https://kolekcije.nub.ba/files/original/64637305baa0b2adc3d455d624bff527.pdf 36ce8578ab5e5d6bb77e146e042236ad PDF Text Text D ig it a l n e k o l e k c ij e N U B B i H Paušalni — ——— franko. ---------- « GLASILO .TRGOVAČKOG UDRUŽENJA ZA GRAD SARAJEVO*. IZLAZI SVAKE SRIJEDE. Broj 21. K y p c Adresa uredništva t uprave: Aleksandrova ulica broj 84 . Sarajevo, srijeda, 28. juna 1922. jp m a p a . K a n r e c y ce Hannca.>ie o yapon,HMa HHCKor Teuaja H a tn e r HOBna. Cy/tje.ionavin c y CTpyuH>ai\Q u HecTpyHH>nniT5, ^aaaHe c y n o r ([misTopa H n a o H H p a cp e ije n>a H iirn B x n p n jiH K a . c y H aA a jte pa8H e n p .’b a s a arjiepe k o m n p o M H T H p a jie H arne Bo^ eke K p y - roB e y o 'in sia p n x y , IIa p H 8 y ohhx, h Koju y lj,u - A p v rn M <j>rmaH- Ovoj sami treba dodati još 80 mili­ juna, koji su uzeti u mjesecu maju, a koji su potrošeni poslije 1. juna. Tako iznaša suma uzela kod Narodne Ban­ ke 497 milijuna ' dinara. Poslije prvo­ ga oktobra 1921. kod Narodne Ban­ ke nije ništa uzeto. To je posljednji ZA P15MA t NAPUTN1CE: P 0ŠT A N 8 j(I - --- - - ------ n PRETINAC 249. ----- Godina IV. se ipak povećavaju; god. 1919. izno­ sili su prihodi direktnih poreza 48 milijuna dinara, god. 1920. 161 mili­ jun, god. 1921. 520 milijuna, a za vri­ jeme prvih četiri mjeseca t. g. blizu 160 milijuna din. �lom Paušalni franko. i ® GLASILO .TRGOVAČKOG UDRUŽENJA ZA GRAD SARAJEVO*. IZLAZI S^AKE SRIJEDE. | Adresa uredništva i uprave: Aleksandrova ulica Broj 33. broj 84, | ZA PISMA 1 NAPUTNICE: POŠTANSKI 1 — PHETPiAC 243.-----r Sarajevo, srijeda 17. augusta 1921. Godina III. , „ „ „ J jf jlil K p a j b G p 6a, X p B a T a ^ h C j i o s e n a i j a HcnycTHO je ceojy njieMeHMTy Aywy y yTOpaK y 5 cam h 30 MHHyTa ycBojoj Ay6oKoj CTapoCTH. Oh Je 6 ho HajBehn MOBjen Hauier BpeivieHa h Harne Haiaije. - YMpo je Ha BpxyHuy CBOje cjiase, ocjioOoahbhih h yjeflHHHBum Ham TpomvieHn HapoA. C ji a e a T h K p a jb y . M yqeH H H e, B w T e>K e \ Naše ekonomske neprilike, • Nedavno je ćela naša štampa propratila zaklju čak narod, skup­ štine, koja je usvojila većinom gla­ sova n acrt zakona, kojim se vla­ da ovlašćuje, da u inostranstvu po­ digne zajam u zlatnoj valuti. Ovaj nacrt, odnosno predlog zajmu uči­ nio je sam m inistar finansija g. dr. Kumanuđi i ovom prilikom dao neka značajna objašnjenja, ko­ ja je vredno zabilježiti Prem a m išljenju m inistra finan­ sija, ovaj bi še zajam upotrebio na prvom m jestu za saobraćajne investicije: podizanje velikog mo­ dernog pristaništa i izgradnje gla­ vne centralne pruoe k o ja bi našu zemlju spajala sa Jadranskim mo­ rem. Drugi deo ovoga velikog zaj. ma upotrebio bi se na pokriće dr­ žavnih obaveza u inostranstvu. Dalje, rekao je m inistar, naša je nova država bila prinugjena, da za pokriće predratnih zajmova kra ljevine Srbije, ne raspolažući valu­ tom, kupuje na burzi stranu valu­ tu, čime se um anjivala vrednost našeg dinara. Radi toga Narodna Banka je bila prim orana da pusti u saobraćaj ogromnu količinu nov­ čanica. Ako bi se što pr-e uspješio ovaj zajam, te naša država ne moradne više kupovati stranu valutu, to bi učinilo, da vrednost našega dinara znatno poskočL Da bi se to postiglo, nužna je naplata dugova Narodnoj Banci, Ti dugovi iznose od prilike 4 m ilijarde dinara, što znači, da se u opticaju nalazi toli­ ka svota štampanih banknota. Poslije ovoga obrazloženja, skup ština je odobrila podizanje zajma u inostranstvu, koji bi prema miš­ ljen ju većine dpprineo znatno podi­ zanju našeg ekonomskog položaja. Ali sadtT nastaje pitanje, gde će se i pod kojim uslovima naći toliki zajam ? Držimo, da bi Narodno Predstavništvo i u ovoj prilici mo­ ralo biti zainteresovano, i našu ja ­ vnost obavijestiti o uslovima podi­ zanja zajma, koji mogu biti koli­ ko korisni, toliko i štetni po našu državu. To bi bilo potrebno i radi toga, što se zna, da se prilikom ovakvih zajmova uvijek dele pokrupni bakšiši, kojim a se neizmje­ rno bogate pojedinci na račun dr­ žave i n arod a.: . . Mi smo zapazili, da je odmah posle ovoga -zaključka narodne skupštine, sva francuska bankokratska štampa popratila sa naro­ čitim interesovEnj*m razloge g. dr. Kumanudia i počela sondirati te­ ren za podizanje ovoga zamja. Pre­ ma tome, bez svake je sumnje, da će zajam biti podignut u Francus­ koj. Samo, mi bismo m orali znati, kakve nam uslove nude francuski bankiri za svoju uslugu J e r oni su poznati celome svetu kao opasne račundžije i interešdžiie. Kada se radi 6 konso\idovanju države, o podizanju pašeg potpuno oronulog ekonomsko-finansijskog stanja, narod bi trebao da zna i puteve koji vode tome cilju, kako se n a bi ponovno zaglibio u francu­ sko ili englesko blato — \i w O c jio 6 o a w T e jb y H a rn i - Iz Sekretarijata Trgovačkog Udruženja, Noviarstvo. Naš dinar u Njemačkoj. Naš di­ nar nije nigdje u Njemačkoj koti­ N atječaj za činovnika. ran na burzi.. U Munchenu n. pr. Trgovačkom Udruženju je potreban on služi samo za špekulaciju. Ta­ jedan činovnik, koji je vješt steno­ ko je plaćeno za našu novčanicu grafi]!, strojopisu i koji ima lijep od 1000-dinara svega 1500 m ara­ rukopis. Prednost imaju apsolventi ka. A čekovi, koje naše banke iz-, trgovačke akademije. Plata po po d aju u Njemačku nisu naplativi godbi, a nastupiti može odmah. u Munchenu već se moraju slati poštom u Berlin i naš trgovac mo­ Briga za trgovački podmledak. ra čekati dok dogje odgovor iz »Na prošloj odborskoj sjednici se Berlina: To đ an asiiije velika sme­ povela riječ i o trgovačkom pod- tn ja , ali ako se posao razvije, kako mlatku te njegovu vaspitanju, pa je izgleda onda je vrijeme, da se i zaključeno izraditi opširan nacrt o tom, ovo pitanje pročisti. a i prilikom promjene društvenih Dvije miinekenske banke (»Deut­ pravila unijeti jedan naročiti član, sche Bank« i »Disconto & Comkoji će o tom govoriti i biti putokaz merz Bank«) voljne su da stupe u za daljni rad. tješn ju vezu sa kakvom, našom baukom za sva pitanja čekova i Na jedan upit, valute. što smo ga u prošlom broju našega Službeni Jezik za bankovna po* lista upravili gg. članovima odnosno duzeća. Odjelcnje za bankarske dvostrukog sedmičnog izlaženja našeg poslove ministarstva trgovine i in­ lista stigli su nam mnogi odgovori, dustrije saopćuje, da će ovaj od­ ali još ni izdaleka cpoliko, koliko je sjek uzimati u riješavanie samo. potrebeo. Poslije bajramskih praznika one molbe i žalbe, koje su pisane povešćemo još jednom o tom riječ, na naše mslužbenom (srpsko-hrda vidimo na čemu smo. Ako se javi vatskom) jeziku. Na osnovu pak dovoljan broj onda ćemc početi od­ već ranijeg naregjeuja o vogjenju mah s izdavanjem, ali ako se članovi knjiga svih poduzeća i novčanih ogluše onda ostaje pri starome. zavoda, sve molbe povodom ovih Ovom bi prilikom svratili pažnju poslova, koje se upućuju m inistar­ mnogim čLnovima, da im retci našeg stvu trgovine, ne će se uzimati u orgar.a stoje otvoreni za rasprave i riješavanje. članke iz trgovačke i uopće privredne Austrijsko m jere proti špekula­ struke, pa ih lijepo molimo, da nas se ne egluše, naročito mlađi i svr­ cijam a s valutom. Prema bečkim listovima izjavio je ministar finan­ šeni trgovački podmladak. cija dr. Gris i., zastupnicima beč­ kih veleban .. , ako sami interesen­ Savez Udruženja. ti ne stvore zaklju čak da se odu­ Zaključkom odborske sjednice ostav­ pru državi pogibeljnom dizanju ljeno je pitanje Saveza trgovačkih valuta, to da je on odlučio na ne-* udruženja u Bosni i Hercegovini glav­ ko vrijem e sistirati burzovni pro­ noj skapštlni, koja će se održati u met i za valutarne poslove uvesti drugoj poli septembra. dužnost podavanja dokaza o pori.Jetlu, �Strana 2. .BOSANSKI LLOYD* Pretresanje financijskoa zako­ na. U m inistarstvu finan cija naro­ čita financijska kom isija otpočela je generalni pretres predloga fi­ nancijskog zakona n a 1921.—1922. godine diskusija financijskog za­ kona tra ja ti će vjerojatno do kra­ j a ovog m jeseca, poslije toga će se odmah uputiti sinansijskoj sekciji zakonodavnog odbora na pregled. Državni dugovi naše kraljevine. D irek cija drž. dugova sredila je sve podatke o dugovima naše kra­ ljevine u zem lji i inostranstvu. Tu se razum ijevaju i predratni dugo­ vi novih pokrajina, koie su bile pod Austro-ugarskom m onarhi­ jom. Predratni dugovi kraljevine Srbije u inozemstvu iznose 863 mi­ liju na franaka ne računajući ovamo jedan dosta veliki dio duga, ko ji je već otplaćen. Za isplatu za­ ostaloga duga predvigja se svake godine u državnom budžetu suma od preko 47 m ilijun a dinara. Crna Gora im a dugova od prije ra ta u in ostranstvu 17 m ilijuna franaka, Bosna i Hercegovina 252 m ilijuna kruna, Hrvatska i Slavonija 43 m i­ liju na kruna, Slovenačka 28 m ili­ ju n a kruna, a D alm acija 4 m iljuna kruna. Ratnih dugova im ala je sa­ mo Srb ija i oni iznašaju 936 m ili­ ju n a franaka i jednu m ilijardu u naravi. P o slije u jed in jen ja je za­ klju čen naš prvi zajam u Americi kod američke vlade i on je potro­ šen za nabavu hrane u opustoše­ nim krajevim a Srbije. Ovaj je za­ jam iznosio 15 m ilijuna dolara, što iznosi u francim a 77,700.000 fra­ naka. Drugi zajam od 25 m ilijuna dolara utrošen je za nabavu že­ ljezničkog m aterijala, ko ji su Am erikanci ostavili poslije r a ta u Francuskoj. Treći zajam, ko ji jp poslije rata zaklju čen, bio je kod francuske vlade i iznosio 100 mi­ liju n a franaka. On je upotrijebljen za podlogu em isije dinarskih bo­ nova po predratnim zajmovim a. Ovdje treba uvrstiti i novi investi­ cijom zajam od 500 m iliju n a fra­ naka. Što se tiče zajmova, k o ji su zaklju čeni u zem lji, prvi je zaklju­ čen u godini 1919. i upisan je za 335 m ilijun a krunskih i 20 m iliju ­ n a dinarskih bonova. Od toga z aj­ m a još im a u opticaju 136 m iliju ­ n a krunskih i oko 3 m iliju n a di­ narsk ih bonova. Ovome treba do­ d ati n a jn o v iji dug, k o ji je proizašao iz uredbe o likvid aciji agrar­ nih odnosa u-B osn i i Hercegovini, od 136 m ilijun a dinara, unutraš­ n ji investicioni zajam od 500 m ili­ ju n a i zajam od 20 postotaka zadržan prilikom žigosanja krunskih novčanica. Od ovoga posljednjeg ostalo je još oko 900 m ilijun a kru ­ n a, a drugo je sve isplaćeno. Uku­ pni naš državni dug iznosi 3.456, m ilijun a franaka, 40 m ilijuna do­ lara, 327 m ilijuna predratnih aus­ trijskih kruna, 1.036, m ilijuna ju ­ goslavenskih kruna i 639 m ilijuna dinara. Krivotvorene talijanske lire. Slo­ venski listovi upozoruju pred pri­ m anjem talijanskog novca, je r da ga im a mnogo krivotvorenog. Carina. Dvije važne carinske naredbe. Generalna direkcija carina izdala je n a sve carinarnice naše države upute o plaćanju državne trošari­ ne za m aterijal potreban za izrad­ bu svijeća, U točki 3., 4. i 5. -trošarinskoga pravilnika predvigjena je naplata državne trošarine na m aterijal, k o ji m ali producenti n a bavljaju pri izradbi svijeća (sa iznim kom lojenih ili voštanih). Ako se ova­ kav m aterijal uvaža iz inozem­ stva propisano je, da željeznička uprava, poštanski ured i parobro­ darska društva o tom izvjeste na­ dležnu trošarinsku oblast radi n a­ plate trošarine. Ista se naplaću je od carezinskih i parafinskih svije­ ća po odbitku 10 posto na otpadak. Pošto se u toj naredbi ne odregju je, kako se im aju same carinarc ravnati pri uvozu takoga m ate­ rija la , izdala je generalna d irekci­ ja o bjašnjenje, da carin arnice im aju pobirati pri uvo zu 'trošari­ nu na m aterijal iz kojeg se izrag ju ju svijeće (sa iznim kom lojenih i voštanih) po odbitku od 10 posto od trošarine stavke usliied gubit­ k a pri izragjiv anju svijeća. Carinare*-će Ovako postupati, kad a se uvoznik izjavi na deklaraciji,^ d a r će iz uveženog m aterijala izragjiv a ti svijeće, od ko jih bi se troša­ rina naplaćivala. Ako pak uvoz­ nik izjavi, da ne će takove svijeće iz ra đ iv a ti, to carinare ne će m a­ terija l zacariniti, nego će nadležni trošarinski ured o tome izvjestiti sa im enom uvoznika, količinom i kvalitetom m aterijala. Generalna je d irek cija izdala n adalje na sve carin arnice ppubi glede zabrane izvoza predm eta iz m jedi, bronca i ostalih predmeta, k o ji' se nalaze kao vojni plijen na naše mpodručju. M inistarstvo vojno i mornarice obavijestilo je naime, da se u Grockoj organizirala posebna kom an­ da za sabiranje vojnog plijena, ko­ ji se nalazi sakrit kod pučanstva. Od toga vojnog plijena n alazi se kod pojedinaca veća količina raz­ n ih dijelova od topova i pušaka, Broj 33. iz m jedi i bronce, čaure, upaljače gujevcu. Upravi Vpjno-Tehničkog iz m jedi, kapice iz alum inija, te Zavoda u Kragujevcu porebni su razni bakreni i cinkovi predmeti i mogu odmah dobiti posla: od m unicijskog pribora, koji služi 10 m ajstora kolara — kvalifikosamo isključivo za uporabu voj­ vanih radnika. ske. Da se prepriječi eventualni iz­ 10 m ajstora m ebl-stolara kvalifivoz takvih predmeta, ili verižna kovanih radnika; trgovina s njim a, m oraju sve cari­ 8 m ajstora sedlara kvalifiokvanarnice pri izvozu obratiti najve­ nih radnika; 1. ću pažnju n a takove predmete i 6 m ajstora užara kvalifikovanih u nikojem slučaju dozvoliti izvoz radnika; istih, nego ih oduzeti i predati 10 m ajstora strugara kvalifiko­ vojničkim oblastima. vanih radnika. Zaštitna carina na uvoz magne­ . M ajstori i kalfe pomenutih zana­ tita . Uskoro će se sprovesti ured­ ta, k o ji žele dobiti posao u Vojnoba o zaštitnoj carini na uvoz mag- Tehničkom zavodu u Kragujevcu nezita u Americi. Već su dvije go­ neka se dah prijave sa dokumen­ dine kako se am erički privrednici tim a Upravi Zavoda. M ajstorim a i kalfam a neženjebore tim pitanjem . Povišenje uvoznih carina u nim plaća se dnevnica prema sposobnosi od 28.75 do 33.75 dinara, a Francuskoj. Dekretom francuske ženjenim još i po 4 dinara na sva­ vlade, obznanjujem u »Journal Officiel« povišuje se uvozna cari­ kog člana porodice. n a n a žito od 7 na 14 franaka, doOtvorenje stanice Javornlk. Di­ čim na šećer od 20 na 50 franaka. rekcija državnih željeznica u Za­ Ukidanje carine na meso. Mini­ grebu isaopćuje, da je počain od starstvo trgovine i in dustrije upu­ 15. ju la o. g. stanicu Javo m ik , ko­ tilo je predlog ekonomsko finan- ja leži na pruzi Ogulin—Gospić, cijalnom kom iteju o ukidanju ca­ otvorila za osobni, prtljažni, eksrine na meso i odobrenje izvoza resni i kolno-tovam i promet izu­ bez carine za svinje do 30 kilogra­ zevši živo blago. Na toi stan ici zadržavaju se put­ ma. n ički vlakovi br. 830, 83i, 832 i 833 -na vrijem e, označeno u voznom re­ du od 1. ju n a o. g. HegejbHH HSBeuiTaj jkhthc h CTOHHe nnjape y Eeny. Oa Harne lloBjiaiuTeHe TproBHHCKe AreHgHje y Bewy AodHjia je KOMopa Trgovačke i obrtn ike HeAejbHH H3BeiHTaj O >KHTH0j H CTOHkom ore u Sarajevu. H0j HHjauH y Besy oa 18.—31. jyaa 1921. KOJH CTOjn HHTepeceHTHMa y yPeAy TprOBHHKe H OdpTHHHKe KOMOpe Alfons Mann, Varšava. tvornica Ha pacnoJiaraH,y. preciznih prugja. P o ljsk i General:, n i Konzulat u Zagrebu poslao je ' komori c ijenik poznate poljske tvornice preciznih te vidarskih oru gja Alfons Mann, d. d. u Varšavi. Ova tvrtka, ko ja postoji već vi­ še ori 100 godina spremna je — Podupiranje domaće Industrije. navodno — poduzeti proizvod ne Generalni inspektorat m inistar­ samo u cijeniku spomenutih oru- stva finan cija obratio se svim dr­ ' gja, nego i svakih drugih k o ji se žavnim nadleltim a i zatražio, da , mogu kod n je n a ru čiti putem se sve državne narudžbe i nabavke priposlanja dotične ris a rije ili u- vrše kod naših domaćih fabrika. zora željeni predmet. Što se tiče artikla, ko ji se u zem lji U cijeniku isu navedena o ru gja: ne mogu nabaviti, oni se mogu na­ za pčelarsvo, za vrtlarstvo, za živi- b a vljati u inostranstvu samo tako, narstvo i podkivačko, za kuhinju, da plaćanja budu u dinarima. za knjigovežanstvo itd. Bosansko-hercegovačka proiz­ C ijene su navedene u poljskim m arkam a, " t e prem a .sadašnjem vodnja kože. U našoj pokrajini iz­ tečaju treba da se podijeli sa 10 radi se godišnje do 550.000 koma­ da se održi cijena u jugoslaven­ da koža, od ko jih je 50.000 ja n je ­ ćih, ovčijih i kozjih. Izvozi se do skim krunam a. 400.000 kom ada u Austriju, ČehoC ijenik s to ji in teresentim a u uslovačku, Francusku i Ameriku. ređu komore n a raspolaganje. Godišnje se ubije do 22.000 lisica, Uposlenje m ajstora 1 kalfi1 u 1500 kuna, 500 vidra, 90.000 zečeva Vojno-Tehničkom Zavoda a Kra- i 2500 jazavaca, koje se najviše iz- Saopćenje Industrija. lug. Ante Glavina I iMfeogMa Representant tvrtke Paul Planer Wien SARAJEVO Wien K ralja Petra 56. — T elefon : 422. Brzojavi: „ Elektro plan—S a ra jev o “. 1X/1. Rossauerlande 45. Berlin. Berlin S . VV. 11. KoniggrStzerstrasse 6 9. Projektira i liferuje kompletne uređaje za sve vrsti fabrika. — Dobavlja strojeve električne i ostale. — Pribavlja sav materijal za inštalaciju za elektriku, gas i vodovod. — Liferuje sve potrepštine za rudokope kao i strojeve za poljoprivredu. Isključiva zastupstva; Fabrika mašina 1 svjetiljaka za rudokope |Sve vrst! svjetiljaka za rudokope, benzin, acetilen, W ilh e lm S e iP P e J akumulat rske i sastavni Bochum, VVestfalen. ( dijelovi svj tiljaka. L jevaonica željeza i fabrika m ašina Ludwig Hinferschweiger & ComP Lichtenegg B/Wels Gornja A ustrija. Specijalna fabrika za električne aparate 1 Instrumente za mjerenje uređaji xa lolenje^kotiorn ugljenom D r Siegfr Guggenheimer tahometri, tahografi, tahometri za automobile, ispiti­ vači izolacije i t. d. Fabrika strojeva jfa ta T ruti 1 iTegJ Ji za kemičku industriju BAUM A. G HERNE VVES1FALEN Germnnlja. DRAGERWERK*LUBECK • G erm anija. “ ej” i "."a M^hi.nmpr‘~”ma (D.V.P) I stiojevl u .»obijen e mulerli,!. - j lir-gilv.nje kolu... i.eke .r-te. _ 1 Ždieene konatrukcl a a.ake viate. 1 IT ornlcj ap rata za spašavanje kistvom — Tv»nica aparata i za rezanja kisikom i t. d. 11 C O N C O R D IA E lektrizitats-A U ien-G esellschaft DORTMUND - Germ anija. ( Električne lampe za i rudare. [ E le k tr o * S c h w e is s m a ic h ie - ( Strojevi za lektrično n e n - G e s e lls c h a f t tn 6 H švajsovanje. H U G O H A U IH A L T E R Dređden — Germ anija. Spectalna tvornica ERN ST VO G EL STOKERAN bel W1EN. Aparati za automat­ j sko mjerenje brzine 1 lokomotiva. ( Sve vrste modernih _ pumpa. Patent-Turbo Vogel* Pumpe. ( �Broj j33. Strana 5. @1 »BOSANSKI LLOYD* GLAVNO OGLASNO ZASTUPSTVO PREUZIMANJE OGLASA fc Trgovina. ZA6REB,JURJEVSKAUL.3t. telefon 2 Dobava drva za željeznicu u Subo­ tici. Na dan 31. avgusta 1921. održavaće se u kancelariji Ekonomata a Subotici ofertalna licitacija za na­ bavu 1000 vagona 20-000 m3 prvo­ klasnih bukovih, rastovih ili gra­ bovih cepanica. Pozivaju se svi oni, koii su volj­ ni prim iti se ove isporuke, da toga dana n ajd alje do 12 časova u pod­ ne podnesu Ekonomnom Odelenju Željezničke Direkcije u Subotici svoje pismene ponude. Pobliže uslove mogu interesenti doznati u uredu trg. i obrt. komo­ re u Sarajevu. Zabranjen izvoz stočne hrane. E iješen jem privredno fintncijskog kom iteta od danas zabranjen je iz­ voz svih vrsti stočne hrane i to: Sve vrsti sijena i slame, zobi, mekinja, melase, stočne repe svake vrsti, suhe i svježe, rezanaca od repe, dobivenih pri fabriktciji še­ ćera i očinaca, t. j. odpadaka pri čišćenju žita. Od ove zabrane izu­ zim aju se one količine nanred pobrojenih artikala, koje se zateku utovarene u vagone i šlepove na dan stupanja na snagu ovog rije­ šen ja sa destinacijom za inozem­ u Dobava kože za vojsku. stvo. Kod šlepova dopustit će se Uprava Vojne Ođeće 1. u Beor varenje još tri dana poslije stupa­ n ja na snagu ovog riješen ja, ako gradu izvršiće n a dan 19. septem­ bra 1921. g. u svojoj kancelariji u bu šlepovi do uoči dana stuDanja n a snagu ove naredbe već bili na­ Donjem Gradu javna nadm etanja tovareni barem do polovice njiho­ putem prve ofertaln« licitacije na osnovu pismenih i zapečaćenih ovog prostora. Ovo riješen je stupa ferata za nabavku i isporuku: 50 odmah na snagu. hiljad a kg. kravine (viksledera), Izvoz brašna bez carine. Mini­ 15.000 kg. prve kože (Brandsohla) starstvo trgovine i industrije traži i 10.000 kg. lubne kože (Terzledera) izvoz griznog brašna bez carine. potrebne Slagalištu Neizraejenih Francuski trgovački ataše. Za M aterijala za izradu vojničke obu­ francuskog trgovačkog atašea u će. Beogradu postavljen je g. Alfons Pobliže uslove mogu interesenti Mu.sset, veliki i osvjedočeni prija­ doznati u trg. i obrt. komori. te lj našega naroda, sin predsjednik ka udruženja francuskih industri­ .taspis natječaja. ja la c a i dugogodišnjeg poslani­ D irekcija državnih željeznica u ka u francuskom parlamentu. On Sarajevu raspisuje n atječaj za sleje priredio veliki niz predavanja 'd ećji nabavu i to: o našoj zem lji i napisao nekolikih 1: odjela: sim patičnih brošura o nam a u ono vrijem e, kad nam takvi p rijatelji a) za potčinovnike: nisu bili mnogobrojni. Vlada od­ 260 komada bluza od sukna lično n aši mjezikom, što po daje 260 komada hlača od sukna još veću važnost njegovom mjet280 komada kap a od sukna stu. 95 komada kabanica od sukna bj za poslužitelje: 1 - 6 3 ma sena i slame za budžetsku go­ dinu 1921.—1922. održaće se direkt­ ne pogodbe u Sarajevu za garnizon Sarajev­ ski na dan 20. avgusta 1921. u kancelariij Intendanture Bosanske Di­ vizijske Oblasti soba br. 36; u Travniku za garnizon Travnič­ ki na dan 24. avgusta t -g. u kance­ la riji Travničkog Vojnog Okruga; u Tuzli za Tuzlanski garnizon na dan 22. avgusta t. g. u kancelar riji Tuzlanskog Vojnog Okruga, te u Višegradu za garnizon Više-, gradski u kancelariji Mesne Ko­ mande na dan 26. avgusta t. g. Količine potrebnog sena i slame mogu interesenti doznati kod trgo­ vačke i obrtničke komore u Sara­ jevu, a uslove, po kojim a će se na­ vedena pogodbe i liferacije sena i slame održati, mogu se čitati sva­ koga dana kod dotičnih komanda, gde će direktne pogodbe biti odr­ žavane i to od 17. o. mj. Dobava gragjevnog materijala za željeznice. D irekcija zem. željeznica u Sara­ jevu raspisuje liferaciiu za javo­ rove, kruškove, jasenove, omorikove, borove, orahove, bukove i bre­ stove daske franko vagon jedne željezniče ^tanice te direkcije, n aj­ dalje do 25. avgusta o, g. u 12 sati. Spisak količina i dim enzija poje­ dinih vrsta mogu interesenti doz­ nati svakim radnim danom od 10 —12 sati kod Direkcija u S araje­ vu, Uprava M aterijala, soba br. 97 II. kat i kod trg. i obrt. komore. Veliki sajam uzoraka u Ljubljani od 3. do 12. septembra 1921. 560 komada bluza od sukna 560 komada h laća od sukna Veći dio jugoslavenske industrije 660 komada kapa od sukna i obrta leži u zapadnim stranama kra­ 255 komada kabanica od sukna ljevine S. H. S. Različite grane indu­ 530 komada lodnih kaputa. strije i obtfa našle su ovdje već prije Navedena odijela m oraju biti rata najbolje uvjete za svoj razvitak; Oglas. tamnozelene boje. u novoj pa se je državi njihovo zna­ Uprava Državnih Monopola raspi­ Pobliže in form acije mogu inte­ čenje još povećalo. sala je ofertdnu licitaciju o davanju resenti dobiti svaki radni dan od Središte ove razvijene industrijalne, velikoprodaja soli u zakup u Bosni i 10—“12 sati prije podne kod direk­ Hercegovini za dve godine t. j. od cije državnih željeznica u S a ra je­ obrtničke i trgovačke pokrajine je 1. januara 1923. do 31. decembravu, Uprava m aterijala, soba broj Ljubljana. Naravno je dakle, da' je izabran baš ovaj grad sjedištem pr­ 1923. godine. 96 II. kat. vog jugoslavenskog sajma uzoraka. Ponude se imaju podnijeti do 5. Ponude treba upraviti gornjoj oktobra 1921. godine Upravi Državnih upravi n ajd alje do 10. septembra Ljubljana je u živoj svezi sa gospo­ darsko visoko razvaljencm zapadnom Monopola u Beogradu. Europom, s istočnim i jugoistočnim' interesenti za ovaj zakup mogu o. ffdijelovima države vrši se promet bez Dobava mesa za vojsko. dobiti odnosne štampane Uslove kod zaprijeka te je u neposrednoj blizini Direkcije u Sarajevu u sobi broj 14. Radi osiguranja pojedinih garni­ mora. Radi svega toga Ljubljana je svakim danom osim sveca i nedjelje. zona n a teritoriji Bosanske Divi­ Direktor duhanske režije: lA'macki v. r. zijske Oblasti potrebnim količina­ vrlo zgodno sajmište, tako ja doma­ će kao i za inostranstvo. Kao najvaž­ ma mesa i to za vreme od 1. ok­ Prodaja jednog osobnoo automo­ tobra do uključivo 31. decembra nije prometno križište prema zapadu ima direktne veze sa Trstom, Vene­ bila, marka »Fiat«. t g. održaće se direktna pogodba cijom i Lombardijom, preko Beljaka Šum arski odsjek Pokrajinske i to: i Celovca sa Tirolom i Svajcarskom, Uprave u Sarajevu prodaje u su­ U Brčkom za garnizon brčanski preko Graca i Wiena sa Austrijom, botu dne 20. avgusta 1921. u 11 sa­ na dan 30. avgosta 1921. u kance­ Češkom i Njemačkom. Velika uni­ ti prije podne puteni javne usme­ la riji Komande Mesta. Dnevna po­ verzalna pruga veže je sa Zagrebom, ne i pismene licitacije jedan novi treba 90—100 kg. Beogradom, manje želj. pruge pak sa osobni automobil m arka »Fiat« tip K aucija iznosi za tri meseca 4000 vinorodnom Dolenjskem, sa industri10 otvorena karoserija od 9—24 H. dinara. jalno razvijenom Gorenjskom, boga­ P. sa šest m jesta zajedno sa cije­ U Travniku za garnizon travnič­ tom prirodnim divotama i alpskim lim priborom. ki, ja ja čk i i zenički na dan 22. av­ ljetovištima. Istome je cijena K 250.000 a va- gusta 1921. god. u kancelariji Ko­ Ljubljana je gospodarsko, kulturno mande Travničkog Vojnog Okru- i poliiičko središte Slovenije. U gra­ d ij iznaša K 25.000. Pobliže in form acije mogu se do; du samom i okolici, koja k njoj gravi"biti kod šumarskog odsjeka, soba B Dnevna potreba 250—260 kg. tira, osobito su razvijene ove indu­ K aucija iznosi za tri meseca 8000 ■ strije: kožarska, cipelarska, kemička, broj 98. dinara. kozmetička, kovinarska, strojna, dr­ npoftaja HpBeTa. U Višegradu za garnizon Više- vena, građevna, pcćurska i opekar­ Koa uijrMCKor oflcena noKpajHHCKe gradski kao i za delove koji se iz ska, kartonažna, papirna, živilska, vnpaBe y CapajeBy np^aBahe ce y istog snabdevaju mesom na dan pivovarska, štamparska, konfekcij<ka, cy<5oTy 17. cenTeMđpa 1921. y 11 cara 24. avugusta 1921. u kancelariji elektrotehnička i industrija igračka. npe noflHe (co6a dpoj 84) uyieM Komande Mesta. Između obrtničkih radnja treba, da jaBHe nucMeHe npa>K<5e cbsko no«pyHje Dnevna potreba 28—42 kg. se napomene: kovinarska, drvena, K aucija iznosi za tri meseca 1400 građevna, cipelarska, krojačka, knjinanoce a to : 1. eKcnjioaTaunoHO noApysje V. oko dinara. goveznička, različite aprovizacijske i Uslovi, po kojim a ce se qye lici­ instalacijske. Među trgovačkim stru­ 120.000 KyfiHKa HeTamacior Apseia, 2. eKcnJioaiauaoHO n6flpysje VI. oko tacije održai, mogu se čitati svaki kama ističu se drvena, manufakturna, 130.000 KydHKa HeTmtacTor Apeeia a dan kod dotičnih Komanda, gde željeznom robom, kolonijalna, špece3. eKcnaoaTauaoHO noApy,ije VII. će se pogodba održati. rajska, galanterijska trgovina s raz­ oko 130.000 KyČBKa HemitacTor APlij tim zemaljskim produktima i bla­ Dobava sena 1 slame za vojsku. BeTa. U cilju osiguranja vojnih garni­ gom. U Ljubljani se održava svake Cbb nodJiBJKB yoioBB Mory ce aogodine daleko i široko poznati Speci­ -3H3TH y ypeAy TproBasae a ofipTHHHKe zona n a teritoriju Bosanske Divi­ jalni sajam za kože divljači. zijske Oblasti potrebnim količina­ JCOMOpe. D ZA NOVINE 1 KALENDARE. PRORAČUNI BESPLA7NO! Sajam uzoraka ima važnu zadaću, da pokaže mušteriji na jednom mjestu združene uzorke najrazličitije robe, što je inače moraju da traže razbaca­ nu pe čitavoj državi. Već su dosada domaći i inostranski trgovci pohađali Ljubljanu, poznatu po solidnoj trgo­ vini i najnižim cijenama u čitavoj državi. Sajam uzoraka pružiti će pak veliki izbor proizvoda iz tvornica čitave Slovenije, iz uglednih podu­ zeća zagrebačkih i ostale Hrvatske, iz mnogo drugih jugoslavenskih gra­ dova, pa također iz inostranstva. Mušterije neka dakle ne propuste ovu zgodu, da si ogledaju najbolje i najizabranije fabrikate domaćih i tuđih tvornica. Svatko tko se Iskaže legiti­ macijom i sajamskim znakom, ima slobodan ulaz u sve sajamske prosto­ rije i pravo na polovičnu vozarinu po svim željeznicama naše kraljevine. Legitimacije sa sajamskim znakom prodaju uz naplatak od 25 din. sajam­ ski ovlaštenici po svim većim grado­ vima ? Sajamski Ured u Ljubljani, (Turjaški trg br. 6-11.) Ako se zatraži, osigurava sajamski ured slan u hotelu ili privatno. Sajam­ ski ured daje također sve informacije u pogledu velikog sajma. £ u Zagrebu. Odio žitarica. £ • Podržaje stalno skladište: • £ svih vrsti žitarica zemaljskih * • plodina i mlinskih proizvoda. • Licitacije. P m sM JlM M M ! Strojno ulje, plavi kamen 98/99% tužni kamen 100 i 128% soda btcarbonat, katran, kolomast, Tovot mast, Kolofonii, pivarska smola, bijela smola, terpentln, parafin, firnls svjetll laneni, razni Iakovl, škrob, zemljane 1 suhe boje, drvna goriva žesta, anilin boje i drugo Uvoz i izvoz M o M W proizvoda H ia g ja m o : Čošljeve, spone za kosu, ukosnice; Noževe, vilice, žlice, lokotu: Parfum, brkomaz, puder, bri­ ljantin; Veziva, čipke, vrpce; * Žnirance, stijenj, naramlce; Broševa, prstenja, naušnica; Kopče, dugmeta, drukera; Olovaka, pera, briealjka; Četke sve vrsti! i svu ostalu galanterijsku i nirnberšku robul PRODAM im RA OELIRO! Zagreb PitiiiisHa olica 5, Teieloi23-4i �.BOSANSKI LLOYD“ Gradačkivelesajam 24. septem bra 1 9 2 1 « do 2. oktobra ooo Robni uzorni vašar za Industriju, trgovlau i c — Posebne izložbe poljodjelskog i šumsk"" gospodarstva Štajerske. — Štajersk — - Izložba .Sla­ nosti domaćih nošnja. OOO VelevaSarskl ured: Sisački plinski uregjaji GRAZ Burggasse 13. (Sauggasanlagen) 12, 14, 40, 45 1 5 0 PS novi i rabljeni odmah za dobiti kod ođme „TIHE X“ Telefon 226. jy | | |'| || Nikolićeva ul. 8. . B rz o ja v i: MATIMEX ZAGREB. Prva OdlikovanaDalmatioskaParna Destiiarlja PM 0111 T I M P ila DMB.’D.OSIM IM0SPU1G0, SPLIT Brzojavi: „DRVORAD" OSIJEK. - Telefon 290. Proizvodi I nuđa uz n a jje f tin ije cijene i to: Nagrađena na svim izložba­ ma najvećim odlikovanjim a. ' s P O K U t T V O = svakovrsno od najjeftinije do najfinije izradbe, pisarnički namještaj, amenkanske pisaće stolove, rouleau ormare, nadalje alat za stolare i bačvare Alkohol triplo bon gout — Rakije svake vrst: — Svetski poznat „Maraschino" — Ekstrakt od Maraške - Cognac 1. Medicinal — Cognac Dalmalia, obljubljene marke — Likeri fine vrste Sirupi od voća, limunade. pivsku, skladišnu i prevoznu, kace sve Iz I-a slavonske hrastovlne, nadalje svakovrsnu burad za mast, ulje i t. d. KUPUJE I PRuDAJE SVAKOVRSNI TVRDI MATERIJAL. H rv a ts k a p o lj o d j e ls k a b a n k a — = = CEN1K NA ZAHTEV. = s dioničarsko društvo, podružnica u SARAJEVU. — Olonltka glavnica 20,000.000 kruna. Prlftuve:K15,050.000.— Ulošci: Preko K29,000.000. — Centrala: Zagreb. Podružnice: Rijeka I Sarajevo. — Ispostava: Bribir-Vlnodol, Čabar, Hreljin. Trapistički sir, I.-a čajni maskic, pra2!ka šunka i druge suhe pražke mesnine, pn£ n !razredni bečki „Mautnerov kvasac" i ina Prim a uloške na knjižice i na tekući račun te ih ukamaćuje uz najpovoljnije uvjete. Bavi svim poslovima, koji zasijecaju u bankovnu struku. Kupuje dobra u svrhu parcelacije, a preuzima i Mmislonalno prodavanje takovih bilo u cijelosti bilo u dijelovima. .Odjel robe" prodaje sve gospodarske strojeve I potrebštine. delikatesna dnevna svježa roba. Prve čehoslovačke delikatesne radnja [Karla Havela, Sarajevol i I . — I # A L E K S A N D R O V A U L IC A 9 7 . = Telefon broj 4 93._____________ __________________ Brzojavi: .HAVEL*. \ | D D A qB M C T B^% I B b B 5 n p H i> i iCl r n H rt C n ra tV v Trgovačko ji špedicijsko d. d., Sarajevo T r „ n v f l X> n Prije Leopold Heinv ■■ Prva Jugoslavenska Prodaja gorivog drveta na veliko i malo. Eksport drvenog ćumura. — Generalni zastupnik tvor­ nice šampanjca JOŠEF TflRLEY & Cd, Budimpešta. TRAŽITE PONUDE. PRODAJA SAMO NA VELIKO. Posredništvo za carinjenje rone. Vlastitim podružnicama i expoziturama u gra­ dovima Novi Sad, Vukovar, Vinkovci, B a ja , RBszke, Sirig (obe potonje stanice na jugosl.m agjarskoj granici), Žomboija (na jugoslavensko rumunjskoj granici), Veliki Bećkerak itd., obavlja reekspediclje iz svih te u sve sm jere Inozem- s stva. Zastupano na svim većim m jestim a Evrope. D Š U B O T S C A (Bačka). Vlasnik i izdavatelj: Konzorcij „Bos. Lloyda‘ . Odgovorni urednik: Dominik Bumber. Svi transporti pokućtva kod selenja l‘z kao f u inozemstvo izvršavaju se u vlastitim prvorazred­ n i nlm vozovima za pokućtvo najkulm tnlje. Izvrsno organlz. zbirni promet željeznicom i na Dunavu, Tisak Hrvatske tiskare d. d. u Sarajevu. �Broj 33. voze u Lajpcig, jer nemamo fabri­ ka za preradu. Osim tojra, Bosna dobija svake godine do 1000 konj­ skih, 5000 telećih i 25.000 govegjih koža. Bosna, koja im a samo male­ ne ali modeme fabrike koža, sama izradi do 12.000 komada, a ostalo Hrvatska. Istraživanje rada a Crnoj Q ori M inistarstvo šuma i ruda odlučilo je da se preduzme intenzivniji rad na istraživanju ruda u Crnoj Go­ ri. U tu svrhu odlučeno je, da se izda koncesija raznim privatnim licim a i društvima, ko ji će preduzeti ovaj posao. Porast produkcije ugljena u T r bovlju. U zadnje se vrijem e u Trbovlju proizvodi mnogo više ug­ ljen a nego u predratno vrijeme, a kako se veliki dio tog ugljena upo­ trebljava na našim željeznicama, to je za poboljšanje našeg prome­ ta od velike važnosti. Savez fabrika i rafinerija špiri­ ta u Beogradu. Pod ovim se nazi­ vom osnovao u Beogradu savez industrijalaca špirita, kome su pristupile i zadružne pecare. Zvezat industricev je neki dan održao svoju konferenciju u Ljub- .BOSANSKI LLOYD* ljan i na koju su bili pozvani svi predstavnici trgovačkih komora u zemlji (izuzevši sarajevske, što. je učinjeno slučajno ili hotimično!) i društva industrijalaca, da rasprave pitanje za osnutak jednog cen­ tralnog zastupstva trgovine i in­ dustrije u Beogradu. Prisustvovao Je konferenciji i izaslanik naše po­ krajinske uprave g. P. Komadina. Učinjeni su svi potrebni koraci, da se odluke konferencije pretvore.' čim pre u djela. Stanje austrijske Industrije. A ustrijska industrija, koja je do­ skora im ala povoljan položaj do­ šla je u stadij teške krize u povo­ du nepovoljne konjukture, koja je nastala uslijed devalvacije au­ strijske valute i inostrane osobito češke konkurencije. Za sada stoje povoljno još jedina drvena indus­ trija, električna industrija i in­ dustrija prometala osobito loko­ motiva. Strana 3. MyCAHMSHCKOM BSHUTAHjCKOM yApyweH.y „<t>aAn/ieT“ y Bu­ rnoj JlyuH OAOđpeHo je TaKo^ep 3.000 AHHapa oa CTpaHe MHHHcrapcTBa TproĐHHe y hctom cnHCJiy Kao h »XypnjeTy*. XpBaTCKU CaHKa a* A- y >Kenny OCHOB3H3 je OBHX AaHa, ca npHJIHHHHM ochobhhm KanHTaaoM Te cy noKpajHHCKoj ynpaBH ynyheHa h npaBHJia Ha OAoCpeite. Hhm npaBHJia đyay oaoČpeHa, casBabe ce rjiaBHa KOHCTj(Tygpajyba CKynuiTHHa. O bo Ch Ciuia Tpefca CaHKa y >Kensy. „France—Yougo-Slavie". noA obhm uacjiOBOM oTnoneo je H3J133HTH y napH3y Ha (jipaHuycKOM je3HKy OBaj eKOHOMCKO-tjlHHaHCHjCKH saconac, KOMe je uha>Aa yHBpcTH Tpr. Bese H3Me^y JyrocaaBHje h <t>paHuyCKe, Te Aa OMoryhH TproBgHMa h hhAycTpHjaagHMa CTaaHa ođaBjeimma 0 TpjKHuiTHMa JyroaiaBHje u <t>paHUycKe Kano 6h <PpaHuy3H moj-jiji Cojbe Obustava poslovanja tvornice yno3HaTH h oujeHHTH ijamy ae*uhy, H> eue npHjiHKe a noTpeCe. cellulose. Najveća norveška tvor­ nica cellulose A. S. Borregard oGospodi trgovcima Iz pokrajine bustavlja posao. U toj tvornici je na uvaženje. U Naprelkovoj palači bilft zaposleno 26po radnika. a u centrumu grada nalazi se reno­ virana restauracija D. Polačeka. Re­ stauracija je snabdjevena sa prvoraz­ rednom kujunjom domaćih jela, dobrim 1 naravnim vinom: mostarskim, hrvat­ skim, dalmatinskim i odležanon. pivom. — Vlasnik se je k tome pobrinuo za elitni koncerat čeljoslovačke glazbe, koja trgovcu na putu pruža potrebitu duševnu okrepu. Saobraća!. (z glavnog grada jjcemljcs Ha ypeaHHuiTBa. AaHamifcH đpoj Harnera jizcia M.opao je H3ahn Majio AogHHje 3(5or KaTOjiHHKOr npasHHKa Bejimce Točne, jep unajiuiapuja Ha Taj nan HHje pa^naa. HanaaTa nopesa Ha iiocaobhh o6pT. npei*ia HJi. 19. npaBHJiHHKa o HanJiaTH nope3a Ha nocjioBHH o6pT, oba. nopeaHH ypea noaHBa CBa cma HH«yCTpnjcKa noAy3eha h HOBnaHe aaBOfle, KojHMa HHje flOdaBJbeHa OflHOCHa oajiyKa noMeHyTor ype«a oa 1. OBor Mjecega Spoj 585, a» y pony oa 8 AaHa oco6 ho npncTyne koa nopecnor ypeAa cođa 6poj 2, raje he hm ce asth noTpeCHa ođasjeunefta. Ko nponycTH to ypaAHTH, Ka3HHhe ce no npaBHJiaHKy rjioCoM oa 100 ao 20.000 AHHapa. ynnc y TproBaHKy AKaaeMHjy. ynHCHBaH>e ijaKa Tpaje oa 1. ao 3. cemeMOpa. Ifoa 3. cenTeMtfpa Heke ce HHKora BHine npHMam rionpaBHH hchhth 0ApwaBajy ce caMO 1. cemeM6pa. H3a 1. cerrreMGpa HeMa BHUie nonpaBHHx HcnHTa. TlpHjaMHH, npHBaTHCTHHKH, H3AOKHaAHH H npeAHCnHTH o6ApwaBahe ce 1. ceriTeMđpa h HapeAHHx aaHa. 3aHHTepecoBaHH HMajy ce HajKaunse 31. ayrycTa npnjaBHTH y AHpeKijHjH saBoaa. Harpaae 3a BaHaTCKO-HHAyCTpuj8Ky H8AO>«(iy. .BjiaAHH KOMecap oba. rpaacne onuiTHHe flp. HoBaT je Hcnpea rpaacKe omuTHHe ofiehao npHpeijHBasKOM oa6opy „3aHaTCKO-MHAycTpHjcKe a FloA>onpHBpeAHe H3Jio>K6e ?a B. u X.“ A8 he rpaACKa onuiTHHa BOTHpaT« BHiue h03H3hhx HarpaAa aa noBphapCKe h MJbeicapcKe npcsisBOAe Ha CapajeBa h OKOJiHge. . Apyra rji. KOHCTHTynpajyha cKynuiTHHa Cpncge EaHKe a- a* y CapajeBy. Ha 10. o. * j. OApwaHa je noHOBHa ra. KOHCTHTyHpajyha cKyniiiTHHa Cpncxe CaHKe a. A- y CapajeBy ca npe^auiftHM AHeBHHM pcA»M. Ho h oBa Apyra CKyi;mTHHa 6m a je đypHa h nyHa cueHa Kao h npBa. y raaBHOMe fino je HenaKO H3a6paH ynpaBHH h HaA3opHH oaS op, Koja je, ycjieA jaKe onoaHgHje 6 ho npHHyjjeH jom 3a BpeMe Tpajaiba cKynuiTHHe iioaojkhth CBOje MaHAaTe. Toboph ce, Aa cy hckh zsađpaHH HJianoBH cyTpa ash no CKynuithhh noByKJiH csoje bcTaBKe h Aa je đaHKa HacraBU/ia CBoj nocao, aok ce nHTafte ynpaBHor h H3A30pHor OA6opa He pujeuiH Ha APyru h3hhh. „Xepper-BocHa“. TIouito je H3BpuieHa HauHonajiH3aUHja OBor ocHrypaBajyher ApyuiTBa, to je H>eroBa ynpaBa 3aKa>ysHjia Aa noBHCH CBoj KanHTaji ca 4 MHasjoHa Ha 10 MHAHjoHa KpyHa. Njemačka sregjuje naš saobra­ ćaj. Njemačka vlada poslala je u Beograd svog komisara, da se sporazumi s našim ministarstvom saobraćaja o popravku naših loko­ motiva i vagona. Megjunarodna kom isija za reparaciju odlučila je d a Njemačka isplaćuje ratnu od­ štetu našoj državi što bržim po­ pravkom naših transportnih sred­ stava. Komisar je u ime njemačke vlade već podnio predlog minis­ tarstva saobraćaja, u kojem su iz­ neseni uslovi za popravak saobra­ ćajnih sredstava. T aj predlog pe sada proučava u ministarstvu, sao­ braćaja. Popravci telefonskih 1 brzojavnih pruga. U cijeloj državi poduzeti su popravci telefonskih i telegraf-* skih linija. M ijenjaju se stupovi, pa isto tako i stare žive. Zbog ovih razloga dolazi vrlo brzo do velikiu smetnja, te je telegrafski i telefon­ ski saobraćaj jako oteććan. U to­ ku idućeg m jeseca ovi popravci će biti po svoj prilici završeni, te će se onda telefonski i telegrafski sa ­ obraćaj svakako popraviti Plovidba na Jadranu. U plovid­ benom redu Ungaro-Croate nasta­ le su slijedeće promjene: Danom 11. kolovoza obustavljaju se do sa­ da postojeće dvije pruge parobro, da »Pannonia« B akar—Šibenik--. Split, a 1-4. kolovoza putnička te­ retna pruga B akar—Senj—Split, Dne 12. kolovoza uspostavlja se pruga B akar—Gruž, sa parobro­ dom »Pannonia«, ko ji će polaziti iz B akra svakog petka- u 19 sati, a pristajaće u Šibenik, Split, Hvar, Korčulu i Gruž, eventualno do Ercegnovog. Dne 1$. kolovoza uspos­ tavlja se nadalje pruga B akar— Split sa parobrodom »Maros«, koji će polaziti iz B akra svakog utorka u 19 sati, a pristajaće u Preku (ka­ da bude evakuiran)- Šibeniku, Tro giru, Stari i Splitu, eventualno do Metkovića. T aj parobrod pristajat će uvjetno još u Senj, Karlobag te u stim Kaštelim a osim staroga, na­ dalje u Omiš, Durigat, i Ravnicij ili u Makarsku i Metković. Obje pru­ ge im aju priklju čak sa osobnim vlakom, koji dolazi iz Zagreba— Bakar u 17.35 sati. Automobilski promet Ljubljana —Celje. Od danas se opet uvagja promet sa dva automobila na pruzi Ljubljana—Celje, koji je bio dokinut Vožnja traje tri sata, a za svatu km. plaća se 2 krune. Auto polazi iz Lju­ bljane u 6.30 1 15.30, a Iz Celja u 6.30 i 13.30. Izm jena paketa s Afagjarskom. Doznaje se, da će počevši od i. sep­ tembra o. g. započeti izmjena poštan- lijpljiiji talili u siMp siMjit lp * krize! Nsyjeftjiije, najboptije i trajno fimsijsko vrelo pruža poset najvećeg velevašara uzoraka Čehoslov. republike I Prekp 3000 izlagača! m t NiJujedsljl i lijtigiliji liktr lin Iiotsta rak!sm Staklo, porculan, keramičke proizvode, jablonecko stakleno draguljarstvo, kože, cipele, rukavice, instalacije, automobile, robu iz kovine i savata, kemične produkte, tekstilnu robu, namještaj, šešire, šešire slamnate vrpce, dugmeta, papir i papirnatu robu, drvenu robu, muzikalne instru­ mente, hranive predmete, likere, sirovine, polufabrikate, proizvode sviju industrijalnih grana tjiožete kupiti brzo i jeftino na i « mi mMm m u i od \ do 8. septem bra 1921. Potpuni trg gospod. strojeva i potreba za poljoprivr. Industriju. Pogodnosti: MyCAHM8HCK0M BaHaTAHj'CKOM yApy>Kea,y „XypHje-r“ y ChpajeBy OApeAHAO je MHHHCTapcTBo Tpro^gHe 10.0-0 AHHapa Kao noMoiš oko naysaBan>a h HaMjeuiTatba uierpTa Ha pa3He KopHCHe 3aHate. OBJAVA OTVORENJA Častim se uljudno obavijestiti ugledne vlasti, građevna poduzeća, tehničare itd. da sam moje poduzeće poztjato.pt^d firmom Prvi b.-h. zavod za električno umnožavanje planova opet otvorio. — Cij. naloge u Lichtpausen, pozitiv, negativ i sepia papiru opet se primaju i najbrže pri svakom vremenu izvršuju. Ujedno preporučujem moje bogpto skladište u platnenom (Pausleinen), Wattmann-paus, mitimeter i lichtpaus papiru 50% popust na svima čsl. željeznicama, posebni vozovi, polakšice pri izdavanju putnica, stanovi, tumači i mnogovrsne druge podobnosti ha predloženje legitimacije i znaka, koji se izdaju kod zastupničkih uretja čsl. republike, kod brojnjh zastupnika velevašara u inostranstvu lij u velevašarskoj kancelariji u A'- PM - 1. Shrajratti pilili don, "1?: informacije. ” kao i u papiru za škice i crtanje svih vrsti, dalje veliki izbor šestiia (Reisszeug) tekućih 1 krutih tuševa, tabla za crtanje, crtaćih stolova, lineala, trokuta, raznobojnih pi­ saljka, tehničkih boja, kistova, olovaka, platna za bojadlsanje, paleta i svih slikarskih potrebština i tehničkih Instrumenata. Jedina tehnička specijalna radnja u zemlji Telefon 631. Siegfried Schwartz . Telefon 631 (Koturova) ulica** �Strana 4. •B09ANSKTLL0YD* slcih paketa izmegju naše kraljevine! Magjarske. Paketi će biti do u težini od 20 kg., a taksa po općoj poštan­ skoj konvenciji. Pismonosna pošta za srednju i sjevernu Evropu već se ne­ koliko dana otprema preko Magjarske. Prenos žetve. Ministarstvo Saobraćaja naredilo je svima željeznlčkim direkcijama, da se za vrijeme ljetne sezone vršenja i prikupljanja žetve, svi prazni vagoni upućuju u žitne centre. Željeznički promet izmegju Ma­ gjarske i Rumunjske. Doskora će biti uveden neograničeni izravni že­ ljeznički promet izmegju Magjarske i Rumunjske. Vagoni III. razreda na brzovlaku. Ministarstvo saobraćaja riješilo je, da se brzim vozovima na našim prugama dod^du i vagoni trećeg razreda, te da se na taj način pojeftini brzovožnja naročito poslov­ nom svijetu. Vagoni za stoku. Na ovoj trop­ skoj vrućini skoro Je nemoguće na­ šim marvenskim trgovcima da željez­ nicom prevozu stoku, naročito debele svinje, jer je na našim- željeznicama velika oskudica u vagonima za stoku. I za volove i za svinje uregjene že­ ljeznice imaju specijalne vagone, n kojima pored volova za vodu, stoka Ima dovoljno vazduha i promaje, te se može i ljeti po najvećoj vrućini prevoziti i na dalja ostajanja. Sada tih vagona naše željeznice imaju u neznatnom broju, da se ni deseti dio potrebe ne može zadovoljiti. Zbog toga marvenl trgovci primorani su to' variti svoju stoku u obične pokrivene teretne vagone, koji inače služe samo ža prevoz robe. Na tim vagonima, prozori su vrlo mali, pristup vazduha i promaja nedovoljna i zato se na ovoj velikoj vrućini i na kraćem putu i$toka uguši i ugine, a to je velika Šteta za naše marvene trgovce. I to Je jedan od uzroka, zbog koga naša stočna trgovina trpi, jer i za unutar­ nji stočni promet nema dovoljno sto­ čnih vagona, a već za izvoz na veće udaljenosti u ir.ostranstvo trebali bi da imamo bar hiljadu tih specijalnih vagona. Bez tega izvoz naše stoke, ne može se sa uspjehom vršiti i za bečku a kamo li za druge udaljenije pijace. I inače naši stočni trgovci imaju tamo da se bore sa velikom konkurencijom, a neki su za oyo dva puna mjeseca imnli zbog poteškoća i padanja ci­ jene dosad znatne gubitke, te bi bilo »krajno vrijeme, da se naše -Ministar­ stvo Saobraćaja pobrine i bolje,uredi naš stočni promet željeznicom. Toga radi bilo bi bitno potrebno, da se ovi stočni neispravni vagoni odmah opra­ ve pa i novi nabave, kako bi ih naši marveni trgovci mogli uvijek u do­ voljnom broju imati na raspoloženju. Osim toga trebalo bi uvesti naročito ubrzane stočne vozove, koji bi ljeti većim dijelom noću saobraćali i udesiti stanice za napajanje i polivanje stoke. ■ ■ B B B B H B B B C ia a a E n n c iB e im ig iM M P n M iK B _ " » ■ ■ ■ ■ ■ ■ » ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ia M M M B I K S H lE ill B S E J E ia E I K J c g E M H B M flV AN ■ /cm B .■ l i b E J Mm I f t » 1 1 Q H M A Ja i i g. B ^ • K ii £ “ | Međunarodna špedicija, Ko- Otpravništvo Obalne Paroplovit- j m isije, Osjegu- be ,H um“ pruga S p lit-M e t- 3 ^ ranja, Opunomoćeni Komiseri ković. B Otpravništvo Parobrodarskog g društva ,Atlantica“ ' pruga 3 Trgovci! ^ Ei 13 Berlin. , . n G l K O V I Ć . q Pretplaćujte se na „Bos. Lloyd“ koji je jedini zaštitnik vaših interesa. 4 >a6pHKa sa ycKOTpaitie hhAycTpHjcKe »ejbeam rue coaKe BpcTH n «4)epyje: TpanHHue h muhu MaTepnjan. ITjioie aa HaOjeraBaHiC h OKperaite. Cae Bpcth Koaa 3a no,-hCKy a uiyMCKy wea>eaHiiay. — OTBopeHa m nokpuBeHa Koaa sa po6y, HOBa u CTapa. JIokoMOTHue Ha napy h mOTopHe jiokomoTHBe. Barepe cyxe, naHBajyhe u Ha KauiHKy. KpeHe Ha napy, Bann,e 3a uecTe h orrajie rpaljeRite cnpaBe. ' TaaHe npopaiyHe «aje najnpunpaBOHje: ,,< t» E P y M “ >K ejbe3apcK a HHAjrcTpHja n. «. npHje ■ Paxep u Badub, CapajeBO. BacrynHHK 8a Boe. a Xepu,er. ripocuekTe HKaTanorerpsTHCH ijipaHKO TpaAHMO npHKJbyHHe TpanHČ^e. — npeysHMaao Tpaimpaiba. .■ s. r Zastupstva, i Avariju, Pom orski Oprcira či. Trst—Metković. §§ -------------------------------------m gg Otpravništvo Engleskog Parobrodarskog Društva S „Cunard Line" pruga Trst-Newyork< a 3 B B a a fln D H B a H a s a B E B ffis a a s B E S E s e E E a B iB Jozo Banić i drugovi trgovačk o i špedicijsko komanditno društvo Sarajevo, Aleksandrova ulica broj 101. Preuzima otpremničke poslove i preseljenja na sve strane. Prima robu na prevoz i na uskiadištenje te ju doprema u svoje skladište kod glav­ nog kolodvora priključnim tračnicama. Na uskladištenu robu d aje preduj­ move uz najkulanfnije uslove. Bavi se kupovanjem i prodajom svako­ vrsne robe, a naročito svih zemaljskih plodina. Prodaje kameni i drveni ug alj, te gorivo drvo na malo i veliko. . Najjeftinije cijene. Po slu g a brza i tačna. biber Singapore u zrnu K 32-— kg. postavno vagon Oruž. Središnjica. LJUBLJANA. Podružnice: Borovi je, Celje. Celovac, Gorica, Maribor, Ptuj, Split I Trst. Dionička glavnica K 50,000.000. Rezerva K 45,000.000. Obavlja sve bankovne poslove ue najpovoljnije uvjete. S I® jlONIĆKA PIVARA u SARAJEV preporuča svoje najbolje odležano izvrsno pivo pripoznano najbolje vrsti. SBSIOESHBBHEIBHBEŠBHBInBEBE IfilMJiiiM Mili Dion. Glavnica: £<> »000.000 K Preuzima Obavlja Financira Vrši uloge na ukamaćenje na štedovne knjižice i tekući račun, a ispla­ ćuje bez ikakovlh otkaza. kupovanja i prodaju svih vrsti deviza i valuta te svib burzovnih transakcija. trgovačka i industrijalca poduzeća. . • Isplate ua svim mjestima Kralje­ vine Srba, Hrvata i Slovenaca te u inozemstvu. Vrši sve druge bankarske poslove. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo Description An account of the resource God. 1 (1919)- god. 6 (1924) Izdavač lista bio je Konzorcij Bosanski Lloyd, urednik Ivan Marković, a odgovorni urednik Jerko Čavka. List je izlazio u Sarajevu, jedanput sedmično. Štampan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu i Islamskoj dioničkoj štampariji na latinici i ćirilici. Od 1921. godine izdavač je Trgovačko udruženje za grad Sarajevo. Od iste godine nosi podnaslov „Glasilo Trgovačkog udruženja za grad Sarajevo“. Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Konzorcij Bosanski Lloyd (Aleksandrova ulica 84), 1919-1924 Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1919-1924 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="tps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en"><span>This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</span></a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 48 cm Language A language of the resource bosanski, hrvatski, srpski Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-8920 (Print) ISSN 3029-4142 (Digitalna reprodukcija) Subject The topic of the resource trgovina Source A related resource from which the described resource is derived NUB BIH Type The nature or genre of the resource novine Creator An entity primarily responsible for making the resource glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22076678 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Bosanski Lloyd : glasilo Trgovačkog udruženja za Grad Sarajevo 1921 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1921 Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-8920 (Print) ISSN 3029-4142 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Br. 33 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Konzorcij Bosanski Lloyd (Aleksandrova ulica 84), 1919-1924 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 22076678 IIIF Item Metadata UUID 713de19f-309f-406e-ac90-9c6f3ae196ce