https://kolekcije.nub.ba/files/original/19e6c1d76b653b5e754dc37b1a596c27.pdf 5e91b3a38eb26b55172133f1eafad72c PDF Text Text Izlazi svake srijede. Adresa uredništva i uprave: Isevića 2. P oštanski pretinac 249. Telefon in t. 21. Cijena n p retplati: tromjesečno; D inara 20’— i srazmjerno. Oglasi po tarifi sarajevskili novina. P A U ŠA L N I FRANKO. Sarajevo, subota 6. ja n u ara 1923. B roj 1. Sirova koža. S ta v a je (koža jadam 'odi glavnih naših izvoznih artikala. Još old vsflkaldai (koža ise k a o sinovma ili pohisirovina (imfešajv.iina) izvozila itz nalših zemalja na svjetska itržišta Beč, Tnšt d’ Leiipzig.' Naše su ib.a!lkanislke države prije isrijetlskog ralta bide većinom upućene ina Tost i 'Beč, lu zaidhje vrijeme na Budimpeštu, kao .najbliže i naljpoldesnije svjetsko tržiSte iza sltavk kožiu i stjiediišlte svjbtlskiah (kiupaca. Txjsit je Mio ln.a|jlbo'lj3 pijacai cnne robe ,t. j1. korije i (jareće, Beč i Budimpešta z a bijjlellu rclbu: jagrijećta i ovčSiju. Svršelkom svjetskog irata ipromijeniku se (karta Evrope: raskom adana Au'stiTo-Ugans/ka podijeljena je medu razne (nacije i talko sji (ta tri glavna tržišta do­ pada u tr t razne države. Po clslLdhcđenjjlu mt srno. u početku (bili mpućeni' ®a naišiilm izvozom istavih koža jedino n a T rst i Beč; caritaisika Itarifa bila lje .umjerena te .sejje m Mli smo izvažali na svjetska tržišta te lar tafcmflt'i sa lizvotzinicliima susjednih država. Novom calrinslkalm tarifom i vo|z, kolj i E|u idtulpiillli n a snagu :u iu glavnom pogođena nairedlbdn na našeg izvoza: slinava kožai. Carinska .talrtfa glasila Jainijieoe iil jareće (kože 100 Ovdilje i k.07 može i ^ l 00 Tako se iprave u svemu oaitjaški skokovi, a ne ade se pravom redom pravilnog ralzvitka Ikako kod inidluisltrije, 'tako li svega ostaloga!. Mi trebamo najprije da iimaldemoi dobar ipddimlaidlak, .obrazovan n a strani za razne grane industrije, Itrebaimo nalše isnlmove, koji će nas ralauimjelii ii mi ćemo isltlcm cndđ vlastitim silalma d a podižemo modernu inđusltriju. Na drugi način je nemioiguće. Kadi se nešto radk treba temeljito raldfiiti Za (podizanje .modernih fabrika (potrebne su finanisilje, stručne islile, državna pomoć i tada će ibiti nai­ đ e iu ddbar uspjeh. A li unaprijed znallli, da će svi napoiri i (imetak konačno pasti iu ruke kakvom tuđtnn, koji će onda (po svicjlcj idile’; .volji dirigirati — to ne diže volju i inicijativu, nego’ je .ubija. Mli imani'O (u Boisni .jedinog labrtlkanta kože, domaćelg sina, kpjli je sMdiralo kožnu 'imldlustrtju' u Ma­ đarskoj. Austriji, mu je vlada dala sve moguće Ipogod........................... ~ ’ - ...................... 0e 15 Godina V. i s« iprivreidlnim krugovllma điruigih naroldncšti, Nemdma i. Mađarima, i saizva.b ibi se jedan žbcr sv$u navosaldsk^i privrednika. .Zatim je nastala duga i živa diskusija, posle .koje ,je dionet zaključak da se nastoji kod sviju stranaka da što veći Ibrcj .trgovaca, i,ndulstr;alaca i zanatlija .uđe u novu Na rodinu Skupštinu. Izabrat je i c dbcr od 16 lica, iu kolji je .ušlo 4 trgovcai, 4 industrijalca, 4 zanat­ lije ii 4 bankarska činovnika, koji iima dužnost da na 'tome radi i da dođe u dodir sa iprivređniclma ostalih narodnosti kako bi mogli zajednički d'a .povedu tu akdfiu. Op. Ur. — »Bosanski Dloyd. ,je ,u svom prošlom broju zagovarao disrtio držanje za naše privrednike. Godišnji izvještaj Berze Rada. U vremenu gcd. slanje iu siv ljevomi je ovo: Beograd: ipniijaivljeno nezaposlenih radnika 8519, 1 potražnje je bilo zai 7625, ižvršmo posredovanje za 4076, oiipiultovalo 3720 .radnika. NE: prijavljeno nezapoislenib radrika' 3219, (po­ tražnje je bilo za 1079, izvršeno posredovanja za! 432, otputovalo 272 radnika. Zagreb: iprjaVljjeno nezaposlenih radnika 1553, potražnje je Ibfiilo za. 4329, izvršeno 'posrediovanje za 1062, otpultoivailo 1806 radnika. L-jutaljama: sa MijaVama Maribor i Pttuj: prijo vije18.924, 'iczvtfšeno 7 t^ < $ ^ la v š đ e T 2128 radnika. Sarajevo: prijavljeno' nezaposlenih radnika 1074, potražnje je bilo za 1606, izvršeno posredovanje za 780, otputovalo 1428 radhika. Ukupni broj .u svma, gore navedenim, Berzama je: priijovitjenib nezaposlenih radnika 32.685, potražnje je bilo za 33.663, izvršeno posredovanje za 17.110, Ot­ putovalo 9354 radlniika. Sa tržišta žitarica. Tjedno izvješće burzovne agenture B. Balabušić & Co., Novi Sad. Naporedo .sa .padom našeg dinara iskakale su cije­ ne 'svilm žBitaritoama, a .od ikaid'a se pokazuje Stabili­ zacija istogal i cijene žitaricama počele su se stabili­ zira,ti. Inače je tendenca cijeloga ovoga tjedna oznaćivama (kalo čvrsta ,osm 2—3 zadnja dana kao Stabili­ zirana. NaljvtlšS .skok .u cijenama je kod kukumiza, i (kotd (pšence, dočom je kod' .ostalih artikla neznatan. Kod kulkkrnuza za proljeće cijene su posfcačile po 10 do 15 para. N a cijene kukuruza, nltiću i vijesti, da će bšlti carina za iZvloiz i/sltolga doista smanjena (te uslijed1toga počinju iIzvoznici dla. kluipuju, odatle i dosta .veliki p ro ­ m et n a blrnzi. Bilo j,e ukupno zaključaka oko 430 va- 1C1. Kukuruza je zaključeno oko 270 vagona » to sk o ­ ro sve za proljeće, (u starom i nadalje nema nikakovai pdsla. Kukuruz iu klipu i 'dknurijeni tralžii se dosta Oso­ bito ilz Sdbijje. Cijer u b ile : polčetkom |po koncem po Din. 210.— Din. 220.— DSe. 220.— Din. 230.— za februar Din. 225— Din. 242.50 Din. 237.50 Din. 245— Diin. 200— Din. 212.50 (odlma'h .okruneni Din. 155— Din. 165— u kUSpu1 umjetno sušeni prodavan, je od Din. 282.50 do 290— Opaža .se, dla. .je najviša potražnja loiikur.uza za mjesec m art i april, dočim se za maj malo traži, a nema ni pomiuda. Pšenice je prodano dosta, oko 90 vagona, cijena joj je skočila od Din. 412.50 na 425— Pšenica .ide dosita za Dallmacšju, uz zadlnje cijene viša je ponuda nego potražba. Brašna je prodano 52 vagona', većim đhjeldm pro­ davano je crno hiraišno broj 6 i 7, dočim bijelo se nije šk a ra ništa itnalžilo, i ladaMe i' cijene, relatavno prema pšenici, nijesu ibrašnn nulertd ništa poskočile. Brašno ibrcj 6 prodavano je (početkom po Din. 470— a kom- 1 �Sirana 2. .l-‘r)SAi\'SKI LLO Y n ‘ cera 487.50, a broj 7 oid Din. 425. — do 437.50. 'Nulllerica je prodavana: idd' Din. 587.50 dio 592.50. Za ječam lje |pc|pulsltila potražnja., zaključaka je ibil-o sauno 9 vagona,, ipolčeltna. jje cijena IbillaDiin. 310.— , a koncem 312.50. Zdđlnph dlalna je pcniulda Bosta viša Zoib .se i dalje didsta živo traiži, .adi su. ponude mi­ nimalne, te je Ibfio zaključaka sauno 4 vagona., Počet­ kom .Ijedna iptadd'arvana ije po Din. 282.50, a' koncem 287.50. Paisullj se Ije riše 'tralžio .nego je Ibiiilo ponludai, za.klljlučeno ije 5 .vagana, prodavan je sa meprlomiljieojie-, nam di|jenam -odi Din. 362.50. Mekirija ije prodorno 7 .vagana sa poloeftniom oljemam .od1Din. 162.50, .a ikoncem po DUn. 165.— , pcinlulda u istinu velika. Nasltao je življi interes .za svinjsku mals-t, zalklrlučalka je pravljeno |po Din. 25.75, Idločim izaldlnjjeig dlana .tiraže 'već Din. 27.— . Ovaij porasli dovodi se u savez isa izvozom isvilnja. N o v č a r stv o . Iroancjja. I sa sirane 'bankovnog u red a .poduzete b._ .cplsežne mjere lucilju isudbijanljla šplekulaciije. Bankovni u red jje u cilju- čuvanja- tečaja češko.sllova-čike Ikruine zabranio svim bankovnim ipodluzećima a,rbi,tra:/.u efektima i valutama. Ova će mjera im ati ve­ liki -utjecaj ne s-almo ,na praškom novčanom -tržištu, već i .na isltranitna. Računanje u dinarima, U vezi ri.ješemja iMiniistanstiva Trgovine i Lnd.astfi|je od 6. oktobra :pr. godi, kojim je naređeno, da od 1. .januara 1923. godine sve ustano­ ve, kolje pođ'leže javnom polaganiju računa, umajlu »vo­ lje knjige da vode u dinarima. -Generalni Inspektorat icipcz-orava sve noivlčane .ustanove i -ostala- Ilica., koja ■mu ,se .po ma .kakvom -osnovu .obrate, da uvijeik sume ■ciznače .u dinarima (raouinajlulći 4 ijuigo-lknune u 1 di nar). Sva đrugcjaicija .napisana aikta vra.tilće 'se pod­ nosiocu radi saictoražan;-a poimeinultolm niaređenju. Iz "generalnoig Inspektorat M inistarstva Financija. Prom et novčanica u svijetu. Zagrebački »Jlug-oislav. Lloyd« donosi statisilulkiu novčanica u- ^romelt’u u razPitanje druge rale zajma iz A merike. Pitanje rai.m idrž-ava-ma (kroz minuJlu godinu. Z a našu državu uplate druge rate amertlčkog zajma u iznosa d d deset boo je iu raiz-nim mijeseciima 1922. godi '.slijedeći, p r a milijuna dldlaina, cif je rrik listakaio još u .noveimbrlu ove met: .godine, kroz il-ccinis dam .bi: će ilzglleda definitivno .rije­ MH1, dinara šeno. Bivši .minis tar finanisijla dr. Kumamudl« prolongi­ Januar rao je konzorciji .rak o plate za! zvijasm-o vrijeme s tim, Februara da ise prilikom .novih pregovora dfiskiuituje i o novim M art . . . . usllovima. Cijelo te pitanje sadašnji imiilnlistar finalncifa •April . . . ... g. dlr. M. Stcjiadimovilć uzeo je da piroiuči dla Ibi .mogao M-aiJ . . . . da donese odluku keja najzad milje .tako prešna, pošlho «u -tSh deset milijuna dolara .određeni' za podizanje ja­ Juli ! ! ! ! d ranske željeznice, za kciiu nije određena- jes ni' defi­ Aulgust . . nitivna trasa. Septem bar - . Konstituiranje poštanske štedionice u Beogradu. O ktobar Dne 29. deeciphra, -c-držalna- (je u Minisitairsitlviu po šta i Novembar.telegrafa u Beogradu sjiednitoa između delegata mini­ Decem bar starstva! trgovne, poljoprivrede, p o šta i financija, na lU lostahm d ržavam a: kojoj je izvršen fizbor dlanova za naldlzomi odbor za Engleska, funta 425.7 523.3 1240 fcoinltrroillu rada nad pcšlt-amlslkoim šteldiionijsoom, koja je Franauidka, franaka 36.089.5 54.8 241.5 4400 . prije kratkog vrem ena osmteivaina <u milni'stairsltvu p o ­ Njemačka, maraka' 60.4 60.0 1000 720.800.2 šta, ai cilja se funkcija! isađtojj.il u itdin/e dla poštanski .op­ Švicarska-, šv. franaka. 3.7 15.5 4200 tic aj .'novca svede na minimum, &kila se -novčana (pla- . -Čehoislovačkai, č. K :13.7 27.6 2050 9.540 12.0 4.9 415 capja vrše putem čekova. ■K raljevina ;SHS, dfinara 4.998 6.5 30jl 4600 Svjetska cijena zlatu i srebru. Na. ildndloinlsfkam t r ­ Austrija, a/uistr. K - -33-21.840 7?i321 gu paida. cijena zlatu ii iznaša 90 šilinga 7 pernca. p ri Mađarslka, mad. K Na koncu te Anteresantlne .statistike _ zak1|lulauje uinic:-, koja je najpižai cjjena .cd 12. -septembra 1919. — Vrlo velika IkclUoiina' zlaita ide u Newyr|k. T ržište sr'e|~ list: »N.a f-em-effijiu -ove uiporedbe .raizabike se -da k'old nas ibnu je bilo vrlo -slabo-, a sada se je ^gicžaj?pcibcljišao i ito radit pamaln|jfcainl)ai zaloga u Kitajju. U B erlinu no­ o inflacirji ne može b iti govora i da naš ,o pticaj rio tira. gram platne 20.500—23.000 maraka, gram zlaita glavi stanovnika, -opravdava veću i bolju valloracifu di­ nara, čija je lunufamrija. vT-ijedifcst p za nas udržajv' 5100-r—5200 maraka, srebro 160— 175 m arak a po ■v-pram incstrantsitva', daleki gramu. .čajevi« šarani Narodna Banka nih prihoda za mjesec a/ugusf—o ktobar 1922. godine po pokrajnam a: S r ibi j a : neposredni pbrezi' i p rirezi ca. Stanje na dan 34,157.856.58 din.; .spec- iluioš. prihodi 873.088.33 idin.; metallna poidlloga 3ta k se 34,837.691.30 dliln.; monopoli 154,161.063.34 dlin.; marnte c d -drža.' saobraćajne ustanove 124,075.444.94 din.; privredne 2.138.3 mili = ustanove 2,437.177.14 dbn.; državna: nepolkret. imanja P a s i v a : Glavna! 2,602.141.48 dliln.; kapitali i fanldoviil 989.395.60 din.; novčanice iu ,qpt:cai; raznii siltni prihodi 5,671.201.55 din. 1-336.6 mili., p A ra ž uiC r n a G 'O rai; -neposredni porezi i prirezi dlin. mili., -saldo raznih 468.476.56; monopoli 4,571.912.93 dm.; saobraćajne Kamatna .ustanove 633.780.82 dlin.; ipri/vređn-e ulstamove 4936.05 čine dlužnike bei dfin.; razni sitni prihodi 92.779.96 din. Kamatna .stepi B o s n a i H e r c e g o v i n a : nepoisrednli porezi godišnje. i prirezi 20,957.604.10 din.; ispećijail'ne .trošarine dlin. 1568.90; takise 15,843.258.21 din.; momlopoli' dinara 80,143.950.35; salobraćajne .ustanove 47,338.791.50 •din.; privredne otstamoive 542.548.24 diln.; dlrž. nepclkr. -.imanja 63,021.879.39 din'.; k apitali i, fondovi 21.853.66 -dim.; r.alzni siltni prihodi. 2,174.558.20 dfin. Sa šljivarsko. D a l m a c i j a : nep. porezi i prirez i 2,920.263.91 ■vezeno iz -naš^ din-; specijalne trošarine .1,452.418.76 Idlin.; tak se din. i to polovim a^ 3,503.837.08; monopoli 16,723.588.06 di/n.; saobraćaj­ 1921. bilo i c M ne lUisitanove 3,575.072.99 dfin.; .privredne Ustanove 1ng'Oviinsiki JMH 26.966.85 dlin.; dlrž. nep. ‘imanja 412.80 Iđun.; razni sitni Pripravka .prihodi 338.174.99 dlan. H r v a t s k a i . S l a v o n i j a : nep. porezi i prirez i 26,559.869.43 din.; trošarine 1,361.939.81 din.; takse 26,161.930.94 dlin.; momcpoil 76.382.877.18 din.; isadbralc. nai-anove 154,055.10 din.; privredne ustano­ ve 4,250.186.10 din'.; dnž. nep. imanja 7,443.004.83 dlin. ..razni siltni prilbclđi 280.400.71 .dlin. ce 2 4 0 -1 S 1 o . v e n a č k a ; mep. picr. i p rirezi 17 miiijona lirike 17(1 181.407.37 dlin.; .sipec. 'trclšarine 2,823.256.31 din.; t a ­ Engleske] kse 15,589.927.67 din.; imoncpdli 53,786.928.98 Idin.; ■u Ikomisi; 1 isacbrać. ustanove 10,617.263.16 din.; ipirivr. usltamiolvc 143,812.74 dlin.; dlrž. nep. amamlja 11,217.751.95 din.; ka rit. i fondovi 38.979.62 din.; razni .sitni prihodi 1,970.797.83 dinara. B a n a t , B a č k a AB a ,r a n lj. a: nep. pcr. i p ri rez 41,654.781.69 dim.; spec. trošarine .1,750.239-27 diin.; takse 25,751.623.95 din.; mioinopoli 34 miiilljona 135.902.96 dlsn.; sacbrać. ustanove 76,583.318.03 dlin.; drž. nen. imanra 12,147.543.36 dan.; razni sitni prilho di 759.317.61 dinar. .Ukupno prihoda. 1.658,881.103.68 dinara. Pooštreni burzovni propisi u Čehoslrovaokoj. Mi­ nistarstvo linalncpa u 'Pragu liizidafOi će u uaibUižs.m đanilma’ novi pravilnik o prom etu s dlevizama, p o što b u ­ de isalsUušafo mmifenije banlkiovmiih krugova. Nakon p a ­ da češke krune lu ponedijeljak, prošle nedjelje p ro v e­ dene su u bankovnim pcd'uzećiima opsežne revizije po . organim a, deviznog odjeljenja miiriištarstva financija, koje će .se ponovili. O štre se Ikalzne izrJčd iu novcu i Ruske kupnje u Čehoslovaćkoj. Slijedeća tabela pri kazuje nam najglavmije artikle, Ikoje je iRiuisilja kupila u češkoj .u 'čeh.oislc'vadkiim Ikrunama. u razdoblju od j.ula 1921. do .novembra 1922.; gospodarske mašine žrijezniaki, .materijal dijelovi lcko.mo.tliva ’ lilm' za krov • željezni štapovi željezne šipke ikonceipltni papiri kemikalije s t. dl ■Vrijednost ukupno kupljene rclbe izn-cri za januar - deembar 1921. 43,813-000 kč., za januar—decem bar 1922.: 65,957.985 ili .svega ukupno, 109,769.985. Sajm ovi i izlo žb e. Pripreme za novosadsku izložbu. Čime se već u ve­ liko .pripreme za priređivanje |p'0.1;.0iprivredno.-indiu sirijske izložbe, kolja će biti otvorena ove godine u Novom Sada. Do sada. se već prijavio veći broj trgo vaca iz Vojvodine da- iui6e.sfvu(je na ovčji izložbi i itraž»o odobrenje da podigne nekollilko paviljona. Trgov­ ci, iadiustriljaloi i pcllj.ciprivred.mci iz Scimbora odluičiili su da, jpoi ugledu .cve izlažbe ličini prirede jednu takvu zložbu, koja bi .se imala- održati idućeg ljeta: Juvelirski sajam u Stattgairtu. Od 22. do 28. februa­ ra -ove godine, odtažaće se u Stiuttgartu- (Njemačkoj], sajam Juvehrski, satova, -zlatnih A,s rebrnih stvari. Mln'o go'brojne firme već su .prijavile švelje učešće na’isajimu. P o r e z i, ca r in e i ta k se . Novi pravilnik o carinskim posrednicima, ,U direk cilji carina radi naročita komisijia pravilmk o carin -, SikLm ipcisredlniama. Ovaij će ipravilnik prilzn-ati pravo carin/skog ipo.sre-dn.ilka i -onama koji 'imaju gimnazijsku maturu sa .prov-edleniih najim-anje dvije godlm-e u cariin ,sko.j sllužbi ili lka.o pomoćnik kod carinskog .poisrednilka. Koliko samo jedna tvornica žigica plaća takse? K a­ ko nas rz Osijeka .izvještavaju, »platila f)e tvornica- ži­ gica »Drava« za mjesec decembar monopo'lne takse: K 13,1-16.000.—. U .svemu, je -ovo poduzeće za cijelu godinu uplatilo ina -taksi K 143,623.600.— ili dinara 35,905.900.—. ___________ �3 -oj 1. U Sarajeva i Herceg Bosne. Novo osiguravajuće društvo »Nada« osnovano či­ sto domaćim ikapital-oim, -započelo je .svojim dijelova njem početkom ovoga tmjeteeca-, te je svoje poislovne prostorije lUrefcMo u Kmaljlai Petra .ulici: -broj 13. II. kat ;u zgradi! Muslimanske centralline (banlke. •Ravnateljstvo lje na .svojoj konistiitluirajjućoj isljednici izabralo elkselkutilvm .oldbar društva, u koijli ,su ušla gospođa: PretSajedlniik .ra-vnatelljistva Dr. Halidbeg H-ra snica, ipcidlpredlijedniik Dr. -Stjepan Viđaičić, društveni liječnik Dr. Joivo Vaisliljevlić, direktor Musfflmamske centralne ba'nlkie Gal.ov.ac, te g. Asimbeg Dugali’ć. . Ravnateljem društva imenovan lje -dlosađanji ravna­ telj zem-aljlslkolg -otsligjura.vajuić'eg izavodlal »Heroeg-Bo. is.ne« g. Asi-mbag DugalHić. Za prolkunistlu- postavljan je bivši tajnik »iHerceg-Bosne« g. Adolf Boh-m, a za taj­ nika Idlr-uštvai isiuldlslki' savjetnik i si. g- Ivo Duirbeš5ć,^ a za knjigovođu eksportni akademičar g. Dragutin Pi emtal. Osim toga primljem-o je rviilše stručnih kao ii pomoićnflh činovnika. Prebanulčalmo -ovo mlaldb dnuštvo pažnji našilh čita­ telja, te ih -upozoravamo na oglals na -četvrtoj strani. Strana 3. .BOSANSKI LLOYD‘ Za. vezu Bosne sa morem. Bosna još nema valjane veze sa morem. -Od toga mnogo tppi njen luVož, k-oji se tim znatno posiknpllijluije-, a još više eksport, naroči­ to drvene industrije, koja je najveća lu itof pokrajini, to drvene industrije, koj-a je najveća u ovoj pokrajini-, pont drveta dc.s.ada se nije -mogao valjano razviti radi slabe veze s morem. Sada je izrađen projelkat, da se izgradi kratk a pruga- Metković—Ploče ,kojai bi- R o ­ snu dovela -do- bSže i prikladne morske Ciuke. T-rg. -i Obrt. K-oim-ora -u- Sarajevu -založila- -se kod' v-la de za izgrađnj u-t-e pinuge, pa je -sazvala- -o tom anketu, kojoj će ipris'utvtjvati .svi- predstavnici drvene imdtustrije -u Rasni. Tu će se p retresati i paltanje -bili i koliko i saimio drvena -industrija učestvovala u i-zgradnij-il te 'luke. PRIPOSLANO.*) Ovdaišnja lil-ij-ala Jadranske Ranke zaralounalal mi je -na 50.000 -Lira — 80.000 kruna više -od burzovnoga tečaja toga d-ana-, tvrdećii, dlai je lire ktupola privatnim ipuitem i time ise ogriješila o tada -postojeće naTedbe, da -banke smilju kupovati Idievize s a m o k o d 1 N a ir-od'n e B a n k e, -zatim db ba-nlke ne smilju fcomilten t-iimai izaual&uuavti iskuplj-e -od burzovnog tečaja. Stvar je predana1-sudu. Avram Levi Sadić- Istovremeno se -o-braćamo na naše željzenićare sa apelom, da čim se njihovim vitalnim zahtjevima Ugodi, -opet ij-edlanput pomažu- domovini u teškoj krizi! 2. Ne protivimo se projektu- veb-ke .-t-ransve-nzalne jadranske željeznice koju traži- državni- interes. Mo­ ramo pak -odlučno tražiti da se beaodvllačno -skrbi za saniranje postojećih željezničkih linija, -u ,prv-oj vrsti glavne žile -koja- veže Zagreb sa: -Belogradom i to po­ čevši sa izgradnj-o-m državnog -kollodiv-OTa u- Zagrebu K-ojd- nikako -ne -odgovara našim potrebama. -Nadalje također -onih paralelnih i stranskih pruga, koje vode prema centrumu diržave, Be-og-radu-. O tlo -msmislu -pri­ je svega -imenujemo -za Sl-ovenalčku naljvažnije pruge Bub nja-rci-Karl-OiV-ac-CapTag i DugoselorN-oivska te pa’ralelnu liniju- -Koprivnica-V-irovitica-SlatinaHNa-š&e-O sijek. Te pnuge neka -se -ojačaju- u gornjem ustroju u tračnicama i pragovima, neka- se zgrade potrebna u-igbališta, neka se prošire važni kollodlvori. Za- -ove ra ­ dove imaju se -otvoriti -bez odlaganja svi potrebni -kre­ diti-, naročito- ima s-e skrbiti za to, da se iu- željeznički: službu -opet povrate inžinjerii i -ostali tehničari, koji su ju .napustili- r-adi nesn-osnlo -niskih iprimitlaka i nadi -oskudice stanova-. 3. Bezod-vlačno neka se izr-ad eodnoisno -uzakone jiedinstveni -službeni- propis-ii, jedinstveni -prometni- -pra­ vilnik za čitavu- Kraljevinu. 4. BezoidVlačno ima se -ustvaritr- -sporazum sa tr • pratv-om J-užne željeznice, naročito neka se ustanove propisi za dristradirapje transporta po linijama držav­ nih željeznida i južne željeznice. Bez-odvlačno neka- se otvori promet na pru-gi Balrcs-Virovitica: i -ne-ka se omogući upotreba- pruge -Gyekenyes-Barcs, da- m-olgu Barcsa do-lalziti do Virovitice i tako do istočnih po­ krajina. Kraljevine. (Svršiće se.) Izmjena prinosa za osiguranje Tadnika. Od 1. janua­ ra .1923. Naredbom -Ministra! iSocipalne Politike broj 8507 odi 20. XI. 1922. sniženi su prinosi za osig.uralnje *) Za stvari pod1Ovom -rubrikom uredništvo ne od radnika u me-sr-ećnilm slučajevima od18 na 6 posto od bbezibfejeđene zarade. Prinoistl :za vrijeme od 1. jiula do 31. decembra 1922. plaćaju se p o 'starom, t. j'. 8 posto ohezJbj-eđene nađnifce. 1, jamulalrai 1923. stopa1na islnagu § 197. statuta :Središnog U reda za oisiiguranjie radnika i određeni Isu pri­ Industrija šećera u Mađarskoj. Pođvastručenje nosi za .osiguranje .radnika u bolesti 36 pasto jedino dnevne -cbezbljeđene zarade kao nede'ljlni! jprimlois, te carinskih stavaka- za- še-će-r. u Mađarskoj-, imalo je svojaim prohibitivnim djelovanjem za posljedicu znatni ■iznose nedjeljno: Razred1: 1. 0.72, HI. 0.90, III. 1.08, IV. .1.32, V. 1.62, porast cijena domaćeg še-pera. Prema vijesti »Pesiter VI 1 98 VII. 2.40, VIII. 2.88, IX. 3.48, X. 4,20, XI. Hanldekzeitung« -Ustalo ise -s -češke straine protiv viso­ 5.04, XII. 6.06, XM. 7.20, XIV. 8.64, XV. 40.38, XVI. kih šećernih carina, .te se zalg-roizilo povišenjem cari­ na ,na- ugarsko: vin-o. Međutim -se javlja, d-a bi moglo 12.44, XVII. 14.40. Naredbom iMilmista-rstvai Socijalne Politike od 7. de­ -doći do- sporazuma- uzmeđu -češke imadanske šećerne cembra 1922. br. 10.810, dbi-nalće se -qđ 1. januara prii- b i s t r i j e . Mađarska: b i šećerna industrija našla trži­ n-ols za iBerZu Rada i ito 1.8 piosto jednodnevne obe-z- šte u balkanskim državama dok bi se češki šećer uvobjedene nađnic-e kao nedjeljni prinols, odnosno 5 > o - ' zio U/Mđarskiu slobdbo i-1 -smalilm -carimalma. ,sto 'Od prinosa za oscguramje u bolesti. Rezultat -ovogodišnje kampanje u osječkoj tvornici Prinose za osiguranje u mesrećlnilm slučajevima pila šećera^ O-sječka -bv-omiica šećra zaivršilal je u subotu ć a iu cijelosti -s-aim poslodavac, a prinose za -Osiguranje 23. prosinca sv-ojlu ovqgoidlišnrju kampanju, koja je ot­ u bolesti ii za- Berzu iRada im-ože podltodavat dlg polo p o č e la ^ . septembra* pr. g. s -14-dnevnim ipTdkidom viče propisanog iznosa ubrati o d zarad«' napiješte u mlje-seou -oktlobnu- Izrađeno j-e 520 valgona šećera,, cikaprema 337 vagana -izrađenih 192-1. godine. -Od siveu Prinose iprcpiaujiu i .ubiru .Okhižnii, Uredi- za osigu­ klimne ko-li&jng izrađeno je 50 polst-o kockastog šećeranje radnika: i -moraju ise platiltfi u: nokti od18 dana*. U [•a ‘ 40 .oo-si-o u glavama i 10 posto ralih-iran-og k rista •Ufam rclku može ise piold.njl'-eti ža-lb^ a® iona joiš neizrađeno 80 vagona šećerne repe, go-dlm; 1 11 ” '** Ispla to Snoiva pusMi' tvam icu otpremljena u dlruge -tvomiršile ika-mpanju. U oiv-ogo - dio -1400 radinilka (u ""rd poislu s-e d'e-sllo nije platila- živo- Industrija I obrt. sreduju pod'aci u -oj gadini, iz koje j industrije u Bai■ispitala je stanje a, postojale i- tom red. U -vremenu -mišljenja' za r _ om je. mj-estu d, Senta i Stara! fabrika i po dlustrija zna- Sijede kose ili brada potpuno se Izmjeni uporabom, garantirano neškodljivog, neoperivog, trajnog ,,F fl N N rt S T“ u crno, tamnosmeđe, smeđe, svljetlosm eđe, lamnoplavo i svjelloplavo. Poštanske pošiljke uz diskreciju. Karton SHS kr. 45 i SHS kr. 70 franko. Pletenice od SHS kr. 100 na više iz pravih kosa. ZatitjeVajtc besplatno cijeniKe. F. S T E 3 S K A L BRDAČ I SPECIJALISTA ZA BOJENJE KOSE Mađar !tkio -pove. Pno-diuk -napred'ak. 'bii ilmlport i -milijarda . Izvo-zi se $ -tiko-đer Prva i najm odernija u Jugoslaviji. 1-0lo-bezbj-e 3-dčin-ovni-. se m-oraju Jjeđnlo se ks tamjenje oslovnica: ZAGREB, Opatovina 11 vornica: 't £ p ! g o n o ^ Zagreb, Fijanova 19 . /aka naručba se izvršuje u najkraće vrijeme. raHitolnmp n h rtn irim a i trgovcim a DODUSt. �»BOSANSKI LLOYD,‘ n (pHš cip ele) ručn i p o sa o 1 p a r 6 5 —70 Din. rta boksfine visoke gore sukno £1 Ž iim jB V U započela je početkom ove godine svojim poslovanjem. 1 p a r 1-M> Din. te specijalno rađene dječje cipele od broja 2 0 — 35 nudja na veliko F. M. GOLIK, veltrg. d. proizu. cipela B ro d -M o ra vice (Hrvatska) P O D R U Ž N IC A LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE U SARAJEVU SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brezice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. Preuzima sve vrste osiguranja protiv požara te osigurava: gradjevne objekte, trgovačku robu, pokućstvo, prirodne produkte 1 preradjevine, tvornićke zgrado i tvornički namještaj, sva obrtna, poslovna, poduzetnička i industrijalna preduzeća. Preuzima sve vrste osiguranja života uz davanje zajmova nakon postignutih uvjeta; napose prima osiguranja miraza za žensku, a uzgojnine (Stipendije) za mušku djecu. Preuzima osiguranja proti provalnoj kradji, Osigurava pojedince kao i djecu proti nezgodam a, Preuzima sve vrste kolektivnih osiguranja, Preuzima osiguranje jam čevne dužnosti, Osigurava proti polupanja stakla u izlozima, dućanim a i izložbam a, kao i ostale vrste staklenih ploča, ogledala i sličnih objekata. Preuzima osiguranje valora, transporta željeznicom i morem. Osigurava usjeve proti tuči, — i to sve po najpovoljnijim i najmodernijim cijenicima.. Z a v o d š a lj e b e s p l a t n o u p u te , c ije n ik e i p r o s p e k te . Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. Dionička glasnica Din. 5,000000 — (Dinara pet milijuna). Č isto d o m a ć i k a p ita l i PRYA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA DEST1LARIJA U. U P I I R O O , SPLIT P oslovne prostorije zavoda nalaze se u lt » Odlikovana na svim izložbama najvećim odlikovanjima i „Orienf bosansko uvozno i izvozno dion. društvo* | m ,J f » i& . S ;- . ’’ Z astu p stf Alkohol triplo bon gout - Rakije svake vrsti - S v e tl ski poznat »Maraschmo — Ekstrakt od Maraške I Cognac I. Medicinal - Cognac Dalmatia cS i S f e 1 marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. P E R JA | | Ž itarice, brašno, k o lo n ija la i sv i zem a ljsk i proizvodi! 5š i | Na veliko! [ S a ra je v o , A š č ilu k 1. Na malo! 1 RRRĆRHOLEHDER.SUBOTICfl Preporučuje svoje bogato sortirano stovarište raznog perja, od najjefti- „ nije do najfinije vrste. — Poznata kao svetska firma pruža potpunu garanciju o svojem radu. — Realno i brzo sprovadjanje porudžbina. Uzorke (Mustre) franco i besplatno ;; na zahtev. " :: Zastupstj strojeva, parnih onice, etivaže Odliji* vrtećim uporiš Zastu svake vrsti, Gene Weinhart 1 ž Besi Z e m a ljs k a B a n k -] Centrala u Sarajevu. Filijale: Bani Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno,, i Zvornik. Agenture: Sanski Most i Dioniki kapital 100 milijona kruna, <j Bavi se vrši uplaj Hrvata Kao glavno zastupstvo \ dioničarskog društva u osiguravajuće društvo Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lk>yd»\ � https://kolekcije.nub.ba/files/original/1907b17057fcf56815a86a5c11ffa92b.pdf 4a93d933b70314689465234305ef393d PDF Text Text I H3J83B CBaue epuje^e. Ajjpeca jpet,nnuiTB4 u jnpase: KceBBha 2. IIomTancBH npeTHnan, 249. Te.re*ouhht. 21. Epoj 2. HAymAJinH®pahko. CapajeBO, cy6oia 27. janyapa 1923 Trgovci i pad dinara. Naš Jie Idiihar knoz sajmilh 8 dana doživite- takve nestalnosti1pri, nioltiiranjlui na B/vetnoćnioj ziirišklojl burzi', da lste riko piaim-eltan više inje miože dia- snađe. Od na.gl'og pada na 3.60 cenltiima podigao se preko nioćtil na5.20, a dla opet biez ikakvog uiznokai padlnie na 4.80. Kupovna vrijedbosit dlilnariai mijenijlala ®e je iu tom ma­ ljom razmaku -vreimelna zai 40“/o i sva roba kojjlu isu tr­ govci u ovio vrijeme prWMi mije iSe mogla na aniostraniim itržištlima .vliše dldbitlii bez tldg po-skripljletoj31 od 40 •/„ Široke mase komziulmnialta ne -shvaćaju položaj tr­ govca'. Konzumenti miistte đa |je Itto Ibezr-aizllolžma poisfcupljlenjle, (kad' je zailihd ilolbe kupUj-en/al po istariim.tlijienaima i da trgolvaic na račun islcipljemolg konaujmenltla oguli još plnekloi svoje z/arade 40°/0. Nilllko pri iiiome ne -razmi&la-, dia 'trgovac ne tm-r gdje niovcetn već mobioto i dlai (on prti prodaji svojte robe mlora da -naijmainlje tlz/vUloe svcljL uiKbžemi ka|p3t-a|l, dal sa luibržeinitn njovoem maže -cjpiat Ikluplilti barem ono­ liko robe koliko jle prodalo. Tlo je iupralvo -siva iona miizerdjia mlalših ivallutamih prffiika da trgovale ne molže sa uitrženilm nlovcem dloićd do isljle količine udbe fccM jte ppodalo i da po t ome mlora cijenu molbi pbvliisAtS a dla se opet po- (rtovito cfe-naima može ipiofcrltjj jsla iiatclm ko'liSilniom molbe koju (j'e prodalo. Imamo io tloime dnevno primjera kod 'avtilh amtiiUk koje naši trgovci ilz liPclzemisMa .pavlake. 'Navesti ćtemo samo jedan. Nel ' GSalSom naredbe generalnog inspektorata od 31. jpncHimc/a 1922. I. br. 34:442 moraju .ovlašteni novčani izaioldt- Iu1gornje kontriolnike uvozmičke unašati1 i -pri­ matelje dilnlarai za kupovinu u ino.zems.tvu -bez uz5manja obveze za -cpravdaiftje prema čl. 11. .pravilnika. Za icvak'otvlu evildtelnaiflu ne treba prema temu voditi po­ sebne knjige, kako su ih neki noVčani za­ vede iuive'lli), Ite ise talkove mep-POtpfisame knjige ne smiju kcimoirii pcldlnaiša-ti na ovjerovljenje. Novčarstvo. Bleemov zajam. Ovih se je dana u novinama mno­ go plilsiafa u Bk-ric/Vom aaJjmU, kao i io otkazu lo-gai zaj­ ma. -Mimflsliahsltvo finalncijja. međutim obavještava, da jte /bauka Bleer poISpuino isipleUlaila svotu od 15 milijuna duHana. Što se tiče odtalib 10 milijuna dolara, koji su određeni Za 'gmaldlniju (Jadranske pruge, potrebno je o samom zaklolnu o zajmu, da Narodna -skupština za­ konskim pltitlem -utvrdi samu tind&u, kojom pruga ima da Rđe. iPiremia tome pitanju o Tealuzovanju -asla-lib 9 milijuna 750.000 dlolara nemia nlikaikvolg praktičnog enaiSajja, |j|er se niilkakcvi ozbiljni radovi ne mogu za­ poče,tii obzirom na z-kuslho vrijteme, kojfe onemogućuje sMalki raiđ na, terenu .U t-'afcovcf isffiuacfji .vjerojatno je, dia će ,po isMojj jprilksi dbći dio isip-onaiZ/iuna između vlade : Bleerove banke, da «e isplati .preostalih 9,750.000 ‘ Ministarstvo financija1 točno . banci Bleer. Narodna ba.nka ezervirala }e cijeli ^Jtoji iznosi- na. elimiuedišnje, 600.000 ’ T:;wjork 400 1 stalih 200 □pjena y npeinaaTH: Tponjecemo: Jlpnupa 20.— m cpaanjepHO. Orjiacn no rapar-n capajeBcnnx hobhus. ToAHna Y. Stradavanje vjerovnika zbog devalvacije novca. UlsflČUetdi dUvialviaicijjle ngvca gube vljencvmioi. koji .su bili potetuldlilb dobar noVa-c, i (profitiraju dužnici, koji kasnige ivtaaićagu m-ominallnu -svlc/tu u lošem novciu. Ta je ptogava dovela iu Aiulsđrijji do apsurda-. Bečka je -općina IPiritajterioe sagradila priijje rata svoju k-oilosalnu pi nanu ziajimtom od 57 m-illiijluma knumiai. Sadla vraća ta-j nosviaic ipajpflrm'aitim krun'amia, koge međutim nemaju vrše vulliedmclsti rad 4000 izU'ajtn'ib -prednatnih kruna vjerov­ nicima, te jojf jte plimarar nistaila -tako relkuć badava. Firma iSiemelnls-Scbuickelrit rij-ešfc- se nedavno isto ta► isa; 560 ‘pptjilena!ttni-h kruna duga od 8 miKj-ona iknuma. iS|pomienut|u (je pojavu iskorilsrtio Aipoznalti labrikant cd|peil-a Batt'a- u Čeh-odlovačkoj. Bat’a se pomogao do­ larskim -zajlmlom, kofli lje kasnije, -plomicigavši -obaranjem cijena poralat ć-eške krune, uplatio znafcno manjom -svatom. Banke smiju kupovati devize samo zi M5nis!taWs|t(Vlo iin:alnci|j|a' |je izdallo naiređenje, kojim s.e shodno čl1. 11. paavilkika o'prcimetu devizama i valu­ tama -o-vlalšltenilm bankama dla kupuju devize samo na račun (sv|o|j|ih koimilt-enata-. GeneraJni će ins-nektora* miuEteitarstva fitaanctjiai voldl'-lii- -Strogu kontrolu, da se to vrši, Nar-eđenjie je aajcjpćeno -bankama -putem burza u Zagrebu 'i Beogradu. Jedan zlatni dinar jednak 9 papiraaAih. Ekcm**m^ t k o knatnbslfrsfci -komotaf jte na svpj/oji sjednici od 12. -0. mlj. primio na -znajnffe /odSiuiku mihibira i/nansijja, ko­ jom se odbeđuje ,da Se jprffliikom naplate za jedan zfo- . (Uni (dinar ima raču-naitri 9 papirnatih dinara, mjesto 7 piappmfltah dinara, Ikhlk-o je to dosada bifo. Tekući državni dugovi -plaćeni. Ministar je finanaifa izjavio' vašem dopt'SniklU', Idtei su diržavmr tekući dlugovi plaćeni-, i t-o, piogoltoivio sviima liferantima, da im omogućlii dalje učelsltvolvalti' u 'licitacijama. Čekovni promet u decembru. Čekovni promet kod čekovnih Ureda u Zagrebu i- LjlubUjIani, te kod pništaiaske. š-tedi-omiioe u Sarajevu, iskazuje u mjesecu dtece-mibru 1922. -slijedeće rezultatle: Uložaka bilo je 281.232 sa prometom cd. dinara- 840,514.626.— Isplata bilo ile /1-28.784 isa- ppomeltlom cd dinara 820.32tT.705.—. Od toga lo-tplaiđa na kliHhški (virmanski) promet 9 hiIjadb' 14 manipulacija' 'sai Iznosom cd D 181,350.562.—. Ncvlih računa. -o-tvoreMo je 1-28, a zatvoreno- 18; broj vla-stnilka -oekavrni-h raćiuna -bio je -koncem decembra 1922. 8.294. Stanjle -ulložiaka koncem decembra 1922. bilo je 226,347.894. Povećaje državnog duga. Povodom ponolvtang zaldtiženfa dlržav-nie kod,1Nanddlne -banke prema iskazu -od 31. decembra 1922. i/zjlavio je ministar financija, ■ taj iporaat nije polsUj'edliica nlove pozajmice, već da ' naknadni nlsptfaivak uknjižbe onih 135 milijuna .... ji, kc|Je je bilvšL minCistar financija Kumanudn vra|Najrodni0|j banci- :a kejlu je Narodna banka ponovtražeinju miniistrai financija -vra-Cila. livanje burze u Ljubljani. Ljubljanski privredp-ciniorvno -su poradili na -osnivanju poltiplune "bljjlaini- Dclsadla su u LjubLjani ima-li dozvo(produktama, pak s|u u Beogradu p-odUIjlulblljanslka' burza dobije dozvolu zai valultlaima. Izgleda, dia će ta dozvola ;r Ikbko se tvrdi u dobro obaviještezauzeli direktor Narodne JĆctVaković, a i sam minis'tfcur. nužda — veliko je ,pli ovome za burze momentima? 0 olbečanjt- �Strana 2. ■BOSANSKI LLOYD* Trgovina. Skupoća' živeža. Trg. živež. robum u Zagrebu sazva­ ti siu ipoivoidoim pada dinara plenanniu seldlniću svojih Za zaštitu domaće produkcije željeznog i mesin- člalaiova u Trgiova'čikii dlom. .Glalvnli predlmielt dlehate gamog namještaja. Prošlog 'tjedna .održail su sastanak biila jle (momentalna «Jliuaicil;.a, kc|jla je stvorena jakim u Becjgraldlu, iu dvorani hotel »Imipertjala« fabrikamti padom naše valLulJe, ulslijed1čaga'lsu Is^vii trgovci primo­ mesiJngamcg i Titmemog uiaiirUještaja iiz dijele zemlje, radi rani, dla nclbiu kqja dolazi iz inoisltralnistva, prodaju lpttlo(ieJs)tai pirctliv mjerodavnih faktora, koji ce pokazuju skupllje. Izražena, je bojaizain, dia se io,vo |p|clsiktulpfll’emje dloivioSjiao pažnje da zalštibe domaće industrije oive -vr­ cijene ne bi npieit dovelo; U koliziju' sa zakonom o sušite, već đlolzvioBjjalvlalJu d!aj iae ovakav materijal, kojli do­ zbfi[iam);iu( isiku|pioiće, pa je d'ošfoi dio izr.ažaja jedniodulšno maće fabrike proizVodle lu dovoljnoj količini, uvozi ■mmšjien|;e, dla isvalki trgovac miora računaiti aa pa'dom u zemflja Ma štetu naših industrijjallaca. U tom gle smi­ naše valute, jeir je falkalt, da za robu miora1ivfilse plaslu iprljmlflena rezJol'ulccjja], (kota je (uručena mjerodavnim ćalti, te da mu se imera priznati građanska dobit. krugovima. U itoim piravou ne može ise zakomu io (suzbijanju Monopalisanje režije dskorišćivanja petroleuma. skupoće krilvo Ifumalčiti, pa je stoga nemloguće, dia bi Iz Beograda se jlalvllja: .Uprava državnih monopola na­ državna vlast naprama oiviin činjenicama jedlnlosltalvno zatvorila ioči. i dla ne Ibd .shvatila. isii|uaioi(1u, kakova mjerava, dla režilju ifekorišćavainja petroleuma Ustupi Jedinom dlnuštivu, Ikofle luMozi i prodaje petooleum. Ovo je. Sa lovflm milSijleinfem potjpluno ise .slaže savez fcrSoli diruištvlo Umalo Efijklpučivio pravio prodaje petroleuma goivaica., a i sve privredne 'orgalnizaeijle, a u više na­ kod mals; ffislbo itako njemu Ihi se ustupili petrolejski irezemVoaril uprave monicpolla u Beogradu, koji se nalaze vrata jle v.eć izjavljeno sa1 sitralne lsaveza. trgovaca, pcired Salve. Kome llil će tlo opet da padine sjekira u da trgovci .otklanjaju od' (sebe svaikiu iodgovioinntoisit ra­ di plovišenjia cijena. nvetd1? Pozivi su rafcaslatni poččlkoim Janiuiaria .a g. Svi' Industrijalci protiv vladine izvozne politike. In- 5lrtteres;enjtli, koji iz bilo, kojleg razloga nijesul primila dlustejlslka komotna- nl()e aa|glaisna is itime, da se uvede pozivaj a žele iovxrme kongresiu prilsiuistvolva/tii, neka dloboldlaln izvoz (bez cairflnie. Ona je to svoje nezadlo- se izvnle obratiti neposredno na 'Društvo za promet vdljjsbvo nalglaisita i isltaila je na suprotno gledište, na- stranaca u Zagrelblu. Trg I, 15. glalsujjlutei štetnost i ppeiuihiltirenioist uikidianjh svih izvoz­ nih carftaa i potrebu piaelafcniih mjera, a isto itako da se ne ukinu ni one cairimie, koje hi spriječile ilzivoz u dtralne države sa' dobnom valutom, sirovina za čiju |!e (preradbu kapacitet naiših tvornica dovoljan. LniduNOVOSADSKA PROBUKTNA BURZA. ’stnjjska §e kamara upravila u itoan pitasnju -predstavku na mllnhstainstvo 'trgovine i industrije, u kojoj maglaSufie, dh je potrebno, da1se 'Ostavi neophodno nužna IzVclzm-a nairiima i da ne treba, zadržati one stavove, Siai padom dlilnarai nalsltala je na pvd|ješn|jem trži­ kloni ibi ipdjedlimim granama naše industrije osigurali štu Veiikai pioitražnjia za sv.e airilMe, loacihiliia se 'tražio neku vtndki .mon cipala. iu svrhu dUzanja cijena'. Ministar'- kukuruz, brašno i mekinje, dolčiim |j>e iprviih dlana Ibdlla dtvo 'trgovine, u ^ploraizuimu sa milniistanstvom finan­ pcdtražinija, osim iza brašno, sasma imalal. Ovako živo cija, obratilo se na centralu industrijskih korporacija, imteresovamjie nastalo jle tek zadnjleg dana {18.), 'Oisoibdi tražilo, dla pošalje tsivlcfie miotlivacifle i svojie pnedloge ti interes jle bio za-rilječnu robu (za expDrt). Eocplolr•o tome, kojje su dtoVoz/ne carine neophodno potrebne teri siu ise živo kitereaovalli .osini za kukuTuiz i brašno za zaštitu inddsitrifre u zemlji. i za. mekinje, kojima je dioizvloljlen ilzvlolz, raldli ovioga Izvoz željezničkih pragova. Ekonomskoi-fjnaincij- slu cijene kod brašna i kodl mekilnja' skočile, a kod' dki komitet, odiolhnio jje liizvioz željezničkih hrastovih kukuriulza siu se luiovrstile. Iza, zaklj|ućka burze (19. ii 20.) ct[ene su. svim arllilkilimai ralpliiddo skoičile, ic(s|obito ppaigciva srviilh vnslta za cijelu oviu golildnu. Za izvoznike i liferante polsltavljeni SU iovi uslllovi: 1. Svaki izvoznik jć taj slučaj isal brašnjom, keje jle skočillo za D 0.75. plragova dužan je, ad pp!|jaivl|jelnie u .spremljene koli­ Nioivd. kukumulz, keji je prilje na()vilšie ihio n cije'ni' pojpiučine Tpralgov* za^-iavoizr-oipjajpired dalbi državi, na ime s'tilo je pionovno diosegav \Svlo[lu stalnu cijenu (D 220.—). izvozne cajnine 33 i jedinu (trećinu -od1 Sto pragova u Iza zak'lDućika burze slkc,£iJo je za idatj'lnih 15 palral Promatiudi i to lutolvlarn'o u algoin na željezničkim .sltainaica- oTelt, i ako samo 4 hurziovna dlana, bao fle dcisla veliki' mla g'<Hje išle vrši ultlovar za izvoz; 2. Svi liferanti sa {340 vagona) rd! tloga je samlo zadinjeg đaina za|kiljlu,'6e180 vagona. kojima, postoje zaključeni lugovari za Merovanje pra­ K u k u r u z a je bilo pirodta-o 230^jvaigc^ gova dlli su iu (toku zaključenja, iili su podnijeli ponudle, — dloizviolu za1 ilzvlaz moći će dloihiihi tek onda kaldla __ : je predamo za. mjesec maj jhuidlu iEpiotrufiili ugovorene ili ponuđene količine. Po­ Dim. 260.— riječna roba, d( ' " slije ovog važitt će i za njih 'odrebde pod 1. ovog rije- i pnojdaivama sa. 2 i ipio šemja. Izvoznici, kc|Ji isu pragove prijavljene za izvoz roba zakl)dčiv.i diobUi ma po komi praivnam 'asraovu ud gore označe­ Dim. 255, nih hica, za 'vrieme .trafalnja obaveza' ffifertoiv&uja tih Dim. 250.Ilica prema, državi1- inieoe moći također dobiti dozvolu za Izviojz |prt|)e nega šibo se .obaveza lifenovan-ja prema biilp niik; državi ne ilsJpuinlL, ako uu za itu obaiveau znali lii znali previše mlcglli.. Mi.nns'-arsitvo salolbiraćajja u sporazumu »a minista'r'sV.:voi:n £jna)nc4;a {Gen. dlr. cariina) izdat ce bliža n^pul’.iilliva za liaviršenjje svog niflešeaja. Sa tržišta Nova industrijska preduzeća. Ministar trgovine i iinduatrtje loldldbrto &e usmivamje sljedećih društava; »Kdl.oniif'rln.0 trgova!čika društvo u Beogradu« sa kadJtalioim od dtlnana 30,000.000. — »Trgovačko dioničko društvo ,u Scanihouu 'Sa kapitalom iod 2,500.000 diin. »Kredtltoa ihauka'« d. di. ,u I^abiljainli sa kapitalom od 1,500.000 dinara. Domaće tržište. SBliuacita ye na tržištu drv; promitenljenia. Kurz dltaara lje 'bio pao, no bez znaltni jeg uftilcaja na dijiene dtiva. Izvoz se- danomice nas lja, i nald’alii ise, đlaće -se .trgovina poboljšati, fer je nistarsitivo !sadfcra'64a azdiaio neke mjjiere, braćajj pcjptraivL Švicarska, itraiži veće koli vih sllialbalia nu!đaf!udi dlcisla vtisclke ciiljiene. rovina izvaža se .pnflično u Italiju, ik’aio i i kcte prodiuciiria Basna, izvažalju se na j trg. algenoilje u Pnrt-Sa'ldiu (Egipat) r; aizvoz u Egr'|pait lu ipirillićniorj mije'nl, 'i to u Birukl.ii.Tja, tako da je izvoz u prvih 113.198 egipatskih liMra. AM rva tpioljeftiffliila, tako da -se na. zbog itoiga što ne ra'di mul'f.ika je zatirab/Jla i gcslavij'u, a to pegu Oisf.m toiga pc|gcldlji> voig •mo|',ari('al,; žu(e ru N'lzcizs se i nadalje u dh komikurt žitarica. Bro] 2. Mauri'btor: Pšenica1 450, Rafi 400, Ječaim 400, Zob 350, Kukurfuz novi 400, iKrumpir 125— 150, Bra­ šno br. »0« 700, Brašno za ikinmu 550, .Melkiiin[e 250, Si­ jeno 185—240. Đ u r đ e v a c : Pšenica 420—432, Raž 290—300, Ječaim 325—330, Zob 220—225, Kukuruz novi 220— 225, Kukuruz stari1 275—280, Grah hijeJli 300—310, Gralh šareni 325—330, Krumpir 120— 125, Brašno br. »0« 400—425, Brašno za krimiu 280—300, Melkinjje 220—230, Sijemo 120—125, Djleltleiliilna 150— 160, Sla­ ma 80— 100. S i s a k : .Pšenica 4.75, Ječaim 3.75, Zc/b 3.25, 'Kuikiu^iuz 3.25, iPatiLulj 4.—, Braišno br. i»0« 7.—, Bralštnlo br. »2« 6.75, Brašno br. »6« 6.—, Meklnjje 21.25. I l o k : iPšenica 430—440, Ječam 300, Zolb 250— 300, iKulkiujfulz plovi 190—-210, stlilr 250—300, iu iMijptu 150—160, Grah bijeli 320—340, Grah šiairienfil 250—300 Bralšnio br. »0« 600—650, Brašno zai krmu 500—550, Mekinje 150—200. Č a lkiov ec: Pšenica 475—487.50, Raž 350-375, Ječam 325, Zob 325, K/uikur.utz nicvi 300, start 375, lUmjetno. 'sušeni 325, Grah IbtflieJlii 400, Grah šarani 400, Braišno br. »0« 720, Mekinje 210. V iriov*i t i'c a 450—460, Raž 330—340, Ječam 250—260, Zob 275—280, Kukuruz 250—255, Brašno br. »0« 640—650, br. »2« 625—630, br. »6« 525—530, Mekinje 175—180. Sajmovi i Izložbe. Zagrebački zbor. .Uprava Zagrebačkog zborna) sa­ znata (jle, da mlnlolgil bivšu. lilzHagalči na t. vel. sajmu1uzo­ raka mifau dcibilli ;pd|jiavn3ce zla II. vel. sajam, kojji ise iob'd!nža|]e od1 22. aprila dio .1. majla. ol g., akoprem su takove isiviima 'piolsI'alSe. Zalio lu/pralva. Zborna poaavljie sive icme Ikicpi imisfe na II. vel. Satjmiu Isudjlelioivalti', a prtj'avnliou iprlimffli nlsiui, idla .cldlmab Mu zatraže. Upoiziaruju ise Istranke, Ida. ise :ptv|iavfe uviaž|u[li lsalmo na temelju pr|j.aivniib foirmiulanat Ljubljanski .velesajam. Ujptralvia Ijluhljainskog ivedeliBijma Ijaivljla, da će s|e a nive godine prirediti sialjam u iseipitemiblrlu, a !po is(v|c|i prfflci nd 1,—-10. .septembra. P orezi, carin e i tak se. Dignuće carine na izvoz cementa. Da. se digne iz­ voz cementa., nalndčiibo i/z dalLmattilnskih tvornica u preflfcoimoiruke ikir(a|>eive i da naše (tlvloimiloe cementa — ko0e fu 'zlbiog IkrUze u građeivin,qj ilnldluls|lirli|j'i nagomilane is rodiodu u (težalk p|otlciža(j, doizvoliti će mlilni. (bez rnalpilalte lizivozne calnime. �Broj 3. .BOSANSKI LLOYD‘ Ii SaraiEva I Herceg Bosne. Porez na poslovni promet. •n emagu Zagreb d. k., KarlavaC, iCaprag, Sisak, .pre­ I. Prema: članu 8. zakona o porezu na podovni uzeti' svu našu robu, toliko vremena apsolutno ne smi­ Zanatlije protiv poreza na radničke plate i na promet odi 31. januara 1922. ibe pravilnika za njego vo ju inostrani transporti iz Mađarske dolaziti na pru­ podobni promet. Savez pmofeslilonallnih zanatiLMrih ikvršenjte osloiboiđeim su 'od' plaćanja iod ovoga, poreza gu Zagreb-Sisak-Zemun, koji preprečuju otpremu naiprodukatia'! Dokle imenovane stanice nisu obvonldinuženja za B. i H. uputilo |jle MMlstairalv financija t. zv. siiitnii zalnaltlijle koji prema teksltlu zakona »objav­ ljuju sivoj piriomelt u vidu zanimanja s najviše dva stal­ e za tovami promet iz Slovenaičke, neka Direk­ na pomoćnika ili službenika«. Prema nekim tumače­ cija u Zagrebu 'odmah razglasi faktički postojeće onjima naglih plomelskih vlalsli ima se pod zakonskim ter­ gramičenje prometa. Ministarstvu Financija minom »stužlbeiink« ishvačalLIL i nalučnike (šegrte). Me­ 6. Hitno, pozivamo Vladin i zakonodavnu skupštinu, Generalnoj direkciji neposrednih poreza đutim kako naučnici ne pnedtotav|ja{|u nikakav faktor da bez odlaganja u pravilnoj spoznaji kritičnog stanja za prtvredlniu isnagu. obrtnika, niti han ,je to zadaća, našeg željezničkog prometa predirzmu u smislu naših Beogradu to samo dlubcko uvjereni, dla zakonodavac nikako nije predloga, te neo'diožive mjere. Apelirajmo na 'Mini Pldbeim Del. Min. Fbnamc. za B. i H. u Sarajevu. htio naučnike uzeti na) (kriterij, da il’i je jedan zanatlija Štanstvo saobraćaja, Ministarstvo: financija, na Mini Pldipjisalnii Savez kalo predstavnik cjielokiplnog »sitni« te da li1 prema tome (treba biti favorfzovain stairstvo vojjtao 1 mornarice, nai Ministarstvo trgovine i industrije, na Mdnistarsltvo za šume i nudte, na Mini zalnalllijlskaig iSalvieza u Bosni i Hercegovini slobodan osl'obiodenjlem lodl ovog poreza-. Stoga mollimoj da svalkhi zanatlija koji posjeduje star-stvo ipoljoprivredle i voda, na Ministarstvo sodije iu strvlaru neposrednog poreza na Iplaće iz todlnosa jalvine li privatne slluž’be te u sltvaril na- poslovni porez ostale relkivliizite za oalobođemjle o dovcga poreza, bu­ tjallne ipoli'tike i j-o|š naročito- nal gig. Ministre, fcojli Vo­ pioldlnhjMi nalsfoviu slijedeću plredsltialvku, koja je jedno- de oprošten od njega ako ima dva sltaifiial pomoćnika de ,ta Mihistaitstvai, da bez-odvllačnio polsrvete sve svolje sile, kako bii otklonili ig.roZeću definitivnu ka'tastrofu •gflaisinlo kao nezlolutilja prihvaćena: na velikom zboru i najviše 'tai naučnika. II. Kako je iten'or lolvoga člana zakona u tome, da željezničkog prometa 1 'katastrofu naše -narodne pri.- , zamaHiIit,a lu S a r a j e v u a odobrena i poduprta jed­ nodušno ipioi Sivim zanal'JKijskim organizacijama u zem- se pogoduje obrtnike male (privredne snage, to moli­ vredć. Poziviljemo ih, Ida- foezodvlačno usitan-ove u cfii - . mo, da se ćlan 8. primijeni d>na brifalče, maikar oni Iju preprečenja take katastrolfe osoban hlntenmiiniiste lljji, jkiclje siu u ovom Saivleziu učlanjene: prema Ineikim tumačenjima .rade za uslugu, jer. se baš rijaln-i komitet, ikoji ilma da se ibrine za 'osftvarenje naPorez na radničke plače. među njima nalaze valjda ekoriomšlki naijlslabijji obrt­ ših bitnih predloga. Komiteti neka također skrbi za to, da mjere poijedlinih iMAnfetairst-ava ne bi nadalje op- . I. Na temeljlu 162. čSalna, fdlnalnciijškog zakonanici odu našoj zemlji. III. Što se tiće pelkairskilh obrtnika, mislitao' da iterećivale željezničke Isllužbe. Koimijtelt neka gleda na 1921. dio 1922. Ifcdbla je Delegacija' Mimistairistva Fd>nalmcifla Za Bloslalu i Hercegovinu plodi brojem 35.318 i oni 'trebaju biti -oslobođeni od plaćanja poreza, u ko­ to da odredbe pcjedflnalh MiVStanstaVa uzdmajlu u ob­ fima|n|s. ex 1922. 29. aiulguteta 1922. .provedbenu obzna­ liko odgovaraju, 'oistalim .zakonskim uvjetima opmosta, zir potrebe željeznilčkog prometa i da te odredbe ne nu o ratoreizu plomezia- na plaće, a pođi brojem 37.235/fi- jer se za veliki dino njihovoga rada može reći, da i prouzrokuju nepirestalno nove neprilike. Ne može­ nalnls. od1 11. septembra 1922. te plodi brojem 38.695/fi- ■oni rade po narudžbi imajući' gotovo luVijlek stalne mo, da ne bi ijtfš jedanput Upozorili na hitnu pioltreb/u nafciis. od 27. sepjfemlbra. 1922. objavila je isila Delega­ mušterije. Razmjer između Sudrjielovanjla kapitala-1 sm­ za ekspeditlnije pcSlomamje carinske uprave, kcfa već predugo u nedoipusnclj mperi- i nekažnjena, smeta- že rad0 r-' sigurno j- t' cija Još djva t|uma|6en{a' spomenutoj icbznani u 205. . . -n d ostalih obrtnika-, koji fjeznilčku sfllužblubrojilu Narodnog Jedimsta od 7. oktobra 1922. Prema kav, da ioni 7. P'OZivfemio Ministarstvo saobraćaja, da revidira tiim Itrimačeinijlima! i naredbama Ispjaio je teret ubiranja, su od toga poreza oslobođeni, pa misi Smo, da se ple­ vozni red -osobnih vlakova i da .ograniči brzovlafce, menita tendeinca zakona zai. pogodloivanjem obrtnika ovog ploreza na poslodavca, i ako jie to prema. tekstil koji- odlviše smetaju fovalmii ipromet, na neophodno male privredne staage Srna i na njih protezati. zakona plrledvtđeno samo za ilrfdtetrijalna poduzeća. potrebni miniknlum. Kao jedan od sitafeža, kojlil su najviše pogođeni Ovim aktom opterećeni su građani jednima moivim 8. iPonovno plozdvlj-emo Ministarstvo saobraćaja, da itemetKom na način, koji, se ipffblivi diuhu postojećih za­ raznim pore-znni'm tlenetilma; >1 kala Stalež, kojemiu se pntem strukovne ankete uredi dobavu ugljena željez­ sa raznih strana onemogućujle razvoj i nalprediak, a kona ii Vdidolvdainskiog Ustava. ^ . koji jjle ujedno ijedlan od najjačih oslonai mira, rada te ničkim upravama' tako, da ne oduzme industriji i dinu Nlo to ne jsamo što jjle nepravno nego jie i potpuno ■ekonomske li siocijalnie stalbillniostii, očekujemo da će gom Ikcmlzlumu neophodno potrebni ulgljen. K t-oj an ■nepodesno ikald! se luivaže danaišnji napeti -odboBl iz­ naslolv povoljno riješiti gore izložene pravedne zah­ keti neka se pritegne bar kaoi referente zastupnike . među poislodlavca i radnika. Tio £ie maplckon gotovo i tjeve biCEansko-hercegavalčkog zanatlijstva. ugljenokopa 5 najlglavniljih konzumenata'. Upozorava­ nemoguće ispralvnoist poovtels'tii kna|j velcke neipf.Simenomo Ministarstvo, da je ugljenokop St. Janž već potKonferencija o zaštiti radnika. Na dlakie 15., 16. puno ukinuo poBlovatnEe, pošto ne može otpremiti niti sttb, kcjai nažalpslt rvHaiđa kod viellrikog broja -obrtnika u naiŠcjj zemlji. Iz svlih ovih raizilioga' plrotCeidtlujemo icdlkič- i 17. o. :mj. održane su u Ministarstvu .Socijalne Poli­ mak dSlo redovite proidiukcije. 9. Ajpeliramo na g. Ministra saobraćaja, ida posveti no priclti tovnog načilna ubir.an,ja goim;leg poreza i traži­ tike, a po pozivu samoga Gosplodtlna Ministra Socimo', đa iciviu dbžlnloslt prime na se ilskijluićilvo adminidtra- jalinfe Poktike, konferencijle pnedbtaVUika svih Trgo­ ■svu pažnju poslovanju dlir-ekcije Zagreb, (kdja) je u ve­ vačko- Obrtničkih i RaiMčkch Komora- poi p'italnflu na­ tfviiue vHiafe/tSi, kojima )to prema- zakonima i npcVom u- crta Pravilnika za izvršenje Zakona o zaštiti- radlnika. likoj mjeri kriva, da je čitava Slovemačka danas fak tački bez željeznaSkog tovarnog prometa', naročito, sa sltrofstivu prilpadn. Belogradaka Trgovačka Komora ,smatrajući! dai je Kako jie ovaj porez na teritoriji Basne i Herce­ ovo pitan/,e od- vrk» velike važnosti) za) naišu trgovanju, ostalom KralVjevS-uioim, dSa Slovemaćku! tekaju bijeda i govine primljen po uzofrtu srbijanskog poreskog zako­ u da u vehk'ojf m/leri .inltleneVuje nafi'e (tlrgiovce, saznrala očafmost, na, mišljenja SfflOi da bi i lorvdljle ta b r io uvesti-poređke ie u pnošlu nedM'K 21. oa uf. U 9 časova pr<e poA ie Zveza induslrifcev na slovenskem a Srbov, Hrvatov in SJovencev. knfiž'ce ili talcresklu rulbrf.ku u radničkim kj^Sgalm.a i kenferendju, na kcfcu je pioizviala Isva ovđlals^a, fago­ Uk./cmog.K- direktan ođbos ,prTe7n .q m t.Vei y Uka ta, k,a/kp ibi -dplaznalla Sve nafee itngovaić’ aniilcm, u kome se ta piltahjle dlanals n'jihova miBljenja pa tlome. Cjm-cpe, g. Đorđe P. ReuSltviupe konferencifj, “ ' 'u'tim Stahlcjević, Oglašujfe u mB os. LIovdu"! i š j i .... g l i s ... § 3 Z N .... ' r H .S n 1 / r n ' i m-s&'j w : i p § i g ! : :=i i “ \r �‘Ntrana 4. .BOSANSKI LLOYD“ Broj 2 S J E M E N J E I C ije n ik najboljeg gospodarskog, ' povrtnog i cvjetnog sjemenja upravo izašao i šalje se svakome na zahtjev badava i franko. — Za preprodavaoce povrtnog i cvjetnog sjeme­ nja u vrećicama poseban cijenik. B. T E P LY S P E C IJA L N A TRG OV INA S JE M E N J A ZAG REB 21, JE L A člćE V TRG 6 P O D R U Ž N IC A LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brežice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. započela je početkom ove godine svojim poslovanjem. Preuzima sve vrste osiguranja protiv požara te osigurava: gradjevne objekte, trgovačku robu, pokućstvo, prirodne produkte i preradjevine, tvorničke zgrade i tvornički namještaj, sva obrtna, poslovna, poduzetnička i industrijalna preduzeća. . Preuzima sve vrste osiguranja života uz davanje zajmova nakon postignutih uvjeta; napose prtma osiguranja miraza za žensku, a uzgojnine (Stipendije) za mušku djecu. Preuzima osiguranja proti provalnoj kradji, Osigurava pojedince kao I djecu proti nezgodama, Preuzima sve vrste kolektivnih osiguranja, Preuzima osiguranje jamčevne dužnosti, Osigurava proti polupanja stakla u izlozima, dućanima 1 izložbama, kao i ostale vrste staklenih ploča, ogledala i sličnih objekata. Preuzima osigaranje valora, transporta željeznicom 1 morem. Osigurava usjeve proti tuči, — i to sve po najpovoljnijim i najmodernijim cijenicima. Zauod šalje besplatno upute, cijenlRe i prospekte. Obavlja sve bankovne posloveuz najpovoljnije uvjete. Dionička glasnica Din. 5.000-000*— (Dinara pet millluna). Čisto domaći kapital! PR V A 0DL1K0V. D A L M A T IN SK A PA R N A DE S TIL A R IJ A V. MORPURGO, SPLIT Poslovne prostorije zavoda nalaze se u O dlikovana na svim izložbam a najvećim odlikovanjim a „Orienf bosansko uvozno i izvozno dion. društvo. “| Sarajevo , A šč ilu k 1. Žitarice, brašno, kolonijala i svi zemaljski proizvodi! Z a stu p s tv a u : Brčkom , Bugojnu, Derventi, Stocu, Bosanskom Samcu, Travniku, T e h n ič k i Šaraj Alkohol triplo bon g o u t-R a k tje svake.Vfs ti-S v e tski poznat „Maraschmo — Ekstrakt od Maraške Cognac I. Medicinal -C o g n a c Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — S irupi od voća,limunade. P E R JA BRRĆRHOLENDER,SUBOTO Na veliko! Na malo! Preporučuje svoje bogato sortirano stovarište raznog perja, od najjefti­ nije do najfinije vrste. — Poznata kao svetska firma pruža potpunu garanciju o svojem radu. — Realno i brzo sprovadjanje porudžbina. Uzorke (Mustre) franco i besplatno ;; na zahtev. :: :: Zemaljska § Centrala u Sarajevu Derventa, Doboj, Bos i Zvornik. Agenta Dionički k a p i^ strojev; onice, j Čapljini, e— Konjic Metke � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ae9da1745df2f45877cd258841713c32.pdf 68e4755c54bdd6baccc9b75e2dbff07e PDF Text Text Izlazi svake srijede. Adresa uredništva i uprave; Isevića 2. Poštanski pretinac 249. Telefon int. 21. Cijena u pretplati: tromjesečno: Dinara 20-— i srazmjerno. Oglasi po tarifi sarajevskih novina. PAUŠALNI FRANKO. Broj 3. Sarajevo, subota 3. februara 1923. Na slogu I rad. »Novčani, zavodi, članovi1Saveza-, koji fevršuju naloge svojih ko-mitenata na zagrebačkoj burzi, ne će po.čalm od 1. februara o. g. za. .vrijeme od 11 sati prije podne pa do svršetka burze -primati nikakovih novih maloga svojih kcmiitanata bilo za kupnjo bilo za pro­ daju deviza. ,0 tlom se ima putem službenih »Vijesti« obavijestiti javnost, da ,se uzmogne pr.ema gornjem za­ ključku ravnatte«. Salojpćutiuć .gcirnji -zaključak, -umoljaviaiiu -se Jntere senti!, dia se izvole prema istom r-aivtnati, te odnosne burzovne naloge zda-te"novčanim zavodima do 1.1 sati prije podne. Prijava poslovnih prostorija i stanova namještenika novčanih zavoda, smještenih u tuđim zgradama. Gla­ som oglasa predsjednika suda za .stanove -od 22. ja nu-aira. -o. g. br. 4220 sud 644, oimadiu novčani zavodi i osiguravajuća društva na- osnovu čl. 2. .zakona o sta­ novima, Odboanlo iči. 3. i 6. Pravilnika za izvršenje to­ ga zakona1rTrc|ku -od 15 dlana, dakle do 6. februara o. 'g. prijaviti sudu za sltanove kod pokrajinske uprave, o'dijeJjlenjie soc. (politike u Zagrebu, svoje poslovne pro­ storije, šmiješ'tene u tuđim zgradama, kao i stanove svc|;;i/h namještenika-, te predložiti bilance -minulih go­ dina, kalo i Ostale dokaze u svrhu ustanovljenja njiho­ vog stapjlal u smislu narveđenih zak'onsikih propisa. Polznivafn se utevčani-zatvodi ovog Saveza, đa gor njem pnzilvu bezuvjetno udovolje, pošto mogu inače •biti kažnjeni u ismislu čl. 21. spomenutog pravilnika.. Mii' smo se već ,u nekoliko članaka osvrnuli na propadanje gra|da Sanajjeva, -naročitim pogledom na gospodarste-privredni život. Taj u Sarajevu, stalno napalduje. Nigdje se ine osniva koje veće podlulzeće, 'banke vegetiraju jedimo is razloga, što su većim kapi­ talima mogle Istupite kao trgovci i konkurente na tr iištiu kolclniijalne brainše, a An-alče se ,u nijednoj grani 'trgovine ne opaža tračak nade na veće i usp|ješni|je poslove. Mi nijesirio u ćetirii godine iza ostlcibodeinja viidilii (jedine veće akcije koja1bi išla za gospodarskim pridignućem Sarajeva. Sjećalmo se akcije o Jađbamslkoj željeznici, koja je imala da dirne nerv -opstanku čitave Bosne, naročito Sarajeva i skoro se nitko' u Salraj'evu nije maknuo da energično upotetori ,na životne (interese našeg grada. Bila je za Sarajevo velika nesreća., da mnogo brojna: naša društva i korporacije ne istoje međksobno u nikakoVoj vezi i nijeslu iu stanju, d'a sutra (pre-uz mu ijednu 'zajedničku akciju pa makar gradu prijetila najveća pogibelj. I naše privredne organizacije Sip-otuzv-aniičnie iplrivređne korporacije, ne salima što ne stoje u vezi Asložnoj1suradnji na sređenjuvjjotipodiar. naše mi zerije, već stoje može se reći, 'od ostobođenjiai dio da­ nas ćais iu iprikuitoin čas ope5t u otvorenom komffiktu. Sve to drma i 'onako iraiskldlmainim frontom našeg go­ spodarskog rada i pravi kod sxiju dojam, da Sarajevo kao privredna jedinica, nije u stanju da afirmira svoja ■prava na zaštitu i na ojačani život. Mi smio još pred tlri godine zagovarali na ovom mjestu t. zv. »Privredni savjet«, koji) bi »u krupnijim pitanjima fcojai tangiraju Sarajevo A Bosnu izrekao svoje mnijenje i pokrenuo naše privredne mase iz svoje iletaiigjćle. Naše privredne organizacije imaju i sada neki dodir, sam0 je taj' jako labav i nije došao do izražaja do u islitnim pitanjima. Svuda1na sivAm ipcljima, tako i u privrednom ži vatu, .manjka nam osoba koje ibd se saimoipregorom ipri hvatlile rada i dužnosti. Sva naša društva i organiza­ cije jedva kukavno prolaze, a radne (se sile u tim organizalciiiiiama više. namještaju radi uhljebljenja pojedi­ naca ntego radi proveden)a većlilh ciljeva kojima orga­ nizacije služe. Trebalo ibA' da se iveć jednom kod nas štošta iz mjelni. Zaludu nalm kukanje o pnoprasti privrednog Sa rajeva, kad amo mi sami toj propasti (krivi. Naši 'pri­ vrednici1ii organizacije mora da budno prate svaki do­ gađaj i svaku vijest koja im krnji dosadašnji i 'onako ikukavnli život te da u svim tim pitanjima odlučno i složno prpgovore. Miora se čim iprije aktivirati Trgu vačku i obrtničku komoru, dla -poradi aktivnim i! šprem nim ljudima i 'da .se svježa i jaka1postavi na čelo na šeg privrednog žiivicitau. To je njen poziv i dužnost, a dužnost svih 'ovtaliih da jć podupmu. Salm'O jakim i složnim istupom čitave naše pri vrede Aprivrednih faktora moći ćemo .zaustaviti nie iriinovniu privrednu katastrofu kojoj, usljeđ nerada1 i zapostavljanja idu iu susret Sarajevo i Herceg-Bosn'a. Važni zaključci Saveza novčanih zavoda u Zagrebu. iPiOŠtlo, je Savezu novčanih zaVođa stiglo sal više strana pritužaba, da davanje burzovih naloga, bilo za kupovinu, bilo za. prodaju d e v iz a ^ vrijeme (održanja bulrz u velike isimeta samo burzovno poslovanje, a vr­ lo česlto ii nepovoljno utječe na stvaranje deviznih te­ čajeva, raspravio jie .Savez 'otvo .pitanje u sjednici eksekutivnog odbora od 29. o. mji, te ije uvaživši »zne sene razloge, zaključio ovo: Godina V. Trgovina. D rvena ind ustrija. Domaće tržište. Predra'tno -stanje naše drvene in dustrijje inle može se usporediti sa sadanjim i ako je naša isadapija drvna industrija bolje razvijena. Spriiječav-anje je međutim loši željeznički saobraćaj usliijed nedostataka podvolznog pa-rka. Slovenija ikoja je boga­ ta šumama i 'obilata drvom, a i -zaposlena elksporlaciijo-m -drva -na svie strane, -itanade još najbo-lje šance na drvnom tržištu, Ij-er njezina virio dobra mreža južne ždljleznLce i uredan saobraćaj potpuno omogućuje r»zašiljanjie robe. Piona(jviše ise invažaju bor, jelojvina a bukovina; -ova poisljednja za gorivo. Ostali naši kraje­ vi nisu u tako povoljnom položaju. Okupacija ruhrskolg ipodnučja dpprimdjela- -je da ije izvoz iz Francuske p'oistaio vrlo živahan. iPciras'tom čeboslovačke valute, njezin §e izvoz osujjećen. U nais ,je sad-a najveća potražnja- za gorivi-m, buko viim u hrastovim -piljenim slavonskim materijalom, ali na ž-al-oist, trgovina ne može biti realna uslijed 'saobra­ ćajnog nereda, -tako, da -su -uslijed neodržanja trgovač­ kog odlpramn-og neka- nekoji- izvoznici odbijeni, od sltranib firma i maruldžaba. Ugodno je spomenuti, d'a gotovo sve susjedne južne -države crpe sVoj, materijal -od nais, što više javile su se i (nekoje nlcive trgovačke kuće, koje još dosada tr-su s mama trgoval-e. Gorivo -se drvo izvaža u Ita'Mj-u i ŠvajcaTsku, i ako St. Mar^erUikV ugovor bude po vladama doskora od'ob-ren, možemo -se nadati- i-cš daknjem pora-stu- naše Kontrola poslovnih knjiga. Prema /beogradskim vi- šumske trigavme. 'No glavno je samo uređenje salobrajesitem'a, odiređio je min. fincnci(ja kontrolu blagajničkih ćaihih prilika, kojle su se sada donekle samo malo poikn'jiga fcodl svih trgovačkih pioidluzeća. Vidiramje će ivr- bdljšale. šiitu povjerenici min. trgovine « min. financija. lično, Svjetski rod žitarica i godini 1922. i 1921. kciji će poslije preglelda .ustanoviti- odmah i taksu, ko­ 1922. 1921. Kirajj ja će imati da ise plaća- u fond' za kontrolu poslovnih Milijuna quintala knjiga .u icbliku procenta1. Sjeverna polutka; Odloibren zajam grada Praga. Zemaljski -cdbor u Pra E -u rop a 29.338.2 gu (odobrio je da se .preuzme zajam za grad Prag od N-jiemaička 18.957.2 1.777.2 1,945.9 9.840.000 K. Austrija' 3,945 2,686.2 Engleska banka. London, 26. januara, (u tisućama Belgija 11.569.3 9.346.7 Blugairska; funti šterilinga). Totalna rezerva 95.141 '(22.735), op3.033.3 . 2,304 Danska ticaij banknota 129.799 (123.161), gotovina 127.489 39.503.7 34,266.5 (127.446), portfelj 65.238 (66. 123), tražbine državne Šlpanijoilska 14.070.7 11.498.2 mzniice 11.372 (10.113), rezerve banknota 23.313 SH-S 76.3 80.7 Fiiilandllja' (20.909), vladine osigurnine (53.445 (33.927). (U zagra­ 88.034.3 64.057.3 Francuska dama jie ,posljednji iskaz).. 18,989.9 16.653.7 Engleska 698.9 685.8 Osnivanje nove banke u Pešti. U Budimpešti osmo - Škotska 394.9 vaha je nova bamlk-a. pod imenom »Peštanska- privatna Irska 3,040 2,600 baltika«. Društvo: imaide akciioni kapital od' 400 miliju­ Grčka -14,346.9 12,267.1 Ugarska na kruna. 52,482 43,700 Italija Velika oskudica novca u Beču. Noivčane siu se prili­ Letonija 213.3 261 ke na bečkoj burzi znatan zaoštrile. Novca nije bilo Ditiranija 772.9 u repostne -svrbe ni po dva procenta na tjedan. Potra­ Luxeimlfciurg 256 264.5 žnja je bila' velika. Razlog jie nestašici novca u uplata­ Norveška, ■ 164.3 ma -zlatnih (papira, M i -su plaćeni dlržavmm blaga-jna- Holamritja 2,293 1,425.1 10,181.2 :ma no -uj'eđbo igra i industrija- važnu .ulogu. Mnoge Poljska 11,505.7 2,344 banke i lban|kc|vne firme namiruju -pokrića bliskih in- Portugal — 21,381.5 dlilsti iijskih poduzeća tako, da efekte, Hrt* pos|eduju, Rumunjska1 23,882 založe. Ovi krediti smetaju fintenrijabiom prometu, Rusii)a Europa 3,422.9 2,570 •pfosito Sie vrlo teško naltraig isplaćuju. Švedska 972 Prihodi od monopola. Uprava državnih monopola Švicarska 8,293.1 predala ij-e ovih dana- glavnoj' državnoj blagajni minu - ČChoislovačkaAmerika: sitarstva -financija sumu od din. 25 mSlilJuuiai 'kato- sumu. 81,881.5 106,530.2 Camnađa 'čistog ipribođla. ,159.766.6 159,541.3 U|jed. države a) Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovena­ 56.571.4 73,485.1 Ujed. države b) ca. Stanje na dlan 22. januara 1923. god. Aktiva: meA z i i aj: Italr-a piodloga. 341.9 ml. din., zajmovi 1.495.3, prima­ 99,704.7 ilndia Bri-t. državnih domena nje od) države 4,515.3, vrijednoist 7,516 2.138.3. (saldo raznih načuna 52.1, — svega 8.546.1 mil. Japan Afrika: 9,189.9 4,962.2 ^Pasiva: glavnilcai 18.2, rezervni fond' 4.9, novčanice Alžiir 10,072.7 9,973.9 u loptilcaijn 5.017.7, razne obaveze 1.371.8, poltraiznjal Egipat 4,753.5 države za založene dlomene 2.138.3 — svega 8.546.1 Manoicco Iracn. 2,600 2,891 1,00 Tunis, mil. din. Južna ! Kamatna1stopa po eskomtei mjenica — za sve banAmeri ka : člne dužnike 'bez razlike — 6 od' sto godišnje. 58,600 Kamaltnia stopa' za zajmove na zaloge — 7 pđ sto Argetoitenai N o v č a r s tv o . godišnjle. . I '' - ' '1 Australija 28,576.8 �Strana 2._________________________________ Muzej proizvoda u Skoplju. Uprava trgovačko đustrijske ikcmotre u Skojpljiu namjerava da -u svom lo­ kalu, .u ijedno-j -sebi, ongalndizuje za sada Muzej najslav­ nijih poljoprivrednih ti trgovačkih proizvoda Južne Sr bije. Kasnije,-ailoo prilike i financijska1sredstva dozvoel, Mnze-j bi se prošira-o i na proizvode industrijske i zanatsike radinosti. Pored primjeraka proizvoda, komora namjerava da za svaki proizvod ponaosob spremi na srpskom, fran­ cuskom i engleskom jeziku kratak pregled ranijeg i da našnjeg stanja proizvodnje, pravac izvoza i firme, koje rade isključivo sia njime. Beogradski trgovci za direktni ratd na burzama. Trgoavčki krugovi u Be-ogradlu traže iod ministar finan čija, da se ukine odredba o zabrani dir-e/kitincg rada tr­ govaca na burzama. Protiv ove odlredlbe burzovnog štatuita vlada veliko nezadovoljstvo nalročito poislijed^ njih dana, kad isu kursevi vrlo mnogo varirali te trgov­ ci misu -mogli izvjesne momente iskorilsft'itii i kupiti de­ vize u onaj čas kad su one naljpovoljnipe stajale. Da isiu ih oni mogli direktno kupiti, .ne bi dolazilo dio tako vili slučajeva da trgovci plaćaju devize p o najvišem kursu. Izgleda da će ministar fmaincijia /tražiti, da se ova molba trgovaca povo/ljbo riješi. Sajmovi i izložbe. Neovlaštena upoiaba imena Zagrebački Zbor. U prave Zagrebačkog Zbora dobila je obavijest, da ne koji akviziteri cfeslaize privredne (krugove .te, poslu žUijiuć se imenom Zagrebačkog Zbora, sakupljaju ogla se i ine reklame natv-odno za Zagrebački Zbor. Upra va Zsgrebalćkeg Zboira upozorava s,ve privredne kru ■gove, dia ne nalsjeđaiju -ov-akovim agentima, .jer nikoga mije ovlastila dia se imenom ili klišejom ZZ. posluži Izaslanici Zagrebačkog Zbora, koji će za koji dan po sjetiti ipiniVrene knugoive, imadu legitimacije da su či nlovinci Zagrebačkog Zbora i ovlaš teni preuzima to na­ loge za svakovrsnu reklamu iprigodlom II. velesajma, a sve tiskanice i narudžbenice označene su sa žigom Zagrebački Zbor, propagandistički odio. Obrtno-industrijska uzorna izložba u Mariboru. Slovensko dbrtno društvo u Mariboru zaključilo je na svojoj zadlnjoj sjednici, da u ovoj godini priredite*Ofentno-indluistriljslku uizonnu izložbu« u većem opsegu, kojoj bi lagano prisustvovali svi interesenti 'iz cijele države. Izložba bi tse imala obdiržavati početkom .mjeseca; au gusto. Ovom će zgodom i »Mariborska građevinska akcija« prirediti svoju niamjeravamu isveojžĆjrgraSevin«ku izložbu, na koju će se pozvati i inozemne gradi­ telje. .BOSANSKI LLOVD" G U M E N E P I T E __ __________________ Broj 3 i GUM ENE POTPLATE Sa tržišia žitarica. NOVOSADSKA PRODUKTNA BURZA. Tjedno izvješće burzovne agenture B, Balabušić A Co Novi Sad. Ovdašnji trgovački krugovi dlrže za mjerilo cijena i kuro našeg -dinara u Zuriehu, prema tome kako jie god dipar u Ziirieh.u varirao, tako su iistio i cijene žitarica­ ma varirale. Početkom tjedna cijene su bdle u skaka| nju i sredinom su dsegle najviše cijene na pr. pšenica je bila dosegla cijenu od Din. 512,50, a brašno fino za i eksport Din. 762.50, po popravku dinara počele su icijene .padati. Samo padanje nije bilo tako naglo kao i skakanjje, prema t'ome cijene nijesu mnogo popustile, naprotiv zadnjeg dana ovog tljledna (burza nijle radila) na igla o: ponovnom pau diinara cijene j,su ponovno sta­ le isjkaikatt, tako je na pr. pšenica, -kejja je bila pada na 475.— poinovnio skočila na 485.—. Radi -ovalkovog ;varirainja bio, je interes za svu robu osobito velik. No najviši Snt-eres isu pokazali špekulanti, a ne pravi po­ trošači i 'izvoznici k/oj su se držali dosta rezervirano, oim mu pokazivali saimo interes za fino brašno. Promet je Ibio veliki o-ki- 400 vagona. P š e n i c e je bilo prodano do/sta (80 vagona). Po trošači su bili većim dijelom ovdašnji i okolni mlinovi. Pšenica je bila skočila oid din. 450.— na 512.50, a kon­ cem je bila pala na .din. 475.—, a iza zaključka burze iskočila je 'opet na dir^JSS^. K u k u r u z se većinom prodavao vagonska rolba. Za riječnu izvoznu robu nije bilo interesa. Zaključaka je učinjeno 220 vagona. Novi bački kukuruz proda­ van je početkom po dm. 225.—, koncem tjedna po 220.—, a sredinom je bio dosegao cijeinu iod diln. 235. Srijemski iod 250.—. Za mjesec februar bio je diosegao lijenu od Din. 250.—, a koncem je pao na 235.—. Za mart je početkom .prodavan po Diln. 270.—, a koncem po din. 255.—. Za april ije početkom prodavan po din. 275.—, a konce mpo din. 260.—. Za imaij: je prodavan isto, kao i za april po din. 275.—, a koncem sa 75 po sito kase po din 257.—. Većinom svi zaključci sa ku­ kuruzom čilnjeni su početkom tjedna dok je dinar -Sla bo stajao, dočtm poslije popravka diinara nije bilo ve IKfccg interesa za kukuruz. Sušeni je kukuruz počet kom .prodavan po din. 300.—, a koncem je pao na din 290.—. B r a š n a lje prodano- 43 vagona. Većim-nm :se itražilo fino -brašno. Početkom je predavano scl-ćnuler po 700, a sredinom po 762.50 diinara, dfcčim koncem tjedlnai pa­ lo je na 725.— din., a nulerbazis nia diinara 700.—. M e k i n j a je prodano. 17 vagona. Piočatkom au prodavane po din. 181.25, a koncem po 175.—, a sre­ dinom tjedna po Din. 190.—, s-almo uiz tu cijenu činje­ no .je salama malo zaključaka-, P a s u 1,j a je prodano 7 -vagona, početkom po din. 390.—, sredinom po 400.—, a koncem pio 387.50 din, J e č a m se i dalje dosta živo tražio. Zaključaka je bilo 23 vagona. -Početkom ije prodavan po dim. 325, (teža roba 65—66), »redilaom po din. 337.50, a koncem nuđen je po 320.—, -a lakši po 307.50 dio. Z -o b je početkom prodavana po din. 295.—, 'sredi­ no™ po 300.— , a koncem nudila ise po 292.50 dinara. Bilo ije nešto malo zaključaka isa mašću i sa -slani nom, -mast je prodavana po diln. 31.—, a -slanina po 24.50, -sve fca. magazin -Bačka. Porezi, carine i takse. Nove izvozne carine. Ministarski je -savjet snizio izroznu carinu na- kukuruz od 150 na 40 diinara po 100 kg., -što će bez sumnje doprinijeti živahnom izvozu ku­ kuruza. Po mišljenju izvoznih krugova -suvišan kukuruz u imljjtt, koji. bi se imao izvesti-, Lznioisi'cko 5000 vagoi. Pa makar, ako se uzme, dia će se izvesti samo po­ lovica -od /toga ibrcja, to znači dia će država cd toga prrifitiuaiti 120 milijuna dinar na izvozu, ako >se raču­ na 40 dinara iod 100 kg. -izvozne cairine. Da se -pak omogući izvoz pačfca (komine od -maslina) -smanjena j izvozna carina -na- o)Ve nai 5 dinara iod 100 kg. Duhan za — -povišicu plata činovnicima. Kako nas -iz Beograda izvještavaju, za pokriće i izjjleidlnačenje plaća činovnicima zaključeno je izvesti u inozemstvo.1 milijun kg. Juhama boljle vrste. Novo! Nm ! s is a rasprodaja u bocama i otvoreno na malo i veliko dok zaliha traje. Spir Harali siak ko V®. <®/ o d i e) Cijene izvanredno jeftine! P r e p r o d a j o m naročiti popust! tfasoH.iilil Hllpilšl ilil.-T e S if.fe l �Broj 3. .BOSANSKI LLOYD‘ It Sarajeva i Herceg Bosne. | Šla će biti s našim saobraćajem? Nedavno je u mi- ! ■nistarstvu saobraćaja održana važna sjednica o podi­ jeli ugljena iz državnih rudokopa za poitrebe pojedi nih direkcija. Na toj su sjednici određene količihe ko­ je su (potrebite pojedinim direkcijama. Za. 'sarajevsku direkciju je bila određena minimalna potreba- od 1000 tona dnevno, koja se imala u galvnom namirivati iz Zenice. Nu pošto je Zenica' izjavila da ne može dati sarajevskoj! direkciji -odgovarajući 'kvantum, to Je mi­ nimalna potreba za sarajevsku direkciju svedena od 1000 tona dnevno na 500 tiona. Što će biti u nastajooj godini sa saobraćajem u Herceg-Bosni? Kp da su •nam .ostale direkcije čisto zavidne što naš sadbraćaj nekako fun-koilonira-, htjele bi da i mi apademo na stepen zagrebačke direkcije. Apeliramo na trgovačku i obrtničku komornu i Trgovačko udruženje, dla prote stiraiju- protiv nečuvenog zapostavljanja Bosne i naše .privrede! Strana 3. Saobraćaj. Kauciju poilažu domaći ponuđači na .glavnoj bla­ gajni direkcije najkasnije rečenog dana do 10 časova .prije podne. Ponude, koje ne bi odgovarale prqpdsima zakona o državnom računovodstvu (čl. 86. do 98.) neće se uz imati u 'Obzir. Raspodjela uglja željeznicama. Inicijativom mini starstva šuma i ruda, održana Je -konferencija u minšstarstvu saobira/ćaja, na kojoj je izvršena raspodjela utglj,:. iz domaćih rulđnika' za rčdOvmo održavanje sao­ braćaja na željezmcaima, a*isto tako i za rezervu od petnaest1dana. Konferenciji su prisustvovali- pređstaviniici ministarstva te udruženja rudarskih poduzetnika u zemlji i industrijske komore. Raspodjela za 1923. godinu je slijedeća: za beograd­ sku dlirekcilju predviđeno -je 1070 tona dnevno ii to iz: Članovi vlasti za stanove iz redova kućevlasnika u P.ečuja, Trbotvlja, Vrđnika, Senjskog Rudnika, Resave Dc'bre Sreće, Bog,ovime, Tresilbalbe i Pernkka. Sarajvu. Stambena je vlaist imenovala slijedeće pred­ Za zagrebačku direkciju 2150 tona dnevno i to iz: stavnike kućevlasnika, te ih kućevlasniiei mogu birati za svoje zasltupnuke pri, raspravama: 1. A-tiJas Mordo, Pečuja, »Goncouđije«, trbovtjansiklih, besanskih, — Ze­ nice, Kalkmja, Banja Luke, Maslovare. Muis-iiajibegciva uli. 9, 2. Bičakčić Sallih, Sarači ul. 55, 3. Na inspektloralt Ljubljana za pruge u Sloven-aćkcj Bogičević Đorđo, Aleksandrova ul. 44, 4. Branim Av gust, Ičctševo ul., 5. Erić Vcpslav .Bravadziluk ul. 5, 364 'tena1: iz Kočevlja, Zagorja, Trbovlja i Hrvenšika. Na pruigie direkcije Zagreb ,u Hrvatskoj 750 tona iz 6. Frainkini Ivan, Fra Jiukića 11, 7. Grubišić Filip., AZagorja i Trbovlja. TRGOVCI I PRIVREDNICU Sve kancelarijske po­ leks.alndrovia 49, 8. Hađžić Muhamed1ef., Čcbaoija 10, Ža direkciju SubotiCa 700 tona: Pečuj, Vrdnik i 9. Iznaći Isiidor, Ferhadija 22, 10. Janeš Vinko, Bol­ trepštine dobijete najjeftinije i najsolidnije samo nička. 1, 1.1. Jeftalnović dr. Dušan, .Hotel Evropa, 12. Kreka. »Hrvatskoj knjižari« Sarajevo, Kralja Petra ul. 15. Za dSnekcijlu Sarajevo 1000 tona iz bosanskih, Mo­ Jurlišić Petar, .Splitska 1, 13 .Kajon Joisef, Kralja. Pe­ Novi teški namet. Iz Beograda se javlja, dla će tra |(Hrv. oentr. banlka), 14. Kamp,us Isak Josefov, gr. stara, Breze i, Knelke. Na izloženi ralspor.ed sialglaisili .su sve predstavnici, ministarstvo financija odrediti neke ».posebne« .orga­ tržnica; 15. Kapetanovih Mehaga, Konak hudžak, 16. ne, kolji će imati prava da ,u svim radnjama pregleda­ Kcsov.alc Tođcr, Kralja Petra, 17. Kamenica Sejfo, izuzev za kontilgente iz Zenice za sarajev. direkciju, predstavnici minlištarstva šuma i ruda- izjalvf.li da vaju knjige, naročito blagajnički dnevnik. Dok bi se Bazardžainii, 18. Lelečić Jeftam, Kralja Petra, 19. Lavi sa .cv'ilm pregledbaima svatko .mogao -smiriti u koliko A w»m ’Sadić, Kračulle, 20. Markovfiić Paj-oi, Štrosmaje- više ne mogu dati od 200 tona1,prema cjelokupnoj pro ta nije fiskalno detektivska, to je pri ovlotj odtredlbi rc-via, 21. Mliilianojvfnć Mihajlo, Kralja Petral, 22. Mlina - d'ulkciji o,volga rudnika u krupnom i srednjem uglju — najčudniji uređaj, da će prigodom tih ipregledbi .orga­ rcv.jć Božo, Kralja Petra, 23. Musafija Isiidor, Šljivina: diakle isvelga 540 tona. Međutim traženo je da Ženica ni .ubirati, neku taksu kao ctštetu za pregledavanje. 3, 24. Pamučtma Niko, Vojvode Stepe .obala, 25. Pavi- da 520 lcfria. .Znaiči, da! bi oisita'lo svega 20 tona, a nji­ Ta će odšteta’ biti ko svi zadnji nameti neobična ve­ čić Ivan, kod tržnice, 26. Petrov,ić Lazar, Kralja Pe­ ma je .pak potreban ugalij 1 saobraćaj na Vodi. Riješeno je, da 'se uzme samo 500 tona. Za rezervu lika i teretiti će nadmje nepotrebno i .osje'tljvo. Skre - tra, 27. iPeauit Javo, Zrinjskog, 28. Poznič Drago, Na­ ćemo na -ovaj novi teški namet interes svih pnivneđ - predak, 29. Raiguz Arnto, Bistrik, 30. Sočo Atliif, Sara- od 15 dana iz domaćih rudnika riješeno fe da isc, re­ nih korporacija,, a mi ćemo se na stvar .osvrnuti čim či, 31. Sulčilć NiSdo'la, Bistrik basamaci 9, 32. Šahinagić zerva etvlori ul tolkiu dva mjeseca tako, da več do kra­ lja' marta tsve direkcije radpclažu sa određenom rezerdobijemo o tome potanje. Avdaiga, Hrvaltin 4, 33. šolbat Muhamed ef. M. KujuitiUiz sv.e .zadnje piovlšice taksa i nameta, dlollazi džluk 18, 34, Zildžlić Neziraga, Ka-rpuizova ,ul. 3, 35. Rok za otpravljanje robe. Min. saobraćaja, na nam evlo jedan novi, Ikoji ,za Sebe nema a ma .trunke Zildižić Muštafa, Očaktanova 2. pa-elđlog reklaimlatticlne komiis'fle, o|dlred«t će naroćilfe opralvda.nja, več predstavlja nečuveno glotolj'enje na Kako Genova utvrđuje visinu kirije. Talijanska vla­ mekove za oltipiraivijanije robe. Tako će ®e za brzovoznu ših trgovina. da, aikinlula. jie -sValko ograičen|je kirija, osiim^iza činov­ rlobta odlTe'dilia kraflnlj.i rdk od 3 dahai, a zla. oistalu robu Saopćenja Trgovačke i obrtničke komore. Inten­ nike i slirohnju, -te prepustila općinama da taj spor ri­ rok iod 6 dana'. dantura Komande II. Armijske Oblasti- .u Sarajevu na. ješe. .Općiha velikog pomorskog grada' Gencive izdala Doplate željez. karata. Miiln. saribraćaja dcinijelo dan 16. februara o. g. držače javnu usmenu lidita'cijiu jć jedinu tablu, po ikcjoj se moraju svakome lođređivatl- je riJešenSle, kojim išle u nekoliko ifemjenjuje dosadašnji za isporuku 123.000 kg. čstcg pše.iičnolg jednoličnio-g krnje. Po tcij tlabli može se ,poviriti zai 70 posto svaka prqpfe a nagradama, kclj'e se daju ilzvršilocima doplate brašna' tipa 80 po sto za potrebu trupa Jadnairhike,Di­ kiriija-, kcljiai je prije rata iznosila do 1200 lira) godišnje, željez, kalralta1. Za pirledlratne lkir.ije,^od 1200—.1800 lira godišnje, mo­ vizijske Oiblalstu| Potvrde o plaćenim podvOznim cijenama Min. Liciitalcija će se održati o-znaćeniog daha ,u 11 sati že ®e kiiriijla povisiti za 80 poišto. Za predratne kirije saobralćaja1izvijtetilo je sva minfefearstiva, da u budiuće u kancelariji, intendanture II. Armijske Oblasti, lulica- od 1800—2400 ilira, mOže se povisiti za 100 po sito. KL sve ppltvndie o pjaćemtai podVoznim cijenama, kao i o »ije p.relko 2400 lira godišnje (prije rata) mogu, se po­ Bistrik broj 5. solba ,br. 32 u parteru. „ ¥ kilometrini, neće vtše .izdavati ministarstvo već želj. Usl'ovi za ovu nabavku mogu se iadfei'i’ svakog viriti kekjko se hoće. Kir,ijie će se odsadla 'moći dizati blagia(n.e kod kojih ise budu kiupovalie bilette. člana ,prije i poslije podne u pomenutoj intendanturi. samo. zai godinu dlainai, i vrijedie 'od 1. januara' do 31. de­ Reklame po željezničkim stanicama. Gda baru­ Kaucija se polaže prije zaključenja luc’iltjaci.je na cembra .svake godine. Sve ove povišice -se razumiju kasi II. Armijske Oblasti u gotovom novcu ili' d'ržavoru sa svim' dopsadanjiim povišicama, -a ne kalo povišica na nica Aleksandra Talufae, udfalvai ibov. ruskog vojnog atašea u Beogradu-, dobila je ilskl/jluJčilvfo pravo atffišilnagarantcivamim obveznicama po nominalnoj vrijeđtoosti današnje ikirijje. nj-a .reklalma i, plakata po sivimai željezničkim stahii to na dan pogodbe do 9 časova ijhdje .podne a1to: od domaćih ponuđača od 5 posto, a od stranih u 10 po­ sto ukupne ugovorene vrijednosti nabavke. Naknadne ponude poslije određenog dbna. licita­ cije, nleće se ulziimati u postupak. Godišnja skupština udruženja industrijalaca. U ne Dozivaju 'se zain’teresoivaoi, da na označebe dane djelju prijie podne Udir.uiženje industrijalaca u Becgradođu na pogodbu. du, -održalo rjie u sali, Proimetlne Ibalnke svoju godišnju skupštinu. Na dah. 17. marta 1923. održ-ače se druga cfertaj­ Predsjedavao jie g. V. ILilć, industrijalac. Na đnevtaiam na itecEitalcija .za nabavku potrebnog .uređaja za1motor­ redlu bio ije izvješ-liaj .upravnog odbora o stanju indu no mehalniščlku radionicu, za -stolarsku rdiionilcu i ko- slrlie u prolšloj godiilni. G. ćumčro, jkoji je ovaj ilavještaj vačnicu ,sa montažom na plivajućem hangami Hidro- i pročitao, iscrpno je izpiio prilike pddi koljima se naša avijionđke Eskadlrile u. Novom Sadu. industrija nailazila u iprošloj godini. Jedan iod glavnih Ofarti imaju da glase na. dinarsku monetu, a ma­ .uspe-ha koiji »u indlustrijalcJ u toj goldliai postigli, jeste terijal dla se nudi ocarinjeno, loko Novi Sad ii sal mon­ nesumnjivo olbraž-cvanje Glavne certirale indlustrijskih tažom ; ostali' uvjeti ostaju siti- kao kod prve liciita- komora, sa .sjedištem u Beogradu. ■ Izvještaj i ra,d uprave kritdkovali su g.g. M. Stoja nović, -đT. Đorđević i M. Vapia. ,> Kod Ifttendanture Bosanske Divizijske Olbl-alsti u G. Bajloni odgovorio lje .predgovormeima i dao, tra­ Mostaru, održaće se dne 19r. II. 1923. za nabavku i is­ žena objašnjenja. Zatim goviori o iprodiaji fabrike še­ poruku licitacija piasulja, pirinča, griza, gerštla i ma­ ćera na Čukariioi, ,za kojiu drži da je najveća nepravda karona u 10 čas-ov prije podne. Dime 20. II. 1923. lici.- ikoja se čini' nama i našim interesima. Zbog tega) je -tra­ Itacifa za nabavku masti. — Dne 17. II. 1923. lilcitacija žio od zbora da <se preduzmu koraca protSv ove pro za nabavku sijena' i zcibi. Sve u gore nvedenoj Inten­ daje. danturi. Cio zbor bio je -jednodušan u osuldli clvioig akta iproNeke uvjete interesenti mogu vidjeti u Trgovač­ daje. G. K. Todorović iznio je ,u govoru svu neumjes­ koj i obrtničkoj komori, Sarajevo, Stnosmaijenova 3. PODRUŽNICA nost ove prodaje. Naglasio je još, da ,sru već stigli Ipr-oNabavka metli od siirka. Direkcija Državnih Že - tes'li protiv .prodaje iod strane Udiruženija jugoslaven­ Ijezniica u Subotici nabaviće putem pismene licitacije skih inžinjiora i arhitekt-a, Saveza uabavlja'čkih zaidruna dan 26. II. 1923. 3.000 komada metli od sirka sa dr­ ga državnih činovnika i Saveza žemljioradlnlilčkih za U SARAJEVU venim drškom ili bez drška-, a po uzcitku koji j;e Di - druga. Odlučeno je da se povjeri .jednom naročitom odboru izraidffl rezolucije, u kojoj će se 'osuditi postiu rekcija1za ovu licitaciju -odredila. SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Pismene ponude taksirane sa 20 Din., imaju se pak Ministarstva Pravde. Podružnice: Brežice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Iz Upravnog Oidbora kockom su izSšli g,g. Bajloni i predložiti ii poslati rečenog dlana najkasnije dio- 10 Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. časova Bkonomatu Direkcije. Ponude moraju .biti u M. Vujo-vič. G. Bajloni je ponovo .izabran za člana u'dvostrukom zapečaćenom omotu sa oznakom spolja: pra-vnog odbora udruženja. Skrpštsna je, poslije nekih unutrašnjih .potanja, za­ »Pcinuđa za metile ,cđ sirka k broju 1652/23.«, a moraju ključena u 2 sata po podne. biti nalpisane na formularu naročito za ovu licitaciju Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. sastavljenom, koji se .može besplatno dobiti u Eko- Staiibeno pitanje. Indnstrlja i obrt. LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE OradsHa štedionica općine grada Sarajeva. PRIMA uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete I i isplaćuje ih bez otkaza; DAJE tnjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži | kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; IZDAJE kreditna i garantna pisma; PREUZIMA u polog sve vrsti vrednota; FINANSIRA trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća, OBAVLJA najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. �Broj 8. .BOSANSKI LLOYD‘ SJEMENJE Čije ni k najboljeg gospodarskog, povrtnog i cvjetnog sjemenja upravo izašao i šalje se svakome na zahtjev badava i franko. — Za preprodavaoce povrtnog i cvjetnog sjeme­ nja u vrećicama poseban cijenik. B. T E P LY SP E CIJA L N A TR G O V IN A SJEM ENJA ZAGREB 21, JELAčlćEV TRG 6 Sarajevska tvornica papirnatih vrećica (keslca) nudi dok zaliha traje uz povoljne cijene svakovrsne papirnate vrećice kao i papir za pakovanje započela je početkom ove godine svojim poslovanjem. Preuzima sve vrste osiguranja protiv požara te osigurava: gradjevne objekte, trgovačku robu, pokućstvo, prirodne produkte i preradjevine, tvorničke zgrade i tvornički namještaj, sva obrtna, poslovna, poduzetnička i industrijalna preduzeća. Preuzima sve vrste osiguranja života uz davanje zajmova nakon postignutih uvjeta; napose prima osiguranja miraza za žensku, a uzgojnine (Stipendije) za mušku djecu. Preuzima osiguranja proti provalnoj kradji, Osigurava pojedince kao i djecu proti nezgodama. Preuzima sve vrste kolektivnih osiguranja, Preuzima osiguranje jamčevne dužnosti, Osigurava proti polupanja stakla u izlozima, dućanima 1 izložbama, kao i ostale vrste staklenih ploča, ogledala i sličnih objekata. Preuzima osiguranje valora, transporta željeznicom i morem. Osigurava usjeve proti tuči, — i to sve po najpovoljnijim i najmodernijim cijenicima. Z a v o d š a l j e b e s p la tn o u p u te , c ije n i k e i p r o s p e k t e . PRVA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA DESTILARIJA V. HOBPUHGO, SPLIT Dionička glavnica Din. 5,000 000 — (Dinara pet milijuna). Čisto domaći kapital! Odlikovana na svim izložbama najvećimodlikovanjima doslovne prostorije zavoda nalaze se u bik fem tk J r ie n r bosansko uvozno i izvozno dion. društvo. ] Sarajevo, Aščiluk 1. Žitarice, brašno, kolonijala i svi zemaljski proizvodi! Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti — Svetski poznat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac 1. Medicinal — Cognac Dalmatia, obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća,limunade. Na veliko! P E IIJ A Z a stu p stv a u : Brčkom, Bugojnu, Derventi, Stocu, Bosanskom Šamcu, Travniku, Tuzli, Tehničko i industrijalno odjeljenje: S a r a je v o , P a la č a H r v . C en tr. B a n k e , P r e r a d o v ić e v a 1. Čelik, Na malo! BRftĆRH0LENDER,5UB0TICf\ Preporučuje svoje bogato sortirano stovarište raznog perja, od najjefti­ nije do najfinije vrste. — Poznata kao svetska firma pruža potpunu garanciju o svojem radu. — Realno i brzo sprovadjanje porudžbina. — Uzorke (Mustre) franco i besplatno :: :: na zahtev. :: :: Mirko Eenić,Zagreb Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka Prva i n a jm o d e r n ija u Jugoslaviji. Čapljini, Konjicu, Mostaru, Prijedoru, Zenici, D oboju , M etkoviću i Gružu. željezo, alati, žice i čavli! Zastupstvo d. o. prije Skodlnih Zavoda u Plznu. Dobava svih vrsti kotlova, parnih strojeva, parnih turbina, eksplosivnih motora, uređaja za: šećerane, pecare, pivovare, hladilišta, kla­ onice, etivaže, uređaja za gradnju rudokopa, gradnju dizalica, mostova, putnih valjaka i drugo. Odlijevci od čelika svake veličine, kovni komadi, kotaći za šumske željeznice, sa patentiranim vrtećim uporištima; Osovine i tres za željeznice, prima čelik! . • . Zastupstvo Jugoslavenskih Kremenetzkjr Zavoda d. d za žarulje i elektriku. Žarulje svake vrsti, materijala za električki uređaj i instalaciju. * Generalno zastupstvo za sada najboljih sprava proti izbacivanja iskra patent „Strojovođa^ Weinhart i željeznički nadsavjetnik inžinjer Hochberg". Besplatne upute za svakoga u tehničkim stvarima sa strane naših strukovnjaka.' Dobava sviju vrsti ulja, tovot masti, lanenog firnisa I. kvalitete; Dobava sukna, zajamčene čiste vune, proizvod domaće industrije, 50% jeftinije. Zastupstvo prvorazredne cementindustrije. Originalne tvorničke cijene! Zastupstvo prvorazrednih mlinova! i? TISKANICE za trgovačke i bankovne ne Mg radnje, industrijska pre­ duzeća, općinska pogla- __ varstva i privatne urede y t LI Islamska dionička štamparija, Sarajevo II! bftno min fm l-a vrste kupujemo. Sječa 1922/23. Potanje ponude p od znakom Poslovnica: ZAGREB, Opatovina 11 Tvornica: Zagreb, Fijanova 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vrijeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcim a popust. Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Llojrda*. O . F . 8482 Z . na Orell Fussli-Annoncen, Ziirich (Švicarska) Odgovorni urednik: Ivan Marković. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/40ae932c92b461045e19498984fb0399.pdf f0b31307331407d5c9ff44a505845aa8 PDF Text Text O p r a H 3a T p r o B im y , o 6 p r , i m ^ y c T p i i j y Hajia3n CRai.e cpiije,a,e. A^peca y]ie,tmiiuTBa n j njiane: Heemifca 2. JIoiuthiickii npeniuau 249. Tejieeon iiiit. 21. B poj 4. ii c u e r p a H e ii a p o j u i o r r o c n o jja p c T B a ’ H A y m A J IH II <6PAH K0. t C a p a j e s o , c j Go t u 1 0 . (I).e 6 p y a p a 1 9 2 3 . Upjeiia j- npcTiadTH: TjioajeCetHO: Jlmiapa 20.— ■ cpasijeiiiio. Orjiacn uo TapneB capajeBci;nx uoBana. r o c im a V. ke i konslaitujc uzroke, za što je jedna ista šljiva otprem­ Pred par dana Jlaker. je moralo u Zagreb po hitnom ljena sa ast-om .lađom i u isto vrijeme stigla pokvarena, a poslu. Kraus mu je dao jedno pismo za neku zagrebačku druga u odličnom stanju, kako bi se slični slučajevi za bu­ firmu i ocz da je Haker išta znao postavilo ,u pismu [a]siduće onemogućili. fiicirao je -potpis jednog direktora »Kredilto Italiano« trš­ Ni jedno ni drugo Ministarstvo nije posvetilo toj .pre­ ćanske filijale ht-ijuči time zamazati oči u Zagrebu da Svuda su poštanske štedionice osnovane svrhom, da budu siijecilšitem privrednih pretiicaka i da svcjilm -olakot­ stale: onoliko pažnje koliko ona zaslužuje, i zbog nema- Kredite Italimnp- garantuje vrhovni -posao. Zagrebačka je nim uvjetima za isplate, .privuku i koncentriraju što veću hja budžetske mogućnosti nisu mogli poslati svog izasla­ firma brzojavila u Trst i bilo joj je sa sirane Kredita Italie-no .javljeno, da je potpis falsificiran. Kad ,je Kraus do­ koiičiinu novca u državnoj blagajni. Državi su ite štedio­ nika u Englesku. Da .se ipak diode do cilja, naša Agencija je ponudila znao za stvar brže bolje je platio prilično velike svote koje nice nekom prometnom blagajnom za isplate .plata i računa svih naidleštava, a kako nas iskustvo poučava — za da će ona podnijeti sve troškove, pa je tek onda Mini­ ,je .loj firmi dugovao i stvar se prećuta'la. pozajmice .u svim prilikama i neprilikama. U štedionica­ starstvo uputilo G-oap. Lj. Stjepamovića svog .referenta za Međutim nove spekulacije sa dinarom, jedna termin­ ma se zrcali glavni privredni život jedne .države, vidi se voćarstvo kod Pokrajinske Uprave u Sarajevu, ,jer tako ska kupnja na berzi u iznosu od 12.5 milioma dinara, či­ razvitak i visina poslovanja i uštednja .mnogih tih malih pokvarene šljive i picitiiču najvećim dijelom iz Bosne, i on nila je uslijed jjadia dinara- od 44 na 16 Ilira da izgubi ulagača koje ne bi inače mogle da zahvate ni najmanje je o trošku Agencije £,z Mančestra otput6vaotu Englesku, 3.500.000 lira. ispitalo tamo sve pridike i pregledan rfaše šljive zdrave i štedovne zadruge. Broj cštećenika je veliki. Osim u Trsta mnogo ih je Koid nais u Herceg-Bosni vršila je poštanska štedio­ ukvairene, koje se nala&e u londonskim, liverpulskim i u inostranstvu, specijalno u Jugoslaviji. Mnogi zagrebački nica istu zadaću u malome, kao u vanjskom svietu listi mančesterskim dokovima. trgovci i bankovni direktori su otputovali u Trst da spasu Kratak Tezione njegova ispitivanja je ovo: ,a) ;i pokraj što se spasiti dade. zavodi iu velikim državama. Uvedena za vrijeme bivše mo­ narhije organizirala je i prikupila taj sitni kapital i pri­ sve vrlo ati.qgeA,entrole komisija na šljivarskim pija.ca.ma, vredni svijet prmčiia lakoj i jeftinoj devinkulaciji poslova. a zbog visioke cijene šljiva, sipana je voda u suhu šljivu U zemanćma novčanih kriza, kkaizailacje naša štedionica iposlie kontrole, bilo kod seljaka bilo kod etivaža, i b) domaćoj privredi ogromnih .usluga, pozajmivajući veće svo eiiv.aže, ilz kojih potiču ukviirene šljive, etivirale su nesa­ te novca .bankama, da ove namire .potrebe mušterija. Tu je vjesno i nestručno; ,da su one savjesno obavljale svoj po­ Naša proizvodnja i izvoz kukurnza. Spuštanjem iz­ funkciju vršila .sarajevska poštanska štedionica sVe dp3ne-1 sao i stručno etivirale, za što su bile plaćene i dužne su vozne .tarife omogućne je izvoz kukuruza za inostranstvo. . davna, dok se raznim naredbama ministra financija nije bile d,a tlo. učine, sva-bt se suvišna voda pri etiviranju isu­ Prema posljednjim zvamičnim podacima, koći su poznati, sve vise oteščavao rad, .a pred kratko vrijeme potpuno šila, šljiva ibi se kondenzovala i ne bi se mogla »kvariti. j cijeni se da je ukupna proizvodnja kukuruza u prošloj Da se ovi slučajevi za buduće onemoguće, potrebno I godini iznijela 18 .milijuna tovara t. j. od .prilike koliko i onemogućila svrha za koju je štedionica u glavnom i .bila je ovo: 1. da se pojača kontrola šljivarskih pijačnih komi­ I u 1921. godini kad je urod iznosio 18.743.119 tvoara. Proosnovana. Tada je došla minislarstvena naredba, da sve sarajev­ sija i ,da ‘one ri.gc,rcBn,jje vrše svoju dužnost; 2. da se pri I izvodnja u 1920. godini bila je veća i iznosila je 25.689.963 ske banke, Ikoje poštanskoj štedionici .duguju .iznose, mo­ etlivaižii postavi državni komesar, 'koji će voditi strog nad­ raju iste povratiti kroz 48 sati. Iznosi koji su išli u nekim zor .o načinu etiviranja naročito za Šljivu, određenu za Sto se tiče izvoza kukuruza, on je iznosio 1920. goeksp-oirt; 3. da se na svima našim pograničnim stanicama I styoriiti kad u to doiba nijesu s.ve sarajevske banke raspo- pristavi stručan komesar, kc,:i će" šljivu .pri izlasku iz zemlje j .dine 13.000 vagona, u 1921. godini 33.000 a u 1922. godini ,, pa što god nađe da je podleženo ukvarenju da I tek nešto više od jedne hiljade vagona. Kad se usporedi lagale sa jedan milijun dinara. Naredba je ta ostala nepro­ •pregledati1 vediva i na papiru, ali je bila memento, da se banke ne­ ne dozvoli izlazak iz zemlje; 4. da se .propišu stroge kazne I odnos izvoza prema godišnjej proizvodnji, onda izlazi da maju .od poštanske štedionice ničemu više nadati. Jaki za one e-fiivaže, ako ibi se uza sav državni nadzor kod njih I je u 1920. godini izvezena jedna dvana-estina od cjelokupne I .proizvodnje, u 1921. godini, jedna šestina, a u 1922. godini financijski osllon kojeg su dosada imale, dignut je od­ etivirama šljiva za izvjesno vrijeme ukvarila. jednom i .bez razloga. Ovo bi bdo .jedini siguran .i lalko izvodljiv način, da se jedan sto pedeseti dio od proizvodnje kukuruza u cijeloj Ovih je dana stigla .poštanskoj štedionici jedna nova suzbije rđav glas, koji su naše šljive u -inostranstvu dobile I zemlji. Jug. Lloyd primjećuje na to: Iz ovoga statističkoga naredba, kejom se nalaže, da se svi pretičci gotovine ima­ santo zblog nesavjesnosti naših Izvjesnih etivaža, i da do­ pregleda se najbolje vidi, kolika je -bsemislica bila ne do­ ju smjesta, a .kasnije postepeno slati centralnoj štadionič- biju ono ime, koje -one pfo svojim odličnim kvalitefima pustiti, izvoz kukuruza. -Kad je proizvodnja u 1921. godini kej blagajni iu Beograd Nalog je io.va§ talko dalekosežan da kao najbolje na sviijetu apsolutno zaslužuju. Šljive koje su jednaka sa proizvodnjom u 1922. godini i ikada se u 1921. je morao uzbuniti sve .one, koji imaiju interesa da sarajev­ stigle ilz izvjesnih naših etivaža tako su .odlične, da čine godini nije osjetio glad i oskudica u kukuruzu, onda sva­ ski odsjek poštanske štedionice ostane i dalje jak i svrsi­ ča,St zemlji i,z ko,je su i treba samo njima zahvaliti, da kako nije bilo ozbiljnog razloga, da se u 1922. godini ne bi mogle izvesti .barem jedna šestima proizvodnja, ikako je shodan. Šta će raditi sva ona nadleštva, .koja vrše isplate glas naših šljiva nije potrounio i konačno vprapašćen. to bilo godine 1921. Prema tome, sigurno je da se može i koja momentano 'trebaju na milijone .dinara, šta .državni Po,tvrđenjug. Stjecanoviča obje naše Agencije, u Lon­ namještenici ako nadleštva, ne budu mogla novac pridići donu i Mančestru, koje složno i sporazumno rade, raz­ izvesiti više od 30.000 vagona kukuruza bez opasnosti pio kod sarajevske štedionice? Pa koju sada svrhu ima sara­ vile su itako posao' među đetajistima u čitavoj Engleskoj, ishranu zemlje; a sigurno je da se može izvesti i više, jevska štedionica alko .u X. slučajeva ne će moći isplatiti eliminirajući breke,re, da ,su m-ogli lako nekoliko stotina kad se uzme u obzir ta žalosna činjenica, da smo sve do pred par dana uvozili amerikanski kukuruz za ishranu svote, koje su preko nje .doznačene? Nek se pošalju .pre- viagonia rasturiti, samo da im nisu oimele posao nesavjesne pasivnih krajeva: Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore. To tićci gotovine u Beograd, a jedno .državno nadleštvo pri­ etivaže. je bila svakako nalopafca financijska politika, koga je uči­ digne samo par milnona dinara, naiša je štediiomica one­ nila da ostanu za izvoz veće količine kukuruza. Puštajući sposobljena za daljnji ra.d. izvoz kukuruza, na ovaj način se isoravljaju učinjene griNeipiisasmo ovo par redaka u namjeri, da naše pri­ ješke i stvaraju se bobe perspektive za budućnost di­ vredne ustanove potaknemo na ..organizirani istup protiv nara, sa čjjorn će popravkom postepeno i današnje visoke ove besmislene naredbe. Bosna je kapitalom tako slaba, U Trstu je skrahirala jedna ,od onih izaratnih neso­ cijene pasti. da joj se ne -smrlje oduzeti i ono malo novca što ga daje lidnih firmi kojih iimade na .pretek i kod nas. Bivši agenti Pitanje izvoza pragova. Ministarski e savjet nedavno poštanskoj štedionici, a koji bi morao tu ostati da se H a k e r iK r a u s pravili su poslove sa desetke milijuna zaključio, da hi kod izvoza pragova mjesto izvozne carine upotrebi u potrebe zemlje, kad se već izvana u tu svrhu dinara, sa nesavjesnošću prirođenom ljudima koji nemajju imao svaki treći prag pripasti državi. Međutim nova bi ne može ništa primiti. Ako se ta 'kobna naredba do kraja provede, zadati će teški udarac financijskoj snazi Herceg- šta da izgube. Zagrebačke nov,ine donose o tome ovaj mjera urodila tim, da se pragovi uopće ne bi produoirali, izviešta. Firma Haker i Kraus u Trstu (via Đe-niova 13) pa je isprva odlučeno, da svaki četvrti prag pripadne dr­ Bosne kao .jedinice, i kao dijelu državne zajednice. doživjela je slom. Fovjerenioi su, kako javljaju tršćanski žavi. Međutim bi i to još bilo previše, te će po svoj prilici listovi, oštećeni za nekih 10 mil. lira i ciko 375 mili,ona di­ vlada domieti riješenje, po kojemu bi 20 posto t. j. svaki nara. Firma je osnovana ,00.slije rata cid dvojice Madžara peti od izvezenih pragova pripadao državi. Čini se, da i zahvaljujuć vezama starije firme, počela je uspješno ra­ će i industrija biti sporazumna s ovim riješenjem. diti u Trstu. Sa Rijekom, Madžarskom i Jugoslavijom se Sa tržišta drva n Hrvatskoj. Pad dinara doprinio je Pod ovim naslovom -donosi beogradski »Trgovinski osobito trgovalo i to manufakturama i brašnom. Firma Ha Glasnik« članak koga radi aktuelnosti i interesa za naše ker i Kraus imala je dobre poslovne veze sa mnogim živahnom izvozu naše robe u inozemstvo. Prodajne su se dobrim i renomiranim firma,ma u Trstu oid kojh su nekoje cijene u nas ipak .posljednjih dana podigle. Stranci prave izvoznike u cielosti prenašamo. Pošto nas .veoma dnteresuju raztoizd krize, koju naša znatno oštećene. Ima i mnogo manjih firmi koje su u Tr­ zaključke sa velikom rezerviranošću, što se osobito opaža ilpvarska trgovina preživljuje, naročito izvoz u Englesku,- stu oštećene. Razlog tome krahu je .spekulacija- s dinarom kod Švajcarske, koja posljednjih dana nije učinila gotovo koji nam je pretskazivan u veoma ružičastoj perspektivi, na tršćanskoj berzi, koju ,je poslovni drug Hakena g. Kraus niti jedan važniji zaključak. Italija međutim pravi dobre I ispitali smo savjesno sve prilike pa smo u stanju da damo osobito volio. Ovi su izvažali manufakturnu robu za Ju­ obilne zaključke. Izvoz hrastovih željezničkih pragova, ko­ goslaviju, ali pošto je zadnje vrijeme ihila sve manja ji se puno traže, nemoguć je, zbog dosadanjih uvjeta (3j autpntične podatke. Prve pošiljke naše šljive stigle su u Englesku dijelom .potražnja, firma je počela raditi i kolonijalnom robom. Dok posto carine) no čuje se da će se to sniziti na 20 ipiosto. u odličnom stanju, a većim dijelom- pokvarene, pljesnive se Haker brinuo za robu, Kraus je već dvije godine speku­ Da je izvoz moguć tb bi puno pomoglo porastu našeg di­ i uskisle, što je vrlo nepovoljno djelovalo na osjetljivu en­ lirao na berzi. Počeo je sa spekulacijom naše valute na nara. K tomu je i- sveopće mnijenje trgovačkih krugova, glesku pijacu, koja se je zbog tog slučaja, koij su se i pri veliko a nemajući za te enonnne sume toliko novaca pra­ da b! se dozvolio slobodan izvoz pragova, koji se kod vio bi uz dobru proviziju putem posrednika 1 na ime nas neupotrebljavaju a to su duljine od 2.20 m — 1.80 aa. idućim, .pošiljkama obnovili, odbila .od naše šljive Ifaša vrlo agilna Povlašćena Trgovačka Agencija iz firme velike zajmove i sa zajmodavcem bi si dijelio Vrlo je živahna potražnja građevnog materijala oso­ Mančestra zauzela se je energično, da. se umanje osjetne dobit: bito hrastovih debla, koji1seplaćaju pepriječnom kakvo­ Kraius je prema vjerovnicima, bio uvijek korektan f ćom po 2000—2600 krunhj pbstavno izvozna stanica. Bu­ štete-po naš izvoz iz tih slučajeva; pa je uputila pretstavIru Ministarstvu Poljoprivrede i Voda i Ministarstvu, T!r- tačno bi .plaćao dugove. Al ta) sistem, naime plaćanja vje­ kovo gorivo drvo prodaje se’ strancima-vagon'-od-lO tona govfne l Industrije i preporučila, da se odmah izaialje atru- rovnicima praveći nove zajmove vjeito je krio-pred »vol 1za 3125 (ttnkra; postaVno tbVarna>postala. Bukova debla čao zvanično lice u Englesku, da savjesno ispita sve prili­ jtm poslovnim drugom Hakerom. po m* 250—275 dinara, postavno izvozna stanica. Piljen« Čemu služi Poštanska štedionica ? Trgovina. Krah jedne velike tršćanske lirme Izvoz šijina u Englesku. �Strana 2, ■BOSANSKI LLOYD* jelovina 575—650 dinara po m’ poštivao izvozna at Tvrdi drveni ugljen I-a prodaje se po 1125 dinara po va­ gon od 10.000 kg postavno tovaraa stanica. Rasprodaja Njemačke. Kaiko se javlja az Pruga sudje­ lovanje čeških kapitalista u saksonskoj industriji zaiuzimIje sve veći poTbžaj. Dionice Saksomske tvornice .portlandcementa u Dresidenu, pale su gotovo sasvim u posjed KraIjogradske tvornice cementa u Češkoj. — Isti slučaj pred­ stoji i drugim njemačkim tvornicama. Popunjavanja Izvoznih prijava. Pošto se uvidjelo, da carinarnice u unutrašnjosti zemlje, prilikom sastavljanja izvoznih prijava za robu, carinjenu za izvoz, ne ispunja­ vaju na način, koji bi na izlaznim carinarnicama omogućio snavnenje i koutrolisanje robe prijavljene za izvoz, gene­ ralna direkcija carina izdala je slijedeće naređenje: Cari­ narnice moraju izvozne prijave popunjavati tačno kao što glasi tekst odnosno izvozna deklaracija, upisujući svaki stav iz deklaracije u izvoznu prijavu. Do sada pak ovo se vodilo sumarno bez obzira na raznovrsnost koleta, iako da član 104. Carinskog Zakona, upravo njegova primjena, tkn je nemoguća. Pitanje našeg novog trgovinskog ugovora sa Austri­ jom. »Preporod« piše .poslije svoga uspjeha u Zenevi, glede novog zajma austrijska se vlada obratila našem ministar­ stvu spolj. poslova sa željom, da se naši trgovinski odnosi što bolje učvrste, iznoseći svoju gotovost za stvaranje no­ vih ugovora. Ministarstvo ^poljnih poslova prije nego što je dalo ikakav odgovor uputilo je pitanje ministarstvu trgovine i industrije, da K je u našem interesu, da danas kada se Austrija financijski diže, ili bar tako vjeruje, da je pad njene krune .posljednji i da se samo mogu očekivati bolji rezultati, zaključujemo nove veze i stvaramo nove oba­ veze. Ministarstvo trgovine i industrije stalo je na gledište da i aiko momenat za to nije, ipak treba otpočeti prego­ vore i vidjeti nove želje Austrijske vlade vezana za njenu ekonomsku obnovu. Dan pregovora ministarstvo spoJijnih poslova nije još utvrdilo ali se može očekivati da već u polovici idućeg mjeseca otpočnu pregovori između naših i austrijskih delegata. Međunarodni kongres za zaštita interesa male trgo­ vine održati će se mjeseca septembra ili oktobra tekuće godine u Beču sa zadatkom, da stvori jednu međunarodnu ligu za zaštitu interesa male trgovine, obrta i t. zv. slo­ bodnih zvanja. Pobliže inlormacije mogu se doljjti kod tajništva .pripremnog odbora (Secretariat du Congres inil des slasses moyennes) u Bernu (Burgerhaus). Novčarstvo. Izvoz deviza i valuta. Generalni inspektorat ministra financija obavješćuje: Generalnom inspektoratu se svako­ dnevno prijavljuju putnici inostrano! sa izjavama, da su dolazeći u našu kraljevinu unijeli razne strane valute i mole, da im se izda dozvola da bi te valute mogli i izni­ jeti. Upozoreni, da su unos stranih valuta imali da prijave carinskim organima pri ulasku u zemlju, izjavljuju, da su to .učinili, ali da carinski organ ipak nije uneo u pasoš, niti izdao uvjerenje iz razloga, što dotični putnik nije tran­ zitni. Tim povodom generalni inspektorat moli finincijaLne oblasti, da upozore sve carinarnice, dia prema članu 2. Pravilnika imaju svima inostranim .putnicima da ubilježe u putne isprave sumu stranih valuta, kako ne bi pri po­ vratku imali neprilike«. Zlatne rezerve. (Izvan zagrade za 1922., u zagradi za 1914.) u dolarima: Sjedinjene Države 3 milijarde 637 .miljj. dolara, (1 milijarda 23 mii'ljona); Engleska 764 milijuna (195); Rusija — (777J; Njemačka 260 (298); Francuska 690 (806); Japan 540 (106); Španija 487 (106); Argentina 543 (235). Na kralju 1922. imala je Italija 161, Holandija 241, Švajcarska 104, Grčka 268 i Kanada 190. 3 J .V lc lJ .O d 3 N 3 N O D 1 3J 3 d 3N 3N H D Sa tržišta žitarica. NOVOSADSKA PRODUKTNA BURZA Stabiliziranjem dinara i neosjetljivom popravkom ci­ jene se žitarejma i brašnu počinju stabilizirati. Početkom ovoga tjedna nije bilo velikog raspoloženja za kupnju, ali uz prkos tome promet je bio veći, nego prošlog tjedna. Cjelokupni promet iznosio je 505 vagona. ttroi 4 K u k u r u za je zaključeno 363 vagona, najviše za proljeće (april, maj), itako da su ovog itjedna i izvoznici ne­ što malo kupovali. Na glasove sniženju carine računalo se, da će Cijene još skakati, naprotiv, .prvoga dana bilo jc •nešto interesiranja, ali kasnije su cijene počele popuštati i inleresovanje je bilo sve manje, tako da je početna ci­ jena bila za maj sa 100 posto kasse dinara 262.50. a po­ sljednjeg bezakonskog dana po 250.— ponuda, a traimje apsolutno ništa. U p š e n ic i je također prvog berzanskog dana bilo nešto poslova. Zaključeno je svega 47 vagona, a ostalih dana sasma ograničeno, tako da krajem tjedna nema ni­ kakvog interesa. Početna je cijena bila 485 dinara, a po­ sljednjeg dana se nudila po 450 — dinara, ali kupaca nije apsolutno bilo, te se je mogla dobiti i ispod ovog kursa* Kako u pšenici tako i .u b r a š n u promet je ograni­ čen, Interesovanja ništa, ponuda dosta. Prvog je dana bila cijena »0« basis 700 dinara, dcćiim posljednjeg dana 690.— bez ikakvog interesa za kupnju. M e k iu je : u tom se artiklu ovog tjedna pokazalo malo interesa, te je zaključeno 27 vagona, najviše u jutenim vrećama uz ciemi .old 175.— dinara. U ostalim artiklima nije ibilo nilkakovog prometa već nešto malo u ječmu i pasulju, koji se i dalje traži, ali u tom artiklu nema niikakorvih ponuda: Sveopća tendencija je jako labava, nema nilcakovog interesa ni raspoloženja za kupnju, uzrok je popravka dinara, a kaio najjači uzrcik je novčana ikriza, koja po miš­ ljenju naši trgovaca najviše doprinosi labavostL Prema našim 'izvještajima stiglim iz raznih naših tr­ žišta, oijene su bile: . .. S u b o tic a : Pšenica 500; raž 400; ječam 315; zob 300; kukuruz novi 237 brašno br. »0« 725; mekinje 200. V ir o v i t i c a : Pšenica 455—470; raž 345—360; je­ čam 285—300; zob 275—280; kukuruz 250—270;' pasrulj 300—320; brašno »0« 700—710; brašno »2« 650—675; bra­ šno »6« 575—580; brašno, »7« 450—470; mekinje 200. D a ru v a r: Pšenica 460—470; zob 300; kukuruz no­ vi 250; grah bijeli 300; krumpir 110—120. , I lo k : Pšenica 450; ječam 300; zolb 325; kukuruz 150; kukuruz sitni 210; pa'sulj 350; brašno. »0« 700; brašno »2« 650; brašno »7« 625; mekinje 220 N ova G r a d iš k a : Pšenica 450-^75;raž 400 jei 300—450; krumpir 110; brašno »0« 700; mekinje 200; o 170—175; slama 100. Č a k o v e c ; Pšenica 487.50—512.50; raž 400; ječam 350; zob 325—350; kukuruz novff 300; kukuruz sušeni 337.50—345; graih bijeli 375—412.50; grab šareni 387.50— 425; brašfco »0« 740; mekinje 220. rasprodaja u bocama i otvoreno na malo i ueliso doh zaliha traje. l©> <©J Špirit na Euradi odi ko {§> eJ Cijene izvanredno jeftine! Preprodauaocima naročiti popust! tfaso ILSavić, AUpašin Most.-Teief.br. 2 �B~oj 4. Strana 5. .BOSANSKI LLQYD* Ii Sarajeva i Herceg Bosne. Saobraćaj. Pretplata. Umoljavaju se svi naši pretplatnici da urplai« pretplatu od 20 dinara za prvu četvrt ove godine. Uprava »Bos. Lloyda«. Radi olakšice izvoza. Ministarstvo Saobraćaja spre­ milo je plan o reorganizaciji i proširenju željezničkih staniu Sušaku i Bakru. U oilju olakšanja našeg izvoza, iznad Bakra će se podići jedina nova željeznička stanica, koja će služiti spe­ cijalno za izvoz. Ona će naročito olakšati izvioz preko Sušaka, ikoji je iza sada veoma pretrpan. Pio ovome se jasno vidi,'da je naša vlada sasima na­ pustila luku Baroš Talijanima, jer je ta luka za izvoz bila i tražena. Veliki će ovo biti udarac za naše privredne in­ terese, .a izgradnja izvozne stanice sa potrebitim lučkim uređajem teško je provediva bez miliijardnih izdataka. Trasiranje pruge iz Blerova zajma. U Beogradu nalase predstavnici Blerove grupe, koji su došli, da sudje­ luju u radu ministarstva saobraćaja na trasiranju pruge. Za sada su samo utvrđene glavne tačke pruge Beograd— Višegrad—Boka Kotarska. O ostalim točkama, kojima će pruga prolaziti nadležna je Narodna Slcupština. Stručnjaci za sada spremaju razne nacrte, neke lijevom obalom Save, eke preko Valjeva, a neke pred Užice. Južna željeznica. Dne 3. o. rnj. je u Beogradu održaa konferencija io konvenciama južne željeznice, na kojoj 3 je raspravljalo o onim trgovačkim i financijskim pitaijima, kolja će se pretresati na velikoj konferenciji Južnih željeznica u Rimu, koja je bila israrva zakazana' za 5. fe­ bruara, a sada ije odgođena na 15. februara^ Ova konfe­ rencija 'imala bi riješiti 'međunarodno privatno-pravni po­ ložaj ovih željeznica. Dva au riješenja proektovana: otkup ili zakuro. Mogue je i jedno treće: a to je: dozvoliti da se produži dosadanji režim rood kontrolom jednog naročitog izvanrednog komesara ministarstva saobraćaja. Srpska štedionica u Lijevnu održale na 25. februara -svoju XVI. redovnu glavnu skupštinu. Iz objelodanjenog -bilanca pnofetiče da je štedionica imala na 500.000 Junima glavnice 120.739 ikruna čiste dobiti uz saisma otpisani na­ mještaj. I po u/lozlma na štednju (K 2,380.817) vidi se raz­ mjeno. lijep napredak ove provincijske štedionice. Srpska prometna banka d. d. u Sarajevu poziva na uplatu 50 posto dijela svlojih akcija. Uplata iznosi 50 dina­ ra po aJcciji a traje dio 5. marta ove godine. TRGOVCI I PRIVREDNICI. Sav kancelarijski pribor dobijete najjeftinije u Hrvatskoj knjižari Sarajevo, Kralja Petra ulica 15. Za veće naručbe tražite cijenik. • Nova tarifa za žigosanje srebra i zlata. Na zlatne i srebrene stvari, koje se podnesu na ispitivanje čistoće naplaćivaJće se ove takse: 1. za zlate poluge (šipke), od 1 ikg 80 Dinara, 2. za srebrene poluge (šipke), od 1 ikg 40 Dinara, 3. izrađene žice od srebra sa pozlatom, od 1 ikg 150 5. gotovo zlatne predmete, od 1 ikg 1000 Dinara, 6. gotove srebrene predmete od 1 kg 120 Dinara. Za sitnije stvari, ako su ukupno lakše od 5 grama, naplaćivane se taksa kao za punih 5 grama. Zlatni pred­ meti dp 1 grama i srebrni dio 2 grama težine, oslobađaju -se iođ svake vrste žigo,sanja i naplate takse. Ovo oslobo­ đenje ne odnosi se na sitne predmete, ikoji se u većoj količini podnose ma ispitivanje i žigosanje, a uikupna te­ žina im j eveća od 1 dotičnoi 2 grama, kao i sporedne dijelove predmeta, kao i na pr. alke (karike) od časovnika, kopčice od lančića i t. d. Za poluge koje su teže od 2, 5 ikg., naplaćivaće se za viša/k težine samo polovima takse. Taksa'za prelazmo žigosanje zlatnih i srebrnih stvari utvrđuje se sa 1 dinar po (komadu. Dobava radničkih cipela. Rudarski' odsjek ministar­ stva šuma i rudnika u Sarajevu izdaće putem natjecanja dobavu od: 3200 pari radničkih cipela veličine br. 40 do 46 u jed­ noj ili više partija ali me ispod 500 pari. Cjelokupna količina raspisanih cipela mora biti do­ maći pnotizvpd i izrada od dioibre kože. Dobavljač ima se obvezati da će ponuđenu količinu cipela dobaviti u roku od 2 mjeseca od danja narudžbe. Licitacija za prodaju ambolažnog materijala. Na dlan 23. februara 1923. godine održače se u materijalnom maga­ zinu rudarske uprave u Mostaru l. (kratka usmena lici­ tacija za prodaju aimbalažmog materijala i to: sanduke raz­ ne veličine, bačve drvene, limene kante od petroleja i karbida. Licitacija će Otpočeti u 10 sati prije podne, i to od pređračunske srame od 5740 dinara pa na više. Obrasci za uvjerenje o obezbjedenju valute. Upozoruft se svi novčani zavndi, krnji su ovlašćeni na trgovinu valutama i devizama, da mogu kod ove Delegacije dobiti potrebne .obrasce za uvjerenje io lobezbjeđenju valute i to -uz cijenu od sto (100) dinara po knjizi. Ovih obrazaca ima dvije vrste i to: 1. obrazac C. 1. A., koji služi pri oibezbjeđemju valute, kada se isto vrši kupovinom dinara za stranu valuto ili za devize i to u zemlji ili u imostranstvu; i 2. obrazac C. 1. B„ koij služi pri obezbjedenju vaiu‘e. kada izvoznik daje .obavezu, da će stranu valutu unijeti. Novčani zaivoidi, kojima sra ove knjige potrebne, neka se obraćaju pismom na .ovu Delegaciju u kojem neka na­ vedu, oid koje vrsti obrazaca žele i neka istovremeno po­ šalju novac za te knjige. Ujedno se sappćuje svim zainteresovamm, da miogu kod ove Delegacije dobiti knjižicu »Pravilnik o regulisiaaju prometa sa devizama i valutama« sa svim dicpunama i izmjenama dio konca 1922. godine. Ova knjižica prodaje se uz cijenu od 5 dinara po ko­ madu. * Delegacija Ministarstva Financija za Bosnu i Herce­ govinu u Sarajevu. Oglas za dobavu brašna. Rudarski odsjek Ministar­ stva Šuma i Rudnika u Sarajevu izdaće putem natječaja dobsvu iod 30 vagona brašna u jednoj ili više partija ali ne ispod 5 vagona li to: 7 vagona brašna broj »0«; 7 vagona brašna broj »2« i , 16 vagona brašna 'broj 6. Cjelokupna količina brašna ima da se dobavi israkce<sivno«aill najkasnije do konca marta o. g. Prevoz mesa iz gradske klaonice. Sarajevska gradska općina izdaje na jednu godinu dana uz najnižu ponudu -orevoz mesa iz gradske klaonice u gradsku tržnicu i ostale -kasajpinice u gradu Sarajevu. Reflektanti imadu predati propisno biljegovane pis­ mene ponude najkasnije 20. februara 1923. n, gradskom poglavarstvu soba broj 67 gdje će se saznati i sve detaljne uvjete svakim radnim danom za vrijeme uredovnih sati. Svaki natjecatelj imade do gornjega roka položiti kod gradske blagajne jamčevinu ud'5000/i mara koju će dosta■lac nakon primljene .ponude .povisiti na tOposto od ugovo­ renog prevažnog paušala. Trgovci i privrednkal Sve potrebite tiskanice i knjige dobit će te u Id’aoiS'koj dioničkoj štampariji Ise-vtća ul. 2 (telefon 124) sokina i jeftino. Prva Industrija Čokolade I šećerne robe Porezi, carine f takse. Doskorašnja međunarodna carinska konferencija. Eko­ nomski odbor Društva naroda, raspravljao je o mjerama, koje treba ippduzfeti u icči saziva međunarodne carinske ■konferencije i odlučeno, je da .predloži plenumu, da se ova konferencija održi 15. oktobra ove godine. Ovaj, prilično dugi rok, izabran je za to, kako bi se imalo, vremena, da se sve pripremi i da se osigura dolazak delegata iz prekomorskih krajeva. Sve vlade, koje žele prisustvovati na konferenciji, biti će pozvane da prouče ->rov-.zc:imo određeni proigram. Uzeti će se u obzir mnijenja trgovaca i industrijalaca, raznih država. Definitivni će program biti prikazan dnteresSamim vladama, kako bi mo­ gle da prouče prije konferenoije i ujedno dadu svojim de­ legatima nužne upute. Odbor je ujedno odlučio, da se po­ zove kao suradnika i Međunarodnu trgovačku komoru, koja je već jednom iznijela taj predlog, o jednoj među­ narodnoj oarimskn|j konferenciji. P A L M K a u ć P o u K i p OSIJEK I. Reisnerova ul. 30. Tel. Int. 3-87. V. RECHOR traži veC dobro uvedenog zastupnika za Zagreb t okolinu. — Ponude na tvrtku- P E R JA Na veliko! Na malol BRftĆfl H0LENDER,5UB0TICf\ Preporučuje svoje bogato sortirano stovarište raznog perja, od najjefti­ nije do najfinije vrste. — Poznata kao svetska firma pruža potpunu garanciju o svojem radu. — Realno, i brzo sprovadjanje porudžbina. — Uzorke (Mustre) franco i besplatno :: na zahtev. DIONIČKA PIVARA PODRUŽNICA U T U Z L I U SARAJEVU PREPORUČA SVOJE NAJBOLJE O D L E Ž flN O IZVOZNO PIVO PRIZNATO NAJBOLJE VRSTI. P ODRUŽNICA UUBLAJNSKEKREDITNEBRUKE > U SA R A JE VU __________ SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brezice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad; Ptuj, Split i Trst Dionička glavnica K 80,000.000. Rezerva . . . . KOS.ooo.ooo. vlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. I A p e t e t a t e u m p isn ifii Sarajevska tvornica papirnatih vrećica (kesica) nudi dok zaliha traje uz povoljne cijene svakovrsne papirnate vrećice kao i p a p i r za p a k o v a n j e Bukovo gorivo drvo l-a vrste kupujemo. Sječa 1922/23. Potanje ponude pod znakom D . F . 8 4 8 2 Z . na Drell Fussli-Annoncen, Zurich (Švicarska) �■BOSANSKI LLOYD- G ra d ska štedion ica općine grada Sarajeva. PRIMA uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnija uvjete .| I IZDAJE kreditna i garantna pisma; i isplaćuje ih bez otkaza; PREUZIMA u polog sve vrsti vrednota; DAJE mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži | FINANSIRA trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća, kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; OBAVLJA najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. PRVA 0DL1K0V. DALM ATINS K A PARNA D ES T ILA R IJA V. KORPURGO, SPLIT Tehničke kancelarije! tSKS&Si V-MrV* CENIK NA Z A H T E V . CENIK NA Z A H T E V . rv. Odlikovana na svim izložbama najvećim odlikovanjima Alkohol fripio bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal — Cognac Dalmatia, obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća,limunade. Oglašujle u „Bos. LIoydu“ I Crtaći papir u svim debljinama, pacs papir, uljeni papir i sav pribor za tehničke kancelarije stigao je Hrvatskoj knjižari Sarajevo, Kralja Petra ulica broj 15 ,0rient“ bosansko uvozno i izvozno dion. društvo. | Sarajevo, Aščiluk 1. Zastupstva u: Brčkom, Bugojnu, Stocu, Bosanskom Samcu, Čije ni k najboljeg gospodarskog, povrtnogi cvjetnog sjemenja upravo izašao i šalje se svakome na zahtjev badava i franko. — Za preproda vaoce povrtnog i cvjetnog sjeme, nja u vrećicama poseban cijefiik. B . T E P LY S P E C IJ A L N A T R G O V IN A S J E M E N JA Z A G R E B 21, J E L A č lć E V T R G 6 A U 0 I Derventi, pravniku, Tuzli, Čapljini, Konjicu, Mostaru, Prijedoru, Zenici, Doboju, Metkoviću i Gružu. Tehničko i industrijalno odjeljenje: Sarajevo, Palača*Hrv. Centr. Banke, P reradovićeva 1. Čelik, S JEM EN JE j Žitarice, brašno, kolonijala i svi zemaljski proizvodi! željezo, alati, žice i čavli! Zastupstvo d. d. prije Skodinih Zavoda u Plznu. Dobava svih vrsti kotlova, parnih strojeva, parnih turbina, eksplosivnih motora, uređaja za: šećerane, pecare, pivovare, hladillšta, kla­ onice, etivaže, uređaja za gradnju rudokopa, gradnju dizalica, mostova, -putnih valjaka i drugo. Odlijevci od čelika svake veličine, kovni komadi, kotači za šumske željeznice, sa patentiranim vrtećim uporištima; Osovine i tres za željeznice, prima čelik I Zastupstvo Jugoslavenskih Kremenetzky Zavoda d. d za žarulje 1 elektriku. Žarulje svake vrsti, materijala za električki uređaj i instalaciju. Generalno zastupstvo za sada najboljih sprava proti izbacivanja iskra patent »Strojovođa Weinhart i željeznički nadsavjetnik inžinjer Hochberg". Besplatne upute za svakoga u tehničkim stvarima sa strane naših strukovnjaka. Dobava sviju vrsti ulja,, tovot masti, lanenog firnisa I. kvalitete; Dobava sukna, zajamčene čiste vune, proizvod domaće industrije, 50”/» jeftinije. Zastupstvo prvorazredne cementindustrije. Originalne tvorničk e cijene! Z astupstvo prvorazredn ih m linova! Cable PNEUS Sve veličine na skladištu za teretna auta RJURZA, ZAGREB NIKOLIĆEVA ULICA 9. TELEFON BROJ 27.-80. Brz. naslov: Gumljurza Zagreb Pribor za auta Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Centrala u Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Agenture: Sanski Most i Srebrenica. Odjeljenje za zemaljske proizvode u Brčkom. Dionički kapital 100 milijona kruna, od toga uplaćeno 80 mil. kr., rezerve preko 40 mil. kr. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu „SA VE" općeg osiguravajućeg dioničarskog društva u Zagrebu (prije Assicurazioni Generali, i Prvo sveopće 9 siguravajuć^ društvo protiv nezgoda i šteta) vrši sve vrste osiguravanja. Vlasnik 1 izdavatelj: Konzorcij »Boe. U o fd a *. Odgovorni v o d n ik : 1 v u M atkotić. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c193fda0f50a5b5159681c50ade39ebf.pdf 41ac41d39dd68ec6d6a9d00b819b3f9f PDF Text Text Organ za trgovinu, obrt, industriju i sve grane narodnog gospodarstva I Izlazi svake srijede. Adresu uredništvu i uprave: laevieu 2. Poštanski pretinac 249. Telefon int. 21. Broj 5. P A U Š A L N I FR AN K O . Sarajevo, subota 17. febiuara 1923. IZBO R NA BO R BA . P o stubi Mlacima uilaizi naša država u 'tešku fazu, kc$u nam stvara sjraijjveaa šzboinna .borba. Agitacija se u svđn našim pokrajinama vodi žučlijivo i bezoibziroo, s e biraju se nlkakova- sredstva, a da se predobij« Mo Sriše lk.uigli.ica. SjrarJke obećavaju narodu sve i sva, licitiraju dnevno na više, a u neukom našem nuredu •tvaraju takvu zbrku pojmova, d!a ova bezuvjetno šte­ tno o^ekije na |pia;miainj}e građanskih dužnosti širokih masa. Ogromnu većikuu našeg naroda' — seljaka — Kucka se ma li. zv. goa.pio.du, gradmaisltvo i trgovce. Ovi da uživaju bfagicđaii diržave, a seljak d a je bu samo kad treba da plaća teški danak .u k rv i i novcu. »Dci.e s porezom«l.icdjekuije sa mnogih tih skup Strna, ».Doljte is-a goispeiiccn«! kicija sušu narodnu krv. Sada dolaze k iteme stranački .programi i -uzveiKčava«He vfaslii.ilh kal.uđflialta, koji se narodu prikaiau()u n najtepSam bcjjiaima, a protivnici bandom lupeža, narodnih izdajica i bandita. Mije ni čudo da se naš pošteni ali neuki seljak zagrije uisljied tih pcđlžjganijia do ludila, da podigne nuCau i kciaie na brata ©elrjaka iz pekrajnog •ela i da protekne nevina k rv za ambicifiu i egoizam gospede kandidel a. Imali smo pnedijgnu .u Varvarinu, ea desetak m rlvih glava i tešk ih ljaga na uzročnicima. Kondicija narodnog poslanika izgleda da je jako uac«na. Setovi .s'iraoraica ,uiaž,u sav svio^tfipliiv d a o-gira «l£e tnoj ikacid/.da.la koji se jaZaoimice .baciše na kandi­ dature. Imamo u nekim srezovlma do 5 kandidata .je­ dne te iste stranke, kcjj-i ne popuštaju u .svom pravu stečenom oko 'boljitka narodnog, koji hoće da ih na rod nagradi da .se za njih gnjavi i'm.lalti, d a se zavada t bira u kcjii od net stranačkih kutija- itija d.a ispusti izbornu kuglicu. Sve to na .programu jedine te iste stranke. Kakio ove aunbictje demoralizuju narod, a k a ­ ko te k kaađltda'ti agitiraju i ruju, a da ,osvjedoče neu kog seljaka, tfdne je vjeira. čistoća i patriotizam, a gdije lopovluk i n.itkcvlivk. Pa ikalko da Ikaindlid-ait takvih am­ bicija i labavih obzira forama narodu u svom srezu, - »t ranci i zajednici, ne dobaci u imenu .obećanja i ipiozlaćivani.a. »Dolje s ,porezom i -svim diužnicisllima prama dr Poznati demagog Sti.pica R a d i ć agitira ,}oš dama« u Hrv.atiskcf sa poiHia'-vn šlagerima: »Zašto ti Jureik ne bi m otan biti- vei’ki žujpain, a iti Ježa kaj ti ne bi imiogan postati ministar?« 1 Jurek i Joža kim aju glavom punim o.sviieđicče'njem, da je govornik jedini prijatelj seljačkog nareda i da bu eve krenulo na bolje čim njih dlvcj.e zasjednu na v.o deća mjesta. A koliko imamo danas Slinio a Radića, koji se služe ješ gorim agti.aic.:iic.n!!im sređia'vima, koji seljacima još više obećavaju? Narod je tim zaluđivanjem u tolikoj mjeri prevaren, da bi kamenovao svakog kandidata koji bi se usudio skresali mu istinu u brk i reći: »Ti si u slobodi došao do zemlje i kuće, u nioi uži vaš i do nje ti mora biti slalo. Za n!u si dužan žrtvo vati u ratu život, a u miru dobar dio tvog novca, da se ojača i sredi, pa makar tebi bilo manje i gore«. To bi bile nesaviremene ali .poštene riječi pravog narodnog prra te l'a , vrerrratno za sada nesuđenog poslanika, ali bi na njih došao red. — šta plaćali poreze za lupeže i pljačkaše, Ikoni se korist«, državnim novcem? Ne. u čamu kad bi narodno predstavništvo bilo sa at uvijeno rđ takovih poštenih i (narednih Jjiudii, 'koji ne kandidiranu zbog sebe. oe«o zbog dobra nareda i države, nrestala hi inb'a&kanla i nrVave afere, a narod bi i nalšVih rnn»a đicšaio do svih svojih prava. Samo kroz istinu. ___ . _____________ C iU r4 E *JE P E T E ■ G y ^ E N E PO TPLATE N o v ča rstv o . Cijenu u pretplati: tromjesečno: Dinaru 20*— i srazmjerno. Oglasi po tarifi sarajevskih novina. Godina V. uipiol'.irehu kMpomiai u dMlenui .prometa gd'Jcvog novca, “ kcililkio ise ulozi banaka, odnosne dčpozttne priznanie nucgiu iupclirelbil|jaivati ikao geltov micivac. Ove depo like p.Cizmamite već sada Ifecnkuirišu dlržavmom novu, kc[t jle dlržavna 'blanka izdala. Državna je banka na ime izdrila 5 mflllpuiaa uubal|jla., za facjje u asttžtna postoji čiia'.a zlaltna pcidllcga. Depiotzblne iprilzmamiice već se isadli ikoi'ieialiu na mioikiovulkicj b-erzi is 15 pcšlto kiznaii pai- Nestašica novca. Silina. neu'Jašfiica novca dfeHuje po­ razno na1našu trgcivlirm d imladiu ondlustnijiu. Nevjero valno je, dla jake tivriike ne m-ogu pridići kod 'banaka ni male svobe, jer su iove s eno malo .gotovine rezervisane nia razne dirane, ia od nokoga m Narodne banke i Pcšt. štedliomlice ine mogu .se nadali ipcmoći. 0 tome smo u pncšloim člamlku ptiziali na uvedenom .mjestu. Protiv izdavanja čekova na inostranstvo, Ih$ ne U Sl oveniji su 'teškoće icd dana dio dana sve veće i neisnceinlljie Italloo, dla »Siovemskli Namođi« u brclju 31. 'O- maju pokrića. Genenal'ni inspelktciiiait miintd'lairsiiiva fi, pommj'e vSaisl'A fii odgovorne faktore i upozcinuije ih na nanciijh .obraltio .se mirinjlatarstvu tirglcvine i Indiustiife, sve icimo- što .boi tftmie iz ta k o stvorene sliiuacfiie tucalo da :(krene ips/žnjlu cdjiefjenijiu za kredlJlnie iusiia.nicve, da slijeditiii.— U filadku ®e apelima i na »Narednu hanku« picjladfne naše domaće ibanike ozdlaiju čekove na dino zemistvo memafiući podloge kcd stranih banaka, g.d|je se koja neka -biiiu .ovim iteškim čas.ovbma otstuprla cd fsplalta iima izvištili. Ova praksa po zakonu nije dlripujeg e atav.ila uia- S'.ena i sm atra se, što vliše kao jedina, vrata .prnerl'uippa izdainljiean Sizvjesnie i žu tjpdbatirti.u u ipcVlcižalj d a isireltno h bez veićrlh štelba pire- ka. Pored itioga se .razhijia tame kredit naše zemlje i drugim ©cikdimim uo'a.uiovaima, fccfe se .bave kređlitaiim ■*-“ civa iteška. i cdlauidlna vremena, I u niaailm li u isCloveiađkcm nicviinaima navada se, da cpieracTama. Imosltrane banke su vrlo 'crjetlfivie pre je mnogo novca itiesaiurlnano. »Obzor« žabo prigovara ma sličnim .malkimacTfaima. Že'jetd je, da mjerodavni nc.včaiuatvu ii kaže da novac neće izaći liz sandluka i ča faktori preduzmiu energične irjjere .pnetiiv slične zlo relpa sive dlefle, d:ok novčanv zavodi darv.ajlu ta k o male­ upotrebe. ne kam.aite na c l ožene prišbed nje. Ponovno naTeđenie osiguravajućim društvima o vo »Davati .na knjižice 5 po sto interesa, a tražili za 1 đenju p.oslova u našem jeziku i u dinarima. Minisaiar pozajmi,jiemi novac cid 15 po oto dalje i očekivati da 1 sivo tr^ovline i iindiuatrVe izdoAo je elredieće n a re d e ,š:ocke mase novac ulažu, izgleda u najmanju >irak.u tu - \ nje: Pošto se uvfdfAo, d.a se mnoga erarfuravajuća drudoo«. i i \ ' \ *'■' \\ 1 šiva me rndržavsuu izdanega naređenja e vođenju A 'onda, raizlaže daPje W i E®V, il'io te maf žVavirvlv«, ula- \ kn'f.ga n đT.nairima i izdiaivamju (Cicl&ea na ^nžbenccn je-, " r s/lg/uiran, da će mu novčani zavod izdati craci'i- ) z‘ik.u, naredane se, <?<a ■oisnfnnra.via/iuiča diru&lra kola cibiav Tnjegovog T Z tf h , ludožencg , . --------------• • je • .on • ie Ka&i ,r ’ ................... ‘ ..■idolove iriri,g,uravam,ia na teniforpTU ikraiVev novca kaid buiie H. S. svoje pidliice izdaju n,a službenom (jeziku i dla se Takve sni et'o prfftjk'e i1'pred niTima ise ne smijlu za ­ kn/irfe vode u diržavurn valuti. Slobodan iznos čekova u inostranstvo. Ministar fitvorili o č i 1 , ' Kakve posljedice u in/ašeim iprivrednom životu ima nanci.ia .ui^iutiio je generalnoj diirekci/i cam.ua slijedeći raspis: Kaiko je bđjo slučajeva da pojedine carinarnice ta nestašica novca opažamo svi. Prije svega glavna žrtva toga ije naša inđluisVi'a, k o ­ zadržavaju pisma, ikoja sadržavaju čekove, a, upućena ju ove finanoifiake perturbacije najviše tuku. Naša in­ su u iinicatramsiivo, to neka direkcija .odmah dostavi dustrija, krila je zadnje dviie godine počela pod dob - svim carinairnicama, dla za neipuavilnio izdavanje če rim aiu,rnli.oi|j.aima, da ®e razvija i nauredure, snašala je kova ođlgovairaju dotične banke i da prem a tem e izogromne iterete poreza i cairrlm i načela da malo utire snicis čekova .putem ipusama nije zabranjen. sebi dcibar roiut u zemlpi i na nekim stranim tržištima. Saopćenje Saveza novčanih zavoda. Povodlcm vije­ 5I.nc.gi naši zavedii miorali .bi uvažiti rve činjenice, te sti saopćene u .jedinom dnevniku, da su nevčani zavo­ i saimii modluzeti krmalke, da sa bo.tV.rn lukamaćenjeim pri di putem Saveza novčanih zavoda .odlučili zatražili trgnu gotovine. Nekoje jače ‘b anke same teaaium'rafu od Naredne Banke jednomjesečni moratorij} dospjelih znatne svote za. svaki slučaj, na tame dakako pCigcr-\ plaćanja, a ipovdom akutne nestašice novca, ozjavljluje • 5av»iVa danaiš.njiu nerrilu sii'iuacjiu. Savez mcvčainih zavoda da novčani zavodi- niti su miNaravn'O ije da se (time, št'o naš .beznovčand proimet sililili, a ipirema 'tome niti zaključili, da zatraže cd Na­ nije -nosive 'Cirgainizovan, zle strane nestašice gotovine rodne B-amlke mcratciriij. još d roogoT'ša.vaju. nu koliko smo .infcrmlra.ni. radi se Nestašica novca u Njemačkoj. Uslijedi ckupacrje na tome, da se takova .organizacija što prije izgradi. Ruh-ra n-ao'ala fe, us.pukos silnog opticaja, u Nj-emač Čekovni promet kod poštanske štedionice u Sara - koj op et jaka nestašica novca. Spekulacija je kraj te jevu, te kod čekovnih zavoda u Zagrebu i Ljubljani is­ nestašice postala suzd.ržlijfjva, pa i,e dolar nazadovao kazuje u mjesecu anua.ru 1923. slijedeće rezultate: U- za 3000 tačaka na 33.000. Državna je banka poduzela if.žaka je bilo 292.521 sa mncmetcim od dinara 904 mil. mjere, da poveća proizvcdipću novčanica, .pa će u tu 279.422; nsp’ata je bilo 130.104 sa prometom' od 914 svrhu upoitr-ebišti nekoliko .privatnih tiskara, tako da zatvorena 22. bmcij vlasnika čekovnih računa bio je bi se dnevna ,p rodukcija povisila cd 35 na 45 mHojardi «y. 094.424 dinara. Od toga otpada na .klirinški (vir- maraka. Od nekoliko dana erave se novčanice od m araka i kad dođu u promet, moći će se dnev­ manrkil from'Pit 9.790 maripulacila sa iizncsom od 202 50.000 m.’ii. 051.243 dinara. Novih računa otvoreno je 146, a na produkcija povratiti na 75 milijardi. koncem januara o. g. 8.418. ' S'an'e uložaka koncem januara O; g. bilo je dinara 217212.864. Novi ulog od 300.000 dolara u slovensku banku The Odsjek za posredovanje u industrijskoj centrali. ONord Amercan Banking & Savings Co. u Clevelanđu. vlh će dana preraditi odsjek za -posredovanje kod Cen Prema v-jestima stiglim iz Amerike sakupilo ie 20 Slo trale sr.idustriijislkiih k-ccpoiracVia. či'-a je zadaća, dia -prevenaca u Clevelanđu u r.cku cd 17 dana 1000 novih diu.zećima, članovima 'inđiuisitriiiskih kcupcrac-ia koje su slovenskih uložnika. kori su u tam.0.šn:,u slovensku ban udružene u centrali i u kcnkret.nm' stučajevijma pruži ■ku uložili više cd 3CO.OOO dolara vlastito-« novca, koji pom.oć, p'CsrediujrJĆi ,-kcd državnih centralnih vlasti i je dosada ležao po raznim drugim zavodima. drugih .ustanova u Beogradu, radi .obavještenja i što PoVska marka. Emanciriiaci'a ipoVske'ma.rke ođ na­ bržeg 'i povolinijeg rješenje molbi i žalbi. Procedura da njemačke tesle u glavnom .uiostlieđoca ekonomskih za .posredovanje je ova: Preduzeća keja traže posredovanje cv-ifg odsjeka' d-c-«ađaia u Gomioi Šleskoi. Uvođenie poilske marke u G'Triicij Š-leskcf kao iplativnog sredstva cd 1. marta morati će se obrai.-ita korporaciji čij isu članovi, ove ima.de za posljedicu veliku potražuju za peVskom će sr*var iščitati i sprovesti je centralnom uredu, a markom, osobito k rd velike industrije, a i liferacije ovaj će mišljenje odnosno izvještaj o postignutom re zu'tatu uputiti dotičnoj korporaciji. Samo u izuzetnim se tttfBena m oriju plaćati u pcllskim markama. U Rušiti su banke o-lpočele rad. Rad privatnih ba - slučajevima, kad postoji ooasnost, da će se rok pTe na.ka u Rusiji pokazuje sve veću živost. Ruska držav­ kcrnčiti mogu se preduzeća obratiti neposredno cen­ na banka je počev cd 1. novembra pr. god. zlatne de- tralnom uredu. Kriza šljivarske trgovine. U Bosni i Srbiji ostati će ppziie .počela da umlaćuje na bazi dnevnih kursova. Do 15 .septembra 'sačinjavali su privatni ulozi 1~0 000 ove godine narman'e 1000 vagona neprodane šljve i zlatnih ruba,V,a, d.nk su državna nadleštva umlatila sa- znatno uzđirmati našu trgovinu šljivama. Pitanje je. da li vlada može ostati ravnodušna orem.o 2.400.000 rubila u zlatu. Novo osnovane privatne banke, a i s-ama državna banka, nastivavaui, da ovu r*a jednoj važne’ «rani naše izvozne tr«oivne. cd ko­ formu niska zlata održe. Slično, one žele, da prošire je zemlja ima tolike1koristi. Beogradski »Preporod* Trjfovina. �Strana 2._____________ ________ . -KOSANSKf LLOYP* ja.-vd(ja-t da' se sa Clzivjteane Istrane iz -trgovačkih krugova • ipctiaivtjJ4ie predlog, da đrža-ua aiktfpti izvjesnu, kobćiiau illhva li ipdkmeiza za vic|/akfui i ibodnace. Za vicjnu liaten daratinnu Ibi itio iblLai i jećha ušteda, jler Ikad ,paiaaljj i ikinum pitr ipliaća 4—5 dinara ,kilogram, nada ihi pad) aistlu aijiemi mcgllai dcM ii štji've i jpdkmez, Jedinu asljo 'tialkio higi­ jensku i dobra hrairju. Nalšia, vo jtk a salsitaivfijeuai (je ®ađ i -iz edemenalla, kc[k su navikli da, UptotrebljnJu: šljive i (palkimeiz za iUlhruimu, ie nieimai boj-alzni, dia. vcjmiicd to ne bi htjeli d a jleđlai -UictljaCioin, ne Ibi iim &e davalo vliše n e ­ go 1—2 pniria ned|iet[l.iioi — Javlja- se i jloli feidlan đnuigi predbog. Aikio ibi se dbžavla iLjieSitai d a clJklup/i lizvfbanu koSičiniu, ito ne Ihi fcEilo, 'tak-o mlntogo. Zal'jo sie pireidljaiže oiva Ikcmbilaiacij'a, dJa vDaldla garanUuJie Ikiod N'amodtae ban ke ti da se šijEvariihiJa, na tpcdDcgu rrclbe {Ikc/a dlržavi služi az pdkniće dlallle gjarainofe) izađe na -susreli jefti­ nim kredT.lcm, kafldo li ne b i lbi.5 piri/nudenE dla, (pacidaj'u svcfe pn.Uavclto iu bćisoiliarfte spafojfainftmiaL N a itBf) čin sačekala -bi. se bdlja kom/jikltura i na- jesen ibi nuoEiia, '.'fara- de|':la tirlže E- feklše pccidbta. Ovo u toliko pirite, ako berba iu 1923. godini ne asipadtae dicbro. Jer, izm eđa icUtiVlh imrlclka, fitcfb ela Eizaizivnlilj kriku š'/i'/var■sflce tigcivltte, i'iedbln PeiE i ,u Itlclme, šila Je (pncšfc|gnidlišn|li prinos šf[:lvBi IbEo vamiredtaio dlobair. Rod' će dlal-elklo najdtnafflo ■ti-jafenju. Žalbo bi, itlrelbalio -vi­ šak pitd'irvlodl-jls izađlržai ii dio pcviciTinih vremena-, kad ■se maže ulsplješna ptrodlali. T-ako iradie, uostalom, i .dru­ ge zemljla. iKafMcM.ujla>, n a ptrtejer, čuva u k'aldlnljalbaima sitoiiihe ivBjgcina1i ta c a ih u Ewqptu-, onda, kad' jte (Irenulik za predaju naf(ploiviol!{ini(Ji. Cijene papina. Cl/fene siu pafpBra iu Aulsitinlii u dl)alnio|m poroku. T ako n-ol'irai u a usto. krunam a i po klglr.: Papir zai i'llaak 63/95 24. kg. 12.000— Papir za ifealk ka/lgai 63/95 70 kg. 12.000— 34/42 Iklarilraini 9.250— 29/46 kaiitoani i- linjrani 10.000.— 29/46 9,6000— Paflir za pflrolće sltrtofetve 59/92 36 kg. 8.700.— Papir iza' ipibaoe sl'.nrfleve 63/95 24 kg. 8.000.— Pa-jir -za- iplsače Eltocpavie 63/95 36 kg. 6.200.— Ccd’ieur slat. 63/95 36 kg. 6.000— Conlour salt. 63/95 50 kg. 5.000.— Kcaceplt 68/84 32— 40 kg. 6.000— Za krpflnainfle fcvlalflt fcfl&o p a iMlle 20.000.— Mcđltf. -cmc/Jnii 6.000— Supericir 5.500— Palentjpak C300.3Smeđi -ciTna'nt 4.200.— Omotni za šešflre iu Ibailaimai 60/84 p o -baffi 560.000.— Istn, smeđi! p o balli 430.000.— Proizvodnja uglja -u R nhru od 1913. d-o 1922. godas e . O dbmsis a ib W a ($ pircfizreiodlnp iu|g®,a it Rubnu c d 1913. do 1922. igcdaiae đlcnašamlo p rem a »Fnankfuir)jer Zei-tumga« siTjladieće pclJaltke: ____ ......... _______________ Doifo! Rsn! tinti s rasprodaja u bocama i otvoreno na malo t asiiso dok zsliha traje. Š 1 Broj 5 1913. gcđlj.ve 114,536.000 lotta; 1914. igcdi: 98 mili. Tržne cijene u Zagrebu. Po ibvjeišću aa|greb. tvtrdk« 260.000 tena; 1915.: 86,794.000 'toma,; 1916.: 95 mili[iu/nai Amclld Fkljšhaker, Ib'llie tsu ove iseldmice iu Zagrebu <d>165.000 tona; 1917. ,g.: 99,005.000 tona; 1918. g.: 95 nedlčće cijene na veliko: mil. 942.000 tona; 1919. ,g.: 71,240.000 tema; 1920. g. 88.256.000 i'Jcima; 1921. igcidL: 94,115.000 .tomia; 1922. g.: 97.350.000 teina 85 -eld dtio -od' p!rdizvodln)ie -odi 1913. g. Rbo -42.—, Pržena 55.—, Frank kaiva 23.— Upicrienib ijma 'cko 130.000 il[ltldlii, -više ne,g|o 1 u g, ikarvoi 21.—. 1915. kada |je fclnoji zalpcdlemlib iznasio 427.000 ljudi. -R diž -a- pio 100 kg.: Interesantna P'ublikac'ja jedne burzovne agenture. Ć aif iu isdrđl'jicuma' pio 25 kg.: Agenlkira na noivlcisia(dl:kct} tlurzti ncib-am B. -Ballabušt-Č I-ai vrsto 12.50 Din., II-a vrati 11.—, Japan 14.50. E di-iu,g ic'daf« fie luktoinra knjigu .»Almanah n'avasađlske Ponvitag 69.— Dim., Scitrohong 50.—, Čaj n ;cor.iot3na pirtcdinklmie berze za {lcdimiu 1923.«, krilille saisltaivtio kam 5.10, iPecclcrange 85.—. f a r /c n te firme g. Eugen ćeinnj>ć. Kni'/lga- sadlržli pcmed Č a kiola iidU : •oslai'Jog kallendialr, hEls.’icirijlait ncivclsaldrk-e berze, njem Uinflcin 50.— Dfln. stai'idt, uzalnisie, irarrpa’vu 'OidbramtiSkcim ciuldlu, ćlanke o C a c a a: nar'.'); mljnsfcri; frtdlJlfl'rl ff, o Emldluld'ln'lll itpeista I kena-čmo * I-a 40.— Din. p/r/fivtciznine sa raznih eftamjca m naišcp đlržaivS. Cijena Š ećer: 25 Dim. Koidke 23.— Dfin., Kiflu' afl 21.—, Bicmbcnni icfttćnl Novo povišenje aijema brašna o Ugarskoij. Zblrig e k rp 28.50, iRcinlblcini lilni 33.—, -Bcnlbicina Vcićtnb. 30.—. l/ieg ži'iia pciviišene mu djkue -fciralamu oniako: miufemKa- 200 Z a .k n .s c il: . II. 195, VI. 190, VII. 5, pol 163, raižemio brašno 146 i Kav.'alr iPfldL 150.— , GabeMjs-eni 12.50, Dcmsch ip« 138 kruna po kg. Cijene šećera u Rumunjskoj. U prsIfedLite vmijjeime' šfia'.ia 11-25, iMarimiadlai 100.—, .Hieidimtfe 100.—, Rođotieina krid'alncim šećeru iu maffim pooidta|iaima- picivEiše-- me'pisu isve iu idlcizaimai p o 4 ilt. 100.—, Šampanjac 65.80 DLn. n.a |ie na 28 le;a pmo kg., a za koakaB'li šećer ma. 30 te ­ J i u ž n a v o ć e -(»imldlttcli): to. Zbog ovc.g ipovišemijai vlada je iui:l'.lanlovjla imaksl:(miallL'jituutnie 275.—, Simickvie (kg.) —.—, RJciga^ 9. •ne cijene, te siu d'jene u isp-ciiarauimu >s šećem kn fafcniikan.'lima Mstamovljlene » 20 llef.au za krl tslSall «• veliiSrflm Dim. £• ipircidaj'amia u .jednakom malzm|;tenu: i ko-ckasiHf šećer. Fa Braišlnlo 00 7.75, Ibna/too 2 7.50, brašno 6 6.75, pflenSca bnlkanti su abećak dla će icd'iatvjl'Ii 400 vagona šećera 18.—, kni'(-l‘ica 8.50, Ječatn kaša- 7.—, prašak za kola­ (po 18 i 19 -leja pio kg. vefised i fanmf.im ei-nicivim-cdlma'. Jedlče 45.—, M e iu. kamilama- 36.—, fccmdleinis. ml.'fleko 16.—, n.siko ja određena kcimto'lia', kcf& limade d a p'Jltiujte ni Prag zbocg .uivciza češkog sinovicg šećera u Rluimiuin{,slkui. kapenflt in-dl. <stdl 1.25, vanfri'ia 550.—, .oradi 6.—, imandni3e 40.— , .rnalk 23.50, siube šilijiitvie 7.50, manmelaida 19— Tovr.renje robe za A ustriju. .Pošto Je nltvrđeno, da dlmara. Se mnoge fllantee n e prlldh-žavajh niameđ-emra Bzdlamc-ig a K u ć n e p o l t r e b e: olpUaivljarfu refoe z.a AusVirifiu, -zbog bega v e lM ibroj Sapt'jiaii: L?ivcw 18.—, Srlkiđ! 17.50. irvjleće isrtealr. 16, vagona sa ihrulitem čeka po nekcCflko irfletaedi, azdlatno Je na.ređentje sEanicaima, rila <ave pošrfTke. fcrfe isie ot - siv'feće p.alraf. 12.—, cdt. kiseli,ima 80 poatlo 44— dfin L u ž i n e ffi p r a l a ; -u ipiraivbaiu z a Ausitr:|iu prek o A lberga ■ Traraemla mo­ Luž. kam. 126 iriotrto 6.50, Jlutž. kam. ,100 (riedilo 6.—, raju biti oal’lciviatrerie samo iu iviagonfima sa koćrficama, je r bu to bnf-rke prtuge i vriijed rrediciviol’fbcig koćemjia tunom.'sada 3— , ikriat. islcidla- 1.50, šlkrcb žitna 11.13, •škrlr/b miž. 19.—, benaks 20.—, nncdinilo boca 22— , bnuito -pcijtpke dlugo Bekaflu na. đraJ[biia icl‘)praiv|/fiamfia, i madrilo kugi. 20.—, mcidlrUio pirah 10.—. ...... to zato, što se moraju pretilovairlTii iu vagtmie, s kočniRazna: Panjiia među bečkim knjižarama. Zb’o-g kalt'.tsttiroife 35.—, zelena igaCitea 4.—, ralijjia i('lSklo) 9.50, njemiaSke marke m.ald'alla je međlu bečkim krf(3Žarama cvijet 4.50, s!U«r|ricr u šillangama 9.—, godka scfl velika painiika, fcorli |pcmiiišilij?ll:i' već na Ito, d a zatvore 2.50, rltiplsa 8.—, sedia tlikiaitocinai 9— , isalitar 16.—, W rfe kriližare i izbjegnu nailpircldiadi. PCelko •aMfimJlska -malsI'Elka 3.—, smolla za p'etrsd 9.—, smisla -za kovače \8alia njle m o d a dla zalbra-n.i Šmpicett fcnillgia ere Reicha, -5.25, laabEplin IklullCfla 11— 16, gumf^rabika 27.50, kcloSo-to isiu .rjiemačM kribžeri, rldlsirtil isankcjie n a d ActsfiHi - « |ja 7.—, kreida- 16.25, žielaltlitea 90.— , dluštioe 8.—, ko­ titam-S rilemačike j-le stoane zalključenio da is.e ausi'taj - tom a,z I-a v.rsjt 7.—, Istvte V.ldti- boja 2—5, ipeltmcl. amer. , sikiim knjiižai-flma iudhl-ft 100 pio. jtfjrl'lnS idlcldialtak, fcck će u isiatndluicilma 275.— , Idlvicldimdko maif. u huraiJlima kg. >že nevemz tvilflraia 7.50, dlamiatthiirfiriainia žeisltai 12.—, papiiimalSe vrećice 10.— I se audtrij- šmiireilk ma ipBtpljilu 35.— , stlaikllemi- paipjir 35.—, papir u | -rd plzmaiSk .s.'jaflaiže 30.—, nrakulat. lapjar 4.— (điin. . ,, t eke irl'r« r?\ P i | I* 4 ; i v o V ko Vs & <® Cijene izvanredno jeftine! Preprodavaosima naročiti popust! U lio H . l » , A ! I P S l i l i l i . - TBW.tr. Z �B-oj 5. Naš promet stranaca. 'Rotvodiam zagrebačkog ikcm gresa iza ipmcmelt isltan-aoa, |p.lagcivotrale .su o owcO temi ■mci/iue iu Zagrebu i Becignadu, (te naše u Sarra|]avni. Pmo miei'. Je a'.ralaialca klcd miais ipc('|p,uinlo zamro, mome se neći da cd' 'gcđini i igjccTlna včlše ne piaStoflL. Rijetki * i stranci fcđjlt vtlše iz Ipiosd'oivmdh lilnltereoa zalbasaju u Basnu, afeciorem (je lova .zeml'l'la Ihcigaita prtncllnam knaisdt&ma i .Jjelkiovilta liizivicrflma (da se mtjejdlnai dnuga u raizndHlnadtii ne mciže š afamie ItalkimčlUl ' iMii smio (picid' diaircim Aurftrl'lcim feffii iprivčlknfulli na fvall stranaca. i)z m'cinatohfjle li NIJetmialčikie. Kako su valute 10•vSh d'ržava. salsmai jeirppBe, me miču ‘se N$eanci (a kuće. ‘Drugi stanci, ne iđlcflatzie, Ijer aut i iptHiijle cilaib.0 iMaizfli, a 'Udl icslablađenfia amo nije (Se uicpće m(i Zaltfc/vadaio ra.romeit si'ratoaica, nll iu vmpi'igkclm svifiaftu ipiravi'flai nikakav® reklama, .za našu zerfjit. Zafadu je isvaftjavaT.i kmvEau •na Vlada i ipcki-.?|Vmisfce. tejpraive, llmeba, ida privatnici: . bol'JefllTleiti. i. igcer.ii;tiil6ai:li, Ite zufcugpici icpcniaiv-iilllšlla koj jjh iu Bclzmi' taai, smerjlznuu. elllvair iu svide ruke. Da u Boi-sni' ne |rlo(s(hc|>i <fou@o> ITtečBBbe do K ile , faplafllai (bi se najveća. tneikl’ama ii flzdal'laik iu itu svnfeu. ' Octene i ciđfebrenja licitacija. Svim vejfknm županli(■■mat 'sneđkilm pcilIiaviairisKv.ilma i rpicdlaivama, ipdS^sflficJ i; direkciji ni Saralievtu. KalMnelt OctpcdBiiai MEcfcHira U\ nultrašnj£h Djela p ad !bir. 66 cd' 15. tainraainai .o. g. do rsltaviio £.e cfi'i'iedleći akt iM!Mfc|tatl3|!|va Fiaanc^a cd 11. f.jartulara 1923. bncjj 180: | a'Na eTijđinfcl Elkionicimiilkio-Rbiahdi.'ikolg Kcmfl'Ma iMa j mkltara, .cidria'noj 4. fiamiuiaina; 1923. (godi cldl!iučtao Je: ! ni načetu] da isie Sv.a d/nžaivlna eadlleiStvtai IpićTJkcta dlo; ndstmla ctffluk® o cicjemi i icidlcibrenju ikufiaolje idlrže za>kciniilkFlh (pnccflsai t da (se iplni tam e ne uzimaju ni -ohrflr f naikmarilnie (pioiaudle, okcu fle Olicililacijiai inače jrrcpiano ilz vmšenai«.. Pipejđrfe se U!clsltavl|ja meisltcivtu iMdSi znanja 8'ravnani;®. Bc(lor.aJ[i'lni.-(k.a Itemava za Bcianiu i iHerceigcivitani iu Sa rafiennui, ltmc|j 7721-I.-2 icidl 29. (lanuama 1923. TRGOVCI I PRIVREDNICI. Sav W e W I [ s k i pribor dioiba’ete n€|l'eItW > n Hrvatskoj knjižari SaTn j je ro , Kiaija P e t a ulica 15. Za r -ć e narudžbe tražite ; dteoilk. Tečeii stranog novca. Deflegacilja imlnfldtsi-iSlivd^main.•ct'{.a ni1Sanaljeru Ijav.’fla: iPriTlkclm najodlal'le ttafcsa — r.ali•ležnctlii auđemila za m jern e rad 1.—28. fabruialra 1923. : valže iHReidledi lkuirse.vli sltainrlb imiomata', i tlo.: 1 napcfleclndloir 356 dliln., 1 al. itiumrlka 'Ura 403 don., 1 engleidka fivtul'.ai 446 d!\o., 1 dlcilan- 95 dV,n., 100 fr. tanalka 636 dira. 100 švajvc. f.r.analka m f> dim., 100 dirahmii 105 dlte., 101 Htal, lHraT%60 dfin.. 100 .ifemaćiBih m araka 0.76 dm., 10 •i^.jet ifcnuna 266 dtln., 100 imadlair. knumia 3.80, 100 le$a /-5 0 din., lOO' leva 61 dlih., 10 pe«e!'a 1425 din., 100 ho. kradi. Irafru’l'a 3752 din., 100 damrk'ih Ikrauna 1880 din., 100 alula'Jr. Vnulmai 0.14 idth., 100 pdjdkbh umralka 0.47 -•djflasr«. 5 Trgovci i pc&vTedttici! Sire (picfirebfjte ffiskaimice i JvlH'elg.e dcIHA delte u IiiflialmiAicf! kfflcnHkrfi štalmlpar:di Isevića nifl .2 OiefleiTlcm 124) scBdhlo. o>JeStinioi Vojine nabavke id.nelbtnih (pagcdato, kcjie (će ®e t>' dlržaiti iu I.ilteinidlalnitiuiiii Jaidlraincke idlivfeftdke- idblaidli ni i'i MclStaran, oa malbalvlkta'5'i-plciaulklu ii Itb: Na idfej.a 19. kltntoair® 1923. u 10 člalsora (prSjle pcldlae . 92.000 Mlcignaimn ipaiuU^a, 33.000 IkT'clg.mlma (dlrinča, 40.000 Ikifficgnarna girizat, 23.000 IkJiCigraina genštia, 23.000 k©C)d®amai 'makairiGaa'. Na. .diara SO.'fElbiUualria 1923. iu 10 CaiScvia' (prj]e pddlae 32.000 ikill'Uglr.ama imauitii. Nia dlam 17. febmuarai 1923. ni 10 ičaiSova iptrljje pladlac . 150.000 IklTiciglraimia sITtema, 120.000 Mc|g.nalmal zclbi. 'Kaludiijlu pcllalžu ma® dlr|žavtl[|alni 5 poSl'o, . šta n d 10 pciStai. , , ■S'ivnalki1lif eirablt idliižlam Je Idla n a lO'dređemi dlan pcigcdlbe prad« pradl'liedbltaui kcnrllVfle pismeno Hv[«d.'cičanatro .. o svlcprn iaialbaiVljačIkrm paldlcIbncIsUima. ‘ Nebarfca kukuruza. Otflaianai M.'cinclalcl'ja'ka Direkicnija a Sal.i3[iev,u‘ raalbaviće 40.000 metričkih cen’i .(J00 va.-• gena) IkuikiUirlaizia clieaVaflncim laalaliaicijjcim, koja će se o ' (ćiržalii ili 'kamoelladfii l® Dicefcc.'fie, ma idlam 5. mamila 1923. -u.,11 čaucivia putile ipcidlne. . ; . ... Gdl Ilflh 100 ivialgcna Ikataluzia t e a Idla išle ispomua: 27 vagclna za tMlcdtar, 69 raigclna za Čeid'l'ilniu li 4 raigcina .za Tmelb'i^le. . _ _ Reftelk'lufe se ima mirivi kikuirluz, Ikiclj) mioira idla ?e ntleštački lauišein, mcšei’an &(.ebiraiiltciviainp pclltpluimoi izldlrav. . iPclian|)e Iktcd ig ta lz clblasltL GLAVNE SKUPŠTINE. P rva banjalučka Štedionica d. d. u Banjo] L ud lodir zajie n a 11. mamta icnne gcidlime uvcjn 29. meidlovfflu glavHi Strana S. .bosanski iin v r v U Sarajeva i Herceg Bosne. ' P o rezi, »Izvor« lllrgovničiko i pnmatirao •akcfljskio dlnuštvo U Sainajeiviu idb,dlnžr|ie na 20 februara ni 10 s a i prije pcla> ne sveju kiona®iiJra|lui&u gllaivmu Ski|pli|'.liniui. Prva mus’imeinska banka u Brčkom d. d. cMržalti će p a 2. manta 15. nedloviitu glavnu iskupštinu. Na glla. vniiau cd' 1 mi'f|luin dliaama poj učena §e iu miiniullcj go' dMldlcibiit cld 310.000 dtnaina. carin e i ta k se. Preinačeni carinski propisi. RalspAsoim biicj 29 Getnejia/'lme direkcije carina C fer. 5521 icld' 31. (januara. ia g., ilzmOenjen £le Raapis br. 61.602 pd 23. isepltembra 1920. Ta izmjena gladi: 1. Na ciamciviupicldlm|le(l!lh iuv|]eiren|a pirfflkam cam'infemfai, kiajflo je itjo iu ta'čct 1. rilieše'm.ia pireidviđenio, lplrcp|uSx( :i! će cadlraannice saimie pio dvicpcj naldtiežmcls/'i na c.spmeidlni;ejg ratpilsa. bez ne|pliate oarVlne oamio pmdmelte iz .tačke 1. (bircfl 1. i 2. — 2. Za uvoz svib 'oistaffib prdemeta predViđentb ni It’a čki I. bncj 3, 4, 5, 6, 7, itabki II. ibncj 1, 2, 3, 4, cislcrlilatva se preidlbcidnio .ođlabrmnje e re dl ir.ekc.fle. U ‘tu isvtrfeu imslju nvloznici—rlcivfllsitfc čarf (dfcnaoal'Ji ®e mcfJbicm ipmelko caminaimlice, gdfe će .se ntiHIi carinjenje, c re j dllnekcilli .pKfiožliivBi mz tu monfeu: pracpsno navijeirenle naldležne komcire, nivjerenlie m.inhellairstva Itlugcrlne li i'mdliiisl'lrfjle i(V. cldfa11etnfie5, ako se uviclze plreidlmel'.i lirz Haićfce II. i ■drTfefinal’lnie faik'tare, tilaz nal6lvši luće.dlnlo. ni. kc(!u će nvrhu bfii mezeni. raredlmiet'i <l»7icl'irelfcttfl2ffii3. Za mvioz rapfiuraireradeivClmai. i(ita|člka II. 5) važe E nadalje dtisaldlamje lodbedlbe«. Piremiatcme [ie pd'irelbin'o, dh me ichcldfi. preldbcidlnio odclbmzmje Geniaral'me dflrekcifle catfnla za sive iniredltneite, fccjie se mleže n a Iterndjlu Rai-pta C ibrcf 61.602 dloil'il'i icplrlcclt icidl oarfime, icGiim za: 1. Paimi ktllJ.oMi sa svim pm'boriilma za. el'latno l ipickrejtee pamme mašine. 2. Sve maailne i midtcnli-. K u k u r u z a je ipirodlainio cko 200 vagona. Novi fel»ćki prodavan je po 220—225 Din., a srijemski od 240 —245 Din. Ovolika raaKka inzmeđu bačkog i •srijem fckoig jle radi toga, što je srijemski potpunu sposoban za itanspcntirainje, doćim bački ako je malo drajj pUt pirifipCfeva u pokvarenom stanju. Sušeni srijemski i bački, prodavani su cd 297.50—300. Naročito zadnji dan bio je dbislta 'tražen c d ekspartera, kic(i ga izv.oze za Mađarsku. Aprllslki, .bački, proidoivan je .sa 25 posto kase po Dm. 260—265, isa punom kascim c d Din. 230 —232.50, a sa duplikat kasom po 267.50. Za maj mje­ sec, bački, riječna roba: sa 25 postio kase .od Dinara' 265—267, a isa duplikat kaaam pctelkcm itfiedha, po 270. Pcčeli isu se sWa(paiti i pnisllioivi za mjesec maj 4 ju­ ni. Zaključci su činjeni: bačka roba, kaca po duplika­ tu po Din. 285. Sa klip/ovilma malo je trgavano, cijena &m je bila od Din. 170—175, a bfjieli u kltpcrvilmai, kojeg itraže iz unutrašnjosili. Srbije, plaćan je 5 pata skuplje. U p š e n i c i je pc|tažni:a bita mnogo vEša, adi kz gcimlih razloga nije bčlllo zakUJIučaka (svega 5 vagona); prodavana ie c d Din. 430—437,50. Zadnja cijena, pda ćena je raidli itoga, Ulio ,je garanlldrana pnompitina n t prema. n o se najviše tražilo orno, .za vofdku. Došla je bSUo ponuda za1filnlo za izvoz, adi dio posla nije do što. Brašno je prodaivain.o nullerbaisos sa nepiroimijemjem cijenom 'ođ Din. 662.50. Zaključeno je 15 vagona. J e č a m se istaio življe dla tiraži, najviše ,ga traže Bosne i Hercegovtiuie; zakl/iučem/o je 20 vagona', 46'65 teški plaćam |je po K n. 312, a iteži 65/66 po Din. 343.75. 1j je đbata tražen, ponude su vrllo male. Za- . kljiuičaka je učinjeno svlega 4 vagona’, najviše ga traže izvoznici, koji ,ga ekspcirlllrafu za Italiju, a S sami ta.bjanski trgovci su pojavili ®e na pijaci. Pnodlavalo se sa nepromijenjenom cijenom iod Din. 390. M l i n s k i k u k o l j (Raidewicke) stao se teto dia itraži. i ion se kito izvaža z a Italll(lu, a zakiupdjujiu ga iz­ voznici dotično talijamidkli iteigovci .sa rfiiima u zajedntei Zsk'ijućaka je učimjano 10 vagona sa cdijienom ođ Din, 175, a za zaključka bluinze plaćan je sa 5 ,paja više. G r a h o r i č e je listo zaključeno 2 vagona po Din, 425, uz tu clienu se a dhljie nudi. M e k i n i a je malo .prodavano, fevtamidi se više ne interesu'j-i za ćlate, nadi tloga im lje i cjjema pala. Pro damo je 5 vagona p o Din. 160. Z o b se do.sta mudite, bačka po Dim. 290, a sirffiemslka po Din. 300 zaključaka je bdllo vnlo malo (2 -vagona). Iza zaključka burze interes z bon lje nešto ž'viji. Teime*j(em rallVJsa mtantaltislliva ftamcalja' pcBI C ‘b r. 5.521 c d 31. I. 1923. .mlcifu camnanniice po srcjl^j nadležrtciiili finrpiUfNSi feeiz napfeile cao'.ne na icmoru poid nfjel'Jih uVienenja pnlilklcm caiinfenja icrđlsele jedflmo slijađieće pneđmiote: 1. ip.airme ikoi'.Jcre isa isviima pmjbcnftna1za isftalkie i po­ kretn e plaime masline; 2. .Sive mašilme ii isre mcj'eme, koji) isie ip|clkreićiu ‘balio kejom anagiom 6 nfilhiovie drtefJoivie. Za oircz bez nejnNl® catt'ne sivfJh ictlarih predlmela, :ii su do. idlamas llieimeJilem TaBpiba C ibr. 61.602 1920. godine txHj dicizvraljeni ibez piredlbodlnoig cldbibrenja generafime dimeko je cairfina, Itjiefea radsele bezuiv^etoo itakioro icidJdbrebjle." Ovi isu ipirađlmteitS srEijeđbćii: TaiSka I. iralEpilsai C ibr. 61.602. 3. Tranlsm(-r|ie, ItransiSonmatotii, kolndle,mzalllClri,, a k u ­ mulatori, e.kkl'irdde n Itežfni ‘odi pireko 5 kg., električni nrebovii i MtClcrviil i ostallfi, ispnoviciđlnici za elektitčme struje, ap.airailljaaRlSve, kaftegm i siai'i za' ma keju vnstu in'dius.trTje, pcfŠcipinivlnedie a izalnaita: 4. ipuimlme i minsme rage; 5. uma iujfa za plcid'mazivani'ie E sitied'dtva za ikclnzervimniie kcl'Acivia, mašina, micltcina i alata; 6. PliniEco ndlV (galsino nafta, bemzun 'i sva diraga ameuaOna iut*"a, ■ceSm (kernzlma, ikoja se naptfbteMja. v-Efiu .zal.mrjlnviadarlk |uifIkrei'ime rnage mašine i micltcira; 7. kamioni ii imlbi nigaJ/j i ibrikat. Ta.č.ka II. cinici* ral-(p5sa .jsaimio za đuičslf /mncJsfto led ca•Hlnie, d a Itih n rf iilmata .u zamlDi nema ćtii ih neona u dlovcflh'j' krilio'nli). 4. Saiv igrađeivni mateiri'al; 2. .mslieidT.all za •ePiEtklflnian.e, rcdlcviddlme, ptlinjske i £aferi'ćke imn'iailao'lle; 3. plomiofnli Ikemij'ikli ima|!leirl1,'olI 8 ifelcjie izlal iprelradlu piied mirf a ; . 4. sircVrne za pirer.aidlu. Sajm ovi 1 izložb e. Proljetni međunarodni velevašar uzoraka u Pragu .počinje 11. i tra!,'e do uključivo 18. manta 1923. Vele­ vašar pinuža ovdiaišnjim cijenjenim gg. trgovcima prili­ k u za nabavu svekdllkilh .proidlukaila ibcigate čeho.sflc(vaćke industrije. Veleiviašamska llegi'.flmiaoila sllcji 20 d inara, služi ikaio per.mianeri.lina plaiznica za velki sajam, te dajie pravio na 33 pclsltoi pclpustta kclđ vcižnfe na d r­ žavnim čeibcil’lcivaćkflm želljezntaatma, i 50 posto po ptfsit kcid cncibnih ivfalkciva državnih žefljeznjca, kralje­ vine S. H. iS. — P.ocjjelTioici iveileivalšaira dldbijiu 75 posto pnpuiita za vldorairfie .platnih totoiva. Stambeni ured1vle fkcig sefma istavlrai n a rarfriolagamjle poajetćocimia v e k vaš.ara jioiftrnie slarove, — Potanke informacije daje 6e hcislcivački knnzullals tu Sarajevu, Careva uli. 26, I. kat, dnevno cd' 9 dio 12 isaft'i prfje pedne i pnćasno zaistlupnl,vo .rriaiikih jVeltevašama nzoraka Oto Roubiček i drug Sara'evo, Trumibića ul. 20. Sa tržišta ž'farisa. NOVOSADSKA PRODUKTNA BURZA. Tjedno izvješće burzone agenture B. Balabušić & Co., Novi Sad. C'ijeli prclSK ifedaln prcltekiao jie dfclslta ,lalb)awo i bez velikog idleneca. za fcvipnfu kalo .i zapnedafu. Ovioig plu­ ta nii ponovni .pad dlinara mije dtelomalo ma sfliuiacujiu, .a nll na c'| eme. Sk'cno cffteflog čfieldtia ostale slu cl(lem,e neplno,m:(ier|ieme. 'Ovo stainjie ipirouznoćuj silna nestašaca novca, ulaVied čeda su ®e radio ćuhlifi pcisikivi sa pirtci\ietntm kukiuiruizom sa'nuo sa 25 ponio kaise, ffi palk sa k a ­ som po diupiilkaitU'. N eke firme, kiqje .su pcrfedovaile dio sila gpioviine, okoristile ®u ovakvu el'ltuacifu fi. kup,'ovale pnrijeitmi kukuruz sa ci£ekim kasom lodtnah, m dosta geflThe cilene. Sa lOBćaftnn pMĆaacdCaia, č e ta sa kuku­ ruzom, bilo jie vrlo maClo plcda, ipogcriovo s a pšenicom nije n išta činjeno: selaca se luratručavaču da r® p 'o 'd auaSnJan cijenama iprcidlajjiu, a i dlovciz rte uraliTied' vrte lo­ ših pusteva fiafeo otešćan. A ii trgovci, k.cft iimaiu cd pri­ je pšenicu, koju su dosita sfcuipo p laća1!, nerado Je pno davM’iu .i ćekiSi’u. Prom et u cMom il|jednu iznašalo j|e sve­ ga 270 vagona:. , biječitiSno oporavilište tios -H erc. željezničara u Sarajevu,_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ^ Raspis. Gornja zadruga ima na prodaju 100 vagona ugljena i to iz ugljenokopa Kakanj 40 vagona, Zenica 60 vagona i to: 50 vagona krupnog i srednjeg i 50 vagona orahastog i sitnog ugljena, stavljeno na dispoziciju u roku od 2 mjeseca, postavno stanica Zenica i Kakanj. Podvoz, do koje god stanice državnih že­ ljeznica naše Kraljevine plaća Liječilišno Opo­ ravilište. Natjecatelj, čija se ponuda prima, ima ponuđenu kupovnu cijenu odmah i u cijelosti da položi u korist Oporavilišta kod Poštanske štedionice u Sarajevu na konto 3074. Pismene ponude neka se šalju sa oznakomstanice, do koje će Oporavilište imati da plati podvoz, najkasnije do 24. februara o. g. na adresu potpisanog podpredsjednika, zgrada Direkcije državnih željeznica u Sarajevu, soba broj 57. Sarajevo, 8. februara 1923. Predsjednik: U m c n t , s . r. I �Broj 5. .BOSANSKI LLOVD* Stran« 4. Bečki megjunarndni sajam Tefauičke kancelarije! Crtaći papirusvim debljinma.pauspapir, uljeni papir i sav pribor za tehničke kancelarije stigao je Hrvatsko) knjižari Proljetni saj£tn 1923. Sarajevo, Kralja Petra ulica broj 15 1 8 . do 2 4 . m arta. PRVA 0DL1K0V. D ALM ATINSKA PARNA D E ST IL A R IJA Najzgodnija prilika za kupovanja O d lik o v an a n a sv im Izlo ž b a m a n a jv e ć im o d lik o v a n jim a V. N 0RPUR 00, SPLIT za sve privredne grane. NirkoBenić,Zagreb Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka Prva i n a jm o d e rn ija u Jugoslaviji. iJSSf Inform acije daje: N . T e r z ić činovn. trgov. komore u Sarajevu ^ ill 1000 franaka mjesečno kod holandeške tvrtke Alkojibl triplo bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „M araschino' — Ekstrakt od Maraške — Cngnac 1. Medicinal — Cognac Dalmatia, obljubljene marke— Likeri fine vrste — Sirupi od voća,limunade. E. Bock, VVicn VI. G u m p c n d o r f c r s tr a s s c N r. 1 0 9 /1 4 . PO RKU ZM CA UMAJNSKEKREDITNEBAUKE V SARAJEVU SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brezice, Celje, Gorica. Krani, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. Na velikol PE R JA Oglašujte u „Bos. Uoydu"! Preporučuje svoje bogato sortirano stovarište raznog perja, od najjefti­ nije do najfinije vrste. — Poznata kan svetska firma pruža potpunu garanciju o svojem radu. — Realno i brzo sprovadjanje porudžbina. — Uzorke (.Mustre) franco i besplatno :: :: na zahtev. :: :: Tvornica-, Zagreb, Fijanova 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vrijeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust. N eiliiarod n i veleiašar uzoraka \ u Pragu od 11. do 18. marta 19Z3. Na malo! BRRĆft HOLENDER.SUBOTlCfl Poslovnica: ZAGREB, Opatovina 11 Centralno tržište srednje Europe. Veliki izbor svekolikih produkata bogate čehoslouačke industrije. Potanke informacije daje č e h o s l o v a č k t k o n z u la t u Sarajevu, Careva ul. 26, 1 kat, dnevno od 9 —12 sati i počasno zastupstvo Praškog velevašara uzoraka Oto R o u b ič e k i drug, Sarajevo, Trumbića ulica broj 20. O rad ska štedionica općine grada Sarajeva. PRIMA uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; * DAJE mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz na'jniž kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; IZDAJE kreditna i garantna pisma; PREUZIMA u polog sve vrsti vrednota; F1NANSIRA trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća, OBAVLJA najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. APNEUS Cablb Sve veličine na skladištu T 0 za teretna auta RJURZA, ZAGREB SSS itlj: kuuzuicij .B os. Lluyda\ NIKOLIĆEVA ULICA 9. ELEFON BROJ 27. - 80. Jov: (iumi|u>7.j Zagreb Odgovorni urednik: Ivan Marković. Pribor za auta Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/c3250b912772ac27b3be4c063bdb8922.pdf 44c6eee2f96fdacb8959ca4685ebb387 PDF Text Text OpraH 3a TproBjray, ođpT, HH,nycipHjy n CBe rpaHe HapojjHor rocnojjapcTBa } Huaan CB&K6 cpajex«. Ajipeca jpeAHHnrfBa ■ j npaBe: Henalia 2. IloniTHneuB iipeTimau 249. T m p * oh mht. 21. Bpoj 6. liAJmAJiini $ pahko. l^ujena y d|ictimbth : ipoajeceiHO: Anuapa 20.— ■ epaaijepuo. Or/iaen no Tapnon eapaj«BCKiix noBina. CapajeBO, cpnje^a 28. $e6pyapa 1923. Nova finacijska politika. U Sarajevu i čotaroj Hcrceg-Bosni došla je novčana kriza do svog vrhunca. Najsolveotnije naše banke ra­ spolažu Jek sa malim zalihama gotovine, jer trgovci M mogu da izvrše obveze plaćanja prema bankama, ko što ih ne izvršavaju ni provincijske mušterije pra■m sarajevskim trgovcima. Dnevno se pruža i trgov cima i bankama rentabilnih poslova, ali se svi odla ža, jer nitko ne raspolaže gotovinom da ih periekcio sira. Ovo se stanje stvari ne može dugo održati. ■Usprkos politike deflacije koju je inaugurirao naš ■ovi ministar financija, raste skupoća danomice, a s njom i poskupljenje radničkih plata. Naš se je dinar « Zurichu popravio do 5.15, ali se druge valute nijesu snizile prama dinaru, već dapače i povećale. Talijan­ ska lira je nolirala 5 dinara, kd je naš dinar bio u Zu­ richu pao na 3.60, a i danas notira 5 dinara, kad se ovaj u Z.richu drži na 5.15. Ili je notiranje u Ziirichu umjetno, ili je visina stranih valuta prama dinaru umjetna i spekulativna. Lijepa je deilacijona politika, koja je Čehoslovačkoj pomogla do onog stanja njene krune, u kojem se sada nalazi. Mi idemo slijepo za tom politikom i svi se na daju da će se i kod nas dinar popraviti, pa makar se dosta toga uzdrmalo što nije tako čvrsto i što ne pokazuje jači rezon opstanka. U koliko ćemo svi pozdraviti ozdravljenje naše va­ lute i svaki pokušaj koji ide tome cilju, držimo ipak, da je nova deilacijona politika za nas jedna t e š k a o p e r a c i j a n a s la b o m o r g a n i z m u . Naš je organizam veoma slab, jer je i u mimo doba sve ž i­ vjelo i radilo kod nas sa jakim zaduživanjem. Tako je svuda gdje je industrija slaba, a ova noai bogatstva i jake zarede. A šta tek danas. Izuzev eno par jakih firmi, sve je to potrebno, živi od danas do sutra. Od oslobođenja do danas, podiglo se je nešto mladih trgovaca, oslanjajući se na kredite, koji su pođijeljivani u prvom redu iz p a t r i o t s k i h • b z i r a. Da gosp. ministar znade za prilike u Bosni, Solun I Rijeka. »Beogradski Dnevnik« donosi o ovim dvim lukama slije­ deću paralelu: __ »Dva, za našu svekoliku izvoznu i uvoznu trgovinu, vr­ lo važna pristaništa, Solun i Rijeka, ali obadva na tuđoj teritoriji. A na našem, tako dugom i podesnom jadran­ skom primorju nijedno naše pristanište nije kao ova dva za sada udešeno za naš svjetski veliki promet. Što je naj­ gore, ta naša pristaništa nisu ijoš vezana sa zaleđem, že­ ljeznicama normalnog -kolosijeka, Tek je u projektu gra­ đenje Jadranske željeznice, za koju je i dolarski zajam zaključen. Ali, kako ni vlada ni naša skupština, nisu još riješili dr glavno pitanje, kuda će ta željzenica ići i koja naša pristaništa vezivati, ne treba se zavaravati i nadati se, da ćemo mi te željeznice moći imati za dvije ili tri go­ dine, Treba računati vrijeme najmanje od deset godina, i ako današnja skupoća ostane, kapital oko desetak mili­ jardi dinara, pa da tu našu Jadransku željeznicu sa no trebnim vezama — sporednim prugama i najpotrebnijim pristanišnim postrojenjima sagradimo. Sticajem političkih i drugih prilika, jednovremeno se baš sada riješavaju po nas vrlo važna pitanja o solunskom i riječkom pristaništu. I zato nalazimo za potrebno, da našim delegatima, koji pri riješavanju tih pitanja imaju da zastupaju interese naše države, uputimo ove napomene: Solunsko pristanište i ako nije ka-o riječko moderno iz­ građeno, niti ima sva potrebna postrojenja za veliki svjet­ ski promet, oo svome prirodnome položaju, koji mu je sto­ ljećima veliki značaj na Biielome moru davao, za nas je, može se reći, mnogo važnije nego li riječko pristanište. Sva naša teritorija cijeloga vardarskog pa i jednog dijela moravskog sliva, gravitira tome pristaništu, koje je baš tim pravcima i vezano željeznicama normalnog kolosjeka, što služi ne samo za naš već i za međunarodni promet. To pristanište, trebalo je da pripadne nama, gdje mu je i da znade, da će novom financijskom politikom uništiti i stjerati pod stečaj mnoge te mlade, radine i poletne trgovinske omladince, ne bi se bio latio ovih i ovakovih koraka. Znade li naš ministar financija da' je preko polovine najrentabilnije šećerne industrije predratne Češke t Moravske bilo u rukama č e š k i h ro d o lju b a , da su veći dio trgovine u tim zemljama obavljali česi, da su Česi držali n glavnom unosnu industriju pive { p o ­ lovinu tekstilne industrije? Pokojni ministar financija R a š i n, mogao je trijebiti i čistiti zdravo od nezdra­ voga, bez pogibelji za narodni organizam u privred nom smislu ,jer je taj privredni narodni organizam b>o već u predratno doba prošao kroz vatru svih kri­ za i iskušenja. Kod nas, naročito u Bosni, nije tako. Kod nas je pri vredni narodni organizam u prvom razvitku, njega će nova financijska politika u prvom redu uzdrmati, da­ pače otpuhnuti sa privrednog života. To je naše mni­ jenje i uvjerenje, a potvrditi će ga svatko koji poz naje slan;« mlađeg privrednog naraštaja u HercegBosni. / Opće je mnijenje, da je premalo novčanica u pro- roA D H a Y . lokomotive i vagani sa njihovim osobljem dolaze sr/akog dana do BitoJja, bez ikakvih prepreka. Oni su aa tcuj pru­ zi postavili čuvare pruga, desetare, nadzornike, šefove stan!ca i ostale pružne d stanične službenike, koji su svi grč­ ki podanici i iz Soluna naredbe dobijaju. Grd su sami ! za tu prugu na našoj teritoriji propisali tarife i druge za konske propise i pravilnike i vozarinu naplaćuju i od na­ ših podanika u njihovim drahmama. Eto to, a možda i ne­ što manje, bez povrede grčkog suvereniteta tražimo i mi od Grka za prugu Đevđelija—Solun, za upotrebu te pru­ ga plaćali i izvjesnu naknadu, koju oni za prugu Kenall— Bitolj ne plaćaju. Na istoj osnovi, trebalo bi naši delegati, da traže od ri­ ječke države, ustupanje prava eksploatacije i onih nekoli­ ke. kilometara od naše granice do riječke stanice i prista­ ništa sa izvjesnim staničnim i pristanišnim rajonom, koji bi služio isključivo za naše vagone i vozove i za našu že­ ljezničku i pristanišnu manipulaciju. Ali, kako je to pi­ tanje vezano sa prestojećom evakuacijom i stvaranjem ri­ ječke države i izvršenjem zaključenih konvencija, čija nam je sadržina još nepoznata, govorićemo o tome pitanju dru gum prilikom. Trjjovina. Uvjerenja o porekla robe iz tranzitnih magacina. Riješe| njem Generalne Direkcije Carina od 13. februara o. g. C. i br. 7794, ukinuta je odredba pod 2. iz tač. 4. raspisa broj ( 138)1922. koja glasi: [ »Za robu porekla jedne ugov-ome zemlje, koja leži u tran cđgcvara predratnim 300 milijuna dinara, što je u ku­ I uvjerenje o poreklu robe Trgovačke Komore dotične zem: lje čijeg je porekla roba, a koje se nalaze na teritoriji u povnoj snazi tek dostajalo za predratnu Srbiju. Sma - I govorne zemlje, gdje su tranzitni magacizi (n. pr. za robu nj'ti ova kupovna sredstva ulje uputno, jer se dinar ne j čehoslovačkog porekla koja leži u bečkim tranzitnim maće od sebe i u zemlji popraviti već samo k u p o v n o m I gadnima uvjerenja o poreklu robe može izdati Cehoslo s n a g o m n a s t r a n i m t r ž i š t i m a . Badava bi vačka Trgovačka Zbornica u BečuJ i carinarnica će takva bila sva deflacija u čehoslovačkoj, da nijesu Česi ima­ uvjerenja primati kao punovažna. Ovo riješenje počinje da važi poslije trideset dana po li jaki izvoz šećera, tekstila, staklene i željezne robe. j obnarodovanju u Službenim Novinama. Nutarnja financijska politika ne da se zamisliti bez j U smislu tač. 8. pod 2. ovo riješenje ne odnosi se na ro­ vanjske finaucijalne. Povećanje proizvoda, sredenje *1 bu za koju se, tavarnšm listovima ili konosmankna doka­ saobraćaja, a po tom p o v e ć a n j e iz v o z a , glavne j že da je prije njegovog obnarodovanja bila predata na vozidbu, te sljedstveno ni za onu robu, koja je prije njegovog su poluge na koje se mora uprijeti. Jako se bojimo, da će ovako neočekivanom deila - , obnarodovanja ušla u našu zemlju. Pregled carinskih prihoda kod glavnih carinarnica u L cijenom politikom propasti čitavi naš radini trgovin­ desetini februara 1923. godine: ski naraštaj, koji je jamačno zaslužio bolju sudbinu. Carinarnica svega din. u srebru Bakar 231.222 Beograd 6,293.664 zalede, jer Solunu bez toga zaleđa i našeg prometa nema Bitolj 698.548 života. Prema ugovoru o miru sa Turcima, pripalo je Gr­ Vel. Kikinda 306.240 cima, a oni su nam kao neku kompenzaciju zato obećali Gornja Radgona 129.387 dati slobodnu zonu u tome pristaništu. To obećanje za oDravograd 214.354 vo deset godina nije ispunjeno. I danas naš poslanik u ADubrovnik . 1,375.688 tini g. Balugdžić, koji je prije kratkog vremena u »Politi­ Đevđelija 194.548 ci« o tome pitanju opširnije pisao, nastojava, da se ma i Zagreb 7,096.512 poslije deset godina, jednom konvencijom to grčko obe­ Jesenice 1,117.355 ćanje ispuni. Povodom toga, mi smo na uvodnom mjestu Konrivnica 839.209 u našem listu još odmah poslije objavljenog članka u »Po­ Ljubljana 4,029.301 litici« skrenuli pažnju g. Balugdžiću, da 9ama slobodna zo­ Maribor 7,223.380 na, koju nam Grci u Solunu daju, neće ništa vrijediti, ako Murska Subota 126.179 nam pored slobodne zone sa našim carinskim i manipula Novi Sad 1,419.391 tivnim osobljem, jednovremeno ne ustupe i eksploataciju Osijek 468.954 pruge Đevđelija—Solun, Rakek 1,417.984 Nećemo ovdje da ponavljamo one mnogobrojne teško­ Salrajevo 1,416.800 će i žalbe našeg trgovačkog svijeta, koje su iz našega li Sisak 2,430.78? sta već poznate, a tiču se poglavito nepravilnog i sporog Skoplje 1,565.370 rasporeda vagona, visokih tarifa, do zla Boga teškog, sku­ Slavonski Brod 611-400 pog i usporenog tovarenja i manipulisanja sviju naših trans Solit 1.597.966 .porata, upućenih preko solunskog pristaništa. Ovdje će Subotica 3,044.154 mo ponovo samo da izvršimo jednu konstataciju, koju niTržić 116-842 ko pa ni Grci ne mogu obesnažiti: da niti naš izvoz i uvoz Celie 762.933 niti transit preko ma kakvog našeg slobodnog pristaništa Čakovac 675.2?6 u Solunu, neće uzeti veće razmjere, ako mi sami ne vr­ Šibenik 130.837 šimo eksploataciju na onoj kratkoj pruzi od svega 70 km. Sve ostalo 682.680 Svega za 1 desetinufebruara 1923. g. 45,944.634 od Đevđelije do Soluna. Ako se ta pruga nalazi na grčkoj teritoriji, neće se ni u 694.453.992 koliko krnjiti suverenitet grčke države, ako bi nam tu Od 1. augusta do31. januara prugu ustupila radi eksploatacije bilo pod zakup, ili pod Ukupno 740,398.626 onim istim uslovima, pod kojim je ona tu prugu uzela u Oslobođenje od luksuzne takse na ukrase za oficirske eksploataciju od Društva Orijentalnih Željeznica. A zato ima presedana: Mi smo Grcima, poslije rata bez ikakve uniforme. Riješenjem Ministra Financija od 16. februara 0. g. C. br. 8155. izuzeta su od plaćnja luksuzne takse: naknade, ustupili u eksploataciju dio pruge od skoro dvajestak kilometara, koji se nalazi na našoj teritoriji od Ke- dugmeta, amblemi i slična roba, koja služi za dovršenje nalija do Bitolja. Oni tu prugu sami ek&ploatišu. Njihove uniformi, a iz Tar. br. 630 tač. 1. f 2. �.BOSANSKI LLOYD* Strana 2. Učešće stranih zemalja a izvoza Kraljevine S. H. S. mjesec novembar 1922. godina: Vrijed. dim Zemlja izmjene 49,699.914 26.87 Italija 33,896.070 18.10 Austrija 23,447.722 12.67 Njemačka 16,267.136 8.55 Francuska 13,357.132 7.18 Mađarska 10,807.357 5.81 Svajcarska 7,451.490 4.01 Grčka 6,022.735 3.24 Engleska 3,370.220 1.81 Holandlija 5,079.379 2.73 Cehoslovačka Prvih deset zemalja: Svega dinara 169,399.155 odnosno 90.97“/0. 2,880.874 1.51 Posjednuti krajevi od Italije 2,574.711 1.36 Egipat 2,061.925 1.11 Indiga 1,694.828 0.92 Turska 1,679.637 0.90 Rijeka 1,052.714 0.57 Rumunija 1,043.780 0.56 Sjed. Američke Države 814.260 0.44 Alžir 808.900 0.43 Belgija 630.940 0.35 Bugarska 567.000 0.32 378.750 0.21 Kina 202.749 0.12 Albanija 189.000 0.10 Spanija 147.340 0.08 Pcljska 71.190 0.04 Švedska9.845 7.410 0.01 Argentina Tunis *>« NorveSka 30 Sve ostale zemlje: Ukupno dinara 16,815.943 odnosno 9.03“/„. Svega: 186,215 100.00 Nazadak blaga. Po jednoj statistici nazadovalo je kod nas blago od 1919. do 1920. u nerazmjerno velikom broju. Nemamo pri ruci podatke o izvozu, ali ako naš izvoz nije u tim godinama bio velik, onda je taj nazadak direktno fatalan. *.J t * Evo tih podataka: Vrst stoke God. 1919. God. 1920. u g. 1920. Goveda Konji Svinje Ovce Koze 6,276.855 1,550.786 5,233.950 11,570.260 4,752.220 1,057.578 3,268.603 6,749.667 2,367.874 1,524.635 493.208 1,965.347 4,820.593 N ovčarstvo. Povišenje kamatne stope n Beogradu. Uslijed velike novčane krize, zbog čega je novac silno -poskupio, svi be­ ogradski kreditni zavodi riješili su da povise kamatnu stopu i to: 9 od sto na godišnju kamatu; 1 cd sto na tro­ mjesečnu proviziju od veće prometne strane i 1 od sto na tromjesečnu .proviziju za financiranje od najvećeg dužnog Kurs zlatnog napoleona. Ministarstvo Financija donijelo je odluku, da se pri naplati taksa za određivanje nadlež nosiš pri suđenju, sve isprave kcje glase na dinare u zla­ tu, isplaćuju tako, da dvadeset dinara u zlatu vri.jed,e je dan napoleondor. Promet sa zlatom a Americi. Slijedeća tabela prikazuje nam amerikanski izvoz i uvoz zlata poslijednjih godina u mil. dolara: uvoz izvoz uvoz izv,oz 1922, 275 26 1917. 552 317 1921. 691 23 1916. 685 155 1920. 417 322 1915. 451 31 1919. 76 368 1914. 57 222 1918. 62 41 1913. 63 91 Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Stanje na dan 15. februara 1923. godine. A k t i v a : metalna podloga 345,8 mil. din., zajmovi 1.556,0, primanje od države 4.511,8, vrijednost državnih domena 2.138,3, saldo raznih računa 39,3; svega 8.591,5 miL dinara. P a s iv a -: glavnica 18,4, Rezervni fond 4,9, novčanice u -opticaju 5.287,2, razne obaveze 1.142.4, potražnja dr­ žave za založene domene 2.138,3, saldo raznih računa —; svega 8.591,5 mil. dinara. Kamatna stopa po eskomtu mjenica — za -sve -hančine dužnike bez razlike — 6 od sto godišnje. Kamatna stopa za zajmove na zaloge 7 od sto godišnje. Kazne od strane ministarstva financija. Ministarstvo fi­ nancija kaznilo je sa 100 hiljada dinara beogradskog mje­ njača Leona Kario, koji je bio uhvaćen u Caribrodu u tre­ nutku, kada je htio da prošvercuje u Bugarsku 63.000 di­ nara u banknotama i dva i -po kilograma srebra. Osim to­ ga ministarstvo je konfiskovalo obje sume, .kcje je Kario htio -prošvercovati. —•Lovo Kario je brat beogradsko sarafa Josipa Kario, koga je nedavno policija uhvatila u trenutku, kada je htio prodali ispod ruke nekom skopljanske-n trgovcu 3000 dolara. Josipa je tada ministarstvo fi­ nancija, pored toga što mu ije oduzelo dolare, kaznilo sa 150 hiljada dinara. Isto ministarstvo je nađalie kaznilo sa kaznom dd 200 hiljada dinara beogradsku filijalu »Slavenske banke» zbog povrede pravilnika <o devizama i valutama. (Interesirali smo se glede ove stvari pak doznajemo, da ije jedan mlađi činovnik banke bez znanja i ovlaštenja svojih Dredpostav­ ljenih proveo neke transakcije na -burzi. Banka naravno — i ako nije kriva — mora da snosi posljedice. Broj 6 '■ Isplata trećeg kupona investicionog zajma. Prema n a­ ređenju g. Ministra Financija, stavljeno je Generalnog Di rekciji Državnih Dugova na raspoloženje kod Narodne ban ke u Beogradu suma od 17,500.000 dinara, radi isplate tre­ ćeg kupona 7 od sto investicionog zajma od 1921. čiji je rok ispalte 15. marta ove godine. Isplatu trećeg kupona 7 od sto investicionog zajma vr šiće prema čL 2. »Pravilnika za isplatu obveznica i kupo­ na 7 od sto investicionog zajma« i to: 1. Generalna Direkcija Državnih Dugova; 2. Oblasna Financijska Direkcija u Novom Sadu; 3. Okružne i sreske financijske uprave; 4. Blagajne financijskih delegacija i poreznih ureda; 5. Poštanske štedionice u Sarajevu i čekovni uredi u Zagrebu i Ljubljani, preko područnih pošta; 6. Opštinski sudovi u Srbiji i Crnoj Gori. 7. Banke koje su vršile upis 7 -od sto zajma. Iz Generalne Direkcjie -Državnih Dugova. T ržišta. Sa tržišta drva. Drvni se posao priilično ustalio, a i pro metne su se prilike nešto poboljšale. Da nema još v-ećeg paleta, razlogom je nestašica novca, a osim toga je i sezo­ na na izmaku. Izvoz je naročito živahan, u Francusku i ako ponešto otešćan uslijed padanja franka. Producenti, kao i eksporteri zahtijevaju redovito plaćanje u stranoj valuti. Trgovina sa Holanjclijom je isto živahna i potražnja je -jaka. Mekano se drvo dosta izvaža.i-u Egipat, Španjol­ sku, kao i u engleske kolonije. Roba eksportirana u Ita­ liju prodaje se -bez iznimke u lirama. Izvoz gorivih drva usuprot visokih cijena .je također vrlo živahan iz Hrvat ske -i Slovenije -u Švajcansku i Italiju. Piljeni maiterijai po­ tražuju najviše Francuzi. Građevno se drvo izvaža u zadizvaža -i u Grčku, koja opet uslijed jake građevnosti izva­ ža mnogo građevnog drva i iz Turske. Samo su Švicari vr­ lo skrupulozni za naš izvoz građevnog drva, birajući kva­ litetu, a osim toga uslijed -ponosa na svo-je franke — podcijenijuju našu robu. Plaćaju najviše 3750 dinara po. vagonu 100 mtc. -postavno tovarna stanica. Njemačka potražuje i nadalje usuprot -okupacije naše mekano drvo u jakoj mje­ ri. Potražnja za željezničkim pragovima je slaba, napro­ tiv se mnogo traže drva za rudnike, kojih je malo, jer se uslijed laglje prodaje produciraju rade građevna drva. Što se tiče sama produkcija, cna je znatno nazadovala uslijed čt.n icvgli-ko ut-iče na cijene drvu. Sa tržišta kože. Položaj je na domaćem tržištu nepro mijenjen. Trgovi miruju. Cijene su laganoj i teškoj goveđoj kao i telećoj koži nešto pale. Na tržištu izrađenom kožom zspaža se živahnije trgovanje. Cijene notiraju: blank k-ože lagane dinara 65, teške 75, kroupons 120—125, kravlje smeđe 75—80; slabije vrsti 80—90, crne 80—90, smeđe te­ leće 150—160, smeđi Pittlingi 110—130, crne 80—120, pora­ ma -težini, vratovi 45, okrajoi 35—40. Cijene su kožama u tvornicama Srbije slijedeće: u tvor­ nici koža »Niške -trgovačke banke«: krciupomi 95—106 di­ nara kg,; potplati sa okrajcima 65—70; koža za laštenje po težini 85—90, 95 i 100 dinara, boks crni 18 din. stopa, žut 30—40 din, chevrea-ux 24—30, dinara stopa po kakvoći. U tvornici -kože »Niške prometne banke«: notiraju cijene: Krou-poni 105, p-rouponi za strojno remenje 120, vratovi 50—52, okrajine 46—48, boks 15—18, chevreaux crn 15; chevreaux žuti 19, jareći chevreaux 20 prima. Odpadci 1.50, dlake 3 din., jareće dlak« 5, repovi 3 din. Povišene cijene vrećama u Njemačkoj. Nova vreća za 2 cente brašna stoji 6800 M. Slijepljene papirnate vreće po skupile su tako, da ih kupci vrlo malo -kupuju. Stare vre­ će se također -malo kupuju, pošto su im cijene neobično S aobraćaj. Pravilnik o primanju novca na poštanskim uredima. Mi­ nistarski Savjet odredio je za primanje novca na poštan­ skim uredima slijedeća pravila: u načelu moraju pošte pri­ mati u prolaznom prometu, posebni -konto-korentni no vac, koji proizlazi iz poštansko doznačenog, poštanskopobranbenog i poštansko čekovnog prometa, bez granica sve vrste neoštećenog, neizrabljenog novca -kraljevine S. H. .S koje je u prometu. Iznimke u tome čine samo bank­ note po Din. t, 0.50 i 0.25, od kojih pošte njjesu dužne d-a primaju veću uplatu nego: 50 Din. po 1 Din., 25 Din. po 50 para, -i 10 Din. po 25 para, a niti je Stranka primorana primiti od pošte najedanputa veće svote itih banknota, ne­ go je navedeno. Samo glavne držav-ne blagnjne primaju ne­ ograničenu količinu tih banknota. Kovanog novca (!) ni­ su stranke dužne primiti od pošte: po- Din. 1 preko 50 Din., po Din. 0.50 preko 25 Din., po Din. 0.25 preko 20 Din., po Din. 0.10 preko 10 Din., po Din. 0.05 preko 5 Din. Banknote poderane ili oštećene ne smijese primati. Ta­ kove se banknote mogu zamijeniti samo kod Narodne P orezi, carin e i tak se. Redukcija carina. Na sjednici upravnog -odbora Narođ1 ne banke, koja je obdržavana 17. o. mj. i ikojoj je prisu : f'tvo-vao ministar financija g. Stojadinović i razložio sta! nje naših financija. Redukcija izvoznih carina koja je već j učinjena i koja se namjerava i dalje provesti, povoljno ,u' -pliva-li n anaš izvoz, jer će se polagano mnogo produkata, kojih imamo u dovoljnoj mjeri u povoljnoj konju-kturi mo1 ći izvesti pa ćemo tako imati -dosta -deviza -za pokriće u ; voza. G. ministar je dalje izjavio da danas ilmademo -više ■ kukuruza za izvoz nego li u 1921. god. U 1921. godini iz| vezeno je 33.000 vagona, a sada će se -taj broj povisiti aa 40.000 vagona. Uvozne se carine smanjuju, što je ddkaz I da manje uvažamo od prošlih godina. Ta okolnost povolj­ no -upliva na stabilizaciju i polagano -popravljanje dinara. Država točno- plaća svoje -obveze i niti jedan dobavljač ne čeka. Na sjednici su se pretresle i molbe zagrebačkih ba­ naka, da ih se -oprosti od obaveze -zidanja zgrada za nji­ hove centrale, filijale i čimovništva. Ministar je izjavio, da j će -se u tom pogledu sporazumiti sa ministarstvom socijal­ ne pošltške, kako bi se našao način, da sc izvršenje tih ! obaveza odloži. N o v e k n jig e . Enciklopedičko djelo o čehoslovačkoj industriji i tr­ govini. U Najkraćem r-oku izaći će veoma detajBrano studium o čehoslovačkoj -industriji i trgovini na francuskom jeziku. Studium će se baviti najglavnijima mđustrijriaima granama Č. S. R. osobito industrijom šećera, tekstila, me­ tala, staklarije i chemie. Ovaj studium (sačinjavati će pr­ vi svezak pripremane veli-ke enciklopedije Ćehoslovačke, koje će sadržavati dalnji studium o geografskoj i demo­ grafskoj situaciji, o historijskom -ra-zv-oju C. S. R., o orga­ nizaciji političkoj, administrativnoj, socijalnoj, o poljo -djelstvu, prometu, o organizaciji financijskoj i kreditnoj it . d . . | Redakcijom upravlja mnogo -poznatih profesora univerze i vještaka- Povišenje cijena sirovog petroleuma. Povišenje cijena sirovog petroleuma iz Pensilvam-ije prouzrokovano je usl­ ijed velike potražnje finog petroleuma. -Petroleumi iz Kalifornijs slabije su vrsti i radi toga petroleumu iz ovog kra­ ja nije cijena- -povišena. S internacionalnog šećernog tržišta. U Njujorku su po­ rasle cijene šećera na 5.43 i to zbog velike potrošnje, a ma -nje produkcije naročito kubanskog šećera. Prema tome je mogao savez prodaavča velikih javanskih šećernih produ­ kata povisiti svoj limit za prve -kvalitete na 15.50/75 fl. po pikulu. Poslije toga je prodano -kojih 1 1 pol milijuna pikula; cijela produkcija bi mogla iznositi kojih 29 milijuna i M a č i s la M a za trgovačke i bankovne M 2 radnje, industrijska pre- 7 f duzeća, općinska pogla- LI varstva i privatne urede f Islamska dionička štamparija, Sarajevo �______________ . b o sa n sk i u .n v n *______________ I( Sarajeva I Herceg Bosne. t Cedomll Borojević. U subotu je preminuo iza kratke i teške bolesti član uredništva »Večernje Pošte« Cedomil Borojević. Iza pravnih nauka, .posvetio se je pokojnik no­ vinarskom zvanju, koje je mamo i savjesno vršio godinu i pol dana, sve do prerane smrti, na pra^u muževne dobe, u 28. godini života. Pokojni je Čedo bio svjetla karakteza, blage ćudi, dobar i iskren prijatelj, te vrstan radnik, koji je u kratkom razdoblju novinarskog rada pokazao li­ jepi talenat i izgrađenu individualnost. Laka mu crna zemlja, a svjetla uspomena među nama! PRETPLATA. Molimo sve cilj. pretplatnike, koji nijesu dobili opomenu za uplatu pretplate do konca marta ove godine, od D in . 20.— da to u najskorije vrijeme i bez opomene učine. Uprava »Bos. Lloyda«. Propisi građevinskog zakona. Ministarstvo unutarnjih djela putem načelnika ovog odjeljenja u Sarajevu izdalo je svim oblastima u Herceg-Bosni slijedeće upute: »Od pojedinih Građevnih Sekcija, Ministarstvo Građe vina dobi,ja izvještaje: da upravne vlasti ne poštuju i iz TTŠuju propise Gađevinskog Zakona, već odobravaju po­ jedincima da i pored odobrenog regulacionoig plana podižu zgrade bez date im linije. Da se ovo u .buduće ne .bi dešavalo, Ministarstvu Građe­ vina čast je moliti to Ministarstvo za naređenje upravnim vlastima, da svakom pojedincu zabrane podignuće zgrade, bez date im linije od strane građevinskih organa. Dostavlja se prednje s preporukom, da se područnim or ganima izda naređenje u smislu stroge primjene postoje­ ćih propisa Građevnog Zakona, a sa svima, koji iste pro­ pise povrede, ima se postupati .po zakonu«. Prednje se. dostavlja na znanje i uravljanje. »Izvoz« trgovačko i prometno a. d. u Sarajevu održaje na 25. marta svoju konstituirajuću glavnu skupštinu. Srpska štedionica u Bos. Dubicl zaključila je poslovnu godinu sa K 341.000 čistog dobitka na 2 milijun kruna gla­ vnice. Na 22. marta održaje XV. redovnu glavnu skup štinu. Hrvatska obrtnička zadruga u Sarajevu održaje na 20. marta u »Trebeviću« svoju III. redovnu glavnu skupštinu sa uobičajenim dnevnim redom. Muslimanska privredna banka d. d. u Gračanici imaće aa 25. marta III, glavnu skupštinu. Društvena glavnica sa pričuvom iznosila je K 2,200.000, a čisti dobitak K 222.411. Banka za šumska industriju d. d. u Sarajevu daje ove gpdine na 10 milijuna kruna glavnice K 877,73V£iste do­ biti. Na 11. marta držače svoju I. redovnu glavnu glavnu Skupštinu. X 1 milijun, ali će se na XVII. redovnoj glavnoj skupštini keja se održaje na 11. marta predložiti povišenje <^d 1 na 3 milijuna kruna (750.000 dinara). »Bistrica« d. d. za industriju drveta u Gor. Vakuiu po živa na II. uplatu I. emisije. Na svaku se upisanu daonicu ima položiti K 166.67. Uplaćena će dionička glavnica iz­ našati K 2 milijuna. »Uvoz« trgovačko d. d .u Sarajevu održaje na 8. marta svoju I. redovnu glavnu skupštinu sa običnim dnevnim re­ dom. 0 minuloj godini polučilo je društvo K 818.237 čistoga dobitka na uplaćenu glavnicu od 6 milijuna kruna. Prva Srpska Štedionica u Prijedoru iskazuje ove godi­ ne 1,291.927 K, čiste dobiti na 6 milijuna kruna kapitala. Na 25. marta održaje štedionica svoju XVII. glavnu skup, Saobraćaj i prevozili prihodi državnih željeznica, Dr­ žavne željeznice sarajevske direkcije otpremile su od 1. augusta 1922. do konca januara 1923. — 2,093.149 osoba, i 830.451 tona robe, a ušlo je za to prihoda 81,215.190 Din. U istom razdoblju godine 1921./22. otpremljeno je 1,977.876 osoba, odnosno 634.220 tona, te ubrano 49 mil. 594.770 Dinara. Po tome se je u ovom razdoblju saobraćaj osoba povisio *a 115.318 osoba, a saobraćaj robe sa 196.231 tonu, ukup­ no su se prihodi povisili sa 31,620.420 Dinara. Višak prošzaašo je uslijed povišenja tarifnih stavaka i saobraćaja. . Direkcija državnih željeznica u Sarajevu, bro) 3919/1U od 16. februara 1923. Srpska štedionica u Bos. Novom održaće na 9. marta XII redovnu glavnu skupštinu. Glavnica iznaša 1 milijun kruna, a dala je ove godine K 187.839 čista dobitka šte­ dionica vrši u tamošnjem kraju lijepu ulogu, te je do kon­ ca prošle godine prikupila preko 2 milijuna kruna pristed■nja od svojih ulagača. S ao p ćen ja T rp . I ob rtn ičk e kom ore. Važne upute industrijalcima. Trgovačka i obrtnička komora za Boisnu i Hercegovinu. .Broj: 605/1923. Sarajevo, 22. februara 1923. U p u te industrijalcima u pogledu primene Raspisa Generalne Di­ rekcije carina, Beograd, C. br. 5.521/1923. godine. U cilju da industrijalci-uvoznici što bolje zaštite «y°;e interese i da mogu otkloniti materijalnu štetu, koja bi im . nastala uslijed raspisa Generalne direkcije carina C. bro.J 5521/23. od 31. januara t. g. savjetujemo slijedeći postu15 I s lu č a j. Roba iz tač. I. br. 3—7 i tač. II. br. 1—4 iriješenja C. br. 61.602/20. nalazila se u momentu kad je ras­ pis stigao na carinarnicu, već na carinarnici, ili je poslije toga do sada stigla na carinarincu, ali industrrialac-uvozmk - i ako je carinarnici podnio sva po dosadašnjim propisima potrebna, dokumenta za oslobođenje od carine — robu nije mogao da preuzme bez plaćanja carine uslijed novog ras­ pisa C. br. 5521/23., koji oslobođenje od carine oslovlja­ va od prethodnog odobrenja Generalne direkcije carina. Dakle, ako je industrijalac-uvoznik podigao robu plativši carinu, neka uputi preko carinarnice predstavku na gosp. Ministra Financija, u kojoj će tražiti da mu se plaćena ca­ rina vrati, pošto je raspis Gen. dir. carina C. br. 5521/23. nezakonit, jer oslobođenje od carine za pomenute predme­ te u ozakonjenom riješenju Privredno-Financijskog Ko­ miteta Ministara od 22. septembra 1920. god. C. br. 61.602 nije uslovljeno od odobrenja Gen. Dir. Carine. Naravno da mora postojati dokaz da je industrijalac uz uvoznu deklaraciju podnio carinarnici i ostala dokumen­ ta, koja su potrebna za oslobođenje od carine (osim do zvole Gen. Dir. Carina). Ako ova dokumenta nisu prilo­ žena deklaraciji, neka ih industrijalac naknadno priloži deklaraciji ili predstavci na g. Ministra Financija i neka izdejstvuje izjavu carinarnice, da je njoj sva dokumenta vfe podnio prilikom podnošenja uvozne deklaracije. I ovu izjavu treba priložiti predstavci na Ministra iFnancija. U ovoj predstavci neka se traži riješenje g. Ministra Fi­ nancija u cilju eventualne tužbe na Državni Savjet. Ako se u riješenju g. Ministra Financija traženi povraćaj ne bi dozvolio, onda će industrijalac proti tog Miuistrovog riješenja podnijeti tužbu Državnom Savjetu. Ako hi predstavku radi povraćaja riješila negativno Gen. Dir. Carina bez poziva na riješenje Ministrovo, to će industrijalac tražiti od gospodina Ministra Financija da potvrdi riješenje Gen. Dir. Carina, pa tek onda, kad po­ stoji riješenje Ministrovo, podnijeti žalbu Državnom Sa - Slrana 8. 2. U ostalim slučajevima postupaće po uputi iz tačke 1/3 b) ovog dopisa. Dok se ne zna, kakav će stav zauzeti Državni Savjet u pitanju zakonitosti raspisa Generalne Direkcije Carina C. br. 5521/23. to ne moženvo savjetovati, da bi se u svakom slučaju postupalo po uputi tač. 1/3 a) ovog dopisa. Od najveće je važnosti, da se na osnovu konkretnoga slučaja što prije izazove odluka Državnog Savjeta, pošto se protiv generalnih riješenja vlasti ne može žaliti Držav­ nom Savjetu. Isto tako je od važnosti da se industriajlci posluže pravom tužbe na Državni Savjet. U slučaju da po prednjim uputama podnesete žalbu na Državni Savjet umoljavamo Vas, da nas o tome odmah iz vjestite, kako bi mogli u Vašem slučaju intervenirati pre­ ko Centrale industrijskih korporacija u Beogradu. Trgovačka i obrtnička komora za Bosnu i Hercegovinu Dobni predsjednik: Potajnik: Vlad. Merćep, v. r. Dr. Despić, r. r. Nabavka grade. Direkcija duvanske režije u Sarajevu obdržavati će na dan 20. marta o. g. u 11 časova prije po­ dne u kancelariji Direkcije ofertalnu licitaciju za nabavku grade za fabriku duvana u Banja Luci. Uvjete mogu interesenti vidjeti u Trg. i Obrt. komori, Strossmajerova ul. 3 Sarajevo. Podvoz duhana i ostalih stvari za otkupni ured duvana u Trebinju. Ured za otkup duvana raspisuje natječaj za prevoz duvana u listu, ćumura, raznih ekonomskih artikala i životnih namirnica za željezničke stanice u Trebinju do ureda za otkup duhana i obratno i to za god. 1923 Godišnje se prevozi oko: 50 mtc. duvana u listu, 200 mtc. ćumura i raznih ekonomskih artikala, 800 mtc životnih namirnica (žita). Ofertalna licitacija će se održati kod ovoga Ureda na 18. marta 0. g. u 10 sati prije podne. Kaucija iznosi 5 posto od ukupnog ponuednog iznosa, trebaju položiti u gotovom ili u državnim obligacijama, odnosno u garantnom pismu jednog novčanog zavoda, čiji osnovni puno isplaćeni kapital iznosi najmanje jedan mi­ lina dinara. Uložne se knjižice ne mogu primiti kao ga - Tužba na Državni Savjet mora se podnijeti u roku od 30 dana poslije saopštenja Ministrovog riješenja neposred­ no Državnom Savjetu ili preko pošte na recepis. U tužbi mdra biti označen tužilac po, imenu, prezimenu, zanima nju i redovnom boravištu kao i riješenje Ministrovo, koje treba priložiti u originalu ili prepisu. U tužbi treba nagla­ siti da je industrijalac podnio carinarnici sva dokumenta, koja su po dosadašnjim propisima bila potrebna za oslo­ bođenje od carine i da je raspis Generalne Direkcije Ca­ rina C. br. 5521/23. nezakonit. Tužbu na Državni Savjet treba, otpremiti sa taksenom markom od 20 dinara. Prcroisno biljegovane zatvorene oferte treba podnijeti o2. Ako industrnijalac-uvoznik nije odmah podigao ro­ rom Uredu do gore označenog roka, kaucija se može po­ bu, nego je tražio eđobrenje Generalne Direkcije Carina lagati kod Ureda za otkup duvana u Trebinju. prema raspisu C. br. 5521 23,, pa mora uslijed ovog no ­ Uslovi se mogu vidjeti svakog radnog dana kod Ureda i otkup duhana u Trebinju. vog postupka plaćati ležarinu, to će industrijalac tražiti u predstavci, koju će uputiti preko carinarnice, na g. Mi­ nistra Financija, povraćaj ležarine. 3. Ako industrijalac nije podigao dobu i nije tražio o- blietlllino oporavilište Bos -Herc. teljunltara dobrenje Generalne Direkcije Carina, onda može postu u Sarajevu. pati na dva načina: potrebe, može podnijeti carinarnici deklaraciju sa svima dokumentima, koji su po dosadašnjim propisima potrebna za oslobođenje od carine, podići robu plativši carinu i eventualno ležarinu, a ujedno izjaviti na protokol da sma tra raspis C. br. 5521/23. kao nezakonit, te da će podnijeti predstavku radi povraćaja carine i ležarine. Dokumenta potrebna za oslobođenje od carine moraju ostati kod de­ klaracije; ako ih carinarnica ne bi htjela preuzeti, onda tražiti od nje da da uvjerenje da su dokumenta bila pod­ nijeta uz deklaraciju. Poslije toga odmah uputiti pred stavku g. Ministru Financija radi povraćaja carine i Ie žarine. b) U drugim slučajevima neka industrijalac predloži molbu na Generalnu Direkciju Carina prema raspisu C. br. 5521/23. radi oslobođenja od carine, pa onda postupati u smislu upte pod tač. I./2. II. s 1 u č a j. Roba iz tačke I. br. 3—7 i tač. II. br. 1—4 C. br. 61.602/20. nalazila se u momentu kai je raspis C. br. 5521/23. stigao na carinanricu već na carinarnici ili je poslije toga đo sada stigla na carinarnicu, ali industrijalacuveznik uslijed raspisa C. br. 5521/23. nije tražio od cari­ narnice oslobođenje od carine, nego se je neposredno o brati'o Generalnoj Direkciji Carina radi oslobođenja i mol­ bi priložio sva dokumenta potrebna za oslobođenje od ca­ rine o pdosadašnjim propisima. Važi uputa pod 1/2 ovog III. slučaj. Roba iz tač. I. 3—7 i II. 1—4 riješenja C. br. 61.602/20. nalazi se još na putu ili je tek poručena. 1. Ako je roba industrijalcu najhitnije potrebna radi održavanja obrta postupaće po uputi pod 1/3 a) ovog do- Raspis. Gornja zadruga ima na prodaju 100 vagona ugljena i to iz ugljenokopa Kakanj 4 0 vagona, Zenica 6 0 vagona i to: 50 vagona krupnog i srednjeg i 6 0 vagona orahastog i sitnog ugljena, stavljeno na dispoziciju u roku od 2 m jeseca, postavno stanica Zenica i Kakanj. Podvoz,' do koje god stanice državnih že­ ljeznica naše Kraljevine plaća Liječilišno Opo­ ravilište. Natjecatelj, čija se ponuda prima, ima ponuđenu kupovnu cijenu odmah i u cijelosti da položi u korist Oporavilišta kod Poštanske štedionice u Sarajevu na konto 3074. Pismene ponude neka se šalju sa oznakom stanice, do koje će Oporavilište imati da plati podvoz, najkasnije do 24. februara o. g. na adresu potpisanog podpredsjednika, zgrada D irekcije državnih željeznica u Sarajevu, soba broj 57. Sarajevo, 8. februara 1923. Predsjednik: K m e n t, s. r. �Strana 4. Broj 6. ■ BOSANSKI [.LOVO* štedionica općine grada Gradska PRIMA uloške na knjižice i tekući račun najpovoljnije uvjete l i j i isplaćuje ih bez otkaza; I DAJE injenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove i [I I kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; I Sarajeva. IZDAJE kreditna i garantna pisma; PREUZIMA u polog sve vrsti vrednota; FINANSIRA trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća, OBAVLJA najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. D irekcija Bečki Jugoslavenske kreditne banke i trgov. d. d. međunarodni sajam u Sarajevu saopćuje svojim klijentima, da je uslijed nestašice gotovine povisila 6% netto na godinu. Proljetni sajam 1923. Na uloške sa otkazom plaća se 1 8 . do 2 4 . m arta. i to prema visini uloška i otkaznog roka. i z n a d Najzgodnija prilika za kupovanje za sve privredne grane. kamatnjak na redovne štedovne uloške bez ikakvog otkaza na 0 % PRVA 0DLIK0V. D ALM ATINSKA PARNA DESTILARIJA V. MORPURGO, SPLIT Odlikovana na svim izložbam a najvećim odlikovanjim a I n f o r m a c i je d aje : ST. T e rz ić činovn. trgov. kom ore u Sarajevu 1000 franaka mjesečno mogu zaradili dame i gospoda svakog staleža lakom suradnjom , kod holandeške tvrtke. Tražite uzorke i brošire uz priposlanje od Din. 10.— u b a n k n o t i na a d r e s u : E . B o c k , IV ie n V I . G n n ip e n d o rfcrstra ssc Nr. 1 0 9 /1 4 . 'v m < Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrst: —Svetski poznat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac 1. Medicina! — Cognac Dalmatia, obljubljene marke — Likeri fine v ste — Sirupi od voća,limunade. PODRUŽNICA UBLAJN SK E KREDITNE BANKE U SARAJEVU SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brežice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. U Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. Na veliko! P E R JA Na malo! BRAĆA HOLENDER.SUBOTICfl Preporučuje svoje bogato sortirano stovarište razne g perja, od najjefti­ nije do najfinije vrste. — Poznata kao svetska firma pruža potpunu garanciju o svojem radu. — Realno i brzo sprovadjanje porudžbina. — Uzorke (Mustre) franco i besplatno :: :: na zahtev. :: :: od 11. do 18. marta 1923. Centralno tržište srednje Europe. Veliki izbor st/ekulihih produkata bogate čehostoi/ačke industrije. Potanke informacije daje Ć e h o s l o v a č k i k o n z u l a t u Sarajevu, C areva ul. 2 6, I kat, dnevno od 9 — 12 sati i počasno zastupstvo P raškog velevašara uzoraka Oto R o u b i č e k i drug, Sarajevo, Trum bića ulica broj 20. APNEUS C a b l e Sve veličine na skladištu T O za teretna auta R JU R Z A ,ZA GREB Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij ,Bos. Lloyda*. NIKOLIĆEVA ULICA 9 .^ Odgovorni ureunik: Ivan Marković. p ^ , . ^ Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fb2ff422d185f6dd9965d1c109877607.pdf 86b588da861fe77203efcd74d752d4c1 PDF Text Text 1{roj 7. Sarajevo. srijedu 7. martu 1H23 ____________V- �.BOSANSKI l-LOVn- » r*i r �Is Sarajeva i Herceg Bosne. a t. g. prednje na- PRETPLATA. Molimo sve cjj. p ). m aru’lV3 r^dovU^glavnu^ktoš^inu fa^tT^dTt 1922 zinašali su 4,711.733 dinara a dužnici blizu T v ^ Ii^ 3. martt ni“e Ž v a o dovoljan" br^j ^ n ^ T o p . unlud^ no! Zašto se ne kaže pravi razlog, a taj je, da gosnoda iz Njemačke kriju dalje svoje dionice, ili ako su te ‘amo ri ne izlaze još sa o d°‘ ’• U Tuzli je 0 d fjf GUHENE POTPLATE je za 10. marta svoju I. rt 1000 franaka mjesečno ei g kod i tvrtke. JZU b a nk no t iZ n T ^ d r'e s°u:Din’ '° E .K o c k ,W ie i» Y I. tMova r"il. pcdfl^irloBrijft.81 pulem j.r o , psmene li- si?8^ :tt= « 5«3 s a ft r a a s jS : ip c m ittrfc rs lra s K c N r 1 0 9 /1 4 . V O IH t n Ž M C A IIUBUUNSKEKREDITNEBANKE »tavdjemh u k n j iž e n i h . SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A , žnice: Brežice, Celje, Gorica. Kranj, Mar Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. a 1 godinu dana. Taj se rok računa’ od dama kada a na poštu tUa predana. Pravo za odštetu ima se ... . PERJA obične pošiljke. Do 3 kg^laćatTć” se ^ v fš e ^ O dinlr“ Od 3 -5 kg najivišc 50 dinara, a preko. 5 kg za svaki kg BRflĆR HOLENDER.SUBOTICfl potrage i izviđa. - Odštetu dobije primaoc samo onda, ako doprinese dok&ze, da se ošteta i krađa (pljačka) pošiljke Dan licitacije određuje se za dan s r i j e d u 4. april re) franco i b n javne usmene i piJoš jedna stanica u Bosanskom Brodu. Zbog velike , i “ J ** * «3 dinaracP° kutnom metru tehnić- Itarncfu B u u s k , . Brod*, kao'i ilrog ™ l.g P««l°ro 1 drveta, a vadij cd 1300 dinara, koji se treba položiti prije V. M0RPURD0, SPLIT braćaja broj. 4816 iz 1923. određuje se u .smislu ćl. 89. Za- Anafiza robe kod carinarnica. Raspisom CBr. 2226. D le E ib f T£ ™ ”h " ž £ * * * ^ 0' ’ 8 uviđati svakim radnim danom od 8—14 sati u sobi broj . £ ~ = ^ 1. 104 tač. 5 (.pošto ostala ulja iz tog broja plaćaju veću carinu), 105; 106; 107; 112; 113; 115; 116; 117; 118; 120; 123; (radi kontrole šećera) 130; 132; 133; 134; 135; 136; tać. 2. da se utvrdi da li je pravo ili vještačko maslo fputer) 139 (da se utvrdi prisustvo odnosno osuistvo alko- Saobraćaj. namjerava dz cjelokupan poštanski kolski saobraćaj" za- 187; (kad je sapun u .prahu i kad u tečnosti radi razlike sa Saobraćaj sa Crnom Gorom. Zbog opasnosti, keja pri2. Kod brojeva iz petog dijela tarife od 272—273 u k* T Najposlije (bez obzira na gornje brojeve kad god već više puta dešavalo da odmetnici oplačkaju poštu kao ĆaUgSa- C™ 7 ^ T ć k ^ t o a v n ' ™ ^ T islT *"^ 6 J �Sšrana 4. h m sa n sk i ii n y p ‘ Broj 7. Direkcija PERONOSPORAŠTRCALJKE Jugoslavenske kreditne banke i trgov. d. d. u Sarajevu [ „CHAUDOFR"-VERMOREL u p rv o ra z re d n o j izvedbi, sa li.evanim nissinganiin dnom i kompletnim priborom. STALNO SKLADIŠTE I SASTAVNIH DIJELOVA naveuko , za ŠTRCALJKE 'O U M ,PRIBORA, na maloi saopćuje svojim klijentima, da je uslijed nestašice g tovine povisila štedovne uloške bez ikakvog otkaza na F kamatnjak na redovne 6% netto na godinu. Na uloške sa otkaz >m plaća se .BARZELV d. s u b o t i c a I RaspoManje poštom I po 1 komad! — Tražite ponude! i z n a d 6 % y i to prema visini uloška i otkaznog roka. MirkoBenić,Zagreb Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka P m i najmodernija n Jugoslaviji. uvedenog , ** ii Mi k Bosni-Hercegovini, Dalmaciji, Primorju — traži veća li K E MI Č KA TVORNICA Poslovnica: ZAGREB, Opatovma II Tvornica: štitimpfgono” Zagreb, Fijanova 19 Svaka naručba sc izvršuje u najkraće^rljeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust. PotHide m jT „vješt" Postrestante glavna pošta, Zagreb Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Centrala u Sarajevu. Filija le : Banjaluka, Bjelina, B rč k o , Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bov N ov, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Agenture: Sanski Most i Srebrenica. Odjeljenje za zemaljske proizvode u Brčkom. Dionički kapital 100 milijona kruna, od toga up’aćeno 80 mil. k r , re erve preko 40 mil. kr. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu ,,SAVE*‘ općeg osiguravajućeg dioničarskog društva u Zagrebu (pnje Assicurazioni Generali i Prvo sveopće osiguravajuće društvo protiv nezgoda i šteta) vrši sve vrste osiguravanja. A PNEUS U 0 Michelin C a b l e Sve veličine na skladištu Pune gume za teretna auta R JU R ZA, ZAG REB NIKOLIĆEV4 ULICA 9 TELEFON BROJ 27. 80 Br/. naslov Gumiiii'Z i Zagreb P r ib o r z a a u ta Gradska štedionica općine grada Sarajeva. PRIMA uloške na knjlMce i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez-otkaza; DAJE injenbene, hipottkarne i kontokorentne zajmove uz najn ži kamatnjak svakome, a napose malom obrtu I trgovim; Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij .Bos. Llojrda*. IZDAJE kreditna I garantna p sma; PREUZIMA u polog sve vrsti vrednota; FINANSIRA trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća, OBAVLJA najkulantnije sve štedionićke i bankovne poslove. Odgovorni urednik: Ivan MarkoviC. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/cf8bb13d6bfde8c2bb85852efeb4a055.pdf a6119aaa72ba60d930cb7828bf780e5b PDF Text Text Es-iasn cnui.e cpnje^e. Ajrpeca j-pejuiHuiTBa u jupaBe: Heennfcu 2. Uoiiithhckii upeTiiiiaii 249. Tejie*(in hiit. 21. iiAyuiAJiini atPAiiKO. CapajeBO, cpnjcjia 14. siapTa 1923. Bpoj 8. Trgovački odnosi sa Italijom« Po (Temu Izgleda, da će se ovih dana zaključiti razgra­ ničenje sa Italijom i da će talijanski delegati po naputku lak premijera Mussolinia pristati na ispražnjenje Delte i luke Baroša. Mirovni ugovor u Rapaliu i kasniji amandementi i »tumačenja« nijesu nam donijela ispunjenje naših narodnih aspiracija, koje smo očekivali po pravu narod nom i Božjem. Naš narod neće i ne može zaboraviti ni tu­ žne Istre ni slovenske Gorice, sa zaleđem, kao ni Rijeke, koja je za sjeverni dio naše države jedini prirodni izlaz na more. Italija je kao velesila uložila sav svoj upliv da nas Ko više stegne i osakati, a uspjela je, jer smo se u svim iazama pregovora nalazili politički slabi i nemoćni, pak sa nam svi moćni saveznici za ljubav jače Italije savjeto­ vali, da primimo, što nam Italija nndi. Italija nam je od oslobođenja do danas silno škodila. Škodila je našem ugledn, gdje god je mogla, bila zatočiitem svih mutikaša i separatista, obarala našu valutu u Zurichu, i sprečavala mirni razvitak našeg izvoza. Da će se po mirovnom utanačenju sve promijeniti na bolje, o to­ me nema dvojbe. Mi ćemo konačno dobiti i na pazad. stra ni naše granice i moći mirno razvijati izvoz i prama >toj strani, dapače u prvom redu sa samom Italijom. Italija je dobar kupac našeg blaga i drveta, koje robe u velike tre­ ba. Usijed porasta češke krune i nestalnosti njemačke va­ lute. upućeni smo na uvoz glavnih tekstilnih artikla iz Itaiije, kolonijale nam dolaze preko Trsta i uvoz će se bez dvojbe razviti daleko povoljnije nego do sada, a što je za nas od važnosti, daleko rentabilnije. Države i narodi mora da žive, ne mogu se ograditi od svojih susjeda visokim zidom i to važi za nas i Italiju. Usprkos nepravde koja nam je nanešena oduzimanjem naših narodnih teritorija, trgovački će saobraćaj između nas i Italije biti odsle jači, nego sa ijednom drugom susje­ dnom državom. Pri tom je glavno, da naša delegacija u tr­ govačkim stvarima dovoljno zaštiti naše produkte, da ne uništi naše vino, ulje i ribarski obrt i da ne ulazi na t. zv. klauzule, koje bi nam mogle sputati gospodarski tako ru­ ke, da nas i ovo novo ropstvo pored nacijonalne boli, ne tjera sve bliže i bliže krvavom obračunu. Rijeka će do skora uvidjeti da joj je jedini spas u pri­ ključku Jugoslaviji, jer amo spada geograiski i gospodar­ ski. S. Za zaštita privrednika protiv Jednostranih ili čak pristraniih odluka ministra. sociialiio poli iite. Akcioni odbor »Općeg privrednog Saveza u Osijeku'« 4. otvaranju i zatvaranju trgovačkih i zanatskih • Šalje* nam slijedeće pismo kcje u cijelosti uvrštavamo: Potpisano predsjed. akcšon. odbora za Opći Privr. Savez 5. o zabrani noćnog rada u pekarama; o državi SlIS. primilo je pouzdane izvještaje, da se je na 6. o produživanju radnog vremena u industrijskim po­ konferencijama između delegata poslodavaćkih i radnič­ duzećima sporazumno s tadnicima; kih komora, šio su sa na poziv g. ministra socijalne poli­ 7. o radničkim povjerenicima u industrijskim (zanat tike ponovno održale od 26. do uključivo 28. februara — sikim) li rudarskim poduzećima. moglo posve jasno razabrati da su te konferencije bile pu­ Ako uvažimo, da sve ovo sa ogromnim teretima, što ih ka formalnost i da su se delegati trgovačko-obrtničkih, dotično zanatskih, industrijskih i trgovačkih komora iz je na privredne krugove već svalio Zakon o osiguranju cijele države posve ibadava naprezali, da se zakon o za­ radnika — predstavlja jednu posve ozbiljnu pogibao po štiti radnika putem pretresanih Pravilnika dovede bar do­ opstanak privrednika, po njihovu slobodu i napredan raz­ nekle ox sklad sa interesima zanatstva, industrije, trgovi­ voj, onda će svatko uviditi, da je opravdano i potrebno, >da je dapače vrlo hitno, da se sve naše komore, sva udru­ ne i ostalih privrednih preduzeća u državi. Vidilo se po svemu — iako glase pouzdani naši izvje - ženja i savezi iz cijele države hitnim predstavkama i de­ Staji —'da su te konferencije bile vješto namještene, da se pešama obrate na gospođina ministra trgovine i industri­ javnosti zaimažu oči i da će pretresani Pravilnici biti pri - je u Beogradu, da on svojom ingerencijom, koju mu daje vedeni -u život u onoj formi i sadržini, kako to konvenira sam zakon o zaštiti radnika najživlje uznastoji, da gosp. vođama radničtva, da uzmognu na jeftini način širiti svoju ministar socijalne politike ne stavi na snagu takove Pra­ popularnost bez obzira na to, Sto će time teško stradati vilnike k tomu zakonu, kojima bi se privrednim krugo trgovačka, zanatska i industrijska preduzeća svake ruke. vi-ma naprosto sou.talo ruke i onemogućilo nuždan razvoj To dokazuje već sam fakat, da najpozvanija lica, a to čitavoj našoij privredi Smatramo, da je u ovakiovim gore opisanim prilikama su: ministar socijalne politike, kojega zakon o zaštiti rad­ nika ovlaštuje, da po saslušanju poslodavaćkih i radnič­ hitno potrebno, da svi i iz sviju strana države umolimo g. kih komora sve potrebne pravilnike sprovede u život i ministra trgovine i industrije, da on kao prirodni zaštitnik ministar trgovine i industrije, na kojega je po tomu isto­ privrednih krugova tu stvar, ako će biti nužno, iznese i mu zakonu ministar socijalne politike upućen, da se s pred sam ministarski savjet, te da na lomu, danas najod njim sporazumije, da ta dva najpozvanija lica nisu se lučnijemu mjestu energično istupi sa zahtjevom, da se uopće ni pokazala na ovim konferencijama, već da je i provedbenim Pravilnicima Zakona o zaštiti radnika savje predsjedao i saslušavalo delegate komora sam jedan na - snn uvaže svi prigovori i svi predloži, što su ih na citi ranim konferencijama iznijeli delegati poslodavaćkih ko čelnik ministarstva socijalne politike. Mi imademo opravdanih razloga, da posumnjamo u ob­ jektivnost činovničkog 'kadra toga ministarstva u pita njima odnosa između radnika i poslodavaca, jer znademo, da je u tomu ministarstvu bilo uvijek suviše mnogo soci­ jalističkih pače i komunističkih partizana, a sigurno ih je dosta još i danas tamo, koji će bez sumnje nastojati, da dobe potpis svoga ministra na rješenja, što će ići samo u prilog njihovim partijskim prijateljima. Oni će znati, da bilo u kojoj formi izigraju i onu ustanovu toga zakona, koja se opetuje gotovo u svakom paragrafu, da ministar socijalne politike imade sprovađati taj zakon »po spora­ zumu« s ministrom trgovine i industrije. Podvaliti će se naprosto jednomu i drugomu ministru, jer niti jedan nije lično bio na konferencijama. Postoji velika pogibelj, da će sve privredne struke u našoj državi na taj način zapasti u veliku nevolju, ako se »provede zakon o zaštiti radnika" putem Pravilnika, što su pretresani bili na rečenim konferencijama u Beogradu. Pretresani su bili slijedeći pravilnici: 1. o regulisanju radnog vremena u industrijskim podu 2. io regulisanju radnog vremena u zanatskim poduze u trgovačkim poduz Upućujući ovu drugarsku poruku na adresu svih pri vrednih struka, na sve njihove klasne organizacije i sve naše zanatske, trgovačke i industrijske komore u našoj državi — nadamo se, da naš glas neće na prežalosnoj — hajnosti privrednika ostati glas vapijućega u pustinji. Da se uzmogne kontrolirati uspjeh, ove naše poruke — molimo sve privredničke organizacije i komore, da prepis svojih pismenih ili brzojavnih predstavki na gosp. mini­ stra trgovine li industrije, pošalju redakciji našeg glasila »JugosL Privrednik« u Osijeku, koji će kao klasno borbe­ ni organ za čitavu pršvredničku klasu u našoj državi po­ svetiti naročitu pažnju ovoj akciji. Ovo je nesumnjivo veliki jedan momenat u životu pri­ vrednika u našoj državi, momenat, koji bengalskom jasno­ ćom upućuje privrednike sviju struka u čitavoj našoj dr­ žavi, da je klasna solidarnost u našim privredničkim re­ dovima jedna životna nužda. Sada je momenat, da tu klasnu solidarnost jednodušno manifestiramo pred svojim ministrom trgovine i industri­ je, a proti pristranosti u ministarstvu socijalne politike. A rezultat te klasne solidarnosti neka konačno bude: Opći Privrcdnički Savez u Jugoslavijil I Akcioni odbor za »Opći Prfvrednički Savez« u Jugoslaviji. U,iijeua y upeTiijniTu: Tpoajece-iuo: jfnmipa 20.— ■ epasnjepuo. Orjiacn no rapa*n capajeacunz iionnna. rocim a V . Trgovina. Uverenje o poreklu robe. Prema izveštaju Min. Spoljnih Poslova od 27. II. tek. god. Br. 749 javilo je Belgijsko Poslanstvo, da je Belgijska Vlada rešila da se privremeno ne traži uverenje o poreklu robe predvidjeno kraljevskom odlukom 3. XI 1921. god, za ekspediciju robe iz Kraljevine S. H. S. Ovo uverenje neće se više priznati od strane Belgijskih Carinskih vlasti za svu robu poslatu posle 31. janu­ ara ove godine. Nova trgovaCka preduzeća. Minictar trgovine i industrije odobrio je osnivanje slijedećih preduzeća: 1. Knjaževačko industrijsko trgovaCka banka, d. d. u Knjaževcu sa kapitalom od 1 milijun dinara. 2. .Zvijezda* parni mlin u Brodu, dioničko društvo, kapitalom od 2,5p0.000 dinara. 3. Industrija za 'preradu i konzervisanje voća i povrća u Beogradu, kapital 1,500.000 dinara. 4. Električno društvo u Ogulinu, kapital 1 mili­ jun 250.000 dinara. 5. Leskovačka banka, dioničko društvo, kabital 3 milijuna dinara. Proizvodnja šećera u ČehoslovačkoJ. U še­ ćernoj kampanji 1922-23 proizvedeno je do kraja januara ove godine ukupno 7,162780 metričkih centt nepreradjenog šećera. Celokupna proizvodnja a prošlogodišnjoj kampan i bila je 6.625.204 metričkih centi. Od seplembra 1922. godine do januara ove godine bilo je preradjeno 43.86l.860 metričkih centi repe (prema 34,836.940 metričkih cenli u istoj pe­ riodi u kampanji od 1922-23. godine. Bugarska spoljna trgovina. Uvoz Bugarske u prvim dvam3 masecima 1922. godine dostigao je inu od 25.894 tona i 424 miliona leva prema 20.982 tona i 367 mi!, leva za isto vreme u 1921. g. Izvoz u prvim dvama mesecima 1922. godine iz­ nosio je 40 hiljada tona i 505 miliona leva, prema 32 hiljade tona i 298 mil. leva u 1921. godini. Glavni izvozni proizvodi su: 6290 tona i 226 miliona leva duvana u listovima (1921. godine 5.591 tona i 164 miliona leva); 24 hiljade tona sirovina i brašna za 172 miliona leva (1921. godine 21.218 tona i 96 miliona leva; goveđi 1.363 komada i 8 miliona leva; ovnova 10.324 komada i 5,5 mili. leva; jagnjećih koža 250 tona i 7 miliona leva. Trgovinski bilans pokazuje aktivu za 81 mili­ ona leva prema 69 miliona pasive u 1921. godini, u prvim dvama mesecima ovih dvaju godina. „Beogradska izložba mustara". Pod gornjim imenom osniva se u Beogradu akcionarsko društvo sa kapitalom od dva milijuna dinara. Pravila ovoga društva biti će ovih dana predana na potvrdu mini­ starstvu trgovine i industrije. Društvo će se. isklju­ čivo baviti periodičnim priredjivanjem izložba mustara u Beogradu i drugim većim mjestima naše države. Ovo preduzeće biti će od neocjenjive koristi za naš privredni život, i njega će, uvjereni smo, po­ zdraviti cijeli poslovni svijet. Ukidanje državnih monopola u Italiji. Fa­ šiste su ukinuli u Italiji državni monopol telefona i predali ga na eksploataciju privatnim društvima. Sada opet donose novine, kako je Mussolini odlu­ čio, da u najkraće vrijeme ukine državni monopol šibica. Država danas dobiva od monopola godišnje oko 90 milijuna čistih, ali uz to monopol zadaje državnoj birokraciji svu silu posla. Sve talijanske fabrike šibica stvoriti će jedan od države kontrolisani kartel, koji će fabricirati šibice u privatnoj režiji. Država će dobivati isto kao i dosele, šibice neće biti skuplje, a država će se otresti velikog broja činov­ nika i birokratskog piskaranja. �Strana 2. Izgorila tvornica vagona u Brodu n/S. Iz Broda je javljeno da je požar uništio velike radionicu tvor­ nice lokomctiva, vagona i strojeva u Slavonskom Brodu. Požar se pojavio u strojarskom odjeljenju, a otuda se munjevitom brzinom raširio na sve susjedne zgrade, gdje su smještena strojarska i ostala odjelje­ nja. Sve su ove radionice izgorile do temelja. O ovom požaru izvješteno je ministarstvo unutrašnjih poslova, I u tom izvještaju javlja se, da posto.i ozbiljna sumnja, da je požar zlonamjerno podmetnut i da prema ptvoj procjeni šteta iznosi preko 10 milijuna dinara. Ova se sumnja potkrepljuje faktom, što se zna, da su prije dva mjeseca radnici ove tvornice štrajkali. Po­ slije svršetka Štrajka uprava tvornice primila je samo jedan dio radnika u posao, a jedan dio od njih, oko stotinu, nije htjela da uzme ponovno u službu, pa se sumnja da je ovaj požar akt osvete. Uništenje ove tvornice znači za nas veliki gubitak i izravni i neiz­ ravni jer će uslijed obustave radnja stradati popravak vagona i lokomotiva, a sa time naravno i naš i onako slabi saobraćaj. Stroga istraga je u toku. Francuska trgovinska bilanca. Ukupna vrijednost uvo­ za u pirošloj godini iznijela je 23 milijarde 900 miliona 601.000 fr., ,prema 22 milijarde 67,908.000£r. u 1921. i 8 mi­ lijardi 421,332.000 fr. u 1913 g. U poređenju sa 1921., uvoz u pr. god. povećao se za 1 milijardu 832,693.000 fr. i 11,304.604 tona; u poređenju sa 1913., uvoz je veći za milijardu 479.269.000 fran. i 7 mi­ liona tona 146.320. Detaljne cifre francuskog uvoza u 1922. g. po zemljama porekla (hiljade franaka): Švedska 399.512 Norveška 134.879 Engleska 3,403.146 Njemaćka 'l v ' 1^99.036 Sar 653.180 K a d ij a Belgija 1,725.842 Svajcarska 537.582 Spanfja • 350.231 Cehoslovačka. 291.170 Italija 803.960 409.677 Japan 3,853.618 Sjedinjene Države 470.025 Brazilija 792.739 Argentina 152.969 Kanada 971.095 Alžir 198.112 77.638 Maroko 202.489 Senegal 62.219 Madagaskar Detaljne oifre francuskog Izvoza u zemlje namejene (hi­ ljade franaka): 1922. godini: Švedska 73961 Norveška 43-340 Engleska 3,855.538 Njemaćka 1.761-788 Sar 314.098 Holandija 380.893 3,795.098 Belgija 1,009.121 Švajcarska 520.674 Spanija 45.876 Čehoslovaćka 749.423 Italija 110.160 1,972.689 Sjedinjene Države 153.333 Brazilija 300.4.33 Argentina 113.331 Kanada 1,705.446 Alžir 252.257 Tunis 551.157 Maroko 100.700 Senegal 71.732 Madagaskar 236.770 Indokina Na velikol Broj & jn<54N<;i/i I I OYn* NaS izvoz u. 1921- i 1922- godini. Prema statistiCnim podacima ministarstva trgovine i indus­ trije, naš izvoz za Jedanaest mjeseci prošle godine iznosi dinara 2.952,412.468, prema 2 211,196 579 din. za isto vrijeme u 1921. godini. Prema tome naš iz­ voz u 1922. godini bio je jači za 660 milijuna dinara od izvoza u 1921. godini, što znači popravak na bolje za 20 procenata. Cjelokupni izvoz za god. 1922., kad budu poznati rezultati za decembar, preči će sigurno 3 milijarde prema 2.4 miljarde u g. 1921. P E R J A Na malo! BRflĆAHQLEHDEK,5UB0TICfl Preporučuje svoje bogato sortirano stovarište raznog peria, od najjefti­ nije do najfinije vrste. — Poznata kao svetska firma pruža potpunu garanciju o svojem radu — Realno i brzo sprnvadjanje porudžbma. — Uzorke (Mustre) franco i besplatno :: :: na zahtev. :: :: Novčarstvo. Zlatna zaliha buduće emisione banke u Polj­ skoj. Zlatna zaliha poljske državne blagajne iznaša 100 milijuna poljskih zlatnih maraka, koja će svota biti temeljni kapital buduće emisione b n<e u Poljskoj. Kontrola banaka. I pored ranijih naredaba Generalnog Inspektorata ministarstva financija bankama, koje imaju dozvolu za trgovanje sa devizama i valutama, da svakoga mjeseca prijavljuju stanje dinarskog potraživanja i dugo­ vanja inostranaca — mnoge su se banke ogriješile o ovu naredbu. S toga je Generalni Inspektorat izdao naredbu, da su sve banke dužne da najdafje do 10. svakog mjesec Organizovanje međunarodnih transporata robe. G. Mi pošalju stanje dinarskog potraživanja i dugovanja mostra nistar čaoDracaja, preko Odjeljenja za Štampu, izdao je *nača na kraju prošlog mjeseca. U taj izvještaj moraju a va-j komunike. G. dr. Velizar Janković, Ministar Saobra­ unijeti sve sume preko 100 hiljada dinara, sa naznaćenjem ćaja primio je 1. o. mj. u Ministarstvu g. Piera Arbela, po­ odakle su. Keja se od banaka bude ogriješila o ovu r zna log tramcuskog industrijalca i prijatelja naše zemlje, redbu prvi put će biti kažnjena po čl. 27. pravilnika, s koji mu -je u ime međunarodne željezničke unije izloži* ponovnom slučaju -oduzeti će se dotičnoj banci pravo tr­ projekat o erganizovanju međunarodnih transporta robe govanja sa devizama i valutama. za ubrzanim direktnim tovamim vozovima. Cijena zemljišta u okolici Novog Sada, Grad Novi Sad Ti -bi vezovi saobraćali redovno cdređnim pravcima ve­ imade u vlasništvu poveće komplekse zemljišta (oko neko­ zujući Francusku sa drugim evropskim zemljama, kao i liko hiljada jutara), koje daje u zakup. Kako grad stoji pojedine zemlje među sobom. Oni bi bili sastavljeni iz va­ pred velikim inveslicijomim radovima, za koje nema po - gona naročite konstrukcije, koji mogu nositi do 50 tou krića tražio je od vlade i od ministarstva za agrarnu re­ čistog tovara, a vlasništvo su jednog francuskog pre-duze­ formu dozvolu, da može jedan dio te zemlje" prodati, što ća, ko-je bi ih stavljalo na raspolaganje dotičnim zemni­ mu je i povoljno riješeno. ma. Ti se vagoni već od dužeg VTemena upotrebljavaju * Dne 1. marta otpočela je prodaja ove varoške zemlje u Francuskoj, naročito za rob-u, koja se tramsportuje u veli­ iznosu 310 jutara. Prva licitacija dala je veoma povoljne kim količinama i masama ka-o: ugalj, rude, građa, žito itd. rezultate .Ma da se u prvi mah mislilo da se neće moći Korist od uipotrebe takvih vagona bila bi u tome, 8t* više dobiti po jutru od 15—16.000 dinara, već za prvu se nmcgo bolje iskiorišćuju vozovi, pošto im se smanjuje partiju prodane zemlje dobiveno je prosječno 32.000 di­ mrtav teret samih vagona -u korist čistog tovara. Za t u nara po jutru. Sva će zemlja, po svoj prilici, biti prodala bi -ovaj način transporta bio koristan naročito u sezoni ja­ u toku kroz nedelju dana. kog izvoza ka-d-a se javlja oskudica u vagonima. G. Arbel je već bio u Ugarskoj i Rumuniji, gdje je vodi. Njemački zajam n dolarima. Nijemci se dovijaju na sve moguće načine, da dođu "do para. Njihova briga nije toliko pregovore sa mjerodavnim- faktorima o ostvarenju ove 1da poprave svoje žalosno financijsko stanje, koliko im deje, a iz Beograda će -krenuti dalje u druge evropske je briga, da izvan papirne inflacije pronađu i nove izvore G. Ministar je ovu stvar prihvatio veoma simpatično i putem raznih eksperimenata. Tako je u posljednje vrijeme, riječ u Njemačkoj o emisiji jednog državnog zajma u do­ složio se u načelu sa planom g. Arbela. Sada će se n Mi­ larima, čija bi se supskripcija imala vršiti u zdravim de­ nistarstvu saobraćja proučiti pitanje io tarifama, kao i os­ vizama i zdravim valutama. Obveznice bi glasile na dola­ tala pitanja u vezi sa projektom k-oji će se poslije diaVure, a bile bi isplative u markama prema dnevnom kursu. tovati sa predstavnicima ostalih zainteresovanih zem.ilju. Definitivna -odluka donijeti će se u međunarodnoj željez­ Ove bi obveznice bile neka vrsta njemačkih dolara. Da li će uspjeti ovaj pokušaj zajma, koji predstavlja jed­ ničkoj uniji, čiji je član i naša država. nu novinu u državnim financijama, to ćemo u bliskoj bu­ Željeznička konferencija u Ljubljani. Kako javlja »Si. dućnosti vidjeti. U svajoo-m slučaju njegova financijska ba­ venski Narod«, održati će se 15. o. mj. specijalna među­ za je vrlo slaba, jer je osnovana na padu njemačke marke. narodna željeznička konferencija u Ljublajni, koja ima đ* Što njemačka marka više pada, za ove hi -obveznice in- uredi vozni red na željeznicama. Prisustvovati će strač teres-ovanje bilo veće. _Qvo_4e jedna naopaka financijska njaci iz Jugoslavije. Italije, Austrije i Bavarske. politika. Bezžična telegrafska stanica. Na inicijativu g. ministra Statistika novčanih zavoda u Kraljevini. pošta i telegrafa dobiti će naša država još 8 bezžičnih te­ . Broj novčanih zavoda: Pios.dlvidenda legrafskih stanica za saobraćaj sa inostranstvom. Vrijed­ nost bezžičnih telegrafskih stanica ne sastoji se samo u Pokrajine koji dali podat, imal-pubit. dalldvld. u '/# 1920 1931 1920 1*20 1921 1921 1920 1921 me što će se olakšati brži telgrafski saobraćaj sa in-ostranSrbila 148 153 33 23 82 — 9,41 stvom, nego što će se na taj način dobiti u materijalno« Beograd 53 Bj 8 2 — 44 — 12,86 pogledu, jer će se izbjeći podizanje telegrafskih linija,, a m Hrvatska 134 129 7 5 28 124 9 88 9,42 njima skoočan-i i ogromni troškovi o-ko njih, a neće se pla­ Zagreb 22 29 3 12 24 10,5 8,75 ćati tranzit taksa državama -kroz kqje prolazi braojaiv p .Bosna i He'cegov. 44 46 — 29 45 9.55 9,46 slat iz naše zemlje! Sarajevo 12 16 1 1 >9 12 6,77 9,25 Beograd—Sarajevo—Zagreb—Cetinje. Jedno rusko ak Slovenaćka 7 8 — — 5 6 5 9.66 cto-narsko -društvo tražilo je od ministarstva pošta 1 tele­ Bačka Bar. Banat 115 105 9 4 48 89 11,29 10.6R grafa koncesiju za crganiizovanje precosa -pošte aeropla­ Dalmacija 8 9 8 9 8,6 8,55 nima u cijeloj zemlju Po predlogu toga društva bio bi Beo­ Ukupno 543 556 58 39 139 435 grad za sada vezan uzdušno-m plovidbom sa Cetinjem, Za­ Po prof. V. Rosenbergu. grebom -i Sarajevom. Pored pisama prostih, preporučenih Vlce guverner „Narodne banke". Na sjednici i ekspresnih, ti aeroplani, -koji bi saobraćali između preupravnog odbora Narodne banke izabran je jedno­ stolnice i pomenutih centara, -mogli bi svaki -put preno siti ro osam putnika. Ako se usoostavi ovakav saobraćaj glasno za viče guvrnera Marko Stojan ović, koji je bila H velika dobit, -jer bi pošiljke stizale iz Beograda na već mnogo godina viče gu'rerner „Narodne banke". Cetinje za -tri, u Sarajevo za dva, a u Zagreb za dva i pol Stanje „Narodne banke" na dan 28. februara Ministarstvo je -ovu rusku ponudu u načelu prihvatilo. 1923, bilo je u milijunima dinara: I. Aktiva: Metalna Saobraćaj. podloga (kovano zlato, srebro, strana valuta, depoi na strani) 346,8; 2. Zajmovi na mjenice i hadije od vrijed­ nosti 1.532,1; 3. Državni dug 2,960 11. Pasiva: 1. Uplaćena glavnica 18,4; 2. Rezervni fond 4,9; 3. Nov­ čanice u tečaju 5.353,8 + 98; 4 Razne obaveze 455,3 + 7,2. — Uporedi ii se ovo stanje sa onim od 22. februara vidi se, da se metalna podloga umanjila za 0.1 mil. dinara, a jednako su umanjili zajmovi na mjenice i vrijednosne papire za 15.1, a državni dug 16 mil. dinara. — Nasuprot ovome neutješna je pojava, što se cirkulacija novčanica povećava opet za čitavih 98 miliuna i dostiže visinu, na kojoj nikad do sada nije bba. Izvoz valute ispod 1000 dinara. Na tražnju ge­ neralne direkcije carina, ge:.er*lni inspektor ministar­ stva finansija poslao je slijedeće objašnjenje čl. 16. pravilnika za trgovinu devizama i valutama: stav. 2. čl. 16 pravilnika treba dopuniti tako da se osiguranje valute ne mora vršiti na pobrojane predmete u manjim količinama, čila vrijednost ne prelazi 1000 dinara. Ovo se ima razumjeti tako da se osiguranje valute ne mora vršiti samo onda, ako se koji od tih predmeta izvoza po jednom definitivno svršenom poslu, paketi namir­ nice za st.udente, razne ugledne mustre i dr., a nikako za stikcezivni izvoz većega obima, koji bi u ukopnom iznosu premašio sumu od 1000 dinara. Područja filijala .Narodne banke" za Dalma­ ciju. Evakuacijom III. zone ureduje se i područje rada filijala Narodne banke. Svi politički kolari u Dalma­ ciji do Metkovića spadaju u područte splitske filijale Metković i Dubrovnik spadaju u pod-uč e f lijale u Mostaru, a Kotor pod novo otvorenu filijalu na Ce tinju. — Sarajevska tvornica papirnatih vrećica (kesica). nudi dnk zaliha traie uz povoljne cijene svakovrsne papirnate v"*ćice kao i papir za pakovanje u raznim veličinama i težini. Isevića ul. br. 2. — Međugradski telefon br. 124 Porezi, ©sirhie i takse. Pred promjenom Izvoznih carina. Vlada kani izvozne carine -na žito regulisati ovim načinom: 50 do 60 dinar* za pšenicu, za kukuruz ostaje carinska stavka nepromi­ jenjena (40); dek bi brašno svake vrste bilo podvrgnut* stavki za 20—25 posto nižoj od dotićn-ega žita. Kako ee vidi, ne bi ove stavke omogućile iz-vez produkata (braš­ na), niti bi se -postigao cilj da se zaposle domaći mlinovi, Financijsko-ekonomaki komitet minstara nije još đoni* definitvno rješenje u toj stvari. Carinjenje poštanskih pošiljaka. Generalni inspektorat ministarstva financija odredio je slijedeće: Da ne bi na­ stalo nagemilavanje poštanskih pošiljaka, koje podležu ca rini, određuje se, da se sve takove pošiljke ocarine ak® im i nije priložena faktura. Sve obavijesti naslovnicima I razni -pozivi, da predlože fakture, otpadaju. Uvoznici, kof primaju takove oošiljke, neće moći kupiti potrebnih de­ viza za isplatu robe, ako ne budu mogli predložiti od cari­ ne odobrene fakture. Opet povišenje nekih telefonskih taksi. Telefon, takse opet su povišene. Instalacija telefona stoji sada 1200 <Hnara. Godišnja taksa za telefone i p eprivatnim stanovima 500 dinara. Isto su povišene takse za inštalaciju pomoć nih centrala. Ova povišenja vrijede za stare pretplatnike od 1, jula o, g., a za nove od 1. marta o. g. �B-oi 8 . rivsanrki iin v n * Strana 3. Tržišta u Zagrebu. snižene cijene, dočim se goveđe kože skoro u opće ne kupuju. Izvoz miruje uslijed valutamih prilika potpuno. Sa tržišta ulja. Cijene talijanskim .jestivim uljima noti­ Cijene teškoj koži su ispale na 18—20 dinara, za lagane PRETPLATA. Molimo sve caj. pretplatnike, kop nišarene na 14—15 dinara, za lagane bušaste na 11—12 di­ Jesn dobili opomenu za uplatu pretplate do konca raju na genovskom tržištu u lirama po qu kako slijedi: Bari extra 710—715; fino 660—670; Bitonto extra 740 nara po kg. Teleće kože su također popustile pod pritis­ marta ore godine, od —760; Moifetta extra 700—720; fino 680; jestivo 670; Ca- kom njemačkog tržišta, gdje su pale na aukciji za 70 posto, Din. 20.— a goveđe od 50 do 60 posto i ako je to lokalni pojav, pro­ iabria extra 700—710; fino 660—670; jestivo 640—650; <U to n najskorije vrijeme i bez opomene učine. Sardenja fino 680—690; jestivo 650—660; Maslinovo rafin. uzročen zaposjednućem ruhrske kotline. Uprava »Bos. Lloyda«. dijelom jestivo 880; svjetlo raf. ulje 5 gradi 570—575. 2. Izrađene kože. Isto neraspoloženje koje vlada na tr­ Trgovačko Udruženje i Bos. LUoyd. Subotoja »Več. Po­ Strana maslinova ulja. Španjolsko Tortosa Pes. 216— žištu za sirove kože, dolazi i na onom za gotovu roba šta« donijela je jedno saopćenje Sekretarijata Trg. Udru­ ženja u kojem javlja svojim članovima da »Bos. Lloyđ« ni­ —220; Aragon 225—230; Borjas 220—225; Andalusia 210 do izražaja. Kupci se stalno sauzdržavaju te pokrivaju sa­ je glasilo Trg. Udruženja i da isto udruženje nema ništa za 215; Malaga svjetlo 3 posto 200—205; Turinsko I-a preša­ mo one vrsti, koje su im neophodno potrebne za održanje jedničkog sa uplatnim listovima koje je »B. L.« poslao svo no 540—550; II-a prešano 500. — Sve cijene u pesetima. zaliha. Cijene notiraju u dinarima: Kruponi 120; poplatne Sa tržišta drva. Nakon ratifikacije St. Margheritskog polovice 75 d,o 80; hravine 100—110; tabanice 60—70; te­ jim pretplatnicima za pretplatu. To znadu vrlo dobro svi naši pretplatnici kojim je »B. Ugovora, te ipsražnjeoja Sušaka d treće zone, opaža se sve leće žute 200; teleće crne 150—175; bokskalf domaći 1 L.« već od 1. septembra 1922. barem pet puta razjasnio, veća. živahnost trgovine sa Italijom. — Dođe li još do sko- stopa 15; bokskalf inozemni 1 stopa 30—40; ševro 1 sto­ reg otvorenja luke Baroš, naš izvoz drva vrlo će razgra- pa 40—60; vratine 50—60; ekrajci 40—45 po kg. da se jp »B. L.« raskrstio sa »Trg. Udruženjem«. Čemu dakle to isticanje? Valjda se je vrijedni i radini niti. Izvoz se i dalje nastavlja: Italija, Egipat, Španjolska, tajnik Trg. Udr. pobojao za svoju platu, da će njemu biti Francuska i Grčka mnogo potražuju bijelo drvo. Grčka premalo, ako koji trgovao plati pretplatu za »B. L.«, a u- osim toga ima mnogo interesa i za drvenu građu, uslijed jeđno je i član Trg. Udruženja. Drugčije mi ne imožemo jake građevnosti. — Gorivo se drvo izvaža u Italiju i Fran protumačiti noticu Sekretarijata Trg. Udruženja u »Več. cusku. Cijene su dosegle visinu od Din. 2500—5000 po va­ Zagrebački Zbor, gonu sa preuzećem na tovarnoj stanici. — Tendencija ci­ Pošti«. jena je rastuća, koja nalazi svoj uzrok u oroćenitoj skupo­ Uputa izlagačima. Upozoruju se interesenti, koji žele na Mi možemo na umirenje g. tajnika Trg. Udr. još danas ći, a napose u predstojećoj građevnoj djelatnosti u pro - II. sajmu od 22. aprila do 1. maja ove godine izložiti svoje po x- puta konstatirati, da nemamo ništa zajedničkog sa Ijeću. — Notiraju: Tesano građevno drvo slovenačkog po uzorke, a prijavnice još nisu poslali, da to čilm prije učine, Trg. Udruženjem i ne dijelimo naše pretplatnike na kate­ rijekla Din. 275—425; stolarska roba Din. 600—750; gra­ jer se najamnina za mejsta počam od 22. o. mj. povisuje za gorije, već cd 6 mjeseci imamo isključivo samo jednostav­ đevne daske din. 450—475; po kubičnom metru franko ne pretplatnike koji primaju naš list i plaćaju ga kao sve vagon tovar,išne stanice. 30 po sto. Slobodnih mjesta iimade još samo malo, i zate druge listove. Sa tržišta jaja i živadi. Sezona izvoza u klanom stanju treba da se interesenti brzo odluče. U toku ovoga mjese­ Kakovu stanarinu predlažu zagrebački sta­ prestala je, a izvozi se nešto u živom stanju, isključivo ca biti će razaslane sve potvrde o dodijeljenim mjestima, nari? Organizacija stanara i podstanara grada Za­ za Italiju i nešto Špamiju. Mogao bi biti veći izvoz, ali zbog zajedno sa legitimacijama za sve pogodnosti za vrijeme greba izradila je jednu tabelu (skrižaljku), koja bi oskudice u specijalnim vagonima, vrlo se teško ova gra­ trajanja II. velikog sajma. •imalp da služi kao ključ kod odmjerivanja visine sta­ na izvoza razvija. Čuje se, da je država na račun repara­ S uređivanjem stanica mogu izlagači započeti 26. o. mj. narine. Prijedlozi ove organizacije su slijedeći: cija poručila 100 komada speoijalnih vagona, a to će uti­ 1. Da se za jedan stan, sastoječi se od sobe 1 cati da se izvoz p'oveća. Inače kupovne cijene u zemlji Da se izbjegne navali naručbi za reklamne ploče, dobr* kuhije ne može više ubirati od K 35U mjesečno sta­ kreću se prema kvalitetama od 16—19 din. klg., dok se je da se već sada naruče kod pr. odjel. Z. Z. Time se ponarine; u Italiji dostiže cijena franko Milano 5.50 do 7 lira kgr. lučuje i bolja izradba reklamne ploče, a biti će i na pri­ Cijene su bide na domaćem tržištu: puricama Din. 100— kladnijem mjestu izvješena. 2. Veći ili manji stanovi, da se naplaćuju u od­ govarajućoj srazmjeri prema visini stanarine za sobu 135; kokošjma Din. 40—60; po komadu tovljene guske Proljetni sajam u Leipzign. — Neuspjeh i razočaranje. i kuhinju; Din. 32.50—35. U nedjelju 4. maria je otvoren proljetni sajam u Leipzign. Cijene su živoj živadi u Italiji na tržištu u lirama: Pilići Kako sfe 'javlja, do sada je taj sajam neuspio i donio razo­ 3. Stanari u III. i višem spratu. mansardni ''.ta­ vanski i podrumski, bez svijeHa i vodovoda, - koji x (po paru) 7.50—8; kokoši stare po kg. 8—8.50; mladi pi­ čaranje. U nedjelu ga je posjetilo 150.000 lica, od toga 20 gledaju u dvorište i koji su jia periferiji, da budu lići po kg. 10.50—11; patke 7.50—8; plovke 7.50—8. hiljada stranaca, ponajviše iz Engleske, španije, Skandina­ Jaja. Cijena im.je pojeftinila. Goćenita cijena je Din. vije i Južne Amerike. U nedjelju su se kupci samo orijen­ jeftiniji za 5 do 25 posto od ostalih; 4. Stanarina da se ni u kojem slueSju ne ntože 1.25 za sitnija, Din^LSflkruonija, Din. 1 ozlijeđena jaja tirali, a poslovanje je bilo slabo. I sutrašnji drugi dan saj­ povisiti sa više od 5 posto. najednom, pa ma i ne po komadu. Pckupci su obarali ove cijene i nudili Dinara ma nije donio bolje rezultate. Veći opseg zauzelo je poslo­ I— 1.22 i pol za komad svježih jaja. Inače je kupovna cije­ vanje jedino u tekstilnoj i mašinskoj branši, ali je volja za dostigla svote pod 1; 5. Za lokale, u kojima se plaćalo prije rata do- vna bačkih jaja 1.10 din. komad; banatskih 1 din.; srijem­ kupovanjem u glavnom slaba. Bolje nego na jesenjem sajma K 100 mjesečno, sada K 800; od K 10u 200 mje­ skih 1.10; slovenačkih 1.20; srpskih 1 din.; bosanskih 95 prošla je dosada samo porcelanska i keramijska industri­ sečno, sada K I60u; od K 201 500'mjesečno, sada para komad. ja, gdje je bilo većih engleskih i španjolskih naloga. Ti­ K 2400; preko K 500 mjesečno, sada K 5000. Sa tržišta blaga. Radi lijepog vremena tjedni je sajam skanice i satovi imadu slabu prođu, jedino nešto bolje tr­ Novo naređenje o policama. Ministar trgovine i indu­ bio dobro posjećen, trgovina živahna. Konja je dotjeran o- guju džepni satovi. Igračke se ne traže, jer su iznad svjet­ grroman broj, zato je bio i velik broj talijanskih kupaca. skih cijena". Ne zna se kakav je bio treći dan, koji je obi­ strije izdao je slijedeće naređenje: Ujedno je i među seljacima bila trgovina dosta .jaka. Ci­ čno za prođu odlučan. Lani je vrijedila parala da se pro­ Kako se izvjesna osiguravajuća društva ne pridržavaju naređenja ministarstva trgovine i industrije VI. br. 975- jene su konjima poskočile za 20 posto, i to za konje za daje samo starim mušterijama, no o tomu nema sada ni 21, objavljenog u Službenim Novinama br. 52, od 8. marta izvoz. Goveda je bilo prilično, no sve srednja i slaba ro­ govora, jer je svatko sretan da dobije novaca. Potreba nov 1921. godine, to se najstrožije naređuje osiguravajućim dru ba. Teladi je bilo prilično. Svinja ,iz Srijema i Bačke bilo ca je silna, pa su i velika poduzeća prisiljena, da prodaju je nešto manje, a naročito se opažala nestašica teških ko­ robu ispod proidukcionih troškova. štvžma, koja obavljaju poslove osiguranja na teritoriji Kra ljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, da svoje police izdaju mada. Krmom se trgovalo vrlo viio, Cijene su notirale: Vašar u Poznanju. Krajem aprila, kao što smo već sa samo na službenom jeziku, a sume osiguranja naznačuju u K o n ji: par petgodišnjih belgijanaca prodan je za Din. opštavali, otvoriće se treći vašar sa izložbom u Pozna­ 30.000, dok se posliiednjeg sajma za njih nije mogla po polici u domaćoj valuti. nju, središtu bivšeg njemačkog dijela Poljske. Kad 1921. Društva, koja se ne bi pridržavala ovog naređenja, biće stići veća cijena od Din. 25.000; konji za srednji teret Din. god. bio je prvi put priređen vašar u Poznanju, bila je su­ 20—25.000 pa,r za laki teret Din. 12.500—17.500. Seljaci najstrožije kažnjena. su plaćali većinom Din. 6.500—9.000 komad. — V o lo v i: mnja, da li će taj vašar imati uspjeh, ali prvi i drugi vašar Dugovanje inostranaca. Pored toga što postoji obavez­ par volova Din. 7.500 (od 881 kg. težine). Din. 8.500 do u Poznanju dali su vrlo dobre rezultate takođe, kao vašari na mjesečna prijava stanja dinarskih potraživanja i du­ 10.500—11.500. — Za lokalnu potrebu plaćani su: volovi u Lavovu. Zbog toga tekuće godine osim Poznanja i La­ govanja inostranaca, ipak to mnoge ovlaštene banke ne II- a Din. 10.5—11.5: Ill-a 7—8 (5—9); krave II-a Din. 9— vova još biće priređen vašar u Waršavi. Ovi vašari sa iz­ 10.75 (7.5—7.751; III-a 6.5—7.5; krave za pravljenje k o­ ložbama imaju na cilju zbliženje raznih dijelova Poljske Stoga ih Generalni Inspektorat opominje, da su dužne basica Din. 4—6.5 (6—6.75). Bosanski volovi Din. 4.5—9.5 u ekonomskom pogledu, izjasnjenje proizvodne snage Polj najdalje do 10. svakog mjeseca, da pošalju stanje dinar­ (6.5—10). U Bačkoj se plaćalo za ulovljene volove Dinara ske i upoznanje inoistranstva sa poljskom proizvodnjom. Produkcija kamenog uglja u Poljskoj već pokriva unu skog potraživanja i dugovanja inostranaca na koncu proš­ 15.50—18; sve po kg.žive vage. Brojevi u zagradama na­ log mjeseca, s pozivom na broj ove naredbe. značuju cijene cd prošlog tjedna. — S v in je : I-a Dinara trašnju potrebu, i izvoz uglja iz Poljske trajno se poveća­ U tom stanju ima da se unesu ave sume preko 10.000 25—26.75 (25—28); II-a 20.75—24.50 (20.75—22.75); lila va. U istom položaju nalazi se tekstilna produkcija. Kemič dinara sa naznačenjem Ksta (folio) knjige tek. r.-na. i mje­ 18.50—20.50 (17.25—18.50). Slabije srijemske svinje pro­ ka 'produkcija već pokriva unutrašnju potrebu, pa u br­ sta odakle je (ime nije potrebno). Zbir svih suma isood davane su poprijeko po Din. 22.50 po kg. žive vage. Za - zom vremenu Poljska biće u stanju izvoziti kemičke pro­ 10.000 dinara ima se unijeti kao jedna pozajmica pod i- klana se roba nuđala po Din. 30 po kg. U Bačkoj je ovih dukte. Ove godine na vašaru u Poznanju očekuju se francuski menorn »razni«, tako da se Ukupan zbir dinarskog stanja dana plaćano prima svinje Din. 23.75—25; II-a Din. 22.50 po poslatom izvodu uvijek slaže sa dinarskim stanjem po do 23.25; III-a Din. 21—22.25; po kg. žive vage. — Krma. i američki trgovci. Indostrijsko-trgovački krugovi u Polj­ knjigama bančiniim. Za sijeno je plaćano Din. 175, 195 i 225 po mtc; djetelina skoj, koji ima sada značajne trgovinske veze sa Rumu nijom, nada se, da razviju najjače trgovinske veze i sa Din. 825; slama 125—175 po mtc. Banke koje ne budu redovno slale ovaj izvještaj biće Tržište kože. Položaj se na tržištu nije znatno promi­ Jugoslavijom, u ikoju bi Poljska mogla izvoziti osim tek­ prvi put kažnjene po čl. 27. Pravilnika, a u ponovnom slu stilnih izrada, hartiju, galanteriju, staklo i melalske iz­ čaju oduzeće im se dato im ovlaštenje za rad valutama i jenio. Cijene su nešto pale no ne u tolikoj mjeri kako s rade. »Trgov. Glasnik«. A. S. 'e očekivalo. Za teleće kože nalazi se malo interesa u devizama Za dokaz o poslatom izvodu služiće recepis .poštanski. Srpska centralna privredna banka d. d. Sarajevo oidržaje na 1. aprila X. redovnu glav. skupštinu sa običnim dne vnim redo-m. Na uplaćenu dioničku glavnicu od K 64 milijuna i 17 milijuna kruna rezerva, imala je banka u ovoj godini »ja­ san čisti dobitak od K 9 milijuna. Hrvatska trg. banka i štedionica d. d. u Livnu održaje na 25. marta svoju XVII. redovitu giav. akuoštmu. Glavni­ ca iznosi 1 milijun kruna, rezerva 1.5 milijuna kruna, a čisti dobitak K 312 hiljada. Vodna zadruga »Bunlić«. Kako iz Mostara izvještavaju, osnovala se ondje već ;p.red dulje vremena, a sada će se ko - načno da privede u život, vodna zadruga »Buntić«, sa sje­ dištem u Čituku, a kojoj je svrha melioriranja t. zv. Čitluč­ kog polja. Svrha je ove zadruge, da pomoću dolinske pre­ grade zaustavi zimsku mutnu vodu potoka »Lukoć« i hranjivost zemljišta poveća naplavom (kolmacijom) na taj na­ ča,, što bi se mulj, koji s vodom dolazi, sedimentirao, koji bi djelovao kao umjetno gnojenje i znatno poboljšao plodnst zemljišta. Gradnja »dolinske pregrade«, izvesti će se nrema na crtu izrađenom u hidrotehničkom odjeljku u Mostaru i odobrenom cd generalne inspekcije voda za Bosnu i Her­ cegovinu u Sarajevu. I i Sarajeva I Herceg Bosne. Sajmovi I Izložbe. �□ ■KOSANSKI LLOYD“ ER0N0SP0RA' ŠTRCALJKE „C H AU D O IR “ -VERMOREL u p r v o r a z r e d n o j izvedbi, sa lijevanim niesinganim dnom i kompletnim priborom. STALNO SKLADIŠTE SASTAVNIH DIJELOVA za ŠTRCALJKE 1 GUMIPRIBORA. NA VELIKO! NA MALO! „B A R Z E L ' dd . s u b o t ic a Raspotlanje poštom I po 1 komad! — Tražite ponude! Trgovci I privrednici! Sve pofcrebitie ttSJramice i fcnjjige dldbbt ćelte u LsLamsfoc^ dionićkojj štamipariji Iserća ml 2 (itedefotn 124) solidno t jeftina 1000 franaka nfesečno • motu zaraditi dame i gospoda svakog staleža lakom saradmom kod holandeške tvrtke. PRVA 0DLIK0V. DALMATINSKA PARNA DESTILARIJA U. PI0RPURG0, SPLIT Odlikovana na svim izložbama najvećim odlikovanjima Tražite uzorke i hrošire uz priposlanje od Din. 10.— u ba n k n o t i na a d r e s u : K. B o c k , W i c u V I. G unipcu rtorfcrstrassc Nr 1 0 9 / 14. i’oimrzvia LJUBLAJNSKEKREDITNEBANKE U SA R A J E V U SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brezice. Celje, Gorica. Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medtcinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća,limunade M M B TehničkeKancelarije! Crtaći papiru svim debljin ma.paus* papir, uljeni papir i sav pribor za tehničke kancelarije stigao je Hrvatskoj knjižari Sarajevo, Kralja Petra ulica broj 15 Gradska štedionica općine grada Sarajeva. PRIMA uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljn e uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; DAJE mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove i kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; IZDAJE kreditna i garantna pisma; PREUZIMA u polog sve vrsti vrednota; FINANS1RA trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća, OBAVLJA najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. Cablć A PNEUS u T* U Sve veličine na skladištu Pune gum e za teretna auta R JU R ZA , ZA G R E B NIKOLIĆEVA ULICA 9. TELEFON BROJ 27.-80. Brz naslov: Gumljurza Zagreb P rib o r za a u ta Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Centrala u Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. A genture: Sanski Most i Srebrenica. Odjeljenje za zemaljske proizvode u Brčkom. Dionički kapital 100 milijona kruna, od toga uplaćeno 80 mil. kr,, rezerve preko 40 mil. kr. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu ,,SAVE“ općeg osiguravajućeg dioničarskog društva u Zagrebu (prije Assicurazioni Generali i Prvo sveopće osiguravajuće društvo protiv nezgoda i šteta) vrši sve vrste osiguravanja. Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij ,Bos. Lloyda*. Odgovorni urednik: Ivan Markovlć. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/6e824760216e4648fa9090e7c116ff3a.pdf 2c5d8e4620c81e3bbf8ae6fd3841d936 PDF Text Text Izlazi svake srijede. Adresa uredništva i uprave: Isevića 2. Poštanski pretinac 249. Telefon int. 21. B ro j 9. PA U ŠA LN I FR A N K O . S arajev o , srije d a 1 8 . a p rila 1 923. Beograd i Bosna. Bosna je sa Beogradom nezadovoljna, nezadovoljna sa nerazumijevanjem Beograda za sve gospodarske potrebe Bosne. Tako se općenito piše i govori i nitko nije pokušao da malko analizira, taj odnošaj, ili neodnošaj Beograda i Bosne. Bosna je do oslobođenja gledala u Beč, a pred svjetski rat i n Peštu. Otale je dolazila svaka inicijativa u gospo­ darskom smisla, s te strane zakupnici i kapital, placet za sve koncesije gospodarske i političko-gospodarske. Bo sanci su tek mirisali masnu čorbu koju su u obilju uživali stranci ibili sretni što akoprem na svome, mogu ipak. ne­ što zaraditi... Ko poznaje predratne prilike u Bosni, sa silnom os­ kudicom novca, znade vrlo dobro, da je domaći elemenat bio jako siromašan i da je mogao zaposjesti samo nuzgredne gospodarske pozicije, koje su prama velikoj in dnstriji u tuđim rukama značile malo, iu ništa. Tri doma­ ća novčana zavoda u Sarajevu, oslonjena na bečki kapi­ tal, desetak malih banaka u provinciji, sa moguće stoti­ njak malih štedovnih zadruga po našim selima, predstav­ ljali su jedini oslon toj čisto domaćoj inicijativi, a sve to skupa nije dostajalo da kupi ili tinansira jedno samo šum­ sko poduzeće. Nadošlim oslobođenjem, strani je elemenat u Bosni mo rao prekinuti stare veze sa Bečom i Peštom i mi smo u Bosni morali preuzeti to njihovo zaleđe, iil sama poduze­ ća u vlastite ruke. Kako? S kojim novcem i čijom pomo­ ći? Nadošle su t. zv. nacijonalizacije — bez nacijolnalnih para. Čudo se je tu zbilo! Sve je nacijonalizovano ko magičkim štapom, nacijonalizovana su ogromna industrijska poduzeća do jučer strana, našim parama od stranaca po­ zajmljenim. Jest, mi smo izvanrednom spretnošću nacijonalizovali strane industrije, a stranci — naše narodne banke. Ruku na srce, ko je tražio pomoći od Beograda za te nacijonalizacije? Htjeli smo da ostane sve u »našim« rukama, u toj pljački nije sudjelovao Beograd. Kad se je radilo o Jadranskoj željeznici, da ova prođe kroz Sarajevo i tako dobijemo jaki priključak na centar države i na more, pozvana je bila Bosna da snažno pro­ govori. U Beograd su hodočastile dnevno deputacije iz dalmatinskih primorskih varošica i obijale pragove mini­ starstava. U Splitu je priređeno desetak konferencija, jav­ nih zborova, adresa, a sve su novine bile bombardirane predstavkama, koje su s te strane dolazile. Sarajevo se nije maklo. Tek je Trgovačka komora izradila jednu ad­ resu o tome, mali jedan sastanak privrednih udruženja kabulio je Jadranskoj željeznici i na tome je ostalo. Ko je od narodnih poslanika iz Bosne i Hercegovine ikad stvarno progovorio za privredne interese Bosne? Ni­ kad se nije u Beogradu sa strane Bosanaca izložio opse žan referat o gospodarskim potrebama naše pokrajine i to pitanje nije bilo nikad u Beogradu ni na dnevnom redu. Beograd je mnogočemu kriv, ali mislimo da je kriv jer bolje nezna — ali mi smo krivi, koji najbolje poznajemo svoj položaj, a nijesmo ni u boljim ni u lošim prilikama tražili ni savjeta ni pomoći Beograda. S. A. Belje. Površina i objekti na njemu. Cjelokupno državno imanje Belje zahvata prostor <xj odeljenja: kovačko, bravarsko, stolarsko, za preradu ku93.547 jutara i podijeljeno je na 12 poljoprivrednih okru­ delje,' struganje drveta i t. d.; 2. dvije ciglane, koje izba­ žja, 18 majura i 4 šumska okružja.. Od te površine 44.583 cuju -oko 5 milijuna cigalja i crijepova godišnje; 3. mlin u jutara 'pada na zemljište određeno za sijanje usjeva, a . Kneževu; pokretna snaga elektricitet; za 24 sata mlin sa­ 48.991 jutara nalzi se pod šumom, pašnjacima, barama, melje dva vagona pšenice, dva kukuruza i pola vagona jarme; 4. ribarska centrala u Apatinu; alat i sprave su blatom i ritovima (10,783 jutra). Za obrađivanje ovog zemljišta imanje raspolaže sa 14 svojina ribara, koji ulovljenu ribu dijele sa- imanjem; ko­ garnitura parnih plugova, 41 vršalicom, 144 sijalice, 198 ličina ulovljene ribe kreće se -od 350.000 do 1 milijun kg. kopaičice, 555 drljača, 185 ekstirmotora i kultivatora, 329 godišnje i 5. radionica za izradu metli iod sinka, koja prekosačica, preko 1000 plugova svih vrsta, 468 valjaka; oko rađuie sirovinu proizvedenu na imanju. Najzad imanje ima i svoju željeznicu, čija mreža do­ 1000 teretnih kola i saonica i preko 1000 drugih poljopri­ stiže dužinu od 186 kilometara, a vozni park ima 10 loko­ vrednih sprava. Od stoke na imanju se vrši odgajivanje goveda u-ci­ motiva i 1000 raznih Nagona, koji donose usjeve sa ima­ lju mlekarstva i ima oko 5305 kraiva, bikpva, junadi, te­ nja u fabriku, gdje se prerađuju. Željeznica ima veze sa ladi i volova raznih rasa, ali u većini algajske i simental- pristaništem na Dunavu kod Kazu-ka. Za isušivanje bah ske, dosta idegenerisane — zbog neukrštavnja — kao i po ra, kojim se imanje zaštićuje od .poplave, postoje na do­ donske rase, koja se .upotrebljuje specijalno za poljske ra­ bru nekoliko parnih pumpi. Za eksploataciju ovog državnog imanja zaposleno je dove. Konja ima 673 grla. plemenitih rasa nema. Svinja ima oko 2029 komada, rase mangubice i jorkširske. Kako o-ko 10C činovnika i preko 4000 radnika. su rase degenerisane, to je ove godine izvršeno osvježaOd ovog imanja država je u prošloj godini imala či­ vanje krvi. Ovaca kpa do 4000 komada domaće rase, a stog prihoda 7,977.970 dinara. (Prihod 57,730.712, rashod jedan neznatan broj rase »merino«. Na imanju se ova vr­ 49,752.742 dinara). sta stoke teško održava — zbog povodn-og zemljišta, jer Po svemu gore izloženom, imanje predstavlja čitavu mnogo strada od metilja — te se ona isključivo gaji zbog državu, uređenu na ekonomskoj bazi, kojoj samo ne do­ mesa potrebnog za ishranu radnog osoblja. staje dobra uprava, koja bi ga1umjela racionalno -obrađi­ Od fabrika na imanju se nalazi: 1. fabrika maslaca, vati, pa da,za kratko vrijeme urodi plodom i umnoži svo­ mašineriju pokreće elektricitet; kapacitet prerade iznosi ju vrijednost. za 24 sata 30—40.000 litara mlijeka; 2. fabrika- leda; 3. Država je raspisala novi konkurs za upravnika Belja. klanica i radionica za preradu mesa; klanica'razvija rad Na listi se nalaze oko 40 kandidata, 35 su sa odličnom prema količini proizvedene stoke; 4. fabrika šećera, koja stručnom spremom i dobrim moralnim kvalifikacijama, izrađuje sa-mo kristalni šećer, a za 24 sata može da prera­ csialih nekoliko su partizani. Stvar se nalazi pred odlu­ di oko 125 vagona repe. Glavni kontigenat repe dobiva kom ministarstva financija. Nadati se (ako ministar f i­ se sa imanja, a ostalo kupuje od privatnih proizvađača. nancija ne prodre sa svojim predlogom o zakupu, što bi Na račun reparacija naručena je cjelokupna instalacija za držimo, bilo najpametnije), da će ono izvršiti pravedan izradu kockastog šećera za čiju je svrhu odobren -kredit od izbor i na Belje uputiti čovjeka dostojnog takvog poto­ 9 milijuna dinara Pored ovih fabrika, na imanju se na­ nja. • ■"i; : laze još i: 1. mašini,ka radionica moderno uređena sa 10 Cijena u pretplati: tromjesečno; Dinara 20*— i srazmjerno. Oglasi po tarifi sarajevskih novina. Godina V . Trgovina. Opšti kongres privrednika i privredne štampe u našoj državi. »Jugoslavenski Privrednik« organ akcionog od­ bora iza »opšti privrednički savez u Jugoslaviji« u Osije­ ku. u svom posljednjem broju donosi ovaj svoj apel na privrednike: »Akcioni odbor za opšti Privrednički Savez u Jugo­ slaviji, namjerava da potakne saziv jedne opšte konfe­ rencije privrednika u našoj državi, koja bi se imala odr­ žati još ove godine i na kojoj bi se predstavnici svih pri­ vrednih grana i iz svih pokrajina naše države imali te meljito porazgavoriti, a eventualno i sporazumjeti za organizovani zajednički rad čitave privredničke klase, da ona dođe s jedne strane do odlučnijega uticaja na vođenje privredne i socijalne politike u našoj državi, a sa druge sirane, da dođe među privrednicima do organizovane kla­ sne solidarnosti protiv takovih radničkih pokreta, koji bi imali socijalno-prevratne tendencije ili bi u formi stru kcvnih ili generalnih štrajkova sa neopravdanim i pretje­ ranim ekonomskim zahtjevima dovodili u opasnost eko ho-msku ravnotežu pojedinih privrednih struka ili čak cje­ lokupne naše privrede. Molimo najusrdnije sve naše čitaoce privrednike, da u tu stvar upute sve naše drugove, trgovce, zanatlije, in­ dustrijalce, bankare i poduzetnike, pa da nas sa' svih strana države informiraju o raspoloženju i mišljenju širih privrednih krugova, a naročito one gospode drugova, koji sačinjavaju upravne odbore pojedinih Saveza, Udruženja i Zadruga. Jednako se obraćamo ovim putem i na redakcije po­ jedinih privrednih listova, da se jefaene, da U sa principi’ jelno za to, da se jednom sastanu i predstavnici cijele na­ ge privredne štampe? Informacije i odgovore molimo da nam naši prijatelji šalju na redakciju »Jugosl. Privrednika«. Skupoća u Crnoj Gori. U Crnoj Gori, a napose u Cetinju. vlada velika skupoća, cijene su dostigle nevjero vatnu visinu. Tako se na pijaci prodaje: jedan kilogram kukuruznog brašna 8.50 din.; krompira 5—6 din.; kiselog kupusa 6—8 din.; goveđeg mesa 15—16 din.; jagnjećega meia 20—25 din.; suhog kravljeg mesa 20—25 din.; svinj­ skog mesa 35—40 din. Jedno jaje stoji 2 din.; litar mli­ jeka 6 din.; meta«- drva 150—200 dinara. Izvoz iz Slovenije. Izvoz drva u Italiju- iz Slovenije, koji je januara i februara bio vrlo dobar, u mjesecu martu os­ jetljivo je pao. Uzrok je tome kriza novca. Sto se tiče iz­ voza stoke iz Slovenije, on je također pao, ali neosjetlji­ vo, izvoz poljoprivrednih proizvoda 'je međutim sasvim prestao. Cijene u Zagrebu. K av a. Vreće po 60 kg. Cuba 70, Santos I 51, Costorica 65, Rio 42.50, Pžena 60, Frank ka­ va 25, Kolinska kava 22 dinara. R iž a po 100 kg. I-a vrsti 12, II-a vrsti 10.50, Japan 13.50 dinara. Č a ju sanducima po 25 kg. Souchong 75, čaj u omo­ tima i, 2, 3 dinara. Č o k o la d a : Union 60 dinara. C a c a o : I-a 40 dinara. Š e ć e r : Kocke 25, Kristal 24, bonboni obični 33, bonboni fini 37.50, bonboni voćni 27.50 dinara. J u ž n o v o ć e (sanduci); limune 275, rogači 8 dinara. Ž iv e ž n e n a m ir n ic e : Brašno 00 7.50, brašno 2 7.20, brašno 6 6, pjenica 18, krupica 8.50, ječam kaša 7, grah 4.50, prašak za kolače 45, ulje u kantama 36, konde«s. mlijeko 16 dinara. ' M ir o d ije : Slatka paprika 80, poluslatka 60, ljuta 30, papar cijeli 32.50, papar tučeni 35, cimet cijeli 45, ci­ met tučeni 47.50, klinčić 100, šafran jedna osmina kg. 175 lovor list 8, vaniila 600, grožđice 75, orasi 6, mandule 45, mak 23.50, suhe šljive 7.50, marmelada 19. K u ć n e p o t r e b e : sapuni: Gazela 20.50,-Sokol 20.50, svijeće stear. 12, svijeće paraf. 11, oct. kiselina 80 posto 44, vin. kiselina 75 dinara. L u ž in e i p r a la : luž. kamen 126 posto 6.50, lužnt kamen 100 posto 6, amou. soda 2, krist. soda 1.75, škrob žitna U—13, škrob rižna 19, boraks 20, modrilo boca 22, modrilo kuglice 20, modrilo prah 10 dinara. R a z n o : Tamjan 35, zelena galioa 4, Rafija (liko) 12, sumpor cvijet 4.50, sumpor .u štangama 9, gorka sol 2.50, stipsa 8, soda bikarbona 9, salitar 16, mastika 3, smola ** perad 9, smola za kovače 5.25, vaselin kutija 11—16, gu« miarabika 27.50, kolofanija 7, 7, kreda 16.25, želatina 90, dušice 8, kolomaz I-a vrst 6.50, sve vrsti boja 7, petrof. amer. u sanducima 275, dvostruko raf. u buradima Sg. 7.50, denaturirani špirit 12, papirnate vrećice 9, Smiralč �Strana 2. A na platnu —, šimrak na papiru 35, stakleni papir 35, papir za stelaže 30. makul. apir 5 dinara. L a š t i l a za c i p e l e : »Hif« crni i žuti 13—25, »Admi­ ral« crni i. žuti 33—42, »Dragica« crni i žuti 15—25, »Da­ nica« crni 15—25, viks u kutijama 5.50, kefe za ribati 3.50 metle u svim (»rojevima 4.25—4.75, francuska rakija »Dl­ ana« 15 posto nabata 6, muholovke 65, čačkalice 3—7.50 toalet sapun 50, žigice »Drava« 71, žigice »Juneo« 71, žigice »Dolac« 71, dii bor 4.30, sol 100, badia-m 100. boje za jaja 50 Kakvi se kukuruz mora preuzeti? Uprava novosadske produktne burze obiavljuje: »Do daljeg naređenja kuku­ ruz roda 1922. sa 4 posto pokvarenog zrna može se liferovati bez ikakve bonilikacije, a za kukuruz koji u se­ bi sadrži više od 4 posto do najviše 10 posto pokvarenoga zrna, utvrđuju se ove bonifikacije: rod 5 posto pokvarenoga zrna ’/i posto, rod 6 posto pokvarenog zrna 1 posto, rod 7 posto pokvarenog zrna 1’/, posto, rod 8 posto pokvarenog zrna 2*/4 posto, rod 9 postio pokvarenog zrna 3’/t posto, rod 10 posto pokvarenog zrna 5 posto. Ako kuruz u sebi sadrži više od 10 posto pokvarenoga zrna, ne može se liierovati«. Cijene žila. N. G r a d i š k a : Pšenica 437.50—450, ječam 300—310; zob 300; kukuruz novi 280; grah bijeli 425; grah šareni 450; krumpir 125; brašno br. 0 675; mekinje 180; sijeno 140—150. S r. M i t r o v ic a : Pšenica 450—460;. ječam pivar­ ski 320—325; zob 290—295; kukuruz 275—280; pasulj 450—460; brašno br. 0 675; brašno bn 2 650; brašno br. 5 600; brašno br. 7 475; brašno futer 250; mekinje 175. V u k o v a r : Pšenica 450—460; ječam 300—320; zob 290—300; kukuruz novi 275—285; grah bijeli 440—450; grab šareni 430—450; brašno br. 0 675; mekinje 150. S u b o t i c a : Pšenica 455; raž 355; ječam 300; zob 360 kukuruz novi 270. C a k o v a c . Pšenica 462.50—500; raž 387.50—412.50 ječam 350—387.50; zob 325—350; kukuruz 300—337.50; pasulj 462.50—650; brašno 0 gg 730; brašno 0, g 710; bra­ šno 2, I 660; brašno 5, II 610; mekinje 220. Bilanca udruženib papirnica Vevče, Goričane i Međvode đ. d. u Ljubljani. Dne 5. o. mj. obdržavana je bilančna sjednica upravnog odbora spomenutog poduzeća. — Iz bi­ lance vadimo slijedeće podatke; — dionička glavnica ko­ ja je bila'povišena od 40 na 50 milijuna« kruna, odbacila je dobitak od 8,035.326.32 K, te će se za godinu 1922. za svaku dionicu isplaćivati 10 posto dividenda, t. j. K 40. U prošloj godini izrađeno je 664 vagona papira. GUMENE PETE GUMENE POTPLATE lem ali« I trajali« na n .go od k o l«I Najbolja zaštita proti* wl«a« I ztao«. 8 a tržišta drva. Opći položaj na tržištu. Cijene su se na tržištu drva ustalile, što je opet oslijedica oar nekakove stabilizacije kurza našeg ninara. Naša drvena i >dustrija i izvozna trgovina j dd velike zamašitdsti i živahnosti, te iziskuju ogromne oapitale, kojih se kraj današnje sveopće stagnacije keško nalazi. Izvoz se razgranio naročito sa slavon­ skim hrastovim lahkim materialom uslijed mogućno­ sti laganijeg proračunjavanja izvOzničara i sa većom sigurnošću, povodom stabilizacije dinara. Francuska i Engleska učinile su najviše narudžaba u ovom ar­ tiklu. — izvoz je bosanske robe nešto zapeo, no u južnu Italiju i Egipat se još uvjek nastavlja. — Sa gorivim drvom prave se i u suprot poodrnakle se­ zone još uvjek dobri zaključci. — ĆehoSlovačka se jako interesuje za naše bukove trupce. Povodom ve­ like živahnosti u trgovini drvom vrlo je problematično, u kojim će se proporcijama održkti nove brutto cijene drvnog materijalav prama sadanjim cijenama, koje vrlo pogoduju, jer kupovne cijene rastu od dana u dan unatoč stabilizacije dinara. Za sada notiraju cijene u glavnom kako slijedi: hrastovi trupci 1. raz. 2000—2200; hrastovi trupci II. raz. 1400—1600; hrastovi trupci za furnire 2400—2700; fina hrustova roba (sur Dosse) 2 5 0 0 -3 5 0 0 ; hrastovina na zrcalni rez (sur quartier) 3000 - 4000; Stefli (chevrous) 2000—2500; hrastovina izabrana roba (Wainscots) 4000—5000; hrastovi bouli 2009—3000; hra­ stove neobr. pl isp. 8 m. 2200 -2600; iste od 8 —10 m. 2500—3000; iste iznad 10 ni. 3200—4000. Baćvarska roba akov. nj. izr. 7 4 - 1 0 0 ; Francuske dužice 1000 kom. 15000— 18.000; sirovi frizi uski 1000 do 1200; isti široki 1400 —1600; bukovi trupci I. razr. 2 5 0 -2 5 0 ; bukova piljena I. raz. (parena — obrubljena) 1500—1800; bukova piljanica II. raz. (neparena — ob­ rubljena) 1400-1600; bukovi frizi 7 5 0 -8 5 0 ; javorovi trupci 1. raz. 720—800; jasenovi "trupci I. raz. 500 do 650; brijestovi trupci I. raz. 450—550; meka tesana roba 350—450; meka piljena roga 5 5 0 -6 5 0 ; stupovi za brzojav, hrast 50—70; željezni pragovi hrast 33 do 51; žebezni pragovi tukva 4 0 —50; ogriiev buk. 1. raz. vagon 2750—32C0; ogrijev buk I I . raz. vagon 2200—2300; ogrijev miješana roba 2400—2700; drveni ugilj, vagon 10.000—11.000. ■BOSANSKI LLOYD* N ovčarstvo. Ljubljansk a kreditna banka. U sjednici uprav­ nog vijeća Ljubljanske kreditne banke u Ljubljani dne 4. o. mj., na kojoj je bio jednoglasno izabran na mjesto preminulog predsjednika Dr. Ivana Tavčara predsjednikom banke Dr. Karl Triller, odobrena je bilanca kap i račun dobitka i gubitka za god. 1922., 22. poslovnu godinu banke. Bilanca zaključuje'u svim granama sa velikim napredkom, te je rezultat poslo­ vanja vrlo povoljan. Cjelokupni promet u god. 1922. iznosi okruglo 115 milijardi kruna (prema 66 milijardi u godini 1921.). Bilanca izkazuje čistu dobit u iznosu K 16,963 883.16 (prema K 13,209.959.29 u prošloj go­ dini). Zaključeno je predložiti glavnoj skupštini, koja će se održavati 6. maja o. g. u novoj palači banke P Ljubljani, isplatu 177« dividende 1. j. K 68.— (prema 15V« t. j. K 60.— u prošloj godini) po dionici sa kuponom za cijelu godinu, odnosno K 34.— po dio­ nici sa kupnom za pola godine. Stanje Narodne banke dne 31. marta 1923. (u milijunima dinara). A k t i v a : Metalna podloga 347,921.424.68; Zajmovi 1.481,503.552.92 din. Račun za odkup krunskih novčanica 1.238,216.353.46 din. Račun privr. razmene 297,573.868.15. Državni dug 2.956,505.000.—; vrijednost, državih domena dinara 2.138,377.163.-. Saldo raznih računa 100,061.260.53. P a s i v a : Uplaćen dio glavnice 18,822.000.— din.; Rezervni fond 4,997.630.95 dinar.; Novčanice u tečaju. Državni račun privremene razmjene dinara 297,573.868.13; potraživanje državno 147,650.993.66; Razne obaveze 546,972.726.97; Potražnja države za založne domene 2.138,377.193.—. . U metalnoj podlozi računato je: dinar u zlatu za jedan dinar, funta engl. za 25 dinara, dolar za 5 di­ nara, lira za dinar, dinar u kovanoin. srebru za di­ nar. Kamatna stopa po eskontu mjehjca — za sve bančine dužnike bez razlike — 6 od sto , godišnje. Kamatna stopa na zajmove za žaloge 7 od, sto godi­ šnje. Uporedi li se ovo stanje sa onim pred osam da­ na, to se vidi da se metalna podloga povećala za 2.2 mil., a jednako su se povećali i zajmovi za 4.427 te saldo raznih računa, za 28.4 mil. Broj novčanica u tečaju povećao se za 65.6 milijunu. Banknota od 1 000 dinara. Od 11. o. mj. Na­ rodna banka pušta u opticaj nove banknote od 1.000 dinara. Kontrolori upotrebe američkog zajma. Riješenjem ministarskog savjeta, ustanovljen je jedan stalni kontrolni komitet, koji sastavljen od 3 člana mini­ starstva saobraćaja, finansija i pravde, ima za zada­ ta k , da kontroliše utrošak amerikaliskog zajma, koji se imao upotrebi« za gradjenje željeznice 1 pristaništa. I Čekovni promet. Čekbvni prothet kod čekovnih zavoda u Zagrebu i Ljubljani kao i kod poštanske štedionice u Sarajevu iskazuje u mjesecu martu o. g. sledeće rezultate: Uložaka je bilo 274.990 sa prome­ tom od 978,616.701 dinara; Isplata je bilo 141.785 sa prometom od 966,836.006 dinara. Od toga otpada na klirinški (virmanski) promet 10.386 manipulacija sa iznosom 206,399.076 din. Novih računa otvoreno je 164 a zatvoreno 16, broj vlasnika čekovnih računa bio je koncem marta ove godine 8.653. Stanje imo­ vine koncem marta o. g. bilo je 204,798.575 din. Sajmovi i Izložbe. Zagrebački Sajam. Trgovačka i obrtnička ko­ mora upozoruje interesante, koji namjeravaju posjetiti ovogodišnji Zagrebački Sajam, da u komorskom uredu mogu dobiti ulaznicu za Sajam. Posjetioci Sajma, ko­ ji se na željezničkim blagajnama iskažu s ovom ulaz­ nicom, imaju pravo na 50*/, popusta na putničkim (osobnim) vozovima. Ulazpica stoji 40.— Dinara a po sjetioci iz provincije treba da pošalju još 4.—Dinara više za poštarinu. (II. Ljubljanski velesajam uzoraka. Za III. Lju­ bljanski velesajam uzoraka, koji će se održavati ove godine u doba od 1.—10. septembra, pokazuje se i u tuđini veliko zanimanje. Pozivi na učestovanje kao iz­ lagač, što ih je velesajamska uprava razaslala počet­ kom matra, našli su odziv i došlih prijavnica je već lepi broj, koji svakim danom jo? raste. Zato savjetu­ jemo svakom pojedincu, koji je nakanio ove godine izložiti svoje proizvode, u njegovom vlastitom intere­ su neka' što pre šalje svoju ispunjenu prijavnicu sa­ jamskom uredu, odnosno ako slučajno prijavne tis­ kanice nije primio, neka je odmah traži. Time da se svatko što pre prijavi, koristi samo sebi, jer si ova­ ko zasigura zgodno mjesto, budući će se Jobazirat sa­ mo na vrsni red dolazećih prijava, pak onda i uprava se lakše sada obazire na različite želje učes­ nika te im većom mogućnošću u svakom pogledu udo­ volji nego kasnije u zadnjem časku. Prijavni' rok će se bezuvjetno zaključiti sa 15. junom. Upozorujemo na to, da se je prošle godine moralo na žao odklonuti oko 50 tvrtki, jer je nestalo mjesta. Sva objašnjejna daje drage volje pismeno i usmeno Ured LjuIjanskog velesajma u Ljuljani, Gosposvetska cesta, Te­ lefon int. 140. Obrtnička izložba u Mariboru. Mariborski obrt nici i industrijalci zaključili su, da će prirediti iztož bu uzoraka industrije i obrta u Mariboru, spojenu sa voćarskom, vinogradarskom i umjetničkom izložbom. Izložba održati će se od 10. do 26. kolovoza o. g. Broj 9. P orezi, takse i carin e. Plaćanje poreza u Sloveniji n žiro prometu. Sporazum­ no sa ravnateljstvom poštanskog čekovnog zavoda u Lju­ bljani, delegacija ministarstva financija u Ljubljani spo­ razumna je da se (porezi i nedržavni prihodi, koliko se ubero iu poreznoj vrijednosti, u smislu pravila »Narodne banke« za žiro poslove i za eskootovanje i reskontovanje mjenica mogu plaćati također u žiro prometu kod po­ družnica »Narodne banke« u Ljubljani ili u Mariboru. — — To se događa ili prenosom Iznosa vrijedećeg čeka iz žiro raičbna poreza plaćaoca na žiro račun poštanskog čekovnog zavoda, ili samo onda ako dotični plaćalac po­ reza stanuje u Ljubljani, odnosno u području Ljubljanske podružnice Narodne banke — neposrednom uplatom u gotovom sa zaključnim posredovanjem poštanskog č e ­ kovnog zavoda. — U -oba slučaja mora .polagatelj poreza 0 tome -obavijestiti poštanski čekovni ured u Ljubljani i naznačiti, kojemu je poreznom uredu uplata- namijenjena 1 na koji konto, da se zaračuna. To -se može učiniti do­ pisnicom ili potpuno ispunjenom položniioom dotičnog po­ reznog ureda. — Za prenos ne će Narodna banka zaraču­ navati nikakove provizije ni pristojbe, a poštanski če kovni zavodi zaračunati će samo manipulacione pristoj be, koje se zaračunavaju vlasniku računa -od svake upla­ te u kliringu ili pak u gotovom izvršene uplate. Po izvr­ šenom -obračunu kod poreznog ureda, može si polagatelj poreza dati uplatu upisati ,u sv-oj plaćevni dokumenat isto tako kao i -druge uplate u -poštansko čekovnom prometu. Neposredne uplate su u odručju mariborske podružnice Narodne banke isključene, jer čekovni zavod kod te odružnice nema žirovnag konta. Sniženje uvozne carine n Italiji. Talijanska je vlada sni­ zila uvoznu carinu na1'brašno, žito i brašnene proizvode od 5 na 3 lire, uvoznu carinu na raznu vrstu riže -od 11 odnosno 7.50 na 6.50 odnosno 4.50 lira. Ujedno je ukinu­ ta zabrana na uvoz inozemne riže. Porezna stopa u inostranstvu. Univerza u Newyorku sastavila- je slijedeću tablicu o porezima glavnih svijetskih država, prema tome je otpalo: Država: po stanov: po stanov: 1913.-14. 1920.-21. Udružene amer. drž. (dolari) 23.93 79.15 Engleska (sterlini) 5.60 25.70 Francuska (franci) 115.50 439.— Italija (lire) 63— 251 — Njemačka (marke) 81.— 1023.— Japan (yens) 11.20 24.70 Porezi u godinama 1920.-21. u odnosu prihodima slijedeći Udružene amer. države 11.37« od prihoda Engleska 23.07« Francuska 13.77« „ ~ Italija * . ... .,- 1 1 .5 7 « . i Njemačka 26.57« Japan 15.67« Snizivanje talijanske carine na rižu. Dekretom talijanske vlade snižena je carina na sirovu rižu, sa 5 na 3 lire, carina na polufinu rižu sa 7 i pol na 4 i pol lire, a carina na finu rižu od 11 na 6 i pol lira. Ujedno dignuta su dosadanja uvozna ograničenja. S ao b raćaj. Nove poštanske marke. Odlukom ministra pošta i telegrafa, ima se u najkraćem, roku poručiti oko 500 milijuna franaka maraka. — Prilikom ponude, za izradu ovih maraka prijavilo se do sada sedam velikih stranih preduzeća. Nominalna vrijednost ovih maraka je od najnižih pa do 20 i 30 dinara. Lokomotive na račun odštete. Prema tačnim podacima, koji su dobiveni od ministarstva saobra­ ćaja od 400 lokomotiva, koliko je ministarstvo trebalo, da dobije od Njemačke na račun ratne otštete. prim­ ljeno je do sada preko 372. Ostatak lokomotiva biti će isporučen najdalje do 15. maja ove' godine. Pošte u trećoj zoni otvorene za putničku službu. Danom l. aprila o. g. uvedena je putnička i čekovna služba kod novo preuzetih pošta 111. zone i to poimence: Božava, Biograd na moru, Filip Jakov, Iž veliki, Molat, Nin, Novigrad, Olib, Pokoštane, Posedarije, Preko, Premuda, Privlaka, Paćinan, Ražance, Sali, Silba, Smhčić, Jkon, Ugljan, Vinjerac, Ždrelac i Zemunik. Novi telefonski materijal. Minislarstvo posta i telegrafa očekuje uskoro još nekoliko šlepova tele­ grafskog materijala na ime reparacija iz Njemačke. Šlepovi so nalaze već na putu iz Njemačke. Redukcija željezničkih tarifa u Češko-Slovačkoj Komisija za željezničke tarife u Češkoj preporučila je ministarstvu saobraćaja da reducira željezničke tarife, osobito za prevoz kemijskih produkata, drva i za životne namirn'ce. Ovom redukcijom željezničkih ta­ r if a vratile bi se predmetne tarife u Čehoslovačkoj! To je svakako jegan vanredan uspjeh Čehoslovačke prometne tehnike i administracije. lupovina briketa za naš saobraćaj. Na zadnjoj licitaciji za brikete kod min. saobraćaja uvažene su ponude za isporuku 8000 tona briketa: Srpskog akcio­ narskog društva ugljena iz Beograda. Slavonskog trgovačkog društva uglena Kaufman i drugovi iz Broda na Savi i Ernesta GrUnvalda iz Zagreba. Ku­ povina iznosi oko 30 milijuna dinara. Novi red vožnje. U Gružu će se u toku -ovog mjeseca sastati predstavnici svih željezničkih direkcija i ministar­ stva pošta i telegrafa. Na tome sastanku izradiće se projekat novog reda vožnje, koji će -stupiti na snagu od 1. ju­ na <J*e godine. �______________ .BOSANSKI LLOYD*______________ ______________________________________Strana S. U Sarajeva i Herceg Bosne. »Bos. Lloyd“ nije mogao od polovice marta izlaziti radi poteškoća u uredništvu, koje su među­ tim uklonjene. Nek nam ovo izvine cij. pretplatnici i uvaže ostale poteškoće i troškove oko izdavanja lista, jedinog zagovaratelja gospodarskih interesa u ■Herceg-Bosni. Molimo sve cij. pretplatnike da nam bez da če­ kaju našu opomenu, pošalju pretplatu za drugu če­ tvrt ove god. od Din. 20 — List će odsele izlazit redovito svake srijede, a nastojat ćemo i povećati format, kako bi u petoj ^godini svoga izlaženja mogao još više nego prije zahvatiti sve grane naše privrede. U r e d n iš t v o i u p r a v a »B. L*. Ko je kriv? U zadnje se doba vodi živa debata ko je kriv da je Bosna slabo snabdjevana ugljenom pored tolikih naših aktivnih ugljenokopa i pored ru­ darske uprave koja bez dvojbe najbolje funcionira od svih ostalih u Kraljevini.. Sarajevsda direkcija -drž. želi. svaljivala je krivnju na Rudarski odsjek a ovaj opet na Šaraj direkciju željeznica da ova ne stavlja dovoljan broj vagona na raspolaganje. Povo­ dom toga poslana je jedna komisija u Bosnu koja će utvrditi koliko je vagona potrebito i što sve mora ea poduzme direkcija željeznice da ugljen redovitije, otprema. Moguće je pod upravom novog željezničkog di­ rektora i u ovom nadleštvu stvar krenula na bolje, ali znamo od prije vrlo dobro, a i „B. L.‘ je o tome bezbroj puta pisao, da jedinu krivicu nosi željeznica, ikoja je dozvoljavala da se produkcija ugljena čak restringira, jer je na skladištu svakog rudokopa le­ žalo na stotine vagona ugljena, koji se nije mogao valjda iz nestašice vagona dalje otpremiti. Da bi mam tako funkcionirala druga nadleštva kao Rudar­ ski odsjek u Sarajevu, stajali bi smo danas u držav­ nom gazdinstvu malko boljel Carinjenje robe. Državna se nadleštva tuže na carinarnice, da im sporo carine robu i da sve carine po tarifi luksuzne robe. Kad bi ta državna nadleštva znala, kako je tek trgovcima i kako ove gnjave dok im robu ocarine. Naročito carinski organi koji carine poštanske pakete. Tu mora trgovac da čisto poludi za robu koja je očigledno iz jedne stanovite države, traže certifikate o porijetiu robe i kad im se ovi uz silni trošak pridonesu, ne vjeruju, izjavljuju da je to tranzitna roba za tu državu i traže nove certifikate. Ovo je zbilja samo šikaniranje i umjetno stvaranje troškova. Mi ćemo u narednim brojevima progovoriti još o ovoj temi i otkriti .dosta toga. Nacionalizacija sarajevske pivovare. Poslije teških muka i gombanja, izgleda da se i ovo podu­ zeće nacionalizuje. Akcije su mijenjale porfelje, ko da im nije bilo nigdje suđeno, da se ustale i steple, dok će kako izgleda konačno svršiti u portfelju Srpske centralne privredne banke. .Narodno Jedin­ stvo* od 11. o. mj. donaša oglas redovite gl. skup­ štine Pivare koja će se obdržati na 30. o. mj. Na 4. tački dnevnog reda je povišenje glavnice od dinara 900000, na Din. 3,000.000, a skupština će ujedno zaključiti podjelu čistog dobitka od god. 1918 do danas. P A L M A K a u č o K p e t e i p o t p l a t e Smanjenje izvozne tarife. Trgovačka nam ko£> mora javlja da je na predlog Ministra Finansija i na osnovu čl. 5. Zakona o izvozu i izvoznim carinama, Ekonomsko Financijski Komitet Ministara na sjed­ nici od 4. aprila 1923. rešio da se izvozna carina na raž iz broja 1. Izvozne Tarife smanji na 60 Din. od 100 kg da se izvozna carina na pšenično brašno iz broja 29. Izvozne Tarife smanji na 60 Din. od 100 kg. Da še izvozna carina na ostala brašna iz broja 29. Izvozne Tarife smanje na 40 kg od 100 kg da se izvozna cvrina na kožu goveđu i teleću činjenu i dalje rađenu zavedenu rešenjem C. br. 58.197, od IX. 1922. smanji na 400 Din. od 100 kg da se Ukine izvozna carina na ulje za jelo iz broja 30. Izvozne Tarife. Ovo rešenje stupa na snagu od 13. arila 1923. Otvorenje pošt. stanice. Direkcija Pošta i Te­ legrafa iz Sarajeva javlja nam slijedeće: Na temelju rešenja Ministra pošta i telegrafa od 27. marta t. g. br, 16.155-23. otvara se danom 1. maja 1923. po­ moćna pošta u mjestu Majkića Japra srez SanskiMost. Ova će pomoćna pošta stajati pod kontrolom pošte Sanski-Most, s kojom će stajati dva put nedeljno u kartirajućoj vezi posredovanjem pomoćne pošte Lušci Palanka U dostavno okružje te pomoćne pošte spadaju mjesta: Davidović brdo, Korin, Lipnik i Mutići. „Interreklam* u novim prostorijama. Središ­ njica poznatog oglasnog zavoda „Interreklam* d. d: (združene tvrtke I. Blockner, oglasnog odjela Me­ đunarodnog prom. nov. i oglasnog zavoda d. d. i Rudolf Mosse) nalazi1se od sada u Palmotićevoj ul. br. 18. Zagreb.. — Združenjem obih — do sada ra­ stavljeno vođenih — poslovnica u Ilici i u Jurjevskoj ulici, povećati će se znatno radna sposobnost „Interreklma* te će se njegova prokušana djelatnost na polju reklame moći još savršenije razvijati. Praktični smisao engleza i amerikanaca već je odavno pronašao, da nošnja ^gumenih potpetnika nije samo radi jeftinoće i dugotrajnosti ekonomski, već i zdravlju pogoduje, jer se tresanje kod hodanja umanjuje. Dajte si na Vaše cipele prave Palma-kaučuk pete metnuti, Vi ćete se sami o prednostima osvjedočiti. > POSJETIOCIM A „ZAGREBAČKOG ZBORA" preporučujemo, da ne propuste pogledati zalihu niže označenih prvorazrednih nabavnih vrefla, Žbirni oglasnik „I N T fe R R E K L A M* d. d , Zagreb, Ilica 21 i ievrejska 31. Telefoni 1-73 i 21-65. „ B C T 0 N IA « D . D . tv o rn ic a d u gm eta, Tetefon 12-9S NAŠ p a v il jo n ! propustite posjetiti naš p a v i l j o n ! Braćo Vidakouić PROIZVAĐA: Dugmeta, češljeve, tuljke (Zigarettenspitze), okove za konjske orme, okove za pokućtvo, brijačke potrepštine. PREUZIMA NARUDŽBE: za Ijevanje kovine, poniklovanje, lotanje, — prešanje, izvlačenje, štancati, tokariti.— KUPUJE: Stare kovine, žute mjedi i p a ck fu n g . Tvornica kazana Prigodom 11. zagrebačkog sajm a uzoraka ne ro ž e n ih i m e ta ln ih p ro iz v o d a ZAGREB. Hoiraćanska cesta 29. fabrika čeličnih i drvenih kapaka, roleta svake vrste sunčanih plahta, „Bostvvick* rešetka i svih stolarskih i bravarskih pro— -------- izvoda za građ evine.--------------Fabrika: ZAGREB Telefoni: 4-29, 23,19. POSJETITE BOGATO SKLADIŠTE MANUFAKTURNE ROBE (kotlova) pocijalnaJ tgoVina Tkanina za p o k u ć s t v o , pliša, sukna, gradla za rolete i m adraze strune, afriqua, pera za pokućtvo, te raznog pribora za t a p e t a r e . i ostale bakrene robe. Stalna izložba. Po najsavršenijem uzoru izrađuje ka­ zane (kotlove) za pečenje rakije., velepecare uređuje, te sve u tu svrhu Veliki izbor uz tvorničke cijene. zasjecajuće poslove obavlja uz jamstvo Omerzo i drug, MILOŠ ZAGORAC, ZAGREB Petrinjska ni. 3. (dvorište) Telef. 21-83 sada Ilica 152. (prije Ilica 170.) Tehničkekaneelariie! I Crtaći papir u svim debljinama, pauspapir, uljeni papir i sav pribor za tehničke kancelarije stigao je n r. . D r iM F D r iM F lim ZAGREB Mikollceva olica broj 14. Telefon 23-55, Spcdial"ak“ća čarapa i rukavica stalno sortirano skladište svih vrsti . pletene i vezene robe. Hrvatskoj knjižari solidne ,ueim! Bra, » Sarajevo, Kralja Petra ulica kroj 1 5 __________________________________ ___________ �Strana 4 Broj 9 ■BOSANSKI LLOYD“ Gradska štedionica općine grada Sarajeva P r im a uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; D a je m jenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakom e, a napose malom obrtu i trgovini; Iz d a je kreditna i garantna pism a; P r e u z im a u polog sve vrsti vrednota; F in a n s ir a trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; ' O b a v lja najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. Samostalan knjigooodja b i la n c is t , koji je absolvirao trgovačku akademiju, vješt svim trgovačkim poslo­ vima, dobar kalkulant i organizator, koji se je do sada bavio sa kom ercijalnim vod­ stvom industrijskog poduzeća i gospodar­ skim novinarstvom, Sloven ac, star 2 5 god., oženjen, govori osim slovenačkoga, hrvatski, njemački i francuski, želi promjenifi mjesto. Ide i na selo. Cl. ponude pod „Kom ercijalist" na oglas, zavod Aloma Company dr. z o. z. Ljubljana, Kongres__________________ ni trg 3. UVOZ! Mirko Benić. Zagreb Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka kod holandeške tvrtke. Prva i najmodernija u Jugoslaviji. E. Bock, Wien VI. s l i G u ra p e n d o rfe rs tra s s e N r. 100/14. » c » g == SS f IZ V O Z ! i f g 2 3 !• DRAVOGRAD ls isr l§. ekspozitura = P R E V A L JE . = Poslovnica-. ZAGREB, Opatovina 11 T vo rn ica: ‘Slimp^onom* M e d n a ro d n i p re v o z i. V e s tn a p o s tre ž b a . — Z m e rn e ce n c. ER0N0SP0RA; 3 papir za pakovanje „C H A U D O IR " - V ERM O REL" u p r v o r a z r e d n o j izvedbi, sa lijevanim tnesinganim dnom i kompletnim priborom. STALNO SKLADIŠT&’ SA STA V N IH D IJELO V A za Š T R C A L JK E I GUM IPR IBO R A . NA VELIKO! ' NA MALOI P R IJE .B R A Ć A RO SEN FELD * u raznim veličinama i težini. Isevića ul. br. 2. — Međugradski telefon br. 124. D ir e k c i ja Jugoslavenske kreditne banke i trgovačkog d.d. u Sarajevu. Rasposlanje poštom i po 1 komad! — Tražite ponude! PRVA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA DEST1LARIJA U. MDRPURGD, SPLIT Odlikovana na svim izložbama najvećim odlikovanjima Fijanova 19. Sarajevska tvornica papirnatih vrećica (kesica). nudi dok zaliha traje uz povoljne cijene svakovrsne papirnate vrećice kao i ŠTRCALJKE ,BARZEL* d.d. s u b o t i c a Z a g reb , Svaka naručba se izvršuje u najkraće vrijeme. Graditeljima, obrtnicim a i trgovcima popust. s a o p ć u je s v o jim K lije n tim a , d a j e u s lije d n e s ta š ic e g o to v in e p o v is ila K a m a tn ja k n a r ed o v n e šte d o v n e u lo š k e b e z ik a k v o g o tk a z a n a 6°|0 netto na godinu, na uloške sa otkazom p laća se iznad 60,0 i to prema visini uloška i otkaznom roku. Oredjajezaželjezniceipoljskeželjeznice tr a č n ic e s a s itn im p r ib o r o m , s k r e tn ic e , o k r e tn ic e , p r e k r e t n a k o la , k o lic a z a ru d n ik e i o p e k a rn e , d v o s tru k a k o lic a z a p r e v o z d rv a , lo k o m o tiv e , ja r u ž ila — z a s y e k o lo s je k e i u sv im tip o v im a d o b a v lja uz p ovo ljn e cijen e odm ah s a s k la d iš ta Akfion. Alkohol triplo bon goiit.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac 1. Medicinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke— Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. društvo za saobraćajne i željezničke potrebe T e le fo n 3 -8 i. Zagreb, DrašKoulćeua 25. Cable APNEUS T 0 B rzajav i: Afeb Zagreb. Sve veličine na skladištu za teretna auta RJURZA, ZAGREB Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloy*a“. NIKOLIĆEVA ULICA 9. TELEFON BROJ 2 7 .-8 0 . Brz. naslov: Gumljurza Zagreb Odgovora! urednik: Ivan Marković. Pribor za auta Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/83abe5831b67aa332dcadbee0c5ed3c4.pdf 46bde813da602089cb781ebfe83bf635 PDF Text Text Sa ZAJ}Wc l i gj OpraH 3a TproBimy, o6px, im^ycTpiijy h CBe rpaHe napo^nor rocnojjapcTBa ' EsaasH čitane cpnjc^e. A^peca jpe/uinmTiia h j npane: Ileouul.a 2. nomTancKH upeimian 249. Te.ieaoii bht. 21. Epoj 10. lIAJIHA.Tim tDPAHKO. CapajeBO, cpnje^a 2. Maja 1923. H,BjeHa y npeinaaTa: Tpoajecemo: Jfunapa 20.— ■ cpa3njepHo. Oraacn do Tapnea capajeBcnai n o sn o . ToAiraa V. Gospodarske bilješke. Sarajevo, 2. maja. Nova Skupština. Sutra se sastaje nova skupština da poslije provedenih izbora započne vijećanjem. Na dne­ vnom je redu mnoštvo neodloživih zakonskih nacrta. Činovničko pitanje je jako aktuelno, zakon o invalidima i pripomoćima, a govori se i o izjednačenju poreza ne samo po pokrajinama, već i po staležima. Ovo potonje se lansi­ ra sa nekom bojazni, ko da se vlada još uvijek boji i po­ slije izbora da zdravo i trezno istupi za saniranje naših gospodarskih mizerija. Oporezovanje i to pravedno oporezovanje seljačkog posjeda i prihoda, tako je potrebito za naše financije, da bi svaka vlada, koja bi to provela, zadužila zemlju velikom zahvalnosti. Naš je seljak toliko svjestan i patrjotičan, da se ne će odvrći od stranke koja mu ndari pravedan porez. To je po našem mišljenju naj važnija zadaća koja čeka novu Skupštinu. Mrtva s ezona. U našem je poslovnom svijetu za vladalo takvo mrtvilo, da predstavlja tešku krizu iz koje će biti mnogo štete i nesreće. Stare trgovačke kuće sa razgranjenim poslovnim vezama ne prave danas ni toliko utržka, koliko je dostatno da se pokrije primitivna re­ žija. A teskere sa strane poreznog ureda množe se i re daju ko da smo u cvijetu razvoja i visoke konjukture. Tr­ govac stenje pod svim teretima i nametima, a nije nikako u stanju da k tome plati visoke poreze. Što će ove godine biit sa utjerivanjem poreza? Da je ovo zbilja prolazno doba mrtve sezone, ali ovo već traje u akutnoj mjeri četiri mjeseca, a blizu godinu dana sad jače sad slabije. Teško ga se trgovačkom svijetu, zi saobraćaj; da se kod svih željezničkih direkcija ujednosiavi manipulacija, kakio bi se ubrzao .transport robe. ako je ova kriza zbilja nastup onoga, čega se svi boje: Za sva alkoholna, pića tražena je najniža podvozna stav­ propadanje trgovine uslijed svih pogrešaka počinjenih sa ka, radi šio većeg izvoza. Iza toga je pročitan iskaz o imovinskom stanju dru­ strane iiškainih vlasti, neizlječiva hronična mrtva sezona štva, a zatim se prešlo na izbor nekih članova odbora. kao početak umiranja sarajevske trgovine i Sarajeva! G. Bjeliinski 'zahtjeva da bi udruženje više pažnje svra­ Bankei kredit. Mjere ministarstva financija u provadanju t. zv. deflacijone politike porazno su djelovale po ćalo na mišljenje zagrebačke sekcije i o svim važnijim pi­ naš kredit. Bankama su ograničeni krediti sa strane Na­ tanjima radilo u sporazumu sa. ovom sekcijom. Skupština rodne banke i Poštanske štedionice, nekima čak otkaza­ prihvaća ipvještaj uprave i predlog g. Bjelinskoga. G. Vioja Petković iz Beograda^ stavlja ove predloge: da ni, pak se ove nalaze u silnoj stisci kako će sve te miliju­ ne isplatiti koti novčaničnoj banci, toli šteidionici. Jasna se carine na izvoz, ako je moguće ukinu, a svakako neka. je posljedica toga da su i banke suzile kredite svojim mu­ se utvrđuju u sporazumu sa udruženjem izvoznika; carine za izvoz neka se utvrđuju dva puta na godinu i to: 1. fe šterijama i mnoge veze presjjama za žurno plaćanje batalile. Sve su te mjere došle u najnezgodnije vrijeme, kad je bruara :v 1. augusta. Mjesec dana prije no Stoi se počnu pri proda robe kod nas sasma zapela i kad trgovci nijesu u mjenjivaiti treba ih objaviti. U interesu jačih i bržjh trgo­ vačkih veza neka se između Zagreba i Beogradu podigne stanju da što otplate bankama. Mnogo se je toga ovom još jedna telefonska pruga. Treba prije da se dovrše za prilikom u našoj čaršiji uzdrmalo i banke su same morale opet popustiti i same spašavati što su htjele makar nehoti poćete pruge, koje vežu nutrašnjost s morem, -kao Ljublja­ na—Kočevje—Bakar, Zagreb—Gračac—Split, Sarajevo—■ mično da uzdrmaju. Metković obale i t. d. Naročito je potrebno, da *e šta pri­ Al ostala je i dalje tužna perspektiva trgovanja i kre - je donese zakon o racionalnom razrezu poreza. Ovi su dita. Trgovci ne nabavljaju nove robe, ko da ne dolazi se predloži prihvaćeni. zona, jer je nabavka pored nestašice kredita i prođe sta­ re robe isključena. Potraje li dulje ovo stanje, ne će pre ostati druge već da banke udu u sve veće naše radnje lwo kompanjoni, a meta ko što se to u manjoj mjeri i Prema odredbi § 102. zakona’ o zaštiti radnika, svaki prakticira. Kredit i to solidan, a ne sa 30 posto kamata, temelj poslodavac, kao i sva državna i samoupravna tjela, koja je trgovine- i nadležni će morati poduzeti čim skorije op­ otpuste najeddom vaše od 5 radnika5 dužni su to prijaviti najbližoj mjesnoj burzi rada, još istog dana, po izvršenom , ako n otkazu, uz naznaku njihovog broja i vrste njihovog zani­ i trgovini sa toliko muke do & manja. Sve državne i samoupravne vlasti, konces iorurana poduzeća, dužni su svoju radnu snagu nabaviti prije sve­ ga kod burze rada. Kako je zakon o zaštiti radnika stupio na snagu, po­ uopće rade i zarade — nije tu više stranka sad trebno je da i poslodavci, kao i sva državna i samoupra­ vna tjela, nastoje, da gornje zakonske odredbe ispunjava­ cijelokupno pučanstvo traži, da naša država interve­ ju. Tim prije, što državne mjesne 'burze rada imaju u do­ nira, da jednom bude mira, reda i sigurnosti u evom sta velikom broju prijavljene nezaposlene radne snage i kraju. Starija generacija u Primorju, a osobito na Su­ bit će u mogućnosti da zadovolje njihovu potražnju, izuzev specijaliste pojedinih profesija, kojih u našoj zemlji ne do­ šaku treba medjutim da takodjer revidira svoje sta­ rinske nazore, da promjeni mentalitet — čekanja, a staje. Upozoruju se svi interesenti da će u slučaju neizvrše­ pogotovo na riješenje riječkog pitanja. Lako je če­ kati onoj šaki naših dobrih starih brodovlasnika i nja prednje odredbe, pa ma ona ističe iz nedovoljne upu­ bankira i kućevlasnika — živući od dividende i ka­ ćenosti, podleći kazni od 50—3000 dinara, koju predviđa mata i najamnina, ali pučanstvu je teško i dozlo­ § 122. zakona o zaštiti radnika. U cilju pravilnog regulisanja radnog tržišta, svih vrsti grdilo. Mi smo čuli zakljinjanja, proklinjanja i pretnja, koja su sva opravdana, jer svi ti ljudi naši ne traže radnika, bez razlike spola, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slo drugo već mira i rada, a država je dužna da im to venaca. Zakon o zaštiti radnika, odredio je osnivanje dr­ pruži Starija generacija ima veze i uspomena iz žavnih burza rada i to: 1. Središnje burze rada za cijelu davnine Ha Rijeci, ima još i materijalnih interesa; i kraljevinu u Beogradu, uspostavljene su i državne i mje­ s toga je teško moći, da revidira svoj „riječki men­ sne (burze rada u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Sarajevu, talitet*. Ali zato to može i mora da učim sav mlađi Mariboru, Nišu, Ptuju i Murskoj Suboti. Predstoji osninaraštaj, da se složi u disciplinovam rad — da za- vamlje još mnogih burza rada. Poslovi ovih .ustanova razgranjuju se neobičnom br­ suče fukave i pođe na Brajdicu te da radom pomo­ gne da se dođe do uviđavnosti, da je momentano zinom, što je svakako najbolji dokaz poimanja njihove Brajdica dostatna, i da se tu može i mora svom žur- sociijainoHpo'li'tičke važnosti. Cilj -fon je <da rade: na organizaciji domaćeg radnog trnošću sve urediti za promet svake vrsti prama našim žišta; na suzbijanju nezaposlenosti i na uposljenju nezapo­ potrebama i isključivom našem interesu. Sa čekanjem do riješenja nesretnoga riječkog pi- slenih radnika. Svakako je od eminentne .važnosti briga' .tih burza: o ishrani, smještaju i davanju poputnine radni­ tanja treba jednom prestati, jer kako danas stvari u Evropu stoje teško će doći do poštena riješenja pa cima za slučaj potrebe. zato treba raditi i opet raditi. U pogledu na Rijeku treba bilo milom bilo silom spriječiti svakoga da pomaže, izravno ili neizravno, današnje riječko stanje, anarhije, nemorala, pljačke i Novosadska produktna burza. kriomčarenje, — Rijeku treba smatrati gradom za nas Zemaljski (proizvodi. u svakom pogledu okuženim, treba prema njoj za­ Novi Sad, 28. aprila. Službeni tečajevi na produktnoj tvoriti još bolje granice i grad kontumacirati, dok burzi u dinarima po 100 kg: Pšenica bačka. 77 2 posto 1 ozdravi . . . ili dok ne prepane. vag. 455; 7?—78 2 posto 15 vag. 455—457.50; ječam bački Na mlađem je naraštaju dužnost, da uskrisi naše Primorje na rad i zaradu i da zapriječi svako dalj­ 65—67 4 vag. 320; zob bačka 2 vag. 290; Subcđica 2 vag. nje pogubno i štetno čekanje — jer voda je bistra i 290; Kukuruz bački 20 vag. 257.50—262.50; 100 posto 2 i zdrava dok teče, a usmradi se i okužuje od stajanja. pol vag. 265- defekt 1 vag. 182.50; zubam 9 vag. 262.50— 265; (banatski okrugli 10 vag. 260; 'banatski prompt 3 vag. 265—271 i tri četvrt; srijemski 2 vag- 265; .banatski Sme­ na pozdravu, a zatim izvješćuje » radu udruženja. Pojedi­ derevo 2 vag. 270; banat. dupl. kassa Smederevo 5 vag. na ministarstva u gotovo svim (važnijim pitanjima obra­ 275; banatski 25 posto kassa Smederevo 5 vag. 270; hački ćala su se na udruženje da i ono dade svoje mišljenje. Na 100 posto kassa 3 v,ag. 260; bački dupl. kassa 11 vagzahtjev ministarstva saobraćaja dalo je udruženje ove 262.50; bački okrugli maj 2 posto, defekt Mostar 2 vag. predloge glede tarifa na željeznicama: da se izvedu kom- 290; bački maj—juni 100 posto kassa 3 vag. ^275; .bački binovane ekspedicije brodova i željeznica sa izjednače­ maj dupl. kassa 10 vag. 267.50; brašno bačko br. 0 komb. nim Cijenama; da roba stovarena na putu u javna skladi­ 1 vag 670; br, 0, 690 (ponuda); br. 2, 650 (ponuda); br, 6, šta ima direktan tramsdtni stav; da se uvede postepena, 515 (ponuda); ibr. 7, 450 (ponuda); mekmje u papirnatim stavka po kilometru; da se osigura točna i savjesna zvanična mjeia; da se za robu koja se lako kvari, osigura br­ vrećama 1 vag. 155. Tendencija mirna. Ustanove berze rada. Rijeka. Pod pseudonimom „Verus* izišao je u zagr. Jugoslavenskom Lloydu* niz članaka koji tretira gospodarski položaj Rijeke i Primorja. U zadnjem članku osvrće se na našu partijsku borbu i potiče na rad nove generacije. Donašamo ga ovdje u cijel° Sti Rijeku su nam Madjari svojedobno zločinački ukrali, njihovi su nas naslijednici silom doveli do Rapalla. Rapalski ugovor bio je uzakonjen i u Rimu i u Beogradu. ,„ , , . Sad ga u smislu' sv. margaritskih utanačenja treba i — provesti. To naša država i mi svi hoćemo i ako dijelimo mnijenje g. Mussolinia, da ovaki ugo­ vori nijesu vječiti a osobito — dodajemo mi: kad su osnovani proti prirodnim zakonima i pravici, a nikli iz prevare i nasilja. , ,. . Za to je naša delegacija potpuno korektno od­ govorila na talijanski prijedlog o konzorciju — ne prihvaćajući ga. Naša država i mi svi hoćemo, da Sušak bude u istinu slobodni grad sa svojim lučkim namještajem na riječkom kanalu, u Barošu, pa na Delti i na Brajdici. U ovim krajevima nitko osim naših oblasti i naših ljudi nema išto da traži i zanoveta uopće, a kamo li na našu stalnu štetu. Sto se tiče Rijeke i njezine luke, to su u prvom redu poslovi gospode Riječana, i kad na Rijeci bude mira i reda, kad pre­ stane batinjanje i pljačkanje, kad nestane terora i kad se gospoda udostoje pošteno ponašati, tad će i oni moći urediti svoju državu, za koju im Jugoslavija jamči nezavisnost. _ _ Nego pošto se anarhija na Rijeci na štetu našu uzdržaje, širi i sa strane tudjinskih organa t. j. Italije štiti i plaća, to u smislu uzakonjena ugovora, naša država ima dužnost da pred Savezom naroda zatrazi, da se učini red. Dok to političari traže pojedince, to se sa strane vlade možemo uvažiti po stranačkim adetima . . . ., ali sada kad je iz riječke anarhije naš privredni život u ovim krajevima faktično i vrlo znatno oštećen i kad našim ljudima nije moguće da Glavna skupština udruženja izvoznika. Prošle nedjelje održana je u dvorani itigovačko-ubrtničke komore -u Zagrebu, glavna Skupština Udruženja Iz voznitka, na tojaj je prisustvovao Aveliki ibnoj delegarta Beograda. Predsjedao je g. S. A. Aleksander, koji je na­ ročito pozdravio goste iz Beograda. Predsjednik udruže­ nja g. Ljuba Srećković iz Beograda zahvaljuje ponajprije Trgovina. �Strana 2. ■BOSANSKI LLOYD* Broj 10 Sa tržišta blaga. Zagrebački đurđevski sajam održan u zajmu obuhvatio, a ako ne, onda bi se samostalno likvidi­ Tražbine naših ljudi n Americi. Ministarstvo spoljnih srijed i bio je osobito dobro posjećen, čemu je doprinijelo rao Po današnjem kursu ovaj avans iznaša 90,000.000 di­ poslova preko konzulata razvilo je živu akciju, -da se *i lijepo vrijeme. — Sajmište je bilo krcato blagom. Konja nara, što bi sa 45 -milijuna, kojima raspolaže Hipotekama, sve sume, keje našim ljudima zaposlenim u Americi pri­ je bio -dotjeran -veliki broj, koej su panaviše kupovali ta - banka, -bilo dovoljno da- se pokriju najnužnije potražnje za padaju u -ime -odštete i -osiguranja, a nisu do sa-da još bile lijanski trgovci. — Goveda -je bilo također iuobilju i u ve­ izgradnju zgrada u Beogradu. likvidirane, -da se naplate i dostave sopstvenicima. U to­ likom izboru. — Cijene su od poslijednijh sajmova- posko­ Nove kazne zbog ogriješavanja u poslu sa devizama i me je -dosta -uspjelo pored svi-h preprijeka. Za posljednju čile za 10 posto, a kod volova sk-oro dza 33 posto. godinu i po naplaćeno je po (odbitku troškova1472.967.76 U glavnom su se cijene kretale -kako slijedi: teški- -ka­ valutama. Ministar financija kaznio je zbog povrede pra- dolara) ili računajući po srednjem kursu -dinara 37 mili­ mi belgijanci i(i pinzganeri, pri-ma roba postigli su cijenu vijn-ka -o regulisanju prometa -sa devizama i valutama, juna 837.436.80. od Din 36—42.000 po paru; seljački konji za srednji teret Stjepana Komarića trgovca- iz Crkvenice sa 3000 dinara; Od -ove sume dolazi na: . prima roba Din. 12—15.000; ždrebad, obična jednogodiš­ Eduarda Špicer trgovca iz Zagreba 25.000 dinara; firma 1,900.660.— din. nja. plaćana je Din. 4500 koma-d; ždrebad -belgija-nska 7— Iidija Kosulić, Zagreb, sa 50.000 dinara; sarafsku Petra 19.327.092.80 din. Hrva tsku i Slavoniju Nikclića iz Pančeva sa 5000 dinara; »štedov-no i kreditno 8000 Din. komad. 911.364.80 din. Crnu Goru Gcvcda: bikovi teški 21—22.50 Din.; lakši 19—20; vo­ udruženje« iz Zombolja, za .povrede čl. 3., 4. t 22. pravil­ 6.129.504.80 din. Slovenaćku lovi I-a 18- -20; II-a 12.50—15; III-a 9—10; bosanski sla­ nika o regulisanju prometa sa devizama i valutama sa 10 626.282.40 din. Vojvodinu biji 6.50—9, bolji 9.50—10.50; krave I-a 11.50—13.50, 11-a hiljada dinara, te izvoznika Antuna Marka iz Kotora sa 4.748.488.80 din. Dalmaciju 1000 dina-ra za povrede čl. -16. i 19. -prvil-mka. 10—11.50; III-a 7—7.50; bosanske za kobasice 6—8. Te­ 4,194.043.20 din. Bcsnu i Hercegovinu Plaćanje anuiteta za ovu godinu. Nedavno je ministar­ lad I-a 17.50—18.50; II-a- 15—17. Junad domaća 11.50— Svega 37,837.436.80 d-in. stva financija tražilo -od Narodne banke da se za nejgov 12.50: bosanska 6.50—7.50. Sve po -kilogramu žive vage. Ka-d ibi ova suma bi-la- ušteda -od zarade -onda ibi izvoz račun pokrije u svima potrebnim devizama radi plaćanja Svinje- I-a 27—28.75; II-a 24.50—26.25; III-a 22.50—24 ljudske snaige u Americi bio ekonomski, ali pošto nam Din., po kg. žive vage; odojci za -odgoj u težini 8—16 kg. anuštela u toku 1923. godine za sve državne spoljne zaj­ on dolazi kao ekvivailenalt za'izgubljene živote naših ljudi move. -Narodna banka je izvjestila ministarstvo da su sve onda -je on i neeoknomski i ubitačan. Oni- k-oji žele da Uđu po komadu 450—1000 dinara. .e poduzete d- da su potrebne sume već unapred u Ameriku, treba dobro -o ov-ome da promisle, nosim toga Krma po mtc.: sijeno I. 175—182.50; II. 125—162.50; dje spremljene, da bi tačno o- roku država odgovorila -svojim da imaju na umu i ito, da danas tamo ima ogroman broj (elana 142.50—210; slama 125—132.50. obvezama. U ove su sume unijete i potrebne količine do­ .radnika, -loo.fi su ostali bez posla veš više mjeseci. Prodaja državne Svile. Na dan 16. aprila pro­ lara radi plaćanja Bleerovog zajma. davana je u Pančevu, licitacijom sirova svila iz dr­ Upotreba francuskog zajma, -U pitanju naručivanja Službeni tečaj novca za maj. Radi pravilne -naplate ta­ materijala, Ikoji -se -ima nabaviti iz Francuske na račun žavnih filatura u Pančevu i Novom Sadu. Kako je svila u Vojvodini prvoklasnog kvaliteta, to je na spo­ ksa po zakonu o taksama i određivanja nadležnosti pri zajma od 300 milijuna franaka ministarstvo je vojno posla­ menutoj licitaciji plaćana po 106 švajcarskih franaka suđenju, a pošto se vrijednost .isprava, izdanih za zlatni lo m-rastarstvu financija izvjesne vojne modele raznih -voj­ kilogram. Količina svile, koja je na toj licitaciji pro­ i strani novac prema dinaru miejnja), g. ministar financija ničkih artikala, koji -bi, se -imali iz ovogai zajma naručiti dana, iznosi oko 5 hiljada kilograma prvoklasnog doniio je -odluku, kojom se -od 23. aprila utvrđuju tečaje- u Francuskoj. Td modeli se nalaze u kabinetu ministarstva i. po kojima se sve -isprave, k-oje glase na zlato i stranli kvaliteta i oko 5 hiljada kilograma otpadaka od svile. financija, pa će se poslije sastava vlade povesti o tome cvac, imaju -da -obračunavaju na vrijednost dinara, i po na osnovu -predloženih modela rasprava- -u financijsko-ekoKao najbolji ponugjači bili su Aben i Kompani­ ja iz Švajcarske i g. Drag. Pantović iz Novog Sada, tome iznosu vrši naplata taksa po zakonu o taksama i -od nomskem komitetu -ministara. Na tim sjednicama -komi­ ređuje nadležnost pri suđenju; koji su i kupili cjelokupnu količinu svile i platili za teta ministara prisustvovati1će i vojnički stručnjaci, koji t napoleondor nju državi oko 15 milijuna dinara. Od te sume, kako će dati obavještenja o pojedinim objektima, k-oji se ilmaju Stručnjaci uvjeravaju, čist državni prihod iznosi oko ! zlatna- -turska lira poručiti. 7 milijuna dinara. 442.1 engleska funta Krune u trećoj zoni. Komisija za prikupljanje kruna: u 1 dolar Strana tržištatrećoj zoni završila .je svoj rad. Skupljeno je svega 125 Austrija: Tržište goveda je prilično živo. Robe je dosta, 100 fr. franaka milijuna 739.808 kruna Od -ove sume tri sh milijuna .visoke a i tražnja je bola jaka. — Cijene su porasle za 1000—2000 100 švic. franaka serije, to će reći da su emitovane poslije zaključenja pri­ kruna po kilogramu žive vage. — Notirali -su: volovi 12— 100 drahma mirja. Ministarstvo financija još nije odredilo relaciju u 15.000; krave d bikovi II—14.000; mršava goveda 6—• 100 talijanskih lirakojoj će biti izvršena zamjena- tih krunskih novčanica; zna 10.500 po kg. žive vage. — Ulovljene svinje 24—26.750; al 100 maraka i, da će kurs kruna visoke serilje hilti znatno 100 čchoslovačkih kruna mršave 25.000 K ,po kg. žive vage. niži od kursa krunskih novčanica koje su emi-tovane prije Čehoslcvačka: Zbog velikog dogana i -slabije tražnje 100 mađarskih kruna jtomirja. 45.— cijene su pale za 1—2 Kč. — Notirali su volovi I-g.- 7.5Q— 100 leja Interesantni su .međutim podaci o tome -u kolikim 72.— 8.50; II-a 6.506.50—7.25; III-a 5.50—6.25. Krave i -bikovi: 100 bugarskih leja 1.458.— su sumama pojedinci predavali novčanice krunske -vrijed­ I-a 7—8; II-a 6.50—7, III-a 5—6 Kč. po kg. žive vage. Te­ 100 peseta 100 koladiijskSh forinta 3.724.— nosti. Tako je 887 lica predalo do 1000 kruna-, 636 lica do lad su -ostala po staroj cijeni 10—13 Kč. 2000, 980 lica do 5000, 965 lica do 10.000, 1490 lica dio ^ O O danskih kruna Italija (Milano): Cijene notiraju: volovi I-a 6.35, 6.20, 25 000 864 lica do 50.000, 408 lica do 100.000, 50 lica do austrijskih km 6.70, II-a 5.70 4,80, 6.10; Hl-a 4.25, 4.10. 4.60; kft-ve I-a 250.000 20 lica do 500.000, 7 lica do milijun, a četiri -preko ‘A 5.0, 5.15, 6.20- II-a 4.55, 3.90, 5; III-a 3.50'; '3, 3.80; -telad 100 poljskih j milijun kruna. Ovi tečajevi imaju da važe od 1 I-a 6, 5.80, 6.10; 1-a 5.30, 4.60, 5.70; junad zrela I-a 7.75. n tečajevima vršiti će si 7.10, 8.50; II-a 6.40, 5.80, 7; III-a 5.35, 4, 5.70; junad'ne­ zrela 4, 3, 4.80; junad za odgoj 4—5. — Cijene su -u lira­ morsko-Iučkih taksa. ma po kg. mrtve vage. Stanje Narodne banke. Prema zadnjem izvještaju narod­ Carine robi na Sušaku. Ekonomsko financijski komitet Londonsko tržište kovina. Po izvje|du Saveza ne banke cjd 15. aprila, maš se opticaj novčanica u dekadi britanskih industrijalaca javlja se iz Amerike da je smanjio za 1,928.485 nai 5.435,034.210 -dinara. Ujedno se ministara održao je u petak sjednicu na kojoj je produžen bogatstvo tamo takovo, da dolar vrije’di manje od [povećala zaliha stranih valuta za 4,635. 926 dinara po pri -rad -od utorka. U pogledu trošarine na robu, koja se za ­ 50 centa, u koliko se tiče njegove kupovne vrijedno­ jeratnom paritetu. Državni je dug manji za 1,550.000 tekla kod naših trgovaca na Sušaku u velikim stokov-ima, sti. Zbog toga će razloga plate i nadnice u Americi (2.955,000.000), a bančin dug prema državi veći zai 26 mi-1. a naročito alkohola, šećera, kave i drugo, komitet je do­ još mnogo poskočiti, te će prema tome porasti i' ci­ 245.539 din , jer su državna potraživanja porasla za tu sva­ nio odluku, da iva ta roba -optereti se sa trošarinom od jena proizvodima u Americi, a usporedo s time h ci­ tu na 172,499.458 din. — Eskont i lombard je povećan za 9 milijomt dinara- Od -ove sume 6 milSjoma bi 1ŠIq na- tr jene amerikanske robe. Američke fabrike željeza, koje 119.856 na 1.467,703.746, a- žiro i druge banane obaveze govce grosiste, njih 19 na broju, koji su prijavili da imaju su bile primile naloge iz Evrope za dobavljanje že­ a 27 milijuna 920.501 na 533,070.168 din. Druge se stav­ na sv-c.jim lagerima toliku količinu robe, koja prelazi nor­ malnu lokalnu potrošnju. Međutim, dotični fcrgovdi se ba­ ljeza i čelika, transftrišu sada ove naloge i daju ih ke nisu promijenile. ve i trgovinom na -detalj, te je komitet -odlučio, da se sva fabrikama u Engleskoj. Akcija Narodne banke protiv visokog kamatnjaka. Ban« Ruhrsko pitanje izgleda, da je riješeno u koli­ ke, koje uzimaju -kredit kod Narodne banke, primile su od kome jedna četvrtina prijavljene rolbe oslobodi svake tro­ ko se tiče trgovine i ako još postoje političke po­ nje pismo, u kojem, se traže poadci, koliko uplaćuju ukup- šarine. Prema tome od -ovih će država dobiti 4,500.000 diteškoće. o -kamata po raznim kreditnim poslovima a koliko platU drugu grupu spadaju srednji .trgovci, kolji- čine prelaz Bakar. Tržište je čvrsto, a pošto je Amerika aju r.a uloge -na štednju. Još se me zna, što će Narodna glavni producenat opravdano je očekivanje, da će se banka poduzeti, kada primi crve odgovore, no drži se, da od detaljista do groslista, t. j. na svojim lagerima imaju vi­ še prijavljene robe, nego što je potrebna za normalnu lo­ cijene u skoroj budućnosti povisiti. >i ona htjela uzeti kontrolu nad bankama, koje naplaćuju kalnu potrošarjiiu. U ovu grupu spadaju 28 firmi. Koimi- I Kositar. Cijene na tržištu kositra podvrgnute su usoku kamatnu stopu. tet je riješio da se sve te firme oslobode trošarine za po- , stalnim fluktacijama uslijed vijesti, da azijske vlade Likvidacija austro-ugerskog duga. Na osnovi riješenja lovinu svoje robe. U treću grupu spadaju trgovci, ikoji na namjeravaju prodati svoje zalihe u količinama od 88 linUtra financija, da Narodna Barka odmah pristupi li­ svoji n lagerima -imaju samo toliko r-o-be, koliko je potreb­ “ tona na mjesec, u razdoblju od 20 suksezivnih mje­ seci. Pošto se ali očekuje, da će potrošnja u 1923. kvidaciji poslova filijala bivše Austro-Ugarske banke, »Na­ no za lekaluu gradsku potrošnju, pa- je komitet riješio, da god. b'ti mnogo veća nego je bila u 1922. godini i rodna Banka« kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca -ovim se ovakve firme oslobode svake trošarine na svoju r-olbu. Ova odluka komiteta odmah će se privesti u djelo, pošto pošto stručnjaci smatraju, da je ova vijest bačena na je ministarstvo financija preko jednog sv-og izaslanika iu1. Sva ona lica, koja ma kom osnovu ma što duguju tržište u svrhu spekulacije i obaranja cijena, te po­ što najveći konzumenti nijesu još pokrili svoje po­ bivšoj Austro Ugarskoj banci, da najdalje do 30. juna o. g. činiilo sče nužne pripremne mjere. U pogledu izvozne carine u duhu postepenog i -siste­ trebe, vjerojatno je, da će se cijene kositra držati na svoja dugovanja isplate kod filijala »Narodne Banke« u onome mjestu, u kom je zaduženje učinjeno. Ovo se od­ matskog smanjenja iste, -komitet je doniio odluku, da se današnjoj visini, ako ne narastu. Olovo. Na tržištu olova opaža se mlitavost. Ame- nosi na hipolekarne zajmove, čiju je likvidaciju zadržala svi artikli stočne hrane: ovas, zob, -djetelina, sijeno, suhi rezanci, -stočna repa, muhar, i dr. oslobode svake carine, •ikanske cijene iznašaju 39.15.0 po toni, dok su en­ za sebe Austro-Ugarska -banka ,u Beču. pošto sada obilujemo sa noviom stočnom hranom. Od ovo­ gleske cijene mnogo niže, te će prema tome morati Isplata -duga -ima -se izvršiti u -dinari-aia, računajući 4 krune za jedan -dinar, -a jednu austro-ugansku kr-uuu za jed ga čine izuzetak ov-as -i sijeno, sa kojih se također skida . biti povišene. apsolutna zabrana -izvoza, acarjnai -im se -smanjuje na oCink. Tržište je čvrsto. Pocinčaone oprezno pra­ nu -našu krunu. Pored sume glavnog duga- ima se -isplatiti vs 100 din., i na sijeno 100 dinara. te cijene u vidu, da pokriju svoje potrebe koje još i interes za sve vrijeme od proteklog roka do dama isplate Otvaranje carinarnice u Bcčkereku. Carinski savjet duga- računajući kamatnu .stopu, koja je za odnosnu vrstu nijesu potpuno pokrivene. Antimon. Tržište je čvrsto sa amerikanskim kup­ zajmu važila kod biv. Austro-Ugarske -banke. »Narodna donio je odluk-u, k-oju- je potvrdio 1 ministar financija, io banka- ima prava, da traži naplatu sudskim putem sviju otvaranju carinarnice drugog reda u V. Bečkereku. cima. Pored ovoga je riješeno, da ova- carinarnica za indu­ potraživanja poslije proteklog roka iz cjelokupne imovine dužnikove bez obzira da- li je dug po lombardu ili kom dru strijske potrebe mjesta i okoline, .može carmiti i onu robu za koju su nadležne carinarnice prvoga reda. gom -osnovu, a -lica, koja ma kom -osnovu imaju što primiti Beogradski zajmovi u inostranstvu. Iz Švicarske se je -od bivše Austro-Ugarske banke, neka se isto tako naj­ povratio g. Bogdan Mauković, -upravnik državne hipote­ dalje do 30. juna ov. g. prijave filijali »Narodne -banke« u kama banke, ikoji lje tamo bio radi zaključka povećanja mjestu, u kom ije tražbina zasnovana-, sa dokumentima, hipotekarnog zajma. Kako »Politika« saznaje, g. Matk-oosnovu kojih to svoje traženje zasnivaju. vić je postigao donekle povoljan rezultat. Financijska gru Nova banka u Beogradu. Pod egidom »Dunavskog kre pa, s kojom je pregovarao, Izjavila je, da još nije došao mocienat, da se govori o većem bipotekaimom zaijmu u di-ln-og zavoda u Beogradu«, »Hrvatske sveopće kreditne "'SEl Švicarskoj, a kada taj mo-menat za dvije do tri go-dine dđ- banke- u Zagrebu, te »Kreditnog zavoda za trgovinu in SSsE? i p la ć a m o n a jb o lju cenu. đe. da bi pristali na pregovore. Međutim, već sada daju industrijo u Ljubljani« osniva se -u Beograd-u noval banka, avans na 3 godine u iznosu od 5,000.000 švaljcarskih fra - pod imenom »Agrarna -i industrijska banka d. d.« sa os­ mom glavnicom od 10 milijuna dinara. Upisivanje dionaka za 8 posto po kursu al pari. Za tri godine, ako se oM u a ta jb cg ov a u lica . a liaje do 5. maja. naj veći zajam sklopi, onda bi se ovaj od 5 -milijuna u tom Porezi, takse 1 carine. Novčarstvo. m u 6&M j&vakn količiiin kupujemo Trgovačko gretaće „Srbila" �fl-oj 10. .BOSANSKI LLOYD* Iz Sarajeva I Herceg Bosne. Podjedno se upozoravaju iseljenici, da je prije malo vre mena uhapšena jedna' družba -od više lica, koja se -bavila Uspjeh jednog sarajevskog izlagača na Zagrebačkom falsijikomnjem iseljeničkih putnica i koja je raznim obe­ Zboru. Među ostal-lm izlagačima iz Bosne polučila je lije­ ćanjima a uz naplatu velike sume novaca, navela neke pi uspjeh na Zhoru: Mehanička fabrika užatrske robe Sil- naše -ljude, ida putuju falsifikovami-ra putnicama. Falsifikavic Papo, Aleksandrova ,ulica ;hr. 41. — To su užeta, svih tori, njihovi suradnici } iseljenici sa takim putnicama se debljina za raznu porabu, a naročito za lađe a plovidbu, privađaju zasluženoj -kazni. sve vrsU šptge, nadalje cerade, pojasi, gotove slamnjače »Jela« dion. društvo za eksploafiranje i ekspropriranje i vreće, soje se u agrarnoj zemlji' kalo što je naša, trebaju drva u Sarajevu povisuje svoju glavnicu -od 2 i pol miliju­ u silnim količinama. — Fabrika preuzela je na Zboru već na dinara na 5 milijuna dinara, izdanjem 50.000 komada više velikih naručba, jer su 5 cijene talkove, da pobijaju novih dionica po nom. dinara- 25.—. svaku Konkurenciju n ovim proizvodima. »Planina« d. d. za šumsku industriju -održaje na 14. o. Isplata drugog kupona 4”/0 zajma za financijsku likvi­ mj. svoju II. redovnu glav. skupštinu. Na dnevnom je redu daciju agrarnih odnosa u Bosni i Hercegovini i amortizo- povišenje dioničke glavnice na 5 milijuna- dinara. vanih obaveznica na vučenju od 2. januara 1923. godine. Važna novost jesu nove B e r s o n gumene Potrebne sume za isplatu ovih kupona stavljene su Na­ rodnoj Banci na raspoloženje, a ilsplata će se vršiti prema potplate, jer iste čine nošnju kožnatih potplata ne­ članu 2. rPavilnika za isplatu Obaveznica S kupona 7°/0 potrebnim. Pošto su B e r s o n gumene potplate ne samo znatno jeftinije, već i dugotrajnije od kožnatih Investicionog zajma 1921, godine. Isplata drugog kupona počinje 1. maja -ove godine, i ovu ( potplata, osiguravaju si isti već sapio po sebi pred­ nost pred kožnatim potplatima, ali B e r s o n gumeni će isplatu vršiti d to: potplati pružaju i kod nošnje apsolutnu zaštitu protiv 1. Generalna direkcija državnih dugova; mokrine i zime te pružaju kod hodanja elasticitetu, 2. Oblasna financijska direkcija u-SNov-om Sa'du; uslijed čega se opeta preuranjena umornost kod 3. Okružne i sreske financijske uprave; hodanja spriječava. 4. Blagajne financijskih delegacij ai poreznih ureda'; „Interreklam" u novim prostorijama. Središ­ 5. Poštanske štedionice u Sarajevu i čekovni ured u Za njica poznatog oglasnog zavoda „Interreklam“ d. d. grebu i Ljubljani, preko .podnunčih pošta; (združene tvrtke I. Blockner, oglasnog odjela Me­ 6. Općinski sudovi u Srbiji i Crnoj Gori. đunarodnog prom. nov. i oglasnog zavoda d. d. i Isplata amortizovanih obveznica koje su izvučene na vučenju 2. januara ove godine, počinje 2. maja o. g., a vtr- Rudolf Mosse) nalazi se od sada u Palmotićevoj ul. br. 18. Zagreb. — Združenjem obih — do sada ra­ šiće ih i to: stavljeno vođenih — poslovnica u Ilici i u Jurjevskoj f. Generalna direkcija državnih .dugova; ulici, povećati će se znatno radna sposobnost »Inter2. Oblasna financijska direkoija u Novom Saidu; reklma“ te će se njegova prokušana djelatnost na 3. Okružne i sreske financijske uprave; polju reklame moći još savršenije razvijati. 4. Blagajne financijskih delegacija i poreznih ureda. sOd Generalne Direkcije Državnih Dugova. Saopćenja trgovačke i obrtničke komore. Ispit u Trgovačkoj Akademiji u Sarajevu. Godišnji is­ piti prlvafifsta za četvrt} razred i predispiti akstemistai za Fabrika šećera državnog- -dobra »Belje« Branjin Vrh, zaključni ispit počinju 14. maja ove godine u 3 sata po po­ zadnja pošta Pelmon-oštor, -o-bav.jestila je komoru da se idne. Kandidati prijavite se lično u direkciji zavoda 12. ma­ made potrebni materijal za- njene šećerane putem -oferja prije podne. talne licitacije nabaviti, te -je poslala i -spiskove materi­ Ispiti privatista i ek-stemista -ostalih razreda počinju jala na upotrebu reflektaiiata. 4 juna u tri sata poslije podne. Pomenuta licitacija -održaće se dine 15. maja o. g. kod Kandidati -prijaviće se lično u direkciji zavada 2. ju­ ' njihove glavne direkcije u Kneževu. na ove godine prije podne. Uzorci predmeta, koji se imaju -fiferovaiti, mogu se Pismeni! dio zaključnog ispita počinje 1. juna ove go­ vidjeti' svaki radni- -dan u šećerani Branjin Vrh. dine iu 8 časova prije podne. Trg. i obrt..komora nam -javlja, da je Financijski Ko­ Kandidati prijaviće se lično 30. maja ove godine prije podne u direkciji zavoda. mitet riješio, da je na hrastov-u specijalnu građu (hrasto­ Usmeni dio zaključnog ilspiia počinje 20. juna ove go ve žellj. pragove preko 270 cm. dužiien strugane) izvoznacarina -od 15 din. po- komadu. Ovo riješenje stupa na sna­ dine u sedam časiova ujutro. Priva-tisfii i ekstemisti pTedložilće uz -ostale dokumente gu 27. aprila 1923. i svjedočanstvo o vladanju -od poMtipke vlasti. Trgovačka akademija u Sa-rajevu. Upute za iseljenički svijet za Sjedinjene Države Ame rike. Pokrajinska- uprava za Bosnu i Hercegovinu putem Zagrebački Zbor. Prošle nedjelje 22. aprila otvoren je odjela -za socijalnu politiku, objavljuje: Od -liad se u široj javnosti pnonijela vijest, da će kon­ na svečani način »Zagrebački Zbor« po predsjedniku is gres u Vašingtonu sn-izbi kvotu useljenja sivim Južnim Dr­ toga Josipu Ratkoviću. U ime minsdtarstva pozdravio je žavama Evrope, pojavila se je kdd na-s u krugovima- svih zbbr namjesnik dr. Čitnić. Zbor je po svim vještima -jako .uspio, a odazvalo se je onih, koji -bi ise Selili -useliti' u Sjedinjene Države Apierike neka neTV-oza i nestrpljivost. Danomice stiizavaju politič­ 600 izlagača. kim i -općinskim vlastima kao i Generalnom Iseleničkoin Komesarijatu molbe, kojima' stranke mo-le, da jim se pr venstveno -odobri putovanje za Sjedinjene Države Ameri­ ke. Stranke dapače putuju u Beograd i Zagreb i mole g.g. konžule Sjedinjenih Država Amerike za intervenciju. Ge­ neralni Iseljenički Komesarijat -obratio se je stoga na. sve vlasti, koje su nadležne za' izdavanje pasoša u -prekomor­ ske -krajeve sa uputom, da do dalje naredbe ne primaju molbe za i-seljenje-u Sjedinjene Države Amerike i to iz ra­ zloga što lima dosta veliki broj već izda-tih pa $ vi-diranih a neupotrebljenih putnica za prije spomnente Američke Države i što c-s-im toga' kod Generalnog Iseljeničkog Ko mt.sarijata -i kod pojedinih -političkih vlasti leži najmanje oko# pet do šest hiljada molbenica, koje čekaju na riješenje.'.— Kraj -ovakvog staajas tvari vrlo je malo vjerojatno, da će biti moguće uvažiti m-olbenice -svih -onih, koji će telč kasniie moći predati svoje mo-lbe za putnicu; a još je mania-vjerojatnost, da će novi molitelji moći dotjitd ođobre- nje za izdavanje putnice, -ako kongres -zaista sniz-i kv-otu, koja je 'bila dio sa-da -odobrena našoj Kraljevini, sa 6426. na 890 lica-, po fiskalnoj godini. Obavješćujući o tome Sve one, ikoji bi se želili iseliti u Sjedinjene Države Amerike i t'o -još u toku -ove godine, Generalni iseljenički komesarijat ih ujedno upozorava, da, nema mogućnosti -izigravati -odnosno mimoilaziti stroga * naređenja -a-merikanskog zakona -o ograničenju iseljenja. Opaža se -naime u -novije vrijeme, da neki iseljenici traže -putnicu za zemlje -susjedne prije spomenutim Sjedjlnijemim N U P jA M O Državama Amerike. Tako na primjer za Meksiko, Kubu, Kanadu i t. d. Useljenički generalni komesarijat Sjedinjenih Država Amerike postavio je duž državne granice svoje činovnike, koji strogo pa-ze, -da se nijedno lice ne bi uselilo preko dovzo-ljenog broja (kvote). Ovi organi strogo interpreti-i-aju po-menuti zakon i pre­ ma tome -i nema mogućnosti, da bi se k-o-je lice moglo-use­ liti u Sjedinjene Države Amerike držeći-, da će proći ka-o posjetnik sv-oje rodbine preko granice i -onda, da tamo oslane flalno. I u tom pogledu su organi .američkog uselje­ u buradima od 50 kg. — franko ničkog komesarijata vrlo strogi i nemilosrdno vraćaju lju­ de, kojima se individualno -osvjedoče, da -imaju namjeru ■stalno ostati u Sjeditajenim Državama Amerike kao ise - 8ajinovl i Izložbe. Strina 3. Po grupama bili su zastupani: dcmajći strani Kc-žarstvo 4 36 Drvo i drvni proizvodi 35 6 Košair-ačtv-o 3 5 Staklo-porculan 4 10 Optika, mehanika 6 1 Papir i grafika 5 38 Nakit d dragulji 11 4 Galanterija 15 21 Narodno umjeće 9 Tekstil d odjeće 70 24 2 5 Zemaljski proizvodi i ždvež 33 Medicina, kosmetik-a 25 10 20 9 Gospodarska kemijaElektrotehnički strojevi 108 73 Kovine 60 40 Bosna je u drvenoj industriji zastupana sa 5 izlagača. Naročito se ističe Šumsko industrijalno preuzeće Do brljin—Drvar, -koje je izložilo i sinovu celulozu kao polufabrikat za fahrfkaciju papira. III. Ljubljanski velesajam uzoraka održaje se ove godine u Ljubljani u doba od 1— 10. septembra. Značenje ovoga sajma svakom godinom raste te nje­ gova priznato dobra organizacija jamči za najbolje uspjehe i zadovoljstvo tako za izlagača kao i posjetnika. Vlada naše kraljev, je u shvaćanju važnosti velesajamskih priredbi za našu narodnu privredu dala učesnicima i posjetiocima ovog sajma povlasti­ cu polovične željezničke vožnje za lica i transport izložbene robe. III. Dunavski velesajam u Bratislavi održaje se u danima od 23. augusta do 2. septembra o. g. u vlastitim prostranim paviljonima u dunavskom pristaništu. Istovremeno sa velesajmom obećali su pripremiti posebne izložbice: 1. Ministarstvo unutrašnjih djela: Izložbicu stanja čsl. štedioništva; 2. Dunavski otpremni ured: Izložbicu dunavskog parobrodarstva; 3. Ured za uspomene u Bratislavi: Izložbicu slovačkih spomena; 4. Slov. zemaljski poljoprivredni savjet: Posebnu izložbicu izvoznih zemljoploda; 5. Ministarstvo trgovine: Izložbicu čsl. kupališta i mjesta za ljetovanje. Konzulatu je čast ujedno saopćiti, da je Dunav­ ski Velesajam izdao privremene trgovačke legitimacije, njihova je cijena 10 Kč. Ove legitimacije ovlašćuju vlasnika na 50% popusta kod kupnje zvanične le­ gitimacije za velesajam; ove će se kasnije izdavati. Ta privremena trgovačka legitimacija je neka vrsta predplate, koja je gotovo kod sviju inostranih vele­ sajma uvodjeaa. Privremene legitimacije mogu interesenti dobiti kod konzulata. Na zvanične legitimacije biće opet pružen' 33% popust na svim čsl. železnicama a vjerojatno i u osobnim vlakovima u kraljevini S.H.S. Pristojbe za viza inostranim posjetnicima velesajma biće od čsl. zastupničkih ureda snižene sa 75%. _, M U PJA M ® uz ostalu špecerajsku i kolonijalnu robu I-a čista svinjska mast bure — uz veoma jeftine cijene. liupiiJeMo svaku količinu pielitojj voska. Skreće se pažnja našem iseljeničkom svijetu na ovo, da ne -bi s jedne istrame nasjeo -obećanjima raznih agenata i posrednika, kojih na žalo-st ima dosta u našoj Kraljevini, a sa druge straine, da' se ne izlaže velikim i -suvišnim tro­ škovima. 1 i i I EBENSPANGER D. D., BJELOVAR Trgovina žita, zemaljskih plodina, prekomorske robe, vina, piva, žeste i rakije na veliko. �.BOSANSKI LLOYD- Gradska štedionica općine grada Sarajeva 7^ Prima uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; Daje mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; Izdaje kreditna i garantna pisma; Preuzima u polog sve vrsti vrednota; Finansira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; Obavlja najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. ft V^/ PRVA 0DL1K0V. DALM ATINS K A PARNA D ES T ILA R IJA P O D R U ŽN IC A LJUBLAJNSKE KREDITNE BANKE U SA R A J E V U U. NORPURGO, SPLIT Odlikovana na svim izložbama najvećim odlikovanjima SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brezice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. Samostalan knjigovodja b ila n č is t , koji je absolvirao trgovačku akademiju, vješt svim trgovačkim p oslo­ vima, dobar kalkulant i organizator, koji se je do sada bavio sa komercijalnim vod­ stvom industrijskog poduzeća i gospodar­ skim novinarstvom, Slovenac, star 25 god., oženjen, govori osim sfovenačkoga, hrvatski, njemački i francuski, želi promjenHI mjesto. Ide i na selo. ER0N0SP0RA' ŠTRCALJKE „CHAUDOIR" -'VERMOREL u p r v o r a z r e d n o j izvedbi, sa lijevanim mesinganim dnom i kompletnim priborom. STALNO SKLADIŠTE SASTAVNIH DIJELOVA za ŠTRCALJKE I GUMIPRIBORA. NA MALO! NA VELIKO! ,,BARZEL“d.d. s u b o t i c a P R IJE Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal — Co'gnac Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, li munade. L0K0M05ILE SAUGGfiSMOTORE Lanz 20,2& r36 E*S gradjena g. 1916. Badenia 28, 36, 43 PS gradjena g. 1919. Deutz 12, 15, 20, 30, 35 PS M. A. N. 30, 35, 40 PS ihodnu vršaću g a rn itu ru 8 H P p r o d a je v r l o p o v o ljn o s a s k la d iš t a onica željeza i tvornica strojeva d. d. u Osijeku. „B R A Ć A R O S E N F E L D " Rasposlanje poštom i po 1 komad! — Tražite ponude! 1000 franaka mjesečno u Sarajevu. saopćuje svojim klijentima, da je uslijed nestašice gotovine povisila kamatnjak na redovne štedovne uloške bez ikakvog otkaza na kod holandeške tvrtke. 6°\0 netto na godinu, na uloške sa otkazom plaća se K. Bock, Wien VI. G ii iu p c u đ o r f c r s t r a s s e K r D irekcija Jugoslavenske kreditne banke i trgouačkog d. d. 1 0 0 /1 4 . iznad 6°jD i to prema visini uloška i otkaznom roku. Zemaljska Banka za, Bosnu i Hercegovinu Centrala u Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Agenture: Sanski Most i Srebrenica. Odjeljenje za zemaljske proizvode u Brčkom. Dionički kapital 100 mitijona kruna, od toga uplaćeno 80 mil. kr., rezerve preko 40 mil. kr. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu ,,SAVE“ općeg osiguravajućeg dioničarskog društva u Zagrebu (prije Assicurazioni Generali i Prvo sveopće osiguravajuće društvo protiv nezgoda i šteta) vrši sve vrste osiguravanja. Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Boe. Lloyd»“. Odgovort uvodnike Kan Majko**. Tisak islamske dioničke tiskare u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/73b590e1f9556df23ac2dc6813860208.pdf b317be6ca035779650911402620cc481 PDF Text Text 1 t Organ za trgovinu, obrt, industriju i sve grane narodnog gospodarstva lelaci svake srijede. Adresa uredništva i uprave: Iseviea 2. Poštanski pretinac 249. Telefon int. 21. Broj 11. Cijena u pretplati: tromjesečno: Dinara 20-— i srazmjerno. Oglasi po tarifi sarajevskih nevina. PAUŠALNI FRANKO. Godina Y. Sarajevo, srijeda 9. maja 1923. H iis H a mMm tafta B. i H. d. d. u iaraiim.\ Muslimanska centralna banka d. d. u Sarajavu, jedan je od rijetkih naših domaćih zavoda koji je od svog utemeljenja išao ispravnom | stazom solidnog poslovanja, a k tome svestranog potpomaganja naše trgovine i obrta. Pokrenut u vremenu, kad je muslimanski kapital u I Herceg-Bosni bio rastepen i neorganizovan, imao je zadaću, da naš muslimanski svijet i njegove prištednje okupi i od tih malih prištednja stvori zalog gospodarske snage, mirnog rada i napretka. I Muslimanska centralna banka radila je bez buke i reklame na svom programu, jačala i pomagala gdje je god trebovalo i danas kad se ova banka već razvila u snažnu velebanku sa vidnom gospodarskom ulogom na sarajevskom i na čitavom bosansko-hercegovačkom tržištu, može sa zadovoljstvom da se osvrne na uspjehe i plodove svoga rada. Ko je pratio razvoj ove banke s godine na godinu, njezino razgranjenje po cijeloj Bosni, postepeni osnutak filijala u Banjoj Luci, Bihaću, Bugojnu, Brčkom, Prijedoru, Travniku i Tuzli, te mnogih posrestrin'Skih zavoda koje je banka djelomično stvorila, a djelomično u poslovanju pridigla, taj je mogao i obijenih zusluge koje je ova banka imala' po' gospodarski razvitak Herceg-Bosne, naročito muslimanskog dijela našega naroda. Devalvacija novca, preveliko proširenje banaka, a tim i ^veće potrebe gotovipe,| ponukale su sve naše zavode na povišenje dioničarske glavnice, pak tom zahtjevu udovoljava i Muslimanska centralna banka. Niže iznašamo poziv na upis dionica ove banke, a s naše strane preporučamo živi odaziv, da ova ustanova među ijajsofidnijima u Bosni i Hercegovini, proširi još većma svoju djelatnost i izvrši svoj najširi gospodarski program. POZIV I na subskripciju dionica .Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu V. E M IS IJE . Prema zaključku III. izvanredne glavne skupštine od 31. oktobra 1922. odobreriim riješenjem Ministarstva trgovine i industrije broj VI./5474—22. od 13./IV. 1923,' Imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 2 5 ,o o o .o o o — na K 5 o,ooo o o o jf^ t. J. Din. 6,25o o o o — na Din. 1 2 ,5 o o o o o .— izdanjem * * 250 .0 0 0 komada novih dionica po K. lo o — nom inalne vrijednosti koje glase na donosioca. . Od tih 250.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim 150.000 komada na 1 J A V Nćill " Si'u B S K R I P C I J U uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije) na tih 150.000 komada dionica V. em isije. i to tako, da na svakih pet dionica 1. cio IV. emisije upišu tri nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, zajedno sa K 5.— za troškove, dakle ukupno K 130.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. Pravo opcije imade se izvršiti za'vrije'tne od 5. maja do zaključno 15. juna 1923. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice I. do IV. emisije ili dionice Muslimanske banke d. d. u Banjaluci, koje će se providiti opaskom „Pravo opcija V. emisije izvršeno'1 i povratiti dioničarima zajedno s potvrdom o učinjenoj uplati. U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primjetiti, a pravo opcije se svejedno može izvršiti. 3. U koliko bi preostalo ne optiranih dionica od ovih 150.000 kom ada prepuštaju se dioničarima i nedioničarima uz cijenu od K 150-— po komadu zajedno sa K 5-— za troškove dakle ukupno K 155j— za svaku dionicu od K 100’— nominalne vrijednosti, te se upisi i za ove dionice primaju počam od 5. maja do 15. juna 1923, zaključno. 4. Ostatak pak od 100.000 komada dionica po K 100-— nominale ustupaju se jednoj bankovnoj grupi. 5. čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisanih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno uplatiti. ' 6. Svaki oioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo opcije na nove dionice, gubi to pravo. 7. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 8. NoVe dionice proviđene su kuponom za polovicu godine 1923. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. jula 1923. 9. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica. . . . . 10. Za slučaj da se kojem potpisatelju novoupisanih dionica dodijeli manje dionica, nego li je upisao, povratiti če mu se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 11. 0 uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 12. Uspjeh ove emisije zajamčen je po jednom sindikatu. , 13. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate, mogu se obaviti osobno ili poštom kod slijedećih novčanih zavoda.Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom; Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioni­ Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bjeljini; čarskog društva u Sarajevu, te kod njezinih podružnica, u Muslimanske banke d. d. u Visokom; Banjaluci, Bihaću, Bugojnu, Brčkom, Prijedoru, Travniku i Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici; Tuzli; Muslimanske banke d. d. u Stocu; Prve Hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod svih njezinih po­ Kreditne banke d. d. u Livnu; družnica ; Trgovačke banke d. d. u Trebinju; Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d.d. u Sara­ Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Žepče; jevu, te kod svih njezinih podružnica; Bankarske radnje Mešić i Mujičić, Doboj; Gajret b a n k e d. d . U Sarajevu; Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. Muslimanske trgovačka i poljodjelske banke u Tešnju; RAVNATELJSTVO MUSLIMANSKE CENTRALNE BANKE ZA BOSNUI HERCEGOVINU DIONIČARSKO DRUŠTVO U SARAJEVU. �-BOSANSKI LLOYD“ Kreditna politika Narodne Banke. U »Privrednom Pregledu« izišao je članak pod gornjim krizi .privrede, i mi smo sada dovoljno iskusili to pravilo: naslovom kojeg radi aktuelnosti prenosimo u cijelosti. kriza vlada i u .trgovini ,i u industriji i na novčanom trži­ Narodna Banka uputila je svima našijm novčanim usta­ štu, Otuda je d interesna stopa na novac skočila i -Skakače novama, sa kojima ona stoji u poslovnoj vezi i odobrava sve donde dok Naredna Bjin-ka .bude stajala na mrtvioj im kredite, jedan cirkular u kome traži da joj saopće: ko­ tačci. A iona već punih pet mjeseci tu stoji. Rdavo bi &e liko od sto kamate plaća zavod po ulozima i tekućim raču­ shvatilo ovaj navod alko bi se uzelo da smo protiv deflacinima i koliko zavod ukupno kamate naplaćuje po svome olnistočke politike koja se sa|da sprovodi d koju g. Ministar eskontu, zalogaima i tekućim računima. Financija ima tako/ rado u ustima. Zlo ne leži u tome što Kakve su pobude Narodnu Banku rukovodile, da uputi bismo se držali jedne politike — na protiv to je dobra ovaj oirkular, nije nam poznato, niti je Banka to čime mo- strana — već je zlo u tome što smo mi četiri godine štam­ tivisala. Možda ,<xnai hoće, kaiko se sa izvjesne strane na­ pali novčanice 6 puštali ih u opticaj u vidu raznih 'kredita vodi, da novčanim ustanovama, koje veliku kamatnu stopu — državi i privatnima — te smo time privredu, davši joj naplaćuju, smanji kredit, kako hi ih natjerala da se drže novčana Sredstva, postrekli, pa smo od jedanput napravili kamatne stope približne njenoj stopi, a možda su po srijedi tačku i rekli »nećemo više inflaciju, već pređimo jednom kakvi drugi motivi naivnije prirode. U svakom slučaju, po­ na deflaciju«. Ubrzo se vidjelo da je lova politika pogrešna, kazuje se imteresovajnje naše emisaone banke da uđe u pa je i sam ,g. MinistaT Fimansija, najveći pobornik .defini­ intimniji rad novčanih zavoda, što, u nekoliko, ima oprav­ cije, morao tu skoro, preko jednog beogradskog lista, izdanja, jer je, detimično, zajmodavcu dozvoljeno da se dub­ •javiti kako je brza deflacija opasna, te neće sada ni Infla­ lje zainteresuje i upozna načine rada svoga dužnika'. Svaki ciju ni deflaciju. će to oprezan zajmodavac činiti, pa se ni Narodnoj Banci Što Mlinistar Finalnsija mijenja svoje 'mišljenje, to, u osta­ tu ne može zamjeriti; lom nije ništa novo. Svi su njegovi predhodnici tako radili, Ostavljamo, zai sada, na 'stranu pitanje u koliko Narodna a' ko zna kakovu će politiku budući v-oditi. Ali Narodna Banka može ući u tajne poslovanja svojih komitenata i da Banka 'trebala bi ipak da stvari po'smatra drugim očima, li baš ona treba1da utiče na njihov tok poslova. Ali nam jer i. do nje ima1 dosta krivice što smo zapali u današnju ovaj cirkular daje povoda da progovorimo o kreditnoj po­ krizu i što nam je novac iskup. Ako se nije mogla .oduprelti litici Narodne Banke, jer nalazimo da je to mnogo važnije zahtjevima ranijih ministar finansjja da Banka dade državi no da se upuštamo u pitanje: koliko koja baraka naplaćuje pozajmice, rije morala skoro ojelokupri kontingenat nov­ interes i 'koliko ona plaća ‘kamate na uloge. To zavisi, naj­ čanica', rezerv.isan za kredite privredi, saimo u toku jedne više, od .općeg privrednog i financijskog stanja u zemlji i godine dati i na kraju zapečatiti .svoje kase izdavanja i mnogih drugih okolnosti. Ali, vrlo mnogo, interesna stopa otvoriti .kase primanja. Drukčije foi danas stanje izgledalo eskonta kod banaka zavisi od kreditne politike emisione da je Banka u prošloj godini mjesto 900 mliliiona kredita, banke. Zato ne bi bilo bez interesa upustiti se, bar površno dala privredi 400 miliona, u ovoj 300, u Idućoj 200 miliiocna, u rad Narodne Banke ,u pitanju kredita i današnje mov- pa nam rekla, još prije godinu dana, da se novim kreditima poslije četiri godine ne možemo nada|ti. Drukčije bi bilo Ako bacimo pogled na periodične prošlogodišnje izvje­ da je Banka, u mjesto što danas gleda od koga će oduzeti štaje stanja Narodne Banke, prirajettićemo da se eslkont i kome će dati kredit, da .je imala .jednu racionalnu eskont­ stalno uvećavao. Od 557 miliona dinara, koliko je šznosfijo nu politiku 1 interesnu stopu udešavala -prema, momenta1. januara 1922, godine, on se stalno svakog mjeseca peo,nom privrednom stanju i gledala .na šta se ima kredit upof dok nije, koncem godine, dostigao visinu od 1466 miliona. trebšii. Lako je -danas, teorijski, prihvatiti jedan valutni prinenpSkoro 900 miliona dinara pustila je Banka novih novčanica: u 'Opticaj, u vidu kredita, privrednicima — bankama, trgov — na pf. -deflacije — ,alli -je pitanje na koji ise načjjn -on cima, industrijalcima:. Tu je učinjena tačka'; Nove kredite može sprovesti. Deflacija ne sme da pođe odozdo, -od -pri­ nije ujko mogao dobiti; naprotiv Morao je od starih 10 vrede i da ise na nju svali, jer je može srušiti. Neka ona posto odplatiti. A od tog vremena postaje kod naSjkriza^ najpre udari- na onoga ko je prouzrokovao inflaciju. To je novca, koja i danas traje. Banka se .odlučila za! đeflaciatfu ninogo bezopasnije i pratri-pnUikojim deflacija mora -ići. politiku: ne daje ni državi (u 1922. godini nije državi ništa Alji izgleda da ori koji mnogo govore o deflaciji, -sa g. dala), a ne daje ni privredi. Interesantna pojava koja se Ministrom Finamsija- na- čelu, imaju vrlo malo kuraži da rijetko viđa kod emjsionlih banaka. Velimo interesantna, timvputem pođu. Ali .kad je, po nesreći!, taj slučaj, i ka)đ se jer nigdje ne vidimo da je koja emisjjona banka izgubila iz već prema držami, kao najvećem dužniku Narodne Banke, viđa privredu i njen progres, niti se na razvitak privrede ne može primjenjivati deflaciona politika, neka se ne za­ može udariti tačka i 'kazati .joj: 'dotle,si se razvijala, sad dire u privredu od koje ovaj narod živi. stani. Posljedica takve kreditne politike neminovno vodi * Dr. R. Z a lih e iijjljen a u E v ro p i. »Deutsche Bergvveiks Zedtung« objavila je nedavno studije o zalihama! uglja u Evropi. Autor navada'najprije statistiku, ikoju si je nabavio međunarodni kongres u Ka­ nadi godine 1913. Po tadanjim podacima bile s,u ugijevne zalihe tako razdijeljene: u milijardama tona °/0 zalihe u -Evropi Njemačka 424 54.1 Velika Britanija 189 24.1 Evropska Rusija 60 7.1 Francuska 18 2.3 Belgija 11 1.4 Holanđija 4 0.5 Ostale države 78 10.0 Međutim je djelomice po versrilleskom ugovoru, a djelomice po ženevskom ugovoru, Njemačka izgubila znat ne zalihe ugljena, koje se cijene na 189 milijardi tona. — S druge su strane opet nekoje države dobile više sa novo uređenim međama. — Tako je na pr. dobila Poljska 2.5 milijarde tona od bivše carevine Njemačke, 29.5 milijarda iz Galicije i Dalnje Šlezije, te 176 milijarda tona iz G-ornje Šlezije. Francuska je pomnožila svoje ugijevne zalihe sa carskom kotlinom i sa Lotaringijom za 12 milijardi tomat Obzirom na navedene izmjene danas su tako razdijeljene ugijevne zalihe: u milijardama tona °/0 zaliha u Evropi Njemačka 235 28 Poljska 208 25.4 Velika Britanija * 189 24.1 Evropska Rusija 57 6.5 Francuska 31 3.9 Belgija 11 1.6 Holanđija 4 0.5 Ostale države 78 19.0 G U M E N E GUM ENE P E T E i POTPLATE Trgovina. _______________________________________ Broj 11. mjesecu izveženo 186 tisuća tona, vrijednih oko 330 mili­ juna dinara. Primjenjivanje tare na izvoznu robu. Kako javlja gene ralna direkcija carina od 23. aprila 1923. Pbr. 12.524., odobreno je da će se carina na izvoznu robu naplaćivati na netto -težinu b§z obzira na -visinu carinske izvozne stope. No deklarantu se stavlja na volju, da robu za- izvozno ca­ rinjenje prijavi bratio ili netto. Ako prijavi bnutto, odbi­ jati će se tara, koja je za dotični artikl propisana u uvoz­ noj tarifi. U slučaju paku, da za pojedine izvozne artikle rije predviđena tara u uv.oznolj tarifi, onda će se .izvozna carina naplaćivati prema prijavi, t. j. ako ,je: u deklaraciji prijavljena brutto težina, to će se i carina naplaćivati po brutio težini, a ako -je prijavljena netto težina, to će se po toj težini plaćati i izvozna carina. Sva prijašnja nare­ đenja u tom predmetu ukinuta su ovim posljednjim ras - Novčarstvo. Ekonomsko financijsko stanje naše Kraljevine. U »Ju goslavenskom Lloyđu« 'objelodanio je o gornjoj temi g. Dr. Milorad Nedeljković članak u kojem karakteriše naše go­ spodarsko-financijske prilike na početku 1923. god. kako slijedi: U pogledu naših državnih fipamcija može se komstatovati znatno poboljšanje. Skoro četiri- godine, mi nismo imali oz.akonjen.og državnog proračuna, no je administra­ tivna vlast sauna svojim odlukama praivnia i naknadno mu­ ljala taj proračun prema trenutnjim potrebama. Parlamen­ tarna kontrola državna financija bila je svedena na nulu. To je bio glavni razlog, što su naše financije bile pore mecene. Pretrpavalnje državne službe izlišnim činovnici­ ma, uslijed raznih političkih kompromisa; opadanje vri­ jednosti novca, i velike investicione potrebe, — .to su bili dalji razlozi, zbog čega je kod nas do škara budžetirano sa deficitima. Ravnotežu je bilo teško vaspostavffli i zbog toga, što kod nas još nije donet nov zakon o neposrednim porezima, koji bi odgovarao, sadamjitm prilikama, već se naj veći dio (9 desetina) državnih tereta, svaljuje na posredne poreze (carine, trošarine, monopole) i varoško stanovni­ štvo; — Međutim, 31. juna 1922. .ozakonjen je prvi naš dr­ žavni proračun (.budžet), koji 'ima važiti- od 1. avgusla 1922. do 1. juna 1923. Time je već unelo Stabilnosti i reda u naše financije. '— Uppredio sa .ozakonjavanjem proraču­ na, Narodna Skupština je odredila jedan stalan »Parlamen tami Odbor za kontrolu izvršenja budžeta«, sa vrlo širo­ kim pompetenejjama. I u .mnogim drugim pravcima počela je Narodna Skupština energičnije vršiti kontrolu državnih financija. To je jedna* garancija više, da će se naše državne financije u brzo morati srediti. Glavni problemi naše financijske politike ovi su: 1. reduciranje suvišnog broja čdmovništva; 2. donešenje no­ vog suvremenog zakona o neposrednom porezu; i 3. po boljšanje činovničkih plata, da bi se sprečilo malaksavanjc volje za radom i korupcija u državnoj službi. Beogradski općinski zajam. Protiv zaključenja ovoga zajma, nedavno je protestvovap ,u beogradskom »Trgovin­ skom Glasniku« g. Čeda Mijaitovjć — koji stalno boravi u Londonu i koji budno prati -naše ekonomske i fimancij ske prilike. Sada je feišlo i -obrazloženje toga protesta. Zajam .je po su-du g. Mijaltovića za- beogradsku općinu vrlo nepovoljan i zaključen iuz teške oslove, jer je emisdjpni kurs 73, a kamatnjak 8 posto. Pored općinske garancije traži se Sošte i državna supergaranoija. Zajam daje .jedna omanja londonska banka. Spominje zatim slučaj sa općir nom grada Praga, koja je dobila zajam emitiran uz kurs 94 i 8 posto ukamaćenja. On .je sam poslan jednu piiismenu ponudu .beogradskoj općini, i emisajoni kurs 86, pa je ipak usprkos tome po jednom izaslaniku Beograda zaklju­ čen ovaj daleko nepovoljniji zajam, a- to drži, da se mora žigosati i 'iznijeti u javnosti. Kupovina industrijske solL Uprava Državnih Monopola naredila je monopolskom predstavništvu kod uprave sola­ na u Kreki slijedeće: »TrgOlVačko-obrtuička Komora u Zagrebu predstav­ kom od 10. o. mj. tražila je od ove uprave, .da kupci indu­ strijske soli, koji ovu kupuju kod toga predstavništva, mogu istu plaćati kod Monopolske Uprave u Zagrebu, a da dm ekspediciju iste iz Kreke izvrši to predstavništvo. U težnji da piodpomogne domaću industriju i radinost uopće, država je na osnovu zakona o monopolu soli čl. 8. odobrila Monopolskoj Upravi, da može sol davati u indu­ strijske svrhe pio jeftinijoj cijeni od obične prodajne cijene soli. Kada bi kupci iinduslrijske soli morali ovu ,soi sami ekspedovati iz Kreke, ondla bi oni bili opterećeni velikim troškom, da im ne hi konveniralo istu nabavljati, a time bi se radilo protivno namjeri zakonodavca, čija je težnja Nabava deviza za lične potrebe. Povodom .pritužbe tr bila ida potpomogne razviće domaće mdustrji-e i radinosti govačke i obrtničke komore zagrebačke pnotiv vrlo spo­ u opće. rog rješavanja molbi za izdanje legitimacija za nabavu de­ 1'o.ga radi naređuje se tome predstavništvu, da čim do­ viza za 'Kčne potrebe naših državljana, u Sjnostramstvu, sa­ bije nalog ove uprave, kojim je dozvoljena nekoj firmi ku­ povina industrijske soli, odmah ištu firmu pismom izvije­ općila je delegacija .ministarstva financija .u Zagrebu, dopi­ sti, koliko novca ima putem pošte poslati tome predstav­ som od 18- pr. mj. br. 5012—923., da krivnja u tom pogle­ ništvu na ime kupovne cijene soli, vreća, troškova dena- du leži na samim .strankama, ikoje u molbi ne označuju svo­ turisanja, utovara i ekspedicije; pa kad novac primi, onda ju tačnu adresu (ulicu i kućni -broj), te im se stoga izdana odmah istoj ekspedovati plaćenu koliflčnu industrijske soli. legitimacija ne može na vrijeme uručiti. Stoga upozoruje 0 ovome su ofaav.ještene oblasne Monopolske Uprave u korftora interesente, da na svakom sv.om podnesku uvijek Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu, kalo i Trgovačkio-Industrijske Komore u Zagrebu, Ljubljani, Osijeku, Sarajevu, No­ navedu svoju tačnu adresu. vom Sadu, V. Bečkereku i Beogradu. Odobrenje kredita. Na vladijnoj sjednici održanoj dne maja odobreno je nekoliko većih i manjih kredita. Tako Eksploatacija vodenih padova. Jadranska Banka, Živ- 2. ko Jovanović i drugovi, dobili su odobrenje od Ministra je ministarstvu saobraćaja oidobrnao, da iz 7-postotnoga. Trgovine i Industrije da osnuju akci-anarsko društvo, koje investicionog zajma može uzeti pozajmice (s time, da ih ka­ će preuzeti svu imovinu i eksploataciju vodenih padova snije vrati Iz kredita predviđenlilh redovnim budžetom, na Fali (rijeka u Slovenačkoj) — što je do sada 'bolo u svo kad ovaj bude odobren i to 30 milijuna dinara.) Ova suma ima ^ upotrijebiti za. isplatu rada i za .opnavtku vagona i jini štajerskog električnog društva. Sjedište društva je u Beogradu, a osnovni društveni lokomotiva raznim češk'ita, austrijskim, i mađarskim fa­ brikama. Ministarstvu salobr.alćaja -odobren je zatim kredit kapital je 5 milijona dinara. od 10 i pol milijuna dinara za isplatu podvozn-ih troškova Naš izvoz u januaru. U januaru ove godine izvezeno je za materijal dobavljen iz Njemačke na račun reparacija. robe za 329,547.207 (u januaru 1922. za 247,435.906 din.), Bod istim uslovflma .odobren je krediiit .ministarstvu ginađebrašna ,je izveženo 160 vagona (305) za 10.6 .Milijuna (12.5), ; vina iz dolarskog zajma u iitnosu od 73 .milijuna za grad­ suhih šljiva 592 vagona (569) za 26.4 (25.7) ,milijuna, go­ nju puleva u Srbiji. Za razne poslove u kruševačkom o veda 10516 (12424) za 15.3 (28.5) milijuna, svinja; 18.893 krugu odobren je 1 milijun dinara, za rekonstrukciju ra­ (9.091) za 32.5 (10.9) milijuna, mesa 324 (421) za 58.4 (42.3) zorenih gvozdenih mostova u Srhiji 5 .mjllijuina' i 2 miliju­ milijuna, jaja 106 (47) za 23.5 (10.2) milijuna, drva za gori­ na za transportne troškove premasa- .materijala za mostove vo 1428 vagona (1451) za 5.6 (2.2) milijuna, drva za gra­ iz Njemačke, 1 i pol milijuna dinara za dovršenje radnje du 5521 (4312) z,a 39.8 (23.1) milijuna. na zgradi narodne skupštine, a za posebne radove na Uporedba izvoza u januaru 1922. 1 1923. Dok smo u putničkim i željezničkom mostu na Savi kod Šabca 3 mi­ januaru 1922. izvezli u svemu razne robe 134 tisuće -tona, lijuna dinaravrijednih -oko 250 milijuna dinara, ove je godine u ritam i �.BOSANSKI LLOYD‘ I i Sarajeva i Herceg Bosne. Muslimanska centralna banka Za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu održaje na 26. juna svoju Y. redovitu glavnu skupštinu. Na dnevnom je redu među ostalim i predlog po­ novne povišice 'kapitala na Din. 25 milijuna ili 100 tniJir juna 'kruna. Iz objelodanjene bilance za prošlu godinu vadimo sli­ jedeće markantne brojke. Na 25 milijuna kruna uplaćene glavnice imala je bamika preko 5 milijuna kruna Pričuvne zaklade a u godini 1922. polučila je oko 4 milijuna kruna čiste dobiti. Prištednja na uložne knjižice i u tek. rač: kr. 87 milijuna. Na uvodnom mjestu donašaimo članak i prospekt za upis dionica ove banke. Stenograiska biblioteka. Profesor sarajevske trgovačke akademije dr. V. Kesterčanek, koji je u nas poznat kalo stenografski stručnjak, todao je nedavno u društvu s M. K. vačevićem 3. knjigu Stenografske biblioteke. Rad ove dvojice naših stnuĆnjajka niije ostao nezapažen, te su. se o njemu vrlo laskavo izrazili ne samo naši nego i češki stručni časopisu Općina grada i stenografsko društvo u Za­ grebu votiraii su im i veću pripomoć u svrhu, da> mogu svoj rad oko širenja stenografije s uspjehom nastaviti. Za zvanično carinjenje robe upotrebljavaće se deklara­ cije izdanja Uprave Državne Štamparije. Na predlog Ca­ rinskog Savjeta, Gospodin Minjlstar Financija na osnovu čl. 273. Carinskog Zakona riješio je, da Generalna Direk­ ciju Carina obustavi dalje štampanje deklaracija za zvanič­ no carinjenje s tim, da se kod carinarnica! u buduće rad na žvrničnom carinjenju vrši po deklaracijama izdanja Uprave Državne Štamparije. Prema tome uvoznici su dužni da sami nabavljaju dekla­ raciju izdanja Uprave Državne štamparije, i predaju ih carinarnici da, im po njima carini nobu koju žele da im se zvanično carini. ‘Ukinute zabrane izvoza. Ekonomsko Financijski Kami let Ministara .na .predlog Ministra Poljoprivrede i Voda, a pošto je prestala potreba zabrane za izvoz stočne hrane, donio je na osnovu čl. 5. Zakona o izvozu i izvoznim ca­ rinama. u sjednici svojoj slijedeće riješenje: 1. Skida se zabrana izvoza za sve mrsiti sijena, muhara, suve djeteline, zobi( ovsa), stočne repe svježe i siuve; 2. Tako isto skida se zabrana »izvoza i suviih rezana;ca 'ođ šećerne repe. Naplaćivaće se izvozna carina na zoib (ovas) 10 dina­ ra od 100 kilograma, na sijeno 5 dinara od 100 kilograma, — koliko je i do sada naplaćivano, a ostali predmeti iiz tač. 1. neće plaćati nikakvu carinu. Pri izvozu rezanaca od šećerne repe vz^fač. ,2. ovog riješenja naplaćivaće se izvozna' carina po 10 dinara od 100 kilograma. , ' Ovo riješenje stupa na snagu oid dana publakiovamja ■u . Službenim Novinama«. Iz kancelarije, Generalne Direkcije Carina Ministar• stva Financija, CBr. 24.722. Podmirenje međusobnih tražbina naših i čehoslovačkih državljana. Čehoslovačko-Jugoslav enskio Namoldno-Gospo■dansko Udruženje u Pragu uputilo je komori, dopis, u kome izjavljuje, da je spremno, da polsređuje između naših pri­ vrednika i privrednika Čehoslorvačke za lizravnanje vise­ ćih tražbina između obje zemlje, te je umolilo komoru, da mu u toj akciji pomogne. Komora sc stoga lovim putem obraća na sve naše pri­ vrednike i3 molbom, da joj saopće, da li i koliko duguju pojedinoj j kojioj čehoslovaičkoj firmi i da navedu naploge, zašto nijesu mogli svoj dug pre podmiriti, te da stave ta' kvc ponude, koje bd eventualno komora mogla gornje kor­ poracije podupreti. Glavna skupština. Muslimanska trg. 1 obrt. ibanka, za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu održaje na 23. maja ov. godine svoju III. redovitu glavnu skupštinu sa' slijedećim dnevnim redom: 1. Izvještaj ravnateljstva o radu u minuloj poslovnoj go­ dini 1922. 2. Izvještaj nadzornog vijeća o pregledavanju knjiga i bilance za godinu 1922. 3. Odobrenje zaključnih računa: i riješenje o davanju razriješmjce ravnateljstvu? i nadzornom vijieću. 4. Zaključak o upotreba čiste dlobiti za godinu 1922. 5. Izbor iu .ravnateljstvo. 6. Izbor nadzornog vijeća. Na glavnicu od 25. milijuna kruna polučila je banka u poslovnoj godini 1922. 2 milijuna i 260 hiljada kruna čistog dobitka. i)’' >,-j>. Bosan. SoIvay tvornica u Lukavcu iskazuje za. godinu 1922., kraj kapitala od 40 milijuna kruna, čistu dlobiit od 10,847.122.90 K. Rezerve iznose 39.85 milijuna. Glavnoj skupštini, koja će ise održati 22. maja, biti će predloženo povišenje dioničke glavnice, Trgovačko-obrtnika komora u Dubrovniku. Prije dese­ tak dama održala je Trgovačko-obrtnička komora u Du­ brovniku svoju plenarnu sjednicu, na kojoj su članovi rje­ Strana 3. šavali o važnim' poslovima Komore. Donijet je novi pnatvilnik o radu Komore, po kome se u Komoru uvode od­ bori: gospodarski, zamatlijski, odbor za uvoznu i izvoznu trgovinu, pomorski odbor i odbor za promet stranaca. ** O uređenju same Trgovačke Komore riješeno je da Ko­ mora pored sekretara .uzme još tri osobe koje će raditi na administraciji Komore i drugim specijalnim stvarima Tako će se oid sada moči voditi statistička trgovačka služ­ ba, prikupljati] podatke o trgovini, a specijalno o pomor­ skoj. Imenovan je i izborni sud. Na sjednici je naročito govoreno o zakonskom predlogu neposrednog poreza. Istaknut da bd Dalmacija bila, novim porezom, jako opterećena. Dalje je govoreno o torbarenju i doneto riješenje da se traži' zabrana ove nelegalne trgo­ vine, koja je svukud, pa eto i u Dubrovniku, uhvatila Povodom taksa brodarskih senzala o kojima je na sjed­ nici, takođe, riješavanio, izneto je gledište da bi ove tajosetrebalo salohraziiti taksama brodarskih senzala u ostalim inostranim lukama Sajmovi I Izložbe. III. Ljubljanski velesajam uzoraka (1.—10. sept. 1923.) Ž e lj e z n ič k e p o v l a s t i c e . Svi učesnici ovogodišnje priredbe mogu se na osnovu velesajaimske legitimacije ko­ ristiti vožnjom u polovinu cijene do Ljubljane i natrag. U shvaćanju važnosti ljubljanskih velesajmova po ra* go­ spodarski život Ministarstvo je Saobraićaja ove godine do­ zvolilo također korištenje dnevnih brzoviakova br. 44 i 5. Za transport robe dozvoljen je 50 postotni popust. Izvolite tražiti od velesajamskog ureda, Ljubljana, Gosposveiska cesta (telef. int. 140) prospekt sa prijavnicom. Sajam uzoraka u Parizu. Kako ured Zagrebačkoga Zbo­ ra javlja, održati će se od 10. do 25. maja ove godine u Parizu veliki sajam, u kojem učestvuje preko 5000 izla­ gača. Interesenti koji će tamo putovati, mogu dobiti tiska­ nice, za prijavu u uredu Zbora (Martićeva ulica) od 9 do 12 sati prije podne. Uspjeh bečkoga sajma uzoraka d. d. Ov,ih dana održana je druga glavna skupština bečkog sajma uzoraka d. d. Cisti dobitak društva za godinu 1922. iznosi 26,113.608 K. Glavna je skupština zaključila da poslije dotacije rezerv­ nog fonda te izdataka od 3 miljjuma K za fond namještenika izda 8 postotnu dividendu t. j. 32 K po dionici. Predložen je iznos od 2,119.015 K na novi račun. „Interrek!am “ u novim prostorijam a. Središ­ njica poznatog oglasnog zavoda „Interreklam11 d. d. (združene tvrtke I. Blockner, oglasnog odjela Me­ đunarodnog. nrom. nov. i oglasnog zavoda d. d. i Rudolf Mosse) nalazi se od sada u Palmotićevoj ul. br. 18. Zagreb. — Združenjem obih — do sada ra­ Sajam uzoraka u Budimpešti. Prema saopćenju stavljeno vođenih — poslovnica u Ilici, i u Jurjevskoj. .iz trgovačke i obrtničke komore održat će se ulici, povećati će se znatno radna sposobnost „Inter- u razdoblju od 19. do 28. svibnja 1923. XIV. reklma" te će se njegova prokušana djelatnost na sajam uzoraka u Budapešti. Interesenti mogu nužne polju reklame moći još savršenije razvijati. im legitimacije nabaviti u uredu rečene komore uz Praktični sm isao etigleza i am erik an aca već cijenu od Din. 40. Posjednik legiiimacije uživa slo­ je odavno pronašao, da nošnja gumenih potpetnika bodan ulaz u sve prostorije velesajma, zatim 50% popusta na državnim željeznicama i parobrodarskim nije samo radi jeftinoće i dugotrajnosti ekonomski linijama Madjarske za jednokratno putovanje od gra­ već i zdravlju pogoduje, jer se tresanje.kod hodanja nice kraljevine S.H.5. u Budapeštu i natrag, i to sa umanjuje. Dajte si na Vaše cipele prave f*alma-kau- osobnim ili brzim vlakovima. Što se pako tiče vizuma, čuk pete metnuti, Vi. ćgte se sami o prednostima to navedena legitimacija važi i za prelaz državne granice, dok se vizum mora dići u samim prostorijama osvjedočiti. sajma, i to uz 50%-ni popust od običajnih pristojba, koje su počam od 1. travnja 1923. ustanovljene sa Din. 100. I se lje n ič k o pitanje. U martu mjesecu iselilo se iz čitave Kraljevine sve­ ga 198 lica, i to 127 muških i 71 ženskih. Po prolesiji kyalifi'kovamih radnika 59,nekvalifikio.vamih radnika 38, zemljoradnika 57, ' I "slobodne profesije 36, članova porodice bez zanimanja (djece) 8. Od ovoga broja iseljenika, iselilo se iz Srbije i Crne Gcr? 9, dok preostali broj od 175 iseljenika otpada na ostale ,r 'krajine. / Po zemljama useljavanje otpada na: Savezne Države Američke 57, Kanadu 13, i Argentinu 126, čile i, 1»I ili 1 ; Južnu Afriku Kako .se iz .ovih podataka vidi, najveći broj iseljeni­ ka iselio še u Argentinu. Ako se uporedi iseljavanje u martu sa brojem iselje­ nika u januaru i februaru o. g., to se vidi, da je u ovom mjesecu broj iseljenika nešto veći od januara (157), a manji od februara (223). Ukupni broj iseljenika >ođ 1. januara do 31. marta iznoisii 578 lica, a Generalni Iseljenički Ko­ mesarijat, iod 1. januara do 31. ma,rta, izdao je svega 767 odobrenja za izdavanje iseljeničkih putnica u prekomor­ ske krajeve. Nadalje povratilo se u prekomorske zemlje u toku marta 82 stranih državljana, većinom bivših Jugoslave­ na, naturalizovanih Amerikanaca. P A .L.pT A ’ K a a č u K i p o t p l p e t e a t e Saobraćaj. Podjela teretnih vagona. Ministarstvo saobraćaja izvr­ šiti će ovih dana podjelu svih .teretnih vagona cijelog vo­ znog parka, kako pojedini industrijski centri ne bi oskudjevali u teretnim vagonima, kojih dona na pojedinim mje­ stima i suviše. Prometno ograničenje za Brod. Subotička direkcija iz ■vjestila je ministarstvo saobraćaja da, dio dalje naredbe, obustavlja preuzimanje svakovrsne robe za Bosanski Brod (na savskoj obali). P o re zi, ta k s e i c a rin e . Ukidanje oblasnih monopolskih uprava. Uprava držav­ nih monopola je riješila da ukine oblasne monopolske uprave u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu i Splitu, i to radi centralizovanja monopolske služibe u aijeloj kraljevini. Carinjenje lako upaljive robe u vagonu. Prema obaviI jesti generalne direkcije carina riješenjem od 23. aprila j 1923. C. br. 19.340 raspis br. 89., odobrila je ova na teii melju riješenja carinskog savjeta, da carinarnice mogu u i, 'buduće nla pismeni zahtjev 'izvoznika oarimiU u vaganu sa I djelomičnim istovarom i 'mjerenjem, petroleum i svu os­ talu lako upaljivu robu, kada dolari u jednakim sanducima ili.buradi, ma da je ista opterećena moinopolskom taksom, odnosno državnom trošarinom. Rješavanje carinskih sporova o uvozu saharina. Prenešena je kompetencija za rješavanje raznih sporova o uvo­ zu saharina, odlukom generalne direkcije carina od 23. aprila 1923. C. Br. 20.410 na upravu državnih momopolai u Beogradu, dok je do sada ova referada spadala u nad­ ležnost generalne 'direkcije posrednih poreza. •Izvozna carina uz specijalnu hrastovu gradu. Privredno' financijski komitet ministara donio je na sjednici od 24. aprila o. g. riješenje prema kojem se na hrastovu speci­ jalnu građu hrastove željezničke pragove preko 270 centi­ metara dužine, strugame, zavodi izvozna carina od 15 di­ nara pc komadu. Ovo riješenje publicirano je u »Službenim Novinama« br. 93 od 27. aprila, pa je istim danom stupao Sarajevska tvornica papirnatih vrećica (kesica). nudi dok zaliha traje uz povoljne cijene svakovrsne papirnate vrećice kao i papir z a pakovanje u raznim veličinama i težini. Isevića ul. br. 2. —»Međugradski telefon br. 124. / �Broj 11. .BOSANSKI LLOYD“ Strana 4. Zemaljska Banka za B osnu'i Hercegovinu Centrala u Sarajevu. .Filijale: Banjaluka, Bjelina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Agenture: Sanski Most i Srebrenica. Odjeljenje za zemaljske proizvode u Brčkom. Dionički kapital 100 milijona kruna, od toga uplaćeno 80 mil. kr,, rezerve preko 40 mil. kr. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu ,,SAVE“ općeg osiguravajućeg dioničarskog društva u Zagrebu (prije Assicurazioni Generali i Prvo sveopće osiguravajuće društvo protiv nezgoda i šteta) vrši sve vrste osiguravanja. ERON0SPORA' ŠTRCALJKE „CHAUDOIR" - VERMOREL u p r v o r a z r e d n o j izvedbi, sa lijevanim mesinganim dnom i kompletnim priborom. STALNO SKLADIŠTE SASTAVNIH DIJELOVA za ŠTRCALJKE I GUMIPRIBORA. NAVELIKO! NADALO! .BARZELd.d. s u r o t ic a tfU D JA M S! NUDJAM O uz ostalu specerajsku i kolonijalnu robu I-a čistu svinjsku mast u buradima od 50 kg. — franko bure — uz veoma jeftine cijene. Kupiifeitio svakn količinu p č e ln o g v o sk a . P R IJ E . B R A Ć A R O S E N F E 1 . K EBENSPANGER D. D., BJELOVAR Rasposlanje poštom i po 1 komad! — Tražite ponude! Trgovina žita, zem aljskih plodina, prekomorske robe, vina, piva, žeste i ralUje na veliko. D irek cija Jugoslavenske M in e isanke i trgovačkog d.d. <- u Ssrajetfu. saopćuje svojim Klijentima, da je uslijed n estašice gotovin e povisila Kamatnjak na-red ovn e šted ovn e u lo šk e b ez ik ak vog otk aza na Prva i najm odernija u Jugoslaviji. 6°<0 n e tto n a g o d in u , n a u lo š k e s a o tk a z o m p la ć a s e iz n a d 6°|0 i to p rem a v is ? n i u lo š k a i o tk a z n o m r o k u . PRVA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA DESTILARIJA P O D R U Ž N IC A U. MORFURGO, SPLIT LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE Odlikovana na svim izložbam a najvećim odlikovanjim a U SA R A JEV U SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brezice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, » Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnijejivjete. ^ J..„— 1000 franaka mjesečno kod holandeške tvrtke. Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino1* — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. Poslovnica-. ZAGREB, Opatovina Tvornica: pfgonoS) Zagreb, Fijanova 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vrijeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust. BTARO ZEbJEZO I J vakM k o lič in u k u p u jem o N® i p la ć a m o n a jb o lju cenn. ^PI E. B o ck , W ien VI. Trgovačko preduzeće „S rb ija *' G nrap endorferstrasse A r 109/14. M u s ta jb e g o v a n lic a . Gradska štedionica općine grada Sarajeva iPrim a uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; Daje mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; Vlasnik 1 izdavatelj: Konzorcij »Boi. Lloyda*. Izdaje kreditna i garantna pisma; P reuzim a u polog sve vrsti vrednota; F inansira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; O bavlja najkuiantnije sve štedioničke i bankovne poslove. Ctagovoni urednik Ivan MarbovlĆ. ~ Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajeva � https://kolekcije.nub.ba/files/original/9180ba2d221d9b0bdd1b6333249cfcb3.pdf baa826c5abdd34315d8070fcc0053dbf PDF Text Text e w im i OpraH 3a TproBiray, očpT, HH,a,ycTpHjy h CBe rpaHe HapojjHor rocno^apcTBa ' Hsjiaau enaue cpnjc^e. A^peca J'pejyinmxBa a ynpaBe: HeeBHka 2. nonrrancKH npeTiman, 249. Teae.oH but. 21. Epoj 12. D,ujeua y opeinaa™: Tpoajoceuno: JjHuapa 20.— u cpa3»jepuo. Or.iacn no TapH.n capajencKHX noBmia. n A y n iA J iH H $ p a h k o . CapajeBO, cpnje^a 16. M a ja 1923. lo A n H a Y. Mekimje se i dalje mnogo nude, z 5 vagona po Din. 150 u papirnatim vrećama, mekihje se isključivo traže iz Srbije. Brašna je zaključeno116 vagana, većinom je zaključivano Mnogo se je o gradskoj štedionici pisalo i razglabalo, nja, glavobolja za zastupstvo i prisjednike, a u suštini se da li je ona ispunila svoju zadaću kojoj je bila namijenje • po onoj narodnoj znalo ni ko pije ni ko plaća Od sortirano, i crno (hljebno), nulerbazis palo je na Din. 467.50 na. Pisalo se je često bez poznavanja tog zadatka a i rada toga sn proizlazili silni deficiti, nepotrebne investicije, pa- a solo na 480, hljebno po Din. 512.50. Kriza na jugoslavenskom tržištu vina. Kriza na jugo­ gradske štedionice. Držimo da smo i mi pozvani da n o - šovanje nekih činovnika, koji se nijesn mogli kontrolirati slavenskom tržištu vina postaje sve težom i nema izgleda vom predmetu reknemo svoju. Nijesmo to prije učinili, da i postepeno propadanje fih općinskih poduzeća. Eno vam na poboljšanje. Došlo se je do uvjerenja, da se veće koli protekne neki razmak vremena^ a da se i ova ustanova primjera u Vrelu Prače, tramvaju i vodovodu. čine ne će moći prodati ni po današnjim cijenama. Nesta­ pokaže na djelu, što radi i kako radi. Mnogo je buke izazvano tako zvanim postavljanjem šica novca uzrokovala je slabu trgovinu i slabu potrošnju. Svrha je svib gradskih štedionica vani u svijetu, da poduzeća na trgovačku bazu. Na trgovačku bazu postaviti Cijene za hrvatska nova vina notiraju 250—300 dinara, za vina iz Vršca 150 dinara po hektolitru. U Hercegovini su prikupi što više štediša i da jeftinim kamatnjakom dođe či u trgovačkom žargonu napraviti poduzeće atkiv- zalihe skoro rasprodane. Žilavka 11.5 do 13 procenta no­ u susret građanstvu. Ona je uslijed ovog jeftinog kamat • l Gradska je štedionica u tom cilju povisila cijenu svo­ tira 600—700 dinara. Blatima. 11—15 procentna 500—700 njaka u svim tim gradovima, koji uživaju blagodati takve joj robi da od pasivnih poduzeća napravi aktivne, a da li dinara, a sponalka 450—550 dinara po hektolitru. Cijene štedionice, neki regulator kredita i kamatnjaka na trži­ je trebala da učini u onoj mjeri, u kojoj je učinila, imali su za dalmatinska vina rastu dlnevm>> i variraju između 30— štu. Pošto nemaju dioničara mogu takve štedionice da bu­ to da nadziru odbornici Gradske štedionice i da to u buci 32 dinara po gradu. U Vukovtm notiraju cjjene za vino 400 du najjeftinije u kamatnjaku i da svoj čisti dobitak dodje - i galami koju su podigli prišarafljeni konzumenti, javno do 500 dinara, u Mitrovici 600—900 dinara, U Novoj Gra­ diški 500—600 dinara, a u Mariboru 700—1400 dinara po ljuju korisnim ustanovama i za ojačanje svojih pričuvu. opravdaju. hektolitru. (i To je bilo u mirno doba, dalo. je tako danas ne pred Ne ćemo da se osvrćemo na prvu bilancu štedionice, Opasnost od ialsilikovanih talijanskih novčanica, U po­ leže nam podaci iz kojih bi smo to mogli ustanoviti. ni na iskazani dobitak. To sve nema velike važnosti, na­ sljednje vrijeme u Italiji su se pojavile mnogobrojne lalNaša je štedionica poratno dijete i sva ta idealna za­ ročito kod ovakovog zavoda, sa tako ogromnim inventa - 1 sifikovape novčanice u svim iznosima od 10, 50, 100, 500 daća ne može se u cijelosti primijeniti na nju. Znamo za 1000 lira^ Kako u našu državu, osobito u posljednje vrirom poduzeća. Ako je u bilanci ovaj sadanji popravak ce­ mizerne financijalne prilike u kojima je gradska općina sme, vrlo velik broj trgovaca, naročito stočnih, dolazi sta, vrela Prače i nova investicija za tramvajske šine već ,a ‘sajmove, nije isključena predposltavka, da će biti dosta radila do pred osnutak štedionice. Banke su imale pune otpisana, najpametnije je što je štedionica molga da uči­ pokušaja proturanja tih lažnih novčanica u našu zemlju. ruke posla sa mjenicama gradske općine i često je dola­ Upozorujemo naše trgovce i cjelokv(pno građanstvo da zilo do neugodnih prizora, kad bi banke pritegnule u ka­ ni. Nek u slijedećom otpise još dosta toga, a da Sarajevo bude na .oprezu kod primanja talijanskih novčanica, pa poprimi malko pristojniji izgled nego U ga sada imade. matnjaku ili tražile žurnu isplatu. Ako je štedionica m sada sauna zaboravila na onu ako svaki pojedinac ne zna dobro razlikovati ispravne ta­ Ako onu prvu zadaću nije Gradska štedionica baš u lijanske novčanice od krivih, neka bar veće iznose dade lijepu, djelomično idealnu svrhu za koju je morala biti os­ pregledati kod naših bankovnih zavoda, koji će, uvjereni nikakvoj mjeri ispunila, jer ona kako danas radi, nije nop će kakva štedionica ni regulator kredita i lomufnjolt«, novana, ona mora postepeno da skrene s puta kojim je smo, rado u dom pogledu ići na ruku našem svijetu. ona je spasila općinu od teških trzavica i sredila rad i fi­ □sijed gore iznešenih prilika i neprilika naše općine uda­ Opadanje slovenskog izvoza drva u Italiju. Slovenski nancije u grad. poduzećima, štedionica je istrebila anar­ rila, jer u koliko je općini koristila, ne smije da trajno os­ izvoz drva u Italiju, kojr je u prva tri mjeseca o. g. bio hiju i nered u tim poduzećima, uvela strogu kontrolu koja tane samo centralna blagajna općinskih poduzeća, kao |.prilično znatan, nenadano je jako nazadovao. Uzrok tomu je novčana kriza, koja vlada u Italiji. Smanjen je znatno i prije u glavnom nije ni postojala i postavila ta poduzeća na što je danas. izvoz žive stoke. Izvoz poljodjelskih pnoizvoda potpuno trgovačku bazu. Ne samo za općinu, već i za građanstvo mora da dje­ je zastao, te slovenska izvozna trgovina trpi jako pod oKo je ikada radio u gradskoj općini, taj znade vrlo do - luje i ako postepeno noči ovu potonju najvažniju zadaćo, vim okolnostima. bro, da su općinska poduzeća hila uvijek otvorena pita­ osvrnuti ćemo se do godine sa zadovoljstvom na rad iste. Pred povišicom cijena ugljenu i čeliku u Njemačkoj. Ponovno pogoršanje marke uplilvati će i na cijene želje zu. Savez surovog željeza okoristio se je već valutnom cijelog .ovog tjedna, odnosno koncem se opazila mnogo klauzulom i povisio cijene sirovom željezu kod kojega jače i cijene su počele naglo padate To je slučaj osobito igra veliku ulogu povišica inostranih mjeničnih tečajeva, Izvoz grade za Italiju zabranjen. Uslijed velikih nepra­ kod kukuruza i kod pšenice. Ovoj lahavosti doprinio je naprotiv cijene Siegerlandskom sirovom željezu ostadoše vilnosti, koje su se dešavale sa izvozom drvene grade u dosta i popravak našega dinara a i vrlo slabo interesovai- iste. Doduše, još nema deifnitlvnog zaključka, ali se oče­ Italiju, ministar saobraćaja donio je riješepje dal se do nje sa stranih tržišta a kod pšenice i sve to bolji izgled kuje da će ma sjednici, koja će se ovih dama obdržavati, daljeg naređenja obustavi svaki izvoz grade iz naše kra­ roda: Cijene su kod kukuruza pale za 10 para a isto toliko biti zaključena povišica cijena. ljevine u Italiju. Ta obustava izvoza drveta u Italiju, od­ i kod pšenice, brašno je došlo na: svoju staru cijenu, kod nosi' se za> sada sauno nai našu pograničnu stanicu Rakek, ostalih artikala cijene su skoro ostale iste jer potražnja ■ dok je iZv.oz prdko Sušaka, odnosno Bakra i dalje dozvo­ je bila minimalna. Ponuda kod kukuruza do pred konac tjedna: bila je velika, koncem, je pak radi male cijene (250) ljen. bila dosta1ograničena a ni potražnja nije bila velika. Po­ Ekonomsko opadanje Trsta. Od 1913. godine ibiudamski tražnja kod pšenice koja je bila: početkom (tjedna dosita Likvidacija podružnica Anstro-Ugarske banke na ju­ je saobraćaj Trsta: :opaio više od polovine prema predrat­ velika, koncem je sasma opala. Ponuda je 'naprotiv uz goslavenskom području. Iz Beograda javljaju: Ministar fi­ nom, kako se vidi iz slijedećeg: zadnje zaključene cijene dosta velika. Brašno je jakta malo nancija odredio je likvidaciju podružnica austro-ugarske Tonaže prispjelih traženo, fino uopće nije traženo. Izvoznici su se jedino ne­ banke i ustanovljenje pasiva. U tu svrhu poziva Narodna brodova u Trst: što malo za pokvareni kukuruz interesirali. Promet je bio banka sve dužnike austro-ugarske banke, da najdulje do 1913. 4,071.707 prema prošlom tjednu dosta mali, 290 vagana. 30. juna o. g. prijave svoje dugove kod onih filijala Narod­ 1\ ; ■* i 1920. 1,589.024 Kukuruza je zaključeno 196 vagona, najviše je trgovano ne banke, koje su nastale na mjesto bankovnih filijala au­ w 1921. i 1,773.312 sa prometnom bačkom robom, početkom po cijeni od Din. stro-ugarske banke. Dugovi se imadu platiti u dinarima i 1922. 1,737.790 260 a koncem po Diln. 250. Zlaftoi zuban početkom tjedna to u razmjeru 1 dinar jednak 4 austro-ugarske krune. Kod Izvoz i uvoz preko Trsta- bio je ti 1913. godini, kao: i u prodavan je od Din. 265—262.50. Bački okrugli kukme (po­ isplate primijeniti će se kamatna stepa, koja je vrijedila docnijim godinama, po moru i kopnu slijedeći (u tonama): tražnja najviše iz Srbije) prodavan je od Din. 265—260 kod austro-ugarske banke. Protiv svih onih, koji do pro­ koncem nuđen je po Djn- 255, za kasnije mjesece skoro pisanog termina ne budu podmirili dugove postupati Će a) po kopnu: nije činjeno nikakvih zaključaka. Banatski početkom je Narodna banka sudbenim putem, pa radilo se i o lombandzaključivan .po Din. 257.50, koncem je nuđen sa 2.50 pare nom zajmu. Ovaj poziv ne Odnosi se na Mpotekame zaj­ 1,488.210 1,209.336 1913. jeftinije. Banatski paritet Smederevo zaključivan je po move, jer ovima raspolaže centrala austro-ugarske ban­ 732.597 1920. 899.718 Din 272.50—270. Sa' srijemskim je i dalje bilo vrlo malo ke. Oni, koji imadu tražbine protiv podružnica austro­ 1921. 737.034 665.070 posla zaključeno je par vagona po Din. 265 uz tu cijenu ugarske banke na1jugoslavenskom području, moraju tako­ 1922. 721.867 697.430 dalje nudi. Defekti kukuruz sa 15—18 posto kvarnog đer do 30. jula prijaviti i to sa dokumentima iznos i prav­ b) po moru: zaključivan je po Din, 218.75 a sa 40 do 50 posto po ni razlog, jer u ovom slučaju preuzima feplatu Narodna izvoz banka u gore navedenom razmjeru. Din. 175. uvoz JT ' 1,135.712 tfT 1913. 2,314.018 Pšenice je zaključeno 60 vagotaa, sa početnom cijenom Bleerov zajam. Povodom raznih vijesti o Bleerovom 1920. 290.846 1,183.676 od Din. 457.50, a koncem po Din. 447.50, ponuida uz zadnju zajmu, izjavio je ministar financija g. Dr. Stojadinović, da 1921. 353.329 1,138.653 cijenu je i dalje dosta velika, potrošači su većinom okolni je rok isplate narednog obroka od 10 milijuna dolara' pro­ 1922. 535.270 952.895 bosanski i slovenski mlinovi. dužen do kraja maja, a prije izvjesnog vremena je traže­ Industrijska snaga Trsta također je mnogo opala, napoJečam je dosta nuđen, zaključaka je bilo svega 1 va­ no od grupe jasan i precizan odgovor da Ii ona misli & Sto u glavnim njenim granama, brodogradnji Kgrađevnoj gon po Din. 312.50 65 težak. puniti odredbe ugovora o zajmu. Odgovor još nije Stigao, Zob je i dalje tražena! od strane vojnih Kferanata, za­ ali vlada će se pobrinuti; da ga dobije. Ako do kraja maja Tjedno izvješće bnrz. agenture B. Balabnšić & Co., No­ ključivana je po Din. 290. ne stigne novac, teško da će vlada rok još produžiti 0 ra­ vi Sad. Nešto lalbavjja, tendencija na (tržištu Žiitai, koja se Pasulj je više tražen nego nuđen, zaključavan je samo skidu ugovora ne može se govoriti dok ne dođe od Bfeebila počela' opažati još koncem prvog tjedna, trajala1je 1 150 q po Din 480. nove grppe jasan odgovor. Gradska štedioaica. Trgovina. Novčarstvo. �Strana 2. .BOSANSKI LLOYD* Broj 12. Narodna Banka kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Zagrebački zajam od 500.000 englestdh funti. — Jaiv Na osnovi rješenja gospodina ministra) fimatnoija kraljevii- lja se, da je neku engleski sindikat ponudio mjesnoj -Općini ne Srba, Hrvata i Slovenaca od 4. sjurila o. g. JBr. 13.000, Zagreba zajam, koji bi u -slučaju potpune subškripčije do­ da Narodna Banka odmah .pdlstu/pd Mlovudaoihl poslova po nio cpcjni čistih oko 409.705 engleskih funti. Ponuđeni ka filijalama bivše Ausitro-Ugarake banke, Narodna banka matnjak Iznaša 10 ipolsto, a za-jajm bi -se imao isplatiti iu kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ovisn potr 40 godina. Zajamčeni! minimum zajma bio bi 150.000 engle­ 1. Sva ona Lica, koja ma po kom losnovu ma što skihdufunti. -Zagrebačka općina, bi imala kupiti potrebne ma * guju bivšoj Austro-Ugairskoj banoi, da najdulje d» 30. juna šinenije iod engleskih tvomičara, osim da drugi ponude o. g. svioja dugovanja isplate ikođ filijala Narodne banke unižu cijenu. Također se javlja da je neki njemački islindli omom mjestu u kom je zaduženje učinjeno. kat uložilo ponudu za izgradnju .javnih zgrada -i građevi Qv,o se ne odnosu na hipotekanne zajmove, čiju je li­ na, za koje se traži zajam, pod •uvjetom, da bi općina tom kvidaciju zadržala za sebe Auistro-U-garska banka u Bebu. sindikatu -propustila da pabi-re sav čisti prihod od talk-ih Isplata duga ima se izvršiti1oi dinarima, računajući 4 građevina- kroz -vrijeme -od 10 godina. krune za jedan dinar, a jednu ausibro-ugarsku krunu za je­ Amerikanski zajmovi. Prema izračunavanju American dnu našu iknunu. Pored sume glaivmog duga ima sie plaititS Federal Reserve Board amerikanski kapitaliste su -u go­ i interes za sve vrijeme iod proteklog rokai do dana ispla­ dini 1922. posudili inozemstvu 869 milijuna 922.000 dolara te duga, računajući kamatnu stopu, koja je za odnosnu vr­ prema 590 milijuna u 1921. godini. Od gornje svote otpada, stu zajma važila kod bivše Ausiro-Uganske banke. na svaku državu .kako slijedi; Narodna banka ima pra,vai, da traži naplatu sudskim Dolara putem sviju potraživanja poslije proteklog roka iz cjelo­ Australija 13,258.000 kupne imovine dužmikove bez obzira, da li je dug po lum­ Nizozemska Indija 100.000.000 bardu ili kom drugom osnovu. Belgija 2,500.000 2. Sva ona lica koja ma po kom osnovu imaju što ČehoSlovačka 21,500.000 primiti od birvše Austro-Ugarske banke, da; se najdalje do Danska 5,000.000 30. juna ove grdine prijave Filijali Narodne banke u mje­ Francuska 82,975.000 stu, u kom je tražbina zasnovana, sa dokumentima, na Nizozemska 65,620.000 osnovu kojih to svoje traženje osnivaju. Norveška 21,575.000 Jugoslavija 16,250.000 Uprava Narodne banke kraljevine Srba, Hrvata i Argentina 28,075.000 Slovenaca. Bolivija 24,000.000 Povišenje kapitala trbovljanskoga društva. Očekuje Brazil . 65,380.000 se, dai će ovo društvo u najkraće vrijeme provelsitii po(vi Ohole • ’ 19,350.000 šenje kapitala, kod kojega će nove akcije biti ponuđene Kolumbija 5,000.000 aikciionerima uz .vrlo umjeren tečaj. Dividenda za godinu Peru 2,750.000 1922. iznositi će 25 dinara. 6,000.000 Ekonomsko iinancijski rad ministarskog savjeta. Mi­ KubiY 5F.921.000 nistarski je savjet na predlog ministarstva saobraćaja pro­ Dominika 6,700.000 glasio ugovor, koji je svojevremeno sklqpila Crna1Gora sa i Haiiti 16,000.000 Italijom, odnosno .pristaništa u Baru kao ne važeći i o Kanada 248,601.000 vlastio ministra saobraćaja da1povede pregovore s kra­ Nova Fiunlandija 6.000.000 ljevinom Italijom o zaključku novog ugomora. Zatim su Gradnje pruga. Financijsko i ekonomski komitet je ministar pravde i ministar financija referisali o radu ekonomsko-ftnandijskog komiteta' ministara- za redukciju ča- dozvolio pozajmicu 'od 21 milijuna dinara, kojNjd se upo­ novnika. Ministarski je savjet potpisao riješenje, po ko­ trijebili ovako; 7 milijuna za produženje radova na pru­ jem sM>vlašćuje stručna- komisija ministra fi.na.ncja da iz­ zi Mala Krsna—Požarevac; 7 ntilijuna' za -radove na pru­ vrši redukciju 10 posto -od ukupnog broja činovni|štv-a. O- zi Uži-fce—Vardište; i 7 milijuna dinara za. radove na pru­ va -koimlisija za redukciju činovnika započeti će već^avUi- zi Gračac—Knin. Ova suma biti će dovoljna za radove od d;ana sa svojim radom. Poslije toga raispravljatno je o ne­ jednog mjeseca. kim resorskim poslovima i pPtpisano je nekoliko prika­ za. — Ministru financija, kojem je odobreno da daje jav­ nosti labavještenja o financijskom stanju odobremi isu' na­ knadni krediti izvan budžeta, u -izmoeu od preko.620-miCarinjenje petroleuma. Uslijed ukazane potrebe, ida bi lijuna dinara, koji da su već a potrošeni. 0 Cim naknad­ nim kreditima ministar je financija podnio posebni pred­ se carinjenje robe -brže svršavalo. Carinski Savjet na sjed­ log zakona. — Ministar vanjskih poslova dr. Nimčić refe­ nici svojoj -od 5. aprila 1923. donio je .odluku, k-oju je g. ministar financija odobrio: rirao je o svom razgovoru s grčkim ministrom vanjskih »Da se tačka II. po^ 1 raspisa Broj 68 od 9. III. 1922. poslova Aleksandriisom i o potpisu konvencije o slobodnoj godine CBroj 14681 doda stav i da glasi: zoni u Solunu. Carinarnica će na pisimen zahtjev uvoznika, primiti 1 carimiti u vagon-u, sa djelomičnim istovarom i -mjerenjem, Petroleum 1 svu idrug-u lako zapaljivu robu, kada dolazi u jednakim sanducima ili buradima i ako. .je ista- po tarifi opterećena monopolskom taksom ili državnom trošarinom. Reforme kod carinjenja robe. Ministarstvo financija usvcjilo je odluku carinskog savjeta, pio Ikojoj će se na zah­ tjev uvoznika caniniiti netto roba, a ne kao dosada ibrutto. Trošarina na vino u bocama. Generalna'direlkcijaposred nih poreza ustanovila je, da se -propisi čl. 6. točka 6., pod b) zakona io trošarini ne izvršuju svuda jednako prigodom plaćanja trošarine na .vino -u bocama, kada- se vino iz buradi, za koje je već trošarina plaćena pretoči u boce. — Pošto -se u takovim slučajevima j|made plaćati salmo -razlika a ne cijela trošarina na vtino u bocama, Određuje gene­ ralna direkrijai, da se mora plaćanje trošatlilne na vino, koje se radi .prodaje pretače iz buradi) u boce, vrši po sli­ jedećoj -skali: na -boce -od 0.5 litra 32.50 Din., na boce Od 0.6 litra 39 Dim., nai boce od 0.7 litra 45.50 Din., na boce od 0.8 litra 52 Din., na -boce -od 0.9 liitrai 58.50 Din., na 1 litrene boce 65 Dim., ma -boce ,od 1.5 litra 97.50 Dim. — Svatko koji želi pretakati vino iz buraldi u boce, mora prethodno -dokazati, da je trošarina u iznosu -od 35 Djn. za 100 litara već plaćena. PRVA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA DESTILAR IJA U. MORPURGO, SPLIT O d lik ov an a n a sv im izlo ž b a m a n a jv e ć im o d lik o v an jim a Porezi, takse i carine. „ O K I E \~ T # Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrst: —Svetski poznat „Maraschino” — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. bosan sko uvozno i Izvozno dioničko društvo u SA R A JE V U * P O Z I V I. redovitu glavnu skupštinu koja će se obdržavati dne 2 4 . m aja 1 9 2 3 . o 1 6 sati u društvenim prostorijama u Sarajevu, Preradovićeva ulica 1, sa slijedećim • D N E V N IM R E D O M : Zaključak o apsolutoriju ravnateljstvu i nadzornom vijeću za p o ­ 1. Izvješće ravnateljstva i nadzornog vijeća za poslovnu godinu 1922. I 3. slovnu godinu 1922. 2. Predloženje zaključnih računa i bilance za godinu 1922., te zar | 4 Zaključak o nagradi nadzornom vijeću za poslovnu godinu 1922. ključak o razdiobi čistog dobitka za godinu 1922. » 5. Izbori u ravnateljstvo i nadzorno vijeće. Ravnateljstvo. O paska: Kod glavne skupštine može prisustvovati svaki dioničar, koji položi barem 8 dana pred sastanak iste svoje dionice na blagajni društva ili kod Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu- u Sarajevu ili kod Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu. Račun gubitka i dobitka Račun razmjere Aktiva. na 31. decembra 1822, ' P asiva. h K ' IjL Gotovina.............................. . 2*5,061 Zaliha: vreće 1ponjave K 418.770rob«. . . . . ,K 13,762.111.32 14,180.881 ■V Namještaj . . ,K 166.612.80 odblv otpis. ,K 16.512.80 150.000 Dionička glavnica: 1. uplata23. Vll. 1921. K1,000.000.11. , 15. VI. 1922.K2.QO0 000,ilL . 31. V11L „ K3,000X100IV, . 31.x. . K4,000.000.- 10,000.000 VJerovniol........................... 8,982.818 24 574.027 08 Ćistl dobitak,....................... 14,556.846 32 14,668.845 32 k' Gubitak na 31. decembra 1 9 2 2 . __________ Dobitak k 2,126.66907 / h 07 Dobitak na r o b i................... troiak 1 t. d.. . . . . . 959.091 63 559.000 Kamati 1 providb.a............... Porez na poslovni promet . , . 18.037 60 Otpi? ed namještaja . . . . - 16.612 H0 574.027 08 pUtl dobitak....................... — K h Upravni troškoviplaće, doplatci, stanarina, ured- i 2,126.88007 �.BOSANSKI LLOYD‘ It Sarajeva i Herceg Bosne. Slanje usjeva koncem aprila u Bosni i Hercegovini. Ozarn usjevi: opće stanje usjeva je dobro, a 'djelomično vrlo doibno ii odlično. Jari usjevi: svi su proljetni usjevi u jeku sjletve izuzi­ majući brdskih krajeva gdje je jo-š snijeg. Kukuruz se taiko der sije. Povrće većim dijelom zasijano i rasađeno. Pićne biljke napreduju vrlo dobro. Livade i pašn-jacj. napreduju (osrednje. Voćnjaci: rano voće precvefa-lo a poznaje u cvijetu. Vinogradi: proljetni radovi .su dk>|vršemi. *1 Vlage je bilo dovoljno. Zdravstveno stanje stoke je u sjevernoj i srednjoj Bo­ sni dobro, izuzimajući nekoliko slučajeva -dboljevamja od boginja i šuge kod ovaca u olkniigu bihaćkom, travničkom, tuzlanskom j banjalučkom. U (ostalima mjestima a naročito u Hercegovini stanje zdravlja stolke je rđaivo zbog velike oskudice u hrani!. Uvoznicima i izvoznicima. Riješenjem Generalne Direkicje Carina od 27. februara«*, g. Gbr. 11351 (raispdls br. 57. o. g.) jasno je određeno, koju uvoznu jjli izvlozmu robu mogu cariniti same željeznice preko svojih carinskih po­ srednika. Kako, međutim željeznice pokušavaju da otmu i carine svu robu i uvoznu i izvoznu, to Udruženje poziva sve car ninske posrednike da obavijeste uvoznike i izvoznike, da se od ovog -monopolisamja odbrane na lovaj načdln: 1. Svi -uvoizniiai, koji su iz mjesto gdje ne postoje cari­ narnice, neka, pri ponučivanju robe, traže da se u itovarnom listu 'Označi kao posljednja' stanica ona varoš ono mjesto, gdje postoji carinarnica a koje je najbliže njego­ vom mestu stanovanja, i da se u tovarnom listu označi i imenuje carinski posrednik toga mjesta1, koji će izvršiti carinjenje; 2. Svi izvoznici, kad robu izvoze iz mjesta gdje postoji carunamiicai da odmah tu vrše i izvozno carinjenje ili sami ih preko svojih carinskih posrednika. Ako, pak, robu predaju željezničkim stanicama gdje nema carinarnice, onda da robu upućuju tiovamilm Kistom na koga od carinskih posrednika one granične stanice, preko koje hoće da im ide roba,'sa nalogom ispisanim na -tovarnom listu, da je označeni carinski posrednik carini i s ro jA M « \ r n .m i o uz ostalu specerajsku i kolonijalnu robu I-a čistu svinjsku mast u buradima ođ 50 kg. — franko bure — uz veoma jeftine cijene. Kupujemo svaku količinu pčelupjj voska. EBENSPANGER D. D., BJELOVAR Trgovina žita, zemaljskih plodina, prekomorske robe, vina, piva, žeste i rakije na veliko. lodanjene 'bilance proizlazi da je u poslovnoj godini polu­ čen dobitak od Din. 156.000 na Din. 187.000 dilon. glavnice. Obje pomoćne pošte stajati će pod kontrolom pošte Sa­ rajevo 1, s kojom će biti u dnevnoj kartujućoj vezi posre­ Važna novost jesu nove B e r s o n gumene dovanjem ambulantnih pošta Sarajevo Brod 16, voz ibr. potplate, jer iste čine nošnju kožnatih potplata ne­ 10012 i Brod—Sarajevo 16, Voz broj 10011. Od Semizovca do Čevljanovića i -obratno otpremati će potrebnim. Pošto su B e r s o n gumene potplate ne samo znatno jeftinije, već i dugotrajnije od kožnatih ise materijal posredovanjem vozovode u vozovima ibroj potplata, osiguravaju si isti već samo po sebi pred­ 10640 i 10641. . U dostavmo okružje pomoćne pošte Semizovac spadaju nost pred kožnatim potplatima, ali B e r s o n gumeni potplati pružaju i kod nošnje apsolutnu zaštitu protiv mjesta: Semizovac, Gora, Jošanioa, Ilijaš, Krivoglaivci, Lju mokrine i zime te pružaju kod hodanja elasticitetu, bina stanica, Luka: i Malenici t. j. mjesta općine Donja V-ouslijed čega se opeta preuranjena umornost kod gošća. U dostavno -okružje pomoćne pošte Čevljamiovići spadaju mjesta: Cevljanovići, Banja Lika, Dragoradi, Hahodanja spriječava. džiči, Kounar, Ivančici, Kamenica, Medojevići, Meljiina, „lnterreklair.“ u novim prostorijama. Središ­ Ozren, Srednje, Stomorinai, Sudići i Zagrade t. j. mjesta njica poznatog oglasnog zavoda „fnterreklamu d. d. iz općine Čitluk, Crna Rijeka, Ozren^ Srednje 5 Rakova (združene tvrise I. Blockner, oglasnog odjela Me­ Nogai«. đunarodnog prom. nov. i ” oglasnog zavoda d d. i Rudolf Mosse) nalazi se od sada u Palmoticevoj ul. Trgovačka i obrtnička komore skreće pažnju interese­ br. 18. Zagreb.. — Ždruženjem obih — do sada ra­ stavljeno vođenih — poslovnica u Ilici i u Jurjevskoj nata nai to, da je Ekonomsko -Finamijski Komitet Minista­ ulici, povećati će se znatno radna sposobnost „Inter- ra na- olsnavu čl. 5. Zakona o izvozu i -izvoznim carinama reklma“ te će se njegova prokušana djelatnost na donio sliejdeće mješenje: 1. Skida se zabrana -izvoza za sve vrsti sijena, muhara, polju reklame moći još savršenije razvijati. suhe -djeteline, zo-bi, (ovsa), stočne repe svježe i suhe; 2. Tako isto skida s,e zabrana- izvoza i suhih rezanaca .od1 šećerne repe. 3. Uvozna roba, Ikoja dofazi u mjesta1, gdje postoje cari­ Saopćenja Trg. i obrtničke komore. Naplaćivane se izvozna carina na zob (ovals) 10 din. odi narnice, -može biti upućena na sopStvenike robe, ,a njegovo Nabava bijelih i šarenih desiniiciranih krpa. Direkcija 100 kg na sijeno 5 Din. od 100 kg koliko je i dio sada na­ je pravo da 11 će je sam cariniti ili preko svoga carinskog Drž. željeznica u Subo-tici raspisuje ofertalnu licitaciju za plaćivano, a ostali predmeti iz -tačke 1. neće plaćati ni­ posrednika. nabavku 5 vagotaa -šarenih i 1 vagan bijelih čistih pramih kakvu carinu. Iz Udruženja Carinskih Posrednika za Kraljevinu Srba, i desinficiranih krpa za čišćenje mašina- Licitacija će se Pri izvozu rezanaca od šećerne repe naplaćivane se Hrvata« Slovenaca 8. -maja 1923. br. 254. održati na 29. maja «. g. Isporuka' krpa ima se izvršiti u izv-ozna carina ,po 10 din. old 100 kg. Ovo riješenje stupa na -snagu 30. aprila 1923. godSne. Muslimanska centralna banka d. d. u Sarajevu povisuje Iroku od 5 mjeseci. Propisno zapečaćene ponude sa spoljkako smo već u prošlom broju iznijeli svoju dioničku glav­ n;o>mnaznakom: »Ponuda za lSctt«jju kipa k broju: 11896 Direkcija drž. željeznica u Suboti« raspisuje za dan 30. nicu na 12.5 milijuna dinara. Prospekt o .ovom povišenju i 23.» imaju se .podnijeti oajka-smimjio 11 sati istoga dana nalazi] «e na IV. Strani lista te ga toplo preporučalmp1paž­ Ekomomatu Direkcije sa uzorcima’'koip će biti mjerodavni maja 1923. ponovnu pismenu licitaciju za- nabavku 10.000 kg. čistog mekog Olova 99 postio čistoće po specijalnim unji cijenjenih čitatelja. pri ocjeni -i služiti za -osnovu primjeraNadmetači polažu najkasnije do 10 sati istoga dana kau­ slovt&na. Orient, bosansko uvozno i izvozno d. d. u Sarajevu -odrOpći i specijalni u-slovi kan i formular za podnošenje po­ žaje na 24. ovog -mjeseca svoju prvu redovitu glavnu skup­ ciju i itoi 5 posto naši a 10 posto strani podanici na blagajni nude -mOgu se dobiti -u Ek-onomatu Direkcije. Sa 20 dinara Suibdtičke Direkcije. štinu. Društvo se je od -svog utemeljenja silno razgranalo Formular ipon-ude i uslova mogu se dobiti besplatno od taksirane ponude podnose se dio 11 sati rečenog dana- Ekoi solidnim -svojim radom -uvelo na našem tržištu kap -rijetko nomatu Direkcije, u zapečaćenom kuvertu Sa oznakom koje. Na dioničku glavnicu pd 10 mM-i-juna iskazuje u pr­ Gkonomata Subotičke Direkcije. »Ponuda za olovo k broju 9488/23«. vom poslovnom razdoblju čisti dobitak od K 574.027. Otvaranje pomoćne pošte u Semizovcu i Čevljanovićima. Ponuđači polažu naši idrž. 5 posto a strani 10 posto na Izvanrednu glavnu skupštinu svojih dioničara, održaje Direkcija pošta a telegrafa u Sarajevu poslala je k-otmori blagajni Direkcije. Licitacija će se održati po propisima Bosanska indusitrijalna j trgovačka banka d. d. u Sarajevu dopis slijedećeg sadržaja: Zakona o Drž. Računovodstvu. na 29. -ovog mjeseca. Na dnevnom je redu mlovo povišenje Na temelju Riješenja Min. Pošta i Telegrafa u Beogradu dioničke glavnice na 16 milijuna, dinara. otvaraju se danom 16. maja ©. g. pomoćne pošte s proši­ »Varda« industrija drva u Višegradu sazvala je za 25. renim djelokrugom u mjestima Semizovac i Čevljanovdćl, ov. mjeseca svoju XIII. redovitu glavnu skupštinu. Iz obje­ srez Sarajevo. Gradska štedionica općine grada Sarajeva )i Prima uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; Daje mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak- svakome, a napose.' malom; obrtu, i trgovini f Izd a je kreditna i garantna pisma; Preuzima u polog sve vrsti vrednota; Finansira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; Obavlja najkuiantnije sve štedioničke i bankovne poslove. \.a J i �Strana 4. Broj 12. .BOSANSKI LLOYP“ X _________________________________ _________________ i i Sarajevn.______________ ___________ X SARAJEVO, 1. maja 1923. POZIV na sabskrlpcija dionica Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu m ■ a— Prema zaključku III. izvanredne glavne skupštine od 31. oktobra 1922. odobrenim riješenjem Ministarstva trgovine i industrije broj V I./5474— 22. od 13./IV. 1923. imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 25.ODO.ooo.— na K 5o.cao.ooo.— f. j. Din. fi.Z5o.noo— na Din. 12,5oo.ooo.— izdanjem Z5o.ooo Komada novih dionica po K loo.— nominalne vrijednosti koje glase na donosioca. Od tih 250.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim 150.000 komada na JAVNU SUBSKRIPC 1JU uz slijedeće uvjete: * ---------\ 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (op cije) na tih — ------- —B a b 150.000 komada dionica V. emisije i to tako, da na svakih pet dionica 1. do IV. emisije upišu tri nove dionice u : cijenu od K 125.— po komadu, zajedno sa K 5.— za troškove, dakle ukupno K 130j.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 5 - ^ a j a d o zaključno 15. juna 1923. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice i. do IV. emisije ili dionice Muslimanske banke d. d. u Banjaluci, koje će se providiti opaskom „Pravo opcije V. emisije izvršeno" i povratiti dioničarima za<edno s potvrdom o učinjenoj uplati. U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja o v o na upisnom arku primjetiti, a pravo opcije se svejedno može izvršiti. 3- U koliko bi preostalo ne optiranih dionica od ovih 150.000 komada prepuštaju se dioničarima i nedioničarima uz cijenu od K 150-— po komadu zajedno sa K 5-— za troškove dakle ukupno K 155'— za svaku dionicu od K 100'— nominalne vrijednosti, te se upisi i za ove dionice primaju počam od 5. maja do 15. juna 1925. zaključno. 4. Ostatak pak o d 100.000 komada dionica po K 100-— nominale ustupaju se jednoj bankovnoj grupi. 5. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisanih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno uplatiti. 6. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo opcije na nove dipnice, gubi to pravo. 7. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 8. N ove dionice proviđene su kuponom za polovicu godine 1923. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. jula 1923. 9. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica. 10. Za slučaj da se kojem potpisatelju novoupisanih dionica dodijeli manje dionica, nego li je upisao, povratiti ć e mu se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 11. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 12. Uspjeh ove emisije zajamčen je po jednom sindikatu. 13. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate, mogu se obaviti osobno ili poštom kod slijedećih novčanih zavoda: Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioni­ čarskog društva u Sarajevu, te kod njezinih podružnica, u Banjaluci, Bihaću, Bugojnu, Brčkom, Prijedoru, Trav­ niku i Tuzli; Prve Hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod svih njezinih podružnica; Gajret banke d. d. u Sarajevu; Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju; Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom; Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bjeljini; Muslimanske banke d. d. u Visokom ; Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici; Muslimanske banke d. d. u Stocu; Kreditne banke d. d. u Livnu; T rgovačke banke d. d. u Trebinju; 1 Bankarske radnje Numan Osgianefendić, Ž ep če; Bankarske radnje M ešić i M ujičić, D o b oj; Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. R AVN ATELJSTVO M U S L IM A N S K E C E N T R A L N E B A N K E SA Vlasnik 1 izdavatelj: Konzorcij „Boe. Uoyda*. BASNU I H ER C EG O VIN U Odgovorni urednik: hraa Marknvić. DIONIČARSKO DRUŠTVO Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/23545ea86f79b592d15f150ba50d99bb.pdf cdbfb1a769a9c72cbdb792327d598938 PDF Text Text Broj 13. Sarajevo, srijeda 23. maja 1923. Godina V. ni Hi! �Strana 2. __________ . b o s a n s k i LL0YD- J o i 13- traU steov^maslodim 50-56 ,k g-T č^nf'L sU ^dfe.^55. . . o je, da je broj kilometara koje je pre­ lazio dnevio jedan voz posratao od 13. marta, do početka —54°4^°f suha slamruT4 0 ^ 2 kg. ^ ' J Srbiji (Beograd) mast 36-38; slanina 34-36, suho “prikAznosfo dnevno 17.0o“ "dos,tigaoP,k “broj od* 28.000 Amerika: Chicago: notira mast westem 115.7,50, sla­ nina 8.25-9-12.50; mast maj 10.55; pili 10.70; septem­ bar 10.95; rebra 8.75.50; juli 8.80; centr pno liibra. . 9 do 10, ila šest mjeseci sa X sa 11—12 posto.. mog kursa čiikaške burze i kursa dolara., a u narodnom novcu potrošačke države. Sad je čikaški foulrzanski kurs za o,ve proizvode nizak. Prema tooie niska je i prodajna cijena u Evrcpi. Kod nas ima dosta masti i slanine, po proizvođačkim krajevima prodaje se samo u malim koli­ činama uz nepromjanjenu cijenu. Novčarstvo. Sporazum o polozima kod poštanskih štedionica. Izme­ đu Austrije, Jugoslavije, Poljske, Rumunjske, Čehoslovačke i Italije sklopljeni su ugovori, koji se odnose na izlu čenje potraživanja ovih depoa, koji potiču od poslovanja poštanske štedionice u Beču. Poštanska štedionica posre­ dovala 'je u prometu novcem za države bivše monarhije tako dugo, dok nije biljego.vanjem novčanica izvršena po­ djela valute. U prvomu dijelu ovoga sporazuma postav - Vrijednost austro-ugarskih predratnih ili ratnih dugova pred sudovima. — Odluka ekonomsko-fimancijskog komi­ teta ministara, Beograd, 16. maja. Ekonomsko-fimamcijski komitet minfotalra donio je .odluku, po kojoj obveznice a,ustro-ugarskih ratnih .zajmova .nemaju nikakovu vrijednost .pred sudovjma. Ako se pak u slučaju nasleđa ili drugih pitanja radi .o cfeveznicaima predratnih .austro-ugarskih gaziranih dugova, crni će se dati u propjenu u relaciji 1 : 4, alko su u krunskoj moneti, a alko su u zlatu ili stra­ noj moneti, onda po dnevnom kursu. Prihodi iz okupacionog Ruhra. G. Poincare je izjavio pred parlamentarnom^ komisijom za spojjpe poslove, da je na dara 1. maja cejlokupna cifra troškova u Ruhru iznijela 63,650.000 franaka, koja se suma raspodjeljuje ovako; 61 milijun na vojne trosko,vm,- 2,630.000 franaka na civilne troškove. Cjelokupna cifra prihoda iznosi 72,680.000 franaika, sasltcjeći se iz prThoda\u pravom smislu, t. j. cari- liS I lU lill- I Pluslimanslta OeniraSca Banke za Bosnu i Hercegovina điBniearsHo dmfao a Saraieua— POZIV X< redovitu glavnu skupštinu h. lv «■ h I P •IjOOMB* I “ tsr ! n i r ^ u t“ kođ N,rodne. banke ,S H '. s : lin č e m “ & = = = “ u reeskomptu ............................. ' .................. ačunu.'raznim ^unim at^nzor: Vrijednosni papiri .......................................... “ I l i 1 8 ralei podružnica .............................. ------- 83 SS . | 09 ■ ssss 150,521.050 09 ............................. - .................. 48 Čisti dobitak: : : : : : : : : , s 36 272.249180 54 1 g u b it k a i do K K s začistidobitfk g. -u 'JSS 1922............................. . 94 36 | 8 nS 2 k 4,003 164 30 10,284.122 ZA k J r amati,^provktba*izrazimzarada ! i i jV. 1K 22 NADZORNO i io-284122 VIJEĆE: 22 I �Broj 1 , BOSANSKI LLOYD- U. HDRPURGO, SPLIT liko« župana u Bosni i Hercegovini. Na pojedine izborne okr-uge otpada slijedeći 'broj čla­ nova: Na .grad Sarajevo iz prve izborne družine 14, a iz druge i treće družine po 8, .u svemu 30. Na svako okružje po 4 dakle na 6 okružja- 24, dok preostalih 6 članova Iz prve ikurije mogu biti izabrani bez razljjte'vu kojem bilo okrugu. Industrijsko-obrtnička izložba. Konzulat čeho,slovačke republike javlja: U toku od 16. juna do 31. jula o. g. održavaće se u Moravskoj Ostravi industrijska i obrtnička iz­ ložba, priređena društvom »Vystava« u Mor- Ostravi. Na izložbi mogu sudjelovati sve izlagača, kao i sva Industrijska te obrtnička poduzeća, koja imaju svoja sje­ dišta u okrugu trgovačkih komora u Okmouci i O.pa^i, dalje industrijska te obrtnička poduzeća koja eif već u godini 1922. imale u Moravskoj Ostravi ili u drugom mje­ stu okruga navedenih trgovačkih komora svoja zastup­ stva ili stovarišta. 0 .sudjelovanju drugih izlagača iz Čehoslovačke repu­ blike ili inostranstva odlučuje izložbeni odbor. Konzulat primjećuje, da exposicije rudarstva i željezarstva ibiti će veoma usavršene, pošto će biti izrađene u opsegu, koji je moguće .samo u mjestu sjedišta te uoljava . p. n., dai izvoli izložbu .uvesti u znanost jnterentima. Saopćenja trgovačke i obrtničke komore. Z bor C e n tr a le In d u strijsk ih K o rp o ra cija n B eograd u . 10. maja 1923. održan je u Beogradu-Zbor Centrale In•đustrjjskih Korporacija čitave zemlje pod predsjedavanjem potpuno privatne kredite, pa je vjerovatno, da će se tom zgodom zahtjevima industrije izaći u susret. Istodobno je spomenuto kao zapreka napretku industrije, da državna nadleštva ne isplaćuju nai vrijeme državne liferante. Kori­ st at ovano je da se u tom pitanju osjeća napredak dolas­ kom Ministra Stojadmovićo, ali su (još znatna1po-traživamjai ostala neisplaćena. Radi eventualnih daljnjih koraka za­ ključeno je, da će svaki Savez odnosno Komora u svojoj sredini sakupiti podatke o dugovanju pojedini! ijn.ičkit 4 civilnih državnih naldleštava privrednicima i to onih du­ govanja, kojaj potiču iza Oslobođenja. Zaitim je podnesen iscrpan referat o radu Centrale po pitanju Zakona o Zaštiti- radenika, zatim svih Pravilnika, k-oaj su u -savezu s ovim Zakonom. U tom pitanju Centrala ■je .po,situpala sporazumno sa poslodavačkim interesentima1 iz čitave Kraljevine, te je iza načelnog sporazuma, oa kon­ ferencijama održavanim u Ministarstvu Socijalne Politike zastupala interese industrije iz cijele Kralejvine. Polazna taička je 'bila ta, da se sadašnje zakonske odredbe u .to­ liko ublaiže, da omoguće podizanje produkcije. Referat Odsjeka Centrale za posredovanje pokazuje znatan uspjeh Centrale. Posredovanje se-vršilo od strane ovog Odsjeka za sve grane našeg .privrednog života kod državnih vlasti, nadleštava i ustanova. -Osim toga odsek je davao pojedinim pređuzećima preko njihovih organiza­ cija potrebna1 uputštva o .postupku u različitim slučaje­ vima. U Ministarstvu Trgovine i Industrije posredovalo se je u svrhu dobivanja uvjerenja da se roba ili materijal ne pnotzvađa i'i ne u dovoljnoj količini u našoj zemlji, kod Generalne Direkcije Carina posredovalo se je za oslobo­ đenje uvoza .cd carine, za izvoz i uvoz radi opravka koga stroja iM za carinjenje po sniženoj tarifnoj stopi. U Mini- iz -iHMze/zesUc&.JvA Gradska štedionica općine grada Sarajeva Prima uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; Daje mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakome, a nhpose malom obrtu i trgovini; Izdaje kreditna i garantna pisma; Preuzima u polog sve vrsti vrednota; Finansira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; Obavlja najkulantnije sve štedionjfke i bankovne poslove. �1 1 .BOSANSKI LLOYD“ Mimanska centralnaM a u gasu i Hercegovinuion. društvo 3C_________________________ n Sarajevu.__________ ____ __________ K SARAJEVO, 1. maja 1923. POZIV na subsKripcIju dionica Fluslimanske cenlralna banke za Sosnu i iisrcegsvina dioničarskog cJružftfa u Sarajevu Prema zaključku III. izvanredne glavne skupštine od 31. oktobra 1922. odobrenim riješenjem Ministarstva trgovine i industrije broj VI./5474—22. od 13./IV. 1923. imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg žavoda od K 25,000.000.— na K §o,000.000— 1. j. Din. 6,25o.ooo.— na Din. 12,5oo om — izdanjem 253.000 komada nouiSi dionica po K l o a - RomSnalns ©rilsdnasll koje glase na donosioca. . Od tih 250.000 komada novih dionica stavlja potpisano ravnateljstvo ovim 150.000 komada na i JAVNU SUBSKRIPC 1JIT uz slijedeće uvjete: (i 7 ______ 1 , \ 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (opcije) na tih 150.000 komada dionica V. emisije i to tako, da na svakih pet'dionica 1. do IV. emisije upišu tri nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, zajedno sa K 5.— za troškove, dakle ukupno K 130.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. 1 Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 5. maja do zaključno 15. juna 1923. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili mtđunmnice i. do IV. emisije ili dionice Muslimanske banke d. d. u Banjaluci, koje će se providiti opaskom „Pravo opcije V. emisije izvršeno14 i povratiti dioničarima za<edno s potvrdom 0 učinjenoj uplati. U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja ovo na upisnom arku primjetiti, a pravo opcije se svejedno može izvršiti. 3. U koliko bi preostalo ne optiranih dionica od^ovih 150.000 komada prepuštaju se dioničarima i nedioničarima uz cijenu od K 150-— po komadu zajedno sa K 5-— za troškove dakle ukupno K 155 — za svaku dionicu od K 100'— nominalne vrijednosti, te se upisi i za ove dionice primaju počam od 5. maja do' 15. juna 1923. zaključno. 4. Ostatak pak od 100.000 komada dionica po K 100-— nominale ustupaju se jednoj bankovnoj grupi. 5. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisanih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno uplatiti. 6. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo opcije na nove dionice, gubi to pravo. 7. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 8. Nove dionice proviđene su kuponom za polovicu godine 1923. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. jula 1923. 9. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica. 10. Za slučaj da se kojem potpisatelju novoupisanih dionica dodijeli manje dionica, nego li je upisao, povratiti će mu se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 11. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 12. Uspjeh ove emisije zajamčen je po jednom sindikatu. 13. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate, mogu se obaviti osobno ili poštom kod slijedećih novčanih zavoda: ’ Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioni­ čarskog društva u Sarajevu, te kod njezinih podružnica, u Banjaluci, Bihaću, Bugojnu, Brčkom, Prijedoru, Trav­ niku i Tuzli; Prve Hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod svih'njezinih ■ podružnica; Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u, Sarajevu, te kod svih njezinih podružnica; Gajret banke d. d. u Sarajevu; Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju; Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom; Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bjeljini; Muslimanske banke d. d. u Visokom; Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici; Muslimanske banke d. d. u Stocu; Kreditne banke d. d. u Livnu; Trgovačke banke d. d. u Trebinju; Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Zepče; Bankarske radnje Mešić i Mujičić, Doboj; Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. RAVNATELJSTVO PUISbliflHfKE EEIiTRAIiHE BANKE sa Vlasnik 1 izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloyda“. ĐSSKU Odgovorni urednik: Ivan Marković. I H ER C ES O S iK U DlOfiiSSRSftS U S A R A JE V U . DRUŠTUO Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/b492d8fcb1eeabc9ecb011da3fb7f86b.pdf 6ab22e858b5e7a06df24c3107a63dcac PDF Text Text Iln.nun CBane cpajeae. Ajipeca jpe^HnmTBa n j-npaae: HceBBha 2. IlonrrancKB npeTnnau 249. Te.ret-on but. 21. Epoj C a p a je B O , e p u je ^ a 6 . jy H a 14. n,njena y npeni.iaTH: rpojijeceiHO: Jpmapa 20.— b cpa3ojepuo. Orjiacn no Tapu*u capajeBci;nx noauiia. n A y n iA jm n $ p a h k o . 1923. r o c im a Y. ličke željeznice. Komora će u pitanju carina zastupati) sta­ novište, da se obrtniku dozvoli uvoz surovina bez napla­ te carina, isto tako da se i izvoz giotoivih proizvoda' vrši nomskim koncesijama na koje da je spremna Italija, ako također bez naplate carina. Preveliki uvoz robe štetan naši delegati popuste u pitanju Delte i Baroša. Radi se je po dinar i po naš qbnt i industriju. Taij obrt i industriju terete posljedice novog zakona o osiguranju radnika, a ionaime o tome, da Italija traži da Delta i Baroš uđu u t. zv. sim toga su ti nesnosni tereti uzročnici poskupljenja goto­ Riječki konzorcij, dočim naši delegati stoje na stanovi­ vih proizvoda, pa onemogućuju konkurenciju domaćih pro štu da se bez ovih teritorija, koji su bezuvjetno naši, ima izvoda. U tom pogledu mi ćemo tražiti potpunu samo obrazovati Riječki konzorcij od samoga grada Rijeke. Mir Upravu zavoda za osiguranje radnika i sniženje tih oristoj Italijom kakav bio da bio učvrstio, bi naš ekonomski ba 'kao i skori slobodni izibor ravnateljstva' zavoda. -Dr žavna hipotekama banka treba dia priskoči davanjem kre­ položaj i taj bi neminovno uplivao na kupovnu snagu di - dita i na pioidmičju ove komore u pomoć i na taj način pru­ Ali se ni ovom momentu ne može pripisati tako na­ ži .privrednom staležu zaradu pri građevnoj djelatnosti. gli upliv na porast dinara, jer se po svim vijestima dozna- Traži reformu trgovačkog, obrtničkog i točarinskog za­ kona i reorganizaciju obrtnih ustanova. l su stanovišta pregovarajućih stranaka još diame U pogledu valutne politike novi predsjednik g, Arko, Glaviji je interes pri ovom porastu usredotočen na pi­ tralno oprečnaOstaje nam još kao treći, a i najvjerovatniji uzrok na - potpunoma se slaže sa inauguriranom politikom .ministra tanje, dali je taj porast realan i koji su mu uzroci. Nada financija, koja je s obzirom na postignutu stabilizaciju di­ lje dali će u kratko doba nastupiti ponovni pad i proiz - glom porastu dinara burzovna špekulacija uslijed zajma n nara, dala povoljne rezultate. Nada se, da će ministar fir Francuskoj, kojeg je naša država sklopila za vojne nabav­ nancija s listom brigom i razumijevanjem kao u pitanju revesti još veću konsternaciju. Nema dvojbe da su povoljni izgledi za ovogodišnju ke. Francuski bankari tjeraju špekulaciju i kupuju dinar gnlisanja deviznog prometa, pristupiti i regulisaPju svih žetvu imali pri porastu dinara svoj upliv. Samo što taj da vrše plaćanja, koja se iz ovog zajma imaju u gotovom potrebnih reforma u njegovom djelokrugu. Pogodujući in­ upliv nije mogao ovako naglo djelovati i to u dobi, kad se položiti u dinarima, to će i biti uzrok silne potražnje di - teresima obrta, trgovine i industrije, omogućuje se, dal i I fiskalni interesi budu zadovoljeni.. Napose pak naiglašuje ne može ni iz daleka proreći da je ta dobra žetva do kra­ nara na svim burzama i njegovo naglo skakanje. 1 molbu ma ministra financija u pogledu kredita obrtnicima ja osigurana. Duge suše, koje bi mogle još uvijek nastupiti, ~vPo svemu izgleda, da će se u kratko opet dinar kretati I preko njihovih zadruga, a trgovcima direktno kod Nadjelovale bi bez sumnje porazno na ispadale žetve, pak se oko 6 santima, ako se ne radi o drugim uzrocima, koji I rodne banke. Završujući svoj govor, naglakuje g. Arko, I potrebu reorganizacije današnjeg komorskog poslovanja po tome naglo skakanje dinara ne može pripisati ovom ia privredni svijest uzroka da se. ( i! razdiobu -rada n sekcije. S kratkim apelom na Tad korskah vijećnika u interesu razvitka cjelokupne privre­ de, završuje novi predsjednik uz .odobravanje komorskih vijećnika, svoj govor. Nagli porast dinara. Naš si je dinar dozvolio ponovnu eskursiju u više siere. Trgovački svijet, koji je već mnogokrat doživio ovakove skokove našeg dinara i to skokove momentane, koji su samo poremetili naše i onako slabo tržište, zaprepastio se još jednom nad ovim porastom. Pri lijepim izgledima naše žetve svak je očekivao laki i postepeni porast dinara, ali se nije nitko nadao ovom br­ zom skoku. Od 5.50 digao se dinar kroz par dana na 6.65, a po vijestima iz inostranstva, bilo je na burzama već za­ ključaka po 7 i preko toga u srazmjeru sa švicarskim fran- Revizija kredita n Narodnoj Banci. Trgovina. U centrali Narodne banke u Beogradu, počela je po­ 3. Da banka ukine svim zavodima, koji ne budu imali Krahovi trgovaca u Vojvodini. Iz Subotice javljaju, četkom prošle nedjelje revizija kredita, koju vrši upravni određeni minimum, kredit kod nje i da zavodima kolji ne­ la se vojvođanska, trgovina na veliko nalazi u velikoj kri­ odbor uz sudjelovanje cemzurnog odbora. Cilj ije ove re­ maju taj minimum u .buduće ne daje kredit. li. Filme u većim gradovima prijavljuju svakog 'dlana in 4. Novčanim zavodima, koji nemaju minimum kapi - solvenriju. Pasiva tih firmi, iznosi 10—20 milijuna dinara. * vizijo da se revidira svačiji kredit i da se tamo gdje je mnogo dato smanji, a tamo gdje se bude našlo za potreb­ tala za kreditovanje kod banke, a koji se budu fuzionirali Uzrok krizi je u .prvom redu što trgovci ne mogu da no, da se i ukine. Ovakove revizije činjene su't prije rata, u cilju da taj minimum postignu banka će, ako zaslužuju, odgovore plaćanjima u stranim devizama. a stada je pronađeno potrebnim da se provede ponovna dosadašnje kredite prenijeti na nov novčani zavod, koji) je Naš izvoz u Francusku u 1922. godini. Prema statistič­ revizija uslijed nastale velike potražnje kredita. Prilikom iz fuzije postao. kim podatcima generalne direkcije carina naš izvoz u 5. Ovaj prenos kredita izvršiće se u sadhšnjoj njego ove revizije biti će brisani svi 'krediti lica, koja nemaju pnotokoliranu firmu, jer tako naređuje mo|vi pravilnik o dar voj veličini 1 orada, kad bi jedan dio ukinutog kredita već Francusku u 1922. godini dao je slijedeće rezultate: Su­ me izvoznih artikala, po svojoj veličini, idu ovita redom. vanju kredita, Nakon što bude dovršena revizija u cemtrar bio otplaćen. Drvo otesano od lisnjača i bakar u komadima i poluga 6. Barakama kojima se ukida kredit zbog toga što nema­ K, otpočet će rad na reviziji i po svim filijalama, Taj će posao izvršiti glavni direktor banke sa određenim člano­ ju minimum, ostavlja se rok od dvije godine iod 1. juna o. ma predstavljaju artikle čija je izvozna vrijednost hila vima upravnog odbora i sa cenzorima dotičnih filijala. Po­ g. da svoj kredit otplate. Otplata počinje od 1. januara najveća; đbk je baikra izveženo za 84.5 milijuna dinara, dotle vrijednost svih vrsta drva — za gorivo, četšnjari, du­ što bude izvršena revizija, tek će se tada 'Otpočeti isa nas- 1924. godine u šest jednakih rata. Ova šesta tačka odnosi se na one banke, koje do ge za burad — predstavlja cifru od 32 milijuna dinara. — ■poredom kredita! za nove molioce. Prema tomu će ti) novi motooci, kojih imh*1sa svih strana, morati još duže vremena konca ove godine ne podignu svoj kapital do određene su­ Poslije ovoga dolaze suhe šljive, preko 19 milijuna dina­ me, ili ne izvrše fuziju sa drugim bankama da bi' istu po­ ra, zatim jaja u vrijednosti oko 13 milijuna dinara; pečur­ čekati na nove kredite. ke ,ok'0 milijun dinara, orasi ako milijun dinara. Izvoz sviGlede davanja kredita novčanim zavodima, odrediti stigle. ježeg i usoljenog mesa predstavlja vrijednost od tri mili­ Za ostala mjesta u zemlji riješeno je: će se ovi po njihovoj .glavnici. Upravni' je odbor io tome Da Narodna banka ne može kreditirati one novčatoe juna dinara. Koža jagnjećih, goveđih i ,od razne druge di­ zavode u unutrašnjosti, koji nemaju najmanje 500.000 di­ vljači je u vrijednosti od 6 milijuna dinara. Cementa je iz­ 1. Za Beograd, Zagreb i Ljubljanu postavljen je mi­ nara uplaćenog kapitala. Ali, u mjestima u kojimai lima tri vezeno i to iz dalmatinskih tvornica, u vrijednosti tri mi­ nimum za sada od Din. 3,000.000 efektivno uplaćenog ka­ i više novčanih zavoda, kredit se može dati samo. onima lijuna dinara. Pirotskih ćilimova izvezeno je u vrijedno­ pitala, koji moraju imati zavodi, koje banka bude kredi­ 'koji imaju najmanje jedan mifem dinara uplaćenog kapi­ st: iod 360.000 dinara i najzad našeg sira u vrijednosti od tirala. tala. Izuzetno i po dokazanoj potrebi, može upravni od­ 400.000 dinara. Ukupna suma vrijednosti od našeg cjelo­ ' 2. Ovalj za sada predviđeni minimum od D. 3,000.000, bor, u mjestima gdje do sada nije bilo novčanog zavoda, kupnog izvoza u Francusku u 1922. godini .iznosi ciko 160 baraka će u toku narednih godina postepeno povišavatit ili, gdje postoji jedan novčani zavod, odrediti kredit i za­ milijuna dinara. vodu koji nema uplaćenog kapitala od 500.000 dinara. dok ga ne povisi' na mjeru, koja će stalno ostati. Izvoz iz Čehoslovačke. Izvoz iz Čehoslovaioke nepresta­ no je u porastu, tako je izvoz u mjesecu aprilu nadmašio u vrijednosti onaj u mjesecu martu za Kč 154 milijunaDa se vidi kako se je izvoz iz Čehoslovačke razvijao u ovoj godini, donašamo ovaj pregled: U utorak dne 29. pr. mj. održana .je konstituirajuća vačka <komora> mora biti 'daleko 'Od politike i ima voditi Vrijednost izvezene robe u mjesecu: brigu lih .o privrednim pitanjima. Naglašuje, da dosadaš­ sjednica zagrebačke trgovačke 1 obrtničke komore. januaru Kč 776,194.949 Prelazi se ma sam izbor predsjednika, Od 57 predanih nji način uredovanja komore nije zadovoljio. februaru Kč 873,369.708 U administrativnom .pitanju izjavljuje se novi pred­ glasovnica palo je za g. Vladimira Arka, veleindusitrijalca martu Kč 901,903.394 i veletržea u Zagrebu, 55 glasovnica, a dvije su ustale sjednik s obzirom na raznolikost naše privrede za najširu aprilu Kč 1055,554.098. prazne. Novi predsjednik zauzevši predsjedničko mjesto, trgovačku decentralizaciju, te zahtijeva da se privredni Pcrart u izvozu je gotovo stalan, te od mjeseca do mje­ interesi prosuđuju po faktičnim potrebama odnosnih po održao je poduži progralmni govor. seca izvozi poprečno Kč 100 milijuna: U svemu porastao G. Arko u svom govoru naglasuje, da komora treba da ■krajinai. je izvoz od januara do konca aprila za 279 milijuna; Kč. Govoreći o poreznom sistemu, g. predsjednik nagla­ .bude institucija, koja će voditi računa kako o interesima! Ugljen iz Mađarske. Mađari nam od nedavna: opet ne privrednika, tako i o interesima cjelokupne privrede, lai šuje, da je cjelokupna težina poreskog sistema prebačena napose na teritoriju Hrvatske. Uloga zagrebačke trgovač­ na obrtnike i trgovce, pa kao za primjer navodi činjenicu, šalju ugalj iz pečujskih rudnika. Taj svoj postupak Mađari ke komore porasla je uslijed uloge grada Zagreba u na­ da je mnogi obrtnik .već morao, obustaviti poslovanje, jer pravdaju titae, što je tobože izbio štrajk kod jednog dijela rudarskih radnikašem privrednom životu poslije ujedinjenja. Dužnost je ko­ mu .poganska glavnica lodilairi na plaćanje poreza. more, da podupire legalnu trgovinu i upoznaje mjerodav­ U pitanju saobraćaja naglašuje važnost vodenih pu Naše vlasti preduzele su već u Mađarskoj nužne kora­ ne činioce io poteškoćama, koje staje na putu privrednog teva, regulaciju Save napose, da bi se na taj način na naj­ ke povodom ovoga, jer je već poznato, da je nama Mađar­ razvitka, a osim toga, da zalinteresuje i ostala ministar - jeftiniji način spojio Beograd i Zagreb. Posebno se zadr­ ska dužna po odredbama trianonskog ugovora dopremati stva i narodno predstavništvo za privredna pitanja. Trgo­ žava na potrebi Izgradnje pruge iu luku Bakar i dovršenje ■dnevno po hiljadu vagona pećujskog uglja. Progrsmni gs^ar novog prrtsj*Snilia Trgovačke komore u Zagrebu. �Strana 2. ■BOSANSKI LLOYD" Putovanje stranaca u Njemačku. U posljednje vrijeme kruže u novinama vijesti, kojima se inostrane! odvraćaju od putovanja u Njemačku. Njemački konzulat u Zagrebu obavijestio je u tom povodu trgovačku i obrtničku komo­ ru zagrebačku, da su te opomene bez svakog osnova* dočim je nasuprot istina, da se čestim putnicima ne prave u Njemačkoj ni glede doputovamja, ni glede boravka nika'kove zapršjeke. Deficit državne bilance u Švicarskoj. Bilanca pdka zuje dohodak od fr. 425,863.979, te izdatak od fr. 505 mil. 271.645. Prema tome deficit iznosi fr. 79,407.666. Predmjevalo se je, da će deficit doseći fr. 99,400.000, kojemu su se još imali pribrojiti i razni krediti učinjeni tijekom godine u iznosu od fr. 34,024.138, tako, da .bi cjelokupni de­ ficit ima.o bi iznositi fr. 133,424.138. Međutim je bilanca pokazala puno povoljniji rezultat, jer pravi deficit miamji je'za fr. 54,016.472, nego što se je predviđalo. Državni deficit iznosio je u godini 1921. fr. 127 mil. 571.870, a u godini 1920. fr. 99,636.730. Poskupljenje masti u Mađarskoj. Uz žito to je i mast, koja u Mađarskoj neprestaho skače u cijeni. Ministar is­ hrane namjerava provesti sniženje cijena, te će poduzeti energične mjere, da to postigne, pa makar to prouzroko­ valo i smanjenje produkcije. Misli se uvažati amerikan ska mast. Novčarstvo. 2,289.230 no prošle nedjelje). Zajmovi 1..487,290.110 Din. (manje 1,547.687). Račun za otkup krunskih novčanica1,,238,216.353 Din. Račun privremene razmjene: dinara 298,114.376. Državni dug: 2„955,345.178. Vrijednost držav­ nih domena založenih za izdavanje novčanica: 2 milijarde 138,377.163 din. Saldo raznih računa 238,332.310 din. Svega aktiva 8„709,652.166 dinara. Pasiva: Glavnica 50,000.000 dinara u kovanom zlatu; cd ove uplaćeno 21,173.600 (više 325.000). — Rezervni fond 5,163.421 (više 22.912 dinara). Novčanice u tečaju:' 5„446.963.990 (manje 33,575.345). Državni račun privreme­ ne razmjene: 298,114.376 dinara. Državno potraživanje: 246.049.666 (više dinara 12.243..885). Razne .obaveze: 508,883.694 (više din. 40,541.128). Potraživanje države za založene domene: 2„138,377.163 din. Azija za kupovinu zlata za glavnicu i fondove: 44,926.254 (više 1,404.000 di- Porezi, takse i carine. Prihodi od taksa. Prihodi od taksa i prodaje .takse­ nih maraka za cijelu kraljevinu u mjesecu) aprilu ove go­ dine iznose 47,725.095.15 dinara. Ovi su prihodi u aprilu prošle godine iznosili 34 miliuna 891 hiljadu i 743.90 di­ nara — što znači, da, je ove godine postignut višak od di­ nara 12,923.352.25. Za prvih devet mjeseci ove budžetske godine naplaćeno je na ime taksa i prodaje taksenih ma­ raka 357,253.242.82 din. Za isto vrijeme prošle budžetske 1921.—22. godine naplaćeno je ovih prihoda 253 railijona 385.735.90 dinara. Znači, da je u ovoj budžetskoj godini postignut višak za isto vrijeme u 103 milijuna 868.206.92 Kako je u ovoj budžetskoj godini predviđeno za prvih devet mjeseci 305,624.997 dinara, to je naplaćeno više, ne­ go što je predviđeno za 51,628.945.82 dinara. Svega pasiva: 8„709,652.166 dinara. Prihodi od trošarina u aprilu. Prihoda od trošarina u U metalnoj podlozi računate je: dinar u zlatu za je - cijeloj kraljevini za mjesec april ove godine iznose 43 mil. dan dibar, funta engl. ,za 25 dinara, dolar za 5 dinar, lira 0.20.312.06 dinara* U 1921.—22. budžetskoj godini napla­ za dinar, švajcarski i francuski franak za dinar, dinar u ćeno je u aprilu 34,436.130.97 dinara, što znači, da je u okovanom srebru za dinar i t. d. — Kamatna Stopa ,po es- voj godini postignuti višak od 8,576.181.09 dinara. Za pr­ kontu mjenica za sve bančine dužnike bez razlike 6 po­ vih devet mjeseci ove budžetske godine naplaćeno je na sto godišnje. Kamatna stopa za zajmove na zaloge 7 po­ ime trošarine svega 403,586.382.63 dinara* Kako su za sto godišnje. isto vrijeme prošle godine 1921.—22. budžetske godine Revizija kredita u Narodnoj banci. Kao što smo već do­ isti prihodi iznosili 356,093.936.87 dinara, to je u ovoj bu­ nijeli u našem listu, revizija kredita kod Narodne 'banke džetskoj godini postignut višak od 47,492.445.76 dinara. izvršena je pr.vo privatnim Hicima, a zatim bankama- Ista U ovoj budžetskoj godini predviđeno, je za .prvih devet je učinjetna u Beogradu ii u unutrašnjosti Srbije, a u cib - mjeseci prihoda od trošarina 364,785.750 dinara, — što lasti centrale. Ovo se ima razumjeti1tako, da se ta revi - znači, da je više naplaćeno, nego što je predviđeno za zija prostire samo na krajeve kolji potpadaju neposredno 38,800.632.63 dinara. ' pod centralu Narodne banlke u Beogradu, a ne d na oblasti Nova carinska tarifa u Ugarskoj. Prema đohfiivenim vi­ koje podpadaju poid njene filijale (skopljanslku, našku i šar jestima nova carinska tarifa' je već sastavljena. Privred bačku), koje će nešto kasnije doći* ni krugovi primaju tu tarifu s nezadovoljstvom, jer sa svo­ Prilikom ove .revizije ukinuto su kredit^ jim sastavom pokazuje prilično nepoznavanje predmeta* SaJstoji se od 983 stavke, a najvišu su njome pogođene iz­ rade od kože, željezo, sukno i bijelo rublje. Carinska škola. Riješenjem ministra financija ustanov­ ljena je u Beogradu carinsika škjoJa, u kojoj će učenje tra­ jati punu godinu dana. Kroz ovu školu ima da .prođu svi mladi carinski činovnici koji nemaju više od tri godine službe, kao i ioni privremeni činovnici carinski, koji ne­ maju zakonskih kvalifikacija. Svjedodžba o svršenoj ca­ rinskoj školi, 'smaltraće se kan zakonska kvalifikacija za carinsku službu. Izjave ministra financija. U financijskom odboru ras­ pravljani su 0|d ministra financija zatraženi naknadni kre­ diti, koji su od strane opozicije padvrženi oštroj kritici, te su istaknute štetne posljedice koje bi ovakovi naknadni krediti mogli jjmiaiti zai državne financije i za stahilizovanje dinara kao i za ravnoteže budžeta. Ministar fihiancijaj g. Dr. Stojadinović branio je i ob razložio potreibu naknadnih kredita, koji- su neizbježiva korektura buidžetat Ta potreba je nastala uslijed nepredvidivih izda,talka, a većim di,jelom uslijed umanjenja vrijed­ nosti našega novca. On je uvjeren — reče — da će se novi izdatci dobrim dijelom pokriti uštedama, koji da već do­ sada iznose oko 240 milijuna dinara* a onda višciima pri­ hoda, koji če također biti iznad .očekivanja, kaiko se to već u dosada,njim mjesecima pokazuje. On računa, da će ukupni dzdaltci ove godine iznositi oko 9 milijardi dinara,, u .kojem okviru dla će se moći izaći. G. ministar dao je odlučnu izjavu, da iz Narodne banlke neće uzimati nikakova kredita, nilti će opticaj novčanica povećavati. Dosada je bio cilj suzbijanje inflacije, koje1ije nastojanje dobro uspjelo. Sada stojimio na točci između inflacije i deflacije, pa je njegova najveća briga da otpoč­ ne ozbiljna politika deflacije, koja mora donijeti ojačamje vri'ejdnosti dinara i doći'u prilog lopćem financiskoifi sta­ nju države i državljana. Nakon ovoga čkspozeja, koji je i za jasnost od vanredmog interesa, primljen T®predlog o naknadnim kreditima1, koji iznose ,,veliku svotu od 1 milijarde i dvije stotine hi Ijadia dinara, samo sra 17 protiv 13 glasova. Zemljišno-vjeresijski zavod dalmatinski. Upravni od - I bor Državne hiipotekainne banke u Beogradu nar-Svojoj sje­ dnici od 16. maja o* g. riješio ,je, ida primi u svoj sastav »Zemljišni-vjeresijski zavod dalmatinski« u Splitu, sa svom laktivom i pasivom, te da čim to dopuste prilike, Državna hipotekama banka osnuje u Sjplutu svoju filijalu, koja će primiti na sebe i likvidaciju Vjeresdljsikog zavoda. Ovom veoma važnom svojom Odlukom državna hipotekarna banka protegnuti će, nadati se je već u jeseni love go­ dine, i na našu Dalmaciju svoj rad podjeljivanjem aimorti - J E S T I O S T A J E N A J B O L JA V R S T A . zacionih hipotekarnih zajmova, iod kojih neumitno zavisi Čuva cipele, jeftiniji je i trajniji od kože. pojjoiprivredno .oporavljenje i građevinski razvitak Dal Zabtjevajte od Vašeg postolara, maci,je. da Vam pričvrsti B e r s o n Stanje Narodne banke na dan 22. maja bilo je slije gumene pete i gumene deće: Aktiva: Metalna podloga 353,976.672 Din. (više za potplate. Saobraćaj. Telefonski spoj s Makarskom. Postavlja se telefon­ ski spoj Splita s Makarskom. Do par dama će telefonska pruga dio Makarske biti sasvim gotova, tako, da će se iz Splita moći telefonski govoriti s Makarskom i Obratno. Poštanski materijal iz Njemačke. Ministarstvo pošta i! telegrafa uputilo je -ovih dana jednu veću količinu tele grafsko-telefonskog materijala za unutrašnjost, radi razpodjela poštansko-telegrafskih ustanova. Materijal je do­ biven iz Njemačke. ' Automobilski saobraćaj u Bosni i Lici. Uskoro otvo­ riti će se poštanski saobraćaj na linijama Goražde—Foča, Goražde—Plevlje, Banja Luka—Jajce i Banja, Luka—Okućani. Vozna taksa do pet kilometara iznosi deset dinara od putnika, od pet do deset kilometara .petnaest dinara* a dalje na isvaki kilometar po dinar i pol. TARO ŽELJEZO vakn količina kupujemo i p la ć a m o n a jb o lja cenu. O B JA V A M a šta j b e g ov a u lica . Uslijed preuredjenja dosadašnje radnje i uvedenja novih artikla prodaje se sva na skladištu nalazeća roba uz nabavne cijene ZA GOSPODJE; MANTLE KOSTIME HALJINE SUKNJE BLUZE RAZNOG RUBLJA SVE VRSTI ŠEŠIRA PLIVAĆA ODIJELA VUNENE I SVILENE JUMPERE ČARAPE SVILENE I FLOR itd. ZA GOSPODU: MUŠKO RUBLJE KRAGNE, MANŠETE KRAVATE NARAMENICE PODVEZICE PLIVAĆE HLAČE SOKNE RUBCE DŽEPNE I NAKITNE GAMAŠE itd. ' Trgeaažko preduzeće „Srbija" ZA DJECU: HALJINE PRVA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA DESTILARUA U. MDRPURGO, SPLIT Odlikovana na svim izložbam a najvećim odlikovanjim a Osim toga taške, pojase, rukavice iz kože i pletene, krzneni kragni i lisice, koprene i vrpce, raznovrsna pera, cvijeće i slamnate porte. — Na metar svilu, crepe-de-C hine, etamina, leinen i štofove. — Sve u svim bojama. Pogotovo dobra prilika Ka vanjske trgovce i kitnlčarke! > Na veliko |oš vedl popust! Preporuče se cijenjenom općinstvu Modni salon Ankn Tuinpič Zagreb, Ilica br. 0 (Orand Hotel) Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino-1 — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća,limunade. �ROMANSKI I.I-OVTV______________ ______________________________________________ Strana 3, Ii Sarajeva i Herceg Bosne. Naroda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Dan Crvenojf Krsta. Srba-, Hrvata i Slovenaca je 8., 9. i 10. juna. ' 1ada ce zakucati na svačija vrata i reći: priloži što za Crveni Krst. Kazaće se svakom srcu: pripremi se za djelo milosrđa. bratiće se svakom razumu i reći: shvati, da je činjenje dobrih djeda osnovna dužnost svakog ljudskog bjća. Prići će se tvrditi i reći: danas je dan, kiada je svaki prilog dobro došao. Naći će se sebični i uzviknuće mu se: ibar danas pomi­ sli i na susjeda svog. Pristupdće se nemarnom i reći: zajnteresuj se za huma­ na i dobrotvorna društva. Po ramenu dupnuće se zaboravni j reći: Zar si zabora­ vio na dobra djela koja ti je Jičinio Crveni Krst? Sjeti se njega damas, kao što on tebe nije zaboravio, kada si po­ moć tražio. Crveni Knst ne gleda: koliko i šta se daje, nego samo: da li še daje. Neka svaki da ponešto, neka svaki pojmene ime Crvenog Krsta, neka svaki tada ne zaboravi njegov Crveni Krst. — Svačiji prilog se prima sa zahvalno šću. Darodavao njim izražava čovječnost, svijest o soci­ jalnoj solidarnosti, potrebu za činjenjem dobrih djela! Pomognite Crveni Krst! Glavni odhor Društvo Crvenog Krsta Srba, Hrvata i Slovenaca. Saobraćaj i prevozni prihodi državnih željeznica u Bosni i Hercegovini. Državne željeznice sarajevske diTakrije, Otpremile su od 1. augusta 1922. do konca aprila 1923. 3,019.924 osobe i 1,277.982 tone robe, a ubrano je za to prihoda 124,404.170 dinara. U istom razdoblju godine 1921.—22. otpremljeno je 2,792.653 osoba, odnosno 943.378 tomai robe, te je ubrano 76,062,450 dinara. Zemaljska Banka za B. i H. Pod predsjedanjem svoga predsjednika gosp. Pere Stokanovića, držala je Ze­ maljska banka za Bosnu i Hercegovinu 12. o. mg. svoju XXIV. redovnu glavnu skupštinu. Iz godišnjeg izvještaja se vidi, da ova naša u Basni i Hercegovini najjača banka radi od II. polugodišta 1922." sa povećanim dionićkim kapitalom od 80 miliona kruna, u kojem učestvuju sa jednom osminotn također reprezentanti belgijskog i švajcarskog 'kapitala, naime Banque Belge pour J' Btramger, Bruxelles, i Baisler Handelsbank, ćinoj upravi. — Kraj svojih starih veza srednjoevropskim Base!. Ove barike imaju također svoje zastupnike u bankapiitalom Zemaljska banka na taj način doMkzi do čvrstih •odndsa i sa .zapadnim bankarstvom, te je u stariju da pri­ stupi ostvarivanju svake veće i zdrave privredne kon­ cepcije. Pored sviolg društvenog (kapitala od 80 milicma, ze­ maljska 'banka tiiskazaiije rezerve od 39 miliiona kruna. Osim toga ona navoda jedno dvadesetak svojih bankovnih i os­ talih zgrada i nekretnina, služećih industrijskim i maga­ zinskim svrhama, te razna svoja industrijska i konzorcijalna učestvovanja; sve to uračunato po otpisanoj prijerataoj vrijednosti Ukupni radni kapital (jedna strana bdlansa) iznosi 676 miliona kruna: Ukupni promet nadmašuje 25 milijardi kruna, a dobitak, koji je polučen u prošloj go­ dini, dosiže K 10,180.007.60 prema K 3,475.555.40 u god 1921. Ovaj uspjeh, ikojim je banka pokazala da može i po­ red jako povećanog kapitala uzdržati ,pa i pojačati svoj rentabili'tet, Sklonio je glavnu skupštinu, da odstupi od 10 postotne dividende, koja se do sad dijelila kroz čitav niz godina i da zaključi podjelu 12 postotne dividende za pro­ šlu godinu. Osim toga je zaključeno, da se rezervni fond dotira sa maksimalnim 20 postotnim iznosom od Kruna1 1,536.001.40.—. Bo odbitku tantijeme za upravni odbor te ugovorenih tantijema za direktore, votirano je za raz­ ne dobrotvorne i prosvjetne svrhe K 200.000 a za bančin penzionu fond K 300.000, tako da je za prenos na novi račun preostalo K 1,120.534.52. Dividenda dsplačivaće se počam od 1. jula 1923. u S a ra je v u na blagajnicama zemaljske banke i u B e č u kod Wiemer Bamk-Vereina. Kuponi dionica starijih emisija glase na 100 ikruna, dobivaju cjelogodišnju dividendu ili 12 kruna ili 3 dinara, kupani dionica obiju novih emisija iz II. polugodišta, koje glase na 100 dinara vuku polugodišnju kvotu t. j. 6 dinara po dionici. Zaključavanje vagona: Ministarstvo saobraćaja na za­ molbu ministarstva unutrašnjih djela povodom učestalih krađa, odredilo je, da putnici kada .ostavljaju svoje odjelPODRUŽNICA LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE ______________ U SA R A JE VU SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brežice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. Dionička glavnica K 8 0 ,0 0 0 .0 0 0 . .Rezerva . . . . K 05, 0 0 0 .0 0 0 . Obavlja §ve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. ke (coupc) I. i U. klase za vrijeme ručka i večere, te po­ laze u vagon za ručak, iK na stanicama, gdje se vlak za­ država u svrhu ručka ili u staničke restauracije, imadu pravo pozvati konduktere, da odeljke — ako Dstanu pra­ zni — zatvore i kod povratka sa ručka ili večere na po ziv putnika ponovno otvore. No željeznica time što .je odjeljak bio zatvoren, ne preuzimlje nijkafcavu odgovornost za eventualnu kradu, jer se odjelci ne mogu sigurno zatvoriti, a kondukteri tako­ đer ne mogu kpd svakog pojedinog odjelka stajati u svrhu čuvanja rube. Produženje roka za žigosanje zlata. Pošto se, prema pri­ spjelim izvještajima .područnih nadleštava za ispitivanje čistoće zlata i srebra, pokazao kao prekratak rok za prelazno žigosanje zlatne i srebrene robe, koji je riješe njem moga prethodnika SBr. 1074, od 7. marta ove godi­ ne utvrđen sa 31. majem ove godine, nješavam: da se pomenuti rok produži do 30. juna 1923. godine. Prelazno žigosanje (repunciranje) zlatne i srebrene ro­ be vršiće se, prema tome, pri kontrolama dragocjenih ko­ vina sve do 30. juna ove godine. Potraživanja privrednika od Državnih nadleštava. Trgovačka i obrtnička komora prema zaključku zbora Centrale Industrijskih Korporacija u Beogradu održanog 10. maja 0. g. poziva sve trgovce, industrijalce i ostale privrednike da joj saopće visinu svojih potraživanja pro­ tiv naših civilnih i .•vojničkih nadleštava, a koja potiču iz vremena počam od 1. decembra 1918. do .dlanas. »Spreča« d. d. u Doboju. Po § 10. pravila zaključio je upravni odjbor, da se provede potpuna uplata dioničke gla vnice. Stoga: se svi dioničari ovime .pozivaju da neuplaćenu jošte ostatak od 50 .posto upisane dioničke glaivnice upla­ te na blagajni društva u Doboju idi na blagajni Musliman­ ske centralne ibanke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, odnosno ma blagajnama njezinih filijala, a to najkasnije u roku od 4 nedjelje, koji počinje .onoga dana, .kada će ovaj poziv biti po treći put objelodanjen u službenim novina­ ma »Narodno Jedinstvo«. Herceg-Bosna osiguravajući zavod poziva za 17. juna svoju X. redovitu glav. skupštinu. Zavod je u minuloj po­ slovnoj godini izkaizaio K 826.362.— čiste dobiti, a na u plaćeni kapital od 10 milijuna kruna. »Ukrina« d. d. u Derventl poziva' na upis povišene gla­ vnice od 1 na 2 milijuna dinara- Izdaje se novih 10.000 komada dionica po Din. 100. »Vila« tvornica svijeća i sapuna d. d. u Sarajevu održaje na 23. juna svoju. X. redovitu glav. skupštinu. D ir e k c ija lugoslauens! kreditne kanke\ttgoua6kogd.d. iF u Sarajevu. saopćuje svojim klijentima, da je uslijed nestašice gotovine povisila kamatnjak na redovne štedovne uloške bez ikakvog otkaza na 6°|0 netto na godinu, na uloške sa otkazom plaća se iznad 6°j0 i to prema visini uloška i otkaznom roku. T v o rn ic a zrcalnih, kovnih I celuloidnih predm eta d. d. Telefon broj 2 1 -4 7 Brzojavi: „Spectrum* Knhaćeva ulica 13 OGLEDALA svih vrsti i veličina BRUSIONA STAKLA z a p o k u ćstv o i kupa on e 1 t. d. Moderna umjet, ustaklenja mjedenim prečkama. — Ukrasi i uredjaji izloga, pultova i t. d. — Staklene pločice za tastere i šaltere. — Zaštitna stakla za automobile. — Stakleni štitnici za vrata. mogu zaraditi dame i gospoda svakog staleža lakom saradnjom CELULOIDNI PREDMETI ZA TOALETU metalne kutije za duhan, cigarete it. d. kod holandeške tvrtke. Tražite uzorke i brošire uz priposlanje od Din. 10.— u b a n k n o ti na a d re s u : E. Boclt, Wien VI. NAPAL JAČI za BENZIN R azni reklam ni predm eti. — D žepne tintarn ice i t. d. Cjenici i proračuni na zahtjev badava — uzorci pouzećem. G n m pcn dorlerstrasse Ifr. 1 0 9 / 14. :xxxxxxxxc!l Gradska štedionica općine grada Sarajeva Prima uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; hipotek'arne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; Daje mjenbene, Izdaje kreditna i garantna pisma; Preuzima u polog sve vrsti vrednota; Finansira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; Obavlja najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. �Broi 14- ..B OSANSKI LLOYD“ Muslimanska centralna M a z a Bosna i Hercegovinu io n . društvo u Sarajevu. SARAJEVO, 1. maja 1923. POZIV na subskripciju dionica Muslimanske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu dioničarskog društva u Sarajevu V.1EMISIJE. Prema zaključku III. izvanredne glavne skupštine od 31. oktobra 1922. odobrenim riješenjem Ministarstva trgovine industrije broj V1./5474— 22. od 13./1V. 1923. imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 25,ooo.ooo.— na K 5o,oeo.oeo- f. i. Din. 6,Z5o.0ss— m Din. lZ,5ooooo — izdanjem nominalne vrijednosti Z 50.000 komada novih dionica no K too. koje glase na donosioca. Od tih 250.000 komada novih dionica slavlja potpisano ravnateljstvo ovim 15T000 komada na JAVNU SUBSKRIPCIJU uz slijedeće uvjete: c * 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (o p cije ) na tih 150.000 komada dionica V. emisije i to tako, da na svakih pet dion ica 1. d o IV. emisije upišu tri nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, zajedno sa K 5.— za troškove, dakle ukupno K 130.— za svaku dionicu o d K 100.— nominalne vrijednosti. Pravo op cije imade se izvršiti za vrijeme od 5. maja d o zaključno 15. juna 1923. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međirtimnice I. do IV. emisije ili dionice Muslimanske banke d. d. u Banjaluci, koje će se providiti opaskonf „P ravo op cije V. emisije izvršeno" i povratiti dioničarima za<edno s potvrdom o učinjenoj uplati. U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja o v o na upisnom arku primjetiti, a pravo opcije se svejedno može izvršiti. 3. U koliko bi- preostalo ne optiranih dionica od ovih 150.000 komada prepuštaju se dioničarim a i nedioničarim a uz cijenu o d K 150-— po komadu zajedno sa K 5-— za troškove dakle ukupno K 155 — za svaku dionicu o d K 10 0'— nominalne vrijednosti, te se upisi i za ove dionice primaju počam od 5. maja do 15. juna 1923. zaključno. 4. Ostatak pak od 100.000 komada dionica p o K 100-— nominale ustupaju se jednoj bankovnoj grupi. 5. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na novo upisanih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno uplatiti. 6. Svaki dioničar, koji ne izvrši p ravodobn o svoje pravo opcije na nove dionice, gubi to pravo. 7. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će p o odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 8. N ove dionice proviđene su kuponom za polovicu godine 1923. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. jula 1923. 9. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica. 10. Za slučaj da se kojem potpisatelju novoupisanih dionica dodijeli manje dionica, nego li je upisao, povratiti će mu se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. » l i . O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda n ove dionice izručiti. 12. Uspjeh o v e emisije zajamčen je p o jednom sindikatu. 13. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za n ove dionice i uplate, mogu se obaviti osob no ili poštom kod slijedećih novčanih zavod a: Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioni­ čarskog društva u Sarajevu, te kod njezinih podružnica, u Banjaluci, Bihaću, Bugojnu, Brčkom, Prijedoru, Trav­ niku i Tuzli; Prve Hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod svih njezinih podružnica; Gajret banke d. d. u Sarajevu; Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju; Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom; Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bjeljini; Muslimanske banke d. d. u Visokom ; Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici; Muslimanske banke d. d. u Stocu; Kreditne banke d d. u Livnu; T rgovačke banke d. d. u Trebinju; Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Ž ep če; Bankarske radnje M ešić i Mujičić, D o b o j; Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. RAVNATELJSTVO N U S 1 M N 5 K E CENTRALNE BANKE SA Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „ BOSNU Odgovorni urednik: Ivan Marković. H ER C EG O U IN U DIONIČARSKO U SARAJEVU. DRUŠTVO Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/ba8173bb9f4a8f6c505fc33146809d68.pdf f351e7cba6dbd72aad738c17a1887878 PDF Text Text Organ za trgovinu, obrt, industriju i sve grane narodnog gospodarstva i S a T * P o i S d prtthmc 249 B r o j 15. S arajevo, srijed a 13. ju n a 1923. G odina V . Lajpzišlii vele sajasiB utoraka. n Z tZa’?fSka om imali prije rata u tolikoj mjeri, jer su rŠli jelti- ■osvaja.1Nejmačka privreda^kojMe u°pr°o^ g^din “ mala" t™nicaE*afi'aila t je * ^ 7 4 9 . med tf vrij1, Šljake godine sve veći broj posjetioca i izfaglč^Podovmk K .r ,s r 1s t S ’sr'4 r . x ‘j£'iS: ASSS. Mi^pSS,' aSSS“sv.<2 i,‘ d“ " stigao ej maksimum 14.000 zldnTe i Cijena u pretplati: tromjesečno: Dinara 2 0 -- i PAUŠALNI FRANKO. efon int. 21. zvila se u razre ao^lkvametaj lijikusa., a naročito radi svoje pra'k - kojih je bflo inozemaca 700 ’ u ^ T ^ d ^ r ^ C t d i j e Ruhr^ Ona lilis lM il ° \ L c e m god. 1918. imala je .banka tak 3 milijuna km- ko^ .^ a ■raka, Ikoji, se održaje svake godine t o p u t a l toproljetni pismo markgMa.Ditricha iz godine 1268. Tu Ion .kao, gla­ var grada Lilpskoga izjavljuje, da ie štititi sv .rgovce i posjetioce vašara makar bili i podanici zemalja, kojemu s Laba.'toja’ s tT č^jfnjego™ je^ttm v ^ e ^ to ^ e 'ta ^ z^ m , kao središte fr ,V sH lTnan.iikialli ■frđnvoi. iz dalekih kraieva. Turci. Armenci. Perzijci, Tatari, i t. ,d; bili su stalni posjetioci. Tada je to k l b t o t S ^ »h> S^amnndfnam ^uvSd^edstva te fabrikac^eTpok^uje p' ' su mali zavodi sa n^natobn kapitalima na labavim noga- ^K F ... ' n\ hidrauličke i zračne prese Pio ^rvi puti su bili izloženi strojevi za predenje vuneJ ^ u k a ^ V e ć l gn je v i kao god. god. god. god. god. 1918. 1919. 1920. 1921. 1922. K K K K K 8,014.238 uložaka 11,042.298 uložaka 16,925.726 uložaka 54,293.364 uložaka 86,904.140 uložaka p ^ r ic c is na čanu krizu koja je kod nas i koncem god. 1922. vfadala, S - t S r S a S S mjesta, održao se sve do pronalaska parnog stroja, koji fe zssj & s e a va Jedan poseban odio posvećen ije ijzložbi peći d drugih ne zaklada''Na koncu god P318. imala je barka na 3 mi- c s r s ic a s t SSt Utft.’ ip S ' iS£££££1“£ *^ i . sajmu ° prva", pu a ^o vOT^a. orena Osim ja je na 'ovom zadnjem swn go go- ne bi radi toga lajpciški sajam izgubio ,od svoje vrijednosti vukli su na se veliku pozornost strojevi za fabrikaciju a- Čista dobit se je u razmaku ovog vrenmea iskazivala kako slijedi: K 32 ^ na jedra, razne mašine za gradnju ,i popravak cesta i t. d g^d. 1922. K 3,842.837 Iznijeli sm» sa zadovoljstvom ovaj kratki prikaz raZvit- ido'danas ima p r e K T u j p c ig u . lirski Izgled. Podije svjetskog rata se ovaj sajm još više rzgranao, tako da mu sada ne dostaju ni s,ve .palače Sa, po- vrednjh strojeva. U 2 posebne kuće (800 izlagača) na o vom tehničkom sajmu izloženi su sveukupni strojevi, alajt sirovine i pomoćni materijal za labrikaciju cipela. Po pri- toStog predmeta.' SSBSIlsISI ^ ^ ^ ^ Novčarstvo. ^ Sudbina 20“/o bonova Na zadnjoj shodne' odredb£kakojbi0Vse od bonovf^gli upotrebiti S l i ^ U T n a 1n ^ u z a s t a o V e Z u ija d u ^ fa - �Strana 2,________________________ 1. maja, d ako nije izdan revers o .tim na- povlačenje podenšenim obveznicama. Obveznice valja .poslati sa sprovod­ nim pismom, a u njemu jasno naznačiti adresu i prebiva­ lište podnosioca, a ujedno navesti vrat .obveznica, koje šalju sa njihovim datumima broj i serijom. Obustava otkupa jedne trećine efektivne strane va­ lute. Prema naređenju generalnog inspektorata minisa.trstva financija I. Br. 22930 oid 4. o, mj. obustaviti će se od daljnjeg, otkup 1 trećine od efektivne strane valute u novčanicama i iu kovanom zlatu koje polažu ovlašćeni za­ vodi Narodnoj banci u zamjenu za čekove, će se već od položenih iznosa odbiti, u smislu tač. 4. naređenja I. br. 2010 o d27. februara 192. (strana 13. .pravilnika) samo troškove prencsa valute u inostranstvo, a za ostatak tra­ žiti od nas ček. Troškovi prenosa valute u inostranstvo iznose d to: Kod engleskih funta 1 i pol posto. Kod svih ostalih valuta 1 posto. Kod kovana zlata pored gornjih procenata još i 6 posto porte. Novčana panika n Grčkoj, "Ehog naglog popravka drahme, došlo je u Grčkoj do navala ulagatelja u banke, koji se boje, da će zbog eventualnih gubitaka banaka na stranim devizama nastupiti krahovi banaka, te da će oni izgubiti svoje uloge. Ta je navala na banke nastupila u takovoj mjeri, da je Naredna banka morala priskočiti ban­ kama u pomoć sa svotom od 400 milijona drahmi. Kako se pogovara došlo je doista do gubitaka banaka kod va­ lutnih špekulacija, koji .iznose 600 milijona drahmi. Više bankovnih direktora je uhapšeno. Grčka vlada, kako se .javlja, .odlučila je da ne interveniše u stvari pada stranih deviza. Službnei list objav­ ljuje dekret kojim ^e ukida komisija koja je utrvdivala zvanični kurs deviza. Sniženje kamtnjaka n Čehoslovačkoj. U posljednjoj sjednici »Saveza čeških banaka« hilo je odlučeno, da' se snizi diskont od 5 posto na 4.5 posto, a lombardna stopa od 7 do 7 i pol posto na 6 do 6 i .pol posto. Taj zaklju­ čak stupio je dne 28. pr. mj. na snagu, a motiviše se time, jer je konstatovapo, da industrije uslijed visokog kamat­ njaka nlijesu mogle doći do kredita. Sa tržišta žitarica. Tjedno izvješće burzovne agenture B. Balabušić & Co., Novi Sad. Na ovdješnjem tržištu situacija je do pred sam konac tjedna bila skoro nepromijenjena, više je čak nagi­ njala na čvrstoću nego na lahavost, što je sve prouzroko­ vano uslijed dosta žave potražnje i dosta ograničenog do­ voza (ponuda). Porast našega dinara .početkom mije skoro ništa upldvisao na cijene, prodavaoci su se aržali rezervi­ rano, jer su već nekoliko puta iskusili sve slabe strane variranja dinara. Tek koncem tjedna, kad se opazio da di- ______________ .BOSANSKI LLOYD“________________ I nar neprestano d dalj eznatno raste situacija je popustila, I cijene su stale neznatno, ali ipak popuštati, ponuda je po­ stala mnogo viša, dok se potražnja ograničila samo na najnužnije, jer ako dinar bu.de i dalje rastao ili se pak samo stabilizirao na današnju vrijednost, cijene moraju popu­ stiti. Potražnja (za .kukuruz) je bila isključivo iz pasivnih krajeva, izvoznici se nisu uopće imteresiarli, .jer cijene za izvoz su još vazda previsoke. Pšenica je nešto življe od ■okolnih manjih mlinova tražena, koje izrađuju samo dnev­ nu petrehu, dok su veći mlinovi, skoro svi obustavili rad te se pripravljaju za novu sezonu. I pšenica je kao i kukukruz neznatno popustila u cijeni. Od svih proizvoda, naj­ više je palo brašno, to proističe iz toga što većina mlinova glada da ise riješi starih zalihaj. Stanje usjeva u cijeloj zemlji, koje je radi suše za­ brinjavalo, popravilo se i prema Izvještajima sa mjerodav­ nih mjesta izvrsno je, bojazni je nestalo, kiše je svuda dosta .obilato palo, bojazan koja je postojala držala je cijelo tržište dosta zategnutim otale je čvrsto držanje ci­ jena i slab dovoz. Promet je i ako sumo 4 berzamska sastanka bio pri­ ličan, oko 300 vagona. Kukuruza je prodano oko 230 vagona, većinom je tra­ žena bačka roba sa 3—4 posto varnOga zmja, početkom .je prodavan po Din. 275.50 koncem po 252.50 a iza sa­ stanka burze nuđen je po Din. 250, šlepska roba (na Ti­ si) početkom je prodavana po Din. 261.25 bački olkruglati 2—3 posto kvarnoga zrnja početkom je zaključivan po Din. 262.50 pomcem .po 260, a iza zaključka burze nuđen je po Die. 255,, potražnja za okruglasti kukuruz je izričito iz unutrašnjosti Srbije tamo se rado do 1000 Din. plaća vi­ še nego .olbićni kukuruz. Za juni, kasa po duplikatu zaklju­ čivan je po Din. 260, za juli, kupčev izbor, kasa po dupli­ katu isto po 260. Bijeli bački kukuruz proldavan je po Din. 290. Za srijemski kukuruz .bilo je malo potražnje jer tamo se još vazda drže cijene previsoko, zaključeno je svega 4 vagona po Din. 265. Brašna je .prodano 2J vagon, i to 11 vagona »7«, bač­ ke ab bačka stanica po Din. 425 sa vrećama, traži se vojnih liferanata, ie prodano !0 vagona skoro sve 0g i Ogg. prodavana .je početkom po Din. 650, a koncem po Din. 637.50, Ogg. početkom po Din. 65(3, a koncem pio Din. -640.- r Pšenice je prodamo 33 vagona, početkom pio Din. 435 koncem no 430, a iza zaključka burze mogla se dobiti, po Din. 427.50—425, to je bačka 77-8 sa 2—3 posto, a banat­ ska ista. kvaliteta prodavana je po Din. 422.50. Ječma je zaključeno 6 vagona 64-65 teškog po Din. 285. ječam se stao namjesto zobi od strane vojnih liferapata-da traži'radi toga se držfi na staru cijenu. Zobi je prodano 8 vagona i njoj se drži cijena jer se dosta živo traži, zaključivana je po Din. 287.50. Mekinje je prodano samo 2 vagona, cijena im je u jutamim vrećama po Din. 135, a papirnatim po Din. 130. Saobm ćiij. Vagoni za izvoz. Ministarstvo saobraćaja preko odje Ijemjai za) štampu dalo je ovo obavještenje: Da bi se našoj izvoznoj trgovini obezbjedio potreban i dovoljan broj vagona u vrijeme izvozne sezone, neophod­ no je potrebno, da ise oni .artikli', koji se u masama pre­ voze željeznicom i koji se lako ne kvale ,o,d ležanja na sme stiištima, prevoze za vrijeme t. zv. »mrtve željezničke se zorne«, t. i. u proljetnjim i ljctnjim mjesecima, od 1. aprila d ol. septembr.ai svake godine. Artikli, na koje se ovdje misli, jesu: cigla, crijep, ugalj; koks; tdrvlo. za gorivo; lo.mljen kamen; pijesak; zemlja; đu­ bre i it. d. — u opšte artikli, koji se prevoze uz plaćanje vozarine po najnižim željezničkim tarifama: izuzetnoj br. 2 d izuzetnoj br. 1. Ti artikli mogu se bez štete prevo­ ziti u vremenu od 1. aprilai do 1. septembra svake godine. Šta više, prevoznici bi imali koristi u tome, što bi tada vagone mogli dobiti na vrijeme i u dovoljnom broju i što bi se prevoz izvršio za kraće vrijeme. A to ne bi moglo biti u izvoznoj sezoni, kada se prvenstveno moraju tova­ riti i prevoziti izvozni, lakokvarljivi artikli (svježe voće, meso, stoka., jaja i t, d.) Želeći da našoj zemlji koja. je pretežno-poljoprivredno stočarska, obezbjedi u sezoni izvoza, dovoljan broj va gona, i ibrz prevoz zemaljskih produkata, na inostrane pir jace, g. Ministar Saobraćaja je donio, .odluku da se .old 1. septembra o, g. računa, vozarina za drvo za gorivo po specijalnoj tarifi br. 3., a za1 ostalu, niže Označen*: robu po neposrednoj skupljoj tari!skoj •klasi, ako se prevazi željezmksoim od 1. septembra jedne, do 1. aprila druge go­ dine, jer se t.ai roba može bez štete prevoziti i u vremenu od 1. aprila do 1. septembra, i to: 1. ugalj; 2. koks; 3. cjglje; 4. crep; 5. kamen lomljen; 6. krš oid stalklai, porcu­ lana i. t. d.; . zemlja .običn,a; 8. pijesak; 9. đubre u oipče; 10. zgura (šljaka); 11. lomljen kamen. Za prevoz ovih artikala u letnjim mjesecima (1. aprila do 1. septembra svake godine), računaće se vozarina po redovnoj tarifi, bez premještanja u skuplju tarifsku klasu. U 'interesu je općem i željezničkom i trgovačkom, da se željenzčiki vagoni iskoriste potpuno onda, ikad nisu za izvoz angažovani, tako da se u izvoznoj sezoni mogu ostavili' isključivo izvoznoj trgovini na raspoloženje. papirnate vrećice kao i p a p ii* za. p u k o v fo ije raznim veličinama i težini. Isevića ul. br. 2. — Međugradski telefon br. 124. LJUBLJANSKA KREDITNA BANKA U LJUBLJANI ? ! USLOVI SUBSKRIPCIJE za XIII emisiju akcija Ljubljanske kreditne bauke i to 5o.ooo kom. akcija po Din. loo.- nom. u ukupnom iznosu od Din. 5,ooo.ooo. 1. Upravni od bor Ljubljanske kreditne banke ovlašten od zbora akcionara dana 6. maja o. g. sprovodi na temelju odobrenja Ministarstva za Trgovinu i Industriju od 7. novembra 1920. V! br. 3199 povišenje akcijskog kapitala od 20 na 25 milijuna Dinara izdavanjem 50.000 komada novih akcija po Din. 1 0 0 - r nominale. 3. Novim akcionarima nudimo 10.000 komada akcija u nomi­ nalnom iznosu od Din. 1,000 00 0.— i sve od starih dioničara neoptirane dionice p o te č a ju o d Din. 215.— tel qu el za akciju. 4. Protiv vrednost svih upisanih akcija plativa .je odmah kod upisa. 5. Potvrde o uplati imaju se pažljivo čuvati. 6 Sve nove akcije učestvuju na dobitku već za cijelu tekuću godinu i snabdjevene su kuponom za godinu 1923. 7. Subskripciia traje o d 10. ju n a d o 25. ju n a 1923. g . 8. Upise prima P o d r u žn ic a L ju b lja n sk e kred itn e ba n k e 2. Starim akcionarima nudimo 40.000 komada akcija u nomi­ nalnom iznosu od 4 milijuna Dinara tako, da mogu optirati na s v a ­ kih 5 sta rih a k cija je d n u n o v u p o te č a ju o d D in . 175 — tel qu el. Radi izvršenja prava op cije imaju akcionari predložiti stare akcije bez kuponskih tabaka kod upisnog mjesta radi prebiljegovanja. Inostrani akcionari, koji ne stanuju u kojem od upisnih mjesta, ne moraju šiljati svoje akcije, nego imaju tačno naznačiti brojeve akcija, a akcije na eventualni zahtjev radi prebiljegovanja predložiti onom mjestu, koje će im se naznačiti. Dijelovi akcija u S a ra je v u . 9. Dodijeljenje neoptiranih akcija pridržava upravni od bor i izvršit će ga najbrže; za nedodijeljene akcije vratit će se uplaćene svote najkasnije do 31. jula o. g. 10. Uručenje novih akcija obaviće se uz povratak subskripcijskih potvrda do kraja ove godine. 11. Uspjeh ove akcije osiguran je posebnim garancijskim ne uzimaju se u obzir. sindikatom. U LJUBLJANI, 1. juna 1923. god. U PRAVN I ODBOR. �______________ .BOSANSKI LLOYD*_______________ _____________________________________ Strana 3. Is Sarajeva I Henei Bosne. taoija za isporuku 740.000 kg. jednoličnog čistog pšeničnog brašna tipa 80 posto, kvalitet po propisanom i po uzorku Kredit privrednika kod Narodne banke. Trgovačka koji treba ponuđač da preda predsedniku komisije na dan ii obrtnička Ikomora .skreće pažnju privrednog svijeta da liciltovanja. Uslovi za ovu nabavku mogu se vidjeti svakog će na osnovu informacija danih na zboru Centrale Indu­ dama prije i poslije podne u spomenutoj Intendanturi. Talijanski papiri. Subotička, direkcija' državnih že­ strijskih Korporacija održanom u Beogradu 10. maja o. g. privrednici a naročito industrijalci moći dobiti 'kredit kod ljeznica raspisuje za dan 4. jula 1923. .ofertalnu licitaciju Narodne banke i to prilikom provođenja revizije sađianjih za. nabavku 100.000 koturića telegrafskog papira. Uslovi kredita. Taj rad je Narodna banka započela; već odnosno specijalni i opšti mogu se vidjeti i dobiti u pomenutoj kraljeva pred,ratne Srbije a naskoro će početi i sa revizi­ direkciji. jom kredita u novo oslobođenim krajevima. Privatni1kreKreda. Subotička direkcija državnih željeznica ras­ iđati će se obustaviti pa će se podijeliti' privrednicima, na­ pisuje na dan 30. juna 1923. ofertalnu licitaciju za nabavku ročito industrijalcima. Moliteiji treba d &se obrate na 2000 kg brdske 'krede. nadležnu .filijalu Narodne banke i to na filijalu u Mostaru Špirit. Sulboti'čka direkcija državnih željeznica rasjriza okružje mostarsko, u Sarajevu za .okružje sarajevsko, za dan 2. jula 1923. ofertalnu licitaciju za. nabavku travničko i tuzlansko, a u Banjoj Lud za okružje banja­ 1000 litara špirita. Specijalni kao i opšti ,uslovi mogu se lučko i bihaćko. dobiti kod pomenute direkcije. Izvoznicima na znanje! Trgovačka i obrtnička kiocmoOtirači. Subotička direkcija državnih željeznica ras­ ra nam javlja: Ovdašnji engleski konzulat priopćuje krat­ pisuje na dan 4. jula 1923. ofertalnu licitaciju za nabavku kim putem da je počam od 1. aprila o. g. povišena, u En­ 5000 komada otirača od rogoze. Uslovi specijalni ■ opći gleskoj uvozna, carina ,za ušećereno voće (Fruit presenved ]u se dobiti kod spomenute direkcije. in Sugar) i to: od 13 šilinga i 11.50 pend na ,15 šilinga i Smola. Subotička direkcija državnih željeznica raspiza dan 30. juna 1923. ofertalnu licitaciju za nabavku 5000 komada buktinja od smole. Uslovi specijalni i opći1 Vino u Dalmaciji. Kroz prošli mjesec trgovina je vi­ mogu se dobiti kiod spomenute direkcije. nom bila ikao obično dosta mrtva. Od početka, ornog mje­ Poljoprivreda. Na dan 26. juna 1923. u 11 časova prije seca. 'trgovina je nešto oživejla, .te isu prodane veće koli­ čine vina u hvarskom i korčulanskom kotaru. Cijene vinu podne održavane se javna .usmena licitacija za prodaju kreću se za crna od 30—40 dinara po gradiu alkohola. Bo­ •aznih poljoprivrednih mašina i alata, buradi, duga i obrulja crna vina ne mogu se kupiti ispod 520 dinara hekto­ :a, kazana, kuhinjskog pribora, decimalnih vaga, namje­ litar, skoro jednake su cijene za biejla vina. Uslijed veće štaja i raznih drugih sitnih stvari. Uslovi Sa spiskom koli­ potražnje a manje prošlogodišnje .proizvodnje cijene .vinu čina i .vrste materijala mogu se vidjeti' u Intendanskom slagalištu u sjevernom logoru u Mostaru. imaju tendendju porasta. Praktični smisao engleza i amerikanaca već je odavno pronašao, da nošnja gumenih potpetnika nije samo radi jeftinoće i dugotrajnosti ekonomski već i zdravlju pogoduje, jer se tresanje kod hodanja umanjuje. Dajte si na Vaše cipele prave Palma-kaučuk pete metnuti, Vi - ćete se sami o prednostima osvjedočiti. Industrijska izložba u Moravskoj Ostravi. Trgovačka i cbrtnička komora upoziomije .interesente, da će se pd 16. . juna do 31. juna io. g. održavati u Moravskoj Ostravi in­ dustrijska ,i obrtnička izložba. Licitacije. Hljeb. Javna usmena licitacija koja će se »država,ti •od 10 časova prijje podne za1nabavku gotovog hljeba za vrijeme iod 1. jula do kraja septembra riji komande mjesta Dubrovnik w nizan Dubrovnik (dnevna potrošnja oko 383 kg na dan '20; juna 1923. Uslovi u napred spomenutim kancelarijama. Održavanje javnog usmenog nadmetanja za izradlu hlje ba iz državnog brašna i soli ođhosnlo za isporuku gotovog hljeba iz Uferantovog brašna i soli za gašrnizone Komande Bosanske. Divizijske Oblasti za vrijeme do 30. septembra. Uslovi se mogu vidjeti kod pomenute Komande. Zob. Objava radi' nabavke zo b i i m ek i nj a za gar­ nizone Zetske Divizijske Oblasti od 2.—20. jula 1923. Uslo­ vi specijalni i opšti mogu se vidjeti kod Zetske Divizijske 'Oblasti, a neki i ikad Trgovačke i obrtničke kojmore u Sarajevu. Brašno. Na dan 16. juna 1923. održavaše se u Inten­ danturi II. Armijske Oblasti ,u Sarajevu javna usmena litei- Carinski prihodi u maju. U ministarstvu financija sre­ đeni su podaci o prihodima kad glavnih carinarnica za drugu desetinu maja mjeseca. Cjelokupni prihod od svih glavnih carinarnica u zemlji iznosi za vrijeme od deset dana (od 10. do 20. maja), sumu od 42,855.044 dinara, dok je prihod za prvih deset dana iznio sumu od 47,775.137 diiara. Cjelokupan caimski prihod za ovu bud'geitsku godiiu to jest od 1. augusta 1922. do 20. maja t. g. iznosi din. ,,178,593.533 te je za nekoliko desetina milijuna veći od prihoda u tim mjesecima prošle budgetske godine. Najveći prihod dale su za drugu desetinu maja dvije zagrebačke carinarnice (oko sedam milijuna dinara), za­ tim carinarnice u Bezdanu, Ljubljani, Mariboru, Subotici i Beogradu (dvije carinarnice, koje su dale Oko 4 i pol milijuna dinara). Inače se vidi, da je naš pomorski pro­ met, ibar za sada, veoma slab. Naše carinarnice u pomor­ skim pristaništima dale su cjelokupnog prihoda u sumi od nepuna četiri milijuna dinara. Dubrovnik i Split dali su pp jedan milijun 'dinara, Sušak 400 hiljada dinara^ a Ba­ Novi propisi o carinjenju izvozne robe. Na osnovu kar oko 65 hiljada dinara. člana 7. zakona o iz-vozu i izvoznim carinama, a po saslu­ šanju carinskog savitea, propisujem slijedeće: 1. Carinal po težini na iizv.oznu robu, naplaćuje se na vlastitu te­ žinu robe, kad se roba izvozi u rasutom stanju — gola — bez ikakvih zavoja, ili ,po odbitku dare, kad se izvozi u priznatim spoljašnjim zavojima, koji su pobrojani u čla­ nu iO. Pravila » Dari. 2. Priznati spoljašnji zavoji u kojima se roba izvozi, analogno članu 9. Pravila o Dari, ne plai'ćaju izvoznu carinu i kad bi inače, kao roba koja plaća carinu 'bilo da je u njima) roba koja ne plaća carinu ili se carini1old kpmada.--3rTJ-jedan- i isti spoljašnji zavoj nije dozvoljeno pakovanje više vrsta izvozne robe, kojja se pre_nolsi željeznicom ili parobrodom na osnovu tovamog Usta. 4. Izvoza aroba mora se uvijek pripravljati u bnutto te­ žini, i kad je u priznatom spoljašnjem zavoju pripravljena roba koja plaća carinu po težini, drinski činovnici iznalaziit će njenu težinu odbijanjem dare, pa na dolbijemu netto težinu pror.acunata.ti izvoznu carinu. Ako se roba izvozi u nepriznatom spoljašnjem zavoju, carina će se naplatiti, na brutto težinu, i .ako nepriznati zavoj bude plaćalo veću carinu, nego roba, onda po stopi za zavoj. 5. Na izvoznu robu koja se carini po težini a izvozi s eu priznatim spoIjašnjfon zavojima odbijat će se dara, koja se na takovu rolbiu i odnosni zavoj odbija pri uvozu. A'ko za takvu robu i zavoj pri uvozu, nije određena stopa dare, odbijat će ise dara koja je za najsrodinju vrstu uvozne robe i odnosni zavoj određena. 6. Eventualna objašnjenja ovoga, raspisa | Porezi, takse i carine. ;F E .© T 1 U PRVA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA BESTILARUA y. KORPURGO, SPMT Odlikovana na svim izložbama najvećim odlikovanjima davače Generalna direkcija carina. Ovim se raspisom uki­ daju raspisi Cbr. 71.316 .od 18. decembra 1920. godine, i Bbr. 94 od 23. aprila 1923. godine. Ovaj raspis stupa na snagu na dan obnarodovanja u Službenim Novinama. Izvozne carinske ekspedicije. Generalna direkcija ca­ rina uputila je raspis svima carinarnicama, da se pp čl. 7. carinskog zakona roba za izvoz i naročito stoka, može utovarivati u svako doba. Ova zakonska odredba ima cilj, da se izvozna roba bez zastoja otpravi iz zemlje. Na osno­ vu toga, naređeno je svima carinarnicama, da izvozne eks­ pedicije vrše kao hitne u svako doba, bilo za vrijeme rad­ nih kancelarijskih sati bilo i van njih na dežurstvu. — Eks­ pedicije stoke, stočnih proizvoda, živine, voća i druge ro­ be, koja je podložna brzome kvaru, carinarnice će prije svih drugih vršiti, starajući se, da takve ekspedicije zbog vršenja carinjenja, nikad od daljeg transporta ne budu za- Tvornica zrcalnih, kovnih i celuloidnih predmeta d. d. Telefonbroj 21—47 ^ A t - B r z o j a v i : „Spectrum* Knhaćeva ulica 13 O GLEDALA svili vrsti 1 veličina B R U S IO N A S T A K L A za pokućstvo i kupaone i t. d. Moderna umjet, ustaklenja mjedenim prečkama. — Ukrasi i uredjaji izloga, pultova i t. d. — Staklene pločice za tastere i šaltere. — Zaštitna stakla za automobile. — Stakleni štitnici za vrata. C E L U L O ID N I P R E D M E T I Z A T O A L E T U Metulne kutije za duhan, cigarete i t. d. NAPALJAČI za BENZIN Razni reklamni predmeti. — Džepne tlntarnice i t. d. Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke— Likeri fine vrste — Sirupi od voća,limunade. Cjsnici i prorsiimi na zahfjB'j tiadaua — uzorci pouzećem. Gradska štedionica općine grada Sarajeva P rim a uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; D aje mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; Izd a je kreditna i garantna pisma; P reu zim a u polog sve vrsti vrednota; Finan sira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; O b a v lja najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. �Strana 4. Broj 14. .BOSANSKI LLOYD‘ SARAJEVO, 1. maja 1923. F O Z I¥ ■ na subsKrlpciju dionica Muslimanske csniralne banke za Basnu i KsrcsgaiHmi dioničarskog druStua u Sarajevu Prema zaključku III. izvanredne glavne skupštine od 31. oktobra 1922. odobrenim riješenjem Ministarstva trgovine i industrije broj V I./5474— 22. od 13./IV. 1923. imade se provesti povišenje dioničarske glavnice našeg zavoda od K 25,000.000— na K 5a.ooQ.aos. 1. ]. Dia. 6,250,098— 03 D l. 12,500 ooo.- izdanjem ZSa.oao komada novih dionica na ft los. mminaliie ifrijsOnosti koje glase na donosioca. Od tih 250.000 komada novih dionica slavlja potpisano ravnateljstvo ovim 150.000 komada na JAVN U S U B S K R I P C 1J U uz slijedeće uvjete: 1. Dosadašnjim dioničarima pripada pravo prvenstva (op cije ) na tih 150.000 komada dionica V. emisije i to tako, da na svakih pet dionica 1. do IV. emisije upišu tri nove dionice uz cijenu od K 125.— po komadu, zajedno sa K 5.— za troškove, dakle ukupno K 130.— za svaku dionicu od K 100.— nominalne vrijednosti. Pravo opcije imade se izvršiti za vrijeme od 5. maja do zaključno 15. juna 1923. 2. U svrhu izvršenja prava opcije valja pri upisivanju novih dionica kod dotičnog upisnog mjesta ujedno predočiti stare dionice ili međutimnice i. do IV. emisije ili dionice Muslimanske banke d. d. u Banjaluci, koje će se providiti opaskom „Pravo opcije V. emisije izvršeno" i povratiti dioničarima za'edno s potvrdom o učinjenoj uplati. U koliko se ili dionice ili međutimnice nalaze kod nas u Sarajevu, valja o v o na upisnom arku primjetiti, a pravo opcije se svejedno može izvršiti. 3. U koliko bi preostalo ne optiranih dionica o d ovih 150.000 komada prepuštaju se dioničarima i nedioničarima uz cijenu od K 150-— po komadu zajedno sa K 5-— za troškove dakle ukupno K 155-— za svaku dionicu od K 100'— nominalne vrijednosti, te se upisi i za ove dionice primaju počam od 5. maja do 15. juna 1923. zaključno. 4. Ostatak pak od 100.000 komada dionica po K 100-— nominale ustupaju se jednoj bankovnoj grupi. 5. Čitava protuvrijednost koli optiranih toli i na n ovo upisanih dionica imade se odmah pri upisu u gotovom potpuno uplatiti. 6. Svaki dioničar, koji ne izvrši pravodobno svoje pravo op cije na nove dionice, gubi to pravo. 7. Višak, koji će se uplatiti preko nominalne vrijednosti dionica pripasti će po odbitku svih troškova emisije i uplaćenih kamata, redovitoj pričuvnoj zakladi. 8. Nove dionice proviđene su kuponom za polovicu godine 1923. te sudjeluju na dobitku zavoda počam od 1. jula 1923. 9. Ravnateljstvo pridržaje si pravo razdiobe dionica. 10. Za slučaj da se kojem potpisatelju novoupisanih dionica dodijeli manje dionica, nego li je upisao, povratiti će mu se previše plaćeni iznos nakon razdjele u gotovom natrag. 11. O uplatama izdavati će upisna mjesta privremene potvrde, koje treba dobro sačuvati, jer će se kasnije samo uz povrat tih potvrda nove dionice izručiti. 12. Uspjeh ove emisije zajamčen je p o jednom sindikatu. 13. Prijave za izvršenje prava opcije, te upisi za nove dionice i uplate, mogu se obaviti osobno ili poštom kod slijedećih novčanih zavoda: Muslimanske Centralne Banke za Bosnu i Hercegovinu dioni­ čarskog društva u Sarajevu, te kod njezinih podružnica, u Banjaluci, Bihaću, Bugojnu, Brčkom, Prijedoru, Trav­ niku i Tuzli; Prve Hrvatske štedionice u Zagrebu, te kod svih njezinih podružnica; Hrvatske centralne banke za Bosnu i Hercegovinu d. d. u Sarajevu, te kod svih njezinih podružnica; * Gajret banke d. d. u Sarajevu; Muslimanske trgovačke i poljodjelske banke u Tešnju; Prve muslimanske banke d. d. u Brčkom; Prve muslimanske trgovačke banke d. d. u Bjeljini; Muslimanske banke d. d. u Visokom ; Muslimanske privredne banke d. d. u Gračanici; Muslimanske banke d. d. u Stocu; Kreditne banke d d. u Livnu; Trgovačke banke d. d. u Trebinju; Bankarske radnje Numan Osmanefendić, Ž ep če; Bankarske radnje M ešić i M ujičić, D o b oj; Muslimanske kreditne banke d. d. u Foči. R AVN ATELJSTVO MISbIMftIPKE CESTMbHE BAUKE SA BOSNU HERCEGOVINU DIONIČARSKO DRUŠTU0 U SARAJEVU. Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloyda“. Odgovorni urednik: Ivan Marković. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/f9936408ec674bf2b1edb51f1ab5e8b5.pdf 1923087cd24ff505c6ae14f5b9eda27c PDF Text Text �Sirana 2 BOSANSKI L L C riJ ' Novi kr. dvorski nabavljao. Njeg. Veličanstvo Kralj Aleksandar 1. u znak najvišeg priznanja blagorzvolio je podarili naslov kr. dvorskog nabavljača, tvornici ElektroKemićko d. d. u Karlovcu za preradu taoletnog i sapuna za pranje, koja stoji pod upravom glasovitog kemičara inžinira Branka B l e ž a k o v i ć a . Izložba privredne stoke u Vojvodini. Od 1. jula do 1. ' augusta održati će se u Stjamoan Bečeju izložba priplodnih grla iz cijele Vojvodine J Banaita. Za ovu veliku .izložbu čine se već uveliko pripreme. Na istoj mogu .učestvovati i svi odgajaći stoke iz cijele kraljevine. Već salda je .veliko interesovamje za ovu izložbu. Ministarstvo poljoprivrede i samo će po moći ovu izložbu i nai istu poslati svoje pred­ stavnike. Naš izvoz u iebruaru. Prema prikupljenim podacima u ministarstvu finansija izvezeno je mitoku mjeseca, februara ove godine iz naše države ,u imostranstvo raznih artikala,, u vrijednosti 3S4 milijima 377 hiljada i 36 dinara Kako je u mjesecu februaru prošle godine izveženo u inostranstvo samo 195 milijuna 910 hiljada, i 841 din., to je u ovoj godini povećan izvoz za isto vrijeme za nekih 60 proce­ nata. Težina izvezenih artikala za februar u .ovoj godini iz­ nosi 166 hiljada i 847 tona, a u prošloj godini februara 105 hiljada i 169 tona. Po veličini vrijednosti izvoz mesa i njegovih prerađevina dolazi na prvo mjesto: 50,061.241 din. (težjoa 2 milijuna. 145 hiljada i 852 kilograma). Na drugo mjesto dolaze drva za građu; njih je izveženo za 46 milijuna 668 hiljada i 553 dinara. Brašna je .izvezeno 4 .mi­ lijuna' 336 hiljada i 912 kilograma, što predstavlja, vrijed­ nost 25,978.646 dinara- Kukuruza je izveženo 5 milijuna 930 hiljada i 797 kilograma, a suhih šljiva 3 milijuna 967 hiljada i 513 kilograma. U februaru je izvezeno dosta i stoke. Goveda idolalze na prvo mjesto; njih je izveženo nekih 15.976 komada što predstavlja vrijednost cd 43,608.095 din. Svinija je hzveženo 10.874 komada, a pernate živine nekih 105.181 ko­ mad. Od stoke |je jcš izveženo konja 3582 komada, idrebadil291 .komad i nešto magaradi i mazgi, Interesantno je još napomenuti, da je u februaru izve­ zeno i jedan milijun 145 hiljada, i 852 kg jaja. Kad se uzme da prosječno u svaki .kilogram ide po 20 komada jaja, onda, ih je izveženo* 22,817.40 komada. N o v č a rs tv o . pa bi radi javnosti bilo uputno kad bč se o tome materijalu dali pobliži podatci. Pozajmice iz švajcarskog zajma. Državna hipotekama banka izvještava, da ne će više primati prijave za pozaj­ mice ,«z švajcarskog zajma od 5 milijona švajcarskih fra­ naka, pošlo je suma' već iscrpljena. Taksa za garantna pisma mora se po najnovijoj od­ redbi ministra financija lijepiti sa samim garantnim pi­ smima i poništiti po postojećim propisima. Ako taksene marke ne stanu na samo garantno pismo, imaju se prili­ jepiti na posebnom airku i sašiti sa garantnim pismom i utvrditi pečatom od crvenog voska dotične oblasti. Ga­ rantno pismo mora biti regis«trovano kod generalnog in­ spektorata ministarstva financija. Samo, italkva garantna) pisma državne vlasti mogu prilmaitil ikaio .ispravna. Sajm ovi i izlo žb e. III. Ljubljanski velesajam uzoraka od 1. do 10. sep­ tembra 1923. Hitnim koracima približaje se doba III. Ljub­ ljanskog velesajma. Brdj prijava danomice raste te je sa­ mo malo izložbenog mjesta u paviljonima .još na raspolo­ ženju. Zato pozivljemo .sve one, ikoji su naumili da uče­ stvuju kao izlagači na ovogodišnjoj priredbi, neka se što prije jave, (jer će ,se prijaivni rok svršetkom jovog mjeseca bezuvjetno zaključiti te će se izložbene prostorije, u koliko još ne bi bile iznajmljene, dati na raspoloženje inozemskoj industriji, koja se je ove godine .prijavila u još većem broju nego prošle. Po jednoglasnom sudu domaćih i stranih posjetnika priredba je prošle godne .u svakom pogledu vrlo dobro us­ pjela. Zato vlada za nju ove godine još iveće .zanimanje te će biti također posjet veći nego u prošloj. Za ovogodiš­ nju Ljubljansku velesajamsku priredbu .osobito 'budi zani­ manje u južnim krajevima naše «države, gdje .se spremaju posebni vlakoivj posjetnika na III. Ljubljanski velesajam. Također iz inostranstva najavljeno, je dvoje posebnih vla­ kova. Iz ovog uzroka moramo -još više nastojati, «da poka­ žemo svijetu, niai kako visokom stepenu već ulgosla■vensfca industrija/ zanait i trgovina, pak ponovno polzivIjemo sve privredne krugove, neka nas u ovom nastojanju podupru te neka se prijave kao učesnici-izlagači. ‘Sve informacije daje dragovoljno besplatno pilsmeno i usmeno .ured Ljubljanskog velesajma u Ljubljani (Telefon jinterurban 140). Stanje Narodne Banke na dan 8. juna bilo 'je: A k t i v a : — Metalna podloga 359,244.609.24; Zajmovi l„tJ7,306.206.90; Račun za otkup krunskih . nov­ čanica 1„238,216.353.46; Račun pritvreme razmjene Domaće tržište. Situacija ;e u glavnom dosta .povoljna. 298.000. 016.88;. Državni dug 2„955,345.179^5; Vrijed­ nost državnih domena« 2,,138,377.163.—; Saldo raznih Potražnja iz inozemstva za sve vrste našeg drveta još je uvijek jaka. Izvcz hrastovipe i piljenog mekog materijala računa 279,759.222.02 dinara. Ukupno 8„696,248.751.05. naročito je povijan. Piljeni paren bukov materijal kaio i P a s i v a ; — Uplaćeni dio glavnice 21,403.600.— di­ nara; Rezervni fond 5,179.636.24 dinara; Novčanice u te­ fina hrastovina mnogo se potražuju Izvoz se nastavlja sva čaju 5„555,869.385; Državni račun privremene razmjene veliko i cijene se dobro drže. Uslijed prodaje ogromnih kbličina drva zalihe su se znatna smanjile. Daljni porast 298.000. 016.88; Potraživane državno 62,530.779.41 dinara; Razne obveze 568,968.316.52; Potraživanje državno za za­ dinara doveo bi do neugodne posljedice svih poduzeća«, ložene domene 2„138,377.163; Azija za kupovinu zlata« za koja su radila sa visokom konjunkturom, nu našoj trgovini 9ađlai ije zato čas nastojanja za što jačln izvozom robe. drva glavnicu i fondove 45,919.854. Ukupno 8„696,248.751.05. Veliko se komešamje zapaža kod goriv,ag drva. Trgovci Kao što s eiz stanja vidi krediti privatni 'kod 'Narod­ ne Banke smanjeni su za oko 29 milijuna dinara. Za isto nastoje, da se sada opskrbe robom, no to neide na lagani način, jer su već skoro sve zalieh drva prodane. Na stavrijeme .opticaj novčanica povećao se za 38 i pol .milijuna incatna se zapažaju vrlo male 'količine drva« Cijene noti­ dinara. Kamatne stope ostael su iste. raju: .jelove d.aske duljine 4 metra Din. 800—850; suhe Zajam u Francuskoj. Naš zajam u Francuskoj od 300 hrastove daske Din. 1300 po m3, obične borove daske Din. milijuna franc. franaka, sklopljen je prema najnovijim jav­ 1000 po m3. Jasenove daske po Din. 1300—1600 po ,m3; nim izjavama g. ministra financija u Narodnoj skupštini uz bmnjaste daske Din. 900—1500 po 'kub. met.; jelove oblice ■vrlo povoljne uvijete. Tečaj ije zajma 100°/0 uz 5°/0 kamata Din. 500—600 po m3, hrastove oblice Din. 600—650 po i otplatu za deset godina. Zajam će biti nesummjvo u kub. met.; jasenove oblice Din. 300—450 po kub.-,met.; bri­ francuskom parlamentu prihvaćen našto će se istovjetan jestove oblice Din. 250—400 po kub. metru. Gorivo drvo zakonski projekt podastrijeti i našoj Narodnoj skupštini.. miješano sa 20 od sto oblicama Din. 130—145 po kubnom Zajam da te se upotrijebiti za nabavu raznog materijala, metru., franko vagon. (J. Lloyd). S a tr ž iš t a drva. P O D L I S T A K Piše: Kemura Ahtned — Leipzig. Lajpzišhi velesajam uzoraka. (Nastavak.) Među raznolikostima ovoga vašara zauzima p o r c e la n s 'k a r o b a .jedno odlično, mjesto. Još na starim rob­ nim vašarima igrala je domaća (njemačka) kao i strana staklena, porculanska, keramička i roba od ilovače vidnu ulogu. Današnja keramika i porculanska industrija u Nje­ mačkoj i ako momentano ne može uspješno da konkuriše češkoj i francuskoj robi radi toga što je upućena na uvoz većine sirovina za tu industriju i radi slabe platežne vri­ jednosti marke, ipak nastoji da i toj važnoj grani svoje privrede .osigura plasiranje u inostranstvu. Keramiijčkoporculanska industrija je u zadnje dob® mnogo uznapredo­ vala naročito u pogledu ukusne i umjetničke izradbe. Ko­ liko se pažnje poklanja tome obrtu u Njemačkoj najbolji je dokaz taj, da je na proljetnom sajmu bilo preko 500 firmi, koje su izložile samo porculansku i keramičku robu. Kao što je opća karakteristika sivih branchi njemačke industrije — kvalitet, tako je on naročito duboko prodro u robu g a l a n t e r i j s k e struke. Ovu industriju zastu­ palo je oko 150 izlagača, među kojima 25 inozemaoa, ve­ ćinom Čeha. Prodpkti su ove industrije vrlo usko skop­ čani sa ukusom, koji opet ovisi o brzo promjenljivoj modu. Od glavnijih predmeta ove struke osobitog su spomena vrijedni vrlo ukusno u raznim bojama i veličini izrađeni . portfeuilli, kovčezi i torbice. Predmeti od celuloida i iz . galathi-a (nakiti, ukrasi, sitne stvari i si.) opasaei, (gistl) ukosnice i t. d. pobudili su svojom kvalitetom opću pažnju Njemačka industrija i g r a č a k a .pripada također glavnim klagačkim strukama. Uzrok, radi kojega se ova ■industrija podigla do zamjetne visine i osvojila sva, svjetska, a naročito prekomorska tržišta, leži u tome što ona nai­ lazi u zemlji gotovo sve potrebne sirovine. Stoga je iona« mogla i na zadnjem sajmu naći dobrih inozemnih kupaca, premda je 'konjunktura njemačke robe, uslijed bezrazlož­ nog porasta marke postala nemoguća1. Četki petine Cjelo­ kupne svjetske produkcije igračaka zgotovlja se u Nje­ mačkoj. PrOćlzvodnja igračaka mogla, bi se podijeliti na 4 glavna proizvodna područja: 1. Thiiringen, gdje se iz­ rađuju većim dijelom lutke, porcelanske, staklene i papir­ nate igračke; 2. Sariko-rudogorje (Sachsische Enzgebirge) drvene igračke, figure, rezbarije i si.; 3. Niimberg nada­ leko poznato središte za proizvodnju Igračaka naročito metalnih i tehničkih mašinerija, figura, lutaka, celuloidnih stvarčica i it- d.; 4. Wurtembeirg, većinom limene i gumene igračke. Pred više godina uređena je također i posabnal izložba selmo-photo- i optičke struke. F i l m s k a i n d u s t r i j a u Njemačkoj, trpi u zadnje vrierne mnogo radi poskupljenja) sirovina i povišice plata osoblju, tako da još jedino jači filmski koncerni mogu prosperirati. Jedini spas te vrlo razgranjene industrije je izvoz u inozemstvo ,a jedan od najglavnljih faktora te propagande je lajpciška kino-lzložba. U zadnje doba pojavila se u Njemačkog manija sni­ manja školskih, gospodarskih, poučnih i naučnih filmova, Tvornice iz Hamburga, Stuttgairta, Mannheima i Lejpztga zastupale su nazgranjenu i nenafkriljivu njemačku k em i j s k u i n d u s t r i j u . Boje, lakov.i, proizvodi iz ka­ trana i asfalta, kit, fimis, medicinske kemikalije, sredstva za konzerviranje, razni destilati, mineralna ulja ii masti, sredstva za mazanje i t. đ. bila su izložena na uvj|d i iz­ bor posjeti.ocimal. Njemačka već odavno konzumira ve­ ćinu država ovim arliklama a nedostiživa je njena indu­ strija kemijsko-lehmičkih fabrikata kao: laboratorijskih uređaja«, sprava za galvaniziranje, porculanskih f staklenih aparata, raznih elemenata f f. <L P O JE F T IN IL E SE ! 1000 franaka mjesečno mogu zaraditi dame i gospoda svakog staleža lakom saradnjom kod tiolanteke tvrtke. Tražite uzorke i brošire uz priposlanje od K i t 10.— u b a n k n o t i na a d r e s u : E. K ode, W ien YS. G n m p e u d o rfe rstrasse K r 1 0 9 /1 4 . PRVA 0DL1K0V. DA LM ATIN S K A PARNA D ES T 1LA S 1JA B. MORPURBD, EPbIT Odlikovana Da svim izložbama najvećim odlikovanjima Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti—Svetski poznat ,,Maraschino“ — Ekstrakt od Maraška — Cognac I. Medicinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. P a p i r i produkti iz papira sačinjavaju također je­ dan posebni ogranak sajma premda su bili izloženi, u raz­ nim paviljonima i kućatma. Ovi fabrikati dijele se n glav­ nom na 5 grupa i (to: a) fino izrađeni papirnu predmeti [većinom rudni radovi), b) Bomboatere i luksuzne škatulje (Kartonage), c) Umjetnički papir u raznim oblicima (svi­ leni papir, modeli, karnevalske potrebštine i si.), d) pi­ saći pribor (školske, kućne i uredske potrebštine), e) no­ vinski i poluipreradeni papir. Bogata izložba tvorevina t e k s t i l n e , in d u ­ s t r i j e nalazila se u 3 zgralde. Premda su na njoj izostali, izlagači iz zaposjednutog područja zapadne d istočne Nje­ mačke, gdje je ova grana industrije najrazvijenija, ipak Su fabrikati vunenih, pamučnih i svilenih tkiva naišli na do­ bru prođu naročito u rublju, gotovim konfekcijama, za­ storima, ćilimima i drugim tekstilnim predmetima ikulćne potrebe. Inozemstvo a osobito Holandija, Švicarska, Skan­ dinavija i Austrija, koje .zemlje podržavaju redovite trgo­ vačke veze s Njemačkom imale su prilike i' ovaj puta dal u bogatom izboru namire srvoje potrebe. I pored toga što je kupovna snaga Njemačkog naroda, osobito njegovog srednjeg staleža vrlo oslabila i 5to se inozemstvu ne isplati momentalno kupovati) njemačke g l a z b e n e i n s t r u m e n t e , radi. porasta marke na stranim burzama a s druge strane uslijed povišica: plaite i drugih proizvodnih troškova, ipak se na .ovogodišnjem .proljetnom velesajmu primijetio relativni napredak u indu­ striji muzikalija Glasoviti (naročito pJanoforte) bijahu Iz­ loženi u potpunoj tehničkoj usavršenosti. U odjelu za gra­ mofone osjećao se čovjek, da se nalazi u čisto umjetničkoj sferi, gdje je znanstvena tehnika zvuka pobijedila sinovu materiju. Industrija, harnaemirima, metalnih instrumenata i njihovih .dijelova kao i svih drugih glazbala ostalo Ja kao i dosada u svojoj kvaliteti bez konkurencije, (Nastavit će se.) , i �Strana 3. .BOSANSKI LLOVD" a - ° i i6- za pomoć zanatstva 943.541.60, za podignuće zgrade po­ ljoprivrede i voda. 7,607.308.41 dok je ostatak dan za una­ pređenje raznih drugih privrednih stvari, koje će se do godine moći potpomći još u izdašnijoj mjeri, jer je dopri­ nos za podignuće zgrade min. poljoprivrede i .voda bio iz- I vrfo Porezi, takse i carine. bf k u ( p ? I v ^ e ^ ^ « b T u ’njitaa pa) i kuće u koliko su hipotecirnae. 1. Na ovaj p svijet, ne mogu ni banke ibiti Hačan platoe, .već ise i ione mo­ vrste neposrednog poreza, kao na ličnost, rad, kapital, ra fu pomoći pričeciraai i nadom u bolja vremena. Bilo bi prirez će iznijeti 30 od sto od .postojećih neposrednih po­ jako uputno, kald bi se sazvala anketa novčanih zavoda reza Prirez će važiti samo za godjjnu dana. Prirez će bolti i videnijih trgovaca, da se ovo .pitanje pretrese, u interesu Sproveden dva.na.estinama za juli, august i sptembar, koje ugleda nlaše trgovine i samih banaka, jer od zloraidosti će doći pred Skupštinu poćetkom iduće nedjelje. i naslade, dali je konkurentna banka kod X trgovca koji Porez na rakiju. Vlada je odlučila da izjedtaači porez se »drma« više angažirana, nemamo apsolutno njgta. na. rakiju u cijeloj zemlju Za podignuće šljivarske industrije u Bosni. Trgovaička Monopol žeste u Poljskoj. Poljsko ministarstvo finan­ i obrtnička komora sazvala je za 14. ovog mjeseca konfe­ cija sazvalo je anketu, na ikojioj bi se pretreslo pitanje renciju zainteresovanih/na kojoj se imalo pretresti pita­ monopolizacije denaiturirane žeste. Anketi je predsjedao nje o podizanju šljivaireke ilniduatrije na što viši stupanj, ministar financija Grabsllri, pa je stvoren zaključak, prema a naročito o očuvanju glasa bosanske šljivarske industrije kojemu se principijelno,na momopolizialciju pristaje. Anketi u inostranstvu. su osim gospodarskog odjela vlade također prisustvovali Konferenciji je učestvovao i sam kraljevski namjesnik ii članovi Sejma i Senata, ffe delegati organizacije industri­ , g. V u 1o v i ć, koji je razložio veliku važnost itovona šljiva jalaca žeste. , ne samo za ovu pokrajinu, nego uopće za cijelu državu. Pravilnik o carinjenju u trećoj zoni. U ministarstvu Naš eksport šljiva sada mora. dai osvaja novai tržišta u financija je u smislu odluke ekonomsko financijskog ko­ Francuskoj, Holandiji i Engleskoj, pa. je potrebno da ii i miteta pravilnik o postupku pri carinjenju robe u trećoj ■industrija i eksport usavrše, kako bi osvojili ova nova zonu. Pravilnik stupa na snagu 15. juna. Određena je ko­ tržišta- Lani su međutim baš iz tih zemalja stigle pmoge misija za spravođenje ovoga pravilnika pritužbe na, našu suhu šljijvu, pa je potrebno o svemu po­ Čist prihod od klasne lutrije u godini 1921.—1922. vesti ozbiljnog računa. Najvažnija je u itom pogledu teh­ Prema ustanovama državne klasne lutrije imade se čisti nička strana sušenja i ebiviaiže. prihod od lutrije upotrebibi za pomaganje privrednih dDirektor Havel'ka održao je o tome stručan referat. rijeva. Za igodimu 1921.—1922. iznašao je taj prihod dinara Najveća je pogreška, što se šljiva prerano bere. Treba 10,795.962, te je iz njeg dano: z® zemaljske kredite dinara izdati najstrožu zabranu, da se šljive za sušenje nipošto 454.548.90, za unapređenje ratarstva i stočarstva dinara ne smiju brati prije 8. septembra, jer dotle trebaju da sa- 1,250.082.18, za pomoć zemaljskim zadrugama 629.019.47, 10.000 Komada šešira za seljake, dječake i djevojčice i to: bijelih, crnih, smeđih i zelenih nudi uz 5% popusta T v o rn ic a slam natih š e š ir a Ualentin Flaćik. Domžale 124 ^LJU BLJA N SK A KREDITNA BANKA U LJUBLJANI USLOVI SUBSKRIPCIJE XIII. emisiju akcija Ljubljanske kreditne banke V i to 5o.ooo kom. akcija po Din. loo.- nom. u ukupnom iznosu od Din. 5,ooo.ooo. V 1. Upravni odbor Ljubljanske kreditne banke ovlašten od zbora akcionara dana 6. maja o. g. sprovodi na temelju odobrenja Ministarstva za Trgovinu i Industriju od 7. novembra 1920. V! br. 3199 povišenje akcijskog kapitala od 20 na 25 milijuna Dinara X izdavanjem 50.000 komada novih akcija po Din. 100.— nominale. 2. Starim akcionarima nudimo 40 000 komada akcija u nomi­ nalnom iznosu od 4 milijuna Dinara tako, da mogu optirati na sva­ kih 5 starih akcija jednu novu po tečaju od Din. 175 — tel quel. Radi izvršenja prava opcije imaju akcionari predložiti stare akcije bez kuponskih tabaka kod upisnog mjesta radi prebiljegovanja. Inostrani akcionari, koji ne stanuju u kojem od upisnih mjesta, ne moraju šiljati svoje akcije, nego imaju tačno naznačiti brojeve akcija, a akcije na eventualni zahtjev radi prebiijegovanja predložiti onom mjestu, koje će im se naznačiti. Dijelovi akcija ne uzimaju se u obzir. U LJUBLJANI, 1. juna 1923. god. H 3. Novim akcionarima nudimo 10.000 komada akcija u nomi­ nalnom iznosu od Din. 1,000.000.— i sve od starih dioničara neoptirane dionice po tečaju od Din. 215.— tei quel za akciju. 4- Protiv vrednost svih upisanih akcija plativa je odmah kod upisa. 5. Potvrde o uplati imaju se pažljivo čuvati. 6. Sve nove akcije učestvuju na dobitku već za cijelu tekuću godinu i snabdjevene su kuponom za godinu 1923. 7. Subskripcija traje od 10. juna do 25. juna 1923. g. 8. Upise prima Podružnica Ljubljanske kreditne banke u Sarajevu. 9. Dodijeljenje neoptiranih akcija pridržava upravni odbor i izvršit će ga najbrže; za nedodijeljene akcije vratit će se uplaćene svote najkasnije do 31. jula o. g. 10. Uručenje novih akcija obaviće se uz povratak subskripcijskih potvrda do kraja ove godine. 11. Uspjeh ove akcije osiguran je posebnim garancijskim sindikatom. UPRAVNI ODBOR. __________ �Broj 16. ■BOSANSKI LLOYD* I»OI*KUZlI\ C A Sarajevska tvornica papirnatih vrećica (ke$ica) LJUBLJANSKE KREDITNE BANKE nudi dok zaliha traje uz povoljne cijene svakovrsne papirnate vrećice kao i U SA R A JE V U papir zapakovanje vitku količinu kupujemo i p la ć a m o n a jb o lja c en n . SREDIŠNJICA: L J U B L J A N A . Podružnice: Brezice, Celje, Gorica, Kranj, Maribor, Metković, Novi Sad, Ptuj, Split i Trst. M u s ta jb e g o v a u lic a . Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. V “V i TrgemSto predeieU „Srbila*' OBJAVA V Uslijed preuredjenja dosadašnje radnje i uvedenja novih artikla prodaje se sva na skladištu nalazeća roba uz nabavne cijene C A C K A blC E ZA G O SP O D JE ; MANTLE KOSTIME HALJINE SUKNJE BLUZE RAZNOG RUBLJA SVE VRSTI ŠEŠIRA PLIVAĆA ODIJELA VUNENE I SVILENE JUMPERE ČARAPE SVILENE I FLOR itd. najjeftinije ZA G O SPO D U : MUŠKO RUBLJE KRAGNE, MANŠETE KRAVATE NARAMENICE PODVEZICE PLIVAĆE HLAĆE SOKNE RUBCE DŽEPNE I NAKITNE GAMAŠE itd. ZA D J E C U : HALJINE ŠEŠIRIĆE DJEČJE RUBLJE I MAJICE ČARAPE I SOKNE Osim toga taške, pojase, rukavice iz kože i pletene, krzneni kragni i lisice, koprene i vrpce, raznovrsna pera, cvijeće i slamnate porte. — Na metar svilu, crepe-de-Chine, etamina, leinen i štofove. — S ve u sv im b o jam a. kod P o g o to v o d o b r a p r ilik a z a v a n js k e tr g o v c e i k itn ič a r k e ! Ma v e lik o jo š v e ć i p o p a s t ! en g r o š ex p o r t č a č k a lic a w t y K .i i a M Preporuča se cijenjenom općinstvu M odni s a lo n A nka T u n ip ić c Z a g r e b , I li c a br. 6 (Grand Hotel) (SL O V E N IJA ) MirHo Benlć, Zweb P E C ;T ! Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka Pva i n a jm o d e r n ija u Jugoslaviji. te% T v o r n ic a z r c a ln ih , k o v n ih i c e lu lo id n ih p r e d m e ta d. d. Telefon broj 21 —47 U* Brzojavi: „Spectrun" K u b a ć ev a u lic a 1 3 OGLEDALA I s v ili v r sti i v e lič in a I I i | B R U S IO N A S T A K L A z a p o k u ć s tv o i k u p a o n c i t. d. Moderna umjet, ustaklenja mjedenim prečkama. — Ukrasi i uredjaji izloga, pultova i t. d. Staklene pločice za tastere i šaltere. — Zaštitna stakla za automobile. — Stakleni štitnici za vrata. C E L U L O ID N I P R E D M E T I Z A T O A L E T U | Poslovnica: ZAGREB, Opatovina 11 Tvornica: plgtom) Zagreb, Fijanova 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vrijeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust. M eta ln e k u tije z a dn han , c ig a r e te i t. d. | N A PA L JA Č I z a BENZIN / R a zn i r e k la m n i p red m eti. — D ž e p n e tin ta r n ic e i t. d. $ I Cjenici i proračuni na zahtjev badava — uzorci pouzećem. Gradska štedionica općine grada Sarajeva Prima uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i isplaćuje ih bez otkaza; D aje mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini; Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij »Bos. Lloyda“. Izdaje kreditna i garantna pisma; Preuzima u polog sve vrsti vrednota; Finansira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; Obavlja najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. Odgovorni urednik: Ivan Markovlć. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/3dadc33ee81fe58370a073311a8e15f7.pdf 5e5e192e589178f27e8e9c8ad2fb39ec PDF Text Text B roj 17. G od in a V . l i PAUŠALNI FRANKO. S a r a je v o , s r ije d a 1 1 . j u la 1 9 2 3 ^ ^ S i Izlazi svake srijede. Adresa uredništva i uprave: Isevića 2. Poštanski pretinac 219. Telefon int. 21. �Strana 2. �.BOSANSKI r in v n « �Broj 17 .BOSANSKI LLOYD“ Strana 4. Gradska štedionica općine grada Sarajeva Izdaje kreditna i garantna pisma; Preuzima u polog sve vrsti vrednota; Finansira trgovačka, obrtna i industrijska preduzeća; Obavlja najkulantnije sve štedioničke i bankovne poslove. Prima uloške na. knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete i' isplaćuje ih bez otkaza; Daje mjenbene, hipotekarne i kontokorentne zajmove uz najniži kamatnjak svakome, a napose malom obrtu i trgovini;' PRVA 0DL1K0V. DALMATINSKA PARNA DESTILAR1JA 10.000 Komada šešira ii. N0RPURG0, SPLIT SVINJSKA MAST za seljake, dječake i djevojčice i to: bijelih, crnih, smeđih i zelenih nudi uz 5% popusta čista najfinija amerikanska u bačvama po 50 kg. i u kantama nudja sa skladišta kao i ostalu kolonijalnu robu O dlikovana n a sv im izlo ž b a m a n ajv e ć im o d lik o v an jim a T vo rn ica slamnatih šešira JUGrOSLAVIJA PROMETNO □: ValESfin Mzčsfi, Domfals 124 ZAGREB, GAJEVA UL.10 Telefon 9—41. Brzojavi: Jugopromet. S lo v e n ija . Zahtjevajte uzorak! Zalitjerajte uzorak! D ir ek cija Jugoslavenske kreditne banke i trgovačkog d.d. u Sarajevu. saopćuje svojim Klijentima, da je uslijed nestašice gotovine povisila Kamatnjak na redovne štedovne uloške bez ikakvog otkaza na 6°l0 n e tto n a g o d in u , n a u lo š k e s a o tk a zo m p la ć a s e iz n a d 6°|0 i to p rem a v i s i n i u lo š k a i o tk a zn o m roku. Alkohol triplo bon gout.— Rakije svake vrsti —Svetski poznat „Maraschino" — Ekstrakt od Maraške — Cognac 1. Medicinal — Cognac Dalmatia obljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. PAŽNJA ŠTAMPARIMA 1 LITOGRAF1MA! JEDINA STRUČNA STROjARSKA RADIONA GRAFIČKIH STROJEVA O B JA V A IVAN SA L A J, Z A G R E B Uslijed preuredjenja dosadašnje radnje i uved< prodaje se sva na skladištu nalazeća roba ZA G O SPO D JE; MANTLE KOSTIME HALJINE SUKNJE BLUZE RAZNOG RUBLJA SVE VRSTI ŠEŠIRA PLIVAĆA ODIJELA VUNENE I SVILENE JUMPERE ČARAPE SVILENE I FLOR itd. ZA G O SP O D U : MUŠKO RUBLJE KRAGNE, MANŠETE KRAVATE NARAMENICE » II ILICA BROJ (33 a rtik la :ijene ZA DJECU: HALJINE DJEČJE RUBLJE I MAJICE ČARAPE ISOKNE PLIVAĆE HLAĆE Osim toga taške, pojase, rukavice iz kože i pletene, krzneni kragni i lisice, koprene i vrpce, raznovrsna pera, cvijeće i slamnate porte. — Na metar svilu, crepe-de-Chine, etamina, leinen i štofove. — Sve u svim bojama. Pogotovo dobra prilika za vanjske trgovce i kitničarke! Na veliko još veći popust! nudja sa svoga skladišta uz jamstvo, sljedeće tvornički renovirane izvrsne strojeve, te kupuje i zamjenjuje neuporabive 1 AUGSBURGER ROTACIONI stroj za 8 stra­ nica novina (veličina stranice 28 X 40 cm.) sa svim pripadajućim priborom i aparatima za matrice, te ljevanje ploča i obradjivanje istih. 1 AUGSBURGER ilustracionibrz.str.81X 123cm . 1 KA1SER KRE1SBEVEGUNG „ „ 79X110 „ 1 LOSER (KAISER) stariji tip „ „ 8 0 X H 0 . 1 NEUBURGER litografički , „ 6 3X 90 „ 1 JOHANISBERG „ „ „ 80X 100 „ Cijene umjerene, izradba tačna te vrlo kratkoročna dostava. Vrši sve rekonstrukcije, popravke i montaže svih vrsti . grafičkih strojeva i uredjaja. ROTACIONI I NEUBURGER LITTOGRAFIČKI STROJ ODMAH ZA PREUZETI. fTARO A jiv a k u k o lič in u k u pujem o Preporuča se cijenjenom općinstvu M odni s a lo n A n k a T u m p ić i plaća m o n ajb o lju cenn. Z a g r e b , I li c a b r . 6 (Grand Hotel) Trgovačko p re te že „Srbija" M u stajb eg o v a u lica . Zemaljska Banka za Bosnu i Hercegovinu Centrala u Sarajevu. Filijale: Banjaluka, Bijeljina, Brčko, Mostar i Tuzla. Ispostave: Bihać, Derventa, Doboj, Bos. Gradiška, Livno, Bos. Novi, Bos. Samac, Travnik, Trebinje, Višegrad, Zenica i Zvornik. Odjeljenje za zemaljske proizvode u Brčkom. Dionički kapital 25 milijuna Din., od toga uplaćeno 20 mil. Din. Rezerve preko 11 mil. Din. Bavi se svim bankovnim poslovima, vrši uplate i naplate u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i u inozemstvu. Kao glavno zastupstvo za Bosnu i Hercegovinu ,,SAVE“ općeg osiguravajućeg dioničarskog društva u Zagrebu (prije Assicurazioni Generali i Prvo sveopće osiguravajuće društvo protiv nezgoda i šteta) vrši sve vrste osiguravanja. Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloyda“. Odgovorni urednik: Ivan Marković. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo Description An account of the resource God. 1 (1919)- god. 6 (1924) Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Konzorcij Bosanski Lloyd (Aleksandrova ulica 84), 1919-1924 Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1924 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="tps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en"><span>This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</span></a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 48 cm Language A language of the resource bosanski, hrvatski, srpski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-8920 (Print) ISSN 3029-4142 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource trgovina Source A related resource from which the described resource is derived NUB BIH Type The nature or genre of the resource novine Creator An entity primarily responsible for making the resource glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22076678 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1923 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1923 Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-8920 (Print) ISSN 3029-4142 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Br. 1-17 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22076678 IIIF Item Metadata UUID ea8fcea8-2040-4735-881e-57aed6455a87