https://kolekcije.nub.ba/files/original/48cfdd18ac13c4bec6c3fcbaa59e6957.pdf e0ab15ebb9aa2e4158fba01181081a62 PDF Text Text oSfarina p lato redplata 60 dinara godil* «. Za Inozemstvo И (Il­ ira- Tromjesečno I polu* god.inje u »razmjeru. Plativo I tuživo u Sarajevu. laanlk: Serit Araautovtć- DOMH Broj 1. Renegati* U prošlom broju ovdašnje »Pravde« očitah članak na uvodnom mjestu pod naJesmo Ii Srbi Ш Hrvati«. Malo ml aše što ga jednom pročitah, jer ne mogoh prvi mah da se snagjem, da 11 le to zbtda II može biti uopšte pera, koje može '0 staviti na artiju; koje može nuditi odaju nacionalnost. Nakon kratkog razmiš­ lja, rekoh ta to je neozbiljnost, idijotizam, lost ili kako hoćete — nazovite ga, jer akp nešto i može jedino izaći Iz onake sree. Izraz mentaliteta iznetog u tome članprlmjenih u tome momentu jedino na onu ■pa ljudi, koji su od svoga postanka u svojavnom životu sami sa sobom trgovali, k ucjenjivali 1 prodavali, danas jednom, tra drugom dušmaninu, već prema tome: to ih ko plati. Psihološka pojava, koja se lome momentu kao što je io i prirodno — obazirašc na moju volju ! na ono, što bih htio — pomože mi, da mi na jednom puče id očima narod, njegova historija, prošlost, idlcija, njegov ponos 1 uopšte njegovo bivrovanje. Tog momenta sjetih se i riječi Jedg velikog prijatelja našeg naroda, koji mi utješio u najkritičnijim danima šeg naroda — reče: ne očajavaj prijatelju, ako sudba bude tako okrutna prema varatvftom v junačkom naroaii ; ako vam me budućnost, to vam prošlosti, velike hlorljc, vaše tradicije, vašeg ponosa i vaše sprimjerne sadašnjosti ne može nlko na ijetu zanijekati niti potamniti a još manje eti. Ne mora čovjek da bude sentimentata, niti ako hoćete nacionalni šovinista, pa ga samo kao takvog zaboli ovaka poiava glavnom organu vodstva naših muslimana, »voljno je biti sin i potomak ovog našeg iroda, koji je od svoga postanka u svojoj rvavoj 1 mukotrpnoj historiji preživljavao like Golgote teže 1 strašnle od svHi i svaKrlvo su činili mnogi pisci, a to čine tkf I dan danas — vjerovatno iz nedovolj► g noznavanja tačne historije našega патоi njegove duše — kad unose u svoje tetke lersku crtu, koja je rukovodila malo tijek naš narod u njegovoj borbi za egsistensvoje narodno bivstvovanje. Pridavati Storijsko obilježje jednom narodu na osnovu učajnih činjenica, koje su se iz dana u dan Jenjale, a kojima je promjenama predhodila ii ta borba za održanjem narodnog karakmlsllmd da je grijeh. Istina je, da je •š narod prelazio iz pravoslavlja u katoliIzam da se otrese Bizanta ,a dogje rille papino t ugarskih kraljeva, pa opet bratno Iz katolicizma u pravoslavlje, a i u bogumilstvo, da bi se otresli i jednih i igih, dok u naše krajeve ne padoše 1 Turkoji nam sobom donesoše Islam kao nottd te religije našav dosta velik broj pritaša kod nas. Te česte promjene nam baš i »Jedoče, da nijedna vjera i pored velike lonostt naroda religioznosti nije imala je­ drog korjena u narodu, jer je on htio da pod svaku cijenu svoju narodnu — Kctona'nu crtu; vjera ga je u tome pogledu otpornagala, jer ga ni u jednom momentu «ove historije лс vijlimo da samo i jedino vjeru krv lije, dok je obratno čitav sVoj Ivot prbveo u borbi za svoje Ime, svoju sloBdu, nezavisnost 1 svoj ponos. Najnoviji doEagjajl g. 1878., koji se odigraše na Balkanu, specijalno kod nas u Bosni I Hercegovini Invollan su nam dokaz za prednje naše tvrdTurska kao pokroviteljica Islama I svih doživlje toga vremena gorko ra­ NEMVI5/1N nU5LirW N 5KI LIST S n r a if iv n n trtr n lf 4 . i * HRtianbroj Zћгипе * >U donu. — ^ 1 Oglasi и platila I ш* p* Glavni urednik« Dr. Avdo Hasanbegovič. Godina П. zočaranje baš od strane naših muslimana, jer ime, Svoju narodnost da je licitacijom pro­ verenstva Ustavotvorne Skupštine 1 naročito se dirnulo u njihov narodni ponos, — htjelo lh daju; ,!a s njome trguju, nego da ga čuvaju podržavaju iz partijskih i pluncnsko-separa*. se potpuno pokoriti. Koncem maja 1878. go­ i očujfcju, jer on će. na koncu ragje prego- tističkih razloga. Rekph mu, dragi prijatelju, | u njih su pojmovi već odavna pročišćeni, j dine nagjoše se na okupu ugledni muslimanski гШ sve, alt imena j svoga ponosa, koj prvaci, кој sa ostalim sugragjanima digoše je tak i dragocjen, neda. On je svojom pro- samo je još pitanje o tome, da li oni znadu, i svoj muževan glas za autonomiju svoje do­ šlošćuj;pribavio svojoj Bosni epiteton »Po­ šta rade i da 11 oni predvigjaju rezultat I pa hoće to i da sačuva pod svaku konačnu konsekvenciju svoga rada. Već sama, movine. Taj sami fakat, kad se još uzme u obzir, da je bio uperen i protiv Turske — cijenu Do jučerašnja djeca, renegati, neka- ta pojava —, da se poslije ovolikih iskušenja najeklatanfniji je primjer i živi dokaz svijesti rakle i tugjinski plaćenici — navikli na — stavlja u pitanje i pretresa suverenstvo naroda i njegova ponosa. Svi smo protivnici sramr i prodaju svojih načela, hoće danas, Ustavotvorne Skupštine — jasno je svakome osmanlijske i svake tugje vlade, jer hoćemo narod« i s tobom da trguju 1 da iznose na za čim se ide t šta se ovim hoće da kaže. da budemo slobodni 1 svoji« bijaše lozinka pazar.tvoje Ime i tvoju prošlost. Vjerujemo Namjera te pojave je tim eklatantnlja, što pomenutog sastanka, koja se poslije 1 na han- narode u tvoj ponos, jer je Bosna i zalsužila hrvatske i slovenačke manjine hoće da na-| turaju svoj zahtjev i odlučuju o potrebnoj, džaru protiv austrijskih četa odrazila. Eto da ostane Ponosna, većini za riješavanje ustavotvornih pitanja) ta svijest našega naroda — svijest slobode, u Konstituanti. samostalnosti, nezavisnosti i «ponosa, jer Mi se, pravo da kažemo, ovoj pojavi nije htio da bude ičiji rob — učinila ga je ne čudimo, jer je njima to još posljednji adut,, velikim i sa svojom prošlošću ponosnim. Pet i Daleko bi nas odvelo, kr.d bismo počeli kojim pokušavaju u ovome opštem kaosu da vjekovna borba donijela mu je danas da. na ovjome mjestu Iznositi sve činjenice, sve je soj u svome, da je oslobogjen od činioci, sva pregaranja i žrtve, koje su pret­ ometu naš zajednički i jedinstveni državni) život. Nas čudi jedna druga pojava n kojoj tugjina i On sada ' sam na svome hodile s»tmu ovome, do čega smo danas teško vjerujemo, a ta je, da ie 1 naša Te* topraku može da se o p r e d je lju j došli. "<■>j» bar jasno 1 poznato svakome i u žačka Stranka zauzela stanovište, da Konsti­ kako hoće i kafco nagje da mu je najbolje. 17 • ип nje. Cifre — ako ništa tuanta treba da riješava svoja pitanja sa veprošlosti junaštvo) ponos i čojestvo, * drugu Si liji dokaz, ko je od nas i kpčinom od dvije trećine. Već sam fakat, košj dašnjostl nacionalizam, koji u Цер’ oj i savre- 1lko dao u u "u Kraljevinu. Oni na čijoj je vrlo dobro poznat I Članovima Težačkei menoj formi sadržaje ono prvo - obilježje je ■adiC su se s potpunim Stranke, da su hrvatske 1 slovenačke stranke,! našega naroda i njegovog inr ,a. Odreći se Tra^aai j da ćemo mi, koji pa­ koje otkazaše prisegu - u svome dvogodiš­ danas narodnosti i pogazit' je rogama ili Još. ti t. 1 da ćemo svojim dns*» ■ ia gotovo njeg djelovanju i radu dale dovoljno dokaza što je najgore, staviti Je na oubanj ; ću i bratskom otadžf radom i. 'om ir svakome, koliko im je stalo do ove države ZD&ČliS.tCk. &оЛ раДу: si. roofc F uMr-da nadoknadimo— da i ne govorimo 6 njlhiJVOf prošlosti, -fcoie petana Gradaščevića ili Paši E ' što ne htjedosmo da su u izbornoj kampanji operisale sa onakim Rizvanbegovića značilo odre. 1 □gjenie i ujedinjenje. Oni antidržavnim i izdajničkim šlagerima. RadU na, ponoša, plemena čojestva 1 se na.žalost prč« rifc u svojim lijepim na­ ćeva pojava, njegove veze sa zagraničnim jenjati danas nacionalnu kabani’u a '’oba ka­ dama, аЧеб' tas iz krajeva bivše Austroizdajicama Frankom i Saclisom, koje s da nacionalna pobjeda slavi svoj triuir' znaS »j-.roi цјв konsekventna svome prošlom kriše nedavno i u Zagrebu u osobi famoznog nacionalnom i kulturnom svijetu gore radu i djelovanju, diktiranom u svoje vrijeme puta, nego promijeniti vjeru i izaći iz nje. sa Belvedera I iz Pešte. U radu tih i takvih Akurtija — bio bi dovoljan svakonfe prija­ telju ovog naroda i ove naše države, pa li Vodstvo muslimana u Bosni i Hercegovini u ljudi dvije godine dana provejavaše ta crta Težačkoj Stranci, da uvide za čim se ide sa1 svome organu na uvodnom mjsetu nekad jače, a nekad slabije, ali konstantno. Da da se odriče svoga imena, svoga plemena, bi.se ta konstantnost antidržavnog, izdajnič­ zahtjevom te kvalifikovane većine od dvije, svoje prošlosti i tradicije ponosa svojih GTa- kog i nebratskog rada uzdržala — hrvatski trećine. Za to je, kako rekosmo, nama teškoj daŠčevića i Stočevića za koji bijahu spremni dio Zagreba ostade trajno u »opoziciji«, čak vjerovati u ove vijesti o Težačkoj Strand,| cijelim svijetom pa i sa Sulta­ 1 u onim danima, kada su ljudi iz njihove sre­ koje se iznose kao već gotova odluka, kadi nom, nego sve to negira i predstavlja svijetu dine sjedili u Beogradu i u Zagrebu u vladi i znamo, da su članovi te stranke — ako nej iskusni, zreli 1 oprobani političari, a ono ljudi,; potomke te velike historije i tih naših zajedno’ sa ostalim strankama vodili državne likih predaka, kao da su pali na ovo tlo tek poslove i za njih sa svojom strankom nosili koji su već dali dovoljno dokaza, da vole ovaj sada iz bijela svijeta 1 nudi 95 % duša toga punu odgovornost. Ovakovu jezuitsku politiku državu, da su htjeli ovu i ovakvu državu, Jer,1 mileta na prodaju, ko im više plati. Zar je to nebratstva i neiskrenosti mogli su dakle da su mnogi od njih neposredno 1 u njenom zaslužio naš narod, da se njegovim imenom vode i podržavaju samo onaki elementi, koji stvaranju i ostvarenju učestvovali. Zar ti I trguje i da ga se degradira na stepen dgana, neće ovog i ovakvog našeg državnog ni na­ takvi ljudi mogu sada da se izjednače sai stepen robija. Stavak u pomenutom član­ rodnog jedinstva. I ako je to i posljednjem hrvatskom zagrebačkom ljevicom i da rimu ku organa ovih Jugotatara, koji glasi: »Či­ laiku u nas bilo jasno, to su ipak naši beo­ državi nož pod grlo, za koju su oni sami nioci, koji danas imaju najačeg udjela pri gradski političari i državnici nastojali dvije toliko puta nudili svoje živote. Ne vjerujemo, jer je to nama veoma] stvaranju narodnosti, nisu više vjera ni jezik, godine dana da svim svojim silama ubijede nego ekonomski i socijalni odnošaji« — pre- hrvatski Zagreb o svojoj bratskoj iskrenosti teško vjerovati! vazilazi sve. Stvarati ono, što u narodu po- I potrebi zajedničkog nam državnog života. i što ga čini narodom, mogu samo re Tako se iz dana u dan životarilo dvije godine negati, lugjacl i ne znam kako bi ih čovjek dana i očekivalo se na koncu sve od Konstinazvao. Posljednji stav toga famoznog tuante, gdje će državotvorni elementi sa ja­ Onomadne smo čitali u »Hrvatskoj| članka ne možemo rl da citiramo, jer nam kom većinom narodnih predstavnika udariti Slogi* i .Jugoslaviji* vijest da je beogradska,: toliko na ovome ozbiljnom mjestu naš ponos temelje državi i postaviti državnu politiku centralna vlada dala .Prosvjeti* preko: dozvoljava. 0 ostalim teorijama, o narod­ na zdrave 1 solidne noge. 2,000.000 K, a .Gajretu* preko 600.000 Kj nosti i nacionalizmu iznetim u pomenutom :, kako rekosmo, očekivalo od dr­ — a njihovom .Napredku* ništa, pa obaj članku ne možemo na ovome ,mjestu da go­ žavotvornih stranaka, koje su u svome po­ lista apeluju na svoje katoličke istovjernike, vorimo, jer su mogle da poteknu iz pera sa­ litičkom životu prije, a t za vrijeme prošlih da obilno daju priloge svom .Napredku*.! vršenog fdijota, koji o tome nema ni najpri­ izbora operisale sa svojom državotvomošću da bi se tim prilozima nadoknadilo onoj mitivnijih poltpova. 1 dovršile izbore sa lozinkom, da će sankcio- što je beogradska centralna vlada mimoišlaj Imajući pred očima život našega naroda, nisati pravni obim Ustavotvorne Skupštine. .Napredak*. Ovo je krajnji bezobrazluk —i mi s potpunim pravom vjerujemo u njegov Konstituanta je otpočela sa svojim radom. I jezuitizma, kakvog primjera ni u jezuitskimi ponos; vjerujemo da on ne može nikada pri­ šta vidjesmo: Pretresa se 1 tretira se pltanjo metodama nema. Stvar je u ovome: Austroj stati na to, da se s njegovim imenom trguje 0 snverenstvu Ustavotvorne Skupštine. Je­ Ugarska uprava u Bosni i Hercegovini o^j t da ga se iznosi na pazar kao kakav espap, dan ini prijatelj u Beogradu, koji kao i mnogi okupacije do otvorenja bosanskog saboraJ kakvu robu, koja je tek stigla iz svijeta — Srbije ne može da vjeruje, da može biti darovala je iz bosanskog budžeta izvjesnei kako to na žalost sada Jugotatarska orga­ Hrvata, Srbina ili Slovenca, koji mrzi ovu svote pojedinim konfesijama kao prosvjetno! nizacija kroz svoju »Pravdu« čini. Ako je 1 ovakvu državu — reče u razgovoru o ovim subvenciju. Nije se držala nikakove mjere,! muslimanski svijet Bosne 1 Hercegovine dao pojavama, da on smatra sve to zbrkom u nije niie uvažavala ni mjerili potrebe pojedinil pojediniH svoje povjerenje dvadesetičetvoricl ljudi, da pojmovima, koji se još i danas. pojavljuju 1 konfesija, nego je davala po svom to im nije predao u ruke svoie može biti takvi j :,ovi o pitanju su- kako je kad htjela. Katolicima je Kvalifikovana većina Perfidija. � Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Domovina : nezavisan muslimanski list Subject The topic of the resource politika Description An account of the resource Vlasnik i izdavač Nezavisnog muslimanskog lista Domovina bio je Šerif Arnautović, glavni urednik Avdo Hasanbegović, a odgovorni urednik Ali ef. Raljević. Tekst je štampan na latinici i ćirilici, na bosanskom jeziku i izlaio je tri puta nedjeljno. Štampan je u sarajevskoj Štampariji "Bosanske pošte". Creator An entity primarily responsible for making the resource Vlasnik i izdavač Nezavisnog muslimanskog lista Domovina bio je Šerif Arnautović, glavni urednik Avdo Hasanbegović, a odgovorni urednik Ali ef. Raljević. Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Publisher An entity responsible for making the resource available Sarajevo : Šerif Arnautović Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1920-1922 Rights Information about rights held in and over the resource <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/deed.en">This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.</a> Format The file format, physical medium, or dimensions of the resource 48 cm Language A language of the resource bosanski Type The nature or genre of the resource list Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9005 (Print) ISSN 3029-4010 (Digitalna reprodukcija) NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24234758 Text A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text. Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Domovina : nezavisan muslimanski list 1921 Source A related resource from which the described resource is derived NUBBiH Date A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource 1921 Rights Information about rights held in and over the resource This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License. Identifier An unambiguous reference to the resource within a given context ISSN 2232-9005 (Print) ISSN 3029-4010 (Digitalna reprodukcija) Description An account of the resource Br. 1 Ovaj dokument je obrađen korištenjem optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Da biste pretražili dokument, preuzmite ga putem opcije Download NUBBiH MetaData NUB Element Sets Description COBISS-ID COBISS-ID 24234758 IIIF Item Metadata UUID b3fefbd6-b3d3-445f-bd05-e8caf366a9e8