 50.000 1 J - Portugal.^oln. vlada šaftije w Oceanija: 900.000 Borneo 2 1 1 Nizozem.iengl.kol.vld. 600.000 2 1 1 Franc. kolon. vlada Pilipini 25,500.000 3 2 1 Nizozem. kcl. vlada Šafiije Java Sumatra 4,500.000 2 1 1 Nizozem. kol. vlada 3,600.000 2 1 1 Razne kolon. vlado ini malaj otoci 1,200.000 2 11 Sultan pod engl. prot Oman hambelije 11,000.000 3 2 1 Šah. islam dinastija šiije Perzija 40.000 11,— Engl. kolon. vlada malikije i hamb. Rt dobre Nade 600.000 2 1 1 Kršćanska dinastija Rumunjska hanefije Rusija: evrop, Krim i hanefije i šiije 12,000.000 3 2 1 Kavkaz 11,000.000 3 2 1 Ruska kršć. vlada TurkestaniSibir hanefije i šiije 1,200.000 2 1 1 Dom. kršć. dinastija šafiije i drugi Siam Sudan: 11,000.000 3 2 i 1 Engl. kolon. vlada egipats. i Darfur franc. i Senegal hambelije, mali­ 12,000'.000 3' 2 1 Franc. kolon. vlada 6, "00.000 2-1 1 R. kol. vlade i samovl. srednjVadaj, itd. kije i hanefije 6,500.000 2 1 1 Egleska. koln. vlada engles. i Nigar 2,200.000 2. 1 1 Togo i Kamerun malikije 1,400.000' 21'1 Vel. Šejh i talij. vlasti malikije Tripolis 2,000.000! 2' 1 ! 1 Веу pod franc. protek. malikije Tunis Turska: 6,000.000 2 11 1 Sultan, dom. isl. dinst. lanefije Anadoi 3,500.000 2| 1 j 1 Mezopotamija šiije i šafije hamb. i hanefije 1,600.000 211'1 Sirija malikije i hanef. 1,500.000 2' 1 1 Palestina 250 000 1 1 — Sult. p. evrop. protek. malikije i hamb. Zanzibar Ostali krajevi Razne vlade Razni mezhebi 20.000Evrope Razne vlade 30.000 iazni mezhebi Azije Razne vlade 600.000 Razni mezhebi Afrike ' Ova statistika nije sasvim tačna, jer su glede nekih krajeva uzeti podaci još z 1905.. gdje se baš u tim krajevima Islam brzo širi. S druge strane, pako budući sam uzeo podatke iz statistika koje su sastavili razni kršćanski Stati­ stičari, gdje je više puta tedenciozno smanjen broj islmskog pučanstva jedne zemlje, onda je i ta okolnost doprinijela jedan dio netačnostj ove statistike. Osim gore spomeutih dužnosti sve- cpćeg islamskog sabora bila bi najveća i i najprešnija akcija da se postigne neko ; vjersko jedinstvo i bratstvo između ši, ija i sumiija u prvom redu-, a za tim isto između hanefija. šafiija, malikija i hambelna, jer samo poslije temeljitog i odstranjenja svih vjerskih razlika raznih islamskih sekta, može se preći na sre: divanje jedinstvenog islamskog bogo 1 šlovlja. (Nastaviće se.) Inženjer Mustasa Cellć. čim interesima, niti o narodnoj volji, koja sačinjava najglavhiji uvjet za op­ stanak same države. Ne da se nikako da ta volja dođe do izražaja, država više Tuzla, 24. januara 1920. ne služi za. narod, nego narod za dr­ (Demokratsko bjesnilo.) De- i žavu. Pravdi i objektivnosti naročito u tnokratski vlastodršci sa svim svojim , unutrašnjoj upravi nema niti traga. To su u glavnom obilježja novog »demoeksponentima napinju se iz petutii žila, krutskog režima- g. Pribićcvića & Ce. da pod svaku cijenu učine od našeg mjesta jednu zgodnu operacionu bazu Kako je našoj javnosti poznatg prilike za utvrđenje svog režima. Nc vode bri­ u unutrašnjoj upravi naše države kreću svaki čas na gore. Umjesto da nova u“) Autorizovani prijevod njemačke i ge, što pri tom padaju temeljni principi rasprave: »Das interniuselmamische i o ustrojstvu savremene i korisne upra­ prava liječi rane, koje su naš narod kroz ve. ne vodi se računa a narodnim i op- I г-. ude tištite pod tuđinskom upravom. Chalifat« Berlin 1919. Naši dopisi �4. Уцгана naši su mjerodavni faktori zaboravili posve na interese naroda i države i ci­ jelom svom radu dali čisto stranačkopolitički karakter. Gospođin ministar unutrašnjih djela hoće l«>d svaku cijenu, da svo svoje područno čnovmštvo upotrijebi u stranačko-političke svrhe i teško ga onom službeniku, koji se ne bi slijepo pokoravao nalozima svojih gor­ dili gospodara u ovom pravcu. Naše je mjesto do sada bilo — hvala Bogu — haman posve čisto od »demo­ kratskih« elemenata tako, da su sc svi mogli izbrojiti na prste. Naravna stvar otakovo je stanje upravo porazno za »demokrate«, koji sc vole hvaliti da ie najveća većina naroda uz njih, a po gotovo je razumljiva njihova zabrinu­ tost radi ovakog stanja, kada se uzme u obzir, da su na pragu općinski izbori, a valjda i izbori za konstituantu. Za to nas je gosp. ministar unutrašnjih dje­ la usrećio tim. što nain je mjesto okruž­ nog načelnika Dušana Nikolića poslao svog pouzdanika Gradića, koji pripa­ daše — koliko smo se mogli infortoisati ■— stranci srbijanskih liberala, što se sad fusionisaše sa demokratskom zajed­ nicom. I prije, a i sada poštivali smo političko-stranačko opredjeljenje g. Grudića kao njegovu sasma privatnu stvar i nijesmo očekivi:!: da će se njegovim do­ laskom na mjisto okružnog načelnika unijeti u upravu našega okruga kakova stranačka politika, keja ide u -prilog ma kojoj političkoj partiji. No kod nas je sada ovako: Ko hoće da nosi karakter i naziv javnog službenika, taj mora na prvom redu biti izraziti pristaša »de­ mokratske« zajednice. Sve druge kva­ lifikacije. sposobnosti, službena prizna­ nja i si. od sporedne su vrijednosti. Da potkrijepim primjerom: g. Ahmedbeg Defterdarević, koji je nakon prevrata doživio votum povjerenja od svih čla­ nova kotarskog vijeća, bez razlike vje­ re i partije, mora na popravak zemalj­ skoj vladi, jer »preveć simpatiše J. M. Organizaciji«. Iditno dalje. Kod nas je „PRAVDA” i j • i ■ ; j I ; i i j I I I nedavno postavljen za kotarskog predstojnika g. Alfred pl. Makanec. Prošlost toga vrsong upravnog činovnika, koji se je u najkritićnaje doba za vrije­ me bivše austrijske vlade olvoreno izlugao za svoje sunarodnjake, koji su nemilo proganjam, davala nam je dovoljno povoda, da se veselimo, što je na upravu grada došao zdušan, pravedan i okretan upravni činovnik. Nu naše je veselje bilo kratko, icr i g. Makanec mora po volji d odluci gospodina okružiiika Grudića, da ostavi Tuzlu i ide u Sarajevo na zemaljsku vladu. Cijela naša javnost dobro poznaje rad g. Makanca i iskreno žali, što nas mora da ostavi, a da nam dolazi čovjek, koji ćc vrlo teško da se snađe sa našim mjesnim prilikama. Imalo se je do sada pri­ like i u javnim glasilima opetovano čitati o priznanjima za uspješan rad i upravu g. Makanca, ali baš te hvale i priznanja sačinjavaju peh i za nas i za g. Ma­ kanca, jer se u doba koruptivne upra­ ve ne može da održi na površini po­ šten i ispravan činovnik. Ono što mo­ derna nauka o ustrojstvu i djelovanju države kod jednog činovnika označuje vrlinom i bitnim postulatom za korisno djelovanje u državnoj upravi, to je sada postalo neoprostivom greškom i ružnom manom, koja čini dotičnog činovnika neupotrebivim za službu. Naši građani bez razlike vjere podu­ zeli su akciju kod ministarstva unu­ trašnjih djela, da se opozove premještenje gg. Defterdarevića i Makanca i mi smo vrlo radoznali, hoćemo li biti u stanju, da zabilježimo barem jedan slučaj, gdje se je uvažila volja cijeloga građanstva i na mjerodavnom mjestu izašlo se u susret njegovim željama. Jedno bi samo željeli napomenuti: Ka­ da bi kojom srećom došli u taj položaj, da odlučuje narodna volja, onda bi si­ gurno prije morao da ostavi Tuzlu ok­ ružni načelnik Grudić, koji, ako nastavi kako je počeo, neće »ikada biti u sta­ nju, da zadobije simpatije najvećeg di­ jela nas Tuzlaka. Kalendar „Pravda4* izišao je iz štampe pa će se ubrzo po­ ( «ćJIac» ) četi raspačavati, čim ga knjigoveža po­ veže. Kalendar ima oval sadržaj: ■Ćiljl jČIaI » 1. Kalendarski dio, 2. Dinastija Karadordevića, 3. Narodne himne, 4. Islam­ ska vjerska zvanja u našem kraljev­ CIa-, yđ>stvu, 5. Jedan vaz od Reds-ul-uleme, <_j L-J-C—« cđc »б. Ustavotvorna skupština, 7. Padaju ulJl — Jl^^> j. !ja-*l j zvijezde, pjesma od Šemsuddina Sarajtića, 8. Očevi ljudi, odlomak romana ofl cš-dš' A. Hifzl Bjelevca, 9. Hasana’ga Pećki ^S. od Hamdije Kreševljakovića, 10. Uz­ gajanje djece od Saliha Serdarevića, 11. Gospodarska politika od Hodže, 12. j Mladost, pjesma od Šemsuddina Saraj— dl— 'lića, 13. Muhamed ef. Kadić od Edhema •-'J 5У-с' jiju Mulabdića, 14. Narodno zdravlje, jedna naredba od Rijaseti-ihnije, 15. Narodne c —b ‘l—U umotvorine: Vila Murtezanagića ■ od Husniie Berberovića, Trgovčev našljeddh-'ć.CaJ <—у Чл/Мј nik od F. H. B„ Narodne pjesme od Sidike Kreševljakovića, Narodne poslo­ A'/- <—f vice od Edhema Mulabdića, 16. Bilješ­ ke: Koji je sedmični dan. Naziv mjese­ - l5‘^*—-1 --- / ci, Sat, Tri djela, Knjiga i čovjek, Deset •i***' ^у| „Ij zapovijedi za čitatelje knjiga, Zubi, Skupoća. 17. Šale: Ciganin, Profesorska јУ—I c-U.—š јУ I rastrešenost. Iz društva, »Crnoj«, pje­ < ^l^ _4» sma, Nasrud-din efendija, 18. Skala bi­ ljega, 19. Inserati. 'r’jb' »ai»L. c— »jč— Sadržaj turskog dijela kalendara do­ nosimo u posebnoj bilješci. Politički pregled Amerika nije za ultimatum. Vlada još uvijek nije primila detaljnih službenih informacija od naše mirovne delegacije. No vlada je dobila vrlo važna obavješ­ tenja iz Washingtaiia. U političkim se krugovima govori, da je Amerika dala ■izjavu, koja se nikako ne identificira sa ultimatumom antante. Pošto je rok za odgovor dan do 28. o. mj. o podne, to će vlada tokom današnjeg dana stilizovati odgovor na ultimatum. Veliku po­ zornost pobudiše ponovni posjeti en­ gleskog i francuskog poslanika Jcod mi­ nistra predsjednika. U političkim se krugovima drži, da su ovim posjetima sa strane spomenutih poslanika poduzeti koraci, da se skloni naša vlada, da'pra­ štane na ultimatum. Ovdje je sve uz­ buđeno radi riješenja jadranskog pita­ nja. Opet su danas priređene manifesta­ cije. Produljen rok za odgovor. Prema jed­ noj depeši iz Londona engleska je vla­ da saopštila. da kao i francuska vlada nema ništa protiv toga, da se rak .koji je postavljen našoj vladi za odgovor na predlng vrhovnog savjeta produži do polus .ne iduće nedjelje. Držanje Talijana. Iz Rima javljaju: U ministarskim krugovima tvrde da Italija ne će više činiti nikakve ustupke 11РАВДА' u slučaju, da beogradska vlada odbije ponuđeni kompromis. Italija je već žrt­ vovala u cilju pomirenja i suviše veliki dio koristi, koje joj je pružao londonski ugovor i teško da bi talijansko javno mnijenje primilo nova popuštanja. Li­ stovi kao »Sccolo« i »Corniere«, koji­ ma su nacionalisti iinili zamjerke na njihovoj popustljivost:, sada izražavaju mišljenje, da je nemoguće ići preko ustmsika, yoii u učinjeni u kompromisu, za kej; se traži pristanak Srbije. Netačtio je da je D' Annunzio već napu­ stio Rijeku. Prema posljednjim vijesti­ ma on će izvjesno otići iz Rijeke po zaključenju 'sporazuma sa Jugoslaveni­ ma, aii ne ranije. »Piccolo« donosi uvodni članak, u ko­ me veli, da ie Vilson nepokolebiv i os­ taje pri svome prvom gledištu, te »Piccoloi' misli, da postojeće riješenje, koje se namjerava učiniti bilo bi stalna opasnost za evropski mir. List konstatuje da su svi Jugoslaveni u jadran­ skom pitanju složni, ma koliko da se nalaze u međusobnoj suprotnosti u unutrašnjim prilikama. Protiv Italije svi su složni. Njemački poslanik u Beogradu biće dr. Has bivši badenski ministar unu­ trašnjih djela. Beč za Njemačku. U Beču je održana velika manifestaciona skupština za pri­ pojenje Njemačkoj. Prihvaćena je i rezo­ lucija, kojom se vlada i narodna skup­ ština pozivaju da stupe pred pobjeditelje i reknu: »naš narod propada a vi nas ne možete pomoći. Pustite nas na­ šoj njemačkoj braći«. Prva konlerenca ambasadora određe­ na ie za ponedjeljak, a predsjedaće joj %o svoj prilici Paleologne, prvi sekre­ tar ministarstva inostratiiili djela i opu­ nomoćeni ministar za konferenciju. Drži se da će se na njoj, raspravljati engleski predloži u stvari odgovora. Holandije. U novu francusku delegaciju na kon­ ferenciji mira ušli su: Millerand, Mar­ šal, lsaac i Cambon. Millerand je izjavio u skupštini: Naša je prva briga smanjiti količinu papir­ nog novca, bidže dovesti u ravnotežu i otpočeti amortizaciju našega duga. Vlada neće propustiti da se ojača orgaijizacija društva narpda i izvršenje od­ redaba versailleskog ugovora. Držanje ruske vlade. Prema vijesti­ ma iz Moskve izjavila se je sovjetska vlada, da je spremna stupiti u trgovač­ ke odnošaje sa saveznicima, no .poželj­ no je da se prije sklopi primirje. U pro­ tivnom slučaju potopiće čitavo antantino brodovlje, koje se nalazi u njezinim lukama. Nesuglasice među engleskim ministri­ ma. Politički je događaj prvog reda ne­ suglasica između Llovda Georgea i Churchilla. Churchill ne odobrava po­ puštanje Llovda Georgea prema bolj­ ševicima. Službeni sovjetski izvještaj donosi da su crvene čete zauzele grad Mohilev. Boljševička je fronta udaljena od Crnog Mora samo 60 vrsta. Na kavkaskoj su fronti boljševici prekoračili svuda rije­ ku Don. Na sibirskoj fronti doprli su do kitajske granice. tlroi 114 Bpv: 1 i ! i i Domaće vijesti Sta sve može da učini ljubav za na­ rod! Dok mi u zadnje vrijeme gotov u svakome broju »Pravde« pozivamo na­ še svjesnije i agilnije prijatelje, da tu­ mače osobito našemu težaku potrebu jednog njegovog lista, stižu nam pret­ plate za »Pouku« vrlo lagano i u neznat­ nom broju. No počeše se javljati i iz­ nimke. Da i drugim našim prijateljima pokažemo primjer agilnog patriotskog rada za narod, danas ćemo da spome­ nemo jedan: iz Brčkog nam je najavlje­ no za »Pouku« 200 (dvjesta) pret­ plata. Eto vidite, braćo, šta može sve ljubav za narod da učini. Čast Mjes­ nom Odboru naše Organizacije u Brč­ kom, a naročito našemu boriocu za na­ rodni napredak g. Dru Bukvici, brčanskome Ijekaru. 4 Neka se u ovaj zlatni primjer ugle­ daju naši Mjesni Odbori po svim gra­ dovima naše domovine, a vala i inte­ ligencija, koja još i sad više govori ne­ go li tvori. Naročito učiteljima i muallimima moramo reći da nijesu ispunili svoje dužnosti: da putem »Pouke« spo­ je naše selo sa širokim svijetom i nje­ govim pokretima. Življe braćo! »Pouka«, težačku glasilo naše J. M. O. trebala bi skoro da započne izlaziti kao poseban list, ponovljena .1 pojačana; spremna da i našu širu javnost (masu) uputi u današnji politički i kul­ turni život. Pretplata joj je 20 K иа go­ dinu ili 12 K na po godine a šalje se na adresu: »Radnom Odboru J. M. 0.« u Sarajevu, sa napomenom: prev-lata za »Pouku«. Zadnji je ćas, pa još jednom molimo sve naše patriote, da učine svoji duž­ nost prema našem težaku i malograđa­ ninu. Samo ćemo prosvjetom pravoj slo«" ‘ bodi. Velika zabava »Đerzelcza« održana ii. januara, vanredno je uspjela i do­ kazala, da su muslimani vrijedni i sami gotovo bez ičije pomoći' dati nešto li­ jepo i uspjelo. Muslimanski svijet po­ sjetio je ovu zabavu vrlo dobro, "te ie cijela dvorana bila dupkom puna, na su se posjetioci za odmora mogli jedva sa svoga mjesta pomaći. Sva ie zabava odisala čisto musliman­ skim duhom, te je ovaj biljeg i privu­ kao veliki musi, svijet, dok ie nemuslimana bilo veoma malo, gotovo ništa. Inače se zabava razvijala posve intiinno i prirodno bez ikakve ukočenost1 i pretvaranja. Raspored sc izvađao na zadovoljstvo publike. U prvom dijelu smo čuli lijepo odsvirane pjesme od vojne glazbe po­ red jedne dobro izvedene deklamacije gosp. M. Kurta (»Proklestvo Dželal-paše«), nakon čega je u drugom dijelu odigrana Bašagičeva drama »Abdulahpaša«. Građa je ovoj drami naša, bosan­ ska prošlost, kad je velik dio Dalmacije potpadao pod osmanlijsku vlast. Tada je zatražila Venecija od Turske sandža­ ke Klis i Krku, na što je bio i pristao, veliki vezir — izdajica, polakomivši se na žuto zlato i kazavši krivo, sultanu, da se tu radi o »crkvi sa dvije kule«. Ali se ovoj izdajničkoj osnovi odlučno oprije bosanski vezir Abdulah-paša, ko­ jemu veliki vezir odluči slomiti prkos i mišljaše ga prisiliti na poslušnost kri­ votvorenim fermanom te ga stavi pred izbor: ili da preda Klis i Krku ili da popije otrov, što mu ga bajagi sultan šalje. Naš paša ispije rade otrov i umire uz ganutljivu nazdravicu »čestito­ me sultanu«, kojega su murtati okružili te mu prodaju carevinu. Smrt Abdulahpašina digne na noge bosanske begove, koji u protestu, poslanu upravo na ru.ce sultanu preko pašinih kćeri razotkriju cijelu izdaju te veliki vezir plati glavom svoje izdajstvo. — Drama je ova zadahnuta starim bosanskim rodoljubljem i ponosom, te još i danas djeluje na naše muslimane sjećajući ih stare slave i svijesti, kojom su branili rođenu grudu. (»1 glavu ću svoju dati — al kamena jednog ne dam!«) Naročito se ugodno dojmilo masi, ženskinja, za koje je isti dan poslije podne davana ista zabava, ono mjesto u drami, kada se kćeri — sirote odvažuju u Stambol na tužbu i osvetu za svoga oca pred licem sulta­ novim. To je dokaz života i .smjelosti u samostalnom preuzeću’ Drama je odigrana s obzirom na početnički nastup dobrovoljnih članova dosta dobro i sigurno, a osobito je vje­ što svoju ulogu izveo M. Kurt te mu je publika svesrdno odobravala. Nakon dovršene predstave nastavljen je treći dio zabave te je u pokrajnlm prostorijama zavladao pravi domaći ži­ vot i prijateljski meliabet uz kafanu i aščinicu. Nažalost nije manjkala ni mejhana, koje u ovakim zgodama nebi smje­ lo biti, dok je omladina kolo vodila u glavnoj dvorani sve do zore. U svemu je zabava vrlo dobro uspje­ la kako u moralnom tako i u materi­ jalnom pogledu. Samo bismo željeli, da naši sugrađani nemusiimanii skrenu ma­ lo više pažnje muslimanskim zabavama, . kao što to muslimani obraćaju zabava­ ma svojih sugrađana. Na ovoj je zabavi bilo upravo upadno kao dogovor e41 o odsustvo pravoslavnih i katolika, te Жш jc iskočila pred očima velika razlisa između prakse i teorije: u teoriji svi vičemo za narodno jedinstvo i me­ đusobna zbližavanja, a u praksi pruža­ mo strašan primjer separiranja i ođaIjivanja: više danas, negdoli u crnožutom vremenu. I to sve biva u ovo bla­ ženo doba narodnog jedinstva, koje ho­ će da zbniše sve vjerske i plemenske razlike kao nesavremene i nazadne os­ tatke. Žalosno je ovo i sramotno s dočanstvo o poimanju narodnog stva i stapanja, a najveća je sr? naše vlastodržee demokrate, oj vidjesmo ni sjene, K^ko bi bilo, da se iz povuku konsekvcncijft mani vratimo milo �Demobilizacija prvog poziva biće iz­ vedena u najkraće vrijeme. Izložba Hrvatskoga Radiše 1920. Kao što prošle godine, tako će i ove godine »Hrv. Radiša« prirediti u Zagrebu iz­ ložbu naro.dnoga rada. Izložba je pro­ šle godine zapremala 28 soba, od kojih je bosansko-hcrccgovačka pobudila ve­ like simpatije. Ove će godine biti izlož­ ba u još većem opsegu. Podružnica Hrv. Radiše u Sarajevu daje za sad na sve­ opće znanje: 1.) Izložili se mogu radovi trgovaca, obrtnika i muslimanki (kao uopće ženskoga ručnoga rada) u što većem broju i to takovi, koji bi se mo­ gli odmah na izložbi prodati. 2.) Glede šegrtskih izložaka rnogu se izložiti radovi svih naučnika bez obzira, da. li su pitome! Hrv.4 Radiše ili nijesu. (Hrv. Ra­ diša npdijelio je .prošle godine naučni­ cima za njihove vrsne radove, ocijenje­ ne po posebnom jury-u nagradu cd 5.000 W. 3.) Izložba će se otvoriti po sadanjim dispozicijama u mjesecu kolo­ vozu o. g. 4.) U tu svrhu sastaviće se za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu po­ seban službeni odbor, koji će akcijom rukovoditi. Pobliže upute daje'ovdašnja podruž­ nica »Radiše«. »Merhametova« glavna skupština obđržavaće se na dan 30.-januara 1920. u petak u 2 sahata poslije podne u pro­ storijama Islamske čitaonice (Kiraethane) sa slijedećim dnevnim redom: I. Iz­ vješće tajnika, 2. izvješće blagajnika, 3. izvješće revizora, 4. podijeljenje apsolutcrija, 5. izbor odbora, 6. eventualije, i izmjena pravila. Umoljavaju se svi članovi .Merhanieta«, da nefaljeno izvole na skupštinu doći. Odbor. Bivše Bergestelle u Mostaru u raspro­ daji. Kako nam javljaju iz Mostara pre­ dala je okružna i mjesna komanda po odobrenju divizijske komande u Dubrov­ niku putem javne licitacije prodanu svu rubenu vojničku robu, stare cipele i' odpadke od kože najvišem nudiocu tt. A. Koluderu u Mostaru, te će isti na licu mjesta neprekidno svakim danom na malo i veliko gornju robu rasprodavati. Pošto se ovijem pruža rijetka nka našim siromasima, to neka svaki pohiti i na ovoj ciči zimi za malo novaca se obuje i odije. Kako su većinom odpadci rubenitia vuneni, to se preporučuje fa■brikama stolova u našem kraljevstvu, da se za ovu robu zainteresuju i stupe u dodir sa kupcem. Tako isto rellektanti na veće partije, neka se obrate i traže«razjašnjenja na tt. A. Koluder, Mo­ star. 29. Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlali časova Felierov pravi Elsafiuid! б dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 24 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Pokvaren li Vam je želudac od zle hrane? Follerove prave ElsapfluJe — pa opot sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbno, ali što jefti»eiae. — Eugeu V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 703 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažig'ače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći te samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, kada rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu Mhadu, koja izvrsno djeluje protiv |^Aii i ispadanju kose, čini, da krhka ^^^^kosa postaje mekana i bujna, pM^^^iaj i zapriječuje da kosa Lončić u Ina«.:. II , a ’.'n1,.! I.r. Obavijest TrsSdjah Kad cipelar hoće da pravi kazan, onda se može desiti i -to, da .Zagrebačka Novine“ donesu i ovaku vijest sarajevskog izvjestitelja „Jut. Lista-: .Najučeranjoj muslimanskoj skupštini izabrani su povjerenici koji imadu izabrati predsjednika vakufa. Među ostalin.a se u kombinaciji nalazi Safet-beg Bašagić". Da našim čitateljima bude jasna sva smiješnost ovog „izvještaja" napominjciio, da se radi d kotarskoj ▼. m. skupštini, na kojoj je izabrano sarajevsko v. m. povjerenstvo. Samo se po sebi razumije, da o dru Basagiću nije bilo ni spomena. Hi u tovar ni u Kako se odstupa i bega vili i# is »vlh mustri ed «»Uvhe: „Vaknfeko-шехг. sab. odhoi«, ovdje. Zehraljujam »i na slnžbi rakufeko-ineanfskeg direktora 28/12. 1919. 8aHf Amsulovie s. v. II. V. in. sabersko* odboru. Zahvalio sam s« na slof.bi vakufskog: direk­ tora. Po § Prezao, jer eo nijo mogao *n»ći!) vakuf, elašb. prognatike morao olužbor >ti do konca marta »91». Po § (opet pra«no) ie’e pragmatike podjeljujem ta to vrijeme eobi dopust. Za to Trijasi« pripadajuću mi plaću poklanjam vakufskom »irotiitu i ,,Gajr«m“ Molim, da sa svojedobno aautratvjo dvijo namire isplate i to jedna „Gajrctu," a druga ,,?iroti5U.'‘ 1 1. 1920 irionf A»aukwić n. v. Povodom ovo ostavko javilo •• je kotarsko v. ni. povjerenstvo, Čiji članovi pri uovlm iaheiima г. o d o b i > •> ni jodnog g 1 ar a orim dopisom od 10. jana&ra 1920 broj 202 20; V. m. enb. odboru, ovdje. Ovo je povjerenstvo preko novina i inaće (!) dotnalo đa je vukefako mearifski direktor Še­ rif »f. Arnautovio odstupio sa «т«<а mjesta, formirajući neumorui rad posp. Šerif ef. Aruautovićs sa sveg desotogodiinjeg »lullovanja kao vakufskog direktora eko podignuća vakufa i njegovog dobra, ovo jo povjerenstvo njeger od, I jp primilo sr. (!) žaljenje m, te je uakljužilo u svojoj aj^daid, driunoj dne 4. januara 1920. too. 14, Ja se isti p e n ® v a o zamoli, da no ostane kod svoje odluko već da se opet povrati na svoje prijetnje mjesto, s kojeg je dosad tako blagotvorna i nenaeovno upravljao sa vakufskim instkem i reitavi u lom pravcu svoj rad. Ovo povjerenstvo izriče g, ^erif cf. Arnaetoviću svoja d a b o k a aalivalaost na bveprimjetaom i acsebienom radu ok? pođi sanja i utapteđooje vakufskoj dobra tako, đa nije bilo rata i dragih pctcikcća, imetak vakafskl bi dane« vrijedio — na milijardo, a i danas — koliko su to prilike đopultalc salasi se na ranijernoj vhini — Ujedno povjerenstvo dali, da i »Salih u Г. U a o i r a g i ć odstupa ta sveg rejesta ia centralne uprave, polto je lio valja« i pouadsa Predsjednik: M a t i b o v i ć. Svaka nsia narodna priča svriava: „ako ■u iivi i danas im je dobre," pa 1 iui velimo: ..da «o bi isbora, čuo bi te glas siroto Ilatibovića.“ Ovako ... «kj nekad bilo, a duge eo te spominjati .. . fldvoliatshu hneclapiju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman HlcMć Јћ A.AA AAAAA Tražim jednu hasii ponude na brojem 227. upravu lista slati pod KilhBlm F. TiBfenbash uvoz i izvoz ћвт. tehničkih proizvoda, Osijeis I. Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetlčke robe t. t. I. M. Zahtjevajte cjenovni k. , ( ; ' . I I IMAM NA PRODAJU UZ UMJERENU CIJENU cijeli nov šušterslri halat sa mašinom ljevicom. — Upitati na ad­ Moj sin Mehmedalija Duraković Iz resa: G a I i b P a š 1 ć, trgovac Gra- j Gračanice star 21 godinu od kako se čauica. 18, 1—5 1 je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. da me je krađom do sad odštetio vi­ Alečkovlć u Travniku, treba pero- | še hiljada kruna, pa u najnovije vri­ vođu. 19, 1—7 jeme krivotvorivši moj'i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice ALIJA DEMIROV1Ć. trgovac MOSTAR kod Banki oko 7000 K što ja ništa nudi biber u zrnu po K 95,— na kg. znao nisam, niti ću platiti ni do sad Tamjan po K 85.— na kg. U poštan­ ni od sad dugova moga toga nazovi skim paketima od kg 47, čisto uz sina, za to stavllam na znanje sva­ pouzeće dok zaliha traje. 20. 1—5 j kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku Suljaga Duraković. ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima I na izradit tina odijela za gospođe. — i OGLAS. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Agenturna i komisionalna poslovniProlin Sokak) ulica Regenta Alek- | ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ sanđra br. 2. nogradska cesta 17. posreduje kod j kupnje i prodaje svakovrsne kože za KUPUJEM KUĆU U SARAJEVU sa ' trgovce i obućare, nabavlja obućarima 3—5 soba, gvire nuzgrednim prosto­ kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuj’e Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčirijama, te eventualno nešto bašče. ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Najrađe u muslimanskom dijelu gra. ne cijene. đa. Umoljava se ponude slati na uKod upita umoljavaše priložiti marpravu lista. 26 ' ku za odgovor. 1—5 iiiaiiivRiiiiii ■ JL *“• л »J.—, в ТвЈОМЈ.ЈЖСТи,«, n»4llW !■! mi— ■ —UMI ii- пч —гт ^uah'fiiansha Идабка i obrtnička banka za Sasnu i Hercegovini! ti. i u Sarajeva poziva temeljem § 159. trgovačkogžako na za B. i I I. upisnikc svojih dionica u& Hitnja glaenii skupštinu koja će «o obJržavati dne 10. februara o. g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: I. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom »sigursus. Uglava ipravila. Zaključak o konstituiranju društva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu S 157. Irgov. «sk«u*. Odbor osnivača iSusIlmanshB troouačliE I obrtničke banko za za Bosnu i Hzrczgorinu ti. đ ii Sarajovu. �Страва 6. Strana' .ПРАВДА Број 114 Broj PRAVDA Prpspekt Mlmanshe trgovačke i dJFtničks Ше za Bssnu i ta. društvo a Surajevu I POZIV NA SUPSKRIPCIJU U djelokrug društva spada: da trguje novcem i papirima od vrijednosti, da priplođuje kapitale, da unapređuje i kreditom pomaže zemljoradnju, trgovinu, obrt i industriju, i da podiže i vrši promet sa nepokretninama. Obzirom na to baviće se društvo ovim poslovima: 1. prima novac za priplod i štednju a) na uložne knjižice, b) na blagajničke listove, kuji nose kamate i imadu točno odre­ đeni rok otkaza i isplate, c) na stalnu nedeljnu štednju uz knji­ žicu, da ga poslije određenog vremena vrati ulagaču odjednom sa kamatima, d) na tekući račun (Konto-Korent'; * 2. eskontuje i reeskontuje mjenice i tražbine, isto tako varrante, izvučene državne obveznice, srećke, kupone i t d. Mjenice, koje bude društvo eskontovalo, mogu biti sa grun­ tovnim osiguranjem ili bez njega, mogu glasiti na domaću ili stranu valutu, ali ne smiju glasiti na dulji rok od šest mjeseci. Na njima moraju bili najmanje dva solventna potpisa. Iz­ nimke može ravnateljstvo dozvoliti; 3. daje zajmove na državne .papire i druge papire od vri­ jednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni; 4. daje zajmove na tekuće račune (Kcnto-Korent) na pod­ lozi ili hipoteke ili državnih i drugih papira od vrijednosti, koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, ili na podlozi kojeg drugog osiguranja; 5. kupuje i prodaje svakovrsne papire, od vrijednosti, de­ viza, kovani novac, robu, sirovine i druge predmete za tuđi račun; 6. kupuje i prodaje na vlastiti račun papire od vrijednosti, koji nose interese i koje ravnateljstvo nađe da su sigurni, kao i obveznice, koje glase na glavnicu ili anuitetne iznose sa posred­ nom ili neposrednom državnom garancijom; 7. bavi se transportnim i špedlcionim poslovima; 8. daje zajmove na nepokretnost uz gruntovno osiguranje; 9. vrši sve bankovne i mjenjačke poslove kao i svakovrsne isplate i naplate г.а tuđi račun; 10. podjeljuje kredit vrijednim malim trgovcima i obrtnici­ ma do maksimalne svote od 500 kruna i bez osiguranja u svrhu unapređenja ili osnivanja njihove egzistencije. Glede takog kre■ dita, koji godišnje sveukupno nesmije prekoračiti 2”ја temeljne glavnice, odlučuje ravnateljstvo; 11. osniva, organizuje i rukovodi kreditna i privredna društva i udruženja, zadruge i saveze, konzorcije i druge ustanove, daje im i nabavlja kredit, učestvuje u takim poduzećima, posreduje među njima i za njih; 12. kupuje i prodaje nepokretnosti i druge predmete, zemIjoradničke i šumske privrede, zakupljuje ih, administrira parce­ lira i kolonizira; 13. prima na čuvanje razne ostave; 14. posreduje kod sklapanja trgovačkih poslova za tuđi ra­ čun i tuđe ime; 15. osniva, finansira i rukovodi stovarišta i skladišta za robu i sirovine, za proizvode zemljoradnje, industrije i obrta; 16. podjeljuje hipotekarne . zajmove i posreduje kod podje­ ljivanja hipotekarnih zajmova; 17. osniva i .finansira druga novčana, industrijalna i druga privredna poduzeća; 18. zastupa razna trgovačka poduzeća kao i osiguravajuća društva; 19. konačno se društvo može baviti i drugim poslovima, koji su u suglasju sa ciljem i značajem društva i koje glavna skupština zaključi a vlada odobri; Trajanje društva jest neograničeno. Temeljna glavnica društva iznaša tri milijuna kruna a podijeljena je na 30.000 komada dionica po 100 kruna nominalne Prijednosti, ali ona se može zaključkom glavne skupštine do veset milijona kruna povisiti. Svako povišenje može se tek onda zaključiti, dok budu di­ onice prijašnjih emisija potpuno isplaćene. Dionice društva prve emisije do tri milijona kruna glase na ime. Glede daljnih emisija, da li će dionice glasiti na ime ili na donosioca (au porteur), odlučuje glavna skupština. Uplata dionica osigurava se upisom. Dioničarom postaje samo onaj koga društvo primi, te bude upisan u knjigu 'dioničara. (§ 179 t, z.) 1 Prije početka rada ima se svaka dionica uplaliti sa K 50 prilikom upisa. Daljnih K 50’— ima se uplatiti u dva jednaka roka i to: K 25’— tri mjeseca nakon konstituirajuće glavne skupštine, a preostalih K 25'— nakon još daljna tri mjeseca. Dioničari će biti pozvani na ispunjenje djelomičnih uplata, odnosno na povišenje glavnice, tri puta.objavom putem službe­ nog lista bosan.-herc. zemaljske vlade, od kojih će zadnja usli­ jediti najmanje trideset dana prije izminuća konačnog roka, us­ tanovljenog; za uplatu. Za zakašnjenje platiće se baia kamata na nepoloženu svo­ tu, od dana propisanog roka za uplatu do dana uplate. Oni dioničari, koji 30 dana od dana propisanog za uplatu ne polože uplatu sa kamatima, mogu biti od ravnateljstva lišeni svih njihovih prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjenih uplata, ali oni ipak iamče dalje u smislu § 158. trg. zakona. Dionice onih dioničara, koji su lišeni svojih prava radi ne ulateža djelomičnih uplata, ima ravnateljstvo predati drugim osobama. Uplate takovih dioničara smatraju se propalim, te se imaju unositi u rezervni fondU ime troška oko osnivanja, otpadaju na svaku dlonicu pet kruna, koje se imaju odmah kod upisa uplatiti. Na uplaćene iznose izdaju se upisnicima potvrde, a pošto dionice budu potpuno uplaćene, izdače se dioničarima stalne dionice. Prvo ravnateljstvo imenovali su na tri godine osnivači društva, na svakoj redovitoj glavnoj skupštini odstupa trećina imenovanih članova ravnateljstva, te se za mjesta odstupajućih članova ravnateljstva obavljaju novi izbori. Povjerenike za provinciju imenovalo je ravnateljstvo iz kruga supskribenata. Spomenutih 30.000 dionica po K 100 prepušta se jav­ nom upisu, po gore naznačenim uvjetima do 31. januara 1920. Predbilježbe na dionice i uplate primaju: Muslimanska banka Banjaluka, 2. Muslimanska bai.za dđ. u Brčkom, 3. Muslimanska banka dd. u Bijeljini, Muslimanska kreditna banka dd. u Foči, 5. Muslimanska štedionica z. s. o. j. u Stocu, 6. Težačka banka dd. u Cazinu, 7. Muslimanska prometna banka d. d. u Bos, Krupi. 8, Trgovačka banka dd. u Trebinju. 9. Privilegovana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, kao i njezine podružnice i ispostave u zemlji. One se mogu upraviti i na 'pojedine niže naznačene čla­ nove ravnateljstva. U slučaju dodjeljenja manjeg broja dionica, nego što je po subskribentu upisano, vratitiče se uplaćeni višak. Konstituirajuča glavna skupština obdržavače se u smislu § 159. t. z. u utorak 10. februara 1920. u 10 sati prije podne u prostorijama islamske čitaonice u Sarajevu, te se na ovu skupštinu supskribenti već sada pozivaju. Oni supskribenti, koji bi bili zapriječeni, da prisustvuju konstituirajućoj glavnoj skupštini, mogu ovlastiti i zastupstvoiji jednog drugog supskrib'enta ili kojeg člana potpis ravnateljstva. U Sarajevu, 31. decembra 1919. Od osnivačkog odbora imenovano ravnateljatvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hersegovinu (dioničarsko dru­ štvo) u Sarajevu. Dr. Mehmed еи. Spaho, tajnik trgovačke i obrtntičke komore Sarajevo, Huseitl eff. Omanovič. bankovni ravnatelj Derventa, Hamidbeg Kurbegovli, posjednik i trgovac Donji Vakuf, Muhamadaga И. Jtasufagii, veletržac Sarajevo, Ubrahimaga Demerđžit, veletržac Sarajevo, Dr. Ali Kyamilbag Džlnšćt veleposjednik i gradonačelnik Banjaluka, AHbag Bištavit. veleposjednik I gradonačelnik Bos. Novi, Abdaga Kotudar, posjednik i veletržac Mostar. Nesiraga Ahmstaževiž, veletržac Sarajevo, Ahmadaga Madžtomerovit, trgovac Sarajevo. Acimbag Dugalit, prokurista Sarajevo. Odgovorni sreduik: M. Scdžtlu. Vlasnik: Cautralnl Odbor »I. M. O.« štamparija D. & A. K � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e968cb987da35a31d697a64d55e11234.pdf abd4f2cae1de5758e8d96dee593ebc83 PDF Text Text Poštarina u gotovom plafona. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redakcioni odbor. Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 10 (115) Sarajevo, subota 31. januara 1920. (9. džumadil-evvela 1338.) Godina II. Prosvjedna skupština muslimana u Sarajevu. Rezolucija. Muslimani Krađa Sarajeva skupljeni na javnom zboru 30. januara 1920. sa­ slušavši Južne vijesti o strašnim događajima u bilećkom kotaru, koji se sve od prevrata neprestano ponavljaju i čine nemogućim život i opstanak musli­ manima u bilećkom kotaru, smatraju, da su ovi događaji izraz sadašnjeg nesnosnog protumuslimanskog sistema u našoj državi. Čvrsto srno osvjedočeni, da je za sva ubijanja, pljačkanja i vrijeđanja najsvetijih muslimanskih osjećaja krivo dosadašnje nehajno i pasivno držanje kako centralne vlade u Beogradu, tako i pokrajinske vlade u Sarajevu, kuje uza sve to, što im na raspolaganju stoje sva sredstva državne vlasti, nljesu htjele učiniti kraj ovim zločinima, Dok u jednu ruku sadašnja vlada nastoji svim mogućim sredstvima, da Sarajevo, 30. januara. i i i I Jučer su sarajevski muslimani pru­ žili sjajan primjer stranačke discipline, grangjanske svijesti i islamskog osje­ ćaja. Na jednostavan poziv u »Pravdi«, napunio se je harem Careve džamije nepreglednom masom gragjanstva bez raziike dobi i zanimanja. Uz bijel* abmedije stajahu garavi radnici; uz mladog zanatliju vrstahu se sijedi ljudi u svilenim ahmedijama; uz inte• ligenta bijaše rame uz rame naš čaršiiija, da svi skupa, svi jednodušno i bratski manifestiraju svoju gragjansku i islamsku svijest i da svojoj ugrože­ noj braći pošalju bratski pozdrav i osude njihove ugnjetače. Još je zanimivija i utješnija pojava, da su pri ovoj manifestaciji uzela riječ i dva doktora Srbina i što nikom ne i i I ; ; I 11 i su nam bilećki grauslugu, i tako nam Živjesmo u 1јн- ; i ■ i I i ' pade na um, da raspita: a što će oni nom stanju, da zabrani dobrovoljno da­ na ovoj skupštini? Prvi govornik nije vanje haka, jer se radi o interesima — bio pravilno shvaćen, nu za to je muslimana, koje treba nagrditi i osla­ drugi, odličan radikal, požeo buru biti. Tada su i hitri i energični. Kad se odbravanja. Znak, da je naš gragjanin ■ radi o kazni kojeg pravoslavnog činov— naredan čovjek i da je u i nika radi zanemarena dužnosti, pa i svaka vrijeme spreman, da bratuje očitog neposluha naša je vlast nemoć­ Veseli nas ova pojava i ističemo je kao na i nekonsolidOvana. No radi li se o ponovan primjer da bi dobra uprava progonu činovnika — muslimana, ona vrlo lahko premostila sve disonance, je i te kako hitra i energična; i te kako koje vladaju radi toga što se ne shvabrza i dosjetljiva u izmišljanju smica­ ća ili ne će da shvati naša blaga ćud lica, kojima se opravdava ovo šikanii bratska pripravnost, da se zaboravi ranje. Ova vlast ima dvije mjere i dva ono, što nas je do sad razdvajalo. jezika: jedan, kojim govori, kad prav­ da nasilja i nepravde svoje i. svojih šti­ Najutješnija je pojava, da naš gra­ ćenika, a jedan kad objašnjava naše đanin poprima borbeni stav i da je stanje i naše nevolje. Mi smo ljubitelji spreman braniti svoja prava. Puni veselja radj ovog prvog koraka, klislobode, pravde, jednakosti i ravno­ čemo našim Sarajlijama: »Ejvala vam, pravnosti, pa koje čudo ako ne razu­ braćo I« mijemo dva jezika, već samo jedan; koje čudo da nasilje zovemo nasiljem a ne pravdom, tiraniju tiranijom, a ne narodnom slobodom i jednakošću? Tok skupštine.' U I sat otvara skupštinu g. Dr. Halidbeg Hrasnica ovim riječima: - Tužni događaji koji su se višestruko odigrali u raznim pograničnim mjesti­ ma, a naročito zadnji događaji u Bileći prisilili su nas, da ovim načinom dadnemo izraz negodovanja i da protestuijemo radi propusta vlade, koji su gla­ vni uzrok ovim događajima. Slučajevi pljačke i ubojstva u danima prevrata mogu se nekako ispričati, jer je država bila u začetku, no kasniji događaji nose na sebi biljeg sistematskog unišla ’anja tias muslimana. Mi smo prosto ireplavlieni brzojavima iz Bileća, u kojima se vapi za pomoć i traži ili zaštite ili .-lobođno selenje. Ovaj javni zbor, koji je ovako sjajno posjećen, daće »duška na­ šem saučešću prema braći u Bileći i glasan protest odgovornim faktorima za njihove propuste. Predlaže izbor pred­ sjednika današnje skupštine, a skupšti­ na jedioglasno usvaja predlog, da predsiijeda g. Dr. Hrasnica. Preuzimajući predsjedništvo g. Dr. Hrasnica se zahvaljuje na povjerenju, predstavlja poticajnog izaslanika dra Kellera i daje riječ gosp. Ali ef. Kapilčiću, imamu i muallimu iz Bileća. Ali ef. Kapičić, od skupštine burno pozdravljen, veli da će prikazati prilike u Bileći prije rata, za vrijeme rata i nakon pre­ vrata. Prije rata pravoslavni su sa mu­ slimanima živjeli kao prava braća. Ni­ je bilo ni svađa, a kamo li ubojstava. Kadgod su samo provaljivali Crnogor­ ci i krali hajvan. Za vrijeme rata naše je držanje prema pravoslavnim Srbima bilo potpuno ispravio. Krivnjom musli­ mana nije niko nastradao: niti je bilo ubijenih, niti je ko otišao u taoce. Daj^Je sam kao vojni imam spasio mnoI^B^nogorskili taoca i sve mi je na'ј7;јЖ^51о za tim, da šio moguće vi-tau:e pr ■ uljene drače | | na račun muslimana pomogne i nagradi pravoslavne seljake, dotle u drugu ru­ ku neće da poduzme ni u bilećkom, a ni u drugim kotarevima uspješne mjere, da se spriječi potpuno ekonomsko uništavanje ne samo građana već i težaka muslimana. Iz toga se najbolje vidi, da je sistem sadašnje uprave u državi uperen protiv muslimanima bez razlike njihovog zanimanja. Protestujući najodlučnije protiv ovakvom držanju vlade muslimani grada Sarajeva dijele sa svojom braćom u Bileći i drugim mjestima svu tugu i žalost, koja ih pritiskuje i zahtijevaju, da centralna vlada u Beogradu učini već jednom kraj ovom u svakoj pravnoj državi nemogućem stanju, te da i mu­ slimanima dadne onu zaštitu života i imetka, koju uživaju ostali državljani. Najednom je kao po narudžbi iznenada počelo sistematsko pljačkanje i za kratko nam je vrijeme učinjena šteta od preko podrug milion kruna. Ovo se pljačkanje i ubijanje ne može pripisati svjema Srbima građanima i težacima, već ga vrši stotinjak ljudi pomoću svo­ jih rođaka i svojte iz Crne Gore. (Gla­ sovi: Pomažu im i žandari). Prelazi na prikaz pojedinih slučajeva, kog su jav­ nosti poznati iz pisanja našeg lista i svr­ šava govor zahvaljujući na bratskoj su­ ćuti skupštine. Riječ uzima Sakib Korkut, koji, od skupštine burno pozdrav­ ljen, veli da će ovdje da bude tu­ mačem bilećkih i drugih nasrtaja na osobnu i imovnu sigurnost nas muslima­ na i da im dadne ono iskreno tumače­ nje, koje im daje cijeli isl. dio našeg naroda. Ovdje (pokazujući na g. dra Kellera) pred povjerenikom .policije, ov­ dje pred svim detektivima, što se u džamijskom haremu razmiliše među vas, da špijuniraju šta će ko govoriti, ovdje na svom pragu, mi slobodni gra­ đani Jugoslavije dižemo u prvom re­ du glas protesta proti ograničavanju slobode govora i sastajanja (Povici: Dolje policijski režim!) li hoćemo da našoj vlasti dadnemo neuvijen sud o uzrocima ovih skandaloznih događaja. Vlast se izmotava na taj način, da ži­ vimo u doba prevrata, pa da ušljed toga nije sve konsolidovano onako, ka­ ko bi trebalo i kako bi se željelo. Ne može se, veli, sve tako brzo srediti. Tako govori kad se radi o zaštiti nas muslimana, no kad se radi o čijoj dru­ goj koži, kad su u pitanju interesi dru­ gih. onda je ta vlast i te kako snažna, onda je ona i te kako brza i odlučna; onda može alarmirati i vojsku i policiju i žandare, onda ima i puške i topove, onda ima mašingevere i sve .što je nu­ žno, da se manifestuje snaga i moć dr­ žave. Na prsi maja na primjer.ta je vlast bila spremna i potpuno dorasla situaciji, a odlučna tako, da je čak u uredu reisul-uleme mogla tražiti bolj­ ševičke izdajnike. Kad hoće, onda je ta vlast u potpu­ Vele da u Bileći pljačkaju Crnogor­ ci i nađoše još jednog Kurtovića, koji, za hatur dinara objašnjava »veliko­ dušnost« naše braće. Je li Crna Gora na nebu ili je u Jugoslaviji? Zašto se jednom i u njoj ne bi uveo red? Poručiše nam preko jednog lista, da je u Bileći red, jer da je tamo 150 žandara. Slab izgovor, jer ih može biti i 1.500, pa d'a od njih ne bude koristi, ako ne uzrade i ne uščuvaju red! Mi evo četiri-pet mjeseci pišemo o Bileći, aK ni­ kakve fajde. Zašto se ne povedu izvidi u svrhu, da se objasni kako to, da u Trebinju, koje je također na crnogor­ skoj granici, nema bilećkih događaja? Da, ali bi onda trebalo baciti, predstoj­ nika iz Bileće! No uzmimo, da su u Bileći krivi Crnogorci, ali je pitanje: ko je kriv za događaje ovdje u Sara­ jevu? Ko je kriv za napadaj na Šišića kuću, za ubojstva i besprimjerno zlo­ činstvo nad obitelji Alije Halvadžije? To se je dogodilo pod vladinim nosom, slučaj je poznat ministru predsjedniku, ministru vojnom, pa čak i samom Re­ gentu. Uza sve to je pokriven — kop­ renom tajnosti. Pa onda Rogatica. Jesu U i tamo Cr­ nogorci? Najugledniji građani potpisa­ še predstavku dokumentovanu pojedi­ nim primjerima i upraviše je zemalj­ skoj vladi, ministarstvu pa i Kabinetskoj Kancelariji. Čitasmo u novinama, kako je ministar Pribićević jednom pri­ likom ostavio ministarsku sjednicu i odmaglio kući u srditom raspoloženju. Za dan za dva doznasmo za zaključak mi­ nistarskog savjeta, da se u Rogaticu 1zašalje, pouzdanik ministarstva. Odrediše Osmana Hadžića, premda su upo­ zoreni, da je potrebno mješovito po­ vjerenstvo, 1 šta je bilo? Hadžić je po­ tvrdio navode predstavke jer se kozi ne može kazati da je kobila, no ministar je taj izvještaj bacio pod Silte i — ako su živi i danas im je zlo! Ministar potraje tačno zna da je rogatička ob­ last kriva neredima, nu niti se šta mi­ jenja, niti ide na bolje. Šta više on radi obratno. On. je na primjer Iz BUeće maknuo vojsku i vojnog komandanta. koji bijaše ušao u trag pljačkašima, a ne kažnjava predstojnika, koji ne vrši ii te dužnoti da o neredima obavijesti vladu. Kad smo koro dobili brzojav o ponovnim pljačkama u Bileći, telefoni­ rasmo sadržaj predsjedničkom urodu zemaljske vlade i upitasmo za razjašnje­ nje. Šta mislite kako nam odgovoriše. »Mi o tom — nemamo isvještaja«. Pomislite: jedna organizacija dobiva izvještaj, a vlada ga nema, premda sc je radilo o upadu čitave če­ te pljačkaša. I još se ne stide to saop­ ćiti jednom listu! Uza sve to g. pred­ stojniku nije pala ni dlaka s glave. Još nešto: šef je oružane šile u Bileći je­ dan žanđarski narednik. Koje onda čup do, da potporučnici izvan službe tuku mirne građane; koje onda čudo, da se u Bileći niko ne kažnjava? Da »opravda« svoj nehaj, naša vlast ima jedilo odvratno sredstvo, kojim operiše od prevrata pa do danas. Veli nam da smo revolucionarni, da smo proti narodu i ovoj državi. Vi ste pro­ ti državi, vi mirni i solidni građani, ko­ ji novo stanje pozdraviste cvijećem, soli i liljebom. Revolucionara ste vi, čije se je predstavništvo služilo samo legalnim i parlamentarnim sredstvima borbe, koji trpiste sve patnje i nevolje i koji evo istom danas održavate prvi protesni zbor. Ne, gospodo! 1 naši su opadači svjesni o neistinitosti ove tvrd­ nje, ali im je ona potrebna za to, da »opravdaju« korupciju jedne zadrte kli­ ke pravoslavaca, koji pod firmom »mučeništva« osiguravaju svoje tetke, stri­ ne i razne kuma Joke, seka Mile i ka­ ko se već zovu razni izvozničari i izvozničarke. Kriva je nesposobnost Ate Šole, za kojeg tek nakon petnaest mje­ seci dođoše đo uvjerenja, da je »po­ šten« ali neenersičan, premda smo ih mi već u početku upozorili da od tog bra­ šna ne će biti pogače! (Povici: Dolje Šola!) Ne, gospodo, mi nijesmo proti ovol svojoj državi, jer je ona naša 6 jer. Sveta Pribićević nije ta država. On je tu danas, a sutra će ga ili prekosutra ot­ puhnuti vjetar kao i sve silnike. Mi smo ovdje starosjedioci i uredivaćemo ovu državu na zdravim i solidnim temelji­ ma. Naš će se glas čuti, usprkos svih nastojanja g. Pribićevića i mi ćemo ovo govoriti u Beogradu uza sve napo­ re, da nam se za predstavnike namet­ nu kojekakve mumije. (Odobravanje). Vi ste, je li de, svi sporazumni, da ovim nametnicima pošaljemo jedan »pozdrav« i svi ćete viknuti: Dolje Svrzo, makar se Pribićević ne znam, kako trzo! (Bur­ ni povici: Dolje Svrzo-) Vi ćete reći »Dolje Ibrahrim Sarić!« (Oijela skupšti­ na: Dolje!), »Dolje Kurtović!« (Dolje!), »Dolje Mehmedbeg Zečević!« (Dolje!). Tako, a sad ću da još nešto objasnim! Boreći se proti ovom sistemu, mi se ne borimo proti našoj državi i našoj zemlji. Znam, da je stanje, u kojem se nalazimo, mnogog dovelo do osvjedo­ čenja, da je naša »narodna« upravni gora od austrijske i da mnogi koji pred prevrat govorili: »Nek ide Austri- �»ПРАВДА* Страна 2. Strana ja, pa šta bilo, da bilo.'« sada govore: I »Ovo je beternije i od Austrije!« Ima i I inteligenata, koji zapadode u ovaki pe­ simizam, ali to jo§ ne znači da smo proti državi i narodu. Ne. To je loš iz­ ražaj negodovanja i ništa više! Jer mi nijesmo proti državi i ovoj zemlji, koja je natopljena našom krvlju više nego ičijom i koju šino mi branili dulje i jače nego li iko drugi. Mi se borimo za ovu zemlju i opiremo baš najviše tendenci­ ji. koja ide za tim, da nas sa sela po­ tisne u gradove, a iz gradova izbaci napotje. Mi to ne ćemo i ne damo. Ob­ ratno: mi ćemo se iz gradova razmiHH po selima, jer samo tako ćemo biti korisni za razvoj naše države. Mi strogo lučimo državu od sistema, mi ćemo upregnuti šve sile, da čas pri­ je nestane traga ovom apsolutizmu i da našu državu izvedemo iz austrijskog s»anja, u koje jc doveđoše ovi nespo­ sobni samozvane! i nametniči. Zar smo protudržavni ako se borimo i zgraža­ mo nad cenzurom, ako osuđujemo cvaj poticajni sistem i njegova špijuna­ žu; zar je grijeh i izdaja države, ako se opiremo nesposobnim komesarima u općinama, koji upropastiše i ono malo, što nam je iza Austrije preostalo? Zar smo proti državi, ako osuđujemo pred­ stojnika Mađara, koji »a tenbihu u Ro­ gatici govori dobrovoljcima: »Podupirite vi mene, a ja ću vas!«? Zamislite se malo: Mađar huška na građanski rat i pljačkašima dale žandarsku asistenciju, pa je — dobar; a mi smo »Austrijanci« za to, što se opiremo ovom rušenju državnih temelja! Ne. gospođo, mi ni­ jesmo proti državi, već proti sistemu, koji je vodi u ćor-sokak. Mi smo proti sistemu, koji nas preko plaćenika blati i podvaljuje nam da smo talijanski pla­ ćenici, premda svak zna, da u našoj »Pravdi« ntema plaćenika i da bi ih podmitili — da mogu — baš oni, koji na mitu osnivaju svoju stranku. Da ’ smo mi lakomi za novcem, dobili bi­ smo ih mnogo više, nego li bi nam trebalo da se proteferičimo u Stambolu ili provozamo do Beograda. Neuspjeh u tom pogledu glavni je razlog siktanju na nas i naše zbijene redove. Za to moramo odgovoriti još tje­ šnjim zbijanjem tih redova, još čvršćom i žilavijom borbom proti sistemu i pripremati se da izbijemo klin klinom, ako se nastave ovi progoni i ova ti­ ranija. U zadnje su se doba poljuljali naši protivnici i jučer nam poručuju da su i sami „demokrati" došli do uvjerenja, da se agrarno pitanje ne može riješiti proti muslimana. Treba da znamo, da to nije plod uvigjavnosti, nego rezultat naše borbe, a pošto I se radi i o rekonstrukciji vlade, držim da je ovdje potrebno pozdraviti gg. Protića i dra Laginjd i isporučiti im naš neopozivi zahtjev, da se spora­ zumnom radu može pristupiti samo uz uvjet, da se pri sastavu nove bosan­ ske vlade ne ponovi pregjašnja po­ ■ grješka. Treba da na vladu dogju ljudi । narodnog povjerenja i bistra pogleda, : a Šoli i drugovima doviknimo: »Dolje ; Šola!« Dolje . . . Policajni komesar i prijeti se govorniku raspustom skup­ ; štine, a skupštinari se odupiru oštrim povicima. Govornik umiruje skupštinu I I i završuje povikom: »Dolje Pribićević!« (Burno odobravanje). i Pozdravljen burnim poklicima »Živio!« uzima riječ: Dr. Mehmed Spaho: Prva je zadaća države da osigura svojim građanima pravo na opstanak obezbijedivši im ličnu i imovinsku si­ gurnost. Država je zajednica u kojoj ovi članovi moraju da uživaju jedna­ ka građanska i državnička prava. To­ ga nažalost kod nas nema. U stvara­ nju Jugoslavije, koja je nastala ras­ padom Austro-Ugarske učestvovali su svi zastupnici naroda i svojim pro­ gramima pružali najljepšu sliku bu­ duće države. Nu kad su došli na vlast izvjesni ljudi nijesu se obazirali na načela ni utanačenja, nego su gazili sve što njima nije išlo u račun. Do­ gađaji koji su se odigrali i kojima smo svjedoci svakim danom osvjedočuju nas o protivnom: da sistem up­ rave ide za razaranjem, državna vlast na ruku krivaca a na štetu jednog dijela naroda — muslimana. Postali smo bespravni i nezaštićeni, a vlada nije da je nemoćna da stane na kraj ovom nesnosnom stanju, nego je pa­ sivna; sa zlom namjerom prepušta da se pred njezinim očima odigravaju događaji, kojima nema primjera ni u centralnoj Africi. Vlada je ortak pljač­ kaša, jer nije istina, da 150 žandara ! I I I ' ' I i toliko vojske u Bileći ne može napraviti reda. Sve naše pritužbe, upiti u parla­ mentu i razne prestavke zabačene su a da nam nije ni odgovoreno. Ovim načinom hoće se da nam zlonamjerno i proračunato omrazi naša domovina, da nas ekonomski unište, da nas sa sela potisnu u gra­ dove — u gradovima ponovo uništi, pa da postanemo bespravno roblje s kim će se moći raspolagati pp miloj volji. Predbacuje nam se da smo proti vladi, proti državi. Mi nismo proti države; sistem, koji je danas zaveden on je protivnik države — taj. isti si­ stem razara državu stvarajući u njoj neravnopravne građane. Mi ne traži­ mo mnogo, ne ttažimo da budemo privilegisani, ali tražimo ravnopravnost i jednakost svih građana. Kad se slegao pljesak, uzima riječ g. H. Salihaga Blčakčić: Mi stariji nismo zapamtili ovakog zla i zuluma. Dočekali smo Austriju 1878. puškama i borili se proti njezine sile, a Jugoslaviju i dolazak srpskih četa do­ čekali smo s cvijećem i kruhom. Za Za četrdeset godina što nam je Austri­ ja zuluma činila premašilo je ovo što nam naša država uradi u 14 mjeseci. No i ako ne možemo dalje snositi ove zulume, ipak nas to ne će prisiliti da ostavimo ovu rođenu grudu, za koju smo se bili i s Ostnanlijom. Mi se'ne ćemo povesti za pogrješ­ kom naših starih i ostaćemo na ovoj grudi sve dok nas i jednog teče. Za burno vrijeme pred okupaciju i uz oku­ paciju mi nijesmo dokunisali ni srp­ skom malu ni srpskom džanu i ne shva­ ćam kako, sadanja vlast ne će da pro­ goni ovih zlodjela. Niko se ne kažnja­ va, a poznato je da sud treba da pro­ goni i najmanju otimačinu, a kamo li veliku pljačku i ubojstvo. Kod nas Hiko nije kažnjen, a kamo li obješen. Mi ovdje izričemo naše ogorčenje ra­ di propusta vlade i protestiramo javno, — ali ostajemo ovdje.... S. A. Filipović osvrće se također na bilećke događa­ je zapao u diskusiju sa pojedinim upasinoć dogodio ii Sarajevu, gdje je jedan individuum napao jednu muslimanku htijući joj strgnuti ogru. Protestira pro­ ti ovog korupcionog sistema, poziva zbor da svi skupa: jedan za sve i svi PRAVDA" I za jednog nastave lx>rbu, da državna I vlast dođe u ruke državnika, koji će umjeti i htjeti upravljati kako treba i kako iziskuje sadanji položaj naše dr­ žave. Iza S. Alibega Fiilpovića zamolio je riječ Srbin Dr. Tupanjanin i osvrnuo se na događaje u Bileći. 0sudio je krađe i pljačke, ali je izjavio, da se to ne događa samo muslimani­ ma nego i Srbima, ali su različiti osje­ ćaji u jednog i drugog, pa Srbi šute. Politika Austrije stvorila je umjetno drugi taj osjećaj. Srbi su navikli patiti jer su njihove težnje išle od Kosova Srbi — Srbiji' ali sii historički događaji stvorili drugo: Velika Srbija nije ostva­ rena, ali smo dobili veliku zajedničku Jugoslaviju. Uloga bi inteligencije tre bala da bude izgladenje tfh različitih osjećaja, i ne bi se smjeli pred naro­ dom 'zatajivati niti čjnl’ti čitav jedan dio naroda odgovornim za djela koja se imaju samo vladi pripisati. Govoieći o Bilećkim događajima iz­ nosi psihološke uzroke, koji su mogli dati povoda osvetu ali događaje, u tom slučaju, kao Srbin osuđuje. Govornik I js zapao u diskusiju sa pojed-mm upadačima, ušljođ čega se izgubio u sitni| čama, pa ušljed zlovolje slušatelja ne j bijaše u stanju, da nesmetano feloži) , svoje misli. Na nas je učinio dojam jed­ nog idealiste i vrlo nam je žao, da nije bio shvaćen onako, kako je htio da go। vori. Za njim uzima riječ gosp. Dr. Nikolinović i napadajući vladu, koja vlada bez nai roda. Ona je zabacila volju naroda od­ godivši parlamenat, pa ^ojom pakošću ide za zavađanjem naroda. Narod lije i kriv, a Srbi kao cjelina pogotovo ne, pa apeliram na vas da s ovog zbora protestirate radi kršenja narodne vo, i lje, kako bi narod dobro vlast u svoje ruke i tako podignuo autoritet vlasti dolaženjem na vladu ljudi koji imaju j narodno povjerenje (Opće odobravanje). Iza g. Dra Nikolinovića predsjednik I d'aje riječ g. A. Šeriću. koji čita’ rezo; luciju, što je donosimo na čelu lista. Rezolucija je primljena uz opće, odo. bravanje nakon čega je predsjednik za­ ključio skupštinu, zamolivši za razlaz. I Neki su skupštinari povikali: »U vrste« i" htijući da se manifestira ulicom, no uI brzo je predsjedatelju uspjelo, da skupI štinare odvrati od tog nauma. Pozitivan rad rijim otvorenjem tako potrebnog »Imamora da bude geslom novoizabranih reta« pomogne na svoj način, i time im vakufskih tijela, kojim će pokazati na­ se olakša zbilja teško životarenje. Osi­ rodu, koji 'ih počasti svojim neograni­ gurani u svojim najčednijdm potrebama čenim povjerenjem, da njihovim izbo­ i muallimi bi morali da razviju malo porom nijesu samo lica izmijenjena, nego zitivniji rad. Da sfc taj i u praksi pro­ da će svjesni preuzete odgovornosti i vodi, trebalo bi zavesti malo češću i poraditi zbiljski na njegovu pridizanju. zdravu kontrolu, o kojoj dosad, naža­ Da napišem ovo par redaka, potakao lost, nije bilo ni govora. S njim bi se me ishod izbora novog sarajevskog vamoralo dozvati u pamet svakom služ­ ktrfskog povjerenstva. Kako je izbor beniku, da on na svom mjestu ima i pao na lica, koja svojom spremom i izvjesne dužnosti, čijim zanefnarenjem voljom da porade opravdavaju najljepmože biti pozvan na odgovornost. Mor« še nade, biću slobodan da podsjetim se zavesti autoritet i respekt pred prednovoizabranu gospodu na najpreče zadatke, koji ih u njihovom odgovornom I. slavljenim. radu čekaju. Svijest o odgovornosti za Bezodvlačno uređenje kućnog redan svoje djelovanje, koja je dosadanjim našim mektjebima a i medresama po članovima vakufskih tijela potpuno najboljim uzorima uz 'striktno njegovo manjkala diktovaće novoizabranim čla­ održavanje spriječilo bi da še mnoge novima, da mjesto samog šablonskog nekad krasne mekjtebske zgrade pret­ rješavanja prispjelih akata djelotvorno varaju u najruševnije i najzapuštenije i s puno mara porade na zdravom sa­ kućetine. U ovaka stanja dovode te niranju mnogobrojnih gorućih pitanja. zgrade Skandalozno razuzdana djeca, Rad, kojemu se mora najozbiljnije koja onda svoj nesvjesni Vandalizam prijeći mnogostran je i opsežan. Dezoprenose u svoje domove. Na pojedine latne prilike kakve vladaju u našim primjere neću se ovdje upuštati; o tom muškim i ženskim mektebima traže (u će imati povjerenstvo prilike da se uv­ granicama kot. povjerenstvima date jeri prilikom ispitvanja tog žalosnog kompetencije) bezodvlačno svoje sani­ stanja. ranje. Šta se sve može u ovom pogle­ Žalpsne prilike u kojim Se nalaze go­ du učinili a da se vječno ne čeka na tovo sve naše džamije traže da se i blažene »pozvane« i na votiranje ve­ njihovom sređenju bezodvlačno posveti likih kredita, mislim da nije potrebno najozbiljnija briga. Zapuštenost je u posebno isticati. Makar da temeljito mnogim džamijama takova, da je to is­ preuređenje cjelokupne vjerske obuke pod kritike. spada u kompetenciju vakufsko-mearifKrivnjom većinom nesposobnih i do skog sabora, ipak bi svjesno naše sagnjušanja indolentnih mutevelija, izgu­ rajevsko povjerenstvo moglo da do tog bile su mnoge džamije svoju pravu konačnog uređenja popravi i uredi ono svrhu, da budu čistilištem ljudske duše što niti treba a niti može da čeka, dok i tijela«. Ne mora svaka džamija biti dođe na pretres pred vakufski sabor. raskošno urođena, ali čista mora biti, Pozitivnih rad naših muallima, koji ako će da udovoljava svojoj svrsi. Po­ bi oni ovim postepenim sređivanjem trebno je da se ovo sve putem jedne mekjteha morali da razviju, traži s dru­ komisije konstatira i onda sve potrebno ge strane, da se nađe zgodan način, ko­ odredi! i eventualno izrada pravilnik, jim bi se njima omogućilo bar u neko­ liko pristojno životarenje. U koliko im kojim će se podržavanje reda i čistoće u pojedinosti urediti. Njegovo izvršava­ se ne bi momentano moglo pomoći povlšenjem heriva, neka se bar što skonje mora biti obvezatno za mutevelije, Бр«ј 115 Broj koje bi u tome imali češće koiiroliraU za to podesne osobe. Vrlo eklatantan primjer, kako je sva zapuštenost op­ ćenita, pruža nam inače krasna Careva džmija, čije musandare sa svojim pr­ ljavim podovima svemu su prije slične nego li tlu, na koje ima čovjek da spu­ sti pred Velikim AHahom svoj najdra­ gocjeniji dio tijela — svoju glavu. Uz­ gred bi trebalo pripomenuti i Hamđibegu, da i on posveti malo više brige čišćenju musandara, naročito prilikom džume. Bar on ima uvijek za to dosta osoblja. Osobitu brigu moraće povjerenstvo uz saradnju džematskog medžlisa da posveti uređenju upravo strašno zapu­ štenih naših groblja. Rume« stida navire čovjeku u lice kad prođe mimo koje muslimansko groblje. Gledajući kake se po odgrađenim našim grobljima utr­ kuju paščad i od razuzdane i nahuška­ ne deriščadi obavljaju nužde na grobo­ vima naših otaca i nehotice se čovjek upita: pa jesmo li mi ljudi? Ima li u nama i truna islamskog osjećanja, kad bez imalo stida i grižnje svjesti dopu­ štamo, da se i kosti onih, koji su nam ostavili sve hajrate, što ih danas ima­ mo. raznose po ulicama i glođu po paščadima? Naročitu sablazan izazivaju groblja, što se nalaze ti centrumu. Za uređenje onog pred oficirskom kasinom imalo bi povjerenstvo da pozove onu instituciju, koja je to na se obvezatno preuzela. Uzrok, koji je sva naša groblja doveo u današnje skandalozno stanje morao bi se tako ukloniti, da se za podržava-, tije postavljenog reda postave za to zgodni i stručni organi, čijom bi se kontrolom i nadgledanjem onemogućilo da se ne obnovi ono što se dosad de­ šavalo. Dobro organizovanom kontro­ lom izbjeglo bi se nepotrebnim izdaci­ ma za popravke, a s 'druge strane bi i prihodi od paše bili kudikamo znat­ niji. Ne potojenjujući ni druge vrlo važne zadatke, koji čekaju povjerenstvo u nje­ govu radu, drago, će mi biti ako one gore iznesene primjedbe shvati onako važnim i prešnim, kao što po mome skromnom mšljenju i jesu. .U to ime pozdravljam pri njegovu nastupu novo povjerenstvo želeći, da mu rađ bude okrunjen pozitivnim uspjesima, kojim ■ Će najbolje opravdati neograničeno po­ vjerenje, dokumentovano na sjajan na­ čin u nekoliko mahova. Jedan akademičar. Promašen cilj. Dr. P. Kada je prvom polovicom «ovembra minule godine naše ministar­ stvo zagrnulo rukave, da poznatom svojom naredbom o ograničenju toče­ nja žestokih pića izliječi jednu od naj­ težih naših narodnih rana, mi smo se tome veselili. Veselili smo se tim više, što se ta naredba pokriva sa jednom točkom našega programa, u kojoj smo zauzeli stanovište, da ćemo se boriti proti alkoholu. To smo i učinili iznesavši već nekoliko članaka u tome smje­ ru, a i u buduće ćemo taj naš program slijediti i nastaviti rad u tom pravcu. Kroz to vrijeme proučavali smo s jed­ ne strane slovo »Naredbe« ali smo s druge starne budnim okom pratili i šta se oko nas zbiva, te kakovi su plodovi te »Naredbe«. Blizu tromjesečno opa­ žanje, dovelo nas je do ovog zaključ­ ka: Naše se je ministarstvo dobro đžilitnulo svojom naredbom, ali cilja nije pogodilo. Mi vjerujemo u najbolju na­ mjeru i volju koju je ministarstvo pri izdavanju ove naredbe imalo, ali dru­ go je izdavati naredbe, a drugo postig­ nuti Cilj. Ova je naredba po našem mni­ jenju jednostrana, te se od nje ne mo­ žemo da nadamo onome uspjehu koji bi nam bio tako drag i poželjan. Za­ mislimo se malo u naredbu da se o to­ me osvjedočimo. Suma sumarum te naredbe jest, da s« ograniči točenje i piće žestokog alko­ hola. Pod ovim se razumijeva rakija, rum, konjak i razni likeri. Pitamo li za svrhu, odgovoriće nam sc da se ona sastoji u tom, da se umanji broj pijai^J ca ili da se pomogne narodnoj hjgMg Vrlo dobro, al malo i smiiešn|^E.^ sim-> čovjek opije od rakjfl3№M|| z/.i n h pića? Zar < e oiH^V ■ *" l* . �Број 115 Broj prije »skrpi« čovjeka nego vino, ali učinak ostaje isti. 1 vino viče, halahuči, pjeva, razbija boce i čaše, pa i same glave kao i rakija. Oni su brat i seslra u tome pogledu. Ne vrijedi iz­ govor, da se rakija može da pije u sva­ ko vrijeme, a vino ne, jer to stoji do individualnog raspoloženja kao i poje­ dinih mjesta i običaja. Ne vrijedi niti taj izgovor, da rakija i slična pića više Škoti« zdravlju čovjeka jer mu škode i vino i pivo. Tako, te je mahmurluk od vina, po kazivanju »iskusnih« kud i ka.mo leži 1 gori nego odi rakije. — Možda su sva žestoka pića zabranjena za to što se- u njih ne može voda d'a lijeva dok je to s vinom posve drugačije. Ni to ne vrijedi, jer i rakija trpi isto što i vino. 1 ona podnosi vodu, te je birtaš u stanju, da iz jednog bureta toči stovrsnu rakiju, mehku, napolicu i ljutu, kao da je bure pregrađeno na tri Шјеla. Moguće da se je htjelo ovom nared­ bom prepriječiti izostajanje radnika od posla. No to se ne može da postigne, jer kao što rekosmo ako nema rakije ima vina i pive i eto radnika koji je naučan piti, gđe je opet u ponedeljak nesposoban za rad »sto onako, kao da Je rakiju pio. Ako se ovom naredbom išlo za tim, da se narodu sačuva novac pri ovakoj skupoći rakije i taj je cilj promašen. Jer dok bi se čovjek opio sa manjom količinom rakije, ergo manjim novcem, dotle mu treba više vina ergo i više novaca. Najkašnje ne razumijemo zašto su ova pića zabranjena svima u opće bez razlike? Koje onda čudo ako se ta naredba mimoilazi i ! > direktno i in­ direktno, a tome :ma.te stotine načina, koje će teško da otkrje i najbudn/e oko policije. Najpošlje kome je upravo stalo do toga da se opije ii uživa u piću rakije i drugih zabranjenih pića u javnim lokalima jar ne- može sebi pcmoći tako, da i u zabranjeno vrijeme svome ćeifu udnotj,: Zar mu je teško ;; subotu veče1 pripraviti rakiji po miloj volji, toliko koliko mu treba da provede svoje »veselje« u nedjelju a u ponedjeljak razbije mahmurluk ili rosu strese? Dakle se i ovim načinom na­ redba obilazi, a to za to što je jedno­ strana. Još jednu primjedbu pa ćemo završiti. Naredba napose apostrofira »notor­ ne pijance« kojima se apsolutno ne srnije piće davati. Dobro, tako glasi slovo naredbe, a mi pitamo slijedeće: Nose li notorni pijanci cedulju na čelu? ‘Ne no­ se! U malim mjestima još kako tako, ali kako će u većim mjestima znati sva­ ki pojedini gostioničar tko jest a. tko nije notorni pijanac? Valjda i zato tre­ ba posebna legitimacija. Ta manite se ljudi »ih legitimacija. I onako ih je pre­ više. A tko će se dati proglasiti notor­ nim pijancem? Nitko pa ni najveća be­ krija. Ergo opet cilj promašen! Bilješke Verižna trgovina. Pod gornjim naslo­ vom donosi zagrebačka »Domovina« u rubrici »Tekući računi« ovu vrlo za­ nimljivu bilješku: »Neko je iz Bosne tražio od Ministarstva Trgovine dozvolu da izveze u Austriju dva vagona vune, da se od nje izrade fesovi i da se uve­ zu u našu zemlju za snabdevanje mu­ slimanskog stanovništva. Kao što je poznato, fesovi se izrađuju u Beču « Češkoj, i vuna se morala izvesti, da ne bi jedan veliki dio našeg naroda ostao gologlav. Fesovi su zaista izra­ đeni I uvezeni u našu zemlju. Ali čim su stigli kod nas, onaj isti koji je dokazivao da se vuna mora iz­ vest da bi se dobili neophodni fesovi. našao je od jedanput da našem narodu fesovi nisu potrebni, nego da mu tre­ baju šamije. I tražio je dozvolu da fe- | sove izveze u Tursku i da se odande : uvezu šamije. Krt veli, pravo je .da i | žene zavija glavu, dosta su muški no- I sili I. ive. Ne treba da se čudimo ako sutra- taj i isti zatraži dozvolu za izvoz šamija radi ! uvoza bonbona, pa zatim redom svih artikala pobrojanih u carinskoj tarifi, dokle se i njemu samom ne dosadi ta rižna trgovina ili dokle u Centralnoj ■i ne dosadi da izdaje izvoznice«. ' poznato, da je jedan ovdataknuti »neutralac« išao u i »begleiter« fesova i to . »demokratskog natiam je jasno poduzeća. Strana 3 Страна .FRAVDA* — .ПРАВДА* i U ministarskom se savjetu rasprav- j jemu je govorilo više omladinaca. Po­ | ljalo oko snabdijevanja zemlje i pobislije zbora su se zaputili manifestaiti 1 janja skupoće. Zaključeno je, da se upred američko poslaništvo. gdje su prired'i centralizacija kupova­ redili burne ovacije. Poslanik je nja hrane, da se zabrani izvoz hra­ izašao na balkon i u kratkom se govo­ ne i spriječi kriomčarenje. ru zahvalo na ovacijama izrazivši uv­ Da su te mjere poduzete kad je naše jerenje, d će naše jadransko pitanje po žito izručivano Austriji, da se potkože svoj prilici biti riješeno na opće zado­ neki »demokratski« paraziti, ne bismo voljstvo. Na to ga je na engleskom je­ । sad gladovali, niti Т kukuruz plaćali ziku pozdravio dr. Biankini. Zatim je 1 5—6 kruna. No bolje i kasno nego li krenula povorka pred dvor. Upravo u nikako. taj čas ulazio je regentov automobil, u kojem se nalazio i sam regent. Masa Opomena komunistima. Ministar sa­ obraćaja pozvao je predstavnike komu- I je opkolila automobil i priredila regentu i kralju srdačne ovacije. Regent se du­ nističke radničke organizacije i s njima boko dirnut zahvaljivao ia sve strane. vijećao o posljednjim događajima na tiKad! je povorka došla do zgrade mini­ motičkoj željeznici. Jednako je i mi­ starstva vanjskih poslova i kad je htje­ nistar Pribićević pozvao k sebi pred­ la krenuti pred talijansko poslaništvo, stavnike komunističke stranke i saop­ suprostavili su joj se vojnici i žandarmi ćio im da će vlada poduzeti sve mjere, na konjima, našto su se manifestanti da se uzdrži poredak. Za slučaj, da bu­ | mirno razišli. du i dalje širili boljševički pokret, inZatvaranje komunista. Vlada je na[ terniraćc se sve vođe na neki dalma­ tedila, da se zatvore pokretači štrajka i tinski otok. Zgodna stvar: makni -gubicom i — u a timočkoj željeznici, radi toga što su ’ red! Ovako bi mogle vladati i lutke: uzeli željeznicu u svoje ruke. Također navij vijak, pa gotova stvar. Samo je će se zatvoriti vođe štrajka u Nišu. ’ pitaije: šta ćemo sa boljševizmom PriDeputacija Grka rodom iz Bitolja, bićevića i Soline vlade ? ... koji sad stoje u Solunu, predala je na­ ™ ...... .......... šoj vladi molbu Bitoljaca, da se uje­ i dine sa Grčkom. Već je Venizelos prije osudio pripojenje Bitolja Grčko) I iz­ javio da oni, koji ne će. da žive pod srpskom vladom, mogu iseliti iz te Odgovor na ultimatum. Naša je vla­ kraljevine i mogu doći u Grčku. da odgovorila na postavljeni joj ulti- ' Sveopća mobilizacija boljševika. Ber­ matum izjavom, da projekat za riješelinski »Vorwarts« dobiva bezžičnu br­ nje jadranskog problema nije akt mi­ zojavku iz Moskve, da će se provesti rovne koiferencije, nego s.la podplsnimobilizacija ruskog proletarijata. Armi­ ca londonskog ugovora. Prema tome Jugoslavija ne nalazi uzroka, da se po- ’ ja, koja će se sastaviti iza te mobili­ zacije, započeće novom ofenzivom pro­ ; makne od stanovništva, što ga je pred­ tiv Poljske i Rumunjske i donijećo pot­ sjednik .Hilson svojedobno zauzeo u punu pobjedu sovjetskoj republici. jadranskom pitanju. Litvinov je izjavio, da sovjetska vla­ । Predsjednik vlade g. Davidović pri­ da traži kao uvjet za trgovačke odnomio je od novoizabranog predsjednika šaje sa saveznicima, da je ne će na­ pasti. i francuske republike Dechanela ovaj te­ ; legram: »Molim Vas da primite izraz Novom reorganzacijom talijanske voj­ I moje tople zahvalnosti gia čestitanjima, ske, vojna će dužnost trajati samo 8 koje ste mi uputili riječima koje su mieseci. me duboko gatiule. Nijedan zadatak ne­ Madžarska o mir. ugovoru. Kako će-mi biti miliji od toga, da u plodnim javlja »Reichspost« iz Budimpešte potradovima mira doprinesem još veće pisaće mađarska mirovna delegacija upojačanje yeze, koja sjedinjuje naše dvi­ govor o miru samo pod ova tri uvjeta: je zemlje, čije je prijateljstvo za navi1.) da se na području koje se ima od­ | jek zapečaćeno na bojnim poljima, gdje ; stupiti provede pučko glasanje, 2.) da su se rame uz rame borile za pravdu ; se dozvoli slobodni gospodarski promet | i slobodu«. između Mađarske i područja koie se iEngleski i francuski listovi uporno ma odstupiti, 3.) da se mađarskim ma­ traže da Velika Britanija i Francuska njinama u tim krajevima dade naoionađu drugi način za riješenje jadran- > nalno pravo. i skog pitanja, jer da je primjena london­ Izbori u Madžarskoj teku vrlo živo, skog ugovora sasvim pogrješna. Mnogi i ugledni stručnjaci kažu da se london- i ali mir nije nigdje narušen. Među iza­ branim se nalazi ministar predsjednik ski ugovor ne može primijeniti bez ra­ Huszar i predsjednik mirovne delegaci­ ta. i Jugoslaveni su toga mišljenja. U je grof Арропу. čitavoj stvari nema faktično već samo dvije prijeporne tačke: 1.) Jugoslaveni U prvoj hefti svoje ofenzive letske ne će da prepuste Italiji željeznicu na su čete napredovale od 35— 55 km, osistočnoj granici; 2.) Jugoslaveni tre- | lobodivši od loljševika teritoriju u ve­ baju ostrva, koja bi Italija htjela pridrličini od 6.000 četvornih kilometara uz žati. Izgleda da bi se u tim dvjema znatan plijen. One neprestano napredu­ tačkama moglo doći do sporazuma. ju i očekuje se da će slijedeće nedjelje »Newyork Times« donosi u prijevo­ čitava provincija biti oslobođena. du članak, što ga je napisao »Journal 1 j des Debats« i u kome se govori, da Italija ima pripisati svoje uspjehe na i i bojnom polju od veće česti dezertiranju ' j Jugoslavena iz austro-ugarske vojske; . ako bi Italija htjela sada da primijeni ugovor, ona bi počinila zločin, kojega Stručna organizacija šerlatskih suda­ bi posljedice ona prva osjetila. ca i vježbenika. U 7. broju cijenjene Poiitičhi pregled Domaće vijesti »Pravde« u dopisu pod gornjim naslo­ vom gg. kolege iz Gračanice potiču na organizaciju šeriatskih sudaca i vjež­ benika i apeluju na kolege u Sarajevu. Većini kolega u zemlji je poznato, da je još u godini 1913. pokrenuta akcija za organizaciju. Kolege u Sarajevu, ko­ jima je bilo tada povjereno, da u tom pogledu rade nijesu napustili te akcije, nego su čekali za to pravo vrijeme. Sada smatraju d'a je to vrijeme nastu­ pilo. Skoro sve kolege u Sarajevu su za organizaciju. Ako sn za to gg. šerlatsKi suci ј vježbenici u provinciji, neka se izvole pismeno privatnim načinom izjaviti preko Hafiz Abdulah ef. BušaPo svoj Dalmaciji održane su veli­ tlića, šeriatskog suca u Sarajevu. Cim čanstvene prosvjedne skupštiie proti I- ! se ‘I, sviju šeriatskih sudaca i vježbe­ taliji i ultimatumu antante. nika izjavi za organizaciju, odmah će se sazvati šeriatski sud i vježbenici ko­ Jugoslav. delegati Pašić i Trumbić izručili su francuskom ministru spoU- ! ji se nalaze u Sarajevu, da izaberu od­ nih poslova odgovor glede uređenja ja- I bor koji će izraditi društvena pravila I preduzeti drugo što treba. dranskog pitaija. Budući da je brzo­ javka bila manjkava, odgovor će se sa Sarajevo, 28. januara 1920. strane jugoslavenske delegacije objelo­ Ali Riza Prohlć, daniti kasnije. vrh. šeriat. sudac. Small Bukvica, Hafiz Abdulah Bušatllć, Beogradska je omladina sazvala na Terasijama protesni zbor, na ko- i kot. š. sudac. šeriat. sudac. Glas Baranje. Na glasine, da je Bara­ nja predana Mađarskoj, došla je u Be­ ograd deputacija pod' vođom Vakanjecom i predala našoj vladi memoran­ dum, u kojem se ocrtava očajno stanje Baranjaoa i njihov strah od mađarske vlasti. Ako vrhovni savjet preda Ba­ ranju Mađarima, oni će sa Baranjcima postupati kao sa izdajicama. Traže da se u Pečuju osnuje generalni konzulat, čim naše čete napuste Baranju, koji će zaštićivati naše sunarodnjake od nasi­ lja. Zahtijevaju dia se uspostave trgo­ vačke veze sa našim kraljevstvom, ko­ je su od vajkada bile. j i , I ‘ j ■ I ! i Potraživanja i dugovanja naših priv­ rednika u Njemačkoj. Trgovačkoj i obrtničkoj komori u Sarajevu potrebno je saznati visimi potraživanja naših privrednika protiv privrednicima iz Njemačke. Isto tako potrebno je saznati dugo­ vanja naših protiv njemakim privred­ nicima. Umoljavaju se stoga svi oni, koji ovakva potraživanja ili dugovanja imaju prema njemačkim privrednicima, da ih što prije jave komori. Uredba o regulaciji dodataka na sku­ poću aktivnim i ostalim činovnicima već je izdana. Uskoro će se poboljšati dodatak i penziontrcima i penzionarkama. To je obećao ministar finansija izaslanstvu penzioniraca iz cijelog kraljevstva 20. novembra prijašnje go­ dine, kad je bilo kod njega. Muči U Vas glavobolja? Zubobtlja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovoga ELsafluijda — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 24 кгаве. Fellerov migrenovi klinčić 1 komad 3 K 50 h. Želudac Vam nije u redu? Neketiko Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su peuzdahe! 6 kutija 12 kruna. Švedska želudčana tinktura I velika boca 10 knuna. Omot 1 poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica doaja. Elsatrg br. 310. Hrvatska. Sreća da bude lijepa, te da Ijepo; tom svojom poluči uspjeh u društveI nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsa| pomade za lice i kožu. Ova pomada ■ odstranjuje sunčane i druge pjege, kožI ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini I kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja ‘ se latiti škodljivih sredstava, naručite j sloga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod Ijekar; nika Eugena V. Fellera, Stubica donja ! Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 , Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zašt&a proliv štete i ј srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, I te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj । Ovaj Vas cijenik upućuje ha zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« 1 iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi! ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština i kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke kuPujte dobro te uz umjerene cijeno kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Jesam li poslao pretplatu? PR1POSLANO. ■) gospodinu među travničkim deputircima. I u očima onih u vladi, pred koje sa predstavkom — Vašim čedom — dođoste, i u očima čitaoca članka »Depu­ tacija -iz Travnika« u 5. broju »Pravde« — bili biste svjetliji karakter, da ste rekli i napisali samo ono što je nužno, da postignete uspjeh, da olakšate pore­ ze, a da ste se kanili rovarenja ispod drugih građana. Ovo baca u očima po­ štenog čitaoca tamnu sjenu na Vašu dušu! Naša tvrtka, koju medu par drugih trgovaca napadoste, ne bi se rti obazrela na to. jer. specijalno do Vašeg mni­ jenja, nije nam stalo. Nama je stalo do dosadanjeg dobrog glasa, pa ću ispred tvrtke, da se obazrem na ono mjesto predstavke i do­ pisa, gdje je o tvrtci govora: Velite »Braća Budimirović, koji imadu gvožđarsku i speditersku radnju, ma­ gazine kod tt. Ugar, pilanu, liferacije za vojsku, đelep, trgovinu na veliko si­ rom, kožom, sušionu mesa itd. itd. — oporezovati su na 120.000 K dohotka«. Da ste skloni istinu reći, rekli biste, ako već hoćete naše ime spomenuti: 1. da je naša gvožđarska radnja ima­ la do rata te robe, ali od tada, da je bez robe i da bi svoje prazne ratove mogla komugod -iznajmiti! *) Za stvari pod ovom fabrikom iiređništvo ne odgovara. �2. da se naše špediterstvo sastoji je­ dino u tom što naša kola svaki mjesec dovezu iz duh. tvornice duhan 1 za to imadu — brutto ukupno od 60—80 K. Inače pored toliko kola u gradu i pored VOJNA NABAVA. naše potrebe, naša kola ne zaposlujemo Na osnovi naređenja Komandanta II. nigdje! Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ 3. da nas zadržajc u šumskom poslu »Ugara« onaj pogubni nepromjenjivi ucembra 1919. godine, a u cilju nabave govor iz vremena, kad je kruna bila sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ krunom! Ne vjerujemo, da nam i Vi ta­ rajevskom za do nove lctine 1920. go­ kođer možete u ovom zavidan biti; dine, održaće se direktne pogodbe n» oni magazin jest satno magazin za na­ dan 5. februara 1920. godine, u kance­ še radnike. Ove podmirujemo brašnom lariji Intendanture Bosanske divizijska po 2 K, dok je ono u gradu 6—10 K na kg. Nadalje: oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. 4. mi imamo pilanu (u malom), koju Pozivaju se zainteresovana lica, koja smo postavili pred par mjeseci i za nju imaju sena i slamu na prodaju, da izvo­ smo dobili samo 500 m* japije; ovu le doći određenoga dana i u određeno istom izrađujemo; vreme. radi učestvovanja u zaključi5. naše liferacije sastojale su se u go­ vanju ovili pogodaba. dini 1919. u tom što smo prodali vojsci 30 q vlastite slame1 Pogodbe će se zaključivati za veće 6. naša »sušiona mesa« bila je to što i manje količine. smo na moderni način osušili za svoju Kaucija se polaže na dan pogodbe porodicu koliko nam treba. 10% od' vrednosti zaključene pogodbe 7. Kože, baš nikakve, nijesmo 1919. u gotovom novcu ili državnim i drža­ prometali — a sve to nije nepoznato i vom garantiranim liartijama. Vama, gospodine deputirće! Konačno: E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ 8. o našem dželepčiluku ne trebamo ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ govoriti; u predstavci, kako vidim, ob­ rajevu 24. januara 1920. godine. ratili ste to sami Vi »slučajno«. I dok Vi — opravdano — prikazujete u jed­ nom odsjeku stradanja dželepčija, kod OGLAS., naše tvrtke ističete to kao izvor mas­ Agenturna i komisionalna poslovni­ nih dohodaka. — Baš Vaša dosljednost! ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ Ovdje samo dodajem, da mi drugog nogradska cesta 17. posreduje kod rada »sa sirom ove godine na veliko« kupnje i prodaje svakovrsne kože za nemamo osim ono što nam je dželep trgovce i obućare, nabavlja obućarima donio. Možda ste nas, gospodine, s kim kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje zamijenili! Kupuje goveđu, teleću; koziju i ovčiZavršujući velim: Kad bi Vi bili urju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ nek drugim deputircima i kad bi ostali ne cijene. sadržaj predstavke imao onako malo Kod upita umoljava se priložiti maristine, kako je ima naprijed citirani odku za odgovor. 1—5 gralomak — crna bi bila slika grada i dana Travnika! ALIJA DEMIROVIĆ, trgovac MOSTAR Ovoliko za sada, a ako Vam se pronudi biber u zrnu po K 95.— na kg. Mije biću jasna; i potpuniji, da Vas Tamjan po K 85,— na kg. U poštan­ osvijetlim I pred širom javnošću. skim paketima od kg 41/, čisto uz Juro Budimirović. pouzeće dok zaliha traje. 20, 1—5 PRIPOSLANO. ‘) *) Za stvari pod ovom rubrikom uredništvo ne odgovara. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Upotrebijujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najllnijl ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 91 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavui 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elaa-turiztlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouidano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerov« Essa- pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum • najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puđer Đr. Kluger, bijel, žuto. roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francavka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiea donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Rilhclm F. »batii Kafana Sarajevo. uvoz i izvoz неш. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovnik. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglas. MASTIN umješaj u krmu šaku na tjedan, ako se rabi nadomjestak krme, onda 2 šake. — 5 omota MASTINA, praha za tovljenje zdrave debele marve, za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. — Do­ bio je najveće medalje u Londonu, Parizu, Rimu i Beču. — Na hiljade gospodara hvali ga i ponovno kupuje. Traži ga kod ljekarnika ili trgovca, sitničara, jer ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгакосгу u Ljubljani, Kranjska. Za 5 omota stoji K 20'50 poštom. Onda: SVRAB svrbež, kraste, lišaje odstra­ njuje kod čovjeka i životinja mast proti svraba. — Bez mirisa i ne maže rublje. — 1 lončić za 1 osobu poštom K 8'— kod ljekarne Trnkoczj Ljub­ ljana Kranjska. :: Ne Imati više pjege. prištiće, sujedice? № Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdie svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli kaf e d ž ija Ahmed Ćećo (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p uj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). M Telefon 55 Brzojavi: FELARIA Obavijest. Moj sin Mehmedalija Duraković iz Gračanice star 21 godinu od kako se je povratio prije godinu dana iz vojništva moralno se je pokvario tako da me je krađom do sad odštetio vi­ še hiljada kruiia, pa u najnovije vri­ jeme krivotvorivši moj i drugih ja­ maca potpise podigao je na mjenice kod Banki oko 7000 K što ja ništa znao nisam, niti ću platiti ni do sad ni od sad dugova moga toga nazovi sina, za to stavllam na znanje sva­ kome da se istog čuva. U Gračanici 18. januara 1920. Suljaga Duraković. URA URA ЗДа čini trajno VBSBljB ? ? Z na adresu koga se tiče. Zamjerim svoj gg. delegatima, koji se potpisaše i na onaka mjesta pritužbe, koja nemogu biti na hvalu ni njima a ni nama, iz čijih redova pođoše. Istina, moje je uvjerenje, da se depu­ tacija, po željama i po svrsi dijeli u d’va tabora; tabor adresata (Vi'sam) i tabor ostalih delegata, pa uvjeren, da su sve ove mrlje u, inače opravdanoj pritužbi, proizvod Vaše duše, g. dele­ gate, žalim ostale naše građane, koji Vas pratiše, što se povedoše! Vi potkapajući drugu-sugrađaninu ne­ zasitan ste. Malo Vam je bilo što u pri­ tužbi proturiste ona nelijepa mjesta, ne­ go-, da i naša javnost dozna za te ljage. Vi potražiste i ugledna glasila. U 5. broju »Pravde« u članku »Depu­ tacija iz Travnika« prenosite baš ona­ ka mjesta, koja Vas loše kvalifikuju. Ni referent na vladi ni čitaoc novine neće ■nakon pročitanja, ponijeti lijepe misli o pritužbi, a baš radi onakih mjesta, gdje tražite sebi pomoći u potkapanju komšiji. Nastojite potkapati i meni, a da bar trunku i bar za čas uspijete, tvrdite 90% neistinu: Nazivate me liferantom zato što sam od prevrata do danas samo 4 dana bio u tom poslu. Dobitak od ova 4 dana spreman sam Vam dati! Velite, da sam trgovac brašnom na bilo na svim stranama, prometnuo sam 4 vagona. — Ako izvolite pružiću Vam mnogostruke dokaze! "Ntjesam trgovac kožom, nego sam posredujući za proviziju sakupio dru­ gom (biće da to Vi znate) nešto sitnih kožica. Kupio sam kroz godinu i prodao do 5 vagona krumpira po 80 do 90 h. — Nije mi podnosilo, da čekam današnju cijenu od 2 K na kg. Na posljetku za moj rad sa sijenom na veliko poručujem Vam: dajte mi ulo­ ženi novac za sijeno, a ja ću darovati »Napretku«, ili komu Vi odredite, svotu od 1000 K. I ako ste ljubitelj istine u svemu dru­ gom kao kod davanja .podataka o mo­ jem radu — loš ste brate! Isak Salom. Број 115 Broj ПРАВДА“ — .PRAVDA' Страпа 4. Sirana ћоја čini trajno u? SEljB ? ? ј SAMO SUTTNEROVA URA Tražim jednu kasu ponude na brojem 227. upravu lista slati pod od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti Također lanci, prstenje, narakvice I svakakve patrebštirej noževi,"|britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke jeftino!',Tražite cijtnik od tvrtke: H. SUTTNER, u � https://kolekcije.nub.ba/files/original/936f95cda5c14a2249b32aa159af4ab8.pdf ee56ac8ec56155d1766dc12495d9fbc5 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje Fedahcioni odbor. ГЛАСИЛО јУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМаНСКЕ ОРГДНИЗАЦИЈЕ. Broj 11 (116) Pretplata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 3. februara 1920. (12. džumadil-evveia 1338.) Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 9. U 113. broju »Pravde« donesosmo tri paragrafa konvencije o zaštiti manjina u našem kraljevtsvu, a danas donosimo daljnji sadržaj konvencije. Cl. 4. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca priznaje kao srpsko-hrvatsko-slovenačke državljane bez ikakvih drugih formalnosti, lica austrijske, ugarske ili t ugarske narodnosti, koja su rođena na i-omenutoj teritoriji od roditelja, koji na toj teritoriji imaju svoj domicil ili itidlženat, pa 1 ako ona sama na dan stupa­ nja na snagu ovog ugovora, ne bi ima­ la na njoj svoj domicil ili indiženat. Međutim, u roku od 2 godine od da­ na stupanja na snagu ugovora, ta lica mogu izjaviti pred nadležnim kraljev­ skim vlastima u mjestu stanovanja, da se odriču srpsko-hrvatsko-slovenačke narodnosti (državljanstva), i onda pre­ staju biti smatrani kao srpsko-hrvatskoslovenačkl državljani. U tom pogledu muževljeva izjava važi 1 za ženu, a iz­ java rod’telja važi i za djecu mlađu od 18 godina. Cl. 5. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca obvezuje se, da ne čini nikakve smetnje vršenju prava o p c Ii e predviđene ugovorima, zaključenim ili ugovorima koje imaju zaključiti sa­ vezničke i udružene sile sa Austrijom I Ugarskom i koji daju mogućnosti zaIriterescvaiuma da steknu državljan­ stvo. Cl. 6. Svako lice, koje ne može da se po­ zove na koje drugo državljanstvo, puimpravno stiče državljanstvo kraljev­ stva Srba. Hrvata 1 Slovenaca samim faktom rođenja na teritoriju kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Cl. 7. Svi državljani srpsko-hrvatsko-slovenački biće jednaki pred zako­ nima i uživaće ista građanska i poli­ tička prava bez obzira na rasu, jezik i vjeru. Razlika u religiji, vjerskom ubjedenju i vjeroispovijesti no će moći Smetati nijednom državljaninu srpsko-lirvatsko-slovenačkom u uživa­ nju građanskih i političkih prava, naročito za primanje u službu, za dobijanje zvanja i počasti kao i vršenja raznih zanimanja i Industrije. Ne će se podanicima srpsko-hrvatsko-slovenačkim propisivati nikakva ograničenja od­ nosno slobodne upotrebe ma kojeg jezika, bilo u privatnim ili trgovač­ kim odnosima, bilo u ispovijedanju vjere. u štampi ili publikacijama svake vrste, bilo najzad na javnim z b o r o v i m a. I pored ustanovljenja zvaničnog jezika od strane kraljevske vlade, daće se izvjesne moguće o I a k š ic e srpsko-hrvatsko-slovcnačkim dr­ žavljanima, koji govore drugi jezik, a ne srpsko-hrvatsko-slovenački, za upo­ trebu toga jezika pred sudov 1 m a, bilo usmeno bilo pismeno. Cl. 8. Sa državljanima srpsko-tu vatsko-slovenačkim, koji pripadaju etničkim, vjerskim ili jezičnim manjin a m a, postupaće se na isti način i I in a ć e iste garancije, pravne i stvarne, kao i ostali pripadnici srpskohrvtsko-slovenačklL Oni će naime Imati isto pravo, da otvaraju o svom trošku dobrotvorne, vjerske i socijal­ ni ustanove, kao i škole i druge HjteknItne ustanove, da njima ^M^Ijaju i kontrollšii ih s praИкВНв se služe u n a s v oim i da slobodno Uv o j u v j e r u. U pitanjima javne nastave kra­ ljevska će vlada učiniti u varošima i oblastima, u kojima stanuju u znatnoj mjeri srpsko-hrvatsko-slovenački dr­ žavljani drugog jezika no srpsko-lrvatsko-slovenačkog slodne olak­ šice, da b! se obezbijedilo, da bude u osnovnim školama nasta­ va izvođena na njihovom sopstvenom jeziku djeci tih dr­ žavljana srpsko-hrvatsko-slovenačkih. Taj uslov ne će spriječavati kraljevsku vladu, da uvede kao obaveznu na­ stavu jezika srpsko-hrvatskog u pomenutlm školama. U varošima i oblastima, gdje stanu­ ju u znatnijoj mjeri državljani srpskohrvatsko-slovenački, koji pripadaju et­ ničkim, vjerskim ili jezičnim manjina­ ma, te manjine će sebi osigurati pra­ vičan dio u iskorišćivanju i dodjeljivanju .uma, koje bi mogle biti određene iz javnih fondova državnim, opštinskim ili drugim bu­ džetom u vaspitnom, vjerskom ili dobrotvornom cilju. Odredbe ovoga člana primjenjivaće se samo na teritoriju dodijeljenu Srbiji ili kraljevini Srba. Hrvata i Slovenaca od 1. januara 1913. godine. (Svršlće se). Sarajevo, 2. februara. : I ‘ ј I | j | Naša prosvjedna skupština od petka I pobudila je opću pažnju javnosti. »De­ mokratski organ donio je o njoj u subotnjem broju prikaz, u kojem priznaje i da je na skupštini bilo preko dvije hiljade ljudi, a u nedjeljnom joj je ! brolu posvetio uvodni članak, pun grd- ; nje, laži i podmetanja. Na tu se provo­ kaciju osvrćemo u posebnom članku, a i ovdje konstatiramo da se uspjelost skup- j štiue obrazuje najbolje u tom, što je , »Glas Naroda« prosto bijesan, pa mu uši ne čuju, šta jezičina izvaljuje. »Jugoslavija« je donijela opširan pri- i kaz na 3*/» stupca, a »Srp. Riječ« je također obećala da će skupštinu opširпје prikazati. I »Jugosl List« donio je opširniji prikaz, kojeg prenosimo u ci­ jelosti radi toga, da dokumentiramo svu besavjesnost pisanja »demokratskog« glasila »Glasa Naroda«. »Jugosl. List« piše: »Jučer poslije podne bila je u haremu Careve džami- I je protestna skupština muslimana, ko- j joj je prisustvovalo više stotina ljudi. Skupštinu je otvorio g. dr. Halidbeg Hrasnica. koji1 je opisao nevolje musli­ mana od prevrata. U zadnje doba desi­ la su se brojna nasilja u bilećanskom. rogatičkom i fočanskom kotaru, pa su ugrožena braća pozvali Sarajlije, da se zauzmu za nnih. radi čega je sazvana ova skupština. Aklamacijom izabran je g. dr. Krasnica za predsjednika'. Prvi je go­ vorio Ali ef. Kapidžić imam i mualim iz Bileće. On le istakao, kako su mushmam živjeli sa svojom pravoslavnom bra­ ćom kao ni u jednom mjestu na Balka­ nu u miru ii slozi. To je bilo i za vrijece prevrata. Medutim.su kratko vrijeme iza toga učestala nasilja, i .potrajala do danas, a vrši ih najviše 100 ljudi iz Bilećkog kotara, koji dovađaju crnogor­ ske pljačkaše. Iza njega zauzeo se SaMb ef. Korkut u vrlo temperamentnom govoru za ugrožene muslimane. Usprkos 150 žan­ dara vrše se nasilja u po bijela dana po Bilećkom kotaru. Trebenje je isto na crnogorskoj pranld, ali tamo ima ko­ tarski predstojnik, ikoji se zauzimlje za narod, dok u Biileći ima najveću vlast jedan žandarski narednik. M ti s 1 i m an! su za Jugoslaviju (jedno­ dušni usklik: Živila!) i žele dobro ovoj državi. Oni se ne miču iz ove zemlje, koju su krvlju na­ topili. Predlaže, da se vođi radfkala g. Protiću i predsjedniku Narodnog Klu­ ba g. dr. Laginji pošalju brzojavni po­ zdravi s pozivom, da ne stupe u vla­ du, u kojoj će biti dosadašnji. Dr. Mehmed Spaho iznio je sve bez­ uspješne korake, što su ih muslimani narodni poslanici poduzeli, da se zašti­ te muslimani. Govorili su još sijedi H. Salihaga Bičakčić, koji je odbio napa­ daje na muslimane kao na crno-žute, Godina II. premda su baš muslimani dočekali cr­ no-žute sa golim mačem i puškom, ka­ da su 1878. došli u Bosnu, pa Seid A_libeg Filipoviić, koji je opisao nesigur­ nost u Sarajevu. Dr. Tupanjac iz Bileće kušao je popularnim riječima da predstavi sakupljenim kako se sada de­ šavaju nasilja na čitavom svijetu pa i u Bileći, ali nc nailazi! na odobravanje. Kao zadnji govornik istupio je g. dr. NikoEnović, koji je istakao da glavnu krivnju na nemilim događajima nosi sam režim, koji na visoka mjesta postavlja nesvosobne ljude. Digosmo prvi jači glas protesta i usplahirene škorpice oko »Glasa Narod’a’« zavrnuše svoje otrov­ ne repiće, da po stoti put izbace otrov svog denuncijanstva i da jednoj impo­ zantnoj manifestaciji građanske svije­ sti dadnu — protudržavnu tendenciju. Šačica ovih štrebera ima kuraži i da se prijeti: »Ako razumemo njihova (mu­ slimanska) osećanja, to ne znači đa ih odobravamo; to ne znači da će m o i h dopustiti«. Kao da ih neko pita za dozvolu; kao da se neko boji nemoćnih prijetnja ove opskurne šačice nametni­ ka i uobražene dječurlije, što umišlja da je pozvana i sposobna za vodstvo države i njenu izgradnju. U patološka! svojoj zaslijepljenosti o- i vi denuncijanti idu čak tako đ'aleko, da | lažu 6 o poklicima, koji su padali i na našoj skupštini pa u svojoj špijun­ skoj i provokatorskoj ulozi pišu: »Po­ sljedica triumvlratorskih govora bila je da su se u masi čuli i poklici: »Dolje Judoslavijal«. Kad se ne bi radilo o a- i tentatu na našu građansku i državljan- i sku svijest, ini se ne bi ni obazirali na | ovu infamiju, nu budući ove škorpije I svojim lažima operišu sa svrhom, da se i ■još koji čas održe na vlasti, moramo ih, suzbiti i raskrinkati njihovu sramnu ulogu. U tom ćemo pravcu citirati jedan list, za koji se može ustvrditi da nimalo ne naginje ni našoj organizaciji ni ko­ joj drugoj stranci opozicionog bloka. Izlažući govor našeg urednika »Jugo­ slavenski List« od 30. januara broj 25. donio je i ovali stavak: »Muslimani su za Jugoslaviju (jednodušni us­ ki ijk : Živila!) i žele dobro ovoj državi!« Provokateri oko »Glasa Naro­ da« shvataju »da u jednoj zemlji ima nezadovoljnih sanjalica ili plaćenih agenata koji s tendencijom seju ne­ zadovoljstvo među masom«. Shvatamo i to i mi, ali shvatamo i znamo i to, da ; »demokrati« i njihovi organi čine — i medvjedu uslugu našoj mladoj | državi. Jer samo su Pribićevićevi pla­ ćenici u stanju, da p o a u s t r i j s k o m uzoru prave »veleizdajnike«; samo su oni u stanju, da svoje ugrožene po­ zicije brane — denunciranjem i provo- ! kacijom. Javaš, gospodo, denuncijanti i izvozničari! Mi smo u petak učinili samo j prvi korak u jačoj i odlučnijoj borbi proti vama u vašof korupciji Strepili vi noznam kate radi svoje sudbine izbjeći joj ne ćete i ne možete. Narod progon vara i stupa u akciju. Zar ne čuste uz­ vike: »U vrstu!«, zar ne shvatate šta oni znače? Podvalama se ne ćete ■ obraniti. One se rasplinjuju i jednog će ј se dana izliti nad glavama baš onih, koil ih danas tako obilno siplju i izbacuju. Jer. zaludu su sva kuenovska sredstva, narod je jači od svakog nacilja; on podnosi, ali se i - revanšira. Biilećka ubojstva predstavljate kao da se »radi o nekim upljačkanim koza­ ma«! Lijepo. A za koje onda babe dušu javiste baš vi u svom listu, da Je u Bi­ leći prije dva mjeseca proglašen — prijeki sud i da je tamo otišoa i krvnik. Što mi znamo, za klanje ko­ za ne treba krvnika, niti se prijeki sud proglasiuje radi »nekoliko koza«. Ali, eto, vi hoćete da se opravdate, pa ne­ ka vam bude i taj »razlog«. Mi vam, ne ćemo kvariti veselja, pa se tješite kako znate i urrtijete. Biće vremena i za kajanje. Doći se vrijeme, kad će se suditi i vašim djetinjarijama i kad će se vaši sastavci navoditi kao primjer, ka­ ko se ne smiju držati odgovorni organi vlasti, makar se ona zvala i »revolu­ cionarnom«. Jedan primjer takog zločinač­ kog držanja citiraćemo iz vašeg pignjejs&ag uvodnika od 1. februara i pod­ nosimo vam ga pod nos baš radi toga, što će služiti kao dokumenat nesvje­ sne veleizdaje ljudi, koji boluju od bolesne ambicije i patološke uobra« ženosti, da su zvani i sposobni za »jedinospasavajuće« uređenje države. U do­ ba. kad sva Jugoslavija kipi od uzbu­ đenja i protesta proti Ital® i njenim zaštitnicima, vaš je patološki »Glas« donio i ove sramne retke: »Govoriovog triumvirata su suviše beznačajni da bi ih bilo potrebno fiksirati. Njihova skup­ ština je, otprilike, u ove dve tri reci: »Mi, muslimani, ja Korkut, Spaho i Hrasnica hoćemo, da pod svaku cenu svijemo oko muslimanskog elementa oreol mučeništva. To nam je potrebno radi Pariza, gde ćemo otići da tražimo zaštitu Evrope nad »bednim muslima­ nima« u kraljevstvu SHS. Ali mi ho­ ćemo još nešto: hoćemo da oborimo demokratsko-socijalističku vladu koja rešava agrar onako, kako nas jedna ša­ ka ne želi; mi hoćemo da srušimo Pribšćevića od koga uzalud tražimo zašti­ te, ali čije žandarme, kad donesu zaštiitu, nikako ne trpimo; najzad, mi ho« ćemo da srušimo ovu državu čilu pavdu za sve mi nećemo, jer smo naučili da uvek budemo privilegisani, da živimo kao begovi, a da ne radimo kao ljudi«. Indignirami gornjim nepromišljenim i djetinjastim izljevima srdžbe desperatr.ih elemenata, što se kupe oko »Glasa Naroda« i niiihovih eksponenata na vla­ di. mi dižemo odlučan glas protesta, proti ovim glupim ispadima i s odušev­ ljenjem ponavljamo jednodušni poklik naše skupštine: .o »Dolje tiranija! Živjela Jugoslavija!« Skopljansld »Rehber« u svom 4. bro­ ju od 20. januara donosi na uvodnom mjestu: »Zahvala našem drugu »Prav­ di«. Glasilo bos. herc, muslimana, odli­ čan islamski list ii dragocjeni naš drug, »Pravda«, čim je dozdala za pokre­ tanje našeg lista, donijela je toplu bi­ lješku, kojom je pozvala svu našu ta­ mošnju braću, koja vladaju turskim je­ zikom, da se pretplate na naš list. Ovaj �ПРАВДА Страна 2. Strana Na sjednici ministarskog savjeta od nas je postupak vrlo ugodno dirnuo i svom snio cijenjenom drugu na njem vr­ j petka raspravljalo se o izbornom redu. lo blagodatni i najljepše se zahvaljuje­ I Usvojen je proporcionalni sis­ tem sa izbornim okružjima, u koja' umo vrijednom i spremnom redakcionom lazc i gradovi. Iznimku čine tri glavna odboru, naročito našem bratu Sakib egrada, koji će tvoriti posebne okruge: fendiji za simpatije, kojima su pozdra Beograd 5. Zagreb 4, a Ljubljana 3 manvili naš list. , data. Uvažujući važnost misije, što je »Pra­ Šta li je sa Sarajevom? vda kao socijalno-politički regulator U ministarstvu je potpisana uredba vrši uredu našom islamskom braćom u za općinske izbore. Vlada je učinila ne­ 'ovom zakutku Evrope, ne smijemo os­ ke ustupke, po kojima će se izbori vr­ tat: ravnodušni prema ovom valjano šiti tajnim glasovanjem u gradovima 1 uređenom listu. Stoga najtoplije prepo­ ručujemo svoj braći, koja vladaju srp- j u općinama gdje postoje kotarske ob­ skim jezikom, da se pretplate na čije- ; lasti. njenu »Pravdu«. Predsjednik je vlade ponovno uputio pismo opoziciji, u kojem traži da se oInteresantna hitrina. Povodom pisa­ poizicioni blok izjasni o svom držanju, nja dubrovačkog »Naroda« o ranijem i jer do malo ističe rak kad će se Narod­ radu sadašnjeg komesara u Kraljevici, : no Predstavništvo sazvati ili — raspu­ s ministar unutrašnjih djela naredio je po- ; stiti. trebne izvide prema čijem će rezultatu U političkim krugovima razno komendonijeti potrebnu odluku. tarišu to, što su se zajedno kod g. NinTako presbiro o pisanju »Naroda«. | čića našli ла ručku Vesnić i Pribičević. Mi smo iznijeli na stotine nezakonitosti i Koncentraciona vlada imala bi se sas­ i desetke krivaca, ali Pribićević ni mu- ; taviti od 6 »demokrata«, 4 radikala i 2 kajet. Njegovi organi neprestano trube narodno-klubaša. Socijalisti su izjavili o jednakosti: šta bi onda sa pretstav- ( da će ući u vladu samo onda, ako ne kom muslimana iz Rogatice? bude zastupnika Koroščeve stranke. Suzbijanje nepismenosti. ) * Piše: Dr. Eug. Sladović pl. Sladovički. Ostaje nam međutim kud i kamo veći broj nepismenih držav­ ljana, koji čine tako ogroman posto­ tak, da naprama njemu upravo iščeza­ vaju malodobni iepismenjaci. To su ne­ pismen'. državljani od 11, godine života dalje. 1 ti državljani imaju jaki indivi­ dualni psihički interes da nauče ele­ mentarna znanja, koja uzdižu čovjeka kao razumno biće nad animalni okoliš i čine ga dionikom općega ljudskog na­ pretka. Sto čini država u tom pogledu? Ona to more nepismenih, koji žive u tami i neznanju, prepušta privat­ noj inicijativi! Uspjesi tc privatne inicejative nijesu u stanju doskočiti to­ me zlu. Na taj se način ne može izli­ ječiti ta opća »bolest«, jer je sve pre­ pušteno samo — dobroj voli. »Do­ bra volja« je vrlo hvalevrijedan, ali i problematičan pojam. Rijetki su poje­ dinci, koji tu stvar shvate onako, ka­ ko ju je shvatio i proveo mnogopoštovani o. fra Didak Buntić kod hr­ vatskog dijela našeg naroda u Herce­ govini. Tu treba jača poluga, koja će pokretati rad oko suzbijanja nepis­ menosti kod odrslih državljana. Poje­ dinac, koji živi u državnoj zajednici, ima i dužnosti i prava i to kako, spram sebe tako i spram zajednice. P r o -'. svjećenjc pojed n c a njegovo je pravo, ali ujedno i njegova dužnost. Svaki individium, koji živi u današnjem vijeku, u vremenu demok­ ratske forme džavne zajednice, treba ; m o r a da je prosvijećen. To nije nje­ gova privatna stvar, jer su tu po sri­ jedi javni interesi. Zato se ne može njemu pustiti na volju hoće li biti pro­ svijećen li ne, jer je to njegova duž­ nost spram samoga sebe i spram dr­ žave. Ako nije prosvijećen ne može sudjelovati kod vršenja državne vlasti. Stoga je u tom pravcu potrebna naj­ energičnija akcija države. Ta akcija može postojati samo u tome, da se za kotlom uvede i statuira opća ob­ razovna dužnost za odrasla ne­ pismena lica. To je u načelu posve pri­ rodna stvar. Država, koja ima pravo, da u interesu zajednice u cijelosti mo­ bilizira sve fizičke i ekonomske snage svojih državljana i da im određuje voj­ ničku i poreznu dužnost, državljanski porez u krvi i novcu. — koja mobili­ zira psihičke snage pojedinaca od 7. do 11. godine određujući opću školsku ohvezatnost, ima. bezuvjetno pra­ vo da zavede rečenu državljans k u obrazovnu dužnost, ako to traže opravdani i važni interesi. Dr­ žava ima to pravo tijem više, jer ta sila nije nasilje, nego samo jedna po­ trebna mjera, koju iziskiva faktično stanje. Jedino ta mjera može temeljito i radikalno iščupati korov nepismetfosti na našoj narodnoj njivi. Država tre­ ba da i u buduće posvećuje školi naj­ veću pažnju. Redovan, normalan i solidan rad i prosvjećivanja naroda treba da i dalje leži na školi i na učiteljstvu. Ali mi­ mo š k o I e treba se preko obrazova­ ne dužnosti pobrinuti za obrazovanje odraslih nepismenih lica, koja su : izmakla dobi školske obvezatnosti. Taj se rad oko suzbijanja nepismenosti kod odraslih ne može i ne smije monopo­ lizirati. Kod toga treba da sudje­ luje svaki inteligenat, sva javnost. Svak treba da u tom pravcu učini ono što može, — a to može svatko! Praktični I uspjesi seljačkih škola po Bun: tićevoj metodi u Hercegovini i sad u Hrvatskoj dokazuje, da je za poduča­ vanje odraslih nepismenih lica sposo­ ban svaki pismen čovjek bez razlike spola i staleža. Tu leži težište ob­ razovne dužnosti. Prosvjetu treba s oc i j a I i z i r a t i. Svaka jedinica našeg naroda treba da ima jednaka prava i jednake dužnosti. Ako to načelo primiveliko. Jesam, u vrijeme, kad je brašna jenimo za našu prosvjetu, znači, d a svatko mora da je prosvije­ ćen, ali da i svatko1 treba da prosvjeduje. To se može sprove­ sti samo na temelju obligatornog pohađanja tečajeva za odrasla nepismena lica i na temelju obliga­ tornog podučavanja nepis­ menih sa strane inteligencije. Ovdje ne koriste sve lijepe fraze o podizanju i reorganizaciji pučkih ško­ la, n boljoj plaći učitelja. — jer da ima kod nas pedesetput više škola i najbo­ lje plaćeno učiteljstvo ne bismo mogli uškolovati naša odrasla nepismena li­ ca!... To je posve drugo polje rada. Ne­ pismenost odraslih može se suzbijati samo mimo redovite škole, i to osni­ vanjem tečajeva ili seoskih kratko­ trajnih škola, u kojima se odrasli anal­ fabete uče čitati, pisati i računati, a pored toga se upućuju u sve one gra­ ne života, koje su im prema njihovom zvanju najpotrebnije. Ako se to i dalje prepusti samo privatnoj inicijativi i do­ broj volji, dogodiće se ono, što i sad vidimo, — da je uspjeh minimalan. U tečaj se upiše 80 nepismenih, na prvi sat ih dođe 50, — a na trećem satu sjede samo dvojica! Dok nema zakon­ ske podloge ne može se očekivati bolji uspjeh. Primjer fra Buntića čini jedan izuzetak. - a kakav bi taj uspjeh bio kad bi se kroz nekoliko godina provađao obvezatno?!... Nema sumnje da treba odraslim ne­ pismenim licima, kad s uspjehom svrše tečaj, posvetiti daljnu brigu. Za to slu­ že t. zv. putujući učitelji, pučke knjiž­ nice. predavanja, pučki listovi i slično. To je jedini način radikalnog li­ ječenja nepismenosti, te rak-rane na­ šeg naroda. (Nastaviće se). *) Vidi početak u 108. broju. Ur. Бр»ј 116 Br»i PRAVDA Prosvjeta i škola Učiteljstvu narodnih osnovnih škola za Bosnu i Hercegovinu. Učiteljstvo narottaih osnovnih škola za Bosnu i Her­ cegovinu, premda od svih staleža od uvijek najkukavnije plaćeno, jedino je medu državnim namještenicima svili ka­ tegorija, koje mimo svili načela najelementarnije pravednosti, formalno i fak­ tično u protuslovlju sa parlamentarno izglasanim i po Kruni sankoionisanhn za­ konom, do danas nije primilo svoja još u augustu pr. god. zakonski regulisana beriva. Isto tako učiteljstvu narodnih osnovnih škola nije doznačen ni percentualni doplatak, koji je ostalom činovništvu i namještinicima, obzirom na ne­ održive prilike skupoće i apsolutnu ne­ mogućnost i najkraćeg odlaganja, teleg­ rafski već pred mjesec dana dozvoljen i isplaćen. Pogledom na okolnost, da ova činjenica prosto onemgućava mate­ rijalnu egzistenciju učiteljstva, a i mo­ ralno ga nemilice ponizuje, Odbor Sa­ veza Učiteljskih Društava za Bosnu i Hercegovinu, svjestan svoje ogromne odgovornosti prema staležu. 1 na bez­ brojne upite i protestne telegrame, koji mu stižu, saopštava ovim svojim kole­ gama, da je on potpuno iscrpio sva mo­ guća zakonska sredstva u svrhu što br­ žeg realizovanja regulacije učiteljskih beriva. No na svoju svestranu akciju u ovu svrhu, naime na ponovna sazivanja učiteljskih sastanaka, odašiljanja rezo­ lucije i ponovnih deputacija zemaljskoj vladi, molbenih i protesnih telegrama centralnoj vladi itd. — ne može naža­ lost dosad da najavi nikakav pozitivni uspjeh, osim možda komunikej Zemalj­ ske Vlade u Nar. Jed. d 17. o. mi. Od­ bor Saveza Učiteljskih Društava otkla­ nja ovim od sebe u ovom pitanju sva­ ku odgovornost prema staležu, kao i za ono posve razumljivo i opravdano neraspoloženje, koje je naravnom pos­ ljedicom ovakovog postupka. U Sarajevu. 25. jan. 1920. Odbor saveza učiteljskih društava, Bosne i Hercegovine. Ovim riječima ne treba nikakva ko­ mentara. One govore mnogo. Kakva će •sada izgledati nastava nezadovoljnih, gladnih i potištenih učitelja. Misli H na ovo g. Šćepan Grđić, šef škol. odsjeka zemaljske vlade? Ako zbilja misli, ako ima osjećaja trebalo bi da ga ovo vri­ jeđa i jednostavno da položi svoju po­ vrijeđenu čast u ruke hladnih, tupih i bezbrižnih ministara u Beogradu. Tre­ balo bi, jer ovo mu je inače jedan ve­ liki moralni šamar... MUSTRA OD ŠKOLE. Pišu nam iz Olova: »Gotovo mjesec dana u ovdašnjoj školi nema podvoriiika. Iz udaljenih sela do 7 km dolaze djeca u ledenu školu, te kad dodu, on­ da istom sama sobom lože vatru. Za­ mislite samo na ovakoj zimi jadnu dje­ cu golu, bosu i gladnu u hladno« školi!. Pa dbk se još sirova drva malo razgore, djeca skapavaju. A kakva je škola? Kroz mjesec dana nije ni pometena. Upitah učitelja, šta je na stvari, a on mi odgovori: »Da moje Iđtjete ne lide u školu, ja bih je davno zatvorio. Podvornik je pravovremeno otkazao opći­ ni i otišao na 15. decembra 1919. Na­ čelnik nije kroz 6 nedjelja ni potražio drugoga. Javio sam i kotaru, ali nema odgovora. Ako hoćete, šaljite djecu, ja sam tu da ih učim ali ih ja neću ras­ pustiti«. Pravo mi je rekao. Ne krivim učite­ lja, koji zaista djecu dobro podučaje. Lijepim postupkom sakupio je 70 djece, koja prema našim prilikama školu vr­ lo lijepo pohađaju. Ima ih desetak iz * udaljenih krajeva, koja su dragovoljne došla, dok neke roditelji ovdje izdrža­ vaju. Sva je pogrješka na općini', koja ne vodi brige ni o čemu. Mi plaćamo škol. knjige, kupujemo od početka ove godine djeci teke po 7 K, kupujemo' tin­ tu, pera, olovke, uopće sve, a općina se ne će da poštara, da školi nabavi drva, već nam se djeca mrznu. Učitelj je kroz 2 godine držao škol­ skog podvornika i za svoju poslugu. U zadnje mu je vrijeme plaćao mjesečno kolik li općina i hranio ga. Kad mu aprovizacija nije htjela istoga kroz godi­ nu dana priznati ni na njega izdavati životne namirmee. morao mu je otka­ zati, a on za 50 K nije htio ostati škol­ ski podvornik. Kad se općina ne brine za školu, radije da izgubimo općinu, ne­ go školu. Mjesto što dajemo općini, ti­ me ćemo školu svačim osigurah, pa ne ćemo morati djeci ništa kupovati, a djeca nam ne‘će od zime skapavati. 1 onako uzalud plaćamo i načelnika i bi­ lježnika, koji samo po cijeli dan skaču po lovu, a narod od njih nema nikakve koristi. Sada samo o školi, a drugi put ćemo se osvrnuti i na drugo. Prisilno zatvaranje čaršijo. (Glas iz provincije). h.— U najnovije vrijeme državne su vlasti počele prilikom upućivanja svi­ jeta o načinu proslavljivanja narodnih blagdana uvoditi1 i jednu nepraktičnu novotariju. A ta je, da preko cijelog da­ na, koji sc svetkuje, moraju svi dućani i sve radnje biti zatvorene. Ovo drži­ mo nepraktičnim iz više razloga, a najglavniji je taj, da ako od nekoga trašiž da bude veseo, ne smiješ mu oduzimati slobode i ograničavati ga. Niko ne mo­ že reći da u jednom gradu vlada ve­ selje, ako je zatvorena čaršiia i ako su nepristupačna ona mjesta, na kojim se ljudstvo sastaje i razgovara .Zatvore­ na čaršiia podsjeća samo na mrtvilo. Osim toga zdrav razum ne trpi da mu sc diktira, na koi način će pojedi­ nac manifestirati svoje veselje. Mnogi baš ističu svoje veselje tim, što ćc se pristojno obući i po miloj volji na sve­ čani dan prohodati i posjetiti svoje znance u dućanima, kafanama, berbernicama i tome slično, ili će napraviti izlet, provozavši se u fiakeru ili izjahavši dobrog konja negdje tizvan gra­ đa. Ali nema svako fijakera i dobrih konja, nego je najveća većina upućena na svoje omilielo mjesto u vlastitom du­ ćanu ili radionici, gdje je sav svoj ži­ vot utrošio veselo radeći i dočekujući svote znance i prijatelje na sladak raz­ govor. Ima ih mnogo koji ne pohađaju kafana. čitaonica, hotela ni birtija, ne­ go im je nhihov dućan li radionica srcu prirastao više nogo kuća, u kojoj žive njegova djeca i rodbina. Jer tu im je vrelo života kućnog. Tu zrelije razmišНаСц o tome, kako će svoj dom bolje unaprijedit', svoju djecu usrećiti, tu pročitaju novine i knjige, tu ih je na­ vikao naći njihov prijatelj, s kojim će se porazgovortti i o važnim poslovima posavjetovao. Ovakih, rekosmo, da je naj I i I i j I i više i ovaki se osjećaju najzadovoljnije, kad su slobodni pristupiti u svoje i na svote. Naložiti im. da moraju svoje radnje i dućane radi veselja zatvorit, znači oduzeti im slobodu i prisiliti ih, da mjesto veselja budu ubijeni u pojam i da određenog dana lutaju kao muha bez glave ili da negdje u zabitnosti po vazdau čame, jadikuju i ljute se na druš­ tvo, što ih bezrazložno ograničava u njihovoj slobodi, koja je svakome sveta. A šta se s tim još nanosi neprilika onima koji nijesu trgovci niti zanačije, ali im je životarenje, kućanstvo i go­ spodarstvo usko skopčano sa onima u čaršiji? Vrlo je malen broj onih, koji kod svo­ je kuće imaju veće zalihe soli, brašna, krumpira, cilindera š frtilja za lampu i nebrojeno drugih nužnih životnih na­ mirnica. pa kad im zatreba da se u čaršiji podmire, ponesu ono nekoliko kukavnih krajcara, a kad u čaršiji udare na poznatu prazninu i mrtvilo, umre u njima i ono malo jadnog vese­ lja i nade, tc se vraćaju u praznu i mra­ čnu kuću ili kolibu, da progaduju i na­ pate se za ono vrijeme, za koje je odozgor stigao nalog — od sitih i obuvenih da se praznik mora provesti u naj­ većem veselju! Ljudi su stvoreni sa različitim ćudi­ ma, pa im ni ukuj nije jednak. Neko je zadovoljan, kad ga pustiš da u miru vr­ ši svoje svagdanje poslove, neki opet ne mogu polovicu sahata na jerihom mjestu sjediti, jer osjećaju ugodnost u promjeni. Neki vole pjesmu, svirku' i galamu ; drugi se od toga uklanjaju, pa '■je neopravdano siM jedne, da proti svojoj volji i naravi čine ono što čine drugi, koji su oprečnog temperami protivne naravi i navike. 1 pored svega toga, čemu slićar ::иТЈ Zar nije J|^B| ' Ja �državu i društvo, ako se trajno Ddđtžava stalna disciplina, ako je sve na svome mjestu, ako je svaki državljanin uz svoj nakovanj, na kojem svaki za se kao pojedinac, a uz to svi skupa kao cjelina kuju sreću i napredak sebi i svojoj zajedntioi. Ako je momentano na­ stala nužda jednome ili nekolicini njih, da se iz vlastitih interesa udalje ođ svolih nakovanja, neka se barem ne sili i one druge, da se i oni moraju udaljivati, jer ako se ovima s tim nanosi šteta, nanosi se uz to i cijeloj zajednici. Ni na kraj pameti nije Iksu, kad bu­ de radi putovanja pninužden zatvoriti svoju magazu, da iz zavkftiostt sili komšijti trgovca Ipsilona, da ‘je dužan i on to učiniti, da ne bi ji njegovoj odsutno­ st* nagomilao svoje »lago, jer zna, da tnu Ipsiilon nije ništa kriv, a nijesu ri­ jetki slučajevi, da i on pazaruije i radi, a njego vkomšija bude zapriječen is is­ tog ili sličnog uzroka pa mora svoju rad­ nju zključati. Obojica su svjesni, da ra­ deći koriste i jedan drugome, a i osta­ lom društvu. Drvo se na drvo naslanja, pa i čovjek na čovjeka. (Svršiče se). flaši dopisi Tešanj, koncem januara. U 105. broju »Pravde« izašao je do­ pis iz Tešnja pod gornjim naslovom, u kome su iznešene nekorektnosti i zloupotrebe uredovne vlasti pristava Popovića. Na taj je dopis odgovorio naj­ prije N. Tešić u »Srpskoj Riječi od 15. o. mj., a onda glavom pristav Popović (naravno, bez potpisa!) u »Glasu Na­ roda« od 16. o. mj. Pa šta vidimo? Mjesto da pokušaju dokazati neistini­ tost tvrdnja iznešenih u našem dopisu, oni su okrenuli na posve drugu stranu, Počeli su napadati g. Ademagu Mešića, koji je po njihovu sudu pisao onaj do­ pis. Svako objektivan, ko je čitao do­ pis u »Pravdi« i oba odgovora, dobio je dojam, kao da gleda prepredenog hrsuza, koji je počinio krađu, pa svijetu viče: Držite lopova! — kako li od sebe odvratio pozornost. II dopisu je jasno i otvoreno rečeno, da je pristav P. pribavio Tešaću preko svojih attbaba na vladi zemlju u DubaIju. koja se je'imala podijeliti beskućnicima,. a koju će ovako g. Popović sa svojom rodbinom podijeliti. Mi niti smo ■tražili niti! tražimo, da se ta zemlja da­ de g. Mešiću, šta više mi tražimo, da tu zemlju ne dobije ni Tešić ni Mešić. Prvi ne zato, što se obrađivanjem zemђс niti je kada bavio, niti će se ba­ viti kao mejhandžija, koji uz to već ima i onako velik posjed, a drugi zato, jer i on ima svoju zemlju i jer može ku­ piti, ako mu treba. Ali smo htjeli da pokažemo, kako se koti nas provodi agrarna reforma i primjetimo: Dok se muslimanskim posjednicima otima njioova djedovina, do-tle se gazdama daje erama zemlja; dok pristav Popović na­ govara pravoslavne seljake, da zaora­ vaju našu beglučku zemlju — radi če­ ga će imati kad i odgovarati — dotle, preko svojih prijatelja na vladi pribav­ lja šurjaku, a p o I o m i s e b i, erarno zemljište. Smiješno je izmotavanje gosp. Popovića, da je Tešića preporučio pred­ stojnik i geometar, kad je poznato, da Strana 3 Ствапа .PRAVDA* — „ПРАВДА* Број 116 Broj I je predstojnik novajlija kod nas i k to­ | mu, da je pravi sreski načalnik sam । g. Popović, koji kod na.s vedlri i oblači. Zašto ni jedan od gospode nije opro: vrgao činjenicu, da Tešić nije pravi šefija te zemlje, jer se ista ne nalazi ne­ ; posredno uz njegov posjed, već obila­ ze kao mačci oko vrele kaše i nabacu­ ■ ju nekakva prodavanja, od erara dobitvene zemlje. Mi ne znamo, da li su i u kohko su te tvndhje tačne, ali se čuditmo, zašto g. P. kao pristav, kojem je - kako izgleda — ta stvar poznata, nije zapriječio te prodaje? Ali briga njega za to. Ta, američka odijela on je bez ikakove komisije dijelio po svom ćejfu dobrovoljcima, svojim prijatelji­ ma i onima, kojima je on htio bez ob­ zira na to, da Ii su bili potrebni; a ovi ga čim su izašli iz ureda javno proda­ vali u čaršiji! Iznoseći gornji slučaj sa zemljom, u dopisu je tangirana porodica g. N. Te­ šića. Svako jasno vidi da je to moralo biti, ako se je htio u pravoj slici prika-, zati ovaj nekorektan čin pristava Popo­ vića. a da nikome nije bilo ni na kraj pameti, da vrijeđa ovu inače čestitu obitelj. Nu to je dalo dovoljno razloga g. Popoviću, da uzme na nišan .»aginice i bcgovice«, za kojima njemu toliko zazubice rastu, pa se je često u društvu mlađih muslimana znao toliko zaletjeti tražeći, da ga ovi ožene kakovom bo­ gatam begovicom. Dakle, kako vidite g. Po-poviću, vi ste već činili ono, čime se prijetite, da ćete, naime »tangirati ! aginske i begovske kćeri u vezi sa taktrerima i tapijama« (Molim, g. Popović je m-inucav, pa mu je teško izgovoriti takrir, stoga; taktrerima!), pa mi smo ipak ostali hladnokrvni! Da bi se prikazao što vjernijim »de­ : mokratom«, veli, da Ademaga ne može danas rovariti protiv Srba i »vrbovati muslimane u šuckore, ali može u Jug. i Musi. Org., koja sa svojim organom »Pravdom« vodi prema promjenjenim prilikama u drugoj formi istu harangu ■protiv Srba i seje nezadovoljstvo«. Ni­ smo advokati g. Mešića, pa da ga bra­ nimo od objeda, da je vrbovao šlick o r e i ro va r i o p r o t i v Srba, ali nam je začudno, kako je g. Popović, znajući da je to Ademaga radio,,ipak mogao sve do skora prijateljevali s njim, te kako se može još i sad s njegovim sinom prijateljski dopisivati. Malo tuhafli stvar, je Г de, g. Popoviću?! Svim više moramo da s indignacijom odbije­ mo objedu, da J. M. 0. vodi harangu protiv Srba. »J. M. 0. vodi borbu proti individua takovih, kao što ste vi, g. PoI po-viću, koji ste sebi uzurpirali vlast i ■ izrabljujete je u svoje lične i stranačke svrhe, koji ste inficirali cijeli naš javni život korupcijom i protekcijom, i koji hipokritski hoćete da prikažete borbu proti vas kao borbu proti srpstvu i Srbima. Čestiti srpski narod, naša bra­ ća, a naročito radikali .nemaju s vašim prljavštinama ništa zaiednčkoOdgovrati na nepismene i prostačke uvrede g. P., koji veli »azijsko kavaHrstvo »Pravdina« inspiratora i blrtahta dopisnika« i polovina glupih čitača »Pravde« ispod dostojanstva nam je. Taj je bon-ton g. P„ koji u uredu od­ ličnim građanima govori da lažu, sigur­ no donio iz Zeneve, a poznato je na­ pokon, da svako daje ono, što ima. Nu vrhunac drzovitosti postigao je g. P., kad veli: »Povodom tih napadaja na FELJTON. pristava Popovića kao na naprednog nacionalnog i kulturnog radnika (Iš, ne praši, jadan-) priredili su svi napredni elementi bez razlike Popoviću ovacije, koje su upotrebili pristaše J. M. 0. za povod za proLvizjave, koje su odisale istim duhom kao i »patriotsko« pisanje organa tih šuckora »Pravde«. Da se vi­ di, kako su mizerne te »ovacije«, navešću posve tačno tok njihov. Nekako bli­ zu ponoći drugi dan pravoslavne svetko­ vine nekoliko je pjanih mlađih Srba u srpskoj čitaonici vikalo: 2ivk> Popovjć! Dolje Pravda«! iM. Na ulici se je slu­ čajno desio neki dečko, D. T„ koji je to čuo, pa je onda viknuo: Živjela »Pra­ vda«! Na to je onda kao bijesan Istr­ čao iz čitaonice školski upravitelj Pero Mflošević, naravno pijan, napao na dječka, ovaj pobjegao u kafanu gradske čitaonice a učitelj za njim: uhvatio ga, izmlatio i izderao mu kaput. Kasnije, kad se je valjda malo otrijeznio, рокаjao se je radi toga, jednog pedagoga nedostojna čina, počeo je dijete moliti za oproštenje, i obećavati da će mu pla­ titi kaput. Kad su za to čuli neki mla­ dići, koji su sjedili u gradskoj čitaoni­ ci, sakupili su se i priredili spontane manifestacije, otpjevavši narodnu him­ nu pred kućom pristava Popovića u znak protesta protiv izazivanju njegovu i njegova društva. Popović se naravno nije smio prijaviti, nego je s drugima, počeo — pucati iz vojničkih pušaka iz svog stana. (Lep ka­ valir! Op. ur.). Eto tako su tekle te ovacije i »protivizjave«. Svako, ko iole ima obraza stidio bi se ovakovih ovacija, ali su one i ovakove dovoljne g. Popoviću, da mu umire i onako napola začmalu savješt, te da njegovim »demokratskim« zaštitnicima na vladi pokaže, da ipak neko ima uza nj. Na tvrdnju g. Popuvića, da su tu bili svi napredni elementi bez razlike, izjavljujem ovo: evo 500 K u dobrotvorne svrhe, ako g. Popović navede makar 3 napredna nmsbmana koji su bili u ovacijama! Ni posao, dakle! G. P. htio bi da bude i duhovit i ciničan, pa svodi naše neraspoloženje prema njemu na riješenje agrara, te nam imputira uzdahe kao: »Ej, devri-zeman, nema više kmeta u mirazu!« Mi nemamo irtsta više razloga da žalimo za kmetstvom od samog g. Popovića, budaći je sam g. Popović kazivao da je i on spahija, da ima kmete u Stocu, pa nam se stoga ti njegovi uzdasi uistinu čine iskrenim. G. N. Tešić žali, što su ovim pomuće­ ni bratski odnošaji između pravoslavnih i muslimana. I nama je to žao, Samo krivac tomu nije medu nama, već me­ du Vama — g. Popović, koji je pristranim držanjem u zemljišnim sporovima, uvredama odličnih muslimana (za koje će uostalom već odgovarati pred sudom!) protekcijama i zlorabljeniem ur. vlasti i dr. pomutio te lijepe odnošaje. Kad je došao u našu sredinu mi smo ga svi. i muslimani i pravoslavni, primili sve­ srdno. jer smo držali da će biti korek­ tan. Ali kad je g. P. počeo otkrivati masku, pod kojom je bio zadobio naše simpatije, te kad je počeo voditi s jed­ ne strane egoistično-ličnu, a s druge strane strančarsko-»demokratsku« po­ litiku, onda smo se morali razići. Na­ šavši. naime, dobru kravu muzaru — i dvije stvari, koje su mu bile nove; o svome una! predenju, i o pogledu kojim ga je mlada pjesnikinja I dva puta pogledala. : A. Hifzi Bjelevac: VII. Rene Logotetides. (28) — Gorušuruz. ..« rekne ihsan osmjehnuvši se. Sabiha ode preko Ahmetova trga prema konaku, a Ihsan ostane gledajući za njom. Prošlo je nekoliko ćasaka, a on je još uvijek gle­ dao onim smjerom kuda je otišla mlada pjesnikinja. Nije mislio više o njoj, ali još nije skrenuo avoga pogleda dok mu ga nije presjekao fijaker, koji je kraj njega lagano išao. Ihsan pogleda u kola i prepoznavši Ifetu zbuni se. Ona mu dobaci prolazeći polako kraj njega: »Sutra smo u Makar-kbju« .. . Ihsan kimne glavom i osmjehne se, a kola po­ đu brže. Bilo je već šest sati popodne. Dan je bio spa­ ran i težak. Osjećala se prašina u zraku. Lišće na drveću preplanulo od sunca a preko puta pred ku­ ćom u bašćom perzijskog poslanstva klonulo cvijeće ' zapare i čekalo noć da donese rosu s mora i mije od prašine, kojom ga je ulica posula i ururzade stajao je još neodlučan na L ■? sa Sabihom razgovarao misleći o Ihsan se je mnogo borio dok je odlučio posje| titi Renu kod njezine kuće. Koliko je god sebi razlagao i dokazivao, da je prijašnji odnos samo us­ pomena ipak kada je stupio na vrata na kojima je bila pričvršćena ploča s imenom: »Dr. Rene Logote­ tides« dah mu je stao i osjetio nesigurnost. Bio je zbunjen. Penjući se uz basamake na prvi sprat, ko­ ji je Rene držala za sebe razmišljao je još uvijek: ; kako bi se vratio. Kad je došao u predsoblje i preI dao svoju posjetnicu sobarici odahnuo je istom i i rekao u sebi: »Moram je viditi« .. . Vrata je otvorila sama Rene ugodno iznenađej na njegovom posjetom i povela ga unutra. — Gospodin lhsanbey, izvolite u moje sobe, j jer ovdje primam samo bolesnike — reče Rene pruI žajući ruku došljaku. . . । i : , ! : : i ; »Pa, ako sam i sam bolesnik mogao bih i ov­ dje ostati« — odgovori Ihsan htijući se pošaliti. No nije uspio, jer je utisak bio sasvim drugi. Glas mu je bio sumoran i zvučio je sjetno. ■ Rene ga provede kroz nekoliko soba i dovede I u jednu raskošno uređenu, veliku salu. »Izvolite, lhsanbeyl Kako sam došla u Carigrad I , i | . fabriku u Tesliću, kojoj se je nametnuo za komesara, u koju Se smjestio i brata, profesora Vasilja, da valjda tamo pre­ daje povjest i zemljopis! i u čijim se fi­ jakerima šepiri, te od koje prenosi namještaj njenih pobjeglib činovnika Švabas — htio je da još dalje raširi svoje mreže i da dina­ stiju Popovića osigura na vječnaja vre­ mena. S druge je strane počeo agiti­ rati za »demokrate« i progoniti one, ko­ ji su simpatizirali s radikalima. Kao od­ bornik gradske čitaonice zapriječio je da se ova pretplati na »Srpsku Riječ« i »Hrvat«, kako članovi ne bi mogli biti upućeni u »demokratski« rad. svim je silama radilo, da se ne održi ni jedan radkalski zbor, kako bi se svojim kaponfama mogao pohvaliti, da je Tešanj »demokratski«, bar što je do pravoslav­ nih. Radi ovog potonjeg ne bi mu ni zamjerili, da je on iskreni »demokrata«. Ali kako je u tome stalo, najbolje svje­ doči okolnost, da je u vrijeme kad se je »demokratskoj« vladi počela ljuljati stolica, izjavio u gradskoj čitaonici, da on ne pripada ni jednoj stranci. Sad, kad su se »demokrati« počeli osjećati opet sigurnim, njihov je i srcem i du­ šom. j Sad za sad smo imali samo to reći g. P„ a ustreba li, mi. smo uvijek na i bilježi i spremni, da donesemo kudika­ ‘ mo više dokumenata, iako znamo, da se neće »demokratska« vlada prepasti naslova »Korupcija i protekcija«, jer kad bi to učinila, ne bi bila »demokratska«.. i U strogo ustavnim državama i gdje ‘ korupcija nije okužila sve do mozga, za ovakove bi čine, kao što je iskorišćavanje uredovne vlasti za ličnu korist, i svaki državni činovnik bio smjesta ‘ stavljen pod' odgovornost. [ Ali ko bi se u nas usudio još na to! ■ Tešnjak. I ; ■ i i Politički pregled | Jugoslavenski odgovor i ako u stva­ : ri odbija alternativu, predloženu u sa­ vezničkom ultimatumu, sastavljen je u i pomirljivom tonu i teži ponovnoj diskuI s®. Naše kraljevstvo izjavljuje da je : gotovo primiti riješenje u skladu sa i predlozima predsjednika Vilsona od 1 prošle godine. Ističe da je londonski ugovor tajan i da njegov tekst nije ni­ [ kad zvanično dostavljen jugoslavenskoj vladi, kojoj je prema tome zvanično nepoznat. Srbija (!) ne može da uzima u ocjenu riješenje, zasnovano na jed­ nom ugovoru, koji nikad nije imala pri­ like razmotriti. I Poslije predaje odgovora na ultima­ tum poslanici Engleske i Francuske po­ sjetili su predsjednika vlade radi bli­ žih obavještenja. Kako saznaje beog­ radska »Pravda«, u razgovoru se je ra­ spravljalo i o američkom protestu, koji :e uložen u Parisu. Jadranskom problemu »Temps« je jiosvetio nov uvodnik, u kojem između ostalog piše: »Glede projekta LIolda Georgea nastaje u Beogradu, da dobi­ ju dozvolu i vrijeme za traženje nekih izmjena. U ostalom nije dovoljno znati kako su se saveznici odlučili da rbiešc jadranski problem, već bi trebalo znati nisam nikog primila u ovoj sobi« . . . izgovori se Rene pokazujući mjesto posjetiocu. Ihsan sjedne. Rene uzme mjesto do njega na stolici. Čas su oboje šutili i kao da je svako htje­ lo udesiti i izmisliti predmet za razgovor, da ih ne bi srce prebrzo odalo. On je razgledavao'slike po zidovima, uočivši svaku i najmanju sitnicu i učinilo mu se, da tamo među cvijećem pred velikim zlatnim ogledalom vidi svoju sliku- Onda je okrenuo pogled po ostalim predmetima i priznao izvjesnim dijelom zavist i da je u istinu sve na svom mjestu. Rene je gledala preda se. Kroz teške perzijske zavjese prodiralo je sunce tek negdje u salon. Jedna zraka padala je ravno na Reninu glavu i njezi­ nu kosu činilo još svijetlijom i crnjom. Ihsan se jedva usudio pogledati je pozornije. U profilu, ozbiljno lice Renino, nčšto mršavije i blijede nego prije četiri godine dobilo je sada potpun izraz klasične ljepote u skladu s velikim očima, tankim obrvama i ravnim nosom, kao da je crtom omjeren između očiju do više usana. Crni prami kose pali su iza ušiju niz pun vrat i sakrili se pod bijelu opravu Reninu pod kojom su sakrivene grudi u ko­ jim se je dizala bura osjećaja, da konačno dođu srcu i da ono progovori. Ihsan je to naslućivao po nervoznom premetanju sad desne, sad lijeve noge i po prstima ruku kojim se je igrala s olovkom i komadićem papira, valjda istrgnutim iz njezine biIježnice. (Nastaviće se �Crpana 4. Strana Spoj 116 Bi oj „ПРАВДА* — »PRAVDA* čenja, da pred njim dolaze u pozadinu i napredak, jer ona preuzimlje inicijati­ i u kojoj mjeri oni mogu da garantumuslimanima postupa onako, kako se vu podjele rada medu velikim dijelom sva druga, i ako a-ktuelna pitanja. To «u da će njihova odluka biti izvršena. I postupa prema ostalim radnicima, a vrijedi ne samo za nas muslimane već ■državljana, koji ekonomski najslabije Ni D' Annunzio na Rijeci, ni admiral radnike molimo, da se odupru ovakim stoje. i za sve druge elemente našeg troimeMilio u Dalmaciji ne pokoravaju se ta­ i sličnim zapostavljanjima, te da od lijanskoj vladi. U Beogradu se pitaju; Podjela rada poznata je svim kuitur»Glasa Slobode« zahtijevaju respekto- ; nog naroda i mi ako ovdje govorimo । kao muslimani, a o muslimanskoj i obrt­ to će ih primorati na poslušnost? Opvanje a istu onaku pažnju, kakvu po­ nim narodima samo te podjele rada im ničkoj banci kao muslimanskoj, te ako j mu-sli-manii ne poznajemo, a kako se či šti interes Evrope zahtijeva, da se Ta­ svećuje ostalim radnicima. želimo i jedva čekamo da ona otpoč- I ni na našu najveću nesreću, tu podjelu, lijani i Jugoslaveni zbliže putem prija­ »Mcrhametova« skupština, Dne 30. I ne svoje djelovanje na ekonomskom teljskog sporazuma i da se bliski po­ januara t. g. u petak u 3 sata postile | unapređivanju muslimana — time se i- I rada ne poznaje ni naše šire društvo. zdravljaju radi sprječavanja germanske Danas se veći dio građana naše slo­ podne održala se u Islamskoj čitaonici : 1 .,k nijesmo stavili na jedno skroz eksekspanzije u Trstu. Hoćemo da Italija bodne i ujedtnjenc narodne države ba­ skupština društva »Merhamet«, kojoj je ■ kluzlvno :-lamsko stanovište već baš, i vi poslom koji nije njegov poziv i za bude zadovoljna, mirna i napredna. Ho­ predsjedao reisul-ulema prosvijetli go- ] u širem smislu uzeto, na -jedno altru- ćemo da Jugoslaveni mogu slobodno izkoji se nije usposobio. Zato i preživspodin Hadži Mehmed Džemaludd'in ef. I ističko stanovište jer dok svi držav- : vršite svoje narodno ujedinjenje, čije je Ijujemo jedno abnormalno ili ti prevratCaušević. Kao verifikatori fungirali su | ljani ne budu u rad uvedeni i u radu I no doba i proći će doista vremena, a osakaćenje tako skupo koštalo Evropu. Francuska politika će se i ovoga puta ■ gg. Edhemaga Gjulizar i H. Rašidagić. , uposleni, sve dotlen nema napretka ni | trebaće uz to dosta napomog i us­ U novi odbor su izabrani jednoglasno u samoj državi. Rad u tome pogledu trudit' da bude stup mira. trajnog rada, dok se današnje abnor­ gg. H. Džemaludd'in ef Caušević, Tajio zadaća je današnjeg našeg društva, ko­ malne prilike -saniraju. Sastanak Rennera i Davidovića. — I ci. Saračević, Ibrahini aga H. Baščauje je pozvato da ore i da sije, pa ma­ Općenito prevladavajuće mišljenje, Koncem februara sastaće se ili u Lju- ■ šet ić, Junuzaga Madarevič, Mujaga Sukar plodove njegova rada i potomstvo da će se današnje prilike sanirati čim d.uka, Edhemaga Đuiizar, Hamdi cf Tahbljani! ili u Zagrebu austrijski državni tek počelo žnjeti. se riješi pitanje valute, nije ispravno, miščić, AMaga Sabić, H. Ahmedaga Kukancelar dr. Renncr sa predsjednikom jer valutno pitanje ma kako se povolj­ Mi sa svoje strane dosta ćemo do­ jundžija, Edhem ef. Fočo, Ragib cf. Banaše vlade, s kojim će raspravljati o i karevič i Hamdi ef. Berberović. Za za­ no -riješilo, pa makar to bilo i idealno prinijeti tome i takovom radu ako te riješenje, ipak se neće ni takovim vanazore uvriježimo u dušu islamskog di­ političkim i gospodarskim pitanjima. mjenike su Izabrani gg. H. Abdaga Naliitarnlm riješenje uputiti svaki gradajela našeg naroda, te držimo i vjeruje­ nić, Abdaga H. Jusufagić, H. Mehaga Naša granica prema Madžarskoj. Po­ nin-državljanin, da radi- ono što zna, mo u to, da smo baš najviše pozvani vodom novinskih vijesti da je mađar- ' Samedović i Jakub ef. Imamović. "Kao što mu je pozliv i što mu je bilo prije mi muslimani da radimo medu musli­ skoj mirovnoj delegaciji u Parisu pri- I revizori gg. Hamdi cf. Mašč. Hamdi ef. svagdanje njegovo zanimanje, a da i manima na ..njihovom ekonomskom po­ Rašidagič, Safvet ef. Sahačić i Astmaga općeno, da će granica prema našoj dr­ ne govorimo o onim članovima našeg dizanju. Polučimo Ii uspjeh u tom po­ žavi biti rijeka Mura i t. d. priopćuje | ZBežić. U idućem broju iznitećemo rad društva, koji prije nijesu radili, a sada gledu i podignemo li- ekonomski naš eledruštva u prošloj godini i njegova vri­ se, da po usl’ovima mira kako su pre­ su prisiljeni d'a rade, pa nam zajednič­ menat na snagu, na kakovoj -se nalaze jednog odbora, koji je ovo plemenito dani Mađarima, cijelo Prekomurje i Meki napredak ,i socijalna nužda nalaže da naši drugi sunarodnjaci — time smo društvo podigao na zamjernu visinu. đumurje os-taj-e kraljevstvu SHS, a jed- I im omogućimo da rade. uklonili ii jednu najveću zapreku pro­ nako i predjel Pola i Ždale preko Drave. Roba »Konzorcija« preprodavače se Riješenjem valutarnog pitanja utire cesu narodnog približavanja i stapanja. se samo put, da preko njega lakše -pre­ To nije nikakva pošljedica kakovog hi­ Finanpijalni kaos u Evropi. »Petit ; do daljnjega u slijedećim radnjama: Baković i Udovičić, Isi-dor Zadik Dađemo iiz abnormalnog u normalno do­ ra već ic to u nama đluboko uvriježe­ Paristen« dobiva iz Londona: U javno­ ba i da moramo nastojati, stavivši u ni nagon uvjerenja da mjesto, pobjeda sti vlada od više dana uzrujanost radi i non, Aleksandar Engel, Todor Koso­ vac, II. Uzeiraga Krečo, Braća Kuić, g'-banje sav naš narodni život, da taj u budućnost svakog nas pojedinca leži daljnje devalvacije evropske valute. put što prije i što zd'ravije prevalimo. u snazi i kolektivnoj duši našeg troiTečaj engleske funte šterLnga, premda ' Mento Salom. Baruch M. Samakovliia, Milam Puplć. Da je to nemoguće učiniti nama musli­ menog naroda. Radi toga je apsurdno najveći u Evropi, vrijedi ipak manje od manima bez svoga zajedničkog kapita­ Poćam od subote 31. o. mj. izdavače i .pomisliti da mi idemo za nekakvim američkog dolara. U krugovima engles­ la, kao materijalnog oslo-na, posve nam se. u detalju: brašno za varivo (kohmel) ?eparisanjem. Pošto je ovaki rad očito ke vlade kažu da je to znak ozbiljne je jasno i zato rrii apelujemo na svu po K 8.60, kukuruzno brašno po K 5.—, u interesu državnom, time se moralu gospodarske nesigurnosti. Više je ug­ braće muslimane, da ovaj zavod obje­ kukuruzni griz po K 6.50, makaroo ukazivati sve pogodnosti ovoj banci" i lednih građana stavilo Llohd Georgeu ručke prihvate i da u njemu svaki po­ (tjestenina) po K 15.50. svaki! čestiti i svjesni državljanin, ima­ predlog, da sazove međunarodnu konjedinac sudjeluje upisavši njenih dionBrašno za varivo dijeliće se na te­ jući u vidu njen plemeniti zadatak, sa ferenefu koja bi imala proučiti sredmelju legitimacije 1 kg po osobi svim najvećim će zadovoljstvom pratiti njen ca što može više. 'stva, pomoću kojih bi se Evropa izba­ stanovnicima našega grada bez obzira vila iiz sadašnjeg evropskog kaosa. Mi­ na to, d'a li su oni kod dotičnog trgov­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku nistar je finansija pozvao potpisivače ca rajonirani ili ne. Ostala roba proda­ ženskoga krojenja i šivanja. Prima rezolucije na konferenciju. vače se bez legitimacije, ali svakako na izradu fina odijela za gospode. — Bugarska vlada kani omesti zaklju- i u umjerenim količinama«. Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz čak konferencije mira glede isplate rat- I otvorio je u Trav­ Donoseći gornju obavijest imamo Protiti Sokak) ulica Regenta Alek­ ne odštete. niku advokat primijetiti da je vrlo nezgodno, što su sandra br. 2. muslimani prodavci vrlo slabo zastupOGLAS. ” •beni, pa zahtijevamo da se ova pogrje­ Agenturna i komisionalna poslovniška odmah ispravi već ohairom ta SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ na to, da je za naše ženskinje potreb­ nogradska cesta 17. posreduje kod no zavesti šepa ratne prodavače. kupnje i prodaje svakovrsne kože za Jedan prodavač treba na Bistriku, dru­ IZ NAŠE ORGANIZACIJE. Iz Gotrgovce i obućare, nabavlja obućarima gi na Vratniku, treći oko Baščaršije 1 ražde nam brzojavljaju, da se je dne kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kovača, a četvrti na Bjelavama. To je 30. januara t. g. održala skupštin muKupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiminimum. ponude na upravu lista slati pod slimn građa Goražde i sviju džemata, ju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ Ne čini nam se zgodno ni to, .to će brojem 227. koji spadaju u područje ispostave na ne cijene. se većina robe prodavati bez legitima­ kojoj je usvojen naš program i izabran Kod upita umoljava se priložiti mar ­ cije, jer se time pruža prilika špeku­ odbor. ku za odgovor. 1—5 lantima. da robu povlače iz prometa. Pozdravljajući našeg najmlađeg druga I VOJNA NABAVA. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ u borbi za muslimanska -i ljudska prava I Na osnovi naređenja Komandanta II. kEčemo mu neka živi najmlađi odbor i bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ naše organizacije, koji se svrstava u usljed toga neugledna i staračka, snaći cembra 1919. godine, a u cilju nabave redove islamskih boraca, z će samo onoga, koji svoju kosu zane­ sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ Jednakost na sve strane. Tuže nam maruje. Želite li imati bujnu kosu, rajevskom za do nove letine 1920. go­ se radnici — muslimani glavne željez- I onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu dine, održaće se direktne pogodbe na Od danas sam preu­ muke fadto-nice, da se zapostavljaju na pomadu, koja izvrsno djeluje protiv dan 5. februara 1920. godine, u kance­ svakom koraku. U konzumu se o njima peruti i ispadanju kose, čini, da krhka zeo Kafanu „Jildis'lariji Intendanture Bosansko đlvizijsk« ne vodi nikakva računa i u ovo pet i i slaba kosa postaje mekana i bujna, na Bistriku. Kafanu oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. godina nijesu nego samo dva puta fa- j daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa Pozivaju se zainteresovana lica, koja sam uredio najlje­ sovali masla, dočim su drugi zadovo- i prerano osijedi. Lončić 6 kruna, juča imaju sena : slamu na prodaju, d’a izvo­ pše, snabdio svim Ijeni u svemu. Muslimani ne dobivaju 1 vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen le doći određenoga dana i u određeno novinama, a poslu­ nikakva boljeg i unosnijeg mjesta. To ; V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. vreme, radi učestvovanja u zaključi­ traje i od prevrata. Tako na primjer ] 310. [Hrvatska]. ga je uredna. Cije­ vanju ovih pogodaba. Osman Đemastagić nije mogao dobiti ne umjerene. Za Ne možete li spavati? Niti raditi? Pogodbe će se zaključivati za veće verkmaSstorskog-mjesta. premda su ga Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ i manje količine. što veći posjet moli poduprli svi radnici. Da pnkažemo po­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi ElKaucija se polaže na dan pogodbe stupanje prema nama muslimanima, bi­ safluld! б -dvostrukih ili 2 specijalne vc10% ođ vrednosti zaključene pogodbe će dovoljno, ako iznesemo ovaj slučaj: Like boce 27 kruna. u gotovom novcu ili- državnim i drža­ 29. januara umro je naglom smrću rad­ vom garantiranim hartijama. Imate 11 pokvaren apetit? Cesto po­ nik Salih Imamović, pa su muslimani E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otradnici zahtijevali da mu mogu otići na ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ stranjuje se Fellerovir prayim Elsa-pidženazu, jer je običaj, da se u slučaju rajevu 24. januara 1920. god-ine. lulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ smrti kojeg inovjernog radnika obus­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. tavlja rad u cijeloj radionici i da svi Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ radnici idu na sprovod. nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, I šta se dogodilo? Uprava verkšteElsatrg br. 310. Hrvatska. ta dozvolila je deputaciji povjerenika, Ш1 .111.1 ■ lll■■l■l^l l—l l■lll■lllll■ J—1ПГТГ da na dženazu može otići trideset rad­ nika. Naravna stvar, da, se radnici ni­ jesu zadovoljili ovim rješenjem, pa su (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. tražili da mogu ići svi na dženazu, jer se to dozvoljava i drugmia. Uprava se je obratila na šefa željeznica g. Jelića Muslimanska trgovačka i otbrtnička i on mjesto da udovolji ovom opravda­ banka za B. i H. uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža nom zahtjevu, snizio je i dozvolu upra­ IV. ve verkštcta, odredivši da se na dže­ nazu smiju pustiti samo — č e t v o r iN.ir'asili smo da će ova banka radite c a radnika! na : ojizanju narodne privrede uvodiv­ Telefon 55 Brzojavi: FELARIA. 188 ši u rad sve naše narodne radne Sile Eto tako izgleda jednakost u praksi. i jskorišćujući sva raspoloživa sredstva. Iznoseći ovaj nepravedni postupak zaTaj je zadatak od tako zamašitog zna­ Irttjpvamo, da se i prema radnicima — fld^ohatshu hancelariju I Df. SulEjman Mović Domaće vijesti Tražim jednu kasu Kafana „Jiildis“ Sarajevo. kafedžija Ahmed Ćećo gospodarstvo k upuj e Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Odgovora! »redaik: M. Siđžaks. Vlasnik: Centrala! Odbor >9. M. O.« fttampsrlja D. & � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ff998df4abd8d2f74f79ca5a0e7be3e0.pdf d9a29ebfe3ce1b3be94133ad259e5753 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJED9NI BROJ 80 HELERA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje rsdahGioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 12 (117) Pret plata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 5. februara 1920. (14. džumadil-evvela 1338.) Godina II. и Zaštita manjina u Jugoslaviji. Cl. 10. Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovena­ ca, pristaje da u poštedu muslimana, u koliko to zasijeca u porodičnoprav o i lične odnose, donese odredbe, shodne da se te stvari regulišu u smi­ slu muslimanskih običaja. Srpsko-hrvatsko-slovenačka vlada preduzeče potrebne mjere, da se obezbijedi postavljenje jednog Reis-UI-Uleme. Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca obavezuje se, da će ukazivati svaku za­ štitu džamijama, grobljima i drugim vjerskim muslimanskim ustanovama. Sve olakšice i dozvole davaje se mu­ slimanskim zadužbinama (vakutima) i postojećim vjerskim i dobrotvornim njihovim ustanovama I kraljevstvo Sr­ ba Hrvata i Slovenaca ne će uskratiti novim vjerskim i dourotvornim us­ tanovama ni jednu od potrebnih olak­ šica, koje su zagarantovane drugim pri­ vatnim ustanovama te vrste. Cl. 11. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovena­ ca pristaje, da odredbe gornjih člano­ va, u koliko se one tiču lica, koja pri­ padaju raznim vjerskim ili jezičnim ma­ njinama, sačinjavaju obaveze među­ narodnog značaja 1 budu stav­ ljene pod garanciju Društva Naroda. One ne će moći biti Izmijenjene bez pristanka većine članova Savjeta Dru­ nijesmo jaukali na nepravde Švabine, ali nije ni drugi niko, jer se nije smjelo jaukati ovdje u granicama, a zaleđa mi nemadosmo kao drugi. Ali zvasmo štva Naroda. Sjedinjene Američke Dr­ braću u zajedničku berbu i protiv Švažave, Britansko carstvo. Francuska, Ibe i protiv Osmanlije, no uzalud, jer talija i Japan se obavezuju da ne će naša braća vazda gledahu u nama odreći svoj pristanak na svaku izmjenu ono isto što i u Turcima, a mi nikad pomenutih članova, za koju 1» se iz­ ne vidjesmo u njima ono, što u Švabi. Eto do kakvih rezultata dolazimo, jasnila u pravilnoj tormi većina člano­ va Savjeta Društva Naroda. Kraljevi­ kad zademo pretresati stare pogrješ­ ke i može se lahko da dode do nekog na Srba, Hrvata i Slovenaca pristaje obračunavanja što »nikako ne bi b{Io da svaki član Savjeta Društva Naroda od koristi za narodno jedinstvo, kuje ima pravo, da skrene pažnju Saveza i nam je vazda potrebno ko j komad na svaku povredu ili opasnost za po- I hljeba. Pa možda je baš to i popelo g. vrcdti ma koje od tih obaveza i da Sav- I Tupanjanina na džamijiku sofu, da na­ šoj masi objasni i razloži; ako sc bu­ jet može prednzeti mjere i dati instruk­ de rastresalo, što se kad zla nanijelo cije, koje budu izgledale podesne i efakojoj izvjesnoj skupini našeg naroda kasne u toj prilici. makar i s vana, može da dode do ra­ zmirica u masama, a to ne treba niko Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca da želi. Možda je g. Tupanjanin to htio pristaje dalje na to, da u slučaju mimo­ da istakne, ali ga proguta njegov uvod, ilaženja u pravnim i faktičnim pitanji­ a prigovori čaršije udaljiše- od konma koje se tiču ovih članova, između cepta. kraljevske vlade i ma koje od glavmh Međutim su prigovori čaršije bili posavezničkih i udruženih sila ili svake sve prirodni i na mjestu, jer se čaša već prepunjava. Nijesu ti napadaji bro­ duge sile, koja je član Savjeta Društva jem bas pregolemi, ali njihov način izNroda, da razlika u mišljenju bude vađa-nja nšje nikako onaj običnog zlo­ smatrana kao spor međunarodnog ka­ činca, ili pariškog apaša, što ga g. Tu­ raktera prema odredbama člana 14. upanjanin navodi, nego je to čisto jedan govora o društvu Naroda. Kraljevska pojav, kakav se dnevno susreće za vrijeme bezvlađa, a naročito ravnovlada pristaje, da svaki spor te vrste dužnost vlasti daje još narodu takt ubude, ako to druga strana traži, pretisak, kao da ta vlast iili nema snage dan stalnom sudu. Odluka stalnog su­ da biće bez apela, imaće Istu silu i vrijednost, koju ima i odluka, donešena r.a osnovu člana 13. ugovora o Društvu Naroda. Skupština u Derventi održana je dne 23. januara t. g. na kojoj su sudjelovali prijatelji i pristaše naše organizacije iz Kotorssog, Dubočca i Velike. Skupštinu je otvorio i predsje­ dao joj g. Osmambeg Osmanbegović, ni. Svaku našu akciju, i reakciju drugi koji je prisutne pozdravio i zahvalio posve drukčije tumače i izvrću. Kad im za njihovu suradnju u promicanju smo mi mimo podnosili svoju sudbinu oiljeva naše organizacije. Opširno je ra­ Pod1 Švabom kao i drugi, dok vrijeme stumačio cilj i program naše organiza­ nije dozrelo za akciju, onda se za nas cije, kojega su sa malim iznimkama ureklo, da nemamo otporne snage, da svojili svi muslimani Bosne i Hercego­ nemamo smisla za slobodu. A kad javine, jer odgovara njihovim potrebama uknemo na nepravdu, ali u času, kad taj i jer imaju neograničeno povjerenje u jauk slučajno i drugom nije po ćejfu, on­ vodstvo organizacije, kojemu on u ime da se kaže da muslimani ne umiju da tr­ svih pristaša u Derventi i okolici zahpe, nijesu naučni snositi patnje. Pa i valjU’ie za njegov rad i zauzimanje za preko toga oni idu. Kad smo se mi uz sve muslimane u našoj domovini. okupaciju digli protiv Švabe, ni onda Gg. Šukri ef. Alagić i Derviš ef. »jesmo radili patriotski, pa i kad smo Korkut tumačili s pojedine stavove se s Turskom faćali u koštac, nijesino programa i štatuta, te izvijestili o odr­ radili korektno po toj nečijoj logici žavanju dviju vrlo uspjeliH seoskih ijer nikad naša braća ne sudjelovaše skupština u Dubočou i Kotarskoj, na s nama u borbi. Ubijeni i slomljeni kojima su sudjelovala gg. Avdaga Ališvapskom okupacijskom puškom i vjeiagić, Smail -ef. Halepović, Šukri ef. šalima, ostali bez igdje ičijeg topla po­ Alagić, Mustajbeg Jusufbegović i Der­ gleda, ušutkani za dug niz godina, da viš ef. Korsut. Skupština je usvojila se glas od nas ne ču, obespravljeni u jednoglasno slijedeću agraru, suzbijani od učešća u upravi u Rezoluciju: omjeru i spreme naše i broja našeg, na jednom nas prozvaše austrijskim 1.) Tražimo od vlade, da se odmah miljenicima. Dakle kad dizasmo puš­ cvim težacima muslimanima, koji ne­ ku na Švabu, »er tada to ne bfjaše maju svoje zellje nikako ili je imaju ma­ drugim po ćeijfu, mi smo osuđivani; lo, dadne državne zemlje, koliko im je kad šutisino na švapske zulume, jer to potrebno za izdržavanje. ne bijaše onim istim po ćeijfu, i tada 2.) Tražimo, da se početkom školske smo osuđivani i još dalje i dan danas godine 1920./21. otvori u Derventi re­ prekoravaju nas za to. što šutismo kad alna gimnazija, koju je bivša neprija­ je njima trebalo da vičemo i tako da­ teljska vlada god. 1915. bez razloga lje i dan danas se eto ponavljaju isti dokinula. Viša dječačka škola, koja je taiki i uzroci i posljedice; jauknemo li, prije dvije godile uz freparandiju ot­ nemamo smisla za patnju, za jedin­ vorena, ne odgovara potrebama grada stvo; ćutimo li, nemamo osjećaja za Dervente i okolnih mjesta. slobodu, nemamo otporne snage i t. d. 3.) Tražimo, da se sv*ima, koji su Ja znam, da će se »demokratski« pljačkanjem, razvaljivanjem i paležom »j«iorgan »Glas "Naroda« naći pobuđen, za vrijeme državnog prevrata godine da nam ove pojmove ispravi, pa će 1918. materijalno oštećeni, odmah šteta reći da mi jaučemo samo na neznatne iz državnih sredstava naknadi, jer ih nepravde cd svoje braće, dok smo na ima mnogo, koji su tom prilikom ma­ nepravde Švabine šutili. Istina je da mi terijalno posve uništeni. Iz naše organizacije. S naše protestne skupštine. Kad je govornik dr. Tupanjanin do­ brano zaplovivši u svom govoru bivao obasipan protestima i prigovorima na­ še svjetine, neko od onih što opominjahu masu da pusti govornika da nesmetano govori, dobaci: »Ne sme­ tajte ga, nek pere crnca; neće ga ni­ kad oprati«. Nije se znalo, da li je bilećki građanin — patriota, kako se vidi po nepatvorenom i neizvještačenom patosu narodnog govora i narodnog govornika, zaista imao namjeru, da pe­ re omča, ali svakako ga je nešto po­ pelo na kamenitu fosu džamtjskiu, i svakako ga je u sumnju kod slušalaca doveo baš njegov vrlo dug i vrlo nejasan uvod', gdje puno žvakaše i samo navješćivaše šta će tek da go­ vori i kako će da govori. I lijepa u mojoj okolici pade primjedba na nje­ gov nejasni uvod: vidi mu se na stvar mu se neće, al jest nešto, što ga na­ prijed kreće. 1 zaista nije ništa više ili rekao osim uvoda i ni njega nije po­ sve svršio. Nego ovdje je meni meram nešto drugo istaknuti, a ovo nabacili samo kao uvod g. Tupanjaninu za volju, kad je riječ o njemu, a on voli uvode. Tupanjanin je govorio, naša je svjeti­ na protestirala, a vode su je opominjale da šuti, da pusti govornika, nego go­ vori. I ova se izmjena govora ili bolje razgovora posve pravilno obnavljala : Tupanjanin govori, maisa reagira, gla­ sovi sa sofe umiruju. Taj je momenat meni posmatraču čisto godio. Istina je i to da treba da se mase pniučavaju na redi da se disciplinuju, da se na­ vikavaju na mirnu snošljivost, pa! to vrijedi i za našu masu. Ali ipak ne vried'i toliko za nas jer drugi su krivi, na nas ne može sve da primije- , da tome stane na put ili tako svoje i raspoloženje fingira, da se tako siste­ matski provodi jedno čisto sistematsko . iskorjenjivanje. Naravno da i jedno i ' drugo držanje vlasti stvara u narodu ј vrlo strašnu perspektivu i za to on ja| uče. Kad je iza okupacije počinjer/o gujegod prvo grabežne umorstvo, vla­ sti su krivca pronašle, ali kad narod vidje, da za tursku žrtvu zločinac ma i kršćanin ode na vješala, onda taj na­ rod dobi utisak, da je u toj državi sud­ ! stvo nada svim drugim;" a moć državna ! da lojalno izvušuje pravedne osude. i Što se je kasnije to sudstvo izopačilo I i dalo upregnuti u kola režima, koji je vještački pronalazio kojekakve veleizdajničke afere, u to ne zalazim, govo­ rim o prvim utiscima državnog auto­ riteta na narod u momentu, kad se ta država makar ona bila i svoja vlasti­ ta, prvi put predstavlja narodu, kad mu kao nova građevina otvara dveri 1 svoje, da se u njoj nastani kao član I jedne porodice. A kakav je ovaj uti­ sak u nas i kod onih u kojih je najjače ; patriotsku srce, vidi se po jednom ba­ rometru. koji se zove narodno zadovolj­ stvo i raspoloženje. Graditelji i doma­ ćini ne osvrću se nikako na narod, ne­ će mu čak ni to da reknu, da je kuća vječna, a oni da su privremeni, pa ako je kome što krivo u kući, možda će mu biti bolje, kad se domaćini promi­ । jene. Jok, oni se ne osvrću na ukuća­ i ne. oni im samo zapovijedaju da budu zadovoljni. Jedan sa strane. i ' i i ' 4.) Tražimo, da se onim muhadžirima, koji se pod pritiskom neprijatelj1 ske austrijske uprave u Tursku odseI liše, a danas se žele opet u domovinu povratiti, dozvoli slobodan .povratak i . da se nastane, gdje oni hoće, te da im se zajamči neograničeno raspolaganje sa njihovim imetkom, a da se s njima ni u kojem pogledu ne postupa kao sa državljanima neprijateljske države i da se siromašnim muliadžirima u svakom pogledu ide na ruku. Novi odbor naše organ, u Derventi. Na velikoj skupštini u Derventi. koja se održala dne 23. januara t. g. izabran je aklamacijom kotarski odbor naše or­ ganizacije, u koji su unišla slijedeća go­ spoda: Predsjednik g. Osmanbcg Osmanbegović, potpredsjednik g. Smail ef. Halepović, I. tajnik g. Derviš ef. M. Korkut, II. tajnik g. Smailaga Hadžikadić, blagajnik g. Mustajbeg Jusufbegović, članovi užeg odbora gg. Šukri ef, Alagić, Halilaga Uđvarlić, Avdaga Huseinćehajić, Hafiz Hamdi ef. Isakagić, Numanaga Hadžavdtć, Avdaga Altijagić i Sulejman beg Karabegović. Osim gore navedene go­ spode u širi su odbor izabrana slijede-* ća gg.: Husein beg Jusufbegović, Šemst beg Abdiiillahefendić. Zaim Džanić, Alija Husedžinović. Ahmed Havurdić, Mu'jan Vugdafć, Muhamedaga Porobić i Redžo Cibić. Bilo s hajrom i napret­ kom I ! 1—II— ■' IH Prvi odjek. Iz Dervente primismo jučer ovaj br­ zojav: Centralnom Odboru Muslimanske Organizacije Sarajevo. »Sotidarišemo se s rezolucijom, donešenom na protestnoj skupštini odr­ žanoj zbog zuluma u Bileći i ostalim mjestima. Mjesni Odbor »J. M. O.« �trpana 2. Strana Sarajevo, 4. februara. Promišljajući o izvještaju glede sta­ nja ovdašnjeg humanitarnog društva »Merhamet«, (vidi u domaćim vijesti­ ma današnjeg broja (!), pada nam na pamet stereotipna fraza, kojom »demo­ kratski« organi brane postojeće stanje u našoj užoj domovini. Ti se organi razguliše dokazujući, kako kod nas vla>da potpuna ravnopravnost i kako opociziija operiše »lažima«, kad poriče tu opsjenu naš.h blagogla­ goljivih »demokrata«. Pa ipak u tri sto­ tine hiljada kruna, što ili ie tokom lanj­ ske godine sakupilo ovo naše društvo za podupiranje stirotinjje — nema ni ciglog helera. što bi ga u tu svrhu doprinijela naša općina ili naša »dobrotvorna« vlada. To je nepobitna činjenica. A može li se to reći i o humanitar­ nim ustanovama naših sugrađana pravoslavne vjere? Bi li nam vlada saopći­ la svoje priloge u novcu, živežu i dru­ gim sredstvima, ikojima se olakšava rad recimo »Dobrotvorne Zadruge Srpkinja«? Da se raziunijemo. Mi ne prigovara­ mo, što vlada podupire ovo i njemu slična srpska poduzeća, ali pitamo i tražimo razjašnjenja o tom, zašto se is­ tim aršiaom ne mjeri i našim ustano­ vama? Zašto i »Merhamet« ne dobije olakšice j potpore; zašto da se islam­ ske ustanove mimoilaze, a drugima da se dijeli i šakom i kapom. Gdje je ta blažena ravnopravnost? Manipulativni muslimani činovnici i Solina vlada. Mi smo više puta imali priliku, da se potužimo na postupak demokratske vlade Ate Sole sa činovnicima musli­ manima. Mnogo snio puta konstatovali žalosnu činjenicu, da se vrlo sposo­ bni i vrlo spretni činovnici Muslimani koncentrišn u zemaljskoj vladi, da uđaraju muhure Soli, Grdiću i drugima, dok se sasvim nesposobni, neiskusni pravoslavci bez ikakve prakse postav­ ljaju na na.škakljivij:. mjesta i u kotareve. gdje su potrebni vrijedni, iskus­ ni i spremni činovnici. Ista ta procedura, isti postupak vrši se i kod manipulativnih činovnika musHlatta. I oni se koncentrašu na vladi u zajednici sa onima crno-žufim tuđincima, koji u svojoj domovini ne bi mo­ gli ni koza čuvati, te su za vrijeme bivše neprijateljske vlade došli k na­ ma. da se uhljebe. Samo je razlika i ovdje između crno-žutih tuđinskih malupulativnih činovnika i muslimana ta, što su muslimana podvrgnuti njima, ko­ ji ih na sve moguće načine progone i zapostavljaju. Muslimani činovnici su i strpani u registratore i postavljeni na urudžbene zapisnike, dok drogi tr, guju i pobiraju masne dnevnice. Prigodom markiranja dinarskih nov­ čanica, gdje po naredbi ministarstva moraju sudjelovati činovnici kao obla­ sni organi uz dnevnu zaradu od K 90, a moguće i K 120.—, određuje prvi od­ jel, koji upravlja pomoćnim uredom če­ tvoricu i to: jednog Hrvata, jednog Srbina i dva stranca crno-žuta. Ma da su od šale makar rekli, da i jedan mu­ sliman sudjeluje?- Ne. Predloži idu od crno-žutog starješine, pa se onda сгпоžutl i protežiraju. Isto se događa kod dijeljenja potpo­ ra i slično. Prije mjesec dana je činov­ ničke društvo prodalo amerikansku ro­ bu, koja je bila za čiiiovništvo namije­ njena za svotu od K 34.000.—. Da se ova svota pravedno razdijeli, činovni- i čko je društvo poslalo svima odjelira j okružnicu, u kojoj je zamoljeno, da sva- j ki odjel predloži iskaz najsiromašnijih činovnika, naročito, kop imadu veću 1 familiju. Naravna stvar, da su musli- | mani i ovdje mimoideni, prem se radi- ! 10 o mizernoj potpori od K 200.—. O- j sim ove svote o talo je nekakova beza ' i flanela, koji je u paketiće spakovan, da se razdijeli među one familijarne činovnike, koji nijesu dobili onih K 200. Na žalost su i ovom zgodom muslima­ ni mimoideni, dočim su crno-žuti dobir li i K 200.— i paketiće. Mimogred nam je spomenuti, da su dvojica muslimana I činovnika u pomoćnom uredu vladinu | više oštećeni, nego li g. Daskalović, ; koji je čitavo vrijeme rata sjedio uz bok Prileskog i u martu god. 1918. do­ bio izvoznicu za spiritus. »Demokrat­ skoj« vladi Ate Sole poznato je da je jedan činovnik musliman u god. 1914. evakuiran iz Srebrenice u Tuzlu. Kod •kuće, koja se medu prve u Srebrenici računala, тгјс ništa zatekao. Sve je bilo uništeno. Tri je kuće posjedovao, te su sve tri tako ruinirane, da od njih ne­ ma ništa. Molio je da mu se nešto da­ dne na račun odštete, da popravi ku­ će, da nešto koristi dobije, molio je n tu svrhu beskamatni zajam. Ni to ne pomaže. Ovaj čovjek, koji je ovako i uništen, kojemu je vidne štete učinjeno preko K 50.000.—, nije se našlo vri­ jednim ni da mu se dadne odijelo iz američke misije. »Demokratska« vlada ue vjeruje musli­ manima činovnicima i zapostavlja ih Кмј 117 «Г4 »НРАВДА* — »PRAVDA* premda oni vrše svoju dužnost kudi­ kamo tačnije i savjesnije od ljubima­ ca Starhovih i dr. Stoga pitamo ima li ko na vladi, da se zauzme za muslimane činovnike i da ih proturi bar pred cmo-žute, kad su već pravoslavni činovnici ekstra ljudi ? Ima Ii iko ? ... Bilješke Žrtve »demokratskog« boljševizma. Piše nam prijatelj iz Banjaluke, da je ministarstvu za agrarnu reformu odas­ lan ovaj brzojav: »Moj i mojih dvoga nejake djece imetak bio do sada deset kmetovskih selišta u Miiosavdma kotar Prnjavor. Za izdržavanje ispredala u prošloj go­ dini sve, pa i najnužnije kuć­ ne stvari, a ovih dana i štalu iz dvorišta. Molim brzu pomoć, da skupa s djecom n e s k p a m ,o d gladi. Mina udova iza Huseinhafiza SilaHća«. Donosimo bez ikakva komentara. Nema sporazuma s vladom? »Epo­ ha« javlja: Kako doznajento vladi ni­ je još predan definitivan odgovot opo­ zicije na njezine uslove. Mišljenje je da do sporazuma između vlade i opozici­ je ne će doći. Govori se, da su še­ fovi opozicionog bloka na sjednici ko­ ju su jučer održali, riješili ne prihvatiti vladine osnove. Jedva jednom. Jučer iza podne dobi­ smo od vlade jedno saopštenje, koje je taiko nakaradno izrađeno, da mogosmo teškom mukom odgonetnuti i sami nat­ pis: »Đačka udruženja na srednjim i vjšim školama«. Prema tomu valjaće nam čekati, dok to saopštenje izađe u kakvoj novini, koja je dobila čitljiv otpravak tog saopćenja, da se mognenio na stvar osvrnuti. Protestirajući proti ovakoj nepažnji prema našem li­ stu, veseli nas pribilježiti, da je to sa­ općenje poslao za zemaljsku vlaidiu — načelnik odjeljenja za prosvjete(l) i — v j e r e«. Jedva jednom dođoše naši satrapi do uvjerenja, da taj odjel nije samo za crkvene poslove, (kl koga je, dobro je i nakon 15 mjeseci... Radnici se prijete. Radi mjera koje kani vlada poduzeti protiv komunista, među radnicima vlada veliko nezado­ voljstvo. Radnici su u raspoloženju da proglase generalni željezničarski štrajk, koji bi imao početi 10. ov. mj. ako ne dobiju povišicu plaće. ooooooooooooo Muslimani, čitajte i ši­ rite ,,Pravdu“. Šaljite pretplatu! ooooooooooooo Iz islamskog svijeta. SVEISLAMSKI KALIFAT. Papisao: Injženjer Mustafa Celić. Kalifa. Prvi sveopći islamski sabor imao bi da bira novoga Halifu svih muslrina, na kojega bi onda sadanji Halifa tj. turski sultan imao da prenese hilafet i da mu izruči s hilafetom skop­ čane relikvije. Muslimani su po šeriatu zaduženi, da biraju Halifu i to .potpuno slobodno i bez »kakova tuđeg uticaja. Samo se dakle obligatornim izborom svih mu­ slimana opredjeluje nosioc halifanske časti, a nipošto našljednim redom koje vladalačke dinastije. Halifina osoba na­ sljeđuje sveca i zastupa ga u svim vjerskim poslovima, za to sveopći is­ lamski sabor bira za Halifu najučenijeg i najuglednijeg .islamskog allima bez obzira na to, kojemu islamskom naro­ du datičnik pripada. Izbor je tek onda valjan, kad'a zastupnici sveopćeg islam­ skog sabora, nakoti glasovanja, novo­ izabranom Haliii polože prisegu i uči­ ne propisano poklonstvo. (Vidi kašnje još: »Dvorska garda!«). Samo na ovaj način izabranom Halifi dužni su prema šeriatu svi Sljedbe­ nici Idapia, da se pokoravaju, jer za musEmana je najveća vjerska instan­ cija halifat ii nosioc časti vjerskog po­ glavice svih muslimana — Halifa, per­ sonificirana je vjerska moć nad cije­ lim muslimanstvom. Halifa posjeduje eksekutivnu vlast (kuvvci idžraijje), pravosudnu vlast (kuvvei adltije) i legislativmt vlast (kuvvei kanunijje) i to isključivo u vjerskim stvarima i odnošajiina vjerskog karaktera, dok u po­ litici — u koliko ova ne bi tangirala in­ terese Islama — Halifa nebi imao pra­ va ni na kakav udio. I svaki ukaz, od­ redba, fetva itd. što ih izda halifina za­ konodavna vlast ili Visoki Mešihat, a Halifa potpiše, mora se poštovati i slu­ šati kao Kur'ani-azim ili Hadisi-šerif. Halifa, prema propisima Senata, pot- : vrđujc sve islamske vladare, ali pri tom uvijek držeći se u pojedinim dTža- • vama već postojećeg reda o našljeđ- I stvu prijestolja; dok se on ne bi smio i miješati ni u kakve političke ili uprav- : ■ne stvari pojedinih islamskih država. Halifa ne zapovijeda nikakovom oru- । žanom silom osim dvorske garde, p : Halifa se brine, da svi zaključci sve- j općeg islamskog sabora ludu provedeni j u cijelom islamskom svijetu. Halifino ime spominje se na hufli u ; cijelom svijetu, ali on nema nikakovog i svetačkog svojstva. Halifa ima do svoj raki udešavati pre- j ma propisima Islama, ima se u tanci- i ne pokoravati šeriatu, a za eventualni ! njegov prekršaj islamskih propisa, sa- i mo je sveopći islamski sabor konpe- | tentau, da ga riješi halifanskc časti, j Halifa ne može samovoljno izdavati od- | redbe i zakone, nego .je njemu u tu svrhu dodijeljen kolegium islamskih u- j čenjaka (Visoki Mešihat), a za vrlo i komplicirane stvari i stvari općega ka- I raktera kompetentan je samo sveopći islamski sabor. v Budući, da Halifa personifikuje veli- ' činu cijeloga islamskoga svijeta, to on ima nepobitno pravo na osobno veli- | čanstvo. On ima pravo, da pojedine i | zaslužne islamske alime i ime zasluž­ ne osobe odlikuje u tu svrhu već op- ■ redijeljenim ordenima ili pako noše- ' njem posebnog društvenog naziva. (Vi- I di kašnje pod: »Društveni položaj is- | lamskih dostojanstvenika«). Kako ovog prvog, tako i sve tuduće ] Halife bira cio islamski narod preko i svojih zastupnika u sveopćem islam- ! skom saboru. Na taj način bilo bi teme- i ljito odstranjeno natjecanje pojedinih is- ; lamskih vladara oko halifanske časti, I što tirada samo krvnim razdorom i nte- 1 đusobnom mržnjom između pojedinih is- j lamskih naroda. Ne bi onda dakle ni jedan narod po jcdrn'ao patenat na Ha- I lifat, nego bi na taj način Halit* no gao nepristrano da potječe iz arapskog, indijskog, perzijskog, turskog, ruskog, hrvatsko-srpskog ili ma kojeg dragog ■islamskog naroda. Halifina residencija nebi morao biti Stambol, nego makar koji grad jedne potpuno politički i gospodarsveno slo­ bodne islamske države. (Nastaviće se). Merlium Muhammer Ferid Веу. U jednoj berlinskoj klinici pod teš­ kim bolovima plućne tuberkuloze malo prije ponoći na 15. studenoga pr. god. daleko od svoje predrage otadžbine u •malom krugu svojih prijateljskih zem­ ljaka ispustio je svoju veliku dušu ve­ liki misirski patriot, voda i predsjed­ nik pučke stranke potlačenoga Mis:ra. zaslužni narodni junak M u li a m m e d F e r ti d B e у. Veliki rahmetlija bio je sin Ferid pa­ še, visokog državnog činovnika egi­ patske vlade. Nakon svršenih visoko­ školskih Studija bijaše u svojstvu sudije zapčslen kod jednog domaćeg suda. Već od svoje rane mladosti odušev­ ljeni patriota sudjeluje 1894. u narod­ nom protuengleskom pokretu, zbog če­ ga morade napustiti svoje dojakošnje mjesto i započeti odvjetničku karijeru. Svojom požrtvovnom domovinskm lju­ bavlju i sjajnim karakterom on je usko­ ro zadobio neki osobiti ugled u krugu svojih istomišljenika, a pored svega is­ kreno prijateljstvo i izdašnu potpora utemeljitelia i vode egUpatske pučke stranke Mustafe Kjemala. Poslije smrti Mustafe Kjemala 1908. po njegovoj zad­ njoj želji Muhamed Ferid Веу bi do­ životno izabran za predsjednika njiho­ ve stranke. Kao takav cijelo je svoje biće stavio u službu otadžbinske slo­ bode. Njegova politička djelatnost do­ vela ga je u žestoki sukob sa engles­ kim režimom i samim Hidlvom radd ko­ jega je bio osuđen na polugodišnje ta­ mnovanje. Nakon odležanog tamnova­ nja ured daljnjim progonima svojih en­ gleskih dušmana morade veliki narod­ ni borac da ostavi svoju ljubljenu do­ movinu i potraži skloništa u Evropi. Za vrijeme svjetskoga rata on je bio duša »vili javnih posreta u Evropi, Koji bijahu uperena proti engleskog protek­ torata nad Egiptom. i tek što je bio prešao iz švicarske u Njemačku, da potraži lijeka svojoj ljutoj boljetici, morade veliki njarodnt lav u svojoj 53. godini za uvijek da zaklopi svoje mudro i neustrašivo oko, a tijelo mu je sahranjeno na 19. stude­ noga pr. god. uz sudjelovanje njegovih vjernih drugova i boraca za narodnu slobodu, te mnogih njegovih njemačkih prijatelja. Dženazu je klanjao imam carskog otomanskog poslanstva u Berlinu, a mr­ tvo tijelo je pohranjeno u dvorani ber­ linskog garnizonskog groblja, odakle hi se imalo kašnje da preveze u njegovu krasnu domovinu, koju kroz cio život ovaj veliki narodni heroj tako žarko ljubljaše, ali je ipak pred nasiljem en­ gleskih hajduka morade već dugo i za uvijek da ostavi. Nad njegovim grobnu rzmedu osta­ log naglasio je vrsni egipatski politi­ čar i merhumov prijatelj Ismađ Sabib Веу, da se je narodna misao, kolu su svojevremeno propovijedali utemeljiteli egipatske pučke stranki i cimo ie Car neznatni broj rrvišnjih političara, danas duboko uvriježila u svim slojevi­ ma egipatskog narodt i jednim silnim pokretom stupa proti tuđmse g nasilja. Dao Bog, pa se svi nircdn' bjrei ug'eđali u velikog M u h a ni tr. e d Fe­ rid Веуа, a njegov će živi sporne; os'at, ne samo u bijednom egipatskom, nego i u svima islamskim narodima u svih pet dijelova svijeta. Gazanfer. Prisilno zatvaranje čaršije. (Svršetak). u namjeri, da se odmore i odahnu od mnogih napora računaju, da će sa slič­ h. — Ministrima i visokim državnim činovnicima možemo razumjeti kad : nom hediiiiom, koju sebi podjeljuje ugoditi i ostalom svijetu. Njih razumije­ sastavljaju odnosne naredbe, sa kojima mo i shvaćamo, da imade smisla propoučavaju svoje potčhijene, kako da iz­ glasitli obustavu rada u svima držav­ vedu proslavu kakvog državnog i na­ nim uredima i zavodima, jer je i potrodnog blagdana, jer oni kao takovi op­ činjeno čiitovništvo kao i ono gore, — skrbljeni su do mile volje svim i svaa katkad i gore nego ono gore, Sm, dosadio im njihov službeni rad i unervozio ih, pa obustavljajući svoj rad I terećeuo brigama i tegobanr �•tužbenoga rada, pa je potrebno barem prilikom državnih i narodnih blagdana pružih mu priliku duševnog odmora obustavom rada. I kad ovo uzmemo na um, čini nam se, da su baš oni visoki na vladi i mi­ nistarstvu i mislili samo na to, da se obustavom rada ciljalo — jedino, na državne urede, sudove, škole i drugo, a nipošto na obrt i trgovinu, jer to su poduzeća ili da tako rečemo, uredi slo­ bodnih građana, kojima se nema pra­ vo niiko miješati u način gospodarenja sa njihovim privatnim i krvavo steče­ nim imetkom. Protivnim tumačenjem naredbe promašio bi se pravi cilj i svr­ ha naredbe, pošto davši činovništvu dopust, ako istodobno zatvoriš i čar- i Siju, onda si postigao negativan uspjeli, i činovnik ako nije dužan raditi u uređu, traži društvo u čaršijt, a ako je čaršfja zatvorena, on se od dosade vraja u ured, da se nečim zabavi ili da negdje prosjedi, jer neće prestajali ciieli praznik na ulici ili mrtvom trgu. A šta smo s tim postigli? Vratili smo se ondje, gdje smo i prije naredbe bili, sa­ mo s tim viškom što smo ozlovoljili i činovništvo i građanstvo. Tumačenje odnosne naredbe po shva­ ćanju onih kotarskih ureda, koji sile čaršiju da uz blagdane mora biti za­ tvorena, mogli; bismo! shvatiti za velika mjesta, u kojima imade bezbroj hote- i ta. kina, finih kavana u kojima vtrvi silosija fine gospode i bogatog gra- i đanstva, gdje se lumpuje, svira, šampanjci pucaju, automobili trče i veseli se, bogato se veseli i viče tako, da od silne huke i buke nemaš kad ni .misliti ' i brinuti se za siromašni i srednji sta­ lež svojih sugrađana. Moglo bi se to razumjeti i u mjestima gdje je tehnika i graditeljstvo toliko napredovalo, da se proglašenjem obustave rada, radio­ nice i trgovine u istinu pozatvaraju, a u isto vrijeme i nijesu pozatvarane i ■rad se u šesnest dalje nastavlja, jer, ako si policiju poslušao pa glavni ulaz j u magaze zatvorio, to su ostali slobod­ ni i otvoreni .svi sporedni ulazi i izlazi drvno skombiniranilh radionica, magaiza, trgovina i drugih firmi! No sve je to drukčije, kako smo go- i re opisali u tako zvanoj provinciji, u manjim i malim mjestima, gradovima, gradićima i palankama. A tih je malih mjesta- i gradova puno više, nego ve­ likih, pa nije pravo, da većina trpi šte­ tu radit prohtjeva manjine. Za to držimo, da će se ovake nared­ be provadati u buduće sa više razumi­ jevanja 1 da će se kod sastavljanja i tumačenja istih razlikovati riječi »slobodino je!« od »mora se-« Neka se veseli svako, kako može i kako umije! Politički pregled Regent Aleksandar i predsjednik vla­ do ratifikovali su na francuskom tek­ stu versailleskii mirovni ugovor. Narod je deveta rupa na sviradi. Nesporzumci glede jadr. pitanja? — »Temps« piše: Jedan brzojav iz Rima prema službenim informacijama daje razumjeti, da se francuska vlada n e slaže sa engleskom u jadranskom pitanju, i da se novi francuski kabinet ne namjerava držati obveza od 20. januara prema Italiji.' Ništa nije istinito u tim vijestima. Francuska vlada os­ taje vjerna politici koju je dosada vodila. Ako je ona spremna, da se oda­ zove eventualnim sugestijama, »Temps« drži, da ona ne misli nikako da preduzme inicijativu posredovanja kao što se tvrdi«. Represalije sa strane talijanske ratne !i Ii j• •i I ‘ ji Domaće vijesti među kapitalista i -radnika, i .zaključio je ovaj govor toplim apelom na jedinstvo svih Francuza. Na to Je prihvaćen dnevni red. Komora je uzela na znamo vladinu izjavu, i nada se da će vlada izvršiti radni program koji je najavio ministar predsjednik. Bijedno stanje Rumunjske i Poljske prema sovjetskoj Rusiji opisuje »Matin« crnim bojama, te izjavljuje da se te dvije države ne će smjeti otuđiti, ako bi se upustile u mirovne pregovore sa sovjetskom Rusijom, Što će se po svoj prilici dogoditi, ako im savezniške velevlasti brzo ne priskoče u pomoć. Maršal Foš u Varšavi. Kako je izjavio jedan varšavski antantin diplomata, otići će maršal Foch doista u Varšavu i to radi boljševičke ofanzive protiv Poljske. To se očekuje u proljeće. Foš će navodno preuzeti vrhovno vedstvo organizacije protiv sovjetske vojOsijek prelazi na djelo. Osim rezo­ ! ske. U četvrtak imali su francuski milucije, koja je upućena kraljevskoj vla- .I nrstri kratku konferenciju sa maršali­ di, veliki narodni zbor, na kome je uma Fochom, Joffreom i Petainom. čestvovalo nekoliko hijlada naroda gra- ' Hapšenja u Irskoj. Javljaju iz Lon­ da i okoline Osijeka, prihvatio je ovu ; dona, da je engleska vlada uhapsila u rezoluciju: Cio narod Jugoslavije tre- j ba da se organizme na otpor protiv ji petak noću mnogo ličnosti u Irskoj. ;I i, ; j। I' lađe u Splitu nastavljaju se, te je obu- | stavljen svaki promet u okupiranoj zo- !ј ni. Parobrodi koji dolaze iz okupirane ;। Dalmacije, zaustavljaju se pred lukom, te predavaju poštu talijanskoj lađi »Puglia«, a zatim po njenom nalogu na- ■■ stavljaju svoj put, a da ne stanu uz o- , balu. Tako je okupirana Dalmacija još 1 više odijeljena od ostale Jugoslavije. | । | , I ! »Merhanietova« skupština. U proš­ lom smo broju javili, da se je 30. pr. mj. održavala »Merhametova« skupšti­ na i da je izabran odbor za god. 1920. Iz tajničkog izvješća vadimo, da je »Merhamet« do konca god. 1919. podi­ jelio sirotinji lijepu svotu od K 98.347.—. Članova je bšlo u prošloj godini 103 dobrotvora, 210 utemeljitelja i 1140 re­ dovitih članova. Potpore su stalno di­ jeljene medu 315 muslimanskih porodi­ ca. Visina je redovite potpore od K 20—60 mjesečno. Osim toga je »Mer­ hamet« u istoj godini nabavilo 10 va­ gona kamenog ugljena, kojega je bes­ platno sirotinji podijelio. Sa osobitim zadovoljstvom bilježimo požrtvovnasi nekolicine dobrotvora »Merhametovih« koji su ozibi'lino shvatili svoju patri­ otsku dužnost i društvo pomagali, a to su: g. Ibrahimaga H. Baščaušević, ko­ ji je u nekoliko navrata sakupio za »Merhamet« K 14..000.—, te Braća Hadži Jusufagić, H. Bajramaga Fočo, Bra­ ća Šabići, Braća Demirdžići, Mujaga Suidžuka i mnogi drugi znače kao siro­ tinjska majka, te će tm hnena ostati me­ du najsvjetlijim dobrotvorima. Ibrahimaga H. Baškhišević, H. Mehaga Sameđović i Junuzaga Mađarević među svojim prijateljima sakupili lijepu svo­ tu od K 10.391.—, sa kojom svotom je popravljeno 12 sirotinjskih kuća, koje bi se porušile, da ih ovi ljudi dobra sr­ ca pod okriljem »Merhametovim« nije­ su spasili. U naravi su darovali gg. Me­ haga Aganović 3 sanduka safuna, Mu­ hamed ef. Šogolj 300 m parheta, Junu­ zaga Mađarević 500 m čita, Edhem ef. Bičakčić 160 m basme, koje je sve naj­ siromašnijim podijeljeno. Za vrijeme Ramazana društvo je pođuelilo 250 kg kaše. Osim toga jc društvo osunetilo 60 djece, koja nijesu imala roditelja ni staratelja i dalo im pomoć. Mađarska je delegacija obaviještena, da joj se ргоМцје rok do 12. febru­ ara za njene primjedbe na uslove mi- j rovnog ugovora. Prestolonasljednik Alcksanđer ozdra­ Bivši grčki kralj izjavio je uredniku ! vio' je od lake influence, od kuje je bo- , »Matlna« me.u ostalim i to. da sadanji , lovao. Prekjučer je primio u audijencivladin sistem u Grčkoj nije ni demokra- ! ciju Ljubu Davidovića i Pavla Marintičan ni pravedan. Naglasio je da je pod I kovića. tim sistemom usmrćeno preko 3000 ‘ Sadašnji maršal dvora ministar Baosoba. lugdžtć postaviće se našim poslanikom ■ Mađari za Habsburga. Kako javlja­ u Washingtonu. ju listovi, pokušao je zapovjednik FridSvi pariški listovi donose tekst jugo- , rich puč, po kojem bi se nadvojvoda slavenskog odgovora na ultimatum. Josip imao postaviti guvernerom ili čak Pariška štampa piše vrlo povoljno po kraljem. To ne bi bilo u interesu zem­ našu državu. lje, premda je nadvojvoda simpatičan Mađarima, ali jer je Habsburgovac, do­ Vrhovno je vijeće na posljednjoj sjed­ šlo bi do novih nesporazumaka sa annici zaključilo priznati Besarabiji pra­ tantom. 0 toj stvari treba da odluči na­ Iz blagajničkog izvješća vadimo sli­ vo, da se pridruži Rumunjskoj. rodna skupština. jedeće: Početno stanje blagajne 31. de­ Horthi je silom spriječio pokušaj mi- i cembra 1918. bilo je K 34.838.65. Od Nova francuska vlada. Francuski je : nistra vojnog Fridriccha, da nadvojvo­ ministar finansija izjavio, da će ovog članarine je ubrato K 29.303.—, od zepetka odgovoriti na interpelaciju glede । du Josipa proglasi za guvernera, a za- ! ćata K 43.346.—, od vasijeta K 6747.—, padanja kurza francuskih franaka. Iza I tim kralja Mađarske. od dobrovoljnih priloga K 124.742.74, od toga je raspravljala komora o općim ! Rumunjski ministar predsjednik, oti- i otplaćenih zajmova K 77.750.—. ukup­ smjernicama vladine politike i o sasta- , šao je u London, gdje će điskutovati sa no K 316.727.39. Izdatak: Redovite pot­ vii Millerandova ministarstva. britanskim ministrima o pitanju mira i [ pore K 51.387.—, izvanredne K 36.960 — Ministar predsjednik Millerand je iz- ' položaju Rumunije. zećat K 7.574.—, plaća pisara i inkasan,ta K 5.950.—, podijeljeni zajmovi K 'javio, da nije dosta samo komora, ko­ »E’ honimo Libre« predlaže da savez 119.195_ te drugih izdataka 10.862.15 ja ima volju da radi, nego treba da i , naroda ustanovi svoje sudište u Haagu K. Dakle gotovina u društvenoj bla­ vlada uživa nepovredivi autoritet. Ko­ i da se tamo sudi Vilimu II. Na ovaj bi gajni iskazuje se sa K 84.799.24 i u zaj­ mora mora 'izjaviti, rekao je, da li ima- I se način izbjeglo svim poteškoćama ko­ de povjerenje u vladu i u njega kao mi- I je su skopčane sa pitanjem o izručenju 1 movima K 41.455.—. nistra predsjednika. On se nije namjebivšeg cara. Srvha je ruštva »Merhamet« ublažerice obazirao na političke skupine kad nje nevolje među sirotinjom, nevolj­ Đenikin je potukao boljševičke odrede je sastavljao ministarstvo, već je iza- ; nom i nemoćnom, te suzbijanje prosjabrao saradnike koji će znati raditi i I koji su kod Nahićeva prešli Don i bili čenja <u gradu Sarajevu, što mu je za -koji će se tome posvetiti svio svojim i se uputili na Batajks. Dio je kolone usilama. To traži također i javnost či- 1 niišten, a dio bačen preko rijeke. Ostali kratko vrijeme potpuno uspjelo. Kad se malo zadubimo u gornje cifre, mo­ zarobljeni. Njihov broj je velik ali tave zemlje. Ministar .predsjednik je \ su ■ ramo sa oduševljenjem priznati vrijed­ nije zaključen. Zaplijenjeno je 12 nadalje izjavio, da stoji na raspolaga- j još 1 nom odboru zamjeran rad, ali sa bo­ nje i vanjskoj komisiji i da .će joj sva i topova i 83 mitraljeza. lom u duši konstatujemo, da se mnogi potrebna razjašnjenja. Što se tiče fi- i Kina proti boljševicima. Ruska agen­ ne odaziva svojoj dužnosti. Velike ove nansijske i gospodarske obnove, stupi- i <cija javlja iz carigradskih diplomatskih j cifre »Merhamctove« potječu skoro od će vlada o dodir sa saveznicima Fran- i 1krugova, da se je Mongolija obratila 1 cuske. ’ iliKini sa molbom, da je uzme pod svoj ' jednih te istih osoba, od velikih dobrot­ vora sarajevske sirotinje. »Merhamet« protektorat i da je na taj način zaštiti J NaglaSiijc dalje tvrdu volju vlade, da t bi trebao da ima bar hiljadu dobrotvo­ uspije kod provedbe versailleskog ugo- i <od boljševika. Dekret kineske vlade ob- : ra. a isto toliko utemeljitelja, dočim bi da je Mongolija pod zaštitom vora o mini i zahtijeva od Njemačke i javijuše i trebao bar 5.000 članova prinosnika. ispunjenje svih obaveza (Odobravanje), i IKine i da su anulirani raniji sporazumi Govorio je nadalje o solidarnosti iz- I ssa Rusijom. Gajret braćo! nasilnog riješenja jadranskog pitanja. Za tili čas skupljeno je u ovu svrhu sto hiljada kruna«. FELJTON. A Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. Strani 3 Сг»«на „ПРАВДА* PRAVDA' iiy( 117 Broj (28) 1 Ihsana obuzimao osjećaj davno prošle ljubavi osjećaj koji je sve jasnije govorio o prošlosti, sve jače isticao I slikao svaku sitnicu, koje prije nisu značile ništa. Rene podigne glavu, uzdahne pridušeno, kao kad se »dlučujemo o jednom teškom koraku i reče: »lhsanbey, ja ne mogu više sebe zavaravati. Nisam kadra trpiti, ni snositi ono što sam sebi od­ redila. Javila se je u mćni slabost i ta će me ili uništiti, ili usrećiti. . . « Ihsan je pogleda i razumivši je šta je htjela reći odgovori Reni: — Niste sami trpili... « »Ja sam trpila mnogo, jer sam htjela istrgnuti iz svog srca— srce, iz duše — dušu. .. Htjela sam zatomiti u sebi ono što me je pokretalo, što mi je život davalo, što tpe je snažilo..._ Četiri godine žiila sam u samoza^ji i nikom se nisam potužila, nisam povjerila-,, Kad je došlo pitanje, ko Tursku, naš prijatelj dr. Perikles poglee i kao da je htio reći: tamo je on.. Ja sam ga razumila i on je pročitao iz moga pog­ leda moju želju. Odbor je zaključio da ja pođem. Rene ušuti. Ihsanu se učinilo kao da ga je ne­ što iz zadnjih Reninih riječi ubolo u srce. Ona ne može da lazluči mladogrčku ideja od srca, pomisli Ihsan u sebi, pa će Reni: — Mi smo se opet sreli u životu. . Ono što sam naslućivao odlazeći iz Grčke, dogodilo se je. No danas bojim se Rene, da nas ideja ne može vi­ še vezati. Nešto je jače i silnije i od same države, od domovine, od svijesti što je u nama: — što je u meni ... Rene ga pogleda svojim velikim očima i reče: »Mene je' to mučilo. Ja sam pomišljala na sve, pa sam koliko puta bila odredila poći za glasom srca i ostaviti narod, domovinu — odmetnuti se. Predati se životu i u njemu se izgubiti. Pa na kon­ cu htjela sam i bez pomisli na ljubav baciti se u svijet i slijediti svoje drugarice. No do odluke nije došlo, jer sam i previše bila upletena u našu stvar. Osim toga i moje zvanje utjecalo je. Do danas sam izdržala kušnju. Ja- ne tražim danas nikakvih žrta-va, jer nemam prava na prošlost JMaš zadnji rasta­ nak u bolnici oduzeo mi je to pravo, jer je vaše srce pripadalo drugoj. Ja sam to još onda osjotila, onog časa, kada je moje srce pripadalo samo Vama...« — Krivo me sudite, Rene. Ja sam onoga časa mnogo žrtvovao i uvjeravam Vas, da sam ostavlja­ jući Grčku mislio samo na jednu — i nećete me ! danas krivo shvatiti, ako vam priznam otvoreno...« »Da ste mislili o Neri? — upita Rene uste­ žući dah. — Ne. Mislio sam o Vama.. . Rene spusti glavu na ruku i ušuti. U njezino: duši oživila još jednom slika mladosti na kojoj jo rana zora slikala živim kistom svoga ruja jedno nezaboravljeno jutro sreće. Ihsan ustane i priđe k njoj. Ona se i ne ma' kne. On se je još čas borio — još jedan čas poja­ vila se pred njim Ifeta, još jednom pomislio na svo­ je »baveze i spustio ruku na Reninu glavu: Ona ga je pogledala suznim očima, dugo, žar­ ko i čeznutljivo. »Rene! — progovori Ihsan meko — Rene, daj mi ruku, da spojimo mladost i prošlost sa sadaš­ njosti! . . « U njezinim očima zasja radost i sreća. Ovaj : intimni naglasak ukloni ukočenost među njima i I Rene mu pruži Ruku: — Uz uvjet, da ćeš ostati prijatelj grčkog : naroda? Ihsan joj stisne ruku, a ona ga privuče k sebi. Žarki poljubac sjedinio jc ponovno dvije žarke 1 ljubavi i oživio prošlost i mladost, ali u isti čas i izdao dvije ideje (Nastaviće se). �Страиа 4. Strana i iznos u krunama. Zamjena se vr- | j ši na taj nač.n, što se za određenu ko­ ličinu krunskih novčanica Austro-Ugar ske Banke daje ista količina krunskih jedinica u novčanicama' Narodne Ban- | [ ke kraljevstva SHS, odnosno četiriputa I manja količina dinarskih jedinica. § 2. U zamjenu za krunsko-dinarske | I ! dovčanice Narodne Banke kraljevstva : I SHS primaće se krunske novčanice A- j ■ ustro-ugarske Banke, koje su uredno markirane u smislu pravilnika. Pri­ maće se u zamjenu i one novčanice, I koje imaju inarkfcu, a preko koje I nije udaren žig ustanove koja i je vršila markiranje. Prilikom, zamjene ne će se ispitivati žig, koji jo na nov| čauiu, bio, jer za važnost novčanice gubitak markice ima iste posljedice kao j i gubitak same novčanice. Prema to­ i me г.е će se primati u zamjenu ni jedna . novčanica, na kojoj nema ma rk i c e, ma da se na žigu na novčanici može vidjeti da je markica docnije ot­ pala. (§ 3. nije saopćen). Težaci i malograđani su naša najjača § 4. Markica na novčanici treba da snaga, pa ih ne smijemo ostaviti bez odgovara vrijednosti novčanice. Ako je obavještenja, pouke i upute u današ- ; na novčanica zalijepljena markica ma­ njem ozbiljnom vremenu. Izgrađujemo nje vrijednosti, smatraše kao da je nenovu, mladu svoju državu koja toliko markirana, ako je markica veće vri­ leži na srcu i nama muslimanima. Ni jednosti or.ua će se novčanica primati jedan naš čovjek ne smije da ostane u zamjenu. ■ bez rada i bez sudjelovanja ,u borbi za § 5. Novčanice, koje su bijele s jedne našu što ljepšu budućnost. Za to će sko­ strane ne će se primati u zamjenu ma rih dana izlaziti i naše težačke bile i markirane. glasilo, da svojim štivom unese ra­ § 6. Oštećene markirane novčanice, zumijevanja i života u našoj masi. na kojima nedostaje najviše jedna čet­ Stavljamo na srce svima našim pri- I vrtina primaće se u zamjenu u pu­ Jateljma širom domovine, da ne žabo- ' nom svom iznosu, samo ako rave prikupiti pretplatu medu našim te­ markica nije oštećena. Nov» žacima i malograđanina za njihov list. 1 čamce, na kojima ne dostaje više od Pretplata Iznosi na godinu 20 K a na jedne četvrtine Hl na kojima ne dosta­ pola godine 12 K, a šalje se na adresu; je do prilijepljene markice, ne će se »Radnom Odboru J. M. 0. u Sarajevu zamjenjivati krunsko-dinarskim novca- I sa napomenom: Pretplata za »Pouku«. nicama. Š 7. Zamjena krunskh novčanica tra­ Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ je 30 dana. Poslije ovoga roka nikome tom svojom poluči uspjeh u društve­ se ne će zamjenjivati novčanice Au­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će strougarske Banke za nove krunsko-disvaku ženu uporabom Fellerove Elsanarske novčanice. pomade za lice i kožu. Ova pomada § 8. Vlasti koje vrše zamjenu, poodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini zvaće publiku, da radi uprošćenja ma­ kožu mekom, nježnom i rumenom. nipulacije prigodom zamjene po moguć­ Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju nosti podnesu na zamjenu okrugle izje s najvećim uspjehom. Nu ne valja пое krunskih novčnica. Na .ime ostat­ se latiti škodljivih sredstava, naručite ka pojedincima se po potrebi mogu da­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu vati i krunske novčanice Austro-Ugar»Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta ske Banke od 10, 2 i jedne krune, koje i kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ će se docnije također povući iz opti­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja caja. Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 § 9. Vlasti koje vrše zamjenu mogu na zahtjev pojedinaca primiti od njih Trpite li od reumatizma ili od uloga? i novčanice od 10, 2 i jedne krune i Mazanje Fellerovim pravim Elsafludom zamjenjivati Љ krunsko-dinarskim nov­ pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili čanicama, ako im zamjena ovih sitnih 2 veEke specijalne boce 27 kruna. kruitskiv novčanica ne bi stvorila veće Trebate li blago, pouzdano terajuće teškoće oko -obračuna. sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ § 10. Kako Narodna Banka kraljev­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. stva SHS još nije organizovala svoje Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 filijale u isvim krajevima (kraljevstva), kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ da bi preko njih mogla krunske novlika boca 12 kruna. Omot i poštarina čaniice Austro-Ugarske Banke zamje­ posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Felnjivati svojim krunsko-diranskim nov­ ler, Stubica donja, Elaatrt br. 310. Hr­ čanicama i kako su državni organi pri­ vatska. likom markiranja stekli is-kustvo, koje im može koristiti u ovom poslu, po­ Samo 5 časaka dostaje često, da vlačenje krunskih novčanica Austro-U- j si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ garske Banke i puštanje u opticaj no­ tu, zato treb da vam ide sat točno vih krunsko-di’narsk'h novčanica izvr- j na minutu, llustrovani cijenik, koji mažete tražiti samo od tvrtke H. šiće na molbu Narodne Banke, država I Suttner, (Ljubljan br. 706. po­ preko svojih organa za račun bankin. j savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ 5 11. Zamjenu krunskih novčanica za 1 tova specijalne marke 1KO» iz vlas­ krunsko-dmarske vršiće u Srbiji i Cr- I tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih noj Gori okružne i sreske finansijske udobrih žepnih »atova, narukvica sa prave. U Beogradu će zamjenu vršiti satom svijetlenih, te zidnih lateva, i zavodi, koje odredi ministar finansilanaca, prstena, narukvica, naušnica, ja. Docnije će -se odrediti organi, -koji jedala, darova za krštenje i svetu po­ će vršiti zamjenu na ostaloj teritoriji tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu kraljevstva. robu. Ali i drugih potrepština kao na § 12. Vlast koja vrši zamjenu, dužna pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ ie uvjeriti se da li je novčanica marki­ garete i smotke, diamante za rezanje rana markicom, koja je bila za marki­ stakla, nažigaće i novčarke kupujete ranje kruna u našem kraljevstvu, a ne dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke nekom đruzom markom (poštanskom H. Suttner. Ljubljana br. 706. ili taksenom markom ili kakovom oz­ nakom, koja je slična таткјсј za markiranje kruna) kao i o tome, da mar­ kica nije falsifikovana. Sto«a će svaka ustanova prije početka zamjene izdvo­ jiti nekoliko markiranih novčanSca i da­ ti ih službenicima određenim da vrše Službeni pravilnik o povlačenju krun­ zamjenu, da na njima dobro prouče skih novčanica. tzeled markice, kako bi docniije mogli § 1. Na cijeloj teritoriji kraljevstva SHS poznati eventualno podnesene novča­ nice sa falsffiikovanlilm marklicama. povlače se iz opticaja markirane novčanice Auistro-Ugarrke Bar^e i za­ 5 13. Od lica koja su bolesna ili dirurltm i ikv.im važnim uzrokom sprijemjenjuju se krunsko-dinarskim novča­ nicama kraljevstva SHS, na ikojima je čerc ia pristupe vlasti koja vrši zas jedne i s duge strane označen iznos miei.n novčanica, dužan je opštinski u dinarima i četiri puta toliki sud, da primi na revers krunske nov­ Na protesnoj sh'mštiui sarajevskih skih građana što -e 4. o. mj. ccržana u auli gradske vHećijtce donošena je ova rezolucija: Građanstvo grada Sa­ rajeva, sakupljeno na današnjem zbona protestvuje protiv ultimatuma Vr­ hovnog Savjeta u Parizu, kojim se kr­ ši po predsjedniku Vilsonu proklamovaiio, a krvlju savezničkih, a i naših boraca, posvećeno načelo prava narod>:os samoodređenja, te moh ministarstvo, da se odlučno odupre imperijali­ stičkim težnjama talijanske vlade, koja ide za tim, da raskomada jugoslavenski teritoriji te onemogući našem narodu ekonomski razvitak i političku nezavisnost. Građanstvo traži nadalje, da se naSa vlada zauzme za onaj dio našega naroda, koji će možda doći pod talijanski imperij, da dobije isto onakvu autonomiju, kakvu traže Talijani za svoje suplemenjake u našoj državi. BosanskoJierccgovačke matere dijele bo­ love hiljada naših zarobljenih matera. Gospodarstvo Odgovora! aredaik: M. S»dž»ka Број 116 Br«j „ЛРА8ДА* — „PRAVDA* čanice, da ili zamijeni za račun tih li­ ca kod nadležne ustanove i da im po tom preda primljene krunsko-dinarske novčanice. U slučaju potrebe predstav­ nici opštinske vlasti otići će u stan po­ jedinaca, da prime ili predadu novča­ nice. Odgovorni su računopolagači pre­ ma dlržavi za primljene krunsto-dinarske novčanice, toje mogu opravdati je­ dino odgovarajućim iznosom povučetuh krunskih novčanica.(§ 14. nije saopćen)'. § 15. Primljene krunske novčanice pakovaće se u pakete ii to tako da 100 komada jedne vrste novčanica dođu u jedan paket i da se na svakom paketu v;dno potpiše onaj, koji je novčanice 5zbrojao. 10 takvih paketa spakovaće se u svežnje, od koiil svaki mora biti za­ pečaćen. § 16. Svaka -ustanova, koja vrši za­ mjenu novčanica, slaće svakog dana telegrafski izvještaj generalnom inspek­ toratu ministarstva finansija o iznosu zamijenjenih novčanica toga dana. § 17. Okružne i sreske finansijske uprave staraće se da činovnici i pomoćno osoblje koji rade na zamjeni novča­ nica, budu na poslu punih 7 časova dne- | vito i da prema publici pokazuju predusretljivost. Tajništvo Pučke Stranke u Zagrebu poslalo je ministru Veljkoviću brzojav i protiv naumljene izmjene kruna, čime bi bio narod oštećen i što bi značilo po njega pravu gospodarsku katastro­ fu. Traži, da se izmjena sistera • d'a s« pltaiie uređenja valute iznese pred parlamenat. Š Š Ministar finansija izjavio je d« smo dosada primili iz Pariza l‘/i mitiardu državnih dinara, a 500 mil. se nalazi na. putu u Beograd. Ova količina ć« b'ti dovoljna, da zamijeni 8 miljardi kru­ na. Zamjena će se početi sa krunskim novčanicama od 1000 i 100 dinar«. Sav izvoz i snabdijevanje pasivnih krajeva i gradova prenijeće se u držav­ ne ruke tako, da sva dobit im* doći državnoj kasi. Pmkt uredništvo. Piscu članka „Više umjerenosti4*. Ža» nam je da ste ono dragocjenog vreme­ na, ali ni uz najbolja roja ne mvž«nio đsaijeti jer AH-Šerif broj 375. no aailažajo da se njegovo pisanje tretira eabiljno. On no može nege eamo ispod crte. Ueslalom bilanca ruda đoeadaaje rak. nprave. ito će je objaviti nevi saberski edbor — kad tačno pregleda račune i poslovanje g. Arnautevića oboriee a prah sva Ali-fterifova hvalisanja, kao i o će objasniti i usroko, radi kojih jok nema aakljužnog računa sa godina 1917. i 1918. a kamo li makar približan pre­ gled gospodarenja u godini 1919. Radi toga se mi, — mi iepod erte — ке oevrdomo ва ожо hvalisanje. Mahsus selam! Oglas. Agenturna i komisionalna poslovnica SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti mar­ ku za odgovor. 1—5 VOJNA NABAVA. Na osnovi naređenja Komandanta II. Armijske Oblasti E Nr. 16574 od 31. de­ cembra 1919. godine, a u cilju nabave sena i slame, potrebne garnizonu Sa­ rajevskom za do nove letine 1920. go­ dine, održaće se direktne pogodbe na dan 5. februara 1920. godine, u kance­ lariji Intendantura Bosanske divizijske oblasti u Sarajevu, u ulici Terezija br. 1. (Pozivaju se zainteresovana lica, koja imaju sena i slamu na prodaju, d'a izvo­ le doći određenoga dana i u određeno vreme, radi učestvovanja u zaključi­ vanju ovih pogodaba. Pogodbe će se zaključivati za veće i manje količine. Kaucija se polaže na dan pogodbe 10% odi vrednosti zaključene pogodbe u gotovom novcu ili državnim i drža­ vom garantiranim hartijama. E Nr. 1126. Iz kancelarije Intendan­ ture Bosanske Divizijske Oblasti u Sa­ rajevu 24. januara 1920. godine. OOOOOOOOO^OOO Sira Travničfcof iVliHćhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama Kotarski šeriatski sud u Saraje­ vu, daje na znanje, da je radi izlučenja sulus-vasijeta umrle H. Zulejhe Henda iz Sarajeva, na predlog njezi­ nih našljednika i vasi-muhtara, odre­ dio dragovoljno javnom dražbom pro­ dati nepokretnine umrlog Ahmedage Hende sina umrlog Ibrahimage iz Sa­ rajeva, što su upisane u A 1 gr. uL broj Llll/160 kat. opć. Sarajevo i to samo kat. čest, broj 412 vrt Bara mirie u površini od 273 m na kojoj je sagrađena solidna kuća u Mašića uli­ ci, s oglasnom cijenom od 80.000 K. Za dražbu, koja će biti kod ovog suda u sobi broj 8 određuje se rok u četvrtak dana 18. marta 1920. u 10 sati do podne. Na ovom će se ro­ ku prodavati te nepokretnine uz spo­ razum našljednika i vasi-muhtara za najveću ponudu, ali ne ispod oglasne cijene. Uslovi dražbe i isprave, što se tiču spomenutih nepokretnina mogu se razgledati kod ovog suda za vrijeme uredovnih sati. Kotarski šeriatski sud U Sarajevu dne 26. januara 1920. Kafana ,,Jiildis“ Sarajevo. Od danas sam preu­ zeo Kafanu „Jildis'na Bistriku. Kafanu sam uredio najlje­ pše, snabdio svim novinama, a poslu­ ga je uredna. Cije­ ne umjerene. Za što veći posjet moli u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo kafedžija Ahmed Ćećo (zvjer/di) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. kupuj e uz najveće dnev ciiene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA, Vlasnik: Centralni Odbor »X M. 0.« Telefon 55 ^tamoaril* D. 4 A, Kl � https://kolekcije.nub.ba/files/original/38e3dd7c83db22b434b2f6b1c5ac1074.pdf ab043609e8e37b9b81ee5ce3b7589e5c PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. РОЈШ!№ BROJ 39 Н i L Е R A kiazi subotom, utorkom i četvrtkom. IMs гиМтш odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСПИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 13 (118) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice Ш9. Sarajevo, subota 7. februara 1920. HG. ćžumadil-evvela 1338.) Potreba uređenja islamske vjeronaučke obuke u srednjim školama.) naučka obuka, koju bi uz metodički uredenc vjeronaučke knjige davali za □vaj teški poziv posve spremni nastav­ nici. To bi morali biti nastavnici koji bi svoju spremu htjeli i zna li upo­ trijebiti u smislu gore iznešenih zahtje­ va. Ovo moradoli naglasti jer je bolno iskustvo pokazalo, da sprema bez vo­ lje i poleta nije nikako dovoljna da po­ stigne željene uspjehe. Iako pak stvari izgledaju u ovom po­ gledu još i danas i kako su izgledale za nedavno završenog mog đakovanja mi­ slim da su onom, ko se interesirao do­ bro .poznate i a'ko ne u onaiko jadnom stanju kako sam ih ja kao đak vidio. Makar da sam dolazeći u srednju školu živo želio, da se na izveru 'upo­ znamo s uzvišenim Islamom, bila je to i ostala tek pusta želja. Krivnjom i nebrigom najviše naše vjerske vlasti — Ržjaset-ilmijje — postavljen je bio n. pr. na zavod, što sam ga ja poha­ đao jedan čovjek, koji ne samo što nije imao za postavljeno zvanje apsolutno nikakove spreme, nego je po svojim moralnim ’kvalitetinia bio po odgoj po­ vjerene mu mladeži vrlo opasan. Osim nekih časnih iznimaka u većini sluča­ jeva su dosad na srednje škole po­ Morao sam naglasiti da znaju »mno­ stavljana cvatova lica za odgoj naše gi«, jer je žalostan fakat, da medu po­ mladeži. Koje onda čudo, da su od stra­ zvanim ima i takovih, koji ne vide kak­ ne naših inteligenata mogući onakovi voj katastrofi idemo u susret, ako bu­ ispadi, koji su sivima predobro poznati. demo skirštenih ruku i s dosadanjom aNe bude li se naša Rijaseti-ilmijja za­ patijam gledali, da se prlike razvijaju jedno sa svim našim vjerskim 'intelek­ na način, 'koji koči naš zdravi razvitak. tualcima smjesta i najozbiljnije dala na Bdlesnim pojavama, što ih naročito proučavanje i svrsishodno uređenje ou zadnje doba opažamo među i onako oskudnom našom inteligencijom imamo i vog vrlo važnog pitanja, doživjećemo ii mnogo gorih ispada i razočaranja. tražiti korijena u našoj nebrizi, da toj Naći će se koid nas još megalomana, našoj mladeži dademo putem naših ukao što ie to jedan naš profesor — čevnih zavoda ono, čime bi ih zaštitili »odgojitelj«, koji će za volju »modernog« od pogubnih utjecaja, prema kojima su šešira žrtvovati, da se dobar procenat dosada bili posve nesposobni se odupru. naših roditelja još više odaleči od ško­ Ne upuštajući: se na ovom mjestu u le; naći će se još nadobudnih mladića, ispitivanje nedaća, koje u ovom pogle­ koji će zaneseni nimalo zavidnim po­ du terete naše roditelje, mekjtebe i os­ ložajem žene na zapadu —praviti lude novne škole, pcfcušaou da kao bivši ispade za otkrivanje naših žena s na­ srednjoškolac prikazem, kakio je nesremjerom, da ih time »usrećimo« i »os­ denost islamske vjeronaučke obuke u lobodimo«. srednjim školama baš onaj glavni (uz­ Makar da sam ovdje iznio samo u rok lifenovanju inteligencije, koja pri krupnim crtama nedaće, koje nas zbog prvom svom nastupu u širokim na­ nesređenosti gornjeg pitanja taru, uvje­ rodnim masama izgubi s njom svaki ren sam potpuno, da će se naša Rijakontinuitet. seti-ilmijja smjesta dati na proučavanje Žalostan, ali istiniti fakat, da većina i što prešnije zdravo uređenje ovog naše djece dolazi u srednju školu s go­ gorućeg našeg pitanja. tovo nitokovim odgojem, bio bi za po­ Osjećaj dužnosti .i odgovornosti pred zvane dovoljan razlog, koji bi im im­ zaostalim našim narodom nalaže nam, perativno nalagao, da metodički Ure­ da ovom važnom pitanju posvetimo đenom vjeronaučkam obukom nado­ dostojnu pažnju i ozbiljnim ga tretira­ mjeste nedostatke mekjteba i osnovne njem pomaknemo s dosadašnje mrtve Škole. Osam u srednjoj školi probavlja­ točke. Diskusiju o uređenju same onih godina bi iuz sistematsku vjeronabuke bi svakako morali da otvore spoučku obuku potpuno dostajalo, da se ■sobniji naši srednjoškolski vjeroučitelji našem mladiću uz postignuće svjetov­ što ja od njih svakako i očekujem. no naobrazbe i vječnim vjerskim Isti­ U to ime: Bil-ha<jr! nama oplemeni duša i srce; da mu se ----------Jedan akademičar. predoči, tako je baš zdravo shvaćeni •) Rado donosimo ovaj glas iz re­ dova naših zagrebačkih sveučilištara­ Islam onaj uzaludno na drugoj -strani ca i otvaramo stupce diskusiji ovog traženi fdktor, kojim je uvjetovan zdra­ važnog pitanja u uvjerenju, da će ovaj vi razvitak i boba budućnost islamskog poziv odlckiuiti u srcima svih pozva­ jašeg naroda. Posve je rajzumljinih. Veseli nas, da ovu stvar potiče baš o neophodno nužne rezuljedan akademičar i molimo ga da na­ Uredništvo. taj samo onakova vjero- i stavi. SvrAa posljedica ima svoj uzrok. Po­ lazeći od ove istine i tražeći uzrok da­ našnjem jazu između većeg dijela naše inteligencije i širokih masa naroda, uočićemo ovaj jaz kao posljedicu više ■uzroka. Zastupajući; mišljenje, da je po trebao prije nego potražimo lijeka ne­ kom zlu, ispitati prave uzroke koti su zlo roalSl a ne tražiti ih svugdje samo ne na pravom mjestu, ne ću pretjerati ako ustvrdim, da jedan od glavnih uz­ roka otuđivanju i separisanju našeg inteligenta od njegove mase imamo tra­ žiti u bijednom stanju svih onih naših institucija, u kojima bi on trebao da steče jedan) zaokružen odgoj, koji bi mu diktovao malo više ljubavi i pra­ vog rada za svoj zaostali narod. Uvjeren sam da su i mnogi od pozvanih svjesni uzroka naših nedaća, nu radi većini prirođene indolencite i rnaioidiušja traže svemu zlu objašnjenje u »kijametskim alametima«. Znaju mnogi od1 njih, da bi konstatacija pravih uz­ roka svega našeg zla imperativno baš njima nalagala, da razviju stostrukom energijom intenzivan rad, kojim bi je­ dino mogli zlu, što nas sviju tišti — naći radtikalnog lijeka. Gorima ii. Sarajevo, 6. februara. ■ čin, da Je uklonjen P r o t i ć i — \ P r i b i ć e v i i. Govori se da ćc se Protiču povjeriti | I predsjedništvo ustavotvornog odbora, ■ a Pribićeviću jedno drugo ministarstvo. VEsnić je pozvan brzojavno u Beograd, što' se dovađa u savez sa sastavom koncentracionog kabineta. Sooial.ste su vrlo neraspoloženi. Za slučaj, da Karošcc ude u vladu, oni će se povući Glavni kandidati Narodnog Kluba su dr. Drinković i dr. Lorković. Svi politički klubovi imaju svoje dnev­ ne sjednice. U slučaju, da se sastavi koncentra­ cioni kabinet, parlamenat će se sazvati 15. februara. Nakon što parlamenat ra­ spravi jadransko pitanje i izborni red, što bi moglo potrajati mjesec dana, rasipisaće se izbori«. Od koga je, dobro je! Demokratska je vlada na umoru. Nijesu joj pcmogđi rnkafcvi trikovi i Regent je danas na visini svoje zadaće, pa o&reće leda svojini dosadanjim stubovima i hoće — koncentraciju narod­ nih sila. Sirota presbiro mora da do­ ne e i ovaCci izvještaj: »Kabinetska kri­ za sazrijeva. Regent je predao g. Pavloiviću vlastoručno Pismo, u kotom se ističe velifc historijski momenat koji proživljava' naša država. U pismu se apelira na sve političke grupe, da porade ciko sagla.- nost: i sloge. Ujedno je ovlašten Pavkjvić,-da kao »homo regius« pregovara o sastavu koncentra­ cionog kabineta. Pavlović je u četvrtak kenferisao sa svim šefpMma političkih stranaka. Opće je-mišUenjc, da- ćc us­ pjeti sa svojem misijom. Izgleda da su prebrođene glavne zapreke na taj na­ Jedna držana opasnost na vldihu/) I ; I [ I I i i ! i i bijaše i lažno i nemoralno: dobrovolja­ iPtide -nekoliko dana održao se u Sa­ čke pitanje je zajedničko nama svi-m-a rajevu zbor »Saveza dobrovoljaca« iz i nesavjesno je davati mu je­ Bosne i Hercegovine, na kome su de­ legati iz pedeset i četiri sreza donijeli dan pravac, koji i d a)n a s ve­ ćina dobrovoljaca ne -želi. jednu čak i za naše današnje .prilike Dobrovoljci su braća sviju nas, sinovi vecma nezgodnu rezoluciju. Naučeni da u toime »Savezu« vidimo I ove zemlje i država kao takova mora pređs:avnil<e jedne privredr.^ Organi!- ; da se brine o njilovim Oipravdanim zacije, mi se veoma iznenadismo vide- ; /uihijevima. Ali »demokrati« i s tim, kao ći jednu gotovu političku grupu, j i svam drugim, vode jednu sramnu, be­ koća jednim energičnim tonom zahtSje- | zočnu trgovinu. Prođite ulicama beogradskim i ako va i' traži ništa manje do li pravio, da i se pored brige za materijalnim obezbi- , imate imalo osjećaja, zaplakaćete vide­ jedenjem svojih članova, može da pa- I ći naše invalide kako pružaju muku i ča i u unutrašnje uređenje države, vr- j suznim očima prose: »Udeli, druže!« Zar se ne može tim jadnicima, toj na­ ši kontrolu nad državnim organima i, ko zna, ponovi u Bosni ono teško sta-J šoj čestitoj braći dati mogućnost, da nje, u 'kome se nalazila zavjerenička j sebe spasu poniženja, a nama da ne tjeraju rumen u lice?! A ko vodi bri­ Srbija. Kako inače ima da se shvati ona tač- j gu o jarino-i siročadi i udovicama pogi­ nulih naših junaka?! Ko vodi o tome ka rezolucije, gdje se traži da se od privatnih lica pokupi oružje i da I računa, da djeca najboljih sinova naše isključivo dobrovoljcima?!.. ' kraljevine ne ginu od gladi, ne propaKo će da -rasprši našu sumnju, da je I dfju u nemaštini i ne valjaju se u kalu čitav pokret — nama nekad tako sim- j pokvareno naše sredine?! Jest, ali in-patičan -- zaplivao u »(demokratske« j vafidfi su nemoćni i ne mogu da rade vode, -kad predsjednik vlade o. бо!а. | u k-orist »demokrata« ono, što oni oid s nevinim licem jednog anđela, prihva­ jsojedfnth zavedenih boljševika — dobrovoljaca očekuju! Slabašni glasići ća en bioc sve te «zahtjeve«°!... Ko. je putovao Bosnom u svrhu or- i jadne siročadi ne mogu da ganu »de­ ganizadje naše stranke, susretao je u- | mokratska« srca, jer to još nisu izbor­ vijek neobično žučne oružane do- - ni giaso-vi i ne prestavljaju izborne ku­ brovoijce, kako sa šačicom svojih pri- I glice! Eto, što je nemoralno: pretpo­ stavljati da će »demokrate, narodnim šipetlja nastoje da omet naše zboro­ miftonima moći da potkupe o-ne koji bi­ ve. Duša valja, oni prav, borci sa so­ jahu najbolji među nama! Zar to nije i lunske fronte, paćenici za naše oslobo­ Stidno i tužno u isto vrijeme?! đenje, bili su uz nas, ne tražeći đ a Neka se iz državnih kasa daje svi­ prodaju ■ .-eskim načelnicima svoje uvjerenje. Jasno je kao dan, da pakle • ma koji zaslužuju pomoć bez razlike na partijsku pripadnost i nek se držav­ na namjera »demokrati। :de_za tini, na imnvina nc zloupotrebljuje na stva­ da prilooije Јмг e za se i da, naoružavš. : li. vrše teror nad o- | ranje s.trainačkih pri. taša i agitatora. bezoružanim našim seoskim svijetom : To je i pravo i pošteno. — u svojta korist! Mi znatno naše dobrovoljce u Bosni: Da vidimo istoriiat samog ©okreta! l i oni nas i mi njih! Znaju oni da smo Zanemareni od iste »demokratske.: vla- j mi muku mučili sa sreskim načelnici­ de u pravednim svojim zahtjevima, tmi i ma« tražeći da sc ona sto!«, koju su su, da poboljšaju svoje stanje i da o- i demokrat 'k: članovi Narodnog Vijeća moguće svoj osigurani opstanak u zem­ razdijelili među bogate svoje lji za koju su om sami k*v lili, stupili pristaše, dadne dohrovoijcima i ou jednu privrelu organizaciju, koja će mogući im, da u znoju svog poštenog garantovati priv’m i uspješan razvi­ čela obrađujuzsvoju zemlju, za koju su tak. U tom smo bili svi jedno: da se krv proijevali. Znamo mi da se oni, najboljim među nama, koji su dali do­ pravi dobrovoljci sa solunske fronte, kaza svoje velike požrtvovanosti pre žele da što prije poivralte svojim redo­ ma rođenoj grudi, odi strane države vitim poslovima i ne će dar budu pruži mogućnost poštenog rada i zara­ neki uzurpatori i ugnjetači de. Afi, videći, li -đumektuti« nastoje tuđih prava i tuđe slobode. državnim novcem privu.'i :h u svoje Mi račujamo оа zdravoim isiviješću kolo, prote’.:;аг,о najenergičnije da se ogromnog dijela naših prijatelja, uvje­ njihovo lijepo iue aloupotrebljuje ma u reni, da ove (mahinadje »demokrata« čije partijske sv: te. ne potiču iz ljubavi spram njih, nego Prvo ie »Savez« učinio demokratski iz prljavog računa da ih pridobiju za »Glas Naroda« svojim organom, gdje se i njima vladaju!... se sipalo plotune na radikalnu stranku -----------Dr. Milan K. Nešković. i iznosilo kako će jedino »demokrate« *) Iz »Samouprave« od 14. januara Uredu. povoljno riješiti njihovo pitanje. A to , �Сурана 2. Strana ПРАВДА Bilješke Odgovor opozicionog bloka viadi ide za t'.m, da opozicija ude u vladu uz što povoljnije uvjete. Opozicija traži za Preča stranka od države. U petak ' sebe ministarstvo unutrašnjih djela ko­ popaine, kalio javlja presbiro, nastavi- | je bi se imalo dati jednom političaru li su se pregovori između stranaka kod i ralđikaine stranke. Za slučaj, da bi o/o m »tarstvo kanili zadržati demokrate g. predsjednika .parlamenta. Pregovori za sebe, opozicija traži nthlistaniko zasada teku povoljno. Najteže će licdktedBištvo koje bi se dalo bivšem doći kad će se raspravljati, koliko poslaniku u Pairisu Vcshifću. Opoće portcfeja zapasti koju stranku žicija je predala svoj odgovor u utorak i k o će da ih primi. u 11 sati prije podne. Ona as taje kođ »Demokrati« se ne stide .iznijeti i ozahtk va, da se na svaild način s a z uvu svraju sramotu. Neprestano se bore ve parlamenat. Prvi je odgovor za dobro domovine« i njen »spas«, a sastavio i potpisao Pnodć, ali su ga 'ka­ kad tamo: koliko portfeja i kome? Ra­ snije šefovi ostalih slranalka korigirali zumijemo nfivov položaj: Alaupovićne i znatno ublažili, jer je bio preoštar. smije kući, a'ko ne ostane ministar, a Osobito su pcmirilvi Jugoslavenski tako je kanda i sa os talim miu kolega­ Klub, Narodni Klub i mlađi radSkall. ma. Nu valja prttMV. valja... Još ie interesantniji naš prcsbiro, kad Kad će prestati separatizam vlade? govorni o radikalima. Nesaimo, da ne diPresbano javlja: »U sve se državne boijelii mišllentla »Denuoikiratije« o šačici o:/cc po naredbi ministra za zdravlje 1vih »opskuranaita«. nego im dapače umadu primiti svi 'onii bolesnici, koji tra­ mije i potka«. Evo kako o njima go­ že njegu oid .akutnih zaraznih bolesti. vori u jedinom brzojavu: »Predsjednik Ovo vrijedi samo za Srbiju i Crnu Narodnog PređstaNništva tonferisao je sa prvacima radikalne stranke. Mo­ Ćoru, -diok će se za Ostale pokrajine gao je konstatovaiti da je radikalna obnaroJitt druea službena naredba. stranka voljna ostvariti želje Regen­ »Demokrati« se oguliše vičući na »setove, da se obrazuje vlada, kako traži parait'.zam« stranaka, zastupanih u opoložaj kraljevstva«. pozicionom bloku, a u stvari su baš oni O jadni PriKćović. kato ga Irrzo na­ punokrvni separatisti. puštaju ovi još jadniji izvjestitelji... Odgovor opozije vladi. va u predstavništvu, jer po svemu izU utorak prije .podne oko 10 sati oporba je predala predsjedniku narod­ I gle'da da ona i dalje ustraje na sta-nonog predstavništva dinu Draži Pavto- । višim iznese nom u pismu predsjednika vlade. Oporba je dala jasne izjave bez viću svoj definitivni odgovor na vladi­ obzira na sastav vlade, a ove izjave ne ustave, iznesene u pismu predsjed­ ticale su se nesmetanog rada u pralo nika viaide Ljube DavidoMića. O tom odgovoru doznaju se iz krugova opor­ stavništvu. to jest da rad parlamenta be ove pojedinosti: U odgovoru se pri­ sa njezine strane ne će biti ometam. je svega ističe, da su poslanici oporbe Uslijed ove okolnosti nema rikako- j bili .pozvani ida uđu u ustavotvorni od­ ve zaprkeke za isaaiiv parlamenta, a bor i fenijeli su pripravnost, da sudje­ saziv njegov olakšao bi pravilno rijeluju u tom odboru, no vlada nije uisšenje onoga, što vlada traži. Stanoviš­ vo|Sla njihovo stanovište, koje je bilo te oporbe ghte saziva parlamenta nejedino ispravno, već je stavila oslove, da se mijenjati, jer je njegova bitnost koji islklBučuju daljnju dlskusSu. ’-ankcionirana od krugova, krti su su­ djelovali kod proglašenja i pevedenja Dalje se veli u odgovoru, da su ujedinjenja naše države. poslanici oporbe svijesni odgovorno­ sti, Mu današnja vanjska i unutrašnja Dalje se veli, da je narod priznao situacija stavlja na sve političke fakto­ pruvrememo narodno predstavu štvo kaio re, pa da su stoga oni sami, a i preko svo(] prvi pariamenat i -kiraiom mjese­ predsjednika narodnog predstavništva ca augusta prošle godine nitko mu nije urgirali saziv parlamenta. To su oni poricao karakter parlamenta. Oporba učinili radi vanjstog položaja, a uz ob­ ne može da razumije kato sada-nja vla­ I vezu, da su spremni ‘da u raspravama da, koja je upravo proizašla iz njego­ ’ toga pitanja ne diraju ni u kalkova dru­ vih redova, njemu na jednom poriče I ga pitanja, sa jodnim jedinim ciljem, da karakter parlamenta. Opozicija misli da dođe do jednodušne manife­ ovakovo resoniranje vlaiđie krije u sebi stacije čitavog naroda. U odgovoru opasno ti i povlači za sobom posljedice veli oporba idale, da je pripravna radi na kote se po mišljenju opozicije ne mi­ vanjskoga i nutarnjeg položaja da učini sli. Privremeno je narodno predstav­ sve, što od nje zahtijeva državni in­ ništvo sa krunom proglasilo narodno teres. tedinistvo i ono baš radi toga rmade autoriteta kojim smo branili našu stvar Ako vlada smatra da je za 'uspješan na konferenciji mira. Dalje opozicija parlamentarni rad potrebna nova poli­ tička situacija, koja b se stvorila kon­ priznaje da se ovo naše danje može centracionim kabinetom, onda je opor­ nazvati privremenim, ali baš uslijed to­ ba sa svoje strane spremna na ras­ ga ne smilje se biti bez parlamenta, jer je upravo za ovakovo stanje 'Stvoreno pravu o mogućnosti takovog sporazu­ ma. No njoj se čini da vlada onemogu­ narodno predstavništvo. Dalje se u od­ govoru spominje da je svojedobno bi­ ćava ovakovo zbijanje narodnih rado­ F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. VIII. DindarzadeHaki bio je.turski nacionalni muzi­ čar, koji je težio za tim da u tursku muziku unese nacionalnu notu i potisne zapad No nažalost nije mogao prodrijeti, gdje je on htio — u tursku kuću, gdje se u njegovo doba bila uvukla pasija, da se cijeni samo tuđe. Stidili re mnogi staviti turske kajde na policu kraj pijanina, ili u koncertni ras­ pored unijeti koju tursku pjesmu, a da i ne spo­ minjemo čisto nacionalne, koje su bile i zabranjene. Dindar Haki bio je turanija i carigradski kru­ govi smatrali ga previše surovim i prostim, kad je on komponovao jednu turansku pjesmu, koje su ri­ ječi bile u slobodnom prevodu: Ravna zemlja, koju sunce zlati, koju krile visoke planine; zemlja, koju mora zapljuskuju od Kaspija preko Anadola turanska je . .. U toj širokoj domovini ima jedno ubavo seocc — Dindar, —kojeg s jedne sirane zaklanja ubava planina, kojom ide čobanica i pjeva: »Tu je kuća moja, majka moja, dragi moj . .. Dindar volim, jer sam u njem ugledao dan bo- i I i Број 118 Brei PRAVDA' lo primljeno da narodno 'predstavništvo bude stalno na okupu i da ono bude đalna kontrola vlade do konstituante. Oporba drži da se drugačije ne smiie ni radi ti. Međutim, oporba je voljna, da i da­ lje govori o radu predstavništva, ali niske ne dopušta da se njegov rad obustavlja. Nema sumnje, da je želja o porbe, da se dode do konstituainte 1 da se sadašnja privremenost skrati, ali za sada je neophodno i nesumnjivo važ­ no.. da ovo makar privremeno narađ'no predstavništvo riješi izborni red, te da ratificira mirovne ugovore, odobri budžet i zaton o enistonoj banci. Oporba drži da ugovori o miru limadu bezbuvjetno doći pred narodne predstavništvo, jer se drugačije ne mo­ že provesti njihovoriješenje, pase za to poziva na č'l. 52. srpskoga ustava. Ovdje veli oporba u svom odgovoru, da po tom držanju nema druge ustav­ ne ođrodbe, to je jasno, da ova odrecba u tava vrijedi za cijelo kraljevstvo. Da bi pako narodno predstavništvo što prije riješilo svoju zadaću, neka se -os­ tave svi postavi koji se mogu odgoditi, a zatonolđavne -su ргаЛоНе za staJno predstavništvo. No nikako se ne može diapusf.f: da se raid sadašnjeg narod­ nog predstavništva sužava, pa je sto­ ga -potrebno, da se ono pozove na rad i da se s njime riješava' situacija, za koju 1 sama vlada drži da je nezdrava. Suhi zulumi. U našoj jugoidaveiniskoij državi propopnjeida se od njezina- oslobođenja i ujedinjenja bratstva, jednakosti i slobo­ da za isve državljane, ma Ikojeg bISi staleža, plemena i konfesije. Za sve, veli se, vrijedi jednak zakon i jednake dužnosti, a za to će svi -uživati i jed­ nake blagodati, koje nam je to oslobo­ đenje i ujedinjenje donijeta, U slobod­ noj i demokratskoj državi ne smije vi­ še biti privilegovanili klasa, te plemen­ skog, a naročito ne konfosio-naJnoig sepairii-даа. jer je prušto srednji vlliek — vijek krstaškiih gatova! Tako se trubi danas u či tavoj javnosti, a патоИо u vlaldinim i njoj naklo­ njenim organima. Tolika je direka i vi­ ka. toliko uvjeravanje o sreći i blažen­ stvu svih n-ais, da se pod pritiskom tog uvjeravanja i s naiđem u bolju buduć­ nost -mnogo koješta-, ma i s teškom mu­ kom pretopi. Vrijeme ali odmiče, rea­ lan Žfjvot računa s ВДепгоалпа, a pred ovima padaju svi ideali i postaje sve gola, prosta laiž! Prud postupkom .današnje vlade, odnosno njezinih izvršiijiićih organa mo­ ra se čovjek i nehotice pitati: ljesmo li u Aziji Hi Evropi, u srednjom ili no­ vom vijeku; sudi 1: isti zakon Muji Mati i Peri za ove soc. dom. vlada­ vine?! Na ova pitanja odgovoriće ni­ že navedeni pstapak dlubičkog kot. predstojnika g. Save Nadbantića i nje­ govih 6 soc. dom. doglavnika. Izašla je vladina naredba, da će se svaka roba maksimirati i trgovci da će morati na svakom artiklu označiti ci­ jeno. Tko će niaksjm ratii kada i u kojem гоки se to ima provesti, nije označeno. I tato neia nu naredbu dao je Savo po telahi proglasiti u nedjelju 11. ov. mj. po podne, kad su sve radnje bile zatvorene. Ma da iu je tko i čuo, talke glupave ne bi je ni razumio, jer kad je danas telal, koji ju je u to vri­ jeme »proglašavao ne zna opetovati, niti se sjeća, da je u njoj bita govora o kakovu postavljanju cijena robi, otkud onda .mogu naši bos. trgovci, koji su većinom analfabete, razumjeti tako vi­ sok stil, za koji h: trebali svi mogući shs. udžbenici, pa da se opet ne mogne shvatiti: da svaki trgovac u roku od tri dana mora ceduljicom na svakom artiklu cijenu staviti, inače da će stro­ go biti kažnjen. Da te naredbe uistinu žiji; Ne zamjeri ini gordi Stambole, što za me ne­ maš privlačive moći kao Dindar . . Od Kaspija do Dindara pravi Turan to je. A odatlen ravna zemlja, koju sunce zlati, koju Kriie visoke planine; zemlja koju more zapljuskuje od Kaspija preko Anadola —turanska je ... « Ali najžalosnije je da se nije našao ni naklad­ nik, koji bi izdao njegove kompozicije. Kad se je Haki sam odlučio bile su najljepše pjesme zaplijenjene, о nekoje i uništene. Tek jedan mali krug prijatelja imao je Haki, koji su ga cijenili i koji su osjećali s njim u njegovoj muzici. To su većinom bili doseljenici iz uže domovine Dindarove, koji šu i povrh dobrih položaja još osjećali svježinu svojih brda i lijepo zelenilo svojih livada, zlatilo svojih oranica i hladovinu kraj bistrih rijeka i potoka ravne i bogate Anadolije. To su bile duše u kojima je još osjećaj za domovinu bio jači od buke carigradskih ulica i njegovih noći punih tajna i naslade života. To je bio krug turanskih pairiota, koji su osjećali u sebi — narod, ponos narodni i nisu htjeli poga­ zili zadnje što su imali. — uspomenu na svoj dom!.. Dindar Haki živio je skromno prema svojim prilikama, jer nije htio svoju umjetnost prodavati, niti s njom voditi trgovinu i ako je to poslije mo­ gao. Živio je sa staricom majkom, koja je vječito uzdisala za Dindarom i spominjala Mehmcdagu, Hakijina oca, koji seje bavio ratarstvom i gojenjem svi­ lene bube. »Da je on živ, — uzdahnula bi starica nikad ne bih ja došla ovamo, pa da mi i sultan svoj dvor pokloni. . . « nije nitko čuo i razumio, dokaz je i to što se <xl njezšna »proglašenja« nigdje o njoj nije govorilo i što niti u jednoj 'oviđašnjioj irartniji cijene na robi nijesu bile iis taknute. I tako ise Savo zaleti među neobaviještene trgovce na 15. ov. «в., da v.5d#, ie li naredbi udovoljeno!? Unaprijed ije znao da nije, jer ga bitke čuti ni razumjeti nije mogao u vrije­ me, kad su sive radnje morale biti za­ tvorene. Ali on htjede i ovaj put »ener­ gično« da fetupi, da pokaže svoju su-trapisk'U moć j da opet izlije -svoj bijes na — miislimeinilma. Na 'temelju te »Objavljene« naredbe rečenog dana poranio je Savo u musli­ manski dio grada sa kontrol-komii-s.jom, sastavljenom od sivih mogućih »stručnjaka« i soc. dem. političara i to — slučajnog) — sve Srba pra­ voslavne vjere! U toj komisiji bijaše zastupana politička vlast sa- »glavatim« na čelu, sudska sa kancelistom Mila­ nom Praštakiim, policajna sa Milom Banavićem. socijalna skrb sa »uvaže­ nim« stručnjakom, po načelu socijali­ stom, a po zanimanju bos. kolarom Pe­ rom Drvenicom, te »demokratima. Vcljkom Mitratovićem, Dušanom Biči­ ćem i poznatim crno-žutim miitanitoiTi Ljubom Matarugom. Do pola dana obišli su muslimanslki dio grada, u 'ko­ jem se -je nalazila samo jedina pravo­ slavna i jedna židovska radnja, a po padine zasjeli su -u kotaru u medžlis. da kroje »pravdu«, mjesto da bair na­ stave započeti posao i da kontrolišu i pravosllavne trgovce. Opet isti struč­ njaci« Srbi-pravoslavne vjere sa pri­ došlim im Hrvatcon-katolikom (razu­ mije se »demokratom«) Ivanom Rukavimom — za dem. vladavine »politič­ kim pristavom« bez i jednog državnog ispita. Oko 3 sata počinju u .međžlis ulazili okrivljenici jedan za drugim, a medžlis nakon »šatrovačkog« sporazu­ ma izriče slijedeće -osude: 1 .) Cehanić Ale, krpedžija: 200 K globe i 4 dana zatvora, 2.) Seferovic Hasan 200 K globe i 3 dana zatvora. 3.) Tulić Tahir, kovač 20 K olobe i 3 dana zatvora, 4.) Malić Sulejman, buzađž'iia 100 K globe i 5 dana zatvora. 5.) Scferović Bećir 2500 K globe i 10 dana zatvora, 6.) Lurnbić šaćir, kovač 41X1 K globe i 10 dana zatvora, 7.) Kč- Haki je živio u Carigradu već pet godina i nije se mogao proturati ni svojom umjetnosti u visoke krugove ni svojom visokom inteligencijom do kakva položaja. _ Kad je svršio nauke u Evropi vi atio se kroz Rusi­ ju i Kavkaz u svoje rodno mjesto. U svom zaviča­ ju živio je tri godine. Kud mu je umro otac pošao je u prijestonicu, da traži kakvo namještenje, ali bez upliva i prijatelja ostao je i povrh talenta i po­ red sveje umjetnosti nezapažen. Tek u drugoj go­ dini, na jednom intimnom sijelu otkrio je Akifbey, stambolski mutesaril i ljubitelj muzike u Hakiji jak i svjež talenat. Kad je doznao da je bez namještenja ponudi mu tajničke mjesto, kojeg mladi skla­ datelj i primi. Od tad je počeo Dindar ulaziti u vi­ še društvo carigradske aristokratije, al’ nije u isto doba mogao sa sobom unijeti i svježinu anadolskih šuma i livada, jer su se ti krugovi zanosili za Za­ padom i samo ono što je otud došlo smatrali do­ brim i savršenim: Vrijeđala im sluh nacionalna pjesma — muzika, koja je odgajala njihove djedove, kojoj je oštrinu izbrusio Dindar Haki složivši je u note i prenesavši je iz anadolskih stepa u raskošne salone na strune gusala, citare i pod tipke pijani­ na, u frulu . .. Cijenili su ga samo po komadima zapadnih umjetnika, koje je savršeno izvađao, a kada bi na čiji nagovor odsvirao i po koju svoju kompoziciju osmjehivalo bi se društvo i slušalo bez razumijevanja. To nerazumjevanje bunilo je Hakiju. a nekad i žalostilo, da rođeni sinovi, rođena d^^ ne osjećaju svoju riječ. . . (Nas^flK4 �Број 118 Broj •aig Filip (žitfov)'2000 K globe i 10 da­ na zatvora, 8.) Tabaković Abmed 2000 K globe i 10 dana zatvora, 9.) Tabaković Mehmed 3000 K globe i 15 idana zatvara, 10.) Cehaić Ibro baka, 1000 K globe li 10 dana zatvora, 11.) HaBančev: ć Hu»o 500 K globe i 4 dana zatvora, 13.) Hadžić Avd-o bakal 1000 K globe i 10 dana zatvora i oduzimanje o b r t ti i c e, 13.) Horsfaović M»staža (šuster) 1500 K globe i 10 d'ana zatva­ ra, 14.) Caušević Zafm 500 K globe i 5 dana zatvara, 15J Cerić Muho 200 k giobe i 3 dana zatvora, 16.) Ćuturić Sr,tali 1000 K globe i 3 dana ztaivora-, 17.) Bećirević Hasan 1000 K globe i 5 dana zatvara, 18.) Pe<zić Muharem 4000 K globe i 10 dana zatvara, 19.) Husančević Hasan (svećenik) 50 K glo­ be i 2 dana zatvara, 20.) Bilafac Mujo 1000 K globe i 10 dana zatvora i od u­ zimanje obrtnice, 21.) Anić Đorđo 500 K globe i 5 dana zatvora, 22.) Arnaiut Alija ■(bnzadžija) 100 K globe i 4 dana zatvora. IMk je niedžlis izricao -tolike i tako, muidre i objektivne osude i odredbo rok od 3 dana za 'uplaćivanje globe i nastup zatvora, dotle su prestravljeni trgovci n pravoslavnom dijelu grada na brzu nfa postavili i prdijcpiii cijene na svim artiklima u svojim radnjama, pa ikako je dan kratak a vrijeme bilo (»izmaklo, daijne kontroJisnje određeno je do sjutra 16. av. mij. I tako je pre­ ostala duga zimska noć za »sretne« pravoslavce, da se potpuno priprave i da izbjegnu posljedicama Saivinje na­ redbe. Međutim se je taj zločinački postiupalk naše vlasti pročuo po cijelom gradu i svatko ga osuđuje, jer je očito bio uperen protiv samih siromašnih mu­ slimana. Osim par podlih, pokvarenih, špijunskih duša. koje, će sebe radi mož­ da pokušati da opravdaju ovu tiraniju, ne će se naći roiitlto, a da ne reče, da Je ovo sistematsko uništavanje musli­ manskog življa! Nema više cijepanja po vjerama i plemenima« prodora se jesenas omla­ dinac Branko čubrilović pred sakupijencm lakovjernom svjetinom, a njegovi istomišljenici, ali eto, stupovi soc. or­ ganizacije unStujui danas eksistencije samo muslimana zanatlija i matotraovaica. Ta, slijepac, bedak ili nepošten je onaj, tko bi i pokušao to drukčije ob­ jasniti! Savo, -cvatovi zulumi na msl. siro­ tinji ne mogu se ravnodušno i neopaženo podnositi! Kako si mogao kazniti sa 1000 K globe i 10 dana zatvora tapalastog Ibru Ćehaića, koji prodtiiiuči torbi­ ce brašna uzdržale svoju nejaku drečicu ih Arnaiuta (buzarižiju) sa 100 K glo­ be i 4 dama zatvora u kojeg niiesii na­ šao zgotovljenog niti jednog njegova artikla? A šta ćeš reći za Židova Fi­ lipa Kdniga, kog si globio sa 2000 K i 10 dana zatvora, a KFi sav (kapital ne vrijedi više od 1000 K?. Gdje Ti je srce. gdje lidsiki dsiećji?! Nije musi. Sirotinja kriva, ako Ti sa akademskom naobrazbom i dugogodišnjom praksom jtjjesi bio vrijedan da naučiš, kaiko se oglašuju i provode vla­ dine naredbe! Trebao si se obratiti na svoje kolege u Gradiškoj, Banjoj Luci, Prijedoru i t. d„ pa da Te pouče, da se takove naredbe dostavljaju' ci-rit-nla-rom svakom trgovcu-, pa kad imatdneš nji­ hove potpise o primitku te naredbe na znanje, onda se radi neposluha mogu kazniti. Tako su činili ori i nitko -nije bio globljen i zatvoren! Stidi se, Savo, na<! Jugoslavijom napisate lozinke: jed­ nakost, bratstvo i sloboda! b Vi pak sudionici Savina zločina, ka­ ko mogmste kazniti isi. duhovnika sa 50 K globe i 2 dana zatvora, koji u svojoj radnji ima par motala i zemlja­ nih lo-naca i oduzeti dozvolu starcu Avdi Hodžiću, kaznivši ga još sa 1060 K globo i 10 dana zatvora?! Ta ovaj jadjuk nije »uživao boljih blagodati« ni za ■јше svjetskog rata, kali je u svo Sg^^Lutoni morao bro-.l ti i roz Karratišta I Strana 3 Стпава .PRAVDA' — „ПРАВДА* Poznato je da su sve to t. z. bos. trgovci i trgovčići, čije su radnje na 'sve nalik, ali na trgovačke ne! Siro­ tinja u svojim drvenini ba-račicama, sKčnim ciganskim šatorima i kolibica­ ma, zarađuje sebi i svojoj dječici kruh, a diže se ova neman i hoće, da ju tamani. Rado glagoljate u narodu o bratstvu i jedinstvu, o socijalističkim i iJcmokratskim programima i idejama, a na ovaj način, poput krvnika čupate •mu dušu i spremate mu grob. Ne zaboravite, da će i Savu jednom đavo izmeJu nas odnijeti, a da ćete vi s tim istim narodom tu do groba os­ tati! Uz tu sirotinju trebalo bi da ste prirasli, da o njoj više vodite brige i računa, jer svijest!; ste zar toga, da ste od nje i otpali! Pomoću nje ste se 'po­ digli, pa danas, mjesto da je branite i za nju se zauzimate, vi pljujete na nju, rušite je i uništavate joj eksistencije! Za.r je ovalkim i isličirtim va­ šim postupcima nesvljesmi bos. narod, koji se je do danas nazivao imenom »t u r č i n, vi ah i šokac« moguće pre to­ piti! u jiu-goisl. pleme, osvije. štiti ga i predočiti za »vaše« socijalističke i demokratsike« ideje?! Ta i slijepcu je ja­ sno, da mu lažete, kad: inu tako govo­ reći, take cdiuke stvarate i kad ga ta­ ko uništavate! Pa još je ta jartlna sirotinja separatistička i pnotudržavna. kad u svojoj muci t ne.voiUi traži pomoć od svoje braće -m.u s 1 im a na u J. M. O.!? Vi farizeji, silite je svojini I nečovječnim i nebraitskim postupcima, I da se svakim danom sve čvršće zbija I u 'kenfeskmatae rodove, da mrzi sve, što dolazi odozgo i da prezire i novi duh i to novo doba! Ta, čije ste sad interese zastupali!? Je li i opet bos. seljaka, s čije ste kičme natrpali svoje . džepove, postali bogati i ugledni ljudi, I pa došli u rnedžlis, da na tako drzak način -utučete isl. sirotinju, a zaštitite .prave lihvare, štakore i Ikajišare!? Stidite se te siirotMe i zemlje, po ko­ joj hiodite! Tako je eto kod nas u Bubici prove­ dena vladona naredba o suzbijanju lih­ varstva, šverca i rušveta, a zaslugom g. Save Nadbantića i soc. diem. periar nioa, pa će sad da zavlada u socijal­ nom životu ipotpan -red i poredak. Glo■ bljeni su samo i jedino siromašni muI slimani, a ostalo je i dalje -ono zlo: za­ tim štakori, lihvari i kajiša’ri. da i naI dalje ruše i truju ovaj pokvareni i za; gušljivi vazduh! Stavljajući ovo d>o znanja našim up­ ravnicima u Beogradu i vjerujući, da im leži na srcurljubav, stoga i dobrobit i nas sviijeh, molim ili da se obazru na I tu jadnu sirotinju, da poprave te pafclene -grijehe i da ublaže tu nevinu siratinjsikiu suzu! Uime pak jugosla-ven-. ske ideje, bratske ljubavi i sloge mo­ lim ih. da uklone s -ovaikio važna mje­ sta lovakog smetcnjaika i nespovabna upravnika, fer usMeđ njegovih -netak­ tičnih i glupih ipostnpaka ne će -nikad doći do nacionaihiag osvješćenja, do i bratske sloge i ljubavi, te pravog, potj punog i iskreitog jedinstva! Narod bosanski, a naročito muslimanj ski njegov dio, gledajući, kako i vlađii n! činovnici s njim maćuhtnski postu| paju, mora da se separiše 1 da se organizuje na konfesionalnoj bazi, gdje se I mnogo teže i sporije budi i razvija na­ cionalna svijest. U Diubici 19. januara 1920. Osuđenik. Politički pregled Regent Aleksandar ostavio je krevet, ali još ne smije da izlazi naselje. Primanija na dvoru su -otpočela-. Regent je sad za koncentraciju, pa je po-zvao predsjednika prdlsta-viištva dr. Dražu Pavlovića te mu je stavio u dužnost, da kormuLtira sve stranke u svrhu -sastacljania koncentracio­ nog kabineta. Regent -je »Izložio da od tog novog kabineta očekuje da donese Izborni red i da- ga izglasa u parlamen­ tu. Nadalje bi se vlada imala baviti svim poslovima i provesti izbore za konstituantu. Pavlovlć je fconfanisao sa Pru­ tićem, Dmkovićem I Koirošcem. Amerika protestira proti ultimatumu. Poslanik Amerike predložio je -u Panisu službenu- notu u pitanju -ultimatu­ ma Jugoslaviji. U ovoj noti prosvjedu- I osnovama mira, te ga ne će priz| na ti ni -trpjeti«. Da nije favoriziranja- taiijaaiskih aspi■ racija na naše teritorije, itzvikmrii bi। smo: »Živjela antanta!« I je Atnerika protiv -ultimatumu i odluč­ no se protivi izvršenju londonskog pakI ta, jer su Engleska, Italija i Francuska i izjavile Americi prigodom .ulaska u rat, I da londonsiu pakt stupa izvan snage, i Ova je izjava pobudila veliku senzaci­ ju, jer su time otkrivene sve talijanske I intrige. Naša delegacija nakon ove izI jave naglašava Francuskoj neka napuj sti Italiju, ako bi i nadalje operirala sa I tondonSkiim ugovorom. Za međunarodno sudište. Holandska I je vlada upravila švajearskom fedej rafaom savjetu i svima neutralnim d-ržaivama poziv na konferenciju, -koja će se Oitvorlit:! 15. februara u Haagu, da raspravlja pitanje o međunarodnom su­ dištu, što ga predviđa versaillcski mirtovrji ugover. Svajcarelk-a je vlatća od­ lučila da se odazove tem pozivu i da pošalje delegate na tu konferenciju. O našem položaju u Parisu stižu pri­ lično povoljne vijesti. O .držanju fran­ cuskih vlasti nije -ništa pouzdano ix> i znate, no ikaiko se fini, francuska pomi­ če od svog intrasigentnog stanovišta. - Po svemu sudeći naša stvar kreće na j bolje. Štrajk radnika u Bugarskoj još uvi­ jek traje. Vlada je odihila- svake pre gavoire. štraok-aši ne daju ćntervendje parlamenta. Estonija je potpisala mir sa sovjet­ skom Ru-zjom 2. februara u 1 sat n jutro. Američka štampa u New-Yorku veI oma je raspoložena za jugaslavcnsku -stvar 1 vrlo simpatično pozdravlja ln! tervenciju Amerike u jugoslavensku i korist. i I l j , ; ' I I Francuska je u mjesecu jamtaru sa­ gradila više lađa, nego li u dvije ratne godine zpjadino t. j. u 1916. i 1917. U grušku luku prispio je amerikanski krstaš »Ptttsburg«. Načelnik d.r. Cingrija i kotarski poglavar dr. Perović pohodiše admirala Andrewsa, te ga pozdravlše u ime grada, općine i naroda. Domaće vijesti Francuska bi posredovala. Iz Parisa javljaju, da- će francuska! vlada svim raspoloživim i-rcd'stvinia pomoći svaki predlog, došao on iz Rima -ili Beograr da, koji bi omogućio sporazum izme­ đu Italije i Jugoslavije. Naša vojna konvencija sa Cehoslovačkoni. U posljednje se vrijeme živo vode pregovori između naše države i ’ Ceho-slovačke o vojnoj 'konvenciji. Pre­ govori teku povoljno, te će brzo doći d» sporazuma. I I I | I Demant dru Trumbića. U ne№i na I šim nolv-inama bilo je javljeno, da je ministar lijois-tramli djela idr. Trumbić ranije odbio sve neposredne pregovo­ re sa Italskim. Ovi sn glasovi apsolut­ no netačni. On nilie -nikada odbio neposred-nih pregovora i tu -su vijest do­ nijeli talijanski ijstovi raidil izbornog manevra. Vlada u Sloveniji. »Jutarnjem Listu« jaivijaju iz Ljubljane, da je — odgo­ đeno riješettje krize slovenske pokra­ jinske vlaide. Sa Rijeke. Talijanski su vojnici u društvu sa nekim taliijanašima porazbi­ jali na Rijeci zadlnlje ostatke hrvartsikih natpilsa. Po -raznim st znacima dade zaključiti, da se »a Rijeci opet sprema ju progoni protiv našeg narold®. Nald Balonom su sve do Orkvenice kružili taHi-jausk'i aeroplani. Na Rijeci se javno govori da D’ Annunzio opet spre­ ma nekakvu akcifin po našim stranama. Proti talijanskom ištahu na Albaniju. Anglo-arbansko dnu-štvo uložilo je pro­ ; test protiv protektorata Italije u Alb®-' I ! n-jk Dati Italiji Valonu, veli protest, zna- i ji- dati joj mogućnost da zatvori Jadran^ko mare i stvoriti siguran povod I za buduća trvenja, a vjero-vatno i raz­ I log za- gradnju drugih ratnih flota u I Jadramslcom mobu. Mi svi znamo, veli I ii-aSfc pretest, kakav je iđrod -Oto -dd i slične evropske politike u Bosni, koju I i su velike sile 1878. dale Au-striit i Habsburzlma odzvonilo. Konferencija i ј ambasadora usvojila ie u poneKtebak I i rezoluciju kio-ja je -notificirana ugarskoj ; : vladi, -kao i vlalđama Cehoslovačke, I i Rumuinilje, PoJBske, Austrije ii Jugosla- i - viije. Tu- se veli: »Glavne sa-vezničke ; sile smatraju da moraju formalno de- ■ mamtovati glasove, koji se pronose i koji mogu zavesti, javno mnijenje, a u । i 'kojima su ono predstavljene kao goto- I I ve, d-a prtaattu ili favoriziraju pov-ra- > I talk Habsburške daiastije na mađarski I i p-riietto. Glavne savezničke sile sma­ ’ traju da je dinastija Habsbnrga 'predc stavliala u očima njenih podami-ka je­ dan s -i s t e m -ugnjetavanja i do­ ! miniranja đrugili rasa pomoću saveza i sa Njemačkom i da njen povratak ne ! I bi bio u -siklđu ni sa principima, za -koje i - *c ratovalo, ni sa rezultatima koje je rat donio u pogledu- -oslobođenja rani­ ! je padjamtlienlh -nareda. I Salveznličke sile -ne misle ititorvenisa- ti -u unutrašnjim poslovima Mađarske, i niti -dikt-irait-i mađarskom narodu oblik vladavine ili ustava, ali ne mogu -pri­ stati na poivnaltak Habsburške dinastije, n-iti mogu Smatrati; da oma sačinjava p."tawje, -koje 'đioldiruje isključivo -mađar­ ski -narod. Prema tome sile lizjavliulu da bi ovakav -povratak bio -protivan Objava grad, poglavarstva. Bašmuhtar-Ska pisama završila je popis birača za opštinske izbore po stanbvlma, no ustanovilo se, da u više Slučajeva nije bilo stranaka (prisutnih at stanu ili u mjestu, a neke prisutne stranke, da su se ustručavale -pružiti potrebne podatke za propisno ispuiijeuje popisnog lista. Pozivaju se s toga svi -stanovnici gra­ da Sarajeva, koji su državljani kraljevstva SHS, ikoji siu navršili 20 godina života i u Sarajevu preko 2 godine stalno nastanjeni, a 'kolji nisu bili u svom etarlg prisutni, tod obavfljaeja gornjeg popisa birača Ili za tanje je ma iz 'koga -razloga -ostao neispunjen po­ pisni list, da se od danas do lukljuziv-o 15. februara 1919. prijave kod gradskog poglavarstva u Sa-raijevu u bašmuhturskoj pisani! kod bašmuhta-ra svog kotara i to za cijelo vrijeme uredovnih sati od 8—14 sati svaki dan. Umo'ja-vaiju se svi oni, koji misle da imaju biračko pravo, a još nisu u po­ pis uzeti, da ne propuste ovu -priliku, kojom nastali gradsko poglavarstvo da sastavi što tačniji birački spisak, koji će se iza toga fcokl grad, poglavarstva -stalno, držati i sve promjene tečajem godine u istom u evidenciji voditi. Iz »Konzorcija«. Izdavanje bijelog brašna vršilo se kroz 5 dana bez sva­ ke smetnje i u potpunom redu iako je broj prodavača bio dosta skučen. Nije bilo lahko sivladati taj golemi posao-, ali se vidilo da su se članovi »Konzorčija« usprkos malene zarade, sa mnogo truda i sa mnogo dobre volje za stvar, tolj teškoj zadaći posvetili. kukuraizno brašno i 'kukuruzni griz, koji danas -sačinjavaju uaiglavniju hrami siromašnih slojeva pučanstva, staviti će »Konzorcija« počam osi danas svakom m al o.prod a v ao cu лаšega ’gradaa u količinama od ukupno najmanje deset vreća na raspolaganje, ali pod uvjetom-, da moraju kufaaruzno brašno po K 5. - a kukuruzni griz po K 6.50 iMicgraim -u ograničenim količinama i bez legitimacije na malo prodavati Oni -trgovci i bakali, koji se za preprodaju ove robe ,po gore navedenšm uslovima zanimalhi, neka se оЦаte na društvo »Konzorcija«, Ferhadija ulica 20. Potrošači se umoljavaju, da eventualne pritužbe uprave na »Konzorciju« poštanski -pretinac br. 233. Onima, koji se i naCmanje ogriješe o propise »Konzoircija«, neće se više izdavati konzorciialna roba na preprodavanje. Pohvalan korak. U mlnistarstviu ishrane i obnove zemle radi se na tome, da se suvišni činovnici otpuste iz službe. Lijepo, samo se Bojimo', da im ne svezu penzije kao i Pepeluhu. Rusi dolaze. Naše vlasti čine pripre-me za primitak ruskih izbjegica izOdcse, koio će se transpoirtovati -preko Carigrada. Malo nam, je naših -boljševika, već n®m ih eto uvoze i iz Ruršje, Zemljoradnici Iz Srbije diob®: s-u do­ zvolu. da na pijacama Bosne i Herce­ govine za sopsltvenu pora-bu, bez po­ sebne dozvole, -kupe po jedan par teglečeg blaga. Nestalo žita, pa će sad»demokrati« trgovati — uvoznicama. �Lwana 4. Piače bi se bavili izvozftičarstvom, u koom su p. v mitizlii; i samog Kalala. Gia-godišnju skupštinu »Udruže­ nja ni .'a B. i H.« sazivani za ncj\ju februara u 3 sata po podne it rr . njama urodn'štva Narodnog JeJins.sa« sa ovim dnevnim rodom: i. 1 . .. :av rrcdsjeidinilka, 2. Izveštaj taji.i .a, 3. Izi jcšuiii blagajnika, 4. Izboi uzravre.: odbora, 5. Evcntualija. Po § 19. đr.aivcnTi pravca svi predloži se imam vrt jati odbora najmanje tri u m ;■ 'ic g'avne Skupštine. Predsjedništvo. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima :đn :im: odijcU za gospođe. — Pali a Srp. Opšdnc II. kat. (Ulaz Prc’ln Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska?. 184 Gospodarstvo U pravilniku o povlačenju krunskih novčanica, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista, falili su § 3. i 14. pa ih danas donosimo prema beogradskim novinama. Oni glase: § 3. Kako je markica bitan uslov za važnost novčanice, gubitak markice 1ma iste posljedice kao i gubitak same novčanice. Prema tome, neće se pri­ mati u zamenu ni jedna novčanica na kojoj nema markice, ma da se po -žigu na novčanici može videti da je markici đoenije otpala. S 14. Ustanove, koje vrše zamenu krunskih novčanica, odgovorni su računopolagači prema državi za primanje kransiko-dinarske novčanice, koje mo­ gu pravdati jedino odgovarajućim izno­ som povučenih krunskih novčanica. Iskaz o stanju marieniv zaraza u Bo­ sni i Hercegovini od 1.—7. januara 1920. U Bosni i Hercegovini oholilo je od 1. do 7. januara dd šapa i slinavke u 9 kotara ukupno 19.602 papkara. Od tih je ozdravilo 32, a nadalje ostalo boles­ no 19.568. Od ospica oholilo je u 8 ko­ lara ukupno 2745 ovaca. Od tih je oz■ »navio 98, 'uginulo 34, ubijeno 6, a nadalse ostalo bolesno 2607. Od šupe obočilo je u 22 kotira ukupno 392 konja, od .kojih je 27 ozdravilo, a 365 ostalo i nadalje bodesno. Odgovoroi aredaik: M. Sidlak*. kancelariju I otvorio je u Trav­ niku advokat Df. Sukjman PJgšhvić © ГЛ' Razašilje po najnižim dnevnim Tražim jednu basu cijenama u kacama (bačvama) Na pruzi Faraon—Negođn buknuo e stravi željezničara. Vlada je učinila sve, da se štrajk uguši. U jednoj Larulhani nedaleko Trsta dušio je do užasne ekspfoziie. Sumnja je rala na petoricu Slovenaca koji rade u tvornici. Cesti atentati prošlih dana u svim barutlianama i pirotehničkim tvornicama govore, da se tu radi o dobro rr.": isijenom planu sabotaže ko­ ju sit skovali Jugoslaveni. Ban je primio deputaciju Riječana, pristaša automaške stranke, koji su za­ molili da im se dopusti stanovanje i prehrana u našoj državi. Ban je obećao da će se pobrinuti za stan ii hranu rije&’sHm zheslicama. Prva lasta. »Pravda« javila da je prvostepeni s-iid odobrilo pritvor brčanskog odvjetnika dra Dtiažlća, kad ko­ jeg su nađeni ugrabljeni historijski do­ kumenti iz privatnog arhiva bivšeg ministra pred jednika Novakavića. Interesantno je da j>rvo sudsko odo­ brenje pritvora, koji je naravno prove­ den brz pitanja suda, pada baš na jed­ nog Hrvata. Jeste li prekomerno- osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj. kako tu ublažuju bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovirn pravim tisafluidom! 6 dvostrukih i« 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, kej* utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Feilcrovih pravih Fls»-pi!ula! 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fellet, Stnbica donja, Elsatrg br. 31đ. Hr­ vatska. Број 118 Siaj ЛРАВДА* — „PRAVDA" teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. 0©©@©0©©0©000 ponude r lista od W V i Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Takeđer lancs prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani гд rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U 'Г T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ј Broj 263/19. NATJEČAJ. I Naovdašnfcj medresj upražnjeno je I mjesto muderba i imama. ■ i Godišnja su beniva osigurana na tri ; godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K I a cd vakufa godišnje 400 K. Natjecatelji -amadu naškašnjje do 15. I marta 1920. poslati molbu sa svjedoči boru o idžaretu na potpisano povjerenI stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. hi Vakufski mearifski džematski meldžis u Kuprasu. 'р NATJEČAJ. k up uj e uz najveće dnev ciicne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: i. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenam mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-muaiimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febraara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Palovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobit: besplatan slan i 40 tovara d.va godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i povca dati. Kupres, 28. januara 1020Džematbaša Nuribeg Alajbegovič Nilhelm F. Шпћасћ u voz i izvoz kom. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina i goreće žeste nadomjestak, laštila za Л cipele vikša naftalina, \\ uljene i suhe boje,' pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soii, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ... .......... = Vlzsnik: Cenitblni Odbor >.i. M. O,. Štamparija D. & A. Telefon 55 i � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7716e55d5e0a159dd05efd78e6621ad9.pdf 6e9147ad43f6925a382a246a854910a5 PDF Text Text Pattarina м gotovom plačna. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 14 (119) POJEDINI SPOJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UnsJuis Fs^ioni odbor. Pretplata godišnje 80kruna, na pola godine40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 10. februara 1920. (19. džumadil-evvela 1338.) Pamet u glavu! U 195. broliu američke »Jugoslaven­ ske Domovine« od 22. novembra izišao je jedan vrio značajan članak pod na­ slovom »Ceski kapital i proizvod u Јцrqsdavij£«. Ml taj članak prenosimo u ci­ jelosti uz napomenu, da je »J. D.« gla­ dilo jugosl. obrane, koje iklaki u Punta Arenasu (Chile, Amerika) pa već radi toga ovaj članak ima osobitu vrijednost. On glasi: »Ceske novine, a naročito »Narodny Listy«, živo .upoizoiruju, da će češki ka­ pital, a naročito industrija prekasno do­ ći u Jugoslaviju. Ceska nema kolonija, pa mora tražiti tržišta, gdje će plasi­ rati svoje produkte. U Jugoslaviju ulazi kapital francuski, engleski i amertkanski. Vojne komisije slo­ žene većinom iz stručnjaka trgovine 1 industrije orijentisale su se na Balkanu a poglavito u Jugoslaviji i gledaju d a njihova trgovlina i industrija za­ uzme mjesto njemačkih i austrijskih tvrtki. Englezi namjeravaju u Dubrov­ niku izgraditi važna skladišta, a prego­ varaju o zakupu željeznice iz. Gruža do Zelenike u Boci Kotorskoj i bosan­ sko -he rcegovačke željezni­ ce do Sarajeva a uz to misle u s ko t r a čn u prugu pri širiti na normalnu sve do B o «. B г oda. U Bod Kotorskoj, kola (c najljepši zaljev, namjeravaju izgraditi morska ku­ pališta. (Tim bijiOstaii važnim konku­ rentom češkim kupalištima, koje se na­ mjerava izgraditi u Srebrenici kraj Cav­ tata). Ne će dugo trajati, pa će se do­ goditi, da će Englezi i Američami d о biti u sv oje ruke veliki arse­ nal za gradnjiu Jada, koji je u Boci Kotorskoj zapustila Austrija, a dio čije izgradnje malo treba, ako se ne posreći, da ga Cesi ne preuzmu.. U Jugoslaviji već sada osnivaju Fran­ cuzi i Englezi više razniu tvornica i 1 i vlastitih ili u savezu sa jugo­ slavenskim kapitalom. Mnoge velike en­ gleske i američke tvrtke odaslale su već u Jugoslaviji svoje zastupnike, gdje se namjeravaju smjestiti. Tako na рг. jedna od prvih američkih tvornica au­ Sarajevo, 9. februara. »Zagrebačke Novine« od 7. o. .mj. br. 17. donijele su ovu posebnu vijest do­ pisnika »Novosti«: »Vaš dopisnik sazna­ je iz pouzdanog vrela, da se vjer­ ski poglavica muslimana, Reis-ul-ulema Čaušević ne solidariše s postupkom onih, koji u ovom osudnom momentu sazivlju protestne skupštine muslimana radi nekih događaja u pokrajini. On će putem štampe preporučiti svim musli­ manima suzdržljivost u ovom momentu. Raspitali smo se koliko je istine na ovoj vijesti, pa nam je g. reis-ul-ulema idao ovo razjašnjenje: »Nije istina, da sam ja ma gdje niti ma kome dao ovakove izjave, niti je meni i na kraj pa­ meti, da ja muslimanima ovako šta pre­ poručim.« Ovo su doslovne riječi gosp. reis-ul-uleme, pa Se možemo samo ču'ditt, da se nepoznati nam dopisnik »No­ vosti« usuđuje iznašati ovake izmišljoJoš nam je začudnije, da se do ajnosti nesposobna, nehajna i prema tomobila imade već u Jugoslaviji svoga zastupnika, gdje će podići tvornicu, ko­ ju su tamo htjele osnovati i neke češke tvornice u savezu sa jugoslavenskim kapitalom. Englezi se već sada mogu pohvaliti sa uspjehom, jer je ministar­ stvo prometa naručilo u Engleskoj 60 automobila za odpremu pošte i putni­ ka. Dvoji se, da će češke tvornice moći konkurirati sa jeftinijim englesko-ame-ričkim radom. Beogradska obrtna ko­ mora stupila je u pregovore s američ­ kim industrijalnim 'kućama radi dobave strojeva, oruđa, i surovi na, i radi doba­ ve kredita obrtnicima. Po odluci beogradske vlade misija američkih inženjera i tehnika izradila je osnovu za izgradnju novih željeznica, a započela je svoje inspiclranje (krajeva u Hrvatskoj. Konsoroiji američkih bankira dati će (jugosla­ venskoj vladi za taj ogromni posao po­ trebni kapital, a sav materijal dati će američke tvornice. Drugi konzorcij američkih ban'kira kupuje sva paro­ brodarska društva srpslka i hr­ vatska na Dunavu i pritocima. U Be­ ogradu osniva se banka sa kapitalom engleskim i jugoslavenskim. Zagrebač­ ka trgovačka komora oglasne, da Fran­ cuska nudi umjetno staklo a mi zatim nudimo staklo Francuskoj, kojega ondje radli visoke cijene ne će. Kako se međutim pregovaranja veli­ kog kapitala vode diskretno, do­ znat ćemo kasnije o američkim, engles­ kim, francuksim i poduzećima na Bal­ kanu a poglavito u Jugoslaviji. Bugar­ ska gleda osigurati u glavnome Italiju, a već i Francuska uvaža svoju robu preko Dedeagača. • S ovim je u savezu i beogradski br­ zojav našeg presbiroa od 7. o. mj. koji glasi: »Jedna velika engleska tvrtka ponudila je kredit od 5 milfona funti šterliniga, pod uvjetom, da joj dade is­ ključivo pravo na fabrikaciju filmova i na otvaranje kinematografskih podu­ zeća. k muslimanima neprijateljska šačica »Narodovaca« ne može da otrese svoje fikse ideje, da se stanje u Bosni može tu­ širati kojekakvim smicalicama o »osudnom momentu«. Ako ko ima voditi ra­ čuna o tim razlozima, onda je to duž­ nost vlade, koja trpi ubojstva i pljačke, a ne nas muslimana, koje bi šačica desperatera htjela da uništi i otjera s kuć­ ni eg praga. Ne, gospodo, nijeste ovarisali na pra­ vu adresu. Mi se ne damo z a t 1rati i nikakve nas izmotacije ne će spriječiti, da se ogradimo proti poldžemnoj politici, koja žeđa za našom krvi i našim imetkom. Mi ćemo draga srca prihvatiti saradnju sa režimom, koji će voditi računa o svima dijelovima na­ šeg naroda, nu spremni smo i na svaku borbu ako se produži ovo tlačenje i uništavanje. Drugim riječima: Odstupite, nedo­ stojni! .... Godina U. Skupština „Osvitanja“. U prošli petak održana je prva go­ dišnja glavna skupština našeg »Osvitanja«, koja nas veseli i radi lijepih rezultata ovog društva i ralJi solidarnosti našeg ženskinja, koje tiho i poput marnih pćel.ca izgrađuju ovo društvo i udara­ ju mu solidne temelje. Skupštinu je ot­ vorila predsjednica zahvalivši na brojnom posjetu i’ predloživši izbor dviju verifikatorica skupštinskog zapisnika. Za tim je prikazala društveni rad kako slijedi: Na d_an prve naše skupštine 28. febru­ ara 1919. imali smo upisanu 51 članicu, a danas imamo 305 članova, kolji pridonesoše 'Iznos od 10.000 kruna. Osnutak našega udruženja s veseljem je pozdrav­ ljen i izvan Sarajeva u cijeloj domovi­ ni Za nama se povedoše i druge naše sestre, pa slična društva nikoše u Mo­ staru, Banjolj Luci, Trebinju, Brčkom i BčjelinL Prijem našeg društva odrazuje se najbolje u dobrovoljnim prilozima, koji, nam stigoše gotovo iz svih mjesta naše dmovine. Suma tih priloga prelazi preko 71.000 kruna. Da se darovi poje­ dinaca i u javnost iznesu a i svaka dru­ ga naša društvena želja, u tom nam je izlazila u susret »Pravda«, glasilo »J. M. O.« na čemu joj i ovdje izričem hvalu. Iza prve skupštine držane 28. fclrr: ara 1919. upravni se odbor Odmah dao na posao. Nije uzalud rečeno: Svaki je početak težak. Tako smo i mi imale po­ sla, dok nam nije uspjelo, da uz po­ moć nadzornog odbora iznajmimo kuću za udruženje, da se smjestimo i namje­ štaj nabavimo, da uredimo knjige i spi­ se, i uopće rukovođenje (društvenih po­ slova. Ali hvala Bogu i to smo svla­ dale. Dugo nam je vremena prošlo, dok smo našle i uvele u posao društvenu učiteljfcu za ručni rad. pa da otvorimo trogodišnji krojački i šivaći te­ čaj. gdje u dvije grupe uči i radi oko 50 učenika. Isto tako je (društvena knjigovotkinfa uzeta tek 19. maja od kojeg dana radi i vodi društvene poslove. Putujućoj krojačoj školi »U n i v e r zal« izašli smo u susret, ne radi nje same, već da se muslimanlke učenice ne klatare po hodnicima i sohama općine, gdje je ta škola tečaj držala, pa je tako ta škola održala dva tečaja s musliman­ kama ,u našim društvenim prostorijama. Upravni je odbor zaključio tt svojoj sjednici od 30. aprila, da se iz društve­ nih sredstava ovoj školi plati pristojba za 10 učenica siromašnih muslimanki, da i one budu mogle pohađati tečaj »Univerzal«. Odbor je zaključio i pokus s tako zva­ nom »paz arijom«, pošto je već pri­ je toga uzeta veća količina rekvirirane robe. Tom se je prilikom zaposlilo oko 100 siromašnih musKlanki, i za njihovu privredu društvo im je isplatilo oko 5.000 K. Skrojeno je više komada muš­ koga rublja i prodavano putem pretrga ili trgovaca. S tim nije učinjen oso­ bit posao, ali se je nadati da će se iz­ rađena roba moći razgranati i raširiti j izvan Sarajeva, kao što se pokušaj učinfo i sa ženskim odijelima te se ras­ prodalo izvan Sarajeva. J danas leži iz­ rađene robe za unovčiti oko 40,000 K. Vezenjem bluza počelo se tek u najnovije (dioba, pa se o rezultata to­ ga posla još ne može ništa pođsigurno izvijestiti. I u drugom pravcu našeg društvenog rađa, duševnog pridizanja našeg ženskinja, imamo da zabilježimo kao uspjeh ove prve društvene godine tri analfabetska tečaja, što su održana u našem društvu. U ova tri tečaja upisalo se 70 slušateljšca. Dva su tečaja zavr- šena, a treći je još u toku. Te tečajeve i rodile su tri učiteljice članice našeg I društva i odbornice. Odziv na ove te­ j čajeve nije baš najbrojniji, pa iako taj nije za utjehu ipak nas ne goni u kakav očaj, jer i u tom pogledu ide na bolje. I mi se nadamo, da će naše sestre u bu­ i duće bolje izraditi ovu priliku, koja im I gotovo na kućnjem pragu pruža moguć­ nosti, Id'a ne ostanu slijepe kod očiju. Osim tih tečajeva za nepismene odr­ žala je jedna članica našeg odbora i jedno predavanje o zraku i čistoći kao važnoj potrebi našega zdravlja. Odbor je među sobom i među članica­ ma poradio, te je skupio i nešto dušev­ nog materijala, što nam je »Pravda« od­ štampala prigodom ramazanskog bajrama. kao »Bajramski prilog«. Još jedan lijep slučaj treba zabilježiti koji ie našem društvu pronio lijep glas i preko granica naše uže domovine. Hr­ vatsko društvo za šegrte »Rađiša« pri­ redilo je izložbu u Zagrebu, pa je po­ zvalo, da i muslimanke Bosne i Hercegcivine sudjeluju u toj izložbi sa svojim ručnim radovima. Gosp. Asimbeg Dugalić u dogovoru sa našim nadzornim odborem potaknuli su tu ideju u riašem društvu, koje je sakupilo po Sarajevu oko 260 komada najljepših naših rado­ vi, i otoiemilo ih u Zagreb, gdje su se delegati iprvlh naroda Francuzi i Ameri­ kanci divili našoj lijepoj kućnoj indu­ striji. Tu se je dosta govorilo i o na­ šem društvu kao pokretaču ideje za na­ predak i pridlzanje našeg ženskinja. Upravni je odbor u rukovođenju dru­ štva imao 30 sjednica, gdje su se u sporazumu i po pravilima rješavali dru­ štveni poslovi. To vam je kratki preg­ led našeg rada i djelovanja, za koji pri­ znajemo da je skroman i neznatan. I mi smo željele veće i opširnije rezulta­ te rada, ali kako malo prije rekoh, sva­ I ki je početak težak, pa se prve godine ni uz najbolju velju nije moglo više učiniti. Mi smo radile po svojoj savjesti i po najboljem uvjerenju. Još mi valja naglasiti, da smo i mi. kao i svaki drugi ■odbor imale i smetnja ali i pomagača, pa prelazeći preko prvih, drugima is­ kazujemo toplu zahvalnost na iskazanoj usluzi. (Odobravanje). Iza toga je blagajnica Umi h. Muftić podnijela detaljan blagajnički izvještaj, koji je u glavnom iscrpljen u govoru predsjednice, pa ga ovdje naročito ne iznosimo. Tom priliko! pročitano je izviješće rcvizionog odbora o potpunom redu društvenih knjiga i predlog, da SS knjigovotkinji i predsjednici dadne po K 500 nagrade za njihov izvanredni mar i trud. U raspravi, koja je povedena o ovom predlogu, skupština je usvojila predlog glede nagrade knjigovotkinii od K 500, dečim je glede predsjednice za­ ključeno da se nagradi sa hiljadu kruna uz naročito priznanje i žalbu da se radi ogrničenih društvenih sredstava ne mo­ že nagraditi onalko, kako je zaslužila. I sadi se je odigrao jedan dirljiv prizor. Predsjednica Hasni h. Berbcrović, siro­ ta učiteljica, koja se uzdržaje svojom skromnom učiteljskom plaćom zadovo­ ljava se priznanjem, a odriče se nagra­ de u korist društva, jer »ona radi za društvo onako kako može«. SkupšEnarke navaljuju na nju molbama, mole je dapače da primi taj (dar od nj-h mjesto iz društvene kse, nu ona jedno te jedno: »Radimo sve za društvo onako ka­ ko koja može!« Nas veseli kako ovaj postupak marne predsjednice, koja dru­ štvu posvećuje gotovo sve slobodno vrijeme, tako i uviđavnoeti sileupštinar1 kit, koje znaju i umrlu cijeniti svačije za­ i sluge. Živjele! �„ПРАВДА* — „PRAVDA- С^ран* 2. Strana Kod tačke »ipredlozi« uzima riječ Nafija h. S a raj 1 i ć i predlaže, da se od­ redi jadan dan u heftl u svrhu sastaja­ nja članica. Na taj će se način pobuditi nesamo veće interesovanje za društvo i njegovu svrhu, nego pružiti i prilika, da se porazgovorimo o svojim potreba­ ma i izmijenimo misli. Ovaj je predlog jednoglasno usvojen uz dodatak, da se sastanci drže petkom iza podne i da se pribavi kahve, čaja i mlijeka. Tom je prilikom pala i primjedba, da se udari temelj društvenoj knjižnici. Ovaj nam se .predlog sviđa iz dva razloga: prvo stoga, što će se utrti put boljem mijeSanju naših žena iz pojedinih društvenih klasa i uklanjati ona neumjesna odijeIjcnost, a drugo stoga, što će se ovi sastanci moći izrabiti u svrhu zajedničkog čitanja korisnih knjiga o kućanstvu, ahlaku. islamskoj povjesti i položaju mu­ slimanke za doba arapske civilizacije i t đ. To je vrlo zgodna prilika i za dr­ žanje kraćih predavanja, pa obraćamo pažnju pribora na ovu stvar i .preporu­ čujemo mu, da se pobrine kako bi se ovi sastanci što bolje iskoristili. Tajnica je iznijela pismeni predlog g. Edhem ef. Mulabdića o štampanju »li­ pu te o vlaićanju ženskfinja, koje pohađa tečajeve »Osvitanja« ili preuzima po­ sao na feradu«. Predlog je usvojen, pa ćemo se na ovu stvar osvrnuti drugom prilikom. Za tim se je prešlo na predlog o izmjeni pravila i usvojene neke pro­ mjene starih pravila. Iza toga je podi­ jeljen apsolutorij bivšem odboru i onda se prešlo na izbor novog odbora, koji je izbor obavljen aklamacijom. U novi su odbor izabrane: Hasni h. Berberović (predsjednica). Мшкге h. Hrasnica (pot.predsjednica). Umi h. Muftić (prva tajnica), Sen'je h. Karamehmedović (druga tajnica). Maide h. Bajrović (blagajnica), Rasema h. Bisić (nadzornica kuće) te bez funkcije: Behije Ii. Ukšinagfć. Aiše li. Konkut, Šefika h. Bjelevac i Hafa h. Sahinagić. Kao zamjenice izabrane su: Manire Ii. Kapetanovih, Sevala h. Sahinagić, Remzije h. DugabiČ, Hajrije h. ArrihodžiĆ, Nuri Ii. HuseinSpahić. Fata Karić « Sejda Cajo. U časni sud izabrane su: Azemlna h Cengić, Šehzade h. Fađilpašić, Šerife h. Kadić, Nafija h. Sarajlić i Fatima h. Број 119 Br«j stavništva gospodina Pavlovih * i da rošcc ne će pred njim da se razgovara namjerno oteže pregovore, * u *k et sa Timotijevićem. Radi tega je g. Pavveć moramo biti nacistu, da H će s» lović, koji je mandator krune, polo­ obrazovati koncentraciona vlada ili ć» žio mandat kruni, jer se time našao se raspustiti parlamenat i ići na izbore. uvrijeđen. Beograd, 8. februara. Jučer u 5 sati Beograd, 8. februara. Jučer po podne po pokllne održana je prva sjednica iza­ bio je dr. Korošec kadi regent * Alek­ slanika Demokratske Zajednice i opo­ sandra, te mu referisao o stanovištu ozicionog bloka, na 'kojoj se pregovaralo pozicije. Opozicioni je blok za vrijeme audijencije dr. Koroišca bio na okupu, o obrazovanju koncentracione vlade. Danas će se pregovori nastaviti. Na tom te ga je sačekao. Dr. Korošec podnio je su se prvom Sastanku izmijenili samo izvještaj o svom razgovoru. Na to je pogledi o sadašnjem parlamentu i o to­ sjednica dalje raspravljala o direktnim me, da li da taj parlamenat treba da i pregovorima između opozicije i vlade, dalje radi, ili treba da se ide na izbore. 'koji će sutra početi; Opozicija je, kako U opoziictonoan bloku su izabrani dele­ čujemo, delegovala kao svoje zastup­ gati, koji će učestvovati u pregovorima nike u pregovoru sa vlaidom Ljubu J«o— vanovića, dr. Korošca I dr. Drinkoviča. sa predsjednikom parlamenta radi iz­ Sa strane vlade . delegovani su za te laska Iz sadašnje političke situacije. RaIz vlad'nih se krugova demantujo vi­ pregovore gg. Timotijević, Paleček I — dikali su odredili Ljubu Jovanovića i jest, da vlada vodi pregovore sa opoP ribičevi ć. Jovana Jovanovća; Narodni Klub dra zicijom pod uticajcm sa strane. Nuto Lorkovića i Drinikovića; Jugoslavenski Beograd:, 8. februara. Danas je opo­ našeg nresbiroa! klub dra Korošca i Stanka Baniča, a dr. zicioni blok računao u pogledu riješeNaše pravosuđe. Negdje u proljeću Madaković i dr. Peleš su predstavnici nia pregovora na ovo: 1. ako regent uprošle gclline oduzeli su žandari u Pa­ nezavisnih demokrata. Demokratska je svoji stanovište opozicije vlada bi pala, lama kravu od Halila Isanovića iz sela zajednica odredila za svoje delegate 2. ako regent ne usvoji predlog opoziBogovića kotar Rogatica i dali je po­ Kostu Timotijevića i Svetozara Pribiaije, vlada bi ostala, te bi se raspustilo pu Jevđeviću u Prači. Halil је’ kravu ćevića. privremeno Narodno Predstavništvo i kupio u god. 1915. od Sulje Kukolja za prešlo oBmah na izbore, 3. ako bi vla­ Opozicioni blok izvršivši izbor dele­ K 230.—, doik je u god. 1919. porasla da prihvatila stanovište opozicije došlo gata, odredio je dra Korošca kao vrijednost krave na K 3000.—. Halil je bi do direktnog sporazuma 8 vlada bi svoga predsjednika za početak prego­ podigao tužbu proti popu preko advo­ se proširila na osnovu konferencije (!) vora, a Demokratska zajeldlnica T i me­ kata g. Dr. K. pl. Premužića, koji ga U mogućnost uspjeha nikako se ne vje­ ti i c v i ć a, koji su se sastali jučer u 5 obavijesti, da je dlređeno ročište za ruje ni s jedne nj s druge strane. Do sati po podne. Čim su se sastali, dr. Ko­ usmenu raspravu pred kotarskim'sudom ponedjeljka mora da se donese defini­ rošec je zamolio dra Pavlovića. da ih u Rogatici ti petak dne 6. februara 1920. tivna oldluka. ostavi same u sobi. Oni su izmijenili i da je rasprava u Prači kod ispostave. poglede o radu sadašnjeg parlamenta. Beograd, 8. februara. Delegati i vla­ — Kad je Halil došao u Praću, kadi tamo de i opozicije, koji će danas početi kon­ Dr. Korošec je izjavio u ime opozi­ nema ni suca ni uopće koga od suida ferenciju za eventualni sporazum izme­ cionog bloka: 1. da treba obrazovati nego ga još ismijaše, kad je rekao zašto đu jednih i drugih, najšire su ovla­ koncentracionu vladu, 2. sadašnji parje došao. šteni. Govori će se voditi u prisustva iamenat treba da izabere ustavotvorni Hali! Isanović je bio slobodan težak, predsjednika parlamenta Pavlovića. otiibor, 3. parlamenat treba da primi ne te mu je u god. 1914. izgorila kuća i samo izborni zakon, nego i ostale važ­ Beograd, 8. februara. Kako čujem * opljačkalo mu se 25 glava blaga, te da­ ne zakonske predloge: bidže, ratifi­ vlada stoji čvrsto na svom onas stoji u Alipašmu Mostu na tuđoj kaciju ugovora, koji je zaključen na pravdanem stanovištu, da — zemlji i u tuđoj kući sa svojih desetero konferenciji mira u Parizu, zakon o Na­ ako dođe do saziva Narodnog Pred­ djece. Za muslimane nema pravde! rodnoj Banci (riješenjem valutnog pita­ stavništva — parlamenat bi imao u pr­ vom redu riješiti izborni zakon za konRazlog demisija đra Žerjava, pročelni- ' nja u odnosu 1 : 4 i t. d.) i 4. parlamenat treba da bude stalno na okupu; stituantu, a zatim da se odmah ide n> ka pokrajinske vlade za Sloveniju, ne­ izbore. G. Timoiifević je izjavio da »demo­ ma se tražiti samo u nesporazumu sa Beograd, 8. februara. Ima vrk> mal * kratska« zajednica pristaje 1. da se ob­ socjal-demokratrma, nego i u ozbiljnim nade u sporazum između opozicije i razuje koncentraciona vlada. 2. da nesuglasicama, koje su nastale između vlade radi pretjeranih zahtjeva opozi­ vlada odredi ustavotvorni odbor, 3. njega i centralne vlade naročito u va­ cionog bloka, osobito rađlkaia. sadašnji parlamenat da primi samo iz­ lutnom pitanju«. borni zakon i da se ide odmah na izbo­ Beograd, 8. februara, ti krugovima re, pošto sadašnje privremeno Narodno opozicionog bloka se govori da su ju­ Predstavništvo nije više sposobno za čer pregovori bili privatni i neobvezni, rad. t. a da će se tek danas početi pregovori delegata. Beograd, 9. februara. Danas je na­ Konačno dolazi ono što je babi milo. stavljena 'kcnferencaa između gospodi­ dne održan je satanak opozicije. Gosp. na ministra pravde Timotijevića i dra Beograd. 8. februara. »Pravda« jav­ Korošec referisao je o prekjučerašnjem lja: Dr. Korošec bio je preksinoć u au­ Korošca za sporazum oko sastava nove sastanku sa gosp. Timotijevićem. Onda vlade. U demokratskim se krugovima dijenciji kod regenta. U političkim se je opozicija formirala svoje poznate ugovoni da je Korošec jučer isključio iz krugovima sve više osjeća da Jugosla­ slove. Ove je uslove prije podne g. dr. venski Klub najviše naginje sporazumu. Korošec saopštio g. Tiimotijeviću, koji je I pregovora predsjednika Narod. Pred­ jučer na konferenciji ministarskog savje- j ta referlsao vladi o ovim uslovlma. Je­ dan je cd najhitnijih uslova zasjedanje privremenog Narodnog Predstavništva do konstiituante. Kako se govori u kru­ govima opozicije, isključena su — lič­ iinuslimanslkom većinom našeg larotđ * Pod gornjim aialstovom donijela je na pitanja u sastavu koncentracio­ »Srpska Riječ« od б. februara ovaj u- i elemenata, koji su manje-više bili rav­ nog kabineta SIS eventualnog šireg koa­ vodni članak: »Uzevši u obzir 'brojno I nodušni prema političkoj orijentaciji Mu­ licionog kabineta. stanje Muslimana u našoj novoj državi, slimana, pa čak i takih, koji su njihovu Na prekjučerašnjem i jučerašnjem (da­ naročito onih, koji su naše narodnosti, orijentaciju potpuno ignorisaii. Takih ekle na dva sastanka! Op. ur.) razgovoru ni jedan ozbiljan političar ne smije iz­ lemenata ima još i danas, Cak izgleda, između dra Korošeca j Timotijevića dr. gubiti iz vida njihovu poKičku orijen­ da se mnogima od njih u stečenoj slo­ Korošec je zamolio predsjednika parla­ taciju i njihovo stranačko opredjeljenje bodi ta ravnodušnost prema Muslima­ menta g. Pavlovića, koji se je nalazio nima još više učvrstila. u novim prilikama, koje sm nastupile iza u svom kabinetu, gdje su se vodili pre- | oslobođenja. Ne može se poreći da prije To je svakako jedna p ,o i i t i č k • govori, da iziđe iz sobe, jer da dr. Ko- I našeg oslobođenja nije bilo među ne- ' greška koju mogu da počine samo HadžikaHić, a kao zamjenice: Esme h. Spaho. Zebre h. Curčić, Aiše h. Hadžalić, Aiše h. Rašidagčć i Hašeme h. Mušić. U nadzorni odbor izabrani su: Asimbeg Dugalič, Kasan ef. Kadić i Ahmedaga H. Omerović, a u re vizi oni odbor: Dr. HaHđbeg Hrasnica, EJhem ef. Mulabdić i Fehim ef. H. Bašćaušević. Time je skupština završena, pa ju je predsjednica zaključila uz topli apel, da ј sve članice porade na što boljem upisu [ članica i članova i da u svakom pravcu ; podupiru procvat društva. I j I j i j । I i ! i ' Gordijski čvor. Kriza' »demokratskog« apsolutizma razvija se vrlo tajanstveno i potpuno iza kulisa. Sklupčena, pa se ne može uhvatiti ni za glavu ni za rep. Zagrebač­ ke novine ne izlaze, pa se ne može do­ biti sigurniji glas iz opozicionih krugo­ va. beogradski listovi također nemaju dobrih vijesti niti uredno dolaze, a po našem presbirou ne može se niko snaći, jer je u »demokratskim« rukama, pa glamata isto onako, kako glavinjaju i njegovi gospodari u Beogradu. Čini se, da je sve njegovo nastojanje upereno na to, da sije zabunu i nepovjerenje me­ đu strankama opozicionog bloka. Na­ ravna stvar, da usput neprestano pere vladu i njene stranke. Da pružimo ka­ kvu takvu sliku ove krize, donosimo najnovije brzojave našeg presbiroa, ne preuzimajući nikakve odgovornosti za protuslovlja između pojedinih brzojava. Beograd, 8. februara. Jučer prije po- ! I Polltičha orijentacija Muslimana. 1 I F E L J TON. niti kako je vaše uho čuje, jer pjesma mor * doći do ' stolu, da se s njima skupa zanese: u noć, kad* duše.. . « duša duši nudi vječitu ljubav... »Ali kroz uho.. . « napomenula je Ifeta. Kada je Ifet dovršil* pjesmu i pogledala iza­ Л Hifzi Bjelevac: zovno svoga učitelja, Haki je rekao laskavo: — To je za to što se je vaše uho naviklo na »Do danas nisam čuo tako nešto lijepo" —, a jednu notu, na vaše zapadne ljubimce, koje i ja poRene Logotetides. (29> I znajem; ali ja vas ne krivim za to, jer niste možda ■ Ifeta prasnula u smijeh i rekla ponosno: Pazite, rekli ste mi, da trebam pjesmu os­ ni čuli kako pastir svira u svoju frulu u ravnoj jetiti!.., Ali eto, prisilila sam vas oboje, da osjetite VIII. i Anadoliji.. . »Manite to!.. Kako možete vašeg pastir * is- ’ moju pjesmu, a ja sam samo gledala note.. . No i Akifbeg ga u veliko cijenio i nastojao, da ga ovo je ljepše od vaših: aman . ,. aman . ..« protura naprijed u službi, kako bi mu osigurao što i poreaiti s umjetnicima.. . U to se Sabiha umiješala i natjerala Dinđ*r*, udobniji život, pa da se onda posveti potpuno u— Morate osjetiti narodnu pjesmu i istr *žiti da odsvira jednu turansku. Ifeta se Ironično osmje­ mjetnosti. Uveo ga čak i u svoju kuću, da podu­ ! one fine tonove u njoj da ih prenesete na papir i i hnula, da je i Haki opazio i teško ga je nagavoričava muziku njegovu jedinicu Sabihu. Tom prilikom i uglazbite . .. la Sabiha, da sjedne za glasovir. Bio je uvrijeđen došao je do poznanstva Dindar Haki i sa Ifetom u »Da, da . . . ono vječito, otegnuto, žalosno i tri- i Tek kad je Ifet rekla, da bi i ona Selila čuti jednu kojoj je vidio neobičan i izvježban talenat. Pjesme, . vijalno: ah, aman... aman...« reče skoro prezir- i tursku pjesmu, ali u kojoj ne će biti „aman. . . koje je izvodila Ifeta na glasoviru od najboljih skla­ ' no Ifet i sjeduuvši za glasovir odsvira izazovno jed- : ah.. . « osmjehnuo se Haki i počeo prebirati po svo­ datelja zadivile su umjetnika. Na želju Akifbeya po­ i nu francusku ariju. jim papirim*, koje je izvadio iz džepa. Ifet ga je čeo je Haki vježbati s njima i turske napjeve. Dindar se n/ dviri nad note i pročita prve riječi: j gledala, pa onda veselo rekla: Ifeti se sviđali bučniji komadi, komadi teže • Vi imate vaše kajde u džepu?« / »Dans la unit, quand l'ame kompozicije i jakih akcenata, kojih nije bilo u Ha— To ništa ne čini« — odgovori Dindar — offre fl l'ime l’amour kije, a Sabiha je bila naklonjenija tihoj, sjetnoj pje­ vi pričekajte pjesmu i onda sudite«. ćternel...» smi, kojom je odisao Istok. Često bi rekla Ifeta: Nastala je za jedan čas šutnja a onda brzo i „Dajte, monsieur Dindar više života vašoj muzici, I---------------------------------------------------------------------------snažno tabrujaše glasovi. jer mi je jednolika....» Ona je uvijek s njim go­ Dindar je posmatrao Ifetu preko njezinih ra- « Ifet se zagledala u Hakino lice i ispitivali sva­ vorila francuski, da ga i na taj način upozori na I mena zanoseći se za riječima, koje su se pretvarale ku ci tu. Njegovi prsti prelijetali su brzo I vješte^ njezin visoki položaj. ( u čeznutljive akorde i nosile dušu tamo. U noć, ' s tipke na iipku. On se je bio zanio i nije UME Haki se je branio: »Ifet hanum, vi morate os­ ' kada duša duši nudi vječitu ljubav. . kuko ga djevojka ispitivalački promatra, jetiti pjesmu, smisao, a ne onako je shvatiti i cije­ I Sabiha je prestala za čas prebirati note ne ' Naitnviće «e. �opoj 119 Broj .PRAVDA' — „ПРАВДЛ* neozbiljni, ograničeni i nesposobni poli­ riki program jednog naroda, i da to tičari koji nemaju smisla za oipšte inte­ jedno pitanje ne može biti smetnja za rese naroda. Tu su grešku zapazili na­ zajednički rad su drugom važnijem i op­ ši neprijatelji, te su je u svoje vrijeme širnijem posla. najiscrpnije, na našu štetu, iskoristili. Za vrijeme našeg zajedničkog robovanja Mi smo »Srpskoj Riječi« blagodarni na Muslimani su imali Isto tako teš­ gornjem članku i vrlo će nas veseliti, kih i žalosnih d a n a ik a o i osta­ ako ovako ispravno mišljenje o nama li dio naroda. Oni su za vrijeme prodre i u šire slojeve pravoslavnog di­ vjersko-prosvjetne borbe bili isto tako jela našeg naroda. progonjeni, vezani j apšeni kao i ostali. Ta njihoVa borba ne smije se omalovažiti, niti se mogu njezini uspjesi ospo­ riti. Njihova 'borba bila Je saglasna sa željama cijelog naroda. Oni su u svojoj velikoj većini bili i ostali nepri­ Opet demarš. U petak popodne posje­ jatelji naših zajedničkih protivnika, tili su ministra predsjednika engleski i ugnjetača. francuski poslanik, koji su ga savjeto­ Istom 1911. godite, kada je jedna pojvali da naša vlada usvoji predlog Clelitička grupa (Narodovci) nabusito i sa menceau i Lloyd Genrga. Za našu je bagatelisanjem ignorirala saradnju Mukraljevinu mnogo bolje, da usvoji taj slimna u borbi protiv neprijatelja. Musli­ I predlog. nego da bude primorana na mani su bili primorani da potraže drugu lanidottSki pakt, koji je za našu zemlju orijentaciju i da napuste zajedničku bor­ koban. bu. To je bio najviši, uspjeh Austrije »Politika« donosi: Povodom jučeraš­ protiv našeg cijelog porobljenog naro­ njeg novog koraka Francuske i Brita­ da. Od tog vremena zametnula se smut­ nije držana je sjednica ministarskog sa­ nja među nama. Plodove ove smutnje vjeta, koja je trajala do osam sati na pobrao je naš neprijatelj 1914. g„ kada večer. Vlada neće popustiti na je on najsavjesnilje i najzatu­ taj novi pritisak, jer naša kraljevina ne canije među Muslimanima doveo do može primiti riješenje jadranskog pita­ uvjerenja, da .je u našoj propasti njihova nja ni primjenom famoznog lonklonskog sloboda. Odigrali su se događaji, koji ugovora, niti usvajanjem predloga se ne daju lako zaboraviti. S vi svjesLloyd Geo-rgea i Clemenceaua. nW i ozbiljniji Muslimani, koji nisu gu­ bili iz vida teške pošljedice, osuđivali Vlada je ovlastila g. Pašića, šefa desu ove događaje, pa sir i kao razmjer­ I legacije u Parizu, da kod saveznika mono pošteđen elemenat ipak neprestano ) že završiti sve poslove Oko ratifikovasumnjali u namjere Austrije prema Mu- ' uja ugovora o minu. slimanla, dok se konačno, tokom rata, Regent Aleksandar sasvim se je oponisu potpuno uvjerili, da je Austrija os­ tala isti neprijatelj Muslimanima kao i ■ ravlo od bolesti, pa je od četvrtka poI čeo ponovno sa primanjem. Ovih dana ostalom narodu. bili su u auriijcncili u prvom redu poliPropast Austrije pozdravili su naši Muslimani, kao i ostali oslobođeni I tičari, bez obzira na stranke i političke grupe. Audijencije se dnevno nastavljadro naroda ... Oni su pohitali među One su informativne naravi i imaju prvima, da se za svoje sretno riješenje II ju. svrhu, da izvijeste regenta o momenod neprijatelja zahvale našem Kralju Os­ loboditelju i da mu iskažu svoju vjer­ ; talnoij političkoj situaciji. Po više puta su primljeni: ministri PrSbećević, Krisnost i svoju radost. To je bio njihov tan, dr. Kramer i Davidović, kao i .prSdk svečani povratak u zajedničko bratsko I sjednlk Narodnog Predstavništva Pavkolo. Na žalost, ovu svečanost i ovu radost I lović. Primljeni su i dr. Korošec i dr. Drinković. te ministar pravde Timotipokušaše ponovo da pomute oni jević. isti elementi, koji su već jedanput odvurali od sebe jednokrvnu braću. Ori Položaj u Crnoj Gori. »Pavda« piše: su jednostavno i bez ikakvih obzira poPrema informacijama sa dobro obavije­ dravniii sve Muslimane sa njihovim naj­ štene strane, može se bez pretjeranog nižim slojem, pa su ih pred veićnom optimizma reći da se unutrašnje stanje na’ radalug naroda polkušali da pred­ u Crnoj Gori znatno popravilo. stave kao jednu nepatriotsku i ekscen­ Opet konferencije. »Matrn« piše da je tričnu masu. Zahvaljujući uzvišenom put Milleranda u London fiksiran sredi­ shvaćanju ideje narod, jedinstva, slobo­ nom slijedeće sedmice, te da će prva de i demokratizma od strane naših os­ konferenca biti u četvrtak, kojoj će pri­ loboditelja i oH strane velikog dijela os­ sustvovati i Nitti. lobođenog naroda, naši su Muslimani, i pokraj svih grijeha njihovih zavedenih Talijanski manevri. Časnici talijanskih pojedinaca, morali da budu posmatrani brodova, koji su poslani protiv Rijeke, kao jednakopravna braća i da se nklrov na širokom su se moru pobunili i izja­ teški položaj pravilno shvati. vili, da će radije pristupiti D’ AnnunzJTaj nezavisni i vrlo nezgodni položaj ju, nego da bi pucali na talijanski grad. jedre velike mase nedužnih ljudi, u koji Zapovijedajući je general komandirao su bili zapali za vrijeme naše borbe, raekskadri u Jakin, što je momčad odu­ zum-jeli au najviše oni, koji su najviše ševljeno primila. u toj borbi postradali. Samo oni, koji Grčki kralj Aleksandar doskora će su najmanje patnje i muke podnijeli, is­ posjetiti našu zemlju. Putovaće u auto­ prsili su se pri koncu stradanja kao prvi mobilu i ineognito. / osvetnici i borci, ne shvaćajući pravu •'ideju bratstva, jednakosti i slobode, ko­ Mobilizacija Poljske. »Moruing Post« ja nas je od propast- sačuvala. dobiva iz Varšave, da je ministarski sa­ Prema o v a k i m p o j a v a m a u slo­ vjet odlučio da mobihzujc i u onim krabodi, danas se i naši Muslimani politički jev’ma. koje je Njemačka odstupila. Po­ orilientišu. Treba njihov položaj razumje­ zivaju se svi Nijemci od 19—32 godine. ti. Nije nikakvo čudo, što se oni sada Zapadno od Dvine sakupljaju boljševici klone onih, Roji propovjedaju demokrat­ ska načela samo za sebe, a drugom ih I moćne čete i artiljeriju. osporavaju. U takim propovjednicima Stanovništvo Ukrajine oprlo se je o demokratizma, ne -može niko imati po- i ružjem u ruci ruskim boljševicima, koji vjerenja. Nebrojeno puta izigrani, i zbog su htjeli da se uvede komuna. Svi po­ toga razočarani, naši su Muslimani na­ kušaji boljševika, da dođu u uži doticaj kupili u sebi dovoljno nepovjerenja, pa sa ukrajinskim stanovništvom i ukrajin­ se sada obraćaju najviše na onu stra­ skim strankama, ostali su bezuspješni. nu. gdje im se pružahu stvarne garaii- . Klub čeških socijal-demokratskih načije za njihov opstanak i slobodu. U da- , našnjim predstavnicima vlasti ne vide : roidnih poslanika riješio je zahtijevati od oni tih garancija. Ne vide ih n; za jedan ' vlade, da odmah stupi u trgovinske, edio naroda a najmanje za sebe. Musti- ■ konomške i političke odnose sa somani, u svojoj velikoj većini, danas sto- . - vjetskom Rus:jom. Klub je uvjeren, da je u opoziciji. Njihove simpatije prema I pregovore mogu voditi jedino predstavradSkalima samo su izraz njihovog po- ‘ niioi sociial-demokratske stranke. uzvanaja u jednu spasonosnu ideiu лија ! Izbor! u Madžarskoj. Zastupnici krš­ je svijetom azviadala i u one ličnosti ; ćanske nacionalne zajednice imali su koje su nas sa tom idejom oslobodile ■ konferenciju, na kodj je ministar pred- j od neprijatelja. . Prikazivanje najnogjje po- ! sjednik Hu’zarvipoeorio da je kršćanska 1 i t i č k e orijentacije Mastima- ; nacionalna stranka kod izbora dosegla najveći uspjeli, jer su njezini kandidati n a k a o ј e d a n čisto s t a I e š k i dobili 63% sveukupnih glasova, demo­ pokret sasvim je pogrešno 1 tenden- ' krate 19%. neddvisnllaci 2’/«%. madar- j clozno. Kraj svega rezervisanog staM^šta 1» pitanju agrara, Muslimani pri- ! ska radnička stranka V/,%. ^^■^^adikals!-i program u cjelini. jer Ko će biti glavar Madžarskoj? Izgleda . da rr ii 'nl rin 'r da naroidlna skupština ne će birati pala- . tina već guvernera. General Horty ima- I Politični pregled de najviše izgleda da bude izabran, jer njega podržavaju mali posjednici. Nezavisnjaci su istupili iz vlade zbog pro­ mjene situacije. Ishrana Madžarske. Rumunjska šalje madžarskoj vladi diievno 40—80 vago­ na namirnica radi prehrane madžarskog stanovništva. Spremanje Madžrske. Vlada je obja­ vila mobilizaciju svih klasa od 1890. Po varošima su prilijepljeni plakati, gdje se apeluje na narod. To je sve upućeno protiv Rumunjske. Armenska vlada riješila je da Grčkoj povjeri organizaciju svoje države, ako se tog posla ne bi htjela prihvatiti ni­ jedna druga država. Njemački ekscar Vilim raavto je ni­ zozemskom ministru izvanjskih posala, ako bi Nizozemskoj usljed njegova bo­ ravka u Amerongenu bilo neugodno, da je on pripravan predati se ne neprija­ telju, nego njemačkom narodu, u čije ru­ ke polaže svoju sudbinu. iši dopisi Tuzla, u januaru 1920. (Svašta po malo). Kako »Pravda« usljed praznika i nerada tiskare nije redovita izlazila, tako se je i materi­ jala silno nagomilalo, da čovjek ne sna s koje bi strane pačeo pisati. Tu­ zla je u zadnje vrijeme grad senzaci­ ja. U njoj sa dešavaju najnevjerovatnije stvari. Na primjer HakijaTemim pokreće »nezavisni muslimanski« list »Novi Pokret* (kojeg svijet zave »Pro­ klet«). Zar to nije senzacija, d« Ma­ kija pokreće —, muslimanski i još ne­ zavisni list!.. I da bude džumbuš veći i on mu je »vlasnik« i odgovorni ure- | dnikl 0 sam«m listu i nenapisanom i programu goverićemo poslije, kad do- i bijem* džabna vremena, jer se ne is- ' plati trošiti dragocjeno vrijeme u o- i vakve trice. Druga senzacija je iznenadni pre- j aještaj k vladi u Sarajevo dvejice | predstojnika: Dra Defterdarevića, se- . oskog i Makaneca, gradskog pred- i stojnika. Ovo ubrajani« u senzaciju i ne samo s toga, što su ovi premješ- i taji ogorčili skoro čitav narod svog kotara bez razlike vjere i narodnosti nego i stoga, što okružni načelnik g. Gruđić osniva nekakvu »ligu časnika« za izmirenje i izglađivanje razmirica među pojedinim narodnostima, a ovamo prkosno izaziva ogorčenje pre­ mještajući opće obljubljene predstoj­ nike. Svijet konsterniran pita se: šta ovo znači? Da li g. okružni načelnik pravi aprilsku šalu s tom ligom čas­ nika, ili je to kakav »demokratski« trik i šahovski potez pred izbore. Ovo i se ne da shvatiti drukčije nego kao komedija okružnog načelnika. Treća je senzacija naređenje g. o- . kružnog načelnika o zabrani izvješavanja zastava neprijateljskih država. Opazio čovo na jednoj muslimanskoj j zabavi kako diletanti i priređivački od- j bor nose na prsima zelene kokarde, ' i edmah izdaje »naieđujem« da te za- ; stave ne smiju nositi, jer su turske, ' a Turska Je neprijateljska država, te »ni jedan građanin našeg kraljevstva u cma, niti može imati makakve veze sa Turskom«. Ovo ie doslovan citat iz okružnice okružnog načelstva । od 13. januara 1920. broj 624. Da li mi | mamo hilafetsku vezu sa Turskom, o ; tom nije kompetentan odlučivati jedan načelnik okruga i to smatramo zahva- i ćanjem u tuđu kompetenciju, a je li ze­ lena kokarda ili zelena zastava baš j turska ili islamska vjerska zastava bez političke primjese, također ne primamo gosp. Gradića i njegove savjetnike za ' autentične tumače. I tuđinska uprava nije nam ovih zastava zabranjivala, ma I da je svaki i najmanji znak iredentizma i najvećom i najbrutalnijom strogošću u- , gušivala i progonila, pa mislimo, da ni I »demokratska« vlada neće htjeti ida se I povrati u doba inkvizicije, pa da tero- j riše vjerska čuvstva pojedinih vjeroispo­ vijedi. Dne 2. januara obdržavao fc Klub Naprednih Muslimana u Tuzi svoju i skupštinu na zahtjev više od polovine | članova, koja je jednoglasnim zaldjuč- | kom isključila Hakiju Temima, bivšeg ; privrem. predsjednika, te Rifata Oma- i zaića i Akifa Šeremeta, bivše privremene ■ odbornike radi protuvjers-kog postupa- , nja u društvu. Onda je na 16. januara i bila konstituirajuća glavna skupština, I Strana 3 Ст»«иа koja je izabrala novi odbor, ikoji nam jamči, da će društvo krenuti pravim pu­ tem islamskog napretka. Pripcminje se, da su Teman i Omazić osim isključenja iz društva predani i državnom odvjetništvu radi vrijeđanja vjere, a o osudi, koju će sud izreći, pisaćemo u svoje vrijeme. No uza sve to, što je dokazano izazovno ponašanje i vrijeđanje vjerskih svetinja po Temimu i drugovima, ipak g. Grudić, okružni načelnik svim silama nastoji, da ih re­ staurira i prisili grad. kot. ured, da im dozvoli držati skupštinu u — društve­ nim prostorijama. Bilo bi skrajnje vri­ jeme, da g. Grudšć jednom znadne koli­ ki je njegov djelokrug. Ma da Je on na­ čelnik okruga, to ipak ne znači da on ima sve u svojoj ruci i vlasti. On je u nekim stvarima druga instancija, ali u nekim nije ni te. Njegova je jedna ve­ lika pogreška, što prima savjete od lju­ di, koji u narodu nemaju nikakva oslon­ ca niti ih ko poznaje ni siuša. To se je jasno očitovalo ikod osnivanja lige ča­ snika. kojoj je svrha, da u narodu populaniše toleranciju i bratstvo, a on je u tu ligu utrpao na račun muslimana i katolika i takvih ljudi, koji ne samo što ne raprezentiraju tih dijelova naroda, nego za kojima neće niko ni onda, kad bi išli u očitu sreću« To je pokazala sko­ rašnja skupština Hrvata, a to su i mu­ slimanski predstavnici izjavili g. Gruidiću, ali on o tom neće ni da čuje. Ovaj metod g. Grudića nije dobro izabran, pa se je bojati, da će mu uspjeh biti pro­ blematičan ili negativan u svim predužećima. Jugoslaven. аипои sjesti Agrarno pitanje. U selu Presienict, opštlna Odžak, kotar Sarajevo živi Ismet Omerbegović u zadruzi sa petori­ com malodobne braće i jednom sestrom. Presjenica je džemat u kojem žive pra­ voslavni Srbi i 5—6 muslimanskih poro­ dica. Zadruga Ismeta Omerbegovtća po­ sjeduje 125 dunuma i 360 m' zemlje, u kojoj površini se nalazi 61 duiium šume. Njegovi pravoslavni susjedi njesu mogli gledati, da »Turčin« imade svoj gaj, ne­ go su ga počeli sje^? i to: Košta Kenjić. Bakula Vide, Pero Guto, Gligo Marković i dr. Počeli napadati na ono gajića i skoro su ga uništili. Ismetu su uz naj­ veće pogrde i bogumrske psovke sa sje­ kirama istjerali iz ovoga gaja, prijeteći mu, da će ga još i zapaliti. — Bez ko­ mentara! Skandali u željeznici. Edhem Kobiljalt iz Sarajeva putovao lje 4. o. mj. sa ma­ terom i Omer ef. Gačanincm u Vis' ko. U vagonu su se s nima vozili do Kajlovca: Dordo Kavaz, Aleksa Cabak i Ilija (nepoznata prezimena) iz Crnot:ce sa ioš trideset seljana. Gornji su se se­ ljani vrlo izazovno ponašali, a cnJa su počeli i d'rektno vrijeđati. Đorđo je psovao šerefe, dženazu i — kožicu na kcioj se muslimani »pregibaju« te drskim riječima i udario na obraz Kobilakove matere. — Cabak se je ćuškao i natiskivao, a Ilija je uhvatio Gačanina za bra­ du, šamarao ga i tražio nož da ga zakolje. Stvar je prlavljena .poticajnoj direk­ ciji, a mi ćemo je voditi u evidenciji. Ovdje samo pitamo: kad ćo se već jednom poduzeti oštrije mjere proti nasrtljivcima. koji u svojoj zaslijepljenosti ugrožuju ličnu slobodu, pa čak j slobodu vjeroispoviEedii? Vrijeme je. da se nad­ ležni trgnu iz mrtivla. U ministarstvu za ishrana održana je konferencija o ekonomskim .problemi­ ma zemlje. Prisustvovali su: ministar ishrane i obnove zemlje, ministar trgo­ vine i industrije i ministar poljoprivre­ de i voda. Najvažnija tačka raspravlja­ nja bila snt sredstva ministra Bukšega, ■koja je on predložio za suzbijanje da­ našnjih cijena živežnih namirnica. Pasoši za Rumunjsku. Kraljevsko po­ slanstvo u Bakareštu izvijestilo je mirastarstvo spoljnih poslova, da je rumunjska vlada donijela odluku, po ko­ joj će ulazak našim podanicima u Rumuniju biti dozvoljen samo' sa vizom rumunjskeg poslanstva u Beogradu. Obra­ ća se ražnja putnicfma, da prilikom pu­ tovanja u Rumuniju vidiraju svoje pa­ soše i kod rumunskeg poslanstva u Be­ ogradu. Poziv na skupštinu. Na 13. o. mi. u 6 sati u večer obdržavaće »J. M. O. U. Džerzelez« svoju redovitu glavnu �Страиа 4. Strana Број 119 tr.j .ПРЛВДА* — „PRAVDA* skupštini u prostorijama kiraethane na Bendbaš: sa dnevnim rđom: 1. Izvje­ štaj odbora (tajnika i blagajnika), >. bi­ ranje odbora, 3. eventuallje. Umoljavaju se ga. članovi, da skpušt.ni pristupe u što većem broju, jer će se ista nakon 1 sai čekanja (Š 17. al. 2. društv. pra­ vila) održati bez obzira na broj prisutnih. Izaslanici svih željezničkih direkcija došli su u Beograd da sa predstavnici­ ma radnika i ministarstva saobraćaja re-guiišu nagrade i položaj rad rika i ni­ žeg željezničkog osoblja, ikako bi u bu­ duće izbjegli štrajkovima i neredima na željeznicama. Konferencija će trajati ne­ koliko dana. Konstituirajuća glavna skupština Hr­ vatske trgovačke I obrtničke banke u Sarajevu. Na 1. o. mi. obdržana je u društvenim prostorijama dobro posjeće­ na konstituirajuća glavna skupština ■^Hrvatske trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sarajevu«. Skupštinu je otvorio odvjetnik gosp. dr. P a vi č i ć. Isti kon­ statira, da je temeljna glavnica uplatom od 10% u smislu prospekta osigurana. U svezi s tim predlaže, da se za dalj­ nje uplate ustanove ovi obroci i rokovi: 30% do 1. ožujka, 30% do 1. travnja i 30% do 1. sv bnja 1920. Ovi se predlo­ ži od skupštine prihvaćaju. Ujedno su pročitana pravila banke, koje skupština također usvaja. Nadalje je zaključeno, da se dionička glavnica od 3 miljuna doskora povisi na 5 milijuna kruna. Na skupštini je jednoglasno prihvaćen izbor ravnateljistva kako slijedi: Dr. Ivan P a v i č i č odvjetnik u Saraje­ vu, Antun Wolfram ml., veletržac u Sarajevu, PavaoKubović, glav­ ni poslovni ravnatelj zavoda, dr. S t j epan Kukrić, liječnik i narodni po slanik u Sarajevu, Dragutin Pozn i ć, svratištar u Sarajevu, J o z o U- i dovičić, trgovac u Sarajevu, Fra­ njo Sopianac, tvomičar u Saraje­ vu, Jure C a r a t a n, veletržac u Sa­ rajevu, Anto Tadić, veletržac u Tu­ zli, Ivan G r g i ć, posjddnik i trgovac u T ravniku, Ljubo C i v e nko v i i posjednik i trgovac u Varešu i Niko­ la Pr e c c a. posjednik i trgovac u Nevesinju. U nadzorni odbor izabrana su gospoda: Dr. Ignacije Petrinić iz Sarajeva, dr. Nikola Rukavina iz Sarajeva, Nikola Krešić iz Sa­ rajeva, Stjepan Jankovićiz Sa­ rajeva. Ivo Matekalo iz Jajca, dr. Ivo Pilar Iz Tuzle i Branko Ma■raković iz Sarajeva. Pošto je iscrpljen dnevni red, pred­ sjedatelj zaključuje skupštinu. Pri konstituiranju ravnateljskog vijeća bio je za predsjednika izabran gosp. dr. P a v ić i ć, a za potpredsjednika gosp. W o 1 fr a m. Glavnim poslovnim ravnateljem ime- i rovan je dugogodišnji nadčinovnik b. h. j zemaljske banke i član ravnateljstva | zavoda gosp. Pavao Kubovi ć, a 1 njegovim zamjenikom finandjalni nad- ’ savjetnik b. h. zemaljske vlade gosp. I J o s i p M e š t r i ć. ) ‫ى‬-‫( «عدااتء سااذامه‬ ‫«عدالت عوىي طع ابدملت اوملعلة‬ ‫ارده جملدخا وجيك ومشجلد‬:‫وكو‬ ‫ نقومب ميدان اتاره‬.‫خام بولور بوملز‬ & fe-i (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. ‫ تقوميك رج قسمندهى مندرجذ‬.‫جتدر‬،‫جية‬ ‫ رأيس العلما‬- ‫ عصنال‬٠‫ ر‬:‫ وجه ايدر‬. uz najveće dnev ‫ بوسنه‬.‫احلاجى مجال الدن الندى حضرتلرى‬ ‫مدتب نواب معلملرندل‬-‫وهسك مسلمانرى‬ ‫ توفيق‬- ‫سادووء ودتن« دوعرووركن‬ cilene veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). 188 Brzojavi: FELARiA. IГrKMUOC.. ,tf Telefon 55 rvsrear «»«ггм, I I i ‫روهو راده‬. ‫ديوان يبيز حقوق مشاورى‬ ،‫ت علميه‬-‫ ري‬- ‫عى رضاا حفظ حمت‬ ‫ صادووع‬- ‫قاذى زاده مد انورى افندى‬ ‫ بوسنه مسالنرى تشكي" نك‬،‫ويل الدين‬ ‫ بوسنه سرايك‬،‫روغص ام وأطامنامسى‬ - ‫ورت اتيالى‬- ‫آوسرتيليري طرفدن‬ .‫قاىن زاده عمد الورى افدى‬ ‫الو قسمنك مندرحاىن اسالو‬-‫ا‬ ،‫ براودا‬, ‫راى وسنه د‬- .‫فهرستندهحرردر‬ ‫ايلمقدء اولوب‬-- ‫خاسنده‬.‫غن هسي ادار‬ .‫آلىتديناردر‬:‫فثاى‬ Ти1јак Drskost nad drskosti««, pod naslovom »Gbjretove« vijeBti d«no>i prcsbiro ovo ваорiteuje BPeT»đ»m iijave t. iv. »Gajretovog« pododbora u D»jr«ati, koja je štampuna a broju ■ar. ,Угат4а“ i u kejoj se od adbora i od aem. vlada trati aasrr iavaarodne skupiti.;« radi iz­ bora потор flsvrog odbara riješeno ja, da taj pododbor ■ Darveiti ка drnjtvo ,Gajret“ rila »e pastaji po § 15. SI b. i 31. draitveoih pra­ vila (bijmu članovi društva). Sad j e »tvar državna^ edrjafništrs da o a t a 1 a uredi. Budući taj павотј padodbor u Darventi ad uspostavljenja „Gajiata" pa do dan&s nije draštvu spramia članarine ni jadan put (a moraa bi to činiti svaka tri mjeseca) aije reajirao (?F) ni društvenih pravila, a usuđuje sr da haranjuira pretlv društva, držimo, da je pot­ rebno evo objašnjenje: Po § 17. i 44. društvenih pravila glavni odbor bira redovita glav­ na Skupština. Ti paragrafi sa 9 19. aajamčuju društva stabilitet i kontinuitet u radu. Pred njima Se je morala aaastavitl i tnđiaaka vlada god. 1913. i 1914., kad je preko svojih pousdauika ■ „Gajrstovim* skupštinama irsconirala cirkasijade i makar da oba pata nije došlo do isbora odbora, nije so ta sila usudila, da spo­ menute paragrafe pogaai i forcira isbor odbora putem isvaaređue skupštine (§ 43.), kako bi sa­ da htjeli derventski patrioti, lavaaredaa skup­ ština riješava sporedna pitanja, koja predlažo glavni odbor, U redovitoj glavnoj skupštini, koja ĆO se sasvati u mjesecu jalu 1®2о. (§ 44.") iaabraee se o odbornika i 5 odboruićklh samjenika. (б 19) U Sarajeva 30. januara 1920. Tajnik; borviš Tafro, Predsjednik: Наеаж Hodžie“. Pojmimo da ljudi irogu biti i pokvareni i cinični i bestidni. Ali da će se jedaa odbor dobrotvorrog društva posivati i na državno odvletništvo, to niti pojmimo niti mošeino razum­ jeti. To je moguće samo kod nas; samo su mu­ dri Tafro i trijezni Hodšie u stanja, da Uz po­ licijske asistenciju troše jek i intervencija drž. odvjetništva, 1 još imaju obraza, da peri' s a ма earadnja i da trube, kako je i naša ć&tiija oduševljena za njihovu zabavu! Mi >■ ovpkav postupak imamo samo smiješak: Naprijed po­ licajci ! .. Državni kompenzacioni ugovor broj I80/SHS. između1 kraljevstva SHS. i Njem. Austrije pokajao je vrlo lijepe uspjehe. Od 26. januara uplaćeno je do saća preko 3 i po milijuna kruna. Dodatak tome ugovora olakšava manlpuladMl uplaćivanja fcupovine na taj način, da se može, odnosno mora upla­ ta vršili u korist pojedinih podružnica ii Austriji, daje se nalazi prodavač. Interesentima, koji žele, da kupuju robu u Austriji, daje sve informacije i upute ovdašnja podružnica njem, austrij­ skog Warenverkehrsbu.roa glede naba­ ve dokumenata kod fiiiale Centralne uprave te kod njem, austrijskog Warenverlkehrbiiroa u Beču i glede načina uplaćivanja kupovine. Ista podružnica daje objašnjenja o to­ me, koje sa firme u stanju liferovati ro­ bu, a imade na uvid razne oferte, kata­ loge i oijemke. Njem. Austrijski1 Ured za trgovački pucimet (Warenverkehrsbiiro) podružni­ ca Sarajevo, Jelića ulica 4. prizemlje. Telefon broj 425. I Broj 263/19. I NATJEČAJ. I Naovdašnjoj modiresi upražnjene je mljesto muderisa i imama. i GoAlišnja su beriva osigurana na tri 1 godine i to: od ehalije godišnje 5.600 K । a od vafcula godišnje 400 K. Natjecatelji »imadu najkašnje do 15. marta 1920. poslati miolhu sa svjedočbotn o idžaretii na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstve. Tražim jednu kasu ponude na upravu lista slati Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu poziva temeljem § 159. trgovačkog zako na za B. i H. upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 10. februara o? g. u 10 sati prije podne u islamskoj kiraethani. DNEVNI RED: 1. 2. 3. u. 5. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osiourau«. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju dru štva. Imenovanje ravnateljstva i izbor nadzornog vijeća. Raspoložba o odgovornosti utemeljitelja u smislu § 157. trgov. аакмв«. Odbor osnivača MasllmansliE trgounčhe i obrtničhs ђићв н za Bosnu i Horotgorinu d. d. u Sarajevu, zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 3,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. - Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja 5ve ba nkovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 41 rJdtovorW »Khii M. S»džsdLi pod brojem 227, I Muslimanska Centralna Banka a ■ - ‫ك حمام شرعهسى‬-‫ بوسن وه‬،‫طاه‬ VltsnUt: Oatrart Odbor >tt M. 0.« bc.BiparUa D. 4 A. Kalo«, Sat � https://kolekcije.nub.ba/files/original/5ad6fafe3f81894a91b3ec34cc6573bd.pdf da6382d5aee3161746d875b327cc6649 PDF Text Text Pešterina u strnom plaćena. , --■ , _ Д LJfLf Гу i >; |Ик A Зтјук a&S ЈаШк Јм Јик> -зз^ J®§Sfc» Ж v -w W POJEDINI SPOJ - ј!|Га| 30 HELENA. Ж I IA 1Ц|| Е$£ и№$ oma ML jJsSF јЦЦ. S ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 15 (120) lata godišnje 80 kruna,napola godine40kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak i 2. februara 1920. (21. džumadil-evvela 1338.) Godina П. игаииаиЕзжжзЕзагзбзјкиисажжззгзазЕаажаж® ■■■■■■шиивиив^иаивгиавеввзизинЈИЈ^^^ Nevesinje i Odjek bileaih događaja« nova Bilaia? Iz Nevesinja dobismo jučer ovaj br­ zojav: Deseti februara poginuo je Resko Sađihovlć u Novom Dobu. Ubijen puškom. Razjašnjenje slijedi. Mjesni Odbor. Ovih smo klana dobili ove depeše: Tešanj, 8. februara. Solidarišenio se s rezolucijom, donesenom na protest­ noj skupštini obdržavanoj zbog zuluma u Bileć! i ostalim mjestima. Kotarski odbor. Pozivamo vladu, da ovom slučaju posveti ozbiljnu pažnju, jer bi se bez energična postupka mogli opet ponoviti nemili događaji iz bilećkog kotara. Mi ne možemo pristati na to, da se putem : Glasa Naroda« i »Novosti« zabašuruju događaj’, nego tražimo, da se poduzmu nužne mjere, kako bi se zaštitila slohođa 1 čnosti i imovine. Brčko, 9. februara. Glavna skupština naše organizacije, koja se je danas obđržavala, priključuje se jednoglasno protestu građana Sarajeva nad pljač­ kama i zulumima koji se provode na nedužnim muslimanima u Biieći. Mjesni odbor. Gračanica, 9. februara. Solidarišući se s rezolucijom protestne skupštine u Hoćemo djela, a riječi upravljajte Sarajevu i mi dižemo svoj glas protiv dragima. Od njih nema nikakve fajde. i zuluma u Biieći i drugim mjestima. Na rad, gospodo! Mjesni odbor. Zapostavljanje muslimana provedi se u našoj domovini po naro­ čitoj tendenciji na svim linijama, jer se muslimani smatraju kvantite negligeable, o kojem niko tie vodi računa, kao o bespravnom robiju. Nažalost ni jedan šef Soline vlade ne zna šta je objektiv­ nost, jer se sve od prevrata do Idana današnjega vidi isti onai duh korupcije : protekcije, proganjanja i pljačkanja. Ova nenarodna i zločinačka rabota na­ še vlade najviše pogađa muslimanski elemenat, sa ikojeg hoće namjerice da zgule sve do kože. Cijeli postupak i rad naše »demokratske vlade ide pro•računono i sistematski za tim ciljem, da muslimane uništi i onemogući na svim poljima javnoga života. Najprije popališe i uništiše musi, dobra odmah na po­ četku prevrata, zatim baciše sjeme auarhije među seljake, koji stadoše ro­ biti i ubijati nevine muslimane, poslije proglasiše otimačinu muslimanskog imetka, da naš svijet što prije raskuće i otjeraju sa rođene grude, onda poče­ še dijeliti izvoznice kojekakvim »muče­ nicima«, ali samo pravoslavnim, zatim oduzeše oid muslimana razne radnje i hajvan a predadoše pravoslavnim da ih što prije dignu i obogate »td. Sve je ovo činjeno sa prozirnom namjerom, da se pravoslavni osnaže na račun .braće« muslimana. I dok nas ovdje gaze i nište, dotle, da zamažu oči, ša­ lju tobože ekspediciju po muhadžire. Ali ništeći muslimana posjednika, tr­ govca i težaka, ikojeg u zadnje doba »dobrovoljačke« komite oguliše, ne smetnuše sa svoga egoističkog uma ni muslimana činovnika, već i njega skinuše sa svakog viđenijeg mjesta i sa­ mostalnijeg položaja i baoiše u zapećak, a svuda digoše svoje pravoslavce spo­ sobne i nesposobne, kvalifikovane ii itekvalifikovane. Tako činovnici pravo­ slavne vjere samo avanzuju i to ne­ naravno: za godinu dvije skoče preko više Sinova i kolega, od devetoga do šestga (P. Zurovac, koji bi i salda tre­ bao da sjedi u osmom činu, a ne u še­ stom!) ili čak u peti (dr. Krulj valjda zato, što je viknuo u Beogradu musli­ manima: dosta smo vas trpjeli pet sto­ tina godina!), a muslimani činovnici, koji su po godinama službe stariji a po kvalifikaciji ne zaostaju baš za ovim pravoslavnim »genijima«, sjede još uvijek u onom činu, u kojem ih je za­ tekla »demokratska« vlada. (Osim 0. Hadžića, koći za nas ne ulazi u račun.) Nigdje dkle, ni u kotaru mi na vladi nema muslimana na kojem boljem mjetu. već su sve zaposjeli »sposobni« t mni« demokrati pravoslavne vjekcoak imade još gdjegod koji mw- I sliman lijepo mjesto i položaj, od­ mah na njega baci oko kolji od privilegovane klase blaženih ljudi, i već je premještenje gotovo. Ne mari niko za to, što te pobožne željice nezasitnih iz­ vjesnih elemenata stoje ogromnih n<jvaca i što sve to ide ua račun naroda I našega, a ne tuđega! Valja udovoljiti želji privilegovanog elementa, pa kud puklo da puklo, a narod će sve to po­ zlatiti. Ovaj se postupak opaža kod svih grana naše uprave, ali ćemo da­ nas navesti za primfer samo naše pro' svjetno odjeljenje, koje je osuđeno na I protivuislairisiko raspoloženje već time, I što mu je šefom »pravedni« Narađovac, glasoviti otac izvozničarske šare­ ne družine, gatačkii veleum Šćepan Grdić. I i I j i I Sa njegovim doaskom na upravu naše prosvjete odmah je započela pro­ tekcija pravoslavnih nastavnika. Ista crta demoraLzacia iz prehranbenog i izvozničarskog ureda preselila se u prosvjetno odjeljenje i okačila svu at­ mosferu. Odmah se ukloniše svi nepravoslavnj iz tog odsjeka, a postaviše kojekakvi nastavnici pravoslavni na sva bolja mjesta: nadzornici i starješi­ ne mogu biti samo pravoslavni. Sva direktorska mjesta dopadoše naravski samo pravoslavnima, premda imade i starijih i sposobnijih nastavnika nređu nuprivilegovaitim vjerama. U Sarajevu zasjede Cuković, u Tuzli Glušac. u Bijeljiiič Kondić, u Brčkom Zrnić, samo u LivnO deđe slučajno jedan katolik, jer se nje htio da primi te zabačene stanice nijedan pravoslavni. Osim ovih sinekura ispunjavana je odmah želja pojedincima premfeštenjem na bolje mjesto (n. pr. u Sarajevo), da je bliže »suncu«. Naočigled: svih ovih protekci­ ja i nemoralnih sinekura počeše ostav­ ljati svoja mjesta uvrijeđeni najbolji itastavnici i prelaziti listom u Hrvatsku, ali ni ovaj tihi i značajni protest uvrijedeuih i poniženih ne bi dovoljan mcmento gosp. Grdiću; on je bezobziran i sHedi dalje svoj šovinistički plan na opću štetu zemlje. On predlaže jednog Stevu Markovića, koji je tek lani došao u osmi čin, nakon godinu dana u sedmi, valjda raidl njegovih velikih zasluga u školi svojoj, u kojoj predaje samo č etiri (4) sata nedjeljna, da može ostalo slobodno vrijeme tjerati »demokratsku« politiku i držati prazne govore u beledi'ji, na banketima i svuda biti pred­ sjednik, gfajegod se udruže tni čovjeka. Ovaj »revni« nastavnik ljuti se narav­ ski na profesore, kad traže veći ho­ norar za prekodužne sate, jer bi morali iz »patriotizma« (kao i Šćepan!) raditi za narodnu prosvjetu, a g. Marković i ne drži ni dužni broj sati iz — patrio­ tizma! Drugi jedan pavoslavni nastavnik, ko­ ri nema ni pet godina prave službe, po- ; stavljen je ovih dana za šef ureda za zaštitu djece i promaknut odmah iz d e- | v e t o g a čina n s e d m i. To je gla­ vom B. Zečević, protiv kojega su daći i gimnazijski štrajkovali, jer nit je htio i nit je znao .predavati. Zato g. Grđić nagrađuje, jer je i on sretni Hercegovac pa će znati bi&l šef ureda, ako ne zna I vršiti svoj obični posao u školi. Ova I nemoralna protekcija i nečuvena ko- I rupeja Izazvala je u nastavničkim | krugovima razumljivu buru negodova­ nja i protest ate se mnogi spremaju da | ostave svoj nezahvalni i neuračunljivi, i a naporni posao. Ali se ova revolucija j nije ni stišala, kad pet izbi jedna sine­ kura. I opet jedan mladi pravoslavni nastavnik (Milanković) postavlja se za šefa ureda za štampu. Pored sve oskufdice nastavničkih sila i .pored sta­ rijih i spremnijih nastavnika nepravoslavnih g. Grde postavlja na ovaka mjesta mlade ljude, koji se još misu uputili ni u školski rad. a kamoli će biti vrsni za drugi novi posao. Ovaki žalosni slučajevi izazivaju nezadovolj­ stvo i opću osudu, pa se pak i ispravni pravslavnii bune i prigovarju ovakom pristranom i protivnarodnom postupku bezobzirne Grdiča. a da i ne spminemo nnjsBmana, kojih se imena susreću samo kod degradacija, jer kao da se Grđišć zakleo voditi borbu protivmuslsmansku do istrage. Isti je duh antimusfmanski i kod os­ novnih škola. Samo ako koji pravo­ slavni učitelj »demokrata« begeniše ko­ je mjesto treba da prišapne g. Grdiću, i .stvar je odmah riješena: muslimani I mora prljati i načiniti mjesto privile- ; govanoj klasi. Tako maznuše iz Tuzle ( Serdarevića, iz Dubice Kcnćiioldžića i I L d. Ali i učiteljice pravoslavne dobi­ vaju bolja mjesta u gradovima, a drugi moraju na sela. Ona su počele dolaziti i na musi, osnovnu školu i otimati mje­ sto našim muslinumkama učiteljicama, koje moraju služiti na mješovitim ško­ lama. Tako hoće g. Grđić. da imade svuda svojih uhoda i šoiuna. Mi znamo n. ®r., da je' isprava musi, osnov. škole prcćicž la na upražnjeno mjesto jednu mus&nansku učitelj ču sa mješovite škole, gdje joj je neugodno služiti i mi­ ješat: se sa nemuslimanima, ali g. Šće­ pan šalje jednu učiteljicu pravoslavne vjere, Tpcmda bi njoj bilo svejedno ta­ mo služiti ili ovamo, kad joj je glavno biti u lijepom Sarajevu, Naš je list pisao u svoje vrijeme o podijeli stipendija za visoke škole i tom prilikom utvrdio činjenicu, da nas je g. Grđić prikrati za hiljade i hiljade kru­ na na štetu naše prosvjete, a na korist privilegovanih. Tako to ide redom bezobzirno i ne­ moralno sve na muslimansku propast. Svim ovim činlma dokumentuje naša vlast onu netrpeljivost, skojom se je odlikovala na sramotu Evrope caristi­ čka pravoslavna Rusija progoneći sve, što nije pravoslavno. I u ovom pogle­ du hrišćanske netolerancije čini se da g. Grđić nastoji dobiti prvenstvo. To treba konstatirati i slijedeće očekivati! Regent uz »demokrate«? U radikalskim se krugovima" govori da je regent izjavio radikalskim prvacima, da je on dao mandat vladi, da ras­ pusti parlament, ako ne dođe do koa­ licione vlade. Sve ljepše od ljepšeg . . . »Demokratska« oligarhija, izvršn odbor 'demokratske« zajednice još nije duo konačnu odluku с< predlogu opozicionoga bloka. Čini se da >demokrati« stoje j >š u-, i ek na svojem prijašnjem stanovništvu, da se sada ima primiti samo izborni zakon, a onda da se parlamenat raspust'. Po njihovom mišlje: ju v 1 a da ima da iza­ bere ustavotvorni odbor, koji će izra­ diti ustav i podastrijeti ga velikoj skupštini. Za pridizanj Slovenije • Srbije. Ministar Stojar.ović otputovao je rad’ nabavke stoke, naročito konja, koje su Slovenci zaplijenili od Austrije. To je u vezi sa obnovom slovenske in­ dustrije. Namjerava se dati za slo­ vensku industriju iedan zajam od avanca ratne odštete time, da se pro­ dukti slovenske industrije po utvrđe­ noj cijeni ustupe Srbiji. Nama u Bosni ne treba ništa: dosta nam je Nikole i braće Grgjića, a narod nek skapaje od gladi i ne­ volje. 0 »sveta« centralizacijo! . Zagreb, čki kongres dobrovolja­ ca uputio je kralj, vladi ovaj telegram: »Dobrovoljci iz Hrvatske, Slavonije i Istre sa učestvovanjem predstavnika pokrajinskih saveza cijeloga kraljevstva sa svoga prvtga kongresa pozdravlja­ ju kraljevsku vladu u nadi, da će ona i dalje pokazivati volju i od­ lučnost, da zadovolji opravdane že­ lje dobrovoljaca i pomogne im u njisovom daljem radu za napredak i procvat našeg naroda i države. Spo­ razumno s našim predstavnicima sva će se akutna pitanja moći povoljno riješiti, a kongres očekuje od kraljev­ ske vlade, da će u toni pitanju poka­ zati volju i gotovost za rad. Tok krize. Brzojavi od 10. februara). Jučer poslije padine održana je druga sjednica delegata vlade i opozicionog bloka. Na sastanku su vladini delegati izjavili, da pristaju da se osini izborr.og zakiona riješe i izglasaju u parla­ mentu samo još bidžetne dvanajestine sa ograničenom debatom, naime svaka grupa kad se sklopi sporazum, daje preko svog jednog govornika svoju iz­ javu. Dalju vladina grupa pristaje, da se prije iizbora između grupa koje bi ušle u vladu, utvrde samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako cjelokupni nacrt ne bi b’o gotov u onom roku, koji lsi se ugovorio za primanje izbornog zakona. Delegati opozicionog bloka dali su izjavu, da ne mogu primiti te vladine uslove, ali sa svoje strane dopunjuju svoju izjavu ovim koncesijama. Parla­ mentarna zajednica će nastojati, a očekuje to isto i od vladin li stranaka, da se izborni zako.n što prije riješi. Pri­ vremeno je Na rodino Predstavništvo odloženo, čm se raspišu izbori za koTistituantu, a smatraće se to Narodno Predstavništvo raspušteno, kad se sa­ stane koiiS'tituanta. Obje stranke izavljuju, da je pitanje vlade bespredmetno, pošto se u gor­ njem pitanju nisu složili. Tako su di­ rektni pregovori tiztmeđu vlade i oporbe svršeni negativno. Ipak se u opozicio| nim krugovima govori, da je današnji I sastanak još ostavio nade, da bi moglo • doći do nekog sporazuma. Regent će pozvati članove jedne i druge grune, kako bi se onii međusobno sporazumili, no ipak se polaže vrlo sla­ ba nada u mogućnost’definitivnog spo­ razuma. Delegat demokratske zajednice g. Pr'I bićević bio je jučer popodne na dvoru �2. Strana i pročitao regentu zapisnik druge sjed­ nice. Isto je tako na 'dVoru bio i dr. Velizar Janković. lednt: a »Jugoslavenski List« ima o iu.it ovaj svoj izvještaj: Premda su pregovori između apozicije i vlade pre­ kinuli, izgleda da će obje stranke U zad­ nji čas popustiti. Regent izrazio je jut­ ros želju, da se pod njegovim predsje­ danjem vode posljednji pregovori za sporazum. U 9 sati na večer bili su po­ zvani ii dvor kao predstavnici vlade Pribićević, dr. Paleček i dr. Tnnoittjevč. a kao predstavnici opozicionog bloka dr. Drinković, Jovanović i dr. Koirošec. U pola noći trajali su još uvijek pregovori. U političkim krugovi­ ma tvrdi se, da je Regent iifožfo svoj upliv, dh dođe do sporazuma. U dobro obaviještenim političkim krugovima se tvrdi, da će se pregovori za sastav koncentracionog kabineta po­ novno započeti. Regent če upraviti na stranačke vođe apel i pozvati na dvor sve viđenije predstavnike stranaka, zastupamlt ii parlamentu. 0 opozicionom se bloku drži da treba primiti oslove •demokrata«, da se sastavi kabinet, u kojem bi se mjesto min'stra .unutrašnjih djela dalo kojem predstavniku opozi­ cije. Sveislamski Halifat. Napisao: Inženjer Mustaba Čelič. i I i . Visoki Mešihat imao bi biti sastavljen ovako: Sadr-ul-islam Halife-i-muslimin Šejh-nl-šafijje 2 Šejh-ul-mali kijje 3 §ejh-ul-hanbelijje 4 Sejh-uš šia 5 Šejh-vl-: ubellegijje Referat: islam, misija, redovi, presa. ikole i literatura 7 Mudžtehid-ul-kjebir Referat: šeriatsko pravo i islam6 ski koledar i j ; i i i ; ; Iz islamskog svijeta. Šeih-ul-hanefijje 1 Bpoj 120 Brej ЈЈРАВДА* — .PRAVDA* Sjednice Visokoga Mešihata Mriv« druge islamske ceremonije. Program Halifa ili u zamjeni Sadr-ul-islam i to tavafa svetih mjesta također je njegova redovno kada Reis-ul-daire predloži stvar. Većinu pribora za sjednice sve­ općeg islamskog sabora priprema sam I gradivo za vijećanje ih izvanredne u slučaju koje hitne stvari. Reis-ul-dahilijje. Reis-ul-inalJjje je šef financija islam­ Halifatska kurija. U onim slučajevi­ skog halifata. Njegov je referat u glav­ ma, gdje bi trebao Sveislamski Halifat nom vođenje kontrole nad svim islam­ da kod jedne ili više stranih vlasti poskim vjerskim zadužbinama (vakufi; duzima neke korake što se tiče vjer­ ma) na svijetu. Vodi vrhovnu kontrolu skog života islamskih podanik* koje nad financijama kako Visokog Mešihata, Halifii-nog dvora, tako i nad svima i neislamske države, onda Halifa saziva osim gore nabrojenih redovitih članova blgajnama svili islamskih bogoštovnili Visokog Mešihata i izvanredne članove ustanova, koje su autonomne i stoje u tako zvanu halifatsku kuriju. Halifat­ pod imunitetom sveislamskog halifata. ska kurija nije ništa drugo nego li ple­ Reis-ul-daire je načelnik kancelarija num Visokog Mešihata, a svoja vijeća­ Visokog Mešihata. Jezik za uredovanje nja može obdržavati kao i zaključke imao bi se da predvidi u prvom redu stvarati i onda kada budu prisutni sami arapski za sve stvari unutarnjeg karedoviti članovi Visokog Mešihata, ali raktera, za diplomatsku korespondense mora naglasiti, da i svima Izvan­ čiju sa stranim vladama francuski, dok za rednim članovima mora hiti stavljeno pojedine slučajeve ukoliko bi sosa 'Po­ znavaocima stranih jezika raspolagalo do znanja zasiiedanje kurije. Kurija može da riješava i one hitne stvari, mogli 1» se rješavat'! pojedini podnesci u perzijskom, turskom, tatarskom, ru koje spadaju u kompetenciju sveopćeg skom, hrvatskom, kineskom j drugim islamskog sabora, a ipak ne mogu da čekaju na njegovo redovito zasijeda jezicima, koje svojim materinjim jezi­ nje. Sve zaključke Halifatske [kurije kom smatraju pojedini islamski narodi. treba Halifa da potvrdi. Izvanrednim Visoki Mešihat je dakle najveća is­ članovima Visokog Mešihata smatraju lamska vjerska instancija i proti odlu­ se svi halifatskii poslanici (Vidi kašnje!) kama, ukazima, letvama i drugim odkao i sve vjerske poglavice muslimana redbma ove instancije nema prigovora, u pojedinim pokrajinama, zemljama ili nego se njima svaki pravovjerni musli­ državama, koje je Halifa potvrdi« i po­ man kao tekstu Kurani-azima ili Hadisi-šerifa pokoravati mora. dijelio im menšuru. Hallfatski poslanici: Reis-ul-daire .eis-ul-malijje Reis-ul-baridžijje j Reis-ul-dahilijje | Rt ------------- .J: ! Izvanji poslovi s’lJnutarnji poslovi 9; Financije i vakuf 10 Mešihatska kan­ celarija 11 Sadr-ui-islain. Ovaj bi imao biti ime­ novan od Halife, ali po mogućnosti, da bude neke druge nacije, a ne iste kao : Halifa. Ovaj u nekim izvjesnim poslo­ vima zastupa Halifu, kao u Halifino ime da predsjeda sjdnicama Visokog Meši­ hata i Visoke Halifatske Kurije. (Vidi i kašme pod: »Halifatska Kurija.) U slu­ čaju smrt, ili odstupa jednoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da preuzme Haiifin ured i da sazove sveopći islamski sabor kak > bi onda ovaj mogao da bi­ ra novoga Halifu. Dan »zbora novoga Halife imao bi Sadr-ul-islam da sa­ opći svima članovima Halifatske Kurije jer i ovi imdii pravo da osobno sudje­ luju u izboru novoga Halife. Također miao bi isti dužnost da na izbor pozo­ ve i sve islamske vladare i vladajuće knežev e. jer i ovi svi (sultan, šahovi, cm г . šejhovi, h’d.vi, hanovi, šerifi, .naharadže td.) imali bi pravo da osob­ no ili preko svoga prijestalonašljednika sudjeluju aktivnim glasom kod iz­ bora novoga Halife. Šejhovj mezheba 1-5. Pošto bi ovom halifatu imali da pripadaju sva četri sunevijska mezhoba, kao i Sljedbenici šiijske nauke kao peta islamssa sljed­ ba. to bi onda pristaše svih ovih pet isJamssikih sljedbi imali slobodnim iz­ borom u Visoki Mešihat da šalju po jednog svog alšma, koji bi onda u Visokejn Mešihatu obnašao čast Sejha dotične islamske sljedbe. Mudžtehid-ul-kjebir. Ovo je najveći stepen širiatskog sudije t. j. kadije, a imenuje ga Halifa. Njegov je glavni re­ ferat šeriatsko pravo. Ispituje valjanost šeriatskih presuda glede kojih bi do­ na dvorovima islam, vladara šao eventualni priziv sve do Halife. Veliki muftija ili Šerif mekjanski Sastavlja tekst eventualnih ukaza i i muftija stilizira fetve. Pod njegovim se nadzo- i rom sastavlja islamski kalendar. Halifatskog poslanika za sveta mje­ Šejh-iil-mubellegijje. 1 ovoga imenuje Halifa iz krugova najvrsnijih islamskih : sta Mekju i Medinu imenuje redovno alima, gdje se pogotova pažnja obraća ' Halifa na temelju već postojećeg tiasljednog reda obitelji Kurejšija. njegovoj mnogostrukoj naobrazbi i po­ Za podržavanje veze (između Halife znavanja stranih jezika ikako bi što us- i i Visokog Mešihata kao najvišeg vjer­ pješnije i konektraje mogao voditi nad­ zor nalJ cijelom islamskom misijom. — 1 skog tijela cijelog islamijjeta i pojedi­ nih islamskih država Halifa imenuje Njemu bi bilo također direktno podvrgi»to djelovanje, rad i život svih dervi- i svoje poslanike kod svih islamskih vla­ šklih redova. U isti čas cijela islamska I darskih dvorova, kojima pripada kod svih dvorskih ceremonija, dinea, pri­ ■Javnost i literatura, te nastava u svim manja na dvoru i sličnih prigoda uvi­ muslimanskim vjerskim. školama ima­ jek prvenstvo pred svima inim posla­ la bi biti njemu podvrgnuta. nicima. PoslaiHd kod većih‘dvorova Reis-ul iiaridžijje. Dok su gore već (Turka, Perzija, Afgan, Marojko, Hispomenuti funkcioneri Visokog Mešidžaz itd.) imenuju se u svojstvu velikog hata ljudi isključivo vjerski obrazovani, muftije, dok kod manjih dvorova (Buto su pako šefovi vanjskih j unutarnjih hara. Oman, Zanzibar, IdVorovi indij­ poslova, kao i oni financija i mešihatske skih maharadža itd.) u činu jednog kancelarije ljudi ili vjersM ili svjetski muftije. obrazovani koje imenuje Halila po U svrlm podržavanja dobrih odnošavojoj uv Javnosti. Reis.-ul-uaridžijje ja i u svrhu što lakšega rješavanja raz­ šef je vanjskih posala, njemu su nih pitanja i eventualnih nesporazuma podvržena sva halifatska poslan­ stva kod pojediirh dvorova i vlada i između vrhovnog vjerskog tijela musli­ mana te vrhovne vjerske vlasti katolič­ u čijoj državi žive muslimani, dakle on ke crkve, to Halifa imenuje za svoga ma da vodi brigu oko uspostave i po­ koslanika na papinskom dvoru (Vaitidržavanja diplomatskih ađnošaja izme­ đu islamskog halifata i pojedinih dr- I kanu) jednog velikog muftiju. žava. Halifa bi trebao također kod svih stranih (neislamsklh) vlada i dvorova Reis-ul-dah'liue je šef halifatskog ka­ pod čijom vlašću žive muslimani (n. pr. bineta za unutarnje poslove. Njemu u zadaću, u prvom radu, spada propisno Kina. Engleska. Francuska, Nizozem­ ska, Belgija, Portugal, Rusija, Rumunj­ vršenje svih islamskih propisa u skladu ska, Bugarska, Grčka, Italija, Jugosla­ sa zahtjevima Islama i zakonima šeriata. Stara se da budu strogo islamski ; vija, Japan, Ukrajin itd.) u svrhu podr-provedene sve kako periodične, tako i žvanja što čvršćih diplomatskih odno- FELJTON. A. Hifzi Bjekvac: Rene Logotetides. za sveta mjesta <29> VIII. Sablha se naslonila na stol i gledala preko Hakine glave nekud kroz prozor, a valovi muzike no­ sili je u daleke nepoznate krajeve domovine njezina oca, gdje čobanka pjeva: Tu je kuća moja, majka moja — dragi moj. .. Ifeta je opazila sve pogreške na Hakiji. Crte njegova lica odavale su tvrdoću, oči pokrivene gu­ stim crnim trepavicama jedva se vidile, usta s no­ som nisu bila u razmjeru prema njegovom podbuhlom licu i krupnim obrvama, koje su se kovrčale preme nosu. Njegove kudrave kose bile su i previ­ še srne, pa čitava pojava činila na nju dojam jed­ nog nesimpatična čovjeka. Nije lijep, — pomislila je u sebi Ifeta i pogledala preda se. U to je Haki prestao. Još nekoliko glasova od­ jeknulo snažno i kao da si ih odsjekao isčeznull nedošavši ni do uha da ih prenesu sjetila duši. Dindar pogleda obje djevojke, kao da je pitao s tim pogledom šta će reći. No nije ni jedna ništa rekla. Dindar ustane sa stolice i reče: »Eto Ifet, to je moja najljepša kompozicija!..« — K šta ste komponovali?« — zapita Ifeta. na papinskom dvoru na neislamskim dvorovima Veliki muftija Muftija šaja da imenuje svoje poslanike (nuntie) preko kojih bi Halifa vjerska pita­ nja muslimana dotične zemlje sa poje­ dinim vladama diplomatski riješavao. Ovdje bi mogli prema prilikama doći u obzir muftije ili pako i svjetski obrazcvani musJimanik Sve vlasti i svi Idlvorovi kod kojih Halifa drži svoje poslanike imali bi, ako ne dužnost, a ono pravo, da i oni uzajamno imenuju svoje poslanike na dvoru Halife. Halifini poslanici na pojedinim dvo­ rovima imali bi ista prava i dužnosti kao i svi drogi poslanici i dok oni stoje u službi vrhovnog islamskog vjerskog tijela štiti ili imunitet Sveislamskog Ha­ lifata.. (Nastaviće se.) Naši dopis! Vlasenica, koncem januara. Krstićijade. Kao odbor ovdašnje mjesne organizacije nastojali smo da u svakom pogledu udovoljimo našoj dužnosti, no vlast, odnosno nosioc tg, vlasti, bivši računarski asistent a sedanji upravitelj kotara Atanasije Krstić od prvog dana svoje bespravne vladavine upjerio je sve sile i moć da uništi sve što se ne krsti sa tri prstar pa svagdje omalovažuje kako odbor tako i čitavu organizaciju, da tako može nesmetano raditi šta hoće i kako hoće. a zasađivao cvijeće turanskih stepa, da mlada dje­ vojka nije ni zamjetila. Tek je osjećala, da od nje postaje druga, nova Turkinja, koja se je našla me­ đu starom konzervativnom, patrijarharno odgoje­ nom i među isčahurenom modernom. S početka jo’ nije bilo jasno: šta će ženi kakva misao, koja pre­ lazi krug doma, kuće, koja ide dalje od muža; šta će žena zajednici, društvu i državi. . . No polako je Ifeta okrene papir i pružajući ga umjetniku reče: Sabiha došla sama po sebi do zaključka i osjetila »Meni se ne sviđa« . .. svoje pravo, da je baš ona pozvana, da zajedno s Haki se ugrize za usnu i pocrveni od Jeda, očovjekom dođe tamo L da pridonese i svoj dio. Da krećući se Sabihi: li to mora biti čovjak, kojeg volimo s kim ćemo raditi — da li smijemo mimo muža poći u službu — Ni vama Sabiha hanum? naroda ili i proti muža još se predomišljala i ko­ »Ja osjećam. .. Ćutim nešto što je blizu meni, načno i o tome bila na čistu: sa svakim ko će ko­ ali ne mogu da shvatim« . . . odgovori stidno ristiti svojim radom narodu, a proti svakog ko će Sabiha. biti proti njemu. .. I muža žena će ostaviti, ako ra­ Dindar joj priđe bliže: di proti naroda — zaručnica svoga zaručnika i poći - Želite li da vas naučim?« na rad s dušom koja iskreno polazi . . Ona ga pogleda zahvalno i reče: Pa eto Dindar Haki mislila je Sabiha on — »Želim.. . nije lijep, ali je prijatelj naroda. On govori i radi Ifeta se ironično osmjehne. tako iskreno za narod ne tražeći za to ništa. Siro­ mah je, ali su ideje njegove velike! Još ono malo IX. ženske taštine što je ostalo u Sabihe isčeiavalo je Dindar Haki učeći Sabihu muzici osvješćivao je i pred njegovim talentom i bilo je časova, kad je po­ nacionalno. Nije tražio, da ga shvati, ali je bio u- I mišljala, da bi ga mogla i ljubiti. No ta ljubav nije polazila iz onog izvora odakle polazi čuvstvo, osje­ vjeren, da če njegov trud uroditi plodom. Poznavao je psihu žene, a naročito znao je kako su Turkinje I ćaj; — iz nagona nego iz duše, iz velikog Izvora iz tihog mora pregaranja, iz spoznaje, da je Haki odgajane i kako im je život predočivan, pa se je dobar, da je njegova duša velika. morao boriti i sa predrasudama, koje su vijekovi zasadili. Korovlje zapadne kulture trgao je oprezno, N»»vl<e «r. Haki joj pruži papir i ona glasno pročita na­ slov: »Slobodi«, a onda dva redka teksta sa ri­ ječima : »Slobodo, ti si čovjeku što ptici krila, Narod je sretan u kom si ii — Slobodo, bajrak razvila« ... �Spoj 120 Broj .PRAVDA" — „ПРАВДА” Stran« 3 Страна uslijed toga srušio. Nema ni jednog predate, ali pošto je predstojnik znao, Socijalista Ilija Mirić, bivši Beogra­ Kad je predsjednik našeg odbora pametara koji bi moga« zapamtiti, jednom predveo jednu deputaciju iz tko je švercer, sam je uzeo da pre­ đanin poslao je našoj vladi iz Moskve kada toga mlina nije bilo. Rekli su, vede istragu i proveo je tako, da je Nove Kasabe radi napadaja, dočekao radio-itelegram, da vlada SHS prizna pronašao kako je duhan htio švercoga je ovaj junak upravo drskim pi­ sovjetsku Rusiju i odmah odred'i povra­ da sada nije kao što je nekad bilo, nego da mora biti kako oni hoće tanjem: »Šta ti hoćeš, mogu oni i vati nekakav musliman, kome se tak jugoslavenskih zarobljenika. Gosp. Hodža je odmah stvar prijavio oruime »nije moglo ustanoviti,« sami doći«. Drugom ga je zgodom Mirić je predstavnik jugoslavenske re­ žničkoj postaji u Pazariću, ali do da­ predsjednik molio da raspaćavanje premda je tačno ustanovljene da je volucionarne organizacije kod sovjetske nas nije se ništa ni pokušalo, da se soli dadne i jednom siromašnom švercer njegov drug Tošo. I to je za vlade. trgovcu muslimanu, našto muje ovaj krivci kazne i da se mlin na svome njeg bilo dovoljno, da povrati duhan Oficijelno se demantuju vijesti nekih nametnuti predstojnik odbrusio „Ama mjestu uspostavi. pravom šverceru veleprodaocu duha­ listova, kao da je Češka pregovarala sa šta je vaša organizacija? Nju ne pri­ U četvrtak dne 5. o. mj. pošli su ni, a nije htio tražiti daljnjih dokaza Bugarskom u stvari političkog spora­ znaje vlada ništa, pa ni ja, niti ću po­ Nikola, Lazar i Stevan Vitor sa ko­ i svjedoka. Kako se to zove, zemalj­ zuma. lagati važnosti vašoj organizaciji«. njima preko pšenice Hodže Rame ska vl*do? To on sve radi u namjeri, da tako Međutim to kod nas nije kakvo Bourgois je sazvao savjet društva Muhibića, da gone gnoj na svoju nji­ ubije ugled i povjerenje u zakonite čudo jer se »nije mogle« ustanoviti vu. Premda su imali i lakši i bliži naroda, koji će zasijedati u Londonu predstavnike naroda, te da onda radi, put na svoju njivu, oni su poćerali ko je prošvercovao i mnogo više koje 11. februara. kao što I radi, šta hoće. Ima on i šta. Kompanija kumova i drugova konje preko pšenice. Djeca su ih hoBugarski diplomatski otpravnik potrojicu starijih aminaša, koje upotrebbavi se samo time, da što više «adžina opomenula, da ne idu preko sala u Parisu rekao je u vijeću posla­ pljačka, jer nikad bolje zgode i prilike. liuje kada mu što treba ukriti. Oni nika velikih država, da je bugarsko so- I žita, te su izišla, da ograde onda, | kud* su prolazili, našto su se sva su mu sigurni pa ih zato pridržava, (Svršiće se.) branje potvrdilo versailleski ugovor. trojica gornjih vratili sa oružjem premda ni njima ama baš ništa ne ! Poljska je vlada odgovorila direktno | u ruci i počeli su pucati. D'eca su vjeruje, nego se pri potrebi njima po­ ; sovjetskoj vladi u Moskvi, da je primila f pobjegla i nijesu smjela zagraditi. kriva. ■ ponudu za mir i da ju je uzela u ozbilj­ । Sjutradan 6. o. mj. ode Hođža u PaZa njeg nema povjerljiva muslimana, no raspravljanje, te da će uskoro popa je pod tom izlikom sve u rukama zarić i prijavi stvar oružnicima u Pa­ : slati odgovori To je prvi slučaj, da jed- zariću. Kad se je vraćao iz Pazarića, pravoslavnih i to samo njegovih ku­ Treći demarš. Poslanici Francuske i : na od evropskih država stupa u direktmova i drugova. On je predsjednik, dočekaju ga između Tarčina i PazaEngleske izručili su predsjedniku naše i ni dodir sa ruskom sovjetskom repubii- i riča Nikola i Stevan Vitor, te ga izsamo za njih: oni dobiše sve i niko vlade zvaničnu kopiju londonskog ugo­ i kom. ih ne smije kontrolisati. Oni rade što mlate željeznim šipkama po rukama vora, koji su jučer oni primili telegraf­ Skori mir sa boljševicima? »Agenci­ hoće i kroje nam sudbinu kako oni i po glavi, nanesavši mu veće ozlede. ski. Poslanici Francuske i Engleske i oje Havas« javlja: »Chicako Tribune« hoće. Gospodin se »sreski«, samo s ; Patrola, koju je nadzornik postaje vog su puta u prijateljskom tonu savje­ . donosi da je ambasadorska konferen­ i spremio da izvidi dogođaj, našla je njima dogovara, i samo oni sve izvaI Hodžu ranjena i kad je došla pod gjaju i na javnosti ukrivaju. Tako je tovali vlade, da primi uslove koje su cija odlučila uskratiti svaku pomoć Urpostavili saveznici 20. januara. u rukama tih kumova aprovizacija žavama, koje se bore protiv boljševi­ I Vitorove kuće, podprašila mu je isseli šećera, gaza, žita, odjeće, obuće, ka. Izgleda da se približuje priznanje ’ pred nosa sa nekoliko hitaca, ali nije Poslanici Engleske i Francuske pre­ ama svega i niko ih ne pita što pod našla u kući nego samo jednu malu i svjetske vlade. dali su predsjedniku kabineta u Beog ­ firmom »patriotizma« i upraviteljeve Poraz boljševika? »Vorwerts« publi- I kremenjaču, dok je Nikola Vitor priradu kopiju londonskog ugovora kao i »pravednosti« ogulišeovaj jadni kuje izvještaj engleske vojne misije u I godom napadaja na Hodžinu djecu obavijest, u kojoj ponovo pozivaju jugo­ narod«. Oni prodaju aprovizacione imao repetirku sa bajunetom. Južnoj Rusiji, prema kojem su boljše­ slavensku vladu da primi proiekat od predmete pošto hoće i kome hoće. U ovome selu ima 190 musliman­ vici, Pri pokušaju da zauzmu liniju Don20. januara za riješenje jadranskog pro ­ Dobro plati, pa, možeš dobiti kad god skih kuća, a pravoslavnih 61, te su Menič, odbijen: uz teške gubitke. Mnogi blema. Prema pisanju »Tempsa« sa ­ hoćeš i šta hoćeš. Kum Manojlo je uvijek živjeli u slozi i dobrom prijaboljševici su se udavili u rijeci, jer je vezničke vlade naglašavaju fakat, da .veliki poštenjak" i za to ima dvije pukao led. Boljševičke čete kolje su | teljstvu. Nikzda ni jedan musliman projekat od 20. januara n je predlog već točarinske dozvole, duhansku trafiku htjele preći na istočnu siranu Rostova i nije komegod od pravoslavnih nanio odluka. U slučaju, da Jugoslavija ne pri­ i raspaćavanje „luksuznih" aprovizaprebačeni su preko rijeke. II tom boju • nikakve uvrede niti kakve štete, pa stane da se izvrši ta odluka, Italija će cionih predmeta. Kod kuma, a kum je zarobljeno 8.000 boljševika, a zapli­ I da se sada na ovako prosi i podao moći primijeniti londonski ugovor. .love Malog nalazi se žito, gaz, šećer ; način osvećuju na jednom siromašnom jenjeno 170 topova i 339 mitraljeza. Vojna konvencija između nas 1 Fran ­ i so. Naravno da i on proda:e kako ' hodži. Cijelo je ovo selo ogorčeno i Predsjednik Wilson izvijestio je se­ cuske? U pariškim političkim krugovi ­ i kome hoće, jer je sam svoja kon­ uzrujano, te se ima zahvaliti samo natora Hichćocka da odobrava njegove ma širi se vijest, da je došlo !do vojne trola. I stara kumina Vojin takogjer ozbiljnosti nekolicine trijeznih i svjereserve odnosno ugovora o miru. konvencije jzmedu Francuske i Jugjc vrlo pouzdan, pa i njemu može se ; snih njihovih prvaka, da nije došlo slavije. prema kojoj se daje Francuskoj povjeriti. On je desna ruka »Praved­ 1 do vrlo ozbiljnog sukoba muslimanprilika, da se posluži kotorskim prista ­ nika". Gornju trojicu niti tko smije j skih i pravoslavnih težaka. ništem kao uporištem za svoju vojnu niji treba kontrolisati ta oni su načelI »Glas Naroda« će reći, da su i ovo mornaricu. U Italiji jc to pobudilo ve­ I bilećke koze, ali mi odlučno tražimo, nikovi. Dobri su i pravedni i drugovi liku uzrujanost, jer to znači, da se Fran ­ I oni ku pravi „patrioti«, pa im jo da se vlast pobrine za red i mir, dok Zagrebečka socijalistička »Sloboda« cuska udaljuje od Italije i približava st;ga dopušteno, da sami sude i rasuod 4. o. mj. donosi ove retke: Ista i sami muslimani — 'Seljaci nijesu po­ Jugoslaviji. Kotorska luka kao uporište gjuju. Šta fali ako se pri tom i malo ona »demokratična« Engleska, koja je čeli vraćati milo za drago. vojne mornarice za Francusku znači isto, potpomognu? Ta oni su prave pa­ ratovala sa saveznicima, da izvojšti Kakva je to naredba? Piše što Malta za englesku vojnu .mornari­ triote I »slobodu potlačenih naroda,« ta ista nam jedan imam: U nedjelju cu, Time se ugrožavaju talijanski inte­ Engleska provodi umorstva u masama, Pero Kraljević srpski je paša: ni dne S. o. mj. na večer, imamivši resi na jadranskom moru. za njeg nema vlasti. On treba da radi kada se radi o potlačivanju nacija, ko­ jaciju u svojoj džamiji Kasap zađe H što hoće i kako hoće, jer on je za­ je stoje u sklopu njena imperija. Du­ Millerand o jadranskom problemu. U Ibrahim (Vratnik. Carina) otišao sam log je, pa gdje treba u Sarajevu on I svojoj izjavi, koju je skupština usvo­ go već nijesmo slušali o njezinim groz­ sa svojim đžemaatlijom u kahvicu svojim ugledom uredi i sve je kako nim djelima i sada tek o njima poči­ jila sa pet stotina glasova, predsjednik kraj kule nedomak vratničke karaule. hoće družina. nju se svitetom širiti glasovi, kod ko­ iranc. vlade Millerand rekao je o jad­ Tu sam posjedio pola sata (do » sati) jih mora da stanu misli demokratskog Od dolaska pomenutog upravitelja ranskom pitanju ovo: »Francuska 'ima te sam pošao svojoj kući. Odmaknu­ čovjeka. Nedavno se je govorilo o ne­ za nas muslimane nema ništa, mi tre­ u ovom pitanju samo interes koji se iz­ vši se od kahvice kojih stotinu korakakvom ustanku u Indiji, no cenzura bamo da sada ispitamo, jer nam je jednačava sa interesom svjetskog mira. čaja susretoše me tri vojnika sa ba­ je spriječila da išlo podrobnijega o navodno prije išlo dobro. Eto to je junetama. Jedan od njih reče mi Ona jako želi da sc dođe do brzo« ri- tom u svijet dođe. Sada tek dolaze sloboda koju željno očekivasmo. Onom »dobar večer«, dok je drugi šutio, a ješenja, koje bi što više zadovoljilo in­ glasovi o ustanku, koji se je završio tko se ne krsti sa tri prsta ne da se treći me zastavi i stade me pitati: terese oba Save nika. koji su nam oso­ još mjeseca aprila pr. g. Do 500 ljudi ništa, pa trgovci, radnici, vojnici, in­ »Gdje si bio?« Ja sam mu odgovorio bito dragi i po našu latinsku sestru Ita­ je bilo ubijeno, a okolo 1500 teško ra­ validi, žene i djeca sve jednako pišti, da sam bio tu malo u kafani. Onda liju i po mladu i slavnu naciju Srba, njenih. Izvještaj glasi; Narod Pendžaba pod pravednom rukom Šolinoga lju­ mi on reče: »a koliko je sati?« Ja Hrvata i Slovenaca. Heroizam Srba i se je bio sakupio k ceremonijame. isto­ bimca. Pa i u onom što se pošlje si­ sam mu odgovorio da je 8 sati. njihovo junaštvo imaju praTO na paž­ dobno je bila postavljena velika govor­ rotinji muslimani nemaju udjela. Tako Na to mi reče. »A znate li Vi da nju i simpatije Francuza koje ne ćemo nica s koje je govorilo preko 100 go­ je u skoro u našem kotaru došlo od­ jednu minutu preko 8 sati niko ne zaboraviti. vornika. Mnoštvo slušatelja brojilo je jeće i obuće iz Amerike za sirotinju smije na ulici biti? Ja sam mu odgood 20-30.000 ljudi. Kadno li se bez iali je i to došlo u ruke kumova, da ! O ponovnom demaršu javlja »Prav­ vorio-da nijesam znao za taj nalog, kakova povoda iznenada na povišenom je kroz tri mjeseca razdijele kome su da«: I posle koraka savezničkih posla­ mjestu pojavilo vojništvo i počelo bez ! a zahvaljujem Vam na tom, koji ste htjeli. Ni jedan musliman nije dobio nika krid naše vlade spoljna situacija svake opomene strijeljati na mirnu | me opomenuli. ni jednog odijela, niti čitavih cipela ostaje na istom. Kako saznajemo, in­ U tom času, spazivši ovaj slučaj, masu u udaljenosii od nekih stotinu i nego su „dobri ljudi" podmirili svoje strukcije koje su date delegaciji u Padoletje među nas sa karaule policaj i jarda. Mnogo je bilo poubijanih, drui a muslimanskoj sirotinji „milostiva" risu ne mogu primiti nijedno ni drugo gi su se utopili u obližnjoj rijeci, ili j zapita vojnike: Šta Vi hoćete sa tim je predstojnikovica podijelila sama riješenje od 20. januara. I ako nema ro­ su pobjegli u gore. Rodbina-je više | efendijom? Vojnik mu je odgovorio ostatke otrcaka. Za ilustraciju tog ka od strane saveznika, vlada će ovih i dana tražila svoje drage, ne bi li ih ; da ie prešlo 8 sati a da se »po na­ dijejjenja navešću ono što se govori dana ipak ispitivati situaciju. Daljnje će našli medu mnoštvom umrlih. Izvješ- I logu« jednu minutu iza tog vremena o jednoj »kumici« koja je dobila odijela razgovore voditi naša delegacija. nesmije biti na ulici. Policaj mu je taj također javlja, da su nemiri zapo­ u vrijednosti od 5000 kruna. Sva se I Povodom koraka francuskog i en­ čeli samo radi toga, jer su od strano | rekao »a znate li Vi tko sam ja?« i kuća zaodjela i obula od pete do glave. , gleskog poslanika u Beogradu »Jour­ razapevši civilni kaput pokaže mu engleske vlade bila uhapšen* dvojica Je li onda čudo, što je jedna musi, policajno odijelo. Ja sam na zapovijed narodnih vođa, poradi čega su stanov­ žena sa šestero sitne djece kad« je I nal« piše: Ovaj korak pooštrava čudan policaja otišao, a oni su ostali još o karakter držanja koje su zauzeli arbi­ nici Indije protestirali zakonitim putem. dobila jednu izderanu košulju odbila , tom raspravljati. tri. koji mjesto da teže izmirenju stra­ Odgovor »demokratskih« Engleza bio taj ,,dar“ i vratila ga predstojniku re- I Pitamo polic- direkciju što je sa naka, hoće da nametnu jednoj strani vo­ je kuršum u glavu svakom onom, ko­ kavši: „brojićete da ste mi dali neku ovom naredbom? lju druge strane. ji se ie usudio na bilo koji način pro ­ pomoć, pajeto vam natrag podajte i to svjedovati. >Eco de Pariš« javlja da u jugosla­ Zašto nam poskupljuje meso? kome svome prečem". Kraj ovakova postupka Velike Bri­ venskoj vladi postoji većina, koja je Piesbiro javlja: Pošto je Dalmacija za Nal je kotar dobio četiri vagona sklona primiti kompromis radije nego ; tanije držimo, da ne će dugo proći i ishranu u mesu upućena na Bosnu i žita, pa i ako je vlada naredila da se Hercegovinu, ministarstvo ishrane na­ to žito pravedno i komisionalno dijeli, ! londonski ugovor, ali izgleda da će biti : o njenoj će veličini moći čitati samo u historiji, a onda ćemo još jednom ređuje, da se odredi posebni kontin­ ipak muslimani nisu zapravo ni znali | potrebne izvjesne promjene u jugosla­ moći uskliknuli: »Bilo jednoć carstvo gent stoke za klanje. Nadzor nad tim zato lito, jer ga je predstojnik dijelio : venskoj vladi. jedno ... I će v»diti javni aprovizacioni uredi sa svojim kumovima—drugovima. »Westminster Gazctte« prima iz Tr­ Dalmacije. Kako i kome, oni znadu, samo bi se sta vijest, da će Italija u slučaju da Ju- ’ sve moglo »stanoviti kad* bi imao goslaveni odbiju Nittšjev plan, provesti I Tržni povjerenik javlja da je od 10. tko. To se isto' dešava sa šećerom, londonski ugovor, ali će Dalmaciji dati I februara 1920. izjutra povišena provi­ solju i gasom: premaže nant se preko I nezavisnost u republikanskoj formi. zorno maksimalna cijena goveđem me­ zuba, a ostalo ode kumovima. ; su i to sa naimetkom dd 10% na K 20. Boljševizam na selu. U selu KorNikiia ne miruje. U Rimu je počeo Kumovi i drugovi pored svih nare- j (dvadeset) a bez nametka K 22.— po či kotar Sarajevo napali su prije tri aba javno lihvare gornjim artiklima. , iizlaailti propagantetički list »Eco del kilogramu. mjeseca Risto i Stevan Vitor iz Korče Montenegro«, koji zastupa intrigantsku — je skoro uhvaćeno 400 komada na mlin Hodže Rame Muhibića i po­ politiku bivšeg kralja Nikole i talijanske vanog duhana u prisutnosti Iz gradeke aprovizacije. Čitamo sjekli sohe ispod mlina, koji se je tagića sa tačnim dokazima Interese u Crnoj Gori. u novinama, da je gradska aproviz*- Politički pregled Engleske grozote u Indiji, Domaće vijesti �Страиа 4. Strana cija jučer izdala brašno i so, a u pe­ tak ili subotu će izdati šećer. Mi smo više puta tražili da se aprovizacione vijesti dostavljaju na­ šem listu kad i ostalim listovima, no nekom to ne ide u račun, pa nas stalno obilazi. Pozivamo g. Mehmedbašića, da već jednom napravi red u tom p< gledu, jer je naš list raširen u slojevima, koji se najviše izrabljuju od nesavjesnih prodavača. Kod delegacije ministarstva fi­ nancija u Sarajevu položena je još u augustu prošle godine jedna svota za jednog našeg zemljaka u Njemačku, koju je delegacija imala preko našeg zastupnika u Beču dotičnom študentu da opremi. Adresat nije sačekao te novčane pošiljke, ta kad je iz Njemačke prispio — pa evo već traži i pita dva mjeseca od arhivara, nadsavjetniku, od ovog oficijalu, pa Pontiju, pa Pilatu, čekajući pred kancelarijom po cijele dane, a da još nije saznao što je s tim novcem koji vrluda već sedmi mjesec po uzornim kancelarijama naše vlade. Videat 37979 fin ех 19. Vrijeme je vala već jednom, da se čovjeku no­ vac doznači. ПРА8ЛА I taviće se jedna naročita komisija od i američkih stručnjaka, osobito inžinjera, I koja će raditi savjetodavno u minis­ tarstvu saobraćaja. Ta. će komisija o I bilaziti sve naše saobraćajne ustanove, ; da bi se poslije mogle preduzeti mjeI re za njihovo poboljšanje. j Zamjena novčanica kod nas. I Prema odluči ministra finansija zamijeniće'se krune sa dinarima u Hrvat­ skoj i Slavoniji i ostalim krajevima preko Save i Dunava od 15. o. mj. Za to će biti sastavljena naročita ko­ misija od činovnika Narodne banke i ministarstva finansija. Muslimanska centralna banka u Sarajevu. Javlja svojim p. n. dioni­ čarima da su dionice prve emisije go­ tove, ati će ih početi izdavati dioni­ čarima istom poslije glavne skupštine, koja će biti po svoj prilici koncem marta ili početkom aprila o. m. Do glavne skupštine čekaće se za to, da se gg. dioničarima mogne odmah sa dionicama poslati dividentu I za g. 1919 Dionice pak druge emisije ne. će se za sada još izdavati radi nekih promjema u pravilima, koje će se predi ložiti ovoj glavnoj skupštini. Toliko Maloprodaja gradske aproviza- i radi r.ivnanja gg. dioničarima. cije. Kadgod se dogje u maloprodaju U Pančevu je izgorio veliki par­ gradske aprovizacije, uvijek ćete do­ ni mlin na valjke. Kako javljaju, po­ biti stereotipi i odgovor; „Nema". Šta žar je namjerice podmetnut. Neke su to znači? Mislili ono fuzle, što se uva­ osobe uhapšene. lilo na blagajnici, da je gradska aprovizacija dobila životne potrebe, da on „Siromašni*' Beograd. U pet da­ gleda u njih, ili da se daju potrebnom na, otkako se u Beogradu vrši zam­ gragjanstvu? Jedan član naše redakcije jena krunskih novčanica za nove dievo nedeliu dana traži soli i svaki se i narsko krunske novčanice izmjenjeno čas uvraća i moli kilogram soli, ali je 600 milijuna kruna. uvijek dobiva odgovor da nema. Ode Rezul at ,,mudre" valutne poli­ u belediju, tamo ga uvjeravaju, da tike. Zadnja tri dana skočila je cijena ima i da će dobiti, ali kad u aprovinapoleonu za 20 dinara, a engleskoj zaciju, nema. Tako je i sa drugim stvarima. Malo više rada i obzirnosti! : funti u zlatu za 60 dinara 10. februj ara kupovali su mjenjači napoleone Imadete li boli? U licu? U celome | po 110 dinara, a engleske zlatne funtelu? Popuštaju li Vam mišice i živci? i te po 130 dinara. Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga pomažu Felierove prave Elsa-pilule! 6 kutija 12 kruna. — Prava švedska tinktura 1 boca 10 krana. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvrtke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ovaj Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilja dobre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlećih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje i svetu potvrdu, te svu ostalu srebrnu i zlatnu robu. Ali i drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, nažigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postaje mekana i bujna, daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 kruna kod ljekarnika Eugen V. Feller, Stubica donja Elsatrg br. 310. [Hrvatska]. Gospodarstvo Važno za trgovce. Detaljni pla­ novi o građenju kanala između Rajne i Dunava za lađe od hiljadu i dvjesta tona dovršeni su. Time će biti omo­ gućene ekonomske komunikacije za Njemačku, Austriju, Češku, Mađarsku, Jugoslaviju, Bugarsku i Rumnniju. Број 120 tr* PRAVDA ' 'j'-V (3“ ОЧх fći (zvjeradi) lisica, kuna, tvorića, zečeva i t. d. k u p u ј e uz najveće dnev ciOne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska}. Brzojavi: FELARIA. Telefon 55 NATJEČAJ. Naovdašnfoj medresi upražnjeno je mjesto muderisa i imama. Godišnja su benva osigurana na tri godine i to: od ehaliie godišnje 5.600 K a od vakula godišnje 400 K. Na tjecatelji ini adu najkašn|jc do 15. marta 1920. poslati molbu sa svjedočbom o idžaretu na potpisano povjeren­ stvo. U Kladnju, 30. januara 1920. Kotarsko vakufsko povjerenstvo. Vakufski mearifskl džematski meldžis u Kupresu. NATJEČAJ. Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ ara 1920. gore navedenom meldžisu poslati. 3. Polovicu gore navedene plate isplaćivaće vakuf, a drugu polovicu gore navedeni meldžis. Od istog će dobiti besplatan stan i 40 tovara drva godišnje za ogrijev. Po potrebi može mu se odmah i novca dati. Kupres, 28. januara 1920. Džematbaša Nuribeg Alajbegović ј^аЗ ^-JlJlr- Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejska!, Bihać. бМвзс&ашњ umiješaju krmu,šaku na tjedaa. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu rnarvu. D»bio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T г u k 6 czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: sv^ež, kraste, lišaje odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu paštom 8 kruna kod Ijes kanio Trnldezy, Ljiibljmui. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduka ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu iina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OGLAS. Agenturna i komisionalna poslovni­ ca SULEJMANA MULIĆA, Zagreb Vi­ nogradska cesta 17. posreduje kod kupnje i prodaje svakovrsne kože za trgovce i obućare, nabavlja obućarima kožu uz -vrlo malu proviziju. Kupuje Kupuje goveđu, teleću, koziju i ovčiju sirovu kožu, te plaća najbolje dnev­ ne cijene. Kod upita umoljava se priložiti marku za odgovor. 1-5 Novo! Brzojav? Došla je na cirkus trg pola riba a pola žena !! Pdgledati dnevno od 8 sati jutrom do 8 sati na večer. U petak samo za ženske Samo za kratko vrijeme. 45 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na honstHuirajuću glavnu skupštinu koja će s« obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim OGLASI U .PRAVDI imaju najbolji uspjeh. Je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je DNEVNIM REDOM: Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurala . Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; 5. Podjelenjc apsolutorija privremenom osnivačkom odboru; 6. Eventualije. 1. 2. 3. 4. svakom trgovcu da ogiašuje u „Р r a v d i“ Odbor osnivača Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici. Tutori po malo dolaze. Prema odluci Ministarskog savjeta nas- O0cpv<<rai »redntk M. SadSsks Novo? VlasMlc; Ontralr.l Odbor »i M0.7 Atamoarila D. & A. Kalo«, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf7ab265b57b304852820eb8ce277fca.pdf 9a67ac17f38ec4aa309e94ad41fd44dd PDF Text Text PotSarina u ^пшусгп platana. 3® H L E gg A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ui’gu^U odb P.-et;;!ata godišnje 80 kru­ na, na poia godine 40kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carev-j ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 16 (121) Sarajevo, subota 14. februara 1920. (23 džumadii-evvela 1338.) Odjek d Vlasenlca, li. febr. i Stolac, 12. februara. Priključujemo se rezoluciji sarajevske Potpuno se slažemo sa rezolucijom protestne skupštine i zajedno sa ostalom i koja je donesena na protestnoj skupšti­ braćom protestiramo proti nasiljima u i ni, održanoj radi zuluma, uperenih na BTeći i drug'm mjestima, od kojih ni muslimane u BHeći i drugim mjestima. mi Bijosmo pošteđeni. Mjesni odbor. Mjesni odbor. Glas naroda. Povodom premještala g. dra Alimetbega Deiterdarevića iz' Tuzle zatražili su svi vjersko-prosvjetni muslimanski džematskii medžhsi tuzlanskog kotara saziv viersko-prosvjetne i vakufske ko­ tarske skupštine, koja se je sastala na 1. februara 1920. u Tuzli, a koja je do­ šla do slijedećih rezultata: Ket. skupština za vjerske i prosvjet­ ne stvari ovoga kotara dubeko žali sa ostalim muslimanima čitavog kotara g. Dra Alimetbega Defterdarovića kao čla­ na sv.ii vjersko-prosvjetnih autonomnih tij.da i organa, te potpredsjednika kot. vakuf, povj. u Tuzli što je ou -premješ­ ten iz Tuzle i što mu je na taj način onemogućen njegov rad i djelovanje u vjersiso-prosvjetnoin životu i autonomi­ ji muslimanskoj. Svi muslimani našeg kotara brali su g. dra Ahmedbega Defterdarevića u sva vakufska tijela u na­ mjeri, da on svojim -dubokim iskustvom, jakom inteligencijom i svojim žarkim patriotizmom poradi na prosvjetnom i kuiturniom podiizanjiu muslimanskoga naroda, jer uviđaju i priznaju gorku is­ tinu, da se mu'limani B. i H. nalaze u velikom nazatku kulture i prosvjete i da ne raspolažu sa dovoljnim bro-jem ј I prosvijećenih ljudi i totellgenata. Nazadak muslimana u tom pravcu no­ 1 si sa sobom i neminovne pošljedice nazatka -i u drugim granama javnog i so­ cijalnog života. Za to su muslimani, a naročito kotar, skupština, sa svim svo­ jim vakufskim i prosvjetnim organima oaiućk raditi zdušno i nepokolebivo na kulturnom i prosvjetnom podizanju mu­ slimanskog dijela naroda, a sa pravom očekuju i od državne vlasti izdašnu po­ moć i potporu u tom pravcu, jer ćemo tako ispuniti sve -svoje dužnosti u da­ našnjem zamršenom društvenom živo­ i tu i n.ješiti sve one užasne i teške so­ cijalne probleme, što su ih rodile ratne godine, a prevratne prilike još pojačale. Naša vjerskoprosvjetna autonomija zgodila je baza za svaku prosvjetnu ak­ ciju koja neophodno traži vrsnih sila i umolili radenika, pa sa pravom očeku­ jemo -od državne vlasti puno snošljivo­ sti i tolerancije, široke čovječnosti i du­ boke čovjekoljubivosti, ljubazne obazrivosti i dobrohotnosti prema svojim državUanima, pa da tako pogoduje što boljem našem autonomnom životu i da traži od svojih potčinjenih č novnika musEmana -rađ i djelovanje u svim tjJeVuna vakuf kim. Kot. skupština vođena ovim razlozi­ ma, a oduševljena obećanjima okružnog •načelnika g. Dimitrije V. Grudića, koji je u prisutno-sti deputacije izjavio da je premještaj g. Dra Ahmetbega Defterdarevića uslijedio bez njegova zna­ nja i predlegav pa je spreman svaku akci-it poduprijeti, koja bi išla za tim, da se prem-eštaj g. Dra Defterdareviča opozove — zaključuje slijedeće: 1 .) Kot. skupština u Tuzli moli da se premještaj g. Ahmetbega Defterda-revića opozove iz obzira naše vjersko-prosvjetne autonemije, jerbo je on musli­ manima neophodno nuždan i potreban. 2 .) Kot. skupština u Tuzli -moli mje­ rodavne faktore, da posveti više ljuba­ vi i pažnje našoj vjer. prosvj. autonoд \tji, jer u tome leži dobrobit i napredak ve države naše. I 3 .) Kot. skupština u Tuzli moli mje­ rodavne faktore, da u interesu napret­ ka i procvata našeg autonomneg, vjer. prosvj. života svim činovnicima musli­ manima, naredi da podupru tu našu granu i posvećuje sve svoje duševne vrtne i sposobnosti za vjer. prosvj. auton-omiju. 4 .) Tražimo od odlučujućih faktora, da kod ovakijvih premještenja uzimaju više obzira na raspoloženje dotičnog kraja prema dotičnom činovniku i ulo­ zi, koju on u vjersko-prosvjetnom prav­ cu izvršuje, kao što se taj obzir uzima kod drugih konfesija. ♦ U ovoj smo stvari dobili i opširniji dopis, -koji ćemo donijeti u idućem bro­ ju našeg lista, a zasada pitamo one kop se ljute na »muslimansko pitanje« i njegovo -postojanje: Hoće li se bar u ovoj prilici udovoliti jednoj opravdanoj želji nas muslimana? Hoće li, gospodo ? ... ■ । I Sarajevo, 12. februara. »Jugoslavenski List« od 11. o. mj. donosi ped naslovom »Uhvaćen zulumćar« slijedeću bilješku: »U Bijelom Polju u Staroj Srbiji, uhapšen je Midhat beg, ko:i je prema referatu komisije za izvo­ đenje pokolja -u Armeniji, počinio grozna nedjela. Ovaj Midhat beg je na skorašiijoj skupštini muslimana u Skoplju najva-trenije govorio za najšire slobode u Jugoslaviji«. U našoj se blaženoj Jugoslaviji hapse »zulumćari« za Ermene, dočim od pre­ vrata do danas ne uhapsi se ni jedan od zulumćara, koji pobiše tolike musli­ mane, ne -uhapsi se ni jedan od zulumcara koji porušiše i nopališc tolike mu­ slimanske kuće. Kolijevka g. Midhat be­ ga Hadlžća Bijelo Polje nije ništa bolje prošlo od Armenije, pa ipak se do da­ nas ne pronađe ni jedan zulumćar, koji je ta grozna nedjela počinio. Pitanje je sada: odakle jugoslavenska rteopa i gluha poticajna uprava dođe na to, da progoni krivce pokolja u Armeniji? Stvar na prvi mah malo zagonetna, nu pojednostavljuje se kad se uoče motivi progona. Mi naime pouzdano znamo, da to nije bio pravi motiv njegovu uhapšenju, ne­ go je to početak progona onih l udi, koji su prigodom predstojećih izbora opas ni po naše »demokrate«. Midhat beg Hodžić bio je sve do polovine decem­ bra prošle godine u Beogradu. Ministar -policije g. Pribičević nesamo da ga nije progonio, nego ga je seba pozivao na konferencije i svu je svoju vještinu u•potrijebio da ga pridobije za »demokratsku« stranku. Odbio je dapače i predlog dvojice vajnih muslimanskih »poslanika«, koji sit tražili da s6 g. Hodžić protjera iz Jugoslavije i prebaci preko gra­ nice. Pribičević ga nije tada htio pro­ gnati, a nije ga ni uhapsio, jer se je nadao, da će ga predo-bi-ti za »demok­ ratsku« stranku, i da će pomoću Midhat bega privući sebi Sandžak i Makedoriju. Kad -je vidio, da Midhat ne plovi i ne će ploviti »demokratskim« vodama, kad je vidio, da Midhat ne će biti Ef'alte svoga naroda, nego da će stati -na braniku njegovih prava i interesa, ' i | I I I ’ ; I i I | I I i ! ] j Godina li. rodne mase, -koje su osjetile slobodu kad jc vidio, da je ti Sandžaku svak složan u tome, da Midhata bira u par- i na svojim vratima. Midhat beg može lamenat kao svoga preidtetavnlka, dapa­ tamnovati, ali će ideja, koju je on po­ sijao medu muslimanima Sandžaka i če mu je već i kandidatura ponuđena, onda ga hapsi pod izlikom armenskih Makedonije cvjetati, ona će ih još čvrš­ pokolja. će priljubiti jedne uz druge, ona će još Is-ta -procedura kao sa Stjepanom Ra­ jače zbiti njihove redove, kako će ob­ računati sa klikom, koja je neprijatelj dićem. svoga naroda i koja mu se nametnula Ali neka vlada Ljube Daviđovića i santo da bude na jaslama. Midhat bega Svetozara Pribićevića zapamti da s oHodžića će narod osloboditi sa svojim vim uhapšenjem ne će ugušiti glas na­ povjerenjem, on će ga izvesti iž tamni­ roda, koji je u našim krajevima došao ce u parlamenat, guje će se postaviti do izraža a. Hapšenjem i grubom silom kao arbiter neprijateljima naroda. se ne mogu zaustaviti ustalasane na­ n rn—iior u (- л« * Imovina naših muhadžira. U 96. broju našeg lista iznesen je upit g. dra Spahe o postupku sa imovi­ nom naših muhadžira, koja bi se imala izlučiti ispod sekvestra. Na taj upit od­ govorio je ministar trgovine i industri­ je ov-im riješenjem od 13. decembra: »Na pitanje narodnog poslanika g. dra Mehmeda Spahe, dostavEeno ini aktom Privremenog Narddlnog Predstavništva br. 6225 od 7. decembra 1919. godine čast mi je odgovoriti: Po traženju Mi­ nistarstva Trgovine i Industrije, a na osnovu zakona o postupanju sa imovi­ nom podanika država, koje su u ne­ prijateljstvu sa Srhjom (I), Zemaljska Vlada za Bosnu i Hercegovinu svojim aktom br. 124.067 od 18. jula ov. god., poslala je spisak popisa nekretnina neprijateljsk h podanika. Na strani 6. po­ pisa nekretnina neprijateljskih podani­ ka nalazi se ovaj stav: ■Kotar Duvno: Ar.f Karabcg 8820 K, (nema imena) 66.500 K, Hamdibeg Bušatbja 9500 K, Džehvaj Jeleć (!!) 26 500 K, Rustcm Rizabeg Čengić 3360 K, Alka Lalić 2000 K, Sabaha Brkić 450 K, Mehmed Karabcg 8400 K, Ibrahim i Sai-h Buljubić 225.000 K. Paša i Ajša Đumjšiić 1 099.000 K, i kako se iz priklopljenog izvješća kotarskog ureda u Duvim vidi, jedan znatni dio ovih ne­ kretnina u posjedu je kmetova, te su oni na temelju agrarnog zakona postali vlasnici tih zemalja tako, da se samo odšteta, koju imaju zemljovlasnlci do­ biti. može pod nadlzor staviti.« Na strani 9. popisa nalazi se pak ovaj stav: »13. Kotar Krupa: Hadžihasa-nbeg Kni-pić 104 K, Tošo Ekić Sertović 735 K, Ahmed Musić 470 K. Po­ što je ova imovina neznatna, predlaže Zemaljska Vlada, da se -ista ne pod­ vrgne nadzoru. 14. Kotar Konjić: (!) Caniilbeg Šurković 18.700 K, Camilbeg Tahlrbeg Džamll Hasip i Mula ,Šurković 55.800 kruna. Imovina Camrlbega Šurkovića je po izvješću kotarskog ureda njegovo jedino i nužno izdržavanje, ne potparih pod odredbe zakona. Ostali vlasni­ ci stanuju u Turskoj te se predlaže, da se za beglučku zemlju imenuje za sta­ ratelja Omerbeg Jošić iz Bjzležea.« Iz ovog spiska popisa poslatog od strane Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, koji je svakako rađen u duhu zakona o postupanju sa imovinom podanika neprijateljskih država, ne vidi se, da su stavljena pod sekvestar ima­ nja onih muslimana, k«i su se iselili iz Bosne i Hercegovine u Tursku za vreme austro-ugar. okupacije. Na protiv, iz rešenja ovog Ministrstva VII. br. 3575, I. od 23. ov. meseca, -donetog na osno­ vu čl- 2. 3, 4, 5,- 11. 14, 16, 18, i 20 zak. o po tunanjii sa imovinom podanika neprijateljskih država, a koje glasi: Pod 2. »da se sva ostala popisana imanfa stave pod sekvestar i nad svima postave u ovom aktu predloženi sta­ račci, a gde nisu imenovani staračci, onda lica, koja odredi vlada, što će na­ knadno javiti za odobrenje; 3. da se postave staraoci nad svima onim ima­ njima čiji su vlasnici otišli iz zemlje, bez obzira na vrednost imovine; 4. da se na onim iimanj.ma koja su u vlasni­ štvu kmetova ne postavljaju staraoci, jer su oni po agrarnom zakonu, kao što se i u'ovc-m aktu navodi, postali vlasrrci onih zemalja, no da im se zakaže, da oštetu, koju imaju davati vlasnicima orih ze-malja, predaju Kotarskom Ure­ du, a ovaj da pošalje Upravi Fondova na ime onoga od koga je zemlju uzeo«, vidi se samo to, da su pod sekvestar stavljena imanja onih lica, koja su se iz našeg Kraljevstva iselila u neprijateljsku zemlju i koji su na taj način i tim postupkom optirali. Ima slučajeva, da su se neka lica pre izvesnog niza godina i'clia i db danas se nije moglo saznali! za njihova boravišta. Tako prema 'zvfeštajit Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, od 28. novembra ove god. br. 198.053. Jusuf Hadži Mu­ sić. iz fnčanskog kotara odselio se pre 18 godina, te se ni do danas nije .po­ vratio, a boravište mu je nepoznato. Držim, da je bilo sasvim um e s 11 o, što je prema njima i premenjen zakon o postupanju sa imovinom neprijateljskih podanika. U koliko je meni poznato, ni jedno od ovh lica, nije mi se do danas obratilo mol­ bom za skinnće gornjeg sekvestra. Da bi se pak izbegla kakva slučajna greška prlEkom sekve-itrirama imovi­ ne podanika neprijateljskih država uтоУепа je Zemaljska Vlada п Saraje­ vu za ‘zveštaj, da Ii ima i takvih slu­ čajeva, koje g. poslanik navodi. Pa ako ih imn. ceo će se predmet podvrći sudu sekvestra, koji se osniva pri Mi­ nistarstvu Pravde, a koji će b:ti nad­ ležan za njegovu raspravu. BUjEŠftE I ! j ' Gdje leži zec vidi se iz ove depeše ovdašnjem -Glasu Naroda«: Prema dr­ žanju opozicionog bloka na večerašnjoj konferenciji nema nađe u uspjeh sporazutna. Kad hi i došlo do sporazuma, onda bi se u drugom redu poveli prego­ vori o rekonstrukci'i državne vlaci-. pa istom nakon sporazuma i u tome pitanju moglo bi doći u raspravu pita­ nje rekonstrukcija pokrajin­ skih vlada. Naravna stvar, jer će ove vlade ra»polaeati sa žandarima i izvrtati volju naroda na biralištima. i ^dobrohotnost. Ministar saobraćaja odredio le da sve ruske izbjeglice, na prolazu kroz naš teritorij, imaju pravo na besplatnu vožnju. Bilo bi bolje, da je ispunio svoje obe­ ćanje članovima novinarskog društva. Ne bi se bar s pravom govorilo, da j »demokrati« ne drže zadane riječi. �c’tpina 2. Strana ННАВДА' PRAVDA' 1 kape pri objedu i slično — to se gov i vladin rad omogući što akorlje ima pripisati gornjoj činjenici. Alu kada izbore za Konstituantu. U slučaju, ako I već o tom' govorimo, moram sa zahvalbi koja grupa izvan sporazuma nabacila i nošću istakiiu*;, da mjerodavne vojne radna pitanja, da ometa Hi zateže ras­ vlasti posvećuju osobitu brigu pravu o izbornom redu, ne smiju gru­ na i što ne istupi energičnije uređenju toga pitanja i izdaju naredbe, pe sporazuma dopustiti debate«. protiv nekoliko zlikovaca, koji U htjeli koje udiopunjulu onu prazninu u srbi­ Opozicfoni blok protivi se tom staja­ da rastjeraju omi šačicu muslimana iz janskom vojnom zakonu. lištu demokratske stranke, te se je na bucćKog kotara. Za protestnu skupšti­ — Je li Vam poznato kako misli naša zajedničkoj konferenciji izjavio protiv nu saznao sam pr.vauio. Moja je vruća vojna uprava organizirati musEmansko roka za odglasanje izbornog reda i pro­ želja da vlada čim prije otkloul uzroke, dušobrižništvo u vojsci? tiv svakog ograničenja rada u Narod­ koji dwotie do ovakih protestnih skup­ — Što se tiče organizacije musliman­ nom Predstavništvu. ština I da se već jednom stane na put skog vojnog dušobrižništva u toku su Radi takog držanja opozicije vlada je zločinima kako bi i bdećki muslimani pregovori sa vojnim ministarstvom i u zaključila da г.г može popustiti, pa će osietlli da žive ne samo u jednoj demotoliko su uspjeli da će se kroz kratko Regentu podnijeti na potpis ukaz o ras­ kratskoj nego u svojoj vlastitoj državi. vrijeme postaviti vojni referenti kdđ pustu Priv. Nar." Predstavništva. Ne Znam i to da ima slučajeva gdje j pra­ ministarstva vojnog i kod svake armi­ potpiše li se taj ukaz, vlada će demivoslavni stradaju. Tako sam čitao : je, a tako i kod svake divizije potrebiti sionirati. da su 30 kuća pravoslavnih u selu Za­ broj vojnih imama. Sto se nas tiče, mi bismo se magli gori, kotar gatački, pred kratko vrije­ — Da li se opaža prirašit muslimansamo radovati, da se jednom kurtarišeme ne santo popljačkani, nego i popa­ ' skog činovništva od prevrata do da­ tno ove samozvane vlade i njenih bez­ ljeni, a ima toga i u bilećkom kotaru, , glavih odredaba. Da joj ne cvat® ruže ali kako god to može da posluži za do- j nas?— Što se tiče prirasta muslimana či­ vidi se već po tom, što presbiro donosi kaz, da ss ne radi o sistematskom po- . novnika — mora se priznati da se -u i ove vijesti od 12. februara: ništenju muslimana, ili nekom na- | tom pogledu znatno napredovalo. Jučer su delegati opozicije dr. Drlnročitom k u r z u na vladi, Р r o- | Naročito kod pošte i brzojava gdje ković i Joca Jovanovtć predali regentu tćv muslimana, isto tako potvr- j pnle nismo skoro ni jeđhog činovnika . Aleksandru pismeno formulisane oslo­ đuju i pritužbe bdleiik.il muslimana. imali, sada imamo lijep broj činovnika. ve opozicije, a također je i vlada pre­ Slično se događa još i u krajevima, koji Tako isto nje hrđavo stalo ni sa že­ dala svoje uslove u toku današnjega su prije potpadale pod_ Crnu Goru, o ljeznicama, poreznim uredima i uopšte dana. Sada se očekuje regentova edluka čem imam opširnih podataka, ali opa- I sa nižim početnim činovnicima, ali ov­ u toj stvari. žam neku razliku između bilećkih do­ dje moram požaliti da na v®m mje­ Jmčer poslije podne bio je na savfegađaja i onih u bivšoj Crnoj Goni, a ta i stima nemamo muslmana što je vr­ ■tovanju kod regenta preds'ednik vlade je što se tamo bore komite i kontra I lo upadno. Davidović. Kal o čujemo razgovor fc komite, koje su sigurno sa strane pot- | >> trajao 1 sat. pomagane, đok u Bllećl izvode.pljačke • Poslije ovog razgovora zahvalio se u svemu desetak poznatih zlikovaca, • naš urednik- na predusretljivosti presv. koji su bili u zatvoru pa su kasnije pri- ■ gosp. rels-ul-uleine i oprostio se s nji­ godom amnestije pušteni na slobodu. me. Samom ovom intervjuu posvetiće- Kako se Vaša presvijetlost drži mo naknadno naročiti članak. prema postojećim muslimanskim stranNašu te poštovani čitaoci pomisliti, kama? Tako »GTas Naroda«, a mi ćemo do­ kad pročitaju gonile ime, da je to kaki — Što se tiče muslimanskih strana­ nijeti i taj njegov naročiti članak, kao socijalni rcvolucionarac iz garde Bele ka slaba ću Vas informirati, jer ja ne i što donesosmo i ovaj. Kuna, koji je nedavno u Madžarskoj pripadam ni jedno' političkoj stranci, j napravio socijalnu revoluciju i uveo soSvaka ima u vidu, di pomogne tnusli- ‘ vjetsku vladu. Nu sigurno se ne će ni­ manskom narodu, koji je tako strašno j malo Iznenaditi, kad im rečemo, da je zaostao iza druglili svojih sugrađana. Geza Nc«zlopy boc.-herc. upravni či­ Mene najviše interesira njihov rad na novnik, kotarski predstojnik u Rogat'd. kulturnom i prosvjetnom poEu uopće i neprestano se oteže, neprestano dolaze On spada među one »Kulturtragere«. u koliko je taj rad dobar i u skladu sa । nove odgode i nova pogađanja. Ima i kojima nas je 40 godina usrećivala po­ vjerom i vjerskim propisima, ja ne gle­ novih »demokratskih« pataka, pa se na­ kojna Austrc-Madžarija. Mi dobne po­ dam od koga potječe, pripravan sam ga kon laž' o separatnom držanju dra Koznajemo ovake svoje usrećitelje, jer i poduprijeti. rošca iznosi nova, koja glasi: »Na po­ snio na svojim glavama iskusili svu te— Opažate li kakvu razliku u drža­ sljednjoj sjednici svih predstavnika ožbm njihova vladanja i jer smo gorko nju upravne vlasti prema autonomnim pozicionog bloka narodni je poslanik i čemerno pretrpjeli sve zulume t tira­ vjerskim poslovima? (Vakufski tabori). . dr. Ribarac zatražio za sebe i svoju nije jedne tuđinske nametnute nam vla­ Misi; ii se provesti revizija vakufskog grupu u pitanju koncentracionog kabi­ davine. Bljamio neprestano omalova­ statuta i na kakvoj podlozi, da li cenneta potpuno slobodne ruke. Općenito žavani, neprestano ponizivata i može tralisilćkoj ili decentralističkoj? se skeptički prosuđuje i ovaj posljcdlnji se reći degradirani na elemenat kolo­ — Državne vlasti se drže prema vjerpokušaj. Upada u oči, da su neki od ni jala. sko-prosVjetnoj autonomnoj upravi sa­ glavnih predstavnika »demokratske« za­ Oni su imali sva prava. Mi samo duž­ svim ispravno. Do sada mi nije poznat jednice ostavili Beograd, što jamačno nosti. Oni su bili gospodari. Mi samo koji slučaj miješanja u vakufske izbo­ ne bi bili učinili, da je na putu kakvo sluge. Domaća ie inteligencija, bila ona re, koji su hvala Bogu već privedeni riješenje, pošto se bez njih ne bi moglo kvalillkovada ili ne, obavljala samo kraju, te se nadam, tfa će se i vakufski odlučivati o tako važnim pitanjima, ka­ sporedne poslove, dok su oni obavljali sabor koncem marta (! 1) sastati. Tom kva su sada na dnevnom redu. glavne; domaći su bili podređeni aiima će se prilikom provesiti i revizija štaO samom riješenju krize donosi presi ni jedan od domaćih nije mogao za tuta. Kakvo će stanovište zauzeti vabiro ovaj brzojav od 11. februara: »Ako cijelo vrijeme austro-madžarske i oku­ kufsld sabor u pogledu organiziranja ne bi uspio posljednji pokušaj regenta, pacione i aneksione vladavine deći do vakufske uprave, mije mi poznato. Ako i da se obje grupe sporazume, onda po­ višeg položaja u državnoj upravi. Dok. želite saznati -moje mišljenje u toj stva- , stoje dvije mogućnosti: ili demisija vla­ se je jedan proturio na mjesto okružnog r:. ja sam za decentralizaciju vakufske de, ili u protivnom slučaju, raspust sa­ predstojnika, morao je bivši bosanski uprave. Za ovo imam i suviše oprav­ dašnjeg Narodnog Predstavnštva i — sabor sav svoj autoritet uložiti i za tu dani! razloga, a ponajglavniji je što je raspis izbora, U opozicionim se cijenu dati obvezu., da će podupirati preče uzdržavati vjerske službenike, krugovima govori, kada bi i posljednji vladu. I gle ironije! U našoj Jugoslaviji, nego trošiti novac na — sabori sa­ pokušaj ostao negativan, da bi bilo mo­ kraljevstvu, koje je podignuto nakon li ja I upravne organe što ih iziskuje guće, da sadašnji kabinet demisionira i tolikih krvavih žrtava i samopregaradanašnji upravni sistem. Mora se šte- i da sc osnuje neutralni kabinet No nja, u kojom će narod Srba, Hrvata i diti. Vakufski prihodi su strašno opali, j prosuđujući sadašnje pasivno stanje, oSlovenaca ujedinio svoju narodnu eSocijalizacija vakufskih dućana i zgra­ va kombinacija ima vrlo malo vjerovatnergiju, kad je mislilo, da će ga sunce da uopće, nanijela je vakufu ogromnu nosti«. obasjati, da će biti svoj u svome, eto ti štetu, koja se mora štednjom nadokna­ »Glas Naroda- javila, da su u srijedu opet konccntrisanja domaćih, a naro­ diti. nastavljeni pregovori između vlade i čito musKmanskih činovnika po okruž­ Kakvo je držanje upravne vlasti opozicije pod predsjedanjem Regenta nim oblastima i po vladi, a stranci i to prema vjerskim službenicima i ima li Aleksandra. Obje su se grupe znatno oni koji su čfstokrvni 'neprijatelji na­ kakve razlike prije i sada? (Potpore I približile u svojim oprečnim stajašega naroda, koji ga j mrze i preziru, vjerskim službenicima I ratni doplatci). : l'štima. Konferencija je potrajala do ka­ kot.’.i su mu krv njegovu isisavali, po­ — Što se tiče držanja državnih vlasti i sne noći. stavljaju se samostalno na kotareve i prema muslimanskim vjerskim službeDemokratska je stranka na toj kon­ to redovito onakve, gdje u većim ma­ nicmia — vrlo sam zadovoljan, i ferenciji znatno išla opoziciji u susret i sama žive muslimani. i ja ću prvom prilikom dati vidljiva od- i pristala, da se uz izborni red raspravi raža mome zadovoljstvu u tom pogledu. I u Narodnom Predstavništvu i pitanje Zar nije ovo prozirna tendencija? U — Kakve su vjerske prilike kej mu- j đvanaestine i ugovor o miru, ali je kotareve gdje žive Srbi pravoslavni slimana u vojsci sada, a kakve »u prije I zatražila garancije protiv zloupotrebe meću se činovnici Srbi, a gdje žive mu­ bile? slimani, meću se tudmai. Srbi će činov­ sa strane opozicionog bloka. Te bi ga­ nici kao patriote rad'iti na korist naro­ — Na ovo pitanje odgvoriću Vam rancije bile: da pravoslavne vtiere, Љк će tuđinci slijedeće: Sadašnje vjerske prilike mu­ Dola izborni red bude odglasan najmuslimane gnječiti ii proganjati. slimana u vojsci ne mogu se sravnjivati d u 1 i e kroz tri m j e s e c a. Ne po­ sa onima u austrijskoj vojsci. Prvo za­ stigne 1! se to, ima se parlamenat ras­ Žalosni rogatički događaj su leđna to što smo onda bili u ratu, a drugo činjenica, koja je u našoj javnosti sva­ pustiti. proglasiti naredba o izbornom što je austrijska vojska bila strogo mi­ redu i provesti izbori; kome već na vrh glave izišla. Gćza litaristički organizirana. Danas služimo 2) da se glede dvanaestina dadnu u Neszlopy i Marinko Marković su na u vojsci u kojoti prije nije služilo ni to­ pravili tamo boljševički pakt, da ad »iNarfl Inom Predstavništvu samo izjave, liko muslimana da bi se za njih predviromašnih muslimana otimaju zemlju, a išto tako i glede ugovora o miru; dlli posebnj propisi. Stoga ako se što i 3) da sc isključe sve inter­ volove, krave i konje. Jednome je na­ dogodi — kao na primjer skidanje pelacije i upiti, kojima hi se mo­ mjera, da što ućelepiri, a drugome, da gla izvrnuti nakana sporazuma. To prav: nezadovoljstvo u našem kralievradi toga, da se dođe do sređenja za­ stvu, da siljc mržnju između Srba pra­ •). Oval članak prenosimo iz vladi­ dataka, u kojim ie postignut sporazum. voslavnih i muslimana. nog »Glasa Naroda« od 12. februara, Uopšte se ima tako postupati, kao da »Ja vas, siromašne dobrovoljce, pa­ broj 174., a osvrnućemo se na stvar, zim i štitim, pa ćete i vi meni valjati. je ovo Narodno Predstavništvo toleri­ kad se pobliže informiramo. Uredništvo. rano i to samo u jednu svrhu, da nje•Turci« me radi vas napadaju u aevM Intervju sa Reis-ul-uiemom Džemaiudinom Čauševićem.*) Otkako smo &e oslobodili, ne prestaju u našoj muslimanskoj javnosti tužbe i prigovori današnjem državnom sistemu i uprav:, toj; švf iniadu jedan izvor i jednak sadržaj: nova, posleratna, naša narodna držav. uprava nije sklona mu­ slimanskom elementu; njegovi su inte­ resi i životi u ovoj državi ugroženi. Kad su još zaslugom neodgovornih indivi­ dua i nekulturne versko-plemenske zaoštrenosti i netrpeljivosti koja je bila iipmerno tako pomno kultivisana za vreme Austro-Madzarske nastupili po­ znat neredi i napadaji na imetak i ži­ vot muslimana u pojedinim krajevima, stvoreno je u našem javnom poktičkom ž'otu t. zv. muslimansko pita­ nje, koje nikako ne silazi s dnevnog reda. Izvesne grupe — mi ih radi oz­ biljnosti ovog intervjua koji donosimo ne ćemo danas pobliže da označ.mo — napravile su iz tog pitanja upravo -poli­ tički i stranački kapital. Naš je list na­ stojao da u ovoj stvari postu-pa uvek kritički. Danas posle događaja u ВЛеć' i famozne skupštine u Sarajevu mislili smo da nam je i nacijonalna i publicistička dužnost saznati za ono stanovište koje je u ovom pitanu sva­ kako najautoritativnije i najobjektivnije. Glavni urednik našeg lista posetio je s tora verTog poglavicu muslimana reis-ul-irlemu presv. g. Džemaludina Cauševića i zamolio ga da mu dade odgovor na na’važtvja pitanja, koja da­ nas interesni« naše muslimane, a i svu ■jašu ostalu javnost. Presv. g. reis-ululema primio je našeg urednika s puno gostoprimive predasrctljivosti i sprem­ nosti da putem štampe dade izraza svom mišljenju. Razgovor između presvijetlog gospodina i našeg urednika tekao ‘e ovako: — U prvim danima našega oslobođe­ nja Vaša se presviaetlost veoma odu­ ševljeno ponijela prema našim osloboditeljima, ali kasnije, kako je i Vama poznato, bilo je govora u javnosti, da ste dali Izraza negodovanju. Da li je Vaša presvijulost od tada đo danas mogla projuditi: jesu li razlđzi tomu nezadovoljstvu bili prirodna posljedica prevrata ili sistematski progon jednog dijela našeg naroda? - Istina je da sam u prvim danima našeg oslobođenja bio vrlo oduševljen, ali je istina i to, da sam kasnije postao nezadovoljan. Šta je proizvelo u meni taj toliki preokret, to bi mogao znati i svaki nepristrani promatrače onih ne­ milih izgreda nad muslimanima, koji su skopčani i sa žrtvama u životu. Da li se išlo za sistematskim poništenjem jednog dijela našega naroda ili je to sve bila prirodna posljedica državnog prevrata, nije se imalo kada promišljati. Dok se to događalo, muslimani nisu imali nikakve organi­ zacije, te sam ja morao sam tražiti li­ jeka. što sam i učinio i to posve legal­ nim putem. Budući sam uzalud tri mjeseca slao pritužbe zemalj­ skoj vladi ј moljakao da se što ener­ gičnije istupi protiv razbojnicima i zli­ kovcima, počeo sam bio sumnjati U svaku nepristranost i dobru nakanu naše vlade. — Da li opažate u pogledu reda i si­ gurnosti kakve promjene i da 11 ste infomćsani kakav je red i poredak bio u drugim državama koje su bilč u ratu? — Danas 1 prije — moram priznati — velika je razlika. U pogledu opće sigurm ti života i imetka, krenulo je znatno na bolje. Prateći događaje u drugim državama, koje su bile u ratu, uvjerio sam se. da mi hvala Bogu ni­ smo — zadnji. — Je li Vam poznato šta je dalo po­ voda skorašnjoj protestnoj skupštini muslimana i da li su Vam poznati bilećki događaj kao i slični događaji u đlnugrm kotarevima i jesu li tu tangirani samo muslimana ili su ore općenite na­ ravi? — Sto se tiče bilećklh događaja u po­ četku prevrata i sada, ii suviše su mi dobro poznati. Ovdje moram pripome­ nuti, da ja ne pratim događaje ni iz­ grede nad muslimanima žurnal Ističkim naočalima, nego cijelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo, da je i utisak jači. (?) Vje-eujte da su ml pljačke 1 ona ubistva u Bilcći ‘dosta duševne patnje nanijeli, a i sad mi nanose tim više što vlada sve do sada nije naknadila ni one štete, koje su ispitane ima godina da­ Број 121 Hrej Vladina kriza �broj ■ama, ali ako ustreba, ja ću vam dati i oružje.« Ovo su riječi Gćze Neszloру-а, koje je u svojoj kancelariji u RoJatioi izgovorio sakupljenim dobrovolj­ cima. Zamislite se malo u njihovo zna­ čenje! Nije ii ovo potkapanje temelja našega kraljevstva? Nije li ovo provo­ kacija jednoga proti drugom? Nije li •ve sijanje razdora i nesloge među pravoslavnim i muslimanima? 1 »demokraiska« vlada drži ovake ljude, eks­ ponirane u kotarevima, prima od njih izvješća, prtina od njih svjedodžbe po­ litičkog poštenja našega svijeta, onoga svijeta, koji se je ovdje rodio i koji želi leći u ovu krvlju naših djedova posve­ ćen : zemlju. Ovaki čovjek kvaKfikuie potčinjene mu činovnike, sinove naše zemlje, ovaki čovjek predlaže na preOTcštenie naše učitelje, prosvjetitelje ■ašega naroda i predbacuje im, da su za državu opasni elementi. Promislite, gospodo, malo o ovome I ispravljajte svoje pogreške dok je još vremena, jer ako Ih narod počme ispravljti onda će biti nekome tijesno. Zamislite se malo nad donjim dopi­ sa:’.., što ga primisme 7. februara i osluhmte glas naroda, umjesto glas Ma­ džara i jednog njegova sukrivca. Evo šla nam pišu rogatički građani: Pred mjesec dana iznijeli smo »lije­ pa« djela, koja čini naš kotarski predstbjirik Noszlopv i sve, što smo napi­ sali možemo svjedocima dokazati. Ali za sve to kanda naša vlada ne čuje, niti haje, da pošalje ovamo nekoga, da »tvar potanko ispita, te da predstojnika i njegova savjetnika po »zasluzi nagra­ di«. Mjesto svega toga, ona je poslala dotični broj »Pravde« tome gospodinu na očitovanje (tako smo čuli), a on je sigurno nap'sao da to nije istina i valj­ da je to bilo dovoljno vladi, te ništa dalje ne poduzima. Stoga pozivamo ze­ maljsku vladu, da stvar preko kojeg svoga činovnika potanko ispita, a mi ćemo joj ovdje pružiti tačne podatke, pa će se uvjeriti, da nam je postavila za predstojnika »vrlo pametnu glavu«, kova su u Livnu (kako čujemo) zvati »I.... i pristav«, a mi ovdje na osno­ vu njegova postupka možemo potpuno ustvrdit', da je potpuno abnormalan. Da nije ništa drugo, nego njegovo afere sa gosp. J. Pretnuž'ćem, činovnikom pilane u Sokoću, u koju radi pristoj­ no'Ili ne ćemo da ovdje ulazimo, utvrđilt> H gornju našu tvrdlnju, da je abnm malan. Zamislite jednog upravitelja kotara, koji kod. firme lažno ocrnjuje brzojav­ no ispred kotarskog ureda jednog nje­ zinog činovnika i traži otpust njegov, kaž je potpuno' na svom mjestu i vrlo pošten, pa do dva dana istome činov­ nika izdaje službenu potvrdu, đa je sve, čim ga je obijedio, neistina odno­ sno I.... Ckn je onaj dopis izašao u »Pravdi«, počoo je napaditi svoje potčinjene či­ novnike muslimane, da su oni to pisali, te je kako sigurno znamo neke lažno ocrnio i kod vlade. Sigurno mu je i u tane dao savjet gosp. sveštenik Kosorič, jer je gospodin predstojnik rekao pred više svjedoka: »Zašto me napada­ ju и »Pravdi«, ako pitam savjet kod gospodina Kosorića? Ja ću ga uvijek pitatf, jer je on najugledniji i najpamet­ niji građanin.« Te savjete mi i osjećaj­ mo, jer po njima predstojnik muslima­ nima osobito ide »na raku«, premda ništa ne traže nego ono, što ih kao pra­ ve i lojalne građne spada, t. j. rta im se mjeri jednakim aršinom kao i našim sugrađanima druge vjere. Gospodine predstojnice, mi evo jav­ no tvrdimo, da onaj dopis nije pisao ■ijedan činovnik niti uopće zemaljski službenik, a bujrum, tuži sudu, pa ćemo Ti tamo dokazati, ko sve ovo o Tebi piše. Ako se osjećaš pravim, tuži! A ako misliš, idia mi budnim okom ne pa­ zimo. da se našim činovnicima musli­ manima ne čini krivo, onda se ljuto va­ raj. I onaj slučaj kad si izbacio onog gra­ đanina iz kancelarije, zahvaljuj Bogu, da je dotični bio vrlo priseban i sabran, a zapamtio bi ti. šta si učinio. Nemoj misliti, da mi ne znamo i za sluča:, kad »i u kancelariji izbacio onog seljaka iz Sokolovića i skresao mu nekoliko puta .mađarski: »Bazmega a....... I marš na pollel« Pa opet onaj Slučaj sa najug­ lednijim građaninom Srbimotn-pravoislavnlm u Tvojoj kancelariji, kad si i nje­ ga htio izbaciti iz kancelarije jer nije istomišljenik Tvoga savjetnika, ali Te ом poučio, da to tako ne ide. Dobio Lio si tražio! Strana 3 Cvpafca »PRAVDA" — JiFAF^ Sad ćemo se milo pozabaviti prošla vom pravoslavnog božića. Naš pogla­ vici »baša« uzeo đva djevera, jednog pravoslavnog, a ЈИпч muslimana, pa od kuće do kuće na čestitanje, gdje je i previše »živino n čašu«, te su ga među sobo n na ibret svijetu, koji se okupio, iza rodn- iz fijakera upravo morali unijeti n kuću. Je i’ te, da je to bila divna slika, samo šteta, što nema dosmo fotograisk .g aparata, da je sni­ mimo, pa da ;e čuvamo za kasnija vre­ mena i da nas potsieća kakva smo ne­ kad imali predstoji, ka. Tražimo od vlade, da nam odmah skine s vrata or.ga gospodina, te Ja nam pošalje je nog objektivnog pred­ stojnika, koji će unijeti upraviti ov.m zaista nesretnim kotarom. Mislimo da je već vrijeme, da i mi u Rogatici os­ jetimo jednakost i slobodu. Sto se tiče gospodina Neszlopi'ia bilo bi najpamet­ nije, da mu se dadne putnica u Mađar­ sku, jer po svemu njegovu postupku iz­ gleda da njemu ne ide u račun, da bude potpuni red u našem kraljevstvu. Ovoliko zasad, a nastavak slijedi, jer imamo dosta sabranog materijala o gosp. Naszlopiju, a osobito b korupciji .u kotarskoj aprovizaciji, gdje je svoju milostivu gospođu postavio kao dnevničarkiu — bez posla — sa 400 K mje­ sečne plaće, a sirotinji ne da. Građani,, | protiv saveznika u pogledu izručenja ratnih krivaca, isto će se izjaviti protiv izručenja svih njemačkih optuženika i vojnih '-osoba u svrhu osude. Poljaci' u Dancigu. Javljaju iz GdanI skoga da je glavni komesar poljske re­ publike Bijesadecki stigao u ponedjeljak. U času njegova dolaska posljednje nje­ mačke čete su ostavile Gdansko. Iz isiamshog svijeta. Misir će se osloboditi? U novije do­ ba egipatska drama razvija se tako., da bi mogla svršiti s uspjehom musli­ mana. Engleska diplomacija kao da je skinula sa sebe plašt ohologa ponosa, pa samo gleda d'a joj se prizna pravo dostojanstva. Spor se jc okrećao oko toga, đa je Engleska nudila Egipćanima najširu autoiiomSJu kakvu su uživali u idoba Mehmeđ АВУе, a Kopčam traže prava, zajtaa je Eg'pt ustao i za koje se bori. Ruždi paša, bivši ministar predsjed­ nik, razgovarao je dugo ovih dana sa i lordom MiJnerom. Poslije sastanka re­ I kao jc stari državnik, da je kazao lor­ ! du, da nema danas jednoga Egipćanina, niti Egipćanke koji vjeruju u sporazum sa Engleskom, i koji bi pristali na nj osim pod jednim uslovom: da se en­ gleski protektorat pretvori u engleskoegipatski savez. Na pitanje mnogih, što mu je na to odgovorio lord Milner, re­ če stari paša: »Dao mi je razumjeti, da će biti prihvaćena ova baza za prego­ vore«. Grci se javljaju. Grčki list »Emcbros« Amerika čvrsto uz nas. Iz Parisa se javlja o novim pokoljima Gika u Апаdoiznaje, da se u tamošnjim dobro mtoliji, naročito u okolici Trapezunta. formisanim krugovima govori, da se vla­ U Carigradu epidemija gripe uzima da Sjedinjenih Država još jednom ener­ sve više maha. Prošle je sedmice umrlo gično stavila do znanja konferenciji mi­ 4№ osoba. nr 1Г»»игти чцм ra u Parisu, đa će do kraja ostati đošIjedna svom stnbvištu u pogledu riješenja jadranskog pitanja i da će akcenti­ rati samo ono riješenje, na koje bi pri­ stala jugoslavenska vlada. Član naše delegacije na konferenciji Konjički kotar vrlo slabo stoji sa pre­ tara g. dr. Ante Trumbić otputovao je hranom i životnim namirnicama. U po­ u London, da prisustvuje konferenciji, sljednja dva mjeseca, ova nekad srećkoju će održati saveznički ministri pred­ na varoš preživljuje gorke časove. Hra­ sjednici gg. Lloyd George, Mrllerand i ne nema ni od kuda, niti ima izgleda Nitti. Konferencija će pretresati i jad­ da će doći: Glad i bijeda ušuljala se i ransko pitanje. Saveznici žele da se ou one kuće, gdje je nekada vladalo ve­ vaj put jadransko pitanje definitivno ri- ; selje. Jedna opšta potištenost i strepješi i da se ono jednom sasvim skine nja zavladaše našim krajem. Ova potiš­ s dnevnog reda. tenost pojačana je saznanjem da se ze­ Drugi dio kopije londonskog ugovora maljska vlada za nas nikako ne brine. naša vlada nije još primila, pošto još |kao đ? mi i ne postojimo na ovom nije stigao poslanicima Francuske i En­ svijetu. gleske, koji su prvi dio već.predali vladi. Evo dva su mjeseca prošla, a da u Austrijski kancelar Renner sprema ■ Konjic nije stiglo nikakve hrane za gra­ se da putuje u Beograd svršetkom ovo- | đane osim jednog vagona kukuruza. Da ga mjeseca, da ustanovi osnovu za pri- i ironija bude veća, đovaža se obilna jateliski odnošaj između Austrije i ju- i hrana za činovnike. Za njih ima svega goslavenske vlade. Datum puta će obe । 1 po jeftinu cijenu. Izgleda da je konjič­ vlade, na vrijeme dobiti ko stanovništvo za našu vladu deseta Prilike u Crnoj Gori. Po mnogim se , briga. Siromašni je svijet izložen ve­ znacima opaža da su se prilike u Crnoj j likim iskušenjima, a ovo se stanje proGori znatno poboljšale. Većina je od- : dužava i pogoršava usprkos votiranog metnika i pljačkaša pala u ruke našim I kredita za ‘ nu našeg naroda. vlastima, no prilike bi .se još znatnije i Upućujemo apel zemaliskoi vladi, da sredile, kad ne bi bilo Talijana u Baru, i se obrne i na naše nevolje i da nam odakle njihovi agenti unose nered u \ pošalje nekoliko vagona hrane, da se Crnu Goru. narod zaštiti od gladi i nevolje. Oh taj most! Poduzeti su koraci, da i Na bilješku »Kakva |e to naredba?« rumunjske carinske vlasti propuste voz i što je izašla ti prošlom bropj našeg li­ sa materijalom za savski most, koti još , sta dobismo od policajne direkcije ovo uvijek, stoji na granici. U istoj stvari : razjašnjenje: »S pozivom na gore citi­ intervenisaće ovdašnji rumunjski posla­ ranu bilješku čast mi je obavijestio Vas nik, koji mnogo radi na učvršćivanju do- ; da o kakvoj zabrani izlaženja na ulicu brih odnosa sa Rumunjskom. iza 20 sad nema ni govora. Onaj Talijani premeću domove. U Blatu na i incidenat na Vratniku, koji spominjete Korčuli provedoše Talijani premetačine < u rečenoj bilješci, izazvan je od trojice razbojnika, obučenih u vojničko od.jclo kod više odličnijih obitelji pod izlikom, da su doznali da kod njih ima eksplo- I ■ oružanih vojničkim puškama. Ovi raz­ bojnici započeli su bili na Vratniku lezivnog materijala. Usprkos oštroj skru­ gitimisati civilna lica. Policijska kara­ puloznoj premetačini ne nađoše Talijani ula na Vratniku, znajući, da se ovo leništa. gitimisanje civilnih lica redovno pretva­ Kanda su se u ovaj »lijepi« primjer ra u razbojničku otimačinu i nasilja, za­ ugledale i naše vlasti u Ljubuškom. I tražila je ođ centrale pomoć, da se ovi još se čudimo, što nam ne ide lako zlikovci" pohvataju. Prije nego što je po­ treba. moć prispjela, oni su umakli«. Prva sjednica »Saveza Naroda«. LonZahvaljujući na ovoj lijepoj pažnji udonski listovi javljaju da se je jučer opozorujemo naš svijet da bude na ■diržao historijski sastanak poslanika sa­ o p r c z u i đa pollcđi ponmtne pri hva­ veza naroda. Sastanak je otvorio g. Botanju ovakih vojnika. urgeots kojeg izabraše predsjednikom. Na adresu veterinarskog odsjeka. — Slijedeća će javna sjednica biti u petak. U konjičkom kotaru u općini Umoljani Berlinska štampa urgira vladu, da započne s postupkom protiv optuženih . još jesenas pojavila se je na sitnom blagu vrlo opasna bolest »ospiceu. Ova ratnih krivaca, kako bi pokazala antanbolest naglo se širi u posljednje doba ti, da joj nije namjera zaštićavati ih. Wilson proti izručenju njem, kriva­ i utamanjude narodno blago. Kođ veli­ ca. Po bežičnoj vijesti iz Washigtona I kog broja seljaka ova je bolest utamanamjerava Wilson odgovoriti na brzo- ; nila četvrtinu stoke. Na suzbijanju ospi­ jav bivšeg njemačkog prestolonasljed­ ca nisu poduzimani koraci ni sa čije nika. U političkim se krugovima misli, I strane, ništa se nije poduzimalo, đa se đa će Wilson upotrijebiti ovu priliku, i bar spriječi širenje ove bolesti. U pokako bi javno izjavio, da je uvijek bio i menutom kraju stoka je najvažnije, čak Pelitičiii pregled Domaće spti j i I I j i ■ , | | I j j i I i i i i i । i se može reći — jedino vrelo zanimanja i uzdržavanja. Svraćamo pažnju nadležnim i odgo­ vornim organima zemaljske vlade na neophodnu i neodložnu potrebu, da se u Uinoljane izašalju veterinari u cilju, da se suzbijaju ospice. Izdavanje soli. Danas će se detaljistima izdati j» po kilograma soli na osobu. Invalidsko pitanje. Uredba je o defi­ nitivnom riješenju invalidskog pitanjja gotova. Miiiiistarski ju je savjet primio i samo jc još regent treba da potpiše. Za koji dan biće objavljena. Ministarski jc savjet već odobrio kre­ dit od 25 milijuna dinara za povišicu dodataka invalidima i porodicama u ra­ lu izgimiilih vojnika Nered u maloprodaji grad, aprovizactje. Sa svih nam strana stižu tužbe ■da u maloprodaji vlada nered u velike, U prošlom broju našega lista napomenuli smo kako se publiku bezobzirno odbija, kad nešto dolazi kupiti.sa jednim stalnim: Nema! Mi pako u većini i:h slučajeva sigurno znamo, da dotičnoga artikla i m a. Što pako sada saznajemo to prelazi sve granice. Nekolicini kupaca dogodilo se, da im kusur, premda je taj prelazio i nekoliko kruna nije uopće povraćen. Kada bi se tu radilo i o sit­ nom novcu, to se ne bi smjelo dogoditi, ta gdje su »petrovače«? Premda imamo još takovih pa možda i malo grđih sJučajeva, to ih odlažemo za drugi put, a sada samo pitamo: Da lt gradski aprovizacioni ured preko svojih organa uopće vođi kontrolu nad pošlovanjem u maloprodaji i kako se ta kontrola provađa? Vederemo! Prehlađeni li ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Dobar prijatelj Vam je za ovaleovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 krivila. Pokvaren II Vam je želudac od zle hrane? Fellerove prave Elsapfilule — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna, Omot i poštarina posbno, ali što jefUnije. — Engeii V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Pri ziikljuclin lista dobismo ovaj značajni brzojav: Sjenica, 13. februara. Bolestan se sprovodim sa braćom u Bijelo Polje, da nas stigne sudbina Kajabegcvića (Kajabegović je umoren od strane sprovodioca. Op. ur.). Zahtijevah smo Ijekara, da nas pregle­ da jer snio bolesni, ali okružni načelnik raški (Novopazarski. Op ur.) nije htio poslati Ijekara, jer je g. načelnik — »de­ mokrata«! Uzrok sprovoda: što sam u Skopiju zastupao Bijelo Polje, a btjelopoUsk! je sekretar Ćtikić tukao musli­ mane da kažu, da me nisu birali. Midhat Hođžić. Trešeljah ZiUStrijanština diže rogove, rrubi.e nam ’ taopilava отлј komunikc: „PoSto se n poeledi nje vrijeme u mnogim tarajevehini listovima ; ItampAjh vijesti, к«ј • ei^orno potječu i> đačkih krugova, te ие u tiso vijestima većinom ittnose i kritikuju skolsko priliko na jedan neumjestan i neistinit Lačin, to se odbor đraitva srednjo1 Ikoltkih p:ofwora obraća ovim na upravu uro­ da sa iiampu s molbem, da kcđ uredniktava ovđaSnjih listova poradi, da se rabrike, koje i stoje đacima n ninogiiu novinama na r&spnlo' ženjn obaeUrs i dn папшјсвпо kritikoranje : jkohkib prilika od strane đaka prestane. i' svima srednjim Skolania provedene sa đač­ ke organiiaci’e, i to: literarna, umjetnička, za trezvsnest, te nakon predavanja g. prof. Aranđvlovića ia *Cegrada organizacija za akantiku t i šetniStvo. u kojima đaci moga vrlo dobro i j korisno dfc provedu slobodno vrijeme, koje ini ! preosUja izvan ikole. pa je odbor profesorskog ; đraitva t- ga mišljenja, dr. dobrim' đachna fak­ tično i n« ostai« neinera, da «e bave ir.noienjem i neumjesnim kritikovanjem Školskih pri• lika ■ javnej itampi Poito je cio nrvfesereki rad podloŠen kontro­ li lemuljske vlade i poito »u profesori za taj rad i od-rovorni, te ea mogu nikako dozvoliti da se njihov rad kontroliko i nnutnjasno kiiti1 kaj* od strana njihovih đaka u javnoj itanipi. Ako se u buduće ne prestanu iznositi neisti­ nite vijesti o Školskim prilikama a Itampi, to ’ profesori skidaju sa seto svaku odgovornost za vaspitallje omladine.‘‘ i Ovsko piiu naSi „pedagoai' , a tog ве je ■ metoda držala i pokojna Austrija pa je i — рге' pal:. Mi driinio, da bi bilo mnoge zfrod«ije, kad : bi profesorsko društvo ogradilo proti ' protekciji pri namještanju direktora i ne­ pravednom' unapređivanju profesora, lađa bi bilo manje đačkih tnibi, ali i mnogo vije reda. Ovako. Eb, pretla s vrem*na ona. U ostalom, mnogo p i б u, a malo rade i mnogi profeso­ ri. O tom vi povedite račana, gospodo! �„ПРАВДА* — .PKAVDA* ------------ —-■—-— Htjeli biste uzdržati svoju Ijepoiul hpoj 121 5г. - ------- ——— :.i c i Htjeli biste imati kao baršun me! u kosu? :: fj Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će Vatn se! Zaviditi će vain. 1 lončić o kruna- Ni. Hl. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. jj t § u Ne i iafi više pjege, priStiće, sujedice? (zvjet di) lisica, kima, tvorića, zečeva i t. d. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Prijeći tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić u kruna. Nr. kruna. IH. jača vrsta 9. ----.... K tome jaki kairanov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez■ olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h Želite li još štogod? Fellerbve Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubioa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu miesta dne 15. marta 1920. ' otvorio je u Trav­ niku advokat Df. ШеМе SulEjman Anna Stejskal, Bihać. Biiaaaiiiiiiili k u puj e uz najveće dnev 5&! eiHne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, [Hrvatska). £51 Brzojavi: FELARIA, ♦ Telefon 55 - ™——7—-----r-r:- 1........ ■ — ----- ■— “ Žjs Vakufski mearifski džematski meldžis | UNIVERZAL. Stalni zavod za pođuku u Kupresu. ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijeli, za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz NATJEČAJ. Profit Sokak) ulica Regenta Alek­ Na ovdašnjoj mektebi ibtedaiji os­ sandra br. 2. tala su ispražnjena mjesta: I. mualima i na ovdašnjoj džamiji imama, te oba ispražnjena mjesta pripadaju rečenom mualimu uz godišnju plaću K 3024. 1. Natjecatelj treba da je svršio Došla je na cirkus trg Darul-mualimin u Sarajevu sa dob­ rim uspjehom. pola riba a pola žena !! 2. Potrebne svjedodžbe treba pri­ Pogledati dnevno od 8 satijutiom do ložiti molbi i najkašnje do 20. febru­ 8 sati navečer. U petak samo za ženske. ara 1920. gore navedenom meldžisu Samo za kratko vrijeme. 45 poslati. 3. Polovicu gore navedene plate a&Sm. umiješaj u krmu, šaisplaćivaće vakuf, a drugu polovicu S*21^9"£<wlS ku na tjedan. Ako gore navedeni meldžis. Od istog će se rabi nadomjestak krme ond, 2 ša­ dobiti besplatan stan i 40 tovara drva ke. — 5 omota mastioa, prah za t>vgodišnje za ogrijev Ijenje zdrave debelo matve za tvorbu Po potrebi može mu se odmah i jaja i mlijeka, dostaie za 6 mjeseci novca dati. za jednu marvu. Dobio je najveće me­ Kupres, 28. januara 1920. dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Džematbaša Na hiljade gospodara hvali ga i po­ Nuribeg Alajbegovič novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka sitničara, koji ga može oo©Gbooo©©©©o svakii j trgovca, slobodno prodavati. Ili piši na T r u k o czy u Ljubljani, 5Mwšwg i Via Шо Ijekunin Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: Razašilje po najnižim dnevnim svr^e^> kraste, iišnje cijenama u kacama (bačvama) aS?W® Ssai*? odstranjuje kod čov­ teškim 50-60 kilograma MARKO jeka i životinja mast prot' svrabu. ALAUPOVIČ U TRAVNIKU. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna’ kod Ijes 006000000^000: kurilo 'ГгпГбеау, Ijnbljuim. Kova? Novo? Brzojav! Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upisnike svojih dionica na konstituirajući! glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim DNEVNIM REDOM: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Uvjerenje, da je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. Uglava pravila. Zaključak o konstituiranju društva. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Podjelenje apsolutcrija privremenom osnivačkom odboru; Eventualije. Odbor osnivača Микв privredne banke d. d. u Bračanki. R H i i ШШтШШ g O i Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno * dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja rva bikovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 ><txovw«i игеЛкк: И Svdžakt. vUsS'k: CenuiUm Odbor »A M. O.. SiainnarUa D. & A. Kalo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/0bf0405add7c140789fdf2b670b93511.pdf 39406c7269a9fb299d9dda79b6abd055 PDF Text Text PoJRaHna u gotovom plamena. РОЈ£Ш№ ВЗОЈ 30 Н 8. £ A. izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ОрвШпв FBdalicioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСИИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 17 (122) Pretplata godišnje 80kruпа, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, utorak 17. februara 1920. (26. džumadil-evvela 1338.) Pad Pribićevićeve vlade. Jedva jednom dođe do ostavke g. Pribićeviča 1 drugova. Petljali su na razne nač.ne. Pozivali se na većinu u parlamentu, da taj argumcnat odbace u prvoj nepovoljnoj prilici: odmh, čim u tom parlamentu ne dobiše većinu. Oslanjali su se na »homogenu« stranku, kojoj za petnaest mjeseci ne biše u sta­ nju izraditi ni programa, a kamo li da joj dadnu jedinstveno vodstvo i izgra­ đen cilj. Pardon, dali su joj jedan cilj, koliko smion, toliko i odvratan: odr­ žati korito. U tom znaku kretalo se je sve nji­ hovo nastojanje; tom je farbom oličen svaki nj:hov pothvat, svaka njihova ak­ cija; Groznu su ostavštinu namrli svo­ jim nasljednicima: beskrajnu moralnu pustoš, odvratnu korupciju i protekciju, divlju raspđ’asanost najnižih strasti i želje za udobnošću bez napora i bez ikakvib skrupula. Fabricirajući svoju stranku ubili su svaku vjeru u zakon u pravdu i pravni poredak. Njihovim ljudima nije bilo n*šta zabranjeno, ništa sveto, ništa nemoralno. Ministri su im pod žigom raznih malverzacija, zastup­ nici bez narodnog povjerenja, a prista­ še po befeln, izvoznici ili nadi u lzvoznlcu. Kite se nazivom »demokrati«, a u stvari su najcrnji apsolutistl. Uništili su i rastjerali sva općinska i druga narodna vijeća, a mjesto, toga zaveli komesari­ jate u prozirnoj nakani, da putem si­ le i kundaka izvitopere narodnu volju i njegovu kontrolu. I odstupiše kukav­ no: radi toga, što im Regent ne dade rastjerati Priv. Nar. Predstavništva. Na ovoj zvaničnoj činjenici razbijaju se baj­ ke o tobožnjem nastojanju »demokrata«, da narod dođe do riječi. Ne! Ne rad! se tu ’o volji naroda, jer mu je na svima linijama baš od strane demokrata odu­ zeta mogućnost, da upravlja i manife­ stira svoju volju. Ne! Tu se radi o jed­ noj prostoj izlici, o jednom zločinačkom nastojanju, da se zavede Regent i da se na njegov račun zavede tiranija KuhenTiszinih učenika. Ne! Tu se radi o odr­ žanju vlasti makar i pod cijenu gra­ đanskog rata. Jer koga je imala uza se ova koruptlvna vlada? Je li njena stranka u na­ pretku ili strašnu opadanju i nazadova­ nju? Imala je na raspolaganje sva mo­ guća sredstva jedne koruptlvne vlada­ vine: i službenu I poluslužbenu i »neza­ visnu« štampu, provela je sve moguće promjene u činovničkom aparatu, raz­ dijelila sve moguće koncesije i Izvoznlce. Pa? Svaki dan natrag, svaki čas na gore, to ne ide, ne ide. Ml s veseiiem pozdravljamo čas oslo­ bođenja Ispod jarma ove bezavjesne oFgnrh'Je i bankokratije i molimo Boga, da novoj vladi dadne mogućnosti da naš državni brod privede u luku spasa i očuva ga od ponora, u koji ga je bila povela nasilna vladavina jednog abnormalnog megalomana, kao što je Svetozar Pribićević i njegova okolina. ♦ padu Pribićevićeve i sastavu nove si presbiro ove vijesti: j i i : . 1 Beograd, 14. februara. (Z v a n i čno). Ušljed toga, što Nj. V. naslednik prestola nije blagoizvob'o složiti se s predlogom kraljevske vlade o raspuš t a n j u sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i naređivanja izbora za veliku narodnu skupštinu (konstitnantu) vlada je podnijela ostavku. Beograd, 14. februara. »Epoha« doznate: U slučaju sastava nove vlade, ne bi vlada bila koncentraciona nego koaliciona, pošto u nju ne bi nikako ušli socialdemokrati. Tvrdi se da su mlađi demokratski krugovi protiv sporazu­ ma sa o,potz.tcijoin, tražeći — ako se ne os tane n a v la di — đa se pre| đe u opoziciju, jer je nemoguće raditi sa opozicionim strankama, pošto se od njih u svakom pogledu idejno razilaze, i što bi se novi koalicioni kabinet na­ lazio u permanentno bolesnom stanju, pa bi svaki čas prijetila kabinetska kri­ za. Situacija mora biti do sutra jasna, jer je nedelja posljednji rok da se sa­ zove predstavništvo ili raspusti i raspi­ šu izbori. Beograd, 15. februara. Uslijed to­ ga, što Regent nije potpisao predlog kraljevske vlade o raspustu sadašnjeg privremenog Narodnog Predstavništva i što nije naredio izbore za konstituantu, vlada je danas podnijela ostavku. Nova će vlada biti obrazovana od opo žici onog bloka, jer su se raz­ bili pregovori za sastav koncentracione ili koalicione vlade. može još da snađe, pa navaljuje na I P r o t i ć a, premda govori o Spalajko- | Godina Ii. Odjek. vićevom kabinetu. Oh taj Protić! Op. ur.) ili onemogućivati rad parlamenta, ako bi se »demokrate« i socijaliste po­ služili sličnom metodom, kojom sc je svojevremeno služio opozicioni blok. Bjeljina, 13. februara. Pristaše i prijatelji u Bijeljini sakup­ ljeni na redovitoj glavnoj skupštini »J. M. O.« jednoglasno se priključuju veli­ koj protestnoj skupštini muslimana u Sarajevu povodom zuluma i nasilja, ko­ ja se izvode na našoj braći u Bilećl. Odbor »J. M. O.«. Sarajevo, 16. februara. Povodom intervjua presvij. g. reisul-tileme, što ga donesosmo u prošlom broju našeg lista izaslali smo g. reisul-ulemi dvojicu članova našeg uredni­ štva sa devet konkretnih pitanja. G. reisul-ulema primio je članove naše redakoije vrlo susretljivo, ali je sebi pridržao rok za odgovor, budući treba Л pi­ tanja pomno prouči«. Pitanja su pednešena pismeno te ih donosimo na dru­ gom mjestu. Ovdje nam je konstatirati da je iznešeni dio intervjua u »Glasu Naroda« potpuno tačan, ali nije potpun, jer je »Glas Naroda« ispustio >neke stavo­ ve, za koje je naročito rekao da će ih iznijeti. Obzirom na gornje činjenice mi se za sada ustežemo od svake primjed­ be, nu mormo naglasiti da se 'iz inter­ vjua ne smiju povlačiti kakve veće konzekvencije. Naročito je besmislena tvrd­ nja »Zagrebačkih Novina«, o »veoma pomirljivom stanovištu muslimana«, jer je poznato, da g. reisul-ulema ne igra nikakve političke uloge. On je to 1 sam konstatovao u svom razgo­ voru sa urednikom »Glasa Naroda«. ta izjava i na nas muslimane i opažate Li da vlada i u pogledu muslimana podu­ zima energičnije korake, daše za­ štiti njihov život i imetak od svagda­ njih napadaja? Je li Vam poznat koji slučaj, da su osjetljivije kažnje­ ni zločinci na životu i imetku muslima­ na? Kako na primjer Vašu izjavu dovo­ dite u savez sa drakonskim istu­ pom vlade proti šezdesetoricj najug­ lednijih muslimana građana i seljaka u Prijedoru, čija sc jc nevinost sudbeno dokazala? Kako znate, tamo je zatvo­ ren načelnik, muderis, imam i t. d., a u Bileći nije niko kažnjen. Izvodite li Vi iz tih činjenica kakav protumuslimanski kurs? VI. Rekoste, da se u muslimanskom ližem činovništvu kreće na bolje, pa bismo htjeli znati: je li to rečeno na te­ melju kakve statistike i je li pri tom povoljniji razmjer činovnika musli­ mana i pravoslavnih? VII. Rekoste, da ste zadovoljni sa dr­ žanjem vlade prema muslimanskim vjer­ skim službenicima. Znači li to, da ste Vi, kao vrhovni vjerski predstavnik, dobili zadovoljštinu za onaj uvrijedljivi odgovor g. predsjednika vlade na Vaše predstavke o progonima musli­ mana? Jeste li i u koliko ste uspjeli sa predstavkama, u kojima ste iznijeli ne­ pravde, koje su muslimani pretrpjeli od prevrata do danas? VIII. Rekoste, da ste izvan stranaka i da Vas najviše zanima njihov kultur­ no prosvjetni rad. Ima li to značiti da se Vi u buduće ne ćete baviti politi­ kom? Kakvo je Vaše mišljenje o cilje­ vima i metodi naprednih nacionalista oko »Budućnosti«- a kakvo o našem to­ božnjem reakcionarstvu? IX. Čuje se da ste min'stru vjera od­ govorili na pitanje o uređenju vakufske uprave u »Jugoslaviji«. Je li to tačno i biste b nas obavijesti! o smjernicama tog odgovora? Naročito nas interesira pitanje: na koji način mislite dokinuti saboKsanje i hoće li trebati rekonstrukci»a sadanjeg ulema-medžlisa? Povodom intervjua g. reisul-uleme, Izgleda da će Regent pozvati jednog od uglednih predstavnika radikalne što ga je dao uredniku »Glasa Naroda« stavili smo mu ova svoja pitanja: stranke i povjeriti mu sastav koncen­ tracione vlade i to ili ambasadora SpaI. »Glas Naroda« ne donosi obećanog kometara Vašem intervjuu, a »Zagre­ lajkovića ili bivšeg ambasadora u Pa­ bačke Novine« od 12. februara broj 21. rizu Vesnića. U novu vladu ne će ući daju mu značenje »veoma po mirni demokrate ni socialiste. Radikali će Ijivog stanovišta musi im adobiti za svoju stranku 8 lisnica, Na­ n a« prema vladi. Stoga bismo željeli rodni Klub 5, Jugoslavenski Klub 4, a znati motiv Vašeg intervjua u »Gla­ su Naroda« s obzirom na činjenicu, da osim toga će i Medakovićeva grupa do­ je taj list bilećkim događajima dao ka­ biti 1 lisnicu. Opozicioni blok se nada, rakter pljačkanja »nekoliko koza« i oda će u parlamentu osigurati kvorum sobitim obzirom na tu činjenicu, da ste i tvrdi, da će se poslanici iz Crne Gore do sada više puta uskratili intervju i okupiranih krajeva približiti njihovom tom listu. bloku. II. Sigurna je stvar, da je »Glas NaU političkim se krugovima opozicio­ rođa« zatražio intervju u nakani, da oslabi jaki dojam naše prosvjed­ nog bloka tvrdi đa predsjednik dr. Pavne skupštine, a pošto se Vi nijeste jas­ lović ne će biti i nadalje predsjednikom no iz’-av® jeste li solidarni sa našom parlamenta. rezolucijom, molimo za izjašnjenje u tom Nova bi listina po mišljenju opozicio­ pravcu. nih krugova imala biti ovakova: Mini­ III. Kao što Vam je poznato, naša borba proti »demokratsko«-soc:jalističstar predsjednik dr. S p a I a j k o v i ć, podpredsiednik dr. Korošec, ministar u- koj« vladi uperena je u g 1 a v n o m ra­ di njena sistematskog podkopavania enutrašnjih đeia dr. Velizar Janković, konomske egsistencije svih naših ministar finansija dr. Ninčić ministar staleža, naročito posjedničkog i seljač­ trgovine dr. Šurmin, ministar narodnog kog. Stoga molimo za izjašnjenje: kakvo je Vaše mišljenje o vladinom dr­ zdravlja dr. Mato Drinković, ministar žanju u ovom pogledu i je Ii u t o m za socialnu politiku Gostinčar, ministar pravcu pošlo štogod na bolje? vjera Franjo Janković, ministar šuma IV. Iz Vašeg intervjua, koliko god je i rudnika Stanko Banić, ministar vojni on stvarno porazan za vladu, -ipak se i mornarice Pesić, ministar pravde dr. može izvaditi popustljivost u Va­ Peleš. Ostale bi se Usnice imale razdi­ šem dosadaniem držaniu prema vladi, pa bismo željeli znati: da li je to. radi jeliti među ostale 3 grupe. eventualne netačnosti samog intervjua Protić je pozvan da konferiše o sa­ ili ste u istinu postali blaži u prosu­ stavu nove vlade. Vlada mišljenje, da đivanju našeg položaja? bi demokratska stranka eventualno seV. Vi rekoste, da je kod nas u pogle­ gla u prvim danima srušiti Protićev ka- ( du opće sigurnosti života i imetka kre­ nulo znatno nabolje. Odnosi li se binet (Interesantno, da se presbiro ue ВПјвбћЕ Zašto su se razbili pregovori. »Poli­ tika« javlja: Pregovori za sporazum vlade i opozicije nisu imali nikakvog Rezultata. Pregovaralo se cio dan, a kad se došlo na lična pitanja, on­ da je sve propalo. Danas će vjerovatno kabinet Davidovića podnijeti ostavku prijestolonasljedniku. Jedan interesantan demant. (Zvanično.) Povodom glasova, prema kojma su se pri razgovorima o sastavu kon­ centracionog kabineta, osjećali uticaji izvjesnih oficirskih krugova, kraljevska vlada smatra za dužnost izjaviti, da se ti uticaji ni posredno ni neposredno nisu manifestovali i da vlada, da ih je zapazila, ne bi propustila da ih najener­ gičnije suzbije. v Ko do 24, o. mj. ne po­ šalje pretplatu obustaviće mu se list �сТрана 2. Strana ПРАВДА' iz naše organizacije Skupština naše organizacije u Bjelini. U petak 13. o. mj. održana je u Bjelini kotarska skupština naše organizacije, kojoj je predsjedao sam naš omiLcK predsjednik i časni starina, muftija H. Haflz Ibrahim ef. Maglajlić. Skupština je bila vrlo brojno posjećena, a po svo­ joj formi ј toku vrlo impozantna i oz­ biljna. Pošto je iscrpljen dnevni red i popu­ njen mjesni odbor sa ljudima u koje polažemo veliku nadu za budući rad, prešlo se na opću raspravu o našim prilikama, u kojoj je učestvovalo više govornika. Jasno je iznešeno i ocrtano sve što nas tišti i boli, žigosan je rad naših vlastodržaca. te osvijetljene njihove namjere i ciljevi. Posjetiše nas i predstavnici ovdašnje radikalne stranke i — »demokratske« zajednice. Ovi jrošljodriji u nemoćnom bjesu poku­ šaše u društvu dvojice-trojice musli­ mana vrlo sumnjive prošlosti i sadaš­ njosti, da je i ometu, što im ne uspije, nego se moradoše udaljiti praćeni bur­ nim, ali pristojnim i ozbiljnim izrazima narodnog negodovanja i prezira. Bijelima ie danas jasno i bistro manifcstovala jedinstvo, iskrenost i brat­ stvo te pravu islamsku slogu, čvršću i soliđniju nego- ikada do sada. Ako ikada, to se sada smije slobodno reći, da je 99% muslimana čvrsto uz Jugosl. Musi. Organizaciju. Danas je brat bra­ tu pružio ruku pomimicu i zavjerio se raditi brat za brata, ne plašeći se nikakovih žrtava ni stradanja, a javno prezreo i žigosao svoje izdajice. Naša je skupština uzela na znanje i burno pozdravila kooperaciju našeg centralnog odbora sa Radikalnom stran­ kom i »Hrv. Zajednicom«. Skupština u Janji. U petak dne 30. januara t. g. održana je javna skupšti­ na naše organizacije u Janji. Skupština se je kretala oko Skandaloznih aprovizacioiiih prilika, te je zauzela stanovi­ šte prema neradu općinskog vijeća i oktroju općinskog teritorija. Donesena je rezolucija, koju niže donosimo, a ko­ ja je i zemaljskoj vladi poslana Tom je prilikom aklamacijom izabran mjesni odbor za Janju, u koji su došla slijede­ ća gospoda: Predsjednik g. Ali ef. Sadikovčć, pedpredsjednik g. H. Hasan Horemović, tajnik g. Abdulah ef. Gruhonjić, blagajnik g. Mehmeđbeg Aiibe- gović, revizori gg. Suljaga Skokić i Omeraga H. Imamović, odbornici gg. HaШ ef. Gjezić, Emiti ef. Aliefendić, Salih ef. Hadžić, Mustajbeg Cemerlić, Dervišbeg Aiibegović i Mula Mehmed Sprečak. Zaključak, koji je usvojen na ovoj skupštini glasi: Muslimani mjesta Janje, sakupljeni na javnoj skupštini, održanoj u petak 30. januara o. g. u svrhu izbora mjesnog odbora »J. M. O.« podsjećeni na žalosne aprovizacione prilike mjesta i na oktroj i nerad opć. vijeća, jedno­ glasno su usvojili, da se zem. vladi i sreskom načelstvu u Bijeljini pošalje slijedeća Rezolucija. Povodom nečuvenih Skandala, koje redomice počinjaju dobrovoljci pri aproviziranju našega mjesta s mononolnim životnim namirnicama, pri čemu se do­ gađa, da stanovnici mjesta nesamo do­ bivaju spomenute životne namirnice u ■manjoj količini, izmiješane s vodom i uz mnogo veću cijenu nego što je od­ ređeno, nego mnogi uopće nikako ništa ne dobivaju, kao što je to sad zadnji put bilo, skupština izrazuje svoje ogor­ čenje protiv ovakova postupka i od­ lučno traži od pozvanih, da ovim ano­ malijama stanu na kraj i da se aprovizacija preda u ruke općine, ali pod strogom narodnom kontrolom. Dobro­ voljci neka se prema zasluzi nagrade onako, kako im je obećano, a ne na ra­ čun naše sirotinje, koja u današnjim teškim vremenima jedva životari. Ovom prilikom skupština izjavljuje svoje negodovanje prema postupku sreskog načelstva u Bijeljini u postavljanju opć. vijećnika, jer je ono nakon prove-denja pravomoćnih općinskih izbora 15. juna pr. g. imenovalo opć. vijećni­ cima većinom takove ljude, koji nijesu dobili niti jednog glasa, te prema tome nemaju narodnog povjerenja, i koji su se utrpali na općinske stolice, da štite samo svoje lične interese, kao što se to vidi iz dosadanjeg njihova rada. Skup­ ština traži, pozivajući se na naredbu zem. vlade broj 134210/1-4 adi 25. jula 1919. o postavljanju općinskih vijeća, ca se ovi nametnici odmah isključe iz opć. vijeća, a da se na njihovo mjesto pos.ave ljudi, koji su izabrani na općinskim izborima 15. juna 1919. „Нјг. Deio“ o nama тибНтвттв Organ Medakovićeve grupe »dem kratskih .disidenata« posvetio nam je ovaj bratski, članak: »Ujedinjenje naše državno sada je stvarnost, ako i nije administrativno i ■ustavno još konančno uređeno, osobito što su upoprječile nezdrave ambicije »jedinospasavajućih« naših novopečenih i nedopečenih »demokrata«, koji zdrave organe našega naroda navijaju na svo­ je umišljene kalupe. Zaboravlja se pri tom kalupljenju na raznolikost našega narodnoga organiz­ ma, koji je živo biće, a nastalo od živo­ ga bića prošlosti naše. Takav dio živo- ga našega narodnoga bića jest naš mustuiar?. ki elemenat. U Bosni i Herce­ govini on je drugi po broju, čiste naše krvi, gotovo sav potomak otpornih bo­ gumila, a u svojim višim slojevima koijenovići starih bosanskih narodnih velmoža i plemića. Vojevali su ti »Turci« s nama, ali naše narodne pjesme, taj amanet naše kulture, pokazuju, koliko viteški kršćanski borac poštuje viteštvo islamskih junaka, obojima na diku. Vo­ jevali su oni za svoga »cara«, ali su se znali i junački oduprijeti i, prohtjevi­ ma osmaiilijske Visoke Porte, da ne vodi taj naš narodni elemenat u opću A. Hifzi Bielevac: Rene Logotetides. (30) U te misli mlade djevojke unosila je njezina prijateljica neprimjetivo svoj prosvjed ničim ne obrazložen, koji je bunio Sabihu. U te tajne i sakri­ vene misli uvlačila se jedna teška misao, da Haki ne opaža promjene na njoj i da njegovo oko još uvijek leti za prkosnom lletoni, koja mu se ruga. No i sama Ifeta znala je nekad uzeti Dindarove kajde i sama kod kuće prebirati po njima, da nađe ono o čemu on toliko govori — nostalgiju... Jedne večeri svirala je u užem obiteljskom kru­ gu jednu Dindarevu kompoziciju. Kako je Ifet sje­ dila za pijaninom nasuprot ocu Abdurahmanpaši, opazi suze u njegovim očima. Paša je izvadio ma­ ramicu i otro oči, naslonio se na ruku i zagledao se u kćer. Ifeta je motrila preko nota oca i bilo joj čudnovato, da paša plače. Suza za suzom tekle su niz staračko njegovo lice. Ifeti postane teško gledati oca, prestane naglo; skoči ocu i počne ga ljubiti; »Babadim, babadim ... Šta ti je?« Prisutni se začuđeno zgledaju i opazivivši, da paša plače stanu navaljivati na nj sa stotinu pitanja. — Nastavi Ifet! . . . Sviraj tu pjesmu do kraja... Iz nje ne'to ide srcu i budi uspomene. . . U njezi­ nim zvucima čujem ranu mladost i gledam ravnu rrtomaiisku centralizaciju. A sada, kad jo islamski dio našega naroda ušao u naše državno i narodno jedinstvo, bez rezerve, i kad može služiti ele­ mentom redaj solidnosti, koje nam toliko treba, struja našega tobož■njega »demokratima« kao da hoće stvoriti novoga očajnika usred teških naših prilika. Mnogim muslimanima nije siguran ni Imutak ni život — reis-ul-islam ih upu­ ćuje na strpljivost — zemljišni posjed­ nici muslimanski, po tobožnjoj našoj agrarnoj reformi, i njihove porodice po­ činju sirotovati i prodavati svoje porodične amanete, da se pre­ hrane, a sve to bez ikakve koristi kr­ šćanske ili kmetske. Što je »demokrati­ ma« do 600.000 naših čistokrvnih suna­ rodnjaka islamskih u Bosni i Hercego­ vini! A zaboravljaju, da dirajući nepra­ vedno u njih, diraju i još u one tisuće naših državljana Arbanasa u Staroj Sr­ biji, koji su većinom srpskog .porijekla, pa su se od nevolje ili prkosa poarnautib; diraju time i ti one tisuće ostalih muslimana u Makedoniji, koji nisu naše krvi, ali ih vjera veže s našim bosansko-hercegovačkim • -чИтапГта. Ne vine rtaši »demokrati« kako silni britanski Imperij, radi svojih tnitslintajia u Indiji, vrlo oprezno hoće da postupa s osmanskim carstvom, a ne misle, da bi bratsko i pravo državničko držanje naše prema našoj jedir.okrvnoj braći musljmanskoj širom otvorilo srca našoj državnoj i narodnoj misli. Mi današnji ljudi, novorođene! novomu dana jedin­ stva, slobode i demokracije, hoćemo da ne bude više kravava spomena brat­ skomu klanju, makar je omaglica ratnih godina koješta iskvarila. Mi hoćemo, da se svaki Srbin i Hrvat i Slovenac m ož e kao brat nalaziti u zajedničko! očinskoj kući, da svaki nas uživa za­ štitu ustava i zakona, da bratski i vesela srca surađuju na uklanjanju velikih teškoća, na koje svi mi nailazi­ mo u novoj našoj zajedničkoj državi, pa da se istinski osjećamo jedno. Toj jednoti ima da svaka vjera, sva­ ka historijska prošlost, svaka pokrajin­ ska i plemenska osobina -doprinese, što je njezino najbolje, a ovo najbolje tre­ ba d a j e n a m a s v i m a milo! sveto. Tko će da poreče, da i u na­ ših muslimana ima nešto osobito, d ob r o i p 1 e m e n i to, što će poslužiti općoj sreći ujedinjenoga naroda naše­ ga? U čemu je uzrok krize najjasnije se vidi iz zapisnika o prego­ vorima izaslanika vlade i opozicionog bloka, koji su vodeni 8. i 9. o. nij. Kao što je poznato, te su pregovore ispred vlade vodili: Svetozar Pribićević, Dr. Palaček i K. L. Timotijević, dočim su opozicioni blok predstavljali Dr. Korošec, Joca P. Jovauović i Dr. Drinković. Mi te zapisnike donosimo u cijelosti. Prvi zapisnik o sjednici od 8. februara glasi: »Od strane vlade i grupa na koje se ona naslanja bili su gg. Sv. Pribićević, dr. Palaček i K. L. Timotijević. Od stra­ ne Parlamentarne Zajednice bili su gg. Joca P. Jovanović, dr. Korošec i M. Drinković. 1. Predstavnici vlade i njezinih gru­ pa predlažu: Da se obrazuje koncentra­ ciona vlada t. j. da opozicija ude u sa­ dašnju vladu; da se sazovu sjednice odloženog parlamenta, koji bi u jednom kratkom roku (dvije do tri nedjelje) do­ nio izborni zakon za Konstituantu, a za lim se parlamenat odmah raspu­ stio i naredili izbori za Ustavotvornu Skupštinu, da donese Ustav zemaljski. Ne bi se protivili da odbor za izradu nacrta Ustava bude biran od parla­ menta, ma da nalaze da to ne mora biti. Prema tome b'i vlada bila jedino Iz­ borna vlada, sa ciljem da se odmah iza­ đe na izbore za Konstituantu. Sadanii parlamenat ne bi po tome sporazumu mogao ništa više raditi osim jedino izbornog zakona. Ako bi se sa­ dašnji parlamenat upustio i u druga pi­ tanja, tih je toliko, da bi se rad ovog parlamenta produžio na šteta zemlje, koja još svoje ustavno pitanje nije rije­ šila. Ako bi se ovi predloži primio, vlada bi se imala rekonstruisati. Zadržavaju pravo, da potaknu pitanje o popuni is­ pražnjenih političkih mandata. Anatoliju, tamo od Trabolozi-garba prema gjurđistanu ove“ ... Ifet je skočila opet pijaninu i svršila pjesmu do kraja. Na to jo paša upitao: »Čija je to pjesma?« — Dindar Hakina« odgovori Ifet. »A je li kuzum*) Dindar u Carigradu? — Jest babadim ... Ja ga poznajem« odgovori Ifet, veseleći se da može zadovoljiti oca. »Poruči rnu, da bih ga želio viditi, kada on umiie tako doći blizu duši — blizu jednom starcu, koji je bliže grobu nego životu"... , ifeta obeća i razgovor se povede o Dindaru. Ifeta je ispričala što je znala o njemu i o nje­ govim mislima, kako treba da se narod odgaja ne kao Osmanlija nego kao »Turčin«, »turanlija«, jer narod, korijen je turanski, a Osmanlije su nastali po Osmanu, prvom vladaru iz ove vladajuće kuće i po nazoru Dindarevu ne možemo se ponositi t!m imenom. Ono znači slavu, ali je ta slava stečena otimanjem i ugnjetavanjem drugih naroda i oduzi­ manjem njihove slobode. To se ime mora odbaciti i stoga što nosi u sebi simbol — sinonim moći i apsolutizma. Dok je ovo Ifet tumačila prisutnim pašaje pozorno slušao. I ostali su se primakll Ifeti da bolje čuju, ili da ona. ne mora glasno govoriti, e da ne bi tko čuo, jer i u duvara imaju uši. »Dindar Haki, nastavi Ifet tiho — ima veze i •) Janje, mio naziv. I poj 122 Broj PRAVDA' II. Predstavnici parlamentarne zajed­ nice stoje na gledištu: da inleresi zem­ lje zahtijevaju da se što prije izađe iz ove privremenosti i za to traže: 1. Da novi režim bude parlamen­ taran t. j. da se odmah sazove Privremeno Narodno Predstavništvo sa glavnim zadatkom, da riješi i iz- glasa izborni zakon za nove izbore za Konstituantu i da izabere Ustavotvorni Odbor, koji će izraditi nacrt novog Ustava. 2. Dok se taj posao ne svrši Privre­ meno Naredno Predstavništvo račiće ■sve one poslove koji se kao potrebni nađu kao: državni budžet (dvanaestine i krediti); ratifikacija ugovora; rektliikacija opštinskih uredaba u Hrvatskoj i Slavoniji u duh u s amoupravc i sve što garantuje slobodu izbora: o Narodnoj Banci i sve tekuće poslove, u koliko to vrijeme bude dozvolilo. 3. Cim se svrši izborni zakon i na- ' eri Ustava, odmah raspisali iz­ bore za Konstituantu ne raspuštajući sadašnji Privremeni Parlamenat, obzi­ rom na sporazum koji je prilikom pro­ glasa ujedinjenja postignut. 4. Alco bi se došlo do sporazuma, traže novu sporazumnu vladu sa pred­ sjednikom iz Parlamentarne Zajedn.ce. Odluku o ovim pitanjima donijeće od­ nosne grupe. Druga sjednica zakazana za sutra u II čas. prije podne. Drugi zapisnik o sjednici od 9. februara glasi: I. Delagati vlade izjavljuju da ostaju pri jučeranjem gledištu sa izmjenama: 1. da se osim izbornog zakona u Pri­ vremenom Narodnom Predstavništvu riješe ј izglasaju još samo budžetske dvanaestine sa ograničenom de­ batom iz grupa koje bi sklopile spo­ razum. tako da se od svake mogu dati izjave preko jednog govornika; ovde i na strani i to s vrlo uplivnim muževima. Naš poklisar u Petrogradn Ekrembey i Salihpaša u Bukureštu imaju veze s mladoturcima u Evropi. Oni su posrednici između ovih u Carigradu« . .. Oni će da obore sultana«. . . Kad je Ifet izgovorila ove riječi paša se promi­ jeni u licu i pogleda prisutne. Pogledali se svi, na­ stao muk, dug i neobjašnjen, a onda paša upita: »Kuzum, kako ti to sve znaš?« Pa o tom se vječito govori u Akifbey-ovu konaku« odgovori Ifeta iznenađena očevim pitanjem. »Znaš li ti Ifet, — poče paša ozbiljno — da se za ovo ubija, vješa i šalje na robiju?« — Za žto?« upita ravnodušno Ifeta. »Jer je to razvratan rad protiv uzvišene osobe našeg padišaha i protiv zakona — odgovori paša. — Ali,« poče Ifet — ja ne razumijem zašto se sultan boji pravde — naroda« . . . Paša ušuti, pa nakon nekoliko časova odgovori: „Kuzum, nije tako. . . Za sve ovo kriva je Evropa. Svi prisutni potvrde pašine riječi. Nastala opet šutnja, koju niko nije smio preJcinuti. Uzeo ih strah i pred pomisli, da se ne će doznati što se je vešeras u Abdurahmanpašinu ko­ naku govorilo — jer nisu bili sigurni ni među so­ bom . . . lleta priđe pijaninu i odsvira Dindarovu kom­ poziciju »Slobodi«, kao ustuk strahu, koji Je za­ vladao prisutnim od bojazni pred Jildizom. (Nastaviće se). �PRAVDA Број 121 Broj pristaju da se prije izbora utvrde između grupa koje bi ušle u vladu samo kardinalna pitanja u nacrtu ustava, ako Cjelokupan nacrt ne bi bio gotov u onom roku koji bi se ugovorio za pri­ manje izbornog zakona. II. Delegat! parlamentarne zajednice na gornju izjavu delegata vlade izjav­ ljuju da ne mogu te uslove primiti. A sa svoje strane dopunjuju jučeranje -iz­ jave sa ovim koncesijama: 1. Parlamentarna Zajednica nastojavaće — i očekuje isto odi vladinih strana’ca — da se izborni red i nacrt Usta­ va što prije riješi, kako bi se iz­ bori za Ustavotvornu Skupštinu mogli odmah raspisati. Ona se obavezuje sa svoje strane izrađuju izbornog zakona svem žurbom pospješiti. 2. Privremeno Narodno Predstavni­ štvo se odlaže čim se raspišu izbori za Konstituantu i smatraće se raspušte­ nim ako se Konstituanta sastane. III. Obe srane izjavljuju da je pitanje o sastavu vlade bespredmetno, pošto se u gornjim pitanjima nisu saglasili. leđna hrašura ib.— Ovih je dana pod naslovom: »Bsahhul akzije fi lubsil kalan-suvetin nasranijje« izašla brošura od 40 stra­ nica, koja se bavi pitanjem nošenja še­ šira a napisao ju je naš uvaženi fakir g. Sejfulah ef. Prohić, profesor šer. suci, škole u Sarajevu. Brošura je napisana na arapskom jeziku, ali ima i dodatak, u kojem su na našem jeziku donesem glavni zaključci, pa se s njom može svak poslužiti. Interesantno je da pisac u ovom pita­ nju zauzima sasvim protivno stanoviš­ te od onoga, što ga je zauzeo presvCj. g. reisul-ulema u poznatom svom otpi­ su na ministarstvo vjera. Dok g, reisululema ovo pitanje rješava u pozitiv­ nom smislu i dozvoljava nošenje šeši­ ra, dotle se g. Prohić postavlja na pot­ puno negativno stanovište i nesamo da to -ne dozvoljava, nego čak veli da jo nošenje šešira — kju.fr. Mi naravno ne ćemo ulaziti u prosuđivanje ovog spora, nu naglašavamo potrebu njego­ va p r e č i š ć e n j a tim pi ije, što je u samoj brošuri donešen kratak »takriz« g. rcisul-uleme, koji u pitanje unosi ne­ ku zabunu. Nepojmljivo je naime, da se u tom »takrizu« priznaje, da je brošu­ ra saglasna sa stanovištem prvih u č en j a k a,-dočim je u otpi­ su na ministarstvo vjera rečeno, da po »izvorima Islama nije označena nikakova kapa, koja' bi isključivo za musli­ mane vrijedila, a isto tako nije za­ branjeno nositi kapu sa strehom-,. Na temelju čega je onda »sulehaiselef« d : ao do svog zaključka o hurmetu i kjufru? To je pitanje koje čeka svoj odgovor i na koje valja obrazloženo odgovoriti tim prije, što je autor brošu­ re dodao i svoju primjedbu na reisul■ ulemin »takriz« j stavio ga —u pitanje. Ovom prilikom valja nam staviti ,i jednu primjedbu na adresu ulema-medžlisa i -muftijai U članku »Kape za musli­ mane u vojsci«, što ga je u 67. broju našeg lista napisao jedan naš -uvaženi 'stručnjak pozvan je ulema-medžlis da «e izjasni i ujedno je na temelju citata iz aut. štatuta jasno utvrđeno, da g. reisul-ulema nema -prava ni konpetencije za riješenje ovog pitana. Ove su pri­ mjedbe ostale bez učinka, pa ih ponov­ no 'napominjemo sa zahtjevom, da se Izjasne kako članovi ulema-medžlisa, ta­ ko i muftije, a vala i ostala naša ulema. Brošura se može dobiti kod H. Ahmedage Kujundžije u Sarajevu (Bravadžiluk) a cijena joj je s pouzećem 1 krune. Oko „Gajreta“ Jedno zaboravljeno riješenje. (Na adresu polic. direkcije.) х . U 14. broju, »Pravde« donesosmo je­ dno saopštenje »Gajretova« glavnog »odbora« u kojem se veli: »U redovitoj »Gajretovoj« skupštini, koča će se s azvati u m j e s e c u j u 1 u 1920. (§ 44) izabraće se 5 odbornika i 5 odborntčkih zamjenika (§ 19.)« Mi se ne ču-dimo trijeznom Hodžiću što je zapao u ovaku zabludi;; ta on često pada, pa zašto sc ne bi i ovdje okliznuo? Ali se ■janlijno Šukrl ef. Kurtoviću i njegovu ^M^dštabu bez vojske, kako su oni -oakii zabludu i ilopu- štiti g. Tafri, da se blamira na ovako grozan način. Jadni ovaj odbor upustio se je naime u jedno mudro objašnjenje i veli: Po § 17. i 44. društveit.h pravila glavni odbor bira redovita glavna skupština. Ti paragrafi sa § 19. zajamčuju društvu stabhitet i kontinuitet u radu. Pred nji­ ma se je morala zaustaviti i tuđinska vlada« itd. Kako se vidi, glavni policij­ ski odbor zaboravlja — ili hoće da dru­ gi zaborave —- policijski berat od 21. septembra 1919. broj 494. prez., -koji je upravljen g. Hasanu Hoiđž,ću, na skup­ štini »Gajreta« izabranom privremenom predsjedniku. U tom se dekretu veli i ovo: Kiako je pak u spor«' pitanje, da li su svi, koji su izglasali novi od­ bor, imali po § 13. društv. pravila pra­ vo glasa, novom odboru priznaje se sa­ mo privremeni značaj, te će novi od­ bor imati u prvom redu zadaću, da u roku od šest.mjeseci sazove redovn u glavnu društven).! skupštinu, koja će imati da izabere odbor i na kojoj će moći sudjelovati samo oni, glede čijih članskih -prava ne bude moglo biti nikakve sumnje.« To je orno na bijelu, pa nas Intere­ sira znati: je li policajna direkcija upo­ zorila svoj »glavni« odbor na prekora­ čenje svog ovlaštenja. Ako jest, moli­ mo za obavještenje javnosti o rezultatu tog upozorenja. Ako nije, ondb-.tražimo da to odmah učini 1 da ujedno stavi odboru rok za saziv redovite s k u p š t i n e, kako se ne bi desilo da se prekorači rok njegova privremenog ovlaštenja. Još jednu stvar imamo napomenuti. Čujemo sa obaviještene strane, da po­ stoji nepisani, zaključak glav­ nog -potajnog odbora u »Gajretu«, pre­ ma kojemu novi povjerenici imaju pri­ manje novih članova podnijeti na cen­ zuru tom odboru. Tendencija je jasna, pa tražimo da se obavi revizija knjige članova i da se ustanovi: ko sve ima pravo glasa prema sadanjem stanju upisa. Mi na primjer čujemo, da u knji&ama vlada potpuni herdžu-merdž i da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Možda je ova informacija i netačna, ali je sva­ kako u interesu policije, kao mandato­ ra, da se nadviri nad rad svog odbora. Mislimo, da je ovo dosta, pa za ovaj pul završujemo uz napomenu, da ćen;o za prekoračenje gore Citiranog oalaštenja činiti odgovornim nesr.mo na­ metnuti odbor, nego i policainu direk­ ciju, koja je društvu nametnula g. ilo■džića i drugove. Ovim njesmo htjeli reći da odobra­ vamo miješanje vlasti u pitanje »Gajreta«, nu idemo ovim puteni iz razloga, što usprkos našeg protesta ne bijasmo u stanju omesti ovaj komesarijat u »Gajretu«. Haračlije. Mi smo u više mahova imali povoda, da prosvjedujemo proti haračenju tako zvanih »dobrovoljaca« i da upremo u konkretne primjere njihovih nasilja, što ih čine na očigled vlasti, a često puta i uz njenu asistenciju. Mostarska »Na­ rodna Sloboda« također je donijela ne­ koliko članaka proti ovim nasiljima, pa nalazinto za shodno da prenesemo njen jedan članak, koji vrlo zgodno ilustrira bezglavost i skrajnju pristranost naših vlasti kad se radi o tom, da se pod kojom bilo finmom podupre ekonomska supremacija izvjesnog elementa. Prika­ zujući »Skandalozne stvari«, koj e se odigravaju pri oduzimanju »erarskili« ko­ nja veli »Nar. Sloboda«: »Temeljni je uslov dijeljenja konja dobrovoljcima, da oni sa ovim konjima obrade Svoja polja, jer su u svo­ jim jadikovkama naveli, da nemadti s čime polja obraditi, a da neki Ijeidi imaju i previše erarnih konja. Mi posve si­ gurno tvrdimo, da se događaju kod di­ jeljenja konja ove zlouporabe: 1. Konji se daju i onima dobrovoljci­ ma, koji ni pedlja zemlje nemaju, koji konje nemaju ni za što svezati, a kamo li hraniti, đočim sc konji oduzimaju oninja, koji imadu zemlju, a nemaju n i k o nj a ni vola. 2. Pravilo je, da se erarni 'konji n e smiju prodati, jer ih dotičnici do­ bivaju lih za obradu zemlje. Mi tvrdi­ mo, da dobrovoljci oduzete konje pro­ daju i novce ža njih primaju. 3. Dobrovoljci u mnogo slučajeva na­ mjesto konja oduzmu kravu ili vola Hi pako novce. 4. Kod davanja doznačnica za konje ЛРАВДА* ne -pazi se, da li je dotični uopće bio borac, dapače dobivaju konje i oni, koji su se iza prevrata javili na par mjese­ ci u dobrovoljce, a koji se uopće ne bi smjeli uzimati u obzir, jer oni zato ne služe rezerve. Za to bi trebali, da i oni svi drugi, koji su svoju rezervnu dužnost izslužili, dobiju konje. 5. .Mnogi dobrovoljni prodaju -konje za visoke svote (od 7 do 9 biljar da kruna) pa se izgovaraju, da su im ti konji krepali ili u-kradenii, radi čega bez ikakve istrage dobivaju novoga konja. To oni javno čine i govore. ć. Dobrovoljci hodaju po selima s a puškama, pa gdje vide dobroga ko­ nta, za kojega makar -neko veli, da је' егагпв, dobivaju na nj doznaku. Ima slučajeva, grilje su faktično vlastite ko­ nje odveli. 7. Trgovina sa ovim konjima vrši se nesmetano, što još više stvara ružnu pohlepu za dobitkom. 8. Toj pohlepi pogoduje još više i to, što je innogo dobrovoljaca dobilo go­ tove litografirane doznake sa svima potpisima i muhurom, tako, da dotičnik treba samo svoje ime (ili ii tuđe) i pot­ pis onoga kod koga je konj, napisati, pa je stvar valjana i žandari moraju na temelju te doznake uredovati Ovakovih neispunjenih doznačnica imadu pojedini dobrovoljci po 3—4 koma­ da, pa mogu komotno i toliko konja dobiti, premda bi imali pravo samo na jednoga. 9. Dobrovoljci isprežu konje i ispod fijakera, pa konje odvedu a fijaker oStavljaju na cesti. Češće se vodi malo računa, da li je konj erami. 10. Sam predsjednik sreskog -odbora u Stoou Mihojević, upućuje dobrovolj­ ce, da sebi proberu konja, gdje Itcće — bez »kakvih skrupula. 11. Dobrovoljci javno u kafani ispunjavaju prazne doznaćnice na konje, pri čemu se naravno ne pazi, da li idbtičnik time dobiva drugog ili trećeg konja. To narod silno ogorčava. 12. Pošto oblasti nemaju prava kontrolirati sreski odbor dobrovo­ ljaca i odnosne dozna&iice, to se lako događa, da -neki u jednom selu pod ovim imenom, u drugom selu pod onim imenom i tako dalje, dobivaju kon.e, jer -oni ove doznake po oblasnoj naredbi ne ostavljaju kod seljaka, nego ih odnose sa sobom.. Seljaci su silno ogorčeni radi ovih skandala, pa ih samo umirivanje stari­ jih i inteligentnijih ljudi suzdržava, da krv ne pane. Zemlja će ostati neobra­ đena, radne sile nalaze se u vojsci, a seljak zdvaja. Kad bi s ovim oduzetim konjima dobrovoljci uistinu obrađivali polja, lakše bi bilo podnositi, no kad se sa ovom krvavom mukom tjera sramotna i kažnjiva trgovina, p a j o š k tomu javno, izazivnim načinom, onda nam staje pamet i pitamo se, ku­ da to vodi? Riječ ima naša Hrv. Pučka Stranka, da najenergičnije protestira protiv ovo­ ga, a gospodu upravnike energično po­ zivamo, da ovom zlu stanu na kraj, jer je narod ogorčen. Gospođo, vodite ra-. čuna o siromašnom iscrpljenom seljaku. Politički pregled Držanje demokratske zajednice. Rpograd, 15. februara. »Tribuna« pi­ še: Pošto je Njegovo Visočanstvo re­ gent Aleksandar nije odobrio, da potpi­ še ukaz o raspustu, parlamenta, Davidovićeva je vlada podnijela ostavku. Još se ne zna, ko će sastaviti novu vla- [ du. Spominju se Pašić i Vestišć kao j kandidati za predsjedništvo nove vlade ■ koja treba da bude koncentraciona ili vlada šire koalicije. DavMović ne može uzeti učešća u novoj vladi. Pribićević traži da i dalje ostane ministar unutraš­ njih djela, Kriza uzima pravac za us- i postavu parlamentarne vlade, koja ima I da riješi izborni zakon i omogući izbor ; poslanika. Nema konvencije sa Francuskom. ] Presbiro javlja zvanično: Rimski list i »Idea Nazionale« donio je prije krat- .l kog vremena vijest, da je između našeg kraljevstva i Francuske postignut spo- : razum o vojnom savezu. Sa mjerodav- i ne strane ovlašteni smo da izjavimo, ’ da je ta vijest ^menutiog rimskog. Teta i potpuno neistinita. Savczenlcl nisu našoj vladi dostavili drugi dio londonskog ugovora, jer se navodno nas ne tiče. Bugarska izazivanja. Radi silnih po­ groma Bugara u Caribrodu i okolici. Strana 3 Страка naša je vlada predala saveznicima no­ tu, u kojoj veli da će biti primorana okupirati Ćaribrod i okolinu. Jalove fotografije. Zadarske novine donose iz Rima, da je talijanski propa­ gandista za aneksiju Dalmacije, GiuHo Parisio, bio primljen u audijenciju od kralja, kojemu je predao album foto­ grafija dalmatinskih predjela. U čitvoj je Bugarskoj nastupio gene­ ralni štrajk, te je željeznički promet obustavljen. Zagonetno držanje Amerike. Poslan­ stvo Sjedinjenih Država u Parizu obja­ vilo je ovu notu: Ambasador Sjedinje­ nih Država ne će prisustvovati nijed­ noj sjednei savjeta društva naroda, niti konferenciji prvih ministara, koja če se ■adiržati u Londonu. Ovo če držanje promijeniti samo u slučaju, da dobije naročite instrukcije svoje vlade. Predsjednik Nitti proputaovao je za London ne zaustavljajući se u Parizu. Vcnizelos je otputovao preko Pariza u London. Savjet lige naroda započeo le u sri­ jedu u sali slika u palati Saint-James svoje drugo zasijedanje. Prva je sjed­ nica bila čisto formalne naravi i Boupgeois je čitao raspored točaka za ras­ pravljanje: 1. neka pitanja u vezi sa ulaskom Švaicarske u ligu naroda; 2. -raspored poslova i način sjednica sa­ vjeta; 3. saarski bazen; 4. imenovanje visokoga komesara za slobodni grad Gdansko; 5. organizacija međunarod­ nog visokog suda; б. tranzitne luke, plovljenje po rijekama i željeznice u koliko spadaju u djelokrug fige naroda; 7. konstitucija međunarodnog tijela za ispitivanje problema; 8. poljske manji­ ne i pitanje garantije lige naroda. Madžarska narodna skupština sasta­ ne se danas. Madžarska delegacija izručila je u četvrtak poslije podne tajništvu konfe­ rencije dugu notu, kojoj je dodana mno­ žina dokumenata. Delegacija tvrdi đa svakako treba sačuvati granice lusto■rijske Ugarske i traži plebiscit i zaštitu -manjina u Erdelju. Kako je poznato, Madžari ne poštuju odluke mirovne kon­ ferencije, te se ni njihove odluke ne će -primati na znanje. Let! i boljševici sklopili su primirje. Ugovor o miru sa Njemačkom nalase u štampi, te će za koji dan izaći. Objava o zamjeni novčanica. Zamj*na krunskih novčanica za nove krunskodnarske novčanice započeće u Bosmi i Hercegovini 16. februara o. g. i traje do uključivo 15. marta o. g. Za sada će se zamjenjivati samo nov­ čanice od 1.(100, 100, 50 i 20 K, dočim novčanice od 10, 2 i 1 K ostaju i nadalje u prometu, ako su propisano markirane odnosno žigosane. Pošto če se zasada izdavati samo veće novčanice od 1.000 dinara Ili 4.000 kruna, odnosno od 100 dinara ili 400 K, poziva se pučanstvo, da na zamjenu donosi samo veće okrugle sume, koje je moguće zamijeniti u nove novčanice, dakle sume djeljive sa 400. U pomanj­ kanju mogu se donijeti i manje novčarniče, da se time dobije ona okrugla su­ ma, koju je moguće zamijeniti t. j. dtelive sa 400. Zamjenu će vršiti u Sarajevu: Ze­ maljska blagajnica: b.-h. ured poštan­ ske štedionice i porezni ured, a u pro­ vinciji vršiće zamjenu svi porezni ured-i. Merhum Salih Šahinaglć. 10. februar donio je tugu i žalost kako porodici, tako i drugovima i poznanicima našeg neprežaljenog Salke. Još kao srednjo­ školac isticao se je u svim omladinskim pokretima, što je urodilo time da ga je prilikom protumađarskih demonstraci­ ja 1910. teško ranilo policijsko .ane. Slovo je kao inteligentan omladinac, solidna vaspitanja i velike osobne fino­ će koja mu je svagdje simpatije pribav­ ljala. Prošle je godine u Zagrebu apsolvirao i položio zadnji državni ispit. Prošle geldine pri osnutku »JugosL orni. lige«, na univerzi- izabraše ga dru­ govi njenim prvim predsjednikom, čim su dokumentirali svote simpatije i javno dokazali, koliko cijene njegovu ličnu sposobnost. Tim više se mora dojmiti njegova smrt svakog onog ko ga pozna, što ga pokosi na pragu pri ulasku u javni ži­ vot, gdje bi se nesumnjivo razvio u �Фој 121 „ПРАВДА* — „PRAVn£ 4. Srana vrsna pravnika i solidna radenika za dobro svog naroda. Uzoran žandarski narednik. Hvale nam se seljaci iz Sokoca (kot. Rogati­ ca), da se nj.liov zadarski komandant g. Đuro Pupovac vrlo brine za njihove interese i da drži uzoran red u tamoš­ njoj okolici. Njegovom zaslugom u selu se ne događaju nikakvi napadaji, a isto je tako ušao u trag svemu pokradenom im malu. Mole nas, da to istaknemo kao njihovu zahvalu g. Pupovcu, što mi i činimo, jer se radi o rijetkom slučaju, da neko ne cvili na zulume »narodnih« službenika. U Novom Sadu su se pronašle falsifikovane markice na hiljađarkama, koje su od prvih malo duže i otvorenije. Falzifikatori su — utekli. F. TlBfEBliacft Uprava državnog monopola odlučila je povisiti proizvodnju duhana na 10 mi­ lijuna kilograma. U tu će se svrhu dali ttuhanarjma dodatak na skupoću i druge povlastice. Veselite se gospodo Koštici. Biće ćelepira i u budućoj gcami. Samo naprjet£ uvoz i izvoz ћвш. tRhničhih fl* »ii--- <-----------4^11» Jct .j'5 Gospodarstvo Ministarstvo finansija, kako javlja »Polit.ka«, poslalo je u subotu u sve krajeve preko Save i Dunava kurire sa krimsko-dinarskim novčanicama, kako bi u nedjelju počela zamjena. Ovaj mah poslala je jedna milijarda i dvjesta milijona. ZaZšto gladujemo? Ministarski je sa­ vjet dopustio da se u Austriju i Mađar­ sku uvede hrana, koja je bila ranije ku­ pljena, no dozvola će se odmah opoz­ vati, budu li ove države pokušale uzne­ mirivati našu granicu. Tako je kad upravljaju slijepci, koji ne znaju za patnje našeg gladnog na­ roda. 1 još se neko čudi, kad gladni svijet prosvjeduje proti skupoći! .јЧ>, JIa™. _ Ј1>_Ј • Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za 11 cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, lakova bi,Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, g!?"ber spli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. — <5-^' <—у. (5јУ' ---- I јУ— J aAiob- I— . јлј^ Bini Prodajem kuću u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. mašta 1920. Anna Stejskal, Bih ć. 000900000^000 Sira Travničkog! Via ićH Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 3000000000000 (jl i IJ H OGLAS 8 " H ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. Alećković u Travniku, treba peroj vođu. 19, 1—7 Muslimanska privredna banka d. d. u Graćanici. poziva ovim upishike svojih dionica na honstituirajuću glavnu skupštinu ' ! PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod koja će se obdržavati dne 28. februara 1920. sa slijedećim Senatskog suda soba broj 2. na 23. ’ DNEVNIM REDOM: februara u ponedjeljak u 10 sati i to: Fabrika kemijskih produkata. Do­ kuće broj 25. na ćošku Talirević skora će se na Dunavu otvotit velika 1. Uvjerenje, da Je temeljna glavnica potpisivanjem i uplatom osigurana. i Careva ulica. — '/io kuće u Talire­ t/o iiica kemijski.! produkata društva 2. Uglava pravila. vić ulici broj 1. »Košuto:«. 3. Zaključak o konstituiranju dru štva. 4. Izbor ravnateljstva i nadzornog vijeća; Naši grobari. »Beogradski Dnevnik« UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku 5. Podjelenjc apsoluterija privremenom osnivačkom odboru; javlja: Jučer je nekoliko šlepova punih ženskoga krojenja i šivanja. Prima i 6. Eventualije. žita otišlo u Beč za prehranu tamošnjeg na izradu lina odijela za gospođe. — Odbor osnivača stanovništva. Našim je grobarima nemoguće utuviti Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz u glavu, da naš narod gladuje i da je Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ preči, od Nijemaca. sandra br. 2. Muslimanske privredne banke d. đ. u Eračanici. Poruke uredništva. Н. 0. Devetaković, Skoplje. Ni jednog od Vafea tri članka nijesmo dobili. A da ih i dobismo, ne bismo ih štampali. Obratite se Vi ва adresu, na koju se je obratio g. DerviSbeg Ljubović. „I’ravda“ je narodni organ. TrešBljali Neprijatelji naše zemlje drže posljednjih dana konferencije u Rimu, Trstu, Pešti i Sofi­ ji, na kojima raspravljaju, kako bi ве najlakše mogao da stvori nered i razdor u našem naro­ du, da bi ве inostraustvo o tome izvijestilo i ove nerede iskoristilo za sebe. To je javio presbiro uoči smrti Prib ćevićeve Vlade, pa to donosimo kao opomenu svima „demok at*kim“ izvozničarima, jer bi ib gubi­ tak jasala mogao baciti u nneznan“, pa da zaurliču. Mir, g-fpodo! OGLASli У .PRAVDI4! о d ■P: imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda* list u na- B čitahu svi p interesu je g svakom trgovcu (zvjeradi) lisica, kune ? 1 ј a č i o»ića. ? Ceva i t. d. k u p li j e ciisne veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). & Brzojavi: FELARIA, da oglašuje u „Р r a v d i“ g Telefon 55 188 i®! ast Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Potpuno isplaćena dioničarska X 53^090. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve b nkovne poslove najbrže i najpovoljnije. Odgovarat »redat*: M. S*dink* iuarda 1). � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ef488de97fd916a39be8133074ebec1b.pdf 91f7a97e429a396b8b17bfea55f2133b PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrsđuiB pedahcioni с^ђаг. Pret lata godišnje80kru­ na, na pola godine 40kruпа. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Broj 18 (123) Sarajevo, četvrtak 19. februara 1920. (28. džumadil-evvela 1338.) Predstavka. Centralni odbor udruženja zemljopo­ sjednika za B. i H. uputo je nadležnim ministrima ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je od najslavnijih temelja društvenog i dr­ žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ turni napredak ljudske zajednice. Što god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za rar dom i tim je sigurniji i veći napredak kulture i civilizacije. Svaka vlada, koja želi mir, red i kulturni napredak u dr­ žavi, treba da štiti nepovredljivost vla­ sništva. Naša vlada postupa sa nama zemljo­ posjednicima kao da ne pripadamo jed­ noj civilizovanoj državi i kao da smo ..asvim bespravni. Ima već viiše od golidiie, kako nam je nezakonitim putem oduzela svu zemlju pod kmetirna, a ni­ je nam do sada za nju platila nikakve oštete. Vlada se je obvezala, da će nam •platiti hak za 1918. g. i da će nam pod­ mirivati dalji prihod od oduzete nam kmetovske zemlje sve dotlen, dok ne dobijemo za nju oštetu. Usprkos ove obveze vlada nam nije isplatila hak za 1918. g. Isto tako nam vlada nije podmirila hak za 1919. g., premda bi nam se isti morao u jesen prošle godine naknaditi, jer je tada do­ spio. Vlada je doduše dozvolila preduj:nove na račun privremene rente 1919. g. i za tu svrhu odredila 12 milijuna kruna. Nu sa ovako malim iznosom i sa ovako m saća kom nije bijednim posjednicima ništa pomoženo. Usljed toga posjednici, koji nemaju slobodnog posjeda, v ećinoni su sa­ svim propali. Isprodavati su naj­ nužnije pokućstvo, ženski nakit, marvu i druge pokretnine pa sada nemaju šta više da prodaju. Posjednici, koji imaju slobodnog posjeda, nadali su se. da će se pomoću istog nekako proturiti. Ali im je ova nada bila uzaludna. Vladi je nezakonitim putem znatno ograničila naše pravo, tičuće se slobodnog posjeda. Mnogi političari, a osobito vođe i pri­ staše demokratske stranke, zatrovali su seljake najskrajnjim agrarnim boljševiz­ mom i utuvili im u glavu, da po den-okratskim načelima i po prirodnom pra­ vu sva zemlja, daklen i beglučka, pri­ pada njima. Već u jesen 1918. g. j u pro­ ljeće 1919. g. uzurpirali su seljaci zna­ tan <ho slobodnog posjeda, a i ostatku usljed gore navedenih rovarenja prijeti ista sudbina. Sa svih strana stižu nam već pritužbe o novim uzurpaci­ jama slobodnog posjeda. Mnogi seljaci ostavljaju svoju vlastitu zemlju ne ob­ rađenu, a jagme i obrađuju beglućke zemlje, misleći, da će ih tako sasvim prisvojiti. Kao drast.čan primjer navešćemo samo jedan slučaj: Hasan i Ibrahim Muratagić (Veletanliić) posjeduju u selu Poljavnici kotar Bos. Novi oko 90 denuma zemlje, koju sobom obraduju. Drugog imetka, ni druge zarade nemaju. Njihova zadruga broji 14 članova. Kon­ cem decembra 1919. g. spetljali su u Bos. Novi, da tamo ostanu preko zime. Ne­ koliko dana Iza njihovog odlaska unišao je Lazo Kreća sa svojom djecom silom u njihovu kuću u Poljavnici i počeo ob­ rađivati njihovu zemlju. Proti ovom nasilju ne pružaju vlasti vlasnicima skoro nikakve pravne za­ štite, Sve naše pritužbe, predstavke i molbe ostalu bezuspješne kao glas vapi­ jućeg u pustinji. U najboljem slučaju po­ stigli smo p r a z n a o b e ć a n i a, iza kojih su uslijedile odredbe, koje su bile za nas loš nepovoljnije od prijašnph. Koncem novembra 1919. god. predala je naša deputacija Nj. Vis. Prijestolonahodniku Regentu Aleksandru i nadlež^^■Ustrima memorandume, u kojima su istaknuti naši opravdani zahtjevi i najdrastičnije nepravde, koje su nam dosada učinjene. Toj je deputaciji svag­ dje obećano, da će se prema posjednici­ ma pravedno postupati. Nu ne potraja dugo, a naše se nade iznova pretvoriše u grozno razočaranje i skranju očajnost Naredbom od 31. januara 1920. broj 543/A D-20. zabranjuje se prodaja beghičkih šuma. Osim toga zaključalo je mi­ nistarstvo, da se zabrani prodaja slo­ bodnog posjeda uopće (sa nekim izuzetcima). Ove naredbe znače za nas zad­ nji udarac, koji će nas sasvim upropa­ stiti. Ovim naredbama oduzima se zemIjovlasnacima mogućnost, da pomoću zadnjih ostanaka svoga posjeda dodu do korice hljeba. Vlada hoće valjda da i ove ostanke sačuva za one, koji su nam i ostali posjed oduzeli. Jedan ministar nam je rekao na jed­ noj anketi, da se mi moramo naučiti da radimo. Mi drage volje pristajemo, da radimo. Kao višestoljetni posjednici že­ limo u prvom redu, da i odsad živimo od našeg posjeda i od poljodjelstva, ali to nam se na žalost ne dopušta. Mi bi se drage volje bavili poljodjelstvom i ob­ rađivati sobom naš slobodni posjed, ali nas seljaci u tom priječe. Otimaju nam zemlje, a vlast ih tolerira, čini se da je usvojen princip, da zemljoradnici, koji nisu seljaci, ne smiju obrađivati ni svoje vlastite zemlje, dočlm seljaci smi­ ju čak ј otimati od vlasnika i to skoro uvijek samo od muslimana. Mnogi bi se bavio trgovinom, ali ne­ ma kapitala. Uzalud čeka da mu vlada plati što mu je dužna za zemlju i priho­ de, pa da onda počme raditi. Mnogi bi želio biti zanatlija, ali pod starost se ne uči zanat, što nam dakle preostale? Mladi i zdravi mogu irgetovati, da ne skapajn od gladi, dočim starci, slabići i djeca moraju gladovati i polagano, ali sigurno, prije valota mrijeti. Da izbjegnemo potpunoj propasti, koju nam valjda i vlada ne želi, molimo: 1. Da se odmah opozove nared­ ba od 31. januara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma; 2. da se zaključak o zabrani prodaje slobodnog posjeda također opozove i da nam se pruži energična pravna za­ štita za naš slobodni posjed; 3. da nam se odmah isplati hak za 1918. g. ц to po tržnim cijenama, kakve Ml bil u jesen 1918. g.; 4. da nam se također isplati odmah hak za 1919. g. i to računajući za svaki dunum oranice i kosaniceprosječno 10K. Ovo je mjerilo sasvim opravdano, jer jedan dunum zemlje daje prosječno prihoda: i to I. kval. II. kval. HI. kval. kukuruz 200 kg 125 kg 75 kg pšenica 100 « 75 « 50 « zob 160 « 100 « 70 « košnica 200 « 150 « 100»sijena Za bašče, vrtlove i pašnjake ne traži­ mo ništa. Ako vlada ovoga zahtjeva ne bi usvo­ jila, tražimo, da nam se rečeni hak ra­ čuna po desetim kom paušalu, ali u pred­ ratnoj valuti. 5. Tražimo da se opozove § 6. Pret­ hodne odredbe za pripremu agrarne re­ forme i da se odredi, da se mogu nasta­ viti parnice i voditi ovrhe radi haka iz vremena prije 1918 god. I ovom prilikom ističemo, da smo mi najlojalniji podamoi i najpouzdaniji elemenat reda i mha u državi i da već ra­ di toga zaslužujemo, da nas vlada pot­ pomaže. a ne da nas upropašćuje. Ako bi vlada nastavila svo:u nepravednu unravnu politiku proti nama, napravila bi ođ toliko h’ljada posjednika nov pro­ letarijat, koji bi u velike smetao razvit­ ku i napretku države i naroda. Godina 11. Sarajevo, 18. februara. to što mu se ne ugnusmo i što ne mogosmo dozvoliti, da svaka šuša nad na­ Tiho i bez alaja, čedno i bez fanfare ma iskaljuie svoj bijes. Mržnju i bijes odlazi nam Ato u — Kopenhagen, da svoj iskalj.vao je nad nama u svakoj kao poslanik Jugoslavije zasja novim prilici, no i »uvlačio roge«, da mu bu­ sjajem i — obruka nas pred inozem­ de iaglje uzmaknuti. Veselimo se što je stvom, kao što nas je obrukao svojim glavinjanjem na upravi naše pokrajln- I otišao, ne radi toga, što bi nam možda bio na putu, već radi toga što bijaše čir ske vlade. Šta imamo- reći povodom na tijelu naše narodne zajednice, kojoj njegova odlaska? N.šta lijepo, ništa bez treba ljudi sa širokim vidokrugom, gorčine. On bijaše jedna prosta i bez­ zdravim pogledom, potpunom nepristravoljna lutka okolice, koja je žeđala za nošeu i ljubavlju za sve bez razlike jaslama i izvoznicama; jedna nesposob­ vjere i nar. imena. na i zatucana fanatičina, koja ne zna Dao Bog, pa njegov nasljednik kre­ n:šta nego sebe i svoje. nuo boli'm putem zbližavanja i pomire­ Mrzio nas je ne zato, što je imao o- i nja, a Atanasiju Šolu ispraćamo narod­ pravdana povoda za tu mržnju, već za- 1 nim izrazom: »Čuli se, ne vidjeli se!« „Islam u jugoslavenskoj politici". Pod gornjim naslovom u »Budućno­ vori potpunu istinu. Ali kakav zaključak sti« od 25. januara izišao je članak od treba povući iz toga svega? Ako je g. Pera Slepčevića. Pisac nastoji da mu­ kulturni zapad zadojen takom mrž­ slimanima dade korisnih savjeta kojih, njom protiv Islamu, ja kako li onda po njegovu kazivanju, treba da se mu­ mora biti u državi, u kojoj je 70% anal­ slimani drže ako žele u novoj državi, u fabeta? G. Slepčević sigurno ne će za­ novom vremenu opstojati i kao ljudi ži­ nijekati ispravnost ovog zaključnog uvjeti. Interesantna je iskrenost kojom pi­ pita, i ako bi slijedili dalje tok njegovih sac predočuje Islam kao vjeru koja je misli, iz njih bi izbio ovaj savjet za osuđena da uzmiče -pred kršćanstvom. muslimane: »Daj se vi prođite svakog muslimanskog obilježja, jer to kršćan­ Pisac je zbilja rekao ono što mu je na skom oku ne godi, kršćanskom nosu ne srcu. Ali u članku ima gdjegdje protu­ miriše«. No mi bi htjeti nešto ljepše i slovnih misli. N. pr. od 15. retka dalje uzvišenije: slobodu, potpunu slobodu i veli: »Kao što se danas na ćelom na­ malo više susretljivosti, prijaznosti i šem zapadu organizme sve žešća borba ljubavi. Nije nam dosta ona zvanična i protiv katoličkog klerikalizma i preterasuhoparna: »Sve su vere ravnopravne«, ne ingerencije Rima, tako će se ustati nego bi nam trebalo malo više topline, i protiv preterar.og isticanja islama i srca s kršćanske strane. ingerencije Carigrada«. U ovoj rečeni­ ci vidimo sliku slobodoumne Evrope koja Priznajemo da se u čovječijem životu stresa sa sebe crkveni jaram, koja se često puta javlja vrlo žestok konflikat oslobađa inkvizicije, u kojoj se javlja između mozga i srca. Razum čovjeka Renaissance-a, Reformacija i pozitivne kaže ovo je pravo, idi ovun putem, ali znanosti sve više otimlju maha ј daju srce ga vuče i tjera na drugu stranu. Zdravom Razumu apsolutnu moć da on Razum čovjeka odvraća od posla koji vlada sudbinom čovječanstva. Jednom je štetan po njegovo zdravlje ili po nje­ riječi vidimo Voltair-ovu i Roi£senugovu čast, ali srce ga vuče baš onom ovu Evropu. Tu nam se dakle prikazu­ poslu i cilju jer osjeća ljubav prema oje Evropa tolerancije, Europa koja ne nomu. Tako isto razum čovjeku kaže: pita koje si vjere i koja ne poznaje vjer­ »U današnjem 20. vijeku, vijeku napred­ skog antagonizma, dočim na drugom nog uuha i savremenog života, дс pitaj mjestu pisac veli: »Ćela Europa nerado kakve je ko vjere, smatraj svakoga jed­ gleda islam u Evropi. Ona je sve uči­ nakim, ah eto g, Slepčević ispovijeda nila da izbaci i kulturne Arape, a otvoreno, da kršćansko srce teži kršćan­ kamo li ne bi jedva dočekala da izbaci skom, a hladno je prema muslimanskom. nekulturne Turke... Sile hrišćanJe li ovako ili nije, bar u ogromnoj ve­ s k e ne mogu da se slože o njenu ćini slučajeva? Nakon konstatacije ovog (Turske) našljedstvu. Ali... među Ve­ fakta, velimo, daj vi kršćani, osobito vi likim Silama postoji odavno jedan ne­ g. Slepčeviću nastojte da ugušite u svom pisani sporazum, da se Turskoj i Isla­ srni ono što vel.te da kršćanska Evro­ mu spreči svako napredovanje » Evro­ pa osjeća prema islamu; počnite se Vje­ žbati u ugušivanju mržnje, jer se tako pi... To je postalo jednim političkim načelom da islam u Evropi više ni­ jak osjećaj kao što je mržnja ne istisku­ kad ne sme da dobiva. Hrišćanje se iz srca na prečac. Nastojte zavo­ ska crkva još je strahovito jaka u svjet­ ljeti muslimane, i to nastojanje pokazi­ skoj politici... Otimanje Palestine od vati djelom: zavežite usta dru Krulju Turske pozdravila je ćela javnost pret­ neka iz njih više ne izlijeva onu silnu prošle godine kao jedva dožuđeno oslo­ mržnju sadržanu u strašnim riječima: bođenje Hristova Groba... Niko se u »500 godina smo vas trpjeli, ne ćemo vi­ evropskoj javnosti ne buni protiv toga še!« Slomite pero Smitranu, neka kroza što Englezi, Talijani, Francuzi i Špa­ nj ne teče više otrov, kao što je onaj u njolci tlače severnu Afriku, niti ikome članku »Muhadžiri«. Napišite makar je­ Pada na um, da se tu primeni načelo dan člančić u »Glasu Naroda« ili gdje samoopredelenja; a da su to hrišćanske drugdje ј recite u njemu da žalite i ozeml e, javnost bi govorila drukče... sudujete tolika ubijstva, pljačke i napaZa što dakle da i naši muslimani ulaze da'e. osobito onaj užasni slučaj Alije u političku borbu baš pod tim štitom is­ Ua’vadžića, što se dogodio u g 1 a v n o u lama, na koji padaju sva evropska gradu Bosne! Priznajte javno da ne okoplja?« debrajete što se dosada nije kaznio ni­ jedan ubojica, napadač, pljačkaš 1 t. d. Ne izbija li u ovim rečenicama slika Pokažite na kakav bilo nač'n, da nam Evrope kada je ona digla sve što je želite dobro. Kako vam je poznato lju­ moglo pušku nositi i otpremila u križar­ bav je epidemična: kad jedno srce os­ ske vojne, ili slika Evrope kada su se jeti ljubav prema drugomu, ono se dru­ u njoj odigravale Bartolomeiske večeri, go srce od nje zagrije i vraća ljubav dakle slika crne, sredovječne Evrope za ljubav. koja ne dozvoljava da se u njoj čovjek klanja ičemu drugom osim krste. Vi se varate ako mislite da smo se Protuslovlje između misli u ovim re­ mi muslimani organizirali sa svrhom da čenicama i onih u gore navedenoj sasvim I branimo islam kao vjeru, i da kao muJe očevidno. Ovdje je pisac iskren i go­ I slimani izazivljemo sukob sa drugim vje- �Strna 2 Стоака .PRAVDA' - ratna. Mi snio se organizirali za to, jer međusobno osjećamo jedan za drugoga isto kao što pravoslavni ili katolici os­ jećaju jedan za drugoga. Kolikogod će bili pravoslavlje prekriveno plaštem Srpstva, a katoličanstvo plaštem Hrvat­ stva, ipak će biti istina ono što smo iz vaših gornjih riječi izveli, naime da istovjemici goje mnogo veću međusobnu ljubav nego li prema inovjercima. (Ri­ jetkim iznimkama čast). Nacionalizam ne znači suhi naziv i praznu riječ. Naci­ onalizam je osjećaj, a to znači: kad х-а što zaboli da ta bol odjekne i u srcu Y-a; kad se X raduje Y-ovoj radosti, a tuguje u njegovoj tuzi; onda se može reći da su oni iste narodnosti. Pokažite, vi »demokrati« koji imate vlast u ruka­ ma. pokažite sućustvo i simpatiju prema muslimanima, ama djelom a ne frazom; provedbe faktičnu jednakost i ravno­ pravnost. pokažite im ljubav kao što je pokazujete i svojim suvjerenicima tako, đa se musliman ne osjeća više kao gra­ đanin drugog reda, već neka osjeća da ga vlast štiti isto kao .i druge; ne vri­ jeđajte njegove najuzvišenije osjećaje, ne generalizirajte naziv »feudalci« na sve muslimane, nego riješite avrar tako, da na hiljade t. z. malih posjednika ne pada odjednom na prosjački štap kao što je to sada slučaj. Ne nazivajte sve musli­ mane »šuckorima« kad dobro znate, da bi muslimani najvoFeli da su se odmah iza oslobođenja povele istrage o šucko­ rima. špijunima... i dr. pa neka se raz­ luči ko je prav a ko kriv. Kratko rečeno; popravite svoj postu­ pak prema muslimanima, pa neka i oni Iz islamskog svijeta. osjete da su sigurni i da imaju sva pra­ va kao i drugi. S druge strane počnite već jednoth i vi sijati u katolička i pra­ voslavna srca ljubav prema muslimani­ ma pa će onda i muslimani vidjeti, da osim muslimanskih još i nemuslimanska srca kucaju za njih, i to će u njima po­ buditi uzajamnu ljubav prema svojoj Ijrhći. Cim počne međusobna simpatija i ljubav obl’jevati sva srca bez razli­ ke vjere eto onda aslmllicije i nacional­ nog osvješćenja. I onda prestaje razlog separatnog grupisanja muslimana. Ali danas od napadnutih, opljačkanih denun­ ciranih i obespravljenih muslimana tražit' da se raziđu i da ostanu i bez ono malo utjehe što je osjećaju u međusobnim sa­ stancima; i od nj:h tražiti l ubav u mo­ mentu kada onaj koji to traži djelom po­ kazuje da ga mrzi, to je malo previše. SuEisIaniski Halifat. Napisao: Inžinjer Mustafa Čelić. Halifatskii zastupnici u pojedinim drJavama, zemljama i pokrajinama bili bi Šejh-ul-islami, Reis-ul-uleme, Velike Mnftie, Muitje. Velike Kadije, Kadije i Imami, što bi se svakako imalo ravnali prema veličini islamskog stanovništva u njihovom oblasnom području. Uz to bi još ovima bio dodijeljen i izvjestan broj prisjednika, koji bi onda — svi za­ ' Ser. pravo Zamjenik MudžteMuftija 1 i hid 2 RIbarčcva grupa ostaju u opozicio­ nom bloku. Doznajemo iz krugova par­ lamentarne zajednice, da g. Stojan Rioarac i njegova grupa nisu istupili iz parlamentarne zajednice. Ribarac kao šef te grupe prisustvovao je sjednicama parlamentarne zajednice, kad je opozici­ ja raspravljala sa vladom o sastavu koncentracionog kabineta, gdje je sa­ mo bio zamolio za sebe i svoju grupu slobodne ruke u eventualnom koncen­ tracionom kabinetu. j I i Osuđujući zulume proti muslimanima I Slažemo se sa rezolucijom donesenom , na sarajevskoj protestnoj skupštini ra- j u kotaru Bileći i drugim mjestima, sla­ di zuluma nad musl'mattima u susjednoj , žemo se sa protestnom skupštinom u Sarajevu i u cijelosti usvajamo doneše- I Bileći i drugiin mjestima. Mjesni odbor. nii rezoluciju. Mjesni odbor. Banjaluka, 18. februara. Ljubinje 17. februara. Ustuk na podvale. Dopade mi slučajno u ruke tuzlanski list »Novi Pokret« broj 5. od 7. febru­ ara te mi upade u oči uvodni članak »Događaji u Bileći«. Kao rođeni Bilećanin, koji sam uvijek u Bileći, koji poz­ nam prilike u Bileći sigurno malo bolje nego onaj što je iskanto »Novom Pokreш«, ne mogu a da »Novom Pokretu« ne odgovorim na njegovo nesmišljeno pi­ sanje. 1 sam informator »Pokreta« priznaje da u Blicć: strada najviše musli­ manski narod, mi on nalazi i »razlog« i tumači to time, što je on »slučajno« nastanjen baš po mjestima koja su iz­ vrgnuta lakše pljački. Međutim to nije ist.ua. Muslimani su u bllećkom kotaru naseljeni baš na onim mjestima, gdje bi trebali da su zaštićeni od pljačke, jei svaki slučaj krađe u muslimana mora da pređe preko susjednih sela, a kojima su nastanjeni santo pravoslavni i koji su susjedi Crnogoraca. Zar pljačkašima nije zgodnije upasti u prva sela i tu upijačkati vola, nego da preko jednog, a negdje i preko nekoliko pravoslavnih sela pređu, pa da samo u muslimana pljačkaju? »Novi Pokret« veli da »vo ostaje vo, bio on vlasništvo Srbina pravoslavnog ili muslimana«. Slaba isprika. Od prevrata pa do danas držim da u cijelom hilećkom kotaru nije kod pravoslavnih opljačkano više od 100 brava, dočim je taj broj kod muslimana prešao 2500 komada brava i 200 goveda. Pa zar nije pravo reći da je to naročito upereno đa se muslimani istrijebe iz bilećkog kotara? »Pokret« se ne osvrće na pitanje koliko je muslima. i muslimanki u Bileći od prevrata platilo glavom čuvajući svo­ je blago od pljačke. On to sigurno ne zna niti ga to zanima. Stoga ću mu ja azatl: od prevrata do danas ubijeno je 5 muslimana i 3 muslimanke, da I ne govorim o tom koliko ih je teško ranje­ no i isprebijano. A knliko je pravoslavnlh stradalo? Niti jedan! Šta na to veli nezvani sudija? Ko do 24. o. i । i | ; Tuzlanskom »nezavisnom« listu po­ znato je. a nama u B.leći nepoznato i to, da su poslanici »demokratske« stran­ ke isposlovali kod ministra unutrašnjih djela za Bileću pojačanje žandarmerije i vojske. Samo nam zaboravi kazati: gdje je ta vojska? Od nazad dva mje­ seca u Bileći nema nikako vojske osim nešto malo žandarmerije od koje nema­ mo nikakve koristi. Ova je bajka iz iste kuhinje, iz koje je izašla i ona lažna vijest u »Glasu Naroda« kojom se je tvrdilo da je za Bileću poslano poja­ čanje vojske i proglašen prijeki sud. Me­ đutim do danas o kakvom poboljšanju nema ni govora. I I i i i • ■ ! ’ Misija i re­ dovi: Muršid 3 Mearif • Mufetiš 4 Veliki muftija Evkuf: i bi. štampa Mudir 5 Muderiz 6 mom deliktu-i načinu istrage određuje Visoki Mcšihat. Osudu potpisuje uz Ha­ li,,i i Mudžiehid-ul-kjebir, proti koje on­ da nema priziva. Već poročna lica ne mogu biti birana u Rijaseti-ilmijje. Ako koja Rijaseti-ilmijja ima veliko i prostrano područje svoga djelovanja (n. pr. RijasetUlmijja Perzije, Afgana, Kine, Tuiske. Misira, Rusije, Jugoslavi­ je, Arabije, Indije. Sudana itd.) onda Rijaseti-ilmijja u svima okruzima (mute.sarrifluk, sandžak, canton, distrikt, Krcis hauptmannschaft) postavlja posebne Muftije sa potrebnim muftijskim uredi­ ma, koji su samo miniatira Rijaseti-ilmiije i u cijelom svom djelovanju istoj podvrženi. Za ovakove Muftije nije po­ trebna Menšura. Modžlisl-ulema je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj manjoj pokra­ jini. gdje broj islamskog žiteljstva ne prelazi 500.000 duša (n. pr. Nemačka ist. Afrika, Franc. ist. Afrika, Amerika, otok Cipar, Franc. Indija, Portugal. In­ dija, Kreta i Arhipelag, Liberia, Mada­ gaskar, Mozambik, Zanzibar). Ovo is­ lamsko vjersko tijelo imalo bi biti sa tavljno ovako: Starješinu Rijaseti-ilmi'je pa zvao se on Šejh-ul-islam, Reis-ul-ulema ili Veli­ ki Muftija bira islamski živalj njegovog djelatnog područja, a potvrđuje ga Halifa i podjeljuje inu Menšuru. I sve osta­ le članove Rijaseti-ilmijje bira narod, a njihov izbor potvrđuje starješina Rijaseti-ilmijjc. Svi izabrani ostaju u svom svojstvu dok su živi. U slučaju, da bi se koji ođ' izabranih ogriješio o islam­ ske propise njegovi ga izbornici na svom pokrajinskom muslimanskom kon­ gresu, kako su ga izabrali, tako i rješa­ vaju njegova ureda. Funkcioneri 1—4 su u predmetu do­ bro kvalifikovani i isključivo vjerski obrazovani, dok pod 5 i б reflektira se i na svjetski obrazovane muslimane, koji pako moradu posjedovati i dobru dozu vjerskoga znanja. Rijaseti-ilmija je direktno podvrgnuta Halifatu. Uz arapski jezik ureduje se i u pučkom materinskom jeziku. U slučaju prestupka šeriatskih propisa od strane kojeg člana R.jaseti-ilmije, isti onda potpada pod šeriatsku presu­ du vrhovnog halifatskog sudišta na čelu sa Mudžtelfd-ul-kjebirom. Prema sa­ Starješina: Muftija Zamjenik: Kadi-ul-kjebir Šeriatsko pravo: , Misija i redovi: Kadija i Muršid Vakuf i mearii: | Islamska štampa: Mufetiš Muderiz U ovom slučaju Muftiju bira islamski narod njegove zemlje, a potvrđuje ga Halifa, kao što mu isti i Menšuru podje­ ljuje. U ovom slučaju Muftija nije podvržen nikakovom starješini jedne Rijaseti-ilnrjje, nego poput i ovih jedino i izravno Haiifi i Visokom Mešliatu. Kao u izboru ostalih članova Ulema-medžlisa, tako d u svim drugim stvarima Medžlfci-ulema je analogan jednoj Rijaseti-ilmijji. Mjesne oblasti. U svima su gradovima skoro Kadije. Imami, Vaizi, Hatibi, Kurrahi, Mujezini, Derviši 1 t. d. već tu. Mjesnu oblast islamskog bogoštovlja sa­ činjava jedno vijeće sa jednim Kadijom ili Imamom na čelu, te još slobodno iza­ branih četvorice članova i to 2 alima, a 2 ina građanina. Ovakovi su svi kao funkcioneri mjesne muslimanske vjerske oblasti direktno podvrgnuti svojoj nadležnoj Riiaseti-ilmijji odnosno Međžlisiulemi. (Nastaviće se.h ј maciju u kojoj saopćuje da mjesta Maraš, Aju-tab i Urfa nakon ispražnjenja od strane Engleza, ponovno su zapo­ sjednuta sa francuskim vojnicima. On prosvjeduje proti te činjenice kao Jedne koja stoji u potpunoj opreci sa zaključ­ | cima o primirju. Proklamaciju završava I sa riječima: »Nikada neće turski narod pristati na cijepanje svoje otadžbine, nego će uvijek najodlučnije stati na branik svoje egzistencije i svojih prava«. Pokret veli da »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija« nastoji da bilećke događaje iskoristi u svoje stra­ načke svrhe, i đa ih prikazuje drugačije i nego su se faktično odigrali. Zar je tom nezavisnom« listu krivo kada se istina I govori? Bilećki događaji javnosti nijesu niti u blizu poznati onaki kakvi jesu. Jadi što ih trpe muslimani u Bileći ne daju se opisati, a »Pokret« može biti uvjeren, da 4000 muslimanskih stanovni­ ОТОР CIPAR. ka u Bileći ne zna i neće đa zna ni za Muslimani proti Grčke. Svi muslimani i koga osim za »Jug. M. O.«. otoka Cipar zahtijevaju bezuslovno, da i otok ostane pod engleskom upravom 1 Javnost nije poznat ni zadnji događaj i najenergičnije prosvjeduju proti prisajej koji se prije 10 dana odigrao u gradu dinienja otoka sa Grčkom. | pred nosom te silne žandrmerije. SabiI taga Nuković, starac od 70 godina, ra­ TURSKA. I njen je, teško ranjen puškom od pljač­ Istražna komisija u Izmiru. Antantina I kaša na svom kućnjem pragu i još su istražna komisija u Izmiru počela je sa ! nm otjerali б.komada goveda u vrijed­ i preslušavanjem svjedoka d Ispitivanjem nosti od 30.000 kruna. i uzroka onim velikim izgredima. Ista je : komisija zaključila ponovnu uspostavu Čudim se, što »Pokret« ne navede: ■ zašto niti i jedan zlikovac ne osjeti kak­ j turskih upravnih oblasti u Ajdiinu. vu kaznu, a kamo li onu koja bi mu Atentat na grčkog nadkomisara u Iz! trebala. miru. U nepunih četrnaest dana već je I i po drugi put pokušan atentat na grč­ Za sada ovoliko, a ako »Novi Pokret« ; kog nadkomisara Slergiades. Prvom je želi lačne informacije, nek se obrati na »Pododbor J. M. O.« u Bileći, koji će I prigodom nađena bomba, koju je aten­ tator smjestio pod tračnice na stanici mu poslati tačan opis ubojstava i pljač­ ! Baldžik, kuda se nadkomisar u vozu i ki. na će se skameniti čitajući. imao da proveze. Sada je pako otkriveBllećanin. na bomba u samom stanu nadkomisara, koj je bila napunjena sa 10 kg melinita. Nagađa se. da atentatori potleču iz Mlakrugova. mj. ne pošalje pretplatu obusta- doturskih Mustafa KJeinal proti Antante. Mustaviće mu se list. fa Klemal |e objelodanio svoju prokla­ i ; I ј ! ■ i ) i j I I , I ‘ I | | jedno — imali da ravnaju vjerskim bi­ ćem, u tom pogledu rjima podvrženih muslimana. Svoga vjerskoga poglavicu jedne zemlje kao i sve njegove posjed­ nike čiji se izbor treba da avna i ovdje vjerski obrazovana 2 : 1 svjetski obra­ zovanom bira narod. Rljaset-l-ihnljje je vrhovno vjersko ti­ jelo muslimana u jednoj državi ili jednoj većoj pokrajini, gdje broj islamskog pu­ čanstva prelazi 500.000 duša, a te li iz­ gledalo od prilike ovako: Reis-el-ulema ili Šejh-ul-islam ili BiljBšhB Odjek bilećkih dogagjaja. Bpoj 123 Bro „ПРАВЈА" i | ' i [ ARABIJA. Bojevi Između Ibni Sauda i mekjanskog šerifa. U jednom distriktu od Khuvune. sjevero-istočno od Tajfe došlo je do krvavih bojeea između emira od Nedžda Ibui Sauda i mekjanskog šerifa Husehra. Šerifova vojska kojom je za­ povijedao njegov sin Abdullah kod mje­ sta Taraba je potučena, pa su joj tom prilikom čete Ibni Sauda otele sve nje­ zine mašinske puške i topove. Bcj oko Mekje. Prema vijestima iz Arabije ncdždski emir Ibni Saud stoji sa svojom vojskom pred bedemima sve­ toga grada Mekje i Šerifa Husehia je prisilio da grad ostavi. Ovu vijest de­ mantira britska diplomatska agentura u Kairu. RUSIJA. Rratks vijesti iz islam, istehn. , i | I : I j Sovjetska republika Kirglzistaa. Po­ slije poraza Kolčakove vojske, na 25. novembra prošl. god. sastao se veliki kirgiški narodni kongres i proglasio svoju doinvinu nezavisnom sovjetskom republikom. TURKESTAN. Obrazovanje boljševičke vojske. Pre­ ma vijestima »Vremje« od 17. decembra pr. god. kao i onima meskvanske »Izvestija« Turkmenska su plemena Tur kestana obrazovala svoju boljševičku konjicu, gdje im još u pomoć stižu 1 mu­ slimani Sarii i Kirgizi. INDIJA. Ind jska misija u Rusiji Prema vije­ stima više novina nedavno je u Sama­ 1 ru stigla jedna posebna misija Iz Indije sa pamjerom da uspostavi veze izmeđi potlačenih naroda Indije i Rusije. I“* “ �Бр-. : 23 bruj NAJNOVIJE VIJESTI. Turska pred londonskom konferencijoni. Londonska konferencija održala je u utorak dvije sjednice prije i poslije podne. Raspravljalo se pitanje evropske i azijske Tursae i položaj državica, koje su nastale na teritoriju turske carevine. Venizclos se založio, da se Grčkoj defi­ nitivno dade TrakJja i Sminia. U pogle­ da azijske Turske izgleda, da prevla- i Jjje princip, da se održi turski suvere­ nitet Bilo je i ratno vijeće, kojem su prisustvovali maršal Foch i Wilson. General Francliet d’Esperev je iznio projekat, da jedna saveznička vojska čuva tjesnace i da bude na raspoloženju savezničkoj komisiji za njihovu administraciju. I | I I | Konferencija je riješila, da sultan ostane u Carigradu, ali će se na ’ Dardanelima ustanoviti stroga vojna pomorska kontrola. Jedna podzemna rabota. Dođe nam do ruku ovaj poziv, za koji pouzdano doznajemo, da mu je kumo­ vao i jedan nepotpisani gospodin: tajnik ulema medžlisa g. Alinted ef. Mahinić. Proglas glasi: Dragi prijatelju! — Vrli rodoljube! Sigurno su Vam poznate žalosne pri­ like našega muslimanskog težaka, u kojima živi i svakim danom Stradava. I ia su te prilike u najviše mjesta naše domovine upravo nesnosne, nije nužno naširoko dokazivati nikome, a naročito Vama, Koji ili svaki dan gledate i kao i lamski rodoljub strepite nad neizbježivom propašću našega u svakom pogledu zapuštenog seljaka. АИ uza sve to dozvolite, da Vam harem u kratkim potezima ocrtamo nevo­ ljo našega težaka: 1. Medu pola milijuna našega muslimanskog seljaka imade samo 18 i to većinom neuređenih osnovnih škola. 2. 0 cijeloj Bosni i Hercegovini ne­ mamo ni jedne zemljoradničke zadruge, a imamo preko sedamdeset gradskih banaka, koje crpe svoju korist poglavito od našega težaka. J. Današnjom vjersko-prosvjetnom autonomijom, uređenom na potpunoj centralističkoj bazi, krenule su vjerske v Klike našega seljaka mnogo na gore, nego en ble prije autonomije, jer da­ našnji štatut muslimanske vjersko-prosvietne autonomije isključuje sam po sebi našega seljaka od svakog direkt­ nog utjecaja na upravu vakufa i stavlja ga u sasvim podređeni položaj prema gradskim muslimanima. Stoga je neopliodna i što prije nužna revizija statuta na decentralističkoj bazi, kako bi se vjerska naobrazba među seoskim musli­ manima što prije i laglje unaprijedila. 4. Pravno i materijalncT stanje naših vjerskih, a naročito seoskih službenika upravo je nesnosno, koje više ne može čekati na od’aganjc, nego sc moram što prije dobiti dobri i zadovoljni vjerski službenici, bez čega se ne da ni zami­ sliti dobar napredak u vjeronauci. 5. Riješenje agrarnoga pitanja nalazi se u toku, pa treba svim silama pora­ diti, da se obezbijede interesi našega težaka i maloposjadnika o kojemu se dosada malo ili nikako nije staralo. Da se ovome svemu zlu medu musli­ manskim težacima i inaloposjednicima na put stane, to jest, da muslimanski težak dobije sva prava, koja ga praina njegovoj brojnoj snazi pripadaju, da se u vjerskoj i svjetskoj naobrazbi što bolje i hitnije podigne, da se očuva lihvarstva zbog utjecaja gradskih banaka na тваиа ’. Strana , IPAtt 1А“_ — .PRAVDA- njegov gospodarski i politički razvitak, da se među njima što više osnivaju zemljoradničke zadruge i druge za njega korisne ustanove, da mu se kod rješavanja agrarnog pitanja osiguraju interesi, a naročito, da se sačuva od opasposti za njegovu podjepanost, kojom mu svakim danom sve to više prijete gradske stranke, treba mu velikog i napornoga rada, a toga opet nema i ne može ga nikada biti bez njegove sloge i je­ dinstva bez njegove organizacije. U to ime osnovali smo jedan komite za jedinstvo i napredak našega težaka, jedan skup muslimanskih inteligenata. koji hoće da se zdušno posveti napreti kp našega težaka apstrahirajući od sebe svako strančarstvo i vlastitu korist, pa Vas kao muslimanskoga rodoljuba pozi: vamo i molimo, -da nam dođete na po­ vjerljivi sastanak u Sarajevu dne 1. mar­ ta 1920. u Hotel Evropi, na kome ćemo pretresti prilike našega težaka i pro­ vedbu njegove organizacije. Poznavajući Vas, kao svjesna islam­ skoga rodoljuba, komu duboko na srcu leži dobrobit našega težaka, uvjereni smo, da ćete se ovome pozivu odazvati i svoje sile dragovoljno posvetiti napret­ . ku svoga zapuštenoga težaka. U to ime primite malisus selam za uži odbor: Hasandedić Ah med Sarajevo, s. r.; Jakić H. Mehmed šer. sudac Fojnica s. r.; Kunić Mehmed, imam Fojnica s. r.; Salković Jusuf, imam Lastva s. r.; Hajdarpašić Fehim Sarajvo s. r.; Četigić Alibeg imam KaHnoviks. r.; Heretida Hamkl mualim Goražda s. r. . I ■ | i ; : i ј I , । , i I i ; Ije zasijeda sadašnje Narodno Predstavu ništvo. Oni zahtijevaju što brže izbore za konstituantu. Naravna stvar, da je to samo izlika. Pravi ie uzrok u padu Prlbićevićeve koterije i apsolutnoj nemogućnosti, da ona i dalje ostane u položaju. Oni su u ekstazi, pa nije ni Čudno. što u ovim prvim časovima gubitka vlasti ne znaju da se snađu i zaboravljaju na sve pređašnje »principe«. Kod regenta su zaredale nove pos ete političara i prevladava mišljenje, da će sastav kabineta biti povjeren gosp. Stojami Protiću. Zadnja dva dana naš presbiro nema veze sa Zagrebom, pa ne znamo kako se je razvila kriza. ■ ! I i Dalmacija — talijanska kolonija. Tr­ šćanski II Piccolo« denaša dopis iz Londona, u kom se veli da je N-tti na Regent je primio ostavku bivše vla­ konferenciji mira 13. p. mj. izjavio, da de, povjerivši joj vođenje poslova do se slobodno raspravlja o jadranskom pi­ sastava nove vlade. tanju. On da odlučno ostaje ili kod paPrve vijesti o sastavu Spalajkoviće- . rlškog kompromisa ili kod londonskog pakta. Oit ne skriva poteškoće aplika­ va kabineta ne izadoše istinite. Sastav cije londonsog pakta i izjavio je, da će vlade bio je povjeren dru Milenku Vese Dalmaciji dati najšira a u t o u osniću, nu njegova misija nije uspjela. mi ja u svakom pogledu. Suverenitet Dobivši mandat za sastav koncentraci­ bi se talijanski predstavljao jedium guone vlade dr. Vesnić se je zaputio biv­ vgrenerom. te bi odnošaj bio otprilike šem predsjedniku vlade Ljubi Davidoonakav, kakav je u — engleskim kolo­ viću. nu nije uspio ida ga sklone na po­ nijama. Ta. je izjava iznenadila Millepuštanje. Ušljed toga je dr. Vesnić po­ randa i Lloyd Georgea. koji su zaklju­ vratio kruni svoj mandat. Ne javlja se čili, da će se na ovu izjavu pobliže osvr­ ništa potanje o uzrocima ovog otklona, nuti. Ona se ima saopćiti jugoslaven­ nu karakteristično je u tom pogledu pi­ skom ministra vanjskih djela dnu Trumsanje Pribićevićeva organa u Zagrebu. biću, koji ima sva ovlaštenja za »Riječ SHS« veli naime, da »demokra­ r ješenje jadranskog pitanja. ti« ne će koncentracije niti trpe, da ua- nio davši nalog, da se makne. Tako je Akčura Jusufbev dobio dva puta mig iz Jildiza da bježi, a on je svaki put odgovorio na poruku osmjehom: Neka proba! . . A. Hifzl Bjeicvac: 1 čudo, Akčura je slobodno šetao Carigradom, isto tako je dobio jednom poruku Sururzade ihsar., a za ovom drugu,, da ostane i da se ništa, ne boji. Akifbey je bio dobro poznat u Jildizu, kao pristaša Mladoturaka i još je uvijek sjedio mirno u Carigra­ du. Jedna tajna svemoćna sila bila je n dvoru, ko­ Turanski pokret i mladoturska ideja nije jedno. Prvi su išli za preporodom naroda nacionalno, a. ja je štitila ove ljude i ta sila u osobi jedne ljubi­ mice sultanove čuvala ih je od progona. Jesu ii je drugi da se politički domognu vlasti. Medu mladooni znali i jesu li imali s njom veze nije se moglo turcima sudjelovali su i pokretači turanske misli od utvrditi. U Akifbeyov konak dolazila je iz dvora jed­ kojih su bili u Carigradu Sinazade Ahmed Naim, na mlada sultanija i potajno često dugo s mutesaprofesor, Akčura Jusufbey, dr. Dževdet i Ibrahim rifom razgovaiala. Jedni su spominjali ime Aiše<PerEdhem. a od Mladoturaka, koji su vodili svari bi­ ver a drugi govorili o jednoj Jermenki, koja je bila jahu: poručnik Hilmi, miralaj N'edžet-bey, Gintli lsu dvoru pod imenom Melike Nesteren hak Ismail, novinari Ibrahim Edhem i Nadir, te naj­ No : ve ovo ostalo je još uvijek u Carigradu, agilniji i najistaknutiji Sururzade Ihsan. u raspravama, u stvaranju programa i osnova za Mladoturci su se oslanjali na sve političke fak- : digrmće revolucije. Nitko se nije pitao; ko će to iz­ tore, pa čak tražili pomoć i u stranih država, a Tuvesti i kako.. . ranlije su ostali u narodu i htjeli iz njega crpiti svo­ Akifbey je zagovarao jednom da se ideja une­ ju snagu i svoju moći Ove dvije ideje išle su ipak se među časnike, de tamo uhvati korijena, pa će usporedo i popunjale jedna drugu. Sultan i vlada u zgodnom času oni moči i čitavu vojsku pridobiti. smatrali su mladoturke opasnijim, dok su na tuTaj je preplog prihvaćen i počet provađati oprezno ransku misao gledali kao na jednu ideju, koja bi kroz škole -jer je mladost lakše prijanjala uz revomogla i koristiti državi. Sultan Hamid je bio opre­ zan vladar, a da nije bio tašt i strašiv mogao seje 1 cionarne ideje nego ljudi koji su u sultanu gledali još uvijek neku »višu silu«, proti koje je dignuti ^koristiti. On nije smio uvijek istupiti proti kojem ^hfuutijem vođij nego ga je učinio preko svojih ruku grijeh I zločin, izdaja domovine i vjere — odmetništvo. ^E^^h^zopasnim lijepim načinom, ili ga je uklo­ F E L J T O N. Rene Logotetides. j ■ ! I I Poltt^ibpngM АтггШ ultimatum antanti. Predsjedrik WHson izjavio je vladama Francuske i Engleske, da on u pogledu jadranskoga pitanja stoji na stanovištu koje je dostavljeno talijanskoj vladi u dokumentima 9. decembra 1919., a od strane Sjedinjenih Država. Engleske i Fran­ cuske. U svojoj noti, koju je predao američkl ambasador u Parizu šefovima vlada l'rancuske i Engleske i koja je ovima prispjela u London 14. ov. mj. u jutro, predsjednik Wtlson izjavljuje iz­ među ostaloga, da su ova dva rješenja, koja su Jugoslaviji predložena, protiv­ na odlukama, koje je donijela konferen­ cija. Ako savezne sile budu prešle pre­ ko njegove opomene, Amerika će srnatrati da je više ništa ne vezuje, Izgleda da ovako držanje predsjednika Wiisona ne cilja samo na jadransko pitanje i pitanje Rijeke. Predsjednik 'VlIson će se usprotiviti svakom riješenju maloazijskoga pitanja bez Amerike. L’čl 'ak note. »Morining I-’ost« javlja, da, je američka nota, koja je kao protest protiv riješenja jadranskog pitanja poslana konferenciji alijbaca, djelovala poput bombe. Lansing ju je potpisao istog dana, kad je odstupio. Nota antante Wl.lsonu. Prije odlaska iz Londona, šefovi vlada utvrdili su tekst odgovora . na notu predsjednika VViBona o jadranskom pitanju. 0 ovom odgovoru ne pušta se ništa u javnost, ali se predviđa nov zastoj u riješenju tahjanskp-jugoslavenskog spora. Kriza vlade. ; i | | I | i i - . ; ■ 1 I ; I > ' 1 , i i | | I i i ■ • i ! • No preko noći se desio slučaj, kojim sc iznova i nenadano promijenila situa­ cija. U ovom je pitanju došla naime ne­ nadano intervencija predsjednika Sjedi­ njenih Država Wilsot:a. U kohlto se sa­ znaje iz dobro informiranih krugova, ’vViison je brzojavip u Pariz, da on ne može dati odobrenja niti pariškom kom­ promisu, niti londdnskom paktu i da ostajekod toga, da se imade u potpunom opsegu izvršiti američki orojek a t. Ako to nc bi prihvatio savez pre­ mijera, onda će se Amerika povući služ­ beno sa konferencije u Parizu, prepuštajući saveznike njihovoj sudbini. Dopisnik onda nastavlja komentarištrći ovu vijest, da se u svim dosadaš­ njim pregovorima glede jadranskog pi­ tanja počinila velika pogrješka, koja se sastoji u tome, što se nije više računalo na Ameriku. Nakon što je došla poruka Amerike, Nitti živo nastavlja pregovore sa Lloyd Georgeom i Millerandom. Glavni ie predmet raspravljanja držanje Amerike. Nitti je izjavio, da Ameriku nije moguće niim.oići radi eko­ nomskog i financijalno« stanja Italije. Kad se ne bi njena riječ slušala, sve bi tekovine mirovne konferencije mogle otići u zrak. Ne smijemo se podavati ihtzijatna, koje bi mogao rastjerati i naj­ manji vjetar. Crnogorsko pitanje u engleskom parfamentu. U engleskom parlamentu pri­ godom debate o Crnoj Gori, Bonar Law je odgovorio, da su obavještenja, koja stoje vladi na raspoloženje, sasvim dru­ gačija, nego što ih je iznio poslanik Ma­ kni. Bonar Law nema ništa protiv crno­ gorskog kralja, ali prema obavještenji­ ma, koja ima vlada, većina Crnogoraca i ne želi restauracije monarhije Petro­ vi ća. Granica u Banatu, kako javljaju rumiinjsk: listovi, popravljena ie u korist Jugoslavije. Proti Madžarskoj. Pariški »Tempsc publikuje oštar uvodni članak protiv Ugarske, u kom zastupa mišljenje, da sa­ veznici prisile madžarsku delegaciju, da | jrotpišc ugovor mira. | Ruski su boljševici navalili kod Mogi( i leva na rumunjske čete, no odbijeni su ' uz velike gubitke. Glavna snaga boljše­ vika se približuie Dnjestru i rumunjska vrhovna komanda je poduzela najopsež­ nije mjere, da očuva granicu. Karličak ne miruje. »Associated Pres: se« javija iz Pariza: Misije saveznika iz ' Budimpešte potvrđuju vijest, koja, je stigla 15. pr. mj. kako se je rascar Kar­ i lo pokušao vratiti u svoju zemlju. Kod ’ Lichtensteina prešao je čamcem na Raj­ nu, raznim tajnim putevima stigao u Au­ . striju, a odatle automobilom u Szom■ bathely. : U aoti, koja je upućena Nizozemskoj, nat lašiue se opasnost koja prijeti ev­ i ropskom miru, ako Vilim II. i nadalje ostane u Holandiji. Nota je tako sastav­ ljena, da na nju može pristati i Nizo­ zemska, jer se traži da se Vilim II. in­ ternira na jedan od holandskih otoka. Dcnjikmov govor kozacima. Prema vijesti iz Jekaterinodara, general Denjikin je na skupštini kozaka Južne Rusije Jedna kuća u koju je teško prodirala mlado­ turska ideja bila je Abdurahmanpašina. On je osje­ ćao. da jrripada toj mladosti, ali se nije mogao iz­ nevjeriti svojoj zakletvi i pod stare dane »okaljati svoju vojničku čast« izd ajstvom i odmetnišivom. Kad je doznao zasifetinu ljubav sa Ihsanom i kad je 'pristao na udaju svoje kćeri još je uvijek stra­ hovao, <la ga zet ne povuče u vrtlog politike, koja je vodna u progonstvo i degrediranja. Za to je paša i kušao preko prijatelja da ihsaha izvuče iz opasnosti, kako je on tajno šaptao velikom veziru i da se vrati na put, koji je caru i Bogu drag. Paša Ie mislio, da će ženidbom promijeniti i Ihsan svoje nazore, jer će biti pod utjecajem Ifete, koja se nije mogla zagrijati ni za Dindareve pjesme, ni muziku, pa što više govorila je o njemu i tiranskoj misli, kao »kđjlijama«*), radi čega je vrlo često sa Sabiliotn dolazila u sukob. Nakon jednog pisma, što joj ga je pisao Dindar Haki u kojem joj je otkrio svoje srce ifeta se ponijela dosta nelijepo prama umjetniku izrazivši se u jednom pruštvu, da je on »preživio talenat« i da nije za nju ..... . Iza toga nije više ifeta išla Sabihi u doba ka­ da je Dindar bio kod'njih— a i Dindar uklanjao se od tada ne samo Ifeti nego i Sabihi. Pa konačno nestalo ga je iz Carigrada s Akčura Jusufbeyom i I drom Dževdetom. (Nastaviće sc). i ») seljaci. �Стоана 4. Strans Број 123 Uro .ПРАВДА" — „PRAVDA lara ukupno 373 konja. Od toga je мca u crtežu ispod! modre boje, a u sva­ Ukratko rečeno, on je sa svojim .pa­ izvijestio, d» su crvene trupe na Đonu i metnim i razboritim radom izmirio za­ dravilo 23, uginulo 4, ostalo bolesne Maniču potučene. Denjikin je izjavio tom kutu, naročito u desnom gornjem vađenu braća, te danas vidrino Bijeljizatim, đa će svi krajevi, koji se bore vidi se rozeta u obliku runolista (edel346. Od šuge obojilo je u 1 kotaru 48 nu, gdje diše jednom dušom. Mi svi ža­ protiv boljševicima, dobiti najširu auto­ weis). Kruna je naslonjena na orlove koza, koje su i nadalje ostale bolesne. limo i oplakujemo rahmciii Ibiah.magu, nomiju i da se borba mora nastaviti. jer smo izgubili vrijednog radenika na i glave, koje su precizno izrađene sa oSvrha je te borbe da se uspostavi ve­ tvorenim kljunovima i s jezicima u klju­ lika Rusiia sa vladom svih Rusa i za- ..kulturnom i ekonomskom polju nas mu­ slimana. novima. Svaka noga ima četiri prsta. stupstvom autonomnih oblasti. Njegov U zadnjim danima svoga života, do­ govor ie primljen sa velikim odobrava­ Prema tome sve markice, koje ne bi od­ чЈ-lj! u^lu.i ^„1, t jjl JA > čekao je slogu sviju muslimana u svom njem. govarale potpuno gornjem opisu bile bi rodnom mjestu, što je bila njegova vru­ Ukrsj'nci za samostalnost. Prestav-A-D" У* £ } fakifikovane. ća i jedina želja. Nesmiljena smrt nije nici' pol.tičkih stranaka u Ukrajini imali I ti su falsif.kati pošljedica »mudre« dozvolila, da uživa plod svoga truda. su sastanak na kojem su prosvjedovali Jjl^ fi;u politike naše bivše vlade. A ko će jam­ Iznurena i sjedinjena braća plačući is­ proti besciljnom nastavku rata i izja­ o jAl^оЈЈл-З . ^lj pratili su ga do vječnog groba. Rahmetvili da je njihov kao i cijelog naroda čiti, da falsif.katori nijesu njeni ljudi? tullahi aiejlii rahmeten vasia! b cilj, tla se provede nezavisna, samostal­ Zamjena novčanica preuzima Narod­ na demokratska republika, koja će obu­ C-/-’ ~ Т V-Ј/. Jugoslavenski Muslimanski Sportski hvaćah osim Ukrajine istočnu Galiciju, na Banka. Ministar finansija poveo je Klub u Sarajevu poziva na I. r e d o v 1sjevernu Bukovinu i ugarsku Ukrajinu. pregovore sa Narodnom Bankom, da Oni stavljaju na sve odlučujuće faktore ■ tu glavnu skupštinu, koja će se _|y j ona sama vrši zamjenu kruna. Kao razobdržavati dne 20. februara o. g. u pe ­ svijeta zahtjev, da se mjesto mirovne tak u 7 sati na večer u prostorijama j log se navodi, da bi se na taj način pro ­ konferencije između sovjetske Rusije i »Kiraethane«. Dnevni red: 1. Otvo­ Poljske čim prije sazove opća mirovna vela tačna kontrola zbog pojave lažrenje skupštine; 2. izvještaj tajnika; 3. r dl <—._y »„Alj. konferencija svih onih nacionalnih dr­ n i h markica. Vjerovatmo je da će Na­ izvještaj blagajnika; 4. izvještaj nadzor­ žava, Sja je sudbina vezana sa istočno­ rodna Banka usvojiti taj predlog. Zato nog odbora; 5. izvještaj kapetana; 6. OJ.B—C-« evropskim pitanjem. podjela apsolutoriia upravnom i nadzor­ je ministar finansija obustavio u ostalim nom odboru; 7. predloži, eventualije i bankama izmjenu. 8. izbor novog odbora. U slučaju nedo­ - d-rSI lJj/I .jlj voljnog broja Članova, skupština će se Uvoz mineralnih ulja. Ministarstvo is­ održati 1 sat kasnije. hrane riješilo je da će obnašati troškove ---- . <— za uvoz mineralnih ulja. Dozvolu za uU ministarstvu vojnom radi se na na­ Čestitamo. Javljaju nam iz Zagreba, Л »^<.1-1.1-Uij fl>jz redbi o vojnim svcštenicima i njihovom voz mogu izdavati i njegovi odbori u da ie ovih dara popunjeno mjesto ima­ položaju. ma za Hrvatsku i Slavoniju vrijednim Ljubljani, Zagrebu, Novom Sadu i Splitu — ЈХ» omladincem g. Ismet ef. Muftićem, prav­ t to u iznosu od 1 vagona. Dar za »Pravda«. Na 7. ov. mj. obnikom iz Žepča. Veseli nas ovo imeno­ državana je zabava Muslimanske čita­ vanje, jer g. Muftića poznajemo kao Stanje marvenlh bolesti u B. i H. od onice u D. Vakufu zajedno s tombolom. sposobna i agilna radnika, koji je nesa8.—15. Januara 1920. U B. i H. obolllo јУ— I j L-I Gosp. Karadža, jedan od najsvjesnijih mo stručno obrazovan (svršio ie šeriat pravdaša iz Bugojna, poklonio je za naš je od šapa i slinavke u 8 kotara ukup­ sud. školu) nego i praktično upućen u list dječije cipej.ce, koje je odnosne ve­ no 19.568 papkara. Od tih je ozdravilo ovaj posao, jer je bio i vojni imam i čeri na tomboli dobio. Cipelice su bile vjeroučitelj. Želeći mu dobar uspjeh u L-.х—^4^ lic’frane i prodane za K 420 + K 10 ni­ I 1390, a nadalje ostalo bolesno 18.178. novom zvanju nadamo se, da će upreg­ kako nemarkiranih, koji nam je iznos I Od ovčijlh ospica oholilo je u 8 kotara • • •j nuti sve sile, kako bi što ljepše organigosp. Kurbegović uručio. Hvala daro­ I ukupno 3252 ovce. Od toga je ozdiravilo zovao svoju bogoštovnu općinu i u što vatelju kao i svim onim, koji su u Koš- I 628, uginulo 235, a nadalje ostalo boskorije vrijeme udario temelj za iz­ Čitajte i širite „Pravdu". taciji sudjelovali. Živili! I lesno 2389. Od šuge oboklo je u 23 ko­ gradnju džamije u bijelom Zagrebu, u kojem će pothvatu sigurno naići na do­ Muči li Vas glavobolja? Zub»b»lja? bar prijem medu priječkim Hrvatima. Tuganje u kostima? Malo Fefler«v»ga PRIPOSLANO.4) to ne stoji niti meni, niti i kome drugo­ Elsafiuida — i nestane boli! 6 dvestrume od namještenika Maloprodaje slo­ Gosp, piscu notice »Maloprodaja grad, Nesigurnost na šipu. Hadži Hafiz JuKh ih 2 specijalne velike boce 27 Kruna. bodno, da je bez doznake Grad, aproaprovizacije« u 15. (120.) broj u»Pravde« nuz Sokolović, muallim iz Kobilje Gla­ Felierov migrenovi klinčić 1 komad vizacionog ureda u Sarajevu prodavati od 12. februara 1920. ve, išao je prošle srijede sa imamom iz 3 K 50 h. može. Pošto pako u najviše slučajeva Gornje Vogošće kući. Za njima su jahali Potpisati osjeća se ponukanim na gor­ ljudi neće da to razumiju, te svi oni, koji Želudac Vam nije u redu? Nekoliko dobrovoljci Todor Jovandić i Milan Vunju noticu slijedeće odgovoriti: Fellerovih pravih Elsa-pilula. Te su po­ bez spomenute doznake dođu tražiti od ković, te pješke išao Vaso Slagalo, sva Soli na lageru u Maloprodaji ima ; ali uzdane! 6 kutija 12 kruna. Švedska ženas da nešto kupe, dobije odgovor da trojica iz Donje Vogošće. U blizini Sipa ludčana tmktura 1 velika boca 10 kru­ dotičnog artikla nema. opsovao je jedan hodžu i hodžmicu, nana. Omot i poštarina posebno, ali što ‘) Za stvari pod ovom rubrikom uToliko čitaocima gornje noHce do što ih je Sokolović upitao šta vam sme­ jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, redništvo ne odgovara. znanja. A. Mulić. ta hodža i hodžinica? Vuković je sa Elsatrg br. 310. Hrvatska. svojim drugom sjahao i navališe na So­ kolovića, uhvatiše ga za vrat i oboriše 84® u jarak tukući ga koljenima u prsa i poderavši mu džubbe u vrijednosti od 400 kruna. Pošto su se u blizini desili žandari, pritekli su Sokoloviću u pomoć i jedva Ekonomska konferencija? Javljaju iz im je uspjelo da ga spase, budući se na­ (zvjeradi) lisica, kuna ičcrić«, > deva 1 t. d. Praga, da će se prema vijestima »Pr padači nijesu htjeli pokoriti njihovu na­ ger Tagblatta« uskoro sastati u GracZ logu, a oni ne htjedoše upotrijebiti oru­ ekonomska konferencija, kojoj će pri­ žja niti uredovati »u ime zakona«, kao sustvovati Italija, Država SHS, Au­ što su na to brzi kad se radi o muslima­ uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža nima težacima. Sačinjena je prijava, ali strija i Cehoslovačka. Zainteresovana do danas niti su napadači pritvoreni, niti Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). ministarstva već rade na programu za i-đ’i su inače kažnjeni, premda se je Jovan­ tu konferenciju. Brzojavi: FELARIA. 188 dić nakon razvađanja bio povratio sa Telefon 55 revolverom u ruci. Konferencija o valutnom pitanju. U Tražimo, da se ovaj postupak pod­ Zagrebu su hrvatski I slavenski krugovi vrgne izvldima i da se Jovandiću oduz­ održali konferenciju o valutnom pitanju. me oružje, jer bi mogao izazvati kakav Prihvaćena je rezoluciia, koju će de­ PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod ADVOKATSKA KANCELARIJA Dr. S. belaj, budući mjesni muslimani ne mogu putacija od 5 lica predati regentu Alek­ šeriatskog suda soba broj 2. na 23. i ne će trpjeti njegova haračenja. ŽanAlečković u Travniku, treba perodarsko tetošenje dozlogrdilo je svima, sandru. februara u ponedjeljak u 10 sati i to: vođu. 19, i_? pa je nužno i u tom pravcu napraviti red. ’/a kuće broj 16. na ćošku Talirević Fatslfrkovane markice na novčanica­ I Careva ulica. — 7« kuće u Talire­ Tužna vijest Ovih dana je preselio ma. Vlast je ušla u trag falsifikovanim vić ulici broj 1. na bolji svijet naš ugledni i plemeniti markicama na hiljadarkama. Do sada građanin Ibratamaga Ramadanagić aje otkriveno 10 takovih falsi­ gilni i požrtvovni član naše organiza­ fikata, koji se razlikuju od pravih cije. On je imao potpuno uvjerenje da mark ca u boji, koja je u većini slučaje­ je naš spas u jednoj jakoj našoj organi­ Razašilje po najnižim anevnim zaciji, zato je bio posvetio sve svoje va žutolimunova ili žutosmeđa (mjesto u Bihaću na vrlo lijepom cijenama u kacama (bačvama) slobodno vrijeme, da radi na tome kako naračaste), te u jasnoći slike. Sve su mjestu javnom licitacijom na bi svi naši građani pristupili M. J. 0., za teškim 50-60 kilograma MARKO ispravne markice jednake medu sobom licu mjesta dne 15. marta koju se je sav bio založio i nije žalio ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. i u boji i u crtežu. Ispravne markice iz­ ni moralnog ni materijalnog truda u 1920. rađene su u dvije boje: narančastoj (osvome radu za našu organizaciju. On Anna Stejskal, Bihać. ranž) zatvorenoj ili otvorenoj i to grb i iao građanin poznavao je sve one koji u početku naše organizacije nisu bili donji dio markice, i u tamno-modroj oduševljeni za samu stvar dok se nisu (ultramaren) i u gornjem dijelu marki­ uvjerili da je ova organizacija jedini spas ce oko grba i okvir oko cijele markice. za nas muslimane i pošto je u dušu po­ Van natpisa markice ova se modra boja znavao, svom je silom radio da ih do­ vezuje sa narančastom te je grb, natpis vede n zajedničko bratsko kolo ne omalovažavaiući ni njihove razloge što i crtež u donjem dijelu markice i okvir mu je na koncu kao valjanom i požrt­ izrazit i jasan. Kod ispravne markice bi­ vovnom mladiću i uspjelo i baš zato ie jeli krst u grbu vezan je sa desnim svoi uživao veliko povjerenje cijelog na­ jm krakom za bijelu kockicu, koja je roda i bio izabran u odbor mjesne orveća cd ostalih kockica u istom polju zanzaciie premda nije težio ni za kak­ grba. Dalje, kod sviju ispravnih marki- | vim zvanjima. Потасв vijesti Gospodarstvo ku puj e oooooooooo oo o Phodajem kuću Sira Travničkog i Vla ićkog ooooooooooooo Izašao je iz štampe Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Ođrevorai »rertelk: M. Sudiaka. Vlusik: Centralat Odbor »1 M. O.« f umariia D. & A. Kalaš. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/795a263736bf11f90c3b161d48134029.pdf 2d47581ef9220f4e2c7569ae68ac47c6 PDF Text Text Poštarina u sjotevom plaćena. POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. UrEđuiB redahDioni cđbar. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМ^аСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 19 (124) Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, subota 21. februara 1920. (30. džumadil-evvela 1338.) Godina II. ®г..21:гЕГ?»;зст£5;;кс5ИИКИИВИ«з«ииж8аииии1^^иетмв»^и«1в^иии| Vladina kriza riješena. Regent je sastav vlade povjerio g. Stolar,,; Proriču, šefu savezne nam ra­ dikalne stranke. G. Protić je ovako obrazovao novu vladu, koja je već položila zakletvu: Predsjednik ministarstva i ininlstar za konstituantu: Stojan Protić; potpredsjedti’k i ministar saobraćaja Korošec; spoljni poslovi: Dr. Ante Trumblć, njegov zamjenik i ministar bez portfelja Dr. Spalajković; unutrašnji poslovi: Marko T r i f k o v i ć; vojni: gen. Boža Janković; finansije: Dr. Vebzar Janković; građevine: Joca Jovanović; privreda; Roškar; socijalna skrb: Dr. Ivan Krnic ; pošte: Dr. Mate Dri nković; ishrana: Dr. Stanišić; trgovina: Slojan Ribarac; narodno zdravlje: Dr. Slavko Sv. Mi 1 efić ; pravda: Dr. Momčilo Ninčlć; prosvjeta: Miša Trifunović; vjere: Dr. Fran Janković; agrarna reforma: Dr. Hanžek;šumeirude: Dr. Halidbeg Krasnica. Zasijedanje ohražnih izbornih odbora. Članovi ovih odbora sazvan! su na sjednicu u sr,jedu 25. o. mj. Time je dokrajčeno pitanje vakufskih izbora i na 25. februara biće izabrani članovi vaknfskog sabora i hodžinske kurije. Kao što je imznato okružne izborne odbore sačinjavaju po dva delegata vakufskih povjerenstava dotičnog okružja, a za članove sabora 1 njihove zamjenike mogu se izabrati samo članovi okr. izbornog odbora. Prema tomu su članovi okružn h izbornih odbora stavljeni pred jednu vrlo delikatnu dužnost, jer o nji­ hovu nesebičnom držanju ovisi dobar ili loš sastav sabora. Naše stanovište u tom pogledu sasvim je određeno i više puta precizno nagla­ šeno. U sabor treba da dođu najbolji između najboljh: najsposobniji, n a j ш a r 1 j i v i j i i n a j d a 1 e’k o v i đn i j’i. Sabor stoji pred vrlo teškim za­ daćama, jer dobiva u naslijede jednu z a- , I i I p a r i o ž c n u o’s t a v š't i n u i jer mo­ ra da potraži izlaz iz mnogostruke krize: financijalne, upravne i kulturno prosvjetne. Time je rečeno sve i mi se nadamo, da će članovi tih odbora naj­ ozbiljnije shvatiti svoju tešku zadaću i veliku odgovornost i pred Bogom i pred ljudima. Što vrijedi za izbor članova sabora vrijedi i za izbor članova kurije. U tom su pogledu okružni odbori u mnogo bo­ ljem položaju, jer u kuriju mogu birati bez obzira na prebivalište pojedinih kandidata. Ne smije se potcijeultl važ­ nost kurije, kao što se je do sad potejenj'vala I valja Imati na umu naročito činjenicu, da će 1 članovi sadanje kurije imat' riječ pri reviziji našeg autonomnog Statuta. Bio nam Bog na pomoći i uputio nas onako, kako će biti na korist c’jelom na­ šem elementu u uv!m pokraj nama! i : ; I Jedna nepromišlienost A. P. — Neki zagrijani »nacionalista« imenom Muhamed Hadžić, u članku »Položaj muslimana prema Sanžermanskoj konvenciji« (»Budućnost broj 1.), u svojoj mladenačkoj zagrijanosti, pred­ laže ni više ni manje, nego da se u na­ šoj mladoj kraljevini u k i n e šeriatsko pravo. Pisca je na taj predlog potakla, valjda, neograničena želja za stapanjem muslimana u narodnu ind vidualnost, kakono bi nestalo s površine mirlimanske individualnosti. Na taj način bi se po njegovu mišljenju najlakše riješilo muslimansko pitanje i bez tuđe inter­ vencije. Po piščevu shvaćanju, muslimanima njihpvo šeriatsko pravo smeta da se stope i prigrle narodnost. Dok se pvo ne dogodi, smatraće se, veli, muslimani u našoj državi manjinom, za koju se zakvača u strani neprijatelji, pa da nc će biti dobro ni po muslimane ni po našu mladu državu. U obrazloženju tumači pisac riječi: »muslimanskih običaja«, koje su upo­ trijebljene u prvoj stavci' 10. tač. Senžermanskog ugovora, pa veli da se iz tih riječi ima razumjeti šeriatsko pravo, primjena ovog prava, veli dalje, vrši se u pitanjima udaje i ženidbe, razvoda braka, nasljedstva i u organizaciji vakufsk.h zavještaja i ustanova, i tako se vrši utjecaj na one odnose društvene, gdje su u pitanju interesi cjeline. Ist.če kako se danas sve više ukrštavaju od­ nosi između ljudi i žena različit h vjera, i što su ti odnosi, veli, češći, biće češći i pravni sporovi, pa pita po kojem će se u rješavati spor. Pisac valjda ci^Javu medu našom neiskusnom j i ; i i i | j i ; I i I i i | ! | I mladeži, da se žene sa kršćankama, što pravi muslimani nc vide to baš tako dobro, premda to islamska vjera u svo­ joj velikoj toleranciji ne zabranjuje. Ovo ■su suviše rijetki slučajevi, a da je oprav­ dano radi njih mijenjati opća pravila. Za pr.tnjer p;sac ističe neke države, ko­ je su imale više različitih zakona za je­ dne te iste poslove, pa su ih sricanjem prilika izjednačio i uvele jedan zakon za sve državljane. On i našoj državi preporučuje, da tako učini i predlaže da naša Ustavotvorna skupština pođe istim putem. Ako sc baš ne bi moglo zamijenti šeriatsko pravo sa građanskim za­ konom, a ono bar da se, veli, ograniči na najuži krug djelovanja i konpctenci'e. Svađanju šerlatskog pava na što manji broj predmeta nalazi pisac još i drugi razlog, a to je. da šeriatsko pra­ vo ne može izdržati kritiku vremena, jer da je po njegovu shvaćanju postav­ ljeno na nreveć zastarjelu osnovu, koja n'ie za današnje vrijeme. Pisac se po­ vodi za shvaćanjem pravn'ka nemuslimana, pa ist'če, da nije pravo što muž đob'va više od žene, muško dijete više od ženska u nasljeđu, pa mu je i to razlog za izm'enu šerirVa. P sac -dakle nalazi za .ukidanje šeriatskoir prava u našoj kraljevini, ili bar za ograničenje Mog na najuži krug djelo­ vanja i konpetenc’le više razloga: 1. što smeta da se muslimani stope u većinu, 2. što ta razdvojenost služi neprfatcljima države za sredstvo, da se miješaju u naše unutarnje poslove, 3. što je »zastrajclo« i 4. što je »nepravedno«. Kako se vidi, sve je ovo nedolična o1 cjena Islama i njegova šeriata. U istak­ nutom mišljenju nažalost nije pisac osamijeit. Preko takvog krivog .mišljenja se ne može ni inače preći, a osobito u vremenu, kada se naša država -nanovo stvara i kada se hoće sve nanovo da preuređuje. Ovdje ću odmah istaknuti, da su i nadležni faktori muslimanski, za koje se p.sac tuži da se za napredak ne oduševljavaju, skloni svakom preuređe­ nju, koje ne tangira principe Islama. Neka pisac, a i drugi koji se za preure­ đenje interesiraju, čitaju članke, što ih je »Pravda« donosila pod naslovom | »Naši šeriatski sudovi«, pa će vidjeti da I pravi poznavaoci islamske nauke i še­ riata nijesu tako konzervativni. A sad da vidimo postoje li uistinu navedeni razlozi. Kur’an (a. š.) uči muslimane, da je Bog stvorio ljude razdijeljene na narode i plemena, da se mogu međusobno ras­ poznavati. U istoj izreci isLče se i odnošaj pojedinaca svih naroda prema | Bogu, pa se veli da je kod Boga najpribraniji onaj, koji vrši dobre zapovijedi, a kloni se od svega što je zlo i zabra­ njeno. Kako se vidi, tu se ne daje pri­ vilegija nikojem narodu mimo druge. Musliman, koji pravo shvaća ove uzvi­ šene riječi, ne će se tuđiti niti od svog naroda, ni od svog plemena, kojem uistinu po obilježju pripada. Dapače će se ponositi, što pripada jednom narodu, koji n je — kako naši ljudi vele — repa bez korijena. A pošto zna da nije sva dobrota u jednom plemenu, nego da ima dobrote i u drugom, neće ni dru­ gog prezirati, ako je pošten, i ako nije prema njemu neprijateljski raspoložen. Zar se‘ može reći da su se bosanski muslimani, koji su usčuvalj svoj slaven­ ski jezik i mnoge osobine, odnarodili? Taka bi tvrdnja bila jasna neistina. Pa kad su oni takvi ostali, živeći na stolje­ ća pod upravom tuđeg naroda i pod jačim uticajem šeriatskog prava, čemu onda da se sad traži ukidanje toga pra­ va, koje je već ograničeno, i da se to ističe kao neka zapreka stapanju i na­ rodnom ujedinjenju? Ako pisac zbilja vidi u opstojnosti šei riatskog prava zapreku, da nas braća i druge vjere iskreno priznadu svojom i braćom, neka nastoji pobuditi u njima ' više vjerske tolerancije, i neka im da j razumjeti, da muslimani ni u vremenii ma'njihove najveće moći i vlasti njesu . nikad ukidali duhovnih sudova i crkvei nog prava sugrađana druge vjere. Ako je mirovna konferencija osjeća­ jući kakvu potrebu unijela u Senžermanski ugovor onu tačku, koja se od­ nosi na muslimane, ovi su tome najma­ nje krivi. Uostalom, ako utemeljači na­ še nove kraljevine nijesu u nakani po­ stavljati državni temelj u smjeru hege­ monije jednog plemena ili jedne vjere, onda je navedena ustanova Senžermanskog ugovora potpuno izlišna. Ako sam ja i sam u nakani dati nekomu pravo, svejedno je ili mi ko to preporučivao ili ne. Na podlozi potpune ravnopravnosti vjera i pojedinih državljana uređena dr­ žava, držeći se strogo te uredbe, neće dati povoda uporabi ugovorom predvi­ đene intervencije, pa pisac i njegova družina ne bi trebali da budu nimalo nervozni radi spomenutog članka. (Svršiće se.) Sarajevo, 20. februara. Jednom prilikom reče jedan naš uva­ ženi parlamentarac: »Grd.ć ne će nikad od sebe otići; njega će trebati izbaciti«. Izgleda, da je ovaj čovjek dobro proučio mentalitet ovog tozlukaša, jer se zaista na našoj vladi još ne osjeća nikakva priprema za odlazak. Grdić šuti i nevješt se čini. Njega se kanda malo tiče promjena kursa u Be­ ogradu i sve mu se čini, da će ostati na svom -mjestu usprkos tomu, da je demisionirala cijela zagrebačka vlada. Međutim je njegov odlazak isto tako ne­ minovan. kao što jc neminovan i pad njegovih stranačkih drugova, naročito dra Krulja, koji je muslimane uvrijedio svojim prostačkim člankom u »Demokratiji« i još prostačkijim povikom u parlamentu. Ova je koterija nesamo nesposobna da napravi red -i poredak u užoj nam domovini, nego je i totalno nesposobna, da se trpi i na kudikamo nižim položa­ jima. Treba samo pogledati šta je Grđič učinio na svom novom položaju, da i ne govorimo o njegovom manipnlisanju sa izvoznicama. Dr. Krulj nema ni­ kakva ugleda među svojim kolegama i slovi kao jedan od -najnesposobnith li­ ječnika, o čemu najjasnije govore izbo­ ri u liječničkom udruženju. Da su imala ponosa, ne bi se ni jagmili za ovake po­ ložaj, već bi se .zadovoljili sa položa­ jima. koji odgovaraju njihovim sposob­ nostima. Ima ih još podosta, koji treba da se povlače. Inače će doći metla. Iz Sandžaka i Makedonije. Vapaj bjdopolfsbili muslimana. Mi muslimani iz bjelopoljskog okruga opljačkani smo -do gole duše i morali smo pobjeći od .crnogorskih pljačkaša i bandi, da sačuvamo glavu i namus. Preb'egosmo u Novi Pazar, gdje i danas živimo. Mi smo g. m.nistru unutrašnjih djela svakom prilikom dostavljali naše ja.de i nevolje što ih i sada podnosimo od bandi i činovništva. Ministar je upo­ zoren na rad bjelopoljskog sekretara Tom ce Cukića, kojega je ministarstvo na tužbu načelenika okruga bilo maknulo s tog uglednog mjesta i riješilo ga službe, pa je ministar naročito zamo­ ljen, da ni na kakav način ne bi Cukića vratio u Bijelo polje,- niti mu dao služ­ bu. jer je silno omražen radi toga, što j za vri'eme Nikoline vladavine — i skrstio mnoge muslimane u Peći. Mi­ nistar je upozoren, đa Cukić nema ni­ kakve spreme da bi mogao biti sekretar. Ministar je pred mnogim ljudima obe­ ćao da će udovoljiti toj opravdanoj želji i izjavio, da o pomenutem Cukiću ima strahovite podatke i da ga ni u kakvom slučaju neće poslati na služ­ bu u Bijelo polje. Dapače je rekao, da mu neće dati ni u kakvu službu. Ali na žalost g. ministar jedno obećaje, a sasv.m obratno radi: Cukić se Je opet vratio u Bijelo polje na isto mjesto i ne­ samo đa ie sekretar, nego zastupa i na­ čelnika okruga. Naravno da i sada na muslimanima vrši teror i osvetu, jer za vrijeme, kada je bio razriješen mnogi su ga muslimani tužili da im je nasilno oduzimao novac i da ih je tukao. I mje­ sto da se stane na put ovim zulumima, Cukiću se ponovno daje mogućnost, da zlorabi svoj položaj i ponovno ubija te muslimane. Ako je g. ministar htio da Cukića mimo zakona imenuje sekreta­ rom, premda nema nikakve diplome i pemda ga je jedanput bio razriješio od Službe zbog njegovih postupaka, mogao "f Iznosimo oval dopis kao interesan­ tan prilog »demokratske anarh'je i čvr­ sto se nadamo, da će nova vlada učiniti kraj ovom haračenju. Uredništvo. �otiu .a 2 Crpena „PRAVDA* ga je Imenovati sekretarom ministar­ stva unutrašnjih tijela, a ne slati ga da pršti onu grdnu sirotinju muslimane, koji su u ovom ratu najviše stradali. Zar je to demokratizam; zar ministri tako stoje na riječi koju daju u svojstvu ministara i prvaka »demokratske« partiie? Još nešto. G. ministar obećao je i službeno objavio za komisiju, koja je bila u Prizrenu, da će je uputiti i u San­ džak. To je isto obećao i predsjednik ministarstva g. Dvidović, i privatno i službeno, pa je o tom obećanju i o tom »uspjehu« g. Kurtović pisao i velike članke u »Glasu Naroda«, u kojima je s velikom kuraži zamahivao proti »Pravdi« i isticao kako je »demokrat­ ska« vlada, čim je saznala za zulume počinjene nad muslimanima, odmah uputila komisiju u Sandžak i Maćedoniju. A na stvari sve po starom: komisije nema, a Cukić nesmetano nastavlja svo­ je haračenje i zulume, koji ne bi prista­ jali ni u srednji, a kamo li u vijek na­ redne slobode i građanskih prava. Sra­ mota, sto put sramota! ВПјвбће »Dolje s ključem!« zagrmila je naša »demokratska« vlada i sva »demokratija« kad smo mi, pritisnuti nepravdom, tražili da uživamo prava i snosimo duž­ nosti sr aztnie r n o prema broju Sljedbenika pojedinih konfesija. Nazivali su to fanatizmom, reakcio-narstvom i sličnim, jer "su bili u pitanju profiti pra­ voslavnih. Govorili su neka se daje po potrebi i sposobnosti. Nu kad se radi o profitu nas muslimana, onda im je ključ mio i drag i rado se s njim služe. Jedan konkretan primjer. Ministarstvo b| oj 124 Broj „НРАВДА j vera dijeli doplatke sveštenstvu. Pođi- I U. No makar se do sada i polagalo malo | Ako općinski činovnici i nainješteMlci ne­ važnosti na općinske uprave, ipak se u ; maju dovoljno novaca od plaće, da mo­ I je'jeni su tako, da su jedino muslimantoni pravcu ne će moći izbjeći uplivu I gu skromno živjeti, onda im je suđeno, i ski »sveštenici« do-blli polovicu iznosa već samoga vremena i prirodnog pro- i da smanje obroke jela i da idu »trcanih što ga je dobio sveštenik nemuslimanski haljina, goli i bosi. gresa, pa će morati možda još vrlo na­ iste krase. Naime sveštenik nenmsl.man skoro doći čas, kada će opće prilike im­ 1. imućstvene klase dobiva na se 500 K, Pitanje uređenja materijalnog polo­ perativno tražiti i od države i od na­ a na svako neopskrbijeno di.ete i ženu žaja općinskih službenika ne smije se roda. da se ove institucije jedanput u00 K mjesečno, dok muslimanski iste nipošto prepustiti odluci i uvidavnostl rede prema duhu vremena. imućstvene klase dobiva 250 K, a djeca ..adanjih gradskih zastupstava, jer ova Kada se govori o uređenju općinskih i supruga po 45 K. l ako je i 11. imućreče prosto da shvate potrebe ovoga uprava onda treba svakako da dolaze stvena klasa »raspodeljena«. Istina na­ bijednoga staleža, nego'je na prvom re­ u obzir i organi, koji će da budu izvr ­ ših »sveštenika« ima mnogo, pa bi sva ći; pozvana državna vlast, da putem »državna hazna« bila iscrpljena, ako bi šioci dužnosti tih novouređenih općina, zakona ili naročite uredbe osigura op­ a to su općinski službenici. Do sada je se jednako »raspodelilo«. No taj prigo­ ći:: kim službenicima barem ona ista vor nema mjesta, jedno s toga, što su bilo: kakve općine, taki službenici; ka­ berlva, koja država daje svojim službe­ predloženi najsiromašniji među i onako kiti službenici, takove općine. Ova je nicima. siromašnim vjer. službenicima, a drugo, korelacija posve ispravna i umjesna i Ako su općinski činovnici i namješte­ što naši njesu mogli dobiti izvoznlca ili dosadanje nam iskustvo jamči, da je nije nici nosioci javnili dužnosti, onda se ne na koji drugi način unovčiti svoj patrio­ nlko u stanju oboriti. Pravni i materi­ može praviti nikakvih razlika и njiho­ tizam. Sto se tiče kvalifikacije, ni našim jalni položaj općinskih službenika u na­ vim pravima naprama državnim službe­ se ta ne može osporiti, jer su za svole šoj zemlji ispod: svake je kritike. Dr­ nicima. a po tom pravda traži, da se nji­ zvanje, za koje im se kao nosiocima to- ' žavna uprava kvalifikuje općinske či- i ma dade ono isto što danas uživala dr­ ga zvanja daje doplatak, dovoljno kva- i noviiike kao činovnike privatnih podu- : žavni službenici. liticirani. zeca, koj.h je služba osigurana međusob­ Već mjesec dana trube novine, da je Kad je to tako, kliknimo onda iz dna nim pr.vatnim ugovorom. Odnos dakle i u ministarskom savjetu izrađena ured­ duše: »Živela pravda! Živela demokraopćinskih službenika naprama općinama ! ba za općinske činovnike i službenike, tija! Živela jednakost!« —h— u pitanju službe je privatno-pravne na- i a u istinu od .nje nikakva glasa ni habeHrvatska vlada odstupila. Kako naš i ravi. To neispravno stajalište državne j ra. Kada li će stati na snagu ta željno presbiro saznaje, 19. o. mj. ban Hrvat- i uprave utvrđeno je i time, što su činov­ očekivana uredba? Međutim radi se o ske i Slavonije dr. Tomislav Tomljeno- : nici jedne veće opojne morali po kanačopćinskim službenicima, nije hiće. mo­ vić sporazumno sa 12 povjerenika u | noj osudi bivšeg ministarstva financija gu oni čekati! platiti i biljegovne pistojbe na umišljeni njihovo ime podnio je ostavku. Sad je red na Šćepanu Grđiću & Co. | ugovor o službovanju. S jedne strane se Vlasentca, 18. februara. općinskim činovnicima povjerava dobar »Demokratske« intrige. »Obzor« dedio poslova javne uprave i to baš onaj mantuje vijest »Pravde« i »Politike«, Sa današnje glavne skupštine soliđanajgori — oni dakle postaju nosioci jav­ rišemo se sa rezolucijom, donešenom da je između radikala i Narodnog Kluba nih dužnosti i na to su dapače obave­ došlo do nesparazumka, što je Narodni na protestnoj skupštini Sarajlija, obdrzan! po § 47. zakona o upravi gradskih Klub navodno zahtijevao, da zapovjed­ žavanoj zbog izgreda u Hercegovini a općina iz 1907. — as druge strane im nikom 4. armije u Zagrebu bude imeno­ naročito zuluma n Bileći. se osporava njihov javno-pravnl karak­ van Ante Plivelić sa načelnikom štaba Mjesni Odbor. ter i svrstavaju se u redove privatnih pukovnikom Kvaternikom. Ta je vijest namještenika. Ako je koje gradsko za­ potpuno izmišljena i iznešena je u jav­ stupstvo ipak uvidjelo potrebu, da ne- . nost sa namjerom, da nepovoljno dje­ kom službenom pragmatikom osigura luje na javno mnijenje. O tome nije bilo položaj tih zapravo javnih službenika, ni govora. kakv'h je slučajeva vrlo malo u našoj i zemlji, to je sve, ali sam zakon je u tom ; Usprkos oslobogjenja, u našoj se pravcu posve jednostran: on govori sa- : vladi crno-žuti tipovi sve više šire i ino o dužnostima općinskih.službenika. protežiraju. U rašoj vladi imade skoro a o pravima nema ni govora. polovica crno-žutih, koji su u svakom Ovakav pravni položaj općinskih čl- i pogledu predpostavljeni našim doma­ potpuno zanemarila njihovo uređenje, a novnika učinio je da se niko od boljrfi i i ćim sinovima i koji se svakom zgo­ narod ih toliko ne respektuje. One fak­ sposobnijih sila nije prosto ufao stupiti i dom protežiraju, a naši se sinovi za­ tički postoje, a nemaju temelja na ko­ u općinsku službu i po tom je u silnom postavljaju. Trebalo bi samo zaviriti jem. postoje, one faktički imaju dužno­ nazatku izgradnja unutrašnje organizau našu vlado, pa da se vidi kako sti i to još povećane kako je rat pre­ cile općinskih ureda u svim naš’m mje-- trpe naši domaći činovnici, a naročito stao, ali nemaju nikakvih .prava, koja muslimani. Spomenućemo samo po­ bi inače morali biti u uskoj veza sa duž­ Ništa bolje ulje ni materijalno stanje ' moćni ured zemaljske vlade, kojem nostima. općinskih službenika. U mirno doba nije je na čelu poznata firma podimenom, Državna vlast priprema baiagi neka­ bilo nikakvih regulativa za odmjerivaMažgon- Pod upravom ovoga silnika kve uredbe o općinama, preduzima sve nje plaća. Te plaće su općenito bile miprotežiraju, se stranci sve u šesnaest, potrebite predradnje za izbore, a po uimalue 1 općinski. službenici mogli su ■ a domaći se stavljaju na mučila. Ako srijedi ništa. Izbaci se u javnosti po koja s njima tek nekako sirotinjski života­ musliman činovnik zakasni samo mršava notica o kakovom savremenom riti. Za vrijeme rata i nakon prevrata sata eto raporta i ukora koji se stavlja uređenju općina i to je sve. Teoretizira mizerno je stanje općinskih činovnika i n kvalifikaciju, dočim jedan schwarzse mnogo, a ne izvađa se ništa prak­ dostiglo svoj vrhunac. U razdoblju od T geiber uiože dolaziti i odlaziti kad tički. 1914. do danas državna se je uprava i hoće. Pohitiio se sa općinskim izborima, to potrudila, da koliko toliko poboljša ma­ Osim toga treba vidjeti kako je je naravno vrlo nužna stvar, ali čemu terijalno stanje svojih službenika i da- i posao rasporegjen megju manipulaopćinski Izbori, kad još ne znamo šta vala im je u nekoliko navrata skupariu- ' tivnin činovnicima. Jedan Schneider su općine, kakve su im dužnosti, kakva ske doplatke, izvanredne .potpore, pot­ dobio je za posao nadziranje pisarica, prava i prema tome kakovu će ulogu da pore za odijela i obuću, familijarne do- : a jedan Buros dobiva keo šef otpravigraju u budućem javnom životu. Po platke i t. d. Tako su radila i sva pri- i ništvo, gdje imadu 4 pisarničke'sile zdravom shvaćanju prva je dužnost dr­ vatna poduzeća. Svugdje se je dakle oosim njega, pa po cijele dane skače žavne uprave, da zakonom i naročitom sjetila potreba, da sc službenicima daje i po čaršiji i trguje ili njuška po kan­ uredbom dade općinama stalan položaj veća .plaća prema vremenu i skupoći, : celarijama, gdje će šta čuti, da dojavi samo općinski službenici kod nas sači- I svome protektoru s'lnome Mažgonu. jedne javne institucije, a onda tek da se njavaiu onaj stalež, kojem..: nije potreb- j Jedan Loydolt takogjer imade nadzor, brine za izbore. Ovako izgleda, da će se provesti i izbori, a općinske će upra­ no da se povisuju plaće. Kod njih se a po cijeli dan su mu ruke u džepo­ provađa ona: pruži se prema Jorganu. 1 vima i šeta po kancelarijama. Nekakl ve biti još uvijek politički hermafrodi- Manipulativni či­ novnici muslimani. Naše općine. Pojam i bitnost gradskih općina nijesu se irkada do sada u našoj zemlji shvaćali onako, kako to shvaćaju na­ predniji i savremeniji narodi. Dok su gradske općine kod naprednog svijeta s jedne strane glavna i polazna jedinica u cjržavno-pravnom smislu, a s druge strane središte cijele građanske kulture i civilizacije, dođe su to kod nas instltucije najniže vrste, na koje se ne svrača nikakva pozornost ni sa strane đržavne uprave, a niti sa strane samih općinskih samouprava. Pa još nekako je išlo u vremenu prije rata. Makar i bio onako reakcionaran i nesavremen zakon o upravi gradskih općina iz godine 1907., • kojim se daje općinama neka otrcana autonomija, ma­ kar općinske uprave i ne predstavljale kakovu samostalnu vlast nego bile kao što i jesu jednostavni izvršioci naloga kotarskih ureda i oblasti, uza sva ta ograničenja vlasti i podređenost polo­ žaja, ipak je bio znatan auktoritet na­ ših općinskih uprava do prije svjetsko­ ga rata u našemu svijetu, ali danas su općinske Uprave izgubile i ono malo auktoriteta u svijetu, pa se danas nafaze po prilici u ovom stanju: država je . । i . ' j j I F E L J TON. A- Hifzi Bjolevnc: ■ Rene Logotetides. (32) XI. Prošlo je više od pć godine od kako se ie Ihsan upoznao s Ifetom i isto toliko vremena, kako je Akčura oglu otišao iz Carigrada. Spremanje u Abdurahmanpašinu konaku za Ifetinu udaju i ako nije posve prestalo, ipak se nije radilo s onakom žur­ bom kako je to bilo u početku. Među prijateljica­ ma Ifetom i Sabihom nastao hladniji odnosa dani same nisu znale za što. Sada bi prolazilo i po ne­ koliko, dana a da se nisu vidile. Kad je jedna dru­ goj dolazila slovile bi se običnim formalnostima za što tako rijetko jeijna drugoj dolazi i izgovarale su se opet sličnim isprikama, a u duši krila jedna od druge .svoju tajnu; jedna da se tješi njome, a dru­ ga da strada i pati redi nje. Sabiha je očito propadala, a Ifeta postajala šutIjlvija, mučaljivija i zatvorenija. Onog iskrenog što je vezalo dvije prijateljice, što ih je srećilo, nije vi­ še bilo, jer predmet njihovih sanja postao je jedan. Iz nejasne misli iz onih sretnih i nepomućenih da­ na mladosti pojavio čovjek — Iskrsao je pred obe Ihsan Sururzade da zavlada obima. 1 koliko je god Sabiha hijela odagnati misao o zaručniku svoje pri­ i i I I I | i I j jateljice toliko je ona Jača bila i toliko ju je više mučila i privlačila. Za tmurnih, kišovitih zimskih dana, kada su bilđ skupa, razgovarale su nekad i o Dindaru, o Akčura oglu i svim onim, koji su im bili poznati i od kojih su neki otišli u Evropu, a neki u Anatoliju nepoznatim poslom, — svih su se sjećali, ali samo o Ihsanu nije nijedna govorila. Nekad su svi­ rali i Dindareve napjeve, pa i Ifet nalazila ljepote u njima, nekad se zanosili za onim danima prvog pro­ ljeća i čekali kada će opet oživiti carigradska oko­ lica. Nekad su ostale same, svaka kod svoje kuće i čudo — mislile o Ihsanu. Ifeta je počela sumnjati u Ihsanovu ljubav, jer je opazila na memu velike promjene. Njegovo pis­ mo, s kojim je odgodio vjenčanje do proljeća, pa opet u razgovoru više puta nabacio da bi želio na proljeće otići u Evropu i kad se .povrati trebalo je uslijediti ono o čemu je djevojka počele sumnjati. A ovo otezanja dok je Ifetu mučilo i dok je ona radi toga trpila tješilo je potajno njezinu prijateljicu Sabiha je još rjeđe viđala Ihsana, ali i kad je s njim govorila nešto je mučilo, jedno uvjerenje, jedna sumnja, da je izgubljen i za nju i Ifetu.' Šta je uzrok? Šta se je dogodilo? pitala se Sabiha i smi­ šljala razne odgovore od kojih Je nije nl jedan zadovoljio. i • i i I i ! j ; I I i i i ' , I I I I ; Sabiha je osjetila, da istinski ljubi prijateljičina I zaručnika, pa koliko joj je ta misao I uvjerenje bilo j I vužno prema Ifatl toliko ju je opet srećilo. Kad je Ihsan dolazio Akifbegu radi kakvih dogovora Sabiha je bila sretna. Ona bi oživjela, trčala po konaku i tražila kakvu god izliku, da dođe n blizinu muških soba, da zove oca i da Ihsan čuje njezin glas, da znadne, e je ona tu blizu. 1Г takim prilikama osjećala se Sabiha potpuno sretnom i zavaravala se n'adom, da se sve to može drugačije okrenuti. U toj nadi, u toj misli, koje Sabiha nije do kraja prodira­ la bilo je nešto ružno,, čega se je i ona plašila, a to je bilo skopčano-sa srećom ili nesrećom njezine najmilije prijateljice. U više zgoda uspjelo je Sabihi da govori s Ihsarrum, a jednom je morala pisati ocu pisma, gdje se je htjelo zatajiti rukopis, pa je to zapala njojzi u dužnost. Tada je došla u veliku mušku soba u kojoj je sjedio Nezetbey, profesor Naim i Ihsan Su­ rurzade. Ona je sjela za stol, a otac je diktovao pisma, koja su se imala poslati u Švicarsku, u Pariz i Dindaru u Anatoliju. Pišući ova pisma svaki je čas zapitkivala oca sud ovo sad ono: Babađim, šta ste rekli, babađim, polagano govorite, jer vas ne mogu stignuti. .. « A svakom prilikom, dok se je Akifbeg vratio na prvu rečenicu i tražio da mu čita odanle, gdje je stala Sabiha je ugrabila svima oči, da pogleda Ihsana. I vazda se njezin pogled odbio od mirnog izraza njegova lica. A kad se je sukobila s njegovim pogledom osjetila je svu moć njegovu, ali je I pročitala, da taj pogled ne pada na nju, nego nekud daleko . daleko, kroz njezino biče, kroz dušu kraj srca dalje. (Nastaviće se). �Boo: 124 Braj______;-_______________ „ПРАВДА* — „PRAVDA” етрана 3. Strana je bila progonjena za prijašnjeg ne­ motiv ili izgovor, pomoću koga bi ova Arab« kralj Husein saziva u Mckiu zbor prijateljskog režima, nego moraju • i okrenula glavu od evropskih pitanja. svili kneževa arapskog poluotoka. Iz­ nakon oslobog enja još gore šikane i Francuska i Engleska zakl.ućilc su voj­ gleda da su emir od Nedžda Ibni Saud poniženja podnositi. ni savez u slučaju jrapada Njemačke. i emir Jahja iz Jemena šerifov poziv Pred nekoliko je dana unapregjena Ovaj ugovor potčmjen -je ugovoru iz­ primili. Političko je nastojanje šerifovo oficijalka Beer u IX čim razred, kojom među Francuske i Amerike. Nitti sa svo­ uspostava neke vrsti arapske federacije prilikom je preskočila preko 20 d o- I sa jednom političkom i socijalnom orgaje strane nikad nije krio jake razloge, , niaćih činovnika Neki je Wagner I nizacijorn, koja bi potpuno odgovarala koji su ga zadržavali od prekida odno­ [ takogjer unaprijegjen u IX. čin. razred I položajima Emirata. sa sa Amerikom. Ako tome dodamo da i koji je tek prije dva mjeseca došao и ni Amerika ne može a da se ne intere-. Englezi i Jemen. Kocem prošle godi­ I X. čin. razied. Pitamo centralnu vladu, sujc evropskim pitanjem, izlazi da sve ne izbio je oberst Jacobs sa tri-četiri šta to znači? Dokle ćemo mi doći sa stranke treba da pokažu mnogo takta engleska časnika u posjet Imamu Jabja cvakovim postupkom? Šta može . iz i mnogo strpljenja. od Adena u Sa'ria glavni grad kneže­ ovoga nastati? Zato tražimo, da se D’Ammnzjeve budalaštine. Upravnik vine. U području Kuhra plemena je ova ove nepravde odmah porrave, a kotara Sušaka telegrafiše da je u Su­ komisija zatočena i biće pridržana sve I naročito tratimo, da se provede is­ šaku 7. februara bila zabava Jugosla­ dok Erlglcska no udovolji zahtjevima traga proti Mažgona, i da se nj-govi venskog športskog društva »Viktorifa«. Jemena i oslobodi luku Hodejda od svo­ robovi oslobode. Ko će odgovarati, kad Oko ponoći ispaljeno je sa Rijeke na je blokade. Međutim su Englezi blokadu i nastanu kakve neprilike u pomoćnom zgradu društva 12 metaka, od kojih su Hodejda odstranili, ali pošto valjda još ' uredu? 2 prošla kroz dvoranu, a ostali su se trijesu prihvatili ine uvjete, to se reče­ zabili u zid. na komisija još nalazi u zatočeništvu Bugari u akciji. »Mesaxe Daten« piše urođenika. Pregovori između urođenika u uvodniku: Akcija bugarskih komita i Engleske još uvijek traju. opet je otpočela kao prije rata. Bugar­ Očito je s ovim u savezu i vijest »li­ ski vojnici prelaze granicu preobučeni mesa« o ustanku u Hodejdi, kojom su luci i njihovi dijelovi smatraju se kao u komite, da svojim drugovima obezbiBeogradska »Demokratija« od 17. o. prilikom urođenici zaposjeli cio grad. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ mj donosi ovaj sastavak pod gornjim jede slobodan prolaz na grčku i srpsku Radi toga imao bi se u Hodejdu iskrcati druga nije za brisanje kmetskog prava teritoriju. Demobilisani oficiri primljeni naslovom. jedan cio bataljun sa mašrnskim puška­ primila kakvu protuvrijednost. NJ. Kr. V. Prijestolonasljednik Re­ su u komite, te služe kao instruktori. ma i topovima. Tom prigodom list »DćNaseljene beglučke zemlje i u čitluk gent Aleksandar potpisao je 14. febru­ Na raznim mjestima sakriveno je 40.000 peche Coloniale« napominjući da se tim pretvoreni begluci prelaze u sopstveara 1920. god. uredbu o postupanju sa pušaka manliherica. dira i u interese Francuske, gorko iro­ nost težaka, koji ih obrađuju. Madžarska bi se naoružala. »Abend« beglučkhn zemljama u Bosni i Hercego­ nizira držanje engleske diplomacije. I’obeglučeni čitluci odnosno njihovi vini, koju je izradio gosp. ministar za javlja po »Daily Heraldu«, da je dr. VaINDIJA. ly imenovan za zastupnika u Ton-donu dijelovi vraćaju se u sopstvenost i po­ agrarnu reformu, dr. Hinko Krizman i sjed onih, koji su ih izgubili, ako već time je riješeno jedno pitanje, koje je • a misijom, da traži municije za Madžar­ Zakonodavno vijeće u Hajdarabadu. nisu naseljeni na drugom mjestu, kao kao mora pritiskivalo grudi našeg na­ sku i njenu armadu. Horthy je spre­ Nizam Hajđarabada je u svojoj državi kmeti ili samostalni težaci. paćenog tcžaka-kmeta u Bosni i Herce­ man. da za to dade željeznice i. državne osnovao zakonodavno vijeće pod pred­ govini. Ovom će se uredbom ispraviti monopole u engleske ruke. Ona beglučka zemljišta, na kojima ne sjedništvom Sir Ali Imama, koji je kao sve one krvave nepravde i zulumi, koji Mađarska je mirovna delegacija pred­ postoji kmetstvu slični odnos, koju te­ član indijske vlade stekao u narodu su desetinama godina vršeni na isisa­ ložila notu, u kojoj se naglasuje, da se žaci već deset godina. drže' u zakup i mnoge prijatelje. nom i izmoždenom našem narodnom or­ obrađuju, prelaze, prisilnim otkupom, u Indijske čete i Mezopotamija. Britskf mirovni ugovor ne obazire na etnograf­ ganizmu u tim krajevima. S njom će biti sko jedinstvo Mađara. Kad bi se poli­ sopstvenost ovih zakupaca. komite indijskog narodnog kongresa zadovoljeno najosnovnijem principu so­ tičko jedinstvo Ugarske okmjilo, velika Svi ostali begluci, koje sopstvenici protestirao je u jednoj rezoluciji proti cijalne pravde i humanosti, a s druge bi pogibelj nastala za Mađarsku, jer bi nisu od 1910. godine obrađivali niti sa­ namjeri engleske vlade, koja bi htjela dunavski pritoci, koji bi u svom gornjem strane udariće se zdrav temelj za eko­ mi niti u vlastitoj režiji, oduzimaju se po zaključku mira indijske trupe upo­ toku bili dodijeljeni drugim državama, nomski razvitak i našeg naroda uopće, za potrebe agrarne reforme u korist otrijebiti u Mezopotamiji kao okupacione a koji se izlićvaju u Dunav na mađar­ a specijalno našeg težačkog elementa u nih težaka koji nemaju dovoljno ili ni­ čete, jer indijske čete u mirno doba skom teritoriju usijed zanemarenja na­ Bosni i Hercegovini. kako svoje zemlje, a u prvom redu u smiju biti pod oružjem samo u granicarodnog gospodarstva i riječnih regula­ Pored riješenja kmetskog pitanja i Inž. Čelić. korist zemljoradnika dobrovoljaca iz ! ma svoje domovine. cija ugrožavali poplavama Mađarsku i razrješenja kmetskih odnosa u Bosni i Bosne i Hercegovine i onih beskućnika NAJNOVIJE VIJESTI. Hercegovini, pitanje begluka i njegovo tene je znatno oštećivali. Uslijed toga kmeta, kojima se, možda, njihova neg­ sretno riješenje. postalo je životnim pi­ Pitanje Turske. Francuski listovi puprose tom notom, da se u tom pogledu dašnja kmetska selišta ne bi mogla po­ I tanjem tamošnjeg našeg težačkog svi­ bliikuju slijedeći londonski brzojav o obrazuje posebna međunarodna komi­ vratiti. jeta, pitanjem njegove egzistencije, i sa­ konferenciji: Razgovori su nastavljenio sija. Isto će se tako postupati i s onim mo onaj ko pozna one neizdržljive od­ istočnom pitanju i imenovane su tri ko­ »Crna ruka« u Italiji. U Napulju je bio bcglucima, koji su nastali oduzimanjem nose u kojima živi taj narod, kadar je misije: prva će odrediti granice Jermearetiran komunista Andjelotti sa 7 svo­ seoskih ispaša, a ukmećene krčevine shvatiti kako će riješenje toga pitanja nije i Cilicije, druga će se baviti oto, jih drugova. Kod njega je nađen nacrt pripadaju bivšim kmetskim selištima u odjeknuti u dušama onih nekoliko stoti­ manskim dugom i turskim finausijama, za navalu na gotovo sve evropske dr­ koliko su ovi begluci nastali poslije sa­ na hiljada, nekad prezrenih i poniženih treća će saslušati grčke zahtjeve u pi­ žavne poglavare. Policija imade u ru­ stava gruntovnice. robova, koji su stotine godina vapili za tanju Smirne. Neka pitanja su provizor­ kama imena španjolskih, talijanskih, ir­ Ako je neko kupio kmetske i beglučke pravdom i slobodom. Riješenjem ovih no riješena tako i ono, da sultan ostane skih i ruskih anarhista, koji su imali da zemlje zajedno, poslije uvedenja grun­ pitanja njihova će sloboda biti potpuna izvrše taj napadaj. Proti tim namjera­ u Carigradu. tovnice, i ako se beglučke zemlje nala­ i vjekovni san ispunjen. Osim toga je definitivno odlučeno, da ma »crne ruke« svuda su poduzete najze još u njegovoj ruci, a on ili sam ne Odmah u prvom članku ove uredbe će Dardaneli doći pod međunarod­ strožije sigurnosne mjere. obrađuje, oduzeće se i to za potrebe ističe se da će se za potrebe agrarne nu kontrolu, a o načinu te kontro­ Dešanel nastupio službu. .Agente Haagrarne reforme, uz naknadu investici­ reforme upotrijebiti sva begiućka zem­ le, te broju i narodnosti nužnih četa va­ vas« javlja da je predsjednik g. Poinja i dokazane kupovnine u koliko je ve­ lja koju vlasnici trajno ne obrađuju ni lja još da odluči konferencija. Isto tako care predao vlast u ruke novom međća od kupovn^dobiti za kmetske zemlje. sami ni u vlastitoj režiji. preostajc da se odrede granice zaleđa sjedniku g. Deschanelu. Koliko je kmetodera, posliednih go­ Dalje se ističe, da će se naseljeni begCarigrada. Prema informacijama dopis­ dina pokupovalo kmetske i beglučke luci na kojima postoje kmetstvu slični nika »Petit Parisiena« konferencija će is­ zemlje zajedno, pa su doonije kmetima odnosi t. zv. prioraca, prisjevnika, pripitati da li će ta granica biti Enos—Mipreprodali njihova selišta, uz takvu ci­ đržaca, četvrtara i t. d. prosuđivati kao dla ili Cataldža. Г ti koresipodent javlja, jenu da su im begluci ostali badava — kmetski odnosi, ako težaci zemlju ne­ da će i sporazum u pitanju Carigrada ovo je bila najmanja zarada kojom su se prekidno drže i obrađuju najmanje de­ tek onda postati definitivan, kada budu Merliuin Mehmed ef. Šarić. Iz Stoca teško zadovoljavale te krvopije — pa set godina, računajući u natrag od 25. riješena i druga pitanja glede Turske. sad, eto. dođe red da se i taj zulum Odlučeno je da i Bospor dođefpođ is- i pri zaključku lista dobismo ovaj brzo­ februara 1919. god. i ako je njihov život jav: »Jučer je umro predsjednik mjesne okaje. vezan uz to zemljište. tu kontrolu kao i Dardanele. organizacije, Mehmed ef. Sanić nakon Ovo bi bile najvažnije odredbe te Jednako će se prosuđivati i u čitluk kratkog bolovanja«. uredbe koju će — mi smo u to uvjereni pretvoreni begluci i ako kmetski odnos Merhum je uživao velike simpatije i — cio naš težački svijet u Bosni i Her­ nije u gruntovnici upisan. dobar ugled kako u Stocu, tako i cijeloj cegovini najsrdačnije pozdraviti. Svi. Iza godine 1878. pobegfučeni čit­ Hercegovini. Opširniji nrikaz njegova života i -rada donijećemo u kojem od i»Temps« o jadranskom pitanju. dućih brojeva. Ovdje izričemo našu taTemps« komentarišući situaciju koju ziju ucviljenoj porodici, a merhumu: je stvorila Wilsonova nova nota kaže: Allah rahmet eilesin! Jadransko pitanje je zadržato od rije­ inna billah. Član mjesne J. M. O. MISIR. novi plan za vladu, koji se uistinu dade šenja memorandumom Wilsonovim, koji Hafiz Zekerija Mulahalilović umro 11. Neva demokratska stranka. U Misiru provesti. je uputio u Pariš i London. U svome od­ o. mj. u svom rodnom mjestu, D. Raje osnovana jedna nova demokratska Milnerova komisija. Na 7. de-cemgovoru, koje su Francuska I Engleska u hiću, kraj Brčkog od upale pluća u stranka, čije se vodstvo sastoji isklju­ bra pr. god. prispjela je iz Engleske u potpunom saglasiu sa šefom talijanske najbuljoj dobi mladosti, u 28. godini čivo iz odvjetnika. Kao svoje načelo, u Misir radi ispitivanja uzroka stalnim ne­ vlade uputile predsjedniku Wilsonu iz­ života. Rahmetlija je svršio šeriatsku prvoj tački svoga programa, stranka i mirima ova komisija: Lord Milner (pred­ javljuje se, da pariška I londonska vla­ sudačku školu u Sarajevu u god. 1916. stavlja potpunu vanjsku i unutarnju ne- ‘ sjednik), general Sir J. G. Maxwell (voj­ da ne smatraju da je njihov predlog od te se je nakon toga posvetio ekono­ zavisnost domovine. ni zapovjednik u Misiru 1914.—1915.), 20. januara toliko štetan po Jugoslaviju miji, upravljajući svojim imetkom u Pojačanje vojne snage. Po uputama : Sir J. Rennel Rodd (engleski poslanik u I koliko se to čini Wilsonu. One su uzele Rahiću. Bio je jedan od najtalentiratnog ministarstva vlada je odredila i Rimu), brigade-general Sir Owen Thona. se da formulišu predlog zato, što ranijih i najmarljivijih gjaka svojeg pojačanje vojne snage u Misiru od jedne ■ mas (član parlamenta j autoritet u pro­ i Sjedinjene Države nisu više učestvovagodišta. U svom mjestu Rahiču kao i na tri divizije. Dvije se divizije imadu učavanju tropske poljoprivrede), J. A. | lc u njihovim d-ogovorima i zbog toga, u Brčkom bio je jako obljubljen radi ■sastojati od Sudaneza, a treća od sta- i Spender (nakladnik lista »Westiminster i što jadransko pitanje ne može dovijeka svojeg lijepog ponašanja, a radio je novnika gornjega Misira. Proklamacija Gazettc«) i C. J. B. Hurst (savjetnik u I ostati u svom sadašnjem stanju. neumorno na prosvjećivanju svoga Lorda Allenbv: Na temelju stalnih ne­ ministarstvu špollašnjih poslova). Ako je predsjednik Wi!son tako čvr­ naroda. Divota je bilo slušati njegove mira je general Allenbv misirskom na­ Rad Milnerove komisije. Na tobožnju sto riješen da odbaci predlog od 20. ja­ lijepe i korisne vazove. . rodu upravio jednu proklamaciju, koja zapovijed uliapšenl su i u kasarnu Kanuara, Engleska i Francuska ne će na­ Nj’egovim radom i potporom otvo­ počima: »Politika se Velike Britanije sr-en-Nil zatvoreni Mahmud Sulejman valjivati da isti bude usvojen.. Ali kako rena je čitaonica u Rahiću. Uopće bio u Misiru sastoji u tomu, zemlji podijeliti paša i Ibrahim Saiđ paša, bivši predsjed­ su one potpisnice londonskoga ugovora je u svakom pogledu koristan član autonomiju pod engleskom zaštitom i nik i potpredsjednik misirskog parla­ i kako poštuju svaki ugovor koji pred­ svoje zajednice. Ostavlja iza sebe staru razviti sistem autonomne vlade pod jed­ menta. Listovi »Afkar« i »Mah-russa« su sjednik Wilson ne može da ne odobri, ucviljenu majku i brata mualima u nim misirskim vladarom. U istoj pro­ zabranjeni, jer su kritikovali policiju, one ne bi mogle spriječiti Italiju u izvr­ Rahiću, Hafiz Hulusi ef. Tako evo i klamaciji govori u pogledu Milnerove koja je sa oružjem i vatrom išla proti šenju odredaba, koje su potpisale. Ta­ opet gubimo Jednog radenika na polju emisije, da Je zadaća iste samo na temasi. Guverner u Aleksandrih zatražio kvo pitanje ostaje otvoreno i pravo sva- j prosvjećivanja našeg naroda. Ucvilje­ vojih.izviđa, sa mjesnim oblastije, da ga vlada riješi službe. koga nedirnuto. Po sebi se razumije da noj porodici naše najdublje saučešča nijedna od triju savezničkih vlada ne | rahmetiliji neka Bog dž. podijeli dženada, i u potpunom suARABIJA. »am i ministrima izraditi Arapska federacija. Prema listu »Aziželi pružiti vladi Sjedinjenih Država i netsko naselje. Reiber takogjer simo njuška i provo­ cira i na sve načine gleda kako će kojeg muslimana činovnika provoci­ rati. Povrh toga imade još desetak ženskih činovnika ama pravih pravcatih Švabica, koje ništa ne rade, nego služe kao figure za »kras silniku Mažgon’j,. U posljednje vrijeme povučeno dosta mani ulativnih činovnika muslimana iz provincije, pa su ih strpali sviju u jednu sobu i dali svakom po dva grješna registra, da u onoj prašini truju svoj život. Ima li iko na toj vladi, da se zauzme za ovu jadnu raju i da provede kontrolu, pa da se ovome Mažgonu jedanput stane na put? Guje je g. Petrovič, štaon radi? Zašlo malo ne zaviri u pomoćni ured, pa ne spisi ovu raja, što m i služi?v Nije dosta Ste Pitanje begluka u B.-H. Domaće eljesti Politički preg^d Iz islamskog svijeta. �Memorandum kućevlasniita. Na svo­ joj zadnjoj sjednici konsttusao se od­ i bor Društva kućevlasniita. Za predsjed­ 1 nika izabran je advokat g. dr. Srećko I Perišć. Ov.li dana uputiti će društvo zemaljskoj vladi memorandum u kojem | će iznijeti svoje nazore o najnovijoj na­ i redbi o stanbenom pitanju. Kako sazna­ I jemo, društvo će zatražiti, da se ogra­ . ničenje povisivanja kirija ukine za du­ i ćane i lokale, što se tiče stanova, druš­ j tvo smatra opravdanim, da se činovni­ । cima i drugim slabije stojećim staleži­ j ma dalje ne povisivaju lorije za visoke 1 ■ iznose. Jrtiliali dari beka Jučer je pre­ i selio se na drugi bolji svijet merbum ■ Hađi Smaio Zubčević, otac našeg pri­ ' jatelja Hadi Hasage Zubčeviće. Mer- j hum je bio viđena ličnost u našem gradu, a doživio je rijetku st: rost od I 105 godina. Mevla lalimet ejlesun. Samo 5 časaka dostaje često, da I si čo'jik napravi neprocienjenu šte­ I tu, zato treb da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možrte tražiti samo od tvrtke H Suttner, ( jubjan br. 706. po­ savjetuje Vas glede zbilja dobr h sa­ tova' specijalne marke IKOe iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žejmih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za ležanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Ne možete 11 spavati? Niti raSti? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsaflird! 6 dvostrukih ih 2 specijalne ve­ like boce 27 kruna. Imate li pokvaren apetit? Često po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovlr pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 12 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Engen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Gospodarstvo IZMJENA KRUNA AL PARI? »Ju­ tarnjem Listu« javljaju iz Beograda da je održana sjednica predstavnika opozi­ cionog bloka na poziv g. Stejana Protića, komu je regent povjerio sastav vla­ de. Izgledalo je da će teško doći do sporazuma radi valutnog pitanja, no na poslijepodnevnoj sjednici, koja je trajala od 4‘/, do 7^2 sati na večer uklonjene su sve zapreke. Post gnut Je potpuni spo­ razum između radkala s jedne i Na­ rodnog Kluba s druge strane. Po svoj će se prilici vlasnicima sta­ rih đ nara isplafti 4 nove krunsko-dinarske novčanice, dok će se vlasnicima jugoslavenskih žigosanih i markiran h kruna isplatit! čitava svota u krunskodinarskim novčan'cama, dakle bi se z amjena imala provesti »a 1 pa­ ri«. Valutno bi pitanje imalo biti riješe­ no na jodnoj od prvih sjednica parla­ menta. Nove željeznice. U Splitu je održana anketa koja se je bavila pitanjem že­ Bi Bi Бро) 124 Bic' „ПНАВДА* — »FRAVDA" Стлана 4. Strana I • i ; | ljezničke veze Dalmacije sa unutraš- I nješću. Trebalo bi ua se nađe kompromus između dva stanovišta, gdje da bu- 1 de iziazište: Spl.t ili Dubrovnik ili Veni kod Metkovića. Najprije treba da se dovrši linija Užice—Vardlšte, zatim Novi —Bihać—Knin, trasira i primi projekat linije Beograd—Šabae—Drinjaja—Sarajevo—Mostar sa ograncima Mos:ar— Neum za izvoz voća u masama, Mostar—Split za vojni saobraćaj i trgovinu skupocjenom robom. Treće, da. se što skorije izgradi veza Beograd—DuUNI VERZAL. Stalni zavod za pođuku brovnlk dolinom Drine preko Foče, Gacženskoga krojenja i šfvanja. Prima kog i Trebinja. Četvrto je nužna izrada na izradu lina odijela za gospođe. — spoja Niša i Skoplja.sa Jadranskim moPalača Srp. Opštine 11. kat. (Ulaz rem u Bar, zatim direktan spoj Baranje Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ i Slavonije dolinom Vrbasa preko Livsandra br. 2. na na Split. Izvozne carine. Ministarski je savjet PRODAJA KUĆA javnom dražbom kod donio odluku, da izvozne carine, koje su šeriatskog suda soba broj 2. na 23. počele važiti 5. novembra ostanu na februara u ponedjeljak u 10 sati i to: snazi do 15. marta. j, kuće broj 16. na ćošku Tallrevlć - „ i Careva ulica. — V,o kuće u Talirevlć ulici broj 1. Trešeljaii Dva Ahnieda i Mali Mehmed. i it ja nas neki: ko sa Ah med astindeđić i Mehmed ,!akić. a drugi bi opet bijeli da znaju za politi­ čko kulturno stanovište g. Malnmća: i.ahak posao, pa se odmah odazivljemo želji obojih. Prvi „seljak* rodom jo iz Mostara, a priđjevak mu je Vaivara. l ijaše siradnik nBošnjakn“, a od nekog vremena boluje od uobraženosti, da kon štit a auta По može biti bez njegove pameti. Inače je učitelj, koji sa vrijeme od 20 godina svog službovanja nije osnovao ni jedne zemljo­ radničke zadruge. Kako se razumije i □ trgo­ vina, a Bjelemiću jo organizov&o — izvoz vune, masla, jaja i drugih ehovinu. Škola jo bila kao i zatvorena, ali jo karakteristično, da seljaci nijeeu imali nikakvo fajdo od izvoza: Car je išao u Varvarin džep, a seljacima je dosta fraza, da se jo osnovao r komite za je­ dinstvo i napredak naš g težaka", jedan skup zbor muslimanskih ii.teligenata, koji apstrahira vlastita koiiet. Danas je g. Abmcd I. a — vladi, pa daj znaj, jeli njegova akcija pomašćena ili nije. Ahmed II. (Muhiuić) čovjek je od čista ra­ čuna. U danima Austrije, „zlatnim* danima, bijaše tajnik ulcma-medžlisa i vojni imam. Umiljato janje, pa dvije majko dojilo! Radio nije ni tamo ni tumo, ali ве je za to razumio п tržne cijene i masla, i vune, i štofa i beza i . . . Dao je blago-lov svima vojnim imamima: i onima Što su spavali po biljardima i onima, što su nas brukali radi pjančevanja. Svijet govori . . Uz prevrat inu 8a sve ргеvmulo: tužan i žalostan nagje se u društvu sa Ekremum, s kad njihova akcija nade u vo­ du, bacio se je na pisanje predstavki, a u za­ dnje doba koregira intervjue. Nije bahtli: pri­ hvatio so Austrije — propade; prihvatio ве „demokratske* vlade — opet krah. Pechvogel. Sad se eto sprema u „seljake": biće, da će i ova akciia pasti u vodu. Naročito, ako se ne inogne štogod ućelepiriti. Mehmed kadija Jakić to vam je, mesela, Što бе kaže pedalj ć o s e lakat -- ambicije. Malešun kakav jest, pun je sabura. Previre se svukud i čeprka svakuđ. Vrtilo s? je po stran­ kama i u svakoj imalo svojih ahbaba: Bilo istodobjio sa Šerifom i Gjikićem. za vladu i proti njoj. Kao „velikosrpoe* imugjaše aferu i umisli во doile, da je za prvih dana prevrata išlo poput kakva Brnjice: uzdignuta nosa, va-. žna pogleda, ramera ko na bnglamama. A kornk! E, Bože dragi, to je trebalo vidjeli. To se ne opisuje. Za vrijeme najtežih progona i nasilja nad islamskim dije om naštg naroda, bijaše — neutralan. U našem se skupu no bi vidio, a za samo talnu osatlu vladinih zuloma nije imao keraži. l’aidon. nije mu to išlo u račun, jer jo ht o da odmah dugje zu šefa šeriatskog suda u Brčkom Zmaj va bi rekao: „Ро stran 1<апШ Mcše štće vazdan jmćka i blebeće; glavu diže, širi rep misli: Bože аГ sam kp! .Sve se širi, sve se mjeri, kingjuri so. kočoperi Al> jedno zlo ga jedi što ga niko i ne gb di. Svi I« t ide i ne haje ne će da ga zareznio. OOO&OOOOO9 oo o Sira Travničkog i Vio ićhog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. OOOOOOOOOOOOO Prodajem kuću fldvohatsku kancelariju u Bihafu na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. otvorio je u Trav­ niku advokat Of. SulBjman Skcković Anna Stejska!, Bihać. Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerovs. ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. Š U T T N E R, u i LJUBLJANI br. 7<>6. (zvjer. dl) lisica, kuna ? Ceva i t. d. t$! $ и cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dnev Oskar Frdlilich, Karlovac, [Hrvatska). Brzojavi; FELARIA. Telefon 55 188 Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo, u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, 64S!5afena dioniJarska glasnica ii 5,03093. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje - Ulošci preko K, 8,000.000 Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. - Daje sezonske i razne druge kredite. br skovna posiove ndbrže i najpovoljnije Obavija —... Izvršuje burzovna naloge najkulantnij- ., Odgovarat urednik: M Sadiake —.— ................................... ................................... Centralni Odbor .J, M O.. -. ■ - i - - -- uama II. - ■ti � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7966376ec563a896dc3a226aed3668d1.pdf cb648c4b8367d11dd7a1f3c3104029b0 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт rsdahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГЖ Broj 20 (125) OF Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, utorak 24. februara 1920. (1. džumadil-ahira 1338.) Sarajevo, 22. februara. Povodom tendencioznih vijesti u ovdašnj m nekim listovima od 21. o. шј. Raditi je Odbor naše organizacije isti dan izdao ovaj komuitike: »S najvećim gnušanjem odbjamo tendencioznu podvalu, daje gosp. dr. Krasnica, kao austrijski vojni sudac, izvršio u Kragujevcu i jednu, a kamo ii 32 vojne osude (vijest »Glasa Naroda«) ili čak osudio nedužnih 4(1 srpskih seljaka, (»Jugoslavenski List«), Ovu je izmišljot uu dr. Hrastiica odluč­ ne demantovao svojim ispravkom u »Kragujevačkom Glasniku« od 11. augusta 1919. u kojem stoji: »Ja nijcsam nikada u životu izrekao smrtnu osudu, niti je potpisao. Iz oglasa austrijske okružne komande u Kragujevca, koji mi je oglas gospodin Lomovič danas pokazao, razabirem, da se gornji slučaj (vješanja) dogodio 23. marta 1917., a ja sam još na 17. iebruara iste godine premješten u Sarajevo, pa sam 17. februara 1917. otišao iz Kragujevoa.« — Konstatiramo, da je ovaj ispravak prokomentiran u 76. broju »Prav­ de« od 21. oktobra 1919. i da su nakon toga zašutjeli svi listovi, koji su ope­ rirali sa ovom podvalom. Konstatiramo i to, da se ja u prvoj kleveti govorilo o 17 osuda i da se je sami »Kragujevački Glasnik« ogradio izrekom: »da se dogovara« o tim tobožnjim osudama gosp. dr. Krasnice. Što se tiče potvoro o tobožnjem rcpubllkanstvu gosp. dr. Krasnice ima­ mo 1 naglasiti, da je gosp. dr. Krasnica jedan od naj staknutijih ljudi u našoj organ zaciji, a općenito je poznato, da je jedna od temeljnih tačaka našega programa: ustavna monarhija sa dinastijom Karađorđevića. Stoga je pot­ puno isključena mogućnost, đa bi se gosp. dr. Krasnica ikako, a kamo li »preko jednoga lista i pred svojim prijatelj ma« izjavio za repuM'ku. Ovom prilikom izjavljujemo, da je vijest o ministarstvu gosp. dr. Kras­ nice stigla u Sarajevo upravo iza njegova odlaska u Beograd i da je gosp. dr. Krasnica otišao sa instrukcijama, msđu kojima je i ovlaštenje na izjavu, da naša organizacija ne reflektira na mjesto u ministar­ stvu. Prema tomu je g. dru Krasnici ministarska lisnica bila namijenjena bez njegove privole i u protuslovlju sa zaključkom vodstva naše or­ ganizacije. To je pravi razlog njegove demisije. Inače se naše vodstvo ne bi htjelo, niti moglo osvrtati na samozvane zaključke odbora beogradske opć:ne Ili prijetnje »demokrata« sa demonstra eijstna, jer raspoloženje jednoga grada ne može biti mjerilom za naše političko držanje i našu takt’ku. , Uostalom vodstvo naše organizacije zadržaje sebi pravo, da gosp. dru Krasnici pribavi satisfakciju za slučaj, da rekonstrukc ja kabineta bude prove­ dena pod prit’skom beogradske ulice 1 nametnutog općinskog odbora. * O ovoj stvari donosi presbiro ovaj brzojav: Beograd, 22. februara. Danas ja uputio štampi g. dr. Krasnica izjavu, koja će sutra biti objelodanjena. U toj se izjavi kaže: »Izjavljujem, da ja nisam ni­ kada niti izrekao niti potpisao nijednu smrtnu osudu. Sve tvrdnjo demokrat­ ske štampe su puke podvale. Ako je ist'na, da sam na takvoj listini, kojom se veže neka optužba protiv mene, to se može osnivati na jednoj pukoj kleveti«. leđna nepromiš^enost (Svršetak.) I voj ostavštini, nego samo pravo na uI živanje jedne četvrtine zaoštavštine A.R. — Što se tiče tvrdnie o tobož­ njoj zastarjelosti Senatskog prava, da­ 1 muževe, dok joj šeriat daje četvrti dio [ bez djece, a osmi dio sa djecom. To je pače zastarjelost; osnove, na kojoj je postavljeno šeriatsko pravo, na tu tvrd­ I velika razlika. Dopitanje višeg dijela u nasljedstvu nju neću sada opširno reagirati, dok se muškom o'd dijela ženskoj osobi ima pisac ne izjavi u javnosti o taj osnovi, svoj opravdan uzrok i temelj. U dopitida se mogne znati: poznaje li on šeriatvanlu prava uc.pće šeriat ima principi­ ske osnove. Kad se izriče neki sud o jelno načelo. Pravo pripada u razmje­ l.ojeni predmetu valja da je taj predmet ru prema dužnosti i obratno. Senatski svestrano poznat. To je logični uslov. zakonodavac (šari’) uvažuje prirodne Samo ću toliko istaknuti, da se meni zakone kođ opterećivanja sa dužnosti­ čini, da se tu radi o prispodobi poznate ma, kao i ljudsku moć za snašanje nastvari sa nepoznatom, naime o prispo­ turenih tereta i dužnosti. Ženskoj je na­ dobi kanoničko.g zakona, koji je done­ turio dužnosti, koje ona po svojoj pri­ sen po naročitim zborovima, sa zako­ rodnoj moći može snositi, pa joj je pre­ nom, kojega je odredio sam tvorac svi­ ma tim dužnostima opredijelio i prava. jeta. Je li takva prispodoba tačna, neka Ta razlika se ne smije nipošto smatrati to pisac rekne. Ja pitam šta, adžeba, za poniženje ženskog spola, nego nasu­ natjera zapadne prosvijećene narode, prot samilost i poštovano prema tom đa uvedu građanski brak? Šta im bi, spolu. Tko traži potpuno izjednačenje pa zavedoše ustanovu sudbene rastave žene s muškim, taj potajno hoće nato­ braka, koja je ustanova u našem šeriavariti na ženu jednake terete, koje mo­ tu zavedena prije 13 stoljeća, a oni je ra muški da snosi, f možda i više, kad prihvabiše tek pri'e toliko desetljeća? ona mora uz to još ljudstvu članove Pa i izvikano i prezreno višeženstvo. rađati. Dostaje u nekim pravničkim i državnič­ Kada bi se dalo preko svega ovoga kim krugovima simpatično, naročto u preći, je li bi parlame’nat imao krojiti zemljama, gdje se opaža opadanje pu­ zakon, koji bi imao vrijediti i za musli­ čanstva. mane u ženiđben’m. porodičnim i naDa je po mišljenju pazadnih naroda sljcdstvenim poslovima? U parlamentu nepravda, da muško dijete dobiva više mu'limani neće biti nikada u većini, jer od ženskog u nasljeđu, to pojmim. Ali je to isključeno prema brom musliman­ ako ie nešto u jednom stanju stvari skog pučanstva kraljevine. Moglo bi se pravo, ne mora da to bude pravo i pod dakle dogoditi, da se takav građanski g’m okolnostima 1 drugim prilikazakonik izglasa u "arlamentu proti vo­ azumijem zašto se ovdje spo-' lji muslimana i u opreci s njihovim shva­ ž i žena, kad cvropjeski ćanjem. Pisac l't'če da su muslimani! u kolko ih ja poznam mnogočemu pod uticajcm vjere, no mo­ akva djela u muže- že ii on zanijekati takav uticaj i kod i drugih, osobito u pogledu ženidbenih i i porodičnh poslova, u kojima za njih i vrijedi crkveno ili kauoničko pravo? I Mladi pisac može preći preko najviših I osjećaja znatnog dijela državljana, ali to neće učiniti iskusni državnici i svje» I sni političari. Bez obzira na sve gore izloženo bi li I moguće bilo ukinuti šeriatsko pravo u I zenidbenim, porodičnim i našlled.tvc- I nim stvarima, a da to ne bude u opreci | sa proklamacijom slobode vjere? Taćno je što pisac navada da su ne- । ke države sticanjem prilika ukinule raz­ ličite zakone, te mjesto njih uvele je- | dan građanski zakon za sve državlja­ ne. To se je zbilo i u turskoj carevini. Sticanjem prilika i turska carevina, na čelu koje stoji Kalifa svih mulsimana, odvažila se je prije sto godina, da pro­ klamiranim hatti hutnajunom skoro iz [ temelja promijeni sve struke državne i uprave. Kod preuređenja pravosuđa i po- i jeđnostavljena kaznenog i građanskog ; zakona Turska je išla'do najzadnj.h ‘ granica dokle se moglo, a da se ne uz- ; drma temelj Islama. Pri tom je osnova- i !a sudove i izdala opći građanski zako- ; nik u privatno-pravnim stvarima, ali je istočila žeaidbene, porodične a našljed- , ne poslove, pa je za podanike islamske I vlcre morala ostaviti i nadalje šeriat- ' sko pravo, dočitn je za druge vjeroispo- I vijesti ostavila crkvene i kanomčke za- ■ kone. Za tu granu sudovanja utvrđeni I su posebni šeriatski sudovi za musli- , mane, a glede drugih vjera prepustila I je to njihovim duhovnim sudovima. I ; sam pisac dvoji u mogućnost, da se še- । riatsko pravo zamijeni građanskim za- ' konom, pa je mišljenja, da se šeriatsko i pravo ograniči na najuži krug djelova- ■ nja i kompetencije. Ali pisac valjda ne , zna da je šeriatsko pravo već ograni­ čeno na najužu kompetenciju, jer u djelokrtg šeriatskih sudova spadaju sa­ mo ženidbeni, porodični i našljedstveni poslovi. Ovim trima granama građan­ skog prava ' Pravnici priznaju vjerski karakter. Šeriat također sve te tri gra­ ne ubraja dijelom među vjerske obre­ de, a dijelom u privatno-pravne poslo­ ve. Već radi toga vjerskog značaja ne mežo se šerlatska kompetencija ni za jednu od navedenih triju grupa ukinuti, a da se ne uzdrma islamska vjera u te­ melju. Osim toga ne može se u Islamu razlučiti dogma i pravo, jer što Je šeri- I atom ustanovljeno da vaba, mora se ujedno i vjerovati da valja; što je po šeriatu nevaljano', musliman mora i vje­ rovati da ne valja. Inače ne bi mogao biti pravi musliman, jer to zasijeca u ono šest temeljnih obilježja islamske dogmatike. Muslimani su potpuno zadovoljni sa ustanovama šeriatskog prava, i ne osje­ ćaju nikakve potrebe za temeljitu iz­ mjenu toga prava. Ako se ukaže po­ treba izmjene nekih sporednih ustano­ va. to će oni sami učiniti preko svojih pozvanih faktora. Savršenstvo šeriat­ skog ženidhenog prava priznali su i' ugleđni pravnici nemuslimani, koji su ga proučili i upoznali se s tim pravom. Izrično su kazali, đa šeriatsknm žeridbenom pravu nile ravan nijedan dosada po parlamentima izglasani zakon. Muslimani ne mogu dakle i ne će do­ pustiti, da se uz imovinu dira loš i u njihovo šeriatsko pravo, jer to tangira temelje Islama. Srebrenica, 20. februara. Skupština »J. M. 0.«, održana danas u Srebenici jednoglasno zaključuje, đa se potpuno slaže sa rezolucijom, đone- I šenom na protestnoj skupštini Sarajlija, . obdržavanoj zbog zuluma u Hercegovini naročit! u Bilećl. Skupštlnari. I Godina i!. Sarajevo, 23. februara. Upozoriše nas na članak službe­ nog organa ovdašnje zemaljske vlade od 14. februara o. g. i prosto se skamenismo kad prećitasmo taj sastavak, koji je pod naslovom »Iz muslimanske pplitike« štampan čak na uvodnom mje­ stu »Nar. Jedinstva«. »Pravda« je u ne­ koliko navrata donijela sanžermansku konvenciju, da sa njom upozna make­ donske muslimane i utješi Ih radi bo­ jazni, da bi sadanie njihovo bespravne, stanje moglo postati nekim principom za budućnost. Donesosmo najprije čla-' sak 10. te konvencije, koji garantuje za­ štitu džamija, grobal a i drugih vjerskih muslimanskih ustanova, koji zajamčuje primjenu šeriat. prepisa u obiteljskim odnosima i koji zajamčuje postavljanje jednog reis-ul-.uleme. Donesosmo to u savezu sa njihovim tužbama proti upotrebi pravoslavne mo­ litve u komunalnim školama i iznesosmo i francuski tekst, kako bi sadržaj te tačke bio pristupačniji tamošnjoj in­ teligenciji. Jedan •đačić, koji još ne zna ni šta znači publikac’ja bez komentara, posvetio nam je u »Budućnosti« jedan glomazan članak, upućujući nas u ne­ što što smo mi znali i ispovijedali dok ott još bijaše u stalku. Naravna stvar da se mi na ovako neozbiljne sastavke nijesmo htjeli ni osvrnuti, 'jer bismo iz­ gledali još smješniji od tog uobraženog štuđenta. Nu preko čega smo mi prešli sa osm'ehom, to je mudrom »Nar. Je­ dinstvu« vrlo ozbiljno i ono je našlo za munaslb, da se pozivom na »autoritet« jedneg M. Hadžića, očeše o naše vod­ stvo i »Pravdu« na način, koji bi bio neozbiljan i za jedan »Glas Naroda«. »Narodno Jedinstvo« sasvim ozbiljno tvrdi: »Ako se »Pravda« slaže sa na­ vedenom odredbom senžermanskoga ugovora, koja nije ni po sadržaju tač­ na, onda ona stavlja muslimane u niži red od ostalih Srba, Hrvata i Slovena­ ca. To je r.a štetu samih muslimana, koji se politički mogu razvrstali u razne stranke, a što se tiče vje­ re, tačno .razlikovati propise Korana od običaja, od kojih su im mnogi unijeti sa istoka. Za to nije u interesu samih mu­ slimana, da se politički orzanizu u kao konfesija, nego je po njih najkorisnije : najispravnlje, da se — kao ravnomavni član našega naroda i našega druš­ tva, u kojem je za'amčena ravnoprav nost svih vjera — priključe osta« lim političkim strankama.« Po ćemu ie 10. tačka sanž. ugovora u savezu sa grupacijom naših stranaka, o tom, naravno, službeni list mramorkom šuti. Glavna je stvar ukazati na destruktivni rad' »Budućnosti« i »Novo'g Pokreta«, koji pod svu silu nasto­ je .rastrovati naše redove i privesti nas pod skuf svojih »demokratskih« ^osa, đa i fiašim pristankom provedu likvi­ diraju naše imovine i razdijele je onako, kako oni misle da je pravo i moralno. Jalov posao. Jalov, jer je amoralan, nebratskj i ne­ human. Jalov baš radi toga, što mi.ne ćemo na tanki led manjina i što ćemo i silom, ako ne mogli milom, isposlovati priznanje naše — autohtonosti i našeg prava na potpunu ravnopravnost sa pravoslavnim i katoličkim dielom našeg naroda. To toliko radi ravnanja svih, koji misle da će pomoću Kurtovića. Temima, Hasanđedića i Jakića raz­ biti naše redove.' Ko do 28 o. mj. ne po­ šalje pretplatu, obustaviće mu se list. �Strana 2 Стоава i-roj 125 Hro; ,PRAVDA* — „ПРАВЈА* Skandali u Bijelini. Od mjesnog odbora udruženja posjed­ nika u Bjelini dobismo 20. o. mj. oval brzojav: »Nahuškani pravoslavni seljaci u sehi Suhopolju napadaše danas na neprije­ pornu šumu braće Muratbegovića; zametnuše formalnu bitku i teško raniše dvojicu braće i njihova momka. Od na­ padača ostaše trojica ranjena. Silno smo ogorčeni i u teškoj zabrinutosti 1 strahu, da je ovo samo početak, jer iz­ vjesni elementi otvoreno propo­ vijedaju pobune i silovite na­ padaje. Upozorujomo pozvane fakto­ re 1 tražimo zaštitu.« U pretprošlom broju našeg lista do­ bismo izvještaj o skupštini naše or> anizaclje u Bjelini Iz kojeg se vidi, da naši ljudi dobro stoje sa tamošnjim Sr­ bima iz radikalne stranke, pa je jasno, da je ovaj napadaj maslo »demokrata« i da će se njihova borba u buduće sa­ stojat' u teroru i ugrožavanju lične i imovinske sigurnosti nas muslimana. Ova nas pojava nimalo ne iznenađuje, jer su »demokratima« potonule lađe, i pa im više ne će ići za rukom, da pot­ porom vlasti provode svoje otimačine i da svom boljševizmu daju karakter skrbi za »mučenike«, »dobrovoljce« .i kako se već zovu sve te ujdurme »demokrf.skih« grabadžtja. No čudimo se, da su tim sredstvom počeli operisati baš u prvim danima svog padanja sa sedla i da ne vode računa o tom, da nova vlada ne će moći mirno podnositi tog boljševizma i da će joj biti jedna od prvih zadaća, da zaštiti bezbjednost i osigura mimo i nesmetano uživanje privatne imovine. Varaju se ovi boljševici, ako misle, da ćemo mi i dalje mirno trpjeti njiho­ vo haračenje. Čaša je prepuna, pa je u vlastitom njihovu interesu, da dođu se­ bi i zadovolje se onim što je temelj sva­ koj uređenoj državi: da se vrate zako­ nu i poštivanju tuđe svojine. Pozivamo vladu, da ovom događaju posveti pažnju, koju on zaslužuje, i da krivce pouči kako treba postupati pre­ ma tuđem vlasništvu. Bilješke. Jedva Jednom. Nametnuti »poslanici« Dr. Mehmedbeg Zečević i Sevkija Gluhlć brzojavno su najavili svoj-istup iz »demokratske« stranke, jer čak ni oni nijesu mogli progutati pošljednje »uredbe« dra Krizmana o postupku sa beglučkim zemljama. I oni su se konačno uvjerili, da se n e j e d n a k a mjera prema slobodnoj zemlji, koja je u ruka­ ma muslimanima u Bosni i onoj, k. ja je u rukama rnovjeraca u Srbiji ili Hrvatskoj — ne može drukčhc prosuđi­ vati nego kao direktna ita.ra na nas muslimane. 1 povukoše konsekvencije Iz tog odvratnog postupka svojih »dru­ gova«, što Krulj—Nježićeve svinjarije prikriše plaštem brige za bijednog te­ žaka. Kako se nodsigurno računa, sa ovim Će se istupom solidarisati i Svrzo sa Sarićem. pa će tako samo Kurtović os­ tat u društvu naših zakletih neprija­ telja. O radu nove vlade donosi presbiro ovaj izvještaj od 21. o. mj.: »U 5 sati popodne položili su u ruke regentu Aleksandru zakletvu svi ministri nove vlade zajedno sa predsjednikom. Kroz dan primili su mnogi ministri svoje duž­ nosti. Nova će vlada izaći pred Narod­ no predstavništvo sa svojim progra­ mom i deklaracijom. Sjednice će otpo­ četi, čim stignu poslanici, koji su svi brzojavno pozvani. U debati o vladinoj deklaraciji zauzeće Narodno Predstav­ ništvo stanovište prema riješenju, koje se nameće našoj državi u jadranskom pitanju. Narodno će Predstavništvo iz­ raziti na najsvečaniji način zahvalu na­ šeg troimenog naroda prema Sjedinje­ nim američkim državama i njezinom Državna zaštita djece. ! predsjedniku. »Demokratska« zajedni­ । ca uzeće udjela u ovoj manifestaciji Narodnog Predstavništva. Vlada će i iznijeti iparlamenttu na riješenje ratifi­ I kaciju ugovara o miru i izborni zakon. . Ujedno će na prvom zasjedanju biti iza­ i bran ustavotvorni odbor. Na ministarskoj sjednici od 22. o. mj. i raspravljalo se o političkom unutraš- | Bezglavost u školskom odsjeku. O njem stanju i o mjerama, koje se imaju nesposobnosti i površnosti naših demokraki upravnika svak se je živ već poduzeti ža sanaciju prilika, u kojima davno osvjedočio. Da je pravi herđuse nalazi naša država. Tretiralo se pi­ rnerđ na našoj visokoj musalli. neka tanje o pokrajinskim vladama, a za tim svjedoče i ova dva slučaja. i o izbornom zakonu, o kojem će se Mustafa ef. Šišić, upravitelj narod, rasprvljati iduće nedjelje. Raspravljalo osnov. škole u Donjem Vakufu, bio je se i o ženskom pravu glasa. Rasprav­ premješten u mjesecu oktobru prošle godine u Vlasenice. Kako je o.vaj pre­ ljalo se i o sazivu parlamenta, te je mještaj bio neumjestan i nepravedan, zaključeno da se zakaže dan saziva, a građani D. Vakufa poslali su jednu de­ daj će po svoj prilici biti 1. marta. putaciju zem. vladi u Sarajevo, koja je Trumblć odstupa? »Beograd. Dnev­ tražila, da se ovaj premještaj opozove. nik« javlja da političari »demokratske« Nakon dugoga natezanja sa jiresvijetlim i premudrim gospodinom šćepanom zajednice drže, da ministar spoljnih po­ Grđićem, šefom odjeljenja za prosvjetu slova dr. Trumbić u ovom kabinetu ne i crkvene poslove (!) uspjelo je ovoj će prihvatiti dosadašnjeg portfelja. deputaciji, da sklone presvijetlog go­ spodina, da opozove ovo premještenje. Ostavka ministra poljoprivrede? U Brzojavnim naređenjem od 1. novem­ političkim se krugovima govori, da je bra 1919. g. br. 201.771. obaviješten je novopostavljenii ministar poljoprivrede M. Sišić, da je njegov premještaj opo­ Eran Roškar izjavio, da iz izvjesnih zvan, te da ostaje u D. Vakufu. razloga ne može primiti partefelja. Na Od dana njegova premještaja, pa do njegovo bi mjesto imao doći dr. Karlo danas prošlo je skoro tri mjeseca, a g. Verstovšek, profesor gimnazije irMariSišić još nije dobio ni za jedan mjesec svoje plaće .1 ako su već tri mjeseca boru. protekla. Na brzojavnu urgenciju kot. Uz vijest o ostavci pokrajinske vla­ ispostave u D. Vakufu, za plaću Šišića, de za Dalmaciju »Život« bilježi: Kako kod kot. ureda u Vlasenici, odgovoreno saznajemo mnogi činovnici, viši i niži, je da tamo za Šišića plaću nije ništa zatražiće otpust iz službe, jer ne će slu­ •došlo, a na opetovanu urgenciju kot. žiti vladu reakcije. Danas je predao 0» | ureda u Bugojnu zem. vladi u Sarajevo i poreznom uredu ti Vlasenici stigao stavku dosadašnji šef obavjesnog ure- I je odgovor i to od poreznog ureda iz da proiesor Silvije Alfirović s motivaci­ Vlasetlica, da ie došlo naređenje od jom, da ne će biti pomagač reakcionar- I zem. vlade, da Šišiću isplate plaću sanoj separatističkoj centralnoj vladi. mo u tom slučaju, ako služi u Vlase­ Prosvjeta i škola. FELJTON. Л. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. jeljenja tih novčanjh pripomodj. Dok se pravoslavnoj djeci qajc najveća шјеsočna potpora hezobzjrana broj d j ₽ c e i bez obzira na te, što n. pr. majka Ili braća imaju radnju (trafiku, mcjhanu) te bi ih niogh i bez potpore uzdržavati, dotle se jednom muslimanskom siročetu daje minimalna mjesečna potpora ili jednokratna pripomoć. I dok se molbe i usmene že­ lje rješavaju na najbrži način, kad se radi o »bratu« pravoslavnom, dotle se sve molbe i poslovi muslimanske siro­ čadi hotimice zavlače, gube I otežu, samo da što veća svota zapane pravo­ slavnim, potrebnim i nepotrebnim. Bo­ jimo se da će se ova nesavjesna i skroz pristrana rabota neebjektivnih ljudi u tom uredu nastaviti odsele u još većoj mjeri, otkako je tame do­ šao za šefa mladi nastavnik B. Žečevid iza par godina »naporne« službe, preskočivši u rangu i ‘svoje stare profe­ sore (u zdravlju Šćepanovul), a dosad je bilo sve u rukama jodnog učitelja pravoslavne vjere? Zbog svega ovoga upozorujemo po­ zvane faktore na ove nepravde i od­ lučno tražimo da se u službenom listu objavi iskaz o do sad podijeljenim pot­ porama. Šta rade vajni članovi-mustimani »Oblasnog-odbora«? Ako će ra­ diti, nek rade; ako ne će, onda nek od­ stupali; i premiste odbornička mjesta ljudima, koji će suzbiti ovu korupei-u i protekciju nesavjesnih referenata. U 67. broju našega lista (od 23. sep­ tembra 1919.) upozorili smo musliman­ sku javnost na socijalnu akciju »Obla­ snog odbora« za zaštitu djece i pozdra­ vili tadašnjeg predsjednika g. f. Markića, koji je poveo tu akciju za potpoma­ ganje i zaštitu djece, upućenu n moral­ nu i materijalnu pripomoć iz državnih sredstava. Da se provede ta javna za­ štita i pomoć osigurao je »Oblasni od­ bor« svotu od 1,600.000 K, od koje će se elijelati potpore ili stalne mjesečne ili prigodne siromašnim majkama, koje ne mogu svojom zaradom da izdržavaju svoju malodobnu djecu. Ako je pako siroče na odgoju i čuvanju kod druge obitelji, plaćaće se njoj stalna mjesečna potpora. Plaćanje ove potpo­ re iz zemaljskih sredstava trajaće pre­ ma potrebi do 14. dotično do 16. godine -sirotnoga djeteta. Ova bi pripomoćna akcija imala bla­ gotvoran utjecaj na pitanje zaštite dje­ ce, samo kad bi se objektivno i nepristrano provodila: jednako na hrvatski i srpski dio našega naroda i bež obzira na vjersku pri­ padnost. Pri ovome bi morao n ar oči ti obzir uzeti na našu musli­ mansku djecu, jer su njihovi staratelji i roditelji vrlo mnogo stradali i izgubili sve. pa su i najpotrebniji. Ali nažalost moramo konstatirati da smo mi muslimani i ovdje, kao i tt svim drugim javnim potporama, najgore prošli i najviše prikraćeni u pogledu di­ '33) ' Tad bi osjetila nešto ugodno i toplo u duši, što bi smutilo njezine misli. Ruke bi joj počele drhtati, pa je Akifbey morao po više puta opetovati jednu rečenicu. I Ihsan je bio osvjedočen s mnogo dokaza da ga ta umna djevojka voli, ali je bio svjestan i svoje obaveze prema Ifeti, a i svoje ljubavi prema Reni Logotetidesovoj. No nije se nikad mogao oteti jednoj misli, nije je mogao odagnati, niti zatomiti, da je ta mekoćutna pjesnikinja najbliža njemu, jer sve ono što je on zamišljao kod jedne savremene Turkinje nalazilo se je u Sabihe. Dok mu je žaručnica bila više Evropkinja, bez zanosa, ђег Ideala, naučena na lagodan i bezbojan život, dok mu je Rene, protivnica u načelima i ako potpuno žena u ljubavi i životu, dotlen je Sabiha dolazila kap potpun ideal Turkinje, koja je u sebi osjećala i narod i kuću. No prema ovim usporedbama bio je Ihsan i previše slab, a da bi se mogao odreći prošlosti i s njom ljubavi Rene Logotetides —, da bi mu dozvolio ponos i položaj, da raskine veze s Ifetom. i I ‘ । | i i | j I I I I . j | I nici. Ovoj bezumnosti, ovoj zbrki i nesređenosti naše uprave, ne treba ni■ kakova komentara, samo je požaliti si­ J romašnog učitelja Šišića. da se sa svo­ i je četvero djece tri mjeseca bez plaće pati i novac od privatnika zajima, a obi­ jesna gospoda na našoj vladi debljaju! Drugi slučaj po svojoj komičnosti spada u anale kineskih mandarina, a nikako u red evropejskih civilizovanih i kulturnih državnika. Ismeta Bešiića, učitelja, poslala su veleučena gospoda sa zem. vlade s dekretom u ruci, u se­ lo Kopčić kraj Bugoj-na, da preuzme nastavu na školi u ovome selu.’ Pošto u Kopčiću nema škole i nije je nikada ni bilo, ovaj se je učitelj malo prošetao po ovome seocetu, snebivao se radi ovolike površnosti svojih pretpostavlje­ nih i mislio gdje se nalazi: da li u centrumu kulturno Evrope sa modernim državnim uređajem ili u centrumu ne­ kulturne. Afrike. _ Zaista čovjek ne zna, da li bi se ovom više smijao ili plakao, jer ne zna, da U ovaj slučaj treba uzeti komično iH tra­ gično. Kad gosp. šef odjeljenja za pro­ i svjetu i crkvene (!) poslove i njegovi ; referenti ne znaju, gdje im se sve ško­ le nalaze, tko bi onda drugi znao. culr.— I | ' | i ' ■ Oglašujte u „Pravdi" »A kada ćeš se udati? Jesi li našla odabranika?« Sabiha se zastidila na ovaj upit i odgovorila smjerno: — Ne; nisam nikog odabrala. . . „А šta roditelji?" upita opet sultanija, a Sabihe odgovori tiho: — Visosti, još je rano... U to je unišao Akifbey i ugledavši sultaniju smjerno se poklonio pred njom, učinivši temenah*) •leđnu večer tek iza akšama po najvećoj kiši Nesinie pomiluje Sabihu po licu i reče joj milo. zaustavila se je dvorska kočija pred Akifbeyovim »Trebaš se i ti udati... A nas malo ostavi...« konakom. Crnac, hadema priskočijo je vratima ko­ Sabiha izađe iz sobe, ali ostane za vratima iz čije i pomogao svojoj gospodarici da izađe. Ona se radoznalosti šta će se dogoditi. Bila je uzbuđena i okrenula njemu i rekla zapovjedničkim glasom; nemirna, jer se je bojala, da je sultanija došla baš „Aziz, uniđi u kola i čekaj!. . « radi njezine udaje. A ona to ne bi bar sada... On je smjerno metnuo ruke na prsa i ostao 1 Nesime je počela odmah sa stvari radi koje kod kola dok je njegova gospodarica sultanija Ne- ! je došla. sime unišla u Akifby-ov konak. »Nemam vremena Akifbey, da se zadržavam, Pošto u taj čas nije bio Akifbey kod kuće, po- I ali te moram upozoriti, da ovu stvar ozbiljno uz­ nudili su sultaniji, da pođe u žensko odjeljenje, ali meš. U dvoru sc govori o velikoj raširenosti grč­ je onu energično odbila, riječima: kog pokreta, koji podupire — znaš li ko? Ihsan »Nemojte, ja nemam vremena. Neka dođe Sa­ Sururzade!.. biha k meni!« Dok je Sabiha pozvana I dok je ona uvela Ne(Nastaviće se) sime u salon dotlen su je obavijestili, da je već i Akifbey došao. I Pozdrav l»4 se rtikon. < ni; i r Nježno i dostojanstveno primakla se je suita- | • • 1 put na čelo. nija Sabihi i pomilovavši je po licu rekla: On je stajao među njima i pustio se srcu, da ga ono vodi. . . Dvije prijateljice Sabiha i Ifeta sve se dalje odalečivale jedna od druge, kao dvije zvijezde na nebu nakon što im sunce krene pute, da se ko­ načno izgube u svemiru, da jedna padne u jedan Svijet a druga u drugi. . . �»ра»а 3. Stranu ЈТ АВЛА* — .PRAVDA* Б|вј 125 Broj Demokratski zulumćari. nom vijeću, on je naznačio zaleđe, kako izgleda, da je .potrebno za razvitak luke i grada, što se tiče ugovora, on računa da će biti konačno sastavljen najkašnje do utorka ili srijede tako, da bi se onda mogao predložiti vrhovnom vijeću. це zaboravile nas ni na smrtnom času, i načelima člana 7., dok ukmećene Uprav pred svoj pad pokazale/još jed- , krčevine pripadaju bivšim kmetskim selištima, u koliko su notn, da lm je jedna od glavnih zadaća .— uništiti muslimane i izbiti im iz ruku ovj begluci nastali nakon sastava grun­ tovnice. sve što ih može priljubiti za ovu pra­ Američki je senat u svojoj prekjuče­ § 9. Na slučajeve člana 2., 3. i 4. pri-1 i djedovsku grudu. Mi ćemo se na ovu rašnjoj sjednici skinuo-s dnevnog reda stvar osnuti posebnim člankom, a da­ mjenjuju se ustanove zakona od 25. fe- ! pitanje proučavanja mirovnog ugovora. nas iznosimo Krizmanovu uredbu od bruara 1919. godine, u koliko se odno­ O odgovora austrijskog državnog 14. februara o postupanju s beglučkim se na razriješenje kmetskih odnosa. zemljama u Bosni i Hercegovini. Ona kancelara dra Rennera na madžarsku § 10. U slučajevima koji potpadaju pod notu glede zapadne Madžarske izjavio glasi: udar člana 6. prepušta se ustanovljenje S 1. Svrhama agrarne reforme u Boje madžarski poslanik u Beču dr. Gras naknade međusobnoj pogodbi ..iii i Hercegovini imadc se privesti sva izvjestiteljima budimpeštanskih listova: interesenata uz posredovanje i obeg lučka zemlja, koju vlasnici dobrenjo nadležnih organa Ministarstva : »Pošto je madžarska ponuda otklonje­ trajno ne obrađuju ni sami ni u vlasti­ za Agrarnu Reformu. ' na, madžarskoj vladi ne ipreostaje dru­ toj režiji. Ako pogodba ne uspije, ustanoviće se i go, nego da slijedi primjer Cehoslova§ 2. Naseljeni begluci, na kojima po­ naknada ureda radi, prema prosječnom ; ka, Jugoslavena i Rumunja, te da u bu­ stoje kmetstvu slični odnosi t. zv. duće izvozi suvišak svojih proizvoda u godišnjem gospodarskom dohotku, po zemlje s boljom valutom. Ništa ne mopridTžnika, prioraca, prisevnika, četvrpropisima, koji će se naknadno tara i t. d. imadu se prosuđivati kao izdati o postupku procjene, te o or- ' že da uzdrma povjerenje Madžara da kmetski odnos i, ako težaci zem­ ganizaciji dugoročne i jeftine veresije. lju neprekidno drže .i obrduju deset Na istim načelima imaće se, ureda g o đ 1 na. računajući od 25. februara radi, ustanoviti naknada i za ostale ’919. godine u natrag, i ako je njihov zemlje koje se privode svrhama agrar­ život i egzistencija vezana uz dotično ne refome, izuzev pobeglučenc krčevi­ Skupština u Brčkom. Ovih dana bo­ zemljište. ne i seoske ispaše. ravio je u Brčkom predsjednik naše or­ S 3. Jednako se imaju /prosuđivati u § 11. Naseljeni begluci, pobeglučeni ganizacije tuzlanski muftija gosp. Magčifluk pretvoreni begluci, i ako kmetski čifluci, te u čifluk pretvoreni begluci, lajlić. Mjesni odbor naše organizacije odnos nije u gruntovnici upisan. predaju se u sopstvenost čim se pravo­ sazvao je na 9. februara kotarsku skup­ § 4. Iza godine 1878. pobeglučeni či­ moćno utvrdi opravdanost zahtjeva, a štinu a u isto doba obdržavala se je i tluci i dijelovi istih' smatraju se kao ostali begluci, koji se uzimaju pod udai kotarska vakufska skupština. zemlja pod kmetom, ako kmetska za­ agrarne reforme, prelaze u sopstvenost sfe toj skupštini bilo je zastupano 17 druga nije za brisanje kmetskog prava tek nakon isplate naknade bilo po inte­ musi, sela, te su osim odbornika orga­ dobila protuvrijednost i ako na ovo resentima. bilo predttjmice, po državi. zemljište nije treća osoba stekla jača § 12. Dosadanjim so/pstvenicima, koji . nizacije došli također i članovi džematprava iza pobeglučenja, a prije 25. fe­ imadu pravo na naknadu pripada renta / skih međžlisa. Prisutno je bilo što iza­ bruara 1919. godine. do isplate naknade, prema načelima u- ; slanika sa sela, a- što’ građana preko § 5. Naseljene beglučke zemlje i u čiredbe od 22. jula 1919. godine, odnosno ; dvjesta osoba. fluk pretvoreni begluci prelaze u sop­ »Prethodnih odredaba« od 25. februara | U 2 sata poslije podne otvara skup­ stvenost težaka, koji ih obraduju. 1919. godine. štinu predsjednik mjesne organizacije Pobeglučeni čifluci, odnosno njihovi Dr. Bukvica u prisustvu muftije Mag§ 13. Ako je neko kupio poslije uvedijelovi, vračaju se u sopstvenost 1 po­ lajiića, pozdravlja muftiju i ’ zahvaljuje renja u gruntovne knjige kmetske i begsjed’ onih, koji su ih izgubili, ako već se skupštinarima, da su se u ovako li­ lučke zemlje zajedno, i ako se beglučnisu naseljeni na drugom mjestu kao ke zemlje nalaze još u njegovoj ruci i jepom broju odazvali predlažući da da­ kmet: ili samostalni težaci, i ako te zem­ našnjoj skupštini predsjeda predsjednik ako ih sam ne obrađuje, eksproprisaće lje nis/u prešle u ruke drugih težaka, ko­ se ove u svrhe šgrarne reforme uz na- 1 Maglajlić, što skupština sg oduševlje­ ji ih trajno obrađuju. knad.it investicija i po njemu dokazane njem prihvaća. § 6. Ona beglučka zemljišta, na koji­ kupovine, u koliko je veća od kupovne G. Maglajlić otvara skupštinu izrazuma ne postoji kmetstvu slični odnos, a dobiti za kmetske zemlje. jući veselje, da se nalazi u našoj sredini koje težaci već deset godina, računaju­ § 14. Pomjene u držanju begluka za ’ na ovako važnom sastanku. Tumači ći od 25. februara 1919. godine u natrag, vrijeme rata ne prekidaju ovom ured- ' skupštinarima, da smo nakon duge bor­ kao zakitpci drže i obrađuju, prelaze bom ustanovljena prava i rokove. be . dobili slobodu i da sada živimo u p r i s i I n i m c t k u n o m u sopstvenost § 15. Niko nljertistan zemljišta. № ! "našoj državi, pod našom narodnom di­ ov«h zakupaca. ja potpadaju pod udar ove uredbe i koia i nastijom. Muslimani su ove države dio § 7. Svi ostali begluci, koje sopstvepo toj uredbi dobije, do dalje zakonske j našeg ujedinjenog naroda, pa prema to­ nici od godine 1910. nisu obrađivali niti odredbe, ni otuđiti ni založiti ni drugom ; me keba da svaki znade da su svi gra­ sami niti u vlastitoj ražiji. privode u posjed predati. Svaki ugovor proti- ; đani u ovoj državi bez razlike vjere i se svrhama agrarne reforme po van ovim odredbama ništoan je. plemena ravnopravni, a da svi imadu načelu potrebe za korist onih težaka, i snositi svoje građanske dužnosti kao , § 16. Za postupanje prema Ovoj ured­ koji nemaju dovoljno ili nikako svoje i odanosti prema našoj narodnoj dinas­ zemlje, a osobito za korist zemljoradni­ bi nadležni su agrarni uredi-, osnovani tiji. Neka nas ništa ne smeta šo se mu­ po uredbi <xll2. februara 1920. godine. ka dobrovoljaca iz Bosne i Ijercegovi§ 17. Ministar za Agrarnu Reformu j slimanima u nekim krajevima događaju ne, te onih beskućnika kmetova, kojima nepravde i pljačke, te uvjerava da će se ovlašćuje se da za povađanje ove iredse ne mogu njihova ikmetska selišta i tome jedanput na kraj stati i đacće dr­ bezda nužne naredbe. vratiti. žava ove zulume spriječiti. § 18. Ova uredba stupa na snagu od Izuzimaju se oni slučajevi gdje je dana kad je Kralj potpiše i kada bude sapstvenik zemljoradnik usled ra­ Muslimani kao ogranrk osko-hrv.itskoga plemena treba đ/t laju a 4i i ta ili druge više sile bio spriječen u o- •obnarodovana u »Službenim novinama Kraljevstva Srba, Hrvala i Slovenaca. brađivanju svoje zemlje u vlastitoj reoni starosjedioci naše države da rav Provedba ove uredbe povjerava se svoj rad upotrijebe jedino ,a Jobrob:! Ižijt. Ministru za Agrarnu Reformu, a svima § 8. Begluci koti su nastali prisvaja­ našeg ujedinjenog naroli. viastioa nalaže se, da se nje pridrža­ njem seoskih ispaša privode se svrha­ Pošto imademo i vakuf u našim ru­ vaju i tačno je izvršuju. ma agrarne reforme prvenstveno prema kama kao autonomno tijelo to je duž­ nost svih vakufskih povjerenstava i me­ đžlisa, da taj vakuf što bolje podignu i unaprijede pa da iz toga što veću ko­ rist po nas sviju crpiti mognemo. Raz­ laže o zadaći vakufskih međžlisa i moli ministar poljoprivrede i voda: Ivan Novi kabinet. Budući su u sastavu da svi porade, da se narod u što boljem Roskar. vlade nastupile neke promjene, donosi­ moralu odgaja, da imadne dobre svoje mo ponovno definitivnu listinu ministar­ Odgovor vrhovnog vijeća Wilsonu mektebe i inualime, te da što više tra­ stva, kako je službeno javljena od stra­ uručen je 18. o. mi. američkom poslani­ ži otvaranje škola i da se što više suz­ ne presbiroa: 1. Predsjednik Ministar­ ku u Londonu. bija analfabetizam. Tumači na dugo i skog Savjeta, ministar pripreme za uširoko koris.ti pp one koji znaju čitati Značenje Wilsonove note. Prema vi­ stavotvornu skupštinu i izjednačenje i pisati, apelira na muallime i učitelje, jestima'iz Washingtona izjavio je Wilzakona: Stojan M. Protić, potpredsjed­ : sonov sekretar, da Wilsonova nota da obdržavaju među narodom anaifanik Državnog Savjeta i narodni posla­ betske tečajeve i korisna predavanja. Francuskoj i Veljkoj Britaniji nema for­ nik; 2. ministar saobraćaja: Dr. Anton Govori o potrebi ljubavi i sloge među me ultimatuma, nego se njom izriče sa­ Korošec; 3. ministar unutrašnjih djela: narodom bez razlike vjere i plemena i mo to, da vlada Unije nije sklona, da Marko Trifković; 4. ministar inostranih se odrekne podupiranja jugoslavenskih uzajamnom podpomaganju. djela: Dr. Ante Trumbić, ministar na i zahtjeva na Rijeku. Nadalje moli mjesni odbor da zađe po raspoloženju i narodni poslanik; 5. mi­ Novi odgovor Wllsona. »Piccolo del­ selima i da narod upućuje o njegovim nistar trgovine i industrije: Stojan D. ta Sera« i »Piccolo« donašaju iz Trsta potrebama: kako će se čuvati od raz­ Ribarac; 6. ministar građevina: joca vijest, da je Wilson odgovorio savez­ nih bolesti, kloniti se alkohola i inače Jovanovlć; 7. ministar finansija: Dr. kako će narod moći što higijenskije ži­ nicima na njihovu notu. Tekst je nepo­ Velizar Janković; 8. ministar pravde: znat, ali se već sada znade, da je sa­ vjeti. Govoreći o stanovištu naše organiDr. Momčilo Ninčić: 9. ministar pro­ držaj sličan prvašnjoj noti. Wilson se i zacije. i .tiče đa nam je ta organizacija svjete: Miša Trifunović; 10. ministar sada pokazao nepopustljivim. Talijanski veoma potrebna i da ćemo na ovaj na­ bez portfelja: Dr. Miroslav Spalajkoministar predsjednik Nitti ostaje još u čin narodu na’bolje pomoći jer su mu­ vić; 11. ministar vojni i mornarice: ge­ Londonu, budući da pregovori još nislimani između druge svoje braće naj­ neral Branko Jovanović; 12. ministar jesu prekinuti. više zaostali. Nadalje veli da je naša or­ pošta i telegrafa: Dr. Mate Drinković; ganizacija više kulturne naravi nego po­ Londonska konferencija objavila je (3. ministar vjera: Dr. Fran Janković; litičke i da nam je zadaća na prvome izvještaj o čitavom svom radu. Prema ^^Miinistar za socijalnu politiku: Dr. mjestu narod kulturno podići i odgojiti brzojavci »Petit Journala« bavila se 20. ga da bude dobar oslon svoje države. ministar darodnoR februara izjutra turskim i ruskim Ovaj govor popradiše skupštinari sa /pitanjem, a poslije podne jedino ruskim 1 1 ' 1'■ velik'm ođobravaniem. pitanjem. Govorilo se o sudbini Smirne ''' .. ■ u tom istom času, kad su je zaposjele Iza toga Dr. Bukvica tumači statute grčke čete. U ekspoze/u, koji je pred­ organizacije i moli da se po mogućnosti ložio grčki ministar Venizelos vrhov­ svaki član naše organizacije pretplati na Is Politički pregled | se zapadna Madžarska ne otrgne ođ doi ovfnp.« Kriza u rumunjskoj vladi. U otsutno' sti ministra predsjednika dra Vajde po­ I javili su se među vladinim strankama sporovi koji su prouzročili ozbiljnu kri­ zu. U dobro se upućenim političkim kru­ govima tvrdi, da će odstupiti cijela vlada ne čekajući VVjdutog povratka. Za njegova našljednlka imao bi doći gc। ral Avaresou. , Englezi za Rusiju. Prema vijestima I »Telegrapha« iz Londona, naglasio je : lord Grey u svom govoru u poslaničkoj ! zbornici, kako je engleska vlada izjavila da se poljska ne može /podupirati u nje­ noj ofanzivi protiv Rusije. Engleska ni­ je sporazumna s time, do bi Poljaci i Rumunji napadali njezinom pomoći rus ske sov’etske čete. Napredovanja boljševika. Reuterov | ured javila, da su boljševici zauzeli Ar1 hangelsk. organizacije. •Pouku za narod« koji je list namijenjen jedino težacima. Nakon toga izvješćuje tajnik mjesnog odbora Smail H. Mehmedagić o radu odbora za prošlu godinu. Mjesni je od­ bor održao 24 sjednice, od tih su tri bile sa povjerenicima sa sela. Organi­ zacija je pokupila oko 5000.— kruna za muslimansku sirotnu djecu u Vin­ kovcima, nadalje oko K 6000.— za pot­ poru kotarskih m u a 11 i m a a isto ta­ ko za imame i muezine. Za »Gajret je sakupljeno oko K 3000.—. 4 Odboru organizacije uspjelo le da o rg a n i z i r a davanje z e k j a t a. pa je u to ime ukupio K 26.000.— od koje svote preko pedeset siromašnih familija dobiva mjesečnu potporu od 40—60 K kroz cijelu godinu. Nadalje je odbor izaslao po selima prilikom ramazana na­ še prve muallane. da narodu v a z e i đa ga upućuju u kiilturno-prosvjetnom /pogledu. Odbor je potrošio oko K 4000. za uređivanje naših muslimanskih mezaristana koja su bila sasma zanema­ rena. Zatim je Izdao oko 8000.— kru­ na za tečaj krojenja, koji je tečaj svršilo oko 30 naših djevojčica. Za a n a 1 f a b e t s k e t e č a'j e v e dosad je izdato oko 1500.— kruna. Muallim Gojačić u selu Brci naučio je či­ tati i pisati oko 30 osoba za mjesec dana, pa mu je odbor osim novčane nagrade i pismenu zahvalu poslao. Od­ bor je otposlao jedan cirkular po seli­ ma da će za svakoga koga se bude naučilo čitati i pisati platiti K 10.—. U .ime potpore siromašnoj škol­ skoj djeci ukupio je odbor K 13.220. te je uz doznačenu potporu ovdašnjeg kotara od K 11.000.— kupio odijela i ci­ pela I odio oko 100 djece i omogućio im pohađanie škole i za zimskog vre­ mena. Nadalje izvješćuje da naša organiza­ cija u kotaru broji ukupno oko 8.000 članova. Blagajnik Mujaga Pašalić izvješćuje o stanju blagajne, da je u prošloj godi­ ni ukupljeno K 22.990 od toga novca se je većina izdala za kulturno-prosvjetne svrhe osim što se je cent. odboru u Sa­ rajevu poslalo K 10.000. —. Pri koncu skupštine jednoglasno skupštinari primaju predlog odbora, da se pošalje brzojav cent. odboru kojim se priključuju rezoluciji, donesenoj na protestnoj skupštini građana u Saraje­ vu zbog zuluma i pljački počinjenih nad muslimanima u Bileći. Pošto je bio dnevni red iscrpljen skupštinari jednogasno daju povjerenje Od/born koji odbor prema statutima os­ taje i za god. 1920. nepromijenjen. Skupština se zaključuje i skupštinari se razilaze sa najboljim povjerenjem. Doma« vijesti ČINOVNIČKI DOPLATCI. »Nar. Je­ dinstvo« doznaje da je ministarstvo ođobriio, da se do konca maja o. g. dr­ žavnim činovnicima: isplaćuju doplatci, koje su primili za decembar, januar i februar. Najnovija naredba o »beglucima«. 12. ovog mjeseca otposlala je sarajevska ze­ maljska vlada pod brojem 1085 pres. ovu brzojavnu naredbu svim kotarskim sudovima u Bosni i Hercegovini: »1.) Zabranjeno je otuđiti ili opteretiti beglnčke zemlje, koje vlasnik ne obrađuje sam ili u vlastitoj režiji. 2.) Vlasnik o- �crpaua 4. Strana ЛРАВДА ■..ih beglučkih zemalja, koje obraduje sam ili u vlastitoj režiji, može ili otuđiti iii opteretiti samo uz dozvolu sarajev­ ske agrarne direkcije. 3.) Obustavljaju se sve parnice, koje se tiču posjedov­ nih i vlasničkih prava na beglučkim zemljištima. 4.) Obustavlja se izvršenje svih osuda, koje su izrečene u parnica­ ma o posjedovnim i vlasničkim pravi­ ma na beglučkim zemljištima. 5.) Vo­ đenje parnica o vlasničkim i posjedov­ nim pravima na beglučkim zemljištima dozvoljeno je samo glede onih begluči ih zemalja, koje vlasnik obraduje sam Iii ih je zadnjih deset godina obrađivao sam ili u vlastitoj režiji. 6.) Obustavljaju se otkazi svih zakupnik ugovora, koji se odnose na beglučka zemljišta. 7.) Izu­ zeti su od zabrane otuđivanja i optere­ ćenja gradski objekti t. j. kuće sa bašćom uz kuću, gospodarske zgrade i gradilišta u gradskim katastralnim općioama. 8.) Proti riješenju sarajevske agrarne direkcije, koje se spominje go­ re pod 2.) dopuštena je interesentima žalba na ministarstvo za agrarnu refor­ mu. Ova vladina naredba temelji se na riješenju ministarstva za agrarnu refor­ mu od 30. januara 1920. broj 1140., koje je doneseno ц sporazumu sa ministar­ stvom pravde.« To je sadržaj te najnovije naredbe o beglucima. U brzojavu se veli, da po­ tanja uputstva slijede i za to se sad ne možemo upustiti u stvarnu kritiku te naredbe. Za sad konstatiramo samo ovo: I ova je naredba ministarstva za agrarnu reformu atentat na privatnu svojinu: i ona stvara metež u našim no »demokratima« poremećenim i ncnođr sivim avrarnim odnošajima. »Demoi ms»kt- v'ađa muf, ali neka ne zaIvrr’. đn апд može izvući najtanji kral, kad se bude bistrilo. 0 ovome »salto mortale« ministarstva za agrar­ nu reformu pozahn.v'ćemo se ooštuo. čim dobijemo tu naredbu u ci'e’osti. Inna billah. Javljaju nam iz Bjeline, da je u četvrtak 12. o. mj. nakon-duge i teške bolesti, ispustio plemenitu dušu jedan od najistaknutijih i najuglednijih tamošnjih građana, merhum Osmanbeg Pašić. Osmanbeg je u svoje vrijeme bio jedan od najagilnijih boraca za našu vjersko-prosvjeto u autonomiju, a kao zastupnik u bivšem bosanskom saboru ostao je vjeran principima narodne oriratšzacije i, odbiv muslimansko-hrvatski pakt, priključio se grupi g. Dervišbega M'.ralcma. Merhum Osmanbeg bijaše od onih na­ ših narodnih ljudi starije generacije, koji su narodnu stvar shvaćali najoz­ biljnije i koji su loj doprinosili ogrom­ ne žrtve, ne tražeći da se to vješa na bubanj i ne reflektirajući, da im to narod pozlati. B’jaše tih i ljubazan, pa je i kod svojih političkih protivnika uživao noštovame. Osobha mu je vrli­ na. da je izdašno podupirao sirotinju. Mevla rahmet ejlesin! Број 12« В-oj ,PRAVDA nara u Cehoslovačku dovršio je opsež­ ne pripreme. U odboru se nalaze praš­ ki gradonačelnik dr. Baksa, spisatelj dr. Hoiašek, profesori dr. Daneš i dr. Bata i drugi. Jugoslaveirski izletnici ostaćć 14 dana na izletu, te će razgledati sve znamenitosti u Pragu. Nadalje će posje­ titi Brno, giavni grad Moravske i tekstJrio središte ove zemlje, Vratislavu. glavno mjesto Slovačke, ugljenike i že­ ljeznu industriju u Moravskoj Ostravi i Vitkovieama, nekoliko pivovara i Skodinu tvornicu u Plzenju. Dolazak je 3. marta u Prag, a odlazak iz Plzenja 16. ili 17. marta. Livanjski satrapčić. Udruženju zemIjoposjcdnika za B. i H. prispio je ovaj brzojav od mjesnog odbora u Livnu: »Pošto.nam izaslanik vlasti zabra­ ni direktni brzojavni protest kod vlade, molimo Vas, da odmah u ime svih na današnjoj našoj mnogo­ brojno posjećenoj skupštini zemljopo­ sjednika svih vjera izrazite zemali. vla­ di naše najenergičnije proteste, te naj­ veće ogorčenje proti odredbe ministar­ stva za agrarnu reformu od 30. januara 1920. br. 1140 glede slobodnog iraspolaganja s našim beglučkim nekretninama. Kod svih zemljoposjednika vlada sil­ no uznijaiile te nezadovoljstvo. Poduzm'ite sve, da se ta naredba odmah uki­ ne, jer inače grdne nepovoljne poslje­ dice.« Čudna ii ovog predstojnika! On jed­ nostavno zabrani brzojav na vladu i svršena stvar. Sigurno je iz Berksove škole, pa bismo molili naš mjesni od­ bor, da nam opiše ovog čudaka, jer njegova »ozbiljnost« nadmašuje čak i »ozbiljnost« jednog Mehmeda Jakića. DosađanjS direktor »Herceg-Bosne« gcp. Etele Szollbssy ostavio je na 22. ov. mj. sa svojom familijom trajno naš grad, preselivši se u Budimpeštu. Direk­ tor je Szollossv uživao veliki ugled u svim našim a napose muslimanskim krugovima i bio je u najotmenijim druš­ tvima rado viđen i susretan. Nama je muslimanima posvećivao po­ sebnu pažnju time, što ie u zavodu naj­ većim dijelom namještavao muslimane, potpomagao naše đaštvo i naučnike i omogućivao im naukovanje, što se ni­ kada nije oglušio kojem našem društvu. Na njegovo je mjesto imenovan di­ rektorom dosadašnji dugogodišnji tajnik i prokurista zavoda g. Adaibert Mark rodom iz B elovara, a prokuristom di­ rekcije dosadanji tajnik i prokurista gla­ vnog zastupstva naš prijatelj Asimbeg Dugalić i tako je napokon prešla upra­ va zavoda u ruke naših ljudi. Kako ču­ jemo u toku je i samo nacionaliziranje »Herceg-Bosne«, ko om bi zgodom upo­ zori!; i naše novčane zavode, da i oni uznastoje, da pri nacionaliziranju ovako Pjeno uvedenog posla što znatnije su­ djeluju. Dr. Petar Rogulja, urednik zagrebač­ ke »Narodne Politike« i jedan od naj­ agilnijih članova hrv. pučke stranke preminuo je u prošli četvrtak ušljed zapalenja pluća, što ga je dobio prilikom agitacionog putovanja. Rodom je Sa­ rajlija, a odlikovao se je kako perom tako i drugim radom za narod. . Odbor za Izlet jugoslavenskih novi BuspsduFStVD VALUTNO PITANJE. Iz Beograda je 21. o. tnj. telegrafisano ovo zvanično saopšteuje ministra financija: »Posao na zamjeni kruna treba dalje produljiti po objelodanjenim naredbama i Instruk­ cijama. Sve vijesti o kakvoj obustavi zamjene savršeno su neistinite i tendenciozno puštene radi zabune u posla.« Na osnovu čl. 15. zakona o Narod­ noj Banci Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, ujez’na nova novčanica, ko­ ja g'ašl na krune i dinare, postala je 1. februara ove godine opštim zakon­ sku! sredstvom plaćanja u ćelom Kra­ ljevstvu. Novčanicom Narodne Banke Kraljev­ stva Srba, Hrvata i Slovenaca puno­ važno se isplaćuju sve obveze ugovo­ rene u krunama I dinarima. Poverilac nema prava da traži od dužnika Ispu­ njenje obveze u dinarskim novčanicama Narodne Banke Kraljevine Srbije, nIN u krunskim novčanicama Austro-Ugarske Banke. Svaki je dužan da pri plaćanju primi novčanice Narodne Banke Kraljevstva Srba, Hrvata 1 Slovenaca. hs^ii odnosa O »organizaciji težaka« i HasaudedlćMahinić-Jaklčevom pouzdaničkom sa­ stanku na 1. marta u ovdaš. »Hotel Ev­ ropi« dobi'smc upit iz jednog sela u sa­ rajevskom kotaru, da li je to kakav sa­ stanak naše organizacije i treba ■ doći na taj sastanak. Stoga upućujem, kake te, tako i ostale težake iz naše orga­ nizacije, da ne treba dolaziti na ovaj sastanak, jer je to samo jedno nesavje­ sno burgijanje i jer ljudi, koji poduzeše ovu akciju ne zaslužnu nikakva po­ vjerenja. Mi smo ih fotografirali u »Trešeljku« prošlog broja, pa se iz tog mo­ že lahko zaključiti ko su i šta hoće. Ako ko ima dokona vremena i želi da se malo nasmije malom Mehmedu, može doći. Inače se nema smisla zalimetiti, jer je ova akcija isto, što i pokušaji: Kurtovića, Sarića, Temima i kako se .već zovu svi ti »oprobani« karakteri. Ide se za tim, da se na nov način po­ kuša razbiti jedinstvo i slo­ ga muslimana. U ostalom, pošto je pala »demokratska« viada teško da će i doći do ovog sastanka, jer je ne­ stalo masti za točkove. ^SSBSSSSBE^. Izašao je iz štampe Cijena K 10 i počeo se rasprodavati саозоооови soo Sira Travničkog i Via irhog otvorio je u Trav­ niku advokat ! Ol Su’Ejman Razašiije po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000000060 ifi i t. d. (zvjeradi) h uz najveće dnev cH«ne veletrgovina sirovih koža Oskar Frohlich, Karlovac, Brzojavi: FELARIA, 188 Telefon 55 !&OI? Muslimanska Centralna Banka zaBosnui Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu —Podružnica u Tuzli Pobuno upiateria dioničarska glavnica X 5,009.003 Fupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. Izvršuje burzovne naloge, najkulantnij?. Obavlja ve bs ikovne poslove ndbrže i nai&ovol OUzovornl wed«ik: M Smižaka it ;Sj viuzlk: (asatratoi Odbor >1 M. C.< ■ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7515058d7d3a05be34793a5dd9cc9271.pdf 247be10492a401174afd8e6afe4c9e0c PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАМИЗАЦИЈЕ. Broj 21 (126) POJgmNi 80 W S U Liazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEđahcioni &đbap. Pret, Sata godišnje 80 kruп i, napola godine 40 kru­ na Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 26. februara 1920. (3. džumadil-ahira 1338.) Odjek bilećkih događaja. Mostar, 23. februara. Potpisani odbor »J. M. O.« priključu­ je se rezoluciji sarajevske protestne skupštine radi zuluma počinjenih nad muslimanima u Bileću i družim mje­ stima. Donji Vakuf. 24. februara. Prosvjedujući najodlučnije u stvari bilećkih događaja i nasilja u Rogatici, Neveslniu i t. d. zjavljujemo svoju pot­ punu soldarnost sa donešenom rezolu­ sposobnih društvenih članova trebali na zamolbu odbora da drže i naši liječnici kao i drugi intelektualci. Detaljne upute o organizaciji ovakovok .ada. daće najpripravnije na za­ molbu već spomenuto »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav. u Zagrebu, Kipni trg broj 9., kod kojeg se može naruč ti i društveni list »Novi Život«, kao i mnoge knjige anbalkoholnog .sadržaja. cijom na velikoj muslimanskoj protest­ noj skupštini u Sarajevu. Mjesni Odbor. INTERESANTAN PRILOG. Ogledni građanin, trgovac i posjednik u Bileću Suljaga Galić pročitavši u našoj »Prav­ di« izvještaj o protestnoj skupštini Mu­ slimana Sarajlija na bilećke događaje poslao je našem listu dobrovolan pri­ log u iznosu od 500 K. Živio naš rodoljubivi Suljaka i poslu­ žio i drugm za primjer! Inicijativu i rukovođenje oko organizadje protualkoholnog pokreta dužna bi bila preuzeti »Jugoslavenska musli­ manska organizacija«, čiji bi »Radni od­ bor« trebao stalno da se bavi ispitivanjem ovog pitanja i traženjem načina kako bi se vodila što uspješnija borba u ovom pravcu Radni odbor »J. M. O« trebo bi da uputi sve Mjesne Odbore kakav rad bi imali da razviju u pravcu suzbijanja alkoholizma i da taj rad po potrebi po syojim izaslanicima i kontroliše. Rad na ozdravljenju našeg društva mora da skupi u jedno kolo sve one pojedince, koji su se slučajem ili vlasti­ tom snagom odhrvali bolestima i poko­ rama, koje ovladaše organizmom na­ šega društva. U ovom radu morali bi uzeti učešća svi oni. koji nisu zadojeni sifilističkom fiks-idejom, kako je uzalu­ dan svaki rad, jer je svoj »glupi« na­ rod osuđen da propadne; u ovom radu moraju da učestvuju u kratko svi oni, koji vide na čemu sve društvo boluje, a osjećaju za njega bar tračak ljubavi. Naše je društvo bolesno, njega taru mnoge bolesti, koje napredujući dosadanjoin brzinom prijete strašnom ka­ tastrofom. Najveća nesreća pri tom je pak to. što mi svega ovog nismo svi svjesni, mi o — čini sc — svi ne vidi­ mo; osjetila za zapažanje i osjećanje mnogobrojnih zala, koja .nas taru su nam otupila; mi smo gotovo uspavani. Moramo sc probuditi, moramo se riješiti onog uzročnika, koji nas baci u ovo besvjesno stanje. Zdravi i trijezni su ga davno otkrili, on je zadržan u — alkoholu. I kakogod se jedan n. pr. teže obo­ ljeli čovjek, koji je po nesreći i alko­ holičar mora — prije nego se pristupi uspješnom liječenju — odreći i najma­ njeg užitka tog otrova, tako je isto i tim više potrebno, da. se društvo, koje boluje ne na jednoj, nego na više ma­ na, najprije osvijesti, a onda u svjes­ nom stanju pristupi гаЛка1појЈ1 liječe­ nju ostalih bolesti, koje on momentano i ne osjeća. Društvo u kome se mogu održati klu­ bovi, u kojima otmjeni kugovi i ljudi »političari« drže najopskurnije pijanke, pri kojim se čine opklade ko će biti toliko »kuražan« pa sa.šeširom na glav' prkoseći proći »turskom« čaršijom, jest društvo, koje je tim najvećim ot­ rovom posve uspavano. Traglka pak ci­ jele stvari leži u tome, što eksistenciju famoznih ovakovih klubova omogućuju baš oni. koji su i svojim položajem i svojom inteligencijom pozvani, da se stave na čelo svakom pokretu za ozdravljenjem našeg društva. Već sam fakat, da može da eksistira jedan ova­ kav klub, osokolio je i još jedan prvo­ bitno s lijepom svrhom zasnovano udruženje, da se »emancipuje« u druš­ tvo alkoholičara. Vrlo ružne pojave, da se na musli­ manskim zabavama omogućuju pi­ janke; da se n. pr. na nekim sijelima uz prisustovanje ženskih pije i mezeti sve dotle, dok ne povrate sve što su .prije pojeli i onda se ne povaljaju kao živine, govore jasno kako smo daleko otišli. Gornji su primjeri trebali do argumentuju ispravnost tvrdnje, kako je na­ še društvo u stanju besvjesnosti, u ko­ jem ono ne vidUsvu kobnost svog po­ ložaja; oni su imali da učine shvatljivim sve druge pokore društvene, kojih se nećemo moći početi da rješavamo sve dotle, dok ne budemo svjesni kake su opasne našem zdravom razvitku, ukratko: dok se ne otrijeznimo. Trezvenost mora da postane našom odlikom. Alkoholu, koji u porodici prouzrukuje uzđludno trošenje sredstava za opstanak kao i trošenje snage, koji razorava snagu i duh porodice, uništa­ va prirodno poštovanje i dostojanstvo u porodici i. otvara širom vrata svima porocima i nemoralu, njemu, tom naj­ većem neprijatelju roda ljudskog mora se navijestiti borba do istrage. Nije sve učinio onaj koji ne pije al­ kohola. tog najvećeg neprijatelja šted­ ljivosti, tog krivca što autoritet porodi­ ce na štetu djece oslabi ili posve stra­ da, tog najvećeg neprijatelja svega sli­ čnog napretka društvenog, jer uspješnu borbu proti njemu moraju da vode svi oni. koji u njemu vide ono veliko zlo kakvo on i jest. Nije dovoljno — po­ novno se mora naglasiti — samo ne ni­ ti, već se mora takav apstinenta u naj­ širem krugu svojih prijatelja u svakoj prilici i u svakom razgovoru pozaba­ vit ovim pitanjem, pitanjem koje je sve, dotle aktuelno, dok ne. dočekamo onaj sretni čas, kad će produkcija najvećeg otrova" — alkohola biti zabranjena. 1 dok se u Sjev. amerikanskim udru­ ženim državama zakonski zabranju­ je svaka produkcija alkohola, dok se isto čini u Švedskoj i Finskoj, a u Norveškoj se nakon provedenog glasovanja naroda donosi isti zakon o zabrani, dok naša braća Hrvati uz već odavna postojeće »Društvo apstinenata za Hrv. i Slav.« osnivaju i »Ložu internacionalnog neutr. G u tTe mp 1 erskog reda«, dotle se kod nas nitko i ne miče. Ovako dalje ne smije da ide, jer ma­ kar da će morati i naša država u do­ gledno doba da zabrani produkciju al­ kohola, pozvani smo mi svi, da radimo na njegovu suzbijanju upoznamo široke mase sa poraznim njegovim djelova­ njem i konačno stvorimo raspoloženje, koje će da rezultira snažnim zahtjevom ozđo iz masa, da se ozgo od države donešenjem zakona o zabrani svake produkcije alkohola, zada tom demonu smrtni udarac. Rad u ovom pravcu morala bi pre­ uzeti smjesta, sva naša društva, bilo da u prvi mah osnuju od članova trez­ venjaka posebnu jednu sekciju u druš­ tvu ili da ga — ako to budu svi(!) čla­ novi — pretvore uz priuzdržaj dotada­ nje korisne svrhe u društvu trezve­ njaka. Sekciju bi vodio pročetaik, kojemu bi stajao uz. bok još tajnik sekcije. Rad ovakove sekcije sastojao bi se u prvi mah u tom, da se članovi upo­ znaju s alkoholnim pitanjem uopće; upznavalo bi se njegovo štetno djelova­ nje n. pr. na organizam čovjeka, na du­ šu. bolesti, rad, privredu i dr. To bi se pak omogućilo nabavom o ovom pita­ nju dosta znatne literature, obdržavanj«m predavanja, keja bi eshn za te : j i ! I I , A. Godina li. Apel će sigurno kako kod vodstva »Jug. Musi. Org.« tako i kod svih na­ ših duštava i svih pojedinaca, iskrenili prijatelja svoga naroda naići na potpu­ no razumijevanje i odziv, i neće se valj­ da dogoditi, da će se pročitavši ovaj sastavak reći: »Lijepa stvar; trebalo bi ovako i onako i Bog te veselio«. Nadati se je da će se od; riječi pristu-. piti i djelu. Vedercmo. Jedan akademičar. Sarajevo, 25. februara. U današnjem broju”iznosimo srbijan­ ski zakon o izborima sa svrhom, da sa njim upoznamo naše pristaše, jer će ovaj zakon u glavnom služiti kao osnova za novi izborni red. Pošto nije sigurno, hoće li naš list izlaziti u redu. jer su u toku pregovori štampara sa slagar­ skim i pomoćnim osobljem, upozoruiemo čitatelje, da ovaj broj čuvaju, jer će im u svoje vrijeme trebati. Riječ ima g. Ćurčić. Demokratska« štampa digla jc sil­ Pokojni Lomović mi je sa tim bro­ nu dreku na g. dra Hrasnicu i pošto jem »Kragujevačkog Glasnika« pokazao polo hoće da mu dokaže tobožnja ujedan proglas okružne komande u Kra­ merstva u Kragujevcu. Mi snio se иа gujevcu, u kojem je objavljena ta justinjihove optužbe osvrnuli u prošlom bro­ fikaciia, a iz koga se vidi, da se to zbilo 24. marta 1917. dakle u doba, kada ja ju našeg lista, a danas konstatiramo, da tamo ni bio nisam. Ja sam to odmah po su »demokrati« povukli svoje prigovo­ ■pak. Lomoviću dao ispraviti i držim, da re o Hrasničinom republikanstvu i sad je taj Ispravak u »Kragujevačkom Gla­ stoje samo na tvrdnji o njegovim to­ božnjim zločinima. Kako stoji sa tom sniku« objelodanjen. Kad sam otišao iz Kragujevcu, tamo tvrdnjom, vidi se iz ove izjave g. dra Hrasnice, što je prenosimo iz »Zagre- i me zamijenio g. dr. M i I a n ćurčić. sada zamjenik državnog odvjetnika u bačkih Novina« od 22. o mjeseca. Dr. Sarajevu, koji je preuzeo od mene moj Brusnica izjavljuje: referat i koji znade, kada sam ostavio »Na napade, kojima sam izvržen u Kragujevac i kad su se ta navedena po­ demokratskoj štampi moram izjaviti sli­ gubljenja desila, te da ja pri tome u jedeće: Ja sam bio u Kragujevcu, kao opće nisam mogao sudjelovati, j e r m u vojni sudija od polovice februara 1916. tada nije bilo tamo. do 17. februara 1917. godine, na koji Izjavljujem, da ja nisam nikada niti dan sam ostavio Kragitjevac, jer sam izrekao, niti potpisao ni jednu bio premješten u Sarajevo. Za moga smrtnu osudu, te da tvrdnje demokrat­ vremena nije od vojnog suda ok­ ske štampe jesu puke podvale. Ako je ružne komande u Kragujevcu justificiistina da sam na nekakovoj listi, kojom rana ona masa ljudi, kako se to u štam­ se diže neka optužba protiv mene, to pi navodi. Ja sam tek iz »Kragujevačse može osnivati na jednoj pukoj kle­ kog Glasn-ka« negdje u ljetu lanjske go­ veti. Napokon može potvrditi g. Milivoj dine saznao-, da je suđenje 17 SrbohrvaLazović, trgovac u Kragujevcu, kako ta, a među njima, da jc bio i jedan uči­ sam se tamo držao sve dok sam iz telj imenom Glišić, te sc u tom listu, Kragujevca otišao«. - a u jednom pismu upravljenu go­ .Mi donosimo tu izjavu g. dra Hrasni­ spodinu (sada već pokojnom) Urošu Loce i molimo g. Curčića da se izjavi o moviću narodnom poslaniku -- tvrdilo, ovoj aferi. Dotle čekamo. da sam ja pri tome suđenju sudjelovao. Iz naše organizacije. | I 1 ' | Iz Bosanskog Kobaša dobismo 24. o. mi. ovaj brzojav: »Današnjim danom održali smo zvaničnu skupštinu u Bos. Kdbašu, na kojoj je jednoglasno usvojen program muslimanske jugoslavenske organizacije i izabrali smo u odbor sli­ jedeću gospodu: Hamdibeg Kapetanom vić, 'predsjednik; Suljo Hadžijusufović, podpređsjednik; Ferhadaga Hadžiariiović, tajnik; Hrustanbeg Alibegović, blagajnik; Haiiz Husein Uremović, Nadirbeg Alibegović. Mehmed Džuherić j HaШ Havić. Mjesni Odbor. Skupština u Doboju. Na 8. o. mi. sa­ zvao je naš mjesni odbor skupštinu sa ovim dnevnim redom: I. izvještaj od­ bora o dosadanjem radu i II. izbor od­ bora. Predsjednik g. M. Hadžimujagić otvara skupštinu, pozdravlja članove i zahvaljuje se na mnagobrojnom odzivu; konstatira sa veseljem, da je pro­ šlo više od godine dana, kako smo se organizovali i svi ujedinili, a da nije bi!« niti jednoga edmetnika, negu I smo svi bili za jednoga, a jedan za sve. ; Za tim upozoruje skupštinu na važnost događaja, koji se približuju, kao izbori 1 općinski za konstituantu, tumači skup­ štini značenje i načine provađanja o pćegi tajnoga izbora; naglašava poI trebu discipline u stranci i apeluje na I sviju, da budu solidarni i u svemu sviI jesni svojih dužnosti u buduće, kao što I su i do sada bili. Za tim podijeljuje tii ječ tajniku g. Mujičiću, koj iznosi opši। ran izvješta1 kojega «’■ dovolstvom prima na znanje. Bilješke. »Hak«. Koliko je istine na pisanju »demokratske« štampe o držanju ma­ kedonskih muslimana vidi se najbolje iz ove činjenice: Neutrallni »Rehber« prešao je u vlasništvo »organizacije za zaštitu muslimanskih prava« i od sad će izlaziti pod imenom »Hak« (Pravda) kao glasilo te organizacija. �Strana 2 Страна________________________________________ „PRAVDA* — „ПРАВДА*____________________________________Број 126 Broi Zakon o izborima narodnih poslanika. od 25. marta. 1890. god., sa izmjenama i dopunama od 28. januara. 1891. god., vraćen u život Ustavom od 5. juna 1903, god., sa Izmjenama i dopunama od 14. juna 1910. god. 6. inžinjeri i Ijekari u državnoj službi; 8 41. Kandidatske liste mogu predlo­ OPŠTE ODREDBE. I viti, koja je lica odredio za predsjednike 7. Pcnzionirci i činovnici na raspolo­ žiti: 8 1. Izbori poslanika za Narodnu ' i članove biračkih odbora. 2. Ko ima pravo da bira. 1. u svakom izbornom Okrugu naj­ ženju. Skupštinu, koja se redovno svake go­ Pravo biranja poslanika za Narodnu § 17. Činovnici коХ su izabrani za na­ manje sto birača: dine sastaje u prijestolnici I. oktobra, Skupštinu irna svaki srpski građanin, redite poslanike, ne mogu, za vrijeme 2. u svakoj okružnoj varoši koja bira vrše sc po odredbama ovog zakona, na koji je navršio 21 godinu i koji plaća trajanja poslaničkog mandata, biti pen­ više od jednog poslanika, najmanje 50 dan 8. septembra, i vrijede za četiri državi najmanje 15 dinara neposredne zionirani niti premješteni u drugo mje­ birača; godine, osim slučaja 8 54. Ustava. poreze na godinu, računajući tu i stalni sto ili drugu službu bez njihova pristan­ .3. u svakoj varoši koja bira po jeđnfg Samo u slučaju rata može se Skup­ državni prirez. ka, niti otpušteni bez osude redovnih poslanika, najmanje dvadeset birača. ština držati van prijestolnice. Svi zadrugari u zadruzi, kao i starje­ 8 12 . Kandidatske liste za izborne oili disciplinarnih sudova, a ako takav 8 2. Izbor: narodnih poslanika nare­ šina zadruge, koji su navršili 21 godi­ enovnik bude, po svem pristanku, a za kruge sastavljaju se ovako: đuju se ukazom na prijedlog ministra nu, imaju pravo biranja ma koliku ne­ vrijeme trajanja poslaničkog mandata, Na čelu liste zapisuje se ime izbor­ unutrašnjih poslova, a po saslušanju posrednu porezu plaćali, bilo svaki za unaprijeđen, prestaje biti poslanik. nog okruga i dan izbora, ga koje lista Ministrskog Savjeta* Ukaz će se obzna­ sebe, bilo ukupno. § 18. Policijski činovnici ne mogu se vrijedi. ж J niti u službenim »Srpskim Novinama, Kao zadrugari smatraju se i otac i kandidovati za poslanike. Predsjednici Zatim pod I: ] najdalje do 25. juna. njegovi punoljetni sinovi,’ koji s njime i sudije prvostepenih sudova ne mogu Imena i prezimena mjesta, življenja Istim ukazom, kojim sc naređuju iz­ zajedno žive. i zanimanja predloženih kandidata, koji se kandidovati u okrugu ili varoši svoje bori poslanika za Narodnu Skupštinu, Tako isto iinaju pravo glasanja i ona imaj uopće pogodbe prema § 95. Usta­ službe. naređuje se i saziv Narodne Skup­ lica koja su oslobođena plaćanja poreza va. Ovih kandidata mora biti onoliko, Bivši policijski činovnici ne mogu se štine. po § 74, tač. e. i ž. zakona o neposred­ koliko takvih poslanika dolazi na taj kandidovati u okrugu ili varoši gdje su 8 3. Za vrijeme od 3. t-eHCa&a po noj porezi, što su postala nepodobna izborni okrug prema rasporedu Držav­ u tom svojstvu služili, ako njihova po­ do 11. septembra zaključno, ne može za rad, ili su invalidi, ili oni koji pri­ nog Odbora. licijska služba u tom kraju nije prestala nikakva vlast pozvati birače .pojedinih maju milostinju iz državne kase, ako I pod II: najmanje mjesec dana prije ukaza o izopćina ni na kakve skupove, kao: na su ta lica plaćala sa oproštenom pore­ Imena i prezimena, mjesto življenja boriina narodnih poslanika. zajednički rad, ili kuluk, ili na vojničke zom 15 dinara neposredne poreze na i zanimanja dvojice kandidata sa naro­ 8 19. Narodni poslanici, ako se za smotre i vježbanja, osim slučaja prijeke godinu, računajući tu i stalni državni čitim pogodbama prema § 99. Ustava. vrijeme trajanja svo^a poslaničkog opasnosti; a tako isto ne može pozivati Ispod imena kandidata napisaće se mandata prime državne^lužbe sanjim prirez. ni pojedine birače, osim u slučajevima § 11. Oficiri aktiviri i u uedjejstvu, i udvojeno imena dvaju predstavnika te tim prestaju biti poslanici. Ova se od;neodložlve potrebe i u slučajevima isvojnici pod zastavom ne mogu glasati. liste za glavni birački odbor i dvaju nj­ redba ne odnosi na ministre, koji ostaju traživanja zločina, prestupa i istupiti!! U ovaj izuzetak ne dolaze rezervni hovJh zamjenika, i imena po jednog i bez novog izbora narodni poslanici. krađa i prevara. oficiri i civilni činovnici vojne struke. nježnog predstavnika i jednog njegovog 4. Birački spiskovi. U općinama u kojima ne bi bio izvr­ § 12. Nemaju pravo da biraju: zamjenika za svako glasačko mjesto. šen izbor 8. septembra, ovo vrijedi i za 8 20. Glasanje na zboru za izbor na­ 1. koji su osuđeni na robiju dok se ne Ispod svega toga potpisaće se predrodnih poslanika tajno je i vrši se kug­ dalje do 16. septembra zaključno. povrate u prava; Igači svojeručno. Nepismene potpisaće Ako su brači bili ranije kud god po­ licama po općinama, a po stalnim az­ 2. koji su osuđeni za prestupke na gu­ po njihovom pristanku drugi, koji će se zvan; ili iskupljeni, moraće se raspustiti bučnim glasačkim spiskovima, koji po­ bitak građanske časti, za vrijeme dok takode potpisati. najdalje 2. septembra. stoje kod općinskih sudova. traje ta kazna; Uz kandidatsku listu predlagači su 8 21. Petnaestog dana od dana Ukaza 1. Izborna tijela i broj poslanika. 3. koji su u zatvoru ili pritvoru za dužni donijeti sudu i pismeni akt pri­ za izbore narodnih poslanika, općinski S 4. Izborni su okruži oni isti koji su zločinstva ili prestupke pomenute u tačstanka svakoga predloženoga kandi­ sudovi dužni su, da pošalju nadležnim i administrativni. k-ama 1. i 2.; data. svojim prvostepenim sudovma vjeran Svi birači jednog izbornog okruga, 4. koji su sudskom presudom osuđeni, Za predlagače liste nije obavezno da preps svoga stalnog azbučnog glasač­ ili mjesta, sastavljaju jedno izborno ti­ što su zloupotrebom svoje vlasti, ili si­ na listi, koju predlažu, označe predstav­ kog spiska. jelo i biraju zasebno poslanike, ili polom ili prijetnjom, ili poklonom. iH obe­ nika i zamjenika za ono glasačko mje­ Prvostepeni sud dužan je da dobi­ slanika, za Narodnu Skupštinu. ćanjem poklona, radili da budu izabra­ sto, za koje nemaju svojih ljudi. veni prepis azbučnog glasačkog spiska, ni oni, ili da bude, ili da ne bude, ko 8 5. Svaki izborni okrug bira onoliko Bez pitanja i odobrenja niko se ne u roku od 10 dana od dana prijema, drugi izabran za narodnoga poslanika; poslanika koliko na njega pada da bira smije za predstavnika ili zamjenika li­ sravni sa svojim originalom, koji se u 5. koji su sudskom presudom osude- । prema broju poreskih glava, ne računa­ ste označiti i na listi zapisati. njegovoj arhivi nalazi, pa u koliko se sa ni. što su primili poklon da birački glas iI istim ne slaže, da ga popravi i stavi na jući u taj broj i broj poreskih glava svih Kad neko dozna da je na kojoj god dadu ili da se od biračkog glasa uz- I zasebnih izbornih mjesta u okrugu. Na listi za predstavnika ili zamjenika za­ istom potvrdu da je vjeran svome ori­ svakih 4.500 poreskih glava birače se drže; bilježen, bez svoga znanja i odobrenja, ginalu, koji sc u njegovoj arhivi nalazi, 6. koji su pod stečajem: po jedan poslanik. Ako višak poreskih on ima prava izjaviti sudu, kod koga j» i pošalje ga neposredno dotičnom op­ 7. koji su pod starateljstvom: glava bude veći od 3.000 onda će se bi­ lista, da se toga ne prima, i sud je du­ ćinskom sudu. 8. koji su bez dopuštenja srpske VJarati još jedan poslanik. žan izbrisati ga, pa o tom izvijestiti Sve ovo u ime prvostepenog suda đe stupili u službu strane dTžave; U ovaj broj poslanika, koje bira ojednoga od donosilaca kandidatske liste. vrše predsjednik i sekretar istog, ili 9. koji su sudskom presudom osuđeni, 8 43. Za predstavnike liste mogu biti krug, ulaze i oni poslanici za koje S 49. njihovi zastupnici, koji su za nevršenje što kao pristalice nepriznatih vjera ni­ Ustava iziskuje naročite pogodbe. naznačeni ili sami predlagači, ili druga ove svoje dužnosti i odgovorni po ovo­ su vršili svoje građanske i vojne duž­ š 6. Varoš Beograd bira četiri posla­ lica, koja su upisana u azbučne glasač­ me zakonu. nosti ч nika; varoši: Niš i Kragujevac po dva; ke spiskove jedne od općina dotičnog Na potvrdu se stavlja broj, dan, mje­ Oni koji su ovdje imenovani pod bro­ a varoši: Aleksinac, Valjevo, Vranje, izbornog okruga i imaju pravo glasanja. sec, godina, mjesto i pečat dotičnog jevima: 4., 5. i 9. nemaju prava da bi­ Gor. Milanovac, Zaječar, jagodina, Predstavnici liste na glasačkim mjesti­ prvostepenog suda, a potvrdu potpisuju raju za vrijeme, za koje je to sudska Knjaževac, Kruševac, Loznica, Leskoma moraju biti iz općine, u kojoj se gla­ predsjednik i sekretar suda ili njihovi presuda odredila. vac, Negotiii. Paraćin, Pirot, Požarcsanje vrši. zastupnici. 3. Ko može biti poslanik. vac, Prokuplje, Svilajnac, Smeđercvo. § 44. Kandidatsku listu imaju pravo 8 22. Ako prvostepeni sud od koga § 13. ko nema pravo biranja, ovaj ne ćuprija, Užice, Cačak i Šabac svaka da potpišu kao predlagači samo oni, općinskog suda u krugu svoje nadlež­ može biti ni izabran za poslanika. koji su upisani u azbučne glasačke spis­ po jednog poslanika. nosti ne dobije vjeran prepis stalnog S 14. Za poslanika u Narodnoj Skup­ § 7. Ukinut kove. azbučnog glasačkog spiska ni do dva­ štini može biti izabran samo onaj koji, Za one medu predlagačima, koji bi š 8. kohko koji okrug ima da bira po­ desetog dana zaključno od dana Ukaza sem pogodaba potrebnih za pravo bi­ bili članovi općina, koje ne dolaze u slanika, odrediće Državni Odbor pre­ za izbore narodnih poslanika, on će u ranja, ispunjava još i ove pogodbe: nadležnost prvostepenog suda okružne ma cjelokupnom broju poreskih glava roku od pet dana poslati istom općin­ 1. da je Srbin po rođenje, ili da je, varoši, mora se istovremeno sa kandiu svakome okrugu, a na osnovu poresskom sudp ovjeren, u smislu prednjeg ako je prirođen, nastanjen najmanje pet datskom listom podnijeti uvjerenje nji­ kih knjiga. paragrafa ovoga zakona, prepis azbuč­ godina u Srbiji; hovog nadležnog prvostepenog suda, Uvaj Državni Odbor sastavljaju: nog spiska lste općine, koji se u nje­ 2. da uživa sva građanska i politič­ da su uredno i konačno ovjerene az­ Predsjednik Državnog Savjeta, Pred­ govoj arhivi nalazi, a narediti svome ka prava; bučne glasačke spiskove uvedeni. Ta­ sjednik i oba potpredsjednika posljed­ krivičnom odboru, da prema predsjed­ 3. da živi stalno u Srbiji, izuzimajući kva uvjerenja izdaju prvostepeni sudo­ njega saziva Narodne Skopuštine, i niku i poslovođi dotičnog općinskog one. koji se stalno bave na strani po vi u roku od tri dana. picdsjednik Kasaeionog Suda ili njihovi suda odnosno njihovim zastupnicima državnome poslu; Potpis može osporavati samo onaj, zastupnei, ako su oni spriječeni. preduzme krivična istraga za nevrše­ 4. da je navršio 30 gaŽna; čije je ime potpisano. Sud je dužan Zastuipnke predsjedniku i potpred­ nje ove njihove dužnosti i dalje po za­ 5. da plaća državi najmanje 30 dina­ svakome kazati, kad bude pitan, je li on sjednicima Narodne Skupštine, određu­ konu postupi. ra neposredne poreze na godinu. potpisan ili nije. Odgovor suda može je unaprijed sama Narodna Skupština § 23. Ovjeren prepis stalnog azbuč­ biti usmen ili pismen, prema zahtjevu § 15. Na svakoj kaudidatskoj Listi iz­ u početku svakog svoga saziva. nog glasačkog spiska po § 21. i 22. oonoga koji pita. bornog okruga moraju biti po dva lica, Ovaj Državni Odbor, koji saziva voga zakona dužan je općinski sud da Kad ko od nepismenih predlagača Predsjednik Narodne Skupštine u pri­ koja pored ostalih pogodaba imaju još preda dotičnom biračkom odboru u smi­ usmeno pred sudom ili pismeno sudu jestolnici. dužan je sastati se najdalje i ovu naročitu pogodbu: slu § 61. ovoga zakona. izjavi, da je bez pristanka svoga kao Da su svršiti koji fakultet u zemlji ili za deset dana, od dana, kad je ukazom 88 24.. 25., 26., 27. i 28. ukinuti. predlagač potpisan, sud je dužan izbri­ na strani, ili koju višu stručnu školu, naređen izbor poslanika i saziv Narod§ 29. Što god je kazano u zakonu o sati ga. pa o tom izvijestiti jednog od koja stoji u redu fakulteta. ne Skupštine. postupku sudskom u građanskim par­ donosilaca kandidatske liste, koji na 8 16. Činovnici ii svi koji se inače na­ Predsjednik Narodne Skupštine ili nicama, kako se računaju rokovi, to njegovo mjesto moraju naći drugoga laze u državnoj službi kao i predsjed­ njegov zastupnik zakazuje, otvara, ru­ važi i ovdje. najdalje u roku od pet dana. Inače sud nici opština, ako bi bili izabrani za na­ kovodi i zatvara sastanke Državnog SS 30., 31. i 33. ukinuti. će oglasiti i u novinama obznaniti, da rodne poslanike i toga se mandata , Odbora; i stara se da Državni Odbor 5. Biračke karte. ta lista ne važi ako na njoj ne ostaje me. gube svoj položaj. Predsjednici op­ svoje poslove pravilno i pa vrijeme 88 33., 34., 35.. 36., 37., .38., i 39. uki­ propisani broj predlagača. ćina smatraće sc da su na odsustvu od svrši. nuti. Na posljednjoj strani kandidatske li­ dana kad ih nadležni birački odbor pro­ Sve državne i opštinske vlasti dužne 6. Kandidatske liste. ste ostaviće se prazno mjesto za sud-, glasi z.a izabrane, dok Narodna Skup­ su odmah staviti Državnom Odboru na sko potvrđenje. 8 40. U vremenu od 14. jula pa do 25. ština ne utvrdi njihov izbor. Izuzetno raspolaganje potrebne mu podatke i § 45. Dva primorka ovako sastavlje­ augusta zaključno moraju se„ podnijeti zadržavaju svoje činovničke položaje, davati zahtijevana objašnjenja. Državni ne i potpisane kandidatske liste odnekandidatske liste prvostepenom sudu, zajedno sa poslaničkim mandatom, ovi Odbor može radi obaviještenja pozvati će najmanje pet potpisnika na potvrđe­ koji je u smislu 8 21. ovoga zakona nad­ činovnici: u svoje sjednice Ministra Unutrašnjih nje nadležnom prvostepenom sudu u ležan za biračke spiskove. 1. ministri u službi i na raspoloženju; Poslova i Finansija i Predsjednika dotičnom izbornom okrugu, i predati fh A od 14. jula paido 1. augusta kandi­ 2. članovi Državnog Savjeta; Glavne Kontrole. predsedniku, ili njegovom zameniku. ili datske liste mogu se predavati i dežur­ 3. izvanredni i opunomoćeni ministri, 8 9. Odbor će ovaj najdalje za pet­ dežurnom sudiji, koji će im odmah iz­ nom sudiji koji će po njima punovažno akreditovani kod stranih dvorova i di­ naest dana od dana sastanka svoj po­ dati revers na primljene liste. raditi kao po hitnim predmetima. plomatski agenti; sao svršiti i u službenim »Srpskim No­ Suđ će sc najprepo azbučnim spisko­ Na ovim štampanim primjercima ime­ 4. predsjednici i članovi viših i prvovinama- objaviti: koliko koji okrug i vima, koji se kod njega nalaze, uveritl, na predstavnika ili zamjenika dotične stepenih sudova; varoš ima da izabere poslanika i koli­ jesu li potpisani na listi predlagači za­ općite, ili odjeljka (kvarta), ne moraju 5. profesori univerziteta, stručnih 1 ko će u kojoj općini biti glasačkih mje­ ista zapisani u birački spisak, da li Ih biti štampana, već mogu biti i napisana. sta, a najdalje za dvadeset dana objasrednjih škola; �Број 126 Broj ima na broju koUko na kojoj listi treba prema § 41. ovog zakona i da li ima pi­ smeni pristanak svih kandidata, pa kad se o tom uveri. potvrdiće listu. Jedan potvrđeni primerak vratiće donosioci­ ma na revers najdalje za 24 časa od prijema a drugi čuvati pod pečatom svojini na bezbednom mestu, od koga će primerk prepis bez imena predlagača poslati odmah upravi državne štam­ parijo da se obznani u službenim »Srp­ skim Novinama« pod rubrikom kandi­ dati za narodne poslanike. Na slučaj da sud pri uporedenju pot­ pisa sa azbučnim spiskom nađe, da se koji potpis na listi ne slaže potpuno sa imenomt prezimenom ili zanimanjem to­ ga lica u azbučnom spisku, on će ako podnosioci kandidatske liste izjave da je to isto lice, listu primiti, pa o tom posle izvestiti glavni birački odbor, od­ nosno birački odbor u varoši. § 46. Uz originalne liste podneće predlagači još i onoliko štampanih primeraka, koliko u dotičnom izbornom okru­ gu ima glasačkih mesta, i dva primerka više, za sud. U štampanim primercima kandidatskih lista zabranjeno je stavljati imena predlagača. Na tim primercima nazna-. čiče se samo imena predstavnika i zamenika one opštine, u koju se lista šalje. Na svakom takom primorku kandidatske liste mora biti naštampano u vrhu: Za glasačko mesto... Beograd, Kragujevac, Šabac i t. d.«) Na primercima, namenjenim onim gla­ sačkim mestima, gtče se glasa u više odeljcnja ili kvartova, u vrhu će biti na­ štampano »Za glasačko mesto...« Na tim .primercima će se naznačiti samo imena predstavnika i zamenika dotič­ noga glasačkog mesta. Predsednk suda ili nejgov zamenk, uveriće se, da li su na sviin štampanim listama imena predloženih lica naznače­ na suglasno originalnoj listi, pa če ih sve potvrditi svojim potpisom i peča­ tom suda. Od ovilt štampanih primeraka razaslaće u roku oci tri dana svakoj opštini. u izbornom okrugu namenjeni joj pri"merak, odnosno namenjene joj primerke, uzev od svake revers o prijemu. Predsednici biračkih odbora, ili njihovi zamcnici, ove će primorke iposle, u oči dana izbora prilepiti na glasačke kuti­ je, pa iste postaviti onim redom kako su kandidatske liste potvrđene tako, da kutija na kojoj jc lista sa manjom nu­ merom dođe na prednje mesto sa stra­ ne sa koje glasanje počinje, a kutije na kojima su liste sa većim numerama da­ lje po redu tako da kutija na kojoj je lista sa manjom numerom dolazi uvek na prednje mesto. § 47. Svaka kandiidatska lista, koja bude po ovim pravilima utvrđena, imaće na dan izbora 8. septembra, ili dru­ gog određenog dana svoju zasebnu ku­ tiju na svim glasačkim mestima. Takvu listu, čim se preda javnosti, slobodno je svakome prepisati ili preštampati. § 48. U varošima, koje biraju zasebno poslanike, sastavljače se kandidatske li­ ste istim načinom kao i u okruztma; i oue če se podnositi radi potvrdenja nad­ ležnom prvostepenom sudu, a za Be­ ograd sudu varoši Beograda. Imena jednog ili više kandidata, koli­ ko za keju varoš poslanika treba, i imena jednog ili više predstavnika li­ sta, koliko se za koji birački odbor u varoši iziskuje stavljaju se istim redom i odvojeno, kao i na okružnim listama. Sve ostalo vrši se istim načinom kao i u okruzima. § 49. Kandidatska lista jednom pre-' dana sudu, ne može se opozvati, niti se u njoj mogu činiti kakve izmene. Ali ako koji odi ipredložcnih kandida­ ta umre, ili izgubi pravo da bude biran, može se na njegovo mesto predložiti drugi kandidat. Za takav predlog mora biti onoliki isti broj predlagača, koliki i za celokupnu listu. Ovakve zrnene u kandiđatskoj listi mogu se činiti sve do na pet dana pred izbore, samo od podnosilaca prvobitne liste. Novi se potpisnici mogu uzimati samo ћа mesto onih lica, koja su u me­ đuvremenu umrla ili izgubila biračku sposobnost. One će se utvrđivati istim načinom kojim se tuvrđuju i ćele kandidatske liste. S 49. a. Ako za jedan okrug ili varoš bude prijavljena odnosno potvrđena kod nadležnog prvostepenog suda samo je­ dna uredna kandidatska lista, dotični birački odbor će pored kutije na koju Ć« prilejtti potvrđenu kandidatsku listu, „11РАВДА* — .PRAVDA* staviti još jednu kutiju bez liste na dru­ go mesto, računajući sa strane sa koje će se glasanje vršiti. U ovu drugu ku­ tiju glasače na način pokazan u § 69. ovoga zakona oni pravni glasači, koji neće da glasaju za kandidate odnosno kandidata u potvrđenoj kandiđatskoj listi. ' -Л Ako kut.'a na kojoj, jc prilepljcna pot­ vrđena kandidatska 'lista dobije manji ili ravan broj kuglica prema broju ku­ glica, koji je dobila kutija bez liste, smatraće se da izbor nije izvršen toga dana. U tome slučaju birački odbor narediče drugi izbor u tome biračkom -tein u drugu narednu nedeliu od dana toga izbora. Za ovaj drugi izbor podnose se nove kandidatske liste. Ako za ovaj drugi izbor bude opet potvrđena samo redna kandidatska li­ sta prvostepeni sud će o tome izvestiti Ministra Unutrašnjilt Poslova, koji će naediti, da se objavi u dotičnom okru­ gu odnosno varoši da se sa toga uzroka Određenog dana neće glasati. A dotič­ ni prvostepeni sud na dan izbora izdaee punomoćstvo kandidatima sa te jed­ ne prijvljene uredne liste, i poslati izveštaj o njihovom izboru Upravi Dr­ žavne Štamparije, da se obznani u služ­ benim »Srpskim Novinama« po ovomv zakonu, a izborna akta Ministru Unu­ trašnjih Poslova. § 50. Ministar unutrašnjih poslova du­ žan je narediti i izvršiti sve što treba, te da se spremi na v reme dovoljan broj kutija, kuglica i ostalog materijala za glasanje. Prvo snabdevanje opština matenp.lom za glasanje ide na račun skupštin­ skoga budžeta. Svako obnavljanje .li popravljanje izbornog materijala pada na teret opština. Ovde se ne razumeju formulari za neazbučne i azbučne glasačke spiskove koje opštine same nabavljaju, preko mi­ nistra unutrašnjih poslova od državne štamparije. § 51. Kutije će biti od lima; zatvara­ če se i otvarati trima raznim ključe­ vima, i biće tako udešene da se spušta­ nje kuglica u njih ne vidi i ne čuje. § 52. Kuglice će biti od gume, ј imaće po jedan i po santimetar u prečniku. Na njima će biti utisnut Grb Kraljevine Sr- bije. § 53. Bliži obrazac celokupnog izbor­ nog materijala određuje ministar unu­ trašnjih poslova. 7. Izborni materijal. § 54. Najdalje do na pet dana mini­ star unutrašnjih poslova biće dužan da razašlje izbornim opštinama na revere glasačke kutije i kuglice sa celim pri­ borom, vodeći tačno računa o tom, ko­ joj je opštini šta poslao. Svaki sandučić sa kuglicama, pri razašiijaniu opštinama. biće zaključan i utvrđen pečtom ministarstva unutraš­ njih poslova. Ključevi od sandučića s ku­ glicama poslaće se opštinama u zape­ čaćenom zavoju. Ovako zapečaćeni sandučići s kugli­ cama čuvaće se u opštinskom sudu do predaje biračkom odboru. 8. Glasačka mesta, birački odbori na glasačkim mestima, glasanje. § 55. Birači mogu glasati svakj samo jedan put, samo lično, samo na glasač­ kom mestu u svojoj opštini, i samo za utvrđene kandidatske liste. § 56. U izbornom okrugu glasačko mesto biće u svakoj opštini, u zgradi opšttnskog suda. Glasanje na zboru za izbor narodnih poslanika u Beogadu, Nišu, i svima va­ rošima i varošicama koje imaju preko 1500 pravnih glasača, vršiće se na više mesta po odeljcima, kori će obuhvatiti 800 do 1000 pravnih glasača, što u to­ me odeljku stanuju, a svaki odeljak čini jedno glasačko mesto. Ako je zgrada opštinskog suda neugodita. ili ako se glasanje u opštini vr­ ši na više mesta, onda ćo se izbor iz­ vršiti u školskoj ili drugoj zgradi, koju opštinski sud za to odredi. Mesto gde će se glasati, i zgradu u kojoj će se glasati opštinski će sud ojzi.aniti najmanje na deset dana pre iz­ bora. S 59. Najdalje za petnaest dana Dr­ žavni Odbor u Beogradu određuje za svako glasačko mesto po jednog sudiiu, sudskog činovnika ili pravnika, za predsednika biračkog odbora. A n ne­ dostatku pravnika, sul.kh činovnika i sudija, Državni Odbor određuje za pred­ sednika biračkih odbota u prvom redu i lica, koja su svršila koji god fakultet, a ako ovih ne bi bilo dovoljno onda i lipa keja su svrdla keju stručnu školu, ako nisu u policijskoj službi. Ako bi koji od onih, koji su Državnim Odborom za predsednike u glasačkim, ili za predsednike ili članove u glavnini biračkim odborima određeni, imali oso­ bito važnih uzroka da se te dužnosti ne prime, dužni su za 10 dana od dana kad je raspored' Državnog Odbora u službenim »Srpskim Novinama« izišao molbom svojom obratiti sc Državnom Odboru i navesti uzroke zbog kojih se ne mogu izbora primiti, Alto odbor navedene uzroke uvaži, razrešiće inolioca od dužnosti i drugo­ ga na njegovo mesto odrediti; ne nađe li Državni Odbor da su navedeni uzro­ ci opravdani, izvestiće molioca preko policijske vlasti da mu se molba ne mo­ že uvažiti. Molba posle označenog roka podne­ sena neće se ni -u kakvo prizrenje uzi­ mati. Samo u vanrednom i nepredviđenom slučaju, kad bi Državnim Odborom od­ ređeni predsednik biračkog odbora bio nekim neodoljivim uzrokom sprečen da dođe, zameniće ga predsednik opštine ili njegov zastupnik u opštinama gde se glasanje vrši na jednom mestu. A zastupnike pređsednicima biračkih odbora u opštinama gde se glasanje vr­ ši na više mesta. za ovaj slučaj, odre­ đuje opštinski odbor prvo iz kmetova dotične opštine, a po tom iz svoje sre­ dine kad određuje i člana biračkog od­ bora, izdajući im na revers o tome akt. Državni ćc odbor svakom licu koje je odredio na izbornu dužnost dati na revers akt o postavljenju, potpisan od predsednika i to: licima koja stanuju u preslonicn neposredno, a ostalim lici­ ma preko nadležnih vlasti, koje su du­ žite revers o predaji akta — postav­ ljenja — odmah vratiti Državnom Od­ boru. § 60. Tako isto najdalje do 4. septem­ bra opštinski će odbor odrediti jednog svog odbornika za člana biračkog od­ bora i jednog odbornika koji će ovome biti zamenik. § 61. U oči dana izbora u 3 časa po podne svi članovi biračkog odbora, ili njihovi zamenici, sastaće se u zgradi gde će biti glasanje i tu će primiti na revers od opštinskog suda potreban broj kutija i sandučića s kuglicama, az­ bučni spisak glasački, knjigu za upisi­ vanje glasača, knjigu za vođenje zapis­ nika, kandidatske liste, opštinski pečat i ostalo što treba. Kutije će pregledati, uveriće se da ’ su tačne i da su usta kutije sa platne­ nim prorezom kroz koji kuglice prola­ ze, dobro otvorena i nezaptivena, pa će ih onda utvrditi za zaseban sto, a prema stolu za kojim ćc sedeti članovi biračkog odbora; zatim će sva tri klju­ ča zatvoriti i zapečatiti tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan ćo ključ uzeti predsednik biračkog od­ bora, drugi opštinski odbornik, a treći predstavnik ili njegov zamenik, dotične kandidatske liste, ako ga ima. Ako predstavnika liste ili njegova za­ menika nema, bilo što nije došao, bilo što nije ni naznačen, predsednik bira­ čkog odbora uzeće i treći ključ. Na svakoj kutni s polja prilepiće se liste kandidata obe vrste. § 62. Kad birački odbor bude sve ovo uradio i bude izabrao potreban broj pi­ sara i drugih pomagača, i u opšte pri­ premio sve, što će mu sutra dan za primanje glasova trebati, on će o sve­ mu tom napraviti zapisnik toga svog prvog sastanka u kome će naročito označiti i broj svake kutije i kandidatsku listu koja uz nju ide. kao i da su sve kutije u ispravnom stanju i prazne. Ovaj ćc zapisnik potpisati svi člano­ vi biračkog odbora zatvoriće prozore, izaći će iz glasačke sobe, zaključiti je, udariti, pečat na vrata i ključ će uzeti predsednik biračkog odbora. Najzad će birački odbor odrediti stra­ žu, koja će zgradu, u kojoj će biti gla­ sanje, neprekidno čuvati. § 63. Na dan izbora u 7 sahata pre podne sastaće se birački odbor u zgra­ di za biranje pred vratima glasačke sobe, otvoriće je i ući u nju. I kad se uveri, da su kutije i sandučići s kugli­ cama, kao sve ctsalo, u redu, onda će sastaviti zapisnik u kome će nađeno stanje povrditi i otvoriti usta kutije, pa pa zabeležiti i to u zapisniku. Taj će zapisnik potpisati svi članovi biračkog odbora, pa će se onda otpočeti primanje glasova. § 64. O održanju reda za vreme gla­ sanja stara sc predsednik biračkog od­ bora. U slučaju potrebe predsednik je •vlaŠćeu da traži pomei ed »rutinske Страна 3. Strana ili državne vlasti, i ona jc dužna odaz­ vati se njegovom pozivu, članovi od­ bora, koji misle da to nije potrebno, imaće prava da zabeleže u zapisniku svoje mišljenje. § 65. Za ćelo vreme glasanja moraju zasedavati za biračkim stolom najma­ nje dva člana biračkog odbora. Među ovom dvojicom mora uvek biti pred­ sednik biritčkog odbora, ili opštinski >dbornik koji je član biračkog odbora, ilt njegov zamenik. § 66. Ako ko od predstavnika kandidatskih lista ode sa birališta a ne osta­ vi zamenika, onda će se izbor produ­ žiti i bez njega, a u zapsniku će se to zabeležiti. § 67. Niko ne sme stupiti na bađištc ped oružjem ili sa oruđem upotreblji­ vim za boj. sem slučaja predviđenog n § 64. ovoga Zakona, kad predsednik bi­ račkog odbora pozove oružanu pomoć, radi održavanja reda na biralištu. Ni službenici državni i samoupravni, koji po službenoj dužnosti nose oružje ne mogu doći na biralište radi upotrebe svog biračkog prava pod oružjem. § 68. U sobu gde se glasa puštaće se glasači redom, po jedan ili više, li ni­ kako više od pet od jedan put. § 69. Svaki glasač koji uđe u glasač­ ku sobu mora pre glasanja kazali prvo glasno, da čuju svi članovi biračkog odbora, svoje ime, prezime i zanimanje. Predsednik biračkog odbora, pošto se uveri da je glasač a glasački spisak uveđen, ako ga niko u biračkom odboru ne poznaje, upitaće ga: je li on baš to lice, pod čijim se imenom prijavio da glasa, i napomenuće mu zakonske posleđice od toga ako na tuđe ime bude glasao, i kad glasč potvrdi da je on to lice pod čijim se itnenom javio da gla­ sa, onda će se o tome nepoznatom gla­ saču sastaviti zapisnik u kome če se zapisati i lični opis njegov kao i ulica i broj stana, pa će se pustiti da glasa, a predsednik ima prava narediti da sc tako nepoznat glasač može odmah i fotografisati, a pisar će u jedan naročiti spisak zapisivati: ime glasača i broj pod kojim je on zapisan u glasačkom spisku. Ža sve vreme dok glasač ne svrši glasanje i predsednik i članovi biračkog odbora vodiče staranje, da glasač ne premosti kuglicu u drugu ruku i sobom odnese. Za ovim će predsednik dati glasaču jednu kuglicu. Glasač kad' primi kugli­ cu metnuće je u desnu ruku i zatvoriti je, pa sa tako zatvorenom rukom prilazlće svakoj kutiji redom i u svaku ona­ ko zatvorenu zavlačiti; a kuglicu će, pri tom, spustiti u onu kutiju na kojoj je prilepljena ona kandidatska lista za koju on hoće da glasa. Kad iz posljed­ nje kutije izvuče ruku, glasač će je on­ da pred svima otvoriti tako, kako sva­ ki može vldcti, da kuglice u njoj više nema i da je glasao. Predsednik ili jedan od članova bi­ račkog odbora, kazaće glasno, kad bi­ rač dođe do kutije, koju iti čiju kandi­ datsku iistu predstavlja ta kutija. Ako Jc birač nepismen, na zahtevanje nje­ govo predsednik ili jedan član odbora pročitaće mu sva imena na listi. Ne učini li se ovo, svaki član ima pravo da to primeti, a kad sc glasanje svrši đa i u zapisnik zabeleži kao pretest protivu nepravilnog postupka odborovog. Svaki predstavnik liste ili njegov za­ menik, ima prava kazati glasaču, kojoj partiji, ili političkoj grupi koja kandidat­ ska lista ili kutija pripada, § 70. Čim je koji birač glasao, du­ žan je ukloniti se sa birališta. Za biralište smatra sc zeiaa u ko­ joj se glasa i njeno dvorište (avlija). §71. Birački odbor ne može nikom zakratiti da glasa, koji je upisan u az­ bučni glasački spisak. A ako ima što da primeti on ili pojedini član odbora, onda će odbor, ili onaj član koi kakvu primedbu ima, staviti to u zapisnik. Ako sc koji glasač prijavi da glasa, a na njegovo je ime već neko glasao, onda će predsednik biračkog odbora, pošto postupi po prvom stavu § 69. i uveri se nesumnjiv o identičnosti i upi­ su u azbučni glasački spisak takvog glasača, narediti da se njegovo ime, prezime i zanimanje unese u naročiti spisak, koji će se voditi kao spisak tak­ vih lica, ali ga neće pustiti da glasa. Ovaj spisak birački odbor prilaže iz­ bornim aktima, a u izborni zapisnik unosi se takav slučaj i označava broj takvih lica. Pri verifikovanju izbora sa ovakvim slučajevima Narodna Skupština uzima I u obzir i broj ovih lica, ako isti utiču �Strana 4 Страна na rezultat glasanja. § 72. U varošma. koje biraju po jednog poslanika, liste će se zvati imenom onoga lica, koje je na njima zapisano i za poslanika predloženo. U varošima, koje biraju više od jed­ nog poslanika, liste će se zvati imenom lica koje je na njima prvo zapisano. U izbornim okruzima liste će se zva ti. takođe. imenima onih dvaju lica t ja su na njima prva zapisana: jedno pod I. i drnvo nod JI. S 73. Nikakva vlast ne može ni u kom slučaju uzeti birača na odgovor za glas koji on na izboru da. niti od njega tražiti da kaže za koga je glasao. S 74. Glasanje traje neprekidno ceo dna do 6 sati posle podne. Samo u slu­ čaju nereda, a po pristanku odborske većine, može se izbor prekinuti za vreme dok se red ne povrati. Povod nere­ da i preme. za koje je izbor morao da bude prekinut, zabeležiće se u zapisnik. U 6 sabati zatvara se dvorište, i niko se više neće u njega puštati. Ali ргоdužiće se i dalje primanje glasova od oinh birača, koji se budu zatekli u dvo­ rištu sve dok oni svi ne budu izglasali, pa ma dokle to trajalo. Ako je glasanje zbog nereda moralo da bude prekmuto duže od jednoga sata, za toliko će se docnije od 6 sati prestati sa puštanjem glasača na biralište. § 75. Za sve vrenie glasanja vodiče se zapisnik o svemu što se bude desilo i što ma koji od članova biračkog od­ bora bude našao za vredno da se zab-e leži. Svi članovi odbora moraju se pot­ pisati na zapisniku, ali ako se predstav­ nici kanddatskh lista ne bi potpisali za­ pisnik važi i bez njihova potpisa. Svaki član odbora može odvajati mnjenje i staviti svoje primedbe. 9. Zaključak glasanja i sređivanje iz­ bornog posla na glasačkim mestima: bi­ rački odbori u varošima koje biraju jednog poslanika, i proglašavanje poslanika u njima. S 76. Kad se svrši glasanje odmah će e zaključiti i zapečatiti sandučić, iz ko­ jih je predsednik vadio kuglice i davao ih biračima. Ključ ćc ostat: kod predsednika. § 77. Za tim ćc se prebrajati po gla­ sačkom spisku koliko je svega birača glasalo. Taj će se broj zapisati slovima na dnu glasačkog spiska, pa ćc se is­ pod toga potpisati svi članovi birač­ kog odbora. § 78. Kad se to izvrši zabeležiće se u zapisnik: u koje je doba glasanje za­ ključeno, koliko je svega glasača gla­ salo prema glasačkom spisku kao i sve ostalo što se odnosi na tok izbora a ranije nije zabeJeženo. Svi članovi bi­ račkoga odbora potpisaće se, a svaki od njih ima prava odvojiti mnjenje i staviti primedbe. § 79. Posle svega ovog pristupiće se otvaranju kutija i 'brojanju kuglica. Prvo će se otvoriti jedna kutija, i iz nje izručiti sve kugćc; u jedan sud. Predsednik biračkog odbora, pred svima članovima odbora, prebrojava sve kuglice. Cim odbroji 100. on ih pre­ daje članu odbora opštinskog đa ih i on izbroji, a ovaj ih predaje dotičnom pred­ stavniku kandidatske liste, tc ih i on po treći put izbroji. Tako'biva sa sva kom stotinom dok ne budu izbrojane kuglice. Za tim se odmah u zapisniku zabe'eži slovima: broj kutije, za koju je kandidatsku listu ta kutija primala glasove, i koliko je u njoj bilo kuglica. Svi čla­ novi odbora potpisaće se ispod ove zabeleške. Na ovaj način prebrojaćc se kuglice i u ostalim kutijama. Kad se sve ovo svrši, zapisnik će se zaključiti i potpisaće ga svi odbornici; a pored toga utvrdiće se i opštinskim pečatom. Odvojena mnijenja i primjedbe o ra­ du odbora i ovdje su dopuštena. Za ovim će se zapisnik, glasački spi­ sak i azbučni glasački spisak metnuti u jedan zavoj i pod općinskim pečatom adresirati glavnom okružnom, odnosno varoškom, biračkom odboru. Pošto se sve ovo svrši odbor će izi­ ći iz biračke sobe, ovu zaključati na isti način kao i prošloga dana j-postaviti stražu da čuva sobu neprekidno, a ključ od sobe predsjednik će čuvati kod sebe. Te noći postavljena straža neće ni­ koga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izgovorom. § 80. Sutra dan po svršenom glasa­ nju u 7 sati prije podne, svi članovi bi­ račkoga odbora, sastaju se pred vra­ »PRAVDA* — »ПРАВДА* Broj 126 Број Ako se po tome računu ne dobije to­ § 83. Predsjednici i oni članovi birač­ tima biračke sobe, otvaraju i ulaze u liko poslanika, koliko ima da izbere do­ j nju. kih odbora, koji nose izborne akte glav­ I tični izborni okrug ili varoš, poslanička Pošto se uvjere da je sve u redu, i nom biračkom odboru, prijavljivale se mjesta što preostanu razdijeliće sc iz­ | onako kako je bilo ostavljeno, vratiće ; ovom i predavati mu zapečaćeni zavoj među lista, koje imaju brojeve ili ostat­ s izbornim aktima i naknadnim zapisni­ sav izborni materijal općinskom sudu ke glasova, najbliže količniku. Ako ti kom, ako ga ima prema § 80. ovoga i od njega uzeti natrag ravers. Ako pribrojevi ili ostatci budu jednaki na više mjete kakvu neurednost, oni će o tom zakona. sastaviti naročiti zapisnik, koji će sa I O predaji i prijemu tih akata izbornih lista, riješiće kocka, od koje će se liste ostalim izbornim aktima predati glav­ uzeti poslanik. J sastaviće se kratak protokol, koji pot­ nom biračkom odboru. Za tim će pred- | pisuju: svi članovi glavnog biračkog § 88. Cim bude gotov s tim poslom, sjednik uzeti zavoj spremljen za glavni odbor ćc odmah objaviti rezultat i iz­ odbora, predsjednik i predstavnici li­ birački odbor i krenuti se na put, da ga sta, ili njihovi zamjenici, ako je koji i dati punbmoćstva izabrnim poslanicima, preda glavnom biračkom odboru. 8 kako je kazano u S 81. ovoga zakona. od njih s predsjednikom došao, da pre| predsjednikom zajedno imaju pravo po­ Sve se pak ovo mora svršiti, ako nije dadu akte. I ći i predstavnici kandidatskih lista, ili bilo naknadno naređenih izbora, najda­ § 84. Ako na dan izbora zbog nereda, njihovi zamjenici, koji od njih želi. lje za četiri dana poslije izvršenog Iz­ ili iz budi kakvog drugog uzroka, gla­ sanje ne bude izvršeno na jednom ili bora. § 81. Birački odbor u varošima, koje Formular pimomoćstva propisuje Mi­ na više glasačkih mjesta, glavni birač­ biraju po jednog poslanika, sastavljaju: nistar unutrašnjih poslova. ki odbor narediće odmah, da se na jedan sudija mjesnog ili najbližeg prvo­ Pečat na punomoćstvlma je za sve svim tim mjestima, izvrši glasanje u stepenog suda, određen kockom od su­ varoši koje zasebno biraju poslanike, iduću nedjelju, ako do nje bude najma­ dija toga suda, predsjednik općinskog pečat dotičnog opšinskog suda; a na nje tri dana, u protivnom narediće se suda i po jedan predsstavnik svakoga pmiomoćstvima za izborne okrttge pe­ glasanje u drugu iduću nedjelju. Na kandidata. cat okružnog suda dotičnog izbornog ovom glasanju postupaćc sc u svemu Ovaj ćc odbor, pošto bude izbrojao onako kao i pri prvom glasanju. Da će okruga, u čijim će odajama glavni bi­ glasove, objaviti odmah, prema Š 93. se naknadno glasati, predsjednik općin­ rački odbor i raditi. U stava, rezultat izbora. skog suda objaviće u dotičnoj općini S 89 . O ćelom ovom radu glavni bi­ Лко je koji od kandidata dobio apso­ istoga dana kada mu to bude javio lutnu većinu većinu glasova, odbor ćc rački odbor vodiče tačan zapisnik, iz glavni birački odbor. inu odmah izdati poslaničke punomoć­ koga će se moći vidjeti: kako se što Ovako će se isto postupati i ti slu­ stvo. Ako pak nije dobio takvu većinu, redom pojavilo i riješilo sve ono, što je čaju S 81. ovoga zakona. on će, objavljujući rezultat izbora, za­ naprijed određeno da sc ispita i riješi. kazati u isto vrijeme nov izbor za 23. Ali ako se i ovga puta na nekim gla­ Naročito će u zapisniku biti poimence septembar — tada je dovoljna prosta sačkim mjestima ne izvrši glasanje, navedeno koliko je bilo svega kandiglavni birački odbor, ako je to slučaj \ cćina. dtskih lista, koja su lica na kojoj listi na manje od jedne trećine glasačkih predložena, oliko je svega glasova ko­ Birački će odbor pošto proglasi iza­ mjesta, svršiće svoj posao, ne vodeći ja lista dobila i koja su lica iz koje branog kandidata za narodnog poslani­ računa o tom nesvršenom glasanju. Aliste, oglašena za poslanike, dobda puka sastaviti punomoćstvo (po tormulako se, na protiv, to dogodilo na trećini nomoćstva. Na zapisniku će se morati ru. koji se prilaže ovom zakonu) koje ili više od jedne trećine glasačkih mje­ su dužni.potpisati predsjednik i svi čla­ potpisati svi članovi glavnog biračkog sta, smatraće se kao da se nisu mogli novi biračkog odbora, pa odmah pre­ odbora, ali će svaki imati prava da od­ izvršiti izbori za dotični izborni okrug voji mnjenje i stvi primjedbe. dati izabranom poslaniku. ili varoš. § 90. Ovako spremljen i potpisan zaAko izabran: nije u mjestu, te mu bi­ U ovakvom slučaju Skupština, kad pisnik poslaće sc sjutra dan sa svima rački odbor ne može odmah lično pre­ se sastane, rešiće, da li će se, u dotič­ prilozima i svim izbornim aktima, što dati poslaničke punomoćstvo, birački nom izbornom telu, ponova izvršiti gla­ ih je glavni odbor dobio sa raznih gla­ će odbor predati poslaničke punomoć­ sanje na svima glasačkim mjestima, ili sačkih mjesta. Narodnoj Skupštini pre­ stvo u zapečaćenom zavoju na kom ćc opet samo u onima, u kojima nije izvr­ ko ministra unutrašnjih poslova. naznačiti: »Birački odbor... varoši... šeno. U isto vrijeme poslaće odbor službe­ (ili općine) poslaničko punomoćstvo za Osim ovoga slučaja Skupština ne mo­ nim »Srpskim Novinama« onakav kra­ N. N. iz N.«, — nadležnoj policijskoj že inače naređivati nikakva naknadna tak izvještaj o rcsultatu izbora, kao vlasti na revers s tim. da ga ona adreni ponovna glasanja u pojedinim gla­ I što je kazano u posljednjem odeljku santu ili njegovoj porodici preda najda­ sačkim mjestima. S 81. ovog zakopa. ' . lje za 6 dana. S 85. Glavni birački odbor pregleda§ 91. Sve žalbe protiv izbora šalju Izborne akte birački će odbor zape­ će sve izborne akte koji su mu predani, se Narednoj Skupštini bilo neposredno čatiti i poslati odmah Narodnoj Skup­ donljeće svoje ocjene o odvojenim mni­ bilo preko ministra unutrašnjih poslo­ štini preko ministra unutrašnjih po­ jenjima i primjedbama unesenim u za­ va. Žalbu može podnijeti svaki birač i slova. pisnike i staviti, ako nade za potreb­ ministar unutrašnjih poslova. U isto vrijeme odbor ćc poslati kra­ no, svoje primjedbe odnosno toka iz­ tak izvještaj o rezultatu izbora i služ­ š 92. Oni koji budu izabrani na više bora na raznim glasačkim mjestima, benim »Srpskim Novinama«. U tom iz­ mjesta za narodne poslanike imaće da § 86. Za tim ćc odbor prebrajati i sa ­ vještaju mora biti kazano: 1, koliko je se izjasne, najdalje za tri dana pošto im brati, prema glasačkim spiskovima i svega bilo birača po azbučnom spisku; Skupština potvrdi izbor, za koje sc prema zapisnicima o broju kuglica, na­ 2. koliko je svega glasača bilo na iz­ mjesto za postanka primaju. Ako to ne đenih u kutijama na svakom glasačkom boru; 3. koliko je svaka lista dobila učine, Skupština će ili oglasiti zr po­ mjestu, koliko je svega birača glasalo. glasova (kuglica), i 4. koji je ili koji su slanike onih mjesta gdje su dobili naj­ Ako se nade razlika između broja gla ­ izabrani i oglašeni za narodne posla­ veći broj glasova, i riješiće <Ja se os­ sača po glasačkim spiskovima, i broja nike. tala njihova mjesta popune na načm iz­ kuglica po zapisnicima, uzeće se broj ložen u § 93. ovoga zakona. 10. Glavni birački odbori, završno sre­ glasača prema spiskovima, i prema nji­ Niko se ne može kandidovati u više đivanje izbornoga posla i proglašavanje ma će se iprcbrojatl cjelokupan broj od tri izborna mjesta. poslanika u izbornim okruzima i varoglasača. U istom roku od tri dana, računaju­ šlma koje biraju više od jednog posla­ Ako jedna ili više kandidatskih lista I ći od dana kad je Skupština potvrdila nika. ne dobiju ni količnik, njeni se glasovi izbor imaće da se izjasne: da li se pri­ pridaju kandidatskioj listi sa najvećim § 82. Sutra dan po svršenom izboru maju poslaničkog mandata oni državni brojem glasova. u 9 sati prije podne sastaćc se glavni činovnici i svi koji se inače nalaze u Ako ni jedna lista nema pun količbirački odbor za svaki izborni okrug u državnoj službi, kao i predsjednici opnik, onda će se broj poslaničkih mjesta okružnome mjestu izbornoga okruga, i ština koji prema § 98. Ustava ne mogu odrediti prema ostatcima od količnika. za svaku varoš što bira više od jednog biti narodni poslanici a da zadrže svoje U varošima, koje biraju više od jed­ poslanika u samoj toj varoši, u zgradi položaje u državnoj službi odnosno os­ nog poslanika, taj će sc broj glasača i sobi naročito za to pripremljeno!. tanu predsjednici opština. Ako to ne upodijeliti brojem poslanika koje varoš U tom će odboru predsjedavati jedan člne smatraće se da su se primili da ima da izbere, da bi se dobio količnik od članova Državnoga Savjeta, ili Kabudu narodni poslanici. glasova, prema kom se svakoj listi odisacionoga Suda, određen kockom; a nje­ § 93. Ako ma kojim slučajem ostane reduje srazmjerni broj poslaničkih govi su članovi: jedan član Apelacionog koje poslaničko mjesto prazno ono će mjesta. Si Suda ili predsjednik prvostepenog su­ se ppuniti licem koje je na redu u onoj U izbornim okruzima koji imaju da da, predsjednik mjesnog općinskog su­ kandidatskoj listi, iz koje je poslanik izberu i poslanike sa opštim i poslanike da lii njegov zastupnik, i po dva pred­ kolega mjesto ima da se popuni. Ovu će sa naročitim pogodbama ustavnim, ko­ stavnika svake kandidatske liste. popunu izvršiti sama Narodna Skupšti­ ličnik ćc se na isti način iznaći posebno Ako predsjednik glavnog biračkog na najdalje za pet dana ed kako se za poslanike kandidovane pod I. i za odbora na sastanak ne bi došao, njega i mjesto upraznilo, i b tome će odmah poslanike kandidovane pod II. ćc u predsjedavanju i u daljem radu Posle toga odbor će prebrajati, taizvjestiti Vladu. Ako su sva lica iz te zamjenjivati prvoimenovani član. kode po izbornim aktima koji su mu liste iscrpena, ili ako ih nema dovoljno Glavni će birački odbor otpočeti i na­ dostavljeni sa sviju glasačkih mjesta, staviti svoj rad, ako pokraj predsjedni­ da mogu dopuniti sva poslanička mje­ koliko je glasova dobila svaka kandista, kao i ako je prazno poslaničko mje­ ka ili njegova zamjenika budu na sa­ datska lista za se. sto, u onim varošima, koje ne biraju vi­ stanku još najmanje dva člana, što će . se i u zapisniku konstatovati. še od jednoga poslanika, onda će se § 87. Pošto sav ovaj posao bude svr­ prazno poslaničko mjesto popuniti no­ Ako glavni birački odbor ne bi mošen, glavni će birački odbor odrediti, | gao otpočeti ili svršiti svoj rad, ma iz vim naknadnim Izborom, u dotičnom iz­ koliko poslaničkih mjesta dobiva koja kakvih razloga, predsjednici glasačkih bornom mjestu, koji se mora izvršiti u kandidatska lista, i koji su kandidati 1roku od mjesec dana. mjesta poslaće izborne akte Narodnoj zabrani za poslanika, radeći pri tom na Skupštini preko Ministra Unutrašnjih ovaj način: Naknadni izbori vrše sc na dan odre­ Poslova, koji ćc o izvršnom izboru do­ đen Kraljevim Ukazom. Od dana ukaza Svakoj će se listi kandidatskoj dati nijeti odluku. do dana, kad im da se izvrši u kome onoliko poslaničkih mjesta, koliko sc Određivanje kockom predsjednica mjestu izbornom naknadni izbor, inora puta količnik sadrži u glasovima koje je biračkoga odbora vrši Državni Odbor. proteći za sve varoši, koje zasebno ona dobila. A u svakoj listi količnik ćc Državni Odbor odrediće i člana Ape­ biraju dvanaest dana, a za izborne okse pridavati najprije kandidatu na čelu lacionog Suda ili predsjednika prvoste­ ruge dvadeset dana. liste, pa zatim ostalim kandidatima po penoga suda, a kad određuje predsjed­ redu, u kojem su naznačeni, dok sc ne Kandidatska lista mora se sudu pre­ nike prvostepenih sudova, uzimaće ih iscrpe njezino pravo na poslanička dati u varošima na tri dana pre izbora, ' iz dotičnoga ili iz najbližega okruga. mjesta. a u okruzima na pet dana pre dana iz­ Cjelokupni sastav ovih odbora mora U izborima okružnim račun će ovaj bora. • .d biti objavljen u službenim »Srpskim No­ izvršiti odvojeno za kandidate pod I. i Glasanje za naknadne izbore vrši se vinama« najdalje do 15. augusta. podli. , .Ti.fc po azbučnim glasačkim spiskovima, ko- �Број 126 — Broj ji u dotičnim opštinama budu tako va­ žili. Ako se naknadni izbor naređuje po­ slije 1. januara onda će se izbor vršiti prema novim spiskovima, za tu godinu spremljenim. Birački odbori, odnosno glavni birač­ ki odbori, ostaju takpde isti i postupaju u svemu onako kao i pri prvim izbo­ rima, od dana u oči izbora pa do svr­ šetka. S 94. Narodni poslanici dužni su sa svojim punomoćstvima biti u mjestu, u .koje je Kraljevim ukazom, prema Usta­ vu, sazvana Narodna Skupština, još u oči dana saziva, kako će na dan saziva otiđi u Skupštinu i predati svoja punomoćstva. S 95. Narodni poslanici koji ne stanu­ ju u mjestu gdje se drže sjednice Na­ rodne Skupštine, dobivaju iz državne blagajnice na ime putnog troška za do­ lazak i povratak po 15 dinara dnevno i za podvoz: a) za putovanje željeznicom vrijed­ nost jedne blete prve klase brzog voza; b) za putovanje parobrodom vrijed­ nost jedne biletc prve klase; i v) za putovanje običnim putovima po jedan dinar na svaki kilometar, ako put nije duži od dvadeset kilometara; a ako je duži, onda na svaki dalji kilo­ metar po pedeset para dinarskih. Gdje se može putovati željeznicom ili parobrodom računaće se da je putova­ nje tako i učinjeno. Narodni poslanici dobivaju za sve vrijeme svoga rada u Narodnoj Skup­ štini po petnaest dinara dnevno. S 96. Članovi glavnih biračkih odbo­ ra, članovi biračkih odbora po varoši­ ma koje biraju po jednog poslanika, i članovi odbora po svima glasačkim mje­ stima, dobivaju iz državne blagajne dnevnicu od osam dinara i za naknadu putnoga troška po dva dinara na sat. Ali predsjednici i članovi općinskoga od­ bora, kad su članovi biračkog odbora u svojoj općini, i predstavnici lista ili njihovi zamjenici, kad s predsjednikom biračkog odbora nose izborne akte glavnom biračkom odboru, sva lica koja primaju platu iz državne blagajne, kad su takođe članovi biračkog odbora u svojoj općini i svi predstavnici kandidatskih lista neće dobivati nikakvu dne­ vnicu iz državne blagajne. Predsjednik općine ili njegov zastup­ nik kad je, u slučaju § 59. ovog zako­ na. predsjednik biračkog odbora, do­ biva po prvom stavu ovoga člana dnev­ nicu i naknadu putnoga troška iz dr­ žavne blagajne za nošenje izbornih ak­ ta glavnom biračkom odboru. § 97. Pošto Narodna Skupština pre­ gleda punomoćstva poslanička i riješi sve žalbe i pojavljena pitanja, vratiće ministru unutrašnjih postova sve az­ bučne glasačke spiskove, da ih on pošlje opštinama kojima koji pripadaju; a ostali izborni akti čuvaće se zajedno s ostalim skupštinskim aktima. 11. Postupak za biranje poslanika u slučaju § 54. Ustava. S 98. Kad Kralj, po posljednjem odeljku § 54. Ustava, raspusti Narodnu Skup­ štinu, onda se istim aktom raspusta, prema istom odeljku § 54, Ustava, na­ ređuju u roku od šest dana novi izbori narodnih poslanika i saziva Narodna Skupština, u roku koji je tim paragra­ fom Ustava određen. Ukaz o raspustu Narodne Skupštine premapotpisuju svi ministri. Od dana naređenih izbora, odnosno od dana raspusta Skupštine, do dana izbora mora proteći četrdeset i pet dana. Ctvrtegodišnja perioda skupštinska računa se od idućega septembra. Prije početka te periode, Narodna Skupština može se sazvati u vanredni saziv. § 99. Odredba § 3. ovoga Zakona vrijedi i ovde, i to u roku od deset da­ na, pred dan izbora, a u opštinama gdje ne bude izvršen izbor toga dana, i od dana po izboru pa za osam dana. Ako su birači bili ranije kud god sazvani i iskupljeni, moraju se raspustiti na deset dana prije samoga dana izbora. S 100. Broj poslanika, koji dolazi na pojedine okruge za ove izbore, određu­ je se onako isto kao i za redovne opšte izbore (§ 5., 8. i 9. ovog Zakona i S 80. Ustava). § 101. Glasanje će se vršiti po azbuč­ nim glasačkim spiskovima koji u do­ tičnim opštinama budu tada važili SS 102., 103., 104., 105., 106., 107., 108. i 109. — ukinuti. Š 110. Glavni birački odbor dužan je svršiti svoj posao, ako nije bilo nanovo ПРАВДА“ — .PRAVDA« § 128. Oni, koji nasiljem ili prijetnja­ naredivanih izbora, najdalje četvrtoga dana u veče poslije dana izbora; a ako ma spriječe jednog ili više građana da se prema S 84. ovoga Zakona mora za upotrijebe svoje biračko pravo, kazni­ jedno ili više glasačkih mjesta naređi­ će se zatvorom od jednog mjeseca do vati nov izbor, onda će se on izvršiti 2 godine S 128. a. Хо se protivno § 92. bude šestoga dana poslije dana opštih izbo­ ra, kada će se vršiti i naknadno glasa­ kandidovao na v^e od tri mjesta, kaz­ nje u slučaju S 80. ovoga Zakona. niće se zatvorom od tri mjeseca do go­ U ovom drugom 'slučaju glavni bi­ dine dana ili novčano od 500 do 3000 rački odbor dužan je svršiti svoj posao nara, pored toga što se svi njegovi iz­ trećega dana u veće posle dana naknad­ bori imaju smatrati kao da ne važe. no naređenih Izbora. § 129. Ko biraču da ili obeća poklon § 111. U slučaju § 93. postupa se u ili mu ponudi ili obeća kakvo mjesto u svemu po naređenju istoga paragrafa. javnoj ili privatnoj službi da ga navede § 112. Svi ostali Izborni poslovi, za da potpiše kandidatsku listu ili da već dati potpis na nju oporeče. ili da za iz­ koje nije drukčije ovde naređeno, vrše se na isti način, i u isto vrijeme, kao i vjesnu kandidatsku llistu glasa ili ne pri redovnim dpštim izborima. glasa, kazmće se zatvorom do jedne 12. Postupak pri biranju poslanika za godine ili novčano od 50—500 dinara. Veliku Narodnu Skupštinu. Tako će se kazniti i trirač koji za to primi bilo poklon, bilo obećanje po­ § 113. Velika Narodna Skupština sa­ ziva se u slučajevima koji su označeni klona. S 130. Ko birača silom ili prijetnjom u paragrafima 55. ј 130. Ustava. Š 114. Velika Narodna Skupština sa­ prinudi, da učini nešto od onoga, što ziva se Kraljevim Ukazom, na predlog je pobrojano u S 129., kazniće se zatvo­ Ministr Unutrašnjih Poslova, a po sa­ rom od 2 mjeseca do 2 godine ili nov­ slušanju Ministarskog Savjeta; a u slu­ čano od 400—4000 dinara; a ako je to čaju § 63. i 75. Ustava Ukazom Mini­ izvršeno zloupotrebom vlasti onda će starskog Savjeta a na predlog Ministra se kazniti najvećom mjerom ove kazne. Unutrašnjih Poslova. Pr'jetnja je onda, kad se biraču ug­ § 115. Za Veliku Narodnu Skupštinu rožava da će se njemu ili bliskim čla­ bira se dvaput, onoliko poslanika, koliko novima njegove porodice učiniti djelo, koje se zakonom kazni kao zločin ili za običnu Narodnu Skupštinu. § 116. Sve odredbe ovoga zakona o prestup ili gubitkom mjesta bilo u jav­ tome ko ima pravo da bira i ko može noj bilo u privatnoj službi. § 131. Policijski činovnici i oficiri u biti izabran vrijede i za Veliku Narodnu Skupštinu. Ovo važi i za poslanike koji aktivnoj službi, ako bi isticali kandida­ pored ostalih Ustavnih pogodaba imaju te za poslanike ili bi inače uticali na sastavljanje kandidatsike liste, da se ka­ i naročitu pogodbu po § 99. Ustava. § 117. Ako se Velika Narodna Skup­ zne gubitkom službe ili čina. ština saziva u slučaju tač. 3. § 130. Us­ Ako ic na kojoj kandidatskoj listi po­ licijski činovnik potpisan, sud je dužan tava. onda za te izbore vrijedi sve što protiv dotičnog činovnika preduzeti od­ se ovim Zakonom s obzirom na s 116., a izuzev SS 98. do 111., naređuje za mah Istragu krivičnu i o tome izvjestiti Ministra Unutrašnjih Poslova; a ako je običnu Narodnu Skupštinu. S 118. Ako se Velika Narodna Skup­ ofeir sud će o tome izvijestiti ministra ština saziva u slučajevima tačke 1. ili vojnog, i ovaj će predati djelo vojnom 2. S 130. Ustava, onda će se izbori za sudu na suđenje.' Isto tako sud je dužan dotičnog mi­ nju izvršiti ovako: nistra pismeno izvijestiti: je li koji nje­ 1. Najdalje sutra dan, od kako je na­ gov činovnik potpisat na kojoj kandi­ stao slučaj predviđen u gornjim tačkama § 130. Ustava Ministarski Savjet datskoj listi, ako on to od suda traži. § 132. Kao učinioci djela pobrojanih u izdaje i objavljuje ukaz o saziyu Velike § 128., 129. i 130. kazniće se i oni, koji Narodne Skupštine. Drugog dana, od dana objave ukaza su dal: sredstva ili pomogli da se i sastaje se Državni Odbor i radi poslove jedno od gornjih djela učini. § 133. Birač, koji bi više od jedan put određene ovim zakonom. Državni Od­ u jednom izboru glasao, kazniće se bor dužan je najdalje za pet dana svr­ novčano od 50—500 dinara i zatvorom šiti posao i objaviti rezultat u službe­ nim novinama. O izvinjenjima lica od­ od jednog do šest mjeseci. § 134. Onaj koji bi mjesto drugoga i ređenih za predsjednike biračkih i glav­ pod njegovim imenom glasao ili se pri­ nih biračkih odbora odlučuje predsjed­ javio da glasa kazniće se zatvorom od nik Državnog Odbora u roku od još tri mjeseca do jedne godine. pet dana. § 135. Birač, koji neće da glasa u sva­ 3. Glasanje će se vršiti po dotičnim opštinama po azbučnim glasačkim spi­ ku kutiju, ili koji glasa javno ili koji ma na koji način namjerno povrijedi skovima po- kojima se vrše izbori za tajnost pri davanju glasa, kazniće se običnu skupštinu. 4. i 5. Ukinuta Zakonom o izmjenama novčano od 10—100 dinara. Prostim govorom ili iskazom da je ko i dopunama od 14. juna, 1910. god. 6. Opštinski odbor dužan je izabrati za koga glasao, ne smatra se da je po­ odbornika koji će biti član biračkog od­ vrijeđena tajnost glasanja. § 136. Uz određene osude u § 122., bora najdalje do dvadesetoga dana od krivci će se osuditi i na gubitak prava dana ukaza. biranja poslanika najmanje za 3, a naj­ 7. Izbori se vrše dvadeset drugoga dana od dana ukaza. više za šest godina. 8. Glavni birački odbori dužni su svr­ Kad god osuda gubitka prava na bi­ šiti ... — л га tri dana od dana iz­ ranje poslanika ide uz osudu zatvora, bora. Oni neće naređivati naknadne iz­ vrijeme za nju na koje je krivac osuđen računaće se od dana izdržane ili opro­ bore. Za sve radnje izložene u ovim tačkaštene osude zatvora. § 137. Birač, koji se.prj glasanju bu­ ma vrijede odredbe ovoga zakona, u de nepristojno ponašao, ili pošto je gla­ koliko ovde nije što drukčije naređeno. Izabrani poslanici dužni su sastati se sao. neće na opomenu predsjednika bi­ tridesetoga dana od dana ukaza u preračkog odbora da se ukloni iz zgrade u kojoj jc glasanje, kazniće se zatvorom stomci. S 119. 1 kad se Velika Narodna Skup­ od jednog đo šest mjeseci ili novčano ština saziva u slučajevima tačke 4. ili od 200 do 1000 dinara. Ovakvog birača predjednik biračkog 5. § 130. Ustava ili po S 55. Ustava, iz­ odbora dužan je da udalji sa glasačkog bori se mogu narediti po odredbi § 118. mjesta zahtjev ma kog člana biraćk >j ovoga zakona što se ima označiti odbora ili predstavnika .kandidatske li­ u ukazu. ste ili pravnog birača (§ 64. ovoga Za­ S 120. O naknadnim izborima odluču­ kona) što će se i u izborni zapisnik za­ je sama Velika Narodna Skupština. 8 121. Sve ostalo što se ovim Zako­ pisati. Tako će se kazniti i onaj, koji dođe nom određuje za običnu Narodnu Skup­ na biralište, a nije uveden u konačno štinu, vrijedi i za Veliku Narodnu Skup­ ovjeren azbučni glasački spisak, pa od štinu. nadležnih lica opomenut neće da se 13. Krivice i krivični postupak. § 122. Svaki organ opštinske vlasti ukloni. § 138. Ko uvrijedi birački odbor, ili koji propusti, ili odreče, da izvrši na vri­ koga člana njegovog, kazniće se zatvo­ jeme dužnosti, koje su mu ovim Zako­ rom od 15 dana do 6 mjeseci. nom određene ili spriječi koga da se § 139. Ko djelom napadne na birački koristi pravom koje mu ovaj Zakon da­ odbor, ili na koga člana njegovog, ka­ je. kazniće se zatvorom od 15 dana do zniće se zatvorom od 3 mjeseca do 2 šest mjeseci, i novčano od 20—300 di­ nara, izuzev slučajeve za koje dalji godine ako djelo ne bi bilo takvo, da članci ovoga zakona ili krivični zakon sc po krvičnom zakonu i većom kaz­ teže osude propisuju. A ako sudski či­ nom kazni. novnik, ili koji drugi državni činovnik S 140. Ko na biralište dođe sa oružjem ili oruđem upotrijcbljivim za boj (S 67.) propusti ili odreče da izvrši to, kazniće se zatvorom do dvije godine. kazniće se zatvorom od jednog mjeseca 123 ., 124., 125., 126. t 127. ukinuti. d« jedna godine. Predsjednik biračkog. Страна. 5. odbora dužan je svako ovakvo lice od­ mah da udalji sa birališta. Ovo važi i za one državne ili samoupravne službe­ nike. koji po službenoj dužnosti nose oružje, ako na biralište dođu pod oruž­ jem, osim slučaja kad budu pozvani, za održavanje reda prema § 64. i za ču­ vanje straže prema § 62. i 79. ovoga Zakona. § 141. Ko na biralištu pronosi lažne vijesti ili protnra slike, plakate i druga sredstva za agitaciju kazniće se zatvo­ rom od dva do šest mjeseci. Isto tako kazniće se i oni koji bi vi­ kom i prijetnjama smetali biračkom od­ boru ili pojedinim biračima u njihovom radu. Svako ovakvo lice predsjednik biračkod odbora dužan je da. udalji sa bira­ lišta i po službenoj dužnosti (§ 64. ovog Zakona), a i na zahtjev ma kog člana biračkog odbora ili predstavnika kanćiđatske liste i!: birača kad у uvjeri, da se dotčno lice ogriješilo o propise ovo­ ga člana, što će sc i u izborni zapisnik zapisati. S 142. Ako krivice iznačene u § 130.. 140. i 141. učini njih više zajedno, onda će za svakoga biti kazna od 3 mjeseca do 2 godine Zatvora. S 143. Ko namjerno povrijedi, uništi ili odnese ma kakvu ispravu o izbori­ ma ili ma kakav predmet koji za izbor služi, ili pokvari broj glasova davanjem, oduzimanjem ili miješanjem kuglica, ili i drukčije kazniće se zatvorom od 1—5 godina i gubitkom građanske časti. I pokušaj se ovdje kazni. Ovako će se kazniti i stražar koji j» po § 62-i 79.. određen da čuva izbornu zgradu ako dopusti da ko iz iste zgra­ de učini, koje od naprijed rečenih djela. § 144. Članovi biračkog odbora, osim predstavnika kandidatskih Usta, i njiho­ vih zamjenika, ili određeni pisari ili po­ magači, kojima je saopšteno da su iza­ brani, ako ne dođu na ovu svoju duž­ nost u određeno vrijeme, a ne mogu da opravdaju svoj izostanak, ili došav­ ši napuste svoju dužnost, ili neće da potpišu zapisnike o izbornom radu, ili punomoćstvo izabranom poslaniku, ka­ zniće se zatvorom do tri mjeseca i nov­ čano od 100—150 dinara. Ovako će se kazniti i oni. koji su Dr­ žavnim Odborom za predsjednike u gla­ sačkim mjestima određeni (§ 59.). ako u svoje vrijeme na određenom mjestu ne budu, a nisu Državnim Odborom omeli da na određeno mesto ne odu. § 145. Članovi biračkog odbora ka­ zniće se zatvorom od 1—6 mjeseca u ovim slučajevima: 1. ako sa znanjem dopuste da glasa neko, koga u azbučnom spisku nema, a ne podnese sudsko riješenje da treba da bude u spisak uveden, ili onome, koji je već glasao; 2. ako bez opravdanog uzroka skra­ te vrijeme primanja glasova, ili ga pro­ duže; 3. ako promijene mjesto glasanja koje je nadležno bilo određeno i objavljeno. S 146. Ko s namjerom neispravno vo­ di spisak glasača ili izhornc zapisnike. Hi bi u njima činio ispravke ili umetke, pošto su oni već potpisani, kazniće se zatvorom od 6 mjeseci do 2 godine. § 147. Ko bez poziva predsjednika bi­ račkog odbora naredi, ili bez naredbe dovede oružanu silu na biralište, kaz­ niće se zatvorom od 1—5 godina i nov­ čano od 500 -2000 dinara. § 148. Djela, koja su ovdje predvi­ đena a kaznila bi se po Krivičnom Za­ koniku, i to strožijom kaznom, i djela, koja nisu ovdje predviđena a predvi­ đena su u Krivičnom Zakoniku, kazni­ će se po Krivičnom Zakoniku. § 149. Djela, koja se po ovom Zakonu ne kazne više od 6 mjeseci zatvora ili novčano više od 500 dinara, zastarevaju za šest mjeseci, a sva ostala djela po ovom zakonu kažnjiva zastarevaju za godinu dana, ako za ovo vrijeme nije podnesena tužba nadležnom sudu, a od dana podnesene tužbe sudu zastarelost za sva djela kažnjiva po ovotn zakonu računaće se po propisima krivičnog za­ konika. § 150. Sve krivice koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se đj dana u oči izbora izviđaju i sude u prvom stepenu prvostepeni sudovi (i' sud var. Beograda), kako na tužbu po­ licijske-vlasti, tako i na tužbu ili usme­ nu prestavku privatnoga tužioca. Privatni tužilac može biti svaki birač bez obz'ra na to, da li se stvar tiče lično njegova prava ili koga drugog bi­ rača. Sve krivice, kaje su ovlnt zakotain �„ПРАВДА" - Страна 6. Strana predviđenu, sudovi izviđaju i suđe као hitne stvari. Za nadležnost sudova u pojeđinin. slučajevima vrijede opšta zakonska na­ ređenja. $ 151. Sve krivice, koje su u ovom zakonu predviđene, a desile bi se dana u oči izbora ili Jana izbora birački će odbor opisati u svome zapisniku s oznaćenjem imena krivaca. Glavni birački odbor, pošto svrši s\ oj rad izvešće sve te krivice iz zapisnika biračkih odbora i dostaviti nadležnom sudu, koji će ih. preko državnog tuži­ oca. izvideti i u prvom stepenu presu­ diti. 1 za ove krivice kao i za one iz § 150. ovog Zakona mogu podnositi tuž­ be: i policijske vlasti i privatna i:a. ve rifikacioni odbot i Narodna Skupština. § 152. Vojna l\a. koja uči iv djvh koja se po * vom Zakonu kazne, sud će vojni nadležni i udovi. a po ovom Zako­ nu ali u saućešću sa gradam-tn redov­ ni građanski sudovi, мкк i vojnim li­ cima. § 153. U. svima slučajevima, osim slučaja § 31-, vrijede naređenja Zakona o taksama. § 153. . Za vrijeme sudskog odmora dežurni sudija prvostepenog suda vršiće sve one poslove, koje po ovom za­ konu prvostepeni sud radi, osim poslo­ va u odeljku »Krivice i krivični postu­ pak«. Domaće vijesti Hajduci u koševi. Opetovano 20. ja­ nuara kao i 21. januara t. g. hajdučki je harambaša A 1 e k s a S a v i ć iz Ko­ ševa sa svojom razbojničkom družbom, koja je bila naoružana puškama i bom­ bama navalio na kuću seoskog muhtara Ibraliima Avdića. Sreća pa su prvom zgodom kod muhtara bili u noći oko 11 sati još na okupu mnoge sijeldžije. pa su spriječili klanje i palenje nevinih mu­ slimana. dok je drugom prilikom samo puki slučaj htio, da ukućani nijesu bili pospali, pa su još na vrijeme mogli iz­ bjeći naumljenom razbojstvu i nemi­ novnom mrcvarenju. Spomenuti je haj­ duk svoju zločinačku namjeru jednom zgodom u gostioni kod Hradskog u Koešvu došavši oko 8 sati na večer još sa dvojicom drugova iz tamošnjih ba­ raka za koleru- pred više prisutnih osoba (Jure Divković. Hilmo Karif itd.) odao rekavši: »Ja hoću da »Turska« propadne! Ja ću zapaliti kuću muhta­ ra Avdića j.... bulu njegovu. U stanju sam ja sve učiniti, jer evo moga druš­ tva na polju sa puškama i bom­ bama. Ja što hoću, to mogu još ve­ čeras učiniti. Znatiželjni smo. da Ii će kotarska ob­ last, kad joj imenujemo hajduka i nje­ gov stan, dapače i svjedoke, razbojni­ ka neškodljivim učiniti. ili pako ona če­ ka da uzrujano selo na svoj način uredi. Inna lllahi... Sinoć dne 24. ovoga mjeseca je poslije jacije na jedan sat umro hafiz Mahmud ef. Udvarlić. Rahmetlija je bio od početka izvojeva­ ne vjersko-prosvjelne autonomije član ulema medžlisa i jedna dobro priznata osoba u svim sarajevskim krugvima, gdje je bio rado videu i cijenjen zbog svoje plemenite naravi i uljudbe svoje. Rahmetlija je rodom iz Dervente od jedne poznate i o-Jlićne familije, gdje ostavlja ucvijeljenu braću i rodbinu. Iz aprovizadje, U srijedu 25. ov. inj. Gradska je aprovizacija u Sarajevu iz­ dala gaz (petroleum) nekim svojim tr­ govcima. koji će oni dalje općinstvu prodavati. Na svaku se iskaznicu može dobiti po 2 lista gaza, a cijena mu je 32 K na litar. (Trideset i dvije krune! a u Zagrebu se isto od 22. ov. mj. dijeli po deset kruna. Je li Zagreb u ovoj dr­ žavi ili u — Africi? Pr. si.). Radni odbor »Hrv. Radije« u Doboju. Na 28. januara odiržan je sastanak građana, na kom se upisao lijep broj članova »Hrv. Radiše«, koji su odmah izabrali i radni odbor. Na sastanku jo palo preko 400 K dobrovoljnih priloga za društvo. ■ Samo naprijed! Trgovcima na pažnju. U radnje doba neki su trgovci kažnjeni od policijske direkcije, što nsu označili cijene robi u dućanu ili zlogu. U mnogo slučajeva je razlog, što se ne zna tačna razlika iz­ među potrebne i luksuzne robe. Da u buduće ne bude o tom prijepora zaklju­ čio je odbor za suzbijanje lihve i sku­ poće na svojoj zadnjoj sjednici, da se imaju staviti cijene na svu robu bila Odgovori! aredalk: M. Sidžuka ona luKSuzna ili ne. S toga se upozorujii trgovci, da ovom formalnom zahtje­ vu udovolje. Odgoj djeteta. Tražim jednu obiteb. ino mogućnosti kod kojeg učitelja, koja bi mi primila moga sina na odgoj sa svom opskrbom. Upitati u direkcij. l’ezmca soba 14. kod ćam’lbcga Se!manpušića. Ovim obavješćujem poslovne pri ate­ lje Ja ću između 10. i 12. marta krenuli preko Milana i Marseille-a u Pariz i London, te primam naručbe i komisije. M. Prczorac, Agentura i komisionalna radnja Sarajevo. Vojvode Stepe cbala broj 14. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjeh u društve­ nom i obltelj'skom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice- Ćim kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gosp da upotrebljivu je s najvećim uspjehom. Nu ne v.đi i se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja Elsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 27 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj I boca 5 kruna. Pokvaren 1| Vam je želudac od zle brane? Fellerove prave Flsap$LuJe — pa opet sve u redu! 6 kutija 12 kruna. Omot i poštarina posbito, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. KoL-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko. Broj 20 1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga svještenika koji će u gradu Gacku oba­ vijati službu imama, vjeroučitelja, I. ntualinia i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.81)0 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Molitelji neka pošalju mo'be na potpisano povjerenstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjeđočbe o svršenim naukama kao i liječničku svjedočbu. Gacko, 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. umiješaj u krmu, šakn na tjed.n Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota maslina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za б mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati, lu piši na ljekarnu T ruko ez.v u Ljubl.jaai, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje dVl đD odstranjuje kod čov­ jeka i životinja must prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne Тгпкоеху, Ljuti ljami. Број 125 Broj PRAVDA* Izašao je iz štampe Cijena K 10. t Muslimanski kalendar Јла' i počeo se rasprodavati. J g Sdvokatshu hancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman BlečM 0000000003OO© Sira Travničkog i Via ićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0003000000000 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebšiine kao: škare, roževi, .britve, kutije za cigarete, naž.igači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cij.nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Г9а>МП дт- ■—Г-:—. ........................................... -. MilhElm F. TiBfEnharh uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bez'im ' f .neće žeste nadomjestak, laštila za i cipeli viksa naftalina, \ uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpenti:: na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte r jenovn ik. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za liče i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 6 kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Po­ mada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistlčki melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očijul Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 50 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolonjskbm) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolnl klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. -Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 6 K i 16 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubiaa donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. VtaMlk: CMtralal Odboi •*. M. U.« Ai«mpar)|a D. Л A. Kljoa, Mar � https://kolekcije.nub.ba/files/original/a9d59dfff2b4b287da410f7faf9561b4.pdf f6766f0e8b495cfddf4abb784c40372d PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАИИЗАЦИЈЕ. Broj 22 (127) POJEĐ9NI BROJ 80 Н Е L Е R Д. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мт Fsdahcioni odM Pretplata godišnj e 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava n?'azi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun post stedioniceJllO. Sarajevo, subota 28. februara 1920. (5. džumadil-abira 1338.) Odjek biiećkih događaja. Slučaj dna Halidbega Bos, Krupa; 25. februara, kotara rezoluciji donesen oj na protest»Priključujemo se jednoglasno rezonoj skupštini Sarajlija održanoj zbog luc'jl donešenoj na protestnoj skupštini zuluma, koji su počinjeni na našoj braći muslimana u Sarajevu zbog zuluma i | 11 Bđeć«i nepravdi počinjenih na muslimanima u Kupres, 18. februara. Bileći i drugim mjestima«. »Potpuno se slažemo sa rezolucijom Mjesni Uđbor. koja je dcnejena na protestnoj skupštiKonjic, 23. februara. ni održanoj u Sarajevu radi zuluma u»Mjcsni odbor J. M. O. u Konjicu priperenih na muslimane u Bileću i drukljnčiije se u ime muslimana konjičkog i gim mjestima«. Mjesni Odbor. Dnevni listovi donose vijest iz Beograda od 26. veljače: Na napadaje demokratske štampe, kojima je bio izložen dr. Hrasnica, vlada je naredila, da se u Kragujevcu povede istraga. Do sada su rezultati vrlo povoljni za dra. Hrasnicu. Ispitivanje'vršilo se je po službenim spisima kragujevačke općine starim godinu dana u kojim se veli, da se je dr. Hrasnica za svog boravka u Kragujevcu ponašao korektno, te ne samo da nije nikog osudio na smrt, već je mnoge štitio i branio. Dokazano je, da je dr. Hrasnica vlastoručno napisao molbenicu za pomi­ lovanje jednog građanina osuđenog na vješala, koji je iza toga zbilja i bio pomilovan. '№о selu nije lakše gradu. Otimanje naše svojine. Dva dana prije nego joj je kucnuo pošljednji čas demokratsko-socijalistička je vlada jednim apsolutističkim aktom riješila, da muslimanima Bosne i Hercegovine otme nebrojene milijo: ne njihove slobodne imovine. Pod lažnim imenom agrarne reforme demokratsko-socijalistička je vlada po­ kušala, da pored zemlje, koja stoji pod kmetovskim odnošajem, otme muslimanskim posjednicima i pešljednji komadić slobodne zemlje. Ovo je samo jedan od mnogobrojnih aktova demokratskog bloka, koji idu za br­ zim ekonomskim uništavanjem mu­ slimanskog dijela našega naroda i koji u svojoj cjelini sačinjavaju jedan sistem, proti kome moramo da vodi­ mo najodlučniju borbu. Da je ova naša tvrdnja ispravna, najbolji je do­ kaz i ova najnovija apsolutistička naredba, koja hoće da načela, prema kome zemlja treba da pripada osame, koji je radi, provodi samo u Bosni i Hercegovini, gdje se veliki dio slobo­ dne zemlje nalazi u rukama musli­ manskih posjednika, dok se u mnogo veće posjede u Srbiji i ne dira. I u Srbiji imade mnogo zemlje, čak i ve­ likih posjeda, koju vlasnici sobom ne obrađuju, a Koraćeve prethodne od­ redbe o riješenju agrarnog pitanja isključuju Srbiju u granicama od 1912. ispod agrarne reforme. To je onda zaključeno upravo na predlog pred­ sjednika demokratsko-socijalistlčke vlade g. Ljube Davidovića s motiva­ cijom, da je agrarno pitanje u Srbiji riješeno. Jest, agrarno je pitanje u Srbiji riješeno, ali samo u enom op­ segu, s kakvim smo se riješenjem i mi u svoje vrijeme izjavili sporazumnim, naime ukidanjem kmetovskog odnošaja. Načelo, da zemlja treba da pripada onome, koji je radi, a koje je ministar Korać nedavno u Sarajevu označio kao skrajnji cilj agrarne reforme, nije u Srbiji nikada provedeno, pa i tamo imade da­ nas mnogo posjednika, koji svoju ze­ lju sobom ne obrađuju, već ju daju u razne oblike zakupa, koji se ni u čemu ne razlikuju od naših prisjedničklh, pridržničkih, četvrtarskih, napoličarskih i drugih odnošaja Isto tsko imade i u Srbiji prema zvaničnoj sta­ tistici vrlo mnogo zemljoradnika, koji nemaju svoje zemlje, već obrađuju tuđu. U naredbi je čak hotimično is­ pušten jedan i kod nas I u Srbiji uobičajeni naziv zemljoradnika, keji ebriđnju tuđu zemlju, naime napali- | | i , i ■ ( i carski. To je učinjeno samo stoga, da se pokret za otimanjem tuđe ze­ mlje, koji su kod nas podigli demo­ kratski agitatori u namjeri, da sebi osiguraju dobra mjesta i upliv na masne državne poslove, ne bi prenio i u Srbiju i da ne bi mnogobrojni težaci u Srbiji počeli da traže zemlju od svojih posjednika, među koje se ubrajaju mnogi istaknuti ljudi u de­ mokratskoj zajednici. Ovo najjasnije dokazuje, da laž­ nim demokratima nije bilo stalo, da provađanja agrarne reiorme, već samo do otimanja zemlje iz muslimanskih ruku. Kad bi oni htjeli da provode pravilnu agrarnu reformu, onda bi za čitavu državu vrijedio jednak agrarni zakon, a onda se ne bi događalo — kao što se sad događa — da se u is­ to vrijeme, kada se pravoslavnom se­ ljaku daje više tuđe zemlje nego što mu i treba, muslimanima težacima otima i ono zemlje, što su prije imali. Mi smo takvih slučajeva dosele mno­ go iznosili, pa nam se i sada u pos­ ljednje vrijeme iz raznih krajeva jav­ ljaju. Jednoj muslimanki udovici sa osmero siročadi u rogatičkom kotaru oteo je pravoslavni seljak svu zemlju, otjerao je iz njezine kuće, i ona se sada sa osmero siročadi potuca od nemila do nedraga. Tu nedavno htjela je vlada da u jednom musliman­ skom selu zvoni.kog kotara otme 150 dunuma njihove ispaše i da je dadne jednom gazdi, koji u susjednom selu imade dućan, birtiju, pecaru rakije i povrh toga svoje zemlje. Mi bi mogli da nanižemo još mnogo ovakovlh slučajeva, koji jasno odavaju na­ mjere lažnih demokrata. A zar nijesu razdioba duhanskih dozvola, oduzimanje veleprodaja soli, razdioba državnih konja, proganjanje muslimana težaka i mnoge slične stvari jasan dokaz, za čime idu ti lažni de­ mokrati. Demokrati hoće da svojim apsolutistističkim mjerama potkapaju pravne temelje ove naše mlade države. Mi. smo osvjedočeni, da ozbiljni državnici, kojima je stalo do izgradnje države ne će dopustiti da se na ovakav na­ čin ruši pravni poredak u državi i da će krupne pogreške demokratskosocijalističke vlade ispraviti: Sto se nas tiče, naglašujemo već sada, da ovim otimačkim i nasilnim naredbama ne ćemo nikada priaznti pravne snage, već ćemo proti njima voditi odlučnu i bezobzirnu borbu. Godina II. , I i I I | i I ; Prošla je već puna godina dana od našeg oslobođenja'ispod švapske bajo- I uete i kopita madžarskog; puna je go­ dina dana od ujedinjenja našeg troirnenog i trovjernog naroda. A može 1L se nazvati to naše oslobođenje pravim i tvornim oslobođenjem, a naše ujedinje- j nje bratskim ujedinjenjem, kada mi ni danas u svojoj zemlji, u svojem gradu, u svojem selu, na ulici, na polju, na svom pragu, u svojoj sobi, u vlastitoj postelji nijesmo slobodni. Govoreći sa stanovišta islamskog malograđanina i islamskog težaka, ni uz najbolju volju se ne može slobodom nazvati njegovo sadanje stanje. Zar je to sloboda,, kada cijelu zemlju teroriziraju oboru­ žane razbojničke bande, zar je sloboda kada zemljom vladaju ljudi — izraziti dušmani islamskog dijela hrvatskog i srpskog naroda? (Grdići, Krulji i slič­ ni). Kada je većini muslimana uskra­ ćena i zadnja kora hljeba, koju mu .nje­ govi pređi ostaviše, kada musliman ue smije zaorati svoje zemlje, ne smije mljeti u svom mlinu, kada krvoločna zvijer u spodobi hrišćanskog seljaka do zubi naoružana juri i srče na svog su­ sjeda muslimana s,.riječima: »vi ste sada naše roblje!« — bije ga, ranjava, kolje i mrcvari — to onda nije sloboda. (Slučaj kao u Višićima u Her­ cegovini, te Suhom Polju kotar Bjeli­ na). Kada se u masama zatvaraju mu­ slimani jer traže od vlasti zaštitu nji­ hova života i imetka (slučaj kao u Pri­ jedoru), kada se zatvaraju i u teške željezne verige okivaju muslimani sa svojom cijelom rodbinom (kao slučaj Mithatbega Hod-žića u Bjelopolju — Sandžak), pod izgovorom armenskih po­ kolja, kada se cijeli islamski gradovi pale i žare (kao Podgorica) — to onda nije sloboda. Kada se bezuzročno napa­ da na muslimane na drumu ili ulici (sil­ ni slučajevi u Mostaru) samo zato jer nose turban ili fes. kada je i zadnji atom lične sigurnosti iščezao sa grad­ ske i seoske ulice to nije sloboda. Kada se život muslimanima ucjenjuje (kao mnogi slučajevi u Bileći) u teške novčane svote, kada muslimanu odvo­ de blago i otimlju imanje oboružani lu­ peži pod lozinkom »u ime zakona« i uz asistenciju državnih oružirika, ka­ da se usred bijela dana usred Sarajeva muslimanu trgovcu prijeti uhijstvom u njegovom vlastitom dućanu (slučaj sa Mnjagom Jamakosmanovićem), kada se robi, pali, ništi, kolje, mrcvari i razara sve što je muslimansko (silni slučajevi i u kotarevima Bileća. Trebinje, Nevesinje, Mostar. Stoiac. Vlasenica. Roga­ tica. Bjelina. Prijedor, Kladanj. Sanski Most itd.) — to onda nije sloboda. Ka­ da se navaljaju na mekjtebe s riječima i kamenjem: »Udri turski mejtef!« (slu­ čaj sa ženskim inekjtebom u Stocu), kada se silom sprječava muslimanima obavljanje molitve u džamiji (slučaj kao u Varešn), kada se naše liodže susreću sa >s»vkama. ».grdama, pa đak i »•- ževima (slučaj u Sipu općina Koševe) -- to nije sloboda. Kada se muslimana u svim državnim zvanjima zapostavlja, kada se opaža u pravima muslimana i pravima drugih znatna diferencija na štetu prvih; kada se svi muslimani nazivaju šuckorima. crno-žutima, veleizdajnicima i buntov­ nicima samo sa jednom prljavom na­ mjerom. da im se može sve i sva pod­ valiti, da se mogu bezrazložno okleve­ tali, da se mogu zatvarati, proganjan i ništiti — fo onda nije jednakost, nije brastvo, nije sloboda. Kada se želi muslimane ocrniti, pred­ bacuju im se »nedjela iz 1914.«, ali ti himbenci neće da pomisle, kada ie Au­ strija u 1914. išla za faktičnim unište­ njem Srpstva u našim krajevima, kada je na to silila i nagonila, da, osim par lupeža, muslimani nijesu htjeli toga da čine, jer krv nije u njihovoj ćudi, nile razbojstvo u njihovom karkteru, jer im Islam ne dozvoljava da budu bratoubojice. Da su to muslimani učinili, danas se ni traga ne bi znalo pravoslavnom elementu u ovim krajevima. U svom islamskom velikodušju oni su činili protivno: Svojim su vlastitim životima čuvali kuqe svoje pravoslavne braće, vlastita su tijela svoja, u času demon­ stracija, stavljali pred dućanske izloge i vrata pravoslavnih sugrađana. U 1918. su mnogi od tih istih tražili vješanje tih istih muslimana i njhovih očeva. -(Slučaj Mirko Kurilić i Cvjetko Ružić u Stocu). Pa mi ni to nikada ne spomenusmo! Mi ne tražimo krivce samo u ma »i hrišanskog seljaka, nego ih tražimo i među onima, koji tu masu zavode i huš­ kaju- •— među nekhn sramotnim inteligentlma, a najveći dio krivnje nose oni, pod čijom se vladom onolika nedjela zbivaju. To su oni isti, koji obrukaše i osramotiše našu prijestolnicu — naš Beograd (slučaj dr. Krasnice) kada je Kruna povjerila vladu ljudima, koji obećaju više stvarnog rada i više reda, od kojih muslimani našega kraljevstva očekuju oslobođenje od n ► s u o g svoga stanja. Islamski težače, cijela banda ministar­ skih Jenjičara bila je uperena .proti tebi, da te rskući, ali ni vile ni sjekire, ni .no­ ževi ni topuzi, niti puške ni topovi ne smi ju te otjerati sa tvoga kućnjeg praga. Bdil i postojano čuvaj u čvrstoj zajednici sa svojom braćom iz gradova sveto do­ maće ognjište, vjeran i odan svojoj Kruni, pomaži i slušaj samo omi vladu, koja će te čuvati i štiti pred pokoljima, paljenjima i otimačinama. A Justitia će se osramotiti, ako medu krivcima armenskih pokolja ne nađu svo­ ja zaslužena mjesta i inspiratori zuluma nad nedužnim muslimanima kraljevstva Srba, Hrvat« i Sl»v»»«ca. laž. M. Cehć. �Bpoj 127 Broj .PRAVDA* — „ПРАВДА* Strana 2 Страна sa zvonovima, koje je bivša monarhija nama rekvirirala. I našim su crkvama potrebni zvonovi baš kao i onima u Sr­ biji!« Sa muslimanske bi se strane moglo s punim pravom dodati na ovu vijest je­ dno pitanje: A šta će biti od naših dža­ mija. sa kojih jc bivša monarhija ski­ nula sve elov .e krovove? Danas prije­ ti našim džamijama opasnost potpune propasti, jer krovovi počeše da prokisnju'u. pa iii se mogla brzo i kubeta sru­ šiti. Stoga bi bila preča potreba pokriti naše džamije, da se ne poruše i ne zatvore posve radi opasnosti po život, nego nabavljali zvona, jer crkva bez zvona može opstojati, a džamija bez krova ne može. (Brašna dajte, a lahko je za zvona. Pr. si.). Bilješke. Promjena. Beogradska "Tribuna od 24. februara t. g. donosi: -Pošto je Ma­ da g. Ljube Davidovića pri postavljanju državnih organa i dostojanstvenika is­ ključivo se rukovodila svojim stranač­ kim interesima, to je nova vlada pri­ nuđena Ja izvrši reviziju, ali će se ova izvršiti santo s obzirom na interese dr­ žavne službe. Predstojeće promjene odgovaraće ovome načelu. Vraćanje zakonitosti. Beogr. »Tribu­ na« od 24. febr. t. g. donosi također: »Vlada je riješila. da uspostavi -ona prava, ko a je prošla Vlada narodu uredbama svojini konfiskovah. Ona će ujedno suspendovati sva ona naređe­ nja i riješenja. sa kosima je prošla Ma­ da n e z a k o n o povrijedila pri­ vatne ■ državne interese-. Bilo s hairom! Nabava zvonova. Pođ ov.m naslovom donosi sarajevsa "Jugoslavija«; "U beogradskim novinama čitamo, da je ministrstvu vjera odobren kredit od 100.000 dinara za nabavak zvonova crkvama u Srbiji, koje je većinom nepriiateli oduio za vrijeme okupacije. — Nas bi zanimalo loš i to, a šta će biti Pa zar i oni k nama, iz Rusije je do­ putovalo (i vladika, koji su posjetili mi­ nistra vjere. Onr će biti raspoređeni po crkvama u Jugoslaviji. (Šest stotina kruna manje dnevno u invalidskoj kasi. Pr. si.). Jcdv jednom. Ministri imutraš ti b djela, vjera i prosvjete rade na tome, da se odrede kinematografski dani za djecu ispod I? godina jer se djeca naj­ više kvare nemoralnim i kriminalnim komadima. Sve protivu muslimanstva. I. U borbi za utamanjivanje muslimana izgleda, da se udružila u našem kraljev­ stvu u jednu čvrstu falangu jedna jaka skupina tako, da ćemo mi muslimani morati izdržati jednu od najtežih bor­ bi, što ih uopće kulturna i politička povjest svijeta poznaje. To utamanjivanje nas muslimana ispočetka našeg nacionalnog oslobođenja topilo se, ier se još vjerovalo, da ćemo se vrlo brzo potpu­ no približiti hrišćanskoj ideji, ko-ja svu­ da. kako ono iskreno gosp. Pero Slepčević u jednoj »nacionalnoj« reviji veli, »potiskuje Islami čak kulturii e muslimane« (Arape) a nekmo li nas malo brojčane i slabo kulturne bosanske muslimane da bi ostavila na miru i slobodnom položaju. Muslimani­ ma mora se oduzeti svaka mogućnost slobodna razvoja i sigurne egzistenci­ je, jer smo mi jedna »infesiona rasa« (đr. Kruij), koja se u našem kraljevstvu nesmije trpih — to je lozinka nesamo jedne veliko hrišćanske stranke (demo­ kratska zajednica), nego i još drugih naših nenarodnih elemenata, koji u na­ šem nacionalnom oslobođenju vide triumf hrišćanskoe misli i ideje, te kapitulaciju svega onoga što se s tim potpuno ne podudara. Već je proteklo jedno veće razdoblje, koje je trebalo i nama muslimanima do­ nijeti poboljšanje našeg kulturnog, soc jalnog i ekonomskog položaja, jer smo ostvarili veliki zavjet naših pradjedova i stvorili sebi svoju veliku narodnu državu. U ovaj ostvareni ideal upirali smo već davno poglede, bijući boj s Carigradom, Bečom i td. 1 kad je on ostvaren, koliko je veliko bilo naše oduševljenje, da se neda lako opisati. Ali jedno ve­ će razdoblje naše nacionalne samostalnosti u mnogom je ubrzo onaj entuziazam. jer je sistem naše državne uprave dopao u ruke ljudima koji su počeli odmah slobodne građane Jugoslavije dijel ti na dvije vrste: privilegovane i pot­ lačene i prema tome sav rad u našem I , , | j i j j ' ' I ' i j I ' i . životu udešavati. Pojaviše se na popri­ šta javnog rada ljudi, koji bi najmanje imah prava i snteit se pojaviti, er sa­ ma njihova pojava zn:xi iiegacm sva­ kog zdravog napretka. lako odmah u početku naše samos­ talnosti formira se jedna velika hrišćanska socijalna stranka, t. zv. -demolirati«, koji svim drugim elementima osporiše pravo na život a najviše nama mu­ slimanima. U tu stranku stupiše svi oni. koji samo ime musliman mrziše dr­ žeći. da će upravo u to doba najzgod­ nije utamaniti nas muslimane, koje su već od djetinjstva mrzili. Nagovijestiše nam otvoreno, da su nas dosta pet sto tiiia godina trpiH i neće više i sad je nadošao čas. kad treba, da umukne glas mujezina na Balkanu kako je već dav­ no željeno. Li duhu načela petsrogodišnje mržnje i u želji, da umukne glas mujezina na Balkanu, povela je svoju politiku »dernokratska- stranka, čiji je voda jedna potpuno anacionalna ličnost, koji je od nas tražio, da budemo »Jugoslaveni« ix) njegovu receptu a vjere »jugosla­ venske«, čiji je utemeljitelj također taj anacionalni čovjek. Pod firmom naci­ onalizma htio nas je zatvoriti jednom anacionalnom idejom, njegovim kompromitovanim • jugoslavenstvom- kao što je on sam i sva njegova prošlost kompromitovana. A kad je vidio, da to neide, razbuktio se u njemu sveti hrišćanski osjećaj i odmah pomislio na inkvi­ ziciju. - Inkvizicija ih mora mojoj hri­ šćanskoj ideji približit1, jer im ja mo­ ram biti vjerski j nacionalni svetac. — mislio je Pribićević sa svojm društvom, na koje se može u cijelosti primijeniti Ruso-ova izreka: »Rus vam može opo­ našati zapadnu civilizaciju i kulturu, ali nemože nikad hiti civilizovan ni kultu­ ran«. 1 počeo je veliki inkvizitorski rad na­ ših »demokrata«. Najprije ih ekonomski ubiti i oduzeti im i zadnji komad zem­ ljišta- misilili su naši »demokrati« kad su izradival projekat agrarne reforme koja znači nesamo prostu nezakonitost, već najrabijatnlje banditstvo, kakvo ncmože tri iiajnekulturnlji Afrlkauac i>očlniti, jer on rasporio bi ili izip jovjeka, a agrarna reforma za muslimane znaj: kasapiti ih pa na živoj vatri peći. Ag rarna reforma znali ovaka. kakova je, pogotovo i istrijebljenje muslimana iz njihove domovine, znači barbarizam, nad kojim se iole kulturan čovjek mo­ ra gnjušati i gaditi. »Zemlja pršpada onom, ko­ ji je radi« je rečenica, koja se ima shvatiti, da zemlja pripada samo hrišćanskim elementima, jer bi je inače za­ mijenili sa modernijom i pravednijom izrekom: »Zemlja pripada onom koji je hoće i mora da radi«. Ali ona prva uključuje samo nemuslimanske elemente a ipak ne odaje namje­ ru. koja hoće uništenje muslimana i zgodna je, da opsjeni sav kulturni svi­ jet. Ona prva oduzima život muslima­ nima, ova druga rečenica nam ga daje, ali jer se hoće naše uništenje, jer po­ stoji »nepisani sporazum« u glavama »demokrata . da se svaki napredak mu­ slimanima u Jugoslaviji spriječi, narav­ no, da se mora ona prva provadati. Jedna banda nekulturnih razbojnika zaraženih vjerskim fanatizmom i intolcrancijom organizovala se, da uguši slo­ bodu i sigurni život naš. Njih potpoma­ že i jedna državotvorna stranka, koja ni deseti dio ne priznaje zločinstava koja su na siromašnim muslimaiiinta izvršeni. Pod banditstvom raspojasanih raz.bojnika pisti mnoga muslimanska si­ rotinja, otima joj sc i zadnji zalogaj kruha iz usta i prikazuje mjesec u vodi (odšteta za zemlju) a naokolo sve glu­ ho i n jemo. nekulturno i bez humanih osjećaja — sve se urotilo, da onemo­ gući život i opstanak naš. kao da je srednji vijek najcrnjih odnošaja. A sve je to malo velikim hrišćanskim patriotama Pribićeviću, Krulju, Nježiću i drugovima. Oni nazivaju doba, ka d muslimani i muslimanke us­ lijed agrarne reforme od gla­ di k a ni i ć u kao gladna siroti­ nja. -naprednim i kulturnim zovu to doba socijalnim preporodom, jer oti­ maju na najnezakonitiji način, opetu­ jem banditski i r o b i j a š k i, od muslimana njihova dobra i daju ih ele­ mentima. koji su jedino nemuslimani. Veliku muslimansku bijedu smatraju oni kao triumf. u kojem će slaviti momenat ostvarenja nekulturnih svojih os’ećaja. To je isključeno, da bi jedna stranka ili čovjek takova šta radio, a najmanje »liberalni« i »napredni« »demokrati« — naći će se koji, koji bi mogao na moje izvode primjetni. Zar ima još onih, koji u to vjeruju? Voda velike lirišćauskc stranke boluje od želje, da mu je bih duševni i vjerski voda cjelokup­ nog našeg naroda, da mu je okupiti svijet oko sebe i on će Vam biti ako hoćete i crkvena glava, biće i rimski papa, jedino neka ima masu za sobom. On je hrišćanin od glave do pete, on je radio i u interesu održanja »svete krune ugarske« a neće da radi, da osi­ gura jedan vlastiti dio našega naroda, da obezbijedi opstanak muslimanima. Naprotiv, on je u društvu Krulja i Nježića. koji su crna ljaga -svake nacije, koji bi trebali biti negdje u divljim af­ ričkim predjelima, jer po svojoj prirodi i mentalitetu spadaju tamo, — učinio muslimane jednom bespravnom klasom, koja ne smije imati ni pedlja svoje zem­ Nesime prestane govoriti, obori svoje velike lijepe ažurne oči predaše i izvadivši pismo reče: FELJTON. »Ovo pismo je za nj’.« A- HUzl Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (34) Princeza pogleda oštro Akifbeya, da vidi ka­ kav te učinak izvesti na nj to otkriće. Akifbey je slušao mimo, jer je bio uvjeren, da je to puka laž i da take laži može izmisliti samo Jildiz. Nesime nastavi: »Tebi nije poznato, no ja znam nešto više...« Na princezinu licu pojavi se rumen, a glas kao da j«j je počeo drhtati. »Ja znam više... Jedna Grkinja, liječnica u Peri Rene Logotetides vlada njime. On je ljubi i nesvijesno služi neprijatelju... To znadu u Jildizu, pa sam pokušala raspršiti tu sumnju, ali ti to trebaš i uzeti u svoje ruke. Jedno pismo.. . « Akifbey se nezamjetivo osmjehne primajući pi­ smo i reče: — U pismu je tajna?« Princeza ga pogleda milo i odgovori: „Nikakva AkifbeyI Možda ćeš i ti znati. « Rumen njezina lica odao je tajnu i Akifbey je nagađao šta se krije u pismu njegove po pomajci rođakinje. Nesime je dala još nekoliko važnih obavijesti Akifbeyu o prilikama u Jildizu, upozorila ga još jednom na llisana i Renu Logotetides, pa se spre­ mila i otišla. Dok su razgovarali Akifbey i sultanija Nesime o Ihsanu i Reni, Sabiha je stajala za zastorom na vratima i čula potpuno čitav razgovor, vidila pismo, koje je princeza predala njezinu ocu i zaključivala po svemu, da je svemu ovome uzrok Ihsan i da se je u srcu Nesime rodila ljubav makar i kasno, kao što procvate ruža u jesen, ne da miriše, nego lje, jer zna, daje ispravno »čija zem­ lja toga domovina«, a on hoće, da ima samo neniusUmanske elemente u našoj domovini. On je najliberalniji »musliman«, a najklcrikalhiii — hri­ šćanin s potpunim anacionalnim osje­ ćajem. Velika vjerska intoierancija u kru­ govima »demokrata«, koji oponašaju deniokralizam i kulturu zapada a nemogti nikad po svojoj prirodi takovim biti, diktovala je »demokratsku« agrarnu kul­ turnu i ekonomsku politiku prema na­ ma muslimanima. Ona je potpuno a n aCionalna i hrišćanska. To ću dokzati u drugom članku. Haniid Kurbegović. Hajduci i banditi - pljačke i pokolji. Razbojstva u Rogatici. U ponedjeljak dne 23. februara o. g. vraćao se je sa pazara kući Alija Dobrača iz Vragolova. Idući kući sustigli su ga na putu u Dolovima ’/« sahata od Rogatice trojica razbojnika i to Макsim Biskup. Mile Širović i Jovica Kušič iz Sočica, te su ga kamenjem i željez­ nim štapovima dotlen tukli, dok mu ni­ je sva glava i s p r s k a 1 a, te je u groznim mukama uslijed živinskog mrc­ varenja umro. Pošto su ga dotukli, od­ vukli su ga nekoliko koraka u granje i ostavili. Ovo su sve vidjeli Huso Dobrača. Halil Karahmet i Marko Stanišić. Ovo je sigurno pošljedica, što su neki dan iz okružnog z.tvora p u š t en c sve u bojice (osini jednog) rahinetli Mehmeda Curevca, pa zlikovci račimaju. »k a 4 s e o v i ni a n i j e n i š t a dogodilo, neće ni njima«. Gdje su žandari, gdje li ona jaka oružana manifestacija od 1. maiapr. g. pa da jednom učini kraj zlikovačkim i raz­ bojničkim bandama, koje nesmetano ka'ape i mrcvare nevine muslimanske se'Jakc. Ili moguće pozvani čekaju (Neszlopi-) da čaša prekipi. pa ako se I muslimanski seljak stane braniti s oru­ đem i na način kako se i napada, šta onda? U gore spomenutom slučaju radi se i o čisto grabežnom umorstvu, jer je Alija pošavšl s pazara imao 11.000 K dok je kod njega nađeno samo 3000 K. Da li će vlada učiniti svoje i zaštitili nevine pred pokoljima, a razbojnike za­ služilo kazniti — vidjet ćemo. Otlmačia volova u Rogatici. Dne 2. o. mj. došao je Marinko Marković sa družinom kući Derviš bega Hadžihasanovića n selu Brezju džemat Sočice. i zatražio ni manje ni više nego pet volova u korist dobrovoljaca. Derviš beg se odupre toj prostoj otmici, te po­ kupi svojih pet junčića i odvede u Ro­ gaticu u han. Poveo je .sa sobom i Mi­ hajla Kršuma i Kostu Purkovića, da zasvjedoče, da su to junci zaista Der višbegovi, što su ova dva poštena Srbina pravoslavna i učinila. Nu predstojniku rogatičkom to nije bilo do­ sta, nego je naredio Derviš begu, da mora volove dati. Još je .u prisutnosti Dervišbegoj rekao dobrovoljcima: »Je li da, j a vas siromašne dobrovolj­ ce štitim j pazim, pa ćete I Vi meni valjati. Mene »Turci« napadaju za Vas u novinama«. Isti dan su oteli konja Alibcgu Hadžihasanoviću, kojega je nedavno kupio u Sarajevu na sajmu. Nu to im nije bilo dosta, nego su mu oteli još gotova novca K 10000.—.Dal, adžeba pritomei predstojnikobliže prste? da je svako oko pogleda, jer je u nevrijeme pro­ cvala, ne da stoji na stabljici i čeka mraz, nego d a s danom, kad je procvala bude i ukinuta... Kratak život — život, koji seje kasno javio da traži udjel. Sabiha je osjetila bol, tugu, Ijubomor i želju, da vidi šta fe u tome pismu. Saopćenja sultanije Nesime nisu se činila Akifbeyu važnim u stvari Rene Logotetides, jer je to držao ženskom ljubomorom. Da je Rene možda kakva grčka uhoda mogao je vjerovati ali da ona vodi tako jak pokret i da mu je duša, bilo mu je neobjašnjeno držanjem Nesime. No odaklen ona zna? Sigurno je stvar već došla u Jildiz i nešto se sprema. Nesime je tajinstveni duh Jildiza, koji im redovito poremeti sve planove, koje spreme proti Mladoturaka, jer obično tih planova u više navrata netra­ gom nestane. Akifbey je sjedio još dugo sam u sobi okrećući Nesimino pismo u ruci, ali ne misleći više o njoj ni Ihsanu, nego o toj nepo,znatoj Grkinji Renl Lo­ gotetides, koja je zavladala Ihsanom da nesvijesno služi neprijatelja.. , (Nastavite se) �iz islamskog svijeta. ' Prosvjeta i š№. Napisao: Inžinjei Musiafa Celić. Islamska misija. Misionari morali bi u svakom slučaju jrosjedovati dobre | kvalifikacije, te bi morali obilno biti opremljeni svim potrebnim sredstvi' ina (п. pr. knjige, razni instrumenti, me। dikanienti itd.) koji im u dalekim, tuu dim, pa više puta i pustim krajevima treba uvijek, da se pri ruci nadu. Svaj ki misionar morao bi kao takav posjei dovati jednu legitimaciju, koju bi imao j direktno Halifat da ispostavi. Islamski bi misionari imali analognu zadaću slić? nim kršćanskim drugovima, samo što ’ bi ovi svoje djelovanje imali isključitvo da ograniče na rad medu muslimafnima, tako kako bi svaki nesporazum t sa misionarima drugih religija bio isi ključen. Islamski bi misioneri imali za­ daću pravu nauku islama, i čistu reli­ giju da propovijedaju. Ovi bi imali da budni nosioci prave i čiste kulture u svim islamskim krajevima. Oni bi morali pra­ vo stajalište islama prama kulturi no;voga vremena, prama domovini, prama društvu i životu, prama poslovanju i trgovini, prama gospodaru i sluzi svim interesentima da tumače i razlazu. Oni bi morali da podučavaju islamski na­ rod kako bi narod sam bogatstvo svo­ je domovine mogao da iskorišćuje, ka­ kovo stanovište isti treba prama stra­ noj kulturi, stranoj civilizaciji i trgovi­ ni da zauzima. Ovi bi trebali pogotovo propagandu voditi, više volje i interesa medu muslimanima pobuditi oko utemoljenja islamskih banaka, osigurava­ jućih društava, industriiahiik i trgovač­ kih dioničkih udruženja. Llovdove, ki­ na, teatre, umjetnička društva, umjet­ ničke galerije, izložbe, muzeje, tiskare, nakladna društva, gombalačka. turisti­ čka, športska i antialkohoksEčka druš­ tva, dobrovoljna vatrogasna i spasavajuća društva, želježnice. električna po­ duzeća i tvornice, voćarstvo, marvogojstvo i druga gospodarska društva i za druge, sve to prema čemu su muslimi gojili neku apatiju i vrlo malo, skoro nikako pažnje posvećivali nitiesu. Također jedna od velkih dužnosti is­ lamskih misionara (mubellegin) bila bi i ta: svaki napadaj na islam u javnosti ili u štampi argumentima odbiti, te na svako pitanje u pogledu vjere i nje­ zinih propisa doličan odgovor dati. Misionari bi imali odgovarajuću izobrazbu, da postizuju na imlverzama ili specijalno u tu svrhu utemeljenim školama, gdje bi se osobita pažnja imala posvetiti govorničkoj izobrazbi i organizatorskoi spremi pojedinaca. Uz temeljito poznavanje Islama, kao i dru­ gih vjera, morali bi misionari raspola­ gati djelomično medicinskim kao ve­ terinarskim znanjem. Sto opsežnije po­ znavanje stranh jezika bilo bi pako za misionare od osobite dragocjenosti. Misionarske ekspedicije direktno bi od Halfata imale biti finansirane i u ■■ ; 1. svakom pogledu opskrbljene, ali bi morale biti pomagane sa strane svih islamskih, vjerskih, funkcionera i slamskilt oblasti. U svrhu podjele npustava i slične pomoći u stranim krajevima u prvom redu dolaze u obzir svi, po ci­ jelom svijetu rašireni dcrviški redovi. Ovi bi se imali u prvom redu brinuti, da islamskim misionarima do stranih naroda i plemena, s kojima derviši žive u dodiru, što lakši pristup pribave, da služe u mnogim slučajevima kao provodići misonera u stranm krajevima, derviši bi trebali da misionare poduče u pogledu klime, običaja i drugih osebina pojedinih krajeva i plemena. Ta­ kođer bi zadaća derviša bila u kraje­ vima gdje je — pogotovo za tuda čo­ vjeka — oteščana nabava životnih na­ mirnica, misionarima ove priskrbiti. Tekjije raznih derviškili redova imale bi misionarima služiti kao njihove stanice i prenoćišta. Samo u slučaju ispunjava­ nja ovih i sličnih dužnosti derviški bi redovi i njihove tekjijc biii koristonosni po interese Islama i samo u ovom slu­ čaju bi bila opravdana njihova daljna egzistencija, dapače bi u ovom sluča­ ju imali biti i potpomagani direktno od Halifata i svih vakufa. Bilo bi dapače najbolje kada bi se u derviške redove u buduće primali samo takovi članovi, koji posjeduju spremu da bi se everituiTno mogli posvetiti islamskoj misio­ narskoj djelatnosti. I i , , I I I I j I Društveni položaj islamskih vjerskih dostojanstvenika. Premda se načela Is­ lama temelje na jednoj najčistijoj de­ mokratskoj bazi, to ipak u današnjem birokratskom zapadu društveno zapostavlanje islamskih vjerskih dostojan­ stvenika za njihovim kolegama drugih vjera može se spriječiti jedino podjelom društvenih (kneževskih) naziva većega i najvišega stepena od strane Halifata nekim te nekim islamskim vjerskim do­ stojanstvenicima ili pako i muslimanima nesvećenicima, koji stoje u službi Hali­ fata. Halifa bi takovim osobama podjelivao kneževstvo svojega dvora, a po­ stupao bi kao do sada sa nazivom »Mulla«. Imala bi postojati tri grada tih na­ ziva i to: Na zapadu mii odgodu Vanjsko obilježje šejh') Emir*) Veliki knez — Grand — duc Gross-Farst Zlatni širit preko turbana i zlatno poprsje ла ogrtaču II. Veliki mula') Chan’) Knez — prince Furst Samo zlatni širit preko turbana Hl. Mulla') Sejjid') Grof — comte Graf Samo u svečanim zgodama zla­ tan polumjesec i zvijezda na zelenom širitu oko vrata den. Prema okolnostima ova odlikova­ nja mogu se podijeliti i nemusilmanima. Na kneževstvo prvoga stepena mogli bi reflektirati samo: članovi Visokog Me.,hala, islamski vladari i samo neki od hilafetskih poslanika, na ono dru­ goga stepena: hilafetski poslanici, po­ jedini kneževi islamskih vladalačkih obitelji, te po koji od starješina Rjasetillmijje jli Ulema-medžlisa: dok na ono trećega stepena: također hilafetski po­ slanici, pojedini islamski kneževi,, star­ ješine kao 1 neki hilafetski poslanici, po­ jedini islamski kneževi, starješine kao i neki članovi Rijaseti-ilmijjć. te Ulemamedžiisa i neke muftije. Dvorskim dostojanstvenicima Halifinog dvora, prema njihovu položaju, podjclivala bi se kneževstva svih triju stupnjeva. (Киис I. dijtla). Otvaranje bolničarske škole. U ponedjeljak 16. o. m. otvorena Je ponovno u zemaljskoj bolnici škola za bolničare i bolničarke, koja je bila za vrijeme rata prestala raditi. U šk,đu se upisalo 48 lica, koja su već bila zaposlena u bolnici, ali do sada nisu imali prilike da ovu škoiu pohadjaju. Jedan kurs bo'mčurske škole traje 6-8 mjeseci, a sastoji se iz dva dijela nastave: medicinskog i administrativ­ nog- Medicinski dio nastave preuzeo je sekundarni Ijekar Dr. Lukać, a admi­ nistrativni dio bolnički Balon. Za kompetente spolja uslovi su za primanje: da je dotična osoba u dobu života od 18-30 godina, da je državljanin našeg kraljevstva, da ima svjedodžbu o svršenoj osnovnoj školi i svjedodžbu o moralnom i političkom vladanju. U školu se stupa kao bolnički vježbenik, koji p' hadia školu, a vrši i lakšu službu uz izučenog bolničare, odnosno boln čarku Irr.a u bol­ nici stan, hranu i odijelo te početnu normalnu platu. Molbe za primanje u školu treba uputiti na direkeju zemaljske bolnice u Sarajevu, koja daje i pobl'ža oba­ vještenja. Srednjoškolske knjižnice. Ministar prosvjete naredd je svima direkcijama srednjih škola i upraviteljstvima uči­ teljskih škola neka odmah izvrše preg­ led knjižnica i namještaja povjerenog t‘m školama. To je radi toga, da bi se mogla izvršiti reorganizacija svih sred­ njoškolskih knjižnica. l’redstavirištvo sazvati za 3. marta, a ! ј ne kako je već javljeno za 1. marta. | Državni bidže. U svim se ministar­ i stvima izrađuje bidže za prvu četvrti­ nu 1920. god. Vlada će zakon o dvanaestinama uzeti u parlamentu na riješer.jc po svoj prilici dojduće nedjelje. Poslanici iz Bosne. Došao je oveći broj narodnih poslanika iz Bosne i Her­ cegovine. U vladinim se Jtrugovima vjeruje, da če svi poslanici stranaka, su zastupane u vladi biti u Beogradu j do kraja ove nedjelje. I Zadnji trzaji demokrata. »Jutarnjem ; Listu« javljaju Iz Beograda, da se prva sjednica Narodnog Predstavništva oče­ kuje s napetošću. Misli se, da će Protić razviti program svoje vlade. U parla­ mentarnim- se krugovima drži, da će se predsjednik Narodnog Predstavništva zahvaliti. Prvi podpredsjednik parla­ menta dr. Ribar pripada Demokratskoj Zajednici, to se očekuje, da će se i on zahvaliti na časti prvog podpređsjednika. Pošto je drugi podprdsjednik pred­ stavništva g. Janković imenovan mi­ nistrom vjera, ostaće i drugo mjesto podpredsjednika prazno. Mjesto pred­ I sjednika parlamenta popuiiiće se jednim ; članom radikalnog kluba. Nije isključe­ ■ no da će se svi poslanici Demokratske i Zajednice zahvalili na zastupničkim 1 mandatima tako da dokažu da privre­ i meno Narodno Predstavništvo nije iz­ ražaj volje-naroda. i Protutalijanski pokret u Albaniji. U 1 Albaniji pokret protiv Italije uzima sv* više maha. Albanski prvaci, koji upravГаји pokretom, apelirali su na savez­ nike i traže, da se osigura nezavisnost i da saveznici zaštite Albaniju od Italije. Situacija u Crnoj Gori. U Crnoj Gori su svakim danom prilike sve povoljnije i staloženijc. Predalo se je nekoliko stotbia odmetnika, a po šumama ih im« veoma malen broj. Naši dopisi. ustanovila potpuno uništenje ove šume. Nakon ovakvih strahoviuh nedjelja mana. Ovdašnji veleposjednik Uzeir- : ima li se pravo zam eravati muslimahimašto priređuju protestne zborove pro beg Alibegović ima kod Bos Samca tiv uništavanja svojih života i imetaka. selo Kreškovo Polje i u istom selu Zemaljska vlado u Sarajevu’ E o (na beglučkoj zemlji) sagrađene velike ti još jedne prilike, đa strogom istra­ i Ijepe zgrade koje su predstavljale gom, preko rodredjenih organa (u vrijednost od preko 150.000 kruna. gornjem slučaju Alibegovića) dokažeš, Seoski odbor kruškovopoljski na čelu jesi li voljna ■ eć jednom zaštitit mu­ sa knezom preuzeli su jamstvo i dali slimane od uništavanja. riječ vlasniku, da se zgradama ne če i ne smije pra' iti, nikakva šteta te Višegrad, dne 2«/ll. 1920. da za svaku eventualnu štetu oni Zulfo Murtić iz Viahovića obrađi­ preuzimaju odgovornost To da čine vao je zemljište umrlog Jahjabega iz zahvalnosti prema Alibegoviću koji Čengiča iz Višegrada preko 29 godina. im je bio uvjek dobar i svakom pri­ Ovo je isto zemljište u gruntovnici likom im valja. unešeno kao kmetovsko selište Vaše Svoju »zahvalnost« i »poštenje« Zečevića. Pošto je isti Vaso Zečević ubrzo su Kruškovljani zajedno sa umro prije 20 godina neostavivši iza svojim seoskim odborom dokumenti­ sebe nikakva zakonitog našljednika, rali. Oko 1. o. m. seljaci su iz Kruš- ] te je umrli Jahjabeg Cengić uručio kova Polja potpuno opljačkali i demo­ spomenutom Murtiču ovo zemljište lirali gornje zgrade Alibegovića. Sve kao beglučko vlasništvo. Sin umrlog što se je d4lo ponijeti kao prozori, Petra Zečevića Niko Zečević posljed­ vrata, furune — pokradeno je i po­ nje selište u gr. ul. br. 69 i polovicu razbijano, tako da je vlastniku naneu gr. ul. br. 444 ista općina. Došao šena šleta od 45.000 kruna. Ograda je te je Zulfu odstranio sa Čengićevog od dvorišta i zgrada ц duljinu od par zemljišta, što je tuženo ovdašnjem stotina metara potpuno je ražr.ešena. kotarskom uredu, koji presudi u ko­ Ovo zločinstvo prijavljeno je nadležnoj rist pomenutog Zečevića. Zulfo se je vlasti (kotar, ispostavi) kao i oružničobratio molbom na zem. vladu usljed koj postaji u Bos. Samcu pa čtmo ove nepravde, ali s Musaki ne doći rezultate istrage objelodaniti. Usljed nikakva ni riješeaja. Danas se nalazi gore opisatog razbojništva, prisiljen je na goloj podini sa sedmero ne­ UzeirbeK Alibegović, ostatak zgrai'a zaštićene čeljadi bez kuće i ku­ do kraja porušiti i materijal time (bar ćišta; iz njegove vlastite kuće ga jedan dio) spasiti i prodati ga pošlo ođstraniše žandari po nalogu ovdaš­ zašto, dok mu i ostalo nije do kraja njeg kot. predstojnika P a v I i č e k a. porušena i okradeno. Kao zadnje zakonito sredstvo, mi se Gri zno je i žalosno, da ljudi mo­ obraćamo na si. uredništvo, da ovu raju svoje teškom mukom namaknuto nečuvenu nepravdu iznese na javnost dvbro napuštati i čak vlastite zgrade da se vidi šta se događa sa nama bi­ srušiti, da se zaštite od otimača i jednim muslimanima. Zamislite gosp. haramija! uredniče, kuda će ova porodica na ovom vremenu sa svojim sibjaPrimjećujemo da je Uzeirbegu Alibegović iza prevrata, po istim selja- । nom. U nadi da će nadležne pobuditi cima — Kruškovopolicima sasječena I naš list »Pravda” da kolikogod budu veliko šuma (beglučka) koja je predsavjesni i pravedni prama nama ne­ zaštićenim muslimanima ostajemo i stavljala vrijednost od 100 0O0 kruna, Sudbena komisija je svojevremen« čekamo. Derventa, 15. februara 1920. Sistematsko uništavanje musli­ ') za svećenike,") za nesvećenike. Svi dostojanstvenici gornjih šest naziva imadu pravo na nošenje odgo­ varajuće lm kneževske krune sa jed­ nim polumjesecom u sredini. Odijelo je za ove kneževe svećenikog karaktera obično odijelo muslimanskih svećenika, dok za nesvećenike odijelo islamskih kneževa (n. pr. Maharadža). One pako muslimane, koji ne posje­ duju nikakova gornjeg naziva, ili ne sto­ je uopće oficijelno u službi Halifata, a ipak su mnoge zasluge učinili za Islam, onda Halifa takovim podjelule naziv »Halifinog. tajnog savjetnika« ili »dvor­ skog savjetnika Halifina dvora«. Osim toga svima onima, koji se ma kojom većom zaslugom ili uslugom na korist Islama istaknu. Halifa podje­ ljuje kao odlikovanje i znak priznanja medalje za zasluge« (plumjesec sa zvi­ jezdom) ka* zlatni lij sr«br*ni prsni «r- Проссјете измјеннла je правила и одредила да чланови плаћају: добротвори 510 динара, утемељачи 150 динара, помагачи један динар, чим се круиа замјеии диваром. Ова правила одобрила je Влада у Веограду 2, XII- 1919. број: 126 Б. X. Замјева крупа у динаре већ je почела. Ради тога ови.м упоаорујемо и молимо све пододборе, повсрснике и чл^нове Нросвјетедачланарину Просвјете од сада прикупљају и уплаћивају у динарима мјесто у крунама и то како je rupe наведено, како измјењеиа правила гласе. Главни Одбор Просвјете. | I | Islamski vojni svećenici. Kod. svih : muslimanskih armija, ili pako onih u kojma se samo neki broj muslimanskih vojnika nalazi, prema broju musliman­ skih vojnika moradu hiti namješten: — analogno kršćanskim muslimanski vojni svećenici (vojni imam, vojni mu­ ftija), koji u vjerskim stvarima mo radu biti podvrženi W:jaseti-i!mijf jii Ulema-medžlisu, dakle vrhovnom ze­ maljskom vjerskom tijelu. U vojnoj dis­ ciplini nako samo svojoj nadležnoj voj­ noj oblasti. Postavljanje jšlamskih voj­ nih svećenika vrši za to opredijeljena vojna oblast u dogovoru sa pozvanim RijasetUlmijjom ili Ulema-mcdžUsom. Naziv Političhi pregiBđ Чланарина„Просвјете“ у дннаSaziv parlamenta. U parlamentarnim . рина. Прошла главна скупштина I se krugovima govori, da će se Narodno Sveislamski Halifat. U3 Страиа 3. ПРАВДА “ - „PRAVDA, УБрој 127 — Broj I j ' i i �Број 127 Broj ,ПРАВДА* — »PRAVDA* Cipara 4 Strana Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši na­ ravni ures te da mu vanjština postane usljed toga neugledna i staračka, snaći Hasandedićeva stranka. Za skupštinu, će samo onoga, koji svoju kosu zane­ koja se saziva za I. marta i <> kojoj smo maruje. Želite li imati bujnu kosu, mi pisali, rade vajni osnivači Hasaiuleonda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu diC i Jakić na sve strane, a služe sc pomadu, koja izvrsno djeluje protiv i prostim lažima samo da zavedu ko­ peruti i ispadanju kose, čini, da krhka ga, da im dode na skupštinu. Po seli­ i slaba kosa postaje mekana i bujna, ma oko Trnova razglasili su. da seljake daje kosi sjaj i zapriječuje da kosa muslimane poziva vakuf, da dodu prprerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača veg marta na skupštinu, a oko Visokog vista 9 kruna kod ljekarnika Eugen govore da je tobože s našom organiza­ cijom postignut sporazum, sani pak Ha- , V. Feller, Stubica donja Elsatrg tr. 310. (Hrvatska]. sandedić govori, da ga je poslala naša organizacija da saziva muslimane na Ne možete li spavati? Niti ra.llttf sastanak. Naravno je. da to ništa nije Bele Vas živci? Krasno ugodno čuv­ niti ti navodi imaju šta s našom orga­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elnizacijom. Mi smo u zadnja dva naša safluid! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ broja naglasili, a i sad naglašavamo, da like boce 27 kruna. taj sastanak što ga sazivaju Hasandedić Imate li pokvaren apetit? Cesto рјi Jakić, nije ništa drugo, nego jedan no­ \ raćanje? Tromost creva? Ovo zlo otvi pokušj, da se naša muslimanska or­ stranjuje se Fellerovir pravim lilsa-piganizacija tobože rasklima, da se od nje । lulama! (> kutija 12 kruna. Švedska že­ otkidaju članovi, a raditi da muslimani lučana tinktura 1 velika boca 12 kruna. ne budu u jedinstvu i zlozi. kao što su Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ hvala Bogu evo sada, to inoga raditi nije. Etigen V. Feller, Stubica donja, samo niski stvorovi. Elsatrg br. 310. Hrvatska. I provincija dobiva sahni. Ministar­ stvo ishrane angažovalo je jednu od za­ grebačkih tvornica sapuna, koja će dobvljati safim isključivo za pomama mjesta. »Biser«. Pred ipar dana je naknadno Lijepo priznanje. Primamo iz Stoca: i izišao iz tiska 21. -24. br. »Bisera« od »Dne 30. januara t. g. pročitah u užem IV. god. sa ovim sadržajem; N. M. B. društvu mojih prijatelja Vaš uvodni čla­ Hi’afct; Nafija SarajBć: Anadolija; Gras nak »Nadajmo svog sela« u 7. Slobode; .1- Tanović: U proljeće; J. Ta(112.) broju našeg lista »Pravde«. Po j imvić: Zbjeg; Haziin Muftić: O našim .pročitanju gornjeg članka, koji je pom­ uzgojnim prilikama; Jugoslaveni i ju­ no u društvu saslušan i koji- je na sve­ goslavenska Država; A. Hiizi Bickvac: opće odobrenje i neopisivo, raspoloženje U znaku slobode; M. 0. Narcis: Nocod strane slušaoca primljen, tim više, turno; S. liraz: luni brisiu li-iitcmnTišto taj vrijedni članak irotječe iz pera j me mck.kirhn-el-ablaki; Nafija Sarajlić; našeg vrijednog omladinca stočanina iit- i Tome; laik: Pregled turske književnožinjera Čelića, kojemu ovim putem ne­ 1 sti: l'. H. B.: Mejra Morić Alajbega: ka bude kako od mene, tako i od stra­ ne molili drugova -iskazala najljepša ■ Listak. »Novi Vijek«. Ovih je dana izišao 1. hvala! Povodom toga skupismo kao prilog i broj novog polumjesečnika za društvenašoj »Pravd'i« medu slUšaocima svotu I ni život, privredu i literaturu sa ovim od 62 K koje današnjom poštom opre­ I sadržajem: A. Hifz: Bjelevac: Progres. H.: Tajna Brahmiua hrama. Musa Camam. Uz m. solani !Jusof Mchmedbašlć. zhn Catić: Put ništavosti. Musa Cazim Javna zahvata. Prilikom smrti mog Catić: Lady Godiva. De Вауе: Veo. nezaboravnog sina Saliha. dobio sam Šcmsudin Sarajlić: U malom gradiću. vrlo puno sažahiica sa svih strana od A. Hifzi B;elevac: Medu očevim ljudi* mojih prijatelja i njegovih poznanika. Nije mi moguće svakom napose zah­ I ma. Avdo: Narodni elementi u Scrajlića valiti se na iskrenom izražaju sažalje­ i poeziji. Abc: Osvitanje: Z. -ić: Nov­ čano pitanje. ■ l'eFton. Hadžernja. pa sc ovime zahvaljujem svim mo­ jim prijatelima na tom saučešću, koje । merešov dnevnik. »Novi Vijek izlazi 1. i 15. u mjesecu, me u mojoj teškoj žalosti može tješiti. i ?. cijena mu je 72 K godišnie. Pojedini Sarajevo, 27. februara 1920. ‘ K. ’ Abdaga Šthlnagić. Пшпасе vijesti Književnost i umjetnost. 0 cl d i v 1 j a ć i (zvjeradi) lisica, kuns tverića, čeva i t. d. cilene veletrgovina sirovih koža uz najveće dttev Oskar Frohlich, Karlovac, (Hrvatska). Brzojavi: FELARIA. 188 Telefon 55 i Prodajem kuću ti Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Лппа Stejskal, Bihać. :: oooooooooaooo Sira Travničkog i Vla ićkog Razašilje po na/nižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 0000000006000 Htjeli biste uzdržati Svoju ljepotu!u :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: :: Ne imati više pjege. prišliće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić б kruna. Nr. III. jača vrsta 9 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 15 kruna. ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić e kruna. Nr. 111. jača vrsta 9 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 1 K 80 hel. i 2 K 50 hel. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistićki melem djeluje bez"olno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija 3 K 50 helera, velika kutija 5 K 59 h. Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 5 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 5 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija 3 K 50 f. — Fellerov »Elsafluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 K. Vrlo dobar partum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-pud«r Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 4 K i 1i K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. uslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno upeaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. —• Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja $ve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 Cdgovenu sjedali. M. Ssdžtks Vmsjsik.; Catraldl Odb.t >1 M. 0.« D. k k. Kajoa, 8агфод � https://kolekcije.nub.ba/files/original/d3e0f55d2ce1fae70ce22277da182a6f.pdf 4145a819273d9afcadcdae356548cdf6 PDF Text Text — Poštarina u gotovom plažena. POJEDINI BROJ 80 HELENA. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 23 (128) Sarajevo, utorak 2. marta 1920. (8. cižumadil-ahira 1338.) Glas obespravljenih. Ministru predsjedniku i ministru za agrarnu reformu odaslale jo udruženje zemljoposjednika ovu predstavku: izvela, pa da tako otešča položaj i za­ daću nove vlade. Molimo da se ova uredba odmah opozove i nadamo se, da će nova vlada Protestujemo najodlučnije proti no­ popravi« šve nepravde koje nam je vom očevidnom nasilju koje nam se dosada prijašnja vlada učinila, I koje nameće uredbom od 14. februara 1920. su većinu posjednika, osobito muslima­ »Demokratska« vlada upotrijebila jo na, upropastile i u s k r a j u u ozadnje časove pred svojim sigurnim čajnost dovele. Oni gladuju padom, da posjednicima Bosne i Her­ 1 umiru od gladi, a drugi uži­ cegovino zada zadnji smrtni udarac, da I vaju sa njihovim imetkom. sa zadnjim ostacima našeg posjeda pri- I Naši opravdani zahtjevi označeni su dobije pristaša za svoju stranku, da po­ u našem memorandumu od 28. novem- i veća kaos, kojega je u svim granama bra 1919. i u našoj predstavci od 12. I državnog i narodnog gospodstva pro­ tebruara 1920. Povodom intervjua Reis-ul-uleme G. Čauševića.*) »Ovaj je intervju davno izašao u na­ šem listu. Mi se naročito nismo hteli ebazreii na nj odmab. To nismo učinili radi toga, da intervju sam, bez našeg komentara izazove dejstvo u publici, kojoj je u prvom redu namenjen, medu muslimanima. I dobro smo učinili, jer te utisak samog intervjua bio ogroman, . a nama se ue može prebaciti da smo I iz ovoga u prvom redu da izbijamo i politički kapital, nego nam je i ovde kao i uvek bio narodni interes u pr­ vom redu. [ Našim čitaocima je poznato, kako su i muslimani vrlo mnogo stradali iza pro­ I pasti Austrije. Neutvrđena vlast, sla-. I bost žandarmerije i mala vojska nisu : bili dovoljni da to spreče. Nered: su | bli osobito u krajevima, koji su grani­ i čili sa Crnom Gorom. Tu su pljačkaši iz C. G. pod nazivom komita opljačkali i mnoga muslimanska sela, i sve to uvi­ i jali pod neku vitešku fonniu, kao-osve­ : tu za 1914. god. Bilo je i domaćih su- ‘ seda, koji su u tom učestvovali, ali ko­ • ji su se vrlo vešto krili i izbegavali od­ govornost. Iza muslimana došli su na i red pravoslv.nl, pa su i oni bili pljač­ I kani. Vlastima je bilo vrlo teško stati i temu na put, osobito na slabu snagu I sa kojom su raspolagali i s obzirom i na toni, da je u Crnoj Gori vladala be- i da i unutarnja-borba tako, da je i ta­ i mošnji svet vrlo mnogo stradao od ko­ mita. Reis-ul-ulema g. Caušević u ono i doba jedini čovek na koga su se mu­ slimani onako listom obraćali »ni e i:nao vremena, da razmišlja«, kako on to u intervjuu veli, kako i zašto izbi­ jaju ovi neredi i kako i zašto vlada »ne poduzima ništa protiv pljačkaša«, nego je bez. obzira na opasnu igru zauzeo jednu stanovište, koje nije bilo u inte­ resu ni naroda, ni države, a sigurno ni u interesu muslimana,. pa je šta više dao jednom stranom novinaru intervju, i koji je bio iskorišten protiv naše dr- i žave. Ml uismo ni tada imali mišljenje o g. Cauševiću, da je on .to učinio iz ka- I kvih ličnih motiva, nego smo ga kriti- : kovali sa stanovišta nacionalnog i dr- I žavnog i dokazivali, da tim ne čini ko­ rist ni muslimanima, jer h dovodi u protivnost sa svojim istokrvnim susedima, sa kojima deli i deliće sudbinu i jer ih baca u naručje jedne besavesне političke klike. Žao nam je, što g. Caušević već onda nije prozreo ono, I što danas jasno vidi. »Pravda« bi da- I nas mnogo, mnogo gore stajala. PIlačalta, paljevina 1 ubijanja nestalo je u našoj Bosni i Hercegovini: tu i tamo desi se slučaj, ali ni iz bliza ne nosi onakav karakter kakav je imao u početku; događaju se često kao i pre i na nemuslimanima; pojave kao u sva­ koj državi na svetu danas. Nekim mu­ slimanskim političarima ne pušta se la­ ko iz ruke adut, sa kojim su i priku­ pili u svoju organizaciju pristaše. Oni 1 hoće da i danas vide naročite zulume I i posebna proganjanja muslimana i to 1 ne samo od njihovih suseda, nego i od ! same vlasti i države i hoće pošto po | to, da se proglase članovima drugog I reda u državi, tražeći na se primeM § 51. ugovora o miru sa Pariške konferencije. Videlo se i u početku a danas se još jasnije vidi, da je tim liudima stalo samo do političkog Sćara. Prestale su »pljačke i paljevine« i nestalo je materijala da se pristaše hrane. Ali ovi nesavesni ljudi ne ispuštaju tako lako iz ruka ovo vrlo komotno i I uspešno sredstvo nego uzimaju kao razlog za harangiranje i najmanji i najsmešniji slučaj sa muslimanom; često ih sami izmišljaju, pa onda tom prilikom nabroje od početka do kraa sve što se’ dogodilo muslimanima. To je postao sistem njihova vrbovanja pristaša; nikakva pozitivna rada, nikakve koristi nisu učinili muslimanskom elementu za koji se tobože bore. Tako ; sazvaše nedavno u Sarajevu protestnu . skupštinu radi bilećkih događaja, gde su stali da nabrajaju po redu sve ne- : srečne sluča'eve u Bilcći i u celoj zem­ lji i to naravno samo one, koji su se I događali nad muslimanima. Oni su zna- 1 li, da se baš u samoj Bileći u zadnja 3—4 mcseca više krađa dogodilo kod I pravoslavnih nego kod muslimana, pa i ipak su govorili, kako samo muslima- i trima nema opstanka u ovoj državi. I | to su govorili upravo u doba, kada su se po celoj našoj državi držale pro­ testne skupštine protiv Ultimatuma, ko­ ji je upravilo Vrhovno Veće u Parizu našoj vladi. Ovaj nesavesni rad tih antidržavnih elemenata (.) tili lažnih branitelja mu- ; slimanstva padao je teško svima na- i cionalnim elementima. Opazilo se da Re- f is-ul-ulema g. Caušević nije bio na skupštini, i ako je ona držana upravo uz njegovu kancelariju. Već od prc čulo se, da g. Reis ne odobrava onako ludo harangiranje »Pravde« i protiv države i protiv kulturnog napretka, a prvi vid­ ljivi sukob opazio se, kad je Reis kao stručnjak odgovorio u pitanju nošenja kape u vojsci liberalno prema Islamu. »Pravda« i njezine hodže nisu smele ni mogle da pobiju Reisovo tumačenje; rekli su samo, da to ne spada u njegovu kompetenciju. Znajući za ovo, a poznavajući g. Čauševića još od vretnena Austrije kao čoveka, koji voli isti­ nu, verovali smo da će nam reći isti­ nu na naše pitanje, istinu, koja je da­ nas tako eklatantna; hteli smo da ima­ mo njegovu reč kao ustuk na nesavesni rad, onih ljudi oko »Pravde«. I nismo se prevarili. Odgovor ko­ ji nam je dao — nas potpuno zadovoljava. Na pojedine tačke nije odgovorio odmah jasno i decidira­ no, ali po njenom sastavu, a osobito odgovarajući na daljnje tačke, vidi se da misli upravo kao i mi o položaju muslimana u današnjem vremenu. Na prvi upit: da li se muslimani sistematski progone? nije odmah direktno dao svoj odgovor, nego je rekao, da u ono doba, kada su se događali nad muslimanima nemili izgredi, »nije imao vremena da o tom razmišlja«, nego se tužio... Ali je zato u trećoj tački, na upit o bilećkim događajima direktno odgovorio: »da se ne radi o sistematskom poništenju muslimana ili o nekom naročitom kursu na vladi protiv muslimana«. Naravno da i on žali — i mi ih žalimo — te ekscese protiv muslimana, ali on ne gleda na njih »žurnalističkim iraočaiima, nego ćelom svojom dušom i srcem, pa je pojmlji­ vo da je i utisak jači«. Dakle apsolut­ no isto stanovište, koje smo mi imali i prema svim ovim događajima i prema »žurnalistima«! Najveća je ovo osuda koja može da padne na nesrećnu i zločinačku Jugosl. Musi. Organizaciju. Vr­ hovni poglavica verski muslimanski, koji nije naš prijatelj i kojega smo mi u svoje doba napadali, veli za »Prav­ du« i njene političare, da oni ne primaJu žalosne događaje nad muslimanima k duš’ I srcu svojem, nego đa gledaju na пј ћ kao žurnaliste i polit’čari 1 iskorišćuju Ih. Njima nije žao muslimana: deseta im je briga, da se to popravi njima je glavna hrva to noliVčki iskoristiti. Daljna konzekvencija, da im ie milo, da ti događaij ne prestanu, jer im ‘с to pohtlčkl kapital. Presvetli Reis se ne žaca da kaže, da je kod nas stanje, što se tiče »opšte sigurnosti i i ma e t k a krenulo znatno na bolje, osobito upoređujtići ga sa ostalim susednim državama. Ne žaca se, jer je istina i mi smo mu zahvalni na tom. i ako je sva&:a dužnost da go-. vori samo istinu. »Pravda« i njeni po- Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun post štedionice 1119. Godina li. ] litićari ovo nikada nisu priznali ni rekli, jer njima nije stalo do — istine. Na naše pitanje o njegovu držanju prema strankama, odgovorio je da ne pripada ni jednoj, ali da svaka ima u vidu da pomogne muslimanima. Uvereni smo da g. Caušević nje Reis-ululema, rekao bi, da ljudi oko »Pravde« (J. M. O.) nisu p r ija t e 1 ji.mus 1 imanski. Jer logično iz ovoga "ornjega tako izlazi. No on je ipak dodao, I da »njega najviše interesira« i prema • tom da najviše ceni »rad na kulturnom ! i prosvetnom polju uopće«. To znači, da ne ceni »žurnaKstički« rad »Prav­ de« i politička J. M. O., ali da ceni kul­ turni rad Narodnih Nacijonalista. Ostale tačke intervjua ne trebaju na­ ročitog komentara. Za DemokratskoSocijaiističku Vlailu i njeno držanje pre­ ma muslimanskoj verskoU autonomiji, prema verskim službenicima, njezini na­ ročiti obziri prema verskim propsima u vojsci i t. d. ne može se naći lepših izraza, nego ih je našao g. Reis. Jednom reči on je »vrlo zadovo1 j a n« i prvom će prilikom dati »vid­ ljiva odraza svome zadovoljstvu u tom ! pogledu«. | »Vidljiv odraz«, koliko god nije izre­ ■ čen otvoreno, on ie vidljiv. Оп sigurno kani, tla izvrši onu dužnost, koju je tre­ bao već aavno učiniti, da ode u Beog­ j ‘ rad, da pozdravi našega Regenta i do­ ' đe u dodir sa najvišim našim faktorima. j Nas bi ova stvar radovala i ako nismo sada na Vladi. Znamo, a to ie i g. Cau­ i | šević priznao u intervju-u, da ga je Demokratska Vlada svojim radom za narod bez razlike vera i plemena, do­ vela dotle, da uvidi ono, o čem u počet­ I ku »nije imao vremena da razmišlja«, da je naša država domovina svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, svih katolika, muslimana i pravoslavnih našeg ple­ mena i da u njoj nema povlaštenih i i nepovlaštenih. —kr —rt— Sarajevo, 29. februara. Nar. zastupnik g. dr. Hrasnica upu­ tio je »Glasu Naroda« ovaj ispravak: | U Vašem listu od 28. februara 1920. broj 187 izašla je bilješka pod naslo­ vom »Još o Hrasmci . Izvolite u smislu § 19. zakona o_ i j štampi donijeti u narednom broju Va­ , šega lista slijedeći ispravak: I »Nije istina, da sam ja u početku ■ rata poslao voinim i političkim oblas­ i tima više prijava protiv nekih osoba , anonimno i ne anonimno. Nije istina, j da sam ja stini u savezu otpustio , Jednu pisaricu Srpkinju iz moje kan­ i celarije, jer u to doba nisam imao u [ ! mojoj kancelariji r.ikakove pisari, e . Srpkinje.« HonstatacijB Б. Milana Curđita. ‘) Prema obećanju u broju od 14. j februara prenosimo ovaj članak iz »Gla- I Poslije izjave g. Dr. Hrasniee, koja sa Naroda« od 25. februara broj 184. I je štampana u »Zagrebačkim NovinaDonosimo ga bez ikakve izmjene, da­ ma« od. 22. februara o. g. broj 30. i u pače i'-sa njegovim kursivima. Čitate­ kojoj se dr. Hrasnica pozvao na me lji će sad mnogo jasnije vidjeti zašto kao svjedoka, obratili su se na mene smo morali staviti svoja pitanja na g. nekoja gg, političari i novinari s molreisul-ulemu, a ujedno će moći prosu­ bom za razjašnjenje; isto tako zamolio diti i koliko ic opravdanosti u tome, me je i urednik jednih novina, da da­ što je g. reisul-iilema otklonio odgo­ dem pismenu izjavu, a u broju »Prav­ vor na ta pitanja. Nakon ovog tuma­ de« od 26. februara o. g. pozvan sam čenja od strane »Glasa Naroda« mi po­ da se javno očitujem. Pošto ne želim, novno naglašujemo potrebu, da se g. da moji usmeni odgovori izbiju u jav­ reisul-ulema izjasni, jer mu već sam nosti bilo s ma kakvim komentarima položai diktira da se ogradi proti ovai pošto nemam nikakva razloga, da pred kom tumačenju. Uredništvo. | širokom javnošću ćutim jer bi se takva I šutnja mogla eventualno i krivo i ten­ denciozno tumačiti — ja konstatujem । istini za volju ova fakta u svrhu, da predusretnem svima eventualnim i sa­ , movoljnim kombinacijama, da izbjegnem svima objašnjivanjima i ispravcima i najzad, da ne dopustim nikome, da iz mojih usmenih odgovora neovlašte­ no izbile ma u kom pravcu bilo ka­ kav politički kapital: 1.) Istina je, da sam ja stigao u Kragujevac 16. februara 1917. i da sam 17. ! februara 1917. smijenio na dužnosti dr. �strana 2 Страна Hrasnicu, koji je tog dana prije podne otputovao iz Kragujevca za Sarajevo. 2 .) Istina je, da sam preuzeo od dr. Hrasnice na dan njegovog odlaska nje­ gov referat na vojnom sudu u Kragujevcu. 3 .). Poznato mi je, da su u okrugu kragujevačkom izvršene za vrijeme oku­ pacije Srbije dva puta justifikacije en masse; (treću ne spom njem, jer se od­ nosi na 40 vojnika Cehoslovaka, koji su postrijeljani u runu god. 1918.). Prva je justdikacija izvršena — prije mog dolaska — u god. 1916. (datum ne mo­ gu navesti), kad su pali žrtvom seljaci iz Guncata, a druga — poslije mog do­ lasku pod kraj (tačno ne znam) mje­ seca marta ili početkom aprila 1917., kad su postradali ljudi Iz sela Kikoljevca i Kutlova. U oba slučaja bio je iz­ vršen dvostruki postupak i to najprije na naređenje nadležnog komandanta t. zv. »Nobvehrrecht« t. j. postupak po pravu nužne obrane, (u kom nisu mo­ rali učestvovati vojni suci), a zatim za toga još i vajni sudski postupak na osnovu austr. vojnog kaznenog postupnika. U vrijeme prvog, žalosnog slučaja u Guncat ma bio je okružni komandant gosp. Kolosar, sada general u miru u Belovaru; ko je bio nadležni komandant u vrijeme drugog slučaja u Kutlovu to ne mogu tačno reći, jer Se nekako baš u to doba morao general, tada još pu­ kovnik Kolesar ostaviti Kragujevac zbog poznate Galjardijeve afere, pa je H bo nadležni komandant il(i njegov zamjenik potpukovnik Krčelić ili već novi okružni komandant pukovnik pok. Canić ja se ne sjećam. U oba slučaja osuđeno je na smrt poslije postupka po pravu nužne ob­ rane i to 1916. g. iz Guncata neko dva­ desetak duša, a 1917. god. izKikojevca i Kutlova preko 30. ljudi, metlu kojima je bilo i žena i jedan uč telj iz Kragu­ jevca. kom imena nisam zapamtio, ali znam dobro, da je taj bio iz jedne kafane u Kragujevcu od stola formalno odvučen u Kutlovo direktno na sud stratište. Da li je u onom sudu, što je sudio godine 1916. na osnovu prava nužne obrane ljudima iz Guncata. učestvovao i koji vojni sud ja ili sudski oficir vojnog suda okružne komande u Kragujevcu, to ja neznam. jer nisam bio tamo. U spisima o toj stvari, koje sam ja posl je imao u rukama, našao sam sumarni i vrlo površni zapisnik o toj justifikacići. a koliko mi je ostalo u pamćenju, sjećam se, da sam u njemu naišao na potpis tadašnjeg vojnog sreskog komandanta iz Slepaka (a pod taj srez spadali su Guncati), -nadporučnika dr. Lea Heinischa. koji je val da bio svakako i član onog suda, koji je sudio žrtvama iz Guncata. Međutm ako je u tom sudu učestvovao koji vojni sudija ili sudski oficir to bi se dalo utvrditi preslušavanjem ovih lica, za koje dr­ žim. da su sva u to vrijeme b la na vojnom sudu u Kragujevcu, i to: biv­ šeg kapetana auditora dr. Tome Cuculića. sada tajnika zem. vlade u Zagre­ bu. bivših narednka g. Milana Veselinovića, sada carinskog činovnika u Ve­ likoj Kikindi. Josipa Alića sada katstralnog činovnika u Zagrebu i Miloša Gregore iz Mlade Beloslavc sada mavnika češke praške univerzd? U ostalom baš u ovom slučaju mogao se je dr. Hrasnica na ovu gospodu po­ zvati prije nego na mene. U kutlovačkom tragičnom slučaju go­ dine 1917. — dakle u vrijeme moga bavljenja u Kragujevcu i po odlasku dr. Hrasnice učestvovali su u sudu, koji je sudio po pravu nužne obhane: pukov­ nik Hunka. žand. ritmajstor Karl Sclrđnher, kapetan od t. zv. »Jagerkomande« Dagobert Femen, a od suda bila su tog puta dva Sijana: kapetan auditor dr. Kamilo Bohm 1 nadporučnik auditor dr. Viktor Frankl; osim tih — mislim — da je bio i opet nadporučnik dr. Leo Heinisch, sudija bivšeg kr. table u Bu­ dimpešti : kao liječnik fmigirao je dr. Sasz. Spominjem radi karakteristike, da mi je dr. PrSnkl sam po povratku iz Kutlova i Iza izvršenja smrtnih osuda rekan lično: »Pazi, ova će afera biti poslije svršetka rata — evropski skan­ dal!« U oba ova slučaja i u guncatskom i u kutlovačkom — naređen je od ko­ mande i poslije izvršenja smrtnih osu­ da po pravu nužne obrane još i sudski postupak. Ističem to naročito, ma da ovdle nije mjesto za kritikovanje tako nepravilnog i samovoljnog tumačenja i bpoj 128 Broj »ERAVDA' — ,НРАВДА- kršenja vojnog kaznenog postupka. U ’ guncatskom slučaju (god. 1916.) bilo je ! naređeno, vođenje redovitog sudskog isledcnja i to je bilo povjereno dr. Нга»Francezi plešu, Nijemci — rade«. snici. To isleđenje dr. Hrasnica nije do­ Vraćajući se iz Praga upoznah se sa vršio, već sam ja tu stvar god. 1917. svojini saputnikom Slovencem inžinjepreuzeo zajedno s njegovim referatom rom, koji te s poslom dulje vremena bio i priveo kraju. U slučajevima, gdje se u Franceskoj i Njemačkoj. Između os­ lica, (koja su izbjegla i interovana), ni­ talog ugodnog i bratskog razgovora su pronašla, bio je postupak do njiho­ pričao mi je g. inžinjer o Francuzima vog pronalaska odložen, jedino u slu­ i Nijemcima ovo: čaju Spasoja Cekanovlća iz Guncata »Velika je razlika između ova dva vodio sam lično ja rspravu protiv nje­ naroda. Kad gledaš Franceza svaki je ga i on je bio riješen. veseo i bez brige, čak po ulicama ple­ U kutlovačkoj aferi (god. 1917.) bilo šu s damama. Nijemci nisu taki, svaki je još gore, jer tu je bio iza izvršenja je zamišljen i trči na posao. Svojim 30 i nekoliko smrtnih osuda u Kutloradom iznenadili su cio svijet, a Fran­ vu naređen još i priteki sud. Preko cusku diplomaciju doveli u škripac. stotinu lica odgovaralo je pred tim su­ Franceska je po ugovoru dobila od Njedom u Kragujevcu i osuđeno je na smrt mačke pravo, da joj Njemačka uz na­ povrh ono tridesetero još šestero, me­ platu u 5 godina Hferuje 8 miliona tona du kojima su bile i dvije žene. I ta je ugljena. Nakon trećeg mjeseca poručuje osuda izvršena. U senatu, koji je sudio Njemačka Franceskoj, da joj pošalje po postupku prijekoga suda, nije bilo novac i vagone za 4 miliona tona ug­ nijednog vojnog sudije iz Kragujevca ljena. Ova je poruka Franceze izne­ osim kapetana auditora dr. Kamila nadila, a među diplomacijom prouzroBohma, koji je vodio raspravu. čila herđu merđ. Na vrat na nos poI to su fakta, koja mogu konstatovazajmili su pare od Amerike, nekako poti, na koja se sjećam i koja mogu biti kupili vagone i U Njemačku poslali da od važnosti za prosuđivanje slučaja dr. ugljen privuku: a od druga su 4 milioHrasnice. na Francezi morali odustati li radi pa­ U Sarajevu, dne 26. februara 1920. ra i radi prevoza«. Milan Ćiirčić, »Neka Francezi i dalje plešu, Bogme, zamjenik državnog odvjetnika I. klase. Nijemci rade i dan i noć i preko pro­ pisanih sat£ za državu, invalide i siro­ tinju«. završi moj inžinjer. Oglašujte Kad li ćemo mi poći njemačkim tra­ u „Pravdi44 gom u ovako privredno bogatoj dr­ žavi? X. Bilješke. j i I I I j Novi pretorijanci*) Pretorijanstvo je pojava koja nije nimalo nova Počevši od staroga Ri­ ma pa kroz cijelu istoriju, pretorijanci su se. u ovoj ili onoj formi, javljali kao faktor u političkom životu poje­ dinih zemalja. Vazda je bilo plaćenika i najamnika koji su se, kao vojnici i ratnici, stavljali u službu pojediaih moćnih ličnosti ili režima. To su, po pravilu, bili socijalno deklarlsani i moralno degenerisani tipovi koji su postajali tuđe sluge samo radi toga, da b, u tom, našli izvore sigurnih prihoda i lake egzistencije. Koristo­ ljublje i lični interesi su bili glavni pokretači ovih najamnika koji su sli­ jepo služili narodne tirar.o i krvopije. To su vojnici, koji se kupe »na du­ kate« i koji služe samo dotle dokle se čuje zvek zlata. Mjerilo njihove vjernosti ležalo je u sumi novaca i povlastica koje su dobivali. Redi no­ vaca oni su podizali svoje gospodare na prijestolje, ali su ih, tako isto, kada više nisu mogli plaćati, i obarali sa prijestolja. Pretorijanstva nije mogla biti po­ šteđena ni naša zemlja koja hoće, pred civilizovanim svijetom, da važi kao kulturna i demokratska. Uosta­ lom, kada se u našoj zemlji cjeloku­ pna buržoaska politika kreće u znaku neodgovornih činilaca, u prvom redu raznih militarističkih klika i dvorskih kamarila, zašto se ne bi, na pozornici političkoga života, pojavili i — pretorijenci? Pretorijanci u, u sadašnjem stadijumu političkoga razvitka naše zemlje, — u stadiju mu, kada se vlada neo igovorno i apsolutistički, kada se narod ni o čemu ne pita i kada se njegova volja najpunije ignoriše u pogledu uticaja na politiku države, — sasvim normalna i prirodna pojava. U vremenu vladavine mračnih reakci­ onarnih klika i koterija pretorijanstvo je uvijek bujno cvjetalo... Ko su ti naši pretorijanci? Nažalost, to su ljudi koji bi to ponajmanje trebali i smjeli biti: to su naši jugoslavenski dobrovoljci, oni koji su sudjelovali u ratu Srbije protivu centralnih sila. Ali, bilo bi sasvim nepravedno identifikovati sve dobro­ voljce sa pretorijancima. Većina od njih nije ipak pala na tako niske grane; to je učinio samo jedan dio, onaj dio koji hoće da zna, — zašto se borio! Mi imamo u rukama nesumnjivih dokumenata o tom, da su se mnogi dobrovoljci proglasili, u ovoj zemlji, pretorijancima, da su se stavili van zakona, vršeći najgrub­ lji teror nad onim našim gra­ đanima »koji nisu bili dobrovoljci.« U Vojvodini, na primjer, dobrovoljci kojima je data zemlja, stoka i novac, i i i I j | ■ i , : : vrše najstrašniji teror nad mirnim stanovništvom. Oružani puškama i bombama, oni, na zulumćarski način, i napadaju na naše građane, tuku ih i prebijaju, smeniuju cpštinska časni- ; štva, jednom riječi: vršljaju po miloj volji. U lom pogledu, oni i naročito terorišu naše drugove i naše organizacije. Komunističke organizacije, -i po shvaćanju tih prodanih i propalih ' tipova, ne smiju postojati, jer se one — ne sviđaju njihovim gosama koji i ih plaćaju! Tako isto dobrovoljci rade ! u Hrvatskoj i Sloveniji, u Bosni i I Hercegovini, kao i svuda tamo, gdje ih ima u većem broju. Oni su preuzeli na sebe sramnu ulogu bijelih garda koje postoje u drugim zemljama. Zašto dobrovoljci tako rade i po ; čijim instrukcijama? Oni tako rade i zbog toga što su ih na takav rad j uputili - gospoda demokrati iz ' današnje vlade koji misle da od dobrovoljaca stvore jedan od stupova • svojega reakcionarnoga režima. To je stvar koja je van svake sumnje. Šef te pretorijanske rulje je brat Ministra ' Policije, G. Milan Pribićević, pukovnik srpske vojske, koji sa dobrovoljcima rastura protivničke zbo- ; rove i teroriše političke proti v n i ke. Mi žigošemo ovu sramnu pojavu I pretorijanstva u našoj zemlji i pozi- j vamo naše drugove, da se ne dadu deprimirati od ovih prodanih tipova koji misle, da su se radi toga borili, , da bi, posle rata, živjeli parazitskim i zulumćarskim životom. Ako ti novi i pretorijanci hoće da znaju zašto su se stvarno borili, neka dođu malo do I Srbije da im mi to pokažemo. Srpski j radnik i srpski seljak, koji je sedam : godina trunuo po rovovima, dao bi im, nesumnjivo, takvu lekciju, poslije koje se ne bi sjetili ni zuba obijeliti o svojim »ratnim zaslugama«!... *) Ovaj članak prenosimo iz beogradskih »Radničkih Novina« od 19. februara. Mi smo već više puta ustali proti haračenju ovih provokatera, a kao što je poznato, ustala je proti njihova nasilja radlkalska »Samouprava< kao i listovi hrv. pučke i hrv. , težačke stranke Ur. । , : • Rezolucije Hrv. PučliB Stranke o agraru. Jučerašnja »Jugoslavija« donijela je rezolucije svog pouzdaničkog sastanka, između kojih donosimo one što se od­ nose na agrarno pitanje. Km e ti u c i. Sastanak pouzdanika seljačke demo­ I 1 i ' > i kracije HPS za Bosnu poziva zastav­ nike Pučke stranke Hrvate i Slavonce, da i nadalje kao i dosada uznastoje, da se agrarno pitanje riješi u korist ježaka. Zemlja neka bude prema programu HPS dotično Seljačke demokracije Bo­ žja i težakova. Težak neka ne plaća nikakve odštete za dobivenu zenit«. Kmetska zemlja neka pripadne težaku bez ikakve odštete dosadanjim vlasnicima, jer ju je težak dosada svojim hakom već stOiput pre­ platio. Ako ima <!) koja porodica, koja bi radi toga pala na prosjački štap, ne će se Seljačke Demokracije u Bo­ sni protiviti, da joj država dade kak­ vu (!) pripomoć, ali (to samo u najrjeđim slučajevima. B e g 1 u c i i slično. Glede begluka i sličnih zemljišnih uređenja, tražimo, da se ta zemljišta dadu u vlasništvo onima, koji su ili obrađivali. Zemljišta koja su iznad naj­ veće izmjere, imadu se u potebi razdi­ jeliti među potrebne težake. Odšteta, koju neka zato isplati država iz pore­ za za ratnu dobit a ne težak, no smi­ je biti veća, nego da se omo­ gući d o ti č n o j porodici prvi početak privrednog života, kako su to zaključile bratske seljačke đemokacije na svom saboru u Zagrebu. Veliki posjedi. Težacima, koji nemalu dosta zemlje tražimo, da država podijeli suvišnu zem­ lju od velikih posjeda i državne zemlje, dotično, da se na te zemlje naši Dudi iz siromašnih i prenapučenih krajeva ne sele. Potjerani kmetovi. Tražimo, da se"kmetovi, koji su od g. 1878. potjerani, skojegbilornz1 o g a sa svog zemljišta opet povrate na to’ zemljište, ako međutim nijesu «lekl! drugo. Begovske zgrade. Tražuno. da se zgrade na begovskim zemljištima ustupe besplatno kao vlasništvo sela u opće korisne svrhe. Zemlje za vrijeme rata pro­ dane. Tražimo, da se povrate zemlje, koje su težaci pod pritiskom nužde za vrije­ me rata prodali uz povrat novca i to onog kvantuma, za koju su lje prodali. Hajduci i banditi - pljft i p^lji. Otimačine u bjelinskom kotara. Organizovana razbojnička banda od 14. pravoslavnih seljaka u Bogutovoni Se­ lu kot. Bjelina navalila je u noći 20. ja­ nuara tg. na konak Ibrahlmage Hadžića u istom selu te što uništila, što огIjačkala Ibrahlmaga je ošiećfii za ko jih 30.000 K, Harambaša spomenute razbojničke bande »dobrovoljac« Aleksa Martjanović iz spomenutog sela za cijelo je vrijeme razbijanja i otimanja išao sa revolverom u ruci psujući sve što je »iursko«. — »Zar ovdje smi­ je biti »Turčina« i »turskog« imanja? Ovo se sve mora uništiti i popaliti!« 1 ostvarenje njegovih zlo­ činačkih snova provela je njegova raz­ bojnička družba, koja se sastojašc, ra­ zumije se. od samih »dobrovoljaca«. Premda su tom zgodom oružnici spo­ menute lupeže pohvatali i predah nad­ ležnoj oblasti u Bjelini, ta ih je oblast, bez išta daljnjeg opet pustila da mogu svoj zločinački posao nastaviti. Istome su Hadžiću oteti svi njegovi beghičk: posjedi i njegove vlastite šu­ me, koje danas krče i upropašćuja ti isti razbojnici, dok poreze mora da na­ miruje sam Hadžić, pa makar njegova nejačad bez kore hljeba, koju im »slo­ boda« ote, i od gladi skapali. Sve pri­ jave i sve molbe za zaštitu života i imetka, koje je spomenuti Hadžić u toj stvari upravio kot. uredu u Bjelini ostaše bez uspjeha. Ista je sudbina stigla i one prijave Spomenutog Ibrahimage Hadžića koje je bjelmskim oblastima podnio z.bog pljačkanja njegova dobra u Bukovici. Želi li vlada pokazati, da joj nije u programu ubijanje i robljenje muslima­ na, neka učini jednom kraj ovim haj­ dučkim razbojstvima, neka ih liši »lo­ bode, koja im nikojim zakonom no pri­ pada. Po našem miljenju pako hajdu­ ka će i razbojnika po gradskim ulica­ ma i seoskim drumovima nestati Is­ tom onda, kada nestane nlihoVih orta­ ka i prijatelja po kancelarijama držav­ nih oblasti. �ПРАВДА" — .PRAVDA. Bpoj 128 — Broj Hajduci u Tarčinu. Dne 6. fehruara t. g. išao je mualim Džanić Iz Pazariia kući i nedaleko sela stigoše ga Stevan i Nikola Vitor iz Korče i na riječi Nikolinc, da udari „Tarčina" obadvojica su hajduka sa gvozdenim štapovima počeli rečenoga mualima tući po glavi i cijelom tijelu. Nesret­ nik vidjevši zvjersku nakanu rečenih hajduka počeo je bježati, a ovi su ga do u samo selo sa kamenjem i bati­ nama dotjerali. Šta li će na to kotar­ ska oblast ? Hajdučke žrtve u Rulju. Kmeti Bećira Memića Iz Pljevalja više su mu puta došli i Bećira pozivali, da im dođe u Kulašin, pa bi mogao hak natovariti. Na njihovo nagovaranje Bećir se sa svojim sinom uputio svojim kmetovima koji ga kao i obično primiše. Nakon što je u Kolašinu dva dana probavio, treći mu dan 6. febru- ara t g. kmetovi natovariše na jed­ : nog konja nešto žita i on krene sa svojim sinom i sa tovaron^ kući. Od­ maknuvši cd kuće neko po kilometra isti su ga kmeti u putu (u Rulju kod mlina) dočekali, te i njega i sina mu ubili. Došavši konj sam db oružnika ovi su navodno odmah otišli na mjesto razbojstva, ali nijesu našli tu nikoga osim mrtvih tijela nevinih žrtava. Je­ su li nadležne vlasti poduzele istragu, jesu li razbojnici već zatvoreni to ne znamo. Napominjemo samo, da je i ovo jedan slučaj gdje mora vlast pokazati, da li se slovo zakona pro­ ј teže i na hrišćanskog seljaka, ili bi i I ovo imala biti jedna epizoda iz siste­ | matskog uništavanja muslimana u našem kraljevstvu. — Iza rahmetli i Bećira, kojemu su još četiri sina u u ratu pala, ostaje sada 18 nejake, 1 neopskrbljene siročadi. Poslanica bana Laginje. Nastupio sam bansku čast, koju je već pred vjjekovima obnašao jedan lsstranin po imenu Šimun Bratulić. Po­ zdravljam Vas ovom prilikom i jav­ ljam Vam svoje misli vodilje u ovoj teškoj službi, ali ujedno najvišoj časti, kotu mi je iskazao vladar i narod. Ja želim, da u našoj zemlji bude slobode i napretka. Sloboda ima samo jedan zakon: Čini drugome što bi ti želio da drugi čine tebi, a ne čini drugome, što ne bi rado da drugi čine tebi. . To je vrhovni zakon društvenoga poretka i mira, bez koga ne ima napretka. Ja du nastojati, da osobna sloboda poje­ dinaca, javna štampa, sloboda zbora i udruživanja bez teške nužde ne budu nikako sapete, ali ljuto bi se prevarili oni, koji bi moje dobre nakane zloupotrebfli. Područje moga djelovanja omcđašeno je na samo jedan dio zajed­ ničke domovine. Na njemu se križaju dva imena, dva vjerozakona, donekle dosada i dvojaka prosvjeta. Kako će­ mo mi urediti zajedničku nam domo­ vinu, to je stvar buduće ustavotvorne sloupštine ili konstituante. Moja je že­ lja i tvrda volja, da se pripravimo za ovaj veliki posao razumno i dostojno. Ne smije biti pitanja, tko će nad kim da gospoduje, već treba da se pleme­ nito natječemo i Hrvati i Srbi, kako bismo bili dobru bratu bolji brat. Ko­ liko budem mogao, ja ću štititi siročad i one nemoćnike, koji su bez svoje krivnje, a osobito u teškim godinama rata i poslije njega nastradali. Za javne namještenike ne ću pitati, koijo ti je stranke, već*ću nastojati da budem istinito upućen, kako koji služi kralju i narodu i kako vrši zakone. Po­ brinuti ću se da narod dobije prilike, da bi pred nepristrane nadziratelje jav­ ne uprave mogao da slobodno iznese svoje pritužbe, i gdje se dokaže, da se javni namještenik ogriješio o zakone ili o muku narodnu, tau će bez milosti no­ siti posljedice svoga postupanja. Ali s drage strane ni oni, koji bi mi iznosili pritužbe posve iz lake ruke i neistinite, ne bi dobro prošli. Nastojati ću da se popTavi način su­ dovanja u našoj zemlji na kraće, na usmenice, bez dugoga pisanja, da se narod ne uvaljuje u dugotrajne parnice i u teš­ ke troškove, koji često kuću iskopaju. Naše novčarstvo це može da bude već sada konačno uređeno. Obzirom na mnoge sumnjive markice, osobito na liiIjadarkama bivše austro-ugarske ban­ ke, moram vam preporučiti, da ih do ustanovljenog roka svakako izmijenite, ođnosno na pregled izručite, uz potvr­ du nadležnim vlastima. Izmjena je po­ trebna čim prije, da se konačno može stati na put unašanju i uvažanju krun­ skih novčanica iz tuđeg područja, pak još k tome krivotvorenih. Kriomčarenje i krivotvorenje novčanica uopće i napose markica na njima, biti će teško kažnjeno. Branimo i u tom pogledu glanice vaše domovine. Konačnu čc vri­ jednost našeg novca i njegov on/er prema tuđem rtoveti odrediti zakonom Narodno Predstavništvo. Ta će vrijed­ nost b'ti tim veća, čim veća bude vrivrijee ost produkcije rada čitavoga na­ šega naroda i svili njegovih slojeva. Moje v nastojartje ići za tim, da ta misao lađe dostojnog izraza u zakonu pri ko-mčiiom uređivanju novčanog pi­ tanja Nikoga neka ne muči što je na novim privremenim novčanicama pisa­ na vrp-dnost i u dinarima i u krunama. I Koji ste do sada s njom poslovali i od j sada prema onome, koliko vam kruna I piše novi novac, do nove jedinstvene novčanice. Gledati ću da se općinski (zbori po gradovima i selima obave tekom nastajućeg ožujka, a kasnije će biti nužno, da se čim prije ustanove i prošire uredbe o izborima za općine zakonom prema demokratskom duhu vremena. Izbori treba da se obave tako brzo, jer je potrebno, da koliko prije moguće dođete do vlasti u svojim op­ ćinama te uzmognete sami odlučivati u njima svojom voljom. I I I : Ja sam sin seljačke puke te takove, gdje zemlja nije dala svega žitka, već se moralo i posebice što god prlraditi. Mislim dakle da ću pravo razumjeti seUaka i radnika. Ali oni mene treba pra­ vo da razume. Seljak ne može da živi bez pluga i motike, radnik ne bez kru­ ha. Treba dakle, da se dobrobit jednih i drugih uskladi. Seljaci i radnici kao i svi drugi staleži ljuto bi se prevarili, kad bi slijed® nauku, da što manje radiš, to veću plaću treba da dobivaš, jer bi tom naukom‘napokon svi nastra­ dali i seljaci i radnici. Kao poglavar ove zemlje, ja ću nastojati, da se i zadnji među Vami osvjedoći, kako i naš narod i <naša država prema inozemstvu, mora da je jedno i da u njoj i Hrvati i Srbi i Slovenci na terasu potpune ravnopravnosti dobi­ ju tvrde uvjete potpuno slobodnog raz­ vitka. Obećivanjima tudiiiaca, koji su kroz pune vijekove svoje gospodstvo tražili u'međusobnoj-neslozi nas Jugoslavena, ne nasjedajte. Naša je nova dr­ žava i dosta prostrana i dosta jaka, da bude sama svoja. Ona, davajući slobo­ du i blagostanje svojim sinovima, neće više imati da daje tuđim gospodarima blago Božje, što ga je na njoj. Presre­ tan sam. što Vam, postavljen povjere­ njem Njegova Kraljevskoga Visočanstav Regenta .Aleksandra, pod moje stare dane na časnu stolicu hrvatskoga bana, mogu s nje upraviti svoje misli i i svoj pozdrav. Oko Jadrana. Wllsonov odgovor. Tekst odgovora predsjednika Wilsona od 25. februara na memorandum Francuske i Engleske od 17. februara glasi: Predsjednik je pažljivo i brižlji­ vo proštudirao zajednički odgovor pre­ mijera Francuske i Engleske od 17. fe­ bruara, te on ne misli kritikovati držarfje vlada Francuske i Engleske u riješenju jadranskog pitanja, ali on na­ lazi da narodi imaju pravo, da politički slobodno sami sobom raspolažu. Ako se bude upravljalo po ovome principu, održanje je mira osigurano za navijek i krairtji cilj sadašnjeg konflikta bio bi postignut. Pravda i pavo raspolaganja samo sobom bi zamijenili politička zavojevanja i ugnjetavanja. Ako se bude ukinuo ovaj princip ne će više hiti sigurnosti za narod, koji iskreno prilaz) nevojnićkoi; politici. Cilj rata, bar kako je to američka vlada shvatila, bio je u tome, da oslobodi Evropu neizvjesno­ sti, koja je nad njom lebdila kroz generacije zbog stalne prijetnje vlada najsilnijih država na kontinentu, da će pribjeći — oružanoj sili. Predsjednik smatra za vrlo važno, Страиа 3. ne bude utvrđen na osnovi kakve kom­ penzacije, koja bi vrijeđala interese sunarodnika neke treće države. Ovo bi, u čemu se slažu prvi ministri Francus­ ke i Engleske, ostvarilo idealno riješe­ nje spornog pitanja, jer osjećaju da će biti najteže postići između zaintereso­ vanih sila jedan dobrovoljni sporazum, kada obe strane poglavito zaintereso­ vane, drže, da su savezničke i pridru­ žene sile obavezne, da ih podržavaju u jednom osobnom riješeniju. Prvi mi­ nistri Francuske i Velike Britanije po­ zivaju dakle složno i srdačno predsjed­ nika Wilsona, da uzme učešća s nji­ ma u izradi jednog izričnog predloga, da talijanska i (jugoslavenska vlada stu­ pe u pregovore za postizanje uzajam­ nog sporazuma na bazi povlače­ nja svih dosadašnjih prediog a. Ako pak ovaj pokušaj propadne, prvi ministri Francuske i Britanije slo­ žni su u vjerovanju, da Sjedinjene Dr­ žave. Velika Britanija i Francuska tre­ ba još jednom zajednički da prouče pitanje kako bi uspjele naći konkretne predloge. Prvi ministri Francuske i Ve­ like Britanije žele osim toga iskazati koliko odobravaju interesovanje ame­ ričke vlade za sudbinu albans­ Predsjednik Wilson ne će činiti ni­ kog naroda i uvjeravaju Wilsona, kakve zamjerke riješenju u granicama da i sami potpuno dijele njegovo po­ između Italije i Jugo^iia-vije u oblasti štovanje principa. ko;i on ispovijeda o Rijeke, ako budu na to pristale i Italija tome pitanju oni bi ga ponova po po­ i Jugoslavija i to pod pogodbom, da to trebi podsjetili na ono što su kalali o riješenje ne bude zasnovano na kom­ teme predmetu u svome memorandu­ penzacijama na drugoj strani, a na šte­ mu od 17. februara i dodali bi da su tu građana treće države. Predsjednik uvjereni, da bi novo proučavanje al­ je voljan da usvoji prijateljski spora­ banskog pitanja dovelo do riješenja, zum ove vrste između Jugoslavije i svojstvenog, da zadovolji želje alban­ Italije, jer su samo te dvije zemlje i skog naroda jednom-potpuno azainteresovane u tome pitanju. Prema utonomnom vladom, imajući ne­ tome rezultati direktnih pregovora iz­ prestano u vidu životne imcrese svih među dviju zainteresovanih sila imali ostalih zainteresova i li strana kao is­ bi da ostanu u granicama principa slo­ tovremeno i potreba, tla se Jugoslaviji bodnog raspolaganja. Ako bi se te dvi­ osigura izlaz na Jadransko Mire a ob­ je stranke u tome pitanju ne mogu da lasti Skadra. Oni su raspoloženja, da slože, trebale bi da su voljne primiti utiču na zainteresovane vlade i da svo­ odluku vlada Enjjteske, Francuske i je aspiracije dovedu u sklad sa američ­ Sjedinjenih Država. Vlade Francuske i kim gledištem. Engleske, izgleda da misle, da se plašPrvi ministri Francuske i Velike Bri­ nja predsjednika Wilsona zbog posljed­ tanije treba još da odgovore na prim­ i njih predloga. koji spremaju put anek­ jedbe predsjednika Wilsona o-karakte­ sije varoši Rijeke sastoji u tome, da ru i primjeni londonskog ugovora. Što su garancije društva naroda bez ikak­ se tiče toga ugovora oni se osjećaju ve vrijednosti i da talijanska vlada ne­ prinuđeni insistirati na činjeniici da se I ma namjere, da poštuje ugovor koji njegov tajni karakter, o čemu je uči­ I je sama potpisala. Ovo je mišljenje nenjena -primjedba, duguje strategijskim tačno i nije ni na čemu zasnovano, a zahtjevima. Suština je svakog uspjeha protivno lje predsjednikovom gledištu. u ratnom vremenu spriječiti neprijate­ ■ Za predsjednika je ideja, da se Rijeka lja. da sazna za ma kakav važan plan, veže sa Italijom uskim pojasom duž pa bio on vojničkog ili političkog ka­ mora, potpuno neostvarljiva. Kao što raktera. a ugovor što ga je Italija sklo­ je on to već primijetio, to bi dovelo do pila kad je ušla u rat nije bio takve pri­ osobitih komplikacija u pitanjima cari­ rode. da bi za vrijeme neprijateljstva ne. nadzora obalske straže i drugih s mogao biti objavljen, a da se ne nane­ time skopčanih pitanja. se šteta savezničkoj stvari. Što se tiče njihove izjave, prema kojoj bi london­ Popuštanje Evrope. ski ugovor imao stupiti u silu i snagu Tekst memoranduma, koji su Lloyd j za slučaj nemogućnosti, da se na lijep George i Millerand uputili predsjedniku način postigne sporazum između Italije Wilsomi glasi: »Predsjednici ministar­ i Jugoslavije, prvi ministri Francuske stva Francuske i Britanije imaju čast i Velike Britanije goje uvjerenje, koliko ‘potvrditi prijem saopštenja, koje su da­ se to njih tiče, da nemaju potrebe da nas dobili od predsednika Sjedinjenih ma što doda'u već danim objašnjenji­ Država kao odgovor na njihov memo­ ma .u njihovom memorandumu od 17. randum od 17. februara. Njima je stalo februara. Talijanska vlada je sa najve­ da iskažu koliko cijene način, na koji ćom lojahiošću i prilježnošću kooperi­ predsjednik WJ(son tim svojim saoprala sa vladama Francuske i Engleske, šten’em odaje priznanje držanju fran­ da aranžmane londonskog ugovora za­ cuske i engleske vlade glede uređenja mijene jednim rješenjem, koje bi -u isti jadranskog pitanja. Predsjednici minis­ mah zadovoljavalo Italiju i Jugoslavi­ tarstva Francuske i Engleske sretni su ja. Jedan takav sporazum zamijenio bi ponoviti još jedanput uvjerenje, koje su i poništio londonski ugovor sa pristan­ dali u memorandumu od 23. januara, da kom same Italije. Sve savezničke -vla­ nikada nisu imali namjeru definitivno de očekuju od-sveg srca, da se jedan regulisati pokrenuta pitanja bez pret­ takav sporazum najzad ostvari i one hodnog upoznavanja gledišta američke također znaju da i predsjednik Wtlso-n vlade. Dopunska objašnjenja o tim gle­ dijeli potpuno tu njihovu nadu. Ali one dištima sadržana su u noti, kotom je dat ne mogu prikriti činjenicu, đa bi lon­ odgovor i predstavljaju za vlade Fran­ donski ugovor — ako se ne bi mogao cuske i Engleske jedno pitanje od in­ dobiti nikakav -dobrovoljni aranžman teresa i značaja utoliko većih, što vla­ takove prirode - postao u koliko se da Sjedinjenih Država ne želi nikako užih tiče, jedina alternativa od vrijedno­ prestati interesovati se s tim pitanjem sti, jer su oni stavili na njemu 1915. go­ mira. dine svoje potpise. Potpuna odsutnost anieri kog pred­ Kao zaključak prvi ministri Francus­ stavnika stvarala je u praksi gotovo ke i Velike Britanije žele privući paž­ nesavladivu smetnju uspješnim prego­ nju predsjednika Wilsona na Jcrajnšu varanjima i usvajanjima od zaintere­ važnost i hitnost, da se da jedno brzo sovanih strana jednog pravičnog riješeriješenje jadranskom sukobu, koji da­ nja saglasnog kako principima konfe­ nas ozbiljno ugrožava mir i zadržava j rencije mira, tako i legitimnim — iako , rekonstrukciju južne i istočne Evrope. protivnim — aspiracijama Italijana i Ju- i goslavena. Oni notiraju kao činjenicu I od najvećeg značaja, da predsjednik Sjedinjenih Država izjavljuje svoju go­ i tovost. da rado prihvati svako riješcj nje, kojim bi Italija i Jugoslavija mogle i postići uzajaman sporazum u pitani-u I njihove zajedničke granice u oblasti j i Rijeke, samo da jedan tate r da iponovi mišljenje američke vlade, da uslovi mira treba da budu zasnovani na istim principima, zbog kojih je Amerika stupila u rat. Da bi ostao u du­ hu saradnje i iz iskrene želje za uza­ jamnim '.razumijevanjem predsjednik razgleda razne argumente, koje su pre­ mijeri Francuske i Engleske razvili u svome memorandumu od 17. februara. On misli da premijeri Francuske i En­ gleske ne će hrdavo shvatiti motive, kojima je rukovođen, pokušavajući da precizira zaključak njihovog ekspozea. Predsjednik primjećuje da je napuštanje predloga slobodne države Rijeke za­ snovano na zamjerkama, koje su uzeli Talijani i Jugoslaveni. Izgleda logički, da je potreban zajednički pristanak obiju zemalja, da bi se primio predlog, koji bi zamijenio prvi. Pristanak Tali­ jana je dobiven, ali predsjednik ne vidi da su se Jugoslaveni pokazali voljni, da prime novi predlog. Hoće li se tra­ žiti od Jugoslavena, da usvoje prcđlog koji im pruža manje zadovoljenja iz razloga, što su oni stavili na riješenje, .kolje su podnijele vlade Engleske, Francuske i Amerike u svome decem­ barskom memorandumu. ‘ Muslimani, čitajte i širite „Pravdu“! �кл -ma 4. vrana zemlje i koji je bez ikakovih drugih dohodaka, doćint drugi i ako s® bulje stojeći oni mogu dobiti. Je li to prav­ da, šta velite? Ko je predlagao najsi­ romašnije »sveštenike«? »Koji se raču­ naju najsiromašnijim?« »Na- temelju če­ j ga se ustanovljuje siromaštvo?« To bi I trebalo pročistiti i sa istinitim podatci­ | ma "ravedno urediti. Za sad ovoliko.. A. M. Osnutak Muslimanske banke d. d. u Stocu. Na 20. februara o. g. obdržala se je( ovdje konstituirajvća glavna skupštine dioničara Maslima ,ike banke, na kojoj je nakon usta­ novljenja uplate upisnog kapitala od Naš kalendar. Izišao je naš kalendar K 500 000 i uglavlienja pravila prešlo iz štampe davno već i otpremljen je se na izbor ravnateljstva i nadzornog dosad u mnoga mjesta, odakle su na­ odbora. ručeni, no moramo upozoriti, da se ušPrije izbora na početku skui "tine Ijed prometnih poteškoća teško i spo­ sjetio se je presjedatelj nenaknadivog ro otprema. Pošta ne prima nego po gubitka, koji je nestao smrću g. Мсћpet paketa dnevno, pa zbog toga još med ef Šarića bivšeg predsjednika nijesu kalendara dobili svi, koji su ga osnivačkog odbora banke, što su svi naručili. Koji odbori naše organizacije prisutni propatili sa „Rabmetullahijoš nijesu naručili kalendara, neka po­ alehji" I žure s narudžbom. Kalendaru je cije­ Izabralo je ravnateljstvo, u na 10 K i ne daje se nikakav popust koje su došla sledeća gg. Hasan ef. nikome. Šehić, posjednik; Sulejman Behmen, Na adresu ulema-medžlisa. Ministar­ posjednik; Mustafa Stranjak, posjed­ stvo vjera, podijelilo je doplatke i na­ nik i trgovac-, Ivan Drašković, ravna­ šem muslimanskom »sveštenstvu«. Ka­ telj zavoda; Muhamed Bukić, Član tt. ko, na koj( način i po kojem ključu, Bukić & Šarič, Jusuf Šemić, trgovac to je samo ministarstvu poznato. Je li i Muhamed Rizvanović, trgovac; a u bilo pristranosti u toj podjeli i to mu nadzorni odbor gg: Halil Šarič, je dobro poiznato. Ko je ministarstvu čian tt. Bukić & Šarič; Muhamed Šapredlagao najsiromašnije i»svešteiike« rić, posjednik; Hasan Redžič, trgovac; koji su potrebni državnoj pomoći, nije Derviš Mahnrutćehaić, posjednik i trmi poznato, ali mi je poznato da ta povac i Mustafa Mehmedbašić, trgovac. Na I. konstituirajućoj sjednici ra­ podjela nije pravedno vršena i potpora vnateljstva izabran je za predsjednika nije data mnogim koji su najsiromašni­ g. Hasan ef. Šehić,za podpredsjednika ji i najpotrebnJi državne pomoći. Je li n. pr., pravo, da ne dobije doplat­ g. Sulejman Belimen, a za ravnatelja g. Ivan Drašković. ka »sveštenik« koji nema 2—3 dunuma ve cijene zastavu svojih trgovačkih brodova, dolazi se do zaključka, da i Jugoslavija, ako hoće da živi, mora svom snagom podupirati razvoj svoj e trgovačke mornarice pod svojom zastavom. Mi pak to hoćemo odmah kod polaganja temelja! da upoznamo i na tom da sarađujemo makar u malom s početka, pa za to i iznosimo ovaj predmet na dnevni red. Iz islamskog svijeta. VViison zaštitnik Turske. Dopisnik on i sada oružani istup Engleza radi nemira u Misiru i djelomično povlače­ »Echo ce Pariš« javlja iz Washingtona, da predsjednik Wilson odlučno zahti­ nje engleskh četa u svoju svrhu isko­ jeva ingerenciju Amerike kod riješeristio i raspirio silno negodovanje proti bnitskh despota, gdje se još sa malim nja turskog pitanja. Wiison najoštrije obrojem zadržavahu u perzijskoj luci suduje francuske i engleske projekte, Englezi u gradu Rešt, te još u transkavkoje smatra imperijalistički m. kazkoj luci Krasnovodsk. To je Enver O Enver paši i Talat paši. Kada su spretno iskoristio, te sa svojim Tatari­ Mladoturci u mjesecu studenomu 1918. ma osvojio Baku i Engleze protjerao. god. izgubili : zadnju, nadu u pobjedu svoje politike i kada su se trupe i ba­ Sa turske granice kod Khagismana up­ terije antantinili vlasti približavale stamravio je Enver jedan proglas »tia sve bolskom tjesnacu, onoga su se časa, pravovjernike i dobročinitelje u zem­ prema vijestima koje je donio »Nieuve ljama padišaha« a pogotovu na one u Rotterdamsche Courant«, tadanji veliki Stambolu, u sjedištu Halife, da svoju vezir Talaat paša sa još 20 svojih par­ odlučnost i svoju energiju ne izgube i da tijskih drugova .ukrcaK na 2 njemačka njemu i njegovim drugovima povierotorpedna čamca i najvećom brzinwm ju. koji će i sada kao-i iza balkanskoga otplovili u Odesu. Odavle su kašnje svi rata, kada se činilo već sve izgublje­ prispjeli u Berlin, gdje ih se još i da­ nim, znati i htjeti da državu Halife spa­ nas veliki broj zadržaje. Enver paša su i od propasti očuvajn. nemogavši dugo mirovati u Njemačkoj, Najnovije vi'esti o Enverpaši pako zaputio se je kozačkim i tatarskim tru­ govore, da se na čelu jedne vojske od pama generala ĐeniKna i pomagao im 70.000 sada nalazi u Kurdistanu i bori čuvati nezavisnost Kavkaza. Kad je po­ proti tamošnjih engleskih vojnili odječela Đenikmova akcija na strani Save­ lenja; dok se po svoj prilici Talaat pa­ za, Enver paša ide u muslimansku slo­ ša još uvijek nalazi, u Berlinu i uživa bodnu državu Dafhestan i u transkavazilno pravo u republici svojih njemač­ kazki Azerbejdžan, gd'e je pomogao kih drugova. sprječavati prodiranje Engleza, koji se Turcima je nezavisnost Male Azije i bijahu u Baku učvrstili. Od veljače do gospodstvo nad Stambolom očuvao sa­ početka travnja pr. godine nije se za mo "snažni nacionalni pokret Mustafa ni ništa čulo, ali od jedanput izbi on Kiemal paše i Enver paše, koji bezuv­ u armenskoj slobodnoj državi Erivan jetno stoje u užoj akcioncj svezi, dok na čelu jakih tatarskih četa. Svojom je potpuno neispravno mišljenje, da su poznatom i nenadvladivom energijom, svojom velikom spretnošču u ;skoriš- ■ im to učnili »njihovi francuski prija­ telji«. Cć. ćavanju svake povoljne prilike, to je ne mnoga osiguravajuća društva osi­ guravaju brodove za slučaj nezgode i propasti broda uz jeftine premije kao i prevoz robe na moru prema njezinoj vrijednosti, osim što se i sami brodovi osiguraju sa čamcima i pojasevima od i. pluta za putnike i posadu, sa štrcalj­ Š-in. U članku »Iskoristimo ovo«, u kama, zdravstvenim materijalom, op­ ItM. broju našega lista, obećasmo na­ remom preb.vališta za putnike i t. d. pisati posebno i detaljnije o predmetu, : Ima slučajeva, gdje se kod osigurava­ kako bi naš udruženi kapital preko nov- -1 jućih društava ugovori i protuosiguraćanili zavoda morao ne samo obično ■ nje, a to je. da se jedan dio premije potpomagati naše manje trgovce i obrt- i povraća prama pogodbi za nepretrpnike, nego i što prije kupiti makar po Ijene štete. Osigur. društva ovo mogu jedan parobrod za poriječje Dunava i da čine s razloga, što se utvrđuje, da Sredozemno more. gubitak brodova od slučajeva nesreće iznosi tek oko 2% godišnje, a u novije Da^as to obećanje iskupljujemo ovim člancima u kojima će biti govora, ; doba je sve manji, što se za debelo osim kraćeg općenitog pristupa, u gla- ; more izgrađuju brodovi veći ii jače kon­ strukcije. vnome: o izgradnji brodova, o tovaru Nakon otkrića Amerike a osobito od broda, vodenim putevima, vezama sa 17. stoljeća ovamo razvilo se brodar­ raznim zemljama, o pomorskoj trgovi­ ni i prometu, o nabavi (kupnji) i pro- . stvo zamjerao brzo, do sadašnjeg sta­ nja. Ovome u prvom redu doprinosi ve­ daji brodskih tovara te o vlasništvu brodova, o pomorskim društvima i dr- I lika jeftinoća vodenog puta, koji na pr­ zavirim subvencijama. I to što kraće, I vi pogledi stoji u nevjerojatnom omje­ štedeći prostor lista, u koliko ta krat- i ru sa drugim. Na primjer: ako se jedna težina vozi za 15 kruna na staroj cesti koća bude dopuštala popularisanje o100 km, na novoj 400 km, na željeznici vog novog predmeta kod nas. Na 2.500 godina prije Isa pe’gambe- i 1.500 ili po najnovijim tarifama 4.500 km, ta ista težina vozi se "za istu svotu ra (a. s.) poznato je brodarstvo u Ena brodu 25.000 km daljine. Tako su gintu, na Gizi i Sakari, a u Indiji i u na primper veći prevoziti troškovi za Kini poznato je bilo još i od prije. Na­ rodi su se služili njim u veliko, naro- | brašno iz Zagreba u Banjaluku nego li iz Zagreba u Braziliju! ćito riječnim i obalnim, prebacujući na S druge strane je razvoju brodars va njemu svoje potrebe iz jednog mjesta I mnogo doprinijelo natjecanje razrih u drugo i braneći se od nasrtaja ne­ država, naročito evropskih, za stjeca­ prijateljskih, a izgradunići ga od splanjem prekomorskih posjeda, privlače­ vova preko čamaca do jedrer/ača i njem sirovina u svoju zemlju i drugih galija i u novije doba do brodova i pa­ robroda velike jačine. Važnost njegovu 1 potreba. Ti su posjedi . relazT to >m stoljeća iz ruku u ruke, dok se u no­ počivali su i iskorišćavali skoro svi na­ vije doba ponajvećma ne sastadoše u rodi na zemlji, a danas reko bi nema rukama Engleske. Tako vidimo kako kutića u svijetu, gdje brodice i brodo­ Engleska goni Francuze iz Indije i sa vi ne sijeku valove. I to ne samo da sueskog kanala, vidi svoju jakost i bu­ plove u vodama svoje zemlje i države, dućnost na kanadskoj »gomili snijega« nego spaja u i daleke prekomorske dr­ (ćumur -željezo) i na australskim pašžave u trgovini i prometu, vežu konti­ । ujacima, nasadi čaja na Cejlonu nose nente zemaljske. Neodvisno od vjetra i struja izabire I joj 35-40% dohodim na uloženu glav­ nicu, a sitne milione plantaže pamuka parobredarstvo najkraće putevc mor­ ske i osigurava redoviti i brzi promet I u Egiptu, šećerne trstike u Indiji i t. d. medu dijelovima svijeta, pomaže u ve­ I A svemu tome dao je povoda slučaj liko međusobnim odnosima država u j godine 1593., kad je Engleska ekspedluarodno-gospodarskom i trgovačko-po- j ciia kod Azora zarobđa leđan portugallitičkom pogledu, rasprostire uvoz i iz­ | ski brod i na njemu 36 topova, 700 movoz zemalja i na novo ga zavodi, a od i maka (u ono đoha robova) i 1.600 tona velikog je značenja i na unutarnjim te­ ■ (manje mjere) robe, a to: mirodija, svi­ le, zlatnog praška, bisera, slonove kokućim vođama (rijekama). U tu svrhu, i za olakšanje brodarćtija, sklapaju po­ I sti i t. d. što je Engleze oduševilo i po­ vuklo u daleki bogati svijet, na otvojedine države između se posebne pri■ateliske. trgovačke, konzularne i t. d. i rene vođene nutevc za koje su izvraugovore s jedne strane, a s druge stra- , i1' ' kao i druzi narodi Evrope sve I već 1 omariou. Uz nvh u zadnje đoha •) Na ovu seriju članaka obraćamo I idti • rikanske države i aziski Janan. 1 U d se uoči, koVko pojedine drža­ osobitu pažnju gg. čitatelja. Ur. Gospodarstvo Samo dsa broda.*) -ogovemd urednik: M. Sadćvka Hpoj 128 Вгоу , П^АВДА* — .PRAVDA* I I | i । Domate vijesti ’l| Izašao je iz štampe Cijena K 10. | I Muslimanski kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. I UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Razašilje po najnižim dnevnim Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ . cijenama u kacama (bačvama) i teškim 50-60 kilograma MARKO sandra br. 2. SiMTmičH i Via ićkog i j Kot.-vakuf. Mearif. Povjerenstvo Gacko, ј Broj 20/1920. NATJEČAJ. Potpisano Povjerenstvo traži jednoga i svješteulka koji će u gradu Gacku obai vljati službu Imama, vjeroučitelja, I. j rmialima i pisara Vakufske kancelarije uz stalnu godišnju plaću od 1.800 K te doplatak skuparinski je sada 250 K na njega, na ženu i svako dijete po 45 K mjesečno. Motielji neka pošalju molbe na potpisano povjcreirstvo do 15. marta 1920. uz koje trebaju priložiti svjedočbe ј o svršenim naukama kao i liječničku ; s vjedočbu. i i I i j ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. 000000000^000 Jedina Muslimanska fotografski radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 Gacko. 15. februara 1920. Predsjednik: H. Kurtović. Harahasannvlć Itadif i Oglašujte u ,,Pravdi“. S4,’ л-чрг«! «) <’’j»si '15 ''bi 'З-тЧ' a čeva i t, d. (zvjeradi) lisica, kuns uz najveće dnev cilene veletrgovina sirovih koža Oskar FrohHch, Karlovac, (Hrvatska). firzojavi: FELARIA. Vlisnlk: Centrabd Odbor »3. M. 0.« 188 Telefon 55 fosttmnrlia D. & A. Kalo* Sirnieve � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1ed9ee21e8ae14ffa32900467803ce3a.pdf e5819cf62520ceb25ce3654afed16b74 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. — — -____ № vfff ИВ amg 11 W Шг jgBn aV аНјј JI Н &№ јдПиШ Mm —- ———POJEDINI BROJ 80 H E L E R A. SS* № jelu м& јиаН Izlazi subotom, utorkom Ш Жд здД|У HM ЖЗУ mv »9 ЈЖГ £* Uređ“iB ^аћсЈопГ odbor. Pretplata godišnje 80 kru- № sA. na, na pola godine 40 kruna. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗДМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. ДД -ЖЧЛ. ЈиИк Broj 24 (129) ДД ’& JrnL 4£ВВк Vr " лвИИИ^^ Зш fin Sarajevo, četvrtak 4. marta 1920. (13. džumadil-ahira 1338.) Rezultat vakufskih izbora. Nakon trinaest mjeseci natezanja 1 raznih smicalica konačno smo dobili novi vakufski sabor i izbornu hodžinsku kuriju. Dobismo dakle dva foruma, koji će da izreknu sud o dosadanjoj stagnaciji u našoj vjersko-prosvjetnoj au­ tonomnoj upravi i da zavedu novi pravac, da unesu novi duh u ovu kulu naše, islamske, prosvjete i kulturnog napretka. Mi ne ćemo duljiti iznoseći važnost uloge, koja je namijenjena ovim predstavništvima islamskog dijela našeg naroda. 0 tom je svak na čisto, da je sa radom i držanjem ovih tijela usko skopčana naša ekslsteucija kao muslimana; svak je na čisto i o tom, da je članovima ovih tijela naprćena jedna vrlo teška, vrlo odgovorna i vrlo delikatna uloga. I koliku god oni donijeli sposobnost, koliku god budu poka­ zali spremu 1 okretnost, njihov uspjeh nije u njihovim rukama. On leži u Božjem tevfiku 1 — narodnoj potpori. Da, izdašnoj narodnoj potpori; od važnoj njegovoj odluci, da zabaci staru naviku i smjelo krene naprijed. Onako 1 onoliko, kako i koliko zahtijevaju prilike, u kojima se danas nalazimo. To je glavni uslov, da se u našoj auto­ nomnoj upravi izađe iz ćorsokaka, u koji je zapala krivnjom dosadanjeg vod­ stva i mrtvilom naše zajednice. Ml smo na raspuću. Ovarišemo II pravim putem i prgrllmo U pravac na­ ših prosvijetljenih umova, možda ćemo i osigurati svoju budućnost Oklizne li se vodstvo ili se ogluši narod njegovu glasu, onda smo pred ponorom. Mi se pouzdajemo i u novo vodstvo i u svijest našeg svijeta pa sa sigurnošću očekujemo, da će rad novih naših tijela uvoditi dobrim uspjehom. U tom po­ uzdanju pozdravljamo i narod i njegove predstavnike; u tom pouzdanju oče­ kujemo novu eru našeg kulturnog pridizanja i zazivljući pomoć Najmoćni­ jega, želimo, da nova predstavništva krenu putem, koji će biti dalek kako od neumjesnog laskanja, tako i još dalji od tog. da Ignoriše narodne osjećaje i njegovu suverenu volju. Bože, s bahtom i napretkom 1 Kao što je poznato, članove sabora i izborne kurije biraju t zv. okružni^, izborni odbori, koji se sastoje Iz po dva delegata svih kotarskih v. m. povje­ renstva u zemlji. Ovi su se odbori sastali 25. februara, a skrutinij glasovnlca obavio je v. m. salj. odbor u sjednicama od 2. i 3. marta i proglasio ovaj reznitat: Mahmudbeg Hrasnica, sud. savjetnik iz VAKUFSKI SABOR. Travnika (11 glasova) i Mahmud ef. Banjaluka: Glasalo 16, a birani su za članove: Ahmed cf. Šerić, tajnik I Babtijarević, šeriat. sudija iz Travnika Jugosl. Musi. Organizacije (15 glaso­ I (10 glasova). Zamjenici: H. Hasanaga Catić, Salih ef. Gasal, Abdul va); Mustafa beg Kapetanović, sudski Aziz ef. Tafro i Murat ef. Nuhefendić. savjetnik (14 glasova); Abdul Fetah ef. Tuzla: Glasalo 20, a izabrani za Sadiković, šeriat. sudac (13 glasova) i Ahbeg Bišćević, gradski načelnik i član i članove: Haf. Osman ef. Vilović, gradski načelnik iz Tuzle (19), Ibrahim Centr. Odbora J. M. 0. (12 glasova). i ef. Cokić, gimn. profesor iz Tuzle Zamjenici: Omer beg Cerić, vele­ posjednik iz Bos. Dubicc; Hafiz Osman ; (17), Mustafa ef. Berbić, kadija iz Kladef. Cejvan, muallhn iz Prnjavora, Meh­ 1 uja (17) i Ibrahimaga H. Salihović, gra! donačelnik iz Bjeline (16). Zamjeni­ med ef. Lalić, gruntovničar' iz Tešnja ci: Haf. Mustafa ef. H. Melunedagić, i Osmanbeg Osmanbegović, veleposjed­ i Uzejrbeg Uzejrbegović, Hifzibeg Gjunik iz Dervente. ! mišić i Ali ef. Selmatiagić. Bihać: Glasalo 12, a birani su za IZBORNA KURIJA. članove: Hasao Miljković, svršeni pravnik i gradski načelnik u Velikoj Banjaluka: Članovi: Rasim ef. Kladuši (11 glasova); Ali Riza ef. Sa- j čohadžić, kadija iz Bos. Broda (17), diikovikj, šeriat sudac iz Sanskog Mo­ ] Omer ef. Suša, kadija iz Kotor Varoša sta (11 glasova); Fehim beg Kurbego- I (14), Derviš ef. M. Korkut, vjeroučitelj vić, sudija iz Bos. Petrovca (7 glaso­ i preparandije iz Dervente (13) i Mehmed va) i Osman ef. Beganović, kadija iz i А1п ef. Dukatar, vjeroučitelj real. gimKljuča (7 glasova). Zamjenici: Su- i nazije iz Banjaluke (10). Zamjenici: Ijaga Hadžić, trgovac iz Pećigrada; I H. Sulerman ef. Smailbegović, Haf. OBećiraga Hromalić, trgovac iz Sanskog I mer ef. Džin, H. Hasan ef. Vojić 1 Mosta; Redžep Selimović i Ja'stim Ali- ! Omer ef. Beglerbegović. begović. Bihać: Članovi: Ali Riza ef Sa­ Mostar: Glasalo 18, a birani su za diković, kadija iz Sanskog Mosta (10), članove: Serdarević Smail ef., šeRcdžeb ef. Selimović, imam iz Bihaća riatski sudija iz Ljubinja (18 glasova); (8). H. Hasan ef. Rizvić, imam iz OstrošJulsuf ef. Semić, trgovac iz Stoca (18 ca (7). Muhamed cf. Šehič, imam i muglasova); Hasan ef. Beširević, šeriat. allrm iz Bos. Petrovca (6). Zamjenisudija iz Trebimia (17 glasova) i Hatniđ c i: H. H. Abdulah ef. Sofić, Ali ef. AKurtović iz Gacka. Zamjenici: Juđžemović, Ibrahim ef. Lepirica i Selim suf ef. Tančica iz Ljubuškog. Sulejman ef. Mahmutović. ef. Stnailbegović, Mustafa ef. Sefić iz Mostar: Članovi: Muhamed ef. Mostara i Ali ef. Muftić iz Nevesinja. Dizdar, direktor šeriat. sud. škole (15), Sarajevo: Glasalo 10, a birani su za Haf. Alnned ef. Kasumović, muderis iz članove: Sakib ef. Korkut, glavni Konjica (14), Kasim ef. Sadiković, kadi­ urednik »Pravde« (10 glasova), Dr. ja iz Ljubuškog (13) i Ibrahim ef. GoMehmed Spalio, nar. poslanik (10 gla­ jačić, kadija iz Bileća (12). Zamjeni­ sova); Galib ef. Hafizović, šeriat. suci; Muhamed ef. Behlilović, Hasan cf. dija (10 glasova) i Muhamed ef. Ahić, Nametak, Omer ef. Durić i Ibrahim ef. opć. bilježnik iz Visokog (10 glasova). Fejić. Zamjenici: Mustajbeg Batotić, Ibrahim cL> Rezaković, Uzejraga NjitSarajevo: Članovi: Smail ef. Buk­ hović i H. Muhamed ef. Skaljić. vica, kadija iz Sarajeva (10), Haf. HaTravnik: Glasalo 17, a izabrani su za I mid ef. Muftić, muderis iz Foče (10), Haf. Ćazm ef. H. Mejlić, muderis iz Fojčlanove: Derviš ef. Omerović, su­ dija Iz Žepča (16 glasova), Salih ef. Udo- I niče (10) i Tahir ef. Pozderović, mualvičić, kadija iz Zenice (14 glasova); Hm iz Goražde (8). Zamjenici: Godina II. Osman ef. Valjevac, H. Haf. Asjm ef. Džafić, Mustafa ef. Kapetanović i Sa­ lih ef. Svrzo. Travnik: članovi: Sakib ef. Kor­ kut, glavni urednik »Pravde« i bivši upravitelj okr. medrese iz Sarajeva (16), Mahmud ef. Bahtijarević, kadija iz Travnika (15), Salih Safvet ef. Bašić, profesor šeriat. sudačke škole (14) i Abdulah ef. Moramjak, muderis iz Jaj­ ca (14). Zamjenici: Abdul-Aziz ef. Tafro, Abdulah ef. Hadžić, Abdulah ef. Serdarević i Ahmed ef. Buturović. Tuz.la: članovi: Haf. Ahmed ef. Muftić, muderis iz Gradačca (17), Der­ viš ef. M. Korkut, vjeroučitelj preparan­ dije iz Dervente (13), Ibrahim cf. Ha­ džić, kadija iz Brčkog (12) i Haf. Salih ef. H. Egtić, umirovljeni kadija iz Bre­ zova polja (12). Zamjenici: Zahn ef. Mummagić, Haki ef. Gjozić, Suleiman ef. Alispahić i Haf. Muinin ef. Hodžić. Proti otimačini. Zemljoposjednici svih hercegovačkih srezova na svojoj okružnoj skupštini, obdržavanoj dne 26. februara 1920. g. u prostorijama Karađozbegove mektebi ibtidaije u Mostaru, jednoglasno i jednodušno usvajaju slijedeću Rezoluciju: Nakon svestranog pretresania prili­ ka, u koje je zemKoposjednički stalež u Herceg-Bosnš besavjesnim intrigiranjem izvjesnih elemenata doveden, te nakon svestranog ispitivanja — prita­ jenih, izvještačenih i faktičnih — mo­ tiva, koji su doiakošnje gospodare situ­ acije u našem kraljevstvu rukovodili u stvaranju ovako ubitačnih i skroz nepodnosivih prilika za nas posjednike, smatramo punim gradans.kim i čovječanskim pravom svojim, da proti ne­ čuvenim bezakonjima koja se izvode nad nama dignemo glas svoj i u suprot svim intriganskim smicalica­ ma, kojima se, u formi takozvanih predhodnih i nadopunbenih odredaba, na onako nelegalan i skroz prostački način, tangira naša lična imovina, zahtijevamo od mjerodavniji faktora potpuno i bezodvlačno sistiranje gornjih odredaba kao i onih preventivnih mjera, kojima se na posve nezakonit način naši zem­ ljišni posjedi stavljaju pod sekvestar. Zahtijevamo ' da se sve dosadašnje agrarne odredbe, u koliko se one naših posjeda tiču, stave izvan svake snage, I. stoga, što su one donešene bez nas, 2. stoga, što su ustremljene proti nas i napokon 3. što se u njima apsolutno ne vodi nikakova računa o nama, ni o našim potrebama kao da u stvari i ne egzi­ stiramo. Napominjemo, da ovo stanovište ne­ ćemo napustiti sve dotle, dok mjero­ davni krugovi ne počnu potpuno rešpektovati našu ličnu imovinu i nama, kao faktičnim gospodarima zemalja, o kojima je riječ, ne odu ukazivati do­ ličnu pažnju, koja nam po svim prav­ nim principima i pripada. i ии И1гтт гдвsrcK^.-таиа « miii ■ Jedan prirodan fijasko. Da se jadna za zelen bot hvatim i j i on bi'se zelen osušio. Tako su nesret­ ne ruke bili i priređivači tako-zvane »muslimanske težačke skupštine« ov­ dje na 1. marta u Zimskoj bašči HotelEvrope. Ali nije ni čudo, što su hljosnuli na prvom skoku. Dovoljno je sa­ mo nabrojiti im imena, pa da odmah svakom pukne pred očima čije je ovo maslo bilo i šta se je pod ovom nji.hovom propalom akcijom krilo. Jedžudž haćimefendija Jakić, švercer, Hasandedić recte Varvarić, rijasetski ćato Mahinić i t r i j e z n muderis Salihbegović njih četvorica kao prezidijum, te veljbaba Alija Kurtović, repušlikanac Mehmed Metili, Šerifov aminaš Hadži Salihaga Kiičukalić i — zalutala ptičica Hajdar ef. čekro kao desno i lijevo kri­ lo. Dakle sve sami »težaci« ili bolje re­ j čeno sve same propale veličine, sve sami prirepci propalih »demokrata«, najljućih naših islamskih dušmana, koji I su ovo bili i smrlajsali, samo da i na smrtnom svom času makar malo pore­ mete redove iraše organizacije, koja, hvala Bogu, ipak kao klisura čvrsto stoji pored svih »demokratskih« maki­ nacija i svega njihova burgijama. Već po samom držanju sazivača ove tako-zvane skupštine od pedesetak lica, (među kojima nije bilo svega nego desetak—petnaest pravih težaka, koji su također varkom prizvani pod izli­ kom da ih pozivlje vodstvo naše orga­ nizacije, da pregovaraju nešto — o vakufima, odmah se u priređivača mogla prezreti prava tendencija. I koji ie na­ ime od njih na tom neznatnom sastan£ću šta gnjavio, gnjavio je kao pre­ plašen zec bojeći se sve. đa mu ko ne otkrije prave namjere njegove. Kulen Vakuf, 2. marta. kNajprije je njegovo Ma tor ode veliki Potpuno se slažemo sa rezolucijom, prezes haćim efendija Jakić tlagoi?.' koja je donošena na protestnoj skupštini. | lio svojim milozvučnim glasom podije­ održanoj radi zuluma, uperenih na mu- - liti riječ rijasetskom ćati Mahlniću. a slimane u Bileći i drugim mjestima. ovaj je uzeo gnjaviti nešto o vakufima, Mjesni odbor. o muaimima i njihovim potporama, što Maglaj, 25. februara. su im podijelili »demokrate«. Odjek. �Sirana 2 Страпа »неавдд* Onda je haćtmefendija podhello riječ -alutaloj ptičici Hajdaref čekri, a HajJar nastavio tnb'eti o nekakvoj decen­ tralizaciji vakufa i zapleo se kao pile u kučine tako, da ga mnogi nije mogao razumjeti, a najmanje ono nekoliko te­ žaka: ko kad se petlja. Za tim je veliki prezes podijelio ri­ ječ republikancu Metilju, koji je počeo da gnjavi u takom stilu, da ga nj deseti nije mogao da shvati, ja kamo li selja­ ci, koji su samo selame zdavah i u čudu se pitali, na što su zovnuti, po go­ tovo kad Metili uze citirati Stjepana Radića; kako je rekao, da će muslima­ ni izumrijeti, a kad bi to tako bilo, onda im ne bi ni trebala stranka. Poslije te gnjavaže uzeše priredivl čitati nekakvu rezoluciju, koju bajagi donose muslimani seljaci na nekakvoj skupštini. Ali pošto se ono nekoiko svjesnih težaka, koji su odmah prpzreli tendenciju sazivača neprestano opiralo. da njima ne treba nikakva posebna stranka, da oni već imaju svoju »Jugosl. Musi. Organizaciju« i pošto je na­ stala zaglušna buka, to se nije moglo razumjeti, ni kako je glasila ta bajagi donešena rezolucija. Za tim njegovo blagorode bacim efendija Jakić sobom jednostavno imenova nekakav odor. koji će džoja i dalje nešto petljati, no pošto su težaci ■neprestano prosvjedovali i galamili, a i priređivači se medu se nešto porječkaše, ne može se razabrati ni ko dođe u taj nametnuti odbor, samo se ipak dobro razumjelo, da haćim efendija u natureni odbor nije smio nikog od te­ žaka da naimenuje. A onda iza ovoga sazivači nazovi skupštine opet izađoše s jednom rezo­ lucijom. gdje se u svojoj nespretnosti tek sad sjećaju da pozdrave onog, ko­ ga su trebali, da se mnogo ranije sjete. A da im tragikomedija bude još žalosnija i još smješnija, ijajzanimljivije je bilo, kad ono nekoliko težaka na­ vala na haćim efendiju Jakića s povi­ cima: »U Fojnicu! U Fojncu! Baka čo- eka! Ti da se kvartaš u muške poslo­ ve! Vidi ti njega!« — a haćifli efendija, koliko ga noge nose kao džudže stru■ že iza stolova, samo da se živa glava rznese do na vrata. U taj tren ko iz rukavice upade ц salu urednik našeg lista, na što se nekakvo čoble pope na jedan sto i odmah poče da se dere: »Dolje Koikut!« Ali kad većina prisut­ nih a osobito težaci zagrmiše: »Živio Korkut! Zivila naša Jugosl. Musi. Or­ ganizacija«, i kad težaci Korkuta po­ nesoše preko sale, onom čohletu više ni traga ni glasa, a propali sazivači kao pokisli miši ostadoše uzdišući. i Jedan posmatrač. * Donosmo gornji izvještaj jednog pri­ jatelja iz provincije, jer je Cerber za­ ' branio pristup našem izvjestitelju, ] premda su pušteni izvjestitelj »Jugo­ slavije« i »izvjestitelj« Alija Kurtović ispred »Glasa Nairoda«. I to ima neko posebno značenje... Svakom općem zboru prispiju po­ zdravnu brzojavi. Međutim ove naše patriote ne objaviše tili pozdrava, pa ćemo mi iznijeti dva, koj su upravljeni na adresu malog predsjedatelja Jakića, za kojeg veli »Jugoslavija«, da je bio sveosve netaktičan« i da je prouzročio silnu galamu, jor prosto nije dao, da je­ dan govornik dođe do riječi. Ti »po­ zdravi . upravljeni našem uredništvu glase: Busovača, 29. februara. Na sutrašnju skupštinu dolazi neovla­ šten ispred nas tajnički kadija Mehmed Jakić. Mi se s njim ne slažemo. S va­ ma smo solidarni te nas ispred Busovače zastupajte. Potpisi slijede. Salihaga Javrić. Fojnica, 1. marta. Naš kadija Jakić ne zastupa nikakvih islamskih interesa ovoga kotara. Mi mu Otkazujemo svako povjerenje. Za islamsku kjraetliamr. Potpredsjednik: (nečitljivo). Za J. M. Organizaciju: Salihaglć. Iz islamskog svijeta. Dvorsha država Halifina.*) učiniti rezidencijom sveislamskog Halife i Visokog Mešihatg. U ovom bi slu­ čaju bezuvjetno turska vlada izišla u Susret željama svih muslimana i mo­ gla bi bez velike štete za Tursku Halifi ustupiti Jildiis-sagaj, kojega je sultan Hamid cijelim potrebnim komiortom snabdto. koji se nalaz izvan gradskoga centrama i danas potpuno nenastanjen. Samo se razumije, u ovom bi shičaju Halifina dvorska država kao o ostalim vlastima, tako i o Turskoj bila potpu­ no neovisna. Na dvoru Halife imali bi biti smje­ šteni: 1. Uredi Visokoga Mešihata; 2. Stan Halifin skupa sa stanovima vrhovnih dvorskih funkcionera, te sporednim prostorijama; 3. Stan kneza-dvorskog adlatusa; 4. Dvorsk? zbirke i riznice (rellkvrarij, dvorska biblioteka, dvorski -arhiv itđ. sa dvorskom tekjijom i sta­ novima dvorskih derviša i 5. Kasarne za dvorsku gardu sa stanovima za ča­ snike ove garde. Osim ovoga dvorskoj državi Halife imala bi još da pripada i jedna nauveća i najljepša džamija grada — kao dvor­ ska džamija. Ovdje bi imala iz više razloga doći u obzir satno Aja-Sofija. I. Vrhovni funkcioneri dvora: 1. Mjesto kneza-adlatusa zaposjedaju najveći islamski kneževi i to mjesečno i stalno po posebnom redu, koji bi imao sam Kalifa da postavi. Gdje su — kod niže navedenih — kneževskih dinastija dvije razne za isti mjesec označene, to bi oni imali izmjenično svake druge i godine po prinčevima dotične dinastije ovo mjesto zaposjesti. Ako sam vladar | jedne vladalačke obitelji ne može osob■ no sam jedne godine, da preuzme čast i kneza adlatusa. to njega u tome zastui pa njegov prijestolonasljednik ili pako ! najstariji član dotične dinastije. Taj bi I red slijedio od prilike ovako: I u mjesecu muharemu:**) jedan od Emi’ ra Arabije; saferu: Hidiv od Misira; ' rebi-ul-evelu: Šah od Perzije; rebi-ulaharu: Sultan od Maroka; džemad-ulevelu: Sultan od Zanzibara ili Emir od Kašgara; džemad-ul-aharu: Sultan od T)mana ili Emir od Beludžislana; redžebu: Emir od Buhare ili Emir od Chive; šabanu: Emir od Afganistana; razamazanu: Sultan Osmanlijskog Car­ stva: ševalu: Veliki Šejh od Tripolisa; zilkadeta:**) jedan Веу iz Tunisa ili jedan Веу iz Džezaira; zil-hidžetu:**) jedan od ilsamskih Maharadža Indije. ' j i ■ | ■ i i i I I 1 , 1 Napisao: Inžinjer Mustafa Celić. Sjedište Halife ne bi moralo kao i do Dvorska država Halifina (Hofstaat 1 sada biti Stambol. ali pošto su mnoge des Chalifas) bi imala posjedovati ista tradicije Islama i Hilafeta upravo sa ••) Red, po kojemu bi kneževi ovih : svojstva i prava, te isti imunitet za sve ovim gradom srasle, te pošto bi even­ tualnim istupom jednoga od onih mno­ zemalja imali nastupiti svoje mjesto, muslimane na svijeta, kao što to posje­ trebali bi oni međusobno uspostaviti i duje rimski papinski dvor za katolike. gih ktteževskih dvora ti Stambolu u svrhu uređenja Halifinog dvora moglo j sa Imenima Halifi podnijet. Pod Emiri*) Autorizovani prijevod II. dijela se izbjeći silnim troškovima, koje bi I ma Arabije ne treba uzeti one obitelji, inače uređene dvora iziskivalo, ipak I koje kandiđuju po 2. (dvorski maršal) rasprave »Das internuiselmanische ChaI bi bilo spretno i probitačno Stambol kao ni omanskog Sultana. lifat«. LLL 1 т 0 N Župnik/) — Maurice Lemercier. — Poslije službe Božije svećenik Legrand vratio se u sakristiju. — Sumorno svjetlo novembarskog dana slaba­ šno proviralo na oknu jedincatog pro­ zora. U toj polutami izvio se lik žene, živa slika tuge i žalosti, pod grlom joj u uzao svezana maramica, lice okupa­ no u suzama. Žena se spustila pred svećenikom na koljena pa će kroz plač: •Spremaju se, da ga ustrijele!« — »Da ga ustrijele? Koga? Tko?« — »Prusi — mog muža« — i grčevito jecanje poduzelo jadnicu. Veoma ganut, svećenik brzo odloži katež na sto i pruživši obje гцке nesretnoj ženi pomogne joj, da ustane. »Ma kako, zar tvoga muža?« — »Da, za ulane, što su ih poubijali jučer naši strijelci«. Prusi su jutros ždrijebom izabrali trojicu naših, da us­ trijele: Vincenta, Laidenra .i moga r.uža. Spasite ga, velečasni gospodine!« »Ali ja tu ne mogu ništa«, odvrati svećenik izrazom beznađa, a onda, na­ slonivši glavu na dlanove, uze misliti. Pomisao na nesreću koja: će stići njego­ ve župljane, i vlastita nemoć, da tu ne­ sreću otkloni, jako ga zaboljelp. Ne inoći očuvati ih, stado svoje, oko koga se je danomice trudio, spreman na naj­ veću žptvu! Hoće li ju otpustiti ovako, tu plačnu ženu, koja se je utekla k nje*) Ne treba da koga smeta ovaj na­ slov i osoba koja se opisuje. U priči ima nešto drugo, o čemu je vrijedno razmisliti, čitajte i razmišljajte. Ur. 1 i ! I ј mu, da od njega potraži svoga muža? »Moram ih spasiti pod svaku cijenu«, pomisli u sebi; i »krenuvši se k ženi reče: »Budi strpljena i nadaj se!« Ski­ ne brže bolje misničko'ruho i uputi se brzim korakom u stan pukovnikov, gdje je bio smješten kapetan, zapovjednik jedne čete ulana, koja bijaše izaslana kao predstraža. Od, ppirode blijedo lice svećenikovo blijedjelo sve jače, što se većma skraćivao put. Strepio je radi pomisli na taj strahoviti sastanak, ali uzrujanost uništavala je njegov strah. Uvedoše ga u vijećnicu. Kapetan, sje­ deći za stolom, potpesivao Je neke spi­ se. On pogleda svećeniku ravno u lice i, da predusretne kakovoj molbi, čega se i bojao, upita otresito francuski: »Što želite gospodine?« »Došao sam molili milost za župljane ovoga selu — oni su nevini«, govorio je svećenik zapinjućl. - »Rat ima strahovite zahtjeve«, od­ govori kapetan. »Vaš« strijelci ubjjaju danomice po nekoliko naših. Valja tome učiniti kraj. A za vaše župljane to gore, što ih zaštićuju«. Cvećenik se uze upuštati u dokazivanje, no svi se njegovi razlozi rasplinuše na neumoljivoj logici njemačkog časnika. Konačno, uvjerivši se o itosvemašnjem neuspjehu, pokuša da spase bar jednog osuđenika. »Pomiluite mi batr I.croga. U njega )e troje sitne dječice«. Na kapetanu se pojavi znak samilo­ sti; ali .uprvši prstom na spise, što su lež^H na stolu reče: »Nalog se ne mo­ že opozvati. Iznevjerio bih se svojoj dužnosti kao vojnik. Vi me sigurno ra­ zumijete gospodine. Vj tse svećenik. Trorica su naših ulana ubita; nama tre­ baju tri žrtve«. i I ' I I ’ i ■ j ; Svećeniku nije ostalo drugo, nego da ode; on se ipak ne mače s mjesta. Na­ kon poduže šutnje kapetan podigne glavu iz svojih spisa, s kojima je bio zabavljen, i makne dlanom nestrpljivo. Iznenada pristupi svećenik, i gotovo kao da se stidi, prozbori tiho: »Ja ne­ mam ni žene ni djece. Hoćete li mene primiti?« časnik upilji u svećenika svoje oči, u kojima se čitala simpatija. Onda će, poslije kratke šutnje: »Što vi tražite ve­ oma je ozbiljna stvar. Još ste mladi. Promislite dobro«. 2. Dvorski maršal. Ovo mjesto na sličan način kao i ono pod 1. zaposje­ daju mekijanski kneževi izmjenično sva­ ka obitelj na 3 godine i to na taj, Mćin, da u 21 godini svaka od 7 velikih knež^vskih porodica jedanput na red do­ đe: Period^ prvih 3 godine: Šerif dina stije ZevrZejd, drugih 3 goduje: Šerif dinastije Zevi-Avn, trećih 3 godipo: Scrit dinastije Zevi-Hassan, četvrtih 3 godine: najstariji od nasljednika h. EbuBekira, petih 3 godine: najstariji od nasljednika h. Omera, šestih a godine: najstariji od nasljednika h. Alije, sed­ mih 3 godine najstariji od nasljednika h. Fatime. 3. Dvorski serdar. On je zapovjednik dvorske garde i šef kancelarije vojne posade dvora Halifina. Serdarom imao bi stalno biti imenovan jedan od mla­ dih prinčeva, koje islamske vladalačke obitelji. Sada bi tome mjesta najbolje odgovarao mladi princ Osmanlijske ku­ će Omer-ul-Faruk. Njega imenuje iz­ ravno Halifa, kojemu isti princ polaže prisegu vjernosti. 4. Dvorski adjutant. Na ovo bi mje­ sto imao da dođe jedan musliman od osobite i visoke inteligencije, te koji bi posjedovao obilno znanje stranih je­ zika. 5. Dvorski ceremonlal. Ovo bi mjesto zaposjeo jedan musliman, koji je već na kojem vladarskom dvoru obnašao čast dvorskog nadceremonijala. 6. , 7., 8. Ova bi mjesta imali zapo­ sjesti hatib, imam i muezzin dvorske džamje Halifine (Aja-Sofiie). Svt drugi namještenici su ove džamije njima pod­ vrgnuti, dok i ova trojica pako spadaju pod direktnu upravu dvorskog eeremonijala Halifina. 9. Dvorski sudac. Radi rješavanja svih sporova na dvoru šeriatsko»pravne naravi. Halifa imenuje Velikog Ka­ diju za dvorskog suca, koji je šef dvor­ skog suda, ali je i podvržen vrhovnom islamskom vjerskom sudištu, koje stoji pod vrhovnom upravom Velikog Mudžtehida. 10. Dvorski liječnik. Dvorski liječnik bi imao biti tjelesni liječnk Halifin. PoŠto on služi ujedno i kao šef fiječničkog kollcgiuma dvorske države Halifi­ ne, njemu su onda podvržene i sve bolniče Halifinog dvora. 11. Dvorski ekonom. Ovaj bi imao brigu voditi oko uzdržavanja dvorskog gospodarstva. On bi prema tome imao posjedovati i potrebnu spremu kao i praksu u tome pogledu. I on bi bi« podv.ržen direktno dvorskom ceremonijalu. (Nastaviće se.) Čitajte i širite „Pravdu"! stane kukati: »Moja žena, moja bijed­ na dječica«. — »Ohrabri se, prijatelju«, reče svećenik, »ne gubi nade!« Oprezno saopći on svome župljamnu, da je pomilovan poradi obitelji. Bi­ jednik uze igrati i smijati se, gotovo izvan sebe. Htijaše da taj mah potrči kući, no svećeniku pođe za rukom, da ga umiri, a onda obojica uporedo kre­ nu doma. Kad prispiju na kućna vrata, reče svećenik: »Ostani ovdje. Idem da ti obavijestim ženu!« Ova se je, okru­ žena svojom djecom, kojih veseli gla­ sići u to umuknušc. no smiješeće se lice svećenikovo, koji se je primicao, tia— »Uslišite mi molbu«, reče sveće­ viieštalo je radostan glas. »Slobodan nik. Ne odgovorivši riječi uze kapetan je!« Ne govoreći osmjehne se svećenik. da piše. Onda ustane i prikazujući arak papira reče: »Ovdje je nalog, da. »Eto ga« i muž i žena padnu jedno dru­ se Lerog pusti na slobodu, a Vi da se > gom u naručaj u nijemoj radosti. »Nijesmo Vam zahvalili«, reče konačno stavite na njegovo mjesto«; a onda na­ muiž. Svećenik duboko tronut, odvrati: doda tronuto: »Časni gospodine, hoće­ Vaša je .sreća moja nagrada«. te li mi iskazati veliku čast, te mi dati svoju ruku?« Svećenik pruži svoju i Stisnuvši ruke supruzima i poljubiv­ srdačno stisne ruku njemačkome čas­ ši dječicu poliita natrag u školu. U Jed­ niku. nom kutu školske sobe. mrk. skršteHitro, presretan s pomisli na svoju nih ruku i pušeći stoičkim mirom svo­ žrtvu, da je zaboravivši sv»je dosto­ ju lulu sjedio šumar Laideur. veteran janstvo stao gotovo trčati, u čas stig­ iz talijanskog i krunskog rata. Blizu ne svećenik do škole, gdle su bili za­ njega Vincent. mladić od kojih osam­ tvoreni osuđenici. Zapovjednik straže, naest godina, spustio glavu na dlano­ iijanski oficir, vukao (je isvoju sablju ve i kano da spava. Svećenik sjedne pred školskim ulazom uz velik zveket. medu osuđenike. Njegove opomene i Ne tidostojivši se ni odvratiti na poz- I hrabrenje mamJe jecanje u mlađega; drav svećenikov uze grubo arak pa- i Laideur je kleo. Svećenik uie obojicu pira: ali dočitavši ga iščeznu netragom za ruke i znajući, da ih nitko ne čuje, osorni izražaj na njegovu Hcu. On se govorio im ;c: »Braćo, junački valja da ustrajemo. Vi, Laideur, morate nam ispravi u svoj svojoj visini i dignuvši ruku k svome klobuku reče s poštova- i primjerom prednjačiti kao start isku­ njem: »Izvolite unići, gospodine!« Na [ šani vojnik«. »Zar ćete j Vi s na­ ma?« zapita šumar. »Hoću, mjesto vratima školske sobe zamoli svećenik Ј.егоуа, znate. On, ima ženu i djecu«. časnika, da zovne Leroya, koji shrvan Starca Laidenra zanijelo: od tuge spopane svećenika za ruke i �ПРАВДА" — „PRAVDA« Bpoj 129 — Broj Naši dopisi. Zvmk, 17. februara. za se i svoju djecu i da će te roditelj­ ska ljubav, kotu 'gojiš prema porodu ! srca tvoga, ponukavati da ove riječi ! .primiš srcu i prema njima se ravnaš. Običaj, da se djeci daje alkohol širi i se iz dana u dan. Opažanja koja su u i tome pogledu učinili učitelji u školama prikazuju strašnu sliku tako, te nije vi- I še slobodno, da čekamo i dopustimo, ; da se mladi pupoljci u cvatu svome zametni i zamrznu. U Leipzigu u Nje­ mačkoj u samom jednom razredu od : 48 učenika između sedam i osam go­ dina. nije ih bilo niti samih 14 koji se I niiesu nikada opili. A jedan talijanski i pisac veli da između 100 učenika u Mi­ lanu, 83% piju opojna pića, a 24% je i onih koji su se opili, te već znadu šta ' je piće. Hiljade matera, v^i liječnik Kraepetiu, postepeno truje svoju djecu. Ne, nijedna vrsta alkohola ne smije se davati djeci, ni vino, ni pivo, a najma­ nje rakija. Roditelji koji privikavaju j svoju djecu, ta nježna stvorenja, na pi, će, misle da im čine dobro, da pripo' mažu njihovom razvoju, njihovom nap- ) Eto tako je nastavljao strašne pogr­ ; retku. Misle da im daju zdravi i dobri de na svetinje muslimana, što je medu j lijek, a ne misle na to, da im naprotiv i nama izazvalo silno negodovanje, koje i daju otrov. Šta vele na ovo znanost i bi bez sumnje urodilo u pobuđenom ! iskustvo? Uzmite četiri saksije, napunite ih is­ efektu nemilim pošljedicama, da to pri­ tom zemljom i metnite u svaku po je- | vremeno nije ukrio učitelj, koga je ru­ dan grašak, a zatim žalite jedan grašak j kovodila misao sloge i bratstva. dotično saksiju čistom vodom, drugu pi­ Ovaj atentat na muslimanski dio na­ vom, treću vinom, četvrtu rakijom. Iza ' roda, a s tim u vezi i na ideju sloge i nekoliko dana grašak koji je zaljeven j bratstva smatramo zločinom prve vr­ čistom vodom, pušta klicu, probija ko- j sti. jer je time nanesena strašna uvre­ da svjesnom i mirnom musi, elementu, i ru koja ga steže, dok se drugi i ne ‘ koji sačinjava jednu veliku kompaktnu ! miču. Zalijte ih još jednom. Grašak za- ' [ Ijeven čistom vodom diže glavicu, srni- i zajednicu u zemlji. je se i veseli suncu, dok je i drugi gra- i Svjesni državijanske dužnosti ustušak koji je zaljeven pivom, počeo isti- I pismo stvar političkoj oblasti u Zvorna da živi ali slabo, sporo i kržljavo; j niku i državnom odvjetništvu u Tuzli treći poljeven vinom još spava, a o čet­ na progon zločinca, te iščekujemo do­ vrtom — rakiiašu — ni časa, ni glasa, j stojnu optužbu, kao i osudu, koja će Iza petnaest dana, žalite sve sudove, i nam svojom težinom biti jasan argusvježom i čistom vodom. Prvi je gramenat o jednakopravnoj zaštiti pred zakonom. Rukovođeni tom misli iza­ I šak pustio lišće i raste od časa do ča­ sa tako rekuć gledaš kako je veseo, ! brali smo ovaj legalni put, nadajući se druga dva njegova brata dižu se lije- j da ne će biti uzaludan, što b nam u slu­ no kao da im se neće da živu, dok se čaju razočaranja dalo povoda, da u bu­ duće zaštićavamo sebe i svoje svetinje L četvrti ni probudio nije — ugušio ga I je alkohol. na vlastitu ruku. Slično je i sa životinjama. Metnite | i pijavicu u rakiju i za dva sata već ie ; i uginula. Dajite kuniću svaki dan po jed- ’ I nu kašiku rakije i za nedjelju će dana J uginuti. Alkohol je dakle ubitačan za j [ životinje, za bilje, pa mislite da nije uPOGUBNOST ALKOHOLA. *) I hitačan po razvoj djeteta, koje je tako IV. Pogubnost alkohola za djecu. slabo i nježno. Zato punim pravom di­ Jesi li otac ili majka dragi čitatelju? žu svi liječnici svoj glas proti tome, da Nadam se da ćeš iz ovog razlaganja i se alkohol daje djeci. Doktor Notlmau ovom razlaganju naći dosta korisna gel upravitelj sveučilišne klinike u Be­ ču veli: »Davati djeci rakiju, pivo, vi­ *) Vidi »Pravdu« broj 94. 95, 105. no. veliko je zlo. Strašna nervoznost, i 106. koja se dan danas opaža, rađa se up­ Zdravlje »Vi ste doista junak! Zacijelo držaćetno se junački. Ej tek da mi je bilo moguće loš nekoliko tih našušurenih pjetlića sastaviti sa zemljom! Ali moj reumatizam«. S laganim smiješkom utiša svećenik ; razdražeuost vrijednoga starine, a on­ da sc obrati k Vincentu i upita ga, bi I li se btio ispovjediti. Mladić pristane. »A Vi, Laideur!« zapita. »Oh, što je do mene, ja nijesam baš jako nabožan«. »Učinite meni za ljubav«. »A bi li Vas to zar veselilo?« »Bi veoma, prijate­ lju. »E Pa dobro«, reče šumar dignuvši laktove. kao da se kani riješiti teška bremena. Vrativši se u svoj župni stan — bilo mu ie dopušteno ostati na slobodi, da uredi svoje, stvari —• svećenik zamoli . zvonara, da sazove žiupljane u crkvu oko tri sata. Poslije užine uzme po navadi svojoj komadić kruha i šećera i ode u dvorište. Spazivši ga njegovo magare, prestane gristi travu i uputi se k njemu. Svećenik ga obujmi rukom oko vrata i tarućt dlanom njegove bar­ šunaste nozdrve ponavljaše: »Moj do­ bri osliću! Moj dobri osliću!« Taktj ie on znao bit nježan spram svih domaćih životinja, drugova svoje , samoće, a ove priučene na veliku ma i prijaznost. podavahu se rado njegovu i milovanju. Uto se oslić oslobodio ru- : ko gospodareve, onda njuškajući u zra­ ku stane veselo ijakati. »Izjelice jed- { na, ti bi ovo. Je li?« reče svećenik iz- | vadivši iz džepa komadić kruha. Uto zamnije dvorištem lepršanJe i udara­ nje krilima. RJetlići I koke doletlle. da zoblju Iz gospodareve ruke. Ni svojih kunića nije zaboravio. Dok im je dije­ lio svakomu po nekoliko mrvica, pro- ј lazlo Je lagano rukom po dlaci njiho­ vih zgurenih leđa. Svome osliću, koji ga je slijedio, pruži komadić šećera, životinja uze pohlepno žvakati mičući uzana s ooitim zadovoljstvom. Svoje okrugle i mirne oči kano iz zahvalno­ sti upro nježno u gospodara. Svećeni­ ka prođe nešto ledeno kroz sve tijelo, i on se pognute glave i ruku natrag .složenih uputi u svoj vrt. Posred lijeha i zelenih busova bjelasao se čist vrtni puteljak. Patuljasta kruškova drveta ši­ rila svoje slamom pokrite grane uzduž zida. Svećenik priveže komadićem lika jednu grančicu, koja se je bila odvezala, i nastavi zamišljen svoj put du­ žinom vrtnog zida u sjaiu jesenskoga sunca. Konačno se ustavi i otvori ma­ lena vratašca, što su vodila u polje. Tiho, kupajući se u svjetlu i vlazi, sterala se ravnica daleko naokolo. — Mjestimice viđale se kamare pšenice, zaobljene poput golubiniaka. ili plasto­ vi slame u liku sitnih potleušica. Nalijevo sljubio se brezik sa šumom crnogorice, koja se je doticala obzorja. Du­ go piljio svećenik očima u taj poznati mu kraj, kano da ga želi uklesati u du­ šu. potom zatvori vratašca. Uto se nje­ gov pogled, preletjevši vrtni zid. zaustavio na crkvenom zvoniku. Manje kazalo stajalo je izmeđ brojeva jedan i dva, veće bijaše prevalilo polovicu dobničRe ploče. »Za tri ure biću mr­ tav«. promisli i instinktivno previ ruke na prsima, kao da će ih zakriliti od puščanog zrna. Još tri ure i on neće hiti Više no mrtvo beživotno truplo, okovano u mrtvački lijes. U boležVivoj svojoj mašti kano da čuje muklu tut­ njavu zemlje, koja se rimi s lopate na regov drveni lijes. Umrijeti ovako, u potpunu zdravlju, u naponu života, je li to moguće? Koli­ Страна 3, rav iz preranog uživanja alkohola«, a Moltke reče jednom prigodom: »Pravi je zločin davati djeci alkoholna pića«. Možda bi zanimalo čitatelje kad bi im se iznio mali prikaz onih bolesti ko­ je alkohol proizvodi u djeci. To će vam najbolje dokazati profesor Kassovvttz u Beču iz svog dugogodišnjeg djelova­ nja i opažanja. Neka pekarica pozva ga svojoj šestgodišnjoj kćerki, koja je bolovala od upale pluća. Temperatura je brzo poskočila na 40.“, disanje ie bi­ lo slabo, ruke joj drhću, ne vidi ništa uego mačke, kokoši i druge životinje. Otrovala se je alkoholom. Otac djete­ ta koji je umro pred pola godine, rado ie pio, te je i svojoj kćerki davao sva­ ki dan na ručku čašu, dvije vina, a na večeri čašu vina i pive. Kad je otac umro guvernanta je nastavila i dalje davati redovito, a k tome uz poklade dade joj i puno. Dijete je dobilo plan­ sko ludilo. Liječnik naredi da se gu­ vernanta promijeni, piće zabrani i dje­ vojčica za kratko vrijeme ozdravi. — Drugi jedan dječak iste dobi oboli od šarlaha, jer su mu roditelji davali če­ sto puta malagu i konjak i dok se ovo nije uklonilo nije ni dijete moglo da ozdravi. Nadalje n*am pripovijeda isti liječnik u svojoj knjizi pod naslovom »Alkoliolismus im Kindesalter«, kako je davanje pića djeci uzrokom slijede­ ćih bolesti: padavice, vodene bolesti, škrofula. sušice, diaree, grčeva, upale bubrega, slabokrvnosti, i to sve pot­ vrđuje slučajevima koje je sam imao pred sobom i svojim očima. Roditelji! otvorite oči, ne dajite djeci pića ni iz jednog razloga ni u najmanjoj mjeri. Ne dajite im kad su zdrava, jer će oho­ liti; ne dajite kad su bolesna,Jer mje­ sto, da im pomognete, možete im sta­ nje pogoršati. Poslušajte glas profeso­ ra Loefflera iz Rostocka koji veli: »Ja bih svima mladićima strogo zabranio svako piće, pa i u najmanjoj mjeri, ier su tjelesne štete koje se od toga pora­ đaju strašne«. Petrinjac. Gospodarstfo Samo dva broda. u. Š—in. U ladarstvo odnosno brodar­ stvo spadaju: splav, čamac (čun), 1>агka, jedrenjača, šlep, motorni čamac, pa­ robrod s kolesima sa strana i parobrod na vijak. O manjim brodicama, kao što su splav, čamac, barka i jedrenjača, ov­ dje se neće govoriti, jer ne zasijecaju u našu temu, a i izgradnja njihova je u novije doba opala, naročito jedrenjača i manjih brodica od 10—100 tona, dok godbu, da ga nigda ne p. od adu, e bi se ' ko priprostih užitaka u njegovu pripro­ j stome životu bez želja i bez slavoljub­ tako siromašnome stvoru uštedila bi­ jeda, da pod stare svoje dane ne vuče lja: dužnosti njegova zvanja, utjeha si­ drumom tarnice kakova tucaka. rotinje i tuge, razgovori s braćom, bri­ Kad je posvršavao te poslove, spro­ ga oko domaćeg blaga i negova vrta. vede dugo vremena u vrućoj molitvi; Ah! zašto je počinio tu ludost i ponu­ dio se za žrtvu? Obezumljen gotovo moleći oprost svojih grijeha j predavši od straha jednim krokom skoči do vra­ sc posvema i pravdi i milosrđu Božje­ ta £ naglo ih otvori. Očima stjedio mu. Kad su u tornju odbila tri sata, travom obrubljeni puteljak. koji je po­ sade svećenik niza stube svoga stana ■pa se uputi u crkvu. Crkva je bila dup­ činjao ispod zida te se vijugajući kroz uzorana polja sastajao s cestom. U mi­ kom puna kao na najveći blagdan. Uoči sli pohitio on tom cestom i zamakao nesreće, koja je imala zadesiti selo, na­ dobro poznatom stazom u šumu; tamo, šli se tu svi uz svog župnika, pa i koji nekoliko milja daleko, bila je željeznič­ bijahu drukčije najveći vjetrogonje. Svećenik .obučen u bijelu roketu, proka postaja. Svećenik nagnuo glavu na­ vuče se kroz tišinu pobožnog svijeta prijed i plašljivo motrio. U polju niko­ ga. dokle oko dopire; ni živa duša ne te stubama iziđe na propovjedaonicu. Razmislivši nekoliko dasaka počne svo­ će ga vidjeti. Stići će na stanicu, sje­ sti će u vlak i odvesti se daleko, dale­ ju besjedu: ko odavde, biće slobodan, živjeće. ži­ »Braćo moja! Vrlo mi je drago, što vjeti! Kao u ludilu, sad da će pojuriti ! vas vidim u tako velikom broju okup­ ; naprijed onako gologlav; ali! Poštena ; ljene. Vlasti su mi uslišale molbu te ! riječ — Leroy,„. su pomilovale Leroya; ik> pomilovanje S uzdahom zatvori vrata i kieknuv- I Laidcurovo i Vinčentovo nijesam mo­ ši na koljena prizove u pomoć sa svom gao isposlovati. Pohodio sam ih i ut­ snagom svoje vjere onoga Spasitelja, ješio. Spremni su umrijeti kano Fran­ koji je, kad inu se primicala smrt, is­ cuzi i kano vjernici. i kusio bio u vrtu na gori maslinskoj Bez kićenih riječi, posve priprosto svu njezinu strahotu, svu njezinu gorči­ govorio je on dalje o dužnosti, požrtnu — umirući, tako rekavši, unaprijed. vovanju i ljubavi domovinskoj. SlušaMoljaše ga da mu pomogne do kraja telistvo njegovo, kojemu se ideal sva­ i da mu povrati duševnu jačinu. Onda đao cbčno na životne potrebe, podila­ s ponovljenom snagom i upoznavši, da zi: h’ađni trnci. Obratfvš se za lim samoća i snatremje stvara slabost, pok žrtveniku obavi molitvu 5 podijeli bla­ hita natrag u svoj stan. Svrši točno goslov svojoj skupštini moleći od Bo­ svoje račune, razredi i ocijeni svoj ma­ ga strpljivost i prijegor, opomene ih. leni imetak, načini oporuku, kojom ma­ da se svaki vrati svojoj kući i ondje lo gotovine, što je imao, ostavlja najostane Kad ie izišao iz crkve, vidje!’ oskudniju članovima svojim župljasu ga. gdje sc je uputio prema škoT. nima a drmmna svakomu po kakovu Drugi dru zorom saznali su žunljauspomenu. Konačno svoga oslića po­ . ni tova sela, kakvu im je žrtvu prika­ kloni imućnijoj jednoj obitelji, uz po­ zao župnik... �-грана 4. Sirana • izgradnja većih brodova silno napredu­ i ma; ali su na velikim brodovima zave­ dene do sada jeumo u Engleskoj. Meje (15—350^0). Ovi veći brodovi su da­ uuc.m, ko zna, sa usavršavanjem teh­ nas jedino uračunivi kao prometna sred­ nike, da ipak ne bude njihova buduć­ stva između zemalja i kontinenata, pa nost. ćemo u slavnom i svrnuti na njih paž­ Po konstrukciji grade se brodovi za: nju. debelo more, mali put, obalnj i lučni Većina našeg svijeta nije vidjelo ka­ saobraćaj. Za debdlp more prave se ko brod izgleda. Nešto poput. čunka. veći brodovi, nego li što su prije bili Prije su građeni široki, zdepnjasti, sa­ u običaju, a po vrsti su brzi ili tovarni. mo tri puta dulji nego širi, ali su ih sve Veliki brzi brodovi uz brzinu puta daju utanjivalii j protezali dok su bili dulji putnicima i višu komociju u vožnji, a i za pet puta, pa za osam puta tako, da mirnije se kreću. Veliki pak tovarni uz sada iznosi duljina brodova 5—9 puta jeftin pogon omogućuju provoz velikih više od širine, a širina je tolika, kolik 3—7 puta dubljina kod riječnih brodo­ tovara preko mora. Zbog boljeg upova, dok kod brodova za debelo more । znanja i razumijevanja navešćemo ov­ iznosi dubljina oko dvije trećine širine, dje u primjeru nešto pobliže o brzom jer u velikim parobrodima ima i po 5—6 brodu kako izgleda: Brzi osobni brod, katova u dubinu do dna broda. Takvi ; koji ide brzinom od okruglo 37 km na veliki brodovi su dugi po 100 i 200 me­ sat ima: salone za zabavu ј posebno tara, široki po 12—20 m, duboki po 5 za jelo I. i II. razreda, sobe za društve­ do 13 metara, a izgrađeni su u čitavom I ni razgovor, poštu i brzojavni ured, oklopu: ili na spratove u cijelosti za obolnicu, štampariju, više šetališta za sobni promet ili pola na spratove, a po­ putnike, banje, kabine za spavanje, bri­ la šuplji s vrha do na dno za kombinojačnicu, knjižnicu, pa glazbu, apoteku, vani promet i osobni i tovarni ili u ci­ konditoraj (kafanu), džaba liječnika i jelosti šuplji za teretni promet. novine za putnike, centralno loženje, Prije su se izgrađivali brodovi od drelektričnu rasvjetu (sa 2.500 žarulja) veta, a sada se, počam od godine 1843., vodovod, hladnjake na palubi, te pe­ grade od željeza, jer ne samo što je dr­ karu, klaonicu, stanove za časnike bro­ da, za mornare, strojare i t. d. Dug je vena izgradnja unutra oduzimala mno­ 200 m, širok 20 i dubok 13 m. ima pro­ go više prostora od željezne građe, stora 16.000 tona 'brutto; nosi pored nego su željezni brodovi i čvršći a i povezenih putnika još 5.800 tona robe lakši u svojoj tjelesini od drvenh, koji teže 40—57%, dok željezni teže samo i rone tada 8 j po metara u vodu. S ve­ ćom parom brz je i do 46 km na sat. 20—46% od sveukupne težine, punog Nosi oko 2.000 kubičnih metara vode broda. 1 sposobnost nošenja mnogo ie veća kod željeznog, .nego li kod drve­ za piće, 25 brodića za spašavanje, do 5.000 tona ugljena, prtljagu putnika do nog brodovlja. I danas, kad se govori o brodarstvu, razumije se isključivo že­ jedne trećine robne tonaže, za proviljezna konstrukcija brodova sa tek spo­ jant, smrzlo meso u hladovini ili stoku rednim drvenim napravama unutar na ’ za klanje i t d. Posada mu je 550 oso­ brodu. Ujedno se razumije i pogon tih ba i to: 15 oficira, činovnici pošte i bla­ brodova, pa ložila se pod strojevne ka­ gajne, liječnik, 50 mašinista, 200 ložača, zane drva ili otpadci od riba, špirit ili 220 poslužitelja i kuhara i 50 mornara. benzin, ugalj Hi ostatci petroleja (maVozi oko 1.300 putnika i to 700 I. razr., sut). 300 II. i 300 III. razr., ima nekih 20 stro­ Strojevi, tjerani parom, vrte brodska jeva za razne svrhe parnih i električ­ kolesa sa strana, koja grabe svojim lo­ nih i t đ. paticama vodu poda se i pokreću brod Zar ne, to nije samo kuća, to je či­ naprijed ili vrte vijak, smješten pri dnu tav grad! broda od zada. Još godine 263. prije Srednji pak osobni brod ima oko 10 Isa pejg. (a. s.) kušao je A. Klaudius da hiljada brutto register-tona, brz je 25 zamijeni vesla s kolima-lopaticama, a do 30 km na sat, a strojevi su mu jaki danas su salonski brodovi (osobni) na 7—8.000 konjskih sila. Veći brod, koji rekućicama isključivo toga sistema. Osluži i osobnom i tovarnom prometu vom sadanjem sistemu su navodno do­ na pr. od 13.400 brutto tonaže, nosi po­ movina velike vode sjeverne Amerike, red zaliha ćutnura još i 11.600 tona te- ' gdje služe kao putnički i obalni brodo­ reta, jakost mu je 5.000 konjskih sila, | vi, a voze i po 2.000 putnika. Ovi bro­ a brzina 23 km na sat; vozi putnika: i dovi ali nijesu sigurni za otvoreno mo­ manje I. razreda, više II. i najviše III. re. Nego za daleku plovidbu na moru razreda. — Tovarni brodovi grade se služe parobrodi na vijak, koji je otrag , posebno za: žito, marvu, petrolej (sa broda u vodi, sa 2—4 krila. Izumio ga i cisternama — tankovi), polaganje ka­ je J. Ressel iz Trsta god. 1829., a od bela, šleperi, za gašenje požara i t d. 1839. se svuda udomio i usavršio tako, čiji cijeli slobodni prostor tovar zapre­ da sada dosiže promjer i do 8 metara, ma; a nose n moru do 20.000 tona, a vrti se do 80 puta u minuti, dobiia pri­ na rijekama od 10 do 3.000 tona, a naj­ tisak vode i do 90.000 kg na sva 4 krila više ih sa 100—300 tona (takvih u Nje­ i otiskuje brod naprijed i do 50 km na mačkoj 8.673 u god. 1897). Nečista (brutto) od čiste (netto) to­ sat. naži raslikuje se kod brodova: tovarnih Pogon parobroda sa parem počinje za 10—30% i brzih do 50%. I čista i sa Papinom, koji 1681. predloži, da se nečista tonaža upisane su ti certifikatu brodovi gone parnom snagom. Ali tek godine 1774. i 1775. konstruisaui su pr­ svakog broda. Šlepovi su potpuno šupljeg prostora vi parobrodi i od god. 1812. zaploviše parne lađe u Engleskoj, 1816. posjetiše unutar (kao hambari), bez strojeva, a vuku ih motorni čamci s jakim strojevi­ s njima preko mora već i njemačke vo­ de (Rajnu i Elbu), od god. 1830. pojavi ma, koji jeftino rade. Ovi čamci ne se istom prvi put parna lađa i na Du­ mogu drugog tovara nositi, jer lsu im teške mašine i kotlovi i zalihe ćumura, navu. da ovi sve ispune. Razvitak parobrodarstva je, kao i u Dužina života brodova je oko 20 go­ svemu drugom, od elifa. Godine 1787. dina za brze i jake, 15 godina za sred­ stroj parobroda ima 2 konjske snage, nje i 10 godina za slabije građene brogod. 1807. jma ih 20, god. 1833. njih đovp. Svaki brod ima na sebi ubilježe110, god. 1843. njili 2.000, a sada i 40 nu javnu ocjenu, koliko je valjan za do' 50.000 konjskih sila. Godine 1802. plovidbu -na moru. Naiboka ocjena je prevaljuje parobrod za sat 5 km, god. 100 A,, za slabije 95 Af, 85 As, 80 A„ 1807. ide 6 i po kilometara i t. d., a sa­ 70 A2, bez oznake su nepouzdani, ne da i 50 km na sat. Godine 1807. veličina želi ih niko kupiti. je broda 42 m duljine i 4 i po širine, god. 1843. je već 98 m dug i 15 m ši­ rok, a sada i 250 m dug i 25 m širfk. Godine 1833. ima prostora u sebi za no­ šenje tovara 807 tona (tona je 1.000 kg), god. 1843. ma 3.500 tona, a sada i do SAZIV V. M. SABORA. Na sjednici 40.000 tona ili 4.000 vagona, osim gr­ v. m. saborskog odbora od 4. o. mj. dosija iz državnog natjecanja kao što zaključeno ie, n prisutnosti g. rels-ulsu: »Vaterlandc (njemački) sa 60.000 uienie, da se novo Izabrani v. m, sabor i tona, »Olimpils« (Vite. Star linije) sazove na redovito zasijedanje u četvr­ 66.000 i »Britank« (engl.) 70.000 tona. tak 25. marta t. g. sa slijedećim dnev­ Pošto moderni strojevi brodova, koji nim redom: 1. odobrenje iz.bora člano­ su se usavršili do velike snage kako vidjesmo, (od godine 1884. i četvero­ va kot povjerenstava koji su Izvan sje­ struki se postavljaju), troše mnogo godišta povjerenstva; 2. odobrenje izbo­ rivog materijala — 0.6 — 1.2 kg uglje- : ra članova sabora; 3. Izbor podpređna za svaki sat i konjsku snagu — to ! sjeđm! a; 4. izbor članova saborskog se pokušalo u novije doba, da se na- i od! n; 5. ostavka v. m. direktora; tječu parne turbine sa parnim mašina- I 6. ’:' mnltet. Bomate vijesti CVvovonrf uredsik: M. Sttdžik«. Број 129 Broj »НРАВДА' — »PRAVDA" Kako čujemo u isto će vrijeme biti sazvana i izborna kurija. Žandar — agitator. Žandarski nared। nik u Trnovu (Sarajevo) Rostiguss, I kojem se iz prezimena vidi, šta se i i kuda spada, osilio se je dotle, da odr­ žava i — javne zborove. Kad bi ovaj tudinac znao svoju dužnost i kad bi te zborove sazivao u svrhu, da miri naš narod i upućuje ga na slogu, hajI de de; moglo bj se to i trpiti. No on i na zborovima radi obratno: mjesto da stišava i izmiruje, on huška 1 podbada na osvetu; on zavada i upućuje na od­ mazdu — za 1914. Pozivamo nadležne, da ovog opnožutog deliju upute na ispravno vršenje dužnosti, jer bi ga inače mogao kogod drugi poučiti kako se ima držati jedan narodni sluga. Ako je u Podlugovima bio zaveo sovjet, u Trnovu lje ne će. Koža za muaillme. Ušijed nepredvi­ đenih poteškoća na pošti s jedne stra­ ne, s druge radi indolenoije pojedinih kotarskih muallima, koji nam nisu pra­ vovremeno novac poslali, odbor muallimskog udruženja nije mogao u odre­ đenom roku raspadati kožu za muallime. Pošto je to i jedno i dr.ugo napokon uklonjeno, to je raspačavanje tek na 1. ov. mj. otpočelo. Stavljajući to na znanje molimo sve kolege, da nas poštede sa požuriva­ njem, jedno imajući na umu, da je to jedan vrlo ogroman posao, drugo da su svi članovi užeg odbora i previše zaokupljeni svojim službenim poslom. 1 Da stvar brže ide, da bude još i si- | gumija kao i da nas poštede od silnih I poštanskih troškova, umoljavamo sve i one nmalime, a naročito koji su na že- i ijezničkim prugama, da umole nekog I i koji ovamo kakvim poslom dolazi, da ; po njemu tu kožu pošaljemo. Naravski takva osoba, ak» »lje lično poznata kojem odborniku treba da ima; de vjerodostojno ovlaštenje proviđeno službenim muhurom dotične mektebi ibtidaije. Odbor. Na dan 70. godišnjice presideata Masaryka 7. marta o. g. pri mače »osjete konzul čehoslovačke republike u kon­ zulatu. Careva ul. br. 26 od 12—13 sati. Santo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treb > da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik, koji možete tražiti samo od tvrtke H. Suttner, (Ljubljana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetlenih, te zidnih satova, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvlke H. Suttner. Ljubljana br. 706. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Ehafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 27 kruaa. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Feherove prave Nbapaluie vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 12 kruna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 5 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 12 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stublca donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Udvolratsku kancelariju Prodajem kuću otvorio je ti Trav­ niku advokat u Bihaću na vrlo lijepom mjestu javnom licitacijom na licu mjesta dne 15. marta 1920. Anna Stejskal, Bihać. Of. SulBjman fllEčhavić UNI VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opšthie П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2.. Objava. Moj sin Salih Fazlič je svojim ro­ diteljima izašao iz svakog reda. Za posuđeni mu novac neodgovaram. Šaćiraga Fazlić. 0000000008G00 Sira Travničkog i Vlaškog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. ooooooooooooo Ljubuški. Riiholm F. ТЈвГвпкаск uvoz i izvoz tem. telinićkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreće žeste nadomjestak, laštila za cipeit viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, gleuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. Jedina Muslimanska fotografska radnja otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Karahasanović Muradif Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda* ,7з'«ч!к: Г«и>г»1м| Odbor »I M. O.« i počeo se rasprodavati. žtumpurlh D. A A. Kalo«. Sarajevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ebc743df7af9f58ee4a19ac34ae42687.pdf 1ec8887be6eae8ff32f299277b2c4e8d PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena. <■ »» S Ж A »№ . ... — » Ж Иж POJEDINI BROJ 1 k r u n a. Ж W| Ж Ц Us ,zlaz‘ subotom, utorkom W S H O, “јв SioT odbor. igSn wf jgEg Sn Ж ^gS ЗЕ мИк Pret iata godišnje 80 kruna, napola godine40kruna. Uredništvo i uprava se u Carevoj ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИJE. račun pošt štedionice 1119. ■м^ ИЧ» » «ИИи» d Им JBHL Broj 25 (130) № Ja ШЛ gj« * Л а» V wL...^OF јК Me Sarajevo, subota 6. marta 1920. (15. džumadil-ahira 1338.) Prekipilo je već. *) »T««rquemada, glavni inkvizitor u sla i takmeći se jedan s drugim, raspaApatap. zatraži od pape da se svi Jevčavaiu to dobro i dijele ga svojim slu­ ceB protjeraju iz Spanije. 30. marta gama. Tako su se i političke stranke 1492. ljude potpisan nalog o tom prodale na posao te konkurirajući jedna gosu. Po tom nalogu, muško, žensko, s drugom dijele muslimansko dobro i staro, nejako, bogato, siromašno, što gledaju koja će što više dati seljaku. i« god Židova mbrade ostaviti domo­ A Sline to opravdavaju? Eh, pa to je vinu. Ako bi se koji povratio bide kaž­ jasno: treba ukinuti feudalizam, a munjen smrću. Dozvoljeno im je prodati slimanii su feudalti, gulikože, paraziti svoje dućane i drugi imetak, ali novac itut- A toga u današnjoj demokratskoj koji uzmu za to moraju pretvoriti u Evropi ne smije više biti! papir ili kupiti za nj kakve španjolske Susreo jedan čovjek lisicu gdje u vas •robe. Zlata ne smiju ponijeti Na to trk bježi iz varoši i zapitao je što bje­ jadni Židovi iznesu na prodaju svu ro­ ži, na što mu je ona odgovorila: »Kako bu, sve kuće i sve ostalo što su hnali. neću bježati? Car naredio šta je god AH neće niko da kupuje. Jer svak je deva u gradu, da sve imaju ići da se znao, da svi Židovi koncem juna iste tovare 4 da prenose terete nekud dale­ godine moraju ostaviti Španiju; prema ko, pa se bojim da ne reknu i meni da tomu svak je unaprijed znao da će sve sam deva i da se ne povedu!« Na to je židovsko dobro ostati i da će se bes­ čovjek zapita: Kako možeš na to misli­ platno razdijeliti medu kršćane. Dođe ti; gdje lisica gdje deva?« — »Šuti, da­ konac juna, sve što je bilo jevrejskog našnji je svijet taki: kad jednom rekne uha, ostavi svoje domove, u nepre­ i lisici da je deva, ona osta deva i ne glednim povorkama krenuše na daleko može to sa sebe skinuti, niti koga uvje­ putovanje; njihov jauk i plač dizaše se riti da je ona lisica.« do pod nebesa!... Jedan di) ovih pro­ Tako je i sa muslimanskim »feudaliz­ gnanika prede u Afriku, drugi se ukr- i mom«. Jedanput je rečeno, da su feu­ eaše u lađe da idu u Italiju. Broj ovih dalci, i oni taki ostaju, pa im treba sve nesretnika bio ,c toliki, da se je od ve­ oduzeti. like stiske u lađama pojavio titus. Kad Feudalao je i onaj koji je s krvi za­ su se iskrcali .u Napulju zarazili su tiradio i uštedio nešto novaca pa kupio fnsom i napuljsko pučanstvo, od čega slobodnu zemlju. U ratu otišao u voj­ je zaglavilo 20.000 duša.... sku; a da mu djeca ne samru od gladi, »Do nekoliko vremena dođe red na dao je zemlju susjedu-, da mu je obra­ Arape. 1502. godine u februaru, izdade đuje i da polovinu ili tretinu ploda daje se jedna naredba u Sevili, prema ko,oj njegovoj dječl. Rekplo se da je feuda­ se »Božiji dušmani« Arapi predaju na lac, i nije druge, mora se i njegova milost i nemilost kršćanskom fanatizmu, , zemlja smatrati kao da je oteta ima i prema kojoj svi Arapi, koji neće da 500 godina. se pokrste moraju ostaviti Španiju. 1 Feudalac je i onaj koji je sobom ob­ Arapima ie dozvoljeno prodati svoje rađivao svoju zemlju, ali je umro i oimanje, ali novac u zlatu i srebru ne stavio iza sebe nejaku djecu koja nijesmiju nositi. Još se u naredbi veli da su kaidira zemlju obrađivati. Dječiji tuse Arapima zabranjuje ići u koju islam­ otr dao zemlju seljaku, da je obraduje, sku zemlju, a oni koji bi se ogriješili o a njezin plod da užii^ i on i nejačad ovu zabranu, biće kažnjeni smrću. umrloga. Seljak se zatekao na zemlji Jadni Arapi! njihova je sudbina bila danas i treba da zemlja pripane njemu. žeSća i nemilosrdnija od židovske. Jer I ta je zemlja oteta ima 500 godina i Židovi su mogli ići gdje ih je volja. Ti­ danas treba da se istrgne iz ruku one ranija i zvjerstvo Španjolaca bilo je do­ nejake feudalčadi! tjeralo dotle, da je vladalo opće vje­ Feudalac je r onaj koji je kupio njivu rovanje da: kršćani imaju pravo jed­ i dao je seljaku da posadi lozu, sklo­ nim općim pokoljem pogubiti sve Ara­ pivši s njim ugovor na 5—10 godina, pe zato, jer ne će da pređu na kršćan­ da mu daje polovinu grožđa. Danas stvo- Koliki li je kontrast između ovog treba i loza i zemlja da pripane selja­ postupka kršćana prema Arapima i naku. A onaj koji je za nju napoleone broiina kako su Arapi za vrijeme svoje jio treba da ostane bez nje, jer i ona moći postupali sa krćanhna i kada su spada među one koje su otete ima 500 kršćani pod Arapima uživali sve vjer­ godina! ske i druge povlastice i sloboštne.« *) Feudalac je i starac koji je obnemoOve crne slike iz povjesti i nehotice gao, a ima samo tri njive, pa ih dao izlaze pred oči, kad čovjek, nakon sve­ seljaku koji ima deset puta toliko svoje za što zna o riješenju agrara, još i u vlastite zemlje. Danas treba da taj sta­ »Jugoslaviji« pročita rezoluciju H. P. rac ostane bez zemlje i da se njegove S. o oduzimanju beglučkih zemalja i tri njive priključe zemlji i šumi od sto­ kuća ma tim zemljama. Ko ima ikoliko tina đunuma površine onog seljaka — čovječanskog osjećaja prema tim jad­ sipati soli u more — jer je onaj starac nim bosnskim muslimanima, mora da feudalac koji je oteo svoje tri njive ima se sa grozničavom trešnjom u srcu pi­ 500 godina! ta: da li crna sudbina španskih је/ггеја Grozne pošljedice ovog nečuvenog, i Arapa >ne čeka i — bosanske musli­ neviđenog, u historiji nezabilježenog mane. Kao da su izloženi na raskršću, zuluma već se pojavljuju u cijeloj svo­ dobivaju i podnose udarac za udarcem joj tragičnosti: Zađite u telale ovdje u i, kao sntlaćem, kao onesviješćenj če­ Sarajevu, a i u drugim kasabama, po­ kaju dok dođe zadbji i smrtonosni uda­ gledajte na čaršiju. u dućane i šta ćete rac. Ni u kom oslona, ni otkle pomoći, vidjeti? Prodaju se jorgani, jastuci, du­ nj od koga — ni sućuti. Svak upire šeci, nakit, djevojačko ruho j kojeka­ prstom u njihovo dobro, svak njihov kve dragocjene obiteljske uspomene, imetak iznosi na pazar i s njim trguje. kao stari sahati, koji su naslijeđeni od Zašto? Jer treba glasova, treba poja­ čati stranku, treba iz muslimanskog •) Ove je redove napisao jedan hla­ dobra stvoriti politički kapital. Muslidan mteligent i mi možemo dodati sa­ mansko dobro sliči na imetak jedne fa­ mo to. da potpisujemo svako slovo 0milije koja je posve izumrla i nije osta­ vila nasljednika, pa se susjedi latili po­ vog članka Zaista je prekipjelo. Pardon, ima još jedan dodatak: napustićemo borbu kad se mogne prijeći preko *) Draper: Borba vjere i znanosti, naših mrtvih tijela. Ur. sv. 2„ str. 220-224. pradjedova i dosad u familiji čuvani kač kakva svetinja, sedefom ukrašene puške, zlatom izvezene stare anterije, dakle sve ono što sačinjava nenado­ knadivo blago, što nosi ha seb; najsve­ tije uspomene jedne obitelju Da, ali ni to niie neiscrpivo vrelo, i tomu će brzo doći kraj. Kod nekih je familija već i došao. Pa šta rade te familije, kako žive? Ovo znade samo Bog i oni, jer nije moguće zaviriti u njihov stomak i vidjeti pustinju i prazninu koja u nje­ mu vlada, niti je moguće osjetiti smrt­ ne muke glad kojoj su oni žrtva. Veledušni su političari glasali da se takima dade neka odšteta i da odmah mogu primiti neku svotu za svoj hak. I.... Mi znamo da je jedan musliman dobio 270 kruna za hak one zemlje, sa koje mu je godišnji prihod u mirno do­ ba iznosio 20.000 K. Usporedite mirnodobskih 20.000 K sa današnjih 270 ćagetuša i eto vam tjajsavršenije inkvizi­ cije u Jugoslaviji! Da, Jugoslaviji, jer taka sudbina ne zateče ni jednog ma­ džarskog ih poljskog gavana ... Idemo dalje. Ал5 1 : A«, V' glasali predlog o rešavanju begluka sa­ mo u Bosni i podnijet ga Regentu na potpis;. od članova centralnog odbora H. P. S. koji su k tomu dodah da se još i kuće na tim zemljama imaju odu­ zeti i uopće od svih onih političara i naših suplemenika koji odobravaju tu otimačinu, koji bi mi god rekao da mu­ slimane smatra svojom istokrvnom braćom, otvoreno mu velim da je to ap­ solutna. neistina. ■ — Ko bi posumnjao u ovu tvrdnju, nek se malo zamisli, kakav li je osjećaj prema muslimanima morao da vlada u srcu tih političara u onom momentu, kad su stvarali te zaključke da se muslimanima ama baš sve oduzme! U mo­ mentu, kad su oni o tom raspravljali i kad su napokon odlučili da jedna velika većina muslimana umre od gladi, je li moguće, da je u njihovim srcima vladao bratski osjećaj? Misliti na to samo je ironija, cinizam i ništa drugo. Izbori se primiču, treba predobiti seljaka, kupiti Godina II. njegov glas, a dati mu u zamjenu i zad­ nju parcelu muslimanske zemlje; to je svrhat Da, ali kad, se seljak nauči na prodaju svoga glasa, šta će mu se dati do godine ili do dvije godine za njegov glas? Seljak stupa u slobodnu državu sa prodajom svog glasa onomu koji bo­ lje plati. No šta će biti ako seljak u dru­ gim izborima rekne: »Ne dam ti džabe glasa, hoću da me sad oprostiš od po­ reza!«? Hoće li političari pristati i na to? Ako pristanu, kakav izgled i ka­ kve uvjete onda ima država za svoj opstanak. Vala do tog došlo ih ne do­ šlo, muslimane više neće biti ni brige, jer sva je prilika, tu ih onda više ni biti neće. Marva dođe na klaonicu i tu gubi život. —a- Ovi retci vjerno izrazuju duboku očajnost ogromne većine onih koji su se dosad zvali mali posjednici, a to potre­ sno stanje duše može da zavitlja moz­ govima obespravljene muslimanske mase tako, pa da više ne imadne ob­ zira prema ničemu. Upozorujemo sve mjerodavne faktore, i sve političare neka razmisle i nek se dadu na poprav­ ljanje onog što se da popraviti. Jer i mačka kad se pritjera u škripac zgrabi čovjeka za oči i za grlo i ne pušta ga dok ga ne udavi. U isto vrijeme upozorujemo i muslimane da se saberu, da zajednički razmisle i da složno poku­ šaju opet zakonitim putem potražiti pravdu na najvšem mjestu. Jer Regent je usitnu plemenito odgojen, srce mu je puno humanitarirosti i sve svoje poda­ nike gleda jednakim pogledom. Među ; muslimanima treba osobito u ovim sudbonosnim momentima da vlada slo­ ga i međusobna solidarnost a u isto i vrijeme treba da budu energični, us। trajni i neustrašivi u svojim zahtjevima. Sve izdajice, sve odrode, sve prodane i i podle duše koje kušaju da rasklimaju |s našu zajednicu, da razbiju naše redo­ ve, treba proklinjati i u kamen zatucati, treba izliti na njih sav odijum, sav gnjev koji se u današnjem očajnom sta­ i nju nagomilao u muslimanskim srcima. ; Danas, kad na hiljade muslimanske i nejačadi i staraca pišti od gladi, one . prodane duše imaju zvjersko i bratonbilačko srce, da javno ispovijedaju da je muslimanima dobro i da im ne fali | ništa. Ja nemam zemlje, nijesam ie ni . imao, ne tražim ni da je imam, niti sam 1 uopće lično tangiran agrarnim pita­ j njem, ali osjećam svu težinu situacije, I u koju je dovedena jezgra našeg življa X. , i otvoreno rekoh što osjećam. Klevetnici dra Hrasnice doživljaju užasne tuševe. Mislili su da je dovoljno, ako se anonimnim sastav­ cima nabace blatom na.njegovo pošte­ nje i držahu, da će svak šutjeti pod te­ rorom »demokratskih« reptila. Među­ tim su grdno nasjeli. Ljudi nesamo da ne šute, nego i odlučno odbijaju »demo­ kratske« laži i petljanije. U prošlom broju denesosmo izjavu g. Curčića, a danas donosimo jednu još izrazitiju svjedodžbu poštenja, upravljenu na ad­ resu g. dra Hrasnice. »Zagrebačke No­ vine« od 29. marta broj 36. donose ovu izjavu: »Ponukan izjavom Milana Curčića, zamjenika državnog odvjetnika u Sa­ rajevu, u aferi g. dra Halidbega Hras­ nice, izjavljujem slijedeće: Ja sam kao jednogodišnji dobrovoljac služio kroz 22 mjeseca kod vojnog suda u Kragu- jcvcu, gdje sam vršio službu perovođe i tumača srpskog i njemačkog jezika. Bio sam prisutan kod suđenja smaknu te tridesetocice Srba, a tako i kod nji­ hova smaknuća. G. dr. H r a s n i c a nije u ono vrijeme više bio u Kragujevcu, već u Sarajevu kod tvrđavnog suda, pa tako nije nikako su­ djelovao kod ove justifikaciie. Ovo su sudovanje i smaknuće obavili vojni su­ ci dr. Kamilo Bohm, kapetan auditor i dr. Viktor Frankl, natporučnik auditor, a sudu je predsjedao pukovnik Hunka. Osim toga mi je izjaviti, da dr. Hrasnica nije nijedne smrtne osu­ de potpisao, niti proveo, niti kod ikoje sudjelovao. Isto tako vrlo dobro znadem, da je dr. Hrastika uvi­ jek izbjegavao sve kaznene slu­ čajeve, u kojima je bilo izgleda, da bi �Strana 2 Страна ■PRAVDA* — .ПРАВДА* mogla pasti smrtna osuda.Dr. Kras­ nica bio je p o š t i v a n kao jedan od najpoštenijih sudaca. Ako bude od potrebe, spreman sam i detalje dati kao jedan od najmjerodavnijih svjedoka u tom slučaju. U Zagrebu, dne 28. veljače 1920. Alić Josip, kr. mjernik.« Ovdašnjem »demokratskom« reptilu »Glasu Naroda« bilo je malo, što je preštanipao sve laži svojih beogradskih drugova, nego je iznio i potvoru, da je dr. Krasnica diktirao i anonimne pri­ jave. Mi smo u petprošlom broju iznijeli Hrasničin ispravak na tu bestijalnu po­ tvoru, a ovdje donosimo dvije izjave, koje iz temelja obaraju i ovu podvalu. U samom »Glasu Naroda« od 2. marta broj 189 stoji ovo objašnjenje: »Izjava g. dr. N. Andrijaševića. Po­ vodom naše beleške u subotnjem broju | u kojoj se iznose novi podaci o Kras­ nici, g. Andrijašević nas je opunomoćio da izjavimo da on ne zna da je Krasni­ ca ikada napisao u početku rata ijedne prijave protiv ma koga u Sarajevu. On je ujedno ispitao svoju pisaricu. na koju se naš dopisnik poziva, koji kategorič­ ki tvrdi da nije nikad pisala nijedne Hrasničine prijave. Reč ima naš dopisnik koji treba da nam da konkretnije podat­ ke o ovoj stvari, naročito da tačno iz­ nese kad mu je pisarica g. Andrijaševi­ ća govcrila o Hrasničinim prijavama i koje je ličnosti navodila koje su bile u njima citirane. Kako je stvar vrlo važ­ na za objektivno prosuđivanje Hrasničina slučaja, mi molimo našeg dopisnika da što pre unese svetlosti u ovu aferu!« S tim u savezu dobismo prekjučer od gđice Olge Stanišićeve ovaj tuš »Glasu Naroda«: Izjava. Mualimska predstavka. poslena od 15. maja 1911. do 15. janu­ ara 1913. i kroz cijelo vrijeme niti sam pisala kakovih prijava po diktatu g. dra Krasnice, niti sam kao Srpkinja za ci­ jelo vrijeme moga uposlenja mogla opa­ ziti da g. dr. Krasnica — premda osvje­ dočeni Hrvat — goji kakovo neraspolo­ ženje prema Srpstvu i prema Srbima. Gospodina dra Krasnicu nije smetalo nikada moje Srpstvo niti me je uopće otpustio iz službe, nego sam ja svoje­ voljno istupila jer sain bila dobila bolju kondiciju kod ovdašnje Muslimanske Centralne Banke. O gospodinu dru Krasnici mogu da se samo najpovoljnije izrazim i kao o bivšem šefu i kao o potpuno ispravnom čovjeku, Sarajevo, 3. februara 1920. Olga Stanlšićeva, knjigovođa. Znatiželjni smo kako će se snaći »Glas Naroda« i hoće li imati kuraži, da poliže svoju klevetu. Dakle, gospo­ do! Bilješke. Sastav slovenačke vlade. Jugoslaven­ ska socialdemokratska stranka i iugosl. demokratske stranke odbile su poziv predsjednika slovenske vlade dra Brejca na sudjelovanju u vladi. Uslijed to­ ga će dr. Brejc predložiti ministarstvu sastav nove pokrajinske vlade samo iz redova slovenske pučke stranke. Regent o Hrvatskoj. 3. о.тпј. primio je regent u audienciju ministra za šu- I me i rude g. dra Ivicu Kovačevića. a I sutra dan g. bana Matka Laginju. koji je podnio izvještaj o položaju u zemlji. Niegovo Visočanstvo se vrlo zanima za sve pojave javnog života i primio je izvještaj g. bana sa zadovoljstvom na znanje. Prestolonasljednik je izjavio g. Ivici Kovačeviću. da će posjetiti Zag­ reb u što skorije vrijeme. Pošto se pronose glasovi, da se notica »Glasa Naroda« o tobožnjim denun­ cijacijama g. dra Krasnice odnosi na moju osobu izjavljujem: Ja sam bila kod g. dra Krasnice za­ Iz privr. nar. predstavništva. Već od nekoliko dana opažalo se u javnosti veliko interesovanje za sjed­ nicu Privremenog Narodnog Predstav­ ništva od 3. o. mj. Davno prije 3 sata bili su kuloari puni narodnih poslanika. Na sve strane živahno se raspravljalo o parlamentarnoj situaciji i na svakom se koraku čula jedna te ista rije.: kvorum. Poslanici pojedinih grupa rasparvijali su međusobno i sa poslanici­ ma drugih grupa. Svakako je to bila jedna od najživahnijih slika koje su se doživjele u kuloarima. Odmah poslije 3 sata popodne galerije su se počele puniti općinstvom. Di­ plomatske lože bile su također dupkom pune. Tu su se vidjeli nekoji predstavniei stranih država, a bilo je osobito mnogo ženskog svijeta. Galerje su bile dupkom pune svijeta. U novinarskim klupama bio je toliki broj novinara, da su neki ostali stojeći. Poslije 4 sata počeli su ulaziti narodni poslanici iz vla­ dinih stranaka i zauzimati svoja mje­ sta. Od »demokrata- su bili prisutni: Timotijević. Kadivojević i Dragutin PeiSć. od socjaldemokrata Vaso Knežević, a od Crnogoraca Daković, Piletić i Marko Matanović. Za vrijeme sjednice opazili su se i slijedeći pristaše »demokratsko-socijalističkog« bloka: Krstam Andelnović, Abotimović, Ribar -i Kotač. U 4 sata i 40 minuta predsjednik par­ lamenta dr. Draža Pavlović otvara sjed­ nicu. Nakon što je pročitan i ovjerov­ ljen zapisnk prošle sjednice, prelazi se na čitanje molbi i žalbi. Narodnim po­ slanicima Nježiću,- Markoviću i Etingeru odobreno je otsustvo. Predsjednik objavljuje, pošto nema usmenih pitanja, da se pređe na dnevni red. Narodni -po­ slanik Pečić (»demokratska« zajednica) traži, da se konstatuje broj prisutnih na­ rodnih poslanika, te da se poimence prozivlju. O tom predlogu razvila se debata, u kojoj su učestvovali narodni poslanici, Ribarac, Protić, Bairić d Pečić. Poslije toga dolazi do prozivanja i bro­ jenja narodnih poslanika, da se utvrdi da li ih hna dovoljno, da bi se ustano­ vio dnevni red za iduću sjednicu. Kod glasovanja »demokratski« poslanici izilaze. Ostaje u dvorani samo g. Mika Radivojević radi kontrole i poslanik Poščić, koji je glasovao i istupio iz »de­ mokratske« zajednice. Poslije izvršenog glasovanja ustanov­ ljuje se da je prisutno 147 poslanika, 1 j j 1 ; ; i | : jer su neki poslanici kao na pr. Angeli-nović i drugi brojeni, a da nisu bili u dvorani, i da su neki drugi također bro­ jeni. a da nisu imali pravo, da se broje. U ovoj je debati uzeo riječ i Protić, koji veli da trenutak u kojem živimo — treba mnogo rada. Ako se ne bude moglo raditi, onda će konstatovati uz­ roke, radi kojih vlada ne može raditi u Privremenom Narodnom Predstavni­ štvu. Govoriće o kvorumu i broju koji je potreban za kvorum, pita se, da li treba raditi na bazi poslovnika srpske narodne skupštine, da li da se drži to­ ga broja. U početku je zaključeno, da će se zadržati poslovnik Srp. Nar. Skup­ štine i da će se smanjiti broj za kvorum. Za njegovog prvog mlnistrovanja podnio je dr. Kramer, koji je onda bio ministar za konstituantu, predlog, da se -kvorum smanji i to na 80. Odbor je odobrio taj predlog, veli g. Protić, ali je tražio da kvourum bude 100. Ovaj predlog nije došao još pred Narodno Predstavništvo. Za sada ne će da više govori, nego -moli da se pređe na dnevni red (Odobravanje). Dragutin Pečić tvrdi da objavljnei rezultat glasanja nije tačan i kaže, da kvorum treba da bude 140. jer svih poslanika ima 296. te prema tome je polovica i 1 više 149. Predsjednik je objavio da ih ima 147, ali su zabilježeni gg. Trajković i Anđeli nović, koji nisu bili prisutni. Kad se ti odbiju od 147 fale 4 glasa do 149. Prema tome sve odlu­ ke, koje se donesu s ovim brojem, nemaju vrijednosti. Tvrdi da su počinjeni još neke druge nekorektnosti. Na to se je razvila debata, u kojoj su uče­ stvovati i Draža Pavlović, Nastas Petrović- Protić, Živko Petrlčić, Timotije­ vić, Josip Vojnović, Dinko Vašić. Nakon debate ministar predsjednik g. Pro­ tić najavila dnevni red za iduću sjednicu: deklaracije vlade, bidžetne dvanajstine, ratifikacija mira sa Njemačkom, porez na ratne dobitke. Predsjednik Pavlović predlaže na to ovaj dnevni red, koji se od prisutnih poslanika usvaja aplauzom i završava sjednicu u 6 sati i 20 minuta, a sli'edeću nriče za petak u 10 sati prije podne. Čitajte i širite „Pravdu"! _________ _ __________________________ bp°* 130 »toj ' , i i ! i [ i i ] । I i , , j i - | | Mnoge nas provincijalne kolege ne­ prestano pitaju kakve korake mislimo poduzeti prigodom ovogodišnjeg zasijedanja vakufskog sabora glede pobolj­ šanja mualimskili beriva, te pošto nam nije moguće, da svakom pojedince od­ govaramo, to ovim putem iznosimo predstavku, uintćenu na adresu vakuf­ skog sabora koja od riječi do riječi glasi: »Opstanak bos.-herc. muslimana kao konfesije u pravome smislu te riječi, držimo da je uvjetovan dobrim vjer­ skim i moralnim odgojem njihova podmlatka. Ako se pak na to polaže i ako se uopće želi da taj podmladak dobije čvrst temelj u svojoj svetoj vjeri Islamu, on­ da je jamačno dužnost svakog pojedi­ nog člana sadanje islam, generacije, a naročito pak legalnog predstavništva naše -najviše autonomne uprave, da ob­ rati i posveti svoju pažnju na glavne faktore — stalež, koji na prvome redu usađuje klicu Islama toj budućoj uzda­ nici islamske zjaednice u ovim zemlja­ ma — a to su muallimi. Da, muallimi... Taj stalež već desetke godina gla­ duje, desetke godina bori se za opsta­ nak svoj i svoje djece, bori se i traži svome bijednom stanju pomoći, ah sve njegove molbe: jauk njegove gladne djece, njegovi vapaji ostali su do danas samo — glas vapijućeg u pustinji.... Dosadašnji predstavnici u našem vrhovnom autonomnom tijelu ili nisu htje­ li. ili nisu imali sposobnost, da po svo­ joj dužnosti iznađu vrela, odakle će se pomoći tome bijednom staležu: nego su snu uvijek govorili: »nema se oda­ kle. strpite se!« I muallimi su trpili, muallmi su s najvišim prijegorom sno­ sili bijedu svoga života; njihova djeca, njihove žene su od gladi umirali, a oni su uvijek bili na visini svoga uzvišenog poziva: neumorno u vjeri odgajali dje­ cu svoje islamske zajednice. Ali i nji­ hove su se sile do skrajnosti iscrpile. Koliko god bi svaki muallim pojedince bio pripravan, da svoju osobu u službi svoje uzvišene vjere žrtvuje, da u svo­ me časnom pozivu od gladi umre, sve­ ta mu je dužnost, da od propasti saču­ va svoju ženu i svoju sitnu djecu. Od­ bor muallimskog udr-uženja svojim pod­ neskom od 18. januara 1919.-tražio je od tadašnjeg vakufskog sabora, da se usvoji osnova pragmatike i po njoj predviđena tako skromna beriva, pa je i to odbijeno sa običnom motivacijom: »nema se odakle«... To je bio povod, da su muallimi u lanjskoj godini stupili u štrajk i samo se imade zahvaliti »Jug. Musi. Organiza­ ciji«, koja je muallimskim zahtjevima iz vlastitih sredstava djelomično udovoIjla, da taj štrajk nije kroz cijelu godi­ nu potrajao. Pošto je ta organizacija bi­ la jedina jamčevina, da će samo ljudi iz njezine sredine htjeti i moći udovoIjti svim zahtjevima muallima, potpisa­ ni odbor muallimskog udruženja vedra čela i s potpunom nadom u uspjeh stu­ pa pred forum visokog sabora,z kao pravog predstavnika narodne volje i ovim skromnim podneskom moli: Da se u smislu citiranog podneska našeg udruženja od lanjske godine usvoji službov-na pragmatika i naš miro­ vinski štatut sa označenim preinaka­ ma; traži: Da se pokraj toga muallimima dozna­ če odgovarajući doplaci prema današ­ njim prilikama i skupoći u onoj visini, kako to imaju učitelji nar. osnov. ško­ la; zahtijeva: Da se na svaki način brišu ŠŠ 157., 1.58 te alineje: II.. 14. i 15. u § 73. aut. »Statuta« — ako dođe do revizije — te da se ta vlast prenese na okružne muftije odnosno na predsjedništvo ule­ ma mdežlisa. Ovaj zahtjev suvišno je obrazlagati kad se znade, da je svaki muallim tim kobnim paragrafima bio izvržen šikanaciji povjerenstva, a naro­ čito, pojedinih predsjednika, којн su mu ubijali svaku volju, da svoj blagotvor­ ni rad dovoljno razvije. To su u glavnom naši skromni za­ htjevi, pa ako visoki sabor tome nemože udovoljiti, s bolom u duši potpi­ sani odbor izjavljuje, da su muallimi prsiljeni u smislu zaključka svoje Ijetošnjc glavne skupštine istog dana stupiti u pasivnu rezistenciju te time dovesti naše mektebi ibtidaije ti najveće ex-lex stanje. Potpisani odbor vrlo žali, ako do to- i i ! l ! ■ ‘ I ga nemilog koraka dođe, ali na kraju ovoga skromnog podneska nagtašaje. glad' očiju nema!... Predsjednik: u z. Hujdurović, v. r. Tajnik: Šabić.^v. r. Pošto nemamo vlastitog organa, da u cijelosti iznesemo osnovu pragmatik« i našeg mirovinskog Statuta, a uredni­ štvo »Pravde« — kojem inače dugujemo veliku zahvalnost na dosadašnjoj predusretlivosti — ni uz najbolju volju ne može nam ustupiti toliko prostora. prinuždeni smo, da se ograničimo samo na citiranje glavne tačke pragmatike, a to je sređenje naših beriva. Taj para graf glasi: »Muallimima pripadaju ova beriva: 1. godišnja plaća privremenih mualli­ ma iznaša 1200 K, 2. te godišnji doplatak za upravu 240 K. Definitivnim muaUimima pripada: a) godišnja plaća od 1440 K, b) doplatak za upravu godišnje 240K. c) deseterogodišnjih doplataka (trierria) po 200 K. Plaća pod a) i c) računa se uknpns kao svakidašnja temeljna plaća, prema kojoj se odmjeruje mirovina. Kako se pak iz same predstavke vidi, odbor je pokraj toga zatražio i odgova­ rajuće doplatke prema ovome skupom vremenu. Ostale tačke pragmatike i mtroviiiskog Statuta sporedne su važnosti, ali je odbor ipak svima onim tačkama. ko­ je ne odgovaraju interesima innalllnui stavio nužne primjedbe. Odbor. Poslije jedne skupštine. Glas iz provincije. , I I । i i : : j ; I I | I I Bolesne ambicije skovaše ovih dna« jedan atentat podlo i kukavno protiv muslimanske sloge i jedinstva, protiv naše tvrđave i zaštite, protiv naše oh rane i spasa, naše organizacije. Neoče­ kivani i nevjerovatni udarac došao i« tim začudnije. što je započeo u aovej formi sada sa one strane, odakle ne bi smio nikada da dođe jedan dušmaaski nasrtaj protiv muslimanske sreće i zajednicc. Poslije neuspjeha sa ljudima oko »Budućnosti« i »Glasa Naroda«, na­ žalost je ovaj puta uspjelo našem ne­ prijatelju i zatiratclju svega musliman­ skog dobra, da nade saveznika u radu protiv musi, organizacije i musi, dobra ; opstanka u ovim zemljama baš pod onim krovom, odakle hi morao da do­ lazi samo blagoslov i iskrena želja za musi, spas i napredak. Ali odakle se nadasmo suncu, odanle nam iznenada dođe grad: u prostorijama našeg najvi­ šeg vjerskog tijela, u našem rijasetu skovana je urota protiv musi, organi­ zacije! •Pakleni duhovi i dušmani musi, naroda nađoše sebi nove pomoćnike za juriš na čvrste muslimanske redove! Tajnik ulema-medžlisa (Aluned ef. Mahinić) kumuje ovoj protivislamsfcoi akciji pomažući zakletim muslimanskim dušmanhna, da nas zavade i razdrobe u manje čestice, kako bi bila naša propast sigurnija. Tako se iz neposredne blizine našeg« vjer. poglavice šalju na rijasetskoj mašini napisani pozivi u sela niusHmanima i težacima radi tobožnje težačke orga­ nizacije, ne bi li tako prorijedili musli­ manske redove. U sred nas boli, što su »demokrate«, koje niko ne uzima ozbiljno u nas, u svom nastojanju, da štogod odcijepe od svojih protivnika, kad ne mogu da us­ piju u narodu, našli sebi saveznike u tajniku ulema-medžlisa, koji po svom položaju ne bi smio voditi nikakve razdorne akcije. Ali »demokrate« hoće da prodru .u narod pomoću vještačkog i privlačivog načina, preko težačke orga­ nizacije trgujući muslimanskim dobrom i iznoseći na pazar našu kožu. U tu su svrhu našli nekoliko lakomislenih i po­ hlepnih ljudi sa bolesnom ambicijom, da samo oslabe naše redove, jer su im na smetnji. Plan je dobro smišljen i mreže *) Donosimo ovaj glas jednog uvaženog našeg prijatelja i obraćamo pažnju ulema-medžlisa na zloporabu me gova tajnika, koji ide tako daleko, da seljacima obećaje imamske dekrete. Ur. �B>»j 130 — lk>i su bačene od brze pješadije riz blago­ slov gosp. Mahinića, ali je učinak bio bez velike koristi Jer im se na prvorit sastanku nade izialoviše i razbiše o svi­ jest musi, težaka, koji te ne dade na­ vesti na tanak led znajući dobro, da je spas i muslimanu težaku sa ostalim muslimanima u Bosni, sa kojima je i njegova sudbina i opstanak usko skop­ čan. Pored posvemašnjoga neuspjeha de­ mokratskih prirepaka a la Mahinić—Hasandedić—Jakić et oomp. opet želimo upozoriti našeg poštenog težaka, da se čuva ovakih prodanih duša, koje neće prestati među nama rovariti, doklegod, se ne iscrpi agitacioni fond demokrat­ ske stranke. Njihova odvratna rabota neće biti za njih beskorisna, ali musli­ mani valja dobro da zapamte ove detlfe, ОДј prvi juriš ućiniše na musli­ mansku organizaciju, da pokušaju uni­ štiti onu snagu i zajednicu, kojoj ne mogaše ni pera odbiti ni njihov kaponfa Pribićević, pa neće ni oni. Treba žigosati ovakve izdajničke nasrtaje i biće nam veliko iznenađenje, ako naši protivnici ne navale još žeš­ će protiv nas. Ali su stari mudro rekli: No pada snijeg da pomori svijet, nego da svaka zvjerka pokaže svoj trag. Ta­ ko će i naši Jakići, Mahinići, Hasanded»ći Kurtovići i drugovi ostaviti svoj trag i svijet će rh dobro zapamtiti i po zasluzi ocijeniti njihovu nečasnu i mi­ zernu nlogu. koju su igrali po befelu našeg dušmanina. Naš zakleti protivnik neće mirovati, on će kušati još mnogo puta, da raz­ bije redove musi, organizacije, on će ■tražiti sebi pomoćnika među muslima­ nima ,afi će »h naći samo kod pokva­ renih odroda, kojima su u zlatnom te­ letu skupljeni svi njihovi ideali. A ta­ kovi i ne spadaju među poštene musli­ mane, pa ćemo biti veseli, kad ih ne bude u našoj zajednici. Iz naše organizacije. Naš tajnik g. Ahnied §erič prigodom svoga putovanja radi Izbora za vakuiski sabor 1 Izbornu kuriju, uvratio se u Pr­ njavor i u ponedeljak dne 23. pr. mi. održao vrlo uspješan pouzdanički sa­ stanak sa prnjavorcima. Pouzdanički se sastanak ođržo u mek tebi ibtlđaiji, ko­ ja je bila dupkom puna najodličnljeg svijeta sviju staleža. Kad im je rastu­ mačio sadašnji politički položaj j Izložio rad naše organizacije u kratkm pote­ zima, svi su se jednodušno izjavili, da imađu potpuno povjerenje u vodstvo jugoslavenske Muslimanske Organiza­ cije I n svoje narodne poslanike gg. Dra Krasnicu i Dra Spahu, a naročito odbi­ jaju liđamne podvale neprijatelja naše­ ga naroda i naše države na našega pr­ vaka i vođu g. Dra Halid bega Hrasnlcu. Čestiti Prnjavorcl su proveli organi­ zaciju i u selu Lišnjoj, koje se je listom izjavilo za našu organizaciju. U prošlom smo broju javili, da se je na našem programu organlzovao i Bos. Kobaš. Tako je sada cijeli prnjavorskl kotar već organizovan i stoji čvrsto u našim redovima. 0 tamošnjim prilikama, kao i О zulumima tamošnjeg predstojnika g. Morijaka progovorićemo u narednom lwofu. Gospodarstvo Samo dva broda. ni. Š-tn. Tovar Ili teret na brodu zapre­ ma sav njegov slobodni prostor — netto tonažu — u kojemu on može pored predmeta, koje nosi za svoju vlastitu potrebu, da vozi još i drugu robu iz jed­ nog pristaništa u drugo ili iz luke u lu­ ku. Ova tonaža mjerilo je snage u pro­ metu na vodenim putevima i pomnožavala se sa izgradnjom parobroda mnogo više nego li i sam broj brodova što se je utnnožao, jer su se kako koja godina izgrađivali brodovi sve većeg objama tako, da se je za 10 puta više tonaže gradilo u parobrodu nego Ii u jedrenjača, u kojih je objajn i tonaža ostajala otprilike ista. U zadnjem deceniju 19. i u prvom 20. stoljeća ta se je tonaža sko­ ro podvostručavala (od 9 na 15, pa od 15 na cca 30 miliona). — 0 brzom po­ rastu parobrodarstva i brodskog pro­ stora za tovar daće nam nešto jasniju ПРАВДА* — »PRAVDA. j sliku slijedeća tabela, po kojoj je bilo | na svijetu: Godine 1821. čiste tonaže 11.500 « 1831. « 43.000 « 1841. « « 140.500 « 1851. « « 329.500 « 1861. « 1,003.500 « 1871. « . 2,443.000 I « 1881. . 5,006.100 i « 1891. « . 9,484.100 « 1903. « « 15,431.974 j « 1913. bratio « 44,600.667 I Ova brutto tonaža u godini 1913. ot! pada na 30.316 bodova iznad 100 tona, od kojih je 23.217 parobroda sa 40,518.177 tona. Skoro polovicu od ovih i parobroda i tonaža imala je En­ gleska, pa onda dobre dijelove iza nje ' po redu: Njemačka, Savezne sjev.-a. merićke države. Norveška, Francuska, ' Italija, Japan. Nizozemska, Švedska, Rusija i t. d. Brzi osobni brodovi, preko onog što I je u ovom članku pod II. istaknuto, ne ' bi nas više mnogo zanimali, (jer se ne I isplaćuju), da tamo ne vidimo kako ti i brodovi pored svega komforta voze soI bom još i 3—6000 tona robe. Ova ro­ ba je većim dijelom u takvim brodovi­ ma poštanska pisma, paketi, uzorci i t. d. Poštu na brodu razvrstavaju poštanI ski činovnici i namještenici za sve di­ rektne željezničke pruge iz 1џке u koju će brod pristati, da se razveze u svim pravcima desno i lijevo. Jedna poštan­ ska veza između Amerike i Njemačke prevezla je na pr. na svakom svom pu-, tu godine 1904. iz Njemačke u Ameri­ ku prosječno po 243.000 običnih i 4.600 preporučenih (upisanih) listovnih pošilj­ ki kao i po 254 vreće štampanih stva­ ri, dok je iz Amerike vozila u Njemač­ ku poprečno 84.000 običnih i 1.800 pre­ poručenih pisama te 165 vrećica tiskov­ nih predmeta. — U koliko tovarni pro­ stor osobnih brzih parobroda ne bi bio poštom zapremljen, ispunjen je sigurno vrednijim teretom, pa ispada iz kombi­ nacije u jednom članku, koji ide za ne­ čim makar mnogo skromnijim. Strojevi teretnog broda zauzimaju I jednu desetinu prostora, dok kod1 osob­ nih brzih brodova strojevi i ugljen za­ uzimaju devet desetina prostora brod­ skoga. — Objam osobnih brodova je: 50% težina brodskog tijela, 40% teži­ na strojeva i ugljena i istom 10% osta­ lo t. j. za teret. U mješovitih brodova koji služe i osobnom prometu je objam: 50% težina brodskog tijela. 20% stro­ jeva i ugljena i 30% za teret i putnike i to ako su samo za ’/5 brzine sporiji od brzih brodova, dok ako su sporije za 2/s, onda je težina strojeva i uglje| na samo 10%, a za tovar ostaje i 40%. — Teretni brodovi imaju 50—60% ra­ spoloživog prostora za tovar, jer mno­ go ne trebaju za strojeve i ugalj. a za I drugo štogod i ne trebaju ga. — Naš ugljen brodovi ne traže, jer nije dobar za njih, nego ga uzimaju u internacionalizovanim lukama za to; u Sredozem­ nom moru su takva sladišta ugljena za brodove svih zastava u: Rireju, Cari­ gradu, Port Saidu, Malti i Alžiru. Tonaža mješovitih brodova, koji slu­ že i osobnom i teretnom prometu, a voze priličitom brzinom, mogla bi doći u našu kombinaciju za jedan brod na ■moru i jedan na Dunavu, tim prije, ako bi veći dio toga brodskog prostora slu­ žio tovarnom, a tek jedan mali dio osobnom prometu. Na ove vrste brodovi­ ma prevozi se i finija a i srednje vrste roba i to zapakovana u hale ili sandu­ ke. a da služi trgovini i industriji, kao: •razni fabrikati, kahva, pirinać. šećer, čaj. željezo, kakao, limuni, hurme, pa­ muk, duhan, ulje. piće, krzna, strojevi, so, papir, jaja, kamena roba, kožna ro­ ba, suhe šljive, brašno i t. d. Što je glavno, prevoz na mješovitom brodu ne zapinje, -ali se za to niti najjeftinije ne plaća. Tek kod teretnih brodova je jeftinoća glavno, dok je od sporedne važnosti pi­ tanje brzine prevoza. Ali tonaža teret­ nih brodova (i šlepova) je većinom sa­ mo za teški teret u masama, koji služi rudarstvu i gospodarstvu, kao: ugljen, rudače. šljunak, ilovača, pijesak, ka­ men. građevni materijal, otpadci, žito, sijeno, đubre, drvo, stoka, lan. konop­ lja. kreč cigla i t. d. Kakav tovar jedan brod nosi, upisa­ no je u brodskim papirima, koje vodi kapetan i njegovo činovništvo, kao i to: gdje je sve tovar ukrcan u cjelosti ili postepeno. Svuda je dopušteno da brod može svoj tovar u raznim grado­ vima i pristraništema djelomično kako Страт 3. organizacije na čelu. U Sarajevu se pro­ ukrcavati tako i iskrcavati. Kod iskr­ nio glas da će voz stići tek poslije pod­ cavanja nc plaća se carina za dio to­ ne, a ipak bilo je prisutno neobične vara, koji se odvozi dalje u dragu lu­ mnogo svijeta sviju vjera. ku ili drugu državu, nego ako tek uo­ bičajena pristojba za nadzor. — Brod­ Dolazak i pozdravi. ski tovar, kao što spomenusmo pod I. Kad je voz stao pred Duhansku fa­ može se za prevoz posebno osigurati, briku iz stotine grla zaorilo se: Živio a to se obično svuda i čini. Dr. Milan Srškić! Živio Stojan Proteći Pripravljene tovare za ukrcavanje ili G. dr. Srškić bio je duboko potresen oiskrcavanje podiže i spušta strojem po­ vim spontanim izrazom narodnoga okretana sprava, koju pri svakom po­ duševljenja. G. dr. Aristotel Petrovih kretu prenosi po 3, po 5 i 10 mtz od­ jednom. Za 2—3 mimete obavi posao . pozdravio je predsjednika u ime grada Sarajeva radujući se njegovom imeno­ i prihvaća nove terete. Na većim bro­ vanju čestita mu i želi da pokloni svoju dovima ima po više tih sprava, dok na pažnju sarajevskoj općini. (Burno manjim na svakom direku po dvije živio!) suprotno. I kad na pr. na brodu od' 2.000 U ime Muslimanske Jugoslavenske tona rade odjednom četiri takove spra­ Organizacije pozdravlja novog pred­ ve po osam sati na dan, njegovo je kr­ sjednika vlade g. S a k i bef. Kor kut: čanje gotovo, srednjim računom uzevši, on se nada da će dr. Srškić opravdati za heftu dana. A ako radi više sprava želje i nade, koje cio narod danas u nj (čekrka), tim prije je krčanje gotovo. polaže a u interesu narodnog jedinstva. , Članovi M. J. O. stajali su i stajaće uPrivredne veze sa Francuskom. G. 1917. osnovana je u Parizu trgovačka ; vijek na gledištu, da je nama svima spas u zajedničkom radu. Mi u Vama komora francusko-srpska s tim zadat­ gledamo predstavnika našeg bloka i vje­ kom, da pogoduje razvitku trgovačkih, rujemo. da ćete opravdati nade, koje industrijskih, finansijskih i literarnih imamo mi svi u vladu g. Protića (bur­ veza između Francuske i Srbije. Nje­ no i dugotrajno: živio Protić!). u kome zina je zadaća, da svojim članovima mi gledamo državnika a ne strančara. kao i ostalim trgovcima i industrijalci­ Vjerujemoda se neće više ga­ ma obiju zemalja stavi na raspolaganje ziti građanska i ustavna p r asva uputstva, koja mogu biti korisna, va i da će svi gr a dani bez o bzatim da poduzima sve korake kod nadleštava ne bi li olakšala poslovne ' žira na pleme i vjeru b i 11 j pred zakonom i e4št“ kS (Burno: veze između ove dvije zemlje, da uspo­ stavi veze između proizvađača i potro­ i Tako je!). U Vama gledamo osobu, košača. da proučava situaciju tržišta je­ [ Ja Je cijelim svojim dosadašnjim radom pokazala, da ima osjećaja za sve nas. dne i druge zemlje, da upoznaje intere­ Živio predsjednik vlade g. Stojan Pro sente sa zakonima, koji su na snazi u • tim zemljama i uopšte da pogoduje i tić! Živio g. dr. Miian Srškić! zbliženju ovih dviju zemalja. U ime radikalne stranke pozdravio j« Komora je osnovana pomoću francu­ predsjednika g. dr. S. Vukanović. na što ske i srpske vlade, pomoću trgovačke je odvratio burno pozdravljen sa sviju i industrijske komore u Srbiji i pomo­ strana dr. Srškić: Potpuno sam ću trgovačke komore u Parizu te sa­ ■ svjestan teškoga bremena i odgovornoveza trgovaca i industrijalaca Francu­ ' sti kad se primih ove dužnosti. Iz da­ za. Danas ta komora želi da proširi našnjega spontanog i sjajnog dočeka svoje djelovanje na sve pokrajine kra­ vidim da moja odluka nailazi na razu­ ljevstva SHS i da postane trgovačka mijevanje najširih narodnih masa bez komora francusko-jugoslavenska; pa je razlke vjere i plemena. Svjestan od­ zato pozvala sve komore u novooslogovornosti primio sam se ove teške du­ bđenim krajevima, da i one učestvuju u žnosti. jer je to od mene traženo. Ja radovima ove komore i da u tu svrhu sam očeličen, jer sam na ovo visoko odrede svoje delegate u tu komoru. mjesto došao povjerenjem dvaju najve­ ćih faktora: krune i naše ustavne vlaTrgovačka komora za Bosnu t Her­ cegovinu odazvala se pozivu svoje po­ ; de, koja raspolaže s većinom parlamensestrime u Parizu, te je pristupila nje­ I ta. Ovaj impozantni današnji prijem za zinoj organizaciji i odredila kao svoje I mene je najbolji dokaz vašeg raspoloreprezentante u toj komori gg. Nikolu j ženja i narodne volje ogromnog dijela Berkovića, predsjednika komore i dra i naroda. Ovaj je doček ujedno i velika ' manifestacija narodne radosti, da su na Besarovića. tajnika komore. I ćelo zemlje došli oni ljudi, koja uživaju Privredna banka u Maglaju. Brzosimpatije našeg troimenog naroda. Ovi javljaju nam 29. prošlog otuda: Na da­ 1 su ljudi pravi neimari našeg narodnog našnjoj konstituipajućoj skupštini ososlobođenja, koji su pored junačke srpnovasmo, hvala Bogu, i mi svoju Priv­ j ske vojske, proslavili naš narod u ci­ rednu banku. U upravni odbor biše jelom svijetu, i ispunili .naše ideale. Na izabrani Edhembeg Uzejrbegović, Aši- ■ žalost ovi su ljudi bili za dulje vremena raga Topčagić, Husejn ef. Smajlagić, j odstranjeni od zemaljske uprave. Ali Osman ef. Muradbašić, Began Kapahu- ! od dana našeg oslobođenja pa do dasić, Osman Obralić i Uzejrbeg Uzejr­ ■ nas, bilo je mnogo toga što nam se nije begović a u nadzorno vijeće: Alibeg dopalo, mnogo je bilo nezadovoljnika, Zečević. Hasan ef. Kadribašić. Mehmed koji nisu mogli da se ogriju na suncu ef. Hulusi, Halilaga Osmanagić i IbraSlobode, koju nam je donio srpski voj­ nik, Ne zaboravimo da ta ista vojska him ef. Hodžić. i danas čuva mrtvu stražu i da je sprem­ Pošto smo već ranije uzeli pod kirina sve žrtvovati, da nam grabežljivi ju i vrlo lijepe prostopije u jednoj Edhembegovoj kući na najljepšem mjestu I susjedi ne otmu koje parče našeg na­ rodnog organizma; ne zaboravimo, bra­ u čaršii, a i lijep namještaj nabavili i ćo. da granice naše zemlje još nisu uposlovođu našli, to će i banka već ovih redene. Rat je stvorio mnogo neprilika dana moći otpočeti svoj rad. i kod nas; stvoreno je i kod nas iz­ Ministarstvo ishrane obrazovalo je vjesno raspoloženje društva, koje one­ komisiju od inspektora i strčunjaka. da mogućuje pravilan razvitak naše drža­ paze na cijenu svega što ministarstvo ve, i koje koči pravi poredak u zemlji. prodaje i kupuje. Ali da je bilo više auktoriteta vlasti i zakona, sve se ovo moglo za vremena ■нмиампшипвкспжкнпнк snriječiti. Mjesto borbe klasa morala se propovijedati harmonija cijelog društva (Dugotrajno odobravanje). Da su se čuvale ustavne i građanske slobode, manje bi bilo nezadovoljnika, da se vi­ Doček novog prdsjednika u Sarajevu še radilo, a manje fraziralo o narodnom Jutros u 9.40 stigao je u Sarajevo jedinstvu. Ova spasonosna Ideja stajala predsjednik bosanske vlade g. dr. Mibi danas mnogo bolje i ne bi se bez lan Srškić sa zasebnim vozom do Du­ potrebe stvarao jaz medu jednokrvnom hanske fabrike. Velika masa naroda bez braćom Srbima i Hrvatima. Ali ovo razijke vjere i plemena izašla je da štogod se dosada radilo, bilo pozdravi narodnog miljenika. Cvijet sa­ јe pr o ti v n arodnc volje, od rajevske inteligencije, predstavnici svih sada mi sami moramo biti ko­ društvenih slojeva, izaslanici seljaka i vači svoje sreće. Svak treba da radnika došli su da pozdrave čovjeka, vrši svoju dužnost. Ja ću prema sva­ koji je pozvan da uredi.ovu zemlju. Pri kome jednako bez razlike vjere i ple­ dočeku su učestvovali i predstavnici mena biti strog, ali pravedni sudija. UJugoslavenske Muslimanske Organiza­ vijek ću biti došljedan velikoj ideji na­ cije u veoma velikom broju, predstav­ rodnog jedinstva, koju sam za cijelog nici Hrvatske težačke sloge (Dr. Jelisvog života zastupao. To vam. braćo, nović, dr-. Sutej i t. d.).. predstavnici jamči moja prošlost. U svome budućem Hrvaske Pučke stranke, izaslanstva Jeradu rukovodiću se tradicijom male ali vreja i protestanata, te mnoge stotine slavne Srbije, na čijim se temeljima osradikala sa cijelim Odborom sarajevske Domaće vijesti �Bpoj 130 Ura; .ПРАВДА" — .PRAVDA" Csp.ua 4. Stran« TrBšBljah »Sva naša današnja država, na načela slobode ustavnosti i pravde. Prva duž­ nost je sviju građana da se pokoravam Sumorne misli. zakonima a oni koji se ne budu pokora­ Bijah izradio pio< um. opremah promaknaia, vali biće smatram zlikovcima, protiv priprcmih govorancija i — poininlite, ljudi — kojh će se postupati svom oštrinom «lvđo Brikić. ј a bar podigoh oditetn. Dr Stojanović. zakona. 13a ti ii dobro Niko. luiai duevcice i »ineZahvaljujući vani, braćo, na ovom im­ kura. Ali ja ui predejeđnik vlada, ni podanik pozantnom dočeku, pozivljeni Vas da u Kopenhagena. Skapdai! AtO $ola. kliknemo: Na kukajte, ilapčine. Ja um bio na viioj ржр, pa ae jež nijoaam raapiaauo. Pomiiliie Živjefo Njeg. Kr. Veličanstvo Kralj »smo ua moja bijedno stanje: ■ ministarake fo« Petar! ielja na žrercorika ramenn. 1 ne bijah в Živjelo Njeg. Kr. Visoćanstvo Regent lUnjc/đa ih nagradim makar kojom krivotvorenem markicom: Гако brao dođe e»aj nesretni Aleksandar! Svetozar Pribičević. Iz hiljade grla zaoriše se poklici: Ži- Marko. КојеМвј vi padaste, ali bar na mehko Ja vjeN. Klicanje je trajalo dugo vremena. ■am u neiiTjesnosti kad «o sroiam u »GajreGovor predsjednika vlade elektrizovao In", pitanje je, koća li se moći uopće gdje oje sve prisutne, koji su se rastajali s po- driaii. No, no, vi anute Ha htjedoh reći. ! kojetu. Hasan Hodžić. LSkom: Najžalivije mi je što prilikom pada n a i« Živio dr. Milan Srškić! vlade se smjedoh .-motati oko fesa crnu kokar­ Žalim u Boe. Petrovcu. U jesen god. du. A vjerujte, ljudi, Pribičorića ui je žalivije i od lameg Franje Joeipa. 1919. prigodom odmjerenja tečevine na Feljbaba Alija (Kartović. Ja vala ne žalim ito sam hljosauo. Jedna ratna dobit, odmjerio je porezni ured a Boe. Petrovcu g. Mehmed Alibegu iluaija manje, ali i jedna titula vile Ali se iepekoh. što ne »sam ko napita da sam pedalj Kulenoviću 30.500 K ratne dobiti, koja eose, lakat ambicijo. Jer ja . ako ааш ćaaast, svota je zbog ovisnih troškova i ka­ i»*k sam c i o od ambicije. Predsjednik „Mu-tež“-Stranke Jakić mata narasla na 34.000 K. Mehmed Al*Ko bi pomislio da sa>ajevaki i visoćki težaci beg je uložio utok proti ovoga zulum- raaumiju raelika »smeđu rijeci i djela Ja sam carskoga odmjerenja tečevine, ali do a Bjekmieu mnogo bolje prolasio; seljaci sa ćadanas nije dobio nikakva riješenja. Dne tili moje frase, a ja na račun to^a saevim do­ 15. ili 16. februara t. g. dođe ovrhovo- bro plavie kajmak sa njihova rada i ploda. Hasandedić. ditelj sa muhtarom i podvoruikom po­ Treba nam organ, jer bez tog ne moga da reznog ureda, oduzmu od Mehmed Ali- oglasim svoje zanimanje. Mahinić. e bega kljuće od dućana i odmah sjutraJa sam potpuno sadroljan aalom „težačkem’ dgn otvore dućan i javnom dražbom strankom. Do droge skupštine osigurače se u»a prodaju dućansku robu, koja je vrije- slučaj nesgode0 i teamo predsjednik, Beg0 i đtia prekC 190-000 kruna, za K 17.000. odbojnici. Valjaše mi pređlog, da »Sloisti dan je Mehmed лкиК .molio pe- ▼ija“ aaved* ' oUguranje proti libanju, jer je sa malog predsjednika dostatan prut. Dakle trovačkog poreznika, da mu pe do­ dupli ćar: i premija ка osiguranje i ekstra ho­ daje dućana, da će on na račun teče­ norar sa predleg o novom načina osigaracije. Salihbegović. vine na ratnu dobit uplatiti nekoliko g. Salihbegovid. Ne biste ii predlo­ hiljada kruna, pa ako nru to nije dosta, žiliPardon, i osiguranje moževa proti pada sa minis­ bio je pripravan i na to, da njegov du­ tarske stehceF Ja sam ead tako žalosna... Jedna bos. ministrovica ćan ostane zatvoren, a neka ključi ostami kod poreznog ureda do riješenja Pravodobno upozorenje opštini. Šetajautoka. Sve to nije upalilo, dućan je ei obalom Vojvode btepe, opazio sam, da vile prodan i jedna je egzistencija s time slulkinja vozaju djeca a kolicima trotoarom, koji je игак i tijesan i aa žetaoce. Izgleda mi, uništena; jer je tako trebalo da bude. da se onda voaaja gospodska i naknivena djeca Agrarnim se pitanjem na boljševički na­ roditelja, koji iinaja po j«dn » ili najviie po dvo­ čin uništavaju muslimanski posjednici je djece. Moglo bi se dogoditi, da koji prolaz­ pod firmom feudalizma, trgovci musli­ nik i nehotice gnrne koja kolica pe može nakniveno dijete da strada. Roditelj će ovakvog mani se uništavaju sa odmjereniem te­ djeteta staviti veći odetetni zahtjev, nego bd ga čevine na ratnu dobit, seljak i jest sa­ stavili Vasiljcvio i ctojanović za progone ia gesvim zapušten. To je bilansa jednogo­ dine 1814. dišnje tiranske vladavine »demokrat­ ske« u svima područjima Bosne i Her­ GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo cegovine i na svim klasama islamskog Broj 7533-20. elementa. Apelujemo na patriotska čuv­ stva nove vlade, koja je nastala na po­ Objava. vjerenju našega naroda, da ove zulume odstrani i da pokaže muslimanima, da Gradsko poglavarstvo daje na sve­ oni nijesu pastorčad svoje narodne dr­ opće znanje, da je biračka listina za žave, koju su nakon dugog i teškog ro­ svaki birački rajon opštinskih izbor­ nika grada Sarajeva dogotovljena i da bovanja dočekali ko ozebo sunca. Masarik počasni građanin Beograda. se počevši od ponedeljnika dne 8. mar­ Općinski odbor odlučio je da se u znak ta 1920. kroz 14 dana javno izlaža svakom izborniku na uvid u sobi br. jugoslavesko-češkog prijateljstva pro­ 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za glasi dra Masarika počasnim građntnom vrijeme uredovnih sati od 8—2 po Beograda i da jednu ulicu nazove nje­ podne govim infenom. Unose u listinu može pobijati sva­ Slikarska škola. Akademički slikari 1 ki birač, koji je unešen u biračku li­ P. Tješić i R. Petrović namjeravaju stinu, a isto tako zahtijevati i nak­ otvoriti privatnu slikarsku školu u ko­ nadni unos u listinu svaki novi birač joj bi se podučavalo crtanje po modelu, osobno. slikanje pejsaša i t. d., te pripravljalo Kad mine gornji rok odrediće se rok za dabne študiije na akademiji. Uvjeti prigovora u smislu propisa § 16. pri­ primanja i tačnije informacije od 5—6 vremenog izbornog reda za grad .Sa­ sati u ateljeu nad računarskom komo­ rajevo. Sarajevo. 5. marta 1920. rom. (Naspram srpske pravosl. Bogo­ Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. slovije) III. kat. desno. Izašao je iz štampe Cijena K 10. i Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Težnju. Oglašujte u ,,Pravdi“ Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godineU svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod- 1 nijeti ovome povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1, svjedodžbu, da je svršio darulPumen ili šeriafsku sudačku školu ili ’ kolu drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik UMVERZAL. Stalni zavod za podukM ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine Ц. kat (Uteg Protin Sokak) ukca Regenta Alek­ sandra br. X Dizdurević. Oalašujte u MP r a v d i“ --—--me—--— Želite li kupovati dobro i jeftino? Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škure, novčarke, nažigači, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći čc te u cjeniku Tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve b^ekovne poslove ndbrže i najpovoljnije. 47 Gđcovratnl ferdsik: M VlUAlk: C»atr*tat Odbor »J. M. O.< 5tsmp*ril» D. 4 Л. Кжјож. S»«d.vs>. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/45ef511ac00dbdb72cf451517db4acdd.pdf 234871228078b2afba889fcf58e26995 PDF Text Text Poštarina u gotowom plafona. —---- dl @ £Л& ВН 'Ж POJEDINI BROJ ж №^Ш ЖЈЖ мје геШтт‘ odbor. .жп Pretplata godišnje 80 kruna, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУСДИМАИСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. račun pošt štedionice 1119. КИ 1L «Ил Broj 26 (131) Ж JW 1им WR wHr «r dBSb* W лИшВ^ ив Sarajevo, utorak 9. marta 1920. (18. džumadil-ahira 1338.) 0 reformi naše početne vjerske nastave/] i. Od dana oslobođenja naše domovine do danas dolaze posebno i u nas mu­ slimana različita pitanja na red, da se rješavaju. I to sve važnija pitanja koja zbog svoje aktuelne vrijednosti posta­ ju prešna, pa se na njima objeručke radi. 0 svima se našim i to specialno našim čisto muslimanskim pitanjima veće Ih manje vrijednosti više govori i piše, nego o našoj vjerskoj nastavi. Osjećamo i znamo da naša vjerska na­ stava ne zadovoljava, da se zbog nje­ zine nesređenosti tu i tamo osjećaju različite neugodne pošliedice, ali o to­ me se samo zapodijevaju razgovori u užim krugovima, a malo se ko usuđuje da otvoreno počne javnu diskusiju u naprednom duhu o tome za nas vrlo važnom pitanju. još u 1. i 5. broju »Vremena« zapodjela se bila diskusija o reformi naše početne vjerske nastave. Naravno u tim dvama člancima ostala je diskusija u tome pitanju nedovršenom i sve do sada samo započetom. Od ono doba ilo danas niko se još nije javio, naročito o tome predmetu. Pa i naši pozvani faktori, ulema medžlis i vakuf.-mearif. abor, trijesu učinili u tome pitanju kakvih općenitih promjena. Mnogima je začudo, da i sami muallimi i vjerouči­ telji o tome Šute. Njih ispričavaju nji­ hove teške prilike, naročito bijedne ma­ terijalne prilike, da im u borbi za osi­ guranje svojih staleških interesa nije šta drugo dosada ni naum padalo. Pošto ovih dana očekujemo zasijedanje našega novog vakuf.-mearif. sabora koji će svaikako i o reformi naše vjer­ ske nastave uopće da radi, zgodno je, da nastavimo diskusiju u tome važ­ nom pitanju, pa da ujedinjenim silama naprednije i lakše priđemo njegovom riješavanju. Kao i svaka važnija pitanja, tako i nastava uopće, traži ozbiljan i tih rad da se rješava. 1 ona traži pregaoca dobre volje, koji se u stvar razumnu, da se u ozbiljnoj namjeri hladno i nrirno misli i rasuđuje. Ja radim kao nastavnik već 20. go. dinu. Za to me čitavo vrijeme interesirala naša vjerska nastava, naročito osnovna nastava. Osobito u ovo zad­ njih sedam godina gdje sam se tome elementu zdušno odao, mislim i radim neprekidno u teoriji i praksi na unapre­ đenju naše početne vjerske nastave. Još je a god. 1913. u »Misbahu« (a po­ slije u posebnoj knjizi »Za reformu na­ še nastave«) upozoreno na sve manj­ kavosti u dosadašnjoj našoj vjerskoj nastavi, gdje je izneseno mišljenje o uređenju iste, kako bi i naša vjerska nastava pošla modernim, naprednim pravcem. Od onoga dana do danas ipak se osjeća i medu našim muallimima i vjeroučiteljima prilično nastojanje, da se uaša početna nastava racionalnije obraduje. Onaj stari način nastavljanja, gdje se sve uči napamet i oslanja na same kitabe, još je doduše u našoj vjer­ skoj nastavi, ali ipak dale nade za ljep­ šu budućnost, što se neki muallimi od toga zastarjelog načina otimaju, a uno­ se u nastavu napredni duh. To napred­ no mišljenje našlo je donekle odziva i u našemu najpozvanijem vjerskom tije­ lu, ulema medžlisu, koji je u tome smi­ slu izdao nekoliko naredaba i naputaka. 1 dok tako naša početna vjerska nasta­ va polagano napreduje u samoj sebi, za njezin se oblik, za način kako da se zgodno rasporedi, nije još ništa ozbilj­ no učinilo. Ostaje naime još uvijek ne­ riješeno pitanje: treba li našoj početnoj ЗДВ ДМУ .^ЖдгДШ^ I j ' ■ i | vjerskoj nastavi poseban nastavni za­ vod. u kojemu će naša djeca naučiti osnovne pojmove o vjeri, Islamu, a on­ da nastaviti nauke u osnovnoj školi ih se to može zgodnije da uredi, pa da u isto vrijeme sva naša djeca uporedo uče i vjeronauku uz ostale predmete osnovne škole? Našemu narodu još nije jasno, šta je prava svrha vjerskoj nauci napose, a šta ostaloj nauci uopće. »Ja hoću, da moj evlad svrši mektjeb, pa eto onda mogu ga dati i u školu« — obično veli naš čovjek. Nama nije namjera ni naj­ manje da ometamo pravi zahtjev dječijih roditelja, a još manje da diramo u osjećaje našega naroda, 1 mi smo vrući zagovornici glavnog zahtjeva u vjer­ skom odgoju naše mladeži; vruće suo­ sjećamo s našim narodom. Samo ćemo gornji zahtjev naših roditelja jasnije da izrazimo. Mjesto da reknemo, »ja hoću da moj evlad svrši mektjeb«, mislimo to, želja nam je u prvom redu, da se naše dijete pouči u svojoj vjeri, a onda nam je želja, da nauči i ostale potrebne nauke. Dakle u glavnom se slažemo, samo ćemo da promijenimo sam način, kako da se to zgodno uredi. Nama je glavno, da se dijete u našoj vjeri poučf, i to nam je osnovka, na kojoj ćemo se; lahko složiti, da riješimo i način, kako’ da se zgodno sredi cijela početna na­ obrazba naše mladeži, da se ni u čemu ništa ne izgubi. Obično se drži, da je naša vjeronau­ ka vrlo težak predmet koji zahtijeva dosta vremena, da ga mladež nauči. To jc mišljenje neopravdano. Da­ nas smo na čistu, da i vjeronauku va­ lja da učimo na svome jeziku kao što je uče i drugi narodi, pa i svi islamski narodi, kao i sve ostale predmete. Na čistu smo također i s time, da pod vje­ ronaukom razumijevamo samo ulumi dlni'ju (aka-d, ibadat) te vjersko-moraini odgoj mladeži, a nipošto, da djeca moraju uza to u početnoj vjer. nastavi učiti još i gramatička pravila, da im to bubanjc samo ometa napredovanje u vjerskoj nauci i ništa više. Meni je uvi­ jek bilo žao muallima koji su u svojoj prevelikoj sklonosti i u to uzaludno bubanje zalazili i time samo djecu patili, a ni sebi ni glavnoj nastavi nijesu ni­ šta doprinijeli. Kada se uči vjeronauka, onda se ona uči sama za se, a drugi se jezici opet posebno uče, kada djeca dobro upoznaju svoj materinski jezik. Sada mnogo stoji do toga, kako da se jedan predmet zgodno sredi prema pe­ dagoškim pravilima nastave i prema dobi te shvaćanju djece. Krivo je miš- i ljenje, da u svim prilikama mora da se troši mnogo vremena za jedan pa ma­ kar i opsežniji predmet. Glavno zavisi o radu, o raspoređuju, o načinu nastav­ ljanja, drugim riječima, u glavnom to zavisi o spremi i valjanosti samoga na­ stavnika toga predmeta. I naš obični svijet dobro znade, da je za kakav bilo posao bolji dobar majstor za jedan dan, nego slab, neuk za više dana. Ovo isto vrijedi i za nastavu. Osim toga na­ stava i odgoj nijesu obični poslovi, u koje se može svaka šuša da miješa, nego je to posao posve umjetan i posve ozbiljan, koji traži naročitog vještaka. Danas se ii. pr. ne traži od muallima, da mu djeca nabubaju islamske i imamske šarte i nauče »učiti« u Kur’anu (a. š.). Hoće se da se neSamo naobrazi •) Rado iznosimo ove misli našeg Jednog uvaženog prijatelja i spremni snio ustupati mjesta i stvarnoj kritici njegovill misli. Ur. dječiji um vjerskom nastavom, nego da se i razvije razum, pobudi volja za vjersko osjećanje i oplemeni srce islam­ skim duhom. Dječija duša je dar Božiji, koji sebi traži razumne pedagoške vje­ štine, koja će prirodne sposobnosti dječiie da razvija i usavrši. Dakle u prvom redu nama treba dobrih muallima, koji su dobro naobraženi u svim vjerskim predmetima, dobro naobraženi u peda­ goškoj struci i koji imaju dara i volje da drugoga nauče. Ovako dobrim muallimima nije glav­ na stvar da imaju mnogo vremena, ne­ go dostatno vremena, pa da poluče uspjeh u nastavi. Za to nama nijesu po­ trebni posebni vjerski nastavni zavodi za početnu nastavu, ni posebne ibtidaije ni ihtijat sunufi, nego su nam potreb­ ni spremni muallimi i zgodan rasporedaj naše vjerske početne nastave, pa da naša djeca mogu mirne duše u svojoj 7; godini izravno u osnovnu školu. Time ćemo našoj djeci olakšati i omiliti nauku uopće, time ćemo prištedjetl toliko materijalnih sredstava za izdržavanje posebnih mektjeba, a ujed­ no uštedjeti dosta novaca, da mognerno njima naše valjane muallime kao vjeroučitelje osnov. škola što bolje da nagradimo uz običnu pripomoć zemalj­ ske vlade, što je daje jednako svima vjeroučiteljima. Muallimi Radži. Godina II. Sarajevo, 8. marta. U petak, subotu i nedjelju vodeni su pregovori o sastavu nove bosanske vla­ de .i u glavnom se može reći da je po­ stignut sporazum. Naša bi organizaci­ ja dobila četiri mjesta, a hrvatske stran­ ke (težačka i pučka) po dva, dočim bi ostali resori pripali radikalnoj stranci. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su sve stranke bile složne u tom, da se imaju odstraniti vinovnici »demokraske« korupcije, pa našim delega­ tima nije bilo ni potrebno iznositi naš zahtjev o bezuvjetnom odstupu Sćepana Grđća i dra Krulja. Definitivno obrazovanje vlade ubrzo će uslijediti, jer smo uvjereni, da će se a Beogradu lahko naći povoljan iz­ laz u jedinom prijepornom pitanju: kome će pripasti izvjesni resor sekundarne važnosti. ' Ovom prilikom s osobitim zadovolj­ stvom ističemo koncilijantno i nada sve susretljivo držanj^ predsjednika vlade g. dr. Sršktea, koji nam svojim taktom i širokogrudnim shvatanjem dužnosti jed­ nog demokratičnog upravnika uljeva najbolje nade u stvaran i objektivan rad ža ovaj napaćeni narod. Sve protiv muslimanstva. 11. Elementi, koji sačinjavaju »demokrat­ sku« stranku ili pravije njeni glavni stu­ povi zajedno s prvakom svojim jesu skroz protunarodni. Njihova politička prošlost ne može biti crnja, nego je, Pribićević, duša »državotvorne« hrišćanske socijalne stranke, po svojoj na­ cionalnoj prošlosti i radu trebao bi sje­ diti u zatvoru. Najpokorniji sluga ma­ đarske oligarhije bio je svega svoga političkog rada u bivšoj i njemu toliko dragoj Austro-Ugarskoj monarhiji. U hr­ vatskom saboru otvoreno je branio ma­ đarsko nasilje. Kako je ponosno istupio u doba prodaje hrvatske obale Mađa­ rima, kličući od veselja, da je mogao sprovesti nacionalnu veleizdaji:! Ne­ majući ni trunka nacionalne svijesti ni ponosa najpripravnije je izglasao zakon o konfiskaciji imetka srpskim i jugoslavenskim dobrovoljcima. Svoju protivnarodnu politiku vodio je sve do uoči prevrata. Za onaku svoju protivnarodnu politiku nije imao i ne­ ma nikakova opravdanja. Dok je on onako ropski služio Beču i Pešti, dotle je jedna čisto pravaška stranka pod vodstvom dra Pavelića, koja je danas nazvana separatistička, vodila najljuću borbu proti mađarskom i austrijskom nasilju, kojega je Pribićević branio i podržavao. U najopasnije doba, kad se Pribićević krio po inišiiin rupama, da ne učestvuje u velikom nacionalnom radu za naše oslobođenje, tokom rata, Starčevićeva je stranka prava istupila skoro revolucionarno, ne prezajući ni­ malo pred posljedicama, a Pribićević je slao adrese austrijskom caru i kralju o nepokolebivoj odluci hrvatskog i srp­ skog naroda, da ostane u sklopu pro­ pale monarhije u granicama zemada svete krune ugarske. Svaka nacija morala bi zbaciti ovakovog javnog radenika. Njegov nacio­ nalizam i domoljublje i moral jest ispod nule. Politički posao od dva helera ne bi mu se smio povjeriti, a najmanje mi­ nistarska stolica. Svaki nacionalista mora se pobojati, da on ne bi opet us­ krsnuo Austro-Ugarsku. Jer i danas nje­ mu su draži Mađari od vlastitog naro­ da, a i danas bi on volio služiti Tiszu i Habsburge, nego li dinastiju Karađorđevića. Ovo, što velimo, nije puka fraza. Nje­ gova mržnja na Narodni Klub i radikale plod je onog, što velimo. On mrzi radikale, jar mu je žao, da je njihova politika provocirala svjetski rat i sru­ šila Austriju. Mrzi Hrvate oko Narod­ nog Kluba,, jer su oni mrzili Austriju i jer su vodik politiku propasti srušene Austrije. Pribićević se zavjetovao svo­ me Tisi, da će progoniti, mrziti itd. sve one elemente, koji raskomadaše zem­ lje svete krune Ugarske. On nije radio na velikom djelu nacio­ nalnog ujedinjenja. Njegov rad s Hrva­ tima u hrvatsko-srpskoj koaBciji nije bio rad bratske sloge i nacionalne svi­ jesti, da smo jedan narod, jedne krvi i jezika. Ne, njegov je rad u tom pravcu došao samo stoga, da može služiti ma­ đarskim vlastodršcima. Kad bi bio sam sa svojom strankom, za Beč i Peštu ne bi predstavljao nikakove vrijedno­ sti. Zato je potražio društva i skalufio hrvatsko-srpsku koaliciju, u kojoj se nalazilo i vrlo vrijednih naših političa­ ra, u koju su unišli na jednoj poštenoj predpostavkl. Ali, šta se Pribićevića tiče nečije poštenje, glavno je, da je on mogao imati jednu stranku, koju je mo­ gao staviti u službu tuđina. Meka su mislili Mihalović i Medaković itd. šta hoće, radilo se o tom, da ne znaju, šta Pribićević namjerava i kani učiniti. Ako nije neko mogao svjesno i bez potrebe služiti tuđinu, on jc to mogao. Za njega je nacionalni ponos i nacionalna duž­ nost bez ikakove vrijednosti. Nema veće sramote za nas, nego da je prvim jugoslavenskim ministrom bio čovjek, koji nas je na vani kompromitovao. Njegova je politika u inostranstvu poznata. Vani se zna, da je on svega rata slavio Habsburge i slao im poslanice svoje i navodno narodne rop­ ske poslušnosti i odanosti, na koju su se neprijatelji našeg naroda i samostal­ nosti pozivali. Vani se zna. da je dželat �Strana 2 Crpau* „PRAVDA* — „ПРАВДА* liiljada i hiljada nevinih jugoslavenskih duša, koje su pale žrtvama sistema, ko­ jega je on podržavao i protiv kojeg ni­ je nikad, a najmanje tokom rata ni je­ dne riječi progovorio. Vani se zna, da su hiljade nas Slavena pomrle od gladi usljed mađarske prehrambene politike, a zna se i to, da je tu politiku Pribićević potpomagao i promicao. Pa može li biti veće sramote od ove, da na mi­ nistarskoj stolici sjedi čovjek dželat na­ šeg naroda i tolikih nevinih žrtava, koje moradoše usljed njegovog mađarskog krvničkog sistema i krute gladi svoje duše ispustiti? Antanta mjesto da je tražila ovog dželata, da joj se izruči, što bi po svoj pritid i bilo, kad bi ispitala vapaj ošte­ ćenih i unesrećenilt, nastupila je prema j nama ne više tako prijateljski kao pri- . je, jer je morala biti razočarana, nego posve Idadno, jer je vidila na vladi na­ še države i take ljude, koji su po uvje- i renju. mentalitetu i ostalom prirasli za Magyarorsag i koji toliko žale nad nje­ govom propasti. Nije se mogla gore ra­ zočarati, nego kad je doznala, da jedan Korošec i Pavelić zajedno sa radikalni­ ma moraju istupiti iz vlade, koji su po I svojoj nadonalno-političkoj prošlosti kud i kamo ispravnih od jednog Pribićevića i srbijanskih Austrofila s Davidovićem na čelu i prepustiti vladu sr­ bijanskoj opoziciji, koja je bila protiv rata s Austrijom, i Pribićeviću, koji na­ še dobrovoljce nazva izdajicama i čije imetke htjede oteti. Pojava Pribićeviča na vrhovima na­ še državne uprave uvrijedila je nacio­ nalni ponos našeg naroda, kompromitovala moral naše nacije i obori!? ugled državni i narodni na svim stranama. Bez prigovora može nam se reći, da je moral naše zajednice pao, da je narod­ na svijest neprobudena, da smo narod svih mogućih nemogućnosti, kad jedan anacionalan čovjek, čiju anaoionalnost prošlost i sadašnjica utvrđuje, može ! doći do časti ministra ili politički ugled­ ne ličnosti, koji ne diže svoj glas za vri­ jeme Austro-Ugarske protiv onim nasi­ ljima. koja nas toliko tištiše. Nalazi li se naša nacija na tako niskom nivou svijesti i morala, ponosa i domoljublja, , da dželate svojih sinova nagrađuje ča­ stima? Gdje je zdrav razum naš, kad ne možemo prosuditi dobro i zločin, i d 'tšmana i prijatelja, laž i istinu? Nema ga. Nacionalne svijesti nema, moral je istom u povojima, nacionahti ponos iščeznuo, a zdrav razum potam­ nio. Masa je nesvjesna, konfesionalna i klerikalna. Ne zna što je interes nacije i gdje leži velika budućnost njezina. Ne shvaća zahtjeve i uvjete zdravog pro­ gresa ■ ne vidi siguran put naše kultur­ ne evolucije. Nema u sebi ni tračak svijesti o velikim zadacima našim, koje moramo ostvariti u interesu našeg sa­ moodržanja. Nju provejava duh kleri­ kalizmu i vjerske intolerancije, koji je zakrčio put ideji nacionalne svijesti i bratske solidarnosti. Ona čami u ego­ izmu pojedinačnih ličnih i klasnih inte­ i j | i I Predsjednik vlade a dužnostima činovništva. resa, pred kojima je veliki nacionalni interes iščeznu«. Samo zbog toga, jer nema morala u našem društvu, jer nema svijesti kod našeg naroda, jer nemamo pred očima kulturnu evoluciju naše nacije, samo zbog toga mogao se pojaviti Pribićević, KriiU i drugovi u političkom životu našem i iskoristiti momenat, da dobiju vodstvo i ministarske stolice. Samo zbog toga su oživili, jer svoj rad uga­ đaju raspoloženju klerikalnih i konzervativnlh hrišćanskih masa, i samo će radi toga i još živiti, jer su poveli borbu koja potiskuje Islam i muslimane, a koja je suglasna s onim, što klerikalne Inišćanske mase osjećaju. To nam nagovještaju »demokratski« listovi i perjanice. A o tom u idućem članku. Hamlđ Kurbegovlć. Bilješke. Број 131 Bioj I | | j i ! | [ Trzavice medu socijalistima. »Naprej« javlja, da su se u odbor socialdemokratske političke pokrajinske organizacije u Ljubljani uvukli ljudi, koj ho­ će da razbiju dosada jedinstvenu socialdemokratsku stranku. Vodstvo stranke raspustiće dosadanjtt pokrajinsku poli­ tičku organizaciju, te će osnovati novu. Važno za sirotinju. Čitamo u »Nar. Jed.« broj 46. od 5. | marta ovu vijest: »Američka pomoć za bosan­ sko-hercege v a č k u djecu! — Oblasna državna zaštita djece saopćuje, da je američka država ponudila da nezaštićenoj I sirotnoj varoškoj djeci ukazuje stalnu mjesečnu pomoć u visi­ ni od 30 dinara po djetetu. Zaštita se je hitno obratila na sve kotarske urede u zemlji, da što prije izvrše popis siro­ čadi, kako bi se ta pomoć mogla odmah ukazati.« Upozorujemo sve mjesne odbore naše organizacije (u Sarajevu i društvo Merhamet) te sve staratelje nezaštiće­ ne i sirotne gradske djece, da prljave kotarskome uredu svoga mjesta što pri­ je siročad za ovu američku pomoć, da ne bi i u ovom slučaju, kao obično bili muslimani prikraćeni. Muslimani su da­ nas najsiromašniji 1 pomoći najpotrebni­ ji, u svim našim gradovima ima najviše muslimanske slrotne djece. Zato nam je neobjašnjivo, kako naš ured oblasne zaštite djece ovako furtii maški javlja ovu važnu vijest samo preko jednog lista, a morao bi je svima listovima poslati radi šire javnosti svih stranaka. Ili misle gospoda iz toga ure­ da američku blagodat »potrebiti u svo­ je tjesnogrudne svrhe jedne privilego- i vane kaste? Viđjećemo. Na pozdrav činovništva, u hne čije je govorio g. Dr. S. Petrović, odgovorio je predsjednik vlade g. dr. Milan Srškić: Praga gospodo! Hvala vam lijepa na srdačnoj čestitci i ovom pozdravu, pu­ nom toplih riječi i iskrenih želja. Mo­ ram odmah da vam naglasim, da mene neobično raduje, da ste u prvoj prilici doticaja sa mnom, kao vašim šefom, pogodili baš onaj način ophođenja izme­ đu šeia i njegovih saradnika, koji ja naj­ više volim. Moja je želja, da se ovaj način općenja medu činovništvom i na­ dalje zadrži. Odnos između činovnika mora da bude iskren, otvoren, čist, is'tinit i do sjajnosti ko­ legijalan, jer nema ništa odvratni­ je od servilnog laskanja, podvaljivanja i stereotipnih birokratskih lormi, koje redovito sakrivaju laž, obmanu, pakost i svako zlo, a koje su smiješne i ne služe nikako interesima službe. Kraj svega toga, to je stvar uviđavnosti i takta svakog pojedinca od nas, da držimo potrbnu, odmjerenu distanciju n službi i da udesimo taj odnos onako, da on nije na uštrb rešpektu iz­ među starijeg i mlađeg, koji u interesu službe mora da vlada. Gospodo moja, nas čekaju važni i teški zadatci. Mi smo primili jedno teretno naslijeđe, koje je stvorio rat: nervozno stanje du­ hova, pometenost kod mnogih u shva­ ćanju građanskih prava i dužnosti, jed­ no moralno i psiltičko raspolož.enje du­ hova, izvjesnog dijela društva, koji ne shvaćaju pravilno ovaj nova život, novi duh vremena i koji misle da sloboda znači anarhiju i društveni nered, a demokracl’a samovolju i prevlast jedne političke grupe, ‘koterije, pa čak i po­ jedinca. Na nama je. koji krojimo pravdu i kao neposredni izvršaoci vlasti primje­ njujemo zakone, da apsolutnom pravednošću i ohiektlvnošću, a kraj sveg toga jednom nepopustljivom oštri­ nom i strogošćit uspostavimo autoritet vlasti i pribavimo dostojan rešpekt za­ konu. Ja vas uvjeravam, da ćete vi, moji činovnici, moji dragi saradnici, u svakom slučaju u svakom onom slu­ čaju. gdje zbog pravednog, ali strogog primjenjivanja zakona budete izloženi neopravdanoj kritici i napadajima, naći u meni, vašem šefu, koji nosim odgo­ vornost za svu službu, vazda na pra­ vo razumijevanje » da ću vam biti od­ lučan zastupnik. Kraj toga što je našoj zemlji potreb­ no da se ojača autoritet vlasti, naša je važna zadaća, da suzbijamo one elemente u društvu, koji bi pokušali i na­ stojali kod nas i preko nas, da za ko­ jekakve račune pojedinca izigravaju opšte interese države i društva. Najveća je čast i najveći dekori m državnih organ? da vazda sačuvaju moralni integritet. Nemojte me razumje­ ti krivo. Jt sam daleko od or:st-, đa ikom šta prebacujem. Govorim sasvim apstraktno i generalno. U vašoj službi odbijajte i žigošite najodlučnije svaki pokušaj, svaku intervenciju nepozvanih i u vašu službu, jer ćete tako saču­ vati svoje lijepo ime, samo ta­ ko ćemo uspjeti da izliječimo taj rđavi dio našeg društva od! ovih danas vrlo običnih bolesti. Samo tako ćemo učiniti kraj mnogoj nevolji i opravdanom ne­ zadovoljstvu u našem narodu; samo ta­ ko ćemo uspjeti, da se u našem naro­ du stvori vjera u pravdoljtiblje, Isprav­ nost i vestalinsku čistinu naših neravnih i sudskih organa. Ta dva načela: čuvati autoritet vla­ sti i moralnu čistinu u vršenju službe, neka vam budu u svakom vašem aktu misli vodilje. Ja se nadam ј od vas tražim, da ćete me svojom suradnjom iskreno pomoći i da ćete i tt buduće, kao i do sada, vr­ šiti vjerno, tačno. predano i savjesno svoju patriotsku dužnost prema Kralju i Otadžbini, i pomoći da se čim prije sredi i ojača naše mlado Kraljevstvo na sreću i dobro našeg troimenog na­ roda. Rezolucija, donesena ua skupštini okružnog izborong odbora, okružja bihaćkog od 25. februara 1920. glasi: Pošto se misli, da je nastupom do­ pusta ovdašnjeg muftije, gospodina Hadži Jusui ef. Jahića ovo mjesto u kom­ binaciji,. da ostane dulje vremena ne­ popunjeno, a jer skupština smatra ne­ ophodno nužnim, da se ovo mjesto čim prije popuni sa što sposobnijim i današnjim sa vrem’eiiiini zab। tjevima i potrebama muslimana što prikladnijim muftijom do konačnog ! preuređenja naše vjersko prosvjetne i autonomije, skupština ovijem jednogla­ sno ispred cjelokupnog muslimanskog pučanstva ovoga okružja apeluje na nijaseti Umiju, da gornjem što prije u susi’et izađe, apelujuči ujedno na rijasetU ilmiju. da sadašnjeg H. mufti ef. Jahića s obzirom t:a njegovu dugogodišnju službu i starost, te brojnu familiju pri­ godom njegovog eventualnog umirov­ ljenja ti što veću zaštitu uzme tako, da njegova egzistencija što bolje bude obezbijedena. Članovi okruž. Izbor, odbora: Osman Beganović, šer. vježbenik. Hasan Miljković, načelnik i svršeni pravnik. Suljaga H a d ž i ć. liačelnik. Redžep ef. .Se 1 imo vić, imam, Der­ viš ef. Hodžić, vjeroučitelj. Ali-Riza ef. S a d i k o v i ć. šer. sudac, H. Mtiharemaga Paša li ć, trgovac, Jasimbeg Alibegović, posjednik, Ahmed ef. Sehić, šer. sudac, Bećiraga Hro­ ma I i ć. posjednik. Fehimbeg K u r b eg o v i ć. kot. sudac, Hasanaga S a r ačevlić posjednik i trgovao. guran ili se boji da će ženi činiti ne­ rekao je: »Pokoravajte se onom, što postizava se prava svrha ove zajedni­ pravdu ih kakvo nasilje, a također se ne vam je Bog zapovijedi? u pogledu nice. Bračna zajednica je uzrok, da se smije ženiti ni onaj, koji ne može ženu čovjek okani zabranjenih stvari i da mu ; kaha, ispuniće vam što je obećao«. Alejizdržavati. hiselam je opet rekao: »Ko imadne pri­ se ćud poboljšava. Osim toga čovjek 0 Nićahu. *) U Kur’ani azimušanu u surci-Nisa liku da se oženi, a ne litjedne to učiniti, koji odgaja djecu primoran je da radi, stoji: »Vjenčavajte st s onim što vam jer je dužan davati opskrbu svojoj obi­ i ne pripada meni«, (t. j. nema nm od Veliki Allah (dž. s.) stvorivši ovaj je dozvoljeno«. Po islamu naime zabra­ mene šefaata), a drugom jednom prili­ telji. i što je od osobite važnosti, za­ svijet odredio je za svku stvar grani­ njeno je čovieku ženiti se ili udavati se kom rekao: »Ženite se i množite se, a koniti brak uzdržaje podrijetlo, po kom cu njena rada, to jest uspostavio je za­ sa svojom majkom ili ocem (maćehom ja ću se zaista ponositi s vama pred znamo, ko će koga naslijediti. Uzevši okone, po kojima će se sve, što u sve­ ili očuhom), nanom ili dedom i t. d. drugim narodima na ovom svijetu«. Sa­ vo ti obzir možemo s potpunim pravom miru postoji, kretati i razvijati. Između sestrom ili bratom (polusestrom Ili poslušajmo još savjet jednog ashaba: »Že­ reći da je nikah neki ibadet. svega, što živi, odlikovao je čovjeka lubratom), tetkom ili amidžom, tetkom nite se. jer to olakšava vaš život, čini Način sklapanja nikaha i život u sa­ razumom i on kao razumno stvorenje ili daidžom. Ovo je sve zabranjeno ka­ vas raspoloženijlm (ćudi vam se ople­ traži sebi društva. Prvo to njegovo dru- I moj ovoj zajednici jedno je od vrlo važ­ ko rodbini po krvi, tako isto rodbini tog menjuju), a Bog vam povećava u srcu nih pitanja, jer se tu radi o tom, da štvo jest žena. Ovo ■ dvoje, muško i stepena no mlijeku. Zato radi zlih pošhumanost«. žena bude hala! svome mužu, a djeca žensko, čim stupe u zajednicu, treba da Ijedica koje mogu nastati iz neznanja Iz ovoga, se može zaključiti da je znaju šta su im dužnosti i kakva pra­ da budu zakonita. Zato treba na nićah treba se klonuti miješanja mlijeka. brak lijepa a i potrebna stvar, te da se svratiti osobitu pažnju, jer se može do­ va ima jedno prema drugom. Prije sve­ Napominjem da je po Islamu zabra­ treba ženiti svaki onaj, koji ima zato goditi da i onaj, koji bi želio da radi oo ga treba da je ova zajednica zakonito njeno dojiti dijete više od dvije (ih dvi­ priliku, ier kako smo vidjeli u gornjem propisima uzvišenog šeriata, živi sa sklopljena. Sta bi bilo kad bi ljudi ži­ je i po) godine. Draga braćo! Život nam ajetu i hadisima, to nam je dužnost. Ali svojom ženom nezakonito, a da o tom vjeli kao životinje, ne bi li čovječanstvo je kratak, pa ga bar provedimo onako ipak ne možemo uzeti da je to za sva­ ništa ne zna. počelo naglo da opada? Ta eto vidimo kako treba. Vrlo lijepo veli jedan vekog rečena, jer ima ljudi, kojima šeriat Bog dž. š. veli u Kur'ani azimušanu da ii onim zemljama, u kojima se je 1’И arapski pjesnik: zabranjuje ženidbu. »Ženite se s onim, koje su izgubile svo­ ugnijezdio razvratan život i zinaluk »Ezan čovjeka djetetu kad se rodi Po šerfatu je farz (mora) se oženiti je muževe ili očeve (i s dobrim robo­ (prostitucija), narod sve više opada i I ostavljanje namaza <l'n smrti. onom koji je siguran da će se inače po­ vima i ropkinjama); ako budu siromaš­ smanjuje se, mjesto da se povećava i To je dokaz da je njegov život kratak kvariti; a vađib (dužnost) se je oženiti ni, Bog će ih obogatiti iz svog velikog širi. Kao što je kratko vrijeme medti ezanom onomu, koji se boji toga (s uvjetom da­ Mi muslimani imamo zato stalne od- ; fadla. Bog je bogat i zna kome će dati' ■ i namazom«. kako da mogu ženu izdržavati). Onaj Kako vidimo u ovoj ajeti kerimi Bog redbe, koje potpuno ureduju ovaj fami­ čovjek, koji je umjerene strasti, a može obećale da će obogatiti te vrijedne si­ lijarni život. Na temelju ovih propisa ženu izdržavati i ne će joj nasilja čini­ Gg. pretplatnicima »Novog Vijeka« rote, koje su ostale bez nadzora. 1 zbi­ ti, treba da se oženi (sunet), jer tim stavljamo do znanja, da će drugi broj lja. kada se čovjek oženi vrijednom *) Ovo je vaz jednog đaka šeriatske našeg lista izaći sa zakašnienjeni, jer spašava sebe od nemorala, usrećuje ženskom, dobiva volju za rad, ne troši Škole, što ga je držao u Begovoj dža­ jednu muslimanku i Mirć uslugu ljud­ I je vlasnik i urednik g. A. Hifzi BJelcvac u besposlicu, nego donosi kući i tim se miji. Iznosimo ga kao poticaj drugima i otputovao u Prag kao delegat bos.skom društvu. danomice sve više obogaćuje. Prvi ka­ a i rad: toga, da pomognemo našim he/c. novinarskog udruženja. Uprava. Ne smije se ženiti čovjek, koji je si­ lifa Ebu Bektr (r. a.) tumačeći ovo aje vaizama. Ur. FEL J J O N �ПРАВДА" — „PRAVDA, lipoj 131 — Broj Veliki protestni miting u Carigradu. I šavaju, rada sve manje, pravde j n i g d j e ni u jednoj grani uprave, ne­ go potpuna anarhija uperena i samo na ovo malo muslimana. I Vlast nije u rukama odgovornih orga­ i na, nego u rukama »narodnog pred- I j stavnika« A. Bogdanovića i biv- i | šeg potporučnika Lj. M i 1 o š e v i ć a. I I Prvi je u svim uredima svrha i razvr- j j ha, čak kopa spise i po vojničkim pi- I 1 samama i referiše čaršiji, a drugi je, I ' dok je još bio na solunskoj fronti, pri- I | čao, kako će, kad dođe u Bosnu, klati ' »T u rk e«, jer da u njih ima zlata. Mi- : I slio je zar na ovu šaku naše sirotinje, i koja je ovdje na granici pretrpjela sve strahote rata i rekvizicije i ovo neko­ liko prezaduženih posjednika, koji već i i šest godina ne vidješe hasne od svoga dobra, dok njegov otac i braća uživaše sve milosti i naklonosti austrijske upra- j i ve i kroz to vrijeme od puke sirotinje postadoše pravi ratni gavani. Takove su eto prilike kod nas. O njima ,ćemo ' pisati odsele i nećemo više šutjeti ni za čiji hator, pa makar nam se reklo, da smo neprijatelji države ili štogod hoće drugo. Ovo stanje osuđuje kod nas i sav pošteni dio našeg narčda pra­ voslavne vjere, čak i svjesniji se- ■ ljaci, koji vide, da ovo sve nikakvom dobru ne vodi. Neprijatelji su naroda i države elementi, koji siju razdor te ; provociraju i huškaju besvjesnu masu ’ na djela i ispade, koji se ne bi ni u jed- ; noj poludivljoj sredini smjeli trpjeti. Mi i muslimani ćemo i dalje ostati elemenat reda, pripravni smo i mnogo koješta još pretrpjeti za hator pravilnije i brže i konsolidacije prilika u našoj državi, ali 5 se zavirati zaista ne damo i nećemo I dati. Vraćaćemo u buduće svakome 1 mjeru mjerom, a svoje ćemo braniti i i svojom rođenom krvlju. втрама 3. plovidbu. Te na oko male zapreke za­ tvarale su negdje i nedaleko od mora veliki dio plovive rijeke u unutrašnjosti redovitoj plovidbi, pa danas nema naPrilikom velikog protestnog mitinga, posljednjim vremenima, pa hoće da još prediiije zemlje u kojoj te zapreke mjekoji se obdržao u Carigradu 13. jan. o. jednom oproba njihovo strpljenje, onda su uklonjene: stijene razbijene, korita g,, pariški »L’ilustration« donosi foto­ će joj Turci dokazati, da kod njih više regulisana, sporedni kanali oko vodografsku snimku skupine, koja se bila nema zemlje, koja bi se mogla dijeliti pada zaokruženi i t d. skupila pred Aja-Sofijom, na kojoj se i da nemaju ni jedan pedalj mjestanca, Brodarstvo se razvilo u istočnoj Ev« koje bi mogli ostaviti. Dva su puta slici vidi na uzvišenijoj govornici Narepi najprije na Dunavu, Volgi i Kami, džie hanuma, predsjednica ženskog otvorena pred nama: ili nastaviti ča­ u sjev. Americi na Misisippiju, Missouri profesorskog udruženja. »Uustration« o snim puteni naših predaka, ili pokriti i jezerima, južni Ameriku razvi na La slavnu istoriju crnom koprenom, sram­ toj skupštini piše slijedeće: Plati, Amazonki i njenom poriječju, na no podleći i sami sebe zakopati.« Visokoškold Carigrada pozvali su Jang-tse-kiang rijeci otvori unutrinu Napokon dolazi na govornicu Abdulstanovništvo, da se pokupi 13. januara Kine evropskoj trgovini i t. d. pred Aja-Sofijom, gdje će se obdržati I lah Subhi bey, ajdinski poslanik, mlad, Prije svjetskoga rata imale su riječ­ veliki protestni miting proti namjerava- I ali vrlo upiivan čovjek, te poduže gonih vodenih puteva: Engleska 6.100 km. uoj diobi Turske. Jednog lijepog dana, i voreći o istoj temi, iznosi primjere Francuska j Njemačka po 12.300 km, francusko-tarskog prijateljstva i uz­ što se može samo u Cargradu vidjeh Austro-Ugarska 5.700 km, Rumunjska dignutim glasom dovikuje: »Francuska, u zimsko doba počela se kupiti svjetl­ 900 km, Evropska Rusija 36.700 km, koja je provela revoluciju i mnogo krvi ija: starci i mladići, žene i djeca na Belgija 2.200 km, Nizozemska 5.100 km, prolila za slobodu, ne će pustiti i. od­ širokoj ravnici između Aja-Sofije i SulItalija 2.400 km. Španjolska 500 km baciti Tursku- u njenim najkritičnijim tau-Ahmeda. Vrvjela je svjetina od momentima.« i t d. svake strane grada tako, da se sastalo U Evropi je iza Volge Dunav najve­ više od sto hiljada duša. Jedna gospoda u šeširu, koja je od ća ploviva rijeka, dug je 2.860 km, a početka pozorno slušala govornike, na Na kraju ntejdana, kod Aja-Sofije a ima površinu sa poriiečjem 817.000 km'. jednom iz svega grla viknu u turskom iza banje, koju je sagradio znameniti Za njim dođe Dnjepar sa 2.150 km du­ jeziku: »Ne! Ne! Francuska vas ne će arhitekt Sman (graditelj Edronske dža­ ljine i 520.000 km2 površine, pa Don mije) bila je podignuta visoka govor­ I ostaviti!« Publika joj je burno aplaudi­ sa 1.860 km duljine i 430.0000 km! po­ rala. Govornici su svršili govore; pot ­ nica, nakićena i ukrašena turskim i dru­ vršine i t. d. Plovivost Dunava računa pisane su rezolucije te se narod počeo gim svilenim zastavama pojedinih ško­ se od Regensburga iz Njemačke pa do razilaziti, a pomenuta gospoda dovikla i korporacija. Pred samo klanjanje njegova ušća u Crno more (2.491 km). nu: »Molim poslušajte i mene, samo namaza muezzini se pripeli na desetakA za pravo je ploviv od Ulma na za­ vam moram francuski govoriti: Ja sam dvanaest okolnih munara te zaokružu­ padnoj granici Bavarske za 2—2'1, va­ Francuskinja. Evo 25 godina da među jući Mejdan i nadvisujući čitav narod, gona tereta, od Regensburga za 6—9 vama živini i ja vam u ime svoje — a počeli učiti glasom koji je žalosno od­ vagona, od ulaska u Austriju 10 vago­ jekivao i uzbuđivao srca. Spjevovi Is- . i u ime mnogih Francuza, koji vas do­ na. pa dalje 20, 50, 100 vagona i t. d. lama: »Bog je velik! Bog je velik! Ne- I bro poznaju kao i ja, a koji vam ne mo­ Plovidba na Dunavu ima da Se bori ma drugog Boga osim jednog« — či- : gu govoriti — kažem: Vas poštujemo, sa nekim poteškoćama, kao: uzburkattilo se kao da sa neba silaze, dajući j vas ljubimo, dični narode! Znamo do­ nje vode iznenada, jak tok u gornjem Islamu utjehe i kuraži. Na jednom su i bro, da ste najsposobniji i najkulturniji dijelu i mjestimice zločesta obala. Za isti spjevosi — ezani — ponovljeni od j sinovi ove zemlje. Francuzi koji vas to je u 19. stoljeću poduzeta regulacija sto hiljada grla i spontano izlazili iz I ne vole i ne cijene, to su oni koji vas Dunava na više mjesta kao: kod Beča uzbiiiamh grudi svih prisutnih. Taj klik. I ne poznaju. Imajte čvrstu vjeru u Fran­ 1868.—1881., koja je stala 64 milijona cusku. ona će vas podržavati, ona vas dižući se prema nebu, činilo se kao da kruna pa kod Raba, Budimpešte, Oršo»Demokratska« oligarhija kod nas ne­ izražava zahvalu Božanstvenom čuva* i ne će nikad ostaviti.« ve (Željezna vrata) i na srednjem ru­ ka ne misli, da ne proziremo i ne poru pravde.... Cim je gospoda svršila, Abduilah ■ znajemo sve njezine ciljeve i namjere. ; kavu ušća kod Suline. Dunav protječe U svojoj prostodušnosti, zaista je o- I Subhi je preveo narodu gornji govor, kroz ove države: Njemačku. Austriju. Njezine spletke naše redove sve više vaj prizor izgledao potresan i veličan- : kojii je izazvao veliko zadovoljstvo i ; zbijaju, a nasilja ne škode samo nama. Čehosfovačku, Mađarsku. Jugoslaviju. stven. Ovom narodu, kome je prošlost neprekidno pljeskanje tako, da je svak ! To neka se zapamte Ovog puta ne apeBugarsku i Rumunjsku. U njegovom slavna i gorda, rasa veledušna i pono- | hitio ko će prije izraziti zahvalu gospo­ ! lujemo na »demokratsku« vlast, da ona I području živi oko 42 milijona ljudi. Bu­ sna, a vjerovanje vatreno, relativno je ; di i u ime poštovanja poljubiti joj ruku. učini red i štiti pravicu, jer je ona bila I de vremena, kad se zimi Dunav po 2 vrlo teško kad osjeća da mu je na koc- i i zaista u rukama ili nesposobnih ili ne- : do 3 mjeseca zaledi, pa je tada plovid­ Preveo: Ad. W egzistencija. х i vrijednih »demokrata«, nego taj apel 1 ba na njemu nemoguća. Od njegovih istaknutije osobe, jedna za drugom ■ upravljamo na novu našu vladu i na ' pritočica plovive su: Drava 151 km do dolazile su na govornicu, dok se nije I Barča, a u glavnom đn Osijeka. Tisa i sve poštene rodoljube, da živom propojavio i Riza Nur bej, sinopski posla­ f funkcijom spriječe zio, kojemu nas »đe- ! 175 km u glavnom do Segedina i Sava nik, koji je i u godini 1908. zauzimao sa njenim poriječjem 757 km do Siska, * mokrati« izvrgoše. isto mjesto i bio zatvoren po Mladotura za nas važno do Bos. Broda. Bijetjina, 20. februara. crna. Obrazlaže tursko pravo na ovaj Nedaleko od ušća Dunava su i ušća teritorij i ističe njihovu kulturu i civi- I rijeka Dnjestra i Dnjepra, a nešto dalje Brzojavno smo Vas izvijestili o ne­ lizacija. Ističe znamenitije osobe Evro- , — u Azovskom moru — i ušće Dona milom događaju, koji se danas kod nas pe i Amerike, te sc nada u njih, da će u Rusiji. I ove rijeke spadale bi u »in­ zbio. Braća Muratbegović. koji su na­ postupiti pravedno i izvršiti u istini teresnu sferu« našega broda na Duna­ padnuti i za koje se još ne zna, hoće Vilsonove tačke. vu. pa moramo i o njima najnužnije re­ Ii ostati na životu, najvrijediuji su naši ći: Dnjestar je ploviv kroz Besarabiju Poslije Riza Nur beya dolazi na go­ ekonomi. Nisu to veleposjednici, jer od vornicu jedna turska hanuma imenom do u Galiciju, tek kod Jampola je nešto njih četverice braće svaki ima nlešto i Š—in. U vezi sa našom težnjom, da brži, što plovidbu pometa, širok je i du­ Nadžie. predsjednica ženskog profesor­ preko 200 dumuna oraće zemlje, koju [ bi imali po jedan brod na rijekama Ev- i bok i pun ribe, a za promet u jugoza­ skog udruženja. oni već dugo godina u vlastitoj režiji i rope sjeverno i na moru južno od naše i padnoj Rusiji od velike je važnosti. Plo­ . Pozdravljam vas o stara, mla- i obraduju. Njiliovo je cjelokupno gospo­ dići, žene i djeco jedne starodrevne ca- I darstvo uzorno, rad racionalan, posao i domovine, moramo sc makar u glav- ; vidba traje 283—298 dana. Reguliranje i nom upoznati sa vodenim putevima, toka poduzeto je početkom ovoga sto­ revine. o kojoj je kroz sedam stotina napredan. Njihov; su dijelovi šume po i koji su — naročito na rijekama, kanaliljeća. Prevoz godišnje do 16 milijona godina istorlja puno slavnih slavnih za­ svim pravilima šumskog gospodarstva ! ma i jezerima — od postanja bili jeđipudi (1 pud = 16.38 kg) žita, a naro­ sluga zabilježila. Pozdravljam vas, koji dugo uzgajani, čuvani i sačuvani, pa I ne prometne žile u nerazvijenim zem- ; čito pšenice i 4 puta nedjeljno osobni ste se danas pred ovom veličanstve- J dušmani to ne mogu đa gledaju. i ljama. Ko nije dobro vješt u geografiji. . brodovi do Mohileva u Besarabiji. nam džamijom pokupili i dolazim pred i Mi za ovaj događaj, kao ni za mnoge I pa da mu slike karata od zemalja i ino- | Dnjepar sa svojim poriječjem veže vas kao najporaznija individua turske 14 valiluka (guvernemenata) i ima za ženske zajednice, kojoj je srce puno i druge nepravde i nasilja, što ih trpimo ' ra ne stoje jasno pred duševnim očiplovidbu liniju od 6.400 km. Širok je vjere i energije, pred ovom velikom । i snosimo, ne krivimo i ne možemo kri­ । ma. neka nas u ovom odsjeku poprati sa zemljopisnom kartom pri ruci. Priod 90— 360 m. Kod Jekaterinoslava bila nacionalnom katastrofom. Crni se ob- , viti besvjesnu masu, koju pojedini bezkazaćemo najprije vodene puteve na dušnici navode na svako zlo, siju raz­ je teška plovidba zbog 9 brzica na 37 lad viju nad našom Anatolijom, nad dor i provociraju ovakove i slične do­ rijekama unutar zemalja, a poslije na km duljine, ali su u zadnje doba razbi­ onom Anatolijom, koja je majka naše gađaje. Srazmjerno manje štete mi premorima. domovine, za koju kroz mnogo stoljeća jene pećine i zavedeni kanali, pa ie otrpismo od našeg mirnog i dobroćud­ Jakšana. Perioda brodarenja traje 201 svi muslimani goje žarku ljubav u svo­ Znamenitije plovive rijeke su u sje­ nog težaka za vrijeme državnog pre­ jim srcima. I na carigradskom se hori­ vernoj Evropi Rajna, Elba, Oder, Visla | do 307 dana. Na Dnjepru su znamenitiji vrata, dakle u doba, kada ne bijaše ni­ gradovi: Cherson, Jekaterinoslav, Krezontu opažaju tmr-ni i kobni oblaci i Dvina, a u istočnoj Evropi Dunav, kakve državne vlasti ni državnih sigur­ raskomađanja. Nad onim Carigradom, Dnjestar, Dnjepar, Don i Volga sa svo- I menčug. Kijev. Mohilev. Smolensk, Cernosnih organa. Ali otkako zavlada »de­ kojeg su Turci našli gotovo nenaselje­ kesi, Rogačev i t. đ. Otposlano je Jz jim pritočicama.’ Između prvih, koje omokratska« oligarhija, od onda i počeše nog pa ga naselili i nakitili svojim dža­ tječu u mora na sjever i drugih, koje , svili pristaništa robe na pr. 1900. godi­ svaka zla i nasilja. Ne osta ništa ne­ mijama. munarama, češmama. medre­ otječu u mora na jug postignut je dje- j ne 161.259.000 pudi, od čega otpada na taknuto, što je samo muslimansko bez sama. sebilima itd. Da li se između vas građevno drvo na splavima 97,608.000 lomičan spoj u Rusiji kanalom na Dviobzira, je li to muslimana posjednika, može naći i jedan, koji bi sramno osta­ pudi. ua građevno i gorivo drvo u bro­ nu, dok projektovana veza kanalom iz­ trgovca ili težaka. Preko 20 dućana ovio grob Selima, Fatiha, Sulejmana, te dovima 19,861.000 pudi. na žito među Dunava. Elbe i Rajne ne dođe još teto je kod nas muslimanima grubom - do ostvarenja. džamije i medrese -koje su dične uspo­ 29,853.000 i na so 2,827.000 pudi. Iz­ silom, pa je tako mnogo muslimana tr­ mene sjajnih naški velikana? Islamsko gradnja brodova i barki postoji u HoPlovive rijeke sjeverne Azije nas ne i govaca i zanatlija ostalo bez rada i za­ carstvo i halifat od nazad pet sto go­ melu, Ljubiču, Brjensku i u selu Vetka. interesuju, dok su od onih, koje teku rade. da istroše, što imaju i postanu dina nalazi se u turskim rukama koji Osam poduzeća podržavaju osobni pro­ u južna mora znamenite Tigris i F.ufrat beskućnici. brane islamska prava a to sve preko met na Dnjepru i pritocima mu. a bro­ (Didžla i Furat). Ind, Ganges. Hoangho Carigrada. Samo turski halifat može dovi idu 1—3 puta dnevno. Kaiko je sa posjednicima, to već svi i Jang-tse-kiang. - Australija ne dola­ vezati u jednoj zajednici tolike milijone Perioda plovidbe na Donu traje 256 znamo, ali kod nas se evo otima i ono I zi u obzir. U Africi su: Kongo, Nil, muslimana j samo je Carigrad dostojno •do 271 đan n godini. Prometu na Donu zemljište, koje sc sobom obrađuje, kao Zambezi. Oranje. Niger i Senegal. — sjedište za Halifu. Mi, koji ne razumi­ služi oko 1.400 tovarnih brodova i 25 što je slučaj braće Muratbegovića. Mu­ U Americi: Amazonka s najvećim porijemo veće sile, nego je pravda, oslanja­ bržih parobroda. Zadnjih godina dosdslimani težad također ostadoše bez iečjem na svijetu (7,000.000 km3 i duga i mo se na Božanstvenu blagonaklonost gao je promet kojih 20 milijona pudi. zemlje i zarade, jer se i od njih malo po 5.570 km), La Plata, Mfsisippi i t. đ. i nikad nećemo odustati od našeg pra­ većinom žita, a mnogo se razvaža i kamalo sve otima. S napretkom brodarstva sve su više vednog potraživanja. Ako Evropa, koja viar i usoljena riba. upoznavani riječni vodeni putevi. Opa- I je u mnogim slučajevima priznavala Mi smo dugo šutjeli i prešutjeli mno­ Parobrođarstvo na moru stupilo je u žilo se na mnogim rijekama, da su ti | veliko natjecanje sa jedrenjačama u 19. Turke kao prijatelje i saveznike, te ko­ ge naše nevolje sve u nadi, da će se ja je u istorlji Tursku zabilježila sa div­ putevi ovdje ondje spriječeni tjesno- } stoljeću n Sjevernom J Istočnom, pa prilike okrenuti na bolje, da će se jeljenjem kao jednu moćnu državu, ako damptU f u našem kotaru zavesti za­ ćom korita, stršećim kamenjem iz vo­ Sredozemnom i Crnom moru, u Africi ta Evropa nađe nedostatnim tegobe i de, manjim vodopadima i si., pa su u 1 i u Australiji, preskočilo ih u svome ra­ konsko stanje, ali se ljuto preva17. stoljeću počeli popravljati rijeke za I zvitku i osnovalo stalne vodene prumuke Turaka, što ih dožlvieše u ovim rismo. Prilike se z dana u dan pogor- №ši dopisi Gospodarstvo Samo dua broda. �Gpoj 130 Broj ЛРАВДА* — .PRAVDA' Ст-Јана 4 S rana ge 1л tavani i brzi osobni promet u šem jeziku pisane, nego uopće i strane, : a bez koje se studij utvpće ni zamisliti najudaljenije krajeve svijeta. Prije su daljine bile povoljnije za jedrenjače, ali ne da. Znajuć, da tome može pomoći jedino od poboljšanja parobrodarskih strojeva darežljiva ruka cijeloga našega naroda, proširila su se evropska parobr. podu­ a napose naših narodnih liudi i privred­ zeća i za njih su bile unosne plovidbe nih korporacija — udružili su se gospo­ i n San Frincisko, Vladivostok i Novu darski akademičari u »Akademski goZelandiju. Tako danas postoje iz svili spodarsk klub«, da se preko njega obvećih evropskih primorskih gradova di­ rektne veze sa Afrikom, južnom i sje­ ' rate na cijeli naš narod, a osobito na one, kojima je procvat naše poljopriv­ vernom Amerikom, Azijom i Austra­ rede na srcu, usrdnom molbom, za što lijom. izdašniju pomoć, jer i zadnji filir dobro Na glavne pruge prekomorskog pro­ je došao! meta vezane su sporedne — kao « Znajući, da Vam je uvijek ležao na vodama istočne Azije, Perzijskog zalje­ srcu procvat naše poljoprivrede i bla­ va, indijskog otočja i t. d. — za obliž­ gostanje našega naroda, obraćamo se nje zemlje i ostrva, koje preuzimaju napose na Vas i uvjereni, da ćete nas poštanske pošiljke i prometne terete i prenose ih do opredijeljenog mjesta. Na u našem nastojnju pomoći, unpređ se primjer: pošiljke s broda, koji direktno zahvaljujemo. putuje iz Evrope u Srednju Aziju i za­ U Zagrebu, dana 10. veljače 1920. staje samo u Port Saldu, Adenu, KoMahmud Balić, stud. agr. v. r. lombl i Singaporu, preuzeće sporedne predsjednik. linije i dostaviti u Jaffu, Bejrut, Basru, S. Poštlć, stud. agr. v. r. Kalkutu. Sumatru, Javu, Bomeo i t. d. tajnik. Osim ovih velikih pruga postoje i re­ Obzirom na važnost ove stvari, svra­ dovite veze između luka i gradova po­ ćamo pozornost našega imućnijega svi­ jedinih kontinenata kao na pr. iz Odejeta na ovaj zahtjev naših agronoma i se u Marselj ili Liverpol, iz Carigrada toplo ih preporučujemo na osobitu paž­ u Aleksandriju, Trst ili London, iz Na­ nju. pulja u Hamburg 11 Štakholm, iz ŠangaPrinosi se šalju: za račun »Aka­ ja u Jokohamu, iz Newyorka u Vene­ demskog gospo d. kluba u Za­ zuelu i t. d. grebu« — Hrvatskoj poljodieskoj ban­ Za prolaze kroz morske tjesnace (kao ci, Zagreb. Gibraltar i Dardanele) ne plaćaju se ni­ Rasprodaja. U četvrtak, na 11. o. mj. kakve pristojbe, dok za prolaze kana­ počeće iza tri sata poslije podne do 5 lima (kao Suez, i Wihelmov kanal u sati na željezničkoj stanici Sarajevo, Šlezvlg-Holštajnu) plaćaju svi brodovi skladište broj 5 licitacija suvišnih poši­ prolazne i provozne pristojbe za pod­ ljaka i to: životnih namirnica, mirenje investicionih troškova oko pro­ potrebnih predmeta, cipela, rublja i t d. kopa kanala i njihove popravke. Reflektanti se najuljudnije pozivaju. Domaće vijesti Gospodi dioničarima lsi. dion. štam­ parije stavljamo do znanja, da će se redovna godišnja skupština održati dne 21. marta t. g. te stoji svima gg. dioni­ čarima na raspolaganju uvid u godišnji zaključak te u izvještaj upravnog i nad­ zornog odbora za 1919. godinu. Ravnateljstvo. Akademski gospodarski klub u Zag­ rebu šalje nam ovaj apel: Toliko našem narodu potrebna i deccnijama iščekivana visoka gospodar­ ska škola u Zagrebu, eto je kao gospod.-šum. fakultet i osnovana. Na njoj je. da našem narodu odgoji u svakom pogledu vrsne gospodarske stručnjake, koji će poljodjelstvo naše čisto agrikulturnc zemlje podići do ve|Eke visirje, a time doprinijeti blagostanju našega naroda. I kada čovjek vidi onu silnu volju i ljubav, kojom su se slušači te visoke škole, nakon petgodišnieg krvarenja po frontovima, svome pozivu posvetili, ne može ni na čas, da posumnja u njihovu vjeru u veliki poziv koji .ih čeka, i u sigurnost njihova uspjeha, Ali brzo će doći svak do razočaranja kad vidi, kakve sve tegobe imadu da snose na­ pose naši gospodarski akademičari. Pokraj toga što su gotovo bez stana, bez valjane hrane, što su goto­ vo na ulici, pokraj toga nailaze još na potpuno pomanjkanje gosp. stručne li­ terature, ne samo naše domaće na na­ Tccšeljah Šta mi ti je zašto? Jučer đobleino ovaj brzojav iz Mostara: „Pravdi", .Sarajevo. Radu­ jem se da ovako mnogobrojno građanstvo ispraća svoga ljubljenoga rodoljuba Mehmed Derviš be­ ga Ljubovića; živio nam dragi zuanče! U ime mnogih iz kalano Bolića Orla: Tridesetgodišnji emigrant Đorđe Sudar u PRIPOSLANO/) G. Fadilu Kurtagiću, Sarajevo. Slučajno mi dopade ruku »Hrvatska Obnova« broj 9. od 28. januara 1920. god. i nabasah na Vaše »Priposlano« g. Hamid-begu Kurbegoviću. Pošto u svome »Priposlanu« nijeste oprovrgh »anegdote«, koja se priča o Vama i jer to nije nikakva »anegdota«, nego isti­ nit događaj, pa napokon što bezrazlož­ no u svom »Piiposlanom« napadate g. Kurbegovića to za hatur istine izjavlju­ jem slijedeće: Ja sam pričao g. Kurbegoviću za to, samo to se nije dogodilo u sarajevskoj gostionici nego na sijeht jednoga Vaše­ ga obožavatelja Vaših »Pesama«. Ne samo to. I gore stvari sam slušao o Vama, pa čim mi prilike dozvole ja ću Vas uz »-bosanski čardaš« podsjetiti na to. Dotle: Aurevouir! Ahmed M. Basura. *) Za stvari pod ovom uredništvo ne odgovara. I Prištednja Hragavač. aprovizacijama i trgovcima S® koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolagao ® nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje g ngenturna i komisionalna radnja i I Abdullah Džumhur Tuzla K Sve ponude za hranu hao I upite o stanju cijena hrani u si eho doba hulantna brzo vrti UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine II. kat. (Ulaz Prottn Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. OOOOGOOOOOOOO Sira Travničkog i Vlašićkog Razašilje po najnižim dnevnim cijenama vjerenstvo u Tešnju. u kacama (bačvama) teškim 50-60 kilograma MARKO ALAUPOVIĆ U TRAVNIKU. Broj 172-19. Na ovdašnjoj medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa 1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine’podnijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i SlovenacaPrvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik 0000000900000 Oglašujte u ,,Pravdi“ RilhBlm F. Ticfenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek i. Preporučuje na veliko: Bezina • goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, // uljene i suhe boje, parafina, firnisa, .lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bij Ji terpentir. nadomjestak, toaletne sa­ pune, glciber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosme' tičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k, 1 Ц Dizdarević. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. rubrikom Muslimanska Centralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu — Podružnica u Tuzli, Pobuno dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. - Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja bankovne poslove n? jbrže i najpovoljnije. 47 Odgovora! arednlk; И. Sadiaka. Vksiik: Centralni Odbor »1 M. O.> Štamparija D. 4 A. Kalo«, Sarakvo, � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7bfb1b8ca2a6817dfaee2cd77ae3cdce.pdf 2e59884c6fd586a1b7999f024f345d29 PDF Text Text PRAVDA Poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГ ДИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 27 (132) Pretplata godišnje80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun post štedionice 1119. Sarajevo, četvrtak 11. marta 1920. (20. džumadil-ahira 1338.) Vladina deklaracija. U sjednici Privi. Nar. Predstavništva od 5. o. mj. pročitao je g. Stojan Protić ovu deklaraciju: Prije četiri i po mjeseca mi smo se razišli i rastali nekako nečujno poslije završene krize i obrazovanja nove vla­ de, kojoj je na čelu bio gospodin Davidović sa skoro svima svojim starim drugovima. Sjednice Privr. Nar. Pred­ stavništva nisu se držale ni poslije 18. oktobra prošle godine, kao dana po­ stanka nove vlade. Tako abnormalno stanje trajalo je do 15. decembra, kada je Narodno Predstavništvo odgođeno do 15. februara nove godine na osnovu člana pedesetoga ustava o kraljevini Srbiji. Razlog ovakvom držanju prošle vla­ de nije se znao do 14. februara ove go­ dine, kada je g. Davidović pouzdano i službeno kazao razlog i onome ukaznome i dnom neukaznom odgađanju Privr. Nar. Predstavništva. Toga dana je kabinet Davidovića .predložio kruni, da se Privr. Nar. Predstavništvo ras­ pusti i narede izboni za ustavotvornu skupštinu po uredbi ra izbore, koju je vlada izradila za taj smjer. U ostavci svojoj ondašnji kabinet kaže da taj prcdlog podnosi zato, što je još pri sa­ stavljanju vlado njen predsjednik izja­ vio kruni, da je rad s Privr. Narodnim Predstavništvom ne samo nemogučan, nego i — štetan. Kabinet, kome imam čast predsjedati i koji se danas prika­ zuje u Privr. Nar. Predstavništvu, na­ lazi, da je nemogućno j štetno raspuštati Narodno Predstavništvo, doklegod ono ne pripremi i ne izradi s vladom sve što je potrebno, da se mo­ že Kl na izbore za ustavotvornu skup­ štinu. Tome se protivi i data riječ na­ rodu proklamacijom Nj. Visoč. nasljed­ nika prijestola od 24. decembra 1918., koju smo kao odgovorni savjetntilci krune potpisali svi mi, i na ljevici i na desnici ovoga doma, i za nju primili odgovornost U toj proklamaciji stoji: »Moja ćc vlada raditi u potpunoj saglasnosti sa narodnim predstavništvom j biće njemu odgovorna. Zato će biti njena dužnost, da što prije sa­ zove u Beograd Narodno Predstavni­ štvo, sastavljeno od poslanika srpske Skupštine i poslanika stare Srbiji j Ma­ kedonije, od srazmjernog broja narod­ nih vijeća i od predstavnika Vojvodine i Crne Gore. Narodno će Predstavni­ štvo predstavljati privremeni, ali p o tp u h 1 izraz jednog zakono­ davnog činioca u našem kraljev­ stvu. Vlada će predložiti Narodnom Predstavništvu Izborni red, kojim će se obezbijedrti na osnovu opšteg prava glasa slobodni izbori za ustavotvornu skupštinu, kojoj će podnijeti na ri-iešenje predlog demokratskog državnog ustava, u duhu državnog jedinstva, sa prostranim upravnim samoupravama i obezbijeđenjem najširih ipolitičkiih slo­ boda i prava građanskih.« Bilo bi protivno ii svim principima moderne demokratske ustavne države, da za to vrijeme vlada radi bez par­ lamentarne kontrole, da izbore za usta­ votvornu skupštinu vrši oktroisanjem izbornog reda, te podsjeća i Hrvate i sve nas ostale, na oktroisanje izbor­ nog reda pni stvaranju nagodbe između Hrvatske i Ugarske u godini 1868., da ide na izbore za ustavotvornu skupšti­ nu bez spremljenog i izrađenog nacrta ustava za našu kraljevinu, te izaziva i pojačava žestinu izborne borbe i stav­ lja ustavotvornu skupštinu pred jedan teži i zamršeniji zadatak. Dobro shva­ ćeni interesi državni I narodni koliko- I god zahtijevaju da se što skorije dođe do ustavotvorne skupštine, toliko isto oni traže da se i do samoga ustava do­ đe što skorije i što mirnije. To se pak po našem dubokom uvjerenju može po­ stići samo tako, ako se zajedničkom saradnjom prije izbora za ustavotvornu skupštinu ozbiljno pokuša, pa i ostvari na uzajamnom sporazumu zasnovan nacrt ustava, za što bi se potom svi složno starali da ga provedemo kroz ustavotvornu skupštinu. Kad sc politič­ ke grupe koje su već tu na licu i koje će i u ustavotvornoj skupštini činiti njene sastavne elemente još ranije spo­ razume u svim glavnim pitanjima ustav­ nim, onda je i biračko tijelo mirnije i onda se j rad ustavotvorne skupštine olakšava i skraćuje. Vlada nalazi da iz svih ovih razloga Privr. Nar. Predstavništvo treba da riješi i odobri potrebne kre­ dite za život i upravu države od sada do ustavotvorne skupštine i da nak­ nadno raspravi pitanje kre­ dita, koje je kabinet gospodina Davi­ dovića sam sebi do sada odobravao. Potrebno je po našem 'mišljenju, da Privr. Nar. Predstavništvo još riješi i dosada zaključene ugovore o mir u. Po ustavu koji važi za kraljevinu Srbiju, ti su ugovori bez vrijednosti dokle ih prethodno ne odobri Narodna Skupština. A kad su oni bez prethode nog odobrenja Narodne Skupštine bez vrijednosti za kraljevinu Srbiju, onda su oni bez toga, po našem mišljenju, bez vrijednosti i za kraljevstvo SHS, jer ono nema druge ustavne odredbe za ratifikovanje ovakvih ugovora. Ima važnih j ozbiljnih razloga koji govore za to, da se Privr. Nar. Pred­ stavništvu podnese na naknadno odo­ brenje i zakon o Narodnoj Banci našeg kraljevstva, ko»j je kabinet go­ spodina Davidovića uveo u žiivot pu­ tem uredbe i dao mu. snagu zakona. Isti razlozi opravdavaju i potrebu, da. Narodno Predstavništvo, riješi ii zak o liski predlog o porezu na ratne dobitke, kao i neke zakon­ ske odredbe o opštinama, koje su u vezi sa izbornim zakonom. To bi po mišljenju vlade bio glavni zadatak njen i Privr. Nar. Predstavni­ štva. Kad bi se on završio, onda bi se odmah išlo na izbore za ustavotvornu skpušlinu, koja Lp imala da nam da novi osnovni zakon zemaljski i još one zakone, koji su s ustavom u skoro nerazlučnoj vezi. I vlada i Narodno Pred­ stavništvo imali bi se starati da se sve to izvrši u što kraćem, ako moguće u dvomjesečnom, roku. Ako bi bilo mo- i guče svršiti u ovom roku, koji diktuje glavna naš zadatak, vlada bi rado uze­ la u okvir svoga rada u Privr. Nar. Predstavništvu i pitanje moratorijuma i naknade štete, jer su ova pitanja prak- [ tički vrlo važna. Vrlo je vjerovatno, da će do tog vre- . inena biti riješena i sva granična pi- i tanja naše zemlje, te će i sav narod j moći učestvovati u izborima, što bi sad i bilo nemoguće. Od tih još neriješenih spoljmih pita­ nja bez sumnje je najteže i najdelikatnije jadransko pitanje. Ono je I i nama i našim saveznicima zadavalo i još zadaje mnogo muke ii nevolje. Nadamo se u pravičnost naših savez­ nika, da će one uskoro prestati i za nas i za njih. Znamo da se ono prema cije­ loj dosadašnjoj njegovoj istariji i sadaš­ njem njegovom stanju rte tnože riješiti sasvim onako, kako bismo mi želili i kako bi po našem iskrenom i saveznom uvjerenju bilo pravo i za obe pratijske strane, i nas i Italiju, najkorisnije, na­ ročito pogledom na naše buduće odno­ se j na opšti mir koji nam je svima potreban i o kom treba svi da se sta­ ramo. U ovom pitanju počinjeno je do­ sta pogrešaka, koje, drago nam je re­ ći, nisu na našoj strani, a koje su ote­ zale, zaplele i u sadašnje ga teško sta­ nje dovele. Na žalost uz to je došao i jedan događaj koji je postavilo u kriv položaj Italiju, a našu državu stavio u položaj neravnopravan pri raspravi ovoga pitanja. Taj događaj i sad po na­ šem dubokom uvjerenju najviše smeta, I da se iz teškog stanja ovoga pitanja nađe dobar izlaz. Na Rijeci je vojnim upadom jednog rezervnog oficira u va- | roš, D’Annunzija i njegovih četa, stvo- i reno jedno nelegalno i nemoralno sta- i nje, koje ni do danas nije otklonjeno. Dopustiće nam se da smo mi i Italija i u vrlo nejednakom položaju pri riješa- ' vanju pitanja o sudbini Rijeke, kad ta- ! mo još sve jednako traje ovo nelegalno i nemoralno stanje. Parnične strane treba da su u jednakom položaju, ina- I če je ona strana, koja ima korist inate- I rijalnu i momentalnu u iskušenju, da ' teži mimo sve razloge to nelegalno fak- i tično stanje pretvoriti u pravno, a ou- ; da je sporazumijevanje vrlo otežano. U vezi je sa ovim pitanjem i pitanje albansko. Za dobro riješenje ovoga pitanja bilo bi po našem uvjerenju naj­ bolje ostaviti samim Albancima, da sa svojim susjedima s kojima su vijekovima živjeli udese i urede svoje odnošaje pod kontrolom lige naroda. Poznato je da do dolaska Osmanlija između njih i nas nije bilo nikakvih borba i teškoća. Ugovor o miru sa Ugarskom ta­ kođer je u posljednjoj fazi riješenja i vjerovatno je da će i on vrlo skoro biti gotov. Mislimo da možemo reći da je I i tu već sve u glavnom utvrđeno. -Prijatno nam je na ovom mjestu na­ । pomenuti, da od novembra prošle go­ i dine imamo priznanje naše države i od i i sv. stolice u Rimu. Godina П. Dopustite, gospodo poslanici, da sad kažem koju riječ o sklopu vlade. Želja je Nj. V. nasljednika prijestola bila, da se dođe do jedne sporazumne vlade na široj osnovi od sadašnje. Iako je političko-partijska situacija za takve solu­ cije nažalost bila pogoršana poslije 18. oktobra prošle godine, mi smo ipak obzirom na zadatke koji pred nama stoje, izašli u susret ovoj želji Nj. Visočanstva do mjere, do koje nam je bilo mogućno ići prema našim osnov­ nim uvjerenjima i pogledima na opštu političku situaciju i zadatke koje treba sada riješavati. Na žalost do sporazuma nije se moglo doći. Zašto, gospodi poslanicima je, mislim, poznato, u glav­ nom iz objašnjenja prepiske o tom, i iz ostavke prošlog kabineta. Ako se u ovom pogledu situacija poboljša ozbilj­ no i istinski, mi ćemo se radovati. Ja molim Narodno Predstavništvo, da izvoli primiti ovu izjavu vlade na povoljno znanje. Meni je čast umoliti gospodu poslanike na desnoj i na lije­ voj strani, da u svojim odlukama i svo­ me radu imaju stalno na umu položaj i stanje, u kome se zemlja nalazi, bez obzira na to, kako će se odrediti pri glasanju o vladinoj deklaraciji. Mi smo za ovu godinu dana mnogo štošta propustili učiniti, što je trebalo i što se moglo učiniti pored svih vanrednih pri­ lika, u kojima smo se nalazili. Mi ni­ smo mnogo šta učinili, što je trebalo i što se moglo učiniti da se pripremi te­ ren za demokratski i državni ustav u duhu državnog jedinstva s prostra­ nim samoupravama i s obezbjedenjem najširih politič­ kih sloboda i prava g r a d a’ns k i h, kako su se predstavnici svih naših stranaka zavjetovali u proklamaciji nasljednika prijestolja od 24. decembra 1918. Kao i u mnogočemu drugom, mi smo i u riješavanju našeg uslavnog pitanja danas skoro na istoj tačci, na kojoj smo bili prije godinu dana. 0 reformi naše početne vjerske nastm. II. Prije nego što pređemo na sam rasporedaj naše vjerske nastave po godi­ štima osnovne škole na način, u koje­ mu če se opsegu i u koje doba ta na­ stava obavljati, valja da naročito istak­ nemo vrijednost ove reforme. Principi nastave i odgoja, na koji treba da svra­ te pažnju oni koji za to prave planove jesu: Neka se djeca ne uče i ne odga­ jaju za sadašnje, već za što bolje bu­ duće stanje ljudi kao muslimana, koji će znati i imati volju da učuvaju svoj islamski karakter, a ujedno da se kao prosvijećeni ljudi umiju snaći u radu za život. Ko je ikoliko svjestan našega današnjega stanja, na čistu je da nam treba prosvjete, nauke uopće, bez koje nam nema sigurna opstanka. I što smo mi stariji izgubili, ne smijemo pustiti, da nam i djeca izgube. Osim toga va­ lja nam cijeniti ј vrijeme. Djetinjstvo i mladost našega evlada valja brižno upotrebni. Šteta je da nam i jedan dan prođe uzalud, a kamo li što nam pro­ laze godine. Dužnost nam je uvažiti, da se samo u mladosti čovjek naučava i odgaja, i što dijete bolje upotrijebi svoju raniju mladost, lakše če mu po­ slije biti kao zrelom čov'eku, da svojoj ljudskoj dužnosti udovoljava. Osim vremena, treba štedjeti i samu djecu, mislimo njihovo zdravlje. Bez zgodna raspoređa’a naše vjerske na­ stave mi smo dosada svoju djecu mno- l go opterećivali. U mektjebsku nastavu . trpalo se mnogo koješta što i ue spaI da u početnu vjersku nastavu. Ovo sve valja urediti. Naši mektjebi nijesu ni imali nastavne osnove, da se jedinstve­ no djeca uče u svim mekjtebima. Osam toga neka su djeca učila u mekjtebu jednu, neka dvije, a neka čak i tri goI dine, a onda prelazila u osnovnu školu. Pa šta su onda ta djeca učila iz vjero­ nauke u osnovnoj školi? Ona koja su svršila 2 jli 3 godišta ibtidaijje obično su ponavljala onu istu nauku koju su učila u mekjtebu. Pa zato je dobro oko moglo lahko da opazi kako djeca hlad­ no, bez važnosti, idu pred svoga vjero­ učitelja. Ima vjeroučitelja koji idu sa naukom dalje. Pa šta oni djeci kazuju? Većinom obrađuju: bergiviju, durrijektu, sarfi osmani i t. d„ što ili djeci nije odmah nužno ili nije o^avđano, da se u tome та vjeronauci naučavaju. Mnogi će roditelj primijetiti našemu mišljenju, da njihova djeca, kada su svršila i trogodišnju ibtidaijju slabo paze na islamske dužnosti, a kako će biti istom onda, kada se ibtidaijje po­ sve ukinu. Na to nam je laltko odgovo­ riti. Hrđavom odgoju naše djece nije kriv toliko mektjeb niti škola, nego u prvom redu njihovi roditelji. Naša dje­ ca nemaju dobra kućnog odgoja. Da taka djeca uče i deset godina u mekj­ tebu, ako ini ujedno i roditelji ne paze na dobar njihov odgoj, sve je uzalud. �Strana 2 Страна Ona znaju islamske dužnosti nabrajati »ko vodu«, ali ih se ue drže. Ako hoćeš da ti djeca čine dobro, čini ti to naj­ prije sam, a onda ih napućiti, da i ona to čine. Propustiš 11 tu roditeljsku duž­ nost. ne može ti pomoći ni stotinu muailima. U našim se kućama slabo pazi na od­ goj djece, pa još kad i na vjeronauci samo uče nauku napamet, a ujedno se tom naukom ne odgajaju, mora da na­ ša djeca, pri svoj nauci, ostanu slaba odgoja. Nastava u vjeri ne obraduje se naprosto kao drugi predmeti, već kao vjersko uvjerenje i držanje njihovih od­ gojitelja samo na djecu prelazi. To tre­ ba da bude glavni temelj odgojnoj na­ stavi. Uporedo dakle valja da djecu odgajamo i mi roditelji i njihovi nastav­ nici. Kako djeca nauče od muallima ne­ ka tako i rade i žive u svojoj kući i u školu Ovo uvažujući, imaćemo to i na umu pri rasporedaju naše početne vjerske nastave u osnovnim školama. Dijete navršivši 7. godinu života odmah se upisuje u osnovnu školu. U prvoj godi­ ni uči se iz svjetskih predmeta: pisa­ nje i čitanje (lat. ili ćiril.). stvarna na­ stava i račun. Nastava obično traje od 8 -11 sati do podne. Islamskome vje­ roučitelju ostaje dakle vrijeme od 2 do 4 sata (ili zimi od 1—3) poslije pod­ ne na raspolaganje. Osim toga ostaju islamston vjeroučiteljima na raspola­ ganje: nedjelja i svi kršćanski prazni­ ci. Da se djeca ne opterećuju različi­ tim pismenima u isto doba, ne će naš vjeroučtelj u 1. god. obrađivati elif baji arebiju ili arebicu, nego će djecu po­ učavati u islamskim i imanskrm šartima napamet prema didaktičkim pravi­ lima. (Tu će obraditi onoliko, koliko mu i dosada nastavni program za I. god. propisuje). U II. god. uči se iz svjet. predmeta: Kao i u I. god. samo u ši­ rem opsegu. Ovaj princip vrijedi i za vjeronauku (sadržaj dosadašnjeg dru­ gog Ilmihala) i to opet sve napamet po didaktičkim pravilima. U II. semestru II. godišta može se početi sa obrađiva­ njem aran. hurufata (Prvi dio Prvog Ilmihala). U П1. i IV. god. uče djeca u posebnim kitabima (Tuhfehil Ihvan). čitaju u Kuranu i t. d. I na taj način ! dijete koje svrši osnovnu školu primi­ lo je i iz naše početne vjerske nastave toliko vjerskog znanja, koliko, mu treba ‘ najnužnije, da znade. K tomu još ako vjeroučitelj bude nastojao, da i na dje- i čiji odgoj pazi. da se djeca moralno I vladaju, klanjaju namaz, poste i t. d. onda će sigurno biti lijepa uspjeha. Na ovaj smo način eto postigli i to, I da nam djeca redovito svršavaju os- I n 'чш školu, pa da mogu nastaviti i dalje nauke na višim narodnim škola­ ma (koje će se početi i ,u nas osnivat) ' i -a sredrim školama. Za vjeronauku nužno je. da ulema medžlis izradi nastavnu osnovu koja će svima islamskim vjeroučiteljima os­ novnih škola tačno označiti opseg i ko- ■ lič'nu nastavnog gradiva, da se znadu I ravnati, a osim toga da nastava i u 1 tome predmetu u osn. školama bude F E L J TON 0 Nićahu. Prošli smo put vidjeli, ko se treba ženiti, a ko ne treba, i čuli smo među ostalim, da se ne smije ženiti onaj koji je siguran, da će ženi činiti nepravdu, a neće se držati onih odredaba, koje nalaže Allah (dž. š.). Danas ćemo ukrat­ ko vidjeti, šta su prava i dužnosti kako žene tako i muža. Da čovjek postigne bilo kakvo pravo, treba da se obveže i na neku dužnost. I štogod ima više dužnosti, to treba da ama i više prava. Bog. (đ. š.) veli u Kuir’ati'U: »Ljudi su nadziratelii ženama tim, što je Allah odlikovao jedne (lju­ de) na druge (žene), i tim. što oni tro­ še te svojih imovina«. Prema ovom, dužnost je svakog čovjeka «ia upozori svoju ženu na ono što je dobro, a da je odvijati od zlih i nezakonitih stvari. Ovdje se vej dalje, da su muškarci odlikovan: nad žene. Ljudi su naime boljeg hvaćanja, odlučniji su; oni bra­ ce svoj narod od neprijatelja, ostavlja:> ч svoje kost na bojnom polju. I vjers' ' obredi mušakaraca su potpuniji i m logobrO’mji: žensko ne može-klanja­ ti ni postiti za vrijeme periode, ne mo­ že nikako biti imam ni halifa, a ne vi­ Број 132 Broj .PRAVDA’ — „ПРАВДА- jedinstvena. Osim toga nužni su kltabi, te naputak u nastavi opširan i de­ taljan kako će se vjeroučiteljima moći pružiti olakšica u radu. Napomena. Ovdje pišući o irefornli naše početne vjerske nastave mislimo o promjenama u takim mjestima gdje već ima narodna osnovna škola. U onim mjestima gdje nema osnovne škole a ima mektebi ibtidaijja, mogla bi se od­ mah pretvoriti u osnovnu školu. U ško­ lama gdje ima mnogo islamske djece treba postaviti 2 ili 3 vjeroučitelja. U našim općinama gdje nema ni mektebi ibtidaijje ni osnovne škole, dužnost nam je tražiti, da se po mogućnosti što prije podižu osnovne škole, u kojima će dje­ ca učiti nauku uopće, bez koje nam da­ nas nema opstanka. U narednom ćemo članku iznijeti mi­ šljenje o nadziranju islamske vjerske nastave. Muallimi Radžl. Sarajevo, 10. marta. Bod naslovom »Rezultat zvanične is­ trage u aferi poslanika Krasnice« za­ grebački »Hrvat« od 7. o. mj. donosi ove retke: »Povodom demokratskih laži protiv poslanika Hrasnice, povela je vlada zvaničnu istragu na licu mjesta u Kraguievcu. Zapisnik o istrazi glas,: »Još za vrijeme Pribićevićevoga ministrovanja uputio je g. Reis akt načelstvu okruga kragujevačkoga. u kom traži podatke o svemu onome, što je Krasnica kao austrijski auditor u Kraguievcu učireio. Načelstvo je tražilo iz­ vještaj od općine, koja 19. februara do­ nosi izjavu Milivoja Lavovića, trgovca, kod koga je Krasnica stanovao. »Milivoje Lazovtć kazao je — tvrđi se u tojn aktu — da je Krasnica bio odli­ čan čovjek i odlično se prema nama držao. U opš.tc dobar je čo­ vjek bio. što mu može služiti za pohva­ lu. Sud ima čast izvijestiti načelstvo — nastavlja se u aktu - da se napred imenovani dobro ponašao prema našim građanima i branio ih uvijek na sudu i štitio.« Marko Petrović zvani Paraidllo dao je po ovom pitanju ovu izjavu: »Kada sam bio osuđen na vješala meni je ovaj Alibeg kao auditor izjavio žalbu, odnosno on me naterao da se ža­ lim. i on je to napisao i spasao me od smrti i u koliko znam o njemu i ostale e okrivljene branio j štitio.« Načelstvo okruga kragiljevačkoga uputilo je ministarstvu unutrašnjih djela povodom toga akt. u kome se između ostaloga kaže: »Načelstvo učtivo do­ stavlja prednji izvještaj suda opštine kragu'evačke o Alibegu Krasnici, koji se za vrijeme svoga službovanja u ov­ dašnjoj varoši kao auditor neprijatelj­ ski prema našem građanstvu korekt­ no držao i u đatim prilikama poje­ dine naše građane štitio i branio, kao što je slučaj bio sa Markom Petrovićem, satlerom ovdašnjim.Ovako eto službeni spis o čovjeku, komu demokrati podvališe, da je ubio 43 Srbijanca! Kako da ih nazove po­ šten čovjek? ■ djesmo nigdje u povijesti, da je žensko bilo pejgamber i t. d. 1 baš zbog ovog svega, čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, ali zato ima i više prava. Čovjek je dužan da se stara i pribavlja sve. kućne potrebštine, da lijepo živi sa svojom ženom ј da joj ne nameće poslova izvan kuće, nego da­ pače treba da joj nekad pomogne i u kućnim poslovima (ako je bogat, nek joj nađe sluškinju). Nadalje zapovijeda Allah (đ. š.) čovjeku, da nastoji kako će što bolje odgojiti svoju djecu, a onda da ih brani od tuđeg napadaja. Pra­ vi čovjek će se .pokatkad i našaliti sa svojom ženom, jer je to i Aiejhiselam činio, a biće i dobar prema njoj. Ova dobrota sastoji se u tom, da budu milostivi, veseli i slatke riječTi da imaju u njima povjerenja, jer to ,«пе 'navole. Aiejhiselam je rekao: »(Ло je pravi musliman, koji posjeduje' lijepe ćudi, a najbolji je onaj, koji je dobar ženama«. Muž" treba također da je poduči u onim stvao'ma, koje ona ne zna i da joj kaže, što'je ^ližna po šeriatu da čini, a što 6pet ne smije. To su ukratko izrečene dužiti čovjeka. Prčma dužnostima muž ima i prava, Tako muž može đa joj zabrani sve, što on mrzi, ako se to ne protivi šeriatskim ustanovama. Ako pak žena ne bi ižvršgčaki ono. što joj je dužnost, čoviek ima pravo da jc kazni, ali ne dobro. nego umjereno, jer će u protivnom Izjava ministra financija. Bilješke. Osnova Izbornog zakona gotova. — Kraljevska je vlada 8. o. mj. podnijela drž. savjetu osnovu zakona o izboru na­ rodnih Poslanika za ustavotvornu skup­ štinu, da ovaj u što kraćem roku dade svoje mišljenje o tom projektu. Novi parlamentarni klub. Narodni poslanici pristalice jugoslavenskog na­ rodnog i državnog jedinstva, koji ne pripadaju ni jednom klubu Privremenog Nar. Predstavništva osnovali su udru­ ženje poslanika van stranaka, koje će raditi: 1. da se obrazuje jaka, među­ stranačka po mogućnosti - - koncen­ traciona vlada, kakvu zahtijeva ozbilj­ na situacija i koja je u stanju, đa od­ vrati od države tešku opasnost, koja joj prijeti u ovom kritičnom momentu od bezobzirne partijske borbe. 2. da Privremeno Narod. Predstavništvo što prije svrši glavni posao, za koji je iza­ brana. to jest izborni zakon za usta­ votvornu skupštinu. 3. da se dogovo­ rom između stranaka utvrde osnovna načela ustava, pa da se bez daljnjeg odlaganja pođe na izbore za konstituantu. Članovi ovog udruženja pristalice su demokratskih ideja, ali smatraju da se stranačke borbe imaju obustaviti do izgradnje ustava i obezbjeđenja drža ve. Veliki problem državnog konsolidovanja ne može se riješiti partizan­ skom borbom, iz koje se može izrodi­ ti plemenska, vjerska, pokrajinska bor­ ba, već samo .patriotskom sarađnjom sviti narodnih 'skupina, koje su uzele, udjela u stvaranja države i koje su za stapane u Privr. Nar.' Predstavništvu. Ta bi saradnja morala biti tim lakša, što su načelne razlike naročito između jačih stranaka mnogo povoljnije, nego Ii lične opreke. Udruženju su pristupiti ovi narodni poslanici: Ljuba Babić-Dalski (Gredice, Hrvatska), Jovo Banjanin (Gospić), Radovan Bošković (Danilovgrad), Mar­ ko Daković (Grahovo, Crna ^Gora), Kasnija Dumrukčić (Banja Luka), Trifko Žukić (Kolašin, Crna Gora) Risto Jojić (Andrijgvci. Crna Gora), dr. Milan jojkić (Sarajevo), dr. Rikarđ Lenac (Rijeka), Ilija Šumović (Bar, Crna Gora), Marko Malnović (Cetinje), Spasoie Pilepić (Podgorica), dr. Ivan Roš­ čić (Volosko, Opatija), dr. Josip Smodlaka (Split), dr. Dinko Trinajstić (Vrb­ nik, Istra), dr. Melko Čin'grija (Dub­ rovnik). U prvo I sjednici izabran je za pred­ sjednika dr. Smodlaka, za podpredsjednika Marko Daković, a za tajnike Dum­ rukčić i dr. Poščić. Muslimani! Čitajte i širite „Pravdu"! I slučaju biti odgovoran. Ta kazna ne smije da uslijedi odmah, nego treba | najprije da je. ako može, odvrati od toga, onda, ako to ne pomogne, da ne htieđne s njom spolne općiti, te ako ; već i to ne pomogne, onda može čo­ vjek da jc malo i udari, ali ne smije po glavi. Bog (dž. š.) veli: »A one, što se bojite njihove nepokornosti, nasavjetuite (onda, ako ne uspijete tim), napu­ I stite ih u posteljama (i tek iza ovoga), ] izbijte ili. Ali. ako vam.se pokore, on­ ' da nemate nikakva prava na njih (đa s njima spolno ne općite ili da ih bi­ I jete): Bog je zaista uzvišen i velik- . . j Kazniti se može samo u ovim stva­ rima; 1. kada žena neće da zadovolji i svom mužu, a nema nikakve zapreke, : I t. j. niti je u hajzu. a niti u nđasu: 2. I ako žena neće da se kupa, kad joj je ( potrebno: 3. kad ostavlja farzove bez ikakvog uzroka; 4. kada se ne drži u ! redu i ne bude pazila na čistoću: 5. ako ide bez pitanja njegova onamo, gdje mora njega pitati; 6. kada se otkrije ili progovori sa stranim čovjekom bez po­ trebe, a postoji zla sumnja; 7. ako ga osramoti pred drugim, ili nekom rekne i nevaljalu rileč; 8. ako žena izbije di­ | jete. koje je maleno i ne zna ništa; 9. | ako hotimično nanosi štetu njegovoj I movlni. . : AH i u ovim Svim stvarima bolje je | I da joj oprosti, jer su one slaba shva­ . : I " I I I I i I I Ministar financija dr. Janković dao i« predstavniku pariškog »Journala des Debats« na njegovu molbu slijedeće obavještenje: »Vladu zanimaju dva pi­ tanja, valutna reforma i budžetski de­ ficit. Oba u ostalom stoje u vezi, jer padanje vrijednosti naše monete i pretjcraito velika količina kruna, što su puštane u saobraćaj, smanjuju naše do­ hotke povećavajući dug. U pogledu va­ lutnog-pitanja poznata je odluka, koju je donio predašnji kabinet u suglasno­ sti sa Narodnom Bankom, na osnovu koje je ministar financija ovlašten, da povuče markirane krune i da ih zami­ jeni krunsko-<diuarskiiii novčanicama Narodne Banke SHS. Radi sprovođenja ove odluke otpočela je zamjena u Srbiji trećeg februara, a u ostalim pro­ vincijama 16. februara na osnovi: četi­ ri krune za jedan dinar. Rad na zamje­ ni produžava se. Našavši se pred svr­ šenim činom, novi' kabinet ostaje kategorički pri odnosu jedan dinar za če­ tiri krune austrougarske Banke, jer je potpuno s.vijestan ogromnog potresa, koji bi nastupio u unutrašnjem tržišta i u Prostranstvu pri izmjeni postojećih odredaba, koje se odnose na odnos di­ nara i krune. Vlada će se potruditi da dpbije za­ konsku sankciju za sve mjere u pita­ nju valute, podrazumijevajući i uredbu o Narodnoj Banci kraljevine SHS, uredbu. koja ovlašćuje Banku da izdaje nove krunsko-dinarske novčanice. Uo­ stalom potražićemo saradniu sadašnje skupštine, đa bi što brže ušli u' stanje .ustavnosti i zakonitosti. Glede budžetskog deficita vlada nainierava pomoći zdravom i iskrenjora politikom, koju će strogo .sprovoditi u punoj saradnji s današnijm parlamentom. »Dajte mi dobru politiku daća vam dobre finansije« kazao ie baron Luj. Vlada se nada da će dobiti povjerenje većine u skupštini i da će raditi s tom većinom. Među prvim zakonskim predlozima koji su podnešeni skupštini, na­ lazi se predlog o privremenim dvanaestinama prošlih šest mjeseci i Iduća tri mjeseca. Taj čin urediće financijsko stanje do kraja maja. U toj tačci lazlikuje se politika nove vlade od politike predhodnika. Vlada ne će angažovati kredite proš­ lim nMl-tarskim odlukama, niti će čini­ ti izdatke bez odobrenja i kontrole par­ lamenta. Ona će tražiti skupštinsku od­ luku kako bi prerogative parlamenta u pitanju budžeta bile uspostavljene i poštovane. Tražićemo naknade za vanređne kredite, koji su potrebni do kra­ ja maja, te će na taj način moći doći do tačne cifre budućih troškova. Bu­ džetski program sastoji se iz tri riječi: javnost, j a s n o-s t i iskrenost. Radi povećanja državnih dohodaka vlada će se truditi đa isposluje skupštinsku odluku o pred logu pore­ za na ratne dobitke, koji je Nin- ćanja. Imami Šafija je rekao: »Udariti je slobodno, ali je napustiti bolje«. Ono naš narod veli: »Duga kosa, kratka pamet.. Radi toga preporuča se sva­ kom čovjeku, da im oprašta, jer će ih tim bolje privući na ono, što je lijepo i dobre. Bog (dž. š.) veli: »Strpljivost je lijepa stvar«, a i Aiejhiselam je re­ kao, da je dženet pokriven sabrom, a to bi značilo, da strpljivost čini puno. I žena, kad vidi da joj inuž oprašta, samo da bude u kući mir i ljubav, onda će i ona njega, više zavoHti i nastojaće da ga u buduće ne uvrijedi i da ne čini ■ono, što' ori ifirži; Na taj će se način postići prava svrlj# nikjaha. t. j. skla­ dan život i IhiBav4 fflvdu čovjekom i ženom. Brava će "Se Жа .pokoravati svom čovjeku. Bog veli: »A dobre žeiiske biće pokorne i čuvaće tajne (kućne) s onim, 'što je Allah očuvao (za 'ujHij a .to je, što je naredio ljudima, da s njima .žive po propisima). A sad da pređemo na prava i duž­ nosti žene. Ona može bez muževa dopusta po­ sjetiti svoje roditelje jednom u sedmici, a ostalu bližnju rodbinu jednom u go­ dini, i oni nju isto tako. Dužnost joj je da posluži svojim roditeljima, kad se razbole, ako nemalu nikoga, ko bi im radio, pa makar joj čovjek i ne dao. Ona može također bez njegova dopu- �ПРАВДА” — „PRAVDA, Бр»Ј 132 — Broj Politički pregled ftć podnio u mjesecu junu prošle godi­ ne, a koji nije bio nikako uzet u pret­ res. Također ćemo tražiti druge izvo­ re povisivanju javnih prihoda. Istovre­ meno ćemo se postarati da se vodi Stroga kontrola izdataka i energična štednja. Jednom okružnicom obratio sam se svojim kolegama, da svedu izdatke na najpotrebnije. Nesumnjivo ue treba očekivati da će deficit biti otkionjen prije izbora. Nastojaćemo oko porasta državnih prihoda, te primjeniti niz mjera koje će omogućiti parla­ mentarnom zasijedanju iduće jeseni, da efikasno oporavi naše oronulo financij­ sko stanje. Držim da je suvišno upo­ zoriti, da se ove mjere delikatne pri­ rode u zemlji, gdje još postoje četiri razna finansijska zakonodavstva, gdje se može pristupiti izravnanju santo ve­ likom opreznosti, vodeći računa o pre­ daš njim prilikama. Nadam se đa će otvoren postupak i žeba, da se ništa ne uradi bez odobre­ nja i saradnje parlamenta osjetljivo po­ boljšati stanje naših finansija i uliti os­ jećaj povjerenja u zemij i inostranstvu. Izvozna politika biće revidirana, a na­ damo se da će se u kratkom roku uvesti i hitne izmjene u sadanjemu uređen'u spoljne trgovine. Oko Turske. ■■глививттагдадажлпггклжж«’/: Iz Pito. tootag Predstavništva. Poslije pročitanog protokola izjavlju­ je sekretar g. Pero Jovanović, da su gg. Pećić i Jaša Prodanović, koji su bili glavni govornici na predašnjoj sjednic:. imali ovaj protokol u svojim ru­ kama i donijeli neke dopunjke. Pećić izjavljuje na ovu primjedbu sekretara Jovanovića, da je g. predsjednik pozvao govornike na posljednjoj sjednici, da pregledaju protokol. On je tom prili­ kom konstatovao, da je baš najvažnije, oko čega se raspravljalo, bilo izostav­ ljeno ili zabilježeno tako »da se naše primjedbe ili ne vide ili su nejasne«. Pošto skupština prima protokol do . znanja, čitaju se molbe i žalbe, koje su ■ odmah upućene odnosnom odboru. Za­ tim se čita izvještaj verifikacionog od- ; bora o ispražnjenim poslaničkim mje- i stima (tiče se ispražnjenih mandata u j Bosni I Hercegovini). Prije prelaza na dnevni red stavlja g. Vaša Knežević upit na ministra unutrašnjih djela zbog zabrane manife­ stacije na Terazijama i Prcstolonasljed- i nikovom trgu sa strane uprave grada ' Beograda. On smatra da je ta zabrana uperena protiv radničke stranke i pita koji su razlozi rukovodili upravu gra­ da Beograda, da se manifestacija za­ brani i moli ministra unutrašnjih djela, da tn naredbu povuče i poništi. Mini­ star unutrašnjih djela odgovorio je da ne može danas dati tačan odgovor i da la naredba nije uperena protiv rad- , ničke klase, nego misli da je izdata je- ' dino iz saobraćajnih razloga. On će za­ tražiti tačno obrazloženje od uprave гст ' -«мгак1Пдатип itenja otići na hadž, ako joj je farz.'i to sa jednim od svoje bližnje rodbine. 1 kad joj zatreba, da joj neko razjasni jednu islamsku ustanovu, a čovjek ne može da to sobom učini, može otići nekom, da sazna, kako će se vladati. Ipak je bolje, da u svim ovim slučaje­ vima traži od njega dopust. Dužnost* su žene, da udovolji želji svog čovjeka (dakako ako bude zdra­ va i ne bude imala periodu), da doji i odgaja dijete i da uredno drži kuću, a ako je pusti, ili ako on umre, ne smije se udati za drugog, dok joj »idet« ne izađe. Iz svega ovog možemo zaključiti, da čovjek ima mnogo više dužnosti nego žena, te onda možemo lahko shvatiti, zašto ima čovjek i više prava. Ako malo bolje promotrimo ove propiše familijarnog života, vidjećemo, da je to samo zato, da se postigne prava svrha braka. Obiteljska zajednica je glavni temelj cijelog ljudskog života, jer čovjek obično nosi kroz cio svoj život skoro sve ono, što je dobio u mladim daninui od prvih svojih stara­ telja, oca i majke. Prema ovom svaki, koji ljubi svoj narod i želi njegov na­ predak. treba da zna šta mu je duž­ nost ј da onda po tom udesi svoj rad i ponašanje. Ako to zanemarimo, onda smo neprijatelji svoje djece, svog na­ roda j cijelog čovječanstva, a pored to­ ga odgovaramo pred velikim Allahom grada Beograda, te će tačno odgovo­ riti na stavljeno pitanje. Poslanik Pero Jovanović stavlja upit na ministra poljoprivrede zbog po- | Vilzonov memorandum. »Тгп« ob­ plave u Vojvodini. Ministar poljopriv­ javljuje memorandum, koji je ambasa- . rede i voda g. Roškar konstatuje u dor Sjedinjenih Država u Parizu pre- ! svom odgovoru, da nije bilo novaca dao Lojd Džordžu i Klemansou 20. ja­ na raspolaganje, jer zadužne pristojbe nuara, tražeći obavještenja o njihovom .nisu bile uplaćene, a nije bilo ni potreb­ načinu rada pri riješenju jadranskog itog građevnog materijala. Kriva je i problema. rek»t memoranduma glasi: oskudica ugljena, te saobraćajne ne»Pristupite pitanju sa Klemansoom i pril ke. Zbog velike opasnosti poplave Lojd Džordžom kako su tretirani ruski održana je ministerijalna s’ednlca, koja i italijanski problemi, uvjerite se o nji­ je zaključila da se dobavi materijal hovom gladištu. Sjednjene Države se koji ie polrehan. Pored toga ministar nalaze u takom položaju, da im dolaze finansija kreditirao je 9 mllijona kruna riješenja pitanja prije no što je američ­ za nabavku materijala i osiguranje pro­ ko gledište izloženo, pošto su očigledno tiv provale nasipa. Ovim se ie odgo­ gospoda Klemanso i Lojd Džordž tra­ vorom poslanik Jovanović zadovoljio. žili mišljenje jugoslavenske i talijanske (Na ljevici se čuje pljeskanje). vlade prije no što su se obavjotih o Zatim se prelazi na podjelu sekcija. mšljemu američke vlade. Misie li fran­ Predsjednici sekcija sastaće se danas cuska I engleska vlada da i dalje riješapopodne u 4 sata u svrhu konstituisavaju evropska pitanja, a da američku nja. Sjednica se zaključni« u 12 sati vladu samo izvještavaju o rezultatima? 30 časaka, a iduća se sjednica uriče Takav slučaj je projektovan i u riješe­ u utorak u 9 sati prije podne sa dnev­ nju riječkog pitanja, koje predsjednik nim redom: »debata o deklaraciji ne može primiti. Gospoda Klemanso i vlade. Lojd Džordž treba da uviđaju, kao što je primjetio Polk prije svoga polaska, da jadransko i druga pitanja treba da prođu redovnim diplomatskim putem; a okolnost, što ste vi bez punomoćja, ne utiče ništa na pitanje. Kako je ne­ Dopisnik »Dcii Telegrafa« uvjerava moguće uputiti ove sedmice američkog da Engleska namjerava izdati nalog predstavnika, koji bi imao isti autoritet svojim pomorskim vojnim snagama, da kao i prvi ministri triju vlada. Sjedinje­ okupiraju Carigrad. Ovu mjeru nalaže nim Državama je nemoguće da budu težina situacije. List dodale: Engleska predstavljene na sjednicama prvilt mi­ vlada ne misli stvoriti kakav privilenistara.« Usprkos američkom memo­ gisan položaj i zaključuje, da treba pri­ randumu francuska i engleska vlada su ći ovoj mjeri bez ikakvog ustezanja, zadržale odluku o predaji ultimatuma jer je to jedini način koji će osvijestiti Jugoslaviji, koji ie bio predan jugosla­ Turke. venskim delegatima istoga dana u ve­ I Wilson proti Turskoj? »New-York će. kada je američki ambasador predao World« potvrđuje, da je Wilsou ener­ memorandum svoje vlade Kiemansou i gično protivan zadržavanju Turaka u Lojd Džordžu. Razumjeće se dakle ne­ Carigradu. zgoda, u kojoj sa se nalazile engleska Francuski listovi donose informaci­ i francuska vlada, kada su morale ob­ je o engleskim i francuskim trupama, javiti ovaj memorandum sa ostalom di­ koje su poslane u Carigrad i vele da će plomatskom prepiskom između pred­ vojnička akcija biti izvršena sporazum­ sjednika Vilzona i šefova saveznih vlano sa svim saveznim silama. Carigrad­ I da. Uostalom američki memorandum ski garnizon brojače 50.000 ljudi. Cbcrademe u listu »Demokratie Nou- । dokazuje, da je predsjednik Vilzon po­ we1le« zagovara da se Turci protjeraju I čeo time, što je tražio obavještenja i da su ova traženja dovela do izmjene iz Carigrada. Povodom »pokolja« u Jermeniji sa- ■ nota, tako da prijetnja Vilzonova, da veznici su uputili Turskoj vrlo energič- i će napustiti evropske stvari, koju je on februara mieseca uputio francuskoj i nu notu, kojo; će sljedovati energične engleskoj vladi, predstavlja rezultat omjere, ako to bude potrebno. vih izmijenjenih nota. Prema tome ovo nije bilo tako neočekivano kao što se to iznosilo kada je bila objavljena pre­ daja ove note sa prijetnjom. Wilsonova nota. »Petit Parisien« ' potvrđuje da je \Vilsonova nota napi- i Na dan 22. februara t. g. održana je kotarska skupština naše organizacije u ■ sana u pomirljivom tonu. Glede Rijeke . predsjednik ostaje pri decembarskom ■ Kladnju, na kojoj je jednoglasno prove­ memorandumu. On iznos: da treba po­ den izbor kotarskog odbora J. M. O. oštovati prava albanskog naroda i od­ v ako: Predsjednik g. Mustafa ef. Berbija od sebe svaku odgovornost zbog blć, podpredsjeđnlk g. Mehnted ef. Đoodlaganja jadranskog pitanja. zić, tajnik g. Abdulah ef. Hasić, blagaj­ Nikola Pašić bio je 5. o. mj. na ručku nik g. Mujaga Rustemović, odbornici kod engleskog kralja i kraljice u Bit- I gg. Abdaga Hasić, Muhamed ef. Ferčlć. kiganskoj palati. Ibrahhn ef. Dedić. Ramađan ef. Hurić. Londonska konferencija — jalova. — i Mitinin ef. Samić i Avdo Herić. Šefovi vlada Francuske. Engleske i Itaiije razišli su se ne dovršivši defini­ za taj svoj nehaj, za to nedjelo, za taj tivno tri jedno od onih pitanja, zbog ko- ! zločin. ih su sc sastali u Londonu. Jadransko . fz navedenih dužnosti čovjeka opa­ pitanje, kao i problem Rusije i Turske i također sti ostali neriješeni. šefovi vla- | žamo, da je on izložen vanjskoj borbi, a žena opet da je ograničena samo na da ostavili su u Londonu delegate, koji kuću i odgoj djeteta. To je zato, jer je ■ će dovršiti rad u pitanjima. koja su u i čovjek jači i po konstrukciji samog ti- I principu riješena. Uostalom kako se 1 objavljuje, prva iduća sjednica biće I. I jela sposobniji za životnu borbu, a že­ aprila u Rimu, a po drugoj verziji u ' na, koja je mnogo slabija i nježnija, mora se povući iz ove vanjske borbe; San Remu. Rekonstrukcija talijanske vlade. — za nju su unutrašnji poslovi baš naj­ zgodniji. »Temps« prima informaciju iz Rima, da Ona je žena, kućenica, mati i odgoji­ se šire vijesti kako je Niltijev po- : teljica. a zato treba da bude poštena, vratak u vezi sa rekonstrukcijom uredna, blaga i plemenita. Kad bude po- [ talijanskog kabineta. U istinu se drži Jedovala ova svojstva, onda će i djeca ! je ona nužna, da učvrsti vladinu polit.ku. Pitanje je samo hoće li Nitti od­ biti vrijedni članovi zajednice. Da se ovo postigne nužna je naobrazba kako mah početi sa rekonstrukcijom kabine- । ta ili će pričekati privolu kabineta, da ■ muškarcu tako i ženi. Razlika je samo ta, što se ženi ne treba naobraziti za radi prema njegovim uputama. državnog činovnika, nego zato, da bu­ Nova albanska vlada. Rimski listovi : de vrijedna domaćica i da znade, kako imaju telegrafsku vijest iz Valonc, po ' treba odgajati djecu. Po mom mišljenju kojoj je nova arnautska vlada ovako trebalo bi osnovati zavode posebnog sastavljena: Predsjednik ministarstva tipa, što do danas, mislim, nije nigdje Sulejman Delvina; ministar inostranih provedeno, gdje bi ženska djeca nau­ djela Mehmed Konica: unutrašnjih dje­ čila sve kućne poslove, a uz to bi uči­ la Ahmed Zagoli; ministar javne nasta- i la svoj jezik, vjeronauku i dobila lijepe ve Sotir Peci; pravde Hodža Kadri: fipojmove o drugim znanostima i umjetnansija Idoc Koba: glavni direktor po- . irostlma, a naročito bi ih trebalo podu­ šta i telegrafa Iđomen Kosturi. Delegati I čavati higijeni i odgajanju djeteta. na Konferenciji miri: Monsinjor Bumči. ' ZavrSulem. braćo, fm, đa jedino uz Dr. Turtuli, Mehmed Konica. U vrhov- j ovakvu podjelu rada može narod i u nom savjetu: Akif paša. Abđi Toptani, 1 moralnom pogledu napredovati. Bumči i Turtuli. Osim toga izabrano je 37 članova Hamid Hadžlbegić. j | ; | Iz naše organizacilB. । Страва 3. neke vrste Senata i to: 4 za provinciju Argrrokastro, 4 za Koricu (Korča), 4 za Valonu. 4 za Berat. 4 za Elbasan, 4 za Dures (Drač), 4 za Podrimlje, 3 za pokrajinu Mać-Krasnik. 2 za Lješ i 4 za Skadar. Ekzekutivni savjet lige naroda sasta­ će se u Pa risu u petak ili subotu, da odredi komisiju, koja će imati zadatak da informiše o stanju u Rusiji. Tom zgodom će se održati javna sjednica li­ ge naroda. Norveški je kralj potpisao dekret o pristupu Norveške u ligu naroda. Maršal Foch se prilikom svoje po­ sjete u Bruxellesu dugo razgovarao sa ministrom narodne obrane i šefom ge­ neralnog štaba. Govorilo se o oku­ paciji lijeve obale Rajne. Grčki je parlamenat u prvome čita­ nju ratifikovao ugovore o miru sa Nje­ mačkom, Bugarskom i Austrijom. Između Finske i sovjetske vlade sklopljeno primirje. Jamačno će doći do pregovora za mir. Povodom štrajka u Portugalijl vlada je podnijela ostavku, pošto je u parla­ mentu ostala u manjini. Piedsjednik repubh'kc dao je mandat šefu demokrata Antonu Silvl. koji će obrazovati novu vladu. Napredovanje boljševika. »Ekstra Bladcdt dobio je iz Helsingforsa vijest, da su boljševici zauzeli Irkutsk i na taj način dobili u svoje ruke čitav Sibir. tospođarstvo Samo dua broda. V. S-in. Zemaljsko kopno nije vazda ni svuda bilo otvoreno trgovačkim brodo­ vima kao danas. Do nedavno stražilo se topovima nad pristaništima i u nj su se pušćali brodovi samo saveznih i osobito prijateljskih naroda. U unu­ tarnje vode zaploviti nije mogao niko i svijet se je stranim narodima otvarao tek toliko, koliko su ovi mogli oružjem sebi otvoriti puta. Istom u 19. stolje­ ću počele su pojedine države drago­ voljno otvarati svoja pristaništa i stranoj trgovini, štiteći međutim zasta­ vu svoje trg. mornarice koliko je mo­ guće, a tražile su uz to da osiguraju i svojim brodovima slobodan pristup u sve luke na svijetu. Tako godine 1818. dođe prvi paro­ brod iz Amerike u Evropu iz Savannaha u Liverpol — za 26 dana (18 putnih), a godine 1825. krenuše prvi brodovi iz Evrope u Aziju. Godine 1842. poduzela je Engleska prvu plovidbu oko zemlje, a godine 1846. već je zavede­ na prva poštanska veza između Ameri­ ke i Njemačke 1 puta mjesečno. Ovu poštansku vezu subvencionirala je amerikanska vlada do god. 1857. sa 858.000 dolara godišnje, kada je osno­ van »Sjevero-njemački Lojd« i preuzeo prenos pošte u vlastitu režju. 1 sada su u poštanskom prometu zastupljeni skoro svi narodi i sve države svijeta. Od zadnje trećine 19. vijeka idu pa­ robrodi posve točno po programu u Aziju r Ameriku i pristaju ili u svojim kolonijama ili u lukama slobodnih ze­ malja. U tuđe kolonije nije se bez pi­ tanja pristajalo sve dok Holandija ne otvori prva luke svojih kolonija godi­ ne 1874. slobodnoj trgovini, uočivši nje­ zinu važnost. Tako je u slobodnoj tr­ govini dopuštena i plovidba lađama svi­ ju zastava na međunarodnim rijekama i slobodno pristajanje u njihovim luka­ ma. Jedino na Dunavu, aktom od god. 1857. pridržana je plovidba među poje­ dinim dunavskim lukama (tzv. »petit cabotage«) ebalnim državama, a brodo­ vima ostalih vlasti dopuštena je plo­ vidba samo od otvorenog mora do i e dn e dunavske luke ili obratno. Mi. bivši rz jedne obalne države Du­ nava, nemamo odavde da povučemo nikakvh zaključaka: na Dunavu je za nas slobodna plovidba kao i na drugim svjetskim rijekama, a na drugim rije­ kama isto kao što i na Dunavu. — Je­ dina prepreka slobodnoj trgovini na Dunavu bio b: madžarski pravilnik za plovidbu, izdan godine 1899. nakon ot­ vorenja »Željeznih Vrata«, po kojemu se jednostranim odmjerenjem pristojbi pogoduje mađarskoj plovidbi više, nego li plovidbi’ drugih vlasti. Proti tome su bez uspjeha prije rata prosvjedovale Francuska i Rusija. Bugarska i Rumunj­ ska. ali se nadati da će i ta ograda sa­ da potpuno pasti u mirovnom ugovoru, kao što se već i čita, da je versaljskim �Crpaua 4 Sirana ugovorom zajamčena slobodna plovid­ ba na Dunavu za sve zastave i po 347. članku njegovom da je Dunav stavljen pod međunarodnu dunavsku komisiju. Okrajno brodarenje uz morske oba­ lo pridržavano je obično za vlastite dr­ žavljane, ali odkako mu Engleska i Bel­ gija dadoše potpunu slobodu, otvore­ no je i ono u glavnom nesmetanom prometu svim zastavama, ma da je još tu i urno povlašten tek za neke pri­ jateljske države, kao što bijaše od Austro-Ugarske dopušteno jedino Njemač­ koj, Engleskoj, Italiji i Nizozemskoj. Pod okrajnim brodarenjem razumije se plovljenje uz obalu s jedne na drugu točku iste države, kao da bi na pr. kod r*s obavljali službu i radili od Gruža (Dubrovnika) do Splieta i Šibe­ nika brodovi jednog stranog francus­ kog ili amerikanskog društva, koje bi te brodove podržavalo na našoj obali' jedino u tu svrhu da tuđi rade i privređuju. Strani trgovački brodovi smiju pri­ stajati i usidriti se svuda u lukama i pristaništima, te robu krcati i iskrca­ vati, samo su pri tome (kao i domaći brodovi) podložni poticajnoj vlasti drža­ ve u kojoj se nalaze. To je bila norma međunarodnog prava do rata, a ne mi­ slimo ni za buduće da će biti dokinu­ ta, kao ni druge norme, koje govore o potpunom otvorenju svake zemlje pripadnicima sviju kulturnih država, jer navodno ona izlazi iz »osnovnog pojma međunarodnog prava«. Otvorenje jed­ ne zemlje daje inostrancima pravo da stupe u državno područje, da borave na svakom mjestu njegovu, da se na­ stane i da se bez o so b i t o ga danka bave trgovinom, plovidbom i obrtom. — Stranci mogu iznajmiti i zaposjesti kuće i poslovne prostorije, tvornice, skladišta, zemlju uzeti u zakup i t. d. ledino, nemaju međunarodne garanci­ je za to, da mogu i nepokretni imetak stjecati gdje hoće. Ali, objektivno uzevši, dovoljno je ii ono. što im se jamči. Jesmo li već jedanput dobili slobod­ no pristajanje za brodove gdje god ovi hoće i slobodan pristup za ljude gdje žele da se nastane i s čim hoće da posluju, to se odmah po tom možemo ogledati za vezama na Dunavu i juž­ nom moru, koje nas zanima. Izlazna tačka za plovidbu našega bro­ da na Dunavu bilo bi pristanište Bos. Brod, a jedina vezu uz Savu bio bi Si­ sak za Zagreb i Ljubljanu, a niz Savu Brčko i Biograd. Uz Dunav idući bili bi: Novi za Cehoslovaćku, Wien (Beč) za Austriju i Regensburg za Njemačku, a niz Dunav: Oršova, Kalafat, Turnu Magurela, Durđevo (za Bukurešt), Braiila 1 Galac u Rumunjskoj, pa Vidin. Nikopolj, Rušćuk i Silistra u Bugarskoj Nedaleko ušća Dunava, ne gazeći na pučinu Crnog mora, nego držeći se blizu obale (izdrživo za naš riječni pa­ robrod) jesu Odesa i ušća Dnjestra i Drijepra, a nešto dalje Sevastopol i ušće Dona — sve dobre veze za Rusi­ ju (Besarabiju i Ukrajinu) te pristani­ šte Novorusijskaja za sjeverni Kavkaz. Izlazna tačka^a plovidbu našega bro­ da na moru bio bi Gruž kod Dubrov­ nika, odakle bi za više pristaništa mo­ gao naš brod ploviti u Dalmaciju, Ita­ liju, Grčku, Tursku, Bejrut, Egipat, Tripolis, Tunis, Alžir, Maroko, Španiju, Francusku i Genovu (za Švicarsku) sve na Sredozemnom moru, pa preko Gib­ raltara za: Francusku, Englesku, Bel■riju, Nizozemsku. Švedsku, Norvešku, Njemačku i Dansku, te zapadnu Afriku. Ako prosječnu brzinu vožnje mješo­ vitih brodva, uređenih i za osobni i za teretni prevoz, dopustimo sa 27 km (15 morskih milja; 1 milja = 1? km) na sat osim zadržavanja u pristaništi­ ma, to bi otprilike trajala vožnja iz Gruža u Brindisi dana 'h, Atenu 1, Salanik Г/2, Carigrad 2, Odesa 3, Batum 3, Izmir 2, Bejrut, Port Said, Suez ili .Aleksandrija 3, Tripolis ili Tunis 2, Al­ žir 3, Gibraltar Hi Maroko-Tanger 4, London 7*/„ Bremen 8, Hamburg 8'/2, Antverpen ili Amsterdam 7'Д, Bordo 6, Lisabon '5, Marselj 3, Genova 2, Na­ pulj 1, Malta, Trst ili Veneciju 1, Džida 5, Aden 7, Basra 13, -Karadža (Bcludžistan) 11, Bonibaj 11, Džibilli (Abesinija) 7, Sudan 6, Cejlon 13, Ouiganpor 17, Batav a (Java) 18, Bangkok (Siam) 19, Hongkong (Kina) 21, Šangaj (Kina) 24, Jokohama (Japan) 25, Njujork (ADđgpvonđ »ređjdk: M. Suđiuk« Број 132 Bro „ПРАВДА* — »PRAVDA* menka) 13, Kuba i Haiti 13, Bahia (BraziJija) 14, Buenos Aires (Argentina) 19, Melbourue (Australija) 26, Rt Dobre Nade 18, Kamerun i Kongo 13, Petrograd 12, Stokholm 11, Kopenhagen 9, Barcelona i Kartaga 3 i t. d. Ova brzina od 15 milja na sat ne iz­ gleda nam velika, kad uočimo, da je obična brzina teretnih brodova 8—10 milja na sat, a osobnih 20 i više milja: do sad je najbrža »Mauritanija« sa 25'/: milja (blizu 50 km) na sat. Međunarodna konferencija o valuti. Kako pariški listovi javljaju, saveznič­ ka je komisija pristala da se sazove me­ đunarodna konferencija, da riješi pitanje valute. I prijašnje neprijateljske države biće pozvane na tu konferenciju. Domaće vijesti Američka pripomoć gradskoj siročadi. Prije 2—3 dana izašla je u službenom »Narodnom Jedinstvu« jedna notica, iz koje se razabire da je iz Amerike stigla znatna svota novaca ovdašnjoj oblasnoj državnoj zaštiti djece, Dolina ul. kod Marijina dvora (zgrada baždarskog ureda). Ova svota novaca određena je gradskoj siromašnoj i nezaštićenoj dje­ ci, a davače se kao potpore po 30 dina­ ra (120 K) mjesečno. Upozoravamo ponovno mjesne odbo­ re naše organizacije i sve prijatelje islamske siročadi, da ih odmah upute na ovu plemenitu pomoć Amerike i da time barem donekle ublaže bijedu i ne­ volju koja vlada među našom grad­ skom sirotinjom, a naročito djecom iza umrlih i poginulih u ratu. Upozorujemo naročto odbor društva »Merhamet« i »Hurijet«, a i sva slična društva po ostalim kasabama, da ovu plemenitu akciju što izdašnije iskoriste i to na taj način, da se odmaii sa što tačnijim i potpunijim iskazima o musli­ manskoj siročadi, obrate na svoje ko­ tarske urede a istodobno i na spome­ nutu instituciju (Obi. đrž. z. d.) i da se s njom stave u sporazum glede načina podjele tih potpora. Plemenitima Američanima I od naše strane najtoplija hvala na ovoj huma­ nitarnoj darežljivoj pomoći! Proti otimačini. Brzoiavljaiu nam iz Travnika: Na sjednici zemljoposjedni­ ka obdržavanoj 6. marta t. g. solidarišemo se potpuno ta predstavkom cen­ tralnog odbora zemljoposjednika za Bosnu i Hercegovinu, koja je upućena ministru predsjedniku i ministru za ag­ rarnu reformu. Najodlučnije protestira­ mo proti očevidnom nasilju, koje nam se nameće uredbom od 14. februara 1920. Mjesni odbor zemljoposjednika. Žitno-prometnom uredu zem. vlade obraćamo pažnju, da su doznake broj 5020 i 5021, koje glase na po tri vreće mekinja — bile predmetom prodaje; dakle upotrebljene kao neka vrst izvoznice. Premda se radi o Svoti od 80 kruna, držimo da se mora stati na put ovom mešetarenju, jer je po srijedi ili nesavjesnost izdavača ili molitelja. Tra­ žimo da se o pvoj stvari povedu izvidi i krivci privedu kazni. Među posjetnicima novog predsjedni­ ka naše pokrajinske vlade bio je i g. reisul-ulema sa članovima ulema-medžlisa i sarajevskim muftijom. Inna lillah. Ovih dana je u Beču, u sanatoriumu Fango, od upale pluća um­ ro slušatelj tamošnje eksportne akade­ mije Alija B a h t i j a r e v i ćj sin H. Hffzi eff. Bahtijarevića iz Banje Luke. Rahmetli Alija ostavio je ovaj svijet u najljepšoj dobi, navršivši 23 godine života, te ga je time više žaliti. Njego­ ve kolege gube ti njemu vrijednoga i dobroga druga sa puno poleta i ener­ gije, a rodbina nenaknadivog člana svo­ je zajednice, od kojeg se imala mnogom koječom nadati. Njegovo je tijelo, makar je to bilo skopčano sa velikim materijalnim žrt­ vama i drugim poteškoćama, odmah iz Beča u Banja Luku prenešeno i uz sudjelovanje neobično velikog broja građanstva iz svih krugova, kod osta­ le rodbine dne 28. februara pohranje­ no. Mi mu od svega srca želimo rahmet duši, a roditeljima i ostaloj rođli?! zdravlje i sabur. Cđ -'ercnle kalđrmlje. Trgovačka i cb . ka komora javlja interesentima, sto »iz Bileće« treba da stoji: te Bi­ da je njezina akcija- o izmjeni kaldrtnihaća. Molimo da se to uvaži. je, onako kako se zahtijevalo u odr­ žanim anketama u komori, samo dje­ Iz Merhameta. Gosp. Ibrahimaga Mrlomično uspjela. § 9. naredbe, koja pro­ zić policijski vahkomandant sakupio je pisuje da se kaldrmija pobire i sa robe na sijelu, za musi, potporno društvo na skladištima ostao je na snazi. »Merhamet« 1000 K, na čemu mu od­ Izmjene pojedinih stavova u tarifi nisu bor najtoplije zahvaljuje. Ugledali se i usvojene, ali se izašlo u susret tanjim : drugi u ovaj plemeniti čin, i poradili trgovcima u toliko, što se neće napla­ za našu islamsku bijednu sirotinju. ćivati kaldrmija, ako ne iznaša preko K 20. Osim toga je suspendirano pobi­ Jeste li prekomerno osetljivi protiv ranje ove daće od građevinskog mate­ j hladnoga zraka? Dolaze li'Vam odmah rijala i to od cigle, crijepa, cementa, nerazličite boli? Oj, kako tu ublažuju botesanog kamena, kreča, pijeska, šljun­ ■ li, čane otpornim masaže s Fellerovim ka i pržine. pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili Pošto su ovi zaključci u sjednicama 2 velike specijalne hoće 27 kruna. gradskog odbora prošli većinom glaso­ Trebalo biste terajuće sredstvo, koje va i postali pravomoćni, komora poziva utažuje grčeve, jača želudac? Držate sve interesente, da ispunjene prijavni­ se samo Fellerovih pravih Flsa-pilola! ce predaju poreznom referentu u Grad­ 6 kutija 12 kruna. Želučani balzam 12 skoj opštini. malih boca 30 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel Ispravka. U broju našeg lista od 26. ler, Stubica donja, Elsatrg br. 31D. Hr­ februara pogrješno je označeno bora­ vatska. vište darovatelja Suljage Galića. Mle- UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštlne 11. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. kulturni časopis Savremenik1 Kotarsko vakufsko-mearifsko po­ vjerenstvo u Tešnju. Broj 172-10. Ло/г izlazi polutnjesečno ® Na ovdašnjoj .medresi upražnjeno je mjesto muderiza, te se ima popu­ niti sa-1. aprila 1920. Plaća je muderizu od strane vakufa predviđena mjesečno po 120 K. Od strane ehalije osigurana je k ovoj 880 K; a to za vrijeme od 2 godine. U svemu mjesečno po 1000 K. Natjecatelji za ovo zvanje imaju najdalje do 20. marta ove godine pod­ nijeti ovame povjerenstvu pismenu molbu. Molbi se ima priklopiti: 1. svjedodžbu, da je svršio darulFumen ili šeriatsku sudačku školu ili koju drugu školu ravnu ovima. 2. rodni list. 3. svjedodžbu o ponašanju. 4. Svjedodžbu da je državljanin Kraljevstva Srba Hrvata i Slovenaca. Prvenstvo imaju oni, koji dokažu, da osim gornjeg posjeduju i svjetsku naobrazbu. U Tešnju, 28. februara 1920, Predsjednik u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanoviča, a suradnju najbolji hrvat.-srpski književnici. f Pretplata je na godinu Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati Administraciji Savremenika Zagreb Gundulića 17 Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu da sam otvorio Jugosl. narodnu huhinju pred imaretom sa uređenim prostori« jama i brzom poslu­ gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Murat Balićevac. Dizdarevii. Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja; 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. OGLASI U .PRAVDI* imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakom trgovcu da oglašuje ti „Pravdi" Kreditna banka d. d. u Divnu. ■ 4-u:k: Геи*г»)л1 Odbor »1 M. O.« 4^mozril» D. A A. KafPB, Sarajevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7acdb753a4a82fe7a4d2ea5d2995b28b.pdf 93aeb0d3090576fe2d23da656df57a8c PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje ređahcioni odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУС4ИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 28 (133) Pretplata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 13. marta 1920. (22. džumadil-ahira 1338.) Ne smijemo zaboraviti na sve ono, što je doprinio musliman­ ski težak tokom naše nacionalne samo­ stalnosti u jednogodišnjem razdoblju naše teške političke, ekonomske i kul­ turne borbe. Njegov samoprijegor i požrtvovnost u doba naših najžešćih pro­ gona, koje je jedna jača skupina protu­ narodnih i protudržavniii elemenata in­ scenirala protiv nas muslimana ne smi­ je ostati neistaknuta, nego nam mora biti dragocijena i sveta, tim prije, što je j onaj dio muslimanskih težaka, koji nije bio na dohvatu jednog nasilničkog sistema i koji mije osjetio svu gorčinu našeg teškog položaja, stajao tako čvr­ sto i nepokolebivo uz ostale muslimane Jugoslavije, da ga nije moglo ništa po­ krenuti u njegovo.) postojanosti i čvr­ stoći. Njegova odluka, da pod svaku cijenu ostane uz progonjene i potlačene, (bio to zanatlija ili trgovac, maloposjednik ili činovnik),' služi nam kao jedan dokaz više od svega onoga što nam daje opravdanje za naš politički rad i pravac, jer da nema prijeke potrebe, da ne postoje vrlo jaki razlozi, te da i musi, težaku ne prijeti opasnost nje­ gove propasti, koju je uvidio, ne bi on ni htio ni mogao izdržati u našim redo­ vima, u kojima se okupilo ugroženo muslimanstvo. Neizrecivo je velika svijest kod mu­ slimanskog težaka, koji u našoj očajnoj borbi nije krenuo stranputicom, nego ruku o ruku išao kroz ovo kratko, ali i vrlo teško vrijeme borbe sa ostalim muslimanima, koje je mogao viditi pro­ gonjene i u masama obespravljene sa­ mo za to, jer ih mrze velikohrišćanski patrioti a la Dr. Krulj, Grdić i Nježić. Naš .je težak dobro shvatio položaj i pilike, u kojima se nalazimo. Shvatio je, zašto je nastala »Jugoslavenska Mu­ slimanska Organizacija«, na kojim je predpostavkama zasnovana i šta su njeni ciljevi. Shvatio je, da nas čekaju vrlo veliki kulturno-gospodarski zadaci i da ćemo morati još dugo voditi borbu s dušmanima našeg opstanka, a shvatio je i to, da ćemo samo onda uspješno kulturno i gospodarski napredovati i odoljeti velikoj paljbi i ogromnim na­ srtajima na naša prava i svojinu, ako smo ujedinjeni i složni. < Naš težak nije se klasno rastavio od ostalih muslimana niti je smatrao da samo on ima pravo na život, a da ostala njegova braća po vjeri i jeziku prosto iščeznu iz ljudsko zajednice. On nema i nije nikad imao u vidu samo i isključivo opstanak sebe i .svoje klase. Ne. On je od tog daleko. Njegov horizont je prostran, srce puno osjećaja kulture i samilosti. Naš muslimanski te­ žak veže svoj opstanak i napredak s općenitim progresom. Njegova lozinka nije tiranski egoizam, nego načelo: »Leben und leben lassen...« Nikad i nikad nije izgrađivao svoj život na ruševina­ ma tuđeg života, nego je nastojao, da nečije slabo životno stanje popravi i poboljša pa makar i on tomu nešta do­ prinio. Vođen faktom, da ne smije živiti kao klasa, koja nema obzira ni kompromi­ sa, jer to nije u njegovoj prirodi, nije u njegovom kućnom i vjerskom odgoju, on je uvijek svoje vlastite Interese do­ vodio u sklad s interesima općenitosti i nije nikad tražio, da se ono, što je interes nesamo svih muslimana, nego i cijelog našeg naroda, podredi njegovom pojedinačnom ili klasnom probitku. Mu­ slimanski težački svijet vodila je uvijek neka viša misao, neka naročita težnja, koju svaki čovies nosi u sebi, a koja znači zadovoljstvo i blagostanje ne jed­ I ! i [ | I mašnihB musJknana. Težački svijet fie 1 da im ovi prilikom izbora predadu svo­ jednodušno uz našu veoma solidno orje glasove. I ganizovanu stranku, čija je borba us­ Za te otimače tuđeg imetka nije po­ stojao ni najprimitivniji pojam praved­ redotočena i uperena u pravcu osigura­ nog čovjeka ili jedne klase, nego sve­ nosti. U svojoj zaslijepljenosti nijesu nja lične i imovinske bezbjednosti, dokolike naše nacije. poznavali ni najelementarnijeg zakona krajčenju posjedničkog i opće musli­ Zato muslimanski težak i nije osvije­ o zaštiti privatne svojine, a u svojoj manskog bespravlja, što nas najvećma šten kao jedna klasa, nego kao jedna okorjelositi nije ih se mogao dojmiti ni priječi, da se bacimo intenzivno na narodna jedinica, koja ne ruši druge, očajnički vapaj, preko 50.090 upropaškulturno-gospodarsko polje. Mi ne sminego koja sve druge pomaže, da se ćenih porodica, koje se sa tom otima­ smijemo i ne ćemo zaboraviti na ono, ostvari veliko djelo kulturne evolucije. što je muslimanski težak za naše dobro i činom baca na prosjački štap. Napro­ Zato i nije naš muslimanski težak sve tiv, izgledalo je, baš obratno. drugo zaboravio pri svom staleškom in­ učinio kao što nećemo zaboraviti na Sto su zemljopsjednici više plakali i njegovu vrijednost, koju reprezentuje teresu, nego je stupio na .poprište poli­ više se tužili, demokrati su izmišljali za nas. tičke i gospodarske borbe kao pobornik sve teže i brutalnije udarce i kanda U znaku zahvalnosti i cijeneći posve prava i kulturne slobode i jednaoksti, su se naslađivali sa tim očajničkim va­ ispravno, što nam je vrijedio i što vri­ a kao branitelj slabih i potlačenih. Nje­ pajima uništenih svojih žrtava, uprav jedi težački svijet, »Jugoslavenska Mugov visoki islamski moral, njegova ve­ onako, kako su se naslađivali stari Tim­ lika pravna svijest nije ga stavila van slj'manska Organizacija« poradiće što ijani po svojim amfiteatrima. življe na razvijanju i jačanju one ve­ općih interesa svih muslimana, nego like snage, što leži u musliman­ Nije im dosta bilo što su na sasma ga je nagnala u naše kolo, koji se mo­ nezakonit način lišili zemljoposjednike skom težaku, koja će biti od velike, ramo boriti za elementarna prava čo­ vrijednosti po našu budućnost i naš op­ njihovih kmetpvsk-ih selišta i prihoda vjeka — ona prava koja svak među stanak. Naš je težak dokazao da on sa istih prije nego se ista procijene i nama može da ima i uživa, jedino mi želi kolektivni napredak muslimana a isplate, nije im dosta bilo što su zabra­ muslimani ne. ne klasni i za to ćemo i mi svi pokanili otuđivanje slobodnih većih posjeda, Po tom, što je muslimanski težak bio I zati i dokazati, da volimo i ljubimo na­ nego su u zadnjem svom trzaju — na nosilac ideje neklasnih interesa, nego dva dana prije svoga pada prefurtišeg težaka kao i sve druge muslima­ općeg našeg dobra, koju nije napustio mašili i one zlokobne dvije naredbe i ne i zato ćemo raditi, da se naš težak ni u doba »demokratskog« velikohrćto o otimanju i zadnjeg komadića slo­ i kulturno razvije i gospodarski ojača višćanskog bespravlja nad siromašnim bodnog posjeda iz posjedničkih ruku i i še i bolje nego dosad. posjedničkim staležom izgleda nam o zabrani eksploatisanja privatnih šuma. Hamid Kurbegović. mnogo savremeniji i po prirodi kultur­ Tendencija ovih zadnji i odredaba je niji od ostalog težačkog dijela našeg sasma prozirna. Demokrate su sa tim naroda. Najboljim dokazom u tom prav­ odredbama pokušali, da uliju još više Sarajevo, 12. marta. cu može nam služiti ispunjenje dužno­ zejltina u goruću vatru. Htjeli su d sti posjedničkog podavanja, koje je — U članku »Oko Gajreta«, što je štam­ još više razjare i ohrabre i onako do i ako nije prema naredbama moralo — pan u 17. (122.) broju našeg lista od 17. divljaštva razuzdanog seljaka, koji je kod najveće većine musi, težaka usli­ februara, pozvasmo policajnu direkciju, pod erom demokratskog režima i za­ jedilo. Musliman težak, kraj svih agi­ da provede svoj otpis od 21. septembra boravio da postoji državna vlast i dr­ tacija pravoslavnih i katoličkih »demo­ 1919. broj 494 prez. i privremenom od­ žavni zakoni, nego se on načinio država kratskih« velikonrišćana, da ne dadne boru »Gajreta« naredi saziv redovne u državi i harači i otima muslimanska posjedniku s beglučke zemlje, haka, ni­ glavne skupštine. dobra po miloj volji. je u velikoj većini nasjeo toj agitaciji, Pošto je samozvani »Gajretov« od­ To im je uspjelo jer baš iza objelonego je ispunio svoju dužnost i na taj bor i prekjučer putem presbiroa saop­ danjenja tih odredaba naša je ma­ način sačuvao mnogu porodicu od pro­ ćio svoje vijesti, iz čega se može za­ sa upravo podivljala. Zaredale su pasti i prostitucije. Shvaćajući sam po ključiti da se ne kani držati svog man­ uzurpacije i otimanje ne samo onih sebi šta bij bilo s onim .porodicama, data i da misli ostati na upravi društva slobodnih posjeda, koje su vlasnici da­ kojima su odložili najpripravnije duž­ do mjeseca jula, pozivamo ponovno po­ vali na obradu drugima, nego i onih, no podavanje, muslimanski težak nije licajnu direkciju, da se nadviri nad koje su vlasnici u svojoj vlastitoj re­ mogao zatomiti svoj humani osjećaj na rad svog odbora i da mu naredi saziv žiji obrađivali. Ima dapače slučajeva, koji bi se trebao i bez naročite dužno­ skupštine u roku, za koji mu je povje­ gdje su prije više godina Srbi —■ seljaci sti odlučiti iz čoviečanskih i pairiotskih rila mandat. Nadamo se. da će ovo prodali svoju zemlju seljacima musli­ obzira i na taj način dokumentovao upozorenje naći odziva ili da ćemo — manima i oni tu zemlju sobom obra­ svoje kulturne poglede i osudio politi­ u protivnom slučaju — biti obaviješteni đuju, a danas dolaze nasljednici pro­ ku bespravlja. koju su »demokrati« nad o uzrocima, radi kojih se ne provodi davaoca i tu zemlju od muslimana se­ siromašnim i upropašćenim posjednič­ otpis broj 494 prez. Vederemo. ljaka otimaju i sebi — a po sebi — kim .staležom provodili. prisvajaju. Muslimanski težak posjeduje nešta oOvako se isto događa i sa slobodnim sebenog: izvjesnu (kulturu, koji drugi šumama. težački svijet ne pokazuje a koja nije Ovo su demokrate učinile prvo, da još potpuno izgrađena i — vanjska. Jer oteščaju ljudima, koji iza njih dolaze ako je kultura ono, što se zove nap­ na vladu — da poprave i izgrade ono U moru zuluma i najbrutalnijih ne­ retkom jednog naroda, on zaista taj na­ što su demokrate porušile, da povrate pravdi, što ili je počinifja skrahirana predak i želi, ali ne svojoj klasi, nego demokratsko-socijalistička vlada najvi­ auktoritet vlasti i isposluju rešpektocijelom našem narodu. U njemu dakle vanje zakona i povrate red i mir u še su pogođeni bos.-herc. muslimani počiva jedna neizgrađena i nerazvijena a naročito zemljoposjednici. One nezemlji, a drugo da zaduže seljaka ne kuituia, koju treba evolucionirati, jer j pravde i proste otimačine, koje je ta bi li im pri dojdućim izborima za konće ona biti od velike koristi po našu stituantu poklonio svoje glasove. zloglasna klika provađala, pod krin­ muslimansku zajednicu i cijeli naš na­ Nu da su demokrate ovaka brutalna kom agrarne reforme u našoj domovini rod, kojem naš težak i dušom i srcem bezakonja počinili u čitavom našem mla­ prevazi^azi i najokrutniju vladavinu pripada. Da nije bilo te kulture i pravog dom kraljevstvu onda bi se to dalo još rimskih »patricija« nad plebeicima. Ta razumijevanja kod muslimanskog teža­ nekako opravdati. Ali ako se uvaži da plebejci su bili po rimskom kralju Anku ka i da nas nije on svojski podupro, mi su ove dvije zadnje odredbe — koje Marciiu sa oružjem upokoreui »latinci« ne bi mogli voditi uspješno našu dosa­ i jesu najužasniji atentat na zdrav ra­ i živjeli su prije 2500 godina, dočim mi da. vrlo tešku borbu, čije plodove će zum i pojam pravednosti — izdate samo bosansko-hercegovački muslimani zemza našu domovinu, onda je sasma ja­ podijeliti i težak i posjednik, i trgovac Ijoposjednioi smo krv od iste kvi sa i zanatlija, međusobno kao braća ona­ san dokaz, da su demokrati pri profurnašim susjedima drugih konfesija, živi­ ko. kako .i treba, da jednokrvna i jedmo u 20. tom vijeku, vijeku civilizacije i timašivanju ovih »Uredaba« imali u vi­ du samo da nas b.-h. zemljoposjednike novjerna braća podijele. jednakopravnosti i slobode, pa ipak za totalno unište. ere zloglasne demokratske vladavine Mi ne smijemo zaboraviti na našeg te­ Protiv ovakih otvorenih nepravdi nad ne bijaše skoro nikakve razlike izme­ žaka. koji je jedan od najaktivnijih pri­ kojima se zgražaju svi oni, koji imadu đu nas i rimskih plebejaca. staša »J. M. 0.« i koji ne traži od nas, Kao što su rimski »patricije« na- I imalo ljudskog osjećaja, naravna je da vodimo poetiku klasnog egoizma, stvar da se mora najenergičnije istupi­ prosto otimali plebeicima zemlje i dru­ nego politiku prava i socijalne praved­ ti, latiti se makar i zadnjih sredstava, gu imovinu, ubijali ih i ne dozvoljavali nosti. Mi se moramo u vrlo blizom vre­ da se iste suzbiju. im ni najprimitivnije slobode i ravno­ menu ozbiljno baciti na iskorištavanje Za to je i centralni odbor »Udr.už. pravnosti. tako su isto naši tlačitelji ' i razvijanje onih velikih snaga, koje »demokrati« sve sile upregli da b.-h. j zemljoposjednika za B. i H.« na brzu počivaju u muslimanskom težaku, i ruku sazvao izvanrednu gl. skupštinu, dokazivat., da onaj, koji ne stupi I zemljoposjednicima naprosto otmu i u našu organizaciju, čini raz­ i naizadnji kufić zemlje i da ga predadu I da ova zaključi kakve korake treba za­ bojstvo nad velikm brojem vrlo siro- ■ nemuslimanima kao kaparu i naplatu, ‘ uzeti, da se te otvorene neprvđe otklo- Tražimo lijeka. j | I 1 Godina Ii. �Strana 2 Страна ne i zemljoposjednike od totalne pro­ pasti spasi. Skupština je sazvana za četvrtak 11. o. mj. u 1 sat iza podne u prostorijama Kiraethane. te o istoj donosimo slijede­ će izvješće: Izvanredna glavna skupština Udruže­ nja zemljoposjednika za B. | H. Dan prije izvanredne glavne skupšti­ ne, sastao se je centralni odbor i pri­ spjeli predsjednici mjesnih odbora iz provincije da uglave dnevni red glav­ ne skupštine. Sjutri dan u 1 sat iza podne ubrzo se napunila sala sarajevske čitaonice a onda je predsjednik Udruženja g. Nurudin beg Azabagić otvorio skupštinu sa vrlo jezgrovitim govorom. Predsjednik g. Azabagić u svome go­ voru ističe: da je radni i centralni od­ bor učinio sve što je mogao da bivšoj demokratskoj vladi predoči i da kaže bijedu i nevolju b. h. zemljoposjednika, opravdanost njihovih zahtijeva i neko­ rektnost vlade u provadanju agrarne reforme, ali je to na žalost ostalo sve — glas vapijućeg u pustinji. Išlo je toliko deputacija, predato to­ liko peticija, predstavki i memorandu­ ma, ali ni na jedno od svega toga nijesino dobili nikakva riješenja. Deputacijama se sa nadležnih mje­ sta obećavalo da će se našim oprav­ danim željama izići u susret, ali i ta sva obećanja ne samo da nijesu imala nikakva povoljna rezultata, nego se vazda događalo baš obratno, t. j. do­ lazile su odredbe sve teže i teže po nas zemljoposjednike. I najnovije dvije Uredbe, o otimanju i zadnjeg komada slobodnog posjeda i o zabrani uživanja slobodnih šuma, oduzeli su b. h. zemljoposjednicima i zadnju nadu u svoj ma i najkukavniji opstanak, za to se sazvala ova skup­ ština da zaključimo kakove korake da poduzmemo u obrani svojih prava. Nakon živahne debate, u kojoj je su­ djelovalo više članova, a naročito Akif ef. Biserović iz Sarajeva. Miralem beg Begović iz Dervente. Husaga Cišić iz Mostara i Mehmed ef. Đukić, Husein ef. Mašić. S. A. Filipovič iz Sarajeva za­ ključuje se da izradi jedan memoran­ dum sa glavnim minimalnim zahtjevi­ ma slavljenim već u memorandumu i s obzirom na one demokratske ured­ be o otimanju slobodnih zemalja i šu­ ma i da taj novi memorandum odnese naročita deputacija, sastavljena od 10 Fca i to tri delegata centralnog odbo­ ra i 2 delegata sarajevskog okružja, a po jedan delegat ostalih pet okružja. ali s obzirom na to, da je demokratska vlada koja je sve te otimačne inscenirala i podupirala — odstupila, a da je nova vlada sastav­ ljena od ljudi, koji nijesu zaslijepljeni stranačkim egoizmom, nego su nadoje1U pravdoljubljem, te je velike nade, da će sadašnja vlada ukinuti one demo­ kratske uredbe, koje su po naše zem­ ljoposjednike čista smrtna osuda — ovi agresivni predloži su zabačeni i prih­ vaćen gore istaknuti, sa tim dodatkom, da deputacija, koja će otići sa novim memorandumom u Biograd ima sače­ kati riiešenje memoranduma i dobiti pozitivan odgovor ih — ili, jer se više čekati ne može. Iza toga je vijećano ko će sastaviti memorandum, te se to povjerava cen­ tralnom odboru, kome se još dodaju odvjetnik Akif ef, Biserović iz Saraje­ va i Zija beg Đonlagić iz Tešnja. Iza /toga predsjedatelj javlja da je vrijedni i Vrlo agilni član centralnog odbora Mehmed ef. Sarić iz Stoca pre­ minuo te na mjesto istoga — po želji delegata iz Hercegovine predlaže da se Husaga Cišić iz Mostara izabere za člana centralnog odbora. Usvaja se. Prelazi se na izbor delegata, koji će kao deputacija ud u rjeti memorandum u Biograd. za okružje Banjaluku: Zijabeg Đon­ lagić: za Bihać: Mehmed AVbeg Kulenović Број 133 Broj .PRAVDA* — „П°АБДА‘ | gove izvode i kori ga što uvlači krunu , u debatu. U zemlji, gdje se vlada us­ tavno, ne može biti govora o neodgo­ I vornim faktorima. Ćudi se što mu je Pavlović dopustio da govori. Prodano, vić mu na to odgovara i pita zašto da j on ne bi smio' govoriti kad svi govore, te to smatra napadajem na poslanička I prava. On niti je govorio za republiku ni proti, ni za monarhiju, ni proti, nego je govorio samo o faktima, koja se da­ nas vrše. Predsjednik Pavlović odgovara Proi tiću. da Prodanovlća nije prekinuo u njegovom govoru poradi svoje tolerant­ nosti. jer svaki može razvijati svoje mišljenje. Slijedeća jc sjednica zakaza­ na za srijedu u 9 sati. za Mostar: Hafiz Omer ef. Džabić; za Sarajevo: AtW ef. Sočo i Salih ef. Svrzo; za Travnik: Dr. Sulejman beg Hafizadič; za Tuzlu: Edhcm beg Uzelrbegović. Od strane centralnog odbora dellgirani su u tu deputaciju: Rifat beg Sulejmannaš ć, Hasan beg Pašić i Husaga Cišić. Iza toga se prešlo na pretresanje o pokretanju društvenog organa, te se nakon odulje debate zaključilo da se ovo pitanje prepusti centralnom odboru, da on ovo pitanje riješi. O pitanju proširenja društvene misli sakupljanja materijalnih sredstava od­ lučuje se da društveni tajnik g. Sejid Alibeg Filipovič proputuje banjalučko, bihaćko, travničko, tuzlansko i mostar­ sko okruže, dočim će sarajevsko ok­ ružje proputovati Atif ef. Sočo. Nakon toga jc skupština podijeFla apsolutorij odboru na dosadašnji rad. a pošto se više niko ne javlja za riječ, pređs'edatelj zaključuje skupštinu. i Bilješke. Smicalice. U parlamentarnim se kru­ govima tvrdi, da je .ministar trgovine podnio ostavku. To su donijele i dana­ šnje biogradske novine. U ministarskim se krugovima tvrdi, da su te vijesti tendenciozne. Pregled biračkih lista. Gradsko po­ glavarstvo daje na sveopšte znanje da je biračka lista za svaki birački rajon opštinskih izbornika grada Sarajeva dovršena i da se počevši od ponedjelj­ ka 8. marta 1920. kroz' 14 dana javno izlaže svakom izborniku na pregled u sobi broj 2 i 3 kod gradskog poglavarstva za vrijeme uredovnih sati od 8—2 po podne. Unose u liste može pobijati svaki bi­ rač, koji je unesen u biračku listu, a isto zahtijevati i naknadni unos u listu svaki novi birač osobno. Kad mine gornji rok. odrediće se rok za prigovore u smislu propisa § 16. pri­ vremenog izbornog reda za grad Sara­ jevo. Upozorujemo naše izbornike u Sara­ jevu. da nikako ne propuste pregledati izborne listine, tim prije, što rok za reklamadie istječe 21. o. mj. Iz Privr. Narodnog Predstavništva. (73. sjednica). Dr. Draža Pavlović otvara sjednicu. Prima se protokol bez primjedbe. Pri­ je prelaza na dnevni red odgovara mi­ nistar unutrašnjih poslova Trifković na interpelaciju Vaše Kneževića radi pabrane manifestacija na Terazijama, da su to zahtijevali viši interesi. (Juda je dao deklaraciju poslanik seljačke stran­ ke Drag. Mutič. On u deklaraciji na­ glašava da niti ovaj parlamenat, niti ova vlada koja je izašla iz ovog par­ lamenta, nisu izraz narodne volje. On zahtijeva izbore i traži da sve stranke, pa i zemljoradnička, uđu u ustavotvor­ ni odbor. Glede ssoljne stuacije govori o granicama. Traži kon centracion u vladu i veli da je i on protiv ličnog režima. Sadašnji naš položaj treba kon­ centracionu vladu. Jaša Prodnović (republikanac) govo­ ri o vanjskoj politici i traži da Evropa ■prihvati naše stanovište, ako ne će da uvrijedi jedan veliki narod j prouzroči nove sukobe na Balkanu. Govoreći o unutrašnjoj politici veli da ovo nije par­ lamenat, nego parlamenat ad hoc, te treba što prije u izbore. Ističe da se kod nas uvukao lični režim, pa za to nije ni prijašnja, ni sadašnja vlada mo­ gla dobiti homogene većine. Indirektno spominje da su neodgovorni faktori ta­ ko počeli uvlačiti krunu u debatu. Go­ voreći o »demokratskoj« vladi ističe, da nije bilo demokratska (slu­ čaj Stipice 'Radića). Dalje raspravlja opširno o pravima u parlamentu i kri- i tikuje rad neodgovornih faktora. Traži u ime republikanske stranke, da ’se sadanja vlada ukloni sa zemaljske up­ rave. Traži proporcionalni sistem, pot­ punu slobodu izbora i da svaka stran- | ka ide lojalno za svojim programm. Ministar predsjednik odgovara na nje- I ' i i ; i I i j i : Naši dopisi Tuzla, početkom marta. (Odgovor »Glasu Naroda«. Dužan sam još uvijek odgovor izvozničarskom listu propale Davidović—Pribićevićeve valde »Glasu Naroda« na nje­ govo pisanje u broju 176. od 15. febru­ ara 1920. o nekojima ličnostima u na­ šem mjestu, pa da se ne bi reklo, da je šutnja znak priznanja, evo me da od­ govorim. Moj dopis u »Pravdi« koji sam napiso povodom premještaja ovdašnjih kotarskih predstojnika dra Ahmedbega Defterdarevića i Makaneca djelovao je sasma porazno i potresno na bolesne živce ovdašnjeg dođ’snika demokratsko-socijallstičkog g&isife »Glasa Na­ roda«, ,pa je podigao nedostojnu hajku na naše nekoje ugledne ličnosti, onako kako to razumiju demokratski mudra­ ci i učenjaci. Prije nego ću da zađem in medias res. moram da naročito istaknem, da su se u nas nakon prevrata pojavili od jednom neki nezvani apostoli slaven­ ske misli i jedini nosioci misli o oslo­ bođenju i ujedinjenju našeg troimenog naroda, koji drže, da su jedino oni po­ zvani, da mjere patriotizam pojedinaca naših državljana i to samo za to, što su pukim slučajem ili da izmaknu opas­ nosti života za vrijeme rata došli u ropstvo, a odavle — iz bojazni pred boljševizmom — prešli u dobrovoljački tabor. Neću ovijem da negiram zaslu­ ge svakom onome, koji se je na strani dobrovoljaca borio za naše oslobođe­ nje, ali izgleda malo neskromno, ako ovaki ljudi hoće da opšti patriotizam postane isključivo njihovim patentom. Biće sigurno, da i gore spomenuti dopis iz Tuzle potječe iz redova ovakih ljudi. Pa i to patentiranje patriotiz­ ma dalo bi se barem donekle opravda­ ti, kada bi se radilo o kakovoj reha­ bilitaciji ili pomoći onim ljudima, koji su aktivno učestvovali u borbi za naše narodno oslobođenje i kada onako tendenq'ozno i lažno pisanje ne bi bilo namijenjeno isključivo u političke svr­ he. »Demokratima« se izmaklo tlo is­ pod nogu, njihov bespravni i neparla­ mentarni režim doveo ih je do potpu­ ne propasti, pa se sada laćaju svih mogućih sredstava, ne bi li se kako odr­ žali ako ne na vladi, ono barem na površini. Oni su svjesni svoje nemoći, oni dobro znaju da su sami sebe do­ veli do pada ;i potpune propasti, ali oni nijesu takovi griješnici, koji pod utiskom posljednje mrvice morala pniznavaju svoju krivicu i kalu se za nju, nego na podal način i iza busije nava­ ljuju na ljude koji ufiesu bik voljni, da podupiru njihovu protudržavnu po­ litiku i da s nima skupa igraju u jed­ nom kolu. »Demokratskom« dopisniku »Glasa Naroda« kravi su: muftija Maglajlić, predstojnik dr. Defterdarević, načel'nik Vilović, a sigurno i još mnogi drugi A zašto? U pomanjkanju kakvih stvarnih doka­ za i činjenica, koje bi bile u stanju da kompromtulu spomenute ljude, laća se dopsnk otrcane fraze »crno-žuti režim, tip i t. d « i nastoji da te ljude, iako su čisti Slaveni, prikaže neprijateljima svoje vlastite države i svoga rođenoga naroda. Kod potonjeg od spomenutih ■ide čak tako daleko, da javno trijeda njegovo poštenje i predbacuje mu dje­ la. za koja bi inače morao, da odgo­ vara pred krivičnim zakonom. Ten­ dencija jc prozirna. 1 Maglajlić i Def­ terdarević I Vilović spadaju među ođl'čne članove J. M. O. koja je otkazala • posluh boljševičkoj Daviđović-Pribićcv'ćevoj vladi i koja nije htjela đa pot­ i i I i I j I i I pomaže tu zloglasnu vladu u njezinim besprimjernom haračenju državnih do­ bara i otimanju privatnih swjina. Ra­ di toga su »demokrati« gnjevni na njih ii žele da ih denuncijama oklevetaju i ubiju njihov ugled u javnosti i to u na­ mjeri, da iz toga izvuku kakva bilo korist za svoju stranku. Nije im sveta n| čast, ni moral, ni pravednost, oni su bezobzirni u svojoj stranačkoj agi­ taciji, kod njih svrha opravdava sva Sredstva, pa makar i najniža 1 najgora. Kukavcl sinji znaju, da su u neznatnoj manjini, jer svoje pristaše mogu prebrojiti na prste, a nanjušili su izbore, pa bi na ovako nizak i nedoličan aačin htjeli da ubace iskru razdora među »J. M. 0.« i Narodnu Radikalnu Stran­ ku ovdje, ne bi I« na taj način došli u položaj, da im bude dopušteno prilikom izbora, da pokupe barem mrvice. Muftija Maglajlić spada u »cmo-žnte» tipove i neprijatelje ove države za to, što je navodno za vrijeme rata progla­ sio »Sveti Rat«. Ovo je u ostalom sa­ mo spoljni uzrok, zbog kojega »demo­ kratski« dopisnik daje ovako lošu svje­ dodžbu patriotizma muftiji Maglajliću, dok se pravi uzrok sastoji u tom, što muftija neće u »demokrate«, a ovi su tako umišljeni i smiješni, da državu identifikuju sa svojom strankom i da opstanak države uvjetuju opstankom »demokratske« stranke, naravna stvar kao vladajuće. Po tom muftija Maglaj­ lić nije pristupio sa svojom strankom »demokratskoj« zajednici počinio je zlo­ čin veleizdaje po »demokratsko-socijalističkoj« pravnoj teoriji. Činjenica, da je muftija Maglajlić za vrijeme austrij­ ske uprave kao prvi vjerski dostojan­ stvenik u gradu pod pritiskom prilika i tadanjeg režima morao da oglasi šejhul-islamovu fetvu, ne može u očima jednog ozbiljna čovjeka nikada dat! op­ ravdana razloga i temelja, da mu se javno ospori osjećaj privrženosti za vlastitu svoju državu, nit mu se radi toga može imputirati, da plače za Au­ strijom. Stotine i stotine najuglednijih ličnosti od svih triju naših konfesija morale su za vrijeme rata vršiti, pod pritiskom tuđinske uprave vrlo neugod­ ne dužnosti i raditi sami proti sebe, pa bi onda po analogiji dopisnika »Gla­ sa Naroda morali biti svi ti ljudi kompromitovani, ■ ako među njima imade najsvjetlijih karaktera. U ostalom mufti­ ja Maglajlić može biti da i plače, ali ne za Austrijom, nego oplakiva tešku sudbinu našega naroda, a naročito mu­ slimana. koju im bjehu počeli krojiti »demokratski« satrapi i vlastodršci. 1 predstojnik dr. Defterdarević ie u očima »demokratskog« dopisnika »Gla­ sa Naroda« crno-žuti tip. 1 on spada u ovu sortu ljudi za to, što je navodno agitovao za muftijinu organizaciju i što ■ je bajagi pronašao jedan brijeg kod Srebrenice i predložio, da se na njega izvezu topovi najtežega kalibra i da se tako tuku Srbi preko Drine. Ko da austrijski generali i vojna komanda ni­ jesu znali gdje će postaviti topove, pa i im trebalo pitati Defterdarevića! E, puste li ironije! Rada bi bio saznati, da li vjeruje sam sebi dopisnik »Glasa Naroda« ili naš svijet drži tako naiv­ nim, da bi mogao povjerovati čak i ovu bedastoću! Kada bi dr. Defterdarević u istinu agitovao za muftijinu organi­ zaciju, činio bi tim samo svoju dužnost u prvom redu kao musliman, a u dru­ gom redu kao dobar državljanin, jer je »J. M. 0.« ustala proti onih bez­ brojnih nepravdi i nasilja, koja je »de­ mokratska« vlada činila ponajviše na muslimanskom dijelu našega naroda, a uklanjati jedno zlo, koje djeluje rastroš­ no na državni organizam i potkopava žile državi, dužnost je svakog poštenog i dobrog državljanina. Dopisnik »Glasa Naroda« uspio je da za jedan čas u svojoj duši osjeti kletve seljačkog naroda iz Srebrenice, Vlaseuice, Kladnja i Tuzle proti Dru Defterdareviću ii to svoje duševno raspolo­ ženje predstavlja javnosti i neupućenom svijetu kao kakovu zbiljnost i ako ne­ ma ništa istine na tim klevetama, ne­ go je samo jedna obična »demokrat­ ska« izmišljotina I laž. Dok »demokrat­ ski« dopisnik hoće da na ovako ne­ spretan način laže I objeduje jednog ispravnog čovjeka, dotle se povodom premještaja gosp. dra Defterdarevića sastaju sve seoske s .t a r j e š Inc iz cijelog kotara I bez razli­ ke vjere. Izjavljuju mu neograničeno povjerenje i traže naročitom rezolucl- �Бр»ј 133 — Broj (1РАВДА“ — »PRAVDA. Страна 3. ma, kao: riža, rude, ugljen, kože, drva Hm od nadležnih faktora, da opozovu stavljahu, pa se od god. 1869. istom ozdatu zemlju: od Mehe Meškovića iz Raijegovo premještenje. Držim, da je i si. biljno .poče plovidba njegovati i podi­ hića 7.000 K; od Ibrahima Ibrića iz Kako je ovaj sve veći promet iziski­ ■arod toliko svjestan, te ne bi dao ozati. A bruseljski međunarodni kongres Broda 5.200 K; od Ibaliimbega Ibrahimvao i veću tonažu brodovlja i povistvakovo povjerenje čovjeku, koji spada begovića iz Rahića 25.000 K; od Sulje od god. 1885. donese mu i državne pot­ vao je, svjedoči nam najbolje ovaj pri­ a crno«žute tipove ili koji u svom služ­ i Fejze Džanića iz Coseta 6.000 K; od pore u novcu. S ovim u savezu počeo se benom zvanju ne bi bio na svom mje­ mjer kod dva parobrodarska društva Emina Zlatića iz turskih Ražljana 700 vođeni tovarni promet brzo razvijati, sta. Ovakovo povjerenje dobivaju lju­ (Vite Star i Atlantic), koji su imali pro­ K; od Mehmeda Pitnjakovića iz Pa­ tako, da se je koncem 19. stolj. poveća­ di, koji znaju 1 hoće da rade na pro­ sječne tonaže u svojim brodovima: lanke 14.000 K; od Braće Kehonjić iz vao za 159%, dok oni na željeznici tek micanju narodnih interesa. I. god. 1884. brutto reg. tona 2.891 Vražića 5.000 K; od Filipa Filipovića iz za 44%. Međutim ladarstvo se nada I. » 1900. » » » 8.699 Strepaca 18.000 K; od Ibrahima Glogji- još većem svom poboljšanju od spoja Dolazi sada gradonačelnik Vilović. II. » 1884. » » » 2.889 ća iz Rahića 2.500 K; od braće Lišić iz Oštrica dopisnika »Glasa Naroda« upe­ kanalom Dunava sa Oderom, Elbom i II. » 1900. » » » 7.327 Rahića 14.500 K; od Hafiz Bajrama Rarena je na nj nekako najjače, jer mu Rajnom. Ovaj spoj je već davno pro­ mića iz Rahića 6.000 K; od braće Antu- jektiran, naročito onaj sa Rajnom za Troškovi brodova sastoje se u tome, se osim toga što bi imao da spada u nović iz sela Ulica 14.000 K; od braće da plaćaju lučke pristojbe za tonažu, brodove do 1.000 tona težine, pa kad orno«žutc tipove,- predbacuje (i jedno Gavrić iz Coseta 5.000 K; od Avde Avza karantenu, ustavljanje i usidrenje, se izvede, eto odmah otvorene vodene nepošteno djelo, za koje bi imao da od­ dića iz Rahića 2.000 K. Svi su ti ljudi od kojih su neki povratni, a neki samo ceste između jugoistočne i sjeveroza­ govara pred kaznenim sudom i zako­ živi i neka ih izvoli pitati dopisnik »Gla­ padne Evrope, eto kratkog direktnog toliki, da podmiruju obalne izdatke oko nom. Izgleda da je to proračunano. Do­ sa Naroda« jesu Ii istiniti ovi podaci. spoja izemđu Sjevernog i Crnog mora, uzdržavanja. U ovom igraju veliku upisnik znade dobro, kakav silni ugled eto za Dunav najveće riječne važnosti logu državni ugovori, koje na početku Osim toga dobio je načelnik Vilović, imade načelnik Vilović u našem gradu kad mu je supruga proglašena puno­ na svijetu, jer će biti drugi Suvejš. To spomenusmo, da se sklapaju za olakša­ i on je kod budućih izbora najopasniji ljetnom, od kotarskog suda u Brčkom Engleska vrlo dobro znade, pa zato i nje plovidbe, jer gdje njih nije, može za »demokrate«. Namjera im je da mu gotovih 5.000 K iz pupilarne mase i postavlja novi Port Said u — Budim­ brod da plaća veće pristojbe, naročito umanje taj njegov ugled. Dopisnik 14.000 K u ime naplaćenih tražbina. Pu­ pešti, gdje će biti glavna skladišta nje­ kod divlje plovidbe, kad rijetko pristaje »Glasa Naroda« drži tuzlanske građane u neku luku. K ovome još dolazi, da nici svojoj pako duguje još uz to 14.700 zine trgovine. i stanovnike mazlumima, koji nijesu u skoro u svim zemljama Evrope država K za prodata zemljišta. Naprotiv, na­ stanju bili da u"vremenu od deset godi­ Promet na Dunavu možemo vrstati povraća carine, koje su se uplatile za čelnik je Vilović u godini 1919. jednom 1 u lokalni i trgovački. Pod lokalnim ra­ na prouče načelnika Vilovića i da ga uvežene sirovine, daje slobodna skla­ zgodom, kada je aprovizaciji trebala pozvu na odgovornost za djela, koja je zumije se prevoz putnika i pošiljki iz dišta (magazine) u lukama za brodske veća svota gotova novca stavio na ras­ on navodno počinio, a kolima se krnje jednog obližnjeg mjesta u drugo, a pod tovare i štiti svoje brodarstvo još i na položenje uložnu knjižicu svoje supruge interesi građanstva. Ne zna sinji kukatrgovačkim prevoz tereta u masama na taj način, što udara povišene lučke pri­ glaseću na 28.000 K i tim se ie novcem vac, da je značaj baš onoga načelnika veće daljine, kao što su: žito, drva, so, stojbe i carinske pribitke na robu pod služila aprovizacija kroz cijelu godinu Vllovtća. koga on tako bezobrazno i ugljen, cigla, kamen, kreč i t. d. Kako tuđom zastavom (neke druge države). 1919. pa mu je i sada dužna 9.147 K. tendenciozno napada, daleko svjetliji od je velik taj promet najbolje nam svje­ Brodevi moraju trošiti još na čišćenje Ubrojivši i ovo u aktivu načelnika Vi­ značaja i obraza svih »demokratskih« doči to, što je samo »Dunavsko parodna od gljivica godišnje 4—5 puta, da lovića izlazi, da je on dobio na .ruku perjanica i njegovih gospodara, ne zna plovidbeno društvo u Beču« (istina im ne smetajji u brzini. To se u izvjes­ svega 158.600 K: a dao je za kuću knkavac sinji, da načelnika Vilovića po­ najveće na Dunavu) prevezlo na svonim lukama obavlja posve hitro: iza 8100.000 K; dok mu je aprovizacija duž­ i jim brodovima u 1902. godini 1,830.045 štuje baš radi njegova predanog i ne­ satnog dnevnog krčanja brod pođe u na 9.147 K. Imade dakle deficit od I osoba i 2,054.423 tone robe. O prometu sebičnog rada za narodno dobro i bla­ 49.453 К‘ Ikoju svotu je potrošio za gostanje bez razlike cijelo građanstvo na Dnjestru, Dnjepru i Donu rekli smo i dok, gdje bude izvučen iz vode, osušen, I gljive ostrugane, na novo bojadisan ј vrijeme rata služeći predano općini i i da je on svojim zaslužnim radom u najnužnije u IV. odjelku ovog članka, j osušen sve za šest sati, tako, da je u stanovništvu. najteža vremena stekao velikih i ve­ Nešto što je najvećma rasprostranje­ jutro opet na svom mjestu u luci za likih zasluga za ovo mjesto. 1 Mislim, da je po tom dosta jasno reno sada u riječnoj plovidbi jesu šlepovi, ; daljnje krčanje tovara. Dopisnik »Glasa Naroda« predbacu­ ! čeno odakle načelniku novac, da kupi Brodolom može da nastupi ako zapoTuzlak. i prazni brodovi bez strojeva i brodskog je neke malverzacije u poslovanju grad­ i zgradu poštanskog ureda. uređaja, koje drugi brodovi na lancima J vjedništvo broda ne poznaje dovoljno ske aprovizacije, a ne zna da je baš vuku. Prvi pokus s vučenjem šlepova predjela kroz koji putuje i kad ne zna aprovizacija ona institucija, koja po učinjen je 1732. godine, ozbiljniji istom i gdje se brod nalazi, kad ne poznaje svom djelovanju za cijelo vrijeme rata 1820., a upotrijebljeni su na Seini (u 1 kompasa i morskih struja, pa usljed čini načelnika Vilovića najzaslužnijom Francuskoj) tek od 1853. Vuku ih po­ magle, nepažnje, bure, sudara s drugim ličnošću u cijelom gradu. Pod vodstvom sebno građeni motori, zbog plićiae ri­ j brodom požara na brodu i t. d. Nu spo­ načelnika Vilovića naša je aprovizacija Pitanje Dardanola. Rumunji traže jeka, koji duboko ne ronu u vodu, a menimo se, da je tome lijek osiguranje, s obzirom na ispravno i za narod ko­ neutralizaciju Dardancia i da komisija od godine 1899. vuku ih i električni mo­ j kako smo to naprijed istakli. risno djelovanje postala jedinstvenom za kontrolu bude slična kao i za inter­ tori na posebnim napravama i to po u našoj cijeloj zemlji, a sigurno i na­ nacionalizaciju Dunava. U pitanju Darjedan heler na tonu i kdometar tovara. dalje. Tuzlanska aprovizacija je vječi­ dtmela njihovo ie stanovište isto kao i Vučenje šlepova motornim brodićem je to slovila kao najbolja i najčistija u ci­ I francusko. i jače i brže i jeftinije, nego li da se jeloj zemlji, ona je vječito odgovarala vuku većim parobrodom. U ovih mo­ Granice Mađarske. »Times« javlja, jednoj dobrotvornoj instituciji i ostala da je vrhovno vijeće konačno otklonilo j tora su strojevi obično jaki oko 60 konj­ ie uvijek čista kao kraljevski hermeDemobilizacija. Iz Beograda javljaju, predlog, da se Mađarskoj vrate pokra- i skih sila, a vuku po 2—3 šlepa odjed­ lin bez ikakve i najmanje flekice, a to kako se govori, da će do 20. i 24. o. mj. nom, dok veći motori vuku i 4—8 šle­ jine, koje su pripale Čehoslovačkoj, Ju­ i se imade najvKe da zahvali baš načel­ biti naređena opća demobilizaci­ pova po 25 vagona tereta skupa. Troše goslaviji i Rumunjsko!. Granice koje su niku Viloviću. Držim da to mora pri­ ja vojske. U službi će ostati samo malo ćumura, a mala im je posada, pa ustanovljene prema mirovnom ugovoru, znati i sami dopisnik »Glasa Naroda«, kadrovci. Je podvoz jeftin: 0.1—0.2 helera na me­ ostaju definitivno. ako imade i jednu trunku poštenja i tričku centu (100 kg) i milju kod šlepa Monopol na ugljen. Kako javlja »Tri­ ako nije pao na niveau onih najnižih Njemačka je državna vlast objavila od 70 vagona, dok na parobrodima pod­ buna«, vlada namjerava uvesti mono­ i najgorih moralnih propalica. Onako proglas, kojim se poziva stanovništvo, ; voz iznosi 0.4, a na konjskim kolima pol na kameni ugljen, te će država pre­ gađan i nedoličan ispad prema jednom da se ponaša mirno prema inostranci- | 16 helera. Vodene su ceste dakle jefti­ uzeti dobavu ugljena. Odluka o tom pi­ apsolutno ispravnom, čistom, savjes­ ma. nije od kopnenih gesta za cca 40 puta. tanju još nije pala. Računa se da će go­ nom i poštenom zvaničniku je »krajnji Promet brodova ovisi najviše o cije­ dišnje iznositi 5.500 miliiona kruna. Besarabija pripada Rumunjskoj. Vr­ apsurd. ni ugljena ј o gospodarenju sa kodovi­ hovno je vijeće zaključilo, da se Besa­ Da stvar bude još jasnija, hoću da Požar u Srbiji. Javljaju iz Loznice, rabija priklopi Rumunjskoj, pošto se I ma i strojevima na brodu. Za to se .razložim, gdje je onih 360.000 K što ih da se planina Gučevo nalazi u plamenu mjernici kao graditelji brodova više za| imade staviti na Clemanceauvljevu ; je navodno zaslužila gradska aprovi­ od Crnog Vrha do Biljega, te šume malažu za pojeftinjavanje" vožnje, nego li crtu. zacija i kako dođe u položaj načelnik naštira Braneša Cer i Vidjevica. Sta­ za ojačanje pogona i ubrzanje plovidbe. Vilović, da kupi zgradu poštanskog ure­ Kriza u talijanskom kabinetu. Kako I Ovo se najbolje odrazuje na riječnom ’ novnici, koji su mnogo pretrpjeli za oda. Raspitao sam se za tačnu bilancu voga rata, sa užasom promatraju taj javlja »Vossische Zeitung« ministar brodarenju, kojmu je glavna svrha jef- i grozni prizor. Vatra je, kako se čini, aprovizacije i evo kako stoji: Tuzlan­ predsjednik Nitti dočekan od engleskog i tinoča ј zbog čega je brzina slobodno ska je aprovizacija zaradila za vrije­ poslanika izjavio je. da se može već j idućeg tovarnog broda na tekućici u i izbila uslijed čobanske nepažnje. me od 1915. do konca 1919. godine u govoriti o krizi njegova kabineta. sekundi Г/, do 3'1, m (na sat 4—12 i Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ svemu 170.148 K 16 h. Dobitak bi ovaj km), a voza šlepova samo 1—1Л m. tom svojom poluči uspjeh u društve­ Miroljubiva engleska vlada odredila bio veći, da nije aprovizacija izgubila nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će je 50.000 momaka da odašalje u Cari­ prilikom prevrata na pšenici 303.410 K. Dobre i slabe žetve, odnosno veća i svaku ženu uporabom Fellerove Elsa-, grad. Na taj način hoće da prisili Tur­ Pod konac naime 1918. aprovizacija je mania proizvodnja u pojedinim zemlja­ pomade za lice i kožu. Ova pomada sku, kako bi promijenila svoj postupak kupila u Biieljini, Brčkom, Zvorniku i ma uplivišu također na cijene kod broodstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ Bos. Samcu 204.627 kg. pšenice, koja ju , s Amerikom (?) darenja prema tome, da li se više ih ne nečistoće, suj’edice, bubuljice. Čini je staja sa troškovima 601.042 K. Pše­ manje brodskog prostora potražuje za Izgredi u Miinchenu. Njemački dopisni kožu mekom, nježnom i rumenom. nica ie stajala dakle aprovizaciju brizu prevoz, pa da ovi više ili manje kinje Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju ured javlja: Jučer je došlo u Miinche­ 3 K na kilogram. Kada je bio prevrat zahtjevaju. isto tako se iskorišćuje pri ­ nu do velikih demonstraci a protiv is­ je s najvećim uspjehom. Nu ne valja dobila je općina naredbu zemaljske goda prevoza na brodovima prema go­ se latiti škodljivih sredstava, naručite korištavanja stanovništva od raznih vlade od 5. decembra u 1918. broj dišnjoj dobi, to jest prema žetvama u kriomčara, verižnika i Židova. Demon­ stoga samo pravu zaštitnu pomadu 40.348/1918. u kojoj se naređuje, da se vrućim i studenim krajevima, kad se stranti su predbacili ministarstvu i gra­ »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta brašno stanovništvu uh smije proda­ traži više mjesta za promet u paro­ donačelniku. što nisu dovoljno energič­ 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ vati skuplje od dotadanje maksimalne ni protiv tuđinaca. Ministar unutrašnjih j brodima naročito preko mora. Ovakvo nika Eugena V. Fellera, Stubica donja cijene, a da će zemaljska vlada naknaiskorišćavanje prigoda ^proizvodnje ne djela izjavio je da će po mogućnosti uElsatrg br. 310 (Hrvatska). 184 diti iz zemaljskih sredstava razliku iz­ služi naravno pravilnoj plovidbi broda, dovoljiti svim njihovim zahtjevima: zaImadete li boli? U licu? U celome među nabavne i prodajne cijene. Pre­ braniće useljivanje strancima, osobito 1 po utvrđenom programu, nego brod na­ ma toj naredbi prodato je brašno od stupa tada tzv. divlju plovidbu, da se I telu? Popuštaju li Vam mišice i živci? istočnim Židovma. te će biti Istjerani gornje pšenice po 1 K 50 h. na kilo­ svi Židovi, koji su se nastanili g. 1918. I kreće kud kada hoće. U ovom slučaju | Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid! Digram 1 tako je nastala spomenuta di­ ide brod samo u one luke, gdje mu se j vit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike Na to se je svjetina razišla. ferencija. Naročito pdaslanstvo općina isplati, dok »pravilna plovidba« ima čc- ■ specijalne boce 36 kruna. tražilo je da zemaljska vlada naknadi sto vozne redove utvrđene i na godine Trpite II od spore probave? Od sla­ aprovizaciji prema svojoj naredbi ovu prije, kori omogućuju pošiljačima (i potba apetita? Zacepljenosti? Protiv toga diferenciju« nu do sada nema definitiv­ pomažu Fellorove prave Elsa-pilule! 6 nicima) stalnu i pouzdanu dopremu, te nog riješenja. Dakle tako je sa onih kutija 18 kruna. — Prava švedska tinkbrod rizikira da ide na put i sa po to­ 360.000 K što pita dopisnik »Glasa Na­ tnra 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina vara kad nema više. Naravno, pravilna roda« gdje su. posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller plovidba izabire u ovakim okolnostima Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. najživlja prometna mjesta, kojih se do­ Načelnik Vilović nije kupio cijelu tiče na putu, a divljoj plovidbi ostavlja zgradu poštanskog ureda, nego samo Š—In. Izgradnjom željeznica mislilo i da posjećuje vše sporedna mjesta svjet­ ledi u četvrtinu i to za 100.000 K, a na ske trgovine. Nu to divlje plovidbe ne se da će brodarstvo mnogo nazadova­ ime svoie supruge. Potrebiti novac ti, ali tatovi godine 1864. i 1866. pokasmeta, jer se danas i na brodu uspješ­ sthogao je na taj način, što je raspro­ no i s dobitkom vozi sve. što se do pred zaše. da željeznica nije dorasla svim dao najveći dio imetka svojo žene u 20 godina vozilo samo na jedreniačakotaru brđanskom. On je dobio za prozahtjevima prometa, koji se na nju FolitiiM pr-egied I Domaće vijesti Gospodarstvo Samo dva broda. Citajte i širite ,,Pravdu“! �.НРАВДА* — »PRAVDA- Страна 4. Strana * Pretplaćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis koji izlazi polurnjesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviča, a suraau/u ca, surađuju najooiji najbolji hrvat.-srpski književnici. ® Čast mi je javiti cije­ njenom građanstvu Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu I da sam otvorio Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? :: Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? JugosL narodnu huhinju Suvremenik" pred Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sel Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. HI. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. imaretom sa uređenim prostori­ jama i brzom poslu­ a ® ® Pretplata je na godinn Din 30 SE ® (K 120) a na pola godine Din. (jEJ 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 ® Pretplatu slati AdministracijiSa® vremenika Zagreb Gundulića 17 № fldvoRntsku kancElariju otvorio j’e u Trav­ niku advokat Dt Sulsjman fllBčhović Nilhclm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hEm. tehničkih proizvoda, Osijek 1. Preporučuje na veliko: Bezina ’ goreće žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, i Д uljene i suhe boje, pa- _ / rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte cjenovni k. ----------г Број 133 Broj ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? gom. Jela na izbor. Cijene vrlo umjerene. Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose iini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — glR” Murat Balićevac. UNIVERZAL. Stalni zavod za podukir ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu tina odijela za gospođe. — i Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz j Protin Sokak) ulica Regenta Aleki sandra br. 2. Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Etsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6'— Želite li još štogod? Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo ješ god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: »lija Šarić, salo Mokrice, hotar Bos. BradišRa Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i’zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsačluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ali što jeftinije. Eugen V Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Tražimo poslovnog ravnatelja Želite li kupovati dobro i jeftino? Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. Kreditna banha d. d. u Livnu. Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! I PrištBđnja HBFCBgovaL aprovizacijama i trgovcima | Ц к® M koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati за brijanje, škare, novčarke, nažigačl, diamani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. S U T T N E R, u LJUBLJANI br. 706. ,_ _ Agent urna i homisionalna radnja шожЈ | Abdullah Džumhur Tuzla g KS '9 Soe ponude za hranu hac i upite a stanju cijena hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimansbi kalendar .Pravda* i počeo se rasprodavati. Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu dion. društvo u Sarajevu, — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod.— Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sva bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 , fv.ovirM w»d*ik: M Sađiskr., Vhseljtt Ceetrabd Odbor »A M. O.» SiAmp.rila U & A. Кајои, ćiar.fev' � https://kolekcije.nub.ba/files/original/bc7a38efd8900e7dd0c810115c6c55d8.pdf 765445681e8e21e3f593658e2a536792 PDF Text Text Poštarina u gotovom platana. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. ilPEđuiB FBdaHcioni ođhan. Pret >lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 29 (134) Sarajevo, utorak 16. marta 1920. (25. džumadil-ahira 1338.) Za dra Hrasnicu. Godina li. Premda ispovodamo demokratska na­ čela, ili tačnije, baš zato, što se vjerno držimo tih načela, nemogosmo slijediti Kotarski odbor naše organizacije u Tešuju odposiao je 7. o. inj. i tedeći I prijašnju vladu na njenom putu vanparlamcntarnoga režima, kotji bi nas nemi­ brzojav ministru predsjedniku g. Proti ću u Beograd: novno bio doveo do građanskoga rata. Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. M. 0.« u Tešnju prilikom »kotarske I na g. predsjidiiiiia rainlstafshog Savjeta Ne sumnjajuć o čistoći namera predašizborne skupštine« dne 5. marta 1920. jednoglasno zaključuju, da se upravi na Kad je prijašnja vlada odgodila Na­ iije vlade, moramo izraziti naše duboko ministra predsjednika kr. vlade g. Stojana Protića ovaj rodno Predstavništvo, odaslala je po­ sažaljenje da je ona, u fanatičnom za­ P rotestni brzojav: slanika Ibrahima Sarića, Sukriju Kurtonosu za ideal narodnog i državnog пеvića i dra Mehniedbašića u Carigrad 1 dinstva, zaboravila da samo ona jedin­ Najenergičnije protestujemo protiv napadaja na čast našeg nar. poslanika Malu Aziju u nekakvoj posebnoj misiji, o stvena narodna država može da usreći Dr. Halidbega Hrasnice prilikom njegova naimenovanja za кг. ministra. Sve­ kojoj je u javnosti bilo raznih glasova. narod, koja počiva na slobodi, na pošto­ čano se oradujemo protiv tendencijoznog miješanja u svakoj zgodi, gdje god Pored vrlo visokih dnevnica — 100 fra­ vanju zakona i na demokratskoj orgaim ee prilika pruži Demokratske stranke i njihova beogradskog opštinskog od­ nizaciiji, kojoj je najhitniji uslov parla­ naka na dan — dobili su navodno ovi bora, a naročito s gnušanjem i prezirom odbijamo svu onu bezdušnu novinar­ mentarni režim. Proglasivši da je Pri­ poslanici i vću svotu za povjerljive iz­ datke. vremeno Narodno Predstavništvo, koje sku bajku nekih beogradskih i drugih novina na Dr. Hrasnicu. Mi smo u po­ je još uvek Jedini kompetentni predsta­ Stoga stavljam slijedeća pitanja: štenje i nevinost našeg Hrasnice potpuno osvjedočeni i istomu ovim izjavlju­ 1 .) U kakvoj su misiji gomjj poslanici vnik javnog mišljenja našega naroda, iz­ jemo nepokolebivo povjerenje, smatrajući njemu nanesene uvrede kao da su odaslani: gubilo svako pravo da rješava o na­ svima muslimanima našeg kraljevstva počinjene. 2 .) Koliko je ovo putovanje državu rodnim poslovima, i pokušavši da sama bez ičijeg pitanja upravlja svim držav­ stajalo i da 11 su spomenuti poslanici po ­ Kotarski odbor »J. M. O.« u Tešnju. nim poslovima i da bez ičije kontrole ložili račrm o primljenom novcu. ♦ troši državne novce, ta je vlada poga­ Molim pismeni odgovor. Sa svih strana dokazana je nevinost dra Hrasnice, ali naše »demokrate« Beograd, 7. marta 1920. zila osnovna načela demokratskog vla­ ne samo da ne opozivaju svojih laži i kleveta o dru Krasnici, nego prema pa­ danja. Samovoljno njeno vladanje uzrok Dr. M. Spaho. riškom »Teinpsit« od 7. o. mj. sudeći, proturaju te svoje laži i u druge države je teškom nezadovoljstvu u zemlji, koje i to sada iz Zagreba, kad više ne mogu iz Beograda. A kn je »demokratski vožd je urodilo za državu opasnom reakcijom Sarajevo, 15. marta 1920. proti ideje jedinstva, koja se htjela kroz u Zagrebu, to već svako zna, kao i to, da su za tond svoje štampe napljačkaii Djelo dra Smodlake. Došao je u Beo­ noć silom nametnuti, gdje je trebalo grdne milione s narodne grbače. grad g. dr. Smodlaka, član naše mirov­ postupati lepim načinom i ostaviti vre­ ne delegacije u Parizu. Prije nego je on menu da učini svoju. Mi se tvrdo nada­ došao u Beograd, demokratske novine mo, da e ovaj nesretni pokušaj neparla­ rastelalile su, da on neće da služi »re­ mentarne vladavine za uvijek pokopan, akciji«, da polaže čast. našeg delegata ali dok god ne dobijemo tvrde garan­ i t. d. Naprotiv g. dr. Smodlaka došao cije, da se ne će povratiti, ne ćemo do­ biju u ruke jednoć svoju vlastitu meto­ je u Beograd i odma se sporazumi« s g. 111. zvoliti da se stvori situacija pogodna za diku isl. vjerske nastave koja će im Prutićem o potrebi rada Privremenog ponavljanje istoga kobnog eksperimen­ Pošto smo svoje mišljenje o reformi J jako dobro doći. Predstavništva i sa svojom grupom ko ­ ta. Ovo neka je na razmišljanje onima, naše početne vjerske nastave namije- : ju je osnovao od ’ vanstranačkih posla ­ U ostalom najviše pomoći, upute, sa ­ koći su držali da mi moramo odmah us­ nili javnoj diskusiji, u 11. članku smo nika, omogućio je da većina iznosi 162. vjeta i potpore treba da naši muallimi kratiti kvorum današnjoj vladi, i time istakli sve važnije napomene koje bi Ovo je upropastilo demokrate. Pogoto­ dobivaju od svoje starije vjerske izazvati krizu. Mi nećemo da učinimo roditelji naše djece imali da primijete vo ih ije upropastilo kad su vidjeli, da vlasti. 1 danas muallimi u nastavi u toga skoka u tamu. ovakim promjenama. parlamenat ima većinu i kvorum i bez mekjtebima dobivaju neke pomoći i uNada »demokrata« u dra Smodlaka Sada nam je namjera uzeti u obzir i njih. Polovina njihovih izvozničarskh li­ pute od svojih starijih, ali da budemo — i ta zadnja! — izjalovila se za njih, muallimske (vjeroučiteljske) primjedbe, stova počela je da napada vladu, a dru­ iskreni, sve su to pomoći od slabih pad samo zelene. A bili su već 'istr­ koje bi se eventualno mogle ovome । stručnjaka, ili da budemo jasniji, od ga je polovina počela s njome da kokečali i s tom ujdurmom, da e kabinet g. mišljenju pripisati. Za muallime se u ’ nepedagoških stručnjaka, od tuje. Ali došao je Smodlakin govor od glavnom ne ardi ovdje ni o kakvoj no­ Protića pao, da je dr. Smodlaka pre­ 9. o. mi. koji ih tuče kao malj u giavu. kojih napredni muallimi ne očekuju ni­ uzeo vladu, da je ministar unutrašnjih votariji. Oni naučavaju, pa se to radilo Evo šta je dr. Smodlaka kazao za njih: kakve pomoći, jer im ne umiju pomoći. djela g. Daković i t. d. dok ih Smodlaka u mekitebu ili u školi, koju bi po našoj Sastavilo se je naše udruženje, koje, 0 tome bismo znali opširno pripovije­ ne tušira u parlamentu, a ured za štam­ reformi mogli ako ćeš zvati školom ili obzirno ploveći između Scile i Karibide, dati kako se to sve čini i kako se pišu pu opovrže sve te glasine o padu vlade mekjtebom, za nas je to jedno te isto. pokušati će da izvede državnu lađu iz »nadzorničke relacije«, a ujedno opet kao obične izmišljotine. Glavni je posao nastava. A ta nastava teškog položaja u koji je povedena. kako se više puta površno rješavaju mora da bude tačno opredijeljena, po u .ulema medžtisu. Nije nam to namjera dobi djece udešena, raščlanjena po iz­ da ističemo, nego nam je namjera upo­ boru gradiva i po glavnim pedagoškim zoriti na ovo: načelima (koncentraciji nastave i konNastavu ne nadzire onaj koji napro­ centričkim krugovima), napokon razdi­ sto kontrolira muallima, nego ojeljena prema opsegu gradiva na Stup­ se naprotiv da je ta hajka biia uperena naj koji unosi novog pedagoškog duha, ' Tuzlanskom okružniku g. Gradiću proti svih muslimana bez razlike, da ju njeve (godišta). Nastava još traži svo­ predali su ovih dana predstavnici teža­ koji popravlja, koji sam predvodi, sam je bar tako naš upravni aparat provo­ ga majstora, nastavnika vjere ili vjero- : pokazuje, jednom riječju potiče mualli­ ka muslimana iz bijeljiisko^ kotara jdio, samo su prvo došli na red veći, učitelja, koji mora da bude pedagog i vu predstavki. koju donosimo u cjema na napredan posao i pokreće vjer­ onda manji zemljoposjednici isklju­ materijalno tako osiguran, da se svom I lo'tl bez komentara; ir i samu jasno skom nastavom, da obrazuje dječiji duh, čivo muslimani, a za ovima mi dušom može da mirno odude svome i da oplemenjuje dječije srce islamskim govori o našim 'Progonima: radu. Mnogi naš mualliin neugodno će I svi ostali muslimani bez razlik^ osjećajima. Ovakim nadzornicima ne »Dolazimo pred Vas u svoje ime i u primiti ovaki način nastave, gdje će Mi ćemo pokušati, da to i dokažemo. imponira što djeca bubaju, nego ^to ime svih ostalih težaka muslimana gra­ trebati napamet naučavati djecu iz da Bjeline i okolice u nadi, da ćete Vi djeca razumiju i što umiju da stečeno Muslimani kotara bjelinskog kako vi­ vjeronauke prva dva godišta osnovne ispraviti nepravde koje su nam do da­ ši i manji zemljoposjednici, tako isto znanje primijene u životu. škole. Ali to neka ih ni najmanje ne I nas nanesene i da ćete uzeti u obzir Pošto mi takih čisto pedagoških struč­ i mi težaci starosjedioci smo u ovim plaši. Tu se vrlo lahko dade raditi sa­ naše želje i biti im vjeran tumač na njaka u vjerskoj nastavi ioš nemamo, krajevima. Preko hiljadu naših porodi­ mo metodičkim načinom. Sta više mu­ mjerodavnom mjestu. trebali bismo ih odmah imati. Trebali ca sa više od četiri liiKade d'uša živilo slimanski vjeroučitelj ima u našoj vjer­ bismo barem odmph imati u ulema je i živi još ■ danas isključivo od zem­ Gospodne okružni načelniče! skoj nastavi vrlo krasne zgode, da me­ medžlisu jednog pedagoga koji bi rijeljoradnje, a i ostalim je koji se uzgred Hajka koja je u svoje vrijeme sa iz­ todičkim svojim radom može toliko sa šavao muftijske izvještaje, koji bi izda­ bave i kojim drugim poslom zemljorad­ vjesne strane podignuta na posjednike zanimanjem obrazivati dječiju dušu, kao vao naputke, popravljao pogreške i t. nja glavna zarada. Mi smo od starine muslimane pod raznim izgovorima, a što ima i .učitelj osnovne škole. Samo d„ a nastojati opet, da barem uz muf ­ radili zemlju naših zemljoposjednika u naročito pod onim, da zemlja treba da našim vjeroučiteljima treba kako gore tiju (ili njegovog tajnika) po nekoliko čitavoj okolici Bjeline, a naročito Smipripadne onom koji je radi i hoće da je rekoh dobra naobrazba i vjerska i pe­ puta ode koji škol. nadzornik musliman Ijevac. Baščine, Sadijagino polje, Nagon­ radi izgledala je. u prvi mah, kao da je dagoška. Da im se u ovoj pošljednioj na inšpekciju islam, vjeronauke u os­ ske suvate, Drenovi: među, Brijest, Kuhajka samo na jednu društvenu klasu pomogne, treba im izraditi dobar broj novnim školama, da ga upozori na ra­ zovrate, Bubljike, Grmić i mnoge dru­ i ako je mi ni kao takovu nismo nikada katiheza t. i. primjera za obrađiva­ cionalni rad, na pedagoška pravili itd. ge. Tu su radili naši djedovi, očevi i mi mogli odobriti jer smo u načelu protiv nje metodičkih jedinica, kao što se to sami uvijek sa vlasnicma u najboljem svake otmice i nepravde, nadali smo Pođemo U ovako naprednim koraci­ i za vjeroučitelje drugih konfesija radi sporazumu sve do ovoga svjetskog ra­ se, da će se na drugoj strani vlasti ma, ujedinjenim silama u poslu za is­ u kulturnom svijetu. I u Turskoj danas ta. Za vrjeme rata stajalo je ,u nas mno­ lamsko prosvjećenje svoje mladeži, u- 'zauzeti za interese težaka bez razlike tako muslimani rade, a i mi imamo za go zemlje neobrađene, jer smo i mi isto i da i mi muslimani težaci nesamo da braćemo bolje uspjehe, koji nas ni naj­ dobar metodički rad u vjerskoj nastavi kao i naši susjedi pravoslavni morali nećemo biti mimoiđeni, nego da ćemo lijep izgled, jer mnogi naši muallimi da- ■ mračnijega no će odvraćati od opće snositi sve ratne tegobe, a naročito tje­ u svojm opravdanim zahtjevima u sva­ nas sve više nastoje da racionalno na- | prosvjete koja je čovjeku nužna kao i rani u komore i rekvirirana Je i naša kom slučaju biti potpomagani. U tome stavljaju. Još će na bolje ići, kad mual- ; svagdanji kruh.... tegleća marva, — ovo dvoje posljednje se grdno prevarismo. Osvjedočismo Muallimi Radži. limi uščitaju pedagoške knjige i kad do- I Pitanje nar. paslaiua у. ura 1 apuhe 0 refonm naše početne vjershe nastave. Vapaj muslimana težaka. �Strana 2 Страла rekli bismo više nego u naših susjeda pravoslavnih, jer bijasmo vlastima bli­ že na dohvatu ne imadosmo ni zgode ni prilike, da se uklonimo ni sakrijemo. Rad toga, za vrijeme rata dobio je zemlju gdje je ko prije stigao i mogao. Iza državnog prevrata zaposiedoše naši susjedi pravoslavni pod zaštitom gardista inogu zemlju koju mi dotle ob­ rađivasmo. I ako oni svi bez razlike imaju ili još od prije vlastite zemlje ili zemlje od svoga kmetovskog selišta, to ih nije ništa smetalo, a tako i isto ni vlasti, da ih u tome podpomaže, pa su tako mnogi ostavljali svojti zemlju •ne­ obrađenu ili slabo .urađenu samo da u svoje ruke što više prigrabe i od nas oduzmu. Nama je tako malo po i/.alo silom oduzimana sve njiva po nji­ va u mnogo slučajeva već i zasijana, dok evo nismo stjerani u granice sa­ moga grada. Ali ni tu više nismo mirni. Napada nam se u najnovije doba i na zadnju vlastitu njivicu, kao što su slu­ čajevi Alije Hamzića i Beče Cosića iz Bjeline. Sreska vlast nesamo da iz vla­ stite inicijative nije nikada ništa uči­ nila da nam pomogne, nego nam njje nikada pružila ni najmanje zaštite. Mi smo stoga danas u većini bez ikakva rada i zarde, upućeni jedino da proda­ mo još i ono malo što ko ima, da se preživi od danas do sutra. Mi smo osu­ đeni, da polahko izumiremo u bijedi i nevolji, dok naše komšije pravoslavni težaci ostavljaju svoju v 1 as t itu zemlju neobrađenu i zapušćanu. Gospodine okružni načehtiče! Po ovome se jasno vidi, da su sis­ tematski napadaji upereni protiv u as s vi h ma s Hm a na bez razlike. 1 sada vidimo da smo mi mu­ slimani upućeni sami na se i samo na međusobno pomaganje. Musliman zem­ ljoposjednik. musliman težak i obrtnik, a donekle i trgovac, htio ne htio mora uslijed ovakovih prilika da zavisi sa- i mo jedan od dragoga, jer svi drugi vide ' u svakom muslimanu samo »turbina« j bez obzira na njegov stalež i mentoli- ' tet pa prema tome i svoje držanje ude- j šavaju. Stoga, a iz čisto materijalnih i razloga, mi vidimo u napadajima na na­ še zemljoposjednike, napadaje na sve nas bez razlike; bolovi i tegobe jednih, bolovi su i tegobe sviju. Tražimo stoga i molimo da se nama povrati i dade zemlja koju smo i prije radili, da je i dalje radimo! M i n e ć emo i ne želimo nikakve otmi- I ce ni nasilja. Mi ćemo vlasnicima | zemlje i u buduće plaćati uobičajenu | zakupninu kao i prije do konačnog u- i ređenia agrarnih odnošaja. Tražimo, da ako i u koliko se u svoje j vrijeme bude od većih zemljovlasnika oduzimalo zemlje, da se ova dade j n a m a, k o j i j e r a d i m o i h o ć e- I mo da je radimo i koji smo je od starine radili. Tražimo, da se u našoj državi dje­ lima dokaže, da smo svi bez razli­ ke ravnopravni sinovi ovoga naroda i ravnopravni podanici svoje države«. Ov.u predstavku je potpisalo oko dvadeset prvih težaka, koji su izabra- | ni ispred težaka muslimana grada i ko- I tara bl’eljinskog. Bilješke. Zakonska osnova o izbornom redu. Iz Beograda se javlja zvareično: 13. o. mj. po podne primljen je u Narodnom Predstavništvu predlog zakona za iz­ bore narodnih poslanika za ustavotvor­ nu skupštinu. To znači, da je vladina deklaracija prihvaćena. Pr. ured. Oko koncentracije. Kad je demokra­ tima nuđena koncentracija, odbili su je, jer su vjerovali, da će ostati na vlasti i dalje. Stjerani sa vlasti promijeniše mišljenje. Ne žele da jedu »gorki hljeb opozicije« — kao što reče g. Tavčar. Sada trče za g. Smodlakom, da ih iz­ vuče iz blata i ponovo posadi na mi­ nistarske stolice. Pritisak izvozničara i pljačkaša na demokratske vode silan je — i oni hi sada rado ušli i u koncentra­ cioni kabinet. Otpuštanje suvišnih činovnika. Jav­ ljaju iz Beograda, da je ministar finan­ cija zatražio od sviću resortnih mini­ stara, da izvrše reviziju činovništva, pa da suvišne činovnike otpuste. Isto je to zatraženo od pokrajinskih vlada. .PRAVDA* — .ПРАВДЛ* Број 134 Bro' Kontrola dolazi. Ministar finansija od­ Za Draškovićem govorio je poslanik parlamenat imaju zadatak, da se što redio je nekoliko inšpektora, koji će iz­ Voiinović, koji ističe potrebu što skoriprije dođe do ustavotvorne skupšine. vršiti pregled rada ministarstva za so­ jih izbora. Kakovog onda ima smisla, da u deklacijalnu politiku, ishranu i agrarnu re­ Poslanik Andelinović govori o politič- ’ raciji kažemo, kako ćemo rješavati ag­ formu u finansijskom pogledu. Drugi in­ I kom razvitku sadanjih parlamentarnih rarnu reformu? To nema smisla toliko spektori obići će pojedina nadleštva u grupa i izjavljuje nepovjerenje vladi. manje, jer mi nismo nepoznati drugo­ unutrašnjosti. Posliće govora dra Anđclinovića tra­ me. G. Korać govori jednako o širokim иемаиасаигег—ие—iirai -тгпеа.ч ži riječ dr. Šimrak za ličnu ispravu. Za masama i on misli, da on predstavlja sa njegova govora došlo je do veoma oš­ svojim drugovima te široke mase, a mi troga sukoba između pojedinih članova mislimo da ih mi predstavljamo. G. Ko­ jugoslavenskog kluba i slovenskih de­ rać sigurno đe će da izbroji 150.000 lju­ mokrata. Ova neprijatna scena trajala di, a nas ima na milijune. Širokim ma­ Od našega odbora iz Tešnja dobili je više minuta, dok predsjednik ne za­ sama se ne smije izlaziti na susret sva­ smo ovu obavijest od 7. o. mj.: ključi sjednicu. ki put na svakojaki način. Široke mase Danas odposlali smo ovaj brzojav: 75. sjednica od 11. marta o. g. treba upućivai i rukovoditi,- ali se ne Gospodinu ministru predsjedniku kr. vla­ Poslanik Aleksa Žujović (izvan stra­ smije pustiti širokim masama, da sva­ de Stojanu Protiću naka), žali zadržavanje u radu parla­ ki na.svoj u ruku radi šo hoće Beograd. menta; deklaracija vlade mu malo obe­ i da se organizuju čete, koje će da upa­ Delegati seoskih i mjesnog odbora »J. daju u kancelarije i vade noževe, pa da M. U.« u Tešnju bez razlike staleža pri­ ćava. Socijalista Korać brani rad pređašpredstavnike vlasti tjeraju, da ovo ili likom kotarske izborne skupštine dne ono rade. I o invalidskom pitanju iz is­ nje vlade. Pređašnja vlada imala bi 5. marta 1920. usvajaju jednoglasno tog razloga nemamo ništa reći, iz ko­ pravo da oktroiše izborni red. Izbore Rezoluciju: jega ništa nismo kazali o agrarnoj re­ ali nije mogla izvršiti zbog toga, Najenergičnije protestujemo protiv formi. AH ako želi g. Korać, da mi i jer je morala najprije pripremiti izbor­ demokartske nezakonite uredbe od 14. o tom nešto kažemo, drage volje. On ni materijal, a demobilizaciju nije mogla februara 1920. glede beglučkih zemljiš­ misli, da je to pitanje riješio sa svojim izvršiti zbog vijesti iz Pariza. Govoreći ta i tražimo, pošto je ta uredba, koja kolegom time, što je donio jednu ured­ o uzrocima, zašto je pređašnja vlada se jedino samo na Bosnu i Hercego­ bu ministarskog savjeta sa stotinama pala i zašto su se obrzovale dvije ve­ vinu proteže, jedno nečuveno bezako­ milijuna izdataka, koje takva uredba like parlamentarne grupe, veli da je to nje i izborni trik Demokatrske stranke, povlači. Tako rade, neka mi oprosti g. borba interesa. Drugo pitanje, koje je da se ista povuče. Nadalje tražimo slo­ Korać, neozbiljni ljudi. Tko rješava kre­ naročito Hrvate i Slovence uznemirilo, bodno kupovanje i prodavanje slobod­ dit za stotine milijuna izdataka, taj mo­ ijc valutno pitanje. Naročito Slovenci i nih zemalja, kao što je <to i u drugim ra riješiti i pokriće, taj mora naći no­ Hrvati bi imali da nešto o tome kažu, prokrajinama našeg kraljevstva. Konač­ Govoreći o invalidskom pitanju izjav­ vaca. A gg. nisu imala ni groša, kad su no u toj nezakonitoj otimačkoj uredbi to rješavala. On kaže, da mu je g. mi­ ljuje, da je prošla vlada dala 25 mili­ vid’mo. da je to atentat na sve one, ko­ juna dinara mjesečno za invalide. Ko­ nistar financija rekao, kako je taj novac ji nešto u Bosni i Hercegovini posjedu­ načno govornik daje izražaja svojem spremio. Jedan ministar ne može da se ju. kod čega će najviše muslimani stra­ mišljenju, da mora nova vlada napra­ oslanja samo na riječi, koje mu njegov dati. viti ili koncentraciju, ako hoće da ri­ kolega kaže, nego treba sam da misli, ješi izborni zakon parlamentarnim pu­ da li ie to moguće, da je ministar finan­ tem, ili izborni zakon oktroisati. cija spremio tolike novce i kako je to Ministar Trifković izjavljuje, da je nemoguće, kad je taj isti ministar financi­ ■tačna primjedba Koraćeva, da je on tra­ ja na prevami način uzeo u zajam od građana našli zemalja milijardu kruna. žio oktroj izbornoga reda. I sav se taj novac već potrošio, kad Poslanik dr. Medaković, odgovara na smo mi stigli, d'a zauzmemo njegovo ispade Korača protiv njegove grupe, te 74. sjednica, od 10. marta o. g. Na mjesto (Poslanik Veljković, koji je pri­ dokazuje, da Koraćeva konstatacija, da pitanje g. Njcžića o agrarnoj reformi ođsutan, viče: Kleveta, sramota i izlazi iz je grupa Medakovića istupila iz demo­ gcvorio je ministar g. Krnic, da ie to skupštinske sale) g. ministar financija je kratske zaiiednice zbog veleposjedničjedno pitanje, koje je novoj vladi ostav­ uzeo 20 postotaka od svakog građanina kih interesa, stoji na lažnoj bazi. Dr. ljeno u nasljedstvo od »demokratske« naše zemlje, ali nije iskazao, da to tra­ Medaković kaže, da je on bio pu.no ra­ vlade i da će nova vlada to pitanje ži u zajam. On je .uzeo novac zato, da nije za agrarnu reformu nego socijali­ najprije proučiti. — M. Dahovi! ga zatvori u kase, a da ga ne izdate, ste. Razlika između njega i socijalista kao dosadan;! šef grupe Crnogoraca, ne da popravi vrijednost krune, a sve je je u tome, da oni traže brzo riješenje, siaže se s kritikom đra Smodlake o potrošio za tri do četiri mjeseca. a on traži da se to pitanje riješi osnov­ prošloj vladi. Protivan je plemenskom no, pravilno i temeljno. Još ovo moram da Vama kažem: Ja i lokalnom vođenju politike, pa makar ne znam, koliko vremena ćemo mi ov­ istu vodio Beograd, Zagreb ili Cetinje. Ministar predsjednik Protić uzima Apsolutni je protivnik svake lokalne i dje ostati, ali mogu reci, da mi s ovoga riječ i kaže; Ja sam, gospodo, mislio, mjesta ne ćemo sići, dok parlamenat i vjerske primjese; za to je, da se vlada da uzmem riječ na kraju diskusije i to zemlja ne saznadu situaciju, u kojoj se sa parlamentom i ostaje u glavnom u mislim i da uradim, ali što sada prije toga ipak uzimam riječ, da govorim, to okviru izjave dra Smodlake. naiazimo. 76. sjednica od 12. marta. Bavši mi­ Ministar trgovine g. Ribarac govori je samo zato, što je g. predgovornik nistar finacija dr. Veljković osvrnuo se da je Davidovića kabinet pao, što se (Korać' želio, da sada odmah čuje neku na prigovore, što mu ih je stavio g. nije držao utanačenja ođ decembra izjavu od strane vlade. Uzimajući riječ, Protić na zadnjoj sjednici. Projekat o 1918., po kojemu ima vlada da radi sa da mu na susret izađem, ja ću Vas urješenju valutne reforme provodi se još parlamentom, do sastanka konstitaanmoliti, gospodo, za dopuštenje, da skre­ danas. Još pod bivšom vladom uređen te. Veli, da 4*/» mjeseca traje apsoluti­ nem pažnju ovog doma na jednu stvar, je proračun sa.2800 milij. prihoda i 6200 koja je važna i u interesu našeg rada. zam i korupcija i razjeda naš društven’ inilj. rashoda. Ogromni deficit morao se organizam. Otklonjene su izvozne cari­ Ondje, gdče se parlamenti mogu odga­ ne i izdate je preko Jedne mjfearde naravno pokrivati izvanrednim krediti­ đati, razlog je zato taj, da se u slučaju ma. To je učinio i Ninčić, koji je izdao teške situacije u parlamentu raziđu ku­ bez kontrole parlamenta. Traži se jaka državne bonove i uzeo pola milijarde ćama i neko vrijeme ne budu zajedni, vlada, a jaka vlada se ne sastoji u zajma kod Nafodne Banke. Kada je on da bi se a teška situacija ublažila. To transakcijama s koruptivnim elementi­ (Veljković) preuzeo portfelj finansija, je teorija, u praksi se pokazalo sasvim ma i u koncesijama nevaljalcima. Jaka bilo je potrošeno, ali neće da govori, po­ obratno. Iza odgađanja parlamenta na­ vlada je ona vlada, koja je lojalna u što neće da bude »demagog«. Na prigo­ staje obično teža situacija i to vama pot­ svojim namjerama, koja voJi računa o vor da je izdavao novac bez privole vrđuje ovaj naš primjer. Za ovo vrije­ interesu države i koja je punu svijesti o .parlamenta, primjećuje, da je to činio me od 4 i pol mjeseca toliko se naku­ svojoj odgovornosti. Protest' uje protiv i Ninčić, koji suviše nije imao ni odobre­ pilo elektriciteta u nama, da ne može­ kleveta, da vladine stranke šire separa­ nja ministarskog savjeta. " mo da radimo naše poslove. G. predgo­ tizam i zagovara jedinstvo poslovanja Zadržao je 20^ kruna ali narod to vornik Korać braneći koliko sebe i sviju vjera i sviju plemena. stranku, kojoj pripada, rekao je, da to nije smatrao otimačinom. Htio je izmi­ Poslanik Korić govori, da u suštini jeniti najprje krune, onda bonove, a naj­ nije ništa raditi mimo parlamenta i ra­ zastupa dobra radničke stranke. Govo­ zad priznanice. Prevara bi bila tek, kad diti uredbama, jer smo mi u revoluciji ri protiv izvozne trgovine i traži, da se se za priznanice ne bi dali novci, već i da je onda opravdano .i tjerati parlaea;e subvencija ne bogatim, već siro­ menat i sva pitanja rešavati uredbama. obligacije. mašnim studentima. Kod Narodne banke rezervisan je u Da pravo kažem, ija se lično ne čudim Poslanik Popadić traži, da vlada naj­ tkvim teorijama kod njega, neka mi g. ostalom kredit od 1'/« milijarde dinara, prije izvrši program, koji iznosi, a s kojim bi sc mogle pokriti priznanice. Korać ne zamjeri. Osjećanje zakonito­ tek onda da se ide u izbore. Sadašnji ministar finansija nalazi se u sti treba da se stekne i treba da se zna, Socijalista Knežević izjavljuje, da on puno boljem položaju nego on, kad je što je država, a toga, kazao bi, kod g. ne će potpomagati sadašme vlade. Na Korača i nekoliko njegovih drugova ne­ preuzeo lisnicu. =st' način, kao što nije potpomagao ni Naša država se tek stvara pa mora ma. Ako mi, gospodo, to primamo, da pređašme, koja je po njegovom shvatada se bori sa fmansiialnim poteškoća­ smo mi u jednom revolucionarnom vre­ nju, kao što su i sve vlade, bila samo ma. »Kad je ministar za socijalnu skrb eksponent kapitalističke klase. Rad pri­ menu i da smo mi sada u stvaranju na­ zatražio kredit za invalide, nisam ga vremenog Narodnog Predstavništva še države poslije sloma sviju carevina, koje su nas okruživale, onda mi nećemo mogao odbiti. (Buka. Povici: »To je de­ mora da se omogući, da može ovo rije­ magogija!) Isto tako nijesam se mogao šiti izborni zakon. Cijeni, da se mi ne nikada doći u redovne prilike i redovno stanje. Revolucija i revolucionarno sta­ oglušiti kad je ministar za prehranu tra­ smijemo miješati u •unutrašnje prilike nje, gospodo, su izuzeci, koji se trpe po žio kredite za snabdijevanje Dalmacije Rusine, jer Rusija danas pati radi čita, i Crne Gore, (Opet zaglušna vika) te . nevolji. Revolucijonarnim metodama voz čovječanstva. kada sam za činovničke doplatke tre­ služe se Budi samo onda, kada moraju, Milorad Draškovlć izjavljuje u ime kada ne mogu drukčije, a uvijek ih 1 bao 150 milij. dinara. demokratske zajednice, da postoje u Iza njega ustaje Protić, koji .prema parlamentu dvije protivne partije: De­ svagda izbjegavaju. G. Korać želi, da zaoisniku ministar, sjednice od 29. okmu kažem, zašto nismo ništa spomenu­ mokratska zajednica traži, da se riješi tobra 1919. dokazuje, da se je prilikom ti o agrarnoj reformi u vladinoj dekla­ jedino izborni zakon i da se odmah ide oduzimanja 20% radilo o prevari sa raciji. Deklaracija vlade je jasna; jasan na izbore, a parlamentarna zajednica strane ministra. Kada se traži zajam, je zadatak i parlamenta i vlade, koja traži, da se izvrši jedan niz. posala. a pred njim stoji. Ova je vlada, tako da rulja to jasno objaviti. tek onda da se ide na izbore. Današnji U kratkom govoru osvrće se na to kažem ad hoc. Vlada kratkog vremena momenat zahtijeva vladu šireg sastava Veljković, iza kojeg Ninčić izjavljuje, i parlamenat kratkog vremena. Vlada i i da sc ide što prije na izbore. Blos oMijeđenih. Iz Prm. Harcdiiog Predstsvništva. �ПРАВДА” — .PRAVDA, BpOj 134 — Bro; Страна 3. Protić tomu protivi. Radi toga se nas­ !- vladao je jutros mir. Do sada se nije ■ brod bi dobivao i nešto prihoda od proda se uvijek držao finansialnog zako­ osujetio učinak proklamisanog^ općeg i daje predmeta putnicima na brodu, koji tavlja sjednica. Prvi, drugi i treći go­ na. te da ne može objasniti točno sve vornik, demokrate, izašli su za vrijeme štrajka. Po ulicama utaborile su se čete i su im nužni za svaki dan. protiv njega iznešene napadaje, pošto brojanja. I doberitzke brigade sa topovima. Izgle­ A što bi mogli uzeti za naš brod u nema pri ruci spisa. da da radništvo u spoljnim kotarevi-ma kombinaciju iz trgovačkog područja? Govori dr. Živko Nježić o agrarnoj Opozicija zahtijeva, da se prebroje { Pogledajmo šta se sve uvozi i izvozi, organizuje oružani otpor. poslanici i da se ustanovi kvorum. Na­ reformi u Bosni i pita zašto se ne pro­ pa sami sudite (navedene zemlje uz staje zaglušna vika i prepirka, ko ima vode naredbe. Naročito napada na po­ Wilsonov demokratizam. Predsjed­ vrste robe predstavljaju promet u glapravo da to zahtijeva. Konstatuje se da slanika Suljagu Salihagića, koji mu uznik Wilson upravio je pismo senatoru ima prisutnih 149 poslanika. Pošto do­ i rujano odgovara. Dolazi opet do burHitchcocku, kojim osuđuje imperijali­ I vnom lij služe za primjer): riža iz Ilazi do ponovne vike 1' buke, hoće pred­ | nUi scena i zaglušne vike, pa predsjedzam Engleske, Francuske, Italije i Ja­ i tali je, Indije, Jave, Egipta, Amerike, sjednik da zaključi sjednicu, ali se g. I nik zatvara sjednicu. panske. Francuska se štampa sva bez I k a h v a iz Nizozemske (kolon.), Arabirazlike bavi pismom \ViIsona američ­ I je, Abesiirije, Konga, Brazilije, čaj iz kom senatoru Hitchcocku i obara se i Indije, Cejlona, Kine. Japana, duhan protiv ove dvije tačke Wilsona: »Ja 1 iz Turske, Perzije, Rusije. Indije, m Ine odobravam imperijalističke namjere . rodite (biber, ntiskj, šafran, hmelj i ni kud drugih naroda, kao što ni kod i t d.) iz Perzije, Turske, Azije i Afrike, i južno voće (hurme, rezaćiie, badeEnglezi 1 Francuzi oko Carigrada, — I a osobito za ugušenje n a c i o u a 1 i s- . Njemačke«, te: »Francuska vojnička stranka, koja je za vrijeme konference I m'i, limuni) iz Italije, Turske, Grčke, Posebni londonski izvjestitelj »Echo de t i č k i h nereda kao .prijašnja vlada. Špatlijc, Arabije. Afrike, p a m u k iz Ebila podlegla, sada opet vrši kontrolu«. Enver paša prijeti. Enver-paša po Parisa« Pertinax otkriva značaj i svr­ gipta, Kine, Indije, Amerike, ulje iz I.-.rume hu intervencije saveznika u Carigradu, I »Berlmer Tagblatu« piše: Turski narod talije, Turske, Spanije, Azije, Afrike, č išto je zasnovao Llovd George. Po tom ne će iščeznuti dokgod jedno samo tur: v i t iz Ist. Indije, Amerike, kakao iz projektu antantine čete, koje bi za s v o- I sko srce bud'e nasavilo d^ kuca za svoju engl. zap. Afrike i Amerike, suha otadžbinu. Saveznički državnici nastoje ju operacionu baza uzele Cari­ : riba i riblja mast iz Danske, da raskomadaju moju otadžbinu i za­ grad. najprvo bi zaposjele ratno mini­ I Švedske i N„ Engleske, bojadiboravljaju, d‘a je narod turski inkarnacistarstvo, pobapsiie istaknutije turske po­ I sala iz Ceske, Njemačke, Turske, Kilitičare, koji su radili protiv antante i I ja nacionalnih aspiracija cijelog musli­ j ne. krzna iz Rusije, Francuske, Azimanskog svijeta. Mir, jer nam se odriVII. usposavile neku polunacionalističku I je. Afrike, svila iz Italije, Turske, vladu, t. j. onu istu, koja je pred kratko I če pravo samoopredjeljenja, biti će saŠ-in. Stavimo li sebi pred oči sva do- ■ Grčke, Perzije. Kine, petrolej iz ' mo jedno primirje. Carigrad, Mala Azi­ vrijeme demisionirala. sadanja izlaganja što u 6 odsjeka reko­ I Rumunjske, Rusije, Amerike, strojeFrancuska vlada hoće — piše Pertija i Dardaneli pripadaju samo Turskoj smo, nastaje sada pitanje: pa su čim j vi iz Švicarske, Engleske, Belgije, Ame­ пах — da predoči Engleskoj, kako bi i samo Turskoj. Ako se bude ograničila naši brodovi da rade? Za to ne prela­ rike. ugljen iz Engleske, Njemačke, ovo bučno uplitanje u turske poslove sloboda i nezavisnost poglavici halifazeći još na pitanje o posjedovanju bro­ , Amerike, šećer iz Egipta, Jave, Ru­ oteščalo položaj saveznika, a ne bi od­ j ta, izazvati će se jedan nov rat. Musli­ dova, izložićemo u ovom odsjeku nji­ sije, Amerike, i u Tursku, Perziju, Ma­ stranilo poteškoće, na koje sada antanmanski svijet će se sav pobuniti: Tur­ hovo poslovanje, dnosno naše trgovač­ roko, fabrikati i vozila iz sve ska će se pridružili Moskvi i jao engles­ ta nailazi u Turskoj, nego bi dapače ko poslovanje, kojemu bi ti brodovi slu­ Evrope u sve zemlje Sredozemnog mo­ urodilo time, da se redovi turskih na­ kom gospodstvu, ako se snaga, koja žili samo kao sredstvo. ra. Aziju : Afriku, rudače iz Ameri­ cionalista zbiju i da ojača akcija tur­ ' spava u azijskim masama pridigne«. Čuli smo, da u prvoj polovici godine ke. Njemačke, Belgije, papir iz Au­ skih buntovnih četa, koje vode četnički I Wilson prijeti. Pred nekoliko dana 1914.. kada je brodarstvo prema dosa­ strije, Amerike, Francuske, ž i t o i (bra­ prenijela se novinstvom vijest, da je rat protiv antantine vojske u Aziji. Uz dašnjem razvoju bilo u najvišom jeku, šno) iz Rusije, Rumunjske, Turske, AWilson za to, da se Turci iz Carigrada to bi se pokolji kršćana po svol prilici nije se moglo naći skoro broda za nove merike i u Švicarsku, Italiju. Grčku, Enprotjeraju. Sada se protivno tome jav­ učestali i umnožili, pa bi i velkih sila terete, jer su svi na dugo vremena bili I glesku, Švedksu i N., Španjolsku, d ru njihovim okupacionim zonama nada­ lja iz Washingtona. da će Wilson upozauzeti i prevozi za njih predviđeni. vo u Italiju, Francusku, Egipat, Grč­ sve položaj oteščao. Pertinax ne vjeruje i zori,ti saveznike, da će on mirovni ugo­ Sada, nakon rata, potraživane je za ku, Nlzozemlsku, govedo, ovce t vor povući ako strane čete zaposjednu da će biti moguće omekšati Lloyd Gebrodovima još veće, jer je u ratu mno­ k o z e u Francusku, Englesku, Njemač­ orgea ј uvjeriti ga. da bi vojnička /akci- i Carigrad. Govori se. da će nove difego potopljeno. A naročito jugoslaven­ ku, kamena roba u zemlje Sredo­ rence u turskom pitanju preteći potešja. koju je on projektirao, doni­ ska tugovačka mornarica je sada tako zemnog mora, željezna roba u jela više štete, nego koristi. Lloyd Ge­ : koće u jadranskom pitanju. — »Chicamalena, da se o njoj ne može ni govo­ Rumunjsku, Siatn, Japan, žigice u orge — prema mišljenju Pertinaxa — . go dc Tribune javlja iz Pariza, da je riti. Svi brodovi tršćanski i riječki izTursku, Bugarsku, zemlje Serdozem. namjerava u prvom redu s ovom akci­ I između Wilsona i saveznika došlo do vjesil su draogvoljno talijansku zasta­ i mora, fesovi u Jugoslaviju, Tursku. jom umiriti i udobrovoljiti one engleske ! nesporazumaka radi dodijeljena Thravu. a naši su ostali samo dubrovački, Islam. Svijet, ugljen za naša parobrokrugove, koji u pitanju Turske stoje, na i c*e Grčkoj i Besarabije Rumunjskoj. — koje su međutim Talijani rekvirirali. I । darstvo. za sve internac. stanice uglje­ ZakEučak vrhovnog vijeća da se Беskroz protivnom stanovištu, uza sve to, kad bi nam antanta dosudila sada svu na (luke), pa u Rumunjsku, Grčku, Itali­ što je mirovni ugovor i onako, kako je ■ saraMja dodijeli Rumunjskoj iznenadio našu trg. mornaricu da nam se povrati, ju, Egipat, šljive u Austriju. Švicarsada nastavljen, za Tursku fatalan. Ra­ I je i francuske i engleske krugove, podržava SHS posjedovala bi u svemu 14 . sku, Nlemačku, špirit u Švedsku i N., vnovjesje, što ga se takovim mirovnim ’ što se sada radi o miru sa sovjetskom brodova za debelo more sposobnih. 1 to ’ Italiju. Bugarsku, staklo iz Češke, ugovorom hoće uspostaviti u azijskoj I Rusirom. a Rusija neće nikada odustati je sve! Pa je sasvim naravno, da će i Francuske. Belgije i u Dansku. Tursku, Turskoj, nije od duga vijeka. Njegov I dobrovoljno od svoje najbogatije pose u brodarstvu — a naročito kod nas I Rumunjsku — i t. d. i t. d. Izbrojiti je bezuslpgni rezultat bit će posvemašnja ; krajine. i osiećati oskudica još i 50 godina. I -nemoguće. anarhija u azijskoj Turskoj. Stalno je dakle, da za brodskim .pro1 sad stoji do nas, kad kupujemo jePrema m'šljenfu »Cliicago Tribune«, । storom trči j da će trčati 99% tovara I dan dio brodskoga tovara za se, da među francuskom i engleskom vladom I prije, nego li će se brod za tovarom o- ' ga prometnemo kako najbolje znamo. doći će po svoj prilici do nesuglasica u bazirati, da ga sam traži. I Na primjer, burme iz Tunisa su najzna­ pitanju zapovjedništva antantinih četa I -tim je, ako brod radi za tuđi račun, menitije i najbolje na svijetu. Ako ih u Carigradu. Dosadanji zapovjednik anosigurano njemu ono najglavnije, a to Nova turska vlada. Javlaju iz Carimi kupimo preko agencija svoga bro­ tantinih četa na Orijentu bio je general i grada: Sastavljena je nova vlada pod I je — tovar. Izdatci pak brodski prema da, a nemamo za njih u Bosni potroš­ d'Esiperev. Za njegova izbivanja zamje­ : predsjedništvom Salih paše. 1 prihodu od prenosa tovara stoje u om­ nje, ali bi imali na pr. u Rusiji, brod njivao ga je u carigradsko! zoni jedan jeru sigurno kao 1:2. a često i kao 1:3, Državni prevrat u Njemačkoj? Wolih odmah vozi u Rusiiu i otuda poveze engleski general. Lloyd George je, a to to jest da brod samo polovinu ili tre ­ na pr. žita za Grčku, petroleja za nas, fov ured javlja: U Doberizu koncentronaročito ovom američkom listu upada ćinu troši od onoga što prima. — Pri­ trenice za Italiju i t. d., pa od nas drva vane čete zajedno sa dvjema mornau oči, dao naređenje, da se engleska j ričkim brigadama Erhardt L6wenield kaz o cijeni samih brodova koji su za Španiju, iz Hlaije ulja za Belgiju, iz posada u Carigradu poveća, baš u i približile su se Berlinu. U 4.30 sati iz­ i istina danas skupi — iznijećemo u sliŠpanije južno voće za Njemačku, iz ovrijeme, kad se d’E s p e r e у ni­ I jedećem odsjeku. všh strojeve za nas i t. d. Kargador, koji jutra nalazile su se kod stanice Thierje tamo nalazio. (Dakle su bajke | garten. General von Oldershausen pre­ Is-to tako važno za brod, kao i tovar, putuje s lađom uz robu, prodaje je br­ Vijesti o pokolju Ermenal). U francus­ jest njegova posada. Mi je ne možemo zo i brod nakrcava odmah drugom ro­ govarao je sa mornaričko brigadom kim se diplomatskim krugovima drži, bom. Ili. što je još razvijenije u tom Erhardta o uvjetima, koje je stavila i j dati iz Bosne i Hercegovine, jer nijesmo ' za toni rođeni ni odgojeni, niti bi mi da će se Engleska oprijeti — veli »Chi­ poslovanju, kardagor samo iskrcava i koće je kabinet prošlu noć iza duge cago Tribune« — da d’Esperev preuz­ I ikad bili dobri mornari. Jedino što bi ukrcava već otprije sređene tovare debate odbio. Ćete su ušle u Berlin i smo mogli dati svoje blagajnike i knji­ me zapovjedništvo u Carigradu nad an(kupljene i prodane), za koje se agenti u 6 sati izjutra zauzele su VVilhelmtantlnim četama. Engleska predlaže, da na mnogo vremena prije pobrinu, tako, strasse. Njemačka socijalistička i govođe na brod. Ali ovo pitanje posade Franchet d’Esperev preuzme zapovjed­ da su brodu predviđeni putevi već na stranka proglasila- je opći štrajk. — »Lo . također nije za nas brižljivo, jer sada ništvo u Carigradu nad antantinim če­ mjesece unaprijed. kal Anzeiger javlja u izvanrednom iz- i od bivše aiistro-ugarske trgovačke mor­ narice ostalo je naših primoraca iz krš ­ tama. Engleska predlaže, da Franchet 'l'i agenti, apsolventi trgovačke aka­ danju: Stara vlada odbila je ultimatum, I ne Dalmacije ogroman broj bez posla d’Esperev preuzme zapovjedništvo sa­ demije, ako ne i eksportne akademije, što joj ga je postavila mornarička bri­ i to: sigurno 60% časnika i 95% mor ­ vezničkih četa u Maloj Aziji, a da u obavljaju u glavnom sve poslove za gada Erhardt i koji je isticao jutros u nara iz mornarice, koja je godine 1913. Carigradu — gdje će biti upotrebljena brod u trgovačkom pogledu. Najbolje je, 7 sati. Ona je iz Berlina otišla automo­ brojila 392 samih parobroda. Sve ljudi, i mornarica — preuzme zapovjedništvo ako brodarsko poduzeće rma svoje po­ bilom. a da rikome mje predala vlasti. koji poznaju ne samo Sredozemno, ne ­ Jedan engleski general. uzdane ljude, da ih u tom poslu rasturi Brigada Erhardt ušla je u Berlin- poa go i sva svjetska mora, a po kvaliteti Planirana okupacija Carigrada. Reupo zemljama, sa kojima želi da radi. crno-bijelo-crvenim zastavama i nije u prve redove da sapdaiu — Ovijem bi ter javlja, da je engleska vlada, obzi­ Ako tih nema, onda da ima svoje po­ naišla ni na kakav otpor. i drugom preduvjetu za kretanje brodo­ rom na ozbiljni položaj u Carigradu od­ uzdanike, jerlije. koji im uz ugovorenu Berlin, 13, marta (10 sati prije pod­ va bilo potpuno udovoljeno. lučila, da zaposjedne grad sa kopnenom proviziju obavljaju poslove kupnje i ne). Woltov ured odaslao je bezžičnu i pomorskom vojnom silom, te je uMeđutim, mi se ne bi valjda zadovo ­ prodaje. Oni .prisustvuju velikim sajmo­ brzojavku: Državni ured javlja, da je iedno pozvala francusku i talijansku ljili samo s tim, da naši brodovi prevo­ vima ј izložbama Hi mjestimice burzama dosadašnja državna vlada prestala biti vladu, da kod te akcije sudjeluju. En­ ze tuđu robu i da mi od njih imamo produkata i tamo kupuju ili prodaju ro­ državnom vlašću, koja da je prešla ua gleska je vlada u to ime pripremila do­ ženi kapital, koji bi kupio brodove, bu, koja se poslije u ugovorenom roku generalnog pokrajinskog ravnatelja voljno četa. prihoda samo ubrane kirlje. Naš udrupripravi.za prevoz. Naravno !e, da stim Kappa kao državnog kancelara i prus­ »Reuterov ured« javlja službeno: Sa­ vaijda bi — iz oka, iz boka — dao još agencijama mora ravnati odnekle jedna kog ministra predsjednika. Za vrhov­ veznici su dostavili Turskoj jako kate­ centrala, koja bude brzojavno obavješ­ nog zapovjednika vojske i ministra dr- ; i glavnicu, s kojom bi kupovali sami goričku notu radi pokolja u Jermcniji, ćivana o preduzetim poslovima na "vim žav-ne milice pozvan je general Lutt- 1 za nas potrebnu robu, pa je prevozili na svom brodu od nas ili k nama. U za ko'om će, ako bude potrebno, slije­ stranama, odnosno da ih sama naređuje. witz. Nova vlada reda slobode i djela koliko to odmah isprva ne bi mo­ čuveni sajmovi za žito, blago, drvo diti vrlo energični koraci. Engleska je se obrazuje. Narodna skupština i prus­ gli, uzimali bi uz svoju i tuđu robu za spremna poslati čete, jer ima u bli­ i voće postoje u Zagrebu, Osijeku. Ze­ ka pokrajinska skupština biće raspušte­ zini Turske jakih sila u p r i ne. Kapp i Liittvvitz izdali su proklama- I prevoz, kao i jedan primjeren broj put­ munu. Budimpešti i Frankfurtu na Odri, nika, koji, bi na našem brodu reftino po­ a veliki sajmovi su u Leipzigu (Njemač­ p r a v i. čije na narod. duzimali čvrsta putovanja ili korpora­ ka) za razne proizvode, a naročito Berlin, 13. marta. Noćas su čete za­ Djelo antante u Turskoj. Iz Carigrada tivno pravili izlete u obalne zemlje Du­ štamparske, u proljeće i u Nižnjem Novtvorile pristup najvažnijim državnim JavFaJu, da je sastav novog kabineta nava. Crnog i Sredozemnog mora. Tto gorođ.u (Rusija) u augustu svake godi­ zgradama t na razna mjesta sd postavpovjeren bivšem mornaričkom ministru reflektirali bi najviše na naš svijet da ne. gdje đođu trgovci iz Evrope i Azije u kabinetu Ali Rizaa-Salili paši. — Kako Tene mitraljeze i topovi. Sve čete su s kožom i krznom, te s pamučnom, vu­ na našim brodovima putuje, jer su mu snabdjevene ručnim granatama. Ćete j javljaju francuski listovi za sada je još putovanja, naročito naučna, nužna za nenom i svilenom robom. — Trajne iz­ državne milice zaposjele su Wolfov teško predviđeti, da li će nova vlada ložbe postoje neprekidno otvorene u verašlrenre vidokruga. — Osim ovoga ured. U unutarnjim gradskim ulicama ipružiti više garancija za održanje reda vijesti iz islamsMog Istoka. Bospouaistva Samo dva brada. Politički pregled �Број 134 Broj Ј1РАВДА" — »PRAVDA* Сграна 4 Strana likim gradovima u trgovačkim i obrtni­ palih političara imati u narodu. Na to čkim muzejima, a burze su tumač nji­ najbolje odgovaraju vakufski izbori, u hovih cijena u kupnji i prodaji. — Na kosima im je narod dao svoje nepovje­ renje, njima, koji sada osnivaju »musi, burzama se ne može trgovati na ma­ narodnu stranku«. Ironija jedna! lo, nego najmanje na određene »kupoGlavna skupština Islamske čitaonice ve«. Tako je na pr. na budimpeštan­ u Sarajevu obdržavaće se dne 19. mar­ skoj burzi jedan kup za pšenicu, zob i kukuruz 10 vagona, za raž i ječam 5 j ta 1920. u petak u 2 sata poslije podne vagona, za suhe šljive i pekmez 1 va- I u društvenim prostorijama sa dnevnim gon i t. d., dok su za neke kupove na I redom: 1. Zaključni račun za g. 1919. brodovima nekad najmanje stope i 50 2. Odobrenje proračuna za g. 1920. 3. Izbor novoga odbora. 4. Eventualni vagona, a to stoga, što se male količi­ ne na brodu ne mogu vazda i jeftino predloži. prevoziti. Produljen rok za izmjenu novčanica. Od Maroka do Kavkaza i do Indije i Prema naredbi ministra financija pro­ Jave mi bi imali najbolje iz­ duljen je rok za izmjenu novčanica a.gled e za svoju pomorsku trgovinu, jer ug. banke i to rok za novčanice po 1000 sve tamošnje obale nastavaju muslima­ kruna ostaje isti, to jest one se mogu ni, tamo se prostire Islamski Svijet! UIzmijeniti samo do uključivo 15. marta zimajući ovdje u obzir i veće daljine, 1920., rok za izmjenu novčanica po 100 morali bi imati svoj brod od najmanje kruna produžen je do 15. aprila 1920., 2.000 tona tovara da nosi, koji ne bi dočim će se zadnji rok izmjene novča­ mogao polaziti iz Metkovića, jer tamo nica iste banke po 50, 20, 10, 2 i 1 kru­ zbog plićine zalaze brodovi samo do nu objaviti naknadno. 1.000 tona, nego bi mu morala biti iz­ Pazariti dan. Naša je vlada ukinula lazna tačka luka Gruž. U ovoj trgovini odredbu prijašnje »demokratske« vla­ morali bi ali biti strogo korektni i zbog de. kojom je bio određen pazariti dan dobrog glasa svojih trgovaca i zbog u subotu za sva mjesta u B. i H., pa svoga broda i njegove uprave, jer ot­ pazarni dan ostaje po dosadašnjem u prije se je oštro kudila netačnost i ne­ svakom mjestu, kako je i prije bio. pouzdanost jugoslavenskih trgovaca i Glavna skupština Jugoslavenskog poslovnog svijeta u opće, naročito sa muslimanskog športskog kluba u Sara­ strane Čeha, što se na nas ne bi smjelo jevu. Na 20. pr. mj. obdržavana je broj­ primijeniti! — Ravnanje pak sa našim no posjećena glavna skupština gornjeg brodarstvom moglo bi uslijediti ilcdino kluba, pa je među ostalim zaključcima po naročitoj sekciji novčanog zavoda, stvoren i taj, da se pokuša fuzija sa Mu­ koji bi to .u svemu financirao. A taj za­ slimanskim omladinskim društvom vod bi morao bjti centrala naših nov­ »Gjerezelez« u Sarajevu. Novi je klubčanih udruga, sada pod imenom »Musi, ski odbor izabran jednoglasno ovako: trgovačke i obrtničke banke d. d. u Sa­ Predsjednik Asim Dugalić, potpredsjed­ rajevu«. U tu svrhu bi joj mi svi priba­ nik Mustafa Kadribegović, 1. tajnik Havili potrebne kapitale, jer svoje bro­ lim Rašidagić, II. tajnik Ahmet Kuledove mi noramo imati! nović, I. blagajnik Safet Sahačić, II. ...................................................................................... ■ T im— blagajnik Faik Musakadić, starješina Ahmet Abadžić, kapetan Nedžatbeg Sulejmanpašić, orudar Asim Nijemčević, knjižničar Muhamed Kantardžić, kućenadzornik Edhem Gjulizar; članovi bez Nova stranka. Ovdašnji »Jugoslaven­ funkcije: Esad Keketović, Kemal Muhiski List« javlja, da ue u »Musi. Klubu« bić. Ibrahim Muzdedžić i Nudžeim Muhibić; zamjenici: Muhamed ef. Muftić, (u Koturovoj ulici) 12. o. mj. osnovana nova stranka pod imenom »Musliman­ Hamdi ef. Mašić, Mujaga Slinić, Halid ska narodna stranka«, koja će pokre­ Kumašin, Asimaga Zildžić; revizori: Ahmed ef. Šerić, Semsudin ef. Sarajlić i nuti list »Obranu«, za sada jedan put u hefti, a kašnje da će izlaziti dva ili Ibrahimaga Vemerdžić; časni sud: Mu­ više puta. Izabran je odbor od 15 lica, hamed ef. Tufo, Sakib ef. Korkut i Mu­ kojemu je na čelu dr. Safvetbeg Bašahamed ef. Uvejs. gić kao predsjednik stranke. Sastanak u klubu je navodno »neočekivano do­ bro posjećen, kako od inteligencije, ta­ ko od čaršije«. Tako »Jugosl. List«, a mi doznajemo Upr. odbor „М. pr. b.“ u Gračanici. da su tome sastanku prisustvovali ŠemFehim begu nije do javne zahvale, kao ni jed­ sibeg Salihbegović, Mustajbeg Halilbanom пабеш dragu u borbi u ovim teSkim vre­ šić, Rifatbeg Sulejmanpašić, Miralemmenima, pa budite umireni, da će i cn kao i beg Begović, Jakubbeg Filipović i još svaki drugi rado za narod evo moguće pridoni­ neki begovi, te Fočo, Tarfo, Ekrem itd. jeti, tim prije, ako taj narod i eam pripomaže Da, i Fabribeg Teskeredžić iz Travni­ našema bilo prosvjetnom bilo ekononom pridizanja. M. Solam! ka i Muiiaga H. Baščaušević iz Saraje­ va, eksponenti »Muslim. Centralne ban­ „Čaršiliji". No bojte ee za „otvorena piske«. I sjećamo se, kako zagrebačke mi* žićardžija Abrneta; časni starina će im »Novosti« pri promjeni vlade doneso- već odgovoriti, ako imadne komo. Nego kad su še, da će šerif ef. Arnautović ugrabiti i to neki ljudi od kaloma ćemo kasti, eto im jedno povjereničko mjesto, pa, kad to­ tamo dr. Safetbega — koji osniva „nova" stran­ ku iz velepos jedu i ćkih krugova, — pa ga ne bi i kad sada vidimo njegovu dru­ neka ве kao „pravi težaci" e njim obraču­ žinu na okupu, razumijemo da tim Še­ navaju. Nas, kao-glasilo islamske cjeline n B. rif hoće ponovno na površinu, pa ma­ vH., koja je čvrSćc organizovana, nego li Što kar i preko Safvetbegovih leđa. To je lahko, ako »Musi, centralna banka«'da­ bi j« mogli razbiti njihovi mletački topovi — ni malo se ne tiču. Gledajte vi samo mimo dne papir i financira list, on če izlaziti. svoga posla, evi mi znamo za kakva вшо obSasvim drugo je pitanje: kakav će oslon ta grupa skrahiranih veličina i pro- i ranu organizovani. Domaće vijesti Рогикв uredništva. Izašao je iz štampe L Cijena K 10. | Muslimanshi halendar Jrauda* i počeo se rasprodavati. Moj sin Mustafa Šarić kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam sve prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mrice, hotao Bos. Bradišha Tražimo poslovnog ravnatelja Uvjeti: 1. Spomenuti mora biti potpuno vješt u svim bankovnim i trgovačkim poslovima; 2. Priklop svjedodžbi o svršenim školama odgovarajućim spomenutom mjestu, te svjedodžbe dosadašnjeg službovanja: 3. Svjedodžba moralnog ponašanja; 4. Oznaka plaće i uvjeta. UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja 1 šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. ОрЈИпе II. kat. (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. KilhBlm F. Tiefenbadi uvoz i izvoz bem. tehničkih proizvoda, Osijek I. Preporučuje na veliko: Bezina ' goreče žeste nadomjestak, laštila za cipele viksa naftalina, uljene i suhe boje, pa­ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, lakova bij-li terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjevajte rjenovnik. Kreditna banka d. d. u Lim. umiješaj u krmu,šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu T r n kd czy u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje tfVl ĆSM odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod ijes harne ТгаНсгу, Ljubljuna. ™ a aS 1 i Pretp/aćujtesena najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik koji izlazi polutujesečno u Zagrebu pod uredništ­ vom Milana Marjanoviia, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. t Pretplata je na godinn Din 30 (К 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatuslati Administraciji Sa- Ж vremenika Zagreb Gunduliča 17 Ж i Prištednja Hercegovac. aprsvizacijnma i trgovcima g ® g® Ш koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ' i>Ž kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ' Bgenturna i komisionalna radnja i Abdullah Džumhur Tuzla g жжиаивиишиивиж Sve ponude za hranu Kao i upite o stanju cijena hrani u svalio doba hulantno i brzo vrši Muslimanska entralna Banka zaBosnu i Hercegovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnica u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica X 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući raćun i najbolje ukamaćuje. - Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ”ve b likovne poslove nejbrže č najpovoljnije. 47 Odgoranrt rredaik: M SttdiaJf ЛпваШЈ Odbor »A M O-« 'AtsnTOatil« D. & A. Katun, SaraH* � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9caff7c27c8d956b05de385df986dad4.pdf 1c8b3e2a86852a4f3f03ad49a8061200 PDF Text Text POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Urslujs redaiicioni odbor. Pret lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Broj 30 (135) Sarajevo, četvrtak 18. marta 1920. (27. džumadil-ahira 1338.) „Korkutova propast u Foči“. Pod ovim smiješnim naslovom i još smiješnijim podnaslovom »Kola su po­ šla unazad« ovdašnji »Glas Naroda« od 16. o. mj. donosi ove »naročite vesti« iz Foče: »Skkib efendija Korkut pokušao je da danas ovde održi skupštinu. Pro­ pao je totalno. Skupština je ras­ puštena. Muftić, Cengić«. — »Jučer je građanstvo (!) dočekalo ovde sa zvižda­ njem izaslanika »Jugosl. Musi. Organi­ zacije« Sakiba efendiju Korkuta. Jadni efendija pobegao je glavom bez obzira. Potankosti ću vam javiti. Dr. Kapor«. Ove dvije vijesti bile su dostatne pa da malo odlahne sirotoj redakciji »Gla­ sa Naroda«. Kola su pošla unazad, mi­ sle nestrpljivi redaktori, i u oduševlje­ nju nemadoše kad da raspitaju: ko im to ielegrafiše i da li je istina ono što im sc javlja. U svojoj nestrpljivosti i kratkovidnosti dodaje taj bijedni list izvozničara i šićardžija ovu primjedbu: »Idući za svojim određenim ciljem da razdvaja naš svet po veri i da ga vraća najmanje za pedeset godina nazad, Korkut je došao i u Foču, misleći daje Foča isto što i Tešanj. Ali tu su mu kola pošla unazad. Svesno fočansko građanstvo svojim protestom je odlučno pokazalo ovom plaćenom za­ stupniku begovata, da je prošlo vreme carstvovanja verskog ključa. Korkut će sad sa svojim radikalskim saveznicima, imati dovoljno prilike da okajava svoju grešnost-«... Ne iznosimo gornjih vijesti radi toga, što njihovi autori zaslužuju kakvu paž­ nju, već radi toga, da fočanskom svi­ jetu pripremimo malo šale i zabave. Pardon, i radi toga, da dokumentiramo tačncst izjave našeg izaslanika, da dr. Kapor ne smjede govoriti na skupštini radi toga, što mu je — prazna glav a. A sad da našem čitateljstvu prikažemo u čemu se sastoji ta »Korkutova propast u Foči«. : Prije po prilici tri hefte zatražio je privremeni odbor naše organizacije u Foči, da na tamošnju skupštinu dođu izaslanici našeg Radnog Odbora gg. dr. Spaho i Korkut. Pošto je g. dr. Spalio bio zapriječen zbog rada u parlamentu, krenuo je u Foču samo urednik našeg li’sta i prispio u petak pred jaciju. Na ćupriji u polovici grada pozdravio ga je sudski praktikant dr. Kapor sa pet šest ljudi i nekoliko djece, i priredio mu demonstraciju zviždanjem, pišta­ njem na horoščiće i poklicima: »Dolje Korkut, fuj Korkut, Turci u Aziju« i sličnim povicima, dostojnim najniže fakinaže. Ovi su povici ponovljeni od is­ te dcriščadi još na dva mjesta i izazvaše veliko ogorčenje medu pratiocima, koji izidoše do Ustikoline, a naročito medu mladeži iz »Jugosl. musi, kluba«. Jedan mladić musliman, koji bijaše me­ du demonstrantima, umalo da nije bio tvorno napadnut u klubu, pa je Kor­ kut bio prisiljen, da onako izmoren od teška puta, još tu večer održi preda­ vanje, u kojem se je osvrnuo na tu »de­ monstraciju« i osvijetlivši je kao ne­ moćno i nekulturno sredstvo borbe po­ stigao to, da su se duhovi primirili i tako otklonula protudemonstracija. U subotu je vršeno upoznavanje i iz­ mjena misli a u vdčer je bila zabava »J. M. Kluba« na kojoj su se mnogi ug­ ledniji ljudi ispričavali radi nepromišlje­ nog čina dalmatinskog doktora«. Na zabavi je bio i glavni režiser, nesuđeni čajnički predstojnik Miloš Tomašević, koji reče da će doći na skupštinu i ta­ mo uzeti riječ. U nedjelju oko 8 sati po­ čeo se je iskupljati svijet i pošto je pridolazo u sve većem broju, odbor je bio I i i j Godina II. ji se isprenemagaše vičući o slozi, a održao pouzdanićki sastanak sa gra­ ovamo samo žbirkaju i ugrožavaju ne­ đanima. vine eksistencije. Za to Miloš pobježe I kao što su Kaporovi lioroščići od s mejdana. Ali ako će; sunce se neda ; petka alarmirali svijet bedjb nego li iprisiljen, da promijeni prvotnu osnovu, dlanom začepiti, pa ni Kaporov brzo- . kakva agitacija, tako je i Skandalozno pa je odredio 'da se skupština ne drži jav o Korkutovom bijegu »glavom bez ponašanje na skupštini učinilo gori i u prostorijama ibtidaijje, nego u pro­ obzira« ne može zbrisati činjenice, da i jači efekat, nego li i najsavršeniji go­ stranom dvorištu. Do devet sati oku­ »demokratske« perjance ne smjedoše vori. Dernjava: »Turci u Aziju!« pilo se oko hiljadu skupštinara, pa pred­ govorila je više nego li bi se moglo reći zaći u polemiku. ‘ sjednik privremenog odbora g. Salih i u najsjajnijem govoru o protumusliRemzi ef. Muftić otvori skupštinu pred­ Videći, da Kaporovi pehlivani ne će manskoj politici »demokratske« stran­ stavivši delegata Korkuta i izaslanika ušutjeti, a uvažavajući sve veću ne­ ke, a prijetnja »jabukom« zbori više ne­ vlasti. U to izbi sudski praktikant g. strpljivost naročito medu našim seljaš­ go li i najsjajnija riječ o pritvornosti dr. Kapor sa desetak petnaest dobrovo­ tvom, koje se spremaše na navalu, Kor­ »demokrata« i njihovoj himbenosti kad ljaca, obučenih u dobra vojnička odije­ kut se je sporazumio sa odborom, da se razmeću sa narodnim jedinstvom i la, nekoliko seljaka, desetak građana i se mjesto skupštine održi pouzdanićki njegovom slobodom. nešto dječurlije i odmah otpočeše lar­ sastanak. Pristadbše i na zahtjev gosp. mu povicima: »Dolje Korkut, ne će ov­ pristava, da se pozove najviše stotinu Korkutov dvosatni govor težacima dje govoriti, dolje organizacija, Turci građana i to uz posebne pozive, baš opao je na potpuno plodno tlo. Popular­ nako, kako traži stari austrijski propis u Aziju!« i sličnim provokacijama. nim govorom rastumačio im je svrhu Kad se je stišala prva dernjava, g, o udruživanju. Predsjedatelj Muftić za­ i cilj naše organizacije, uputio ih kako Muftić hoće da najavi dnevni red skup­ ključio je skupštinu, a Korkut je pozvao će provesti izbor svojih odbora i po­ štine, nu pristaše prazne glave udariše narod, da se mirno razide. Tom se je zvao ih da sa svoje strane ne daju prilikom odigrao jedan interesantan pri­ ponovno u dreku, sve -više dižući glas povoda za trvenje sa braćom pravosla­ zor. Sašavši sa klupe, Korkut je ravno i sve češće vičući: »U Aziju Tur­ vne vjere. Dugo im je govorio o tom, zašao među — demonstrante i stupio u ci ! Dolje Korkut, dolje šuckori! i t. d.« da se ne povode za hrđavim primjerom razgovor sa najvećim bukačem, dobro­ Politički pristav pravi smiješno lice, političke borbe, kojim se poslužiše »de­ voljcem Jovićem i još nekim dobrovolj­ Kaporovi izvozničari i gotovani počinju mokrati«, ali ih je pozvao i na to, da se cima. Oni su se derali, ali se je on ponio i da beuču, vitlaju štapovima i dodaju ne daju terorisati i da slobodno podig­ nove pogrde. Među muslimanima nasta­ tako hladnokrvno, da je uspio zanese­ nu junačka čela. Govorio im je o po­ nog Jovića uzeti ispod ruke i s njim je izvjestan nemir, mladež se zgleda i trebi sloge sa građanstvom, o prosvjeti nešto šapuće, seljački svijet sve nestrpzajedno krenuti dvadesetak koraka, dok i školi i sa zadovoljstvom konstatovao, ih ne sustigoše glavni režiseri i ne upuIjiviji. Odlaze, dolaze i počinju rogobo­ da svi cijene vrijednost škole i da o tiše Jovića, da se Srbu ne pristoji ići riti. »Šta oni hoće ovdlje? Nek se ukloškoli imaju novo mišljenje, mnogo na­ nu, da ih potisnemo, što da trpimo?« sa »Turčinom«. prednije i ispravnije, nego li vlada u ne­ i slični prigovori padaju sve češće, a kim našim većim gradovima. Govorio Ovaj prizor najočitiji je dokumenat: Kaporovi ljudi i dječurlija jednako se im je o slozi i ljubavi, o štetnosti pića gdje se ima tražiti borbenost dobrovo­ deru i mašu štapovima. Usred te buke i bluda, preporučio rad oko pridizanja ljaca, kao što dokazuje i to, da krivnja Korkut se penje na klupu, dočekan ga­ pčelarstva i ćilimarstva, sijanja lana i za razdor i agresivnost sr.psko-pravolamom demokratskih šićardžija i bur­ konoplje i sličnim potrebma. Uputio ih slavne mase prema nama muslimanima nim poklicima »Živio Korkut!« što su je kako će tražiti pripomoć za popra­ leži u njenoj tjesnogrudnoj inteligenciji. se prolamali iz stotina grla muslim. vak porušenih kuća i uspostavu gospo­ Da nije Kapora i Tomaševića, niti bi građana i seljaka. Okrenuvši se prema darstva. Govor je učinio lijep dojam i Jović došao na misao, da odi šustera amuslimanima daje im znak, da prestanu seljaci su se razišli vrlo razdragani, ovanziue na polugazdu, niti bi mu palo klicati i na toj strani nastaje potpuni bećavši da će svim silama poraditi na na um, da traži dominantan položaj. mir. No izvozničari udvostručiše svoje što bržem provedenju organizacije i što Dr. Kapar opsjenjuje javnost, da je boljem učvršćenju veza sa građans­ napore. Korkut pobjegao glavom bez obzira, a —• »Izvolite me, gospodo, saslušati, tvom, koji im drage volje ustupiše pro­ ne pomišlja u kakvo svjetlo dolazi kao da čujete jesam li došao da zavodim i sudac, kad na ovako drzak i ciničan I storije radi sastajanja i ždogovaranja. • mutim slogu, a onda se prijavite za način pljuje istini u lice. Korkut nesariječ, pa pobijte moje izvode i ne dajte, U večer je bio pouzdnićki sastanak mo da nije pobjegao, nesamo da se nije da se kogod zavede. Drekom ne ćete na ко"к dođe 86 pozvanika i пГГТпјет uplašio prijetnje jednog dobrovoljca, da nikog uvjeriti, a povici »Turci u Aziju!« je g. Korkut opširno prikazao program će mu baciti u njedra jednu »jabuku« ne dolikuju ni jednom prostaku, a ka­ (aluzija na bombe, kojima se razmeću -i" rad naše organizacije, njenu boflhr mo li (apostrofirajući dra Kapora) jed­ mnogi dobrovoljci), nego je sasvim mir- . “proh “tiraniji »deniukiala« kao ~razlonom doktoru. no odabrao baš onaj pravac, na kojem ; •gg—fSn~kojih se je naša organizacija' — »U Aziju, Turci u Aziju!« bi­ bijahu ti dobrovoljci i krenuo je baš i polučila da sudjeluje u vladi. Govor је~ jaše odgovor Kapora i njegove rulje, bio vrlo zbijen ј vrlo iscrpan. Urije pre~ pred njima, da im i djelom pokaže, da jer ne smjeđahu uzeti riječ i jer im je mi ne ćemo nikad odstupiti od zahtje- ! laza na dnevni red, Korkut se je osvr­ sve nastojanje išlo za tim, da onemo­ va, da u ovoj našoj domovini ne će i ! nuo na nemili slučaj, koji se je dogodio guće skupštinu. Dalmatinski doktor ni­ uglednom građaninu Rašidagi Đonlagiću ne može biti podjarmljenih i vladajućih. je vodio nikakva računa o drugima već i predložio je da se usvoji ovaj Korkut je bio potpuno svjestan, da su samo o sebi, a dokle je bio zanešen vidi muslimanski skupštinari prema »demoProsvjed: še najbolje po tom, što je naše skupštikratsko«-hrišćanskini izazivačima bili u Muslimani grada Foče, okupljeni na uare htio provocirati poklicima: »Živio neprispodobivoj nadmoćnosti (15 :1), on pouzd. sastanku od 14. o. mj. prije pre­ kralj Petar!« No kad su naši skupštije gledao dobrovoljačke bajonete, ali je laze na dnevnj red najoštrije prosvje­ nari te poklike prihvatili daleko jačim vidio i kako muslimani meću za pas duju proti torturi, koja je danas oko glasom i kad se uz to razlijegoše i po­ kamenje, kako traže kočeve i kako se 2‘/a sata izvršena na uglednom građa­ vici: »Živio regenlt Alesandar, živjelo zgledaju. Trebalo mu je samo još nešto ninu Rašidagi Đonlagiću u prostorija­ narodno jedinstvo, živio dr. Srškić!« — besavjesnosti dra Kapora i drugova, pa ’ ma mjesne komande. Pozvan uime ko­ dalmatinčetu stade riječ u grlu i moga­ da dođe do loma i tučnjave; da prsne i mandanta mjesta i predveden po dvo­ še samo mucati: »Ovo je izazov, ne koja glava i da možda dođe do sječe i I jici vojnika, Rašidaga je bio predme­ treba vikati: dolje!« kreševa. tom lemanja štapom i krbaćem i bez U to je izbio i šef »demokrata« g. Nu o.n nije bio došao da zavada, već | ikakva ispitivanja pritvoren u podru­ Miloš Tomašević. Nadajući se da ima da miri i zbližava; nije došao da truje, [ mu mjesne komande. posla sa čovjekom od kulture, Korkut Ovaj barbarsk čin izvršio je uredu­ yeć ua svom svijetu pokaže razliku] mu je ponudio da uzme riječ kao — između ropstva i slobode, između na- : jući narednik na jednu nesavjesnu deprvi govornik. Ali d®, gdje bi Mi­ nunciju, a radi Rašidagina povika loš smio da govori? Mnogo se je lakše ~silja i pravednosti. Došao je bio da »Ovdje je moja Azija« što ga je sakriti za buku svoje rulje, nego li bra­ Tazvije program naše organizacije, da upotrijebio na izazivački poklik jedne govori o jednakosti, pravdi,Tiratstvu i niti bezglavu politiku »demokratske« skupine huškača: »Turci, u Aziju!« stranke i protekcionizam Ate Sole i 'ravnopravnosti. 1 pošto ie znao da cvrZgražajući se nad ovim postupkom kut »demokratskih« šišmiša ne može odrugova. Mnogo je lakše izbacivati po­ odlučno tražimo, da se krivci ovog bargrde: šuckori, ubojice, u Aziju, nego li | mesti ovih njegovih nakana, krenuo je barluka privedu zasluženoj kazni i da položiti račun o robi, što se još i sad I baš pred njima, da im pokaže kako za se učini kraj torturi, koja se je često širenje naše misli nije baš potrebna ve­ vadi iz bunareva, o finom pamuku, što prakticirala, u ovom našem nastradalika skupština. Ono što su »demokrat­ se izvlači iz jastuka, o gazdinstvu lju­ lom kraju. ski« bukači omeli larmom pred ibtidadi, koji do jučer spadahu u sirote zaijjom postignuto je u prostorijama naše naćije i t. d. Mnogo je lakše dobaciti Gornji je prosvjed jednoglasno usvo­ organizacije: Korkut je odmah iza skupKorkutu: »Mutiš, zavađaš«, nego li pred jen. Isto je tako s oduševljenjem-i bez njim braniti torturu i đenuncije ljudi, ko­ i štine progovorio težacima, a u večer je �Otrana 2 Страна ikakva prigovora saslušano Korkutovo objašnjenje, te je jednoglasno usvojena ova rezolucija: »Saslušavši referat izaslanika Rad­ nog Odbora »J. M. 0.« muslimani gra­ da Foče, sakupljeni na pouzdaničkom sastanku od 14. marta o. g. jednoglasno usvajaju ovu Rezoluciju : ■ 1.) Siti i presiti tuđinačkog ugnjeta­ vanja pozdravljamo odlučni korak na­ še Centralne vlade u obrani naših na­ rodnih interesa i etnografskih granica, pa najodlučnije protestiraju protiv im­ perijalističkih nastojanja Italije i njenih pomagača, spremni na sve žrtve, što ih od nas bude tražio interes domovine i napaćenog našeg troimenog ali jedin­ stvenog naroda. 2 .) Kao snažan i ničim neotuđen ogrank našeg troimenog ali jedinstvenog naroda osuđujemo svaki plemenski, a naročito religiozni antagonizam i ne­ trpeljivost, što ga u narod unosi jedna nesavjesna grupa, okićena zvučnim epi­ tetom demokratizma i državotvornosti. Spas domovine i narodne nam države nije u cijepanju narodnih redova i par­ tizanstvu, nije u bratoubilačkoj borbi i zatiranju pojedinih dijelova i izvjes­ nih staleža. Mi taj spas gledamo u mi­ renju, popuštanju, stišavanju strasti i izglađivanju naoko velikih, a u istinu neznatnih opreka. Spremni smo da bratujemo, ali se ne damo pregaziti. I pošto je pali »demokratski« režim bio uperen naročito proti nama musli­ manima, gledamo it njegovom padu iruteres same države i očekujemo da će novi režim donijeti osvit nove ere,, a u novoj vladi gledamo nosioca istin­ ske demokracije i iskrenog promicate­ lja nepatvorene i ničim nenatrunjene misli narodnog jedinstva i potpune ra­ vnopravnosti. odlučna branitelja mi­ ra i reda, te lične i imovinske bezbjed' nositi. .PRAVDA' — Ј1РАВДА ripoj 135 Broj -Udobravamo muževni istup »Jugo- I slavenske Musi. Organizacije« u obraTT1 naših gTd'dail!>kJll I ćovječanskih p~rava-,—oštro osudujenio progone, što su sF pod okriljem patt1g~režima izvadak riad' naiiia muslimanima, b.lećkoj ј dru­ goj braćrizfažujemoTuatsku sućut i od I hovog režima očekujemo viđanje ranaT Što nam ilFzadade nebratska, nehumana jTrarbarška roka netolerantnih »demo- poznato nije u Radovlju obdr- I ca, koji upropašćuju i sramote abitclj i tavana nikakva skupština, društvo, rada se sam od sebe, tijekom niti je narod izabrao kakav odbor, a vremena, kao crv u drvetu, ali veći dio niti za to narod uopće zna. To je samo­ rodio se je već u mladosti. Od teleta voljan posao jedne nepozvane osobe, vo. od dječaka odrasli. Iskustvo je uvi­ jek najbolji učitelj. Liječnik u Niendorkoja nije od naroda ovlaštena, da za­ stupa naše interese i da bez moga zna­ ; fu dr. Sclimit rekao je na kongresu u nja i privole nteće mene u odbor. Usli­ Bremenu slijedeće: Veći dio pijanaca jed toga najžešće osuđujem ovako ne­ koji se nalaze u mom liječenju, kušao dostojan postupak osobe, koja javlja, je u mlada doba, u doba gimnazijskih što nije istinito i demantiram vijest nauka i đačkih sastanaka j izleta, alko­ VJadi i “РпуГТЧаг. Predstavništvu^ »Glasa Naroda«. Ujedno izjavljujem, da hol. Zemljište je bilo pripravljene, ra­ TTGlavnim temeljem narodnog prisam ja članom »J. M. 0.« u kojoj sam stuća doba učinila je svoje i tako je dizanja i buđenja smatramo toleran­ podpredsjednik mjesnog odbora. uništila čitavi život«, a glasoviti peda­ tnu i narodnu prosvjetu. Stoga tra­ Radovlje (kotar Visoko), 13. marta. gog Locke piše, da nijedna stvar ne žimo da vlada ovom gladnom i golom Valjevac Osman, muallim. meće tako sigurne temelje duševnoj i suzbijanju analfabetizma i držanju prak­ tjelesnoj propasti djece kao ta, kad se tičnih stručnih tečajeva posveti osobitu djeca već u mladosti priuče pića. brigu i da pri tom uzme osobit obzir Pa ipak uza sve ovo do sada rečeno, na ove naše zapuštene krajeve. Tra­ medu masama je ukorijenjeno osvjedo­ žimo da se početkom buduće školske čenje, da je alkohol ipak koristan; »nje godine u našem kotaru otvori bar de­ uvijek imao svojih odvjetnika koji na Akcija protiv analfabetizma. Prof. dr. set osnovnih i kakva bilo srednja ško­ razne načine umuju. Tako vele da vino Šilović traži od svih pravnika, koji ne la. Ističemo da bi se prazne vojne ka­ i druge neke tekućine otvaraju i bude polaze redovno njegova predavanja, da sarne vrlo zgodno i s malim troškom tek, i zato pogodujit hrani i razvoja tje­ aktivno sudjeluju u akciji protiv anal­ mogle upotrijebiti u tu plemenitu svrhu. lesnih sila. Ovo je laž, jer iskustvo učifabetizma. U tu svrhu poslao je svima 4 .) Pošto je naš kraj ratom, evaku­ ! njeno koli na djeci toli na odraslim svje­ takvima cvakovo pismo. acijama i pljačkama gotovo raskućen, doči posve protivno. Pročitajte kojega »Poštovani gospodine! Ja sam Vas težak lišen hajvana i gospodarskog opisca, koji se je tim pitanjem bavio i riješio javne dužnosti, d'a polazite mo­ ruđa, a jedan velik broj građana — mu­ naći ćete, da su obične posljedice mća ja predavanja u zimskom semestru goslimana stjeran na prosjački štap, tra­ i to kod djece i odraslih, te da nemaju dinie 1919/20. jer Vant radi' iznimnih žimo <к vlada ovom gladnom i golom teka, razne slabosti i bolesti u stomaku. prilika nije moguće ista polaziti. Za uz­ svijetu izađe što moguće više u susret: Čuva nas, vele dalje, od bolesti i po­ vrat pak od Vas tražim, da učinite jed­ dajući mu potporu u hrani, sjemenu, maže da lili se riješimo ako smo oho­ nu drugu javnu dužnost: da prije izma­ ratarskom priboru i drugim potrebama. lili. I to je laž. Neka govori liječnik ka ovog semestra naučite čitati i pisati Naročito tražimo, da se osobita pažnja Dcmmc: Za vrijeme difterije koja je 30 odraslih analfabeta. O faktičnom Va­ humane amer. misije svrati ovaj bijedni vladala у mojoj bolnici među djecom, šem uspjehu uvjeriti ću se po mogućno­ musi, dio našeg naroda i da joj se iscrp­ dječaci koji su se otrovali istom boleš­ sti ja sam na ispitu ili ću izaslati po­ no prikažu naše nevolje i patnje. ću, bili su onii kali su se već raao u sebnoga izaslanika, a iznimno vrijedit 5 .) Pošto Je naš kraj vrlo podesan svojoj mladosti privikli piću, te je tako će i službena potvrda ravnajućega uči­ veći dio njih podlegao smrti. Što se veli za razvitak ćilimarstva, od kojeg bi naš telja u školskom području Vašega bo­ poharani i ratom silno oštećeni svijet da alkohol liječi neke bolesti kao groz­ ravka. Radi toga šaljem Vam po jednu mogao imati vrlo zgodan izvor za po­ nicu, slušajmo Kassowitza: U većem Abecedarku s pisankom, Uputu, te Her­ kriće svojih potreba, tražimo da vlada dijelu slučajeva, dijete koje se liječi sa cegovu i Lisićevu brošuru, da se upu­ ovoj grani narodne privrede posveti alkoholom ne pokazuje nikakove pred­ tite u metodu. Potrebna učila možete pažnju i da u koioj kasarni otvori monosti pred- djetetom koje se liječi bez naročito kod Oblasnog odbora za za­ đernu ćilim-fabriku. alkohola. A ako su doze koje se bolesštitu djece i mladeži u Zagrebu (Kipni trg 2.), gdje ćete ih dobiti uz cijenu I nom djetetu daju, veće i češće, rezuL od 2 K na račun, stime dh ga do konca i tat je povoljniji za one koji se liječe bez alkohola, te mogu da rečem, da ni­ semestra namirite. Šilović, v. r.« kada nijesam imao te napasti, da mojim Izneosmo ovaj primjer uzornog ra­ bolesnicima, osobito grozničavim dadđa sveuč. profesora g. Silovića sa že­ (Odgovor ministra ishrane i obnove g. Dra A. Stanišića na upit nar. poslapem alkohola ili da ih ovim liječim. — ljom. da se u nj i naši inteligenti ugle­ nika g. Dra Krasnice stavljen dne 13. novembra 1919.) Bilo je vremena, kad su neki liječnici daju. i svojim bolesnicima prepisivali alkohol isključeni zato, što su muslimani. Sa­ Gospodine poslanice! Povodom Va­ ! i njime postizavali neke uspjehe, ali se ma formacija povjerenstava, u koje ušeg pitanja, upućenog-na ministra is­ i je to sada u novije doba promijenilo, laze i predstavnici oštećenih, isključu­ hrane i obnove zemlje, o podizanju ku­ I te je profesor Martius iz Rostocka mo­ je takvu podjelu. Predstojnik, ako je reca porušenih u toku rata, u gatačkom gao da na devetom liječničkom sastan­ kotaru, čast mi je odgovoriti slijedeće: 1 kao kako vi tvrdite, ipak niiie mogao sam odlučivati i isključivati od pomo­ ku u Bremenu ustvrdi da on ne pozna Mhnst&rstvo ishrane tražilo je podatke u svojoj okolini niti jednog liječenika. ći jedan red ljudi. Mi smo tražili od ze­ od zepiatjske vlade u Bosni o podiza­ koji bi se usudio ili hotio da dokaže, da maljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, nju porušenih kuća u gatačkom kotaru Štetnost alkohola za djecu. alkohol nije za djecu pravi otrov < koji i o tome, kakav je raspored učinjen sa i da uzme riječ od predstojnika, kojega Ovim se tjelesnim štetama priključuju bi im, da im zdravlje povrati, propisao optužujete, i ako bude utvrđeno, on joj kreditom, votiranim za te svrhe. Ze­ i druge kud i kamo gore i opasnije, du­ vino, pivo ili rakiju. — Ali šta je to ako neće moći izbjeći. Kraljevska vlada ne­ maljska vlada nam je dala ovakav iz­ ma namjeru da dijeli državljane na poševne naime i moralne. Sigurno isku­ i naša djeca pri rijetkjn prigodama : vještaj: 1. Ministarski savjet je riješio, stvo dokazalo je, da alkohol štetno dje­ vlašćeae i ugnjetene, ona se brine o svi­ svečanostima' po jednu čašicu popiju. da se dadne pomoć od 7 miliona luje na razum, slabi pamet, umanjuje Jedna čaša nije nikoga umorila, »ma­ ma podjednako, naravno praveći razli­ kruna za podizanje porušenih domo­ pozornost i pomnju, čini dječaka mla­ ju dalje, a osim toga to biva veoma ri­ ku svega toliko, što će prvo pomoći one va u pograničnim kotarevima Bosne i kim i nehajnim. Drugom ćemo se prili­ najoskudnije i najslabije. U ostalom, ako jetko, pa neće škoditi. Ja ne bih imao Hercegovine. 2. Pošto je ta suma ne­ kom osvrnuti na alkohol i nauke, a sa­ ništa proti tome, kad ne bi s druge stra­ je bilo kakvih nepravilnosti u radit,po­ dovoljna da se pomogne svima postrane bilo prigovora. U okolici Maanheida je dosta da samo jedno naglasimo, vjerenstva, onda Vas molim da mi ih đalim, to se morao utvrditi princip, po ma, dječak neki koga je otac radi izodostavite. Po podatcima, koje mi ima­ da su alkoholičari za polovicu zaostali kojemu će se pomoći izdijeliti. Sasvim stataka od škole kaznio, naljutio se, mo u izvještaju koji smo mi dobili, po­ i u pisanju i u čitanju i u računu za opravilno, s lada je riješila da se pomog­ uze bocu s rakijom, i ne popivši mož­ nima koji se čuvaju alkohola. moć nije dijeljena po konfesionalnom nu, oni. kojima je pomoć najpotrebnija. da više od jedne čašice, leže u krevet. obilježju, nego po materijalnoj snazi Radi toga naređeno je da se priberu po­ Moralne štete koje alkohol sod dje­ Slijedeće jutra nađoše ga mrtva u kre­ oštećenih u ratu. Sve dok se ne utvrdi datci o svima postradalim, da se ocije­ ce proizvodi ukratko je označio profe­ vetu. Da ne duljimo sa nabrajanjem ni njihovo materijalno stanjć: zemljište, konkretnim dokazima, mi vjerujemo u sor Thomas u Freiburgu riječima: ispravan rad povjerenstva i sve što stoka, radna snaga i t. d. i da p r v u »Dječaci koji često piju, kva-, žalosnih činjenica, kojSma vrve liječnič­ ke knjige, a koje nam tako očevidno možemo dodati to je, da duboko žalimo, pomoć dobiju oni naijoskudre svoj značaj, postaju prkošto država ne raspolaže većim sredniji i najsiromašniji. 3. Da bi u --------- I siti, neuglađeni, razdražlji- i dokazuju, da je alkohol ma u najmanjoj mjeri za djecu ubitačan, dosta je samo radu bilo što više nepristranosti, osno­ stvom da što više pomogne sve one, vi«. Moguće da imade i medu našim čitateljima roditelja, koji bi mogli da | da rečemo, da je za djecu i ono što se kojima je pomoć potrebna. vana su naročita povjerenstva, koja će čini malo ipak mnogo i da može da bu­ pribirati podatke. Ta povjerenstva sa­ ovo iz vlastitog iskustva potvrde, kad de sudbonosno. Danas donosimo ovaj odgovor g. mi­ stavljena su ovako: a) kotarski pred­ usporede svoju djecu u onoj dobi dok Da se mladež očuva od ove pogibelji, nistra, a u kojem od idućih brojeva op­ stojnik ili njegov zamjenik, b) kotarski nijesu pila sa diobom kad su se piću po­ na prvom je mjestu za to pozvana dr­ širnije ćemo se osvrnuti na ovu važnu poljoprivredni činovnik, a ako ga nema dala. Alkohol nadalje budi i jača u mla­ žava, koji treba da mudrim ali i stro­ stvar. kotarski veterinar, c) predsjednik ko­ dićima niže strasti, a slabi i ubija u gim zakonima tu pogibelj od djece od­ tarskog vijeća ili njegov zamjenik, đ) djeci svaku otpornu snagu, te.-se ovakovrati. Ne bude li država takovih zako­ delegat zemljoradničke zadruge, ako va djeca ne mogu da zanesu za više, na izdala, mladice će nicati istina, ali ona postoji u kotaru ili opštrni, e) član plemenitije ideale i tako se valjaju u će ih alkohol ugušivati. Tu zadaću shva­ kotarskog vijeća iz toga reona, f) seo­ kaljužama raznih opačina i mana. Potile su već mnoge države i u tome po­ ski knezovi iz reona i g) trojica pouz­ shišaimo šta o tome piše liječnik Docz gledu izdale svoje naredbe. Tako je već danika iz postradalih opština. u Budimpešti: »Opažanja koja sam po­ Verifikacija novih mandata, »Tribu­ glasoviti Plato zabranio vino mladićima stigao na riječi koja piju alkohol, u po­ Nesumljivo je, da u ovako komponona« javlja: Na idućoj skupštinskoj sjed­ ispod 18 godina. U Engleskoj kazne se gledu morala i odgoja vrlo su loša: vanom tijelu ima najviše povjerenja za nici biće definitivno riješeno ptanje man­ globom svi oni koji djeoi ispod pet go­ 30% ih je rastrešenih. nervoznih, nepripravičnu razdiobu pomoći. Pored toga, data koji su prošli kroz verifikacioni dina daju alkohol, a onima koji nijesu stupačnđi. 15% ih je melankoličnih I u naredbi koju je izdala zemaljska vla­ ‘odbor. Time će parlamenat dobiti još navršili 14 godina nije dozvoljeno po­ plašljivih 30% bez ikakvog osjećaja, da, naročito se naglašava da zaključci 5 poslanika. hađati gostione, pa ni u pratnji rodite­ 9% osvetljivih i sklonih na krađu, 18% povjerenstva moraju biti najobjektivniji, Izborni zakon. Vlada .je podnijela par­ lja. U Norveškoj je svim mladićima is­ nemoralnih. 6% ih prkosi svakoj uputi, bez obzira na ikoga, i da princip pra­ lamentu projekt Izbornog zakona. pod 18 godina zabranjeno zadržavati a tek 20% 'ћ Je kod kojih se ni|e mogao vičnosti valja provesti do kraja. Od ku­ Jedna izjava. se u gostionama, dok se u Japanu svaki da ustanovi zao utjecaj alkohola. G1eća, koje iz te sume treba podignuti palo koji pije prije navršene 20. godine sma­ đom na zdravlje bilo ih Je 35% koji su U »Glasu Naroda« od 10. marta o. g. je na gatački kotar 150. To je. u osta­ tra posve pokvarenim. I naša se je mla­ broj 195 u dopisima »Iz otadžbine« jav­ bili hliiedi. a 45% koji su ostali tjelesno lom najveći broj, koji je dopao ma na da država povela za ovim primjerom, lja se da je Muslimanska težačka stran­ nerazvijeni«. Napokon mlade pijanice od koji kotar. te je i ona izdala slične zakone, sjeća­ danas Wti će no svnj pril'ci velikb beka u Radovlju kod Visokog provedena Prema spisku onih, koji su pomognuti jući se da je mladež naša uzdanica u dne 4. marta 1920. 1 da je Izabran od­ kriie cd '-litra. Jedan din ovih zločinaima veliki dio ženskih, nesumnjivo usvakom pogledu. bor u koji sam i ja kao podpredsjednik dovica poginulih u ratu. Mi nemamo ni­ ‘ *) Vidi Pravdu« br. 94, 95, 105, 106 izabran. kakvih data, da je podjela vršena na re­ Koliko je meni, a i drugim seljanima i 129. ligioznom temelju ili da su muslimani Prosvjeta i škola. Pomoć nastradažim u ratu Zdravlje Pogubnost alkohola. Bilješke. Čitajte „Pravdu"! �ПРАВДА' Боој 135 — Broj I da ih je tri puta više sa posjedom pai robroda iznad 50.000 brutto reg. tonaže. Države ih od godine 1885. pomažu, po­ djeljujući im nagrade za izgradnju, opremu, tonažu, jakost strojeva, pribor i plovidbu posebno od 1 tone i km pu­ VIII. ta, pa putničke po osobi i t. d. Š-in. A koliko bi nas stajali ti naši Tako vidimo da na početku 20. vije­ brodovi? — E, istina je, ti su danas vr­ ka ima najvažnijih pomorskih udruže­ lo skupi. Jedan primjer ovo može naj­ nja u državama: Engleskoj 58, Njemač­ bolje da ilustrira: Parobrod jednog du­ koj 34, Nizozemskoj 13, Francuskoj 12, brovačkog društva »Daksa« od 8.000 Sjev. Americi 12, Španjolskoj 9, Austro­ tona tovara i 10 milja brzine na sat, ugarskoj 8, Rusiji 7, Italiji, Belgiji i sagrađen Je za 800.000 kruna godine Švedskoj po 5, Norveškoj i Braziliji po 1911., a sada Talijani daju za nj 60mili4, Japanu 3, Turskoj i Grčkoj po 2, a ona kruna. Prema ovome bi nas stajao u ostalim po jedno. Ona imaju. akcione naš brod od 2.000 tona tovara 15—16 kapitale do 100 milionajiruna.. obligacimiliona kruna, dok onaj za Dunav mož­ je do 50 miliona kruna i pričuvne za­ da 6 miliona, oba skupa 22 miliona kru­ klade do 20 miliona kruna, a svako pona. Kako da ovaj kapital sakupimo, kad j sjeduje od 5 do 150 parobroda sa tona­ novac kod trgovaca i obrtnika mora žom od 8.000 do 600.000 brutto registenjima samim da služi za poslovanje? । ra prosječno. Imaju veze ne samo sa Istina je, koji ljudi novac iniadu u ko­ I svojim sjedištem, nego i iz drugih mjelanju, ti od njega i dobivaju pnhod, pa I sta izlazne tačke (i u druga mjesta dobi mi morali u svrhu brodarstva mobili­ । lažne), pa i lokalne plovidbe' u drugim zirati uštede onih, koji imaju nešto nov­ i zemljama i kontinentima. Na pr. kao da ca, a ne znaju što bi s njim započeli? I bi mi imali posebne plovidbe na EufraNeka se ovijem i za njih otvori polje I tu, Nilu i Volgi, ili kao što je prije jedprivrede, jer tim neće dokunisavati po­ | no rumunjsko drifetvo imalo redovite slu brata trgovca, pošto će privređivati veze Carigrad-Izmir i Carigrad-Selaono, što su do sad većinom stranci pri­ I nik. vređivali u prometu robe od mjesta Na Dunavu plovećih brodova i bro­ proizvodnje do trgovčeva dućana, od­ dića zabilježeno je 1900. u Požunu 3.590, nosno do željeznica u Brodu i u Gružu. i a od društava su 'imali »Privileg. Du­ Za ovo će se možda u drugom redu navsko parobrodarsko društvo, Beč« naći kapital u novcu, kojim će se ispla­ 154 parobroda i 796 šlepova, pa »Južno titi kmetovska selišta pri riješenju ag­ Njemačko« 9 parobroda i 68 šlepova i rara. i to, imadnemo U po jedan brod »Ugarsko riječno« 8 brodova i 149 šle­ dotle, da se onda kupe drugi i treći... pova. Uz to su imali jačih poduzeća i za sve srna posla i dobre zarade. Mno­ Srbija, ■ Rumunjska i Bugarska. go bolje, nego što su kmetovska selišta Iz trgovačko-političkih razloga sub­ donosila, jer pomorska dionička dru­ vencioniraju države mnogo parobroda, štva, pored osnivanja jakih rezervnih ponajviše s razloga, da im strane za- : fondova, podjeljuju općenito 30—40% stave ne nadbiju domaće. Prema en­ dobitka na udjele dioničarima godišnje, gleskoj parlainentalnoj statistici od 1902. a dubrovačko društvo »Zora« podijelilo subvencionirale su svoja parobrodar­ je u vanredno dobroj godini 1913. da­ ska udruženja i tč: Engleska sa kruna pače i 58 od sto dividende (imala je sa­ 18,565.000, Njemačka sa 6950.000, Fran­ mo 1 veći i 3 manija broda). To samo cuska sa 34,306.000, Rusija 58,040.000, ; brodarstvo nosi; a kamo li što će još Japan 27,654.000, Sjev. Amerika do 1 donositi dobitak na robi, kad brod radi 1907. po- 20,000.000. a kasnije po za vlastiti račun! jest, ah za ovo bi 32,000.000, Italija 8,000.000 godišnje i t. onda trebao još jedan put toliki kapital, d. Jedne su davale te potpore za izvje­ kao i za brodove. Mi moramo i taj ka­ sne veze i plovidbe, a druge kao nakna­ pital smoći — ako hoćemo da živimo du za prevoz pošte, pa za pripravno — jer su još i 3 i 5 godina vrlo povoljni držanje brzih brodova za pomoćne kri­ uvjeti za izvanredne zarade u pomor­ žare u slučaju rata, za izgradnju u do­ skoj trgovini s jedne strane, a s druge maćim brodogradilištima, za izobrazbu strane tim osnivamo nešto sigurnoga, po jednog kadeta, za domaću posadu, što nije od danas do sjutra, kao što su za nagovaranje u vez<i s domaćom lu- I ove naše sadašnje radnje. kom. te osim toga naknađivale im pla- I Pogledajmo, kako se je prije razvijao i ćene pristojbe za prolaz kroz Suez itd, : Nekoja su društva živjela samo od ! posjed brodova i parobrodarska udru­ ženja! te subvencije, ali su se mnoga od nje i dragovoljno odrekla, kao što »HamGodine 1815. plovilo je u Engleskoj i burg-Amcrika Linija« što je se odrekla I Škotskoj 20 parobroda, god. 1823. već iza nekoliko godina uživanja, pa je za [ 160, god. 1830. ima ih Engleska sama deset godina učetverostručila svoj pro­ 315. a godine 1836. već 538 i t. d. Ma­ met i prekupila silesiju drugih društa­ nji ladari imaju po 1 brod kojim sami va. Njegov direktor izjavio se 1903., da i upravljaju, a kad ih steknu više, daju su sve državne potpore za parobrodarih drugim pod zakup. Društva jačeg stvo tek umjetne nužno sredstvo, ali kapitala prekupljnju manja udruženja, po jedng od godine do godine i pove- i za podignuće trg. mornarice da je zdrav i nuždan samo slobođen- razvoj paročaju se u zadnjem deceniju 19. stoljeća. Iz Ruše orgenizacijE. I Politički pregled Novi savez u Evropi. Kako današnji •Times« donosi, ustanovljeno je, da je između Češkoslovačke, Jugoslavije i Rumunjske došlo do sporazumka, koji je gotovo jednak političkom savezu i prema kojemu bi se sva zajednička i pojedina improvizirana pitanja jedin­ stveno raspravljala. List poziva savez­ ničke vlade, da tu činjenicu priznaju kao da opstoji. S druge strane, kako isti list tvrdi, admiral Horty u sporazu­ mu sa nekima neozbiljnim savezničkim zastupnicima, vodi vojničku politiku, koša navodno ima ići protiv opasnosti od sovjetske Rusije, a zapravo joj je cilj da natrag osvoji »izgubljene« pro­ vincije u Slovačkoj, Transilvaniji i Ju­ goslaviji. Njemačka Austrija da šalje madžarskoj vladi u tu svrhu oružje. • »Times« veli, da savezničke vlade mo­ raju napustiti politiku umješavanja u prilike ove države a da se moraju je­ dino držati principa, da se čuvaju gra­ nice, kako ih je odredio versailleski mir. Samo bi se u njemačkoj Austriji mora­ lo kroz neko vrijeme pružiti direktna pomoć. Vlade zapada nemaju iskustva, a prije svega nemaju metoda, koje su uobičajene u politici ovih zemalja. »Ti­ mes« veli, da se mora respektirati tra­ dicija zajedničkog života među njima. ' I ! . I j i . F E L J TON Čovjek. P. Lj. Chandler. »Čovjeka valja istrijebiti!« riknu hipopotam; iz dubrave dovklivala jeka posljednju riječ — »istrijebiti — trijebiti — bita!« Društvo za zator čovječanstva sazvalo ogroman sabor; tako ogroman. da mu se jedan dio nije mogao dogleđati. Jaguar ih je nabrojio kojih, osam stotina glava u najmanju ruku. Jaguar je zauzeo bio predsjedničku stolicu, to jest on je ponešto spokojno sjedio na kraju povaljena duba, a u sebi tiho uzdisao za udobnim' kakovim mjestom na tratini. Gore u visećim galerijama krošnjatih stabala Muljali se <i premetali podrugljivi majmuni, čas povlađujući rovomicima, čas ih oponašajući. Nakupilo se amo zvjeradi sa sviju strana svijeta: kako im je uspjelo prevaliti du­ boka i beskrajna mora, to je pitan'e. koje je u stanju riješiti jedina piesnička sloboda: tek tako nam prtča šumska Jedna tradicija. Pogd'ekoja zvijer sjedila je tu rame uz rame sa svojim krvnim neprijateIjem; sve su napetom pozornošću pratile rasprave o zatoni zajedničkoga im neprijatelja, čovjeka! Nego kad se je već 'edno đvijesta govornika obređalo i I । j j i j i ■ I Sospodarsfvo hamu liva broda. Poziv <ia sjednicu. Sutra na večer u 7 sati održavaće se sjednica šireg mjesnag odbora naše organizacije, pa se umoljavaju svi članovi, da ncfaljeno do­ đu na sjednicu, jer se radi o važnim pitanjima. Povodom prevrata u Berlinu beo­ gradska je »Politika« izdala vanredno izdanje. U toni izdanju otisnuta je br­ zojavka njenog dopisnika iz Parisa o utisku prevrata, te veli, da je vijest o prevratu u Njemačkoj izazvala zapre­ paštenje kako u političkim tako i u svim ostalim krugovima. To je skrivila labavost saveznika. Nikako ne mogu da vjruju, da se ovakav udarac mogao spremiti za nekoliko dana. Razne ver­ zije kolaju o cilju prevrata: da je čisto monarhistički, da Nijemci ne mogu od­ govoriti obvezama koje su im naturene i da će se boriti svim sredstvima za opstanak. Ako bi se postigao sporazum saveznici bi se imali odreći naknada, a Nje­ mačka Vilima. Nadalje drže da je radi berlinskih događaja ozbiljna opasnost za Evropu, te se može očekivati odziv u Mađarskoj, jer bi Hortv mogao po­ zvati jednog od Habsburgovaca na prijesto. Radi labavosti saveznika Njemač­ koj će se ostaviti mogućnost, da ima vojsku i da uđe u najozbiljnije avantu­ re, imajući prema sebi slabe i razjedi­ njene saveznike. Страна 3. PRAVDA bilo, da uz neke varijante ponove pri­ jedlog hipopotamov, stanu se u sluša­ teljstvu javljati neki zlokobni simpto­ mi; a simptomi u šumi no smiju se oma­ lovažavati. Osam stotina govornika (toliko ih je bio nabrojio »predsjednik« Jaguar) gorjelo je od želje, da mu se čuje glas. Baš. je iteliki broj (tako je isti »predsjed­ nik«' računao) gorio od želje, da se ni jedan drugi glas rie čuje. Koji su bili govorili, željeli su da govore ponovno; kooi pak nijesu još bili došli do riječi, počeli su pomalo režati! Prvi u opstruk­ ciju udari papagaj, stvor velike govor­ ničke spreme, uzalud se je trsio taj ve­ seli ptić da svrati na sebe pozornost predsjednika Jaguara — bila de to stvar vanredno tegotna, nekakve su oči bile u Jaguara, koje nijesu nikada gledale ravno u čeljade! Papagaju bilo je već gotovo uspjelo, da svrne na sebe pozornost, no povu­ kao se. jer ga netko zatjera opet u kozji rog. ■ »Jesam li ja na redu, gospodine pred­ sjedniče.« zapita mali, vižljasti kengurn upravo za leđima papagaju; to on ni ne dočeka odgovora, nego ispravi se, odapne se, skokne i eto ga preko glave papagajeve ravno na pozornicu. Sam papagaj nije mogao da se ne začudi takome skoku. Sad je papagaju bio najpreči posao da buni i preldđa govor­ nika. ! i ; ।i I; 1 i ' Nije vrijedno nabrojati sve njegove glupe upadice. Samo su se sa sviju strana čuli poklici: »Na red! — na red!« i »Bacite ga napolje!« To ie uostalom bilo lakše reći nego izvesti, jerbo se je papagaj bio već za vremena pobrinuo, da ne bude baš sas­ vim unutri: On ie poletio na obližnje drvo ј odovud nastavio svoju kriku. Poslije kengura dođe na red lisica, na licu se njezinu odrazivala neka prevejana mrzovolja. Sadržina <e njezina govorila. Rade li oni zar na tome, da zaključe zator čovjeka. što je do nje, njoj se čovjek ne čini vrijednim zatora, čudne li pogibli od njega! Na te se riječi porodi svađa među slonovima. Čulo se kako je jedan dru­ goga nazvao huljom; pogrda je bila preistmita, a da se je mogla podnijeti; rilo se zakvači za rilo, nastane boj. koji je prijetio raspršenjem cijelog sabora. Medu zvijerima, koje su bile ponajdalje od slonova, čula se je glasna vi­ ka: »Bacite ih napoHe!« dok su se pako kazivale vrlo spremnima ustupiti mu one. koje su b!le u najbližoj blizini, po­ što više mjesta za razbojište. Sad se umišeša sam Jaguar, te će po­ nešto oprezno (I on je kao sav manji rod bio natrunjen dobrom mjerom Inkavostt) reći: »Gospodo! spravite svoja rila i gledrute — ovaj — da se umirite!« I ' I ; ! I I j I । i • brodarstva (bez ukočenih programatičnih plovidbi). Amerikanski miliarderi s Morganom na čelu baciše oko na evropska paro­ brodarska. društva, da ih prekupe, u čemu dosta ј uspješe. Pošto se ali u slučaju rata ne bi znalo kome ti bro­ dovi pripadaju (pošto su uprave i bro­ dovi ostali gdje i prije, samo su ovi najviše akcija pokupovali), to Engleska svoja društva nečuveno dotle stade potpomagati, samo da ostanu njezina. Njemačkim glavnim društvima uspje da izbjegnu prijetećoj kupnji po Morganu uz ugovor, da mu daju jedan dio čistog dobitka; pa mit plaćaju harač, na pr. za god. 1905, iznos od 1,300.000 kruna. (Što ćete, na moru nema — agrarnog pitanja.) Za ilustraciju razvitka parobrodar­ skih društava neka posluži još i ovaj primjer: U Njemačkoj je osnovan zavod »Pomorska trgovina« sa 1,200.000 tali­ ra kapitala, koji je imao povlasticu za kupovanje i prevoz španjolske, francu­ ske i engleske soli i njezino proturanje u Poljsku i Litavu, te kupovanje voska u Poljskoj za Špantju. Ovo je društvo, na zahtjev parlamenta, prešlo kasnije u državne ruke kao novčani zavod, koji je osim pomorskog trgovanja davao i zajmove, gradio ceste, sudjelovao u industrijalniin poduzećima i t d. Nu kad se opazilo da u državnoj upravi ne na­ preduje. najbolje, zadobio je opet poslije samostalnost ј dao se samo na pomor­ sku trgovinu sa kapitalom od 35 mili­ ona kruna u predzadnjem deceniju 19. vijeka. Godine 1904. imao je glavnice 100 miliona kruna, a promet po knjiga­ ma iznosio mu je u zadnjim godinama oko 5 milijardi kruna. Za ovako velike korake u napredo­ vanju treba naravno i više vremena i jaka država za leđima. Ali niko razum­ no i ne ide za tim, da neprirodno kora­ ča. Mi bi na pr. bili zadovoljni u našim prlikama, ako od svojih brodova — preko uplate poreza i godišnjeg odračunavanja vrijednosti broda — dobije­ mo 30 pa i 25% čiste dobiti na udjele, jer kroz 4 godine imamo tako svoj no­ vac opet u svojim rukama, da činimo s njim što hoćemo s jedne strane, a s druge opet strane da imadnemo u isti mah u ruci i dionice, koje će — obzi­ rom na povećavanje rezervnog fonda i otpise vrijednosti broda — bivati sve skuplje i skuplje i koje možemo unov­ čiti kad god hoćemo. Brodove u svoj posjed mogli bi do­ biti odmah, ako ih kupujemo; a ako ih za se po volji dadnemo sagraditi, za tri mjeseca su gotovi i u četvrtom mje­ secu već -plove po vođi kuda hoćeš. U Engleskoj imade više poduzeća, koja samo s tim rade, da po pogodbi i po naručbi izgrađuju parobrode drugima. Kad nemaju dosta naručbi, izgrađuju ili za svoj račun i poslije prodaju. A do pro­ daje. ili i na dulje rokove po pogodbi daju ih kome god hoćete u zakup. Sre­ dište tih zakupnih poslova je središnja luka u Londonu, dok u drugim lučkim Za te riječi nije nitko mario, i jaguar se pokaje, što se je uopće uplitao: predsjednički će njegov ugled tim očevidno štetovati — zvjerad će se oteti i stradat će disciplina. Međutim nijesu se zvijeri ni obazirale na nj; one su nestrlpiivo čekale, dok jedan od slonova padne mrtav. Malo po malo bilo je slonovima dosta toga mejdana, ali nije bilo dosta gledaocima; vikalo se i podbadalo ih se sa sviju strana, da nastave borbu. Ali se gorostasi nijesu dali smesti, neко se mimo raziđu svaki na svoju stranu. Sad se razriješi svačiji jezik i nastane opći metež i zaglušna vika. Svaki je govomik, koji se je po tom popinjao na govornicu, morao govoriti sam sebi jer nije bilo, tko bi slušao. Predsjednik se je bio regbi izgubio u duboku razmišljanju. Kad su zvijeri na šumskom sastanku nezadovoljne tečajem rasprave, onda im treba uopće nešto za večeru: to nešto, jaguar, si je stekao tužno uvje­ renje bit će, sva je prilika on sam! To je već opći, ma i nepisan zakon. budući da je predsjednik odgovoran za tečaj rasprave, a zakonu je tom opet vrhovni razlog glad skupštinara. Uz to je jaguar bio milovidan i omašan a »kod jela« da se poslužio omi­ ljelom rečenicom lisice »što je omašno« to je i oslasno! (Svršiće se.) �„ПРАВДА" — »PRAVDA" СТрана 4. Sirana gradovima brine se »trgovac brodova«, I banka d. d. u Tešnju, kojoj je on od po­ da interesautima liferuje potrebe bro­ stanja, pa do smrti predsjednikom bio. dova svake vrste. — Osim brodova Naša organizacija smrću rhmetli Smailbega gubi jednog između jiajodličnijih »Tršćanskog Lojda« svi su drugi dal­ matinski brodovi, a naročito dubrovač­ članova. Nek mu dragi Allah duši u ki sagrađeni za vlastiti račun u Tiie Ajdžennetu mjesta dadne! ru kod Glasgova u Engleskoj. Neki su, I Izvanredna glavna skupština musllm. ali rijetko, kupovani i gotovi u drugim j državama, a ima ih i danas dosta novih j radničkog i zanatlijskog udruženja »Hui dobrih, koji se nude na prodaju. Dvije | rijet«. Pošto nije dovoljan broj članova takve specificirane liste su nam pri ru- i pristupio skupštini koja je bila zakaza­ ci, ali pošto su privatnog karaktera, ne ' na 14. marta 1920. odgodila se je na 8 možemo o njima ovdje ništa pobliže ; dana, t. j. na 22. marta o. g. u nedjelju na večer u 7 sati u prostorijama musi, i reći. Da su danas brodovi skuplji i u grad- I čitaonice (Kiraethana). — Pozivaju se svi oni koji su do početka rata 1914. nji j u kupovanju, to neće niko poreći, bili članovi .ovog udruženja, da dođu i i to da stoje u omjeru sada 4 : 2.5 prije ,na skupštinu — Posebni pozivi se neće i povrh toga za 20 puta skuplja valuta. slabi. Odbor. U ovom računu je za mnoge naše čita­ telje jedna zagonetka, ali vjerujte nije Vjenčani. Hafiz Hamdi ef. Berberotako strašna, da ne bismo mogli naba­ vić muderis okružne medrese i dar-ulviti sebi dva nužna broda — nužna po­ mualimina vjenčao se dne 14. o. mj. put pluća za dihanje! — samo ako ho- i sa kćerkom ovdašnjeg trgovca i po­ ćemo. A ako budemo sebični, pa se sjednika Muhamedage Turkovića. Bilo stvrdnemo nad mrtvim novcem, ne da- ; sretno! jući ga iz ruke da se s njim živi rad | Obustavljen promet Skoplje—Mltropokreće, ta će nas sebičnost zagušiti. ' vica. Zvanično se saopštava: Uslijed I našoj središnjoj trgov. i obrtnoj banci velikih kiša i nadošlih voda mostovi neće preostati drugo, nego da segne za na pruzi Skoplje—Kosovska Mitrovica najmanjim pomorskim poslovanjem, a popustili su, te je saobraćaj na ovoj pru­ to je, da uzima brodove u zakup i od zi privremeno obustavljen. Prestanak njihovih prihoda da krpari svoje male obustave i ponovno uspostavljenje sa­ dobitke. obraćaja objaviće se naknadno. Pitanje dakle nabave po jednog bro­ da desno i lijevo nije samo naše goruće Kako se dijeli kakao u Mostaru. Po­ gospodarsko pitanje, nego je to i pita­ red najnevrijedirije ekonomije kod ku­ nje našeg imena da sudjelujemo u pohanja i dijeljena kakao-a u Mostaru, dignuću jugoslavenske trg. mornarice, čujemo, da se kakao dijeli i uz dosta i pitanje časti da se neprestano pred svi­ veliku'vjersku pristranost. U jednom | jetom legitimiramo da smo i mi živi i zavodu dok je uskraćen kakao jednom da po tom imamo pravo na opstanak, pravoslavnom djetetu oduzet je 50—60 pitanje ... zasigurno i budućnosti, jer muslimanske djece. Dok se siynčiću ko zna kakvu zadaću sudbina namje­ jednoga bakala muslimana, čiji cio du­ njuje Jugoslaviji, a kakvu opet nama sa ćan ne vrijede u cijelosti par stotina njom zajedno. kruna uskraćuje podjela ovog hranjivog pića, jer mu je otac »trgovac«, u isti Mislimo da smo pitanje brodarstva u se čas podjeljuje kakao sinu pravoslav­ glavnim potezima dovoljno iznijeli u nog ravnatelja poljoprivredne stanice ovom članku i opravdali nuždu nabave Tomića. U istinu nam zvuči žalosno i makar dvaju brodova za nas. Izgleda nevjerovatno, da je jedan tamošnji li pak interesantima, da privredna stra­ srednjoškolski profesor sa svojim pođna ovog pitanja prema sadašnjem sta­ vormko-m »bratski« dijelio neki izvjesni nju nije dovoljno obrađena, priznaćemo broj liljebčića, koji su nakon podjele iza im u anketi (u tu svrhu sastavljenoj i đaka »pretekli«. Caršija tako govori, a što prije poželjnoj) da imaju pravo i mi nadležnima stavljamo do znanja, da razložiti im onda stvar potanje, kao i povedu nepristranu kontrolu u ovoj ra­ još neke točke. koje se na nabavu bro­ boti. Vidjet ćemo! dova odnose, a ovamo u »Pravdu« ni­ Invalidi iz Odžaka se tuže, što ne do­ kako ne spadaju. A ako ne bi došlo do bivaju nikako obećanih duhanskih do­ ankete za nabavu brodova, nego da bi zvola, kad su takve u susjednom im tu­ pojedinci u tihom društvu zasebno od­ zlanskom okružju već davno podijelje­ lučili da ih sebi pribave, upozorujemo ih osobito da ne bi kupili drvenih I ne. Financijsko ravnateljstvo u Bati'ioj amerkanskih, koji se nude uz najpovoij- | Luci trebalo bi već jednom riješiti nji­ hove molbe, da ljudi na godine ne če­ nije uvjete, jer ih niko ne hvali. A sad, braćo, ne skidajmo nipo- j kaju. štoovetemesdnevnogareda Sreća da bude lijepa, te da Ijepodok je ne ostvarimo! tom svojom poluči uspjeh u društve­ * nom i obiteljskom životu. Zgdesiti će svaku ženu uporabom Fellerove ElsaPri izradi ovoga članka poslužio se pisac mnogim zabilježbama iz knjiga, [ pomade za lice i kožu. Ova pomada revija i listova, koje je tokom više go- . odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ dina sabiran. Mnogo zanimivog materi- I ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini jala ostalo je još neobrađeno, jer pa- I kožu mekom, nježnom i rumenom. robrodarstvo, njegova plovidba, pro- j Tisuće i i tisuće gospođa upotrebljuju met i trgovina nije više samo zanat, i je s najvećim uspjehom. Nu ne valja nego na širokim znanstvenim osnovica- I se latiti škodljivih sredstava, naručite ma raširena nauka, koja se u zbijenoj j stoga samo pravu zaštitnu poma !u »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta i kraćoj radnji ne može ni uz najveći j 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ napor tako lahko izložiti. Stoga, ako i nika Eugena V. Fellera, Stubica donja se kome učini, da je nešto od više važ- I Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ 184 nosti u ovo; radnji ispušteno, bez čega | pojedini dijelovi ne bi bili razumljivi, ne- J Prehlađeni U ste? Bole Vas prsa? ka se obrati na uredništvo »Pravde« za I Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ razjašnjenje, pa će list po potrebi đoni- I bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah jeti dodatke. časova Fellerov pravi Elsafluid! 6 dvo­ Kraj. strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Pokvaren 11 Vam je želudac od zle itrane? Fellerove prave ElsapjluJe — pa opet Sve u redu! 6 kutija 18 kruna. lima lillah. Pišu nam iz Tešnja, da ! Omot i poštarina posbno, ali što jefti­ je dne 11. o. mj. t. g. u noći u sabat 6 i nije. — Eugcn V. Feller, Stubica donja, ala turka ispustio svoju plemenitu dušu । Elsatrg br. 310. Hrvatska. predsjednik kotarskog odbora naše or- | ganizacije, veleposjednik i trgovac Smailbeg Ferizbgović u 70 godišnjoj do- i bi života. Rahmetlija je bio za vrijeme cijelog svog života dobro poznata oso- j ba i u svim krugovima bio je rado vi- | Sumorne misli. den i cijenjen zbog svoje plemenite na- j MoeHman btim, a Munlimaneka mo Organiza­ ravi, te je u svakom narodnom pokre­ cija no će. Svećaniin zgodama iavjeelm hivattu sudjelovao i za naš Islamski napre- ■ нки zautavu na нуоји kuću, ali >ne ni Hrvati ne će. kažu, <hi ниш im во iznevjerio. U dak najizdašnije prinosio. Rahmctlaju Duteni i sam radi kal, ali ni ovi ne će na ine oplakuje njegova odlična familija, te- da čuju. Ako не јоб u pOBljcdnjein času no Šanjsko građanstvo. Narodna kreditna ' prom jeni Bituacija, onda neka idu do Мјова Domaće vijesti Trešeljnli Odgovoru, sredaik: M. Sadlaka Бр >Ј 135 Bro' вге tri stranke, ja ćn ве prijaviti u istvrta — ići ću u Cioniste. Osman Nuri Hadžić. Nikako mi ne ide u glara, sašto n» bi mo­ gao biti Sef prosvjete jedun profesor bez proteBorskog ispitu, kad je u vakufu mogao biti de­ set godina jedan iužinjor bez inžinjorekoga spita. Zar baš svako mora da dokaže svoju spo­ sobnost na tom nesretnom ispitu, kao da se u praktičnom životu ne pokazuje boljo svačija sprema i istab?! čekro. Pokazuje, pokazuje i još kako! fldvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Bf. Suiajman illsčkouić Mićijević Kakvi ispiti, kakre trice! Sta će nama te bespoelice? Ne trebaju, jok vala! Ni samome šefa melioracija oo bi baš trebao ispit. Alijaga. Moj sin Mustafa Šarić Oglašujte u „Pravdi** kojega je nestalo još god. 1915. nije mi se do danas javio. Umo­ ljavam svo prijatelje i znance, koji bi šta o njemu znali kazati neka mi javi na adresu: Alija Šarić, selo Mokrice, kotar Bos. Bradićali Jedina Muslimanska OGLASI fotografska radnja U .PRAVDI* otvorio je u Zrinjskoga ul. broj 11 fotograf Harahasanović Muradif i imaju najbolji uspjeh. je jedini muslimanski šoj državi. »Pravdu« muslimani. U vlastitom „Pravda" list u na­ čitaju svi interesu je svakoml trgovcu da oglašuje u „Р r a v d i“ I Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar,Pravda* i počeo se rasprodavati. Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj Ž1. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Suiejman bega Sijerčića, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Oglašujte u ,,Pravdi“ Miševi, štakori, stienice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upolrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 7’—, za štakore i miševe R 7'— za žohare ruse i Švabe po K 8'— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6'—, prašak za buhe po K 6'—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tlnktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6'— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JOnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica bn 3, Hl. kat. 60 Pretplaćujtese na najboljiknjiževno kulturni časopis Suvremenik* koji izlazi polumjesečno u Zagrebu pad uredništvam Milana Marjanoviča, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. Pretplata je na godinn Din 30 (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu stati AdministracijiSavremenlka Zagreb Gundulića 17 i № Si ш r® Ж Ж ж Ж Prištednja Нвгсвдоиас. aprovizacijama i trgovcima | $2 koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini i kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga­ li nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje agenturna i komisionalna radnja ft I Abdullah Džumhur Tuzla Ste ponudi za hranu kao I upite o stanju cljmo hrani u snaho doba hulantno i brzo vrši VhstOc: CMtratai Odbot »š M. O.« štamparija D. k A Kalo«, SMatevo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/4807291d0c276e73f9b7e85c5312886e.pdf 70a75ff714a24edfca9bc15a204e6c93 PDF Text Text poštarina u gotovom plaćena. POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Мјг геШош odbor. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАНСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Btoj 31 (136) Pret lata godišnje 80kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Sarajevo, subota 20. marta 1920. (29. džumadil-ahira 1338.) Sacro-egoizmo. »J, M. Organizacija« nikla ie iz pri- : kojeg drugog homogenog naroda, da rodu« potrebe muslimanskog dijela na­ barem pripravimo derain svojoj djeci šeg naroda. Dodijao svakom austrijski i unučadima, da oni budu ono što nije zulum, pa se pozdravljao njen slom i : nama suđeno da budemo danas, neka očekivalo novo doba. Događaji iza pre- , se bar za njih osigura blagodat jedin­ vrata nijesu učinili najbolji utisak, pa I stvenosti, neka barem oni budu lišeni se osjetila potreba, da se ljudi sastanu međusobne nesnošljivosti i antipatije porazgovore, da izmijene misli i da vi­ koju smo mi naslijedih i t. d. de na čemu smo i kuda treba da idemo, Na to su izbili drugi. Od jedne, dru­ kojim pravcem treba da kremi musli­ ge i treće grupe pojavilo se ponekoliko mani. Oni koji su se malo dalje zadubili ljudi sa diejom demokratizma. Ta ide­ u prošlost j koji su imaii malo oštriji ja je sveta, uzvišena i blagotvorna za pogled u sadašnjost i budućnost mislili narod. Ona sadržaje u. sebi pojmove: svi smo jednaki, ravnopravni, nema su ovako: prije toliko vjekova došla su priređenih ni nadređenih, svi smo uspo­ u ove zemlje dva plemena pod imenom Srbi i Hrvati, ali gotovo čim su došli i ređeni. Niko nikoga ne smije tlačiti, nipočeli su se dijeliti po vjerama. Razdi- I ko ni od koga ne smije trpiti, niko ni­ koga ne snuje izrabljivati. Ali ljudi koji jelilj se u tri vjere pa jedne je odgajao Rim, druge Bizant, a treće Stambol. ■ na svoju zastavu zapisaše taj sveti pro­ Poslije došli politički uplivi, pa jedni u- ; gram demokratizma učiniše jednu po­ perili oči u Zagreb, drugi u Beograd, ; grešku i jednu prijevaru. Pogreška im se sastoji u tom što su treći u Carigrad. Upravo kao tri bli­ apstrahirali prošlost, što su zažmlirili zanca dbrata koji su odmah iza rođenja prema bjelodanom i žalosnom faktu, da jedan drugom okrenuli leda i svaki kre­ je tradicija u naše duše ucijepila veliku nuo svojim putem. Nakon toliko godina razrožnost, što se nijesu obazirali na opet se susreli, prepoznali se i odlučili velike razlike u mislima, osjećajima i da stvore jednu zajedničku obitelj. Ta­ željama koje su razlike tokom vjekova ko isto je i sa dijelovima našeg naro­ iskopale duboki jaz između ovih triju da: nakon toliko vjekova što su se odi­ grupa; što nijesu uvažili da Mujo osjeća jelili jedan od drugog udaljili i otuđili, samo za Muja, Jovo samo za Jova, jednog lijepog dana iščeznu tuđinac i susrete se katolik, musliman i pravo­ Ivo samo za Iva; što nijesu uzeli a slavni, prepoznaše se da su braća, da ih I obzir međusobni antagonizam ove tro­ je rodila ista majka, zdogovoriše se f jice pa mu tražili temeljitijeg lijeka. Mi hoćemo da iskrčimo drvlje i očistimo odluŠiše da u zajednici žive i da svoju kamenje, pa onda da sijemo, a oni hoće kuću sami urede. da siju u neiskrčeno tlo, u tvrdu ledinu. Ali, kakono veli Aristotel »Navika je Za to im je rad neplodan. i.ruga priroda« i ovdje se vidi da su se Prijevara njihova sastoji se u tom sva ja tri brata mnogo promjenila, da što nijesu ostali vjerni svom programu. su stotine i stotinp godina naslagale u Profanirali su ideju demokratizma jer njihovim dušama drukčije navike, druksu činili ono što se najviše protivi toj čje uačine života i u njima stvorile ideji. Držeći se one stare poslovice drukčije mentalitete. Ta tri brata ra­ »gledaj šta ko radi a ne gledaj šta go­ zilaze se u svojim mislima, osjećajima, vori«, mi kod »demokrata« vidimo da željama i aspiracijama. Tom naslijeđe­ između njihova programa i djelovanja nom navikom, nekako i nehotice musli- i nema nikakve veze. Svojim pristaša­ man voli muslimana nego druga dva ma daju izvoznice i time trpaju milijobrata, katolik više ljubi katolika, prane u džepove nekolicine ljudi na račun voslavrii više osjeća za pravoslavnoga cijelog naroda. Svoje pristaše unapre­ nego za druga dva brata. Ovo je fakat đuju bez ikakva reda i pravila; druge kojeg su konstatirali oni što dalje gle­ zapostavljaju ili’ šikaniraju. Napadače, daju u prošlost, bolje promatraju sa­ otimče, ubojice i druge zlikovce ne kaž­ dašnjost i temeljitije se brinu za budu­ njavaju, nego ih puštaju na slobodu, da ćnost. Ti ljudi su osnovali svoje stran­ i dalje vrše svoja zla djela. Sve je to ke: pravoslavni svoju radikalnu, kato­ antipod pojma dedokratizam. To stvara lici svoju težačku i pučku, muslimani silno ogorčenje koje vrije u masama. svoju »J. M. Organizaciju«. Osnovali su Te mase, sakupljene u svoje tri grupe, ih ne zato, da i dalje podržavju ono 1 sve se više zbijaju i njihove stranke otuđivanje, onu zebnju, nepovjerenje i i postaju sve čvršće. Zajedničko nezado­ mržnja što ih je u nas ulio vjerski i i voljstvo koje potječe iz istog izvora, tnđihski politički odgoj, nego da pribli- I' približilo je te strapke jednu drugoj. že i sastave toliko vjekova rastavljenu ! Dale su ruku ruci i stavile se u zajed­ braću, da izglade opreke, koje dijele i ničku defenzivu prema t. z. »demokra­ ova tri brata, da iz njihovih duša ču­ tima« koji jedno govore a drugo rade, paju ono što ih cijepa, da im u srce kod kojih je pisani, program demokrat­ uliju međusobnu ljubav i povjerenje, ski, a radni program egoistično-apsoda ih dotjeraju pa da osjeća jedan za lutistički. drugoga i da se zavole onako kako se U toj defenzivi te su se tri stranke vole braća koja nijesu nikad rastavlje­ bor’ie protiv nepravdi 1 nasilju »demo­ no ni živjela. krata«. Onda su ovi počeli navaljivati jo.š bjesmje. i jer se ove tri stranke sli­ To je ideja koja rukovodi prvake ovih jepo ne pokoravaju njihovoj diktaturi, triju grupa. Ti su prvaci podijelili rad počeše ih prozivati separatistima, remeđu se i uzeli sebi za zadaću, da sva­ akcionarcima, crno-žutim i antiđržavki svoju grupu privede drugim dvjema nim elementima. Osobito je naša stran­ grupama, pa da se sve tri stope u jed­ ka najobilnije darivana tim epitetima. nu cjelinu, u kojoj više neće biti ni­ Denuncirali su nas svim mogućim izkakve razljike između pojedinaca. To nt'ŠMotinama. Ako smo se potužili na je težak rađ koji zahtijeva dosta na­ tolike napadaje i ubojstva rekli su nam pora, strpljivosti i ustrajnosti. Nije da smo neprijatelli države, ako smo to kamen iz kojega možeš brzo istesati upozorili da se pljačka muslimanska oblik kakav hoćeš. To je masa ljudi ko­ kuća ili otima muslimanska zemlja re­ ju treba postepeno odgajati dok joj se kli su nam da bunimo i da unosimo ne­ promijeni dosadašnji način mišljenja i red i zbrku u državu. Dakle prema nji­ osjećanja i dok se iz nje izdjela jedrnhovom postupku vidjelo se da nam ve­ stveui jugoslavenski oblik. Prvaci ti ve­ le: »mlatlću te. ama ti ne dam plakati. le: ako današnja generacija naših triju Trpi sve, a ne govori ništa!« To je ugrupa ulje u svemu jedinstvena i ne sli­ žasno ozlojedilo sve one koji imaju os­ či na pr. na jedinstvenost francuskog ili jećaja prema zlostavAjenoj musliman­ skoj masi. I svi su se ti patrijote oku- i pili u »J. M. 0.« bez obzira na dotada­ nje međusobne razlike u mišljenju. Os­ jećao se Hrvatom ili Srbinom, svaki I musliman, kojega je u duši bolilo ono \ što muslimani trpe, došao je u Organi­ zaciju. Posjednik ili težak, građanin ili seljak, svaki musliman koji je osjećao bijedu svoje braće, došao je u zajed­ ničko kolo da potraži lijeka nevolji svo­ je braće. Ni eventualno lično neraspo- I loženje jednoga naprama drugome nije I smetalo njihovu slogu. Jer vidili su da | se ne mogu odrhvati tolikoj nepravdi i nasilju što se ne će dobro združiti i 1 zajednički se boriti. »Demokratima« nije mirisala naša sloga, pa su udarili da razbiju naše re- i dove. Na sve moguće načine su nasto- I jali da nas rasciiene: potkupili su ne- I koliko muslimanski) kreatura koje niti i su u stanju štogod misliti ni osjećati za muslimane. Od tih muslimanskih krea­ tura neke su bile imenovane i u narod­ no predstavništvo. 1 kao što su neka­ da lažni proroci govorili da su Božiji poslanici, tako su i ove kupljene kre­ ature sebe nazivale narodnim zastupni- I cima. Oni su imali zadaću da prikazuju . muslimnsko stanje u ružičastom svjet­ lu, i da svojim lažnim prikazivanjem sakriju nepravdu i tiranijtT koju trpe i muslimani. Ali to niti je moglo pokriti pravog stanja muslimana, niti je uzdr­ malo našu zajednicu. Svijesni muslima- 1 ni koji imaju srca, i osjećaju za svoju braću ostali su čvrstvo uz svoju Orga- | nizaciju i neustrašivo su se borili pro­ tiv svih navala. Iza toga su »demokrati« pokušali na i jedan drugi način da nas rascijepe. । Namamili su nekoliko slabšnih karktera, pa su poduzeli da preko njih osnu­ ju »Muslimansku težačku stranjtu«. 1 ovi su se »novi« elementi dali u službu »demokrata« ne iz uvjerenja, nego zbog toga što su dobili pomoć za to da razbiju našu zajednicu i još možda zbog toga što lično, ne vole neke ljude u Organi­ zaciji. Poduzeće im nije uspjelo, jer i seljak ј građanin osjećaju da nam je njpotrcbnlja sloga, pa prezire zlu na­ mjeru tili elemenata koji su pošli da ruše tu slogu, te im dovikuju: »Mi ima­ mo svoju Organizaciju. Od nje ćemo tražiti da štiti i težačke kao i sve dru­ ge muslimanske interese. Kakvu hoće­ te novu stranku? Valjda je malo što trčimo, pa hoćete da nas rascijepite, da nas onda mogu lakše tući i tlačiti«. I kao da nije dosta ovo burgijanje naših zajedničkih tlačitelja i njihovo na­ stojanje, da nas zavade, nego sad se ja­ vlja opet grupica onih ljudi koji dosad nijesu pripadali nij ednoj stranci. Dr. Safvet beg Bašagić koji je od prevrata ovamo kroz 15 mjeseci šutio, niti je što pisao ni govorio u obranu muslima­ na, dolazi na ideju da osnuje starnku baš danas kad se radi o sastavu bosan­ ske vlade. To je simptomatično. Safvetbegovu sposobnost u pjesništvu ne će niko zanijekati. Ali to nije dovoljno da nam razjasni za što on nije osjetio po­ trebe prije ili da osnuje stranku ili da se priključi kojoj postojećoj stranci. Ta sposobnost nije dovoljna također da nam razjasni kako se može dovesti u sklad Safvetbegov patriotizam sa nam­ jerom koja ide za tim, da rascijepi mu­ slimane u dvije stranke i to danas, kad im je sloga najpotrebnija. Mustajbeg Halilbašč je također jedan od iniciatora te stranke. Mustajbeg, koji je vidio na vakufskim izborima da mu je čaršila okrenula leđa baš za to što neće da stunl ondje, gdje su svi muslimani, na­ stoji da osnivaniem nove stranke opet ispliva na površinu. On ne će u »J. M. 0.« jer je Pčno neraspoložen prema ne­ komu i nekomu. I sad radi tog njego­ Godina II. va ličnog neraspolžerija treba da se razbija sloga muslimana. Mustajbeg bi bio mnogo bolje štovan od svakoga, kad bi barem mirovao i ne unosio raz­ dora medu muslimane, ako ne može da nadvlada svoju antipatiju prema x-u ili y-u i stupi u našu zajednicu. Drugi opet koji su kumovali osniva­ nju te stranke jesu oni koji bi htjeli se­ bi osigurati da vječito sjede kao člano­ vi u gradskom zastupstvu. Učvršćivati svoj položaj, to je dopušteno, ali ako je za to potreban razdor muslimana, to je nemoralno. Dakle, kako se vidi glavni pokretač je toga svega: lična mržnja, ambicija i sebičnost. Jesu li ti elementi pokušah da stupe u našu organizaciju gdje su svi musli­ mani, pa da je učvrste? Jok, to oni niiesu učinili. A za što? Jer im se ne sviđa pisanje »Pravde« i rad Organiza­ cije. A jesu li oni to gdjegod javno kritikovali i konkretno kazali šta im se ne sviđa? Jesu li poduzeli kakve korake, da poprave »Pravdine« pogrješke? Je­ su li pokušali da posavlctuju vođe Or­ ganizacije i da im kažu šta valja, a šta ne valja?. Jok! ništa toga. Nego oni samo po ćošama, budžacima i ćefencima šaputaju, kleveću sve pravdaše koji su se dosad1 toliko izlagali najžešćim navalama sa svih strana. Oni burgijaju potajno i truju pojedince muslimane sa­ mo nek se sruši ova sloga. Oni nijesu protiv našeg programa, nego su protiv naših nekih ličnosti. AH mi vedra čela i svečano izjavlj№ jemo svim muslimanima: čim bude prva skupština naše Organizacije ako se ne sviđa koji član našeg centralnog odbora, ako nije na svom mjestu, neka ga, bez imalo milosrđa, ukloni i na njegovo mjesto izabere drugoga. Ako mi s v i ne valjamo neka nas skupština sve izmi­ jeni. Nama je jedina briga, nek se na ovom programu očuva sloga muslima­ na. 0 ličnostima ne vodimo računa. Bili mi ili koji drugi, nek su muslimanski in­ teresi zaštićeni. To je glavno. Imaju li Bašagić i Halilbašić kuraži da ovako nešto reknu? Je ii njima pre­ ča muslimanska sloga nego njihovi lični interesi? Bi li oni žrtvovali svoju am­ biciju i ličnu mržnju samo za to. da se očuva muslimanska sloga? Na ova sva pitanja odgovara nam njihov pokušaj da razbiju tu slogu. Makar i musi, sloga propala, samo nek se udovolji njihovoj ambicijt. To je kod njih onaj sveti ego­ izam kojemu mi evo sada naviješćujemo rat. Sarajevo, 19. marta.t Prcsbiro donosi ovaj službeni komunike: »Pošto se vode pregovori za sa­ stav koncentracionog kabineta, za sa­ da ie odgođeno pitanje promjena na povjereničkim mjestima kod zem. vlade za Bosnu j Hercegovinu«. Kratki ovaj komunike ne govori mno­ go i govori mnogo. Kako se već uzme, ^to se nas tiče mi možemo naglasiti samo jedno: Kako se god razvile pri­ like među drugim grupama, za nas je situacija jedna te ista: među nama de­ mokrati nemaju nikakva oslona, pa na naš konto ne mogu tražiti nikakvih us­ tupaka. Naša organizacija predstavlja trećinu pučanstva i kao takova ima prava, da prema svojoj brojčanoj snazi uzme vidna udjela i u koalicionoj i u koncentracionoj vladi. Kod tog prava ostajemo i od njeg ne ćemo nimalo po­ pustiti. Uvjereni smo, da ćemo u tom naići na razumijevanje kod svih stranaka parlamentarnoga bloka, pa nas odgoda nimalo ne smeta. �btraa 2 Страна .PRAVDA" — „НЕАВДА' Pitanje nar. poslanika g. ara M. apahe a g ministra ishrani; н zemlja. Prijašnja vlada izdala je uredbu o suzbijanju skupoće, a pokrajinsko vla­ de nadopunile su tu uredbu posebnim uredbama. Cilj, za kojim ova uredba i ove naredbe idu, mora svatko u ovim teškim vremenima odobriti. No da se ovaj cilj uzmogne postići, glavna je predpostava, da odredbe o suzbijanju skupoće budu u čitavom kraljevstvu jednake, i da budu jednako provađane. Na žalost nije tako, jer dok u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji postoje vrlo stro­ ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje se još strožije provađaju, dotle u Beo­ gradu i ostaloj Srbiji nema ovakvih na­ ređenja. Pošijedica je toga, da u onim kraje­ vima, gdje se ove uredbe provađaju, nastaje sve veća oskudica robe, naro­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgov­ ci iz Srbijo i Vojvodine. Dok se u Hr­ vatskoj i Bosni mora označiti cijena 1 na posve luksuznoj robi i dok su radi neoznačivanja cijena na takvoj robi u Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani sa 20.000 kruna globe i više dana zatvo­ ra. obustavom posla na više dana, do­ tle u. pr. u Beogrdu nije ni na najpotreb­ itijoj robi označena cijena. Stoga pitam gospodina ministra, da li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. marta 1920. Dr. M. S p a h o. Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. U 124. broju našeg lista od 21. febru- | ša biće mu stvar sasvim jednostavna: Midhatbeg je nevljalac jer ne posta­ ara o. g. donesosmo pritužbu tamoš­ de »demokrata«. Nu mi ćemo ovu afenjih muslimana, a danas smo u stanju, da našoj javnosti dadnemo opširniji pri­ 1 ru prikazati podrobnije, jer je tipičan kaz nepodnošljivog stanja, koje vlada primjer za »demokratsku« upravu u u tim nesretnim krajevima naše blaže­ ovim krajevima. ne domovine. Informacija nam je od Midhatbeg je rodom iz Godijeva, potpuno pouzdana izvjestitelja i izno­ sreza Bijelo Polje i pripada odličnoj po­ seći je na javnost obraćamo na nju orodici, koja je dala mnogo inteligent­ sobitu pažnju naše centralne vlade uz nih sinova i oduvijek promicala pro­ kategoričan zahtjev, da prešnim i svjetu. Može se reći da je radi toga odlučnim mjerama učini kraj oova familija uvijek bila medu prsim fa­ vom bezvlađu i savršenoj anarhiji, koju milijama Sandžaka i da je vodila goto­ zavedoše .demokratski« eksponenti. vo glavnu riječ. I Midhatbeg se je po­ Ne ćemo se opuštati u daljnje komensvetio nauci, a uz to ima i vrlo razvi­ tarisanje i dajemo riječ našem dopisni­ jenu političku žicu i jaku energiju. Još ku. On piše: kao đak carigradske »daruš-šefekke« Bijelo Polje, koncem februara, | u najvećem jeku apsolutizma izdavaše đački listić, kojim je iako revoltirao BJELOPOLJSKI BELA KUHN. — duhove, da su daći napravili juriš na ŽENSKI PRSTI. — POLITIČKI PRO­ babu aliju (portu). Svršivši taj zavod, GONI. — AFERA MIDHATBEGA HOupisao se je na pravni fakultet cariDŽlCA. — TORTURA U TAMNICA­ I gradskog sveučilišta i stupivši u veze MA. — O CINOVNIŠTVU. sa mladotuTskim emigrantima upustio sc jc u odlučnu borbu sa Abdul-HamiSlomom Austrije naš je okrug potpu­ dovim režimom. Nakon mladoturskog no opljačkan' od crnogorskih komita. prevrata i kao član solunskog kluba, Ta pljačka traje i danas tako, da na­ igrao je veliku ulogu u borbi proti kon­ rodu nije ništa ostalo, pa naš kraj pru­ trarevoluciji i za uspostavu ustavnosti. ža sliku potpune pustoši. Ušljed toga No nakon ubojstva Nazimpaše razišao je kod nas najvažnije pitanje: pita­ se je sa svojim političkim drugovima i nje kruha. Oko tog se je pitanja, iza balkanskog rata pobjegao jc u Sa­ sve do posljednjih dana, vrtio cijeli naš život; korica kruha bijaše nam alfa i | rajevo. a odatle je krenuo u Pariš, omega. Uza sve to je provokacija u- ; Atenu, Beč, Švicarsku i neke druge ev­ rednika skoplianskog lista »Demokrat« ! ropske centre. Izmirivši se ponovno sa unijela novu notu u naš patnički život, Mladoturcima, vratio se jc opet u Cari­ grad i nasavio svoj rad. pa se je i ovaj goli i gladni svijet osim kruha počeo da bavi i — politikom. Za vrijeme ermenskih pokolja Midhat­ Malo čudno, ali ipak istinito. beg je bio u Evropi, pa je potpuno ne­ Kao što je poznato, u Skopiju je ne- I istinita potvora »demokrata« o njego­ vom tobožnjem sudjelovanju pri tim J davno održan muslimanski kongres, na koji pristupiše delegati iz svih krajeva 1 pokoljima. To je obična podvala, koja je od strane »demokrata«, a naročito Sandžaka i Makedonije.. Rezultat i za­ ključi ovog kongresa nijesu po kontu I njihovih eksponenata na skopaljskom kongresu, Rebca i Kulenovića, izneše»demokratskoj« zajednici, pa je njeno novinstvo nadalo silnu dreku i najbe- I na radi toga, što je spriječio njihove savjesniju hajku na istaknutije članove ; planove na tom kongresu. Neosnovanost ovog kongresa. Glavna je paljba upe- j te drske podvale dokazuje činjenica, da je Midhatbeg došao u svoje rodno mje- ' rena proti našem zastupniku Midhatbegu Hodžiću i prištinskom prvaku Ne- i sto na nagovor i zauzimanje srbijan- j skog pukovnika Nikolajevića i to se- . djibbegu Dragi. Zašto ta dreka i vika dam — osam mjeseci iza primirja sa I na ljude, koji osnovaše jednu javnu po­ Turskom. Kad bi on sudjelovao u er- , litičku organizaciju, koji objaviše svoj menskim pokoljima, zar bi mogao se- i program i koji izričito naglasiše. da će dam mjeseci biti u Carigradu, a da ga se u svom političkom radu naslanjati kao i druge ne pritvori antantina ko­ na koju od postojećih velikih stranaka? manda? Međutim on nesamo da nije । Cemv. ta bezdušna hajka »demokrat­ pritvoren, nego je dapače pažen i za ske« štampe na grupu, koja se je u njegov se je povratak u domovinu bri- ; bližoj budućnosti vrlo lahko mogla oslo­ nulo samo naše poslanstvo. Da bijaše ■ niti i na demokrate? Čemu hajka baš na Midhatbega Hodžića, koji se je po- ' upleten u ermenske pokolje, zar ga ne [ vratio u domovinu ima deset mjeseci ; bi prijavili sami Ermeni i zar se ne bi I stanjio u Malti, umjesto da dođe u Bi­ i o kojem ta ista štampa, prije kongre­ jelo Polje? Uzrok dakle njegova pro- I sa, nije progovorila ni jedne nepovolj­ gona nije i ne može biti »zvjerstvo nad ! ne riječi, premda ga je vrlo dobro po­ Ermenima«, već se ima tražiti u nje- i znavala? Do kongresa Hodžić niti bi­ govu političkom držanju. jaše zatomik Ermena, ni dušmanin Sr­ ba, a kamo li neprijatelj hrišćana. Po­ Vrativši se u domovinu i opazivši i pustoš svog rodnog kraja, Midhatbeg I zitivno znamo, da je Midhatbeg, za vri­ jeme svog sedmomjesečnog boravka u sc je zgrozio nad ovim nebratskim po- [ Beogradu, imao na stotine sastanaka stupkom i odmah se je zaputio u Beo­ gotovo sa svima »demokratskim« pr­ grad, da na mjerodavnim mjestima pri­ vacima: znamo da su ga baš oni pri­ kaže to grozno stanje i podastre spi­ zivali i s njim konferirali o svim poli­ sak ubijenih i orobljenih. Midhatbeg je tičkim pitanjma. Znamo i to, da su ti pri tom pokazao veliku srčanost i sve isti »demokrati« g. Hodžiću nudili vi­ je poimence naveo krivce pokolja, te soka činovnička zvanja. Kako onda, da zatražio da vlada u te krajeve pošalje on na jedanput postade tako opasan istražnu komisiju. Istodobno je zamolio ■buntovnik« i zašto baš odmah nakon da se svrgnu crnogorski činovnici, koji su tamo služili još pod upravom kralja skopljanskog kongresa? Ko zna »de­ Nikole i da se mjesto njih postave srmokratske« metode u dobijanju prista­ Spoj 136 Broj u glavnom i zadnji ostatak slobodnog posjedi. Brutalna lakomost seljaka za našom zemljom tako je .razuzdana, tako je brutalna, tako je bezobzirna, da se­ ljaci, koji imaju i suviše kmetovske i vlastite zemlje, ostavljaju tu zemlju ne­ obrađenu a otimaju zeinljoposjednicicima muslimanima i zadnju njivicu i tim uzimaju mogućnost da mogu zara­ diti koricu hljeba. Isto tako nasrću se­ ljaci na seoske zgrade posjednika i si­ lom ili prisvajaju. Ako koji posjednik hoće, da u svojim rukama drži i da so­ bom obradi koju česticu svoga sloboda nog posjeda, mora da se osobno brani i mora da svoj život riskira. I mnogi već tako rade i riskiraju svoje živote, jer misle: ako nam se sve otme, mora­ mo i onako sa našom dječicom od bi­ jede i oskudice polagano i kukavno »Tempa« i Hrasnica. Pod, gornjim mrijeti pa nam je bolje, da brzo i čas­ naslovom donosi zagrebačka »Nar. Po­ no poginemo, braneći naša prava, naš litika« ovu bilješku: »Demokrati« su imetak i naš optsanak. preko dopisnika pariškog »Tcmpsa« Zemljoposjednici su najlojalniji poda­ servirali francuskoj javnosti aferu dra nici i najpouzdaniji elemenat reda i mi­ Hrasnice, istaknuvši da je on kao au­ ra. Ove su podajničke vrline za državu strijski vojni sudac u Kragujevcu osu­ i za irarod osobito u današnjim vreme­ dio mnogo Srba na vješala. U svojoj nima socijalnog ј ekonomskog razsula stranačkoj mržnji i zaslijepljenosti de­ od neizmjerne vrijednosti. Nije daklen mokrati nijesu mogli ili nijesu htjeli da nikako u interesu države i naroda, da vide, kako bi taj lažni izvještaj mogao se od posjednika napravi nov proleta­ da silno naškodi ugledu naše države u rijat, koji će pomnožiti i pojačati ele­ tuđini. Nova je vlada službeno demanti­ ment razsula. rala tu vije.st te je izjavila, da su do­ U Bosni i Hercegovini Ima oko 50.000 tične osude izrečene mjesec dana iza i posjednika. Od zemlje pod kmetima i odlaska dra Hrasnice iz Kragujevca«. od slobodnog posjeda pripada musli­ Drago nam je konstatirati da su »de­ manima preko 90%. Od opstanka i namokratske« laži ispravljene J u inoprcdka posjednika muslimana ovisi u stranstvu i stavili bismo pitanje: Kako velikoj mjeri i opstanak ostalih musli­ će centralna vlada obračunati sa droin mana. Reissom, koji služi kao kompetentni iz­ Posjednici su samo u Bosni i Herce­ vor za ove laži o dru Hrasnici. Drži­ govini sasvim obežpravljeni, dočim po­ mo, da je vladina dužnost, da ovog go­ sjednici u-drugim pokrajinama naše dr­ spodina pozove na red, kad već sam žave uživaju dovoljnu pravnu zaštitu i nema toliko građanske kuraži, pa da od pravnu sigurnost. Naredba od 31. janu­ sebe ispravi svoju zabludu. ara, kojom je zabranjena prodaja beglučkih šuma i gore spomenuta naredba »Glasu Naroda« popiše mozak — foo regulisanju slobodnog posjeda izda­ čanske čavke. I u prekjučeranjem broju te su samo za Bosnu i Hercegovinu. posvetio je »padu« našeg urednika po­ Iz svega ovoga proizlazi jasno, d.a su seban sastavak na prvoj strani i veli ni manje ni više, nego đn je izvfždan i n i nepravde i nasilja proti posjdenicima Bosne 1 Hercegovine u glavnom nape-- Cajniču. Sa koliko nekritičnosti piše rene proti muslimanima. To je teror ve­ »Glas Naroda« vidi se najbolje po tom, ćine proti muslimanskoj manjini. Ta ve­ ^о se je naš urednik vratio iz Foče u ćina misli, d? sa muslimanskom manji­ ponedjeljak, a bijedni »Glas« trabunja nom može raditi štogod hoće, da ta o fočanskoj skupštini od — utorka i umanjina zavisi od njezine milosti. Ali to za sve to ima »haber« da je Korkut izbaš nije tako, jer je vlada dužna, da i viždan i u Čajniču. u koje niti je išao, manjinama osigura sve pravne i stvar­ niti kanio ići. ne garancije, koje' većine uživaju. Ova Dobro bi bilo, kad bi dječica oko ravnopravnost mora se prije ili poslije »Glasa« uzela zemljopisnu kartu, pa u svakom pogledu i pri provađanju ag­ upamtila položaj Foče i Cajniča. Ne bi rarne reforme ostvariti. se bar ovako smrtno blamirala. Jer iz­ Na temelju rečenog molimo iznova vještaj od četvrtka nesamo da je la­ da sc ukinu sve "odredbe, kojima su na­ žan, nego i glup. Uprav kao da ga je ša prava glede slobodnog posjeda og­ pisao kakav bivši gatački kočijaš, što raničena a naročito uredba od 31. ja­ u Trebinju odnese nagradu pri skaka­ nuara 1920. i. od 14. februara 1920. i da nju na mijeh. se ta naša prava potpuno uzpostave i osigurajte , Ujedno molimo za brzo povoljno riješenje. Ako vlada ovoj našoj molbi nebi udovoljlia prekršila bi obećanje, da će se agrarno pitanje pravedno riješiti, ogriješila bi sc o princip ravnopravnosti, sankcionisala bi iznova stanje bezpravCentralni odbor udruženja zemljopo­ nosti ј bezzakonja i upropastila na hi­ sjednika za B. i H. na osnovu zaključ­ ljade posjednika. ka izvanredne glavne skupštine od 11. Udruženje zemljoposjednika marta o. g. uputio je centralnoj vladi za Bosnu i Hercegovinu. ovu predstavku: »Institucija prava vlasništva jedan je Radi pomanjkanja prostora ispustili od najglavnijih temelja društvenog i dr­ smo konkretne slučajeve nasilja, koje žavnog reda i jedan od najpotrebnijih, su u gornjo predstavci navedeni. najjačih i najpovoljnijih faktora za kul­ Uredništvo. turni napredak ljudske zajednice. Što­ god su jače garancije za pravnu sigur­ nost, tim je jača pobuda i volja za ra­ dom i tim jc sigurniji i veći napredak kulture i civilizacje. Svaka vlada, koja želi mir i red i kulturni napredak u dr­ »Tcmps«-u javljaju iz Carigrada: Na žavi, treba da štiti nepovredijivost vla­ izvanrednoj sjednici parlamenta proči­ sništva. tao je veliki vezir na svečani način koBivša vlada postupala jc sasvim pro­ munike francuskog nadkomesara u Ca­ tivno sa vlasništvom zemljoposjednika rigradu, u kojem se javlja, da je rijeu Bosni i Hercegovini. Ona je bezduššenjem aliirskih država ostavljen Tur­ nom agitacijom i nezakonitim zvaničnim skoj Carigrad kao prijestonica carevi­ uredbama faktično uništila princip vla­ ne i sjedište sveislamskog halife. Izmir sništva i uvela i sankciotrisala pravo isto ostaje pod suverenitetom sultana. jačega, pravo brutalne sile, pravo oti­ Koimmike je pozdravljen sa burnim omačine. Ona je abdicirala u korist kme­ dobravanjem i klicanjem Francuskoj i ta i seljaka predavši im nas i naš ime­ njezinoj vladi, nadajući se, da će se u tak na milost i nemilost Mi smo lišeni buduće učvrstiti francusko-turski sa­ svih prava i svake pravne zaštite. vez. Ministar unutarnjih djela Je poslao Odmah iza prevrata oduzeta nam je svima provincijalnim upravama brzojav sva zemlja pod kmetom. U proljeću i sđijedećg sadržaja: »Sa velikim Vam jeseni 1919. uzurpirali su nahuškani se­ veseljem stavljam do znanja, da je rlljaci veliki dio slobodnog posjeda a ješenjem aliirskih sila ostao Carigrad vlasti su to nasilje tolerirali. Uredbom i nadalje kao naša prijestonica i kao od 14. februara 1920. oduzima nam se sjedište hallfata. Zahvalimo Svcmogu- I bijansKi činovnici. Oba su ova zahtjeva prihvaćena, pa je istražna komisija bila otpočela svoj rad, ali je otišla samo u . Kosovski okrug i Makedoniju, dočim u i Sandžak nije još zavirila. Zašto, to nije i poznato, ali je sva prilika, da se uzrok opozivu povjerenstva ima tražiti u tom, i što je bilo počelo razotkrivati sakata' štine Brbićevićeve uprave i što bi sc njegovim ispitivanjem potvrditi svi na: vodio progonu nas muslimana i ustano­ vila potpuna lažnost pisanja »demo­ kratske« štampe. (Nastaviće se). Bilješke. Predstavka udruženja zemljoposjedniha. Turska. �ПРЛВДА" — „PRAVDA, Ђрој 135 — Broj Страна 3. Živjeli rodoljubivi Dervenčani i bili i od prisutnih 228 K za našu »Pravdu«, lijepirii primjerom svoj braći muslima­ ■ koja dosljedna svoga imena zaslužuje, I da je se češće i sa većim prilozima sjenima Bosne i Hercegovine! Г timo sa svih strana! Vlasenica, 14. marta. Tajnik: Predsjednik »J. M. O.« • Duboko dirnuti navodima iznešeI Rasim Begović. Kadić Ragib. usm u uvodnom čjanki »Pravde-, od 6. marta 1920. pad iH'levm .Рп-крјСTešanj, 15. marta. Šaljemo vam K 160.—, koju je svolc Je već«, prečim i isti članak ve­ čeras pted sagupljemm Can-jvima ! tu sakupilo jedno društavnee čitajući društva »Zore« sop g„ sa uslmcm sa­ i članak »Prekipjelo je već«, kao dobroslušaše. Tom pnli ••, n sahrasmo prilog i voljni prilog za »Pravdu«. proglas u kojem veli, da su Kapp i Liittwitz bezuslovno odstupili, pa da je tim svom svijetu dokazano, da demo­ kracija u njemačkoj republici nije nikakova obmana. Sadjt treba opet pri­ hvatiti rad, koji je zločinački prekinut, pa je stoga nužno, da radništvo položi svoje jako oružje, naime generalni štrajk. Vlada će izdajice domovine najstrožije kazniti, te će se pobrinuti, da vojska nikad više ne zadire u sudbinu njemačkog naroda. Socijalno-demokratska stranka izdala je proglas u kome pozivlje narod, da odustane od gene­ I mo, da li on imade tu moć, ali je to ralnog štrajka, a da se naprotiv nao­ i činjenica. Znače valjda njegovi predruža svim drugim oružjem za najžešću I postavljeni. Još i gore čini taj čovjek. borbu protiv reakcije. Poslušajte, ali se ne čudite, jer da ga Velika Kladuša, početkom marta. »Vorw8rts« javlja, da vodstvo socipoznate ne bi se čudili: Ovdje je otvo­ (Austrijski beamteri. — Viši državni jal-demokratske stranke još nije izdalo ren tečaj za analfabete i zauzimanjem interesi. — Žandarska nasilja.) Za vri­ naredbu, da se u Berlinu obustavi ge­ jeme austrijske uprave vični smo bili ; nekih ljudi pohodilo ga je 140 osoba, neralni štrajk. Ono traži ostup baltičsvakakvu činovništvu, jer je ovaj naš , sve mladića iznad obvezatne nastave. kraj bio za njih kao neko popravilište, I To je valjda bio trn u oku ovdašnjoj i klh četa i jamstvo, da je sva vlast u i kad jedan nije mogao nigdje paliti, : žandarskoj postaji, koja pohvata mla- i rukama stare vlade. onda su ga ovamo slali. To nam je či­ ' diče, kad su se kući vraćali i dadne im ni krivim ni dužnim nekolike vruće nila austrijska vlada'; ali se nijesmo na­ dali, da će to još i ova vlada činiti. Za i po turu. Odmah su bili prestali poha- j 40 godina austrijskog režima doživlja­ i dati tečaj, ali smo ih umirili i neke na- i govorili da opet pohode taj tečaj, a vali smo svega i svašta, ali ovako kao Irtihali dari beka. U utorak dne 16. školski se odbor pritužio na nadležne I o. mj. preminuo je u Visokom tamošnji sa sadašnjim upraviteljem Stevom Kurvlasti zbog toga batinanja. Mjesto da balićem ne doživjestno još nikada. Mo­ dugogodišnji kadija Vehbi ef. Sikirić. su oružnici na odgovornost pozvani, to že jedan činovnik biti hrđava karakte­ Merhum je bio vrlo obljubljena ličnost oni opetuju na 6. o. mj. u noći uhvativši ra. ali da se služi krivotvorenjem tu­ i poznata u cijeloj zemlji radi svoga opet djecu pa udri. Rezultat je bio zađih potpisa, to još nevidjesmo. Na 3. patriotizma i dobrote. Koliko je bio tvorenie tečaja! Tako naši žandari mje­ februara je naime upravitelj ispostave obljubljen, najbolje je pokazala njego­ sto da nastoje, da se analfabetizam Stevo Kurbalić poslao odavde na mi­ va dženaza, koja je bila do sada nešto smanjuje, oni ga još više šire. nistarstvo unutarnjih djela i zem. vladu neviđena u Visokom. Uz svoje službe­ Dok su bili austrijski žandari, ovake brzojav sa 36 potpisa najvidenijih ljudi ne dužnosti, koje je najsavjesnije obav­ stvari smo razumjeli, ali danas to ne ove ispostave, kao da oni mole da on ljao, bio je predsjednikom vakufskog možemo pojmiti. Tražimo, da se od ­ ostane i dalje ovdje. Kad čovjek pro­ povjerenstva, te mjesnog odbora naše mah stroga istraga provede i krivci čita taj brzojav, bi rekao, da nema u organizacije. Mevla rahniet ejlesun! kazne, jer rivo ne možemp više sno ­ cijelom našem kraljevstvu boljeg i spo­ Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. G. siti. Krajišnik. sobnijeg činovnika. Ko kad čovjek daje Muhamed ef. Karabcg, predsjednik ko­ mnijenje sam o sebi. Potpisane ljude tarskog vakufsko-mearlfskog povjeren­ niti je pitao, a niti je ikakav njih pot­ stva u Mostaru sakupio je za naš list pisao ili šta zna o tome. Odmah čim su K 263. - , koju su svotu d: rovala slije­ za to ljudi saznali, javili su vladi i mi­ deća gospoda: -Hadži Husaga Kajtaz K nistarstvu, koje su ujedno molili, da im 100.—, Hasan ef. Kotlo K 50.—, Osman Zaposjednuće Carigrada. Službeno se taj čovjek već jednom s vrata ski­ ef. Efica K 30.—, H. Hasan ef. Vučjakoje potvrđena vijest, da su engleske i sa­ ne. Jadni Kurbalić i njegovi prijatelji vić 1 H. Salihaga Ribica po K 20.—. vezničke čete zaposjele Carigrad. BoTrbojević i Zatezalo mislili su da se to Ibraga Alikalnć K 13.—, Mujaga Rajnar Law, rekao je u Donjoj Kući, da može i.danas kao nekad u austrijsko ković H. Salihov, Mehmed Ćorda i Huje ta zaprema izvršena po dogovoru. doba činiti, a da za to neće niko sa­ saga Hadžiosmanović po K 10.—. Govori se da su pri tome poginula 2 en- i znati. Čudnovato nam je samo da je Živjeli i mnogi se u ovaj lijepi prim­ gleska vojnika i da je ranjen jedan ofi­ tome brzojavu kumovao i naš učitelj jer ugledali! cir i 3 vojnika. Javljeno je turskoj vla­ Jusitf ef. Pečenković. Kakav je to upravitelj? Doznajemo. di, da će zaprema trajati dok turska vla­ Kad čovjek vid- ovaj brzojav, onda da u Gornjem Vakufu stoji na čelu ispo­ da ne bude izvršila mirovne ugovore istom može mislit1, kakve je sve brzo­ stave upravitelj (»demokrata«) Mitar prema obvezi. Saveznici nijesu uzeli u jave Kurbalić slao povodom TrbojeviStanivuković, sa 4 razreda osnovne ruke opću upravu, već su samo zaprećeva' premještaja. Naime, financijski je škole, koji ima svoje zakone za vla­ mili ministarstvo rata i mornarice. Po­ nadpriglednik Jpvo Trbojević bio više danje s narodom. Zatvara ni za što ne­ štanska i telegrafska služba kao i plo­ puta premješten odavde i uvijek se vine muslimane i po 10 dana (kao Her­ vidba po Bosporu stoje pod nadzorom Stevo Kurbalić zauzeo za njega, jer da cega, Zukića, Subašića), globi ih po savezničkih oficira. viši državni interesi zahtijevaju, da on 1.000 K, kao M. A. što je malo u ćejfu Carigradski dopisnik Reuterovog uostane ovdje. Ti viši državni interesi i došao iz Prozora, i jednog kasapa, što reda javlja, da su savezničke čete pod sastoje se do sada jedino u tome, što je prodavao meso po 14 kruna, umje­ zapovjedništvom engleskog generala je Trbojević začetnik objede na troji­ sto po 14—16, kao drugi što prodaju. Milnera. Među tim četama imade jakih cu uglednih ovdašnjih muslimana, te Jednog seljaka ie globio sa 4.000 kruna su ovi došli na optužničku klupu zbog - odjela indijsklu muslimanskih četa. Sve zato, što je samo t r a m p i o 4 ovce veleizdaje. Dabome da im se nije mo- j se čete nalaze u sjajnom zdravstvenom s drugim iz prozorskog kotara, a što I glo ništa dokazati, a Trbojević zbog te i stanju. Stanovništvo ih prima sa naj­ •on švercuje i po osam partija vo­ .objede nije ni na odgovornost pozvan. | srdačnijim povjerenjem; ono se ubrzo lova u Dalmaciju, to je ništa. smirilo i sada mirno vrši svoje obične Nadalje je u maju mjesecu prošle go­ U kancelariju se uvrati po dva sata poslove. Saveznički ratni brodovi sudje ­ dine na svoju ruku naplaćivao duhan­ na dan, a nekad i nikako, pa ni utor­ lovali su također u ovoj ekspediciji. Sa­ ske karte po 2 K mjesto po jednu i od kom, kad ljudi dolaze na pozivnice iz Derventa 17. marta. mi engleski ratni brodovi su iskrcali po sakupljenih 3500 kruna ;e samo 1400 5—6 sati daljine i uzalud čekaju, nego »šaljemo Vam za našu »Pravdu« K prilici 4000 momaka mornaričke pješa ­ dao ti dobrotvorne svrhe, a za drugi se razbija mahmurluk kod Marka na Plo­ 720, koju smo svotu sakupili međusob­ dije. Engleski ratni brod »Benbow« unovac ne zna. Tražili smo od financij­ či, kojemu je predao muhur od Stipe, no na predlog g. Mustafa bega Kapetasidrio se blizu Gaiate i naperio je svo­ skog ravnateljstva u Bihaću, da nam pa upravitelju nije rakija kod Marka novića Ljubušaka. Ova je svota sa­ je topove na Stambul. Drugi jedan en­ naš nepravedno oduzeti novac natrag skupa, a i Marko nije daleko, 4 km od kupljena prilikom članka »Prekipjelo je gleski ratni brod pristao je kraj arse­ varoši, t. j. blizu »amerikanske robe«. povrati, jer ne smatramo Trbojevića već«, u kojem je prikazan naš teški nala na Zlatnom Rogu. Ostali ratni bro­ Eh, opet ta amerikanska roba, to je kompetentnim da nam propisuje pore­ položaj sa' puno žarke ljubavi i sa ve­ kao živa. Došlo je de v e t bala (odje­ dovi usidrili su se na Bosporu i pripra­ ze, kad mi već državne poreze i onako likom objektivnošću. Držimo, da je naj­ plaćamo. Financ. ravnateljstvo je to će) upravitelju pod ključ, a razdijelje­ vni za svaki shtčaj, da stupe u akciju. bolje na ovaj način izreći priznanje vr­ no samo pet bala; ostalo se sasušilo. obećalo, alt do danas nije izvršilo, te Amerika o turskom pitanju. Po vi­ Mjesni odbor za zaštitu djece nije te lo vrijednom piscu. Ujedno se obraća­ ovijem pitamo delegata ministarstva fi­ jesti »Tempsa« vlada Sjedinjenih Dr­ mo na Vas sa predlogom, da se u ci­ robe razdijelio, a kažu da je otišlo iz­ nancija, kad ćemo nepravedno nam od­ žava još se nije izjavila o načinu rijevješće oblasnom odboru da ju je razdi­ jeloj zemlji povede opsežna akcija za uzeti novac natrag dobiti? Treći viši šenja turskog problema, što joj ga je sakupljanje priloga, kako bi se što prije državni interes biće valjda Trobojevijelio. Sirotinja je dobila sitniž i krpe, predložio francuski poslanik Jusserand. dok su se otpadci — kaputil — poslije omogućilo izlaženje naše »Pravde« kao ćeva manipulacija sa soli. Dok je on Jedino je Polk izjavio svoje osobno mi­ prodavali po Gor. Vakufu koliko hoćeš; dnevnika. Nuzgredno priopćujemo ime­ dijelio, plaćali smo je po 30 kruna kg. šljenje o predlogu glede turskog pitanja na darovatelja: po K 100.—: g. Halepodo Bugojna ih je bilo i do Prozora. a kako je dijeiio, vidi se najbolje iz koji ie saopćen američkom poslaniku Šta ćete, kad je upravitelj zaboravan, vić Mahmutaga; po K 50.—: gg. Kruspisa kaznenog suda u Cazinu. Ovakih D’ Avisu u Londonu. pić Mustajbeg i Mlivić Zulfo: po K 40: pa takve sitnice previdi, kao što je jed­ i sličnih viših interesa mogli bi vazdan Neuspjeh njemačkog prevrata. — gg. Dizdarević Tahiraga. H. Seidić nom u zaboravnosti htio i tuđu kravu nabrajati, ali ćemo sada preći na dru­ Javljaju iz Berlina službeno : Ge ­ Smallaga i Mulabegović Smailbeg; po zvonaru sebi otjerati, u uvjerenju valj­ go zlo, koje nas tišti. neralni pokrajinski direktor Kapp od ­ K 20.—': gg. Abdullttbcfendić Šemsi Žandarska su nasilja već pretrpala! da da je njegova. stupio je radi mira. Državni kancelar beg, Bcgovlć Mlralembeg, Kapetanović Ima i drugih stvari, kao što ie pePremetačiuie, sumnjičenja, .proglašava­ Schiffer dozvolio mu je ispred držav. Liubušak Mustafa beg, Osmanbegovlć t r o 1 e j, kojeg je prošle godine došlo nje neke ruke prijekog suda na dnev­ predsjednika da odstupi, pa je povjerio Osman beg. Kapetanović Adembeg, Ka240 sanduka, a narodu razdijeljeno 80 nom su redu. Eno na 2. o. mj. žandarrabegović Sulejmanbeg, Hadžiavdić Nui sad za narod fali 160 sanduka, koji su ski narednik Đuro Zatezalo, javno na privremeno vođenje poslova vojnom vrhovnom komandantu general majoru managa. H. Dervišagić Avdaga. Karase nekud ispod ruke rastepli, pa šečaršiji proglasi: »Ko za dvije minute Seektu. Red i mir u gradu uzele su na ć e r, kojeg narodu za razdjelu nema, beg Salih. Spahić dir., Mulabegović Ferne ode u kuću, zatvoriću ga!« Ne znasebe vladine čete, oni dijelovi policije, hadbeg. Dogo Husejn ef.. H. Hasanović ali prijateljima ima i po 1.000 kg i t d. koji su ostali vjerni i državno domo­ No o tom se ne smije nipošto govoriti, *) Upozorujemo zemaljsku vladu na Šać'rbeg. Jusufbegov.ić Husejn beg i J ibranstvo. Ćete generala Liitwltza otići jer upravitelj hoće da strpa u haps. srifbegovtć Mustajbeg; po K 10_ : Osovaj dopis i tražimo, da povede odluč­ Kaže: uzeće muhure od muhtara i kne­ će iz Berlina najkasnije u četvrtak na manbegović Mehmed Alija, Hafizović no istragu proti ovakih zulumćara, koji zova i za amerikansku robu i za pevečer. Odmah su ukinute sve zapreme Hamzaga, Uđvarlić Halilaga, Jahtanosu. nam ostali kao nasljedstvo crnog trolej i za šećer, da je sve u redu po­ novinskih uredništava. zatim telefon­ vlć Stipo. Buljušmić Hakija. Mulabcgoaustrijskog režima. Apelujemo na g. dijeljeno. pa neka onda pisne više ko ska cenzura i ostale mjere, koje je na­ vlć Murad beg, Halepović Sma'l ef., predsjednika vlade, da se i inače obasmije o tome. redila vojnička diktatura. Husejnćehaić Avdaga i Isakagić Hafiz zre na ovaj najzapušteniji kraj Bosne i Pošljedica svega ovoga je, da graHercegovine. Uredništvo. Javljaju iz Stuttgarta: Vlada je izdala TJamdi ef. čem Bogu i nadajmo se u njega kao zaštitnika obespravljenih, da ćemo ko­ načno izvojevao pobjedu. Kažnjavajte sa najvećom slrogošću one, koji rnasakriraju i otimaju, a čuvajte 1 štitite pra­ vedne. Radeći tako dobićenio simpatije cijelog svijeta.« »Journal des Debat« javlja iz Cari­ grada, da je engleska flota demonstri­ rala kroz Bospor. Nakon demonstracije se je iskrcala vojska na kopno, te je s muzikom demonstrirala kroz Bey-ogli• ju (Peru). Stanovništvo je vrlo ogor­ čeno. U utorak kane provesti sličnu demonstraciju i u Uskudaru. Povodom ove demonstracije donosi pariški »Le Temps« uvodni članak, u kojem se osu­ đuje engleski postupak. Obrazlažući tursko vladino stanje veli: -»Nema ni­ kakve koristi od demonstracija i slič­ nih postupaka, jer je carigradska vlada nemoćna u provinciji. U Maloj Aziji je niko ne sluša. Treba da se uspostavi vlada, koja je izišla iz naroda i koja ima narodno povjerenje i tek onda, ako ovakva vlada pokaže, da nije dorasla svojoj zadaći i ne bude u stanju podig­ nuti autoritet vlasti, imadc se pravo miješati u interne stvari Turske. Za prosuđivanje položaja u Turskoj značajna je izjava velikog vezira Izzet paše, što ju je dao dopisniku »Tcmps«-ovu, koja je donešena u bro­ ju. od 7. o. mj. Izzet paša veli: »I ako se naša zemlja nalazi u kritičnom moineatu, primio sam svoju tešku i odgo­ vornu uuzuost iz patriotske dužnosti. z.a sada se ne mogu izjaviti o našem nacionalističkom pokretu, ali vjerujem, ua imadem i sada upliva na Mustafa Kemal pašu i druge istaknutije oficire, koji su bili pod mojom upravom. Od­ redbe mirovne konferencije nije mogu­ će prihvatiti iz vojnog i strategijskog . gleoišta. Bojim se jedne unutarnje re­ volucije, koja bi mogla biti kobna ko­ liko za naše interese, toliko i za inte­ rese antante. Ja ću tražiti, da se uspo­ stavi jedna međunarodna istražna ko­ misija, koja će odlučiti, ko je kriv cilicijskim pokoljima. Mi smo pripravni odstupiti vilajete Van i Bitlis Ermenskoj državi, jedan dio Erzeruma i je­ dno pristanište na Crnom moru, ali sa­ mo pod uvjetom, ako nam se dozvoli izmjena našeg žiteljstva sa Armenijom. U ostalom Carigrad sa okolinom od g. 1914. (Tracija i Drinopolje), te Izmir i sva područja, gdje su u većini Turci, mora ostati u našim rukama. Što se tiče antantine želje o mlnoritetu, ja ću je drage volje primiti do znanja tako, da niko u Turskoj imperiji neće imati manjeg prava nego sami muslimani. 'Mi razumijemo današnju situaciju, ali mi tražimo blagonaklonost antante, da bi­ smo jedanput izišli iz ove sadanjc nesređenosti:' Ad. Odjek na članak „Prekipjelo je već“ dopisi Domaće vijesti Političh prefllEd �Broj ПРАВДА- - -НКЛУР.У транд 4 Strana dani iz Gornjeg Vakufa traže što bržu promjenu upravitelja svoje ispostave i da im se šikanacije siledžije Stanivukovića skinu s vrata. Vlado, otvori oči! Naši brzojavni uredi. Imamo u ruci dokaz da uvjerimo svakog o brzini ure­ dovanja ovih ureda. Brzojav predan u Tuzli П. marta, uručen je ovdje 17. o. nij., dakle šesti dan stigao adresatu u ruke. Iz činovničke aprovizacije. Ovih se dana dijeliše činovnicima konzerve, mast, kobasice i paštete (guščija mast). Naravno kao i uvijek tako se ni sad ne aviziraše uredi i zavodi o toj raz­ diobi, nego ko je bliže tom vrelu, taj dobije, oni dalji ostaju i dalje upućeni i.a praznu čaršiju. Prekjučer i jučer bi­ jaše kod Bindera, desne ruke Vladimi­ ra Đurića šefa odsjeka za veterinar­ stvo mnogo izaslanika raznih ureda i zavoda s konsignacijama u rukama, radi gornjih namirnica, ali baš onda, kad mi — uredi i zavodi, što smo da­ leko od Durićevih magazina, saznamo da se što djeli i kad dodemo s konsi­ gnacijama. onda upravo nestaje kon­ zervi. Tako i sad Binder samo što vra­ ća, nema, veli, nestalo. Na pošljetku dolazi jedan gospodin, i tome Binder njemački, da se mi Jugoslaveni ne sje­ timo, tumači ' ako je bio nesporazum s tim konzervama, jer je u prvi mah javljeno, da ih ima 1500, a sad se kon­ statira da ih nije bilo više od 750. To­ me je, veli, kriv profesor Krčmar u grad, aprovizaciji. jer nije pravo pro­ čitao brojeve na sanducima. I tako če velika većina ureda i zavoda u Sara­ jevu ostati bez tih konzervi samo zato, što prof. Krčmar u gradskoj aproviza­ ciji nije pravo pročitao brojeve na san­ ducima. To gore što rekosmo vrijedi samo za činovnike nemuslimane, a za muslima­ ne službenike, da bi oni dobili masla, butera ili zejtina, o tom nema ni go­ vora. Muslimani službenci u Sarajevu izabrali su trojicu svojih pouzdanika, da se brinu za njih, kad nemuslimani dobiju mast, da se njima pribavi masla i L d. Da, oni su izabrali svoja tri po­ uzdanika i to je dosta. Ovih su se dana dijelile i nekakve smokve. I to se samo toliko čuje: dije­ le se, vele, nekakve smokve i ništa vi­ še ne možeš doznati, gdje, se dijele, po što, po koliko na osobu, konsignacija, gotov novac, kome se obratiti, a ma prije bi doznao, šta antanta misli o Ja­ dranu. Sianbeni ured za grad Sarajevo ša­ lje nam slijedeće: »U zadnje se doba događaju slučajevi, da posjednici po­ slovnih prostorija (dućana) sa istima tr­ guju te ih za skupe pare ustupaju dru­ gima bez privole stanbenog ureda. 0vaj se postupak protivi propisu § 29. t. 2. naredbe zemaljske vlade od 20. septembra 1919. broj 16111/C, II. o za­ štiti kirajdžija i o prisilnom izdavanju stanova i poslovnih prostorija prema kojemu se imaju prisilno izdavati u na­ jam (rekvirirati) poslovne prostorije, koje dosadašnji posjednik prestane upotrebljavti u svrhu, kojoj su dosada služile bez obzira na razlog iz kojeg se to događa. U smislu istoga §-a imadu se također prisilno izdavati u najam i ; I I j : ' j I j ; i ' i ; I I ili podnajam poslovne prostorije (duća­ ni), koje su prazne kao i one, koje su sadašnjem posjedniku suvišne. Prema tome je svako slobodno raspolaganje sa poslovnim prostorijama protuzakonito i kažnjivo u smislu citirane naredbe. Vladin je povjerenik za grad Sarajevo kao obrtna oblast zamoljen, da ni na kakav lokal ne izdaje obrtne dozvole, dok stranka ne donese doznaku od stanbenog ureda, da je taj lokal za nju rekviriran. Muči Ii Vas glavobolja? Zubebelja? Tuganje u kostima? Malo Fellerovega Eisafluida — i nestane boli! 6 dvostru­ kih ili 2 specijalne velike boce 36 kruna. Fellerov migrenovi klinčić I kemad 4 krune. Želudac Vam nije u redu? Nekoliko Feilerovih pravih Elsa-pilnla. Te su po­ uzdane! 6 kutija 18 kruna. Švedska želudčana tinktura 1 velika boca 15 kru­ na. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Nesreća da ispadanjem i zbog sla­ bog porasta kose izgubi najljepši ne­ ravni ures te da mu vanjština postana usljed toga neugledna i staračka, snaći će samo onoga, koji svoju kosu zane­ maruje. Želite li imati bujnu kosu, onda rabite Fellerovu Elsa-Tanochinu pomadu, koja izvrsno djeluje protiv peruti i ispadanju kose, čini, da krhka i slaba kosa postale mekana i bujna, daje kosi sjai i zapriječuje da kosa prerano osijedi. Lončić 6 kruna, jača vrsta 9 krura kod ljekarnika Eugen V. Fcller, Stubica donja Elsatrg l?r. 310. [Hrvatska]. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži komi^iienta. Nastup odmah, plata prema do govoru. UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja i šivanja. Prima na Izradu fina odijela za gospođe. — Palača Srp. Opštine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Izašao je iz štampe Cijena K 10. Muslimanski kalendar .Pravda' i počeo se rasprodavati. I PrištEdnja HcnccgovaL apravizaGijama i trgovcima g фЈ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini k!i0 P8*"1«. kukuruza, ječma, zobi, graha, vk krumpira itd. u svako doba stoji na raspolaga- Ж nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje ® đ agent ura a i bomlsionalna radnja I Abdullah Džumhur Tuzla i Spe ponude zs hranu han i upite o stanju cijena hrani u svaka doba hulantno i brzo vrši F. TiEknbach uvoz i izvoz hem. tEhničhih proizvoda, Osijeh I. Preporučuje na veliko: Bezina ; goreće žeste nadomjestak, laštila za ' cippit viksa naftalina, h uljene i suhe boje, pa// rafina, firnisa, lanenog, sikativa. brunolina, Ja­ kova, bi/Ji terpentir. na­ domjestak, toaletne sa­ pune, ghuber soli, alauna itd. te skladišta pu­ dera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva j te cjenovni k] ---- Pretplaćujteše na najboljiknjiževno kulturni časopis 1 Savremenik koji izlazi poluurjesečna u Zagrebu pod uredništvom Milana Marjanovida, a surađuju najbolji hrvat.-srpski književnici. M ж % Ж Pretplata je na godim Din 30 у! (K 120) a na pola godine Din. 15 (K 60) pojedini broj Din. 2 Pretplatu slati A dministracijiSa- ж vremenika Zagreb Gundulića 17 Ж ----------------- Ј Prodaje se kuća sa dvije sobe i kuhinjom u Toplik ulici broj 21. Ko bi bio mu­ šterija neka se obrati na Sulejman bega Sijerčiča, Sumbul ma­ hala broj 23. 63, 1—2 SdvoBatskii kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. Sulejman Шош SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftino! Tražite cipnik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glasnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja '»e bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. f'4«ovor«i «r«kdlc: M Sadtaka Vltuik: C.nt«*U Odboi »i M. 0.. &iau>arll> D. & A. Kaloa, Suai.vn. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/8c9baa608abc24e3a91878a48e19cabd.pdf e9d7b5acc13f4faeaade26b51620af2f PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. а'пжив?’в«^. POJEDINI BRC *«mwt Ori Д шЖЖ^A lkruni Внж ДМ wF И B “i* ЖЦ wl ју^тжа IŽjffi №& Sol ЧКа flS WS Ж SB? ЈШ? Ш 1и& » твк ae ј|и^1 ж? ЈЦ ЛНЖ Ж. OK w јНВмИиВ*^ »к ш« ГЖАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЗИМАНСКЕ ОРГДШШАЦИЈЕ. Broj 32 (137) Sarajevo, utorak 23. marta 1920. (3. redžeba 1338.) Pret lata godišnje80ki na, na pola godine 40 kf na. Uredništvo i upra nalazi se u Carevoj uii račun pošt štedionice 11 Godina U. Vakufski autonomni Statut i seoski narod. Od kako su raspisani izbori za vjer­ ska vakufsko-niearifska tijela učestale su debate i diskusije o nesavremenostt i manjkavosti mnogih paragrafa Statuta za vjersku i vakufsko-inearifsku samo­ upravu. Isticala se i sad se još ističe potreba revizijo toga Statuta i kako iz­ gleda. naš će se novoizabrani vakufski sabor možda još u ovom periodu zasijedanja imati prilike pozabaviti sa re­ vizijom. Pošto je seoski narod, blagodareći tome Statutu, isključen od uticaja na riješavanje vjersko-prosvjetnih pita­ nja, i pošto bi možda mogao ostati u ovom podređenom položaju i kod ove revizije, to mi je dužnost upozoriti od- ’ lućujuće na neke manjkavosti, naročito one, koje se tiču našeg seoskog naroda. Nadao sam se i očekivao od naše islam­ ske inteligencije, da će ona o ovim manjkavostima izaći u javnost i pružiti priliku širim slojevima naroda, na se upoznadu sa nedostatcima i manjkavo­ stima, pa da se o tom povede rasprav­ ljanje u javnosti i odlučujući upozore •prije nego konačno provedu reviziju. I ako nijesam spreman i stručno obrazo­ van, da bi o ovakim pitanjima mogao raspravljati, a po gotovo javno, ipak se ođlučih nakon dugog čekanja, da upo­ zorim na manjkavosti i nedostatke štaluta, koje sam u zadnjih 10_godina na selima vršeći svoju dužnost kao džematbaša, a naročito kod raznih vakuf, iz­ bora zapazio. Sadanji Statut ne dozvo­ ljava seljaku da može i o čemu odluči­ vati, nego samo iznalaziti potrebe svo­ ga džemata i prositi milost od građana, da mu ih, u koliko nijesu na njihovu šte­ tu, predlože i preporuče. Seljak ne mo­ že biti član kot. vakuf.-mearif. povje­ renstva, nego putem milosti, a pogotovo ne može biti članom sabora i saborskog odbora. Po mom mišljenju trebalo bi izmijeniti § 70. u ovom Statutu, gdje se veli, da član kot. v.-m. povjerenstva mora svo­ je stalno prebivalište imati u mjestu sje­ dišta dotičnog kotarskog povjerenstva tako, da se ovaj stavak kao i druga ali­ neja toga paragrafa sasvim ispuste i brišu pa da i oni članovi, koji ne pre­ bivaju u sjedištu dotičnog kot. povje­ renstva, a kotarska ih skupština izabere budu članovima povjerenstva ne čeka­ jući na prediog kot. povjer. i odobrenje sabora. Ne samo što § 70. stavlja za­ preku ulaza u kot. povjerenstvo člano­ vima izvan sjedišta dotičnog kot. povje­ renstva, nego on na taj način onemo­ gućuje seljacima i ulaz u sabor, jer se prije poduzima izbor u sabor, a onda kad taj sabor započne zasijedati istom se tada riješava hoće li se uvažiti iz­ bor seljaka i to, ako je bio ćeif dotičnog kot. povjerenstva da je obrazložilo po­ trebu ulaza seljaka u kot. povjerenstvo i takav prediog podnijelo. Ovaj § 70. dovoljan je dokaz, da se vrlo malo vo­ dilo računa o seoskom narodu, kojeg je 90%, a to je veliki grijeh, kojeg treba bezuvjetno popraviti. Isto je tako neopravdano, što je poti­ dana držana kod zemaljske vlade. Taj je zahtjev odbijen bez motivacije, prem­ cajna direkcija odbila zahtjev odbora, da su u toj anketi sudjelovali zastupnici da se pri odmjerivanju globa za prekr­ velikih trgovaca i premda su ti isti za­ šaj cjenika i neoznačivanja cijena prizo­ Osim »kvalifikacije« predviđene u § stupnici navalili na bakale, pripisavši vu dva člana odbora kao prisjednici. .70. trebalo bi dodati još i to, d moraju samo njima kajišarstvo i nabijanje ci­ Ove globe u glavnom tangiraju naše biti najmanje dva člana kot. povjer. bar jena. Mi prosto ne pojmimo zašto se ne male trgovce, pa nije pravo, da se to sa srednjoškolskom kvalifikacijom. prepušta rasuđivanju jednog činovnika, § 80. , al. 3., imao bi se izmijeniti ana­ bi moglo udovoljiti ovom opravdanom koji niti poznaje prilika, ni ljudi kojima zahtjevu i držimo nužnim .protestirati logno 868. taktjk da.Članovi okružnog iz­ kroji sudbinu. Zašto da se i tu ne bi proti ovom zapostavljanju tim prije, što bornog đdbbra-rrfogu birati članove sa­ dopustilo unijeti malo više svjetla? je svrha ankete, da se ustanove sve za­ bora iz svoje sredine iliizbrojabipreke, koje stoie na putu normalnom raća okružja, tako izbornici imadrazvijanju prilika u našoj prehrani. nu na raspolaganju više sposobnih i agil­ nih ljudi. § 81. (alineja 2. i 3.) imao bi se izmi­ jeniti tako, da (al. 2.) izbor bude kao i kod svih vakufskih skupština po volji: aklamacijom, usmenim glasanjem ili glasovnicama. Alineja 3. § 81. imala bi GROZOTE U BIJELOM POLJU. (2) se izmijeniti tako, da predsjednik okruž­ nog izbornog odbora rezultat izbora pro­ Bijelo Zolje, koncem februara. pa se nije osvrtao ni na jednu od tih glasi u prisutnosti dotičnog izbornog od­ prijetnja i bez obzira na sve pošljedice Bjelopoljski Bela Kuhn. — Ženski prsti. bora. Zapisnik o tom izboru imaju pot­ nastavio je svoj rad onako, kako to — Politički progoni. — Afera Midhatbepisati svi prisutni članovi okružnog odzahtijevaju interesi nas muslimana. Od ga Hodžića. — Tortura u tamnicama. — bora. Ove izmjene u § 81. imale bi se tog časa datira i poznata hajka na MidO činovništvu. učiniti za to, da se izbjegne samovoljnom hatbega. i beskontrolnom odlučivanju saborskog Naše činovništvo bijaše u početku li­ Vidaković je osuo žurnalističku paljbu, odbora o potvrđivanju odnosno ponište­ stom smijenjeno, no na zagovor crno­ iznoseći poznate potvore, a spomenuti nju izbora članova sabora i hodžinske gorskih poslanika, koji stupiše u koope­ činovnici i njihovi jataci počeše izmišlja­ izborne kurije. raciju sa »demokratima« — opet su svi ti razne afere, kako biše ga mogli po­ Budući, da štatat nije uvjetovao ni­ vraćeni na svoje pređašnje položaje. I vući na odgovornost. Najprije iznesoše kakve kvalifikacije za članove sabora danas Midhatbegu pokazuju zube nesapotvoru, da je za vrijeme okupacije činio držim, da bi bilo umjesno u današnjim mo oni, nego i svi pljačkaši, kop se u Srbima velike zulume, nu kad se je us­ prilikama, da najmanje dvojica članova zdravlju tih činovnika silno obogatiše. tanovilo. da Midhatbeg sve do balkan­ sabora iz svakog okružja moraju biti Zašto? Jednostavan odgovor: jer se o skog rata nije uopće bio u domovini, pre akademski obrazovani. sim njega ne bi niko usudio ustati pmii vmuše list i utekoše se novoj luli. Klub § 67. i 81. imali bi se izmijeniti tako, ovim pljačkašima jer ih se samo on ne »dem.« stranke u Skoplju obrati se pis­ da predsjednik kot. povjerenstva sazi­ plaši. On je bez ikakva ustručavanja pri­ mom na sekretara bjelopoijskog okruga va dotične skupštine, ali da istima obli­ kazao vladi ove pljačkaše, protestirao Tomicu Ćukića sa pozivom, da insceni­ gatno ne ravna, nego neka skupština po proti njihovom postupku i zatražio da se ra kakvu aferu, jer da je Midhatbeg vr­ svojoj volji bira skupštinskog predsjed­ strogo kazne. Stoga je on postao strah lo opasan protivnik, pa je nužno, da se nika. perovođu i dva verifikatora. Na i trepet zlikovcima, koji su do nedavno na koji bilo način okviri i tako omete nje­ I ovaj bi se način izbjeglo zloupotrebi posasvim slobodno tratili muslimansku igov Tad oko organizovanja muslimana. I ložaja i nepotrebnim protestima. movinu po raznim meihanama i kad bi Cukić je jedva dočekao ovu priliku, Ovoliko sam kao nestručnjak mogao im pošlo za rukom živa biše ga izielt jer spada u skupinu, činovnika što ie bi­ zapaziti manjkavosti, koje bi po mom la razriješena ušljed Miuhatbegove inter­ Skopljanski kongres upravo im je do­ mišljenju trebalo bezuvjetno ispraviti, a vencije u Beogradu. Cukić se odmah da­ bro došao. Hidajet Kulenović, Hasan Rena inteligenciji je našoj, da o čhavom de na posao. Sta mislite, čime ga je op­ bac i kako čujem još jedan »demokrat­ Statutu reče svoje stručno mišljenje. tužio i šta mu je zamjerio? Pozvao je ski« poslanik učinili su Midhatbegu mno ­ Stoga najljepše molim sve islamske inmuslimane građane i izjavio: »Vi nljeste ge ponude i obećavali mnogo koješta, teligente, a naročito pravnike, da o oHodžića birali, a on se je uza sve to iz­ naravno uz uvjet da osigura kooperaciju vom pitanju povedu javnu diskusiju ta­ davao na skoplj. kongresu, da je vaš za­ muslimana sa »demokratskom« zajedni­ ko. da se iznesu pred odlučujuće razna stupnik. Stoga je kriv«. — Građani mu com. Nu pošto Midhatbeg ne poznaje mišljenja o pojedinim paragrafima. Ovo odgovoriše, da Midhatbeg do duše nije dragog vodiča osim svoje savjesti, od­ bi se pitanje moralo svestrano pretresti, tražio njihove punomoći, nu da je zatra­ bio je sva ta obećanja i na kongresu is­ jer o njem je ovisan naš vjerski i pro­ žio, mi bismo mu ie rado dali. Mi u njeg tupio posve samostalno i bez obzira na svjetni napredak. imamo potpuno povjerenje i pristajemo »trenske glasove »demokratskih« pouz­ Svak, dakle, na svoj posao, jer će krina sve, što je on govorio na kongresu. danika. To njegovo držanje silno je ozi tika poslije u ovom pitanju biti uzaOvaj odgovor građana silno je naljutio lovoljilo i Rebca i Kulenovića, a naročito : hidna. g. sekretara Ćukića i počeo im se pri- n urednika skopljanskog »Demokrata« g. Lukavac, 18. marta 1920. jetiti uporno tražeći, da se izjave proti b 2iku Vidakovića. Oni su naime bili osi­ Ahmed H. Kovačević. Hodžiću i da ga tuže radi »samovoljnog« > gurali saradnju jednog skopljanskog ug­ zastupanja. No pošlo niko ne htjede da^J lednika (obećavši mu povratiti sve čit­ udovolji željici g. Ćukića, niti se poboja luke!) i da su još mogli svrnuti MidhatSarajevo, 22. marta. njegovih prijetnja, g. sekretar pređe na bega, sva je prilka, da bi kongres ispao djelo: šamaranje i batinanje. Mnoge je u sasvim drugom svjetlu i muslimani bi Na malima se kola lome, pa tako pro­ stavio u pritvor pod izlikom da su obdrpostali sastavni dio »demokratske« lazi i privremeni odbor udruženja malih žavali tajne sastanke, na kojima su se stranke. Midhatbegovo držanje pomrsilo trgovaca (bakalskog udruženja) u Sara­ izrazili u korist Midhatbega. Ženo H. im je sve račune i zato mu se počeše pri ­ jevu. Ovaj je odbor ovih dana stavio Dervišević bijaše i pritvoren i izleman. jetiti. Mdhatbegovu drugu Halidbegu iz putem trgovačke komore dva potpuno Uza sve to su građani ostali na svojoj Ttkvcša rekao je g. Vidakdvić ni manje opravdana zahtjeva i oba mu odbiše i riječi: »Mi odobravamo sve što je učinio ni više, nega da će Midhatbeg biti proto bez ikakva obrazloženja. naš Midhatbeg«. Tako je između Skoplja tieran preko granice. Nije manjkalo ni Prvi se je zahtiev odnosio na to, da i Bijelog Polja uspostavljena stalna pre­ još kojekakvih prijetnja. No Midhatbeg zastupnici ovog udruženja budu pozva­ piska o Midhatbegu. Žika Vidaković otje od onih ljudi, što za načelo i ginu, ni na anketu o prehrani, koja je ovih Iz Sandžaka i Makedonije. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bos, i Hat (dion. Mtpo) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja upiote i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u looiemrtvu. Prima uiGškc na uložne tiiijižice I tekuće račune i ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica K 3,000.030 Пајв SBzanshe i apravizacilslte UneditE. — Rupuje i uređaje srećka, valute I vriicđnasns papire svih vrsta. ROBNO UDJELE NJE kupuje I prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne numlruice. HancElarija: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjglBnjE Sarajevo - Interurban telefon: Z№ �Strana 2 Стоапа .PRAVDA' — ,ПРАВДА‘ Akcija dra Smodlake. vorio je stupce »Demokrata« za sve mo­ guće potvore, a Cukić je onda o tim kle­ vetama vodio istragu. Nljesu se zadovoljili ni progonom sa­ mog Midhatbega. Vidaković je zatražio progon svih nepoćudnih učesnika kon­ gresa, pa su izdata naređenja na sve srezove, da se proti njima pod plaštem tobožnjih zuluma za vrijeme austrijskog zaposjednuta zavrgnu istrage i suđenja. Tako je najednom podignut proces proti sjeničkom delegatu Alijagi Prizrencu i novo varoškom izaslaniku Suleiman ef. šećeragiću radi toga, što su bili vojni dobavljači za vrijeme okupacije. Lijepo. Da ne bi kongresa, ne bi se upravna vlast sjetila ovih »Hieranata«! Zavrgnut je i proti članu centralnog odbora naše organizacije Ćamilbegu Akifbegoviču iz Novog Pazara. On je optužen radi izda­ je domovine, jer je za vrijeme upisivanja turskih dobrovoljaca bio tajnik odbora za kupljenje dobrovoljaca. Interesantno, zar ne? Još je interesantnije, da je »iz­ dajica« samo Camilbeg, dočim predsjed­ nik i članovi tog povjerenstva stoje u miru. Ali tako je to, kad se radi o kongresašima! Tako izgleda slobodoumnost »demokrata«, tako postupa »dem.« vlada, koja hoće patenat na slobodoumnost i političku ispravnost. Da su ovi »izdajnici« sagek šiju pred »demokrati­ ma« i njihovim čankolizima. situacija bi naravno bila sasvim drukčija: mjesto progona — časti i lasti. No vratimo se na Midhatbegov progon. (Nastaviće se.) Bilješke. O radu u parlamentu postignut je u glavnom sporazum. Prihvaćeno je gle­ dište parlamentarne zajednice, da parlamenat treba raditi do samih izbora, kako vlada ne bi ostala bez kontrole. Time bi se mnogo utjecalo na mirno provađanje izbora, jer bi svaka pristranost bila kritikovana u parlamentu, te bi se mogla spriječiti. Izborni će se zakon žur­ no izglasati, te će se odmah preči na iz­ bore. Obrazovanje nove vlade. »Epoha« jav­ lja da su se u subotu prije podne nastavili pregovori o obrazovanju nove vla­ de. Na sjednici je g .dr. Smodlaka predložio za predsjednika vlade — Dražu Pavlovića, predsj. parlamenta, pošto je g. Protić odbio kandidaturu Trumbića. G. Protić nije ni ovu kandidaturu prih­ vatio, kao ni onu g. Cvijića, nego je is­ taknuo kandidaturu g. dr. Smodlake. G. Draškovič je izjavio da nema ništa protiv te kandidature i naglasio je da u glavnom rezultat pregovora zavisi o riješenju pitanja — pokrajinskih vlada. G. Protić je naglasio da prave jedino poteškoće vlade u Sarajevu i Lju­ bljani. G. Draškovič zahtijeva da se i hr­ vatska vlada obrazuje na principu cen­ tralne vlade. Do rezultata nije došlo. G. Protić je rekao na rastanku, da če sa­ zvati prijatelje na konzultum i odmah da ti odgovor. FELJTON ”. Čovjek. P. Lj. Chanđler. Za predsjedničkim sjedalom bilo je na okupu izaslanstvo sjamo-runih glad­ nih tigara iz Bengalske, koji su bili na­ ročito pozvani na skupštini. Između svih se je najviše isticao nji­ hov vod »Bradonja«. U njega je bilo ravno, nisko čelo, bistro, vatreno oko, golema šapa — kao mlad hrastić i fin, zagonetan posmjeh. Eie govor pred očima jaguarovima bio je glasan, razgovjetan, ah za leđima se njegovim sve nešto tiho, nejasno ša• putalo. Pa opet je razgovor odstraga više * podiraživao jaguarovo uho, izoštreno pogotovo nekom zlom slutnjom. (Topao »Bradonjin« dah grijao kičmu jagua­ rovu!) »Ima, rekao bih, puste mesetine na njemu«, reći će jedan tigar zadovoljno. »Ima, ima, zato su ga i izabrali »pred­ sjednikom« reče drugi. »Pst! ne govori tako glasno, čuti će te!« zareži potiho Fradonja. »Valja nam biti jako na oprezu, ako želimo da nama u dio dopadne!« umi­ ješa se nov glas. Zvijeri sprijeda poči­ I | I i i 1Da prikažemo suštinu ove važne akčije iznosimo prepisku između Smodlakinog vanstranačkog kluba s jednu, te parlamentarnog bloka i »demokratskog« kluba s drugu stranu. Prvo pismo dra Smodlake koje je upravljeno obima protivničkim strankama glasi: »Čast nam je predložiti Vam, da se sastavi međustranačka vlada pod ovim uslovima: I. Predsjednik ministarskog savjeta i ministar unutarnjih djela biti će n e ut r a 1 n e ličnosti izvan udruženja poslanika van stranaka. II. Polovina članova ministarskog sa­ vjeta biće uzeta iz parlamentarne za­ jednice, a druga polovina, osim dva go­ re pomenuta mjesta, iz opozicije. Mini­ star vojni ne računa se ni u jednu ni u drugu polovinu. III. Ministarsku listu sastaviće dogo­ vorno jedan predstavnik parlamentarne zajednice i jedan predstavnik demokrat­ ske zajednice, koji će za to imati puno ovlaštenje svojih stranaka. U koliko se ova dvojica ne bi mogli složiti, odlučiće o svim spornim pitanjima treće li­ ce, koje će ta dvojica dogovorno ime­ novati, a kada se oni ne bi mogli složiti ni u izboru trećega lica, pripravno je naše udruženje, da ga imenuje. IV. Pokrajinske vlade preustrojiće međustranačka vlada na istoj osnov i, na kojoj ona počiva. V. Međustranačka će vlada odmah iz­ nijeti pred Privr. Nar. Predstavništvo zakon o izborima za ustavotvornu skup­ štinu, a dok se o njemu bude pretresalo, vlada če raditi da se postigne sporazum između stranaka o osnovnim načelima ustava. Cim se izglasa izborni zakon raspisaće se izbori za Konstituantu. 0sim izbornoga zakona svršiće se u Pri­ vremenom Nar. Predstavništvu budžet, ratifikacija međunarodnih ugovora i eventualno drugi neodloživi poslovi, o kojima bi se postigao sporazum. Molimo za najhitniji pismeni odgovor.« »Demokratski« klub odgovorio je isti dan ovim pismom: »Na Vaš predlog o načinu sastava me­ đustranačke vlade, čast nam je dati ovaj odgovor: I. Klub demokratske zajednice prima tačku 1., po kojoj predsjednik ministar­ stva i ministar unutrašnjih djela imaju biti neutralne ličnosti. Međutim klub ne misli, da te ličnosti ne mogu biti i iz udruženja narodnih poslanika van stranaka. II. klub se neslaže s tačkom drugom, prema kojoj bi se polovina članova ministarskog savjeta uzela od parlamentame zajednice, a druga polovina, osim dva pomenuta mjesta, iz opozicije, tako, da se samo ministar vojni ne bi računao ni u jednu polovinu. Moglo bi se samo primiti da se ministar predsjednik, mi­ nistar unutrašnjih poslova i ministar vojni odbiju od cjelokupnog broja članju eno bacati na nj požudne poglede!« »Borba slonova bila ih je razočarala i one su tražile neku naknadu!« »Ej« reći će prvi glas. »Kakav bi to bio mastan zalogaj, za mnoge nas, da je jedan od tih šaponja bio podlegao!« »Više ima na njemu, no što bi i sam Bradonja sa svojim apetitom na jedan obrok mogao potrošiti«. »Sio si mi na riječ, glupane!« progo­ vori oštro Bradonja. »To će mi biti lijepa pomoć, kad se budem spremao skočiti!« »Ne natiskavajte se toliko! Nijesam eto ni po šape od njega!« »Maknimo se svi malo dalje« (mukao žamor i krtoženje«, koje je na to slije­ dilo bijaše znak, da se poslanici silovito natiskaju natrag. »Šarenio! Ovamo te na čas!« (Nasta­ je opće gibanje: da »Šaronju« propuste naprijed) Čuješ! ja ću prvi skočiti, jer sam ja zamislio osnovu. Meni nek bude glavaš a tebi prepuštamo jedno stegno« (glas mu je bio svečano povjerljiv). Jaguar nije čuo posljednjih riječi radi daljine u kotu su se tigri Iz poštovanja bili povukli, ali bilo mu je sasvim dosta ono, što je bio čuo na početku, koliko­ god ublaženo bilo ulotneima junačkih govora sprijeda. Kao što je spomenuo tigar, zvijeri sprijeda bacale su na nj svoje poglede. Jedno je bilo jasno; njemu je valjalo Број 137 Bro’ nih i važnoga zadatka koji pred normu vladom stoji. IV. Primamo predlog, da polovina članova novoga kabineta pripane parla­ mentarnoj zajednici, a drugu polovinu čine članovi demokratske zajednice sa ona dva neutralna člana kabineta (pred­ sjednikom i ministrom unutrašnjih djela). To odgovara i brojnoj snazi parlamen­ tarnih grupa. I nova ministarskog savjeta, a ostatak . podijeli na dvije polovine, od kojih se jedna uzima od parlamentarne zajedni­ ce, a druga od opozicije. III. Ministarska lista sastaviće se pre­ ma predlogu stranaka, koje sastavljaju I vladu, i to tako, da svaka stranka pred­ laže ličnosti prema svom nahođenju, či­ V. Primamo predlog, da ministarsku listu sastave dogovorno jedan predstav­ I me se izbjegava rasprava ličnih pitanja. Ako se to ne prima, pripravni smo pri ­ nik parlamentarne i jedan predstavnik I stati za volju sporazuma, da svaka demokratske zajednice s punim ovlašte­ stranka može eliminirati ličnosti druge njem od svojih grupa za to. Primamo, i dalje, da ondje gdje se ova dva pred­ i stranke, kojih ulazak u vladu smatra za stavnika pomenutih grupa ne slože, od­ I nesporazum, ma da to ne smatramo ža korektno. luči treće lice, koje bi ta dva predstav­ IV. Kod tačke 4. primjećujemo, da ne nika dogovorno imenovala, ili, ako se oni ne slože u izboru toga trećega Uca, bismo mogli pristajj na rekonstrukciju jedan predstavnik vašeg udruženja. sadašnjih pokrajinskih vlada. One bi tre­ bale odstupiti, a na njihova mjesta da VI. Što se tiče 4. tačke predloga, mo­ se postave neutralna ili činovnička lica, lili bismo za malo više objašnjenja, jer a pristali bismo i na to. da se pokrajin­ nam ona nije sasvim dovoljno jasna, a ske vlade — sasvim ukinu. važna je i delikatna naročito u sadaš­ V. Tačku 5. Vašeg predloga primamo njem trenutku i s pogledom na sadašaje s tim, da se rad Privr. Nar. Predstavni­ stanje u tom pogledu. štva o g r a n i č i na izborni zakon, dvaVII. Odnosno tačke 5. smatramo kao naestine i ratifikacije ugovora o miru. i potrebno izjaviti vam ovo: Mislimo da VI. Smatrajući, da bi izvanpartijski I u tom pogledu treba primiti sasvim ili kabinet imao zadaću, da pripremi i iz­ gotovo sasvim program sadašnje vlade, vrši izbore za konstituantu, klub nalazi, t. j. prije raspisa izbora za ustavotvor­ da taj kabinet ne bi mogao da nu skupštinu svršiti u Narodnom Pred­ mijenja odluke i uredbe pređašnje stavništvu izborni zakon, budžetske vlade u krupnim socijalnim, ekonomskim dvanaestine, ugovore o miru, zakon o i financijskim pitanjima. Narodnoj Banci, poreze na ratne dobit­ VII. U vezi sa ovim što je napred na­ ke j eventualno zakone o moratorijamu vedeno, klubu demokratske zajednice i naknadi štete. Tako isto mislimo, da čast je napomenuti, da se želje udruže­ dotle treba spremiti nesamo sporazum nih narodnih poslanika ne će moći ostva­ između stranaka'o osnovnim načelima riti, ako se vladi odmah ne stavi na zna­ ustava, nego i sam nacrt ustava, ako nje. dajojsenećedatikvorum ne ćemo, a držimo da to ne želite ni vi, za riješenje pitanja iznijetih u dnevnom da ustavotvorna skupština ostane toga redu, a još manje za izmjenu dpevnoga radi suviše dugo na okupu. reda, dok se ne obrazuje međustranač­ Dajući ovakvu izjavu odnosno tačke ka vlada.« 5. vašega predloga. mi, razumije se pe Odgovor g. Protića ispred parlamen­ sebi, gospodine predsjedniče, ne odbi­ tarne zajednice odaslan je 12. marta, a jamo eventualan daljni razgovor o tom, glasi: ako biste i u koliko biste to za potrebno »Potvrđujući vam prijem poštovanog našli. pisma od ii. o. mj. ja vas molim, prije Saopštavajući vam ovo mišljenje vla­ svega, za oproštaj što vam do sad pode i parlamentarne zajednice kao odgo­ I slo”tma spriječen, ne mogoh odgovoriti. vor na vaš. predlog, mi ne možemo a Pošto smo proučili vaš i vaših drugova da vam, gospodine predsjedniče, no predlog nama je čast odgovoriti ovo što svratimo pažnju na ovu čudnu i nepo­ sljeduje: voljnu atmosferu, koju je stvorilo drža­ I. Primamo predlog da se obrazuje nje demokratske zajednice u parlamen­ jedna vlada međustranačka za sprovotu i izjava g. Draškovića, koju je 11. o. denjc novoga ustava za našu otadžbinu. mj. u ime demokratske zajednice dao u II. Primamo da ministar unutrašnjih narodnoj skupštini. Po tome bi se mo­ i djela u toj vladi bude jedna neutralna ralo zaključiti- da nema osnovne misli ličnost, koja bi međutim davala do­ za svaki uspješan zajednički rad: do­ । voljno jamstva za držanje dobro­ bre volje i služnosti u pogledima i me­ ga reda i bezbjednosti u zemlji. todama rada. Zato nam se čini, da je, i III. Primičemo i taj predlog, da pred­ prije svega, potrebno to utvrditi i na či­ j sjednik nove vlade bude također neu­ sto izvesti.« I tralno lice, jedino ako vi j vaši drugovi j mislite, da je to neophodno potrebno, | ma da mi ne nalazimo dovoljno oprav­ Zaliha kalendara | dana razloga, da naša grupa ne da pred­ j sjednika nove vlade. Po sebi se razu­ mije da to neutralno lice za predsjednika | ,Pravde* je na izmaku. i treba sobom da daje dovoljno jamstva | za uspješno rukovođenje poslova držav­ f Pohitite sa narudžbama. ili rastepsti skupštinu — Hi će skupšti­ na rastepsti njega na hiljadu komada. On uze misliti na sve, kako bi mogo rastepsti skupštinu, mjesto da bude ras­ tepen on. da rastepe druge, no sve su se misli njegove vraćale na jednu i to glavnu stvar: glad! U dva časa, što preostane od njega, ne će se moći razabrati šta je. Ako pokuša uteći, sabor će si ga za živi čas podijeliti među se, ako ostane gdje je, tigri će učiniti s njim to isto; misao nužna, logična, i od koje isto ta­ ko nije bilo moguće uteći! Međutim se s granja obližnjeg drveta spusti uman jedan jopac i izađe na go­ vornicu. Taj je više djelovao na čuvstvo nego na razum i njemu je pošlo za rukom u dojako rogobomu zboru u koliko toliko pobuditi pozornost »Zvjerska braćol« začneon, »kakogod sam neviešt javnim govorima, usuđujem se opet stupiti pred slavnu skupštinu, da i ja reknem svoju u velevažnome pi­ tanju o uništenju čovjeka«. Tu se on nakašlja, te i najuvaženiiji u zboru prekinu sada svoj razgovor, da čuju što će biti. »Ele, da se uzmognemo lakše domi­ sliti načinu, kako da Istrijebimo i un1štimo čovjeka, postavismo si prije sve­ ga pitanje: »Što je čovjek?« nastavi majmun svoj govor. »Glava prirode« dovikne ćuk, uče­ njak na glasu. »Jest, prijatelju«, odvrati jopac, »ali prirodi; toj valja naći glavu« (opće odo­ bravanje). »Glavu tu valja odsjeći!« (burno i dugotrajno pljeskanje). »Nu ja ću vam reći što je Čovjek? (tu snizi dramatski svoj glas) — »ja sam se dugo bavio prirodom, ija sam toj pri­ rodi ušao u trag i evo do kojega sam nadahnuća došao! Čovjek je — ništa vi­ še — do niža neka vrsta — majmuna!« Zavlada grobna tišina; ovakove sen­ zacije u šumi nije niko čuo od pamti­ vijeka! Tu zastane jopac prateći žarkim oči­ ma duboki dojam svoga govora, onda nastavi: »Ponavljam: niža vrsta maj­ muna! — majmun, koji si mnogo umi­ šlja! Zaglušna krika). »Gospodo! ne ću da zlorabim vaše strpljivosti više, nego što je ođ prijeko nužde«. »Majo!« reći će mlado medvječe, koje je ovu izjavu već prij bilo čulo, »hoće­ mo li sada kući? Gladan sam!« čekaj još malo, zlatanc!« reče med­ vjedica majka ozbiljnom nježnošću. »Možebit će nam domala štogod u dio pasti«. Pri tom upre krvožedne oči u jag­ uara. Bradonja, koji se je bio gotovo Izgu- �Број 136 правда“ - Broj Prosvjeta i šhola. Haho da uredimo naše aut. šhola? i. huk. — S obzirom na važnost škole, kojoj se Jedinoj ima zahvaliti napredak pojedinca čovjeka i cijeloga naroda, jer škola odgaja i oplemenjuje dušu i duh ljudski, te s obzirom ua znameniti momeuat desetgodišnjice, otkako se podije­ lila i sankcionirala naša vjersko-prosvjetna autonomija, vrijedno je baš sa­ da nakon toliko godina besplodna rada naših autonomnih tijela nabaciti pitanje o reformi našega autonomnega škol­ stva. Da ovu stvar dobro uočimo, potrebno je. prije svega progovoriti o školi uopće, » napose o srednjoj školi, koja našoj omladini treba da dade više nego U ele­ mentarnu, površnu naobrazbu i koja tre­ ba da učini našu mladež sposobnom, da mogne velike i teške zadaće vremena razumjeti i savladati. U ovom času, ka­ da se mi muslimani sami valja da bri­ nemo o svojoj duševnoj naobrazbi i 0 savremenom odgoju svoje mladosti u mašim mekjtebima, nameće se samo od sebe pitanje, kako treba da udesimo na­ staviti plau svojih škola, ako želimo, da budu i naše škole na visini svoje uzvi­ šene zadaće, koju nije imala naša škola pred očima ni za ovih deset godina au­ tonomije, nameće se pitanje, šta je uop­ će svrha škole i šta mi tražimo i mo­ žemo tražiti od škole prema današnjim socijalnim, ekonomskim i političkim ili ukratko rečeno prema današnjim kul­ turnim prilikama? Bez sumnje je glavna zadaća škole, da odgaja i sprema mladež za sve one dužnosti, koje od nje život traži. U sve škole mora mjesto suhoparnoga biflanja i nabrajanja stupiti odgoj na prvo mje­ sto. Mehaniziranje i silovito utuvljivanje nauke u glavu mladeži treba da se uki­ ne, a mjesto toga mora doći samostalan duševni rad i mišljenje učenika. Ovaka prava škola, koja prema modernoj pe­ dagogiji postupa s učenicima, može is­ puniti zadaću, što se od škole očekuje, a to je, da učenike za život pripravi. Ona poznata klasična rečenica, da ne učimo za školu, već za život,'treba da se primijeni u svom potpunom smislu i opsegu u školi, da se ne mogne reći, da je to samo jedna lijepa stara istina, na koju se u školi ne pazi mnogo. U školi se mora jačati volja i otporna životna snaga učenika, škola nam treba da daje potpune ljude, koji su harmo­ nični u mišljenju, osjećaju i volji. Mi ne smijemo više odgajati svoju mladež na onaj način, kako smo mi bili odgajani, nego moramo odgajati mladost svoju za više i teže svrhe, moramo je odgajati za ona i onakva vremena, u kojima će živjeti, kao što je rekao i naš hazreti pejgamber. Glavna je dakle zadaća škole, da nam odgoji savremeno mladež i da joj dadne sposobnosti za život. Poslije ovih općenitih misli o školi uopće svratićemo malo više pažnje sred- I I njoj školi, da uočimo, koliku i kako važ­ nu ulogu u ljudskom društvu igra sred­ nja škola. Na ovaj će se način vidjeti, kako se iz same zadaće srednje škole može lako odrediti nastavna osnova i uvesti niz predmeta za predavanje u srednjoj školi. Kao svrhu srednjoj školi označuju ne­ ki ili opću naobrazbu ili pak pripravu za visoku školu. Ali ni jedan od ova dva zahtjeva nije opravdan pa se ne mogu uzeti kao konačni cilj srednje ško­ le. Pojam naime »opća naobrazba« jest neodređen i širok. U najširem.smislu te riječi razumijeva se pod općom naob­ razbom upućenost u rezultate svih zna­ nosti, razumijevanje političkih i socijal­ nih problema današnjih i sposobnost za shvaćanje djela umjetnih i literarnih. U običnom se pak životu veli, da je opće­ nito obrazovan onaj, koji pravilno go­ vori i piše svoj materinji jezik i poznaje glavna djela svoje književnosti. Opća naobrazba dakle kao svrha srednje ško­ le ne može se uzeti, jer bi to značilo ili previše ili premalo od nje tražiti. Pa ni priprava za visoku školu ne može se staviti u zadaću srednjoj školi, jer je nemoguće, da srednja škola pripravlja za visokoškolske studije. Gdje bi se na­ ime mogla naći takova škola, koja bi podjednako spremala svoje učenike za medicinu i teologiju, za matematiku i pravo, za filozofiju i fiziku?! Zato naobrazba, koju daje učenicima srednja škola, treba da bude općenita u tome smislu, da ona ne pripravlja za specijalne struke znanstvene, nego da nam duh oplemeni i školuje. Ovakim oplemenjivanjem i. školovanjem sprema srednja škola ne samo za viso­ ke škole, već i za ona zvanja praktičnoga života, koja traže izvježbanost u mišljenju. Ova se zadaća može staviti s pravom na srednju školu. Ako sada pogledamo položaj srednje škole i duševni stepen razvijanja, u ko­ jem se nalazi mladež, pokazaće se gor­ nji zahtjev posve opravdanim. Srednja škola stoji u sredini između osnovne i visoke škole. Srednja škola prima mladež iz osnovne škole te je dovodi na visoku školu ili u praktičan život. Ako sc obazremo na osnovnu školu i njezino djelovanje na mladež, te ako pogledamo na visoku školu i prak­ tičan život sa njihovim zahtjevima, lasno ćemo zaključiti, šta je zadaća sred­ njoj školi, koja stoji u sredini između obje spomenute škole. U osnovnoj školi mora sc sav materijal, sva nauka u samoj školi za četiri godine rada proučiti i djeci u glavu utuviti vježbanjem. Na domaće samostalne radove ne smije učitelj računati. Čitavo znanje i sposobnost mora se na samom satu za predavanja razviti. Neprestano ponavljanje i vježbanje jesu glavni posao pučkoga učitelja. Korak za korakom vodi učitelj djecu naprijed, dok postig­ nu nenadano svoj cilj u osnovnoj školi: pravilno čitanje i pisanje i glavne vrste računa. Na visokoj školi i u praktič­ nom životu pak mladež je sama na — „Pravda, Страва 3. I se upućena, ona stoji pred zadaćom, da I pomaže i podupire. Muallim kod njega se zadube u znanstveno polje; ako su u I stanuje, hrani se, a da za to ne plaća mladeži razum i volja dovoljno školova­ ništa, no i muallim, da mu se revanšini i razvijeni, tada napreduje, a ako to ra, pomaže mu u trgovini izvan mekjnije postignuto u srednjoj školi, mladić tebskih nastavnih sati. Tako je ovaj nazaduje. Prilika, da sluša predavanje muallim do danas mogao ostati pole­ profesora i da sudjeluje na vježbama, tan i krepak, jer ga, kao mnoge druge, daje se mladićima, pa ako oni to čine i nije tukao kokuziuk i glad, te mnoge ako pri tome štogod sebi prisvoje i shva­ druge nevolje i bijede boreći se protiv te, čine to na svoju korist, pri čemu je svega toga sa mjesečnom plaćom od 33 odlučno, da li je mladić darovit, obrazo­ forinte. On je toj borbi izbjegao i za to van i marljiv. Za napredovanje u osnovje ostalo u njemu još volje za karita­ imj školi odgovorni su sami učitelji, a za tivnim radom. A otpor u seljaka i osta­ napredak na visokoj školi i u praktičnom le zapreke uklanjao je g. Omerćić, u životu odgovoran je svako sam za se, kojeg seljaci imaju neograničeno povje­ U osnovnoj je dakle školi mladež pod renje. U ovakvim se prilikama dade uI nadzorom učiteljevim, dok je na visočiniti mnogo, ali samo u ovakvim pri­ : koj školi i u praktčnom životu ona potlikama, gdje je muallim s materijalne I puno samostalna i nosi sama odgovorstrane obezbijeden, a u svom krugu i nost. imadne dobrog pomagača. A ondje, Kako se srednja škola nalazi medu gdje muallim osim one kukavne vakuf­ I obje spomenute škole, to će biti njeziske 33 forinte mjesečno nema ni otkle | na zadaća, da svoje pitomce, koje pridohotka, ne može se niti očekivati, a : ma iz osnovne škole, izvede za osam pogotovo tražiti sličnih radova, Jer to i godina učenja od nesamos t a I n okukavno stanje uzrokom je da i hamal ■ stidoduševnesamostalnosti, krajči od njega bojeći se, da mu ne I od nadzora i ograničenja do slobode. U moradne davati sadaku, a kamo li da 1 srednjoj školi treba da se priuče učenici neće krajčiti bogatiji i ugledniji ljudi. , na razmišljanje, radi toga ih treba iškoTakav mualiim i kad bi imao moralnog I lovati i odgojiti za znanstveno mišljenje, pomoćnika mali bi uspjeh bio, jer glad i Tu se iziskuje ponajprije sposobnost tuje ćorava. | de misli brzo, sigurno i pravo shvaćati, Kako rekoh ni seljaci ni muallim niI traži se sposobnost iz činjenica logične jesu vrhunaravna bića, nijesu nešto iz­ I zaključke praviti i napokon steći tvrdo van svega svijeta. Da se i na drugim ■ uvjerenje, da su priroda i život ljudski mjestima uradi i radi kao i u Seoni, podvrgnuti vječnim, silnim zakonima te moraju biti oni ili slični uvjeti; bez njih i da je kultura produkat i rezultat socijaldžaba su svi napori. Gdje nema Omer­ I noga rada svih ljudi. čića, treba da ih nadomjeste muftije, va­ Prema ovome svemu dade se postakufska povjerenstva i kadije: u selo i viti kao zadaća i svrha srednjoj školi: dakle i upućuj. To bi bila moralna stra­ ! odgoj do samostalnoga du­ na ovog pitanja. Materijalna bi strana ševnog rada pomoću znanstbila, da se muallimima osigura dolična ve n e n a o b r a z b e. Znanstvena naobegzistencija, kako neće biti prisiljeni da I razba pak sastoji se u iškolovanju i ugbudu »pjevači«, kako ih je izvolio na­ I ladenju duha pomoću stečenoga pozitivzvati jedan od članova sadanjeg vakuf­ : nog znanja, koje osposobljuje mladež tuskog sabora. To dvoje neka se izvede I de duševne produkte lako i pravo ra­ i oživotvori i ja kriv, ako naš narod zumijevati i koje u nama budi potrebu, ne krene brzim hodom naprijed. da znamo sebi dati znanstveno račun Na koncu moram naročito da zahva­ o stvarima i događajima svoje okolice. lim gg. muallimima Topčagiću i Fazliću Na ovome putu naravno valja odabrati kao i g. Omerčiću koji nijesu požalili takovo pozitivno znanje, koje vodi oz­ truda moleći ih da svoj blagotvorni rad načenom cilju i svrhi. Pozitivno se zna­ nastave i budu uzorom i primjerom onje lako izgubi, ako se u životu ne po­ stalim muallimima. M. Z. navlja ili ne upotrebljuie, ali opet ono. što ostane i Uto mora ostati kod dobro­ ga plana i metode, to je siguran ostatak i talog negdašnjega našeg rada i to je baš znanstvena naša naobrazba. Politički pregled Vojni krediti. U subotu se održala u dvoru ministarska sjednica pod predsje­ danjem regenta Aleksandra. Među osta­ lim raspravljalo se o odobrenju vojnih I kredita. Tuzla, 11. marta 1920. Općinski izbori u Zagrebu. Već neko­ (Analfabetski tečaj u Seoni). Jučer liko dana pred gradske izbore razvila je dovršen analfabetski tečaj u selu Se­ se je među strankama i stranačkim gruoni, što ga je obdržavo vrijedni i agil­ pacijma živahna agitacija za izbore u ni mualim Ibrahim ef. Topčagić uz pri­ dijeljenju plakata te u žestokim pre- -ka­ pomoć II. mualima Džemal ef. Fazlića. ma i raspravama. Izbori su za u U tečaj se je upisalo 55 analfabeta, od nedelju u 10 sati priie podne i kojih je samo jedan odustao, a svi os­ lišta tako, da je svako biralište 'i tali. njih 54 svršili s uspjehom. Tečaj 770 članova. Izbori su se vršili do 1 sat je trajao od 29. decembra 1919. do 10. popodne, no u nekim biralištima 1 preko marta 1920. godine. Učenika je bilo iz­ toga vremena. Osim neznatnih incidena­ i među 15 i 40 godina. G. Topčagić ih je ta sa strane komunista, prošli su izbori u ocjeni uspjeha razdijelio u 3 vrste: dosta mirno. Ovamo se dalo pogledati Bradonji i bio u čudu s jopčeva govora, uhvati vrlo dobre, dobre i dovoljne, ali je op­ Od 1—3 sata komisije su skrutinirale tu u granama spazi majmune, kako da­ pravac toga pogleda. ćeniti uspjeh bio preko očekivanja sja­ glasove, te se ustanovilo da je od 23.290 ju znakove jedan drugome i kreveljeći Plašljiv Ijubomor dozove mu u pamet izbornika glasalo 17.950, što čini 77.80%. jan i zadovoljavajući. se pokazuju na nešto, što je bilo pod osnovu, kod je bio malone zabotavio, Kako je ovaj tečaj otvoren na poti­ Od tog predanog broja glasova dobili njima. on se okrene i šapne svojim ortacima. caj i zahtjev kot. odbora »J. M. 0.«, su pojedini kandidati kako slijedi: 1.) ko­ munistička stranka 7011 glasova, izabra­ Smjesta, na koje su upozoravali, jek­ »Sad je čas! Načinite ml mjesta!« koji će i rad oko toga honorirati, to je no 20 (dr. Radoševć, Dolić, a ostalo pro­ nu u taj mah kratak, prekinut prasak kot. odbor dne 10. o. mj. izaslao škol. Goleme šape spuste se s mjesta k leteri). Hrvatska Zajednica 5491 glas, i— cak! j upravitelja Salih ef. Serdarevića kao zemlji, prugasto sjajno tijelo zajuri se zabrano 15 (dr. Srkulj, Perišić, Pavelić i zadršće od želje sa strahovitim napa­ Uzdignuta šapa odvjetnika odvažno­ i stručnjaka da prisustvuje zaključnom i t. d.), 3.) Demokratska Stranka 1882 ispitu i vidi kakav je uspjeh polučen. dajem. sti naglo se spusti; i sve, što god je bilo glasa, izabrano 6 zastupnika (Krešić. Tome su ispitu kao odbornici prisu­ u stanju bježati, skakati, letjeti, puzati A jaguarovo srce zamrlo, on se ne Heinzel i t. d.). Hrvatska stranka prava stvovali Ahmetaga Kovačević i M. Zaili se u rupe zavući, natisnu se glavom usudf ni pogledati uokolo, ćuteć u sebi, (frankovci) 955 glasova, dobili 3 zastup­ hirović. bez obzira u divlji neuredan i sramotan što ima slijediti: razabirao je za sobom nika (Prebeg, Košutić i dr.), 5.) Hrvatska Ovo bi bio kratak izvještaj' o analbijeg, sve — osim jednoga! jasno žamor naprijed, za slastima i upučka stranka 790 glasova, dobili 2 (dr. fabotskom tečaju u Seoni i s tim bi se žlvanjima, Cas zatim ječala je cijela šuma i od­ Markulin). 6.) Cionistička židovska kod kulturnijeg naroda moglo zadovo­ zivala se jednom glasu, koji je nadviki­ stranka 496 glasova, izabrana 2, 7.) Se­ Đrveta su naokolo titrala i podrhta­ ljiti. No mi, koji smo daleko zaostali u vao sve druge — glas zaglušan i bolno ljačka stranka 449 glasova, izabran 1 vala u njegovim riječima. kulturnom pogledu iza drugih naroda bjesomučan. (Stjepan Radić). 8.) Izvanstranačka lista Glas jopčev dopirao do njegovih uši­ ne možemo tako brzo preko toga pre­ 384 glasa (Politeo), 9.) Socijaldemokrat­ ju iz nedogledtie daljine. »Gospodo!« A potom sjajno se je mjesec u nepo­ ći. Moramo se ovdje malo zaustaviti i ska stranka 284 glasa, izabran je Bukgovorio taj glas, »što vam treba to je mućenoj svojoj bezbrizi na nečemu, što o ovom važnom pojavu razmisliti. P ešeg, 10.) radikali 110 glasova, ni jedan odvažnost!« je ležalo na travi. deset i četiri muslimana za malo mandat. Bura odobravanja uhvati posljednje više od 2 mjeseca naučava čitati, pisati To nešto bilo Je više podobno gole­ Vatikanski poslanik u Beogradu. U regbl u samome uzduhu. moj, bezbrižnoj, žutoj mješini nego Bra­ i računati muallim — hodža u četvrtak je otputovao iz Rima u Beo­ »Sto nam treba, to je od —« ah riječ sehi udaljenom od grada kojih 35 km! donji. grad Cherubini, vatikanski diplomatski se ova nije imala više ponoviti; on stade Ta to je nevjerovatno! Da, I jest nevjeSad se začuje šuštanje gusta lišća, predstavnik kod naše vlade. a .izdignuta šapa osta u zraku. rovatno, ali je ipak istinito. To je selo nešto se digne oprezno iz svoga skroJoš čas i Bradonja bi bio na vratu kao i sva draga naša sela s konservaRuski list u Beogradu. Prije nekoliko višta i razdijeli na dvoje gusto obličje jaguarovu, ali i on se ustavi upravo u tivnim nazorima, a i muallim obični naš dana stigao je u Beograd g. Suvorin dima, što se nadvio bio nad Iješinom naumljenu skoku. muallim sa 33 forinte mjesečne plače, vlasnik i urednik najpoznatijeg i najra­ tigrovom. I sama šuma kao da je nešto osluški­ širenijeg ruskog lista »Novoje Vremia«. koja se od »sistematizovanja« iz god. vala : To je veliki slavenofilski list, koji je po­ Naiprije se ukaže Hce, zatim oba ra­ 1913. do danas nikad ne poveća. Ovdje magao srpske interese u ruskoj javnosti. Nešto malo na desno proviri pun mje­ mena — onda sve više i više, dok ko­ odmah moram istaknuti, da ovaj mual­ G. Suvorin namjerava u našoj zemlji po­ sec čarobnim svojim svjetlom kroz načno. puškom u ruci i slavodobitnim lim ima dobra seoskog imama Mustafa krenuti jedan list. granje. ef. Omerčića. koji ga u svemu izdašno stini — Čovjek. | I I I I I t I Naš dopisi �Spoj 136 Broj „ПРАВДА" — .PRAVDA* Oranu 4 Strana motu i sablazan cijelog svijeta stoji 1 karada. Naime, sokak je regulisan odoz­ daje strašan vonj i truje zrak sa mili­ go i odozdo, a u sredini je ostavljena jardama bacila. Sramota! kaldrma tako, te se stanovnici ovoga BIRAČKI SPISKOVI ZA GRAD SA- : sokaka ne mogu radi ove nakarade da CENTRALNI ODBOR naše organiza­ služe s kolima. Jedan put su tražili od RAJEVO. Gradsko poglavarstvo nam cije saziva se na zasijedanje za subotu općine, da ovo uredi, ali općina traži šalje slijedeće: Daje se na sveopće zna­ 3. aprila o. g. Obzirom na važnost pred­ od stanovnika, da doprinesu jednu tre­ nje, da se sa ovdašnjom objavom od 5. meta, o kojima će se raspravljati na oćinu troška, pa će onda urediti. Sta to marta 192в. broj 7533 određeni 14-to vom zas jedanju, umoljavaju se gg. čla­ dnevni rok za uvid i ispravke u nove I znači namet zastupnici naše općine? novi, da ne izostanu. biračke listine opštlnsklh izbornika gra- I Gdje je to bilo, da se od općiuara traži O uspjehu organizacije u Ključu do­ doprinos za regulaciju ulice, usprkos to­ da Sarajeva, produljuje na daljnjih 14 bismo ovaj brzojavni izvještaj: »Danas ga, što i onako stenja pod teškim općin­ dana t. j. sve do uključivo subote 3. ap­ dovršen rad oko organizacije. Uspjeli skim nametima? Tražimo bezodvlačno, rila 1920., pa se izbornici obavješćuju, imaju najbolji uspjeh. „Pravda* vanredan. Imamo preko 12.000 kruna da nam se ovaj komadić reguliše, kako da mogu uzeti uvid u listine i tražiti is­ je jedini muslimanski list u na­ je to bilo nekad započeto. Tuđe ne tre­ članarine. Na današnjem sastanku, što pravke svaki dan za vrijeme uredovnih šoj državi. »Pravdu« čitaju svi ba većega izdatka. ga je održao član centralnog odbora g. sati, a osim toga još i svake nedjelje od muslimani. U vlastitom interesu je Kurbegović svj muslimani bez razlike S—12 sati. Ujedno se obavješćuje p. n. Osim toga već pet godina se u ovom staleža odobrili rad i pravac naše orga­ građanstvo, da se od subote 20. marta sokaku ne pale lampe, i svijet razbija nizacije. Težaci naročito oduševljeni. Za 1920. izlažu list’ne na uvid u prizemlju glave i lomi vratove tumarajući po mra­ mjesni odbor: Beganović, Filipović, AJigradske vijećnice u sobi boj 3 u bašku. Svijetla nam dajte! Još jedna sra­ da oglašuje u „Р r a v d i“ begović«. muhtarskoj pisani! odmah uz gradsku mota! Ravno godinu dana stoji hrpetina blagajnu. Organizacija u Petrovcu također je smetlja upravo kod česme. Nikad ne do­ laze konji, da ga odvuku, nego na sra­ dovršena sa rezultatom od K 10.000.— | Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za B. i H. d. d. u Sarajevu otpo­ priloga i članarine, a organizacija u Bi­ čela je svoje djelovanje. Ovaj je zavod haću sa K 4.000.— članarine. osnovan sa 3,000.000 kruna dioničarskog Živjela naša Krajina! kapitala, a dioničari su samo naši doma­ ći ljudi. Ravnatelj ovog zavoda je gosp. traži ва nastupom po mogurnosti jednog vrsnog Dne 18. februara t. g. održana je u Husein Omanović bivši prokurista i up­ strukovno spremnog Vlasenici skupština naše organizacije, ravitelj podružnice Hrv. centr. banke u Derventi, a njegov zamjenik i tajnik kojoj je predsjedao naš predsjednik g. H. Hafiz Ibraliim ef. Maglajlić. Skup­ zavoda g. Osman Siktrić sudski pri­ stav kod kotarskoga suda u Bos. Bro­ ština je bila m '.ogdbrojno posjećena, te du. Predsjednik ravnateljstva ovog za­ je sa oduševljenjem odobrila dosadaPrednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. voda je gosp. Dr. Mehmed ef. Spaho na­ nji rad svoga vodstva i izrazila mu Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. rodni poslanik i tajnik trgov. i obrt, ko­ svoje neograničeno povjerenje. Izabran Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. more u Sarajevu, a predsjednik nadzor­ je novi mjesni odbor, u koji su unišla Ponude na ravnateljstvo zavoda. nog vijeća gosp. Dr. Hamdija Karamehslijedeća gospoda: Predsjednik: g. Ramedović primarni liječnik u Sarajevu. gib Kadić, podpredsjednik g. Alija KurKarcelarija je ove banke u Kralja Petra tagić, tajnik g. Rasim Begović, blagaj­ Dr. Bahrija Kadić odvjetnik u ■ ulici br. 2. prizemno lijevo broj telefona nik g. Zubdija Hasanefendić, odborni­ Tuzli traži 214 a. a skraćeni brzojavni naslov Tr­ ci gg. fbrahmaga Kurtagić, Avdaga Tigovačka banka Sarajevo. hić, Mehaga Topčić, Fehim Hasanbegović, H. Hafiz Mustafa Cohadarević, Irtihali dari beka. Vrijednog i agilnog , Sejfulah cf. Mehanović i Salko Đulić. našeg starinu g. Muhamed Enveri ef. Ka- I Nastup odmah, plata prema do­ diča zadesio je bolan gubitak: preksinoć , govoru. mu je nakon kraćeg bolovanja vefat u- i činio sin Halim ef. u dobi od 38 godina. Preporučuje na veliko: Merhum Halim ef. bijaše miran, tih, oz­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku Bezina ' goreće žeste biljan i trijezan građanin. Da ga Svemo- i nadomjestak, laštila za ženskoga krojenja i šivanja. Prima . gući nagradi firdevsi alatom a Muhamed Obespravljeni Pod gornjim naslovom cipele viksa naftalina, na Izradu fbia odijela za gospođe. — ef. i rodbini dadne sabri džemil. izdalo je »Udruženje zemljoposjednika uljene i suhe boje, pa­ Palača Srp. Opštine U. kaL (Ulaz j rafina, firnisa, lanenog, brošuru koja imade zadaću, da obeskriObespravljeni. Svraćamo pažnju-cijesikativa, brunolina, lajepi tvrdnje »demokrata«, da je bosanProtin Sokak) ulica Regenta Alek­ njenih čitaoca na književnu objavu u dai sko-hercegovačko agrarno pitanje osta­ kova, bijeli terpentir. na­ sandra br. 2. našnjem broju. domjestak, toaletne sa­ tak srednjevjekovnog feudalizma i da su pune, glanber soli, aladanašnji zemljoposjednici Bosne i Her­ Tražbine protiv austrijskim I mađar­ una itd. te skladišta pu­ cegovine stekli svoje zemlje otimačinom skim državljanima. Svi naši državljani, dera, parfuma i kosmei došljedno tome da nemaju prava ni na koji imaju dugovanja prema državljani­ Oglašujte ■ tičke robe t. t. E. M. zemlju, ni na odštetu. Piscu gore spo­ ma austrijske ili mađarske republike, ne­ menute brošure u potpunoj je mjeri us- J Zahtjevajte cjenovni ka ka se radi uputstva obrate na trgovačku u „Pravdi*4 pjelo, da ove nepravedne tvrdnje pobije i obrtničku komoru. historičkim dokumentima i sasma jasno Edhem Landžo, bakal na Baščaršiji, [ dokaže, da su današnji posjednici došli kupio je prije heftu dana oko 5 metara u posjed svojih zemalja sasma poštenim arpadžika i budući je arpadžik i krumi zakonitim putem. Brošura je razdijelje­ pir izvan cjenika nije te kupnje prijavio na u »Predgovor«, Podrijetlo kmetstva«, policiji. Radi toga je bio prijavljen i kaž­ »Podrijetlo age», »Spahinstvo«, »Begnjen sa dvjesta kruna globe. Pitamo na luk«, »Socijalna nužda«, »Agrarna re­ koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini temelju čega je izrečena ova osuda, kad forma« i »Da završimo«. Obuhvaća 3b kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, ni drugi trgovci ne prijavljuju robe, koja stranica. Cijena 6 K. sa poštom 50 hel. ne potpada pod cjenik? Ж krumpira itd. u svako doba stoji na raspo’.aga- i više. nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Mi ovo djelo preporučujemo svakome, Nema svjetla. U cijelom Bistriku pojer zaista do sada neimadosmo ovako čam od karaule nema svjetla. Ljudima temeljito i stručno izrađenog djela o se razbijaju glave, hvataju se u žicu, a ovom predmetu. Preporučujući ga paž­ općinsko poglavarstvo ni mukajet. Ima nji sviju, koje ovo pitanje interesira, mi li kogod, da stane ma put ovom zlu, slav­ ćemo donijeti opširan prikaz u jednom na općino? od narednih brojeva. Sramota u Karpuzovu sokaku. Tuži { Cijena je knjizi šest kruna, sa pošta­ i nam se jedan stanovnik: Kad se je re- j Sit ponude za hranu han I upite o stanju cijena hrani u svaka doba Mantao I brzo vrši I gulisao Karpuzov sokak, ne znam za ko I rinom 50 helera više, a naručuje se kod Udruženja zemljoposjednika u Sarajevu. 1 je je babe zdravlje ostavljena jedna na- 1 Iz naše organizacije. Љдш vijesti i OGLASI U .PRAVDI* svakim trgovci: MusHm. treonačka i poljodjelska banha d. d. u Tešnju Odmah poslovnog ravnatelja koncipijenta. WilhBlm F. TiBfenbach uvoz i izvoz hum. tehničkih proizvoda, Osijek i. Knjige i novine. I PrištEdnja HercegovaL aprovizacijama i trgovcima I Abdullah Džumhur Tuzla МНШИМ11ММШМИЈМИМИИИНШИИИИДИИ Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli* Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. -- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K. 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja ?ve ^Акочот rt - ikovne poslove najbrže i najpovoljnije. »>«1к: Gtattahil Odbor »I M. 0.« AtuupkriJ« D. & A. Кајож, SaiM»vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7b23300ab149256d6138f190efa9f0d7.pdf 1f2f548926ac9d9c1690a58bea33efed PDF Text Text —----- —----- " ■ » ■ Ж Požtarina u gotovom plaćena. ШКТк И> О < -■ Ш 1- јиН&. В%-Ју 3 qS» јЕ»О ’ek Sa "Wn W Mm ЈтД «■* ТМ Ш1Г i f Ж> fB ввНВГ Д?Ж m JonL Шж Ws» «» w i kruna. ЖШ i četvrtkom. О si Ц» Н М»И жав Ј®Ж лкикакилг POJEDINI BROJ £ SS na redaRcioni oto. ^ret lata godišnje 80 krun i, na pola godine 40 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛЛСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE ИУГИМл .СКЕ ОРГ АНИЗАЦИЈЕ. Broj (138) Sarajevo, četvrtak 25. marta 1920. (5. redžeba 1338.) Iz Sandžaka i Makedonije. Za dra Krasnicu. Članovi »J. M. 0.« prada i kotara mostarskoga, raspravljajući o napadaju na tast i ugled g. dra Halid bega Hrasiiice od strane »demokrata« donijeli su na današnjem pouzdaničkcm sastanku slijedeću Rezoluciju: I. Napadaje na čast i ugled narodnog zastupnika g. dra Halidbega Hrasnice smatramo proračunanom i niskom ak­ cijom, koja svjedoči, da u našoj državi nije zaštićen niko, a da se na njega ne bi smjeli nabacivati blatom izvjesni ele­ menti. 2. Alarmiranje i stranoga novinstva <u ovoj stvari smatramo drskim politič­ kim sredstvom. Pozivati se na sud lič­ nosti i novina izvan našega kraljev­ stva odaje vrlo lošu sliku našega dr­ žavnoga uređenja, zato osuđujemo naj­ oštrije taj nepatrioitski čin onih eleme­ nata, koji se smatraju državotvornim te u interesu mira i poredka najenergtčnije protestiramo proti ovakoj nedo­ ličnoj stranačkoj borbi. 3. Pristaše »J. M. 0.«, poznavajući dra Halidbega Hrasnicu kao čovjeka vrlo .plemenita sJipa, a kao političara vrlo ispravna i čista, ne mogu dozvo­ liti onakovo nisko atakiranje na njego­ vu čast te poručuju, da su pripravni s njime dijeliti svaku žalost i svaku ra­ dost, jer je dr. Krasnica jedan od. dvo­ jice miudimanskih narodnih zastupnika, koji iskreno zastupaju misli i želje 90% Sarajevo, 24. marta. »Demokratski« činovnici u Makedoni­ ji i pod sadanjim režimom nastavljaju svoju protumuslimansku politiku i hap­ se sve u šesnaest. »Beogradski Dnev­ nik« od 20. marta ima ovaj brzojav iz Skoplja: »17. o. mj. na telegrafski zah­ tjev istražnog sudite uhapšen je i spro­ veden stražom u istražni pritvor — predsjednik muslimanske organizacije (Muhafezai hukuk-džemijeti) Husnibeg Hadži Ju^ufović. U Varoši (!) se govoriti) da je otkrivena veza ove organizacije sa miado.turskim komite­ tom u Cargradiu. Ovo je već dugi član glavnog (centralnog Op. ur.) »musli­ manskog odbora koji se stavlja u is­ tražni pritvor«. U savezu sa ovim izvještajem »B. D«. ističemo, da glasilo musi, organiza­ cije, skopljanski »Hak« u broju od 17. manta donosi na čelu lista ovaj komunike centralnog odbora: »Ovdašnji list »Demokrat« u broju od 16. o. mj. donio je alarmantan članak o tom, da je naša organizacija u dogovoru i vezi sa tajnim udruženjem Mladoturaka u Carigadu. - - Pošto smo taj članak pročitali kad Godina II. muslimanskog pučanstva Bosne i Her­ cegovine. 4. Uru Halidbegu Krasnici i dru Mehmedu Spahi članovi »J. M. O.« i ovim putem izjavljuju svoje najdublje povje­ renje, a njihov rad prate s najvećim simpatijama i odobravanjem. Ministru predsjedniku gosp, Stojanu Protiću Beograd. Potaknuti tendencioznim i neoprav­ danim napadajima na čas), našega pred­ stavnika dra ifal.dbgii-'Hrasnice povo­ dom njegovog imenovanja kr. mini­ strom, najodlučnije protiv istima protcstujemo i sa prezirom odbijamo bez­ očne klevete, kojima se »Demokratska« Zajednica i njezina štampa služi u bor­ bi sa političkim protivnicima unatoč sviju zvaničnih isleđenja i izjava ne­ pristranih lica, koja poznaju djelovanje dra Hrasnice kao austriiskog vojnog suca za vrijeme njegova službovanja u Kragujevcu. Mi, koji najbolje poznajemo neokalja­ ni značaj i poštenje Dr. Hrasnice izjavIhijemo njemu i vodstvu- »Jugoslaven­ ske Muslimanske Organizacije« i na­ dalje svoje nepokolebivo povjerenje, a napadaje na njegovu osobu smatramo kao uvredu, nanešenu cjelokupnom mu­ slimanskom dijelu nareda našega kra­ ljevstva. Kot. odbor »J. M. O.« u B. Novom. i je današnji broj našeg lista bio u ma­ šini, odgovor je izostao do idućeg broja. Saopćujemo čitateljima da na ovake kle­ vete ne ćemo šutjeti i kategorički izjav­ ljujemo da se rad naše organizacije te­ melji na zakonu. Mi nijesmo ni u kak­ voj vezi nesamo sa mladoturskim, ne­ go uopće ni sa jednim tajnim udruže­ njem«. * Iznoseći gornji dementi našeg druga »Haka« osjećamo svojom patriotskom dužnšću upozoriti centralnu vladu, da ne bude brza u donošenju odluka, koje bi mogle ozlovoljiti tamošnje muslima­ ne, Naši su »demokrati« i nesavjesni i prehitri u otkrivanju »veleizdajnika« pa je dužnost centralne vlade, da dobro otvori oči i stroto razluči interes države od huškačkog izazivanja jedne nesa­ vjesne klike. Proigra li i sadanja cen­ tralna vlada povjerenje tamošnjeg svi­ jeta, onda nesamo da će oteščati dje­ lovanje umjerenih elemenata, već će naprtiti i jedan jak teret državi, kojem se svaka dalekovidna vlada mora ugi­ bati. GROZOTE li BIJELOM POLJU. (J) iz gornjega sasvim je jasno kakav iz­ na skopljanskom kongresu i u svojoj gleda postupak jednog Cukića i šta je osveti skovao plan o njegovu progonu sve u stanju učiniti ovakav činovnik. i hapšenju, naredio je načelniku, da ga Jednu večer okupilo se slučajno jedno otpremi u Bijelo Polje, jer da se »ogri­ veće sijelo, na kojem jc jedan od pri­ ješio« o zakon time, što se je bez ov­ sutnih izvadio »Pravdu« i pročitao iz­ laštenja iskazao kao bjelopoljski izasla­ vještaj o Midhatbegovom držanju na nik. Revni načelnik izvršio je ovo na­ kongresu. Jedan od prisutnih stavio je ređenje usprkos toga, što je Midhatbeg na to prediog, da se Midhatbegu uirne bio ozbiljno bolestan i nije uvažio nje­ okruga sakupi naknada za putni trošak gova zahtjeva, da se ne progoni dok ga u SkotHje i pošto je prediog odmah us­ ne pregleda liječnik. Na jedan sat prije vojen prešlo se na kupljenje te pripo­ akšama dođoše žandari i Midhatbega na moći. I to je bio dovoljan razlog, da se silu odvedoše tako, da je u Sjenicu otCukić razgoropadi i da poduzme naj­ praćen noću i tako se nahladio, da mu odvratnija proganjanja: »Vi osnivate se je bolest tako pogoršala, da je jedva tajna udruženja; vi idete proti držav­ prispio do Sjenice. noj vlasti iajedno sa Hodžićem. Novac Posredstvom pisara Konstantinovića se kupi u revolucionarne svrhe« grmip uspjelo mu je da bude liječnički pregle­ je Cukić i radi toga čitave liefte radile dan i doktor ie naredio da ima dulje su — sohe i punjene tamnice. vremena ostati u Sjenici radi oporav­ Doznavši za Mldhatbegov dolazak u ka. G. načelnik pozvao je na telefon g. Novi Pazar g. sekretar Cukić odmah ša­ doktora i naredio mu, da se nc pača u lje brzojav načelniku okruga, u kojem Midhatbegovo stanje, no Holandez je iz­ traži da se Hodžić odmah i uz sigurnu javio, da Midhatbeg mora ostati najma­ pratnju dopremi u Bijelo Polje. Na nanje pet dana na oporavku, a i nakon čelnikov poziv, da ide u Bijelo Polje, - toga da se može otpremati tek nakon Midhatbeg je izjavio da tamo nije bio od povoljnog liječničkog nalaza. Načelnik srpsko-turskog rata, pa da nema i ne mo­ je pristao na taj liječnički nalaz i do­ zvolio petdnevni Mldhatbegov odmor. že biti nikakva povoda za njegovo preNo do dva dana Midhatbeg je prisiljen slušanje. On da je sad upisan u Novom na daljnje putovanje usprkos toga, što Pazaru i ako šta ima proti njemu, odgoje liječnik izjavio da nemiože ići pješice varaće pred novopazarskim oblastima. radi tega što je sakat u nogu i radi tu­ U Bijelom Polju razgrabile su mu ko­ ga, što bi rnu naporno pješačenje moglo mite cijeli imetak pa se radi njih ne prouzročiti smrt. Žandari nijesu htjeli ni usuđuje tamo ići, jer bi mogao i glavom da čuju šta govori liječnik, nego su platiti. — »Vi ste tamo bili za vrijeme Midhatbega na zor digli s posteu- i naokupacije, pa se radi toga zovete« re­ prtili ga na konja. Sirota Midhatbeg iz­ če mu g. načelnik. Kad mu je Midhatbeg gledao je tako bijedno, da se kulturni objasnio da to nije istina, g. se načelnik Holandez nije mogao suzdržali, a da našao u čudu i o tom izvijestio ministar­ žandarima ne dovikne orav! izraz: stvo unutarnjih djela. Nu budući je mi­ nistar Pribićević već imao raport gg. I »Barbari!«. (Nastaviće se). Rebca i drugova o Midhatovoj »izdaji« Gospoda »težaci« idu i dalje. Oni ne vide ua je danas ugrožen musliman­ ski težak isto tako, kao i građanin; oni ne osjećaju potrebe zbijanja naših re­ »Glas Težaka« zove se organ musli­ dova i, slijepi kakvi jesu, vele ni manje manske težačke (»Mutež«) stranke g. Hasandedića, Jakića i Bibera, a pojavio ni više, nego da su uvjereni, da se sta­ rim strankama koje su osnovane i prose je u ponedjeljak 22. o. mj. Mi smo o ovoj stranci i njenim pokretačima pi­ i istekle iz prošlih prilika, ne mogu sali i više nego li zaslužuju, a ovdje će­ I nastaviti rad u novim prilikama«. Stega oni preduzimaju »da vjersku i mo da taj prikaz upotpunimo sa nekoli­ plemensku frontu pretvore u stalešku«, ko citata. U otvorenom pismu na pred­ a zbijanje muslimanskih redova, koje je sjednika naše organizacije, što ga je na­ temeljni zahtjev Islama, označuju — pisao g. Ahmed I. (Hasndedić) veli se 1 u d o š ć u. Ni to im nije dosta, nego u 10. tačci, da pokretače vode »samo se, doduše uvijeno, nabacuju osvadom, plemeniti i nesebični ciljevi za dobro da naša organizacija pravi »bezglavost našega težaka i maloposjednika, a ni­ tražeći zaštitu stranih država proti vla­ kakvi politički motivi«. Međutim u pr­ stitom narodu, s kojim se želiš ;poisto­ voj riječi njihova organa među ostalim vjetiti, ujediniti«. Mi smo ovu drsku stoje i ove riječi: »Mi smo čvrsto odlu­ podvalu odbili povodom jednog članka čili, da otklonimo od sebe odiurn (kriv­ u službenom »Nar. Jedinstvu« i konsta­ nju), što ga protiv nas diže po­ tiramo da na njoj usprkos toga jaši ovi litička nepromišlienost vodstva J. M. O„ vajni »prijatelj« islamskog težaka i ma­ pogotovo jer smo uvjereni, da je naš loposjednika. narod u kulturi prešao fazu križarskih Pa da vjerujemo u njihove »plemeni­ ratova«. To bi se imalo da zove logika te« namjere! i došljednost I... Bilješke. Muslimansku trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (đ. d.) u Sarajevu. Bani se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHs. I u InozBiistt’u. Prima uloćke na uložne knjižice i teisuće ratnuв I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve irjcnjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica н 3,000.000 Duje sezonske i nprovlzocllske Mite. — Kupuje I nredmje srećke, vsiutp I srijednosne papine stih prsta. H Q 3 N 0 B E 'I E L E H J E kupuje i prodaje sve vrste га1зз, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z urizemna lijevo - Erho odieleiue 5aiw - Interupban telefon: M. �Strana 2 Croana Број 138 Broi .PRAVDA" — .ПРАВДА" Akcija dra Smodlake. II. taj broj predložili na osnovi približnoga razmjera snaga u Narounom rreusiavOdgovor dra Smodlake na pismo mstm. U ostalom, raueci o zam.suenoj •demokratskog« kluba, odaslan 13. međustranačkoj viaui, brojni je razmjer marta glasi: u njoj sporeana stvar, jer se u takvoj »Čast nam je potvrditi prijem vašeg jednoj vladi sve mora nješavati spora­ poštovanog pisma od 11. o. mj. kojim zumno, a kad nestane sporazuma, ne­ ti načelu prihvaćate naš predlog, da se staje i bitnog preduslova za opstanak obrazuje međustranačka vlada, u kojoj tanve viaue. Ovo je pitanje tako male­ bi ministar predsjednik i ministar unu­ no prema krupnan i ousudnim proble­ trašnjih poslova bile neutralne ličnosti, dočhn ne odobravate od nas predloženi i mima Koji su odlučni u ovim časovima, način, kako bi se ta vlada imala sasta- i koj.ma ioe u susret naša država, da mi ni za čas ne sumnjamo, da čete, sve i viti, ni brojni irazmjer, u kojemu bi uvi­ kad bi se od vas zahtijevala stranačka je parlamentarne grupe imale biti u njoj žrtva, nju rado doprmijeti na korist zastupane. opite stvari. Kako ćete razabrati iz pisma koje u U koliko bi vam se moglo pričiniti, propisu prilažemo pod 1.) pariainenlar- i odgovorom sa druge, strane, da bi se na je zajednica prihvatila u cjelini taj sporazum mogao omesti zbog opsega naš predlog, tako da sada jedino o va­ ma zavisi ostvarenje naše osnove, koja I radnoga programa Narodnog Predstav­ je po našem uvjerenju, jedini mogući i ništva ili zbog pitanja pokrajinskih vla­ da, mi svraćamo vašu pažnju na odgo­ način izlaska iz teške državne krize, u vor, što smo ga dali parlamentarnoj koju smo zapali. Vi predlažete da svaka parlamentar- ; zajednici. Tu smo odnosno tih pitanja na grupa nezavisno odabere lica, koja , zauzeli stanovište, koje je najbliže va­ šem, a koje nije tako daleko od stano­ će kao njeni predstavnici ući u među­ višta druge strane, da ga ona za volju stranačku vladu. Mi načelno nemamo sporazuma ne bi mogla prihvatiti. ništa protiv te metode ј bili bismo naj­ Duboko uvjereni da će demokratska sretniji, kad bi se po njoj mogla sasta­ zajedmica, koja prednjači u borbi za na­ viti jedna jaka i za život sposobna me­ še narodno i državno jedinstvo, dati u đustranačka vlada. Ali nas iskustvo ovim kritičnim momentima narodu dopodučava o protivnom. Kako su dosad bili uzaludni svi pokušaji, da se na taj I kaz svojega visokoga patriotizma i način sastavi takva koaliciona vlada, I svoje političke zrelosti, mi od nje po­ uzdano očekujemo povoljan odgovor, jednako bi bezizgledan bio i novi takav pokušaj, јет bi pojedine stranke mogle ' koji u interesu stvari treba također da predložiti ljude, koji ne mogu sjediti ni ! je što hitniji. Taj će nas odgovor obra­ dovati i kao Jugoslavene i kao demo­ raditi zajedno sa predstavnicima druge krate i mi ćemo vam Za to biti dvo­ strane. Ako bi se pak svakoj strani dalo struko zahvalni na njemu.« pravo, da odbija predloženike druge Predsjedniku ministarskog savjeta i strane, time bi se samo još više povri­ predsjedniku parlamentarne zajednice jedila lična osjetljivost pojedinih prva­ ka i mjesto da se stranačke opreke u- J uputio je dr. Smodlaka ovaj odgovor, blaže, one bi se još više zaoštrile. Da , datiran 13. marta: »Udruženje poslanika van stranaka sve to izbjegnemo, tražili smo drugi I primilo je sa iskrenim zadovoljstvom način rješenja toga osjetljivog pitanja, na znanje Vaše poštovano pismo od 12. i mislimo da smo ga našli u predloženoj o. mi., kojim u glavnom prihvaćate sve arbitraži, gdje bi dva, najviše tri čovje­ tačke našega predloga za sastav među­ ka, vezana najstrožijom diskrecijom, stranačke vlade. imala da riješe sva lična pitanja, ne Odazivljući se Vašoj želji, da Vam kao sudije nad pojedinim političkim lič­ bolje objasnimo naš predlog odnosno nostima, već kao politički ljudi, koji su sastava pokrajinskih vlada, mi smatra­ zvan: da nadu najzgodniji izlaz iz čamo da se te vlade imaju tako sastaviti sovite situacije. Lista sastavljena ovak­ da u njima, kao i u centralnoj vladi mo­ vom arbitražom ne bi se mogla shva­ raju sjediti predstavnici jedne i druge titi ni kao zadovoljština za one, koji bi zajednice, a jedan od načina, kako bi se u nju ušli, ni kao osuda za one, koji bi to pitanje moglo urediti bio bi n. pr. bili iz nje isključeni, jer državni interes taj, da u svakoj .pokrajinskoj vladi budu po ocjeni nepristranih može zahtijevati, samo dvije političke ličnosti, jedna od da se i najvrijedniji i najzaslužniji ljudi, jedne, druga od druge zajednice, a da ma kojoj strani pripadal, za čas uklone se na sva druga mjesta postave neu­ s političke arene i onda kada na njiho­ tralne ličnosti, ili sami činovnici. Ali voj strani nema nikakve krivice. ovo pitanje obrazovanja pokrajnskih Buduć uvjereni, da od vas predlože­ vlada, koje se može i drugim načinom ni način ne vodi k cilju, a ne znajući ni­ riješiti u duhu izmirenja i međustranač­ kakva boljega načina od onoga, što vam preporučujemo, molimo da još jedanput ke kooperacije, kao i sva lična pitanja koja stoje s tim u savezu, pr našem mi­ uzmete u pretres predlog naš i da pri­ šljenju ne bi se imala nješavati sada, stanete na arbitražu, kako je to već već bi se imalo prepustiti novoj v 1 aučinila druga strana Narodnog Predstavn'štva. Istodobno Vas molimo, da d i. da ih riješi na osnovu načela koje pri’tanete i na predloženi razmjer, po bi sada trebalo utvrditi. Što se tiče programa rada međustra­ kojem bi parlamentarna zaiedrrca ima­ la dobiti 9 l'snica, a vaša zaiednica načke vlade, držimo da bi Narodno skupa sa neutralcima isti broj. Mi smo I Predstavništvo imalo svakako da riješi F E L I TON. A. Hifzi Bjelevac. Rene Logotetides. (Nastavak). (35) лш. Sultanija Nesime živila je vrlo povučeno. U dvoru se ćutila kao ptica u kafezu i s vremenom odrekla se svih želja. Dvor je nije zadovoljavao, raskoš i vječito ulizivanje, licemjernost, pokvarenost i prodavanje osjećaja mrzila je. Bilo joj je već blizu trideset godina. U zadnje vrijamc začahurivala se sve više više, da su je počeli smatrati čudakinjom. Prolazila je kroz dvor uvijek zamišljena, sa nerazriješivom tajnom, koja je zasjenjivala njezino lice, jednostavna no dostojanstvena, otvorena, slobodna i samosvijesna. Sultan je cijenio i volio. Njezin utje­ caj bio je velik na glasovitog despota Abdul-Hamida i na njegovog glavnog pomoćnika lzetbey-a. Što niko nije mogao ni smio isposlovati, za koga se niko nije smio zauzeti smjela je Nesime. Sultanov harem bio je i ljubomoran na Nesimu no ona nije tome polagala velike važnosti. Klevetali su je i objedivali. Bolilo je to, ali je bila svjesna, da je njezina savjest mirna. Je li bilo kakvih dru­ gih tajna u srcu sultanije, je li nosila ideal u duši za kojim je težila i koji je bio neostvarljiv teško je nagađati, a još teže pogoditi kod ovakih naravi, koje ujsu mnogo govorile. i I j | ! , i | I I ! izborni zakon, budžetu« dvanaestine i ugovore o miru, a pd drugih pitanja samo ona, za koje se obe zajednice slo­ že da budu iznesene na pretres Parla­ mentu. I mi želimo da ustavotvorna skupšti­ na što prije donese državni ustav i slaženio se da bi radi toga svakako tre­ balo da se još prije njenoga saziva sporazumom između velikih stranaka spremi nacrt ustava, ah za to nije potrebno da Privremeno Narodno Predstavništvo ostane na okupu poslije riješenja ovih pitanja, za koje smo sada svi složni da se u njemu imaju riješiti. Držimo da je ovim objašnjenjem otstranjen svaki nesporazum između nas, a ako još ima da se razbistri kakvo sporednije pitanje, to se može učiniti kod prvog sastanka stranačkih pouzdanlka. Duboko žalimo i sa naše strane, što je u Narodnom Predstavništvu zavla­ dala atmosfera ovako nepovoljna za postignuće sporazuma, a još nam je zalije što nam nije pošlo za rukom da to spriječimo. Čast nam je saopćiti vam u prepisu pod 1.) odgovor koji smo primili od De­ mokratske Zajednice na naš predlog, da se obrazuje međustranačka vlada, a pod 2.) pismo koje smo mi na odgovor taj uputili Demokratskoj Zajednici. U očekivanju hitnog odgovora kojim ćete, nadamo se, utvrditi potpunu našu saglasnost. molim Vas, gospodine pred­ sjedniče, da i ovom prilikom primite uvjerenje mđga dubokog poštovanja.« Prosvjeta i šhola. Raho da uredimo nah aut. šhole? п. hak. — Pa kako je učevnj plan u sred­ njoj školi, da se postigne gore istaknuta zadaća njezina? Današnja srednja škola osniva se na spoju filološko-historičke i matematskofizikalne naobrazbe. Za ovakom naob­ razbom idei gimnazija i realka. Spoj fi­ lološkoga i historičkoga predavanja sa -matematskim i fizikalnim jest zbilja vr­ stan da poluči označeni cilj srednje ško­ le, naime pomoću znanstvene naobraz­ be sposobnim učiniti za samostalan du­ ševni rad. Filološko (jezično) predava­ nje otkriva učeniku duh ljudski i poka­ zuje mu. kako se misli tvore i izriču. Tako učenik proučavajući strane jezi­ ke dolazi do sposobnosti, da luči misao od jezičnoga oblika te pri tome uči pro­ matrati svoj materinji jezik s dubokim razumijevanjem jezika. Historičko (povjesno) predavanje upoznaje mla­ dež o razvoju i napredovanju na, roda, o državnom uređenju, o mi­ tologiji, pjesništvu i o 4Ri.ietnosti, a to sve čini, da se upozna bolje i teme­ ljitije sadašnjost. Matematska (računska) i prirodoslovna znanost nauči opet mla­ dež određenim i kratkim def nićljama, daje pogled u stalne prirodne zakone i pruža znatna matematska sredstva za mišljenje i razglabanje. 1 Ovakav nastavni plan štednje škole, Za vrijeme najtežih iskušenja Mladoturaka Ne­ sime se je zauzela za njih kod samog sultana i nije se uplašila njegovog pogleda, kad mu je rekla: »Oni su na pravom putu«... Tad joj je sultan nervozno, blijed u licu odgovorio: »A znadete li da su oni proti mene?« »Nisu — nego proti onog... « pokazujući ru­ kom na sobe Izetbey-ove. Sultan je mahnuo rukom u znak, da mu se izgubi s njegovih očiju što je bio znak velike ljutnje, no Nesime pošla lzetbey-u i tra­ žila zaštitu za Mladoturke. Kad joj je izet htio od­ biti molbu rekla mu je odvažno: »Sultan ne smije od vas, a vi od njega... Ja tražim, da bar s njima humano postupate«. lzetbey je pogledao lukavo i rekao: »Nesime-sultan, smijem li pogoditi zašto se zauzimljete za njih?« Ona se promijeni u licu i reče: — Zato što žele dobro carevini.« Izetbey se lukavo osmjehnuo i rekao ustajući: »Znajte, da znadem sve. . . Njega ću poštediti... Ko je bio taj o kom je lzetbey govorio ne zna se. Izet je prećutao njegovo ime, a Nesime nije da­ lje tražila. Iza toga dogodilo se više puta koješta i Nesime je uvijek uspjela Kasnije je stekla i prija­ telja među činovništvom Jildiza, koji su je obaviješćavali u svim tajnama. U pošljednje doba naročito se Nesime zanimala za događaje u Jildizu, jer su počeli vrebati na mnoge prvake mladoturskog pokreta. Ta služba, ta patriotska dužnost, koju je na se dragovoljno princeza primila zabavljala je i oduzi­ mala joj vrijeme da misli o onom što je kraj nje­ osnovan na spoju filološko-historičke znanosti sa matematsko-fizikilnom, da­ je pravu znanstvenu naobrazbu, stva­ rajući pogled učenicima u priroda i nje­ zine zakone i upućujući ih u poznavanje i razumijevanje ljudske duše i duha. U škoii s ovakom svrhom i s evakom nastavnom osnovom sjedi mladež osam godina, a to je vrijeme, koje nije baš kratko. Tokom ovih godina proživIjuje mladež dobu dozrijevanja i puberiteta, a to ima jak individualni preok­ ret za pošljedicu. Osobito izbija u ovom razdoblju silno nastojanje za samostal­ nošću, i ova težnja daje odgojitelje Ja­ sno označen putokaz. Odgoj nije više danas sila ni nagon, odgoj ne smije da­ nas drugo biti, negoli pomagalo do raz­ voja sa jasno određenim ciljem i svr­ hom. Ako hoćemo dakle uspješno odga­ jati mladež za duševnu samostalnost, to mramo odabrati s ljubavi i razumijeva­ njem posve naravan put. I kako priro­ da ne .čini nikada velikih skokova, ta­ ko ne smje ni odgojitelj odmah nešto novo tražiti, već treba lagano na novo prinčavati i upućivati. Uz ovo valja imati na umu, da škola mora u sebi Imati nešto, što mladež zanima, a ne da se pođi školom obično razumijeva ne­ kakvo strašilo, gdje se mladež na muke stavlja. Ovake pojmove treba posve is­ trijebiti, a protivno dokazivati kao pra­ vu istinu i svrhu škole. Zbog ovih razloga mora škola ići za tom svrhom, da budi interes za nauku i predmete kod mladeži, jer je probuđenje interesa prva i najvažnija me­ todska dužnost jednoga učitelja. In­ teresiranje za nauku nije ništa dru­ go, nego volja 1 veselje za intelek­ tualnim radom, a koga želimo od­ gojiti do duševnoga samostalnog rada, taj mora ponajprije nalaziti zadovolj­ stva i veselja u ovakom radu. Zato tre­ ba svaki predmet tako predavati, da mladež bude sama ponukana na sudje­ lovanje u radu. Ali nije dovoljno samo to, da se u mladeži probudi interesiranje za pred­ met ili uopće za nauku, jer se jedino time ne postizava učevni i odgojni cilj srednje škole. Uz ovo mora još pridoćl jedan posve novi metodski princip, a to je: priviknuti učenike na ustrajan, pravilan rad, čim se opet postizava ta svrha, da u mladeži razvijemo čuvstvo odgovora os t i, koje je moralni uvjet i etički sa­ stojak znanstvene naobrazbe. No da mladež priućimo na rad, ne smijemo pri tome upotrebljavati sile, koja je sa strahom skopčana, nego na­ protiv ovu silu i natjerivanje.treba da zamijeni dragovoljno i slobodno intere­ siranje. Ako još dodamo, da je učevna metoda u srednjoj školi jedan postupak, koji ide za tim ciljem, da pitomce od nesamostalnosti i nadzora dovede do duševne samostalnosti, to smo rekli nglavnom sve, za čim treba da ide sred­ nja škola, ako hoće da .postigne svotu zadaću. A njezina se zadaća sastoji u tome, da odgoji mladež do duševnoga samostalnog rada pomoću znanstvene naobrazbe. Ovi se principi moraju" uvažiti u sva­ koj školi, koja hoće da bude savreme- zina srca kao oluja prošlo; da sanja o čovjeku, koji će poslije doći da je ozdravi i izliječi. Za mističnih noći, kad je Jildiz osvjetljivao mjesec svojim mliječnim svijetlom otvarala je Ne­ sime prozor i gledala veliki pospani grad pred so­ bom. Tada se je u njezinu srcu budila jedna ne­ jasna želja, za životom, ali ne za ovim što ga živu obični ljudi, nego ljepšim, potpunim, gdje se duše spajaju, gdje se ništa ne pita, ništa he traži... Du­ go bi gledala tako sad grad obliven morem sad mračne konture anajolskih planina i činilo joj se da je tamo iza tih mračnih planina život i sreća u slobodnim stepama... Ona je pomišljala na Akčura Jusufb у-а, kojeg je često viđala za selamlUke u paradi. Znala je, da je sada tamo za Onim brdima. Za ovim dolazio je budući zet Abdurahmanpašin, kojeg je poznavala od lanjske godine, kada je ljetovala u »Ihlamur pa­ lači*) na Bosforu. On joj se nije kušao pribljžiti, no njoj se činilo, da se približuju njihove duše, da se spajaju — da postaju jedno. Ona Je često mislila o njemu, ali je htjela odagnati tu misao, jer je znala kolike bi zapreke bile njihovom zbliženju. Kada nljć bila više toliko jaka, da se svlada otišla je u Carigrad, da zaboravi. Za mjesec-dva iza toga čula je za zaruke i oćutila u srcu kao da joj je neko nož zarinuo. Ali Nesime nije prestala bditi nad ži­ votom Abdurahmanpašina zeta, Ihsana Sururzade, pa je u času opasnosti pošla i dalje odlučivši se da mu piše. •) Palača-llpa*, Jer je napravljena u lipovu gaju na Bosforu (Nastaviće se) �Број 138 — Broj na, pa i u našim autonomnim ško­ lama treba poći istim pravcem. Kadi ovoga ie bilo potrebno izložiti nastavni plan i svrhu osnovne i sred­ nje škole, prije negoli se pokuša iznijeti sastav nastavnoga plana za musliman»ke vjerske škole. Ovo je bik; tiin nuž­ nije, što iznošenjem plana modernih ško­ la izlazi u boljem svijetlu slika, koju bi trebale uzeti i naše autonomne škole, ako se uopće misle udesiti .prema da­ našnjem vremenu i potrebama narod­ nim. Slićno prema gornjem nastavnom planu trebalo bi urediti I naše autonom­ ne škole s tom razlikom, da njima na­ mijenjena svrha (vjerska naobrazba) do­ đe do punoga izražaja u samom planu, ali se .ipak ne smiju radi toga posve zabaciti ni svjetske nauke, bez kojih se ne može danas ni okrenuti niko, pa ni narodni prosvjetitelj — naš mualim. 1 oni (mnalimi) naime trebaju bezuvjetno • upute u svjetsku znanost, |er su čestu baš malinu pozvani, da nam odgoje i ob­ razuju mladost. Pa ako bi mnogo toga i našim vjerskim učiteljima manjkalo, odakle bismo onda od svoje djece, koja sluša znanje tih mualima, mogli očeki­ vati savremene poglede na okolicu i na prilike, kakovoj li bismo se budućnosti mogli nadati od svoje mladeži, svoje na­ de i uzdanice? Osobito ovo vrijedi za onu djecu, koja nema prilike dalje učiti ti školi niti uopće može da nastavi na­ uke. jer ih svagdanji posao i briga za dnevni kruh priječe od daljnjega učenja. Sve su ovo dosta jaki razlozi, koji nam daju pravo upozriti naše pozvane faktore, da se pobrinu za sastav na­ stavnoga plana i da promisle o svrhi | škole, pa. makar ona bila i vjerska, jer i i ona ima svoju zadaću. Kao što je osnovna škola početna i [ elementarna škola, tako je isto i naša mektebi-iptidaija .početna Is­ I lamska vjerska škola. I kao što je zada­ ća osnovne škole, odnosno pučkoga u- I НРАВДА' — .PRAVDA. dalje, sa jednim podesnim nastavnim planom posve prenijeti u osnovnu ško­ lu, tako da bi otpala potreba posebnih vjerskih zavoda za našu djecr. Ovaj način reforme mekteba i vjerske po­ četne nastave bio bi najpametniji i najsavremeniji za muslimane, jer bi tme vakuf riješili velikih izdataka na mektebe, koje nikada ne može uzdržavati, kako mu ne bi bili na sramotu, a drugo djeca bi za četiri godine postigla isti, pa i bolji uspjeh u nauku vjere učeći pred spremnim mualimotn prema stal­ nom nastavnom planu i iz dobro udešenih knjiga. Na. ovaj bismo način po­ stigli dvostruku korist: prvo bi otpali ogromni izdaci na mektebe, a drugo do­ bili bismo mnogo više škola i pribavili hljeba našoj djeci. Iz naše organizacije. ispravka. U prošlom broju potkrala nam se grješka u iznosu članarine i dobrov. priloga za organizaciju u Bi­ haću. Mjesto K 4.000 trebalo je da stoji 24.000 kruna. Molimo da se to .uvaži. Konstituisanje odbora u Foči. Na 17. marta održao je gradski odbor naše organizacije u Foči prvu sjednicu, te se konstituisao kako slijedi: Predsjed­ nik: Salih Remzi ef. Muftić; potpred­ sjednik: Hasan Tataragić; tajnik: Izet Ruždija; blagajnik: Mustafa Hilmi Hadžikadić, a bez funkcije: Huseinbeg ZulSkarpašić, Hafiz Hamid ef. Muftić, Osman Forta, Hamcija Buturović, Redžeb Hajrović, H. Bećir Hadžialić, Mehmed H. Mešić, Rašidaga Gjonlagić, Hasan Pašović, Edhcm Tafro, Derviš Corić, Mustafa Tafro, Muhamed Sukalo, Mehmedbeg Šuvalija. Aziz H. Al • metović i Avdo Pejkušić. Političlii pregled Prevrat u Turskoj. Javlja se iz Pari­ za: Panislaimska je pobuna u punom je­ ku. Borba se širi od Trakije kroz Anadol do Arabije. Poluslužbene francuske novine tvrde, da je islamska pobuna u vezi sa događajima u — Njemačkoj. Turski major u Trakiji Džafer Tajar, otvoreno je istupio potiv saveznika. Grčke trupe u Trakiji istupile su proti njemu. Tal janS'ke trupe u Anatoliji bile su bačene od četa Mustafa Kemala na mor­ sku obalu, ali francuske trupe u Ciliajl i gornjoj Siriji čvrsto se odupiru tur­ skim nacionalistima. Francuski general Guran žurno traži pojačanja. »Žurnal de Deba« donosi: Trupe Mustafe Kemala kao i trupe Senira pune su njemačkih oficira, koji su žedni os­ vete. Turski nacionalizam mora biti skršen. Vojnička ekspedicija mora dr- 1 žati u šah-matu turske nacionalističke brigade i spriječiti veliki rat. Marsel Košen socijalistički zastupnik opominje u »Imanite« na slabe vi­ jesti s istoka, iz Sirije i Cilicije. Fran­ cuska ima tamo 4000 ljudi i priličnu flo­ tu, ali je to nedovoljno. General Guran traži pojačanja. Francuska je upletena u beskonačnu ekspediciju i mi smo već izgubili mnogo vojnika. Ako se u Siriji i i Cilicjii dogodi ono, što se je dogodilo u Novom Maroku, zapašće Francusku mnogo novca, a ona treba oporavljanja. Vojnička konvencija Između republike Azerbajdžan i Enverbeda, koja je oba­ vljena danas, pokazuje veličinu islam­ ske opasnosti i njen germanofilski iz­ vor. Britski general Mil zamijenio je francuskog generala Franše d Aspereja u zapovjedništvu savezničkih trupa u Carigradu. Francuska i Engleska za­ pitale su delegaciju republike Aserbejdžana, da oprovrgne opstojanje vojnič­ ke konvencije između Azerbajdžana i Enver-bega. Svi tursik nacionalistički agitatori bi­ li su deportirani u koncentracione tabo­ re na otoku Malti. Turci ne priznaju mirovnog utanačenja. »Evening Standard« doznaje, da zapovjednik turskih četa u Trakiji ne priznaje zapovijedi, koje je dobio iz Cargrada te da je otkazao primirje i izja­ vio, da će silom nastupiti proti savezni­ ka.. Po nekojim vijestima bili su ranjeni pojedini engleski oficiri. Velika skupština u Nevesinju. Dne 19. marta 1920. obdržavala se u avliji Mu- i slimanske čitaonice velika skupština računati ј to sve u samoj školi radeći naše organizacije. Avlija je bila dup- ; zajedno s učenicima, vježbajući i po­ kom puna kako od strane građanstva navljajući propisano gradivo, tako isto tako i od seljaštva. Skupštinari su jed- ! treba da slijede ovaj prokušani način noglasno izabrali za predsjednika gosp. metode i naši mektebi, odnosno mualimi nastojeći obuku u mektebima svesti I Hirsagu Grudu, perovodu Hali! eff. Kona sistem novoga vremena. Zato valja 1 sovića, verifikatore: Mehmedbega Ba- I šagića i Ahmed eff. Pekušića. Predsjed- I predavati tako, da se lako i brzo upute nik, nakon što je prisutne pozdravio, i naša djeca u najelementarnije vjerske podjeljuje riječ delegatu naše organiza­ stvari naučivši čitati i pisati arapskim cije Redžebu Hajroviću, koji se bratski ' (turskim) slovima i uzimajući zajedno zahvaljuje prisutnim, a naročito selja­ s time najpotrebnije vjerske dužnosti cima, koji su se i iz dalekih sela našoj svakome muslimanu. Naročito bi se mo­ Za intergritet Turske. Londonski do­ skupštini odazvali, te ocrta svrhu i cilj ralo na to gledati, da se obuka u mek­ naše organizac’je. rastumači program i i pisnik »Pti Parizjena« javlja svome li­ tebima predaje po sistemu novoga vre­ stu. da je jedna muslimanska delegacija mena, a za tu su zadaću u prvom re­ štatut organizacije, te pri svršetku svog oduljeg govora upućuje narod, da ' došla Lojđ Džordžu tražeći da savez­ du sposobni svršenici darul-mualimina. što veću pažnju posveti osnivanju an- ! ničke sile ne rasparčaju Tursku i da sul­ Kako je po našem autonomnom Statu­ alfabetskih tečajeva, jer bez prosvjete | tan ostane u Carigradu. Engleski mini­ tu obvezan svaki musliman slati svoju i škole nema sigurna opstanka. Govor i star predsjednik odgovorio je delegaci­ djeou i mušku i žensku najkašnje po ji, da on ne shvaća zašto muslimani tra­ je primljen s odobravanjem, pa je usvo­ svršenoj sedmoj (šestoj) godini u mekže, da saveznici budu osobito blagi sa jena ova teb, gdje ostanu dvije ili tri godine, to Turskom. Onda je nastavio: »Mi ćemo bi bilo veoma poželjno i spasonosno za < Rezolucija: biti pravedni sa Turskom, kao što smo diečiji napredak u životu, kad bi se u pravedni bili sa Njemačkom i Austrijom. Muslimani grada i kotara Nevesinja, tome vremenu prije svršetka iptidaije Ali ne ćemo s njom postupati drukčije, sakupljeni na velikoj skupštini obdržauputila naša djeca u čitanju i pisanju la­ nego sa ostalm kršćanskim narodima. noj dne 19. marta 1920. jednoglasno za­ tinicom i u najglavnijim vrstama raču­ A jednako nije naša namjera da bude­ htijevaju: 1.) da se početkom školske na u onoj mjeri barem, koliko se po­ mo strogi sa Turskom stoga, jer je mu­ godine otvore bar dvije osnovne škole stigne u prvom razredu osnovne ško­ slimanska zemlja. Mi priznajemo pravo i to u Kljuncima i Žuljrma, te da se uči­ le. Time bismo mnogo dobili bez veli­ muslimanima, da ih saslušamo u teljima i muallimima naredi obdržavakoga truda i po djecu i po mualima. pitanjima, koja se tiču islanje analfabetskih tečajeva, jer smo do Djeca naime već u prvoj godini nauče š!i do osvjedočenja, da nam bez škole : m a. pa smo ih salušali 1 udovoljili nji­ arebicu, pa bi ih u drugoj godini veselilo, i prosvjete nema sigurna opstanka. 2.) I hovim željama. Na sređenju turskog pi­ da upoznaju još jedno pismo i brojeve. tanja jako utječe i mišljenje Tražimo da nam vlada čim prije izide u Ovo bi ih samo privlačilo mektebu i indijskih muslimana; ali mi ne susret davanjem potpora zbog silnih otvaralo im bolje oči za život, a i omožemo primijeniti na muslimansku pljačka, koje su sc u ovom kotaru do­ lakšavalo daljnji napredak u školi. S tim zemlju druga načela od onih, što smo godile prilikom državnog prevrata i po­ novim stečenim na laku i brzu ruku primijenili na kršćanske narode, 6 koji­ slije, te da nam se čim prije poprave znanjem mogla bi naša djeca odmah ma smo također bili u ratu«. porušene zgrade i staje. 3.) Tražimo, da prelaziti u drugi razred osnovne škole Proglašenje nezavisnosti Egipta. — se naredi činovništvu ovog kotara, da i tako bi dobili jednu god.nu za školu, Prema vijestima iz Egipta proglasila su se prema nama postupa onako kao pre­ a osim toga bi ih srce vuklo u školu, da 52 zastupnika nezavisnost Egipta i Su­ ma drugim vjeroispovijestima, a ne da prošire svoje znanje. Ona pak djeca, dana. kojima iz raznih uzroka ne bi bilo mo­ se na svakom koraku zapostavljamo, kako su to »demokrati« činili. 4.) Tra­ guće više pohađati školu, ne bi ostala Položaj u Njemačkoj. Prema posljed­ žimo, da se djelima dokaže, da smo svi slijepa kod svojih očiju i ne bi se raču­ njim vijestima iz Njemačke izgleda, da u našoj državi ravnopravni, jer smo svi nala u onu strašnu legiju nepismenih vlada ima čvrsto u rukama uzde i da sinovi ovog naroda i ravnopravni po­ (analfabeta). se nemiri pojavljuju samo gdjegdje u danici ove države. 5.) Tražimo, da se Ovo prenošenje grade iz prvoga razr. kojoj pokrajini. Govori se, da su zastup­ čim prije oduzme oružje onima, koji ne­ osnovne škole u našu iptidaiju dalo bi nici vlade i stranaka većine sklopili maju pravo nositi ga, te da se jedanput se provesti jedino u onim mektebima. kompromis sa radničkim udruženjima, spriječe umorstva, koja se izvršivaju gdje predaju svršenci darul-mualimina, da prestane generalni štrajk, a uz uv­ nad nama muslimanima. koji su svakako dorasli ovakom poslu. jete, kojima se daje radnicima velikih U mnogim opet mjestima, gdje imade Iza toga je izabran mjesni odbor, u koncesija. No svakako prije nego taj škola, mogli bi se za ovaj posao uzeti koji su izabrana Slijedeća gospoda: kompromis stupi na snagu trebaće da učitelji. Ali ne bi ovim naš vakuf bio Perdsjednik Bećir beg Pašić, potpred­ ga odobri radničko udruženje. Morna­ riješen silnih izdataka, nego bi pao u sjednik Mehmedbeg Bašagić, tajnik Isrička brigada i »Željezna divizija« po­ još veće Izdatke, a djeca bi dobila jednu metbeg Bašagić, blagajnik Ahmed eff. vlače se vrlo lagano. Oni se faktično godinu iu pauci više. I to je svakako jed­ Pekušić, odbornici bez funkcije: Fejjoš nalaze u predgrađima Berlina. Voj­ na korist! zibeg Ljubović, H. Ibrahim eff. Cadornici kažu, da se hoće boriti protiv ko­ АП s obzirom na usnich u nauci uz džić, Salih eff. Šahdomerovtć, Musli eff. munista pod budućom vladom. Govori zgodan raspored nastave vjerske i s Pašić. Osmanaga Ramović, Haiil eff. se, da su komuniste zaposjeli Esen, gdie obzirom na duševni razvoj djece p: I ci­ Kotović, Husaga Gruda, Nuraga Dusu Krupove fabrike i da su imali teških lju shodnom rukovođenju mogla bi se galić. gubitaka. Izgleda, da komuniste vrše naša vjerska početna nastava ' kontrolu ј u Dizeldorfu, odakle su vla- Orana 3. j dine čete otišle bez borbe. Komuniste 5 koiKtnjuraju također veliki dio dolnje I rijeke Rura, gdje je bilo mnogo gubita­ ka u krvi. U bitkama u Kilu poginulo je 150 mornara, a nekoliko ih je stotina I ranjeno. Još su ozb.tjnije bile borbe u j Lajpcigu, koji su grad tek jučer rašči­ stile vladine čete. Požar je uništio grad| ski magistrat; kaže se da je u tim bor­ bama poginulo 100 radnika. U borbama u Berlinu računa se da je poginulo 100 ljudi, a 200 ranjeno. Vlada je odredila novčanu nagradu onom, ko uhapsi Ka­ pa I Litvica. Iz Hamburga preko Ko­ penhagena stigla je vijest još nekontro­ lirana, da je Kap uhapšen u Lajpcigu. a da je general Litvic počinio samo­ ubojstvo. Ki dopisi Dretelj, (kot. Stolac), u februaru 1920. (Prodaja kaburistana.) U doba, kada je naša željeznička pruga Mootar-Metković izgrauena kroz naše mjesto tako je projektirana, da je naš kaburistan, u komu su pokopani naši djedovi, naše majke, očevi, braća, sestre ј naša dje­ ca, razdvojen tako, da je jedan dio toga kaburistana ostao i dalje ležeći uz našu džamiju, dok je drugi dio došao s donju stranu željezničke pruge. Ovaj je dio vrlo lijepa položaja. Na istom je izgra­ đena i "ovdašnja željeznička postaja na kojoj je zaposlen' čuvar pruge Mato Cepo. Preostali dio mezarluka uz željez. stanicu nečijom je inicijativom, a pu­ tem kotarskog vakuf.-mearif. povjeren­ stva u Stocu prodan spomenutom Ceoi. iroji ima namjeru na ovome mezarluku da izgradi i otvori — b i r t i j u. Mi srrib, ovdašnji muslimani zbog toga silno ogorčeni, jer ako je spomenuti mezarluk trebalo prodati, zašto to onda nije uči­ njeno javnom licitacijom, a mi smo uvjereni. da bi se i muslimana našlo, koji bi ra kupili ј u moralnije svrhe upotri­ jebili. Mi ne obaramo krivnju na spomenuto povjerenstvo u Stocu, nego nam se či­ ni, da tu prste ima neko treći, pa smo svoju tužbu predali na mjerodavno mje­ sto s molbom, da se ova prodaja obu­ stavi. Stoga apeliramo na naš ulcmamedžils i vak. sabor, da ovu akciju spriječe pogotovu kada se radi o za­ mjeni zemljišta, gdje se za ovaj kabu­ ristan nudi u zamjenu jedna vrio slaba njivica, koja je većinu godišnjeg doba pod vodom, te se prema tome ne može upotrijebiti niti za novi kaburistan, niti ucoće u koju svrhu, koja bj nosila va­ kufu ma koju korist. m. Domaće vijesti Krive hiljadarke. Povodom predstav­ ke trgovačke i obrtničke komore, da su na njezinom komorskom području, mnogi privrednici sasvim pravilnim pu­ tem i bez ikakve svoje krivice došli do hiljadarki sa nepravilnim markicama, tako da bi im neisplata istih nanijela ne­ pravednu šteto, dobila je odgovor od ministarstva trgovine i industrije, da će se ono zazuzeti kod ministarstva finansija. da se takove hiljadarke .prime i honoriraju. Stoga se pozivaju svi ima­ oci odbijenih hiljadarki. sa nepravilnim markicama da ih predadu na revers zemaljskoj blagajnici u Sarajevu ili po­ reznim uredima u provinciji. Napadaj u Tarčinu. Dne 16. pr. mj. a 10 sati na večer došli su u radnju Braće Japalak, četiri pravoslavna seljaka, gologlavi i — pri ulazu u raduju napravili su se kao da su pijani. Nakon kratkoga vremen, u času kada se u radnji nala­ zilo nekoliko muslimana i ova četiri do­ šljaka (seoski knez Risto Žuža, Đorđo Stolica i dvojica braće Glavaša) očula se silna galama, prasak i psovka s va­ ni, pri čemu su mu polupani i prozori na radnji, ali ipak su spomenuta četvorica ostali mirni. Kada su prisutni muslimani iz psovki'j pogrda razabrali, da je, taj napadaj uperen na njih, oni su nastojali, da se mimo udalje, pri čemu su ih smeli četvorica gore spomenutih, povadivši iza pasa noževe i kamenje i navalivši na goloruke muslimane. Kada je napadaj postigao vrhunac, kada su muslimani počeli da se sili suprostave, svi su očito organizpvani, za­ jednički na ovih par muslimana navalili i oni su svoje žive glave spasili samo ■bijegom u sporedne prostorije. Uz dre­ ku i r.ajgrđu psovku napadači su osta- �C-vnana 4 Stran« vili spomenutu radnju napominjući da ovaj napadaj znači samo — početak pro­ gona, jer oni neće ovdje da trpe ni jed­ noga »Turčina«. Pri tomu je ova ban­ da uništila i prostorije »Narodne Čitao­ nice«, jer da i tu ima »Turaka«. Pri­ jetnje, psovke i grdnje dodijale su tamo­ šnjim musl.manima, pa su oni i ovaj tvarni napauaj na njih predali ovdašnjem kotarskom sudu s nadom, da će bar Justitia ostati sebi vjerna, kada bratstvo ui sloboda toga nije.-u u stanju da učine. »Konzorcija« dobila je nešto pšenič­ nog brašna te će još tokom ovoga mje­ seca izdavati krušno brašno. I ako je dobava brašna prouzrokovala veliki nepredviđeni trošak, to će se ipak ob­ zirom na siromašnije slojeve stanovni­ štva krušno brašno prodavati po utvr­ đenoj cijeni od K 7 na kg. Bijelo brašno svakako će se morati skuplje prodavati od dosadašnjih cijena. Pšenično brašno dijel će se i u buBće samo na temelju legitimacije gradske aprovizacije. Kuku­ ruznom brašnu i grizu, sa kojim smo opskrbli maio ne sve trgovine našega grada, ostaje do daljnjega cijena od K 5.50 odnosno K 6.50 na kg nepromi­ jenjena. I ostala roba »Konzorcija« prodavače se po dosadašnjim cijenama dakle: makaren; (tjestenina) po K 18.—, ječmena kaša po K 8.—, i bijeli grah po K S.50 | na kg. »Konzorcija« ponovno naglašuje, da nije preuzela nikakove obveze u pogle­ du s:\rbdijevanta građa sa Životnim namirnicama. Dobava vanredno je teš­ ka i velikim žrtvama skopčana, ali kraj svega toga imađe ipak nade, da će »Kon­ zorcija« moći sa svojim zalihama u gorenaznačenoj robi skromnim zahtjevi­ ma stanovništva našega grada kroz ne­ koliko mjeseci udovoljavati. Preproda­ vači »Konzorćja« dužni su uvijek dr­ žati na skladištu dostatne koTčme konzorcijalne robe i održati propisane ci­ jene. Eventualne rek'amacije neka se uprave na: »Konzorcija«, pošt. pret. 227. Jedno leglo na Trebeviću. Po svom običaju pošli su dne 22. pr. mj. Zada Hamalukić, Ibro Gutović, te još jedan njihov susjed sa svojom ženom u Kosmeticu da nasijeku drva. Kada su us­ put susreli lugara, on ih je zapitao ku­ da će, a oni mu odgovore u Kosmeticu, te ih je isti bez prigovora dalje pustio, jer sabiranje drva u Kosmetici od vajkada je bilo slobodno. Kada su svi sa­ brali nešto suharaka pošli su kući no­ seći svak svoje breme. Usput, u blizi­ ni kuće Alekse Pandurovića više Coline Kape, dok su se oni odmarali, bližio im se puškom u ruei jedan vojnik (koji je izišao iz Pandurevićeve kuće, a inače Stacioniran u »Kamatin-baraci«), te psu­ jući im sunce. Boga turskoga i najgrđe ih vrijeđajući počeo im je prebirati bre­ mena, redavši, da oni ne smiju ovamo u drva dolaziti. Otevši u dvojice muških njihove sje­ kire, počeo je probrati i Zlatino breme, no nenašavš u nje sjekire onako razja­ ren Zlatu je nekoliko puta ošinuo. Ka­ da mu je rekla da će ga tužiti, jer da je do danas svak nesmetano išao u Kos­ meticu u drva, on joj surovo odgovori: »Nije to sada kao i prije! Sada je n a š e pravo! Pa ako ti je krivo idi nf lom Bogu, pa se potuži«. Nastavljajući svo­ je drsko psovanie udaljio se odnesavši i sjekire sa sobom. Pošto su opetovano slični napadači nalazili svoj zaklon u kući spomenuto­ ga Pandurovića. to bi vrlo shodno b-lo, kada bi se naša revna žandarmerija infomrsala i o ov:m napadačima kao i njihovom zaštitniku, a ne bi škodio da isjjita i tužbe seljana, pa da se učini sa ovima ono što ih po zakonu i nepristra­ nom radu pripada. Jedno objašnjenje. Povodom bilješke »Nova stranka« u 29. broju našeg lista dobismo od musi, centr. banke ovo ob­ jašnjenje: »1 ako su dioničari i članovi uprave naše banke iz svih musliman­ skih političkih grupa, to mi od osnutka našeg zavoda stojimo čvrsto na princi­ pu, da se zavod ima baviti podizanjem i unapređenjem sviju muslimanskih slo­ jeva, bez razlike na političke stranke, te prema tome stojimo izvan političkih stranaka. Ako pojedini članovi našeg ravnateljstva ili pojedini dioničari na ka­ kovom političkom sastankudaju svoje li­ čne izjave, to se nas kao banke ništa ne tiče, a još se manje mogu smatrati kao eksponenti našeg zavoda. U notici se tvrđi, tla će organ nove '.trankc lahko moći izlaziti, ako »Musli­ manska centralna banka dade papir i l :.t £»pni 138 Kro' »PRAVO ■' .ПРАВДА" finansira«. Budući da mi nemamo, niti | ski činovnik u Sarajevu i Ibrahim ef. Mujičić, trgovac iz Doboja. smo ikada imali na skladištu papua, to Direktorom ovoga zavoda imenovan ne možemo noći u ргшки, ua ga ikome je, kako smo to već javili, član ravnadajemo, a i kad bi ga imali, ne bi ga teljstva gospodin Husein ef. Omanović, upotrijebili za kakove bilo političke b.vsi dugogodišnji Činovnik Privilegosvrhe, niti bi novine kakovih političkih vane zemaljske banke te prokurista i grupa fmausirali, jer nijesmo za to osupravitelj podružnice Hrv. centralne aovam, tud je to naš poziv. banke u Derventi. Ravnateljstvo i nad­ Udruženje veterinara Bosne i Herce­ zorno vijeće imenovali su u svojoj ple­ govine, održavalo je svoju skupštinu narnoj sjednici tajnikom zavoda gosp. dne 20. o. mj., na kojoj je bilo preko Osmana Sikirića, sudskog pristava kod 20 veterinara iz raznih krajeva Bosne, kotarskog suda u Bos. Brodu i bivšeg a kao iza.'lanik veterinarskog društva činovnika Privileg. zemaljske banke, te Srb je bio je prisutan viši vojni veteri­ su ujedno imenovali pet muslimana svr­ nar g. potpukovnik Dijamant. Pošto se šenih trgovačkih akademičara činovni­ dugogodišnji društveni predsjednik g. cima i vježbenicima ovog našeg novča­ zemaljski veterinar Gjurić zahvalo na nog zavoda. časti, izabran je jednoglasno za počas­ nog člana. Novi je odbor ovako sastav­ (Svršiće se). ljen: Predsjednik Vuković; tajnik Dimić, blagajnik Čepić, članovi Struhal i dr. Kondić. u nadzorni odbor došli su Brzović i Šemsibeg Salihbegović. Iza­ brana su drmj ea članova, da pozdrave ispred udruženja gosp. predstojnika ze­ Lijek našoj v. ni. autonomiji. maljske vlade. Ima itT-ri koje »e n« izbor© ni n „Trešelj*Na anketi se je raspravljalo o mno­ ku*, ali ima ljudi i „ideja", o kojima eo n ora gim važnim aktuelnim Veterinarskim goront', moknr i u „Tresi I, ka*. Отаке morske stvarima i stvoreni su važni zaključci, idrje i podzemni ljudi niti se kriti kuju, niti *e koje će nova uprava imati da provodi. upućuju: rtujo isvan denta^ju moralne kritike Predavanje Vukovićevo o suzbijanju i mogu te čamo pribiiješiti. da a« ljudi našim i malo pozabave. Jedan vrlo interesantan ovčijih ospica štampače se u »Narod­ ju pj mier ovakvih ideja čitasmo u „sapieniku nom Jed'nstvu«. U veče je održano pouzduničk- g sastanku, ođižanog- . marta 19:0 drugarsko veče u oficirskom domu, na u 2 eatn po pođi.© u zimskoj bsš-i Hotel Ev­ kome je Vuković održao predavanje o rope n Sarajevu4. Taj abnormalni zapisnik sadrži i ovaj odlomak, kojeg donosimo bez ikak­ »umnožavanju protozoa, naročito ob­ vo iainjeue: zirom na patogene vrste nfhove«. Ovo »l’r<dsjeenik daje na to riječ tajniku r»isće se Predavanje poslati »Veterinar­ ul-ulemeg. Ahinetu Mahnićn. M ahi в i ć: Htjeo hih da nešto kažeiu o vj- iskoj naobrazbi u skom Glasniku« u Beograd. Trešeljah gradu i na selu. Ali (!) prilike su gotovo jed­ nako tužne i žahsno i u g adu kao i na selu. Uzrok je tomu taj, što se vakufski novac troši isključivo na m«-ktebe u gradovima, jer o tome giađani odlučuju. Već prije 10 gođna je iaкћосево, da se osnuju ihtijat впжиГП us osnovne Škole, ali mi imamo svega 18 osn. škola na selima, u vakuf u« mu odakle da plaća hodi*. NaJJselu noma sposobnog hodžo, nema Ibtiduija mua im na Srlu je ujedno i težak. Da se te prilike poplave bio bi jedini način: n o v i v ak u f s k i в a b or. Pošto je ovdje prisutan vakufski činovnik g. Hajdar Cekro, koji dobro poznaje vakufske Izjava. U »G'asu Naroda« od 16. marta br. 139. iznesen je jedan brzojav iz Foče glede Sakib ef. Korkuta, potpisan .po nekakvim Cengiću i Muftiću. Mi niže potpisani Muftići ovim izjavljujemo da mi taj brzojav nismo otposlali, te koji se od Muftića nije ovdje izjavio sa svo­ jim imenom, onda neka se znade koji je, a mi sa naše strane proti potpisatom Muftiću u telegramu najenergični­ je istupamo osuđujući njegov postupak i pozivajući ga da sa imenom se izjavi, a da se ne krije drugima za leđa. Foča, 22. marta 1920. Muftić Salih Remzi, Hafiz Hamid, muđeris, Murat, Hafiz Omer, Ahmeđ Dževdet, Fehim, Halid (Avdagin), Halid (Latifefend n), Teufik, Salih- (Latifefendin), Teufik, Sulejman. Hilmija, Ilijas, Subhija, Mustafa. Gospodarstvo MusTmanslra trgovačka 1 . banka za B. 1 H. obrtnička piilike molio bih ga da bude dobar i da nam o tome nešto kaže. Eto to vam je govor „tajnika rCisnl-alene nR j skupštini kojoj jo bila svrha provesti organiza­ ciju musi, tižadkc stranke A sud čujmo dubo­ ; ko razlaganje g Ćekre: ■ borilo во proti birokratima. a austrijski je birokratizam stvarao fotemkiriova selu: uzodži! lis, sabor, muftijo, ulema-meldžis, a u stvari nema ništa. Uzrok današnjem lošem stanju vakufa jest birokratski siatvin i podršavati jed^n ovakav konglomerat je apsurdum, ali «п:иа kritika ne kori’ti. U n; jao' ijoj borbi ide И' sa vlašću, boreći во za ideju počela s© obožavati ličnost a ne ideja. (8a strane: tuko je.) Ali pitanje je: kako da se spase naš zanemareni vakuf? Va­ kufski prihod iznaša K 2,00'».O0V, samih služ­ benika ima -i.OOo, ako не poprečno eakemBlužbeniku plati K 1000 nijeseći.g, što danas nije gotovo nišiu, onda lo iznaša K 4,®00 0V0. Jedi­ li spas jest; kraj ovome št&tati. vo se obara na centralu, ode ear гддм a centralu, veli svak. Prirez u mirne doku je ianortio K GO ’.OOO. tim eo ne mogu ni mualimi platiti. Spae jo u decontralizuelji vakufa: ono što pripada mjestu, neka osta­ ne u mjestu, a u c e utr a 1 a neka ide ono, što pripada cjelini. Ali razumije se treba zavesti Ste juču koutrolu, da nadzornici mogu samo unuprediti vak.f, u nipošto otuđiti (ptodati). Mi to nemoderno po­ etici preko saborskog odbora, nego preko ljudi, koji ćo se toma poslu posvetiti. Poglavica va­ kufa trebao bi da bude reisul-ultma; n e treba ч u i i j a ni medili s r. Vrh. šer. sudac i — direktor nukava bi im gli zauiijeniti sabor. Zašto će nam 30 po­ slanika, kad bi ib dosta bilo samo С? Svim tim bi se mnogo vštedilo«. Eto tako goro.riše oni.ivači stranke. Pitanje je samo koji nazer prihvaća bijedna stranka: da li je spao u „novom saberu“, kako veli g. ж tajnik ili u „poglavici bez knrija i шееИНна, kako zagovara g. „stračnjak4 Ćekro? Valja još riješiti i zagonetni rezultat Ćekrine matemati­ ke, da vrh. šeriatski sudac i direktor nuvaba čine šest članova sabora. Težak posao i mi smo radoznali kako će eo to objasniti. No kad Se od dvadesetak Buljuka možo napraviti oko sto­ tina. sigurno ćo se naći i besplatan suvjetaik za riješenje Čekrinog rebusa. r ! | | | 1 I Oglašujte u „Pravdi84 МЖИМГИМв ! ! i j । Muslim. trgovačka i poljodjelska banka d. d. u Твзпји traži »a nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog strukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednost imadu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Beza, košulja, dimija, bluza Kako smo već javili 10. pr. mjeseca Nastup odmah, plata prema do­ i razne druge vezilačke i tkalačke održana je konstituirajuća glavna skuprobe prodaje društvo muslimanki "ština ovog zavoda i zavod je proglašen govoru. konstituiranim na temelju predhodno po »©SVITANJE« ministarstvu trgovine i industrije odob­ UNIVERZAL. Stalni zavod za poduku renih pravla, nakon što se je skupština uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u uvjerila, da su sve zavodske dionice | ženskoga krojenja i šivanja. Prima Džininu sokaku broj 10. Fonedeljkom rasprodane i uplaćene i nakon što su I na izradu fina odijela za gospođe. — osnivači na skupštini dokazaii, da su is- | imaju pristup samo ženske. Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz punjeni svi zakonom propisani uvjeti za I osnutak ovog zavoda. Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ Konstituirajuća skupština jednoglasno sandra br. 2. je .prihvatila po osnivačima imenovano ravnateljstvo zavoda, u kojem su gg. otvorio je u Trav­ Dr. Mebmed ef. Spaho, narodni posla­ niku advokat nik i tajnik trgov. i obrt, komore u Sa­ Oglašujte rajevu; Dr. Ali Kamilbeg Džinlć, vele­ posjednik i banjalučki gradonačelnik; u ,,Pravdi“ Alibeg Biščević, trgovac, veleposjednik i gradonačelnik u Bos. Novom; Husejn ef. Omanović, prokurista i bivši upravi­ telj Podružnice centr. banke u Derventi; Asimbeg Dugalić, prokurista »HercegBosne« u Sarajevu; Neziraga Ahmetašević, Muhamedaga Hadžiju'ufagić, Ibrahimaga Demirdžić i Muhamed ef. Hadžikoji namjeravaju kupiti hrane u Posavini osmanović, veletržac iz Sarajeva; Hapšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, miđbeg Knrbegović. trgovac iz Donjeg 1 k< umpira jtd. u svako doba stoji na raspolaga- ш Vakufa; Ahmedaga Kovačcvić. trgovac nju b lo za direktnu kupnju ili posredovanje i posjednik iz Lukavca kod Tuzle, te uvaženi veletržac Abdaga Koluder iz Mostara. / Na skupštini je izabrano ovo nadzor­ no vijeće: Dr. Hamđi ef. Karamchmedović, primarni liječnik u Sarajevu. Numan ef. Ošmanefendić, veletržac u 2epćn, Asimbeg Alihegović, veletržac u Der^ntl. Edhemaga Bičakčlć i UizcrSve ponude zo hrenu kao I upite o stanju c!|ena hrani u svako doba hulontno i brzo vrši HasanoiAć. trgovci iz Sarajeva, Seni : 'r. ef Sarajl'ć, gradski računar- ildvakfltsku kancelariju Dr. Sulejman fllBčković Prištednja taegovač. aprovizacijama i trgovcima i ж figenturna i Somisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla | ‘a: vjj. M. O " r D. & А.*Ка|»ж, Saral«vo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7c8fd31d8d6d5a648054acf6460e8539.pdf 8eaa320faefa74550f32cff49444bfdc PDF Text Text PoStarin« u eotovom ptatoae. fj| Г) Ж10В!^ f A &Ж 1W S BRO APOJEDIN? ...... ш £Ж rEđ3;icior,i odhiir Д" Д^тјИ 4>3at ујју Pret lata godišnje80kru ИВ гви Лг л№3 т$ St 1вЛ n t, na pola godine 40 kru ЖМ dft ^ик јд Srat. ЂВ St na. Uredništvo i uprav; Д1Ж ДНк -Жок “ ЈВаИк^^ Ш ЛИЛ nalazi se u Carevoj ulici ГЈ&АСИЛО ЈУГОСЛABEHCKE МУГ4ИМа^СКЕ 0РГАНИЗАЦИЈЕ» SKost^ ^■1 Broj 3f (139) * Sarajevo, subota 27 marta 1920. (7. ledžeba 1338.) Iz vakufskog sabora. PRVA SJEDNICA. Predsjednik također ističe taj 25. marta o. g., kad zasjeda u posao I temnul i veli, da je pitao saborsld je li to sve po Statutu, pa mu je najbolji od dosadašnjih vakufsklih sa­ oafovoreno da jest i da je tako rađeno. bora, ostade nam živo u pameti, tim S. K o r k u t: Kriva informaoija i neviše, što je to i prvi pravi narodni tačna interpretacija! Kad sam ja kao sabor. U njemu ie uz reis-ul-ulemu šest muiettš proveo prošle izbore iznošemuftija, sedam pravnika i trinaest šeno je pred sabor pitanje verifikacije ne­ riatlija — cvijet inteligencije naše, iza kih poslanika, ali se je tu radilo o pri­ kojeg ne zaostaje mnogo ni ostalih pet zivima, a ne separatnim votumima kao članova sabora, od kojh su neki naši što je ovaj g. Halilbašiča. Ovo je prigo­ vrlo ugledni ljudi iz provincije. U sa­ vor prije proglašenja izbor, rezultata, a borskoj dvorani u 9 sati prije podne ne priziv protiv nezakonitosti tog pro­ ćutilo se neko osobito raspoloženje iz­ glašenja, pa se ne može ni uzeti u ob­ među članova, koji se okupljahu u sjed­ zir. Sabor dakle nema pred sobom pri­ nicu i dupkom pune galerije općinstva, ziva i stoga ovaj predmet treba ski­ što ga dovede ljubav za naše vjerskonuti s dnevnog reda, kako je to vrlo prosvjetne prilike, da pogledaju prvu dobro obrazložio g. Omerovič. sjednicu svog sabora i da svojta posla­ Predsjednik konstatira jednonicima sa dna duše zažele: Dobro nam glasnost sabora, da ova 2. tačka iz dne­ došli i sretan i pspješan bio Vaš na­ vnog reda otpadne. Preporuča, da se porni rad, da Bog da! pode dalje na dnevni red. Predsjednik pr. gosp. reisul-uS. K o r k u t, prije prelaza na dnevni lema 11. M. Džef. Caušević otvara sjed­ red, predlaže da se pozdravi vladar na­ nicu iza 9 satj kratkim govorom, kojim še države, što sabor jednoglasno odo­ konstatuje da je prisutan dovoljan broj brava i usvaja da se odašalje ovaj po­ članova i želi da rad novog vakufskog zdravni brzojav: sabora bude koristan po našu zajedni­ Nj. Kr. Visočanstvu regentu prijestolo­ cu. Napominje da nove saborske čla­ nasljedniku Aleksandru nove čekaju vrlo važna pitanja i da o Beograd. njihovoj dobroj volji ovisi, da se done­ Novoizabrani vakufsko-mearifski sa­ su što bolji zaključci prema našem teš­ bor, koji se danas sastao u Sarajevu, kom položaju. Predlaže da se dalje sli­ daje na početku svoga rada izražaja jedi dnevni red, čijeg je, kako misli, svojim dubokim podaničkim osjećajima »druga tačka izbor potpredsjednika*; prema previšnjem kraljevskom domu: A. S e r i ć, prije prelaza na dnevni Njegovom Veličanstvu Petru I. i Njego­ red, uzima ri|ječ, da s.tavi primjedbu vom Kraljevskom Visočanstvu prijestona njegovu drugu tačku, koja glasi: »Ulonašljedniku Aleksandru i moli Svemo­ dobrenje izbora činova satara iz tra­ gućega Boga, da ta pokloni dug ј sre­ vanjskog okružja«. Koliko se sjeća, u tan život. Predsjednik: saborskom odboru nije bilo govora, da Ceuševlć, reis-ul-ulema.« se ta točka metne na dnevni red, pa Verifikacija seoskih članova. predlaže da se ustanovi čijom je inici­ jativom promijenjena ova stilizacija. Prelazi se na prvu tačku dnevnog re­ da: »Odobrenje izbora članova D. Omerovič ističe da predsjedkotarskih vakiuf.-mearifskih povjeren­ «lštv« do duše pristoji pravo utanačestava, koji borave izvan sjedišta po­ nja dnevnog reda prve sjednice, ali po vjerenstva (§ 70. auton. Statuta). Mufet§ 91. aut. Statuta odobrenje izbora sa­ borskih članova ne spada u djelokrug tiš referiše da takvih članova — što se sabora. On može da rješava samo pri­ do sada zna — imaju 22 povjerenstva u zemlji. zive, a nipošto da »odobrava« izbor. Dr. M. S p a h o predlaže da se svi Time bi on prekoračio svoj djelokrug. ti izbori generalno odobre, što se usva­ Ova se tačka dakle mora preinačiti, ja jednoglasno. ako postoji priziv, odnosno skinuti s dnevnog reda, ako nema kakva priziva ’ Izbor potpredsjednika. proti izboru članova iz travničkog okPrelazi se na 2. tačku dnevnog reda: ražja. Traži razjašnjenje u tom pravcu. ■izbor potpredsjednika. Ovdje se prozivaju članovi sabora 1 ustanov­ Mufettdš čita zapisnik sastavljen ljuje se da ih je prisutno 26 (neki još u sjednici sabor, odbora od 3. marta nijesu prispjeli). Neki članovi pitaju: a *. g. iz kojega se ustanovljuje, da je M. kazno vakuf, direktor? Mufettiš odgo­ Halilbašić prigovorio valjanosti izbora vara, da nije ni pozvan u sjednicu. dvojice članova za to, što je popu­ Tajnim glasanjem je sa 24 glasa iza­ njeno jedno mjesto člana okružnog bran za potpredsjednika vakufskog sa­ izbornog odbora u Travniku. Ostali bora predsjednik naše organizacije vri­ članovi vak. m. saborskog odbora sma­ jedni starina H. H. Ibrahim ef. Mag­ trali su izbor valjanim, jer je to popuujenje uslijedilo pr.ije, nego li je ok­ la j 1 i ć, koji se sa par riječi zahvali Članovima na povjerenju. — Sjeda na ružni odbor počeo funkcionirati. Na upit veH da nema drugog prigovora i ističe svoje staro mjesto, ali ga predsjednik poziva da zauzme potpredsjedničko da je ovaj votum g. Hallbašića iznešen mjesto s primjedbom: »Hodi ovamo, pred sabor na temelju teamula, jer se 1 pa ću biti jači (uza Te)«. je tako i prije prakticiralo. Izbor sab. odbora. Pod tačkom 3. dnevnog reda obav­ ljen je izbor novog saborskog odbora ovako: za okružje Sarajevo : član Sak.b ef, Korkut, njegov zamjenik Gahb ef. Hafizovićf okružje Travnik: čian Derviš ef. Omerović,. zamjenik Mahmudbeg Krasnica; okružje Tu zJa : član H. H, Ibtahim ef. Maglaidć, njegov zamjenik H. Osman ef. Vilović; okružje Banjaluka : član. Ahmed ef. Serić, zamjenik Mustajbeg Kapetaliović; okr, Bi ka ć : član Husari ef, Miljkovlć, zamjenik FehtabegKurbegovlć; okr. Mostar: član muftija H. £akir ef. Mesihović. a njegov zamjenik Smaal cf. Serdarević. Ostavka vak. direktora. Kod tačke 4. »Ostavka va k.-m. direktora«, koja glasi: »Zahvaljujem se na službi vakufskog direktora. Sa­ rajevo 28. decembra 1919. Š. Arnautović«, pa uredovnoj opomeni od 11. ja­ nuara 1920. da sebi podjeljuje tromje­ sečni dopust po § — (kojeg ne navodi) — programatike, konstatira predsjed­ nik (smješkajući se), da je ostav­ ka »kratka i jezgrovita«, a riječ uzi­ maju gg. F. Kurbegović, M. Bahtijarev:ć, S. Korkut, 0. Vilović, H. Kurtović, Dr. M. Spalio i g. Hafizović u pravcu, da se ostavka za danas skine s dnev­ nog reda i direktoru otkaže dopust. Konstatirali su pojedince, kako je vak. direktor ostavio vakuf u najkritičnijim danma, bez ikakva izvješća o radu i stanju, što ne bi nikakav patri­ ota učinio. Stanje je vakufa skroz rzstrovano, direktor nije bolestan, već se šeta u trgovačkim poslovima po Be­ ogradu i koje kuda, a svaka viša vlast trna pravo, da prekine dopuste svojih činovnika i da su zdravi činovnici duž­ ni, da službu odmah po tom nastupe. Utvrđeno je i to, da saborski odbor ni­ je primio ostavke, nego ju je ustupio saboru na riješenje, ovaj za nju tek da­ nas doznaje, pa želi da se pripravi pre­ daja i polože računi o djelovanju i t. d. Najzad sabor u ovom pitanju donese jednoglasni zaključak, da se direk­ toru otkaže dopust i da se odmah pozove na vršenje dužnosti, a riješenje o ostavci domijeće se kasnije. Interpelacija o olovu sa džamija. S. Korkut stavlja interpelaciju o skidanju olova sa džamija, zbog čega se mnoge ruiniraju, prokisuju iz sredi­ ne kubeta, u nekih se kubeta ruše, a mnogim prijeti opasnost porušenja. 1 čuvenoj Aladža džamiji u Foči, tom remek djelu naše arhitekture, pri­ jeti opasnost porušenja, premda je po­ vjerenstvo više puta izvješćivalo o nje­ nu stanju, pa je upozorilo i vak. inžinira kad je bio u Foči. Čita upit građan­ stva u 10. broju »Vremena« i konstati­ ra da su sva upozorenja ostala bez us­ pjeha i odgovora. Stoga pita predsjed­ ništvo: 1 .) na temelju čega je došlo do skida­ nja olova sa džamija, 2 .) pod kojim je uvjetima bivšem vojnom eraru to skidanje dozvoljeno i Godina II. 3 .) šta je učinjeno na brzojav iz Fo­ če od 6. februara 1919. o prijetećoj opasnosti za Aladža džamiju? Predsjednik odgovara, da je bivši vojni erar zatražio olovo sa dža­ mija u ratu, koje mu je dato uz uvjet, da olovo skine na svoj trošak, da pro­ vizorno pokrije vakufske objekte na svoj trošak, a čim nastupe normalne prilike, da ih opet olovom pokrije. Zbog opasnosti od novog slabog pokrivanja više je puta od pređašnje uprave tra­ ženo da se dobro pokriju vak. objekti, a j od Narodne Obrane iza prevrata 5—6 puta je pismeno traženo, da se va­ kufu povrati uzeto olovo, koje se još uvijek u blizini zadržava, ali dosad ni­ kakva odgovora. U jednoj od idućih sjedidca će iznijeti ovo pitanje na лјеšenje. s ‘ S . Korkut provizorno uzima odgo­ vor na znanje, pošto će predmet po­ sebno biti predložen na vijećanje. Muftija K u r t ističe, kako su oni u Banjaluci sobom povratili iza rata olovo svojih džamija sa stanice i njim će svoje džamije pokriti. (Korkut: Tako rade muftije; a šta je sarajevski muftija uradio? — Muftija S. Muftić: Ja sam dao izvješće. — Opći smijeh г saboru). H. Kurtović predlaže, da se iza­ bere i pošalje deputacija na vladu, ko­ ja će tražiti, da se olovo naših džanđja zastavi i nama da se povrati. Sabor se sporazumliuie, da to pitanje odmah uz­ me u pretres saborski odbor i što ргЦе na dnevni red pred sabor iznese, pa tom prilikom da se i deputacija izabeie. Žalim se izabire poklonstvena deputa­ cija, koja će posjetiti predsjednika zem. vlade i odabiru se gg: predsjednik II. M. Dž. Caušević, potpredsjednik H. H. I. Maglajlić, te članovi sabora 0. Vilo­ vić, H. Kurtović i M. Bahtijarević. S. Korkut traži da se dnevni red sljedeće sjednice uvijek označuje na kraju sjednice sabora i po poslovniku objavljuje i izvješava na tabli što se jednoglasno usvaja i za dnevnj red sjed­ nice od subote označuje: 1 .) Podjeljenje indemniteta, 2 .) Predlog g. Korkuta o izboru od­ bora: prosvjetnog, šeriatskog-pravnog i financijalnog. Sarajevo, 26. marta. »Obrana«. Jučer se je pojavilo i ovo glasilo »musi, narodne stranke«, ko­ je će izlaziti svakog petka i braniti in­ terese muslimana, koji se nažalost mpradoše zasebno grupisati, jer su bili i»vrgnuti »neprekidnim i sistematski organizovanim napadajima na imetak, ži­ vot i obraz«. List i stranka nemaju programa, jet je »nemoguće iscrpiti sve u jednom pro­ gramu, o čemu misle pisati u listu« i jer se životne prilike našeg elementa »ne mogu obuhvatiti takovim progra­ mom«. Imaju i treći razlog toj bezprogramnosti: hoće slobodne ruke i ne će da ■ »stranka za izvjesnu periodu svoga rada sebi ruke sveže i da se toga pro- Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (t d.) п Sarajevu. Busi ee svim bnabosnltn Boslosima. Obavlja uplate I unoutenja u hraljevstvu SHa, I u InozBMSttu. Prima uIošKe na uioins hnjlilce I tjhuJt Minut I uharnaćujE Ih naj­ povoljniji. Obavilo sve mjeujeini poslove I bunovni naloge Dionička glavnica K 3,000.000 DaiB suenikB i aprovleudjsbe Sredite. — Kupuje I □reitajB srEćhe, vslute I vrijednosne papire nlh vrsta. R a b H 0 a D 1 E t E N J i kupuju I prodaje sve vrste rabe, a poglavito sve iivotiie uomlraice. taclariia: Kralja Petra ulica Z prizemno lijevo - Kobno odjElBnis багајш - Interarban telefon: Zli �•Strana 2 Страна „PRAVDA grama drži«. Stoga odlučiše u »krup­ nim potezima reći javnosti, k o smo i šta hoćemo«. Na prvo pitanje zaboravišc odgovo­ riti. Prevrnusmo sve četiri stranice i nigdje ni jednog imena. Nema vijesti ni u predsjedništvu, a kamo li članovima odbora. Ne zna se ni ko je urednik li­ sta. a kamo li da su objavljeni članovi redakcije. Vlasnik: odbor »musi. nar. stranke«, a odgovorni urednik: l. Curćić. I to je sve. Dvojimo, da se je ikad pokrenulo glasilo ovako anonimne stranke i čudom se čudimo ovakoj h a f i taktici. No pređimo preko tog i pogledajmo šta hoće pokretači »Ob­ rane«. Pokretači »Obrane« poručuju »sva­ kom unaprijed«, da — »vrlo moder­ no misle« i da su potpuno svjesni •pojmova slobode, jednakosti i brat­ stva«, pa da »te riječi u zlato okivaju«. Kao »vrlo moderno misleći« ljudi, oni konstatuju, da »Pravda«, zastupa »je­ dno previše konzervativno« stanovište. »Velika većina« ljudi oko »Obrane« uzalud ie postrance čekala, da će se interesi muslimana početi bra­ niti ozbiljnim i dostojnim načinom«, pa je stoga sad odlučila djelovati u javno­ sti »ne da obaraju izgrađeno, nego da dograđuju 1 popravljaju«. Glavna je za­ daća njihove stranke kulturan rad me­ đu muslimanima naše države i to ta­ kav koji će ih osnažiti, osvijestiti i svo­ jim kasnijim plodom osigurati da svoja prava brani i obran i. Odatle valjda ! ime glasilu. — Stranka se već sada zalaže da naša država bude sazidana i izgrđena na pravnim temeljima, dakle da bude pravna država«. I mje­ sto da bude jasnija, stranka se je pot­ puno zakuijila pa objavljuje: »0 formi države danas ne ćemo govoriti,'jer taj posao naša stranka sasvim lojalno (!) prepušta zakonitom tijelu, koje će imati tu zadaću i koje će morati biti izabrano na — legalan način«. »Na polju narodne prosvjete naša će stranka stajati na stanovištu potpu­ ne slobode na tome području: neka svako obrazuje svoje potomstvo k ak o hoće« Ona će se »samo zalagati za prisilno pohađanje početnih škola«. — Kod ovoga valja napomenuti, da će naša stranka u pitanju reorganiza­ cije vakufsko-mcarif. autođhmije zau­ zeti ono stanovište, koje će biti pre­ ma prilikama najshodnije, da ta institucija krene u bolju budućnost«. Sasvim u duhu slobodnih ruku!.... Stranka ima i gospodarski program, pardon — provizorium. Jer kod nje je sve provizorno. Zasada ne priznaje ni­ jedne uredbe i naredbe o agr. pitanju, od prevrata pa do konstituante, koja sve te stvari mora .podv/gnuti .strogoj reviziji. Cifčijska zemlja (jer kod nas nema, kmetstva-u pravom smislu te ri­ ječi) pripada vlasniku kao zakonitom gospodaru. Posjednik zemlje ne mora obrađivati svoju zemlju, nego je posje­ duje isto kao što labrikant posjeduje svoj kapital. Slobodna se zemlja ne smije oduzimati u svrhu agr. reforme. Skupljeno u jednu, može se o »Obra­ ni« reći da ne zna ni šta hoće ni — kako će. Nekom i nekom treba list i »stranka«, vesselam! Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. Trebalo je samo vidjeti veselje i li­ kovanje Cukića i njegovih prišipetlji, kad dode vijest o M:'.hatbegovu dola­ sku. Naročito se je veselila okolina Svete Stanica, koji za vrijeme prijaš­ nje uprave bijaše potreban korice hlje­ ba, a danas raspolaže milijonima zapljaćkanog muslimanskog dobra, pa je bacio oko i na zastupnički mandat u parlamentu i u Midhtabegu gleda opa­ sna konkurenta. Sam Cukić tako se je zaboravio, da je išao od dućana do du­ ćana i dovikivao muslimanima: »Eto vašeg Midhata. Ja spakovah i njega i brata mu«. Bilo je i drugih izraza, ko­ jima je vrijeđao naše osjećaje. Zaslu­ gom ovli ljudi okupilo se je cijelo pra­ voslavno žiteljstvo Bijelog Polja: i sta­ ro I mlado i muško i žensko, da pro­ matra ovo sprovođenje. a muslimani m tadoše u svojim radnjama i kahvama t mnogi plakahu radi ovog nebratskog postupka sa njihovim Midhatbegom. Cim je Midhatbeg prispio sa svojim Arifbegom, Cukić je naredio da se poštjednjem metnu okovi od 20 kg i mje­ sto da se odvedu u zatvor kraćim pu­ tem, provedeni su kroz sred čaršije i u pratnji straže sa nataknutim bodovima. Nije bilo ni to dosta, nego su ti bodovi bili upereni prema Midhatbegu, a za stražom je sve do zatvora išla rulja svjetine, koja je pjevala zajedno sa stra­ žom. pa i na taj način ogorčavala i iza­ zivala muslimanske sugrađane. Tu je večer Mldhtabeg dobio izbicu na najgornfem katu jedne stare kule, hladnu F E L I T O N. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). (4) i sa polupanim prozorima, dočim mu je brat pritvoren u izbu na donjem boju. Midhatbegu nije dozvoljeno ni to, da unese svoje dvije stare deke. Iskao je vode, ali mu ni to ne dadoše, kamo li da mu pribaviše ogrijev ili hranu. Klju­ čaru, Bugarinu, nudio je 50 dinara za bocu vode, ali on ne dade, jer da nema dozvole. Iza podne predveden je na preslušanje, naravno opet kroz cijelu čaršiju. Slučajno se je sastao sa liječ­ nikom i .potužio mu se na stanje u tam­ nici. Nu i ako je liječnik naredio, da mu se dadne hrana i ogrjev, ipak je Mid­ hatbeg i drugu noć ostao nesamo bez jela, nego i bez vode. Eto kako izgle­ daju »demokratski« organi vlasti i na koji način čine nasilja i opačine. Kad je sutradan Midhatbegov brat Ejub efendija đonio braći hranu, Cukić je i njega zatvorio pod izlikom, da radi proti vlasti i širi alarmantne vijesti. Pobrinuo se i za svjedoka, našavši ga u osobi učitelja Gjtikana Koraća, koje­ mu se nije još ništa dogodilo, premda je učesnik u ubojstvu ivanjskog imama Husejma efendije. I Ejub efendija je do­ bio bukagije. Što je radi njegova pri­ tvora familija Hodžić, koja broji tride­ set članova, ostala bez muške glave i bez ikakva zaštitnika, o tom, naravno, niko ne vodi računa. Za ilustraciju po­ stupka naših oblasti ističem i ovaj slu­ čaj: Kad je Midhatbeg sprovođen u za­ tvor. -jedan je trgovac ustao na noge i primio selam. Radi toga je kažnjen sa tri dana zatvora. Još nešto interesant­ '36) To kratko pismo, koje je preko Akifbeya su­ tradan uručeno Ihsanu glasilo je: »Веу-eleadi I Možda i ne-znate onoga tko Vam ovo piše, ali budite uvjereni, da Vam je prijatelj i dobroželitelj. Vi ste vođeni srcem zapali u jedno društvo, u ruke jedne žene, koja Vaše povjerenje izrabljuje u poli­ tičke sBrhe i Vi nesvjesno izdajete domovinu. Opas­ nost je nad Vama i svaki čas može nastupiti. Ču­ vajte se, i odrecite se jedne ljubavi, koja Vas hoće đa napravi izdajicom domovinel.. Nesimo« Ihsan je još jednom pročitao ovo kratko pismo za koje je znao ođaklen je, od koga je i šta znači oga opbmena. Bio je i uvjeren, da može nastupiti opasnost, ali je bio i svijestan, da se ne može »dreči te ljubavi... No neugodno mu je bilo da neko pa još ona sumnja u njegov rad i označuje njego­ vu ljubav opasnom pa domovinu, tiažt žrtvu koju on ne može pridonijeti. — „П^АНДа* lipu; 138 Bio; nije. Da-prikrije svoje postupke, g. Cu­ kić došao jc na ideju, da zabrani svaki izlazak iz okruga. Najuvaženiji trgovci tražili su objavu (proputmeu) za Beo­ grad i neka druga mjesta, no niko je nije dobio. Pa zar g. Cukić nije neka vrst bjelopljskog Bele Kuna? A sad koju o ženskim prstima. Kao u mnogim, tako i u Midhatbegovoj aferi važnu ulogu igraju ženski prsti. Sveto Stanić ima naime sestru, oko koje se evo godinu dana vrze g. sekretar Cukić. No pošto su Stanići sad na jednom avanzovali na milionere, pi­ sar Cukić nije im ravna partija. No ljubav je ljubav. Stoga neprestano gle­ da u Staniće i slijepo vrši sve što im se prohtije. Stanići se silno plaše Midhatbegovih otkrića, a uz to Sreto hoće da pošto poto bude narodni zastupnik. Bjelopoijski okrug napučen je u ogrom­ noj većini muslimanima, koji hoće da kandtduju Midhatbega, pa Sreti i nje­ govoj braći ne preostale drugo, nego da Midhatbega ponize u očima tih mu­ slimanskih izbornika. Kao najprikladnije sredstvo za postignuće tog cilja držahu Midhatbegovo uhapšenje, pa im je denunciranje skopaljskih »demokrata« došlo uprav u zgoidan čas. Da dođu do tog cilja trebalo se približiti Cukiću. Stoga se je pojavila na pozornici dje­ vojka za čiju bi volju Cukić pristao, da i sam dođe u haps. Dokle ide ta slabost g. Cukića vidi se i po tom, što je na prijavu Sretinog brata odmah uhapsio i okovao Midhatbegova brata Arifbega zbog toga, što je tobože podnio prijavu, radi koje je obješen pop iz Bijelog Polja i šest ko­ mita iz Korita. Nije smetalo, što je pri­ javitelj Stanić za vrijeme tog vješanja bio zatočen u Madžarskoj, niti g. Cu­ kić vodi ikakva računa o tom, da istra­ živanje ovakih prijava spada u nadlež­ nost sudskih vlasti. No kad se je osvje­ dočio da ni Midhatbegu ni njegovu bratu ne može dokazati nikakve neko­ rektnosti, utekao se je ovom triku: sazvao je svoje pomagače i neke pisa­ re i inscenirao prijavu, da se je Midhat­ beg odupro nalogu vlasti time, što ni­ je htio izvršiti naloga, da do tamnice donese kofer, izgovarajući se da je slab i umoran. I eto radi toga ga je osudio na dvadeset dana tamnice i naredio da se uz netaknute bodove predvede baš u nedjelju, kad se u čaršiju okup­ ljaju seljaci sa svih strana. Arifbega je osudio na mjesec dan zatvora i 7 dinara globe radi toga, što se je na­ vodno izjavio proti vladi i njenim or­ ganima. Ovaj nezakoniti postupak proti Mid­ hatbegu, Arifbegu i još mnogim musli­ manima, a osobito zabrana izlaska izazvaše veliko ogorčenje među musli­ manskim stanovništvom. Tom su se ogorčenju priključili i mnogi čovjekolju­ bivi i ispravni hrišćani pa održaše sa­ stanak u vijećnici j ministarstvu unu­ trašnjih djela odaslaše protestni brzo­ jav, u kojem su upozorili na ozbiljnost situacije u Bijelom Polju i istaknuli sve nepravde, što ih je muslimanima učinio sekretar Cukić. Taj su brzojav potpi­ sali mnogi ugledni građani, te predsjed­ nik opštine i dva — sreska načelnika. No uza sve to, što su ta dva sreska na­ čelnika zatražili da se g. Cukić smijeni sa svog zvanja ili da se oni premjeste ■iz našeg okruga, jer da ne mogu preu­ zeti odgovornosti za događaje, što bi Zar je stvar dotlen došla? Zar već Jildiz zna? Zar Nesime, ona Nesime, o kojoj Je on prije godinu dana potajno sanjao zaštićuje njega i udortojava se pisati?... On izdaje ideju?!.. Ihsan pomaže ne­ prijatelju! .. Pročita još jednom: »Vi ste vođeni srcem«... a onda ... »u ruke jedne žene, koja Vaše povje­ renje« . . . ... I nije mogao pročitati rijeci »izrabljuje«, jer mu se je činila nedostojnom liene Logotetides. Ne! Nije Rene taka! To je kleveta pomisli u sebi Ihsan, s ogorčenjem, ali u isti čas preleti mu ispred očiju rastanak s Renom u Grčkoj i njezine riječi, kao da su mu velikim hrapavim zvonima zvonile: „Ihsane, ti ne ćeš otići, jer će mo izgubiti i zad­ njeg prijatelja u Turskoj... Pođi i ti samnom! »Ne mogu... Ja sam se zavjetovala« ... Da unišiš Tursku? .. . » ... da oslobodim Grke« ... ... ali u isti čas osjetio je I svu nemoć, da nadvlada sebe. Obuzela ga bol, tuga, skoro očaj. Činilo mu se je kao da neko čupa ia njegovog bića živce, koji pokreću život — žilice koje vežu osjećaje sa srcem Ćutio Je bol, fizičnu bol, ali opet nije mogao po­ sumnjati u Renu. li mogli prouzročiti ispadi g. Cukića, pak ni sadanja vlada nije ništa proti njemu poduzela. Mi se ne čudimo, što je te ispade trpjela »demokratska« vla­ da, jer je Cukić bio njen eksponent i ljubimac, ali se čudinto | prečudlmo što to trpi tadanja vlada, pa ušljed toga Cukiću daje smjelosti, da svoje zulume i pojačava. (Svršite ae.) Iz naše organizacije. Provođenje organizacije u Ključu. — Javljaju nam iz Ključa: Od prvoga os­ nutka »J. M. ().« svi su muslimani ključkog kotara kako ilz »rada tako i iz se­ ja pristali uz organizaciju, jer su vi­ djeli, da je rad organizacije, bilo u pohtčkom bilo u kulturno-ekonomskom pravcu, jedino podoban, da muslimane kao cjelinu u novoj našoj narodnoj dr­ žavi očuva, pridigne, da .im zagarantuje j osigura građanska prava i slobodštine. Prem su se kako istakosmo svi muslimani izjavili za »J. M. 0.« i uz nju pristali, ipak organizacija nije bila provedena do ovih zadnjih dana kako to propisuje statut i pravila organiza­ cije. Nastojanjem nekih svjesnijih i aspilni- ••• jih građana i seljaka organizacija le prama Statutu, kako u gradu tako i u selima provedena sa sjajnim uspjehom kako u moralnom tako i u materijal­ nom pogledu, jer u čitavom kotaru ne­ ma gotovo .ni jednog muslimana, koji nije aktivni član naše organizacije. Cianarine do danas iznose do 12.000 K, a nadamo se ovih dana još daljnjim pri­ lozima. Rado ističemo, da su težaci na­ ročito oduševljeni za našu organizaciju, a tako .posjednici i ostali staleži. Na 20. t. mj. zabran je stalni kot. mjesni odbor, u koji su došla slijedeća gg.: predsjednik: Osman Heganović, šer. vježbenik, podpredsjednik: Džaferbeg Filipovi^ tajnik: Jasimbeg AHbegpvić, blagajnik: Bećiraga Hodžić, a članovi: Mustajbeg Filipović, gradona­ čelnik, Huseiinaga Sejarić, Sulejmanbeg Filipović, Mehaga Koljlć, Đžaferaga Džaferaglć i Mustafa ef. Hadžić. 4 Dne 21. t. mj. održao je član central­ nog odbora Kurbegović sastanak, na koji su došli svi građani a i obližnja sela, jer daljnja sela nijesu znala za njegov dolazak, te u odužem govoru razložio politički pravac »J. M. O.«, ko­ ji jc naišao na sveopće odobravanje. Svi pokušaji nekakvih novih stranaka i strančica sa prozirnom tendencijom, da razliju redove muslimana i da uspo­ stave skrahirane veličine neće naći me­ du svjesnim Krajišnicima nikakva ra­ zumijevanja ni uspjeha. Daleko im ku­ će od nas, a naša su ini vrata zatvo­ rena'. Mjesni odbor. Skupština u Kozhtku. U nedjelju dne 2. februara posjetio je predsjednik na­ še organizacije g. H. H. ef. MaglaHić Kozluk i održao vrlo uspješnu skupšti­ nu. Cijel: Kozluk listom se ie odazvao i odobrio dosadanji rad vodstva naše organizacije, kao I naš'h narodnih po­ slanika. Izabran je mjesni odbor, ,u koji su došla slijedeća gospoda: Predsjed­ nik: Hafiz Nunl ef. Aiagić, podpred.sjednik: Salih ef. Hodžić, tajnik: Omeraga Hadžiarapovlč, blagajmk: Hasan ef. Hublić, revizori: Mukabduh ef. Banja- I sada u ovaj veliki čas tuge, u čas kad su ■ inu javljali, da je opasnost nad nijovim životom, on je najviše pripadao Reni, ćutio je tako instik* tivno, da je jedva ostao u kući. Satrven boli, izmučen mislima i lukom još ne . određenom bojazni sjedio je Ihsan na divanu i tupo i zurio kroz prozorska stakla. Vani je padala kiša, I magla se povlačila i još više povećavala u njemu ■ potištenost. Naslonuo se na ruku i zgdnjemau Sanjao je i U snu je vidio najprije Ihlamor-palaču k.iko je ne■ kakvi ljudi ruše. Ma jednom prozoru stajala je suttanija Nesime raščupana i dozivala ga: Spasi mel Onda je srušena palača. Njega su svezali i vedili kroe grad. Najednom se susreo s Renom, koja je išla pred ogromnom'masom svjetine u bjelini i na-, i redila: Ubijte ga!. . Kad nije niko na nj pucao, opalt f ona iz malog crnog revolvera i pogodi ga... Ihsan se je naglo trgnuo, rastro oči i skočio i na noge. Sta to može značiti, pomislio u sebi još jednom sebi predočivši sve što je sanjao I priđe prozoru.. . Vani Je padala kiša I magla prekrivala grad. U njegovoj duši bilo isto tako teško — i njegovu dušu prekrila magla sumnje i »ujevjerja. Čas za časom prolazio i večar se približi vrla. (Kaataviće se) �nović i Husahiaga Hodžić, odbornici: Jusufaga Alispahić, Rifataga Mulamu«ć, Smaiiaga Kupinić, Mehaga Grabovac, Mehdiaga Šišić 1 Salihaga H. Ајј(agić. Naši dopisi Rogatica. 18. marta 1920. Страва 1 ПРАВДА" — „PRAVDA, B*«| 139 — Broj ! 1 revan, da ako vojna komanda zatraži jednog pekara, on ih šajje dese­ tak i to sve izdržavatelje mnogobroj­ ne obitelji. On znade nevine ljude de­ nuncirati da mrze ćirilicu. Pitamo g. Vidmosera, kako to može biti, da sin Jednog seoskog načelnika (nije musli­ man), koji bi trebao pred 4 mjeseca nastupiti aktivnu vojnu dužnost, još kod kuće sjedi i ko mu je dao ovlaštenje na onu službu, koju sada u tom selu vrši. Drugi katil je žandarski narednik Kolundžija, o kome smo u »Pravdi« nekoliko puta pisali. Ubojice nedavno umorenog Alije Dobrače trebali su dne 16. o. mj. biti ekskortirani u sarajevski okružni zatvor i šta se dogodilo? Ko­ tarski sud u Rogatici izdaje nalog žandariji, da zločince pod sigurnom prat­ njom otprati u Sarajevo, a žandar Ko­ lundžija dolazi pred kotarski zatvor sam bez puške i posve komotno kao da je došao na »Befehl«, preuzme zločin­ ce iz zatvora i pušta ih da idu sami, nesvezani kroz čaršiju, zagrljeni, pje­ vajući i prkoseći, koji se onda svraća­ ju u birtiju »Savin-han«, gdje su se do­ brano . okrijepili i razgovorili. Nas nije briga, što je Kolundžija možda svoje­ voljno, a možda i po odobrenju nekog starijeg ovakvim postupkom prekora­ čio svoju dužnost, niti hoćemo da kome predbacujemo, da je u ovom slučaju protupropistro postupao, jer je poznato, da se uznik, a pogotovo zločinac, imađe pratiti pod sigurnim oružjem i budnim okom. Samo nas se tiče činje­ nica, da je Kolundžija ‘o učinio samo zato, da nas muslimane pecne, da nam i ovom prilikom pokaže svoju silu ka­ ko i on kao i drug mu Laušević smije i umije da nešto učini. Vjerovatno je, da je ovo učinjeno i zato, da se zločinci u dotičnoj mejhani sastanu sa svojim ljudima, s kojima su Jamačno morali govoriti o zločinu i do­ govoriti se u svrhu, da se otešča istra­ ga, da se zabašure tragovi zločina te da se dogovore o načinu ob-ane , svje­ dočenja. Radoznali »mo, kakve će ko­ rake poduzeti sudac istražitelj !a se Kolundžija za ovaj hotinrčiu ispad po­ vuče na odgovornost. A šta bi istom onda bilo, da su zločinci pobjegli ili pu­ tem do birtije počinili još kakav zločin, to Kolundžija neće da zna, njemu se hoće nekakve slave. Radoznali smo također, hoće li se i u koliko žandarsko brigadne zapovjed­ ništvo pozabaviti ovim postupkom Kolundžije ili će i taj slučaj proći onako kao i onaj žandara Lauševića od 3. ja­ nuara o. g. o kojem smo dosad šutjeli. Radi javnog mnijenja trebalo je Lauševića odmah iz Rogatice rnaći, a ne ostavljati ga ovdje, da se po čaršiji po­ nosi bajunetom, da još kome pokaže njezinu oštricu. O ovoj Lauševića stvari kao i o do­ tičnoj žandarskoj prijavi drugi put op­ širnije. Na završetku poručujemo g. Neszlopyju kao i njegovoj dvojici doglav­ nika. da se strpe još koji dan, izaći će nešto, vrlo zanimljivo u »Pravdi«. (Na adresu onih, kojih se tiče). Kad j smo pred kratko vrijeme iznijeli na jav­ I nost nekorektnosti gosp. kotarskog I predstojnika Noszlopyja (o ovome go­ spodinu posebno čemo se opet poza­ baviti), mislili smo doneklen, da će nam to biti zadnji vapaj i da se nakon toga neće sa strane državnih činovnika ni­ šta učiniti, što bi išlo na našu štetu i da neće ubijati u nama dobru vjeru u nepristrano vršenje dužnosti g. Noszloруја i njegovih potčinjenih, ali se prevarismo u tom očekivanju. Ne mogavši i nesmijući prešutjeti nepodobštine i ne­ kih drugih državnih namještenika mo­ ramo da im javno doviknemo: »0 katiU. kako čete dugo zlorabiti našu strp­ ljivost?« Jedan od ovih katila bez sumnje je nufuščija V i d m o s e r, koji u svo­ joj prerevnosti veoma pregoni, a kao veliki šovinista mrzi sve, što je musli­ mansko. Što nas mrzi, prosto mu bilo, to je u ostalom stara bolest austrij­ skih feljbaba, ali što nam »moć« svoje službe u više slučajeva ne dijeli onako kao i drugim vjerama, to mu ne­ ćemo nitt možemo oprostiti, pa evo nekoliko od onih mnogih njegovih ne­ korektnosti: 80% nesposobnog invali­ da Aliju Lihiića slao je taj gospodin u kratkom vremenu pet puta u Sara­ jevo, da nastupi vojnu službu, pa šta je time postigao? Obrukao sa kao i u mnogim drugim slučajevima pred pret-postavljenim mu vojnim vlastima, a si­ romašnom Aliji nanio je time to, da je za troškove u Sarajevo morao prodati i jastuk ispod glave. Kad se Alija zad­ nji put povratio iz Sarajeva, donio je g. Vidmoseru tako »lijepu poruku« od vojnog komandanta, da te riječi, ko­ je je naredio dotični komandant Liviću, da ih isporuči Vidmoseru na javnost radi pristojnosti nemožemo iznositi, a da je Vidmoser na svom mjestu, ne bi mogao kao pošten čovjek drukčije do­ biti zadovoljštine, nego sudom. Sohtu ovdašnje medrese Colića, kad je trebao ići na vojnu pregledbu, zatvo­ rio je kao kakva zločinca'samo stoga, da se mogne u Savinu hanu pohvaliti kako je »u a p si o turskog od ž.u«. Iz zatvora ga posla u Sarajevo, gdje ovaj kao dak medrese isposlova kod zemaljske vlade riješenje od vojne du­ žnosti. Ali kad se jadnik sa dotičnim uvjerenjem prijavi g. Vidmoseru. ovaj ga onet strpa u zatvor i posla ga preko Save, gdje nastupi vojnu dužnost. Kad zemaljska vlada po drugi put brzojav­ no naređuje kotarskom uredu, da se Colić ima vojništva smjesta osloboditi, Građanin. od'govara joj Vidmoser također brzo­ javno, da je to učinjeno. Čudim se ovakovom odgovoru, jer je Colić tek do 15 dana iza toga oslobođen. Ratno je ministarstvo još davno za­ tražilo spisak hranitelja, koji se imaju voipe dužnosti osloboditi, a naš* nufuš­ Kako se ubijaju eksistencije? Pišu čija ne nade za vrijedno ovoj naredbi nam iz Prijedora. Prigodom odmjerenja kroz 4 mjeseca udovoljiti. Mj ga pita rente za hak za godinu 1918. i 19. po­ mo, jesu li umjesni ovakovi njegovi po­ zvao je ovdješnji kotarski ured Devjet stupci i čime ih opravdava? Šta ga je hanuinu Kapetaonvić na dan 15. о. mj., <oi»lo, da se proti onom muslimanu oza koju je otišao sin spomenute Mchnako i na onaki nizak način uroti i da medbeg Ka*etanović. Misleći, da će pri­ li |c istina, da je kolara Živkovića otmiti novac, razočara se, kad mu poргепко u vojništVo samo s toga, što nudiše mjesto novca namiru poreznog mu njegova starica majka ne htjede ureda u Bosanskoj Dubici vrhu kruna ljuljati dijete i kako misli opravdati sve 1.100.-—, koja se svota zaraču­ opi, što nam je dosad zla počinio. nava u dužni porez od zemlje, a pitamo gospodu Brčake, kod kojih je da je tolika i zemljišna renta odmjere­ taj gospodin služio kao feljbaba — nuna. Kada je Devlet hanuma kupila hak fuićija, da 11 ga oni poznaju kao Šva­ od svoje zemlje, dobivala je po 10 q bu. kada ga ovđe mi upoznasmo kao ječma, 25 q pšenice, 30 q zobi i do 100 »B14vena». koji se no stidi uvjeravati q kukuruza. Posjeduje do 2000 duntima naivne seljake, da je rođeni Užlzemlje, a porez je plaćala stalno sve čanin. Vele zli jezici. da to priča za do god 1919. šteta, koja je na posjedu to, šfo je kao bivši austrijskj IJnterofizore spomenute ј njezina sina Mehmeđaer pokazivao »veliku ljubav« slaven­ bega počinjena prigodom prevrata, sud­ stvu. a napose srptsvu, te to sad hoće beno je ustanovljena na K 269.400.—. da prikrije. prikazujući se Srbijancem. Šta ovo znači? U normalno doba je SKurno je bio za vrijeme svoga feljbaplaćan porez za istu zemlju najviše K bovanja sve prije, nego Slaven. 282, a sada, kada sa nje ne dobiva ni­ Ko II, Bože, intervenira kod bivše šta. odmjerule se renta od K 1100.—- i demokratske vlade, da se njegov pre-, cijela se suma zaračunava u porez. Tra­ mj^taj iz Rogaticu opozove? što mi žimo od delegata ministarstva financija rnanjo. on je po rođenju i odgoju Šva­ z. Dra Sijana, da nam ovo razjasni. bo. za vrijeme demokratske ere bio Je Pljačka u Brčkom. Brzojavljaju nam, v plik i »demokrata«, a sada je -najveći'»ra dika I«, a povrh toga da je vladi poslan ovaj brzojav: »Selja­ •Užl&nfn«. On je u svojoj službi tako ci п Obtidovcu razvalili 1 opljačkali ko- Domaće vijesti I nak Salihbegovića i Jahića. Zapalili ' magazu Salihbegovića u vrijednosti od i K 60.000. Krti vc i pušteni. Molimo strogu istragu. Odbor »J. M. O.« »Ittihad« u Mostaru, muslimansko zanatlijsko udruženje, jedno od najna­ prednijih u našoj domovini, koje broji preko 800 članova kao nijedno naše društvo, centralizirao je u sebi sav du­ ševni život mostarskih muslimana. Sit­ ni, intenzivni i napredni rad »Ittihadova« odbora na čelu sa svojim agilnim predsjednikom g. Cišićem dotjerao je svoj plodonosni posao do uzorne visi­ ne. Svojom materijalnom pomoći utrao je mnogu sirotinjsku suzu, mnogome muslimanu pružio prilike da časno za­ služi svoj dnevni kruh, mnogome islam­ skom siročetu osigurao bezbrižnu eg­ zistenciju, osnovao je muslimansku žensku zadrugu, čiji je rad također za­ služio najveću hvalu. Na lijep i prakti­ čan način osigurao je »Ittihad« i doličnu mjesečnu potporu siromašnim muallimima, a najzad počeo je sa aproviziranjem svojih članova sa životnim na­ mirnicama, koje lileruje svojim članovi­ ma bez osobitog svoga ćara, a opet mnogo jeftinije nego li grad, aproviza■cija ili ma koja trgovina. Budući u ma­ ju o. g. »Ittihad« slavi u svojoj tro­ dnevnoj proslavi petnaestgodišnji svoj jubilej, na koji će biti pozvana i druga klasna d'ruštva, te ine naše korporaci­ je, to ovim svraćamo pažnju već sada na ovu njihovu akciju sa osobitom pre­ porukom za sudjelovanje, pogotovu kad napomenemo, da je vrelo j centar i na­ šeg organizacionog, rada upravo »Itti­ had« u čijim je prostorijama smještena i kancelarija našeg mostarskog mjestnog i kotarskog odbora. Tom će prili­ kom »Ittihad« izdati i svoju spomenicu u kojoj će pobliže biti ocrtan »Ittihadov« rad. Ne možete U spavati? Niti raditi? Bole Vas živci? Krasno ugodno čuv­ stvo donijet će Vam Fellerov pravi Elsafhrkl! 6 dvostrukih ili 2 specijalne ve­ like boce 36 kruna. Imate li pokvaren apetit? Cesto po­ vraćanje? Tromost creva? Ovo zlo otstranjuje se Fellerovir pravim Elsa-pilulama! 6 kutija 18 kruna. Švedska že­ lučana tinktura 1 velika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jefti­ nije. Eugen V. Feller, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. Trpite li od reumatizma ili od uloga? Mazanje Fellerovim pravim Elsafluidom pravo je dobročinstvo! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebate li blago, pouzdano terajuće sredstvo? Fellerove prave Nlsapilule vr­ še svoju dužnost! 6 kutija 18 ktuna. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 boca 6 kruna. Švedske želučane kapljice 1 ve­ lika boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fell^r, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Samo 5 časaka dostaje često, da si čovjek napravi neprocjenjenu šte­ tu, zato treba da vam ide sat točno na minutu. Ilustrovani cijenik. koii možete tražiti samo od tvrtke H Suttner, (Ljub'jana br. 706. posavjećuje Vas glede zbilja dobrih sa­ tova specijalne marke IKO« iz vlas­ tite tvornice u Švicarskoj, pa i inih dobrih žepnih satova, narukvica sa satom svijetienih, te zidnih sateva, lanaca, prstena, narukvica, naušnica, jedala, darova za krštenje i svetu po­ tvrdu, te svu ostalu zlatnu i srebrenu robu. Ali i drugih potrebština kao na pr. škare, noževe, britve, doze za ci­ garete i smotke, diamante za rezanje stakla, nažigaće i novčarke kupujete dobro, te uz umjerene cijene kod tvtke H Suttner. Ljubljana br. 706. Čitajte najprije ilustrovani cijenik tvitke H. Suttner, Ljubljana br. 706 prije no što si kupite sat. Ovaj cije­ nik bit će Vam zaštita protiv štete i srdžbe radi nevaljalih bazarnih ura, te će Vam pokazati, kako se može dobro, a ipak jeftino kupovati. Ova Ovaj Vas cijenik upućuje na zbilju, dokre satove specijalne marke »IKO« iz vlastite tvornice u Švicarskoj. Pa i inih dobrih džepnih satova, narukvi­ ca sa satom, svijetlečih i zidnih sa­ tova, lanaca, prstenja, narukvica, na­ ušnica, jedala, darova za krštenje^i svetu potvrdu, te svu ostalu stebrnu i zlatnu robu. Ali ј drugih potrebština kao n. pr. škare, noževi, britve, doze za cigarete i smotke, diamante za re­ zanje stakla, n^žigače i novčarke ku­ pujte dobro te uz umjerene cijene kod tvrtke H. SUTTNER, LJUBLJANA 706 Gospodarstvo Muslimanska trgovačka i banka za B. 1 H. obrtnička (Svršetak). Ideju za osnutak ovog zavoda đaia Ie naša organizacija i mi sa zadovoljstvom koustatujemo na nam je ovaj когак us­ pio. Jednu tačku našega programa, koja se odnosi na kulturno ekonomski dle njegov, -počeli smo izvadati i hvaia budi Svemogućem, trud nam nije bio uzalndan. Obzirom na naše slabe ekonomske prilike, na financijalnu krizu, koja реаmanentno mori naš svijet, mi možemo svijetla obraza reći, da se među našim narodom da radit, ako se izabere pravi pravac i ako akciju povedu ljudi, koji imadu narodno povjerenje. Napomenuti nam je jednu činjenicu, koja treba na umu da bude svakom, kj> se bavi socijalno-političkim prihzaina kod nas: dva mjestanca u našoj užoj domovini upisala su i rasprodala toliki broj akcija ove banke, da bi mi bosan'sko-hercegovački muslimani mogli osno­ vati jednu banku sa 50 milijuna kruna dioničarskog kapitala, ako bi sva mje­ sta u Bosni i Hercegovini proporcio­ nalno prema broju svoga islamskog pu­ čanstva i ekonomskoj snazi njegovoj is­ pisali toliko akcija. Ta dva mjesta su Bos. Brod i Bos. Novi. U Bos. Brodu radili su oko rasprodaje dionica ovog zavoda gg. Rasim ef. Cohađić, pred­ sjednik mjesnog odbora naše organiza­ cije ј kadija u Bos. Bordu, teg osp. Osman Sikirić, bivši sudski pristav kod kot. suda u Bos. Brodu, a u Bos. Novom član našeg ravnateljstva i vrlo uvaženi novski gradonačelnik gospodin Alibeg Biščević. Sarajevo i Mostar ) roka zali su i ovom prilikom da su dva glavna gra­ da uže nam domovine i da je njihovim građanima islamski napredak pred svim ostalim. Asimbeg Dugalić u Sarajevu I Avdaga Koluder u Mostaru kao i u sva­ kom drugom patriotskom poslu pokazali su i ovaj put, da naš svijet ne žali ništa za svoju dobrobit Mi ove primjere iz­ nosimo sa željom da se i ostali musli­ mani u našoj domovini u njih ugledaju. Za nas muslimane jedino je za sad vrelo ekonomskog blagostanja trgovina i obrt. Vratolomnim i velizdajničkim na­ redbama bivše demokratsko-demagoško-satrapske vlade dotjerana je easistencija našega svijeta više nego na mi­ nimum i mi hoćemo Ii da se održimo u ovom ekonomskom vrtlogu, moramo odmah i najozbiljnije se prihvatiti solid­ ne trgovine i obrta. Prilike su takve, da »mali« sami ne mogu ništa i da moraju tražiti zaštitu »jačih«, pa da mogu u ovoj nezdravoj trgovinsko-obrtnoj ulalsmici prosperirati. Zato nas baš vesefi, da smo našem svijetu namaknuli još jedan veći novčani zavod, koji će ako Bog da biti od koristi cijelom našem mšletu. Kod ovoga novoga našega zavod* osnovaće se u skoro vrijeme poseb­ na sekcija za osnivanje zem­ ljoradničkih zadruga. Dionički kapital povisiće se još u ovoj godini na 10 milijuna kruna. Banka je u nakani od­ mah otvoriti nekoliko podružnica u t*govačkim prometnim mjestima, gdje ne­ ma muslimanskih novčanih zavoda. Mi u Bosni i Hercegovini imamo ne­ koliko manjih i evo dva veća zavoda, pa ih sviju, a napose ovu novu Mushmansku trgovačku i obrtničku banku za Bosnu i Hercegovinu najtoplije prep»ručjemo. Muslmanka trg. i obrt, banku za B. i H. d. d. u Sarajevu osnovana fc čisto sa našim domaćim kapitalom u na­ mjeri, da pomogne našem domaćem svi­ jetu. Izbor ravnateljstva, nadzornog rt jeća, direkcije i činovništva zavoda 1F iijeva nam sigurnu nadu, da se zavod ne će ni za dlaku odalečiti od misli, ko!» ga je osnovala i želeći da postigne onaj čili, koji mu je naša organizacija u дгvom početku postavila, dovikujemo: Bilo sretno! Trešeljah Adresar pGlasa Težaka'1. D* »o riđi k«đrtumo-Boeijsloi ргс|таш aUanke Boaiao i« «)«na «rga»a vvaj adr»a&r; Oreu* Hotel Caatral i r«cH«racijs i bai. BaffH ređ^n» }|la } — i » a. LadaeU (prija Ziltai Dvor) prvorazredna kafana i П** * k • a c • r ion. Braća Maeslrp, praparaaaj« lobi« »nabdjeyeap radnju Apacarajaka i d o li ћ a t • ■ n e �Bitni 13* Bro »ПРАВДА* — .PRAVO* Kim. trgovačka i poljodjBlslta ђапћа 1 d. u ТвЈпји :: traži sa nastupom po mogurnosti Odmah leđnog vrsnog strukovno oprem, og :: Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? ;; Me imati više pjege, prištiće, sujedice? poslovnog ravnatelja Upotrebljujtr Fellerovu pravu >Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam sef Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Eellerov najfiniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. Prednost imađu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnate.jstvo zavoda. Oglašujte u „Piavdi“ UNI VERZAL. Stalni zavod za pođeku ženskoga krojenja I itvaaja. Prima na izradu Пма odijela za gospođa. — Palača Srp. Opštine II. kat (Ulaz Protin Sokak) пМсв Regenta Alek­ sandra br. 2. Moj brat Salih Sarailić, sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj fronti g. 19l5., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji i znanci, osobito gospoda Sarajlije koii ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste na adresu HAZ1M SARAJLIĆ, ZENICA. Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu 1__ ?Htjeli bi ste lijepu, zdravu kosu? Miševi, štakori, s jenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbolja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8'—, za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 1 0 — Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 — Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Praš k proti mravi K 4— Tin­ ktura za namad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod љ eksport M. JUnker Za­ greb br. 16. Petrinjska u ica br. 3, 111 kat. 60 Felldrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu pe uti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna, K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna Šampon 1 krunu Pomada za brkove 2 K 50 hel. i kiune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi Elsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema Žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6 — Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija б kruna- — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »Elsafluid« * dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamSi. Najfi­ niji nega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, ah Ste jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br 310. Hrvatska □□□□□□□□□□□□□□ Diplomirani krojač Besa, košulja, dimija. bluza Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. JBFlagić Salih, Bcndbsša uliha broj 11. Sarajeva. i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S v 1 T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četv tka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Poneoeljkom imaju pristup samo ženske. Želite li kupovati dobro i jeftino? □□□□□□□□□□□□□□ I Prištsdnja Нвгсвдоиас. apravizacijama i trgovcima g Ж k°ji namjeravaju kupiti hrane u Posavini ggj kao pšenice, kukuruza, jećma, zobi, graha, ktumpira itd. u svako doba stoji na raspoiaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ж ® ngenturna i homislonalna radnja Najpouzdanija ura je Suttnerova ura! ; Abdullah Džumhur Tuzla Sst ponudi u branu kao I upite в stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno i brzo »ril Bila ona od nikla, ocjeli, srebra ili zlata, svaka će Vas zadovoljiti. Tako­ đer lanci, prstenje, naušnice, svakojaki darovi i potrebštine kao: noževi, aparati za brijanje, škare, novčarke,-nažigači, diemani za rezanje stakla, sve dobro i jeftino naći će te u cjeniku tvrtke: H. SUTTNER,u LJUBLJANI br. 706. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružniau Tuzli, Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i, na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nribrže i najpovoljnije. 47 Cantreint Odbor М. O.« U. & A. KiM Suimu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/815393a73bc38b097483de71ca564bde.pdf 0dafc6a99c490f541108cfc60a7899cf PDF Text Text 1 Poštarina u gotovom plaćena. PRAVDA ШСИЛС ЈУГОСЛABEHCKE МУГДИМАМСКЕ организације. Broj 35 (140) Sarajevo, utorak 30 marta 1920. (10. redzeba 1338.) .41111— 111 1111 ? Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Ureduje redadcioui odbor. Pret lata godišnje 80 kru * na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. MM i Gg. čitateljima. li Sijed povišenja štamparskih troškova prisiljeni smo nažalost ponovno povisiti pretplatu našeg lista, pa će list počam od 1. aprila stajati: na 3 mjeseca K 30.— na 'I, godine « 60,— na cijelu godinu « 120.— Kao što se gg. čitatelji mogu uvjerit?, .Pravda« je 1 nkon ove povišice ostala najjettiniji sarajevski list, bez obzira na to, što je vrlo obilna i originalnim sadržajem. „Hahov" odgovor na podvale. U pretprošlom broju donesosmo vi­ jest o hapšenju makedonskih prvaka i komunike centr. odbora tamošnje or­ ganizacije, a danas donosimo »Hakov« odgovor uz ponovnu napomenu, da centralna vlada bolje otvori oči. Čla­ nak glasi: »Demokrat« se pravi nevještim o svr- . si organizacije za obranu islamskih pra­ va u Makedoniji. Sve što o našoj orga­ nizaciji piše ili je neistinito ili izmišlje­ no. Služi se i podvalama, da imademo i neke tajne ciljeve. Da nije organ jedne | političke stranke, koja je na svoju za­ stavu ispisala velika načela i borbu za ta načela, mi mu se ne bi ni čudili i prešli bi preko svih podvala sa saža­ ljenjem. Ne znamo jesu li oni riječi i ideji demokratizma toliko nevjesti, da u današnje doba kulture, napretka i ci­ vilizacije misle sa glavom ljudi od pri­ je par stoljeća. Dok tvrde da demokratizam daje svakom građaninu, svakome narodu i svakome društvu jednake uvjete napretka slobode i razvoja, u isti , se čas ne žacaju našoj organizaciji za ! obranu islamskih prava podvaljivati i neke tajne ciljeve i osnove. Premda su im postanak i svrha te organizacije poznati, jer se radilo i ra­ di se sve javno ipak podvaljuju. I po­ litika ima svoj moral, pa bi moralno na­ čelo: »čovjek treba da se pokazuje i djeluje onako kakav je« moralo vrije­ diti i za njih. Stoga mi svom »demo­ kratskom« drugu, koji zagovara uzvi­ šene ideje demokratizma preporučuje­ mo, da u svojoj borbi bar priuba pazi na osnove i temelje te ideje i da ih se drži. Inače ako će raditi kako se radilo prije sto godina, onda neka promijeni iirrmi. Upada u oči činjenica, da su prije ne­ koliko dana sa istom našom organiza­ cijom, kojoj danas podbačaju neke taj­ ne ciljeve — šurovali i htjeli s njom paktirati! Je li to politička dosljednost; je li moral danas ovako se držati? Na čitavom svijetu političke grupe drže se u svome radu i djelovanju svoga pro­ grama i stanovišta i tako rade, dok to pravilo kod naših demokrata ne vrije­ di. AH treba, da zapamte, da se ovak­ vom borbom, kakvom se oni služe, ne- . postizava cilj koji oni zagovaraju. Ako se prave nevještim našoj orgamzaciji, da im još jedanput kažemo: Kongres POJEDINI BROJ 1 kruna. muslimana iz Makedonije održan je u Skuplju. Svi su krajevi bili zastupani po pravim i izabranim predstavnicima. Svrha je toga kongresa bila, da nama muslimanima kao i svim ostalim sugra­ đanima ove države osigura i obezbjedi jednaka prava i sloboštine. To nam pravo daje i ustav. Naša je organiza­ cija osnovana na zakonu, pa kako nam se može onda podvaljivati, da stno se udružili zato, da slijedimo neke tajne ciljeve? Ako u svom programu zagovaramo jednakost, slobodu i jednake uvjete za razvitak, time pokazujemo, da se dr­ žimo najnaprednijih političkih principa. Naš je program jasan i na ustavu os­ novan. U skladu je sa najnovijim par­ lamentarnim i naučnim principima. Ako tražimo, dh u svim državnim funkcija­ ma budemo zastupani prema svojoj sna­ zi; ako tražimo, da isto tako bu­ demo i u parlamentu zastu­ pani, time dokazujemo, da su nam gornja načela sveta. To je i naše pra­ vo. Na vaše podvale i pisanje moramo biti ogorčeni, jer vi svojim huškanjem izazivate naše sugrađane proti nas, upućujete ih na pokolj. da se uvjerismo, da njegovo uhapšenje nije u vezi sa armenskim pokoljima. Isti je slučaj sa našim drugim članom Huseinhegom. Podvaljeno mu je, da je u vezi sa Mladoturcima. Ako on ima nešto u Novompazaru sa sudom posla, odakle se njegova privatna afera do­ vodi u savez sa našim društvom i or­ ganizacijom? Ovakom logikom mogu operisati samo »demokrate«. Skorih ćemo se dana osvjedočiti, da je i Huseinbegovo uhapšenje jedan politički progon po »demokratsku« partiju opa­ sne osobe. Ali partija nije država. To neka se dobro upamti! Još jedanput ističemo: Mi smo već jedanput kategorički izjavili, da nema­ mo nikakvih tajnih ciljeva pa to i da­ nas opetujemo. Ali neka naši protivnici dobro zapamte, da se na račun make­ donskih muslimana ne će šepiriti ne­ dostojni elementi na poslaničkim stoli­ cama u Beogradu. Ne bojimo se ni po­ litičkih progona. Bezakonju i sili navješćujemo rat, a zakonska nam je borba sveta. Svoj ćemo glas dati onima, koji će nas dostojno zastu­ pati. Ovo Je naša prva i posljednja. Sarajevo, 29. marta. Svijest odgovornosti g. Š. Arnautovlća vidi se najbolje po njegovu postupku prema v. m. saboru. Kao što smo izvi­ jestili u prošlom broju, sabor je zaklju­ čio prekinuti dopust g. Arnautovića, pa mu -je odaslano ovo riješenje od 25. marta broj 17.291/19. »V.isokoblagorodnom gospodinu Šerif ef. Amautoviću, v. m. direktoru u Sa­ rajevu. Vakufsko-mearifski sabor u svo­ joj sjednici obdržavanoj danas, 25. mar­ ta, zaključio je da se Vaš dopust ot­ kaže i da se pozovete, da odmah na­ stupite službu. — Na temelju toga po­ Dva člana naše organizacije uhapše­ zivam Vas, da odmah svoju službu kao na su bez ikakve zakonske podloge, jI v. m. direktor nastupiti izvolite. PredMidhatbega Hodžića šte uhapsili po I sjednik v. m. sabora: Džemaluddin«. prilici prije mjesec i po i pod pratnjom Na ovaj poziv odgovorio je g. Arnakao najvećeg zločinca otposlali u Bi­ utović tinte, što je povratio saborski akt jelo Polje. Nastojali smo, da saznademo za uzroke njegova uhapšenja, ah . i na leđima akta napisao ove riječi : »Neču doči. Arnautović, 26./I1I. 920.« uzalud.1') Do njega ne možemo, jer se čuva kao najgori bandit. Naš »demo­ Eto tako se drži desetgodišnji upra­ kratski« drug daje nam o tom ovo mr­ vitelj našeg vakufa, koji je tu našu in­ šavo saopštenje: Midhatbeg je bio glavstituciju doveo na rub propasti i onda ni sukrivac u armenskim pokoljima, pa — pobjegao, posluživši se tromje­ je njegovo izručenje zatražila među­ sečnim dopustom, što ga je sam sebi narodna komisija za istragu ratnih zlo­ podijelio. No prevariće se taj gospodin, čina u Carigradu. On će biti u Cari­ ako misli, da se ispod odgovornosti mo­ grad otpraćen«. Premda nijesmo vjero­ že jednostavno pobjeći. Naći će se već vali u ove navode i okrivljenja, očeki­ načina, dh se taj gospodin privede tak­ vali smo daljnji tok stvari i šta vidje­ tu i da mu se objasni, da tromjesečni smo? Mjesto da se Midhatbeg otpremi otkaz nije ustanovljen radi toga, da se u Carigrad, vidimo da se prati u Bijelo činovnicima omogući bijeg, već radi to­ Polje. Kad ovo saznađosmo onda se uga, da se uzmogne s njima sviditi ra­ ■vjerismo, da je to bilo samo političko čun. Vakuf nije pusto mlijeko. O tom uhapšenje, osnovano na denunciji. Ta­ ćc se uvjeriti i g. Arnautović. •) Ova je anomalija opširno opisana u našem dopisu: »Bjelopoljski zulumi«. Op. ur. Nije dosta naopako napisati: »Neču doči«. Ima tu još nešto, što se ne da ta­ ko lahko preskoćili: zakonske poš I i e dl i c e. I j | ; Sve protiv muslimanstva. 111. Već stoga što »demokrati« kod osnut­ ka svoje hrišćansko-socijalne stranke nijesu iznijeli svog programa, moglo se odmah predvideti, da ti ljudi imaju u sebi nešto, što se čuva kao tajna i što će se tokom političkog rada moći ra­ zotkriti. Mnogom je moralo biti jasno, da novoosnovana hrišćanska specijalna stranka neće baš prijateljski nastupiti prema nama muslimanima i to jedno s toga, što se nije htjela jasno izjasniti o problemima, koji muslimane najviše tan­ giraju, a drugo s toga, jer smo u toj stranci vidili stare naše duišmane Nježića, Krulja i još druge, koji i ne znaju, da išta drugo postoji na ovom svijetu, nego mržnja na muslimane. Nije trebalo sačekati kakav će biti kultumo-politićki pravac velikohrišćana, pa da prema to­ me i mi zauzmemo svoje stajalište. Mi smo mogli mirne duše odmah otpočeti žestoku borbu s »demokratima«, čim smo medu njima vidjeli dra Krulja, koji bi nas muslimane, kad bi mogao, u jed­ noj čaši vode popio«. (»Srpska Riječ«). To nismo učinili. Mi smo ipak jedno izvjesno vrijeme čekah i otezali s na­ šom borbom, dajući prilike velikohrišćanskim elementima u »demokratskoj« stranci, da svojim vlastitim djelovanjem i činima dokažu ono, što hoće da u na­ šem narodu ostvare i postignu. Pustih smo da to stranka svojim političkim ra­ dom pokaže, koliko drži do muslimana i šta misli za njihov ekonomski napre­ dak učiniti, koji su najpotrebniji, da se njihova zamrzla snaga ojača i razvije. Jer i ako smo predviđali, da ćemo sa­ mo razočaranja a nikakve koristi imati od rada dra Krulja i drugova, ipak smo držali, da ima u toj stranci i trijeznih elemenata, koji će im stajati na putu, da nastave svoju staru politiku izazi­ vanja, vrijeđanja i mržnje, koja može da konsolidovanje prilika potpuno ome­ tu i još gore zaoštri odnošaje između pojedinih dijelova našeg naroda, nego što su prije bih zaoštreni. Imaii smo vrlo jake, razloge, da u to vjerujemo držeći, da nije svaki član »demokrat­ ske« stranke zaražen onolikim vjerskim fanatizmom, kao spomenuta gospoda. Vjerovah smo to naročito radi tog, jer su osnivači »demokratske« stranke is­ tupili u naš politički život kao Jugosla­ veni, isključivši navodno svaku konfesionalnost iz svog političkog rada. Bih smo mišljenja, da će uviđavniji i inteli­ gentniji vođe »demokrata« utjecati na ovu narodnu sramotu i izvode (Krulja itd.) i da će jh učiniti bezopasnim po konstruktivan rad u javnom životu. Međutim stvari su se okrenule posv« drukčije. Niko od »demokrata« nije po­ kušao, da nesvijesnog pravoslavnog Srbina Krulja nacionalizuje i osvijesti u Srbina pravoslavnog. Šta više »de- Muslimunskn trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (i. d.) u Sarajevu. Bovi se svim banhovnim poslovima. Obavlja uplata i unovčenja u hraljevstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima ulošhE na uložne linjižice i tehuće račune i uhamačuje ih naj­ povoljnije. Oba vila з vs mjenjačne poslove 1 burzovne naloge KancBlarija : Kralja Petra ulica Zprm^ Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe kredite. — Kupuje i } orodale srećko, valute i vrijednosne papire svih vrsta. H 0 B U 0 0 D 0 E L E H ] E kupuje i prodaje i sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. , bma, Sarajevo - Interurhan telefon: �strana 2 Стоана mokrati« su podlegli njegovu utjecaju i on je u njima ubio i ono malo svijesti Sto su se u početku svoga rada poka­ zivali. Za kratko vrijeme zaražena je sva ona sredina vjerskom intolerancijom i konfesionalnosti. u kojoj se nalažahu »Narodovci«. Tako je »demokratska« stranka raz­ doblje, u kojem je imala dokazati sve ono, što nam priprema i želi, upotre­ bna za tisisavanje mržnje i pripravlja­ nje za navalu u pravcu našeg gospodar­ skog uništenja. Kroz svo vrijeme našeg čekanja, da se pokaže i dokaže, šta i u koliko misli »demokratska® stranka kulturOo-ekonomski za nas učiniti, po­ kazivala je simptome nestrpljivosti i agresivnosti, nagovještajući nam. da će voditi borbu našeg istrijebljenja s ro­ đene nant grude, da će voditi borbu u znaku narodne socijalne nivelacije i na­ stojati. da se tako reći muslimanima os­ veti za burnu i vrlo tešku prošlost na­ šeg naroda. Prve dokaze svoje netrpeljivosti i ravnodušnosti prema nama muslimani­ ma pružila nam je za vrijeme pljačka­ nja i agrarnom reformom. .PRAVDA - V МММММа i1 аамМ. »De­ mokratskom« vladavinom stvoren je je­ dan protumuslimanskr-slstem, naročito što sc tiče privatne svojine. Kolika je mržnja na nas muslimane u redovima veliko-hrišćana vidi se po tom što se još i danas nalazi u njima onaj, koji nas neće više da trpi i koji će upotrijebiti sve protiv muslimanstva, da iskorijeni. On je (Krulj) najgadnije uvrijedlio sve muslimane, nazvavši ih »inferiornom rasom« a »demokratska« stranka ga za to nagrađuje povjereniš­ tvom za zdravstvo na bosanskoj pokra­ jinskoj vladi. Mjesto osude ne izjavom, nego jednim činom, »demokrati« se s njime solidarišu u vrijeđanju nas musli­ mana. jer nas i sami mrze i ne trpe. , l »Demokrti«. tad na vladi, oštro su na­ pali na nas glede ovih žalosnih dk>gadaja. koji se odigravaju nad muslimani­ ma, jer da ih vlast ne može .spriječiti, buduć je nemoćna, a mj da to izrablju­ jemo u svoje partijske svrhe i razdražujemo muslimane protiv (?) naše dr­ žave. To nam dokazuje sam Pribićević. Kad je dr. Pavelić na skupštini »Hrvatske Za­ jednice« rekao da je nužan oprez u vbdcajju državnih posala, jer što je je­ dna r e vol ucS ј a sitvorlta mo­ že druga da uništi, odgovorio mu je na to Pribićević u »Riječi SHS«, d a je naša država dovoljno jaka, da uguši takav pokušaj. Kad se radi o zaštiti muslimana naša je država dakle nejaka, ali kad se radi o čemu drugom, tad je toliko jaka, da može ugušiti re­ voluciju. Ali jer je Pribićević neraspoložen prema muslimanima, za to je i državna vlast bila nemoćna, koja se na­ lazila u njegovim rakama i koja je mo­ gla događaje poslije prevrata i tekako zapriječiti. Agrarna reforma još nam najbolje prikazuje netrpeljivost »Demokrata« prema muslimana. Spo; 140 B O| vrijeme austrijske okupacije bili špljuhi, pa su kao takovi isposlovali progon Karajčlća I još mnogih pravoslavnih i Srba. Na temelju te dbnuncije hoće sad g. Cukić, da provede opsežna hapšenja naših uglednika. Jasno je šta se hoće posttči svi-m progonima. Treba uništiti naše prvake — makar i na temelju dcI nuncije prostili ubojica — a onda je . lahko za ostalu masu. Ona će robe| vati. Kad nije uspio kod naših prvaka. I Cukić se je obratio na naše bakale za1 htijevajući, da bar oni potpišu onaj lažI ni brzojav. No odbijen je uz muževnu • izjavu: »Kad bismo Te pohvalili nakon i zuluma, što si ih počinio našem Mk.| hatbegu. mi ne bismo bili nikakvi Ijud i To hi značilo kao da smo sc provjerili ' Premda ih je ovaj novi Bela Kuhn za : strašivao na razne načine ipak su ostali pri svojoj izjavi. Cukić se je sad bacio na naše seljake, pa da vidimo hoće k_ se i tu opržiti. Ako ih ne zavede krivini* prikazivanjem, sigurna je stvar, da će i tu nagrajisati. Upeo je sve sile, da dobije potpis na svoj telegram i razaslao korteše na sve strane, ne bi li kakog seljaka zavarao. Ima i računa da to čini. Jer sad nema Pribićevića, pa se boji da bi nova vlada mogla doznati za njegove petljanije i bezakonja. Te­ legram mu je jedino uzdanje. Ito se nas tiče imamo ovo naglasiti. Ako i sadanja vlada zadrži Ćukića na njegovu mjestu, onda će se u narodu ' ubiti svako povjerenje u našu državnu vlast. Pošljcdice su jasne i odgovorni faktori dužnj su se u to dobro zadubiti. Dosadanji postupci državnih organa i onako su uzdrmali povjerenje u vlast, a Bijelo Polje je i onako izvrgnuto sna­ žnoj propagandi i upadima kako Nikolinih, tako i arnautskih komita. I ako na­ rod izgubi svaku nadu u državnu pra­ vednost i zaštitu, onda se je bojati vrlo ozbiljnim posljedicama. Stoga se nada­ mo, da će nova vlada voditi ozbiljnijeg računa o prilikama u ovim krajevima i držimo da za hator jednog Ćukića ne će izazivati nezadovoljstva, koje.se i ouako sa svih strana potpiruje. Cukić je i onako već bio svrgnut sa položaja radi mnogobrojnih pritužaba. Ljudi, što nam ovaj belaj ponovno naprtiše nijesu prijatelj ove države. Stoga tražimo, d:i sc Cukić zajedno sa nekim pisarima što uz njeg pristaju odmah premjesti. Hamid Kurbegovlć. Bilješke. ' Banjaluka. Livno, Žepće, Sa- ; rajevo, Travnik itd. imaju još i sad ži- i v;h ljudi, koji nam mogu pričati grozo­ te okupacije i muke, koje su muslimani od denuncijacija trpili. Kad bi još k to­ mu pribrojili povik u bosanskom saboru, da um ukne glas mujezina na Balkanu, koji je došao od jednog na­ rodnog poslanika, a koji je muslimansku masu do ludila razjario, bilo bi psiho­ loški razumljivo, da se našlo i nekoliko muslimanskih izroda, koji su se stavili u službu krvničkog sistema, stojeći uvijek pod dojmom okupacije Bosne i mi­ sleći, da Srbi kao naša nacionalna bra­ ća idu za tim, da nas muslimane protje­ raju iz naše domovine i na taj način da se ostvari želja glede mujezinovog glasa. Mi nismo tolerisali događaje iz 1914. a ni branili one, kojima se zaista može dokazat, da su bez ikakvog stvarnog razloga i naređenja učinili na žao svo­ jim sugrađanima. ..ИАВДА ; I i i । ‘ j I i : ; Oko koncentracije. »Tribuna« od 27. o. mj. piše pod naslovom »Oko koncen­ tracije« slijedeće: Pregovori za obra­ zovanje koncentracionog kabineta da­ nas ćc se nastaviti. U političkim se kru­ govima vjeruje, da će se direktni pre­ govori sa Demokratskom Zajednicom uspješno završiti. Govori se, da će De­ mokratska Zajednica pristati, da ban­ sko mjesto u Zagrebu dobije Hrvatska Zajednica, a podban da bude demokra­ ta. Kad bi se postignuo sporazum o vla­ di u Zagrebu, pitanje bi .koncentracio­ nog kabineta bilo u glavnom riješeno. Pitanje odgode parlamenta. »Politi­ ka- od 27. o. mj. piše o unutarnjoj situ­ aciji slijedeće: Predsjednik privreme­ nog narodnog predstavništva uputio je svim klubovima pismo tražeći njihovo mišljenje o odlaganju sjednica parla­ menta za vrijeme uskrsnih praznika. Danas do pođine odgovoriće klubovi na to pisma Demokrati proti odgode parlamenta. Javljaju .iz Beograda od 27. o. mj.: Dcmokratski poslanički klub sinoć je imao sjednicu na kojoj je riješavao o predlogu dra. Draže Pavlovića, da se sjedniče parlamenta odlože za tri nedjelje. Većina poslanika bila je protiv tog od­ laganja. Oni su tražili da sc to pitanje predloži na riješenje parlamentu. Ferije parlamenta. »Tribuna« piše: Čudimo se i tom, što vlada jedan o»Vjerovatno je, da će parlamenat biti vako ugrožen kraj prepušta jednom se­ odgođen do 15. aprila o. g. Za vrijeme kretaru. Davno su rekli: što jedna bu­ ovih ferija moralo bi se naći riješenje, dala pokvari ne može popraviti stotinu koje ćc našu državu izvesti iz ovoga pametnih, pa upozorujemo vladu, da je ćor-sokaka. G. Smodlaka, čija je akprijeko potrebno poslati stalnog načel­ xija u javnom mnijenju bila simpatično nika okruga i to ne kakva novajliju, već primljena, izgubia je mnogo na svom čovjeka, koji će znati napraviti red i ugledu radi držanja u posljednje vrijemir. me, jer se ispoljio kao saveznik demoZavršujući ove retke saznajem još Г krata u borbi za opstrukciju«. ovo: Centralni odbor naše organizacije u Skoplju razaslao je u sve okruge po­ Izborni zakon. Tribuna« piše o iz­ treban broj programa. Statuta | uputa bornom zakonu slijedeće: Odbor za iz­ o provođenju organizacije. U Bijelo radbu izbornog zakona konstituisao se Polje te je upute donio Abasbeg Zaimoi otpočeo svojim radom. Ovo je najpre­ vić. Saznavši za to, Cukić ga je poča dužnost parlamenta, jer izbori treba da se obave koliko je moguće prije. To ■ zvao u načclstvo zajedno sa bratom mu i pitao kako se usuđuje donijet: su doskora isticali i demokrate, a sada Statut jedne tajne i protuđržavne orga­ čine sve moguće, da sc spriječi današ­ nizacije. Zatim je odredio da se dobro nji izborni zakon, a time ujedno oteža­ izmlate, a onda ih je pritvorio u po­ vaju i raspis izbora poslanika. drum tamnice. Malo za tim došao je Čišćenje zemlje. Ministar unutrašnjih jedan Culdćev poticaj i rekao tamniča­ djela poduzeo je najstrožije mjere, da ru (Bugarinu!): »Načelnik je poručio se iz zemlje protjeraju svi oni elementi, da ove muslimane treba poićramiti« koji pod maskom komunizma tjeraju (počastiti). protudržavnu' propagandu. Protjeran je veliki broj bugarskih agitatora iz Macedonije i mađarskih u sjevernom dijelu naše kraljevine. I I Iz Sandžaka i Makedonije. GROZOTE U BIJELOM POLJU. (Svršetak.) Tako je povodom gornjeg protesta naših pravoslavnih građana pozvao ugledne građane muslimane i zatražio, da potpišu brzojav na ministarstvo, u kojem sc izjavljuje da Cukić ne radi ni­ šta proti muslimanima, nego da im da­ pače čini dobročinstva. Naravna stvar, da su naši prvaci uskratili svoj potpis na ovakav lažan brzojav, radi čega se Je Cukić silno razbjesnio i oštro im se zaprijetio. Prešao je i na djelo, pa iz tamnice prizvao Dušana Karajčlća, koji je bio uhapšen radi ubojstva Ragibage Nikšića i Karajčić mu je potpisao pri­ javu. da su muslimanski uglednici za Muhblr. �finoj 140 - ПРАВДА* - „PRAVDA, Broj na i mimo njihove proteste Talijani su iznijeli cijelu bateriju na skadarski grad i namjestili protiv varoši. Iz vakufskog sabora. II. Sjednica. Sjednicu od 27. o. mi. otvara pred­ sjednik reisul-ulema u 9 sati prije po­ dne. Pošto je pročitan zapisnik prošle sjednice, predsjednik čita brzojav čla­ na sabora Hasana Miljkovića, kojim javlja, da ne može prisustvovati prvim sjednicama, nego da će doći oko 1. aprija. Zatim saopčujć. da se je jučer Izabrana poklonstvena deputacija pred­ stavila predsjedniku zemaljske vlade g. Milanu Šrškiću, kojom je prilikom in­ tervenirala za olovo, što je skinuto sa džamija i medresa i da se počnu pokri­ vati vakufski objekti, sa kojih je olovo poskidano. Gosp. predsjednik vlade je cdgouurio, da ie on već naredio gosp. Zakuli, da se olovo odmah vakufu po­ vrati -dok ga još imade, a što se tiče pokrivanja, da'će stvar kasnije riješiti. Uz to je najavljeno g. predsjedniku vla­ de, da će u ovoj stvari v.-m. sabor izaslatj kasnije naročitu deputaciju, H. H. ef. MaglajUć izvješćuje, da Je saborski odbor održao dvije sjedinice, 'U kojima je u glavnom pretresao pi­ tanje olova, na koji je načm skinuto i pod kakvim uslovima. O financijskim stvar ma nije se ni govorilo, jer je u jučerašnjoj sjednici najavljen predlog za izbor financijskog odbora. Pošto predašnji saborski odbor nije ništa pripra. rio za sjednicu sabora, mi smo zatra­ ži! neke manje važne stvari, kojima bi se mogla današnja sjcdHica zabaviti. Izbor pojedinih odbora. S. K o r k u t obrazlažući svoj pred­ log o izboru odbora, ističe kako je do sada bio slučaj, da se saboru baca lug u oči. pa da tako ništa ne zna. šta se u vakufu radi. Iznosile su se preo sabor sitnice, koje su odvraćale od glavnog posla. Sabor kao vrhovni organ mora , da ima uvida u sve što se događa u vakufu i da sve kontrolira kako je to običaj kod sličnih institucija. 1 ako Sta­ tut ima izričite .propise za izbore poje­ dinih odbora, pak se nastojalo, da ta ustanova ne dođe do izražaja, a kada su jedanput ti odbori bili izabrani, na­ stojalo se na svaki način, da se njihovo djelovanje suzi. Ovaj sabor ja tako ne zamišljam i dlržim, da će se njegovi članovi posvetiti intenzivnom radu bez obzira na vrijeme, koje će u taj rad utrošit'. S toga na'osnovu jučerašnje konferencije modificiram svoj predlog i tre.žinj. da se izaberu četiri odbora. Čita imena, a sabor jednoglasno usvaja predlog. Na osnovu toga su izabrani i kasnje konstituisani ovi odbori: Financljsko-budžetni odbor: Pročelnik: Dr. Mehmed Spaho; zamjenik pročelnikov: Osman Vilovć: perovođa: Fehinrbeg Kurbegović; čla­ novi: Alifieg Bišćević, Sakib Korkut. Jusuf ef. Šemić, Galib cf. Hafizovlć i Hamidaga Kurtovič. Pravno-šeriatski odbor: Pročelnik: Muhamed Šefket ef. Kurt; pervođa: Selili ef. Udovičić; članovi: Politici pregSsd D’Annunzljev bankrot. Prema jednoj depeši iz Kima, zasnovanoj na podaci­ ma iz Rijeke, potvrđuje se, da D'Annunzijeva popularnost opada znatno. Upravo reći, njegova popularnost više i nc postoji. D’Annunzio jc pripremao pokret protiv Jugoslavije, misleći da proklamuje republiku u Crnoj Gori, ali nlko nije htio da pođe za D’Annunzijem u njegovim pustolovinama. U depeši se dodaje, ako le .vjerovati izvjesnim gla­ sovima, Riječani bi bili zahvalni onima, koji bi ih oslobodili njihovog pjesnika, Wilson zaht jeva otvoreno i poštene pregovore o jadranskom pitanju. Wolfov ured iz Washingtona javlja, da je predsjednik Wilson u svojoj posljednjoj noti glede jadranskog pitanja pozvao ministre predsjednike Engleske, Fran­ cuske i Ital'ie, neka vode pregovore o r ješenju jadranskog pitanja otvoreno i pošteno. Raspoloženje u Italiji. U parlamentu je N’itti pročitao 'deklaraciju vlade, u kojoj se skreće patnja na ekonomsku krizu u Evropi. Evropa se može opo­ raviti samo u duhu mira. U sporazumu sa Francuskom Italija će se starati da što prije uspostavi trgovinske veze sa Jugoslavijom. Stanje u Njemačkoj. Njemački listovi objavljuju, da državni udar košta Nje­ mačku do sad 8000 ljudskih života. Rurskl bazen je loš uvijek u rukama spar- । : i I j ! Mahmudbeg Hrasnica, Mustafabeg Kapetanović, H. Šakir ef. Mesihović, Hasan ef. Beširević, Abdul Fetah ei. Sadiković, Felilmbeg Kurbegović i Mahmud ef. Bahtijarević. Prosvjetni odbor: Pročelnik: Ibrahim ef. Cokić; perovoda Osman ef. Beganović; članovi: Derviš Omerović, Mustafa cf. Berbić, Hasan Miljković. Smail ef. Serdarević, Šalim ef. Muftlć, Sakib Korkut. Muha­ med Sefket ef. Kurt i Galib cf. Haflzović. Odbor za Ispitivanje zaključnih računa: pročelnik: Smail ef. Serdarević, perovoda: Jusuf ef. SemS; članovi: Der­ viš Omerović, Osman Vilović, Ahmed Šerić i Muhamed ef. Ahić. Iza toga se podjeljuje indemenitet sab. odboru za april i riješavaju poslov­ ni komadi od manje važnosti, dok predsjednik ne saopći, da je v.-m. direktor Šerif Arnautović odgovorio, da ne će doći, da nastupi službu. Fe h im b e g K u rb eg o v i ć: Sigurao g. Arnautović zamišlja sebe, kao da nije vakufski činovnik dok tako odgovara. Da je g. Arnautović »istinu či­ novnik, vidi se iz § 101. aut. Statuta, gdje se veli, da v.-m. direktora imenuje sabor kao stalnog činovnika, a da spada pod disciplinarne propise, vidi se iz § 36. pragmatike. Jasno je dakle, da je činovnik, a jasno je i to. da je sabor njegov dopust opozvao. Pošto se dakle pozivu nije odazvao, to se ima smatrati kao neposluh. Zato se mora proti gosp. Arnautoviću povesti disciplinarni postupak. Dr. Spaho: Po pragmatici za va­ kufske činovnike treba da ovu istragu vodi opunomoćenik sabora; pa da se udovolji form', treba g. Arnautovića pozvati na saslušanje, jer on možda zato imade i neko opravdanje. Na ovaj predlog je izabran sudski savjetnik g. Mustafabeg Kapetanović, da u ime sa­ bora provede disciplinarna postupak. Na primjedbu predsjednikovu, ne bi li bilo munasb, da saborski odbor iz,radi sve što je potrebno za sabor, a dotle da se članovi sabora raziđu ku­ ćama, uzima riječ S. Korkut: Sabor se ne može ra­ zići sve dotle dok ne bude na čistu šta će biti s vakufom, a drži da ni sabor­ ski odbor ne bi htio nasjesti na tako čuruk tahtu pa đa radi bez sabora. Sa­ bor mora da sve 'kontrolira i da vidi šta je i kako je u vakufskoj upravi. Ima­ mo neispitana tri zaključna računa, a ovaj sabor ne će kao stani da za 24 sa­ ta ispita i odobri nekoliko zaključnih ra­ čuna, nego hoće da sve tačno i savje­ sno vidi, pa kad se članovi vrate ku­ ćama. da mogu narodu kazati, kako jc u vakufskoj upravi i šta su uradili, a trebaće tu i još mnogo koješta preči­ stiti. S toga se protivim odgodi sabora, koji treba Intenzivna rada. takista. Vladine trupe su evakuisale Miihlheim i Essen. U Saksonskoj stanje se poboljšalo. U Leipzigu je vojska nad­ jačala. U Tiringiji se ispostavlja red. Ebert ie usvojio ostavku Noskea i na­ redio raspuštanje prijekih sudova u svima velikim varošima. Pred novom vladom u Njemačkoj. Vijesti o rekonstrukciji državne vlade još su j'esuglasne. Dokle »Berlrner Tagblatt« tvrdi da će sadanja koalicio­ na vlada iz stranaka većine i dbljc ostati, dotle »Vossische Ze’tung« smatra da je ostavka cjelokupne vlade neizbježiva. Neprekidno traju savjetovanja stranaka većine o pitanju rekonstruk­ cije kabineta. Demokrate i socijaldemo­ krate mišljenja su da cio kabnet mora odstupiti, dokle centrum zastupa gle­ dište da samo neki ministri istupe iz kabineta. M’sao o obrazovanju čiste radničke vlade ne nailazi na odobrenje ni kod jedne koalicione stranke. U su­ trašnjoj sjednici Narodne Skupštine raspraviće se pitanje o obrazovanju vlade. , M’r Amerike s Njemačkom. Javljaju iz Washingtona: Pred Narodnim Pred­ stavništvom iznijeta je rezolucija, ko­ jom se ohiavljtije da su Sjedinjene Dr­ žave u mirnim odnosima prema Nje­ mačkoj. Talijani u Skadru. Dne 23. o. mj. predao je međusaveznički komandant Defoult grad Skadar Arbanasima. Cim je general Defoult otišao, Talijani su otpočeli nasiljima. Protiv volje Skadra- _ Teror Engleza u Stambolu. »Daily Malji« javlja, da. je nakon zaposjednuća Carigrada bilo dosada aretirano 13 od­ ličnih ličnosti, među kojima i vojni zapovjed.nk Ali Said paša. Svi su odve­ deni na Maltu. Turski parlamenat biće ■ odgođen za vrijeme zaposjednuća. Oko sastava turske vlade. Kabinet Salihpaše predao je demisiju. Sultan je povjerio obrazovanje novog kabineta Damad Ferid paši. • Ozbiljan položaj u Maloj Aziji i Nje­ mačkoj. Ministar rata Churchill rekao je u donjoj kući, nakon debate o pro­ računu za vojsku, da je situacija u Pa­ lestini, Turskoj i Mesopotamiji veoma ozbiljna, a ona u Njemačkoj još ozbilj­ I nija. Engleska politika mora da podu­ pire u Njemačkoj umjerenu vladu, pod sojom br'Njemačka opet došla do bla i gestanja. i i i i j loši dopisi Zvomik. polovina marta. I | I i ! i i i j Dok bijaše vlada u »demokratskim« rukama upravljaše se začudo birokrat­ ski. »Demokrate« su riječ demokra­ cija profanisali tako, te se čestiti ljudi ograđuju ako im se reče da su demo­ krate. Stoga je i mi ovdje mećemo u navode. Era njihove vladavine ispunje­ na je bila korupcijom, zlouporabom vla­ sti i huškanjem i podjarivanjem pravoslavnog seljana na muslimanskog. »500 godma smo vas trpili više nećemo« in­ diskretna je izjava bivšeg »demokrat­ skog« ministra gosp. Knulja prema na­ ma muslimanima, ali to nije bila izjava, to je bio program »demokrata« prema nama muslimanima, kojeg smo što su »demokrate« dalje upravljali sve teže osjećali. Iza nahuškanih seljaka-kmetova, koji su sve aginsko i begovsko razjagmili bez ikakvih zakonskih posljedi­ ca po nih, nahuškali su dobrovoljce i 5ali im neograničenu vlast i moć sa taj­ nim upustvima, da idu pljačkati bogati­ je seljake — muslimane. Propišta opet naš zlosrećni Mujo. »Dosta je b io va­ šeg »turskog«, sad naš brat Srbin su­ di, sad sloboda vlada« bile su svagda­ nje riječi, koje su našem svijetu dobaci­ vane. a iza kojih su u mnogim slučaje­ vima si jedili, što no rekao Kočić »šikucijski« akti ocVodcnja konja, goveda i druge marve u korist dobrovoljaca. Ovom je našem članku zadaća, da podvrgne kritici jednu nezakonitost do­ brovoljačku i da upozori odlučujuće na posljed.ee, koje bi mogle nastupiti ako se pusti samovolji dobrovoljaca i se­ ljaka. U selu M ii j a n o v c im a kotar Ž vor ni k desio se je jedan slučaj, ko­ ji je srećom prošao bez velikih pošljedica, ali- kako se je bio počeo razvijati moglo je biti gusta kreševa sa dosta mrtvih i ranjenih. Vidak Cvijetić-Todorović iz Dubnice kao dobrovoljac do­ šao je sa svojom braćom u selo Miljanovce čak iz trećeg sela i miljanovačko ispašište počeli zagradivati. Upozoreni od Miljanovčana da to ne smiju ograđi­ vati, oćfcovorili su da im je to vlast do­ zvolila. Miljanovčani su išli nitatj na ko­ taru, je li to istina i rečeno im je da je podnesena molba, ali da riješenje nije uslijedilo. Otišla je jedna deputacija na vladu da to spriječi i tamo su ih sa »ša­ renom lažom« umirene vratili kući. Vidivši da lijhovo moljakanje neće imati kakva uspjeha, odlučili su da to pitanje kod kuće, na svoj način riješe. Dne 7. februara 1920. mlađi Miijanovčani muslimani sasjekli su tu ogradu u svom lugu j svu je na jednu hrpu zbacali. Vidjevši to dobrovoljac i njegova braća, prijave to oružničko« postaji u Kalesiji i zamole »zaštitu«. Oružnička postaja odmah je poslala dva oružnika uz asistenciju kneza Đoke Svjetkovića 11 Miljanovce, da provedu izvide. Naredfli su da se sve što je »muslimanskog uha« pozove Kijučaninovu hanu. Najpre su stigli, mcdžDsi i muhtar i dok jc narednik Stanković ove ispitivao, pri­ dolazilo jc selo u han i kad je vidio da se han puni s »Turcima« izderao se je na njih opsovavši obligatno žanđarsko: »ko je vas vabio. Napolje!« Muslima­ ni su stali reagirati proti psovki i uvre­ dljivim izrazima, jer da oni nijesu sa­ mi od sebe došli, nego baš na njegov poziv. Da nije muhtar nz pomoć medžlisa umirio mlađariju, moglo je biti mrt­ vih glava, jer se Stankoivć neprestano Страна 3. prijetio uporabom oružja i pucanjem u gomilu. Sutra dan su žandari doveli u kasarnu četvoricu muslimana, ko doja krivce radi sječe ograde. Pošto oni ni­ jesu bili sami krivci, seljaci su pošli za njima kasarni da vide zašto sc gone: »ako je radi sječe ograde đa ili sve se­ ljake hapse ili i njiha puste. Opazivši veću grupu muslimana da ide prama kasarni izletio je komandant narednik g. Cerni s pušokm u ruci vičući prema njima: »Ne idite ka kasarni, pucaču ne u zrak nego u tijelo!« Nijesu se smjeli opirati. Vraćajući sc kući dočekali su ih i napaćtaili koljem i sjekirama kod dubničkog hana trojca knezovih snova izmlativši i ozlijedivši Hasana Mišanovića, 70 go. starca Muhirema Hamzća i Aliju Hamzića. kod kojeg je liječnik ustanovio jake ozlede, skopčane s bolo­ vima i nesposobnošću od rada za 20 dana. Ovako sc eto rješava dobrovoljačke Pitanje kod nas. Kadgod treba rješava­ ti kakvo socijalno pitanje ili isplatiti ko­ me »mučen-štve«. »patriotizam« ili »žrt­ ve« za domovinu, računa se na nas mu­ slimane, jer smo mi bili »privilegisan« clemenat i »otimali« ođ dragih. U ovom našem slučaju dolazi -dobrovoljac« čak fz trećeg sela da muslimanima ot'ma nji­ hovu ispašu. Ako je dobio zemlje, neka je uzme u svom selu ili iskrči u šumi, a ne ićs preko dva sela u treće zato što je muslimansko. Upozoruiemo odlučujuće, da ovo spriječe, jer ako i mi muslimani pođemo stopama dobrovoljaca, onda će bitjjnalo kasarni što ih imamo. Jedna­ kost hoćemo. Mđ. Pri sakljHčbu lista. »DEMOKRATSKI MINISTRI KAO ORTACI IZVOZNICARA. Vanrcdno izdanje »Tribune« od 28. o. mj. donosi: Na pitanje poslanika g. Nikodija M iletića, a zbog toga, što se posumnjalo prošli put povodom izvještaja g. Mi­ nistra Finansija, da postoje izvještaji komisija o oslobođenju pojedinih izvoz­ nika ođ carina, na sjednici od subote 27. ov. mj., g. Ministar Finansija dao je slijedeći odgovor: Evo sad javnosti predajem i te izvje­ štaje. U zvaničnom povjerljivom izvje­ štaju finansijske komisije M. Finansija (od 2. marta 1920. god.) na strani 14 posljednji stav glasi: »Centralna je Up­ rava izvezla artikala, samo preko Beo­ gradske Finansijske Uprave, na koje ni­ je plaćeno preko 15 miliona dinara ca­ rine...« i t. d. Na 16. strani istog iz­ vještaja, drugi i slijedeći stavovi glase: »Bilo je robe, koja je plaćala izvoznu carinu, kao po tarifi ad vatorem (ođ 17. oktobra) tako i po novoj, koia sad važi, pa je ta roba ipak oslobođavang uopšte od plaćanja ma kakve carine. Valja istaći da ovdje nisu u pitaniu sa­ mo male sume, već iznose više miliona. Oslobođenje je vršio Ministar Finansija preko Direkcije Carina«. »A Bilo je pri tom i robe, čiji je iz­ voz. po riješenju Ministarskog Savjeta, striktno zabranjen, pa je i ona ne samo izvezena, nego i oslobođena svake ca­ rine«. Tako na primjer Centralna Uprava iznosi privatnu robu (deset vagona jaja Braće MihajJovlća, a pokušava 1 izvoz ЈвО vagona drva za ogrev Mavrol Drahu) bez plaćanja carine«. Ovaj su izvještaj potpisali sv| članovi komisije: g. g. Dr. Milan Stojađlnovlć. pred, direktor Državnog Računovod­ stva, Vaša T. Dimitrijević, načelnih Di­ rekcije Carina, Dušan P. Letica, načeln!k Direkcije Poreza. Dr. Mih. Jovanovlć. načelnik Budžetskog Odelenja. Dru"': zvaničan povjerljiv izvještaj je­ ste Drektora Direkcije Carina g. S. Kukića (od 5. marta 1920. god.). Na stran; trećoj veli se: »Centralna Uprava i Mi­ nistarstvo Trgovine išlo je na ruku izi­ gravanjima svake vrste. Nc samo što se nije obziralo na odredbe riješenia Ministarskog Savjeta (od 5. nov.), nego se u većini slučajeva postupalo suprot­ no tim odredbama: dopuštao se izvoz i zabranjenih za izvoz predmeta. Na pr. jaja (Braći Mihajloviča) dok sc drugima u tom istom trenutku nije taj Izvoz do­ puštao (na pr. Raji Popoviću). Dugačka bi ta lista morala biti, kojom hi se is­ crpljivali svi čudnovati slučajevi postu­ panja Ministarstva Trgovine«... i t d Na str. 4. istog izvještaja veli 5£: »Mo­ že se potpuno reći, da su sve radnje koje su išle za zvršenje ugovora oTcompenzacijama i riješenia Ministarskog �Spoj 140 Bro „ПРАВДА" — »PRAVDA' Страна 4. Strana Radnici u Solunu bez posla. Ministar­ tamošnji svijet, koji također cestarinu I Gornjoj Radgoni; 7.) zastupnici Prekostvu za unutarnje poslove došlo je do murja. plaća, mora da guta smrdljivi zraK. Oznanja, da mnogi radnici iz naših kra­ K a s p r a v I j a ć e se javno. Op­ vake se neurednosti ne trpe ni u selu jeva putuju u Solun, d'a ondje potraže u kulturnim zemljama, a evo ih u nas j ćinstvu je slobodno pristupiti na galeri­ priliku za rad i zaposlenje. Pošto u trpi jadni svijet u. deher« Sarajevu. I ju. Početak Je 8. apr.'la u 9 sati prije Solunu sad nema opće nikakve prilike podne, Muitin ured u Mostaru je prema ulako vlada u Sloveniji, a u nas ?... za rad, to se ti radnici obraćaju našem I redima vladike i biskupa jedna mizeVažno za trgovce. Njem, austrijski tamošnjem konzulatu s molbama za . rija, što se tiče proštenja i namještaja. VVarenverkclirsbiiro Sarajevo, Jelića unovčanu potporu. I To može da služi na ugied samo oklica 4, prizemno Telefon broj 425., daje I ružne oblasti, koja neće da postavi niti Obzirom na tu okolnost upozoruju se na znanje svim .interesentima, koji žele namještaja u sobu za primanje, |>а je sva lica, koja namjeravaju putovati u kupovati robe u Austriji. Po novom naš muft.ja prisiljen u pokrajnoj sobici Solun na rad, da ne -putuju onamo, jer kompenzacijonom ugovoru broj 180/ prunati i najveće posjete. Ovo mora nema prilike za rad. Lica, koja su zdra­ SHS može se kupiti ili kontingen-tirana da se uredi, jer naš vjerski predstav­ va. a Služila su u voisci, mogu dobiti ili nekontigentrana roba. Roba prve vr­ nik netazumijetno zašto da bude toliko mjesto u oružništvu ili kod pograničnih sti uračunava se u konto A, druga u zapostavljen pred drug.ma. koji — može četa u slučaju da ne mogu naći privat­ konto B. Na primjer mora se za želje­ se reći — od države imaju -dvorove na no zaposlenje. zo. hartiju svake vrsti, kemikalije i euživanje. Svraćamo pozornost vlade Žandarska obijest. Iz Velike Kt duše lektrotehničkc artikle položiti na konto na ovo pitanje. dobismo ovaj brzojav: »I opet žandari A, naprotiv za galanterijsku robu i kon­ Zemaljski dom za ratnu siročad u Retukli djecu analfabetskog -tečaja. Sve fekcije na konto B. Ko želi -robu oba­ Ijevu. Islamska ratna siročad u Reljepritužbe uzalud. Ogorčeno građanstvo dvije vrsti da kupuje, mora uplatiti dje­ Ijevu, za koju je naš list pisao, da se u ime prosvjete traži od povjerenika smjeste u tuzlanso sirotište (medresa) lomice na konto A, a djelomice na kon­ prosvjete hitnu i sigurnu pomoć«. i koja su osuđena, da čame i trpe u či­ to B. Upozoruje se da svaki kupac sto srp. pravoslavnom selu, gdje ni jed­ mora tačno označiti kod centralne up­ Ova je stvar opširnije prikazana u nog nastavnika muslimana među njima rave koje će artikle kupiti pošto će jednom od ,prošlih brojeva našeg Hsta. nema, jer našoj »demokratskoj« vladi njem, austrijski Warenverkehsbiiro <u pa tražimo da zem. vlada učini jednom više je do toga, da svoje protekcionsBeču priznati i isplatiti samo one izno­ kraj ovom nasilju i žandarskoj obijesti. kinder na ta mjesta postavlja, ta naša se, koji su na pravi konto položeni. Čudimo se i nehaju upravitelja isposta­ jadna sirotinja doživljuje još gore i beGornja podružnica daje rado sve infor­ ve pa se bojimo da tu nema kakvog macije. teni.je doba nego je prije bilo. miga. Više svjetla. Dosljedna svog sistematskog separa- i tistčkog režima na prosvjetnom polju »demokratska« je vlada namjestila na reljevskom sirotištu na račun muslima­ na. šest srp. pravoslavnih učit, lica bez i jednog muslimana učitelja i ako je Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, skoro polovinu islamske siročadi u si­ Opća demobilizacije. Prestolonasljed­ vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. rotištu. nik regent Aleksandar potpisao je Da islamska siročad u svome uzgoju ‘ ukaz o općoj ćemoblrzaciji voj­ i vjerskoj naobrazbi sasma zakržlja ču- i ske. V vrhovnoj komandi i ministarstvu jemo da su usrećitelji te naše siročadi rata bit će do kraja o. inj. učinjene sve i tom doskočili Ito tako da islam, du­ pripreme, da se demobilizacija što prije I hovnog staratelja koji je ujedno i vjeizvrši i učine novi rasporedi trupa. □□□□□□□□□□□□□□ rouč-telj za isl. siročad, jedinog od mu­ Smrt supruge ministra predsjednika slimana u sirotištu, isključe. g. Protlća. Javljaju iz Beograda od 25. i Proti ovoj »demokratskoj« zatvornoj ožujka. Danas u noći umrla je supruga ; mjeri najodlučnije protestiramo, apelira­ otvorio je u Trav­ ministra predsjednika g. S. Protića. Po­ jući na pozvane, a kašnje ćemo se na niku advokat greb će biti sutra Ine 20. o. mj. prije ovo pitanje potanko osvrnuti. Uslijed podne. ovoga isključenja, obustaviće se obuča­ vanje islamske vjeronauke, te će musli­ Pokret medu liječnicima zem. bolnice. i razne druge vezilačke i tkalačke manska djeca ostati posve bez vjerskog I Sekundarni liječnici zemaljske bolnice robe prodaje društvo muslimanki uzgoja. zaključ.li su, da 1. aprila odkažu služ­ Mi svraćamo pažnju zemaljske vlade »O S V 1 ,T A N J E« bu, ako im se ne isplate doplatci. na ovu inkviziciju i tražimo, da se bez­ Islamskim porodicama Iz vojske neUNIVERZAL. Stalni zavod za poduka uz umjerene cijene svakog ponedeljka uvjetno ove »demokratske« pogreške povraćenih pričuvnika ispnlaćivat će se ženskoga krojenja I šivanja. Prima i i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u isprave. prinosi za uzdržavani.- za vrijeme od Kako se br'nu Slovenci. Predsjednik na izradu fina odijela za gospođe. — Džininu sokaku broj t0. Ponedeljkom 16. marta do 15. aprila t. g. u gradskoj slovenske zemaljske vlade saziva za 8. Palača Srp. Opštlne II. kat (Ulaz imaju pristup samo ženske. vijećnici soba br. 10. u vrijeme od d do aprila 1920., a u potrebi i za naredne 12 sati prije podne i to: 1. aprila na Profm Sokak) ulica Regenta Alek­ dane anketu u svrhu vijećanja, kako, sandra br. 2. I□□□□□□□□□□□□□□ piatežni arak 1- 2000; 2. aprila 2001 do da se smanji skupoća i da se 4500 I 3. aprila 4“0j—0900. riješe d«uga gcsnođ'arska pitanja i to u Na pažnju sarajevskoj opštini. Kako zema’jskom dvorcu u Ljubljani sa slieje već poznato, ovdašnje je grad, za­ dećim rasporedom i kako bi se dala stupstvo izmijenilo imena više sarajev­ orranič'ti skupoća: 1.) vlede život­ skih ulica. Mi smo se nadali, da ta pro­ nih namirnica: 2.) glede ma­ mjena ulica ne će ostati samo pro­ nu fakt urne robe: 3) glede ko- I JU koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini mjena po imenu, nego da će se i že: 4.) trleđeeeliačk'hi gospoЖ Ж k*° pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, Ж ono trošno i zapušteno lice njihovo đarskth notrehština: 5. glede jednom promijeniti. Ш k:umpiraitd. u svako doba stoji na raspolaga- Кл ® dozvole dobitka za trgovce: nju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Ali naše se grad, zastupstvo u tome 6.) glede n o b' i a n 1 a k r i o m č a poslu ne miče. Eno n. pr. Miloš Obilića r e п i a i ostalih zloupotreba u ulica (prije Potok). U toj dugačkoj uli­ Pozvali su: 1.) povierenstva i ođsieci nesamo što živi dosta svijeta, nego tom ulicom prolaze mnogi građani, koji čt zemaln-Ve vlade i odielienie central­ nog ureda: 2.) prometna ravnateljstva žive u gornjim ulicama. A gornji je dio te ulice tako zapušten, da se njome ne јп»пе »Mfezn’ce i inspektorat državnih može proći, osobito po noći. Po izba­ žehemica u Етпћрап': 3.) orvanizac-le čenoj staroj kaldrmi svijet lomi noge. konzumenata: 41 orvaniznciie nroce-mSve ponude za hranu kao I upite a stanju cijena hrani u svako doba kulantno I brzo vrši Osim toga je na nekoliko mjesta i kanal tn i trgovaca: 5) Narodno Vheće za izbio na površinu, otvorile se rupe, pa Korušku: 6) Gosnodiarska Zadruga u Savjeta i svako olakšanje izvoza u Austriju i Mađarsku«. »Pojedini odsjeci Ministarstva Trgo­ vine, Pokrajinske Vlade i njihovi odsje­ ci, davali su Široke dozvole za izvoz i oslobođenje cd carina, vršili i sami . eke pogodbe i sporazumijevanja-. »Pojedini Ministri, čak nenadležei (gKristan) izdavali su naređenja, da se pusti izvjesna roba, i to bez carina i davali Široka obećanja u toni pogledu«. »M nistarstvo Ishrane nije izostajalo iza Ministarstva Trgovine i njene Cen­ trale za promet sa inostranstvom. Ono je davalo dozvole za izvoz manjih ko­ ličina pojedincina, — koje u samoj stvari n:su bile male — svih vrsta na­ mirnica, bez obzira jesu li kontigenti iscrpljeni ili ne, zabranjen izvoz dotič­ nih predmeta li ne, i to bez carine i bez osiguranja valute«. »To je u samoj stvari značilo: narodi- ; tim kanalima omogućiti izvoz na štetu ■ državne kase i na štetu valutne sitna- . čije u zemlji«... Povodom ovoga g. Miletić je izjavio da će podnijeti i interpelaciju da bi se • Narodno Predstavništvo i šira javnost ' upoznala sa pljačkom naše države. Tom prlikom će se iznijeti imena i 6s- ■ talih izvozničara, koji su oslobađani ca- . rine na štetu državnih interesa. Domaće vijesti Diplomirani krojač Jeplagić Salih, Bandbaša uliha broj 11. Sarajevo. Advohatshu honcelariju Dr. Sulejman Olcčhović Besa, košulja, dimija, bluza I Prištcdnja Hercegovac, aprovizacijama i trgovcima | Agent urna i homisionaina radnja I Abdullah Džumhur Tuzla I Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli, Potpuno upsaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve blikovne poslove najbrže i najpovoljnije. Ktgovonrt »кШк: M. S*U«k«. Vlu.lk: CMtraH Odbor »1 М. O.. ttvnpgrUa D. fc A. КМоа, Saraltvo. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/39b41c97e2c1bdabe24fee3bebdffd2b.pdf 8fc3f79747a751bef019329fef51567d PDF Text Text PRAVDA Poitarina u gotovom pletena. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЖИМАМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 36 (141) Sarajevo, četvrtak 1. aprila 1920. (12. redžeba 1338.) Otvoreno pismo Ministru unutarnjih djela gosp. MARKU TRIFKOVIĆU Beograd. Sa čuđenjem i zgražanjem primlsmo vijest, ida Vama, ministru unutarnjih djela, a po tom i centralnoj vladi nijesu poznati progoni i nasilja, što se izvi­ đaju nad muslimanima Sandžaka i Ma­ kedonce. Čudimo se tako; izjavi, jer je »Prav­ da« još u 'broju od 14. februara donijela komentar o zatvorenju g. Midhatbega Hodtžića i njegoV brzojav iz Sjenice, u kojem je naveden razlog uliapšenja. U broju pd 2L februara donijeli smo »va­ paj bjclopoljskih muslimana«, a počam od 20. marta objavismo u pet bro­ jeva opširan prikaz o progonstvu g. Hodžića te ostalim nasiljima, što ih je činio i neprestano još čini g. sekretar Cukić. U tom se prilazu govori i o br­ zojavnom protestu pravoslavnih prva­ ka ii Bijelog Polja, a Vi uza sve to Jzlaviste, da Vam ti događaji nijesu po­ znati. Očito je dakle, da g. Cukić vrši cenzuru brzojava, nu očito je i to, da u VhŠefn hiinistarstvu nema sekcije, u kojoj se prati pisanje štampe. Pitanje je sad: smije li to biti i ko je odgovoran za ovaku manjkavost u mi­ nistarstvu, koje je u prvom redu odgo­ vorno za nerede u državi? Nije dosta reći: »Ja nemam izvještaja«, nego se valja postarati oa se do’đe do sigurnih izvještaja, pa makar i neslužbenim pu­ teni. Kako Vi to Zamišljate ulogu štdtiipe? Ne mislite valjda, da ona služi satoo zato, da troši papir i mastilo! Da Vam pravo kažemo. Vaša nas je izjava prcncrazila i mi smo u sijnoj neprilici kajtp lusmo nazvali ovakav Vaš odgo­ vor. Stoga ćemo ga ostaviti bezimenim i izjaviti, da smo u svom pisanju vo­ đeni patriotskim osjećajem-, da. našoj v)adj omogućimo razotkriti uzroke i uarbčpike nezadovoljstva, da joj prifcažemo pravo stanje stvari i objektivniip iznošenjem nekorektnosti pojedinih organa vlasti upremo prstom u izvor zla. od kojeg našoj mladoj državi pri­ jeti velika opasnost Iz »Hakova« odgovora, što- ga donesosmo u prošlom broju našeg lista vidi se jasno, da se u Sandžaku i Makedo­ niji upotrebljuje ista metoda, koja je od početka prevrata pa sve do polovice orpjle godine i službeno upotrebljava­ na prema našoj organizaciji. Koliko je pogrješna i štetna ta metoda naših »demokrata« pokazao je sadanji raz­ voj događaja. Naša organizacija nesamo da nije protudržavna, nego na­ protiv, ona' je jak stup sadanjefe režima, snažan oslonac sadanje vlade i jak te­ melj reda i poretka u užoj nam domovhjk Događaji su pokazali da je pot­ puno neosnovana tvrdnja g. Pribićevlća o našoj »protudržavnosti«, kao što se je priznalo i td, da nam je »nehote« i »krivnjom besavjesnog prikazivania« učinjena jedna velika neprav­ da samo zato, što ne htjedosmo pod ćoravu komandu samozvanih »državotvoraca«. To se je priznalo i priznaje, nu uza sve to izgleda kao da se do­ voljno ne cijeni to skupo plaćeno is­ kustvo; uza sve to izgleda, da se naši državnici još i sad više služe teoret­ skim »priznanjima«, umjesto da u praksi i na dijelu pokažu to svoje osvjedočenje. Ne ćemo da ovdje iznosimo svoje rckriminacije, već ćemo da se osvrnemo na stanje u Sandžaku i Makedoniji. Ta­ mo je osnovana organizacija »za za­ štitu muslimanskih prava«, koja u glav­ nom ide za tim, da osigura čovječanska i građanska prava tamošnjih mu­ slimana, da osigura slobodu vjeroispo­ vijesti i materinske riječi te postigne kooperaciju sa -kojom od postojećih ve­ likih stranaka. Organizacija ima i svoj organ »Hak«, koji se uređuje vrlo -umjereno i vrlo stvarno i koji ne daje nikakva povoda za kakvu podozrivost, a još manje za prognn i šikaniranje nje­ govih upravljača. 1 šta se događa? »Demokrati«, koji svojom netaktičnošću i intrasigentnošću popališe sve mo­ stove između svoje stranke i ove or­ ganizacije osuše paljbu na začetnike i pristaše ove organizacije i, ni pet ni šest, proglasiše iz — »protudržavnim elementom. Cinovništvo, koje pripada ili naginje ovoj stranci prima pod go­ tov groš sve podvale »demokratskih« listova i na temelju njih provodi tako­ va nasilja i šikane, da se čovjek mora zgroziti nad tim barbarskim postupci­ ma. Kad bi na vladi bio Ljuba Davidović i Svctozar Pribićević, ove bi se šikane mogle pripisati stranačkom »de­ mokratskom« režimu, pa bi se musli­ mani mogli tješiti da će taj režim biti i proći. Grubosti i barbarstva mogli bi se dakle natovariti na leđa jedne stran­ ke i nekako pravdati. No sasvim druk­ čije izgleda stvar, kad se uoči da se ti zulumi čine i pod sadanjom vladom. Sada nema mjesta gornjem izgovoru i — nastave li se ta nasilja — musliman­ ski će se elemenat, hoće ne će, morati zamisliti: ima li mu mjesta u ovoj državi? Jer dobije li uvjerenje, da mu nj pod novim režimom ne sviću bolji dani, osvjedoči li se, da je radikal Trifković isto što i »demokrat« Pribi­ ćević, onda je i nama i svakom drugom nemoguće izaći sa proturazlozima; on­ da je nesamo nemoguća njihova asimi­ lacija, nego i — ugrožena granica. Ovu činjenicu valja uvažiti i udesiti taku politiku, koja će privlačiti, umjesto da pogoduje iredentama i tri­ ma opasnim aspiracijama. Mi Vam to rekosmo otvoreno jedno stoga, što nas boli u duši ovaka mlitavost uprave, ra­ di koje se dovode u opasnost državni interesi, a drugo stoga, što nas sa svjema tamošnjim muslimanima veže is­ lamsko, a sa velikim brojem još i krv­ no bratstvo. Njilova bol i naša je bol; njihova tuga i naša je tuga. I prema Vašem postupku u tom pitanju, uđesićemo i mi svoje držanje. Sapienti sat. Nova Bileća. Iz Nevesinja dobismo ovaj brzojav: »Na 28. marta napali oboružani pljač­ kaši u Bišini putnike. Četiri muslimana teško ozlijeđena. Begovjć Salih i Pobrlć Meho bore se smrću. Tražimo energičnu zaštitu od vlade. Obavijestite centralnu vladu u Beogradu. Opširan prikaz slijedi. Mjesni odbor.« Državna zaštita djece POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaHcioni odbor. Pret tlata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124, Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina 11. sliman, da odmah javnosti musliman­ skoj saopće, kako su mogli zaključiti dokinuće duhobrižnika u rat­ nim sirotištima i šta ih je na to navelo? Mi smo obaviješteni o vrlo lošem vjer­ skom odgoju ratne siročadi u nekim sirotištima pa pitamo, kako se usuđuju kojekakvi namet-s-taratelji dokinuti vje­ roučitelje bez prethodnog sporazuma sa vjerskim poglavicama? U Reljevu n. pr., u jednoj čisto pravoslavnoj sredim, ne mogu se muslimanska siročad bez duhobrižnika nj časa ostaviti bez štete za njihov vjerski odgoj, pa zato traži­ mo, db se odatle odmah premje­ ste u T uzi u, gdje će imati svoga imialiriia i duhobrižnika. zvao se jedan naš članak u 125. broju »Pravde« od 24. februara. U tom smo članku upozorili pozvane faktore na pri­ stran rad ovoga ureda i na zakidanje i prikraćivanje ii pogledu dijeljenja nov­ Pašić 1 Trumbić. »Politika« od 28. o. čanih pripomoći muslimanskoj siročadi, mj. javlja pod naslovom »Dolaza^ i. premda bi se moro naročiti obzir uzeti Nikole Pašića« i pod naslovom »G. Antb na našu muslimansku dlječu, kojrh su Trumbić ostaje u Parizu« slijedeće :' staratelji ponajviše stradali i još uvijek najgore stradavaju, pa su i najpotrebni­ Šef naše delegacije na konferenciji ji pri pomoći. Ovo neobjektivno ј nesa­ mira u Parizu g. Nikola Pašić polazi vjesno zlorabljenje svoga položaja od večeras iz Pariza i stiže u Beograd 1» izvjesnih šovena provodi se još uvijek utorak na večer. On će podnijeti vladi bez ikake brige za odgovornost i to sve izvještaj o posljednjem toku pregovora na štetu muslimanske sirotinje. Prema o riješenju jadranskog pitanja. Pored pouzdanim informacijama možemo p otoga kani, kako se u parlamentarnim novno reći, da se pravoslavnoj djeci krugovima tvrdi-, g. Pašić uzeti učešća dijeli najveća mjesečna potpora i u pregovorima za sastav koncentraci­ bez obzira na broj djece i tnFprivrcdta onog kabineta. staratelja im (trafika, mejhana, izvozniMinistar spoljnih poslova dr. Airte ca), a muslimanskoj siročadi daje se Trumbić ne će za sada dolaziti u Beo­ minimalna m j e s eč n a potpora ili grad, jer je primoran da ostane u Pa­ jednokratna pripomoć ili se pak rizu zato Što ima da še podvrgne jedinoj molbe musi, siročadi hotimice za­ maloj kirurškoj operaciji. vlače i gube. I ako se znade, da g. Pašić ne želi N. pr. dvoje siročadi iz Dervente za I više aktivno sudjelovati u politici ipak šest mjeseci ne dobiše ni odgovora na ; veliki broj radkahiih poslanika smatra, molbe, premda su službeno odavde da će on biti primoran, da primi man­ spremljene samo na potvrdu. Uopće se dat za sastav koncentracione vlade tbn slabo brine, kako pojedini kot. odbori prije, što g. Protić želi, da se zbog ža­ vrše svoj posao. losti u porodici neko vrijeme povuče iz Mi još jednom upozorujemo pozvane svagdanje politike. na ove nepravde i ponovno traži­ Odsudan demanti g. Međakovlćeve mo, daše što brže objavi u službenom listu potpun Iskaz grupe. Medako viceva parlamentarna grupa najodlučnije izjavljtije, da niti je o dosad podijeljenim potporama, da se mislila niti misli, odvajati se od Parla­ vidi, imade li se čega bojati uprava drž. mentarne Zajednice. Prema tome sva zašt. djece, pa ne smije na sunce. Da proturanja iz zasjede žute štampe nema­ nema i tu korupcije i protekcije kao i ju nikakvog drugog osnova, osim smje­ kod podjele Stipendija? U demokratskoj ra da unesu što više pometnje u našu zemlji ne bi smjelo toga biti, a još se javnost. manje smije javnosti uskraćivati oba­ vještenje o javnim pripomoćnim akcija­ A mi — nek »kapamo. »Chicago Tri­ ma, pa makar to nekome u »Oblasnom buna« dobiva iz Londona da su Cesi, odboru« i ne mirisalo. Uostalom taj go­ Jugoslaveni i Rumunji primili od savez­ spodin i nema prava govoriti isred munika prešan nailog, da smjesta pruže sllm. sirotinje, jer je on jedna nepozna­ pripomoć u živežnim namirnicama onim ta olina među musi, svijetom, pa ni nje­ gov sud nije nikako mjerodavan, a ka­ područjima, koja trpe od bijede. Usta­ moli još da se smije bagatelisati glas novljene su prisilne odredbe, ako bi po­ javnosti njemu za volju. Međutim je i jedine države otklonile tu pripomoć. šutnja ječan odgovor, a mi ćemo i da­ Užasni položaj u Beču, gdje stradaju i lje čekati isk^z. imućniji sljevi, dao je povoda ovim na­ Ovom prilikom zahtijevamo od Drž. redbama saveznika. zašt. djece, odnosno od oblasnog odbo­ ra, u kojem sjedi i jedan nametnuti mu­ Bilješke. Muslimanska trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. I u inozemstvu. Prima u№e na uložne knjižice i tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mjenjačne poslove i burzovne naloge Dionička glavnica H 3,000.000 Daje sezonske i aprovizacilshe hredrte. — Kupuje I orodaje srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. R G 6 H D oaiELENJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne namirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgavacka banta, Sarajevo - Interurban telefon: ZW. �Strana 2 Страва Iz islamskog svijeta. DVORSKA DRŽAVA HALIFINA. Napisao: Inženjer Mustafa čelić. IL Dvorske zbirke: Relikviarium 1 Umjetni­ ne 2 Arhiv 3 I. Relikviartam. Cjelokupne svete inzignije, koje se u posjedu Osmanlijskog — kao Halifinog — dvora danas na­ laze (n. pr. Bajraki-šerif, Hrkai-šerif, Mahmeli-šerif i t. d.) imao bi isti novom Halifhiom dvoru da ih preda. Osim ovih i sve druge islamske posvećene predmete, u koliko se isti daju prenijeti, ma gdje oni danas bili, trebao bi novi dvor Halifin sabrati i u jedan poseban prostor u dvoru pohraniti. Ova bi zbir­ ka (ReHkviarium) stajala pod strogom pažnjom jednog posebnog kustosa (čelebi), koji bi bio svake godine u prvih deset dana mjeseca muharrema za do­ tičnu godinu od šejhova (pir) dvorskih derviša međusobnim tajnim izborom biran. 2. Zbirka umjetnina. Moralo bi se po­ kušati tečevine klasične kao i savremene umjetnosti, pogotovu one koje stoje u vezi sa islamskom civilizacijom, što kupovanjem, što darivanjem sabirati i jednu muzejalnu zbirku utemeljiti. Bri­ gu o ovoj zbirci imao bi također da vo­ di jedan od šejhova dvorskih derviša, biran na način kao 1—4. 3. Dvorski arhiv. Sve spomenice pro­ šloga i sadanjeg vremena, kao i cjelo­ kupni spisi trajne vrijednosti morale bi se pod sigurnom paskom pohraniti u dvoru. Pažnju bi nad istim imao tako­ đer jedan od daljnjih dvorskih šejhova kao pod 1. i 2. 4. Svjetovna biblioteka. U ovu sekci­ ju dvorske knjižnice spadale bi knjige stručnoga karaktera i djela lijepe knji­ ževnosti. Djela svjetskoga glasa na­ bavljana bi bila kako u svom originalu, tako i u valjanim prijevodima. Kao knji­ žničar ovoga dijela dvorske knjižnice služio bi također jedan daljni, a za to mjesto sposobni, šejh dvorskih derviša biran na način kao 1 4. 5. Religiozna biblioteka. Stara kao i nova djela svih literatura vjerskoga pravca, kao i komentari starijih djela, te djela, brošire i rasprave u kojima su pitanja muslimanske vjere raspravlja­ na. napadana ili branjena i ne samo u jednom izvjesnom, nego u ma kojem je­ ziku (prema tome u kome spis bude predan javnost') biti nabavljena i u jed­ noj praktično nađenoj knjižnici u svrhu studiranja morala bi ta djela biti pohra­ njena. Jednu zasebnu grupu ove knjiž­ nice sačinjavala bi djela inih religija. Pažnju i poslugu u ovoj biblioteci vrši također koji kao gore izabrani šejh dvorskio derviša. 6. Dvorska čitaonica. Pokraj obijuh dvorskih knjižnica morala bi na dvoru Svetov. bibliot. 4 Religioz. bibliot 5. - Čitaoni­ ca 6 i Halife također biti uređena t dvorska i čitaonica. Ovdje bi bili u svrhu dnev­ ne porabe izloženi svi Hstovi i revije svih naroda i zemalja kako vjerskog tako i svjetovnog pravca. Ovdje bi spa­ dali i svi priručnici, leksikoni i riječnid nužni za svakidanju porabu. Za red u dvorskoj čitaonici vodi brigu također koji daljnji šejh dvorskih derviša. Iz­ bor kao i gore. Vrhovni nadzor nad svima dvorskim I zbirkama pripadao bi šefu islamske I misije (Šejh-ul-mubellegijie). Pristup u j sve dvorske zbirke bilo to u svrhu po­ sjete, Studiranja ili ine naučne svrhe imali bi svi funkcioneri i namještenici Halifmog dvora. Za njihov pristup u zbrke pod 2., 4.. 5. i 6. nije nužna ni­ kakva specijalna dozvola od Šcjh-ulmubcllegijje, što je slučaj za zbirke pod 1. i 3. Pošto ovakove zbirke sačinjava­ ju put lakšem Studiranju, kulturi i civi­ lizaciji, to bi imali i eksterni učenjaci, umjetnici i istraživaoci (u nekim slu­ čajevima i ucmuslimani) pod raznim okolnostima pristup u dvorske zbirke Halifmog dvora. U ovom slučaju bila bi uvijek potrebna posebna dozvola Sejh-ul-mubellegijje. U slučaju, da bi ovaj potrebnu dozvolu uskratio, nijedna druga instancija ne bi bila kompetent­ na njegovu odhiku mijenjati. Ш. Zbor derviša. Da bi se prešao onaj jaz, koji između Halifata i skoro svili derviških redova vlada, da bi se onda sve redove učinilo korisnim po opće interese Islama, to bi na dvoru Halife bio utemeljen jedan derviški zbor, gdje bi najznamenitijih 12 der­ viških redova bili sa svoja 3, 5 ili 7 članova zastupani. Također jedna dvor­ ska tekjija morala bi biti sagrađena, gdje bi izmjenično svi redovi mogli da vrše svoje redovničke obrede. Ova b: dvorska tekjija stajala pod nadzorom jednoga odi šejhova dvorskih derviša, koji bi za svaku pojedinu godinu bio biran od svih dvorskih derviša na na­ čin kao i šejhovi čuvari pojedinih dvor­ skih zbirki. (Vidi »Dvorske zbirke« 1—6). Osim već u tekstu spomenutih derviških misija, dvorski derviši po od­ redbama Visokog Mešihata odnosno Šejb-ul-mubellegijj — kojemu su svi redovi potčinjeni — imali bi da vrše i još neke druge poslove u uredima i za­ vodima dvorske države Halifine. (N. pr. dvorska džamija, dvorska bolnica itd.) U zboru dvorskih derviša bili bi za­ stupani ovi redovi: Senusi Mevlevi Bektaši Alvknija Kadiri Nimeti Nakšibendija Sa’dija Rufš’ija Šahzilija Halvetija Zuhreverdija IV. Dvorska garda. Dvorska garda sastojala bi se od prilike od jedne kom­ panije pa najviše do jodnog bataljuna vojske sastojeće se od muslimanskih vojnika raznih narodnosti. Kao što re­ publika Švicarska šalje kao dvorsku stražu Vatikanu jedan izvjesni broj voj­ nika, to bi svaka islamska država, ko­ ja raspolaže svojom vlastitom vojskom imala dužnost jedan vojnički detašma od nekoliko vojnika i jednog časnika Indija 48 voj. 1 časnik Број 141 Broj .PRAVDA* — „ЛРАВДА* držatl u sklopu dvorske garde na Halifmom dvoru. Prema veličini svoga islamskog pučanstva otpalo bi na dr­ žave do 10 milijona duša 12 vojnika, za one od 10—20 milijona 24 vojnika, od 20—30 milijona 36 vojnika, dok sve one islamske države čiji broj islam, pučanstva prelazi 30 milijona šalju po 48 vojnika. Dvorska bi garda prema tome bila sastavljena ovako: Arabija Egipat 24 voj. 1 časnik 24 voj. 1 časnik Turska Afganistan 24 voj. 1 časnik I 12 voj. 1 časnik PerzJja 24 voj. 1 časnik Tripolis Maroko 12 voj 1 časnik I 12 voj. I časnik Po istom principu slale bi svoje voj­ le da prizrtadu. Jednim proporcional­ nike u Halifinu dvorsku gardu i one nim i tako neznatnim brojem vojnika islamske države, koje bi imale istom kao što je goro napomenuto, -bilo bi da dobiju svoju samostalnost (n. pr. postignuto potpuno zadovoljstvo svih Tunis, Alžir, Sudan, Oman, Buhara, islamskih naroda glede njihova udjela Chiva, Azerbejdžan itek). Cijela bi dvor­ I na dvoru Halife, dok bi s drugu stranu ska garda stajala pod vrhovnim zapo­ I bilo u vojničkom pogledu potpuno udovjedništvom dvorskog dizdara (Vidi: I voljeno tradicijonalnosti te običajne uI. Vrhovni funkcioneri dvora. 3.), dok stanove. Osim ovoga dužnosti bi dvor­ zapovjednici pojedinih odjeljenja su nji­ ske garde bile i te, da drži straže u hovi vlastiti časnici. Vojnici kao i ča­ dvoru, da paradira prigodom Halifinog snici nose uniformu svoje vlastite dr­ posjeta dvorske džamije, prigodom do­ žave. Potreba ovakove jedne dvorske laska visokih gostiju, prigodom Halifi­ garde proizlazi i iz toga, što kao vid­ nog puta u sveta mjesta, kao i to da bi ljivi znak priznanja jednog novoiza­ se pod njezinom zaštitom obdržavao i branog Halife prigodom njegove insta­ sveopći islamski sabor. Vojnici i časni­ lacije ove bi ga čete jednim počasnim ci dvorske garde, dok su u službi Hali­ mimohodom u ime svojih zemljaka imafata, imali bi se pokoravati jedino za- se tiče čisto vjere i njiliova službenog čina, njima sudi Medžlisi-ulema odno­ sno Rijaseti-ilmijje, j priziv bi bio do­ zvoljen jedino na Visoki Mešihat. Jesu II pako u jednoj takvoj stvari upleteni članovi jednog pokrajinskog i državnog Islamskog vjerskog tijela (Medžilisiulema ili Rijaseti-Jlmije), članovi Viso­ kog Mešihata, Halifatski poslanici, vrhovni funkcioneri dvora. Ili koji član jedne islamske kneževske kuće, onda njima sudi, bez priziva, pravnički senat Visokog Mešihata, koji stoji pod pred­ sjedništvom M’jdžtehid-ul-kjebira i čije osude uz predsjednika potpisuje I Halifa. (Kraj.) povijedlma dvorskoga serdara i kao takovi uživali bi i zaštitu imuniteta Halifinog dvora. Zaštitu ovoga imuni­ teta uživali bi i svi drugi funkcioneri i namještenici Halifinog dvora kao i oni vrhovnog vjerskog vodstva.. Sve sporove ma kojeg karaktera oni bili, a desili bi se u granicama dvorske države Halifine, ili bi tim deliktima bile tangirane osobe koje pripadaju dvoru, rješava dvorski sudac. Priziv se može uložiti jedino u stvarima vjerske nara­ vi i to jedino na Mudžtehid-ul-kjebira. Za sve stvari šeriatsko-pravne nara­ vi u pojedinim mjestima za izricanje šeriatske osude kompetentan je kadija, a prvostepena prizivna instancija je Medžl’si-ulema odnosno Rijaseti-ilmijje, dok vrhovna prizivna inštancija bio bi Visoki Mcšihat. Ako su u jednoj šeriatsko-pravnoj stvari tangirani koji od ni­ žih islamskih vjerskih službenika, gdje Dvorski knez-adlatus Ispravi! U tekstu ove rasprave u br. 24. (129.) »Pravde« ođ4.o. mj. iza na­ slova: »I. Vrhovni funkcioneri dvora«, nehotice je ispuštena ova skrižaljka: Dvorski maršal 1 : 2 Dvorski ceremonial 5 Dvorski sercar 3 Dvorski adjutant 4 Dvorski hatib 6 Dvorski imam 7 i Dvorski muezzin 8 i Dvorski sudac 9 Dvorski liječnik Odjeli na članak „Prekipjelo je već“. Bijeljinske hanume pročitavši članak u »Pravdi* pod gornjim naslovom, du­ boko dirnute onim ozbiljnim i trezve­ nim pisanjem našega lista našle su se ponukanim, da na vidljiv način iskažu svoje zadovoljstvo nad neustrašivim radom i držanjem našim u obrani svo­ jih prava, skinule su sa svojih grudi nakit, koji ih je godinama urešavao, a koji im je možda i kao dragocjeni obi­ teljski amanet bio, te su poslale kao prilog našoj »Pravdi«. Pošiljka je popraćena sa slijedećim riječima: »Šaljemo 22 komada du­ kata, koje su na jednom sijelu, odu­ ševljene, patriotskim i neustrašivim pi­ sanjem »Pravde« pokupile niže navede­ ne hanume, skinuvši ih sa svojih pošIjednj ih struka i zadnjeg svog nakita i to: po 20 K u zlatu: Hanuma Hasanbega P a š i ć a i hanuma Hifzibega D umišiča; po 1 madžariju: hanuma H. Muharcmbaga Paši ča, hanuma Nurudinbega Kapetanovića, hanuma Eminbega M u r a dbego v ića, ha­ numa Zijahbega Paši ča, hanuma Hakibega Paši ča, hanuma Rifatbega Rifatbegovića, hanuma H a t a P a š i ć, hanuma r. Osmanbega P a š i-, ć a. hanuma Ibrahim ef. E d h e m o v ića, hanuma r. Smailbega Sa 1 ihbe­ gov i ć a, hanuma Osmanbega S. S alihbegovića. hanuma Hifzibega Z. P a š i ć a, iianuma r. Avdibcga Rifat­ begovića i hanuma Mehmed ef. R esića; po 10 K u zlatu: hanuma Dedage Lipničevića. hanuma Mustajbega čemeri ića iz Janje i hanuma Hasanbega S a 1 i h b c g o v i ć a; po 1 rušpu: Zilhanuma Pašić; po 1 igrmiluk: hanuma Izzetbega Salihbegov i ć a i hanuma Huseinbega ČemerI i ča. Živjele svjesne bjelinske hanume i bi­ le uzor svijesti, shvaćanja i požrtvovnosti svima našim hanumama širom mi­ le nam domovine. Iz Sandžaka i Makedonije. Iz Bijelog Polja dobismo i ovaj iz­ vještaj: »Iza nezakonitog upućivanja g. Midhata Hodžića iz N. Pazara za Bije­ lo Polje svak se pobojao, da će ga u putu ubiti. I u toj općoj bojazni ja sam se telegrafski obratio mome šurjaku Nazimbegu Zaimovlću u Bijelo Polje ovako: U koji minut stigne Midhat da mi javiš. Cenzura običnih depeša i pi­ sama praktikuje se u Bijelom Polju još, i sekretar g. Tomo Ćukić, krvni nepri­ jatelj muslimana, zovne u večer Nazimbega, napane ga šamarima i psovkama i strpa ga u zatvor na goloj pravdi sa­ mo zato, što sam mu ja poslao tu de­ pešu. G. sekretar načelstva Cukić zatvorio 10 Dvorski ekonom 11 I je 3 dana i Ibrahim ef. Dobridžića zato, što je Midhatu, kadi ga je ovaj iz za­ tvora zamolio, da mu donese dušek, I odgovorio: »Donijeću, ako smjednem!« Strašno je u Bijelom Polju. Tiranije Čukićeve neopisive su i nepodnošljive. Kuku onom, koga on ščepa i ko mu se pomoli. Taj čovjek, koji nosi na duši svojoj tolike nevine žrtve, samo je uli­ zivanjem »demokratskoj« kamarili mo­ gao dosad ostati nekažnjen I u slobodi, te se požurio, da se bar pokaže, da još može činiti šta hoće. Zakon, ustav i čovječnost za njega ne postoje. Znaju li nadležni za ovo? Ne znaju. Ne smi­ jemo ga tužiti, jer ćukić neda nikom iz Bijelog Polja putovati. F. Prosvjeta i šhola. Hibo da uredimo naše ihL škola? ni. hak. Sto se tiče medresa, to su vjerske škole više kategorije, a svrha im je, da odgoje toliki broj hodža, koli­ ko iziskuju vjerske potrebe naše zem­ lje. Ove su škole važne za život i na­ predak- muslimanskoga elementa pa se s njima treba malo više zabaviti. Ah ovdje treba odmah upozoriti na manj­ kavost vjersko-prosvjetnog Statuta. Iz njega se ne vidi (§ 166.), s kakvom se kvalifikacijom može stupiti u medresu, da li dotični kandidat mora najprije svršiti osnovnu školu i barem polovinu srednje, jer bi to bilo veoma važno -na­ pomenuti i preko toga ne bi se smjelo onako šutke prelaziti, a to tim više, što su medrese škole više kate­ gorije« za naobrazbu hodža. Kako je međutim u S 166. rečeno, da kandidat mora navršiti dvanaestu, a ne smije prekoračiti šesnaestu godinu života, te kako je opet u § 160. spomenuto, da muslimanska djeca moraju najkašnje po navršenoj sedmoj godini poći u mekteb. to bi se odatle dalo zaključiti, da će ti medresanski kandidati bih s kvalifika­ cijom mekteba i u najboljem slučaju još sa osnovnom školom. A šta ovo znači i koliko znanja mogu imati takovi kan­ didati, lako je dokučiti, pa o tome nije potrebno dalje govoriti. Samo je nužno istaknuti, da položaj našega hodže -tra­ ži od njega mnogo vjerske 1 svjetske spreme, jer je on u više slučajeva jedi­ ni narodni prosvjetitelj. Već na ovom primjeru vidimo, da je naš autonomni Statut krnjav, te bi ga trebalo popuniti i izmjeniti. Ovo se ie moglo već davno -učiniti, da je bilo do­ bre volje i razumjevanja kod odlučnih faktora. To je mogao učiniti uJemamedžlis u sporazumu s vakufskim sa­ borom, koji odlučuje o nastavnom pla­ nu naše vjerske škole. Ovi dosad istaknuti momenti ulijeva­ ju nam sumnju o savremenosti naših medresa. A kad se ovome doda još I ono, što se veli u S 173., da naime za oprost od dolaženja pred povjerenstvo za novačenje moraju učenici dokazati, da su s uspjehom svršili nauke (!) »sari i nahv« u jednoj domaćoj medresi, onda nam se nameće misao, da će se i u аи- �Воој 141 — Broj ПРАВДА* — »PRAVDA, mnogo žrtava i troškova, ali bez toga tonomnim medresama studirati ponaj­ prošle godine. Taj je najnepovljniji. Naj­ više te »nauke« (sari i nahv) i da one I nema ozbiljnog posla i naprtka. Ako bolje bi riješenje bilo slobodan spora­ miaju biti vrhunac mudrosti i učenosti j nam je stalo do našega preporoda i sa­ zum sa Jugoslavijom, za koji će se uči­ medresanske. Ovako stanje i ovakav vremene naobrazbe, moramo zagristi niti sve s talijanske strane. rad medresa naša je žalost i sramota, u ovu gorku jabuku i sve pregorjeli i Miillerov kabinet obrazovan. Prtina jer su ovakoga tipa medrese postojale svim silama uprti, da održimo korak sa depeši iz Berlina definitivno je obrazo­ i pred više stotina godina! Ko pak zna, vremenom i ljudima svoje okoline. A van Miillerov kabinet. Bivši kancelar šta je sari i nahv, taj će se čuditi, u što da je ovaka reforma moguća i korisna Bauer postao je ministar riznice. se troši toliko vrijeme od šest do osam za islamski napredak, imamo dobar do­ Položaj u Njemačkoj. »Frankfurter godina, Jer sarf i nahv nije ništa drugo, kaz u Sarajevu, gdje je pred četiri go­ Zeitung« javlja iz Essena: Usprkos na­ nego arapska gramatika (morfologija i dine uzsred rata i oskudice otvorena stojanja vođa nezavisnih socijalista i sintaksa), a ta se nauka može za godi­ reformirana medresa, u kojoj komunista da se ne riješi prolivanje kr­ nu ili najviše dvije temeljito proučiti, se uči po nastavnom planu, kako je gore vi, kod Wesele, ipak nije uspjelo pre­ ako se samo upotrebljavaju novije za izložen. Imamo još jednu šerijatsku gim­ kinuti borbu. Vojni zapovjednici stoje to podesne i praktične knjige, a ostave naziju sličnoga tipa, koju je naša vlada- na stanovištu da samo oružje može od­ stare nesavremene. To se pogotovu da­ osnovala prije dvije godine u Sarajevu lučiti, ali su komandanti vojske koja de u medresama e vrsnim muderisima za naobrazbu kandidata šerijatske škole. stoji u borbi spremni da pregovaraju i polučiti, kad se zna, da u medresi arap­ Ove dvije škole modernoga tipa, a u u toku bitke. Radnička vojska zahtije­ ski jezik čini glavnu osovinu, oko koje Islamskom duhu zamišljene i rukovođe­ va osim ispunjenja bielefeldskog utanase sva nastava vrti. ne, obećaju mnogo muslimanima, samo čenja još i potpuno razoružanje i raspuToliko usput o Statutu, a sada ćemo ako se njima budu obilno služili i po­ štanje državne obrane i obrazovanje hađali ih u velikom broiu. Bilo bi po­ govoriti o nasavnom planu, kakak bi narodne obrane od radnika, kojoj bi se željno ј blagosloveno za našu sreću i trebao da bude. budućnost, kad bi se s vremenom podi­ imalo predati sve oružje. Ako pregovo­ 0 nasavnom planu za svu obuku u ri koji su u tečaju ostanu bez rezultata, gle u svakom našem okružnom mektebima i medesama odlučuje ulemageneralni će se štrajk u Njemačkoj po­ mjestu barem po jedna reformirana me­ medžiis u sporazumu sa vkuf. saborom novno rasplamtjeti. dresa za odgoj hodžinskog staleža u sa(S 138., 5.). Naravno je, da bi najpamet­ »Berliner Tagblatt« javlja: Sve orga­ vremenom duhu. Time bi naravno ot­ nije i najbolje učinili ovi pozvani fakto­ nizacije gradova u ruhrskom području, pala potreba onih silnih naših starin­ ri. kad bi se u prvom redu obazreli na koji stoje uz vladu i koji su priznali skih medresa, u kojima se radi bez pla­ nastavni plan i metodu osnovne i sređ­ uje škole te nastojali, da nastavni plan na i programa ne obazirući se na sadaš- . bielefeldsko utanačenje izjavile su se protiv anarhije i samovolje manjine. Da medresa dovedu u sklad s planom sred­ njost i suvremeni život. Zato su one se os'gura snabdijevanje ugljenom podu­ nje škole uzevši za podlogu sastava bez svrhe, jer su se preživjele, a vakuf zela je vlada energične mjere. Veći nastavnoga plana spoj predavanja stoje dosta novaca. fi !ot o šk o-hS s t o r i č'kog a sa To su najglavnije misli, koje sam že- I kontigenti četa sastavljeni su u akciju i lio iznijeti, jer se dosada u našoj javno- i ako crvena vojska u zadnji čas ne uvi­ ma tematsko-fizika Inim. Sa­ sti veoma malo pretresala gornja tema, i di strahotu svoga postupanja, poduze­ mo je za ovu stvar ta nesreća u nas, što premda ona zaslužuje mnogo više paž- i će najenergičnije mjere. nismo imali ni jednoga nastavnika u au­ Nova Njemačka vlada. Javljaju iz nje i brige, nego se može u prvi mah r tonomnim odlučnim t'jelima, kpji bi ovo Berlina od 27. marta. Sinoć kasno u no­ i naslutiti. Škola je naime vrlo važan i pitanje shvaćali i poticali. Inače bi se ći vodili su se pregovori između tn odlučan faktor u životu svakoga naro­ ovaj plan dao lako i na naše medrese stranke većine narodne skupštine. Ra­ primijenit' uz neke izmjene, koje bi o- da, a osobito za nas muslimane u Bo­ čuna se s imenovanjem novoga koali­ davale i čuvale karakter muslimanskih, sni i Jugosalviji uopće, gdje smo po­ čeli istom prije nekoliko decenija ko- j cionog kabineta već za sutrašnji dan. vjerskih škola, ali bi ipak ostao isti gla­ raca ti kulturnom stazom. U ovom do- i Prema suglasnim vijestima listova dr­ vni princip nastave) koji ide za određe­ sta velikom razmaku vremena mogli I žavna će vlada biti po svoj prilici ova­ nim načinom naobrazbe. Da vidimo sada, kakav bi to mogao : smo sebi osigurati mnogo veće uvjete ј ko sastavljena: državni kancelar Hermann Miiller soc. dem. ministar spoljza napredak, ali smo nažalost slabo biti plan obuke za medrese. Nastava fi­ nih poslova Landesberg (soc. dem.) ili shvaćali prilike i koristili se malo isku­ lološka ostaje u potpunom opsegu u Brockdorff-Rantzau i Berndsdorff oba stvom. To dalje ne smije ovako ići, jer medresama uz tu razliku, da namjesto će nas naša bezbrižnosti i neuaj upro­ demokrata), financije Kuno (centrum.), klasičnih, odnosno modernih jezika u pastiti, a vrijeme nas samo od sebe pravosuđe Hann (dem.), unutarnji po­ medrese dođu orijeetalni jezici slovi Koch (dem.) državna obrana Cespregaziti. Da ovo kobno zlo od sebe od­ sa svojom njiževnošću; arapski jezik kao jezik islamske vjere stoji u prvom i vratimo, valja nam pohađati škole, re­ sler (dem.), narodno zdravstvo Bauer (soc. dem.), prehrana (jedan član cenredu sve obuke te mu se daje najviše | formirati naše medrese i oružati se mo­ vremena i pažnje. Orijentalni jezici tre- I dernim oružjem, koje nas može ođ' zla truma). javne radnje Schmidt (soc. dem.) odbrani ti. željeznice Bell (centrum), pošta Giesha ća se uče iz modernih arapskih i tur­ Škole, škole i samo škole! Važnost berto (centrum), ministar bez portfelja skih gramatzika, a ne iz starih nesaškolstva neće niko poreći niti o tom David (soc. dem.). vremenih knjiga. Vrlo bi dobro došla posumnjati, jer je to jedina blagodat za u ovu svrhu gramatika pisana našim Parlamenat u Berlinu. Vlada i narod­ narodno prosvjetljenje i uvjet za napre­ materinskim jezikom, jer bi ona olakša­ no predstavništvo su otputovali iz Stuttdovanje. Za nas je muslimane, kojih ila đacma posao ј ubrzala napredak. garta za Berlin. ma najviše nepismenih, poniženih i pre­ Naročito i odlično mjesto valja dati i Javljaju za nove bojeve u Essenu, gaženih, ovo pitanje danas puno važni­ materinskom jeziku sa književnosti, jer DieseWorfu i Leipzigu. Komunisti pljač­ je i privlačivije. negoli ikad prije, jer on daje pravu naobrazbu mladeži i čini kaju i pale na sve strane. Nezavisni so­ u današnjim vremenima imamo u svo­ središte cjelokupne nastave. H i s t o cijalisti su se pridružili većini i naredili jim rukama autonomne škole, pa kako rička nastava je od velikoga zamaproduženje rada. ili uredimo i kakav plan u njih unesešaja pa joj treba dati i dolično mjesto Wilson i mir s Njemačkom. London­ mo, o tome će zavisit naša sudbina i na ­ U medresi. 1 u ovoj je grani nužna proski »Times« dobiva iz Washingtona. da predak. Da li ćemo u autonomne ško ­ mjenia utoliko, da se u medrese uvede je Wilson zaključio, da uloži svoj veto, le, koju spadaju jedino u pravo i nad­ opširnija povijest Islama i islamskih na­ ako se stvori zaključak, da proglas: svr­ zor nas muslimana, to opet o nama za­ roda, negoli je u srednjim školama za­ šetak ratnog stanja između Sjedinjenih visi, ali ćemo time pokazati, da li stupana. ali ipak kandidati u medresi Država i Njemačke. shvaćamo duh vremena i da li se zna­ treba da uče i svjetsku povijest, a na­ Treća kandidatura Wllsonova. Iz mo priljubiti prilikama, u kojima ži­ ročito povijest svoje domovine i drža­ Washingtona se javlja da je govornik vimo. ve. Na ovaj bi način spoj filološko-hidemokratske stranke uz živahno odo­ Zato je prijeka potreba i skrajnje vri­ storičke obuke došao do punog izraža­ bravanje stranačkih drugova stavio na jeme, da svoje vjerske škole postavi­ ja u medresama. Wilsona pitanje, da li se mish i po tre­ mo na savremen temelj i da ih iz ko­ Druga važna grupa predmeta jest ći put kandidovati za predsjedničko mje­ m a t e m a ts k o-f i zik a 1 n a, na ko­ rijena reformiramo unesavši u njih uz sto. Pri tom je dodao, da stranka ne vjersku znanost i svjetske predmete, ju treba uzeti obzira medresa kao škola će dopustiti treću kandidaturu. Dopis­ ako nismo radi da nas naše potomstvo i nik »Echo de Pariš« javlja da su se vo­ više kategorije. Naravski, da za medre­ s nehaja i nemara za našu bolju buduć­ su nije baš potreban opako opširan de demokratske stranke složile u miš­ nost proklinje. materijal matematike i fizike, kao što ljenju, da treba onemogućiti Wilsonovu Neka pozvani faktori budu svjesni se uči po srednjim školama, on se dade kandidaturu. velike odgovornosti, koju duguju pre­ skratiti na manju mjeru, ali ne ispod Rumunjski parlamenat raspušten. Iz ma narodu, ako što prije ne zaključe onog opsega, koliko se prođe u četiri Bukurešta se javlja: Parlamenat je ras­ reformu nesuvremenoga mekteba i bes; razreda srednje škole, jer ne bi mogla pušten dekretom poslije burne sjedni­ ciljnih medresa, jer je narod bez savrenjoj biti izjednačena. ce. na kojoj je dosadašnja većina istu­ menih škola narod bez budućnosti. A Eto to bi bio podesan, savremen i la­ pila protiv Averescuova kabineta. ovo sigurno ne može željeti musliman ko ostvarlliv način, da se nastavni plan Iz francuskog parlamenta. Javlja se muslimanu. Hak. medrese učini sličnim planu i principu iz Pariza ođ 29. o. mj.: u parlamentu srednje škole i da se naša medresa uije nastavljena diskusija o interpelaciji slinu reformiraju u savremene muo spoljnoj politici. Poslije učešća Briansfimađske vjerske škole, koje bi davale dova. koji je branio politiku na istoku našem islamskom, elementu narodne i poslije odgovora Millerandova, izgla­ prosvjetitelje spremne za svoje teško sano Je vladi povjerenje sa 518 protiv zvanje prema današnjem vremenu i na­ Italija za sporazum za Jugoslavijom. 70 glasova. rodnim potrebama, a primale bi kandi­ Iz Rima se javlja: U jučerašnjoj sjedni­ Danska okupira prvu zonu Schlesw|date iz osnov. škole. ci dao je Nitti 'scrpan ezpose o spoljga. Iz Kopenhagena javljaju, da je na Kako vrhovno rukovodstvo i nadzor noj politici. Izjavio je da nikad nije zahtiev danske vlade internacionalna nad mektebima i medresama spada u smatrao Jugoslaviju neprijateljskom dr­ komisija dozvolila, da Danska okupira dužnost ulema-medžUsu, koji rješava žavom i da je uvijek nastoiao da uspo­ prvu zonu Schlesvviga po svojim voj­ i poslove obuke i discipline u svome op­ stavi s jugoslavenskim narodom prija­ nim vlastima. segu (S 163.), to bi bilo vrlo nužno, da teljske veze. U jadranskom pitanju mo­ Glad u Beču. Javlja se iz Deutschalnaš ulcmamiedžlls ima ijednoganagućna su tri riješenja: najednostavnije tenburga od 29. marta: Današnja zvas t a v n i k a, koji bi vršio stručni nad­ je prijateljski sporazum između obadvi­ nična vijest, da je američki kongres zor nad ovim školama, jer nema uspje­ je države, drugo riješenje Je ispunjenje društava za izvoz žita odredio da se u ha od nestručnjaka niti može škola dr­ londonskog ugovora. Ovaj ne obuhvata Austriju izveze na kredit 200.000 tona žati korak sa državnim zavodima iste Rijeku. On je također na londonskoj brašna, pri čemu će engleska vlada kre­ kategorije bez uputstva stručnjaka niti konferenciji u slučaju da bude ispunjen ditirati tran=nortne troškove, umirilije može steći pravo 1 ravnopravnosti. londonski ugovor obećao autonomiju za duhove u Beču. »Neues Wicner Tag­ Razumije se samo po sebi, da b| ova­ Dalmaciju. Treće je riješenje da se pri­ blatt« piše da posljednjih dana nije bilo la reforma autonomnih škola stajala mi američki predlog od 9. decembra hljeba za hiljade bečkih porodica, koje Politički pregled Стрвна 3. su trpjele tešku glad. Već odavno su se ovdje granice proletarijata pomakle. Cijeli srednji stalež potpuno je osiro­ mašio, tako da ni oni ljudi koji su dosad vrijedili kao imućni, nisu u stanju nj da se najedu do sita. Albanezi protiv Italije. Javljaju iz Ti­ rane od 18. o. m.: U mjestu Naroć, sje­ veroistočno od Kavale, rdržan je prekjuče 16. o. m. veliki narodni zbor Albaneza, protiv talijanskog protektorata. Zbor je bio dobro posjećen, došli su poslanici iz Kroje, Sijaka, Kavaje, Ti­ rane i Mati. Prije toga bio je zbor u istom cilju u selu Muleti, jugoistočno od Tirane, na rijeci Arsenu. Došlo je oko hiljadu du­ ša iz okoline Tirane. Ermenska država. Londonska konfe­ rencija zanimala se ermenskim pitanjem. Prema »Petit Parisien«-u izvršeno je razgraničenje Ermenije tako, da je no­ va država dobila izlazak na Crno mo­ re, kako je želio predsjednik Wilson. Potjere za profesorima i đacima. Vla­ da ie odredila istragu protiv rektora berlinskog sveučilišta profesora Maye» ra, poznatog učenjaka, radi njegova dr­ žanja za Kappova vladanja. Ministar­ stvo za prosvjetu zatražilo Je od vlade, da mu dade podatke o držanju učitelja i đaka za vrijeme prevrata. Naši dopisi Miljkovac (kod Doboja), u martu 1920. (Dajte nam školu!) Da malo odušim, radi čega odavno čeznem, iznosim jed­ nu našu nuždu, radi koje očajava mno­ gi kraj Bosne i Hercegovine, koji nema škole. Ja sam u Miljkovcu imam i maallim, pa osjećam svu težinu na svome vratu, što naš težak ostaje neprosvi­ jećen, što ostaje ćorav kod svojih oči­ ju. Zar smo baš mi muslimani osuđeni na to, d moramo živjeti poput hajvana kako drugi hoće i snositi terete, a da ne znamo, da li imademo uz dužnost i svoja prava? Zato dižem svoj oprav­ dani glas i u ime svojih seljana i tražim od zemaljske vlade, da nam otvori ško­ lu, da i ia sa svojim seljanima počnem doprinositi općem napretku i kulturnoprosvjetnom radu među muslimanima. Selo Miljkovac imade 100 kuća mu­ slimanskih. te se nalazi kao centrum sela Makljenovac. Cajra, Orašje i Prisade. Svi su moji seljani složni u tom, da nam se otvori škola i svi samnom zajedno sarađuju. Moli mnašu organi­ zaciju, da nas u ovome podupre. Mi ćemo se na zemaljsku vladu obratiti sa posebnom molbom, te smo pripravni u tu svrhu doprinijeti po svojoj moguć­ nosti i materijalnu pomoć. Ja sa svoje strane poklanjam zemljište za školu, a prema svojoj mogućnosti ću i novcem poduprijeti. Hafiz Hasan Bajrtć. Domaće vijesti Apel na g. Fr. Marklća. Sve one ne­ korektnost: i za osjećaje našeg naroda uvredljivi i izazovni zaključci o kojima pišemo na drugom mjestu nastali su kod uprave Drž. zašt. djece odatle, što je izvjestan dio »Oblasnog odbora« uzurpirao sebi svu vlast te provodi svo­ je namjere po ćejfu, bez znanja i samog predsjednika g. Fr. Markića, da po pra­ vilniku odmah pozove širi odbor, pred kojim će taj »uži odbor« položiti račun o svom samovlasnom radu. Petgodišnjica smrti M. Cazima СаПča. Na 6. aprila navršuje se pet godina kako je umro pjesnik Musa Cazim Catić. I ako je kod nas ružan običaj, da se sami ne sjećamo svojih mrtvih, pa imali oni i pogrešaka svojih — smrt Cazimova bila je osjetljiv gubitak za našu mladu i malu književnost Za to bi trebali da mu se sada odužimo, jer još leži na tešanjskom groblju bez niša­ na i ikakva vidljiva znaka. 6. aprila o. g. trebao bi bit Ca­ zim o v dan, koji bi mu bar nišane na grob postavio. Aprilski broj »Novog Vijeka« posve­ ćen je uspomeni pjesnika. Odbor za pod'gnuće spmenika Cazimu Catiću. Uredništvo »Novog Vijeka« moli sve poštovatelje rahmetli Cazima u Sarajevu i na strani da dođu na 6. ap­ rila o. g. u prostorije uredništva (Islam­ ska štamparija) u 6 sati večer, gdje bi se izabrao poseban odbor, koji bi ovu akciju življe poveo. Iz »Konzorcija«. »Konzorcija« rajonrrala je prodaju brašna za pecivo, za �varivo i za krušno brašno. Preprodaju obavljaće u rajonu: I. »Centrala«: Todor Kosovac, Hadiži Uzcir Kredo, Moric SHer, Baruch M. Samakovlija, S. Glikselig i Mihajlo Ilić. II. »A i as« : Bako* vić & Udovičić, Aleksandar Engel i Vcjstlaga Nijemčević. III. »Bistrik«: Mchmcd Gaokć, H. Hasau Handžić, I,rena Jclluck, Sabit Mujezinović i J. Raguz. IV. »Čoban i ja«: Avdija Ceremida i Pero Drašković. V. »Hise­ ta«: Braća Kuić i Mara Milanović. VI. »Kolodvor«: Rahela Attias i Gaspar Giurchu. VII. i VIII. »Koš evo« i »B i e 1 a v e«: Braća Bajčetić, Todor Buden. Lea Danon, Braća Gorgoljatos, Braća Kosovac. Mento Salom i Trifko Bajčetić. IX. i X. »Kovači« i »Vrat­ nik«: Vlad. Cabak, Jovo Jovanović, Muhamed Mlačo i Milau Pupić. Brašno izdavače se na temelju legi­ timacije gradske aprovizacije 1 kg po osobi te su preprodavači »Konzorcija« dužni, da kroz osam dana računajući od dana izdavanja potrošačima rezervira­ ju njima pripadajuću količinu. Han izdavanja oglasiće se uvijek pravodobno u novinama. Preprodavači »Konzorcija« drže na uvid listine svoga rajona Iz ko­ jih će svaki potrošač moći ustanoviti, kcd kojega trgovac imade primiti nje­ mu pripadajuće brašno. »Konzorcija« iz'daje svojim preprodavačima dovoljno količine brašna, tako da niko ne može < ne smije biti prikraćen! Potrošači ko­ ji ma bilo kojim godi slučajem ne bi dobili svoje brašno neka to prijave iz­ ravno: »Konzorcija« pošt. pretinac 227 i neka u prijavi navedu kod kojega su trvovca glasom legitimacije gradske aprovizacije rajonirani. Unaprijed i do daljnjega dobivaće gradska sirotinja na temelju specijalnih legitimacija konzordalnu robu u stanovitim intervalima po dosadašnjim ali svakako uvijek po ni­ žim cijenama ■■nego ostali dio stanov­ ništva našega grada. Izdavanje za Si­ rotinju ushjediće čim budu tehničke pripreme dovršene. U srijedu 31. o. mj. izdavače gorcnavedeni preprodavači »Konzorcija« pod gornjim uslovima po pola kg brašna za varivo i krušnog brašna po K 11.— odnosno K 7.— na kg i to onim potrošačima kojima prezime poćima sa A do K, a u četvrtak 1. aprila o. g. onima, ko­ jima prezime počima sa L do Z. Oni potrošači koji na njima određeni dan ne dignu svoje brašno, mogu tek počam od petka dne 2. pa sve do srijede dne 7. aprila o. g. svoje brašno dizati. Pre­ prodavači nijesu dužni, da njima brašno preko toga termina rezerviraju. Iz grad, aprovizacije. U subotu 27. pr. tnj. izdala je aprovizacija gradskoj sirotinjni petrolej (gaz) uz cijenu od K 14.50, na iitar. — Na 30. marta pako aprovizacija je izdala svojim rajonskim trgovcima gaz (petrolej), koji će se pro­ davati potrošačima po 2 litra na iskaz­ nicu uz cijenu od K 28 po litru. Demobilizojvanj, koji su bolesni. (Zv.). Opće vojno odelcnje ministarstva voj­ nog i mornarice saopćava: Da bi se clakšao saobraćaj i uštedio izlišan put obveznika podležećih demobilizaciji, ko­ ji su sada na odsustvu i bolovanju, mi­ nistar vojni i mornarice naredio je, da se ti obvezanici ne vraćaju okružnim komandama, pa okružne komande tre­ ba da na osnovu spiskova izdadu ob­ javu takvim obveznicima a oduzmu ob­ jave date za odsustvo i bolovanje. »Hurijet«, muslimansko radničko i zauatlijsko udruženje u Sarajevu, javlja svima prijateljima i starim članovima da je odjiočelo sa svoim radom i moli sve prijatelje, da potpomognu sa svo­ jim radom oko unapređenja »Hurijeta« koje je mirovalo od god. 1914. do da­ nas i izgubilo znatan broj članova. Prostorije udruženja se nalaze na Benbaši, prema društvu »Elkamer« (dosadanjim prostorijama »Jug. musi, šport, kluba). Današnji odbor je konstituisan ova­ ko: predsjednik: Sulejmanbeg Hadžić, p o i p r e d s |J e d n Ј k : Edhemaga Dulizarević, tajnik: Hilmibeg Babić, blagajnik: Mahmud ef. Misirjić. odbornici : Jusuf Džebo, Mustajbeg Handžić, Ali ef. Arnautović, Ju­ suf ef. Hadžić, Salih Šehić, Mehmed ef. Curčić, Tarb ef. Delić i Neziraga Berberović. Pogledom na današnje teške prilike umoljava odbor sve članove i prijatelje udruženja, da što češće posjete društve­ ne prostorije, gdje ćemo moći da se pbrazgovorimo našim životnim pita­ njima. Odbor. Odgovor«! «r«d»ik: M. S»dš»k». Spoj 140 Broj ,ПРАВДА‘ — .PRAVDA' Страна 4. Stran« Gospodarstvo | i I j ! j Predaja hiljadarkl sa nepravilnim marklcama na revers. Po ugledu na beogradsku i zagrebačku trgovačku komoru, primaće i naša trgovačka i obrtnička komora u Sarajevu hiOadar-" ke sa nepravilnim rnarkicama na re­ vers. Prema dopisu ministarstva trgo­ vine i industrije zauzeće se ono kod ministarstva finansija, da se ove hiljadarke prime i honoriraju. Trgovačke veze sa Kavkazom. U Carigradu je osnovano društvo »Caucase« (Galata) koje se bavi izvozom robe iz Kavkaza i to: drveta, lana, pamuka, sirovih koža, čilima, mangancza, sirove i izrađene svile, mineral­ nog ulja, riže i suhog voća. Ovo dru- ■ štvo preuzima također u konsignaciju robu, koja je određena za Kavkaz. Izvoz građevnog drveta u Malu A- ; ziju. Trgovačkoj i obrtniokoj komori i priopćila je tvrtka Bratich Freres Iz . Smirne (Mala Azija), da na ondašnjem . tržištu vlada velika potraživanje gra­ đevnog drveta i da manje količine koje neredovito stižu iz Trsta, ne mogu da ■ podmire ondašnje potrebe. Prije rata podmirivali su potrebe Smirne i oko­ lice te Arhipelaga ovim drvetom u glavnom kontingenti, koji su stizali iz . Rumunjske i Transilvanije, nu od po­ četka rata pa sve do danas, izostali su ovi kontingenti. Upozorujući na ovu , okolnost spomenuta tvrtka je primjetila, da bi bilo za budućnost naše šum­ ske industrije od velike važnosti, ako bi se več sada počelo s izvozom našeg građevnog drveta za onaj kraj j time za kasnija vremena osiguralo jedno strano stalno tržište. 15 milijuna franaka. Prema traženju ministra financija francuska se vlada sporazumjela -sa engleskom vladom, da stavi nama na raspolaganje od francu- 1 skih banaka sumu od 15 milijuna fra- , naka. Ovaj je kredit jedan dio zajma I od 50 milijuna franaka od francuske i engleske vlade. Koliko je izrađeno dinara. »Politika« piše: »Prema posljednjim izvještajima izrađeno je dosada novih banknota u Parisu za 2 miljarde i 9 milijuna dinara u Zagrebu za 191,638.500 dinara i u Pragu za 440 milijuna dinara, ukupno I dakle 2 miljarde 646 milijuna 638.500 dinara. Međusavezničkl ekonomski komitet sastaće se, kako javljaju iz Pariza od 22. marta o. g. u toku mjeseca maja u Brusellu i baviće se valutnim pitanjem i trgovinskim ugovorima između sa­ vezničkih zemalja s jedne strane i neu­ tralnih zemalja i bivših neprijatelja s druge. Povlačenje novčanica od 100 K. Mi­ nistar financija naredio je, da državne blagajne prestanu primati one vrste krunskih novčanica, koje još nisu po­ vučene iz opticaja na pet dana prije roka za povlačenje odgovarajuće vrste krunskih novčanica. Prema tome, novčanice od 100 kruna prestaće se primati na državnim blagajnama 10 aprila o. g. Nema hrane. »Politika« javlja: Mi­ nistarstvo je ishrane i obnove zemlje objavilo, da nema nikakovih životnih namirnica, za to neka se više ne obra­ ćaju državna nadleštva i druge usta­ nove, koje su dosada dobivale namir­ nice od ministarstva trgovine. Halat za zemljoprivređnike. Delegati Saveza Zemljoradničkih Zadruga otpu­ tovali su u Češku i Njemačku, da tamo nabave halate za naše poljoprivrednike. Najviše će biti nabavljeno gvozdenih plugova. Kakav vjetar puke, ralja Trešeljah ■*ш >U> r.Hik.l. nagla jati. I ja Oćz» Beči K goip« ml, m.ni M ođ S.lo.ti >rc. paU., Ja prilikom p.đo demokrkt.k« »l.do n« proft*■ih prijeki sud nad k.kolim. rog»u0kl». SUMORNE MISLI. Ugo — Karlov Hugo. U.i,I >. dini, d. kl Ubi i prij« кеп puklo, da ne prencaoiaio aproviaaciju u Skaljinu kutu „Zahvali*" tam to na elužbi i атВм da će Bii pući « rukom, da te na tom raamine. 8e4er i piHnaČ lakti ам valjda od moje ttranko. Hasandedić. baj te, kolega, potlošiou ti 0b«spl»tniiuu savjetom. Sklepi nagodbu kao ja >л kfleijevičeni. Jtdno izmire»je i etrar krit, kvit. Da ааш snao, da je ono, ito mi predade ko­ vač Popović đa uručim iavjeanim osobama, bi a iavozaiea, bili bi na« krumpiri jeftiniji. Jakov. Dek eam bio Karlov oberlajtnant m u б i • pa Peftti zarobljene Srbijance, dobio pohvale, a ito tad hoću, da nače m u » 1 i" m a n protjeram u A a i j u. dobivam Вгкеамв Amidžić. kamare. Cekro. Bolje bi t* bilo, <1л iavjeto aaeavat radi Se­ be. Trebače Ti, kad ne pozovei na raajalnjenja radi втоје tužbe sa proviziju od iGhlijada bru­ sa keju »i ogovorio prilikom ianajinljcsja Ho­ tel' Centrala. Istražitelj. Ja nnečn doći ni na to pieeluiavanje Kakva istraga kakvi - bakrači !• Arnautović. (Iz Rogatice). Da ne bi aumtatije, uskrala bi propala AnbauHacja ivabina, a mi bi tada dobro platili. Zaliha kalendara ,Pravde* je na izmkau. Pohitite sa narudžbama. Zadik Danon & Conip. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muSke, ženske, vojničke i hodžinske haljine. Cijene umjerene. Jerlagić Salih, Bendbaša uliha broj 11. Sarajevo. UNIVERZAL. Stalni zavod za podaka ženskoga krojenla I šivanja. Prima na Izrade fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opifine П. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Dr. Bahrija K a d i ć odvjetnik u Tuzli traži koncipijenta. Nastup odmah, plata prema do­ govoru. umiješaj u krmu, šaku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimu, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka lij trgovca, sitničara, koji ga može svaki slobodno prodavati. Ili piši na ljekarnu Тгпкбсу u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 (ilira poštom. Onda: svrbež> kraste’ HSaje vVv odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast prot' svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod Ijes karno Тгпкосу, Ljnbljuua. Oglašujte u ,,Pravdi“ Moj brat Salih Sarailii. sin H. Derviša iz Zenice, koji je za­ robljen na ruskoj Ironti g. 1915., ni­ je se do danas javio. Umoljavaju se svi prijatelji I znanci, osobito gospoda Sarajlije koji ga lično poznaju te koji se nalaze kod kuće, ako bi šta o nje­ mu znali da me obavijeste naadrešu; HAZIM SARAJLIC, ZENICA. □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja« dimija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »O S V I T 6 N J .E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 19. Ponedeljkom imaju pristup satno ženske. □□□□□□□□□□□□□□ Muslim. trgovački i poljodjelska banka d. d. u Tešnju traži sa nastupom po mogurnosti Odmah jednog vrsnog etrukovno spremnog poslovnog ravnatelja Prednest imsdu reflektanti vješti i robnim poslovima. Plaća i uvjeti nastupa po pogodbi. Ravnatelj ima krasan stan u naravi u bankovnoj zgradi. Ponude na ravnateljstvo zavoda. Iz vakufskog sabora. Vakufski sabor od subote dalje nije obdržavao svoje sjednice, pa za to o njegovu radu ne donosimo ovaj put iz­ vješće. Kako čujemo slijedeća je sjedni­ ca u subotu na 3. aprila. Sada živo ra­ de svi odbori, osim onog za zaključne račune, koji je zapeo pred neurednosti­ ma i to, što još nijesu obavljena knji­ ženja ni iz godine — 1916. slovom hi­ ljadu devetstotina i š e s n a e s t e I Za to su sada mobilizoVani svi činovnici, da taj posao obave do zaključnih ra­ čuna za godinu 1916., 1917. i 1918., a nrizvnno je u pomoć i svo činovništvo naše nove »Musi, trgovačke i obrtničke banke« da se stanje raščisti i knjigovod­ stvo dovede u red. O tomu će naravno biti još govora u našemu listu. Prištednja Hbfci Ж Ж Ж W l aprovizacijama i trgovcima koji namjeravaju kupiti hrane u Posavini kao pšenice, kukuruza, ječma, zobi, graha, krumpira itđ. u svako doba stoji na raspolaganju bilo za direktnu kupnju ili posredovanje Agent urna i homisionalna radnja Abdullah Džumhur Tuzla Sve ponude za hranu hao i upite o stanju cijena hrani u svako dobo kulnntno I brio vrli VHaefk: llestraM Odbor »1 M. O.« etaarpsriii D. St A. Kajea. Sarslevo � https://kolekcije.nub.ba/files/original/7e13d8f4821d7861eba7a5538197c540.pdf 73490a6a916cc256d8e62754ac37cecd PDF Text Text Poitarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИ MAMCE E ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Sarajevo, subota 3. aprila 1920. (14. redžeba 1338.) Ranjeni lav. Pripovijeda se da su jednom Saraj­ lije, klanjavši bajram u Begovoj dža­ miji, čuli da je Švabo udario na Banju Luku j na taj se glas toliko uzbunili, da im rrije palo na um ni da kućama svojim odu da provedu bajram. Kao da ih je groznica uhvatila, neko pri­ hvati za štap, neko za nož, a neko za pušku i bez kakve sjednice, bez ras­ pravljanja i razmišljanja pohrle prema Banjoj Luci u pomoć svojoj braći. Do­ đoše pod Banju Luku, navališe na Šva­ bu i spasiše svoju braću. Žrtvovaše da­ kle i bajram i bajramsko veselje. Nije to jedinj primjer bratske solidarnosti. Kroz 500 godina naše prošlosti, kad se god radilo o našem rzu i obrazu, o našcm ponosu i rođenoj grudi, naši su pradjedovi nemilice prolijevali svoju krv, i njihov je život bio najjeftinija stvar u njihovim očima. Kad je okupacija došla, drugi su ob­ jeručke dočekali Švabu, i u njemu vi­ djeli svoga spasitelja, a naši su očevi bili oni, koji su .puškom u ruci srnuli pred neprijatelja i metnuvši- glavu u torbu hrlili u boi i ginuli zato, da za­ priječe tuđincu ulaz u našu domovinu i rođenu grudu. Ne zaboravimo junaštvo naših pre­ da, njihovu borbu za samostalnost, nji­ hov ponos i njihovu Ijubomornost za rođenim toprakom! Sjetimo se da u naš.m žilama teče njihova krv, znajmo od. koga smo pali i ko nas je rodio. Ako igdje, a ono bar ovdje vrijedi dičiti se i ponositi kostima naših mrtvih preda­ ka. Ne očajavajmo, ne klonimo duhom, ne gubimo nade u bolju budućnost, učvrstimo u svom srcu samopouzdanje i bacimo se u borbu za opstanak. Veliki hrvatski patriota Starčević, kažu da je rekao da su bos. muslimani najčistija krv južnoslavenskog plemena i da im crte na licu kažu da su oni ne­ kad ovdje bili gospodujući elemenat. Stoga s prezirom pređimo preko na­ padaja kojim nas obasiplju Nježić, Krulj i kojekakvi »naučnici« koji hoće da nas prikažu gulikožama i paraziti­ ma i da nas — tjeraju u Aziju. Kad pogledamo kako se pod firmom »pravednog riješenja agrara« otimlje muslimanska zemlja, kako na hiljade muslimanskih malih posjednika ostaje bez imetka i kako već danas nemaju šta večerati, i kako ona vajna »braća« to mirne duše gledaju, to nas boli, to mora da nas boli, tu bol treba svaki musliman da osjeti, i sa osjećajem te boli treba da se jedan drugom što više približi i da jedan drugog što više pot­ pomogne. U nevolji se brat poznaje: ko danas osjeća za gladnog muslimana, t. j. za onog muslimana koji je do jučer ■imao svoju večeru a danas je nema, to je brat i to se bratstvo nikad ne zabo­ ravlja. O velikim posjedima, o kmetovskim zemljištima da ne govorimo, jer smo se riješenjem tog pitanja izmirili. No ka­ ko da šutimo i ne vidimo one hiljade i hiljade obitelji, što su ih »demokrat­ ski« ljudožderi, pri smrtnim trzajima svoje vladavine, riješili i onog ostatka begiučke zemlje? Kako da prešutimo i da se ne odvinemo što su Regentu pod­ nijeli na potpis da se samo i isključivo u Bosni oduzme beglučka zemlja, i što tako nešto nijesu učinili u drug.m po­ krajinama Jugoslavije, nego samo u Bosni, gdje će jedino muslimani biti pogođeni tim udarcem? To nas je usred srca pogodilo i moralo pogoditi, ierbo vidimo da se samo i naročito na nama zlorabi epitet feudalac i da se pod tom krinkom otimlje muslimanu i zadnja parcela njegove zemlje — hranitelijce. Srce nam je ranjeno, da ranjeno, no ta rana ne treba da nas obori u smrtnu postelju očajnosti, nego neka nam bude izvor što čvršće solidarnosti, među­ sobne sućuti i simpatije. Neka nas otri­ jezni i pouči da smo upućeni sami na se, da jedni druge potpomažemo, da se jedini za druge brinemo; tuga i nevolja brata muslimana-neka odjekne u našim srcima i neka nam ne da mirovati dok mu ne pritećemo u pomoć. Ko će se za nas pobrinuti ako se mi sami ne pobri­ nemo? Hoćemo li još vjerovati praznim riječima o bratstvu »bez razlike vjere« kako to trube patentirani političari, kad vidimo da se radi sve ono što je. protiv bratstva?! »Teško meni bez tebe, a tebi bez me­ ne« neka to bude deviza među nama muslimanima. Sve ove misli, svi ovi osjećaji kao da su instinktivno odjeknuli u srcima ne­ kih hanuma u Bjeljim, kad su, čitajući »Pravdu«, vidjele da ljude oko »Prav­ de« pokreće jedna duboka sućut prema bijedi svoje braće, pa su skinule sa se­ be i zadnji komad zlata koji je resio njihove plemenite grudi, i poslale ga Organizaciji, da joj time izraze nesamo svoje priznanje, nego, žrtvujući i ono što je najdragocjenije za jednu žensku (nakit), da time pokažu da danas nije više vakta kititi se i gizdati, nego svim silama uprijeti da se muslimani spase iz katastrofe, u koju ih je rinula neutaživa žeđ za našim imetkom i odvratna težnja za našim ekonomskim unište­ njem. Ovo nas potsjeća na veličanstvene historičke pojave kod drugih naroda. Kad: su unazad 50 godina Nijemci obo­ rili Francusku na tle i nametnuli joj mir, kojim su je prisilili da plati 5 milijardi ratne otštete, onda su one vesele i gi­ zdave francuske dame skidale sa sebe sav svoj nakit i davale ga državi, da se što prije oduži i tako svoj narod spa­ sile od totalnog poniženja i propasti. čuvstvo koje je pokrenulo naše bjeIjinske sestre na taj korak, je»t sveto, plemenito i uzvišeno čuvstvo, koje tre­ ba da dirne i druge muslimane i musli­ manke, i da ih potakne da svi priskoče u pomoć novoj muslimanskoj siroti­ nji koja je, od jučerašnjih malih i većih posjednika, preko noći postala puka fukara. Ako to čuvstvo i ta ljubav zavlada u našim srcima ne ćemo propasti pa makar nam se i sve otelo. To čuvstvo solidarnosti i zajedničke nevolje zgusnuće naše redove i mi ćemo biti svi za jednoga a jedan za sve. Naši djedovi borili su se na drugi na­ čin i puškom u ruci čuvali svoj obraz i svoj opstanak. Ta njihova borbenost sigurno je prešla i u našu krv. Ona u nama nije zamrla, već samo zatrmila: treba je osvježiti i uzdrmati pa da i mi postanemo borbeni, kao što su nam stari bili. Oni su se borili puškom i dru­ gim oružjem, a mi ćemo se boriti um­ nom ј tjelesnom snagom, jer to je oruž­ je kojim se uspijeva u današnjoj borbi. Muško, žensko, sve što je za škole, neka se šalje u školu. Gdje nema škole, zahtijevajmo neka se otvori. U svim kasabama osnivajmo ženska društva, kao što je sarajevsko »Osvitanje«, ba­ njalučki »Spas«, trebinjski »Šefekat« i t. d. Neka se u tim zavodima naše ženskinje uči zanatu da može osigurati svoju egzistenciju. Upisujmo se u čla­ nove »Hrvatskog Radiše« koji sa veli­ kom susretlfivošću prima i našu djecu i namješta ih na zanate: a gdje ima jetima i druge djece bez skrbnika, javimo ih tom društvu i obratimo se na njega molbom neka ih primi i namjesti na zanate. Obraćajmo se na učitelje i muallime i molimo ih neka otvaraju analfabetske tečajeve ne bi li se što više suzbila nepismenost među muslimanima. Osnivajmo zemljoradničke zadru­ ge. kako bi naš težak što povoljnije do- Sarajevo. 2. aprila. Povodom skupštine u Foči »demo­ kratski su demonstranti obasipali čla­ nove naše organizacije odvratnim po­ vicima: »Turci, u Aziju!« Jedan od naj­ uglednijih građana, starina Rašidaga Gjonlagić odvratio je na te povike: »Ovdje je moja Azija«. Radi tog povika a preksutra dan je po­ zvan i od strane suda, bez preslušanja stavljen u pritvor, a onda pušten da sutra dan opet bude ponovno pritvo­ ren. Obaviješteni o ovom postupku, pri­ javili smo stvar vladi i zatražili da se učini kraj ovom nezakonitom postupa­ nju. I šta se je dogodilo? Mjesto da objektivno ispita slučaj g. Gionlagica, državni se je odvjetnik g. Sark stavio na stranu »nevinih« organa vlasti, informisao ih o primljenim nalozima i omogućio da auskultant dr. Kapor — proti kojem uostalom nije ni podignuta prijava, nego proti njegovu šefu Leoviću — može iznijeti slijedeće podatke: »G. dr. Srškić u nepromišljenosti i nesposobnosti, dozvao je k sebi držav­ nog odvjetnika g. Sarka i naredio, da smjesta automobilom putuje u Foču, davajući mu uz to 1000 kruna i potre­ bite naloge. — Konferenca između dra . I i . 1 ’ i 1 I I POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redahcioni odbor. Pret.lata godišnje 80 kru­ na, na pola godine 40 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. bio sjeme, poljsko oruđe, marvu i dru­ ga sredstva za obrađivanje zemlje, t) tu svrhu ko nam god dade kakve upu­ te i iskreno nas posavjetuje, budimo mu zahvalni i slijedimo njegov savjet Utažimo svoj kapital u Muslimansku obrtničku i trgovačku banku, koja je nikla iz ljubavi prema musL zajednici i koju su neki oduševljeni patriote, svo­ jim neumornim radom, osnovali. Ovamo vakufski sabor neprekidno ra­ di oko reforme vakufa i pndizanja va­ kufskog imetka, te oko preuređenja na­ ših nižih i viših mekjteba; nastoji da nade načina kako će muslimansko di­ jete što uspješnije i što u kraćem roku savladati vjersku obuku, kako ne tri zakasnilo u školu i zaostalo iza svojih drugova druge vjere. Taj vakufski sa­ bor trajno radi oko toga da imadnemo visoke, ali moderne vjerske zavode, koji će nam hferovati što sposobnije muallime ј vjeroučitelje. Ovaj polet, ovaj neumorni rad, koji ide za tim da nadoknadi ono Izgubljeno vrijeme što smo ga prospavah kroz 40 godina okupacije treba da bude primje­ rom za sve muslimane bez razlike spo­ la, dobi i staleža. Treba da se svi lati­ mo posla, kako to današnje teško vri­ jeme od nas zahtijeva, t j. da se baci­ mo na nauku, zanat i trgovinu, pa će­ mo kroz decenij godina izliječiti rane koje nam zadade nebratski postupak ambicijoznih i demagoških političara. Onda će ovaj ranjeni lav ozdraviti i svojim ozdravljenjem pokazati da je on, kao musliman, našljednik slavnih Soko­ lovića, odlučio da živi i to da časno i ponosno živi. X. Srškića i državnog odvjetnika trajala je do 22.33 sata. — Benzina za auto nije bilo, zbog toga g. dr. Srškić daje drugi nalog. — Sutra (subota) dne 23. marta u 6 sati morate u Foču otputo­ vati i stvar izviditi, U nedjelju dne 21. marta morate vladu telefonski izvije­ stiti«. Gornje podatke objavljuje fočanski auskultant g. dr. Kapor u »Glasu Na­ roda od 31. marta, pa ih citiramo kao dokumenat, koji na vrlo zgodan način osvjetljuje uredovanje nekih organa vlasti u užoj nam domovini. Državni odvjetnik g. Sark poslan je u Foču, da izvidi zašto j kako je zatvoren ugledni građanin Rašidaga Gjonlagrć. I mjesto da povede objektivne izvide, on saopćava povjerljiva data osobi koja bi mogla imati udjela u ovom pritvora jednog građanina. On je šta više oba­ vještava o rezultatu svojih izviđa. Gdje je tu objektivnost i kako da imad­ nemo povjerenja u ovake izvide? Je li zadaća drž. odvjetnika, da upućuje i brani pojedine organe vlasti ili je nje­ gova zadaća, da ustanovi objektivnu istinu i omogući pravilno prosuđivanje? Glavno je pitanje ko i zašto zatvara g. Gjonlagića? Trebalo je dakle izviditi njegovu pritužbu proti sucu Leoviću i Muslimanska trgovaca i oMniiha banlia za Basnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavlja uplate i unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uloške na uložno knjižice I tekuće račune I ukamaćuje ih naj­ povoljnije. Obavlja sve mionjačne poslove i burzovne naloge ! Dionižha ______ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ п1-<пП;гл aiajll,LU O П Daje Пајв sezonske iI aprasizacijske apravizacijske kredite. — Kupuje Ii uređaje oredaje srefiRB. srećke, valute i vrijednosne papire svih vrsta. RROBNO 0 6 N 0 00 00 33 EE EI EE NN 33 EE kupuje kupuje II prodaje prodaje sve sve vrste vrste robe, robe, aa poglavito poglavito sve sve životne životne namirnice. namirnice. 3,000.000 _ _ Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijeM-B^ - Interurban telefon: Zli �Strana Z Страна »PRAVDA saslušati svjedoke. Mjesto toga g. dr. Kapor iznosi: »Drž. odvjetnik došao je u Foču 1 u nedjelju dne 21. telefonski je mogao izvijestiti vladu, da je dr. Srškić nasio — lažima Korkutovim, jer da ja nijesam ni bio u toj stvari su­ dac istražitelj«. Stoga pitamo: 1.) šta je sa pritvorom Rašidage Gionlagića, 2.) zašto je gosp. Sark obavijestio dra Kapora o primljc-’ nim nalozima, 3.) je li kriv sudac Leovič i 4.) hoće li se povesti disciplinarni postupak proti g. drž. odvjetnika Sarka radi odavanja uredovne tajne? Držimo da vlada ne će stajati prekrštenih ruku i da ćemo dobiti javan od­ govor već u interesu autoriteta vlasti. Oko Turske. Nasilja u Carigradu. Prema »Tempsovont« obavještenju iz Carigrada, poku­ šaj Dainada Ferida da' obrazuje vladu propao je u posljednjem momentu zbog opiranja jedne savezničke sile. Daljnji progoni Turaka. Bivši mini­ star mornarice Reuf i predstavnik na­ cionalista u Carioradu Karavazif sami su se predali engleskim vlastima. Vodi se potjera za Džemaledin Arifom pred­ sjednikom parlamenta. Cijela Indija za Tursku. Potkralj Indi­ je Lord Montego napisao je u »EveningStandartu« oduiji članak, u kojem isti­ če da bi se počinila silna pogreška, ako se prilikom sklapanja mira ne bi dalo vi­ še važnosti islamskom javnom mnije­ nju. potkralj izjavljuje da javno mni­ jenje Indije silno simpatiše Turskoj i bez razlike na vjeru i nadju zahtijeva, da se očuva — cjelokupnost Turske i prava Halife. Položaj u Carigradu. U Carigradu je veliki vezir izdao proglas na građan­ stvo, saopćavajući mu vijest o okupa­ ciji, uz pismo koje su potpisali savez­ nički komesari. Među uhapšenim licima nalaze se i ministar unutrašnjih djela, Kučuk Kemal, i šef njegovog kabineta, Derkad paša. U varoši vlada mir; valj­ da zbog savezničkih patrola koje krsta­ re po varoši. Ratne lađe usidrene su u vodama Zlatnog Roga i Bosfora sa topovima okrenutim na varoš. Radnje su zatvorene. Po zidovima Carigrad­ skim izlijepljeni su proglasi engleskog generala komandanta savezu, kor­ pusa, koji daje na znanje, da će svako biti izveden pred ratni sud ko se bude protivio naredbama savezničkih vlasti, i ko bude prijetio javnoj sigurnosti, ili izazivao nered. Okupaciona saveznička vojska iznosi oko 50 hiljada ljudi; 30 hiljada raspoređeno je u okolici Cari­ grada za svaku eventualnost. Okupacija Carigrada kosnula se je Turske jako. Kao što smo već javili: Komandant druge armije, sa sjedištem u Edrcni, izjavio je, povodom vijesti o okupaciji Carigrada, da neće priznati ni jednu vladu i da je preduzeo Vrhovnu Komandu nad edrenskim vilajetom. Što se naročito Edrene tiče on smatra da je prestalo vrijeme primirja i da će se on odunrijeti oružjem protiv svakog kretanja savezničkih trupa. D.ži se da je sličan pokret izbio i u Anatoliji; ali nema još mogućnosti da rezultate, koji su se od nje očekivali. rektora prve klase konzularnog trgo­ vačkog odjeljenja ministarstva inostra­ • zato, što, onakva kakva je, nema oslon­ ca ni u jednom pozitivnom zakonu koji nih djela, koji ima rang poslanika II. važi za teritorije ranije Kraljevine Sr­ Emir Fajsal pomaže Tursku. Prema klase. Otpravnik poslova u najkraćem bije, prema tome njene odredbe nemalu novinskim vijestima proklamovan je Eće roku otputovati na svoju dužnost. sankcije na toj teritoriji. Otuda su se niir Fajsal kraljem nezavisne Sirije, ko­ što zapinju kola? »Tribuna« donosi: mogli desiti pojavi, koje napominjete u ja ima da obuhavata i Palestinu, Liba­ Predsjednik Privremenog Narodnog Vašem pitanju. non. te sjevernu Mesopotamiju. Progla­ Predstavništva odložio je sjednice sa Da bi se već jedared spriječile nesa­ šenje Emira Fajsala kraljem nezavi­ izjavom, da iste prije 17. aprila neće vjesne špekulacije i da bi mogle biti sne Sirije pribavilo je antanti sigurno sazvati. Pod stalnim uticajem sada do ­ cijene racionalno utvrđivane na cijeloj jedno »ugodno« iznenađenje. Detaljnije brovoljcima popunjenih demokratskovijesti, kao i komentari .u antantinoj teritoriji Kraljevstva, ja sam mojim risooialističkih odmetnika u parlamentu ješenjem A. Br. 1998 odredio jednu štampi sasvim manjkaju. Prema nekim predsjednik je ovaj, u svima parlamen­ stručnu komisiju, kojoj je stavljeno u vijestima isti je Emir Fajsal predložio tima uobičajeni uskršnji odmor, omo­ dužnost da izradi nacrt jednog zakon­ nedavno Turskoj plan za ostvarenje agućio poslanicima samo na neodstupni skog projekta, koji bi bio podnijet Na­ rapsko-turske unije. Po poznijim vi­ zahtjev Parlamentarne Zajednice. I ojestima pako Emir je izdao jedan pro­ rodnom Predstavništvu na odobrenje, vom prilikom se pokazalo, da predsjedako za to bude mogućnosti i ako je ne glas nasve Arape, da se late oruž­ nik parlamenta time, što stalno povla­ bi bilo, onda da se izda u formi Uredbe. ja, jer se pokazuje potreba oružanog đuje akcijama jedne grupe, koja vojuje Tim zakonskim projektom IH uredbom istupa na obranu arapskih prava, arap­ protiv parlamenta, na jedan jedinstven rad na suzbijanju skupoće biće podjed­ ske države i arapske slobode. Ovaj od­ način shvaća dužnosti, koje mu položaj nak za djelo Kraljevstvo. U tom shilučni i energični istup Emira Fajsala do­ propisuje. Ovo držanje predsjednika čaju otpašće I sve posebne naredbe, vodi se u savez sa događajima na isto­ našeg parlamenta je jedan od glavnih koje su izdavale u tom cilju Pokrajin­ ku i englesko-francuskom invazijom u uzroka, što parlamenat ne može da pri ­ ske vlade i koje su dosadanju raznoTurskoj. stupi radu. obraznost činile većom. Italija proti engleske invazije. Štam­ Izvještavajući Vas o mojoj odluci, Ostavka g. Ribarca. »Politika« od pa u Rimu ne krije svoje nezadovolj­ molim Vas da izvolite primiti uvjerenje 30. marta donosi: Ministar trgovine i stvo prema ovoj najnovijom agresiji o mom poštovanju.*) industrije, g. Stojan Ribarac, koji je, Engleske politike. Listovi nalaze, da je Ministar ishrane i obnove zemlje: kad što je poznato, odmah po sastanku Engleska ovim događajem potpuno ot­ Skupštine podnio ostavku na ministar­ Dr. V. Stanlšić, s. r. krila svoj plan, koji ide na to, da .odu­ ski položaj, ponovio je sad svoje tra­ zme Turcima Carigrad i da Halifu ot­ ženje, da mu ona bude i livažena, i vla ­ *) Odnosno pitanje g. dr. Spahe, koje jera u Brusu. Na Italiji je da se odlučno da je jučer donijela odluku da mu mol­ je svojevremeno otštampano u našem usprotivi protiv te namjere i da omete listu glasi: bu ispuni. englesku politiku na Sredozemnom mo­ Za ministra trgovine i industrije doći ru. Za Italiju je mjerodavna samo jedna Pitanje nar. poslanika g. dra M. Spahe će na njegovo mjesto g. M. Ninčić, ko­ formula: »Sredozemno more narodima na g. ministra ishrane i obnove zemlje. jega će u Ministarstvu pravde zamijeoko Sredozemnog mora«. Francuska Prijašnja vlada izdala je uredbu o irti koja ličnost iz političke grupe gosp. valjda neće odbiti svoju srdačnu sasuzbijanju skupoće, a pokrajinske vla­ Ribarca. radnju, da se toj formuli pribavi važ­ de nadopunile su tu uredbu posebnim nost. Vojni episkop. Po raznim listovima naredbama. Cilj, za kojim ova uredba i čitamo: Papa je za katoličkog general­ ove naredbe idu, mora svatko u ovim nog vojnog vikara naše vojske, a na teškim vremenima odobriti. No da se predleg zagrebačkog nadbiskupa posta­ ovaj cilj uzmogne postići, glavna je vio g. Ferdu Rožica, koji je isti čin imao predpostava. da odredbe o suzbijanju i u austro-ugarskoj vojsci. Mi pri ovom skupoće budu u čitavom kraljevstvu kao muslimani pitamo: a šta je s našim i jednake i da budu jednako provađane. Pašić kod Protića. Javljaju iz Beo­ Na žalost nije tako, jer dok u Bosni. vojnim vjerskim starješinama? Kada grada od1 31. marta: Nikola Pašić, pred­ Hrvatskoj i Slavoniji postoje vrlo stro­ sjednik naše delegacije na konferenciji će oni biti postavljeni i tko će njih ge odredbe o suzbijanju skupoće, koje imenovati? mira u Parizu doputovao je noćas u se još strožije provađaju, dotle u Beo­ Beograd. Prije podne posjetio je pred­ gradu i ostaloj Srtiiji nema ovakvih na­ sjednika ministarskog savjeta Stojana ređenja. Protića. Pošljedica je toga, da u onim kraje­ Izigravanje Jugoslavije. »Jutarnji vima, gdje se ove uredbe provađaju, List« dobiva iz Pariza: Stalna reparanastaje sve veća oskudica robe, naro­ ciona međusaveznička komisija u Pa­ čito one koja se uvozi iz inozemstva, rizu uputila je akt našoj delegaciji, ko­ jer i ono, što su trgovci nabavili, po­ jim traži, da joj se iz Beograda uputi kupovali su i izvezli uz povoljnije uv­ koje je upravljeno 7. pr. mj. na g. mi­ točan spisak brodova, remonkera i šle­ jete nego u mjestu proizvodnje, trgovci nistra ishrane i obnove zemlje g. dr. pera zaplijenjenih na Dunavu i Savi po iz Srbije i Vojvodine. Dok se u Hrvat­ Spaho primio je ovaj odgovor: povratku naših četa u zemlju. Pored skoj i Bosni mora označiti cijena i na toga reparaciona komisija traži također Ministarstvo ishrane .i obnove zemlje posve luksuznoj robi i dok su radi nei spisak brodova, remorkera i šlepera, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. označivanja cijena na takvoj robi u koje smo imali prije rata. Izgleda, da Beograd. Sarajevu i drugim mjestima kažnjavani se tu osjeća jak’ utjecaj velikog mađar­ A. Br. 1782. 23. marta 1920. godine. sa 20.000 kruna globe i više dana za­ skog prijatelja admirala Troubridgea, Gosp. Dr. Mehmedu Spahi, tvora, obustavom posla na više dana, koji traži, da se jedan dio naše riječne nar. poslaniku. dotle n. pr. u Beogradu nije ni na naj­ trgovačke flote ustupi njegovim prijate­ potrebnijoj robi označena cijena. Gospodine poslaniče! Na vaše pitanje ljima Mađarima. o uredbi za suzbijanje skupoće, naime: Stoga pitam gospodina ministra, da »Uredbi o snabdevanju naroda ljud ­ li namjerava izjednačiti u čitavom kra­ Mi i Njemačka. Ministarstvo inostra­ skom i stočnom hranom«, koju je iz­ ljevstvu uredbe o suzbijanju skupoće? nih djela saopćuje: Saobrazno s odlu­ Molim pismeni odgovor. Beograd, 7. kom saveznih i pridruženih država na dala pređašnja vlada, čast mj je odgo­ voriti slijedeće: marta 1920. Dr. M. Spaho. konferenciji mira u Parizu (pošto je uKraljevska vlada je, u namjeri da govor o miru s Njemačkom zaključen suzbije nedozvoljene špekulacije sa na­ 28. juna prošle godine u Versaillcsu stu­ mirnicama potrebnim za život, izdala pio na snagu) kraljevska vlada riješila Zaliha kalendara uredbu o snabdjevanju ljudskom i stoč­ je obnoviti diplomatske odnose s nje­ ,Pravde' je na izmaku. nom hranom. Njom se htjelo spriječiti mačkom republikom i odredila za ot­ akaparerstvo i sve veće poskupljivanje pravnika poslova poslanstva Jugosla­ Pohitite sa narudžbama•Života. No, uredba nije mogla donijeti vije u Berlinu g. Rajka Vintrovića, di­ se ta vijest kontroliše pošto su preki­ nute sve veze. Bilješke. Ha pitanja gosp. dra Spahe FELJTON. A. Hifzi Bjelevac: Rene Logotetides. (Nastavak). БрО) 142 Broj — »ННАВДЛ* (37) XIV. Ihsan je još bio pod dojmom pisma što ga je od Nesime primio Nije mogao obijediti Renu uhodarstvom, ali nešto u Udbini duše njegove mučilo ga i grizlo, da je ipak pogibeljna za tursku državu. Htio je odagnati misli, htio zabašuriti glas savjesti patriote, ali nije mogao. Opasnost koja se je krila za mladogrčkim pokretom bila je veća nego što je on i mislio. Sta će se dogoditi? Hoće li i on učes­ tvovati u razaranju onoga što je mislio podignuti, ili će se oduprijeti tome? Ali je ta, koja razara je­ dan dio njega, jedan dio njegova bića, ta koja je postala tako opasna po djelo njegova rada je Re­ ne Logotetidesl.. Ihsan je tražio u svakom njezinom podhvatu samo dobru strahu po turski narod I njezin poklik na jednom sijelu: da je Turska već davno propala razumio je, kao da je ona mislila na onu staru mi­ litarističku Tursku, a ne novu narodnu državu. A sad je pošao dalje i pomalo dolazio do uvjerenja, da svehelenizam znači uništenje i komadanje Tur­ ske, oduzimanje najboljih dijelova carstva i ostva­ renje sanja grčkog naroda. A on je sve to potpomagao, on je to štitio, jer je podlegao srcu i osje­ ćajima, jer je ljubav prema toj lijepoj Grkinji bila jača od patriotizma, od ljubavi prema njegovoj ši­ roj domovini. Je li to bila zabluda? Može li on okrenuti tu stvar, može li Renu učiniti prijateljem Turske, kao što je nekad mislio? Za što nije uspio? Za što je ona bila uvijek jača od njega, kadu se je poveo govor o pravu naroda, o njegovom učestvovanju u državnoj moći i podjeli vlasti? Je li ona u istinu imala pravo, da se on nije mogao braniti, ili je nešto jače i silnije bilo u njoj, u nje­ zinom biću i njezinom uvjerenju? Nije znao. Ona je tražila samo pravol Ništa više!.. Ona se pozivala na program Mladoturaka, kada je opravdavala tež­ nje svojih sunarodnjaka, a kada je govorila o Gr­ cima u budućnosti spominjaja je turski narod, na­ rodnu tursku državu, koja ne će biti sputana oko­ vima despotske ruke jednog Abdul-Hamida. Jest, ona je imala pravo, njezine su riječi bile istinite, ali rad je išao mnogo dalje, dalje i od programa, dalje od turskih najliberalnijih planova preko Cari­ grada u krunu turske carevine. Dugo, još dugo razmišljao je Ihsan Sururzade o radu Rene Logotetides o radu kojeg je ravnala Atina i dr. Perikles, koji je rukovala čitava službena i neslužbena Grčka. A on je čuvao Renu, — Rene se sakrivala njegovim poznanstvom, da nlko o njoj ne posumnja. Danas je i on raskrinkan i Jildiz već zna, da je on u službi grčke iridente. To ga zapekle I prestrašilo. Jedna misao javila se negdje u ostatku kalju­ že njegove duše, misao o kojoj nije mnogo razmi­ šljao: da učini Renu bezopasnom za turski narod. . I pred tom misli umirila se je njegova savjest, osjetio zadovoljstvo, a u isto doba gazio je njegov razgnjevnjeni patriotizam jednu veliku ljubav, gazio svojom tvrdom kopitom najljepše cvijeće i trgao svilene niti, koje su vezale dva srca, dvije prošlosti i — dvije ideje... Nastao boj, kratak, odlučan. Su­ kobile se dvije ideje. Jedna je tražila vlast, svoj ud­ jel u državi, a druga se protivila. Među ovim sta­ jala je ljubav, srca — dva srca pogažena. Ihsan je prišao stolu, upalio svjetlo i pisao sli­ jedeće pismo: »Nesime sultan! Uništiću i ljubav, i Renu, ako to traži domovi­ na. Još ovaj čas stvorio sam odluku, koja je pobi­ jedila moju slabost. Ljubav domovine jača je i od srca i od svega što s njim veže. Uvjeravam vas. da ću se iskazati dostojnim Vašeg prijateljstva i Vaše naklonosti, smatrajući se veoma sretnim Va­ šom opomenom. Ihsan« Kad je dovršio ovo pismo kolebao se je još časak u svojim mislima, a onda skočio iza stola, pograbio ogrtač i ostavio kuću s jednom čvrstom odlukom: da drugačije ne može biti!.. (Naataviće se) �Г»рој 142 — Broj Malo odgovora gosp. Iz naše organizacije. dru Kaporo. Stovarištc laži, što se inače kiti ime­ nom »Glas Naroda«, donijelo je u broju od 31. marta izjavu fočanskog delije dra Ive Kapora, u kojoj ovaj »fini« go­ spodin podgrijava svoje neistine, o fočanskoj skupštini naše organizacije i pošto poto hoće da uvjeri javnost, kako su građani »te pučanstvo kotara Foče bez razlike vjero i kojoj stranci pripa­ daju, izrazili svoj izljev osjećaja proti anacionafcmu i reakcionarstvu zviž­ danjem«. Pojmim, da se dr. Kapor uvi­ ja pod teretom istine, što je iznesoh u 30. (135.) broju »Pravde«; pojmim i nje­ govo pjenušeuje i siktanje, nu ne poj­ mim i ne mogu da pojmim, što se u obrani služi novim neistinama i prostačkim izrazima, koji ne dotiče ni liamalu, a kamo li sucu i prvaku fočanskih »demokrata«. Premda mi način njegove polemike ne daje povoda, da mu posvetim kakvu pažnju, ipak ću da se osvrnem na njegovu izjavu iz pro­ stog razloga, što pruža tipičan primjer »demokratskog« načina borbe. Prije svega konstatiram, da doktor orazne glave izvrće istinu, kada govori o tom, da su me izviždali gra­ đani i pučanstvo kotara Foče bez raz­ ide vjere. Ako mj dr. Kapor navede p e t muslimana, koji će zasvjedočiti svoje zviždanje, spreman sam za po­ kriće deficita priložiti »Glasu Naroda« stotinu kruna, a za svakog daljnjeg zviždača muslimana polož.iću po 50 KPri tom ne tražim zakonske punoljet­ nosti tih zviždača i zadovoljavam se i sa mladićima iznad 16 godina. Neka g. Kapor nastupi dokaz istine za svoju tvrdnju, a ako ušuti, onda će mu sigur­ no biti jasno, da više ne može sudovati. Sudačko zvanje ne može se naime spojiti sa izvrtanjem istine, tim prije ako se to učini putem javnosti. Da ne umakne mejdanu zovem za svjedoka šefa pravosuđa g. dra Simića i pristajem da on izda svjedodžbu lažovstva onom od nas dvojice, koji ostane kraćih rukava. G dr. Kapor iznosi i slijedeće: Dne 19. o. mj. (petak) poslije podne u svojoj zlobi g. Korkut otišao je g. dr. Srškiću, te mu slagao, da sam ja dao pritvo­ riti Rašidagu Gjonlagića i Abdulaha Gjonlagića.« Ovo doduše nije laž, nego — polagivanje. Sirota Kapor nasio je nekakvom lašcu i istrčao pred rudu. Ja niti sam išao g. dru Srškiću, niti sam se pritužio na Kaporovo pritvara­ nje dvojice Gjonlagića. Ja sam samo telefonski saopćio vladi, da je sudac Leović pritvorio Rašidagu bez preslušanja i isporučio joj ono, što mi je telefonski priopćeno iz Foče i što mi je kazao izaslanik, koji je u tu svrhu po­ slan u Sarajevo. Ja niti sam tražio izaslanje državnog odvjetnika g. Sanka, aiiti mi pada na um, da se miješam u na­ čin vladina uredovanja. Po svojoj pa­ triotskoj dužnosti javljao sam i p r eđašnjoj vladi — putem predsjed­ ničkog ureda i upotrcbljujući telefon — sve brzojavne vijesti u kojima se ra­ dilo p kakvim pritužbama proti ličnoj ili imovinskoj bezbjednosti muslimana. Sto je g. dr. Srškić pripravnji u po­ duzimanju potrebnih mjera može mu poslužiti samo na čast, a nipošto to nije dokaz njegove »nepromišljenosti i ne­ sposobnosti« kao što reče g. dr. Kapor u svojoj kurioznoj izjavi. Još nešto, pa sam gotovo s g. drom ј Kaporom. On u svojoj izjavi veli da sam građanstvo htio razlučiti po vjeri vičući: »Znate li ko vas vodi? — ka­ tolik Dalmatinac«. Ne znam pravo, da li je ova tvrdnja Kaporova laž ih polagivanje, nu znam pozitivno, da ne odgovara istini i odbijam je s in­ dignacijom već radi toga, što me se ne tiče koje je vjere ova dalmatinska ju­ načina. Za me je dosta, što je taj go­ spodin svoj odgoj dokazao zvizgom, mjesto trijeznim raspravljanjem j što se je derak: Turci u Aziju!« na tlu, koje je škropljeno muslimanskom krvlju mnogo prije, nego li je ono Dalmatinče i znalo za Bosnu ponosnu. I u tom pravcu imam jednu ponudu ža g. Kapora: Ako tu tvrdnju politički pristva g. Luković, koji je bio oblasni iza­ slanik na skupštini, potvrdi, položiću trista kruna na ruke g. dra Kapora, da ih “Ui>otrijebi u koju hoće humanu svrhu. Riječ ima g. Luković i g. dr. Ivo Ka­ por, da nastupi dokaz svojih tvrdnja. Saklb Korkut. Страна 3. ПРАВДА* — ,PRAVDA„ Iz J. M. 0. u Nevesinju. U 32. (138.) broju našega lista od 25. marta o. g. između imena izabranih odbornika mje­ snog odbora J. M. 0. u Nevesinju neho­ tice su izostala imena odbornika gg. Ademage Trebovića i Muharema Handžara. Revolucija u Italiji. Javljaju iz Rima Tešanjske potrebe. Na skupštini na­ od 29. marta: Revolucionarni pokret še organizacije za kotar Tešanj od 27. talijanskih radnika uzima sve većeg februara, na kojoj je prisustvovalo oko maha. U livnicama u Napulju izbili su 300 osoba jednoglasno je usvojena ova: veliki nemiri. Između radnika i vojske Rezolucija: došlo je do krvavih bojeva. Nemiri su I. Pošto se seljaštvu nepravo i u ma­ izbili u sjevernoj Italiji. Jučerašnja sjed­ njim količinama dijele aprovizacioni ar­ nica talijanske komore bila je vrlo bur­ tikli sol, šećer i Petroleum, skupština na. Između socijalista i vladinih grupa protiv tome najenergičnije protestuje i došlo je do oštrog sukoba. traži: Položaj u Njemačkoj. (Vladine čete u da se u buduće podjela tih artikla ruhrskom kraju). Prema vijestima »Achizjednači i u većoj količini narodu daje; tuhr-Abend Blatta« započeo je ulazak i da se seljaštvu doznači što više soli vladinih trupa u ruhrski kraj i to tako ’ jer seljaštvo s današnjom količinom ni iz daleka nemože podmirivati, svoje po- da prava industrijska oblast bude po­ trcbštine, pa je prisiljeno kupovati šteđena. General Vatter je produžio svojevoljno za 24 sata rok Crvenim tru­ »šverc« pod skupi novac i tako je lih­ pama da izvrše uslove vladinog ultima­ varstvu izloženo. tuma t j. predadu oružje i zarobljenike. II. Pošto seljaštvo ne dobiva dovolj­ (Pobjeda vladinih četa u no onu vrstu duhana, koju troši, pa mora svoje potrebe »švercom« pod sku­ ruhrskom kraju). Prema Wolfovoj agenciji revolucijonari u ruhrskom pe novce podmirivati, skupština traži, bazenu usvojili su ultimatum carevinda se dozvoli sađenje duhana za vla­ ske vlade čiji je rok bio tridesetog mar­ stitu potrebu seljaštva tešanjskog ko­ ta u podne, a traži priznanje državnih tara. ustavnih vlasti, raspuštanje crvene III. Pošto se je do sadi s podjelom ovojske i razoružanje stanovništva. ružnih listova postupalo posve pristra­ no ne uzimajući u obzir potrebe musi, (Komunisti u Diisseldorfu). seljaštva, te pošto seljaštvo od divlja­ i Berlirjskom »Lokalanzeigeru« javljaju či, a naročito divljih krmaka, trpi ve­ iz Diisseldorfa, da su u podne radiliku štetu u zemaljskim usjevima, skup­ I kalni komuniste uapsili izvršni sovjet; ština traži: koji se sastojao vd socijalista većine, ne­ da se u buduće Pružni listovi pravedovisnih i umjerenih komunista. Obrazo­ j no podjeljuju uzevši u prvom redu movan je nov čisto komunistički savjet. lioce iz sela, da se u svako selo bar Okupacija Juttlanđa. Javlja se iz Ko­ dvije puške dozvole u svrhu tamanepenhagena od 28. marta: Na traženje nja pogibeljne i štetne divljači. danske vlade međunarodna komisija je Skupština u Cazinu. Dne 29. febru­ Izjavila Danskoj svoj pristanak, da ova ara t. g. održana je skupština naše or­ okupira svojom vojskom prvu zonu ganizacije u Cazinu, na kojoj je sa ve­ južnog Juttlanđa. likim oduševljenjem odobren dosadanji Švicarska i savez naroda. Javljaju iz rad našeg vodstva i naših narodnih po­ Berna: Sa 314 glasova protiv četiri izslanika. U novi odbor su izabrana sli­ glsana je rezolucija delegata švicarske jedeća gospoda: Predsjednik: g. Nuri lige zemljoradnika u Bernu, kojom se ef. Pozderac, potpredsjednik g. Suljapreporučuje švicarskim seljacima da ga Hadžić iz Pećigrada, tajnik g. Ibraglasaju za ulazak Švicarske u savez Iiim ef. Durić, blagajnik g. Mustafa ef. naroda. Zuhrić. odbornici: gg. Sadik ef. H. Omerović, Hasan ef. Miljković iz Vcl. Belgijski princ — mađarski kralj. — Kladušc, Murat ef. Toromanović, Še­ Javliaju iz Ženeve: Pariško izdanje rif ef. Bilkić iz Šturlića, Mehraed Pu­ »Chicago Tribune« javlja da je drugi žić iz Todorova, Uzejr ef. Džinić iz sin belgijskog kraljevskog para princ Tršca, Jusuf ef. Mahmutović iz G. KoCharles kandidat za mađarsko prije­ privne, Šerif ef. Bajrić iz Stijene, Mehstolje. medbeg Beširević iz Ostrošca, Ramo Clemencean. Javljaju iz Lyona od 30. Ljubijankić iz Ljubijankića, Mehmed ef. marta. Clemencean stigao u Cairo do­ Sabljak iz Peći Lučke, Mustafa ef. Kulazeći iz Sudana. dić iz Kudića, Meho Gračić iz Vranograča, Hase Alagić iz Coralića. .Marni se je odbor odmah iza skup­ štine dao na posao i počeo provoditi organizaciju po selima. Sada je taj po­ sao svršen, te je u ovom velikom ko­ taru, gdje živu skoro isključivo sami Jablanica. 28. marta 1920. muslimani u svakom selu provedena (Osnutak islam, čitaonice). Jednoj ve­ organizacija i u svakom selu izabran likoj potrebi našeg naroda, ovih je da­ odbor. Možemo se dičiti, da su se mno­ na udovoljeno. 27. marta o. g. otvorili ge naše žene u ovome kotaru upisale smo čitaonicu, u kojoj ćemo, ako Bog kao aktivni članovi naše organizacije. da, razvijati našu islamsku ideju — ideju bratstva i sloge. Uz to ćemo nasto­ jati da obdržavamo analfabetski tečaj, da našu neuku mladež kulturno pridignemo, da joj otvorimo oči. da svojim vlastitim očima progleda oko sebe, da Oko Rijeke. Iz vrlo pouzdanog izvo­ se kulturno i materijalno pridiže. ra saznaje se, da je izvršni odbor »KonDa je narod uvidio potrebu čitaonice silija Nacionale« potpuno sprijateljio s dokaz je i to, što se je u našem selu idejom da se Rijeka proglasi nezavis­ upisalo do sad 100 članova. nom državom. Ovim apeliramo na našu braću širom Talijani i Skadar. Presbiro talijanske naše domovine da nas pomognu u podelegacije u Parisu demantuje beograd­ gfedu osnivanja društvene knjižnice, sku vijest prema kojoj su Talijani oku­ prilozima i knjigama, pomoću koje ka­ pirali Skadar, što je protivno sporazu­ nimo prosvjetu širiti. mu saveznika 1918. god. Omer Mujičić, predsj. mjesne J. M. O. Faktična okupacija Skadra. Beograd. Naši dopisi Politički pregled 29. marta. Zvanični demanti presbiroa povodom tvrđenja presbiroa talijanske delegacije u Parisu, da Talijani nisu okupiralj Skadar šta je protivno spora­ zumu između saveznika 1918. god. ovla­ šteni smo izjaviti odlukom vrhovnog ratnog savjeta od oktobra 1918. da su Skadar, skadarska oblast rezervisane za među savezničku komandu i njenu upravu do donošenja definitivnog riješenja o Albaniji na konferenciji mira. Povodom toga srpska vojska koja je oslobodila Skadar bila je prinuđena evakuisati tu oblast lako je duh odluke da i ona može ostati u toj oblasti kao Kotarski odbor naše organizacije sa najvećim gnjušanjem osuđuje ovako po­ dlo podvljvanje, koje pokazuje samo pokvarenu dušu dopisnika »Glasa Na­ roda«, koji se je kao munafik bio uvu­ kao u naše redove, da pravi zbrku i smutnju, ali kada se je njegova petljaniia prozrela, onda je lanetlepisan i spremljen u ropotarnicu, gdje mu i jest pravo mjesto. Neka piše u »Glasu Na­ roda«. predstavnik Srbije u među savezničkoj komandi. 13. marta tekuće god. koman­ dant je međusavezničke komande ge­ neral Defourtons saobrazno odluci predao upravu gradu Skadru odnosno njegovopopćini. 13. marta u veče Talijani su usprkos protesta te nadležne upra­ ve iznijeli baterije topova u grad Ska­ dar i namjestili ih prema varoši. Tako su izvršili faktičnu okupaciju. Kladanj, u martu 1920. (Munaflčki poslovi). Otuda nam pišu: U 189. broju »Glasa Naroda« očešao se je nekogović o kotarsku skupštinu na­ še orgnizacije u Kladnju, napadajući na­ šega uglednog i vrijednog g. Ibrahim ef. Dedića, nazivajući ga krvnikom Srba i podvaljujući mu, da je prodavao svinje­ tinu. Isto je podlački podvalio g Mehmed ef. Đoziću, da »nosi iz džamije«, te da ehalija sumnja u lanjske račune o po­ kupljenim prilozima za našu organiza­ ciju. Knjige i novine. »Novi Vijek« polumjesečnik za druš­ tveni život, privredu i literaturu. Broj 2. ovoga lista izišao je sa slijedećim sadržajem: —: A. B. C., De Вауе: U sjeni, Karanfilaga: Idu svati, X.: Kroz jutarnju maglicu. A. Hifzi Bjelevac: Me­ du očevim ljudima. Sfinga u muslim. pi­ tanju: Žena, I. M. S.: Tebi. — Felj­ ton: Pismo iz Praga. Konture agrar­ ne reforme u Cehoslovačkoj. Za Cazimov spomenik. Nove. knjige. — Ha d ž e r m e r e šo v dnevnik. ; ' I I »Novi Život«. U Beogradu počinje da izlazi »Novi Život«, nedjclni časopis za politiku, književnost i privredni život. Časopis će izlaziti u sveskama od dva Štampana tabaka, te će naročitu pažnju posvećivati privredno ekonomskim i financijskim pitanjima. Dr. Momčilo Ninčić je vlasnik i direktor lista. Prva sve­ ska izišla je sa ovim sadržajem: I. Politika: Dr. L. Marković: Dva pravca ili dvije ideje. Dr. V. Jovanović: Naš ili d' Hondt-ov izborni sistem. Dr. M. Spalajković: Dva Krulja. Politicus: Spoljni pregled. II. Financije i n arodna privreda. Dr. M. Ninčić: Financije ј parlamenat. Dr. M. Todorović: Kompenzacioni ugovor. III. Knji­ ževnost: M. Protić: Za ban badava. M. Elen: Prvi rat lige naroda. Bi­ lješke. Domaće vijesti Vitina i »Glas Težaka«. Primamo i donosimo: SI. uredništvo! Danas sam povratio organ te nazovi »težačke stranke«, koji mi je bio priposlan da ga rasprodam među ovdašnjim muslima­ nima. Na adresi sam naznačio uzrok povraćanja. Mi vilinski muslimani sto­ jimo nepokolebivo uz našu Jugoslaven­ sku Muslimansku Organizaciju i ne pri­ mamo kojekakovih listova, nego jedino naš organ, našu »Prvdu«. Mahsuz selam. R. D. Apel na g. Fr. Markića glasila je jedna naša domaća vijest, u kojoj je pomet­ njom slagara izostala cijela izreka, pa je zbog toga apel nerazumljiv. U 9. re­ du izostala je ova rečenica: »Protesti­ rajući odlučno protiv ovim samovolj­ nim odlukama nametnutog »užeg od­ bora« apeliramo na g. Fr. Markića, kao predsjednika »oblasnoga odbora«, da po pravilniku odmah sazove sjednicu »šireg odbora«. Regentove pokroviteljstvo. Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prijestolonas­ ljednik blagoizvolio je uvažiti molbu Sarajevske Jugoslavenske Zadruge, da bude pokrovitelj društva i da Zadruga može slaviti Njegov rođendan kao svo­ ju kućnu slavu. § 4. odvjetničkog reda za B. 1 H. Nj. V. Regent potpisao je ukaz, kojim se nalaže, da se iz prve rečenice § 4. advokatskog reda za Bosnu i Hercegovi­ nu izostave riječi: »od koje valja jednu godinu navršiti iza položenja advokat skog ispita«. Šećera ima, ali samo za sretne že­ ljezničare. U isto vrijeme kad delega­ cija ministra financija »blagohotno« 0dobrava, da se preko blagdana uskrs­ nih podijeli činovnicima saharin, da se makar malo oslade kolačima od sahanina. a ostalom većem dijelu građan­ stva ne daje ni saliarina, njegova aprovizacija, u to isto vrijeme, dijeli »siro­ mašnim« željezničarima pravi pravcati šećer u kockama. Željeznica uvi­ jek poskupljuje zbog povišice plata že­ ljezničarima na račun svega ostalog na­ roda, pa im se opet mora osim velikih plata i šećera dati, a đruigma činov­ nicima saharin, a narodu ništa. Baš smo svi »jednaki« u pravima i dužnostima! �Spoj 140 Broi .ПРАВДА* — .PRAVDA* Страна 4. Strana Revizija stanova. »Hrvat Sloga« do­ nosi: »Velika oskudica stanova u na­ šem gradu prisiMa je stanbeni ured, da pocrne sa rekviriranjem stanova od­ nosno soba sa namještajem. Da se ovo čim prije i pravedno sprovede, u tu svrhu počima ovih dana sa djelovanjem komisija za reviziju stanova«. Da li će uistinu to sprovadanje biti pravedno? Nameće se sumnja, da tu opet nebudu nepogodštinama izvrgnuti najviše mu­ slimanski slojevi i da se moguće nebude bezobzirno strpavalo sirotinju u svaka­ kve prostorije i protiv svim higijenskim propisima, a da pri tom palače »privilegovaniti« ostanu netaknute. Da li je stanbeni ured Siguran, da novouseljeni ne će pasti na teret dojakošujem žiteljstvu u pogledu prehrambenih odnošaja? Radnicima bez posla kao i namješte­ nicima zemaljska će vlada za B. i H. (odsjek socijalna politika) izdavati pot­ pore u smislu svoje naredbe od 24. mar­ ta o. g. br. 3181/S. P. sve do konca aprila 1920. Također će sve do toga dana država snositi sve izdatke za pot­ pore i pripomoći pri preseljavanju rad­ nika bez posla. У знаку »неконфесионапности«. Примисмо ову објаву: »Слава 10. Пешадијског Пука*. 10. Пешадајски Пук »TaKoBCKir« саавиће своју сла■ву »Српске Цвети« 4. anlpuna ове ro­ mane као уепомеву im даа другог Устанка 1815. rog. Сечеше колача биће у IO1/, чаоава nrv подве кад парка пред логоршм »Рагента Алексаидра«. По иодне војвич. ко жс«ље«. Па још неко .говори о нашој канфесаоналности !... Jeste Ц prekomerno osetljivl protiv hladnoga zraka? Dolaze li Vam odmah različite boli? Oj, kako tu ublažuja bo­ li, čine otpornim masaže s Fellerovim pravim Elsafluidom! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trebale biste terajuće sredstvo, koje utažuje grčeve, jača želudac? Držate se samo Fe'.lerovih pravih Els.-pilnla! 6 kutija 18. kruna. Želučani balzam 12 malih boca 36 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Fel let, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hr­ vatska. Sreća da bude lijepa, te da ljepo­ tom svojom poluči uspjehu društve­ nom i obiteljskom životu. Zadesiti će svaku ženu uporabom Fellerove Elsapomade za lice i kožu. Ova pomada odstranjuje sunčane i druge pjege, kož­ ne nečistoće, sujedice, bubuljice. Čini kožu mekom, nježnom i rumenom. Tisuće i i tisuće gospoda upotrebijuju je s najvećim uspjehom. Nu ne valja se latiti škodljivih sredstava, naručite stoga samo pravu zaštitnu pomadu »Elsa« lončić ža 6 kruna. Jača vrsta 9 kruna. Dobiva se samo kod ljekar­ nika Eugena V. Fellera, Stubica donja 184 Elsatrg br. 310 (Hrvatska/ UN1VERZAL. Stalni zavod za poduku ženskoga krojenja I šivanja. Prima na izradu fina odijela za gospode. — Palača Srp. Opštine U. kat (Ulaz Protin Sokak) ulica Regenta Alek­ sandra br. 2. Diplomirani krojač Izrađuje po najnovijoj modi muške, ženske, vojničke i hodžinske haljne. Cijene umjerene. JEPlagić Salih, Bendbaša uliha broj li. Sarajevo. GRADSKO POGLAVARSTVO Sarajevo Broj 7533-20. Objava. Daje se na sveopće znanje da je sa ovdašnjom objavom od 5. marta i 18. marta 1920. broj 7533 određeni dnev­ ni rok za uvid u biračke listine opštinskih izbornika grada Sarajeva pro­ duljuje se za daljnih 10 dana do uključivo srijede 14 aprila 1920. pa se izbornici obavješćuju, da m gu uzeti uvid u listine i tražiti ispravke svaki dan za vrijeme uredovnih sati, a osim toga još i svake eedjelje i sveca od 8—12 sati. Sarajevo. 31. marta 1920. Predsjednik opštine: PETROVIĆ v. r. MUSLIMAN star 25 godina sa če­ tiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra73, 1—3 čiji lista. Oglašujte u ,,Pravdi“ □□□□□□□□□□□□□□ Beza, košulja, divnija, bluza i razne druge vezilačke i tkalačke robe prodaje društvo muslimanki »0 S V I T A N J E« uz umjerene cijene svakog ponedeljka i četvrtka od 2 do 6 poslije podne u Džininu sokaku broj 10. Ponedeljkom imaju pristup samo ženske. □□□□□□□□□□□□□□ OGLASI U .PRAVDI Riblji zejtin imaju najbolji uspjeh. .Pravda" je jedini muslimanski list u na­ šoj državi. »Pravdu« čitaju svi muslimani. U vlastitom interesu je najbolji! vrsti ima na skladištu u originalnim pločama svakom trgovcu sada praea Šahinagie, Sarajevo da oglašuje u „Pravdi Strosmajero v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Centralna drogerija Glusmann & Co. Poziv na drugu uplatu. Prema §-u 11. naših društvenih pravila ima se druga uplata od K 25’— za svaku upisanu dionicu našega zavoda položiti na na­ šoj blagajni najdalje do 9. maja 1920 , što se ovim p. п. g. dioniča­ ri pozizaju. Oni dioničari, koji najkasnije trideset dana od dana propisa­ noga roka za uplatu ne polože uplatu sa 6°/o kamata, biče lišeni prava, koji potječu iz upisa i iz već učinjene uplate, ali oni jamče ipak u smislu § 158. trg. zakona, a prva uplata smatra se propalom u koriš društvene redovne pričuvne zaklade. Ravnateljstvo Muslimanske trgovačke i obrtničke banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu. URA URA hoja čini trajno ve­ selje 7 7 hoja čini trajno ve­ selje 7 7 SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra, zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, roževi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro i jeftinol Tražite cii-nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 71)6. Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu dion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno uplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. — Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. — Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove najbrže i najpovoljnije. 47 DAltovort »гвМжк: H. бжИада. Vtoatk: GvstrajMl Odfcor »4. M. 0.« AUnparih D. & A. Kaića. S«tM«v.> с-л � https://kolekcije.nub.ba/files/original/96a07ea316333837a33cbf99c5e99bce.pdf d8b19b4afb16a442a84958bb436f9af8 PDF Text Text Požtarina u gotovom plaćena. PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСДИМАМСКЕ ОРПШИЗАЦИЈЕ. Broj 38 (143) Sarajevo, utorak 6. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ 1 kruna. Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje FEdahciani odbor. Pretplata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. ■■■■■■ Sjajna manifestacija naše Organizacije u Visokom. Na 2. ov. mj. pokazalo se je kako mu­ slimani Visočani cijene politički rađ i pravac naše organizacije. Visočani, gra­ đani i težaci, doznavši da se nalaze u Sarajevu uz predsjednika naše organi­ zacije vrijednog starinu U. Mufti ef. Ma­ glajlića i ostali prestavnici organizacije, pozvali su Maglajlića da sa dvojicom trojicom drugova dođu u Visoko te, da Visočanima pobliže rastumači djelovanje naše organizacije u svim pravcima. Na sastanak su odaslani uz predsjednika organizacije g. Maglajlića i članovi cen­ tralnog odbora gg. Fehim Kurbegović i Mahmudbcg Hrasnica. Sva tri su prestavnika u Visokom bila sa najvećim oduševljenjem dočekana. Na 2. ov. mj. u petak iza džuma na­ maza koji je H. Mufti cf. klanjao i kao kurah proučio hutbu, održan je sastanak u dvorištu ženske mektebi-iptidaije. Već prije podne vidjelo se, da se u Visokom slilo mnogo težaka, koji su željno oče­ kivali sastanak. Svaki čas su raspitivah građani i težaci, kada će već jedanput početi sastanak. Mnogo težaka koji su bili zavedeni podzemnim i potajnim in­ trigama agitatora od Mutež stranke do­ šlo je u grad i izjavilo se spremnim do­ ći na skupštinu. U razgovoru sa ovim te­ žacima već se u prvi mah moglo opa­ ziti, da su oni zavedeni i krivo upućeni o radu naše oragnizacije. Svaki si čas mogao čuti upite zašto će nam nove stranke, zašto će nam posebna težačka stranka, zašto će nam odvajanje od1 osiale naše braće? Zar nm je sad potre­ ban razdor, zar mi ne možemo u islam­ skoj zajednici postići zaštitu svojih in­ teresa? U jedan sat po podne zgrnulo se pre­ ko hiljadu što težaka što građana mu­ slimana u dvorište i u zgradu ženske mektebiiptidaijje. Kad su došli izaslanici sa starinom Maglajlićcm bili su aklamirani i sa najvećim oduševljenjem od skupštinara. Podpredsjednik mjesnog od­ bora naše organizacije Hafiz cf. Valjevae otvorio je sastanak i predstavio izaslamke cerit, odbora, koje su skupštinari sa trokratnim živili pozdravili. 0vaj momenat i ova manifestacija poka­ zali su kakvim duhom dišu Visočani. Oni su uvidjeli i shvatili prozirnu ten­ denciju novih strančica, koje idu za razdvajanjem i cijepanjem muslimana. Na ptedlog g. Valjevca izabran je za predsjednika g. H. Mufti ef. Maglajlić, ■ koji se na zboru zahvaljuje i razlaže I kako mu je ha ovome srdačnom dočeku i prijemu od' strane Visočana nemoguće naći riječi, da im se u ime organizacije zahvali. U snažnim potezima razlaže prilike od prevrata pa do danas, ističe mahane i nedostatke muslimana kojim priječe napredak. Zatim obrazlaže o po­ trebi sloge sviju muslimana i međusob­ no potpomaganje bez razlike zanimanja i staleža u ovim po nas najkritičnijim časovima, kada se dešavaju najveći pre­ okreti u društvenim odnosima, pred ko­ jima i najveći umovi Evrope ne mogu da se snađu. Njegovo razlaganje o potrebi prosvje­ ćivanja naših širih masa i o opasnosti, ako se vremenu nepredusretne naišo je na tako odobravanje i razumijevanje, da su svi skupštinari do suza ganuti. Ovaj snažni i jezgroviti govor g. Maglajlića koji je potrajao pola sata naišao je na veliko odobravanje ј starina bio burno aklamiran. Poslije njega uzeo je riječ član cent. odbora g. Kurbegović, koji je u govoru što je potrajao 1 sat i četvrt razložio u krupnim potezima uzroke postanka naše organizacije, njezin program u prosvjetnom i gospodarskom pogledu, te stanovište naše organizacije u pogle­ du državnog uređenja, a naročito je is­ taknuo, da naša organizacija ide za naj­ demokratskijim uređenjem držače pod slavnom dinastijom Karar^rđevića. Snažnim je argumentima oborio sve podvale naših protivnika, da je rad or­ ganizacije u protimbi sa održanim inte­ resima, a naročito je naglasio, da je potrebna borba protiv jedne stranačke skupštine koja identifikuje stranku i dr­ žavu koja sebi da opravda svoj nasil­ nički režim prisvaja, monopol državništva. Na najveće je odobravanje na­ išlo razlaganje o pravednom riješenju agrarnog pitanja i o dosadanjim nasilnič­ kim uzurpacijama, zemljišta zemljopos­ jednika i težaka muslimana, te o zahtje- . vima naše organizacije u pogledu zašti­ te interesa težaka muslimana za koje dosada demokrat; u pogledu rastereće­ nja njihovoga težačkoga posjeda nisu našli za shodno da izdadu ikaku uredbu.U govoru je nročito naglasio, potrebu legalne borbe protiv onih koji se služe silom i preporučio bratsku slogu sa svi­ ma sugrađanina. Ovaj je govor burno aklamiran. Pri­ sutni su odmah izjavili, da medu njima nema mjesta nikakvim pokušajima oko osnivanja novih stranaka koje mogu sa- j mo škoditi i muslimane rascjepati. Neki i težaci koji su bili zavedeni odmah su ! izjavili, da oni ne će nikakve druge stranke osim naše organizacije i odmah j su se upsali kao članovi u našu orga- | nizaciju. davši! i dobrcvo*jrre priloge. I Kad im je rastumačeno, da će se ovih I dana pristupiti osnutku težačkih za- i druga onda su bili još oduševljeni!!. | Na zahtjev težaka izabran je akcioni odbor, koji će prema pravilniku J. M. 0- provesti organizaciju u čitavom ko­ taru i odma je na sastanku palo priloga u svrhe organizacije 2000 K. Neka se zapamti i ovo. Visočani poručuju, da njima ne treba nikakvih drugih strana­ ka, jer im u visočkom kotaru nema mje­ sta. Visočani građani i težaci odbili su i prošle godine pokušaje, da se medu njih baci nesloga i razdor, te strančare­ nje. Oni će to i u buduće činiti, jer zna­ du da im je u složnom radu svih musli­ mana osigurana bolja budućnost i na­ predak. Svima koji budu pokušavali da siju razdor i neslogu neka je daleko ku­ ća od nas! Sarajevo, 5. aprila. Jedan stavak uvodnika »Ranjeni lav«, što je štampan u prošlom broju našeg lista dao je povoda krivom tumačenju, a sitne dušice, što iz svakog retka »Pravde« traže kapitala za svoje lične i sebične ciljeve prave iz tog jedno krup­ no pitanje i idu tako daleko, da nam podmeću čak odstupanje od našeg progamatskog stajališta u agrarnom pita­ nju. Vezu čitave mreže, zaboravljajući, da radine niti ne obaraju ni većeg kukca, a kamo li lava, koji je ponosan, što ga gađaju pigmeji, koji se tek na­ kon podrugu godinu dana usudiše iza­ ći iz mišijih rupa i »neutralnih« skrovišta. Zakvačiše se za izraz »O velikim posjedima, o km e to v s k;m zemlji­ štima da ne govorimo, jer smo se r iješenjem tog pitanja izmirili«. Prvo i prvo konstatiramo, da je članak »Ra­ njeni lav« — šifriran, ergo on nije tedakcionalni članak i kao takovu ne može mu se pripisati programatska važ­ nost. A drugo: ko nije zaslijepljen mrž­ njom jasno će uvidjeti, da je tendencija članka upozoriti na Ijudožderstvo »demokrata«, koji idu nesamo za unište­ njem većih posjednika, nego i za upropaštenjem hiljada moloposjednika, ko­ jima se oduzima nesamo čitlučka zemlja uz obećanje odštete, već i beglučki po­ sjed, na kojem bi htjeli osnovati svoje kućanstvo. U članku se traži izlaz iz ove bijede i nalazi u zbližavanju izbi­ janju naših redova. Traži se nov izvor života i nalazi u radu, zanatu, ško­ li i obrtu. Samo mržnja i strast, samo zloba i podmuklost mogu u njem naći odstupa­ nje od programa. Ne, gospodo isprazni kritičari! Mi niti odstupismo od svog programa, niti to možemo učiniti. Mi smo organizovani i vezani kako pro­ gramom tako i Statutom naše organizacije! Načelnu izmjenu može učiniti samo skupština delegata cijele zemlje, a da umirimo vašu »čistu« savjest, bez ikakve diskusije povlačimo inkriminirani stavak našeg prijatelja i izjavljujemo da se njegov članak ne može tumačiti u pravcu, da su »Prav­ daš:« počeli curikati i da se mehkiše. To je svojstvo »patriota« oko samo­ zvane »Obrane«, a mi idemo uvijek jed­ nim te istim putem: da ostvarimo pro­ gram musi.'dijela našeg naroda i razvi­ jemo njegovu solidarnost, njegovo je­ dinstvo i zajednički istup u svjema pi­ tanjima, koja se tiču kojeg bilo njegova staleža. . .-J Ша$ obespravljenog. Na adresu Kralj, hrv. sveučilišta. Izgleda, da bivša demokratsko-socijalist.čka vlada nije sama sudjelovala u utrci oko što većeg oštećenja i uniš­ tenja naših muslimana, istina ona je do­ šla prva na metu u toj utrci, jer je jed­ nim potezom pera riješila stotinjak hi­ ljada jugoslavenskih muslimana njiho­ ve egsistcncije stvorivši od njih savr­ šene proletarce. Zatim je, da što više postigne uspjeha u toj utrci ostala in­ diferentna prema hiljadama zločina, ko­ ji su počinjeni na muslimanskom ele­ mentu ove države, ne dozvolivši im čak ni da dignu svoj glas protiv toga, nazvavši ih razornim elementima ne bi li ih omrazili braći drugih vjeroispovi­ jesti i time opravdali svoje zločine. Moralni kreten nc shvaća pojam mo­ rala, pa tako ni naši »demokrati« ne poznaju ljubavi prema svojoj istokrvnoj braći, gledajući ili na svaki način uni­ štiti. Nakon stotinu drugih djela, koji­ ma su samo muslimani pogođeni jugo­ slavenski Hermo, Svetozar Pribićević, na svom putu u podzemni svijet, ponio je sa sobom kao proputnicu, svoje zad­ nje djelo osvete nad muslimanima, na­ redbu, kojom izbija i ono malo zemlje iz muslimanskih šaka. Uzročnici ovih zločina mogli su lako u ovim saltomortalima svoj vrat slomi­ ti, da nijesti bosansko-hercegovaćki mu­ slimani svjesni slobode, koja je teškom mukom stečena, voleći i život i imetak žrtvovati, nego li je u njezinu početku poremetiti i pri tom svemu nositi na­ slov protudržavnih elemenata. Govoreći o činima ovih moralnih kre­ tena umalo ne zaboravih na drugog natjecatelja ove posebne utrke, na pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Ovaj natjecatelj je početkom ove škol­ ske godine izdao riješenje, kojim se svršenicima šerijatske sudačke škole u Sarajevu oduzima pravo upisa na za­ grebački pravni fakultet. Da to nije mo­ že biti štamparska pogreška profesor­ ski senat zagrebačkog sveučilišta nego beogradskog, može tko pomisliti. Ali ni­ je to moj dragi štamparska pogreška, nego je to riješenje uistinu izdao pro­ fesorski senat zagrebačkog sveučilišta. Da šerijatska škola odgaja prosječno najviše muslimanske inteligencije, to je poznato svakom. Šerijatlije se nijesu zadovoljavale naobrazbom stečenom u šerijatskoj školi, nego su žudeći za što većim znanjem hrlili na zagrebačko sveučilište, da tamo steku fakultetsku spremu s tom namjerom, da što više po­ mognu svom zaostalom narodu, kojeg može izvući iz tmine neznanja samo njegova inteligencija, koja će raditi u njegovu korist. To su šerijatlije i doka­ zale svojim upisivanjem na pravni fa­ kultet zagrebačke univerze. Tako n. pr. ove školske godine zaključilo je ’/,svršenika da produži nauke, ali u to izađe gornje riješenje. Stvoritelji tog sudbo­ nosnog zaključka motiviraju svoj čin ti- Muslimanska trgosačha i obrtnička banha za Bosnu i НерсвдовЈпи (1 đ.) i Sarajevu. Bavi se svim bankovnim poslovima. Obavljn uplate I unovčenja u kraljevstvu SHS. i u inozemstvu. Prima uložke na uložne hnjižlee I tekuće račune i ukamaćuje Ih najpovoljnije. Obavlja sve mlenjačne poslove I burzovne naloge Dionička glavnica И 3,000.000 Пајв sczonshB i aproDizacijsHi hreditE. — Kupuje I oradaiE srečlte, valute i vrijednosne papire svih vrsta. nOBNO 0 D J E Б E H ] E kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sve životne notnirnice. Kancelarija: Kralja Petra ulica Z prizemno, lijevo - Brzajapi: Trgovačka ban ta, Sarajevo - Interurban telefon: Ш. j �Strana 2 Ctpaga me, da su prije pripuštali šerijatlije na pravo, jer je to činilo i mađarsko sve­ učilište i jer šerijatlije nemaju dovoljno naobrazbe. Na prvi se razlog moramo zgražati. Zar smo obrazovali našu jednokrvnu braću jedno radi konkurencije, a ne da ih obrazujemo, da nam u zgodnom mo­ mentu mogu na pomoći biti. Drugi razlog, da nemaju preduvjeta u pogledu spreme apsolutno ne stoji, jer su šerijatlije mnogo spremniji za pravni fakultet, nego gimnazijalci, jer u šerijatskoj školi svrše upravno, dr­ žavno, građansko i kazneno - pravo o čem gimnazijalci nemaju ni pojma. Ali ni prvi ni drugi razlog nije po srijedi, da se takne u tako važno pitanje nas muslimana i izda po srijedi nešto posve treće: zapriječiti veću naobrazbu musli­ mana, a potom i njihov dolazak na uvaženija mjesta, a onda ih učiniti robovi­ ma tuđe samovolje, to je prava tenden­ cija te naredbe. Ali. gospodo u Zagre­ bu. znajte, da se tako ne stiču simpa­ tije muslimana i da time stvarate sa­ mo prema sebi neraspoloženje, koje Vam ni u kojem slučaju ne može biti od ko­ risti. Nu držimo ipak, da je ta naredba nikla j u Zagrebu zato, jer su je posadili pri- 1 staše bivše bratoubilačke vlade. Zato se pouzdano nadamo, da će mjerodav- j ni faktori poraditi da se taj veoma štet- i ni i neumjesni zaključak što prije opo­ zove. Mislimo, da će i Zagreb poraditi ; oko toga, da se čim prije a najdalje do početka nove školske godine počnu pri- i mati svršenici šer'jatske škole na pra­ vni fakultet, jer će u protivnom slučaju muslimani Hrvati ostati razočarani nad i postupkom Zagreba. Ne sumnjamo, da će i Beograd naša I prijestolnica učiniti svoje i također do­ zvoliti šerijatlijama pristup na svoj uni­ verzitet i time pokazati volju, da svoj narod što više izobrazi, u čemu je jedi­ no naš spas. A uzročnicima svih zlo­ čina. koji su počinjeni nad muslimani­ ma i, autorima svih naredbi, koje po­ gađaju samo muslimane, ako misle da­ lje nastaviti svoju vratolomnu utrku kličemo sad za sad »Quousque tandem abuterc patientia nostra« jer i musli­ manska čaša strpljenja ima dno, pa nedajte, da se napuni, jer ono što se pre­ lile može biti nekome gorko, a možda : otrovno, jer ovaki natjecatelji nijesu ni više n: manje, nego bratoubice. il h. Bilješke. Reis-ul-ulema i naše političke stran­ ke. Naš vjerski poglavica reis-ul-ulema Caušević u više je prilika pred nama i pred predstavnicima drugih stranaka iz­ javljivao, da njemu kao vjerskom poglavaru bosansko-hercegovačkih muslimana njegov položaj ne dozvoljava da stupi u koju stranku i da on treba i da mora da ostane nad strankama. To je svoje stanovište ponovno potvrdio u razgovoru s urednikom »Obrane« (t i. obrane Halilbašićevog propalog politič- Bpoi 143 Bro .PRAVDA" — »ПРАВДА" ; : I j ‘ I 1 ! kog prestiža i Bašagićevih visokih sto­ lica i sinekura). Rels-ul-ulema rekao je i njemu, da je on vjerski poglavica nas svih jednako, što se ima razumjeti, da je izvan i iznad naših stranaka. Mi to odavno znamo i nas to njegovo stano­ vište zadovoljava. Cak smo mu jednom prilikom pred više mjeseci oficijelno is­ pred Centralnog Odbora naše Organi­ zacije i savjetovali, da i nadalje ostane vjeran tomu svomu neutralnom stano­ vištu. Mi smo to, kako rekoh i prije zna­ li, ali o tom nijesmo pisali. U nekim ča­ sovima pravili smo se čak, kao da mi­ slimo. da je on u našoj organizaciji. To su bili oni časovi, kad su demokratski listovi i demokratski poslanici dizali protiv našeg vjerskog poglavice kuku i motiku podbacujući mu kao i nama (nama u glavnom radi njega) veleizdajničke namjere. U tim časovima kad su demokratski muslimanski posla­ nici donosili iz Beograda vijesti, da su dani sjedenja na stolici reis-ul-uleme Cauševiću odbrojeni, mi smo u našem organu »Pravdi« doviknuli gromko, da nas svako čuje: da se ne bi kogod usu­ dio, da dirne u našeg vjerskog glavara, jer da za njim stoje svi muslimani Bo­ sne i Hercegovine i jedna jaka politička stranka, naša organizacija. Mi ovo ne bismo sada isticali, da urednik »Obra­ ne« nije pokušao, da autoritet našeg vjerskog glavara iskoristi u svoje stra­ načke svrhe i da podmuklo avitira pro­ tiv naše organizacije. Ovako mu ne mogosmo ostati dužni pa ćemo zato nado­ dati i to, da smo u tim časovima i mi kao i reis-ul-ulema bili u opasnosti, da djelimo Radićevu sudbinu i sjedimo s onu stranu brave, dok-je u to isto vri­ jeme sjedio gospodin Halilbašić u ugod­ noj političkoj zavjetrini, a Bašagić pisao »obranu« svoga visokoga činovničkog položaja i sa njom oblijetao oko onog Pribićevića, koji se u taj čas spremao, da našeg vjerskog glavara kao veleiz- 1 dajnika strpa u zatvor ili makar zbaci sa njegove stolice. Pašić i Trumbić. U toku današnjeg dana održaće se krunsko vijeće, iza kojeia će regent pozvati vođe parlamentarnih grupa koje su zastupane u vladi, a kasnije će primiti i vode opozicije. Radikali se protive obrazovanju vanstranačke vlade. Na krunskom vijeću raspravljaće se poglavito o jadranskom pitanju, 0 kojem će referisati predsjed­ nik mirovne delegacije Pašić. U izvje­ snim političkim krugovima pronosi se vijest da se mišljenje Pašića razilazi sa mišljenjem Trumbića. Pašić je za predlog Lloyd Georgea, po kojem bi mi za Rijeku bili oštećeni u sjevernoj Albaniji. Narodni klub odlučio je pristati uz dr­ žanje dra Trumbića. Pašlćev izvještaj. »Tribuna« piše pod naslovom »Jadransko pitanje«: G. Pa­ šić podnio je svoj izvještaj regentu Alek­ sandru i vladi o jadranskom pitanju. Vlada će prema tome izvještaju podu­ zeti korake u obrani našeg životnog in­ teresa. Radović u Beogradu. Beograd, 2. ap­ rila. G. Andrija Rado vi ć. drugi naš delegat na konferenciji mira, doputovao FELJTON. A. Hifzi Bjelevac Rene Logotetides. (Nastavak). (38) XV. Sutra rano posjetio je Ihsan Renu i za čudo, zadržao se samo kratko vrijeme. Govorio je o naj­ običnijim stvarima i izbjegavao svaki intimniji raz­ govor. Ona je to zapazila, ali se u prvi mah nije čudila, tek kad je otišao zapitala se: Šta mu je? Izgledalo joj kao da je htio nešto reći, a nije mo­ gao, htio je više puta da govori 0 nečemu i plašlji­ vo se zagledao u prozore. Kad Je ustao i opraštao se, glas mu je drhtao. Na vratima je zastao i pog­ ledao oko sebe. Kad ga je ispratila i ostala viš’ basamaka okrenuo se je dvaputa i njihovi se pog­ ledi sukobiše. Konačno se izgubili njegovi koraci i i Rene se vratila u svoje sobe. »Šta mu je?« pitala se opet Rene gledajući kroz prozor sumorni peri­ voj, u kojem je ghjilo lišće, a u njezinoj duši jav­ ljao se jedan težak nejasan predosjećaj. Počela je misliti o Ihsanu i 0 njegovom nenadnom posjetu i opet došla na pitanje: »šta mu je, — za što je došao? . . . I prije nego što je mogla odgonetnuti mramo­ rni izraz njegova lica, podrhtavanje njegovog glasa i njegovo kolebanje, prije nego što se je mogla umiriti kakvim izgovorom unišla je sobarica i naja­ vila jednu mladu hanumu, koja ju je čekala u sobi za primanje bolesnika. »Pa to nije čas primanja", — reče Rene so­ barici. je u Beograd, te te ostati u Beogradu 10 dana radi referata i primanja instruk­ cija u pogledu pitanja, koja se rješavaju pred konferencijom. Za širu koaliciju. Beograd, 2. aprila. Pašić je jučer posjetio Protića, sa kojim je raspravljao o vanjskoj i unutrašnjoj političkoj situaciji. U političkim se kru­ govima drži, da će se ipak Pašić odlu­ čiti da pokuša sa izmirenjem stranaka i obrazovanjem šire koalicione vlade. U slučaju da ne bi uspio na ovoj bazi, predložiće da parlamenat raspravi iz­ borni zakon, a same izbore da provede neutralna vlada. Izgleda da će Pašić do­ skora u toj stvari ppzvati sebi na raz­ govor šefove pojedinih klubova. U Beogradu se ne miču. »Narodna Politika« javlja iz Beograda da je poli­ tička situacija nepromijenjena. Vlada želi širi koalicioni kabinet, do kojeg bi se došlo pregovorima sa demokratima. Dr. Smođlaka ne može više igrati ulogu posrednika. Vlada ima većinu mandata. Zapljena jednog programa. Javlja se iz Zagreba od 2. aprila. Današnji službe­ ni list donosi riješenje sudbenog stola, kojim se potvrđuje zapljena programa nove jugoslavenske društvene stranke, kako ga je provelo tamošnje državno odvjetništvo. Izmjene ministara. Na mjesto Ninčića koji je preuzeo ministarstvo trgovine, imenovan je dr. Dušan Peleš, koji je danas primio svoju dužnost. Glas iz okupiranih krajeva. Javlja se iz Zagreba 2. aprila: Jučer popodne odr­ žan je sastanak predstavnika iz okupi­ ranih krajeva na kojem je sastanku pri- I hvaćena slijedeća rezolucija: Usljed u- i pornili glasina koje se posljednje dane šire da bi se jadransko pitanje a naro­ čito pitanje Rijeke i Kvarnera imalo ri­ ješit; ili da se riješi tajnim preliminar­ nim pregovorima između izvjesnih na­ ših faktora i Italije, nastala je u svim krugovima naroda velika iizbuđenost. Tim povodom predstavnici jadranskih krajeva bez razlike stranke pozivaju ovim javno sve narodne poslanike iz okupiranih krajeva da bezodvlačno za­ htijevaju od mirovnih delegata koji se sada .u domovini nalaze vjeran i nedvouman prikaz pravoga stanja stvari te da akcije stvari u svojim klubovima i u Predstavništvu dobiju garancije da se jadransko pitanje ne će preliminarno riješavati na način da bi se tu narod sta­ vio pred gotov čin. Za sakuljene: Ivo Kramarić, Rikard Katalinić Jeretov, Dr. A. Manđić. Milan Marjanović, Šime Picević, Dr. Hugo Vork. Dr. Pavlović — umro. Javljaju iz Be­ ograda od 3. aprila: U subotu 3. 0. mj. u podne preminuo je naprasno ti svom stanu predsjednik privremenog Narod­ nog Predstavništva dr. Dragoljub Pav­ lović. Sprovod u nedjelju u 2 i po sata popodne. Nema više izvoznica. Javljaju iz Beo­ grada od 1. aprila. Izvoz iz države sas­ vim će se regulisati, dok će izvoznice po današnjem sistemu biti dokinute. 1 Crnogorci i Skadar. Na Cetinju odr- i žan je veliki zbor na kojem je narod po- | slije mnogih oduševljeno primljenih go- i — Ali ona želi još ovaj čas s vama govoriti. Izgleda da nije bolesnik«. Rene se zbuni. — »Recite, da ću ovaj čas doći!.. .« Tek što je sobarica izašla pođe i Rene za njom u radni kabinet, gdje je sjedila jedna dobro i ukusno odjevena Turkinja. Kad je Rene unišla, ova ustane i priđe k njoj nagovorivši je francuski : »Gospođice doktor, — reče Turkinja s finim francuskim naglaskom — »ja sam Ifet, kćerka Abdurahmanpaše.« Rene reče svoje ime, a Ifeta nastavi: »Došla sam Vas upozoriti na pogibelj ... Rene problijedi, ali ne progovori ni riječi. Iffeta nastavi: »Ćula sam 0 vama dosta! Vi se borite za slo­ bodu Grka. Ja volim slobodu, ali ne taku, za koju se vi borite." — »Kakol« upita drhtavo Rene. » . ■ . jer se vi borite za slobodu Grka, a proti slobode Turaka . . . — »To ne stoji . . . odgovori Rene — vi ste krivo obaviješteni.« — Sad je suvišno 0 svemu raspravljati . .. Meni je žao da jedna pobornica ma čije slobode dođe u ropstvo. Vi ste izdani . ..« Rene se izmakne korak nazad i prestrašeno upita: — Izdana?! A ko me je izdao?« »Nažalost onaj kojeg ste najviše voljeli pohva­ lio se je sinoć meni, da Vas je morao izdati, da spasi Tursku« .. . — On, on!,.. Nije istina... On koji se bori za slobodu Turaka! » .. .rekao je: ili slobodu Turaka, ili Grka . .. Svi ste izdani... Ja sam osjetila nešto što je jače bilo od mene, osjetila dužnost, da vas spasim .. izora donio rezoluciju u kojoj se Crno­ gorci sjećaju slavne srpske probosti Skadra 1 traže, da se Skadar sa okoli­ nom prisajedini Jugoslaviji. Rusi još uvijek dokaze. »Presbiro« od 1. 0. mj. javlja: danas je stiglo u kraljevstvo SHS. 30.000 ruskih bjegu­ naca, koji su primljeni od strane vlade te cijelog stanovništva i smješteni u naiboljidi listovima u kraljevstvu SHS. Niši težaci prijete. *) Pripreme za konačno riješenje ag­ rarnog pitanja u Bosni i Hercegovini od svog prvog početka iza prevrata — pa sve do dana današnjeg neprestano idu za tim da totalno unište i na prosjački štap bace sve b. h. zentljovlasnike, fer su sve one uredbe, odredbe i naredbe, koje su, od prevrata do danas, u tom pogledu izašle, sve jodna od druge ne­ pravednija i po zemljoposjednike teža 1 ubitačnija. ARo se uzme, kakve se osnove čine u pripremi za riješenje agrarnog pitanja u ostalim dijelovima našeg kraljevstva, 11. pr. u Srbiji, Vojvodini, Dalmaciji i t. d. a kakve opet u našoj užoj domovini Bosni i Hercegovim, odmah će i najve­ ći laik uočiti onu vrlo veliku razliku, koja se neda ni s čim drugim opravdati, osim možda time, da su u svima oslalim pokrajinama i zemljoposjednici i zemljoradnici sami kršćani, dočim su u B. i H. z e m 1 j'o p 0 s j e dnici u ogromnoj većini 90 muslima­ ni, dočim suopet zemljorad­ nici gotovo u istoj tolikoj ve­ ćini kršćani. Ova ovolika nejednakost i otvorena pristranost u radu oko provađanja ag­ rarne reforme i jest ona najteža rana koja b. Ii. zentljovlasnike boli jer se 0datlc jasno vidi otvorena namjera b. h. muslimane — zentljovlasnike posvema uništiti, dočim se ostali zemljoposjednici u drugim pokrajinama ne samo od posvemašnjeg uništavanja pošteđuju, nego im se stavlja u izgled, da će moći vrlo lijepo prosperirati i da će i na dalje u svom posjedu zadržati onoliko zeniHe, koliko im je za ekononisko-gospodar-; stveni razvitak potrebno. I premda — kako već naglasismo baš ova ovolika pristranost najviše boli b. li. muslimane zemljovlasnike, premda su lišeni svih prava i prihoda, od svojih zakonitim putem stečenih zemalja, prem­ da su toni prostom otimačinom njihova vlasnišva bačeni na pr'osjački štap i pri­ siljeni da prodaju i najpotrebnije pokuć­ stvo, da prehrane sebe i svoju porodi­ cu, ipak su oni do sada sve te zulume i nepravde mirno i spokojno podnosili, uzdajući se, da će se u našoj državi valjda naći ljudi, koji nijesu tako zasli­ jepljeni mržnjom prema njima i koji će za volju istine, pravde i tolerancije po­ dignuti svoj glas i na nadležnom mjestu poraditi, da se i b. h. zemljoposjednici •) Ovaj članak primamo na uvrštenje iz izvaiiredakciomh krugova. Rene još jače problijedi i osloni se na zid. lfet.B joj priđe bliže i reče: »I ja sam volila toga čovjeka. . . Danas ga mrzim, jer je izdao jednu pobornicu slobode« . .. Rene se sruši na pod i glasno proplače. Ifeta pri­ đe stolu, natoči čašu vode i klekne do nje. Dvije duše plakale su u isti čas sjedinjene izdajom čov­ jeka, kojeg su obe ljubile... U to se otvorila naglo vrata, na koja je stupio Ihsan Sururzade blijed i ugledavši Renu i nepozna­ tu Turkinju kraj nje, zastane čas, a onda reče grčki: — „Rene, auto čeka dolje na te... Policija te tra­ ži... Još samo čas i možeš umaknuti"... Rene se pridigne, omjeri ga oštrim prijekornim pogledom i odgovori odlučno turski: „Tvoje pomoći ne trebam! Oni koji me je iz­ dao ne treba da me spašava... Ja sam se borila za slobodu i ne ću biti kukavica, da pred tamnicom pobjegnem"... Ihsan ne odgovori ništa. Gledao je čas Ifetu prepoznavši je reče: „Ifet hanum, spasi se ti, jer bi mogli po­ sumnjati".,. Spasi se ti dok je još vremenal.. reče Ifeta držeći jednom rukom Renu, a drugdm pokazujući na vrata: „Spasi se ti, kukavico!.. Ihsan je ostao nekoliko časova blijed i neod­ lučan kraj otvorenih vrata gledajući dvije djevojke pred sobam zagrljene u opasnosti da će ih svaki čas uhvatiti policija, a onda se polagano izgubio... Rene je privukla čvrsto Ifetu na svoje grudi I njihovo se prijateljstvo zapečatilo jednim Iskrsnlm, bolnim poljupcem. (Konac drugog dijela) (Nastaviće se) �Број 143 — Bruj ПРАВДА" — „PRAVDA, втиаиа 3. pečmn smatrati kao pravi državljani odrese, a učitelji da se stave na dispozi­ dupkom sve najodličnijeg našeg svijeta. likom spomenuti i to, da su mnogi od vega kraljevstva, te da se i u njima ma­ ciju vladi. Riječ uzima izvjestitelj prosvjetnog ovih vrijednih poslanika, o kojima se le više računa povede. Za sadanje đake otvoriće se kurs do , odbora g. Sakib Kor kut, koji ističe, tako pohvalno izražava naš vjerski popočetka školske godine, da se usposobe U ovom očekivanju su dakle b. h. da prosvjetni odbor izlazi sa svojim vlavica, ujedno i članovi centralnog od­ zemljoposjednici mirno svoj sadašnji zlo­ u arapskom jeziku (ako će prijeći u šeprediozima uz osjećaj tuge i gorčine, jer bora naše Organizacije. Ta nam činje­ riatsku sudačku školu), odnosno svim kobni udes snosili i nikome ni na mora da povuče konsekvenciju iz sta­ nica daje nade, da će se i ostali narodni umne pade, da se zaprijeti ka­ predmetima, ako žele biti muallimi. nja, kojemu sadanji članovi našeg vr­ poslovi obavljati s istom onakom vru­ Za učenike koji ne bi mogli proći na kovom bunom ili antidr’žavhovnog aiitonomuog tijela uijesu nimalo ćom voljom, s kakovom se po mišljenju nički m i an t idin a s ti č ki m r akrivi, ali ga moradoše prihvatiti da za­ prijamnom ispitu za šer. sud. školu zareis-ul-iilcme — obavljaju vakufski po­ « • ni. priječe potpuni krah. Mi smo primili tražiće se od vlade, da ih primi provi­ slovi od strane ovih istih ljudi i prvaka Naprotiv naši težaci — Srbi predvo­ jednu pustoš, jednu ruinu i finaucijalnu zorno do prvog polugodišta (pri potrebi naše Organizacije. đeni i nahuškani od naših najvećih duši idejnu. »Zaslugom« leđne potpuno bez­ i do konca školske godine), a vakuf će iiaua -demokrata«, koji su od zemljoglave i totalno nesposobne uprave, či­ im platiti instruktora iz arap. jezika na vlasnika oteli i najzadnji komadić slojoj se je nesposobnosti — osobito u zad­ predlog i pod nadzorom direktora te beđiie zemlje, na razbojnički način zanjem periodu njena »rada« — pridružila škole. Saborski se odbor ovlašćuje da fsosjeli čardakove i druge gospodarstve­ i jedna nesavjesna nemarnost, mi danas troškove ovoga kursa, kao i opskrbne ne zgrade, imadu još obraza, da se prestojimo u pravom ćor-sokaku: prihodi troškove odredi, a u tu svrhu će se upo­ kn demokrat, organa prijete javnom ispod najčudnijeg očekivanja, nepokretni trijebiti ušteda na ovogodišnjoj dotaciji. Rahmetli Ćazim. bunom i n a r u š e n j e m reda! m i­ imetak u potpunoj ruini, a zahtjevi tako To je jedno pokriće potreba okružne Danas — prije pet godina — ispustio ra u zemlji samo radi toga, što im ogromni, da im se ne bi moglo ni priumedrese, a drugo bi se našlo u zatvoje svoju plemenitu dušu u cvijetu svoje vlada još nije provela uredbu od 14. fe­ renju vakufskog sirotišta. Ni ovaj zavod ba udovoljiti. bruara ,1920. Predloži prosvjetnog odbora polaze ne služi svojoj svrsi. Predašnja jeupramladosti najveći naš mladi pjesnik, pje­ Pa lijepo. Neka naši težaci na usta sa ovog financijahiog ishodišta i mi sa va šila za vanjskim sjajem, pa je izig­ snik vjere i zanosa, osjećaja I poleta svojih učitelja i huškača prijete koliko bolom u duši moramo da svoj predlog rala i svrhu ovog instituta. Povodeći se Musa Ćazim Catić. koće, te su njihove stvari, samo trebaju stavljamo u pravcu, da se opstanak jed­ za fi-ks idejom, da sirotište mora izvesti Cazim je bio najsjajnija zvijezda na­ i oni i demokrati i vlada i nar. pred­ nog prijeko potrebnbg instituta osigura »cijele ljude« ona je od ovog zavoda na­ šeg literarnog obzorja, saradnik svih stavništvo znati da b. h. zemljovlasnici pravila jedan konglomerat, jedan unina taj način, da se zatvore druga dva, niti prijete sa kakvim narušivanjem re­ koja su manje potrebna i koji se mogu naših književnih listova i revija od »Sakum. Uz mališana od 4 godine, »odga­ da i mira u zemlji ili sa kakvom bunom, ndomjestiti drugim mjerama. Molim vi­ jali« su se šegrti, koji su išli majstorima vremeolka«, »Prosvjete«, »Mlade Hrvat­ ali se ni kada-neće zadovolji­ Izvan zavoda, uz učenike ibtidaijje i os­ soki sabor, da se pri prosuđivanju ovih ske«, pa čak do — »Bisera«. ti sa pristranim riješenjem predloga ne vođi osjećajem, nego da u novne škole odgajani su srednješkolci Podlegao je svojim teškim bolovima agrarnog pitanja i da će u ob­ prvom redu vodi računa o teškom ft-, iz viših i nižih razreda. Nije se pitalo — nestalo ga je, ali je među nama osta­ radu i zaštitu svoj'ih prava kako to djeluje na red j disciplinu u za­ nancijalnom stanju naše centralne za­ vio najživlji spomen, u našim srcima tražiti — pa i naći — mnogo vodu, niti su se uvažavale primjedbe klade. Mi bismo bili sretni, kad bismo jačih argumenata, nego li je stručnjaka, da ta mješavina ne vodi do­ mogli izići sa drugačijim predlogom. ali duboko urezano i najugodnije sjećanje, prijetnja naših zavedenih te­ kako već prije rekoh, mi smo naslijedili bru. Mjesto da se u zavodu goje poje­ a naša je narodna dužnost, da i mj na­ žaka. S. dini zanati, đaci su Siljani na van, pa jednu zaparloženu ostavštinu i hoćeš šem Ćazimu, kao što to čini cio kulturni nećeš moramo da povučemo vrtiće ke­ I se je nesamo onemogućio nadzor, nego svijet svojim zaslužnim sinovima, podig­ stenje za druge i primimo odgovornost 1 i silno kvario odgoj, a disciplina dovonemo i vidljiva znaka uspomeni našega 'za propuste onih, koji u zadnjem času j đena u veliku opasnost. Za vrijeme rata i evakuacije istočnih pobjegoše ispred odgovornosti i poput Cazima, te i našim dojdućlm generaci­ krajeva zavod je držao zatvorena vrata miševa ostaviše tonući brod naše va­ jama ostaviti vječno sjećanje, da se je i nije primljen gotovo ni jedan ftovak kufske uprave. Naša je dužnost, da spa ­ Cesi u Moskvi. Praški listovi donose, medu nama rodio, živio i umro slavni baš u vrijeme, kad je to bilo najpotreb­ šavamo ono što se da spasiti, a uvjere­ da je u Moskvu prispjelo češko izaslan­ I pjesnik ј veliki ralunetlija. nije. Sirotište je u to vrijeme 1 ferovalo ni smo da će narod pravilno ocijeniti stvo, koje treba da sa tamošnjom vla­ vojnike, a gola dječica potucahu se od IZ REDAKCIJE. Radi praznika u ove naše napore i pomoći nam da izvu­ dom pregovara o repartiranju mtemiranemila do nedraga. Zavod dakle već i štampariji naš list ц četvrtak neće izići. čemo iz gliba bar ono što se može iz­ iiili Ceha, kao i o trgovinskim odnosi­ po svom sastavu ne udovoljava potre­ Naš članak u slovenačkim novinama, ma. Lenjin je pozdravio ovo izaslanstvo, ; vući. Polazeći s ovog stanovišta izvije­ bi. Stoga je prosvjetni odbor mišljenja, j Članak koji je objelodanjen u 22. (127.) stiti mi je da prosvjetni odbor u prvom uvjeravajući ga, da Rusija želi, da bude da se ovo sirotište zatvori i predlaže: broju našeg lista pod naslovom »Teško redu polaže važnost na obezbjeđenje ■u najboljim odnosima sa Češkom. 1 .) da se smjesta traži od zemaljske selu, nije lakše gradu« iz pera inžinjera potreba okružne medrese, čiji opstanak Wilson neće kandidirali. »Neuc Freie viade, da se uspostavi dokinuto dušo ­ Celića — kako nam jedan naš prijatelj i pravilan razvoj drži prvom dužnošću Presse« javlja iz New-Yorka: Demanbrižništvo u državnim sirotištima i da naše v.-m. uprave. Ovaj zavod mora na povratku iz Ljubljane pripovijeda tuje se vijest da Wilson namjerava -po prenešen je u cijelosti u slovenačkim treći put kandidovati za predsjednika. J biti u prvom redu obezbijeđen. pa pro­ . se musi, djeca reljevskog. odnosno sutjesjtog sirotišta premjeste u Tuzlu, da novinama. — Po • pripovijedanju istoga, svjetni odbor predlaže na prihvat ovaj WHson — šenuo. Javlja se iz lJariza to sirotište bude na konfesionalnoj bazi neke su se bratske slovenačke novine svoj predlog: od 2. aprila: Predsjednik Wilson zalitii da se u njeg smjeste i sitna djeca vak. bavile i smrću r. Mehmed ef. Šarića Okružna medresa jtva u svojoj posljednjoj noti, da se Sa- predsjednika stolačkog mjensog odbora I .) ima ostati autonoman zavor sa sirotišta; veznici rukovode već ranije postavlje­ 2 .) da se vakufsko sirotište raspusti, i naše organizacije i po njegovoj prirod­ svrhom, da njena donja četiri razreda nim načelom, da Turska anomalija tre­ a njegova zgrada i dotacija upotrijebi za j noj inteligenciji i razumu ispoređivali su budu ravna nižem stepenu srednje ško­ ba da prestane u Evropi. Sjedinjene dr­ konvikt okružne medrese. Sadanji pi। ga sa prvim intelektualcima svoje uže žave bi se radovale kada bi Rusija bila le, a gornji stupanje ravan preparandiji. tomci, koji idu u ibtidaijju i osnovnu I domovine. — Nažalost mi ne dobivamo U tu se svrhu ima isposlovati pravo jav­ predstavljena u Savjetu koji će uprav­ školu, prešli bi kao što je gore rečeno j u zamjenu n; jednih slovenačkih novi­ nosti za oba stupnja. ljati Carigradom i morskim tjesnacima. 2 .) osnova profesorskog zbora za niži ui tuzlansko sirotište, a srednješkolci i | na, pa za to ne možemo redovito ni Sve u smislu svojih 14 tačaka. U svo­ šegrti smjestili bi se na račun »Gajreta«, | pratiti pisanje njihpve štampe. stupanj izmjenjuje se u toliko, da se a) joj noti upućenoj Saveznicima Wilson odnosno »Merhameta« u srednjoškolski O organizaciji šeriatskih sudaca 1 vjež­ u I., 11. i IH. razredu uvodi po dva sata izjavljuje da istočni dio Trakije izvan konvikt, odnosno u šegrtksi konvikt, u benika u Bosni i Hercegovini. Na obja­ pjevanja; b) da se turski jezik počima u ekrigradskezone treba da pripadne Grč­ koju bi se svrhu ustupio sadanji konvikt vu od 24. januara 1920. u »Pravdi« od četvrtom, mjesto trećem razredu i c) ' koj. Izuzima se sjeverni kraj gdje je okr. medrese u Džinmom sokaku. 28. januara 1920. broj 7 pošto se je pri­ da se arapski jezik u četvrtom razredu stanovništvo čisto bugarsko. Edrena i Predsjednik određuje odmor, a javilo preko ’/• šeritskih sudaca i vjež­ restringira od šest na pet sati. Kirkilise sa okolinom treba da pripad­ odmora uzima prvi riječ i izjav­ benika za svoju organizaciju to su ov­ 3 .) Osnova za viši stepen izmjenjuje nakon j ni Bogarskoj kao naknada za gubitak dašnji šeriatski suci i vježbenici u svom teritorija na zapadnoj granici, koje su | se u toliko, da se dodaje: a) pjevanje od I ljuje, da bi vrlo rado pristao na sastarjku 31. marta 1920. držanom u petog do sedmog azreda po jedan sat; zatvorenje darul-mualllminamijenjene da osiguraju strategijski n a, dečim bi se na zatvorenje sirotišta prisustvu gg. šeriatskih sudaca i vježbe­ b) vjeronaku se restringira u petom raz­ položaj Srbije. teško odlučio, »jer je izgubio svako po­ nika, koji su se ovdje desili iz provin­ redu sa 6 na 4 sata, u šestom sa 6 na 3, Grčka se sprema. Javlja se iz Pariza vjerenje u državna sirotišta«. Vlada ni ­ cije, izabrali privremeni odbor za izra­ od 1. aprila. Javljaju z Atene: Grčka u sedmom sa 6 na 4, a u osmom sa 6 ; je prštala na sepacatna sirotišta na kon ­ du dotičnih pravila, od slijedećih lica: vlada preduzma potrebne mjere za oku­ na 3 sata na heftu; c) arapski jezik u fesionalnoj bazi, premda im ade 1.) Ali Riza ef. Prohić, vrh. šer. sudac, sedmom razredu povisuje se od 2 na 3 I paciju Edrene i istočne Trakije. 2.) Jusuf Zijaudin ef. Midžić, vrh. šer. sata i d) crtanje u osmom razredu sni- i slučajeva, da se u tim siroti­ Pitanja francuske demobilizacije. štima Salih vodi pod imenom sudac, 3.) Smail ef. Bukvica, kot. šer. zuje se sa 2 na 1 sat Francuski ministr rata izjavio je u se­ sudac, 4.) Hilmi ef. Hatibovič, šer. sr4 .) Ulema medžiis i sab. odbor ovlaš- jR i s t e. »Merhamet« također nije u sta­ natu, da je iz razloga vanjske politike dac, 5.) Hafiz Abđulah ef. Bušatlić, šer. ćuju se da mogu učiniti eventualnu pro- ' nju financirati ovako sirotište, pa bi pre­ potrebno, da vojni obvezanici godišta sudac, 6.) Hasan Ihsan ef. Kađić, šer. mjenu pojedinih sati, ako se ona pokaže i poručio da se sirotište zadrži, a uštedi 1918. ostanu još nekoliko tjedana pod (Svršiće se.) na čemu drugom. sudac, 7.) Hafiz Sulejman ef. Kulenović zastavom. Oni će biti pušteni kućama potrebnom pri pregovorima sa vladom. | šer. vježb. Odbor će u što kraćem vre­ Izmjenu osnove predlaže prosvjetni i u prvoj polovici mjeseca juna. menu pravila izraditi i skupštinu saz­ odbor na temelju zaključka stručne an­ Kijev razoren. »Jut. List« donosi: vati. \ kete, u kojoj su sudjelovali: direktor i I »Associated Press« javlja iz Varšave, S a r j e v o, 1. aprila 1920. jedan profesor moktebi nuvaba, upravi­ da dnevno stižu onamo na tisuće ruskih AH Riza Prohić, šer. sudac, telj i jedan profesor okružne medrese, i židovskih bjegunaca iz Ukrajine, koji H. A. Bušatlić, šer. sudac, direktor Mulabdić, te jedan nastavnik bježe iz kilevskog područja. Bjegunci Smaii Bukvica, kot. šer. sudac. darul-muallimiria (njegov upravitelj bio Urednik »Obrane«, glasila muslimanske pripovijedaju, da je Kijev uslijed nepre­ Oteli svu zemlju, pa hoće i vola. Pred je zapriječen doći). Pokriće medreskih »narodne« »stranke«, razgovarao je s stanih borba između boljševika i Ukra­ godinu i po dala je Dževa supruga Sapotreba prosvjetni odbor nalazi u ukireis-ul-ulemom medu ostalim i o radu jinaca gotovo posve razoren. Bjegunci lihbega Tulića iz Sarajeva na neprekid­ uću darul-muallimina, jer ovaj zavod novog vakufskog'sabora. Reis-ul-ulema nalaze se u velikoj bijedi. no moljakanje Stjepana Popovića iz Tr­ ne udovoljava svojim zahtjevima. U nje­ rekao mu je, da vakufski sabor ima da nova istomu jednoga svoga vola, jer da mu je naime samo 24 đaka (7 u četvr­ riješi mnoga pitanja pa pri tom osobito ovaj nije imao čim niti da zemlju zaore. tom, 7 u trećem i deset u drugom go­ naglasio, »da ovaj sabor poka­ Za istoga vola davali su joj tada 200 K, dištu) tako, da pojedini đak stoji vakuf zuje vrućevolje d-a svojoj za­ nu ona ga nije htjela prodati, nego ga je daći u d o v'o 1 j i«. Uz to je još dodao, po četiri hiljade kruna radi samog ho­ Stjepanu dala, pošto je on njezinu zem­ da tu volju opaža »kod svakog po­ norara svjetovnih učitelja, da i ne go­ IH. sjednica. lju obrađivao, a osim toga obećao joj, jedinog člana« novoizabranog od­ vorim o potrebama muderisa, opskrbe da će joj vola dobro gledati i timariti, bora. i drugih troškova. Ovaj zavod ne udo­ Sjednicu od 3. o. mj. otvara predsjed­ a njojzi ga odmah povratiti, čim ona Nas ova konstatacija našeg vjerskog voljava ni obzirom na vjersku naobraz­ nik g. reis-ul-ulema u 9 sati prije pod­ bude željela. Međutim Stjepan je umro glavara osobto veseli, jer nam daje na­ bu svojih učenika. Ističem za primjer, no. Prva tačka dnevnog reda, izvještaj i ona je zatražila svoga vola. Stjepanov de, da će se teško stanje, u kom se do da ti đaci .u ogromnoj većini nijesu u opunomoćenika sabora za vođenje dis­ amidžić Simat nije htio ni da čuje. Kad sada nalazio vakuf, dati popraviti. No stanju da polože prijamni ispit u šeriatciplinarne istrage proti g. Arnautoviću. su kašnje džematbaša iz Trnova i Muova konstatacija zaslužuje da se istak­ skoj školi, pa ni onda, kad se od njih Ova je stvar riješena u tajnoj sjednici, jaga Murga u istu svrhu došli, Stjepan ne i iz još jednog razloga. Ona je naime zahtijeva najobičnije poznavanje pravi­ te |e g. Šerif ef. Arnautović jednoglasno je i njima rekao, da ne da vola. Poslije izvrsna svjedodžba vodstvu naše Orga­ la aranskog jezika (padaju i iz »avamirazriješen od službe vakufskog direkto­ toga istim se poslom u Trnovo zaputio la«). Stoga prosvjetni odbor predlaže, nizacije i njenim mjesnim Odborima, ko­ ri. Na ovoj sjednici su bili prisutni svi ji su vodili agitaciju, da se u vakufski muž joj Salihbeg, ali ie Simat i njega da se ižh'brani Člknovi sabora i sve šestorica odbio. Nakon toga ona je Simata pre­ Darul-muallimin sabor pošalju ovakovi poslanici, koji, muftija, te g. rels-ul-ulcma. dala sudu, pa kad je bilo na ročištu pred uzgred budi rečeno, svi pripadaju na­ dokine koncem ove školske godine i da Iza ovoga predsjednik progiašuje sjed­ sudnicom, Simat je rekao, da joj je šoj Organizaciji. Vrijedno je ovom pri­ njegova dotacija ide u korist okr. menicu javnom, našto se galerija napuni Domaće vijesti »сгавшхжаиитаивиетвдаизжжп Poiitičhi p?EglRd I Reis-ul-ulema o vakufskom saboru Iz vakufskog sabora. �Стран« 4. Stran« Број 143 Broj ПРАВДА* — .PRAVDA* hizmct činio kao dječko nekoliko go­ dina, pa da će sada za to zadržati vola, na što su mu same njegove komšije tom prilikom rekli, da ga je ona za to hra­ nila i odijevala, pa da to nije pravo. Poslije toga pred sucem je Stjepan re­ kao da ona uopće nije dala odraslog vola, nego samo tele i da ga je on odhranio. Kada se vidi da Stjepan već svojim izjavama šara, pa se uzme u ob­ zir još i navode spomenute hanume, da je ona Stjenpanovu ocu poklonila jed­ noga vola da ga prodaju prigodom nje­ gove smrti i time ga ukopaju, onda mo­ žemo reći, da bi jedino zadovoljavala o■uda, kojom bi se imao vo povratiti nje­ govoj vlasnici. Dr. Latinović, referent za određiva­ nje cijena kod policajrie direkcije, poz­ nah junak iz 1914., bivši zamjenik dr­ žavnog odvjetnika jedan je od najistaknutijdi dušmana muslimanskih medu »demokratskim« junacima u Sarajevu. Pored <?ne surovosti koju svakom prili­ kom pokazuje praina muslimanskim strankama u više je navrata do sada pokazao i svoju vještinu »korzikanskih bandita« gdje je zaveo i na mrtvo ime isprebijao po kojega muslimana. Mi smo šutjeli sve do slučaja koji se zbio ovih Jana kad je »junak« Latinović sjedio u jednoj gostioni gdje su još u jednom društvancu bili prisutni i trojica musli■ -"»đu njima i poštanski listonoša Baljić. Naravno kao i svaini nw «Y? 00 2 sata i ove se noći svirale isključivo za kavalira Latinovića, koji kneževski troši (međutim on je samo referent za određivanje cijena), pa kada se delija ponapio bacio je oko na grupicu musli­ mana i pozvao spomenutog Baljića da i malo iziđe na van, jer da ga neko zove. Cim je nesretnik iz vrata gostionice izi­ šao Latinović ga je ošinuo dva puta kandžijom tako, da se Baljić odmah sru­ šio, a on je onda nastavio i dalje svoj živinski čin. Pripominjemo, da mu je pri tom pomagao i poticajni či­ novnik Maksimović i svi stražari koji su se u blizini nalazili. Baljić je na smrt isprebijan, pa kad je počeo izdisati, on­ da fe u pomoć prizvan dr. Sattler, koji je nesretniku pružio prvu pomoć. Kada su i druga dvojica Baljićevih drugova (muslimani) izišli da vide što je s Baljićem i oni su od istih napadača napad­ nuti i izmlaćeni bili. Premda su u sta- I rom i srednjem vijeku krvave žrtve | utaživale strast pijanih silnika, to mi — ; ako smo »u Evropi« — danas ne do- ; zvoljavamo. Napominjemo, da isti taj Latinović stalno pravi smetnje i našim trgovačkim i inim poduzećima, pa upozorujemo nad­ ležne, da ovo stvorenje sa onoga mje- i sta uklone, da ne moramo zbog svake individue praviti cijela pitanja. Imamo o njemu još koješta notirana, ali zasad i čekamo na riješenje ovoga slučaja i energično tražimo disciplinarnu istragu i kazneni progon kako protiv Latinovi­ ća tako i protiv Maksimovića i svih u gornjoj stvari upletenih stražara. Na adresu poticajne direkcije. Opazili smo u subotu (3. o. mj.) kada ie kato­ lička procesija u 5 sati po podne gra­ dom obilazila, da su stražiri musliman­ ske vjere pri prelaženju »neba« ispred njih isto kao i nemuslimani također sa- ■ lutiraii. Pitamo: Je li to naredbeno? A- I ko stražr pri tomu »mora« (?) saluti- ' rati, onda tražimo od pol. direkcije da > u ovim slučajevima nikada jednoga mu­ Hrana za radnike. Javljaju iz Beoslimana ne komandira, gdje bi ovaj bio na takav čin nukan; a ne n. pr. kao u | grada od 1. aprila: Ministarstvo za soI cijalnu politiku tražilo je od centralne subotu, da su na raskršću pred kava­ nom Central od 6 stražara bili peto­ I uprave da odredi izvjesnu količinu hra­ ne za nezaposlene radnike. rica muslimani. Kod sprovoda je malo drugačije. Ako se u onom pozdravu ho­ će da oda zadnja počast onome mrtva­ cu, onda ništa ne prigovaramo, ali ako se to čini po propisima kršćanske crk­ ve kao odanost mimo prolazećem krstu kao znaku kršćanstva, onda kao inuHmani ni to nemožemo dozvoliti. — Na­ ravno, u uzdržavanju reda na ulici, za koji se policija brine pri kršćanskim Primamo iz Nevesinja: Na 2. aprila sprovodima uopće kod policije u obzir ove godine idući iz Mostara napad­ ne dolaze naše džennaze, pa se skoro nuti od pljačkaša kod sela Lakta Alija svaki put desi, da koja kola ili seljak i Masnija Kurt iz Mostara, te Omer Desa tovarima potpuno rastrga povorku mić iz Lakta. Zadnja dvojca teško ozli­ jedne džennaze. jeđena. Pljačkaši bijahu Milan Račić iz Dakle kao u ovim nabrojenim, tako i u mnogim drugim stvarima sličnoga Zimalja kod Mostara i Vidak Snjegović karaktera tražimo bezuvjetno od poliiz BudSavlja kod Nevesinja. cajne direkcije sasvim nove i nepristra­ Mjesni odbor. nosti odgovarajuće instrukcije za poti­ cajnu momčad. Mi ćemo ubuduće i ovim Stvarima posvetiti malo više pažnje. Pri zaključhu lista. Opet hrv u Hercegovini. Kampusova pekara za činovnike. — Službeni list »N. j.« isto tako i »J. L.« — donijeli su noticu na 26. i 27. marta pod naslovom »Za siromahe i činovnike u Kampusovoj pekari...« Ovu smo noticu pročitali nekoliko puta, ne vjeru­ jući, da li je na snu ili na javi, tim više što se ovo događa baš sada, kad je na čelu naše vlade dostojan i ponosan sin ove zemlje. Uvai тсгпатсипк pozna­ tog ortaka bivšeg zloglasnog Šarkotića ne slaže se sa govorom gosp. predsjed­ nika zemalj. vla.de Dr. Srškića, što ga je izgovorio činovništvu. Da se ovo dogodilo za Solina pašaluka ne bi se na ovo ni osvrtali, znajući da su Sola i Kampus na jednoj deredži. Ova je notica uz prkos materijalno sla­ bo stojećeg činovništva uzbunila i po­ vrijedila osjećaj i ponos priznatog spo­ sobnog b. li. činovništva. Za ovu bruku i sramotu dužnost bi bila gosp. predsjednika vlade, da pozo­ ve na odgovornost glavonje i reponje našeg zloglasnog ureda za prehranu, obrt i trgovinu, koji su sa svojim ne­ savjesnim postupkom dozvolili lihvari­ ma i bezdušnicima da truju i ono što još zatrovano nije. Svim onim u prehrani i onim sposob­ nim (!) u obrtu i trgovini, glave se cr­ vene kao čukundruci a vratovi su im jadniji nego u tovnika bikova, godi ova­ ko vrijeđanje njihovi kolega. Cinovništvo će se istom tada iz lih­ varskih pandža kurtarisati, ako se pre­ hrana, obrt i trgovina dade u ruke spo­ sobnim, savjesnim i nepohlepnim ljudi­ ma koji se neće dati tako lahko pod... Trešeljah Otkako je doSao na vladu novi predsjednik Siikić, ja sam u zavjetrini odahnuo. Niko »s ne napada, u ni „Pravda" no traii vl*e мојо glave. 8ada je svima napokon jasno, da sam ja «атпо „činovnik44 i da me se kao činovnika niSta ne tiče promjena na vladi. Sada sjedim čvrtćo а sedlu pokriven Srkkioom i Pribićevl«em, а ја шеЗнНт radim „objektivno" ovoj či­ novnički posao po najboljoj savjesti — otkidam od muslimana Sto god viši mog-o, na khrist evejih pravoslavnih. Šćepan Grđić, I ja sam malo otpočinuo. Kao da ва polak« zaboravlja onaj moj famozni »kultame-tolerantni“ povik muslimanima u parlamenta: „Daela smo vas trpjeli 500 godinal". Ipak, Ksepane, ntošenie 80 nadati da će nas , Turci" u ovoj gunguli zaboraviti i da ćemo ostati neopačeai i dalje. Dr. Krulj. Da ni i nijo Šce, no znam ito bi od mene bilo- Dr. Latinović. Skromne želje; Da mi je biti samo 21 sata neodgovorni dik­ tator: 1. spalio bih prokleti tuzlanski skis; 2. uzdigao bi sve detektive da uz pomoć po­ ticajnih рава pronađu tko mi je ..ukrao" „na­ čelo i politički moral"; 3. otpoetio bih bez mirovine sve one, koji mi OBujetiče „peti rang"; 4) zaprijetio bih u zakona amrtaom кавпож svakom, koji spomene o тејој prošlosti — da jače, a urednike novina, koji ovako stvar! depišu, kaznio bih doživotnom tamnicom. F. „vallahi* bi onda bio pravi — beg BHašimbeg“ SUMORNE MISU. Senatski ват sudac, mnFeaik, ilan odbora nMuU&* etranke, i td. a ipak su moja četiri sastavka ostala bez »dgovir«. Čudni su ovi „Karkutovci44 eko nazovi „Pravdu*. Hfz M. Jakić, ptdalj ćoee, lakat ambicijo. Šuti, iet!, UeU alatni, Ahmo će ti, в o r d e dati« li em je franko, hem je tatli,l em je gorko, hem ncbahtli. Dr. NOVO. Zaliha kalendara .Pravde* je na izmaku. Pohitite sa narudžbama« Oglašujte u „Pravdi" Wilhslm F. Tiefenbach uvoz i izvoz hem. tehničkih proizvoda, Bsijeh I. MUSLIMAN star 25 godina sa četiri razreda srednje škole, traži mje­ sto kao privatni činovnik uz po­ voljne uvjete. Upitati u administra­ ciji lista. 73, 1—3 1 j i Bdvokatsku kancelariju otvorio je u Trav­ niku advokat Dr. SulBjman fllBckavić Dužnost bi bila gosp. predsjednika, da naredi, da se provedu izvidi o nekim či­ novnicima ko su i šta su; kako su mate­ rijalno stojalj prije 1914. i kako sada stoje, upada u oči tim više što često dobivaju pismene prijetnje baš od onih individua s kojima su imali ališveriša. Njihovo razmetanje, nošenje, trošenje i t. d. na ovom vaktu sa današnjom pla­ ćom tuhafli izgleda; a osobito još kad se i kuće kupuju. Na koncu, da nije počemu ovaj merhainet Kampusove pekare šamar ili tuš govoru g. predsjednika vlade od stra­ ne giavonja ovih ureda kao demokrat­ ske ostavštine. I Preporučuje na veliko: Bezina I goreće žeste nadomjestak, laštila za cipelt viksa naftalina, i uljene i suhe boje, pa/ rafina, firnisa, lanenog, sikativa, brunolina, ta­ kova, bijeli terpentin na­ domjestak, toaletne sa­ pune, glauber soli, alauna itd. te skladišta pudera, parfuma i kosmetičke robe t. t. E. M. Zahtjeva)te cjenovnih V. ■ ------------------ 4 Riblji zejtin najbolje vrsii ima na skladištu u originalnim pločama Centralna drogerija Glusmann & Co. sada ЈЗгдеа Šahinagić, Sarajevo S t ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Muslimanska Centralna Banka za Bosnu i Heregovinu đion. društvo u Sarajevu. — Podružnia u Tuzli. Potpuno isplaćena dioničarska glavnica K 5,000.000. Pupilarno siguran zavod. —- Prima uloške na uložne knjižice i na tekući račun i najbolje ukamaćuje. —■ Ulošci preko K, 8,000.000. Uzima u pohranu svake vrste vrednote. — Izdaje kreditna pisma. Daje sezonske i razne druge kredite. — Izvršuje burzovne naloge najkulantnije. Obavlja sve bankovne poslove nejbrže i najpovoljnije. 47 O4w?oral wHatk: M. S«J*nlr<u ' »Mili; Odbor M. 0.« fšueparila D. & A. Kajoa, 8ша|«т.. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b32f2ba6eebf54ee3766d19ca19024dd.pdf f74d50e144006fb22faffb3cc91d88f6 PDF Text Text Poštarina u gotovom plaćena PRAVDA ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУГДИМЛМСКЕ ОРГАНИЗАЦИЈЕ. Broj 39 (144) Sarajevo, subota 10. aprila 1920. (17. redžeba 1338.) POJEDINI BROJ Izlazi subotom, utorkom i četvrtkom. Uređuje redaiiciani odbor. Pret. lata godiš. 120 kru­ na, na pola godine 60 kru­ na. Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. Telefon br. 124. Čekovni račun pošt štedionice 1119. Godina II. seobu bdio — došli u još teži položaj,, — Jesmo ii, Hadži Reis efendija, u nego li su sada. tom komentaru rekli štogod netaćno o i — To je sigurno. Njihov bi položaji Vašoj osobi? — Nijestc. Konstatacija, da me je Vaš Iz Velike Kiaduše primili smo ovaj stanicama naloženo bilo, da se kod istu­ i postao možda onakav, kakav je prije к. 1912. bio položaj muslimana oko Niorgan u najkritičnuim časovima uzeo u brzojav od 6. o. mj.: »Jučer su seljaci pa obrađivanja kako muslimani tako 1 zaštitu, sasvim je tačna. iz Glinice pod vodstvom popa Davidopravoslavni u zaštitu uzmu. Jučer su | ša, to će reći možda nešto malo bolji nego Cigana u drugim državama. — Kaže se, da ste Vi pokrovitelj mu­ vlća i Đoke Karanovića s puškama i posjednici ove svoje zemlje počeli ob— Mi se, Hadži Reis efendija, nadaslimanske težačke stranke. To se izvo­ bombama navalili na muslimane pećke. rad.vati, ali su na njih navalili dobro­ | pio da će se i u našoj državi naći širodi iz te činjenice, da je Vaš sekretar 1 musl.man mrtav 1 više ranjenih. Uvoljci sa bombama i puškama, te ih ras­ Mahinić jedan od glavnih pokretača te pravoe vlasti, upozorene, nijesu htjele tjerali ubivši jednog muslimana na smrt, J kogrudnih ljudi i dalekovidnih pranove »stranke« i da se njen organ krvoproliće predusresti. Opširno izvje­ a dvojicu teško ranili. Žandarmerijske : vih patriota, koji će uvidjeti da je u »Glas Težaka« ekspedira iz Vašeg (rlšće si jedi. Mjesna J. M. Organizacija.« stanice ne poduzimaju nikakovih kora­ i interesu cijelog našeg troimenog narojasetskog) ureda. ka protiv krivaca. Stvar je saopćena I da, da se sa muslimanima postupa kao — Političko osvjedočenje mojih potbrzojavno predsjedniku zemalj. vlade. I sa pravom braćom, a ne kao sa bes­ činjenih činovnika mene se ništa ne ti­ pravnim robljem, kako bi se možda moU istoj nam stvari iz Cazina od 8. o. Mjesni odbor.« ■ glo zaključiti iz uredbe o beglucima, što če. Za osnivanje težačke stranke sa­ ♦ mj. brzojavljaju: »Zemlja zvana Pećka ju je demokratska vlada upravo pred znao sam tek kad su došli izaslanici na u kat. općini Vrnograč Glina bila je poU toj je stvari i, »Hrvatska Sloga« od čas svojega pada prošmuglovala. pouzdanički sastanak. Neki su me te­ dijeijeiia beskućnicima muslimanske 1 8. travnja br. 74. pod naslovom »Krvo­ — Ja se, nažalost, dobru ne nadam, žaci pitali kako da se drže prema toj pravoslavne vjere u к. 1897. i na njih proliće u bosanskoj Krajini« donijela iz­ jer u naših takozvanih državnika novoj stranci, a ja, vjeran svomu vangruntovno prenesena. Uz sjetvu jesen­ vornu, tačnu i opširnu informaciju i pre­ vidim malo pravih državničkih vrlina, stranačkom stanovištu, niti sam ih od­ ske pšenice počeli su dobrovoljci istima dodžbu ove nebratske pojave, a mi a mnogo stranačkog smisla. Preča im vraćao niti sam ih nagovarao da po­ braniti rad i opstanak na ovoj zemlji. sumnjamo, da to nije moguće početno je, izgleda, stranka, nego država. sjete onaj pouzdanički sastanak. Da se Muslimani Iz Pećke tražili su od vlasti, djelo one »kompletne oružane divizije«, — Vi možda imate pravo, Hadži Reis list »Glas Težaka« ekspedira iz mog da se u zaštitu uzmu za sadanju sjetvu. koju nam je u ime Saveza dobrovoljaca efendija, da u našoj državi ima podo­ ureda, to čujem prvi put od Vas. Kotarski ured u Cazinu uzeo ih je u za­ na težačkoj skupštini u Sarajevu nago­ sta takovih malih državnika, kojima je — Je li Vam poznato, Hadži Reis štita iako, da je onomašnjim žandarskim vijesti Risto Bogdanović. efendija, ko širi lažne i posve neosno­ partijski interes preči od državnoga, ko­ jima partijska snaga više imponira, ne­ vane glasine, da naša organizacija radi na tom, da Vas svrgne sta stolice reisgo najjači argumenti. Nama i ta okol­ ul-uleme, a na nju da digne jednog od nost daje povoda, da snagu naše Orga­ nizacije što budnije i brižnije čuvamo, svojih pristaša? Ko širi takove vijesti, ja ne znam. jer smo uvjereni, da pri takovom stran­ Ispred Centralnog Odbora naše Or­ Г kako je izižla ona nepravedna uredba čarskom raspoloženju kod naših držav­ Što se moga mjesta tiče, ono će možda ganizacije poslata su ovih dana trojica i o otimanju i slobodne zpmlje, kao i kmei onako biti ubrzo ispražnjeno, te ako nika možemo opravdane težnje musli­ delegata našemu vjerskom poglavici ' tovske, iz muslimanskih ruku, od on., mana najlakše obraniti jakom silom je­ ko reflektira na ni, nek se malo strpi, presvj. g. reis-ul-ulemi Cauševiću, da ' doba dobivam više vijesti o sukobima dne jedinstvene muslimanske stranke. borba mu je protiv mene suvišna i ne­ se s njime porazgovore o prilikama u ! i navalama čak i na muslimane težake. Mi se nadamo da će nam objektivni i potrebna. kojim se sada nalazimo, te o njegovu ; Izgleda da je ta uredba dovela nemuslinepristrani posmatrači našega rada pri­ — Naša Organizacija, Hadži Reis estanovištu prema našoj Organizaciji i i maiiski dio naših zemljaka do uvjere­ fendija, okupila je gotovo sve muslima­ znati, da smo i do sada u ovom smjeru nja, da se sve muslimansko dobro moonim muslimanskim »strankama«, koje ne Bosne i Hercegovine u svoje redoštogod uspjeha polučili. pred kratko vrijeme otpočeše svoje dje­ I žc slobodno otimati, pa kad se musli— 1 ja vam to priznajem. Sigurno je, ■ ve pa je razumljivo, da se u tako olovanje. G. reis-ul-ulema primio je vrlo i mati težak neće mirno da pokori toj otigromnom broju budi može naći pogdjeda se je stanje muslimana poboljšalo ljubazno naše izaslanike te je oko dva 1 mačini, onda dolazi do toljaga j sjenakon što ste vi proveli svoju organi­ ’ koji pojedinac, koji možda nema najbosata proveo s njima u razgovoru -o is­ i kira. zaciju. Mogu reći da je i moj položaj j Ijeg mišljenja o Vama i Vašemu radu, — Jeste li i Vi, Hadži Reis efendija, taknutim pitanjima. Mi ćemo pokušati postao čvršći, nego je bio prije prove- I i da bi taj ili koji drugi pojedinac rado ! obaviješteni, kao što smo i mi, da je da u kratko prikažemo taj razgovor: sjeo i na stolicu reis-ul-uleme. No iz denja Muslimanske Organizacije. — Jeste li i Vi, Hadži Reiscfendiia, ; uredba o beglucima ogor.ila i druge — Iz ove izjave. Hadži Reis efendija, , toga se ne može zaključiti, da ie naša proizlazi, da Vi stojite u istom prijatelj- |< Organizacija proti Vama. obaviješteni da su se i u zadnje doba ■ muslimane osim onih, koji su njome diizvršavali napadaji na ličnu sigurnost I rektno oštećeni? — Niko pametan niti je to zaključio, skom odnošaju i da ste isto tako dobro i I -0 duševnom raspoloženju onih muslimana i jeste li šta poduzimali u raspoložen prema našoj Organizaciji, . niti će zaključiti. Ja najmanje. Ja sam i malih posjednika, koji su ovom ured' već rekao, da nema niti je bilo kakova ovom pravcu? kao i prema drugim muslimanskim jaza između vaše Organizacije i mene. — Obaviješten sam. da se u Sandža­ । bom dovedeni na prosjački štap, ne tre- i strankama, i da je izmišljotina, da po­ ba ni govoriti. Ali i drugi muslimani j stoji nekakav jaz između nas i Vas. Ja sam čak i onda, kad sam u orgaku i Makedoniji hapse i proganjaju mu­ uznemireni su silno ovom uredbom, jei i n u vaše stranke napadnut radi pitanja — Ja toga jaza nisam nikada osjećao, slimani, jer su tobože u nekakvoj vezi ne znaju kad će se i gdje će se zausta- ' a u više sam prilika i vama i vašim ji nošnje šešira, znao, da to nije mišljenje, s mladoturskim komitetom j da tobože viti ovo nerespektovanje narodne prav- i protivnicima kazao, da sam ja kao vaš i vaše Organizacije, nego pogrešno mišspremaju nekakovu protudržavnu ak­ ne svijesti o privatnoj svojini, pogotovu ’ vjerski poglavica, izvan i iznad stra- :i ljenje jednog pojedmea. ciju. Ja sam se zauzeo za ove nevine kad se ovakove uredbe, kojima se dira — To ste bez sumnje imali pravo. naka. Ja cijenim i vaš i njihov realan i i ljude obrativši se na jednog našeg mi­ u privatno vlasništvo i u imovinu na­ po muslimane koristan rad te s«um spre­ ‘ Hadži Reis efendija. I Centralni Odbor nistra, s kojim se lično poznam, pis­ ših humanitarnih ustanova (vakufa) do ­ i naše stranke jednodušnog je osvjedoman potpomagati vas na tom hairli pumom, u kojem sam ga upozorio, da se nose i provode samo u onim krajevima i čenja, da naše pristaše žele, da se o tu svim svojim silama. ovakovm nepravednim postupkom na­ naše države, gdje su muslimani vlasni­ — Vaš intervju, Hadži Reis efendija, ' našem vjerskom poglavici piše u našem vraća samo voda na mlin neprijatelja što ste ga dali uredniku »Obrane«, ra- 1! organu po prilici onako, kako je pisano ci imanja. Da vam pravo kažem, ova­ naše države, a da se tamošnji muslima­ kove nasilničke mjere mogle bi dovesti zumjeli su neki tako, kao da Vi želite j1 u zadnjem broju »Pravde« i da su člani, koji ne traže ništa osim pravde, mo­ široke muslimanske mase napokon u da se naša Organizacija po malo ras- i novi naše stranke sa zadovoljstvom gu HJepim načinom i pravednim postup­ takovo jedno očajno duševno raspolo­ pratili energični istiip našega lista u Va­ pada i prelazi pod vodstvo Halilbašića kom učiniti najpouzdanijim stupom na­ šu obranu u najkritičnija vremena. Što ženje, da bi lahko moglo doći i do ise­ i Bašagića. šeg kraljevstva. Ovakovih političkih ljavanja iz domovine, do čega bi mož- i se tiče tretiranja vjerskih pitanja, kao — Komentarisati može kako ko hoće, pnogona ti nas ovdje u Bosni nema, ali što je pitanje nošenja šešira, i Central­ da već i došlo, da su saobraćajne pri­ ali ja to niti sam mislio, niti rekao. U nažalost ima još uvijek razbojničkih i like bolje i stanje u drugim Islamskim ni Odbor naše stranke misli da takove ostalom i vi ste u »Pravdii« komentaripljačkaških napadaja na pojedince, kao teme nijesu zgodne za jedan politički zemljama sređenije. sali taj intervju i došli do zaključka da što je bio slučaj neki dan u Bišini kod list, te da se mogu i bolje i uspješnije — Mi smo, Hadži Reis efendija, miš- ■ je smisao moga intervjua, u koliko se Ncvesinja na četvoricu muslimana i ne­ raspraviti na drugom mjestu. Nije li. tiče naših muslimanskih stranaka, taj, ljenja, da bi to bila jedna golema narod­ koliko dana prije toga kod Bileće na na nesreća i da bi preostali muslimani I da ja jesam i da ću ostati izvan i iznad 1 Hadži Reis efendija, ona bilješka u kolara Selimovića, o kojim ste slučaje­ »Pravdi« o Vašem stanovištu u pitanju — a i tih bi i pri najjačem pokretu za 1 svih stranaka. vima uostalom vi u »Pravdi« pisali. Od Krv u Krajini. Naš razgovor s rais-ul-ulamom. MiKlimansha trgogačha i obrtnička tanin za Bosnu i Нггеедо?1пи (d. đ.) u Sarajeva. I Dionik . Bavi sa svim banasviil^ naslovima. Obavlja uplats I UHOvčenja u kraljđvstvu SH5, I u Inozemstvu. Prima ulošlm na uložne knjižice 11eliuće račune I uitaniaćuje Ih nalpavoljnije. Obavlja svu misiiiačnspDslovs i burzovne naloge glavnica H з.ооа.воа Gaje sezonske I apro«izaci|sks kredite. — Hupujs i nrodajz sredio, valute I Briiednosne papipc svih vrstu. R 0 Б li 0 0E3ELEHJE kupuje i prodaje sve vrste robe, a poglavito sv: životne namirnice. Kancelari ja: Kralja Petra ulica 2 prizemno, lijevo - Brzojavi: Trgovačka ban *a, Sarajevo - Interurkan telefon: �otrana 2 Страиа nošenja šešira dala povoda, da ne od­ govorite na pitanja, koja su na Vas stavila dvojica izaslanika našega organa prigodom intervjua sa dopisnikom »Glasa Naroda«? —• Nije. Na neka od onih pitanja mi­ slio sam svakako odgovoriti, na druga po mom mišljenju nije bilo oportuno odgovarati obzirom na moj položaj i na prilike, u kojima se danas nalaze mu­ slimani naše države. Uredništvo je po mom mišljenju trebalo sačekati moj od­ govor pa onda objelodaniti zajedno i pi­ tanja i odgovore. Kad je mimo običaj prije vremena iznijelo sama pitanja, nljesam smatrao nužnim, da odgovorim ni na ona pitanja, na koja sam mislio odgovoriti. — Dozvoljavate li, Hadži Reis efen­ dija, da današnji naš razgovor u kratko prikažemo našoj čitalačkoj publici? — Zašto ne? Mene će samo veseliti, ako će iz ovog .razgovora i oni pojedin­ oj, koji su možda držali da sam ja prc— tivnlk vaše stranke, doći do zaključka, da to nikako ne odgdvara činjenicama. Razgovor se po tom razvio o radu vakufskog sabora, te su tom prilikom naši izaslanici zahvalili svomu vjer­ skom poglavici na njegovu pohvalnom sudu o novim saborskim članovima. Go­ vorilo se i o pitanju sudjelovanja musli­ mana pri sastavu bosanske vlade, na­ dalje o načinu, kako bi se najbolje mogli zaštitit: Interesi muslimana naše države i o nekim drugim manje važnim pitanji­ ma. Po tom su se naš izaslanici rastali od svog vjerskog poglavice zahvalivši mu što ih^je tako srdačno primio i najpripravnije im dao odgovore na sva po­ stavljena pitanja. Reis-ul-ulema zahva­ lio je -našim izaslanicima na posjeti i iz­ razio želju, da mu češće dodemo. Sarajevo. 9. aprila. Težačka skupština, koja je održana 28. pr. mj. u Sarajevu kao »isključivo« staleška našla je odjeka u našoj štampi, a mi smo namjerno čekali, dok svoja izvješća donesu listovi drugih naših pol. stranaka, jer smo se nadali, da će jedna politička delikatesa i jedan protadržavni istup biti od -izvjesne skupine naših političara i njihovih organa prešućen, dok smo se nadali, da će bar neko -i taj rtinmenat makar naglasiti. 1 nitko, slo­ gom nitko toga nije učinio, i ako su svi prisutni bili svjesni jednog teškog protudržavtiog delikta. Četvrti govornik na toj skupštini d obrovoljac Riđo Bogdanović u ime Saveza dobrovoljaca ističući osobite simpatije ovili za seljake, tražeći pot­ punu otmicu svake česti posjeda nehrlšćanskih posjednika bez ii najmanje o, štete za to, obećaje seljacima u njihovoj borbi 15—20 hiljada dobrovoljaca koji sačinjavaju, kako on reče, »jednu kompletmi diviziju, spremnu svakoga mo­ menta da prihvati za oružje«. Dakle po­ slije onih vatrenih riječi predsjednika ove skupštine — također i predsjed­ nika Saveza dobrovoljaca Mike Vidako■ v-ica gdje se govori, ua seljak ima svoja i »prava« dobiti t>a makar i krvlju i aok I u isti čas padaju ii mase povici »Samo Sa krvlju!«; pa-poslije riječi Kiste Do­ kida, urednika »Težačkog Pokreta«, ; gdje se privremeno Narodno Predstav­ 1 ništvo naziva cirkusom u Beogradu (i nakon predsjednikovih riječi, da skup­ ština nema nikakove političke boje), gdje Dokić naziva Jugoslavensku Musliman­ sku Organizaciju strankom zlikovaca, gdje se imenom spominju samo pojedini muslimani kao krvni dušmani težaka i spominje se samo jedna muslimanska politička stranka kao protutežačka, dok se imenom nije taklo nijednog hrišćanskog zemljovlasnika, niti je spomenuo druge političke stranke; dakle poslije toga kada su potpuno razjareni duhovi mase dolazi dobrovoljac Bogdanović i obećaje seljaku oružanu pomoć. Kad su odmah za tim zasuli povici: Ubit-- ga kad na gumno -dođe! Zaklati ga!« onda nam je jasno proti koga su uperene bajonete te »oružane divizije!« — Konsta­ tiramo, da je to ii policajni' Izaslanik do­ zvolio da se kaže i to još sa veselim smiješkom. Nakon što je raspop Veliko Grgurović drznuo se i rekao, da mi trebamo biti svijesni, da je svako naše pravo palo padom Stambola i iščezlo sa Kar­ lovom krunom; makar što je predsjed­ nik skupštine i predsjednik Saveza do­ brovoljaca Mika Vidaković rekao, da će oni sve one članove komisija agrar­ ne reforme koji budu njima nepovoljni silom van baciti; pa kada je ono raz­ jareno mnoštvo pozvao na mirne mani­ festacije do mjesta atentata od 28. lip­ nja 1914. da našem junaku Gavrilu Prin­ cipu iskažu zaslužno poštovanje, razja­ rena masa je vikala: »Ne tamo — kroz i Saračel« I desilo se, da su velike grupe manifestanata prolazile' kroz Sarače i Regen­ ta Aleksandra ulicu, gdje su između ostalih povika -padali i — »Dolje »Turci«! Ovdje se danas naziva svakog musli­ mana agom i begom, pa makar bio i naj­ jednostavniji radnik; feudalac je, pa ma­ kar mu djeca od gladi umirala; šuckor je, pa makar on bio sudionikom i u atentatu 1914.; »Turčin« je, pa makar sva njegova svojstva bila čisto hrvat­ ska ili srpska. Tako ih se danas ozna­ čuje kao masu koja mora da izčczava. Proganja ga se na svakom koraku. Jav­ ljaju se pokolji sa svih strana. I sada napokon mimo sve državne civilne i voj­ ne oblasti istupa jedna organizovana le­ gija i prijeti oružanom silom. Je li lo­ gično. da napadnuti ne reagira, pa ko može jamčiti da će i muslimani kad ih se tvorno napadne ostati mirni? Ova dakle nepotrebna oružana sila stavlja nas u sumnju i zabrnjuje nas, jer ako se ona ne stavi pod moć zakonitih obla­ sti, onda može da postane opasna za red u zemlji, za sigurnost i mir; a pusti li se stvar i dalje ići, kako je danas po­ šla, onda moramo biti svjesni, da je to najkraći i najsigurniji put krvavom — boljševizmu. Iz vakufskog sabora. SVRŠETAK TREĆE SJEDNICE. o predlozima prosvjetnog odbora). Dr. S p a h o, obzirom na finaneijalno stanje vakufa i na to, da nema izgleda za skoro poboljšanje tog stanja predla­ že da se medresa udesi na četiri raz­ reda tako, da se zadrži samo donji stu­ panj i nastava svjetskih predmeta po­ stavi na temelje praktičnosti. Nastavu bi trebalo udesiti prema osnovi priprav­ nog tečaja za preparandiju, gdje se đaci uz jezik uče sastavu pisama i drugih -poslovnih sastavaka, gdje se račun uči u vezi sa jednostavnim knjigovodstvom, gdje su predviđene gospodarske vježbe i t d. Svršenici ovake medrese prelazili bi u državnu preparandiju, gdje l>i se posvetilo više pažnje vjeronauci i tako na -račun države dobili spremni muallimi i vjeroučitelji. Zadaća novog hodže ne može se ograničiti na klanjanje dženaze, izdanje Hmihabera i vršenje samo vjersikh obreda. On mora da bude u us­ koj vezi sa potrebama svog sela, svje­ stan vođa, verziran putovođa i jak bra­ nilac narodn'h prava i Interesa. Kad se­ ljak i građanin vide njegovu spremu I osjete i njegovu pomoć, rado će osigu­ rati njegovu ekslstenciju, a , muallimi će drage volje uložiti sav trud , u njihovo prldignuće. — Sto (Rasprava — .ОРАНДА' .RRAVDA se tiče sirotišta naglašuje da sa ovakim sirotištem nije niukolikio zadovoljeno na­ šoj potrebi niti je njim riješeno pitanje musi, siročadi. Iz iskustva zna da se za mnogo siroče nije našlo mjesta u tom zavodu -i da je privatnom inicijativom u samom Sarajevu spašeno mnogo vi­ še. na mnogo sigurniji način j s mnogo manje žrtava nego li je to .jiostignuto u vakufskom sirotištu. Nu ipak nije za njegovo zatvorcnje sve dotle, dok 'se sadanjim pitomcima ne nađe drugo mjesto. Predsjednik se osvrće na izvo­ de g. dra Spahe > naglašuje, da je dao nalog za izradu predloženog plana radi toga, što je sadanja vlada zabacila predašnji plan o pripravničkom tečaju i od­ redila njegovo dokinuće, odnosno pretvorcnje u realnu gimnaziju. Kad bi se usvojio plan g. dra Spahe sigurno je da za niži stupanj medrese ne bismo mo­ gli isposlovati pravo javnosti. K u r b e g o v i ć se slaže u cijelosti sa predlozima prosvjetnog odbora glede medrese, a glede zatvorenja sirotišta slaže se sa drotn Spahom, da hi se na­ ime zatvorenju moglo pristupiti tek na­ kon što se pnovidi sa sadanjim pitomc'ma. Mi I j ko v 1 ć je za zatvorenje i darulmuallhnlna I sirotišta za koje -ističe da i i i I I I I i I , ! I i , j i I 1 | I i : i | ' I : I I I I i j 1 je bez prave svrhe. Ističe da je iz Cazi­ na za vfijemc rata poslbho’četvero dje- ' cc, ali da nj jedno nije primljeno u za­ vod, već su se za troje pobrinuli pri- I vatnlci iz Sarajeva, na čemu im i ovdje I hvala, a četvero je vratila policija. Bri- ' gu oko siročadi trebalo -bi naprtiti V. m. , povjerenstvima, koja bi se morala po- , brinuti i za to, da ta djeca svrše osnov- i nit šloolu. Radi odmaklog vremena predsjednik misli da treba raspravu prekinuti, a kao prvi govornik za predlog prosvjetnog Ц odbora prijavljuje se g. Bahtijarevlć, I dok Sadiković najavljuje samostalni I predlog o dokinuću odredbe v. m. sab. ' odbora glede povlačenja glavnice sa- i mostalnih vakufa. ČETVRTA SJEDNICA. Predsjednik iznosi u kratkim cr- | tama tok jučerašnje rasprave i ponov- i no ističe da bi mu bilo neugodno zatvo- i niti sirotište. Ne može pobijati referata i prosvj. odbora o velikim potrebama o- ; vog instituta, nu drži potrebnim, da se podnese detaljan iskaz tih potreba u oVoj godini. Tajnik prikazuje kratak historijat zavoda od osnutka do danas, a onda iznosi njegove ovogodišnje potrebe. Pripominje, da je opskrba pitomaca pred­ viđena sa K 3.000 po osobi, a uz to je zatražena ; izvanredna dotacija za odi­ jela od 80.000 kruna. Iza tog referata nastaje živahnija de­ bata o zatvaranju zavoda i načinu, ka­ ko bi se smjestili sađanjj pitomo!. Ističu se. gg. K a p e t a n o v i ć, M i 1 j ,k o v i ć i! muftija Kurt, koji zastupa mišlje­ nje, da postojeće -sirotište valja zadr­ žati, pa makar pitome! ostali i u slabu odijelu. Sporedno je hoće li se ono pre­ dati »Mcrfiametu« ili »Gajretu« kao-i to. hoće li se hraniti sa manjom količinom mesa. Kad bi se apeliralo na narod, si- I gumo bi se mogle npihakr-uti njegove potrebe, jer je narod za ovakav zavod vrlo zagrijan. P r e d s j e-d n i k ističe da bi pred­ stavnici »J. M. O.« trebali pokazati više agilnosti, više stvarna rađa i Više ustrajnosti u takom radu među narodom. Veli da je polagao mnogo nade u agilnost pojedinih v. m. povjerenstva, koja su u početku bila dosta zagrijana, ah u zadnje vrijeme dobiva utisak, da neka povjerenstva već sad pokazuju ne- | manrost i ne rade onako, ka-ko je on zamišljao. (Dr. S p a h o: povjerenstva u ogromnoj većim rade dobro, vrlo dobro i to nesamo povjerenstva, već i džeinatski međžlisi za koje se do sada nije ni znalo. Ima i stvarnih rezultata tog rada). B a h ti j a r e v i'ć ističe veliku važnost okružne medrese i ističe neprilike, koje su stavljene njenom otvorenju. Naglasuje da nam -kotarske medrese i darul-mualfiniin nijesu moglf Hferovati vjerske službenike, koji bi svojom spremom odgovarali zahtjevima što ih na njih stavlja današnje vrijeme i naše potrebe. Stoga je u cijelosti za predlog prosvjet­ nog odbora što se tiče okružne medre­ se, a na d-arul-muallimin i sirotište osvrnuće se naknadno. Izvjestitelj Korkut osvrće se na primjedbu predsjednika'o predstavnicima »J. M. O.« i ističe da njeni članovi u vak. saboru nc vode nikakve stranačke politike, već djeluju čisto kao muslimani. G. Hamidaga Kurtović, koji nije član naše organizacije više puta mi je priznao tu okolnost pa držim, da nije bilo zgodno povlačiti ovamo našu stranku. Ako neki organi sadanje vakufske uprave ne vrše svoje dužnosti, ta se pojava može prosuđivati samo sa gledišta aut. štatuta, a nipošto politike, ko­ ju mi ne želimo u vakuf unositi. 1 meni je vrlo žao, da se sa predsjedničke stolice na ovaj način ističe nemarnost pojedinih organa tim prije, što to nije ni činjeno za vrijeme predašnje .uprave, pod kojom se nije ni znalo za instituciju džematskih medžlisa, a -kamo li da je bilo kakva njihova .rada i kritike. Za tim se osvrće na primjedbe predgovomika o danil-mualliminu ’ sirotištu te ističe razloge, koji su rukovodili prosvjetni odbor da stavi predlog o ukinuću tih za­ voda. Svrha je održat- okružnu medresu i dignuti je na odgovarajuću visinu. Vakuf je u financijalnoj krizi, pa ne može uzdržavati sve postojeće institute, nego ono što je bezuslovno potrebno. To su motivi ovog predloga i ništa drugo. Da Bog da imamo novaca, niti bi bilo ovog predloga, ni ove debate. АИ haška čuv­ stvo. haška kruta zbilja. Ml smo — kok u z i, pa je uzaludno svako idealisanje i uzdisanje. Papiri I razne obligacije, što nam ih je ostavio čovjek koji danas govori »Ne­ Бро; 144 L-.ro ću doći« predstavljaju sufur, a ae vri­ jednost. Šta ćete sa austrijskim" i ma­ džarskim državnim dugom? Sta će sa Ovom pustoši, šta sa ovim haJafiatijama? Valja na ovo stanje gledati realno 1 bez ikakvih iluzija i pružiti Se prema kratkom, uskom i poderanom jorganu, što Ham je uručen i s kojim moramo ra člmati. Mi Smo u neugodnoj situaciji i moramo prosjeći čir, jer ga nd možemo na drugi način izliječiti. Ja ne znam zašto se neka gospoda ugiblfu držav1 :j skrbi za siročad. Kad se vodi toliko brige o 24 djece, koja se imaju smjestiti u državna sirotišta, držim da bi se ta briga morala kudikamo više posvetiti siročadi, što je sad u rukama vlade. Ov­ dje ili je samo 24, a tamo preko 80. Ja mislim, da bi se u prvom redu morala voditi briga o onih osamdesetero, pa b; — polazeći sa predgovornićkog staja lišta — trebalo pitati: Kuda ćemo sa ovih osamdesetero To se međutim ne čini, pa stoga mogu da kažem: kad je otišlo june, nek ide i uže. Kud ih je oti­ šlo 80, nek ide i ono 24. Eto to je što san: imao istaknuti I držim, da bi se te­ žište rasprave o sirotištu moralo posta­ viti na ovaj temelj -j mjesto o vakufskom sirotištu dovesti raspravu o državnim sirotištima. To je glavna baza predloga prosvjetnog odbora o srrotištu i za to je pitanje državnih sirotišta metnuto u cr­ vu tačku predloga o zatvaranju siro­ tišta. Ne velim, da se ovom pitanju nije po­ svećivala pažnja i znam da se je pisalo f interveniralo kod vlade. Nu znam i to. da je izaslanik ulema-međžlisa pristao na interkonfesionalnost drž. sirotišta. kao i to, da su se sve intervencije svr­ šavale na' zemaljskoj vladi, mjesto da se ovom zlu ivotraži lije-ka i u Beogradu. Vlada je samo prva instancija i trebalo se je priitužiti ministarstvu naroč'to radi pokušaja, da se muslimansko dijete iipiše u pravoslavni tefter. Predsjednik se ograđuje proti tona izvjestitelja i naglašuje da nije imao kakve zle namjere -ističući nerad nekih povjerenstava. Još manje je kritikovao politiku koje stranke. Izvješću­ je da je još za prijašnje vlade poduzeo korake za osiguranje ratne siročadi i sa bivšim odjelnim predstojnikom pripre­ mio otvorenje islamskih sirotišta u Tuzli (davši . radu Behrambeg medre­ se) i. Ilidži (davši vakufski hotel »Igman«), kao što je poznato i predgovorniku. Državni je prevrat pomrsio tc os­ nove. U oduševljenju za jedinstvo i Slo­ bodu, novi su Ijud-i došli sa mišljenjem da sve treba smiješati, sve preko noći ujedinili i zadrobiti, pa nijesu htjeli za­ voda na konfesionalnoj bazi. Moje na­ pomene nijesu -uvažene, a kad je odr­ žana anketa i usvojen novi princip, moj je delegat pristao na tu osnovu u z u v j e t/da sc zavede nadzor vjerskog odgoja i postave t. zv. dušobrižnici. To je uvaženo, ali su u zadnle doba poku­ šali da i to dokinu. — Sto se tiče »Merhameta« moram kao njegov predsjednik izjaviti da on nc bi mogao preuzeti ovog tereta, što se po provinciji ne bi osno­ vale njegove filiale. koje bi nainakrtule potrebno pokriće. (Nastavite se.) Bilješke. Ministar Trifković protiv hajduka. Iz Beograda javljaju, da je g. Marko Trifković, ministar unutrašnjih djela, izdao naredbu za razoružanje pučanstva onih krajeva, u kojima vlada običaj -krviic osvete i gdje postoji opasnost, da bi sc narod mogao pobuniti risljed propagan­ de protudržavnih elemenata i kojekak­ vih plaćenih agenata. Ministarstvo unutrašnjih djela izdalo je također nalog, prema kojem su po­ zvani svi hajduci da se predaju. Oni, koji se ne odazovu ovom pozivu, bit će streljani. Svi oni koji će uhvatiti hajduke ili potkazati boravište, biti će nagrađeni -i odlikovani. . Ove dvije odredbe — a pogotovu druga — treba da naiđu i na nepristra­ nu i radikalnu primjenu i u našoj domo­ vini; jer oni silni, čak i organizovatri na­ padaji, koji stalno svršavaju krvnim žrt­ vama i ljudskim životima najjače zago­ varaju potrebu i objektivno provađanje ovakovih odredaba. I Krulj — Izvozničar. Osječka »Stra­ ža« javlja, da je u Osijeku ovih dana pokazivao jedan trgovac 20 -komada izvoznica, koje glase na ime D-ra Uroša KruUa, bivšeg demokratskog Mlnttsra Narodnog Zdravlja. �6р»ј 144 — broj'____ ПРАВДА* — „PRAVDA,, Samovoljno provođenje agrarne reforme. Sadanjc Nai-odno Predstavništvo sastaće se posle uskršnjeg odmora 14. aprila. Tom prilikom pretresaće se više zakonskih projekata .između ostalih i projekat reforme izbornoga zakona. Novi kabinet u Dariskoj. Kopenhagen, 6. aprila. Kralj je odobrio novo ministarstvo sa ministrom predsjednikom Efrisen na čelu. Zapoejeđnuće Frankfurta. Frankfurt, 6. aprila. Danas u % sati'u jutro zapo­ sjele su francuske čete Frankfurt na Majni. Osveta za Licbkucchta, U Fricdrichshafenu kod Berlina dogodila se dne 26. pr. mi. eksplozija na jednom automobilu, koji je prolazio velikom brzinom. Uslijed eksplozije ubijena su dva čovjeka. Jedan i od njih je kapetan Harttung. koji je ubio I vodu spartakista Liebknechta. Prema iskazima svjedoka učinjen je atentat riti­ nom granatom, da bi se izvršila osveta za umorenoga Liebknechta. U Irskoj. Dajčaltenburg, 7. aprila. Ja­ vljaju iz Londona: Jučer su vojničke vlasti u Debilnu, Valfestu i drugim ir­ VANJSKI POLOŽAJ. skim mjestima po ulicama podigle og­ Talijani 1 Bugari protiv nas. Beograd, rade od žice, da mogu sve prolaznike 6. aprila. Ovdašnje talijansko poslanstvo pregledati da Ii imaju oružja kod sebe. umoljava da saopštimo ovaj demanti: Pregledana su i tramvajska kola. Naro­ »La revu de Balkan« publikovala je pi­ čite patrole hodaju po pograničnim ko­ smo, koje je navodno u mjesecu januaru tarima. Ove su mjere poduzete, da se Stamboliski uputio Nitiju, u kojem je spriječi zasnovani ustanak o Uskrsu. predložio promjenu ugovora mira i sa­ Autonomijo Irske. London, 3. aprila. vez Bugarske sa Italijom, [talijanski Parlamenat je sinoć it drugom čitanju predsjednik ministarstva je preko agen­ usvojio proiekat autonomije Irske sa cije Stefani demantovao da je ikad do­ 348 proti 99 glasova« bio pjsmo takvog sadržaja ili da mu je Dugovi saveznika u Sjedinjenim Drža­ šta o tome poznato. vama. L’on, 7. aprila. Iz jednog telegra­ Amerika se povlači. »Petit Parlsien« ma upućenog iz Vaširgtona za London u telegramu iz Londona objavljuje da razabire se, da dugovi saveznika u Sje­ Sjedinjene Države ne ćc bit: zastuplje­ dinjenim Državama iznose svega 10 mi­ ne na konferenciji u San Renti niti u lijardi dolara ili 50 milijardi franaka po antantinoj komisiji za Rusiju normalnom tečaju. Taj će dug biti konOpći izbori u Danskoj. Lyon. 6. apri­ solidovan u bonove. Ne će trebati ni­ la. Danska je vlada utvrdila 22. aprila za kakvog zaključka parlamenta za tu opće izbore Narodnog Predstavništva. transakciju. pogledu centralizacije i decentralizacije. Naime kroz godinu dana vidjelo se, da sistem centralizacije nije podesan, jer u Beogradu nemaju razumijevanja za po­ trebe pokrajina te stog je potrebno da stranka zastupa sistem decentralizacije. Dvodnevni protestni štrajk studenata. Beograd; б. apriia. Nakon demonstracije đaci su ponovno održali skupštinu, u kojoj su većinom glasova zaključili da se imade proglasiti đački štrajk. Rek­ tor univerze profesor Jovan Cvijić, opunomoćen od studenata upustio se u pregovore sa vladom i uspio je d« je vlada odobrila 200.000 dinara za đačke Stipendije. Nakon toga su đaci zaključili da odustaju od štrajka, ali su proglasili dvodnevni politički štrajk čitavog daštva u Jugoslaviji, kao protest protiv po­ stupka kod demonstracija. I studenti tr­ govačke akademije sa svim srednjim te učiteljskim školama u Beogradu stupili su u štrajk. Izabran je odbor šestorice, koji ćc voditi pokret a ujedno će se iz'dati i manifest na narod. I vao, već su htjeli da mu ^ovaj komaBos. Novi, 4. aprila. | dić zemlje u Prekosanju oduzmu i razDogađaji, koji su se ovdje odigrali, ■ dijele navodno s razloga, što on nije za uzvitlali su toliku prašinu i uzrujali du­ hove tako, da svaki čas prijeti opasnost i vrijeme rata ove zemlje svake godine obrađivao, nego je jedanput ili dvakrvoprolića, ali većeg, goreg i žalosni- jI sam put u pomanjkanju radne snage i hajjeg uego igdje. Minule nedjelje naime, i vana dao drugom na obrađivanje. digli Su se seljaci Iz Poljavnica pod vod­ Čovjek se naravno tomu protivio «baš stvom dobrovoljca Ilije Kukavice, te upali u Tunjlcu H. Osman bega Kapeta- j pri samo razilaženje seljaka, dođe do rječkanja između njega s jedne, te jove Bovića i svu redom međusobno podije­ Bogojcvića I Jure Petića iz Poljavnica lit), ostavivši njemu tek nešto strmeni s druge strane. U tom je rječkaniu Ha­ 'oko njegova mlina od kojih 20 dunuma rno opsovao Jovu Bogojevića, našto i to najzadnje vrste zemlje. Pri ovoj ovaj i Boro Petić polete na njega i poč­ dfobl nije se vodilo računa, koji seljak nu ga tući. Pri tom se baš desio pristav 'faktčno treba zemlje, a nema je, nego Vukmirović, koji dadne Đuru Peiića a(se je dijelilo i davalo nemilice, pa i oni­ ma, koji moraju po 100 i više dunuma I rotirati, te sad i on i Harno leže u za­ tvoru, osuđeni svaki po 10 dana. ‘vlastite zemlje, koju nijesu u stanju sa­ Ne znam šta će kot. ured dalje podu­ nti obrađivati, nego je daju drugima na zeti, ali naglašujem, da je već dogorje‘trećinu, na pola, pod ćesim i t. d. lo i da se ne može ovo dalje trpjeti. Ma »■Razdijelili su i onu zemlju, koju je H. i najgora i najnepovoljnija agrarna re­ Osmanbcg u ovoj godini već posijao i forma bolja je od ovog bezvlađa, sva­ odmah upuštaju svoje blago u njegov čije samovolje i nasilja. Molim u ime usjev i prave ogromnu štitu. Razdijelili sviju poštenih i dobroni'slećih naših su čak I one njegove zemlje i bare, koje sugrađana, da se ovo saopći svima onije on tokom zadnjih 10—12 godina ne­ prekidno sam orao, sijao, kosio i u vla­ I ma upiivnim ljudima, poslanicima- i dr. stitoj režiji držao i koje prema tomu ne i da porade kod vlade, da se već jednom zavede red u našoj zemlji. spadaju pod udar ni one najnovije na­ Ne tangirajući ni najmanje način pro­ redbe »demokratske« vlade o bcglucivedbe agrarne reforme, mi tražimo, da ma. se u nas I u naše slobodne zemlje ne Odmah sjutradan iza toga u ponedje­ dira do onoga časa barem, kada proljak prešli su u Otoke na Uni i u Pivvađanje njezino budu uzele u ruke nad­ njak. te su i njih međusobno razdijelili, ležne državne vlasti. Zakonu, pa makar ma da ovih zemalja nisu nikada sijali bio uperen i protiv nas muslimana ili oni, nego sami vlasnici Hi graničari iz kao staleža posjednika, pokoriti se mo­ Zamlače, Dvora. Struge i t. d. Ovdje ramo, ali samovoljnog rješavanja po naprosto nikom ništa ne ostavljaju, a nepozvanim i neodgovornim elementi­ lovrh svega toga se još tako izazovno ma trpiti niti hoćemo niti možemo. i' cinički ponašaju, da čovjeku pamet staje na očigled ovakovih događaja. Evo još jednog primjera za ilustraci­ Dauas pak zorom iskupili su se kod ju, kako ova neodgovorna masa misli rješavati agrarno pitanje. Stojan Vujić, ćuprje na Sani njih oko 50 iz l’oljavnimladić od 25—26 godina iz Poljavnica, ca i 6 -7 žalosnih muslimana iz Prekonema nikoga osim sebe i matere Mike, sanja te počeli da dijele Sansko polje. Trosku, Buljuk i dr. Saznavši za ovo, koja stalno boravi u Bos. Novom, ba­ a ujedno za njihov zaključak, da će na­ veći se na mostu preko Sane sa prosjačenjem, jer nema jedne noge. On ima kon razdiobe Sanskog polja 1 prekosansklh zemalja ići da dijele-i Tunjlcu Ome- ’ oko 40 dunuma vlastite oranice te 7—8 : dunuma šume. Naučen od matere klara Ibrahhnbegovića, otiđe ovaj kot. uRad organizacije na selu. Tajnik napravitelju Manojloviću, ali ga, jer je ne- I tarenju, zapustio je svoju zemlju, te je I šeg kotarskog odbora u Tcšnju g. A. djella, nije zatekao, te je otišao prista­ ! već preko 10 godina nikako ne obraAjanović obdržao je dne 1. o. mj. u selu vu D. Vukmiroviću i saopćio mu cijelu I duje, već je iznajmljuje raznim težacima Trepču vrlo uspjelu skupštinu, kojoj je I i građanima na sijanje ili za pašu, medu stvar. prisustvovalo čitavo selo i ako je bio Malo kasnije, otišao je upravitelj Ma- j ostalima i mesaru Ibri Rustiću iz Bos. I radni dan. Seljaci su vrlo pažljivo sa­ nojlović sa nađšumarom Bajićem na li­ I Novog. Za tekuću godinu dao je svu slušali rad našeg Centralnog i Kotarskog ce mjesta u polje, da se osobno o stvari ! napomenutu svoju zemlju na obradivaodbora, te ga potpuno odobrili izjavivši ' nje nekom Mili Dubajiću sa Bojišta, koji ■ nepokolebivo povjerenje u organizaciju. osvjedoči. Došavši na lice mjesta našao je svu ' ju je već djelomično i uzorao i zasijao. i Naročito su s negodovanjem primili vi­ ovu svjetinu kod kuće Marka Kneževi­ I I ovaj i ovakav individuum, kao što je jest o osnutku neke nove »M u s I. te- 1 ća u polju kraj Sane baš u času, kad im I Stojan Vujić, danas je jedan od kolovo­ ' žačke stranke« i najoštrije osudili đa ovih buntovnika, koji zemlje dijele, spomenuti dobrovoljac Kukavica daje I njezine osnivače. Nakon referata g. Ajate je medu ostalima bio jučer na skupu i novića otvorila se je živahna rasprava upute i savjete, kako zemlju treba di­ prvi, koji je predložio, da se zemlja di­ jeliti, komu je davati i si. Unišavši među i o dnevnim visećim pitanjima, te je sa jeli i da će on za sebe pridržati jedan njih izjavio im je, da oni nemaju prava I strane seljaka pala mnoga bistra, zrela kompleks zemlje t. zv. Brdo, koje tre­ ništa i ničije zemlje sami dijelit, već da Г i oldučna riječ, a naročito u pogledu. ba da njemu pripane, jer je on težačko te to stvar vlade i oblasti, te ih je po­ i gospodarstva i prosvjete. Cijelo selo dijete, a »begu« zemlja ne treba. Osim zvao da se raziđu, jer da će on u pro­ zahtijevalo je jednodušno školu i zadru­ toga prisvojio je jedan kompleks šume tivnom slučaju upotrebiti oružanu silu, gu. Skupština je trajala preko tri sata, a za posljedice da ne odgovara on, već i svoga prvoga komšijc i težaka, Nikole u najvećem skladu mirno, ozbiljno i do­ oni, koji su ih svojim samovoljnim jx>- ■ Petića, u -kojoj sada po miloj volji hastojanstveno u živahnoj raspravi, te su stupkom izazvali. Ovaj energični istup ; rači i prodaje je tako, da njezinom prase skupštinani razišli u najvećem redu upravitelja Vukmirovića imao je i us­ : vom vlasniku ne preostaje drugo, nego noseći duboko povjerenje i pouzdanje u pjeha, jer su se seljaci i ako mumljajući, ! na vlastite oči gledati upropašćivanje svoga dobra i snositi ili otimača ubiti, organizaciju. psujući i prigovarajući, počeli odmah i te time svoje četvero djece bez stara­ razilaziti, ali prijete, da će razdiobu telja i hranitelja skupa sa ženom i stakasnije nastaviti i da se ničijim nalozi­ ma neće pokoriti. Ima među njima puno 'tom majkom milosti Božijoj prepustiti. U ovom- se barem slučaju ne radi o razumnih i poštenih težaka, koji ovaj trutovima i badavađijama, koji težakopostupak osuđuju, ali su se. da izbjeg­ Varear Vakuf, koncem marta 1920. vu muku i krv ispijaju, kako to vole nu ličnim napadajima i neugodnostima, stanoviti krugovi zemljoposjednike na­ (Ko vodi rasprave u kotarskom ure­ morali i proti volje priključi« onoj ne­ zivati, pa bi mjerodavni faktori trebali kolicini' bunitelja. du.) Da u našoj državi vlada ovaki haos da više pažnje posvete tome, da se mir, i nered kao ni u kojoj drugoj, koja je Za karakteristiku navodim epilog, ko­ red i javna bezbjednost makar i upo ­ bila sudionikom rata, leži u prvom re­ jim se je današnji dan završio. Među trebom prisilnih sredstava uspostavi. du uzrok u samim državnim vlastima. ostalim ima u polju oko 2 dana oranja Mnogi šefovi pojedinih ureda po pro­ Nije ovo više ni borba klasa, nego je zemlle i Harno Omeragić iz Prekosanja, vinciji ušljed svoje koinotnosti odstupili ovo sistematska otimačina i javno na­ ■koji je i sam težak, te ovu zemlju sam su mnoge poslove svojim dnevničarima, silje, Jer se svačije pratio poštuje samo obrađuje. Pa ne samo, što su niu oteli da ih samostalno riješavaju i povjerili u toliko, koliko dotičnik ima sile da ga komad zemlje u Suhopolju u Poljavniim poslove, za koje se bezuvjetno anzaštiti. cama. jcojii je on vazda sobom obrađigažuju činovnici sa pravničkom spre­ mom. Kad bi danas živjeli u prilikama sovjetske Rusije prije dvije godine, mo­ među parlamentarnim grupama ne po­ stigne nikakav sporazum. Taj bi kabi­ gli, bi donekle'razumjeti oVaj postupak, pa kad bi i stolar bio suđija. apotekar net imao da sprovede izbore poslanika. U krugovima Parlamentarne Zajednice inžinjer i si. Danas, kad se čuje glas iz UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. tvrdi se, da bi poslovni kabinet mogao našeg ministarstva, da imamo i suviše Rad parlamenta. Zagreb, 6. aprila. da radi samo pomoću oktrojisanja i da činovnika, to ne niožcmo shvatiti. Ov­ »Domovina« brzojavlja iz Beograda, da bi to 6io vrlo opasan presedan. Među­ dje ćemo upozoriti na postupak našeg je za danas u 17 sati bio zakazan sasta­ kotarskog ureda. Tamošnji predstojnik tim. ni poslovni se kabinet ne može obra­ nak između podpredsjednika Narodnog zovati, ako obje stranke na to ne prista­ Dr. Karlo Wilhclm povjerio je agrarne Predstavništva dr. Ribara i predstavni­ ju. To znači, da bi i opet moralo da se rasprave i izvide poljoprivrednom či­ ka raznih stranka. Prema svim izgle­ pregovara. novniku Sitni Budimiru. Dotični gospo­ dima čini se da Parlamehat neće moći Slovenci za decentralizaciju. »Naprej« din je po svom zanatu brico i svršio je nastaviti rad prije 17. aprila. donosi uvodn-k bivšeg povjerenika za osnovnu školu. Iza prevrata postavljen Poslovni kabinet. »Tribuna« donosi: socijalnu skrb, socijaldemokratskog vo­ ic za poljoprivrednog »činovnika«, na U demokratskim krugovima kombinira­ đe PrepCluha, u kojem se upozorava na koji položaj dolaze obični smrtnici sa ju, da ć'e se morati pristupiti obrazova­ potrebu,' đa stranka na podlozi đosađapotpunom stručnom fakultetskom spre­ nju t. zv. poslovnog kabineta, ako se njih iskustva revidira svoj program u mom, dakako ondje gdje vlada red i Iz naše organizacije. Naši dopisi Politički pregled i | I j I i j I I Kako čujemo naš kotarski odbor u Tešnju namjerava još čitavu seriju ovakih skupština po selma obdržati, pa bi poželjno bilo, da se i drugi odbori u ovo ugledalo. Kotarska skupština Jug. Musi. Org. u Gračanlcl. Na 28. pr. mj. održana je skupština cijelog kotara na kojoj je jed­ noglasno usvojen Statut i odobren dojakošnji rad ,i pravac Jug. Musi. Org. Iza toga je izabran novi odbor i to: Pred­ sjednik Ahmetaga Sirbegović, podpredsjednik Giuiejman cf. Fazlić, tajnik H. Sahin Alić, blagajnik Mujaga Muftić, od­ bornici bez funkcije: M. Ali ef. Kapetanović, Muharemaga Mujačić, H. Mehmed ef. Devedžić. Abdulah Kahvedžlć, Mustafa Dclić i Mustafa ef. II. Spahić. Nadalje je skupština osudila podle na­ padaje »demokratske« štampe na Dr. Halidbega Hrasnicu, kome daje neogra­ ničeno povjerenje, i solidarisala se sa člankom Ahmetage Kovačevića dzašlom u 31. broju »Pravde« dodavši još da se zatraži od Radnog odbora da preko va­ kufskih poslanika učini reviziju vakufsko-mearifskog Statuta. jednakost za sve. I svakom će biti jas­ no, kako će se te rasprave voditi i riješavati, kad ih vodi laik iz čaršije. a po­ gotovo Simo Budimir. U agrarnim raspravama i izvidima bezuvjetno je potrebna uz ispravnost i objektivnost voditelja i pravnička spre­ ma, ako se hoće stvar riješiti pravedno i vlasti dostojno. Budimir nema ni malo objektivnosti, a nema nikakve, pa ni poljoprivredne stručne spreme, jer do­ bro ogrnuti krumpire i posaditi salatu ne znači biti spreman i po zanatu agro­ nom. O pravnoj sposobnosti njegovoj smiješno je govoriti, kad je svršivši osnovnu školu postao brico i taj zanat tjerao, a iza toga luk i drugo pđvrće sadio i obrađivao. Općenito je poznato, da je narod iz­ gubio svaku vjeru u vlast, pa razumlji­ vo je đa ćc ovaki postupci još više po­ većati njegovo nepovjerenje. O redu i kakvom dostojnom vođenju rasprava ne može biti ni spomena. Kao ilustracija neka posluži ovaj slučaj: Tokom »ras­ prave« razbila je jedna stranka drugoj drvetom glavu, što znaju i Camil Gafur i Ilija Arežina, koji su bili prisutni kao prsjednic;. Osobto sada, kad se osjeća potreba da se u našoj državi pobijaju svi poroci i popravlja sve, što je iskvareno, a naročito da se povrati autoritet vlasti i dobije narodno povjerenje i rešpekt, sa- �Страиа 4. Strana .ЛРАИ/1А" — .PRAVDA* koja će se obdržavati u petak 16. aprila ina vlast uvodi nečuvene metode i dau 2 sata po podne u društvenim prostoiie tuče svoj ugled. Upozorujemo nadležne faktore da o- ! rijama. Dnevni r e đ : Pitanje izmje­ ne Š 20. društvenih pravila. vom neredu i sramoti ' jednom učine kraj, jer se ovako država ne izgrađuje, Za nišane mcrhuni Ćazimove skupio nego se razgrađuje. je u Maglaju Osman cf. Muradbašić cd januara do marta o. g. svotu od 348 knina, a darovaše je ovi poštivaoci nai šeg neumrlog pjesnika rahmetli Musa Cazima: po 100 K Mustajbeg H. Uzcjrbegović; po 20 K: Mehaga Mačković, ! .Mehaga Pašukan, Husejn Mulalić, ZaKnjiževna obavijest. Uprava »Novog j:m Džinić (Rcčica) i Hasan MulabećiVijeka« umoljava sve one, kojima je po­ retić (Doboj); po 10 K: Dželal Smajslala svoj list u više primjeraka, ua ne rasprodane povrate, jer četvrti broj po- I laglć, Ibrahim Mačković, Mehmedalija Smajlagić, Suijo Mujezinović, Mehmed slaće se samo onima koji su se pretpla­ Mulalić, Narija Smajlagić, Sulejman tili. Herceg. Hafiz Ibrah m ef. IbrahimefenIstodobno se umoljavaju za obračun ' . (Doboj), Meho Bradarić i Osman i pravovremeno sopštenje novih pretб K Sadik Obralić; po рашка. 5 K: Sulejman Mulahasanović, Pašaga »Novi Vijek«. Primili smo broj 3. god. i ArifaRjć Hasan Ruv ć, Asif Smajlć. JaI. »Novoga Vijeka.. List je c>o oval svoi ; Hajrulahović i Fadil Muradbašić; broj posvetio l’ctgodisnjici smrti Musa i po 4 K: Osman Obralić. Meho Emrić i Cazima Catića sa ovan s a d r ž a je m: ' Jdsuf Subašić. A. Hifzi Bjelevac: Musa Cazim Catić. ’ Jedan mali alamet. Javljaju iz Beo­ Musa Cazim Ćatić: Pred očinskim do­ grada: 4,159.000 kuglica za izbore go­ mom. Tri gazela. Moja ljubav. Šemsudin tove su i predate ministarstvu unutraš­ Sarajlić: Iz Ćazimovih pisama. Musa njih djela. — Biva loš jedan koračić. Cazim Catić: Um i objava. Pred pija­ Ljetno vrijeme. .Ministarski Savjet ri­ nicom. S. S. M-ć: Ćazim u životu. S. S.: ješio je, da se od 10. aprila pa do 30. Dina gel Galeša! Za fond M. Cazima septembra ove god. uvede ljetno vrije­ Catića. Odbor za podignuće spomenika me, koje je, kao što se zna, za jedan sat Cazimu Ćatićin A. Hifzi Bjelevac: Me­ đu očevm Iju. ma. — Hadžermereranije od sađanjeg vremena. Ovo će se § o v dnevnik: Hadžennereš o Ćaizvršiti na taj način, što će u ponoći iz­ među 9. i 10. ov. nij. svi satovi biti po­ zrmu. maknuti za jedan sat unaprijed. »Jugoslavenska Žena«. Primili smo Poslanik Šcgvić okraden. Čitamo u broj 11.—12. god. III. lista »Jugoslaven­ zagrebačkim listovima: Sarajevo, 31. ska Žena« prije »Ženski Svijet« mjeseč­ nik za kulturne socijalne i političke in­ ožujka. Danas u 2 sata poslije podne uterese Jugoslavenskih žena. Ova svezkrađena je narodnom poslaniku Keruka ima slijedeći sadržaj: Zorika Kvederblnu Šegviću, koji se ovdje nalazio na Demetrović: Božić srpskih zarobljeni­ proputovanju za Dalmaciju, na ovdaš­ ka u Zagrebu 1914. Romanova: Iz »Zim­ njem kolodvoru čitava putna prtljaga. skih pjesama«. Nije to bilo. Ljubica IlaVojni obvezanicl od 40—50 god. Pri­ kovac, prof.: Žena nekoć i danas. Sava mamo od gradskog poglavarstva u Sa­ Vojvodinski: .Marseillaise vojnicima ži­ rajevu: Pregled obvezanika od 40—50 vota. Dr. Drago Klepac: Prelaz sifilisa god. starosti vrši se jedino radi poda­ na djecu. Štelan ja Beloševićeva: Glas. taka o njihovoj fizičkoj sposobnosti za Stanko Tomašić: Intimni portre. Zofka pojedine radove oružja i da budu upi­ Kveder-Demetrović: Meštrović i žene. sani u III. poziv dotično u posljednju Vojislav J. lEć, ml.: Materino srce. obranu. Svrha je dakle pregledbe jedi­ Zđenka Smrekar: Pozdrav iz daljine. no prikupljanje podataka za evidenciju Antun Farčlć: Skrušenje. Ksavcr Meško: o vojnoj obvezi, a nije mu svrha pozi­ Prošnja. Breškovskaja: O slobodi i pro­ vanje na vojnu službu. Svaki, koji o tom svjeti. Jovanka Hrvaćanin: Uništene proture zlonamjernih tendencija lažne nade. Vlatko Ivanov: U ono vrijeme. glasove, biće kažnjeni najstrožijim kazNikola R. Anđelković: Jedinstvo. Du­ nama. šan N. Dukić: Pesma. Rada: NezvestoВелиии добротвор »ПросБјете«. ba v zakonu. Bogumil Toni: Grobovi Примамо од Главвог одбора »Просвјеmladosti. Marija H-ova: U kavani. Zof­ те: Просвјета je дсбила још јодног веka Kveder-Demetrović: Crni posjet. лшкот добротвора. Госп. Шпиро ДаMarin Pavlinović: Osjećaj dužnosti. Šo­ ввдовић-Докић, трговац у Мостару куnja Grabrovska: Iskrenost. Fran Novoпио je кућу у Мосгару за К 135.000 и sel: Pticam. Lfstak: Emancipiovanost Поклоаио »Проовјети«. Овај аавјештај ženskiiija na selu (Lenočka). Sudovi za посићс име: Шпире, Лукс и Гојка Даmladež. Slijepi i njihovo uzgajanje (dr. видовића-ДовиЉа, покојног Илије. — M. Perković). Rumunjska opasnost u Главни (Ддбор »Просвјете« оматра за Banatu. (Pismo iz Pančeva, M. T.). Li­ особиту лужност, да н оцим путем з»ječnička pregledba prije braka. Mate­ хвали гооп. Шпири Давидовићу-Доrinstvo. Wiliam Howard Taft: O buduć­ кићу на племепитоме поклону »Проnosti žena. Vlaho Bukovac: Moj život. свјети«. (Z. K. D.). Vladimir Nazor: Tri priče za Xohe ли се који од муслимаиских djecu (Z. K. D.). Naša pisma. Izdaje i ' ureduje Zofka Kveder-Demetrović. Ci- j богаташа угладати у овог добротвора »Просвј.те« na и нашим народаим јепа je ovoj svezei K 10.—. Pablikacje o T. G. Masaryku. Pri- * задужбииамв учврстити опстанад и проширити дјелеваље слвчиим даровиgodom 70 godišnjice predsjednika će- • hoslovačke republike Dr. T. G. Masa- | ма, јер су културпе потребе и муслималског дијела иашег иарода огј Л1ryka izdao je presovi odbor praesidia ministarskog savjeta u Pragu publika- I ие и безбрвјне. Transporti za Ćehoslovačku Repu­ dju »P r e s i d e n t M a s a r у k« sađr- | žavajuću 57 fotografija i slika iz života i bliku. Konzulat Cehoslovačke republike u Sarajevu upozorava sve pripadnike ■ovog velikog Ceha i Slavena uz tekčeholovaćke republike, koji namjerava- I stovnu pratnju. Osim toga izdalo je ju povratiti se sa transportima, idućima ministarstvo prosvjete u Pragu alma­ u proljeću ove godine u svoju domovinah »Mas'aryk Osvoboditel« nu, da će biti vrijeme odlaska istih pra­ (Masaryk Osloboditelj) sadržvajući izvodobno oglašeno u svim ovdašnjim vadke iz književnika čeških i slovačkih, dnevnim listovima. Na pojedine upite o životu i radu Masaryka prije i za stranaka u tom pogledu, bilo pismene vriieme .rata. iH usmene, neće se odgovarati. Slovenski Klnb u Sarajevu obdržaje danas u subotu 9. travnja u prostorija­ ma Hrvatskog pjevačkog društva »Trebević« veliko noćno veselje. Udruženje jugoslavenskih inžinjera i ZA NAŠU RIJEKU. U sporazumu sa arhitekta, sekcija Sarajevo, držače svo­ svima strankama sazivlje se na 12. o. ju glavnu skupštinu 18. aprila o. g. u 9 mj. u ponedjeljak u 9'/г sati prije podne sati u društvenim prostorijama sa slije­ velika protestna skupština proti Talija­ dećim dnevnim redom: 1. Izvještaj una. Za to svi na zbor, da jednodušnim pravnog, nadzornog i stručniji odbora. protestom osudimo nasilje! 2. Utvrđenje proračuna za god. 1920. 3. Dobrovoljni prilozi za »Pravdu«. Mje­ Izbor novog odbora. 4. Izbor izaslanika sni odbor naše organizacije u Varešu i zastupnika sekcije za glavni odbor. 5. poslao je preko svoga predsjednika g. Revizija pravilnika. 6. Pitanje i prijedMuhamed ef. Arapovića svotu od K 9.35 Inzi. Prijedlozi članova imadu se pisdobrovoljnih priloga za naš list ini-is. najkasnje 3 dana prije skupštine G. Ahmed cf. Ccrič je također daro­ urne : upravnom odboru. Ako se na vao našem listu K.20. — Živjeli! sl< ! i i' ii ne mogu stvarati zaključci Upravni odbor »Osvitanja« pozivlje po radi nremaloga broja članova, olxlržaŠ 24. društvenih pravila članice društva vaćc se ponovna skupština dne 2. maja o. g. u 9 sati sa istim dnevnim redom. na izvanrednu glavnu skupštinu, Knjige i novine Dnmiite vijesti n#govorai aređafk M. Spoj 143 Згој I ni adete 11 boli? U licu? U celome telu? Popuštaju li Vani mišice i živci? Pokušajte Fellerov pravi Elsafluid!_Divit ćete se! 6 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 kruna. Trpite li od spore probave? Od sla­ ba apetita? Zacepljcnosti? Protiv toga pomažu Fellerove prave Elsa-pilule! 6 kutija 18 kruna. — Prava švedska thiiktura 1 boca 15 kruna. Omot i poštarina posebno, ali što jeftinije. Eugen V. Feller Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. prodajem kasu Upitati u administraciji lista. Miševi, štakori, stjenke, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite inoja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘— , za štakore i miševe K 8’— za žohare ruse i Švabe po K 10’— Osobito jaka tinktura za stjenice K 8 - Za moljce po K 6‘—t prašak za buhe po K 6 —, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5 — i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6'— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6 — Mast proti svrxbu K 10’—. RazaŠilje pouzećem Za­ vod za eksport M. JUnker Za­ greb br- 16. Petrinjska u’ica br. 3, III. kat. 60 I Riblji zejtin najbolje vrsti ima ni skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Giusmann & Go. sgda 3rQĆQ Sahinagie, Sarajevo St ro s ma j e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Htjeli biste uzdržati svoju ljepotu! Htjeli biste imati kao baršun meku kosu? Ne imati više pjege. prištiće, sujedice? :: Upotrebljujte Fellerovu pravu »Elsa« pomadu za lice i čuvanje kože. Divit će vam se! Zaviditi će vam. 1 lončić 9 kruna- Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome Fellerov najliniji ljiljanov mliječni sapun 16 kruna. ?Htjeli, bi ste lijepu, zdravu kosu? Felidrova prava »Elsa« tannochina-pomada za porast kose čini krasnu kosu. Priječi tvorbu peruti, sjedinu prije vremena. Priječi ćelavost. 1 lončić 9 kruna. Nr. III. jača vrsta 12 kruna. K tome jaki katranov sapun za glavu 8 kruna. Šampon 1 krunu. Pomada za brkove 2 K 50 hel. i krune 3 — Muče li Vas kurje oči? Fellerov pravi EIsa-turistički melem djeluje bez­ bolno, brzo i pouzdano. Nema više kurjih očiju! Nema žuljeva. Nema tvrde kože. Mala ku­ /Flsa tija Krune 4 — velika kutija Kruna 6*— Plast Želite li još štogod? Fellerove Essa-pustilje za pranje (s kolo­ njskom) 1 kutija 7 kruna. Fellerov Elsaprah za posipanje protiv telesnog znoja. 1 kutija 6 kruna. — Fellerov Elsa-mentolni klinčić protiv migrene (glavobolje) i zubobolje. 1 kutija Krune 4 — Fellerov »E’safluid« 9 dvostrukih ili 2 velike specijalne boce 36 K. Vrlo dobar parfum s najfinijim mirisima od 5 kruna počamši. Najfi­ niji Hega-puder Đr. Kluger, bijel, žuto, roza. 1 velika kruna 12 kruna. Najjača Francovka u bocama po 8 K i 22 K. Omot i poštarina po­ sebno, alt što jeftinije. Eugen V. Feler, ljekarnik, Stubica donja, Elsatrg br. 310. Hrvatska. URA URA Исја čini trajno onseljB ? ? koja čini trajno VBSBlje 1 ? SAMO SUTTNEROVA URA! ! od nikla, ocjeli, srebra; zlata u svakoj cijeni — i vi ćete biti zadivljeni. Također lanci, prstenje, narukvice i svakakve potrebštine kao: škare, r očevi, britve, kutije za cigarete, nažigači, novčarke itd. Sve dobro I jeftinol Tražite cij. nik od tvrtke: H. SUTTNER, u Ljubljani br. 706. VtaMlkt CmitraM Odboi 4. M. O.« ■i amaarUa D. * A Кајм. бтјим. � https://kolekcije.nub.ba/files/original/90da73525cb0110baeab0fb0476d95fe.pdf ef8ae4dc277713bad0a48abcc044d97f PDF Text Text Poštarina u gotovom plamena, ПП A ЖПЧ A imJr IMF li S ЛЖ № Oi 1кВ ■ Н wSA «Ж И МВк JaraK |У**^МА J® ЈЖ ЛМк «AHBh 3^8 Јж 1здду ЖЦ ж& №K| Izlazi subotom, utorkom »je Igra Ж мВНа Pretplata godiš. 120 kruna, na pola godine 60 kruna Uredništvo i uprava nalazi se u Carevoj ulici. ГЛАСИЛО ЈУГОСЛАВЕНСКЕ МУСЛИМАМСКЕ ОРОШИЗАЦИЈЕ račun pošt štedionice 1119. Broj 40 (145) ~W V &Ж дНУ Ак lWft-_ $№r Ж иИИВ^ sBA Sarajevo, četvrtak 15. aprila 1920. (22. redžeba 1338.) Godina li. E—IHMBilIUm— ——^И—i Sarajevo za jugoslavensku Rijeku. Sarajevo, 12. aprila. Pretresavši položaj, u kojem se nala­ ze muslimani našeg kraljevstva nakon pada soc.-»demokratske« i nastupa no­ ve vlade, Centralni Odbor naše orga­ nizacije mora sa bolju u duši konstatoU ponedjeljak poslije podne više ti­ vati, da se naše stanje nije nimalo po­ suća duša diglo je svoj glas, glas pro­ boljšalo. Centralni Odbor uvažuje ne­ testa protiv nametljivog talijanskog prilike, sa kojima se je morala boriti imperijalizma, glas ogorčenog i uvrije­ nova vlada, nu ipak mora naglasiti, da đenog svog nacionalnog ponosa protiv se je našem teškom slanju mogla i mo­ svakom pristranom riješenju riječkog rala posvetiti veća pažnja. pitanja na našu nacionalnu i državnu Centralni Odbor mora primjerice Is­ štetu. Veličanstveno mnoštvo brojnih taknuti da i sad nema energičnih mjera tisuća sabralo se na Baščaršiji, gdje je za zaštitu naše lične i imovinske sigur­ u ime međustranačkog odbora skupšti­ nosti, da se podržaje ekonomska nejed­ nu otvorio g. V. Grđić, a predsjedao joj nakost u, poslovima, o kojima odlučuje je g. St. Žakula. vlada, te da se pitanje dobrovoljaca ne Govornici gg. Durbešić, dr. Kararješava onako, kako lm je obećano, već mehmedović i zagrebački izaslanik g. gotovo uvijek na štetu muslimana i na­ Tausk bivali su u svojim govorima i šeg privatnog posjeda. Blago musliman­ razlaganjima o važnosti Rijeke za raz­ skih težaka što je oteto u korist dobro­ voj našeg trgovačko-ckonomskog živo­ voljaca još nije povraćeno, a kanio li da ta višekratno prekidani burnim aplause je pristupilo nadoknadi šteta, što su som ove impozantne skupštine svih na­ prilikom rata i prevrata počinjene na ših društvenih klasa i političkih stra­ muslimanskom imetku. naka. Među govornicima zamašaj riječ­ Makedonski i sandžački muslimani iz­ kog problema ocrtao je jedan od najvrgnuti su i danas političkim progoni­ ma, a ne posvećuje se ni pažnja njiho­ uvaženijih naših političara muslimana g. dr. Hamdija Karamehmedović ovako: vim zahtjevima glede školske reforme. Gospodo! Nakon sedam godina rato­ Naša ie prosvjeta još i sad u rukama vanja našemu narodu ne pada ni na čovjeka, koji zauzima jedno intrasigentkraj pameti da traiž kavge. On želi mi­ no stajalište prema muslimanima, koji ra sa svim svojim susjedima, da bi se nije povoljno riješio ni jedne molbe na­ čim prije mogao oporaviti od teških ših seljaka za otvorenje škole i koji nas pošljedica rata. On je stoga u svojirh je u samoj podjeli štipendija prikratio zahtjevima umjeren i čedan. Ne traži za nekoliko stotina hiljada. ničega što nije njegovo po Božijem i Pitanje odštete za kmetovska selišta ljudskom pravu. Kad bi tako isto sta­ tako je izigrano, da je usljed zavlačenja novište zauzimao i naš susjed na za­ te odštete ugrožena eksistencija veli­ padu, ne bi danas bilo spora između kog broja muslimana, naročito udovica i siročadi, a da tragika bude još veća, ■ nas i njega. Ali on toga stanovišta ne nova vlada priprema I provedbenu na- i zauzima. Opojen neočekivano dobrim rezultatima rata on je previše maha redbu za Krizmanovti uredbu o beglupustio imperijalističkim strujama. On cima. Ova uredba gazi ustavom zajam­ previđa, da je jedan od jakih razloga čena vlasnička prava samo ч onom di­ našega neprijateljstva prema Mađari­ jelu države, gdje se ogromni dio te zem­ ma bilo njihovo otimanje naše najbolje lje nalazi u rukama muslimana. Zbog luke. On zaboravlja da i mi imamo svoj ove uredbe ni posjed muslimana teža­ jako razvijeni nacionalni ponos, koji je ka nema skoro nikakve pravne ni fak­ opasno pregaziti. On iz naše istorije ni­ tične zaštite, što najbolje dokazuju mno­ gobrojni slučajevi otimanja zemlje od ! je naučio, da mi ne umijemo ; da neće­ mo da budemo ničija kolonija. On bi muslimana zemljoradnika čak i u čisto trebao da razumije, da je naš narod, sav muslimanskom cazinskim kotaru. bez ikakve razlike, svjestan, da je do­ Obzirom na gornje činjenice Central­ šlo vrijeme, da i on živi svojim samo­ ni je Odbor zaključio izaslati posebno stalnim ekonomskim životom, a da tako­ izaslanstvo u Beograd, da se objasni sa voga života ne može imati naša država predstavnicima stranaka parlamentarne bez svoga najprirodnijeg izlaza na mo­ zajednice. 0 rezultatu ovog objašnjenja re u najbolju luku na našoj strani Jad­ ovisiće naše buduće držanje, glede ko­ rana. jega je Centralni Odbor donio daleko­ Mi ne znamo tačno kakav nam ćulah sežne odluke. spremaju velike sile da nam ustaknu, Centralni se je odbor u ovom zasijone znamo ni to, hoće li nas već sada danju bavio 1 drugim pitanjima, te je naš vladar pozvati, da se silom suprot­ među ostalim zaključio povesti jači stavimo eventualnom nasilnom i ne­ skupštinski pokret. pravednom otimanju naše Rijeke, ali svi mi znamo i osjećamo, da se niko od nas i nikada neće pomiriti s misli, da Rijeka smije stalno i zanavijek ostati ičija druga nego naša. To nek čuju oni, Dne 12. aprila napali su pljačkaši na koji nam sudbinu kroje, to nek čuje i kuću Osmana i Maje Bakarana iz Va­ naš susjed na zapadu, pa ako neće da doživi sudbinu germanskih imperijali­ kufa kotar Foča. Obojicu iz puške ubili sta, nek ne zabada trna u naše tijelo, I posve opljačkali. Mjesni Odbor. Foča - novo Nevesinje muslimana, koji bi htio u njihovo dru­ jer će inako Rijeka biti naš AJzas. Mu mu stoga — i u njegovom interesu — I štvo pozvao je dvojicu birtaša Ferzovića i Hajrića te sudskog pisara Groza rana dovikujemo: Ruke sebi! Poslije svili govornika g. Grđić je šića i pedvornika sreskog načelnika Mulaosmanića, da oni tobože ispred pročitao, a skupština je oduševljeno težaka muslimana sudjeluju kod doče­ prihvatila ovu protestnu Rezoluciju: ka »demokratskih« predstavnika iz Be­ ograda i njihovoj skupštini. Mi u ime Sa velikim zadovoljstvom primio je ogromne većine težaka muslima­ zbor vijesti, da se Jadranski problem na grada i kotara Bjeline protestujem primiče konačno riješenju odajući svoju proti nametanju ovakovih sumnjivih zahvalnost i priznanje svim faktorima, tipova i izjavljujemo, da mi težaci mu­ koji Dalmaciju spasoše našem narodu, slimani ovoga kotara pripadamo Jugo­ našem Kraljevstvu. slavenskoj Muslimanskoj Organizaciji. Sa zebnjom očekuje zbor riješenje Saćir D ž a f i ć, H. S e 1 imo vi ć, Mujo sudbonosnog pitanja Rijeke, sudbono­ H a v i ć, Haso I s b i ć, Emin M e m i ć, sna po dalji ekonomski razvitak naše Kraljevine, sudbonosna po dalji odnoPašo Berberović, Mehmed Hamzić, Ibrhimović, Salko Lipnišaj sa rlašim zapadnim susjedom — Ta­ č e v i ć, .Šaćir D r a g i ć, Mustafa A hlijanima. č i ć, Salko P a š a 1 i ć, Bego BerbeRijeka na hrvatskom primorju bila je rovtć. Salko Sarajlić, Juso Ju­ u prošlosti i sada je hrvatski teritorij. go v i ć, Hrusto H a m z i ć, Refo S eGeografski položaj veže Rijeku sa ma­ limović, Bego Hajdiić, Mustafa terom zemljom — sa lijepom našom N a k i ć, Haso Š e h o v i ć, Mehmed domovinom. Sa najbližom okolinom E f e n d i ć, Zahid A h m e t o v i ć, Mujo Rijeka je etnografski hrvatska. Eko­ nomski interesi kako same Rijeke tako I Bajrić. Dedo Lipničević, Alija i čitave države Srba, Hrvata i Slove- ; H a m z i ć, Fehim J a li i ć, Avdo 0 smić.« nača imperativno nalažu, da se jedno od drugoga ne odvaja. Radi ovoga zbor smatra pitanje Ri­ jeke pitanjem nacije, pitanjem svih Sr­ ba, Hrvata i Slovenaca, pitanjem svih društvenih klasa, pitanjem svih politič­ kih stranaka, pitanjem svih provincija države. Sve treba upotrijebiti da Rije­ ka dođe onamo gdje po svakom pravu Žao ini je, g. uredniče, što Vas nijepripada, da bude sastavni nerazlučivi dio Kraljevstva Srba. Hrvata i Slove­ -sam vidio prilikom Vašeg boravka u Foči, da Vam opišem naše sirotište u naca. Foči, pa da Vi putem javnosti objelo­ Zbor ovlašćuje delegate, koje će me­ danite, kako se u ovom sirotištu po­ đustranački odbor izabrati, da sa iza­ stupa. Stoga to čimim ovim putem. slanicima drugih krajeva Kraljevstva U mjesecu novembru 1917. god. ov­ sporazumno učine sve što nađu za po­ dašnji oblasni odbor za zaštitu neoptrebno, da se pitanje Rijeke riješi, kako slkrbljenje djece osnovao je »Dječiji interesi čitavog našeg troimenog naro­ dom« za primanje i uzdržavanje neopda traže. skrbljene siročadi. U ovom sirotištu Odajući još jednom priznanje i za­ ima oko 60—70 muslimanske djece i to hvalnost svim mjerodavnim faktorima, većim dijelom ženske od 2 do 15 zbor ih moli da učine krajnje napore, kako bi se Rijeka spasla našem Kra­ i godina, 8 djece (slovom osmero djece) pravoslavne, a katoličke nema, pošto ljevstvu. Sve žrtve koje se tra­ je ovaj kotar napučen samo sa musli­ žile da se dođe ovome cilju zbor je umanima i pravoslavnima. Za ovo sirovjeren da će narod rado dati.« tište votirala je vlada s početka po Na koncu je ovaj .svoj protestni glas 1.000 K, a kasnije po 4.000 K mjeseč­ Sarajevo zaključilo sa trokratnim »Ži­ no, a pučanstvo ga potpomaže mjeseč­ vio kralj!« nom članarinom i dobrovoljnim prilo­ zima. Predsjednik je sirotišta predstoj­ nik (pristav) Luković, a odbornici su i stratelji većim .dijelom Srbi pravo­ slavne vjere. Ima i nekoliko muslima­ na, ali se nažalost ne mogu da zauzi­ maju za našu nejaku djecu, jer se dru­ gi drže pozvanijim za taj posao. Kao znak da se naš težak neda za­ U sirotištu nije postavljena odgojite­ varavati, da neda sebi nametnuti jedno ljica muslimanka, nego žena pravoslav­ njemu sasvim nepovoljno političko vod­ ne vjere, a kakav je odgoj i red u tom stvo, nego da je svjestan svoga stanja zavodu vidi se najbolje po tom, što mui čvrste političke zajednice svih naših ----------- Iznosimo ovaj članak kao ilu­ muslimana iznosimo protestni brzojav, straciju agresivnosti, da ne reknemo koji nam priposlaše ugledni težački pr­ propagande, s izvjesne strane i obra­ vaci grada i kotara bjelinskog. Brzo­ ćamo na to pažnju sab. odbora i ulemajav glasi: medžlisa uvjereni, da će ovom nezdra­ »Bjelina, 11. aprila. vom stanju potražiti i naći radikalna Mjesni odbor »demokrata« ne molijeka.-------------------------------------- Ur. gavši naći ni jednog čestitog ispravna Sirotinjski dječiji dom u Foči.*) Protest bijelinshih težaha. Muslimansha trgovačka i obrtnička banka za Bosnu i Hercegovinu (d. d.) u Sarajevu. Bovi h svim banhoenlm naslovima. Obavlja uplato 1 unoučcnla u liral]2Bstvu SHS. 1 u inozemstvu. Prima uloihE na uložne hnllžicz 1 teltućs račune 1 uhamđćule Ih najpovoljnije. Obavlja sve nЈепЈоСпв poslove i burzovne naloge | Hancelarija: Mja Petra ulica 2ртшпо,1^^ Dionička glavnica R 3,000.000 Пајз sezonske I aprovlzacljoka kredite. — Kupuje 1 oraduie srečha. valute 1 vri odnosne papire svih vrsta. KOBNO S 5 Ш E II I £ kupuje 1 prodaje sve vrste robe, u poglavito sve životne namirnice. Sarajm - Interurban telefon: Zli �Strana 2 Страаа slimansku djecu daju činovnicima i gra­ đanima, da ih kod kuće poslužuju. Ta­ ko na primjer kod ovdašnjeg nadcestarnika ima jedna muslimanka stara 7—8 godina, koja ga poslužuje, te ka­ ko sam razumio, ovaj je inovjerac (ka­ tolik) želi uzeti za svoje dijete, a na svoje sam se uši osvjedočio dne 5. o. mj., prolazeći kraj njegove kuće gdje ga tatom zove. Ovo će nevino dijete poprimiti sve običaje nemuslimanske; a nije isključeno, da će kroz kratko vrijeme poprimiti i njegovu vjeru. Dr­ žim da ova pojava ne služi na čast na­ šem muftiji, a ni ostalom muslimanskom stanovništvu ovog kotara J čudim se da mogu ovako nešto gledati i trpjeti da se odroduje naša muslimanska širočad, koja je ostala bez svojih milih i dragih roditelja. Nije samo taj slučaj. Kod mtfuščije ima jedna muslimanska djevojčica od 13—14 god., koja ga poslužuje, a o vje­ ri nema opsolutno nikakva pojma. Pitam: ko je kriv ovom stanju i ko odgovara za te propuste? Ko, gospodo? Sirotište je svagdje samo za to, da djecu uzgaja i da ih izvede na pravi put, pa se nipošto ne smije dozvoliti da se s našom djecom postupa ovako kako se ovdje postupa. Prema broju pučanstva, a uzevši u obzir i ono što sam gore istaknuo, da naime u zavodu ima 60—70 muslimanske djece, a tek 6poi 145 Kroj »PRAVDA- — .ИРАВДА* I | ' | j i I im urodi nastavni program prema vakfijji. Izvjestitelj Korkut misli, da može ispred prosvjetnog odbora prihvatiti ovu promjenu, premda mu se čini da je zgodniji odborski predlog. Bahtilarević veli da je ovaj predlog u uskom savezu sa pitanjem početnik nastave i predlaže, da se ne glasa, no većina je za glasanje. Nastaje rječkanje i uzrujana rasprava. Izvjestitelj naglašuje da se tre­ ba držati poslovnika i ne voditi dqbate kad je ona zaključena. Treba glasati o predlogu prosvjetnog odbora, pa ako pane, onda o predlogu predsjednika. osmero pravoslavne, trebalo bi i n»o ralo bi biti da je staratelj musliman, a i odgojiteljica za našu djecu da je mu­ slimanka, dočim bi se za pravoslavnu djecu mogla postaviti posebna odgoji­ teljica. Na moju veliku žalost moram istaknuti, da u sirotištu nema ni vjero­ učitelja. koji bi bar svaki dan po 1 sat predavao djeci iz vjeronauke. I to je velik propust, jer poznato je: kakvu klicu usiješ djetetu u njegovu djetinj­ stvu, onaka će mu klijati u mladosti i starosti. Zato molim i apelujem na centralni odbor naše organizacije, da poduzme nužne mjere kod zemalj. vlade, da ovo sirotište prede u državne ruke, te da se postavi musliman staratelj i potre­ biti broj sila muslimana i muslimanki, koji će znati rukovoditi sa ovakim odgojilištem, te da vlada smjesta naredi današnjem odboru, da se ova djeca i druga oduzmu od inovjeraca i predadu u sirotište. Vahid. I Agrarna reforma. Ministarstvo za ag­ I ; rarnu reformu otvorit će u Tuzli, Mo­ : staru, Sarajevu, Bihaću, Banjaluci pododsjeke ministarstva za agrarnu re­ formu. SVRŠETAK ČETVRTE SJEDNICE. konstrukciju ovog tijela, kako članova tako i reisa, postaviti ako hoćete sve iza izvjestitelja i predsjednika uzima same pravnike, pa svršena stvar. riječ g. B a h t i j a r e v i ć i ističe da bi MH g 1 a j 1 i ć upozoruje da ovaj predse potreba sirotišta mogla podmiriti iz­ log ne spada na dnevni red i traži da vanrednom subvencijom vlade, jer je se glasa o predlozima prosvjetnog od­ čuo, da je za uzdržavanje ovakih zavo­ bora, jer je rasprava iscrpljena. (Gla­ da odobren kredit od pet miliona, pa sovi: Tako je, na glasanje! Dr. Spa­ bi se i nama trebalo dati sa te dotacije. lio: Predlog o ukinuću cetr. uroda za­ Slaže se sa prediogom prosvjetnog od­ dire u reviziju štatuta, pa se sad ne bora, da se sirotišna zgrada ustupi omože uzimati u raspravu.) kružnoj medresi, nu nije za to, da se si­ Sadiković se u načelu slaže sa rotište dokine, nego bi preostale pitomosnovom o okružnoj medresi, ali mu ce trebalo smjestiti u medreski konvikt, se čini da je nedostatan broj sati za a za šegrte naći posebnu zgradu. Do­ vjeronauku i arapski jezik, jer bi me­ pada mu se misao, da se u svakom mje­ dresa morala liferovati potpuno sprem­ stu osnuje društvo poput »Merhameta«, ne muallime i vjeroučitelje. Stoga pred­ koje bi se brinulo za mjesnu siročad. laže da apsolventi uče još i devetu go­ Slaže se sa prediogom o dokinuću dadinu u posebnom kursu isključivo vjer­ rul-muallimina, jer on ne donosi željene ske predmete. koristi. Predsjednik mu odgovara, da Predsjednik veli da su vladini se predloženim planom može postig­ miHjoni iluzija. Ako se .u njih pouzda­ nuti željeni cilj, a ako uzžclimo još spo­ mo bićemo kao Nasrudinhodža kad je sobnije ljude, možemo svršenike slati u sadio trnje po cesti, da od karavane Carigrad ili Kairo. dobije potrebnu vunu.... Nakon toga se prelazi na glasanje o M i 1 j k o v i ć ističe loše iinancijalno stanje vakufa i veli da je tom kriva 1 predlogu prosvjetnog odbora giede okružne medrese, te se ogromnom ve­ bivša uprava, čiji su se predstavnici brinuli za sopstvene interese. Vlada ] ćinom glasova usvaja predlog onako, nam mora izaći u susret, pa ako to ne I kako smo ga iznijeli u broju od 6. aprila. Iza toga se prelazi na predlog o postignemo ovdie, trebalo bi ići u Beo­ dokinuću darul-muallimina. grad. (Odmor.) Predsjednik se slaže samo sa Predsjednik se vraća na pitanje prvim dijetom predioga i prema tomu o zatvaranju sirotišta i veli: Kad smo već kod zatvaranja, kako bi bilo da iznosi ovaj pro-tupredlog: 1 .) darul-muallimin se ima dokinuti zatvorimo i centralnu upravu, jer po koncem pve školske godine, a učitelji mom mišljenju, ona nije tako neophod­ no nužna, da se ne bi mogla zatvoriti. svjetskih predmeta imaju se staviti Ona se može spojiti sa ulema-medžlivladi na dispoziciju; 2 .) učenici mogu i nadalje — ako ho­ som, koji i onako džaba troši veliki no­ vac, istina iz vladinih sredstava, ali oće — ostati u Kuršumliji i Hanikahu, pet s narodne grbače. Provešćemo re­ koje se prepuštaju ulema-medžlisu, da FELJTON. ; I । Carigrad Rusiji. »Filadelfija Pablik Lecer« javlja, da se Vlison nada da će boljševizam u skorom vremenu potpu­ no propasti i da će se na njegovim ru­ ševinama podići nova demokratska Ru­ sija. Takvoj Rusiji trebalo bi po Vilsonovom mišljenju predati i Carigrad; na taj način bili bi omogućeni vrlo dobri odnosi između Amerike i nove Rusije. Sovjetska Rusija hoće Carigrad. Petrogradska »Pravda« objavljuje, da Ru­ sija traži Carigrad samo za sebe, jer joj je to u Londonskom ugovoru obećano. Delegati Sovjeta zastupaće najenergičnije ta potraživanja prilikom budućih pregovora o miru. Wilson protiv Turske. Predsjednik Wilson — piše »Matin« — upotrebljava svoje pravo, da daje svoje mnijenje o sudbini Turske, te izjavljuje, da Armen­ ci i druge narodnosti koje potpadaju pod otomanski jaram, treba da budu oslobođene. 0 pitanju Sirije i Mezopo­ tamije zadržaje si predsjednik rezervu. Konačno predsjednik Wilson zastupa mnijenje da Turci bridu izagnani iz Ev­ rope. Mustafa Kemalpaša. Kako »Cliicago Tribine« doznaje, glavni zapovjednik I turskih četa u Drinopolju i Traciji sa­ općio je savezničkim generalima, da ne će slušati njihovih zapovijedi i da ne će priznati nikakvu carigradsku vladu, dok grad bude zaposjednut po saveznicima. U Traciji se provodi opća mobilizacija. Dalje doznaje isti list, da je Mustafa Kemal paša, voda nacionalista u Maloj Aziji proglasio carigradskog sultana li­ šenim prijestolja. Proglasio je nadalje sveti rat protiv nevjernika i pozvao pod oružje muslimane cijeloga svijeta. , Mustafa Kemal radi. Prema privatnoj vijesti »Tempsa«, koju prima iz Cari­ grada, nacionalističke su čete zauzele Ada Dede Bazar i front prema engle­ skim četama u kotaru Ismit. Oko sudbine Turske. Prema obavje­ štenju »Petit Parrsiena« iz Londona po­ litička je sekcija vrhovnog savjeta na­ stavila rad o odredbama ugovora mira sa Turskom. Između važnih odredaba ugovora, koje su rezervisane biće usvo­ jeno u toku konferencija vrhovnog sa­ vjeta u Sen Remu. Tu su također vojne odredbe povodom kojih je tražen izvje­ štaj maršala Focha. Nezakonitosti sa Turskom. »Tempsu« j javljaju iz Carigrada da su saveznici j predali Porti novu savezničku notu u da ne osjećajući se sigurnim pred upornim potra­ živanjem i strogoj istrazi, koju je Jildiz vodio. Ra­ zne glasine kolale su Carigradom, a evropske no­ A. Hifzl Bjelevac : vine donosile upravo nevjerovatne vijesti o prilika­ ma u Turskoj. Konačno se stvar počela zaboravljati i neki, koji su imali upliva u Jildizu počeli su se zauzimati za sudbinu pohapšenih. TREĆI DIO. Abdurahmanpaša se usudio nakon dugog raz­ 1. mišljanja poći lzetbeyu, da zatraži milost za kćerku. Čim ga je lzetbey ugledao pred sobom upro je Prošla su skoro dva mjeseca od događaja koji prstom u sultanov kabinet i rekao: su se odigrali nakon uhapšenja Rene Logotetides i »Paša hazreteli, u njegovim je rukama sve ..« Abdurahmanpašine kćeri Ifete. Ovo uhapšenje po­ Paša je razumio šta to znači, pa je plačući po­ vuklo je za sobom i druga otkrića, pa ie nastao čeo moliti lzetbey-a, koji je imao više moći nego i skoro opći progon ne samo Grka, nego i Mladoturaka i Jermena, koji su bili u doticaju i bližim od- | sam Abdul Hamid, da se smiluje na starca i pošte­ nosima. Čitavo javno mišljenje prijestonice i pokra- i di mu jedinicu kćer, koja nije svjesna učinjene jine, čitava Grčka; službena i neslužbena, pa jedan 1 pogreške. Izetbey ga pogleda lukavo i reče: dio Evrope raspravljao je o mjerama, koje je Tur­ — Paša hazreteli, neobično mi je viditi vojnika ska poduzela, poričući joj pravnu podlogu za ovake da plače, ali vas ispričava vaša starost... Što se ti­ progone. Šta više i velevlasti su provele jednu de­ če Ifete ja imam drugo mišljenje o njoj...« monstraciju, i poslali brodove u Egejsko more za zaštitu svojih interesa, koje su smatrali ugroženim To govoreći uzme sa stola jedan spis i ne po­ nudivši starcu ni mjesta stane mu čitati izvještaj: u slučaju kakva prevrata. No za čudo ovog puta ostao je Jildiz nepopustljiv, pu čak ni posredovanja, »Abdurahmanpašina kćeika Ifet-hanuma preslušana da se opravda postupak Abdurahmanpašine kćeri je po prvom sekretaru Hakibey-u nakon uhapšenja ostao je bez uspjeha. i izjavila je: »Ja nemam ništa zajedničko s mladoI ako Rene kod preslušavanja nije ništa htjela grčkim pokretom, ali ljubim slobodu nada sve i bo­ reći neki su dovodili u svezu čitavo ovo otkriće sa rila bih se za čiju hoćete slobodu proti sile, pa od imenom lhsanbey-a Sururzade, koji je također stav­ koga ona dolazila. Meni je u ovom slučaju bilo sta­ ljen pod tajnu policijsku pasku. lo da spasem jednu pobornicu slobode, i ako ovaku Viđeniji Mladoturci bježali su tajno iz Carigra­ Rene Logotetides. (39) ove izvo­ bila potpuSad treba glasati. Predsjednik (uzrujano): Kod otvorenta novih vjerskih institucija radi se ti sporazumu sa ul. medžljsom. Pi­ tam: hoće ii se tako postupati i pri njihovu zatvaranju. (Glasovi: Hoće. Na glasanje! Žamor.) Onda, gospodo, upu­ ćujem predlog na predhodnl sporazum sa ul.-medžlisom i zaključujem sjedni­ cu. Dnevni red buduće sjednice: Nasta­ vak debate o zatvaranju darul-mualli­ mina i o početnoj vjerskoj nastavi. Kratke vijesti iz islam. Istoka. Bilješke. iz vakufskog sabora. K u r b e g o v i ć podupire de i konstatira da je debata no iscrpljena i zaključena. formulisati protupredtogc i kojoj traže, da se ministarstvo službeno odrekne nacionalističkog pokreta. Usljed toga je položaj kabineta kritičan. Intransigent javlja da je kabinet već odstupio te da je obrazovanje novog kabineta povjereno Damad Ferid paši. Ekomnomska robija Turske. Javljaju iz Londona: Konferencija ambasadora pod predsjedništvom Lorda Curzona nastavila je diskusiju ekonomskih od­ redaba ugovora o miru sa Turskom i odredbe budućeg statuta za morske tje­ snace i Mramorno more. Novi kralj Sirije. Javljaju iz Londona: Ovdje je primljeno zvanično saopštenje da ie emir Fajsal primio naslov kralja Sirije. On je pismeno izrazio privrženost sirijskoga pučanstva prama britanskoj vladi (?). Emira Fajsala poruka Evropi. Prema vijestima iz Damaska, odlučio je emir Fajsal, da se ne odazove pozivu VrItovnog Savjeta da dođe u Evropu radi nastavka pregovora sve dotle, dok ne bude priznat za kralja Sirije. Sirijski kongres odobrio je to stanovište. Faj­ sal je poslao u Evropu Nuri Saida sa nalogom da učini priprave za pregovore. Prema izvještajima iz predjela Li­ banona javno je mišljenje tamo za de­ mokratsku republiku. Šef generalnog stožera emira Fajsala u Parizu. General Nuri Said, šef gene­ ralnog stožera emira Fajsala, stigao je u Pariz. »Tcmps« tvrdi, da je general Nuri Said poslan po emiru u Pariz, da objasni razloge, s kojih se je emir pro­ glasio kraljem Sirije. Izgleda, da je ova misija poslana uslijed upita engleske i francuske vlade slavljenih radi posljed­ njih događaja na emira. Oko Tripolisa. Iz Beyrutha javljaju, da je general Gourand nastavljajući svoj posjet zapadne zone otputovao u Trtpolis. U Tripolisu visoke vjerske lično­ sti, Mufti i drugi, su dali oduševljene izjave u prilog Francuske. Kadi je hva­ lio tolerantnost Francuske prama raz­ nim vjeroispovijestima. General Gou­ rand predao je zastavu 30. pomješanoj pukovniji u prisutnosti veliko0' broja naroda, koji je generalu priredio odu­ ševljene ovacije. Perzijski šah u Parizu. Perzijski je šah stigao u Pariz, gdje će se zadržati oko 20 dana u najstrožem ineognitu, te će se u mjesecu travnju vratiti u Per­ ziju. borbu Mladogrka u našoj državi ne odobravam." Na pitanja, odaklen je doznala za zapovjest o uhapšenju nije htjela odgovoriti, pa je rekla: »Ja znam šta će mi se dogoditi, ali za to ipak ne ću se odreći onog svjetla u koje gledam. Sloboda je uskrsla u meni i ne može je ništa više ugušiti" ... Za to se okrivljuje Ifet-hanuma, da je svjesno htjela pomoći neprijatelju, da umakne kazni odavši tajnu i zatajivši pravoga krivca«. ~ _ lzetbey spusti spis na stol i promatraše Abdurahmanpašu, a onda reče: »Šta velite na ovo?« — Nadam se samo u vašu milost, a njezin čin ima drugo naličje.« »Kako? — upita Izet. — O kojem nije ovdje zgodno govoriti, jer se tiče mojih obiteljskih stvari...« »Recite slobodno«, nagovori ga Izet, na što sta­ rac ispripovjeda, kako je Ifeta zaručena s Ihsanom Sururzade, i kako je doznao da je Ihsan ljubio Renu Logotetites... Izetbey-ovo se lice namrači, a onda reče: »1 on dakle?« Paša se trgne i odgovori: — Ne, oni.. On nije ništa... Eto, samo su pri­ povijedali... Izet ga pogleda i reče: »Znam, znam... I on je s njima!.. ...Ostavivši pašu uniđe u sultanovu sobu, da izvijesti svoga gospodara o novom otkriću. Nastaviće se. �ПРАВДА" — »PRAVDA. Боој 145 — Broj___________ ____ će biti poslani u druga novookupirana mjesta. Njemačka protiv francuske note. »Korespodenz Hofmanm« javlja: Na dogo­ voru u Stuttgartu izjavile su se Bavar­ ska, wirtemberška, saska, badenska i essenska vlada jednoglasno protiv fran­ cuske note, kojom se traži raspust nje­ mačke obrane, što se osnovala u svrhu da se spriječe ovi izgredi. Spomenute vlade smatraju, da je sada nemoguće raspustiti ovu obranu, jer bi to značilo rasulo državnog reda. Engleska nije uz Francusku. Javljaju iz Londona: Engleska vlada javila je francuskom poslaniku Cambonu da se ona ne postavlja na francusko stanovi­ šte u pitanju francuske intervencije u Njemačkoj. Zapljena stranih vrednota u Njemač­ koj. U mirovnom ugovoru uvrštena za­ pljena inozemnih vrednota izazvala je na jučerašnjoj sjednici burni veliki pre­ pad. Nemoguće je bilo svako bileženje tečaja, konačno je burza zatvorena za svaki dnevni promet. Burzovno će se predsjedništvo sastati da zaključi po­ novno otvorenje burze. Pljačke u Dresdenu. U subotu na ve­ će došlo je ovdje do ozbiljnih izgreda crvene garde. Bande su pljačkale po cijelom mjestu. Provaljivali su šta vi­ še i u mnoge privatne kuće. Ustaše zapalili Essen. Po nalogu Holza zapalile su čete za paljenje pri ulazu vladinih četa u Essen na 5 mjesta grad UNUTRAŠNJI POLOŽAJ. koji je sav u plamenu. Pučanstvo je ra­ Pašić će pregovarati s opozicijom. — zoružano. Taoci pušteni su na slobodu. Kako se saznaje, parlamentarna zajed­ Buntovnici su prebjegli preko granice. nica, osobito radikali, namjeravaju sa Wilson obolio. Listovi primaju iz demokratima povesti pregovore, koje Newyorka da je predsjednik VViison obi imao voditi Pašić, jer se on smatra | bolto, usljed toga prestao je sa svojim za to podesnijim od Brotića. dnevnim automobilnim šetnjama. Za 10 Ekspoze g. Radovića. Danas 12. ap­ dana zabranjeno je predsjedniku svako I rila poslije podne u 4 sata održana je bavljenje sa državnim poslovima i pri- j ministarska sjednica, kojoj su prisustvo­ mati ministre, te mora da ostane u vali delegati na konferenciji mira gg. krevetu. Radović i Drašković. Konferenciji je iVraćanje ustavnosti u Mađarskoj. — , mao da prisustvuje i gosp. N. Pašić, ali U čitavoj je zemlji izvršena zakletva I je bio spriječen radi bolesti. G. Rado­ narodne vojske na ustav. U Budimpešti I vić je održao ekspoze o jadranskom i izvršio je ove poslove sam državni up- ; riječkom pitanju.. ravitelj Horthy. Dr. Žerjav u Zagrebu. U Zagreb su Kako Engleska i Francuska »osigura­ prispjeli bivši predsjednik slovenske ju svjetski mir«. Vikont Kerzon uputio vlade dr. Žerjav i ministar Dr. Kramer, je u engleskom Donjem Domu Lojdu oni su vodili vijećanja sa ovdašnjim po­ Džordžu pitanje, da ii mu je poznato da litičkim vodama demokratske stranke je neki Delamar-Maz pronašao top koji poglavito o mogućnosti riješenja poli­ može da tuče na 240 kilometara, ј da li tičke krize. je istina da je francuska vlada, poslije Pašić opasno obolio. Predsjednik na­ povoljnih rezultata kupila njegove pa­ še mirovne delegacije Nikola Pašić po­ tente? Ako je to istina, onda da li je vratio Se jučer iz Zaječara u Beograd, engleska vlada preduzela mjere da i za ali je nenadano obolio od upale pluća. sebe osigura koristi od tog pronalaska? Oa ne može nikoga primati niti izlaziti Lojd Džordž je odgovorio _da je en­ iz kuće. Njegovo je stanje ozbiljno. glesko Ministarstvo Vojno već stupilo, VANJSKI POLOŽAJ. tim povodom, u vezu sa francuskom vla­ dom i sa pronalazačem i da se eksperi­ Oprovrgava se. Više listova donijelo ment; s novim topom već vrše. je vijest tršćanskog »Piccola« prema Novim se topom može gađati i na da­ kojoj je došlo do sporazuma medu Nlttlljinu od 250 kilometara, a projekat nje­ jem i jugoslavenskom vladom u jadran­ gov ima brzinu od 1300 metara u se- • skom sporu a posredstvom Lloyd Gekundi. orgea. Italija bi dobila Rijeku, Volosku, San Retno bez novina. Agencija SteOpatiju, dok bi Sušak, Fijumara i Baroš fani« širi vijest po kojoj je isključeno pripali Jugoslaviji, kojoj bi isto pripao da na konferenciji u San Remu novinari Skadar kao kompenzacja za ustup. Na­ bi imali pristupa. Štampi će se ići na ša delegacija demantovala je ovu vijest. ruku u San Remu kao i u Londonu. D’ Annunzio za Turke. D’ Annunzio Umro izdavač »Univerzalne Bibliote­ je u »ime pučanstva i vojništva« grada ke«. Posljednjih dana marta umro je u Rijeke upravio na turskoga poslanika u Leipzigu Heinz Heinrich Redam, koji Bernu odrešit protest proti zaposjednuje sa svojim ocem Antunom Filipom Reću Carigrada. Tu on napada na »prož­ clamom 1867. osnovao poznatu »Uni­ drljivo britsko carstvo, koje je već 20 verzalnu Biblioteku«. Njemačka štampa muslimanskih naroda podjarmilo, a sa­ opširno se bavi ličnošću pokojnog Reda bi se htjelo dokopati i Carigrada«. clama i ističe golemu važnost njegove | Ceško-poljski sporazum. Antantina biblioteke za njemačku prosvjetu. Svo- ' piebiscitna komisija trudi se, kako bi jom je jeftinoćom omogućila najširim došlo do sporazuma medu Cesima i Po­ slojevima da upoznaju klasike svih na­ ljacima. Hoće da obrazuje jednu poseb­ roda u izvrsnim prevodima. Nema sum­ nu česko-poljsku organizaciju, gdje bi nje, da je i ova biblioteka mnogo dopri­ došli ljudi, koji stoje nad nacijonalnim nijela širenju njemačkog jezika i uplivu pitanjima imajući pred očima interese njemačke kulture svuda gdje ima Nije­ jednoga i drugoga naroda. maca, pa čak i medu tuđim narodima, Opsadno stanje u Slovačkoj bit će, kojima je iole njemački jezik poznat, kako javljaju iz Praga po odluci vlade svagdje se može naići na žute sveščiće i stranaka ukinuto. Reclamove bijioteke. Situacija u Njemačkoj. »Vossisclie Zeitung« prima iz Londona vijest da je Njemačkoj produžen rok za povlačenje svojih četa iz neutralne zone za jedan tjedan. Nijemci nemaju agresivnih namjera. I Njemačka vlada saopćila je francuskoj, ■Mostar, koncem marta. da ona nema nikakvih ratnih namjera (Kako se sa muslimanima postupa). i da se čitava ekspedicija za ruhrsko Premda nisam musliman, ipak me srce područje sastoji od 44.000 ljudi. boli kad vidim, na kakav'se način po­ Američko stanovište. Državni departstupa sa muslimanskom sirotinjom, pa manu izjavio je, da će se Njemačkoj do­ Vas gosp. urednice molim, da uvrstite zvoliti da upotrebi u pobunjenim kraje­ ovih par redaka, nebi li se ipak neko vima onoliko vojske, koliko je potreb­ na vladi našao, da jadnicima pomogne. no da povrati mir i red. Jusuf ef. Hadžiosmanović služio je u Spremanje protiv Njemačke. Iz Metza Mostaru kao vjeroučitelj na trgovačkoj, javljaju, da je 500 momaka'belgijske osnovnoj i zanatlijskoj školi, pa s kojih vojske otputovalo jučer u Pariš, odakle razloga nije nikada u te godine mogao Istočna opasnost za Engleze. U en­ gleskoj donjoj kući izjavio je Churchill, 4a je stanje na srednjem istoku vrlo ozbiljno. Turski nacijonaiistički pokret ugrožava Mezopotamiju, a namjera Ar.apa, da se tomu pokretu približe, nije nova. U slučaju ustanka rasprostrta bi se bojna sila boljševika na sve krajeve sfev. Kavkaza i Kaspijskoga n.ora. BoHševici bi došli u vezu sa azerbej^anskom i gruzijskom republikom, is­ to tako s vojskom Maštati Kemal pa­ se. Taj bi savez mogaj imati strašnih posljedica. Gospodar Drltiopolja. Turski pukov­ nik Džafer 1 ajur bej atkazae je svojoj vladi posluh i proglasio se samostalnim gospodarom Drinopolja. Poznat kao energičan i jake volje nije bio zadovo­ ljan sa »slabom turskom vladom«. In­ teresantno je, da je bžafer Tajar bej bio godine 1908. u Beogradu, kamo je došao na poziv srpske vlade kao iza­ slanik Mlađoturaka, da se osobno uvje­ ri, đa Srbija nema nikakove neprija­ teljske namjere prema Turskoj. »Na­ rodna Obrana«, a na čelu joj B. Nušić, priredila mu je počasnu večeru. Za bal­ kanskoga rata ,i dalje služio je Džafer bej u Macedoniji. Politički pregled Naši dopisi Страна 3. postati definitivnim, nije mi poznato? no biće da je i tu igrao uiogu »antiturcizam« naše bivše vlade. Glavno je, da je on za 33 godine bio plaćen iz držav­ ne kase i da je bio državni službenik. On je 13. decembra 1918. umro r osta­ vio je 4 neopskrbljene djece. Po načelu pravednosti i zahvalnosti za njegovo bezprikorno službovanje, morao bi svak očekivati, da će njegova djeca dobiti mirovinu ili barem milostinju, odpravninu, posmrtninu i vrag sami zna kako se to zove ako vlada hoće svoje »vjerne« da nagradi. U ovom slučaju čini 'c da vlada nije smatrala Hadžiosmanovića sovjim »vjernim« za to, što je valjda musliman, jer ni pare nije dala njego­ voj djeci. Jedan od dobrih ljudi išao je i na vla­ du radi ovoga, bio je i kod slatkog Ate, koji mu je slatko obećao, du će djeca bezuvjetno dobiti mirovinu ili milosti­ nju, pa ipak boš posla, jer oni ni do da­ nas ni pare ne 'dobiše. Molilo se je služ ■ benim putem preko multije i preko tr­ govačke škole, pa je uvijek ostajalo kod obećanja, da će stvar oiti »bezu­ vjetno« uređena. Dalje se čekati ne može, jer i one obitelji, koje imadu dobru plaću i dobar imetak, teško izlaze na kraj, a kako da ne krubure ove sirote, kad je samo je­ dan od njih kako-tako opskrbljen, dok drugi nisu i nemogu za dugo biti opskr­ bljeni, jer su dvije ženske i jedan dje­ čačić. Molim Vas gosp. uredniče da energi­ čno poradite na tom, da se ovim siro­ tama odmah pomogne. Kad se^nože da­ vati i onima, koii nisu zaslužili, neka se dade i onima, čiji je otac bio pošten i bezprikoran državni službenik. R-k. jednički se jacija klanjala, te »fatiha« proučita. Tada se je prešlo u tamošnju Gradsku čitaonicu, gdje je tu spomenvečer otvorio podpredsjednik našeg kot. odbora g. S. Užičanin, a nakon to­ ga deklamovao je N. Smailbegović merhumovo »Pokajanje«. Iza toga pri­ kazao je naš tajnik Ajanović Abas bio­ grafiju ј neumrla djela velikog merhuma. Materijalni uspjeh ove Cazimove spomen-večeri bio je preko 1500 K. Krv u Krajini. Na telegram, donešen u prošlom broju o krvoproliću u cazinskom kotaru, to jest napadaju popa Jove i dr. na selo Pećku, koji je telegram komentarisan u 74. broju »Hrv. Sloge« od 8. o. mj., primjetiti nam je, da nam je silno upadljivo što je presbiro u svim ovdašnjim listovima dotično krvopro­ liće kvalificirao slučajem agrarne na­ ravi. Upadljivo je to tim više, što je i zemalj. vladi svojevremeno izviješćeno i poznato bilo, da se tu radi isključivo o otimačini zemljišta, koje je još godine 1897. sa strane države ustupljeno bes­ kućnicima težacima pravoslavne i mu­ slimanske vjere, te da ima karakter či­ sto lične osvetničke naravi. Budući smo obaviješteni, da su tu na­ vodno upletene i osobe, koje su zvanično obvezane ovake slučajeve ne samo sprječavati, nego im na vrijeme i predusretati, zbog toga se sada ne ćemo upuštati ni u kakvo prejudiciranje, dok ne vidimo, da li će pozvani faktori krivce — bez obzira na njihovo zvanje i znanimanje — po zasluzi i kazniti, ili će im se opet kroz prste gledati. A on­ da ćemo pretresti i revnost žandarmerijskih stanica kako u izvršavanju na­ loga kot ureda, tako i u poduzimanju koraka i u »nepristranom« vođenju iz­ viđa, pak ćemo tada faktične krivce •iznijeti. Važno za oporezovnike. P, imamo od vladinog povjerenika: Tečajem mjese­ ca aprila 1920. dospijeva za uplatu dru­ gi: obrok svih vrsta državnih poreza i Prilozi »Pravdi«. Na svadbi ugled­ prireza. P. u. oporezovnici se s toga nog građanina Ešrefa Ašćerića u Gornjem Vakufu sakupljeno je medu pozivaju, da svojoj poreznoj dužnosti do 30. aprila 1920. tim sigurnije udovo­ omladinom 174 K kao dar našem listu, lje, jer će po izmaku toga roka imati na čemu se izriče najtoplija hvala. platiti 5% zateznih kamata i osim tih Š u k r i e f. A1 a g i ć, profesor pre­ parandije u Derventi. sakupio je medu , kamata zakonom određene ovršne pri­ stojbe, koje iznašaju ■ za ovu opomenu prijateljima za »Pravdu« 140 K, koje da4 li za eventualno provedenu pljenitbu rovaše: po 20 K: Smail ef. Halepović, 4 h, a za ovršnu dražbu 2 h od svake H. Hatndi ef. đsakagić, Derviš ef. M. do 30. aprila 1920. naplaćene krune. Korkut, Adembcg Kapetanović i N. N.; Poreze i prireze, koji za tukuću godinu po 10 K: Šukri ef. Alagić, Anto Odić i još nijesu propisani, treba platiti pre­ Anto Matišić, učitelji preparandije i ma visini propisa od prošle godine. OOsmanbeg Osmanbegović. Živjeli i vaj oglas vrijedi kao prvi ovršni stu­ mnogi se u njih ugledali. panj t. j. kao opomena. Odbor vjeroučitelja za Bos. i Herc, Iz gradske aprovizacije. Danas izda­ u Hadžićinia predao je slijedeću urgen­ je grad, aprovizacija svojim rajonskim ciju ministarstvu vjera u Beogradu: trgovcima sol, koja će se prodavati od »Pošto od strane ministarstva vjera, K 4.12 po kg. a ni koje druge do danas odboru vjero­ Muslimansko društvo »E1 Kamer« u učitelja na peticiju od 25. decembra Sarajevu pozivlje na redovitu glavnu 1919. za povišenje honorara i drugog skupštinu društva. koja će se obdržanije ništa stiglo, to je ovaj odbor pri­ vati u nedjelju dne 18. aprila 1920. u 7 siljen staviti upit na ministarstvo vje­ sati na večer u društvenim prostorija­ ra i zamoliti da pomenutu peticiju što ma sa slijedećim dnevnim redom: 1. prije riješi i priteče u pomoć, jer sa svih Predsjednik otvara skupštinu. 2. Izvješ­ strana Bosne i Hercegovine na ovaj od­ će tajnika. 3. Izvješće blagajnika. 4. Iz­ bor dolaze pitanja od strane vjerouči­ vješće kućenadzornika. 5. Interpelacija. telja »šta je sa našim povišicama, mi 6. Apsolutorij odboru. 7. Izbor novog ne možemo dalje. Molimo hitnu pomoć odbora. 8. Eventualije. i t. d.« > Đaci regruti. Ministarstvo vojno rije­ Ušljed navedenih razloga moli odbor šilo je da se uredba o odlaganju služe­ vjeroučitelja da ministarstvo vjera da­ nja đačkog roka za vrijme školovanja dne odgovor ovome odboru ili će se i ima primijeniti j na sve učenike zanatnama vjeroučiteljima dati pomoć kao i lijskih škola. svim drugim klasama, ili ćemo i nadalje ostati pastorčad; jer da se odbor zna­ de ravnati prema svojim kolegama, koji su mu dali povjerenje, da za stalež ra­ di i da se brine kao i sve druge orga­ nizacije. U očekivanju povoljnog riješenja bi­ Redžepu Ć e h a j i ć u, željezn. radniku lježimo se vjernim i odanim: u Sarajevu. U Hadžićima, 29. marta 1920. Vaša izjava štampana u 75. broju Predsjednik: Muhamed Islamović, Ha»Glasa Slobode« sa kojom dajete ostav­ džići. Odbornici: Jovan Simić, svešteku na članstvu u džematskom medžlinik, Pazarić; i Lađislav Gagulić, paroh su, nije nikoga iznenadila, osim valjda Stup. onih Vaših drugova, koji su Vas za »Konzorcija« izdaje brašno. Poćam kandidata predložili. Ta »Caršija« Vas od Četvrtka 15. pa do uključivo četvrt­ i onako i ne poznaje, nego Vas je kanka 22. o. mj., izdavače peprodavači didovala na želju Vaših drugova, če­ »Konzorcija« brašno za pecivo (nuleristitih članova naše »Muslimanske Jugo­ ca) po cijeni od K 12. na kg. Prodaja slavenske Organizacije« i na temetai vršiće se po dosadašnjim opetovano , usmene izjave, koju ste meni dali u sa­ objavljenim uslovima. Oni potrošači, rajevskoj čitaonici pred vakufske izbore. koji su rajonirani u maloprodaji grad­ Ne odgovara istini, da ste prisustvo­ ske aprovizacije dobivaće brašno kod vali u dvije, tri sjednice džematskog H. Uzeirage Kreče. medžlisa, nego ste bili prisutni samo Ćazlmovo spomen-večer u Tešnju. na jednoj ovakoj sjednici i to baš na Naš kotarski odbor u Tešnju priredio onoj, na kojoj se je prvi put povela ri­ je na petgodišnjicu smrti našeg nepre­ ječ o zaštiti morala među islamskim žaljenog pjesnika merhurn Musa Ćazielementom. Uslijed toga krivi su Vaši ma Catića Cazimovo spomen-večer, nazori, da vakufsko-mearifski džematski koje je iznad svakog očekivanja uspje­ medžlis ne vodi brige o muslimanskoj lo. Najprije je u džamiji za dušu mersirotinji, jer džematski medžlis i te ka­ huma 16 hafiza hatmu proučilo i za­ ko tu brigu vodi, a i sama akcija za Domaće »ljest! Otvoreno pismo �Страма 4. Stran* zaštitu morala, u uskoj je vezi sa matcrijahiim obezbjedenjem naše sirotinje, pošto svak zna, da je materijalna bezbijednost najprvi uvjet za zaštitu mo­ rala. Po čitavom sadržaju spomenute izja­ ve izgleda, da joj nijeste Vi autor, jer ne mogu ni pomisliti, da bi onako šta mogao napisati jedan musliman, nego će biti, da Vam je taj potpis iznuđen; a da joj je autor netko drugi, koji ne­ ma ni pojma o islamskim, vakufskim propisana, nego bi htio, da se čitav va­ kufski imetak jednostavno preda u ru­ ke komunista, da sa njim po svoj ćejfu raspolažu. Zato je spomenuta izjava po mojem mišljenju sasma promašila na­ mijenjeni cilj, jer će sada svaki musli­ man, makar bio i najzagrižljiviji kontuništa jasno vidjeti za čim naši boljševici idu i da za njih prama nama muslima­ nima ne postoji pojam svetosti pošto­ vanja odredaba onih dobrotvora, koji su svoja dobra uvakufili, nego su im pred očima boljševjčko-komunisitčke ideje, koje vode potpunoj anarhiji i ra­ sulu ljudske zajednice. Sarajevo, 10. aprila 1920. Sejid-Alibeg Filipović, predsjednik vakufsko-mearif. džematskog medžlis.i. raktea, a nikada se neću osvrtati, kako sada tako ni ubuduće na lične napadaje i denuncije podlih protuha. Napokon zna­ mo žurnalističku visinu »Glasa Naroda«. Pfui! Sarajevo, 2. aprila 1920. Iriž. Celić«. (Pa zar i Kurilić ima nekom nešta re­ ći koji je pad Beograda proslavio izvješavanjem crno-žutili zastava, koji je od prevrata Srbin-patriota, dok je za vrijeme najtežih dana po Srpstvo ne­ smetano zarađivao i gomilao svoj ka­ pital u vremenu kad su njegova ostala braća trunuli po madžarskim tavnicama? Primj. slagara Stočanina). G. Stevo Kurbalić, upr. ispostave. Ve­ lika Kladuša. Vašeg ispravka od 3. ap­ rila o. g. na dopis u »Pravdi« br. 31. od 20. marta o. g. glede krivotvorenja potpisa najviđenijih ljudi, s Vaše strane na poslanim brzojavima zcm. vladi i ministarstvu na 3. februara o. g. ne mo­ žemo objelodaniti. — Glavne činjenice tj. počinjenog krivotvorenja potpisa naj­ viđenijih ljudi Vi ne poričete, dapače mi posjedujemo izjavu sa autentičnim potpisima ljudi, koja potpuno negira Vaš ispravak, ali je ne ćemo objeloda­ niti. dok ne vidimo, šta će učiniti zem. vlada i ministarstvo protiv Vas kao zvanične osobe. Porube uredništvo. O napadajima na inž. Celića u »Glasu Naroda« od 8. pr. mj. po Mirku Kuriliću kao i o onim u broju od 27. pr. mj. isto­ ga lista iz pera samog redaktera toga lista, možemo svima onima, koji se us­ meno ili pismeno obratiše sa pitanjem: hoće li Celić na to odgovarati, sa Celićevim privatnim pismom, koje je on ovih dana upravio jednom svom prijatelju u istom pitanju najasnije odgovoriti: »Prijatelju, ti kao i mnogi drugi obratiste se sa pitanjem, da li ću odgovarati na one napadaje u »G. N.« od 8. pr. mj. koje je inscenirao Mirko Kurilić kao i na onu noticu same redakcije toga lista od 27. pr. mj. N e ć u I U prvom dijelu Kuriltćeva napadaja meni se predbacuje mrž­ nja proti Srba. Ti znaš što smo radili kao đaci u 1913. i 1914. a u vrijeme rata to zna i sam crno-žuti Kurilić.............. 0 mom držanju svjedočit će najbolje Srbi iz Trebinja, koji bijahu kod nas intemirani. Došao je prevrat. Istina je da su se za svoje sugrađane muslimane bratski zauzimali čestiti pravoslavni stolački građani (Đorde i Ilija Popović, pop Savo Danilović. učitelj Petrovih, Stajčić i t d.) zato sam u svom članku »T eško selu, nije lakše gradu« (»Pravda« br. 22. (127.) od 28. februara 1920.) i stavio u zagradu imena onih dvijuh individua, koji nijesu Srbi, nego samo hrišćani, da se ne bi moji navodi protegli i na čestitu našu bracu pravo­ slavne vjere. Srbin biti — znači srpski i osjećati! Zadnji odlomak Kurilićeva članka pak bavi se podvalama, koje »e uopće ne daju dovesti u sklad sa mojim člankom. Ja Ti kažem, Kurilić je kapacitet, da kucka čekićem i puše uz viganj, ali nije blate, da ispitu,e kvalifikacije drugih ljudi. Međufm, ako mi se ikada pruži prilika, ja ću mu dati svoje svjedodžbe na uvid; pa i onu ko­ jom sam kvalifikovan za inženjera, i ku­ ja nosi potpise njemačkih profesora i docenata, svakako tehnički spremnijih ljudi, nego li je — Kurilić. Clede cne vizitenkarte kažem, da je iaž, pa laže li on ili njegov prijatelj — ne zndm, samo ja kažem, ako mi kartu sa onakovim njemačkim tekstom donese, koju sam navodno ja u svojoj režiji tiskao i lično davao, onda ja darivam 1000 K za »Pro­ svjetu«, Evo prilike, ako je patriota, ne­ ka nešta privrijedi za srpskog đaka. () njemu lično ne znam Ti mnogo reći, znam samo toliko, da uopće ni skojim čestitijim i uglednijim stolačkim građa­ ninom kako muslimanom tako ni pra­ voslavnim dobro ne živi. Svi ga s gnu­ šanjem preziru, pa i ja mislim, da bi i moji zemljaci za me kao poniženje uzeli, ako bi se sa jednim ovakovim čovje­ kom, pa još u javnosti u polemiku upu­ stio. Zato, to i neću! On može i još za­ dirati i što hoće iznositi, ali ja ostajem pri svom. Glede one notice u 208. broju »Glasa Naroda« od 27. pr. mi. mogu Ti reći, da je podla, jer članak »Prekipjelo je već« bio je potpisan sa X, pa kako sc to može onda meni •pripisivati i radi to­ ga članka mene napadati. Ja Ti kažem odgovarat: i polemizirati ću samo u stvarnim političkim temama općega kaOdrovotsi artdzdk. M бжИика Pri zaključku lista. i , ' ! I ■ • 1 ■ j ; , i j । KOZAČKA OBIJEST. Ograđujući se u koliko -se tiče po­ litičkog značaja đačke protestne skup­ štine, koju su đaci sarajevskih srednjih škola jučer iza podne htjeli u parku Cara Dušana da održe i da se solidarišu sa pokretom študenata u Zagrebu i Beogradu nećemo se upuštati u njezi­ no razglabanje ali hoćemo nešto drugo — jednu sramnu činjenicu da konsta­ tiramo. — Kada je oko 150 skupljenih srednjoškolaca htjelo kod Principova Mosta u povorci 4 i 4 da uniđe u Kralja Petra ulicu sarajevska ih je okonjena policija u najbržem galopu i golim sab­ ljama napala, masu te dječice izgnjavila i izmrcvarila. I to se zbilo u momen­ tu, kada su đaci pjevali »Bože Pravde«. Nekoliko stotina policajaca proganjalo je đaštvo do u kasnu noć gdje ni gimna­ zija ni bogomolja nijesu ostale pošte­ đene. Đaštvo je na mrtvo ime isprebi­ jano, što svakako ne odgovara niti du­ hu vremena niti savremenom odgoju đaštva. Mi konstatujemo samo, da se i ovaj put u punom jeku pokazala naša oru­ žana sila, koja je manifestovala svoju bojnu jakost na sarajevskim ulicama, dok onamo gdje je trebamo da spriieči pokolje muslimana, da sačuva islamskog težaka pred bijesnim i oboružanim ban­ dama u Bileći, Nevesinju, Foči, Kladuši — uzduž i poprijeko cijele naše domo­ vine — tamo te sile nema, ona se tamo ne miče niti se pokazuje. Čemu to sve vodi: Idemo, da vidimo! Prehlađeni II ste? Bole Vas prsa? • Grlo? Imat li kašalj? Hunjavicu? Do­ bar prijatelj Vam je za ovakovih zlah časova Fellerav pravi Elsafluid! 6 dvo­ strukih ili 2 velike specijalne boce 38 krune. Zagorski sok za prsa i kašalj 1 : boca. 6 kruna. Pokvaren Ii Vani je želudac od zle I ii rane? Fellerove prave ElsapJLnle — na opet sve u redu! 6 kutija 18 kruna, i Omot i poštarina posbno, ali što jefti; nije. — Eugen V. Fejlcr, Stublca donja, ' Elsatrg br. 310. Hrvatska. Hamdija Spaho i drug Sarajevo. Moj brat Jusuf Bihorac sin Hašimov iz Zenice služio je kod t. Bos. herc. Inf. Reg., a 1917. god. u oktobru zadnji put se javio iz Teni­ ska iz Sibirije, gdje je kao zarobljenik u Rusiji dospio. Umoljavam svakoga ko bi šta o mome bratu znao, da ja­ vi na adresu: Ibrahim Bihorac Zenica. prodajem Тгдотјпа sviju vrsti zemaljskih pro­ izvodu i koionijuinE rohE na VBllho. iiđSU Prima u komisiju svaku trgovačku robu, naročito voće i povrće, te u tu svrhu šalje vlastite korpe (sepete) na upotrebu. — Telefon interurban 541. Brzojavi: Spaho trgovina Sarajevo Upitati u administraciji lista. вм|а*&2п umiješaj u krmu, ša•’lđillll ku na tjedan. Ako se rabi nadomjestak krme onda 2 ša­ ke. — 5 omota mastina, prah za tov­ ljenje zdrave debele marve za tvorbu jaja i mlijeka, dostaje za 6 mjeseci za jednu marvu. Dobio je najveće me­ dalje u Londonu, Parizu, Rimii, Beču. Na hiljade gospodara hvali ga i po­ novno kupuje. Traži ga kod ljekarni­ ka ilj trgovca, sitničara, koji ga može svaki ‘slobodno prodavati, ili piši na ljekarnu T г n k d су u Ljubljani, Kranjska, za 5 omota. Stoji 20 kruna 50 filira poštom. Onda: svrbež, kraste, lišaje uralClV odstranjuje kod čov­ jeka i životinja mast proti svrabu. Bez mirisa i ne maže rublje. 1 lončić za 1 osobu poštom 8 kruna kod lje« karne Тгикбсу, Ljubljuna. ^/[odni Salon vi u udruženju Muslimanki (Osvrtanje) u Džininoj ulici broj 10. (Kovači), izrađuje sve vrste damškrti i dječijih toaleta, kostima i rublja. Narudžbe se primaju od 2—4 poslije podne svaki dan osim nedelje i petka jS мс Salihaga Nuhić i sinovi trgovina voća i ze­ leni i južnog voća na veliko Sarajevo Protin Sokak 4. - Telefon 498 a Miševi, štakori, stjenice, i žohari i sva gamad mora poginuti, ako upotrijebite moja najbblja isku­ šana i posvuda hvaljena sredstva kao: protiv poljskih miševa K 8‘—, za štakore i miševe K 8 — za žohare ruse i švabe po K 10 — Osobito jaka tinktura za stjeni­ ce K 8.— Za moljce po K 6—, prašak za buhe po K 6’—, pra­ šak za uši u odijelu, rublju K 6 mast za uši u glavi K 5'— i 10 Mast ža uši na blagu K 5 i 10. Prašak proti mrava K 6’— Tin­ ktura za gamad kod voća i po­ vrća K 6‘— Mast proti svrabu K 10'—. Razašilje pouzećem Za­ vod za eksport M. Jdnker Za­ greb br. 16. Petrinjska ulica br. 3, 111. kat. 60 BRAĆA PROLIC, ČAPLJINA PRODAJA VOĆA I POVRĆA NA VELIKO TE ŽIVOTNIH NAMIRNICA NA MALO. Тгг5е1јаћ „HfV. Obnova" držala je da ee mora oče­ šati o Korkata ikao „književnog h it torić ar a“, pa podvrgava „kritici" naša bilježku o merhum Catiću pripisujući je Korkutovoj medrosk oj nespoBubnenti. Ovaj bi „pametni" liet dobro učinio, kad bi jonad вргаćao u tor, a ne u rubriku „Aktuelne bilješke". A ne bi bilo loše, kad bi to uredništvo makar kroz rog dOvlknulo svom kritičaru, da svaka bilješka „Pravde" ne mora biti iz pera glavnog urednika. Čast nam je obavijestiti naše cijenjene mušterije da smo odpočeli sa preprodajom i kupnjom voća i povrća na veliko, te i životnis namirnica na malo. — Uvijek ima svježeg južnog dalma­ tinskog i talijanskog voća i povrća na veliko kao: naranče, limuni, datulje (hurme), rogači, smokve, jabuke i t. d. Umoljavomo naše cijenjene mušterije da se obrate na gornji naslov. TAČNA POSLUGA CIJENE UMJERENE. S poštovanjem SUMORNE MISLI. Braća Prolić. Vala, ljadi, vi vjerovali ili ne vjerovali, me­ ne ne može Gazin hotel ni iđaru činiti, Kod četrdeset i toliko uvijek punih krevetu i toliko gotove dušeka ode sva zasluga za kiriju (od sedam i po hiljada godišnje), a mojoj djeci nisaro kadar ni suha hljeba odatle osigurati. Pa opet hoće vakufaši, da im povisim kiriju Alijaga. Njem.-Austrijski Warenverkehrsbiiroa Sarajevo, Jelića ulica 4. daje na znanje svim interesentima, koji žele kupovati robe u Austriji da ima na uvid bogat izbor raznih cijenika i kataloga bečkih tvrdka osobito sa gospodarske stroje­ ve. namještaj za pilane, motore i t. d. Gornja podružnica daje rado sve in­ formacije za uslove kompenzacikmo sa­ , obraćaja i preuzima bez platno inter­ vencije kod dobivanja dozvole uvoza i 84, 1—1 I izvoza. Riblji zejtin najboljE vrsti ima na skladištu u originalnim bocama Centralna drogerija Glusmann & Go. sada Згаеа Sahinagie, Sarajevo S tro s m aj e r o v a ulica broj 3 (prije Rudolfova ulica). Vtai&: f^atrrfrt OdJboi »t U. O.« •»•■parili D. k A, Kaju, Sirajago. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Creator An entity primarily responsible for making the resource odgovorni urednik M. Sudžuka Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1929; 1936-1941 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 46 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource novine Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Vlasnik lista je bio Centralni odbor J.M.O., a odgovorni urednik Pravde M. Sudžuka. Izdavač je bio Radni odbor Jugoslovenske muslimanske organizacije, a Pravda se štampala u Sarajevu, u Islamskoj dioničkoj štampariji. List je izlazio tri puta nedjeljno na bosanskom jeziku, latinicom, dok je podnaslov pisan na ćirilici. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Pravda : glasilo Jugoslavenske muslimanske organizacije 1920 Description An account of the resource Br. 7(112) - 82(187) Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN: 2232-8645 (Print) ISSN: 2712-1410 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24146182