https://kolekcije.nub.ba/files/original/4be28658ba088aed9ba9ed6dfd18dd56.pdf 21c2a66c792d0e3cf251792015e7a532 PDF Text Text Paušalni franko. TJIACHJIO „TPrOBAMKOr y/IPy>KEhbA 3A TPAfl c a p a je b o .« Broj 14. Sarajevo, srijeda, 10. maja 1922. Predstavka Trgovačkog Udruženja o reviziji obrtnica. rocnoaapcKH Godina IV. oahoch P huckh ^onuCHHK „Piccol-a“ jas­ ena CBosie .incTy pa3roBop, idto ra je nuao ca flpoM PnčapoM, o HaniHM oa2. Molimo, da se izdavanje novih o- Hocmia ca IlTa.iujou y nor.re.ay eicoHOSarajevo, dne 1. maja 1922, brtnica vrši uz prethodno sporazum Povjereništvu Ministarstva za Trgo - ljenje sa trgovačkim udruženjem do­ Hnje. Ilpeua pnjeniiMa Ta.mjaHCKor hoBUHapa, AP- Paoap je n3jaBao c.nijevinu i Industriju tičnoga mjesta, koje će izjaviti, da li Aehe: ^ je dotični petent sposoban t. j. da li u Sarajevu. y HHiepecy je o6ax ApinaBa, ce ima stručne spreme, da obavlja kakav yCTaHOBH uhh npnje nporpau rocnoAapUprava Trgovačkog Udruženja za trgovački posao na solidnoj trgovač­ CKor cyAjejOBaH>a n oČHOBa CTapHx ipgrad Sarajevo vođena mišlju, da pro- _______i _____ koj bazi, Ipa ako se po dotičnog po • rOBnHCKHx Be3a. A.ih obo je y3a.iyA aok miče interese svojih članova i pospje- voljno ustanovi, da se tek onda ce H3hicl)y o6hx ApacaBa He ycnociaBe šitje procvat trgovine, obraća se na- preporuku mjesnog trgovačkog udru- OAHomaja irapHor no.inTniKor cycjeAslovu slijedećim: ženja izda dotičnom pet^ntu obrtni - CTBa, IIpnje.cBera Tpeča, — Karco Be.ru d o p is o m ca 'ier se jedanput mora prestati sa Hhth, y cBojoj KH.H3H „Europa senza kojekakovim šićarenjem i lihvarenjem pace“ — ypa,4UTu ene Horyhe 3a yMiii pozivom na usmeni razgovor, vođen nekvalifikovanih trgovaca, koji po - pea.e cbhx 4yxoBa. — ToMy CBeMy ctosvojedobno s predstavnikom potpisa- tajno trguju, čiji se rad ne dade kon - ju Ha nyTy HenpoBe/i,eiBe Panajcreor ynog Udruženja, iznosi primjer solu- ctroliiati i koji ne plaćaju poreza, već roBopa, Koje y Jvroc.iaanjn H3a3UBa Hečije ovoga životnog pitanja. Organi- rade samo u svoju korist, a na_štetu.. noBjepeite, a y HTaJinjn, 6oapn cupajne zacija je ceha (esnafa) u svojoj dugo- privrede, države i naroda, CTpyje Aa pa^o 3a yiiuuiTCH,e yroiicipa, godišnjoj dominaciji utvrdila izvjesne Dok se na selu ne zatvaraju radnje na u CapeM Aa OHestoryhyje nerono H3principe, kojih se svaki privrednik i- naizmjenično petkom, subotom i ne - Bpmeite. K»a Sirije oše 3aupeKe oamade držati i to ne bez prava. djeljom, za sve tri vjere kako to za- CTpanti.ie, IlTa.iuja 611 Mor.ia Aa Hal;e Nauka je dokazala opravdanost o- koh određuje, dotle moraju trgovci u y Jyroc.iannjn BajuenocpeAunju 113B03 vih nazora i utvrdila je načelo na - gradu spomenutih dana da zatvaraju 3a oncKpfiy ksbtomJ otokom h .aprniMa. sljedstva atavizma), da dobra kan i svoje potrebe kod seoskih trgovaca^ Hy y HTa.injn je CTpyia, noja 6« He*"zla'"svoistva~pre'daka prelaze na po- svoje radnje. Seljaci _taKo podmiruju Kako xije.ia Aa aapOSu jyroc.4aBenBi.-y tomstvo. Jednostranom studijom jed- i time se onemogućuje izmjena doba- npojya-mijy, opnopaBajykn joj . npaBo .■mxKor H3.ia.3a na Mope. ycnjex thkobo no.iiiTUKe rocnoAapcKor Biinepnjajin3Ma va . “ . $ v . , u svakako više i smi - skom okrugu kotarski predstojnik za šla° sp^obnosti i vještine za ribare- Gračanicu određuje zatvaran^e r a ^ nje nego li jedan gorštak. Ove nazore nH nedjeljom za grad Gracanicu dok sk rh a la ie zna, da ostala Naš inostrani zajam. 0 njemu .• T » » S i .! pobrkala ja .sila 11. se .« pozitivno porf.vao an. oatal. m esta « t . kao I se puno pisalo ! debatiralo, već je Prema esnafsk.m l e ^ o r t n a potTe X c L Težaci sujkoji povoljno djelovao na porast naše krune odnosno dinara, ali nije još bna naobrazba za vršenje p lesn o g a j^ B dolazil. u GračanicU| da sklopljen. Podnešeno je sa strane £ v m L P^ e .a Ov^°sT5orba skoro kupuju i A namirnice i robu, Amerikanaca i Engleza već nekoliko T i ™ .,! okrtrT riok se na pnmoram da podmiruju svoje potreponuda, ali se vlada do danas nije dokončala na polju obrta, dok ___ susjednim mjestima zbog čega za nijednu definitivno odlučila. Radi polju trgovine još uvijek vodi. pa ta­ trgovci i zanatlije grada Gračanice se pri tome o tečaju pod kojim ćemo ko može i jedan težak da tjera trgozajam dobiti i o visini, koja će nam i*to Vez Ik a k v i prethodne "po - trpe ogromne materijalne štete te i trebne spreme. Potonjeg je nazora “ ta, nacrn ugrožen sam razvitak i biti u gotovini isplaćena. I mi bi smo u koru javne štampe bio i zakonodavac austrijskog trgova- aprovizacija grada Gracanfce. Iz tih razloga molimo, da se odredi htjeli podići naš skromni glas i pre­ čkog i obrtnog zakona, jer nije tražio zatvaranje svih radnja u_ oknigu poručiti ministarstvu. „Sklopite za­ nikakovo osposobljenje za tjeranje brta, pa m ule dostajala samo prijava vrijeme nedjeljnog praznika, kako u jam makar uz manji tečaj, ali nek se političkoj vlasti. Franucski zakono- gradu takovi na selu, ili da.se odredi, sva svota isplati u gotovu. Kad ima ­ ______radnje nedjeljnim praznikom mo novaca lako je doći do robe i davac, a specijalno srbijanski, bili drugojačijega mišljenja u tom pogle - smiju do 1 sati prije podne bit otvo- to jeftino, a zajam u robi ubija ugled naše države, skup je, a i mi­ du, jer traže osposobljenje u trgova­ Dijeljenjem obrtnica i otvaranjem riši malko po — korupciji! čkoj i obrtnoj struci, da bi zaštitili Isplata 6°/o dinarskih te isplata i publiku od slabe robe, prevara i is - trgovačkih radnji na selu uopće trpe štetu--«----------, trgovci u gradovima, te i sama prolongacija 6°/o kninskih bonova. — korišćavanja'. -----nrivreda, jer seljak ne dolazi u grad i Prema naređenju Ministarstva finan­ Tako se, zahvaljujući austrijskom privreda, cija neće se više vršiti prolongacija ______ onemogućuje tako važna trgovačkom i obrtnom zakonu, klo u trgovački staiez stalež masa nezvan nekvali - mjena dobara između grada i sela, a i 6-postotnih bonova u dinarima počam fikovanih trgovaca, naročito onih po- kulturno mvelisanje staleža. Seoski cd 1. maja, dok se krunski bonovi sljeratnih, regrutovanih iz raznih sta- trgove, kao anal abete truju okohnu, mogu prolongirati za daljih 6 mjeseci. Nova dioničarska trgovačka i in ­ leža, koji nemaju pojma o solidnoj tr- šire nemoral i alkohhzam. Sel ak-trgovini, a da se o stručnoj i školskoj govac nema pojma o solidno, trgovi- dustrijska poduzeća. U toku prošloga mjeseca osnovana su dozvolom mini­ ap,T i i S.v » ,l Na sličan i . način drži se trgovačkog zakona. On lihva­ starstva trgovine i industrije slijede­ dobilo dozvolu trgovanja masa ljudi sa sela, koji su još pored toga i anal­ ri, ne vodi trgovačke knjige i njegov ća poduzeća: Prva jugoslavenska dade kontrolisati. Radi to- tvornica za telefoniju i mehaniku sa fabete. sjedištem u Beogradu s kapitalom od opće seoskim trgovcima i obustavi iz­ davanje novih za seoske trgovine, jer dastremo naše opravdane molbe: 1. seljak može da privređuje i dovoljno kapitalom od 1 milijun dinara; »Pri za reviziju svih obrtnica izdatih na - da'zarađuje obrađivanjenl svoje zem- vredna i kreditna banka u Prijedoru« kon objave rata, ,er stižu nebrojene građanima se ne bi smjelo dati sa kapitalom od 500.000 dinara; »Ban­ ka Kukara i Jovića« u Leskovcu sa S bl , kn ” ” p “ S ’ S Ž S i i f j * d* “ “ “ *"i“ » * • kapitalom od 2 milijuna dinara; »A trgovci, želeći da se preko noći obo - čiftalukom. gate, nemilosrdno gule narod, posku­ Za upravu Trgovačkog Udruženja za merikansko - jugoslavensko društvo petroleuma« u Beogradu sa kapita pljuju robu i stvaraju korupciju, te ti­ grad Sarajevo: lom od 8 milijuna dinara, od kojih me kompromituju solidnu trgovinu. država dobija 2 milijuna dinar u ak­ Predsjednik: Sekretar: Molimo, da nam se dade dovoljno uN. Stojkanović. Dr. M. Zildžić. cijama u naknadu za ustupljenu končešća u toj revizji obrtnica. ca-HiajinjoM. . cxbht.i »uBo 6h oueiao nanpeAais ohbx ApiKaBS, jep aKO je jeAHa oa 5r mapajyhHx CTpaHaKa npncu*’beHa nocTaHO CHpoMaiuHOM, OA Tora ima uiTeTe 11 Apyra CTpaHKa. y BHTepecy je AaK.re IlTaJuje, Aa će Jyroe.iaBiija hum treiue rocnoAapcKH parenje. III to ce fnse ynoipefie TpmhiiHCKe .iyKe oa CTpaHC JyrocAaBeHOKHx b3bobhbka, TpcT 6a noCTao onei THaH3iiTHa nocTaja 3a Jyroc.taBencKy po6y, HeoABitCHo oa nitTama Ba4iyTHe pasmine, koja ojieia Tanoijep n Hexoc4ioBauKy TproBiiHy Kpoa TpcT. — III to ce Tune PujeKe, ona je aanpena iicoo.BinaH.v Ta.iiijaHOK[) jyroi-.ianeH('Kiix OAHomaja, ona AU3opnjcHTBme ročnoAapcKe ii TproBaHne KpyroBe y Tpcry, " jep he cyA6iiHa Pujene bmbtb Be.iUKit yn.iBB Ha 6yAyhe Cit eptume TpCTa. Ha CBami nauuH uojau „PnjeKa“ je eem;nOHauHH A«o noju a „Pana.io", n nyatHo kaMeH CMyTH>e o.iCTpaHn. HIto ce Tune KontJiepeHUuje y»IIopTopoce, meaiiHU ey ycnjeeu 3a ca/.a ckpomhu. Heuvro cy ce nofio.tmaue uomTaHCKe, 6paojaBHe, Te vie^OHCite b s:e.ii33sanee Bčao, auu uju; he 3ariHH.aTB, aok ce He,ncnyne absl ycjOBa: B3iinpeH,e AyxoBa sa ii3Bpmea.e pana.iCKor yroBopa. Novčarstvo. lU * E;x e’ A ! .»ž' H k S t e S Povišenje glavnice novčanih zavo­ da u Srbiji. Beogradska trgovačka štedionica povisiije glavnicu od mili­ jun dinara u srebru na 1 i pol miliju­ na. — Šabačka banka povisuje glav­ nicu od 1 na 1 i pol milijuna dinara. — Prištinska banka u Prištini tako đer povisuje glavnicu. Fuzija slovenskih banaka. Upravni odbori Trgovinske banke i Slovenske eskomptne banke održali su dne 28. aprila sjednice, na kojima su zaklju­ čili, da će za 20. maja sazvati izvan­ redne glavne skupštine svojih zavoda, na kojima će biti zaključena fuzija ova dva zavoda. Trgovinska banka povisuje tek ovih dana glavnicu na 70 milijuna kruna. Novi zavod imati će kapital od 60 milijuna kruna, a zvat će se »Trgovska banka«. Bilance čeških banaka. Živnosten ska banka ti Pragu iskazuje kraj ka ­ pitala od 200 milijuna Kč čistu dobit za g. 1921. od 51,388.807 Kč. Dividen­ da 28 Kč. (14 posto), naprava 12 po sto predlanjske godine. Češka Union banka iskazuje za g. 1921. kraj kapi­ tala od 120 milijuna Kč čistu dobit od 26,486.112.86. Dividenda 28 Kč (14 posto). Banka čehoslovačkih legija u Pragu održala je 30. aprila svoju gla­ vnu skupštinu. Glavnica 70 milijuna Kč čista dobit 5,322.878 Kč. Dividen­ da i od sto više 2 od sto superdivi__ dende. Sniženje bankovnog kamatnjaka u Čehoslovačkoj. Češka državna banka je snizila kamatnjak obzirom na pri like na novčanom tržištu od 5.5 po­ sto na 3 posto. Time se naročito htj’elo postići davanje olakšica domaćoj industriji, koja sada proživljava sv o ­ ju najgoru krizu. Opticaj novčanica u Cehoslovac koj. Prema izvještaju čehoslovačke �Sirana 2, ' Saobraćaj. Telefon Beograd— Sarajevo. Ovih dana odpočinju radovi na izgradnji nove telefonske linije Beograd—Sa rajevo, koja će se još ovoga ljeta, čim bude nabavljen potrebni materijal, produžiti preko Metkovića ka Du brovniku i Splitu. Nova linija biće izrađena preko Sape a—Zvornika i Han Pijeska za SaGotovo istovremeno odpočeće ra­ dovi na novim telefonskim linijama duž željezničke pruge preko Obrenovca i Lajkovca za Čačak, odakle će se produžiti za Sandžak i Crnu Goru. Telegrafski saobraćaj sa Albani jom. Između naših i albanskih tele­ grafa izvršena je veza preko Skadra a za kratko vrijeme, kako smo čuli, biće izvršena i preko Struge i Elba U polovini ovog mjeseca biće doz voljen i privatni telegrafski saobra ćaj sa Albanijom, kada će se objaviti i taksa za telegrame uupućene za ovu državu. Vagoni iz Njemačke. Na putu su iz Njemačke 1200 teretnih vagona na račun reparacija. Da bi se ti vagoni mogli što brže prebaciti u zemlju, na­ ređeno je od strane ministarstva sao­ braćaja, da se svih 15 lokmotjva do­ bivenih iz Mađarske, preabce u Za­ greb radi što bržeg transporta ovih vagona. j C Slovenski trgovci i željeznice. Na sveslovenskom trgovačkom zboru održanom u Celju, primljene se iz­ među ostalih i ove rezolucije, koje se tiču našeg prometa: Traži se, da se odmah izgrade prrge, koje su predviđene u 7°/o investicionom zaj­ mu i prosvjeduje se proti zavlačenju izgradnje pruge Murska Sobota—Ormož i željezničkih radionica i inspek­ torata u Ljubljani. !Dok se ne provede potpuna reorganizacija državne željez­ ničke službe i ne uspostavi red u administraciji državnih željeznica, zbor se izjavljuje proti podržavljenju privatnih željeznica. — Dodatni do- P O D L IS T A K . Rešenie Ministarskog Sauefa o zabrani uvoza. Prilog Rešenju Ministarskog Saveta od 1. marta 1922. god. CBr. 13.381. SPISAK predmeta iz tarifskih brojeva Opšte Carinske Tarife čiji je uvoz Rešenjem Ministarskog Saveta CBr. 13.381. od 1. marta 1922. god. zabranjen. (Nastavak). Prlmedba: Zabranjen je i uvoz vina koje sadrži preko 12 po sto alkohola po zapremini, i mutljaga od vina koji se može kao vino upotrebiti. Br. 116. Šampanj i druga vina koje pene i kipe. Br. 117. Šira kuvana sa šećerom ili bez šećera ili u opšte sgusnuta (sirup) pa i u hermetički zatvorenim sudoBr. 119. Vino od ostaloga voća i ja­ goda (i šira od ovog voća koje je počelo da vri); druga prevrela pića iz sokova ili plodova biljaka. Br. 121. Pivo sviju vrsta gde dolazi i porter: Broj 14. .BOSANSKI LLOYD* •___________ - državne banke od 13. aprila, umanjio se opticaj novčanica za 350 milijuna čsl. K na 9,704.167.000 čsl. K. Finansijsko stanje Italije. Prema iz­ javi La Logi-a, linansijska uprava Ita­ lije uspjela je da u toku ove finansijske godine smanji deficit od deset mi­ lijardi na pet. U idućoj godini očekuje se dalje smanjivanje deficita na tri milijarde. Stvarni prihodi državne uprave koji su iznosili prije rat dvije i po milijarde, dostići će osamnaest milijarda lira. Prihod od poreze u to­ ku prvih devet mjeseci popeo se pre­ ma prošloj godini za jednu i po mili- bavni rokovi na željeznicama imadu se ukinuti, jer su razlogom korupcije i onemogućuju unovčenje domaćih proizvoda i brzu i točnu izmjenu robe. — Zbor se je izjavio za tran­ zitnu prugu na more, koja bi vezala Kočevje i črnomlje s riječkom pru­ gom. Proširenje zagrebačke stanice. Željeznička stanica u Zagreba, koja je do rata i za vrijeme rata bila jedna od manjih stanica bivše mo­ narhije, danas vrši promet sa zapa­ dom i. sjeverom i prema tome po­ trebno je. da se proširi, te da bude onakva kakva treba da je. Za pro­ širenje stanice određeno je 8 milijuna ali momentano stavljaju se dva mi­ lijuna dinara, da se provedu najnuž­ nija proširenja. Prijem popravljenih lokomo­ tiva iz Madžarske. Komisija za pri­ jem lokomotiva iz Madžarske ispla­ tila je prvu partiju od 15 komada i iste odmah primila. Ostale lokomotive na broju 60 biti će isporučene odmah čim naša komisija položi određenu sumu. Nova željeznička tarifa u Nje­ mačkoj. Prvog o. mj. stupila je na snagu u Njemačkoj nova tarifa na željeznicama. Nova tarifa povećana je sa 200 po sto. Podignuće razorenih mostova u Srbiji. Svi pregovori u Njemačkoj ' oko građenja mostova na ime repa­ racije — koje su uostalom Nijemci za vrijeme povlačenja porušili a ima. njih sedamnaest — privedeni su kraju i u Igradnji su. Isporuka istih i montiranje otpočeti će jds u toku ove jeseni. Mostove će montirati nje­ mački inžijijeri. Trgovina. P regled izvoza Kraljevine SHS po glavnim predmetim a za febrnar 1922. god.: Naimenovanje Količina Vred. din. Žito kg. 1,447.392 5,613.217 Kukuruz „ 215.889 562.053 Brašno „ 799.805 3,429.254 Griz „ 10.130 10.575 Mgkaroni „ 127 7.140 'Varivo i povrće a) pasulj kg. 458.538 1,055.820 b) krompir „ 223.844 273.980 Sirovo voće „ 232.987 593.377 Suve šljive „ 3,736.315 19,521.980 Pekmez „ 93.716 441.970 Pića a) vino „ -598 793 1,801.946 b) rakila 1.013 13.286 Kudelja „ 306 262 1,178.183 Užarija „ 28.816 364.967 Živa stoka a) konji kom. 2.141 6,848.720 b) ždrebad „ 983 2,207.050 c) goveda „ 11.568 26,039.800 d) svinje „ 5.208 6,930.740 1. u buradima 2. u flašama Br. 130. Kolači od brašna sa šećerom, jajima, medom, mašću i začinima; oblatne za jelo i ostalo; 3. Likeri i zaslađena i začinjena pića: a) u buradima b) u drugim sudovima Br. 113. Rakija od voća i druga slaba alkoholna pića: 1. u buradima 2. u drugim sudovima. Prlmedba: Zabranjen je i uvoz rakije iz škrobnih materija i melace Br. 114. Alkohol od škrobnih mate­ rija i melace Br. 115. Vino: 1. prevrelo do 12 po sto alko­ hola zapremine: a) u buradima b) u flašama i drugim sudovima. 2. šira i kljuk Br. 132. Slatkiši, šećerlama, bonbone proste; ratluk, alva i ostali prosti artikli od šećera, pečeni ili nepečeni; obično voće, orasi, povrće, semenje, ušećereno (kandirano). Br. 133. Bonbone fine (t.zv. svilene), napunjene marmeladom i drugim; fondani bez čokolade, marcipan, žele, prailne; južn# voće, seme za začine, kora od južnog voća, šećereni (kandirani). e) sitna stoka „ 8,081 1,525.165 f) pernata živina „ 33.276 568.857 Meso i pre­ rađevine kgr. 3,478.556 37,342.755 Životinjski proizvodi: a) sir kgr. 20.950 315.066 b) jaja „ 734.544 16,346.544 Drv0: ,A a) za gorivo „ 8735.204 1,629.133 m» 1.258 107.475 b) za građu kgr. 36,624.620 18,573.746 m* 1,927 613.715 Izrade od drveta kgr. 551.797 1,000.234 Tanin „ 43.150 160.800 Ekstrakti za . štavljenje „ 368.797 556 300 Cement „ 11,654.800 2,987.942 Kopoviirude„ 5,863.218 1,363.799 Sve ostalo „ 21,399.254 35,494.167 kom, 10,877 401.08U kgr. 97,658.518 150,668.239 . Svega: kom. 72.134 44,521.412 m3 3.185 721,190 Ukupno Dinara 195,910.841 Svega za januar 1922. g. kgr. 118,354.558 196,291.133 kom. 78.542 49,645.783 m» 4.795 1,499.000 Ukupno Dinara 247,435.906 Prema izvadku iz trgovačkog registra u Zagrebu, razabiremo osnovanje novog poduzeća pod tvrtkom Palma-kau&uk d. d. u Zagrebu. Ovo poduzeće stavlja na povo­ ljan način inostrane stručnjačke kru­ gove u službu domaćih interesa. Gornja tvrtka je započela svoje djelovanje organiziranjem prodaje „Palma” kaučuk proizvoda, pa se očekuje od izgradnje njenih daljnjih5 projekata velik utjecaj na polet indu­ strije gume i gumenih proizvoda. Članovi ravnateljstva su gg.: Hu­ go Weinberger ravnatelj Hrvatske podružnice Wiener Bank Vereina u Zagrebu, Adolf Haas upravitelj Pal-ma-Kautschuk G. m. b. H. u Wienu, dr. Ljudevit Schwarz član nadzornog vijeća podružnice banke FrankoSerbe u Zagrebu, a uprava je povje­ rena g. Dr. Marecelu Glancz u Za­ grebu. Padanje ruskog izvoza..„Mus' kovski gospodarski list „Ekonomiceskaja Žiru” donosi pregled ruskog iz.voza od 1913—1921. god. iz koje vadimo slijedeće: Životne Surovine Godina namirn. polufabrik. fabrikat. 1913. 709,815.000 754,612.000 7,026.000 ■1914. 419.441.000 393,768.000 5,963.000 1917. 7.809.000 50,235.000 . 1,505.000 ,Q*° 314 143 1,279.477 243.000 — 52.390 1920. 262.427 412.113 1921. 583.000 12.349.310 Izvoz je dakle u prošloj .godini nešto porasao, ali ipak ne iznosi ni 1 posto mirnodobskog izvoza. Novo am erićko-jugoslavehsko poduzeće za petrolej u Beogradu. Ministarstvo trgovine i industrije odo­ _ Broj opšte NAIMENOVANJE Iz br. 134. Roba sasvim ili delimice od kakaove mase, čokolade ili njenih surogata u koliko nije nigde pomenuta ili se nigde ne podrazumeva. . Br. 137. Veštačko maslo (margarin) i preparati čija masnoća nije isključivo od mleka. Iz br. 139. Primedba: Esencije za spravljanje konjaka, likera, ruma, ra­ kije šljivovice, vina i drugih alkohol­ nih pića. Br. 141. Sokovi od plodova i bi­ ljaka, plodovi i biljke za jelo bez etera i alkohola sa šećerom ili si­ rupom ili ukuvani s dodatkom šećara: 1. od jagoda i malina 2. limuna, pomorandže i ostalog v«ća. Br. 142. Plodovi s alkoholom pre­ rađeni ili s alkoholom pomešani, pa i sokovi od plodova i voća, s alko­ holom i etrom. Br. 143. Fino prerađena jestiva: 1. biljne i voćne konzerve, u ko­ liko nisu na drugom mestu pomenute ili se nigde ne podrazumevaju. 2. Konzerve od ribe, mesa i rakova. 3. Fini sirevi kao: rokfor, emen­ taler, trapisten, bri, kamamber, ajdam, limburg, čester, parmezan, ajdamer, strahino, imperijal 1 t. d. 4. Naročito nepomenuta jestiva. r.° VVV $0^* »v*v"c generalno zastupstvo Munja d. d. Zagreb Šenoina ul. 28. brilo je osnivanje Amerikansko-jugoslavenskog društva petroieuma u Be­ ogradu, sa kapitalom od 8 milijuna dinara. Dva milijuna dobiva država za koncesiju i teren. „Užičko indu­ strijsko društvo” ulazi u ovo podu­ zeće sa 1 milijun dinara. Tako isto i „Prva jugoslavenska fabrika za telefoniju, optiku i preciznu mehaniku” iz Beograda. „Privatna kreditna banka u Prijedoru ulazi sa pol milijuna. Ovo Standard Oil komp. iz New-Yorka, koja se već poodavno nosila mišlju da podigne rafineriju u našoj državi. Izvoz surove kože iz Čehoslovačke. Posebno povjerenstvo je kon­ statiralo, da u Slovačkoj i Podkarpatskoj Rusiji imade do 50 vagona surove kože, koja leži uskladištena već preko godinu dana, pa se je to­ liko iskvarila da će se morati Izvesti u Njemačku za proizvodnju lakovane kože, koju čehoslovačka industrija se proizvodi. Vlada će vjerojatno dozvo­ liti taj izvoz". Primedba: Dopušten je uvoz Magijevog ekstrakta i kockica za sprav­ ljanje jela. Br. 145. Predmeti za hranu u her­ metički zatvorenim sudovima. Iz br. 184. Sveće: 1. lojane 2. od voska. Br. 185. Voštana roba i roba od cerezina (izuzev sveće, svećice i vo­ štane žižice): 1. Pojedini delovi za cveće 2. Cveće vezano u bukete ili vence 3. Ostalo. Primedba: Uvoz delova za cveće i vence koji se ne izrađuju u zemlji u dovoljnoj količini a potrebni su za Izradu veštačkog cveća, dopušten je po prethodnum odobrenju Ministar­ stva finansija — Gen. direkcije carina. Br. 195. Izrade od sapuna, stearina, parafina i si. materijala, pa i s dru­ gim materijama, u koliko ne dolaze u veće stavove i ostala nigde nepo­ menuta roba. Br. 258. Mirisave masti i pomade i mirisava mineralna ulja. 1. u sudovima preko 1 kgr. 2. u sudovima ispod 1 kgr. Br. 259. Partimerije i kosrpetička sredstva koja imaju u sebi etra i al­ kohola: 1. Esencije, ekstrakti, tinkture i mi­ risave vode. 2. mirisavo sirće. �B-oi 14. .BOSANSKI LLOYD“ Zagrebački velesajam. G. Grund kao Mareka. Četvrtak, 11. Povišenje kapitala. Jedinstvo” maja: Seoska lola. Pozorišna igra u 3 paromlin dd. u Brčkom povisuje glav­ Potvrde o dodijeljenim mjestima, čina. Napisali Tot-Deskašev. Popo - nicu od 3 na 4 milijna kruna izda­ već su svim izlagačima razaslate, pa dnevna predstava za đake, sa sniže­ njem nove emisije diojiica i kr. 400 treba da se požure sa pošiljkama uzo­ nim cijenama. 8 sati na veče: Grigo- nominale. Isto tako povisuje dioničku raka za veliki sajam. Najbolje je da vo veče. Petak, 12. maja: Uobraženi glavnicu „Srpska Banka” u Bos. izlagači, koji se nalaze izvan Zagre­ bolesnik. Komedija u 3 čina- Napisao Petrovcu dd. i to od 1 na 2 milijuna ba, odmah pošalju svoje predmete, te Molier. G. Grund kao Argan. kruna, izdanjem od 10 hiliada novih dionica & kr. 100. da ih do početka sajma ovdje smje Sitni novac. ste. Oficijelni špediteri za veliki sa Sarajevo je u zadnje vrijeme for­ jam su tvrtke »Expedit«, otpremnič - malno poplavljeno sitnim novcem od ko d. d. i Skladišno i otpremničko d. 25, 20 i 100 para. Tuže nam se tr­ Znate U d., obje u Zagrebu, koje imaju i svoja govci da se u manjem poslu i ne vi­ da „J utaruja Pošta” donaša dnev­ velika skladišta, gdje se roba može đa drugi novac. No kako je kod nas sve no prikaz od domaćim i stranim smjestiti. U popratnici mora biti naz­ uzorno uređeno, tako je i ova stvar. burzama? U današnjem broju: načeno da su predmeti određeni za Mislimo na unovčenje tog sitnog nov­ BURZE veliki sajam Zagrebačkog Zbora. Za ca. Većim trgovcima ga je teško pri­ Od 9. maja. prevoz u Zagreb plaća se potpuna ci­ miti, banke ga ne će, Narodna ban­ Z agreb : jena na željeznicama, što * također ka vas šalje na porezni ured, ovaj na D e v i z e : Berlin 23-50—24, mora biti naznačeno, jer na temelju zemaljsku blagajnu i tako se čovjek Bukurešt 51—52, Milano 367.50 toga dotični predmeti prevoze se na­ uzaludno izmori bez da je došao do —370, London 306—309, Njujork trag badava. Uzorci koji dolaze iz i- krupnog novca. U prvom se redu pitamo: čemu ček 68—69, Pariz 620—625, nozemstva moraju biti popraćeni ta masa sitnog novca i zašto se veći Prag 133—134, Švajcarska 1325 svjedodžbom o porijeklu te fakturom dio ne povuče iz prometa kad je na 1350, Beč 0.82—0.83, Amster­ te isto naslovljeni na Zagrebački Zbor smetnju ? Držimo, da bi se Delega­ dam 28—28.75, London ček 302 uz naznaku da su određeni za veliki cija ministarstva financija morala bri­ 308, Budimpešta 9—9.25, Žcnesajam. va ček 1300—1325, Varšava 2.10 N a t p i s n e p l o č e nad svakim nuti da novčani promet i u ovom po­ V a l u t e : Dolar 67—68.50, pojedinim mjestom dati će praviti u- gledu na tržištu regulira, pak apeluAustr. krune 0. 80, Čehoslovačprava velikoga sajma, ali na trošak jemo na'ovo nadleštvo da bez potre­ ke krune 130—131, 20 kruna izlagača. Isto tako na trošak izlagača be ne stvara nezadovoljstva i spriječi zlato 200, Napoleondori 200, 1 eide pregradnja ćelija i dekoracija. Te­ ovo — mučenje! ji 48—50, Švajcarski franci 1290 Glavna skupština. Na 25. o. mj. meljna dekoricaja sastojaoe od boljeg 1300, tal. lire 355—360. papira, kojim će se stijene ćelija ob - održaje se XXII. redovna glavna skup­ B eograd : lijepiti u visini do 2 metra, koja će ština „Trgovačkog i transportnog dd. D e v i z e ! London 305, Pariz visina ujedno biti i visina pregrade iz­ u Sarajevu" sa slijedećim dnevnim redom: 622, Njujork 68.25, Ženeva 1330, . među jedne ćelije i druge. Milano 365, Prag 134, Beč 0.825, 1. Izvještaj uprave o poslovanjfr u god- 1921.; Bukurešt 50, Budimpešta 9,15. V a l u t e : Francuski franci 2. Izvještaj nadzornog "odbora i davanje apsolutorija upravi; 614.50, Dolari 67.25, ČehoslovačProti zaraSunavanju ležarine. 3. Zaključak o podjeli dobitka; ke krune 132.10. Sveslovenski trgovački zbor u Celju 4. Biranje članova uprave i Z i ir i c h : izjavio se je proti zaračunavanjb le­ 5. lzoor nadzornog odbora. Berlin 1.75, Njujork 51.875, žarine ili stojnine za vrijeme d r in ­ London 23, Pariz 46-725, Milano Konstituiranje. Nedavno osno­ skog poslovanja, jer se događa da vana „Srpska banka dd. u Ljubinju” 27.125, Prag 9.90, Budimpešta roba prije carinjenja leži po par da­ 0.665, Zagreb 1.925, Varšava održaje na 22. maja svoju konstituirana, na veliku štetu trgovaca i konsu- juću glavnu skupštinu sa slijedećim 0.13, Beč 0. 062, Austr. žigosane menata, jer se carina plaća u zlatu, dnevnim redom: krune 0. 0665. pa kroz par dana često iznosi više Zagreb, 9. maja. Radi zadnjih 1. Izvještaj osnivača o upisu i nego je roba vrijedna. • notiranja tečajeva na zagrebač­ uplati deoničkog kapitala; Oslobođenje od taksa. Gene- ' koj berzi najprije prema dolje, a 2. Pretres i usvajanje društvenih ralna direkcija poreza, donijela je od­ pravila; onda istim tempom prema gore luku, kojom se priznanice pt> kojima naši su privredni krugovi posta­ 3. Donašanje zaključka o konstistudenti primaju stipendije.psjpbpđa.-.. tuisanjti društva; li vrlo oprezni i znatno uzdržljivaju plaćanja takse. vi od svih poslova izvan berze, 4. Izbor upravnog i nadzornog Povišenje carina u Austriji. U odbora i jer svak nastoji da svoje potre­ svim pr.vrednim krugovima Austrije^ be smanji za vrijeme oficijelnog 5. Donašanje razrešnice osniva­ nastala je velika uzrujanost, jer je fi- čima u smislu § 157. trg. zakona. sastanka berze. Tečajevi ino­ nancijalna uprava nenadano naredbestranih platežnih sredstava, koji Novo poduzeće. U Doboju se nim putem povisila carinsku tarifu su se jučer bili učvrstili, naza­ od 700 na 1000 puta više od temelj­ osniva dioničarsko društvo imenom dovali su tokom današnjeg prijene stavke. Povišenje se tiče svih vr­ „Spreča”, za etivažu bosanskih šljiva, podneva. Tako je tečaj dolara sta odijela, sapuna, petroleja, bakre­ javna skladišta, te će se baviti i obio 68 no bez novca, isto tako i stalim poslovima koji zasijecaju i u nog vitriola i t. d. Berlin je nuđen bez novca. U ve­ trgovinu i u industriju. Temeljna je ćini slučajeva nije bilo ni robe glavnica 4 miliona kruna, podijeljenih ni novca, jer se očekuje izvje­ na 2000 dionica & 2000 kr. svaka. U štaj o najnovijoj beogradskoj područnom su sindikatu „Musliman­ berzi i o raspoloženju na oficijel­ Narodno Pozorište u Sarajevu- Re­ ska centralna i trg. banka” „Hrvat­ noj berzi. pertoar od 10. do 14. maja. Srijeda, ska centralna i trg. banka” i „Mu­ „Jutarnja Pošta” 10. maja: Prisni prijatelji. Komedija u slimanska trg. i poljodjeljska banka” Pretinac 187. •4 čina. Napisao V. Sardu. Treći put. u Tešnju. Porezi. Iz grada I zemlje. Br, 260. Mirisave vode bez etra i alkohola: 1. od ruže: a) u sudovima preko 1 kgr. b) u sudovima ispod 1 kgr. 2. Od pomorandžinog cveta, đur•đevka, ljubičice it.d. a) u sudovima preko 1 kgr. b) u sudovima ispod 1 kgr. Br. 261. Puder, rumenila i bejila; sastavi za bojenje kose, sve to mirišljavo; mirisava artija, mirisave sveće i ostale nigde neoznaćene parfimerije i kosmetička sredstva. Primedba 1.: Zabranjen je uvoz pudra, rumenila i belila i ako ne mi­ rišu, ako su po zavoju, etiketama, preporukama it.d. kosmetička sredstva. Primedba 2.: Dopušta se uvoz gore pomenutih. predmeta kad ih uvoze pozorišta za svoju potrebu po pret­ hodnom odobrenju Ministarstva finan-cija — Gen. direkcija carina. Primedba 3.: Dopušten je uvoz antiseptičkih voda za usta, praškove za zube, sapuna i paste za zube. iz br. 267. Raketle i predmeti za va­ tromete sviju vrsta; žabice. Primedba: Dopušten je uvoz kapsli i kapsll.-a bez razlike po prethodnom odobrenju Ministarstva vojnog i mor­ narice i Ministarstva finansija — Gen. Oirek. carina. Iz br. 268. Patroni: 2) lovački: a) puni. Iz br. 270. Svakovrsni predmeti za osvetljenje (pri iluminacijama): 1. buktinje voštane 3. buktinje od antimona, magnezija i cinka, i ostale. Br. 281. Čipke sviju vrsta pa i ve­ zene. Br. 282, Vezovi na pamučnoj tka­ nini: 1. Ketenštih (krohet), vez rađen ru­ kom ili mašinom, sa ili bez aplikacija: a) sa svilom. b) sa drugim materijalom. 2. platštih na običnoj mašini za ve­ zenje ili šifhenmašini, sa ili bez apli­ kacija: a) sa svilom. b) sa drugim materijalom. Br. 300. Čipke sviju vrsta, pa i veIz br. 307. Vezovi na lanenim, kudeljnim i drugim tkaninama. Iz br. 317. Fini istočnjački tepisi od vune i dlake životinjske, kao: persijski, smirna, it.d. Br. 327. Čipke od vune pa 1veštačke. Iz br. 328. Vezovi na vunenoj tka­ nini i tkanine od ostale životinjske dlake. (Nastaviće se). IZ SEKRETARIJATA TRGOVAČKOG UDRUŽENJA. Vanredna glavna skupština Tr­ govačkoga udruženja za grad Saraje­ vo održaće se dne 9. juna t. g. u pe­ tak u 10 sati prije podne u velikoj sali trgovačke i obrtničke komore. Formalni i oficijelni će poziv izaći u slijedećem broju. Umoljavaju se sva gg. članovi, da izvole jednoć poslati potpisane obveznice radi carinskih deklaracija, jer će im se zakašnjenje u tom po­ gledu osvetiti. Poziv na članove. S više smo strana dobili tužbe, da razni elementi kao agenti, policisti i nazoviagenti dolaze trgovcima te ih šikaniraju, sa­ mi cijenu određuju, pumpaju i t. d. a sve pod izlikom službe. Pošlo se ovakav postupak prema trgovcima ne može više podnositi, to se pozivaju svi gg. članovi, da odsele dobro paze na spomenute elemente, da od sva­ koga takovoga, koji im u radnju do­ đe i počne ma šta zapitkivati odmah zatraže legitimaciju radi tačnog ime­ na i prezimena da takav slučaj od­ mah prijave sekretarijatu. Pri tom treba navesti tačno ime, prezime, dan, sat i okolnost pod kojima se to sve odigralo, jer smo čvrsto odlučili, da ovom zlu stanemo jednoć na kraj. Apel na sve prijatelje. Umolja­ vaju se sva trgovačka udruženja u Strana 3. Bosni i Hercegovini, ma u kom mje* stu ona bila, da se izvole javiti trgo­ vačkom udruženju u Sarajevu, i to: otkad postoje, njihov djelokrug, upravni odbor, a naročito predsjednika i tajnika. ■ Umoljavaju se i svi prijatelji pri­ vrednog staleža, da nam izvole javiti opstanak jednog takvog udruženja u njihovom mjestu ili okolici, a naroči­ to ime predsjednika ili tajnika, u svr­ hu dopisivanja. Prijeka je potreba, da se u sva­ kom mjestu osnuje po jedno trgovač­ ko udruženje, pa se ovim obraćamo na sve naše prijatelje s molbom, da se dadu na rad oko toga, a mi im stojimo u svakoj priiici na raspoloženju. Umoljavaju se svi listovi, da ovo izvole preštampati! Molimo prijatelje. Nama su se prijavili đaci trgovačke akademije vi­ ših razreda, da bi rado stupili u ko­ je poduzeće, ured ili trgovinu kao po­ moćno osoblje uz malu nagradu. Mi iskreno preporučujemo ove mlade ljude i molimo sve naše gg. članove i prijatelje, da ovo imadnu na umu, pa ako im zatreba koja pomoćna si­ la, da se odmah na nas izvole obratiti L A G E R B IE T A L marka „GLOBE" BRAĆA R0ZENFELD SU BO T ICA Telefon 123. T r a ž ite p on ud e! Karbid jajački Safun soda 128° (Laugenstein) zastupništvo i gla\no stovarište z Sarajevo I okolicu T rgov. poduzeće „SRBIJA" \ Mustajbeg ulica } prodaje od jedne kante na više I ,1______po tvorničkim cenama. T v o r n ic a d rven ih k lin a c a (drvenih čavala za postolare) Ivan Seunig ml. Tacen i Brod pod Šmarno Goro — Slovenija. Pokrivajte Vaš krov s & \° „SPLIT" d d. za portlaad cement Trst Fabrika u Saloni. Asbest-cementni krovni crijep Salonit. Glavno zastupstvo kod: Josef Hirschl <&C° Sarajevo. Tel. 35. Ivan Haberl Sarajevo, Pod Tekijom 17 Tel. 4«. Utemeljeno 1960. Tel, 234. Prva SHS tvirnica drvenih i čeličnih kapaka proizvađa razne građevne i umjetno- Bernold 5iWcsUr"brlk* robe Novi Sad, nasuprot plinare. �Broj 14. .BOSANSKI LLOYD“ Strana 4. „VAGA" D. D. ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU Preuzima montaže i popravak sviju vrsti vaga. i ,,ENERGOS“ i|j| JU m d io n ič a r s k o d ru štv o za e le k tro te h n ičk u in d u s triju OD T e le fo n br. 3 8 2 . O S IJ E K I. Ž u p a n ijs k a n i. 57. IH jpj preporuča svoju ® Brzojavi: Energos. j g p o p r a v lj a o n ic u ® g ] za popravak e l e k t r i č n i h , parnih i plinskih strojeva svih sustava, g H — i Jeftine cijene. — i žaUDAĆi rL';. W & ' — — Strogo stručna izradba. — — S: P r v a O d lik o v . D a lm a tin s k a P a r n a D e s ti la r i ja V. M0RPUR60, Split VERAJA & CO. N agrađena na svim izložba- M e tk o v ić. ma najvećim odlikovanjim a. špedici- Otpravništvo Obalne Pa- ]a, Kom isije, Zastupstva roplovitbe „Hum“ pruga Osjeguranja, Opunomo­ Split-Metković. Otpravni­ M egjunarodna ćeni Komiseri za avariji štvo morski Opremači. ,,A t!antica“ pruga Trst-M etković Parobrodarskog društva M Otpravništvo £nč>kskoč> “parobrodarskog društva - - Alkohol triplo bon gout — Ra­ kije svake vrsti — Svetski po­ znat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraske -— Cegnac I. Međicinal — Cognao DalmatL, ob­ ljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. „Cunard £ine“ pruga ^rst— ]/ewyork. = CEISIK NA ZA IIT E V . = x x xx^x^xx*xs Srećke Državne Klasne Lutrije - - .......... IXX I. k l a s e 4 . k o l a ~ z a p ro d a ju b ić e g o to v e 20. m a j a o v . g o d in e . M i r k o B s n ić , Zagreb Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka. Prva i najmo= dernija u Jugoslaviji. = = um um m K o j e r a d da ih preprodaje ili za sebe lično kupuje — neka se izvoli obratiti za'prospekt mojoj radnji ul. Knjeglnje Ljubice 16. | \ Glavna Ovlašćena Kolektura ------ Drag. R. Kolakovića — Beograd ------: Anilinske boje od fabrike „Farbvverke vorm. Reister L u cius & Briining" Hoechst a.|M. (Deutschland) * Praktičui za banke draguljare itd. m rnnm m Poslovnica: Zagreb,. Opatovina 11. T i m F n i r a . (ulast‘ta z9rada sa I V U 1 I lI L d . vlastitim pogonom) Zagreb, Fijanova ulica broj 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vri­ jeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust. Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloyda“. nuđa najjeftinije D r . H a n e b e r g & C o kemičko poduzeće N ovisad , W ilso n o v trg 7|8. Telefon: 3 — 70 Tražite cijenike! Brzojavi: „Hancoin“. Podružnica Ljubljanske kred. banke u Sarajevu, S r e d i š n jic a : L J U B L J A N A . P o d ru ž n ice : B o r o v lje , C e lje , C e lo v a c, G o r ic a M a r ib o r , P tnj, S p lit i T rs t. D io n ič k a g la v n ic a K 5 0 ,o o o .o o o . R e z e r v a K 4 5 ,o o o .o o o . Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. .Odgovorni urednik: Ivan Marković. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/78d9b2e22c70b8038c05bd2ee4fe6832.pdf 2a5a4853228654be2b32915ed19d5a77 PDF Text Text Paušalni franko. IZ L A Z I SV A K E S R IJE D E . | A dresa uredništva i up rave: A leksandrova ulica broj 8 ^ ' | ZA PISMA t NAPUTN1CE: POŠTANSKI | ~ PRETINAC 249. .... Sarajevo, srijeda, 17. maja 1922. Broj 15. Godina IV. Poziv na vanrednu skupštinu Trgovačkoga Udruženja za grad Sarajevo. U pravni je odb or na svo joj sjednici od 25. aprila zaključio, da se vanredna skupština T rg o v a čk o g a Udruženja za S a r a je v o održi u p etak dne 9. juna t. g. u 9 sati prije podne u velikoj sali T rgo v a čk e i Obrtničke Kom ore (Štrosm ajerova ul. D N E V N I 1. Izbor dvojice član o v a z a ovjerovljenje z a p isn ik a : 2. Izvještaji o radu up rav e; 3. Izvještaj nadzorn o g o d b o ra ; grad 3). br RED;# 4. Prom jena p ravila; 5. Popunjenje upravnoga o d b ora; 6. Eventualije. Prem a članu 19. pravila Udruženja p o t r e b i je da na skupštini, " |d je se rješav a o promjeni pravila, bude prisutno barem jed n a trećin a redovitih članova. N e bude li potreb an broj Članova prisutan o dgo diće se skupština za 8 dana t. j. na lb . juna u petak i ta d a će njeni zaključci biti p ravovaljani b ez ob zira na broj prisutnih članova. Prem a č la n iK ^ l. pravila treb a p re d lo ge i žalbe, koje p od n o se članovi Udružen]^, skupštini na pretres i riješenje, n ajk as­ nije na 10 dana pred sasta n ak skupštine (dakle do 30. m aja) predati pism eno upravnom odboru. 0 predlozim a kasnije podnešenim može se samo raspravljati, a nikako zaključivati. S a r a j e v o, dne 1 2 . m aja I9f2 2 ^ Upravni odbor Trgovačkog Udruženja z a grad S arajev o . Za svoje šlanov Monopolskoj upravi u Sarajevu. Trgovačkom je Udruženju za grad SaFajevo prispjelo u zadnje vrijeme masa pritužaba od sirane trgovaca, koji se tuže, da na soli ne mogu uopće ništa da zasluže ili je dapače moraju prodavati uz priličan gubitak. Uzroci tome su mnogostrani. S jedne strane dobivaju trgovci sol iz maga­ zina uz manjak od 1 do 2 kilograma na vreći, koji se još povećava sušenjem i prosipanjem pri vaganju. S drUJS strane se režijski troškovi sva­ kim danom uvećavaju; Znatno pove­ ćani troškovi pri prenosu robe iz magazina u rAdnju, povećana kirija, poskupljenje materijala za pakovanje, p ovišenje plaća pomoćnom osoblju itd. Sol bi trebala dolaziti pakovana ' ‘ ' Manko na svakih 50 kg. 1 mou svakoj prilici na raspoloženju, do 2 kg., prosječno 2 Umoljavaju se svi listovi, da ovo kg. na 100 kg. . . „ 22. izvole preštampati! Porez na poslovni promet 1% od 100 kg. prodane soli _______ broja notica, koja tretira našu policiju Kupov. cijena sa troškovima K 1133. u rđavom svjetlu. Pozvati smo od Poskupljenje hamalije policijske'direkcije, da ovo ispravimo ' J " J: i mi to činimo vrlo rado s dodatkom, 20.— mislilo na LIJC1U. cijelu, IZ ilco --- da “se “nipošto F ™ “nije 'Jt (inomu ft 1103. policiju nego samo na jedan malen Prema ovoj kalkulaciji, koja se dio policije. Za taj maleni dio počeli osniva" va na stvarnosti, trgovac gubi na smo doprinašati dokaze, a i u buduće svakih 100 kg. soli K 33.—_ odnosno ćemo ih donositi, pa stoga opet poK 53, — će gubiti, a da režijski tro- zivamo sve svoje članove, da nam u Škovi u ovu kalkulaciju nisu u obzir tom idu na ruku i .podatke _____ dadu. __ ... nj uzetj. Kod takovog stanja stvari Policijska se uprava trudi, da njje nj gud0) ako trgovci prodaju sol pročisti svoj kader pa je biagodarna, ^ višu |cijenu | __ Hod r propisane, . . r _____ _ __ ... ako joj se svrati pažnja na one, koji da ne bi trpili štetu, šttf opet pridonosi ši- po svom radu nijesu za nju. Mičemo .................................... joj dati sve, što uzmognemo, da svoj renju lihvarstva i kriomčarenja. Što se tiče nekih mišljenji. mišljenja, da naum izvode, a poštene i čestite molimo, da se ne nalaze tangirani i se kesa za pakovanje, koja kod s kog kilograma iznaša 32 helera, po- ticom jer se na njih ne odnosi. Molimo prijatelje. Nama su se sebno naplati, izjavljujemo, da je to nepraktično, netrgovački i neprove- prijavili đaci trgovačke akademije vi- govci ne vraćaju, ne vrijede skoro ništa, jer su od jute pa ih sol izgrize onda nijesu za prodaju, a ako se prodaju dobivaju za njih jedva 10 K. Jasnu sliku cijele stvari daje sli­ Uslijed navedenih razloga potpi- moćno osoblje uz malu nagradu. Mi jedeća kalkulacija; ____Udruženje kao predstavnik tr- iskreno preporučujemo ove mlade . Kupovna cijena soli po govačkog staleža izražavajući volju ljude i molimo sve naše gg. članove 100 kg......................... K 1048.— svojih članova moli naslov, da po_ prijatelje, da ovo imadnu radi na što skorijem uređenju ovih pa ako im zatreba koja pomoćna si­ Troškovi: hamalija z po trgovce štetnih prilika u kupovanju la, da se odmah na nas izvole obratiti. 20kih 100 kg................. ...... i prodavanju soli te da podigne ci­ Pozivaju se, da odmah dođu u Kese za pakovanje 1 kg. jenu iste u maloprodaji od dosadaš­ K 32 — sa 80—100 ko­ njih K 11— na K 12.80 — po kilo­ za grad Sarajevo (Ašćiluk br. 1.) mada kesa, prosječno gram, a da kupovna cijena ostaje ista. se dakle upotrebi 100 Gosp. Josef M. Salom, trgovac, Predsjednik: Tajnik: kom. pri prodaji lOO kao što i onaj gospodin, koji je u Niko Stojkanović Dr. Mehmed Zildžić svojim deklaracijama predao jednu kg. s o l i .......................... deklaraciju glaseču na trg. i tran­ sportno d. d. Iz sekretarijata Trgovačkog udruženja. Apel na sve prijatelje. Umolja­ vaju se sva trgovačka udruženja u Bosni i Hercegovini, ma u kom mje stu ona bila, d a še izvole javiti trgovačkom udruženju u Sarajevu, otkad postoje, njihov djelokrug, upravni odbor, a naročito predsjednika i tajnika. Umoljavaju se i svi prijatelji pri­ vrednog staleža, da nam izvole javiti opstanak jednog takvog udruženja njihovom mjestu ili okolici, a naročito Ime predsjednika ili tajnika, u svr­ hu dopisivanja. Prijeka je potreba, da se u sva­ kom mjestu osnuje po jedno trgovač- Trgovina. Četvrti velevašar uzoraka u Pragu. Četvrti praški velevašar, otvoren je 12. a zaključen 19. marta. Obdržavao se uz neobično nepovoljne prilike, Gospodarska depresija nije ne preživljuje tako teških i burnih kriza kao neke susjedne države, ali ni njezino narodno gospodarstvo nije . . . ____ _______ čehoslovačke krune podigao i_ znatno u inostranstvu. Mahom je po­ stala vrijednim sredstvom piacailja plaćanja oiaia viijcuiiuii sieusivuill izvan čehoslovačkih granica a zbog toga je čehoslovačkoj industriji omogućila jeftinije kupiti sirovine i one produkte, koji državi ne izra­ đuju. Ali nestalnost kursa krune nije dopustila, da bi se dizanje njezine vrijednosti ispoljilo u padanju cijene robe, koja se izrađuje u samoj Čehoslovačkoj. Konzumenti čekali s padanje cijena, ograničivali svoje nabavke i zbog toga se industrijski produkti nisu toliko potraživali konjenoj mjeri izrađivati! Položaj se komplikovao još i time, što je zna­ tan dio čehoslovačke industrije upu­ ćen na izvoz u inostranstvo a diza­ njem kursa čsl. krune odjednom poskupili čehoslovački produkti u cijeni i teško ih je bilo prodatL Uz ovake prilike nije se moglo < vati, da će na proljetnom velevašeru biti velike prođe, izlagači, koji s ^ edvi,đali ,su s **}?“ ■ suda i bez pretjerivanja, moramo pri­ znati. da je taj uspjeh mnogo bolji i radostniji nego što se očekivalo. Roba, koja je bila izložena na velevašaru nije se doduše burno potra­ živala, ali se je ipak prodavalo. Za posljednjih dana velevašara, kada au neki izlagači odlučili da znatno snize cijene mogao se konstatovati i zamjetan porast broja potraživača! Uprava velevašara svakako ne može odgovarati za gospodarsku situaciju bi se mogla pozvati na odgor~ vornost n. onda,. da su .poslovi . .. velevašaru bili doista slabi, jer nije �Strana 2. .BOSANSKI LLOYD“ Broj 15. u njezinoj vlasti, da primoramo kupce na kupovanje robe, ako im nije upravo podesno da je kupe. No uprava velevašara sretna je što može konstatovati, da je uza sve nepovoljne pri­ like proljetni velevašar svršio s čas­ nim uspjehom. Na proljetni praški velevašar prijavilo se u svemu 2239 izlagača, kojih' su izložbe zauzele prostor od 19156 m’. Među njima su bila 2032 proizvađača, 39 prodavača, 168 grosista. Iz Češke je bilo 1937 izlagača, iz Moravske i Šleske 158, iz Slovačke 31, iz evropskog inostranstva 112, iz prekomorskih kra­ jeva 1. Obzirom na broj izlagača bila je na prvom mjestu skupina kovne in­ dustrije sa 541 izlagačem i tekstilne industrije sa 273 izlagača. Iza njih slijede redom: Skupina IX. (staklo, porculan i fina keramika) sa 124, skupina VI. (industrija odjeće) sa 149, skupina VII. (galanterijska i njoj srodna industrija) i VIII. (industrija kože) koje su obje imale po 135 izlagača, skupina XII. (životne namirnice i agrarni produkti) sa 139, skupina V. (grafika papir, školski i kancelarijski pribor) sa 151, skupina X. (umjet­ nički obrt) sa 176, skupina III. (elektro­ tehnika, mahanika i optika) sa 92, skupina IV. (industrija drva) sa 98, skupina XI, (kemija i higijena) sa 77, skupina 1. (građevna industrija) sa 149. skupina XVII. (mješovita) sa 27, skupina XIV. (igračke i lutke) sa 39, skupina XVI. (đraguljarija i urarija) sa 21 i konačno skupina XIII. (mu­ zički instrumenti) sa 16 izlagača. Broj praškog proljetnoga velevašara ne može se tačno ustanoviti a isto tako ni broj na velevašaru zaklju­ čenih poslova. Izlagači su više Jjuta tražili da se od njih ne ištu Rpdaci o poslovima. Pored toga je stekla uprava velevašara iz statičkih poda­ taka prijašnjih velevašara i iskustvo.' da su iskazi, koje je dobivala, bili nepouzdani. I poslovi od miljuna zatajivali su se i ako za to nije bilo ► razborita raz lo g a... Stoga je o te ^ godine uprava praškog velevašara odustala od traženja ovih podataka. Po gotovo joj je teško ustanoviti broj posjetnika.' te može izvjestitit^samo toliko, da je stanbeni ured velevašara ukonačio tečajem velevašara 42.000> osoba od toga oko 5.000 iz inostran,stva. Ima podataka i o broju posjetnika iz pojedinih država i zemalja u koliko su naime tražili posredovanje toga stanbenog ureda. Iz inostranstva bilo je ovaj put najviše posjetnika Holanđana pa Šveda, Talijana, go­ stiju iz Jugoslavije, Engleske, Fran­ cuske, Rumunjske, Belgije, Švicarske i Bugarske. I iz Poljske Letske, Ma­ đarske, Danske Litve, Grčke i Au­ strije zabilježio je naš stanbeni ured lijep broj posjetnika, no bilo ih je i iz Amerike, Egipta, Alžira, Tunisa i P O D L IS T A K . Primedba: Dopušten je uvoz gaze i tkanina za hirurške potrebe po pret­ hodnom odobrenju Ministarstva finansija — Generalne direkcije carina. Br. 339. Pletene i prepletene izrade (virkovana i štrikana roba): Prilog 1. u komadu koji se na metar pro­ Rešenju Ministarskog Saveta od 1. marta 1922. daje. god. CBr. 13.381. a) svilene b) polusvilene. SPISAK 2. u gotovo izrađenim komadima predmeta iz tarifskih brojeva Opšte (čarape, rukavice, mreže za glavu i Carinske Tarife čiji je uvoz Rešenjem tome slične mreže, i druge nepomeMinistarskog Saveta CBr. 13.381. od nute izrade): 1. marta 1922. god. zabranjen. a) svilene Br. opšte a) krojene i šivene car. tarife P) fasonovane (bez krojenja i šiNAIMENOVANJE. venja izrađena roba): bi polusvilene: • (Nastavak). a) krojene i šivene Br. 335. Česte svilene i polusvilene p) fasonovane (bez krojenja i šitkanine; venja izrađena roba). 1. svilene Br. 340. Čipke sviju vrsta svilene 2. polusvilene. Primedba: Dopušten je uvoz polu- ili delom svilene. Iz br. 341. Pantlike: svilenih tkanina za fabrikaciju kišo­ 1) svilene brana i suncobrana i veštačkog cveća, 2) polusvilene: po odobrenju Ministarstva financija b) ostale. — Generalna direkcija carina. Br. 342. Vezovi na tkaninama, sas­ Br. 336. Kadifa i pliš I njima slične tkanine: vim Ili delom svilenim. 1. svilene Br. 343. Pozamenterijske i dugme2. polusvilene. tarske izrade na podlozi od drveta, Br. 337. Til prepletane tkanine na­ kosti, roga, metala it.d.: lik na til; gaz, krep i flor i ostale 1. svilene retke tkanine sasvim ili delom svilene. 2. polusvilene. Rešenje Ministarskog Saveta o zabrani u m a . Iz br. 351. Izrade od voštanog plat­ na izuzimanjem sedlarske i torbarske izrade: 2. sa najfinijim materijalom 8. s dragim metalima: a) sa zlatom b) sa srebrom. Iz br. 355. Vezena klobučina kao i izrade od vezene klobučine. Br. 357. Vlasuljarske i druge izrade od. ljudske kose ili imitacije ljudskoj kosi, pa i sa drugim materijalom, ako zbog toga ne dolaze u veće stavove. Primedba: Dopušten je uvoz pred­ meta iz br. 357. za potrebu pozorišta po prethodnom odobrenju Min. Finansija — Gen. Direkcije Carina. — Iz br. 359. Izrada od konjske dlake koje nisu nigde označene ili se nigde ne podrazumevaju: 2. Veštačko cveće, čipke, perenice kod kojih je osnova ili potka od konj­ ske dlake. Iz br. 360. Odelo, rublje i druga po­ modna i šivena roba od tkanina pa i piišanih, pletenih i prepletenih ma­ terija, čipaka i veza. i pantlika i pozamenterija, u koliko u tarifi nije na­ ročito predviđeno: 1. svilena i polusvilena 5. od tkanina i izrada iz br. 627 i 632. Primedba 1.: Zabranjen je uvoz predmeta iz pomenutog broja sa čip­ kama i vezem od sviju materija. Br. 361. Pera za ukrase urađena rajeri, od rajske tiče, nojeva i sva ostala skupocena. Br. 362. Lepeze: 1. Od drveta i artije, pa i sa pro­ stim materijalom 2. sve ostale: a) od prostog i finog, ili s finim materijalom b) od najfinijeg ili sa najfinijim mater jalom v) s dragim metalom bez razlike kakvoće: a) sa zlatom P) sa srebrom. Br. 368. Svi ženski šeširi ukrašeni i svileni neukrašeni. Br. 370. Veštačko cveće i venci, sasvim ili delom izrađeni od tekstil­ nih materijala, pa i u vezi sa drugim materijalom: 1. Potrebni venci 2. Ostalo. Primedba: Tvoz delova veštačkog cveća koji se ne izrađuje u zemlji u dovoljnoj količini a potrebni su in­ dustriji veštačkog cveća, dopušten je po prethodnom odobrenju Min. Finansija — Gen. Direkcije Carina. Iz br. 371. Kišobrani i suncobrani:' 582, 1. bez ukrasa od drugog metala; a) prevučeni sa ili većim delom čipkom i vezom b) prevučeni svilenom Ili ’delom svilenom tkaninom �B'oj 15. tim se sada ponovo ozbiljno govori 0 električnoj centrali u Kostolcu naDunavu, koja će imati da sa elek­ tričnom strujom snabde čitav južni Banat pa i Pančevo. Zakup .mađarskih industrija. Mađarska vlada dati će industrijska poduzeća na velikim državnim do­ menama u MezOhegjfds u zakup nov­ čanim zavodima, jer su samo ti u stanju uložiti svote potrebne za na­ stavak rada u tvornicama, koje iznose miljardu kruna. Za zakup se bore •dvije grupe: Kreditna, Angio-talijanska 1 Komercijalna banka — te Domo­ vinska štedionica s nekim drugim .zavodima. S ao b raćaj. Sao braćajn a pitanja. U mini­ starstvu saobraćaja pretresana su ovih dana pitanja koja su u vezi sa saobraćajnim konferencijama, koje će • se održavati ovog mjeseca. Određeni su i delegati, od kojih su neki već i otputovali. Na konferenciji u Mle­ cima koja će se održati od 18. do 20 o. mj. između naših, austrijskih, tali­ janskih i čeških delegata pretresati će se o saobraćaju Austrije i Italije preko naše teritorije i Austrije i Ćehoslovačke sa Trstom i o pitanjima tarife. Druga konferencija biti će u Pa­ rizu 19. i 20. o. mj. koja će imati da ■ regulira pitanje o puštanju u saobra­ ćaj novog voza orijent-ekspresa. Ovaj će se voz pustiti u saobraćaj prvih dana mjeseca juna. Treća konferencija imala se>održavat u Napulju 10. i 11. na I^joj će se regulirati pitanja međunarodnog saobraćaja. Protiv zapuštanja stanica 1 cesta. Na protestnoj skupštini obdržavanoj dne 7. o. mj. sazvanoj po „ Udruženju privrednika" u BakrpT protiv neodrživog stanja na stanicama i cestama u Primorju priliv,aćena je jednoglasno slijedeća rezolucija: „Primorci Bakra i okolice sa­ kupljeni na današnjoj protestnoj skup­ štini traže u interesu očuvanja ugleda naše države, da se dosadašnje neo­ drživo slanje na pograničnim stani­ cama Bakar i Plaše bezodvlačno do­ krajči, jer ono ne osporava samo raz­ vitak domaćeg prometa i trgovine, već služi na ruglo i sramotu našega naroda i države rušeći naš nacionalni prestiž napose pred neprijateljskim nam susjedom. Uređenje tražimo be­ zodvlačno neće li se, da zapne čitav naš promet kroz ovaj kraj. Nadalje smatraju zapuštanje sasma derutnih cesta pravim atentatom na privredu u Primorju. Obećanja netrebamo, već hitnu pomoć i djela." «) sa ukrasom od čipaka, pantli,ka i veza p) bez toga v) prevučeni drugom tkaninom: <*) sa ukrasom od čipaka, veza i pantlika. 2. sa ukrasom od dragih metala: a) sa zlatom b) sa srebrom Primedba: Uvoz polusvilenih kišo­ brana i suncobrana iz tačke 1. b) P) • dopušten je. Iz br. 372. Obuće od tkanina i klo. bučine s donovima od drugog ma­ terijala pa i vezeno. I. Sa svim ili delom od svile. Iz opštih Primedaba u V. delu tarife. 6. Tkanine, pletene, prepletene i vezene materije, čipke,- pozamenterija i druge predivne izrade sa žicom prostog metala, nepozlaćenog i neposrebrenog, sve te izrade sa predi­ vom od aliminija i predivom drugih prostih metala ka i sa šljokicama i sličnim izradama od žice prostih me­ tala, i vezovi samo sa ovakvim ži­ cama i predivima na nesvilenoj osnovi. Primedba: Dopušten je uvoz tka­ nina i t. d. za potrebu pozorišta po prethodnom odobrenju Min. Finansija — Gen. Direkcije Carina. 7. Tkanine,. pletene i prepletene materije, vezovi, pozamenterije, čipke i druge predivne izrade sa zlatnom r i srebrnom žicom 1 predivom bez .BOSANSKI LLOYD‘ Međunarodna zrakoplovna luka u našoj državi. Prošlih dana boravio je u Novom Sadu francuski vojni attachć za zrakoplovstvo u balkan­ skim državama, potpukovnik de Gois, da pregleda ondašnje uzletište, ne bi li se na njemu dalo urediti veliko međunarodno pristanište za zrako­ plove, pa je izjavio da toj svrsi bolje odgovara Bajica kod Beograda ili Zemun. Državne željezničke radionice u Ljubljani. Trgovačka i obrtnička komora u Ljubljani posredovala je kod ministarstva saobraćaja radi iz­ gradnje državnih željezničkih' radio­ nica u Ljubljani, za koje je bio pred­ viđen kredit od 4 milijuna dinara u 7-postotnom investicionom zajmu. Prema obavijesti ministarstva stav­ ljena je kao prvi obrok svota od 2,470.000 dinara u ovogodišnji pro­ račun, dok će ostatak od 790.000 di­ nara biti stavljen u proračun za te­ kuću godinu. Proširenje beogradskog tram­ vaja. Beogradska je općina riješila, da poveća vozni tramvajski park. Počeli su pregovori sa bečkim fabri­ kama za nabavku dvadeset motornih kola. Čim ta kola stignu pristupiti će se racijonalnoj opravci sadanjeg parka. Željeznička koncesija Černomelj—Ogulin. Min. saobraćaja odo­ brilo je, da se može produžiti na jednu godinu koncesija odbora za građenje željeznica normalnog kolosjeka bjeiokranjske željeznice: Čertromelj—Vinica—Bosiljevo—Ogulin. Montlranje porušenih mostova u Srbiji. Pregovori, koji su vođeni sa njemačkom reparacionom komisi­ jom, o podizanju porušenih mostova, koje > u njemačke trupe uništile pri povlačenju iz Srbije 1918. godine do­ vršeni su. Prema sporazumu^montiranje mostova otpočeti će krajem đvpg ljeta, a radove će voditi nje­ mački inžehjerl; Radovi se imaju do/ršiti do zime. Rumunjska daje Madžarskoj željeznički p ark . Kako javljaju iz Budimpešte, vodi rumunjska vlada s Madžarskim željezničkim prometnim d. d. pregovore, da mu prepusti dosta veliki željeznički park, čim bi se po­ manjkanje vagona u Madžarskoj znat­ no smanjilo. Vijest je u tom obliku malo vjerojatna, jer je Rumunjska 'sama prinuždena naručivati lokomo­ tive i vagone. Carine i takse. Carinjenje poštanskih pošiljki. Ministar financija donio je slijedeće riješenje: Da se sve poštanske po­ šiljke, koje su prispjele do 25. aprila o. g. zaključno, i koje ne sadrže obzira na sadržinu žice. Sve te izrade sa pozlaćenom i posrebrenom žicom ili predivom od prostog metala po­ zlaćenog i posrebrenog kao i sa po­ zlaćenim i posrebrenim šljokicama i sličnim izradama od pozlaćene i po­ srebrene žice. vezovi samo sa ovak­ vim žicama i predivima. 9. Odelo, pomodna roba i drugi šiveni predmeti sa žicom ili predivom od prostog metala, sa zlatnom,.sre­ brnom, pozlaćenom i posrebrenom žicom ili predivom. Primedba: Od zabrane pod 6., 7., 9. izuzimaju se predmeti za uniforme. Br. 375. Koža svake vrste, bronzovana, pozlaćena i posrebrena s uti­ snutim šarama, izrezana, bušeka. Iz br. 379. Obuće od kože, lakovane, bronzovane, pozlaćene i po­ srebrene, pa i delom od takve kože. iz br. 380. Obuća od kože prevu­ čena ili postavljena finim krznom ili sa ivicama od fina krzna, ili vezena. Br. 382. Štapovi, korbači i slični predmeti od kože i životinjskih žila, pa i s drugim materijama, ako ne potpadaju pod veće stavove: 1. nelakovani 2. lakovani. Primedba: Od ovoga se izuzimaju bičevi i bičalje od nelakovane kože. (Nastaviće se). robu čiji je uvoz zabranjen, i čiji sopstvenici nisu podnijeli dozvolu odbora kod Narodne banke za uvoz mogu cariniti bez toga odobrenja no s tim, da carinski organi na do­ tičnom računu naznače: da je oca­ rinjeno po deklaraciji b r o j... i rije­ šeni u 1. Br. 7033. Sve te pošiljke ko­ je su stigle prije 26. aprila o. g. imaju se što prije ocariniti. Pošiljke, koje su stigle iz inozemstva poslije 25. aprila o. g.. moraju imati odo­ brenje odbora kod Narodne banke, kako to propisuje raspis 1. Br. 1957 od 23. februara g. 192l. (Vidi broj 45. „Služb. Novina"). Novčarstvo. Stanje „Narodne Banke" na 30 aprila. Stanje naše državne, bankena dan 30. aprila ove godine je bilo: A k t iv a . milijuna Metalna podloga . . . . 401,0 Zajm ovi................................... 935,7 Primanja od države . . . 4.418,5 Vrijednost drž. domena . . 2.138,3 Dinara 7.893,7 P a siv a : G l a v n i c a ............................. 15,1 Rezervni fond . . . . . 1,9 Novčanice u oticaju . . . 4.815,4 Razne o b a v e z e ..................... 901,6 Potraž. države za založ. domene . . . . . . 2.138, M 'Saldo raznih računa . . ■ 21,1 Dinara 7.893,7 Prema zadnjem’ iskazu vidi se, da se broj novčanica u tečaju snizio za 48.4 milijuna. Izgrada i zemljo. Kriza robnog saobraćaja u Sarajevu. Strana 3. Na ovo pitanje, koje je od eminantne važnosti, ne samo za nas tr­ govce. nego po vas grad Sarajevo, osvrnućemo se i u budućnosti i ne ćemo ga pustiti s vida. Trgovac. Promjena imena. Maurizio Kohn vlasnik agenturne i komisionalne radnje u Ćukovića ulici broj 8. pro­ mijenio je svoje ime na Maurizio Conti (Konti). Narodno Pozorišfe. Repertoar. 18. četvrtak. Moinar, Đavo. Gđa Hadžić kao gost u ulozi Jolante. G. Todić — Ivo. 19. petak. Đačka predstava: Zona Zamfirova u 3 h. U 8 h Glazbena Matica. 20. su­ bota. U 3 h Glazbena Matica, Koncerat za đake. 8 h Zavičaj. Gđa Hadžić kao gost. 21. nedelja. U 10 h Glaz­ bena Matica. Matinče. 3 h Riđokosa. 8 h Gogolj, Ženidba. Ulaznice za koncerat Matice iz Ljubljane dobivaju se unapred. Koncertni raspored, koji obuhvata isključvp samo jugoslavenske umetne i narodne pesme, izvodi pevački zbor Glazbene Matice sa svojih 140 pevaća i pevačica. Opštinstvo upozo­ ravamo na prvi oficijelni dolazak braće Slovenaca 19. maja i na njihov koncert, koji će pružati veliki umetnički užitak. — I. Koncerat, u petak 20. o. m. u 20. časova. II. Koncerat, samo za učenike, u subotu 20. 0. m. u 2 h po podne. III. Koncerat, Matineja, u nedelju, 21. o. m. u 10 sati. Ulaznice za I. koncerat dobivaju se u kujižari Finci, za li. i ili. kon­ cerat na pozorišnoj blagajnici. Da je glavni grad Bosne i Her­ cegovine — naše Šeher Sarajevo — jedan trgovački centar i to treći u Kraljevini, poznato je svakomu, ko se trgovinom i trgovačkim poslima bavi. Poznato je i to, da sarajevska željeznička stanica d a n a s svojoj svrsi ne odgovara, jer nije uređena tako, da bi sav komercijalni posao Souperior-cinkovno bjelilo u origi­ toga trgovačkog centra bez trzavica nalnim sanducima po 50 kg na veliko obaviti mogla. To zlo pogoršaće se sa 1. augu­ sta o. g. još više, jer se tim danom kako je poznato, napušta g r a d s k i SUBOTICA k o l o d v o r , koji je dnevno poprečno Telefon 123. 25 vagona komadne robe primao i otpremao. U jesenjoj sezoni dapače T r a ž ite p o n u d e ! i do 40 vagona. To su 2 kompletna teretna voza. Taj saobraćaj komadnom robom moraće se stoga da prenese na glavnu stanicu, koja apsolutno već d a n a s svojoj svrsi ne odgovara, jer gradsko poglavarstvo, kojem je direkcija drž. željeznica već sa 1.-IV. o. g. predala upravu električne gradske željeznice, kao vlasnik njezin, neće da vozi robu Pokrivajte Taš krov sa nego samo osobe. Dužnost je stoga direkcije že­ ljeznica u Sarajevu, da poduzme već s a d a , za vremena, sve nužne korake, da se kod Ministarstva Saobraćaja isposluje nužni kredit, kojim bi se sarajevska stanica pregradila i teh­ nički uredila tako, da potrebama ovog trgovačkog centra udovoljiti može. Kako čujemo, nosi se sarajevska direkcija državnih željeznica mišlju, da od 1./8. komadnu robu dostavlja po posebnom prevoznom poduzeću „SPL1T“ d.d. za portland direktno adresatu u kuću. Koliko god cement Trst Fabrika u je ova namisao hvale, vrijedna i svrsi Saloni. shodna, ipak se tome neće doskočiti Asbest-cementni svim nedostacima, koji će nastati sa krovni crijep 1. Augusta o. g. I da se ne grade novi kolosjeci i magazini, osobito Salonit. jedan veliki moderni magazin za pri­ Glavno zastupstvo kod: manje robe, ne može se potrebama Josef Hirschl &C° sarajevske trgovine doskočiti. Mi, sarajevski trgovci, kao pri­ Sarajevo. vredni stalež, koji svojim podava­ Tel. 35. njima državu uzdržava, imademo pravo, Pokrivanje krovova i da zahtjevamo; da se ovo pitanje skladište kod: uzme u ozbiljni pretres, jer nije u in­ Ivan Haberl teresu države a i nas, da radi biro­ Sarajevo, Pod Tekijom 17 kratske nemarnosti a i drugi doži­ Tel. 445. vimo krizu robnog saobraćaja u Sa­ rajevu. LAG ERM ETAL „G L O B E « BRAĆA ROZENFELD Najuspješnije se ogtašuje u „Bosanskom Uoydu" �/ Telegram: Grozit. — Telef. 806. j Podružnica Ljubljanske kred. banke u Sarajevu } B eograd sk a £ I , S r e d iš n j ic a : L J U B L J A N A . P o d r u ž n ic e : B r e z ic e , C e lje , G o r ic a , K r a n j, M a r ib o r , ! M e t k o v ić , N o v i S a d , P tu j, S p l i t i T r s t. I D io n ič k a g la v n ic a K 5 0 ,o o o .o o o . R e z e r v a K 4 5 ,o o o .o o o . j Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. Cerade p o n ja v e z a u najboljoj kakv oći i najjeftinije ispo ruču je odmah u vagone sv a k o j veličini | B eograd, V u k a K u r a d ž i đ a 6. ! PROIZVODNJA: „Grozit“ ko­ žasta krovna hartija, asfalt i katranjava krovna hartija, asfalt ploče za izolovanje, ter kamenog uglja, karbolineum, dirveni cement, lak za krovove i ze grožđe, smola iz* kamenog uglja, meka i č^ =xx MirtuB a ić ,^ Specijalna izradba i tvornica čeličnih kap ka. Prva i najmo­ ---- : dernija vi Jugoslaviji. = Poduzeće za fehsfilnu industriju i trgovinu Plakso Šalgo. Osijek I-, Korso. Lanena roba, vreće, špaga, na veliko. T elefo n 595. Fabrika asfalta i ka* iranskih proizvoda ićAtTAKPCBiiA J^ rzo jav i: M a k salg o O sijek. U M M šM U U š „VAGA" D. D. ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU Sunčanih zastora (Sonnenplachen) na pera ili na stroj. um um m M oj s p e c i ja l it e t Kockasti prozirni kapci karasin rešetka (System Bostwick). m ?m nm Poslovnica: f? m m m ff Zagreb,. OPatovina 11. T t i o r n i r ^ . (wlast’ta zgrada sa I v U I l I L d . vlastitim pogonom) Zagreb, Pijanoua ulica broj 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vri­ jeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust. Preuzima montaže \ popravak s viju vrsti vaga. V E R A J A & CO. M etković. Megjunarodna špedici-1 Otpravništvo Obalne Pa- ja, Komisije, Zastupstva I: roplovitbe „Hum" pruga Osjeguranja, Opunomo- | Split-Metković. Otpravni- ćenl Komiseri za avariju, Pomorski Opremači. — — — štvo Parobrodarskog' društva „Attantica" pruga Trst-Metković Otpravništvo £n£lesko£ parobrodarskog društva - - „Cunard £ine“ pru|a t r s t — J/ewyork. - - Prva Odiikov. Dalmatinska Parna Destilarija V. MORPURGO, Split Nagrađena na svim izložba­ ma najvećim odlikovanjim a. Alkohol triplo bon gout — Ra­ kije svake vrsti - - Svetski po­ znat „Maraschino" — Ekstrakt od Maraške — Cognao I. Medicinal — Cognao Dalmatia, ob­ ljubljene marke — Likeri fine vrsto — Sirupi od voća, limunade. = C EN IK IVA Z A IIT E V . Vlasnik i izdavatelj:.Konzorcij „Bos. Lloyda“. Odgovorni urednik: Ivan Marković. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/fb937de18744b93954320b38cdc2f0dc.pdf cd3002b28ec314ee968489ab4081bc1d PDF Text Text Paušalni franko. GLASILO .TRGOVAČKOG UDRUŽENJA ZA GRAD SARAJEVO*. IZLAZI SVAKE SRIJEDE. Broj 19. | Adresa uredništva i uprave: Aleksandrova ulica broj 84. I ZA PISMA ! NAPUTN1CE: POŠTANSKI Pt ETINAC 249. ■■■ . J Sarajevo, srijeda, 14. juna 1922. Godina IV. Poziv na vanrednu skupštinu Trgovačkoga Udruženja za grad Sarajevo. Upravni je odbor na svojoj sjednici od 25. aprila zaključio, da se vanredna skupština Trgovačkoga Udruženja za grad Sarajevo održi u nedjelju dne 25. juna t. g. u 9 sati prije podne u velikoj sali Trgovačke i Obrtničke Komore (Štrosmajerova ul. br. 3). D N E VN I RED: 4. Promjena pravila; }. Izbor dvojice članova za ovjerovljenje zapisnika: 5. Popunjenje upravnoga odbora; 2*;Izvještaji o radu uprave; 6. Eventualije. ^jfcMzvještai nadzornog odbora; Prema članu 19. pravila Udruženja potrebno je da na skupštini, gdje se rješava o promjeni pravila, bude prisutno barem jedna trećina redovitih članova. Ne bude li potreban broj članova prisutan odgodiće se skupština za 8 dana t. j- na 2. jula u nedjelju i tada će njeni zaključci biti pravovaljani bez obzira na broj prisutnih članova. Prema članu 21. pravica treba predloge i žalbe, koje podnose članovi' Udruženja skupštini na pretres i riješenje, najkas­ nije na 10 dana pred sastanak skupštine (dakle do 30. maja) predati pismeno upravnom odboru. O predlozima kasnije podnešenim m ože se sam o raspravljati, a nikako zaključivati. S a r a j e v o , dne 12. maja 1923*—^ , • Upravni odbor Trgovačkog Udruženja . Kriza robnog saobraćaja u Sarajevu*). i onako skoro posve ruiniranu cestu u. u Vojvode Putnika ulici, akopremjoj Da će ta krizmi — da se jačim iz­ direkcija željeznica potrebno zemlji­ razom neposlužimo — zaista nastupiti šte za tu spojnu cestu besplatno otsa augustom o. g. dokazaćemo slije­ stupa..Kako će ta cesta u Vojvode dećim činjenicama. Putnika ulici tek da izgleda, kada se Kako je javnosti, a specijalno po njoj, od 1. augusta moradne sva privrednim krugovima, poznato, ugo­ roba ir kolima sa i od stanice da vorila je direkcija državnih željeznioa vozi 1 Držimo, da će ta cesta za kratko u Sarajevu sa gradskim poglavarstvom vrijeme biti »posve ruinirana tako, da u Sarajevu odnosno sa Gradskom šte- se na njoj uopće nikakav robni sao­ dionom, koja vodi vrhovnu upravu braćaj neće moći obaviti. Direkcija gradske električne željeznice, da naj­ željeznica imade da izgradi potrebne kasnije sa 31. julom o. g. imade di­ kolosjeke i magacine do 1. augusta rekcija željeznica da preda Gradskoj O; g., na glavnom kolodvoru, tako da štedioni posve gradsku električnu sa ovim danom bez smetnje može da željeznicu. obavi sav robni sapbraćaj na glav­ U tački 1—7. tog ugovora uređen nom kolodvoru za grad Sarajevo. je međusobni odnošaj za vrijeme proDosada o svemu tomu, ma da je vizoriuma od 1. aprila do 31. juta o. polovica juna, ništa ne viđamo ! Po­ g. dočim je u narednoj tački 8. ure­ trebni kolosjeci još se do prednjeg đeno pitanje definitivne predaje a ta roka nekako dadu načiniti, ali se maglasi ovako : gacini koji su potrebni za manipula­ „Ovakovo uređenje vršenja pro­ ciju sve u Sarajevo dolazeće i odla­ meta na gradskoj električnoj željez­ zeće robe, preko noći ne dadu nici imade trajati najdulje 4 mjeseca. stvoriti. Zato se hoće dovoljno vre­ Jedna i druga strana mora svoje pred­ mena.i para! A ako smo dobro upu­ radnje za konačnu predaju odnosno ćeni, para direkcija željeznica za ove preuzimanje gradske električne željez­ investicije n em a! nice dovršiti najkasnije tlo .31.jula.o. Treba “ih dakle da stvori. Na koji g., tako da sa 1. augustom može način, to će ona najbolje da zna i uslijediti konačna predaja odnosno držimo, da je bezpotrebno savjetovati. konačiso preuzimanje. Direkcija će do Držimo ali, da nam je dužnost tog vremena izgraditi potrebite kolo- da u ime privrednih krugova grada sjeke i masacine za istovarivanje i Sarajeva upozorimo na štetne poslje­ utovarivanje robe na glavnom kolo­ dice, koje će nastati ako se sve pred­ dvoru, tako, da se sa 1. augustom radnje do X. augusta ne dovrše i na o. g. može sasvim ukinuti teretni sao­ odgovornost, koja pada na Gradsku braćaj sa gradskim kolodvorom*. općinu i na direkciju željeznica u Koliko nam je poznato, nije do­ Sarajevu, odnosno na Ministarstvo sada niti jedna niti druga stranka Saobraćaja i računamo, da će direk­ ozbiljno uzela ugovor sastavljen dne tor g. Babović sav svoj upliv uložiti, 20. marta o. g. u pretres i prova- da se za vremena doskoči toj krizi đanje. jobnog saobraćaja. Uočite samo tu Gradska općina -i ne bavi se mi­ mogućnost, da Gradska općina sa liju , da izgradi cestu u Pofalićima na 1. augustom o. g. obustavi vožnju na željezničkom zemljištu, koja bi spojila gradski kolodvor, što po sporazumu cestu u Sušici, sjeverno od logora, sa sa direkcijom željeznica bez sumnje stanicom i keja bi imala da rastereti može da učini, a glavni kolodvor nije *) Vidi broj 15. „Bos. Lloyda“; uređen, da svu tu robu, dolazeću i ' V- ; odlazeću, primi i predaje! Koje bi sve štetne pošljedice nastale ne samo Za privredne krugove, za koje u ostalom željeznica mora da postoji i pravilno da funkcioniše, nego i po državu samu i njezine financije kao i za opštu nacionalnu ekonomiju. t»tad_Sata,\evo._ . 0 potanje razglabanje tih štetniti pošljedica nećemo se zasada upuStati, jer držimo, da su i mjerodavnim krugovima poznati i jer se na­ damo, da će ti krugovi po dužnosti svojoj poduzeti sve da ne dosje do ■ krize robnos saobraćaja u Sarajevu. PriopćEnja Zagrebačkog Zbora. Samostalni paviljoni hrvatske in­ dustrije i trgovine u Zboru* ■ Između Industrjjske palače i izlože­ nih trijemova podigli su razni izlagači 25 samostalnih paviljona. Od ovih od pada 15 na Zagrebačke tvrtke. Ob­ zirom na izložke najinteresantniji je paviljon tvitke H inkaM ayera i drus. koja se ubraja medju" najstarije naše tvrdke. U trgovačkom svijetu zauzimlje ova tvrdka, baveći se od iskona vele­ trgovinom sjemenja i kolonijalne robe uvaženo mjesto. Ovaj paviljon je ob­ zirom na izložke raznih industrija već sam po sebi jedna mala izložba. U paviljonu izloženi su proizvodi vlastite tvrtke i poduzeća kojim je tvrtka pos­ lovno usko vezana. Anglo-jugoslavensko petrolejsko društvo „Koncern Royal Deutch* koje razvija u posljed­ nje vrijeme vrlo veliku djelatnost, te gradi u Capragu' i Zemunu veliko spremište za petrojel, benzin i strojna, ulja, a uz njih tvoraice z ^z ra d b u bačava, limenih posuda i sanduka za odpremu petroleja. Lijepo će biti zastu­ pani i proizvodi tvornice umjetnih gnojiva ,Zorke“ d. d. u Subotici, koja proširuje znatno svoju produkciju mod­ re galice, te koja izlaže zajedno sa sindikatom za promet umjetnog gno­ jiva. U istom paviljonu nalaze se bo­ gati izložci tvornice konoplja- i užar­ ske robe Balković i Bačbedrog d. d. koje spadaju takođjer u interesnu sferu tvrtke Hinka Mayra i dr. koja je u suradnji sa poznatim strukovnjakom na tom polju, g. Josipom Balkovićem te proizvodi Bačkog paromlina i Tvor­ nice škroba u Srpskom Miletiću (bra­ šno, škrob dekstrin). Izložke paviljona tvrtke Hinko Msyer i drug. zaključuju izlošci Metakolomike, društvo za kemičke i rudarske proizvode, kod kojeg poduzeća sudjeluju poznate svjetske tvrtke i koje društvo zauzimlje danas uvaženo mjesto u ovoj privrednoj gra­ ni. Veoma lijepi pregled naše proiz­ vodnje vina i žestokih pića, likera i voćnih destilata te nuzprodukata kod proizvodnje žeste, pruža nam paviljon tvrtke Arko. U ovom paviljonu pre­ gledno su smješteni svi vinarski i pecarski proizvodi, kao i nusproizvodi te predstavljaju lijepu i podpunu sliku naše pecarske industrije, podpuno sposobne .za exsport i stranu utakmicu. Slikovit po svome obliku i sadržaju svojih uzoraka jeste paviljon Umjet­ ničko nakladnog zavoda Caklov’ć. U njemu su izložene reprodukcije slika Auera, Čermaka i Čikoša, te umjet­ ničke razglednice domaćih i stranih slikara i kipara, te monografija slikare Čikosa i Frangeša. Arhitektonski je najdotjeraniji i je­ dan od najukusnijih paviljona, jedne od najstarijih zagrebačkih tvrdki 8. Bergera nasljedaici, koji je osnovan po nacrtima arhitekta Vidakovića. U tom paviljonu izloženo je žensko rublje, koje je većim djelom domaća proiz­ vodnja i vezenje. Tvrtka će osim toga još izložiti u tom ukusnom paviljonu podpunu opremu za nevjeste. Paviljon prve hrvatske tvornice strojeva i ljevaonice u Zagrebu osno­ van je po arhitektu Carneluttiu. Isto tako su ukusni paviljoni Hrvatske industrije papira d. d. u Zagrebu., Jugoslavenske industrije čelika, stro­ jarskog društva „Sila* te trafike Milana Vinceka i Braće Vidaković. �Strana 2. Engleska teška industrija na iz­ ložbi Zbora izložena je u vlastitom paviljonu koji je izradjen po nacrtima arhitekta g. Vidakovića, a glkvni je izlagač Associ ated Britiach Manufac tures Savez britanskih industrijalaca, koji reprezeptiri 60 najvećih tvornica. Tajjsavez podržava podružnice po či­ tavom jugo-istoku Evrope, pa imade svoje urede i u Beogradu i Zagrebu. Glavna mu je zadaća da podržava di­ rektne veze izmedju on groš konzu­ menata i svojih tvornica, te da tako omogući posao bez posrednika. Preprodaju legitim acija za zagre­ bački Zbor, koje vrijede za 50 po sto željeznički popust i kao parmanentna ulaznica za vrijeme trajanja cijelog velesajma preuzeli su slijedeći za­ vodi: Niš: Niška trgovačka banka i Niško trgovačko udruženje. Novi Sad: Gevverbe und Halndelssparkasse. Skoplje: Trgovinska i industrijska ko­ mora. Nadalje je Zbor preko „Expedit“ ođpremničko d. d. u Zagrebu Ilica 45 svog oficijelnog špeditera predalo na raspačavanje znakove i legitim acije njegovim filijalama i afilijacijama. Tuzemstvo: Expedit ođpremničko d. d. Beograd i Rakek, nadalje Ante Grom Ljubljana, Bran Puljević i Beuči Ma­ ribor, I. A. Kuvačić, Bakar i Split. Inozemstvo: S. A. Innocente Mangili, Milano, Basol, Chiasse Como, Domdosala, Florence, Genua, -Uuino, Modane, Monza, Napoli, Pariš, ParmaPontebba Postojna, PreBtranek, Tarvisio, Torino, Trieste, V enezia,. Ve, rona, Vilach, Rijeka, Bielefeld, Cannstatt a. N. Chemnitz, Coburg, Dresden, Dflsseldorf, Ebersbach i Sa Erfurt, Frankfurt a. M. Hagen i W. Halle A. S. Ham burg, Hannover, Hof. i B. KOln a. Rh. Leipzig, Lichtenfels in Bayern, Ludvighafen, a. Rh. Magdenburg, Mannheim Marktredwitz, Miihlhausen i Th. MUnchen, Nordhausen, Passau, Rogensburg, Saafeld (S^lle), a. lnn. Spandau, Sclnveinfurt a. M. Sch.eweningen a. N. S tu ttg art.^ 'svin naveaemnpoduzeća, se u tom pogledu dobiti besplatno sve informacije istodobno te ćbavljaju i prenos robe. U laznice za Zagrebački Zbor. Uprava Zagrebačkog Zbora izdala je za posjet velesajma slijedeće ulaznice: 1. Legitimacija za 50 po sto željez­ nički popust, koja vrijedi kao perma­ nentna ulaznica za vrijeme trajanja velesajma sa značkom. 2. Predbrojne (obiteljske karte) za 12 posjeta cijena K 200 za blok. 3. Dnevne ulaznice po K 40. 4. Blokovi za radništvo, škole, seljake i vojnike. Blok sadržaje 20 karata, a cijena mu je K 300. Ulaznite pod 1 i 3 vrijede , za cjelodnevni posjet Zbora, a ulaznice pod 2 i 4 vrijede samo za posjet od I. sata poslije podne una­ prijed. Predbrojne ulaznice i Rad­ ničke ulaznice dobivaju se samo kod Uprave Zbora. P oziv izlagačim a Zbora. Pozivaju se izlagači, kojima su dodijeljeni iz­ ložbeni prostori ud broja 101 do 151 u Industrijskoj palači da preuzmu dodijeljene im stanice počam od 7. o. mj. u tehničkom odjelu velesajma. Izlagači od broja 1 do '100 u pri-, zemlju Industrijske palače pozivaju se da počam od 30. maja preuzmu i urede svoje stauice. Zastupnici stranih izlagača, umo­ ljavaju se, da preuzmu u Međjunarodnom paviljonu svoje izlužbene sta­ nice od broja 501 do 660. Pristup za izlagače velesajm a dozvoljen je samo sa potvrdom o do­ dijeljenom mjestu na temelju kojega izdaje tajništvo privremene ulaznice do otvorenja Zbora za radništvo, koje uredujo dotično stanice. Nakon otvo­ renja podignuti će svaki izlagač u tajništvu Zbora besplatnu permanentnu ulaznicu. Broj 19. ■BOSANSKI LLOYD* žavati će se za uzvanike gosp. gene-' ralnog konzula P«ra dne 19. o. mj. u 5 sati poslije podne. Novčarstvo. Osiguravajuće društvo „Slavlja** u Ljubljani. Dne 26. maja osnovana je „Slavija** jugoslavenska osigurava­ juća banka u Ljubljani s dioničkom glavnicom od 10 milijuna kruna. — . Osnovana je uz pomoć banke „Slavije“ u Pragu, koja je pristala i na to, da njezini osiguranići, makar su već više godina bili kod nje osigurani, mogu preći u novi zavod. Povišenje glavnice ljubljanske kreditne banke. Ljubljanska kredit-, na banka u Ljubljani povisuje glav­ nicu od 50 na 80 milijuna kruna iz­ danjem 75.000 dionica po 400 K nominale. Dioničari mogu uzeti na pet starih dvije nove dionice uz tečaj od 650 K tel quel, dok se ostale dionice Generalno zastupstva za Jugoslaviju daju uz tečaj od 850 K. Upis traje Telagraial: Contipneu. od 15.—30. juna. PNEUMATIK CONTINENTAL dobiva se sada i kod nas. Pazite, CONTINENTAL pneumatik u cijelom svijetu glasovitih hannoveranskih tvornica. Vozite samo na CONTINENTAL pneumatiku, hoćete li da vozite najjeftinije. Pazite na zaštitni znak i napis: CONTINENTAL Munja d- d. Zagreb, Senoina ulica broj 28. Telefon 25-48. Njemački kapital u Dalmaciji." Kako ljubljanskOtJutro“ saznaje, ku­ govanju sa 7-postotnim državnim zaj­ puje njemačka tvrtka Lisauer u KOInu mom od 1921. godine. Tu je mini­ Izvoz ugljena Iz Sedm ogradske većinu dionica (51 posto) „Adria Bau- starstvo financija prosto zabranilo xit d. d.“ Imala bi ih preuzeti nje­ notiranje 7 posto obveznica ispod iz­ u Jugoslaviju. Jedan Sedmogradski mačka vlada, da si osigura dio našeg vjesnog kursa. Otuda se s tim papi­ konzorcij sklopio je ugovor sa jugo­ rom na. burzi ništa 1 ne radi. Ako se slavenskim interesentima, prema kojem bauksita u Dalmaciji. takva mjera u prvom momentu, kad Revizija trgovačkog ugovora (iz­ je notiranje' na burzi tek bilo počelo će Rumunjska izvoziti u Jugoslaviju m eđu Italije i Čehoslovačke. — Iz mogla, u izvjesnoj mjeri da opravda, 10 hiljada vagona. Prvi transport od Praga se javlja, da je ministarstvo za sada više to nije ni najmanje oprav­ 150 vagona već je izvršen. Druge trgovinu, kojemu je povjerena revizija dano, jer se cijena tog zajma prilično transporte obaviti će Jugoslavija svo­ jim vlastitim vagonima. Ugalj će upotrgovačkog ugovora između Italije i stabilizirala, a i interesovanje je za trebiti u glavnom za brze vozove. Čehoslovačke, već gotovo sa pripra­ njega zbog-kaucija i zbog visoke ka­ Nova preduzeća. Ministarstvo Tr­ vama. Svrha je reviziji, da odstrani matne stope, dosta veliko. I Francuzi carinske poteškoće u trgovačkom sa­ su također baš nedavno vratili slobo­ govine i Industrije odobrilo je osni­ vanje 'sledećih društava: Mlekarskog obraćaju tih država. du trgovanja na burzi državnim pa­ Rusko talijanski trgovački ugo- pirima. Kao što se vidi, državna kon­ Akcionarskog Društva u Beogradu, cvor. - Objelodanjen je od talijanske trola i restrikcije otpadaju, jedna po kapital 1,000000 dinara, Privredne vlade tekst rusko-talijanskog trgovač-' -J^dna, u svim zemljama, pa bi to tre­ Banke za Južnu Srbiju u Skoplju, ka­ pital 3,000.000 dinara, Vučitrnske Kre­ kog ugovora. Sva štampa popraćuje- balo da se provede i kod nas. ditne Banke u Vučitrnu. kapital ugovor-simpatičnim komentarima, te 1,000.000 dinara, Rudničke Banke A. naglasuje, da -jrusko-talijanski trgo­ D. u Milanovcu, kapital 1,000.000 di­ vački ugovor pruža Italiji mogućnost nara, Prve Somborske Tvornice Kola uspostavu i proširenje trgovačkih d. d. u Somboru, kapital 750.000 di­ “ ^sijom. T rst kao baza za nara, { T.pgant” industrija kudelje t Proda vina u Dalm aciji. U iulnieiL E“” RfS»yinu i Crno more kao ba­ za -za tali},...i.« irS» .i" a pridonijet” je Vrijeme postala trgovina vinom u lana d. d. u Baču, kapital 1,000.000 će mnogo uspostavi srdačnih odnosa Dalmaciji jako živahnom. U Kaštelima i dinara, Prva Srpska Fabrika Konfek*Trogiru kupljeno ie 1500do2000hl vina; čije A. D. u Beogradu, kapital jedan između obiju zemalja. milijun dinara. Srpske Fabrike Tepiha Austrijski zajam . Na 12. je dopu­ leJnako tako na Braču i Šolti, Hvaru, A. D u Vel. Bečkert-kn, kapital dva tovao u Beč iz Londona engleski fi- Visu, Biševu i Korčuli, dok je ua Pe­ miiijona dinara, Prve Srpske Fabrike nancijaini kontrolor Youngh, koji je' lješcu prodano kroz prošji mjesec pre­ Mreža A. D. u Beogradu, kapital je­ ko 4000 hl, a u okolici š.benika i Ti­ lamo vodio pregovore sa Morganojesna oko 6000 hl. Računa se prema dan milijon dinara. vom grupom. U subotu započinju pre Odobreno otvaranje filijale u *pregovori sa Morganovom grupom u Be­ sliglim vijestima, da se je u Dalma­ đuzećima: ču. Grupa zastupana je po Mr. Otti ciji prodalo kroz prošli mjesec 30 000 „Metalohemike* d. d. iz Zagreba u Kahnu od američke Bankovne tvrtke do 35.000 hl. crnog vina odre.đenog Beogradu, Prvog Juguslovenak. Trans Kuhn LSb et Co. — Sa Mr. Youngh za izvoz. Pri kupnii sudjelovali su uz portnog d. d. benker i Komp. iz Za­ doputovao je i Sir W. Goode u Beč. domaće, najviše strani' ljudi. greba u Novom Sadu, Banci za P- Odrfiah poslije dolaska konferirali su Kupljeno vino im a se izvesti preko morstvo d. d. na Sušaku — na Krku. s austrijskim vodećim ličnostima i Trsta za Austriju, Cehoslovačku, Švi­ Veliki gubici jedne tvrtke u Mi­ stručnjacima. carsku i male količine za Francusku. Nova valuta u Poljskoj. Poljski Tražila su se većinom dobra jaka crna lanu. Tvrtka „Rinascente** u Milanu ministarski savjet usvojio je predlog vina, te su se prema vinorodnom kra­ iskazuje gubitak od 55 milijuna Lra. Gubitak pokriti će se dijelom tako, o uvođenju nove valute u Poljskoj. ju i vrsti plaćala u'Kaštelima-Trogiru Prema tom predlogu biti će osnovna 120 do 125 kruna po gradu alkohola. što će se osnovna glavnica sniziti od 54 na 36 milijuna lira. a dijelom sa emisiona banka sa akcionarskim ka­ Na Visu Bševu plaćala su se oko 125 pričuvama društva. pitalom od 2 milijuna dolara. Trećinu kruna, a fina vina i do 135 kruna, na Protiv špekulacije žitom. U Lon­ osnovnog kapitala upisati će inostrani Hvaru 120—125, na Braču l i 5 do 120, finansijeri. Ova emisiona banka imati na Š d ti 115 kruna. Cijene vinu na donu vode so pregovori eko uređenja zajedničkog poola -između britskog. Pelješcu bile su od 100 do 118 kruna, će za vrijeme od 15 godina isključivo carstva i Sjedinjenih Država. Svrha ;e a u šibenskom kolaru od 100 do 110 pravo izdavanja novčanica. , Državni papiri na burzama. Za­ K. Da su cijene vinu šibenskom i britsko-američkog poola da se isključi špekulacija i da se stabilizuju cijene pelješkom razmjerno niske prema grebački Jugoslavenski Lloyda kri­ tizira oteščevanje prodaje papira na vrsti vina drugih vinorodnih krajeva, žitu, naročito pšenici. Cijenu pšenici burzama, te veli: Interes je za razne uzrok je tome što vinogradari u spo­ na velikim tržištima: ne određuje kva­ liteta nego isključivo špekulacija. državne papire priličan, jer se oni menutim krajevima radi obilna prošlo­ traže zbog kaucije za Tazne državne godišnjeg roda nude i nastoje da čim dobave, ali do njih nije moguće doći prije prođadu vino, bojeći se da im zbog raznih razloga. Od predratnih ne ostane u konobi. Potražnja bijelih državnih papira (onih o- zajmovima vina je vrlo slaba. Cijena mu se kre­ će u i 160 do 165 kruna grad alko­ Zborovanje Industrijalaca m Ma­ hola. riboru- Dne 1. juna održalo se je u Burza efekata u Szombathelyu. Ljubljani zborovanje industrijalaca iz posto od 1909. godine. Međutim naj­ veći dio tih obveznica je sa njemač­ U Szombathelyu proširiti će se voćno Maribora, Celja, Ptuja, Prekomurja kim žigom i ministarstvo f nancija, i robno tržište u burzu efekata, koja i t. d. Na tom je zborovanju prirndržeći se strogo versailskog ugovera se ne će baviti kupnjom i prodajom ljeuo na znanje, da je Savez industri­ jalaca u Ljubljani pristao na osnutak 0 miru, odbija da plaća njihove ku­ inostranih valuta i deviza. Nova nalazišta zlata u Koruškoj. mariborske sekcije saveza industri pone i zabranjuje trgovanje s njima na burzi. Teškoće su naročito kod Rudokopno društvo u Bleiburgu ku­ jalaca. zajma od g. 1895., kod koga nema pilo je. u Klievingu nova nalazišta Švicarska industrija svile. Svilar­ nikakvog spoljnjeg znaka razlikova­ zlata, koje će u najskorije vrijeme stvo, koje je najvažnija grana švi­ nja, da li nad njima postoji zabrana predati prometu. Rudaće su u Klie- carske tekstilne industrije, goji se u Čajanka u počast Čehoslovačke plaćanja ili ne. Za ove tri godine niugu bogate zlatom, Aualizom poka­ Švicarskoj već jako dugo. Kad so je oficlelne delegacije. ministarstvo je međutim imalo vre­ zalo se da jedna tona sadržaje 25—30 iz Njemačke uveo tkalački razboj, in­ Gosp. Oton Para, generalni konzul mena da ovu stvar reguliše, jer to grama zlata. Ako se užine u obzir dustrija svile još se povoljuije razvičehoslovačke republike u Zagrebu dati javni red a i ugled države zahtijevaju. današnja tehnička moderna sredstva, jala. Vrlo jo važno za svilarstvo bilo će u počast of.cielne delegacije čeho­ 1 ne samo da se nailazi na poteškoće pa i okolnost, da se radnicima južno­ otkriće mehaničkog predenja svile. slovačke republike, koja će dne 17. u trgovanju s državnim papirima, kad afričkih zlatnih mina, koje sadržaju Prije 100 godina radilo je u Zurichu o. mj. prisustvovati svečanom otvo­ su u pitanju srpski predratni zajmovi, jedva 5 —6 grama zlata na tonu pla­ 10.000 tkalačkih razboja. Mnogo s-e jo renju Zbora čajanku. Čajanka obđr- nego nisu ništa manje teškoće u tr­ ćaju danas dnevnice koje »u dvadeset svilene robe izradjivalo u Baselu, kaji Trgovina. Industrija. �B-oj 18. .BOSANSKI LLQYD* je poznat sa svojih tvornica svilenih resa i^gajtana. Svilenim se vezivom najviše bave tvornice u Gallenu. God. 1913. izvozilo se iz Švicarske za 112 mil. fr. svilenog tkanja, za 42 mil fr svilenih vrpca i druge robe, ostale svilene robe za 28 mil. fr., g. 1914. istog materijala za 115, 47 i 23 mil fr., g. 1915. za 128, 60 i 29 mil. fr g. 1916. za 168, 60 i 29 mil. fr e 1917. za 144, 55 i 23 mil. fr., god! 1918. za 110, 53 i 39 mil. fr„ I g 1919. za 296, 76 i 38 mil. fr. Usljed ratnih poteškoća izvoz je svile jako varirao. U Ztirichu, koji je centrum švicarske industrije svile imade mnogo tkaonica i prediona, koje izradjuju svileni materijal za bluze, haljine, kra­ vate, suncobrane i vela. Poznat je t. zv. Mtlllerov svileni krep, koji se razvaža u sve zemlje. Proizvod svi­ lenog konca u Švicarskoj takodjer je vrlo raširen. Tkaonićni savez u Baselu, koji broji 25 velikih tvrtka izradjuje svilene vrpce za vezivo, čo koladu, cigare, strojopise itd. Izim po­ duzeća, koja se bave proizvodnjom svilene robe i njezinim usavrši vanjem imado i mnogo takovih, koja se bave specijalno njezinim izvozom. Tvornicu umjetne svile posjeduje samo švicar­ sko dioničko društvo „Viscoae" u Emmenbrticke kod Luzerna. P o re zi. N Porez na dobitke privatnih namještenika. Kako smo već javili zakonom o •budgetnim dvanaestinsma nakanjeno je, da privatni namještenici n ejm ad u platiti porez na dodatke koje primaju uz svoje plaće, ali samo do -oćog iz­ nosa, u koliko primaju državni činov­ nici u ime dodatka na skupoću. Pokrajinski financijalai povjerenici izdali su sada opsežne proglase, u kojima je potanko izloženo, kako sa imađu izračunavati ti dodaci- ta pojedina mjesta i na pojedinca. Msto tako ne potpadaju oporezov^nju dodaci na familiju ta stanarinu. Pošto imade' pet plaćevnih razreda, i opet tri stana•.rinske kategorije — koje se oboje ima uzeti u obzir to nije moguće da 'to ovdje potanko izložimo, pak se zato svi inte­ resenti upućuju na „Službene Novine od 10. marta t.j. broj 54. gdje će naći kako odredbe glede skupariuskih i familijarnih dohodaka tako i razvrstbu mjesta po razredima. Upozoruju se na ovu važnu stvar svi oni, koji su dužni da vnluju svoje , prihode — a to je danas skoro svaki ., privatni namještenik — jer ovo znači znatno olakšanje u plaćanju poreza. Kobni § 15. .'Zadnje konsularno saopćenje minis­ tarstva spoljnih .poslova naišlo je u štampi na oštru kritiku. U lom se saopćenju veli: Na osnovi člana 15. zakona o tak­ sama, koji važi u Jugoslaviji, molbe se stranaka ne mogu ako nisu taksirane uzeti u postupak, bez obzira na važ­ nost predmeta i očigledne štete za stranku i državu Novine se čude ovoj odredbi koja je u stauju da za malu taksu tangira i najveći državni interes. Carine I takse. količine robe, pak se to izjednačuje, tako da se prosječni prihod od carina kreće mjesečno oko 80 milijuna dinara. Prema najnovijim podacima — bio je ovogodišnji prihod od carina: za II dekadu aprila 26,897.889 za 1. dekadu maja 26,894732 Od 1. januara do 1. maja 327,153.268 Pokrivajte Taš krov s Ukupno do 20./5. 1922. 381,945.889 Prihod mjeseca aprila i maja jest samo od glavnih carinarnica. Sa pri­ hodom od sporednih carinarnica ukup­ na svota carinarskih prihoda iznijeti će oko 385 milijuna dinara. „SPLIT" d.d. za portland Ukidanje i uzpostava carinskih cement Trst Fabrika u odjeljaka. Saloni. Asbest-cementnl Riješenjem ministarstva finanoija ukrovni crijep kinuti su ovi carinski odjelci: splitske carinarnice u Krilu od Jesenice i Ro­ Salonit. gaču na Šolti: subotičke carinarnice u Glavno zastupstvo kod: Šomberu: koprivničke . carinarnice u Josef Hirschi <&C° Alfred Goidberger, vlasnik me­ Goli i dravogradske carinarnice u Černečeju i Marenbergu. U Trsteniku na đunarodnog otpremnog zavoda Bos. Sarajevo. Tel. 35. Pelješcu otvoren je odjeljak glavne Brod podružnica Brod n. S., umolja­ carinarnice II. reda u Metkoviću i u vam sve svoje cij. mušterije, da pri­ Jelenju odjeljak glavne carinarnice u me dolje navedeno riješenje na zna­ nje, tim da se u slučaju neispunjenja Kastvu. ili manjkavosti ocarinjenje neće moći Monopolna taksa na žigice što ih je tečajenS mjeseca svibnja podmi­ provesti, nego će se zavlačiti i pra­ rila osiječka tvornica šibica „D rava" viti nepotrebne troškove. Gospodin Ministar financija pod iznosila je u svemu 10,808-400 kruna. Na toj istoj visini bila je i predproš- br. 7035 od 4. V. o. g. izvolio je dolog mjeseca, pak ako se na njoj bude neti slijedeće riješenje: „Carinarnice, koje budu vršile se održala to će sama ova tvornica do­ prinijeti kojih 120— 130 mil. kruna carinjenje robe primaće počam od 1. juna o. g., samo one fakture — ra­ monopolne takse na šibice godišnje. č u n e — na kojima je stavljen žig od­ Carina na vino u Albaniji i bora pri Narodnoj banci." Austriji. U zadnje doba udarila je albanska vlada veliku uvoznu carinu na vino. Na vino isppd 12 gradi plaća se 40 zlatnih franaka, a za vino preko 42 Jjosto i na likere 500 zlatnih franaka '"po kvintalu. U zadnje vriieine plaćala se je litra dobrog vina u Skadru 2.50 Jadranska banka d. d. u Beogradu javlja, da do 3 srebrene krune, a uvozila su se isplaćuje uslijed zaključka glavne skupštine od 27. grčka, talijanska i naša vina. maja 1922. za godinu 1921. 12°/0nu dividendu po Odredbom austrijskog ministarstva financija od 27. aprila o. g. povisuje Din. 12'— za dionički kupon br. 16. uvozna carina od 1. maja na vino Kuponi se unovčuju počamši od 10. juna 1922. na u Austriji. Na kvintal vina nečisto blagajnama Jadranske banke u Beogradu i njenih p o ­ plaća se 25.000 austrijskih kruna ili družnica u Cavtatu, Celju, Dubrovniku, Hercegnovome, 30.000 kruna za hektolitar vina. Najuspješnija oglašuja u „Bosanskom LIoydu“ Oglas. Jelsi, Korčuli, Kotoru, Kranju, Ljubljani, Mariboru, Met­ koviću, Sarajevu, Splitu, Šibeniku i Zagrebu; JADRAN­ SKE BANKE u Trstu i njenih podružnica u Beču, Opatiji i Zadru; BANKE i ŠTEDIONICE za Primorje na Sušaku i njenih podružnica na Rijeci i Bakru. Iz grada I zemlja. NAR03NQ FOZORIŠTE Gostovanjem zagrebačkog tenoriste gosp. Knittla dovmula se je ovdašnja ansambla osječke opere do velike umjetničke visine. Ko je vidio prikazivanje „Židovke" sa g. Kuittiom i gđom čjleta, ynogan se je prenijeti mišlju u veliki koji umjetnički centar gdje publika može da stavlja na operu daleko veće zahtjeve. Na repertoaru su još opere: Butterlly, Cjelov, Evgeuij Onjegin. Faust, Lohengrin, Mignon, Pikova da­ ma. Rigoietto, Tosca i Traviata ; a od opereta; Barun Ciganin, Boccacio, Pokladna vila i Ševa. Potporno društvo službenika pošt. i brz. ureda održaće na 2. jula o. g. u Gradskoj bašči u Aleksandrovoj ulici Veliku vrtnu zabavu na koju se najuljudnije poziva p, n. općinstvo a ujedno umoljavamo svu gospodu trgovce da bi nam pritekli u pomoć sa makar kakvim prilogom bilo u novcu ili stvarima. U napred se zah­ valjujemo ua dobroti sa poštovanjem ODBOR Stanje ptfhoda naših carina. Za minule dvije -budgetske godino bio jo naš prihod carina predvidjen na 420 milijuna dinara, no faktična uplata izbacila je za godinu 1920. jo« jeduom' toliko — a ona u prošloj 1921. godini dapače — jedan i pol puta toliko (god. 1921. bio je naime prihoda od carina 1,001.1 dinara). Z bog'o vog predvidjen je u ovogodišnjem budgetu prihod od carina oko 750 milijuna D. Međjutim po dosadanjim mjesečnim iskazima carinskih prihoda moći je zaključiti, da će i ove g-odišnje faktične uplate previsiti preliminar. B.lo je do­ duše opravdane bojazni, da će prihodi od uvoznih carina — a te su glavni dio prihoda oko 75% — nazadovati zbog toga što je uslijedila zabrana uvoza luksuzne robe, no akopram je ta zabrana sada već tri mjeseca na snazi ne opaža se svejedno nazadak u prihodu od carina. Uvoze se veće njihovom mjestu ili okolici, a naroči­ to 'me predsjednika ili tajnika, u svr­ hu dopisivanja. Prijeka je potreba, da se u sva­ kom mjestu osnuje po jedno trgovač­ ko udruženje, pa se ovim obraćamo, na sve naše prijatelje s molbom, da se dadu na rad oko toga, a mi im stojimo u svakoj priiici na raspoloženju Umoljavaju se svi listovi, da ovo izvole preštampati! Molimo prijatelje. Nama su se prijavili đaci trgovačke akademije vi­ ših razreda, da bi rado stupili u ko­ je poduzeće, ured ili trgovinu kao po­ moćno osoblje uz malu nagradu. Mi iskreno preporučujemo ove. mlade ljude i molimo sve. naše gg. članove i prijatelje, da ovo imadnu na umu, pa ako im zatreba koja pomoćna si­ la, da se o(dmah na nas izvole obratiti. IZ SEKRETARIJATA TRGOVAČKOG UDRUŽENJA Anonimni dopisnici. Prije dva dana dobio je sekretar jedno pismo u kom ga se moli, da uputi pred­ stavku vladi zbog jedne zabrane po­ licijske direkcije. Dopis je od trgo­ vaca s Aleksandrove ulice, ali nije potpisan i ako je bila cijela strana slobodna za potpise. Pošto ovakovi dopisi nenvaju svoje vrijednosti bez potpisa to se umolja­ vaju anonimni dopisnici, da se izvole javiti sekretaru u svom vlastitom interesu. Apel na sve prijatelie. Umolja­ vaju se sva trgovačka udruženja u Bosni i Hercegovini, ma u kom mje Umoljavaju se i svi prijatelji pri­ vrednog staleža, da nam izvole javiti opstanak jednog takvog udruženja u U Ljubljani, dne 31. maja 1922. Ravnateljstvo. XXI IXX fiKoleiž,??!!* Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka. Prva i najnio— - dernija u Jugoslaviji. = mmmm Moj sp e c ija lite t Sunčanih zastora (Sonnenplachen) na pera . Ili na stroj. Kockasti prozirni karasin rešetka (System Bostwlck). vm m m m Poslovnica: Zagreb, Opatovina 11. Twnrnir?i(ulas,ita z9rada sa, 1 V U l I M L a . vlastitim pogonom) Zagreb, Fijanova ulica broj 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vri­ jeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust.___________ I»»X I �Broj 19. ■BOSANSKI L LO YD “ Strana 4. Podružnica Ljubljanske kred. banke u Sarajevu S r e d iš n j ic a : L J U B L J A N A . P o d r u ž n ic e : B r e ž ic e , C e lje , G o r ic a , K r a n j, M a r ib o r , M e t k o v ić , N o v i S a d , P tn j, S p l i t i T r s t. D io n ičk a g la v n ic a K 5 0 ,o o o .o o o . R e z e r v a K 4 5 ,o o o .o o o . Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. & veraja Metković. Otpravništvo Obalne Pa- Megjunarodna špedici- roplovitbe „Hum“ pruga ja, Komisije, Zastupstva Solit-M etković. Otpravili- Osjeguranja, Opunomo- | ćeni Komiseri za avariji J, Pomorski Opremači. co. štvo Parobrodarskog društva „Atiantica“ pruga Trst-Metković — Otpravništvo £nž>lesko£ “parobrodarskog dru štv a - - „Cunard £ine“ pru£a Orst—JYewyork. - - Štamparske i Knjigovezačke Mašine ^ kao i materijal za štampare i knjigovesce može se dobiti kod Ž. R. S a r . a n o v c a - B e o g r a d HILNEDARSKA BR. 42. Prva Odlikov. Dalmatinska Parna cstilarija V. MORPURGO, Split N agrađena na svim izložba­ ma najvećim odlikovanjim a. Alkohol triplo bon gout — Ra­ kije svake vrsti — Svetski po­ znat „Maraschino“ — E kstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal —- Cognac Dalmati.i, ob­ ljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. =■• C EJilK NA ZA H T EV . Poziv na unis dionica XII. emisije Prema ovlaštenju redovite glavne skupštine dioničara od 24. aprila 1922. povisujemo dioničku glavnicu od K 5o,ooo.ooo*— na K 80,000.000 izdanjem komada 75 ono novih dionica po K 4oo — nominale te stavljamo ove dionice na upis uz slijedeće uvjete: 1. Dosadanjim dioničarima pripada pravo, da upišu na Svakih 5 Starih Z noi/e dionice UZ tečaj Od K 650 — tel quel po dionici. 2. Novi dioničari mogu upisati dionice uz tečaj od K 850 — tel quei po dionici. Reparticiju ovih dionica izvršiti će upravni odbor do 31. jula 1922. Za nedodijeljene dionice vratit će se uplaćeni novac najkasniie do 31. jula 1922. 3. Protuvrijednost novih dionica imade se uplatiti kod upisa u gotovom. 4. Upis i uplata novih dionica vršit će se od 15- do 30. juna 19ZZ. na blagajnama;’ a) Ljubljanske kreditne banke U Ljubljani i njezinih podružnica u Brežicama, Celju, Gorici, Kranju; Mariboru, Metkoviću, Novom Sadu, Ptuju, Sarajevu, Splitu i Trstu. b) Hrv. slav. zemaljske hipotekarne banke u Zagrebu. c) Beogradske ujedinjene Banke u Beogradu, d) Živnostenske banke, filialke u Beču, e) Živnostenske banke u Pragu f*. Nove dionice učestvuju na dobitku bančinom od 1. jula 1922. a izdat će se nakon dovršene reparticije uz povratak privremene potvrde. 6. Ažijski nadoplatak dodijelit će se po odbitku svih troškova i taksa pričuvama banke. 7. Upis ove emisije osiguran je sindikatom. Upravni odbor U L j u b l j a n i , 7. juna 1922. Ljubljanske kreditne banke u L ju b lja n i. Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloyda“. Odgovorni urednik: Ivan Marković. Tisak Islamske dioničketiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/e392d108a4dd6d833aef93239fef9c7a.pdf 723a5cd545f2a44ad163297e897e7ca0 PDF Text Text Paušalni franko. M B J1A 8H C B A K E C P H J E flE . Broj 20. | Aflpeca ypenHHiiiTBa h ynpaBe: AjieKcaHgpOBa yjim ja 6po] 84. I 8A riHCMA H HAnyTH.iIj,E: ■ | M, .L, nOIOTAHCKil nPETHHAIJ 348. Sarajevo, srijeda, 21. juna 1922. Godina IV. Poziv na vanrednu skupštinu T rgovačkoga Udruženja za grad Sarajevo. Upravni je odbor na svojoj sjednici od 25. aprila zaključio, da se vanredna skupština Trgovačkoga Udruženja za grad Sarajevo održi u nedjelju dne 25. juna t. g. u 9 sati prije podne u velikoj sali Trgovačke i Obrtničke Komore (Štrosmajerova ul. br. 3). D N E V N I 1. Izbor dvojice članova za ovjerovljenje zapisnika: 2. Izvještaji o radu uprave; 3. Izvještaj nadzornog odbora; RED: 4. Primjena pravila; 5. Popunjenje upravnoga odbora; 6. Eventualije. Prema članu 19. pravila Udruženja potrebno je da na skupštini, gdje se rješava o promjeni pravila, bude prisutno barem jedna trećina redovitih članova. Ne bude li potreban broj članova prisutan odgodiće se skupština za 8 dana t. j. na 2. jula u nedjelju i tada će njeni zaključci biti pravovaljani bez obzira na broj prisutnih članova. Prema članu 21. pravila treba predloge i žalbe, koje podnose članovi Udruženja skupštini na pretres i riješenje, najkas­ nije na 10 dana pred sastanak skupštine (dakle do 30. maja) predati pismeno upravnom odboru. 0 predlozima kasnije podnešenim može se samo raspravljati, a nikako zaključivati. S a r a j e v o , dne 12. maja 1922. Upravni odbor Trgovačkog Udruženja za grad Sarajeva Nove kušnjs n privredni svijet. Nema zapravo mjeseca da se naš kg. Svinjska mast 150 Din. od 100 privredni svijet ne obdari sa kojim kg. gušća mast 200 Din. od 100 kg. novim teretom, bio taj u obliku po­ Za preradjevine od mesa slobodan reza, prireza, carina ili daća. Do sada je izvoz, i to preko odredjenih vete­ se je barem imalo takta, pak su se rinarskih stanica, a po odobrenju ve­ ti tereti pojedince nametali, izgleda terinara. Jaja 200 Din. od 100 kg., da je taktika iz temelja promjenjena. vuna 1000 Din. kože sirove, suhe ili Trgovački svijet stoji pred trim te­ u kreć metane 1000 Din. od 100 kg. škim iznenađenjima', koja će se slož­ ovčje, jareće i janjeće kože 800 Din. nim silama već u m jesecu'julu na svinjske 400, kože od divljači i od.pito­ njega oboriti. U prvom se redu misli mih zečeva 2000 Din. od 100 kg , ba­ na razne nove poreze. To traži mini­ kar, kalaj i cink i njihove smjese 50 star saobraćaja za uzdržavanje nekih Din., a kameni ugljen 1 Din. od 100 pruga, cesta i slično. Pošto je budget kg. Korisno drvo u oblicima preko barem brojčano sravnjen i doveden 30 cm. u promjeru 10 Din. od 100 u ravnotežu, mora se po nalogu mi­ kg. od četinara preko 20 cm. u nistarstva financija za sve nove izvan­ promjeru, a ispod 6 metara dužine redne izdatke naći smjesta pokriće u 30 Din. Izvoz ostalog drveta je slo­ novim porezima, ili u povišenju istih. bodan. Preradjevine izuzevši željez­ Sad se u ministarstvu kombinira što bi ničke pragove 2 Din. od komada. se dalo na novo uvesti, ili povisiti. Hrastova specijalna gradja preko 70 Drugo je iznenađenje — povišenje cm. dužine, sprugama izvoz slobodan. izvozne tarife na razne artikle. Naš Zabranjen je izvoz kestanovog drveta, je izvoz u zadnje vrijeme usljed ne­ preradjenog i nepreradjenog. Izuzevši stalnosti valute jako zapeo, a novo palice sirove i preradjene, hrastove povišenje tarife će taj izvoz još zna­ oblike od 20 do 30 cm. i hrastove tnije oteščati. Ekonomsko financijski pragove tesane bez razlike, a sprugane komitet ministara zaključio je u svojoj do 270 cm. dužine. Izvoz mašina i sjednici od 14. ov. mj. da se izvozne mašinskih djelova stranog porietla tarife povećaju na ove predmete: za dozvoljen je, ali po odobrenju mini­ pšenicu i raž 30 dinara od 100 kg., starstva trgovine. Osim toga povišena za zob i ječam 10 Din., za sijeno bez je tarifa za veliki broj drugih sitnih razlike 5 Din., na opium 500, konji i artikala. Napokon nas od 1. jula očekuje kobile preko 3 godine 400 od komada, ždrijebad belgijska i norveška od 3 novi teret: povišenje željezničke takse godine 200 dinara od 1 komada, konji na robu za 100 po sto. Nemožemo nikako shvatiti kako i kobile ostalih rasa i slojeva 250, konji za klanje 50 dinara. Izvoz pu­ ministarski savjet ne poznaje ili ne nokrvnih konja engleske i arapske rase će da uoči stanje našeg privrednog odobren j« samo po odobrenju mini­ staleža i granicu do koje se može ići. starstva poljoprivrede. Za mazge se Privredni svijet to dalje ne može plaća 300 dinara od komada, za ma­ snositi, a najfatalnija je nesigurnost, garce 150, žive ovce 30, koze 20, za­ da je pri kalkulaciji robe izčezla već klane ovce i koze 50 dinara od 100 svaka podloga, da se ta kalkulacija kilograma. Goveda živa bez razlike mora često puta za istu robu i po­ podrazumjevajuć tu i telad 500 Din., nudu mijenjati, što ubija ugled i po­ komad goveda zaklanog izuzimajući vjerenje potrošača i trgovački svijet. telad 60 Din. po 100 kg. Svinje žive ' Mi ćemo podnijeti i ove nove terete, do 50 kg. slobodan izvoz, preko 50 u koliko ih budemo mogli podnijeti, kilograma 250 Din. od komada. Za­ a nijesmo daleko od momenta, kad klano svinjsko meso 100 Din. za 100 će ministarski savjet doći do uvjere­ ■• -'«= nja, da su ova poljativna sredstva i Vojislav Šola iz Sarajeva. U nad­ pomogla momentano državi, ali defi­ zorni su odbor izabrani: dosadašnji nitivno potkopali temelj staležu, na predsjednik nadzornog odbora Košta kojeg se je država u svemu mogla u Riznić, dosadanji podpređsjednik nad­ prvom redu osloniti. zornog odbora D. ŽiVadinović, dr. Fer­ dinand Granberg, upravnik VajferPrivrednik. tove pivare, Radovan Jovanović-Resavac, kožarski trgovac, P. Petronijević, trgovac, Milutin Popović, trgo­ vac, Hajim Azrijei, bankar iz Beo­ grada i Dragutin Hribar iz Ljubljane. Narodna banka SHS. Za 12. o. Razne novine oštro istupaju pro­ mj. bila je sazvana izvanredna glavna skupština Narodne banke. Obzirom tiv načina borbe koja je tamo vođena. na dnevni red: Promjena pravila i Trgovinski Glasnik veli: „Sa žaljenjem moramo konstatoizbor novog odbora, interes i odaziv je bio silan, pa je bilo zastupano vati da pojedini akcionari nisu mogli shvatiti važnost zbora i ugleda naše blizu 26.000 dionica. novčanične banke, koja u svima pri­ Promjena pravila provedena je u glavnom prema prijedlozima Uprave likama treba da služi ostalim novča­ odnosno prema zakonu o Narodnoj nim zavodima za ugled. Prekjuče su se, na ovome zboru, odigrali događaji banci, da će odsad dionice imati da glase na ime. Proti tomu je ustala ni malo pristojni ovoj ustanovi i lič­ grupa mlađih beogr. bankara, ali je nostima koji su ih prouzrokovan. Pored ispoljavanja lične netolerancije predlog svejedno usvojen. Opozicija je na to navijestila, da će uložiti svoj naspram pojedinaca, i partiska strast protest. Izbor odbora bio je prilično tu je našla svoje mesto. Nadamo se da se takve nepri­ bučan i završio se sa ovim rezultatom: Iz Beograda su birani (po pravilima jatne pojave na zborovima ove naše stoji, da od 24 člana barem polovica ustanove neće više događati. To je u interesu ne samo Narodne banke mora biti lz Beograda): Đuro Vajfert dosadašnji guverner Narodne banke, nego i celog privrednog života naše Marko Stojanović, dosadašnji vice-gu- zemlje, čiji je glavni stub Narodna verner Narodne banke, đr. Dragutin banka.“ Protić, advokat, Luka Celović, pred­ Pooštrenje propisa za nabavu sjednik Beogradske zadruge i Ignjac deviza. U pitanju nabave deviza iz­ Bajloni, predsjednik industrijske ko­ dani su još i ovi naknadni propisi: more, Đuro J. Đurić, advokat, Đorđe 1. Fakture i svjedodžbe porjekla, koje Radojlović, trgovac, Mihajlo S. Đurić, se prilažu molbi za dozvolu nabave trgovac, Toša Mihajlović, trgovac, deviza moraju bezuvjetno biti ovje­ Ljuba Srećković, direktor klaonice, rene po dotičnoj inostranoj trgovačkoj Manojlo Klidis, industrijalac, Miloš komori. 2. Ako u fakturi nije označen Savčić, bivši ministar, Milan M. Jo- rok plateža, ili on dospjeva nakon vanović, trgovac, Pera Milanović, tr­ prispjetka robe, ili pak stranka ne govac, Budimir Radenković, trgovac, reflektira na kupriju deviza, daje de­ Vladimir Vlatković, rentije, Velimir vizni odbor samo odobrenje uvoza Karić, apotekar. — Iz Zagreba: Mi­ robe, u koliko to nije zabranjeno ri­ roslav grof Kulmer, bankovni direktor, ješen jem ministarskog savjeta od 1. Vladimir Matijević, bankovni direktor ožujka t. g. C. br. 13.381 o luksuznoj i dr, Vladimir baron Turković, ban­ robi. Kad za dotičnu robu ustreba kovni direktor. Izabrani su još Juraj deviza, ima se za nju posebno moliti Duboković iz Splita, dr. Gedeon Dun- uz priklop izvoznih faktura, carinske .đerski iz Novog Sada, dr. Ivan Tavčar, deklaracije, komorske i porezne svje­ iz Ljubljanje, Jovan Popović iz Skoplja dodžbe. 3. Devizni odbor ne smije Noučarstuo. �Strana 2,________________________ .BOSANSKI LLOYD“ . više davati dozvolu za kupovanje de­ poznatom bankarskom , grupom Bler. vize u kojoj drugoj novčanici, nego Prenašamo te vijesti po kroničarskoj u moneti zemlje, odakle je faktura dužnosti, a moguće će se i-sam mi­ odnosno potvrda trgovačke komore nistar financija doskora na iste mo­ o porjeklu robe. Ako n. pr. faktura rati osvrnuti. iz Austrije glasi na čsl. K, švic. fran. P rfa partija, 30 milijuna dolara; ili marke, neće odbor dozvoliti nabavu emisioni je kurs utvrđen 86.75, a ako devize u tim valutama, nego ekviva­ bi država htjela, da dobije 30 miliju­ lent u austrijskim krunama (I br. 7156). na efektivnih, ima da emitira obvez­ *. Devizni odbor ima odsele označiti nice onda za 34,580.000 dolara nomi­ na dozvoli za kupnju devize i rok, nalnih. Država plaća 8 posto kamata. unutar kojega se dotična deviza ima Prve godine interes se neće plaćati da nabavi, a taj ne smije biti duži u gotovom, nego će se toliko popeti od mjeseca dana, računajuć od da­ dug sa sumom 2,770.000 dolara i pre­ tuma izdanja dozvole. Produženje toga ma emisionom kursu 86.75 dug na roka ne spada u nadležnost deviznog kraju godine iznijet će 37,770.000 što odbora, nego generalnog inspektorata, znači, da je za 30 milijuna poslije koji će u tom pogledu strogo postu­ godinu dana dug narastao za 7,770.000 pati. (I br. 1957). 5. Za izdavanje do­ dolara. Ovim redom idemo dalje, po­ zvole uvoza, te nabave deviza i va­ što je ovakav način primjenjen za luta, ne ubire devizni odbor pri Na­ čitavih 5 godina, a na kraju pete go­ rodnoj banci nikakove posebne pri­ dine za 30 milijuna dugovati ćemo stojbe ili provizije, osim normalne - 53,740.000 dolara. propisane biljegovine, kojom ima biti Druga partija je 40 milijuna dolara. proviđena svaka molba i svaki prilog. Ova se suma dobiva djelomično za Zajam grada Beograda. Finan­ gotov novac, a najveći dio u mate­ cijska sekcija opštine' beogradske rijalu. Ovaj dio ima se emitirati po usvojila je ponudu londonskog ban­ kursu 82 za 100. Računajući po ovom" karskog konzorcijuma za Istok o zaj­ kursu, onda za 40 milijuna efektivnih mu od 500.000 funti šterlinga i cijeli treba da izdademo obavezu, da du­ elaborat ovog zajma poslala mini­ gujemo 48,770.000 dolara. Na ovu su­ mu na kraju druge godine treba pla­ starskom savjetu na odobrenje. titi 3,900.000 dolara; tako je za dru­ Likvidacija austrijske banke. gu, treću i t. d. i na kraju 5. godine Ovih dana povratili su se likvidatori ovih 40 milijuna postati će 70,750.000, Austro-ugarske banke iz Pariza gdje na koju sumu dajemo obavezu. se je pred apelacibnim sudištem kao Treća partija od 30 milijuna dola­ pred drugom instancijom održala ras­ ra kao što je bilo u prvom i dru­ prava glede bankovnog imetka u iz­ nosu od 35 milijuna franaka sekve- gom slučaju, za 30 milijuna na kraju striranog u Francuskoj. Odluka će prve godine zadužit ćemo se nomi­ nalno za 36,590.000. i dodajući inte­ ovih dana biti strankama dostavljena res svake godine, na kraju pete go­ pismenim putem. dine ovaj dio duga postat će Isplata ratnih zajm ova u Če- 40,380.000 dolara. Tada će iznositi hoslovačkoj. „Venkor* javlja, ^da će sve tri partije dolara 172,870.000, to Čehoslovačka isplatiti ratne ^ajmove jest za dug od 100 milijuna dati ćemo u visini 80 posto. Glede ostalih 20 obavezu na kraju pete godine da du­ posto ravnati će se individualno, pa gujemo za 72.87 posto više. Kapitaće se osobito obazirati na malopo- liranje interesa traje samo do 7, go­ sjednike i siromašnije upisatelje i one, dine. Počevši od osme godine ova koji su upisali četvrti ratni zajam. olakšica povjerilaca za državu pre­ Stanje Narodne banke na 31- staje i onda treba da otpočne redov­ m aja o. g. AKTIVA miliona no plaćanje kamata. T ada će naš dug Metalna podloga Cv 369,1 iznijeti 189,670.000 dolara, dakle ono Zajmovi 901,9 što smo dobili u gotovom i materi­ Prim anja od države 4.498,2 jalu, treba da u početku 8. godine Vred. drž. domena '-2.138,3 bude za 90 posto više. Kamati će na kraju 8., 9. i 10. godine iznijeti na Saldo raznih računa — ovaj dug 15,170.000 dolara. Od dese­ Dinara 7.907,7 te godine počinje kapital da se amor­ tizira. Rok za amortizaciju predviđen PASIVA Glavnica • 16,3 je 30 godina. Prema tome interes i Rezervni fond 2,0 otplata treba da iznose godišnje do­ Novčanice u opticaju 4,752,3 lara 21,490.000 efektivnih, dakle više Razne obaveze 908,8 od jedne petine duga. Potraž. države za založ. domene 2.138,3 Osnivanje au strijsk e notno banke. -Saldo raznih računa ^ 89,8 Kako se iz Beča javlja, radi se žurno Dinara 7.907,7 na osnutku austrijske notne banke. Temeljna glavnica te banke imala bi Pravdanje plaćene uvezene iznašati 200 milijuna švicarskih fra­ robe. Povodom slučajeva, da mnogi naka. Isti bi kapital imale u glavnom uvoznici pri traženju dozvola za uvoz dijelu namaknuti velike bečke banke. robe izjavljuju, da ne traže i odo­ — Na ovu je vijest austrijska kruna brenje za kupovinu deviza s toga, što znatno porasla. su robu već isplatili; ili iz drugih Saopćenje zagrebačke burze. Dne kakvih razloga, to je u cilju spreča­ vanja svake zloupotrebe sa nabavka­ 1. o. mj. stao je na snagu novi pra­ ma deviza gospodin ministar finansija vilnik za burzovne mešetare na za­ izdao sledeće naređenje: lbr. 8725 od grebačkoj burzi za robu i vrijednote. Upozoruju se stoga interesirani kru­ 9. o. m. .D a Odbor pri Narodnoj Banci govi, da po odredbi § 13. tačka 6. za kontrolu trgovine s devizama i va­ spomenutoga pravilnika burzovni me­ lutama pri izdavanju dozvola za uvoz šetari ne smiju primati ni izvršivati od sviju uvoznika koji izjave, da ne nikakovih naloga, ukoliko se ti nalozi traže dozvolu za kupovinu deviza, tiču trgovanja devizama i valutama uzmu pismenu izjavu o tome: na koji od lica ili tvrtki, koji nisu ^članovi su način isplatili, ili misle isplatiti zagrebačke burze za robu i vrijednote. robu, za koju ne traže odobrenje za ' — Tajništvo. kupovinu deviza, jamčeći morajno . i materijalno za navode date u izjavi. Ako se Odboru učini, da način isplate robe ne odgovara odredbama Uvoz luksuzne robe. Vijesti nekih pravilnika, neće izdavati uvozniku traženu dozvolu za uvoz, a svaki novina, da §e odsle može u Kraljevi­ takav slučaj sa izjavom, uvoznika i nu uvažati luksuzna roba nije isprav­ na. O tome se doduše vodile u mini­ odnosnim aktima dostavljače Gene­ starstvu rasprave, ali nije do danas ralnom Inspektoratu. Odbori pri Narodnoj banci vo­ izdano nikakovo zvanično saopćenje. diče naročitu evidenciju (registar nu­ Upozoravamo s toga naše trgovce, da mera) o ovim slučajevima i na svakoj je zabrana uvoza luksuzne robe joi ■ molbi, kojoj će biti priključena pis­ uvijek na snazi F mena izjava uvoznika o načinu isplate Naš Izvoz u Austriju. Usljed na­ staviće svoje razloge sa kojih je lz- glog pada austrijske krune ponovno data ili sa kojih nije Izdata dozvola je zapeo naš izvoz u Austriju. Prije za uvoz.* se je otpremalo sedmično mnoštvo Državni investicioni zajam. Uslovi goveda i nalazilo dobro unovčenje, Blerove grupe. Novine su Iznijelć dočim je zadnja pošiljka usljed velike uslove pod kojima je ministarstvo razlike u valuti ostala sasma nepro­ sklopilo zajam od 100 mil. dolara sa dana. Trgovina. Poznajete Ii taj zaštitni znak? Predstavlja ' nam CONTINENTAL obruč jzrađen u Hannoveru, za osobne' i teretne automo­ bile, za fijakere, bicikle i motorcikle. „Konj u skoku*, poznat je po cijelom svijetu.. Zajamčena je najjeftinija vožnja za prevaljeni kilometar. Zahtjevajte samo CONTI­ NENTAL. Generalno zastupstvo za Jugoslaviju Telegrami: Contipneu, Potankosti ugovora između Čehoslovačke i Rusije. Dne 5. o. mj. je u Pragu potpisan po zastupnicima Rusije i čehoslovačke trgovački i go­ spodarski ugovor, koji imade 21 čla­ nak: Prvi članak govori o osnivanju zastupništava u Rusiji i osnivanju so­ vjetskih u Čehoslovačkoj. Jedna i dru­ ga vlada se obvezuje prekinuti sve odnose s osobama, koje protiv tih vla­ da rade. Članovi zastupstva — 2. čl. — uživat će sva prava osoba diplo­ matskog zbora. Šefovi zastupstava biti će akreditovani kod min. izvanjih posala. 4. član govori, da su obje vlade dužne naći za zastupnike — stanove! Zastupstva imaju pravo izašiljati je­ danput na tjedan kurire sa zapečaće­ nim omotima, koji ne važu više od 10 kg i ne potpadaju carinskoj kon­ troli. Povrh toga zastupnici imaju pra­ vo da neomeđeno primaju časopise i knjige svoje zemlje (česi češke, Rusi boljševičke). Oba zastupstva imaju pravo izdavanja viza i putnica i ovjerivanja dokumenata. Telegrami i radiogrami zastupstva imaju prednost pred onima privatnika. Osmi članak goVori o obvezi vlada, da se neće pa­ čati u političke prilike i sudjelovati u riješavanju političkih i socijalnih spo­ rova dotičnih zemalja. Pripadnici so­ vjet. Rusije imače u čehoslovačkoj, a pripadnici čehoslovačke u sovj. Rusiji sva prava kao i ostali građani dotič­ nih država, članak 11. glasi: „Vlada č. S. R. vođena time, da što više pri­ pomogne obnovi gospodarskog života R. S. F. S. R. obvezuje se podupirati svako nastojanje svojih državljana, ko­ je imaju isti cilj. Vlada R, S. F. S. R. se obvezuje, da će čsl. pripadnicima koji budu na zemljištu R. 8. F. 8. R. sklapali poslove, zajamčiti potpunu pravnu zaštitu imetka i osobe i u tom gospodarskom radu ići im na ruku. U pojedinim ee se slučajevima sklo­ piti ugovori o naročitim garancijama za investovani kapital, članak 13. go­ vori o uređenju poštanskih, telegraf­ skih i prometnih odnosa među obim zemljama, članak 14. glasi: Kod pro­ vođenja trgovačkih poslova između č. S. R. i R. S. F. S. R. nekajse pazi na ove principe: 1. svaka trgovačka djelatnost neka se vrši po zakonima svake od ugovornih stranaka. 2. U ko­ liko se tiče R. 8. F. 8. R. spada mo­ nopol trgovanja s inostranstvom vladi R. S. F. 8. R. i vrši se pomoću opunovlašćenih organa. 3. Svi trgovački ugovori, koji se odnose na teritorij R. 8. F. 8. R., a koje sklopiše privat­ ne skupine ili ojobe, ne radeći u spo­ razumu i dopuštenjem sovjetske vlade — smatraju se kao rušenje ovog ugo­ vora. Članak 16. ugovora, da imaju vlade R. 8. F. 8. R. u č. 8. R. i obr­ nuto uživaju prava zaštite, priznata međunarodnim pravom za imetak vla­ de prijateljske zemlje. Ugovor se mo­ že otkazati na 6 mjeseci, a valjanost njegova važi, čim ga ratifikuju obje vlade. Ovaj ugovor nailazi u čehoslovačkoj na razae komentare. Trgovački ugovor 8 Njemačkom •ta je na snagu. Iz Beograda se jav­ lja, da au dne 10. ov. mj. izmeujese ratifikacije o našem trgovačkom ugo­ voru S Njemačkom, te da je prema tome stupio na snagu. 11. , t i . Zagreb, Senoina ulica broj 2 8 . Telefon 25-48. Međunarodna utrka autom obila u ScheVeningenu od 17. svibnja do­ nijela je znatnih uspjeha ContinentalCord obručima. Wiemann izašao je kao pobjednik iz utrke sa ContinentalCord sa Mercedes u razredu putnih • kola i bio je osim toga najbrži izme­ đu svih serijskih razreda. — Najbolji drugih razreda, Fiedler, Horstmann i Rummel, vozili su također sa Conti­ nental-Cord. Saobraćaj. R adionice za popravak vagona i lokom otiva. Nedavno su održane u ministarstvu saobraćaja konference, na kojima se raspravljalo među ostalim 1 o radionicama za opravku lokomo­ tiva i vagona, a koje ćemo radionice dobiti na račun reparacija iz Njemač­ ke. Odlučeno je, da se radionica za popravak lokomotiva uskog kolosjeka ima postaviti u čačku, širokog kolo­ sjeka u Paračinu, a za vagone u Ve­ likoj Plani. Takova popravljaonica u velikom stilu mogla je već da 2 do 2 i po godine radi, da se je prenijela iz Pečuja u Osijek. Pečuj imao je sa­ vršeno uređenu popravljaonicu, koja je od strane ratnog plijena demonti­ rane i odvežena, nu bez sistema i bez odgovornosti. Pojedini dijelovi i strojevi raspršeni su kojekuda po stani­ cama, zarđali i otišli u staro gvožđa — nikomu na korist. Lokomotive iz Madžarske. Loko­ motive, koje su bile u Madžarskoj na opravci,^stigle su baš na dan kraljeva vjenčanja preko naše granice. 18 je upućeno u Zagreb, a 17 u Suboticu. Olakšice za putovanje u Nje­ mačku. Na zahtjev industrijskih i tr­ govačkih krugova izdao je njemački ministar unutrašnjih djela naredbu, prema kojoj njemačke vlasti ne traže od privatnika da dokažu potrebu doputovanja u Njemačku, pa će se đoputovanje zabraniti samo onda, ako osoba i ^svrha doputovauja Jznače opasnost *za Njemačku ili njemačko narodno gospodarstvo. P odjela vožnog parka. Delegat našeg ministarstva saobraćaja pri reparacionoj komisiji u Beču (koja funkcioniše kao sekcija reparacione komisije u Parizu) bio je ovih dana u Beogradu, i tražio potrebno instruk­ cije o radu, pošto će se u istoj komi­ siji u roku ove nedjelje izvršiti po­ djela austrijskog voznog parka. On je naročito tražio od vlade, da mju se formulišu uslovi pod kojima će naša država primati jedan dio voznog parka. Porezi i carine. Izvanredni krediti i novi porezi. Dne 11. o. mj. zatraženi su od. mini­ starskog savjeta novi krediti megju kojima je najveći onaj ministarstva gragjevina, kojem je potrebno 100 mi­ lijuna dinara sa pepravak puteva. V je­ rojatno je, da će za ovaj, kao i za druge nove kredite biti predloženi novi porezi, jer je financijski odbor odlučio, da za svaki novi kredit, koji �Broj 20. hode vlada da unese u buđget, mora sama vlada nadi izvcre za pokriće. Govorilo ie dalje o penziji vojvođan­ skih činovnika. To je upudeno ekonomsko-financijskom komitetu mini­ starstva. Govori se u uvedenju nekih novih poreza, no još uvijek se nepristupa jačem oporezovanju zemlje i poljo­ privrednih produkata sa kojima se tjera svaki dan sve veda lihva, bez kontrole i bez ograničenja. Novi porezi imali bi se uvesti i na izvjesne luksuzne kao na automobile, svilene toalete, skupocjena krzna, na­ kit i t. d. Nova Madžarska carinska tarifa. Madžarska carinska tarifa, koja se sa­ da sprema, sadržavat će mnoge važne olakšioe. Naročite de biti oslobogjeni od carine polufabrikati strojne i tek­ stilne industrije, kao što i sirovine, •koje de se u Madžarskoj izrađivati i onda opet eksportirati. Jednaku po­ godnost uživat de i strojevi, kojima se proširuju poduzeda. Iz grada i zemlje. S kupština T rgovačkog U druženja za g rad Sarajevo ođržaće se sada u nedjelju 25. o. mj. u 9 sati pr. p. u velikoj sali Trg. i obrt. komore s dnevnim redom napred u pozivu iz­ loženom. Kako čujemo interes je među trgovačkim svijetom za ovu skupštinu vrlo velik, jer de ona odlučiti i o iz­ borima za Trg. i obrt. komoru. O skudica na kukuruznom brašn u u gradu. Kod povjerenika Pokrajinske Uprave za grad Sarajevo sastaje se od vakta do vakta komisija za odre­ đivanje maksimalnih cijena životnim namirnicama. Kako su u toj komisiji ■većinom činovnici i privatnici, to oni i ne poznaju tačno tržnih c.ijena i potreba građanstva i zbog toga se de­ šava da pojedinim artiklima udaraju preniske cijene, i to je razlog, da više puta nestane pojedinih artikala što je i slučaj s kukuruznim brašnom. Dok je cijena kukuruznom brašnu 15 K u bakala, dotle ga težak, koji bez obrtnice radi, prodaje po 16 i 17 K. Pozivamo Trgovačko Udruženje da •ovome jedamput učini kraj. P ovišenje k a p itala Sarajev sk ih banaka. Gotovo sve sarajevske banke , povećaju dioničke glavnice ili su ih u zadnje doba povisile. Od najnovijih povišenja konstatiramo slijedeća: Bo­ sanska banka dd. povisuje glavnicu od 20 na 60 milijuna kruna; Hrvatska trgovačka i obrtnička banka od 10 na 20 mil. kruna; Banka za šumsku in­ dustriju od 4 na 10 mil. kruna; Mu­ slimanska trgovačka i obrtnička ban­ ka od 10 na 25 mil. kruna. L ikvidacija a g ra rn ih odnosa u •Bosni. Od ministarstva financija do­ stavljena nam je okružnica br. 407, koja glasi: Dvanaestinama za mjesec ir>aj i juni ove godine votirana je su­ ma od 90 milijuna dinara za likvida­ ciju agrarnih odnosa u Bosni i Her­ cegovini. Od ove sume Agrarna Di rekcija u Sarajevu prvenstveno utrošiće jedan dio za dovršenje likvidacije prve kategorije, jer ranije doznačena suma od 60 miljona iscrpena je a li­ kvidacija ove kategorije nije još do­ vršena, pošto su mnogi sopstvenici za koje se računalo da spadaju u sledede kategorije ušli u prvu, usled čega se pokazala potreba da se »uma od 60 milijuna dinara povisi za dovršenje likvidacije prve kategorije. U tu je svrhu Ministarstvo Financija doznačilo preko Narodne Banke Ag­ rarnoj Direkciji u Sarajevu potrebni kredit i ova ima da završi isplatu prve kategorije. Po dovršenju likvida­ cije ove kategorije odmak de se pri­ stupiti likvidaciji ostalih kategorija. Ministarstvo Financija preduzelo je mjere i pripremilo obligaoije da se kmetski odnosi konačno i jednovremeno u ostalim kategorijama dovrše. Agrarna Direkcija u Sarajevu de u najkraćem vremenu za čitavu zemlju dovršiti obračune. Time će konačna financijska likvidacija kmetskih odno­ sa biti završena. Sve vijesti koje stvar prikazuju drukčije tendenciozne su i neosnovane. .BOSANSKI LLQYD* Reforma toćarlne. Povjerenik za grad Sarajevo šalje nam slijedeće sa­ općenje: . U smislu § 58. naredbe o reformi točarine od 27. marta 1907. broj 19.590/1. pozivaju se svi oni, koji po­ sjeduju dozvolu za točenje alkoholnog pića, kao i oni, koji posjeduju dozvo­ lu za maloprodaju da u svrhu obnove dozvole dođu u ured povjerenika po­ krajinske uprave za grad Sarajevo soba broj 60. slijedećim danima od 8 do 13 sati. 1. Dozvola za točenje od br. 1—100 dne 24. juna t. g. subota. 2. Dozvola za točenje'.od br. 101 — 200 dne 26. juua t. g. ponedeljak. 3. Dozvola za točenje od br. 201— dalje dne 27. juna t. g. utorak. 4. Dozvola za maloprodaju sve dne 30. juna t. g. petak. Svaki imade sa sobom donijeti' do­ zvolu za točenje odnosno za malopro­ daju za I. polugodište 1922. te biljege 1 od 2 dinara, a 1 od 5 dinara na dozvolu. Osim toga mora se svaki po­ sjednik dozvole iskazati formalnom potvrdom poreznog ureda, da je točarinski porez za isteklo polugodište uplatio. Iz.a gornjeg roka neće se nikakva molba za obnove dozvola primati, te de se svaka neobnovljena dozvola za 11. polugodište 1922. smatrati propa­ lom i radnja smjesta zatvoriti. Todarinska pristojbe za II. polugo­ dište 1922. uplatiti de stranka kod poreznog ureda počamši od 5. jula 1922. kojom de prilikom dobiti svoje obnovljene dozvolo za II. polugodište 1922. K ongres zanatlija- Kongres za­ natlija iz čitave’ države održavaće se 14., 15. i 16. srpnja u Sarajevu. Kon­ gres će se * baviti važnim pitanjima iz zapatsko-privredne politike a na­ pose pitanjem jedinstvene zanatlijske organizacije u državi. Za kongres ylada među zanatlijama veliki interes, pa su i brojni delegati najavljeni. Prijave delegata prima Savez Profe­ sionalnih Zanatlijskih Udruženja u Sarajevu (Jelića ul. 28-/11.) Strana se dadu na rad oko toga, a mi im stojimo u svakoj priiići na raspoloženju Umoljavaju se svi listovi, da ovo izvole preštampati! Molimo prijatelje. Nama su se prijavili đaci trgovačke akademije vi­ ših razreda, da bi rado stupili u ko­ je poduzeće, UTed ili trgovinu kao po­ moćno osoblje uz malu nagradu. Mi iskreno preporučujemo ove mlade ljude i molimo sve naše gg. članove i prijatelje, da ovo imadnu na umu, pa ako im zatreba koja pomoćna si­ la, da se odmah na nas izvole obratiti. LAGERMETAL marka L O B E« §ouperior-cinkovno bjelilo u origi­ nalnim sanducima po 50 kg na veliko ,€ V \° „SPLIT" d.d. za portland cement Trst Fabrika u Saloni. ’ Asbest-cementni krovni crijep Salonit. Olavno zastupstvo kod: |osef Hirschl &C° Sarajevo. Tel. 35. BRRĆfl R0 ZENFELD S U B O T IC A Telefon 123. T r a žite p o n u d e! Ivan Haberl Sarajevo, Pod Tekijom 17 Podružnica Ljubljanske kred. banke u Sarajevu S r e d iš n jic a : L JU B L JA N A . P o d r u ž n ic e : B r e ž ic e , C e lje , G o ric a , K r a n j , M a r ib o r , M e tk o v ić , N o v i S a d , P tu j, S p l i t i T r s t . D io n ičk a g la v n ic a K 5 0 ,o o o .o o o . R ez er va K 4 5 ,o oo.ooo. Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. Prva Odlikov. Dalmatinska Parna1' estllarija V.M ORPURGO,Split N ag rađ e n a na svim izložba­ m a najvećim odlikovanjim a. IZ S EK R ET A R IJA T A t r g o v a č k o g U D R U ŽEN JA . DOĐITE PR IJA T E L JI na vanrednu skupštinu Trgovačkog Udruženja za grad Sarajevo, koja će se održavati u velikoj sali Trg. i obrtn. ko­ more sada u nedjelju 25. o._ mj. u 9 sati p rije podne! Dođite i saslu­ šajte rad vašega klasnoga udruženja, rad uprave Vašega povjerenja! Do­ đ ite p rija telji i popunite u p ravu ljudima Vašeg povjerenja iz Vaše sredine, zalnteresujte se barem za ovo Vaše jedino klasno udruženje ako se n i za što drugo ne intere»ujete! Dođite svi i svaki pojedi­ nac, da čuje i vidi šta se o njemu i u njegovo ime radilo i uradilo. Dođite i progovorite, što Vas boli i što Vam na srcu leži, odužite se sami sebi i svome potomstvu! Do­ đite i progovorite sada, gdje je mjesto i vrijeme, a ne po ćefencima 1 kavanama. " M erkantilna nauka. Kako saznajemo s pouzdane strane otvoriće nekoji profesori ovdašnje trgovačke akademije početkom sep­ tembra o. g. koncesionirani merkantilni večernji tečaj, na kojem će se predavati srp.-hrv., njemačka i »rancuska korespondencija, trg. knjigo­ vodstvo, trg. i politička računica, te mjenbeni i trgovački zakon. Upisaće se moći pojedini predmeti, a tečaj bi trajao 12 nedjelja. Nas osobito veseli ova akcija, jer će se na taj način udovoljiti jednoj potrebi. Apel na sve p rijatelje. Umolja­ vaju se sva trgovačka udruženja u Bosni i Hercegovini, ma u kom mje Umoljavaju se i svi prijatelji pri­ vrednog staleža, d« nam izvole javiti •pstanak jednog takvog udruženja a »jihovom mjestu ili okolici, a naroči­ to ''me predsjednika ili tajnika, u svr­ hu dopisivauja. Prijeka je pptreba, da se u sva­ kom mjestu osnuje po jedu* trgovač­ ko udruženje, pa se ovim obraćam* na sve naše prijatelje s molbom, da Pokrivajte Vaš krov 8 Alkohol triplo bon gout — Ra­ kije svake vrsti — Svetski po­ znat „Maraschino“ — Ekstrakt od Maraške — Cognac I. Medicinal — Cognac Dalmatia, ob­ ljubljene marke — Likeri fine vrste — Sirupi od voća, limunade. = C E N IK NA Z A H T E V . = • — ’ Sp'fA OKRĐ’ U U JU a ŽELUDACNI E U S IR j �.BOSANSKI LLOYD“ EKKKK X X III. emisija dionica Jadranske banke a. u Beogradu. lzvršujući zaključak redovite glavne skupštine dioničara od 27. maja 1922., potpisani Upravni odbor objavljuje povišenje dioničarske glavnice od Din. 30,000.000.— na Din. 60,000.000.— izdanjem novih nom. Din. 30,000.000.—, t. jV 300.000 komada dionica po nom. Din. 100 — • s p ravom ita d iv id en d a z a g o d in u 1 9 2 2 . Emisija novih deonica provesti će se pod sledećim uslovima: 1. Dioničari imaju pravo, da na svaku staru deonicu optiraju po jednu dionicu III. emisije po tečaju od Din. 160.— više 5% kamata od 1. januara do 30. juna 1922. (Din. 4'—) po komadu, plativo prigodom upisa. 2. Sa dionicama, koje po starim dioničarima ne budu optirane, raspolagati će Upravni odbor na taj način, da će ih ustupiti u prvome redu dioničarima, koji će htjeti dobiti dalnje deonice preko prava pr­ venstva, a zatim i nedioničarima. Cijena je neoptiranirr. dionicama ustanovljena sa 'D in . 190.— više 5 '/, kamata od ]. januara do 30. juna 1922. (Din. 475) po komadu, a ima se uplatiti prigodom prijave. Što se preko broja neoptirgnih dionica bude potpisalo i uplatifo, biće repartirano, a suviše položene- uplate biće vraćene. 3. Dioničari, koji žele izvršiti svoje pravo opcije, dužni su pred­ ložiti svoje stare dionice na prebiljegovanje u razdoblju od 15. do 30. juna 1922. na blagajnama: a) Jadranske banke a. d. u Beogradu ili kod njenih podružnica u Cavtatu, Celju, Dubrovniku, Ercegnovom, Jelsi, Korčuli, Kotoru, Kranju, Ljubljani, Mariboru, Metkoviću, Sarajevu, Splitu, Šibe­ niku i Zagrebu; fc ( i 7 Beču, b) Jadranske banke d. d. u Trstu ili kod njenih podružnica Opatiji i Zadru; c) Banke i štedionice za Primorje d. d. na Sušaku ili kod njenih podružnica na Rijeci i u Bakru; d) Frank Sakser, State Bank, New-York; e) Banco Yugoslavo de Chile, Vaiparaiso, Antofagasta, Punta Arenas, Puerto Natales, Porvenir. Ista mjesta primaju i prijave izvan opcija. 4. Razlika između nominalne vrednosti i emisionih tečajeva novih dionice pripasti će, po odbitku troškova emisije, redovitom rezervnom fondu banke. 5. Dioničar, koji ne bude u propisanom roku prijavio pravo opčije i izvršio uplatu, gubi opcijsko. pravo. 6. U svrhu osiguranja III. emisije osnovan je posebni sindikat. • Članom sindikata može da postane pod ustanovljenim uvjetima svaki dioničar, koji poseduje ili zastupa najmanje 1000 deonica. Tko želi sindikatu pristupiti, neka se obrati U p r a v i S in d ik a t a k o d C e n tr a ln o g a u r e d a J a d r a n s k e b a n k e n L ju b lja n i, odakle će primiti detaljne uslove za pristup. U BEOGRADU, dne 14. juna 1922. Upravni odbor Jadranske banke a. d. u Beogradu. Ljubljanska Kreditna Banka u Ljubljani. Pazin na unis dinnica XII. emisije Prem a ovlaštenju redovite glavne skupštine dioničara od 24. aprila 1922. povisujemo dioničku glavnicu od. K bo ooo.ooo*— na K 80,000.000 izdanjem komada 75-080 novih dionica po K 400 — nominale te stavljamo ove dionice na upis uz slijedeće uvjete: 1. Dosadanjim dioničarima pripada pravo, da upišu na Svakih 5 Starih Z nove dionice UZ tečaj Od K 650 — (el quel po dionici. 2. Novi dioničari mogu upisati dionice uz tečaj od K 850 — tel p e l po dionici. Reparticiju ovih dionica izvršiti će upravni odbor do 31. jula 1922. Za nedodijeljene dionice vratit će se uplaćeni novac najkasniie do 31. jula 1922. 3. Protuvrijednost novih dionica imade se uplatiti kod upisa u gotovom. 4. Upis i uplata novih dionica vršit će se od 15- do 30. juna 19 ZZ. na blagajnama: a) Ljubljanske kreditne banke U Ljubljani i njezinih podružnica u Brežicama, Celju, Gorici, Kranju, Mariboru, Metkoviću, Novom Sadu, Ptuju, Sarajevu, Splitu i Trstu. b) Hrv. slav. zemaljske hipptekarne banke u Zagrebu. c) Beogradske ujedinjene Banke u Beogradu, d) Živnostenske banke, filialke u Beču, e) Živnostenske banke u Pragu f>. Nove dionice učestvuju na dobitku bančinom od 1. jula 1922. a izdat će se nakon dovršene repara­ cije uz povratak privrem ene potvrde. . ■ L>. Ažijski nadoplatak dodijelit će se po odbi tku svih troškova i taksa pričuvama banke. 7. Upis ove emisije osiguran je sindikatom. U Lj ubl j a ni , 7. juna 1922. . Upravni odbor Ljubljanske kreditne banke u L ju b lja n i. m Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloyda“. Odgovorni urednik: Ivan Markovlć. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � https://kolekcije.nub.ba/files/original/149213517cd4b1fd34f1ea95072a456e.pdf 8b7c235acc2a4fa0af9f5be638c065c5 PDF Text Text Paušalni franko. GLASILO »TRGOVAČKOG UDRUŽENJA ZA GRAD SARAJEVO1 IZLAZI SVAKE SRIJEDE. I Adresa uredništva 1 uprave: Aleksandrova ulica broj 84. j 1 Broj 21. Sarajevo, srijeda, 28. juna 1922. Hor (jiaKTopa h n nom apa cpeljeH.a H am nx npn.iHKa. ^ a c y HaK ftiire c y ce Hanncajie o y s- AaA.e paBHe np.;baBe aijbepe kompounua HHCKor Teiaja Hamer upoMHTHpaAe Harne BOAehe KpyHOBna. CyAje.ioDa.rn c y CTpyu- roBe y OHHMa ohhx, Koja y I J h aau,H h HecTpyiH>aqn, a ^baho oy p n x y , IIapH 8y h ApyraM (|>HHaHSBaHHHBe n no.iy8BaHH'iHe nsja- qnjcKHM qeHTpnMa BeApe n B0, a cb6 Te nycTe nporHose o6jia ne. HHjecy ce o6 hcthhhji6, jep je HojeAHHH obh y8poqn, y eo AHHap y r.iaBHOM crajiHO Hasa- jihko cy TemKH, Ajejiyjy caMo Kao AOBao h Beh cmo oneT 6.iH8y HHMđeHH^a, a TBope cKyrra OHy MBEHMjMa ^cojn je yonfee noc- Ko6Hy peayjiTaHTy Koja Ham ah THrHyT. Hap th ih th . HAea.i H am er oaJaBHocT ce jom cjeha ohth- AHHHor CTpyuH>aKa ,Z[pa HeAejbMncTHiKaz H3jaBa uok. MnnncTpa KOBata: /J,HHap = (j>paHqycKOM CTojaHOBnba, HOBjeica pajeTKHi k<{ipa*Ky y c p e ^ e a y H am er ro cnocodnocTH, cjefaa ce cbhx hs - cnoAapcTBa, He he ce nOCTHhn Aa Koje c y nojiaraHe y 8aK*y- c se AOT.ie, aoe ce He yKJiOHe H8K HHoeeMHor BajMa, a TeK y CBH TH MHOrodpOjHH y8pOIJH, KOMOMenaT, rcaA ce Hara 6yAreT-A<a- jn c y HeyMOJbHiiOM JioraKOM aobpa 6 y paBHOT63Ky? HBa TporoBejiH Ao A aH am aer CTaH>a ah AHmiter Ae<j>HHnTHOr 6yAreTa, 6bo Hau je Beh ckomCnHnp aH, ypaBHOTeaceHH đyAreT, rAje t e npHZOAH riOKpnBaTH paciOAe, rAje ce Ham MHHHCTap <j)HHaHr(Hja, Opticaj novčanica naže državne sa peAOBHTe usautko, He t e mo- Narodne fianke smanjio se je u vre­ paTH jiataTH HSBaHpeAHHK no- menu od 8. do 15. ovog mjeseca za Kpnta, H.in noMotH HapoAHe 58,201.245.10 na 4.748,051.005 dinara. 6aHKe, HeeKOHOMCKHM a Henap- Istovremeno metalna je podloga bančina ojačala za 2,782.702.41 dinara na jiaMeHTapnBM mTaMna&eM hobhx 362,796.846.39 dinara, Itoli je na zaj­ CaHKHOTa. BjAreTHa je paBHOTe- movima otplaćeno 11,982.069.68 din., * a nocTHrHyT8, aAH Haje noc- tako te oni iznose sada 901,955.389.04 dinara. THrHyTa panHOTeaca AHHapa. M inistar tinancija o proračunu. Na 3aKJbyiH.iH cmo h hobh hh B6CTHn,H0HH 8ajaM OA 100 MH.1H- 24. ov. mj. održao je ministar finan­ cija g. Kumanudi u Narodnoj skupjyHa AOAapa, AOAynie hoa Tem itini slijedeći ekspoze o našem pro­ EHM yBjeTHMS, B.1H C6 TOM6 HH- računu: jecMO npeA roAHHy A»Ha caje.iH Ministar je rekao, da je budget od HH HSAaTH. 3ajMOM je A0KyM6H- početka iznosio 6 milijardi dinara, te TnpaHO BeAHKO noBjepeme A mb- je kasnije sveden na 4 milijarde, a u toku izmjenjivanja u oktobru godine pHKe, aso He y Apyro, a to 6a- 1920. povečan još od prilike za oko peM y Harne đoraiCTBO h y Ha­ 800 milijuna dinara, tako da iznosi 4 rne AorjieAHO KOHCOJtHA°BaH>e. milijarda 800 milijuna dinsra. Ovaj O bhm ce saj mom — aico oe Ao6po budget završio je 1. juna 1921. za de­ ficitom od prilike 1 milijarde dinara. h necTHTo ynoTpeđH — Mory Do 1. juna prošle godine državni ras­ CTBopHTH qyAeca npn ype^en.y hodi iznosili su 7,255.655.000 dinara Hamer caođpataja Eojn je sany- od česa nije bilo pokriveno 2 milijar­ HIT6H H EpH> HOOTaO paiC-paHOM de 250.000 dinara, to je bie deficit za HHTaBor Hamer roenoAapcEor acn- cijelo vrijeme od stvaranja nove dr­ BOTa. U MH H HHO8SM0TBO BHAHMO žave, pa do 1. juna 1921. godine. Tre­ ba naglasiti, da evaj deficit najvećim h ocjebaMO a » je BajaM b 6ahbh apdijelom dolazi otuda, što su redovni ryM6HT y CMjepy Harne kohcoah- budfetni prihodi imali da otvore u Aan,nje, a nnaic hh oh hbm Haje našoj novoj državi, naročito na teri­ HcnyHHO onpaBAaHe hsao y Har.in toriju Srbije poslije balkanskog rata. Iz ovoga budgeta obnovljena je go­ nopacT A0Hapa. tovo potpunoma vojska, pa za tim Mor.io 6 h ce BaEA»yHHTn asa saobraćaj i putevi. Poslije prvoga juna CBera OBora, a ® c y Harne HyTap- 1921. pa sve do * danas budget se H>e Tp8aBHD,e h Bamosa nojmTmca nastavlja iz dvanaestina. On je prije KpHBe, a ^ ce AHnap He nonpaa- svega produžen do 1. januara ov. g. Jba. ^ a y8 obo ynjiHBajy bcaheo jednim privremenim zakonom, koji obuhvaća 3 dvanaestice, pa za tim H8B08ne napHHe so je hbm OTem- do 1. juna ov. g. Koliki je deficit za H8Bajy HBB08 h cnpHjeuaBajy y- ovo vrijeme može se ustvrditi samo paBHOTeacje TprosaiBe 6H*aHqe; pomoću podataka, koje pruža Navo­ Aa cy BejinKrj nopean yAapeHH dna Banka, To su oni podatci, koji Ha TprOBBHKH CBujeT, y8ApM8JIH stoje u vezi sa zaduženjem države kod Narodne Banke. HOBjepeme HHOCTpaHCTBa y pasPrema podatcima od 1. juna 1921. BHT8K Harne TproBHHe h oanor de 1. oktobra 1921. kod Narodne oncTaHEa Hamer TproBqa, rjiaB- Banke uzela je država 417 mil. dinara. Kypc flimapa. Novčarstvo. ZA PISMA t NAPUTN1CE: POŠTANSKI ---- » PRETINAC 249. — Godina IV. Ovoj sumi treba dodati još 80 mili­ se ipak povećavaju; god. 1919. izno­ juna, koji su uzeti u mjesecu maju, a sili su prihodi direktnih poreza 48 koji su potrošeni poslije 1. juna. Tako milijuna dinara, god. 1920. 161 mili­ iznaša suma uzeta kod Narodne Ban­ jun, god. 1921. 520 milijuna, a za vri­ ke 497 milijuna'dinara. Poslije prvo­ jeme prvih četiri mjeseca t. g. blizu,, ga oktobra 1921. kod Narodne Ban­ 160 milijuna din. ke nije*cišta uzeto. To je posljednji Govori zatim o posrednim porezima, dug. Tomu treba dodati neke kredite koji nisu mogli biti potpunoma ispla­ taksama i carinama, koje su se lakše ćeni i koji iznašaju oko 100 milijuna naplaćivale, jer u tom pogledu ima dinara. Tomu treba dodati još po pri­ više zakona. Takse su dale god. 1919. lici 500 milijuna dinara koliko iznose 18 mil., g. 1920. 81 mil., god. 1921. neplaćen: računi kod ministarstva 227 mil. Trošarina je iznosila 1919. vojnoga. Kad se sve to skupi iznašao 19 mil., 1#20. god. 95 mil., a 1921. bi deficit ukupno 3 milijarde 350 god. 377 mil. Za tekuću godinu pred­ mil. • dinara s računima ministar­ viđa se prihod od posrednih poreza stva vojnoga od 500 milijuna dinara. u visini od približno 1 milijarde din. Vanjska trgovina je pasivna, no dok Za ovaj deficit od 3.350 milijuna, koji je dobiven više vještačkim putem, ne­ je 1920. god. uvoz premašio izvoz za mamo završne račune. Taj deficit toč­ 2 milijarde din. iznosila je razlika u no predstavlja stanje naših financija, prošloj godini samo jednu i po mili­ jardu dinara. Naglašuje petrebu naro­ jer se inače pokriva s količinom nov­ ca, koji se nalazi u prometu. Ovoj čitih sudova, koji će brzo i uspješno sumi treba dodati onoliko, koliko je suzbijati kriom&arenje. Carinski pri­ Narodna Banka odredila za razmjenu hodi dali su god. 1919. 111 milijuna, austrijskog novca i onda dolazimo do 1920 . 427 milijuna a 1921 preko 1 milijardu dinara. Brani upravu mano-' sarae od 4600 milijuna dinara. Budžet za 1922. 23. bio je predložen pola, koja u prihodima pokazuje lijep na­ u prvom momentu. Sto se tiče rashoda predak. Dokazuje kako u zemlji nemamo sa 9 milijarda dinara budžet je prvi dovoljno soli i duhana a i ako ih imamo puta reduciran na 7 milijarda, a drugi mamo sredstava za njihovu podjelu puta na 6 milijarda 257 milijuna 277 pa moramo jedan dio da uvezemo. tisuća 84 din. Ovoj sumi pridolazi de­ Monopol žigica provađa se striktno ficit od 1 milijarde din. Financijalni samo u Srbiji, dok se u drugim kra­ odbor promijenio je budget, tako da jevima naplaćuje monopolska taksa. po njemu rashodi iznose samo 5 mili­ I tu se jedan dio mora uvažati iz inojarda 690,537.649 dinara sa suficitom stranstva, jer trebamo 250 milijuna 2,800.520 din. Ministar financija pri­ kutija godišnje, dok aaše fabrike ne kazao je tada razvoj stvari od 1. juna produciraju više od 160 milijuna kutija. 1921. do danas, pa je rastumačio, kako Monopolska uprava dolazi do stanovišta, je došlo do ove sume rashoda. Pro­ da prodaja u vlastitoj režiji nije po­ mjene, koje je proveo financijalni desna pa tako ona naplaćuje samo odbor, u glavnom su ove: On je prije taksu kod nekojih fabrika (n. pr. kod svega izvršio redukciju dodataka na „Drava" u Osijeku) fungira kao akcioskupoću a s njome i redukciju činov- nar. Monopol cigaretnog papira tako­ ništva. On je proveo redukciju kod đer Dije sasma proveden. Od državne min. vojnog svotom od 50 mil. dinara. željeznice predviđao se prihod oko Što se tiče prihoda, govorio je naj­ 774 milijuna dinara koji bi se nakon prije o neposrednim porezima od ko­ povišice za 50 posto popeo na 1200 jih je za vrijeme od septembra mje­ milijuna. U 3. mjesecu 1922. godine seca prošle godine pa do 30. aprila sve tri direkcije dale su 322 milijuna o. g. bilo naplaćeno 116 milijuna di­ dinara što znači znatan porast i bez nara, dok je u budžetu predviđeno povećanja tarife. Kad se uzme ovaj 140 milijuna. Govori o porezu na po­ prihod kao baza, onda se može raču­ slovni obrt, koje se najprije naplaći­ nati, da će se u toku o. g. kod po­ vao po knjigama, a sada do 360 hi­ većanja od 50 postotaka od željeznice ljada dinara paušalno, a preko toga imati prihod od 1 milijarde i pol u po knjigama, koja služe kao dokazno pogledu državnih dobara Direkcije dr­ sredstvo. Ovaj zakon o tom porezu žavnih dobara preuzimlju upravu upomorat će se još izmijeniti. Govori o ređo sa likvidacijom pokrajinskih vla­ važnej reformi, koju sadržava zakon­ da bit će i to posve urađeno. Govoreći o dinaru iznaša sve koski prijedlog, koji je upućen Narod­ noj Skupštini, a prema kome će biti rake učinjene za popravak te veli, da poreske ustanove odvojene od općih "će ravnoteža u budgetu utjeoati zna­ financijskih ustanova. Ističe važnost tno na popravak, kao i to da već 7 dobre poreske administracije. Govori mjeseci nije ništa pozajmljeno za buo novim porezima: kao n. pr. porez džetne potrebe kod Narodne Banke. na ratne bogataše, aa poslovni obrt Uređeni saobraćaj također će djelo­ itd. Spominje ustanovljenje tako zva­ vati na popravak. Potrebno je da uz nih prvomolbenih i đrugomolbenih to uđe dovoljno zdrave valute u zem­ odbora, koji su sastavljeni od pores- lju. Zajam od 100 milijuna dolara biti kih obveznika, koje imeDUje ministar će upotrebljen u produktivne a ne u financija na prijedlog trgovačkih i in­ druge svrhe. Jedna opasnost prijeti dustrijskih komora. Pored svih na­ obaranju dinara, a to je oko 600 mi­ pora, koji su Učinjeni ipak se napla­ lijuna našega novca u inozemstvu. ćivanje poreza osobito u Hrvatskoj i Treba poduzeti korake, kako bi došli Slavoniji i u Vojvodini još ne pro- do toga novca, da ne bi služio za vada onako, kako bi trebalo i to radi obaranje dinara u momentu, kad je toga, što najbolje sile zbog nedostatne potrebno stranim trgovcima, da se plaće odlaze. Nada se poboljšanju od obori tečaj dinara. Misli, da bi režim ustanovljenja novih poreskih škola slobodne trgovine sa devizama išao u Beogradu i Novom Sadu. Prihodi na ruku spekulaciji s dinarima. �Strana 2, Broj 21. .BOSANSKI LLOYD" Glođe 7 po sto investicionog zaj­ zaključeni pregovori između vlade i ma veli, da je privatno potpisano 337 zastupnika bečkih banaka o osnutku milijuna, dok sa banke upisale 163 nove emisijske banke. Nova banka biti Pneumatici CONTINENTAL zajamčuju nam milijuna. 15. marta dospio je prvi ku­ de osnovana sa 100 milijuna švicar­ svojom jakosti najveću izdržljivost. Cijena skih franaka dioničke glavnice. Od pon te je suma od 17'5 milijuna de po kilometru je najjeftinija, ako vozite na ponovana kod Narodne Banke, koja je ove sumo dati će 40 milijuna same gumenim obručima CONTINENTAL. I vi već isplatila preko 12 milijuna. bečke banke, a 60 milijuna bit de da­ ćete uštediti mnogo novaca, vozite li na no u javnu supskripciju od čega je U budžetu morat de se učiniti povećati kredite 40 milijuna rezervirano za akcionare vjesne promjene CONTINENTAL pneumaticima. Cijeli svi­ austro-ugarske banke i banaka kojih nema. jet pozna CONTINENTAL. Žavršujući svoj ekspoze kaže, da vačica, koje irnadu pravo opcije. Osnaša država krede na bolje. nivači nove banke održat će ovih daD ozvoljen unos o bveznica ra tn ih na skupštinu. Vlada se obvezuje prez ajm ova bivše m onarhije. Glasom ma upisivaćima da ne de više štamriješenja ministarstva financija, gene- Pat* banknote. Koliko treba u prvi I ralne direkcije državnih dugova, od mah metalnog pokrića uzet će se iz f 13. juna 1922. D. broj 10.840 donio onog dijela zlatne rezerve austrougar E je ministarski savjet riješenje od 12. ®ke banke, koji će poslije izvršene E maja t. g. pod D. broj 10.840, prema likvidacije pripasti Austriji i iz k r e g kojem se stavlja van snage riješenje dita iz inostranstva. Hoće li vlada | D. broj 3.916 od 8. avgusta 1920. ko- moći da održi svoja obećanja ovisi ^ jim je bilo zabranjeno unašanje obo financijalnom planu, koji će veznica predratnih i ratnih zajmova biti predložen parlamentu. Vladin fibivše austrougarske monarhije, iz ino- nancijalni plan odnosi se u glavnom mt ri „ . zemstva na teritoriju naše kraljevine, na četiri točke i to: 1. na štednju, 2. generalnoZlStupsfVOza JugoslavijuB^JK lilju U* 0 - Zagreb, ŠeitOina lllica broj 28, Ova je odluka .donesena iz razloga, saniranje državnih p o d u z e ć a 3. poviContiDneu Telefon 25-48 što Be veliki dio tih obveznica sop- šenie poreza i uvađanje novih poreza, g P _______________________ stvenost naših državljana nalazi van A. unutarnji zajam. granica naše kraljevine, kako bi se Dne 21. o. mj. ministar je financija kakvoće taksiramo u Hrvatskoj i SlaP re g led Izvoza K ra ljevine Srba, dala mogućnost zainteresovanima, da iznio financijski program vlade. U voniji sa 77 kg, uVojvodini sa 77 H rvata iS lovenaca po glavnim te svoje bartije od vrijednost repatriraju. glavnom se saBtoji iz zakonske osnove do 80, a u Srbiji sa 73 76 kg —p red m e tim a za a p ril 1922. godine. Z ajam b e o g rad sk e općine od Na- o osnutku notne bsnke i o nizu vla- uračunavši normalne vremenske prili- Naimenovanje Količina Vrijednost rod n e banke Beogradska općina za- dinih mjera u svrhu reforme državne ke, jer b« vlažno .1, prevruće vrijeme u kg u ~Din. tražila je tih mjera bit ce po-, promijenilo ■2,477.042 9,593.400 irazua je od uu Narodne ivaruuue banke uauae zajam zajam od uu uprave. - r —■— -Provedba —------- ---------------• ■ ,u . svakopi .. - -pogledu Žito 10 milijuna dinara kako bi izbjegla vjerena saveznom Lomisaru, snabđje- taksaciju. Kukuruz 2,788.997 7,809.191 plaćanju velike ležarine za robu na- venom posebnim punomoćima le D rugi lju b ljan sk i v e lesajam uzo- Brašno 5,255.470 26.042.261 bavljenu (preko 200 vagona) u ime mjere predviđaju uvedenje novih po- raka> biti će održan kako smo već Griz 109.390 667.320 reparacija, koja je već stigla u Regens- reza, povišenje dosadanjih poreza i izvijestili, u međuvremenu od 2.—11. Makarone 226 1.640 burg. Iz ovog zajma, pored transport- raspis nutarnjeg zajma. Deficit imao septembra o. g. Svoju prisutnost na- Varivo i Dovrše­ nih troškova, nabavit će se najhitnije bi biti saniranjs p<^ o m r e f m n o m , javile "_mnoge i m nom svjetske svietska tvrtke: tvrtke: na­ naP pri­ ročito teška industrjja domaća i stra­ a) pasulj 988.140 2,470.355 nabavke kamenih kocki za taracanje ___ porezi imali bi donijeti od nl'1 like 290 milijarda, a ostatak deficita na biti će vrlo dobro zastupana. Sva­ b) krompir 1,104.670 1,496.054 onih ulica, za koje su već planovi Sirovo voće 50.535 kovrsni strojevi biti će pokazivani 252.346 proračuni gotovi. Ovaj zajam biti će od preko 400 milijarda 1,349.009 9,634.3 31 isplaćen iz zajma od 150 mil.^dinara, pokriti nutarnjim zajmom. Financijski p0g0nu. Dobro će biti zastupana ko- Suve šljive - ■ ■ ---- i■ ■ ■ ■ n ~'-----Pekmez 202.524 drvena kemijska industrija na čijem se zaključenju u inustran- je program u kući povoljno prihvaćen. žarska, 1,094.970 ' Šve' sh stranke govorile u prilog pro­ sa svojim najboljim projektima. Ove stvu sada radi. Pića: grama, kritizirale su neke-sijmorStaF- “godine, da se pođe u susret posje­ a) vino 469.166 P risilni zajam u Njemačkoj. Nje­ 1,407.198 novi te. detalje. tiocima, biti će. na sajmskom prosto­ b) rakija mački prisilni zajam iznositi će pre­ 10.049 ru smještena restauracija. Sve infor­ Kudelja 7,298.150 ma imetku: macije daje ured ljubljanskog vele­ Užarija zajam 645.850 Imetak sajma uzoraka. Ljubljana, G osposvet- Živa stoka (kom.): 4.000 maraka 250.000 ska cesta. 14.000*. „ 500.000 a) konji 3.961 14,363.090 29 000 . “ 750.000 Z a g re b ač k i zbor. Na 17. ov. mj. K akva će biti ovogodišnja ž etv a ? b) ždrebad 1.277 3,714.729 49.000 „ 1,000.000 Prema do sad stiglim izvještajima o otvoren je svečanim načinom „Za­ c) goveda 4.948 13,769.044 149.000 2,000.000 stanju usjeva u raznim dijelovima grebački zbor”. Zbor je potpuno usd) svinje 20.531 26,150.775 249.000 „ 3.000.000 izfemlje — očekuje se najbolji prihod . ■ ‘ dokumentirao, šte sve može jee) sitna stoka .1.175 290.925 449.000 „ 5,000.000 pšenice u Hrvatskoj i Slavoniji, pa će dnodužni rad i svijest u korist jedne f) pern. živ. 84.841 1,680.260 949.000 „ 10,000.000 ,-nfrrv donijeti Honiinti 8ft Hrt DO grad, CfTUđ. zemlju /Pml ili ii llprlpH .a katastralno jutro do 1H 10 iTlnrht* izložbe po ugled rjia. cijeMešo i prerađe­ 20,000.000 1,949.000 „ metričkih centi pšenice. f Z a " H rv a t- le Kraljevine. vine kg 2,107.737 28,065.290 Povišenje ka m atn jak a N arodne ikom i Slavonijom, dolaze Vojvodina Zbor je podijeljen u razne palače banke. Narodna banka SHS povisila sa 5—7 metr. centi, onda Srbija sa koje prestavljaju trgovinu, industriju Životinjski pro­ izvodi (kg): je kamatnjak od 5 na 6 posto. 4 —6 metr. centi i Bosna sa 3 —5 j poljoprivredu, te paviljone stranih a) sir 31 815 624.585 Naš kred it u Švicarskoj. U Bernu metr. centi po katastr. jutru. — No u država i privatne trijemove. Nadalje b) jaja 2,599.452 56,532.944 je nedavno održana anketa banaka da tim će područjima biti i krajeva sa je u slobodnom prostoru izložilo na vijećaju u pitanju izvoza švicarske 8—10 metr. centi po katastr. jutru, stotine firmi većinom domaće proiz- Drvo: robe u našu kraljevinu. Sa strane je dašto samo ondje, gdje su polja do- vode. a) z; gorivo 7,624007 1,601.106 banaka izražena pripravnost da se na- bro pognojena i brižno obrađena. — građu kg 54,363.462 29,644.074 soj državi dade izvjesni kredit za do- Stiče se iskustvo, da je od časa pri­ 2.501 759.300 bavljanje robe. Ujedno je obaviještena m.enjivanja prosje1' u.enjivanja agrarne reforme prosječni lejndustr;je_ zb o r se je sUno- dojmlo Izrade od nrihnH žita mnncrn ; ‘ naša vlada da pošalje stručnjake s ko- prihod mnogo mami manji nn no nrue. prije, drveta kg i stranih predstavnika te je opća hva­ jima će se ovp pitanje pretresati i Gledom na kakvoću, biti će ljetošTanin definitivno urediti. nja žetva vjerojatno jednaka prošlo- la da je Zagreb ovako dostojno istur- Ekstrakti za O snutak em isione ban k e za Au- godišnjoj, izuzevši krajeve, gdje je pio u promicanju ugleda naše pri­ štavljenje striju. Dne 20. o. mj. definitivno su vladala suša, pa možemo da težinu vrede. Cement Trgovina. P O D L I S T A K .! Zakon o opšfol uprava. U 92. broju „Službenih Novina” objelodanjen je zakon 0 „opštoj Tpravi” koga radi važnosti prenašamo u cjelosti. I. . O pšte odred b e. Član 1. U opštu upravu spadaju svi poslo­ vi iz sadašnje nadležnosti Ministra Unutrašnjih Poslova, Prosvete, Agrar­ ne Reforme, Poljoprivrede i Voda, Građevina, Trgovine i Industrije, Na­ rodnog Zdravlja, Socijalne Politike, Vera, a Šuma i Ruda u koliko se na odnose na upravu državnim domenime. Odnosi opšte uprave prema drugim upravnim granama i saradnja uprav­ nih vlasti opšte uprave u njihovim poslovima određuje se posebnim za­ konima. Član 2. Poslove opšte uprave vrši po uput(tvim a u granicama zakona i pod nadzorom nadležnih ministara, u ob­ lasti oblasni veliki župan, u srezu (kotaru, okraju) sreski poglavar. Član 3. Veliki župani i sreski poglavari vrše poslove, koji spadaju u njihovu nadležnost samostalno i za njih lično odgovaraju. Njima dodeljeni referenti i pomoćno osoblje vrše svoj rad po njihovim uputstvima i pod njihovom odgovornošću. U davanju stručnih mišljenja i u čisto tehničkom poslo­ vanju referenti su samostalni. Član 4. Kod poslova, koji spadaju u nad­ ležnost više odelenja ili se rešavaju u više odelenja pre donošenja odlu­ ke starešine odeljenja dužni su na zajedničkom sastanku stvar pretresti. Član 5. Nadzor državnih upravnih vlasti nad samoupravnim vlastima regulišu posebni zakoni o samoupravi oblasti, srezova, gradova i opština. II. Veliki župan. Član 6. Na čelu opšte uprave u oblasti stoji veliki župan. Njemu su podči­ njena sva nadleštva i svi organi opšte uprave u oblasti, on im daje u gra­ nicama svoje nadležnosti, naređenja i uputstva 1 prima njihove izveštaje. Veliki župan potčinjen je u pogledu poslova, koji spadaju u nadležnost Ministra Unutrašnjih poslova, tome ministru, u pogledu poslova, koji spadaju nadležnost drugih ministara, dotičnim ministrima. Član 7. Veliki župan je politički predstav­ nik vlade; on predstavlja vladu i prema oblasnoj samoupravi. Član 8. Za vršenje poslova dodelj'uje se velikom županu potreban broj prav­ nih i stručnih referenata i pomoćnog osoblja. On može, u slučaju potrebe, vršenje izvesnih poslova svoje nad­ ležnosti poveriti i osoblju, koje se nalazi kod sreske državne upravne vlasti na sedištu oblasti. Član 9. Veliki župan vrši nadzor nad svima vlastima opšte uprave u oblasti i rešava o žalbama protiv njihovih upravnih akata. Čfan 10. U nadležnost velikog župana spa­ daju svi poslovi opšte uprave, koji su prema postojećim propisima izuzeti iz nadležnosti sreskih upravnih vlasti a nisu pridržani za nadležnost ministara. Član 11. U nadležnost ministara spadaju svi poslovi oko organizovanja upravnih vlasti, vrhovno vodstvo celokupne administracije i vrhovni nadzor nad upravnim vlastima i organima, osim toga svi poslovi koji su zakonima 0 ustrojstvu pojedinih ministarstava ili drugim osobenim zakonima zadržani za nadležnost ministara. Član 12. Veliki župan će u svima važnim stvarima od lokalnog značaja, razumejući i policijske naredbe, sem onih za održanje javnog mira, saslušati oblasni odbor Ili zatražiti njegovo mišljenje. Član 13. Veliki župan postavlja se Kralje­ vim ukazom na predlog Ministra Unutrašnjih Poslova a po pristanku Ministarskog Saveta. Za velikog žu­ pana mogu biti postavljeni samo pravnici sa propisanim ispitima, koji su proveli najmanje 15 godina u državnoj službi. Član 14. Velikog župana zamenjuje u slu­ čaju sprečenosti po rangu najstariji referent oblasne uprave. (Nastaviće se). Najuspješnijeseoglašujeu „Bosanskom LIoydu“ �Broj 21. Kopovi i rude 13.371.385 1,837.293 Sve ostalo kg 38,875.023 74,469.551 kom. 17.389 499.000 kg 152,747.734 272,727.139 Svega kom. 134.122 60,467.823 m, 2.501 759,300 8vega Din. 333,954.262 Za prva 3 mjes. 1922. Din. 721.932,638 Ukupno; Din. 1.055,886.900 Za isto vrijeme naš je izvoz u proš­ loj godini bio Din. 785,906.140. Nova trgovačka preduzeća. G. Ministar Trgovine i Industrije odo­ brio je osnivanje slijedećih preduzeća: 1. Fksport trgovina sa hranom d. d. u Somboru, sa kapitalom od 750.000 Din.; 2. Nikšićske štamparije d. d. u Nikšiću, sa kapitalom od 200.000 Din.; 3. Srpskog akcionarskog društva „Oja“ u Beogradu, sa kapitalom od 500.000 Din.; 4. Ratarske banke d. d. u Molu, sa kapitalom od 500.000 Din. Industrija. Canea c.ioneii.TiKHv anA.vcTpajaJiapa npoiHB pam or nopesa. jfne 21. o. Mj. OApacaHa je y iviaBHa CKynmraHa Caac3a c.iOBeHCECnx HH^ycTpajaAapa, Koja je Me^y ocTa.-iaM pe3o»TynajaMa CTBopa.-ia n OBy: Mopauo Aa ocyAHM», mio je (j>cHaHcajcKa ynpaBa yB6Aa hobh paTHn nopea aa r. 1920. Ha noOBe Heo6iiqaH Haian H cynpoiHO CBojoj npnjnmR.oj usjaBB, Aa je paTsa roAHHa 1919. 3aAH>a, 8a Kojy ee npoHHcyje paTHH nopea. TaKOBe npoTycAOBHe n3jaBe n oApeAoe ’niKOAe Hameu HapoAnoM rocnoAapciBy h ynHmTaBajy yraeA (JuiHaHUHjaAHe ynpaBe. y ca.oa HaKHaAHor yBal;an>a BojHor nopesa sa 'T. 1920. Ha.ia3H oe HHAycTpnja y Temkom noAoacajy, jep 36or noMa&Kan>a HOBuaHQx cpeAOTaBa He Moace mo6bahBOBaTH noTpefinor icpeAnia sa noicpake Tora paiHor nopeaa. yno3opyjeMO OBAje Aa (jniHaBnnjcKa ynpaBa Huje hh Majo y3HMaAa y ofoup OBecipaHO o6pa3AO*ceHe npeA-rore peipopue paraor nopesa, iuto' ■cy hx y eBoje BpnjeMe ofijaBHAe roenlF AapcKe opraHH3annje. IIo3HBaMQ npeinHo (pHHaHnHOKV ynpany Aa yKHH6 paTHH nopea aa r. 1920. n » e e j 6yAjHe kbhh TaKo Heo6HiHBX eiccnepmieHaTa. Faobrašaj. D ovršenje pruge Bos. K rupa— B ihać. Kako iz Beograda javljaju mi­ nistarstvo saobraćaja dovršuje raspo­ red inžinjera za gradnju pruge Bos. Krupa—Bihać. Ova pruga započeta je još 1914. godine. Može se reći da je dovršeno 30 do 50 procenata, kako gdje prema terenu. Tuneli su svi pro­ bijeni, stanične i ostale zgrade dovr­ šene. Ako bi se iole požurilo s grad­ njom, mogao bi se vršiti saobraćaj već s proljeća 1923. godine. Šteta je, što se sa gradnjom nije otpočelo od­ mah s proljeća ove godine. Zbog lanj­ ske nerodne godine, tamošnji su se­ ljaci propali i zadužili se. Zato će g. ministar saobraćaja učiniti dobro djelo ako naredi što intenzivniji rad na ovoj pruzi, kako bi se ovom siro­ mašnom svijetu pružila prilika da kod svoje kuće zaradi. Pregovori o Južn o j željeznici. Program talijanske vlade na konfe­ renciji u Veneciji predlaže dvije alter­ native: podržavljenje ili zajedničko vodstvo prometa. U oba slučaja tre•.ba osigurati međunarodni promet sa svim pravima i dužnostima, koje će kod toga nastali. U financijskom po­ gledu ne sadržaje talijanski program nikakovih odluka. Talijanska vlada, zastupnici južne željeznice i francu­ ski prioritetni dioničari u glavnom su sporazumni s tim programom. Jugo­ slavenski delegati nisu dosada prisu­ stvovali raspravama. Iz grada I zemlje. NAR00ND P0Z0RIŠTE G ostovanje O sječke O p e re .— Sa operom »Evgenij Onjegin“ završila je na 25. o. mj. osječka opera svoje go­ stovanje u Sarajevu: Opera raspolaže sa vrsnim prvim silama i orkestrom. Korovi su nešto slabiji, ali se stalno nadamo da će se i te manjkavosti s vremenom popraviti. Mnoge su oper« davane sa velikim uspjehom i .BOSANSKI LLOYD* Strana 3, aplauzom publike, dok- za operetu KypsHje oahocho „^fpymTBO jyroeAa- zana skupština našeg udruženja, ali nije bilo velikog zanimanja. BeHCKBx TproBaqKHX BHeoKoniKOAana y smo ju morali odgoditi usljed slabog Bilanca Zemaljske Banke za B. 13pary , Aa 6a noKa3yjyhn npaBO pasy- odaziva članova. Kad će se ista odr­ i H. Zemaljska banka za Bosnu i M6BaH.e h BpeAHOCT OBaKnnx nooera žati, javiti ćemo pravovremeno. Hercegovinu, Sarajevo, saziva za 6 yiHHnAH CB6, Kano 6h obo HayiHO nyM erkantllna nauka. l'nla redovitu glavnu skupštinu, u TOBaite noerarAo naMepaB&Hu youex a Kako saznajemo s pouzdane strane kajoj će biti predložene' glavnice Aa neĆH 6paha oa ceBepa oeeTUAa aa za god. 1918—19. Dobitak za g. Bpeue CBor ćopasKa ue^y HaMa BeAuice otvoriće nekoji profesori ovdašnje trgovačke akademije početkom sep­ 1918. iznosi 2,982.87419 za slije­ HeyroAHOCTH paAn csoje HacKe Ea.ijTe, deće godine 3,107.722 35, K 3,155.555 Izdavanje pasoša za Ameriku, Kana­ tembra o. g. koncesionirani merkan80 h, 3,475.55540. Glavnica je kroz du, Australiju, Madžarsku i druge tilni tečaj, na kojem će se predavati srp.-hrv., njemačka i francuska ko­ cijelo vrijeme iznosila 20 milijuna K, Evropske države. Prema našem iskus­ a skupština će zaključiti njezino po­ tvu za nabavljauje pasoša specijalno respondencija, trg. knjigovodstvo, trg. višenje. nemačkoj i madžarskoj publici najtop­ i politička računica, te mjenbeni i trg. zakon. Upisaće se moći pojedini Povišenje kapitala. Banka za trgo­ lije preporučamo Dr. Milana Orelja, vinu i obrt dd. u Banjoj Luci povi- advokata u Beogradu, kancelarija kuje- predmeti, a tečaj bi trajao 12 nedjelja. suje dioničku glavnicu od 500 hiljada ginje Ljubice ul. br. 2 Telefon 11—81 Molimo prijatelje. Nama su se kruna na 4 milijuna kruna. Izdaje se stan Mišarska ul. 4 Jelefon 15—71 prijavili đaci trgovačke akademije vi7500 novih dionica š K 200 nomi- Najbolje je obratiti se ajemu telefon­ ski ili pismom da bi se saznala forma ših razreda, da bi rado stupili u ko­ nale. Dionice glase na donosioca. Popust vožnje_za Kongres Zanat­ i sadržaj dokumenata potrebnih za je poduzeće, ured ili trgovinu kao po­ lija u Sarajevu. Ministarstvo Saobra­ vađenje pasoša i kad su ista izvađena moćno osoblje uz malu nagradu. Mi ćaja svojim rešenjem broj 179.776 od opštine i od opštinskog lekara, iskreno preporučujemo ove mlade odobrilo je sudelovadima Da kongresu predati lično njemu stvar u Beogradu. ljude i molimo sve naše gg. članove zauatlija, koji će se održavati 14. 15. IZ SEKRETARIJATA TRB9UAČKDG i prijatelje, da ovo imadnu na umu, i 16. jula o. g. podvoz uz 50%. pa ako im zatreba koja pomoćna si­ UDRUŽENJA Učesnici II. orijentalnog sajma n B ratislavi dobivaju na svima državnim Skupština Trgovačkog Udruženja. la se, da odmah na nas izvole obratitlćehoslov. željeznicama za osobne i Za nedjelju 25. ov. mj. bila jo zaka­ brze vlakove od 9. do 16. jula ov. g. 33% popusta. Ministarstvo saobraćaja kraljevine S.H.S. u Beogradu dozvolilo je takogjer 50% popust ua državnim željeznicama za osobne vlakove učesnicima bratislavskog orijentalnog sajma, te 50% popuBta iz normalnog tarifa kod prevoza uzoraka za izložbu. Vrijednost pomenutih popusta u cb kojihkhx kraljevini S.H.S. traje od 25> juna do 25. jula 1922. god. EKCKyp3Hja cjiymaou.a »B hcoKe Tpi jBau.ee mnojie y BapiuaBn“ y JyrocJiaBHjy. ^pymTBo „JyrocAaE*HCKHX TproBauKHX BiimemKOAaua y IIpary“ majse hsm CAaje/ieka aohuc ctapomectcka pahhhue Koju paAO yapmTaHaMo: P otko ce noace pasBnTH H3He^y ta6 ce CByAa Mory aoCutb sh&kobh h AeraTHMan,aje. A>yAH npnjaTe.-E.CTBO nyTen cauor ppnncnBaH>a 6es y»n x oco6hhx A°™naja .. h jmuHor yno3Hauan>a. 3 sto nan je lemico opernim BejiHKH HapoA H H>eroBe npnAHKe aKo ce ahhho ho yno8hbmo ca meroBHM rocnoAapcKHH h Ky,iTypHHM opeAHUTTuna. y DHTepecy je Hamer B.iaCTBTor pa3Boja Kao h y bhTepecy nejime HAeje CAOBBHCTBa a& ce mio BHme afi.injiciiMO a yno3Hano ca ĆpaTCKHM CAOBeHCKBH HSpOAHMa T6 T0M6 Aa OHOryhHHO CBojoj OUAaAHHH HayqHa nyTOBan.a y sembe CAOBeHCBnx cyceAa a c Apyre cipaHe Aa ysHHHMo cb6 Aa 6h TaiCBe noceie c.ioneHCKe ćpake y Harnoj aeH.-tn rram.in pa3yneuan>e h CBecTpaHy noTnopy. L ipova c v ijeta ^fpymTBO jyroc.iaBeHCKnx iproBav' khx BHCOKOinKoAana y IIpary npapeAIIAO je CBOjHU UAaHOBHMa 2. OKTOĆpa npomjie roAnne tskbo HayvHo nyroBaae y IIojbCBy. ^faBac nsia uaao jyroc.iaBeHa Koja 6h Hor.ia ccćh npeAoHHTH AOHeKAO HCTHHHTy CAUKy Uo-tCKe, &eHe rocnoAapoKe h Ky.rrypHe npnjiDKe. H oto BpeAn H 8a IIo.-baKO c oćsnpon Ha Hainy 3eu.-E>y. U phahkoh obo eKCKyp3aje JyrocjianeHa y rfo.-E.CKy noKaaa.ie cy no.-bCKe bascth, npnBaiHH n HHAVCTpHj CKH H TprOBaHKH KpyrOBH Kao h CTyA®HCTBO to.ihko pasyueBaB>a h caunaTaje koahko hh omaMncie Meky y'iecHHHnaa HHcy motah oueKitBtTH. OpraHHsaTopH 6hah cy nomoMornyTH oa babcth — nojtCKor kobsyAapHor sacTynHHKa y IIpary, mhhhciapcTBa cho.-ehhi nocAOBa n AP-i JnpaBa ace.-besHana AOseoAHAa je cicopo 6ecnAaTHy BOjK&y, TproBSHKH h npn® * # BaTHH KpyroBH AaBa.TH cy y BapmaBH, Jlojfj h KpaBOBy Ha ynoTpefiy ayioMOĆHAe, npHBaTnana npnuijia cy HAaP rva Odlikov. Dalm atinska P arn a' estilarija hobo eKCKyp3nje Ha ctsh, a noACKe KOAere aicaAeunqapH » ptbobsah cy cbb CBoje BpeMe ts cy noKasaBaAH, boahah, TyMavHAH, nocpeAOBSAH ht.a- Tato je 6hao oMorybeHo JyrocAaBeHHMa a» N ag rađena na svim izložba­ KpaTKO BpeMe CBora ćopaBKa y IIo.tCKoj noceie csa bc-thrs KyATypHa h roenom a najvećim odlikovanjim a. AapcKa cpeAHmTa h a» ce Bpaie &6oraheHH ahvhhm noiHasafteii jeAHe BeAlkohol triplo bon gout — Ra­ AHK6 ĆpaTCKB 86HA»e. kije svake vrsti — Svetski po­ y Apyroj noAOBBHH jyna nocembe znat „Marasckino“ — Ekstrakt cAymaonH „Wysoke škole Handlowej“ od Maraške — Cognac I. Mediy BapmaBH JyrocAaBnjy. IIyTOBake cinal — Cognao Dalmatia, ob­ npeico Cy6oTane y EeorpaA na oHAa y ljubljene marke — Likeri fine CapajeBO, 3arpeJ, ^ćpoBHHK, Cdaht vrste — Sirupi od voća, limunade. a npeKO Jbjčjb&ne u Mapaćopa Haipar Ofl 3. flO 10. CEIITEMBPA 1922. UempajiHO TpjKRune c p e ^ e EBpone. HajjetpTMHHjH H3Bop 3a HadaBe 6 n p o ^K a ia j do raie m o c jiO B a m HHMCTpHje. KAHUEJIAPHJA BEJIHKOT CAJMA y nPAry i., , i drugog lje­ kovitog bilja i korena kupuje svaku količinu: Exportno i Importno d. d. u Zagrebu. • V. M0RPUR60, Split = CENTK NA ZAIITEV. — �Broj 21. .BOSANSKI LLOYD“ Strana 4. ZASTUPNIKA dobro uvedenog traži inozemna tvornica konserva sa skladištem i Jugoslaviji za rajon Bosnu-Hercegovinu, Dalmaciju i Crnu Goru. Pošto je marka svuda poznata i uvedena nije potrebno nositi uzorke stoga vrlo podesno kao nuzzaslužba koja nosi. mjesečno 20.000 i više K. Ponude uputiti na Interreklam d. d. Zagreb Ilica 21. pod šifrom „Zastupnika I-89“. OKREPLJUJUĆI ŽELUSAČHl ELiSIR-E Podružnica Ljubljanske kred. banke u Sarajevu S r e d iš n j ic a : L J U B L J A N A . P o d r u ž n ic e : B r e z ic e , C e lje , G o r ic a , K r a n j, M a r ib o r , M e tk o v ić , N o v i S a d , P tn j, S p l i t i T r s t. D io n ič k a g la v n ic a K 5 0 ,b o o .o o o . R e z e r v a K 4 5 ,o o o .o o o . Obavlja sve bankovne poslove uz najpovoljnije uvjete. HKZ IK K Mirta B nlt,?** Specijalna izradba i tvornica čeličnih kapaka. Prva i najmo= dernija u Jugoslaviji. = Sunčanih zastora karasin rešetka (System Bostwick). m m m m Poslovnica: Zagreb, Opafovina 11. TI nV nUrrnf lir ^ . (ulastita z9rađa sa l C a . vlastitim pogonom) • Zagreb, Fijanova ulica broj 19. Svaka naručba se izvršuje u najkraće vri­ jeme. Graditeljima, obrtnicima i trgovcima popust. IK K M Ljubljanska Kreditna Banka u Ljubljani. Poziv na upis dionica XII. emisije Prema Ovlaštenju redovite glavne skupštine dioničara od 24. aprila 1922. _povisujemo dioničku glavnicu od K 5o,ooo.ooo*— na K 80 ,000.000 izdanjem komada 75-OOD novih dionica po K 400‘ — nominale te stavljamo ove dionice na upis uz slijedeće uvjete: 1. Dosadanjim dioničarima pripada pravo, da upišu na svakih 5 Starih Z nove dionice UZ tečaj Od K 650 — tel quel po dionici. 2. Novi dioničari mogu upisati dionice uz tečaj od K 850 — tel quel po dionici. Reparticiju ovih dionica izvršiti će upravni odbor do 31. jula 1922. Za nedodijeljene dionice vratit će se uplaćeni novac najkasniie do 31. jula 1922. 3. Protuvrijednost novih dionica imade se uplatiti kod upisa u gotovom. 4. Upis i uplata novih dionica vršit će se od 15- do 30. juna 19ZZ. na blagajnama: a) Ljubljanske kreditne banke U Ljubljani i njezinih podružnica u Brežicama, Celju, Gorici, Kranju, Mariboru, Metkoviću, Novom Sadu, Ptuju, Sarajevu, Splitu i Trstu. b) Hrv. siav. zemaljske hipotekarne banke u Zagrebu. c) Beogradske ujedinjene Banke u Beogradu, d) Zivnostenske banke, filialke u Beču, e) Živnostenske banke u Pragu 5. Nove dionice učestvuju na dobitku bančinom od 1. jula 1922. a izdat će se nakon dovršene reparticije uz povratak privremene potvrde. b. Ažijski nadoplatak dodijelit će se po odbitku svih troškova i taksa pričuvama banke. 7. Upis ove emisije osiguran je sindikatom. U L j u b l j a n i , 7. juna 1922. Upravni odbor Ljubljanske kreditne banke u L ju b lja n i. Vlasnik i izdavatelj:.Konzorcij „Bos. Lloyda“. Odgovorni urednik: Ivan Marković. Tisak Islamske dioničke tiskare u Sarajevu � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo Description An account of the resource God. 1 (1919)- god. 6 (1924) Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Konzorcij Bosanski Lloyd (Aleksandrova ulica 84), 1919-1924 Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1924 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="tps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en"><span>This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</span></a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 48 cm Language A language of the resource bosanski, hrvatski, srpski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-8920 (Print) ISSN 3029-4142 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource trgovina Source A related resource from which the described resource is derived NUB BIH Type The nature or genre of the resource novine Creator An entity primarily responsible for making the resource glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22076678 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1922 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-8920 (Print) ISSN 3029-4142 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Br. 14-15; 19-21 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Konzorcij Bosanski Lloyd (Aleksandrova ulica 84), 1919-1924 Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1922 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22076678 IIIF Item Metadata UUID 7577a9f8-9662-4924-8b81-8a97a49bee01